donio je smrt u Sitnice
- skupina prijatelja koja je stvorila top događaj sjevera u prosincu
JAVNO PISMO arhitekta
Bojana Perhoča
NOVA DVORANA Centra za odgoj i obrazovanje Izlijala se voda iz podnog grijanja GRIPA UDARILA 4 osobe u bolnici, a puni se i pedijatrija Promašen identitet Čakovca za 21. stoljeće
Iza zastrašujuće maske krampusa kriju se obični dečki iz susjedstva, obiteljski ljudi puni entuzijazma i dobre energije MURSKO SREDIŠĆE
Sveti Nikola, zaštitnik djece i pomoraca, tradicionalno 6. prosinca daruje najmlađe – dobre nagrađuje sitnim poklonima, a nestašne prati njegov mračni pratilac, krampus, koji zvecka lancima i straši djecu. Mnoge kuće i danas
njeguju običaj darivanja, dok su se pokloni i navike tijekom godina mijenjali. Pitali smo naše sugrađane je li im u djetinjstvu dolazio sveti Nikola s krampusima, što su tada dobivali te što oni danas daruju za Nikolinje. (Iva Medved)
Željko Medved, Pribislavec - Dok sam bio mali u Međimurju, sveti Nikola je dolazio s krampusima i to je bilo jako popularno. Pokloni su bili skromni, a moja najveća želja bila je baterija za ribolov. Ja sam se maskirao u krampusa i išli smo strašiti djecu, dobili bismo koji sitniš da si kupimo bateriju. Danas darujem unuke.
Marija Palnec, Mursko Središće - Dok sam bila mala, ništa nikad nisam dobila za svetog Nikolu, nije nikad dolazio ni on ni krampus. Pedesetih to još nije bilo baš razvijeno. Kasnije sam svojoj djeci kupovala, a danas i unucima, slatkiše i koji novčić.
Ljiljana Kovačić, Knezovec - Dolazio je sveti Nikola i krampusi s lancima, prije 60-ak godina to je bilo jako aktualno. Stariji su se oblačili i maskirali u svetog Nikolu i krampuse, bilo je baš lijepo. Dobivali smo nešto sitno. Danas praunuci dobivaju slatkiše, odjeću i kakvu drvenu igračku.
Danica Žorcec, Novo Selo Rok - Dok smo mi bili mladi, nije bilo svetog Nikole, nego je dolazio Djed Mraz. Dobili smo samo šibe. Danas nikome ne kupujem jer nemam unuke, djeca su vani i velika. Prije su djeca dobivala slatkiše i rižu, to je bila kazna da počiste bez usisivača, ako su bili zločesti.
Paula Zuzal, Čakovec - Davno je to bilo kad je dolazio sveti Nikola, pokloni su bili simbolični. Krampus je imao veći dojam, jako me strah bilo i ostavio mi je dubok trag. Male geste i ljubaznost – to je bilo najvažnije da se djeca vesele. I danas kupujem poklone unucima koji ostanu kao uspomena.
Moto mrazovi i ove su godine donijeli veselje u Čakovec, pretvarajući središte grada u pravu božićnu pozornicu.
Organizatori, Udruga Pikač Čakovec u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Čakovca, pobrinuli su se da program
KRIVOLOVCI utjeruju strah lovcima
bude topao i prijateljski. Neki su se bojali, promatrali s distance, dok su drugi hrabro prilazili da se slikaju s “moto
Piše: Vlasta Vugrinec
Problem krivolova romske populacije postaje sve učestaliji i sve opasniji po lovce, budući da posjeduju puno ilegalnog oružja, naglasio je Miroslav Vlašić, iz Lovačkog društva Fazan Hodošan na redovnoj godišnjoj skupštini Lovačkog saveza Međimurja o kojoj opširniji tekst donosimo na 18. stranici.
Nesigurnost lovaca
Drugim riječima, rapšicari bez ikakvih skrupula čak i danju hodaju lovištima, love divljač i ponašaju se kao da im nitko ništa ne može. S zamki i omči, preorjentirali su se na oružje, što ne znači da nema više žice po šumama.
Oružje je ipak brže i učinkovitije od postavljanja zamki i čekanje hoće li se primjerice, srna uhvatiti u nju ili ne. - Svojedobno je i bila je intervencija specijalne policije u Piškorovcu, kaže Mladen Lacković, tajnik Lovačkog saveza Međimurja te dodaje kako su bile “uhvaćene” dvije ili tri osobe no ne s plijenom da su “puštene”. Lovci su nemoćni, zahvatio ih je osjećaj nesigurnosti i straha koji je sada još i veći
zbog nedavnog ubojstvo Vanese Oršuš iz Sitnica.
Na Skupštini je čak odlučeno da će se preko Hrvatskog lovačkog saveza kontaktirati nadležno Ministarstvo, kako bi se na efikasan način pronašlo rješenje pitanja krivolova, koji je posljedica ilegalnog posjedovanja oružja. Ruku na srce, krivolovaca je uvijek bilo i bit će ih,
pa čak i među lovcima koju su položili svečanu zakletvu.
Policija smiruje situaciju
Prema riječima Radovana Gačala, policija zna za krivolov i krivolovce i radi sve što je u njenoj moći kako bi se to nedjelo svelo na najmanju moguću mjeru. Kako je dodao, oružja danas ima manje nego što je to bilo prije.
Djedovima“. Za najmlađe su bili priređeni i pokloni, čime su Moto mrazovi unijeli čaroliju i radost u zimski dan. (mg)
MATIJA LADIĆ, načelnik Pribislavca o istupu Ane Novak
Zbog nečijeg ega ostat ćemo bez odvoza otpada
Načelnik Općine Pribislavec reagirao je na prošlotjednu konferenciju vijećnice Ane Novak koja je optužila vlast za pritiske pritiske, napade i omalovažavanja. I to samo zbog toga što pita i propituje, između ostalog i za povećanje cijene odvoza komunalnog otpada. Kako nije dobila odgovarajuća obrazloženja o povećanju cijene, a vlast, odnosno načelnik nije imao dovoljno ruku, točka nije prošla. To znači, da ostaje bez koncesionara.
- Općina Pribislavec našla se u nezavidnoj situaciji, kaže načelnik Ladić te odgovorno tvrdi da će problem riješiti. Činjenica je da je odvoz otpada u Općini Pribislavec ugrožen. Naime, ukoliko se ne prihvati odluka o promjeni cijene GKP Pre Kom i to do 1.1. iduće godine ili ako ne nađe neko drugo rješenje, Općina Pribislavec će, kaže načelnik zbog nečijeg ega ostati bez odvoza otpada. (vv)
ČEKA LI NAS ŽIVOT U STRAHU ili će se nešto poduzeti?
Romskim pitanjem bavim se već dugo, još otkad me pokojni Mirko Leich – Cici, koji je bio glasnogovornik i aktivist romske manjine, uvukao u to. Sudjelovao sam na raznim skupovima, držao novinarske radionice za romsku mladež, imao dugo rubriku na romskom jeziku u Međimurskim novinama i imao prvu romsku novinarku ikada na ovim prostorima. I sve to o vlastitom trošku, jer tada još nisu postojali fondovi i sredstva u proračunima za takve aktivnosti.
Radio sam to s idejom, možda naivnom, da ću barem malo utjecati na poboljšanje odnosa. Jer to je bilo vrijeme kad su se naši Romi, tada još Cigani, počeli osjećati „ugroženo, segregirano, omalovažavano i neravnopravno“.
Dosta je vode proteklo Murom i Dravom otada. Prestao sam se baviti time aktivno jer su se pojavili plaćeni profesionalci koji „brinu“ o integraciji romske nacionalne manjine. No, sve više izlazi na vidjelo kako je ono nekadašnje vrijeme bilo nevino i romantično u odnosu na današnje. Iako su i tada pripadnici romske nacionalne manjine punili crnu kroniku, većinom je bila riječ o sitnim krađama i izazivanju nereda.
Cenzura kao vjetar u leđa kriminalu
Tada je crna kronika služila za prokazivanje devijacija u društvu, a u tekstu su se redovito
navodili inicijali, godine života i mjesto iz kojeg izgrednik dolazi. Prvo za što su se izborili pritiskom iz ministarstva jest da se te informacije više ne navode. Od tog trenutka je crna kronika, umjesto „stupa srama“, postala zabavna rubrika. Mjesto gdje oni koji bi se prije sramili u javnosti, sada svojim prijateljima ponosno pokazuju – vidiš, to sam ti ja bio.
A mi ostali, već po tipu krađe ili incidenta, kao i naselju gdje se dogodio, znamo je li to bio pripadnik nacionalne manjine ili nije. Pa su takvim dobrim namjerama naši genijalni cenzori popločali put prema većem nepovjerenju u romsku zajednicu. Ali, plješću sami sebi i dalje. To je bio rani primjer koji je pokazao kako "politička korektnost" zapravo stvara veći rasizam jer ljudi počinju puhati i na hladno, a nepovjerenje raste jer osjećaju kao da im se nešto skriva.
Naoružani nasilnici umjesto plemenskih vođa
Druga stvar koja se dogodila jest ta da su rastom standarda automobili postali normalna stvar, pa se moglo krasti „na veliko“ i putovati dalje. Ali time je došlo i do većeg utjecaja Roma iz drugih krajeva Hrvatske, jer međimurski Romi prije nisu bili nasilnici i nisu se ponašali kao organizirane bande. Istina, bili su organizirani rodovski ili plemenski, gdje se slušalo glavešinu. Susretima s drugim, nasilnijim poje-
VRTIĆANCI I ŠKOLARCI na udaru gripe
dincima počeli su se i oni mijenjati. Vidi se to prije svega po raznim objavama na društvenim mrežama, koje nerijetko prikazuju oružje, često i automatsko, a utjecaj poglavara sve je manji. Nasilni sloj ponaša se u očekivanom stilu – čega se pametan srami, time se budala hvali. Ništa što nije viđeno kod bilo koje ljudske populacije. No takvi se pod pritiskom društva ili povećavanjem svijesti obično sami povuku i prestanu se tako ponašati. Osim možda u svoja četiri zida.
Populizam opasniji od metka
No romska manjina, zahvaljujući svojim političarima koji su odmah postali populisti, umjesto da potiče takav pozitivni pritisak na izgrednike unutar svoje zajednice, uporno prebacuje odgovornost na većinsko stanovništvo. Populist neće tražiti rješenja za probleme jer su ona obično bolna, a to znači i gubitak glasova i podrške na izborima, pa će za problem radije optužiti nekog drugog. Potražite sami na internetu kako je opet briljirao Veljko Kajtazi u svojoj izjavi nakon tragedije u Sitnicama, kada za tu situaciju doslovno krivi lokalnu većinsku zajednicu.
Prebacivanjem optužbe na većinsko stanovništvo ne samo da se amnestiraju nasilni pripadnici romske populacije, koji su u manjini, nego ih se i potiče na takvo ponašanje unutar svoje zajednice. Tragedija u Sitnicama, gdje je jedan manijak ranio svoju nevjenčanu suprugu, a njezinu trudnu
sestru ubio, čini se, bila je samo pitanje vremena. Ne gledamo prvi put u Međimurju kako se romske svađe unutar klanova ili između obitelji rješavaju oružjem s tragičnim posljedicama. A k tome, svi sudionici ovog događaja u Sitnicama imali su policijski dosje.
Rješenje mora doći iznutra
Nemoguće da to selo nije znalo, nemoguće da to romska zajednica i njihovi predstavnici nisu znali, ali su nekako to smatrali normalnim. Onakav uvod na početku napisao sam samo da pokažem kako sam radio s njima i smatram da među njima ima kreativnih i genijalnih ljudi. Naravno, u malenom postotku kao i kod nas. Da postoji većina koja će se prilagoditi iz straha, samo da ne nastrada i želi u tišini mirno živjeti svoj život, kao i kod nas. I postoji društveni talog. Šljam koji predstavlja životnu opasnost za društvo, kao i kod nas „bijelih“. Ovim zadnjima se naš „romski župan“ Elvis Kralj uzaludno obraća priopćenjima s molbama. Može im samo izmamiti podsmijeh. Taj pritisak na njih, a ne molbe, mora činiti cijela romska zajednica – braća, rodbina, susjedi… i javno se ograđivati od njih, umjesto da dozvoljavaju da budu primjer njihovim klincima. No tko će se time baviti, kad Kajtazi kaže da je to naš problem?
Gripa je stigla i u Međimurje i, prema podacima Višnje Smilović, voditeljice Epidemiologije Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, evidentirano je 260 oboljelih, s time da se taj broj konstantno povećava. Naravno, stvarni broj oboljelih je puno veći jer ne idu svi liječniku niti se svi testiraju.
- Porast oboljelih primjećujemo u zadnja tri tjedna, kaže dr. Smilović te dodaje kako su četiri osobe hospitali-
zirane s težim simptomima, a stižu i informacije o oboljeloj djeci na pedijatriji. Onaj pravi val oboljelih očekuje se pak iduće godine, nakon blagdana. Što se cijepljenja tiče, kaže da je taj broj nešto manji nego lani te da im je ostalo još 300-ak doza. To znači da se ljudi još uvijek mogu cijepiti, no trebaju znati da mora proći barem dva tjedna kako bi cjepivo počelo djelovati. I ono što je važno napomenuti, cjepivo je za sve besplatno i
dostupno u Zavodu za javno zdravstvo.
S obzirom na to da se gripa lako prenosi s osobe na osobu, i to kapljičnim putem, odnosno kihanjem, govorom i kašljanjem, podsjeća na mjere zaštite. Prije svega, to se odnosi na redovito pranje ruku, pokrivanje nosa i usta prilikom kihanja i kašljanja te ostajanje kod kuće kada se pojave simptomi bolesti. Mjere u okolini uključuju redovito provjetravanje
U NEDELIŠĆU
postavljen kamen temeljac za novu školu
Odlične vijesti stižu za najmlađe stanovnike Općine Nedelišće: do početka iduće školske godine konačno će dobiti potpuno novu i modernu školsku zgradu. Ovaj projekt, čija je gradnja započela prije tri mjeseca, smjestit će se na praktičnoj lokaciji između dvorane Mesap i Sport Huba Nedelišće. Izgradnjom nove zgrade ostvaruje se dugogodišnji cilj: osiguravanje najboljih mogućih uvjeta za petstotinjak učenika s područja općine. Škola će raspolagati s 22 prostrane i suvremeno opremljene učionice, čime će se stvoriti preduvjeti za uvođenje jednosmjenske nastave, standarda koji značajno doprinosi kvaliteti obrazovanja i usklađivanju obiteljskog života.
Ovaj kapitalni projekt predstavlja veliku investiciju, ukupne vrijednosti čak 12,6 milijuna eura.
Europska unija su�inancira projekt s više od 8 milijuna eura, dok je preostali iznos od preko 4,5 milijuna eura osigurala Međimurska županija. U utorak, 9. prosinca, održana je svečanost postavljanja
prostorija, učestalo čišćenje predmeta i površina koje se najčešće dodiruju rukama, poput telefonske slušalice, kvake, slavine, tipkovnice računala.
Za većinu zdravih ljudi gripa je neugodna, ali prođe kroz nekoliko dana do dva tjedna. Međutim, može biti ozbiljna i opasna za vrlo malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe oslabljenog imuniteta i kronične bolesnike.
(vv)
POŽAR u Kuršancu Muškarac s opeklinama prevezen u Zagreb
U četvrtak, oko 13:30 sati izbio je požar u hali jedne tvrtke u Kuršancu. U požaru je ozlijeđen muškarac koji je zbog zadobivenih opeklina helikopterom prevezen u KBC Zagreb. Ubrzo nakon požara kod tvrtke se okupilo mnoštvo ljudi, uključujući shrvanu obitelj. Djelatnici su bili iznimno potreseni te nisu htjeli dati izjavu. Pri završetku pisanja ovog broja Međimurskih novina, još nije poznato stanje ozlijeđenog muškarca. (bj) vremenske kapsule. Čast da je polože pripala je ravnatelju OŠ Nedelišće Milanu Đuriću i najmlađem učeniku škole Roku Jurasu. Kapsula će služiti kao jedinstvena poruka budućim naraštajima, pružajući im uvid u današnje društvo i trenutak kada je započeo ovaj važan projekt. Svečanosti su prisustvovali brojni učenici osnovne škole te niz dužnosnika. Među njima su bili izaslanica Vlade Republike Hrvatske Vesna Šerepac, župan Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, te domaćini iz Općine Nedelišće: načelnik Nikola Novak sa zamjenikom Denisom Šafarićem i predsjednik Općinskog vijeća Vladimir Topolnjak. Prisutna je bila i ravnateljica REDEA-e Sandra Polanec Marinović, kao i župnik Ivan Herceg, koji je blagoslovio buduću zgradu. Glazbeni dio programa uveličale su talentirane učenice Osnovne škole Nedelišće, izvodeći prigodne pjesme "Klinček stoji pod oblokom" i "Vuprem oči". (bj)
PROMJENA na čelu PP Prelog Marinko Orsag prvi je policajac Preloga
Dosadašnji načelnik Policijske postaje Prelog, Zdravko Kolarić, od nedavno je postao zamjenik Ivana Sokača, načelnika Policijske uprave međimurske. Na upražnjeno mjesto u Prelogu, postavljen je Marinko Orsag.
Ova policijska postaja pokriva područje grada
Preloga i općina Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Kotoriba i Sveta Marija, ukupne površine 270 km². Prema zadnjem popisu stanovnika na tom području obitava 27.749 stanovnika u 30 naseljenih mjesta. (vv)
Piše: Sanja Heric
Kada ih ugledate, ne znate biste li vrisnuli ili pobjegli. Visoki i čupavi, u ručno rezbarenim maskama s pravim rogovima i krznom, krampusi iz Svetog Martina na Muri izazivaju jezu dok zveckaju teškim lancima. Njihov prizor, s dugim očnjacima koji izviru iz usta, hladan je poput leda u žilama, ali to je samo dio predstave.
Iza te zastrašujuće fasade kriju se obični dečki iz susjedstva, obiteljski ljudi puni entuzijazma, koji već petnaest godina oživljavaju ovu neobičnu tradiciju i donose ovaj jedinstveni događaj u Hrvatsku i šire. Ovo je njihova priča.
Kako je sve počelo prije petnaestak godina?
Prije nego što su krenuli u tradicionalni pohod sa svetim Nikolom i darivali djecu povodom Nikolinja, susreli smo se s njima ispred općinske zgrade u Svetom Martinu na Muri. Došli su kombijem ispred općinske zgrade gdje su se presvukli u svoje odore krampusa, a prvi među njima bili su Damjan Žignić (36) iz Žabnika, inače predsjednik udruge Svetomartinski Krampusi, te Goran Perčić (40), ta-
Pravo na članstvo u Svetomartinskim krampusima ima svaki odrasli entuzijast. Dovoljno je da imate navršenih 18 godina i, naravno, iskrenu želju za sudjelovanjem u ovom jedinstvenom običaju. No, biti krampus ne znači samo sudjelovati u Krampuslaufovima.
- Pripreme za naš Krampuslauf započinju već u veljači, i traju mjesecima. Redovito se sastajemo kako bismo dogovorili sve, od izrade i održavanja bogate opreme, vizuala i produkcije, do organizacije osiguranja i logistike. Sve mora biti savršeno usklađeno da bi događaj zablistao u punom sjaju, otkriva nam Damjan.
Za one koji se žele priključiti, to je prilika da postanu dio udruge u kojoj se poštuju stari običaji, ali i grade nova prijateljstva kroz ozbiljan, ali i zabavan rad cijele godine.
kođer iz Žabnika, s kojim smo prvi započeli razgovor.
– U udruzi sam od samog osnivanja, dakle već petnaestu godinu. Sada organiziramo 14. po redu Krampuslauf, a nismo ga imali samo jedne godine, tijekom korone. S tim da smo i ranije, dok još nije postojala udruga, hodali za Nikolinje, govori nam Goran, dok nam daje da probamo koliko teži njegova torba s opremom za krampusa.
Goran je po struci prodajni predstavnik u osiguravajućoj kući, a poznat je i kao dugogodišnji član Zrinske garde, koju često možete vidjeti na događajima u Međimurju i šire. Sada će ga mnogi povezati i s likom svetomartinskog krampusa, kad ga sretnu bez maske.
Osim što organiziraju jedinstveni Krampuslauf u Međimurju, pohode i brojne laufove krampusa diljem Slovenije i Austrije. U razgovor se sada ubacio i predsjednik udruge Damjan Žignić, koji je sa sobom donio svoju masku krampusa.
– Ove godine bili smo u Grafensteinu kod Klagenfurta u Austriji, zatim na najvećem štajerskom krampuslaufu u Miklavžu na Dravskom polju kraj Maribora. Nakon toga išli smo u Goričane kod Ljubljane te kod Kapele u Brežicama. Nakon ovoga, u siječnju nas čeka nastup u Lichtenwört-
Damir Golub s nestrpljenjem odlazi na svaki lauf
Iza zastrašujuće maske krampusa kriju se obični dečki iz susjedstva, obiteljski ljudi puni entuzijazma i dobre energije
Iz Gradiščaka nam dolazi
42-godišnji Damir Golub, poznatiji kao Gugi, koji se Svetomartinskim krampusima pridružio još 2012. godine.
hu kod Bečkog Novog Mjesta, istaknuo je Damjan. Ono što Svetomartinske krampuse čini zaista posebnima jest to što su jedinstveni u Hrvatskoj. Oni nisu samo organizatori najstarijeg i najatraktivnijeg Krampuslauf događaja u zemlji, nego su i jedina takva grupa u Hrvatskoj, a u regiji spadaju među najstarije, pa i u Sloveniji. Njihov Krampuslauf postao je prepoznatljiva manifestacija koja Sveti Martin na Muri stavlja na kartu najneobičnijih prosinačkih događanja u Hrvatskoj, na što su izuzetno ponosni.
prepoznatljivi gdje god da idemo, kaže Damjan, koji inače radi u tvornici kamp-kućica u susjednoj Sloveniji. Prošle godine su na Svetomartinski Krampuslauf došli organizirani autobusi puni turista iz Rijeke, ali bilo je i gostiju iz Splita, koji su došli u okviru turističkih aranžmana. Dolazi i puno Slovenaca.
- Austrija možda ima veću publiku jer su ti događaji uz veće gradove, pa je prirodno da bude više gledatelja. Mi smo, s druge strane, malo mjesto s oko 2600 stanovnika, a tih 8 do 10 tisuća ljudi koji dolaze na naš Krampuslauf
za nas znači ogroman broj. Primjerice, Goričane imaju oko 10 tisuća stanovnika, ali im je Ljubljana blizu, što mijenja situaciju. Za naš kraj ovo je vrhunski događaj i svake godine zanimanje raste, zaključuje Damjan.
Od čega se sastoji maska krampusa?
Udruga danas broji petnaestak članova, a među njima četvorica koji su tu od prvoga dana: Damjan Žignić i braća Perčić, Goran i Matija, te Neven Zadravec, svi iz Svetog Martina na Muri. Ostali su se pridružili iz okolnih mjesta kao što su Ne-
- Dok si jedanput u toku igre, onda ti to više nije naporno, nego s nestrpljenjem čekaš da ideš na Lauf, dodaje Damir, koji inače radi u Austriji.
Prisjetio se i putovanja u Sloveniju, na prvi nastup izvan Hrvatske.
- Ekipa, show, adrenalin, lijepo je, idemo sim, idemo tam! Jednostavno mi se dopala atmosfera, rekao nam je Damir, koji se prisjetio i svog prvog Krampuslaufa, koji je bio u Ptuju u Sloveniji 2013. godine.
- U Ptuju smo išli autobusom koji je vozio Jakopić, bio je pun ljudi. Mi krampusi smo poveli i kolege, poznanike. Pjevalo se, pilo i jelo! Svatko je narezao svoje kobase od doma, sir, vino, žganicu! Fantazija! To je bila takva fešta na autobusu tako da vam se to mora dopasti, opisuje Damir.
- S udrugom smo krenuli bez nekog velikog plana, više da isprobamo kako će to funkcionirati i dokud može doći. Sada, kad vidimo na kakvu su razinu došli naši događaji, stvarno možemo biti ponosni. Ljudi nas prepoznaju i izvan Hrvatske. Primjerice, kad nosim jaknu s natpisom u trgovinu u Sloveniju, odmah nas prepoznaju. Malo je neobično, ali stvarno smo postali
U subotu, 13. prosinca, točno u 18 sati u centru Svetog Martina na Muri otvaraju se vrata pakla, ali onog zabavnog. Krampusi će preuzeti centar mjesta na 14. Svetomartinskom Krampuslaufu, a vi ste pozvani biti dio najstrašnije
povorke godine. Nakon Laufa grijemo se plesom i dobrom atmosferom uz Privatt Band & DJ Berta u velikom grijanom šatoru na školskom igralištu. Očekuje se 581 krampus, iz 34 grupe, i preko sto volontera.
SVETOMARTINSKI KRAMPUSI - skupina prijatelja koja je stvorila top događaj sjevera u prosincu
Krampus je tradicionalno prikazan kao zastrašujuće stvorenje, polu-koza i polu-demon. Ima rogove, tamno krzno (crno, smeđe ili sivo), duge očnjake i izvaljen jezik. Krampus simbolizira tamnu, „kaznenu“ stranu odgoja i zimskih običaja: služi kao strašilo koje podsjeća djecu da budu poslušna, dok Sveti Nikola nagrađuje vrline. Zbog svog demonskog izgleda Katolička crkva je u nekim razdobljima pokuša-
delišće, Štrukovec, Dunjkovec, Novo Selo na Dravi i Čakovec. Udruga se ponosi i svojom jedinom ženskom članicom, koja je dokaz da ova udruga nije rezervirana samo za muškarce. - Puno se ljudi promijenilo u udruzi, neki su otišli raditi van, neki su dobili obitelji pa više nemaju toliko vremena, kaže Damjan, koji je u udruzi od samih početaka.
vala potisnuti ili zabraniti običaje vezane uz Krampusa, no tradicija se održala u lokalnim zajednicama. Danas Krampus predstavlja spoj starog poganskog naslijeđa, kršćanske didaktike i suvremene zabave: zadržao je ulogu „strašnog“ lika, ali je istovremeno postao atrakcija, turistički proizvod i dio popularne kulture kroz povorke, čestitke i događanja poput Krampuslaufa.
Adrenalin je glavni pokretač ove ekipe, a da bi se on osigurao, oprema mora biti besprijekorna i autentična. Izrada maske, koju rade „šniceri“, takozvani majstori rezbari, traje oko mjesec dana rada. Cijeli komplet, uključujući masku i odijelo, teži čak 20-ak kilograma pa je i nošenje ovih maski na Krampuslaufu popriličan napor, ali nije prestrašno.
Oprema je sve samo ne jeftina: novi kompleti dosežu cijenu od 2500 eura, a čak i rabljene maske kupljene u Austriji koštaju oko 1800 eura. Najautentičnije i najcjenjenije Krampus maske izrađuju se ručno od drveta, najčešće borovine (cimbriški bor) ili lipovine. Rogovi su pravi kozji ili od antilope, krzno je od štavljene kože, a kosa i ostatak dlake po tijelu je od konjske grive. - Sve maske su od drveta. Prijašnje su imale životinjska uha, rogovi su životinjski, oči su staklene. Nema na njima nekih umjetnih ili plastičnih materijala, kaže Damjan pokazujući nam svoju masku. Osim krznenog odijela, svaki krampus nosi teške željezne lance i velika kravlja zvona koja zveckaju dok se kreću, doprinoseći zastrašujućem zvučnom efektu. U razgovor se potom uključio i Damir Golub iz Gradiščaka. – U Austriji postoje šniceri (Schnitzeri). Nekada je svaki član imao svog „šnicera“ koji mu je izrađivao opremu. No, kada su vidjeli da je to unosan posao, šniceri su se posvetili isključivo izradi maski i za druge grupe, ne samo za svoju, ispričao nam je Damir dodajući da šniceri provode desetke, pa čak i stotine sati rezbareći svaki detalj – od izraza lica do bora na čelu.
Svaka maska je jedinstvena i ručni rad, za razliku od modernih masovno proizvedenih maski od plastike ili lateksa. Drvo omogućuje majstorima da uhvate autentični, zastrašujući i jedinstven „Krampus-izraz“.
Oprema je sve samo ne jeftina: novi kompleti dosežu cijenu od 2500 eura, a čak i rabljene maske kupljene u Austriji koštaju oko 1800 eura
- Dok smo započeli sa svojom udrugom, onda smo po maske hodali u Schladming, njih smo tada jedino poznali. Oni su svake godine mijenjali cijeli komplet jer su svake godine imali novu temu. Stare su prodavali, a nove im je radio njihov majstor. Vidjeli su da je to biznis i počeli su se ti ljudi baviti samo proizvodnjom maski, dodao je Damjan.
Iako je oprema skupocjena, udruga se najvećim dijelom sama financira, a novac
Podrijetlo Krampusa veže se uz predkršćanske, poganske običaje germanskih i alpskih područja, vjerojatno povezane s kultovima plodnosti i zimskim obredima. Ime „Krampus“ dolazi od njemačke riječi „Krampen“, što znači „kanđa“, a u nekim tumačenjima se spominje i kao moguće „dijete“ ili pratilac nordijske božice podzemlja Hele, iako za to nema čvrstih povijesnih dokaza. Pr-
od organizacije služi isključivo za pokrivanje troškova Krampuslaufa.
Spektakl od 10.000 posjetitelja i stroga pravila
Krampuslauf, koji udruga organizira, više nije lokalna zabava. Na Laufu se očekuje dolazak čak preko 580 maskiranih krampusa, odnosno čak 34 grupe, kao i dolazak oko 10 000 posjetitelja.
Upravo zbog velikog broja sudionika i posjetitelja, red mora biti besprijekoran. Pravila ponašanja su stroga jer se želi izbjeći incidenti. Prije trke održavaju se obvezni sastanci s predsjednicima svih udruga kako bi se jasno utvrdilo što je dopušteno, a što ne, pogotovo u usporedbi s nekim inozemnim laufovima gdje je ponašanje slobodnije.
Pravi kozji rogovi i griva od konjske dlake daju joj autentičnost
Najveća nagrada za ove Krampuse iz Međimurja je zadovoljstvo publike i činjenica da se taj jedinstveni show održava već 15 godina! - Naša najveća nagrada je kad se okupi što više ljudi, kada dođu, uživaju u showu i onda čuješ da je bilo fantastično.
– Za naš kraj, koji ima samo 2600 stanovnika, kad dođe 8 do 10 tisuća posjetitelja, to je stvarno top!, rekao nam je predsjednik udruge Damjan Žignić
To nam je prava potvrda i motivacija!, kaže Damir, ponosan što se kroz Krampuslauf širi glas o Svetom Martinu na Muri i cijelom Međimurju.
vi sigurniji pisani tragovi o Krampusu pojavljuju se tek prije nekoliko stoljeća, u ranonovovjekovnim zapisima iz njemačko-austrijskog prostora, dok su ranije faze poznate uglavnom preko folklornih rekonstrukcija. U 17. stoljeću Krampus se jasno povezuje s kršćanskim blagdanom Svetog Nikole, pa se u izvorima navodi kao njegov pratitelj koji prati i kažnjava „zločestu“ djecu.
– Za izradu ove maske potrebno je oko mjesec dana, uz sat vremena rada dnevno, objašnjava Matija Perčić, koji živi u Čakovcu i sam je napravio svoju masku krampusa.
Napravljena je od jednog komada drveta, a za
početak koristi motornu pilu da oblikuje osnovu, nakon čega detaljno rezbari svaki dio. Pravi kozji rogovi i griva od konjske dlake daju joj autentičnost. Supruga mu je također vješta u ovom zanatu.
MindsetSoul Business
Zašto mindset nije dovoljan i zašto je ipak
poduzetništvu se danas često ponavlja ista rečenica: sve počinje mindsetom. I to je točno, ali samo djelomično. Mindset je temelj, unutarnji kut gledanja, mentalni sklop koji određuje koliko vjerujemo sebi i svojim mogućnostima. Bez njega nema hrabrijih odluka, ni vizije, ni iskoraka naprijed. Ali mindset nikada nije sam jer on ne djeluje u praznom prostoru. Djeluje u životu, u uvjetima koji su različiti za svakog poduzetnika. Nije isto graditi posao ako si odrastao u sigurnosti i stabilnosti ili ako si od djetinjstva nosio neizvjesnost, financijski pritisak i odgovornosti koje možda i nisu bile primjerene tvojoj dobi. Ljudi ne kreću s iste startne linije, pa ni njihov razvoj ne izgleda isto. Netko će se odvažiti brže jer iza sebe ima mrežu podrške. Netko drugi će razmišljati duže jer zna što znači pogreška i kada se nema na koga osloniti. Jedan gradi na podlozi koja ga drži, a drugi prvo mora izgraditi tu podlogu da bi uopće mogao krenuti. To nije stvar mindseta, nego uvjeta iz kojih krećemo.
Poduzetnici to osjećaju bolje od ikoga. U teoriji mindset otvara mogućnosti, ali u praksi uvjeti određuju što je izvedivo. Ako se istovremeno borimo s novcem, vremenom i odgovornostima, prirodno je da odluke donosimo opreznije. I to je realnost koju često puta mindset mentori ne žele priznati ili sve „upakiraju” u lifestyle fraze. Mozak u nesigurnosti nije fokusiran na rast, nego na opstanak. U takvim okolnostima nije poanta „misli pozitivno“. Poanta je preživjeti dan i pronaći jednu stvar koja će nam donijeti zrno stabilnosti.
Tu dolazimo do pitanja koje svi osjećaju, ali rijetki postavljaju naglas: što onda može napraviti poduzetnik koji nema luksuz ulaganja u mindset, nema vremena za edukacije i nema resurse da si kupi razvoj? Gdje je izlaz za onoga tko radi
Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Organizacijski & Leadership Reset Poslovno savjetovanje za direktore i vlasnike E - mail: vesna@vesnabaranasic.com
iz stvarnog terena, a ne iz idealnih uvjeta? Rješenje nije u velikim preokretima, nego u malim stabilnostima. Poduzetnik koji nema kapital i vrijeme ne gradi mindset, nego prvo gradi uvjete u kojima taj mindset uopće može raditi. To radi na način da riješi ono što treba odmah riješiti: postaviti osnovnu strukturu poslovanja kako bi dan postao predvidljiviji, uvede red u ono što donosi prihod i maknuti ono što uzima energiju bez rezultata. Kada najmanji dio našeg života postane stabilniji, cijeli sustav postaje stabilniji. I tek tada se mentalni sklop može početi mijenjati. Napredak ne dolazi zato što si odjednom postao „mindset osoba“, nego zato što si si stvorio uvjete u kojima tvoje sposobnosti mogu izaći na površinu. Poduzetnik ne postaje uspješan jer ima savršen mindset. Postaje uspješan jer svaki dan napravi mali pomak prema većoj stabilnosti, a tek iz te stabilnosti dolazi mentalna snaga. Zato nije točno da oni koji kreću iz nule kasne. Oni rade dupli posao: istovremeno stvaraju uvjete i razvijaju sebe. Njihovi uspjesi imaju veću težinu jer nisu nastali iz sigurnosti, nego iz otpornosti. Kada poduzetnik izgradi čak i najmanju stabilnost, njegov mentalni sklop prestaje raditi iz straha i počinje raditi iz snage. I tu počinje pravi razvoj: onaj koji ne ovisi o motivacijskim porukama, nego o stvarnosti koju si svakim danom postavljamo sve čvršće.
Za podršku u organizaciji i vođenju vaše tvrtke obratite mi se na vesna@vesnabaranasic.com
Vesna Baranašić, mag.oec. Organizacijski i leadership reset konzultant & executive coach
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info
savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
titulu Obrtnika Međimurja
Kad se osvrnuo na nagradu za životno djelo, ovaj vitalni obrtnik, koji se veseli unucima i umirovljeničkim danima, naglasio je da je pravu nagradu već dobio – sretnu i veselu obitelj
Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko
Obrtnička komora Međimurske županije proslavila je svoj 31. rođendan. U središtu pozornosti na svečanoj ceremoniji dodjele najviših priznanja Obrtničke komore Međimurske županije i Hrvatske obrtničke komore bio je Dušan Sraka, čovjek čiji rad i predanost govore više od 35 godina.
Dušan Sraka vlasnik Trgovačkog obrta "Prima –D", zasluženo je ponio titulu "Obrtnik Međimurja", nagradu za životno djelo koja simbolizira uspjeh, ustrajnost i nepokolebljivost. Njegov dućan "Prima – D" 35 godina uspješno odolijeva naletu velikih trgovačkih centara, čuvajući status jednog od onih uspješnih "kvartovskih dućana" u kojem je kvaliteta uvijek na prvom mjestu, a posao daje kruh za troje zaposlenika.
Rano shvativši da su mali trgovci mogu samo udruživanjem oduprijeti velikima, uključio se najprije u rad Udruge trgovaca Međimurja, a zatim i u Udrugu trgovaca Sjever i Plus u kojoj i danas aktivno djeluje. Aktivan je u promidžbi strukovnog komorskog sustava, kao član Upravnog odbora i Skupštine Obrtničke komore Međimurske županije i Udruženja obrtnika Međimurske županije, a interese svoje struke brani u Cehu trgovaca na lokalnoj i državnoj razini. Obrtnička komora Međimurske županije još mu je 2018. godine dodijelila plaketu "Majstor godine".
