Page 1

Trideset najboljih godina provest će iza rešetaka

Maloljetnici iz Krištanovca i Kotoribe uhvaćeni u krađi, tko im je šef? www.mnovine.hr

str. 12

DOLIJALI KRADLJIVCI bakra na OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica - misterij razriješen?

str. 12

PRESUDA UBOJICI Dejanu Čemeriki za brutalno ubojstvo bratića

Godina XVI.

Broj 847.

^akovec, UTORAK, 29. studenoga 2011.

Cijena 7 kuna

POLEMIKE oko gradnje čakovečke vijećnice na parkiralištu MTČ-a prošle uz neočekivanu šutnju HDZ-a

U NEDJELJU IZBORI ZA NOVI SAZIV SABORA RH

str. 2-3

Stjepan Blagus: Nećemo više financirati Moharićevu ljubavnicu

Početak istinskih promjena ili ...?

str. 14

str. 9

Zašto je čakovečki gradonačelnik Šalamon odlučio riskirati u vrijeme krize

OBRAČUN oporbe s načelnikom Goričana zašao u privatnu sferu

str. 17

ININ PROJEKT "MEĐIMURJE" Privođenje proizvodnji otkrivenih plinskih polja Vučkovec, Vukanovec, Zebanec

Ispitivanja: Međimurje ima plina k'o Irak nafte! www.mnovine.hr

SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

www.facebook.com/mnovine

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

media str. 15


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

2011.

IZ TJEDNA u tjedan

HDZ zbog Sanadera i drugih afera plaa “grijeh struktura”!? Samo prije dvije godine situacija je bila potpuno obrnuta. Sanader je u prvoj polovici godine bio na vrhuncu moi, oporbe praktiki nije bilo. Milanovia nije bilo nigdje. Uglavnom je šutio. Meutim, “preko noi“ sve se promijenilo i danas je predsjednik SDP-a pred vratima da postane novi hrvatski premijer. Sanader je uglavnom te 2009. godine, kad to nitko nije oekivao, oito morao otii s vlasti, a uskoro smo saznali i zašto. Sa svih strana poele su se kotrljati afere. Otvorila se Pandorina kutija korupcije koja je išla do najviših razina i samoga bivšeg premijera. Da, Sanaderova nasljednica Jadranka Kosor zaista je vjerojatno otvorila prostor za djelovanje DORH-u, ali to je samo dokaz da smo donedavno bili zemlja u kojoj se moglo krasti iz državnog prorauna kao s vlastitog bankomata i nikome ništa. Nije bilo kazne, svi su, ukljuujui policiju i tužilaštvo, od toga okretali glavu. I ne samo to, postalo je oito da smo nakon 2003. godine ponovno zastali u demokratskim procesima i pregovorima za ulazak Hrvatske u EU. Nismo tada dobili nove izbore, ali smo u meuvremenu saznali da je korupcija bila premrežila i dobar dio vrha HDZ-a. Spominje se korupcionaško inanciranje nekoliko izbornih kampanja te stranke, koje su predmet istrage USKOK-a. Bez obzira na sve preobrazbe HDZ-a u posljednje dvije godine, ako i stavimo na stranu sve probleme, dobre i loše politike i gospodarske poteze koji su uinjeni u tom razdoblju, pitanje je hoe li im zbog onoga što se dogaalo ranije birai još jednom dati priliku da povedu državu. Je li neki drugi put kvalitetniji od aktualnog HDZ-a? Na ovo pitanje teško je odgovoriti, ali veina graana, barem kako sugeriraju predizborne ankete, oekuje da e ipak biti bolji i, ako ništa drugo, pošteniji ili, kako je popularno danas rei, transparentniji nego je to bio onaj koji je u veem dijelu prošla

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

29. studenoga 2011.

PARLAMENTARNI IZBORI

PARLAMENTARNI IZBORI 2011. za novi saziv Sabora RH od

Što biramo: istins ili samo nove vlad PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

dva mandata vodio bivši HDZ-ov premijer. HDZ zbog Sanadera jednostavno treba na ovim izborima platiti taj “grijeh struktura“. Iako je stranka u teškoj situaciji, sigurno e istu lakše podnijeti u oporbi, jer ima jaku stranaku infrastrukturu i uz neke nove ljude i uz sve dobro što krasi “postsanaderovski“ HDZ, kao što istie u kampanji njegova aktualna predsjednica Kosor, može opet na velika vrata stupiti na politiku scenu. Posebice ako nova vlast na elu sa SDP-om i HNS-om, koja je posve izvjesna, ne bude ispunila oekivanja graana u onim najvažnijim elementima, a to su – politiki kredibilitet, kompetentnost, transparentnost vladanja i “svjetlo u tunelu“ za bolje sutra. Prvi rezultati ili barem pozitivni trendovi oekuju se jako brzo. Ako pak e vlast biti inertna i nee biti pomaka, teško da je nee stii sljedea (prijevremena) izborna kazna. Meutim, u ovom trenutku takva je situacija da bi oni trebali dobiti priliku. Naravno, na biraima je da u nedjelju 4. prosinca izau na izbore, razmisle svojom glavom, zaokruže svojega politikog favorita i tako kažu završnu rije nakon ove duge predizborne kampanje, za koju veina graana jedva eka da završi i konano se dobije izborni pobjednik.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nakon dvadeset godina uvoenja slobodnih izbora i demokracije, od biraa, pa i politikih stranaka, s pravom se oekuje odreena demokratska zrelost. Dvadeset i jedna godina je i u životu ovjeka poetak pune punoljetnosti. U tom kontekstu svi se moramo zapitati s kakvim namjerama idemo na biralište, da zamijenimo jedne vladare ili upravljae drugima ili da izaberemo strukturne promjene koje e donijeti sveopu osobnu i društvenu odgovornost. U tom kontekstu su i u Kukuriku koaliciji, prema rijeima Vesna Pusi, svjesni da, za razliku od izbora 2000., birai ni prema njima nisu onako dobronamjerno naklonjeni sada kao onda. Ako je to tako, onda se s pravom može govoriti o sazrijevanju birakog tijela. To sazrijevanje može se sažeti u sintagmu: tko god doe na vlast, od njega oekujemo ili, još bolje, tko god doe na vlast, od njega trebamo zahtijevati ostvarenje obeanog. Neke grupacije, poput pojedinih sindikata ili obrtnika i gospodarstvenika, ve su i javno o

tome govorili tim tonom. Zahtijevanje odreenih postulata biraa od vladajuih, kojima smo povjerili zajedniki novac za funkcioniranje zajednice, osnova je demokracije.

Graani svojim odazivom i glasovanjem politiarima šalju poruku

Graani - birai ne mogu oekivati promjene ako i sami ne sudjeluju u njima

Na graanima je da biraju upravljae i pred njih postavljaju okvire, zahtjeve, pravila ponašanja, da ih kontroliraju i podsjeaju na ta pravila. To je zdravije i za politiare, njihove stranke i koalicije i za same graane. Graani - birai ne mogu oekivati promjene ako i sami ne sudjeluju u njima. Reagirajui odmah na nepravilnosti, a ne da umjesto toga oekuju da to rješava netko drugi, dok oni gunaju o tome uz kavu u kaiu jer se ne bi rado osobno zamjerili ni izložili. Stoga oni svojim odazivom na izbore i glasovanje zapravo šalju poruku politiarima o tome što je bilo u prethodne etiri godine ili više i što oekuju u narednom mandatnom razdoblju. U tom našoj nevoljkosti da se drugima zamjerimo i pri

Meimurci e se i na ove izbore odazvati u velikom broju Anketa “Pod vurom”

Ako je suditi po ovotjednom raspoloženju naših sugraana, Meimurci e na izbore izai u velikom broju.

Dimitar Kadijev, akovec – Na izbore svakako izlazim! Ne samo ja, cijela moja obitelj izlazi na svake izbore. Ja sam imao vremena nekoliko godina da o tome razmislim, i pratio sam rezultate postojee vlasti, ali i oporbe. Sada je kod mene potpuno iskristalizirano za koga u glasovati. Promidžbena kampanja nije na to utjecala, samo rezultati rada i moje osobno uvjerenje.

Glasovanje je, složni su, njihova graanska dužnost, a svoje su odluke uglavnom ve donijeli. Predizborna

kampanja, reklamni spotovi i plakati smatraju, nee biti presudni. Odluku o tome za koga e glasovati, donose na

Ratko Baranaši, akovec – Izlazim na izbore, naravno. Glasovat u za svoga favorita, ve znam i za koga, tako da predizborne kampanje baš i ne utjeu na moje mišljenje. Politiarima je svakako teško vjerovati, ali moramo, drugi izbor baš i nemamo, nekoga moramo izabrati. Agneza Škvorc, akovec – Do sada nisam propuštala ni jedne izbore, pa neu ni ove. Još, doduše, nisam odluila za koga u glasovati, ali kampanja na to za sada nimalo ne utjee. Do sada sam glas uvijek davala onima za koje sam mislila da e biti pošteni, a to se baš i nije takvim pokazalo. Politiarima, iskreno, baš i ne vjerujem, trebamo strune i poštene ljude, a to je ve teško procijeniti.

Marijan Ruži, akovec – Na izbore sto posto izlazim, smatram to svojom obavezom i graanskom dužnošu. Svoju odluku za koga u i zbog ega glasovati ve sam donio, tako da me reklame baš i ne diraju previše. Politiarima je danas teško vjerovati. Na izbore idemo, ali sumnjam da e nam oni donijeti promjenu na bolje.

temelju dosadašnjih rezultata i u dužem vremenskom periodu. Barem tako misli veina anketiranih ove subote na aJelena Soboan - Tkalec, akovec – Glasovat u, deinitivno, otkad imam pravo glasovanja izlazim na izbore, to je, uostalom, moja graanska dužnost. Predizborne kampanje ne mogu utjecati na mene, mišljenje se stvara na temelju nekih osnovnih stavova i kroz duži vremenski period, u zadnja dva tjedna to sigurno nee preokrenuti nekakva reklama. Politiarima ni ja ne vjerujem, ne vidim ni jedno novo lice koje bi se nametnulo. Možda to dožive moja djeca, ali garnitura se sigurno nee promijeniti da bi meni sada dugorono bilo bolje.

kovekoj subotnjoj špici koja je bila u znaku predizborne kampanje. (bš)

Tomislav Filipovi, Belica – Na izbore inae izlazim, ali ove godine ipak neu. Nitko nije ponudio nikakav program, zato. Predizborne kampanje ni najmanje ne mogu utjecati na moje mišljenje, šteta je novca potrošenog na to, bolje bi bilo da su ga dali u neke druge svrhe. Politiari nisu ni bolji ni lošiji od nas ostalih, možda europskih politiara. To je kapitalizam koji smo željeli, sad smo ga i dobili. (foto: Zlatko Vrzan)


29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PARLAMENTARNI IZBORI državaju se predstojeu nedjelju 4. prosinca

ske promjene dare? gledati atalistiki. Ništa nije statino. Uvijek je pravo vrijeme za promjene, i to promjene u pravom smislu, da sami ponemo gospodariti svojim resursima kojima raspolažemo. Mnogo smo toga nauili. Znamo proizvoditi i izvoziti, misliti, obrazovaniji smo. Znamo tuem znanju nadodati svoje. Ono što politika treba uiniti je pokrenuti vjeru u sve nas i stvaralaki duh. U svakom razdoblju neka je zemlja zvijezda - sjaji. Sada je to Švedska. Kažu da je tajna njezina uspjeha što je kriza ne krzma u tome što je držala ravnotežu izmeu bankarskog i realnog sektora. Što tamo vlada uvjerenje da prevelike razlike meu ljudima udaljavaju jedne od drugih. Eto, nema velikih tajni, samo treba imati volju i mo Birališta provesti ih. otvorena od 7 do I na kraju, u nedjelju 19 sati 4. prosinca na svojem Kao i prilikom dosadašnjih izbora, birakom mjestu izbirališta e biti u nedjelju 4. prosinca borni listi u ruke i od otvorena od 7 do 19 sati. Ako niste sigurni 1. do 31. liste III. izborgdje glasovati, provjerite to ranije, kako ne bi ne jedinice razmislite imali komplikacija na dan izbora kada želite tko zaslužuje vaše riješiti svoju graansku dužnost. Po prvi put, povjerenje i ima snage kako je najavio DIP, izborni rezultati bit za temeljite društvene e dostupni gotovo pa u cijelosti za promjene. javnost i medije ve u 21 sat u nedjelju naveer. (dz) tom okreemo glavu sjajno Izborno je podruje za lov u mutnom popovjerenstvo MŽ-a svima onima koji se usude duzetnika i država, a bez iskoristiti našu nevoljkost i ikakve svoje odgovornosti odluilo objaviti plašljivost. za posljedice. A taj moni listu birakih Prema tome, onako kao sektor sada e, spašavajui mjesta u samo emo idue nedjelje glasova- svoje interese, nezadovoljti tako e biti iskrojena nova nike isporuiti politiarima jednom mediju vlast. Svaka iskusna krojaica pred vrata. Koristimo ovu priliku zna da odijelo nije gotovo kad Vladajuoj e garnituri kako bi se ispriali itateljije skrojeno. upravo taj sektor biti jai opoma Meimurskih novina jer nent od bilo kojega politinisu imali dostupan popis Novu vlast, bez obzira kog suparnika. Štoviše, traži birališnih mjesta u Meimurkoja bila, eka puno se vlast i oporba kao zeko u skoj županiji. Naime, lokalno posla zimskoj noi svoju majku, izborno povjerenstvo MeiPuno je posla na šivanju i kako bi se zajedniki suprotmurske županije odluilo je njegovu dovršetku. Graani, stavili moguem tsunamiju paušalno, na svoju ruku, da u baš poput dobre švelje, mogu dužnike krize koja bi mogla samo jednom mediju objavi utjecati na to da iz skrojene na površinu nanijeti cijelu naisti popis. Kao opravdanje navlasti na izborima ispadne plavinu oajnika, socijalnih veli su “rezanje troškova“, iako smo ponudili cijenu objave dobro švelo. Kontroling, po- problema, previranja i nemikoja je daleko ispod tržišne, suujem ovu rije iz poduzet- ra. No, uvijek iza previranja, samo kako bi svi graani ništva, mona je stvar ako se kao iz nevremena, dolazi i imali ravnopravnu mogusvakodnevno primjenjuje. Od smiraj. nosti uvida u biraka mjesta politiara zahtijevajmo da priNa stanje se ne smije u našoj županiji. je svega uvedu besprijekorno Na žalost, lokalno izborgledati fatalistiki ponašaju. Time e biti uzor, a no povjerenstvo oito nije ne predmet ismijavanja i izruTrebamo skupiti svu pabilo u stanju izboriti se ni za givanja. met koju imamo kako bismo, osnovna financijska sredstva Na poetku demokracije i da pararaziramo poetak od DIP-a u sluaju dostupnozbog svekolike politike nezre- devedesetih, bili svoj na svosti osnovnih podataka za losti propustili smo povijesnu me, kad smo ve ostali bez sve birae, a ne samo za neke. priliku da stvorimo državu o hrvatske lisnice u hrvatskom (dz) kakvoj smo sanjali. Ono što džepu. No, ne treba na stanje

2011.

Aktualno

U NEDJELJU 4.12.2011. VAŠ GLAS ODLUUJE O PROMJENAMA!

nam se dogaalo u protekla dva desetljea više je nalikovalo na razoaranje nego ostvarenje sna. Nakon što smo vidjeli što smo sebi uinili, otvaraju nam se nova povijesna vrata za ulazak u novo razdoblje. Teško mi je potpisati bjanko mjenicu, koliko su budue elite toga svjesne i na to spremne? Koliko e oni koji budu držali glavne poluge vlasti dozvoljavati svojim mangupima da opet proigraju naše povjerenje? Politiari e imati još jednu tešku zadau. Ma kako bili moni u oima svojih graana, nemoni su pred moi financijskog sektora koji se nadigao iznad politike, pa ak i cijelih država, spretno pletui mreže zaduženja oko graana,

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR – IDS HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU Nositelj liste: RADIMIR AI

3


Aktualno

2011.

Drage Meimurke, dragi Meimurci! U nedjelju 4. prosinca u Hrvatskoj se održavaju parlamentarni izbori. To je trenutak kada Vi odluujete u kojem e smjeru Hrvatska ii. U proteklu 21 godinu naše samostalnosti, Hrvatska je pretvorena u zemlju u kojoj je ljudsko dostojanstvo, pravo na rad, redovita plaa, mirovine i poštenje onih koji odluuju o Vašim sudbinama postalo rijetka iznimka umjesto pravila. Rezultat takve politike je rekordan vanjski dug, nelikvidnost, broj nezaposlenih. Korupcijske afere teške su na desetke milijardi kuna. Od tih novaca, a veim dijelom to su Vaši novci, moglo se izgraditi na desetke vrtia, škola, sportskih dvorana. Moglo se izgraditi na stotine kilometara cesta, javne rasvjete, otvoriti na tisue radnih mjesta. Ovo je trenutak da takvoj politici jednom zauvijek kažemo – DOSTA. Kukuriku koalicija nudi novu nadu, novo buenje i drukiju Hrvatsku. Nudimo Vam Hrvatsku jednakih šansi, novih vrijednosti i poštenja. Posljednjih mjeseci, a posebno u ovoj predizbornoj kampanji, ponovno ste svjedoci lažnih obeanja, prividnog obrauna s korupcijom, osobnih napada i uvreda onih koji su Vas doveli u stanje u kojem se svi mi nalazimo.

U politici i životu jedini i osnovni kriterij bio mi je da sve što radim bude mjerljivo. Oduvijek sam težio rezultatima i konkretnom uspjehu, a ne demagogiji. Vjerujem da sam dio svoje politike i odnosa prema Meimurju pokazao u vrijeme kad sam obavljao dužnost ministra graditeljstva u Vladi Ivice Raana. Zajedno smo izgradili ceste, škole i dvorane. U Štrigovi, Šenkovcu, Podturnu, Orehovici, akovcu. Nije bilo ni najmanjeg mjesta u Meimurju koje nisam osobno posjetio. Ponosim se brojnim prijateljima i suradnicima koje imam u Meimurju. Upravo zato sam uvjeren da je to garancija s kojom ista obraza mogu od Vas tražiti podršku da budem dio stvaranja drukije Hrvatske. Više nego ikad potrebne su nam promjene. Ali doista promjene. I svjestan sam da Vam mnogi kroz politike parole i nude promjene. Razlika je samo u tome tko te promjene doista može ostvariti. Jesu li to oni koji su u 21 godinu postojanja Hrvatske ak 17 godina imali priliku ostvariti te promjene? Jesu li to oni koji su itekako glasni u kritiziranju za saborskom govornicom, a osim toga nema ništa konkretnog? Promjene su važne zbog Hrvatske, zbog Vas, zbog Vašega ljudskog dostojanstva. Promjene su važne jer Hrvatska to zaslužuje i naša je obveza budu-

Srdano, Vaš Radimir ai

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

PARLAMENTARNI IZBORI

Dragi i poštovani žitelji grada Preloga!

im generacijama ostaviti modernu, ureenu i poštenu Hrvatsku. U nedjelju 4. prosinca izaite na izbore, zaokružite listu SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a na broju 26. i budite dio promjena. Promjene se dogaaju Vašom podrškom na izborima kojom stvarate stabilnu parlamentarnu veinu, a upravo nam je ona potrebna kako ne bismo bili ucjenjivani od strane tzv. nezavisnih lista i politikih trgovaca koji e u Saboru imati tek nekoliko zastupnika. S takvom veinom formiramo izvršnu vlast s ljudima koji znaju, mogu i žele operativno realizirati te promjene. Zahvaljujem Vam na dosadašnjoj podršci, vjerujui kako u Vam imati prilike i nadalje dokazivati veliko prijateljstvo s Meimurjem, ovaj put s pozicije zamjenika predsjednika hrvatske Vlade. I to nije demagogija, jer sam vjerojatno jedini predsjednik parlamentarne stranke koji je s Vama u Meimurju sve vrijeme, a ne samo u predizbornoj kampanji. Meimurje zaslužuje i treba drukiji odnos državne vlasti i dokazat u da Hrvatska nije i nee biti samo do Drave, ve da izmeu rijeka Drave i Mure postoji instinski “horvatski cvetnjak“, ije emo potencijale znati itekako iskoristiti.

Uoi parlamentarnih izbora, koji e se održati u nedjelju 4. prosinca 2011. godine, želio bih Vam prije svega zahvaliti na podršci koju ste mi ukazali na dosadašnjim izborima za gradonaelnika grada Preloga. Naš grad ima bogatu povijest i tradiciju, ali ima ono najvrjednije, graane koji svojim djelovanjem, radom i ponašanjem oplemenjuju njegov kulturni,

Gradi po mjeri i ugodan za življenje. Kao gradonaelnik grada Preloga uvijek sam se trudio svim graanima ponuditi novu i drugaiju gradsku politiku, neoptereenu i s pogledom u budunost, politiku odgovornosti i, iznad svega, uvažavanja svih u gradu Prelogu. A uspješna gradska vlast je ona koja ima jasne ciljeve usmjerene na zadovoljavanje i rješavanje potreba graana. Ponosan sam na naše zajednike uspjehe kojima razv ijamo našu sredi n u , ponosan sam i na i z a br a no vodstvo grada koje ima dovoljno snage, znanja i entuzijazma da se uhvati u koštac sa svim problemima. U ovom trenutku najvei problem našega ukupnog društva je zapošljavanje. Najbolnije je to što do posla teško dolaze mahom mladi i visoko školovani graani. Nažalost, ima stvari koje su u nadležnosti i rješavanju drugih razina vlasti.

26 sportski i ukupni javni život. Kad govorim o Prelogu, onda mislim i na sva mjesta koja su u njegovom ustroju. Danas je Prelog ist i uredan grad s razvijenim gospodarstvom, obrazovnim, zdravstvenim i institucijama državne, regionalne i lokalne vlasti.

Srdano, Dragutin Glavina Vaš gradonaelnik

Posebno države i njene gospodarske i ukupne politike. H r v at sk a n a r od n a stranka predložila me za zastupnika u hrvatski Sabor. Ukazano povjerenje želim opravdati na najbolji mogui nain. Želim dati svoj doprinos kao saborski zastupnik, najmanje onoliko koliko sam to inio na funkciji Vašeg gradonaelnika. Smatram da obnašanjem funkcije saborskog zastupnika i gradonaelnika mogu biti garancija da se još više projekata vezanih uz razvoj grada Preloga podrži u javnim proraunima Republike Hrvatske. Kao saborski zastupnik, najviše od svega, želim pomoi našem Meimurju i našem Prelogu. Smatram da Prelog zaslužuje svog predstavnika u hrvatskom Saboru. Stoga u nedjelju 4. prosinca izaite na birališta i zaokružite broj 26. listu Socijaldemokratske partije (SDP), Hrvatske narodne stranke (HNS), Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i Istarskog demokratskog sabora (IDS), iji je nositelj Radimir ai. Time podržavate i moju kandidaturu za saborskog zastupnika.

PROMO

4


29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PARLAMENTARNI IZBORI

2011.

Aktualno

5

HRVATSKA OBRTNIKA komora

Sedam obrtnikih zahtjeva buduoj vlasti

Ivan Martan, predsjednik HDSS-a

Na izbornoj listi zaokružite broj

10

KUKURIKU koalicija održala niz skupova diljem Meimurja

Radimir ai poruio: Samo zajedništvom možemo izvui kola iz blata Predsjednik HNS-a i nositelj liste Kukuriku koalicije za III. izbornu jedinicu Radimir ai te kandidati s liste Nadica Jelaš (SDP), Mario Mohari (SDP) i Dragutin Glavina (HNS) održali su u Šenkovcu konferenciju za novinare. - Kroz komunikaciju koju imamo s graanima, kazao je Radimir ai, rekao bih da se u zraku snažno osjeaju dvije emocije. Jedna je strah od budunosti, zbog injenice da Hrvatska u ovom trenutku nije u dobrom stanju i da je osim vremena rata ovo najdublja kriza. S druge pak strane, posebno ovdje u Meimurju, imamo nadu, optimizam i povjerenje koje ljudi žele dati upravo ovoj politikoj poziciji i ja sam sasvim siguran da emo mi to povjerenje i dobiti. Ono na što želim i moram upozoriti je to da još ništa nije gotovo. Ako dobijemo vlast koja nema snagu i veinu u Saboru i koja e biti ucijenjena malim rubnim strankama koje obeavaju svašta, unaprijed znajui da nee biti odgovorni za vlast, tada je pitanje hoemo li imati snage da izvuemo kola iz blata. Opasnost koja ovog trenutka realno pred nama postoji je neodgovornost. No, to je u ovom kraju zapravo zadnje, jer, ako je itko odgovoran i racionalan, to su upravo Meimurci i to nije demagogija i podilaženje ve jednostavno injenice, istaknuo je ai. Prema stranakom dogovoru, aievim odlaskom u Vladu njegovo mjesto u Saboru trebao bi zauzeti gradonaelnik Preloga Dragutin Glavina, koji je takoer kazao da ovi izbori nose jednu veliku odgovornost za one koji e biti izabrani i za njihovu politiku. Kukuriku koalicija (SDP-HNSHSU-IDS) stigla je i u kotoripski Dom kulture kako bi predstavila Program 21 i meimurske kandi-

date za Sabor u III. izbornoj jedinici. Na stranakom skupu, kojemu su domaini bili naelnik Kotoribe Ljubomir Grgec (SDP) i predsjednici opinskih organizacija Dobriša Zvošec (SDP) i Nenad Ujlaki (HNS), bilo je rijei o njihovom programu i oekivanjima na predstojeim izborima.

Povijesni izbori za novi dan i novo buenje Pozdravljajui okupljene, kotoripski naelnik Ljubomir Grgec naglasio je kako je vidljivo prema kapitalnim investicijama da vlast u Kotoribi dobro radi. Vladajuima je poruio da prestanu kriminal proglašavati aferama. Afera može biti ljubavna, a kriminal i kraa sasvim su nešto drugo i ne mogu biti afera, rekao je Grgec. Nositelj liste za III. izbornu jedinicu je Radimir ai (HNS), a na treem mjestu nalazi se Meimurka i dosadašnja saborska zastupnica iz redova SDP-a Nadica Jelaš. Ona je govorila o Planu 21 koji se temelji na rastu gospodarstva i otvaranju radnih mjesta. Rekla je kako je vrijeme da HDZ ode u istilište, a Hrvatsku preuzmu struni, energini i odgovorni ljudi koji je mogu povesti u pravom smjeru. Istaknula je tešku situaciju umirovljenika, ali i mladih ljudi s diplomama koji nemaju posao. Naelnik Goriana Mario Mohari (SDP) na osmom je mjestu Kukuriku koalicije. Istaknuo je kako Plan 21 visoko rangira regionalnu politiku, predvia ustroj pet regija i donosi toliko oekivanu decentralizaciju. Mohari je poruio kako su ovi izbori povijesni trenutak kada e se saznati pada li država u bankrot ili dolazi novi dan i novo buenje s Kukuriku koalicijom. (so i alf)

Kako bi se obrtništvo oporavilo i bilo spremno za konkurenciju na zahtjevnom EU tržištu, potrebno je riješi gorue probleme s kojima se susreu obrtnici, od kojih su neki za njih nepremosvi. To je problem neplaanja, koji vodi u neizbježnu nelikvidnost, preveliki troškovi poslovanja, visoki porezi, nepravedan status u odnosu na trgovaka društva, jer, za razliku od njih, obrtnici jame svom svojom imovinom. Za buduu novu vlast koncipirali su sedam zahtjeva, a od politikih stranaka traže da se oituju o tome prije izbora, a zahtjevi riješe, ma koja god polika opcija pobijedila na izborima. Zbog toga obrtnici traže: uvoenje financijske discipline na tržištu, jaanje obrazovanja kroz prilike za nastavak obrazovanja, promicanje cjeloživotnog obrazovanja i osnivanje zaklade za stipendiranje uenika za deficitarna zanimanja, kao i uvršivanje javnih ovlasti Hrvatske obrtnike komore u toj oblasti. Trei zahtjev je jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, zatim sudjelovanje obrtnika u oblikovanju gospodarske politike, poveanje konkurentnosti obrtništva, fleksibilnost u korištenju radne snage kroz sklapanje ugovora o privremenimipovremenimposlovima, uz dosljednu zaštitu prava radnika, što bi, prema njihovu mišljenju, smanjilo rad na crno. I na kraju traže ponovno osnivanje Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva. (BMO)

SINDIKAT METALACA HRVATSKE – INDUSTRIJSKI SINDIKAT buduoj Vladi uputio niz zahtjeva

Za koje se tono radnike boji Dragievi? - Na predstojeim izborima birajte one koji e ispuniti naše zahtjeve, poruio je na konferenciji za novinare u akovcu predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata Vedran Dragievi, predstavljajui letak koji ovih dana sindikat dijeli svojim lanovima, njih oko 20.000, ali i polikim strankama. Letak sadrži sljedee sindikalne zahtjeve: ouvanje i razvoj industrije u Hrvatskoj, otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenos, smanjenje troškova državne uprave, zam da se Zakon o radu ne mijenja iskljuivo na štetu radnika, osnivanje radnih sudova i ubrzavanje procesa radnih sporova, uinkovito i svakom graaninu dostupno javno zdravstvo, plae i mirovine od kojih e se moi živje te poveanje standarda radnika. Dragievi je ukazao na izuzetno teško stanje u hrvatskoj industriji te kazao kako bez njenog oporavka izlaska iz krize ne može bi. Upravo stoga budua Vlada mora ispuniti sindikalne zahtjeve. U suprotnom, za kraj mjeseca sijenja Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat, koji u našoj regiji broji oko 3 tisue lanova, najavljuje mogunost generalnog štrajka. Živi bili pa vidjeli tko bi u manje od dva mjeseca mogao riješi godinama gomilane probleme, iako, kad su u pitanju meimurski metalci, oni su ipak u puno boljem položaju od mnogih drugih branši i bilježe u posljednje vrijeme odline rezultate. Na koje “metalce“ tono misli Dragievi, dalo bi se raspravlja, ali, ako su u pitanju one industrijske grane poput brodogradnje koje ne mogu bez državnih subvencija, onda u Meimurju sigurno nee dobi podršku. (V. Kelkedi)

Dobro razmislite!

Radi se o Hrvatskoj Osiguravamo bolju budunost mladima. — U izgradnju hrvatskih sveuilišta zbog prilagodbe bolonjskom procesu uloženo je više od 3,5 milijarde kuna, a sustavnom provedbom cjeloživotnog uenja na svim obrazovnim razinama ostvarit emo preduvjet za postizanje strunoga, prilagodljivoga i visokomotiviranoga ljudskog potencijala. — Olakšicama emo omoguiti mladima koji prvi put nalaze posao da se lakše zaposle. — Najpovoljnijim stambenim kreditima omoguili smo brojnim mladim obiteljima kupnju vlastitog doma. — Ukinuli smo ogranienja na rodiljne naknade, ime smo omoguili punu plau zaposlenim rodiljama do šestoga mjeseca života djeteta.

Želite li vlast koja daje nejasna obeanja ili vodstvo koje konkretnim mjerama omoguuje bolju budunost? Pokrenuli smo borbu protiv korupcije. — U mandatu Vlade predsjednice Kosor pokrenuta je borba protiv korupcije i osigurana je neovisnost pri istragama protiv svih vrsta kriminala. — Proveli smo proces depolitizacije i profesionalizacije državne uprave. Rukovodea radna mjesta u državnoj upravi popunjavaju se iskljuivo javnim natjeajima. — Uspostavljen je zakonodavni okvir i snažne neovisne institucije koje kontroliraju i uinkovito suzbijaju korupciju. — Podigli smo razinu javne svijesti o štetnosti korupcije i važnosti transparentnoga poslovanja tijela državne vlasti.

Želite li vlast koja djeluje prema politikom kljuu ili nastavak borbe protiv korupcije koja nee poštedjeti nikoga? Osigurali smo Hrvatskoj europsku budunost. — Kada je trebalo deblokirati pregovore i osigurati europsku budunost, pokazali smo politiku mudrost i odlunost. — Uspješno smo završili pregovore za pristupanje Europskoj uniji te tijekom prve dvije godine lanstva Hrvatsku oekuje više od 3 milijarde eura iz razliitih programa Europske unije. — Posebno smo skrbili o poljoprivrednicima, kojima smo osigurali poticaje iz europskih fondova vrijedne ak 6 milijardi kuna.

Želite li vlast bez stava, koja se nikomu ne želi zamjeriti ili odluno vodstvo koje Hrvatsku ponosno vodi u Europu? Želite li vlast koja priziva MMF i strane revizorske kue da umjesto njih upravljaju Hrvatskom ili želite i dalje imati sigurna radna mjesta i primanja? Želite li vlast koja e pola mandata potrošiti na podjelu fotelja ili nastavak reformi i rast gospodarstva?

DRAGOSLAVEC SELO

Potpredsjednik Vlade Domagoj Miloševi otvorio novu cestu Potpredsjednik hrvatske Vlade i 2. na izbornoj listi HDZ-a u III. izbornoj jedinici Domagoj Miloševi u subotu je u Dragoslavec Selu otvorio novoureenu prometnicu vrijednu 300 tisua kuna. Cesta je inancirana iz programa EIB 2 i vrlo je znaajna za žitelje ovog naselja u opini Gornji Mihaljevec. Miloševi je okupljenim graanima i uzvanicima rekao kako je država u ureenje i izgradnju prometnica samo na podruju opine Gornji Mihaljevec ove godine investirala preko 2 milijuna kuna. - Na podruju Meimurske županije pak je Vlada uložila preko 1,1 milijardu kuna. Povjere li graani HDZ-u da oformi novu

Vladu, obeajem da emo u razvoj Meimurja uložiti još više novca, jer ovdašnji ljudi to zaslužuju, naglasio je Domagoj Miloševi. Sveanosti otvorenja nazoili su elni ljudi HDZ-a ŽO-a Mei-

murske županije te Sunana Glavak, HDZ-ova saborska zastupnica. Miloševi je sa suradnicima i kolegama obišao i opine Selnica i Sveti Martin na Muri. (sm)


6

Aktualno

HSLS

2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PARLAMENTARNI IZBORI

ZAŠTO DATI GLAS HSLS-u?

Za razliku od drugih, ne nudimo obeanja, ve rješenja - HSLS-ov program za predstojee parlamentarne izbore temeljen je na zbilji i HSLS ne želi prodavati ukrasnu vrpcu, a nakon toga ponuditi sadržaj koji je bitno drugaiji, ako ne i sasvim suprotan. To je pristup koji poštuje graane, a ne da ih obmanjuje, kazao je predsjednik županijskog vijea HSLS-a Josip Grivec kad govori o predizbornom programu. Gospodarski program HSLS-a nudi rješenja kroz rezove, koji su neizostavni i nužni. Naime, suoenje s ozbiljnošu situacije prvi je korak prema rješenju i temelju bolje, pravednije i bogatije Hrvatske. - Želimo, rekao je Grivec, jednake uvjete 'od Dubrovnika do Meimurja'. Novac ne smije biti sklon samo 'jugu', gdje su brodogradilišta, dok se 'sjever', gdje se i te kako radi, zanemaruje. Na listi HSLSa su sposobni, kvalitetni i odgovorni ljudi. Nositelj liste u III. izbornoj jedinici je Darinko Kosor, a prvi na listi gradonaelnik

Varaždinskih Toplica Dragutin Kranjec. Iz Meimurske županije trei na listi je Josip Grivec, naelnik Donjeg Vidovca, te Franjo Makovec, naelnik opine Sveti Martin na Muri, i Renato Slaviek, predsjednik akovekog HSLS-a. Na listi HSLS-a su ljudi koji ovdje žive, rade i stvaraju te koji žele boljitak ovom kraju, za razliku od nekih koji se u našem kraju pojavljuju samo za vrijeme izbora i obeavaju svašta, a poslije izbora ih nema, kaže Grivec. Hrvatska socijalno - liberalna stranka, prva politika stranka osnovana u osvit nove hrvatske države, u ovih je 22 godina proživljavala brojne uspone i padove, tražei ali i našavši svoje mjesto na hrvatskoj politikoj pozornici. U HSLS-u vjeruju da e tako biti i na ovim izborima. Darinko Kosor u akovec na predizborno predstavljanje dolazi u utorak, kada e biti prilike i za susrete s graanima.

29. studenoga 2011.

Puno je razloga zašto treba podržati HSLS, a najvažniji su: 1. Naš je Program od neovisnih strunjaka ocijenjen najboljim. Napravljen je na temelju zbilje, a suoenje s ozbiljnošu situacije prvi je korak prema rješenju i temelju bolje, pravednije i bogatije Hrvatske, boljem životu svih nas. Mi nudimo sadržaj, a ne ukrasnu vrpcu, ne prazna obeanja. 2. Promocija srednjeg sloja, promocija malog i srednjeg poduzetništva te obrtništva garancija je napretka, bržeg izlaženja iz krize i poveanja zaposlenosti. 3. Dostojanstvo rada i zadovoljan radnik temelj je napretka. Pravednijom poreznom politikom poveati emo najniže plae, naši vrijedni ljudi, naši Meimurci to itekako zaslužuju. 4. Žurna decentralizacija je nužnost i sigurno je jedan od znaajnih poluga bržeg, kvalitetnijeg i pravednijeg razvoja cijele Hrvatske. Sve službe, sve usluge treba približiti što je više mogue graaninu. 5. HSLS u ovoj izbornoj jedinici ima vrijedne i kvalitetne ljude, ljude dokazane u rješavanju bitnih, životnih(stvarnih) problema, ljude koji žive tu, sa svojim graanima, višestrukim biranjem provjerene, pa i one koji su dobili povjerenje graana po pet puta. Iz tih i još mnogih razloga

Josip Grivec, predsjednik HSLS-a Meimurja

ZA SVE KOJI MISLE DRUGAIJE-LISTA BROJ 15 I NOSITELJ DARINKO KOSOR!

PREDIZBORNE AKTIVNOSTI STRANAKA I STRANAKIH LISTA U MEIMURJU LJUBO JURI, nositelj liste Blok umirovljenici zajedno, Primorsko - goranski savez i Hrvatska radnika stranka

Sve podrediti domaoj proizvodnji i zapošljavanju - Temeljna politika je politika poveanja domae proizvodnje i svi instrumenti i sve investicije moraju biti usmjerene prema proizvodnji, istaknuo je na predstavljanju svog programa u akovcu prof. dr. sc. Ljubo Juri, nositelj liste Blok umirovljenici zajedno, Primorsko - goranski savez i Hrvatska radnika stranka. - Odluili smo izai na izbore zato što ne vidimo ni u jednoj politikoj opciji, posebno velikim politikim opcijama, rješenje hrvatskih problema ni hrvatskih ciljeva. Potrebno je promijeniti pristup radu, životu i politici u Hrvatskoj radi pokretanja procesa koji e zaustaviti stagnaciju i dovesti Hrvatsku do zdravog i

Ljubo Juri s kandidatima s liste u našoj izbornoj jedinci: prof. dr. sc. Nedjeljkom Štefaniem, Živkom Miševiem i Andrejom Bogdan održivog razvitka. Zbog toga je prvi prioritet naše politike otvaranje radnih mjesta, istaknuo je Juri. – Zato u našem programu na prvo mjesto dolazi industrij-

ska politika, a ona daje odgovor na pitanje što raditi, što proizvoditi i kako proizvoditi. A sve ostale politike onda se usklauju s tom politikom. Juri je na dru-

go mjesto smjestio regionalnu, budui da se svaka proizvodnja odvija u nekoj regiji Hrvatske. Tako se u svakoj regiji moraju stvoriti uvjeti za tu proizvodnju, pri emu najviše nedostaje obrazovna struktura koja bi mlade trebala nauiti kako ovladati tehnologijama uz pomo kojih se mogu eikasno iskoristiti hrvatski resursi. Nabrojio je i druge prioritete i mjere koje bi poduzeo zajedno sa suradnicima ukoliko bude osvojio simpatije biraa i sudjelovao u vlasti. U akovcu je Juri predstavio i meimurske kandidate sa svoje liste, meu kojima su ak dva poznata psihijatra: Živko Miševi i Andreja Bogdan. (BMO)

HRAST

Za pravednu plau i slobodne nedjelje Na svojoj konferenciji za medije u akovcu kandidati Hrvatskog rasta HRAST za III. izbornu jedinicu govorili su o potrebi poštivanja dostojanstva svakog radnika kao ljudske osobe, te o važnosti pravedne plae za uloženi rad. HRAST se izmeu ostalog zalaže za smanjenje prekovremenog rada kroz poticaje za nova zapošljavanja, za ukidanje rada nedjeljom, jer nedjelja je

dan za obitelj, te za dodatnu zaštitu i beneicije za žene, majke i teže zapošljive osobe. Svoja vienja i planove HRAST-a iznijeli su prof. Ladislav Ili, prof. urica Katanec, mag. Bruno Matotek, dipl. ing. Nikola Šopar i dipl. oec. Štefanija Damiš, koji se nalaze na izbornoj listi, koji redom istiu da je život neprocjenljiva vrijednost od zaea do smrti. (sm)

HRVATSKA STRANKA prava

KOALICIJA HSP i HSP dr. Ante Starevi

Predstavljen izborni program “Ružinih sedam”

Oekuju prolaz u III. izbornoj jedinici

Koalicija HSP i HSP dr. Ante Starevi predstavila je u petak svoj izborni program i kandidate za III. izbornu jedinicu, o emu je govorio Goran Rohaek, prvi na listi i predsjednik HSPa Meimurske županije. Na koalicijskoj listi je osam branitelja, a sve su domai ljudi koji tu žive i rade, kao i poduzetnici. Govorei o programu, Goran Rohaek istaknuo je sedam toaka za koje se zalaže koalicija nazvana “Ružinih sedam”, prema nositeljici Ruži Tomaši. Koalicija traži prekid procesa približavanja Europskoj uniji

Hrvatska stranka prava svoje kandidate za III. izbornu jedinicu predstavila je na konferenciji za medije u etvrtak u hotelu “Park“ u akovcu. Sjednicu je otvorio Marko Krešimir Artukovi kao drugi na listi Hrvatske stranke prava. U kratkom govoru predstavio je kandidate s liste i objasnio smjernice programa HSP-a za III. izbornu jedinicu, kao i za državnu razinu po pitanju Europske unije, gospodarstva te openitih problema koji se tiu svih graana Republike Hrvatske.

i proglašenje gospodarskog pojasa na moru, razvoj gospodarstva uz reformu poreznog sustava, smanjenje PDV-a, stimulaciju izvoza i zaštitu radnikih prava. Traži se i decentralizacija Hrvatske, jer je ona strogo centralizirana, a vidi se kamo je to dovelo i Hrvatsku, kao uostalom i Grku, koja je takoer strogo centralizirana. Zatim proglašenje nacionalne banke, jer imamo 35 banaka u Hrvatskoj, a sve one gospodare i ruše gospodarstvo. Koalicija se takoer zalaže za ulaganje u obrazovanje, od-

goj i znanost, na nain da se barem tri posto prorauna daje za znanost. Smatra se da je Bolonja uništila tisue prvostupnika koji sad ne mogu nai posao. Zaštitit e se prirodna bogatstva Hrvatske, primjerice, INA sada kontrolira oko 70 posto izvora vode, reeno je, a ona je u stranom vlasništvu. Provest e se i reforma javne uprave, previše je opina, smatraju pravaši. U javnoj upravi radi 10 posto radno sposobnih graana Hrvatske, što je previše, a njihove su plae 40 posto više nego u privatnom sektoru. (JŠ)

Nikola Levani, povjerenik za mlade HSP-a Varaždinske županije i dopredsjednik gradske podružnice Grada Varaždina, pozvao je sve birae koji do sad nisu izlazili na izbore neka to ovaj put svakako uine jer su izbori 4. prosinca prekretnica u hrvatskoj povijesti. Giuliano ani, kao prvi na listi HSP-a u III. izbornoj jedinici, objasnio je zašto se kandidirao i izmeu ostalog naglasio potrebu za promjenama nakon potrošene politike garniture koja je do sad vodila državu. - Ljudi više ne kopaju po kantama za plastine

boce, mnogi sad ve borave kraj kanti kako bi prvi ugrabili baenu bocu!, rekao je. Na pitanje zašto se kandidirao baš u III. izbornoj jedinici, a ne recimo u Splitu, odgovorio je da su problemi ljudi jednaki u cijeloj Hrvatskoj, te da se on kao Hrvat i hrvatski pjeva rado odazvao na poziv mladih ljudi u HSP-u iz sjeverozapadne Hrvatske, kako bi potaknuo sve mlade ljude da izau na izbore. HSP oekuje prolaz u III. izbornoj jedinici, nakon odlinih rezultata dosadašnjih anketa, barem troje. (BMO)


29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PARLAMENTARNI IZBORI

2011.

Aktualno

7

PROGRAMSKA SKUPŠTINA HSS-a Meimurske županije u Donjem Kraljevcu

JOSIP FRIŠI: Ne damo šume i vode u koncesiju! U nedjelju je u restoranu “Stari krov” u Donjem Kraljevcu održana programska skupština HSS-a Meimurske županije, kojoj su nazoili predstavnici stranke iz svih sredina. Uz domaina Petra Novakog, predsjednika ŽO-a HSS-a Meimurja, te regionalnog predsjednika HSS-a sjeverozapadne Hrvatske dr. sc. Zvonimira Sabatija, o programu stranke govorio je predsjednik stranke Josip Friši, te uz ostalo rekao: - Ono što mi želimo jest ponajprije razvoj sela kako bi se smanjio pritisak na gradove i novo zapošljavanje na selu, pogotovo mladih koji su ugroženi, a bez njih nema budunosti. Jednako

Sad mnogi govore kako e, pravcu. Ono na emu mi insistitako mnogi radnici ne primaju plau, pa treba uvesti regulati- kad dou na vlast, uspostaviti ramo jest daljnje jaanje oblasti vu da se plae moraju isplaivati novi proces industrijalizacije. Mi malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj seljakoj stranici u to i stvaranje novih poduzetnikih prioritetno. Druga toka našeg programa ne vjerujemo, jer se svijet tako ne zona, stvoreno ih je preko 320 je briga o ravnomjernom razvo- razvija, svijet i Europa idu u dru- u Hrvatskoj i u njima radi oko 700.000 graana. Sigurno je da ju Hrvatske. Podaci govore da su g o m to moramo raditi i dalje. pojedini krajevi Hrvatske i pet Josip Friši, Kad je rije o proizvodnji puta manje razvijeni u odnosu hrane, formirano je 190.000 na neke druge, pa planiramo predsjednik HSS-a: obiteljskih gospodarstava. nastaviti ono što smo i do Sad mnogi govore kako e, kombinatski sustav sad radili kroz Ministarstvo kad dou na vlast, uspostaviti Stari je propao, a pred nama regionalnog razvoja, razvijati pojedine krajeve kroz ra- novi proces industrijalizacije. Mi su nova promišljanja u Hrvatskoj seljakoj stranici u kako stvoriti snagu iz zvoj infrastrukture, razvoj vodoopskrbe i zaštitu voda, to ne vjerujemo, jer svijet se ta- tih 190.000 obiteljskih gospodarstava. To je moizgradnju škola, vrtia i dvorako ne razvija, svijet i Europa gue kroz povezivanje i sjena. To je proces koji treba i dalje idu u drugom pravcu danjem za isti stol u Hrvatskoj nastaviti, a na to se nadovezuje i poljoprivrednoj komori i onih razvoj gospodarstva.

koji otkupljuju poljoprivredne proizvode, onih koji ih prerauju, jednako tako i onih koji hranu dalje plasiraju na tržište. Kad je rije o zaštiti okoliša, bili smo inicijatori da se u Hrvatsku ne može unositi genetski modiicirano sjeme. Svi mi znamo da bi možda u nekoliko godina takvo sjeme dalo nešto vee prinose, no posve je upitno što poslije i što nakon toga. Uz zaštitu okoliša vezano je i naše opredjeljenje za šume i vode, koje treba sauvati za budue naraštaje. Nikako ne prihvaamo ono što neki govore da bi šume i vode dali u koncesiju strancima. Ako se to da u koncesiju strancima, onda e nam se dogoditi ono što se ve dogodilo

u energetici kad je rije o INA-i, da sad netko drugi odluuje o tome koja e biti cijena plina, koje e se nalazište eksploatirati i što se uva za neka bolja vremena, a onda smo opet mi svi skupa odgovorni kako zatvoriti energetsku bilancu. Upravo je energija kljuni faktor za razvoj svakoga pojedinog kraja. Kad ve govorimo o tome, onda je kljuno stavljanje u funkciju obnovljivih izvora energije, radilo se tu o vodi, suncu ili biomasi koje smo tek poeli stavljati u funkciju. Tu Hrvatska ima znatan potencijal i šansu da postane energetski neovisna. Od ovih izbora oekujem da ostanemo na istoj razini kao i na prošlim izborima. (J. Šimunko)


Aktualno

u Meimurju

 GDQD

8

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽUC spreman za zimske uvjete

Gotovo 3,5 milijuna kuna za troškove zimske službe Županijska uprava za ceste planira utrošiti 3,3 milijuna kuna za troškove zimske službe. Prema dosadašnjim iskustvima, procijenili su da e se potrošiti 800 tona soli iz silosa, 300 tona industrijske soli, 10 kubika kamenog posipala, 100 komada dodatnih prometnih znakova, 10 metara snjegobrana, 800 komada signalnog

kolja i 10 tona hladnog asfalta. Graevinske tvrtke “Tegra“ i “Pavlic asfalt-beton“ organizirani su tako da u zimskim uvjetima održavaju mjesta pripravnosti. U okviru priprema za zimsku službu, u ŽUC-u je održan radni sastanka s PU meimurskom, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, inspektorom

za ceste, Hrvatskim cestama, jedinicama lokalne uprave i samouprave te s ostalim javnim ustanovama na podruju Meimurske županije zbog što kvalitetnije suradnje u vrijeme izvoenja radova na održavanju cesta u zimskim uvjetima. Opine i gradovi imaju lokalnu zimsku službu za

svoje ceste, a valja znati da u opinsku ingerenciju spadaju i sve pješake i biciklistike staze na svim cestama, kao i pješaki prijelazi preko cesta. To drugim rijeima znai da su opinski komunalci krivi ako pješaki prijelaz preko županijske ceste nije oišen zbog prolaska ralice. (BMO, JŠ)

Ljerka Cividini, v.d. ravnatelja Županijske uprave za ceste: Ocijenili smo da emo ovu godinu potrošiti 3,3 milijuna kuna za zimsku službu, slino kao i ranijih godina

BANKROT Credo banke, koja je jednu od poslovnica imala i u Meimurju, u Gorianu

Štediše koje u banci imaju do 400.000 kn ne moraju brinuti PIŠE: DEJAN ZRNA Timovi Doma zdravlja u Gorianu

GORIAN DOBIVA drugi lijeniki tim ope obiteljske medicine

Bolja lijenika skrb za sve mještane U subotu su uz prigodnu sveanost otvoreni dograeni prostori objekta Doma zdravlja u Gorianu, ime je omoguen rad još jednoga lijenikog tima. Ministarstvo zdravstva je rješenjem od 12. listopada utvrdilo da nova ambulanta ope obiteljske medicine može poeti s radom. Kako je prigodom otvorenja rekla glavna sestra Doma zdravlja akovec Irena Maari Tuksar, ve je osiguran lijeniki tim koji dolazi u Gorian, a koji vodi doktorica Ksenija Vugrinec Kunštek. Naelnik opine Mario Mohari zahvalio je na pomoi županu Ivici Perhou te bivšoj ravnateljici Doma zdravlja doktorici Nevenki Krmar, kao i sadašnjem ravnatelju doktoru Branku Vriu. Drugi lijeniki tim Gorian dobiva nakon dva desetljea nastojanja da se to pitanje riješi na dobrobit mještana. Župan Perho naglasio je da e mještani imati bolju lijeniku skrb, te najavio da e hitna služba za donje Meimurje u Prelogu profunkcionirati s 1. sijenjem idue godine. Inve-

Irena Maari Tuksar, glavna sestra Doma zdravlja akovec: - Drugi lijeniki tim dolazi u Gorian, još nedostaje ugovor s HZZO-om, a sve drugo je riješeno

sticija u objekt iznosila je oko 500.000 kuna, a potrebno je još potpisati ugovor s HZZO-om i drugi lijeniki tim može poeti s radom. U zdravstvenoj ambulanti u Gorianu trenutno radi jedan tim ope obiteljske medicine i jedan stomatolog. U ambulanti Gorian danas rade: dr. Marija Gluhak, dr. Višnja Danilovi, sestre Zdenka Hranjec i Ljubica Slaviek te spremaica Biserka Krznar. (J. Šimunko)

Splitska Credo banka prva je banka kod nas od poetka krize koja je završila u bankrotu. Naime, Hrvatska narodna banka na izvanrednoj sjednici Savjeta oduzela je dozvolu za rad Credo banci, a istodobno je pokrenuta i njezina likvidacija. Banka je osnovana 1993. godine i ini samo 0,44 posto hrvatskog bankarstva. S obzirom na veliinu Credo banke, ne oekuje se da e njezin bankrot imati važnije posljedice za sustav. Meutim, osobno za graane, ali i neke druge klijente, poput jedinica lokalne samouprave, kako pišu hrvatski mediji, bit e i onih koji e i te kako osjetiti bankrot ove banke. Credo banka je preko jedne manje poslovnice, koja je bila smještena u Gorianu, poslovala i u Meimurskoj županiji. S obzirom na to da je bila jedina u tom mjestu, imala je svoje klijente, ali nemamo informaciju postoje li oni koji e osjetiti posljedice ovog bankrota. Depoziti štediša u Credo banci iznose 465 milijuna kuna i, kako u svojem priopenju istie HNB, osi-

gurani su kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i njihovi vlasnici njima e moi nesmetano raspolagati. U HNB-u napominju da e isplata štednje poeti ve za nekoliko dana. U listopadu 2008. godine, kada je poela kriza, država je podignula prag osigurane štednje sa 100 tisua na 400 tisua kuna, što znai da e biti na gubitku oni koji imaju štednju veu od 400 tisua kuna. Credo banka ve nekoliko godina posluje s gubitkom. Izvanredni nadzor HNB-a još je u svibnju utvrdio da je Uprava u svojim izvješima prikazivala stanje bolje nego što je u stvarnosti bilo.

Viceguverner se “zaletio“ spominjanjem imena banaka koje se “prate“? Nakon što je HNB oduzeo dozvolu za rad Credo banci, viceguverner HNB-a Davor Holjevac HRT-u je otkrio kako su pod pojaanim nadzorom središnje banke još etiri hrvatske banke: Banka Kovanica, Vaba banka, Karlovaka banka, Nava banka, ali u sasvim drugom kontekstu, što od njih zapravo zahtijeva središnja banka, a to je da se kod njih provode intenzivne mjere da se izvrši dokapitalizacija, odnosno da se povea adekvatnost kapitala. Meutim, samo spominja-

nje banaka u bilo kakvom kontekstu “praenja“ oito je bila prenagla. Naime, njegovu izjavu dan kasnije dodatno su pojasnili iz HNB-a, koja se može svesti na to: “da održavanja stope adekvatnosti kapitala i situacija u ovim bankama nipošto nisu podudarna sa stanjem i razlozima koji su doveli do oduzimanja odobrenja za rad i pokretanja prisilne likvidacije splitske Credo banke“. Oito je i HNB procijenio da je viceguverner malo “istrao pred rudo“ i “zaletio“ se u izjavi, jer izjava, kad se izuzme iz konteksta i ostanu samo imena banaka, može i te kako zvuati zabrinjavajue za sve klijente, ali i šire, posebice s obzirom na neka loša iskustva naših štediša kada su u pitanju neke banke koje su propale ‘90-ih godina. Takvo nešto nije potrebna ni jednoj banci, a kamoli onima “prozvanima“. Priopenjem se, koje objavljujemo u cijelosti, javnosti obratila i jedna od prozvane etiri banke VABA – Varaždinska banka, koja istie da nema razloga za bilo kakvu zabrinutost klijenata banke, meutim, samo spominjanje banke u kontekstu itave prie zasigurno nije nimalo ugodno za banku i njezin tržišni brend. 

VABA D.D. BANKA POSLUJE stabilno i sukladno postavljenim ciljevima

Credo banka poseban je sluaj i ne može se povezivati s drugim hrvatskim bankama Nakon što je u utorak objavljena vijest vezano uz pokretanje procesa likvidacije Credo banke, na hrvatskom bankarskom tržištu došlo je do stvaranja nedoumica i brige za stabilnost štednih uloga, pa iz Vaba d.d. banke Varaždin poruuju: „Poslovanje Vaba d.d. banke Varaždin u potpunosti je stabilno,

odvija se sukladno svim zakonskim, podzakonskim i internim aktima, te sukladno postavljenim planovima i zacrtanim ciljevima Banke. Posljednje provedene redovne revizije Hrvatske narodne banke potvrdile su stabilnost i kvalitetu našeg poslovanja. S obzirom na usmjerenost Banke na kontinuirani razvoj i

namjeru daljnjeg strateškog pozicioniranja na tržištu kao snažne regionalne banke za inanciranje malih i srednjih poduzetnika, Banka je u procesu kapitalnog jaanja te je u pregovorima s renomiranim potencijalnim investitorima. Najbolji dokaz kvalitete našeg poslovanja naši su zadovoljni kli-

škole. I kree dalje. Tako i mi kao zajednica trebamo krenuti dalje. Svatko u svom kraju treba uiniti što je god mogue da on i ljudi oko njega žive bolje. Stvorili smo nove proizvodne pogone, više izvozimo nego što uvozimo. Istina, nemamo dovoljno kvalitetnih radnih mjesta, ali imamo podlogu da ih stvorimo. Obrazovaniji smo nego prije dvadesetak godina i svjesniji da na tome neprestano trebamo raditi. Izgradili smo iziku infrastrukturu. Kue su nam komfornije i za život kao prije, sada trebamo graditi mrežu zadovoljnijih ljudi, graditi bolje meuljudske odnose. U ovih dvadeset godina uvjerili smo se da prevelike razlike meu ljudi-

ma ponižavaju jedne i druge. Ni omalovažavanje radnika, ali ni antipoduzetnika klima zbog tajkunizacije, ni jedne ni druge nije uinilo ponosnim pripadnicima svoje skupine. Na kraju se svatko u svoj poziciji osjea pokislo i, da prostite na rijei, “posrano”. Dakle, materijala za graenje drugaijih odnosa ima za narednih dvadesetak godina. Samo je pitanje želimo li kao ljudi suprotstavljenih skupina sklopiti primirje i poeti graditi odnose iznova. Želimo li da svaki kvart, svaka obitelj ili pojedinac bude bolje ili emo tjerati mak na konac i uživati u sukobljavanju i politici im gore - to bolje. Za koga? U tom sukobljavanju nestat emo

jenti, kao i depoziti, iji rast kontinuirano bilježimo, stoga razloga za brigu naših klijenata uistinu nema.“ Hrvatska narodna banka juerašnjim je priopenjem takoer potvrdila kako je prema pokazateljima adekvatnosti kapitala i u pogledu likvidnosti situacija u Vaba d.d. banci Varaždin stabilna.

POGLED ODOZDO

Iz traume u samopoštovanje Umorni smo od loših vijesti, a alergini od raznih prognoza kako nismo ni svjesni kakva nas tek crna stvarnost eka sutra. Ma sve ste to krivi vi mediji, rei ete mi. Premda ništa lakše nego ubiti glasnika loših vijesti. Novinari s podužim životnim i radnim iskustvom svjedoci su razliitih oekivanja društva u razliitim razdobljima. Bilo je vremena kada se našu profesiju pritiskalo da pokazuje samo lijepu, lakiranu stvarnost i govori kako svaki dan u svakom pogledu napredujemo,

premda je stvarnost drugaija. Nakon toga javnost je željela da sva desetljeima potiskivana šutnja i prljavština ispod ružiastog tepiha bude iznesena i isprašena u javnosti. Taj fenomen javnog i temeljitog prašenja svake prljavštine u javnosti slian je onom iskustvu kada ovjeka koji je pretrpio veliku traumu svaka izgovorena rije o traumi oslobaa. Olakšava mu preživljavanje. Kao i za ovjeka koji je preživio traumu, tako i za društvo koje se osjea povrijeenim postoji vri-

jeme za žalovanje i zacjeljivanje rana, a nakon ega treba krenuti u život. Možda bismo sadašnju fazu trebali iskoristiti za prestanak žalovanja i izgradnju samopoštovanja uz vjeru u život. Nema smisla ostajati u ahuri samosažaljenja. U njoj je možda toplo i ugodno. Ugodnije nego izai u život, ali onda emo vjeno ostati i liinka nikada nee biti potpuno ostvareno bie. Da, u redu, dogodile su nam se loše stvari, ali svaki pametan ovjek to iskoristi kao temelj životne

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

s ovih prostora, a svu ovu infrastrukturu koju smo krvavo gradili, odvajajui da bi nam bilo bolje, uživat e neki drugi.


29. studenoga 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

GRADSKA VIJENICA na parkiralištu MT-a oekivano izazvala polemike na akovekom Gradskom SAJMIŠTE stambeni blok (II) i dalje vijeu, ali ne tako bune kao što su bili neki drugi puno banalniji sluajevi izaziva reakcije itatelja - stanara

Zašto se akoveki gradonaelnik Šalamon odluio u vrijeme krize za ovaj riskantni potez? PIŠE: BOŽENA MALEKOCI – OLETI

akovec od izgradnje zatvorenih akovekih bazena nije imao znaajniju veliku investiciju. U samom središtu Grada od izgradnje Centra za kulturu i susjedne robne kue prošlo je tridesetak godina. U trenutku kada je akovec dobio status grada nije ak imao ni gradsku vijenicu, pa je prvo djelovanje Gradske uprave vezano za današnju FINA-u, gdje je u poetku djelovala prva gradonaelnica Marija Ruži sa svojim prvim suradnicima. Kasnije je u nekadašnju zgradu urbanizma preseljena današnja gradska vijenica. Prva gradonaelnica Ruži sredinom devedesetih vijenicu je uredila koliko je za tadašnje prilike bilo primjereno. Danas gradska vijenica ne izgleda reprezentativno. Vanjska stolarija vapi za bojom, ljeti cvjetne tegle skrivaju raspucanu drvenariju. Ako gledamo iz financijske ili ekonomske perspektive, postavlja se pitanje zašto baš sada graditi vijenicu, kad se Grad bori s minusom u proraunu. S druge strane, vijenica je osoba iskaznica jednog grada. Ona može biti brend, nešto što se nalazi na razglednicama ili poštanskim markama kao zaštitni znak nekog grada, što je lijepo rekao vijenik Romano Bogdan (HNS). Vijenice su uvijek reprezentativne, a ne obine poslovne zgrade. One mogu biti pokazatelj kamo ide neki grad, emu stremi. Zbog toga gradonaelnikovu inicijativa za izgradnju vijenice nije mogue gledati samo kroz prizmu: ajmo riješiti pitanje nedostatka uredskog prostora koji nedostaje sadašnjoj Gradskoj upravi, koja e se zbog preuzimanja novih zakonskih obveza i poveavati.

Veinom glasova prihvaena odluka o javnom pozivu potencijalnim investitorima Gradsko vijee veinom je glasova vladajue koalicije prihvatilo da se uputi javni poziv potencijalnim investitorima zainteresiranima da na gradskom zemljištu, na parkiralištu MT-a, za uzvrat za zemljište, komunalni doprinos i pravo gradnje riješe i pitanje gradske vijenice. Inicijativa da se kroz javno - privatno partnerstvo riješi pitanje vijenice pokrenuto je i 2009. godine. Tada se osam firmi javilo na javni poziv, ali sa željom da grade, a ne i financiraju gradnju, kazao je Šalamon. U obrazloženju odluke za novi javni poziv, gradonaelnik Šalamon naveo je sljedee argumente. Postoji

interes investitora da se u centru akovca na MTovom parkiralištu izgradi nova poslovna zgrada tlocrtne površine 2.200 etvornih metara na tri etaže, znai bruto površine oko 6.600 metara, te podzemne garaže oko 10.000 etvornih metara, mogue i na više podzemnih etaža. U podzemnoj garaži bilo bi 400 parkirnih mjesta, s ulazom i izlazom na ulicu Matice hrvatske, a eventualno i ispod Trga Republike, i s dva ulaza –izlaza: na ulicu Tome Masaryka i ulicu Matice hrvatske. PoAko tre-

uspije pokrenuti izgradnju reprezentativne, troškove uklopljene u prostor i uz e t a ž iranja to komercijalne zgrade na i upis najatraktivnijem prostoru u središtu u zemljišakovca, gradonaelnik e biti “na n e konju“, no, krenu li stvari u krivom k njismjeru, sam bi sebe politiki ge,PDV za izvrzakopao, i to nakon što je tri šene raputa osvajao mandat dove gradbu nje i sve ostale gradonaelnika i z gradnje nove zgrade Gradske uprave argumentirao je s obzirom na sve veu važnost Grada kao centra Meimurske županije i gravitacijskog središta šireg prostora u uvjetima ulaženja u EU. Proces decentralizacije ve je uvelike zapoeo i najvjerojatnije e u skorije vrijeme akovcu donijeti puno vei znaaj i broj dodatnih poslova, a ve sada se u zakonskoj regulativi spominje preuzimanje adekvatnog dijela poslova ŽUC-a, a izdavanje akata za graenje ve je preuzeto od državnih službi 2008. godine.

Ulog u investiciju Grad bi, ukoliko se ue u ovu investiciju, uložio 7.426 etvornih metara po cijeni od 200 eura po metru etvornom, što iznosi 1,485.200 eura. Pravo graenja na neodreeno vrijeme po cijeni od 0,5 kuna po metru kvadratnom na pedeset godina iznosilo bi 103.474,80 eura, komunalni doprinos za podzemni i nadzemni dio gradnje ukupno bi iznosio 327.262 eura. Ukupno bi Grad ušao u projekt s ulaganjem od 1,915.936,80 eura. Investitor bi morao uložiti sva potrebna financijska sredstva, "od ideje do realizacije" nove graevine, do uporabne dozvole, etažiranja i uknjižbe prava vlasništva, ukljuujui: troškove pozivnog natjeaja za odabir projektanta ili troškove raspisivanja i provoenja arhitektonsko - urbanistikog natjeaja i nagrada bude li potrebno. Troškove projektne dokumentacije i reviziju projekata, troškove svih prikljuaka na komunalnu inrastrukturu,

troškove nastale u vezi s gradnjom i sve one koji nisu navedeni kao ulog Grada akovca. Za svoj ulog Grad akovec treba dobiti najmanje 1.350 metara etvornih neto površine uredskog i drugog prostora, odreena trajna prava na potrebnom broju parkirnih mjesta. Pravo korištenja, odnosno zakupni prostor s pravom kupnje do 2.000 etvornih mjesta neto korisne površine, uz pravo da se plaena zakupnina urauna kao otplata kupoprodajne cijene. Zakupnina ne smije biti vea od 7 eura po metru kvadratnom, ukljuivo i PDV.

