Issuu

Trideset najboljih godina provest će iza rešetaka

Maloljetnici iz Krištanovca i Kotoribe uhvaćeni u krađi, tko im je šef? www.mnovine.hr

str. 12

DOLIJALI KRADLJIVCI bakra na OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica - misterij razriješen?

str. 12

PRESUDA UBOJICI Dejanu Čemeriki za brutalno ubojstvo bratića

Godina XVI.

Broj 847.

^akovec, UTORAK, 29. studenoga 2011.

Cijena 7 kuna

POLEMIKE oko gradnje čakovečke vijećnice na parkiralištu MTČ-a prošle uz neočekivanu šutnju HDZ-a

U NEDJELJU IZBORI ZA NOVI SAZIV SABORA RH

str. 2-3

Stjepan Blagus: Nećemo više financirati Moharićevu ljubavnicu

Početak istinskih promjena ili ...?

str. 14

str. 9

Zašto je čakovečki gradonačelnik Šalamon odlučio riskirati u vrijeme krize

OBRAČUN oporbe s načelnikom Goričana zašao u privatnu sferu

str. 17

ININ PROJEKT "MEĐIMURJE" Privođenje proizvodnji otkrivenih plinskih polja Vučkovec, Vukanovec, Zebanec

Ispitivanja: Međimurje ima plina k'o Irak nafte! www.mnovine.hr

SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

www.facebook.com/mnovine

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

media str. 15

Aktualno

UREDNI KI osvrt

2011.

IZ TJEDNA u tjedan

HDZ zbog Sanadera i drugih afera pla a “grijeh struktura”!? Samo prije dvije godine situacija je bila potpuno obrnuta. Sanader je u prvoj polovici godine bio na vrhuncu mo i, oporbe prakti ki nije bilo. Milanovi a nije bilo nigdje. Uglavnom je šutio. Me utim, “preko no i“ sve se promijenilo i danas je predsjednik SDP-a pred vratima da postane novi hrvatski premijer. Sanader je uglavnom te 2009. godine, kad to nitko nije o ekivao, o ito morao oti i s vlasti, a uskoro smo saznali i zašto. Sa svih strana po ele su se kotrljati afere. Otvorila se Pandorina kutija korupcije koja je išla do najviših razina i samoga bivšeg premijera. Da, Sanaderova nasljednica Jadranka Kosor zaista je vjerojatno otvorila prostor za djelovanje DORH-u, ali to je samo dokaz da smo donedavno bili zemlja u kojoj se moglo krasti iz državnog prora una kao s vlastitog bankomata i nikome ništa. Nije bilo kazne, svi su, uklju uju i policiju i tužilaštvo, od toga okretali glavu. I ne samo to, postalo je o ito da smo nakon 2003. godine ponovno zastali u demokratskim procesima i pregovorima za ulazak Hrvatske u EU. Nismo tada dobili nove izbore, ali smo u me uvremenu saznali da je korupcija bila premrežila i dobar dio vrha HDZ-a. Spominje se korupcionaško inanciranje nekoliko izbornih kampanja te stranke, koje su predmet istrage USKOK-a. Bez obzira na sve preobrazbe HDZ-a u posljednje dvije godine, ako i stavimo na stranu sve probleme, dobre i loše politi ke i gospodarske poteze koji su u injeni u tom razdoblju, pitanje je ho e li im zbog onoga što se doga alo ranije bira i još jednom dati priliku da povedu državu. Je li neki drugi put kvalitetniji od aktualnog HDZ-a? Na ovo pitanje teško je odgovoriti, ali ve ina gra ana, barem kako sugeriraju predizborne ankete, o ekuje da e ipak biti bolji i, ako ništa drugo, pošteniji ili, kako je popularno danas re i, transparentniji nego je to bio onaj koji je u ve em dijelu prošla

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

29. studenoga 2011.

PARLAMENTARNI IZBORI

PARLAMENTARNI IZBORI 2011. za novi saziv Sabora RH od

Što biramo: istins ili samo nove vlad PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

dva mandata vodio bivši HDZ-ov premijer. HDZ zbog Sanadera jednostavno treba na ovim izborima platiti taj “grijeh struktura“. Iako je stranka u teškoj situaciji, sigurno e istu lakše podnijeti u oporbi, jer ima jaku strana ku infrastrukturu i uz neke nove ljude i uz sve dobro što krasi “postsanaderovski“ HDZ, kao što isti e u kampanji njegova aktualna predsjednica Kosor, može opet na velika vrata stupiti na politi ku scenu. Posebice ako nova vlast na elu sa SDP-om i HNS-om, koja je posve izvjesna, ne bude ispunila o ekivanja gra ana u onim najvažnijim elementima, a to su – politi ki kredibilitet, kompetentnost, transparentnost vladanja i “svjetlo u tunelu“ za bolje sutra. Prvi rezultati ili barem pozitivni trendovi o ekuju se jako brzo. Ako pak e vlast biti inertna i ne e biti pomaka, teško da je ne e sti i sljede a (prijevremena) izborna kazna. Me utim, u ovom trenutku takva je situacija da bi oni trebali dobiti priliku. Naravno, na bira ima je da u nedjelju 4. prosinca iza u na izbore, razmisle svojom glavom, zaokruže svojega politi kog favorita i tako kažu završnu rije nakon ove duge predizborne kampanje, za koju ve ina gra ana jedva eka da završi i kona no se dobije izborni pobjednik.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nakon dvadeset godina uvo enja slobodnih izbora i demokracije, od bira a, pa i politi kih stranaka, s pravom se o ekuje odre ena demokratska zrelost. Dvadeset i jedna godina je i u životu ovjeka po etak pune punoljetnosti. U tom kontekstu svi se moramo zapitati s kakvim namjerama idemo na biralište, da zamijenimo jedne vladare ili upravlja e drugima ili da izaberemo strukturne promjene koje e donijeti sveop u osobnu i društvenu odgovornost. U tom kontekstu su i u Kukuriku koaliciji, prema rije ima Vesna Pusi , svjesni da, za razliku od izbora 2000., bira i ni prema njima nisu onako dobronamjerno naklonjeni sada kao onda. Ako je to tako, onda se s pravom može govoriti o sazrijevanju bira kog tijela. To sazrijevanje može se sažeti u sintagmu: tko god do e na vlast, od njega o ekujemo ili, još bolje, tko god do e na vlast, od njega trebamo zahtijevati ostvarenje obe anog. Neke grupacije, poput pojedinih sindikata ili obrtnika i gospodarstvenika, ve su i javno o

tome govorili tim tonom. Zahtijevanje odre enih postulata bira a od vladaju ih, kojima smo povjerili zajedni ki novac za funkcioniranje zajednice, osnova je demokracije.

Gra ani svojim odazivom i glasovanjem politi arima šalju poruku

Gra ani - bira i ne mogu o ekivati promjene ako i sami ne sudjeluju u njima

Na gra anima je da biraju upravlja e i pred njih postavljaju okvire, zahtjeve, pravila ponašanja, da ih kontroliraju i podsje aju na ta pravila. To je zdravije i za politi are, njihove stranke i koalicije i za same gra ane. Gra ani - bira i ne mogu o ekivati promjene ako i sami ne sudjeluju u njima. Reagiraju i odmah na nepravilnosti, a ne da umjesto toga o ekuju da to rješava netko drugi, dok oni gun aju o tome uz kavu u ka i u jer se ne bi rado osobno zamjerili ni izložili. Stoga oni svojim odazivom na izbore i glasovanje zapravo šalju poruku politi arima o tome što je bilo u prethodne etiri godine ili više i što o ekuju u narednom mandatnom razdoblju. U tom našoj nevoljkosti da se drugima zamjerimo i pri

Me imurci e se i na ove izbore odazvati u velikom broju Anketa “Pod vurom”

Ako je suditi po ovotjednom raspoloženju naših sugra ana, Me imurci e na izbore iza i u velikom broju.

Dimitar Kadijev, akovec – Na izbore svakako izlazim! Ne samo ja, cijela moja obitelj izlazi na svake izbore. Ja sam imao vremena nekoliko godina da o tome razmislim, i pratio sam rezultate postoje e vlasti, ali i oporbe. Sada je kod mene potpuno iskristalizirano za koga u glasovati. Promidžbena kampanja nije na to utjecala, samo rezultati rada i moje osobno uvjerenje.

Glasovanje je, složni su, njihova gra anska dužnost, a svoje su odluke uglavnom ve donijeli. Predizborna

kampanja, reklamni spotovi i plakati smatraju, ne e biti presudni. Odluku o tome za koga e glasovati, donose na

Ratko Baranaši , akovec – Izlazim na izbore, naravno. Glasovat u za svoga favorita, ve znam i za koga, tako da predizborne kampanje baš i ne utje u na moje mišljenje. Politi arima je svakako teško vjerovati, ali moramo, drugi izbor baš i nemamo, nekoga moramo izabrati. Agneza Škvorc, akovec – Do sada nisam propuštala ni jedne izbore, pa ne u ni ove. Još, doduše, nisam odlu ila za koga u glasovati, ali kampanja na to za sada nimalo ne utje e. Do sada sam glas uvijek davala onima za koje sam mislila da e biti pošteni, a to se baš i nije takvim pokazalo. Politi arima, iskreno, baš i ne vjerujem, trebamo stru ne i poštene ljude, a to je ve teško procijeniti.

Marijan Ruži , akovec – Na izbore sto posto izlazim, smatram to svojom obavezom i gra anskom dužnoš u. Svoju odluku za koga u i zbog ega glasovati ve sam donio, tako da me reklame baš i ne diraju previše. Politi arima je danas teško vjerovati. Na izbore idemo, ali sumnjam da e nam oni donijeti promjenu na bolje.

temelju dosadašnjih rezultata i u dužem vremenskom periodu. Barem tako misli ve ina anketiranih ove subote na aJelena Sobo an - Tkal ec, akovec – Glasovat u, de initivno, otkad imam pravo glasovanja izlazim na izbore, to je, uostalom, moja gra anska dužnost. Predizborne kampanje ne mogu utjecati na mene, mišljenje se stvara na temelju nekih osnovnih stavova i kroz duži vremenski period, u zadnja dva tjedna to sigurno ne e preokrenuti nekakva reklama. Politi arima ni ja ne vjerujem, ne vidim ni jedno novo lice koje bi se nametnulo. Možda to dožive moja djeca, ali garnitura se sigurno ne e promijeniti da bi meni sada dugoro no bilo bolje.

kove koj subotnjoj špici koja je bila u znaku predizborne kampanje. (bš)

Tomislav Filipovi , Belica – Na izbore ina e izlazim, ali ove godine ipak ne u. Nitko nije ponudio nikakav program, zato. Predizborne kampanje ni najmanje ne mogu utjecati na moje mišljenje, šteta je novca potrošenog na to, bolje bi bilo da su ga dali u neke druge svrhe. Politi ari nisu ni bolji ni lošiji od nas ostalih, možda europskih politi ara. To je kapitalizam koji smo željeli, sad smo ga i dobili. (foto: Zlatko Vrzan)

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PARLAMENTARNI IZBORI državaju se predstoje u nedjelju 4. prosinca

ske promjene dare? gledati atalisti ki. Ništa nije stati no. Uvijek je pravo vrijeme za promjene, i to promjene u pravom smislu, da sami po nemo gospodariti svojim resursima kojima raspolažemo. Mnogo smo toga nau ili. Znamo proizvoditi i izvoziti, misliti, obrazovaniji smo. Znamo tu em znanju nadodati svoje. Ono što politika treba u initi je pokrenuti vjeru u sve nas i stvarala ki duh. U svakom razdoblju neka je zemlja zvijezda - sjaji. Sada je to Švedska. Kažu da je tajna njezina uspjeha što je kriza ne krzma u tome što je držala ravnotežu izme u bankarskog i realnog sektora. Što tamo vlada uvjerenje da prevelike razlike me u ljudima udaljavaju jedne od drugih. Eto, nema velikih tajni, samo treba imati volju i mo Birališta provesti ih. otvorena od 7 do I na kraju, u nedjelju 19 sati 4. prosinca na svojem Kao i prilikom dosadašnjih izbora, bira kom mjestu izbirališta e biti u nedjelju 4. prosinca borni listi u ruke i od otvorena od 7 do 19 sati. Ako niste sigurni 1. do 31. liste III. izborgdje glasovati, provjerite to ranije, kako ne bi ne jedinice razmislite imali komplikacija na dan izbora kada želite tko zaslužuje vaše riješiti svoju gra ansku dužnost. Po prvi put, povjerenje i ima snage kako je najavio DIP, izborni rezultati bit za temeljite društvene e dostupni gotovo pa u cijelosti za promjene. javnost i medije ve u 21 sat u nedjelju nave er. (dz) tom okre emo glavu sjajno Izborno je podru je za lov u mutnom popovjerenstvo MŽ-a svima onima koji se usude duzetnika i država, a bez iskoristiti našu nevoljkost i ikakve svoje odgovornosti odlu ilo objaviti plašljivost. za posljedice. A taj mo ni listu bira kih Prema tome, onako kao sektor sada e, spašavaju i mjesta u samo emo idu e nedjelje glasova- svoje interese, nezadovoljti tako e biti iskrojena nova nike isporu iti politi arima jednom mediju vlast. Svaka iskusna kroja ica pred vrata. Koristimo ovu priliku zna da odijelo nije gotovo kad Vladaju oj e garnituri kako bi se ispri ali itateljije skrojeno. upravo taj sektor biti ja i opoma Me imurskih novina jer nent od bilo kojega politi nisu imali dostupan popis Novu vlast, bez obzira kog suparnika. Štoviše, traži birališnih mjesta u Me imurkoja bila, eka puno se vlast i oporba kao zeko u skoj županiji. Naime, lokalno posla zimskoj no i svoju majku, izborno povjerenstvo Me iPuno je posla na šivanju i kako bi se zajedni ki suprotmurske županije odlu ilo je njegovu dovršetku. Gra ani, stavili mogu em tsunamiju paušalno, na svoju ruku, da u baš poput dobre švelje, mogu dužni ke krize koja bi mogla samo jednom mediju objavi utjecati na to da iz skrojene na površinu nanijeti cijelu naisti popis. Kao opravdanje navlasti na izborima ispadne plavinu o ajnika, socijalnih veli su “rezanje troškova“, iako smo ponudili cijenu objave dobro švelo. Kontroling, po- problema, previranja i nemikoja je daleko ispod tržišne, su ujem ovu rije iz poduzet- ra. No, uvijek iza previranja, samo kako bi svi gra ani ništva, mo na je stvar ako se kao iz nevremena, dolazi i imali ravnopravnu mogu svakodnevno primjenjuje. Od smiraj. nosti uvida u bira ka mjesta politi ara zahtijevajmo da priNa stanje se ne smije u našoj županiji. je svega uvedu besprijekorno Na žalost, lokalno izborgledati fatalisti ki ponašaju. Time e biti uzor, a no povjerenstvo o ito nije ne predmet ismijavanja i izruTrebamo skupiti svu pabilo u stanju izboriti se ni za givanja. met koju imamo kako bismo, osnovna financijska sredstva Na po etku demokracije i da para raziramo po etak od DIP-a u slu aju dostupnozbog svekolike politi ke nezre- devedesetih, bili svoj na svosti osnovnih podataka za losti propustili smo povijesnu me, kad smo ve ostali bez sve bira e, a ne samo za neke. priliku da stvorimo državu o hrvatske lisnice u hrvatskom (dz) kakvoj smo sanjali. Ono što džepu. No, ne treba na stanje

2011.

Aktualno

U NEDJELJU 4.12.2011. VAŠ GLAS ODLU UJE O PROMJENAMA!

nam se doga alo u protekla dva desetlje a više je nalikovalo na razo aranje nego ostvarenje sna. Nakon što smo vidjeli što smo sebi u inili, otvaraju nam se nova povijesna vrata za ulazak u novo razdoblje. Teško mi je potpisati bjanko mjenicu, koliko su budu e elite toga svjesne i na to spremne? Koliko e oni koji budu držali glavne poluge vlasti dozvoljavati svojim mangupima da opet proigraju naše povjerenje? Politi ari e imati još jednu tešku zada u. Ma kako bili mo ni u o ima svojih gra ana, nemo ni su pred mo i financijskog sektora koji se nadigao iznad politike, pa ak i cijelih država, spretno pletu i mreže zaduženja oko gra ana,

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI – HNS ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR – IDS HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU Nositelj liste: RADIMIR A I

Aktualno

2011.