Osim u dućanu, Sraku su često viđali na nogometnim terenima, bilo kao aktivnog
igrača ili temperamentnog trenera. Od Trogira do Malog Lošinja, bio je neizostavan dio Obrtničkih sportskih igara. Ipak, kad se osvrnuo na nagradu za životno djelo, ovaj vitalni obrtnik, koji se veseli unucima i umirovljeničkim danima, naglasio je da je pravu nagradu već dobio – sretnu i veselu obitelj.
Tko je sve ponio priznanja?
Osim krunske nagrade, dodijeljeno i niz drugih priznanja za sve one koji su obrtništvu posvetili dio života. Plakete "Majstor godine" za impresivne poslovne rezultate, unapređenja i podučavanje novih generacija majstora, primili su: Melko Žalar (tokar, Hlapčina), Biserka Horvat (frizerka, Mala Subotica) i Marko Panić (elektroinstalater, Donji Mihaljevec). Diplomama za promidžbu i unapređenje obrtničkog komorskog sustava nagrađeni su: Snježana Stanko (frizerka, Čehovec), Robert Šafarić
(automehaničar, Nedelišće), Grozdana Forner (trgovkinja, Dragoslavec), Krešimir Haman (informatičar, Šenkovac) i Vlado Brumec (automehaničar, Čakovec).
20 godina ponosnog staža Posebne čestitke upućene su obrtnicima koji su proslavili dva desetljeća uspješnog rada. Priznanja za 20 godina obrtničkog staža primili su: Zoran Bratković (trgovac), Darko Čonkaš (instalater), Josip Furdi (poljoprivredni proizvođač), Željka Grđan (trgovkinja), Mladen Hajdarović (serviser), Goran Horvat (poljoprivredni proizvođač), Monika Jalšovec (frizerka), Dragutin Kiš (tesar), Alen Kontrec (automehaničar), Saša Krišto�ić (gra�ički inženjer), Ivančica Srnec (dipl. ing. gra�ičke tehnologije), Jasminka Marciuš (frizerka), Danijel Patarčec (poljoprivredni proizvođač), Alen Pintarić (knjigoveža), Slavko Režek (građevinar), Robert Sambolek (dipl. ing.
šumarstva), Dragutin Vargek (poljoprivredni proizvođač), Tomislav Vidović (trgovac), Branko Vlah (tiskar) te Josip Vučenik (instalater).
Najviša priznanja Hrvatske obrtničke komore
Uručena su i priznanja Hrvatske obrtničke komore (HOK), dodijeljena povodom obilježavanja Dana HOK-a 2. srpnja 2023. godine.
Povelju HOK-a za izniman doprinos dobili su Darko Mihalic (ugostitelj) i Ivan Kolmanić (strojobravar). Priznanja HOK-a primili su: Zlatko Novak (autoelektričar), Goran Faić (strojobravar), Stjepan Hlišč (građevinar), Ivan Klekar (autoelektričar) i Anđelko Horvat (građevinar).
Zahvalnicama HOK-a nagrađeni su: Nikolina Makovec (kozmetičarka), Jasna Brumec (pedagoginja), Silvija Horak (kuharica), Krunoslav Tkalec (profesor) te Milan Antoković (kuhar).
Trgovine KRK
• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23
• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4
• Čakovec, E. Kvaternika 7
• Čehovec, Glavna ulica 131
• D. Kraljevec, Čakovečka 1
• D. Vidovec, R. Končara 9
• Donji Hrašćan 51
• Gardinovec, Glavna 262
• Ivanovec, Čakovečka 7
• Kotoriba, Sajmišna 2a
• Nedelišće, M. Viljevca 2
• Orehovica, N. Tesle 23
• Palinovec 183a
• Palovec, Glavna 43
• Prelog, K. Domagoja 19
• Slakovec 61
• Sv. Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13
• Sveta Marija, B. Radića 28
• Sveti Križ, A. Šenoe 42
• Šandorovec, V. Nazora 2
• Vratišinec, Brodec 49
• Zebanec Selo 11
Ostale trgovine
• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)
• Green Park, Varaždin (9-21 h)
• JUG MALL Čakovec (8-16 h)
• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)
• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)
• KONZUM, Goričan (7-13 h)
• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)
• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)
• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)
• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-18 h)
• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-18 h)
• LUMINI, Varaždin (9-21 h)
• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)
• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)
• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21 h)
• Stop Shop Čakovec (9-15 h)
• STUDENAC, Donja Dubrava (8-20 h)
• STUDENAC, Pribislavec (8-20 h)
• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)
• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A (7-12 h)
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase
Mar�na Levanić s maštovi�m ukrasom koji unosi blagdanski ugođaj MARTINA LEVANIĆ iz Pušćina
Martina Levanić iz Pušćina svojim kreativnim pristupom na benzinskoj postaji stvara božićni ukras od jednostavnih materijala
Piše: Kristina Kobal
Božićni ukrasi često unose toplinu i veselje u prostor, a kreativnost je ključna za one koji žele stvoriti nešto jedinstveno. Martina Levanić iz Pušćina ove je godine svojom maštom pretvorila običnu benzinsku postaju u mali blagdanski raj.
- Zaposlila sam se na benzinskoj prije nekoliko mjeseci i eto došlo je božićno doba. Ove godine dobila sam zadatak uređivanja naše pumpe, što me oduševilo jer volim izrađivati stvari i biti maštovita, kaže Martina.
Izrada jelena i saonica
Martina je odlučila napraviti jelena i saonice koristeći karton, novinski papir, selotejp, papirnate ručnike i ljepilo za drvo. - Iz kartona sam izrezala dijelove koje sam spojila, a zatim punila gužvanim novinskim papirom koji sam osigurala selotejpom da stoji na mjestu. Kad sam bila zadovoljna oblikom jelena, počela sam ga premazivati razrijeđenim ljepilom i polagala papirnate ubruse da dobijem glatku podlogu za bojanje, objašnjava. Saonice su izrađene po sličnom principu, ali ih nije bilo
potrebno puniti novinskim papirom. Nakon oblikovanja, sve je obojala akrilnim bojama i ukrasila lampicama, što je prostoru dalo pravi blagdanski ugođaj.
Dodatni detalji i kreativni pristup
Osim glavnog dekora, Martina je na stakla zalijepila snjegoviće i božićno drvce iz kolaž papira. - Snjegovići i drvo na staklu su samo izrezani iz kolaž papira i zalijepljeni na staklo. To je jednostavan, ali efektan način da prostor dobije veseli blagdanski izgled, kaže
Početak najradosnijeg razdoblja u godini, tradicionalnim nastupom najavili su čakovečki vrtići. Kao i svake godine, svojim nastupom oduševili su okupljene te na najbolji način najavili adventska događanja u našem gradu.
„Bijela čarolija“ u Centru za kulturu bila je namijenjena najmlađima koji su u pratnji roditelja te baka i djedova, uživali u predstavi. Brojna publika, među kojima su bile
i gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini i zamjenica gradonačelnice Lana Remar, gledala je nastupe Zbora „Čakovečki mališani“, Plesnog studia „Teuta“, Osnovne škole Belica, Dječjeg vrtića „Dječja mašta“ iz Čakovca, Plesne skupine „Vivona mini“, skupine Sovice iz Dječjeg vrtića „Žibeki“ te Čakovečkih mažoretkinja. Program su vodile vile Zvjezdana, Snješka i Sunčica, a veselju nije bilo kraja kad se
na samom završetku pojavio, glavom i bradom, Djed Mraz.
Oni stariji okupili su se na Franjevačkom trgu. U sklopu prvog adventskog prijepodneva uz sajam „Adventska košarica“ , na pozornici su nastupili KUD Gornji Kraljevec i Kud Žiškovec, dok je KUD „Lipa“ iz Gornjem Mihaljevca izveo skeč. Sve su pjesmom začinile članice KUD-a „Šafran“ iz Štefanca. (mg)
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina: Biramo najljepše božićne ukrase
Božić kuca na vrata, a s njim i najtoplije doba godine kada domovi postaju prave male scenogra�ije ljubavi, obiteljskog okupljanja i, naravno, neizmjerne kreativnosti!
Znamo da u svakom kutku našeg kraja, u svakoj kući i stanu, čuči jedinstvena priča ispričana kroz adventske vijence, sjajne kuglice i maštovite jaslice. Upravo ta osobna, rukom stvorena čarolija ono je što Božić čini Božićem.
Bacite se na posao, ili još bolje, pohvalite se onim što već sjaji! Pokrenuli smo potragu za onim posebnim, najljepšim božićnim ukrasom koji odiše toplinom, mirisom cimeta i blagdanskom radošću. Nije važno je li to heklani anđeo iz bakine škrinje, jedinstvene jaslice od drveta, adventski vijenac koji ste prvi put sami ispleli ili možda kuglica izrađena s dječjim ručicama – bitno je da ste u to uložili srce i maštu.
Kako sudjelovati u natječaju?
Martina. Njena kreativnost pokazuje da za lijep ukras ne trebate skupe materijale – dovoljno je imati ideju, strpljenje i želju za izražavanjem.
Martinin primjer inspirira sve koji žele unijeti osobni pečat u svoj radni prostor i pokazuje kako obični predmeti mogu postati mala umjetnička djela koja šire radost.
Njena maštovita izrada božićnog ukrasa dokaz je da kreativnost i trud mogu potpuno transformirati prostor i razveseliti sve koji ga posjete.
Pozivamo sve zaljubljenike u blagdansko dekoriranje da nam pokažu svoje unikatne i maštovite radove. Fotogra�irajte svoje remek-djelo! Pošaljite nam
nekoliko fotogra�ija ukrasa (za bor, prozor, stol, vrt…) koji ste sami izradili. Obavezno se fotogra�irajte i vi uz svoju kreaciju! Neka se vidi tko je zaslužan za tu divnu blagdansku energiju. Pričajte nam priču: Uz fotogra�ije nam pošaljite kratak tekst (ime, prezime, mjesto, i kontakt telefon) te nam otkrijte: što ste točno izradili, od čega ste ukras napravili, što vas je inspiriralo i što za vas predstavlja taj ukras, i koja se priča krije iza vaše blagdanske čarolije?
Rok za prijavu
Naš “božićni žiri” tražit će tri ključne stvari: originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova. Svoje prijave šaljite na e-adresu: redakcija@mnovine.hr. U naslov poruke obvezno upišite: Natječaj – Najljepši božićni ukras. Prijave primamo do utorka, 6. siječnja 2026. Najljepše i najzanimljivije radove s vašim pričama redovito ćemo objavljivati u našem tjedniku Međimurske novine, kako bismo božićnu inspiraciju proširili diljem regije!
Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno, kreativno i emocionalno ispunjeno adventsko i božićno vrijeme!
Prva nagrada je poklon bon Vrtlarije Vijenac u Strahonincu – Poleve vrijedan 60 eura za robu po izboru, idealan za zimsko oplemenjivanje doma.
Za drugo, treće i četvrto mjesto osigurali smo bonove u trgovini Jana u Čakovcu, svaki po 30 eura, za kupnju po želji.
PREVARA u Gornjem Hrašćanu Otišao do bankomata
Mladić je nepravomoćno osuđen na sedam mjeseci zatvora uvjetno jer je u siječnju prošle godine u Gornjem Hrašćanu prevario prodavatelja quada za 400 eura. Sve je počelo 24. siječnja 2024. kada se kupac preko interneta javio na oglas za prodaju quada marke Loncin 250 ccm3. Dogovorili su se na cijenu od 400 eura. Prodavatelj mu je predao vozilo, a mladić je otišao do bankomata navodno podići novac. Međutim, na bankomatu nije mogao podići gotovinu. Rekao je prodavatelju da će otići do prijatelja i odmah donijeti dogovoreni iznos, ali se nikada nije vratio. Prodavatelj je sljedeći dan prijavio slučaj policiji, koja je locirala vozilo, privremeno ga oduzela i kasnije vratila vlasniku.
Sud u Čakovcu je 19. studenoga donio nepravomoćnu presudu od sedam mjeseci zatvora uvjetno. Kazna neće biti izvršena ako mladić u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo te ako u roku od šest mjeseci isplati oštećenom 400 eura. Na raspravi je muškarac priznao djelo te izrazio žaljenje i kajanje. Sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir njegovo iskreno priznanje, raniju neosuđivanost te činjenicu da je otac dvoje maloljetne djece za koje skrbi. Trenutno radi u Švedskoj s primanjima od oko 1800 eura mjesečno. Osim kazne, dužan je platiti i paušalni iznos sudskih troškova od 50 eura. (ik)
ZAPOSLENIK tvrtke u vlasništvu grada
Mlađi brat napao je svog starijeg brata nakon što mu ovaj nije isplatio plaću za godinu i pol rada, no u tuči je izvukao deblji kraj. Zadobio je teške ozljede, a usto je i osuđen na 15 dana zatvora uvjetno na pola godine. Sukob se dogodio 21. lipnja ove godine u
pola pet popodne u dvorištu obiteljske kuće u Murskom Središću. Mlađi brat, pod utjecajem alkohola od 2,75 promila, došao se posvađati sa svojim dvije godine starijim bratom koji mu nije isplatio plaće za rad u svom obrtu. Verbalni sukob brzo je eskalirao u fizički. Mlađi brat je napao starijeg, udarali su se ša-
kama i nogama po glavi i tijelu. Mlađi brat zadobio je razbijenu arkadu i rebro te završio s osam šavova, dok je stariji brat izašao iz tuče bez ozljeda. Njihova sestra potvrdila je da su se braća potukla upravo zbog dugogodišnjeg radnog spora oko neisplaćene plaće.
BIVŠI VOJNIK poludio na suprugu i sina pa sam zvao policiju
Međimurski općinski sud 48-godišnjaka, bivšeg vojnika, iz Bartolovca nepravomoćno je osudio na kaznu od 600 eura zbog nasilničkog ponašanja prema supruzi i sinu 12. studenog ove godine. Suprugu pokušao odvući u kotlovnicu
Sve mi se nakupilo
Tvrdio je da je u vrijeme incidenta bio trijezan te da je tek nakon svađe popio 1,5 decilitara rakije
Općinski sud u Čakovcu presudio je mlađem bratu 15 dana zatvora zbog nasilja u obitelji. Kazna je uvjetna i neće se izvršiti ako u roku od šest mjeseci ne počini sličan prekršaj. Sud ga je oslobodio troškova postupka jer je trenutno u zatvoru zbog neplaćanja alimentacije. (ik)
da je alkohol popio tek nakon događaja jer je trebao nešto za smirenje.
Mladić star 21 godinu nepravomoćno je kažnjen s čak 1200 eura jer je početkom studenoga galamio ispred zgrade u čakovečkoj ulici Valenta Morandinija, a presuda ujedno označava njegovu treću kaznu za narušavanje javnog reda u zadnje tri godine. Sve se zbilo 9. studenoga oko 19:25 sati ispred kućnog broja 3. Mladić je bio pod utjecajem alkohola i ispred zgrade vikao i galamio.
- Nije me briga ni za što, nitko mi ništa ne može, derao se na ulici. Uznemireni susjedi pozvali su policiju. Kada su policajci stigli na mjesto događaja, mladić je odbio podvrći se alkotestiranju. Odmah je uhićen i odveden u prostorije Policijske uprave međimurske gdje je zadržan do sljedećeg jutra.
Potom je na Općinskom sudu u Čakovcu u cijelosti priznao krivnju. U svojoj obrani objasnio je da je bio psihički opterećen jer mu se "nakupilo više ružnih događaja" te je na neprimjeren
način reagirao. Izrazio je iskreno žaljenje zbog počinjenog, a posebno je molio sud da ga ne zadrži u pritvoru jer bi time bio ugrožen njegov posao.
Sud je mladića pustio na slobodu nakon ispitivanja, no činjenica da je već prethodno dvaput kažnjavan zbog istovrsnog prekršaja unatrag tri godine igrala je otežavajuću ulogu pri odmjeravanju kazne.
Sudac mu je 24. studenoga izrekao novčanu kaznu od 1200 eura. Mladiću se u kaznu uračunalo vrijeme provedeno u uhićenju kao 79,64 eura, što znači da je dužan platiti 1120,36 eura u roku od 90 dana od pravomoćnosti presude. Ukoliko plati dvije trećine iznosa u određenom roku, smatrat će se da je kazna u cijelosti plaćena. Uz novčanu kaznu, obvezan je nadoknaditi i trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50 eura. Protiv presude dopuštena je žalba u roku od osam dana. (ik)
OBITELJSKA TUČNJAVA
Pijan odgurnuo i udario dva brata
Muškarac je 5. listopada popodne u Čakovcu, pod utjecajem alkohola, fizički napao dva brata nakon što je jednog odgurnuo u rame, a drugog, koji ih je pokušao razdvojiti, udario u glavu. Sud mu je izrekao
minimalnu novčanu kaznu od 300 eura, uzevši u obzir priznanje prekršaja, prekršajnu nekažnjavanost i loše imovinske prilike. Uz kaznu, dužan je platiti i 60,62 eura troškova postupka. (ik)
Svađa je planula oko 14:45 sati u dvorištu obiteljske kuće kada je muškarac počeo vikati na 44-godišnju suprugu i 19-godišnjeg sina te ih vrijeđao vulgarnim uvredama. Vikao je na sina zbog načina odgoja, zatim je uhvatio suprugu za ruku te ju pokušao odvući u kotlovnicu uz prijetnje i uvrede.
Žena je uspjela pobjeći u kuću i zaključati vrata. Muš-
karac je potom počeo lupati po vratima i pritom razbio staklo u pokušaju da uđe unutra. Žena nije zadobila vidljive tjelesne ozljede, a liječničku pomoć je odbila.
Sam pozvao policiju Nakon incidenta muškarac je sam nazvao policiju jer je, kako je izjavio, želio da se supruga i sin bez straha vrate kući budući da su ju napustili. Policijski očevid obavljen je kasnije istoga
dana, kada je alkotestiran i utvrđena mu je koncentracija od 0,73 grama alkohola po kilogramu krvi.
Na sudu je 48-godišnjak priznao krivnju i izjavio da duboko žali zbog svog postupanja.
"Problemi u mojoj obitelji traju već dugi niz godina, ali do ovog događaja nije došlo jer sam do mirovine radio u vojsci. Sve mi se nakupilo i neprimjereno sam reagirao", izjavio je u obrani, dodavši
Tvrdio je da je u vrijeme incidenta bio trijezan te da je tek nakon svađe popio 1,5 decilitara rakije, no alkotest obavljen nakon dolaska policije pokazao je prisutnost alkohola u organizmu. Uhićen je u 15:45 sati i proveo noć u policijskim prostorijama.
Sud mu je izrekao novčanu kaznu od 600 eura, od čega mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru u iznosu od 79,64 eura, tako da mu preostaje platiti 520,36 eura u roku od 30 dana. Kao olakotne okolnosti sud je cijenio priznanje prekršaja, iskazano žaljenje i činjenicu da do sada nije bio kažnjavan za nasilje u obitelji. (ik)
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 31-godišnjakinju na šest mjeseci zatvora jer je s maloljetnikom pokušala provaliti u trgovinu. Policija ih je zatekla kako pokušavaju otvoriti vrata, a žena je u osmom mjesecu trudnoće i majka devetero djece.
31-godišnjakinja i maloljetnik došli su do trgovine "Trgovina Krk" u Čakovcu. Bilo je
12. prosinca 2022., dvadeset minuta nakon ponoći. Žena je iz džepa izvadila alat i počela otvarati ulazna vrata trgovine. Par minuta kasnije pojavili su se policijski službenici. Zatekli su ih kako pokušavaju ući u zatvorene prostorije. Policija im je privremeno oduzela alat i sastavila zapisnik o očevidu. Sud je na raspravi 20. studenoga 2025. utvrdio da je že-
na kriva za pokušaj teške krađe provaljivanjem. Priznala je djelo i izrazila žaljenje. Branitelj je zatražio blažu kaznu s obzirom na njezine osobne prilike. Žena je ranije tri puta osuđivana za krađe. Prvi put 2015. dobila je devet mjeseci zatvora uvjetno, zatim 2019. deset mjeseci koji su zamijenjeni radom za opće dobro, te iste godine još osam mjeseci uvjetno.
OBITELJSKO NASILJE Napao oca jer mu nije dao tri eura za galaxy
Mladić je napao oca drvenom nogom od stola jer mu nije dao tri eura za drogu, a presuda čakovečkog suda jedna je u nizu koja je izrečena 18-godišnjaku s područja Preloga.
Mladić se probudio 4. studenog oko 4:30 ujutro u svom domu i odmah zatražio od oca novac. Htio je tri eura za sintetičku drogu galaxy. Kada mu otac nije dao novac, uzeo je drvenu nogu od starog stola koji je dan ranije izbačen ispred kuće, počeo vikati i pokušao udariti oca. Dan ranije ponovio se gotovo istovjetan scenarij. Mladić je tražio novac za drogu, uzeo nogu od stola i prijetio ocu. Otac je zvao policiju, ali
policajci nisu stigli na vrijeme te se mladić privremeno smirio. Sljedećeg jutra sve se ponovilo, a ovaj put je policiju pozvala mladićeva sestra. Kako je otac objasnio na sudu, u njihovom naselju mladi sjedaju zajedno i konzumiraju galaxy.
- Mom sinu je neugodno jer mora tražiti od drugih da povuče dim ili dva, pa od nas traži novce za galaxy, rekao je. Obitelj živi u teškim prilikama. Roditelji povremeno rade, zarađuju malo, a uzdržavaju petero djece.
- Tražio je novce od mene, a ja nisam imao. Košta tri eura, ali nisu to neki novci koje mogu dati, ispričao je otac. Pojasnio
je kako sina više puta pozivao na liječenje, ali sin to odbija. Majka je na sudu potvrdila da je sin "jako živčan" kada nema galaxy.
- Kad je živčan, hoda po kući. Kad dobije novce i kupi galaxy, onda je miran. Bojim se da ne napravi nešto, imam još četvero mlađe djece, rekla je majka. Opisala je kako s mužem pokušavaju sina smiriti, ali bezuspješno. Mladića je policija uhitila 4. studenog u 12:15 sati, nekoliko sati nakon napada. Sud mu je izrekao 15 dana zatvora zbog ponovljenog nasilja u obitelji. Kako je vrijeme provedeno u pritvoru odgovaralo kazni, smatra se da ju je već izdržao.
Sud joj je kao olakotnu okolnost uzeo priznanje, kajanje i činjenicu da je majka osmero maloljetne djece te da je u osmom mjesecu trudnoće. Kao otegotnu okolnost uzeta je dosadašnja osuđivanost za istovrsna kaznena djela. Uzdržava se od socijalnih davanja u iznosu od 398 eura mjesečno. (ik)
To nije bio prvi put da je bio nasilan u obitelji. Kao maloljetnik, više puta je prijavljen policiji zbog sličnog ponašanja. Tijekom suočenja s roditeljima na sudu, mladić se ispričao. - Zaposlit ću se, zaraditi i napraviti svoju prostoriju gdje ću živjeti. Ispričavam se, to se više neće dogoditi, rekao je. Ocu je obećao da će potražiti pomoć.
- Budem se liječio, ići ću kod doktora, dodao je. Sud je također odlučio trajno oduzeti drvenu nogu od stola dimenzija 63 x 4 x 4 centimetra koja je korištena u napadu, bez prava na naknadu. (ik)
KRVAVA SVETA BARBARA u Sitnicama
Prije ovog čina, Josip Oršuš bio je višestruko osuđivana osoba s dugim nizom prijašnjih problema sa zakonom
Piše: Benjamin Jakopić
Dva dana Međimurje je živjelo u strahu od naoružanog ubojice koji je bio u bijegu od pravde. Sve je započelo u četvrtak, 4. prosinca. Te kobne večeri, u našu redakciju je malo poslije 21 sat došla dojava o pucnjavi u Sitnicama. Dobili smo i neke detalje, doduše neprovjerene, te smo odmah kontaktirali policiju. Policija nam je potvrdila da su stradale dvije osobe, ali nije se odmah znalo u kakvom su stanju, te ni što se dogodilo s čovjekom koji je pucao. Tijekom noći je isplivalo još informacija, koje su sada dobro poznate javnosti. Josip Oršuš (40) otvorio je pucnjavu i time ranio svoju nevjenčanu suprugu Merimu (29) te usmrtio njenu sestru Vanesu (28) koja je bila trudna. Nakon toga je sjeo u auto i pobjegao iz Sitnica.
Drugo jutro uputili smo se u Sitnice, gdje nismo morali dugo tragati da pronađemo mjesto zločina. Cijeli dio ulice bio je omeđen policijskim trakama, s jedne strane policajci koji su obavljali očevid, s dru-
Ubijena Vanesa Oršuš
ge strane žalujuća rodbina i susjedi. Pričali smo s nekoliko ljudi koji su bili bliski obitelji i koji, zbog straha od ubojice, nisu htjeli dati svoja imena. Prepričali su nam što se dogodilo.
Što su nam rekli svjedoci?
Josip, koji je inače rodom iz Piškorovca, se tog četvrtka trebao javiti u Remetinec zbog odsluženja kazne. Međutim, on se umjesto u Remetinec zaputio u Sitnice, k svojoj nevjenčanoj supruzi Merimi. Kako nam je rekla jedna osoba koja je u tom trenutku bila u prostoriji, Josip je Merimi prigovarao zbog pobačaja i time započeo svađu. U jednom trenutku je rekao da ide u auto po slatkiše.
Međutim, nije se vratio sa slatkišima, nego s automatskom puškom. Za tu pušku nitko nije znao da ju ima, i mještani s kojima smo pričali nisu imali pojma kako je uopće došao do nje. Repetirao je pušku i tražio Merimu. Naš sugovornik je uspio pobjeći kroz prozor i pritom izvukao jedno dijete sa sobom. Nakon toga Josip je počeo pucati. Prvo je upucao Merimu, a potom na ulici i Vanesu koja je ostala ležati na cesti.
Jedan naš sugovornik je rekao da je Vanesi dao prvu pomoć usta na usta.
Za to vrijeme, Merima je ležala u kući ranjena nakon što je bila upucana u prsa i nogu, i prema iskazima svjedoka nitko za to nije ni znao prvih nekoliko minuta, jer su mislili da je kuća prazna. Zvali su policiju i hitnu, te tvrde da su dugo čekali. Hitna je prevezla ranjene žene u bolnicu. Dok je Merima ubrzo stabilizirana, Vanesa je nažalost preminula. Vanesa je bila trudna, a imala je i troje djece koja su joj bila oduzeta.
Odmah nakon toga, počela je intenzivna potraga za Josipom Oršušom, koji je prema svjedocima pobjegao u žutom autu marke Opel. U petak prijepodne njegov auto pronađen je u Sloveniji, blizu Razkrižja. Nakon toga se i slovenska policija uključila u potragu. Potraga je trajala još cijeli petak i dobar dio subote, a ubojica je konačno uhvaćen taj dan, 6. prosinca u 15:30 sati na području mjesta Bistrica.
Bogata kriminalna prošlost
Dok je trajala ta cijela drama, isplivali su i detalji o Oršušovoj bogatoj kriminalnoj prošlosti. Već su nam svjedoci u petak rekli kako se radi o opasnoj i nasilnoj osobi, koja je prije nekoliko godina bila
uključena u incident sa svojim tastom. Prema njihovim riječima, Josip je navodno pajserom prebio tasta, a krivnju je, iz nepoznatih razloga, preuzeo njegov šogor, iako su svi znali da je Josip to učinio. Iz PU međimurske su nam potvrdili da je došlo do incidenta, ali nemaju informacija o tome da bi Josip bio doista kriv. Prije ovog gnusnog čina, Josip Oršuš bio je višestruko osuđivana osoba s dugim nizom prijašnjih problema sa zakonom, zbog čega bi u zatvoru završio i neovisno o ishodu istrage za najnoviji slučaj. Naime, Županijski sud u Varaždinu donio je rješenje kojim se Oršuš upućuje na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od deset mjeseci u Centar za dijagnostiku u Zagrebu, gdje se morao javiti 29. prosinca 2025. Ova odluka donesena je slijedom pravomoćne presude Općinskog suda u Čakovcu od 28. veljače 2025., zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz nehaja koje je počinio 16. listopada 2023. godine.
U toj je nesreći Oršuš, vozeći bez važeće vozačke dozvole, neoprezno pretjecao i udario motociklista, kojemu je nanio osobito teške tjelesne ozljede, uključujući višestruke prijelome ruku, nogu, zdjelice i kralježaka. Sud je kao otegotnu okolnost posebno istaknuo dotadašnju višestruku kaznenu osuđivanost, mahom za imovinske delikte, ali i za jedno istovjetno kazneno djelo, te višestruku osuđivanost za prometne prekršaje, što dokazuje njegovo uporno kršenje prometnih propisa. Problemi s pravosuđem protežu se na brojne presude iz raznih gradova, s bezuvjetnim zatvorskim kaznama u Virovitici, Varaždinu i Gospiću, kao i višestrukim uvjetnim osudama i zamjenama zatvora radom za opće dobro. Kako doznajemo od policije, Vanesa je također otprije bila poznata policiji te je imala opsežan dosje koji je uključivao, između ostaloga, krađu, tešku krađu i razbojništvo, a slična situacija bila je i sa Merimom.
Majka iz zatvora došla na sprovod Slovenska policija je u utorak, 9. prosinca, točno u 10 sati predala Oršuša hrvatskoj policiji. Primopredaja je izvršena na graničnom prijelazu Petišovci-Mursko Središće, sa pozamašnim osiguranjem sa obje strane, uključujući naoružane specijalce te dronove koji su nadzirali cijelo područje. Nakon toga je odmah prevezen u istražni zatvor u Varaždinu.
Oršuš u zatvoru nije bio dobro prihvaćen. Kao što se može vidjeti na snimkama koje kolaju društvenim mrežama, ostali zatvorenici su mu dobacivali brojne uvrede te vikali “Ubojica, ubojica!”.
Sprovod nesretne Vanese Oršuš održan je taj isti dan u 14 sati na groblju u Murskom Središću, gdje je taj dan proglašen i Danom žalosti. Na sprovodu su se od Vanese oprostili brojni mještani, rodbina i prijatelji. Prisustvovao je i gradonačelnik Dražen Srpak, koji je naglasio kako oružje u pogrešnim rukama mijenja sudbine zauvijek. Na sprovodu je bila viđena i pravosudna policija. Kako smo doznali, oni su se tamo nalazili zbog majke poginule Vanese, Ribane. Ribana trenutno služi zatvorsku kaznu zbog krađe, ali je privremeno puštena kako bi posljednji put mogla ispratiti svoju kćer. Prisutna su bila i Vanesina djeca, koja su se suzama oprostila od svoje majke.
Merima, koja je bila teško ranjena, se u trenutku završetka ovog broja Međimurskih novina oporavlja u Županijskoj bolnici Čakovec, te bi uskoro trebala biti puštena na kućnu njegu.
Mace su bile glavni hit u nedjelju HUMANITARNO fotkanje ljubimaca
Humanitarno fotkanje vlasnika i njihovih ljubimaca za pomoć Azilu Prijatelji Čakovec svake godine privlači sve veći odaziv.
I ove godine, odazvalo se 324 ljudi, usprkos zimi, koji su svojim donacijama u iznosu 4837 € pomogli da psi u Azilu žive bolje i kvalitetnije. Ekipa iz Kluba Prostora - CeZam Čakovec, 3FF Festival te Volonterski klub Međimurja ponovno su pokazali veliko srce za ljubimce u Azilu Prijatelji Čakovec i Udruzi Sklonište dobrote.
Subota je bila za fotkanje pasa, a nedjelja je bila rezervirana za mace, zečiće, kornjače, ptice i još po neku zanimljivu životinju.
Za prekrasne i emotivne fotogra�ije zaslužni su fotogra�i Darko Mareš, Ernest Mazarekić i Zračni Alex, a skupljalo se osim novaca, dekice, ručnici, plahte i azilu potrebne stvari. (mg)
Božićni sajam svetog Marka održat će se u subotu, 20. prosinca, od 14 sati u dvorištu Doma
kulture u Selnici. Organizatori su DVD Selnica i Udruga Oaza 98 Selnica, uz pokroviteljstvo
Općine Selnica i Turističke zajednice Mura i Gorice, te uz suradnju ostalih lokalnih udruga.
Ovogodišnji sajam planiran je u proširenom obliku, s naglaskom na bogat kulturno-umjetnički program i veći broj sadržaja za djecu i odrasle. Očekuju Vas nastupi TS Frikova, ZVS Sveti Marko Selnica i tamburaši KUD-a Selnica, Gradski puhački orkestar Čakovec, a očekuje Vas i dolazak djeda Božićnjaka. Posebnu pozornost privući će izlagači koji nude proizvode tradicionalnih i starih zanata.
Pozivamo sve posjetitelje da dođu i uživaju u Božićnoj čaroliji u Selnici. (sh)
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
GRAD ČAKOVEC
Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama
KLASA: 112-01/25-01/7
URBROJ: 2109-2-08-25-01 Čakovec, 3. prosinca 2025.
Na temelju članka 19. stavka 1. i članka 29. stavka 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 86/08, 61/11, 4/18, 112/19, 17/25), pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama Grada Čakovca raspisuje
za prijam u službu
na određeno vrijeme radi zamjene duže vrijeme odsutnog službenika - do povratka odsutnog službenika na posao -
u Grad Čakovec, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama, Odsjek za održavanje i gradnju komunalne infrastrukture na radno mjesto STRUČNOG SURADNIKA ZA ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – 1 izvršitelj/ ica
UVJETI:
- sveučilišni prijediplomski studij tehničke struke ili stručni prijediplomski studij tehničke struke, - najmanje 3 godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, - poznavanje rada na PC-u, - položeni državni ispit II. razine - poznavanje stranog jezika.
Osim navedenih uvjeta kandidati moraju ispunjavati i opće uvjete za prijam u službu, koji su propisani odredbom članka 12. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi: - punoljetnost - hrvatsko državljanstvo - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima.
Sukladno članku 13. stavku 2. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17), na oglas se mogu javiti osobe oba spola.
Radnim iskustvom na odgovarajućim poslovima podrazumijeva se radno iskustvo ostvareno na poslovima odgovarajuće razine obrazovanja i struke, sukladno članku 13. Zakona.
U službu ne može biti primljena osoba za čiji prijam postoje zapreke iz članka 15. i 16. Zakona.
Sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU) 2016/679 (u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka (Narodne novine broj 42/18), Grad Čakovec kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5. Uredbe. Kandidati podnošenjem prijave daju svoju suglasnost Gradu Čakovcu da osobne podatke prikuplja, obrađuje i pohranjuje u svrhu provedbe oglasa te ih može koristiti u svrhu izrade rješenja o prijmu, kontaktiranja, objave na mrežnim stranicama te izvršiti slobodan prijenos osobnih podataka kandidata nadležnim tijelima kada je to nužno za izvršenje i provedbu predmetnog oglasa.
Služba se zasniva na određeno vrijeme, do povratka odsutne službenice uz obvezni probni rad od dva mjeseca. Natjecati se mogu i kandidati koji nemaju položeni državni ispit, uz obvezu da ga ukoliko bude primljen u službu, položi u zakonskom roku.
Kandidati su dužni dostaviti:
- vlastoručno potpisanu prijavu na oglas
- životopis
- dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika važeće osobne iskaznice, putovnice, vojne iskaznice ili domovnice)
- dokaz o odgovarajućoj razini obrazovanja i struci (preslika diplome, uvjerenja ili potvrde) – kandidati koji su stručnu spremu stekli u inozemstvu trebaju priložiti i rješenje o nostri�ikaciji, odnosno priznavanju inozemne kvali�ikacije iz koje je vidljiv stupanj obrazovanja i razina obrazovanja odnosno s kojim je stupnjem i razinom obrazovanja izjednačeno u Republici Hrvatskoj
- elektronički zapis ili potvrdu HZMO – mora sadržavati podatke o poslodavcu, početku i prestanku osiguranja, stvarnoj i potrebnoj stručnoj spremi
- presliku rješenja, ugovora o radu ili potvrdu poslodavca da je osoba obavljala odnosno stekla radno iskustvo na odgovarajućim poslovima (sukladno članku 13. Zakona)
- presliku uvjerenja o položenom državnom ispitu II. razine
- dokaz o poznavanju rada na PC-u (izjava, potvrda, uvjerenje…)
- dokaz o promjeni osobnog imena, ako je ono mijenjano u odnosu na predočene isprave
- dokaz o poznavanju stranog jezika.
Ako se dostavlja dokumentacija koja nije na hrvatskom jeziku, potrebno je dostaviti ovjereni prijevod na hrvatski jezik.
Izabrani kandidat je dužan sukladno članku 23.c Zakona, prije donošenja rješenja o prijmu u službu, dostaviti: - uvjerenje nadležnog suda da se protiv njega ne vodi kazneni postupak
- uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta
- na uvid izvornike dokaza o ispunjavanju formalnih uvjeta iz oglasa, čije su preslike priložene uz prijavu.
Ukoliko izabrani kandidat ne dostavi tražene isprave, smatra se da je odustao od prijma u službu.
