Aktualno
u Me imurju
GDQD
8
29. studenoga 2011.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ŽUC spreman za zimske uvjete
Gotovo 3,5 milijuna kuna za troškove zimske službe Županijska uprava za ceste planira utrošiti 3,3 milijuna kuna za troškove zimske službe. Prema dosadašnjim iskustvima, procijenili su da e se potrošiti 800 tona soli iz silosa, 300 tona industrijske soli, 10 kubika kamenog posipala, 100 komada dodatnih prometnih znakova, 10 metara snjegobrana, 800 komada signalnog
kolja i 10 tona hladnog asfalta. Gra evinske tvrtke “Tegra“ i “Pavlic asfalt-beton“ organizirani su tako da u zimskim uvjetima održavaju mjesta pripravnosti. U okviru priprema za zimsku službu, u ŽUC-u je održan radni sastanka s PU me imurskom, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, inspektorom
za ceste, Hrvatskim cestama, jedinicama lokalne uprave i samouprave te s ostalim javnim ustanovama na podru ju Me imurske županije zbog što kvalitetnije suradnje u vrijeme izvo enja radova na održavanju cesta u zimskim uvjetima. Op ine i gradovi imaju lokalnu zimsku službu za
svoje ceste, a valja znati da u op insku ingerenciju spadaju i sve pješa ke i biciklisti ke staze na svim cestama, kao i pješa ki prijelazi preko cesta. To drugim rije ima zna i da su op inski komunalci krivi ako pješa ki prijelaz preko županijske ceste nije o iš en zbog prolaska ralice. (BMO, JŠ)
Ljerka Cividini, v.d. ravnatelja Županijske uprave za ceste: Ocijenili smo da emo ovu godinu potrošiti 3,3 milijuna kuna za zimsku službu, sli no kao i ranijih godina
BANKROT Credo banke, koja je jednu od poslovnica imala i u Me imurju, u Gori anu
Štediše koje u banci imaju do 400.000 kn ne moraju brinuti PIŠE: DEJAN ZRNA Timovi Doma zdravlja u Gori anu
GORI AN DOBIVA drugi lije ni ki tim op e obiteljske medicine
Bolja lije ni ka skrb za sve mještane U subotu su uz prigodnu sve anost otvoreni dogra eni prostori objekta Doma zdravlja u Gori anu, ime je omogu en rad još jednoga lije ni kog tima. Ministarstvo zdravstva je rješenjem od 12. listopada utvrdilo da nova ambulanta op e obiteljske medicine može po eti s radom. Kako je prigodom otvorenja rekla glavna sestra Doma zdravlja akovec Irena Ma ari Tuksar, ve je osiguran lije ni ki tim koji dolazi u Gori an, a koji vodi doktorica Ksenija Vugrinec Kunštek. Na elnik op ine Mario Mohari zahvalio je na pomo i županu Ivici Perho u te bivšoj ravnateljici Doma zdravlja doktorici Nevenki Kr mar, kao i sadašnjem ravnatelju doktoru Branku Vr i u. Drugi lije ni ki tim Gori an dobiva nakon dva desetlje a nastojanja da se to pitanje riješi na dobrobit mještana. Župan Perho naglasio je da e mještani imati bolju lije ni ku skrb, te najavio da e hitna služba za donje Me imurje u Prelogu profunkcionirati s 1. sije njem idu e godine. Inve-
Irena Ma ari Tuksar, glavna sestra Doma zdravlja akovec: - Drugi lije ni ki tim dolazi u Gori an, još nedostaje ugovor s HZZO-om, a sve drugo je riješeno
sticija u objekt iznosila je oko 500.000 kuna, a potrebno je još potpisati ugovor s HZZO-om i drugi lije ni ki tim može po eti s radom. U zdravstvenoj ambulanti u Gori anu trenutno radi jedan tim op e obiteljske medicine i jedan stomatolog. U ambulanti Gori an danas rade: dr. Marija Gluhak, dr. Višnja Danilovi , sestre Zdenka Hranjec i Ljubica Slavi ek te sprema ica Biserka Krznar. (J. Šimunko)