Drage Me imurke, dragi Me imurci! U nedjelju 4. prosinca u Hrvatskoj se održavaju parlamentarni izbori. To je trenutak kada Vi odlu ujete u kojem e smjeru Hrvatska i i. U proteklu 21 godinu naše samostalnosti, Hrvatska je pretvorena u zemlju u kojoj je ljudsko dostojanstvo, pravo na rad, redovita pla a, mirovine i poštenje onih koji odlu uju o Vašim sudbinama postalo rijetka iznimka umjesto pravila. Rezultat takve politike je rekordan vanjski dug, nelikvidnost, broj nezaposlenih. Korupcijske afere teške su na desetke milijardi kuna. Od tih novaca, a ve im dijelom to su Vaši novci, moglo se izgraditi na desetke vrti a, škola, sportskih dvorana. Moglo se izgraditi na stotine kilometara cesta, javne rasvjete, otvoriti na tisu e radnih mjesta. Ovo je trenutak da takvoj politici jednom zauvijek kažemo – DOSTA. Kukuriku koalicija nudi novu nadu, novo bu enje i druk iju Hrvatsku. Nudimo Vam Hrvatsku jednakih šansi, novih vrijednosti i poštenja. Posljednjih mjeseci, a posebno u ovoj predizbornoj kampanji, ponovno ste svjedoci lažnih obe anja, prividnog obra una s korupcijom, osobnih napada i uvreda onih koji su Vas doveli u stanje u kojem se svi mi nalazimo.

U politici i životu jedini i osnovni kriterij bio mi je da sve što radim bude mjerljivo. Oduvijek sam težio rezultatima i konkretnom uspjehu, a ne demagogiji. Vjerujem da sam dio svoje politike i odnosa prema Me imurju pokazao u vrijeme kad sam obavljao dužnost ministra graditeljstva u Vladi Ivice Ra ana. Zajedno smo izgradili ceste, škole i dvorane. U Štrigovi, Šenkovcu, Podturnu, Orehovici, akovcu. Nije bilo ni najmanjeg mjesta u Me imurju koje nisam osobno posjetio. Ponosim se brojnim prijateljima i suradnicima koje imam u Me imurju. Upravo zato sam uvjeren da je to garancija s kojom ista obraza mogu od Vas tražiti podršku da budem dio stvaranja druk ije Hrvatske. Više nego ikad potrebne su nam promjene. Ali doista promjene. I svjestan sam da Vam mnogi kroz politi ke parole i nude promjene. Razlika je samo u tome tko te promjene doista može ostvariti. Jesu li to oni koji su u 21 godinu postojanja Hrvatske ak 17 godina imali priliku ostvariti te promjene? Jesu li to oni koji su itekako glasni u kritiziranju za saborskom govornicom, a osim toga nema ništa konkretnog? Promjene su važne zbog Hrvatske, zbog Vas, zbog Vašega ljudskog dostojanstva. Promjene su važne jer Hrvatska to zaslužuje i naša je obveza budu-

Srda no, Vaš Radimir a i

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

PARLAMENTARNI IZBORI

Dragi i poštovani žitelji grada Preloga!

im generacijama ostaviti modernu, ure enu i poštenu Hrvatsku. U nedjelju 4. prosinca iza ite na izbore, zaokružite listu SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a na broju 26. i budite dio promjena. Promjene se doga aju Vašom podrškom na izborima kojom stvarate stabilnu parlamentarnu ve inu, a upravo nam je ona potrebna kako ne bismo bili ucjenjivani od strane tzv. nezavisnih lista i politi kih trgovaca koji e u Saboru imati tek nekoliko zastupnika. S takvom ve inom formiramo izvršnu vlast s ljudima koji znaju, mogu i žele operativno realizirati te promjene. Zahvaljujem Vam na dosadašnjoj podršci, vjeruju i kako u Vam imati prilike i nadalje dokazivati veliko prijateljstvo s Me imurjem, ovaj put s pozicije zamjenika predsjednika hrvatske Vlade. I to nije demagogija, jer sam vjerojatno jedini predsjednik parlamentarne stranke koji je s Vama u Me imurju sve vrijeme, a ne samo u predizbornoj kampanji. Me imurje zaslužuje i treba druk iji odnos državne vlasti i dokazat u da Hrvatska nije i ne e biti samo do Drave, ve da izme u rijeka Drave i Mure postoji instinski “horvatski cvetnjak“, ije emo potencijale znati itekako iskoristiti.

Uo i parlamentarnih izbora, koji e se održati u nedjelju 4. prosinca 2011. godine, želio bih Vam prije svega zahvaliti na podršci koju ste mi ukazali na dosadašnjim izborima za gradona elnika grada Preloga. Naš grad ima bogatu povijest i tradiciju, ali ima ono najvrjednije, gra ane koji svojim djelovanjem, radom i ponašanjem oplemenjuju njegov kulturni,

Gradi po mjeri i ugodan za življenje. Kao gradona elnik grada Preloga uvijek sam se trudio svim gra anima ponuditi novu i druga iju gradsku politiku, neoptere enu i s pogledom u budu nost, politiku odgovornosti i, iznad svega, uvažavanja svih u gradu Prelogu. A uspješna gradska vlast je ona koja ima jasne ciljeve usmjerene na zadovoljavanje i rješavanje potreba gra ana. Ponosan sam na naše zajedni ke uspjehe kojima razv ijamo našu sredi n u , ponosan sam i na i z a br a no vodstvo grada koje ima dovoljno snage, znanja i entuzijazma da se uhvati u koštac sa svim problemima. U ovom trenutku najve i problem našega ukupnog društva je zapošljavanje. Najbolnije je to što do posla teško dolaze mahom mladi i visoko školovani gra ani. Nažalost, ima stvari koje su u nadležnosti i rješavanju drugih razina vlasti.

26 sportski i ukupni javni život. Kad govorim o Prelogu, onda mislim i na sva mjesta koja su u njegovom ustroju. Danas je Prelog ist i uredan grad s razvijenim gospodarstvom, obrazovnim, zdravstvenim i institucijama državne, regionalne i lokalne vlasti.

Srda no, Dragutin Glavina Vaš gradona elnik

Posebno države i njene gospodarske i ukupne politike. H r v at sk a n a r od n a stranka predložila me za zastupnika u hrvatski Sabor. Ukazano povjerenje želim opravdati na najbolji mogu i na in. Želim dati svoj doprinos kao saborski zastupnik, najmanje onoliko koliko sam to inio na funkciji Vašeg gradona elnika. Smatram da obnašanjem funkcije saborskog zastupnika i gradona elnika mogu biti garancija da se još više projekata vezanih uz razvoj grada Preloga podrži u javnim prora unima Republike Hrvatske. Kao saborski zastupnik, najviše od svega, želim pomo i našem Me imurju i našem Prelogu. Smatram da Prelog zaslužuje svog predstavnika u hrvatskom Saboru. Stoga u nedjelju 4. prosinca iza ite na birališta i zaokružite broj 26. listu Socijaldemokratske partije (SDP), Hrvatske narodne stranke (HNS), Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i Istarskog demokratskog sabora (IDS), iji je nositelj Radimir a i . Time podržavate i moju kandidaturu za saborskog zastupnika.

PROMO

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PARLAMENTARNI IZBORI

2011.

Aktualno

HRVATSKA OBRTNI KA komora

Sedam obrtni kih zahtjeva budu oj vlasti

Ivan Martan, predsjednik HDSS-a

Na izbornoj listi zaokružite broj

KUKURIKU koalicija održala niz skupova diljem Me imurja

Radimir a i poru io: Samo zajedništvom možemo izvu i kola iz blata Predsjednik HNS-a i nositelj liste Kukuriku koalicije za III. izbornu jedinicu Radimir a i te kandidati s liste Nadica Jelaš (SDP), Mario Mohari (SDP) i Dragutin Glavina (HNS) održali su u Šenkovcu konferenciju za novinare. - Kroz komunikaciju koju imamo s gra anima, kazao je Radimir a i , rekao bih da se u zraku snažno osje aju dvije emocije. Jedna je strah od budu nosti, zbog injenice da Hrvatska u ovom trenutku nije u dobrom stanju i da je osim vremena rata ovo najdublja kriza. S druge pak strane, posebno ovdje u Me imurju, imamo nadu, optimizam i povjerenje koje ljudi žele dati upravo ovoj politi koj poziciji i ja sam sasvim siguran da emo mi to povjerenje i dobiti. Ono na što želim i moram upozoriti je to da još ništa nije gotovo. Ako dobijemo vlast koja nema snagu i ve inu u Saboru i koja e biti ucijenjena malim rubnim strankama koje obe avaju svašta, unaprijed znaju i da ne e biti odgovorni za vlast, tada je pitanje ho emo li imati snage da izvu emo kola iz blata. Opasnost koja ovog trenutka realno pred nama postoji je neodgovornost. No, to je u ovom kraju zapravo zadnje, jer, ako je itko odgovoran i racionalan, to su upravo Me imurci i to nije demagogija i podilaženje ve jednostavno injenice, istaknuo je a i . Prema strana kom dogovoru, a i evim odlaskom u Vladu njegovo mjesto u Saboru trebao bi zauzeti gradona elnik Preloga Dragutin Glavina, koji je tako er kazao da ovi izbori nose jednu veliku odgovornost za one koji e biti izabrani i za njihovu politiku. Kukuriku koalicija (SDP-HNSHSU-IDS) stigla je i u kotoripski Dom kulture kako bi predstavila Program 21 i me imurske kandi-

date za Sabor u III. izbornoj jedinici. Na strana kom skupu, kojemu su doma ini bili na elnik Kotoribe Ljubomir Grgec (SDP) i predsjednici op inskih organizacija Dobriša Zvošec (SDP) i Nenad Ujlaki (HNS), bilo je rije i o njihovom programu i o ekivanjima na predstoje im izborima.

Povijesni izbori za novi dan i novo bu enje Pozdravljaju i okupljene, kotoripski na elnik Ljubomir Grgec naglasio je kako je vidljivo prema kapitalnim investicijama da vlast u Kotoribi dobro radi. Vladaju ima je poru io da prestanu kriminal proglašavati aferama. Afera može biti ljubavna, a kriminal i kra a sasvim su nešto drugo i ne mogu biti afera, rekao je Grgec. Nositelj liste za III. izbornu jedinicu je Radimir a i (HNS), a na tre em mjestu nalazi se Me imurka i dosadašnja saborska zastupnica iz redova SDP-a Nadica Jelaš. Ona je govorila o Planu 21 koji se temelji na rastu gospodarstva i otvaranju radnih mjesta. Rekla je kako je vrijeme da HDZ ode u istilište, a Hrvatsku preuzmu stru ni, energi ni i odgovorni ljudi koji je mogu povesti u pravom smjeru. Istaknula je tešku situaciju umirovljenika, ali i mladih ljudi s diplomama koji nemaju posao. Na elnik Gori ana Mario Mohari (SDP) na osmom je mjestu Kukuriku koalicije. Istaknuo je kako Plan 21 visoko rangira regionalnu politiku, predvi a ustroj pet regija i donosi toliko o ekivanu decentralizaciju. Mohari je poru io kako su ovi izbori povijesni trenutak kada e se saznati pada li država u bankrot ili dolazi novi dan i novo bu enje s Kukuriku koalicijom. (so i alf)

Kako bi se obrtništvo oporavilo i bilo spremno za konkurenciju na zahtjevnom EU tržištu, potrebno je riješi goru e probleme s kojima se susre u obrtnici, od kojih su neki za njih nepremos vi. To je problem nepla anja, koji vodi u neizbježnu nelikvidnost, preveliki troškovi poslovanja, visoki porezi, nepravedan status u odnosu na trgova ka društva, jer, za razliku od njih, obrtnici jam e svom svojom imovinom. Za budu u novu vlast koncipirali su sedam zahtjeva, a od politi kih stranaka traže da se o ituju o tome prije izbora, a zahtjevi riješe, ma koja god poli ka opcija pobijedila na izborima. Zbog toga obrtnici traže: uvo enje financijske discipline na tržištu, ja anje obrazovanja kroz prilike za nastavak obrazovanja, promicanje cjeloživotnog obrazovanja i osnivanje zaklade za stipendiranje u enika za deficitarna zanimanja, kao i u vrš ivanje javnih ovlasti Hrvatske obrtni ke komore u toj oblasti. Tre i zahtjev je jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, zatim sudjelovanje obrtnika u oblikovanju gospodarske politike, pove anje konkurentnosti obrtništva, fleksibilnost u korištenju radne snage kroz sklapanje ugovora o privremenimipovremenimposlovima, uz dosljednu zaštitu prava radnika, što bi, prema njihovu mišljenju, smanjilo rad na crno. I na kraju traže ponovno osnivanje Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva. (BMO)

SINDIKAT METALACA HRVATSKE – INDUSTRIJSKI SINDIKAT budu oj Vladi uputio niz zahtjeva

Za koje se to no radnike boji Dragi evi ? - Na predstoje im izborima birajte one koji e ispuniti naše zahtjeve, poru io je na konferenciji za novinare u akovcu predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata Vedran Dragi evi , predstavljaju i letak koji ovih dana sindikat dijeli svojim lanovima, njih oko 20.000, ali i poli kim strankama. Letak sadrži sljede e sindikalne zahtjeve: o uvanje i razvoj industrije u Hrvatskoj, otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenos , smanjenje troškova državne uprave, za m da se Zakon o radu ne mijenja isklju ivo na štetu radnika, osnivanje radnih sudova i ubrzavanje procesa radnih sporova, u inkovito i svakom gra aninu dostupno javno zdravstvo, pla e i mirovine od kojih e se mo i živje te pove anje standarda radnika. Dragi evi je ukazao na izuzetno teško stanje u hrvatskoj industriji te kazao kako bez njenog oporavka izlaska iz krize ne može bi . Upravo stoga budu a Vlada mora ispuniti sindikalne zahtjeve. U suprotnom, za kraj mjeseca sije nja Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat, koji u našoj regiji broji oko 3 tisu e lanova, najavljuje mogu nost generalnog štrajka. Živi bili pa vidjeli tko bi u manje od dva mjeseca mogao riješi godinama gomilane probleme, iako, kad su u pitanju me imurski metalci, oni su ipak u puno boljem položaju od mnogih drugih branši i bilježe u posljednje vrijeme odli ne rezultate. Na koje “metalce“ to no misli Dragi evi , dalo bi se raspravlja , ali, ako su u pitanju one industrijske grane poput brodogradnje koje ne mogu bez državnih subvencija, onda u Me imurju sigurno ne e dobi podršku. (V. Kelkedi)

Dobro razmislite!

Radi se o Hrvatskoj Osiguravamo bolju budu nost mladima. — U izgradnju hrvatskih sveu ilišta zbog prilagodbe bolonjskom procesu uloženo je više od 3,5 milijarde kuna, a sustavnom provedbom cjeloživotnog u enja na svim obrazovnim razinama ostvarit emo preduvjet za postizanje stru noga, prilagodljivoga i visokomotiviranoga ljudskog potencijala. — Olakšicama emo omogu iti mladima koji prvi put nalaze posao da se lakše zaposle. — Najpovoljnijim stambenim kreditima omogu ili smo brojnim mladim obiteljima kupnju vlastitog doma. — Ukinuli smo ograni enja na rodiljne naknade, ime smo omogu ili punu pla u zaposlenim rodiljama do šestoga mjeseca života djeteta.