Kandidatom prijavljenim na Oglas smatrat će se samo osoba koja podnese pravovremenu i urednu prijavu te ispunjava formalne uvjete iz Oglasa. Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve osobne podatke i priloge navedene u Oglasu.
U prijavi na Oglas navode se osobni podaci podnositelja prijave (osobno ime, OIB, datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja, broj mobitela, e-mail adresa, isključivo za potrebe postupka) i naziv radnog mjesta na koje se prijavljuje uz vlastoručni potpis.
Oglas provodi Povjerenstvo koje imenuje pročelnik upravnog tijela.
Povjerenstvo za provedbu Oglasa utvrđuje popis prijavljenih kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete i čije su prijave uredne i pravodobne te ih upućuje na prethodnu provjeru znanja i sposobnosti. Smatra se da je kandidat koji nije pristupio prethodnoj provjeri znanja, povukao prijavu na Oglas.
Osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz Oglasa, ne smatra se kandidatom prijavljenim na Oglas te će joj se dostaviti pisana obavijest u kojoj će se navesti razlozi zbog kojih se ne smatra kandidatom.
Opis poslova i podaci o plaći radnog mjesta koje se popunjava, način obavljanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata, područje te pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za testiranje objaviti će se na mrežnoj stranici Grada Čakovca https://www.cakovec. hr/kategorija/javni-natjecaj-zaposljavanje/. Vrijeme i mjesto održavanja testiranja objaviti će se najmanje pet (5) dana prije testiranja na istoj mrežnoj stranici.
Kandidat koji ima pravo prednosti kod prijma u službu prema posebnom zakonu, dužan je u prijavi na Oglas pozvati se na to pravo, te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima (ako više kandidata ostvari jednak broj ukupnih bodova nakon provedenog testiranja i intervjua, prednost kod zapošljavanja ima onaj kandidat koji se u svojoj prijavi pozvao na pravo prednosti i isto dokazao s priloženim dokazima).
Kandidat koji može ostvariti pravo prednosti kod prijma sukladno članku 101. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19 i 84/21, 156/23), članku 48.f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine broj 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13 i 98/19), članku 47. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 84/21) i članku 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine broj 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), dužan se u prijavi na Oglas pozvati na to pravo te ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.
Kandidat koji se poziva na pravo prednosti u skladu s člankom 101. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, uz prijavu na Oglas dužan je priložiti, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages/NG/12%20 Prosinac/Zapo%C5%A1ljavanje/popis%20dokaza%20 za%20ostvarivanje%20prava%20prednosti%20pri%20 zapo%C5%A1ljavanju.pdf
Kandidat koji se poziva na pravo prednosti u skladu člankom 48.f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, uz prijavu na Oglas dužan je priložiti, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, i sve potrebne dokaze o ispunjavanju uvjeta odredbe na koju se poziva, odnosno dokaz o priznatom statusu, dokaz da to pravo već nije koristio te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji je način prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka, sporazum i slično), a pravo prednosti ostvaruje samo pod uvjetom da nema osoba koje to pravo ostvaruju u skladu s odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
Kandidat koji se poziva na pravo prednosti sukladno članku 47. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i sve potrebne dokaze dostupne na poveznici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Nikola/popis%20dokaza%20za%20ostvarivanje%20prava%20prednosti%20pri%20zapo%C5%A1ljavanju-%20 Zakon%20o%20civilnim%20stradalnicima%20iz%20 DR.pdf
Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, uz prijavu na Oglas dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom. Osoba koja je pripadnik nacionalne manjine ima pravo pozvati se na prednost pri zapošljavanju na temelju članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, broj 155/02, 47/10, 80/10, 93/11) te uz dokaze o ispunjavanju uvjeta iz Oglasa, ne mora dokazivati svoj status nacionalne manjine.
U upravnim tijelima Grada Čakovca nije osigurana zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina.
Nakon izbora kandidata, a prije donošenja rješenja o prijemu izabranog kandidata, upravno tijelo Grada Čakovca nadležno za službeničke odnose provjeriti će po službenoj dužnosti postoji li pravomoćna osuđivanost izabranog kandidata za kazneno djelo iz članka 15. te zapreke iz članka 16. Zakona.
Postupak će se obustaviti kada se na Oglas ne prijavi nijedan kandidat, kada prijavljeni ne ispunjavaju formalne uvjete za prijam i raspored na radno mjesto ili nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju ili intervjuu. Postupak se može obustaviti i zbog bitno promijenjenih okolnosti nastalih nakon raspisivanja Oglasa. Obavijest o obustavi postupka ukoliko do obustave dođe, objaviti će se na mrežnoj stranici https://www.cakovec. hr/kategorija/javni-natjecaj-zaposljavanje/.
Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 8 dana od dana objave Oglasa na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje – Burza rada.
Prijave se podnose poštom (preporučeno) ili neposredno na adresu: Grad Čakovec, Čakovec, Kralja Tomislava 15, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, izgradnju grada i upravljanje nekretninama, Povjerenstvo za provođenje oglasa – stručni suradnik za održavanje komunalne infrastrukture“.
Rješenje o prijemu izabranog kandidata dostavlja se kandidatima javnom objavom na mrežnoj stranici Grada Čakovca, sukladno članku 24.a Zakona. PROČELNIK Damir Šoltić, mag. ing. traff.
Piše: Kristina Kobal
Isusekova hižica u Donjem Kraljevcu postala je nezaobilazno mjesto uoči Božića, a već prvi korak u ovaj topli prostor otkriva zašto. Isusekova hižica spoj je obiteljske predanosti, umjetničkog talenta i duboke želje da se ljudima pruži nešto posebno. Ideja o stvaranju kuće s velikim pokretnim jaslicama rodila se iz više od dvadeset godina duge strasti prema izradi božićnih prizora.
Esmeralda Slaviček otkriva kako je sve počelo kada su naišli na oglas o prodaji stare, ruševne kuće: - Prije 4 godine pojavio se oglas na njuškalu o prodaji ruševne kuće, a sama lokacija je bila
Esmeralda Slaviček u jednoj od prostorija obnovljene kuće
idealna. Ostale ideje su došle naknadno. Obiteljski smo dali pečat ovoj kući, ali vjerujemo kako je Bog kroz nas i uz našu pomoć ostvario ono što je zamislio.
Obnova trajala četiri godine
Transformacija napuštene kuće u čudesno božićno utočište trajala je pune četiri godine.
- Nije bilo lako. Nismo ni imali novaca kupiti i složiti sve odjednom, zato je i trajalo toliko. Često smo bili na rubu živaca i nadomak odustajanju, ali hvala Bogu, nismo se predali, priznaje Esmeralda. Upravo ta ustrajnost stvorila je prostor koji danas oduševljava svakoga tko ga posjeti. Najdirljiviji trenutak doživjeli su tek na samome kraju projekta. - Meni osobno je
ADVENT POD ZVIJEZDAMA u Gornjem Kraljevcu
najljepši bio ovaj kraj dok sam vidio da smo to stvarno priveli kraju i da se napokon vidi rezultat našeg rada, kaže Josip Slaviček. - Predivno nam je vidjeti kako odrasli izlaze iz hižice sretni kao mala djeca. Čudesne jaslice i Betlehem ručne izrade U srcu hižice nalazi se Betlehem koji je Josip radio cijelu
godinu, svaki dan nakon posla. - Imao sam otprilike viziju u glavi kako će to izgledati, ali neke stvari sam radio baš na licu mjesta jer mi je tako lakše. Svaka �igura je ručno rezana i spajana na elektromotore, pojašnjava. Koristio je drvo, glinu, pluto i tkanine, a najzahtjevnije je bilo uskladiti sve mehaničke dijelove. - Posložiti da cijela mehanika ispravno funkcionira – to je najzahtjev-
niji proces jer se radi o puno žica i kablova. Ipak, Isusekova hižica nudi više od jaslica. Obitelj ističe kako nije namijenjena samo vjernicima – dapače, dobrodošli su svi. U prostoru se nalaze i posebni, terapeutski sadržaji koji ostaju iznenađenje: “Možemo samo reći da je čudesno.” Projekt je obitelj dodatno zbližio jer su, kako kažu, shvatili da bez sloge i zajedništva nema uspješnog rezultata. Planova za budućnost ne nedostaje – već sada razmišljaju o novim elementima koje žele dodati u nadolazećim godinama.
Posjetitelji Isusekovu hižicu mogu razgledati od ponedjeljka do petka od 18 do 21 sat te vikendom od 14 do 21 sat.
Gost iznenađenja bio je pjevač Josip Sanjković Mitrica koji je na kraju programa zapjevao uz pratnju mladih glazbenika Leona i Gabriela Piše: Aleksandra Sklepić
U nedjelju popodne, 30. studenoga, u Gornjem je Kraljevcu održana lijepa svečanost - paljenje prve adventske svijeće, uz bogat kulturno - umjetnički program. Poseban je naglasak stavljen na Međimursku popevku. Gornji Kraljevec poznat je po dugogodišnjem njegovanju tradicijske popevke, narodnih običaja i seoskih vrijednosti. Posebno su aktivne članice Vokalne skupine KUU Društvo žena Gornji Kraljevec koje su i ovaj put organizirale lijepu svečanost na kojoj se zapalila prva adventska svijeća na vijencu. Ujedno se posebna pažnja posvetila međimurskoj popevki koja je zaštićeno
kulturno dobro, a mjesec studeni na nivou cijele Županije proglašen je mjesecom međimurske popevke. Kao i sve njihove aktivnosti, i ovu je podržala Općina Vratišinec, a načelnik Mihael Grbavec lijepim je riječima povezao važnost nadolazećih blagdana, obitelji i čuvanja tradicije. Uz domaćine, nastupili su i brojni drugi izvođa-
či: Vokalna skupina Udruge Turen iz Podturna, vokalna skupina KUD-a Žiškovec, mali recitatori učenici Područne škole Gornji kraljevec, violinistica Rajna Vladić, te braća Leon i Gabriel Kuzma iz Vukanovca. Gost iznenađenja bio je pjevač Josip Sanjković Mitrica koji je na kraju programa zapjevao uz pratnju mladih Leona i Gabriela.
Leon i Gabriel Kuzma iz Vukanovca, Leon je 8. razred, a Gabriel 6. razred također su bili dio ove važne svečanosti. Obojica su učenici glazbene škole, Leon 5. razred, a Gabriel 4. razred. Leon svira trubu, a Gabriel harmoniku. Članovi su KUD-a “Lipa” iz
Gornjeg Mihaljevca, a Leon svira i u Puhačkom orkestru Nedelišće. Rado nastupaju na priredbama i glazbenim natjecanjima, a ova ih je priredba posebno veselila jer im je tata iz Gornjeg Kraljevca, pa su zasvirali i za njega, svoju baku, djeda i ostalu obitelj.
Na temelju Odluke Upravnog vijeća Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Klasa: 007-04/25-02/02; Urbroj: 2109-104-25-06, od 05.12.2025. g. te članka 19. st. 6 Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, raspisuje
NATJEČAJ za radno mjesto KNJIŽNIČAR / KNJIŽNIČARKA u Bibliobusnoj službi
1 izvršitelj/ izvršiteljica na određeno puno radno vrijeme, uz probni rad od 6 mjeseci (zamjena za dugotrajno bolovanje, rodiljni i roditeljski dopust)
Uvjeti:
• završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih sadržaja knjižničarstva na diplomskoj razini, odnosno studij knjižničarstva kojim je stečena visoka stručna sprema (VSS), sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03),
• položen stručni ispit za knjižničara,
• iznimno, ako se na natječaj ne javi kandidat s traženim uvjetima iz prethodnih točaka, razmatrat će se molbe kandidata sa završenim drugim diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili s njima izjednačen studij društveno - humanističkog smjera.
Posebna znanja i vještine:
• poznavanje i korištenje računalnih programa u sustavu knjižnica,
• komunikacijske vještine u odnosu s korisnicima i suradnicima,
• poznavanje jednog stranog jezika,
• računalna i informacijska pismenost,
• spremnost na stalno stručno usavršavanje.
Specifični uvjeti:
• rad u pokretnoj knjižnici – bibliobusu i terenski rad
• rad subotom
Uz vlastoručno potpisanu prijavu na natječaj u kojoj je potrebno navesti ime i prezime, datum i mjesto rođenja, adresu stanovanja, broj telefona i adresu elektroničke pošte, potrebno je priložiti i sljedeće dokumente:
• Životopis,
• Dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika svjedodžbe),
• Dokaz o položenom stručnom ispitu za stručno zvanje knjižničara (preslika uvjerenja / potvrde)
• Dokaz o državljanstvu (preslika domovnica, preslika osobne iskaznice),
• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 30 dana od dana podnošenja prijave (potvrda o nekažnjavanju),
• Potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima (Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19 i 84/21, 156/23), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13, 98/19)), dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Ostale informacije na:https://branitelji.gov.hr/ Rok za podnošenje prijave: 20.12.2025.
Za kandidate prijavljene na natječaj čije su prijave uredne, pravodobne i koji ispunjavaju formalne uvjete provest će se provjera znanja i sposobnosti putem intervjua. Ako kandidat ne pristupi intervjuu smatra se da je povukao prijavu na natječaj.
Navedeni dokazi prilažu se u izvorniku ili preslici koja ne treba biti ovjerena, a prije izbora kandidat je dužan predočiti izvornik. Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola, a izrazi koji se koriste u ovom natječaju za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe. Potpunom prijavom smatra se prijava koja je potpisana i sadrži sve potrebne podatke i priloge navedene u ovom natječaju. U prijavi na natječaj navode se i podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona, adresa e-pošte) isključivo za potrebe postupka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU 2016/679 – u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ broj 42/18.), Knjižnica kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5. Uredbe. Prijave na natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 8 dana od dana objave oglasa, osobno ili poštom na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec, 40000 Čakovec, Trg Republike 4; s naznakom „za natječaj – knjižničar / knjižničarka u Bibliobusnoj službi.
Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec zadržava pravo u svako vrijeme poništiti natječaj, odnosno ne donijeti odluku o izboru kandidata, bez obveze obrazlaganja svoje odluke i bez ikakve odgovornosti prema kandidatima.
Kandidati će o rezultatima biti obaviješteni u zakonskom roku.
Klasa: 112-02/25-01/01-3
Urbroj: 2109-104-25-01
NESRETAN POČETAK u novoj sportskoj dvorani
Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu
Nova sportska dvorana
Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu, koja je tek nedavno završena i otvorena, već je doživjela nesvakidašnju nezgodu. U četvrtak, 27. studenoga, prilikom završnih radova probušena je cijev podnog grijanja, nakon čega se voda proširila ispod sportskog poda. Srećom, nosiva drvena konstrukcija počiva na čeličnim vijcima, pa voda nije
došla do drvenog dijela poda i tako spriječila veću štetu. Iscurila voda iz cijevi za podno grijanje Kontaktirali smo ravnatelja Centra Roberta Posavca kako bismo saznali detalje o ovom događaju te kakva je šteta nastala na dvorani. - Dogodilo se mehaničko oštećenje prilikom montaže, odnosno postavljanja go-
Na če�ri mjesta, točno na mjes�ma gdje se nalaze golovi, otvoren je parket kako bi se provjerilo koliko se vode nakupilo
Predsjednica Upravnog vijeća: Lana Rođak, mag.oec
lova u dvorani. Radnici su postavljali golove i pomoću šarafa probušili cijev podnog grijanja, pojasnio nam je ravnatelj Posavec.
- Odmah smo zaustavili vodu, a izvođači su pristupili sanaciji, potvrdio je Posavec i dodao da je sve pod garancijom.
Kako bi se spriječila veća šteta na parketu, na četiri mjesta, točno na mjestima gdje se nalaze golovi, otvoren je parket kako bi se provjerilo koliko vode se zapravo nakupilo te kako bi se ta mjesta isušila. Uklanjanje vode obavljeno je velikim industrijskim usisavačima. Dobre su vijesti da je dvorana unatoč ovoj "nezgodi" već u normalnoj funkciji i koristi se. Sustav grijanja je uključen, a vlage nema, kako kaže ravnatelj.
U konačnici, najvažnije je da je dvorana Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu brzo vraćena u funkciju za svoje korisnike. No ipak, ne smijemo ignorirati činjenicu da je do iove nezgode došlo
zbog propusta u izvođenju radova. S obzirom na to da je riječ o regionalnom centru, investiciji vrijednoj preko 16,5 milijuna eura, zahtijeva se povećana odgovornost svih sudionika.
Teško je uopće zamisliti koliku bi štetu izazvalo da je cijeli drveni pod bio natopljen vodom i da ga je bilo potrebno izrađivati ispočetka.
Česta pojava na gradilištima
I nije to jedini slučaj, u Hrvatskoj se svako malo događaju slični propusti prilikom građevinskih radova. Tempo građenja je vrlo brz, a izvođači često žure zbog rokova i nedostatka radne snage.
Svi izvođači i kooperanti morali bi se obvezati na doslovno praćenje projektne dokumentacije i nacrta, a ne na neoprezne samostalne intervencije. Jedino se tako mogu spriječiti nepotrebni rizici i propusti koji su, nažalost, sve češća pojava na hrvatskim gradilištima. (sh)
ČAKOVCU 3. MJESTO za obrazovanje i snažno ulaganje u budućnost
Grad Čakovec potvrdio je svoj status jednog od najboljih gradova u Hrvatskoj osvajanjem trećeg mjesta u kategoriji Obrazovanje, demogra�ija, socijalna politika i mladi na prestižnom izboru "Najbolji grad".
Gradonačelnica Ljerka Cividini istaknula je tom prilikom da je osvajanje trećeg mjesta izravna potvrda dugoročnog, sustavnog ulaganja u djecu i mlade.
Kontinuitet ulaganja vidljiv je u brojkama: u 2023. i 2024. godini čak je 54,45 posto gradskog proračuna usmjereno upravo na obrazovanje i mlade.
Čakovec se ističe visokim školskim standardom s prosječno deset učenika na jednog učitelja, nalazeći se među deset najboljih u državi.
U protekle četiri godine u školstvo i mlade uloženo je više od 74 milijuna eura. Grad Čakovec predano ulaže u izvanškolske aktivnosti, �inancirajući ljetne sportske kampove “Svaki tjedan sport jedan” koji već 21 godinu zaredom okupljaju više od 460 djece godišnje. Ulaganjima u vrtiće osigurano je mjesto svakom djetetu, pri čemu su kapaciteti povećani za stotinjak mjesta dogradnjom DV Cipelica i Cvrčak.
Grad također 25 godina podupire program „I ja bih na more“ za djecu slabijeg imovinskog statusa. Briga je zaokružena širokim spektrom obiteljskih potpora, od subvencija za kupnju kuća do povećanih naknada za novorođenčad, kao i kontinuiranim razvojem mreže od preko šezdeset dječjih igrališta.
Načelnik Nikola Novak, prečasni Ivan Herceg, Zvonko Horvat, predstavnica Udruge žena Dunjkovec, Zdravko Mikolaj, Ivan Bašek, Biserka Ganzer, predstavnik DVD-a Gornji Kuršanec i predsjednik Općinskog vijeća Vladimir Topolnjak SVEČANA SJEDNICA Općine Nedelišće
Svečanost su svojim nastupima uljepšali učenici, vrtićarci, Mažoretkinje Nedelišća i Pjevački zbor Josip Vrhovski
Piše: Benjamin Jakopić
Nakon nekoliko mjeseci strpljivog čekanja mještani Nedelišća konačno su dočekali Svečanu sjednicu Općinskog vijeća. Sjednica je ovaj puta održana u novoobnovljenom Domu kulture Macinec, koji je tom prilikom bio i svečano otvoren.
Dvorana doma kulture je bila doista prepuna i ispunjena do zadnjeg mjesta. Među prisutnima su bili predsjednik Općinskog vijeća Vladimir
Topolnjak, načelnik Nikola Novak, zamjenik načelnika Denis Šafarić, župan Matija Posavec, njegovi zamjenici Mario Medved i Elvis Kralj, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, te brojni načelnici međimurskih općina. Naravno, bili su tu i brojni predstavnici društvenog, kulturnog i sportskog života Nedelišća i Macinca, od članova brojnih udruga do vatrogasaca.
Svečanost su svojim nastupima uljepšali učenici, vrtićarci, Mažoretkinje Nedelišća i Pjevački zbor Josip Vrhovski.
Najsvečaniji trenutak bila je dodjela općinskih plaketa i priznanja. Tako su nagrađeni najbolji sportaši i klubovi za 2024. godinu: Leon Marciuš, Tijana Korent, Seniorska momčad Odbojkaškog kluba “Međimurje Centrometal” i Seniorska ekipa Odbojkaškog kluba “Nedelišće Elting”.
Uz njih, nagrađeni su brojni osnovnoškolci, srednjoškolci i polaznici fakulteta za svoje zaslužene uspjehe.
Općinska priznanja dobili su: Štefanija Oreški, Zvonko Horvat, Biserka Ganzer, prečasni Ivan Herceg, Zdravko Mikolaj i Ivan Bašek, te udruge Maxenca Macinec, Udruga žena Dunjkovec i DVD Gornji Kuršanec. U ime svih nagrađenih, okupljenima se obratila i zahvalila Štefanija Oreški. Čestitamo svim dobitnicima!
Igor Oršuš i Dario Levačić, novi vijećnici iz redova romske nacionalne manjine
KOMPLETIRANO OV Male Subotice
Nakon dopunskih lokalnih izbora za predstavnike romske nacionalne manjine, kompletirao se i sastav Općinskog vijeća Male Subotice. Preostala dva mandata izborili su Dario Levačić i Igor Oršuš s kandidacijske liste HDZ-a.
Polaganjem svečane prisege na ovotjednoj sjednici tamošnjeg Općinskog vijeća postali su punopravni vijećnici. Njihovim ulaskom u Vijeće popravljena je rodna struktura koja je dotad, s 13 vijećnika, išla debelo na stranu žena. Naime, u odnosu na 8 žena, bilo je svega 5 muškaraca, dok je sada odnos 8:7 (u korist žena).
Ponosni dobitnici tombolskih eko nagrada ZAVRŠNA SVEČANOST MEĐIMURSKE PRIRODE
Više od stotinu ljubitelja i zaštitara prirode obilježilo je Svjetski dan volontera U Murskom Središću održana je u srijedu 3. prosinca godišnja završna svečanost Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode. Tradicionalni program, organiziran uoči Međunarodnog dana volontera, i ove je godine privukao velik interes javnosti. Više od stotinu gostiju ispunilo je Centar za kulturu Rudar.
Svečanost je otvorila ravnateljica Monika Cindrić, nakon čega je uslijedio niz edukativnih i inspirativnih izlaganja. Jasminka Jagečić Žerjav i Tomislav Vrbanec iz Zajednice škola Rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav na području Međimurske županije predstavili su aktivnosti učenika i nastavnika usmjerene na očuvanje prirodne baštine. Veliku
pozornost privukla su izlaganja istraživačice Katarine Koller Šarić iz Udruge Hyla o stanju herpetofaune uz Muru i Dravu, kao i predavanje istraživača Tonija Korena o biološkoj raznolikosti muha lebdjelica.
Problematika invazivnih vrsta Međimurski čuvar prirode Antonio Krušelj govorio
je o problematici invazivnih stranih vrsta te praksama njihova uklanjanja na terenu. Predstavio je i inovaciju vezanu uz akcije spašavanja vodozemaca od stradavanja na prometnicama. Dodatnu inspiraciju pružila je Ivana Ključarić, osnivačica brenda Lantestina, koja je okupljenima približila svoj stvaralački put „Od začinskog bilja do prirodne kozmetike”. Pro-
Vijeća
Shodno tome, Vijeće je moralo mijenjati i Odluku o iznosu sredstava koja se iz proračuna izdvajaju za �inanciranje političkih stranaka i nezavisnih vijećnika. Kako više nema podzastupljenog spola, svi će dobivati istu naknadu, odnosno isti iznos po članu. Podsjetimo, pod podzastupljenim spolom podrazumijeva se onaj spol čija je zastupljenost u Vijeću niža od 40 %.
U Maloj Subotici, sada s ukupno 15 članova, žene čine 53,3 % zastupljenosti, a muškarci 46,7 %, čime su oba spola iznad zakonskog praga. (vv)
gram su obogatili i atraktivni videozapisi kampanje „Zlikovci u prirodi” te videozapis pogleda iz zraka na međimursku prirodnu baštinu koji je pripremila Lantestina. Nove publikacije i zahvala volonterima
Gosti su kući ponijeli i simbolične darove - novo izdanje Godišnjaka Međimurske prirode, stolni kalendar
Kukuvija 2026. te prigodni blokić za bilješke. Večer je završila uz tombolu s eko nagradama i zajedničko druženje volontera, istraživača i zaljubljenika u prirodu. Suorganizatori ovogodišnjeg programa bili su Grad Mursko Središće i Centar za kulturu Rudar. Zainteresirana javnost pozvana je uključiti se u volonterske akcije u organizaciji Međimurske prirode.
Zajmovi uz bespovratna sredstva do 45.000 eura za međimurske poduzetnike
Međimurskim poduzetnicima dostupni su novi Nacionalni zajmovi koji pokrivaju i investicije i obrtna sredstva. Za investicijska ulaganja moguće je dobiti zajam od 25.001 do 150.000 eura, dok su za obrtna sredstva dostupni iznosi od 1000 do 50.000 eura. Oba instrumenta nude izrazito povoljne kamatne stope i mogućnost otpisa glavnice, što ih svrstava među najprivlačnije programe �inanciranja za mikro, male i srednje poduzetnike. Investicijski zajmovi namijenjeni su poduzećima koja žele nabaviti novu opremu, urediti proizvodne ili uslužne prostore, uvesti digitalna rješenja ili proširiti tehnološke kapacitete. Zajmovi za obrtna sredstva namijenjeni su �inanciranju tekućeg poslovanja – �inanciranju plaća zaposlenika, nabavi sirovina i materijala, plaćanju dobavljača, održavanju likvidnosti i drugim svakodnevnim potrebama poslovanja.
Povoljna kamata, dugi rokovi i poček
Investicijski zajmovi nose kamatnu stopu temeljenu na osnovnoj stopi Republike Hrvatske uvećanoj za 0,5%, što ukupno iznosi oko 2,71 % godišnje. Rok otplate je do deset godina, uz mogućnost počeka do 12 mjeseci, što poduzetnicima omogućuje da investicija počne donositi rezultate prije početka otplate. Zajmovi za obrtna sredstva imaju kamatu jednaku osnovnoj stopi RH uvećanoj za 1%, rok otplate do tri godine te poček do tri mjeseca.
Do 45.000 eura za poduzetnike iz Domašinca, Orehovice, Podturna i Selnice Poduzetnici koji posluju na području Domašinca, Orehovice, Podturna i Selnice mogu ostvariti otpis glavnice do 30 %. To znači da maksimalni investicijski zajam od 150.000 eura može rezul-
Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199
tirati s čak 45.000 eura bespovratnih sredstava. Riječ je o iznimnoj prilici za �inanciranje modernizacije, širenje kapaciteta ili otvaranje novih pogona uz znatno smanjeni �inancijski teret.
Do 30.000 eura za poduzetnike iz Belice, Donjeg Vidovca, Goričana, Gornjeg Mihaljevca, Male Subotice, Murskog Središća, Pribislavca i Štrigove.
Za poduzetnike koji posluju na području Belice, Donjeg Vidovca, Goričana, Gornjeg Mihaljevca, Male Subotice, Murskog Središća, Pribislavca i Štrigove predviđen je otpis glavnice do 20 %. Kod maksimalnog zajma, to odgovara potpori do 30.000 eura bespovratnih sredstava, što omogućuje znatno povoljnije �inanciranje investicija i ubrzan povrat ulaganja.
Veliki poticaj za razvoj gospodarstva Međimurja
Kombinacija povoljnih zajmova, dugih rokova otplate i visokog udjela bespovratnih sredstava čini ove programe jednim od ključnih instrumenata gospodarskog razvoja u Međimurju. Poduzetnici time dobivaju mogućnost sigurnog planiranja investicija i stabilnog poslovanja, dok lokalno gospodarstvo ostvaruje nove prilike za rast, tehnološki napredak i otvaranje radnih mjesta.
BOŽIĆNI SAJAM u Murskom Središću S Mure stiže Djed Božićnjak
Na najprepoznatljivijem adventskom događanju u najsjevernijem hrvatskom gradu, na Šetnici svete Barbare, u nedjelju 21. prosinca čeka vas obilje blagdanskog ugođaja, rukotvorina, domaćih proizvoda i druženja, mirisa i okusa kuhanog vina, čaja i fritula u sklopu Božićnog sajma. Blagdansko slavlje
Titulu Sportaša godine ponio je mladi David Pahor, a sportašicom godine proglašena je Iris Jambrešić
Piše: Sanja Heric
Grad Mursko Središće svečano je obilježio blagdan svoje zaštitnice – svete Barbare. Krunu proslave predstavljala je svečana dodjela nagrada građnima, a najprestižniju titulu, Osoba godine Grada Mursko Središće, ponio je prof. dr. sc. Nikola Sakač iz Štrukovca.
Ovaj znanstvenik i prodekan Geotehničkog fakulteta dokazao je da inovacije ne poznaju granice, a njegov je rad prepoznat na nacionalnoj i međunarodnoj sceni. Sakač je ove godine nagrađen srebrnom medaljom na prestižnoj izložbi ARCA za magnetoforetski biosenzor za detekciju mikotoksina, a posebno je impresivan i njegov doprinos razvoju brzog, preciznog i cjenovno dostupnog testa za detekciju virusa.
Tko su nagrađeni sportaši?
istaknuvši da priznanja vidi kao potvrdu truda, stručnog rada i inovacija, ali i kao poticaj svima da nastave doprinositi napretku grada i društva u cjelini.
Zvirek i Edvin Nedeljko dali posebnu toplinu svečanosti Prije glazbenog završetka, Mursko Središće je predstavilo svoje razvojne projekte, pružajući okupljenima uvid u realizirane infrastrukturne zahvate, komunalna ulaganja te planove za uređeniji, moderniji i zeleniji urbani prostor.
započinje već u 14:30 sati dolaskom Djeda Božićnjaka, koji će – kako drugačije nego rijekom Murom – uploviti u grad i sa svojim pomoćnicima podijeliti djeci slatke paketiće. Od 15:00 sati službeno počinje Božićni sajam, a posebno ovogodišnje iznenađenje je nastup renomirane Chriztel Renae Acevede. (sh)
Godina je bila izuzetno uspješna i za lokalne sportaše. Titulu Sportaša godine ponio je mladi David Pahor, koji je nizao vrhunske rezultate, uključujući državne, europske i svjetske uspjehe, s plasmanom na WDSF Svjetsko prvenstvo u Portugalu. Sportašicom godine proglašena je Iris Jambrešić, višestruka pobjednica i osvajačica medalja na utrkama diljem Hrvatske i regije. Njezina sportska strast seže i daleko od staze, budući da je ove godine biciklom odvezla impresivnih preko 5000 kilometara.
Kada je riječ o kolektivnim sportovima, Momčad
Nikola Sakač je ove godine nagrađen srebrnom medaljom na pres�žnoj izložbi ARCA za magnetoforetski biosenzor za detekciju mikotoksina
godine postao je Nogometni klub Mura Hlapičina. Nagrađeni su za izuzetan uspjeh jer su postali prvaci 2. međimurske nogometne lige s 58 bodova i impresivnih 18 pobjeda, čime su izborili plasman u viši rang natjecanja. Priznanja su dobili i oni koji su simbol predanosti rekreaciji. Jelena Kuzma, članica Udruge sportske rekreacije
„Sport za sve“ Mursko Središće, proglašena je Rekreativkom godine, istaknuvši se iznimnom aktivnošću i zapaženim rezultatima na natjecanjima. Franjo Tuksar,
dugogodišnji i angažirani član iste udruge, proglašen je Rekreativcem godine, posebno poznat po svojoj predanosti odbojkaškoj skupini i kontinuiranom dolasku na sve sportske aktivnosti. Ekipa Udruge sportske rekreacije
„Sport za sve“ – Mursko Središće 1 primila je nagradu za Rekreacijsku momčad godine za odlične rezultate na županijskim i nacionalnim festivalima.
U ime svih nagrađenih, okupljenima se obratio profesor Sakač, zahvalivši na dodijeljenom priznanju te
Svečanosti je prisustvovao niz visokih uzvanika, uključujući izaslanika predsjednika Vlade i Sabora, Ljubomira Kolareka, veleposlanika RH u Mađarskoj dr. sc. Mladena Andrlića, zamjenika međimurskog župana Marija Medveda, te goste iz susjedne Mađarske i Slovenije. Prigodne riječi o razvoju grada i simbolici blagdana uputili su gradonačelnik Dražen Srpak, zamjenik župana Medved, veleposlanik Andrlić i izaslanik Kolarek.
Posebnu toplinu cijelom programu dao je nastup Kulturno umjetničke udruge „Zvirek“, koji je spletom „Tu me moja majka rodila“ oživio tradiciju i identitet međimurskog kraja, dok se za pro�injen glazbeni završetak pobrinuo mladi glazbenik Edvin Nedeljko, čija je izvedba Schubertove i Lisztove “Serenade” zaokružila svečanu proslavu svete Barbare.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da je Općina Sveti Juraj na Bregu nedavno porasla u skupini razvijenosti, što automatski znači da se može prijaviti na manji broj natječaja i ostvariti manja bespovratna sredstva Piše: Benjamin Jakopić
Mali Mihaljevec, jedno od naselja u sastavu Općine Sveti Juraj na Bregu, prolazi kroz značajan period infrastrukturnih ulaganja. Vedran Kovačić, vijećnik Općinskog vijeća, podijelio je najvažnije aktualne teme za mještane, naglašavajući konačno rješavanje dugogodišnjih prometnih problema te veliko ulaganje u dječja igrala i Društveni dom.
Jedna od najvažnijih vijesti za mještane je konačna realizacija autobusne stanice nakon brojnih prepreka. Prema riječima vijećnika Kovačića, projekt je godinama nailazio na probleme, od ŽUC-a do zahtjeva policije.
- Najgore rješenje je bilo kako su dosad imali, da djeca stoje na cesti. Sada smo konačno uspjeli na jednom raskrižju napraviti stanicu. Autobus će i dalje morati stajati na cesti,
ali barem su djeca zaštićena i pod krovom, ističe Kovačić, naglašavajući da je sigurnost djece konačno osigurana.
Selo broji 73 djece
Kao i većina Hrvatske, Mali Mihaljevec bori se s demografskim problemima. Kovačić je tako istaknuo da je u protekloj godini rođeno samo jedno dijete, dok je umrlo sedam osoba. Usprkos tome, Mali Mihaljevec bilježi značajan broj mlađeg stanovništva. Trenutačno je u selu ukupno 73 djece od prve godine života do osmog razreda, što predstavlja vitalnost zajednice usprkos blagom padu ukupnog broja stanovnika (433 prema popisu iz 2021.). Upravo zbog toga, ogroman je značaj ulaganja u novo dječje igralište, čija je ukupna vrijednost 50 tisuća. 40 tisuća eura osigurano je preko Ministarstva demogra�ije, a Općina Sveti Juraj na Bregu su�inancira s 10 tisuća eura.
Staro igralište, koje se nekad sastojalo od samo jedne njihaljke i klackalice, već je prije osam godina dobilo šljunčanu stazu i tobogan. Sada se radilo na potpunoj modernizaciji i izgradnji ograde, čime je igralište postalo suvremena i sigurna lokacija za druženje i igru djece.
Vapimo za novim Društvenim domom
Najveći i najizazovniji projekt za budućnost Malog Mihaljevca je cjelovita rekonstrukcija i obnova Društvenog doma.
Projekt je spreman, no ključni izazov je visoka procjena troškova, koja iznosi oko milijun eura. Kako se građevinska dozvola bliži isteku, Općina intenzivno radi na osiguravanju �inancija kroz dostupne natječaje. Ovaj ambiciozni projekt dobio je snažnu podršku i Županije. Vijećnik Kovačić na-
glašava dogovor postignut s načelnikom i županom: - Županija se obvezala da ako prođemo na bilo kojem projektu, u �inanciranju preostalog dijela sudjeluje s nama. Primjerice, ako 500 tisuća eura dobijemo na projektu, preostali iznos dijele Županija (250 tisuća eura) i Općina (250 tisuća eura), rekao je. Situaciju dodatno komplicira činjenica da je Općina Sveti Juraj na Bregu nedavno porasla u skupini razvijenosti, što automatski znači da se može prijaviti na manji broj natječaja i ostvariti manja bespovratna sredstva. Ipak, vijećnik Kovačić zaključuje optimistično, naglašavajući važnost zajedništva: - Surađujemo s udrugama, nogometnim klubom i vatrogascima, jer smo mala zajednica i moramo se skupa držati kako bismo realizirali sve ove projekte i manifestacije.
SVETI JURAJ NA BREGU
vog tjedna svjedočili smo krvavom pohodu u naselju Sitnice u kojem je život izgubila jedno žena, a druga je bila ozljeđena. Tim povodom saborska zastupnica Centra Marijana Puljak u utorak je za saborsku govornicu donijela 39 ruža za 39 ubijenih žena u protekle tri godine u Hrvatskoj, poručivši da neće odustati od borbe za sustav koji će žene štititi.