HDZ šutio, HSLS-ovac Slaviek žestoko diskutirao, HNSovac Varga nije za žurbu

kovcu da svoje zemljište unese kao ulog za rješavanje prostornih problema vijenice i da jedino tako može kroz svoje zemljište dobiti najviše i pokrenuti investiciju s drugim sadržajima, ukupno vrijednu od 60 do 100 milijuna kuna, te dati posao graevinskoj operativi. Slaviek je uzvratio da otvaranje tog posla ništa ne garantira našim graevinarima, jer k nama dolaze firme s jetinijim ponudama iz Slavonije, pa argument pokretanja domae operative ne stoji. I dok je gradonaelnik Šalamon isticao da Grad ne želi financirati izgradnju vijenice, ve traži investitore, ak i vijenici iz njegovih redova pozivali su na oprez. Nekoliko su puta ponovili da vijenica mora biti samostojei i reprezentativni objekt koji e dati peat Gradu. Na to se Šalamon ak i malo uvrijedio, ustvrdivši misle li da se on zalaže za nešto što bi bilo ružno. No, nipošto nije želio uti da Grad raspisuje natjeaj za cjelovito arhitektonsko urbanistiko ureenje bloka od parkirališta MT-a preko Trga Republike do nekadašnjeg igrališta MT-a, izgovarajui se nedostatkom novca. S jedne strane naglašavao je

akoveki

Renato Slaviek iz se HDZ ovaj put, za HSLS-a podsjetio je grarazliku od ranije, odluio donaelnika da u GUPza šutnju kada je u pitanju u postoji prethodna obveza za rješavanje ova važna gradska odluka. Je cijelog prostora ne sa- li to znak da ovaj put prešutno mo parkirališta MTi bez rasprave podržava a, ve i oblikovanja Trga gradonaelnika? Republika i cijelog bloka oko njega. Uz to je izrazio dvojbu potrekako e se gradska vijenica uklopiti u buduu graevinu bu da se o tom projektu vodi od tri etaže. To bi bilo kao i javna rasprava, a s druge orsmjestiti vijenicu na prvi kat sirao objavu javnog poziva u robne kue “Meimurka“, pri predloženom obliku, tako da emu bi jedno stubište vodilo je u zraku visio dojam da neido Gradske uprave, na koju bi menovani investitor "iza vrata ukazivala ploica na proelju nestrpljivo eka ishod rasprave“, odnosno hoe li gradonazgrade. Gradonaelnik Šalamon elnik "progurati" odluku. Takva atmosera nije dou svojoj je argumentaciji naglašeno isticao da Grad nema bra. Ukoliko se prie izgradnji nove graevine od ak vlastiti novac za investiciju, da je ovo prilika Gradu a- 6.000 etvornih metara na

tri etaže i s podzemnim parkiralištem, takva e zgrada dati potpuno novu vizuru Gradu. Nipošto ne bi bilo dobro da kapital, posebno nije li profinjena i istanana ukusa, odredi buduu vizuru akovca. Budui da ne znamo što stoji u ponudi gradonaelniku, možemo samo nagaati. Ne bi bilo zgodno da se na ulazu u gradsku vijenicu sudaramo sa šopingholiarima s paketima. Gradska uprava ima svoj život i kontakte s razliitim vrstama ljudi, od onih s najveim socijalnim problemima do onih na visokoj državnoj razini, pa postoje neka pravila o primjerenosti tog prostora za sve one koji dolaze na vrata gradonaelniku. Dragutin Bajsi iz SDP-a kazao je da ga brine cijena od 200 eura za kvadrat zemljišta, nije li to premala cijena za ovu lokaciju. Kazao je da kod odabira investitora treba biti oprezan, podsjeajui uvijeno na javne pogovore vezane uz investitore i "preprodaju" zemljišta za Lidl. uro Bel (HD) je kazao da se njemu ini kako bi puno bolja lokacija za podzemnu garažu bilo bivše igralište MT-a, koje ima i bolji izlaz na prometnice. Josip Varga iz HNS-a kazao je da žurba u odluivanju oko vijenice nije potrebna i založio se da vijenica bude reprezentativna i zasebna zgrada, manja tek za gradonaelnika i najuže suradnike, a da ostali službenici budu u najneposrednijoj blizini. Inae, za razliku od ranijih “gradskih sijela“, HDZ se ovaj put odluio za šutnju. To i te kako bode oi s obzirom na dosadašnju obaveznu kritiku mnogih stvari kad je Grad akovec u pitanju. Uglavnom, za sada e tek objaviti javni poziv koji je neobvezujui. Nakon toga Gradsko vijee donosi odluku ide li se u daljnju proceduru i izvoenje. Gradonaelnik za sada ima dovoljno argumenata da javni poziv proglasi neodgovarajuim, ali i dovoljno ruku da provede daljnje korake u realizaciji. 

Mazanje oiju gradskih elnika? U prošlom broju Meimurskih novina naeli smo temu oko problema u stambenom bloku na Sajmištu, iji graeni traže rješenje za ogranienje prometovanja kroz parkirališni prostor, ureenje djejeg igrališta u unutarnjem dvorištu zgrada, kao i javnu rasvjetu uz ovaj stambeni blok. No, dobivenim odgovorima, koje je dao Zoran Vidovi, zamjenik gradonaelnika, ponovno je izraženo nezadovoljstvo. - Kako može izjaviti da je to naše zemljište kad stanari u vlasništvu imaju samo zemljište gdje je sama zgrada i 5 m pred zgradom. Što se tie rasvjete i usporedbe da su graani u drugom kvartu ZAVNOH-a masno platili komunalni doprinos, zar to znai da ga mi nismo platili, pa prema

tome moramo ekati 10 godina? Kako je mogue da platiš komunalni doprinos i onda moraš ekati više od 5 godina da dobiješ nešto za te novce? Što se tie djejeg igrališta, kad ujem da su na njega potrošili 400.000 kuna, padne mi mrak na oi, pa za naše igralište bilo bi dovoljno i pola tog iznosa, možda ak i manje. Zamjenik gradonaelnika ništa nije rekao zašto barem nije sanirano sa zemljom i travom u unutrašnjosti zgrada, nego se još vide tragovi okolnih investitora - gdje su tu komunalne službe? A što se tie njegovog poziva da mu se graani jave oblikovanim zahtjevima, razoarano su konstatirali: - Zahtjeve smo službenim putem ve slali, tako da, iskreno, poziv je mazanje oiju. (BMO)

OPINA Šenkovec

Ulica Augusta Šenoe ponovno otvorena za promet

Prilikom sveanosti otvaranja rekonstruirane ulice Augusta Šenoe - opinski naelnik Vladimir Novak i predsjednik Opinskog vijea Mijo Beluži Investicijski ciklus, koji je zapoeo u ovoj godini u opini Šenkovec, obuhvaa radove u vrijednosti približno dva i pol milijuna kuna, što predstavlja gotovo polovicu ukupnog prorauna opine Šenkovec. Dio tog ciklusa bila je ulica Augusta Šenoe u vrijednosti od milijun sedamsto tisua kuna. Prošli je tjedan, nakon završetka dvije aze projekta, 650 metara te ulice ponovno otvoreno za promet. Opinski naelnik Vladimir Novak tom je prigodom istaknuo da je cijeli ovaj projekt zapoet još 2005. godine na inicijativu tadašnjeg naelnika, a dolaskom na vlast današnje garniture on e biti završen, što je i dokaz da se u Šenkovcu ne gleda koja je vlast izradila kakav projekt, ve njegova kvaliteta. Investitor cijelog projekta, koji je podijeljen u tri aze, je Opina Šenkovec, a prva aza obuhvaala je poetnih tristo metara, s ukupnom vrijednošu od 600.000 kuna. Po završetku radova na prvom dijelu projekta, krenulo su realizaciju izgradnje druge aze, što nije bilo u prvotnom planu, ali reprogramiranjem nekih sredstava i priljevom novih ukazala se i ta mogunost pa se odmah pristupilo i re-

alizaciji druge aze izgradnje. Vrijednost radova tog dijela projekta bila je oko devetsto tisua kuna, a ista se cijena predvia i za treu azu projekta, u iju e se realizaciju krenuti idue godine. Na sveanosti u Šenkovcu bio je i meimurski župan Ivica Perho, koji je kazao da je ovaj projekt Opine Šenkovec, u iju su izgradnju utrošena njezina vlastita sredstva, bez financijske pomoi Županije, zapravo i smjer svim buduim saborskim zastupnicima i državnoj vlasti da je potrebno voditi rauna o zakonskim rješenjima lokalne i regionalne samouprave kada je rije o opinama u ovakvom obimu. - Veseli me, kazao je župan Perho u šali, da mogu otvoriti i nešto u što Županija nije morala uložiti ni kunu svojih sredstava. Šenkovec, dodao je župan, kada se govori o ukidanju pojedinih opina, primjer je kako je zapravo opina potrebna i da ima svoj smisao, te je dokaz da je i u vrijeme smanjenih prihoda mogue dobro raditi. Izvoa prve aze rekonstrukcije ulice je bilo poduzee “Niskogradnja Huek” iz Petrijanca, dok je projekt druge aze izgradnje realizirala akoveka Tegra. (Siniša Obadi)


10

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

GOSPODARSKO SOCIJALNO vijee Meimurske županije o županijskom proraunu, ali i potencijalnim ulagaima u meimurske gospodarske zone

Kinezi i Južnokorejci zainteresirani za ulaganje na vojarni i uz autocestu PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Gospodarsko socijalnom vijeu, sastavljenom od predstavnika politike, sindikata i gospodarstvenika, meimurski župan Ivica Perho predoio je proraun Meimurske županije za iduu godinu. Kazao je da e to biti proraun otrježnjenja, za kakav se on zalaže ve duže i znatno prije, kada se to nije prihvaalo na drugim razinama, a da sada slijedi prilagodba u smislu da se troši onoliko koliko se ima. No, kao i obino, u takvim situacijama rasprava ode u šire okvire, što nije nužno loše jer se radi o meusobno povezanim akterima koji životno djeluju jedni na druge. Od poduzetnike aktivnosti ovisi zapošljavanje. Od broja zaposlenih i visine njihovih plaa ovisi punjenje županijskog, ali i opinskih i gradskih prorauna. S druge strane, politika može djelovati tako da potakne vee zapošljavanje i gospodarsku aktivnost. Naravno, zadaa je sindikata da štiti interese radnika, koji su u tom trojstvu najslabija karika u lancu.

Posljednje zasjedanje meimurskog GSV-a donijelo je, kao i uvijek, i dobre i loše vijesti o aktualnoj situaciji

Domae gospodarstvo velikim dijelom toliko je iscrpljeno da nema nekih veih mogunosti za investiranje. Zbog toga i dvije najvee poduzetnike zone, nad kojima ingerenciju ima Županija, teško mogu popuniti novim investicijama. Županija pak te dvije zone ne želi jednokratno prodati, ve nastoji da se u njima pokrene što kvalitetnija gospodarska aktivnost, kako bi se kroz poveano zapošljavanje

i porez na dohodak popunili županijski proraun i lokalni prorauni, ali i poveavao standard stanovništva.

Strani investitori pokazuju zanimanje za ulaganja Župan je takoer kazao da su za ulaganje u te dvije zone zainteresirani kineski i južnokorejski investitori, što su dali do znanja veleposlanici njiho-

vih zemalja za nedavnog posjeta velike grupe veleposlanika Meimurju. Da je Meimurska županija naklonjena ulagaima, potvrdio je i njemaki veleposlanik na temelju pozitivnih iskustava kod njemakog ulaganja u tvrtku “Haix“ u Maloj Subotici. No, strana ulaganja ne sviaju se a priori svim domaim poduzetnicima, prigovarali su da strana konkurencija auto-

matski guši domau proizvodnju u istoj branši. Meimurski župan govorio je i o tome kako pomoi trenutano graevinskom sektoru kojemu nedostaje posla. Skrenuo je pozornost na ureenje zgrade u Križovcu, u kojoj se nalazi Javna ustanova za zaštitu krajolika, gdje e biti posla za graevinare. Poslova za graevinare ima i kroz radove na poveanju energetske uinkovitosti javnih zgrada, izvedbom asada koje bolje izoliraju pa se troši manje energije za njihovo zagrijavanje, zamjenom stolarije koja takoer bolje uva toplinsku energiju. Predstavnik Elektre u prvi mah nije dobro shvatio o kakvoj se energetskoj uinkovitosti radi, pa se obrušio na avoriziranje obnovljivih izvora energije. Kazao je da se kune uložene u suneve elektrane daju pojedincima koji po šest puta veoj cijeni prodaju kilovat elektrine energije. Usprotivio se takvoj politici da se elektrane postavljaju u gospodarske zone. No, injenica je da broj sunevih elektrana kod nas raste. 

Banke guraju svoje Meutim, ono što je odjeknulo poput bombe na tom sastanku jest glasno izreena injenica da javnim natjeajima drmaju banke, a ne više politika u odabiru svojih miljenika. Mo financijskog sektora toliko je ojaala da banke odluuju temeljem svojih interesa ili štitei svoje interese tko e što izvoditi u poslovima javnog nadmetanja, pri emu prednost daju tvrtkama povezanima s njihovim poslovanjem, bilo da ih izvlae iz teškoa ili da ne dou u teškoe. Domai graevinski sektor priznaje da je na koljenima i, kad se otvori novi val investicija, koji je nužno pred vratima, posao e dobivati strane kompanije. (BMO)

SVEANOM SJEDNICOM Gimnazija akovec proslavila 50. obljetnicu djelo

Suglasnost Minista proširenje najljepši - Znali smo da se radi o vrlo kvalitetnoj gimnaziji, no konkretnih dokaza nismo državnu maturu. Tada smo se doista uvjerili da je Gimnazija akovec jedna od sjednici državni tajnik Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa Želimir Janji na projekt proširenja, koje škola eka ve dugih deset godina PIŠE: Bojana Španiek FOTO: Zlatko Vrzan

Ljepši poklon Gimnazija akovec za svoju veliku 50. obljetnicu nije mogla poželjeti - iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa stigla je suglasnost na projekt kojim e se škola iz preskuenih prostora napokon proširiti i dobiti uvjete za rad kakve zaslužuje. Napori da se to postigne traju ve deset godina, tijekom kojih su se zaredala brojna neostvarena obeanja, zbog kojih su, izmeu ostalog, ve dva gotova projekta i propala. Ipak, suglasnost, koju je na sveanu sjednicu sa sobom donio državni tajnik Želimir Janji, garancija je u koju svi želimo vjerovati, pogotovo jer e se projekt sada moi aplicirati na razliite izvore financiranja – od županijskog prorauna do sredstava iz europskih investicijskih ondova. Postojea je zgrada, istie ravnateljica Tea Runjak Dragi,

izuzetno unkcionalna i kvalitetno graena, no namijenjena je za 12 razrednih odjela. injenica da ih je danas ak 28, dakle, više nego dvostruko, sama i više nego dovoljno govori koliko je proširenje nužno. Prema projektu za koji je stigla suglasnost, a koji je izradila Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh., proširenje bi se odvijalo u tri aze – u prvoj bi se azi sa sjeverne strane dogradilo 8 uionica, nakon toga prostor za garderobu i ueniki klub, u drugoj azi i 4 kabineta, a u završnoj azi Gimnazija bi napokon dobila i vlastitu sportsku dvoranu.

Dodatne aktivnosti i programi najviše pate I nakon dogradnje broj razrednih odjela ostao bi fiksiran na njih 28, ali kvaliteta nastave daleko e se poboljšati. Pri tom se ne misli na uvoenje jednosmjenske nastave, o kojem bi se eventualno moglo

razmišljati tek po završetku tree aze izgradnje, ve o dodatnim prostorima u kojima bi se nesmetano mogle odvijati sve dodatne aktivnosti. - Mi smo prepoznatljivi po izbornoj i akultativnoj nastavi, po slobodnim aktivnostima,


29. studenoga 2011.

Obrazovanje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TEHNIKA ŠKOLA akovec

Prednjae u prilagoavanju potrebama i željama tržišta Tehnika škola akovec u posljednje vrijeme uinila je najvei iskorak u prilagoavanju i približavanju školstva potrebama tržišta. U petak je Dražen Blažeka, ravnatelj škole, predstavio i netom završen EU projekt "Izrada novog kurikuluma tehniara za raunarstvo, prilagoenog promjenama na tržištu rada". On e u konanici rezultirati uvoenjem novoga nastavnog programa u sljedeoj školskoj godini. Naime, izmjeni kurikuluma prišlo se zbog toga jer program za raunarstvo datira iz 1995. godine. Na projektu vrijednom 135 tisua eura, pored akoveke Tehnike škole, koja je odradila najvei dio posla, sudjelovale su i Tehnika škola "Ban Josip Jelai" iz Zaprešia te "Elektro in raunalniška šola" iz Ptuja. Projekt je ukljuio i edukaciju 10 profesora u ljetnim mjesecima, tijekom koje su stjecali nova znanja kako bi ih mogli prenijeti svojim uenicima. Tehnika škola akovec

Tehnika škola od sljedee godine dobiva novi nastavni program, a škola je dobila još više na funkcionalnosti netom završenim spojnim hodnikom s radionicom

zbog svih napora koje ini da bude što suvremenija i programima i opremom poluila je rezultate i u poveanom interesu uenika za upis u tu školu. Po prvi put ove škol-

ske godine ona je popunjena u prvom roku, kako je najavio ravnatelj škole, narednih godina planiraju poveanje kvote za upis uenika u raunarstvo.

Novi spojni hodnik izmeu škole i radionice Nakon prezentacije novog kurikuluma za raunarstvo, nazoni su mogli razgledati i

novi spojni hodnik koji povezuje glavnu zgradu Tehnike škole s radionicom. Investicija je bila "teška" gotovo 900.000 kuna, a u cijelosti je inancirana iz decentraliziranih sredstava.

Na sveanosti su pored ravnatelja i djelatnika škole bili i župan Meimurske županije Ivica Perho, proelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Sonja Toši Grla, predstavnici izvoaa radova te projektanti. Tom prilikom župan je istaknuo da je razvoj obrazovne infrastrukture jedan od prioriteta Županije, a Tehnika škola akovec zasigurno je ve sad jedna od predvodnica našega budueg razvoja. Ulaganje u obrazovanje i obrazovnu infrastrukturu direktno je ulaganje u budunost i razvoj. Novi objekt, osim što osigurava jednostavniju i neposredniju komunikaciju izmeu dva dijela škole, omoguava i lakšu kontrolu uenika, jer više ne moraju svako malo izlaziti iz školske zgrade. Kako je na otvaranju naglasio ravnatelj Tehnike škole Dražen Blažeka, izgradnja spojnog hodnika druga je faza projekta adaptacije i dogradnje škole. U prvoj fazi prije etiri godine izgraena je nadstrešnica kod ulaza, a trea završna predvia gradnju manje školske sportske dvorane. (BMO)

ovanja

metoda rada i pouavanja, koje su uenici prihvaali i ugraivali u sebe. - Naša se škola kao institucija proilirala upravo na zajedništvu svih onih koji u njoj rade – profesora, administrativnog i tehnikog osoblja, svih njenih zaposlenika, uenika i njihovih roditelja. Sve smo gradili uzajamnim povezivanjem, jer mi smo jedan veliki tim i, da se poslužim rijeima gospoe Priske Kular, jedna velika obio imali sve dok nismo krenuli u vanjsko vrednovanje i telj, kazala je. najboljih gimnazija u Hrvatskoj, rekao je na sveanoj Konkretna potvrda ispravi, te ravnateljici Tei Runjak Dragi uruio suglasnost nosti takvoga naina rada stigla je i s prvim rezultatima državne mature i vanjskoga vrednovaSveana sjednica održana je prošli nja, ali i kasnijim uspjehom gitjedan u Centru za kulturu akovec mnazijalaca na fakultetima. - Ta radna odgovornost, volja za uenjem i upornost u radu prenose se i na studentsku populaciju naših uenika, što nas ini prepoznatljivima i na fakultetima, pojašnjava Runjak Dragi, i dodaje kako su baš prošli tjedan od zagrebakih Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Fakulteta Nova elektronike i raunarstva zgrada u koju primili priznanje koje faje škola uselila 1967. kulteti daju školama iz iznimno je kvalitetna i kojih su proizašli njihovi funkcionalna, istie ravnateljica najbolji studenti. Gimnazija akovec Tea Runjak Dragi, no u svojih je 50 godina popredviena je za 12 razrednih stavila i ostvarila viziju suvremene škole s otvoodjela. U Gimnaziji akovec renom komunikacijom koji zbog pomanjkanja prodanas ih je nastavnika i uenika, uestora najviše pate. Radimo u tiak 28! nika koji svoje mišljenje može komadu od 7 do 19 sati, i tek v e iskazati, ali ga i razvijati, viziju subotama možemo krenuti u volje ili dodatne aktivnosti, pojašnja- želje profesora, jer su, što rav- škole koja se više od svega trunateljica posebno istie, ueni- di potencijale svojih uenika va ravnateljica. U tom smislu nikada se pro- cima uvijek davali puno znanja, pretvoriti u njihove resurse. I u blem nije postavljao iz perspek- novih iskustava, puno novih tome svakako i uspijeva. 

rstva za poklon školi!

Gimnazija akovec svojih 50 ljeta proslavila je sveanom sjednicom, koja se prošlu srijedu održala u Centru za kulturu akovec, a kojoj su nazoili njeni sadašnji i nekadašnji djelatnici i uenici, kao i gradski i županijski dužnosnici. U posebnom glazbeno - scenskom programu, koji su pripremili profesori Branka Srnec Tompa, Mirjana Vidovi, Nada atlai, Damir Rodiger i Zlatka Grahovec, nastupilo je ak 90 mladih gimnazijalaca, a prikazan je i kratki ilm “Fragmenti sjeanja – šezdesete”, u

kojem se nekadašnji gimnazijski profesori sjeaju vremena provedenog upravo u ovoj školi i elana s kojim je 1967. godine tada mlada profesorska garnitura kre-

nula u novu fazu njena života. Upravo taj elan, nadamo se zajedno sa sadašnjim djelatnicima, stii e uskoro i kroz novo prostorno ruho škole. (bš)


12

Crna kronika

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

je radio, nakon što je uskrsne blagdane proveo u krugu obitelji.

UBOJICA Dejan emerika zbog brutalnog ubojstva bratia morat e najbolje godine života provesti iza rešetaka

SUDAC IGOR PAVLIC Okrutno, bešutno, hladnokrvno i pomno planirano ubojstvo 30 godina zatvora PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN

Okrutno, bešutno, hladnokrvno i pomno planirano ubojstvo – tim je rijeima predsjednik Sudskog vijea Županijskog suda u Varaždinu Igor Pavlic okarakterizirao nezapameni zloin koji je krajem travnja ove godine, na Uskrsni ponedjeljak, poinio 22-godišnji Dejan emerika iz Palinovca, usmrtivši vlastitog, deset godina starijeg, bratia Marija emeriku iz istog mjesta. Mladi ubojica u utorak je osuen na trideset godina zatvora.

U obrazloženju presude sudac Pavlic istaknuo je i kako je Dejan emerika pokazao izrazito visok stupanj brutalnosti i upornosti. - Imali ste dug koji ste trebali vratiti, to je nedvojbeno. Pomno ste odabrali osamljeno mjesto na koje ste ga pozvali, ak ste i auto ostavili tako da gleda prema glavnoj cesti. Nož u autu, ista odjea, oprali ste auto – sve to govori da ste ubojstvo detaljno planirali, pa ak i to da ne padne sumnja na vas. Koliko ste bili odluni, govori i injenica da ste susret dogovorili u blizini romskog naselja, raunajui na to da e sumnja

pasti na tree osobe. Kad vam je plan propao, legli ste na tlo i tvrdili da ste bili napadnuti. To vam je brati, osoba koja vam vjeruje, nije ni nasluivao što bi mu se moglo dogoditi. I sami ste rekli da vam je bio kao brat. Njegovi su roditelji ostali bez sina jedinca. Kako e oni dalje živjeti?, rekao je sudac u ovom postupku.

Ubio ga zbog duga Podsjetimo, emeriku je sud teretio da je na cesti izmeu Podturna i Ferketinca na smrt nožem izbo Marija emeriku. Motiv tog zloina (koji

je Dejan emerika ubrzo nakon uhienja pritisnut dokazima policiji priznao) jest koristoljublje. Od roaka kojeg je usmrtio ranije je u dva navrata posudio novac koji mu nije mogao vratiti jer ga je potrošio. Bavio se kockanjem. Radi se o svoti od 4.500 eura i 70.000 kuna. Kobne veeri slanjem sms poruka nagovarao je žrtvu da se nau kako bi dogovorili oko povrata duga. Parkirali su, svaki svoj automobil, uz cestu kod poljoprivrednog dobra. Dejan je prišao vozilu te kroz otvoreni prozor bratiu zadao nekoliko ubodnih rana kuhinjskim no-

Izjašnjavajui se o krivnji, optuženik je na prvome sudskom roištu izjavio da se "osjea odgovornim, ali ne na nain kako je optužen". Tijekom procesa (o emu smo detaljno pisali) svjedoili su roditelji, poznanici i prijatelji optuženika te djelatnica kasina u koji je ubojica bratia odlazio. Majka optuženog na fotograiji je prepoznala nož koji je pronaen na mjestu zloina kao isti koji mu je dva dana ranije dala za piknik uz vuzmenku. Potvreno je i da je kockajui, jednom prilikom ostvario dobitak od 70.000 kuna, no tada su oito „kola krenula nizbrdo“. Zapao je u dugove, posudio novac, a problem riješio na najgori mogui nain. Ubojica se pokušao braniti tvrdei da je Mario prvo nasrnuo na njega, no Sud u to nije povjerovao, ustvrdivši da je obrana iskonstruirana i prilagoenom dokazima u spisu. Sudski proces u sluaju koji je šokirao meimursku i hrvatsku javnost tako je završen s gotovo maksimalnom presudom ubojici, od trideset godina zatvora. Za teško ubojstvo iz koristoljublja Kazneni zakon predvia kaznu od najmanje deset pa do etrdeset godina zatvora. Dejanu emeriki u kaznu e se uraunati i vrijeme provedeno u pritvoru u kojem je od 28. travnja, no svejedno e imati dovoljno vremena da razmisli o posljedicama svoga beskrupuloznog ina. 

Visoku kaznu zatvora dobio je Dejan emerika za jedan od najtežih zloina koji se posljednjih godina dogodio u Meimurju žem s dužinom oštrice od 12 centimetara. Ranjeni Mario emerika uspio je izai iz vozila te pokušao pobjei, no ubojica ga je sustigao i presudio mu, zadavši mu ukupno devet ubodnih i ubodno reznih rana. Mario je preminuo na mjestu zloina od unutarnjeg krvarenja. U veeri kad je ubijen inae se vraao u Austriju, gdje

JE LI RAZRIJEŠEN MISTERIJ krae bakra s OŠ Tomaša Gorianca Mala Subotica

Maloljetnici iz Krištanovca i Kotoribe Automobilska potjera u Ivanovcu uhvaeni pri krai bakrenih ploa Policija je u utorak nakon automobilske potjere uhvatila 26-godišnjaka iz Strmca Podravskog i maloljetnika iz Pribislavca koji su poinili razbojništvo u mjestu Gornje Vratno u Varaždinskoj županiji. Oko 3 sata u noi policijska ophodnja u Ulici Josipa Broza u Ivanovcu poku-

PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN

Policijski službenici na djelu su uhvatili poinitelje koji su u petak u 1 sat u noi s krova zgrade Osnovne škole Tomaša Gorianca u Maloj Subotici demontirali i pokušali otuiti 72 metra bakrenih ploa, takozvane “veter lajsle”.

šala je zaustaviti vozilo u kojem su bili osumnjienici i koje je k tome bilo ukradeno, no spomenuta dvojica bez zaustavljanja produžila su prema Pribislavcu. Zaustavili su se u dvorištu obiteljske kue u Livadarskoj ulici, istrali iz automobila, no ubrzo su ipak uhvaeni. (vk)

UKRATKO

“Oistio“ kuu u Maloj Subotici

U krai uhvaeni maloljetnici iz Krištanovca i Kotoribe

Nepoznati lopov provalio je u obiteljsku kuu u Ulici Ivana Vurušia u Maloj Subotici. Obivši vrata, iz unutrašnjosti je otuio nekoliko satova, zlatni i srebrni nakit te igrau konzolu (play station). Potom je razbio jedan "I-pad" ureaj i jedno prijenosno raunalo. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisua kuna. (vk)

Zanimljivo je da lopovi nisu, kako bi se moglo pomisliti, pripadnici romske nacionalne manjine, ve dvojica maloljetak 72 metra bakrenih ploa bilo je demontirano i spremno za krau, dok nije naišla policijska ophodnja

nika – jedan iz Krištanovca, a drugi iz Kotoribe. Jedan od njih ve je otprije poznat policiji po imovinskim deliktima. Bakrene ploe koje su namjeravali ukrasti inae vrijede nekoliko desetaka tisua kuna. Škola u Maloj Subotici pak nije prvi put meta lopova. Ranije ove godine s objekta sportske dvorane skinut je i ukraden dio krovišta.

Šef “ekipe“ poznat policiji? Kako neslužbeno saznajemo, maloljetnici nisu djelovali sami, ve su imali svojeg “šefa“, inae poznatog policiji po velikom broju kriminalnih djela. Kriminalistikom istragom i njezinim dovršenjem bit e poznato je li ovaj sluaj krae bakra s OŠ M. Subotica priveden kraju. 

Ukrao više stotina upaljaa Bizarnih kraa u posljednjem razdoblju ne nedostaje, a jedna takva zabilježena je u noi sa srijede na etvrtak u akovekoj ulici u Nedelišu. Nepoznati lopov obio je vrata obiteljske kue, iz koje nije otuio ništa. No, pronašao je klju pokrajnje privatne tiskare te ukrao više stotina reklamnih upaljaa. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisua kuna. (vk)

Pao s mopeda 41-godišnji voza mopeda iz Pretetinca teško se ozlijedio kad se prošli ponedjeljak oko podneva na kolniku lokalne ceste izmeu naselja Macinec i rean prevrnuo i pao. Kako navodi policija, nesrea se dogodila jer se nije kretao obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika.


29. studenoga 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POVODOM MEUNARODNOG dana borbe protiv nasilja nad ženama

U Meimurskoj županiji nasilje je, na žalost, konstantna injenica PIŠE: BOJANA ŠPANIEK

jatrijskom odjelu Županijske bolnice akovec, no nadamo Situacija je, pojasnila je na se s iduom godinom poeti tribini održanoj prošli tjedan, s radom Obiteljski centar koji a tematski vezanoj uz nasilje bi odradio i taj dio posla, kaže nad ženama, predsjednica Barat. Županijskog povjerenstva za Osim toga, ve se godinaravnopravnost spolova Roma postavlja pitanje ne bi li berta Barat, ipak bolja u tom bilo jednostavnije iz obitelji pogledu što se nasilje danas izdvojiti nasilnika, no za to još ipak prijavljuje. - Do prije neuvijek ne postoji zakonodavkih 15 godina gotovo da nije ni okvir. - Takoer, iluzorno Prema bilo prijava vezanih uz nasilje je misliti da sigurne kue neu obitelji. Meutim, radom podacima PU e postojati ni kad se to bude svih institucija i udruga, radilo. Naime, postoji jedan meimurske, po pitanju kaznenih i uglavnom ženskih, pozrakoprazni prostor od treela se senzibilizirati prekršajnih djela vezanih uz nasilje u obitelji, nutka prijave do trenutka javnost da je svako dokazivanja neije krivice, nasilje neprihvatljiovogodišnje brojke ne pokazuju prevelika odstupanja a u tom periodu svatko ima vo i da nasilje treu odnosu na 2010. godinu. Tijekom 2010. godine tako je pravo na svoj mir, i žrtva naba prijavljivati. U Tribina povodom Meunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama silja ima pravo biti na mjestu prvim godinama poinjeno ukupno 19 kaznenih djela nasilnikog ponašanja u održana je na temu “Rodnom jednakošu protiv nasilja u intimnim gdje e biti sigurna i gdje e provoenja ovapartnerskim vezama”, kako bi se pridonijelo primarnoj prevenciji nasilja se osjeati dobro. Posebno, obitelji, a u prvih 10 mjeseci ove godine njih 14. Takoer, 2010. kvih preventivkroz intervenciju u školama, pa su u njoj sudjelovali uenici, nastavnici i ali ne i samo, zbog toga jer su nih akcija brojke struni suradnici škola godine zabilježeno je 360 prekršaja Zakona o zaštiti nasilja u u pitanju uvijek i kolateralne su drastino ratretmana poinitelja nasilja. provodili takvi tretmani. Oni žrtve nasilja u obitelji, a to su sle, a sada su se obitelji, a u prvih 6 mjeseci ove godine njih ukupno 154. ak - Kod nas još uvijek ne postoji se u jednom suženom i nedo- djeca, upozorava predsjednizaustavile, prven80 posto žrtava nasilnih inova jesu žene i, iako, sreom, ustanova u okviru kojih bi se statnom obliku rade na psihi- ca povjerenstva. stveno zbog toga što postoji poveani brojke ne rastu, sve ipak ukazuje na strašnu injenicu broj prijava. To govori i - Sigurna kua Meimurske županije FORUM ŽENA SDP-a upozorava – nasilje nad ženama i u Meimurskoj je da se ovakvim akcijama primjer je dobre prakse, smatraju SDP-ovke i openitim stavom da je županiji i dalje konstantno nasilje neprihvatljivo nešto i postiglo. Osim toga, u broju prijava imamo i recidiviste, odrakoji onda u ukupnom bro-  u j e s e ju ipak smanjuju statistiku i njihova prekvaliikacija ili nasilja u obitelji, pojašnjava dokvaliikacija, one se zapošljavaju i pronalazi im se Barat. smještaj. Dakle, u suradnji Sigurna kua s Centrom za socijalnu skrb kontinuirano puna akovec, postoji onaj dio praPovodom 25. studenoga, nalazi pred zatvaranjem! Nji- nje sklonište u meuvremenu i Kao primjer dobre prakse enja kojim se nadzire njihov Meunarodnog dana borbe pro- hovo je inanciranje regulirano zatvoreno. meimurske SDP-ovke istiu Da se situacija u Mei- život u prvom dijelu samotiv nasilja nad ženama, Socijal- samo ugovorom, prema kojem Predložen je stoga novi za- upravo Sigurnu kuu Meimurmurskoj županiji ipak malo stalnosti, kojim se pomaže u demokratski forum žena SDP-a s po 30 posto sudjeluju država, kon, prema kojem je po treinu ske županije, iji su osnivai popravila, govori i injenica svakodnevnom životu. Meimurske županije održao je županija i gradovi u kojima se sredstava isplaivala država, Društvo za psihosocijalnu pomo da pod njenim okriljem ve Ipak, i dalje je najvei prokonferenciju za novinare, na ko- skloništa nalaze, a preostalih 10 odnosno Ministarstvo zdravstva i Meimurska županija, a inandvije godine djeluje i Sigurna blem što upravo žrtva mora joj je predsjednica Nadica Jelaš posto udruge osiguravaju same. i socijalne skrbi, a treinu župa- cira ga Ministarstvo zdravstva kua. Njen je kapacitet 7 oso- biti izolirana iz svoga okruposebno upozorila na situaciju - Država se ugovora uglavnom nija, odnosno grad, uz uvjet da, po sistemu glavarina. - Kad se ba i kontinuirano je puna, a ni ženja, dok sam poinitelj kroz u kojoj su se našla autonomna drži, pojašnjava Jelaš, no župa- ako županije i gradovi ne budu Sigurnoj kui uskoro pridoda i jedna žena tijekom boravka, te procese prolazi uglavnom ženska skloništa i savjetovali- nije i gradovi sredstva uplauju isplaivali sredstva, tu obvezu obiteljski centar, naša je županiali ni nakon što je napusti i bezbolno. Svjedoci smo da šta koja vode organizacije ci- ili s velikim zakašnjenjem ili u preuzima Ministarstvo. No, iako ja zapravo zaokružila sustav od vilnoga društva. Naime, zbog iznosima znatno nižim od ugo- su ga podržale i udruge civilnog preventive do zbrinjavanja žrtakrene u samostalni život, nije strah i prijetnje koje žene žrnepostojanja zakonskog okvira vorenih. Tako, primjerice, u Za- društva, meunarodne instituci- va obiteljskog nasilja, a mi u Foruprepuštena sama sebi. - Žrtve tve primaju nerijetko budu koji bi propisivao inanciranje grebakoj županiji umjesto 30 je, sva tri pravobraniteljstva, pa i mu žena sigurne smo da su time prolaze psihosocijalni tre- nedovoljno ozbiljno shvaane, skloništa, njih ak 5 od (ionako posto dolazi samo 13, a u Sisku premijerka Jadranka Kosor, on je spašeni i neiji životi, zakljuila je tman, a, osim toga, u suradnji a promjena nema ni po pitanju premalo) 7 u ovom se trenutku tek 1 posto, zbog ega je tamoš- zapeo upravo u Vladi. na kraju Nadica Jelaš. (bš) s obrazovnim ustanovama nedostatka psihosocijalnog

Ženska skloništa dovedena su na rub opstanka!

Preživljavanje nam je postalo normalni životni stil Jednoga davnog zimskog dana na faksu negdje sredinom 90-ih profesor se na prvom jutarnjem predavanju pojavio sav utuen, gotovo na rubu suza. Netom prije zaustavila ga je policija i naplatila mu kaznu od tadašnjih 50 njemakih maraka. Brojali su mu rezervne žarulje. Koliko rezervnih žarulja ima? Bio je sav utuen, jer je njegova plaa tada iznosila kakvih 180 DEM (prosjena plaa kretala se oko 200 DEM, a sjeam se da sam i ja tada vikendom za konobarenje u fušu dobivao po 50 DEM). Osim toga, što ga je dodatno utuklo, kad ih je nakon svega upitao koliko rezer-

vnih žarulja ustvari treba imati, nisu mu znali odgovoriti. - Pa oni provode zakon za koji ni ne znaju kako ustvari izgleda!, rekao nam je sav ojaen. No, to je bilo još uvijek ratno vrijeme. Država je krparila, graani takoer, kredit je bilo nemogue dobiti. U vrijeme rata i poraa pojavili su se i neki novi menadžeri, poduzetnici, biznismeni ... Uglavnom, ljudi koji su padali razrede i sjedili u zadnjim klupama došli su u prve redove. Doktori, inženjeri, profesori radili su za crkavicu za te “sposobne“ koji ni vlastiti životopis nisu bili u stanju napisati samostalno. Isti-

na je, to je vrijeme tražilo upravo takve beskrupulozne poduzetnike koji su imali nos za “business“, iako redovito o njemu nisu imali pojma. S njima je i proit došao u prvi plan, a kaubojski kapitalizam predvoen takvim direktorima pregazio je sve društvene norme u ije se ime i kretalo u stvaranje neovisne i samostalne države. Do kraja 90-ih stanje se popravljalo. Došlo je zlatno doba “jeftinih“ kredita i basnoslovnih zarada na dionicama. To je bilo zanimljivo vrijeme, narod je zaraivao na dionicama ni kriv ni dužan. Možda je trebalo imati sreu da si zaposlen u pravoj irmi prije

privatizacije, no zarada nije bila povezana s nekim posebnim znanjem ili posebnim angažmanom, osim možda povlaštenim informacijama. No, koga je to uope zanimalo, novca je ipak bilo nešto više, a otkrio se i novi zlatni rudnik – nekretnine. To je obilježilo i prvo desetljee novog tisuljea. Preprodaja nekretnina i “jeftinih“ kredita. Bezgranina pretakanja novca s jednog na drugo mjesto, a zaraivale su uglavnom strane banke. Proizvodnja je bila takorei zabranjena tema. Mantralo se samo o uslugama, uslugama, uslugama ... Država se tu najbolje snašla, na-

uila je plivati u kreditima, sastavljati obeanja i bajke, a ekao se EU koji e nas sve spasiti. A onda se prošle zime sve raspalo ... I nadam se da se više nee postaviti na noge, barem ne na nain kao što je bilo. U ovoj kratkoj, subjektivnoj kronologiji naše povijesti cijelo vrijeme ne pojavljuje se jedna stvar, a to su vrsta pravila i red. Kao da smo cijelo vrijeme u nekakvoj ludoj stihiji u kojoj nitko nema pojma što e biti sutra, hoeš li dobiti plau, isplati li se školovati, što planirati sa svojom karijerom, životom ... Gotovo da ve ni ne poznajemo drugaiji, “normalan“ nain života. Hoe li parlamentarni izbori išta promijeniti? Tko god odnio pobjedu na predstojeim izborima, morat e uvesti red i pomesti sve

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

što je bilo prije njega, ukljuujui sebe i svoje suradnike. Ima li uope takvih junaka na listama ili su to samo novi kandidati za saborske mirovine?


14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

OPINSKO VIJEE Belica

OPINSKO VIJEE Gorian dobilo potvrdu od Ministarstva o legalnosti, a sjednica u znaku optužbi, pa ak i niskih strasti

Više od 240 hektara poljoprivrednog zemljišta u zakup ili prodaju

STJEPAN BLAGUS,

Opinsko vijee Belica na sjednici održanoj u petak raspravilo je i prihvatilo odluke vezane uz prodaju, odnosno zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta na podruju te jedinice lokalne samouprave. Tako je donesena odluka o raspisivanju javnog natjeaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta. U katarskoj opini Belica na prodaju je ponueno šest, u Gardinovcu sedam estica, a njihova ukupna površina je 80,94 hektara. Ukupna poetna cijena je 959.014 kuna. Kada je rije o zakupu, prema odluci, na podruju katastarske opine Belica ponudit e se devet, a k.o. Gardino-

vec ukupno šest parcela. Ukupno površina je 162,64 hektara, a ukupna poetna cijena 53.668 kuna. Maksimalna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, koju u zakupu može imati jedna osoba, iznosi 35 hektara. Na sjednici je odlueno i da se raspiše javni natjeaj za zakup poslovnih prostora u vlasništvu Opine Belica. Radi se o prostoru u zgradi Društvenog doma u Gardinovcu. 17,09 kuna po kvadratnom metru poetna je cijena zakupa za poslovni, a 7,77 kuna za pripadajui skladišni prostor. Trajanje zakupa bilo bi pet godina. (vk)

KOALICIJA SDP - HNS podnijela prigovor na izbore za VMO Štefanec

Dio lanova HDZ-a formirao i Nezavisnu listu!? Kako je objavila Opina Mala Subotica, koalicija SDP - HNS opinskog ogranka Male Subotice podnijela je prigovor na prijavu za izbor lanova predstavnikog tijela Vijea Mjesnog odbora Štefanec Nezavisne liste Matija Pavlekovi, podnesene 15. studenoga za izbore koji e se održati 4. prosinca. Prigovor su, kako navode, podnijeli zbog nepravilnosti koje su uoili. Nezavisnu listu Matije Pavlekovia smatraju stranakom listom Hrvatske demokratske zajednice, a ne nezavisnih kandidata. - Nositelj

liste Matija Pavlekovi i veina kandidata s liste jesu lanovi opinskog ogranka HDZ-a. Zbog toga koalicija SDP - HNS smatra da HDZ i Nezavisna lista Matije Pavlekovia narušavaju demokratska i moralna naela za kandidature stranakih lista te da grubo obmanjuju birae mještana Štefanca na predstojeim izborima za vijea mjesnih odbora opine Mala Subotica, stoji izmeu ostalog u prigovoru. Ostaje za vidjeti hoe li isti prigovor biti prihvaen ili ne. (vk)

PRIBISLAVEC

Izgradnja škole idue godine? Pribislavec je jedna od meimurskih opina u koju se unato sveopoj krizi, pa i injenici što u toj sredini dugo vremena vladaju politike razmirice, ove godine podosta ulagalo, ponajviše u komunalnu infrastrukturu. Pri kraju graevinske sezone naelnica Višnja Ivai pod uinjeno podvlai crtu. Ponajprije podsjea kako je za nastavak izgradnje kanalizacije osigurano 9 milijuna kuna. Do sad je izvedeno 30 posto radova, a itav projekt trebao bi biti završen do sredine sljedee godine. Saniran je kanal Lateralac, u i-

je je korito postavljena bitumenska masa – sve kako bi se sprijeile poplave. Izveden je dio pješako - biciklistike staze u Industrijskoj zoni te na cesti koja vodi prema Štefancu, a pri kraju je i izrada projekata za rekonstrukciju svih ulica u mjestu koji e se kandidirati za inanciranje iz europskih fondova. Na upit pak ima li novosti vezanih uz gorui problem u Pribislavcu – izgradnju škole – Ivai odgovara optimistino, ali ipak i openito: - Svi uvjeravaju da e taj projekt biti prioritet u sljedeoj godini. (vk)

PREDSJEDNIK VIJEA Ne želimo da Opina i dalje plaa naelnikovu ljubavnicu O privatnom (ljubavnom) životu naelnik Opine Gorian Marija Moharia ve dulje vrijeme kolaju u javnosti “burne prie“, ali to mu za sad, uglavnom nije smetalo u politikoj karijeri PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO U petak je održana 27. sjednica Opinskog vijea Gorian. Predsjednik Vijea Stjepan Blagus upoznao je nazone s odgovorom Ministarstva uprave Republike Hrvatske na zahtjev opinskog naelnika Marija Moharia da Vlada Republike Hrvatske raspusti Opinsko vijee Gorian, od 9. studenoga ove godine. U odgovoru Ministarstva uprave, koji potpisuje državni tajnik Pavao Matii, stoji da Opinsko vijee Gorian i dalje ima kvorum, odnosno 7 od ukupno 13 vijenika, te može valjano donositi odluke. Odluka se temelji i na europskoj Povelji o lokalnoj samoupravi koju je prihvatila Hrvatska. Drugim rijeima, nije uspio pokušaj naelnika Marija Moharia da se raspusti Opinsko vijee, o emu smo ve više puta pisali.

Naelnik Mohari optužen za sukob interesa Meutim, ono što može imati dalekosežne posljedice zasigurno su stvari koje su iznesene u raspravi i odlukama o OKP „Gorinki“. Predsjednik Vijea Stjepan Blagus po prvi put je javno iznio na površinu puno „prljavog rublja“ u kontekstu naelnika Marija Moharia. Ako su u pitanju stva-

Opinsko vijee Gorian dobilo je potvrdu od Ministarstva za daljnji rad

ri koje „drže vodu“, onda bi Mario Mohari mogao imati dalekosežne posljedice. Postavlja se pitanje da li aktualni naelnik ako je tako nešto istina, može se uope baviti politikom, biti jedan od najuglednijih SDP-ovaca kojem osobno ponajviše vjeruje šef stranke Zoran Milanovi, stavljajui ga na listu za Sabor RH, uz podršku županijske organizacije. Najprije su inae na sjednici sve odluke nepostojeih organa u “Gorinki” proglašene ništavnima, tako i otkaz direktoru. Preispitat e se sve odluke koje su samostalno i bez ovlasti i znanja osnivaa donosili nepostojei organi. Direktora tvrtke može postaviti samo Opinsko vijee, jer ga je ono i izabralo kao osniva, reeno je izmeu ostalog. Takoer je odlueno da se oni koji su sudjelovali u donošenju odluka u “Gorinki” (bivše NO tvrtke

i naelnik) pozovu na odgovornost. Stjepan Blagus je izmeu ostalog rekao, citiramo: - Ljubavnica našeg naelnika ne radi u Opini Gorian, a plaamo je zbog bahatosti naelnika rekavši da je to poniženje za Opinu Gorian. Takoer su sve odluke nepostojeih organa u “Gorinki” proglašene ništavnima, tako i otkaz direktoru. Preispitat e se sve odluke koje su samostalno i bez ovlasti i znanja osnivaa donosili nepostojei organi. Direktora tvrtke može postaviti samo Opinsko vijee, jer ga je ono i izabralo kao osniva, reeno je izmeu ostalog. Takoer je odlueno da se oni koji su sudjelovali u donošenju odluka u “Gorinki” pozovu na odgovornost.

Sapunica tek izbija na vidjelo? Uglavnom, izgleda da se politika u Gorianu

pretvara u istinsku “sapunicu“ u kojoj ne nedostaju sve što krasi takve serije, posebice – niskih strasti. O privatnom (ljubavnom) životu Marija Moharia inae ve dulje vrijeme kolaju u javnosti “burne prie“, a ak nam se svojedobno u redakciju javila i njegova donedavno supruga koja je na kraju ipak odustala da “prljavo rublje“ njihovoga branog života podijeli s javnosti, iako moramo priznati da nas takve prie nikad nisu previše zanimale. Najvažnije je kako ovjek radi svoj posao, meutim, kad je politika u pitanju, politiari moraju biti spremni na sve, pa i privatni život voditi na takav nain da ne izaziva pozornost javnosti. To kod nekih oito nije sluaj, pa onda nije udno da se o ljubavnicama i slinim traerskim temama poelo i javno raspravljati. Radi istine treba rei da je navodna ljubavnica

I vatrogasci prozvali Moharia Na aktualnom satu vijenici su postavili više pitanja, izmeu ostalog zašto komunalni redar ne radi svoj posao ve je postao referent ili nešto slino, zašto naelnik ne plaa suinanciranje troškova uenicima, a sredstva su predviena proraunom, zašto je Jasni Vuk, koja radi u Opini, uzet štambilj Opine, što se smatra uzurpacijom, te zašto je Opina platila javnog bilježnika kad su vijenici podnijeli ostavke. Od naelnika Marija Moharia, koji nije bio nazoan sjednici, iako je usmeno i pisano pozvan, traži se da izjasni zašto ignorira Vijee i da odgovori na mnoga pitanja vijenika, ali i pojedinih udruga, posebno vatrogosaca, tj. DVD Gorian. naelnika (odnosno sadašnja nevjenana supruga) zaposlena kao raunovoa u “Gorinki” prije godinu dana na pola radnog vremena, nakon odlaska proelnice opine na porodiljni dopust. Kako se proelnica vraa na posao ovog tjedna, to e naelnikovoj nevjenanoj supruzi istei ugovor i prestat e raditi u “Gorinki”. Osim toga, odluku o zapošljavanju “ljubavnice” donijelo je staro Opinsko vijee, na ijem je elu bio Stjepan Blagus (HSU), pa je i prijašnje Opinsko vijee krivac za podržavanje sukoba interesa ako ga je bilo. Koliko više ne štimaju odnosi izmeu pojedinaca u Gorianu, najbolje se vidi da je veliki broj njih dolazi iz stranaka koje zajedniki ine Kukuriku koaliciju za predstojee parlamentarne izbore (HNS i HSU), a u Gorianu više ne mogu uope zajedno.

POELI RADOVI na Društvenom domu Gorian

Ministarstvo daje 2 milijuna, a Opina 500.000 kuna Tijekom ljeta zapoeli su radovi na rekonstrukciji zgrade društvenog doma, vrijedni 1,8 milijuna kuna, da bi nakon poetnih radova bili zaustavljeni, temeljem naloga strunih nadzornika. Radovi su zaustavljeni zbog utvrenih velikih statikih problema, naime, gornja ploa na katu bila je pomaknuta prema dolje gotovo 10 centimetara, tako da je ve prijetila velika opasnost urušava-

nja te je utvren pomak cjelokupnog krovišta. Tijekom ljeta izraeni su dodatni projekti za stabilizaciju statike zgrade i sanaciju krovišta, a naelnik opine u nekoliko je navrata bio u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, gdje je dogovorio dodatne radove i novi trošak od oko 300.000 kuna da bi se radovi mogli nastaviti. Vanjskim i unu-

tarnjim ureenjem zgrade društvenog doma Gorian dobiva lijepu zgradu u centru mjesta i ureeni unutrašnji prostor za djelovanje opinskih udruga. Cjelokupni zahvat, ukljuujui i projekte s ureenjem opinskih ureda, stoji oko 2,5 milijuna kuna, od ega je Opina ve platila svoj udio od oko 500.000 kuna, a ostalo ide na trošak Ministarstva regionalnog razvoja.


29. studenoga 2011.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VIŠEGODIŠNJI PROJEKT Šumarskog fakulteta “Dabar u Hrvatskoj“

Kod Preloga žiana ograda za zaštitu dabrova od stradavanja u prometu PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN, JOSIP MAJZEK

U sklopu projekta “Dabar u Hrvatskoj“, koji ve godinama provodi Šumarski fakultet Sveuilišta u Zagrebu, kod naselja Otok nedaleko od Preloga, na lokaciji gdje cesta prolazi izmeu dva stara rukavca Drave, u subotu je postavljena žiana mreža s vanjske strane odbojnika, koja e iziki onemoguiti pristup dabrovima na kolnik te tako doprinijeti zaštiti te vrste. Djelatnici Šumarskog fakulteta akciju su izveli uz pomo lanova Lovakog društva “Prepelica“ iz Preloga te uenika i profesora Srednje škole Prelog, a uz Dabar se rijetko može vidjeti bilo gdje, stoga je ova fotografija dabra na meimurskoj rijeci našeg fotorepomo donatorskih sredportera Zlatka Vrzana istinska ekskluziva stava HEP-a. - Lokacija na kojoj je podabrova krzna), pojave bo- Zagrebu, na elu s dr. MarijaNestao krajem 19. stavljena mreža kritina je lesti i prirodnih nepogoda nom Grubešiem, voditeljem stoljea, u Hrvatsku za stradavanje dabrova, a na tada pokrenutog projekta ovaj nain iziki im je one- ponovno vraen 1996. koje su uništile (naroito mlade) dabrove ... Takva "Dabar u Hrvatskoj". Tako je godine moguen pristup na kolnik. sudbina dabrove nije zade- 1997. godine uz rijeku Dravu To je ujedno prvo takvo rjeU Hrvatskoj je dabar nepokraj Legrada naseljeno 29 šenje, ogledni model iji ui- stao krajem 19. stoljea, dok sila samo u Hrvatskoj, ve i dabrova, a ukupno 85 jedinnak želimo pratiti i utvrditi je ranije autohtona popula- na podruju cijele Europe, ki u prirodu je pušteno i na opravdanost buduih slinih cija dabrova obitavala na ali i Sjeverne Amerike, gdje podrujima uz Savu, esmu akcija, kaže prof. dr. sc Mari- podruju Posavine. Na ža- je, procjenjuje se, nekada živjelo i preko 200 milijuna i Veliku.  jan Grubeši sa Šumarskog jedinki. Mnogobrojni ljubifakulteta, koji je voditelj proDabar telji životinja i organizacije jekta “Dabar u Hrvatskoj“. za zaštitu životinja prepoProfesor Grubeši pojašzaštiena Dabrovi “drže“ i jeznali su kriznu situacinjava kako na spomedan rekord koji se može životinja, ali može se ju te je pravovremeno nutoj lokaciji obitava svrstati u rubriku “Jeste li loviti u odreeno vrijeme dan znak za uzbunu. jedna obitelj dabroznali“. Vrsta su koja je naU Hrvatskoj se, prema odredbama U Hrvatsku je dabar va koju ini od etiri pravila apsolutno najveponovno vraen izZakona o lovu, dabar tretira kao divlja, do šest jedinki, a to u graevinu meu svim meu 1996. i 1998. ali istovremeno, na temelju Pravilnika o je podruje speciiživotinjama. To je brana godine. Inicijativa je no. S obje strane celovostaju, zaštiena je životinja na koju je koju su napravili dabropotekla sa željom Baste nalaze se vodene lov zabranjen tijekom cijele godine te je vi, a uoena je pregledavarske vlade da na nepovršine pa dabrovi i zakonom predviena vrlo visoka vanjem Google Maps na ki nain pomogne mlaesto prelaze cestu i kazna (oko 6000 eura) za lokaciji kanadskoga nacidoj i u ono vrijeme ratom stradavaju. - Dabrova u prekršitelje. onalnog parka “Buffalo“. uzdrmanoj Hrvatskoj, te je Meimurju ima uz sve staBrana vidljiva, dakle, i iz u tu svrhu odluila pomoi re rukavce Drave, no ipak ih svemira dugaka je oko je najviše uz Muru, gdje obi- l o s t , uzroci oživjeti životinjsku vrstu 850 metara, a gradile su je tava oko 20 obitelji. Ta rijeka nestanka nisu tono utvr- koja je nekada živjela na tim generacije dabrova, prepredstavlja i najkvalitetnije eni, no spominje ih se više, podrujima. Suradnika u toj ma procjenama strunjastanište dabrova, zakljuuje poput prekomjernog lova nakani pronašla je u Šumarka još od 1970-ih godina. Grubeši. (zbog veoma kvalitetna skom fakultetu Sveuilišta u

RADIO MEIMURJE i dalje ne emitira

Zbog duga prema bivšem najmodavcu, ne mogu preuzeti odašilja!? Radio Meimurje nakon više od 11 godina emitiranja ve ne emitira jedno duže vrijeme. Na vidjelo je izašlo da je najvei problem bilo neplaanje prostora u Kotoribi, pa je radio morao van. Meutim, tu prii nije kraj. Sada ve bivši djelatnici uspjeli su dio opreme preseliti u prostoriju koju im je na privremeno raspolaganje dala Opina Kotoriba, no odašilja je još uvijek kod Željka Kosa, privatnog poduzetnika koji je radiju godinama iznajmljivao prostor. - Istina, odašilja je kod mene, a vlasnik radija može ga dobiti kad plati dug. Meni nije u interesu da Radio Meimurje ne emitira program, dat u mu puno podršku, no prvo trebamo srediti raune, kazao je Željko Kos - Radio Meimurje do sad nije uope pokazao volju da se taj problem riješi,

tvrdi Kos. Direktor Radija Meimurje Robert Veseljak iz Varaždina izvijestio nas je ranije da je radio privremeno prestao emitiranje jer “nije na vrijeme pronaen prostor za preseljenje”, te da e se emitiranje nastaviti najkasnije do 15. listopada. Meutim, za sad ništa od toga, a oito je da su problemi puno vei od novog prostora. Radio je inae dobio koncesiju na 9 godina, ali zbog nedostatka opreme ne može emitirati. - Na žalost, nismo se uspjeli dogovoriti, i to je glavni razlog zašto Radio Meimurje ne emitira program. S opinama Kotoriba i Donji Vidovec uspjeli smo dogovoriti prostor u kojem bismo radili, no bez odašiljaa nema programa. Na žalost, djelatnici su završili na burzi jer ne znamo koliko e dugo ovo sve skupa trajati, kaže Veseljak.

Jeste li znali?

Akcija postavljanja žiane ograde kod Otoka

UREENJE Centra za posjetitelje u Križovcu uz pomo kredita Svjetske banke, a našim graevinarima prilika da dobiju posao

Natjeaj za ureenje centra do 8. prosinca domai izvoai, javite se! Republika Hrvatska primila je zajam od Meunarodne banke za obnovu i razvoj za inanciranje projekta integracije u EU “Natura 2000“ (NIP) i namjerava dio sredstava iskoristiti za pokrivanje troškova prema ugovoru za radove rekonstrukcije postojee graevine – “Centar za posjetitelje Križovec“ (Meimurska županija). Glavni je cilj NIP-a pružiti podršku nacionalnim parkovima, parkovima prirode i županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštienim prirodnim vrijednostima pri implementaciji ciljeva europske ekološke mreže “Natura 2000“ u njihove investicijske programe, jaati kapacitete za praenje stanja bioraznolikosti i izvješivanje o poduzetim mjerama na temelju zahtjeva EU te uvesti programe za ukljuivanje šire skupine dionika u proces upravljanja mrežom “Natura 2000“. Ministarstvo kulture raspisalo je natjeaj za podnošenje zapeaenih ponuda za radove rekonstrukcije postojee gra-

evine – “Centar za posjetitelje Križovec“. Radovi ukljuuju graevinsko - obrtnike radove, radove na ureenju okoliša, elektrotehnike radove i strojarske radove. Natjeaj e se provesti metodom i postupcima domaeg nadmetanja (National Competitive Biding – NCB) utvrenima u smjernicama Svjetske banke: “Nabava na temelju IBRD zajmova i IDA kredita“ (svibanj, 2004. godine, revidirano u listopadu 2006. godine i svibnju 2010. godine) te je otvoren za sve prihvatljive ponuae, kako je utvreno smjernicama. Natjeajna se dokumentacija i dodatne preslike mogu otkupiti u Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu prirode, Savska cesta 41/20, 10 000 Zagreb. Ponude treba dostaviti na adresu: Ministarstvo kulture, Runjaninova 2 (Urudžbeni zapisnik, prizemlje, soba 17), 10 000 Zagreb, najkasnije 8. prosinca 2011. do 11 sati po lokalnom vremenu. Ponude se ne smiju dostaviti elektronikim putem.


16

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

OPINSKO vijee Vratišinec PODTUREN

Imenovana dvojica mrtvozornika Opinsko vijee Podturen imenovalo je dvije osobe za poslove mrtvozornika na svom podruju. Mrtvozornici su dr. Tomislav Milly i Zvonko Buza, koji su i ranije ovaj posao obavljali na zadovoljstvo graana. (sm)

ŠTRIGOVA

Spojeni hrvatsko - slovenski susjedi Oko 700 metara duga je novoureena cesta koja se od dijela naselja Banfi nadovezuje na hrvatsko - slovensku granicu u opinama Štrigova i Razkrižje u Sloveniji te koja je vrlo bitna za ovdašnje stanovnike s obje strane granice. Radovi su vrijedni 180 tisua kuna, a u financiranju su sudjelovali Opina Štrigova sa 130 tisua kuna i žitelji Banfija te vlasnici vikendica s 50 tisua kuna. (sm)

LOPATINEC

Dobili vrti “Ringišpil” Od petka Opina Sveti Juraj na Bregu ima novoureeni djeji vrti pod nazivom “Ringišpil”. Vrti se nalazi u prostorijama Doma mladeži u Lopatincu u prostorijama u kojima je donedavno radio Djeji vrti “Grlice“. Vrti “Ringišpil” u vlasništvu je Djejeg vrtia “Zipka“ Gornji Mihaljevec, a u njemu e biti mjesta za svu djecu s podruja opine, koju sada roditelji voze u vrtie izvan podruja opine. Uz “Ringišpil”, opina ima vrti “Žibeki“ u Brezju i praktiki riješen smještaj za svu djecu. (sm)

TZ SVETI Martin na Muri

Novi turistiki letak Turistika zajednica opine Sveti Martin na Muri izdala je novi promidžbeni letak s osnovnim podacima o turistikoj, gastronomskoj i kulturnoj ponudi, te podacima o najznaajnijim priredbama tijekom godine. Posebno je zanimljiva naslovnica na kojoj se nalazi proslavljeni hrvatski nogometaš Dražen Ladi, ovaj put kao igra gola, na terenima u Toplicama Sveti Martin. Letak je bogat kvalitetnim otografijama, oblikovala ga je i opremila Stvaraonica Krug akovec, a tiskan je u 2.000 primjeraka. (sm)

SDP poeo hvaliti naelnika, ali samo dok se nije pojavila Tarandek PIŠE: STJEPAN MESARI Novinari koji prate sjednice Opinskog vijea Vratišinec znaju da oporbeni vijenici do sada nikada nisu izrekli ni jednu pohvalu opinskom naelniku Zdravku Mlinariu, pa smo stoga bili zaueni pohvalama koje su iz redova oporbe (SDP) na posljednjoj sjednici Vijea upuene naelniku Mlinariu. Oporbenjaci Milena Granatir, Darko Mikuli, Katarina Kukovec i Jolanda Novak naelnika su pohvalili zato što je u roku od samo nekoliko dana organizirao odvoz lampaša i drugog otpada s groblja. Pohvalama se pridružio i predsjednik Vijea Antun Bukovec, pa je Mlinari imao razlog cvasti od zadovoljstva. Novak je ipak pitala zašto tako nije bilo i lani, kada se i u Vijeu zaratilo zbog neodvezenih lampaša. Sve se ovo odvijalo za trajanja aktualnog sata, gdje su vijenici ukazali na potrebu povlaenja crta na kolniku u ulici Brodec, na potrebu išenja odvodnih kanala i odvodnje vode, postavljanje koševa za smee i slino. Naelnikova pojašnjenja vijenici su uglavnom prihvatili, a svojevrsna idila trajala je sve dok na sjednicu nije stigla

Taman kad su SDP-ovci, koji su inae oporba HNS-ovom naelniku, istog poeli hvaliti, njihova predsjednica Tarandek nije na “istoj valnoj dužini“

Biserka Tarandek, predsjednica SDP-ovog kluba vijenika. A stigla je baš pred raspravu o rebalansu prorauna za 2011. godinu.

Razlika 500 tisua kuna Opinsko vijee izglasovalo je izmjene i dopune opinskog prorauna za 2011. godinu. Rebalansom je proraun s planiranih 5,565.000 kuna smanjen na 5,053.766 kuna, odnosno manji je od

planiranog za 511 tisua kuna. Do smanjenja je došlo zbog izostanka državnih i županijskih potpora. Premda je ovo u postocima jedno od najboljih izvršenja prorauna, oporba ga nije podržala. Razlog je možda i u tome što je u uvodu u raspravu predsjednik Vijea Antun Bukovec rekao da se rebalansom proraun našminkao kako bi lijeva i desna strana bile jednake, a da e se pravo stanje vidjeti 31. prosinca, dodavši kako su

tri milijuna kuna u proraunu realnost. To je dalo povoda Biserki Tarandek da upita zbog ega se svaku godinu ponavljaju pojedine stavke, a zna se da one nee biti ostvarene. Mlinari je odgovorio da se stavke stavljaju iz razloga da se može raunati na potpore. Tarandek je ukazala na neracionalna trošenja proraunskih kuna, te predložila da se u vrijeme krize vijenici odreknu naknada. Šteanija

Jambroši sramotnim smatra što se za Gornji Kraljevec planiralo potrošiti samo 10 tisua kuna. Mlinari je Jambroši obradovao najavom skorog postavljanja Interneta i raunala u Gornjem Kraljevcu za potrebe rada društava i udruga. Nakon ovoga Bukovec je dao rebalans na usvajanje. Sa sedam glasova za i 6 protiv rebalans je izglasovan. U nastavku sjednice Vijee je raspravljalo o stipendijama, vatrogascima i komunalijama.

OPINSKO vijee Selnica o zakupu državnog zemljišta

Miji Kocijanu tu nešto jako smrdi? - Kakva je situacija oko poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na podruju naše opine? Svi smo vidjeli da je Agromeimurje kasno zapoelo proljetnu sjetvu, kasno pobralo urod i sada kasno obavilo zimsku sjetvu. Zašto mi poljoprivrednici nismo mogli sudjelovati u natjeaju, odnosno dobiti parcele koje obrauje Agromeimurje, kao što je to u Murskom Središu? Meni tu nekaj jako smrdi, obratio se opinskom naelniku Anelku Kovaiu na posljednjoj sjednici Opinskog vijea Mijo Kocijan, HSS-ov opinski vijenik, koji si je kao logistiku potporu doveo poljoprivrednika Stjepana Bistrovia iz Bukovca.

- Moramo izraditi novi program raspolaganja državnim zemljištem, jer postojei nije dobar, s obzirom na to da se moralo ugaati pojedinim vijenicima. Znali smo da program na Ministarstvu nee proi, ali klima je na Vijeu bila takva da smo popustili. Agromeimurje obrauje parcele koje je i do sada obraivalo, na osnovu suglasnosti Ministarstva, sve dok se ne izradi i prihvati novi program, pojasnio je naelnik Kovai. Kocijan nije bio zadovoljan odgovorom, nastavivši tvrdnju da mu tu nešto smrdi, te je vijenika Tomislava Tomšia, zaposlenika Agromeimurja, oznaio kao osobu koja uz po-

mo naelnika sebi namješta vee parcele, koje sada obrauje Agromeimurje.

Agromeimurje radi transparentno Ovu Kocijanovu tvrdnju Tomši je odbacio kao nekorektnu i bez osnova. - Gospodine Kocijan, sada me bez ikakve osnove stavljate u neugodan položaj. Kao zaposlenik Agromeimurja mogu rei da sve što radimo radimo na osnovu dogovora i zakona. Agromeimurje je u sreivanje zemljišta i papira puno uložilo i zemljište obrauje sve dok se ne riješi pitanje programa i odluke o zakupu. Ja osobno nigdje i nikada nisam rekao da me zanima

ovo zemljište i ne znam odakle vam ovo, pomalo uzrujano je reagirao Tomši. Kocijan je rekao kako ništa osobno nema protiv Tomšia, ali je ostao na tvrdnji da mu tu nešto nije u redu. Na prijedlog svog predsjednika Ivana Mezge, Vijee je odluilo da što prije zapone izrada novog programa i ažurira Ministarstvo, kako bi se zemljište što prije dalo u zakup. Kocijan je rekao, ako se nešto ne poduzme, da e Meni on i još neki ratu nekaj tari na proljee smrdi, kaže Mijo uzorati zemljiKocijan, HSSšte koje sada ov vijenik, na Agromeimurtemu zakupa je obrauje. zemljišta (S. Mesari)

OPINSKO VIJEE G. Mihaljevec

Peradarnik nikako, sunana elektrana svakako Na posljednjoj sjednici Opinskog vijea G. Mihaljevec zanimljiva rasprava povela se o gospodarskim ulaganjima. Opina je putem javnog natjeaja u Poduzetnikoj zoni (PZ) Kr prodala parcelu obrtu “Perad Goji - Pile“ u vlasništvu Ivana Levaia iz Stanetinca.