Želite li vlast koja daje nejasna obe anja ili vodstvo koje konkretnim mjerama omogu uje bolju budu nost? Pokrenuli smo borbu protiv korupcije. — U mandatu Vlade predsjednice Kosor pokrenuta je borba protiv korupcije i osigurana je neovisnost pri istragama protiv svih vrsta kriminala. — Proveli smo proces depolitizacije i profesionalizacije državne uprave. Rukovode a radna mjesta u državnoj upravi popunjavaju se isklju ivo javnim natje ajima. — Uspostavljen je zakonodavni okvir i snažne neovisne institucije koje kontroliraju i u inkovito suzbijaju korupciju. — Podigli smo razinu javne svijesti o štetnosti korupcije i važnosti transparentnoga poslovanja tijela državne vlasti.

Želite li vlast koja djeluje prema politi kom klju u ili nastavak borbe protiv korupcije koja ne e poštedjeti nikoga? Osigurali smo Hrvatskoj europsku budu nost. — Kada je trebalo deblokirati pregovore i osigurati europsku budu nost, pokazali smo politi ku mudrost i odlu nost. — Uspješno smo završili pregovore za pristupanje Europskoj uniji te tijekom prve dvije godine lanstva Hrvatsku o ekuje više od 3 milijarde eura iz razli itih programa Europske unije. — Posebno smo skrbili o poljoprivrednicima, kojima smo osigurali poticaje iz europskih fondova vrijedne ak 6 milijardi kuna.

Želite li vlast bez stava, koja se nikomu ne želi zamjeriti ili odlu no vodstvo koje Hrvatsku ponosno vodi u Europu? Želite li vlast koja priziva MMF i strane revizorske ku e da umjesto njih upravljaju Hrvatskom ili želite i dalje imati sigurna radna mjesta i primanja? Želite li vlast koja e pola mandata potrošiti na podjelu fotelja ili nastavak reformi i rast gospodarstva?

DRAGOSLAVEC SELO

Potpredsjednik Vlade Domagoj Miloševi otvorio novu cestu Potpredsjednik hrvatske Vlade i 2. na izbornoj listi HDZ-a u III. izbornoj jedinici Domagoj Miloševi u subotu je u Dragoslavec Selu otvorio novoure enu prometnicu vrijednu 300 tisu a kuna. Cesta je inancirana iz programa EIB 2 i vrlo je zna ajna za žitelje ovog naselja u op ini Gornji Mihaljevec. Miloševi je okupljenim gra anima i uzvanicima rekao kako je država u ure enje i izgradnju prometnica samo na podru ju op ine Gornji Mihaljevec ove godine investirala preko 2 milijuna kuna. - Na podru ju Me imurske županije pak je Vlada uložila preko 1,1 milijardu kuna. Povjere li gra ani HDZ-u da oformi novu

Vladu, obe ajem da emo u razvoj Me imurja uložiti još više novca, jer ovdašnji ljudi to zaslužuju, naglasio je Domagoj Miloševi . Sve anosti otvorenja nazo ili su elni ljudi HDZ-a ŽO-a Me i-

murske županije te Sun ana Glavak, HDZ-ova saborska zastupnica. Miloševi je sa suradnicima i kolegama obišao i op ine Selnica i Sveti Martin na Muri. (sm)

Aktualno

HSLS

2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PARLAMENTARNI IZBORI

ZAŠTO DATI GLAS HSLS-u?

Za razliku od drugih, ne nudimo obe anja, ve rješenja - HSLS-ov program za predstoje e parlamentarne izbore temeljen je na zbilji i HSLS ne želi prodavati ukrasnu vrpcu, a nakon toga ponuditi sadržaj koji je bitno druga iji, ako ne i sasvim suprotan. To je pristup koji poštuje gra ane, a ne da ih obmanjuje, kazao je predsjednik županijskog vije a HSLS-a Josip Grivec kad govori o predizbornom programu. Gospodarski program HSLS-a nudi rješenja kroz rezove, koji su neizostavni i nužni. Naime, suo enje s ozbiljnoš u situacije prvi je korak prema rješenju i temelju bolje, pravednije i bogatije Hrvatske. - Želimo, rekao je Grivec, jednake uvjete 'od Dubrovnika do Me imurja'. Novac ne smije biti sklon samo 'jugu', gdje su brodogradilišta, dok se 'sjever', gdje se i te kako radi, zanemaruje. Na listi HSLSa su sposobni, kvalitetni i odgovorni ljudi. Nositelj liste u III. izbornoj jedinici je Darinko Kosor, a prvi na listi gradona elnik

Varaždinskih Toplica Dragutin Kranj ec. Iz Me imurske županije tre i na listi je Josip Grivec, na elnik Donjeg Vidovca, te Franjo Makovec, na elnik op ine Sveti Martin na Muri, i Renato Slavi ek, predsjednik akove kog HSLS-a. Na listi HSLS-a su ljudi koji ovdje žive, rade i stvaraju te koji žele boljitak ovom kraju, za razliku od nekih koji se u našem kraju pojavljuju samo za vrijeme izbora i obe avaju svašta, a poslije izbora ih nema, kaže Grivec. Hrvatska socijalno - liberalna stranka, prva politi ka stranka osnovana u osvit nove hrvatske države, u ovih je 22 godina proživljavala brojne uspone i padove, traže i ali i našavši svoje mjesto na hrvatskoj politi koj pozornici. U HSLS-u vjeruju da e tako biti i na ovim izborima. Darinko Kosor u akovec na predizborno predstavljanje dolazi u utorak, kada e biti prilike i za susrete s gra anima.

29. studenoga 2011.

Puno je razloga zašto treba podržati HSLS, a najvažniji su: 1. Naš je Program od neovisnih stru njaka ocijenjen najboljim. Napravljen je na temelju zbilje, a suo enje s ozbiljnoš u situacije prvi je korak prema rješenju i temelju bolje, pravednije i bogatije Hrvatske, boljem životu svih nas. Mi nudimo sadržaj, a ne ukrasnu vrpcu, ne prazna obe anja. 2. Promocija srednjeg sloja, promocija malog i srednjeg poduzetništva te obrtništva garancija je napretka, bržeg izlaženja iz krize i pove anja zaposlenosti. 3. Dostojanstvo rada i zadovoljan radnik temelj je napretka. Pravednijom poreznom politikom pove ati emo najniže pla e, naši vrijedni ljudi, naši Me imurci to itekako zaslužuju. 4. Žurna decentralizacija je nužnost i sigurno je jedan od zna ajnih poluga bržeg, kvalitetnijeg i pravednijeg razvoja cijele Hrvatske. Sve službe, sve usluge treba približiti što je više mogu e gra aninu. 5. HSLS u ovoj izbornoj jedinici ima vrijedne i kvalitetne ljude, ljude dokazane u rješavanju bitnih, životnih(stvarnih) problema, ljude koji žive tu, sa svojim gra anima, višestrukim biranjem provjerene, pa i one koji su dobili povjerenje gra ana po pet puta. Iz tih i još mnogih razloga

Josip Grivec, predsjednik HSLS-a Me imurja

ZA SVE KOJI MISLE DRUGA IJE-LISTA BROJ 15 I NOSITELJ DARINKO KOSOR!

PREDIZBORNE AKTIVNOSTI STRANAKA I STRANA KIH LISTA U ME IMURJU LJUBO JUR I , nositelj liste Blok umirovljenici zajedno, Primorsko - goranski savez i Hrvatska radni ka stranka

Sve podrediti doma oj proizvodnji i zapošljavanju - Temeljna politika je politika pove anja doma e proizvodnje i svi instrumenti i sve investicije moraju biti usmjerene prema proizvodnji, istaknuo je na predstavljanju svog programa u akovcu prof. dr. sc. Ljubo Jur i , nositelj liste Blok umirovljenici zajedno, Primorsko - goranski savez i Hrvatska radni ka stranka. - Odlu ili smo iza i na izbore zato što ne vidimo ni u jednoj politi koj opciji, posebno velikim politi kim opcijama, rješenje hrvatskih problema ni hrvatskih ciljeva. Potrebno je promijeniti pristup radu, životu i politici u Hrvatskoj radi pokretanja procesa koji e zaustaviti stagnaciju i dovesti Hrvatsku do zdravog i

Ljubo Jur i s kandidatima s liste u našoj izbornoj jedinci: prof. dr. sc. Nedjeljkom Štefani em, Živkom Miševi em i Andrejom Bogdan održivog razvitka. Zbog toga je prvi prioritet naše politike otvaranje radnih mjesta, istaknuo je Jur i . – Zato u našem programu na prvo mjesto dolazi industrij-

ska politika, a ona daje odgovor na pitanje što raditi, što proizvoditi i kako proizvoditi. A sve ostale politike onda se uskla uju s tom politikom. Jur i je na dru-

go mjesto smjestio regionalnu, budu i da se svaka proizvodnja odvija u nekoj regiji Hrvatske. Tako se u svakoj regiji moraju stvoriti uvjeti za tu proizvodnju, pri emu najviše nedostaje obrazovna struktura koja bi mlade trebala nau iti kako ovladati tehnologijama uz pomo kojih se mogu e ikasno iskoristiti hrvatski resursi. Nabrojio je i druge prioritete i mjere koje bi poduzeo zajedno sa suradnicima ukoliko bude osvojio simpatije bira a i sudjelovao u vlasti. U akovcu je Jur i predstavio i me imurske kandidate sa svoje liste, me u kojima su ak dva poznata psihijatra: Živko Miševi i Andreja Bogdan. (BMO)

HRAST

Za pravednu pla u i slobodne nedjelje Na svojoj konferenciji za medije u akovcu kandidati Hrvatskog rasta HRAST za III. izbornu jedinicu govorili su o potrebi poštivanja dostojanstva svakog radnika kao ljudske osobe, te o važnosti pravedne pla e za uloženi rad. HRAST se izme u ostalog zalaže za smanjenje prekovremenog rada kroz poticaje za nova zapošljavanja, za ukidanje rada nedjeljom, jer nedjelja je

dan za obitelj, te za dodatnu zaštitu i bene icije za žene, majke i teže zapošljive osobe. Svoja vi enja i planove HRAST-a iznijeli su prof. Ladislav Il i , prof. ur ica Katanec, mag. Bruno Matotek, dipl. ing. Nikola Šopar i dipl. oec. Štefanija Damiš, koji se nalaze na izbornoj listi, koji redom isti u da je život neprocjenljiva vrijednost od za e a do smrti. (sm)

HRVATSKA STRANKA prava

KOALICIJA H SP i HSP dr. Ante Star evi

Predstavljen izborni program “Ružinih sedam”

O ekuju prolaz u III. izbornoj jedinici

Koalicija H SP i HSP dr. Ante Star evi predstavila je u petak svoj izborni program i kandidate za III. izbornu jedinicu, o emu je govorio Goran Roha ek, prvi na listi i predsjednik H SPa Me imurske županije. Na koalicijskoj listi je osam branitelja, a sve su doma i ljudi koji tu žive i rade, kao i poduzetnici. Govore i o programu, Goran Roha ek istaknuo je sedam to aka za koje se zalaže koalicija nazvana “Ružinih sedam”, prema nositeljici Ruži Tomaši . Koalicija traži prekid procesa približavanja Europskoj uniji

Hrvatska stranka prava svoje kandidate za III. izbornu jedinicu predstavila je na konferenciji za medije u etvrtak u hotelu “Park“ u akovcu. Sjednicu je otvorio Marko Krešimir Artukovi kao drugi na listi Hrvatske stranke prava. U kratkom govoru predstavio je kandidate s liste i objasnio smjernice programa HSP-a za III. izbornu jedinicu, kao i za državnu razinu po pitanju Europske unije, gospodarstva te op enitih problema koji se ti u svih gra ana Republike Hrvatske.

i proglašenje gospodarskog pojasa na moru, razvoj gospodarstva uz reformu poreznog sustava, smanjenje PDV-a, stimulaciju izvoza i zaštitu radni kih prava. Traži se i decentralizacija Hrvatske, jer je ona strogo centralizirana, a vidi se kamo je to dovelo i Hrvatsku, kao uostalom i Gr ku, koja je tako er strogo centralizirana. Zatim proglašenje nacionalne banke, jer imamo 35 banaka u Hrvatskoj, a sve one gospodare i ruše gospodarstvo. Koalicija se tako er zalaže za ulaganje u obrazovanje, od-

goj i znanost, na na in da se barem tri posto prora una daje za znanost. Smatra se da je Bolonja uništila tisu e prvostupnika koji sad ne mogu na i posao. Zaštitit e se prirodna bogatstva Hrvatske, primjerice, INA sada kontrolira oko 70 posto izvora vode, re eno je, a ona je u stranom vlasništvu. Provest e se i reforma javne uprave, previše je op ina, smatraju pravaši. U javnoj upravi radi 10 posto radno sposobnih gra ana Hrvatske, što je previše, a njihove su pla e 40 posto više nego u privatnom sektoru. (JŠ)

Nikola Levani , povjerenik za mlade HSP-a Varaždinske županije i dopredsjednik gradske podružnice Grada Varaždina, pozvao je sve bira e koji do sad nisu izlazili na izbore neka to ovaj put svakako u ine jer su izbori 4. prosinca prekretnica u hrvatskoj povijesti. Giuliano ani , kao prvi na listi HSP-a u III. izbornoj jedinici, objasnio je zašto se kandidirao i izme u ostalog naglasio potrebu za promjenama nakon potrošene politi ke garniture koja je do sad vodila državu. - Ljudi više ne kopaju po kantama za plasti ne

boce, mnogi sad ve borave kraj kanti kako bi prvi ugrabili ba enu bocu!, rekao je. Na pitanje zašto se kandidirao baš u III. izbornoj jedinici, a ne recimo u Splitu, odgovorio je da su problemi ljudi jednaki u cijeloj Hrvatskoj, te da se on kao Hrvat i hrvatski pjeva rado odazvao na poziv mladih ljudi u HSP-u iz sjeverozapadne Hrvatske, kako bi potaknuo sve mlade ljude da iza u na izbore. HSP o ekuje prolaz u III. izbornoj jedinici, nakon odli nih rezultata dosadašnjih anketa, barem troje. (BMO)

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PARLAMENTARNI IZBORI

2011.