U međuvremenu, Odboru za ravnopravnost spolova predana je peticija "Micanje klečavaca u ime 18 ubijenih žena u 2025.", s više od 60 tisuća potpisa. Peticija upozorava na problem kako poruke molitelja o podložnosti žena održavaju šutnju o nasilju i ruše ravnopravnost pred zakonom. Naravno, sve to je važno i simbolično, ali nažalost neće nasilje samo od sebe prestati.
Sva ta simbolika neće smanjiti nasilje u društvu. Nasilje će smanjiti veće kazne za kriminalce i obiteljske zlostavljače. Kako je moguće da osoba s više od 35 dokazanih kaznenih djela slobodno šeta našim ulicama? Baš kao spomenuti Josip Oršuš, čiji je krvavi pohod završio tragedijom. Logika nalaže: ako je netko prekršio zakon 35 puta, statistički je vrlo vjerojatno da
će to učiniti i 36. put, i 37. put, i tako dalje.
Zašto nitko od naših saborskih zastupnika ili pak inicijatora peticija ne radi pritisak na naše sudstvo da se takvi ljudi nađu iza rešetaka i da odgovaraju za svoja djela? Kao ilustracija stanja, tu je nedavni slučaj 18-godišnjaka iz Preloga. Mladić, već prijavljivan za nasilje u obitelji, tražio je od oca tri eura za Galaxy, a kad mu ih
Općinsko vijeće Svetog Jurja na Bregu održalo je sjednicu na kojoj je glavna tema bila usvajanje proračuna za 2026. godinu. Proračun je usvojen jednoglasno i iznosi ambicioznih 8,5 milijuna eura, iako je realizacija velikim dijelom vezana uz uspješnost prijava na dostupne fondove. U fokusu nadolazećeg proračunskog razdoblja su ključni razvojni projekti. Najveća je razvojna želja općine izgradnja turističko-edukacijskog centra, koji bi trebao postati generator turističke ponude na području općine ali i šire. Također, planirana je izgradnja potrebne infrastrukture unutar gospodarske i stambene zone Brezje, čime se otvaraju mogućnosti za investicije i doseljavanje. Ulagat će se i u komunalnu infrastrukturu kroz gradnju reciklažnog dvorišta te u podršku vatrogastvu, po-
put ulaganja u vatrogasni dom DVD-a Lopatinca. Osim kapitalnih projekata, vijećnici su iskazali potporu obiteljima i mladima. Odobreno je povećanje potpore za rođenje djeteta s dosadašnjih 1000 na 1200 eura. Usvojena je i odluka o su�inanciranju produženog boravka za školarce. Usporedno s �inancijskim planovima, na terenu se provodi velika katastarska izmjera u šest naselja katastarske općine Lopatinec, s čak 23 aktivne ekipe. Očekuje se da će upis sređenih podataka u zemljišne knjige započeti tijekom 2027. godine. (bj)
Protekla subota je u Štrigovi bila malo drugačija nego inače. Uz tradicionalno paljenje druge adventske svijeće kod Doma kulture, održano je i premijerno izdanje pub kviza u organizaciji novoosnovane Udruge mladih Štrigova.
Manifestacija je izazvala odličan interes, pa je tako sudjelovalo čak 17 ekipa Natjecateljski žar, ali i izni-
ovaj nije dao, uzeo je drvenu nogu od stola i prijetio mu.
I što je sud napravio? Izrekao mu je 15 dana zatvora. Dobro ste pročitali: 15 dana za ponovljeno nasilje. Ali, to nije sve! Odlučili su mu trajno oduzeti i drvenu nogu od stola dimenzija 63 x 4 x 4 centimetra koja je korištena u napadu.
A što je s ostale tri noge stola?
Ako je iskoristio jednu, tko kaže da neće i preostale tri?
mno dobro raspoloženje, ispunili su Dom kulture, a cijeli program je vodio sada već iskusni Leo Žižek. Nakon uzbudljivog nadmetanja, pobjedu je zasluženo odnijela ekipa KZMS. Kviz je bio iznimno dobro prihvaćen, te se članovi udruge u budućnosti nadaju organizirati još sličnih manifestacija koje će privući još širu publiku. (bj)
Kriza stanova za mlade obitelji je zapravo europski problem, a ne samo hrvatski. Malo po malo do svijesti građana dopiru pozitivna iskustva europskih gradova i zemalja o stambenim zadrugama, no put je trnovit.
Stambene zadruge su zapravo srednji put između dvije krajnosti: skupe privatne gradnje stanova i cijene stana, te najma stanova. Najam može biti privatni i javni, privatni je skup, a javnog je nedovoljno, pa je zadrugarstvo između te dvije krajnosti dobro rješenje, pogotovo za mlade obitelji koje naprosto ne mogu plaćati visoke rate kredita.
Dosadašnja europska iskustva u velikim gradovima su pozitivna, koliko se može saznati. U Zürichu od 27 posto nepro�itnog stambenog fonda 18 posto čine zadružni stanovi, a Švicarska ima 1200 stambenih zadruga.
U Beču od 43 posto nepro�itnog stambenog fonda 23 posto čine stambene zadruge i slične organizacije. U Amsterdamu planiraju da do 2040. godine 10 posto stambenog fonda bude u zadružnom vlasništvu.
Kod nas su stambene zadruge tek u začetku, nedostaje povjerenje.
Prednosti stambenih zadruga su: stanari plaćaju najam stanova oko 50 posto manje od tržišne cijene, što znači da je početni ulog mnogo manji. Uvjet je, barem u Europi, da je zadrugar najmanje dvije godine u gradu, da nema drugu nekretninu u gradu te ima limit primanja.
DONJI KRALJEVEC
Članovi stambene zadruge odlučuju o osnutku zadruge, izgradnji zgrade, upravljanju te o korištenju zajedničkih prostorija u zgradi.
Zajedničke prostorije u zgradi na primjeru od dvadeset stanova su: zajednička kuhinja, praonica rublja, soba za goste, soba za vježbanje, parking za bicikle, krovna terasa s biljem, spremišta kao i višenamjenska prostorija.
Dakako, stanari sami odlučuju što će biti zajedničko i što će se graditi.
Pri gradnji se planiraju održivi izvori energije, manji trošak korištenja i održavanja zbog visoke energetske učinkovitosti i drugo.
Najvažnije međutim ostaje pomalo skriveno. Zadružni stanari zajednički odlučuju na skupštinama, tako na primjer, koga primiti u zgradu, o zajedničkom životu u zgradi i drugim pitanjima, tako čime će se zajednički baviti, kao da žive na selu, a u stvari su u gradu.
Na taj se način nekadašnji život sela kao ideal zajedničkog suživota susjeda, prenosi na određeni način u grad.
Valu povećanja ekonomske cijene boravka mališana u predškolskim ustanovama pridružila se i Općina Donji Kraljevec sa svojim Dječjim vrtićem „Ftiček“. Naime, nova ekonomska cijena za 10-satni program za djecu jasličke dobi iznosi 540 eur. Roditelji u tom programu participiraju sa 130 eur.
Za 10-satni program za djecu vrtićke dobi ekonomska cijena je 420 eur, s time da roditelji plaćaju 90 eur.
Što se tiče 6-satnog programa za djecu vrtićke dobi, ekonomska cijena je 380 eur, a roditeljski udio iznosi 80 eur.
Za programe predškole, ekonomska cijena 10-satnog programa iznosi 440 eur, pri čemu roditelji plaćaju 100 eur. Za 6-satni program predškole ekonomska cijena je 390 eur, a roditelji plaćaju 90 eur. Nove, veće cijene vrtića vrijede od 1. siječnja iduće godine.
Općina Donji Kraljevec uvodi sustava rizničnog poslovanja, koji obuhvaća i vrtić. To znači da vrtić više neće imati svoj račun već će se sve transakcije odvijati preko općinskog računa. No vrtić time ne gubi svoju autonomiju. (vv)
- Siguran sam da će dr. Berljak umjetnine odves� iz Preloga, kaže Božidar Glavak
- Smatrao sam kako su za pisma i problematiku umjetnina ipak mjerodavniji gradonačelnik i ravnateljica Muzeja Croata Insulanus, kaže Dražen Novak
Piše: Vlasta Vugrinec
- Moram priznati da sam očekivao da će netko pohvaliti naš trud i one iznimno bogate događaje koje smo imali između dviju sjednica i koji su promijenili sliku Preloga u jednom pozitivnom kontekstu, požalio se Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga na ovotjednoj sjednici tamošnjeg Gradskog vijeća.
Pri tome je spomenuo otvorenje obilaznice te novih trgovačkih centara te dodao:Očekivao sam da veli netko “Gospodine Gradonačelniče i saborski zastupniče, čestitam vam i zahvaljujem što ste Gradu Prelogu u proračunu Republike Hrvatske osigurali 5 milijuna eura.” Mislim da je to epohalni događaj, jer ćemo s milijun i pol, s time da će nešto malo dodati Županija, a dio i mi, imati pravu osnovnu školu, a svi skupa ćemo se boriti i dalje da srednja škola, odnosno centar Preloga zaživi i dobije jednu drugu sliku, zaključio je Kolarek.
Sve je to izgovorio za govornicom prije nego što je počeo odgovarati na vijećnička pitanja postavljena na aktualnom satu, kojim očito, barem oporbenjaci, nisu bili impresionirani njegovim postignućima.
Neumoljiva oporba
Već po dolasku u Gradsku vijećnicu, vidjelo se da je predsjednik GV Dražen Novak mislio održati posljednju ovogodišnju sjednicu pomalo u predblagdanskom ozračju. Bili su pripremljeni prigodni
pokloni za vijećnike, čaše su samo čekale da se otvori vino, a postavljeni stol čekao je da se popuni pladnjevima s hranom.
I same riječi Novaka, kako je običaj da se na zadnjim sjednicama na aktualcu uglavnom upućuju prigodne čestitke, išle su tome u prilog. Međutim, onako, usput, dodao je da vijećnici, ukoliko imaju potrebu, mogu postavljati i pitanja.
Naravno, oporba je bila spremna, istina ne onako žestoko kako to zna, ali je ipak nizala pitanja od toga kad će napokon stići optički internet u Prelog, hoće li se izgraditi pošteni vatrogasni dom u Prelogu, pa prostorije za udruge, prije svega Seljačku slogu Prelog, itd. Ponovno se potegla i već vječna tema o stvarnom stanju cirkovljanske grabe iz koje se eksploatira šoder, tim više što je ona stigla i do Skupštine Međimurske županije. Tražio se pisani odgovor.
Sudbina doniranih umjetnina i dalje neizvjesna
Kako je bilo obećano na prošloj sjednici, na dnevni red su došli i dopisi Matije Berljaka vezani uz njegovu donaciju umjetnina preloškom Muzeju. Vijećnici, i to oporbeni, kako su naglasili, do pisama su došli neslužbenim kanalima, premda je dr. Berljak pisma adresirao i na njih, i zbog toga nisu krili ogorčenje.
Janja Zvonarek, nova vijećnica
Janja Zvonarek umjesto Josipa Novaka
Josip Novak Pajdo iz osobnih je razloga stavio svoj vijećnički mandat u mirovanje, s koalicijske liste HDZ-HSS za njegovu je zamjenicu izabrana Janja Zvonarek. Prema gradonačelnikovim riječima, vijećnik Novak završio je u bolnici.
Janja Zvonarek tako je vladajućima osigurala potrebnu 7 ruku za osiguravanje većine.
- Smatrao sam kako su za ta pisma i problematiku umjetnina ipak mjerodavniji gradonačelnik i ravnateljica Muzeja Croata Insulanus, Iva Kožnjak, tako je Dražen Novak, predsjednik GV Preloga objasnio zašto pisma nije proslijedio vijećnicima.
Sukus pisama dr. Berljaka jest sudbina djela doniranih umjetnina koje se, prema njegovim riječima, drže u neadekvatnim uvjetima.
- Je li Prelog još uvijek zainteresiran za proširenje Muzeja, u koji bi se mogle smjestiti i izložiti preostale umjetnine te vrijedne korisne stare knjige i da li smo za to sposobni? Jasno da možete slobodno reći ne proširenju ili čak opstanku Muzeja. Ne morate navesti ni razloge, ali vas lijepo molim da mi vašu odluku javite pismom, citirao je vijećnik Božidar Glavak (SDP) dio iz pisama dr. Berljaka.
Glavak je pritom naglasio da se boji kako je strpljenje dr. Berljaka pri kraju i da bi stoga mogao pokupiti darovane umjetnine i dati ih nekome drugome. U Prelogu bi ostale samo one donirane za stalni postav Muzeja.
- Dajte mi način i odgovor kako proširiti Muzej, gdje naći novce za još 600 kvadrata Muzeja, a jedva se borimo sa kanalizacijom Stjepana Radića, internetom i još nekim stvarima, odgovorio je gradonačelnik te dodao da u ovom trenutku ne vidi mogućnost da se nešto napravi po tom pitanju.
Dodao je kako pitanje tih umjetnina uopće nije tema za Gradsko vijeće.
- Imamo tu i 300 starih crkvenih knjiga, to nitko ne čita. Pitanje je hoćemo li se s novim župnikom nešto dogovoriti da on nešto napravi oko toga, kaže Kolarek.
Oporbenjacima je poručio da bespotrebno kompliciraju stvari. Uglavnom, vijećnike je ostavio u uvjerenju da je u kontaktu s dr. Berljakom te da će riješiti problem.
SKUPŠTINA LOVACA Međimurja
- Ako je lov ubojstvo, što je onda tov pilića, svinja i drugih životinja koje žive u skučenom i zatvorenom prostoru
posvećen isključivo ljudskoj prehrani, pita se tajnik Lacković
Piše: Vlasta Vugrinec
Redovnu godišnju Skupštinu, ovih je dana održao Lovački savez Međimurske županije. Uz izvješća o minulom radu te najavi onoga što slijedi, naglašeno je da su obrazovanje lovaca, razvoj lovne kinologije i lovnog streljaštva, briga o lovačkoj etici i običajima te zaštita prirode i okoliša i dalje glavne aktivnosti Saveza.
Lovci na meti javnosti Međutim, današnja percepcija javnosti je da su lovci ubojice životinja te ljudi bez duše. Lovci su, naravno, ogorčeni tom etiketom, jer kažu da je lov na kraju lanca njihovog rada.
- Dok je trebalo oružje u Domovinskom ratu, bilo je lovačko, dok je prijetila opasnost od afričke svinjske kuge opet su lovci natjerani da smanje populaciju divljih svinja kako bi se spasilo svinjogojstvo, kaže Mladen Lacković, tajnik Lovačkog saveza Međimurske županije. Prema njegovim riječima, lovci se najviše kreću po divljini i obično prvi vide što se događa od zagađenja okoliša preko krađe drva i ilegalnog rudarenja.
- Fazan kojeg ja ustrelim imao je 360 dana slobodnoga života, naglašava tajnik.
Pita pak se ako je to ubojstvo, što je onda tov pilića, svinja i drugih životinja koje žive u skučenom i zatvorenom prostoru i čiji je život posvećen isključivo ljudskoj prehrani. Uostalom, kako dodaje, da bi lovci mogli ići u lov, najprije moraju uzgojiti divljač kako bi imali što loviti.
I onda se opet vraćamo na vječno pitanje je li opstojnost prehrane čovječanstva moguća bez konzumacije životinjskog mesa. Svrha lovca, naglašava tajnik, nije ubijanje, nego ima punu širu funkcija od zaštite životinja i prirode preko gospodarenja lovištem, a lov je na kraju.
Nepomirljive razlike poljoprivrednika i lovaca
Na području Međimurja, obitava oko 400 grla jelenske divljači, oko 600 divljih svinja (oko 600 s prirastom), oko 1000 grla srna te od 2000 do 3000 zečeva. To su okvirni podaci prebrojavanja ovog proljeća, dakle bez prirasta. Međutim, divljač cirkulira prostorom, prelazi granice županija i država tako da treba uzeti u obzir godišnje i sezonske migracije. Uz to, tu su i tzv. vertikalne migracije. - Divljač je oportunist što se tiče traženja hrane pa ide tamo gdje s manje truda može dobiti što više, kaže. Takva cirkulacija, ali i zadržavanje divljači na poljoprivrednim površinama veliki je problem za poljoprivrednike cijelog Međimurja s time da je najizraženiji u donjem dijelu, oko Donje Dubrave, Kotoribe. Poljoprivrednicima je slaba utjeha temelj lovačke gospodarske osnove koja govori da se na određenom području može uzgajati onoliko divljači koliko to područje može “izdržati” a da se ne pravi značajna šteta ljudima, poljoprivredi i ne ugrožava zdravlje životinja.
U slučaju prekobrojnosti grla što je današnja stvarnost jer oštre zime ne čine prirodnu selekciju niti pak im prijete predatori, lovci mogu tražiti redukcijski odstrel, što, kako kaže tajnik redovno i čine.
- Pet ili šest lovačkih društva (Hodošan, Mala Subotica, Donji Vidovec, Donja Dubrava, Domašinec i Sveti Martin) je zatražilo redukcijski odstrel tijekom kojeg je dozvoljen odstrel više od preko 200 grla.
Nažalost, kad se isprazni biološka niša na određenom području, divljač dođe s drugih lokacija i tako u krug.
- A sad želimo li mi lovišta s biološkim minimumom divljači, ili hoćemo bogata, mislim da trenutno nema konačnog rješenja, ističe tajnik.
Drugim riječima, lovci su na vjetrometini kritika i nepomirljivih razlika.
Protiv njih su zaštitari životinja, protivnici lova te poljoprivrednici. Činjenica je da nitko ne želi šume bez divljači, no ne smije se ni dopustiti da se ona nekontrolirano množi. O održavanju normalne prirodne ravnoteže nema ni govora jer se umiješao čovjek.
E sad, kako pomiriti te suprotstavljene strane, omogućiti suživot divljači i poljoprivrednika, očito je, trenutno, pitanje za milijun eura.
Nagrade za 50 i više godina lovstva Svake godine Lovački savez Međimurske županije svojim članovima koji su navršili više od 50 godina
lovačkog staža, odnosno članstva dodjeljuje Plaketu Nikole VII. Zrinskog za doprinos razvoju međimurskog lovstva tijekom pedeset go-
dina lovačkog staža, pa su tako ove godine nagrađeni Ivan Đođ, Miljenko Čukac, Branko Obadić, Stjepan Šolja, Antun Kedmenec, Stanislav
Grabar, Stjepan Magdalenić, Josip Horvatić, Stjepan Lovrec, Dušan Rosić, Željko Rosić, Dražen Kipke, Rudolf Rihtarec, Antun Rukljač.
Piše: Mladen Funda
Ove srijede kupci koji su pohodili čakovečki sajam, dobro su prošli. Naime, pojedini proizvođači i trgovci svoju su robu nudili uz takozvani blagdanski popust. Tako se �lašica meda od 900 g mogla kupiti već za 6 umjesto dosadašnjih 10 eura.
Popust je bio i na crno, koščično ulje, ali samo kod trgovaca, dok su proizvođači držali svoje stalne cijene.
Po ponudi se vidi da su najljepši blagdani u godini pred nama. Na klupe je stigla božićna pšenica i posudica s gustim sklopom mladih biljaka prodavala se po 1,5 eura. Mogle su se kupiti i domaće očišćene patke čija se cijena kretala oko 25 eura, ovisno o kilaži. Iz susjedne Varaždinske županije stigle su i zagorske
Krumpir (kg): 1,50 €
Salata (kg): 3,00 €
Med (flašica): od 9,00 €
Batat (kg) 3,00 €
Kiselo zelje (kg): 3,50 €
Zelje (kg): 1,00 €
Zimnica (flašica): od 4,00 €
Hladetina (kom): 4,50 €
Kelj (kg): 3,00 €
Kisela repa (kg): 4,00 €
Saloni (kom): 0,50 €
purice koje su se cijenile po 10 eura za kilogram, naravno, žive vage. Slična situacija vlada i na središnjoj tržnici. Između ostaloga, mogu se kupiti ukrasne kućice od medenjaka, licitarska srca i saloni za kićenje bora. Uz kiselo zelje, prodavači posebno ističu glavice
Krumpir (kg): 1,00 €
Crna repa (kg): 3,00 €
Mrkva (kg): 2,00 €
Batat (kg): 2,00 €
Mandarine (4 kg): 4,00 €
Zelje (kg): 0,50 €
Bož. pšenica (kom): 1,50 €
Očišćena patka (kom): 25,00 €
Suho meso (kg): 14-45,00 €
Zagorska purica (kg): 10,00 €
Rotkvice (vezica): 1,00 €
zelja za sarmu. Po 4,5 eura može se nabaviti i posudica puna domaće hladetine. Još se mogu kupiti adventski vijenci, božićni aranžmani za stol ili pak za groblje. Ostala ponuda je standardna: zelje, kelj, mrkva, krumpir te takozvano južno voće koje predvodi sveprisutna mandarina. (vv)
ubakutna acidoza buraga probavni je poremećaj koji se često pojavljuje u stadima mliječnih goveda. Bolest nastaje zbog povišenog unosa ugljikohidrata u obroku mliječnih krava, pri čemu dolazi do oslobađanja prevelike količine lako hlapljivih masnih kiselina u buragu i do pada pH-vrijednosti buragova sadržaja. Dolazi do poremećaja zdravstvenog stanja, pada mliječnosti i posljedično do izlučenja određenog broja goveda iz stada.
Kada padne pH-vrijednost buragova sadržaja ispod 5,5, dolazi do složenog poremećaja metabolizma, preživači re�leksno prestaju uzimati hranu, usporava se preživanje, pojavljuje se blagi proljev karakteriziran pastoznim fecesom s mjehurićima plina.
Period od 60 dana nakon porođaja predstavlja najveći rizik za pojavu bolesti.
Prehrana mliječnih krava obrocima koji sadržavaju prevelik udio ugljikohidrata dovodi do promjena u sastavu i količini buragove mikropopulacije. Povećanje udjela organskih kiselina, posebice mliječne kiseline, snižava pH-vrijednost buragova sadržaja i uzrokuje smanjenu pokretljivost buraga. Naglim povećanjem količine bakterija koje svojim metabolizmom oslobađaju mliječnu kiselinu dolazi i do naglog povećanja koncentracije iste u sadržaju buraga. Povećanjem udjela mliječne kiseline u buragu dolazi do njene apsorpcije u krvotok i pojave sistemske acidoze cijeloga organizma. Mliječna kiselina oštećuje buragovu stijenku i pritom pasivno prolazi u krvotok uzrokujući promjene u jetrima, plućima, srčanim zaliscima, bubrezima i zglobovima. Vrlo često dugotrajno niska pH-vrijednost buragova sadržaja uzrokuje hiperkeratozu, ruminitis, erozije i ulkuse na epitelu buraga. Ruminitis nastaje kao rezultat početnog oštećenja sluznice buraga. Oštećenja na sluznici buraga omogućuju bakterijama iz buragova sadržaja ulazak u krvotok. Potraje li povećani unos ugljikohidrata dovoljno dugo, štetne tvari oštećuju kapilarni sustav. Krvotokom se bakterije šire do pluća, srčanih
zalistaka, bubrega i zglobova uzrokujući pneumoniju, endokarditis, pijelonefritis i artritis. Obustavom miješanja i protoka sadržaja kroz burag povisuje se osmotski tlak, taj proces može biti opsežan te uzrokovati šok pa čak i uginuće. No, poremećaj je najčešće blagog, kroničnog tijeka, jako se teško dijagnosticira i to najčešće razudbom nakon uginuća ili izlučenja životinje iz uzgoja.
Liječenje i preventiva Klinički znakovi subakutne acidoze buraga očituju se tek nakon proteka određenog vremena od početka nepravilnog hranjenja krava. U stadima mliječnih krava treba stoga provoditi ponajprije preventivne mjere radi sprečavanja pojave bolesti. U razdoblju rane laktacije najveću važnost ima upravo preventiva. Nužno je osigurati postupno povećanje udjela ugljikohidrata u obroku, i to u prvih šest tjedana nakon
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
teljenja. Najbolja preventiva postiže se usklađivanjem povećanja udjela ugljikohidrata u obroku s povećanjem unosa suhe tvari. Prilikom sastavljanja obroka za krave u prvih 6 tjedana laktacije udio ugljikohidrata u odnosu na unos sirove vlaknine mora biti uravnotežen ne dovodeći do smanjenja sirove vlaknine dok se istovremeno osigurava dovoljna količina energije od strane ugljikohidrata.
Tjedno povećanje unosa ugljikohidrata trebalo bi iznositi od 1 do 1,5 kg. Preporučuje se dodavanje raznih pripravaka za prevenciju subakutne acidoze (mono enzimi).
Stada u kojima je ustanovljen povećan unos suhe tvari u obroku imaju znatno veći rizik od nastanka subakutne acidoze, u takvih je stada nužno hitno smanjiti udio ugljikohidrata u obrocima. U procesu pripreme hrane bitna je pravilna zastupljenost svih sastojaka hrane, u bilo kojemu dijelu obroka.
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Buča - sezonska namirnica idealna za tmurne jesenske dane
Jako sam zahvalna što u današnje vrijeme imamo mogućnost doći do sjemenja raznih sorti buča narančastog mesa (Cucurbita moschata i C. maxima) i uzgajati ih u svojim vrtovima - to su muškatne tikve, puter tikve, hokaido, Hubbard, Turkinje…. Buče se vrlo lako uzgajaju, a kako to nisu grmolike nego puzajuće, „visoke“ sorte s vriježama i do 10 metara, trebate im osigurati malo više prostora jer se šire na sve strane po vrtu.
Kod buča postoji mnogo sorti i varijacija i nisu sve jednake: neke imaju mekšu koru i lakše se režu, za neke treba dosta napora da se to prereže i oguli, neke su narančastije, neke više žute iznutra, neke mirisnije, neke aromatičnije, neke mekše i neke kompaktnije teksture....
Upravo su ovakve tikve idealna jesenska/zimska namirnica. Ako ih poberemo kad su zrele i pravilno pohranimo, mogu stajati čak i do 2 godine. Moje je iskustvo pokazalo da je najbolje da se drže na suhom i sobnoj temperaturi. Činjenica da su trajne i dostupne u jesensko/ zimsko doba godine čini ih praktičnim izvorom hranjivih tvari i u mjesecima kad je svježeg povrća manje.
Radi se o povrću koje je bogato vitaminima, mineralima i antioksidansima. Istovremeno, kalorija ima malo. Buče općenito imaju visoku koncentraciju beta-karotena (što tijelo pretvara u vitamin A), a to doprinosi zdravlju očiju, imunitetu, zaštiti stanica i kože. Osim vitamina A i C, buče sadrže vlakna i kalij, što je dobro za probavu, regulaciju šećera u krvi, srce i krvni tlak.
Sjemenke svih buča i tikvi su jestive: bogate su proteinima, zdravim mastima, mineralima (npr. magnezijem, cinkom, željezom), odličan dodatak salatama, juhama, kruhu. Najbolje za grickanje, kao i za ulje su one bez opne – tikve golice, ali i sve ostale možete jesti bez problema. Jedini oprez je potreban ako su sjemenke gorke, što ukazuje na prisutnost prirodnog toksina kukurbitacin (Cucurbitacin). Ovaj se toksin normalno nalazi samo u divljim vrstama
Pripremila:
Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
bundeva i tikvica – ali može se pojaviti u sjemenkama kad se buče iskrižaju s ukrasnim tikvicama – tako da čim osjetite gorčinu, to je znak da ih ne jedete. Upravo u zimsko doba godine, kad im je sezona, vrijeme je da uživamo u ovom povrću najviše, na razne načine. Jedan od najjednostavnijih načina je krem juha od buče. Može biti u kombinaciji s nekom mahunarkom, npr. lećom ili slanutkom, neki ju čak pripremaju s jabukom, a ja ju pripremam u kombinaciji s krumpirom, koji čini 1/3 juhe, dok je ostalih 2/3 buča. Dakle prepečete malo narezanog luka (i češnjaka), dodate narezani krumpir, kad je skoro skuhani dodate i kockice buče, a kad je sve kuhano usitnite štapnim mikserom i začinite po želji. Krem juha od buče je divne svilene teksture, baš idealna za hladne jesenske dane. Buče su odlične pečene, a najjednostavnije ju je bez guljenja kore narezati na komade i ispeći u pećnici. Možete ju peći i narezanu na kockice i sl. Tu je moje iskustvo da su tvrđe sorte najbolje, fenomenalne teksture kad se ispeku. Možete ih peći i u kombinaciji s krumpirom. Kod takve pripreme prvo na pola iskuham krumpir, pa onda sve skupa do kraja ispečem u pećnici. S lukom i češnjakom naravno. Od buča se rade i kolači i slastice, pirei, umaci… a možete ih jesti i sirove, kao mrkvu. Čak i ima sličan miris i okus kao mrkva.
Zdrava – sezonska, lokalna i organska prehrana ne treba biti niti skupa niti komplicirana, a buče u jesensko/zimsko doba upravo su dokaz toga. Ako ih nemate ove godine, svakako se opskrbite sjemenkama za iduću sezonu i posijte ih na vrijeme.
Danas se u austrijskom Tirolu imela upotrebljava kao tradicionalno sredstvo protiv uroka, đavola i zlih vještica pod nazivom „vještičja metla“
Piše: Vlasta Vugrinec
Imela je biljka koja je svuda oko nas. Obično je se i ne sjetimo cijele godine, već samo za predstojeće blagdane. Naime, riječ je o biljci ispod koje se ljubi i koja krije tajnu iza svoje romantične pozadine. Isto tako, njezini prekrasni grmovi često su i dio božićno-novogodišnjih ukrasa i aranžmana. Istina, dobri poznavatelji bilja beru njezine bobice za čaj, i to u točno određeno vrijeme, odnosno u određenoj zrelosti.
Od otrova do lijeka
Imela se obično nalazi na granama listopadnih stabala i raste kao poluparazit. Najčešće se nastani na hrastu, brezi, jablanu, jeli, a viđa se i na stablima jabuke, kruške, graba...
Pod pojmom nastanjivanja misli se na ljepljivu bijelu bobicu sa sjemenkom koju na novog domaćina prenesu najčešće ptice ili vjetar. Kao poluparazit, imela svojim korijenjem prodre pod koru domaćina odakle uzima vodu i hranjive tvari, a potom sama putem fotosinteze stvara
hranu, kao i sve druge biljke. Stoga i nije omiljena vrsta voćara, odnosno vlasnika voćaka.
Raste kao grm i najbolje je vidljiva kad otpadne lišće sa stabla na kojem se nalazi. Cvate u rano proljeće, od ožujka do travnja. Razvija plod u obliku bijelih sočnih bobica koje nije preporučljivo jesti jer u većim količinama mogu biti otrovne.
A ono zbog čega se cijeni još od vremena prije Krista nalazi se u listovima i grančicama. Naravno, riječ je o ljekovitim tvarima koje su pravi melem za ljudsko tijelo. Imela se u narodnoj medicini upotrebljava protiv kroničnih grčeva, epilepsije i napadaja histerije, za opuštanje živčanog sustava, za zaustavljanje krvarenja, za poboljšanje cirkulacije, za ublažavanje glavobolje, kod ekcema te djeluje kao stimulator metabolizma čime se jača prirodna otpornost tijela prema bolestima. Pomaže kod visokog i niskog krvnog tlaka koji su posljedica oboljenja srca i bubrega te kod prejake menstruacije. Za njezinu blagotvornost i te kako dobro znaju onkološki
bolesnici jer mnogi koriste preparate od nje kao pomoćna sredstva u liječenju.
Legende o imeli
Iako se imela uglavnom povezuje s Božićem ili Novom godinom kao simbol mira, pomirenja i sreće, njezina primjena i simbolika sežu daleko u prošlost, još u vrijeme prije Krista. Kao sveta biljka keltskih druida, korištena je u magijskim obredima za dobivanje napitaka za snagu, hrabrost, nepobjedivost i za liječenje svih bolesti. Ako se nosila kao talisman, predstavljala je simbol ljubavi i vjenčanja.
Danas se u Austriji u Tirolu imela rabi kao tradicionalno sredstvo protiv uroka, đavola i zlih vještica pod nazivom „vještičja metla“.
Zbog svoje popularnosti u poganskim narodima, kroz cijeli srednji vijek imelu je bilo zabranjeno koristiti kao ukras, a to je jedan od razloga zbog čega se mnoge crkve ni danas ne ukrašavaju tom biljkom. No, zato se ukrašavaju obiteljski domovi, s time da su se nekada grančice držale u kući, kao
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.
i okićeni bor, do Svijećnice, i tada su se spalile. Imela se pojavljuje i u nordijskoj legendi o bogu ljetnog sunca, Balderu, sinu božice ljepote i ljubavi Frigge i velikog boga Odina, koji je smrtno pogođen strelicom napravljenom od grane imele. Očajna majka je nad Balderovim tijelom isplakala more suza koje su padale u obliku bisernih kuglica i zauvijek se zadržale na grani imele. Balder je oživio, a zahvalna božica Frigga je svima koji se ikad nađu ispod imele obećala poljubac koji će donijeti veliku ljubav.
Mnogi i danas vjeruju da je imela biljka sreće ili ispunjenja želja, pogotovo kad je u pitanju udaja. Stoga se svežnjevi imele znaju stavljati na luster obiteljskog doma ili pak na dovratak ulaznih vrata, kako bi svojom moći privukle željenog mladoženju. Neki vjeruju da je imela biljka zaštitnica zdravlja. U Americi se mladenci ljube onoliko puta koliko na imeli ima bobica. Nekim narodima se toliko sviđa da su je uvrstili među nacionalne simbole.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
prijedloga koji kombinira stambeni i javni prostor (prijedlog rješenja)
Kao što ovih dana javno govori jedan od najboljih hrvatskih arhitekata Nikola Bašić, autor zadarskih Morskih orgulja i Pozdrava Suncu, nakon LJUDI najveća vrijednost Lijepe Naše je PROSTOR. To je istaknuo u okviru Otvorenog pisma premijeru Andreju Plenkoviću u ime arhitektonske i akademske struke u aktualnoj borbi protiv donošenja novog Zakona o prostornom uređenju.
Istovremeno se u Čakovcu „u tišini“ donosi UPU Matice hrvatske za prostor bivše tvornice MTČ. Kako se vjerojatno radi o jednom od najvrjednijih prostora u Međimurju, tajnost i tajming samo govore o namjeri da se UPU donese bez stvarnog uključivanja i informiranja javnosti. Doduše, u skladu sa zakonom organiziran je javni uvid te održana i javna rasprava, ali je zbog načina organizacije i njezinog tajminga – ponedjeljak u 12 sati – ona bila zapravo „internog stručnog“ karaktera. Uglavnom kao i do sada za ostale urbanističke planove. Na javnoj raspravi prisutni predstavnici arhitektonske struke jednoglasno su se složili da predloženo prostorno rješenje Prijedloga urbanističkog plana Matice hrvatske nije prihvatljivo za slanje Gradskom vijeću na donošenje. Prvenstveno jer predviđa gradnju na granici s Perivojem Zrinskih koja je svojom dužinom i masom znatno veća od dužine i mase zidina same utvrde Zrinskih. Od strane gradskih službenika koji su dali Prijedlog urbanističkog plana u proceduru donošenja, na kritike jednog predstavnika struke pali su i „neprimjereni komentari“ kako bi se skrenulo s glavne teme rasprave. Istovremeno, u medijima se osim „neprimjere-
o čakovečkom klizalištu Tuga,
Kao i većina, i moje je dijete poželjelo otići na klizanje. Spremili smo se i u 17 sati već smo bili na Macanu, jer tada se klizalište otvara. Već na ulazu neka nam je gospođa željela dati njihove ulaznice za klizanje jer su oni odustali.
Ništa nam tada nije bilo jasno, odbili smo te ulaznice i žurili na blagajnu. Kupili smo ulaznice, klizaljke i pomagala i počeli klizati. Bilo nas je svega 5 na klizalištu. Već u prvom krugu klizanja primijetili smo da se stalno spotječemo i da dijete na pomagalu stalno poskakuje.
Gledamo taj led malo bolje i primijetimo da se po cijelom klizalištu nalaze ogromne kugle koje je nemoguće izbjeći i radi kojih je nemoguće klizati. Kako se klizalište nalazi u šatoru, s konstrukcije na krovu kapala je voda i padala na klizalište te se zaledila i nastale su kugle leda.
Prostor je trebao biti funkcionalno javan i dostupan građanima te time i integriran u gradsko tkivo (prijedlog rješenja) nih komentara“ nije pokazalo većeg interesa za temu, što je svakako čudno radi važnosti lokacije naslonjene na najvažnije čakovečke gradske prostore – zaštićeni spomenik prirode Perivoj i zaštićeno kulturno dobro utvrdu Zrinskih.
Pitanje razvoja identiteta jedne lokalne zajednice postiže se jedino uključivanjem javnosti u raspravu o važnim lokalnim temama koje bi trebale graditi taj identitet. Prostor bivše tvornice MTČ-a svakako je jedna od takvih tema čija se važnost ne odnosi samo na identitet grada Čakovca, nego vjerojatno i cijelog Međimurja.