Vijenike naziv tvrtke asocira na pera te u njima izaziva sumnju kako e se u PZ-u Kr graditi peradarnik, što graani ne žele. Vijenici u zoni nikako ne žele peradarnik, ali svejedno su izglasovali odluku o prodaji zemljišta Ivanu Levaiu po 23 kune za kvadratni metar povr-

šine. Naelnik Franjo Kovai pojasnio je kako na ovoj parceli vlasnik namjerava graditi sunanu elektranu, ali je dodao. Detaljnim planom ureenja (DPU) regulirana je namjena zemljišta te se u drugu namjenu ne može koristiti. Vlasnik parcele ne mora graditi sunanu elektranu i može se predomisliti, a

bitno je da sve bude sukladno DPU-u. Ugovor neu potpisati sve dok kupac zemljište ne plati, naglasio je Kovai. Uglavnom, vijenici su protiv peradarnika, a nisu protiv sunane elektrane, štoviše, jesu za njezinu izgradnju. Malo ih mui da sunana elektrana ne bi proizvela štetnost za okoliš i

zdravlje ljudi, ali na to odgovor nisu dobili. Svojevrsno jamstvo da e sve biti u najboljem redu vijenici vide u injenici da je jednu parcelu, istina, od privatnika, kupio Dražen Berkopi, nekadašnji direktor akoveke Elektre, osoba koja dobro poznaje ovu problematiku. (sm)


29. studenoga 2011.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

INA-in PROJEKT MEIMURJE Privoenje proizvodnji otkrivenih plinskih polja Vukovec, Vukanovec, Zebanec

MEIMURJE IMA PLINA K’O IRAK NAFTE

Opine i gradovi mogu raunati na znaajnu rentu za tri do etiri godine U organizaciji Meimurske energetske agencije MENEA, u akovcu su u etvrtak INA-ini strunjaci održali predavanje na temu “Projekt Meimurje – privoenje proizvodnji otkrivenih plinskih polja“. “Projekt Meimurje“ ima za cilj privoenje proizvodnji do sad otkrivenih plinskih polja Zebanec, Vukovec i Vukanovec, te eventualno privoenje proizvodnji potencijalnih proizvodnih lokaliteta na podruju Meimurja. Okupljenim sudionicima, meu kojima su bili i predstavnici Meimurske županije te gradova i opina na ijem bi se podruju Projekt Meimurje mogao realizirati, o projektu su govorili njegov voditelj Mladen Fereni i direktor Projekta Meimurje, te Laslo Farkaš - Višontai, direktor Sektora istraživanja i proizvodnje nafte i plina za JI Europu. On je uz ostalo naglasio da e INA istraživati suvremenim metodama i kopneni dio Hrvatske.

U Vukovcu 40 posto metana Predoen je i sastav plina na pojedinim bušotinama koje e u eksploataciju. Tako je, primjerice, na bušotini Vukovec izmjereno 39,73 posto metana, nešto malo ostalih plinova koje treba izdvojiti te oko 50 posto ugljinog dioksida koji treba izdvajati. Bušotina Vukanovec sadrži 26 posto metana, a bušotina Zebanec 35 posto metana, uz oko 50 posto ugljinog dioksida. Plin izvaen u Meimurju transportirat e se prema crpnoj stanici Molve cjevovodom dugakim 73 kilometra, koji e dijelom ii trasom JANAF-a. Plin e se transportirati cijevima promjera 30 centimetara pod tlakom od 70 bara, a izgradit e se i više lokalnih plinskih stanica, ija je zadaa da se u sluaju havarije plinovod zatvori. Najvei posao zapravo tek predstoji, jer treba

- Predavanjem na temu Projekta Meimurje približili smo lokalnoj zajednici projekt koji bi svojom realizacijom dao pozitivan doprinos ne samo poveanju sigurnosti opskrbe, odnosno smanjenu potrebe za uvozom plina, ve i proraunima opina i gradova, rekao je Laslo Farkaš - Višontai, direktor Sektora istraživanja i proizvodnje nafte i plina za JI Europu u akovcu. Upitan za budunost geotermalnih izvora vode u Meimurju, on je odgovorio da, koliko on vidi, postoje dvije mogunosti. Prva je da INA sudjeluje u zajednikim projektima s poslovnim partnerima, bile to opine ili gradovi ili poduzetnici. Druga mogunost je da INA proda bušotinu. INA sebe vidi ponajviše u Kamena ulozi tvrtke koja bi prodavala stijena iz koje podzemnu vodu, odnosno se crpi plin koji u funkciji da omogui transe nalazi u sitnim sport vode na površinu. U svakom sluaju, rije je o rupicama, koje se skupim projektima, prema ne vide golim raunici INA-e, jedna bušotina okom stoji oko 60 milijuna kuna, a za eksploataciju tople vode trebaju najmanje dvije bušotine jer vodu treba i vratiti u podzemlje, što znai da se osnovna investicija dovoenja vode na površinu penje na preko 100 milijuna kuna. No, reeno je da je “nova INA” spremna i na zajednika ulaganja ako se iznae interes, pogotovo u proizvodnji energije. Kad pak je rije o kupalištima i toplicama, sigurno je da to nisu jeftine investicije, no postoji mogunost zajednikih ulaganja, barem se tako tvrdi. (J. Šimunko)

sklop i t i ugovore s 3.362 vla sn i k a parcela, ishoditi graevinsku dozvolu i drugo. Prema sadašnjim istraživanjima i projekcijama, eksploataci-

Važan projekt za Meimurje Mladen Fereni uvodno je naglasio da je rije o važnom projektu za Meimurje te govorio o tehnikim karakteristikama projekta, uz osvrt na sigurnost. Sam projekt eksploatacije plina u Meimurju mogao bi biti završen za tri do etiri godine, a znatan dio ve je napravljen. Kroz predavanje i raspravu, koja je uslijedila po njegovu završetku, bilo je rijei o dosadašnjem tijeku projekta i njegovim tehnikim karakteristikama, te INA-inim iskustvima u provoenju slinih projekata, potencijalnim daljnjim koracima, kao i o moguim prednostima koje bi lokalna zajednica mogla imati u sluaju realizacije projekta. U okviru projekta do sad je izbušeno i opremljeno pet proizvodnih bušotina te bi trebao biti izgraen sabirno - transportni sustav, ime bi se omoguila otprema proizvedenog plina prema centralnoj plinskoj stanici CPS Molve u Podravini, na daljnju obradu i išenje. Oišeni plin odlazio bi u transportni sustav potrošaima, a izdvojeni ugljini dioksid koristio bi sa za utiskivanje u naftna ležišta Žutica i Ivani u sklopu EOR projekta.

Budunost geotermalnih izvora u Meimurju

Projekt Meimurje je nakon zastoja ponovno aktualiziran i, ako sve bude teklo po planu, bit e realiziran za tri do etiri godine. Zastoj u investiranju nastao je zbog krize u svijetu, te ulaganja INA-e u Siriju i Jadran

Mladen Fereni, direktor Projekta Meimurje: - U Projektu Meimurje koristi se više stupnjeva i suvremeni naini zaštite od erupcija

Jadranka Leško, voditeljica istraživakih projekata INA-e u sjevernoj Hrvatskoj: - Meimurje je bogato plinom u nekonvencionalnim ležištima, koliine još treba utvrditi istraživanjima. Rije je o stijenama s jako malim rupicama u kojima je plin, pa treba posebna tehnologija, koja je skupa

ja plina u Meimurju trajala bi 22 godine, no to se može promijeniti nakon novih saznanja i poetka eksploatacije. Drugim rijeima, eksploatacija plina obavljat e se dok je to ekonomski opravdano, a, prema sadašnjim raunicama, zna se da bi polja bila u punoj funkciji najmanje 22 godine. U INA-i kažu da su predvianja te vrste teška i da e se tek u praksi to moi potvrditi.

Sigurnosni pojas širine dvjesto metara Koridor plinovoda širine je 30 metara i tu se nee smjeti ništa graditi, a trasa je napravljena tako da prolazi dalje od naselja, reeno je. Sigurnosni pojas širine je 200 metara i kod svakoga veeg zahvata u tom pojasu treba pitati INA-i, kako bi se utvrdilo što se smije graditi u tom pojasu, a što ne. Sigurnosni pojas od 200 metara odreen je prema sadašnjem stanju u prostoru, što znai da e svako zadiranje u prostor sigurnosnog pojasa biti pod paskom INA-e. Zbog toga što su se neki objekti nalazili na trasi plinovoda, ve je bilo etiri ili pet usklaivanja prostornih planova. Odreeni problem je što je Meimurje gusto naseljeno, pa trasa plinovoda u nekim dijelovi-

Mladen Fereni, direktor Projekta Meimurje, te Laslo Farkaš Višontai, direktor Sektora istraživanja i proizvodnje nafte i plina za JI Europu: - Plina u Meimurju ima za najmanje dva desetljea eksploatacije, a, ako se primijeni nova tehnologija koja tek dolazi, onda i za znatno duže razdoblje

ma prolazi dosta blizu naselja, a to znai da naselja nee u budunosti smjeti širiti izgradnju i na sigurnosni pojas. Opine i gradovi na ijem e prostoru prolaziti plinovod stoga moraju raunati na sigurnosni pojas kao na dugoronu datost u prostoru. U samom Meimurju položit e se 110 kilometara cjevovoda, uz više elemenata sigurnosnog sustava, tako, na primjer, ventilima dvadeset metara ispod zemlje na svakoj od bušotina i drugo.

Renta od 5 posto opinama i gradovima, županiji i državi Bilo je rijei i o renti za iskorištavanje rudnog blaga. Prema zakonima i propisima, INA mora isplaivati rentu od 5 posto na koliinu izvaenog plina opinama, gradovima i državi. Neke naše opine i gradovi dobivat e rentu, što bi im donekle moglo popuniti proraunske rupe. Konkretno opine u Podravini, gdje ima nafte i plina, dobivaju i po nekoliko milijuna kuna rente, a, koliko e to biti, danas se može samo nagaati. Postoje dvije vrste rente koje INA mora isplaivati po zakonu. Jedno je klasina naftna ili plinska renta, a drugo takozvana naknada za zauzetu površinu, što se mjeri na temelju takozvanoga bušotinskog kruga, mjerenu u hektarima ispod površine zemlje.

Istraživanja uz pomo nanotehnologije pokazuju: Meimurje leži na plinu Kako je objasnila Jadranka Leško, voditeljica istraživakih projekata INA-e u sjevernoj Hrvatskoj, uskoro e se na pojedinim podrujima u Meimurju obaviti istraživanja za naftu i plin uz pomo najsuvremenijih metoda, uz pomo nanotehnologije. Cilj je da se utvrdi što se sve krije u podzemlju, no ono što se ve zna dosta je obeavajue. Prema dosadašnjim sporadinim ispitivanjima u susjedstvu u Sloveniji i Maarskoj, na prostoru sjeverne Hrvatske, a pogotovo Meimurja, postoje znatne rezerve plina u vrlo sitnim rupicama u stijenama koje se ne mogu eksploatirati na dosadašnji nain. Tone koliine još treba dokazati ispitivanjima, koja e se provesti vjerojatno idue godine. Rije je o takozvanim nekonvencionalnim ležištima, ta polja još nisu spremna za eksploataciju zbog toga što zahtijevaju znatnu skuplju tehnologiju, a tehnološki i ekonomski mož-

da e postati interesantna za dvadesetak godina. Ako je suditi po ustanovljenim koliinama plina na temelju nekih pokazatelja iz takvih nekonvencionalnih ležišta, onda podzemlje Meimurja krije bogata nalazišta plina. U INA-i se neslužbeno govori da Meimurje ima plina kao još jedne Molve, dakako, uz znatno skuplju tehnologiju vaenja. To nema veze sa sadašnjim projektom eksploatacije o kojem je rije, jer se tu plin vadi konvencionalnim metodama. Usporedbe radi, rije je o mnogo veim koliinama plina, vjerojatno više milijardi kubnih metara, koji još nije dostupan. No, dobro je znati da ispod plina u podzemlju Meimurja postoji – plin, pa tako naš kraj leži na vodi i plinu. Ovo ne treba shvatiti doslovno, jer se plin krije u sitnim rupicama stijena koje su pod tlakom od 200 atmosfera ili više. (JŠ)


18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Skromna zarada ovaj tjedan Pretposljednja srijeda u studenom 2011. godine bila je vrlo slaba i skromna na akovekom placu i sajmu, na što je najviše utjecalo prohladno vrijeme, a vjerojatno i visoki datum. Na placu se tu i tamo stisnulo nekoliko prodavaa, uglavnom onih koji dolaze i kad “sekire curiju i kad je minus dvajsti”, a na sajmu gotovo jednako tako, pa ni peenjari nisu kasirali uobiajene svežnjeve kuna, forinti i eura. U gotovo nikakvoj potražnji na sajmu donekle su se prodale žitarice, krumpir i stona repa, a na placu kiselo zelje, kisela repa, agrumi i suho voe. Adventske vijence ljudi su gledali i pitali za cijene. Bilo je vremena i za razgovore i gledanje povra, ijim se izgledom priroda poi-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kukuruz 1,60 kn/kg - krumpir 1,50 kn/kg - repa 20 kn/vrea - ešnjak 20 kn/kg - luk u vrei 3 kn/kg - bijelo zelje 2 kn/kg - crveno zelje 5 kn/kg - hren 15 kn/kg - sirkova metla 25 kn/kom - košara 60 kn/kom grala. Tako je pozornost privukao i celer (na slici), koji je naša itateljica ponosno donijela u redakciju. Placovski prostor polako ali sigurno prekrivaju božino - novogodišnji ukrasi, a mirisom plijeni domae tikvino ulje. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Osim što je perjanica vinogradarske i vinarske proizvodnje, ledena berba donosi i dobru zaradu. Ledeno vino je višestruko skuplje od klasinog i može postii cijenu do tisuu kuna po buIzborna berba djevianske graševine obitelji Horvat telji MEIMURSKI VINOGRADARI obilato koriste iznimnu kvalitetu groža

Mnogo kasnih, izbornih, pa i ledenih berbi PIŠE: STJEPAN MESARI

Mladi celer s dvije glavice oduševio je gospou iz akovca

Rasadnik Sveta Marija Omladinska 14 Telefon: 040/660-191

Voćnjak Nedelišće Varaždinska bb., Telefon: 040/895-220

Nikad kvalitetnije grože nego je ovogodišnje meimurski vinogradari upotrijebit e za izborne berbe groža iz kojeg e nastati vrhunska - predikatna vina. Obitelji Vladimira Horvata, Bojana Štampara, Petra i Vladimira Kocijana, prof. Franje i Krešimira Lovreca, Rajka Cmrenjaka, Bojana Štampara i Borisa Novaka, te akoveko Agromeimurje, a možda i još poneki vinogradar, ostavili su zavidne koliine groža za izborne kasne berbe. A kasne berbe mogu biti izborne berbe, izborne berbe bobica, jagodni izbor, izborna berba prosušenih bobica i uzvišena berba je ledena berba bobica. Iz svih ovih groža dobivaju se pre-

Berba u zimskim uvjetima je teža, ali i radost je vea dikatna vina, koja su hrvatskim Zakonom o vinu ona vina koja u dobrim godinama kao što je 2011. i u prikladnim uvjetima dozrijevanja groža na trsu, a ovisno o postignutoj njegovoj prezrelosti

Ledena berba daje najskuplja vina

VONE SADNICE

jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

Ruže stablašice i lozni cijepovi Kontejnirane sadnice

aronija borovnica brusnica kaki kivi citrusi smokva šipak drijen boysen tayberry jagoda

GOJI

NOVO U PONUDI

OSKORUŠA

te vremenu berbe i prerade, postižu posebnu kakvou. Osobitost im daje plemenita plijesan botritis, koja zahvaa dio na trsovima ostavljenih grozdova.

KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Struan savjet i vrhunska usluga

Najvei izazov za svakog vinogradara i vinara je ostaviti, a potom i ubrati, grože u ledenoj berbi. Vino proizvedeno iz ledene berbe najuzvišenije je vino i na tržištu postiže najvišu cijenu. A sve to iz razloga što se berba i prerada groža obavljaju u posebnim i složenim uvjetima. Grože za ledenu berbu treba imati najmanje 127 Oechsla i brati na temperaturi barem - 7 Celzijevih stupnjeva, u najmanje tri dana. Grože mora biti suho i smrznuto i takvo se prerauje. U ledenoj berbi na hektaru površine dobije se oko 600 litara

vina, što je desetak puta manje od klasine jesenske berbe. Vino iz ledene berbe ne može brzo na tržište, jer fermentacija zbog visoke koncentracije šeera i kiselina traje i preko devet mjeseci. - Ledena berba je zahtjevan postupak kojim se ne bi smjeli baviti amateri, kao što je to prije par godina bilo kada su “vikend vinogradari” nastojali proizvesti slaa vina zaustavljanjem vrenja, pa su sebi, a potom i ugledu meimurskih vina, samo naškodili, kažu u Hortus Croatiai, iji lanovi kasnim berbama posveuju veliku pozornost, te istovremeno oekuju i solidne koliine vina i dobru zaradu na njima. Premda za butelju mogu dobiti i do tisuu kuna, vinari vino iz ledene berbe ne nude na otvorenom tržištu, ve ga prodaju odabranim kupcima te drže kao arhivska, jer ona se ne proizvode svaku godinu.


29. studenoga 2011.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

Izbor božinog drvca Oduvijek Božini praznici poinju Nikolinjem. Odmah iza Nikolinja poinju pripreme za Boži. Boži je praznik ljubavi i darivanja. Imate je puno? Puno Puno Puno Ljubavi nek se dijeli u Adventu! U prvom redu prema sebi. Kad je imate dovoljno u sebi onda je ponite dijeliti okolo. Osim što emo napraviri retrospektivu svih dobrih i velikih djela koja smo napravili u toku ove potrošene 2011. godine, što emo nakupovati hrpu šarenih stvari koje nikome ne trebaju, u ovom emo predstojeem razdoblju morati izabrati drvce koje e nam praviti društvo u blagdanskim danima pred nama. Zadaa je to vrijedna uloga naše ljubavi. Budite vrtlar, birajte žive biljke kojima e druženje s vama i vašim prijateljima ostati u lijepom sjeanju kad ih stavite ponovo u vrt. Nemate više mjesta u vrtu? Hm, hm, problem. Volim probleme, dileme i mozgalice! Kuda s tim biljkama kad ih se izguštamo? Možete ih posaditi i u

susjedov vrt, ako u vašem nema dovoljno mjesta. Naravno, prvo ga pitajte što o tome misli. Otiite kod njega na kuhano vino. Ili ga pozovite k sebi na kartanje, šah… ili ime se ve bavite ovih dana kad ne radite i ne gledate TV. Osjeate li kako Vas nagovaram na dijeljenje dobrote? Ima je ve u Vama Puno Puno. Okititi se može, skoro sve što raste. Lijepo izgledaju svjetalca na voki ispred kue kao i papirnata srca na smreki na trgu. U kui, kao centralni simbol obiteljskog okupljanja, obino, kitimo neki od predstavnika triju rodova: bor (Pinus), smreka (Picea) ili jela (Abies). O botanikim karakteristikama i razliitostima ovih rodova govorit emo iduih nekoliko utoraka. Sad samo nagovaranje na živa drvca u loncu i konstatacija da je sasvim u redu da svog zelenog kienika zovete kako vam paše. Moja je baka bila u pravu kad je svoje božino drvce nazivala ‘cmrekom’ = smreka, nekima se svia izraz ‘jelka’ ili je modernije ‘bor’. Iako

ta tri imena predstavljaju tri botaniki sasvim razliite biljke vi ih možete u ovo blagoslovljeno ime zvati kako vam se hoe. Ako možete ženi tepati ‘Srce’, djetetu ‘Sunce’ ... zašto smreka ne bi bila ‘Iglica’? Živa iglica. Pitanje života i neživota ovdje je jako važno. Te su biljke živjele i rasle negdje u nekom rasadniku 5 - 10 godina. I onda ih je neki potroša zaželio okititi za svoje praznovanje i uživanje. To nije razlog za sjeu. Budite, molim Vas, od onih koji e tom živom biu dati šanse za život i nakon što se vi izguštate slavlja. Nek Vam ga izvade s korjenom i

posade u teglu. Družite se s njim u prazninim danima, a nakon njih kao lijek od mamurluka posadite ga u vrt. Ovako direktno i bez prijelaznog razdoblja to možete uiniti ako su temperature vani pozitivne ili tek malo ispod nule. Bude li jako hladno onda ovu sadnicu najprije iz stana (+20°C) iznesite u neku garažu (+3°C) i tek tada u vrt (-9°C). Ovo je, naravno, reklama. Svi su izbori ljepote puni reklama. Ovo je reklama za Božina drvca koja Vam nee odbacivati iglice po stanu jer e biti živa. Sve koji misle na zelenu budunost pozdravlja IVA!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Koliko su opasne maje zoonoze? Što su to zoonoze? Zoonoze su boles ili zaraze koje se prirodnim putem prenose s živonja na ovjeka.Pokraj zoonoza koje su poznate i raširene meu kunim živonjama make su posebice izložene zbog prehrane (hrane se i sa glodavcima) te postaju izvor zoonoza na koje rjee pomislimo.

Zašto se pojavljuju? Suživot s našim kunim ljubimcima poznato je od pradavnina. ovjek je oduvijek volio ima praoca i sudruga ne samo u lovu nego i u svojoj kui kao ukras kue,ali i kao pomonika u lovu ili pomonika u suzbijanju glodavaca koji su praznili njegove žitnice.Maka danas preuzima prevlast u držanju ljudi kao kunog ljubimca.S obzirom na to (a o tome sam ve pisao)da maka izvrsno iskorištava dom,još bolje se snalazi u svojem divljem okolišu i lovu provodi puno vremena i kao predator ubija puno glodavaca i pca.One su dakako izvor mnogih zoonoza koje se onda presele u naše domove i postaju potencijalna opasnost po naše zdravlje.

Koje su bakterije uzronici zoonoza? Antrax - sirovo govee meso je izvor bakterija koje u make mogu uzrokova pojavu antraksa. Ljudi se

zaraze od bolesnih maaka preko kože, gdje dolazi do lokalne infekcije te se infekt može proširi na druga tkiva. Bolest je rijetka ve zbog toga jer u Hrvatskoj bedrenica izbija sporadino, a veterinarska služba stalnim kontrolama i cijepljenjem u bedreninim distrikma suzbija vrlo uspješno tu bolest te make u nas nisu ugrožene. Bolest maje ogrebone - rezervoar boles nije poznat ,ali se ini da se make zaraze preko buha.Make oboljevaju sa nespecinom klinikom slikom, a ljudi obolijevaju sa znakovima lagane upale kože na mjestu maje ogrebone ili mjestu lizanja kože te se kod ljudi može javi regionalna upala limfnih vorova. Dermatotoza - make obolijevaju rijetko osim u okolini gdje je bolest jako prisutna kod drugih živonjskih vrsta kao na primjer kod goveda i konja. Kod ljudi se bolest javlja u obliku 2-5 mm velikih kožnih mjehuria koji se pojavljuju na rukama ramenima i nogama. Do sada nije bila zabilježena u maaka u Hrvatskoj. Salmoneloza - predstavlja naješi oblik zoonoza u Hrvatskoj . Make kao prenosioci su manje važne iako nisu zanemarive. Ljudi obolijevaju zbog neposrednog dodira sa zaraženom životinjom koja uobiajeno ne pokazuje klinike znakove boles. U uskom suživotu s makama zaraza je

mogua kontaminiranom hranom i vodom. Tuberkuloza - je kronina bolest životinja i ljudi. Make obolijevaju od goveeg oblika boles te se zaraze hranjenjem mlijekom ali je važno istaknu da je mogunost povratne zaraze u ovjeka vrlo mala.

Koje su gljivice uzronici zoonoza ? Mikrosporoza - je gljivina bolest gdje se ljudi zaraze preko zaražene dlake i kožnog detritusa .Najvei problem su make iz jednostavnog razloga jer nema vidljivih znakova boles i stalni su izvor zaražavanja ljudi.U ljudi bolest zahva gornje dijelove kože,dlake i nokte.Bolest se drži pod kontrolom ukoliko se dolazi u veterinarsku ambulantu na pregled dlaka i kože živonja. Trihotoza - prije je to bila bolest kunia i glodavaca,a u zadnje vrijeme velik je broj zaraženih maaka i pasa.Zaražene make su kliniki,ali i asimptomatski premosioci boles,a bolest je u ljudi ali i životinja slian mikrosporidiozi,a razlikuju se po obliku promjena na koži.

Kako sprijeiti širenje zoonoza? Uloga veterinara u sprjeavanju širenja zoonoza usmjerena je na zaštu zdravlja živonja,njihovih vlasnika i

lanova obitelji.Najugroženiji su veterinarski strunjaci upravo zbog rada sa oboljelim životinjama.Razumnim mjerama moramo se pobrinuti da opasnost od zoonoza bude im manja. Država o tome brine na poseban nain tako da propisuje mjere kojima spreavamo pojavu i širenje boles.Svaku promjenu na živonji od kihanja, šmrcanja, promjenu dlanog pokrivaa najsigurnije rješavamo u konzultaciji u veterinarskoj ambulanti.Naravno od svega najvažnije je sudjelovanje nadležnih veterinarskih i zdravstvenih službi o pojavi odreenih zoonoza na nekom podruju.Valja još istai da su izmeu maaka i ljudi mogui razni naini prijenosa boles,pa je zdravlje jednih i drugih važan uvjet za sigurno i prijatno druženje jer izuzetan je doživljaj kad prede zadovoljna maka u vašem krilu. Miljenko Cmreak dvm Ambulanta za kune ljubimce, Bioinstut d.o.o.,akovec


20

Mozaik

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEIMURSKI INOVATORI Danijel i Ivan Ko

VOLONTERSKI URED Meimurja poziva

Radionica “Menadžment volontera” 7. prosinca Volonterski rad, pored dobre volje volontera, zahtijeva i puno znanja i vještina s podruja voenja volontera i motivacije volontera od strane organizatora volontiranja. Povodom toga, Volonterski ured Meimurja organizira radionicu “Menadžment volontera”, putem koje organizacijama/ institucijama nudi pomo pri uspostavi i voenju svojih volonterskih programa. Radionica se održava u srijedu 7. prosinca od 9 do 17 sati u prostorijama Autonomnog centra – ACT, Dr. Ivana Novaka 38 u akovcu (zgrada Starog hrasta). Udruga ACT snosi troškove radionice, troškove ruka i osvježenja tijekom radionice

te radnih materijala. Voditeljica radionice je Marina Kolar iz udruge "Zora". Radionica je dio aktivnosti projekta "City volunteers", koji je financiran IPA operativnim programom Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013. Projekt djelomino financiraju Europska unija i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Pozivaju se svi sudionici iz organizacija/institucija na podruju Meimurske i Varaždinske županije. Prednost e imati oni sudionici koji još do sad nisu sudjelovali na istoj ili slinoj radionici. Prijavnicu za radionicu možete pronai na www.actnow. hr, a sve dodatne inormacije potražite na 040 390 047, 099

259 1663, ili putem maila: ana@actnow.hr.

Teme radionice · planiranje ukljuivanja volontera · volonterski pravilnik, volonterski ugovor, opis radnog mjesta volontera · dovoenje volontera · kako motivirati volontere · evaluacija volonterskog programa

U TIC-u radionice o zapošljavanju za mlade visokoobrazovane osobe

“Želim uspjeti jer ja to mogu” U sklopu projekta “Generation Next at Work“, koji financira Europska unija, Grad akovec, Grad Prelog, Grad Mursko Središe i Regionalna razvojna agencija Meimurja – REDEA organizirali su etiri jednodnevne radionice namijenjene mladim nezaposlenim osobama s višom ili visokom strunom spremom s podruja Meimurske županije, koje su održane u dvorani za konerencije Tehnološko - inovacijskog centra Meimurje u akovcu. Radionice su održane s ciljem jaanja osobnih i poslovnih kompetencija mladih nezaposlenih osoba, olakšavanja procesa traženja posla, priprema za novo radno mjesto i razvijanje vještina potrebnih u svakodnevnom poslovanju te razvoja poduzetnike kulture i potencijala za samozapošljavanje. Radionice su bile interaktivnog tipa pa su tako svi sudionici aktivno sudjelovali u razliitim vježbama, iji je cilj poboljšanje osobnih i poslovnih kompetencija polaznika. Teme su bile “Poboljšanje osobnih kompetencija“, “Upravljanje sobom, prvi korak prema izvrsnosti“, o emu je govorila Elena Cvjetkovi (Business & Lie Coach). Prezentacija je bila usmjerena na vlastite kompetencije i naine

kako ih poboljšati. Bilo je rijei o motivaciji te njezinom pokretanju, misiji, viziji i ciljevima, piramidi vrijednosti, SWOT analizi, asertivnosti, upravljanju vremenom, delegiranju te stresu. O važnosti i tehnikama pravilne komunikacije izlagala je Gordana Kastrapeli, voditeljica treninga iz podruja NLP-a te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.

U prvom planu komunikacija Prezentacija je obuhvaala podruja poput NLP pretpostavki uspješne komunikacije, znaenja komunikacije, fleksibilnosti, prezentaciji, sadržaja prezentacije, te upravljanja tremom. “Razvoj poslovnih kompetencija“ bio je naziv predavanja Nede Janovski, komunikologinje, diplomirane politologinje, trenera predavaa srednjeg i malog menadžmenta. U sklopu te prezentacije bilo je rijei o brendu kao zaštitnom znaku, stavovima, kreativnosti i timskom radu, rješavanju sukoba, planiranju i upravljanju karijerom, znanju i vještinama, upravljanju promjenama, korporativnoj kulturi te networkingu. Asja Lajtman Bosilj, magistar društvenih znanosti te trenerica poslovnih edukacija, govorila je

o izazovima zapošljavanja, odnosno o samozapošljavanju iz osobne perspektive predavaa, kompetencijama poduzetnika, SWOT analizi, donošenju odluka, stavovima i poštenju te cjeloživotnom uenju. Radionice je pohaalo oko 50 mladih nezaposlenih visokoobrazovanih osoba (VSS i VŠS) raznih struka. Paralelno s radionicama za nezaposlene zapoelo je i održavanje radionica za poduzea iz Meimurske županije. Cilj je upoznati poduzea s važnostima zapošljavanja mladih osoba s višom i visokom strunom spremom. U tu svrhu tvrtke su odredile mentore koji e pohaati etiri radionice u kojima e biti upoznati s aktivnostima projekta te uvoenja programa stažiranja. Tako e neki od sudionika radionica dobiti priliku za stažiranje (volontiranje) u tim tvrtkama i na taj nain stei poetno radno iskustvo koje e im pomoi u daljnjem pronalasku posla (pri tome mogunost zaposlenja nije iskljuena). Program stažiranja zamišljen je tako da stažisti dobiju konkretne poslove i zadatke koji e im pomoi da steknu pravu vrijednost, odnosno radno iskustvo u toj struci. (vk)

Maler na ne treba h Meimurski inovatori sin i otac, Danijel i Ivan Kolmani iz Rimšaka kod Štrigove, na adresi Sveti Urban 246A, nedavno su na održanom 36. Salonu inovacija s meunarodnim sudjelovanjem u Zagrebu i priredbi "INOVA - BUDI UZOR", 7. Izložbi inovativnih ideja i inovacija, osvojili zlatnu medalju za svoj maler za travu i korov. Obiteljska tvrtka “Metal-ko”, koju vode sin Danijel i otac Ivan, ve se duži niz godina bavi proizvodnjom strojeva za poljoprivredu, a specijalizirala se za malere, bone reze, rasipae i deponatore te druge strojeve za obradu tla u vonjacima i vinogradima. Inovacija za koju je ponajviše zaslužan Danijel Kolmani, kaže otac Ivan, donosi svjetsku novost u vinograde i vonjake, prilagoavanje širine rada malera pomou hidraulike i ticala. Maler pokosi travu ili korov prolaskom kroz red vinograda ili vonjaka do tri centimetra od trsa ili sadnice jabuke. To drugim rijeima znai da u vinogradu ili vonjaku ne treba prskati herbicidima, pa je uz uštedu važno i zadovoljavanje europskih ekoloških kriterija, a takav proizvod onda može dostignuti veu cijenu. Inovator Danijel Kolmani kaže: - Naš novi maler, koji je osvojio zlatnu medalju, ve je u uporabi dvije godine kao prototip i u praksi se pokazao izvrsnim. Najviše ga prodajemo u Sloveniju veim vinogradari-

Vanjski izgled novog malera s ticalima

ma i voarima, nešto manje po Hrvatskoj. Rije je o proesionalnom maleru, ija je cijena viša od standardnog za male vonja-

ke i vinograde od hektar ili dva, jer je mnogo složeniji. Problem je što su dijelovi za njega skupi, a u Hrvatskoj se ne

Danijel Kolmani: - Maler je skup i zbog uvoznih dijelova koji se ne proizvode u Hrvatskoj, no svima koji imaju više hektara vonjaka ili vinograda brzo se isplati. Namijenjen je za dugotrajan rad u teškim uvjetima i ve se iskazao u praksi


29. studenoga 2011.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

olmani osvojili zlatnu medalju na INOVA-i u Zagrebu

akon kojeg herbicid

Novi maler ve je dosta poznat meu vinogradarima i voarima Slovenije i Hrvatske, naruuju ga vee tvrtke, tako da ga i nemamo na zalihi, svi su primjerci prodani, kaže Danijel Kolmani. Maler jednim prolaskom pokosi sve, do tri centimetra od trsa ili voke, tako da u redovima nije proi z vo nužan herbicid de, pa ih treba uvesti. Cijena t ak voga profesionalnog malera iznosi oko 40.000 kuna, s tim da uvozni dijelovi stoje oko 40 posto, a ostalo je znanje i iskustvo te spoj hidraulike i mehanike, a bez elektrine energije.

Brzo se proulo da je proizvod dobar - Brzo se meu voarima i vinogradarima proulo za naš

nov i maler, pa je interesa sve više, a bilo je i smiješnih dogaaja. Tako je poznata vinogradarska obitelj Jakopi napisala u izvješu za Ministarstvo poljoprivrede u Zagrebu da mu je takozvani herbicidni pojas širok svega - deset centimetara. Inspektori iz Zagreba došli su potom u kontrolu vidjeti taj herbicidni pojas od deset

centimetara, nisu vjerovali da je to mogue, mislili su je rije o zabuni. Tek kad im je pokazan rad s novim malerom shvatili su o emu je rije. U praksi herbicid uope i nije potreban jer se uska traka trave koja ostane, širine od nekoliko do najviše desetak centimetara, sama polegne jer nema oslonca. Uz to što nije potreban herbicid ili je potreban zbilja minimalno, novi maler štedi i gorivo zbog naina izrade. Generacija malera ekiara, odnosno traktori koji su ih vukli trošili su puno više goriva uz veu snagu. Zbog toga su maleri za travu i korov, koji za svoj pogon trebaju manju snagu i manje goriva, na cijeni. Moram rei da je nov i maler ve dosta poznat meu vinogradarima i voarima Slovenije i Hrvatske, naruuju ga vee tvrtke i jaa obiteljska gospodarstva, tako da ga i nemamo na zalihi, svi su primjerci prodani, kaže Danijel Kolmani, uz napomenu da je interes toliki da ne mogu zadovoljiti potražnju. Iako je relativno skup, maler se brzo isplati zbog toga što eliminira herbicid, što je posebno važno i zbog novih europskih standarda o proizvodnji hrane. Obiteljska tvrtka “Metalko” samo je ovom inovacijom uspjela poveati svoje prihode za oko deset posto, a tek se oekuje znatno poveanje proizvodnje. Za dobar rad novoga teškog profesionalnog malera s ticalima i hidraulikom potreban je traktor od oko 50 do 60 konjskih snaga. Uz malere s promjenjivom širinom rada i hidraulikom, tvrtka proizvodi i rotacione malere za male snage traktora od 15 konjskih snaga na više, malere na bubanj te ostalu mehanizaciju nužnu za vinograde i vonjake. (J. Šimunko)

UDRUGA TJELESNIH INVALIDA provodi projekt “Znanjem protiv predrasuda”

Cool je biti razliit Prema onom što je razliito, ljudi esto osjeaju strah i nepovjerenje te ponekad i neprimjereno reagiraju. Prema ljudima razliitim od sebe osjeaju predrasude, zato što ih dovoljno ne poznaju. Velik dio tih predrasuda usmjeren je prema osobama s invaliditetom, bilo da ih se sažalijeva, umanjuje njihova sposobnost ili izbjegava, zbog neznanja kako bi prema njima pristupili. Udruga tjelesnih invalida Meimurja odluila se boriti znanjem protiv predrasuda. U projektu koji provode zajedno s Ministarstvom rada i socijalne skrbi, koje ga i inancira, ue one najmlae u nižim razredima osnovne škole kako je cool biti razliit. Zato što svaka osoba u sebi ima razliite kvalitete. Ima nešto što drugi nema, a kroz razgovore i radionice upravo se to bogatstvo razliitosti može nauiti, upoznati i kao

blago ponijeti u život. Na radionicama sudjeluju i osobe s razliitim vrstama invaliditeta, koje djeci mogu na radionicama zorno predoiti kako savladavaju svoja ogranienja, ali i kako razvijaju druge sposobnosti koje im ta ogranienja kompenziraju. Odreen broj djece ve iz svoje bliže okoline poznaje osobe s invaliditetom bilo da ima takvog lana u svojoj ili široj obitelji, susjedstvu ili prijateljskom krugu ili u školi. No, ima i one djece kojima e rad na radionici biti prvo bliže upoznavanje s tom problematikom. Interes djece za rad u radionicama je velik, kazao nam je Branko Baksa, predsjednik Udruge tjelesnih invalida, a projekt e se odvijati u nekoliko osnovnih škola diljem Meimurja, u II. OŠ akovec, u Kotoribi, Prelogu, Murskom Središu i Nedelišu. (BMO)

UDRUGA gluhih i nagluhih Meimurske županije

Tomislav Logožar dao ostavku, novi predsjednik Stjepan Toplek Udruga gluhih i nagluhih Meimurske županije - akovec održala je 12. studenoga u restoranu "Kruna" izbornu godišnju skupštinu. Tomislav Logožar pisanim je putem dao neopozivu ostavku na funkciju predsjednika. Za novog predsjednika Udruge izabran je Stjepan Toplek, za dopredsjednicu Nada Igrec, a za tajnicu Mirela Igrec.

Na skupštini je ujedno usvojen novi statut, sukladno Zakonu o udrugama, kao i skraeni naziv - Udruga gluhih akovec. Skupštini je prisustvovala predsjednica Saveza udruga osoba s invaliditetom akovec MŽ-a, gospoa Marija Ciglar, koja je tom prilikom istaknula veliki napredak u radu Udruge. (BMO)

AKCIJE DOBROVOLJNOG darivanja krvi

Danas u Maloj Subotici i Murskom Središu Ivan Kolmani: - Za inovaciju je zaslužan sin Danijel

Gradsko društvo Crvenog križa akovec organizira akcije dobrovoljnog darivanja krvi danas, u utorak 29. studenoga u Maloj Subotici u vremenu od

8 do 10.30 sati u prostorijama vjenaone, te u Murskom Središu u vremenu od 12 do 15 sati u prostorijama Pivnice “Cimper”.


22

Mozaik

MJESEC BORBE protiv ovisnosti u Meimurskoj županiji

Tribine, predavanja, radionice, edukacije Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji se svaku godinu obilježava od 15. studenoga do 15. prosinca, Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Meimurske županije koordinira niz aktivnosti. Cilj je ovog projekta upozoravanje javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, a osobito droga, te poticanje društva na aktivnu borbu protiv ovisnosti i zlouporabe droga poduzimanjem zajednikih aktivnosti za suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu današnjice. Središnje obilježavanje u Meimurskoj županiji održat e se u etvrtak 1. prosinca u akovcu, i to kroz strune javne tribine za odrasle i radionice za uenike. Tribina e se održati u Katolikom domu u akovcu, s poetkom u 18 sati, pod nazivom “Mladi i sredstva ovisnosti”. Predavanja e održati prof. dr. sc. Marina Kuzman, dr. med., voditeljica Službe za školsku medicinu i adolescentnu medicinu i prevencije ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Anto Oreškovi, dr. med., dopredsjednik Hrvatskog saveza klubova lijeenih alkoholiara, te mr. krim. Dubravko Klari, predstojnik Ureda Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga. Nadalje, Udruga za pomo djeci i mladeži “Osmijeh“ iz akovca, uz inancijsku potporu Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti RH te strunu podršku Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije i voditelja školskih preventivnih programa, provodi projekte prevencije ovisnikih ponašanja u osnovnim školama Meimurske županije pod nazivom “Igra i kreativno stvaralaštvo – prevencija ovisnosti i poremeaja u ponašanju“ te “Zajedno smo jai – projekt vršnjake edukacije o ovisnostima“. U okviru oba projekta u 8 osnovnih škola odvijaju se predavanja i radionice za roditelje i uenike sedmih i osmih razreda, a u 4 osnovne škole provodi se edukacija uenika edukatora sedmih i osmih razreda, koji e naueno prenositi svojim vršnjacima od šestog do osmog razreda u svojim i drugim školama. U edukaciju edukatora ravnopravno su ukljueni i uenici romske nacionalne manjine. Sve navedene aktivnosti provode se u školama od listopada ove godine, a završetak aktivnosti planira se u Mjesecu borbe protiv ovisnosti od 15. studenoga do 15. prosinca 2011. Meimurska županija projekte u sklopu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti podržava sa 6.000 kuna.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

U AST heroja Domovinskog rata

U Nedelišu i Pušinama otkrivena spomen - ploa sedmorici poginulih branitelja Uz prisustvo predstavnika Meimurske županije, Opine Nedeliše, Policijske uprave meimurske i braniteljskih udruga kod opinske zgrade u Nedelišu, a potom i kod Vatrogasnog doma u Pušinama, u subotu 19. studenoga, dan nakon dvadesete obljetnice pada herojskog grada Vukovara, sveano je otkrivena spomen - ploa sedmorici poginulih hrvatskih branitelja iz opine Nedeliše. Nazone je pozdravio predsjednik ogranka Nedeliše Udruge dragovo-

ljaca i veterana Domovinskog rata Marijan Perger, koji je, podsjetivši na žrtvu poginulih branitelja, zahvalio Opini Nedeliše na pomoi u postavljanju spomen - ploe koja e trajno podsjeati na one koji su svoj život nesebino žrtvovali za slobodu Hrvatske. Opinski naelnik Mladen Horvat istaknuo je kako žrtve obvezuju na trajno sjeanje i zahvalnost, ali i na obvezu svih onih koji žive u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj, koju su sanjali poginuli

branitelji, da je izgrauju u zajedništvu kako bi se razvijala na dobro novih naraštaja. Pozvao je nazone i sve žitelje opine da zastanu kada prou pokraj spomen - ploe, da se zahvale i prisjete onih ija su imena na njoj uklesana i da budu ponosni što je iz njihove sredine bilo onih koji su se žrtvovali za slobodu. U programu sveanosti sudjelovala je muška vokalna skupina Pjevakog zbora “Josip Vrhovski“ Nedeliše. (V. Kelkedi)

PRIPADNICI 7. gardijske brigade u Vukovaru

I ratnici odali poast Gradu heroju Poast Gradu heroju Vukovaru prošlu su subotu 19. studenoga odali i pripadnici gardijskih brigada iz cijele Hrvatske, meu njima i pripadnici 7. gardijske brigade iz Varaždina i akovca. lanovi Udruge 7. gardijske brigade PUME uz polaganje vijenaca na groblju i Ovari posjetili su mjesta gdje su se vodile najteže bitke za Vukovar. Iako 7. gardijska brigada nije ratovala kod Vukovara, nego na jugu Hrvatske, te izmeu ostalog prva ušla u Knin, dio njezinih pripadnika branio je Vukovar i istonu Slavoniju u 1991. godini i kasnije. Održan je i radni sastanak Zbora veterana hrvatskih gardijskih postrojbi iz Domovinskog rata, gdje su se našli svi predstavnici gardijskih ratnih postrojbi. Hrvatska je u Domovinskom ratu imala nekoliko operativno

Pripadnici 7. gardijske brigade u Vukovaru

najjaih brigada, koje su nosile glavne oslobodilake operacije u ratu. To su: 1. gardijska brigada “Tigrovi”, 2. gardijska brigada “Gromovi” , 3. gardijska brigada “Kune”, 4. gardijska brigada

“Pauci”, 5. gardijska brigada “Sokolovi”, 7. gardijska brigada “Pume” te 9. gardijska brigada “Vukovi”, kao i 81. gardijska bojna iz Virovitice te Hrvatski gardijski zdrug, dok je gardijska

bojna “Termiti” iz Zadra prešla u 9. gardijsku brigadu. Ustrojavanje 1. gardijske brigade, poznate kao "Tigrovi", poelo je 5. studenoga 1990. godine u bazi Rakitje nadomak Za-

greba, kao postrojbe za posebne namjene MUP-a RH. Obrambene snage Republike Hrvatske nastaju u krilu Ministarstva unutarnjih poslova, zbog zakonskih ogranienja u bivšoj saveznoj državi. Dana 12. travnja 1991. predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman donosi odluku o osnivanju Zbora narodne garde. Nakon izmjene i dopune Zakona o unutarnjim poslovima (Narodne novine, br. 19/91.), djelatnost te službe proširena je i na zaštitu državne granice RH, te zaštitu nepovredivosti državnog teritorija, za što je formiran Zbor narodne garde. Ve 28. svibnja 1991. na stadionu NK "Zagreb“ u Kranjevievoj ulici u Zagrebu postrojbe Zbora narodne garde prisežu i predstavljaju se javnosti. Narastanjem Hrvatske vojske, nakon “Tigrova” uskoro stasaju i druge gardijske brigade. Najmlaa od njih, 7. gardijska brigada, tako je nastala krajem 1992. godine u Varaždinu od 5. bojne “Tigrova”, pod nazivom “Oblaci”, koja u poetku imala bazu u Vinici. (JŠ)

OSNOVNA ŠKOLA Prelog

Ne zaboravimo Vukovar, Grad heroj! Spomen na Vukovar, Grad heroj, obilježili su i uenici Osnovne škole Prelog. Gosti predavai, Slavko Marka i Miroslav Radmanovi, obojica Preložani, s uenicima su podijelili svoja iskustva iz Domovinskog rata. Miroslav Radmanovi je kao djelatnik tadašnje PU Varaždin PP-a akovec branio Vukovar od rujna do studenoga 1991., kada je ranjen, te je završio u srpskom logoru. Jedan je od najveih heroja Vukovara, zaslužan uz suborce za poznato "groblje tenkova“ na Trpinjskoj cesti.

Slavko Marka, ratni pilot, govori o svojim iskustvima iz Domovinskog rata

asnik Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i vojni pilot u mirovini Slavko Marka ispriao je kako se u ovim našim krajevima stvaralo ratno zrakoplovstvo. Otkrio je uenicima kako su sami izraivali granate, kojim su se tehnikama služili u zraku i na tlu kako bi nadmudrili neprijatelja. Oba predavaa ispriala su svoja osobna iskustva, ali i doprinos svih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu. Time su još jednom podsjetili mlade generacije da se prošlost ne smije zaboraviti. (Sara Majorik, 8.d)


29. studenoga 2011.

Kroz Međimurje 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽUPANIJA ULAŽE pola milijuna kuna u poticanje nadarenih uenika ZAŠTITA INTELEKTUALNIH prava u softverskoj industriji

Centri izvrsnosti za djecu Trening za etrdeset poduzetnika i koja žele i mogu više istraživake institucije Meimurska županija jedina je u Hrvatskoj koja ve drugu godinu za redom potie izvrsnost i rad s nadarenim uenicima kroz centre izvrsnosti u osnovnim školama u Strahonincu, Nedelišu, Podturnu i Maloj Subotici. Ovaj vid rada, u kojem se potiu nadarena djeca produbljivanjem znanja iz školskog gradiva, pokrenut je prošle školske godine. Ove godine nastava je poela prije nešto više od mjesec dana, a aktualni projekt stajat e 501.000 kuna. U subotu je Osnovnu školu u Nedelišu, gdje se odvijaju programi iz kemije, izike i biologije, obišao i župan Meimurske županije Ivica Perho sa suradnicima i ravnateljima osnovnih škola u kojima se ovaj projekt odvija. Tom prilikom istaknuo je važnost ulaganja u obrazovanje, posebno nadare-

iz Hrvatske i Slovenije

ne djece i onih uenika koji žele znati više nego je predvieno programima. Znanja koja na ovaj nain mogu stei vrlo e im koristiti u daljnjem školovanju i sutrašnjem poslu, ali im može pomoi i u pronalaženju

vlastitog ainiteta. Proelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Meimurske županije Sonja Toši Grla rekla je da je centrima izvrsnosti školske godine 2011./2012. obuhvaeno etiristotinjak dje-

ce. Nastava se održava u etiri meimurske osnovne škole, a obuhvaeni su programi iz hrvatskog, engleskog i njemakog jezika, matematike, informatike, biologije, kemije i izike. (BMO)

LJEKARNA akovec

Otvara ljekarniku jedinicu u Svetoj Mariji U utorak 29. studenoga, s poetkom 13 sati, sveano se otvara nova ljekarnika jedinica Ljekarne akovec u

Svetoj Mariji (Pavleka Miškine 1). Rije je o investiciji vrijednoj oko 450.000 kuna neto, inanci-

ranoj iz prihoda redovitog poslovanja Ljekarne akovec. Prostor je adaptiran i opremljen, a nova ljekarna otvorena je nakon

niza zahtjeva mještana tog dijela Meimurja, kako bi im bili dostupniji lijekovi i ljekarnike usluge. (BMO)

U utorak 29. studenoga u 10 sati u prostorijama Tehnološko - inovacijskog centra Meimurje, Bana J. Jelaia 22, zapoinje trening "Zaštita intelektualnih prava u softverskoj industriji", u sklopu prekograninog projekta “SPRINT“. Dio treninga bit e predavanje na temu “Intelektualno vlasništvo u praksi“ i prezentacija na temu “Inovacije implementirane raunalima“. Bit e obraene i dvije studije sluaja koje predava, dr. sc. Željko Bihar, dipl. ing., vodi za Udruženje europskih patentnih zastupnika. Dr. Bihar je registrirani hrvatski i europski patentni zastupnik. U okviru radionice inovativne softverske tvrtke imat e priliku kroz praktine primjere saznati kako zaštititi svoja prava nad intelektualnim vlasništvom. Na trening su se prijavile tvrtke i institucije iz akovca, Varaždina, Zagreba i drugih hrvatskih regija. Projekt e ukljuivati

minimalno 40 poduzetnika i istraživakih institucija iz Hrvatske i Slovenije. U okviru projekta bit e organizirana profesionalna konferencija, povezivanje poduzetnika i institucija, poduzetnike radionice, te tematski seminari. Bit e napravljena analiza inovativnog potencijala regije, te e se razraditi prijedlozi mjera za poticanje rasta inovativnih kompanija. Izdat e se brošure i ostali promotivni materijali na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku, koji e predstavljati projekt i poduzetnike. Takoer e biti pokrenuta internetska stranica na kojoj e se nalaziti relevantni podaci o projektu, poduzetnicima te o uvjetima za poslovanje u ovoj regiji. Dodatno e se na internetskoj stranici nalaziti i baza podataka, kako bi poduzetnici i istraživaki centri mogli lakše pronai komplementarne partnere za izlazak na tržište s novim projektima. (BMO)


24

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

Novi život se rađa

Samo dobre vijesti AKCIJA “Grad akovec prijatelj djece”

Povelja i pohvala akovcu za kvalitetan rad u 2011. SAVEZ SAV E BAPTISTIČKIH EZ BAPTIS BAP TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U REPUB RE REPUBLICI PUBLIC LICI CI HRVA H HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi kršansku alternavu u rješavanju; branih, ovisnikih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

Ništa novo pod kapom nebeskom. Kako je bilo prije tako i sada. Samo drugi glumci glume stare, ve viene uloge I ne obazirui se na vremena neznanja, nutka sada Bog ljude da se svi i posvuda obrate jer ustanovi Dan u koji e suditi svijetu po pravdi, po ovjeku kojega odredi, pred svima ovjerovi uskrisivši ga od mrtvih. Dj; 17;30-31 Zanesenog pogleda u daljinu, i s transcedentnim smiješkom, s plakata u Varaždinu i akovcu pozdravlja nas ovih dana još jedan samozvani lokalnoistonjaki guru. Njegovo ime je nebitno. Ništa novo pod kapom nebeskom. Kako je bilo prije tako i sada. Samo drugi glumci glume stare, ve viene uloge. U kontekstu predizbornog vala mnogih nasmiješenih ili nekulturno tupogledajuih politikih kandidata, s plakata po našim gradovima, njegov smiješak odaje ovjeka koji poznaje marketing. Upecani na tu marketinšku udicu, mnogi novopeeni New –ageovci su puni vjere u reinkarnaciju napustili njegova predavanja. Vjerujui da e se poslije smrti opet roditi-reinkarnirati. Možda kao krastavac ili mrkva, to samo guru zna. No dosta sarkazma. Ovdje se radi o vjenoj sudbini tvoje duše. Jedine i neponovljive. Zato nam je Bog u ljubavi ostavio biblijski zapis o Svom sinu. To nije mit ili apstraktna simbolika, ljudska umotvorina ili samo jedan od putova Bogu. Previše je dokaza za Isusovu povijesnu i zemljopisnu utemeljenost za krivo tumaenje. Godine 1945 izraelski je prof. Sukenik pronašao zapeaen grobu Tali-

potu, neposredno pred samim jeruzalemskim vratima. U grobnici se nalazilo pet osarija, kamenih ljesova. Na dva je pisalo sljedee; gr. Iesou iou, Isuse pomozi!, i na aramejski Yeshu’ Aloth, Isus daj da uskrsne! Na ta dva osarija se nalazio i križ. Dakle 300 godina prije nego je Konstantin vidio znak u kome e pobijediti. Grobovi su datirani u oko dvadesetak godina nakon Isusova raspea i uskrsnua. Ljudi koji su tu pokopani sigurno su poznavali su isusove uenike. Možda i samog Isusa. Oni su lako može biti, svjedoci njegove užasne egzekucije, te nadnaravnog i šokantnog uskrsnua. Oni su sigurno u svom životu osjetili živog Duha Svetog. Po istom Duhu Svetom i mi radosno išekujemo obeani Isusov dolazak, dok svijet bez Boga, sa svojim reprizama monotono glumi stare, ve viene uloge. Suprotno svim zakonima biologije, izike, astronomije ili geologije, u našim školama promovira se vjera u evoluciju, postanak materije i ovjeka eksplozijom iz niega. Pogledaj znanstvene i logine dokaze kako je Bog u ljubavi stvorio svijet i ovjeka na web stranici udruge Postanak http:// udrugapostanak.ucoz.com/

Ti nisi produkt sluajne, i u praksi znanstveno nemogue evolucije iz kamena. Ne budi prevaren vjerom u hipotezu o evoluciji koja, suprotno svim poznatim zakonima; biologije, fizike, astronomije ili geologije, pretpostavlja postanak materije i razuma ovjeka eksplozijom iz niega. Pogledaj znanstvene i logine dokaze kako je Bog u ljubavi stvorio svijet i ovjeka, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak.ucoz.com/

Ovogodišnjem tradicionalnom savjetovanju koordinatora akcije “Gradovi i opine prijatelji djece“, održanom prošli tjedan u zagrebakoj Starogradskoj vijenici, prisustvovali su i predstavnici Grada akovca: mr. sc. Marija Hegeduš - Jungvirth, dr., predsjednica Koordinacijskog odbora akcije “Grad akovec prijatelj djece“, djeja gradonaelnica Antonija Mrla, voditeljica Djejeg vijea Marta Novak te lanica Djejeg vijea Miša Ovar. Gradu akovcu tom je prigodom dodijeljena povelja za uzorno provedenu najakciju u 2011. pod nazivom “I ja želim biti vatrogasac“.ProjektjeprovedenuDjejem vrtiu akovec, obuhvaao je niz aktivnosti usmjerenih na izravno i neizravno stjecanje korisnih i primjenjivih životnih spoznaja – od upoznavanja djece s vatrogasnom opremom i prevencijom nastanka požara, vatrogasnih i društvenih igara, likovne radionice, do sudjelovanja na Djejoj vatrogasnoj olimpijadi održanoj u svibnju u Kaštelima.

Pohvale i za Djeje vijee Grada akovca Djeje vijee Grada akovca dobilo je pak pohvalu

za sudjelovanje na natjeaju za najprojekt djejih vijea Hrvatske, na koji je prijavljen projekt naslovljen “Suradnja s Centrom za socijalnu skrb akovec’. Struni suradnici Centra organizirali su i proveli niz radionica za djeje gradske vijenike s važnim temama kao što su nenasilno rješavanje sukoba, suzbijanje agresivnosti i nasilja meu djecom, problemi odrastanja, djeca u udomiteljskim obiteljima, razvijanje socijalnih vještina kroz dramske igre i sl. S obzirom na to da je 2011. proglašena “Godinom volontiranja“, u okviru programa ovog savjetovanja održana su predstavljanja volonterskih projekata gradova i opina u kojima su sudjelovala djeca. Miša Ovar, uenica III. OŠ akovec i vijenica akovekoga Djejeg vijea, predstavila je izvrstan projekt “Mali volonteri“, u sklopu kojeg uenici razredne nastave (nižih razreda) akovekih osnovnih škola ve nekoliko godina jednom tjedno pod vodstvom voditeljica djejih foruma volontiraju u Caritasov dom “Antun Bogdan“ akovec.

Nikola Herperger (23) i Izabela Tomaši (17) iz Dragoslavec Sela dobili su prvo dijete, sina Alexa, roenog 10. studenoga u 8 sati.

Ivan (35) i Natalija (32) Guterman iz Dragoslavca dobili su ker Taru, roenu 18. studenoga u 14.15 sati. Po mlau je seku stigao i stariji brat Ivan Jan (5).

OŠ PRELOG

Posjetio ih “odrasli lima” – Pajo Kanižaj Osnovnu školu Prelog u srijedu je posjetio poznati hrvatski djeji književnik Pajo Kanižaj. U dva književna susreta (u jutarnjoj smjeni s uenicima nižih razreda i u popodnevnoj s uenicima viših razreda) Kanižaj je predstavio svoje pjesme i prie, koje su izmamile pljesak i smijeh svih prisutnih. - Književnik je pokazao da njegovi tekstovi uvijek iznova oduševljavaju mladu publiku, a svojim je humoristinim i spontanim pristupom ostvario odlinu komunikaciju s djecom. Šaljiv razgovor, itanje poezije i proze bili su odlian recept za pristup uenicima! Program su dodatno obogatili uenici recitacijama Kanižajevih pjesama, kažu u preloškoj školi. Pajo Kanižaj djetinjstvo i mladost proveo je u Podravini - u rodnom selu elekovcu, a kasnije u Koprivnici. Vei dio života ipak živi u Zagrebu. Napisao je više od dvadeset knjiga za djecu i odrasle, a najpoznatija mu je svakako “Zapisi odraslog limaa”, što je zapravo autobiografsko djelo koje govori o autorovom odrastanju u rodnom

Poznati književnik oduševio je preloške osnovnoškolce zaviaju. To je djelo, kako kaže sam autor, “namijenjeno djeci, ali i odraslima da ga itaju izmeu redaka“.

Inspiraciju pronalazi svuda oko sebe Na pitanje uenika gdje i kako nalazi inspiraciju, odgovorio je da mu je za prve knjige bilo dovoljno da ga okrzne neija kosa, a danas zapravo svuda oko sebe pronalazi

inspiraciju. Kaže da i on ima meimurske gene, odnosno da su mu pradjed i prabaka rodom iz Donjeg Vidovca. Za Meimurje ga vežu i lijepe uspomene, kad je igrao rukomet u akovcu, a i Prelog je posjetio nekoliko puta. U akovcu mu je ove godine izašlo novo izdanje knjige “Kralju Tomislavu“, povodom njezine etrdesete obljetnice. Otkrio nam je da je veliki domoljub, da ci-

jeni i voli hrvatski jezik, a naroito kajkavsko narjeje, te da možda jedini piše i – kajiku! Mnogi od nas znaju pjesme “Skriveki, skriveki” te “Vužgi ga, Blaž”, ali malo tko zna da je te pjesme napisao upravo Pajo Kanižaj! Susret je prošao u najboljem moguem raspoloženju, a publici e Kanižaj zasigurno ostati u lijepom sjeanju, kažu u preloškoj školi. (V. Kelkedi)


KULTURA

KULTURA

SCENA S

65 godina glazbenog djelovanja u Gradu akovcu i 15. obljetnica samostalnosti Osnovne umjetnike škole “Miroslav Magdaleni“ akovec

U dvorani Graditeljske škole akovec otvoren 2. triennale hrvatske keramike Predstavljeno 20. izdanje Hrvatskoga kajkavskoga kolendara

M Mlada akoveka grupa R Restart Unplugged pobjednik hrvatskog p “Imagine festivala“ “ Navijaice “Livi” N zlatne u Škotskoj z

Kom3dija osvojila Grand Prix ovogodišnjeg MEF-a! U konkurenciji od dvadeset izvoaa, akoveka etno-rock skupina Kom3dija osvojila je Grand Prix strunog žirija ovogodišnjeg Meimurskog festivala zabavne glazbe. Pjesmu “De je ljubav” dodatno je obogatila Ženska vokalna skupina KUU-a “Veseli Meimurci”, u potpunosti oaravši i publiku i žiri. Više o samom festivalu i pobjednicima u prilogu MEDIA. (foto: Zlatko Vrzan)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

29. studenoga 2011.

SRIJEDA, 30. studenoga, 19 sati Centar za kulturu akovec

Humanitarni koncert plesnih skupina Grada akovca STIGLI NOVI KATALOZI ADVENT, BLAGDANSKA PUTOVANJA, BOŽI I NOVA GODINA , SPA,... SELCE HOTEL SELCE 3* do 30.12. 4 pol po osobi od 800kn UMAG HOTEL MELIA CORAL 5* do 23.12. 2 pol po osobi od 655 kn ROVINJ HOTEL EDEN 4* do 23.12. 3 pol po osobi od 1170 kn ZADAR HOTEL FALKENSTEINER CLUB FUNIMATION BORIK 4* do 29.12. 2 pp po osobi od 710 kn LOVRAN HOTEL PARK 4* do 28.12. 2 no/doru. po osobi od 360 kn JORDAN, 08.12.-11.12. zrakoplovom iz Zagreba LM cijena po osobi od 3650 kn + zrak. prist. MAROKO, 14.12.-18.12. zrakoplovom iz Zagreba LM cijena po osobi od 3450 kn + zrak. prist. ADVENT u GRAZU, 03.12. autobusom iz akovca cijena po osobi 115 kn

NOVA GODINA BALATON, 30.12., 3 dana autobusom iz akovca cijena po osobi 1590 kn KANARI, TUNIS, TURSKA u studenom! Letovi iz Graza i Bea! KANARI 7 pol po osobi od 3260 kn TUNIS 7 all incl.po osobi od 2730 kn TURSKA 7 all incl. po osobi od 3450

SKI OPENING KRANJSKA GORA Hotel Larix 4* i Kompas 4* 01.12.-22.12. 2 pol po osobi od 745 kn KATSCHBERG Hotel Cristallo 4* 15.-18.12. 3 pol po osobi od 1965 kn

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe, utakmice... Karlovako live u VŽ 09.12.,...

www.kompas.hr 9LšHLQIRUPDFLMDXQDšRMSRVORYQLFLXČDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

Humanitarni koncert plesnih skupina Grada akovca organizira se kako bi se mladoj akovekoj balerini Tini Hatlak pomoglo u prikupljanju novca potrebnog

za školovanje u moskovskoj baletnoj školi. Ulaznice stoje 25 kn, a u programu e nastupiti: Studio suvremenog plesa “Teuta”, Osnovna baletna škola Umjetni-

PREDSTAVLJENO novo izdanje Hrvatskoga kajkavskoga kolendara

20. izdanje povodom 20 godina meunarodnoga priznanja Hrvatske

Ivan Pranji, Stjepan Hranjec i Tomo Blažeka predstavili su 20. izdanje Kolendara, posveeno 20. obljetnici meunarodnog priznanja Hrvatske

U opuštenoj atmosferi restorana “Pilka“ u akovcu predstavljeno je prošli etvrtak najnovije izdanje Hrvatskoga kajkavskoga kolendara, koji Matica hrvatska ogranak akovec neumorno izdaje ve 20 godina. Da budemo precizniji, Kolendar je prvi put objavljen davne 1885. godine, no neka turbulentna razdoblja nije preživio. Sa samostalnošu Republike Hrvatske to se mijenja, Kolendar poinje ponovno izlaziti, redovito i bez cenzure. I tako ve 20 godina. Baš je zato 20. izdanje tematski i posveeno dvadesetoj obljetnici meunarodnoga priznanja Republike Hrvatske, na koju se rijeju i slikom, na više od 600 stranica, prisjeaju brojni meimurski autori. Kako je na samoj promociji pojasnio urednik Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2012. Ivan

Pranji, iz broja u broj sve je vei broj tekstova, koji, osim beletristike, sežu i u druga podruja, poput folkloristike, etnologije i druga znanstvene sfere. U 20 godina izlaženja, Kolendar je izdan u više od 55 tisua primjeraka, objavljena su 1.932 prozna teksta, 1.080 pjesama i mnogo drugih radova za “as kratiti“. Koncepcijski je i ovaj broj, pojasnio je pomonik glavnog urednika Tomo Blažeka, postavljen tako da bude štivo za širok krug itatelja, obuhvaa i radove koji bi, da nije Kolendara, nepravedno bili i zapostavljeni, a sadrži teme koje mnogi pronalaze samo ovdje i rado im se i esto vraaju. Baš je zato Hrvatski kajkavski kolendar neizostavni dio mnogih obiteljskih knjižnica, a tako e, nadamo se, biti i s ovim najnovijim izdanjem. (Bojana Španiek)

KNJIŽEVNI KRUG Prelog predstavio svoj trei Zbornik

Predstavljeno tridesetak autora - Iako mnogi smatraju da u ovakvim teškim vremenima nema potrebe za tiskanjem knjiga, književnim okupljanjima i kulturnim manifestacijama, mi u Književnom krugu Prelog mišljenja smo da je upravo ovo pravo vrijeme kako bismo ljude podsjetili na važnost pisanja, tiskanja i predstavljanja novih književnih ostvarenja, jer upravo je sada ljudima potrebno vratiti vjeru u neke bolje dane, pomoi im da nau utjehu i lijepu rije na stranicama našeg Zbornika. Tako dugo dok ljudi stvaraju nema straha od nestanka kajkavskog narjeja, ali i hrvatskog jezika i ljudi koji njime progovaraju, kazala je Maja Labaš - Horvat, prof., predsjednica Književnog kruga Prelog, u uvodu na predstavljanju treeg Zbornika u petak. U Zborniku je predstavljeno tridesetak autora, a desetak autora predstavilo se potom književnoj publici govorei svoje stihove i rijei, uz pljesak publike. Ove godine autori su najviše tematizirali prošla vremena i vrijeme djetinjstva, veinom na kajkavskom, tematski raznorodno, od

lirskih pjesama do epike i tmurnih raspoloženja. Predstavljeni su autori ponajviše porijeklom iz Preloga, ali i drugih sredina, iz Murskog Središa i Koprivnice, a Aleksej Milinovi evocirao je uspomenu na nedavno preminulog lana Književnog kruga Prelog Franju Strbada. Kroz program je vodio Željko Soka, a svojim glasom i pjesmom veer je dodatno uljepšao Filip Hozjak. Nazone su pozdravili Terezija Božek, predsjednica Gradskog vijea, i domain, župnik Antun Hoblaj. Trei Zbornik tiskan je na 180 stranica, a naklada mu je 350 primjeraka. Knjiga je tiskana uz potporu Grada Preloga. Nakladnik je Književni krug Prelog, urednica i lektorica je Maja Labaš - Horvat, a autori ilustracija Franjo i Pavao Ružman te Slavko Duki. (J)

ke škole “Miroslav Magdaleni” akovec, Plesni studio “Vivona”, akoveke mažoretkinje, Plesni centar “Livi“ te breakdance skupina “Nexus”. PIŠE: BOJANA ŠPANIEK

P

ripremljen je za ovu posebnu prigodu i poseban program, kojem su se, uz sadašnje polaznike, rado odazvali i danas vrsni glazbenici koji svoje prvo glazbeno znanje duguju upravo ovoj školi, pa je ovotjedna Tribina “akovec etvrtkom“ u Centru za kulturu pripala upravo slavljenikom koncertu akoveke Umjetnike škole. Pregršt zanimljivih glazbenih kombinacija poznatih i manje poznatih klasika, zbor i harmonikaški orkestar škole, nad kojima ve godinama bdije Senka Bašek Šamec, niz priznatih imena meimurske glazbe – Vjeran Vidovi, Maja Magdaleni, Boris Novak, Nada Bili, Dorotea Boži, Nikolina Virgej Pintar, Daniel - Mario Novak, Abel Kovaevi i mnogi drugi, te male balerine koje svoje prve baletne korake duguju Nataliyi Nikitnoj, koja je balet i dovela u akovec i ovu školu. Osim toga, 65., odnosno 15. obljetnica i više je nego dobar povod za objavljivanje monograije, koju je ovom prigodom za školu na 260 bogato ilustriranih stranica izradila poznata akoveka književnica Petrana Sabolek.