Aktualno

PROGRAMSKA SKUPŠTINA HSS-a Me imurske županije u Donjem Kraljevcu

JOSIP FRIŠ I : Ne damo šume i vode u koncesiju! U nedjelju je u restoranu “Stari krov” u Donjem Kraljevcu održana programska skupština HSS-a Me imurske županije, kojoj su nazo ili predstavnici stranke iz svih sredina. Uz doma ina Petra Nova kog, predsjednika ŽO-a HSS-a Me imurja, te regionalnog predsjednika HSS-a sjeverozapadne Hrvatske dr. sc. Zvonimira Sabatija, o programu stranke govorio je predsjednik stranke Josip Friš i , te uz ostalo rekao: - Ono što mi želimo jest ponajprije razvoj sela kako bi se smanjio pritisak na gradove i novo zapošljavanje na selu, pogotovo mladih koji su ugroženi, a bez njih nema budu nosti. Jednako

Sad mnogi govore kako e, pravcu. Ono na emu mi insistitako mnogi radnici ne primaju pla u, pa treba uvesti regulati- kad do u na vlast, uspostaviti ramo jest daljnje ja anje oblasti vu da se pla e moraju ispla ivati novi proces industrijalizacije. Mi malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj selja koj stranici u to i stvaranje novih poduzetni kih prioritetno. Druga to ka našeg programa ne vjerujemo, jer se svijet tako ne zona, stvoreno ih je preko 320 je briga o ravnomjernom razvo- razvija, svijet i Europa idu u dru- u Hrvatskoj i u njima radi oko 700.000 gra ana. Sigurno je da ju Hrvatske. Podaci govore da su g o m to moramo raditi i dalje. pojedini krajevi Hrvatske i pet Josip Friš i , Kad je rije o proizvodnji puta manje razvijeni u odnosu hrane, formirano je 190.000 na neke druge, pa planiramo predsjednik HSS-a: obiteljskih gospodarstava. nastaviti ono što smo i do Sad mnogi govore kako e, kombinatski sustav sad radili kroz Ministarstvo kad do u na vlast, uspostaviti Stari je propao, a pred nama regionalnog razvoja, razvijati pojedine krajeve kroz ra- novi proces industrijalizacije. Mi su nova promišljanja u Hrvatskoj selja koj stranici u kako stvoriti snagu iz zvoj infrastrukture, razvoj vodoopskrbe i zaštitu voda, to ne vjerujemo, jer svijet se ta- tih 190.000 obiteljskih gospodarstava. To je moizgradnju škola, vrti a i dvorako ne razvija, svijet i Europa gu e kroz povezivanje i sjena. To je proces koji treba i dalje idu u drugom pravcu danjem za isti stol u Hrvatskoj nastaviti, a na to se nadovezuje i poljoprivrednoj komori i onih razvoj gospodarstva.

koji otkupljuju poljoprivredne proizvode, onih koji ih prera uju, jednako tako i onih koji hranu dalje plasiraju na tržište. Kad je rije o zaštiti okoliša, bili smo inicijatori da se u Hrvatsku ne može unositi genetski modi icirano sjeme. Svi mi znamo da bi možda u nekoliko godina takvo sjeme dalo nešto ve e prinose, no posve je upitno što poslije i što nakon toga. Uz zaštitu okoliša vezano je i naše opredjeljenje za šume i vode, koje treba sa uvati za budu e naraštaje. Nikako ne prihva amo ono što neki govore da bi šume i vode dali u koncesiju strancima. Ako se to da u koncesiju strancima, onda e nam se dogoditi ono što se ve dogodilo

u energetici kad je rije o INA-i, da sad netko drugi odlu uje o tome koja e biti cijena plina, koje e se nalazište eksploatirati i što se uva za neka bolja vremena, a onda smo opet mi svi skupa odgovorni kako zatvoriti energetsku bilancu. Upravo je energija klju ni faktor za razvoj svakoga pojedinog kraja. Kad ve govorimo o tome, onda je klju no stavljanje u funkciju obnovljivih izvora energije, radilo se tu o vodi, suncu ili biomasi koje smo tek po eli stavljati u funkciju. Tu Hrvatska ima znatan potencijal i šansu da postane energetski neovisna. Od ovih izbora o ekujem da ostanemo na istoj razini kao i na prošlim izborima. (J. Šimunko)

Aktualno

u Me imurju

GDQD

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽUC spreman za zimske uvjete

Gotovo 3,5 milijuna kuna za troškove zimske službe Županijska uprava za ceste planira utrošiti 3,3 milijuna kuna za troškove zimske službe. Prema dosadašnjim iskustvima, procijenili su da e se potrošiti 800 tona soli iz silosa, 300 tona industrijske soli, 10 kubika kamenog posipala, 100 komada dodatnih prometnih znakova, 10 metara snjegobrana, 800 komada signalnog

kolja i 10 tona hladnog asfalta. Gra evinske tvrtke “Tegra“ i “Pavlic asfalt-beton“ organizirani su tako da u zimskim uvjetima održavaju mjesta pripravnosti. U okviru priprema za zimsku službu, u ŽUC-u je održan radni sastanka s PU me imurskom, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, inspektorom

za ceste, Hrvatskim cestama, jedinicama lokalne uprave i samouprave te s ostalim javnim ustanovama na podru ju Me imurske županije zbog što kvalitetnije suradnje u vrijeme izvo enja radova na održavanju cesta u zimskim uvjetima. Op ine i gradovi imaju lokalnu zimsku službu za

svoje ceste, a valja znati da u op insku ingerenciju spadaju i sve pješa ke i biciklisti ke staze na svim cestama, kao i pješa ki prijelazi preko cesta. To drugim rije ima zna i da su op inski komunalci krivi ako pješa ki prijelaz preko županijske ceste nije o iš en zbog prolaska ralice. (BMO, JŠ)

Ljerka Cividini, v.d. ravnatelja Županijske uprave za ceste: Ocijenili smo da emo ovu godinu potrošiti 3,3 milijuna kuna za zimsku službu, sli no kao i ranijih godina

BANKROT Credo banke, koja je jednu od poslovnica imala i u Me imurju, u Gori anu

Štediše koje u banci imaju do 400.000 kn ne moraju brinuti PIŠE: DEJAN ZRNA Timovi Doma zdravlja u Gori anu

GORI AN DOBIVA drugi lije ni ki tim op e obiteljske medicine

Bolja lije ni ka skrb za sve mještane U subotu su uz prigodnu sve anost otvoreni dogra eni prostori objekta Doma zdravlja u Gori anu, ime je omogu en rad još jednoga lije ni kog tima. Ministarstvo zdravstva je rješenjem od 12. listopada utvrdilo da nova ambulanta op e obiteljske medicine može po eti s radom. Kako je prigodom otvorenja rekla glavna sestra Doma zdravlja akovec Irena Ma ari Tuksar, ve je osiguran lije ni ki tim koji dolazi u Gori an, a koji vodi doktorica Ksenija Vugrinec Kunštek. Na elnik op ine Mario Mohari zahvalio je na pomo i županu Ivici Perho u te bivšoj ravnateljici Doma zdravlja doktorici Nevenki Kr mar, kao i sadašnjem ravnatelju doktoru Branku Vr i u. Drugi lije ni ki tim Gori an dobiva nakon dva desetlje a nastojanja da se to pitanje riješi na dobrobit mještana. Župan Perho naglasio je da e mještani imati bolju lije ni ku skrb, te najavio da e hitna služba za donje Me imurje u Prelogu profunkcionirati s 1. sije njem idu e godine. Inve-

Irena Ma ari Tuksar, glavna sestra Doma zdravlja akovec: - Drugi lije ni ki tim dolazi u Gori an, još nedostaje ugovor s HZZO-om, a sve drugo je riješeno

sticija u objekt iznosila je oko 500.000 kuna, a potrebno je još potpisati ugovor s HZZO-om i drugi lije ni ki tim može po eti s radom. U zdravstvenoj ambulanti u Gori anu trenutno radi jedan tim op e obiteljske medicine i jedan stomatolog. U ambulanti Gori an danas rade: dr. Marija Gluhak, dr. Višnja Danilovi , sestre Zdenka Hranjec i Ljubica Slavi ek te sprema ica Biserka Krznar. (J. Šimunko)

Splitska Credo banka prva je banka kod nas od po etka krize koja je završila u bankrotu. Naime, Hrvatska narodna banka na izvanrednoj sjednici Savjeta oduzela je dozvolu za rad Credo banci, a istodobno je pokrenuta i njezina likvidacija. Banka je osnovana 1993. godine i ini samo 0,44 posto hrvatskog bankarstva. S obzirom na veli inu Credo banke, ne o ekuje se da e njezin bankrot imati važnije posljedice za sustav. Me utim, osobno za gra ane, ali i neke druge klijente, poput jedinica lokalne samouprave, kako pišu hrvatski mediji, bit e i onih koji e i te kako osjetiti bankrot ove banke. Credo banka je preko jedne manje poslovnice, koja je bila smještena u Gori anu, poslovala i u Me imurskoj županiji. S obzirom na to da je bila jedina u tom mjestu, imala je svoje klijente, ali nemamo informaciju postoje li oni koji e osjetiti posljedice ovog bankrota. Depoziti štediša u Credo banci iznose 465 milijuna kuna i, kako u svojem priop enju isti e HNB, osi-

gurani su kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i njihovi vlasnici njima e mo i nesmetano raspolagati. U HNB-u napominju da e isplata štednje po eti ve za nekoliko dana. U listopadu 2008. godine, kada je po ela kriza, država je podignula prag osigurane štednje sa 100 tisu a na 400 tisu a kuna, što zna i da e biti na gubitku oni koji imaju štednju ve u od 400 tisu a kuna. Credo banka ve nekoliko godina posluje s gubitkom. Izvanredni nadzor HNB-a još je u svibnju utvrdio da je Uprava u svojim izvješ ima prikazivala stanje bolje nego što je u stvarnosti bilo.

Viceguverner se “zaletio“ spominjanjem imena banaka koje se “prate“? Nakon što je HNB oduzeo dozvolu za rad Credo banci, viceguverner HNB-a Davor Holjevac HRT-u je otkrio kako su pod poja anim nadzorom središnje banke još etiri hrvatske banke: Banka Kovanica, Vaba banka, Karlova ka banka, Nava banka, ali u sasvim drugom kontekstu, što od njih zapravo zahtijeva središnja banka, a to je da se kod njih provode intenzivne mjere da se izvrši dokapitalizacija, odnosno da se pove a adekvatnost kapitala. Me utim, samo spominja-

nje banaka u bilo kakvom kontekstu “pra enja“ o ito je bila prenagla. Naime, njegovu izjavu dan kasnije dodatno su pojasnili iz HNB-a, koja se može svesti na to: “da održavanja stope adekvatnosti kapitala i situacija u ovim bankama nipošto nisu podudarna sa stanjem i razlozima koji su doveli do oduzimanja odobrenja za rad i pokretanja prisilne likvidacije splitske Credo banke“. O ito je i HNB procijenio da je viceguverner malo “istr ao pred rudo“ i “zaletio“ se u izjavi, jer izjava, kad se izuzme iz konteksta i ostanu samo imena banaka, može i te kako zvu ati zabrinjavaju e za sve klijente, ali i šire, posebice s obzirom na neka loša iskustva naših štediša kada su u pitanju neke banke koje su propale ‘90-ih godina. Takvo nešto nije potrebna ni jednoj banci, a kamoli onima “prozvanima“. Priop enjem se, koje objavljujemo u cijelosti, javnosti obratila i jedna od prozvane etiri banke VABA – Varaždinska banka, koja isti e da nema razloga za bilo kakvu zabrinutost klijenata banke, me utim, samo spominjanje banke u kontekstu itave pri e zasigurno nije nimalo ugodno za banku i njezin tržišni brend.

VABA D.D. BANKA POSLUJE stabilno i sukladno postavljenim ciljevima

Credo banka poseban je slu aj i ne može se povezivati s drugim hrvatskim bankama Nakon što je u utorak objavljena vijest vezano uz pokretanje procesa likvidacije Credo banke, na hrvatskom bankarskom tržištu došlo je do stvaranja nedoumica i brige za stabilnost štednih uloga, pa iz Vaba d.d. banke Varaždin poru uju: „Poslovanje Vaba d.d. banke Varaždin u potpunosti je stabilno,

odvija se sukladno svim zakonskim, podzakonskim i internim aktima, te sukladno postavljenim planovima i zacrtanim ciljevima Banke. Posljednje provedene redovne revizije Hrvatske narodne banke potvrdile su stabilnost i kvalitetu našeg poslovanja. S obzirom na usmjerenost Banke na kontinuirani razvoj i

namjeru daljnjeg strateškog pozicioniranja na tržištu kao snažne regionalne banke za inanciranje malih i srednjih poduzetnika, Banka je u procesu kapitalnog ja anja te je u pregovorima s renomiranim potencijalnim investitorima. Najbolji dokaz kvalitete našeg poslovanja naši su zadovoljni kli-

škole. I kre e dalje. Tako i mi kao zajednica trebamo krenuti dalje. Svatko u svom kraju treba u initi što je god mogu e da on i ljudi oko njega žive bolje. Stvorili smo nove proizvodne pogone, više izvozimo nego što uvozimo. Istina, nemamo dovoljno kvalitetnih radnih mjesta, ali imamo podlogu da ih stvorimo. Obrazovaniji smo nego prije dvadesetak godina i svjesniji da na tome neprestano trebamo raditi. Izgradili smo izi ku infrastrukturu. Ku e su nam komfornije i za život kao prije, sada trebamo graditi mrežu zadovoljnijih ljudi, graditi bolje me uljudske odnose. U ovih dvadeset godina uvjerili smo se da prevelike razlike me u ljudi-

ma ponižavaju jedne i druge. Ni omalovažavanje radnika, ali ni antipoduzetni ka klima zbog tajkunizacije, ni jedne ni druge nije u inilo ponosnim pripadnicima svoje skupine. Na kraju se svatko u svoj poziciji osje a pokislo i, da prostite na rije i, “posrano”. Dakle, materijala za gra enje druga ijih odnosa ima za narednih dvadesetak godina. Samo je pitanje želimo li kao ljudi suprotstavljenih skupina sklopiti primirje i po eti graditi odnose iznova. Želimo li da svaki kvart, svaka obitelj ili pojedinac bude bolje ili emo tjerati mak na konac i uživati u sukobljavanju i politici im gore - to bolje. Za koga? U tom sukobljavanju nestat emo

jenti, kao i depoziti, iji rast kontinuirano bilježimo, stoga razloga za brigu naših klijenata uistinu nema.“ Hrvatska narodna banka ju erašnjim je priop enjem tako er potvrdila kako je prema pokazateljima adekvatnosti kapitala i u pogledu likvidnosti situacija u Vaba d.d. banci Varaždin stabilna.

POGLED ODOZDO

Iz traume u samopoštovanje Umorni smo od loših vijesti, a alergi ni od raznih prognoza kako nismo ni svjesni kakva nas tek crna stvarnost eka sutra. Ma sve ste to krivi vi mediji, re i ete mi. Premda ništa lakše nego ubiti glasnika loših vijesti. Novinari s podužim životnim i radnim iskustvom svjedoci su razli itih o ekivanja društva u razli itim razdobljima. Bilo je vremena kada se našu profesiju pritiskalo da pokazuje samo lijepu, lakiranu stvarnost i govori kako svaki dan u svakom pogledu napredujemo,

premda je stvarnost druga ija. Nakon toga javnost je željela da sva desetlje ima potiskivana šutnja i prljavština ispod ruži astog tepiha bude iznesena i isprašena u javnosti. Taj fenomen javnog i temeljitog prašenja svake prljavštine u javnosti sli an je onom iskustvu kada ovjeka koji je pretrpio veliku traumu svaka izgovorena rije o traumi osloba a. Olakšava mu preživljavanje. Kao i za ovjeka koji je preživio traumu, tako i za društvo koje se osje a povrije enim postoji vri-

jeme za žalovanje i zacjeljivanje rana, a nakon ega treba krenuti u život. Možda bismo sadašnju fazu trebali iskoristiti za prestanak žalovanja i izgradnju samopoštovanja uz vjeru u život. Nema smisla ostajati u ahuri samosažaljenja. U njoj je možda toplo i ugodno. Ugodnije nego iza i u život, ali onda emo vje no ostati i li inka nikada ne e biti potpuno ostvareno bi e. Da, u redu, dogodile su nam se loše stvari, ali svaki pametan ovjek to iskoristi kao temelj životne

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

s ovih prostora, a svu ovu infrastrukturu koju smo krvavo gradili, odvajaju i da bi nam bilo bolje, uživat e neki drugi.

29. studenoga 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRADSKA VIJE NICA na parkiralištu MT -a o ekivano izazvala polemike na akove kom Gradskom SAJMIŠTE stambeni blok (II) i dalje vije u, ali ne tako bu ne kao što su bili neki drugi puno banalniji slu ajevi izaziva reakcije itatelja - stanara

Zašto se akove ki gradona elnik Šalamon odlu io u vrijeme krize za ovaj riskantni potez? PIŠE: BOŽENA MALEKOCI – OLETI

akovec od izgradnje zatvorenih akove kih bazena nije imao zna ajniju veliku investiciju. U samom središtu Grada od izgradnje Centra za kulturu i susjedne robne ku e prošlo je tridesetak godina. U trenutku kada je akovec dobio status grada nije ak imao ni gradsku vije nicu, pa je prvo djelovanje Gradske uprave vezano za današnju FINA-u, gdje je u po etku djelovala prva gradona elnica Marija Ruži sa svojim prvim suradnicima. Kasnije je u nekadašnju zgradu urbanizma preseljena današnja gradska vije nica. Prva gradona elnica Ruži sredinom devedesetih vije nicu je uredila koliko je za tadašnje prilike bilo primjereno. Danas gradska vije nica ne izgleda reprezentativno. Vanjska stolarija vapi za bojom, ljeti cvjetne tegle skrivaju raspucanu drvenariju. Ako gledamo iz financijske ili ekonomske perspektive, postavlja se pitanje zašto baš sada graditi vije nicu, kad se Grad bori s minusom u prora unu. S druge strane, vije nica je osoba iskaznica jednog grada. Ona može biti brend, nešto što se nalazi na razglednicama ili poštanskim markama kao zaštitni znak nekog grada, što je lijepo rekao vije nik Romano Bogdan (HNS). Vije nice su uvijek reprezentativne, a ne obi ne poslovne zgrade. One mogu biti pokazatelj kamo ide neki grad, emu stremi. Zbog toga gradona elnikovu inicijativa za izgradnju vije nice nije mogu e gledati samo kroz prizmu: ajmo riješiti pitanje nedostatka uredskog prostora koji nedostaje sadašnjoj Gradskoj upravi, koja e se zbog preuzimanja novih zakonskih obveza i pove avati.