Međutim, ono što je potrebno na kraju priče ponovo istaknuti jest da je u zadnjih 15 godina bilo jasnih prijedloga da se na tom prostoru mogu paralelno realizirati javni sadržaji – zatvorena tržnica, centar za udruge i slični gradu potrebni sadržaji – zajedno s višestambenim i poslovnim sadržajima. Na taj način taj bi prostor bio funkcionalno javan i dostupan građanima te time i integriran u gradsko tkivo.
Na javnu raspravu i na donošenje Gradskom vijeću upućen je Prijedlog urbanističkog plana koji, osim što se proporcijom gradnje ne uklapa u tako važan
prostor, nema javnih sadržaja, već su predviđeni „mješoviti“ privatni višestambeni sadržaji s pratećim poslovnim sadržajima. Dakle, prema Prijedlogu urbanističkog plana uređenja, radi se samo o još jednoj višestambenoj zoni s pratećim poslovnim sadržajima. Doduše, na „elitnoj“ lokaciji.
Nažalost, ljudi bez integriteta i ljudi spornih motiva ne mogu stvarati prostor s integritetom. Prigodno je ovdje, zbog odlaska aktualnog pročelnika Šipuša i voditelja Odsjeka za urbanizam g. Ilića u mirovinu, reći da su građani Čakovca zbog njihove nesposobnosti izgubili priliku da prostor bivšeg MTČ-a bude dijelom prostor javnih funkcija koji bi „miješanjem“ s ostalim privatnim sadržajima stvorio novi identitet grada Čakovca i Međimurja.
Dužnost stručnih gradskih službenika trebala bi biti obrana i usklađenje javnog interesa u srazu s legitimnim privatnim interesom u prostoru. A jedan od instrumenata u obrani javnih interesa trebala bi biti javna rasprava koja je organizirana na način da bude stvarno dostupna javnosti. Pritom treba reći da u procesu prostornog planiranja kontrolnu funkciju imaju i stručne osobe na višim razinama županijske lokalne samouprave.
Naravno, potrebno je stručne hrabrosti i digniteta da se odupre pritiscima i interesima te da se u obrani osnovnih stručnih principa i javnog interesa istupi izvan okvira „službeničkog i/ili osobnog“ komfora i interesa.
Nažalost, kao što je vidljivo iz realizacija urbanističkih planova koji su na sličan način rađeni za vrijeme njihovog „dugog službeničkog“ staža, dosadašnje realizacije i realizacije koje su u tijeku govore samo o sve većoj devastaciji gradskog prostora –lošim urbanističkim planiranjem, lošim upravljanjem prostorom i nedostatkom kontrole u odnosu na protuzakonite zahvate u prostoru. Na to nije potrebno posebno ukazivati. Toga su građani i sami svjesni.
Dodatno je problematično da se za izradu prostornih i urbanističkih planova za osjetljive i važne gradske prostore u pravilu angažiraju prostorni planeri koji nisu iz Međimurja. Takvi planeri su više podložni interesnim sugestijama koje dovode do loših urbanističkih rješenja, prije svega zbog manjka osjećaja odgovornosti prema prostoru u kojem ne žive.
U ovom trenutku potrebno je ponovo citirati kolegu arhitekta Nikolu Bašića da bi nedonošenje Zakona o prostornom uređenju bila hrabrost, a ne poraz aktualne hrvatske Vlade. Paralelno, u slučaju Grada Čakovca, odustajanje od forsiranog donošenja Urbanističkog plana Matice hrvatske i ponavljanje javne rasprave kako bi se prostorno rješenje poboljšalo, bio bi hrabar potez aktualne lokalne vlasti. Usvajanje ovakvog predočenog urbanističkog rješenja za Grad je samo još jedan urbanistički poraz. Identitet grada Čakovca za 21. stoljeće ne možemo kupiti ili dobiti od nekog drugog već ga moramo stvoriti sami. Bojan Perhoč, dipl. ing. arh.
Nitko prije 17 sati nije održavao to klizalište, a ni tijekom klizanja. Termin traje 45 minuta, od kada uđeš, nema pauze ni ljudi koji bi klizalište u međuvremenu održavali. Neki su dečki
odustali jer nisu mogli klizati, ali povrat novca nisu mogli ostvariti. Inače, cijena ulaznice je 5 eura, klizaljke su 3, a pomagalo također 3, što na kraju i nije toliko jeftino za ono što dobiješ, a to je nemogućnost klizanja i stalni strah i oprez. Atmosfera na klizalištu je u najmanju ruku žalosna, rasvjeta je jedva prisutna, glazba se jedva čuje. Tužno i jadno. Klizalište nema nikakvog dodatnog sadržaja, popratne ponude također nema. Osim vatrogasnog šatora, sivog, žutog i neurednog, i vatrogasnih klupa, gledat ćete u kugle na ledu i moliti se da ne padnete i ne polomite se. Tepih na kojem možete obuti klizaljke je također mokar od vode koja stalno kaplje, kao i te vatrogasne klupe. Dakle možete birati, ili ćete sjesti ili ćete stajati na mokrom. Prilaz je također neuređen, neosvijetljen i nema nikakvog pristupa za kolica i malu djecu. Nedorađeno, nezavršeno, tužno, jadno i bijedno. Totalno razočaranje i apsolutni fijasko za organizaciju. Čitateljica
PODRUŽNICA umirovljenika Palovec Posjetili dvorac svjetla
Četrdeset i osam članova Podružnice umirovljenika Palovec posjetilo je Trakošćan u sklopu adventskog izleta. Uz stručno vodstvo, umirovljenici su razgledali bogatu unutrašnjost dvorca, upoznali povijest obitelji Drašković i njihove veze s Međimurjem. Poseban doživljaj bila je vanjska izložba “Trakošćan – dvorac svjetla”. Svjetlosne
instalacije krasile su staze i perivoj oko zaleđenog jezera, stvarajući bajkovitu blagdansku atmosferu. Predsjednica Nevenka Rojko izrazila je zadovoljstvo izletom koji je spojio kulturu, povijest i adventski ugođaj. Druženje je završeno uz kolače, kuhano vino i kavu, a umirovljenici su se kući vratili puni lijepih dojmova. (bj)
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec
JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600
Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1577
TRGOVINA KRK u Gornjem Hrašćanu
SPOMENICI u gradu Čakovcu
Dugogodišnjeg čitatelja Međimurskih novina, Darka Makovca, susreli smo u trgovini Krk u Gornjem Hrašćanu dok je obavljao kupovinu.
Kaže da novine prati već dvadeset godina i da ih svakog petka kupuje čim stignu u trgovinu. Najprije pogleda crnu kroniku, jer ga zanima što se događa u kraju, ali rado pročita i sve ostale teme. Ipak, volio bi više ljubavnih i romantičnih priča kako bi, kaže, “barem malo prikrile sve ono crnilo koje nas prati”. Prodavačice Elvira
Elvira Ignac, Darko Makovac i Jasmina Pintarić
i Jasmina potvrdile su da Darko nikada ne propušta novi broj, a on zaključuje:
“Novine su za pet, zato ih i kupujem.”
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Najviše sreće u izvlačenju 127. kola nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Saša Koren iz Čakovca. Gospodin Saša bio je jako iznenađen kad je u novinama pročitao da je osvojio naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao je naočale koje će joj savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta. Treći kupon 128. kola Novo, 128. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započeo je u pretprošlom broju. I u prosincu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji
izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do ponedjeljka 22. prosinca. Sretnog dobitnika 128. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 24. prosinca. (mk, foto: mg)
kupona skupi
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 22. 12. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2
OIB: 37268927073
tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
U mirnom dijelu čakovečkog gradskog groblja nalazi se posljednje počivalište jednog od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika 20. stoljeća Ladislava Kralja Međimurca. Iako je njegov rad nezaobilazan u povijesti hrvatskog slikarstva, grob ovog skromnog umjetnika često ostaje neprimijećen među posjetiteljima. Kralj Međimurec (1891.–1976.) ostavio je dubok trag u tada mladoj modernoj hrvatskoj umjetnosti. Njegove pejzažne kompozicije, motivi međimurskih sela i portreti ljudi iz svakodnevnog života ubrajaju se u najvažnija ostvarenja međuratnog razdoblja. Osim toga stvarao je skulpture u secesijsko – kubističkom duhu. Spomenik napravljen u tom duhu podignut je nakon majčine smrti 1936. godine, te je jedina sačuvana Kraljeva skulptu-
Secesijsko - kubis�čka grobnica ra, kod obiteljske grobnice. Sama grobnica, smještena među starijim nadgrobnim spomenicima, skromna je i jednostavna u skladu s Kraljevom osobnošću. Posjet grobu Ladislava Kralja Međimurca prilika je za podsjećanje na važnost umjetnika koji je s ponosom nosio ime svojega kraja, a
čija je ostavština i danas živa u muzejima, galerijama i memoriji. Kako kažu kulturni djelatnici, sada je red na institucijama i građanima da osiguraju da njegov grob ostane ne samo mjesto tihe počasti, nego i trajno svjedočanstvo bogate međimurske kulturne baštine. (mg)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;
UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Jelena Dombaj, 25-godišnja pjevačica iz Šandorovca, otkriva nam svoj glazbeni svijet u iskrenom razgovoru. Od prvih melodija pjevanih pred ogledalom do nastupa na Evergrinima, Jelena dijeli kako je glazba njezina svakodnevnica i najveća strast. Govori o svojim glazbenim uzorima, izazovima poput treme, podršci obitelji, ali i o snovima koje želi ostvariti. (mg)
Petak, 12. prosinca
16:00 Božićni sajam u Prelogu, Trg Slobode Prelog
19:00 Popularna predavanja petkom – Ma�ja Bogdan: Zlatni sendvič, Multimedijalna dvorana Muzeja Međimurja
20:00 Ukrajinski klasični balet: Orašar, CZK Čakovec
20:30 Friday Night Live: Luka Gole�ć and 4 For Jazz, Mamas and Tapas Čakovec
Subota, 13. prosinca
9:00 Božićni protvan – tradicionalni međimurski kolači, Centar grada Čakovca
10:00 IX. kamp tehničke kulture 2025.: Učenje tehnike kroz igru, OŠ Ivanovec
10:30 Nastup: TS Podrumari, Centar grada Čakovec
11:00 Sportski Advent: Dječja biciklijada i romobilijada, Perivoj Zrinskih Čakovec
12:00 Slatka radionica: Božićni medenjaci u muzeju, Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja
15:00 Blagdan dobrote, Društvo žena MS, KTC Mursko Središće
16:00 Božićna čarolija sjevera – sinkronizirani animirani film, CZK Rudar Mursko Središće
16:00 Advent u Malom Mihaljevcu i izložba karikatura, Sportski centar M. Mihaljevec
16:00 Advent u Goričanu, ispred Doma kulture Goričan
17:00 4. fes�val Kinča, Dom kulture Dekanovec
18:00 14. Svetomar�nski krampuslauf, Sve� Mar�n na Muri
4. FESTIVAL Kinča u Dekanovcu
U subotu, 13. prosinca, s početkom u 17 sati u Domu kulture u Dekanovcu održava se 4. po redu Festival Kinča. Festival Kinča posvećen je tradicijskoj vještini izrade ukrasa i cvijeća od krep-papira, poznatih kao „kinč” tra-
diciji koja pripada kulturnoj baštini sjeverne Hrvatske. Originalno osmišljen kao način da se nekadašnja sezonska hladna razdoblja bez prirodnog cvijeća ukrase, kinč je s godinama prerastao u pravu umjetnost način čuvanja
ADVENT u Malom Mihaljevcu
Čekaju vas fritule i kolači, izložba i Djed Božićnjak
U subotu, 13. prosinca, u Mali Mihaljevec, točnije na igralištu Sportskog centra Mali Mihaljevec, u 16 sati počinje tradicionalna manifestacija Advent u Malom Mihaljevcu dan ispunjen toplinom i blagdanskom atmosferom.
Za male i velike očekuju se fritule, hot-dogovi, kobasice, kuhano vino, čaj i božićni kolači, uz veselu glazbu i dekoracije koje će dodatno dočarati duh nadolazećih blagdana.
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM:
Dobitnik knjige Zar zaista izlazi s njim? objavljene u prošlom broju je Miroslav Zorković. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1578
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Broj telefona:
Joe Abercrombie: Mudrost naroda
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Vrhunac večeri bit će dolazak Djeda Božićnjaka sa svojim pomoćnicima koji će razveseliti najmlađe darovima savršeno za obiteljsko druženje.
No Advent u Malom Mihaljevcu nije samo veselje i hrana uz blagdanski duh, događaj uključuje i izložbu karikatura.
Organizator ovih kulturnih i humanitarnih događaja je Udruga žena Mali Mihaljevec, u suradnji s Općinom. (mg)
Mladi Lav na bojištu nakon izgubljene bitke nije ostavio samo nogu već i gordost, srčanost i plemenitost. Njegova supruga Savine na teži će način uvidjeti surovu narav tajni s kojima nema pregovora ni nagodbe, a Sjevernjakinja Rikke pokušat će razvidjeti jesu li zjapeći bezdani Dalekoga Zora blagoslov ili prokletstvo. Kralj Orso naći će se u središtu mreže čije niti Tkalac i dalje strpljivo ispreda kako bi na zgarištu staroga svijeta satkao novi poredak. U tome će mu pomoći Razbijači i Palitelji, iznikli iz naroda koji vapi za Velikom Promjenom.
Sa Sjevera i dalje dopire vučje zavijanje, praćeno sovinim hukom i zveketom mačeva. Sunce Unije na zalasku je, tama se spušta na nova savezništva i stare zavade, bacajući pobjede u sjene poraza…
Koje izložbe možete posjetiti?
• 4.12. do 6.1. 2026. Izložba slika Petra Grozaj „Karusel“ Galerija CZK
• 21.11.2025. do 1.3. 2026
Izložba One umjetnice Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec
sjećanja, tradicije i kulturne baštine.
Na festivalu će kao i proteklih godina biti izloženi radovi brojnih izlagača: obrti, udruge i pojedinci iz Međimurja, Varaždinske županije, Zagrebačke županije, pa čak i Slovenije. Osim izložbe radova, očekuje se i kulturno-umjetnički program: glazbeni nastupi, nastupi folklornih društava, te prezentacija tradicijskih običaja jer kinč je oduvijek više od ukrasa, on je dio zajedničkog identiteta.
Kao što je jednom izloženo: „Kinč nije kič“, to je istinska umjetnost i baština. (mg)
ADVENT u Goričanu
• 24.11. do 31.12. Izložba Božićna čarolija Opći odjel Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec
• 5.12.2025. do 25.1.2026. Izložba Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju Mul�medijalna dvorana MMČ
• 28.11. do 19.12. Godišnja izložba članova Likovne udruge Donjeg Međimurja
Mul�medijalna dvorana Muzeja Croata insulanus Prelog
• 29.11. do 28.12. Izložba Franje Mustača Medarova Pastoralni centar bl. Alojzija Stepinca Prelog
Božićni sajam uz dolazak
Djeda Božićnjaka
Advent u Goričanu, manifestacija koju svake godine organizira Općina Goričan, i ove je zime počela okupljati mještane, obitelji i goste iz okolice. Najspektakularniji dio glavno događanje planirano je za subotu, 13. prosinca 2025., kada se održava “Go-
U završnome dijelu trilogije Doba ludila koja ispreda vječitu ljudsku priču o pohlepama, izdajama i kajanjima, dolazi do niza neočekivanih obrata koji će svojim odlukama zauvijek promijeniti lice Kruga Svijeta
18:00 Paljenje treće adventske svijeće, Društvo žena Hlapičina, gradski park Mursko Središće
18:00 Svjetlo treće adventske svijeće, Dom kulture Štrigova
18:00 Advent na Fljojsu, Fljojs na Dravi
19:00 Adventski duhovni koncert: Grupa Emanuel –večer slavljenja, Franjevački trg Čakovec
20:00 Priva� band, veliki grijani šator, Sve� Mar�n na Muri
20:15 Grupa Mi3, Shpitza Bar-Bina, Franjevački trg Čakovec
21:00 Ac�v bend, META Bar
Nedjelja, 14. prosinca
(cijeli dan), XII. Božićni sajam u Svetom Jurju na Bregu, Sportska dvorana osnovne škole
(cijeli dan), Božićni koncert i Sajam Božićnog mihalovskog kolača, Dom kulture Gornji Mihaljevec
11:00 12. Božićni sajam, OŠ I.G. Kovačića Pleškovec 12:00 Neuspjela podvala –predstava s Djedom Mrazom, CZK Čakovec
15:00 Božićni sajam u Peklenici, Spomen park na�aštva Peklenica
16:30 Koncert: Gradski Puhački Orkestar Čakovec, Franjevački trg Čakovec
rički božićni sajam”. Tada je predviđen dolazak Djeda Božićnjaka, podjela darova, paljenje treće adventske svijeće, raznovrsne aktivnosti za djecu i odrasle te posjetitelji imaju priliku sudjelovati u tomboli, razgledati božićno selo i uživati u ponudi lokalnih proizvoda. (mg)
17:00 Murska pjesmarica –izložba i koncert, CZK Rudar M. Središće
17:30 Koncert: Duo Veritas, Franjevački trg Čakovec
- Moji prvi javni nastupi bili su na natjecanju “Najglas” u školi. Taj prvi uspješan školski nastup, uz podršku roditeljske publike, bio je veliki poticaj, kaže Jelena
Piše: Mario Golenko
Mlada vokalistica iz Šandorovca, Jelena Dombaj, s tek 25 godina već osvaja srca publike svojim iskrenim i emotivnim izvedbama. U kratkom razgovoru za naš list otkrila je kako se njena glazbena strast razvijala još u djetinjstvu. I dok običan prolaznik ne bi prepoznao zvijezdu u nastajanju, njezina priča podsjeća da se često najveći talenti kriju iza zatvorenih vrata svakodnevice.
- Kao mala, pjevala sam obično doma, pred ogledalom, u kupaoni... Ma, čak sam pjevala i u štali jer mi je tamo bila odlična akustika, zvučalo je kao pravi razglas! Često sam tamo znala boraviti upravo zbog tog dobrog zvuka. Uvijek bih u krevetu zamišljala da sam negdje pred publikom. Baka mi lijepo pjeva i vjerujem da sam taj talent pokupila upravo od nje, govori nam Jelena.
Skromni počeci vode ju prema uspjehu
- Moji prvi javni nastupi bili su na natjecanju 'Najglas' u školi. Taj prvi uspješan školski nastup, uz podršku roditeljske publike, bio je veliki poticaj. Iako bez pompe, ti rani tre-
nuci svjetla i zvuka postavili su temelje onoga što danas zovem ambicijom, govori nam naša sugovornica.
Jelena ističe da su joj inspiracija za glazbu različiti žanrovi, no posebno voli hrvatske balade i umjetnike poput Jelene Rozge i stari Magazin. O svojoj glazbenoj pripremi kaže otvoreno: - Pripreme? Iskreno, ja to sve radim u zadnji čas!" Ipak, za nastupe na festivalu "Zlatni hitovi Evergreena" sve se promijenilo uz pomoć i podršku Marijana Lastaveca. "Marijan mi je zaista jako, jako puno pomogao. Bilo je to dva-tri susreta s konkretnim savjetima gdje trebam pojačati tonalitet, gdje ga smanjiti, prilagoditi visine... pomogao mi je da pronađem pravu mjeru u glasu, ističe.
Majka Suzana joj je najveća podrška
Trema joj je, priznaje, veliki izazov. - Užas! Mene trema stvarno, iskreno, pojede. Sve do tog trenutka dok ne dođem na scenu, ja se tresem i drhtim. Ali kad nekako dođem gore i tek počnem pjevati, zaboravim gdje sam, pjesma krene i sve nestane, priznaje Jelena.
VODE VAS U KINO KAKO DO
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 7.01.2026. u CineStaru Varaždin.
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Božićna čarolija sjevera
Dobitnik ulaznica za film: Arijana Božić
Ipak, kad mikrofon zagrmi, a prva nota odjekne, ona zaboravi strah i pjeva iz srca. Unatoč izazovima, Jelena ne gubi optimizam i snove. Želja joj je snimiti cover pjesmu koja joj posebno odgovara i zavesti publiku emotivnim izvedbama.
Veliku podršku ima u obitelji, posebno majci koja je, prema Jeleninim riječima, njezina najveća oslonac i pratiteljica na glazbenom putu.
- Naravno, najveća podrška mi je mama Suzana, koja me vozi i uz mene je na svakom koraku, govori nam.
Ljepota tog jednostavnog čina vožnje na nastup, spremanja i čekanja otkriva da iza svake izvedbe stoji cijela mreža ljudi koji vjeruju u nju. Kada vidi da publici leže njezine pjesme, zna da njezin trud nije uzalud.
Skladateljica svojeg života
Na kraju razgovora Jelena poručuje mladima koji se tek pokušavaju probiti:
- Da vjeruju u sebe, da puste ono što drže u sebi i što isprobavaju doma samo pred ogledalom. Ima jako puno mladih koji su talentirani, a skrivaju to jer se ne žele pokazati pred drugima. Neka
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine. hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
se opuste i neka taj talent izađe van," govori nam. Poruku za kraj donosi kao svojevrsnu životnu �ilozo�iju:
- Stvaraj melodiju u životu koju ćeš pjevati s radošću jer upravo ti si skladatelj, kaže Jelena. Dok nije na sceni, Jelena je zaposlena u Tubla d.o.o. u Čakovcu.
Posebno lijep trenutak je bio kada je kadetkinja Karla Kivač upisala svoje prve seniorske prvoligaške minute u dresu Međimurja
Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽNK Međimurje
Naše su djevojke pobjedom protiv Splita i plasmanom u Ligu za prvaka zaokružile jesenski dio sezone. Od prve minute držale su ritam i posjed, a gošće su se čvrsto branile i imale raspoloženu vratarku. U 40. minuti Helena Damjanović pogađa za 1:0, no dvije minute kasnije nakon naše
neopreznosti Split poravnava i na odmor se ide s 1:1. U nastavku isti okvir igre: strpljivo, kontrolirano i opasno prema naprijed. Hamamoto dvaput pogađa za 3:1, a potom Paula Škrlec dodaje još dva pogotka, oba nakon asistencija Hamamoto, za 5:1. U završnici gošće iz brze tranzicije smanjuju na konačnih 5:2. Posebno lijep trenutak je bio kada je kadetkinja Karla Kivač upisala svoje prve se-
niorske prvoligaške minute, a valja napomenuti i činjenicu da je Marin Hamamoto peta na ukupnoj listi strijelkinja s 8 postignutih zgoditaka ove jeseni.
Jana Škrlec na zimskom kampu reprezentacije
Jana Škrlec iz ŽNK Međimurje dobila je poziv na zimski kamp reprezentacije u Medulinu. Hrvatske ženske U-15 i U-16 reprezentacije okupile su se povodom zimskog kampa u Medulinu (8.–11. prosinca 2025.). Na popisu izbornika Božidara Miletića je i Jana Škrlec, kojoj je to još jedno okupljanje u nizu, a do sada je upisala 3 nastupa za reprezentaciju.
ODBOJKA
JUNIORSKO PRVENSTVO MEĐIMURJA
SASTAVI I GOLOVI
ŽNK MEĐIMURJE ČAKOVEC: Kukec (46. Vidrih), Raza, Damjanović, Hamamoto, Inose (75. Gotal), Škrlec, Varga, Tkalčec (46. Cirkvenčić), Coda (75. Kušić), Katalenić, Radi (74. Kivač). Trener: Ivan Dizdar.
ŽNK SPLIT: Prljević (86. Žigo), Kožul, Dramlić (57. Perković), Rusković (86. Pucković), Milinović (84. Turina), Michieli-Tomić (84. Sinovčić), Plazibat, Dijanić, Pupić, Vrdoljak, Gabrio. Trener: Ana-Marija Kalamiza.
Ove sezone je nastupila u 8 utakmica u kadetskom HNL društvu.
Djevojčice na selektivnom turniru u Medulinu
U Medulinu je protekli tjedan bio jesenski selektivni turnir Središta HNS-a za djevojčice. Za selekciju Sjever nastupilo je osam igračica iz naše Škole nogometa ŽNK Međimurje: Lana Raimund, Ela Jakopić, Dijana Tkalčec, Sara Križarić, Marta Horvat, Karla Žganec, Nina Martinec i Vanja Strahija. Uz njih je bio i trener Karlo Kovačević. Osim utakmica cure su stekle dragocjeno iskustvo i rad u novom okruženju.
Ovog i prošlog vikenda, sportska dvorana Sport Hub Nedelišće bila je domaćin uzbudljivih i odlučujućih utakmica Županijskog prvenstva Međimurja u odbojci za juniorke. Natjecanje je kulminiralo potpunom dominacijom ŽOK Kaštel, koji je potvrdio status najbolje ekipe i bez izgubljenog seta osvojio naslov prvaka. Ekipa ŽOK Kaštel demonstrirala je vrhunsku formu, superiornu tehniku i hladnokrvnost u svim ključnim trenucima, te su kroz cijelo prvenstvo ostvarile impresivan niz pobjeda. S četiri pobjede u četiri odigrane utakmice i maksimalnim omjerom setova 8:0, Kaštel je zasluženo ponio titulu prvakinja. Njihova uvjerljivost najbolje se ogleda u statistici: u četiri utakmice primile su samo 93 poena, dok su ih osvojile 200, što im je donijelo nevjeroja-
ODBOJKA
tan koe�icijent poena od 2.1505 i maksimalnih 8 bodova. Posljednjeg dana natjecanja u Nedelišću, Kaštel je rutinski svladao izravne konkurente, OK Nedelišće Elting i OK Plavi, čime su zapečatile svoje prvo mjesto. Iako je pribislavski klub bio nedodirljiv, ostale ekipe pružile su snažan otpor i borbu za preostala mjesta na postolju. OK Nedelišće Elting osvojio je drugo mjesto s tri pobjede i jednim porazom, uspjevši osvojiti 6 setova uz tek 2 izgubljena. Ključnu pobjedu ostvarile su protiv OK Štrigova, dok su jedini poraz doživjele od prvakinja iz Kaštela. Treće mjesto i brončanu medalju osvojila je ekipa OK Plavi. S dvije pobjede i dva poraza, Plave su pokazale kvalitetu, posebno u pobjedama nad OK Totovec i u direktnom duelu s OK Štrigova. (lp)
OK CENTROMETAL Poraz u Slavonskom Brodu
Nakon uvjerljive pobjede nad Siskom odbojkaši Centrometala nadali su se pobjedi i u Slavonskom Brodu. Veliki hendikep pokazao se izostanak bolesnog Radoša. Trener Novak odlučio se da ga zamjene Vuk i Novak, nije se pokazalo dobrom odlukom. Brođani su mnogo bolje ušli u utakmicu i prvi set dobili lagano sa 25:18. Međimurci su se početkom drugog seta trgnuli. Zaigrali su mnogo bolje u napadu i sredinom seta imali pet poena prednosti. Do kraja seta bili su dominantni za 25:18 i poravnanje na 1:1. Treći set bio je vrlo izjednačen. Uglavnom je Centrometal stalno bio u maloj prednosti. Domaći sa tri uzastopna poena preokreću na 17:15. Potom Raič dva puta prolazi za poravnanje. Nakon promjene St. Jean dva puta servisa na Novaka i dobiva dva poena. Ta prednost od tri poena po-
kazala se ključna. Do kraja poen za poen i 25:22 za Marsoniju. Dobro su Međimurci krenuli u četvrti set. Poveli su 7:4. Domaći su to stigli i neizvjesno je do 15:14. Nakon toga loš Centrometal na prijemu i igri u obrani, domaći to koriste i sa 25:18 dolaze do pobjede. Kod domaćina Strugar je donio 27 poena, Doumbia 21, St.Jean 15. Kod Centrometala Fran Peterlin skupio je 18 poena. Bila je ovo dobra utakmica Jurasa sa velikim postotkom napada i bez greške na prijemu. Centrometal se sa skorom 3-5 nalazi na sedmom mjestu na tablici. Daleko je to od očekivanog. Ipak valja reći da je Centrometal u polusezoni odigrao u kompletnom sastavu samo dvije utakmice i te je dvije utakmice dobio. Do kraja polusezonu još preostaje gostovanje kod zagrebačke Mladosti. (nl)
TREĆA LIGA
U donjomeđimurskom
bolji D. Kraljevec!
U još jednom od derbija kola, u Donjem Kraljevcu je istoimena domaća momčad dočekala Dubravčana iz Donje Dubrave, bila bolja u prve dvije četvrtine, malo popustila u trećoj, no na kraju upisala četvrtu pobjedu, uz jedan poraz. Na gostovanju u Vinici je Čakovec autoritativno projurio kroz prvo poluvrijeme što je bilo dostatno za još jedan trijumf,na tablici su još bez poraza. Kotoriba i Rudar su odigrali utakmicu u kojoj se pobjednik znao i prije početka, sve osim lagane pobjede domaćina bila bi
TABLICA
1. Čakovec 550 10/69
2. Kotoriba 642 10/50
3. D. Kraljevec 541 9/68
4. Varteks 532 8/83
5. Dubravčan 523 7/-8
6. Rudar 505 5/-90
7. Vinica 505 5/-172
I KOŠEVI
D. Kraljevec - Dubravčan 81:70 (22:12, 24:17, 18:23, 17:18)
DONJI KRALJEVEC: Lepen 13, Trupković 4, Ivanović D 8, Križanić 25, Ivanović J 23, Levačić 5, Vlah 3. Trener Balent N
DUBRAVČAN: Raić 5, Lisjak 3, Miser I 17, Miser A 8, Krušelj 9, Lukša 14, Horvat 10, Ribić 4
Vinica - Čakovec 49:82 (8:21, 8:21, 12:15, 21:25)
ČAKOVEC: Podvezanec 6, Levačić 11, Novak 10, Capek 20, Šopar 5, Volf 5, Vurušić 12, Vugrinec 4, Jelenić 9
Kotoriba - Rudar 67:53 (21:10, 18:12, 15:23, 13:8)
KOTORIBA: Habuš 9, Ujlaki N 5, Fuš I 12, Ujlaki D 14, Fuš P 10, Zvošec 8, Puštek 6, Žvorc 3
RUDAR: Tuksar 4, Bogdan 2, Žganec 2, Mikulaj 13, Pus�ć 15, Murković 17. Trener Repalust S
veliko čudo. Na kraju plus 14 za Kotoribu i njihovu četvrtu pobjedu, uz dva poraza dovoljno za visoko drugo mjesto na tablici. (bh)
LIGA MLAĐIH KADETA U-15 Varaždin prvak!
Završio je prvi dio prvenstva Lige mlađih kadeta za mlade košarkaše rođene 2011. godine. Prvak je Varaždin i igrat će kvali�ikacijske utakmice za ulazak u Jedinstvenu pretkadetsku ligu, odnosno Prvu ligu za mlađe kadete. Obzirom da su Nedelišće i Rudar igrali izvan konkurencije, čakovečko Međimurje je osvojilo drugo mjesto, a Donji Kraljevec peto. Povjerenik natjecanja
REZULTATI I KOŠEVI
Varteks - Međimurje 66:70 (20:13, 19:12, 9:29, 18:16)
MEĐIMURJE: Novak 2, Tomašek 2, Pesek 14, Štefičar 10, Smolković 19, Korent 18, Ovčar 2, Pleh 1. Trener Novak Marek
Donji Kraljevec - Rudar 63:23
DONJI KRALJEVEC: Križaj 5, Mohl 10, Klemenčić 2, Vlašić 12, Mesarić 6, Purgar 15, Horvat 13. Trener Balent N
RUDAR: Damjanović 2, Augustić 2, Posedi 11, Murković 8. Trener Damjanović B
Rudar - Nedelišće 39:68 (16:17, 10:15, 9:17, 4:19)
RUDAR: Damjanović 11, Nestić 12, Vurušić 4, Murković 8, Goričanec 4. Trener Damjanović
1. Varaždin 440 8/286
2. Međimurje 431 7/-14
3. Varteks 422 6/-35
4. Ivančica 413 5/-57
5. D. Kraljevec 404 4/-180
je predvidio odigravanje utakmica doigravanja za poredak od 2. do 5. mjesta, pa su parovi doigravanja Međimurje - Varteks, te Ivančica - Donji Kraljevec. (bh)
NEDELIŠĆE: Podvezanec 15, Gerenčer 4, Ciglarić 9, Burela 2, Magić 6, Štefulj 2, Podvezanec F 8, Fegeš 22. Trener Bence E
Međimurje - D. Kraljevec 75:50 (20:11, 15:16, 24:5, 26.18)
MEĐIMURJE: Višnjić 6, Tomašek 14, Posavec 4, Bes�janić 2, Pesek 12, Štefičar 6, Smolković 6, Korent 4, Ovčar 12, Pleh 9. Trener Novak Marek
DONJI KRALJEVEC: Križaj 4, Mohl 8, Klemenčić 2, Vlašić 26, Horvat 10. Trener Balent N
Nedelišće - Varaždin 29:96
NEDELIŠĆE: Podvezanec 7, Magić 2, Novak 2, Podvezanec F 10, Fegeš 8. Trener Bence E
Luka Baković skupio je 13 obrana, a napadački sjajan i ovog je tjedna bio Lucian Bura s 10 pogodaka. No ostali nisu bili tako efikasni…
Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec
RUDAR – ČAKOVEC 31:23 (15:12)
RUDE – Sportska dvorana. Gledatelja: 300. Suci: Josip Cepanec (Turčin) i Dalibor Dragočajac (Novska). Delegat: Siniša Rudić (Biograd na moru).
RUDAR: Romić, Skenderović 2, Glive�ć 6, Gale�ć 1, Mar�nko 3, Kozolić 4, Tarabochia 6, Trčak, Prpić 1, Grgečić 3, Dujmović, Suban, Bartolić, Gorički 5. Trener: Lovro Gača.
bilo ni u nastavku. Domaćin je doduše držao prednost od početka do kraja, ali se nije mogao opustiti ni jednog trenutka. Vratari su bili u središtu pozornosti u tih 30 minuta.
Leteći medvjedi ne ovise sami o sebi Nevjerojatno je što su sve obranili. Posebno Marko Prpić koji je na kraju imao čak 20 uspješnih intervencija. Rudar je sredinom poluvremena bio na plus šest i činilo se da sigurno drži sve pod kontrolom. Ali gosti uspijevaju serijom 1:5 sve
TABLICA
Rudar je pobijedio Čakovec pa će tako odluka o Ligi za prvaka pasti tek u posljednjem kolu. Kad je najviše trebalo, rukometaši Čakovca su zatajili. Poraženi su i sada im opasno visi Liga za prvaka; ovise o drugim utakmicama, konkretno o susretu Trogir – Gorica, naravno pod uvjetom da u subotu kao domaćini pobjede susjede iz Varaždina – Varaždin 1930. U prepunoj dvorani u Rudama rukometaši Čakovca bolje su ušli u susret gdje su tražili bodove Lige za prvaka. Nakon početnih 1:3, pa 3:5 u 12. minuti, njihova prednost bila je dvostruka (4:8). I tjerala je domaćina da se pokrene.I oni su to napravili na sjajan način serijom od četiri pogotka te smo na ulasku u posljednjih deset minuta prvoga dijela bili na početku (8:8). Ali goste to nije previše uzdrmalo. Zadržali su vodstvo još sljedeće tri minute. A onda je opet Rudar zakopao duboko i nizom od 5:1 odjurio na predah s plus tri (15:12). Ništa manje drame nije
TABLICA
ČAKOVEC: Lu. Baković, L. Baković 3, Hozjan, Mađerić 1, Premec, Bura 10, Vincek, Ude 2, Levak 1, Kovačić, Lukac 3, Cika�ć, Cecelja, Udavenia 1, Goričanec 2, Malović. Trener: Josip Borković.
dovesti u vode neizvjesnosti deset minuta do kraja. Dvaput su bili na minus dva (23:21, 24:22). I tu stali. Domaća obrana postala je neprelazna, a ako bi i uspjeli složiti akciju za pogodak, tu je bio sjajni domaći vratar. Na kraju su rukometaši iz Ruda imali niz od 7:1 i slavili s golemih (31:23). Po šest pogodaka za domaćina dali su Marko Tarabochia i Vito Glivetić. Luka Baković skupio je 13 obrana, a napadački sjajan Lucian Bura 10 pogodaka. Ali ostao je dosta usamljen u ključnim trenucima. Odluka o tome tko će uz Zagreb u Ligu za prvaka pada u posljednjem kolu. Ovim porazom je naša ekipa zakomplicirala ulazak u Ligu za prvaka, jer više ne ovisi o sebi, već i o rezultatima ostalih utakmica.
Pobjeda protiv Varaždina daje nadu
Subotnja večer u GOC-u donosi završni ispit jesenskog dijela Paket24 Premijer lige. MRK Čakovec u 14. kolu dočekuje GRK Varaždin 1930 u
susretu koji nosi jasnu važnost jer domaći sastav još drži priključak prema borbi za Ligu za prvaka. Utakmica počinje u 19 sati, a očekuje se intenzivan ritam od prvog napada.