POVODOM 65 godina glaz samostalnosti Osnovne um

Škola u kultura Kao grad koji se ponosi svojo tu publiku uvijek iznova uvese koj školi “Miroslav Magdalen Proslavila je škola, zajedno i uenicima, ak 65. obljetnic danas s ponosom nosi, i ve godine, u tada novim prostor

Poseban slavljeniki program obilovao je zanimljivim glazbenim kombinacijama

Interes za školu u stalnom porastu Škola danas djeluje u tri segmenta – kao Osnovna glazbena škola u akovcu, Prelogu, Murskom Središu, Donjem Kraljevcu i Orehovici, kao Osnovna baletna škola u akovcu te Teaj sintesajzera u akovcu i Prelogu. Od 1972. godine školu je do danas završilo 627 uenika, a samo u periodu od njenog osamostaljenja njih ak 390. Od toga je ak 58 uenika odabralo glazbu kao svoj životni poziv, a

Instrumentarij vrijedan 2,5 milijuna kuna! Sav novac koji je škola prikupila od participacije roditelja uložen je u kvalitetne instrumente, pa je Osnovna umjetnika škola “Miroslav Magdaleni“ akovec u 15 godina svoje samostalnosti sakupila impresivan instrumentarij od ak 176 glazbala, vrijedan 2,5 milijuna kuna! - Kvalitetan instrumentarij smatramo kljunim za školu, jer, da bi dijete koje ju pohaa ulo i vidjelo svu ljepotu tog instrumenta, to može samo ako je on kvalitetan, pojašnjava ravnatelj škole Božidar Bogdan. (bš)

njih 10-ak vratilo se u školu na profesorsku poziciju, na što su, kaže ravnatelj Božidar Bogdan, posebno ponosni. Osim toga, iznimno ih veseli i oigledan porast interesa. - Mi smo škola koja se želi približiti uenicima. Primjerice, u Donjem Kraljevcu imamo mali ‘rasadnik’ puhaa, u Orehovici radimo s Romima i imali smo zapravo divnu uzlaznu liniju. Meutim,

Osim sadašnjih uenika, koncertu povodom 65., odnosno 15. obljetnice škole pridružili su se i njeni nekadašnji polaznici, kojima je glazba danas životni poziv. Samo jedan od njih je i gitarist Marko Žerjav


29. studenoga 2011.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK, 1. prosinca, 20 sati Centar za kulturu akovec

PETAK, 2. prosinca, 19 sati Riblji restoran Prelog

Tribina : “Strankinja”

Otvorenje izložbe slika LUDM-a

drama, triler, melodrama Zemlja: Njemaka Godina: 2010. Režija: Feo Aladag Uloge: Sibel Kekilli, Nizam Schiller, Derya Alabora

Drama o njemakoj Turkinji koja bježi od nasilnog muža i suoava se s predrasudama tradicionalne obitelji, njemaki kandidat za Oscara 2010. godine. Zarobljena u nesretnom braku u Istanbulu, Umay bježi natrag svojoj obitelji u Berlin, zajedno s petogodišnjim sinom, Cemom. Iako im ona objašnjava sav užas svojeg braka, obitelj inzistira da se vrati mužu. Iako su ona i njezina obitelj njemaki državljani, ujedno

zbenog djelovanja u Gradu akovcu i 15. obljetnice mjetnike škole “Miroslav Magdaleni“ akovec

kojoj se stvara našega kraja om kulturom, akovec za odgoj svoje publike, i onih koji eljavaju, uvelike može biti zahvalan Osnovnoj umjetnini“, koja se ovaj tjedan pridružila nizu velikih obljetnica. sa svim svojim nekadašnjim i sadašnjim djelatnicima cu svoga osnutka, koji duguje upravo ovjeku ije ime 15. godišnjicu svoje samostalnosti – budui da je 1996. rima, škola u potpunosti pravno - formalno ustrojena.

ova kriza nas je zakoila na neko vrijeme, pa e planovi za daljnje širenje, kojih je bilo, ipak priekati neka bolja vremena, objašnjava. Posao e im, i u kriznim vremenima, dodatno olakšati i novi Zakon o umjetnikom obrazovanju, koji je hrvatski Sabor usvojio na svom posljednjem zasjedanju. Naime, škola se do sada praktiki morala temeljiti na Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. - Taj zakon, meutim, nije pisan za nas i njime se nisu mogle toliko precizno regulirati stvari koje su nama bitne i koje nas razlikuju od obaveznih škola – od pojedinane nastave do injenice da se moramo prilagoavati obaveznim školama. Sada ipak imamo vrši oslonac za bolji i kvalitetniji rad, jer nam je do sada bilo jako teško primijeniti ono što je zakon propisivao u praksu, kaže ravnatelj.

ak 21 opine i grada i, iako je ravnatelj Bogdan upuivao inicijative da se taj problem riješi, jedina opina koja se odazvala bila je Opina Sveti Martin na Muri, koja se svoga suvlasnikog udjela odmah i odrekla. - Vizije za širenje svakako postoje – iza zgrade su ovi trošni prostori, to bi se moglo ili proširiti ili srušiti, i to ne bi puno koštalo, ime bismo dobili nekoliko novih uionica i dvije dvorane za balet. Time bismo dugorono riješili pitanje prostora, objašnjava. Upravo Baletna škola najviše ‘pati’ kada je u pitanju prostor,

su i Turci, pa im njezin povratak stvara probleme s turskom imigrantskom zajednicom. Kad obitelj odlui povratiti svoj ugled tako što e Cema poslati natrag ocu, Umay bježi od njih kako bi sama zapoela nov život. No, njezina želja za razumijevanjem od svoje obitelji i njihova želja za tradicionalnom prihvatljivošu dovodi do neizbježnog sukoba. Film traje 119 minuta, preporuuje se starijima od 13 godina.

a trenutno se, dodaje Bogdan, u zgradi Uiteljskog akulteta iznajmljuju dvije prostorije kako bi se malim balerinama omoguilo što kvalitetnije školovanje. Osim toga, u planu je program tzv. poetnikog soleggia, odnosno glazbene radionice, kojom bi se u glazbeni život ukljuila i djeca prva dva razreda osnovne škole. - Na žalost, prije nego riješimo vlasništvo, ne možemo u daljnje planove, zakljuuje.

Trag koji škola ostavlja je vjean Velik je znaaj ove škole za kulturu našega grada. Svjesni su toga u školi, no istiu da ona nije elitistika. Školu upisuju i završavaju prosjeno nadareni uenici, a, kad se pojavi neko “izvanserijsko“ dijete, svi preuzimaju posebnu odgovornost da se to dijete dalje usmjerava na pravi nain. Da u tome djelatnici škole svakako i uspijevaju, govori i injenica da velik broj uenika svoje školovanje nastavlja dalje u srednjoj Glazbenoj školi u Varaždinu, a kasnije i na glazbenim akademijama – u zemlji, i u inozemstvu. - Evo, ja u još jednom s ponosom ponoviti da se u posljednjih nekoliko godina ak desetak naših bivših uenika u školu vratilo kao proesori, i sada oni znanje koje su dobili ovdje i kasnije stekli na visokim školama prenose dalje na nove generacije, ponavlja ravnatelj. Najbitniji od svega, zakljuuje Božidar Bogdan, trag je koji e ova škola ostaviti na svoje uenike. - Jer ne samo da e moi svirati za svoju dušu ili prijatelje, moi e oplemeniti druženja i zabave, nego e, vjerujem, mnogi od njih danas - sutra postati konzumenti ovih divnih programa koji se u akovcu, ili kamo ih ve nanese put, odvijaju. Ne mora to biti samo klasika, ima svakakvih lijepih vrsta glazbe – od zabavne do suvremene – ali sigurno e znati prepoznati, odvagnuti, valorizirati je li neka stvar dobra ili nije, uživati u glazbi i ii tamo gdje se ona pruža, a to je najbitnije, zakljuuje ravnatelj.

U DVORANI GRADITELJSKE škole akovec otvoren 2. triennale hrvatske keramike

Meu najboljima i radovi uenika Graditeljske škole akovec Nakon što je u lipnju otvoren u Zagrebu, a u meuvremenu stao u Umagu i Našicama, 2. hrvatski triennale keramike doputovao je prošli etvrtak u akovec, gdje ga je u svojoj dvorani ugostila Graditeljska škola akovec. I to ne sluajno. Naime, meu 79 radova ak 55 umjetnika, koji ine presjek najbolje hrvatske keramike, našla su se i djela trojice uenika Graditeljske škole, a ovim dogaajem obilježava se i 50. godišnjica djelovanja škole. – Tijekom ove, ali i prošle, godine, pa i ovom izložbom sada, u nekoliko smo navrata obilježavali 50. godišnjicu postojanja ove škole koja je napravila veliki zamah u razvoju opeljudskih kadrova i resursa, a naravno i svih onih gospodarskih, odnosno graditeljskih resursa koji su poznati širom Hrvatske i vani u svijetu, pojasnio je prilikom otvorenja triennala ravnatelj škole Zoran Pazman. Škola e, dodaje, zbog pomanjkanja novca malo priekati s izdavanjem monografije, no ova je izložba i više nego lijepa prigoda da se svi zajedno još jednom prisjetimo na okrugli roendan škole. - Ova je izložba jedan naš pomak iz graditeljskog podruja u podruje likovne umjetnosti, jer mi školujemo i na tom podruju – za dizajnere keramike i unutrašnje arhitekture, ali s jednom metaorikom vezom uz graditeljstvo, jer zapravo prve vještine koje je ovjek stekao kao graditelj stekao je kao graditelj posude, kao grnar. Grnarstvo je bilo jedno od prvih djelatnosti kojima se on bavio u proizvodnji uporabnih predmeta, još i prije oružja. Grnarstvo je prvotno njegovo oblikovanje prirodne materije u nekakav uporabni predmet. A na temelju tih iskustava stekao je i graditeljsko umijee. Zato tu vezu na neki nain upriliujemo i ovom postavom 2. triennala hrvatske keramike na kojem, i to nam je posebna ast, izlažu i naši uenici, dodao je ravnatelj.

Hanibal Salvaro neumorni je promotor Graditeljske škole akovec, a profesorica Jelena Valkaj od 1996. predaje keramiko modeliranje i plastino oblikovanje. Na fotografiji s radovima uenika Graditeljske škole akovec u Zagrebu. Zahvaljujui tim nastupima, o školi se dosta zna i u inozemnim umjetnikim krugovima, pojašnjava akademik. Posebno mu je drago i što je baš ovaj triennale odabran da uvelia i 50. godišnjicu Graditeljske škole akovec, jer se ove godine doista nanizalo lijepih obljetnica. - Ove godine slavimo,

pa se i triennale pridružuje tim obljetnicama, 50 godina osnutka grupe Gorgona, 60 godina grupe EXAT 51, iji je likovni pogled na svijet utjecao na razvoj hrvatske likovne umjetnosti, a na neki se nain odražava i na ovoj izložbi, pojasnio je Hanibal Salvaro. Sama izložba ima puno inovacija, od kojih je najvea svakako žiriranje. Radove 55 umjetnika, njih 48 iz Hrvatske, ocjenjivalo je 20 lanova žirija, po principu slinom Euroviziji, a meu njima je i 6 gostiju iz Europske unije, ime se, kaže Salvaro, nastojao obilježiti i skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Simbolici doprinosi i starosni raspon izlagaa, jer su najmlai upravo uenici Graditeljske škole akovec, dok najstariji umjetnici, pojašnjava akademik Salvaro, imaju i do 90 godina. Izložbu je otvorio meimurski župan Ivica Perho, u prigodnom programu nastupili su Maasey i Jošua Kovaevi, a u oajeu sportske dvorane Graditeljske škole akovec 2. triennale hrvatske keramike ostat e do 13. prosinca, kada putuje dalje u Bjelovar, Šibenik i Krapinu. (Bojana Španiek)

TURISTIKA AGENCIJA

travel ADVENT U BEU 10. 12. 2011. samo 199,00 kn GARANTIRANI POLAZAK

ADVENT U GRAZU 03. 12. 2011. LAST MINUTE samo 105,00 kn GARANTIRANI POLAZAK ADVENT U BUDIMPEŠTI 10. 12. 2011. samo 185,00 kn GARANTIRANI POLAZAK

ADVENT NA AROBNIM AUSTRIJSKIM JEZERIMA 17. - 18. 12. 2011. ve od 550,00 kn EXCLUZIVNA PONUDA DOEK NOVE GODINE U BUDVI uz Prljavo kazalište i Dinu Merlina 30. 12. 2011. - 02. 01. 2012 samo 1.099,00 kn

Sudjelovanje uenika na svim izložbama

Najvei problem ponovno prostor Najvei problem (i ove) škole je – prostor. Tonije, njegovo vlasništvo. Naime, zgrada na adresi Vladimira Nazora 14, u koju je škola iz podstanarstva pri Pukom otvorenom uilištu uselila 1995. godine, u suvlasništvu je

Uoi proslave Dana Grada Preloga Likovna udruga donjeg Meimurja i ove e godine otvoriti izložbu slika, 2. prosinca u restoranu “Riblji” u Prelogu. Ve 22. godinu za redom LUDM redovito postavlja ovu godišnju likovnu izložbu, koja se tradicionalno svake godine otvara povodom Dana Grada Preloga.

Božidar Bogdan ravnatelj je škole od njena osamostaljenja 1996. godine, a od svega ga najviše veseli neizbrisiv trag koji ona ostavlja u životima svojih uenika

Izložbu je postavio akademik Hanibal Salvaro, poznati hrvatski keramiar i lan meunarodne akademije za keramiku, ujedno i veliki promotor Graditeljske škole akovec i njenih uenika. - Škola educira umjetnike koji se bave keramikom, i zapravo je jedina škola u Hrvatskoj iji uenici sudjeluju na svim kolektivnim izložbama u Hrvatskoj, kao što je Keramika Rijeka ili Ambienta

ADVENT NA AROBNIM AUSTRIJSKIM JEZERIMA 17. 12. 2011. FIRST MINUTE – 269,00 kn PREPORUAMO

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena

PETAK, 2. prosinca Caffe bar “Pictura” akovec

Druga veer DemoFesta – Raw Damage, Sebastian Doe Nakon što su led prošli petak probili Nova vrsta, Tritonus Falos i Božje ovice, DemoFest akovec kree dalje. Ovaj petak, na drugoj veeri festivala demo bendova,

koji se održava u akovekoj “Picturi”, nastupit e bendovi Raw Damage i Sebastian Doe. Podsjetimo, na ukupno pet festivalskih veeri ben-

dovi e nastupati sa svojim repertoarom, a, kao i prošlu godinu, morat e obraditi jednu tradicionalnu meimursku pjesmu te je izvesti

POBJEDA na hrvatskom “Imagine festivalu“ mladu akoveku grupu Restart Unplugged odvodi na meunarodni u Rumunjsku!

Pobjedom do novoga meunarodnog izazova Sredinom mjeseca u zagrebakom klubu “SAX“ održano je peto izdanje hrvatskog “Imagine festivala“, koji od ove godine nosi naziv “Imagine Croatia“. Na natjecanju je nastupilo ukupno 14 izvoaa – jedanaest inalista i tri benda koja su ovom prilikom doputovala ak iz Belgije, odnosno Rumunjske. Meu inalistima se našla i mlada grupa Restart Unplugged iz akovca te je sasvim zasluženo osvojila – prvo mjesto! Odsviravši autorsku pjesmu “Tajna” i miks pjesama “Africa” grupe Toto te “Me&Bobby Mcgee” pjevaice Janis Joplin, mladi Restartovci, osim prvog mjesta na ovom natjecanju, osvojili su nastup na meunarodnom Imagine festivalu u rumunjskom gradu Sibiu, prijestolnici europske kulture 2012. godine. Osim ove iznimno vrijedne prilike da se (još jednom!) dokažu i u meunarodnim okvirima, Restart Unplugged osvojili su gitarsko combo pojaalo “Orange“ te nagradu Croatian Music Channela, koji e emitirati njihov spot

u sklopu svog nastupa. Žiri festivala sastavljen je od dvije osobe, dok je trei lan žirija publika koja može glasovati tijekom svih festivalskih veeri za bilo koji od bendova. Nagrada za najbolji bend je snimanje tri pjesme s producentskim savjetovanjem u profesionalnom studiju “Jazbina“ u Maloj Subotici.

U KONKURENCIJI dvadeset izvoaa 9. Meimurskog festivala zabavne gla

Domaim dekim Kom3dije Grand P Pobjednik prošli tjedan održanoga Meimurskog festivala zabavne glazbe, popularnog MEF-a, akoveka je grupa Kom3dija! Pjesma “De je ljubav”, divna meimurska rock balada dodatno obogaena suradnjom sa Ženskom vokalnom skupinom KUU-a “Veseli Meimurci”, u potpunosti je oarala i publiku i struni žiri, pa previše dvojbe oko pobjednika zapravo i nije bilo.

Restart Unplugged – Filip Srnec, Armando Kanižaj, Tajana Toplek i Fabian Logožar – kao pobjednici Imagine Croatia natjecanja nastupit e na meunarodnom Imagine festivalu u Rumunjskoj na ovom hrvatskom glazbenom kanalu. Kao Restart Unplugged nastupili su Filip Srnec i Armando Kanižaj na akustinim gitarama, Tajana Toplek, kao vokal i Fabian Logožar na cajonu. Inae, Imagine festivali su natjecanja živih izvedbi svih glazbenih stilova, otvorena svim mladim glazbenicima, kojima se želi posebno potaknuti originalnost, autorski rad i izvorni koncept na-

stupa. Upravo su zato namijenjeni pojedincima i grupama mladih glazbenika koji izvode bilo koju vrstu glazbe, u dobi od 13 do 20 godina. Festivali ovog tipa ve se niz godina organiziraju u Švedskoj (Music Direkt), Belgiji (Music Live), u Južnoj Africi (Music Crossroads Southern Africa), u Sloveniji (Najstfest), a od 2007. godine Hrvatska glazbena mladež organizator je tog projekta u Hrvatskoj. (bš)

Pjevaki zbor umirovljenika akovec poziva sve koji vole meimursku pjesmu, a uz to i lijepo druženje, da im se pridruže

PETKOM OD 17 do 19 sati u barakama GK-a Meimurje

Pjevaki zbor umirovljenika akovec traži nove lanove Pjevaki zbor umirovljenika akovec osnovan je 1978. godine. Osnovala ga je grupa umirovljenika koji su imali smisao i ljubav za pjevanje, bili voljni žrtvovati svoje vrijeme za obavljanje zadataka zbora, dolaziti na vježbe i sudjelovati na nastupima zbora, koncertima, proslavama, manifestacijama i susretima. Zbor je uza svoga dugogodišnjeg dirigenta, pokojnog Josipa Videca, imao niz zapaženih nastupa diljem Hr-

29. studenoga 2011.

vatske, a meimurski melos prenosio je i izvodio izvorne pjesme Meimurja i po Sloveniji i Maarskoj. Ve niz godina zbor vodi gospodin Vinko Jakupak, i dalje s istim ciljem i djelovanjem, što je nizom nastupa i potvrdio. Meutim, lanstvo se malo rasipalo, mnoge su pjevaice otišle u druge, uglavnom crkvene, zborove. One koje su ostale odradile su sve planove prema Zajednici kulture Meimurske

županije, nastupale su u Zagrebu, Mariboru, Ljutomeru, kao i na raznim prigodama naše županije, što dokazuje da i dalje aktivno prenose i uvaju meimursku glazbu. Pjevaki zbor umirovljenika akovec stoga poziva sve koji vole meimursku pjesmu, a uz to i lijepo druženje, da se jave na adresu A. Schulteissa 19, akovec, odnosno u barake nekadašnjeg GK-a Meimurje, petkom od 17 do 19 sati.

PIŠE: Bojana Španiek FOTO: Zlatko Vrzan Kad je, prije samog poetka 9. Meimurskog festivala zabavne glazbe, mali trolani žiri Meimurskih novina donosio svoje procjene, karte su pale ovako – Jole, Kemal ili Kom3dija. Iako smo, i to vrlo otvoreno, navijali baš za naše deke. Drugi nastup na MEF-u bio je za komedijaše nekako logian potez – novi album samo što nije izašao, a kako se na njemu našla i ova meimurska pjesma, bilo je nekako prirodno da e baš s njom nastupiti na festivalu meimurske glazbe. – Znamo da konkurencija zvui drugaije nego mi, ali to je za nas ak i bolje, rekao nam je prije samog proglašenja pobjednika Igor Baksa, pjeva i gitarist benda, ujedno i autor glazbe i stihova pobjednike pjesme. Njegov se osjeaj, na kraju, pokazao u potpunosti tonim. I prije samog festivala umjetniki direktor festivala Vladimir Koiš - Zec upravo je Kom3dijinu rock baladu apostroirao kao najbolji primjer smjera u kojem oni kao organizatori žele da se festival kree, uz posebnu poruku dekima da uvaju upravo ono autentino i domae, po emu su ve sada prepoznatljivi i što ih ve sada istie iz mase istih i slinih.

Po prvi put orkestar uživo Iz godine u godinu organizatori posebno brinu za podizanje kvalitete, pa je ovaj 9. po redu

MEF na dodatnu stepenicu zakoraio i angažmanom malog orkestra u koji je vrhunske meimurske glazbenike okupio Damir Rodiger, i koji je uživo pratio kandidate festivala. Osim toga, rasprodana dvorana Graditeljske škole u akovcu još je jedan dokaz da postoji interes da i sjever zemlje ima svoj festival zabavne glazbe. - Silno

nam je drago da se na sjeveru Hrvatske dogaa zabavna glazba, koja je do sad svedena na komadie i ostatke komadia i divno je što se ovdje netko time uope želi baviti, rekao je Zrinko Tuti, lan MEF-ova žirija. U konkurenciji za glavnu nagradu na 9. MEF-u bilo je 20 skladbi i izvoaa, meu kojima je Meimurje zastupalo

Priznanje za doprinos hrvatskoj glazbi dodijeljeno Josipu Turku Organizacijski odbor MEFa dodijelio je posebno priznanje za doprinos hrvatskoj glazbi Josipu Turku, osnivau nadaleko poznatog poduzea LIRA, odnosno udruženja glazbenika. Iza sebe Turk ima dugotrajnu i bogatu glazbenu prošlost. Glazbom se poeo baviti od najmlaih dana, završivši srednju glazbenu školu (truba), a ve 1957. godine poinje s profesionalnim nastupima, najprije u Mariboru,

a zatim i po mnogim drugim mjestima bivše Jugoslavije. Svira i na brodovima “Istra” i “Dalmacija”. Poetkom šezdesetih svira u Hotelu “Istra” u Varaždinu, a izgradnjom Hotela “Park” u akovcu zapoinje razdoblje najintenzivnijeg bavljenja glazbom, koje e potrajati sve do poetka osamdesetih godina uz akoveke bendove Bohemi i Demoni. Danas je uspješni meimurski vinogradar.


29. studenoga 2011. SUBOTA, 3. prosinca, 21 sat “Antrum” Prelog

Gazde Marko Bujanovi, Silvio Šimunkovi, Vladimir Kota, Mario Krši, Damir Popovi i Robert Šeri, koje je “pod svoje“ uzeo vrsni primaš Damir Mihovec - “Zagrebaki Beatlesi s tamburama“, kako novinari esto nazivaju šestoricu popularnih

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

mladia, uspjeli su približiti naš nacionalni instrument – tamburu mladoj generaciji, pa ih tako vole i mladi i stari. Danas su iza Gazda stotine uspješnih koncerata diljem svijeta, od Europe i Amerike do Australije. Takoer i deset izdanih albuma, od kojih su mnogi hitovi, poput pjesme “Još i danas zamiriše trešnja“. Gazde su pravi primjer kako se

SUBOTA, 17. prosinca Arena Varaždin s tamburom može raditi raznovrsna i kvalitetna glazba, a ne samo tradicionalna folklorna. Ubrzo su se popeli na vrh hrvatske estrade, dobitnici su naše najvrjednije glazbene nagrade “Porin“. Meimurska publika u koncertu najboljih hrvatskih tamburaša moi e uživati ve ove subote u klubu “Antrum” u Prelogu.

Hladno pivo Svoj posljednji ovogodišnji koncert u sklopu aktualne turneje Hladno pivo održat e 17. prosinca u Areni Varaždin. Koncert organiziraju Max-Bogl Tehnobeton, Promomedia i tvrtka ABUS d.o.o. Ulaznice za koncert mogu se nabaviti ve od prošloga tjedna u

azbe

Jedini instrumentalisti uz poznate “njuške“ elektronske glazbe!

lanovi žirija Zrinko Tuti i Rajko Dujmi u društvu Kemala Montena dobro su se zabavili Prema mišljenju slušatelja radiopostaja, najbolji izvoa ovogodišnjeg festivala je Jole s pjesmom Tonija Huljia “Kamatarka”, pjesma koja je u posljednji as “upala“ umjesto predviene skladbe istog autora pod nazivom “Tua kua“. Naime, kako su prije samog festivala pojasnili organizatori, pjesma sline tematike ve postoji, pa je, kako bi se izbjegli mogui problemi, Hulji iz svoje bogate zbirke izvadio “Kamatarku“, što se, s obzirom na reakcije slušatelja, i nije pokazalo lošom odlukom.

pet izvoaa – osim nagraene Kom3dije, i Tajana Toplek, Suzana Herceg, grupa Vertigo te Bojan Masnec. O nagradama je odluivala struna komisija u sastavu Zrinko Tuti, Rajko Dujmi i Josip Turk.

Radijskim slušateljima najbolja “Kamatarka“ Osim Grand Prixa, kao što je to uobiajeno, i ove je godine na MEF-u dodijeljeno još nekoliko nagrada – najboljom debitanticom proglašena je bosanska kantautorica Danijela Škegro, dok je atraktivnoj slovenskoj pjevaici Katji Fašink pripala nagrada za najboljeg izvoaa iz regije. Za najbolju interpretaciju nagraen je estradni veteran Kemal Monteno za pjesmu “Kad me jednom za te ne bude”, najbolji tekst napisao je Leonardo Baksa - ei za pjesmu “Ne daj Bože da me ona zavoli”, koju je izveo Max Hozi, nagrada za najbolji aranžman pripala je Nikši Bratošu za ve spomenutu pjesmu “Kad me jednom za te ne bude”, a za najbolju glazbu Hari Ronevi za pjesmu “Ako sad oduzmeš mi ljubav”.

Promocija novoga Kom3dijinog albuma 9. prosinca u “Dijani” Pjesma “De je ljubav“ nastala je ak prije dvije godine. Autor glazbe i stihova Igor Baksa posvetio ju je curi u koju je tada bio zaljubljen, no, dok je pjesma doekala svoj izlazak, sadašnja je cura postala bivša. – Zato sam odluio da za svoju današnju curu neu napisati ni jednu pjesmu, praznovjeran sam!, šali se Igor. Suradnja s “Veselim Meimurkama“ bila je neupitna, im se u zajednikom osmišljavanju aranžmana pojavila ideja za ženskim zborom. – KUU ‘Veseli Meimurci’ puno nam pomažu jer nam omoguuju da besplatno vježbamo u nji-

davat e se po cijeni od 70 kuna, i to samo u periodu 15. - 29. studenoga, nakon ega e cijena ulaznice biti 90 kuna, odnosno 110 kuna na dan koncerta.

AKOVEKI BEND Waitapu na “Illectricity festivalu“ audiovizualnih umjetnosti

ma iz Prix MEF-a!

Atraktivna Slovenka Katja Fašink osvojila je nagradu za najboljeg izvoaa regije

prodajnom sustavu Eventim te u Varaždinu (Rock Art, Barly i Time Out) i akovcu (Radio 1). Odlukom organizatora prvih maksimalno 1.000 ulaznica pro-

hovim prostorijama, i ovo je u neku ruku nain na koji im se odužujemo, pojasnio je klarinetist Miloš Rok. Novi Kom3dijin album “Ja kažem mir“ uskoro e izai, pod mecenatom vjerojatno najzagriženije obožavateljice benda, Francuskinje Valerie, kojoj za vrijeme godišnjeg odmora nije bio problem “potei“ od Trsta do Donjeg Kraljevca samo da bi ula upravo njih. Promociju albuma deki e održati najprije 9. prosinca u disco klubu “Dijana“ u akovcu, a u osvajanje hrvatskog tržišta kreu promocijom u zagrebakom Purgeraju 25. sijenja. (bš)

Pjesma “Kamatarka”, koju je izveo popularni Jole, uletjela je u konkurenciju u zadnji as, i uspjela osvojiti radijske slušatelje Osim ove, nepredviene nedae organizatore su zadesile i u vidu nedolaska Alena Vitasovia i grupe Karma (sa, zanimljivo, istom “zdravstvenom“ isprikom) i tehnikih problema vezanih uz grijanje u hotelu gdje su izvoai bili smješteni. Sve ostalo teklo je bez prevelikih poteškoa, pod vodstvom uigranog HRT-ovog tima zaduženog za televizijski prijenos, koji e se 10. ili 11. prosinca moi pogledati na drugom programu. Kako je idui Meimurski festival zabavne glazbe ujedno i jubilarni 10., organizatori, predvoeni Rajkom Dobošiem, u mislima su polako ve u pripremama za slavljeniko izdanje. Ako doživimo i jubilarni 10. MEF, Zrinko e kupiti svoj posljednji smoking, našalio se na kraju svega Vladimir Koiš - Zec.

Boje Meimurja branila je i mlada Tajana Toplek pjesmom “Meimurski kraj”, a po prvi put sve je izvoae pratio i orkestar sastavljen od ponajboljih meimurskih glazbenika

Na glavnom eventu sedmog Confusionovog illectricity festivala audiovizualnih umjetnosti, koji se održava na raznim kultnim lokacijama u Zagrebu od sredine studenog do poetka prosinca, nastupit e i akoveki bend Waitapu, i to kao jedini instrumentalistiki bend uz tri svjetski poznate “njuške“ elektronske glazbe – Machinedrum, Ramadanman i Solar Bears te uz domae CFSN DJ's u Pogonu Jedinstvo (uz Movaru) u subotu 3. prosinca. Bend Waitapu inae okuplja petoricu instrumentalista, stasalih u meimurskom underground hardcore /stoner okruženju, koji

su hrabro odluili proširiti glazbene horizonte i utonuti u otkrivanja nepreglednih bassoninih prostranstava, ne odbacujui pritom svoje korijene. Ove godine bend se pojavio na kompilaciji Dub Tentacles III, izdanoj za francuski label Fresh Poulp Records, za koji je izdan i EP Bassonic Lodge, a nastupom na Seasplash festivalu dodatno je skrenuo pažnju na svoj rad.

KAKAV POETAK drugog dijela natjecateljske sezone

Zlato na Otvorenom prvenstvu Škotske za "Livijeve" navijaice! Navijaice Livi ovogodišnji drugi dio natjecateljske sezonu zapoele su osvajanjem prvog mjesta na Otvorenom prvenstvu Škotske. Na natjecanju u odlinoj organizaciji European cheer union i Scotcheer sudjelovalo je 28 timova u cheer kategoriji. Odlian seniorski group stunt u sastavu Maria Marec, Lana Bene, Marta Martinjaš, Elena Boži i Livia Striak izveo je zahtjevnu koreograiju u level 6 kategoriji. Djevojkama je ovo bilo pripremno natjecanje za Europski kup u Berlinu, koji se održava poetkom prosinca, a gdje je prijavljeno 2.000 natjecatelja. Seniorke u sastavu Maria Marec, Lana Bene, Marta Martinjaš, Elena Boži i Livia Striak osvojile su zlato na otvaranju drugog dijela natjecateljske sezone


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

Knjige, glazba, internet... KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporuuje Beletristika:

1.Jo Nesbø - “Spasitelj” Misteriozno ubojstvo na sla, ulicama predbožinog Osla, ongdje je za vrijeme ulinog koncerta orkestra Vojske spasa ubiora jen njen dužnosnik, inspektora ode Harryja Holea i njegov tim vode do hrvatskih prognanika koji nje žive u Norveškoj. Razrješenje žiti sluaja Hole e morati potražiti teru Zagrebu, gdje u hotelu “International” pokušava otkriti tko slu. je i zašto naruio zloin u Oslu. ara Trag vodi i do opsade Vukovara ata, za vrijeme Domovinskog rata, a” pa nalik romanu “Crvenda” uje i prošlost opet uvelike oblikuje motivira Nesbøove likove. en, “Spasitelj” (Frelseren, 09.) 2005., engl. Redeemer, 2009.) je etvrti Nesbøov roman iz serijala o Harryju Holeu preveden na hrvatski, nakon trilogije o Oslu koju ine “Crvenda”, “Nemeza” i “avolja zvijezda”. Zbog tematike, drže ga i svojevrsnim Nesbøovim “hrvatskim romanom“, pa se može smatrati prvim istinskim svjetskim bestselerom koji tematizira hrvatsku sadašnjost i noviju prošlost. Nesbøu je osnovnu ideju za “Spasitelja” dao posjet Vukovaru krajem devedesetih, kad je u domu hrvatskog branitelja gledao amaterske snimke iz vukovarske bolnice za vrijeme opsade grada, a neki od tih prizora opisani su u romanu. itatelje e zaintrigirati i brojni detalji iz hrvatske svakodnevnice, koju je autor nesumnjivo dobro istražio, poput opisa atmose-

re u Zagrebu poetkom našeg tisuljea. Jo Nesbø (1960.) norveški je pisac, glazbenik i tekstopisac te bivši broker, poznat po nizu romana o detektivu Harryju Holeu koji su mu donijeli brojne književne nagrade, ukljuujui “Riverton” (1997.) i “Stakleni klju” (1998.). “Crvenda”, prvi njegov roman preveden na hrvatski, proglašen je odmah po izlasku 2004. najboljim norveškim kriminalistikim romanom svih vremena. Zahvaljujui neobinim književnim postupcima, psihologijskom pristupu i temeljitom poznavanju života u globaliziranom svijetu, Nesbø je proširio okvire suvremenoga kriminalistikog romana, što potvruju prijevodi njegovih djela na više od etrdeset jezika, niz nagrada te rekordni prodajni rezultati.

2. José Eduardo Agualusa: “Tropski barok” 3. Rui Zink: “Turistika destinacija”

Publicistika: 1. Roni Jay: “10 najvažnijih stvari za vaše dijete” 2. Hal Edward Runkel, Jenny Runkel: “Brak bez vikanja” 3. Tariq Ali: “Obamin sindrom: Predaja u domovini, rat izvan nje”

WEB PREPORUKA

Najlue i najzabavnije zanimljivosti na svijetu

Svijet je pun stvari u koje je teško povjerovati, ali su ipak istinite. Materijala ima i više nego dovoljno za jedan zabavni blog koji sakuplja sve takve bizarne i otkaene podatke na jednom mjestu. Volite li saznati nešto novo i zanimljivo? Tumblr blog Did You Know? zagolicat e vašu maštu i mozak sjajnim zanimljivostima te uvijek novim injenicama koje vjerojatno niste ranije uli. ak i ako ste pravi ovisnik o triviji i pop kulturi, na ovoj ete adresi pronai nešto za sebe.

Na primjer, jeste li znali da Tom Hanks i Abraham Lincoln imaju zajednikog pretka - Johna Hanksa?! Ili da su posljednje rijei koje je napisao Walt Disney - Kurt Russell? Jeste li znali da postoji lignja s “ljudskim” zubima? Ili da Pluton nije završio ak ni jedno putovanje oko Sunca od svojeg otkria pa do nedavne deklasifikacije kao planeta? Znate li da postoji ovjek imenom Batman Bin Suparman? Saznajte sve o prokletstvu automobila u kojem je poginuo James Dean i o još atalnijem kimonu koji je odnio živote 100.000 ljudi. Ili o Dominicu Calgiju koji je vozio automobil registarskim oznakama koje su nosile toan datum njegove smrti. Takvi i brojni slini podaci, zajedno s njihovim izvorima, ekaju vas na tumblru Did You Know?.

KNJIGA TJEDNA

Camilla Läckberg - “Ledena princeza” Radnja romana smještena je u zimski krajobraz autoriine rodne zim Fjällbacke. Spisateljica Erica Falck Fj vraa se u seoce na švedskoj obali vr nakon iznenadne smrti roditelja, na ali tamo se susree s još jednom al tragedijom: (samo)ubojstvom Alex tr Wijkner, prijateljice iz djetinjstva. W Upravo Erica pronalazi Alexino Up mrtvo tijelo u zaleenoj kadi te ism prva nevoljko, a kasnije iz osobnih pr razloga, biva uvuena u sluaj. ra Uz pomo detektiva Patrika Hedströma ona dolazi do šokanHe tnih spoznaja o dogaajima koji su tn se neko odigrali u Fjällbacki. Uskoro postaje jasno da u malom mjestu postoji netko spreman uiniti bilo po što da bi sauvao davno zakopanu št tajnu ... ta

Ova knjiga švedske spisateljice Camille Läckberg (1974.) samo je u Švedskoj, zemlji koja ima tek dvostruko više stanovnika od Hrvatske, prodana u gotovo 400 tisua primjeraka. Godine 2009. asopis “Bookseller” svrstao je Camillu Läckberg na 6. mjesto ljestvice najitanijih autora u Europi, odmah uz Stiega Larssona, Stephenie Meyer i Dana Browna. Romani su joj objavljeni u tridesetak zemalja i prodani u milijunskim nakladama. “Ledena princeza” prvi je autoriin roman iz serije romana o Fjällbacki. Kritiari Läckberg nazivaju kraljicom švedskog krimia, a njezino ime nezaobilazno je pri spominjanju enomena švedskog (ili skandinavskog) romana noir,

odnosno žanrovskog romana koji je doživio veliku popularnost u svijetu nakon objavljivanja Larssonove trilogije - iako su pravi zaljubljenici krimia odavno “gutali” skandinavske pisce. Läckberg odlino ocrtava pust, leden i sumoran, a opet idilian skandinavski krajolik te atmoseru i likove provincijalne sredine. Ona je majstorica prizivanja svijeta tišine, sjena, potištenosti - iz kojeg se raaju strašni zloini, ija šokantnost još više dolazi do izražaja u kontekstu sveopeg spokoja sjevernjakog krajolika. Autorica prenosi “tišinu” mjesta i na odnose meu likovima, pokazujui kako šutnja može polako ubijati dušu, a knjigu ne možemo ispustiti iz ruku dok ne otkrijemo u koga se i zašto

usred te naizgled idiline bjeline uvuklo ledeno srce tame.

ponu djelovati kao mantra i lijepe vam se o uši. “How Come You Never Go There”, ujedno i prvi singl s albuma, jasan je odabir jer sadrži sve što Feist predstavlja: iskrenu jednostavnost, privlanost i ostajanje na samoj granici svog stila uz dobro zapakiranu zaraznu melodiju na koju je lako zakaiti se. Formula koju je ve iskušala u gore spomenutim hitovima i uspjela. “The Circle Married the Line” lijepa je pjesama koja napokon malo više i otkriva njen glas, a samim tim i bolje naznauje stihove u kojima Feist postaje sve vinija. Ali ta jasnoa na prvu je opet ono nešto što vas može na tren zbilja udaljiti od nje jer od nje ste naueni dobivati teže porcije. No, onda se dogodi sljedea pjesama koja ti ispuni oekivanja kao recimo “Undiscovered First”. To je pjesma bogatijeg aranžmana, s više sudjelujuih instrumenta

i glasova, samim tim i nekako optimistinija, ali opet manje od pjesme “Graveyard” koja na kraju ispada “najveselija”. O kako udesno, o kako Feist! A onda se uhvatite kako dalje pokušavate samo razaznati stihove jer vas silno zanima što to progovara iza sve te silne sjete koju osjeate slušajui je, a rezultat je od prilike kao kad hoete deširirati zvuk školjke koju ste stavili na uho. Stalno vam bježi bit, ali svejedno je osjeaj dobar. Zatim u nekom trenutku kad glazba stane shvatite da ste bili zavedeni na sat vremena, a stigli ste u tom zanosu pomisliti svašta i uživati pritom. Feist je ovim albumom opet uspjela suptilno zavesti svojom jednostavnošu i iskrenošu kojom joj obiluje glas, stihovima koji su divni, a pjesme tono onakve kako ih je ve netko iz svijeta glazbe opisao: “blue, but not blues”. I da, zato mislim da je Feist i njen novi album “Metals” vrlo dobra glazbena podloga za vaš ovojesenji, a i svakojesenji film koji sami sebi režirate, bilo da je kadar u kom trite ili stojite, svejedno e pasati lutanju u vašoj glavi. (Maja Biloglav, preuzeto s portala Muzika.hr)

ALBUM TJEDNA

Feist - “Metals” Zamislimo na trenutak da imate neku svoju zvijezdu koju uvate u svojoj najgornjoj ladici, jer je rijedak primjerak u tom svekolikom konzumerizmu koji vlada, a onda je jedan dan nae Apple i iskoristi njenu pjesmu u reklami za Ipod Nano. Nedugo zatim ujete njenu drugu pjesmu, u ni manje ni više nego u domaoj reklami za vodu, pa se sve to nastavi u nekoj seriji koju pratite itd. Vjerujem da bi vas ta njena sveprisutnost mogla malo zabrinuti. Zabrinula bi vas kad biste uli da sprema novi album i da biste

Popis pjesama 1. The Bad in Each Other; 2. Graveyard; 3. Caught a Long Wind; 4. How Come You Never Go There; 5. A Commotion; 6. The Circle Married the Line; 7. Bittersweet Melodies; 8. Anti-Pioneer; 9. Undiscovered First; 10. Cicadas and Gulls; 11. Comort Me; 12. Get It Wrong, Get It Right

imali to neko intuicijsko povjerenje, ipak biste malkice strahovali od tog albuma, jer što ako su joj svjetla arena pomraila um. Ali zato kad bi vam ve na prvo slušanje raspršila sumnje bili biste sretni. Tono to se dogodilo s Leslie Feist i oekivanjem izlaska njezinoga etvrtog albuma “Metals”. Feist, na sreu, ostaje dosljedna i cijeli album prožet je njenom istinom namjere da ostane to što je od poetka, ipak više sporedna i trajna, a ne istjerana na veliko svjetlo i kratka. Pjesma koja otvara album, “The Bad in Each Other”, dolazi u etapama, bubanj, gitara, rog, ona, pa se isprepliu, pa svi skupa pojaaju s prateim vokalima i jednostavno vas ponesu i od tada nadalje cijeli album uspijeva zadržati taj prvi zanos i vue slušati što slijedi, pa tako dok ne poslušate sve. Duga pjesma “Graveyard” mami vas mekoom i vrhunskom zavodljivošu koju Feist postiže svojim vokalom, a onda vas doslovno potpuno zapljusne dijelom koji iznosi zbor koji joj se pridružuje, dok stihovi koje ponavljaju

INTERNET I RAUNALA

Google+ stranice Dugo najavljivani dodatak za najbrže rastuu društvenu mrežu je napokon stigao te je time i poslovni segment vezan uz internet marketing spreman ukljuiti se u Google-ovu novotariju nazvanu Google+. Imate svoju web stranicu i/ili Facebook stranicu, zašto bi vam trebalo još i ovo? ak i ako se zanemari veliki rast broja korisnika koji poinje koristiti Google+ društvenu mreži, dovoljno je sjetiti se osnovnog Googleovog servisa - pretraživanja. Dominacija Googleovog pretraživaa (oko 85% na svjetskoj razini što se tie upotrebe pretraživaa) i nain na koji ga korisnici upotrebljavaju u velikoj mjeri utjee na broj posjetitelja stranica - uspješno pozicioniranje na rezultatima unutar Google pretraživanja za odreeni termin gotovo da iskljuivo odreuje popularnost stranice pa tako i utjecaja na internetu. Bu-

dui da su ovi rezultati, uz ostalo, ovisni i o aktivnosti i popularnosti na društvenim mrežama - povezanost unutar svih Google servisa daje za naslutiti koliki dodatni utjecaj na rezultate pretraživanja ima

postojanje i popularnost odreene stranice unutar Google+ mreže.

Iako je postavljen relativno brzo nakon poetnog uvoenja Google+ servisa, zbog ve podužeg postojanja slinih mogunosti na Facebooku i Twitteru se Googleu dosta zamjeralo što su tvrtke bile na neki nain zapostavljene za prikaz svojih aktivnosti na ovoj društvenoj mreži, no sada je i to ispravljeno. Za razliku od Facebooka koji za sad još prešutno tolerira slino korištenje, Google je od poetka zabranjivao upotrebu osobnih profila u te svrhe te redovno brisao profile tvrtki koje su se pokušale promovirati na ovaj nain te im nije preostalo ništa drugo nego da priekaju da mogunost postavljanja Google+ stranice postane dostupna. Kako bi kreirali stranicu na Google+ servisu, potreban vam je Google korisniki raun (preko Google Maila ili napravljen direktno) te kojih pola sata vremena da upišete osnovne podatke o stranici. Naravno, samo ovo vam

ne garantira nikakvu dodatnu prednost na rezultate pretraživanja te openito na popularnost na internetu, no dobar je poetak za izgraivanje online zajednice oko korisnika koji e pratiti vašu djelatnost. Za uspjeh u kreiranju kvalitetne zajednice koja e se sastojati od vaših trenutnih, ali i buduih klijenata i simpatizera potrebno je puno više posla, a recept je isti kao i kod drugih društvenih mreža - konstantno nadopunjavanje kvalitetnim sadržajima i prisutnost odreene doze osobnosti kako stranica ne bi izgledala kao djelo robota koji samo šalje svoje reklamne poruke na internet... Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: ino@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099


29. studenoga 2011.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film PLES MALOG PINGVINA 2

VRIJEME JE NOVAC

animirana obiteljska avantura Režija: George Miller Uloge/glasovi: Elijah Wood, Robin Williams, Pink, Brad Pitt

akcijski SF triler Uloge: Justin Timberlake, Amanda Seyfried, Cillian Murphy Režija: Andrew Niccol Novi SF redatelja “Gattace”, pria o svijetu u kojem je vrijeme postalo glavna valuta! Prestajete stariti kad napunite 25 godina. Ali, problem je što vam onda ostaje još samo jedna godina života, ako si ne možete kupiti još vremena. Bogati si osiguravaju još desetljea, a ostali

Nastavak animiranog hita “Ples malog pingvina”, koji je nagraen Oscarom, nastavak je vesele i rasplesane prie o pingvinima. U svijetu carskih pingvina,

mole, kradu i snalaze se za svaki sat koji mogu dobiti da prežive još jedan dan. Mladi se nae u situaciji da dobije više vremena nego može i zamisliti, ali je prisiljen bježati od korumpirane policije kako bi sauvao život. Trajanje 110 minuta, preporuuje se starijima od 13 godina.

koji svoje srodne duše pronalaze kroz pjesmu, živi pingvin koji ne zna pjevati. Ali zato opako pleše! Trajanje 108 minuta, preporuuje se starijima od 6 godina.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

animirana obiteljska avantura

akcijska fantazija, romansa

srijeda, 30.11. nema ilmskog programa

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

etvrtak, 1.12.

________ _____________________________

20.00 Tribina  STRANKINJA

2. PINGVINI GOSPODINA POPPERA

ne umire i da se nalazi u 2092. godini. On je nesiguran u to i ne sjea se skoro niega. U njegovu sobu ušulja se novinar koji ga želi ispita o njegovom životu za vrijeme mladosti. Gospodin Nitko poinje priu o svom životu i glavnim prekretnicama...

animirana obiteljska avantura (nije sinkroniziran na hrvatski jezik)

4. X-MEN: PRVA GENERACIJA

20.00 VRIJEME JE NOVAC akcijski SF triler

5. LARGO WINCH 6. PUŠTENI S LANCA

subota, 3.12.

7. PUT OSVETE

18.00 PLES MALOG PINGVINA 2

8. LETEI KLINCI 9. LJUBAV I OSTALE DROGE

animirana obiteljska avantura

10. CRVENKAPICA

FILMSKA TOP LISTA MEIMURSKIH NOVINA

20.00 VRIJEME JE NOVAC akcijski SF triler

nedjelja, 4.12.

2. JACK AND JILL

da je predstave. Jacob i Marlena povežu se oko brige za novu cirkusku atrakciju, slonicu Rosie, te njihovo prijateljstvo prerasta u ljubav. Dok napetost raste, oni moraju odluiti koliko daleko e ii kako bi zaštitili voljene od bijesa nepredvidljivog Augusta.

18.00 PLES MALOG PINGVINA 2

3. PIRATI S KARIBA

1. J. EDGAR

VODA ZA SLONOVE

16.00 i 18.00 PLES MALOG PINGVINA 2

7. WHAT’S YOUR NUMBER? 4. BLUE VALENTINE

animirana obiteljska avantura

5. FOOTLOOSE

20.00 VRIJEME JE NOVAC

6. PARANORMAL ACTIVITY 3

akcijski SF triler

7. ABDUCTION

ZEJA RUPA Becca i Howie Corbett su sretan brani par iji se savršen svijet sruši kada im pogine sin Danny. Dannyja je pogazio auto i djeak je na mjestu umro. Becca se pokušava suoiti sa šokom. Utjehu pronalazi u druženju s mladim crtaem stripova

Kina. No, 2011. ono što su do sad bila svjedoanstva postat e zastrašujua stvarnost kada nepoznate sile napadnu Zemlju. Dok ljudi promatraju kako gradovi širom svijeta padaju, Los Angeles postaje posljednje uporište ovjeanstva...

utorak, 29.11.

18.00 ARTHUR BOŽI 20.00 SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE (PRVI DIO)

1. HARRY POTTER I DAROVI SMRTI 2

GOSPODIN NITKO

Akcijski SF o posebnom odredu marinaca koji dobiva zadatak zaustaviti invaziju izvanzemaljaca na Los Angeles i itavi svijet. Godinama se bilježe sluajevi opažanja NLO-a širom svijeta - Buenos Aires, Seul, Francuska, Njemaka,

Dobitnik iz prošlog broja: Franjo Lackovi, Mihovljan

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 2.12.

Futuriska drama o najstarijem ovjeku na svijetu. Dobitnik nagrade publike na Europskim lmskim nagradama. Gospodin Nitko budi se u bolnici i siguran je da ima 34 godine. Meutim, njegov doktor mu objašnjava da je star 118 godina, da nitko više

INVAZIJA SVIJETA: BITKA LOS ANGELES

(tri besplatne posudbe) Odakle dolazi ilm “Koža u kojoj živim”? a) Italija b) Španjolska c) Francuska

drama, triler, melodrama Zemlja: Njemaka Godina: 2010. Režija: Feo Aladag Uloge: Sibel Kekilli, Nizam Schiller, Derya Alabora

DVD, BLUE RAY IZLOG

Jacob je kao mladi nakon pogibije roditelja napustio veterinarski studij i pridružio se cirkusu brae Benzni. Cirkus svojim tiranskim metodama vodi August i pokušava spasiti posao u teškim vremenima krize. Njegova žena Marlena zvijez-

NAGRADNO PITANJE

Jasonom koji je krivac za nesreu njezina sina. Njezina iksacija mladiem odvlai je od uspomene na sina, dok je Howie neutješan i stalno misli na prošlost. Corbettovi e se svaki na svoj nain boriti s uspomenama, ali i graditi svoju budunost.

8. IMMORTALS

ponedjeljak, 5.12.

9. PUSS IN BOOTS

18.00 PLES MALOG PINGVINA 2

10. REAL STEEL

U.S. Box Office 1. IMMORTALS

animirana obiteljska avantura 20.00 VRIJEME JE NOVAC akcijski SF triler

2. JACK AND JILL

Radno vrijeme blagajne

3. PUSS IN BOOTS 4. TOWER HEIST 5. J. EDGAR 6. A VERY HAROLD & KUMAR 3D... 7. IN TIME 8. PARANORMAL ACTIVITY 3 9. FOOTLOOSE

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. REAL STEEL

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

Lifestyle Da, redovito intenzivno vježbanje i brojenje kalorija pomoi e vam da vaga ostane na istoj brojci ili padne na manji broj. No, strunjaci kažu da i naš mozak ima i te kako veliku ulogu u tome što i koliko jedemo. Možemo li onda mozak istrenirati da donosi zdravije odluke? Da, jer je klju u mršavljenju upravo u vašoj glavi, a to je zbog toga što upravo vaš mozak, a ne vaš želudac, diktira što i koliko biste trebali jesti. Veina hormona koji utjeu na apetit i težinu luuju se u mozgu ili je mozak taj koji ih kontrolira. Od stimuliranja apetita do direktnih navika u jedenju, vaš mozak je taj koji odluuje kada je u pitanju hrana. A ako želite smršaviti, postoji nekoliko naina za “zauzdate“ svoj mozak i lakše smršavite:

MOZAK IMA veliku ulogu u tome što i koliko jedemo

Osam mentalnih trikova koji e vam definitivno pomoi da smršavite - Sabotira li vaš um vašu liniju i dijetu? Od stišavanja glazbe do kontroliranja osjetila za miris, ovdje vam donosimo naine na koje ete mozak programirati da vam pomogne smršaviti Fokusirajte se na to da se bolje osjeate, a ne na to koliko ste izgubili. Obratite pozornost na to je li vam odjea komotnija, jeste li smršavili za konekcijski broj … Važite se tek povremeno, jednom ili dvaput mjeseno. Tako ete imati primjetljivije rezultate, a to e vas potaknuti da ustrajete u svojim naporima.

koliko ste dugo bili vani. Ovo pak e vam pomoi da konzumirate manje tekuih kalorija, tvrde istraživai iz Irske.

1. Nemojte glasno slušati glazbu

2. Prestanite razmišljati o mršavljenju i hrani koju morate izbjegavati

Glasna muzika (88 decibela) u vašem mozgu potie signale da brže pijete i jedete za ak 30 posto nego kada slušate tišu glazbu, ustvrdili su znanstvenici s Ulster sveuilišta u Irskoj. Ovo je osobito važno kada ste vani i pijete alkoholna pia (koja i te kako jako debljaju) – znanstvenici su dokazali da što je glasnija glazba bila u baru to su ljudi ondje dulje ostajali i popili više pia. Rješenje: Izbjegavajte mjesta s glasnom glazbom ili nosite sat. Jeste li primijetili kako nigdje u nonim klubovima nema sata? Postoji dobar razlog za to. Vlasnici ne žele da vi shvatite koliko ste ondje vremena (ili novca) potrošili. Znanstvenici su dokazali da glasna glazba mijenja vašu percepciju o tome kako vrijeme prolazi. Zato nabavite sat i povremeno bacite pogled na njega ili na mobitelu navinite alarm koji e vas svakih sat vremena zvuno upozoriti koliko je sati. Tako ete imati jasniju sliku

Konstantno razmišljanje o dijeti i hrani koju ne smijete jesti prije e vas natjerati da “posrnete“ u svojim naporima da smršavite. Osobe koje stalno razmišljaju o tome što ne smiju jesti imaju 30 posto veu šansu da popuste svojim impulsima za vrijeme uobiajene kupovine namirnica, pokazalo je istraživanje sa sveuilišta u Minnesoti. Njihova teorija: koncentriranje snage uma na to da ne jedete i na to što sve ne smijete jesti ostavlja vas oslabljenima prema impulsu nasumine kupnje i kao rezultat toga zapravo ete kupiti upravo hranu koju niste htjeli ili ne biste smjeli kupiti. Rješenje: Da biste pod kontrolu stavili nasuminu kupovinu, namirnice kupujte što ranije u danu. Vaša samokontrola e biti snažnija i svježija jer se još niste stigli dobrano ogladniti ili razmišljati o hrani koju želite jesti. I nikada, ali baš nikada, nemojte gladni ii u kupovinu, jer tako možete potrošiti puno više novca na stvari koje vam uope ne trebaju, a i teže ete odoljeti napasti.

5. Kontrolirajte svoje osjetilo za miris 3. Razmišljanje o tome da ste debeli ini vas debljima Kada su istraživai s Harvarda jednoj grupi žena koje rade u hotelima kazali da njihova dnevna aktivnost zadovoljava dnevnu preporuku potrebne tjelesne aktivnosti za mršavljenje, one su zbilja poele mršaviti, snizio im se krvni tlak i smanjio BMI. Druga grupa žena koja obavlja isti posao, a kojoj istraživai nisu ništa rekli, ne samo da nije smršavila, ve su se žene i udebljale. Zakljuak istraživaa je bio da su stav i razmišljanje bili kljuni za mršavljenje. Ako pozitivno razmišljate i mislite da mršavite, i vaše tijelo e se tako poeti ponašati (ak i ako se prisilite da to mislite). Osim toga, u tom sluaju vaš mozak e poeti više

-20%

NA OBUC´U, ODJEC´U, TORBE I NAKIT Popust vrijedi do 03.12. 2011

izluivati hormone koji potiu mršavljenje. Rješenje: Uvjerite se da mršavite i da imate potrebu biti veoma aktivni. Dokazano je da se, kada nešto intenzivno mislimo (ak i ako u poetku možda u to ne vjerujemo), s vremenom zbilja možemo uvjeriti da je to istina. Isto je i s pozitivnim razmišljanjem i injenicom da niste gladni, ne želite jesti slatko ili da imate potrebu više se kretati.

4. Riješite se vage O ovome smo ve nekoliko puta pisali, no nikad nije zgorega ponoviti jer je rije o savjetu koji zbilja “pali“. Suprotno tome što mnoge žene misle, znati svoju težinu nije uvijek najbolje za vas. Ustvari, to esto može biti veoma obeshrabrujue, i to toliko da odustanete od dijete ili zdrave prehrane. Veina žena ima jaku emocionalnu reakciju kada ustanove da nisu izgubile onoliko koliko su htjele (što zapravo uope ne mora biti tono, pogotovo ako vježbate pa istovremeno kako trošite masne naslage gradite i mišie, što znai da je mogue da vam vaga “stoji“). A kako bi se utješile, okreu se hrani – jer “oito dijeta nema smisla kad ne mršavim“. Rješenje: Nemojte se vagati ili se rjee važite. Iako neke dijete i naini mršavljenja potiu što eše vaganje, kako bi se vodilo rauna o tome kako napredujete, sve više strunjaka tvrdi da to možda i nije najbolji nain mjerenja napretka u mršavljenju. To je zbog toga što vaga nije uvijek precizna, a i brojka na njoj može varirati zbog jako puno aktora: kao što je ve spomenuta izgradnja mišia, menstrualni ciklus, koliina vode u tijelu …

Samo mirisanje hrane može usporiti produkciju leptina, hormona koji pomaže regulirati metabolizam i tjelesnu težinu i koji igra kljunu ulogu u prijenosu signala izmeu mozga i želuca i govori kada ste siti. To znai, kada pomirišite nešto ukusno kao što su svježe peeni kolai ili pizza, možete osjetiti glad iako ste tek nedavno jeli. Rješenje: Izbjegavajte primamljive mirise hrane i nabavite esencijalno ulje grejpruta. Na žalost, nema jednostavnijeg i lakšeg rješenja. Ustvari, ima nešto što e vam pomoi u kontroliranju želje za hranom – imajte kod sebe esencijalno ulje od grejpruta. Mirisanje ovog ulja pomoi e suzbiti apetiti toliko da vam se razina leptina vrati u normalu, tvrde japanski istraživai sa sveuilišta u Osaki. Ovo je, inae, trik kojim se koriste brojne hollywoodske zvijezde.

6. Unosite više namirnica bogatih antioksidansima Na temelju istraživanja provedenog 2009. godine na Yaleu, istraživai misle da su otkrili jedan od razloga zbog ega želudac i mozak nisu u sinkronizaciji kada je u pitanju koliina koju možete pojesti. Oni vjeruju da antioksidansi igraju ulogu u kontroli težine zbog toga što centar za apetit u mozgu ovisi o njima kako bi pravilno unkcionirao. Kontrolu apetita reguliraju slobodni radikali (slobodni radikali su molekule kisika u našem tijelu koje su ošteene sunevim zrakama, pušenjem, oneišenjem, stresom, pa ak i svakodnevnim jedenjem i disanjem. Oni zapravo napadaju zdrave stanice u vašem tijelu i uništavaju ih. A sve

to pak spreavaju antioksidansi). To znai da ako u tijelo unosite više antioksidanata možete suzbiti – ili još bolje – kontrolirati svoj apetit. Rješenje: U prehranu unosite više namirnica bogatim antioksidansima kao što su voe i povre (posebice zeleno lisnato povre, mrkvu, bobiasto voe i rajicu). Dodajte ih u svaki obrok, a posebno se preporuuje pojesti porciju povra kada ste do pola pojeli obrok – to zaustavlja proizvodnju hormona ghrelina (hormona koji potie tek i lui se u želucu. Razina ghrelina u krvotoku raste nekoliko sati prije svakog obroka, a svoj vrhunac dosegne neposredno prije nego pojedete svoj obrok), ime pak se mozgu prenosi poruka da vam je želudac dovoljno pojeo. Dakle, salatu jedite uz ruak ili veeru, a ne prije ili poslije. A voe pak neka postane važan dio vašeg obroka ujutro. No nemojte ga jesti na prazan želudac jer bi to moglo samo poveati apetit.

7. Oprostite se sa savršenom slikom vas samih Pogubni trio svake dijete – perekcionizam, nepostizanje željenog gubitka kilograma i stres od pokušavanja da smršavite – poveava šansu da ete odustati i pretjerati s hranom. Rješenje: Fokusirajte se na svoja postignua! Ako ste nekoliko puta u tjednu vježbali ili ste pazili na prehranu – dobro se osjeajte zbog toga. Nemojte se muiti mislima o tome što sve još morate napraviti (koliko vježbanja je potrebno i koliko ustezanja od hrane), jer tako neete lakše izgubiti kilograme. Pozitivnim i zadovoljnim razmišljanjem – hoete! A ako prije ili kasnije doete u napast tugu utopiti u okoladi, uzmite pauzu i razmislite o tome što ste do sad postigli i kako vam je dobro išlo – to e biti dovoljno da zauzdate želju da emocije lijeite hranom.

8. Borite se protiv strahova vašeg mozga Kada srežete dnevni unos kalorija ili promijenite nain prehrane, vaš mozak može prijei u “borba ili bijeg“ stanje iz straha od gladovanja. Držanje dijete ili promjena na zdraviju prehranu stimulira i aktivira vaš živani sustav, kao i podruje u mozgu koje se zove amigdala. A sve to može usporiti proizvodnju leptina, zbog ega se može desiti da se eše osjeate gladni ili da imate potrebu više jesti. Rješenje: Jedite redovito. Umjesto dva ili tri vea obroka, podijelite dnevne kalorije na šest manjih obroka. Tako e vam želudac stalno lagano raditi, ime e pod kontrolom biti proizvodnja ghrelina, a vaš mozak dobiva poruku da je organizam sit.

DO CILJA polako

Budite realistini u mršavljenju

gfgljk`j\fYiXZõleXmXaleXYcX^Xae`

- Ne oekujte uda preko noi – pravilnom prehranom, tjelesnom aktivnošu i sporijim ritmom možete ne samo skinuti, nego i zadržati željenu tjelesnu težinu Na prekomjernu težinu preesto se gleda iskljuivo kao na estetski problem – problem prekomjerne težine je prvenstveno zdravstveni. Ona nosi sa sobom rizike od sranih bolesti, dijabetesa, osteoartritisa i drugih bolesti. No, ponekad kada se krene na dijetu postavljaju se nerealni ciljevi, emu su pogotovo sklone žene. Ako imate dvadesetak kilograma previše, neete se pretvoriti u mršavicu nakon mjesec dana jedui samo mrkvicu. Što je realno?

Deset posto je realno

G\i`f[kiXaXeaXXbZ`a\f[)+%((%$'*%()%)'((

nnn%a\ccfj_f\ZfdgXep%Zfd

Najefikasnijim se pokazalo ono mršavljenje koje se provodi u sporijem ritmu s jasno odreenim ciljevima. Najviše strunjaka e preporuiti planiranje gubitka 5 - 10% vaše poetne težine u jednom sporijem ritmu. To znai, ako težite 90 kilograma – vaš poetni cilj bi trebao biti

gubitak izmeu 5 i 10 kilograma.

Pola do jedan kilogram tjedno Budite realni i u vremenskom okviru. Realno je da gubite izmeu pola i jednog kilograma tjedno te da e vam za gubitak dvanaest kilograma približno trebati tri mjeseca uz pravilnu prehranu i redovito vježbanje. Za 25 kilograma odredite si minimalno pola godine.

Ne postoji “jedna dijeta za sve” Ne postoji plan prehrane koji bi odgovarao svima koji bi ga se pridržavali. Ali, ako uzmete u obzir svoje individualne potrebe, životni stil i cilj vašeg gubitka težine – mogli biste uz malo istraživanja pronai

dijetu koja bi najviše koristila vašim individualnim potrebama.

Ništa bez znoja Ako mislite da ete skinuti kilograme bez da se dobro oznojite – u zabludi ste. Svi programi za zdravo mršavljenje ukljuuju i fiziku aktivnost. Vježbanje i ogranieni unos kalorija trebalo bi pokrenuti vaš gubitak kilograma, s time da vježbanje, osim brojnih dobrobiti za fiziko zdravlje, podiže i razinu energije i poboljšava raspoloženje. Vježbanje je onaj kljuni aktor u gubitku tjelesne težine. Studije su pokazale da je osobama koje se bave redovitom tjelesnom aktivnošu lakše, nakon mršavljenja, održati željenu tjelesnu težinu.


29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

PRIPREMAJU: Stjepan Mesari, Bojana Španiek

MEIMURSKI LONEC

Vepar s trgancima Deset godina Restoran “Terbotz” u Železnoj Gori na jelovniku kao kultno jelo ima vepra s trgancima, sa svim domaim zainima i dodacima. Deset godina je i vrijeme kada se neko jelo može nazvati tradicionalnim, pa tako i vepar s trgancima zaslužuje taj naziv. Dodamo li tome da se Terbotz snabdijeva veprovinom iz meimurskih mesnica, onda svaka sumnja u tradicionalnost otpada. Kao i prošli tjedan, i ovaj put jelo su pripremile Silvija Horak, Marija Maja Medved i Marinela Kocijan, te složno i radosno recept preporuuju našim dragim itateljima, posebice gurmanima. Vepar s trgancima je zaista ukusno

jelo koje se priprema vrlo jednostavno i jedino što iziskuje jesu kvalitetni sastojci i strpljivost. Ništa ne ide na brzinu da bi bilo dobro, nego strpljivo i s veseljem, kažu kuharice, upozoravajui kako je dobro da su svi zaini svježi, ako pak nisu, onda neka su domai, ubrani na vrtovima, livadama i šumarcima. Osobito gljive, od kojih su vrganji najbolji i najpoželjniji. Mi smo jelo kušali i ostali smo bez rijei, jer jelo je prava fantazija. Jednostavno, a tako ukusno i bajkovito. Jednako kao i prilog i salata. Kuharice i Meimurske novine žele dobar tek i uspješnu pripremu ovog jela u vlastitoj kuhinji.

Domaa juha Jedna krijeposna, ukusna i svagdašnja juha koja se može staviti i na sveani stol, osobito ako se u blagovaonici želi osjetiti miris bakine kuhinje. U ovo zimsko vrijeme svakako daje topli-

nu i snagu tijelu, a kod pripreme može se po vlastitom okusu i jae zainiti kako bi snažnije grijala tijelo. Može poslužiti i kao glavno jelo, ali i kao topla juha pred glavno jelo, objed ili veeru.