Ve inom glasova prihva ena odluka o javnom pozivu potencijalnim investitorima Gradsko vije e ve inom je glasova vladaju e koalicije prihvatilo da se uputi javni poziv potencijalnim investitorima zainteresiranima da na gradskom zemljištu, na parkiralištu MT -a, za uzvrat za zemljište, komunalni doprinos i pravo gradnje riješe i pitanje gradske vije nice. Inicijativa da se kroz javno - privatno partnerstvo riješi pitanje vije nice pokrenuto je i 2009. godine. Tada se osam firmi javilo na javni poziv, ali sa željom da grade, a ne i financiraju gradnju, kazao je Šalamon. U obrazloženju odluke za novi javni poziv, gradona elnik Šalamon naveo je sljede e argumente. Postoji

interes investitora da se u centru akovca na MT ovom parkiralištu izgradi nova poslovna zgrada tlocrtne površine 2.200 etvornih metara na tri etaže, zna i bruto površine oko 6.600 metara, te podzemne garaže oko 10.000 etvornih metara, mogu e i na više podzemnih etaža. U podzemnoj garaži bilo bi 400 parkirnih mjesta, s ulazom i izlazom na ulicu Matice hrvatske, a eventualno i ispod Trga Republike, i s dva ulaza –izlaza: na ulicu Tome Masaryka i ulicu Matice hrvatske. PoAko tre-

uspije pokrenuti izgradnju reprezentativne, troškove uklopljene u prostor i uz e t a ž iranja to komercijalne zgrade na i upis najatraktivnijem prostoru u središtu u zemljiš akovca, gradona elnik e biti “na n e konju“, no, krenu li stvari u krivom k njismjeru, sam bi sebe politi ki ge,PDV za izvrzakopao, i to nakon što je tri šene raputa osvajao mandat dove gradbu nje i sve ostale gradona elnika i z gradnje nove zgrade Gradske uprave argumentirao je s obzirom na sve ve u važnost Grada kao centra Me imurske županije i gravitacijskog središta šireg prostora u uvjetima ulaženja u EU. Proces decentralizacije ve je uvelike zapo eo i najvjerojatnije e u skorije vrijeme akovcu donijeti puno ve i zna aj i broj dodatnih poslova, a ve sada se u zakonskoj regulativi spominje preuzimanje adekvatnog dijela poslova ŽUC-a, a izdavanje akata za gra enje ve je preuzeto od državnih službi 2008. godine.

Ulog u investiciju Grad bi, ukoliko se u e u ovu investiciju, uložio 7.426 etvornih metara po cijeni od 200 eura po metru etvornom, što iznosi 1,485.200 eura. Pravo gra enja na neodre eno vrijeme po cijeni od 0,5 kuna po metru kvadratnom na pedeset godina iznosilo bi 103.474,80 eura, komunalni doprinos za podzemni i nadzemni dio gradnje ukupno bi iznosio 327.262 eura. Ukupno bi Grad ušao u projekt s ulaganjem od 1,915.936,80 eura. Investitor bi morao uložiti sva potrebna financijska sredstva, "od ideje do realizacije" nove gra evine, do uporabne dozvole, etažiranja i uknjižbe prava vlasništva, uklju uju i: troškove pozivnog natje aja za odabir projektanta ili troškove raspisivanja i provo enja arhitektonsko - urbanisti kog natje aja i nagrada bude li potrebno. Troškove projektne dokumentacije i reviziju projekata, troškove svih priklju aka na komunalnu in rastrukturu,

troškove nastale u vezi s gradnjom i sve one koji nisu navedeni kao ulog Grada akovca. Za svoj ulog Grad akovec treba dobiti najmanje 1.350 metara etvornih neto površine uredskog i drugog prostora, odre ena trajna prava na potrebnom broju parkirnih mjesta. Pravo korištenja, odnosno zakupni prostor s pravom kupnje do 2.000 etvornih mjesta neto korisne površine, uz pravo da se pla ena zakupnina ura una kao otplata kupoprodajne cijene. Zakupnina ne smije biti ve a od 7 eura po metru kvadratnom, uklju ivo i PDV.

HDZ šutio, HSLS-ovac Slavi ek žestoko diskutirao, HNSovac Varga nije za žurbu

kovcu da svoje zemljište unese kao ulog za rješavanje prostornih problema vije nice i da jedino tako može kroz svoje zemljište dobiti najviše i pokrenuti investiciju s drugim sadržajima, ukupno vrijednu od 60 do 100 milijuna kuna, te dati posao gra evinskoj operativi. Slavi ek je uzvratio da otvaranje tog posla ništa ne garantira našim gra evinarima, jer k nama dolaze firme s je tinijim ponudama iz Slavonije, pa argument pokretanja doma e operative ne stoji. I dok je gradona elnik Šalamon isticao da Grad ne želi financirati izgradnju vije nice, ve traži investitore, ak i vije nici iz njegovih redova pozivali su na oprez. Nekoliko su puta ponovili da vije nica mora biti samostoje i i reprezentativni objekt koji e dati pe at Gradu. Na to se Šalamon ak i malo uvrijedio, ustvrdivši misle li da se on zalaže za nešto što bi bilo ružno. No, nipošto nije želio uti da Grad raspisuje natje aj za cjelovito arhitektonsko urbanisti ko ure enje bloka od parkirališta MT -a preko Trga Republike do nekadašnjeg igrališta MT -a, izgovaraju i se nedostatkom novca. S jedne strane naglašavao je

akove ki

Renato Slavi ek iz se HDZ ovaj put, za HSLS-a podsjetio je grarazliku od ranije, odlu io dona elnika da u GUPza šutnju kada je u pitanju u postoji prethodna obveza za rješavanje ova važna gradska odluka. Je cijelog prostora ne sa- li to znak da ovaj put prešutno mo parkirališta MT i bez rasprave podržava a, ve i oblikovanja Trga gradona elnika? Republika i cijelog bloka oko njega. Uz to je izrazio dvojbu potrekako e se gradska vije nica uklopiti u budu u gra evinu bu da se o tom projektu vodi od tri etaže. To bi bilo kao i javna rasprava, a s druge orsmjestiti vije nicu na prvi kat sirao objavu javnog poziva u robne ku e “Me imurka“, pri predloženom obliku, tako da emu bi jedno stubište vodilo je u zraku visio dojam da neido Gradske uprave, na koju bi menovani investitor "iza vrata ukazivala plo ica na pro elju nestrpljivo eka ishod rasprave“, odnosno ho e li gradonazgrade. Gradona elnik Šalamon elnik "progurati" odluku. Takva atmos era nije dou svojoj je argumentaciji naglašeno isticao da Grad nema bra. Ukoliko se pri e izgradnji nove gra evine od ak vlastiti novac za investiciju, da je ovo prilika Gradu a- 6.000 etvornih metara na

tri etaže i s podzemnim parkiralištem, takva e zgrada dati potpuno novu vizuru Gradu. Nipošto ne bi bilo dobro da kapital, posebno nije li profinjena i istan ana ukusa, odredi budu u vizuru akovca. Budu i da ne znamo što stoji u ponudi gradona elniku, možemo samo naga ati. Ne bi bilo zgodno da se na ulazu u gradsku vije nicu sudaramo sa šopingholi arima s paketima. Gradska uprava ima svoj život i kontakte s razli itim vrstama ljudi, od onih s najve im socijalnim problemima do onih na visokoj državnoj razini, pa postoje neka pravila o primjerenosti tog prostora za sve one koji dolaze na vrata gradona elniku. Dragutin Bajsi iz SDP-a kazao je da ga brine cijena od 200 eura za kvadrat zemljišta, nije li to premala cijena za ovu lokaciju. Kazao je da kod odabira investitora treba biti oprezan, podsje aju i uvijeno na javne pogovore vezane uz investitore i "preprodaju" zemljišta za Lidl. uro Bel (HD) je kazao da se njemu ini kako bi puno bolja lokacija za podzemnu garažu bilo bivše igralište MT -a, koje ima i bolji izlaz na prometnice. Josip Varga iz HNS-a kazao je da žurba u odlu ivanju oko vije nice nije potrebna i založio se da vije nica bude reprezentativna i zasebna zgrada, manja tek za gradona elnika i najuže suradnike, a da ostali službenici budu u najneposrednijoj blizini. Ina e, za razliku od ranijih “gradskih sijela“, HDZ se ovaj put odlu io za šutnju. To i te kako bode o i s obzirom na dosadašnju obaveznu kritiku mnogih stvari kad je Grad akovec u pitanju. Uglavnom, za sada e tek objaviti javni poziv koji je neobvezuju i. Nakon toga Gradsko vije e donosi odluku ide li se u daljnju proceduru i izvo enje. Gradona elnik za sada ima dovoljno argumenata da javni poziv proglasi neodgovaraju im, ali i dovoljno ruku da provede daljnje korake u realizaciji.

Mazanje o iju gradskih elnika? U prošlom broju Me imurskih novina na eli smo temu oko problema u stambenom bloku na Sajmištu, iji gra eni traže rješenje za ograni enje prometovanja kroz parkirališni prostor, ure enje dje jeg igrališta u unutarnjem dvorištu zgrada, kao i javnu rasvjetu uz ovaj stambeni blok. No, dobivenim odgovorima, koje je dao Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika, ponovno je izraženo nezadovoljstvo. - Kako može izjaviti da je to naše zemljište kad stanari u vlasništvu imaju samo zemljište gdje je sama zgrada i 5 m pred zgradom. Što se ti e rasvjete i usporedbe da su gra ani u drugom kvartu ZAVNOH-a masno platili komunalni doprinos, zar to zna i da ga mi nismo platili, pa prema

tome moramo ekati 10 godina? Kako je mogu e da platiš komunalni doprinos i onda moraš ekati više od 5 godina da dobiješ nešto za te novce? Što se ti e dje jeg igrališta, kad ujem da su na njega potrošili 400.000 kuna, padne mi mrak na o i, pa za naše igralište bilo bi dovoljno i pola tog iznosa, možda ak i manje. Zamjenik gradona elnika ništa nije rekao zašto barem nije sanirano sa zemljom i travom u unutrašnjosti zgrada, nego se još vide tragovi okolnih investitora - gdje su tu komunalne službe? A što se ti e njegovog poziva da mu se gra ani jave oblikovanim zahtjevima, razo arano su konstatirali: - Zahtjeve smo službenim putem ve slali, tako da, iskreno, poziv je mazanje o iju. (BMO)

OP INA Šenkovec

Ulica Augusta Šenoe ponovno otvorena za promet

Prilikom sve anosti otvaranja rekonstruirane ulice Augusta Šenoe - op inski na elnik Vladimir Novak i predsjednik Op inskog vije a Mijo Beluži Investicijski ciklus, koji je zapo eo u ovoj godini u op ini Šenkovec, obuhva a radove u vrijednosti približno dva i pol milijuna kuna, što predstavlja gotovo polovicu ukupnog prora una op ine Šenkovec. Dio tog ciklusa bila je ulica Augusta Šenoe u vrijednosti od milijun sedamsto tisu a kuna. Prošli je tjedan, nakon završetka dvije aze projekta, 650 metara te ulice ponovno otvoreno za promet. Op inski na elnik Vladimir Novak tom je prigodom istaknuo da je cijeli ovaj projekt zapo et još 2005. godine na inicijativu tadašnjeg na elnika, a dolaskom na vlast današnje garniture on e biti završen, što je i dokaz da se u Šenkovcu ne gleda koja je vlast izradila kakav projekt, ve njegova kvaliteta. Investitor cijelog projekta, koji je podijeljen u tri aze, je Op ina Šenkovec, a prva aza obuhva ala je po etnih tristo metara, s ukupnom vrijednoš u od 600.000 kuna. Po završetku radova na prvom dijelu projekta, krenulo su realizaciju izgradnje druge aze, što nije bilo u prvotnom planu, ali reprogramiranjem nekih sredstava i priljevom novih ukazala se i ta mogu nost pa se odmah pristupilo i re-

alizaciji druge aze izgradnje. Vrijednost radova tog dijela projekta bila je oko devetsto tisu a kuna, a ista se cijena predvi a i za tre u azu projekta, u iju e se realizaciju krenuti idu e godine. Na sve anosti u Šenkovcu bio je i me imurski župan Ivica Perho , koji je kazao da je ovaj projekt Op ine Šenkovec, u iju su izgradnju utrošena njezina vlastita sredstva, bez financijske pomo i Županije, zapravo i smjer svim budu im saborskim zastupnicima i državnoj vlasti da je potrebno voditi ra una o zakonskim rješenjima lokalne i regionalne samouprave kada je rije o op inama u ovakvom obimu. - Veseli me, kazao je župan Perho u šali, da mogu otvoriti i nešto u što Županija nije morala uložiti ni kunu svojih sredstava. Šenkovec, dodao je župan, kada se govori o ukidanju pojedinih op ina, primjer je kako je zapravo op ina potrebna i da ima svoj smisao, te je dokaz da je i u vrijeme smanjenih prihoda mogu e dobro raditi. Izvo a prve aze rekonstrukcije ulice je bilo poduze e “Niskogradnja Hu ek” iz Petrijanca, dok je projekt druge aze izgradnje realizirala akove ka Tegra. (Siniša Obadi )

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

GOSPODARSKO SOCIJALNO vije e Me imurske županije o županijskom prora unu, ali i potencijalnim ulaga ima u me imurske gospodarske zone

Kinezi i Južnokorejci zainteresirani za ulaganje na vojarni i uz autocestu PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Gospodarsko socijalnom vije u, sastavljenom od predstavnika politike, sindikata i gospodarstvenika, me imurski župan Ivica Perho predo io je prora un Me imurske županije za idu u godinu. Kazao je da e to biti prora un otrježnjenja, za kakav se on zalaže ve duže i znatno prije, kada se to nije prihva alo na drugim razinama, a da sada slijedi prilagodba u smislu da se troši onoliko koliko se ima. No, kao i obi no, u takvim situacijama rasprava ode u šire okvire, što nije nužno loše jer se radi o me usobno povezanim akterima koji životno djeluju jedni na druge. Od poduzetni ke aktivnosti ovisi zapošljavanje. Od broja zaposlenih i visine njihovih pla a ovisi punjenje županijskog, ali i op inskih i gradskih prora una. S druge strane, politika može djelovati tako da potakne ve e zapošljavanje i gospodarsku aktivnost. Naravno, zada a je sindikata da štiti interese radnika, koji su u tom trojstvu najslabija karika u lancu.

Posljednje zasjedanje me imurskog GSV-a donijelo je, kao i uvijek, i dobre i loše vijesti o aktualnoj situaciji

Doma e gospodarstvo velikim dijelom toliko je iscrpljeno da nema nekih ve ih mogu nosti za investiranje. Zbog toga i dvije najve e poduzetni ke zone, nad kojima ingerenciju ima Županija, teško mogu popuniti novim investicijama. Županija pak te dvije zone ne želi jednokratno prodati, ve nastoji da se u njima pokrene što kvalitetnija gospodarska aktivnost, kako bi se kroz pove ano zapošljavanje

i porez na dohodak popunili županijski prora un i lokalni prora uni, ali i pove avao standard stanovništva.