Čakovečka ekipa ulazi u dvoboj s jasnim ciljem. Bodovi otvaraju prostor prema proljetnom iskoraku, a domaći teren pruža priliku za dodatni zamah. Derbi protiv Varaždinaca uvijek privuče veliku pozornost jer donosi energiju koja se rijetko viđa u standardnim kolima. Klub zato poziva navijače da ispune tribine i podrže momčad u važnom trenutku sezone. Ovaj sportski program dobiva dodatnu dimenziju kroz sadržaje pripremljene za publiku. Predstavljanje igrača obogatit će atraktivan vatreni nastup. Na parket izlazi i PS Korak, čime dvorana dobiva snažniji ritam prije početka utakmice. DJ će držati atmosferu na visokoj razini kroz večer, dok najmlađi mogu okušati svoj šut u igri Zabij gol MRKiju.
NOGOMET
NK MALI MIHALJEVEC – JESENSKI PRVAK III. MNL – B SKUPINA
Imali su najefikasniji napad lige uz Donji Koncovčak sa 46 postignuta zgoditka. Uz to, imali su i najčvršću obranu lige, sa svega 8 primljenih zgoditaka
Piše: Dino Jambrović
Foto: NK Mali Mihaljevec
Nakon 11 odigranih susreta u III. MNL – B skupina, titulu naj-momčadi ponijela je momčad Malog Mihaljevca. Ostvarili su 7 pobjeda, 4 neriješena ishoda dok su bili dva puta poraženi tijekom pr-
vog dijela sezone. Osvojili su 25 bodova, drugi je bio Donji Koncovčak sa 23, a treći Hajduk iz Štrukovca sa 22 osvojena boda. Imali su najefikasniji napad lige uz Donji Koncovčak sa 46 postignuta zgoditka. Imali su najčvršću obranu lige, sa svega 8 primljenih zgoditaka, dok je u tom segmentu igre drugu
obranu lige imao Hajduk sa 10 zgoditaka. Pod vodstvom trenera Brune Mesarića, jesenski naslov prvaka osvojili su: Sandi Pušar, Mario Pintarić, Dejan Kolar, Aparecido Gama Junior Celso, Nikola Šoltić, Goran Krištofić, Valentino Bogdan, Marin Kelner, Dino Buhanec, Dario Ivanuša, Leon Đaković,
Gabriel Simao Da Cunha, Damjan Tomšić, Dorian Okreša, Karlo Jalušić, Marko Bistrović, Josip Kirić, Luka Levačić, Filip Turk, Benjamin Srša, Sebastijan Perhoč i Fran Đaković. Najbolji klupski strijelac je Mario Pintarić koji je protivničke mreže pogađao 11 puta. Zatim slijedi Valentino Bogdan s 8, te
Marin Kelner sa 6 postignutih zgoditaka. Predsjednik kluba je Nenad Trupković, sportski direktor Vedran Kovačić, a funkciju blagajnika i tajnika vrši Krunoslav Mezga. Svakako velike pohvale pripadaju i ostalim članovima kluba. Iz kluba poručuju da su prezadovoljni osvojenim prvim mjestom, te
im je cilj zadržati momčad na okupu, kao i dovesti, nekoliko kvalitetnih pojačanja na deficitarnim pozicijama. Zahvaljuju se i navijačima, koji su ih pratili na domaćem terenu, kao i na gostovanjima. Posebno zahvalu posvećuju vjernim sponzorima, koji su uvelike pomogli oko rada kluba.
Piše i foto: Luka Pongračić
U srijedu poslijepodne, u dvorani Riznice Međimurja, održana je svečanost posvećena 50 godina karatea u Međimurju uz predstavljanje nove knjige Vlade Bošnjaka. Među uzvanicima bili su i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, župan Međimurske županije Matija Posavec, a program je podržao i predsjednik Hrvatskog karate saveza Davor Cipek. Okupljeni sportaši, treneri i prijatelji karatea ispunili su dvoranu i time dali dodatnu težinu važnom jubileju. Vlado Bošnjak, jedan od ključnih ljudi međimurskog karatea, predstavio je svoje novo autorsko izdanje i time nastavio književni put koji je započeo 2016. knjigom “Put do zvijezda”, posvećenom povijesti Karate kluba Globus. Šest godina kasnije objavio je “20-ogodišnje dru-
ženje sa šampionima”, djelo u kojem je opisao svoj rad s reprezentativcima Hrvatske i Slovenije. Nova knjiga, 50 godina karatea u Međimurju, nadovezuje se na ta iskustva i donosi svježi prikaz razvoja karatea u našem kraju. Sudbina ili nevjerojatna slučajnost?
- Japanci su u Europu preko karatea prenijeli umijeće borenja bez oružja. Sredinom 20. stoljeća došlo je kod nas, a 20-ak godina kasnije rodila se tradicija karatea u Međimurju. Prvi trening bio je u listopadu 1974., a 50 godina kasnije, na datum prvog treninga, naš Sven Strahija postao je svjetski viceprvak. Znate, nekoć je Zagreb bio dominantno središte ovog sporta, mi smo im bili nevažni, nisu ih zanimale razne „selendre“. Ovo je vrlo plemenit sport, karatisti su
- Prvi trening bio je u listopadu 1974., a 50 godina kasnije, na datum prvog treninga, naš Sven Strahija postao je svjetski viceprvak, govori autor knjige
uspjeha, ali i brojnih drugih
svečani tjedan
sili ovaj jubilej. Na Svjetskoj karate ligi za mlade u Veneciji klub je osvojio dva zlata i broncu u konkurenciji natjecatelja iz više od osamdeset država. Tesa Balog i Petar Filipović stigli su do vrha svojih kategorija, dok je Laura Strahija osvojila broncu nakon niza uvjerljivih nastupa. Uspjesi mladih sportaša donijeli su dodatnu težinu današnjoj svečanosti i potvrdili da se međimurska karate priča snažno nastavlja. Promocija knjige i jubilarno obilježavanje zaključeni su uz poruku da karate zajednica u Međimurju i dalje raste te da se tradicija nastavljena kroz pedeset godina prenosi na nove generacije.
Judaši Judo kluba Zrinski, Mateo Holjevac i Nenad Vrbanec, pod vodstvom trenera Filipa Šekete, ostvarili su zapažen međunarodni rezultat na turniru “Get Together in Houlgate” u Francuskoj, natjecanju s više od 200 sudionika iz 12 zemalja. Mateo Holjevac u kategoriji -81 kg, level 3, odradio je pet sigurnih pobjeda protiv boraca iz Poljske, Francuske i Finske.
ovo je treća knjiga o karateu
Vodio je borbe mirno, taktički odgovorno i s jasnom kontrolom ritma, što mu je donijelo zlato. Nenad Vrbanec u kategoriji -90 kg, level 3, nakon slobodnog prvog kola svladao je hrvatskog suparnika, a potom tijesno izgubio od Finca. Osvojio je drugo mjesto i potvrdio visoku razinu forme. Ekipa je put prema Francuskoj iskoristila i za kratko razgledavanje
Pariza, a nakon natjecanja zastala je u Amsterdamu. Put su zaključili kombinacijom sportskih obaveza i kraćih izleta koji su upotpunili cijelo iskustvo. - Kad ih vidim na tatamiju, ali i izvan njega, vidim dva mladića koja inspiriraju sve oko sebe, i mene kao trenera, i članove kluba, i sve koji ih poznaju, rekao nam je trener Filip Šeketa. (lp, foto: Judo klub Zrinski)
SUDAČKA KOMISIJA
Sudačka organizacija HNS-a objavila je iscrpniji prikaz najvažnijih odluka iz derbija na Maksimiru i potvrdila da je Patrik Kolarić u oba ključna trenutka reagirao na način koji odgovara pravilima i VAR protokolu. Bertrand Layec, voditelj sudačke organizacije, u analizi naglašava da je presudnu ulogu u poništenom pogotku imao prekršaj Bennacera u sredini terena. Tijekom igre Kolarić nije uočio da je igrač Hajduka sapleo Mikića, što je domaćem braniču omogućilo nastavak akcije koja je završila loptom u mreži. Kako se svaki prekršaj u napadačkoj fazi mora provjeriti, VAR je brzo utvrdio da je start postavio temelje čitave akcije te je preporučio pregled. Sudac je nakon kratkog gledanja snimke shvatio da je prekršaj bio jasan i da je izravno utjecao na razvoj napada pa je pogodak isključio iz igre. Drugi sporni trenutak dogodio se nakon duela Rebića i Mikića po ulasku Dinama u kazneni prostor. Pomoćni sudac procijenio je da je povlačenje dovoljno snaž-
no da zaustavi napadača, zbog čega je Kolarić pokazao na bijelu točku. Layec pritom napominje da se u takvoj situaciji očekuje da glavni sudac donese odluku bez tuđeg upliva jer je imao čist pogled na duel. VAR je krenuo u detaljnu provjeru upravo zbog dvojbe oko mjesta i jačine kontakta. Snimka je pokazala da se prvi dodir dogodio izvan kaznenog prostora i da je povlačenje bilo toliko slabo da nije narušilo Rebićevu ravnotežu. Kolarić je, nakon još jednog pregleda, zaključio da duel ne doseže prag za kazneni udarac te je poništio odluku. Komisija je komentirala i nadoknadu vremena. Smatra da su 4 minute zbog pirotehnike, 6 minuta zbog dviju VAR intervencija i 3 minute zbog zamjena logično uvećale period igre. Ipak, dodatnih pet minuta u produžetku ne vidi kao opravdan potez. Procjenjuje da sudački tim u završnici nije pratio smjernice o preciznoj kontroli vremena, što stvara dojam da je kraj utakmice produljen bez jasnog temelja. (lp)
Murin topnik preuzeo je nagradu za igrača mjeseca u studenom u 1. slovenskoj ligi, čime je potvrdio odličnu formu u završnici jesenskog dijela prvenstva. Na dodjeli je generalni sponzor Telemach Slovenija uručio i vrijednu nagradu u vidu iPhone uređaja. Iako je NŠ Mura trenutačno deveta u prvenstvu, Vizinger svojim
nastupima unosi potrebnu energiju i donosi trenutke koji podižu cijelu momčad. Njegova upornost i osjećaj za pogodak ostavili su jasan trag u listopadu i studenom, pa je nagrada stigla kao logična potvrda svega što je pokazao na terenu. Slovenski prvoligaši sada ulaze u zimsku stanku koja traje do 31. siječnja. (lp)
Prošlog vikenda u Bjelovaru se odigralo prvenstvo Hrvatske za mlađe juniore (U15) na kojem su nastupila trojica mladića iz Čakovečkog Željezničara. Iako među najmlađima velike stvari je već prvog dana najavio Vjeko Vrček kad je s 563 čunja zauzeo prvo mjesto. Drugog dana u napetom troboju bolji od njega je bio Ivan Ribić iz Skrada
s 1115 čunjeva (543+572). Vjeko je drugi dan srušio 542 čunja što je bilo identično kao Luka Jakovina (549+556) iz Zaprešića. Međutim, zahvaljujući 11 čunjeva više u čišćenje Vjeko odnosi titulu viceprvaka Hrvatske. Druga dvojica naših mladića nisu bila toliko uspješna. Više se očekivalo od Jakova Kolenka koji s dva prosječna nastupa
1. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA - sjever
od 494 i 501 čunj zauzima 17.mjesto, dok je Roko Juričan dobar prvi nastup (516) pokvario s lošim drugim (465), te zauzeo 20.mjesto. Veliki je ovo uspjeh niti dvanaestogodišnjeg Vjeke koji na svom kontu ima već četiri zlata, jedno broncu, a sada i jedno srebro s državnih natjecanja. (nt)
U 10. kolu 1. HKLS prva ekipa Željezničara je dočekala ekipu Zanatlije iz Slavonskog Broda. Bila je to još jedna rutinska domaća pobjeda s 6-2 (3477-3388).
Većina posla obavljena je već u prvom bloku gdje poene osvajaju Predrag Turk (611) i Igor Ružić (595). U sljedeća dva bloka poeni su podijeljeni, a razlika čunjeva se odr-
2. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA – sjever
Vrček
Nogometni klub NK Podturen priprema četrnaesto izdanje svog zimskog malonogometnog turnira Podturen 2026., koji će tijekom siječnja ispuniti Školsku sportsku dvoranu uz prepoznatljivo ozračje lokalnog sportskog okupljanja. Događaj godinama privlači velik broj gledatelja iz cijele općine, a ove sezone slijedi u blago pomaknutom terminu kako bi se program
lakše uskladio s rasporedom dvorane. Natjecanje počinje 10. i 11. siječnja, nastavlja se 17. i 18. siječnja, a završnica dolazi 24. i 25. siječnja 2026. Prijave su otvorene za seniore, veterane rođene 1989. i ranije te juniore rođene 2007. i kasnije. Kotizacija za seniorske i veteransku skupinu iznosi 100 €, dok juniori sudjeluju uz kotizaciju od 80 €. (lp)
žavala do kraja utakmice. Poene su osvojili još Franjo Gosarić (593) i Denis Košak (568), a nastupili su još Josip Filajdić (546) i Borna Murić (564). Zadnje kolo jesenskog
U 8. kolu 2. HKLS naše ekipe upisale su uvjerljive poraze. Ono što više od poraza zabrinjava je ekipni rezultat od 3097 čunjeva Zanatlije, a ništa bolje nije odigrala ni druga ekipa Željezničara (3143). S ne previše nadanja otišla je Zanatlija na gostovanje najboljoj ekipi lige Novskoj i vratila se kući s 8-0. Nijedan igrač Zanatlije nije bio ni blizu poena, a zabrinjava i činjenica da je najbolji rezultat postigao Igor Maček od skromnih 547 čunja, a ostatak ekipe mu nije bio ni blizu. Slična sudbina zadesila je i drugu ekipu Željezničara koji je gostovao kod Graničara u Koprivnici. Međutim imali su Željezničari svoje šanse. U prvom bloku desetak hica prije kraja imali su otvorena sva tri duela, međutim do poena uspijeva doći samo najmlađi Borna
Murić (573), Goran Vrček (560) uspijeva prokockat 2-0 vodstvo u setovima, dok Božidar Igrec (520) uslijed ozljede također gubi. Drugi blok Željezničara se i nije pojavio na utakmica tako da ništa više od poraza od 7-1 nije bilo moguće.
Konačno pobjeda U unaprijed odigranom zadnjem kolu jesenskog dijela prvenstva druga ekipa Željezničara je konačno upisala pobjedu i to protiv Željezničara iz Bjelovara od 6-2 (3315-3272). Prva dva bloka završila su podjelom poena, a minimalna razlika je bila na strani gostiju. Poene za našu ekipu su osvojili Goran Vrček (549) i Nikola Drožđek (558). Isto tako se nastavilo i u prvih 60 hitaca zadnjeg bloka. Luka Hojski (279) nakon solidnih 60 hitaca prepušta mjesto Noi Braniloviću
koji zajedno s Bornom u trećem setu ruši čak 334 čunja. Tu je utakmica praktički bila riješena, jer je ponovo najbolji igrač Borna Murić (599) imao osiguran poen, a do njega je na kraju došao i Noa (287) zajedno s Lukom. Ovom pobjedom završen je jesenski dio prvenstva za Željezničar, dok Zanatlija u zadnjem kolu dočekuje Graničar iz Đurđevca. (nt)
dijela prvenstva Željezničar gostuje u Novskoj kod ekipe Beline. (nt)
3. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA sjever Dubravčan iznenadio
Varaždince
Iako nitko to nije očekivao posljednjeplasirani Dubravčan uspio je u Varaždinu iznenadit neporaženu Cestu. Iskoristili su slabiju igru Ceste, te već u uvodnom bloku uzeli dva poena preko Željka Igreca (564) i Josipa Čižmešije (515), dok su u drugom bloku uzeli još dva odličnom igrom Tomislava Hraščanca (584) i Ivana Harandija (560). Na kraju je ostalo i 18 čunjeva viška za veliku pobjedu od 6-2. Sasvim suprotno odigrao je Prosvjetar kod Obrtnika 2011 u Varaždinu. S čak 3 rezultata ispod 500 ništa više od visokog poraza 7-1 nije se moglo očekivat. Spomenimo da je jedini poen uzeo Ivan Pigac s skromnih 523 čunja. (nt)
STOLNI TENIS
8. KOLO MEĐIMURSKIH STOLNOTENISKIH LIGA „MEĐIMURSKE NOVINE“
5. Međimurska liga
Rezultati 8. kola: Šenkovec 6 - STK Zasadbreg 1 4:6
STK Čakovec-Joka - Dragoslavec Breg 2 5:5
5. MEĐIMURSKA LIGA
1.
3.
Piše: Denis Tratnjak Foto: STK Lopatinec
STK Putjane Pinky-S poražen je kod kuće od Mihovljan 3 Primabiro, a goste su predvodili neumoljivi Robert Mikac s tricom i vrlo sigurni i neporaženi Nikola Mikac koji su prelomili utakmicu na stranu Mihovljana. U dvoboju STK Mihovljan i STK Čakovec 1 domaćini su slavili, a junaci večeri bili su Nino Bujan i Matteo Demario Časni, obojica s učinkom trice, čime su Mihovljanu donijeli pobjedu i bodove protiv Čakovca, a i debitirao je mladi Tin Trbović. Susret Nedelišće 1 – HEDRA 1 Draškovec odgođen je, pa će se njihov utjecaj na vrh poretka tek vidjeti. STK Putjane Restart i STK Hodošan 1 nisu još odigrali. STK Goričan 1 i ZEN-Šenkovec 2 svoj dvoboj nisu odigrali zbog zauzetosti dvorane, što dodatno prolongira rasplet na samom vrhu.
1. Međimurska liga
Rezultati 8. kola:
STK Putjane Restart - STK Hodošan 1
STKPutjanePinky-S-Mihovljan3Primabiro3:7 Nedelišće 1 - HE-DRA 1 Draškovec odgoda STK Mihovljan - STK Čakovec 1 6:4
STK Goričan 1 - ZEN-Šenkovec 2 odgoda zbog zauzetosti dvorane
1. MEĐIMURSKA LIGA
1. STK Putjane Restart 77 00 521814
2. STK Mihovljan 8602 483212
3. ZEN-Šenkovec 2 7 5 11 5020 11
4.STK Goričan 1 7 502 422810
5. STK Hodošan 1 73 22 4030 8
6. Mihovljan 3 Primabiro 8404 39 41 8
7. STK Čakovec 1 82 1 5 31 49 5
8.HE-DRA 1 Draškovec 7 205 2743 4
9. STK Putjane Pinky-S 8 1 0 7 2753 2
10.Nedelišće 1 7 00 7 1456 0
Raspored 9. kola:
ZEN-Šenkovec 2 - STK Putjane Restart
STK Čakovec 1 - STK Goričan 1
HE-DRA 1 Draškovec - STK Mihovljan
Mihovljan 3 Primabiro - Nedelišće 1
STK Hodošan 1 - STK Putjane Pinky-S 2. Međimurska liga
Rezultati 8. kola:
HE-DRA 2 Draškovec - Goričan 5 4:6
Goričan 3 - STK Čakovec - ČAK 4:6
STK Donji Kraljevec 1 - USTA Belica 1 Angry
Moose 6:4
STK Čakovec 3 - Lopatinec 2 7:3
STK Kos-Kotoriba 1 - Lopatinec 1 5:5
Raspored 9. kola:
Lopatinec 1 - Goričan 5
Lopatinec 2 - STK Kos-Kotoriba 1
USTA Belica 1 Angry Moose - STK Čakovec 3
STK Čakovec - ČAK - STK Donji Kraljevec 1
HE-DRA 2 Draškovec - Goričan 3
Ukupno je bilo predviđeno 28 susreta, a odigrano ih je tek 20. Domaćini su osvojili 9 utakmica, gosti 8, a 3 dvoboja završila su bez pobjednika
2. MEĐIMURSKA LIGA
1. STK Donji Kraljevec 1 8 71 0 651515 2. STK Čakovec 3 8 71 0 602015 3. USTA Belica 1 Angry Moose 8 7 0 1 582214
HE-DRA 2 Draškovec izgubila je doma od Goričan 5 rezultatom, zahvaljujući trici Hrvoja Livnjaka, te je gostujuća ekipa odnijela puni plijen iz Draškovca. Goričan 3 je na svom parketu poražen od STK Čakovec-ČAK, a goste je predvodio Mario Uršanić s novom tricom, potvrđujući status jednog od najpouzdanijih igrača svoje momčadi. U derbiju vrha STK Donji Kraljevec 1 svladao je USTA Belica 1 Angry Moose i preuzeo vrh tablice, ponajprije zahvaljujući još jednoj vrhunskoj partiji Ninija Bašeka, koji je ponovno bio glavna osovina domaće momčadi. STK Čakovec 3 je bio bolji od Lopatinec 2, a Michell Čeh s učinkom trice još je jednom potvrdio da je pravi motor Čakovca 3. U susretu STK Kos-Kotoriba 1 i Lopatinec 1 podijeljeni su bodovi, a nitko nije ostao neporažen, što odlično opisuje egal dvoboj u kojem su se ekipe izmjenjivale u vodstvu.
STK Čakovec 2 Euroland - Nedelišće 2 8:2 STK Hodošan 2 - Šenkovec 5 odgoda
Raspored 9. kola: Šenkovec 5 - Mihovljan 4
Nedelišće 2 - STK Hodošan 2 USTA Belica 2 - STK Čakovec 2 Euroland STK Čakovec 4 - HE-DRA 3 Draškovec Mala Subotica 1 - Lopatinec 3
3. MEĐIMURSKA LIGA
1. Lopatinec 3 8602 483212
2. STK Hodošan 2 7 60 1 521812
3. STK Čakovec 2 Euroland 85 1 2 5129 11
4. Šenkovec 5 7 4 1 2 4228 9
5.HE-DRA 3 Draškovec 7 40 3 3535 8
6.Mihovljan 4 8 31 4 39 41 7
7. USTA Belica 2 7 2 3 2 3733 7
8.Nedelišće 2 82 1 5 3842 5
9. Mala Subotica 1 82 1 5 37 43 5 10.STK Čakovec 4 8008 1 79 0
Mihovljan 4 je na svom stolu poražen od Male Subotice 1, a goste je predvodio sjajni Goran Novak s tricom, još jednom potvrdivši svoju odličnu formu. Lopatinec 3 doslovno je „pomeo“ STK Čakovec 4 s desetkom, čime je domaćin pokazao punu snagu i širinu postave. STK Čakovec 2 Euroland uvjerljivo je svladao Nedelišće 2 visokim rezultatom, a Zvonimir Turk s učinkom trice bio je prvo ime sastava iz Čakovca. Utakmica STK Hodošan 2 – Šenkovec 5 odgođena je kao i utakmica HE-DRA 3 Draškovec i USTA Belica 2, koji svoj susret nisu odigrali zbog bolesti.
STK Pribislavec 2022 - Goričan 2 3:7
Sveta Marija 1 - STK Putjane 3 9:1
Raspored 9. kola:
STK Putjane 3 - Donji Vidovec 1 Goričan 2 - Sveta Marija 1
STK Donji Kraljevec 2 - STK Pribislavec 2022
STK Pribislavec 1367 - STK Kos-Kotoriba 2
STK Kos-Kotoriba 3 - GSTK Prelog 2
4. MEĐIMURSKA LIGA
1. GSTK Prelog 2 8 71 0 61 19 15
2.STK Pribislavec 1367 86 11 6020 13
3. STK Kos-Kotoriba 3 852 1 512912
4. Sveta Marija 1 8 33 2 4436 9
5.STK Donji Kraljevec 2 7313 3733 7
6.STK Kos-Kotoriba 2 7 2 3 2 3535 7
7. Goričan 2 8 3 05 33 47 6
8.Donji Vidovec 1 82 1 5 3050 5
9. STK Putjane 3 8 1 25 2654 4
10.STK Pribislavec 2022 7 00 7 1060 0
Donji Vidovec 1 i STK Kos-Kotoriba 3 odigrali su čvrst dvoboj koji je završio pobjedom gostiju. U tom susretu nije bilo neporaženog igrača, a detalji su otišli na stranu Kos-Kotoribe 3. GSTK Prelog 2 slavio je protiv STK Pribislavec 1367 u derbiju vrha tablice, a još jednom je dominantnu ulogu odigrao Dubravko Hozjak s tricom, potvrdivši da je jedan od ključnih „tricaša“ cijele lige. U dvoboju STK Pribislavec 2022 i Goričan 2 gosti iz Goričana su slavili, uz vrlo sigurni nastup
Danijela Balaića, koji je bio jedan od ključnih kotačića gostujuće pobjede i ostao neporažen u ovome susretu.
Raspored 9. kola: Donji Vidovec 2 - Šenkovec 6 GSTK Prelog 3 - HE-DRA 4 Draškovec STK Hodošan 3 - Dragoslavec Breg 1 Dragoslavec Breg 2 - USTA Belica 3 STK Zasadbreg 1 - STK Čakovec-Joka Šenkovec 6 je tijesno poražen od STK Zasadbreg 1, iako je u domaćim redovima ponovno briljirala Maja Trupković s tricom ali ipak, to nije bilo dovoljno da se zaustavi raspoloženi Zasadbreg. STK Čakovec-Joka i Dragoslavec Breg 2 odigrali su neriješeno, a najzapaženiji je bio Ivica Knežević s tricom za domaće, ali je podjela bodova bila najrealniji ishod napetog dvoboja. USTA Belica 3 svladala je STK Hodošan 3 u derbiju vrha tablice i preuzela vodeću poziciju, ali nesavladiv je u redovima gostiju bio Karlo Markati koji je upisao tricu, ali to nije bilo dovoljno za bodove gostima. Dragoslavec Breg 1 bio je bolji od GSTK Prelog 3. Tin Horvat s tricom se istaknuo kod gostiju, dok je Bojan Jambrović ostao neporažen na strani domaće ekipe i bio najzaslužniji za sigurnu pobjedu domaćina. HE-DRA 4 Draškovec i Donji Vidovec 2 odigrali su izjednačen susret koji je završio 5:5, bez neporaženog igrača, što govori o tome da su se ekipe „držale“ do posljednje loptice.
6A. Međimurska liga
Rezultati 8. kola: STK Donji Kraljevec 3 - USTA Belica 4 igra se u cetvrtak Sveta Marija 3 - Goričan 4 0:10 STK Putjane 4 - STK Zasadbreg 2 odgoda
3. Međimurska liga
Rezultati 8. kola:
Mihovljan 4 - Mala Subotica 1 2:8
Lopatinec 3 - STK Čakovec 4 10:0
HE-DRA 3 Draškovec - USTA Belica 2 odgoda zbog bolesti
4. Međimurska liga
Rezultati 8. kola:
Donji Vidovec 1 - STK Kos-Kotoriba 3 4:6
GSTK Prelog 2 - STK Pribislavec 1367 7:3
STK Kos-Kotoriba 2 - STK Donji Kraljevec 2 odgoda
Raspored 9. kola: STK Zasadbreg 2 - Sveta Marija 3 Goričan 4 - STK Donji Kraljevec 3 USTA Belica 4 - Nedelišće 4 Sveta Marija 3 doživjela je težak poraz od ekipe Goričan 4. Gosti su dominirali sa svih deset pobjeda u ovome susratu, dok mlada ekipa Svete Marije skuplja iskustvo. Susret STK Donji Kraljevec 3 i USTA Belica 4 bit će odigran u četvrtak. Utakmica STK Putjane 4 – STK Zasadbreg 2 je odgođena.
6B. Međimurska liga
4.Lopatinec 2 8 31 4 3644 7 5.Goričan 5 8224 3644 6 6.HE-DRA 2 Draškovec 8 3 05 37 43 6 7. STK Čakovec - ČAK 8 3 05 2753 6 8.Lopatinec 1 82 1 5 3446 5 9. Goričan 3 8 11 6 2357 3 10. STK Kos-Kotoriba 1 8 11 6 2456 3 6B. MEĐIMURSKA LIGA 1 Mihovljan 5 6420 402010
Sveta Marija 1 je uvjerljivo svladala STK Putjane 3 visokim rezultatom. David Šte�ić s tricom i neporažen Damir Kos predvodili su domaćina prema visokoj pobjedi. Susret STK Kos-Kotoriba 2 – STK Donji Kraljevec 2 odgođen je.
TEST Toyota Corolla Cross Executive 2.0 Hybrid
Toyota je napravila male izmjene na modelu Corolla Cross s kojima je ovaj model postao oku ugodniji kako izvana, tako i u unutrašnjosti, poboljšana je i serijska oprema, a cijena je ostala ista, pa je ovo novi početak modela koji bi sada mogao biti zanimljiviji većem broju kupaca.
Tekst i foto: Igor Rudež
Corolla Cross je u Europu stigla 2022. godine kao nova izvedba vjerojatno najpoznatijeg automobila na svijetu – Corolle. No da Toyota nije pogodila ukus kupaca što se tiče dizajna govori i činjenica kako prodaja nije išla prema planu, stoga su u Toyoti odlučili napraviti malen, ali odlično obavljen redizajn koji je od Corolle Cross napravio puno simpatičniji automobil. Pa krenimo prvo od promjena koje uključuju nova prednja LED svjetla s novim potpisom dnevnih LED svjetala, a tu je i nova maska motora i branik koje dolaze u dvije izvedbe – standardnoj i GR Sport, a sprijeda Corolla Cross sada izgleda robusnije. Nov je i dizajn aluminijskih naplataka,
kao i nova gra�ika stražnjih LED svjetala, a straga se može vidjeti i dorađeni branik. Sveukupan dojam je puno bolji, i Corolla Cross sada izgleda ozbiljnije i pro�injenije. Postavljena je na TGNA-C platformu, a pozicionirana je između manjeg modela C-HR i većeg modela RAV4, te je samim time i tipičan predstavnik C-SUV klase automobila. Duga je 4460 mm, široka 1825 mm i visoka 1620 mm, a dolazi s međuosovinskim razmakom dugim 2640 mm, a navedeno donosi dovoljno prostora u kabini, no prtljažnik bi ipak mogao biti veći. Naime, osnovni obujam je tek 414 litara, dok je s preklopljenim sjedalima obujam 1333 litre. Dobro je da je pravilnog oblika, pa je više iskoristiv, no obitelji s djecom će ipak
trebati i krovni prtljažnik kako bi mogu otići na duže putovanje.
A kad smo već u unutrašnjosti, tu treba isto spomenuti mnogo novosti, pa je tako donji dio središnje konzole i dio između prednjih sjedala potpuno redizajniran, a na svu sreću, i dalje se ugrađuje standardna ručica automatskog mjenjača, no dolazi u modernijem dizajnu. Ispred mjenjača se nalaze �izičke tip-
ke za odabir načina rada, kao i tipka za pokretanje kamera, koje u testnom automobilu pokrivaju svih 360 stupnjeva oko vozila. Tu je i polica za dva mobitela, a dio bliži vozaču ujedno služi i kao bežični punjač. Prekidači za grijanje sjedala su sada postavljeni između mjenjača i držača čaša, a i dalje su „retro“, odnosno nisu digitalne. To znači kada pritisnete tipku prema naprijed onda grije jače, dok pritiskom prema straga prebacujete na slabiji način grijanja. Nekako su nam se svidjele te tipke koje lijepo kliknu na svaki pritisak.
Toyota je i poradila na zvučnoj izolaciji, pa je sada u kabini tiše, a u višim paketima opreme dolazi i troslojni unutarnji prigušivač u armaturnoj ploči, koji smanjuje buku motora. Tu je i Toyota Smart Connect imate mogućnost korištenja digitalnog ključa, odnosno omogućeno vam je otključavanje i pokretanje vozila putem pametnog telefona bez �izičkog prijenosa ključa, a uz aplikaciju MyToyota možete vidjeti razinu goriva i preostali doseg vozila, kao i zaključati
vozilo, zatvoriti prozore ili pak upaliti klima uređaj.
Ispred vozača se nalazi 12,3-inčni zaslon digitalnih instrumenata koji je pregledan, dok središnji multimedijski zaslon dolazi u dijagonali od 10,5 inča. I on je pregledan, no oba prikaza izgledaju pomalo retro i konkurencija tu izgleda modernije. Izgleda da je Toyota na pameti imala isključivo funkcionalnost, dok je izgled manje bitan. Uostalom, bolje je da
presvučena sjedala su udobna, a grijanje dolazi
sve radi kako treba nego da je samo lijepo. A gornji dio komandne ploče je u potpunosti preuzet s klasične Corolle, što je dobra stvar, jer to uključuje i u potpunosti odvojene komande klimatizacije s �izičkim tipkama, a i ispod zaslona su �izičke tipke za glasnoću. Kako je riječ o najboljem paketu opreme, tako su sjedala serijski presvučena kožom, a prednja su i grijana, dok je vozačevo sjedalo i električno po-
desivo. Grijan je i upravljač, no prekidač više nije na središnjoj konzoli, već lijevo od upravljača, no prenisko postavljen, pa ga je teško koristiti bez gledanja. A nije da nije bilo mjesta da se postavi malo više ili na vidljivije mjesto pored nekog od drugih prekidača. Sprijeda je prostor raskošan, pa nitko ne bi trebao imati problema s pronalaskom idealnog položaja. Straga je prostora u prosjeku klase, što znači da će
osobe visine do 180 cm imati sasvim dovoljno prostora, dok bi višima moglo ipak ponestati prostora, posebno ako su prednja sjedala pomaknuta do kraja. No tu su ventilacijski otvori, kao i USB priključci za punjenje, a držači čaša su praktično postavljeni na vrata, a dva dodatna se nalaze u središnjem naslonu za ruke. Corollu Cross pokreće Toyotin hibridni pogonski sustav pete generacije a dos-
Dimenzije (DxŠxV) 4460 x 1825 x 1620 mm
Osovinski razmak 2640 mm
Masa vozila/dopuštena nosivost 1440 kg/ 530 kg
Veličina prtljažnika 414/1333 litara
Vrsta motora/broj cilindara Hibridni/4
Pogon Prednji kotači
Mjenjač Automatski, CVT
Snaga 132 kW / 180 KS
Okretni moment 190 Nm
Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 180 km/h / 7,7 s
Potrošnja (prosječna l/100 km) 5,8
CO2 emisija 114 g/km
Cijena 44.415 eur
Oprema
tupna je izvedba sa 140 KS i sa 180 KS, a potonju smo imali na testu. Sustav se sastoji od dvolitrenog benzinskog motora s četiri cilindra i elektromotora sa samopunjivom baterijom, koja omogućuje da se gradom vozite uglavnom na struju koju sami generirate, dok ćete na otvorenoj cesti i autocesti uglavnom voziti na benzin. Tijekom testa smo kombinirali sve tri vožnje i prosječna potrošnja nam je nakon tjedan dana bila tek 5,8 litara. To za auto ovakve veličine i snage zaista nije puno. A šteta je jedino što je buka koja dolazi iz prostora motora i dalje nešto viša kada se jače pritisne papučica gasa na autocesti ili prilikom penjanja uzbrdo,
12,3-inčni zaslon instrumenata, 10,5-inčni mul�medijski sustav s navigacijom, automatski dvozonski klima-uređaj, ambijentalno osvjetljenje, JBL ozvučenje, kožna sjedala, grijan upravljač i prednja sjedala, kamere u 360 stupnjeva, električna vrata prtljažnika, 18-inčni aluminijski naplatci...
bez obzira na to što je Toyota poradila na dodatnoj zvučnoj izolaciji, no to je tako sa svim autima s CVT bestupanjskim automatskim mjenjačem. Ovjes je podešen dobro za naše ceste, pa je vožnja udobna, bez obzira na vrstu ceste kojom vozite. Osim što se proljepšala kod redizajna, oprema je bogatija, a cijena je niža nego prije, pa Corolla Cross starta od 33.870 eura, a testni primjerak se pak nalazi na samom dnu cjenika s cijenom od 43.805 eura, a možete uštedjeti još 1.000 eura ako kupujete putem Toyota �inanciranja ili mijenjate auto staro za novo, te uz jamstvo koje može trajati i do 10 godina, Corolla Cross postaje vrlo zanimljiva opcija za kupnju.
od 12. do 18. prosinca 2025.
P 12 Gospa Guadalupska
Klanjanje Sve� Juraj na Bregu
S 13 Sv. Lucija; Jasna; Svjetlana; kv. Klanjanje Mursko Središće
N 14 3. N. Došašća Ivan od Križa; Špiro
P 15 Irenej, Kris�na; Darija
U 16 Adela; Albina; Zorka
S 17 Lazar; Izak; Jolanda
Č 18 Rufo; Gracijan; Bosiljko
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 13. PROSINCA
Čakovec
dr. Karmela
Matjan-Bogdan
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320
dr. Renata Hranjec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256
dr. Jana Vrbanec
I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308
dr. Mirna Došen
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340
Donja Dubrava
dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914
Donji Kraljevec
dr. Ivana Jambrović-Horvat Ludbreška 84, tel: 040/650-150
Lopa�nec
dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113
Mala Subo�ca
dr. Jelena Krešić Kos Glavna 31, tel. 040/631-220
Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578
Podturen
dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040
Prelog
dr. Emina Kovačević
Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342
Strahoninec
dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065
Sve� Mar�n na Muri
dr. Svetlana Drobnjak
Sv. Mar�n na Muri 17, tel. 040/868-177
Šenkovec
dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak
Maršala Tita 44, tel. 040/343-708
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Čakovec:
Roko Železnjak, sin Suzane i Luke
Aurora Balog, kći Paoline i Lukasa
Nika Glavina, kći Natalije i Željka
Larisa Balog, kći Milene i Zvonimira
Ellma Oršuš, kći Sofije i Valerija
Nella Flujhar, kći Nataše i Slobodana
Zrinka Polanec, kći Karin i Igora
Alina Lacković, kći Adrijane i Maria
Lovro Zakoić, sin Klementine i Davida
Noel Merdanović, sin Ive i Nikole
Klara Tilošanec, kći Gabrijele i Ivana
Noel Novak, sin Magdalene i Aleksandra
Toma Gyöfi, sin Patricie i Ivana
Štrigova:
Tabita Beljan, kći Karle i Alfonza
Čakovec:
Maja Mavrin i Mihael Peršak
Čakovec:
Agneza Senčar r. Posedi r. 1939.