Vepar Sastojci za 4 osobe: - 1 kg veprovog buta - 25 dag vrganja - temeljac od divljai - sol, papar, luk - korjenasto povre

Priprema But u komadu popei sa svake strane i, kad se zaru-

meni, izvaditi ga iz posude. U masnoi koja je ostala zdinstati sitno narezano povre. Meso vratiti u posudu s pripremljenom smjesom (umakom), zalijati temeljcom i kuhati dva do tri sata na umjerenoj temperaturi. Kuhani but narezati na odreske željenog oblika i veliine i preliti s umakom. Poslužiti s domaim trgancima s vrhnjem i salatom od svježeg matovilca. Uz ovo kultno jelo odlino prija crveno ili crno vino, kao i naše vino tjedna sauvignon. Glavna kuharica Silvija Horak priprema kultno meimursko jelo

Sastojci: - paradajz pire - glavica luka - peršin, ulje, sol, brašno - suhi kruh, paprika

Priprema Na ulju, uz dodavanje soli i crvene paprike, prodinstati sitno nasjeckani luk i, kada je luk omekšao, zalijati litrom vode. Ostaviti da se kuha i,

kada juha uzavrije, zagustiti je smjesom nainjenom miješanjem brašna, paradajz pirea i vode te još kratko vrijeme prokuhati. Na kraju u juhu staviti na komadie natrgani suhi kruh te posipati usitnjenim peršinom.

VINO TJEDNA

Sauvignon Palainke s domaim pekmezom od šljiva Sauvignon je vino koje može zadovoljiti ukuse ljudi koji žele savršen, bajkovit i aroban okus i probuditi sva osjetila. Nije standardan, ve se razlikuje od proizvoaa do proizvoaa, od godine do godine i od podneblja do podneblja. Prvo što se osjeti jest miris koji može biti na koprivu, bazgu, pokošeno sijeno, šparogu ili grašak. Odlikuje se osvježavajuom kiselošu i prekrasnom, gotovo zadivljujuom, zelenkasto - žukastom bojom. Sadrži i do 13,4 posto alkohola, kao kvalitetno i vrhunsko vino. Pije se rashlaen na temperaturi od 11 do 12 Celzijevih stupnjeva. Prija uz jela od teletine, svinjetine, janjetine, divljai, uz prženu ribu, kozji sir i šparoge.

Brze i fine – palainke (crêpe), iako tradicionalno pripadaju francuskoj kuhinji, omiljen su obrok i u Meimurju.Spremamoihnatisuu ijedannain,kaopredjelo,glavnoje-

Sastojci (za 6 osoba ili 30 palainki): - 3 jaja - 300 g brašna - 3 dcl mlijeka - 1 dcl vode (mineralne) - 2 žlice ulja - prstohvat soli

Priprema U zdjelu za miješanje stavite brašno. Napravite ruku u sredini humka, pa u to stavite jaja, sol, ulje i malo mlijeka. Mikserom lagano umiješajte smjesu da dobijete gustu pastu, a nakon toga dodajte mlijeko. Na koncu umiješajte i mineralnu (ili obinu) vodu. Tijesto dobro izmiješajte, ali umjerenom brzinom miksera – da se ne zapjeni. Smjesa mora biti glatka, bez

lo ili desert, punimo slanim, slatkim ili slano - slatkim nadjevima, a ovaj tjedan nekako smo se baš zaželjeli “palainki vulgaris”- s pekmezom od šljiva, naravno, domaim. Mljac!

mrvica i gusta kao tekui jogurt. Dodajte još malo mlijeka ako je pregusto, ili brašna ako je prerijetko. Smjesu za palainke obavezno ostavite u frižideru najmanje pola sata – kako bi se masa slegla i škrob iz brašna bolje povezao, a prije peenja smjesu samo promiješajte kuhaom, žlicom ili kutljaom. Tavicu dobro zagrijte, uz sasvim malo ulja, tek toliko da se zamasti površina tavice. Ako koristite teflonsku tavu, ulje vam ni ne treba, ali e svakako pridonijeti ukusu. Palainke možete nalijevati u vruu tavicu kutljaom. Smjesa mora biti taman toliko gusta da se ravnomjerno razlije po tavici. Palainke pecite oko dvije minute. Jednu minutu na jednoj strani, pa okrenete palainku na drugu stranu.

IZ PENICE akovekih mlinova

Prhka predsjednika orehnjaa Sastojci: - 3 dag kvasca - 40 dag brašna za dizana tijesta - 28 dag margarina - 1 jaje - 1 žumanjak - 6 dag šeera

Za nadjev: - 40 dag oraha - 2 žlice meda - 15 dag šeera - limunova korica - rum - 8 dag grožica - mlijeko

Priprema Od brašna, margarina, jaja, žumanjka, šeera i kvasca, koji ste rastopili u mlijeku, zamijesite tijesto. Neka u hladnjaku odstoji jedan sat. Za nadjev zagrijte mlijeko. Orahe, med, šeer, limunovu koricu, rum i grožice pomiješajte u zdjeli pa prelijte zagrijanim mlijekom. Neka se nadjev ohladi. Kad je tijesto odstajalo u hladnjaku dovoljno dugo, izvadite ga na radnu površinu i pustite da malo omekša da ga možete razvaljati. Razvaljajte tijesto, nadjenite ga, zarolajte i stavite na lim, te u penicu.


10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

Majstori koji su priredili gastro dogaaj godine

HRVATSKI gastronomadi i novinari tri dana boravili u našem kraju i kušali hranu kakve nema u drugim krajevima

Veprovina, ždrebei file, žganci, trganci, gušja jetra, meso z tiblice… PIŠE: STJEPAN MESARI Dvadesetak hrvatskih vodeih gastronomada i novinara tri su dana boravili u našem kraju, uživajui u specijalitetima koje su za njih pripremili restorani "Mala hiža", Makovec, "Meimurski dvori", Lopatinec, "Lovaki dvori", akovec, i "Mamica", Pušine. Bilo je ovo nezaboravno druženje lanova Kluba "Gastronaut", iji su lanovi i bez ikakve dvojbe vodei meimurski ugostitelji Branko Tomaši iz Male hiže, Marijan Martinjaš iz Meimurskih i Lovakih dvora i Sandra Nedeljko iz Mamice. Trodnevni spektakl meimurskih jela u tradicionalnoj i modernijoj izvedbi, ali i drugih delicija, zapoeo je u restoranu "Mala hiža" u Makovcu, ugostiteljskom objektu koji se odlikuje jelima kojih gotovo da i nema u drugim restoranima te vlastitom paletom svježeg i sušenog zainskog bilja. Kulinarsko - konobarska ekipa Male hiže, predvoena vlasnikom Brankom Tomašiem, zadivila je novinare i gastronomade ukusnom i maštovito pripremljenom hranom, kao i prezentacijom, a sve skupa pod nazivom "Jesen u Meimurju". - U širokoj paleti jela zgotovljenih i posluženih na svjetskoj razini posebno su ukusne bile štrukle punjene popeenom muškatnom buom, svježim sirom i mladim špinatom, kuhane na umaku od maslaca i svježega zainskog bilja. Fantastino je izgledao, a još bolje prijao, ždre-

bei file punjen popeenom muškatnom buom, suhim šljivama, kestenima, šunkom i dimljenim sirom u jesenskom umaku od korjenastog povra, crnog vina, vrganja, brusnica i kestena. Krem juhe, juhe od kestena i bue, gušja jetra, terina od vrganja, meso prije tiblice i još niz jela pokupili su najviše ocjene nazonih. U zabavnom dijelu nastupili su uka ai i domai Tamburaški sastav "Svirci", koji su nastupom upotpunili ionako prelijep gastro dogaaj u Maloj hiži

Iznenaenje zvano "Hubertovo zadovoljstvo" Drugi dan domaini gastronomadima i novinarima bili su Lovaki dvori, akovec, i Meimurski dvori, Lopatinec. Marijan Martinjaš samo je nadgledao rad svoje vrhunske kuharsko - konobarske ekipe, koja je pripremila dva dogaaja. U akovcu Meimurska lovišta i u Lopatincu Meimursko martinje. Pršut od jelena, kobasice od divljai i pašteta od vepra samo su zagolicali nepca svih gastronomada, na što su odlino sjele lugarska krem juha sa suhim mesom divljai i lovaka mesna pita. A potom je uslijedilo superiznenaenje zvano "Hubertovo zadovoljstvo". Jelo je to koje sainjavaju jelenja rolada punjena sirom i brusnicama na umaku od crnog vina s punjenim krumpirovim polama i zelenom tjesteninom. Poslužena je salata sa slanim sirom i ukiseljenim vrganjima,

te štrukli sa šumskim voem na kremi od vanilije kao desert.

ma, te meimurska gibanica kao desert.

U Lopatincu sve lijepo i odlino, gotovo bajkovito

Meimurski doruak i meimurska vina

Za poetak "svetešnji" tanjur s mesom z tiblice, paštetom od domae gušje jetre i slanine. Potom krem juha od gospodske tikve, šiškrlini s cvirkima u kiselom vrhnju s buinim košticama. I onda bogato glavno jelo s pajim prsima na posteljici od dinstanoga kiselog zelja s umakom od crnog vina i svinjski medaljoni sa suhim šljivama s okruglicama od kravljeg sira i hajdinskim žganci-

Kako se dobivaju svinjska mast (kosana mast ili slanine) te špek i varci, pripovijedala je Sandra, slušateljima su se cijedile sline, a

Trei, posljednji dan, gastroDefinitivno nomadi i novinari boravili su u restoranu "Mamica" je ovo bila najbolja u Pušinama, gdje im je promidžba meimurske vlasnica Sandra Nedeljko ispriala dvije autohtone kuhinje, koju su gastro prie na tepripremili vrsni poznavatelji me "Svinjska mast i iznutrice od predjela i majstori kulinarstva, a do deserta" i "Meimurski doruak, odkušali ponajbolji hrvatski nosno zajutrak".

gastronomadi, koji e dogaaj prepriati i prezentirati široj javnosti

Svi zadovoljni - sve za istu peticu

Meimurci na vjenoj listi Udruga hrvatskih restoratera i Klub “Gastronaut” objavili su knjižicu s rezultatima ocjenjivanja 100 vodeih hrvatskih restorana i njihovih recepata 2011./2012., koja je predstavljena na upravo završenim susretima gastronomada u Meimurskoj županije. Meu 100 odabranih nalaze se i tri meimurska ugostiteljska objekta, odnosno restorana. To su Meimurski dvori iz Lopatinca, Mala hiža iz Makovca i Mamica iz Pušina. U istoj knjižici objavljena je i Vjena lista Restaurant Croatica, na kojoj se nalaze restorani koji su u proteklih šesnaest godina tri ili više puta osvojili titulu restorana godine. Iz naše županije to su Mala hiža, Makovec, Katarina, akovec, Meimurski dvori, Lopatinec, Alegro, akovec, i Trattoria Rustica, akovec.

oi su stalno bile uprte na stol gdje se nalazio meimurski doruak, odnosno zajutrak. Uz slanine, špek i varke, na stolu su bili slani i slatki žganci, trganci, monjka, peena jaja, kultno meso z tiblice, prezvušt, hladnetina te kolai od sala, cvirkove pogaice i štrukli. Uz sve ovo poslužena su vina obitelji Belovi. Super, prekrasno, uzviknulo je mnoštvo, i potom se zaputilo na Meimursku vinsku cestu. Vina obitelji Dvanajšak - Kozol, kao i Lovrecova, Cmrenjakova, Belovieva i Štamparova, bila su toka na i na još jednu gastro priu iz Meimurja. Ovaj put ispisanu rukama vodeih meimurskih ugostitelja i vinara. Priu koja e diljem Hrvatske imati puno slušaa, koji e poželjeti doi u Hortus Croatiae (Vrt Hrvatske) i doživjeti je svojim nepcima, grlima i želucima. Onako kako je to doživjelo društvo hrvatskih gastronomada, koji su u Meimurskim dvorima uživali i u prezentaciji Martinja - krštenja mošta u mlado vino.


29. studenoga 2011.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Osjeaj krivnje

Studeni –mjesec borbe protiv raka

Un at r a g dva mjeseca prati me osje aj k r iv nje, tuga i oaj. esto se plaem, razdražljiva sam, bezvoljna, nou se budim i ne mogu spavati. Ranije nisam nikada imala tak ve smetnje. Molim, odgovorite mi što se sa mnom dogaa i kako da si pomognem? Na temelju oskudnih simptoma koje ste mi naveli može se pretpostaviti da bolujete od depresivnog poremeaja. Depresivni simptomi se vide kod razlitih duševnih ili somatskih bolesti. Stoga, meu ostalim organskim pretragama koje bi trebali uiniti, a obzirom da do sada niste imala gore navedene psihike smetnje, savjetujem vam da eše kontrolirate šeer u krvi, jer prema istaživanjima , izmeu etvrtine i petine oboljelih od šeerne bolesti pati i od depresije. Pretpostavljam da uz navedene smetnje imate i druge simptome, koji se javljaju kod depresivnog poremaja kao što su smanjenje energije, smanjena sposobnost obavljanja svojih uobiajenih poslova što dovodi do djelominog ili potpunog prekida radnog i socijalnog funkcionira-

nja, zatim bolesnik govori da se osjea potištenim, bezvrijedan, da je izgubio svaku nadu i svaku vjeru u budunost. Vrlo esto se dešava da bolesnici koji se tuže na veliki osjeaj tuge, što i vi navodite, znaju se tužiti i na nemogunost da se isplau ili uope da zaplau. U vašem sluaju, osim gore navedenog savjeta, potrebno je javiti se psihijatru koji e vama nakon pregleda ordinirati terapiju, koja se daje kod derepsivnog poremeaja a to je prije svega jedan antidepresiv (jedan od selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotnoina – SIPPS) i sedativ iz skupine benzodijazepina. Prije uzimanja SIPPS-a vi ete po psihijatru biti obavješteni o prirodi bolesti, ciljevima i moguim rizicima i nainom lijeenja dakle kako glede doze, tako i duljine primjene lijekova. Važno je da vam psihijatar objasni mogue nuspoajve lijekova i kako one suradnjom i zajednikim zalaganjem mogu izbjei. Važno je da se što prije javite i da zaponete s farmakoterapijom u što ranijoj fazi bolesnog procesa a komparativno s time i sa psihoterapijom.

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Evo u naslovu razloga da i dalje pišem na temu karcinoma, bolest i koja kod laika izaziva strah i ozbiljnu zabrinutost, a prema mojem zapažanju niti kod zdravstvenih profesionalaca tjeskoba nije puno blaža, vjerojatno zbog injenice da znanje ne može odložiti sve nepoznanice i probleme koje takva bolest nosi. Svi ljudi koji obole od raka doživljavaju znaajne poteškoe u opoj adaptaciji, itav im se život drastino promijeni, a pogoeni su i lanovi njihovih obitelji. Kroz razne faze lijeenja naješe se sami moraju nositi s bolnim emocionalnim stanjima i nejasnoama koje nemaju s kime podijeliti, jer ih drugi ljudi ne razumiju ili nemaju vremena niti snage da se suoe sa tako ozbiljnim, njima nepoznatim problemima. Tek se tada vidi tko su pravi prijatelji, koliko obitelj i susjedi mogu biti uz ovjeka kad je to najpotrebnije, a tako ih malo preostane u tim teškim danima. Zdravstveni sustav primarno je orijentiran na lijeenje same bolesti, u emu su rezultati iz godine u godinu sve bolji, a skrbi i za dio psiholoških potreba bolesnika. Meutim, bolestan ovjek treba puno više topline, uvažavanja i razumijevanja nego zdrav, a LINIJA POVJERENJA ZA OSOBE OBOLJELE OD RAKA I LANOVE NJIHOVIH OBITELJI (040 395 307) srijedom i etvrtkom od 16 do 18 sati

nejasnoa i neizvjesnost koju podnosi onkološki bolesnik danonono ga prate, što najbolje razumiju oni koji i sami tako žive. Na toj injenici poiva uzajamna psihološka pomo. To može biti jedan od oblika meuljudskog savjetovanja i razmjene iskustava osoba koje imaju istu dijagnozu, koje se ponekad poznaju od ranije, a eše ih bolest spoji na bolnikim krevetima i ekaonicama. Ve ta ljudska topla rije onih koji prolaze istu ili slinu priu važna je informacija i blagotvoran melem mnogim oboljelima. Važno je znati da svi onkološki bolesnici trebaju svakodnevnu, amatersku, ljudsku psihološku pomo, a to je nešto što svi možemo pronai u sebi. Ponekad je jako teško, jer nam je bolno gledati blisku osobu, susjeda, prijatelja ili znanca za kojeg znamo da boluje, ali eše smo samo površni, nezainteresirani, užurbani u obavljanju svakojakih poslova i obaveza i previše nestrpljivi da bi slušali neije probleme. Nimalo prijetei želim izrei da se svatko od nas može nai u koži oboljelog. Pomislimo zato sada, dok je još zdravlja, kako smo ipak u prednosti i kako mnogo više možemo uiniti za one koji nose dijagnozu karcinoma, samo kad ne bismo okretali glavu i bježali...

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Pretilost Debljina, posebno pretilost, naješi su uzroci moždanog i sranog udara. Pretilost je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, a oznaava tjelesnu težinu s indeksom tjelesne mase veom od 30 kg /m2. Pretilost svrstavamo meu vrlo ozbiljna oboljenja koja postaju imbenik rizika za razvoj drugih patoloških stanja ili bolesti kao što su metaboliki sindrom, dijabetes, hiperlipidemija, hipertenzija, ateroskleroza, respiratorne bolesti, osteoartritis, bolesti žuovoda, i mnoga maligna oboljenja, posebice rak debelog crijeva, karcinom dojke i slino. Od raka debelog crijeva obolijevaju naješe osobe kojima su suvišni kilogrami nagomilani oko struka. Ako je uz to prisutna i neaktivnost faktor od oboljenja se znatno poveava. Alkohol i pretilost su doista smrtonosna kombinacija. Osobe, premda nisu oboljele od koronarnih bolesti u toj kategoriji mogu završiti fatalno. Pušenje, dokazani ubojica, esto u kombinaciji s pretilošu i hipertenzijom ak smanjuje i volumen mozga. Osim toga kog tih ljudi javlja se i depresija koja za sobom povlai itav niz zdravstvenih problema. Dakle, pretilost doista treba lijeiti. Na žalost, u našim ambulantama rijetko ete naii na razumijevanje. Lijenik e vam kratko rei: “Smršavite” a zatim ete dobiti šumu prospekata kako prii idealnoj prehrani ako ne bolujete od… Tu se niže itav niz savjeta koje obi-

an ovjek ne može slijediti ali nalazi opravdanje za nezdravi nain života. Jedemo ako smo pod stresom, tužni, usamljeni, nesretni, nevoljeni… Uzroka uvijek ima a lijek nam je na dohvat ruke. Treba prei na mediteransku prehranu i jesti što više ribe. S polica dobro snabdjevenih trgovina vrebaju na nas namirnice koje su neprijatelji našeg zdravlja. Zašto je u ponudi duhan ako nas ubija? Zašto je u ponudi alkohol ako nam ozbiljno ugrožava zdravlje? Zašto se prodaje bijeli kruh ako je puno zdraviji kukuruzni ili onaj od integralnog brašna? Zašto je uvijek gužva na odjelu suhomesnatih proizvoda ako su oni nezdravi i pogubni za naše zdravlje? Zašto pijemo mlijeko s visokim postotkom masnoe ako je mnogo zdravije ono s niskim postotkom mlijene masti? Mnogo bi se toga još moglo nabrojiti, a injenica je samo jedna. Budite u svemu umjereni, mnogo se kreite a ako nešto “zataji” tu sam da vam pomognem. Najnovije metode prehrane možda nam nisu uvijek od prve ukusne, ali sigurno štite naše zdravlje. Neeg se uvijek treba odrei da bismo na drugoj strani mogli primati. To je jednostavan životni zakon i on je dokazan. Teško vam se odrei slatkiša, okolade, raznih delikatesa koja na vas vrebaju s polica u trgovinama i uinili vas svojim ovisnicima. Neka oni ostanu vaša prošlost. Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031 i otklonite svoju ovisnost.

DA BISTE BILI LIJEPI, ZDRAVI I DUGOVJENI POTREBNO JE I ZDRAVO ŽIVJETI. POMO U NAJNOVIJE BIO SLIM METODE VI MOŽETE POSTATI VITKIJI, LJEPŠI, POŽELJNIJI I SRETNIJI. BEZ NAPORA SKINITE SUVIŠNE KILOGRAME I OSIM GARANTIRANO LIJEPOG IZGLEDA POSTANITE ZDRAVA I USPJEŠNA OSOBA. AKO TO ŽELITE VI ETE SIGURNO USPJETI.

BIO SLIM TRETMAN VAM OSIGURAVA JEDAN NOVI I SRETNIJI ŽIVOT KOJI E VAS ZAUVIJEK OSLOBODITI SUVIŠNIH KILOGRAMA I POPRATNIH TEGOBA. BIO SLIM TRETMAN TRAJE OKO 30 MINUTA A DOVOLJAN JE JEDAN POSJET TERAPEUTU. DOGOVORITE TRETMAN BEZ SMS-A NA BROJ TELEFONA 098/1347-031 I POSTANITE VITKI.

ordinacija dentalne medicine Mirna Janžek,

dr. med. dent.

R. Boškovia 13, akovec tel.: 040/391-115; mob.: 099/230-22-44

VRŠI UPIS PACIJENATA Ponedjeljkom i etvrtkom od 14-19 sati Utorkom, srijedom i petkom od 9 do 13 sati

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtnika 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KUNE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 tel. 311-160 OBRTNIKA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ruera Boškovia 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠE URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠE - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠE - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022


12

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Hyundai predstavio tri n ak tri nova modela lansirao je Hyundai istovremeno na hrvatsko tržište. i40, Elantra i Veloster n je obogatio tržište pred sam kraj godine.

Hyundai i40 Hyundaijeva predvianja kretanja tržišta pokazala su da e tzv. “D” segment u Europi narasti za više od 12%. Sam taj pokazatelj dovoljno govori o znaaju novog modela i40. Dizajniran je i razvijen u Europi (Rüsselsheimu) ijim je i kupcima prvesntveno namijenjen. Hyundai i40 na tržište prvo dolazi kao karavan, dugaak je 4,7 m, s prtljažnim prostorom obujma 533 do 1.719 litara. Ponuda motora ukljuuje jedan benzinski motor

obujma 1,6 litara i snage 135 KS, te jedan Common Rail diesel obujma 1,7 litara koji razvija dvije snage 115 i 136 KS. Paketi opreme ponueni su u tri razine s time da je uz jai dieselski agregat i najbogatiji paket opreme dostupan i automatski mjenja. Udobnost, prostranost i kvaliteta ugraenih materijala elementi su kojima je posveeno izuzetno mnogo pozornosti pri razvoju ovog automobila. Cijene su od 170.710 kn do 253.136 kn.

Hyundai Elantra Nakon više od šest milijuna prodanih primjeraka kroz etiri generacije od 1990. godine, predstavljena je nova Elantra. Novi je model niži i širi te atraktivnog klinastog oblika. Atraktivan vanjski izgled nastavlja se i u interijeru, od ploe s instrumentima, preko središnje konzole sve do najma-

njih High-tech detalja. Nova Elantra ima meuosovinski razmak od 2.700 mm, dužinu od 4.530 mm, širinu od 1.775 mm, te visinu od 1.445 mm. U ponudi je s 1,6 litrenim benzinskim Gamma MPI D-CVVT motorom snage 132 KS i dva paketa opreme. Cijene su 115.180 kn i 130.322 kn.

Sva tri nova modela ovog korejskog proizvoaa nude jedinstveno Hyundaijevo 5 godišnje trostruko jamstvom. Pet godina jamstva

za cijelo vozilo, pet godina mobilnog jamstva i pet godina besplatnih preventivnih pregleda u okviru redovnog održavanja.

Toyotina zimska ponuda U posebnoj zimskoj ponudi Toyote nalazi se originalni SUV RAV4 za 169.200kn s ukljuenih 5 godina jamstva bez ogranienja. Ograniena zimska ponuda modela RAV4 Active 4x2 za 169.200 kn omoguuje uštedu od ak 30.200 kn. RAV4, prvi po svemu, deinirao je cijeli segment. Elegantan i svestran, savršen je za gradsku vožnju ali i odlian pratitelj

u svakom hobiju… RAV4 Active 4x2 sa snažnim i ekološkim benzinskim motorom od 158 KS ukljuuje i obilje opreme. Toyota Verso je uzbudljivo vozilo stvoreno za užitak u vožnji obitelji, jer prostrana unutrašnjost nudi najvišu razinu udobnosti, sigurnosrti i kvalitete. S osvojenih 5 zvjezdica na Euro NCAP testiranju Toyota Verso

nosi i titulu najsigurnijeg automobila u klasi. Toyota Verso 1,6 Valvematic Terra sa snažnim Toyota Optimal Drive benzinskim motorom od 132 KS dostupna je za 130.500 kn s ukljuenih 5 godina jamstva bez ogranienja. U ovoj zimskoj ponudi ušteda je 19.200 kn. Broj vozila RAV4 i Verso ogranien je zalihom.

Autocentar Kos vas poziva na besplatan zimski pregled S dolaskom zime Autocentar Kos, jedini ovlašteni prodavatelji i serviser vozila Renault i Dacia vas poziva na besplatan zimski pregled vozila. Ponudu Autocentra Kos možete iskoristiti do 31.12. 2011., a ukljuuje pregled: akumulatora, metlica brisaa, koione tekuine, alternatora i kablova, pneumatika, tekuine za stakla, karoserije i stakala, sjetala te antifriza. Ukoliko se na ozilu detektira neki kvar ili nedostatak Autocentar Kos vam nudi 20% popusta na slijedee di-

jelove: akumulatore, alternatore i kablove, poprvak stakala, metlice brisaa, sklopove svjetala, žaruljice, koionu tekuinu, tekuinu za stakla te antifriz. U posebnoj akciji zimskih guma za 4 kupljene zimske gume s obruima kotaa, 2 obrua kotaa su poklon. Uz sve ove pogodnosti nudi se i popust od 20% na cjelokupan asortiman dodatne opreme. Autocentar Kos možete pronai u akovcu na adresi Mihovljanska 89 ili sve informacije dobiti na tel. 040/493-030.


29. studenoga 2011.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

nova modela novi su aduti ovog korejskog proizvoaa kojima

Ford - zimska servisna akcija Zapoela je još jedna servisna akcija u Fordovoj servisnoj mreži koja donosi mnogo atraktivnih ponuda za Fordove vozae i njihove automobile. Prvenstveno se nudi besplatan zimski pregled vozila u 40 toaka, odnosno pregled 40 najznaajnijih dijelova i sklopova vozila. U ponudi su i paketi od kojih izdvajamo krovne nosae, aluminijske naplatke, te mnoštvo opreme potrebne za zimu. Isplati se doi i po zimske kotae ve od 868,05 kn po komadu ovisno o modelu ili gume po jednako povoljnim

cijenama, nosae za skije, gumene tepihe i prostirke koje e svakako dobro doi u zimskim uvjetima. Za hladna zimska jutra i išenje vjetrobranskog stakla, u ponudi je zimska tekuina za pranje stakla specijalne ormule za uinkovito išenje i to po cijeni od 32,85 kn. Zimska servisna akcija traje u svim Fordovim servisima do kraja sijenja idue godine. Uz ovu ponudu, za vozila starija od 4 godine postoje posebne pogodnosti koje možete provjeriti na www.ordever.hr.

Hyundai Veloster Sportski coupe s novom filozofijom pristupa unutrašnjosti: jedna vrata na lijevom boku vozila te dvoja vrata na desnom boku. Coupe dužine 4,22 m i visine od samo 1,39 m uz atraktivan dizajn ne može proi nezapaženo. Veloster serijski dolazi sa 7 innim TFT zaslonom s platormom za Hyundai satelitsku navigaciju, te gledanje filmova pomou DIVX sotvera. Zaslon dolazi i s mogunosti spajanja na

mnoge ureaje kao i igrau konzolu Playstation. Veloster e biti dostupan i sa AUX, USB i RCA ulazima u serijskoj opremi i mogunosti upravljanja sustavom pomou tipki na upravljau. Ponudu na hrvatskom tržištu ine jedan benzinski pogonski agregat obujma 1,6 litara i snage 132 KS sa šeststupanjskim runim mjenjaem te tri paketa opreme, u rasponu cijena 146.319 kn do 207.878 kn.

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

Šavora d.o.o.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaeeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: Toyota Aygo 1.0 Cool 3 vrata, bijela boja, 2011.g., cijena = 64.175 kn sa PDV-om Toyota Aygo 1.0 Cool 5 vrata, crna metalik boja, 2011.g., cijena = 68.327 kn sa PDV-om Toyota Yaris 1.0 Luna 5 vrata, crvena boja, 2011.g., cijena = 91.732 kn s PDV-om Toyota Yaris 1.33 Sol VSC 5 vrata, crvena metalik boja, 2011.g., cijena = 113.778 kn s PDV-om Toyota Auris 1.33 Terra 5 vrata, bijela boja, 2011.g, cijena = 111.136 kn s PDV-om Toyota Auris 1.33 4Me 5 vrata, crvena metalik boja, 2011.g., cijena = 117.100 kn s PDV-om Toyota Verso 1.6 Terra MPV, srebrna metalik boja, 2011.g., cijena = 142.317 kn s PDV-om Toyota Avensis 1.6 Terra SD, bijela boja, 2011.g, cijena = 156.134 kn s PDV-om Toyota RAV4 2.0 Active 2WD, crna boja, 2011.g., cijena = 179.765 kn s PDV-om Toyota RAV4 2.2 D-4D Limited 4x4, srebrna metalik boja, 2011.g., cijena= 255.266 kn s PDV-om Toyota Hilux 2.5 D-4D DC Country AC, bijela boja, 2011.g., cijena = 191.770 kn s PDV-om Toyota Hilux 3.0 D-4D DC City automatik, crna metalik boja, 2011.g., cijena= 260.928 kn s PDV-om


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Coldplay priprema novogodišnji koncert u okviru Volvo Ocean Race programa

od najveih rock bendova na svijetu. Volvo Ocean Race selo u Abu Dhabiju bit e otvoreno za javnost od 31. prosinca 2011. godine do 14. sijenja 2012. godine. Za više informacija posjetite www.volvooceanrace.com.

Citroën lansira limitiranu specijalnu seriju Medvešak Potaknuti odlinom dosadašnjom suradnjom i pozitivnom atmosferom na ledu i tribinama, Citroën je odluio dodatno osnažiti suradnju s KHL Medvešak lansiranjem Specijalne serije MEDVEŠAK uz specijalne pogodnosti inanc i r a nja . Radi se o iznimno bogato opremljenim modelima Citroën C1, Citroën C3, Citroën C3 Picasso, Citroën C4 Picasso i Grand C4 Picasso te po prvi put od uspješnog lansiranja novog C4, Citroën C4 Medvešak. Prodaja novih vozila u Meimurskoj županiji 1.1. 31.10.2011. Proizvoa

koliina udio, %

1

Volkswagen

92

11,96%

2

Hyundai

70

9,10%

3

Chevrolet

68

8,84%

4

Opel

63

8,19%

5

Renault

60

7,80%

6

Peugeot

59

7,67%

7

Citroen

52

6,76%

8

Kia

47

6,11%

9

Honda

35

4,55%

10 Ford

33

4,29%

11 Škoda

30

3,90%

12 Toyota

27

3,51%

13 Suzuki

25

3,25%

14 Mazda

22

2,86%

15 Dacia

20

2,60%

16 BMW

19

2,47%

17 Nissan

12

1,56%

18 Audi

9

1,17%

19 Fiat

7

0,91%

20 Mercedes

7

0,91%

21 Seat

7

0,91% 0,26%

22 Alfa Romeo

2

23 Volvo

2

0,26%

24 Mini

1

0,13%

UKUPNO

769

100%

Izvor: Promocija plus

Citroën C1 Medvešak u ponudi je s cijenom od 65.900 kn, Citroën C3 Medvešak od 79.900 kn, Citroën C3 Picasso Medvešak od 102.900 kn, Citroën C4 Medvešak u ponudi je s cijenom od 104.900 k n, a Citroën C4 P ic a s s o u ponudi je s cijenom o d 13 4 .9 0 0 kn. Svi Medvešak modeli vrlo su bogato opremljeni, a nude se i pogodnosti pri kupnji putem Citroën Financial Services uz povoljnu kamatu.

Puma tim odustao od prve etape Volvo Ocean Race utrke Ekipa Puma Ocean Racing powered by Berg službeno je odustala od prve etape ovogodišnje Volvo Ocean Race utrke, nakon pucanja jarbola u ponedjeljak 21. studenog južnom Atlantskom oceanu, oko 2.150 nautikih milja od luke Cape Town. Nitko od lanova posade nije ozlijeen u ovom incidentu. lanovi tima su uspjeli skupiti sva tri dijela jarbola i sva jedra. Sada su na putu prema malom otoku Tristan de Cunha, gdje e pokušati obaviti popravak kako bi se domogli luke Cape Town i nastavili s utrkom. U trenutku pucanja jarbola tim Puma bio je na drugoj poziciji iza vodee ekipe Team Telefonica, a uzroci pucanja nisu poznati.

Pro ečna Pros Prosj čna potro potrošnja: šnja nja 5,8 5,88 l/100 l//10 km. l/10 km m Emisi m. Emis mis jaa CO 2: 135 13 g/km g /km km. Sli Sl ka automob Slika au omobila omo ila jjee si sim simbolič mbolična.

Slavna rock skupina Coldplay bit e glavna zvijezda Volvo Ocean Race stanke u Abu Dhabiju. Tamo e se održati spektakularan novogodišnji koncert. Coldplay su sedmerostruki osvajai nagrade Grammy koji e svojim nastupom, 31. prosinca u jedinstvenom Volvo Ocean Race Destination selu, uvesti Abu Dhabi u velikom stilu u novu godinu. Koncert e oznaiti poetak dvotjedne proslave slavnog nautikog maratona koji u šest meunarodnih timova okuplja najbolje pomorce. Abu Dhabi je prvi grad Bliskog istoka koji e ugostiti sudionike u 38-godišnjoj povijesti regate, dok je njihov Abu Dhabi Ocean Racing tim prvi tim iz UAE koji nastupa u istoj. Grupa Coldplay je posljednji put u Abu Dhabiju nastupila 2009. godine pred 20.000 fanova. Organizatori koncerta uvjereni su da e Coldplay upriliiti nezaboravnu novogodišnju no te opravdati reputaciju jednog

29. studenoga 2011.

www.renault.hr w.renault.hr

80 000 km

DOVOLJNO RAZLOGA ZA POSJET RENAULT SALONU? *Jamstvo vrijedi pri kupnji uz Renault Financiranje i do ispunjenja prvog od dva navedena uvjeta. Akcija vrijedi za određeni broj vozila sa zalihe, traje od 2.11. do isteka zaliha, vrijedi za fizičke osobe pri kupnji osobnih vozila i isključuje sve druge akcije. Cijena se odnosi na Clio Generation 1.2 16V 3V 75 KS (55 kW). Renault preporučuja

AutoCentar Kos, Mihovljanska 89, Čakovec, Tel: 040 493 030


29. studenoga 2011.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Špek, žganica i zornica Na svetoj misi u Štrukovcu, na blagdan Krista Kralja, selniki župnik veleasni Tomislav Leskovar najavio je poetak misa zornica i pozvao vjernike da dolaze na mise koje e zapoinjati u šest sati ujutro. Veleasni Tomislav to je uinio tako lijepo da sam ja na zornicu krenuo tjedan dana prije i nisam se na sebe rasrdio. Rekao je veleasni kako je odlazak na zornicu svojevrsna pokora za uinjene propuste. Jer treba ustati rano u odnosu na dane kada se potegne do sedam ili osam sati. Rekao je i kako je odlazak na zornicu i radost, jer ranojutarnjim ustajanjem te sudjelovanjem na misi na osobit nain slavimo skorašnji roendan našeg Spasitelja. Dok sam tako hodao oko naše župne crkve, mislei kako je možda moj župnik zaspao, te sam ga kanio probuditi, no prije sam ipak pogledao oglasnu plou i shvatio da je advent tjedan dana kasnije, sjetih se dana kada sam iz Merhatovca pješaio u Selnicu na zornice. Bilo je to uglavnom u nedjelju te u tjednu na Barbarje, Bezgrešno zaee BDM i Luciju. Odlazio sam s japicom Miškom, koji se za taj put dug oko pet - šest kilometara pripremao od etiri sata, da bi krenuli u pet i u šest bili u selnikoj župnoj crkvi. Upravo su japiine pripreme bile nešto posebno. Ustavši i umivši se te obuvši izme, a prije nego je na sebe navukao “decembra”, kako su nazivali debeli i dugi zimski kaput, japica se omastio suhim špekom. A ni kruh nije bio

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Kod mame je najljepše Dužnika kriza koju je pomahnitali švicarac uzrokovao prije samo nekoliko mjeseci ve me tada potaknula na razmišljanje. Ovih dana, upustivši se u tek prouavanje eventualnih mogunosti rješavanja vlastitoga stambenog pitanja, ta sam promišljanja ponovno, sama sa sobom, aktualizirala. Mnogi su tada, kad su brojne obitelji, nakon otplate svojih iz

friški, gotovo je škripao u japiinim ustima. Dosjetio se japica jadu, pa je kruh zalio mirisnom žganicom. Uživao sam gledajui japicu i ispijajui iz plehnatog lonia podgrijani lipov aj. Dok je japica iskao molitvenu knjižicu i navlaio “decembra”, ja bih srknuo malo žganice i pomirisao ostatak špeka, koji je japica prije polaska na zornicu stavio u usta i žvakao ga do Zebanca. Šest kilometara tamo i toliko natrag, esto puta po snijegu i ledu, bila je svojevrsna pokora za malog i sitnog Štefeka, no više od svega sretnim me inilo sudjelovanje na zornici uz mnoge odrasle ljude. U ono vrijeme nisam razmišljao o pokori, nego o radosti adventa, usput nagledavajui v Komerjaku boreka koji bumo vrezali za betlehemsku no. Ovo pišem u želji da se mladi oduševe za odlazak na zornice, sada bliže, s vozilima i ugrijane crkve. Jedina pokora bit e im ranije ustajanje, ali radost e biti vea.

Piše : Bojana Španiek bojana@mnovine.hr

SVIJET U MOJIM BOJAMA

mjeseca u mjesec sve veih rata jedva spajale kraj s krajem, prstom upirali u njih same, istiui da su si za situaciju u kojoj su se našli zapravo sami krivi. No, kredit se, barem u sluaju veine, ipak ne diže radi luksuznog života. Kreditno se zadužujemo kako bismo barem donekle osigurali vlastitu egzistenciju, jer kad bismo ekali trenutak da od vlastite ušteevine možemo kupiti stan, kuu ili auto vjerojatno bismo i umrli ekajui.

Vremena su izrazito nesigurna, bankarski sustav, koji je desetljeima direktno i indirektno utjecao na sve sfere našega života, našao se na udaru sve žeših kritika, ali i vlastitih unutarnjih kriza. Eurozona se trese, Grka je pred bankrotom, Italija (koja u vlasništvu drži ak 40 posto hrvatskih banaka) sljedea je, ini se, na udaru, a, osim toga, jako mi je teško procijeniti hoe li meni osobno u ovom konkretnom sluaju ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijeti korist ili dodatno zagorati život.

Kad se sve ovo uzme u obzir, ini se da e kod mame, još jedno duže vrijeme, biti najljepše.

AKOVEKI espresso by Bibi

S iksicom na akoveki Jug Jesen je stegla svoje klimatske uzde i oistila ulice od raznoraznih DNA nakupina. Tek pokoji umirovljenik u interesu zdravlja ili gazda s razigranim psom primorani su izai na to sivilo, na tu osipavajuu vlagu s neba, na taj hladunjavi dah sa sjevera. Uh! Bacam “hate” na jesen! Istovremeno, jug našeg akovca baš je živnuo. Od poetka mjeseca studenoga ulicama gradskog kotara Jug lagano tee potok gladnih studenata koji ciljano kroe prema restoranu na našem jugu ne bi li namirili najprimarniju potrebu. Onu za hranom. A zašto je baš Jug postao njihova svakodnevna destinacija? “Iksica” je glavni pokreta ove

migracije što se odnedavno dogaa unutar akovca. Njome se za male “nofce” daju pojesti odlini gableci. Za studente to je deinitivno WIN! Posebno znaju to cijeniti svi oni koji su prethodnih mjesec i pol dana bili uskraeni ovih beneicija. Problem je, naime, nastao kad su ostali bez mjesta za klopu gdje bi se mogli koristiti “iksicom”. Mjesec i pol trajala je agonija gladnog, odnosno preskupog studiranja bez menze. Naši meimurski studenti najeli bi se kod kue i nije bilo udarca po džepu, no studenti iz drugih predjela Hrvatske bili su osueni na preskupe restorane kada bi svoj želudac poželjeli okrijepiti toplim obrokom.

Marija, studentica na Meimurskom veleuilištu u akovcu, izrazila je zadovoljstvo ponudom toplih obroka kojom je restoran na Jugu otvorio svoja vrata studošima našeg akovca. Kaže da je hrana puno bolja nego u prethodnim studentskim menzama te da su svakodnevno u ponudi dva menija. Raj za gladna studentska usta! Meutim, u današnje doba brze mobilnosti te nedovoljne izike aktivnosti sitni prigovori idu na raun lokacije ove menze, dok bi zapravo baš ta injenica što se nalazi na periferiji grada trebala ii u prilog studentskom sjedilakom životu. Naime, nakon napornog predavanja i uenja, studentima je prijeko

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

potrebna jedna šetnjica po svježem zraku, primjerice, do hranidbenog utoišta na jugu. akovec tono zna što studentima treba pa se pobrinuo i za taj važan segment studentskog rasporeda: dnevnu dozu rekreacije.


POZNATI I SLAVNI

ARENA VARAŽDIN od 7. do 11. prosinca

Najvea europska Barbie i Lego izložba

FORMULA 13 1. PUSH- LENNY KRAVITZ 2. MONARCHY OF ROSES - RED HOT CHILI PEPPERS

Najvea europska Barbie i Lego izložba, koju je do sad razgledalo stotine tisua ljudi diljem svijeta, napokon stiže i u Varaždin. Više od tisuu primjeraka dviju najuspješnijih igraaka na svijetu, Barbike i Lego kockica, dopremljenih u specijalno dizajniranim staklenim kuištima, moi e se razgledati u maloj dvorani Arene Varaždin od 7. do 11. prosinca. Izložba, koja je namijenjena svim generacijama, prati povijest Barbie lutke od njezinog nastanka 1959. godine pa sve do danas. Tako e mališani imati priliku vidjeti kako su izgledale prve Barbike kojima su se igrale njihove mame, pa ak i bake, dok e se odrasli moi prisjetiti svojih prvih susreta s ovim popularnim lutkama. Kroz izložene primjerke posjetitelji e moi vidjeti kako se Barbika mijenjala tijekom pet desetljea, sve do današnjih suvremenih dizajnerskih primjeraka namijenjenih najstrastvenijim kolekcionarima ove popularne lutke.

Osim Barbika, i mali i stariji na izložbi e moi vidjeti do kuda seže kreativnost kada su u pitanju Lego kockice. Kip slobode, Ferrari, likovi i scenografija iz svijeta filma i igara napravljeni od lego kockica samo su dio onoga što vas eka na najveoj europskoj Barbie i Lego izložbi u Areni Varaždin. Ova najvea europska Barbie i Lego izložba prvi je put postavljena 2004. godine u Münchenu, te je do danas nadmašila sva oekivanja i privukla velik broj posjetitelja. Evo i nekoliko zanimljivosti: prva Barbie lutka, popularna Barbika, predstavljena je 9. ožujka 1959. godine na Meunarodnom sajmu igraaka u New Yorku. Dizajnirala ju je Ruth Handler, koja je novu lutku za oblaenje nazvala po svojoj keri, Barbari. Prva je Barbika bila obuena u crno bijeli kupai kostim i koštala je svega 3 dolara, a tijekom 5 desetljea Barbika je mijenjala proesiju, boju i dužinu kose, rasu i, naravno, odjeu. Odjeu je

za Barbiku do danas dizajniralo 70-ak najpoznatijih kreatorskih imena, poput Armanija, Diora i Valentina, a najatraktivniji su primjerci Barbike odjevene u odjeu hollywoodskih zvijezda. Iako ima više od 50 godina, Barbie je i dalje najprodavanija igraka svih vremena. Svake tri sekunde u svijetu se proda po jedan primjerak ove popularne lutke. Lego kockice izumio je pak stolar Ole Kirk Christiansen, koji je 1932. godine otvorio svoju tvornicu drvenih igraaka, a dvije godine kasnije osmislio je ime LEGO kao složenicu dviju danskih rijei Leg Godt, što u slobodnom prijevodu znai “igraj dobro“. Prvu kockicu koju je napravio bila je drvena, a zatim je poželio napraviti kockicu od nezapaljivog i stabilnijeg materijala te se odluio za plastiku od koje je 1958. godine proizvedena prva Lego kocka. Sve ostalo je povijest ... Danas postoji preko 2.400 razliitih oblika Lego kockica, u 90 razliitih boja i od

30 razliitih materijala. Svake sekunde u svijetu se proda 7 Lego setova, a, kada bi se sve do sad proizvedene Lego kockice podijelile svim ljudima na svijetu, svatko bi dobio 52 kockice. I još jedan zanimljiv podatak – djeca diljem svijeta provedu 5 bilijuna sati na godinu igrajui se Lego kockicama, a kada bi se napravio toranj od 40 bilijuna Lego kockica, on bi dosegnuo do Mjeseca. Sve to i više je nego dovoljna pozivnica i velikim i malima da posjete ovu zanimljivu i atraktivnu izložbu u maloj dvorani u Areni Varaždin, od 7. do 11. prosinca, u vremenu od 10 do 20 sati. Ulaznica košta 30 kuna i moi e se kupiti na ulazu u malu dvoranu, dok e grupe imati popuste. Inormacije vezane uz grupne posjete i popuste mogu se dobiti na recepciji Arene Varaždin ili na broj teleona 042 659 120. Izložbu organizira Max Bögel Tehnobeton, a izvršni producent je Tipo Marketing.

3. WE ALL GO BACK TO WHERE WE BELONG- R.E.M. 4. I NEED - MAVERICK SABRE 5. THE ONE THAT GOT AWAY - KATY PERRY 6. OUR DAY WILL COME - AMY WINEHOUSE 7. LEGO HOUSE - ED SHEERAN 8. LET’S STAY TOGETHER - SEAL 9. WHAT DO YOU TAKE... - PIXIE LOTT feat. PUSHA T. 10. GOOD FEELING - FLO RIDA 11. KEEP YOUR HEAD UP - BEN HOWARD 12. WISH YOU WERE HERE - AVRIL LAVIGNE 13. THE LADY ... - TONY BENNETT & LADY GAGA

Top 10 [domae] TBF Veseljko GAZDE & Vedrana Vukojevi TOP LISTA DOMAIH ENI Ostavljam ti usne PARNI VALJAK Vjeruj BAJAGA Ako treba da je kraj BOJAN JAMBROŠI Ruža vjetrova GORAN BARE I MAJKE Teške boje NENO BELAN Ocean ljubavi JOLE Kamatarka IVAN ZAK Bolja od najbolje DANIJELA Klju VATRA ft. Ljubica Gurduli PRVA LIGA Nemoj rei da je kraj LIDIJA BAI Broj bez imena DRAŽEN ZEI Kaznila me ona za sve u životu NINA BADRI Mama KOM3DIJA Kaj te briga SHORTY & Magnetic Ft Z.Vukovi HLADNO PIVO Fotoaparat OLIVER DRAGOJEVI i Stjepan Hauser Brod u boci ZABRANJENO PUŠENJE Tvoja bosa stopala COLONIA Sjeti se ljeta X (deset) POSTOLAR TRIPPER Burza rada DALIBOR BRUN Pucaj mi u srce JASMIN STAVROS Ima nas još

2 Cellos napokon u Zagrebu! Lisinskog u partnerstvu sa Zagrebakom bankom. Naime, Šuli & Hauser usred svoje svjetske turneje ove su jeseni imali vremena biti i glavni glumci njihove posljednje televizijske kampanje za DUO PROTEKT štednju, koja prvi put u Hrvatskoj spaja štednju i osiguranje u dvostruku sigurnost.

Meteorski uzlet violonelistikog dvojca, Luke Šulia i Stjepana Hausera, bajkovita je pria o uspjehu koja je zapoela u sijenju ove godine, kada su glazbenici uploadali svoju klasinu izvedbu popularne pjesme Michaela Jacksona “Smooth Criminal“ na YouTube. U samo nekoliko mjeseci njihov je video doživio 5 milijuna klikova, postavši senzacija dana. Šuli & Hauser pokazali su nam da energini rockerski hitovi idu izvrsno s klasinim instrumentom, lansiravši svoje karijere u zvjezdane visine u svega nekoliko mjeseci. Njihov je album prvijenac izašao je u lipnju

ove godine (Sony Masterworks/ Menart) i odmah zasjeo visoko na top-liste u cijelom svijetu, ponudivši vrhunske obrade klasika Nirvane, Guns’n’Rosesa, U2. 2 CELLOS od lipnja sviraju u bendu Eltona Johna na svjetskoj turneji, a odnedavno otvaraju i njegove koncerte svirajui pjesme s njihovog albuma prvijenca 2CELLOS Luka Sulic & Stjepan Hauser. Turneja nas je možda zaobišla, ali dobar se glas o vrhunskom nastupu pronio do nas iz susjedne Ljubljane. Svi ljubitelji klasike i rocka zato s nestrpljenjem oekuju njihov veliki predbožini koncert koji e se održati 21. prosinca 2011. u koncertnoj dvorani Vatroslava

Nakon toga marketinškog spota sada je konano prilika napokon ih za kraj godine vidjeti i uti uživo u srcu metropole. Karte za ovaj zagrebaki koncert možete kupiti od ponedjeljka 28. studenoga na blagajni KD-a Vatroslava Lisinskog. Za karte je potrebno izdvojiti 150, 250 ili 350 kuna!

TJEDNI KALORIFER

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

Posjetite našu web stranicu

www.radio-varazdin.hr


29. studenoga 2011.

Dobro je znati 41

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

VELIKA AKCIJA ZIMSKIH GUMA SA BESPLATNOM MONTAŽOM

DIO IZ VELIKE PONUDE: 175/65 R14 WINTER G-FORCE GO 82T BFGOODRICH 175/65 R15 WINTER G-FORCE GO 84T BFGOODRICH 175/65 R15 KRISALP HP2 TL 84T KLEBER 185/65 R15 KRISALP HP2 TL 88T KLEBER 195/60 R15 KRISALP HP2 TL 88T KLEBER 195/65 R15 W442 WINTER 91t HANKOOK 205/75 R16C WINTER 110/108 HANKOOK

mpc mpc mpc mpc mpc mpc mpc

451,41 kn 472,27 kn 447,23 kn 471,59 kn 536,85 kn 525,25 kn 857,89 kn

*slike su informativnog karaktera




22. veljae 2011.

sport@mnovine.hr

PREMIER HRL Definitivni raspad sustava u redovima akovekoga rukometnog premier ligaša

Neki igrai više ne žele hodati ni na utakmice U Splitu akovani nisu imali što tražiti, to je najkrai opis katastrofe koja je ispala u nedjelju na Gripama. Visoka pobjeda Spliana na stranu, sasvim je sramotno da je na put krenulo svega deset Meimuraca, od ega mnogi kadetskog uzrasta. Dvojbi oko pobjednika ni u jednom trenutku utakmice u Splitu nije bilo. Momad koja je akovanima u prijašnjim sezonama bila redovita mušterija sad se iskalila za godine frustracije i poslala Meimurje kui s 36 golova u mreži. Naši rukometaši postigli su ih svega 17, iako domai golmani, Vukas i Cvitkovi, nisu obranili ništa posebno. Problem je bio, naime, u tome da je meu deset igraa koje je Alan Belko poveo u Split bilo onih koji su dan ranije igrali kadetsku ligu, kao i onih koji su upisali svoje prve premijerligaške minute. U polju je zaigrao ak i golman Kovaevi i ak je upisao i pogodak. Ostatak katastrofa, više se promašivalo nego pogaalo, a jedini koji može koliko - toliko biti zadovoljan svojom predstavom bio je Horvati, koji je upisao 4/5. U emu je problem i gdje su igrai? Velika enigma. Ozlijeeni su Varga i Martinevi, to je sigurno, a što je spopalo ostale, ne znamo, ali pretpostavljamo. (Ivana Strahija)

TABLICA 1. Siscia 2. Pore 3. Split 4. Buzet 5. Zamet 6. Spava Vinkovci 7. Bjelovar 8. Karlovac 9. Dubrava 10. Marina Kaštela 11. Gorica 12. Meimurje 13. Varteks di Caprio

10 10 9 10 10 9 11 9 10 10 10 9 9

7 7 6 6 6 6 5 4 4 3 2 0 0

1 1 2 2 1 0 1 2 1 1 1 1 0

2 2 1 2 3 3 5 3 5 6 7 8 9

74 33 28 17 36 0 19 19 6 -49 -51 -60 -72

15 15 14 14 13 12 11 10 9 7 5 1 0

Split – Meimurje 36:17 (19:7) Split, SC Gripe. Suci: Bulum i Carevi (Metkovi). Split: Ili 2, eli 2, Ivaniševi 1, Ivi 1, Milkovi 3, Boži 3, Žeravica 5, Vidovi 1, Vukas (7 obrana), Banovi 9(3), Bernat 1, Šipi 2(1), Trebo 5, Jerkovi 1, Cvitkovi (4 obrane). Meimurje: Miševi, Škrobar 5, Goleš 1, Kovaevi 1(1), Matuec (9 obrana), Logožar (1 obrana), Marnjak 1, Budiša 3, Sklepi 2, Horva 4 (1). Sedmerci: Split 4/5, Meimurje 2/3. Iskljuenja: Split 4 minute, Meimurje 6 minuta.

GK “MARIJAN ZADRAVEC MACAN” u nacionalnom gimnastikom centru “Aton“ uspješno organizirao PPH i završnicu Kupa

Meimurski gimnastiari na domaem terenu uzeli petnaest medalja PRIREDIO: DEJAN ZRNA

Vukoja: Pohvale za sjajnu organizaciju zahvaljujui svima u klubu

U dvorani Nacionalnog gimnastikog centra “Aton“ u Nedelišu protekli vikend održano je 20. Pojedinano prvenstvo Hrvatske u sportskoj gimnastici, i 11. Završnica kupa Hrvatske u “B“ i “C“ programu. Natjecanje je obilježio najvei broj prijavljenih natjecatelja od poetka organizacije ovakvih prvenstava u samostalnoj Republici Hrvatskoj, uz napomenu da na ovom prvenstvu nisu nastupali seniori i seniorke ‘’A’’ programa, ime bi broj sudionika bio još vei. Tako je preko 400 gimnastiara i gimnastiarki pokazalo kvalitetu svojih vježbi u dva dana natjecanja. Istaknuli su se i brojni meimurski gimnastiari. Predstavnici GK-a “Marijan Zadravec Macan“ osvojili su ak 15 medalja.

Dvodnevno natjecanje U subotu prije podne nastupili su gimnastiari “B“ programa, u kojem je Antoniju Vuku, lanu GK-a ‘’Marijan Zadravec Macan’’, nakon pada s pree izmaklo prvo mjesto, te je završio kao drugi ispred klupskog kolege Damira Hajdarovia, koji je završio na treem mjestu. U popodnevnom terminu nastupili su najbolji mladi gimnastiari i gimnastiarke u vrhunskom “A“ programu. Od naših gimnastiarki nastupile su Sabina Hegeduš u kategoriji mlaih kadetkinja i osvojila drugo mjesto na dvovisinskim ruama i na gredi. U kategoriji juniorki nastupile su Stella Petran i Marijana Petri. U višeboju je Stella zauzela drugo mjesto, a Marijana tree. Osim višebojskog srebra, Stella Petran postala je državna prvakinja Hrvatske na dvovisinskim ruama, dok je na preskoku i tlu bila druga. Kod gimnastiara nastupili su Domagoj Domini (mlai junior), koji je osvojio tree mjesto na konju s hvataljkama, te Leon - Leonardo Ruži, koji je osvojio tri bronane medalje, i to u višeboju, na tlu i na ruama.

Sjajan nastup meimurskih gimnastiara u Atonu Nedeliše

U nedjelju su se za medalje gimnastiari borili u završnici Kupa Hrvatske u “C“ programu. Nastup u inalu izborila je ekipa juniorki u sastavu Lena Kocijan, Karla Kovai, Lara Zver i Marta Ovar, a u kategoriji seniorki nastupila je Julija Bek. Kod mlaih kadeta prvo inale uspio je pretoiti u medalju Patrik Hajdarovi, osvojivši tree mjesto, dok je u kategoriji kadeta GK ‘’Marijan Zadravec Macan’’ imao dva predstavnika. David uran u ovoj je kategoriji osvojio bron-

cu, dok je Lovro ud završio meu prvom polovicom inalista. Veliki broj natjecatelja dokaz je da gimnastika kao bazini sport pronalazi svoje mjesto gotovo u svim sredinama Republike Hrvatske, te da je kvaliteta rada s natjecateljima sve bolja i podignuta na još viši nivo od dosadašnjeg. Svoje zadovoljstvo organizacijom i kvalitetom natjecanja iskazao je i predsjednik HGS-a mr. sc. Stevo Tkalec, koji je izmeu ostalog posebno naglasio da je dobro vidjeti kako ova naša mlaa generacija

Zahvalnica Tanji Delladio Ovo državno natjecanje ujedno je iskorišteno kako bi HGS dodijelio zahvalnicu za doprinos u razvoju i promociji vrhunske sportske gimnastike gimnastiarki Tanji Delladio, lanici GK-a ‘’Marijan Zadravec Macan’’. Tanja je gimnastikom sportu dala veliki doprinos, postignuvši itav niz vrhunskih rezultata, a po-

sebno je znaajan element na ruama, koje je po njoj i dobio ime ‘’Delladio’’. Tanja je poetkom ove godine prestala s aktivnim bavljenjem ovim sportom, te e kao trenerica sportske gimnastike u GK-u ‘’Marijan Zadravec Macan’’ svoja znanja prenositi na mlae generacije, a svakako im ima što pokazati.

gimnastiara i gimnastiarki sigurno kree putem naših ve airmiranih državnih reprezentativaca, što je ujedno i garancija u održavanju kontinuiteta ostvarivanja vrhunskih rezultata u iduem olimpijskom ciklusu. Bez obzira na trenutnu društveno - ekonomsku situaciju, recesiju i inancijsku krizu, HGS mora pronai nain u praenju svojih vrhunskih sportaša, pogotovo ovih mladih, kvalitetnih natjecatelja koji dolaze. 

- Ovo državno prvenstvo najmasovnije je i najkvalitetnije do sada. Više od etiristo djece iz 26 klubova iz cijele Hrvatske, od Dubrovnika do Vukovara, više od 2000 odraenih i odsuenih vježbi, a sve to štimalo je u sekundu. Novi sustav obrade podataka s tastaturicama za suce, bežina obrada podataka savršeno je funkcionirala, a klubovi su imali samo rijei pohvale. Prema rijeima trenera, djeca su se osjeala kao da su na svjetskom prvenstvu, a sve to zbog odline organizacije. Više od 50-ak ljudi (volontera, roditelja, djece) sudjelovalo je u izvršnoj organizaciji, stoga moram javno zahvaliti svim sponzorima, donatorima, roditeljima koji su nam pomagali, Meimurskom veleuilištu, Srednjoj školi akovec, trenerima, prijateljima Kluba, jer smo sve te pohvale i dobili upravo zahvaljujui njima. Iako je Klub u teškoj inancijskoj situaciji, uložili smo i udružili sve svoje snage da se svi osjeaju ugodno, te da nikome ništa ne nedostaje. Kada na to dodamo odline rezultate naših gimnastiara i gimnastiarki, stvarno imamo razlog biti zadovoljni i sretni, kazao nam je Mario Vukoja, trener i sportski direktor Kluba.




29. studenoga 2011. RUKOMET

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

Meimurje riješilo i Podravca! U derbiju kola Meimurje je kod kue doekalo uvijek jakoga i uvijek neugodnoga Podravca iz Virja. Prava žustra, borbena utakmica malo povišenoga adrenalina (pala i pokoja tehnika) u kojoj Medo nije nastupio za domae. Dvadesetak koševa prednosti koje je akoveka momad izgradila u prve tri etvrtine nije bila dovoljna da se utakmica u posljednjem quarteru mirno privede kraju. Nepotrebna nervoza u momadi Meimurja išla je na mlin gostima koji su uspjeli smanjiti prednost, no dojam je da „se do jutra igralo – Podravac ne bi dobio“. „Rudar Cimper je slavan, nitko u Hrvatskoj njemu nije ravan“- pjevao je popularni navija Gustav nakon etvrte pobjede „rudara“u nizu, ovaj puta

žrtva je bila Koprivnica. Prije samoga susreta bilo je jasno da je domain favorit, a u takvoj ulozi rudari se baš ne snalaze najbolje, njima bolje paše da ih se podcijeni, onda su najopasniji. Ozbiljnom i angažiranom igrom izgradili su dvadesetak poena prednosti do poluvremana, a onda su u težnji za egzibicijama bacali lopte u“ bunar“, fulavali zicere, fulavali penale (uobiajeno!), zaboravljali igrati obranu, itd. No, vrijedi isto kao i za utakmicu Meimurje vs. Podravac - da se igralo još tri dana, Koprivnica ih ne bi stigla. Vrijedi spomenuti i oproštaj od aktivnog igranja košarke dugogodišnjeg oslonca u reketu Kraljia. No zanimljivo, kako je igrao protiv Koprivnice Šiljo bi možda mogao preispitati svoju odluku(?!).

akovec je gostovao u Križevcima kod Radnika i izgubio sa sedam razlike u egal utakmici. Šteta! U iduem kolu derbi prvenstva u Varaždinu igraju domaa Vindija i akoveko Meimurje, jedine u ovih sedam kola neporažene momadi. Rudar Cimper ima šansu podebljati svoj do sada nezapameni niz pobjeda u Ivancu, a akovec ve danas može upisati bodove protiv Koprivnice. (bh) REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Radnik – akovec 86:79 (20:22, 21:16, 21:18, 24:23)

AKOVEC: Horvat 12, Terek M., Prprovi 32, Megla 12, Wrana 9, Juras 4, Ostoja 10, Brdar, Vehtersbah, Drk. Trener Kovai B. Mladost() – Vindija 53:66 Petar Zrinski – Bjelovar 102:77

TABLICA 1. ME IMURJE

7

7 0

14/+283

2. Vindija

7

7 0

14/+135

3. Radnik

7

5 2

12/-9

4. Petar Zrinski

7

4 3

11/+56

5. Mladost( )

7

4 3

11/+46

6. AKOVEC

7

4 3

11/+40

7. RUDAR CIMPER

7

4 3

11/-3

8. Podravac

7

3 4

10/+5

9. Ivanica

7

3 4

10/-53

10. Koprivnica

7

1 6

8/-130

11. Bjelovar

7

0 7

7/-135

12. Graar

7

0 7

7/-245

Grafiar – Ivanica 75:89 Meimurje – Podravac 91:80 (31:19, 17:17, 21:17, 22:27)

MEIMURJE: Novak N., Pusti, Novak Marek 11, Miko 11, Krajai 27, Zaspan 4, Fodor 18, Krištoi, Biševac 13, Lonari, Jeleni, Novak Mat. 7. Trener Šopar S. Rudar Cimper – Koprivnica 91:69 (18:8, 29:16, 24:23, 20:22)

RUDAR CIMPER: Varga 21, Kralji 6, Peri, Hrka 19, Radikovi 11, Cilar 4, Bedi, Dodlek 3, Tkalec 9, Frani 7, Srnec 11. Trener Damjanovi B.

C LIGA KSMŽ

Nedeliše slavilo u D. Kraljevcu! U sedmom kolu najniže lige Nedeliše je zahvaljujui razigranom Gospoiu (29 poena) odnijelo bodove iz Donjega Kra-

ljevca. Kotoriba je tek u drugom poluvremenu pružila otpor lideru Meimurje Globetki, no prekasno za ozbiljniji preokret

u rezultatu. Dubravan je lagano riješio drugu momad Meimurja, isto kao i Prelog gostovanje kod Mladosti Ivanovec. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Kotoriba – Meimurje Globetka 56:68 (12:18, 7:24, 17:14, 20:12)

KOTORIBA: Radmani 2, Borovi 2, Habuš 2, Fuš, Zvošec F. 14, Munka 21, Selianec 2, Pogorelec 13, Sušec. Trener Ujlaki R. MEIMURJE GLOBETKA: Markovi 11, Golubi N. 13, Cimerman 17, Serdarevi 1, Gomzi 3, Levai 9, Franji 2, Belovi 3, Golubi A. 1, Vuruši 8, Radek. Trener Škoda D.

Mladost Ivanovec- Prelog 35:53 (10:18, 5:13, 14:15, 6:7)

MLADOST IVANOVEC: Bedi 4, Mihoci 2, Varga, Drk 13, Vehtersbah 10, Klinec, Mlinari 6. Trener Vehtersbah M. PRELOG: Blažona 5, Ciglar M. 4, Pilaš, Glavina, Novosel, Poljak 2, Jankovi 8, Švenda 4, Šari 2, Ciglar D. 3, Kalšan, Poredoš 25. Trener Sori R.

Dubravan – Meimurje II 84:73 (19:14, 20:26, 24:12, 21:21)

DUBRAVAN: Matulin, Rusak 12, Rai 4, Fabi 2, Lukša 14, Igrec, Meimurec 24, Majcen, Blažeka 4, Štei N., Ribi 10, Štei D. 14. Trener Krušelj K. MEIMURJE II: Golik 2, Mavrek 19, Bedi 7, Kocijan, Franin 8, Martinovi 15, Kapelari 9, Kanižaj 13. Trener aji I.

TABLICA 1. Meimurje Globetka 7 7 0 14/+153 2. Prelog

7 5 2 12/+49

3. Dubravan

7 4 3 11/+16

4. Donji Kraljevec

7 3 4 10/+3

5. Nedeliše

7 3 4 10/-18

6. Mladost Ivanovec

7 3 4 10/-46

7. Meimurje II

7 2 5 9/-70

8. Kotoriba

7 1 6 8/-87

Donji Kraljevec – Nedeliše 55:62 (16:16, 15:13, 13:13, 11:20)

DONJI KRALJEVEC: Švenda, Ivanovi J., Kocijan 2, Zrna, Lonari 4, Ivanovi D. 17, Balent, Ruži 21, Štefan 11. Trener Zrna I. NEDELIŠ E: Gospoi 29, Perdec 7, Radinovi, Šegovi 14, Marciuš 5, Posedi 2, Prprovi 5. Trener Bošnjak M.

Preložani neodlueno, pobjeda Zrinskog U II. HRL za muškarce i žene, solidna vikend meimurskih predstavnika. Ipak, oekivalo se više od Preloga na domaem terenu. Meutim, Ivanska je uspjela otii neporažena iz Preloga, jer je izvukla neodlueno 33:33. Nakon 10 odigranih kola, na vrhu tablice je i dalje Slatina sa 16 bodova. Bod manje ima KTC. Prelog se takoer dobro drži na 4. mjestu s 12 bodova.

KOŠARKA

Porazi Kaštela i Totovca Iza meimurskih predstavnika u II. HOL je neuspješan vikend. Odbojkašice Kaštela iz Pribislavca gostovale su u nedjelju kod vodee ekipe Novog Zagreba i poražene su 3:1. Po setovima rezultat je bio 25:21, 16:25, 25:23 i 25:23. U iduem kolu slijedi gostovanje kod Don Bosca.