Strani investitori pokazuju zanimanje za ulaganja Župan je tako er kazao da su za ulaganje u te dvije zone zainteresirani kineski i južnokorejski investitori, što su dali do znanja veleposlanici njiho-

vih zemalja za nedavnog posjeta velike grupe veleposlanika Me imurju. Da je Me imurska županija naklonjena ulaga ima, potvrdio je i njema ki veleposlanik na temelju pozitivnih iskustava kod njema kog ulaganja u tvrtku “Haix“ u Maloj Subotici. No, strana ulaganja ne svi aju se a priori svim doma im poduzetnicima, prigovarali su da strana konkurencija auto-

matski guši doma u proizvodnju u istoj branši. Me imurski župan govorio je i o tome kako pomo i trenuta no gra evinskom sektoru kojemu nedostaje posla. Skrenuo je pozornost na ure enje zgrade u Križovcu, u kojoj se nalazi Javna ustanova za zaštitu krajolika, gdje e biti posla za gra evinare. Poslova za gra evinare ima i kroz radove na pove anju energetske u inkovitosti javnih zgrada, izvedbom asada koje bolje izoliraju pa se troši manje energije za njihovo zagrijavanje, zamjenom stolarije koja tako er bolje uva toplinsku energiju. Predstavnik Elektre u prvi mah nije dobro shvatio o kakvoj se energetskoj u inkovitosti radi, pa se obrušio na avoriziranje obnovljivih izvora energije. Kazao je da se kune uložene u sun eve elektrane daju pojedincima koji po šest puta ve oj cijeni prodaju kilovat elektri ne energije. Usprotivio se takvoj politici da se elektrane postavljaju u gospodarske zone. No, injenica je da broj sun evih elektrana kod nas raste.

Banke guraju svoje Me utim, ono što je odjeknulo poput bombe na tom sastanku jest glasno izre ena injenica da javnim natje ajima drmaju banke, a ne više politika u odabiru svojih miljenika. Mo financijskog sektora toliko je oja ala da banke odlu uju temeljem svojih interesa ili štite i svoje interese tko e što izvoditi u poslovima javnog nadmetanja, pri emu prednost daju tvrtkama povezanima s njihovim poslovanjem, bilo da ih izvla e iz teško a ili da ne do u u teško e. Doma i gra evinski sektor priznaje da je na koljenima i, kad se otvori novi val investicija, koji je nužno pred vratima, posao e dobivati strane kompanije. (BMO)

SVE ANOM SJEDNICOM Gimnazija akovec proslavila 50. obljetnicu djelo

Suglasnost Minista proširenje najljepši - Znali smo da se radi o vrlo kvalitetnoj gimnaziji, no konkretnih dokaza nismo državnu maturu. Tada smo se doista uvjerili da je Gimnazija akovec jedna od sjednici državni tajnik Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa Želimir Janji na projekt proširenja, koje škola eka ve dugih deset godina PIŠE: Bojana Špani ek FOTO: Zlatko Vrzan

Ljepši poklon Gimnazija akovec za svoju veliku 50. obljetnicu nije mogla poželjeti - iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa stigla je suglasnost na projekt kojim e se škola iz presku enih prostora napokon proširiti i dobiti uvjete za rad kakve zaslužuje. Napori da se to postigne traju ve deset godina, tijekom kojih su se zaredala brojna neostvarena obe anja, zbog kojih su, izme u ostalog, ve dva gotova projekta i propala. Ipak, suglasnost, koju je na sve anu sjednicu sa sobom donio državni tajnik Želimir Janji , garancija je u koju svi želimo vjerovati, pogotovo jer e se projekt sada mo i aplicirati na razli ite izvore financiranja – od županijskog prora una do sredstava iz europskih investicijskih ondova. Postoje a je zgrada, isti e ravnateljica Tea Runjak Dragi ,

izuzetno unkcionalna i kvalitetno gra ena, no namijenjena je za 12 razrednih odjela. injenica da ih je danas ak 28, dakle, više nego dvostruko, sama i više nego dovoljno govori koliko je proširenje nužno. Prema projektu za koji je stigla suglasnost, a koji je izradila Nevenka Vukovi Varga, dipl. ing. arh., proširenje bi se odvijalo u tri aze – u prvoj bi se azi sa sjeverne strane dogradilo 8 u ionica, nakon toga prostor za garderobu i u eni ki klub, u drugoj azi i 4 kabineta, a u završnoj azi Gimnazija bi napokon dobila i vlastitu sportsku dvoranu.

Dodatne aktivnosti i programi najviše pate I nakon dogradnje broj razrednih odjela ostao bi fiksiran na njih 28, ali kvaliteta nastave daleko e se poboljšati. Pri tom se ne misli na uvo enje jednosmjenske nastave, o kojem bi se eventualno moglo

razmišljati tek po završetku tre e aze izgradnje, ve o dodatnim prostorima u kojima bi se nesmetano mogle odvijati sve dodatne aktivnosti. - Mi smo prepoznatljivi po izbornoj i akultativnoj nastavi, po slobodnim aktivnostima,

29. studenoga 2011.

Obrazovanje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TEHNI KA ŠKOLA akovec

Prednja e u prilago avanju potrebama i željama tržišta Tehni ka škola akovec u posljednje vrijeme u inila je najve i iskorak u prilago avanju i približavanju školstva potrebama tržišta. U petak je Dražen Blažeka, ravnatelj škole, predstavio i netom završen EU projekt "Izrada novog kurikuluma tehni ara za ra unarstvo, prilago enog promjenama na tržištu rada". On e u kona nici rezultirati uvo enjem novoga nastavnog programa u sljede oj školskoj godini. Naime, izmjeni kurikuluma prišlo se zbog toga jer program za ra unarstvo datira iz 1995. godine. Na projektu vrijednom 135 tisu a eura, pored akove ke Tehni ke škole, koja je odradila najve i dio posla, sudjelovale su i Tehni ka škola "Ban Josip Jela i " iz Zapreši a te "Elektro in ra unalniška šola" iz Ptuja. Projekt je uklju io i edukaciju 10 profesora u ljetnim mjesecima, tijekom koje su stjecali nova znanja kako bi ih mogli prenijeti svojim u enicima. Tehni ka škola akovec

Tehni ka škola od sljede e godine dobiva novi nastavni program, a škola je dobila još više na funkcionalnosti netom završenim spojnim hodnikom s radionicom

zbog svih napora koje ini da bude što suvremenija i programima i opremom polu ila je rezultate i u pove anom interesu u enika za upis u tu školu. Po prvi put ove škol-

ske godine ona je popunjena u prvom roku, kako je najavio ravnatelj škole, narednih godina planiraju pove anje kvote za upis u enika u ra unarstvo.

Novi spojni hodnik izme u škole i radionice Nakon prezentacije novog kurikuluma za ra unarstvo, nazo ni su mogli razgledati i

novi spojni hodnik koji povezuje glavnu zgradu Tehni ke škole s radionicom. Investicija je bila "teška" gotovo 900.000 kuna, a u cijelosti je inancirana iz decentraliziranih sredstava.

Na sve anosti su pored ravnatelja i djelatnika škole bili i župan Me imurske županije Ivica Perho , pro elnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Sonja Toši Grla , predstavnici izvo a a radova te projektanti. Tom prilikom župan je istaknuo da je razvoj obrazovne infrastrukture jedan od prioriteta Županije, a Tehni ka škola akovec zasigurno je ve sad jedna od predvodnica našega budu eg razvoja. Ulaganje u obrazovanje i obrazovnu infrastrukturu direktno je ulaganje u budu nost i razvoj. Novi objekt, osim što osigurava jednostavniju i neposredniju komunikaciju izme u dva dijela škole, omogu ava i lakšu kontrolu u enika, jer više ne moraju svako malo izlaziti iz školske zgrade. Kako je na otvaranju naglasio ravnatelj Tehni ke škole Dražen Blažeka, izgradnja spojnog hodnika druga je faza projekta adaptacije i dogradnje škole. U prvoj fazi prije etiri godine izgra ena je nadstrešnica kod ulaza, a tre a završna predvi a gradnju manje školske sportske dvorane. (BMO)

ovanja

metoda rada i pou avanja, koje su u enici prihva ali i ugra ivali u sebe. - Naša se škola kao institucija pro ilirala upravo na zajedništvu svih onih koji u njoj rade – profesora, administrativnog i tehni kog osoblja, svih njenih zaposlenika, u enika i njihovih roditelja. Sve smo gradili uzajamnim povezivanjem, jer mi smo jedan veliki tim i, da se poslužim rije ima gospo e Priske Kul ar, jedna velika obio imali sve dok nismo krenuli u vanjsko vrednovanje i telj, kazala je. najboljih gimnazija u Hrvatskoj, rekao je na sve anoj Konkretna potvrda ispravi , te ravnateljici Tei Runjak Dragi uru io suglasnost nosti takvoga na ina rada stigla je i s prvim rezultatima državne mature i vanjskoga vrednovaSve ana sjednica održana je prošli nja, ali i kasnijim uspjehom gitjedan u Centru za kulturu akovec mnazijalaca na fakultetima. - Ta radna odgovornost, volja za u enjem i upornost u radu prenose se i na studentsku populaciju naših u enika, što nas ini prepoznatljivima i na fakultetima, pojašnjava Runjak Dragi , i dodaje kako su baš prošli tjedan od zagreba kih Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Fakulteta Nova elektronike i ra unarstva zgrada u koju primili priznanje koje faje škola uselila 1967. kulteti daju školama iz iznimno je kvalitetna i kojih su proizašli njihovi funkcionalna, isti e ravnateljica najbolji studenti. Gimnazija akovec Tea Runjak Dragi , no u svojih je 50 godina popredvi ena je za 12 razrednih stavila i ostvarila viziju suvremene škole s otvoodjela. U Gimnaziji akovec renom komunikacijom koji zbog pomanjkanja prodanas ih je nastavnika i u enika, u estora najviše pate. Radimo u ti ak 28! nika koji svoje mišljenje može komadu od 7 do 19 sati, i tek v e iskazati, ali ga i razvijati, viziju subotama možemo krenuti u volje ili dodatne aktivnosti, pojašnja- želje profesora, jer su, što rav- škole koja se više od svega trunateljica posebno isti e, u eni- di potencijale svojih u enika va ravnateljica. U tom smislu nikada se pro- cima uvijek davali puno znanja, pretvoriti u njihove resurse. I u blem nije postavljao iz perspek- novih iskustava, puno novih tome svakako i uspijeva.

rstva za poklon školi!

Gimnazija akovec svojih 50 ljeta proslavila je sve anom sjednicom, koja se prošlu srijedu održala u Centru za kulturu akovec, a kojoj su nazo ili njeni sadašnji i nekadašnji djelatnici i u enici, kao i gradski i županijski dužnosnici. U posebnom glazbeno - scenskom programu, koji su pripremili profesori Branka Srnec Tompa, Mirjana Vidovi , Nada atlai , Damir Rodiger i Zlatka Grahovec, nastupilo je ak 90 mladih gimnazijalaca, a prikazan je i kratki ilm “Fragmenti sje anja – šezdesete”, u

kojem se nekadašnji gimnazijski profesori sje aju vremena provedenog upravo u ovoj školi i elana s kojim je 1967. godine tada mlada profesorska garnitura kre-

nula u novu fazu njena života. Upravo taj elan, nadamo se zajedno sa sadašnjim djelatnicima, sti i e uskoro i kroz novo prostorno ruho škole. (bš)

Crna kronika

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

je radio, nakon što je uskrsne blagdane proveo u krugu obitelji.

UBOJICA Dejan emerika zbog brutalnog ubojstva brati a morat e najbolje godine života provesti iza rešetaka

SUDAC IGOR PAVLIC Okrutno, beš utno, hladnokrvno i pomno planirano ubojstvo 30 godina zatvora PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN

Okrutno, beš utno, hladnokrvno i pomno planirano ubojstvo – tim je rije ima predsjednik Sudskog vije a Županijskog suda u Varaždinu Igor Pavlic okarakterizirao nezapam eni zlo in koji je krajem travnja ove godine, na Uskrsni ponedjeljak, po inio 22-godišnji Dejan emerika iz Palinovca, usmrtivši vlastitog, deset godina starijeg, brati a Marija emeriku iz istog mjesta. Mladi ubojica u utorak je osu en na trideset godina zatvora.

U obrazloženju presude sudac Pavlic istaknuo je i kako je Dejan emerika pokazao izrazito visok stupanj brutalnosti i upornosti. - Imali ste dug koji ste trebali vratiti, to je nedvojbeno. Pomno ste odabrali osamljeno mjesto na koje ste ga pozvali, ak ste i auto ostavili tako da gleda prema glavnoj cesti. Nož u autu, ista odje a, oprali ste auto – sve to govori da ste ubojstvo detaljno planirali, pa ak i to da ne padne sumnja na vas. Koliko ste bili odlu ni, govori i injenica da ste susret dogovorili u blizini romskog naselja, ra unaju i na to da e sumnja

pasti na tre e osobe. Kad vam je plan propao, legli ste na tlo i tvrdili da ste bili napadnuti. To vam je brati , osoba koja vam vjeruje, nije ni naslu ivao što bi mu se moglo dogoditi. I sami ste rekli da vam je bio kao brat. Njegovi su roditelji ostali bez sina jedinca. Kako e oni dalje živjeti?, rekao je sudac u ovom postupku.

Ubio ga zbog duga Podsjetimo, emeriku je sud teretio da je na cesti izme u Podturna i Ferketinca na smrt nožem izbo Marija emeriku. Motiv tog zlo ina (koji

je Dejan emerika ubrzo nakon uhi enja pritisnut dokazima policiji priznao) jest koristoljublje. Od ro aka kojeg je usmrtio ranije je u dva navrata posudio novac koji mu nije mogao vratiti jer ga je potrošio. Bavio se kockanjem. Radi se o svoti od 4.500 eura i 70.000 kuna. Kobne ve eri slanjem sms poruka nagovarao je žrtvu da se na u kako bi dogovorili oko povrata duga. Parkirali su, svaki svoj automobil, uz cestu kod poljoprivrednog dobra. Dejan je prišao vozilu te kroz otvoreni prozor brati u zadao nekoliko ubodnih rana kuhinjskim no-

Izjašnjavaju i se o krivnji, optuženik je na prvome sudskom ro ištu izjavio da se "osje a odgovornim, ali ne na na in kako je optužen". Tijekom procesa (o emu smo detaljno pisali) svjedo ili su roditelji, poznanici i prijatelji optuženika te djelatnica kasina u koji je ubojica brati a odlazio. Majka optuženog na fotogra iji je prepoznala nož koji je prona en na mjestu zlo ina kao isti koji mu je dva dana ranije dala za piknik uz vuzmenku. Potvr eno je i da je kockaju i, jednom prilikom ostvario dobitak od 70.000 kuna, no tada su o ito „kola krenula nizbrdo“. Zapao je u dugove, posudio novac, a problem riješio na najgori mogu i na in. Ubojica se pokušao braniti tvrde i da je Mario prvo nasrnuo na njega, no Sud u to nije povjerovao, ustvrdivši da je obrana iskonstruirana i prilago enom dokazima u spisu. Sudski proces u slu aju koji je šokirao me imursku i hrvatsku javnost tako je završen s gotovo maksimalnom presudom ubojici, od trideset godina zatvora. Za teško ubojstvo iz koristoljublja Kazneni zakon predvi a kaznu od najmanje deset pa do etrdeset godina zatvora. Dejanu emeriki u kaznu e se ura unati i vrijeme provedeno u pritvoru u kojem je od 28. travnja, no svejedno e imati dovoljno vremena da razmisli o posljedicama svoga beskrupuloznog ina.