Kazimir Jankolija r. 1932.
Damira Črep Gavrilović r. Črep r. 1959.
Ivan Okreša r. 1939.
Marija Tuksar r. Reich r. 1964.
Rozalija Plakalović r. Ladašić r. 1952.
Franciska Okreša r. Tkalec r. 1935.
Martin Bednaić r. 1941.
Antun Pšeničnik r. 1936.
Magda Švenda r. Štefan r. 1933.
Marija Cerovec r. 1946.
Marija Sokač r. Pongrac r. 1940.
Ivan Oršuš r. 1948.
Emilija Novak r. Bobičanec r. 1945.
Mursko Središće:
Martin David r. 1942.
Prelog:
Terezija Iskra r. Kvakan r. 1941.
Marija Lisjak r. Međimurec r. 1946.
Regina Kavran r. Sokač r. 1942.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak. Tražimo
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor
Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE:
Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147
Bolnica Čakovec tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
15.12.1986. – 15.12.2025.
Prijatelji ne umiru nikada...
Pajdaši, pajdašice i rukometašice iz ŽRK Zrinski
na našeg dragog Josipa
4. 3. 1933. - 17. 12. 2010.
S ljubavlju i sjetom čuvamo uspomenu na Tebe.
Radoslav sa suprugom Jožicom te sinovima Nikolom i Simonom s obitelji
Rozalija Novak
iz Pribislavca
preminula 6. prosinca u 78. godini života
Vladimir Branilović
iz Čakovca
preminuo 6. prosinca u 70. godini života
Zorica Šarić rođ. Oreški
iz Čakovca
preminula 5. prosinca u 85. godini života
Stjepan 11.12.1998. - 11.12.2025.
na drage roditelje Mošmondor
iz Čakovca
Godine prolaze, uspomene ostaju.
Kći Anika s obitelji
na voljenog Marijana Zaspana - Zmaja
iz Šenkovca
15.12.2021. - 15.12.2025.
Bio si skroman u životu, a velikodušan u ljubavi kojom si ispunio naša srca.
S ljubavlju...
Tvoja supruga Anika te Mario i Bisera s obitelji
dr. Ivan Petrek
iz Čakovca preminuo u 92. godini života
Stjepan Dolenčić iz Kotoribe
preminuo 6. prosinca u 95. godini života
Josip Markušić
preminuo 7. prosinca u 80. godini života
Marija Horvat
iz Preloga preminula 6. prosinca u 80. godini života
Terezija Petak
iz Donjeg Kraljevca preminula 6. prosinca u 73. godini života
Valeria Markan - Goričanec
iz Kotoribe preminula 7. prosinca u 64. godini života
na kćerku Blaženku Heric
iz Železne Gore 17.12.2014. - 17.12.2025.
Daleko na nebu tvoj je dom, a mi te čuvamo u srcu svom.
Tvoji tata i brat Stanko s obiteljima
Miroslav Mlinarić
iz Strahoninca
preminuo 5. prosinca u 45. godini života
Marija Babić
iz Strahoninca
preminula 6. prosinca u 80. godini života
Matilda Sršan rođ. Toplek
iz Zasadbrega
preminula 8. prosinca u 93. godini života
70. Međimurske vode d.o.o., Ma�ce hrvatske 10, Čakovec, traži m/ž višeg suradnika na projektima-pravnika, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: voda@ medjimurske-vode.hr do 17.12.
71. MEGA-MD obrt, Duga ulica 13, Sivica, traži m/ž čistača, javiti se mobitelom: 099/499-6030 ili e-mailom: melani@ infomega-md.com do 30.12.
72. MELMAN&CO d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja prodaje, javi� se na mob: 099/7219548 ili e-mailom: info.melman@gmail.com do 31.12.
73. MENA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara, javiti se e-mailom: kontakt.mena@gmail.com do 5.1.
74. METAL-EURO d.o.o., Gorčica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž montera, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž radnika na tračnoj pili, 3 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž inženjera strojarstva - samostalna konstruktora metalnih konstrukcija, 2 m/ž operatora na cnc laseru, m/ž administratora (talijanski i francuski jezik), m/ž strojarskog tehničara i 2 m/ž zavarivača mig-mag, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 31.12.
75. METALLIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž referenta nabave i skladišta i m/ž bravara, javi� se mobitelom: 091/284-9031 ili e-mailom: stjepan@metallis.hr do 15.12.
76. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži m/ž radnika pogonskog postrojenja, m/ž električara, m/ž radnika na komisioniranju i m/ž viljuškaristu, javi� se e-mailom: info@vajda.hr do 31.12.
77. Mesnica Mihalić d.o.o., Trg Republike 14, Nedelišće, traži m/ž prodavača u mesnici, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-505 ili na mob. 099/5670-526 ili na email: 21.petra@gmail.com do 15.12.
78. MESO-prerada mesa „KIŠ“, Kolodvorska 16, Donji Kraljevec, traži m/ž mesara, javi� se na telefon: 040/655-219 ili 098/303603 ili e-mailom: kiskarmen5@gmail.com do 20.12.
79. MODULAZ GROUP d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž referenta knjigovodstva, javiti se e-mailom: hr@modulazgroup. com do 4.1.
80. MULTI-ING d.o.o. traži 2 m/ž montera - pomoćnih montera i 4 m/ž izolatera-pomoćnih izolatera za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob: 099/6655-006 ili 040/655007 ili e-mailom: mul�.ing.hr@gmail.com do 31.12.
81. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž kontrolora kvalitete - koordinatora zavarivanja, javiti se e-mailom: info@ mura-metal.hr do 31.12.
82. MW PRODUCT d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž zavarivača mig-mag, m/ž CNC operatera, m/ž pomoćnog radnika na montaži inox spremnika, m/ž bravara i m/ž TIG zavarivača, javi� se na mob. 091/160-1013 ili na email: mwproduct@mwproduct.hr do 23.12.
83. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Sivica, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec, Miklavec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 31.12.
84. NENO obrt za trgovinu, Čakovec, traži m/ž prodavača ribe u ribarnici, javi� se na mob: 099/812-1510 do 15.12.
85. NK MONT obrt za usluge montaže, Čakovečka 22A, Nedelišće, traži m/ž stolara-tesara, javi� se na mobitel: 099/7466812 ili e-mailom: nkmont2@gmail.com do 4.1.
86. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna bravara, m/ž operatera na uređaju za EPP zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje, 2 m/ž bravara i 2 m/ž strojobravara, javi� se na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 12.12.
87. NOKA MONT d.o.o., Njemačka, traži 4 m/ž stolara-montera namještaja, javi� se na mob: 095/755-6599 ili e-mailom: info@ nokamont.hr do 19.12.
88. Novi Feromont d.o.o., Kolodvorska 80b, Donji Kraljevec, traži m/ž kontrolora, m/ž tehnologa, m/ž tokara, m/ž bušača na radijalnoj bušilici, 3 m/ž bravara i 4 m/ž zavarivača, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@noviferomont.hr do 30.12.
89. NTT New Tex�le Technologies d.o.o., Štrigova, traži m/ž koordinatora kvalitete, javiti se na tel: 040/851-342 ili 098/9259307 ili e-mailom: petra.matuza.tkalec@ atl-croa�a.com do 12.12.
90. OKNO d.o.o., Čakovečka 107A, Pušćine, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije i m/ž radnika montaža stolarije, javi� se osobno na adresu, najava na telefon: 040/821-666, mob: 098/242-629 ili e-mail: info@okno.hr do 31.12.
91. OMT d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice), m/ž cnc tokara ili m/ž bravara, javi� se na mob. 098/803-355 ili na email: omt@omt. hr do 20.12.
92. OPERATER-MONT j.d.o.o., J. Bedekovića 2 E, Šenkovec, traži 5 m/ž armirača, 5 m/ž zidara, 5 m/ž tesara, 2 m/ž inž. građevine i 2 m/ž građevinskih poslovođa, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili mob: 095/861-3564 ili e-mailom: operatermont@gmail.com do 31.12.
93. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Donji Kraljevec, Murska 48, traži 2 m/ž asfaltera, 2 m/ž cestara-radnika niskogradnje, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, m/ž operatera na asfaltnoj bazi i m/ž strojara-rukovatelja građevinskim strojevima, javi� se osobno na adresu, najava na telefon: 040/655-525 do 15.12.
94. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištaraviličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javi� se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: https://burzarada. hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.
95. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž cnc programera, m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, m/ž cnc operatera, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž programera na cnc plazmi, m/ž stolara, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologije u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara, m/ž električara za održavanje električnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja i m/ž vozača C kategorije, javi� se sa zamolbom na email: pib-extra@pib-extra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 31.12.
96. Pletex Interna�onal ogradni sustavi d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž bravara, javi� se na tel. 040/347-233 ili na mob. 098/426610 ili na email: pletex@pletex.hr do 30.12.
97. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž pomoćnih bravara, 2 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača �g, m/ž operatera na robotu, m/ž voditelja tehnološke pripreme proizvodnje, m/ž viličaristu, m/ž tokara, m/ž djelatnika za održavanje poslovnih prostora, m/ž koordinatora integriranog menadžment sustava, 2 m/ž sačmara, m/ž rukovatelja mosnom dizalicom, 4 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, m/ž radnika na bušenju i m/ž skladištara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@ primabiro.hr do 31.12.
98. RE-GRA d.o.o., Ul. kralja Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž pomoćnog keramičara i m/ž prodavača, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 091/508-5701 ili e-mailom: info@regra.hr do 19.12.
99. ROLAND- TRANSPORT, P. Miškine 43, Strahoninec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javi� se osobnim dolaskom na adresu do 31.12.
100. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/192-5939 ili e-mailom: luka@ royaltransport.hr do 31.12.
101. S.P.E.C. usluge d.o.o., Prelog, traži m/ž čistača, javi� se na mob: 091/601-4778 ili e-mailom: natjecaji@spec-usluge.hr do 30.12.
102. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži m/ž računovođu, 3 m/ž bravara, m/ž zavarivača �g postupkom, m/ž zavarivača mag postupkom, m/ž strojarskog računalnog tehničara i m/ž inž. strojarstva, javiti se e-mailom: office@summa-con. hr ili na mob: 099/535-1681 ili osobno na adresu do 20.12.
103. STEELING j.d.o.o., Totovec, traži m/ž bravara, m/ž pomoćnog bravara i m/ž brusača, javiti se na mail: ivan.steeling01@ gmail.com do 30.12.
104. STENA PROJECTS d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž djelatnika u proizvodnji umjetnih s�jena i elemenata, javi� se na mobitel: 099/439-0073 ili e-mailom: info@ stena-projects.eu do 31.12.
105. ST ENERGOMONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera, javiti se na mob. 099/354-5996 ili na email: tofiloskidaniel5@gmail.com do 20.12.
106. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 5 m/ž šivača i m/ž radnika na pegli, javi� se na telefon: 040/858-170 do 31.12.
107. STROJO-METAL zajednički obrt za proizvodnju vl. Marko Hrustek i Stjepan Hrustek, Nedelišće, I. Mažuranića 35, traži 2 m/ž pomoćna bravara, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/926-4774 ili e-mailom: marko.strojometal@yahoo. com do 31.12.
108. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž slas�čara, 2 m/ž vozača dostavnog vozila i 2 m/ž radnika na održavanju, javi� se na mob: 098/173-6941 ili e-mailom: info@ sercer.hr do 8.1.
109. TAXI Čakovec Jedan j.d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž vozača taxi vozila, javi� se e-mailom: srecko.hud@wizi.hr do 26.12.
110. TERMO-KLIMA d.o.o., Gospodarska 2, Nedelišće, traži m/ž voditelja gradilišta, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@termo-klima.hr do 8.1. 111. TRADICIJSKI SIREVI d.o.o., Šenkovec, traži m/ž rukovoditelja elektroenergetskog postrojenja, m/ž administratora, referenta nabave i pogonskog knjigovodstva, javiti se osobnim dolaskom ili e-mailom: tradicijski.sirevi@gmail.com do 26.12.
112. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, javi� se mobitelom: 098/241-673 ili e-mailom: racunovodstvo@trans-kukovec.hr do 31.12.
113. Tehnix Eco Industry d.o.o, Donji Kraljevec, traži m/ž radnika na pripremi i rezanju pozicija i m/ž referenta nabave - stručnog suradnika u odjelu nabave, javi� se pismenom zamolbom na e-mail: ecoindustry@ tehnix.com do 31.12.
114. TOROID-ENERGIJA d.o.o., Nedelišće, Čakovečka 20, traži m/ž elektromehaničara, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: toroid@toroid.hr do 31.12.
115. TRANSPORTI TROJAK d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača C i E kategorije u međunarodnom prometu, javi� se e-mailom: transpor�.trojak@ck.t-com.hr do 20.12.
Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante:
Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr
Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)
Nekoliko je istraživanja pokazalo pozitivan učinak rituala na mentalno zdravlje pojedinca, te da je uključenost u uobičajene aktivnosti i pozitivni aspekt prema ritualima s prijateljima doveli su do boljeg mentalnog zdravlja te osobe
Ispred nas su dani ispunjeni božićnim zadacima, naravno, uz uobičajene svakodnevne rutinske obaveze. Prosinac se često percipira kao mjesec pun obaveza i troškova, ali često zaboravljamo da nisu najbitnije materijalne stvari ili da prenatrpamo svoj, ionako dovoljno natrpan raspored, već da se vidimo i družimo s dragim ljudima, da skupljamo uspomene te da punimo naše baterije. Kako ne bismo gledali na božićne zadatke kao nešto negativno ili kao preopterećenje, donosim vam nekoliko zanimljivih činjenica o božićnim, tj. blagdanskim ritualima i kako oni utječu na mentalno zdravlje sviju nas.
Kad govorimo o ritualima, onda mislimo na simboličke postupke te repetitivna i stereotipna ponašanja koja se odvijaju u danom prostornom i vremenskom okviru, a koja se doživljavaju kao nizovi planiranih radnji koje odgovaraju vremenskim točkama u društvenom ciklusu ili vremenima kalendarskih rituala (primjerice Božić), prijelaza i krize. Tako bi rituali vezani za kalendar bili upravo iskustva koja imamo s našim najbližima tijekom Božića i Nove godine (Bell, 1997).
Primjeri takvih rituala su slaganje i pečenje kolača, kićenje bora, otvaranje poklona, druženje nakon obiteljske večere i slično. Fiese i sur. (2002) navode da takvi rituali re�lektiraju obiteljsku tradiciju, kulturnu praksu i sustav vrijednosti. To su zajednički trenuci koji se opetovano događaju, uglavnom jednom godišnje, a koji imaju određenu vrijednost u većini zajednica. Obiteljski rituali ojačavaju osjećaj prošlosti i obiteljskih korijena, odnose među pojedincima unutar obitelji te omogućuju prenošenje vrijednosti i vjerovanja na mlađe generacije (Wolin i Bennet, 1984). Nekoliko je istraživanja pokazalo pozitivan učinak rituala
na mentalno zdravlje pojedinca. Uključenost u uobičajene aktivnosti s prijateljima te pozitivni aspekt prema ritualima s prijateljima doveli su do boljeg mentalnog zdravlja te osobe (Javaloy i sur., 2007; Collins, 2004). Također, istraživanje koje se usredotočilo na mlade ljude jest ukazalo na to da oni mladi koji su se učestalo družili (i koji su bili zadovoljni tim druženjima) s prijateljima i obitelji bili su zadovoljniji svojim životom (Javaloy i sur., 2007). Pokazalo se da upravo ritualne aktivnosti jesu pridonijele najvišim pozitivnim emocijama kad ih je pojedinac obavljao u društvu ili unutar obiteljske zajednice (Gaucher, 2010).
Španjolski studenti koji su bili aktivni u blagdanskim ritualima zajedno sa svojim najbližima pokazivali su veće zadovoljstvo životom, nižu percepciju usamljenosti, smanjene negativne emocije te su bolje i lakše balansirali svoje emocije (Páez i sur., 2011). Svakako bi bilo zanimljivo vidjeti kakvi bi rezultati bili na hrvatskim ispitanicima.
Kakvi god da bili, očigledno je to da blagdanski rituali svakako pozitivno utječu na pojedinca, ali naposljetku i na obiteljsku zajednicu. Prema Durkheimu (1912/2001), uključenost u rituale je ključno za osnaživanje „kolektivnih emocija“.
Upravo zato, dok koračamo blagdanskim razdobljem koji je u suvremenom dobu često preopterećeno svjetlima, mirisima i gužvom, vrijedi zastati na tren i dopustiti sebi i obitelji da rituali postanu prostor povezivanja. Najveća vrijednost blagdana upravo je ta da nas, makar na kratko, vraćaju jednostavnim trenucima koji nas pune energijom, smiruju i podsjećaju na ono bitno.
Dopustite si uživati u malim stvarima, njegovati odnose koji vas čine boljim osobama i stvarati rituale koji hrane vaše mentalno zdravlje.
MSAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Pri spomenu ovisnosti najčešće se prvo pomisli na ovisnost o raznim vrstama droga, ali ovisnosti možemo podijeliti na supstancijalne i nesupstancijalne (tj. ponašajne) ovisnosti
jesec borbe protiv ovisnosti svake se godine obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca, a provodi se s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, a osobito droga. Provedbom zajedničkih aktivnosti nastoji se potaknuti društvo i pojedince na aktivnu borbu protiv ovisnosti i zlouporabe sredstava ovisnosti, ali i poticati zdrave stilove života, jer ovisnost ostavlja negativne posljedice na svim razinama –od osobe koja koristi sredstvo ovisnosti, preko obitelji, pa do društva u cjelini.
Općenito se ovisnost opisuje kao psihičko, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. Psihička ovisnost je stanje unutarnje žudnje i potrebe za povremeno ili redovito korištenje sredstava ovisnosti radi stvaranja osjećaja ugode ili izbjegavanja nelagode. S druge strane, �izička ovisnost je stanje u kojem prestanak korištenja sredstava ovisnosti uzrokuje poremećaje u funkcioniranju organizma s pojavom neugodnih simptoma apstinencijske krize. Psihička i �izička ovisnost su isprepletene i međusobno djeluju jedna na drugu. Zbog toga je neki simptom teško nazvati isključivo psihičkim.
Pri spomenu ovisnosti najčešće se prvo pomisli na ovisnost o raznim vrstama droga. No, ovisnosti možemo podijeliti na supstancijalne i nesupstancijalne (tj. ponašajne) ovisnosti. Supstancijalne ovisnosti se odnose na ovisnosti o psihoaktivnim supstancama, odnosno kemijskim tvarima koje djeluju na središnji živčani sustav, što rezultira privremenom promjenom percepcije, raspoloženja, svijesti ili ponašanja. Dijelimo ih u dvije skupine: legalne (kava, duhan, alkohol)
i ilegalne (marihuana, LSD, amfetamin, metamfetamin, MDMA, kokain, heroin…). Također, svako korištenje lijekova na recept (npr. sedativi, analgetici) koja nema opravdanu medicinsku uporabu smatra se zlouporabom. Nesupstancijalne ovisnosti (ponašajne) spadaju u speci�ičnu skupinu mentalnih i ponašajnih poremećaja te se opisuju kao ovisnosti kod kojih nije prisutna konzumacija psihoaktivnih tvari. Kada se govori o ovoj vrsti ovisnosti, najčešće se misli na ovisnosti o kockanju i klađenju, ovisnosti o internetskim sadržajima (npr. društvene mreže, kompulzivno traženje novih informacija), videoigrama, pornografskim sadržajima, kompulzivnom kupovanju i sl.
Prema rezultatima istraživanja, u Hrvatskoj je svaki četvrti građanin barem jednom u životu uzimao neku ilegalnu drogu. Trendovi zlouporabe droga u Hrvatskoj govore u prilog tome da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećane uporabe droga, osobito marihuane i stimulansa (kokain, amfetamin, metamfetamin, MDMA) među mladima, uz prisutan trend poli uporabe droga, odnosno situacije kada se više droga uzima istovremeno ili jedna za drugom.
Što se tiče ponašajnih ovisnosti, potrebno je posebno spomenuti ovisnost o kockanju. Kockanje je ponašanje koje se odnosi na ulaganje nečeg vrijednog (npr. novac) u događaj koji može, a i ne mora, rezultirati nekim dobitkom. U Hrvatskoj je kockanje legalno za punoljetne osobe, a uključuje više vrsta igara na sreću – lutrijske igre, igre klađenja, igre na automatima i igre u casinu. U Hrvatskoj imamo oko 2% osoba (preko 40.000 ljudi) kod kojih je kockanje problematično s negativnim posljedicama i mogućim gubitkom kontrole, dok oko 7,5% odrasle populacije ima neku razinu štetnih posljedica povezanih s kockanjem. Kod mladih (15-34 godine) je situacija još ozbiljnija pa se procjenjuje da neku razinu problema s kockanjem (tj. štetnih posljedica kockanja) pokazuje oko 10% mladih, pri čemu veći rizik razvijanja ovisnosti o kockanju imaju muškarci. Mladi najviše sudjeluju u sportskom klađenju, igranju na automatima i casino igrama, što su vrste igara na sreću koje predstavljaju visok rizik za razvoj ovisnosti o kockanju. Ukoliko kod sebe ili svojih bližnjih primijetite probleme vezane za bilo koju vrstu ovisnosti, možete se javiti stručnjacima u Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
MOTORNA VOZILA
LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, brza montaža, prodajem za 20 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293.
PRODAJEM MERCEDES dizel C
250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registr. do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/333-2470
PRODAJEM DVIJE AUTO GUME dim. 195/65/15 cjelogodišnji profil. Info na mob. 098/814-126
PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109
KUPUJEM TOMOS mopede sve vrste i modele - stanje nebitno isplata odmah. Info na tel 098 9656 624
KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095
PRODAJEM RENAULT 1.4 16v 72 kW 2004. god., reg. do 3.11.2026., 199 tkm očuvan, redovno servisiran, original boja, cijena cca 1500 eura. Info na mob. 091/1861-232
PRODAJEM PLUG dvije brazde OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten, sijačicu za kukuruz Olt i traktorsku bočnu kosu. Mob. 097/728-9476
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM traktorsku prikolicu 1-osovinku kiper IMT 5T, 3-strani kiper, duple gume 20 cola i zimske gume dim. 215x65 E17 (4 kom). Info na mob. 098/1705311
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven� li različi� h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA s izgrađenom šupom na odličnoj lokaciji u Pušćinama vel. 22x54 m, cijena 22 eur/m2. Posla� sms na mob. 098/9640-763
PRODAJEM ILI DAJEM U NAJAM ŠUMU u Brezju od 4500 m2. Info na mob. 099/518-2484
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121
PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109
PRODAJEM CRNO VINO. Mob 098/9427-646
INSTALACIJE I MONTAŽA - voda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/577-4571
MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Posla� sms na mob. 095/3423-099
DEČKO TRAŽI ISKRENU ŽENU do 50 g za ozbiljnu vezu. Molim da se javljaju samo žene. Mob. 095/7313-513
IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENI 2-SOBNI STAN u Čakovcu, Martane 6, novogradnja, 2. kat (lift), dugoročni najam, cijena prema dogovoru. Info na mob. 098/465-490
KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095 505 2760
PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091 2861 121
U ČAKOVCU iznajmljujem namještenu garsonjeru i poslovni prostor od 70 m2. Upitati na mob 092/146-5716
PRODAJU (+blagdanski popust) se ČETIRI NOVA STANA u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau stanovi su veličine od 82 m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14, u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095 858 1502
AKVARIJ od 80 litara sa poklopcem, svjetlom, ribicama, živo bilje, kompletno uređen, 130 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293.
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
RADNI STOL-PANK, željezni, čvrsti, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Novi ZagrebUtrina, 098/9084-675.
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256256
PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel i solarni alarm. Sve povoljno. Upitati na mob. 095/8165206
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan u centru Čakovca u renoviranoj kući s malim dvorištem, spremištem i natkrivenim parkiralištem. info na mob. 095 808 6050
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO
ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
098/9256-256
PRODAJEM bakreni kotlić za gulaš, paprikaš, pekmez, sa mješalicom na struju, tronožac sa lancem, 100 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, mob. 091/9240-293.
PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214-107
PRODAJEM-RASPRODAJEM IZ KUĆE vrlo povoljno: očuvane kao nove francuske krevete dim. 210x160/90 i 200x95/160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, ledenicu od 100 lit, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za plinske boce, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Mob. 091 57 27 670
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453
PRODAJEM dječja kolica (40 €); dječji kreve�ć bijele boje (80 €); fotelja (40 €); trosjed za sjedenje (80 €); dvije stolice kožne bijele boje (35 €/kom); korito sudopera dvodjelno (35 €) i krevet za ordinaciju-masažu (90 €). Telefon: 091/611-3605
PLOČICE za lovačke trofeje, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 20 eura/kom. Šaljem slike, Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675.
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
KUPUJEM stripove i stare dokumente vezano uz Međimurje. mob. 098 92 190 92
PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038
PRODAJEM metalne stolice za terasu i bundu. Tel. 099/4047517
PRODAJEM DELL LAPTOP, stariji, Model 1545, 4Gb ram, 250gb hdd, novo instaliran linux mint, kompjuter je dobar za internet, Youtube, radi na adapteru, bez baterija, cijena 35 eur. Mob. 097/7289-476
PRODAJE SE friteza, tenda (3x2 m), digitalni tlakomjer, bežični telefon te crne nove muške kožne cipele vel. 43. Info na mob. 098-91-58-640
Riki
Njegovi ljudi odlaze u inozemstvo i ne mogu ga povesti. Zove se Riki, ima 7 godina, obožava ljude, dobar je s drugim psima i mačkama. Nalazi se u Vrbovcu, a traži novi dom. Kontakt: 091 8988 004
Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
Watson
ima 6 godina, uvijek je dobre volje, nasmijan, zaigran. Voli šetnje, voli društvo, voli igračke. Ono što nema je dom i njegovi ljudi. Watson je potpuno cijepljen, označen mikročipom broj 191035000189738 i kastriran. Kontakt 091 8988 004.
Casimir
naš djedica je već nabrojao godine, kosti su stare i sve bolnije, a i srčeko je bubano. Kad bi barem netko poželio ovog našeg starčeka primiti barem u privremeni dom, sve bi mi za njega osigurali ( i hranu i lijekove i sve troškove), ali da ipak pod stare dane ima nešto svoje. Kad bi barem… Mikročip broj 191035000223183. Kontakt: 091 8988 004
LIKOVNI I LITERARNI natječaj: Najljepše
Dragi naši čitatelji i umjetnici, s veseljem otvaramo naš dugo očekivani božićni natječaj koji smo ovog prosinca nazvali “Najljepše je kad je Božić”.
Ovaj put, nemamo strogih pravila: samo Božić, Božić, Božić.
Crtajte nam boriće, snjegoviće, kuglice, jaslice, obitelj za stolom, crkvu na Božić. Pišite nam pjesmice i pričice o Božiću. … Nek je što šarenije i što - božićnije.
Radovi se šalju na našu mail adresu stvaraonica@ mnovine.hr, poštom na našu redakciju na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili se mogu predati osobno u redakciju na istoj adresi. Najmaštovitije radove očekuju, kao i uvijek, prigodne nagrade.
Čekamo vas u našoj i vašoj - Stvaraonici. Požurite, jer Božić je već tu!
Natječaj počinje - odmah, a traje do 6. siječnja 2026. godine.
PODRUČNA ŠKOLA Sivica
Učenici Područne škole Sivica sa svojom nam učiteljicom Dijanom Bedi Šela uvijek šalju svoje prekrasne likovne radove. Ovaj nam je put pisala njihova učiteljica, a mi smo pismo proslijedili Svetom Nikoli: Poštovani, povodom blagdana Svetog Nikole učenici 1. razreda PŠ Sivica oslikali su svetog Nikolu i Krampusa. Šaljemo Vam likovne radove. Nadamo
se da smo ove godine bili dobri pa će nas sveti Nikola nagraditi slatkim poklonima. A možda se tu nađe i pokoja šiba. Srdačan pozdrav! učiteljica Dijana Bedi-Šela
Nadamo se da je Sveti Nikola dobio naše pismo i da šiba nije bilo, jer tko bi ih donio tako vrijednoj djeci?!
Žganec, 1. razred, PŠ Sivica
Sastojci:
• 1 kg mljevene govedine
• 2 velika luka, sitno nasjeckana gljive
• sol, papar i vegeta po ukusu
• 500 g koncentrata rajčice
• 0,5 l vode
• 1 žličica šećera (po želji)
Kad ogladnite i poželite jelo koje se jede s užitkom, Venera u Lopatincu nudi okuse koji spajaju jednostavnost, strpljenje i dobru kuhinju
ULopatincu, među tihim međimurskim bregima, Venera je jedno od onih mjesta gdje se hrana servira topla, mirisna i u svom najboljem obliku. Maštovite pizze s rahlim tijestom, tjestenine u kojima se umak hvata za svaki dio, te guste, tople čokolade koje u zimskim danima stvaraju atmosferu koja podsjeća na staru domaću kuhinju. A vikendom, uvijek nova torta, ponekad cheesecake, ponekad čokoladna, lava cake ili neki dobro poznati klasik, no uvijek dovoljno privlačna da se razgrabi prije večeri.
• 500 g gljiva
• 200 g šunke u ovitku, narezane na kockice
• 1 dcl vrhnja za kuhanje
• 400 g špageta
• Naribani sir za zapek (gauda, trapist ili tvrđi sir)
Među jelima koja privlače lokalne gurmane, posebno mjesto zauzima skringo, specijalno i gotovo jedinstveno jelo. Krasi ga sporokuhani, duboko aromatičan sos koji se priprema bez žurbe. To nije brzi ručak, nego jelo koje se oslanja na luk, govedinu, strpljenje i malo tvrdoglave želje da se okusi razviju sami. Rezultat je gusti umak koji se veže za špagete, a obilni naribani sir na vrhu prije pečenja, ovo jelo pretvara u tanjur koji se jede polako, i uživa se u svakom zalogaju.
Dominić s ponosom nam je donijela ovo jedinstveno jelo
1. Dinstanje mesa
Na ulju propirjaj luk do zlatne boje, dodaj govedinu, sol, papar i vegetu. Lagano dinstaj dok meso ne pus� sokove i dok se masnoća ne počne odvaja�. Meso se pirja uz lagano podlijevanje vodom.
2. Umak od rajčice
Dodaj koncentrat rajčice i vodu. Po želji umiješaj malo šećera kako bi se zaokružila kiselina. Koncentrat rajčice uvijek ide u omjeru na 1 kilogram mesa ide pola kilograma koncentrata rajčice pola litre vode
3. Polagano kuhanje od 3 sata
Prvo kuhaj dok se masnoća ne pokupi, za�m nastavi lagano krčka� još najmanje jedan sat. Cilj je dobi� gust sos u kojem se meso raspada i dobiva tamniju, puniju boju.
4. Završni dodaci
Umaku dodaj gljive i kockice šunke, kratko prokuhaj pa ulij vrhnje za kuhanje.
5. Spajanje sa špagetama
Skuha� špagete al dente i pomiješa� s toplim skringo umakom.
6. Zapeći sa puno sira Sve prebaci� u posudu, obilno posipa� naribanim
zlatna i mekano hrskava.
U KUHINJI s Aleks
Na zimskom zraku, uz miris kuhanog vina i borovih grana, prodaju se vruće, netom izvađene iz ulja, posipane šećerom u prahu ili s preljevom od čokolade
Piše: Aleksandra
Sočne, zlatne fritule postale su sinonim za božićne sajmove. Na zimskom zraku, uz miris kuhanog vina i borovih grana, prodaju se vruće, netom izvađene iz ulja, posipane šećerom u prahu ili s preljevom od čokolade. Njihova jednostavna slatkoća i hrskava korica čine ih jednim od najpopularnijih blagdanskih zalogaja – idealnih za “grickanje u hodu” dok se obilazi adventske kućice. Zbog toga sam odlučila pripremiti ih u predblagdansko vrijeme.
Najradije koristim recept s tekućim jogurtom i praškom za pecivo umjesto kvasca. U smjesu sam stavila jedno jaje, jogurt, šećer, vanilin šećer i prstohvat soli. (Slika 1.)
Dodala sam i malo rakije, koja nije obavezna, ali daje aromu i sprječava upijanje previše ulja. Može se dodati i malo naribane limunove korice ili cimeta.
Tijesto sam pripremila tako da sam pjenjačom prvo dobro izmiješala jaje, jogurt, šećer, rakiju i sol. Kad se sve lijepo povezalo, postupno sam dodala brašno i prašak za pecivo, te nastavila miješati dok nisam dobila gusto tijesto. (Slika2.)
Sastojci za fritule
• 1 jaje
• 200 g glatkog brašna
• 200 ml tekućeg jogurta
• 2 žlice šećera
• 1 vanilin šećer
• malo rakije - za aromu i uklanjanje viška masnoće
• prstohvat soli
• 1 prašak za pecivo
• limunova korica i cimet, prema vlastitom ukusu
Za formiranje jednakih fritula i jednostavno baratanje može se koristiti vrećica ili plastični alat za ukrašavanje torti, a može poslužiti i obična vrećica za zamrzavanje kojoj se odreže vrh širine otprilike jednog prsta. Smjesu sam istiskivala iz vrećice izravno iznad lonca s prethodno zagrijanim uljem. Kad bi iz vrećice izašao “crvić” duljine slične širini otvora, prerezala sam ga malim nožem i pustila da padne u ulje. (Slika 3.) Fritulama treba prostora u loncu, pa ga se ne smije pretrpati, jer se one za vrijeme pečenja povećaju. Pržila sam ih na umjerenoj vatri nekoliko minuta, dok nisu dobile lijepu zlatno-smeđu boju. Treba pripaziti da ulje ne bude prevruće, jer će tada fritule izgorjeti izvana, a unutra će ostati sirove. Kad su gotove, fritule su izvana hrskave, a unutra mekane i prozračne. Kad se izvade iz ulja uvijek ih malo ostavim na kuhinjskom papiru, da iz njih izađe višak masnoće. Prije serviranja, fritule se posipaju šećerom u prahu, ljepše su i slađe.. (Slika 4.)
Kelešica se priprema na dva načinaod domaćih svinjskih slanina, a drugi je način, njoj bolji, od svinjske masti. Tada je sočnija i boljeg je, punijeg okusa
Piše: Aleksandra Sklepić
Jedan od mnogima dragih, a nepravedno zaboravljenih jednostavnih međimurskih kolača od jednostavnih sastojaka - brašna, jaja i masti je kelešica. Riječ je o jednostavnoj pogači, neki bi rekli o “sirotinjskom” kolaču, jer se pripremao u vremena kad se teško živjelo, a moralo se puno �izički raditi. Tada je kelešica bila glavni izvor energije jer se priprema od brašna, šećera i masti, koji su najveći energetski izvori za tijelo. Nekada je služila kao hrana za težake, doznali smo, jer su je radnici jeli prije posla, a sitost koju ona pruža dugotrajna je. Osim toga, vrlo je ukusna i prhka, te će svatko rado za njom posegnuti.
Bliži se Božić, a kelešica je posni kolač, pa ga se može
Tražili smo vino koje će nas osvježiti, razigrati i unijeti malo ljetne vedrine u ove hladnije dane. I pronašli smo ga kod obitelji Štampar. Njihov Sauvignon iz berbe 2023. naš je apsolutni pobjednik tjedna!
Ovo je vino koje ponosno nosi titulu svježeg, laganog i živahnog.Već na prvi pogled, vino mami svojom zelenkasto-žućkastom bojom, ali pravi spektakl počinje kada prinesete čašu nosu. Miris je, kako kažu vinski znalci, iznimno bogat i atraktivan. Dominiraju predivne, reske arome ogrozda i limete, nakon kojih se nježno provlače blage primjese zelene paprike i diskretni, cvjetni tonovi bazginog cvijeta.
Na nepcu, ovaj je sauvignon u potpunosti suh. Srednjeg je, vitkog tijela, s lijepo naglašenim kiselinama koje mu daju onu ključnu dinamičnost. Retrookus je dugačak, s
pripremiti za badnju večer ili za post tijekom adventa. Svoj recept za kelešicu otkrila nam je Blaženka Branilović iz Pretetinca. Priprema je na dva načina - od domaćih svinjskih slanina, a drugi je način, njoj bolji, od svinjske masti. Tada je sočnija i boljeg je, punijeg okusa.