Dvije igraice Puneca nastupile na Mastersu do 13 godina U Zagrebu je u dvorani Nacionalnog teniskog centra na Velesajmu održan pozivni turnir izbornika – masters za djeake i djevojice do 13 godina. Meu šesnaestoricom ponajboljih djevojaka pravo nastupa ostvarile su i dvije igraice TK Franjo Punec akovec: Ena Babi i Anda Pintari (na slici). Prvi dio mastersa odigravao se po grupama gdje je Ena zabilježila dvije pobjede, protiv Petre Robi (TK I Team) 75 64 i Klare Mrela (TK Stobre) 63 61, te poraz protiv Nike Bešker (HTK Zagreb) 75 62. Anda pak

Odigrane zaostale utakmice! dvije, no obje izgubila. Jednu protiv ludbreškoga Graiara rezultatom 48:92 (Plako 17 koševa), a drugu protiv Vindije 44:83 (Radmani 10, Zvošec V. 12). Na gosto-

vanju u Ludbregu juniori neporaženoga Dubravana su slavili rezultatom 84:79 zahvaljujui dobroj igri Lukše (24), Blažeke(22), Ribia(15) i Baloga (10 koše-

va). Tablicu i dalje predvode neporaženi Meimurje i Dubravan, dok još jedina Kotoriba bez pobjede drži „fenjer“. (bh)

LIGA MLAIH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Prelog solidan protiv lidera! Samo 30 i kusur razlike nije mnogo kada se u ligi najmlaih igra protiv jedine neporažene momadi prvenstva. Prelog je ugostio varaždinsku Vindiju, najozbiljnijega kandidata za odlazak na dr-

žavno prvenstvo i pružio solidan otpor. Ton takvom otporu davao je prvenstveno Soka koji je uknjižio 46 poena! Mladost Ivanovec (Be 11, Saer 10) tukla je na svom parketu Rudar Cimpera(Podkrajac 23)

rezultatom 62:44, a pobjedu je uknjižio i BŠT(Dvanajšak 20, Jeleni 21, Škvorc 17) protiv Dubravana (Kuzmi 13, braa Klipi po 10 svaki) rezultatom 75:45. akovec je kod kue izgubio od Nedeliša (Ko-

cijan 19, Gradišaj 15) 19:55. Na tablici vodi neporažena Vindija, a slijede Meimurje i BŠT s po jednim porazom. Na dnu su bez pobjede sa sedam poraza Meimurje Globetka i Ivanica. (bh)

Kaštel je na tablici 3. s 15 bodova. Totovec je u gostima kod Gorice poražen 3:2 iako je dobio prva dva seta 25:21. Idua dva seta Gorica je slavila 25:16 i 25:20. Odluujui pet set domaini su dobili 15:10. Usprkos porazu, Totovec je i dalje prvi na tablici s 18 bodova.

TENIS

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Protekloga vikenda odigrano je nekoliko zaostalih utakmica juniorske lige (košarkaši roeni 1994. i mlai). Najaktivnija je bila Kotoriba koja je odigrala

Šteta za dva neodluena rezultata. U ženskoj konkurenciji iste lige odlina igra i pobjeda Zrinskog. Na gostovanju u Cerni slavile su uvjerljivu pobjedu protiv domaina 26:18. S ovom pobjedom akoveke rukometašice drže prikljuak s vrhom tablice. Kao i Prelog, takoer je i Zrinski na 4. mjestu s 12 osvojenih bodova. U vodstvu je Osijek s maksimalnim uinkom od 20 bodova.

je upisala tri poraza, od Petre Grani (TK Split) 60 61, Tee Jezidži (TK I Team) 76 60 i Laure Meava (TK Ponikve) 54 predaja. U nastavku natjecanja Ena je zaustavljena u prvom kolu glavnog turnira od Lee Boškovi (TK I Team) rezultatom 63 63, a Anda u prvom kolu utješnog turnira od Petre Robi (TK I Team) 62 60. Samim plasmanom na državni Masters obje igraice potvrdile su da spadaju u sam vrh hrvatskog tenisa.

BADMINTON

U nedjelju Savezni turnir za veterane u badmintonu Badminton klub “Meimurje” akovec organizator je i domain 1. Saveznog turnira HK-a 2011/12 za veterane. Turnir e se održati u dvorani II. OŠ akovec, Trg Pape Ivana Pavla II. 1, akovec i to u nedjelju 4. prosinca 2011. od 9 do15 sati. Na turniru e nastupiti oko 40 najboljih veterana i

veteranki iz cijele Hrvatske u konkurenciji veterana +35 i +45 pojedinano te muški i ženski parovi, a meu njima i veteranska ekipa domaina BK Meimurja. Pozivaju se stoga svi ljubitelji badmintona da dou bodriti “stare” ali još uvijek vrhunske igrae, ulaz je za sve besplatan.




29. studenoga 2011.

II. HNL Završetak jeseni donio najcrnji scenarij

Meimurje porazom u Sl. Brodu preuzelo “fenjer” drugoligaške tablice Porazom u Slavonskom Brodu Meimurci su pali na zadnje mjesto tablice. Na njemu e provesti cijelu zimu, pošto su sada odigrali posljednje ovogodišnje kolo, a natjecanje se nastavlja tek krajem veljae. Iako su u prvih 15 minuta meimurski nogometaši imali dominaciju u Slavonskom Brodu, brzo su domai povratili prisebnost i poeli napadati na gostujua vrata. Prilike su imali Roso i Mio, a potonji je konano u 37. minuti konano i pokrenuo rezultat s nule, pogodivši iza Subašia. Bile su to efektne škarice, nakon ubaaja Olia.

Marsonia 1909 – Meimurje 2:1 Slavonski Brod, igralište Stanko Vlaini – Dida. Suci: Ivan Sušac (Novi Mikanovci), Mario Živkovi (Vukovar), Franjo Vuko (Otok). Strijelci: 1:0 Mio 37., 2:0 Duvnjak 73., 2:1 Levai 85. Marsonia 1909: Zogovi, Oli, Šavri, Duvnjak, Župari, Jeli, Kljaji, Perkovi, Roso (od 86. urkovi), Miši (od 62. Juriša), Mio (od 82. Vrhovac). Meimurje: Bešeni, Novko, Levai, Marinkovi, Barat, Puclin, Begovi, Garba, Dodlek, Zeba, Petak (od 46. Habuš).

U drugom poluvremenu, i nakon jedne odline intervencije gostujueg golmana na pokušaj Rose, Duvnjak diže rezultat. Nakon toga, Meimurci su se ipak malo trgnuli, pokušava smanjiti Garba, no to uspijeva tek Levaiu pet minuta pred kraj susreta. Za nešto više, vremena nije bilo. Pred Meimurjem je tako duga i hladna zima, u kojoj bi trebali razmisliti što i kako rade. Igraki kadar, po pokazanom, nije dorastao ostalima u ligi, a svega 10 bodova iz 14 utakmica je zbilja premalo za ikakvu ozbiljnost. Nažalost ponovno su na površinu izašle na ovom gostovanju naše

stare boljke. Ponovili smo greške iz prethodnih utakmica. Bez obzira na plasman, smatram da situacija nije bezizlazna. Može se u proljee puno toga promijeniti. Ali u zimi se trebamo igraki ojaati i dobro pripremiti, kazao je trener Biškup. Da klub ipak nešto bolje funkcionira nego je to bio sluaj do sad, pokazuje da se momad nee razii bez pozdrava. U ponedjeljak se tako odigrala utakmica protiv Varaždina, a nakon toga je uslijedilo zajedniko druženje. Valjda e novi susret sredinom sijenja donijeti više optimizma. (Ivana Strahija)

TABLICA 1.Dugopolje

14 10 1 3

+21 31

2.Pomorac

14 9

1 4

+18 28

3.Mosor

14 8

4 2

+14 28

4.Vinogradar

14 9

0 5

+9 27

5.Imotski

14 7

4 3

+7 25

6.Junak

14 6

6 2

+8 24

7.Gorica

14 7

3 4

+8 24

8.Rudeš

14 5

3 6

+8 18

9.Hrvatski dragovoljac

14 3

6 5

-12 15

10.Solin

14 4

3 7

-14 15

11.Marsonia 1909

14 4

2 8

-18 14

12.Radnik Legea

14 2

5 7

-7

11

13.HAŠK

14 3

2 9

-9

11

14.Croaa Sesvete

14 3

2 9

-11 11

15.Meimurje

14 2

4 8

-22 10

1.Koprivnica 2.Slana

15 12 3 0 15 12 0 3

+30 39

3.Bjelovar 4.Mladost Ždralovi

15 10 3 2 15 9 5 1

+26 33

5.Nedeliše (-1)

15 9

4 2

+14 30

6.akovec

15 8

4 3

+18 28

7.Ivanica 8.Podravina 9.Croaa Grabrovnica 10.Graniar Kotoriba 11.Križevci 12.Nedeljanec 13.Podravac

15 15 15 15 15 15 15

2 1 3 1 3 2 1

+5 23

14.Mladost Prelog 15.Papuk 16.Polet Pribislavec

15 3 15 1 15 1

III. HNL Završen prvi dio prvenstva

TABLICA

U meimurskom derbiju Graniar u gostima iznenadio akovec Sasvim neoekivano, akovec je poražen na domaem travnjaku, i to s 2:3. Bolja je bila momad Graniara iz Kotoribe, koja je, uzgred reeno, dobila i pomo od akovana, u vidu autogola kojeg je postigao Jambroši. akovec je inae prvi poveo zgoditkom Jambrošia u 34. minuti. Meutim, isti igra kasnije je postao tragiar utakmice, kao što smo ve napisali. Nakon toga, Kotoripani su konano kapitalizirali bolju igru. Prvenstveno zahvaljujui Paveliju koji je daleko od prave forme, ali na kraju jeseni pokazao je da taj igra može puno više, možda da ima prvoligaški kapacitet, kad bi se ozbiljnije bavio

MLADOST (P) – PODRAVAC 2:4 PRELOG. Stadion Mladosti. Gledatelja 150. Sudac: Dragan Trupina (Vukosavljevica). Pomonici: Šanti i Valent. STRIJELCI: 0:1 Manojlovi (21), 1:1 Mat. Radikovi (27-11m), 1:2 Križanovi (35), 2:2 Sabol (45), 2:3 Manojlovi (75), 2:4 Sabol (77) MLADOST(P): F. Farkaš, D. Farkaš, Sraka, Radikovi, Hali (od 46. Herc), Sabol, Magdaleni, Hladnik (od 65. Hižman), Vugrinec, Miši, Furundžija. Trener: Zoran Kralji PODRAVAC: Balala, Balti, Lovkovi (od 85. Grgi), Križanovi (od 90. Matoec), Manojlovi, A. Grivi, urec, Hrženjak, Embreuš, Sabol (od 87. Šehi). Trener: Vjekoslav Vueta.

POLET – KOPRIVNICA 0:5 PRIBISLAVEC. Stadion Petar Perši. Gledatelja 100. Sudac: Zoran Špoljari. Pomonici: Siniša i Saša Liini. STRIJELCI: 0:1 Potroško (8), 0:2 Jambruši (36), 0:3 Šimuni (38), 0:4 Vitelj (68), 0:5 Bubnji (83) POLET: Vibovec, Podgorski (od 33. I. Novak), Bašek, M. Novak, Posavec, Okreša, Jurian (od 80. Kontrec), Baksa, Pavlekovi, Toplek, Jankovi. Trener: Stanislav orevi. KOPRIVNICA: Markovi (od 57. Budinski), Martini, Bubnji, Taka (od 46. Stubi), Šimuni, Šestan, Kuprešak, Potroško (od 46. Topoli), Vitelj, Korenika, Jambruši. Trener: Zvonimir Kelek

nogometom. Ovaj put je postigao dva gola za potpuni preokret, a onda su gosti uspjeli pobjedniki utakmicu privesti kraju, bez obzira što je Novak smanjio deset minuta prije kraja na 2:3, što je i konani rezultat utakmice. Trener Izet Terzi imao je objašnjenje za poraz, no ni ono nije bilo baš dobro: “Ja sam tek kasnije saznao da igrai imaju problema s inancijama i da im se ne isplauju ni putni troškovi te da je zbog toga bilo upitno odigravanje utakmice. Deki nisu bili raspoloženi za igru, nisu imali volje i želje za igrom. Nikako ne umanjujem vrijednost Kotoribe, ali je istina da smo mi po imenima kvalitetniji i jai, ali da to ovaj put nismo pokazali. estitke gostima na dobroj igri, borili su se i nagradu su dobili u konanom rezultatu. Treba sve proanalizirati, ali malo su dublji problemi“. Trener Kotoripana Robert ižmešija bio je iznimno zadovoljan s ovom pobjedom, koja je stigla izgleda u pravi trenutak: „Uspjela je ovaj put taktika koju sam postavio pred ekipu. Malo smo domaina navukli da imaju inicijativu, a onda smo ih preko našeg veznog reda i brzanaca gdje imamo najveu kvalitetu puno opasnije ugrožovali i zabili tri gola. Bili smo bolji i zasluženo pobijedili.“ Pobjeda Graniaru puno znai za proljetni nastavak: „Imali smo mi ve dobrih igara na strani. Nismo imali u nekim utakmicama sree, ponekad se vidio manjak kvalitete, posebice na nekim mjestima u momadi. Problem je što smo u ušli u ligu u zadnjih sedam dana, nismo se mogli pojaati i tu je naš osnovni problem. Zahvatila nas je odreena konfuzija, no stabilizirali smo se tijekom prvenstva i ova tri današnja boda nam puno znae jer smo se odvojili od zaelja.

7 7 6 5 4 4 4

6 7 6 9 8 9 10

+38 36 +28 32

+7 22 +1 21 -22 16 -8

15

-5

14

-11 13

3 9 -30 12 1 13 -35 4 0 14 -56 3

osam velikih prilika nisu realizirani Nedelišani prije nego što su zabili gol u 68. minuti preko Treske. Što su sve promašili: Pintari, Golubi, Jagec, Periši…Domai su prijetili tek tu i tamo. I onda uzbudljiva završnica i na kraju podjela bodova, iako su sva tri ve bila na putu prema Nedelišu.

Porazi Preložana i Poleta AKOVEC – GRANIAR 2:3 AKOVEC. SRC Mladosti. Gledatelja 150. Sudac: Vugrinec (Komarnica). Pomonici: Medved i Stolnik. STRIJELCI: 1:0 Jambroši (34), 1:1 Paveli (43), 1:2 Paveli (60), 1:3 Jambroši (74-ag), 2:3 Novak (80) AKOVEC: Prekupec, Pintari, Antonovi (od 46. Igrec), Novak, Pomper, D. Mesari, Sean, Balent, Jambroši, M.Mesari (od 69. Kosec), Bobianec. Trener: Izet Terzi GRANIAR: Tropšek, Radmani, Fundak, Beliga, Habuš, Mikulan (od 46. Latin), Hertelendi (od 77. Gorupi), V. Kos, Na, Paveli. Trener: Robert ižmešija

KRIŽEVCI – NEDELIŠE 1:1 KRIŽEVCI. Gradski stadion. Gledatelja 50. Sudac: Ivan Župan (Bjelovar). Pomonici: Pervan i Abdi STRIJELCI: 0:1 Treska (68), 1:1 ori 888-11m) KRIŽEVCI: D. Vrbani, Selanec, Boškovi, Dar. Kemenovi, urec, Lepi (od 75. Lackovi), Rumenjak (od 61. Orejaš), Zemljak, Knezi, ori, Blagaj (od 81. Kranjevi). Trener: Dražen Kemenovi NEDELIŠ E:Posavec,ukes(od17.Periši),Pintari, Jagec, Treska, Hrušoci, Vizinger, Baari, Golubi, Jari, Balent. Trener: Želimir Orehovec

Kad se podvue crta, trener akovca ne može biti zadovoljan: “Svakako smo trebali imati više bodova, da smo u posljednjem kolu pobijedili zadržali bismo pritisak na vrh. U zimskoj stanci uprava mora poraditi na rješavanju problema, nema smisla da igrai ne dolaze na treninge zbog manjka novca za prijevoz. Onda ne treba ni trenera, ako nema ekipe.”

Nedeliše propustilo priliku Nogometaši Nedeliša propustili su priliku da trijumfalno odu u drugi dio prvenstva. Na kraju su bili nezadovoljni sucem Županom, koji je dosudio za domaina itekako problematian jedanaesterac za domaina kod vodstva 0:1 u završnici utakmice. Tu priliku domai nisu propustili. Križevci su puno slabiji nego u prošloj sezoni, a u ovoj utakmici bili su dodatno oslabljeni neigranjem Balena i edia. Bez obzira na to, Nedeliše nije uspjelo, ovaj put je u potpunosti zakazala realizacija. Prilika je bilo i to dosta na njihovoj strani i sve je moralo biti riješeno prije tog kobnog penala. Sedam-

Poraz Pribislavana kod kue protiv jesenskog prvaka Koprivnice nije nikakvo iznenaenje, ali Mladost iz Preloga je propustila veliku priliku da puno mirnije ode na zimski odmor, iako jednima i drugima treba neka svježa krv u zimi, inae e proljee biti itekako nemirno. Polet nije imao nikakve šanse i 0:5 protiv lidera nije neoekivano. U Prelogu se vodila velika borba iz koje na kraju domai nisu izašli kao pobjednici, ve gosti. Bila je to otvorena utakmica, za koju su se Preložani ak pojaali s igraima koji su završili prvenstvo u drugim klubovima, ali uzalud. I ovdje se nije baš proslavio sudac Trupina, jer je propustio iskljuiti gostujueg igraa u 27. minuti kad je dosudio jedanaesterac za domaina. Uglavnom nakon 2:2, poravnanja koje je izborio Sabol na kraju prvog dijela, u nastavku je to bila utakmica za sva tri boda. Preložani su promašivali i mogue i nemogue i onda naravno „zaradili“ kaznu. Iz dva brza protunapada zabili su dva gola u završnici utakmice i uzeli sva tri boda s kojima su pretekli Mladost na tablici. (I. Strahija i D. Zrna)




29. studenoga 2011. BSK Meimurje metali jesenski je prvak I. meimurske nogometne lige

TRENER DAMIR VUGRINEC:

Igrai su prihvatili da bez rada nema rezultata i zato smo na vrhu PIŠE: SINIŠA OBADI Nogometaši BSK-a Meimurje metala prvaci su jesenskog dijela natjecanja u I. meimurskoj nogometnoj ligi. U 15 odigranih kola Belianci su zabilježili 10 pobjeda i 2 remija. Zasluga je to igraa, ali i strunog stožera na elu s trenerom Damirom Vugrincom, koji je momad preuzeo poetkom prošlog prvenstva, kada se nalazila na devetoj poziciji prvenstvene tablice. Damir Vugrinec je inae poznato nogometno lice, ovjek koji je dugi niz godina stajao na golu Omladinca iz Novog Sela Rok, bio je u akovekoj Slogi, zatim u Sloveniji u ptujskoj Dravi, Štrigovi, te Svetom Martinu na Muri, a bio je i pomoni trener u NK akovcu, dok je sada ve treu godinu trener u nogometnoj školi Meimurje akovec… – Za BSK sam se odluio samo iz sportskih razloga, kazao je Vugrinec, oduvijek su me, naime, privlaile momadi koje su ambiciozne i gdje u radu s njima postoji nekakav izazov. Moram priznati da sam prije dolaska u Belicu dobivao i ‘dobronamjerne’ savjete od nekih ljudi da ne preuzmem ekipu koja je deveta u prvenstvu i upitne je kvalitete. No, kao što sam ve ranije spomenuo, meni je uvijek bio osobni izazov preuzeti takvu ekipu koja ima cilj, samo je do tog cilja treba pravilno usmjeriti i, naravno, dobrim te kvalitetnim radom na kraju i doi do njega. U to sam uspio uvjeriti i svoje igrae, tako da smo ove jeseni s dobrim rezultatima krenuli od samog poetka i prvi dio prvenstva završili na vrhu, bez poraza. Kada se spominje naporan i kvalitetan rad, dodaje Vugrinec: - Treba rei da smo tijekom priprema trenirali ak i do pet puta tjedno, da bi se tijekom prvenstva treninzi održavali tri puta na tjedan. Ovom rezultatskom uspjehu pridonio je, naravno, i uvijek veliki broj igraa na treningu koji su shvatili da bez napornog rada, kao i u svemu u životu, tako i u nogometu, nema rezultata.

Spremni smo za nove izazove Jedan od tih igraa je i kapetan momadi Kristijan Mihalec, koji za sebe kaže da je, unato tome što je roen u Gardinovcu, kada je nogomet u pitanju, pravo beliko dijete. Naime, s petnaest godina života preselio se na nagovor prijatelja u klub u kojem je i danas, a, kako kaže,

Damir Vugrinec: - Preuzimanje momadi BSK-a za mene je bio pravi trenerski izazov

prvenstvu, a rezultat svega toga je i prvo mjesto na kraju polusezone. - Moram tu naravno spomenuti, dodaje Mihalec, da se zapravo na Belici stvorila jedna homogena ekipa, jedna prava klapa, u kojoj smo si svi odreda dobri, tako da se tu sad prije, a posebno poslije treninga, ostaje još po nekoliko sati u zajednikom druženju, što mislim da je takoer zasigurno jedan od razloga ovogodišnjeg uspjeha. Kada pak je u pitanju nastavak prvenstva, Mihalec je kazao da im je velika želja da i na kraju prvenstva ostanu prvi, a plasman u viši rang natjecanja s obzirom na kvalitetu i igraa, ali i uprave kluba, najvjerojatnije ne bi bio problem. Kristijan Mihalec ove je sezone postigao dva gola, no istie da s obzirom na to da igra na poziciji veznog igraa više ima zadau graditi igru svoje momadi, a za golove su ipak zaduženi napadai, koji su ih ove sezone postigli trideset i etiri.

Trojica “stranaca“ donijeli kvalitetu više

Kapetan belike momadi: - Spremni smo za naslov prvaka i ne bojimo se novih izazova u klub u kojem e ostati još jedno duže vrijeme. U deset godina, koliko ve živi na Belici, osam je godina u prvoj ekipi, a kapetansku traku preuzeo je prije dvije godine odlaskom u sportsku mirovinu dotadašnjeg kapetana Dalibora Mesaria. Stoga su se svi složili da je normalno, s obzirom na to da od sadašnjih igraa ima najdulji staž na Belici, baš on preuzme kapetansku traku. Mihalec nam je kazao da je dolaskom Damira Vugrinca zapoeo malo drugaiji i kvalitetniji rad na treninzima nego je to bilo minulih sezona, tako da se to ubrzo vidjelo i u samom

S kapetanovim razmišljanjem u potpunosti se složio i trener Vugrinec, koji kaže da je njemu i ekipi cilj osvojiti prvo mjesto, a na odluci je onda uprave kluba što i kako dalje, odnosno želi li uprava da ova momad ostane na okupu. U ekipi BSK-a Meimurje metala danas su i trojica “stranaca“. Zlatko Orešanin i Nenad Škrilac su iz Zagreba, dok je Frane Petrievi, koji je šest godina igrao i prvu HNL, iz Ivanca. Za njih trener Vugrinec istie da su se odlino uklopili u mladu momad BSK-a, jer su prije svega karakterni i kvalitetni nogometaši. Njihov je program rada nešto malo drugaiji, oni, naime, treniraju jednom tjedno s ekipom, dok ostatak tjedna provode u individualnom radu i naravno nedjeljom igraju utakmice, što se u dosadašnjem dijelu prvenstva pokazalo dobrim nainom. Istaknuo je još Vugrinec da je i dodatna kvaliteta u tome što na Belici trenutno ima osamnaest igraa koji konkuriraju za prvi sastav, mada je na samom poetku bilo i malo nedoumica je li zapravo toliki broj igraa potreban. – No, bez dobre konkurencije nema ni dobrog rada, ali ni dobrih rezultata, mišljenja je beliki trener. - Treba naravno tu spomenuti i to da smo u svemu ovome što smo radili na sportskom planu imali smo i veliku logistiku potporu uprave kluba, koja je takoer zaslužna za dobre rezultate, završio je Vugrinec.

Momad koja je tijekom jesenskog dijela prvenstva zauzela vrh tablice

Sveana skupština u Mihovljanu

PEDESET GODINA NK Sloboda iz Mihovljana

Sveana skupština i povijesna izložba

Izložbu fotografija o povijesti NK Sloboda, uoi sveanosti proslave 50. godišnjice postajanja kluba, razgledao je glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebri u društvu predsjednika MNS-a Mate Kljaia i dopredsjednika Slobode Dragutina Katalenia Nogometni klub Sloboda iz Mihovljana u tamošnjem je Društvenom domu sveanom skupštinom obilježio pedeset godina rada i postojanja. Pred velikim brojem svojih lanova i mnogobrojnim nogometnim uzvanicima, meu kojima su bili i glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebri, u društvu predsjednika MNS-a Mate Kljajia, najstariji lan Upravnog odbora kluba Franjo Kralji u svojem je izlaganju o povijesti kluba kazao da se nogomet u Mihovljanu igrao ve u ranim tridesetim godinama prošlog stoljea. No, tek 1961. godine osnivaki odbor kluba, koji su inili Josip Jurinec, Ivan Jambroši, uro Mihalkovi, Pavao Flac i Josip Peri, odradio je sav posao za osnivanje i prvu skupštinu kluba, koja je održana 7. kolovoza iste godine. Spomenuo je Kralji još u svojem izlaganju i sve rezultate koji su ostvareni kroz ovih pedesetak godina, u kojima je kroz nogometni klub prošlo mnogo mladia iz Mihovljana, ali i drugih meimurskih mjesta. Glavni tajnik Hrvatskoga nogometnog saveza Zorislav Srebri, koji je takoer prisustvovao ovoj sveanosti, pak je kazao: - Uvijek mi je zadovoljstvo doi u Meimurje bez obzira povodom kojeg

dogaaja. Svi smo mi orijentirani na utakmice i igre, ali ovakve su manifestacije nešto bez ega se ne može. Slaviti 50 godina uspješnog djelovanja u manjim mjestima s manjim potencijalima, održati nogomet na visokoj razini, osobito imati toliko nogometaša u mlaim uzrastima za svaku je pohvalu. Ovakvi su klubovi zapravo baza cjelokupnoga hrvatskog nogometa. Prvi ovjek meimurskog nogometa Mato Kljai takoer je slavljenicima uputio estitku, te im poželio još puno uspješnih godina u radu. Nogometni klub Sloboda iz Mihovljana danas je lan 2. MNL zapad, te je jesenski dio prvenstva završio na 8. mjestu s 22 boda. Veterani igraju u zapadnoj skupini i polusezonu su završili na 11. mjestu. Juniori se nalaze u grupi A i zauzimaju 10. poziciju, dok su pioniri na 4. poziciji takoer u grupi A. (so)

Izloženo je niz povijesnih fotografija, ali i onih iz aktualnog trenutka kluba




29. studenoga 2011. ATLETIKA

KARATE

Maša Martinovi osvojila WKF turnir “Karate Premier lige” SJAJAN NASTUP ATLETIARA AK-a MEIMURJE

POJEDINANO PRVENSTVO Hrvatske u krosu održano je u Vrbovcu

U austrijskom Salzburgu održan je trei turnir “Karate Premier lige”, na kojem je lanica hrvatske karate reprezentacije Maša Martinovi ostvarila izvanredan rezultat osvojivši prvo mjesto u jakoj konkurenciji u kategoriji iznad 68 kilograma. Maša je u odlinom finalnom nastupu pobijedila aktualnu svjetsku prvakinju, talijansku predstavnicu Gretu Vitelli, rezultatom 8:0. Do finala Martinovi je bila bolja od predstavnice Francuske, Švicarske i Italije. Ovim re-

Maša Martinovi bila je najbolja u svojoj kategoriji i na treem WKF turniru Premier lige

zultatom Maša Martinovi još je jednom potvrdila svjetsku kvalitetu i na najbolji mogui nain najavila iduu sezonu u kojoj e nastupiti na EP-u u Španjolskoj i SP-u u Francuskoj. Na turniru su nastupili predstavnici 45 zemalja s više od 550 natjecatelja. Nova sudaka pravila još jednom su potvrdila svoju opravdanost, kao i sustav Premier lige, elitnog natjecanja u ijem e sustavu ve od 2012. godine biti turniri u Parizu, Istanbulu, Jakarti, Erurtu, Zürichu i Salzburgu.

Kadeti Male Subotice bolji u Mariboru i od reprezentacije Italije Karatisti Male Subotice na velikom Meunarodnom turniru u Mariboru u svim kategorijama nadmašili su reprezentativce Italije. Najbolji su bili Nikola Jankaš, koji je u kategoriji kadeta do 52 kilograma pobijedio tri talijanska natjecatelja i osvojio zlatnu medalju, te Mihael Sirc, koji je takoer u tri borbe osigurao sebi zlato u uenicima iznad 30 kilograma. Nešto manje uspjeha imao je Karlo Mihokovi u uenicima do 30 kilograma, gdje je uzeo srebro, izgubivši nakon 3 borbe u finalu. Bronane medalje osvojili su Karlo Logožar u kadetima iznad 70 kilograma, Jasmin Isakovi u kadetima do 63 kilograma i Fabijan Murši u mlaim kadetima do 50 kilograma. Teški meevi odvijali su se u ekipnom dijelu, gdje su naše ekipe pobijedile sve Talijane protiv kojih su se borili. U ekipi kadeta sudjelovali su

Nikola Jankaš, Karlo Logožar, Jasmin Isakovi i Vilim Murši te odnijeli dvije pobjede protiv ekipe Toscane (2:0) i Italije (1:0) te izgubivši protiv ekipe Zameta (0:2) na kraju osvojili broncu. U ekipi mlaih kadeta, koju su sainjavali Vilim Murši, Tin Hrgo-

Lei Branilovi zlato, Martinu Srši i Davidu Verliju srebro Lea Branilovi, Martin Srša i David Verli osvajai su odlija na ovogodišnjem prvenstvu Hrvatske u krosu, koje je, kao i prošle godine, održano u Vrbovcu. lanovi AK-a Petar Zrinski iz Vrbovca odlino su i drugu godinu za redom organizirali ovo zahtjevno natjecanje i, osim odlino odraenoga tehnikog dijela, posebno toplo doekali i ugostili svih 250 trkaa iz ak 32 hrvatska atletska kluba. Najuspješnija iz redova meimurskih atletiara na ovom natjecanju bila je lanica AK-a Nedeliše Lea Branilovi, koja je bila najbolja u konkurenciji limaica na 600 m. Lea je pobijedila ispred Paule Zeki iz AK-a Otok te domae predstavnice Kristine Šteanac, lanice AK-a Vrbovec. lan AK-a Meimurje David Verli srebrnu medalju osvojio je u konkurenciji limaa koji su se natjecali u utr-

Zlatna u Vrbovcu – Lea Branilovi

Martin Srša potvrdio je konstantu u vrhu hrvatskog krosa

ci na 800 m, a bolji od Davida za nijansu je bio samo Grga Kolak, lan Cibalije iz Vinkovaca. Martin Srša (AK Meimurje) takoer je osvojio drugo mjesto i srebrnu medalju, a za dostojnog protivnika imao je Ivana Malia iz Velike Gorice, koji je ovom prilikom bio bolji. Osim ove trojice najuspješnijih pojedinaca, u Vrbovcu je nastupilo još nekoliko meimurskih trkaa: limaice 600 m: 14. Anamarija Gavez (Nedeliše); mlae kadetkinje 800 m: 8. Sara Senar (Nedeliše) 10. Nina Dobša (Meimurje), 26. Magdalena Doležaj (Meimurje), 28. Megi Sabolec (Meimurje); mlai kadeti 1000 m: 11. Luka Živko (Nedeliše) 14. Filip Turk (Meimurje); kadetkinje 1000 m: 18. Tajana Židov (Meimurje); kadeti 1500 m: 7. Gabrijel Stojanovi (Nedeliše) 23. Sven Todorovi (Meimurje); seniori 9000 m: 9. Aleksandar Žbulj (Meimurje). (md)

vi, Fabijan Murši i Mihael Sirc, takoer su stigle pobjede protiv dvije ekipe iz Italije, i to Toscanu 2 (2:1) i Italiju (1:0), a izgubili pod neobinim okolnostima od ekipe domaina iz Maribora (0:1). Ekipa mlaih kadeta takoer je osvojila broncu.

Dva zlata i srebro za karatiste KK-a Meimurje Nedeliše u Varaždinu Ususret nadolazeih blagdana, minule subote održan je turnir simbolinog blagdanskog naziva “Turnir Nikola“, u organizaciji Karate kluba Varaždin. Na turniru je nastupilo 400 natjecatelja iz 50 klubova i dvije države (Bosna i Hercegovina, Hrvatska), a meu njima su se našli i lanovi Karate kluba Meimurje Nedeliše. Iako ih je bilo samo troje, bili su izuzetno spremni i odradili etiri finala. Luna Hamer, još uvijek najlakša lanica KK-a Meimurje, u kategoriji uenica do 32 kg u finalu je pobijedila predstavnicu KK-a Varaždin, ime je opet dokazala da je nedodirljiva u svojoj kategoriji i okitila se zlatnom medaljom. Lucija Lesjak uvjerljivo je osvojila zlatnu medalju u kategoriji uenica +40 kg, te starijoj kategoriji, u kojoj je takoer zablistala i još jednom pokazala da se može kvalitetno boriti i s mlaim kadetkinjama. Nino Cmrenjak bio je jedini koji je branio muške boje kluba. Nakon tri pobjede, pokleknuo je tek u finalu, i to u produžetku mea, u kojem je sudac tehniku njegovog protivnika, prejaku za kategoriju mlaih uenika,

Nastupu na EP-u nada se Martin Srša Pojedinano prvenstvo Hrvatske u krosu bilo je posljednje državno prvenstvo u ovoj godini, i ujedno za najbolje trkae glavni filter za nastup na Prvenstvu Europe u krosu, koje se 11. prosinca održava u Velenju, Slovenija. Nastupu na ovom prestižnom natjecanju, koje se svake godine održava u prvoj polovici prosinca, nada se i lan AK-a Meimurje Martin Srša, koji bi tamo mogao nastupiti s ekipom najboljih hrvatskih juniora. (md)

David Verli osvojio je srebro meu limaima

PLIVANJE AKOVEKI PLIVAKI KLUB na 39. meunarodnom plivakom mitingu “Mladost 2011.“

Bronca za Nelly Lisjak! Nino i dvije Lucije ostvarili su odline rezultate u Varaždinu dosudio kao bod. Zato je Nino u klub donio još jednu srebrnu medalju. U subotu 3. prosinca u organizaciji KK-a Meimurje održat e se drugi po redu EURO GRAND PRIX MEIMURJE.

Natjecateljima e sigurno dobro doi podrška s tribina pa pozivamo sve da se pridruže navijanju. Turnir se održava u Atonu s poetkom u 10 sati, a ulaz je besplatan. (am, so)

U iznimno jakoj konkurenciji 39. meunarodnoga plivakog mitinga “Mladost 2011.“, plivai akovekoga plivakog kluba postigli su solidne rezultate, dok je Nelly Lisjak u disciplini 200 m leptir osvojila bronanu medalju! Na mitingu je nastupilo oko 460 natjecatelja iz desetak zemalja, meu kojima i jaka imena svjetskog plivanja, poput brata i sestre Verraszto, Petera Manko-

a, Anje arman, Randalla Bala, Dinka Jukia, Jevgenija Lagunova, Dániela Gyurte te ništa manje važnih hrvatskih reprezentativaca. O snazi mitinga dovoljno govori i to što je A finale prenosila Hrvatska radiotelevizija uživo. Samo natjecanje održano je u tri kategorije: plivai otvorena 1992. i stariji, A 1993. – 1994., B 1995. i mlai; plivaice otvorena 1994. i starije, A 1995. – 1996. i B 1997. i mlae.

Na iznimno jakom meunarodnom mitingu mlada Nelly Lisjak iz akovekoga plivakog kluba osvojila je broncu u kategoriji 200 m leptir!




29. studenoga 2011.

tel: 040 311 280 email: info@sistem-mep.hr www.sistem-mep.hr

Gradimo zajedno!

BESPLATNA DOSTAVA NA GRADILIŠTE I ISTOVAR

AKCIJSKA PRODAJA

SCHIEDEL

SETOVI TOVI DIMNJAKA UNI Plus OD 7 METARA

SKLADIŠTA:

ČAKOVEC 040 314 372

NOVO U PONUDI

HYDROPANEL PLOČE RIDURIT PLOČE 15 mm GIPSKARTONSKE PLOČE MALA SUBOTICA 040 631 166

DONJI KRALJEVEC 040 655 647

MURSKO SREDIŠĆE 040 543 006

DEKANOVEC 040 849 380

FINALE Biggers Bettera u Areni Varaždin 16. prosinca

Još samo desetak dana do velikog borilakog spektakla U varaždinskoj Areni 16. e prosinca biti održan finalni, deveti turnir Biggers Better, najvei borilaki spektakl ikad održan u Varaždinu. Biggers Better turnir je koji je prošle godine pokrenuo predsjednik WKN Federacije Stephan Cabrera, sa željom da ljubiteljima borilakih vještina ponudi nešto novo. Je li vei uvijek i bolji - pitanje je kojim se vodio vlasnik Biggers Bettera Stephan Cabrera kada je osmišljavao ime turnira, odgovorivši odmah da teži borac nije uvijek i jai te da se lako može dogoditi da ga upola lakši protivnik zahvaljujui hrabrosti i taktikim vještinama pobijedi. - Upravo je to ar Biggers Bettera, kazao je Cabrera na konerenciji za medije u Areni, dodavši: Ovaj turnir privlai razliite ljude. Boks obino privlai publiku srednje životne dobi, dok je Biggers Better atraktivan i mladima, pa ak i djevojkama i ženama, jer to je nešto potpuno drugaije. Zato u Varaždinu na finalnom turniru oekujem punu dvoranu i atraktivne borbe na visokoj razini. Na turniru sudjeluju borci u kategoriji od 79,5 kilograma na više, što znai da se u ringu mogu sresti borci jedan od 80 kilograma težine s brzinom, ali i ne velikom snagom udarca, i borac od 130 kilograma težine sa snagom udarca, ali bez brzine. Borci dolaze iz razliitih borilakih sportova, boks, kickboxing, K-1, Muay thai, ultimat fight

Varaždinski turnir najavio je i Siniša Kovaevi, jedan od organizatora. - Ovaj turnir nema nikakve veze s proesionalnim boksom, kao što ga neki usporeuju. Dakle, to je televizijski show koji se održava po slinim pravilima kao u boksu, dozvoljeni su neki udarci koji u boksu nisu dozvoljeni i sve se odvija po Biggers Better pravilima. Suci i cijelo osoblje dolazi iz kompanije Biggers Better, tako da to nema nikakve veze s boksakom ili kickboxing Federacijom, kazao je Kovaevi.

U Varaždinu e se boriti osmorica velianstvenih

Ivica Baurin, hrvatski predstavnik dolazi u Varaždin kao pobjednik kvalifikacijskog turnira u Bugarskoj ... Borbe traju tri runde po tri minute i mora biti pobjednik, što znai da nema kalkuliranja kao kod klasinih boksakih meeva u dvanaest rundi, nego je to otvorena borba dvaju boraca željnih što brže pobjede. Finalisti imaju tri borbe u dva sata, što znai da izmeu nema pauze nego odmah ide sljedea borba. Pobjednik svakoga kvalifikacijskog turnira dobiva petnaest tisua amerikih dolara i plasman na finalni turnir Biggers Better King.

U Varaždin dolaze samo najbolji, pobjednici svih osam turnira, i pobjednik osvaja nagradu od dvadeset pet tisua amerikih dolara i krunu kralja Biggers Bettera. Tako emo u Areni imati priliku vidjeti Mairisa Breidisa iz Litve, Alexeia Mazikina iz Ukrajine, Milena Paunova iz Bugarske, Niku Falina i Konstantina Airicha iz Njemake, Constantina Bejenarua iz Rumunjske, Nicolasa Wamba iz Francuske, te hrvatskog predstavnika Ivicu Baurina, pobjednika kvalifikacijskog turnira u Bugarskoj. O svojem sudjelovanju na finalnom Biggers Betteru Baurin je na konerenciji istaknuo: – ast mi je i zadovoljstvo što e se ovaj turnir održati u Hrvatskoj, odnosno Varaždinu,

što nisam uope oekivao da e se dogoditi. Drago mi je da se na finalnom Biggers Betteru imam priliku boriti pred svojom publikom. Znam da e biti teško, ali nadam se da u osvojiti turnir. Osim Baurina, priliku za nastup pred domaom publikom u sklopu Biggers Bettera dobit e još dva domaa borca. Vanja Kostel, koji e se pokušati kvalificirati na prvi turnir iz nove serije Biggers Bettera, koji e biti održan u veljai idue godine u Maroku, te mladi Jurica Škoranec, koji e se u Varaždinu boriti za titulu junior-

skog vaka Europe. Obojica prvaka su poruila da e dati sve od sebe da se domaoj publici, koju oekuju u velikom broju, pokažu u najboljem svjetlu. Borilaki spektakl u Areni Varaždin poet e u 19.30 sati bogatim popratnim programom, dok prijenos na Eurosportu poinje u 21 sat. Ulaznice koštaju 40 kuna, a mogu se ve sada kupiti preko Interneta u sustavu Ulaznice hr. (so)

Na borilakom spektaklu u Varaždinu nastupit e i trojica hrvatskih boraca




29. studenoga 2011. MALI NOGOMET

22. IZDANJE Memorijalne malonogometne lige Josip Francki Joja

12 malonogometnih druĹžina kree u borbu za naslov Za ovogodiĹĄnje 22. izdanje Memorijalne malonogometne lige Josip Francki Joja prijavilo se 11 ekipa, koje u nedjelju 4. prosinca startaju s nadmetanjima u dvorani ETĹ akovec. Raspored prvog kola donosi sljedee parove: TrgoĹĄpedEkom (8,30 h), Fortuna-Veterani Brezje (9,2o h), TMT-Veteran Strahoninec (10,10 h), Limarija Vinkovi-Agricola (11 h), Plitvica-apa-Gurman (11,50 h) i Palatin-X (12,40 h).

Pobjedniki sastav proĹĄlogodiĹĄnjeg izdanja bila je Fortuna M. Subotica, ali njih nema na ovogodiĹĄnjem izdanju, dok su igrai zasigurno pronaĹĄli svoje ekipe

METRO CASH AND CARRY OD SADA I U VARŽDINU

Prvi veleprodajni centar manjeg formata Veleprodajni centar manjeg formata – METRO PRO centar, prvi tog tipa u Hrvatskoj, proĹĄlog je tjedna otvoren u VaraĹždinu, na lokaciji STORE LANDA u Gospodarskoj ulici. Na povrĹĄini od 1.600 kvadrata ponueno je preko 3.500 proizvoda namijenjenih profesionalnim kupcima, obrtnicima i poduzeima. Za kupnju je potrebna Metro kartica, a sva roba koje nema u centru se moĹže naruiti s rokom isporuke od 24 sata. Zaposleno je 22 radnika, a prilikom otvorenja Angelo Turati, predsjednik uprave Metro centra je rekao: “METRO PRO centar prvi je u nizu centara manjih formata preko kojih e Metro biti joĹĄ bolje zastupljen u svim regijama Hrvatske i time profesionalnim kupcima omoguiti eikasniju nabavu za profesionalne potrebe.â€? (SZ, NĹ )


29. studenoga 2011.

Dobro je znati 49

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

POSLOVNI KALENDAR TRODJELNI

POSLOVNI KALENDAR 3 SPIRALE

dimenzije: 63x29,5 cm pasica za dotisak: 29,7x21 cm papir: kunstdruck 090 gr stražnj list : kromokarton 320 gr uvez: spirala, opseg: 12 listova + vrećica, pakiranje u kutiji po 25 kom

dimenzije: 25x71 cm pasica za dotisak : 25x17 cm papir: superprint 090 gr stražnji list: dali bordo i dali plavi 250 gr uvez: spirala – 3 kom, op opseg: 3 x 12 listova + vrećica, pakiranje u kutiji po 30 kom

5,50 kn

13,90 kn

od

24,90 kn

TERMINER ROKOVNIK B5 SPIRALNI

visina: 24 cm, širina 17 cm. vis visin Materija erijal: ko erij Materijal: korice - ljepenka 1,5 mm, unutrašnjost superprint 90 g. Korice: umjetna koža. Opseg: 136 listova. Mogućnost dotiska: sitotisak, folitisak, suhi žig. Uvez: spirala. Pakiranje: u prigodnu kutiju.

od

24,90 kn

Zatvoreni format: 30 x 15 cm, otvoreni format: 30 x 25,5 cm Papir: Superprint 90 g. Opseg: 53 lista. Korice: plava, bordo, srebrna. Plastifikacija: sjajna, mat, UV lak. Dotisak: sitotisak, foliotisak, suhi žig. Uvez: spirala. Pakirano: u prigodnoj kutiji

od

23,90 kn

Posjetite naše nove redizajnirane Corporate web stranice, prolistajte novi Corpora ate gifts if 2012 kkatalog l i iizaberite b i nešto š za sebe b i svoje poslovne partnere izmedu više od 1000 artikala! Možete nas posjetiti i u našem Showroomu, dr. Ivana Novaka 38. (stari Hrast)

www.printex.hr Dr. Ivana Novaka 38 t 40000 ČAKOVEC T 040 391 270 t F 040 391 788 E t E printex@printex.hr


50

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

Ludi za Poli - Hrvatska

Nabildaj

prste i Besplatna igrica za Androide.

Poslikaj QR kod ili telefonom posjeti market.android/baci-slona i preuzmi besplatnu igricu. Poslikaj QR kod i preuzmi besplatnu igricu za Androide.


29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 51

METSS - novootvoreno Posjetite nas i na novim adresama: Prodavaona 202 Prelog, ulica Zrinskih bb radno vrijeme 7-21 radnim danom nedjeljom i praznikom 7-14 sati

posjetite nas na Prodavaona 210 Mala Subotica, Glavna 29/A radno vrijeme 7-21 svakim danom

www.metss.hr

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.


52

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SJEANJE

Opina Belica na temelju odredbe lanka 32. stavka 2. i lanka 52. stavak 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 152/08, 21/10 i 63/11), i Odluke o raspisivanju javnog natjeaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podruju Opine Belica za katastarske opine Belica i Gardinovec, Klasa:021-05/11-01/36; Ur.broj:2109-3-02-11-1, od dana 25.11.2011. godine, objavljuje:

na našu dragu suprugu, mamu i baku

JAVNI NATJEAJ

KATARINU VLAŠI

za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podruju Opine Belica za katastarske opine Belica i Gardinovec

23.11.2008. - 23.11.2011. Godine prolaze, ali ti si uvijek s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

I. Prodaje se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na podruju Opine Belica u katastarskim opinama: Belica i Gardinovec: k.o. Belica

Tvoja obitelj

r.br.

POSLJEDNJI POZDRAV

1. 2. 3. 4. 5. 6.

k..br. 3982/53 3982/55 4022 6965 6966 6967

kultura ORANICA ORANICA PAŠNJAK LIVADA LIVADA LIVADA

površina/ha 20,000 17,4082 0,0593 1,1148 1,8003 1,6541

poetna cijena 239.360,00 208.341,34 432,47 12.299,59 19.862,71 18.249,69

napomena prodaja prodaja prodaja prodaja prodaja prodaja

k.o. Gardinovec

Umro je naš dragi prijatelj

r.br.

Branko Brest

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

iz Gornjeg Koncovaka Hvala mu za divna druženja i mir vjeni!

Eko bend, Mladen, Drago, August, Oliver, Marina, Olga, Biserka, Verica, Zdravko, Bernardica i Stjepan

IZ MATINOG UREDA ROENI NELI TKALEC, ki Karmenke i Maria; LAURA PALFI, ki Nikoline i Marka; DAVID KRIŽARI, sin Marine i Boruta; ASJA NOVAK, ki Vesne i Siniše; NOEL BRANIŠA, sin Simone i Josipa; LEA BAKA, ki Mirjane i Zdravka; PATRIK ŠAFARI, sin Silvije i Igora; HANA LOVREK, ki Snježane i Igora; DOROTEO ORŠUŠ, sin Snježane i Danijela; MATEJA MUSTA, ki Maje Musta, ALEX HERPERGER, sin Izabele i Nikole; MIKA BRUMEN, sin Martine i Miljenka; LEO BAŠNEC, sin Rebeka Bašnec; TINO GRABANT, sin Ivane i Daria; TARA GUTERMAN, ki Natalije i Ivana; LORENA PODGORELEC, ki Ljerke i Tonija; ROBERT ZORI, sin Manuele i Nenada; JAN TOMŠI, sin Blaženke i Radovana; AMELA ORŠUŠ, ki Anite i Senada; GRETA SILADI, ki Željke i Nikole (akovec); FRAN KRNJAK, sin Izabele i Ivana (M. Središe). VJEN ANI Mirjana Bistrovi i Kristijan Mesari, Marija Novak i Ivan Hoblaj (akovec);

29. studenoga 2011.

Valenna Grof i Boris Premuš, Anamari Novak i David Nemec (M. Središe); Sabina Topolnjak i Boris Matjai (Nedeliše) UMRLI Josip Šimunkovi r. 1933., Klara uranec ro. Vugrinec r. 1943., Darinka Srša-Mislovi ro. Srša r. 1952., Stjepan Vugrinec r. 1944., Krisjan Zorec r. 1973., Angela Zorc ro. Koni r. 1933., Marn Toplek r. 1960., Ferdinand Markan r. 1932., Branko Brest r. 1956., Ružica Leri ro. Sabol r. 1940., Cecilija Jankaš ro. Mihalec r. 1934., Dragica Bašek ro. Sraka r. 1926., Stjepan Rihtarec r. 1928., Božica Paula Ciglar ro. Meliš r. 1922., Marn Januši r. 1948. (akovec); Anelica Kolari ro. Golubi r. 1913., Josip Patarec r. 1942. (Dekanovec); Pavao Gašpari r. 1928., Filip Haramija r. 1930. (Kotoriba); Dragica Juras ro. Šanda r. 1926. (M. Suboca); Amalija Karlovi ro. Ivani r. 1921. (Nedeliše); Alojz Bauer r. 1933. (Štrigova)

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠE Klasa: 021-05/11-01/1020 Ur.broj: 2109/11-1-01/1-11-1 Mursko Središe, 23.11.2011.g.

Grad Mursko Središe, kao nositelj izrade I. izmjene i dopune Urbaniskog plana ureenja grada Mursko Središe (Službeni glasnik Meimurske županije br. 2/07) – ciljana izmjena dijela namjene površine uz Poljsku ulicu

OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave o prijedlogu I. izmjene i dopune Urbanistikog plana ureenja grada Mursko Središe (Službeni glasnik Meimurske županije br. 2/07) – ciljana izmjena dijela namjene površine uz Poljsku ulicu 1. Upuuje se na javnu raspravu prijedlog I. izmjene i dopune Urbaniskog plana ureenja grada Mursko Središe (Službeni glasnik Meimurske županije br. 2/07) – ciljana izmjena dijela namjene površine uz Poljsku ulicu, izraen od tvrtke Urbia d.o.o. akovec. 2. Javna rasprava o Prijedlogu I. ID UPU, u trajanju od 8 dana poet e 8 dana od dana objave u lokalnom tjedniku, tj. od 07.12.2011. i trajat e do 14.12.2011. godine. 3. Javni uvid u Prijedlog I. ID UPU mogu je u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Grada Mursko Središe, Trg bana Josipa Jelaia 10, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa. 4. Javno izlaganje održat e se dana 08.12.2011 g., s poetkom u 11.00 sa, u prostorijama Grada Mursko Središe. 5. Pisana oitovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog I. ID UPU dostavljaju se do završetka javne rasprave – Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštu okoliša, stambene i komunalne poslove na adresu Trg bana Josipa Jelaia 10, 40315 Mursko Središa, s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O „I. ID UPU GRADA MURSKO SREDIŠE – CILJANA IZMJENA“.

k..br. 100 1111/2 4131/1 4235/1 4235/2 4236 4237

kultura PAŠNJAK PAŠNJAK ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA

površina/ha 0,9435 0,1660 24,7324 4,1840 4,0843 4,3337 0,4645

poetna cijena 6.880,95 1.210,64 295.997,36 50.074,11 48.880,90 51.865,72 5.559,14

napomena prodaja prodaja prodaja prodaja prodaja prodaja prodaja

Sumarni pregled površina u natjeaju po katastarskim opinama: k.o. Belica, površina 42,0367 ha ; poetna cijena: 498.545,80 kn k.o. Gardinovec, površina 38,9084 ha ; poetna cijena: 460.468,82 kn Ukupno površina: 80,9451 ha Ukupna poetna cijena: 959.014,61 kuna II. Pisana ponuda za kupnju neke od nekretnina oznaenih u toci 1. ovog javnog natjeaja mora sadržava: ime i prezime odnosno naziv podnositelja ponude, OIB za zike osobe odnosno MB i OIB za pravne osobe, preslika osobne iskaznice ili izvod iz sudskog registra, katastarsku opinu i broj katastarske esce za koju se ponuda podnosi, te površinu esce, visinu ponuene kupoprodajne cijene, oitovanje kupca plaa li u cijelos ili obrono, ponudi se obvezatno prilaže dokaz o prvenstvu prava kupnje iz toke VI. ovog natjeaja, gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta, izjavu podnositelja ponude ovjerenu od javnog bilježnika o ukupnoj površini do sada kupljenog državnog poljoprivrednog zemljišta po ranijim natjeajima (ne stariju od 30 dana). izjavu podnositelja ponude da je do isteka roka za podnošenje ponuda na Javni natjeaj plao sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i da se prov istog ne vode postupci radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. potvrdu jedinice lokalne samouprave o podmirenim obvezama s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta. III. Ako su pod jednim natjeajnim brojem oznaene dvije ili više esca, ponuda se mora stavi za sve navedene esce pod m natjeajnim brojem, jer su kao cjelina predmet prodaje. IV. Sudionik natjeaja može bi zika ili pravna osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponuda plala sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i prov koje se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta. Prvenstveno pravo kupnje ima zika ili pravna osoba koja je sudjelovala u natjeaju, sljedeim redoslijedom: 1. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva (u daljnjem tekstu: Upisnik) najmanje 2 godine do objave javnog natjeaja, 2. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natjeaja, 3. trgovako društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnos i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natjeaja, 4. ostale zike ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik, 5. ostale zike ili pravne osobe. Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga lanka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje, odnosno zakupa, prednost se utvruje prema sljedeim kriterijima: a) dosadašnji zakupnik koji zemljište koris na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natjeaj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze, b) dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natjeaj, koji je u meuvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koris predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na nain da zemljište uredno obrauje, c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ima prebivalište i pravna osoba koja ima sjedište na podruju jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba koja je raspisala natjeaj, najmanje dvije godine do objave javnog natjeaja, d) pravna ili zika osoba koja je vlasnik ili posjednik objekta za uzgoj stoke što dokazuje idenkacijskom karcom sljedeim redoslijedom: – za proizvodnju mlijeka, – za proizvodnju mesa i jaja, – za ostale proizvodnje, a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu upisanih u Upisnik, a pogodne su za ratarsku i stoarsku proizvodnju, e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Operavnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, f) vei broj lanova obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik ili vei broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe i obrta. Ako je više osoba iz stavka 2. ovoga lanka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje odnosno zakupa, prednost se utvruje prema sljedeim kriterijima: a) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iji nositelj ima sljedeim redoslijedom: – završen struni ili sveuilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera, – završenu srednju poljoprivrednu školu, b) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme, a najmanje 3 mjeseca ili lan obitelji smrtno stradalog, zatoenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnošu. c) poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik ekoloških proizvoaa. Ako su ponuditelji izjednaeni po svim ranije navedenim kriterijima, izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvruje se na osnovi najviše ponuene cijene. Ukoliko su svi ponuditelji ponudili istu poetnu cijenu izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvruje se na osnovi Gospodarskog programa.

Iznimno od redoslijeda prvenstvenog prava kupnje ili zakupa iz stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga lanka, kada je premet natjeaja za zakup ili prodaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na kojem je podignut višegodišnji nasad, prvenstveno pravo kupnje ili zakupa ima zika ili pravna osoba koja je sudjelovala u natjeaju, sljedeim redoslijedom: 1. dosadašnji zakupnik koji zemljište koris na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natjeaj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze, 2. dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natjeaj, koji je u meuvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koris predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na nain da zemljište uredno obrauje, 3. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisan je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natjeaja, 4. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natjeaja, 5. trgovako društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnos i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natjeaja, 6. ostale zike ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik, 7. ostale zike ili pravne osobe. V. Fizika ili pravna osoba koja je sudjelovala u natjeaju ima prvenstveno pravo kupnje prema utvrenom redoslijedu uz uvjet da prihva najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuaa koji ispunjava natjeajne uvjete iz istog redoslijeda prava prvenstva. VI. Osobe koje sudjeluju u natjeaju obavezno moraju uz ponudu priloži dokumentaciju temeljem koje ostvaruju prvenstveno pravo kupnje poljoprivrednog zemljišta i to: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak (dokaz: rješenje o upisu u upisnik, te potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika i transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje); poljoprivredni obrt ( dokaz: rješenje o upisu u upisnik, izvadak iz obrtnog registra ili obrtnica i transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje); obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dokaz: rješenje o upisu u upisnik ili preslika iskaznice obiteljskog gospodarstva), pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos (dokaz: izvod iz sudskog registra), dosadašnji zakupac zemljišta (dokaz: preslika ugovora o zakupu za zemljište za koje se podnosi ponuda) dosadašnji posjednik (dokaz: preslika ugovora o zakupu za zemljište za koje se podnosi ponuda koji je istekao, te potvrda nadležne opine/grada na ijem se podruju zemljište nalazi da is uredno obrauje to poljoprivredno zemljište), uvjerenje o prebivalištu; gospodarski objekt /odnos grlo-hektar: (dokaz: potvrda iz Upisnika poljoprivrednog gospodarstva o površinama poljoprivrednog zemljišta koje su prijavljene u upisnik i potvrda nadležnog županijskog ureda Hrvatske poljoprivredne agencije o broju uvjetnih grla ili druga odgovarajua isprava kojom se dokazuje postojanje stonog fonda), poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Operavnog Programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske (dokaz: izvješe Hrvatske poljoprivredne komore o stanju provedbe projekta) broj lanova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ( dokaz: rješenje o upisu u upisnik): broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe ili obrta (dokaz: izvod iz sudskog registra za pravne osobe, transakcija „117“ ili “131“ za sve zaposlene u obrtu); završen struni ili sveuilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera ili završena srednja poljoprivredna škola (dokaz: preslika diplome ili svjedodžbe ovjerene od javnog bilježnika) razvojaeni hrvatski branitelj koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme, a najmanje 3 mjeseca i lanovi obitelji poginulog, umrlog, zatoenog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji se bave poljoprivrednom djelatnošu (dokaz o statusu – potvrdu izdaju nadležne službe Ureda za obranu ili Ministarstvo unutarnjih poslova). ekološka proizvodnja: (dokaz: rješenje o upisu u Upisnik ekoloških proizvoaa); gospodarski program koji sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-tehnike karakteriske gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet kupnje odnosno zakupa i prikaz oekivanih troškova i prihoda, te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji. VII. Nevažeim ponudama smatraju se: ponude koje prelaze dvostruki iznos poetne cijene, zajednike ponude dvaju ili više ponuaa, ukoliko ponuditelj nije podmirio sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta, ukoliko se prov ponuditelja vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta. VIII. Maksimalna površina koja se može proda nekoj osobi iznosi 35 ha, a ukljuuje i površine koje su kupljene po ranijim natjeajima. IX. U sluaju obrone otplate ugovorom se odreuje rok otplate za poljoprivredno zemljište. Rok obrone otplate ne može bi dulji od 15 godina. Kupac poljoprivrednog zemljišta ostvaruje pravo na popust u visini od 20% od posgnute prodajne cijene kod uplate prodajne cijene u cijelos. X. Kod sklapanja ugovora o prodaji s obronom otplatom kupoprodajne cijene, ugovorit e se revalorizacija kupoprodajnih obroka sukladno lanku 75. stavku 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. XI. Pisane ponude šalju se poštom, preporueno u zatvorenim omotnicama s naznakom: „Ponuda za kupnju poljoprivrednog zemljišta, ne otvaraj“ na adresu Opina Belica, Kralja Tomislava 91, 40319 Belica, u roku od 15 dana od dana objave ovog natjeaja. XII. Nepravovremene i nepotpune ponude nee se uze u razmatranje. XIII. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Opinsko vijee Opine Belica uz pribavljenu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. O donesenoj odluci iz stavka 1. ove toke obavještavaju se svi sudionici natjeajnog postupka za odreenu nekretninu. Nakon dobivene suglasnos Ministarstva te po sastavljanju nacrta ugovora o kupoprodaji na koji je nadležno županijsko državno odvjetništvo dalo pozivno mišljenje, opinski naelnik/ gradonaelnik i najpovoljniji ponua sklapaju ugovor o kupoprodaji. OPINSKO VIJEE OPINE BELICA PREDSJEDNICA. Sandra Herman ___________________ Klasa:021-05/11-01/36 Ur.broj:2109-3-02-11-1 Belica, 25.11.2011.


29. studenoga 2011.

Informacije 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Opina Belica na temelju odredbe lanka 32. stavka 2. i lanka 52. stavak 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 152/08, 21/10 i 63/11) i Odluke o raspisivanju javnog natjeaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na podruju Belica za k.o. Belica i k.o. Gardinovec, Klasa021-05/11-01/37, Urbroj: 2109-3-02-11-1, od dana 25.11.2011. godine, objavljuje:

JAVNI NATJEAJ za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podruju Opine Belica za k.o. Belica i k.o. Gardinovec I. Daje se u zakup poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na podruju Opine Belica u katastarskim opinama: Belica i Gardinovec, koje je Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na podruju opine Belica predvieno za zakup: k.o. Belica r.br.

k..br.

kultura

1. 2. 3. 4. 5.

7. 8.

3982/1 3982/2 3982/52 3985/1 6110/1 6111/1 6111/2 6112/1 6112/2

ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA LIVADA PAŠNJAK PAŠNJAK ORANICA ORANICA

19,7125 0,4687 20,0000 5,2276 0,8870 0,9987 0,3124 5,7576 3,0715

9.

6112/3

ORANICA

2,9381

6.

površina/ha

poetna zakupnina (kuna) 6.741,68 160,30 6.840,00 1.787,41 273,41

trajanje zakupa (godina) 20 20 20 20 5

napomena zakup zakup zakup zakup zakup

272,71

5

zakup

1.969,10 1.050,45

20 20

1.004,83

5

zakup zakup Zakup do prenamjene

k.o. Gardinovec r.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

k..br.

kultura

3810/1 PAŠNJAK 4062 ORANICA 4126/1 ORANICA 4126/2 ORANICA 4126/3 ORANICA 4127/2 ORANICA 4131/16 NEPLODNO

površina/ha 6,4024 1,5202 30,7386 29,4453 27,2180 3,7595 4,1908

poetna zakupnina (kuna) 1.331,70 311,95 10.512,60 10.070,29 9.308,56 1.285,75 561,57

trajanje zakupa (godina) 20 20 20 20 20 20 20

napomena zakup zakup zakup zakup zakup zakup zakup

Sumarni pregled površina u natjeaju po katastarskim opinama: k.o. Belica, površina 59,3741 ha ; poetna cijena: 20.281,99 k.o. Gardinovec, površina 103,2748 ha ; poetna cijena: 33.382,41 kn Ukupno površina: 162,6489 ha Ukupna poetna cijena: 53.668,60 kuna 53.664,40 II. Pismena ponuda za zakup neke od nekretnina oznaenih u toci 1. ovog javnog natjeaja sadrži: ime i prezime odnosno naziv podnositelja ponude, OIB za zike osobe odnosno MB i OIB za pravne osobe, preslika osobne iskaznice ili izvod iz sudskog registra, katastarsku opinu i broj katastarske esce za koju se ponuda podnosi, te površinu esce, visinu ponuene zakupnine, ponudi se obvezatno prilaže dokaz o prvenstvu prava zakupa iz toke VI. ovog natjeaja, gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta, izjava podnositelja ponude da je do isteka roka za podnošenje ponuda na Javni natjeaj plao sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i da se prov istog ne vode postupci radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. potvrdu jedinice lokalne samouprave o ukupnoj površini do sada zakupljenog državnog poljoprivrednog zemljišta na podruju te jedinice lokalne samouprave po ranijim natjeajima. potvrdu jedinice lokalne samouprave o podmirenim obvezama s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta na podruju te jedinice lokalne samouprave. III. Ako su pod jednim natjeajnim brojem oznaene dvije ili više esca, ponuda se mora stavi za sve navedene esce pod m natjeajnim brojem, jer su kao cjelina predmet prodaje. IV. Sudionik natjeaja može bi zika ili pravna osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponuda plala sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i prov koje se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta. Prvenstveno pravo zakupa ima zika ili pravna osoba koja je sudjelovala u natjeaju, sljedeim redoslijedom: 1. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva (u daljnjem tekstu: Upisnik) najmanje 2 godine do objave javnog natjeaja, 2. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natjeaja, 3. trgovako društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnos i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natjeaja, 4. ostale zike ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik, 5. ostale zike ili pravne osobe. Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga lanka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje, odnosno zakupa, prednost se utvruje prema sljedeim kriterijima: a) dosadašnji zakupnik koji zemljište koris na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natjeaj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze, b) dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natjeaj, koji je u meuvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koris predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na nain da zemljište uredno obrauje, c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ima prebivalište i pravna osoba koja ima sjedište na podruju jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba koja je raspisala natjeaj, najmanje dvije godine do objave javnog natjeaja, d) pravna ili zika osoba koja je vlasnik ili posjednik objekta za uzgoj stoke što dokazuje idenkacijskom karcom sljedeim redoslijedom: – za proizvodnju mlijeka, – za proizvodnju mesa i jaja, – za ostale proizvodnje, a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu upisanih u Upisnik, a pogodne su za ratarsku i stoarsku proizvodnju, e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Operavnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, f) vei broj lanova obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik ili vei broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe i obrta. Ako je više osoba iz stavka 2. ovoga lanka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje odnosno zakupa, prednost se utvruje prema sljedeim kriterijima: a) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iji nositelj ima sljedeim redoslijedom: – završen struni ili sveuilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera, – završenu srednju poljoprivrednu školu, b) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme, a najmanje 3 mjeseca ili lan obitelji smrtno stradalog, zatoenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnošu. c) poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik ekoloških proizvoaa.