Visoku kaznu zatvora dobio je Dejan emerika za jedan od najtežih zlo ina koji se posljednjih godina dogodio u Me imurju žem s dužinom oštrice od 12 centimetara. Ranjeni Mario emerika uspio je iza i iz vozila te pokušao pobje i, no ubojica ga je sustigao i presudio mu, zadavši mu ukupno devet ubodnih i ubodno reznih rana. Mario je preminuo na mjestu zlo ina od unutarnjeg krvarenja. U ve eri kad je ubijen ina e se vra ao u Austriju, gdje

JE LI RAZRIJEŠEN MISTERIJ kra e bakra s OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica

Maloljetnici iz Krištanovca i Kotoribe Automobilska potjera u Ivanovcu uhva eni pri kra i bakrenih plo a Policija je u utorak nakon automobilske potjere uhvatila 26-godišnjaka iz Strmca Podravskog i maloljetnika iz Pribislavca koji su po inili razbojništvo u mjestu Gornje Vratno u Varaždinskoj županiji. Oko 3 sata u no i policijska ophodnja u Ulici Josipa Broza u Ivanovcu poku-

PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN

Policijski službenici na djelu su uhvatili po initelje koji su u petak u 1 sat u no i s krova zgrade Osnovne škole Tomaša Gori anca u Maloj Subotici demontirali i pokušali otu iti 72 metra bakrenih plo a, takozvane “veter lajsle”.

šala je zaustaviti vozilo u kojem su bili osumnji enici i koje je k tome bilo ukradeno, no spomenuta dvojica bez zaustavljanja produžila su prema Pribislavcu. Zaustavili su se u dvorištu obiteljske ku e u Livadarskoj ulici, istr ali iz automobila, no ubrzo su ipak uhva eni. (vk)

UKRATKO

“O istio“ ku u u Maloj Subotici

U kra i uhva eni maloljetnici iz Krištanovca i Kotoribe

Nepoznati lopov provalio je u obiteljsku ku u u Ulici Ivana Vuruši a u Maloj Subotici. Obivši vrata, iz unutrašnjosti je otu io nekoliko satova, zlatni i srebrni nakit te igra u konzolu (play station). Potom je razbio jedan "I-pad" ure aj i jedno prijenosno ra unalo. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna. (vk)

Zanimljivo je da lopovi nisu, kako bi se moglo pomisliti, pripadnici romske nacionalne manjine, ve dvojica maloljet ak 72 metra bakrenih plo a bilo je demontirano i spremno za kra u, dok nije naišla policijska ophodnja

nika – jedan iz Krištanovca, a drugi iz Kotoribe. Jedan od njih ve je otprije poznat policiji po imovinskim deliktima. Bakrene plo e koje su namjeravali ukrasti ina e vrijede nekoliko desetaka tisu a kuna. Škola u Maloj Subotici pak nije prvi put meta lopova. Ranije ove godine s objekta sportske dvorane skinut je i ukraden dio krovišta.

Šef “ekipe“ poznat policiji? Kako neslužbeno saznajemo, maloljetnici nisu djelovali sami, ve su imali svojeg “šefa“, ina e poznatog policiji po velikom broju kriminalnih djela. Kriminalisti kom istragom i njezinim dovršenjem bit e poznato je li ovaj slu aj kra e bakra s OŠ M. Subotica priveden kraju.

Ukrao više stotina upalja a Bizarnih kra a u posljednjem razdoblju ne nedostaje, a jedna takva zabilježena je u no i sa srijede na etvrtak u akove koj ulici u Nedeliš u. Nepoznati lopov obio je vrata obiteljske ku e, iz koje nije otu io ništa. No, pronašao je klju pokrajnje privatne tiskare te ukrao više stotina reklamnih upalja a. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. (vk)

Pao s mopeda 41-godišnji voza mopeda iz Pretetinca teško se ozlijedio kad se prošli ponedjeljak oko podneva na kolniku lokalne ceste izme u naselja Macinec i re an prevrnuo i pao. Kako navodi policija, nesre a se dogodila jer se nije kretao obilježenom prometnom trakom koja se proteže uz desni rub kolnika.

29. studenoga 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POVODOM ME UNARODNOG dana borbe protiv nasilja nad ženama

U Me imurskoj županiji nasilje je, na žalost, konstantna injenica PIŠE: BOJANA ŠPANI EK

jatrijskom odjelu Županijske bolnice akovec, no nadamo Situacija je, pojasnila je na se s idu om godinom po eti tribini održanoj prošli tjedan, s radom Obiteljski centar koji a tematski vezanoj uz nasilje bi odradio i taj dio posla, kaže nad ženama, predsjednica Barat. Županijskog povjerenstva za Osim toga, ve se godinaravnopravnost spolova Roma postavlja pitanje ne bi li berta Barat, ipak bolja u tom bilo jednostavnije iz obitelji pogledu što se nasilje danas izdvojiti nasilnika, no za to još ipak prijavljuje. - Do prije neuvijek ne postoji zakonodavkih 15 godina gotovo da nije ni okvir. - Tako er, iluzorno Prema bilo prijava vezanih uz nasilje je misliti da sigurne ku e neu obitelji. Me utim, radom podacima PU e postojati ni kad se to bude svih institucija i udruga, radilo. Naime, postoji jedan me imurske, po pitanju kaznenih i uglavnom ženskih, pozrakoprazni prostor od tre ela se senzibilizirati prekršajnih djela vezanih uz nasilje u obitelji, nutka prijave do trenutka javnost da je svako dokazivanja ne ije krivice, nasilje neprihvatljiovogodišnje brojke ne pokazuju prevelika odstupanja a u tom periodu svatko ima vo i da nasilje treu odnosu na 2010. godinu. Tijekom 2010. godine tako je pravo na svoj mir, i žrtva naba prijavljivati. U Tribina povodom Me unarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama silja ima pravo biti na mjestu prvim godinama po injeno ukupno 19 kaznenih djela nasilni kog ponašanja u održana je na temu “Rodnom jednakoš u protiv nasilja u intimnim gdje e biti sigurna i gdje e provo enja ovapartnerskim vezama”, kako bi se pridonijelo primarnoj prevenciji nasilja se osje ati dobro. Posebno, obitelji, a u prvih 10 mjeseci ove godine njih 14. Tako er, 2010. kvih preventivkroz intervenciju u školama, pa su u njoj sudjelovali u enici, nastavnici i ali ne i samo, zbog toga jer su nih akcija brojke stru ni suradnici škola godine zabilježeno je 360 prekršaja Zakona o zaštiti nasilja u u pitanju uvijek i kolateralne su drasti no ratretmana po initelja nasilja. provodili takvi tretmani. Oni žrtve nasilja u obitelji, a to su sle, a sada su se obitelji, a u prvih 6 mjeseci ove godine njih ukupno 154. ak - Kod nas još uvijek ne postoji se u jednom suženom i nedo- djeca, upozorava predsjednizaustavile, prven80 posto žrtava nasilnih inova jesu žene i, iako, sre om, ustanova u okviru kojih bi se statnom obliku rade na psihi- ca povjerenstva. stveno zbog toga što postoji pove ani brojke ne rastu, sve ipak ukazuje na strašnu injenicu broj prijava. To govori i - Sigurna ku a Me imurske županije FORUM ŽENA SDP-a upozorava – nasilje nad ženama i u Me imurskoj je da se ovakvim akcijama primjer je dobre prakse, smatraju SDP-ovke i op enitim stavom da je županiji i dalje konstantno nasilje neprihvatljivo nešto i postiglo. Osim toga, u broju prijava imamo i recidiviste, odrakoji onda u ukupnom bro- u j e s e ju ipak smanjuju statistiku i njihova prekvali ikacija ili nasilja u obitelji, pojašnjava dokvali ikacija, one se zapošljavaju i pronalazi im se Barat. smještaj. Dakle, u suradnji Sigurna ku a s Centrom za socijalnu skrb kontinuirano puna akovec, postoji onaj dio praPovodom 25. studenoga, nalazi pred zatvaranjem! Nji- nje sklonište u me uvremenu i Kao primjer dobre prakse enja kojim se nadzire njihov Me unarodnog dana borbe pro- hovo je inanciranje regulirano zatvoreno. me imurske SDP-ovke isti u Da se situacija u Me i- život u prvom dijelu samotiv nasilja nad ženama, Socijal- samo ugovorom, prema kojem Predložen je stoga novi za- upravo Sigurnu ku u Me imurmurskoj županiji ipak malo stalnosti, kojim se pomaže u demokratski forum žena SDP-a s po 30 posto sudjeluju država, kon, prema kojem je po tre inu ske županije, iji su osniva i popravila, govori i injenica svakodnevnom životu. Me imurske županije održao je županija i gradovi u kojima se sredstava ispla ivala država, Društvo za psihosocijalnu pomo da pod njenim okriljem ve Ipak, i dalje je najve i prokonferenciju za novinare, na ko- skloništa nalaze, a preostalih 10 odnosno Ministarstvo zdravstva i Me imurska županija, a inandvije godine djeluje i Sigurna blem što upravo žrtva mora joj je predsjednica Nadica Jelaš posto udruge osiguravaju same. i socijalne skrbi, a tre inu župa- cira ga Ministarstvo zdravstva ku a. Njen je kapacitet 7 oso- biti izolirana iz svoga okruposebno upozorila na situaciju - Država se ugovora uglavnom nija, odnosno grad, uz uvjet da, po sistemu glavarina. - Kad se ba i kontinuirano je puna, a ni ženja, dok sam po initelj kroz u kojoj su se našla autonomna drži, pojašnjava Jelaš, no župa- ako županije i gradovi ne budu Sigurnoj ku i uskoro pridoda i jedna žena tijekom boravka, te procese prolazi uglavnom ženska skloništa i savjetovali- nije i gradovi sredstva upla uju ispla ivali sredstva, tu obvezu obiteljski centar, naša je županiali ni nakon što je napusti i bezbolno. Svjedoci smo da šta koja vode organizacije ci- ili s velikim zakašnjenjem ili u preuzima Ministarstvo. No, iako ja zapravo zaokružila sustav od vilnoga društva. Naime, zbog iznosima znatno nižim od ugo- su ga podržale i udruge civilnog preventive do zbrinjavanja žrtakrene u samostalni život, nije strah i prijetnje koje žene žrnepostojanja zakonskog okvira vorenih. Tako, primjerice, u Za- društva, me unarodne instituci- va obiteljskog nasilja, a mi u Foruprepuštena sama sebi. - Žrtve tve primaju nerijetko budu koji bi propisivao inanciranje greba koj županiji umjesto 30 je, sva tri pravobraniteljstva, pa i mu žena sigurne smo da su time prolaze psihosocijalni tre- nedovoljno ozbiljno shva ane, skloništa, njih ak 5 od (ionako posto dolazi samo 13, a u Sisku premijerka Jadranka Kosor, on je spašeni i ne iji životi, zaklju ila je tman, a, osim toga, u suradnji a promjena nema ni po pitanju premalo) 7 u ovom se trenutku tek 1 posto, zbog ega je tamoš- zapeo upravo u Vladi. na kraju Nadica Jelaš. (bš) s obrazovnim ustanovama nedostatka psihosocijalnog

Ženska skloništa dovedena su na rub opstanka!

Preživljavanje nam je postalo normalni životni stil Jednoga davnog zimskog dana na faksu negdje sredinom 90-ih profesor se na prvom jutarnjem predavanju pojavio sav utu en, gotovo na rubu suza. Netom prije zaustavila ga je policija i naplatila mu kaznu od tadašnjih 50 njema kih maraka. Brojali su mu rezervne žarulje. Koliko rezervnih žarulja ima? Bio je sav utu en, jer je njegova pla a tada iznosila kakvih 180 DEM (prosje na pla a kretala se oko 200 DEM, a sje am se da sam i ja tada vikendom za konobarenje u fušu dobivao po 50 DEM). Osim toga, što ga je dodatno utuklo, kad ih je nakon svega upitao koliko rezer-

vnih žarulja ustvari treba imati, nisu mu znali odgovoriti. - Pa oni provode zakon za koji ni ne znaju kako ustvari izgleda!, rekao nam je sav oja en. No, to je bilo još uvijek ratno vrijeme. Država je krparila, gra ani tako er, kredit je bilo nemogu e dobiti. U vrijeme rata i pora a pojavili su se i neki novi menadžeri, poduzetnici, biznismeni ... Uglavnom, ljudi koji su padali razrede i sjedili u zadnjim klupama došli su u prve redove. Doktori, inženjeri, profesori radili su za crkavicu za te “sposobne“ koji ni vlastiti životopis nisu bili u stanju napisati samostalno. Isti-

na je, to je vrijeme tražilo upravo takve beskrupulozne poduzetnike koji su imali nos za “business“, iako redovito o njemu nisu imali pojma. S njima je i pro it došao u prvi plan, a kaubojski kapitalizam predvo en takvim direktorima pregazio je sve društvene norme u ije se ime i kretalo u stvaranje neovisne i samostalne države. Do kraja 90-ih stanje se popravljalo. Došlo je zlatno doba “jeftinih“ kredita i basnoslovnih zarada na dionicama. To je bilo zanimljivo vrijeme, narod je zara ivao na dionicama ni kriv ni dužan. Možda je trebalo imati sre u da si zaposlen u pravoj irmi prije

privatizacije, no zarada nije bila povezana s nekim posebnim znanjem ili posebnim angažmanom, osim možda povlaštenim informacijama. No, koga je to uop e zanimalo, novca je ipak bilo nešto više, a otkrio se i novi zlatni rudnik – nekretnine. To je obilježilo i prvo desetlje e novog tisu lje a. Preprodaja nekretnina i “jeftinih“ kredita. Bezgrani na pretakanja novca s jednog na drugo mjesto, a zara ivale su uglavnom strane banke. Proizvodnja je bila takore i zabranjena tema. Mantralo se samo o uslugama, uslugama, uslugama ... Država se tu najbolje snašla, na-

u ila je plivati u kreditima, sastavljati obe anja i bajke, a ekao se EU koji e nas sve spasiti. A onda se prošle zime sve raspalo ... I nadam se da se više ne e postaviti na noge, barem ne na na in kao što je bilo. U ovoj kratkoj, subjektivnoj kronologiji naše povijesti cijelo vrijeme ne pojavljuje se jedna stvar, a to su vrsta pravila i red. Kao da smo cijelo vrijeme u nekakvoj ludoj stihiji u kojoj nitko nema pojma što e biti sutra, ho eš li dobiti pla u, isplati li se školovati, što planirati sa svojom karijerom, životom ... Gotovo da ve ni ne poznajemo druga iji, “normalan“ na in života. Ho e li parlamentarni izbori išta promijeniti? Tko god odnio pobjedu na predstoje im izborima, morat e uvesti red i pomesti sve

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

što je bilo prije njega, uklju uju i sebe i svoje suradnike. Ima li uop e takvih junaka na listama ili su to samo novi kandidati za saborske mirovine?