Splitska Credo banka prva je banka kod nas od po etka krize koja je završila u bankrotu. Naime, Hrvatska narodna banka na izvanrednoj sjednici Savjeta oduzela je dozvolu za rad Credo banci, a istodobno je pokrenuta i njezina likvidacija. Banka je osnovana 1993. godine i ini samo 0,44 posto hrvatskog bankarstva. S obzirom na veli inu Credo banke, ne o ekuje se da e njezin bankrot imati važnije posljedice za sustav. Me utim, osobno za gra ane, ali i neke druge klijente, poput jedinica lokalne samouprave, kako pišu hrvatski mediji, bit e i onih koji e i te kako osjetiti bankrot ove banke. Credo banka je preko jedne manje poslovnice, koja je bila smještena u Gori anu, poslovala i u Me imurskoj županiji. S obzirom na to da je bila jedina u tom mjestu, imala je svoje klijente, ali nemamo informaciju postoje li oni koji e osjetiti posljedice ovog bankrota. Depoziti štediša u Credo banci iznose 465 milijuna kuna i, kako u svojem priop enju isti e HNB, osi-
gurani su kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i njihovi vlasnici njima e mo i nesmetano raspolagati. U HNB-u napominju da e isplata štednje po eti ve za nekoliko dana. U listopadu 2008. godine, kada je po ela kriza, država je podignula prag osigurane štednje sa 100 tisu a na 400 tisu a kuna, što zna i da e biti na gubitku oni koji imaju štednju ve u od 400 tisu a kuna. Credo banka ve nekoliko godina posluje s gubitkom. Izvanredni nadzor HNB-a još je u svibnju utvrdio da je Uprava u svojim izvješ ima prikazivala stanje bolje nego što je u stvarnosti bilo.
Viceguverner se “zaletio“ spominjanjem imena banaka koje se “prate“? Nakon što je HNB oduzeo dozvolu za rad Credo banci, viceguverner HNB-a Davor Holjevac HRT-u je otkrio kako su pod poja anim nadzorom središnje banke još etiri hrvatske banke: Banka Kovanica, Vaba banka, Karlova ka banka, Nava banka, ali u sasvim drugom kontekstu, što od njih zapravo zahtijeva središnja banka, a to je da se kod njih provode intenzivne mjere da se izvrši dokapitalizacija, odnosno da se pove a adekvatnost kapitala. Me utim, samo spominja-
nje banaka u bilo kakvom kontekstu “pra enja“ o ito je bila prenagla. Naime, njegovu izjavu dan kasnije dodatno su pojasnili iz HNB-a, koja se može svesti na to: “da održavanja stope adekvatnosti kapitala i situacija u ovim bankama nipošto nisu podudarna sa stanjem i razlozima koji su doveli do oduzimanja odobrenja za rad i pokretanja prisilne likvidacije splitske Credo banke“. O ito je i HNB procijenio da je viceguverner malo “istr ao pred rudo“ i “zaletio“ se u izjavi, jer izjava, kad se izuzme iz konteksta i ostanu samo imena banaka, može i te kako zvu ati zabrinjavaju e za sve klijente, ali i šire, posebice s obzirom na neka loša iskustva naših štediša kada su u pitanju neke banke koje su propale ‘90-ih godina. Takvo nešto nije potrebna ni jednoj banci, a kamoli onima “prozvanima“. Priop enjem se, koje objavljujemo u cijelosti, javnosti obratila i jedna od prozvane etiri banke VABA – Varaždinska banka, koja isti e da nema razloga za bilo kakvu zabrinutost klijenata banke, me utim, samo spominjanje banke u kontekstu itave pri e zasigurno nije nimalo ugodno za banku i njezin tržišni brend.