Ako su ponuditelji izjednaeni po svim ranije navedenim kriterijima, izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvruje se na osnovi najviše ponuene cijene. Ukoliko su svi ponuditelji ponudili istu poetnu cijenu izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvruje se na osnovi Gospodarskog programa. Iznimno od redoslijeda prvenstvenog prava kupnje ili zakupa iz stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga lanka, kada je premet natjeaja za zakup ili prodaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na kojem je podignut višegodišnji nasad, prvenstveno pravo kupnje ili zakupa ima zika ili pravna osoba koja je sudjelovala u natjeaju, sljedeim redoslijedom: 1. dosadašnji zakupnik koji zemljište koris na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natjeaj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze, 2. dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natjeaj, koji je u meuvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koris predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na nain da zemljište uredno obrauje, 3. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisan je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natjeaja, 4. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natjeaja, 5. trgovako društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnos i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natjeaja, 6. ostale zike ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik, 7. ostale zike ili pravne osobe. V. Fizika ili pravna osoba koja je sudjelovala u natjeaju ima prvenstveno pravo zakupa prema utvrenom redoslijedu uz uvjet da prihva najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuaa koji ispunjava natjeajne uvjete iz istog redoslijeda prava prvenstva. VI. Osobe koje sudjeluju u natjeaju obavezno moraju uz ponudu priloži dokumentaciju temeljem koje ostvaruju prvenstveno pravo na zakup poljoprivrednog zemljišta i to: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak (dokaz: rješenje o upisu u upisnik, te potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika i transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje); poljoprivredni obrt (dokaz: rješenje o upisu u upisnik, izvadak iz obrtnog registra ili obrtnica i transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje); obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dokaz: rješenje o upisu u upisnik ili preslika iskaznice obiteljskog gospodarstva), pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos (dokaz: izvod iz sudskog registra), dosadašnji zakupac zemljišta (dokaz: preslika ugovora o zakupu za zemljište za koje se podnosi ponuda) dosadašnji posjednik (dokaz: preslika ugovora o zakupu za zemljište za koje se podnosi ponuda koji je istekao, te potvrda nadležne opine/grada na ijem se podruju zemljište nalazi da is uredno obrauje to poljoprivredno zemljište), uvjerenje o prebivalištu; gospodarski objekt /odnos grlo-hektar: (dokaz: potvrda iz Upisnika poljoprivrednog gospodarstva o površinama poljoprivrednog zemljišta koje su prijavljene u upisnik i potvrda nadležnog županijskog ureda Hrvatske poljoprivredne agencije o broju uvjetnih grla ili druga odgovarajua isprava kojom se dokazuje postojanje stonog fonda), poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Operavnog Programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske (dokaz: izvješe Hrvatske poljoprivredne komore o stanju provedbe projekta) broj lanova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ( dokaz: rješenje o upisu u upisnik): broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe ili obrta (dokaz: izvod iz sudskog registra za pravne osobe, transakcija „117“ ili “131“ za sve zaposlene u obrtu); završen struni ili sveuilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera ili završena srednja poljoprivredna škola (dokaz: preslika diplome ili svjedodžbe ovjerene od javnog bilježnika) razvojaeni hrvatski branitelj koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme , a najmanje 3 mjeseca i lanovi obitelji poginulog, umrlog, zatoenog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji se bave poljoprivrednom djelatnošu (dokaz o statusu – potvrdu izdaju nadležne službe Ureda za obranu ili Ministarstvo unutarnjih poslova). ekološka proizvodnja: (dokaz: rješenje o upisu u Upisnik ekoloških proizvoaa); gospodarski program koji sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-tehnike karakteriske gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet kupnje odnosno zakupa i prikaz oekivanih troškova i prihoda, te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji. VII. Nevažeim ponudama smatraju se: ponude koje prelaze dvostruki iznos cijene zakupnine, zajednike ponude dvaju ili više ponuaa, ukoliko ponuditelj nije podmirio sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta, ukoliko se prov ponuditelja vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta. VIII. Maksimalna površina koja se može da u zakup nekoj osobi iznosi 35 ha, a ukljuuje i površine koje ima u zakupu po ranijim natjeajima. IX. Zakupnina za prvu godinu zakupa plaa se u roku od 15 dana od dana uvoenja u posjed u visini razmjernoj razdoblju koje je preostalo do isteka godine, a za svaku sljedeu zakupnina se plaa do 30. lipnja te godine. Ako je zakupac u posjedu poljoprivrednog zemljišta iznos zakupnine za prvu godinu smanjit e se razmjerno plaenoj naknadi za korištenje zemljišta. Kod sklapanja ugovora o zakupu ugovorit e se revalorizacija zakupnine sukladno lanku 75. stavku 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. X. Pismene ponude šalju se poštom, preporueno u zatvorenim omotnicama s naznakom: „Ponuda za zakup poljoprivrednog zemljišta, ne otvaraj“ na adresu Opina Belica, Kralja Tomislava 91, 40319 Belica, u roku od 15 dana od dana objave ovog natjeaja. XI. Nepravovremene i nepotpune ponude nee se uze u razmatranje. XII. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Opinsko vijee Opine Belica uz pribavljenu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. O donesenoj odluci iz stavka 1. ove toke obavještavaju se svi sudionici natjeajnog postupka za odreenu nekretninu. Nakon dobivene suglasnos Ministarstva te po sastavljanju nacrta ugovora o zakupu na koji je nadležno županijsko državno odvjetništvo dalo pozivno mišljenje, opinski naelnik i najpovoljniji ponua sklapaju ugovor o zakupu. OPINSKO VIJEE OPINE BELICA PREDSJEDNICA. Sandra Herman ____________________ Klasa:021-05/11-01/37 Ur.broj:2109-3-02-11-1

Belica, 25.11.2011.

MIDI d.o.o. Ivanovec, Kalniki odvojak 7

Zbog poveanja opsega poslova raspisuje natjeaj za: 1. 5 STROJOBRAVARA 2. 5 ZAVARIVAA MIG/MAG i TIG postupak Uvjet: najmanje 3 godine rada u struci Cijenjene životopise molimo dostavi u pisanom obliku na gore navedenu adresu ili na e-mail: midi@midi.hr

Lopatinec V. Nazora 22, Meimurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr

MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni raun kod RBA: 2484008-1102276784

www.medjimurski-dvori.hr info@medjimurski-dvori.hr

REZERVIRAJTE SVOJE MJESTO ZA ZAVRŠNU SVEANOST

Gajeva G aje jeva 3 35 35, 5 40000 5, 00 0Č Čakovec akov ak kove ec tel: 040/856-333 info@lovacki-dvori.com info o@l o @ ovac @lov acki ki-dv dvori.com i


54

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011. SLOBODNA RADNA MJESTA

1. LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 1 m/ž MAGISTRA FARMACIJEnaodreenovrijeme,natjeaj je otvoren do popunjenja, pismena zamolba na gornju adresu, info na www.hzz.hr 2. LJEKARNE PETEK, Bekovec 9, M. Suboca, traži 1 VSS MAGISTRA FARMACIJE na neodreeno vrijeme, položen struni ispit, javi se na 091/504-7153, natjeaj otvoren do popunjenja 3. KSM d.o.o. Palinovec, traži 1 VOZAA/ICU KAMIONA S PRIKOLICOM za meunarodni prijevoz na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 2g., položen vozaki ispit B, C, E kat., javi se na 099 6655 331, do 30.11. 4. PIRAMIDA d.o.o. Lopatinec, V.Nazora 18/a, traži 2 m/ž MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA i VIŠE m/ž AUTOMEHANIARA (mog. osposobljavanja za zavarivaa) na neodreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se osobno na gornju adresu ili dostavi pismenu zamolbu, natjeaj otvoren do 20.12. 5. SAMANTA d.o.o. Hodošan, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, javi se na 099 681 2411, do 30.11. 6. GRADITELJ BOB, Dragoslavec Selo 29b, traži 2 KV, PKV ZIDARA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na 091/1855-786, do 30.11. 7. LUNAd.o.o.Strahoninec,Ž.Fašizma, traži 1 m/ž MEHANIARA - MAJSTORA na stroju za pletenje arapa na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 092/2366-329, do 30.11. 8. RUŽMARIN d.o.o. Pribislavec, traži 1 PRODAVAA/ICU NA ŠTANDU – KI-

OSKUna odreeno vrijeme,mjesto rada akovec, javi se na 098 907 9121, do 30.11.

15. Restoran Fortuna, M. Suboca, traži 1KONOBARA/ICUnaodreenovrijeme, javi se na 098 244 001, do 2.12.

9. Ca ebar"AXY"(bivšiMegapark),akovec, Ž.Fašizma 4, traži 1 KONOBARA/ ICUnaodreenovrijeme,javisena091 510 6901, do 15.12.

16. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, traži 5 m/ž RADNIKA NA PROIZVODNJI KOLAA na odreeno vrijeme, javi se osobno ili 040 602 200, do 30.11.

10. PAN d.o.o. akovec, K.Zrinski 4, traži 1m/žGRA .INŽENJERAnaneodreeno vrijeme uz probni rad, znanje rada u ARCOD-u, poželjno vozaki ispit B kategorije, javi se na 098/698-369, do 10.12.

17. AUTOROMAN d.o.o. akovec, T.Bratkovia 1 "Panex", traži 1 m/ž AUTOLIMARA AUTOLAKIRERA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 5g., javi se na 098 918 2092, do 9.12.

11. PALFI d.o.o. 40319 Belica, Radnika 36, traži VIŠE PARKETARA za rad u Njemakoj, potrebno iskustvo u brušenju, lakiranju - spremnost na mski rad, 2g. radnog iskustva, vozaka dozvola B kat., prednost dobro poznavanje njem. jezika u govoru i pismu, javi se na 098 296 436 ili dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: dkolak-pal@net.hr do 9.12. 12. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica akovec, K.Zrinski 1/1, traži VIŠE ZASTUPNIKA OSIGURANJA – uvjeti: VŠS ili SSS (poželjno radno iskustvo na ism ili sl. poslovima), dobro poznavanje rada na raunalu, vozaka B kat., posl. i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost i sklonost mskom radu, komunikacijskei prezentacijskevješne, zamolbu i životopis dostavi na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr ili na gornju adresu do 10.12. 13.Keramiar Toplek Tihomir, N.S.Rok, M.Tita 56, traži 2 m/ž KERAMIARA na neodreeno vrijeme,javisena040855 908, 098 473 421, do 30.11. 14. MISTEX d.o.o. Žiškovec, traži 3 ŠIVAA/ICE TEKSTILA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 098 242 058 od 7-15sa, do 30.11.

18.METAL DEKOR d.o.o. Ivanovec, P.Miškine 24, traži 5 ZAVARIVAA i 5 BRAVARA s radnim iskustvom na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, obavezno radno iskustvo, javi se osobno na gornju adresu ili najava na tel. 040 338 070, do 30.11. 19. ŽABAC Izrada umjetnikih predmeta, Knezovec 112, traži 1 RADNIKA NA IZRADI I FARBANJU SUVENIRA na odreeno vrijeme, javi se na 098 242 383, do 9.12. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 Radna mjesta Varaždin: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šivaa ili završen teaj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili


29. studenoga 2011.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

A poštom na gornju adresu do 31.12. 2. HANJES d.o.o. Gospodarska 10, Trnovec Bartoloveki; traži 1 m/ž RUKOVATELJA BROJANO UPRAVLJANIM STROJEVIMA - SSS, rad na CNC programima, laser i savijanje, potrebna visoka kvaliteta rada sa iskustvom obrade limova, lasersko rezanje i savijanje, vozaki ispit B kat., znanje engl. jezika, radno iskustvo 2g., odabir e se izvrši temeljem procjene kompetencija kandidata; 5 m/ž ZAVARIVAA i 2 m/ž STROJOBRAVARA-KV,SSSzavarivanje postupkom TIG obrade limova, lasersko rezanje, savijanje, potrebna visoka kvaliteta rada sa iskustvom obrade limova, vozaki ispit B kat., odabir e se izvrši temeljem procjene kompetencija kandidata. Sva radna mjesta su na odreeno vrijeme. Pismene zamolbe slati poštom na adresu ili na e-mail: n.marjancic@hanjes.com ili osobni dolazak na adresu do 16.12., kontakt osoba Natalija Marjani 3. HAFI inženjering, trgovina, servis d.o.o., Sajmište 16, Varaždin, mjesto rada: cijela Hrvatska te Bosna, traži 1 m/ž KOMERCIJALNOG PRODAVAA NA TERENU na odreeno vrijeme (uz probni rad 3mj.) – uvje: SSS, VŠS strojarski tehniar ili elektromehaniar, vozaka dozvola B kat., znanje rada na raunalu, akvno poznavanje njem. jezika, poznavanje propisa, radno iskustvo 1g. Životopise posla poštom na navedenu adresu do 31.11. 4. KID-91 d.o.o., Donja Poljana, M. Pušteka 27, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo nije bitno, osiguran smještaj, radno vrijeme od 7-24, petkom i subotom do 2 sata. Dolazak na adresu ili najava na mob: 091 588 7403 (Marija Kataleni), do 30.11. 5. GECI d.o.o.,Remenec 24a; mjesto rada: Ca e bar DAJ-DAM na autobusnom kolodvoru u Novom Marofu; traži 1 OŠ, KV, SSSKONOBARA/ICU bilo koje struke, na neodreeno vrijeme, nema mog. smještaja, najava na mob: 098 610 222 (Ana Geci), do 30.11. 6. Ugost. obrt. PLAVA NO, Ljubešica, Zagrebaka 70, traži 1 KONOBARA/

ICUnaneodreeno vrijeme,uvje:OŠ, KV, SSS bilo koje struke, nema mog. smještaja, rad u smjenama, putni troškovi po dogovoru, najava na mob: 099 8180 750 (Špani Stjepan), do 31.12. 7. KAMINI RABUZIN d.o.o. za izradu i montažu kamina i krušnih pei, Varaždinska 104, Novi Marof, traži 1 m/ž KOMERCIJALISTU za terenski rad na podruju HR i BiH, uvjeti: SSS ekon. smjera,iskustvo5g.uterenskojprodaji, odgovornost,marljivostikomunikavnost, poznavanje rada na raunalu, vozaka B kat.; 1 m/ž ADMINISTRATORA za poslove vezane za raunovodstvo (fakture), izrada ponuda, uvjeti: SSS ekon. smjera, iskustvo 5g., odgovornost, marljivost i komunikavnost, poznavanje rada na raunalu, vozaka B kat.; 1 TAJNIKA/TAJNICU DIREKTORA za komunikaciju s inozemnim partnerima, uvje: SSS ekon. smjera, iskustvo 10g.,odgovornost,marljivost,komunikavnost, org. sposobnos, poznavanje rada na raunalu, vozaka dozvola B kat., poželjnopoznavanjetal. ili španj. jezika,alinijeuvjet.Svasuradnamjesta na neodreeno vrijeme. Zamolbu i životopis posla mailom na: direktor@ rabuzin.hr, ili faksira na broj 042 621 033ilidonijeosobnonaadresuVaraždinska 104, Novi Marof uz prethodnu najavu na telefon 042 621 033, gdin. Rabuzin, do 1.12. 8. Ugosteljski obrt "PRESTIGE", Novi Marof, Zagrebaka 27, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, nema mog. smještaja, plaeni putni troškovi, rad samo u poslijepodnevnoj smjeninajava,javisenamob:091510 9251, Davor Pobor do 31.12. 9. BRK d.o.o. Podevevo 149, traži 1 KONOBARA/ICUnaneodreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, nema mog. smještaja, plaeni putni troškovi, radno vrijeme prema dogovoru. najava na mob :099 671 4158, Josip Palanuš, do 31.12. 10. ZLATNO ZRNO d.o.o. traži 1 m/ž PEKARA na odreeno vrijeme, uvje: KV pekar, iskustvo 6 mj., mjesto rada Trnovec, najava na tel: 042 684 012, ga. Darinka, do 30.11.

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15 Na osnovi odredbi l.35.st.2. i 8. i l.391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09), i na temelju Odluke Gradskog vijea Grada akovca donesene na 16. sjednici održanoj dana 24.studenog 2011.godine, objavljuje

JAVNI POZIV ZA ISKAZ INTERESA I UPUIVANJE PISMA NAMJERE ZA IZGRADNJU I FINACIRANJE NOVE UPRAVNE ZGRADE GRADA AKOVCA S DODATNIM SADRŽAJIMA I PODZEMNE GARAŽE (TRAŽI SE PARTNER ZA ZAJEDNIKI PODUHVAT) I. Opi podaci: a) Grad akovec b) sjedište: c) telefon: d) telefaks:

Kralja Tomislava 15, 40000 akovec 040 314 920 040 311 724

Grad akovec namjerava stavi u funkciju graevinsko zemljište u vlasništvu Grada, upisano u: zk.ul.br.5828, k.o. akovec -est.br.13/1/B/3/1, površine 1 j 465 hv (ident. s kbr.2337/1, k.o. iste, površine 7.426 m2), u naravi lokacija u ulici Mace hrvatske u akovcu, parkiralište kod MT-a. Na dijelu ovog graevinskog zemljišta, esci formiranoj lokacijskom dozvolom s mogunošu 100 % izgradivos, može se izgradi nova zgrada poslovnih i upravnih sadržaja (mogui i prostori za društvenu namjenu: knjižnica, itaonica, kultura), bruto površine oko 6.600,00 m2, nadzemno, (3 etaže od po oko 2.200,00 m2 svaka), te jednu podzemnu etažu bruto površine oko 10.000,00 m2, {(mogue gradi i više podzemnih etaža, (E = 2Po + P + 2)}, u svrhu izgradnje javne podzemne garaže s oko 400 parkirnih mjesta, ulaz – izlaz ulica Mace hrvatske (s eventualnom mogunošu izgradnje i ispod Trga Republike, kbr.2331, 2415/2, 1020 i 2415/4, sve k.o. akovec na pravu graenja i s dva ulaza – izlaza: Tome Masaryka i ulica Mace hrvatske). Poetna cijena zemljišta je 200,-€/m2 Predmetno zemljište nije komunalno opremljeno. Potrebe Grada akovca su 2.000,00 m2 neto korisne površine uredskog i drugog prostora. II. A) ULOG GRADA AKOVCA 1. zemljište od 7.426,00 m2 x 200,-€/m2 = 1.485.200,00 € 2. pravo graenja, na neodreeno vrijeme, 0,5 kn/m2, (za 50 godina) = 103.474,80-€ 3. komunalni doprinos - nadzemno = 2.200,00 x 3 x 4 = 26.400,00 m3 x 5,33 = = 140.712,00 € - podzemno = 10.000 x 3,50 = 35.000,00 m3 x 5,33 = = 186.550,00 € ukupno komunalni doprinos = 61.400,00 m3 x 5,33 = = 327.262,00 € Sveukupno: 1.915.936,80-€ B/ ULOG INVESTITORA a) troškovi pozivnog natjeaja za odabir projektanta, (ili troškove raspisivanja i provoenja arhitektonsko-urbaniskog natjeaja i nagrada bude li potrebno) b) troškovi projektne dokumentacije i revizija projekata c) troškovi svih prikljuaka na komunalnu infrastrukturu d) troškovi vodnoga doprinosa e) troškovi graenja i nadzora nad graenjem, suglasnos f) troškovi etažiranja i upisa u zemljišne knjige g) PDV za izvršene radove gradnje h) i sve ostale troškove nastale u svezi gradnje i sve one koji nisu navedeni kao ulog Grada akovca III. Grad akovec e u roku od 8 radnih dana od dana kada su napravljeni meusobni okonani obrauni i kada je proveden elaborat etažiranja, ili istovremeno s njim ako je uvjet provedbe, preda ponuau tabularnu ispravu temeljem koje e moi ishodi uknjižbu prava vlasništva na svom dijelu nekretnine. Porez na promet nekretnina i sve ostale troškove koji nastanu nakon izgradnje i provedbe etažiranja svaka strana snosi za sebe. IV. Uz navedeno u toki II. B/ Investor e se obveza i: 1. Financira i izgradi u cijelos graevinu s podzemnom garažom, s ureenim okolišom – vanjsko ureenje, sukladno dozvoli za gradnju i Potvrdi Glavnog projekta do stupnja izgraenos „klju u ruke“, u dogovorenom roku i uz potrebna jamstva. 2. Nakon izgradnje graevine izradi po ovlaštenoj osobi Elaborat etažiranja, te snosi troškove upisa graevine i etažiranja zgrade u zemljišne knjige. 3. Snosi sve druge eventualne troškove koji se pojave od trenutka objave natjeaja do upisa izgraene i etažirane zgrade u zemljišne knjige, jer Grad akovec osim ove objave i objave natjeaja nee ima nikakve troškove ni obveze vezane za gradnju i etažiranje. Graevina se treba gradi modernim i visokokvalitetnim materijalima. Za potrebe Grada akovca svi prikljuci moraju bi odvojeni i sa zasebnim mjernim mjesma. Zgrada mora bi energetskog razreda A, odnosno specina godišnja potrebna toplinska energija za grijanje mora bi <= 25 kWh/(m2a). Osim same gradnje zgrade, u sluaju potrebe gradnje podzemnih garaža na pravu graenja na dijelu esce ispod Trga Republike, prostor i urbanu opremu Trga Rebulike investor treba vra najmanje u prvobitno stanje nakon gradnje.

V. Za svoj ulog Grad akovec treba dobi: 1. Najmanje 1.350,00 m2 neto korisne površine uredskog i drugog prostora 2. Odreena trajna prava na potrebnom broju parkirnih mjesta 3. Pravo korištenja (zakupni odnos s pravom kupnje) prostora do 2.000,00 m2, neto korisne površine, uz pravo da se plaena zakupnina uraunava kao otplata kupoprodajne cijene 4. Zakupnina za prostore iz toke 3. ne smije bi vea od 7,-€/m2 (ukljuivo s PDV-om) Kod raspisivanja javnog natjeaja, uz ispunjavanje svih drugih uvjeta, kriteriji za odabir najpovoljnijeg ponuaa bit e: 1. Najviša ponuena cijena iznad poetne cijene zemljišta od 200,-€/m2 2. Najvea ponuena neto korisna površine uredskog i drugog prostora iznad 1.350,00 m2 3. Najniža zakupnina ispod 7,-€/m2 (ukljuivo s PDV-om) 4. Najpovoljnija trajna prava na potrebnom broju parkirnih mjesta i najvei ponueni broj parkirnih mjesta Nakon razmatranja pisama namjere i obavljenih otvorenih pregovora te pripreme potrebne dokumentacije raspisao bi se javni natjeaj i odabrao najpovoljniji ponua s kojim bi se sklopio Ugovor o ortakluku temeljem kojeg e ponua – investor o svom trošku izgradi graevinu s podzemnom garažom sukladno projektnoj dokumentaciji te etažira cijelu zgradu, a zauzvrat ishodi upis prava vlasništva dijela graevine i podzemnoj garaži na svoje ime i u svoju korist. Napomena: -Numeriki podaci su okvirni, dobiveni procjenom, i služe samo za orijentaciju. VI. Upuuje se javni poziv za dostavu pisma namjere za gradnju i financiranje graevine opisane u toki I. na temelju Ugovora o ortaštvu. Izgradnja navedene graevine mogua je od strane istog investora ili razliih. Podnositelji pisma namjere trebaju se osobito oitova o uvjema iz toke V. ovog javnog poziva i predloži: 1. opis mogue tržišne djelatnos uredskog ili drugog pa koja bi se obavljala u prostorima za prodaju na tržištu 2. naine i izvore nanciranja objekata 3. oblike, naine i rokove povrata uloženih sredstava Podnositelji pisma namjere mogu da svoje prijedloge i rješenja koja bi mogue bila kompabilna djelatnos Javne uprave na istoj lokaciji i u istoj graevini. Pismo namjere je podloga za otvaranje rasprave i dijaloga. Planirani rok izgradnje cijelog kompleksa je 16 (šesnaest) mjeseci od dana pravomonos dozvole za gradnju, a najkasnije do kraja 03. mjeseca 2013. godine Grad objavljuje javni poziv za izražavanje interesa radi izgradnje i nanciranja nove upravne zgrade Grada akovca s ostalim prostorima i dodatnim sadržajima i podzemne garaže, kojim pozivom se pozivaju svi zainteresirani poduzetnici da izraze svoj naelni interes za sudjelovanju u ovom projektu, te da Gradu akovcu podnesu prijedloge, podatke i informacije koji bi dali rješenja za realizaciju ovog projekta. Ovaj poziv za podnošenje pisma namjere otvoren je za sve prihvatljive i sposobne tvrtke. Zainteresirane tvrtke trebaju dostavi i sljedee informacije: kojim dokazuju kvaliciranost i sposobnost svoje tvrtke, podatke o registraciji, poslovanju i nancijskom stanju kao i nancijskim mogunosma tvrtke, iskustvo i reference sa slinih poslova, imena i životopis kljunih kadrova, popis raspoložive mehanizacije, te brošure, kataloge i sl. Pismo namjere u kojem se izražava interes mora bi dostavljeno poštom ili se preda osobno u pisarnicu u zatvorenoj omotnici na kojoj je napisana adresa podnositelja i dolje navedena adresa Grada akovca s naznakom: „pismo namjere za izgradnju i nanciranja nove upravne zgrade Grada akovca s ostalim prostorima i dodatnim sadržajima i podzemne garaže – NE OTVARAJ“, a moraju bi zaprimljene najkasnije 15-tog dana od objave u lokalnom tjedniku i to do 15 sa; javni poziv e bi objavljen i na službenim internetskim stranicama Grada akovca; Grad akovec Kralja Tomislava 15, 40000 akovec Pismo namjere i dokazi se predaju na hrvatskom jeziku u jednom primjerku, a na stranom jeziku predaju se uz originalni prijevod ovlaštenog sudskog tumaa za odnosno govorno podruje. Izražavanje interesa na temelju ovog poziva ne stvara obvezu podnositelja pisma namjere na sudjelovanju u konanom natjeaju za dodjelu posla, a ni stvara obvezu Grada akovca da raspiše natjeaj. Podnositelji pisma namjere sami snose svoje troškove sudjelovanja u postupku. Grad akovec ima pravo ocijeni da li pismo namjere odgovara svrsi ovog javnog poziva; takoer nije obvezan uvaži nijedno pismo namjere pri emu nije dužan dava posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema podnositeljima pisma namjere. Branko Šalamon, gradonaelnik


56

Oglasnik

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašivae da ubudue u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA VW GOLF III 1996.g. motor, elektronika i ostalo. Kontakt: 091 9840 263 BMW 318i 1995.g., klima, u odlinom stanju motor i lim, redovito servisiran s puno opreme, registr., cijena 3.000 Eur za gotovinu, zamjena po dogovoru za traktor (cijena u zamjeni 3.500 Eur), mob. 092 254 29 53 MAZDA 3 1.6i 16V TX SPORT, 1.vlasnica, 12/20 03.g., reg 12/2012, potpuna oprema, serv. knj. od prvog dana, trenutno ima 112tkm, besprijekoran, 7.700 eur, mob. 091/9127-666 DODGE 2.4 1997.g., 7 sjedala, prodajem ili mijenjam za je inije. mob. 095/901-9429 SEAT ALTEA XL 1.9 TDI 2007.g., 1.vl., 30tkm, garažiran, servisiran, kasko do 21.5.2012., reg. do 1.10.2012., + 4 zimske gume s felgama, autom. klima, parking senzori, napravljen godišnji servis, vrlo ušuvan. mob. 098/616-674 PRODAJEM KOMBI Khia Besta 1997.g., vrlo povoljno, mob. 091/252-3656 RENAULT MEGANE 1.4 1996.g., sauvan, ispravan, tel. 347-082, Mihovljan, Prvomajska 16. FORD MONDEO 1.8 benz 1993.g., reg. do 10/12., 230tkm, garažiran, cijena 13.000 kn, mob. 098/1679-723 OPEL KADET 1.7dizel 1990.g., reg. do 4/12., cijena 4.300 kn, mob. 098/553-002 FORD TRANZIT 2.0TDI 2002.g., registriran, povišeni i produženi, bijele boje, 3 sjedea mjesta, 4.100 eur. mob. 098/473-421 OPEL ASTRA 1.6V 1992.g., je ino. mob. 099/826-3085 FIAT PUNTO 1.2i 2001.g., kao nov, cijena 2.900 eur, mob. 091/188-8816 PRODAJEM RENAULT TWINGO 1.2 1997. god., reg. 1 godinu, odlino stanje, zimske gume, 1.799 eura xno, mob. 098/551-267

POLJOPRIVREDA PRODAJEM TRAKTOR Ursus C335 i dijelove, traktorske prikljuke, te dijelove za opel kadet 1.7D. tel. 040/615-009, Žemli Stjepan, D. Vidovec, B.Radi 22. PRODAJEM banzek, trofazni, motor 3KW, prikljuak za traktor. mob 099/808 - 7586, 042/819-020. METALNA KONSTRUKCIJA za plastenike, za gredice, dim. 1x3m i 1x4m, visina 60 cm, pogodno za zimsku salatu i sl. Mob. 091 502 1276.

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

ma. Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je dužan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itate-

PRODAJE SE elevator, okreta sijena, brane i 1-brazdni plug. Ivanovec, tel. 338-003 PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i ekiar, tel. 333-253 PRODAJEM TRAKTOR IMT-533 Delux s kabinom, kompresor, kip ventil, 1.vl., sauvan, kao nov, te kabinu za traktor IMT 533, 539, 542, Deutz, Zetor za 100eur (fale 2 stakla). mob. 098/190-3753 PRODAJE SE LUŠARA, levator 6m, 2-brazdni plug 10cola i kvalitetno bijelo vino, tel. 897-188 PRODAJEM TRAKTORSKU KOSU bonu IMT na hidraulik, a kupujem sortira krumpira bez motora. mob. 091/581-7495 PRODA JEM IMT 533, te manju prikolicu i cirkular, mob. 091/557-5056

MLA A ŽENSKA OSOBA TRAŽI honorarni posao (nakon 14 s a t i i v i k e n d o m) , m o b 099-7432-942. MUŠKARAC TRAŽI BILO KAKAV POSAO. Mob. 097/7821-438.

POVOLJNO AKOVEC JUG: dvoetažni atrakvan stan s puno svjetla, južna strana, blizina škole, vra, pošte, trgovakog centra, donja etaža 36m2, gornja etaža (potkrovlje) 25m2. mob: 099-241-4596 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Praporanu od 1010m2 ili 600hv, gornje Meimurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414 ODLINA PRILIKA ZA KUPNJU OBITELJSKE KUE - vojni vrtovi akovec. Tel. 098/907-1581 PRODAJE SE OBITELJSKA KUA visoka prizemnica u M. Subotici, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogua i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 STAN 4-SOBNI (etaža), s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJEM KUU visoku prizemnicu s garažom i okunicom, u centru Vž. mob. 091/517-3243 PRODA JEM STARU KUU za rušenje sa dvorištem i vrtom, 637hv, Sveta Marija (udaljenost od k 25km). tel. 312-597 PRODA JEM S TA N o d 4 0 m2 kod hotela Park u k, mob. 099/7425-818 POVOL JNO SE PRODA JE KUA u Sv. Jurju u trnju. mob. 099/797-6242 PRODA JEM GR ADILIŠTE u Pleškovcu, blizina Mohokosa, 1800m2, povoljno. mob. 098/172-9513 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vuetincu (Lopatincu), 2000m2 dio kom. i vodnih doprinosa plaen, mirni kvart, idealno za obiteljsku kuu, cijena 17.000Eur, te posl. prostor od 90m2, preko puta suda i županije, cijena 1450 eur/m2. Mob. 098/297-222 PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Lopatincu, hitno i povoljno, snižena cijena na 5.000,00 eura. tel. 091/545 7389, 040/500 990. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, vl. 1/1, u mirnom dijelu naselja, svi prikljuci uz cestu, povoljno, mob. 098/652-292. S TA R O I M A N J E u D o n j e m Koncov aku s a oku  nicom od 11.000 m2, struja, bunar, blizina plina i vodovoda. Pogodno za nasad vinove loze ili kupine. Hitno i povoljno! mob 098/972-3313 PRODA JE SE GR ADIL IŠ T E u Mihovljanu 20x30m, 165hv, prekrasna lokacija, blagi nagib, pogled na grad. Tel. 098/198-9410 PRODAJEM KUU u Gornjem Hraš  anu. Upitati na broj: 098/297-210 PRODA JEMO GR ADILIŠTE u Nedelišu vel. 1030m2, hitno. Info; 099 256 1146 PRODAJE SE STARIJA USEL JIVA KUA (plin, voda, telefon), podrum, garaža, radiona, sa vr tom i oranicom 50 0 hv, (mogunost gradnje), u centru Nedeliša, (blizina groblja), akoveka 22, cijena 34.000 EUR, Info. 098-482-791

HI T NO PRODA JEM NOV I JU GARSONIJERU u centru k od 30m2 s parkirnim mjestom. Papiri uredni, brojila odvojena. Cijena 32.500 eur. mob 098 706 109 PRODAJE SE KUA od 460m2 + dvorište, vonjak i oranica 5.373m2 u Prelogu, akoveka 41, Tel: 040/646-143

USLUGE

KREDITI NOVI KREDITI NA TRŽIŠTU! Obustave do 1/2 plae i na ostatak plae! Zatvaramo c/l. UMIROVLJENI KI. Bez HROKa i jamaca. Pozajmice 20.000 k n . M o b. 0 9 8/9 0 6 0 - 3 9 0 i 092/112-1180 AKCIJA GOTOVINSKIH KREDITA BEZ JAMACA S RATOM DO POLA PLAE! Zatvaramo c/l i problem zaduženja. Pozajmice 20.000 kn u 24h. Mob. 098/903-8995, 098/591-533

POZNANSTVA DEKO (32g), zaposlen, ne pije, ne puši, traži curu, samo za ozbiljnu vezu. mob. 091/9825-613

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI

NEKRETNINE – PRODAJA

Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno. Tino, 098/931-7570 KERAMIKA, KAMEN, ADAPTACIJE – kvalitetno izvodim. Keramiarski obrt Pink, mob. 091/557-8649 SERVIS - BESPLATNA DETEKCIJA KVARA - IGRA IH KONZOLA (UGRADNJA IPA), MOBITELA (DEKODIRANJE), RA UNALA (REINSTALACIJE), “PRIMOS”, 040/384-840

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVI R A N J E KUPAO N I C A . M o b. 091/55-49-323 OSLIKAVANJE PRO ELJA ZGRADA slikama i crtežima za ljepši ugoaj Vašeg doma. Može i za reklame. Tel. 040/295-208 ili 091/517-3053

POSAO TRAŽIM HONORARNI POSAO išenja ureda ili sl., poslije 20 nazvati na 098 586 492 ili 040 312 985

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (kuice), kompletno renoviran i proširen, sa šupom i malim vrtom. Povoljno i hitno!! mob. 099/316-2112

PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središu, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE 2-SOBAN STAN kompl. renoviran 2007.g. (nove instalacije), klima, 1.kat, odlina lokacija, balkon + podrumsko spremište kompl. renovirano, za 54.000eur, mob. 091/364-0788 STAN 2-SOBNI s garažom, novogradnja, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 HITNO I POVOLJNO PRODAJE SE KUA na Mihovljanu (Šafran), Sv. Mihovila 5, 144m2 stamb. prostora + 105m2 podrum, svi prikljuci, okunica, kua bez fasade, cijena snižena na 95.000 eur, uredni papiri, vlasnik 1/1. mob. 098/933-1645 FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJE SE KUA od 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU i sobicu iskljuivo za studente. tel. 390-291 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj ženskoj osobi/ studenci. mob. 095/518-1881 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zaprue, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PRO

STOR od 45 m2 na 1. katu u Prelogu, a traži se knjigovoa. Tel. 098/241-251 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI STAN, poseban ulaz i brojila, kod Pedagoške akademije. tel. 390-053 IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera 27m2 + 1-sobni stan i garsonijera nenamješteni i garsonijera od 20m2 i 1-sobni stan polunamješteni, na duže vrijeme + ugovor. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE se namještena soba s upotrebom kuhinje i kupaonice, za jednu ili dvije osobe, u kui u k. tel. 040-390-320

lje i oglašivae za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti. MEIMURSKE NOVINE

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice u Šenkovcu, muškoj osobi (radnik, sportaš, student i sl.), cijena 750 kn. tel. 328-106 ili 098/171-4456 IZNAJMLJUJEM poslovno-gospodarski objekt u strogom centru Nedeliša za sve djelatnos, novo renovirano + vlasto parkiralište, odlina lokacija. mob. 098 935 4229 IZNA JML JUJU SE DVIJE ODVOJENE SOBE s vlastitom kuhinjom i kupaonicom u Buzovekoj ulici, 1.5km od centra grada, blizina svega, cijena 100 Eur + režije. Upit na 099 364 7777. IZNA JML JUJE SE skladišni prostor + kancelarije - 240m2 u predgrau akovca, mob. 091-14-11-721 IZNA JML JUJEM KIOSK brza hrana-peenjara na dobroj lokaciji, ulaz u bolnicu, mob. 092/1465-716 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI S TAN u centru k, tel. 390-574 IZNAJMLJUJE SE STAN u zgradi u k na Jugu, blizina Uiteljskog fak., mob. 098/9739-336 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu na Jugu, mob. 098/9356-187 IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan od 110m i 2-sobni od 65m2, odvojena brojila i ulaz, centar k, namješteno, zva poslije 15 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, slobodno od 1.1.2012. tel. 343-492 IZNA JML JUJEM DVOSOBNI STAN u k, B.J. Jelaia 51a. tel. 396-212

OVLAŠTENI UVOZNIK ZA HRVATSKU Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavia 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 Varaždin: Zagrebaka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 Zadržite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doživotno dobivate 50 KN mjesečno besplatnog razgovora

Kupon za popust pri kupnji

KUĆANSKIH APARATA

-15%

vrijedi do 30.11.2011.

- ručni mikseri - aparati za kavu - tosteri - kuhala za vodu - auto usisavači - masažer za stopala - uređaji za oblikovanje kose - aparati za šišanje - sušila za kosu

GARMIN od 799 kn DIGITALNI MPEG 4 PRIJEMNICI 219 kn PLAYSTATION 2 899 kn

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjači, kućni punjači, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396


29. studenoga 2011.

PRODAJE SE ŽENSKO ŠTENJE njem. ovara bez rodovnice, roditelji s rodovnicom, mob. 098/9190-527

ŽIVOTINJE PRODAJU SE ŠTENCI zlatnog retrivera stari 3mj., tel 343 387 ili 095 8717 443. PRODAJEM SVINJU ZA KLANJE oko 110 kg i jedan par odojaka, domaa ishrana, mob 091 5979 588 PRODAJU SE MLADE TIGRICE, BURKOVE PAPIGE, ROZENKOLISI, mužjak plave rozele te radni par rubino rozela. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Tel. 363-445 PRODA JEM ZEE VE male za tov, zeice za rasplod i zeeve oišene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJE SE ŽENSKO ŠTENE PEKINEZERA svjetlo smee boje s bijelim šapicama, istokrvno bez papira, oišeno od parazita, oba roditelja prisutna, vrlo umiljato i privrženo, samo u leglu. mob. 098/944-3339. PRODAJEM KUNIE za obradu, tov i rasplod. Tel: 099 6880 453 PRODA JEMO PAZINSKE PURE žive po 29kn/kg, oišene po 37kn/kg, može i polovice. mob. 098/199-2171 NJEMAKI BOKSERI – štenci s rodovnicom i vet. knjižicom, mogue preuzimanje krajem sijenja. Info: 042/641-417 ili 095/553-5369 PRODAJEMO OIŠENE ODOJKE, svinjske polovice i krmau za klanje – domaa ishrana. Dostava! mob. 099/4144-883

PILIĆI PILIĆI Ć ZA A KLANJE, KLAN LANJE E, ŽIVI ŽIVI I OČIŠĆENI OČIŠĆ O Č ČIŠĆEN ŠĆ NI

RAZNO VELIKA RASPRODAJA UKRASNOG BILJA ZA OKUNICE I PARKOVE. Mob. 098/1744-608 PRODAJEM OGRJEVNO DRVO bukva, grab, agacija, hrast – cijena 199,00 kn/metar. mob. 092/14-999-77 PRODA JA: IGR A IH KONZOL A , PC- RA UNALA, NOTEBOOK, PRINTERA, MOBITELA - AKCIJE - ZAMJENA STARO ZA NOVO “PRIMOS”, 040/384-840

PRODAJU SE HALJINE podesive od vel. 38-40, vjenana i sveana, nošene samo jednom, tel. 091/1928-402 ili 347-120 PRODAJEM JABUKE više vrsta: idared, jonagold i zlatni delišes, kvalitetne i nešpricane, 3kn/kg. Tel: 040/363-893, akovec. KUPUJEM KVADRATNE CIJEVI 20x20x2mm ili 30x30x2mm o ko 6 0 m , p o n u d e n a b r o j 091/2711-778 PLINSKI KOTAO VK 42/4-1, spremnik za vodu VIH Q120, dvije pumpe WILO, ekspanziona posuda... komplet kotlovnica. CIJENA POVOLJNA. mob: 091-580-9681 PRODAJEM: TV Philips 55cm, ravni ekran, dolby surround, DVD monitor, puno funkcija, min. korišten (440 kn) i receiver/pojaalo (za kuno kino i muziku) 5.1. SONY STR-DG-520. 2 HDMI ulaza, puno funkcija, kao nov (1.050 kn). mob 098/483-800.

BRZA DOSTA VA JEDNODNEVNI PILIĆI JEDN EDNOD DNODNEVNI D OD DNEVNI D NEVNI BIJELI BIJE B ,

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

, Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODAJEM SADNICE bukve, agacije, jasena, javora, Ludbreg, mob. 099/808-7586 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM Peavey HISYS 1 RX zvune kutije, max power 500W , program 1000W, peak 2000W, balck widow zvunici, malo korišteno, kao novo QSC 1300 USA Professional Power Amplier, razglasno pojaalo, 2x650W ili 1300W bridge i skretnica ZECK SC24, stereo crossover, mob. 098/972-3313 PRODAJEM LAPTOP Gericom i Toshiba, rabljeni ali dobro sauvani, programi po potrebi windows xp ili 7n/ kom,. cijena 1.500, upit na 099 842 9075 PRODAJE SE KLAVIR (pianino) Harmonika Melodija, caffe aparat DeLonghi Magnifica i kožna sjedea garnitura, trosjed i dvije fotelje. tel. 091/970-1929. PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisai stol, dj. prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokulvator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW. Tel. 858-424 PRODAJEM UGOST. roštilj, konvektomat, penicu, fritezu, toplu kupku, radni stol, hladnjak, kiper, vagu, kotao, gril za pilie, cafe aparat, komplet, štednjak, kasu. mob. 098/9211-929 PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEM JABUKE više sorti I i II klasa, cijena po dogovoru. mob. 098/135-1187 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plasna, mob. 095/513-7763 PRODAJEM TERMOAKUMULACIONU PE snage 3.5kW, jako malo korištenu, cijena 1.000 kn. mob. 098/1744-764 PRODAJEM KVALITETNO GROŽ E šipon, rizling, savignon, povoljno, mošt i vino, berba 24.9.2011. mob. 095/901-5422 PRODAJE SE PE Plamen na drva, korištena 2 zime, trosjed na razvlaenje i dvosjed u 2 djela. mob. 098/9143-423 NOKIA C2-02, nova, nekorištena, zapakirana, cijena 800 kn, mob. 099/325-4267 PRODAJEM RABLJENE PLINSKE PEI Maja 12 (2 kom), Maja 8 (2 kom) i protoni bojler za sanitarnu vodu od 9 lit. Tel. 829-341, 099/415-15-82, 099/74-14-975 PRODAJEM: trosjed, dvosjed + fotelja (puno drvo hrast), škrinju Gorenje, pl.štednjak, ploa el.ugrad. štednjak (200kn), skije s vezovima, klizaljke, pancerice (150-200kn/par), vešmašinu Zanussi (otvara se gore), podnice za krevet (2kom) i reket za tenis. tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM kompjuter Dell HD149 gb, monitor + kamera Logitech na poklon, teniski reket marke Prince (250 kn), i 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 90 kn/kom. mob: 091/541-8810 PRODAJE SE TV prijamnik SONY KV-29 CL11K 100hz trinitron, ravni ekran, kao novi, malo korišten, cijena 1.100kn. mob. 091/516-4595 PRODAJE SE kua u gornjem dijelu Meimurja, vrlo povoljno, te auto Khia shuma 1999.g., u odlinom stanju, neregistriran, povoljno. mob. 098/160-2228 PRODAJEM KAMIN Plamen Internacional Glas Franklin, 10KW, kao nova, korištena jednu sezonu. mob. 098/923-4772

PRODAJE SE djeja autosjedalica PS2, ouvana, dva muška bicikla Mountain bike (400kn), ženski dj. bicikl te jedan bicikl za curice od 5-8g., mob. 091/160-1418 PRODAJEM STABLO hrasta, grabra, oraha i kanadske topole. mob. 099/4144-883 PRODAJE SE plinska pe Maja 12, zidna pe, hladnjak Gorenje, protoni bojler (manji), škrinja za zamrzavanje, Thomos automak i dj. motori. tel. 865-126 PRODAJE SE KOŽNA GARNITURA (trosjed, dvosjed i fotelja) stara 3g., bez ošteenja, komb. masivno drvo hrast. mob. 091/789-2366 PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO VINO šipon, berba 2010. i 2011., vea koliina, cijena po dogovoru. mob. 098/913-9451 IPHONE 3Gs 8GB, ouvan, star 2 godine, kupljen u HT-u, sa navlakom, 800 kn, mob. 098 600 110. PRODAJEM MUŠKE PATIKE marke Adidas DC Globe Vans orig. kožne br. 46 i muške majice, košulje i hlae dizajnerskih marki novo i nekorišteno. mob: 098/99-20-390.

Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ovdje je za samo

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje psa ili make, postanite kuma ili kum nekom od šenika akovekog skloništa za živonje Prijatelji i sudjelujte u podmirivanju troškova hrane ili lijeenja. Posjete web stranice naše Udruge i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljedei korak je DA izvršite uplatu od 99,00 kn na žiro raun udruge 2392007-1100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: donacija. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog kunog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simbolinu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. Možete nas posje svaki dan izmeu 9-17 sa, a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kuanstvu, od raznih proslava i vjenanja, ili ako imate starih deka, plah, runika darujte ih akovekom skloništu za napuštene živonje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

OTIS je nevjerojatno dobar i umiljat pas. Lijepe smee boje sa bijelim arapicama na nogama, oarava na prvi pogled. Još kad podigne te svoje velike uši, ne možete a da ga ne zamijetite. Voli se igrati, aktivan je po prirodi i ako ga udomite, sigurni smo da ete dobiti velikog prijatelja i pravog veseljak. Roen je negdje oko 27.3.2010., cijepljen i ipiran.

NARA

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

je preslatka kujica izuzetno nježne i dobre naravi i neobine, gotovo naranaste boje dlake. Pronaena je kako luta ulicama grada. Vrlo je dobroudna prema drugim psima. Voli se maziti, traži pažnju i nadamo se da te prelijepe i tople oi nee dugo ekati svoj novi dom. Nara je roena negdje 12.2.2011. godine, cijepljena je, ipirana i sterilizirana.

Iskoristi akciju u studenom

IZO je roen gotovo odmah po dolasku njihove mame Ive u sklonište. Bit e malog rasta, a kao i svi štenci voli se igrati, trati. Dolazi zima i štencima je vrlo teško u skloništu. Molimo udomite malog Izu. Roen je 18.05.2011. i eka vas, dragi ljudi, da mu pružite novi dom. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

847


UTORAK 29. studenoga 2011.

TV pregled

08:05 08:20 08:35 08:50

od 29.11.2011. do 5.12.2011.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Kad sam bio pjeva FILM

UTORAK, HRT 1, 23:05

Alain Moreau (Gérard Depardieu) je ostarjeli pjeva šlagera ija se karijera sastoji od nastupa na plesnjacima, vjenanjima i starakim domovima. Nastupi su mu pomalo staromodni, ali šarmantni. Odbija prihvatiti miksanu glazbu D. J.-a i karaoke te umjesto toga svira živu glazbu s pravim bendom. Iako se broj gostiju na ovakvim mjestima smanjuje, a publiku je ponekad teško animirati, Alain Moreau nema problema s pronalaženjem žena koje mu i same prilaze...

Europski žigolo FILM

SRIJEDA, NOVA TV, 00:30

Nakon nesree s delnima i starijim ljudima na plaži, nespretnog istaa akvarija i bivšega žigola (Rob Schneider) njegov prijatelj svodnik T. J. Hicks (Edie Gri n) poziva u Amsterdam. Kada Bigalow sgne onamo, T. J. Hicks e pogreškom bi osumnjien kao serijski ubojica muških prostutki. Bigalow se pridružuje udruzi žigola koja je u potrazi za pravim ubojicom i koja želi oslobodi T. J. Hicksa.

Plemenita krv FILM

ETVRTAK, NOVA TV, 23:25

Helen (Gwyneth Palthrow) misli da živi savršenim životom kad se doseli svom zgodnom, bogatom mužu (Johnathon Schaech) koji živi na predivnom obiteljskom ranu. Njezina je svekrva Martha (Jessica Lange), prava dama, posveena svom sinu jedincu i odluna da mu upravlja životom. Uskoro Helen posumnja da je Martha odgovorna za niz sluajnos i da je izrekla mnogo laži u pokušaju da im naruši branu idilu.

Vrijeme osvete FILM

PETAK, HRT1, 23:50

Ljudska drama nominirana za Oscara za najbolju izvornu glazbu i ovjenana nagradom londonske udruge lmskih kriara za najbolju sporednu glumicu, adaptacija je romana književnika i scenarista Lorenza Carcaterre (TV serije Top Cops, Pod sumnjom, Zakon i red). Rije je o intrigantnom, uznemirujuem i tjeskobnom ostvarenju scenarista i redatelja Barryja Levinsona (Dobro jutro Vijetname, Bugsy, Igrake, Razotkrivanje, Predsjednike laži...

Momaka zabava FILM

SUBOTA, RTL, 23:45

Kada se Victor (John Stockwell) vratio kui otkrije da su mu prijatelji priredili izmenaenje za njegovu momaku veer i pozvali dve striptizete da ih uveseljavaju, ali dogodilo se da su neki od muškaraca pretjerali i sluajno ubili jednu od striptizeta i sada su suoeni sa posljedicama i smišljaju kako da izbjegnu sramotu i odgovornost.

Lopovi FILM

NEDJELJA, RTL, 20:00

06:09 Najava programa 06:14 Trea dob, emisija za umirovljenike (R) 06:44 TV kalendar 06:56 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:07 Kralj vinograda 3, serija (7/13) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Na vodenome putu 5: Južna Afrika Rajska obala, dokumentarna serija (44’10”) (2/20) 10:55 Kod Ane 11:05 Debbie Travis preureuje 4 (7/8) 11:50 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12:16 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (48/182) 13:20 Sve e bi dobro, serija (113/180) 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:20 Meu nama: Kineziologija 14:50 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (114/240) 15:35 Znanstvena peca 16:05 Znanstvene vijes 16:10 Fotograja u Hrvatskoj 16:20 Predstavljamo vam..., emisija pod pokroviteljstvom 16:25 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 HAK - Promet info 17:11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 17:20 8. kat: Dvojnici, talk show 18:05 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 18:15 dokumentarni lm 19:00 Izbori 2011. - bonusi 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:06 Izbori 2011. - bonusi 20:20 Sve u 7!, kviz 21:10 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 21:15 To je Europa: Vrijeme je za eko (6/13) 21:45 U Europi: 1917. - Francuska, dokumentarna serija (6/35) 22:20 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 22:30 Dnevnik 3 22:50 Sport 22:53 Vrijeme 22:55 Vijes iz kulture 23:05 Ciklus europskog lma: Kad sam bio pjeva, francuski lm (12) (112’) 01:05 U uredu 4, humorisna serija (18/19) 01:25 CSI: Las Vegas 10, serija (12) (7/23) 02:10 Žica 4, serija (18) (5/13) (R) 03:05 Debbie Travis preureuje 4 (7/8) 03:50 Skica za portret 04:05 Znanstvene vijes 04:10 Znanstvena peca 04:40 Kralj vinograda 3, serija (7/13) 05:25 8. kat: Dvojnici, talk show (R)

Iskusni lopov Keith Ripley (Morgan Freeman) pozove sposobnog kolegu iz Miamija, Gabriela Marna (Antonio Banderas), da mu se pridruži u New Yorku. Plan je ukras dva vrijedna Fabergeova jajeta, zakljuana u sefu dobro zašenog ruskog zlatara Romanova. Svako jaje vrijedi dvadeset milijuna dolara na crnom tržištu, a Ripley mora vratiti dugove monom mafijašu Nickyju (Rade Šerbedžija) pa se odvaži na drsku pljaku.

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (47/182) (R) 07:05 Patak Frka, crtana serija (38/39) (R) 07:30 Gladijatorska akademija, crtana serija (3/26) 07:55 Mala TV 08:00 TV vr: Sila teža 08:10 Ninin kutak: Narukvice od vorova 08:15 Neli i Cezar, crtani lm 08:20 Danica i kuna (R) 08:25 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (2/13) 08:50 Školski sat: Što je sve diskriminacija 09:25 Navrh jezika 09:35 Crno proroanstvo, serija za mlade (1/26) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (113/240) (R) 10:45 Prizma, mulnacionalni magazin (R) 11:30 Glas domovine (R) 12:00 Euromagazin (R) 12:25 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 12:55 Mala TV (R) 13:00 TV vr: Sila teža 13:10 Ninin kutak: Narukvice od vorova (R) 13:15 Neli i Cezar (R) 13:20 Danica i kuna (R) 13:30 Izbori 2011. - predstavljanje izbornih lista36’34 14:10 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade (26/26) 14:40 Izbori 2011. - sueljavanje 16:10 Tesla, dokumentarni lm 16:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:00 Izbori 2011. - sueljavanje 18:30 Generacija Y: Snovi (R) 19:05 Patak Frka, crtana serija (38/39) (R) 19:30 Garaža: Zykopops 19:55 Veeras 20:00 Sve zbog jednog djeaka, britanski lm (97’) 21:45 CSI: Las Vegas 10, serija (12) (7/23) 22:30 Ubi me dosada 1, humorisna serija (3/8) 23:10 Žica 4, serija (18) (5/13) 00:05 Retrovizor: Zakon i red: Odjel za žrtve 10, serija (12) (16/22) 00:50 Retrovizor: Trava zelena 1, humorisna serija (3/7) (R) 01:20 Retrovizor: Bez traga 7, serija (12) (6/24) (R) 02:05 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:39 Noni glazbeni program: JINX, koncert 2007. 05:46 Noni glazbeni program: Garaža Ramirez

SERIJA NOVA TV

02:25

Beaver Creek: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 1. vožnje

Euroliga: Stoke - Dinamo K, prijenos SPORT

etvrtak 1.12., HRT 2, 21:00

SPORT

01.45 02.45 03.25

ZVJEZDANI KUTAK Z

Robert De Niro Petak, HRT 1, 23:50 sati

Robert De Niro (New York, 17. kolovoza 1943.), ameriki lmski glumac, redatelj i producent, dvostruki dobitnik Oscara i Zlatnog globusa. Jedan od najveih amerikih karakternih glumaca, najpoznaji po dugoj suradnji s redateljem Marnom Scorseseom i ranim radom s redateljem Brianom De Palmom. Najvee uloge ostvario je u lmovima Kum II, Taksist, Razjareni bik, Dobri momci i Casino. Robert De Niro roen je u New Yorku u obitelji slikara i kipara Roberta De Nira starijeg i Virginije De Niro, slikarice. De Nirov otac imao je irske i talijanske korijene, odgojen je kao katolik, ali sam nije prakcirao vjeru, dok je njegova majka od roenja bila ateist francuskog, nizozemskog i njemakog podrijetla. Njegovi roditelji, koji su se upoznali na teaju slikarstva u Provincetownu, Massachuse s, razveli su se kad mu je bilo dvije godine. De Niro je odrastao u dijelu Manha ana zvanom Mala Italija. Nadimak iz djenjstva bio mu je “Bobby Milk”, zbog svijetle pu. De Niro je prvo pohaao školu Li le Red School, a nakon toga ga je majka upisala u srednju glazbenu i umjetniku školu. Odustao je s 13 godina i pridružio se ulinoj bandi u Maloj Italiji. Pohaao je konzervatorij Stella Adler, kao i Actor’s Studio Leeja Strasberga. Sa 16 godina nastupio je produkciji ehovljeva Medvjeda. De Niro se dvaput ženio. Ima sina, Raphaela, s prvom suprugom Diahnne Abbo . Osim toga, posvojio je Abo nu ker, Drenu, iz njene prijašnje veze. Ima i dva sina blizanca, Juliana Henryja i Aarona Kendricka iz dugogodišnje veze s bivšim modelom Toukie Smith.

06:05 06:30 07:00

SERIJA RTL

21.00

SERIJA RTL

14.10

Krv nije voda

HUM.SERIJA RTL 2

21.15

Raymond

SERIJA DOMA TV

Prijatelji

11:45 12:00 12:30 13:00 13:50 14:05

Kos

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:25 22:30

20.50

10.30 11.15 12.00 12.50 13.30 14.20 15.10 16.05 16.45 17.35 18.30 19.25 20.20 21.15 22.00

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Izbori 2011. - predstavljanje programa Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Kos, kriminaliska serija (12) Put osvete, kriminaliska serija (dvije epizode) RTL Vijes, informavna emisija Univerzalni vojnik, igrani lm, akcijski (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) Kos, kriminaliska serija (R) (12) RTL Danas, informavna emisija (R)

Bakugan, crtana serija 21/52 Jagodica Bobica, crtana serija 12/26 Odluka 2011-Predstavljanje kandidata

01.00 01.40

07:05 07:25 08:05 08:20 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:45 15:00 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15

Nedjelja 4.12., HRT 2, 17:35

06.45 07.35 08.20 09.15 09.45

00.35 06.00 06.35 07.05 07.15 08.05 10.15 10.45 11.35 13.15 14.10 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.50

Zvijer Nakon brutalnog ubojstva dvojice ratnih veterana beskunika, Barker i Ellis kreu u ikaško sironjsko naselje. Sumnjajui da su žrtve zatražile pomo u mjesnoj bolnici za veterane, Ellis zove dr. Elija Blakea, voditelja psihijatrijskog odjela i specijalista za posttraumatski stresni poremeaj. Meum, iako želi pomo, dr. Blake može samo potvrdi da su dvojica mrtvih veterana bili pacijen, a na Ellisu je da drugdje potraži povjerljive vojne dosjee žrtava. Meum, nakon što opaze moguega osumnjienog na fotograji s nadzorne kamere...

21:00 22:05 22:25 00:05 01:55 02:25 03:15 04:00 05:00 06:00

22.30 23.15 23.55

23.40 23.55

SPORT - IZDVAJAMO

09:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05

23:00 23:45 00:00 00:02

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA - MARION TV OBLOEC podravsko-prigorski mozaik (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION PARLAMENTARNI IZBORI 2011. studijska emisija, gos: Sunana Glavak i Ivan Domagoj Miloševi (HDZ) (R) TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu MOJ PUT dokumentarna emisija (R) VIJESTI VTV-A informavni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) NEWSFLASH - GLASA AMERIKE (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23:00 23:30 00:15 00:55 01:40 03:10

TV izlog Roary, crtana serija 39/52 Bumba, crtana serija 113-114/150 Pca trkaica, crtana serija 16/26 Kad liše pada, serija R Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Teresa, serija 118-119/152 Inspektor Rex, serija 47/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 121/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 70/107 Larin izbor, serija 58/160 Veernje vijes Europski žigolo, igrani lm (12)* Do kraja, igrani lm R Seinfeld, serija 30/180 Zvijer, serija (12)* 13/13 Heroji, serija (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Seinfeld, serija R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) Najljepši urok, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) Teorija Velikog praska, humorisna serija (R) Vatreni deki, dramska serija (12) Studio 45, talk show Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Teorija Velikog praska, humorisna serija (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Vatreni deki, dramska serija (12)

Ana, serija 236/254 U ime ljubavi, serija 56/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 57/170 Flash vijes Esmeralda, serija R TV izlog Rosalinda, serija R Vatreno srce, serija 63/220 TV izlog Vatreno srce, serija 64/220 Pca trkaica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos, serija R Rosalinda, serija 27-28/80 Omaica, serija 1-2/102 Sjene prošlos, serija 16/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 17/24 Zakon brojeva, serija 14/18 Živa meta, serija (12)* 9/12 Prijatelji, serija R Zakon brojeva R, serija Koktel, magazin R Živa meta, serija (12) R Teresa, serija R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino U dobrom zdravlju 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom (r) 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino akoveki kutak Gledaj dalje, talk show s Mladenkom Šari VIJESTI DANA Tajne uspjeha Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE


SRIJEDA 30. studenoga 2011.

ETVRTAK 1. prosinca 2011. 08:20 08:35 08:50

06:09 06:14 06:44 06:56

Najava programa Meu nama: Kineziologija (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:07 Kralj vinograda 3, serija (8/13) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Na vodenome putu 5: Bugarska crnomorska obala, dokumentarna serija (44‘) (3/20) 11:00 Kod Ane 11:15 Oprah show (1379.) 11:55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12:17 TV kalendar (R) 12:29 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 12:35 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (49/182) 13:20 Sve e bi dobro, serija (114/180) 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:20 Ekumena: Vjerske zajednice i polika?, religijski kontakt program 14:50 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (115/240) 15:35 Indeks, emisija o školstvu 16:05 HAZU Portre 16:15 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 16:25 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 HAK - Promet info 17:11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 17:20 8. kat: Kao da je moj otac, talk show 18:15 dokumentarni lm 19:00 Izbori 2011. - bonusi 19:15 LOTO 7/39 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:06 Izbori 2011. - bonusi 20:20 Spe u gosma 4, TV serija (11/20) 20:55 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 21:00 Misija: Zajedno 21:55 Paralele 22:20 Predstavljamo vam..., emisija pod pokroviteljstvom 22:30 Dnevnik 3 22:50 Sport 22:53 Vrijeme 22:55 Vijes iz kulture 23:00 Drugi format 23:50 Komora, ameriki lm (12)(108‘) (R) 01:40 U uredu 4, humorisna serija (19/19) 02:00 Žica 4, serija (18) (6/13) 02:55 Oprah show (1379.) 03:35 Skica za portret 03:40 Paralele (R) 04:05 Drugi format (R) 04:50 Kralj vinograda 3, serija (8/13) 05:35 8. kat: Kao da je moj otac, talk show (R)

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (48/182) (R) 07:05 Patak Frka, crtana serija (39/39) (R) 07:30 Gladijatorska akademija, crtana serija (4/26) 07:55 Mala TV 08:00 TV vr: Torba 08:05 Gazoon, crtani lm 08:10 Zrcalo, eška drama za djecu (R) 08:25 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (3/13) 08:50 Školski sat: Mediarstvo i svjearstvo 09:20 Izazovi: Na internetu od jutra do sutra, irski dokumentarni lm 09:35 Crno proroanstvo, serija za mlade (2/26) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (114/240) (R) 10:45 Dvije kaskaderke, ameriki lm (79’) (R) 12:05 Fotograja u Hrvatskoj 12:15 Briljanteen (R) 12:55 Mala TV (R) 13:00 TV vr: Torba 13:05 Gazoon, crtani lm 13:10 Zrcalo, eška drama za djecu (R) 13:30 Izbori 2011. - predstavljanje izbornih lista 14:35 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade 15:00 Edgemont 4, serija za mlade (12/18) 15:20 Školski sat: Mediarstvo i svjearstvo (R) 15:50 Izazovi: Na internetu od jutra do sutra, irski dokumentarni lm (R) 16:10 Rupert, crtana serija (30/52) 16:30 Izbori 2011. - sueljavanje 18:00 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:05 Do Tarara i Maora, dokumentarni lm (R) 18:35 4 zida (R) 19:05 Patak Frka, crtana serija (39/39) (R) 19:30 Glazba, glazba... šansone (21’05) 19:50 Veeras 19:55 Gavin i Stacey 2, humorisna serija (5/8) 20:25 Gavin i Stacey 2, humorisna serija (6/8) 21:00 Euroliga: To enham - Paok, prijenos 22:55 Žica 4, serija (18) (6/13) 23:50 Retrovizor: Zakon i red: Odjel za žrtve 10, serija (12) (17/22) 00:35 Retrovizor: Trava zelena 1, humorisna serija (4/7) (R) 01:05 Retrovizor: Bez traga 7, serija (12) (7/24) (R) 01:50 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:46 Noni glazbeni program: Portret umjetnika: Miroslav Mile 05:52 Noni glazbeni program: Glazba, glazba... šansone

08.05 10.15 10.45 11.35 13.15 14.10 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.50

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Izbori 2011. - predstavljanje programa Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Kos, kriminaliska serija (12) CSI: NY, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes, informavna emisija Put osvete, kriminaliska serija (dvije epizode) Astro show, emisija uživo (18) Kos, kriminaliska serija (R) (12) RTL Danas, informavna emisija (R)

19.10

Sjene prošlosti

SERIJA RTL 2

20.20

Kralj Queensa

SERIJA RTL

19.05

Krv nije voda

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

20.05

Ljubav i kazna

SERIJA DOMA TV

Zakon brojeva

21.20

19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:30 02:05 02:35 03:20 04:05 05:05 05:30 06:00

06.45 07.35 08.20 09.15 09.45 10.30 11.15 12.00 12.50 13.30 14.20 15.10 16.05 16.45 17.35

19.25

06.00 06.35 07.05 07.15

01.35 02.35 03.20

Dok e Ezel u Aliju otkri idealnog muškarca, Esmerova žudnja, ljubav i bijes pobudit e svu njezinu strast, pa e ona plovi izmeu dvije ljubavi. Serija ‘Sjene prošlos’ obiluje izvrsnim scenariskim elemenma koji u seriju unose kriminaliske i akcijske elemente. U njenoj radnji pramo kronološki odrastanje troje djece te njihov susret nakon 23 godine. Likovi su razraeni do samih detalja, a klasina podjela na negativce i pozitivce gotovo je nevidljiva. Lijepa protagonistica Ezel utjelovljenje je dobre i krhke djevojice koja izrasta u izvrsnu kirurginju.