- Recept po kojem pripremam kelešicu, kao i brojni drugi, meni omiljeni recepti, ostao mi je od moje mame, rekla nam je Blaženka. Ona ga je dobila od svoje mame, a ona, vjerojatno od svoje i tako je recept cijelo vrijeme u obitelji. Ovaj kolač jako se jednostavno priprema, ali podsjeća nas na davna vremena kad je sve bilo jednostavno, baš kao što je kelešica jednostavna. Kelešica se nekada pekla rano ujutro, a “trgala” se, još vruća, ravno
atraktivnom slasti koja dolazi od same voćnosti, ali i s ugodno gorkastim završetkom koji tjera na još jedan gutljaj. S obzirom na njegovu svježinu i lagani karakter, ovo vino traži laganija jela. Savršeno će se sljubiti s ribom, rižotima, tjesteninama s umacima na bazi sira, ali je i iznenađujuće dobar partner uz bijela mesa, pa čak i laganiju janjetinu. Servirajte ga dobro ohlađenog, idealno između 8 i 10 °C, i uživajte u svakoj kapljici. (sh)
iz pećnice, te su je radnici nosili sa sobom u polje. Ljubav prema njoj kod mene je povezana s nostalgijom i zato je uvijek iznova rado pečem.
Blaženka je po zanimanju ekonomist, ali je u mirovini. Članica je Udruge žena Pretetinec. Koliko joj dozvoljava zdravlje, uključuje se u njihove aktivnosti, a najradije se odaziva na gastro manifestacije na kojima ova udruga sudjeluje. Voli i razne blagdanske aktivnosti, te rado sudjeluje, kad god može.
Blaženka je, kad su u pitanju kolači i jela, vjerna tradiciji. Od kolača najradije priprema domaće: orehnjaču i makovnjaču, a trenutno su aktuelni božićni kolači u čijoj pripremi jako uživa. Rado kuha domaća jela, razna variva, krumpir, pretepeni grah i slično, a cijela obitelj naslijedila je ljubav prema tradicionalnim jelima.
Blaženka je majka je trojice sinova i ima sedmero unukai svi oni, od prvog do zadnjeg jako vole kelešicu. Jedan je sin odselio s obitelji u inozemstvo, a li su recept za kelešicu ponijeli sa sobom, da je tamo mogu pripremati kad se je zažele. To ih, kao i sve nas, podsjeća na neka bolja vremena, kad smo bili zadovoljniji običnim stvarima. Preporučamo da isprobate Blaženkin recept, te okusite savršenu jednostavnost ovog nezaboravnog, starinskog kolača.
Blaženka sa svojom domaćom kelešicom
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Blaženka je po zanimanju ekonomist, ali je u mirovini. Članica je Udruge žena Pretetinec.
kelešica može se pripremi� kao poslas�ca
SASTOJCI:
• ½ kg brašna (glatkog ili oštrog) - od oštrog je prozračnija i prhkija
• prstohvat soli
• 1 jaje
PRIPREMA KELEŠICE:
Od sastojaka zamijesiti tijesto. Mlijeka dodati toliko da tijesto omekša i da se može rukama oblikovati, ne smije biti pretvrdo, ali niti previše mekano. Tijesto pomoću valjka razvaljati na debljinu prsta, te ga razvaljanog narezati na kvadratiće
• 4 žlice šećera
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Katja Knezić iz Čakovca
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
• 20 dag mas� - tri velike pune žlice za juhu
• mlijeko prema potrebi
željene veličine, te svaki kvadratić izbosti viljuškom da kroz tijesto može cirkulirati zrak. Kelešicu peći u namašćenom plehu u pećnici, na 200 stupnjeva. Zbog šećera koji je u tijestu, kelešica se lijepo “zažari”, te je to znak da je pečena.
Piše: Ana Šestak, muzejska savjetnica, Povijesni odjel
Kolega Zlatko Bacinger objavio je tijekom 2022. godine seriju članaka pod nazivom „Čiji dom je bio Stari grad Čakovec“ u kojima tematizira povijest čakovečkog Starog grada s posebnim osvrtom na njegove stanare od kasnoga srednjeg vijeka do danas. Povijesni odjel u svojim zbirkama čuva različitu dokumentaciju, među kojom je i desetak sačuvanih popisa stanara odnosno pregleda (obračuna) mjesečne stanarine iz 1930-ih i 1940-ih koji nam daju konkretniji uvid u to tko je bio smješten u Starome gradu u to vrijeme.
Godine 1923. „Slavonija“ društvo na dionice za indu-
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
LJUBAV: Vjerojatno još nećete doseći ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte bori� s nečim što nema smisla. Razlučite tko je tko, ali ne reagirajte pod svaku cijenu. Tek kasnije imat ćete razloga da pokažete što osjećate i priliku da to učinite ispravno.
KARIJERA: Slušajte druge više nego same sebe. U ovom trenutku to je tako. Ljudi oko vas i oni s kojima poslovno surađujete trenutačno više vide od vas ili imaju veći utjecaj na stvari. Zato se povežite i ne pitajte previše.
ZDRAVLJE & SAVJET: Idite s povjerenjem tamo gdje vam je dobro.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Vaša potreba za sigurnošću bit će jaka gotovo cijeli ovaj tjedan. Zato će mnogi pristaja� i na kompromise. Ipak, u dubini duše pospremit ćete neke svoje želje i nećete od njih odusta�. Samo ih nećete pokaza�. Imat ćete povjerenja u ono što dolazi.
KARIJERA: Kako tjedan bude prolazio, postajat će sve jasnije da ovo što radite ima veći značaj nego što se činilo na početku. To će vas mo�vira� da radite još žešće i predanije. Ovakva prilika pojavljuje se rijetko, pa bi bila šteta ne iskoris�� je do kraja.
ZDRAVLJE & SAVJET: Ne rasipajte svoju energiju.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
striju drva u Zagrebu kupilo je Stari grad s Čakovečkim vlastelinstvom. „Slavonija“ je bila spremna besplatno ga ustupiti kao „narodno dobro“ ako ga trgovišna općina Čakovec namjeni za kulturne ili humanitarne svrhe, no usprkos podršci Družbe Braće Hrvatskog Zmaja do sporazuma nije došlo, vjerojatno zbog vrlo lošeg stanju u kojem je Stari grad. Stoga je palača pretvorena u najamnu stambenu zgradu u kojoj je
stanovalo dvjestotinjak ljudi. Svoje prostorije u Starom gradu prema popisu iz 1933. godine imali su i Jugoslavensko teozofsko društvo, Hrvatski radiša, Skautsko društvo (Stijeg izvidnika trgovačke škole). Na drugome katu palače dvije velike sobe koristio je Gradski muzej. U prostorijama u utvrdi spominju se stanari te šest ćelija bivšeg sreskog zatvora. Udruženje zanatlija za srez Čakovec kupilo je Stari
grad od „Slavonije“ 1933. godine u derutnom stanju bez vrata i prozora. Kupili su ga s namjerom da sačuvaju ovu povijesnu znamenitost, obnove ju i u nju smjeste svoj Obrtni dom, urede, stanove za stare i nemoćne obrtnike, a ostale prostorije iznajme za javne urede i ustanove. Tijekom 1934. Udruženje zanatlija je obnovilo Stari grad, dvorište i okolicu te su u njemu su bili smješteni Sresko načelstvo, uredi
LJUBAV: Pred vama su dani boga� ljubavnim iskustvima koje će vam bi� ugodna. Oni koji su još sami neka se svakako dotjeraju i izađu među ljude jer su šanse da nađu i dožive ljubav zaista povećane. Oni u vezama bit će sasvim zadovoljni.
KARIJERA: Uzet ćete stvari u svoje ruke, da� sve od sebe i napravi� veliki korak naprijed. Oni koji rade s vama cijenit će vaš trud. Neki će možda već sad dobi� i zasluženo priznanje ili barem pohvalu za ono što su pos�gli. Samo nastavite.
ZDRAVLJE & SAVJET: Porast će vam samopouzdanje.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Neki bi mogli prolazi� iskušenje tajne ljubavne veze ili svoju naklonost prema nekom skriva� jer tako određuju društvena pravila ponašanja. U svakom slučaju, nećete se lako otvara�. Moralne dvojbe pra�t će ovakvo stanje po cijele dane.
KARIJERA: Na poslu će vam i dalje ići dobro. Štoviše, pojačat ćete kontakte i više se angažira� oko suradnika. Neki će otvori� vrata novim osobama na poslu ili će oni sami bi� pozvani nekamo da rade. Izazovi će bi� svakodnevni.
ZDRAVLJE & SAVJET: Učinite nešto za one koji trebaju pomoć.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Sad vam se ljubav čini daleko, ali vam drugi sadržaji iz vašeg života daju snage da izdržite samoću ili distancu u osobnim odnosima. Tako će bi� cijeli ovaj tjedan. Ako ste još sami, nađite neki ljubavni film i maštajte. Oni u vezama neka budu tolerantni.
KARIJERA: Neki će bi� iznenađeni značajem posla koji je pred njima. Možda će se i uplaši�. Ipak, neka znaju da su svemu postavljenom dorasli. Ova prilika dobiva se rijetko i bilo bi prava šteta propus�� je. Nemojte previše analizira�. Radite.
ZDRAVLJE & SAVJET: Nesanica ili nemir.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Moguće je da ćete poći na kraći put ili izlet s voljenom osobom, a is� bi im mogao osta� u lijepom sjećanju. Drugi će dočeka� rođake koji će ih poveza� s osobom za koju će se iskreno zainteresira�. Svi će bi� među ljudima i s osmijehom. KARIJERA: Tražit ćete nešto, ali ni sami nećete bi� sigurni što je to. Zbog toga ćete povremeno djelova� zbunjeno, kako sebi, tako i svojim kolegama. Zastanite i prvo razmislite koji su vaši poslovni priorite� i ciljevi. Izrazite se.
ZDRAVLJE & SAVJET: Ne zaboravite na rekreaciju.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
Katastarske uprave i Odjel �inancijske kontrole u Čakovcu, Čakovečki športski klub, Hrvatski radiša, gradska policija, Siročadski stol, prijavni ured, Udruženje ugostitelja, Jugoslavenska radikalna zajednica te druge ustanove i društva. Želja im je bila da sva nadleštva u Čakovcu budu pod jednim krovom.
Čakovečki obrtnici uspjeli su ga zadržati Stari grad u svojem vlasništvu i tijekom Drugoga svjetskog rata te su i u tom razdoblju dio iznajmljivali, usprkos pritisku države koja ga je željela otkupiti od njih i tu smjestiti državne urede i muzej.
Kako bi se spasila i sačuvala povijesna i etnografska kulturna baština koja dokazuje da su Međimurci „samostalna etnička skupina”, pokrenuta je unutar Zrinyi grupe Viteškog reda inicijativa za osnivanje Međimurskog muzeja u Čakovcu. Od 8. lipnja do 24. srpnja 1942. godine u tri prostorije u Starom gradu postavljena je „Međimurska narodna izložba“. Zastupnik čakovečkog kotara u mađarskom parlamentu Oto Pečornik, učitelj Imre Rode i kipar Aleksandar Schulteis preuzeli su inicijativu osnivanja muzeja, a vladinim povjerenikom za osnivanje muzeja imenovan je ravnatelj Balatonskoga muzeja (Balatoni Muzeum) Béla Dornay. U muzej su trebali biti uključeni predmeti umjetničke vrijednosti koji su pronađeni u zaplijenjenoj imovini međimurskih Židova, kao što su stilski namještaj, satovi, vaze, slike starih majstora i rijetke knjige. Ova vrlo ozbiljna inicijativa mađarskih vlasti došla je do visoke faze realizacije, no zbog ratne situacije u drugoj polovini 1944. godine do sluzbenog osnivanja muzeja nije došlo. Od 1941. do 1944. godine najamninu u Starom gradu plaćali su Kotarski ured, gradska/općinska policija (Rendőrség), Udruženje obrtnika, Udruženje ugostitelja, lokalno zapovjedništvo Levente organizacije, Trgovačka akademija, čakovečki veletrgovac pivom Tibor Mraz za skladište piva, Čakovečki sportski klub, skauti, tvrtka Braća Graner, Ured za ratnu skrb te dvadesetak stanara s obiteljima. Nevjerojatna je činjenica da su čakovečka društva i obrtnici koristili prostorije u Starom gradu za svoj rad, da je tu normalno funkcionirala četverogodišnja trgovačka škola te su živjeli stanari istovremeno s mađarskim istražnim zatvorom u kojem su zatvarane i ispitivane stotine Međimuraca i Prekmuraca.
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Bik, Rak, Ribe
LJUBAV: Uglavnom ćete ima� dobar vjetar u leđa kad se radi o ljubavi, no svako malo činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnos� samokontrole ovisit će uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se i dajte sve od sebe. Uspjet ćete. KARIJERA: Sve ćete se više zanima� za financije ili nove sustave koji bi mogli poboljša� prihode u onom što radite. Izgradit ćete nove planove u tom smislu. Borit ćete se za podršku drugih da ih provedete u djelo ili da ih barem pokrenete. Nešto će krenu�.
ZDRAVLJE & SAVJET: Vježbajte gimnas�ku svaki dan.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Savjeti dobronamjernih ljudi pomoći će vam da pregrmite ovo prazničko ljubavno razdoblje. Mnogi će posegnu� za nekom knjigom punom savjeta gdje će naći niz korisnih uputa za svoj privatni život. Primijenit će ih tek kasnije kad budu s nekim.
KARIJERA: Dosta poslova dolazi svom kraju. Pripremate se za inventuru ili za zatvaranje poslovnih faza. Istovremeno se otvaraju i nove mogućnos�. Na vama je da pažljivo razlučite što vam zapravo odgovara. Ako treba ići u nešto novo, krenite.
ZDRAVLJE & SAVJET: Budite diplomat u svakoj situaciji.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Vaš privatni život ovih će se dana vrtje� oko vaših prijatelja. Kao da ćete zaboravi� da se može bi� i udvoje i potpuno ćete se predava� boravku u grupi. Vaša najdraža osoba mogla bi vam to zamjeri� i osjeća� se zanemareno.
KARIJERA: Iz visina vi ćete se tokom ovog tjedna polako spušta� na zemlju. Bit će sve manje sanjarenja, a sve više prizemljenog posla, no ni taj vam neće bi� neugodan. Na radnom mjestu će vlada� red, rad i disciplina.
ZDRAVLJE & SAVJET: Budite iskreni prema svima, pa i prema sebi.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Idućih dana vi ćete jednako uživa� bilo kao samac s prijateljima, bilo udvoje s voljenom osobom. Nećete osjeća� pri�sak da se pod svaku cijenu morate zbliži� s nekim. Bit ćete prilično indiferentni prema svima, ali s humorom.
KARIJERA: Pregled proteklog razdoblja u vama budi nadu u druge, ali ne budi vaše vlas�to samopouzdanje. Ipak, ovih ćete dana ima� prilike više pokaza� i dokaza� svoje radne sposobnos�. Zato ne oklijevajte, nego zasučite rukave i radite. Imate snage.
ZDRAVLJE & SAVJET: Pazite da se ne preforsirate.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Sad vam je potpuno jasno da volite i da vas vole. Jedino što se pitate dokle će to tako traja�. Ovo pitanje sada je suvišno, a vaše brige samo opterećuju sklad koji možete živje�. O vama ovisi da li ćete se okrenu� ka svijetlu ili ka tami. KARIJERA: Čini se kao da će svanu�, ali nikako da to dočekate. Već vas hvata nestrpljenje da pokažete što sve znate. Još ovaj tjedan bit će potrebno nešto pripremi� ili dovrši�. Zato to učinite polako i sigurno. Kad su temelji dobri, kuća je čvrsta.
ZDRAVLJE & SAVJET: Zanemarite zavidnike i gunđala.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Pred vama su dani intenzivnijeg društvenog života. Gotovo da neće bi� značajnije zabave ili društvenog mjesta gdje se nećete zateći. U ovakvim okolnos�ma vrlo lako ćete naći nekog za svoju dušu ako ste još sami, ali vaše srce neće bi� baš ispunjeno. KARIJERA: Uslijedit će podrška drugih za ono što radite, ali uz nju će doći i potreba da odreagirate ili iskri�zirate cijelu stvar. Nemojte to čini�. Proći ćete daleko bolje ako se suzdržite od komentara. Imajte to na pame�. ZDRAVLJE & SAVJET: Želite li skuplja� med, ne udarajte po košnici.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
Rudolf je predsjednik Zaštitarsko ekološke udruge Čaplja iz Podturna, te ulaže brojne napore da animira nove članove
Piše: Aleksandra Sklepić
Zaštitarsko - ekološka udruga “Čaplja” iz Podturna osnovana je 2003. godine, a među osnivačima bili su Ivan Zrna, Ivan Radovan, Vladimir Žganjar, pokojni Antun Levačić, Petar Krhač, te Ivica Mikulić. Udruga je danas vrlo aktivna i trenutno ima 69 članova starosti od 1,5 godine, do 86 godina. Udruga je osnovana zbog intencije da se zaštiti krajolik Mure, a aktivnosti kojima se članovi bave više su nego zanimljive. O načinu rada udruge, te o motivaciji koja pokreće članove razgovarali smo s trenutnim predsjednikom, Rudolfom Rajfom iz Podturna. Radionice, javne tribine, poučni izleti i zanimljivi gosti - Predsjednik sam ZEU “Čaplja” od 2010. godine, kad sam preuzeo funkciju od tadašnjeg predsjednika Petra Kerhača. Preuzimanjem ove važne uloge, donio sam nove ideje i još uvijek radim na tome da privučemo mlade članove, kako bi ideje bile
Usvijetu koji je naoko postao bezdušan i gdje svatko brine samo o sebi, još uvijek postoje oni koji uvijek stanu i pruže ruku (ili šapu) pomoći. Ova rubrika posvećena je anonimnim herojima koji ne traže slavu ni zahvalnost, već jednostavno ne mogu okrenuti glavu kad vide biće u nevolji. To su ljudi koji iz blatnjavih jaraka izvlače pse, hrane napuštene mačke, čuvaju ježeve i žabe od kotača automobila ili spašavaju ptičice iz gnijezda nakon
što modernije i zanimljivije. Mi Međimurci ne cijenimo dovoljno ljepote svog Međimurja, a sve imamo doma. Djecu vodimo na izlete po Hrvatskoj, a većina ih ne zna nabrojiti ni pet autohtonih biljaka ili životinja svog kraja, što me jako rastužuje. Zbog toga redovno organiziramo predavanja, tribine, radionice, ali i radne akcije. Želja nam je, u nekoj bliskoj budućnosti, organizirati kvizove, zabavne igre i predavanja za djecu, kako bismo im pokazali kako je naša priroda prekrasna i nešto ih naučili.
oluje. Oni vjeruju da svaki život vrijedi, bez obzira koliko malen bio. Ne nose uniforme i ne osvajaju priznanja, ali iza njih ostaju topli tragovi dobrote — osmijeh, zahvalan pogled i mnogi spašeni životi. Njihove priče podsjećaju nas da priroda još ima priliku ostati lijepa i očuvana, za nas i generacije koje dolaze nakon nas. Dok postoje ljudi koji brinu, tješe, liječe i vraćaju nadu, srce prirode i dalje kuca, zahvaljujući upravo njima.
Invazivne vrste velik su problem našeg ekosustava
Iako većina ljudi misli da su ekolozi smetlari, rekao nam je Rudolf, to je zabluda. Mi volimo očistiti naš kraj, ali ljudi nas pogrešno zovu ako negdje vide smeće. To je posao komunalne službe. Naša se udruga fokusira na prevenciju, te zaštitu prirode, rekao nam je.
- Ako pogledamo petnaest godina unatrag, priroda se u našem kraju drastično promijenila. Za to postoje dva glavna razloga. Prvi su promjene u atmosferi, a drugi, opasniji, je čovjek. Ljudi donose svakojake životinje i biljke koje nisu iz našeg kraja, te se one nastane u staništima naše �lore i faune. Tako na primjer, crvenouha kornjača, crveni rak, riba sunčanica i patuljasti somić uništavaju naše autohtone vrste, hraneći se njihovim jajašcima. Na taj način uništavaju budućnost brojnih vrsta. Od biljaka opasni su nedotik, koji ima veliko lišće i zatvara staništa našim domaćim biljkama, grm čivitnjača koja svojim korijenjem preplavi obale rijeka i ne da našim vrstama (topoli, jase-
nu, vrbi) da se razviju. Još je prisutan jedan veliki “neprijatelj”, a to je plava svilenica. Ona ima prekrasne cvjetove i pčelama je zanimljiva, ali tu dolazi do problema - pčele ne stignu doći do naših, domaćih biljaka, jer su privučene svilenicom, pa naše voćke, povrće ostaju neoprašeni.
Udruga “Čaplja” aktivno radi na uništavanju ovih invazivnih vrsta - čupanjem, sječenjem i iskapanjem nepoželjnih biljaka, a ribiči, kojih je u udruzi mnogo, zaduženi su za vodene nepoželjne goste. Surađujemo i s Međimurskom prirodom, te udrugama iz okolnih država.
Kućica uz Muru ostvarenje je sna za sve članove
Drvena, ekološka kućica uz Muru jedan je od najvažnijih projekata ove udruge. Izgrađena je samo od prirodnih materijala, a brojni članovi sve svoje slobodno vrijeme koriste kako bi ona bila što prije završena i spremna za druženja i pripremu novih projekata. Udruga se financira iz proračuna Općine Podturen, iz donacija i članarine, koja iznosi simboličnih 10 eura godišnje. Svi su članovi dobri prijatelji,
pa nerijetko odlaze na poučne izlete po Hrvatskoj, gdje uvijek nauče brojne zanimljive činjenice o prirodi, a sve njihove aktivnosti mogu se vidjeti i na web stranici koju uređuje Josip Gombar, tajnik udruge. Ljubav prema prirodi Rudolf osjeća još iz dječačkih dana - Po zanimanju sam šumar, rekao nam je Rudolf. Ljubav prema prirodi osje-
ćam još iz dječačkih dana, zbog čega sam i završio šumarsku školu u Karlovcu, 1984. godine. Od tada radim posao šumara, u čemu sam jako sretan i ispunjen. Sljedeće se godine navršava punih 40 godina otkako sam šumar. Tada mogu u mirovinu, našalio se, ali neću mirovati sa zaštitom prirode. U svom radu u udruzi “Čaplja” 2023. godine osvojio sam godišnje priznanje za aktivizam u zaštiti prirode, na što sam posebno ponosan. Svi članovi obitelji Rajf, Rudolfova supruga Mirjana, svekrva Mila, sin Jurica, snaha Lucija, kćer Jelena, zet Dejan i unuka Leona također su članovi ove nevjerojatne udruge, a na kraju našeg druženja Rudolf nam je rekao da od prirode, više voli jedino svoju unuku Leonu. Uz ovakve čuvare prirode, možemo se opustiti, jer budućnost naših lijepih krajolika, još uvijek je u sigurnim rukama.
HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović
Nakon desetljeća provedenih u sterilnim hodnicima politike, gdje se reže po budžetu, a šiva po press konferencijama, Vili Beroš se vratio svojoj prvoj ljubavi – kirurgiji. Jer kad se umoriš od rezanja proračuna, poželiš rezati nešto što je anestezirano. Priprema za povratak bila je temeljita. Umjesto voćki i virtualnih pacijenata, Vili je secirao Excel tablice s takvom preciznošću da bi i tumor posramljeno pobjegao. Ako možeš izvaditi 740 tisuća eura iz proračuna bez anestezije, skalpel ti je samo ukras. Istina je, da nije operirao deset godina. Ali je zato operirao sustav – bez rukavica, bez sterilnosti, i bez šanse da pacijent umre. Sustav je vrištao, budio se, pisao optužnice. Boris je zaključio da je ipak lakše kad pacijent ne priča – pogotovo kad je pod anestezijom. Optužnica? Nuspojava političkog djelovanja. Boris tvrdi da je samo propisivao recepte za digitalizaciju, ali netko je to pročitao kao fakture. Greška u komunikaciji – kao kad napišeš "CT" pa ti pošalju "SUV". Liječnička komora negoduje. Kažu da njegov povratak šalje lošu poruku. Boris poručuje da je poruka poslana preporučeno, ali je završila u ladici s neotvorenim prijavama. U toj ladici, kažu, čuvaju i moral.
Na pitanje bi li se sam prepustio operaciji liječniku pod optužnicom, Boris odgovara s osmijehom: "Ako je preživio politiku, preživjet će i moj mozak." Jer politika je najinvazivnija operacija – bez lokalne anestezije.
Mladim liječnicima poručuje da se strpe. Optužnica je nova diploma – znak da ste uspjeli. Specijalizacija bez političkih veza? To je kao operacija bez skalpela – moguće, ali ne preporučljivo.
A javno zdravstvo? Već je operirano. Samo pacijent to još ne zna. Možda zato što je pod sedativima – ili pod zakonom o šutnji. I tako, Veli Boris, kirurg s diplomom iz političke patologije, ponovno stoji nad operacijskim stolom. Ovaj put bez mikrofona, ali s istim škarama. Jer kad ne možeš izliječiti sustav, barem možeš izvaditi nekome mozak.
Ivan Grahovec
Ne treba nama pravna država nego prava država! Danko Ivšinović
Ljubav koja ti je prije spavanja u mislima ti je i u srcu. Iz torbice ministrice i mozga ministra svakakve se gluposti daju izvući. Ministar umirovljenicima: Izdržite još malo, nećete dugo! Ako dopustite da vam loši političari pune glavu, znak je da je – prazna. Što se osnivaču HDZ-a snilo, unuci se zbilo. Kada sam se vratio prvoj ženi, shvatio sam da je ona treća bila bolja. Posuđena pamet ne pristaje dobro.
Kad imate istog pjevača i istu pjesmu, nije pristojno tražiti od naroda da izabere hit.
U Vladinim velikim uspjesima naroda nema nigdje. Nije dobro sanjati u prvoj bračnoj noći. Velimir Karabuva
Kad čujem sve poslovice i izjave vidim da je moja babe sve to govorila još prije 60 godina, samo na drugačiji način, ali ipak dovoljno znanstveno za nekoga s četiri razreda pučke škole. Znanost je onda bila kako djecu prehraniti i preživjeti. Danas bi sigurno baba bila među 2 % najcitiranijih znanstvenika svijeta pa ću i završiti jednim njenim citatom: „zaklela se zemlja raju da se sve tajne saznaju“. Nađan Dumanić
EPIGRAM
Pjeva se i kroz plač traži "Od Vardara do Triglava", ali manji lûk je draži: "Od Prevlake do Dunava". Mladen Vuković
KOZERIJA
„Iza svakog rata dolazi mir.“ (Tolstoj)
VREMENSKA SLIKA: Nakon nekoliko mraznih jutara početkom prošlog tjedna, od četvrtka više nije bilo toliko hladno pa je temperatura bila u plusu i noću i danju jer smo nekoliko dana imali maglu i niske oblake. Početkom ovog tjedna nastavilo se slično vrijeme, a čini se da i dalje ostajemo u hladnijem i sivom tmurnom vremenu. Kiše i snijega još uvijek nema na vidiku. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
Petak nam ujutro nudi puno oblaka i mjestimičnu maglu, ali sredinom dana i poslijepodne još bi ponegdje moglo biti i kraćih sunčanih razdoblja. Ostaje suho, a temperatura zraka će ujutro biti oko nule, a danju između 3 i 7 Celzijevih stupnjeva.
Slično vrijeme prognoziramo i za subotu. Bit će suho i mirno, ali to u nizinama unutrašnjosti znači puno oblaka i sivila, a šansa za sunce je mala. Ujutro i navečer moguća je i magla. Temperatura slična onoj u petak.
Stabilno i suho vrijeme će se nastaviti i u nedjelju. To su one situacije kad u planinama i na Jadranu ima puno sunca, a nizine unutrašnjosti ponekad ostanu u magli ili niskim oblacima veći dio dana ili čak po cijele dane. Stoga ostaje prohladno vrijeme uz temperaturu malo iznad nule.
Čini se da bi tako trebao početi i sljedeći tjedan. Puno oblaka i sivila bez bitnije promjene temperature. To na Jadranu i u gorju i dalje znači lijepo vrijeme s puno
sunca, ali kod nas u nizinama će se zadržavati dosta magle i niskih oblaka pa je pitanje hoćemo li vidjeti sunčana razdoblja. Noćna temperatura blizu nule, a dnevna između 3 i 7 °C, ovisno o pojavi sunca. Možda malo sunca probije u nekim danima sljedećeg tjedna, ali nije baš sigurno.
Zasad i dalje nema na vidiku nekih zimskih zahladnjenja ni snijega.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 11. 12. 2025.)
• 12. prosinca 1967. godine orkanska bura na Jadranu
• 15. prosinca 1789. godine K. Mazarović je prvi put uzletio balonom iznad Zagreba i pritom mjerio tlak zraka
• 16. prosinca 1631. godine velika erupcija Vezuva
Snjegović
Kako se zove stari snjegović?
- Voda
iPhone
- Samo Chuck Norris ima iPhone s cijelom jabukom.
Tunel
Putuje vlak kroz tunel i odjednom mrak.
Lijeni virus
- Što radi lijeni virus na kompjuteru?
- Ništa.
Krastavci
Idu dva krastavca putem, a njima u susret naiđe tegla.
Kad jedan: - Bježi eto racije!
Pauk
Razgovaraju dva prijatelja u ka�iću:
- Bojiš li se paukova?
- Ne.
- To je dobro jer ti jedan upravo diže auto.
Loše za zube
Što je crveno i loše za zube?
Danko Ivšinović
- Cigla
“Pajdaš” Tonča je maršeral s zastavom Nesam več kanil nikaj pisati o "Maršo protiv fašizma", ali je pajdaš Tonča došel k meni ravno z belog Zagreb grada i to stopram vu sredo, ali je još navek v rokaj žmulil zastavo bivše Juge, a nutri v joj je mel zamotano črno zastavo z mrtvačkom glavom i ne bodete veruvali, ali se je došel pohvaliti kak je i on štrapaceral po Zagrebo, po Jelačič placo i iskal po belom Zagreb grado fašiste, očem reči, ustaše. Probal sam zazvediti šteri vrag ga je odvlekel v Zagreb i kaj je tam iskal? Morem vam reči da mi se je nigdar ne pofalil da navija za Jugo i da mo je Lepa naša ne po sredini srca kak v črleni jabuki koščica, ali ve sam zazvedil da je tak! Jega muoči Ante Pavelič, šteri je vu Drugomo rato bil glavni ustaša, jerbo je Ante spokral se zlato kaj so meli Hrvati i žnjim je pobegel prek meje, a to je bilo pred osemdeset let, a Tonča se je narodil dok je Ante hrl. Neje mi znal reči kakše to veze ima z Lepom našom? Jako sam bil najgerek de so Hrvati zmogli zlato v Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca vu šteroj so cugle vlasti i državno kaso vu svojimi rokami držali Srbi posle kak so sfondali Štefa Radiča, Pavla Radiča i Đurija Basaričeka zastupnike HSS-a v Narodnoj skupštini Kraljevine. Muoči ga to zlato štero je nišči ne videl, ali ga ne muočijo onih sto milijardi dolarov kaj je drug Ljubičica Bela napravil duga za svoje vile i viletine po negdašjim republikama negdašje Juge štere so se Republike herbale i platile. Priznal mi je kak so ne našli niti jenoga ustašo, a niti pak niti jenoga fašisto. A de bodo jiv našli ak ga te nesnage v Lepoj našoj več nega.
Tonča je donesel glasa
Tonča je donesel glasa kak so se antifašisti (čitaj: komunisti) v belom Zagreb grado dospomenuli kak bodo otprli malo vekšo školo od dva semestre "Kak postati antifašist" jerbo morajo pomladiti društvo ak očejo kaj se ne bodo zdošli. Priznal je kak bodo na toj vekšoj školi delale kak profesori(ce) Dalija, Sandra, Anka, Rada, Ivana, Kata, Klasič, Markovina, Jakovi-
na, Goldštajn, direktor bode Vili
Matula. Robijo Bajrušijo je ponujena katedra, ali on si još navek premišlavle. Za one šteri ne znajo kaj je antifašizam bode školovanje zabadaf, sam kaj zazvedijo. Što bi rekel da so tak zagrižjeni?
Ili kak Dalija veli…
Dalija lepo veli: - Ak ste protiv antifašizma, unda ste fašisti, a kaj bi drugo mogli i biti. I joj je nikak ne jasno zakaj so naši ljudi protiv antifašizma? Zakaj? Zato kaj so Slobo, Šešelj i četniki bili antifašisti, a oni so se borili protiv ustaša i za Jugo čistam isto kak i ovi naši antifašisti šteri so "maršerali". Nejvekše zlo Drugoga rata so bili nacisti, a o njima se nišči ne spomina, fašisti so bili v Italiji i oni so se zdošli 1943. leta dok je Italija kapitulerala. Ne znati zakaj se skrivlejo zločini komunizma šteri je trajal cirka osemdeset let, a si oni šteri so bili glavni (Lenjin, Staljin, Tito, Fidel Castro, Mao Ce Tung…) so potamanili cirka sto milijonov ljudi. A ve naši antifašisti (čitaj: komunisti) nazaj zovejo to nevoljo i toga krvoločnoga režima. Da čovek ne poverje. Nek si poglednejo kak je to na Kubi pak jim mortik mine volja?
Nejmeje razmem Dalijo Oreškovič? Četniki so joj sfondali familijo, a ona se bori za "antifašističko" državo bez granica, naroda s jenim jezikom ali sa zvezdom petokrakom. A četniki so masakrirali i ubijali pod tom istom petokrakom i pod tem istim zastavama kak je "pajdaš" Tonča šuljal pod pazduhom.
Kak bodem razmel Dalijo ak ne razmem do fčerašjega pajdaša Tončija?
Ljucko je znanje ošpitno
Naši povjesničari so nejveč pot završili Filozofske fakultet, a kak si naši Filozofski fakulteti (Zagreb, Split, Reka,i Osijek) školajo sam leve povjesničare (kakši profesori takši i povjesničari) unda nam vum dohajajo sam levi povjesničari šteri se ili pak skorom se znajo o Drugomo rato i o tomo što je bil na čijoj strani kak, i to štera je strana prava ili pak kriva. Nas so naši stareši vučili kak je navek prava strana desna zato se i ljudi križajo z desnom rokom, a ona druga, očem reči, leva je kriva. Tak so vam zišli i naši povjesničari, oni
se znajo, kak sam več rekel, kak je počel i kak je završil Drugi rat, se znajo o partizanima, ustašama pak i četnikima makar so se narodili dvajsti ili pak tridesti let posle nek je Drugi rat počel, a malo vejč kak nkaj znajo o Domovinskomo rato šteri je počel i završil dok so naši povjesničari več završili fakultete i več so se špinčili z diplomami štere so druzgali vu svojimi rokami. Odnavek sam si gruntal da ono kaj sam videl, ono o čemo sam se spominal, ono v čemo sam sudjeloval bole poznam nek ono o čemo sam čital kaj je napisal Može Pijade, Vladek Bakaričov i jivi pajdaši, a stopram ako znuom da so pisali onak kak jim je pasalo, a ne onak kak je bilo. Profesori na fakultetaj malo znajo o Domovinskomo rato kak bodo unda študenti vejč znali. Tu se tre nekaj spremeniti pak so si naši braniteli, šteri so zafremali Lepo našo, zaslužili kaj se o njima preipoveda, kaj o njima vučijo deco štera denes idejo v pučko školo. Ak ne bodemo deco nikaj navčili nikaj ne bodo znali i unda se ne bodemo smeli čuditi kaj bode zišlo kak so partizani, a ne braniteli zafremali Lepo našo. A to nesmemo dopustiti, istina se mora znati, saki v povjesti mora meti ono mesto štero si je zaslužil.
Izbornik Dalič na Thompsonovom koncertlino
Marko Perkovič z conom zvani Thompson je održal svojega domoljubnoga koncertlina vu Varaždino, vu varaždinskoj Areni. A kak naš labodoritaški izbornik stanuvle vu Varaždino neje prepustil priliko i svojega pajdaša je išel podržati na koncertlino. Posle so se Marko i Zlatko poslikali za uspomeno kak bodo se jeden i drugi mogli pofaliti svojim vnukima kak so skupa popevali i kak obedva znajo kaj je bilo. Malo se bojim za Zlatkija jerbo ljevičari več dugo gombajo kak je Zlatkijovo vreme minulo i kak bi na jegovo mesto moral dojti nešči drugi, nekši levi. Najbrž Zlatko zna nekaj kaj ja ne znam, ima nekšega svojega asa v rukavo jerbo ne razmem kak se nadja kaj bodo ga podržali naši levičari (čitaj; antifašisti) ve posle ove slike z Markijom štera je preplavila Fejsbuka i Instagrama kaj Guglina ne bodem spominjal?
Među nagrađenima na Svečanoj sjednici Općine Nedelišće našla se i Štefanija Oreški iz Macinca. Štefanija je inače jedna od najpoznatijih ličnosti u Macincu, uvijek rado viđena i uvijek spremna nasmijati
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina. KARIKATURA
i zabaviti ljude oko sebe. Članica je Kazališne družine KUU Seljačka sloga Nedelišće, a ovotjedno otvaranje novoobnovljenog Društvenog doma u Macincu bilo joj je, kako kaže, ispunjenje sna. (bj)