VABA D.D. BANKA POSLUJE stabilno i sukladno postavljenim ciljevima
Credo banka poseban je slu aj i ne može se povezivati s drugim hrvatskim bankama Nakon što je u utorak objavljena vijest vezano uz pokretanje procesa likvidacije Credo banke, na hrvatskom bankarskom tržištu došlo je do stvaranja nedoumica i brige za stabilnost štednih uloga, pa iz Vaba d.d. banke Varaždin poru uju: „Poslovanje Vaba d.d. banke Varaždin u potpunosti je stabilno,
odvija se sukladno svim zakonskim, podzakonskim i internim aktima, te sukladno postavljenim planovima i zacrtanim ciljevima Banke. Posljednje provedene redovne revizije Hrvatske narodne banke potvrdile su stabilnost i kvalitetu našeg poslovanja. S obzirom na usmjerenost Banke na kontinuirani razvoj i
namjeru daljnjeg strateškog pozicioniranja na tržištu kao snažne regionalne banke za inanciranje malih i srednjih poduzetnika, Banka je u procesu kapitalnog ja anja te je u pregovorima s renomiranim potencijalnim investitorima. Najbolji dokaz kvalitete našeg poslovanja naši su zadovoljni kli-
škole. I kre e dalje. Tako i mi kao zajednica trebamo krenuti dalje. Svatko u svom kraju treba u initi što je god mogu e da on i ljudi oko njega žive bolje. Stvorili smo nove proizvodne pogone, više izvozimo nego što uvozimo. Istina, nemamo dovoljno kvalitetnih radnih mjesta, ali imamo podlogu da ih stvorimo. Obrazovaniji smo nego prije dvadesetak godina i svjesniji da na tome neprestano trebamo raditi. Izgradili smo izi ku infrastrukturu. Ku e su nam komfornije i za život kao prije, sada trebamo graditi mrežu zadovoljnijih ljudi, graditi bolje me uljudske odnose. U ovih dvadeset godina uvjerili smo se da prevelike razlike me u ljudi-
ma ponižavaju jedne i druge. Ni omalovažavanje radnika, ali ni antipoduzetni ka klima zbog tajkunizacije, ni jedne ni druge nije u inilo ponosnim pripadnicima svoje skupine. Na kraju se svatko u svoj poziciji osje a pokislo i, da prostite na rije i, “posrano”. Dakle, materijala za gra enje druga ijih odnosa ima za narednih dvadesetak godina. Samo je pitanje želimo li kao ljudi suprotstavljenih skupina sklopiti primirje i po eti graditi odnose iznova. Želimo li da svaki kvart, svaka obitelj ili pojedinac bude bolje ili emo tjerati mak na konac i uživati u sukobljavanju i politici im gore - to bolje. Za koga? U tom sukobljavanju nestat emo
jenti, kao i depoziti, iji rast kontinuirano bilježimo, stoga razloga za brigu naših klijenata uistinu nema.“ Hrvatska narodna banka ju erašnjim je priop enjem tako er potvrdila kako je prema pokazateljima adekvatnosti kapitala i u pogledu likvidnosti situacija u Vaba d.d. banci Varaždin stabilna.
POGLED ODOZDO
Iz traume u samopoštovanje Umorni smo od loših vijesti, a alergi ni od raznih prognoza kako nismo ni svjesni kakva nas tek crna stvarnost eka sutra. Ma sve ste to krivi vi mediji, re i ete mi. Premda ništa lakše nego ubiti glasnika loših vijesti. Novinari s podužim životnim i radnim iskustvom svjedoci su razli itih o ekivanja društva u razli itim razdobljima. Bilo je vremena kada se našu profesiju pritiskalo da pokazuje samo lijepu, lakiranu stvarnost i govori kako svaki dan u svakom pogledu napredujemo,
premda je stvarnost druga ija. Nakon toga javnost je željela da sva desetlje ima potiskivana šutnja i prljavština ispod ruži astog tepiha bude iznesena i isprašena u javnosti. Taj fenomen javnog i temeljitog prašenja svake prljavštine u javnosti sli an je onom iskustvu kada ovjeka koji je pretrpio veliku traumu svaka izgovorena rije o traumi osloba a. Olakšava mu preživljavanje. Kao i za ovjeka koji je preživio traumu, tako i za društvo koje se osje a povrije enim postoji vri-
jeme za žalovanje i zacjeljivanje rana, a nakon ega treba krenuti u život. Možda bismo sadašnju fazu trebali iskoristiti za prestanak žalovanja i izgradnju samopoštovanja uz vjeru u život. Nema smisla ostajati u ahuri samosažaljenja. U njoj je možda toplo i ugodno. Ugodnije nego iza i u život, ali onda emo vje no ostati i li inka nikada ne e biti potpuno ostvareno bi e. Da, u redu, dogodile su nam se loše stvari, ali svaki pametan ovjek to iskoristi kao temelj životne
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
s ovih prostora, a svu ovu infrastrukturu koju smo krvavo gradili, odvajaju i da bi nam bilo bolje, uživat e neki drugi.