17:00 17:25 18:05

18.30

23.40 23.55

SERIJA DOMA TV

09:15 10:10 10:30 12:10 13:00 14:00 16:00

06:05 06:30 07:00 08:05

Bakugan, crtana serija 22/52 Jagodica Bobica, crtana serija 13/26 Odluka 2011-Predstavljanje kandidata TV izlog

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION OTVORENO NEBO dokumentarna emisija (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu (R) TV PRODAJA - MARION TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ZASTUPNIKI KLUB (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar NEWSFLASH - GLASA AMERIKE (R) DOM 2 ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:25 22:30 23:00 23:15 23:17

20.20 21.15 22.00 22.30 23.15 23.55 00.35 01.00 01.40

07:05 07:25 08:05 08:20 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:45 15:00 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40 03:10

Roary, crtana serija 40/52 Bumba, crtana serija 115-116/150 Pca trkaica, crtana serija 17/26 Kad liše pada, serija R 121/320 Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Teresa, serija 120-121/152 Inspektor Rex, serija 48/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 122/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija 71/107 Larin izbor, serija 59/160 Veernje vijes Cura sa zadatkom 2: Lijepa i naoružana, igrani lm Europski žigolo, igrani lm (12)* Seinfeld, serija 31/180 Nestali, serija (12)* 12/18 Zvijer, serija (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Seinfeld, serija R IN magazin, R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) Najljepši urok, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) Teorija Velikog praska, humorisna serija (R) Vatreni deki, dramska serija (12) Studio 45, talk show Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Teorija Velikog praska, humorisna serija (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Vatreni deki, dramska serija (12)

Ana, serija 237/254 U ime ljubavi, serija 58/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 59/170 Flash vijes Omaica, serija R TV izlog Rosalinda, serija R Vatreno srce, serija 65/220 TV izlog Vatreno srce, serija 66/220 Pca trkaica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos, serija R Rosalinda, serija 29-30/80 Omaica, serija 3-4/102 Sjene prošlos, serija 17/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 18/24 Zakon brojeva, serija 15/18 Živa meta, serija (12)* 10/12 Prijatelji, serija R Zakon brojeva R, serija Koktel, magazin R Živa meta, serija (12) R Teresa, serija R Kraj programa

(bivša akoveka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 20:30 21:15 22:20 22:45 23:10 23:30 00:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI akoveki kutak (r) Tajne uspjeha (r) 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Promidžbena emisija Dom&Sl Link U dobroj formi VIJESTI DANA TV Jukebox Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

06:10 Najava programa 06:15 Ekumena: Vjerske zajednice i polika?, religijski kontakt program (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:07 Kralj vinograda 3, serija (9/13) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Na vodenome putu 5: Ameriki zaljev snova - Chesapeake, dokumentarna serija (4/20) 11:00 Kod Ane 11:10 Oprah show (1380.) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (50/182) 13:20 Sve e bi dobro, serija (115/180) 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:20 Trenutak spoznaje 14:50 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (116/240) 15:35 Doživje stotu, dokumentarni lm (28’38”) 16:05 Fotograja u Hrvatskoj 16:25 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 HAK - Promet info 17:11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 17:20 8. kat: Ženska prijateljstva, talk show 18:15 dokumentarni lm 19:00 Izbori 2011. - bonusi 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:06 Izbori 2011. - bonusi 20:20 Sve u 7!, kviz 21:15 Ulicama kružim, dokumentarni lm (63’) 22:20 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 22:25 Pola ure kulture 22:50 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme 23:30 Vijes iz kulture 23:35 Mimara revisited, dokumentarni lm (28’10”) 00:05 Vatrene ulice, ameriki lm (12) (90’) (R) 01:35 Zalagaonica, dokumentarna serija (12/70) 02:00 Žica 4, serija (18) (7/13) 02:55 Skica za portret

03:10 04:15 04:40 05:25

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (49/182) (R) 07:05 Teletubbies, animirana serija 07:30 Gladijatorska akademija, crtana serija (5/26) 07:55 Mala TV 08:00 TV vr: Zvono 08:10 Gusarske prie, crtani lm 08:15 Mala princeza, crtani lm 08:25 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (4/13) 08:50 Školski sat: Izbori 09:20 Kokice 09:35 Crno proroanstvo, serija za mlade (3/26) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (115/240) (R) 10:45 Rin Tin Tin, bugarsko-ameriki lm za djecu (91’) 12:15 Fotograja u Hrvatskoj 12:25 KS automagazin (R) 12:55 Mala TV (R) 13:00 TV vr: Zvono (R) 13:10 Gusarske prie, crtani lm 13:15 Mala princeza, crtani lm 13:30 Izbori 2011. - predstavljanje izbornih lista 14:40 Izbori 2011. - sueljavanje 16:10 Dokumentarni lm 16:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:00 Izbori 2011. - sueljavanje 18:35 Traumatologija (R) 19:05 Teletubbies, animirana serija 19:35 Glazba, glazba... jazz 19:55 Veeras 20:00 Zalagaonica, dokumentarna serija (12/70) 20:20 Zalagaonica, dokumentarna serija (13/70) 20:45 Euroliga, emisija uoi 21:00 Euroliga: Stoke - Dinamo K, prijenos 22:50 Euroliga, emisija nakon 23:15 Žica 4, serija (18) (7/13) 00:10 Retrovizor: Zakon i red: Odjel za žrtve 10, serija (12) (18/22) 00:55 Retrovizor: Trava zelena 1, humorisna serija (5/7) (R) 01:25 Retrovizor: Bez traga 7, serija (12) (8/24) (R) 02:10 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:10 Noni glazbeni program

21.00

SERIJA RTL

11.35

Emperatriz

SERIJA RTL

23.55

CSI NY

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

19.30

Pod ism krovom

SERIJA DOMA TV

Omaica

17.30

08:05 08:20 08:35 08:50 09:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 23:25 01:10 02:45 03:30 04:00 05:00 05:45 06:00

06.45

01.40

07:05 07:25 08:05 08:20 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:45 15:00 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40 03:25 04:45

Ana, serija 238/254 U ime ljubavi, serija 60/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 61/170 Flash vijes Omaica, serija R TV izlog Rosalinda, serija R Vatreno srce, serija 67/220 TV izlog Vatreno srce, serija 68/220 Pca trkaica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos, serija R Rosalinda, serija 31-32/80 Omaica, serija 5-6/102 Sjene prošlos, serija 18/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 19/24 Zakon brojeva, serija 16/18 Živa meta, serija (12)*11/12 Prijatelji, serija R 18/24 Zakon brojeva R, serija Koktel, magazin R Živa meta, serija (12)* R 10/12 Postal, igrani lm Teresa, serija R Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Vinoteka 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI U doboj formi (r) Link (r) 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Podravina i Prigorje Dom2 Vinoteka Lifestyle VIJESTI DANA Jukebox Zapisano u zvijezdama(18) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

10.35 11.15 12.00 13.00 13.40 14.35 15.20 16.15 16.55 17.45 18.35

21.10 06.00 06.35 07.05 07.15 08.05 10.15 10.45 11.35 13.15 14.10 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.50

01.35 02.35 03.20

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Izbori 2011. - predstavljanje programa Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Empretriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija Kos, kriminaliska serija (12) Kuanice, humorna dramska serija (dvije epizode) RTL Vijes, informavna emisija CSI: NY, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18) Kos, kriminaliska serija (R) (12) RTL Danas, informavna emisija (R)

06:05 06:30

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:25 22:30 23:00 23:15 23:17

Bakugan, crtana serija 23/52 Jagodica Bobica, crtana serija

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROPSKI DNEVNIK TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o prehrani (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ureenju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA djeja emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija EMISIJA VTV-A OKOLO K(R)OLE mozaina emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) NEWSFLASH - GLASA AMERIKE DOKUMENTARNI PROGRAM ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

14/26 Odluka 2011-Predstavljanje kandidata TV izlog Roary, crtana serija 41/52 Bumba, crtana serija 117-118/150 Pca trkaica, crtana serija 18/26 Kad liše pada, serija R Ljubav i kazna, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Teresa, serija 122/152 Inspektor Rex, serija 49/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 123/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 72/107 Larin izbor, serija 60/160 Veernje vijes Provjereno, informavni magazin Plemenita krv, igrani lm Glasnici 2, igrani lm (15)* Nestali, serija (12)* 13/18 Sjedi i šu!, serija 9/13 Ezo TV, tarot show (18)* Nestali, serija (12)* R IN magazin, R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) Najljepši urok, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond,humorisna serija (dvije epizode) Teoroja Velikog praska, humorisna serija (R) Vatreni deki, dramska serija (12) Studio 45, talk show Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Teoroja Velikog praska, humorisna serija (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Vatreni deki, dramska serija (12)

07.35 08.20 09.20 09.50

20.20

Larin izbor “Larin izbor” je napeta ljubavna pria koja mora prebrodi brojne zapreke. Ovo je pria o izboru jedne žene izmeu dva muškarca, izboru izmeu karijere i obitelji, te odanos i bitke za preživljavanjem. Serija je snimana na vanjskim lokacijama duž dalmanske obale što dodatno pridonosi romannoj atmosferi.pažnju jekom cijele radnje serije. Režija: Krisjan Mili, Mladen Dizdar, Robert Orhel, Tomislav Rukavina; Scenarij: Tomislav Hrpka, Iva Ilakovac, Aleksandar Kristek, Ozren Marod; Uloge: Doris Pini, Ivan Herceg, Ecija Ojdani, Frane Perišin,

07:00

19.30

23.40 23.55

SERIJA NOVA TV

Ulicama kružim, dokumentarni lm Pola ure kulture (R) Kralj vinograda 3, serija (9/13) 8. kat, talk show (R)

22.00 22.25 23.15 23.50 00.35 01.00

(bivša akoveka televizija)

18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 20:30 21:00 21:30 22:15 22:35 23:15 00:15 01:15


PETAK 2. prosinca 2011.

06:10 06:15 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:07 Kralj vinograda 3, serija (10/13) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Na vodenome putu 5: Kielski kanal - Izmeu mora, dokumentarna serija (5/20) 11:00 Kod Ane 11:10 Oprah show (1381.) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (51/182) 13:20 Sve e bi dobro, serija (116/180) 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:15 Drugo miĹĄljenje 14:45 Branitelji domovine, informavnoedukavni spot 14:50 Alisa, sluĹĄaj svoje srce - telenovela (117/240) 15:35 O dini sve Nikola, emisija puke i predajne kulture (26â&#x20AC;&#x2122;02â&#x20AC;?) 16:05 Skica za portret 16:25 Hrvatska uĹživo 17:00 Vijes 17:10 HAK - Promet info 17:11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 17:15 Globalno sijelo 17:45 Putem europskih fondova 18:00 Iza ekrana 18:30 dokumentarni lm 19:00 Izbori 2011. - bonusi 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:06 Izbori 2011. - bonusi 20:20 â&#x20AC;&#x153;Korak u Ĺživotâ&#x20AC;? - prijenos humanitarnog koncerta 22:20 Predstavljamo vam..., emisija pod pokroviteljstvom 22:25 Dnevnik 3 22:45 Sport 22:48 Vrijeme 22:50 Vijes iz kulture 22:55 Pe dan, talk show 23:50 Filmski maraton: Vrijeme osvete, ameriki lm (18)(141â&#x20AC;&#x2122;) (R) 02:10 Filmski maraton: Presuda, ameriki lm (12)(125â&#x20AC;&#x2122;) (R) 04:15 Pe dan, talk show 05:05 Kralj vinograda 3, serija (10/13)

telenovela (50/182) (R) 07:05 Teletubbies, animirana serija 07:30 Gladijatorska akademija, crtana serija (6/26) 07:55 Mala TV 08:00 TV vr: Brzo i sporo 08:10 Zauvijek prijatelji: Svemirci, crtani lm 08:15 Tajni dnevnik patke Malde: Ovca Lujza u sedmom nebu (R) 08:25 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (5/13) 08:50 Ĺ kolski sat: Tango 09:20 Puni krug 09:35 Crno proroanstvo, serija za mlade (4/26) 10:00 Alisa, sluĹĄaj svoje srce - telenovela (116/240) (R) 10:45 Zgode i nezgode Ĺ eĹĄirice i Ĺ lapice, nski lm za djecu (71â&#x20AC;&#x2122;) 11:55 Fotograja u Hrvatskoj 12:10 Drugi format (R) 12:55 Mala TV (R) 13:00 TV vr: Brzo i sporo (R) 13:10 Zauvijek prijatelji: Svemirci, crtani lm 13:15 Tajni dnevnik patke Malde: Ovca Lujza u sedmom nebu (R) 13:30 Izbori 2011. - predstavljanje izbornih lista 14:30 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade 14:55 Edgemont 4, serija za mlade (13/18) 15:15 Ĺ kolski sat: Tango (R) 15:45 Briljanteen 16:25 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 16:30 Izbori 2011. - sueljavanje 18:00 Kijev: Ĺ˝drijeb za EP 2012., prijenos 19:00 Beaver Creek: Svjetski skijaĹĄki kup spust (M), prijenos 20:00 Pod naponom - udar groma, dokumentarni lm 21:00 Prljavi seksi novac 2, serija (12) (8/13) 21:50 Umorstva u Midsomeru 13, serija (12) (2/8) 23:30 Na rubu znanos: Viktor Schuberger 46â&#x20AC;&#x2122;52â&#x20AC;? 00:15 Vrijeme je za jazz: Tamara u dvorcu LuĹžnica 01:15 Retrovizor: Zakon i red: Odjel za Ĺžrtve 10, serija (12) (19/22) 02:00 Retrovizor: Trava zelena 1, humorisna serija (6/7) (R) 02:30 Retrovizor: Bez traga 7, serija (12) (9/24) (R) 03:15 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 06:15 Noni glazbeni program

06.25 07.20 08.15 08.40 08.55 09.35

14.05 15.00

21.50 23.50

23:40

02.15 03.15

Vertikalna granica Suoavajui se s nevjerojatnom moi prirode i njenih elemenata koje je nemogue kontrolira, ali i s vlasm ogranienjima, Peter riskira Ĺživot kako bi spasio svoju sestru Annie (Robin Timmey) i njen m (Bill Paxton i Nicholas Lea) u utrci s vremenom. Oni su ostali zarobljeni u ledenom grobu na visini od 26 000 stopa - u mrtvoj zoni iznad verkalne granice izdrĹžljivos gdje ljudsko jelo ne moĹže dugo preĹživje. Svaka se sekunda broji dok se Peter uz pomo ekipe kolega penjaa, meu kojima je i povueni planinski ovjek Montgomery Wick (Sco Glenn), penje na hladni, zastraĹĄujui vrh i spaĹĄava zarobljene...

06:05 06:30

08:43 08:45 09:00

SERIJA RTL

19.05

Krv nije voda

11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:10 13:50 14:00

SERIJA NOVA TV

14.00

Teresa

EMISIJA RTL

17.05

Veera za 5

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:20 22:25 22:30

SERIJA DOMA TV

U ime ljubavi

7.25

08:35 08:50 09:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 23:40 01:55 03:25 04:55

06.45 07.30 08.20 09.15 09.45 10.30 11.15 12.00 12.55 13.40 14.30 15.20 16.15 16.55

18.35 05.50

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00

FILM NOVA TV

07:00 08:05 08:20

17.45

11.30 12.20 06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane -

SUBOTA 3. prosinca 2011.

23:20 23:35 23:37

RTL Danas, informavna emisija (R) Emperatriz, telenovela (R) Izbori 2011.- predstavljanje programa Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Exkluziv Tabloid, magazin (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Krv nije voda, serija Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija TV premijera: Zgodna i ne(zgodna), igrani lm, romanna komedija Danteov vrh, igrani lm, akcijski Vodeni svijet, igrani lm, znanstveno-fantasni/ avanturiski Astro show, emisija uĹživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R)

Bakugan, crtana serija 24/52 Jagodica Bobica, crtana serija

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VTV TJEDNIK informavna emisija (R) VJERA I NADA vjerski program uz komentar za sluťno oťteene osobe (R) TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozaina emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu TV OBLOEC podravsko-prigorski mozaik ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) NEWSFLASH - GLASA AMERIKE (R) ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19.30 20.20 21.10 22.00 23.00 23.40 00.25

07:05 07:25 08:05 08:20 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:45 15:00 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40 03:10

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:15 00:30 01:30

15/26 Odluka 2011-Predstavljanje kandidata TV izlog Roary, crtana serija 42/52 Bumba, crtana serija 119-120/150 Pca trkaica, crtana serija 19/26 Kad liĹĄe pada, serija R Ljubav i kazna, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Teresa, serija 124-125/152 Inspektor Rex, serija 50/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liĹĄe pada, serija 124/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 73/107 Larin izbor, serija 61/160 Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, igrani lm Verkalna granica, igrani lm Pria o Gwen Aralujo, igrani lm (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) NajljepĹĄi urok, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) NajljepĹĄi urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12) Vatreni deki, dramska serija (12) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R)

Ana, serija 239/254 U ime ljubavi, serija 62/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 63/170 Flash vijes Omaica, serija R TV izlog Rosalinda, serija R Vatreno srce, serija 69/220 TV izlog Vatreno srce, serija 70/220 Pca trkaica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene proťlos, serija R Rosalinda, serija 33-34/80 Omaica, serija 7-8/102 Sjene proťlos, serija 19/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 20/24 Zakon brojeva, serija 17/18 Živa meta, serija (12)* 12/12 Prijatelji, serija R 19/24 Zakon brojeva R, serija 16/18 Koktel, magazin R Živa meta, serija (12)* R Teresa, serija R Kraj programa

(bivĹĄa akoveka televizija) Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Dom2 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Podravina i Prigorje (r) Dom2 24 SATA (uĹživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Ritam tjedna Veliko platno, emisija o lmu Euro - max VIJESTI DANA Zagrljaj ljepote TV prodaja Erotski progam(18) Videostranice TV kue imaju pravo promjene programa

05:50 05:55 06:30 06:45 07:15

Najava programa Drugo miĹĄljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) O dini sve Nikola, emisija puke i predajne kulture (26â&#x20AC;&#x2122;02â&#x20AC;?) 07:45 Hrvatska kronika BiH 08:00 Vijes 08:10 Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Oma za vjeĹĄanje, ameriki lm (73â&#x20AC;&#x2122;) 09:25 Kulturna baĹĄna: Ĺ epurina 27â&#x20AC;&#x2122;31â&#x20AC;? 09:53 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:08 Vrijeme danas 10:09 HAK - Promet info 10:10 Kuni ljubimci 10:45 To je Europa: Vrijeme je za eko (6/13) (R) 11:15 Normalan Ĺživot, emisija o obitelji 11:55 Predstavljamo vam..., emisija pod pokrviteljstvom 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Veterani mira, emisija za branitelje 13:15 Prizma, mulnacionalni magazin 13:57 Duhovni izazovi, meureligijski magazin 14:25 Branitelji domovine, informavno-edukavni spot (R) 14:30 Eko zona 14:55 Prirodni svijet 4, dokumentarna serija (11/14) 15:45 Jelovnici izgubljenog vremena 16:05 Euromagazin 16:30 PotroĹĄaki kod 16:58 Predstavljamo vam..., emisija pod pokroviteljstvom 17:00 Vijes 17:15 Vrijeme sutra 17:16 HAK - Promet info 17:20 Reporteri: Lav i gar 18:25 Lijepom naĹĄom: NedeliĹĄe (1/2) 19:15 LOTO 7/39 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:10 Ples sa zvijezdama (6/8) 21:55 Vijes 22:10 Vijes iz kulture 22:15 Sljepoa, kanadsko-francuskojapanski lm (12)(130â&#x20AC;&#x2122;) 00:30 Filmska no s Alienima: Alien 3, ameriki lm (15)(110â&#x20AC;&#x2122;) 02:20 Filmska no s Alienima: Alien 4 - Uskrsnue, ameriki lm (15)(105â&#x20AC;&#x2122;) 04:05 Reporteri: Lav i gar (R) 05:05 Skica za portret 05:25 PotroĹĄaki kod (R)

FILM HRT 1

07:00 Panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 07:45 Najava programa 07:50 Patak Frka, crtana serija (21/39) (R) 08:15 Djevojica iz budunos 2, serija za djecu (2/12) 08:40 Mala TV 08:45 Baltazar: Ledeno vrue, crtani lm 08:50 Danica i kuna 08:55 arobna ploa - 7 konnenata: Sjeverna Amerika (R) 09:10 Trolovi, crtana serija (11/26) 09:35 ni DA ni NE: Tesranje na droge 10:35 Maleni lovci na blago, ameriki lm za djecu (82â&#x20AC;&#x2122;) 12:05 Filmska maneja: Patch Adams, ameriki lm (112â&#x20AC;&#x2122;) 14:00 ovjek koji je Ĺživio kazaliĹĄte - Marin Cari, dokumentarni lm (73â&#x20AC;&#x2122;30â&#x20AC;?) 15:20 KS automagazin 15:50 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom 16:20 4 zida 16:55 KoĹĄarka, ABA liga: Cedevita Cibona, prijenos 18:40 Rukometna Liga prvaka: Bosna BH gas Sarajevo - CO Zagreb, prijenos (do oko 20.20) 18:50 Beaver Creek: Svjetski skijaĹĄki kup - superG (M), prijenos (kombinirano?) 20:20 Veeras 20:25 Svjetsko rukometno prvenstvo (Ĺ˝): Hrvatska - Obala Bjelokos, prijenos 22:05 6. zagrebaki meunarodni fesval komorne glazbe: Prie iz Beke ĹĄume (1/2) 23:20 Fringe - Na rubu 1, serija (12) (10/21) (R) 00:10 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03:10 Noni glazbeni program

06.15 RTL Danas, informavna emisija (R) 06.50 Crvene kapice, animirani lm 07.20 X-Men, animirani lm 07.45 PopPixie, animirani lm (dvije epizode) (R) 08.20 Uilica, kviz za djecu 08.55 RuĹža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.00 Joe Kidd, igrani lm, vestern 12.45 Sabrina, igrani lm, komedija 15.10 Zgodna i ne(zgodna), igrani lm, romanna komedija (R) 17.00 Na visokoj nozi, humorna dramska serija 17.55 Zvijezde Ekstra: 10 vampira koje volimo, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 impanze u svemiru, igrani lm, animirani 21.40 Pca na Ĺžici, igrani lm, akcijski 23.45 Momaka zabava, igrani lm, komedija (12) 01.40 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.40 RTL Danas, informavna emisija (R) 03.15 Danteov vrh, igrani lm, akcijski

22:15

Sljepoa Cijela pria poinje kada nekoliko obinih graana oboli od misteriozne epidemije zvane â&#x20AC;&#x2DC;bijela sljepoaâ&#x20AC;&#x2122;. Strunjaci i doktori nikako ne uspjevaju otkri ĹĄto uzrokuje ovu opaku bolest jer, ini se, nema nikakvog konkretnog i zajednikog uzroka, nikakve ciljane skupine i nikakvih pokazatelja i simptoma zaraze, osim iznenadne sljepoe. Oni prvi koji su pali pod utjecaj ove neoekivane epidemije vlas su smjesle u karantenu i to u napuĹĄtenu psihijatrijsku bolnicu, gdje se novonastalo â&#x20AC;&#x2DC;druĹĄvo slijepihâ&#x20AC;&#x2122; mora snai i priviknu na zajedniki Ĺživot.

06:00 U sedmom nebu, serija 20-21/23 08:00 Bakugan, crtana serija R 23/52 08:25 Roary, crtana serija R 41/52

09:43 09:45 10:00

NeĹženja

11:00 11:15 11:45 12:00 12:25 12:30

FILM NOVA TV

13:15 13:30 14:30 14:45 15:20 15:30 15:45

FILM DOMA

20:05

20.05

Posljednji posao

SERIJA RTL 2

16:30 17:30

21.00

Moja 3 zida

SERIJA DOMA TV

Sjene proĹĄlos

19.10

18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 22:00 22:05 23:05 23:05 23:07

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) TV PRODAJA - MARION POD POVEALOM MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI ŽIVOT NA SJEVERU mozaina emisija (R) TV PRODAJA EMISIJA VTV-A TV PRODAJA - MARION KAJKAVCI mozaika emisija MALI OGLASI TV PRODAJA MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija (R) KUTIONICA djeja emisija TV OBLOEC podravsko-prigorski mozaik TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A 24 SATA VIJESTI informavni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija MOJ PUT dokumentarna emisija (R) DOKUMENTARNI PROGRAM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar CELEBRITY CITY zabavna emisija PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informavno-edukavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

08:40 Peppa, crtana serija 15-16/26 08:55 Beyblade metal fusion, crtana serija 36/39 09:20 Winx, crtana serija 15/52 09:45 upko i legenda Sv. Jurja, crtani lm 11:00 Frikovi, serija 5/16 11:55 Larin izbor, serija R 13:55 Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, igrani lm R 15:30 Slatki BoĹži, kulinarski show 3/5 16:00 Provjereno, informavni magazin R 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Supertalent, show R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Posljednji posao, igrani lm 21:55 Kartel, igrani lm (12)* 00:00 PreĹživje igru, igrani lm 01:45 Verkalna granica, igrani lm R 03:45 Ezo TV, tarot show (18)* 04:55 Kraj programa

07.00 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 07.45 Divlji boravak, zabavni (R) 08.30 NajljepĹĄi urok, telenovela 09.15 Studio 45, talk show (R) 10.00 Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) 10.35 Veera za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) 12.50 Divlji boravak, zabavni (R) 13.35 Veseli mladunci, zabavni (R) 14.20 Divlji boravak, zabavni (R) 15.05 Veseli mladunci, zabavni (R) 16.00 Divlji boravak, zabavni (R) 16.45 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 18.25 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.10 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 20.00 Hrvatska traĹži zvijezdu, glazbeni show 21.00 Moja 3 zida, humorisna serija (dvije epizode) (R) 22.45 Fesvalac: Ĺ pijun i dama, igrani lm, triler (12) 01.00 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

07:00 U ime ljubavi, serija 64-65/170 08:30 TV izlog 08:45 Ana, serija R 09:35 Asterix i vikinzi, crtani lm 10:50 TV izlog 11:05 Harvey Toons, crtana serija 5/78 11:25 upko i san ivanjske noi, crtani lm 12:35 TV izlog 12:50 Zadovoljna, emisija R 13:20 Jamie Oliver: Jamiejeva Italija , serija R 2/6 13:55 TV izlog 14:10 Sjene proĹĄlos, serija R 15:05 Ne zaboravi shove, show R 3/16 16:10 SavrĹĄena nevjesta, serija 4/12 17:40 ZelenJava, magazin 18:10 Doma IN, emisija 18:40 Jamie Oliver: Jamiejeva Italija , serija 3/6 19:10 Sjene proĹĄlos, serija 20/95 20:05 NeĹženja, igrani lm 21:50 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz 4/16 22:55 Jamie Oliver: Jamiejeva Italija, serija R 3/6 23:30 SavrĹĄena nevjesta, serija R 00:55 NeĹženja, igrani lm R 02:35 Doma IN, emisija R 03:05 ZelenJava, magazin R 03:30 Kraj programa

(bivĹĄa akoveka televizija) 07:58 08:00 12:00 12:30 13:30 14:30 15:15 15:45 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:15 19:30 20:00 20:45 21:20 22:05 22:25 23:00 00:15 01:00

Danas na programu Djeja TV Auto â&#x20AC;&#x201C; moto nauca Gledaj dalje (r) Ritam tjedna (r) Zagrljaj ljepote Euromaxx Vinoteka (r) Glas Roma VIJESTI Poljoprivredni savjetnik Dom2 24 SATA (uĹživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA TV PRODAJA Hrana i vino BaĹĄna Planet Croaa Dom&Sl Vijes dana Link, emisija o novim tehnologijama Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE


NEDJELJA 4. prosinca 2011.

PONEDJELJAK 5. prosinca 2011. 07:10 07:25

05:50 Najava programa 05:55 Duhovni izazovi, meureligijski magazin (R) 06:20 Euromagazin (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Teletubbies, animirana serija 07:25 Mala TV (R) 07:30 TV vr: Knjiga iz knjižnice 07:40 Brlog: Lipicanci (R) 07:45 Tajni dnevnik patke Malde: Ovca Lujza u sedmom nebu (R) 07:55 Vijes iz kulture (R) 08:00 Vijes 08:05 Prijatelji 3 09:00 Vesele trojke, crtana serija (11/52) 09:25 Hamtaro, crtana serija (11/26) (R) 09:48 TV kalendar (R) 10:00 Vijes 10:10 Vrijeme danas 10:11 HAK - Promet info 10:15 Poirot 2, serija (1/10) 11:10 Opera box 11:40 manjinski MOZAIK 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 emisija pod pokroviteljstvom 12:25 Plodovi zemlje 13:25 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:00 Mir i dobro 15:30 Branitelji domovine, informavno-edukavni spot (R) 15:35 Azijski sakralni spomenici: Taj Mahal - Sve za ljubav jedne gospe, dokumentarni lm (30’15) 16:10 Vrtlarica 16:40 Pjevaj moju pjesmu, glazbeni game show 18:10 HAK - Promet info 18:15 Vijes 18:29 Vrijeme sutra 18:30 Izbori 2011. - emisija 19:15 LOTO 6/45 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:00 Snow Queen Trophy vinjete 20:02 Vrijeme 20:10 Izbori 2011. - emisija 00:35 Vijes 00:50 Vijes iz kulture 01:00 Poirot 2, serija (1/10) (R) 01:55 Taj Mahal - Sve za ljubav jedne gospe, dokumentarni lm (30’) 02:25 Skica za portret 02:45 Vrtlarica 03:10 Prizma, mulnacionalni magazin 03:55 Lijepom našom: Nedeliše (1/2) (R) 04:50 Plodovi zemlje (R)

FILM RTL

12:50

07:00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07:55 Najava programa 08:00 Venecijanski barokni consort u Varaždinu 09:00 Zlatna kinoteka: Franjo Asiški, ameriki lm (101’) (R) 10:48 Biblija (ne kod. na sat.) 10:58 Krapina: Misa, prijenos (ne kod. na sat.) 12:05 Filmska maneja: TV vijes, ameriki lm (127’) 14:15 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom 14:45 Koncert zabavne glazbe 15:45 e-Hrvatska 16:25 Magazin nogometne lige prvaka 16:50 Olimp 17:15 Kombinirani prijenos: Hokej, EBEL liga: Medvešak - EV Vienna Capitals 17:35 Kombinirani prijenos: Beaver Creek: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 1. vožnje 20:00 Veeras 20:35 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 2. vožnje 21:50 Posebni dodaci 22:25 Filmski bouque: Smrt gospodina Lazarescua, rumunjski lm (12)(149’) 00:55 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03:55 Noni glazbeni program

06.00 RTL Danas, informavna emisija (R) 06.35 Zvijezde Ekstra: Djeca slavnih, zabavna emisija 07.00 Crvene kapice, animirani lm 07.25 X- Men, animirani lm 07.50 PopPixie, crtani lm (tri epizode) (R) 08.45 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 10.50 Moje prvo bogatstvo, igrani lm, komedija 12.50 impanze u svemiru, igrani lm, animirani (R) 14.20 Kako se Stella vrala u formu, igrani lm, romanna komedija 16.40 Discovery: Preživje divljinu - Iza kamere (2. dio), dokumentarna serija 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 TV premijera: Lopovi, igrani lm, triler 21.55 CSI: Miami, kriminaliska serija (12) (tri epizode) 00.40 Astro show, emisija uživo (18) 01.40 RTL Danas, informavna emisija (R) 02.15 Pca na žici, igrani lm, akcijski(12)

SERIJA RTL

21.55

INFO RTL

18.30

RTL danas

SERIJA RTL 2

20.00

Kraljevi leda

EMISIJA DOMA TV

Ne zaboravi shove

23:50

08:30 09:10 09:40 10:10 10:40 11:00 11:10 12:50 13:00 13:10 15:00 15:10 17:00 17:15 18:20 19:15 20:05 21:00 00:30 02:10 04:05 04:55 05:20 06:10

06.55

11.50 12.40 13.15 14.50 15.35 17.15 18.25 19.10 20.00 20.45 21.35 22.25 23.20

07:15 08:45 09:00 10:15 10:30 11:35 11:55 12:10 13:25 13:55 14:25 14:40 15:35 16:40

04:55 05:50 06:45

I tako to..., serija 17-18/18 Smallville, serija 4/22 Bakugan, crtana serija R 24/52

18:10 18:40 19:10 20:05 20:35 22:10 23:50 23:45

10:43 10:35 10:45 11:00

CSI: Miami

08:05

07.45

impanze u svemru Kad sonda Svemirske agencije, vrijedna pet milijardi dolara, nestane u meugalaktikoj crvotoini, ista ta agencija angažira Hama III., unuka prvog impanze u svemiru, da im pomogne vra odlutalu letjelicu. On živi i radi u cirkusu, ali ponuda Agencije je nešto što se ne odbija. Njegova ljubav prema akrobatskim manevrima uinila ga je izvrsnim letaem, ali zbog neozbiljnos se ne može uskladi sa svojim profesionalnim astro-imp kolegom, pompoznim zapovjednikom Titanom, i porunicom Lunom, koja je imuna na njegovo udvaranje.

07:40

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice 12:45 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o prehrani (R) 13:45 TV PRODAJA 14:00 OTVORENO NEBO dokumentarna emisija 14:35 MALI OGLASI 14:45 TV PRODAJA 15:00 VJERA I NADA vjerski program 15:20 TV PRODAJA - MARION 15:30 MALI OGLASI 15:40 VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu (R) 16:45 TV PRODAJA - MARION 17:00 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) 18:00 EMISIJA VTV-A (R) 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 24 SATA VIJESTI informavni program 19:30 VTV TJEDNIK 20:00 PARLAMENTARNI IZBORI 2011. emisija uživo iz studija 22:00 PRESSICA talk show 23:00 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:05 VTV TJEDNIK informavna emisija 23:35 ODJAVA PROGRAMA 23:37 VIDEOSTRANICE

00:15 01:40 03:20 03:50

Roary, crtana serija R 42/52 Peppa, crtana serija 17-18/26 Beyblade metal fusion, crtana serija 37/39 Winx, crtana serija 16/52 Mlada Pocahontas, crtani lm Automov Lifestyle Magazin Lige prvaka ZelenJava, magazin 9/12 Larin izbor, serija R Vijes Nove TV (izborne) Larin izbor, serija R - nastavak Romansa u Sea leu, igrani lm Vijes Nove TV (izborne) Romansa u Sea leu, igrani lm nastavak Vijes Nove TV (izborne) Jerry Maguire, igrani lm 2 Vijes Nove TV Jerry Maguire, igrani lm nastavak ODLUKA 2011 Dnevnik Nove TV Larin izbor, serija 61/160 ODLUKA 2011 Posljednji posao, igrani lm R Kartel, igrani lm (12)* R Televizijska posla, serija 18-18/22 Svi mrze Chrisa, serija 21/22 I tako to..., serija R Kraj programa

Veera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Izvanredni psi, dokumentarni (R) Moja 3 zida, humorisna serija (dvije epizode) (R) Paklena kuhinja, reality show (R) Columbo: Ubojstvo u Malibuu, kriminaliska serija (R) Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show Paklena kuhinja, reality show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kraljevi leda, dokumentarni (R) Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) SWAT, reality show (R) Murjaci uživo, reality show (dvije epizode) (R) Fesvalac: Špijun i dama, igrani lm, triler (12)

U ime ljubavi, serija 66-67/170 TV izlog Ana, serija R TV izlog upko i san ivanjske noi, crtani lm R Harvey Toons, crtana serija R TV izlog Asterix i vikinzi, crtani lm R Doma IN, emisija R Jamie Oliver: Jamiejeva Italija, serija R TV izlog Sjene prošlos, serija R Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R 4/16 Savršena nevjesta, serija 5/12 Zadovoljna, emisija Jamie Oliver: Jamiejeva Italija , serija 4/6 Sjene prošlos, serija 21/95 Slatki Boži, kulinarski show Dan u New Yorku, igrani lm Spot, igrani lm Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R Jamie Oliver: Jamiejeva Italija, serija R 2/6 Savršena nevjesta, serija R Pobjedniki m, igrani lm R Zadovoljna R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

08:00 12:00 12:45 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 23:00 00:15 01:15

Djeja TV Zagrljaj ljepote (r) Bašna (r) Poljoprivredni savjetnik (r) Glas Roma (r) Obzori Planet Croaa (r) Hrana i vino Kronika tjedna U dobrom zdravlju 24 sata, vijes Sedma brzina Tjedna kronika TV Jukebox Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) Videostranice

04:05 Blago svjetskih tržnica, dokumentarna serija (12/13) 04:35 Kralj vinograda 3, serija (11/13) 05:20 8. kat: Oevi bez djece, talk show 05:40 05:45 06:15 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05

Najava programa Rijeka: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:07 Kralj vinograda 3, serija (11/13) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Na vodenome putu 5: Wesermarsch, dokumentarna serija (44’45”) (6/20) 11:00 Kod Ane 11:10 Blago svjetskih tržnica, dokumentarna serija (12/13) 11:40 Kulturna bašna 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (52/182) 13:20 Sve e bi dobro, serija (117/180) 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:20 Trea dob, emisija za umirovljenike 14:50 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (118/240) 15:35 Glas domovine 16:05 Kulturna bašna 16:25 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:40 HAK - Promet info 17:45 8. kat: Oevi bez djece, talk show 18:30 Od Lark Risea do Candleforda 3, serija (10/12) 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:00 Snow Queen Trophy vinjete 20:02 Vrijeme 20:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 TV Bingo 20:35 Provodi i sprovodi, humorisna serija (12/20) 21:10 Puls Hrvatske 22:25 Dnevnik 3 22:45 Sport 22:48 Vrijeme 22:50 Vijes iz kulture 23:00 Svijet prota 23:30 Bez tragova - dirigent Carlos Kleiber, glazbeno-dokumentarna emisija (72’) 00:50 Dr. House 6, serija (12/22) (R) 01:35 CSI: Las Vegas 10, serija (12) (8/23) 02:20 Šapta psima 5 (29/37) 03:10 Skica za portret 03:20 Kulturna bašna 03:35 Glas domovine

EMISIJA NOVA TV

17.25

IN magazin Dnevni magazin pod urednikom palicom glavne urednice Ivane Mandi i dnevne urednice Sanje Zdorc. IN magazin okuplja dream team redakciju društvene scene. Dnevna doza domaih i stranih vijes, društvenih dogaaja i kronika, komentara i intervjua nudi se gledateljima kroz deset jakih rubrika i još jaih novinara. Voditelji IN magazina su Nikolina Pišek, Mia Kovai i Ivo Perkuši.

INFO NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

06:45 07:10 07:25 07:40

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (51/182) (R) 07:05 Teletubbies, animirana serija 07:30 Gladijatorska akademija, crtana serija (7/26) 07:55 Mala TV 08:00 TV vr 08:08 Kr prikazuje 08:10 Brlog 08:15 arobna ploa - engleski 08:25 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (6/13) 08:50 Školski sat 09:20 Ton i ton 09:35 Crno proroanstvo, serija za mlade (5/26) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (117/240) (R) 10:45 Pjevaj moju pjesmu, glazbeni game show (R) 12:15 Vrtlarica (R) 12:40 Jelovnici izgubljenog vremena (R) 13:00 Mowglijeva prva pustolovina: U potrazi za izgubljenim dijamantom, ameriki lm (90’) 14:30 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade 14:55 Edgemont 4, serija za mlade (14/18) 15:20 Školski sat (R) 15:50 Ton i ton (R) 16:05 Rupert, crtana serija (32/52) 16:20 Mala TV (R) 16:25 TV vr (R) 16:33 Kr prikazuje (R) 16:35 Brlog 16:40 arobna ploa - engleski 16:50 Crtana serija 17:05 Šapta psima 5 (29/37) 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:35 Mijenjam svijet: I ja sam Ciganka 19:05 Teletubbies, animirana serija 19:30 Glazbeni specijal 19:55 Veeras 20:00 Život ide dalje 3, serija (2/5) 20:45 Traumatologija 21:15 Dr. House 6, serija (12/22) 22:00 CSI: Las Vegas 10, serija (12) (8/23) 22:40 Putem europskih fondova (R) 22:55 Svjetsko rukometno prvenstvo (Ž): Hrvatska - Urugvaj, prijenos 00:30 Retrovizor: Zakon i red: Odjel za žrtve 10, serija (12) (20/22) 01:15 Retrovizor: Trava zelena 1, humorisna serija (7/7) (R) 02:05 Retrovizor: Bez traga 7, serija (12) (10/24) (R) 02:50 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:50 Noni glazbeni program

06.30 07.10 07.40 07.50 10.00 10.45 11.35 13.15 14.10 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 22.05 00.35 00.50 02.30 03.30 04.15

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:10 13:50 14:00

SERIJA HRT 2

21.15

Dr. House

EMISIJA RTL 2

17.35

Kralj Queensa

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30

SERIJA DOMA TV

Omaica

17.30

06:20

22:00 22:20 22:25 22:30 23:30 23:45 23:47

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Exkluziv Vikend, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija TV EVENT: Stupovi zemlje, igrani lm, povijesna drama Umri muški, igrani lm, akcijski triler (12) RTL Vijes, informavna emisija CSI: Miami, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminaliska serija (R) (12) RTL Danas, informavna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VTV TJEDNIK informavna emisija (R) VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozaina emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu TV OBLOEC podravsko-prigorski mozaik ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) NEWSFLASH - GLASA AMERIKE (R) DOKUMENTARNI PROGRAM ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

08:05 08:20 09:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:45 23:05 01:20 03:40 04:05 04:50 05:50 06:20

06.55 07.45 09.30 10.00 10.35 11.20 12.55 13.40 14.30 15.15 16.05 16.45 17.35 18.30 19.20 20.10 21.10 22.00 22.25 23.10 23.50 00.35 00.55

07:05 07:25 08:05 08:20 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:45 15:00 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 22:30 23:20 23:55 00:45 02:10

Bakugan, crtana serija 25/52 Jagodica Bobica, crtana serija 16/26 Roary, crtana serija 43/52 Bumba, crtana serija 121-122/150 Pca trkaica, crtana serija 20/26 TV izlog Nate Berkus Show, serija 81/173 Kad liše pada, serija R Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Teresa, serija 126-127/152 Inspektor Rex, serija 51/123 Vijes Nove TV IM magazin Kad liše pada, serija 125/320 Dnevnik Nove TV Supertalent –uživo, show Veernje vijes Zadatak: Uhvate Šakala, igrani lm Jerry Maguire, igrani lm R Seinfeld, serija 32/180 Heroji, serija (12)* 14/19 Ezo TV, tarot show (18)* IN magazin R Kraj programa

Veera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (eri epizode) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Columbo: Ubojstvo u Malibuu, kriminaliska serija (R) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) Teorija velikog praska, humorisna serija (R) Vatreni deki, dramska serija (12) Studio 45, talk show Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Teorija velikog praska, humorisna serija (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R)

Ana, serija 240/254 U ime ljubavi, serija 68/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 59/170 Flash vijes Omaica, serija R TV izlog Rosalinda, serija R Vatreno srce, serija 71/220 TV izlog Vatreno srce, serija 72/220 Pca trkaica, crtana serija R Flash Vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos, serija R Rosalinda, serija 35-36/80 Omaica, serija 9-10/102 Sjene prošlos, serija 22/95 Koktel, magazin Spot, igrani lm R Prijatelji, serija 21-22/24 Koktel, magazin R Prijatelji, serija R Teresa, serija R 126/152 Kraj programa

(bivša akoveka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 17:50 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Planet Croaa 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Lifestyle TV prodaja 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Sport ponedjejkom Auto moto nauca Obzori VIJESTI DANA Veliko platno (r) TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE


62

Razbibriga

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ako ga dam kukurikaaj nado mi ga potepli??? V

erjem gda vsi znate gda bodemo išli glase davat vu nedelo, 4. decembra, na godovno svete Barike štera je patron zidarov i graditelov, šteri vu ovomo cajto nemajo kaj delati. A vsi zanmo gda zidari ne ziejo niti drugi meštri (tesari, vodai, strujai, pigeri, taraceri, malari…) nemajo kaj delati i zbogradi toga je prinas, oem rei, vu Lepoj našoj takša meglena situacija i vsi smo vu istomo d…., kaj nebom rekel i ne znamo gda bodemo se žnjega vum zvlekli. Zbogradi tega se i vsi ravnamo v nedelo glase davat kaj nekaj, tobož, spremenimo. Štel sam vam rei gda je i moja soseda Barika vu nedelo godovnica. Kaj ne znate Bariko? A, žnjom vam je ova meglena situacija uda lepša i budunost štero ona nudi je uda svetleša od ove kaj nam nudijo politiari. Ali to sam za one šteri prejdejo jenoga praga dok si ona bode znova zbirala. Ne kanim vam rei kak sam vam ja pre njoj zišel jerbo bodete unda vse znali, a mogli bi i jalni biti kakši ste je. Bodite malo najgerek,bar do nedele.

K

aj se ovih pravih izborov za sabornike dotikavle morem vam rei gda vam je i meni, e duže dale, vse meje jasno što je

tu bolši, a što hujši. Zna se što nas je dopelav, oem rei, dovlekev do toga gde smo ve, ali ne vidim nikoga šteromo, oliti šteroj, bi mogel veruvati kaj nas bode z te kaljuže oliti blata zvlekel (ili zvlekla) vum. Ve parpot sam se prijel kaj si gruntam ovak: po emo so to Zoranek i Vesnica (itaj: Milanovi i Pusi), oem rei, kukurikai bolši od Jace i Karamarkija? To me ve dugo gvinta i furt si gruntam komo bi svojega glasa dal, a kaj ga ne bi potepel. Vsi znamo gda je skorom pol hadezeovcov završilo vu Remetinco, jerbo so našli i dimo odnesli one peneze štere so nej zgubili. Neje to bilo lejpo od jiv, ali i ne ruom leko je to bilo priznati. No, što zna je li bi bili priznali gda so jiv nej, naša Tamara, kak glavna tužibaba i drugi policaji, uskoki ili pak poskoki pred zid dotirali. Pak to me i nejbole gvinta, je li so ovi, šteri so ostali, vredni kajbi jim glasa dal? Što zna, mortik je pravzaprav Jaca nej tak huda kak se pripoveda, a niti pak so kukurikai nej tak dobri kak se falijo. Nej znati kak bi jiv dragi Božek presortiral gda bi jiv moral podeliti na dobre i na one druge i gde bi što završil?

A

ovi drugi kaj kukuriejo nam kajkaj toga obeuvlejo

i delijo nam papernate ropeke sam so nam nej rekli za kaj jiv bodemo ponucali? Je li bodemo morali delati tak kaj bodemo šmrkljavi sam kaj jim bode dobro ili pak nam bodo išle suze dok zazvedimo komo smo glasa dali. Zato preštimane pajdašice i prefrigani pajdaši, pamet vu glavo dok bodete išli glasa davat, jerbo sam jenoga imate i vsakih štiri leti vas (nas) nucajo i zato nam je, brzas, uda bole gda glasa damo posle kuhanoga vina nek z ropekom vu žepom ili pak z šalom okoli šijaka. To z šalom je nej za igrati jerbo se šal more zategnuti rez kratek as, a na škrge je jako teško dihati. Još nekaj me gvinta: kak bode, itak, gospon Mohari gospodaril z mojim glasom? Glasa davat sikak tre iti, a nej se vkrej držati od toga dela, jerbo sam se zmislite kak vam je bilo gda ste se ženili? Stareši so vam prepovedali gda se i vu tej posel treba iti spametno i gda nam bode, brzas, huje, ali smo nej posluhnuli i sikak smo pristali kaj nas zarinkajo. Ak ste ožejeni, bole ili pak meje sreno, unda se vam, vu nedelo, nebre nikaj hudoga pripetiti.

V

u ove dneve pred izbore nam je malo standard zrasel. Ne moramo hoditi na ga-

blec, ne moramo obedovati, a niti veerjati samo zajtrekovati, a posle nas politiari hranijo po cele dneve. Neje leko niti našaj želocaj kaj vse morajo precerati vu ovo vihrasto predizborno vreme.

K

ak je to vse lejpo posloženo, a unda ljudi i dodelavlejo tak gda vam je denes tak: jempot olimpiski pobjednik zanavek olimpiski pobjednik, ak ne verjete meni pitajte bar rokometaše, ali isto vam je tak i vu politiki: jempot politiar, zanavek politiar, pitajte bar gospoo Zgrebec.

S

aki den nam kažejo nekše nove ankete o temo što bode pobedil na nedelnaj izboraj, ali ja vam vu to nikaj ne verjem jerbo jedno velijo vu pondelek, a drugo v petek tak gda sam vam ja nazval profesora Baltazara, kak nejvekšega fahmana za te posle i pital sam ga što bode itak pobedil v nedelo: Otpovedal mi se spametno i preštimano, spametneše mi je nej mogel. Pobedili bodo oni šteri bodo vej glasov dobili ili pak oni šteri bodo (po skriveki) glase brojili. Brzas ovek zna kaj govori, pak je on ve ve nej tak mladi.

OVAN (21.3.-20.4.) Prvi dio tjedna bit e zahtjevniji nego drugi jer e vaš partner (partnerica) ima poveane zahtjeve nježnosti, bliskosti i osjetljivosti. Od sredine tjedna poinje uravnoteženije razdoblje kad e se stvari odvija prema vašim idealima. aša strunost i znanje bit e ovih dana i vaša sigurna dobitna kombinacija u poslu, pa se na spomenuto i oslonite. Mnogi e dobi priliku pokaza što sve znaju, ali neka u svemu tome budu strpljivi i ponizni.

BIK (21.4.-20.5.) U iduim danima dat ete sve od sebe da zavedete osobu do koje vam je stalo, a ako ve jeste u vezi, poradit ete na intenziviranju svog erotskog života. U svemu ete bi uspješni jer ete ima konstrukvan pristup. Iako ete vi sve više razmišlja o promjenama u poslu, stvari e se postepeno poeti stabilizirati. Zato ne srljajte, nego budite otvoreni i budni, te pažljivo prate sve što se bude dogaalo. Izgledna su i nova ulaganja i potpore.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Cijeli idui tjedan vi ete eznu za neim ega u realnos nema. Najpametniji meu vama sve e nastoja okrenu na šalu i tako se zabavljajui na vlas raun, strpljivo e eka bolje ljubavne dane. Ne pitajte previše, jednostavno izdržite. Možda ete se povremeno osjea umorni jer ete treba plesa onako kako drugi sviraju, ali ako to prihvate kao situaciju kroz koju morate proi, nije iskljuen ni uspjeh baziran na suradnji s drugima.

RAK (22.6.-22.7.) Oni koji su u vezama ovih e dana iskreno uživati u zajednikoj svakodnevnici bez veih ljubavnih ambicija. Fine veerice, izlasci povezani s hobijima ili sadržajima koje volite – sve e vam to skladno upotpuni zajedniko vrijeme. Mnogi e se na radnom mjestu osjeati ugodno jer e dobi priliku pokaza svoju kreavnu crtu, a njihovi kolege e ih u tome podrža. I odnosi e bi dobri. Krajem radnog tjedna uslijedit e nova faza rada.

LAV (23.7.-23.8.) Vaš ljubavni show potrajat e gotovo cijeli ovaj tjedan, a vi ete u istom bi glavna zvijezda. Mnoge osobe suprotnog spola lako e pas pod vaš utjecaj i šarm, no nemojte to zloupotrijebi. Volite iskreno i srcem i bit ete voljeni. U poslu biste se mogli ponaša nonšalantno i pomalo neozbiljno. Sve e vam se ini lakše nego inae, no oni ozbiljniji i odgovorniji potezi u sušni ostat e i dalje takvi. Zato razluite kad možete žuri, a kad treba dobro vaga.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Netko od lanova vaše obitelji iz koje potiete zahtijevat e od vas dodatni angažman, pa e vam zavoljenuosobuostatimanjevremena. To bi moglo poveati distancu koja traje. Poklonite mali dar kako bi druga strana znala da mislite na nju (njega). Bit ete potpunospremninanovapoduzimanja i stvari e se odvijati u vašu korist. Ipak, jedan dio posla ostat e nedovršen, pa etrebatipoduzetimaluinventuruzbog zaostataka iz prošlosti kako bi punim pluima mogli krenuti naprijed.

VAGA (24.9.-23.10.) U prvoj polovini tjedna pokazat ete drugoj strani koliko ste osjetljivi i emotivni. Ponekad e vam smeta sitnice kojim inae ne pridajete znaaj. Drugi dio tjedna donosi otvaranje, sve bolju komunikaciju i ponovnu ravnotežu u odnosima. Mnogi e iduih dana uspješno proširi svoje poslovne kontakte, te pokrenu pregovore o novim poslovnim potezima. Kod nekih e se to dogaa na poslovnim putovanjima. Bit ete inteligentni i natprosjeno elokventni.

ŠKORPION (24.10.-22.11.) Bavit ete se sigurnošu u svojoj vezi, a neki e se svojski potrudi da istu uvrste. U tome e ponekad bi originalni, jer e izmišlja metode koje drugima ne bi pale na pamet. Partner e bi iznenaen, ali e se i zabavlja. Kako tjedan bude odmicao, sve e vas više stvari navodi na to da treba riješi jedan nancijski problem. Krajem radnog tjedna donijet ete odluku i rješenje koje e se nametnu samo po sebi. Onda e nastupi i olakšanje.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Svi dani koji su pred vama donijet e vam opet bogat ljubavni život, ali ete vi sami više skakati i burnije reagirati. Ponekad biste drugima mogli i zasmeta ili ii na živce. Voljet e vas, ali ete zna i irira. Smirite se koliko god možete. Oni koji e prihva nove odgovornije zahtjeve, radit e predano i premda e biti umorni, njihov trud davat e rezultate. Oni koji e se i dalje nadmudriva, vodit e mali rat sa šefovima, a rezulta e bi mršaviji.

JARAC (22.12.-20.1.) U vašem osobnom životu sve e znaajnije mjesto zauzima mašta i suplnije varijacije izražavanja ljubavi kojim ete oplemeni svoju vezu. To bi moglo oduševi vašu najdražu osobu. Samci e udvarati tajanstvenim pogledima. Osim što ete odlino funkcionira na operativnoj i konkretnoj razini poslovanja, ovih ete dana bi iznimno vješ u itanju izmeu redova. Ne postoji problem za koji vi ne biste mogli nai rješenje.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Kako tjedan bude odmicao, vi ete se sve više otvara za ljude, prijatelje i nova poznanstva. Bit ete veseli, raspoloženi, spremni na komunikaciju, zafrkanciju i druženje. Vezani e oboga svoje veze, a samci uspostavi nove. Neki e doživje to da im konano priznaju zasluge koje dosad nisu. Utoliko e ojaa njihova movacija za posao koji rade. Drugi e zakljui da su dosta toga napravili i da se na tome može gradi dalje. U svakom sluaju, u plusu ste.

RIBE (20.2.-20.3.) Sve vaše ljubavne varijacije i kombinacije vodit e vas samo u još jedan nemogui labirint. Takoer ne pokušavajte rašistiti pod svaku cijenu jer e doi do svae. Najbolje je primiri se i smanji svoja ljubavna oekivanja. Vaše oi vjerojatno e bi uprte u nadreene od kojih e ovisi vaša poslovna sudbina. Neki bi mogli dobi vee zadatke kojih e se uplaši. Osvijeste svoja struna znanja jer je tu rješenje za vaše brige.

VIC tjedna

Ronilaki klub - Kako se zove crnogorski nacionalni ronilaki klub? - Džeronimo!


29. studenoga 2011.

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

Toplije za vikend

Hrvatska je i dalje podijeljena na dva dijela. Jadran i planine nasuprot nizina unutraĹĄnjosti. U gorskim dijelovima te na Jadranu ve danima traje sunano i toplo vrijeme s proljetnim temperaturama. U to vrijeme, stanovnici nizinskog dijela unutraĹĄnjosti uglavnom se nalaze u hladnoj magli koja esto potraje i cijeli dan. Imali smo 11 dana zaredom bez ijedne zrake sunca. To se promijenilo u nedjelju kad je sunce ipak pokazalo da postoji! Proteklog tjedna obavila nas je gusta magla, a bilo je hladnije nego u friĹžideru. I sljedeih nekoliko dana nastavit e se tmurno i suho

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

vrijeme, ali prema kraju tjedna ipak uz blagi porast temperature moĹžda vidimo i sunce. Za vikend e zajuĹžiti. Poetak ovog tjedna i dalje e u naĹĄim sjeverozapadnim krajevima obiljeĹžiti stabilno, ali prohladno i maglovito kasnojesensko vrijeme. Danas oekujemo tmuran dan uz maglu i nisku naoblaku. Sredinom dana moĹžda bude kraih sunanih razdoblja. Vjetar e biti slab. Ujutro emo mjeriti oko -3, a poslijepodne izmeu -1 i 2 Celzijeva stupnja, ovisno o pojavi sunca. Slino vrijeme e se nastaviti i tijekom srijede. Ujutro maglovi-

to i tmurno, a vjerojatno e tako protei i dan. Mala je mogunost da se ponegdje pojavi sunce. Vjetar slab, a temperatura zraka nee se bitno mijenjati, znai ostaje hladno. U drugoj polovici tjedna trebalo bi lagano zajuĹžiti pa je mogunost za sunce vea. Magle e iz dana u dan biti sve manje, a temperatura zraka e rasti. Zapuhat e slab, u petak mjestimice i umjeren jugozapadni vjetar. Jutarnji mraz mogao bi se joĹĄ pojaviti u etvrtak, ali prema kraju tjedna bit e ga sve manje. NajviĹĄa dnevna temperatura mogla bi se popeti na ugodnih 10 Celzijevih stupnjeva, ponegdje i viĹĄe! ini se da bi najtoplije moglo biti u nedjelju kad e i nizinske predjele zahvatiti proljetna temperatura zraka. JuĹžina nee bit i baĹĄ po volji meteoropatima i kroninim bolesnicima jer e se biometeoroloĹĄka situacija po-

stupno kvariti. To se obino manifestira kroz glavobolju, nesanicu, manjak koncentracije i sl. U ponedjeljak bi se nastavilo preteĹžno oblano vrijeme uz kraa sunana razdoblja. Budui da nam dolazi sve vlaĹžniji zrak mogua je i kiĹĄa, osobito krajem dana, ali temperatura zraka nee se bitno mijenjati. Bit e malo niĹža, ali i dalje nekako toplo za poetak prosinca. Tek u nastavku tjedna mogu je postupni pad temperature zraka. Z a pr ec i z n iju v r emensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreĹža. (prognozu izradila udruga Crometeo 28.11.)

METEOROLOĹ KI KALENDAR 28. â&#x20AC;&#x201C; 30. studenog 1993. god. obilan snijeg, u Zagrebu 50 cm, KriĹževcima 75 cm, a u Bjelovaru ak 79 cm 2. prosinca 1973. god. na Muri u Meimurju najranija pojava ledohoda 3. prosinca 1963. god. u Gospiu izmjerena najniĹža temperatura u prosincu za Hrvatsku â&#x20AC;&#x201C; ak -26,6°C

FILATELIJA â&#x20AC;&#x17E;Anne of Green Gablesâ&#x20AC;&#x153; U 30-im godinama proĹĄlog stoljea kanadska je misionarka Loretta Shaw, dolazei u Japan, sa sobom ponijela knjigu â&#x20AC;&#x17E;Anne of Green Gablesâ&#x20AC;&#x153;. NapuĹĄtajui Japan pred poetak II. Svjetskog rata, Lorea Shaw je knjigu ostavila svom japanskom prijatelju koji ju je preveo na japanski kao â&#x20AC;&#x17E;Akage no Anâ&#x20AC;&#x153; ili â&#x20AC;&#x17E;Crvenokosa Anneâ&#x20AC;&#x153;. Kada je, po zavrĹĄetku II. Svjetskog rata, japanski ĹĄkolski sustav meu japanskim stanovniĹĄtvom Ĺželio promovira zapadnjaki nain Ĺživota, knjiga je predloĹžena, a 1952. godine, i prihvaena i uvrĹĄtena u obveznu ĹĄkolsku lektiru, ĹĄto je joĹĄ i danas. Knjiga je u Japanu poluila veliki uspjeh, a po knjizi 1978. godine u Japanu snimljen i animirani lm. Kanada je prvu marku posveenu Lucy Maud Montgomery izdala joĹĄ 1975. godine, a 2008. godine, obiljeĹžavajui 100. obljetnicu izdavanja knjige â&#x20AC;&#x17E;Anne of Green Gablesâ&#x20AC;&#x153;, izdala je joĹĄ dvije poĹĄtanske marke. Marke istog izgleda izdane su 2008. godine i u Japanu kao zajedniko izdanje, uz dodatak joĹĄ 8 maraka sa scenama iz japanskog animiranog lma â&#x20AC;&#x17E;Akage no Anâ&#x20AC;&#x153;. Lucy Maud Montgomery je inae kanadska spisateljica, roena 30. studenog 1874. godine u mjestu Clifon, danaĹĄnji New London, na Prince Edward Islandu, koja je svjetsku slavu zasluĹžila serijom od devet knjiga novela o Anne Shirley, crvenokosoj djevojici bez oca i majke. Iako ne posve toan, lik Anne bi se mogao protumaiti i kao autobiografski Lucy Maud Montgomery; njezina majka je umrla od tuberkuloze dok je Lucy bila stara samo 19 mjeseci, a tada ju je otac prepuso na skrb djedu i baki po majinoj strani. Prva novela iz te serije, â&#x20AC;&#x17E;Anne of Green Gablesâ&#x20AC;&#x153; izdana je 1908. godine, iako je napisana i ponuena izdavaima joĹĄ 1905. godine. To je ujedno i prvo vee objavljeno djelo Lucy Montgomery, nakon kojeg kree njezin daljnji spisateljski uspjeh. Uslijedilo je joĹĄ osam knjiga novela o Anne Shirley.

Lucy Maud Montgmery je svoju veliku popularnost stekla u Kanadi i SAD, gdje se djela â&#x20AC;&#x17E;Anne of Green Gablesâ&#x20AC;&#x153; i â&#x20AC;&#x17E;Anne of Avonleaâ&#x20AC;&#x153; smatraju klasicima djeje knjiĹževnos. Po knjigama â&#x20AC;&#x17E;Anne of Green Gablesâ&#x20AC;&#x153; i â&#x20AC;&#x17E;Anne of Avonleaâ&#x20AC;&#x153; je snimljena i lmska trilogija: prvo je 1985. godine snimljena TV miniserija, pa i televizijski lm Anne of Green Gables, nakon toga je 1987. godine snimljen lm Anne of Avonlea, koji je preimenovan u Anne of Avonlea: The Connuing Story of Anne of Green Gables, koji je na kraju bio preimenovan u Anne of Green Gables: The Sequel. Konano je 2000. godine po knjizi â&#x20AC;&#x17E;Anne of Windy Poplarsâ&#x20AC;&#x153; snimljen i lm Anne of Green Gables: The Connuing Story. Lucy Maud Montgomery nije baĹĄ poznata ĹĄiroj svjetskoj italakoj publici, osim u Japanu, gdje je izuzetno popularna i ona i njezin najvaĹžniji lik, Anne Shirley. No, sigurno se pitate emu tolika pria o Lucy Maud Montgomery, kad ona u Hrvatskoj ne uĹživa neku znaajniju popularnost! E pa postoji jedan detalj koji Lucy Maud Montgomery veĹže sa Hrvatskom! Davne 1883. godine, nekad najbrĹži brod na svijetu kliper Marco Polo potonuo je 22. srpnja jekom svojeg posljednjeg putovanja nedaleko obala Prince Edward Islanda. Potonue je s obale promatrala 9-godiĹĄnja djevojica Lucy Maud Montgomery, koja je neĹĄto kasnije na ĹĄkolskom natjecanju pobijedila s esejem upravo o tom dogaaju. ObiljeĹžavajui 125. obljetnicu potonua klipera Marco Polo, FD Zaboky je 22. srpnja 2008. godine organiziralo uporabu prigodnog poĹĄtanskog Ĺžiga na kojem je prikazana Lucy Maud Mongomery kako promatra potonue klipera Marco Polo; autor tog Ĺžiga je ujedno i autor ovog lanka. (Ĺ˝eljko Stefanovi)

Dogaaji PODTUREN

PRIZNANJE Hrvatskoga radija

OkoliĹĄ OĹ Donji Kraljevec proglaĹĄen najljepĹĄim ĹĄkolskim vrtom u Hrvatskoj U projektu â&#x20AC;&#x153;NajljepĹĄi ĹĄkolski vrtoviâ&#x20AC;?, koji provodi Hrvatski radio i emisija â&#x20AC;&#x153;SluĹĄaj kako zemlja diĹĄeâ&#x20AC;?, okoliĹĄ OĹ  Donji Kraljevec proglaĹĄen je najljepĹĄim ĹĄkolskim vrtom kontinentalne Hrvatske za 2011. godinu. Plaketu je na sveanosti u ime svih uenika i djelatnika ĹĄkole primila ravnateljica Sandra Vlahek. Posebnu nagradu - plaketu dobili su domar Branko Srpak i Darko Lepen za svoj doprinos u radu na uljepĹĄavanju i ureivanju okoliĹĄa ĹĄkole. Ĺ kola je dobila plaketu i zastavu te novanu nagradu. Sveanosti su prisustvovale i Maja Lukman, predsjednica ekoodbora ĹĄkole, Ivana Kramar, knjiĹžniarka, i Martina Radi, voditeljica ĹĄkolskog vrta. Ueniki zbor ĹĄkole pod vodstvom

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana MaĹžurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Krunoslava Lajtmana na sveanosti dodjele nagrada na HRT-u uspjeĹĄno je otpjevao i odsvirao ekohimnu ĹĄkole. (dz)

Paraolimpijski dan 1. prosinca Osnovna ĹĄkola Podturen u etvrtak 1. prosinca 2011. obiljeĹžava Paraolimpijski dan, na kojem e se prikazati ilm â&#x20AC;&#x153;Peking 2008.â&#x20AC;?, razgovarati s paraolimpijcima Zoranom KriĹžancom i Helenom Dretar Kari, a bit e

i sportskih aktivnosti. Program u sportskoj dvorani zapoinje u 8 sati, a cilj priredbe je edukacija uenika o paraolimpijskim sportovima te pitanjima invalidnosti i uenike empatije i tolerancije prema razliitostima. (sm)

MURSKO SREDIĹ E

Dan zaĹĄtitnice rudara Grad Mursko SrediĹĄe i poduzee TEAM akovec u nedjelju 4. prosinca 2011. organiziraju proslavu i obiljeĹžavanje Dana svete Barbare, zaĹĄtitnice rudara i graevinara. Sveanost zapoinje u

10 sati svetom misom u Ĺžupnoj crkvi u Murskom SrediĹĄu, a nastavlja se polaganjem vijenca kod Spomenika Rudaru te druĹženjem svih sudionika u restoranu â&#x20AC;&#x153;Cimperâ&#x20AC;? u Murskom SrediĹĄu. (sm)

SVETOMARTINSKI Krampus

Meunarodni Krampus lauf

Dio ĹĄkolskog vrta koji je proglaĹĄen najljepĹĄim u Hrvatskoj

Udruga â&#x20AC;&#x153;Svetomartinski krampusâ&#x20AC;&#x153; u subotu 3. prosinca prireuje Meunarodni Krampus lauf, koji e od 16 sati zapoeti kod Ribikog doma u Ĺ˝abniku. U povorci koja e ulicama krenuti do Trga svetog Martina u Svetom Martinu na Muri bit e

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Velimir Kelkedi, Siniťa Obadi, Bojana Španiek, Alen Fuť fotograija: Zlatko Vrzan, tajniťtvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanťa BlaŞevi, Jurica Hoblaj direktor marketinga: (tel. 313 133) SnjeŞana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godiťnja 360 kn, polugodiťnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poťtarina); avio poťiljke (1.935 kn (pretplata+ poťtarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

maĹĄkare iz Italije, Slovenije i Hrvatske (KUU Kvitrovec i Svetomartinski krampusi). Nakon laufa bit e veliko narodno veselje u grijanom ĹĄatoru na Trgu svetog Martina, uz Ĺživu glazbu te jela i pia. Svi ste pozvani, poruuju Svetomartinski krampusi. (sm)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


NA KRAJU NOGOMETNE JESENI II. HNL NAJGORI PLASMAN

MEIMURSKI RUKOMETNI PREIMER LIGAŠ PREŽIVLJAVA AGONIJU

SJAJNA ORGANIZACIJA GIMNASTIKOG PRVENSTVA U ATONU

Meimurje preuzelo zaelje tablice

U Split otputovalo tek deset igraa

Oduševljenje više od 400 sudionika

Icekova juha, mojek, prežgona juha, hajdinska kaša, jemena kaša, kuruzni žgonci, cvrtje, bela kova i lipoc aj. Zatim bejle i rne urke, hladnetina i štruce. Onda kisela juha, suha rebreca, slanine, prosta pšenina zlevanjka i domoi kruh. I na zadnje korpica z bidricom, domaim kruhom, šunkom, hrenom i jajima. Ova paleta starinskih jela meimurskog sela iz vremena naših starih našla se na stolovima Društvenog doma u nedjelju u Gornjem Kraljevcu. Naime, u organizaciji KUU-a Društvo žena, u Gornjem Kraljevcu u nedjelju je održana kulturno - umjetnika priredba pod nazivom "Mamiina škrinja", u sklopu koje su predstavljeni narodni obiaji meimurskog sela. ehanje perja, poslove kod mašinare te meimurski tra-

KUU DRUŠTVO ŽENA Gornji Kraljevec: “Mamiina škrinja” - ouvana tradicija

Meimurski zajtrek i o potrebi održavanja spomena na tradicijske vrijednosti meimurskog sela govorio Antun Bukovec, predsjednik Opinskog vijea Vratišinec. Bukovec je pohvalio gornjokraljevake žene na ovom projektu i poželio da slino ine i drugi, kako bi mladi znali što su bili i kako su živjeli njihovi djedovi, bake i roditelji. (Stjepan Mesari)

Sveanija i bogatija košarica za Uskrs...

Prikaz narodnih obiaja iz “Mamiine škrinje” u Gornjem Kraljevcu

Domai proizvodi bili su ugodni i oku i nepcu

dicionalni zajtrek uprizorili su Dramska sekcija KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec i KUDa Žiškovec. Meimurski zajtrek, i to za etiri razliite prigode: zajtrek za saki den, gustuvanjski zajtrek, zajtrek za kosce i vuzmeni zajtrek, slini su po dvjema stvarima. Prvo što je

spravljen iz sastojaka koji su se proizveli na domainstvu, izuzev soli i šeera. I drugo, pripremale su ga vrijedne selske žene, majke, domaice i ratarke, uglavnom rano ujutro, dok su ostali lanovi obitelji još spavali. Koscima su ga znale odnijeti u polje ili na livadu.

KUU Gornji Kraljevec ovom je priredbom publiku ne samo podsjetio na vremena koja su daleko iza nas, nego je pokazao da brine za ouvanje dijela povijesti svoga sela i kraja, gdje se uvijek teško radilo, teško živjelo, ali se držalo do doma i obitelji. Pred solidno popunjenim gledalištem priredbu je otvorio

Priprema domaeg kruha podsjetila je na nekadašnju svakodnevnu tradiciju

Divni, divni kaputi!

Doživite slike na drugaiji nain! Kralja Tomislava 17 tel.: 040 / 312 - 259

Kad nam se magla malo razišla, špica se i u ovo hladno vrijeme pokazala u svom punom sjaju. Dobar kaput uvijek je, složit e se modni strunjaci, komad u koji se isplati i malo više investirati, a naše špicerice odluile su se za cijelu paletu razliitih krojeva i divnih boja, upotpunivši ih i pripadajuim dodacima - šalovima i kapama. Da nam bar cijela zima bude ovakva!

Međimurske novine 847  

međimurske novine 847

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you