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

OP INSKO VIJE E Belica

OP INSKO VIJE E Gori an dobilo potvrdu od Ministarstva o legalnosti, a sjednica u znaku optužbi, pa ak i niskih strasti

Više od 240 hektara poljoprivrednog zemljišta u zakup ili prodaju

STJEPAN BLAGUS,

Op insko vije e Belica na sjednici održanoj u petak raspravilo je i prihvatilo odluke vezane uz prodaju, odnosno zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta na podru ju te jedinice lokalne samouprave. Tako je donesena odluka o raspisivanju javnog natje aja za prodaju poljoprivrednog zemljišta. U katarskoj op ini Belica na prodaju je ponu eno šest, u Gardinovcu sedam estica, a njihova ukupna površina je 80,94 hektara. Ukupna po etna cijena je 959.014 kuna. Kada je rije o zakupu, prema odluci, na podru ju katastarske op ine Belica ponudit e se devet, a k.o. Gardino-

vec ukupno šest parcela. Ukupno površina je 162,64 hektara, a ukupna po etna cijena 53.668 kuna. Maksimalna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, koju u zakupu može imati jedna osoba, iznosi 35 hektara. Na sjednici je odlu eno i da se raspiše javni natje aj za zakup poslovnih prostora u vlasništvu Op ine Belica. Radi se o prostoru u zgradi Društvenog doma u Gardinovcu. 17,09 kuna po kvadratnom metru po etna je cijena zakupa za poslovni, a 7,77 kuna za pripadaju i skladišni prostor. Trajanje zakupa bilo bi pet godina. (vk)

KOALICIJA SDP - HNS podnijela prigovor na izbore za VMO Štefanec

Dio lanova HDZ-a formirao i Nezavisnu listu!? Kako je objavila Op ina Mala Subotica, koalicija SDP - HNS op inskog ogranka Male Subotice podnijela je prigovor na prijavu za izbor lanova predstavni kog tijela Vije a Mjesnog odbora Štefanec Nezavisne liste Matija Pavlekovi , podnesene 15. studenoga za izbore koji e se održati 4. prosinca. Prigovor su, kako navode, podnijeli zbog nepravilnosti koje su uo ili. Nezavisnu listu Matije Pavlekovi a smatraju strana kom listom Hrvatske demokratske zajednice, a ne nezavisnih kandidata. - Nositelj

liste Matija Pavlekovi i ve ina kandidata s liste jesu lanovi op inskog ogranka HDZ-a. Zbog toga koalicija SDP - HNS smatra da HDZ i Nezavisna lista Matije Pavlekovi a narušavaju demokratska i moralna na ela za kandidature strana kih lista te da grubo obmanjuju bira e mještana Štefanca na predstoje im izborima za vije a mjesnih odbora op ine Mala Subotica, stoji izme u ostalog u prigovoru. Ostaje za vidjeti ho e li isti prigovor biti prihva en ili ne. (vk)

PRIBISLAVEC

Izgradnja škole idu e godine? Pribislavec je jedna od me imurskih op ina u koju se unato sveop oj krizi, pa i injenici što u toj sredini dugo vremena vladaju politi ke razmirice, ove godine podosta ulagalo, ponajviše u komunalnu infrastrukturu. Pri kraju gra evinske sezone na elnica Višnja Iva i pod u injeno podvla i crtu. Ponajprije podsje a kako je za nastavak izgradnje kanalizacije osigurano 9 milijuna kuna. Do sad je izvedeno 30 posto radova, a itav projekt trebao bi biti završen do sredine sljede e godine. Saniran je kanal Lateralac, u i-

je je korito postavljena bitumenska masa – sve kako bi se sprije ile poplave. Izveden je dio pješa ko - biciklisti ke staze u Industrijskoj zoni te na cesti koja vodi prema Štefancu, a pri kraju je i izrada projekata za rekonstrukciju svih ulica u mjestu koji e se kandidirati za inanciranje iz europskih fondova. Na upit pak ima li novosti vezanih uz goru i problem u Pribislavcu – izgradnju škole – Iva i odgovara optimisti no, ali ipak i op enito: - Svi uvjeravaju da e taj projekt biti prioritet u sljede oj godini. (vk)

PREDSJEDNIK VIJE A Ne želimo da Op ina i dalje pla a na elnikovu ljubavnicu O privatnom (ljubavnom) životu na elnik Op ine Gori an Marija Mohari a ve dulje vrijeme kolaju u javnosti “burne pri e“, ali to mu za sad, uglavnom nije smetalo u politi koj karijeri PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO U petak je održana 27. sjednica Op inskog vije a Gori an. Predsjednik Vije a Stjepan Blagus upoznao je nazo ne s odgovorom Ministarstva uprave Republike Hrvatske na zahtjev op inskog na elnika Marija Mohari a da Vlada Republike Hrvatske raspusti Op insko vije e Gori an, od 9. studenoga ove godine. U odgovoru Ministarstva uprave, koji potpisuje državni tajnik Pavao Mati i , stoji da Op insko vije e Gori an i dalje ima kvorum, odnosno 7 od ukupno 13 vije nika, te može valjano donositi odluke. Odluka se temelji i na europskoj Povelji o lokalnoj samoupravi koju je prihvatila Hrvatska. Drugim rije ima, nije uspio pokušaj na elnika Marija Mohari a da se raspusti Op insko vije e, o emu smo ve više puta pisali.

Na elnik Mohari optužen za sukob interesa Me utim, ono što može imati dalekosežne posljedice zasigurno su stvari koje su iznesene u raspravi i odlukama o OKP „Gorinki“. Predsjednik Vije a Stjepan Blagus po prvi put je javno iznio na površinu puno „prljavog rublja“ u kontekstu na elnika Marija Mohari a. Ako su u pitanju stva-

Op insko vije e Gori an dobilo je potvrdu od Ministarstva za daljnji rad

ri koje „drže vodu“, onda bi Mario Mohari mogao imati dalekosežne posljedice. Postavlja se pitanje da li aktualni na elnik ako je tako nešto istina, može se uop e baviti politikom, biti jedan od najuglednijih SDP-ovaca kojem osobno ponajviše vjeruje šef stranke Zoran Milanovi , stavljaju i ga na listu za Sabor RH, uz podršku županijske organizacije. Najprije su ina e na sjednici sve odluke nepostoje ih organa u “Gorinki” proglašene ništavnima, tako i otkaz direktoru. Preispitat e se sve odluke koje su samostalno i bez ovlasti i znanja osniva a donosili nepostoje i organi. Direktora tvrtke može postaviti samo Op insko vije e, jer ga je ono i izabralo kao osniva , re eno je izme u ostalog. Tako er je odlu eno da se oni koji su sudjelovali u donošenju odluka u “Gorinki” (bivše NO tvrtke

i na elnik) pozovu na odgovornost. Stjepan Blagus je izme u ostalog rekao, citiramo: - Ljubavnica našeg na elnika ne radi u Op ini Gori an, a pla amo je zbog bahatosti na elnika rekavši da je to poniženje za Op inu Gori an. Tako er su sve odluke nepostoje ih organa u “Gorinki” proglašene ništavnima, tako i otkaz direktoru. Preispitat e se sve odluke koje su samostalno i bez ovlasti i znanja osniva a donosili nepostoje i organi. Direktora tvrtke može postaviti samo Op insko vije e, jer ga je ono i izabralo kao osniva , re eno je izme u ostalog. Tako er je odlu eno da se oni koji su sudjelovali u donošenju odluka u “Gorinki” pozovu na odgovornost.

Sapunica tek izbija na vidjelo? Uglavnom, izgleda da se politika u Gori anu

pretvara u istinsku “sapunicu“ u kojoj ne nedostaju sve što krasi takve serije, posebice – niskih strasti. O privatnom (ljubavnom) životu Marija Mohari a ina e ve dulje vrijeme kolaju u javnosti “burne pri e“, a ak nam se svojedobno u redakciju javila i njegova donedavno supruga koja je na kraju ipak odustala da “prljavo rublje“ njihovoga bra nog života podijeli s javnosti, iako moramo priznati da nas takve pri e nikad nisu previše zanimale. Najvažnije je kako ovjek radi svoj posao, me utim, kad je politika u pitanju, politi ari moraju biti spremni na sve, pa i privatni život voditi na takav na in da ne izaziva pozornost javnosti. To kod nekih o ito nije slu aj, pa onda nije udno da se o ljubavnicama i sli nim tra erskim temama po elo i javno raspravljati. Radi istine treba re i da je navodna ljubavnica

I vatrogasci prozvali Mohari a Na aktualnom satu vije nici su postavili više pitanja, izme u ostalog zašto komunalni redar ne radi svoj posao ve je postao referent ili nešto sli no, zašto na elnik ne pla a su inanciranje troškova u enicima, a sredstva su predvi ena prora unom, zašto je Jasni Vuk, koja radi u Op ini, uzet štambilj Op ine, što se smatra uzurpacijom, te zašto je Op ina platila javnog bilježnika kad su vije nici podnijeli ostavke. Od na elnika Marija Mohari a, koji nije bio nazo an sjednici, iako je usmeno i pisano pozvan, traži se da izjasni zašto ignorira Vije e i da odgovori na mnoga pitanja vije nika, ali i pojedinih udruga, posebno vatrogosaca, tj. DVD Gori an. na elnika (odnosno sadašnja nevjen ana supruga) zaposlena kao ra unovo a u “Gorinki” prije godinu dana na pola radnog vremena, nakon odlaska pro elnice op ine na porodiljni dopust. Kako se pro elnica vra a na posao ovog tjedna, to e na elnikovoj nevjen anoj supruzi iste i ugovor i prestat e raditi u “Gorinki”. Osim toga, odluku o zapošljavanju “ljubavnice” donijelo je staro Op insko vije e, na ijem je elu bio Stjepan Blagus (HSU), pa je i prijašnje Op insko vije e krivac za podržavanje sukoba interesa ako ga je bilo. Koliko više ne štimaju odnosi izme u pojedinaca u Gori anu, najbolje se vidi da je veliki broj njih dolazi iz stranaka koje zajedni ki ine Kukuriku koaliciju za predstoje e parlamentarne izbore (HNS i HSU), a u Gori anu više ne mogu uop e zajedno.

PO ELI RADOVI na Društvenom domu Gori an

Ministarstvo daje 2 milijuna, a Op ina 500.000 kuna Tijekom ljeta zapo eli su radovi na rekonstrukciji zgrade društvenog doma, vrijedni 1,8 milijuna kuna, da bi nakon po etnih radova bili zaustavljeni, temeljem naloga stru nih nadzornika. Radovi su zaustavljeni zbog utvr enih velikih stati kih problema, naime, gornja plo a na katu bila je pomaknuta prema dolje gotovo 10 centimetara, tako da je ve prijetila velika opasnost urušava-

nja te je utvr en pomak cjelokupnog krovišta. Tijekom ljeta izra eni su dodatni projekti za stabilizaciju statike zgrade i sanaciju krovišta, a na elnik op ine u nekoliko je navrata bio u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, gdje je dogovorio dodatne radove i novi trošak od oko 300.000 kuna da bi se radovi mogli nastaviti. Vanjskim i unu-

tarnjim ure enjem zgrade društvenog doma Gori an dobiva lijepu zgradu u centru mjesta i ure eni unutrašnji prostor za djelovanje op inskih udruga. Cjelokupni zahvat, uklju uju i i projekte s ure enjem op inskih ureda, stoji oko 2,5 milijuna kuna, od ega je Op ina ve platila svoj udio od oko 500.000 kuna, a ostalo ide na trošak Ministarstva regionalnog razvoja.

29. studenoga 2011.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VIŠEGODIŠNJI PROJEKT Šumarskog fakulteta “Dabar u Hrvatskoj“

Kod Preloga ži ana ograda za zaštitu dabrova od stradavanja u prometu PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN, JOSIP MAJZEK

U sklopu projekta “Dabar u Hrvatskoj“, koji ve godinama provodi Šumarski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, kod naselja Otok nedaleko od Preloga, na lokaciji gdje cesta prolazi izme u dva stara rukavca Drave, u subotu je postavljena ži ana mreža s vanjske strane odbojnika, koja e izi ki onemogu iti pristup dabrovima na kolnik te tako doprinijeti zaštiti te vrste. Djelatnici Šumarskog fakulteta akciju su izveli uz pomo lanova Lova kog društva “Prepelica“ iz Preloga te u enika i profesora Srednje škole Prelog, a uz Dabar se rijetko može vidjeti bilo gdje, stoga je ova fotografija dabra na me imurskoj rijeci našeg fotorepomo donatorskih sredportera Zlatka Vrzana istinska ekskluziva stava HEP-a. - Lokacija na kojoj je podabrova krzna), pojave bo- Zagrebu, na elu s dr. MarijaNestao krajem 19. stavljena mreža kriti na je lesti i prirodnih nepogoda nom Grubeši em, voditeljem stolje a, u Hrvatsku za stradavanje dabrova, a na tada pokrenutog projekta ovaj na in izi ki im je one- ponovno vra en 1996. koje su uništile (naro ito mlade) dabrove ... Takva "Dabar u Hrvatskoj". Tako je godine mogu en pristup na kolnik. sudbina dabrove nije zade- 1997. godine uz rijeku Dravu To je ujedno prvo takvo rjeU Hrvatskoj je dabar nepokraj Legrada naseljeno 29 šenje, ogledni model iji u i- stao krajem 19. stolje a, dok sila samo u Hrvatskoj, ve i dabrova, a ukupno 85 jedinnak želimo pratiti i utvrditi je ranije autohtona popula- na podru ju cijele Europe, ki u prirodu je pušteno i na opravdanost budu ih sli nih cija dabrova obitavala na ali i Sjeverne Amerike, gdje podru jima uz Savu, esmu akcija, kaže prof. dr. sc Mari- podru ju Posavine. Na ža- je, procjenjuje se, nekada živjelo i preko 200 milijuna i Veliku. jan Grubeši sa Šumarskog jedinki. Mnogobrojni ljubifakulteta, koji je voditelj proDabar telji životinja i organizacije jekta “Dabar u Hrvatskoj“. za zaštitu životinja prepoProfesor Grubeši pojašzašti ena Dabrovi “drže“ i jeznali su kriznu situacinjava kako na spomedan rekord koji se može životinja, ali može se ju te je pravovremeno nutoj lokaciji obitava svrstati u rubriku “Jeste li loviti u odre eno vrijeme dan znak za uzbunu. jedna obitelj dabroznali“. Vrsta su koja je naU Hrvatskoj se, prema odredbama U Hrvatsku je dabar va koju ini od etiri pravila apsolutno najveponovno vra en izZakona o lovu, dabar tretira kao divlja , do šest jedinki, a to u gra evinu me u svim me u 1996. i 1998. ali istovremeno, na temelju Pravilnika o je podru je speci i životinjama. To je brana godine. Inicijativa je no. S obje strane celovostaju, zašti ena je životinja na koju je koju su napravili dabropotekla sa željom Baste nalaze se vodene lov zabranjen tijekom cijele godine te je vi, a uo ena je pregledavarske vlade da na nepovršine pa dabrovi i zakonom predvi ena vrlo visoka vanjem Google Maps na ki na in pomogne mla esto prelaze cestu i kazna (oko 6000 eura) za lokaciji kanadskoga nacidoj i u ono vrijeme ratom stradavaju. - Dabrova u prekršitelje. onalnog parka “Buffalo“. uzdrmanoj Hrvatskoj, te je Me imurju ima uz sve staBrana vidljiva, dakle, i iz u tu svrhu odlu ila pomo i re rukavce Drave, no ipak ih svemira duga ka je oko je najviše uz Muru, gdje obi- l o s t , uzroci oživjeti životinjsku vrstu 850 metara, a gradile su je tava oko 20 obitelji. Ta rijeka nestanka nisu to no utvr- koja je nekada živjela na tim generacije dabrova, prepredstavlja i najkvalitetnije eni, no spominje ih se više, podru jima. Suradnika u toj ma procjenama stru njastanište dabrova, zaklju uje poput prekomjernog lova nakani pronašla je u Šumarka još od 1970-ih godina. Grubeši . (zbog veoma kvalitetna skom fakultetu Sveu ilišta u

RADIO ME IMURJE i dalje ne emitira

Zbog duga prema bivšem najmodavcu, ne mogu preuzeti odašilja !? Radio Me imurje nakon više od 11 godina emitiranja ve ne emitira jedno duže vrijeme. Na vidjelo je izašlo da je najve i problem bilo nepla anje prostora u Kotoribi, pa je radio morao van. Me utim, tu pri i nije kraj. Sada ve bivši djelatnici uspjeli su dio opreme preseliti u prostoriju koju im je na privremeno raspolaganje dala Op ina Kotoriba, no odašilja je još uvijek kod Željka Kosa, privatnog poduzetnika koji je radiju godinama iznajmljivao prostor. - Istina, odašilja je kod mene, a vlasnik radija može ga dobiti kad plati dug. Meni nije u interesu da Radio Me imurje ne emitira program, dat u mu puno podršku, no prvo trebamo srediti ra une, kazao je Željko Kos - Radio Me imurje do sad nije uop e pokazao volju da se taj problem riješi,

tvrdi Kos. Direktor Radija Me imurje Robert Veseljak iz Varaždina izvijestio nas je ranije da je radio privremeno prestao emitiranje jer “nije na vrijeme prona en prostor za preseljenje”, te da e se emitiranje nastaviti najkasnije do 15. listopada. Me utim, za sad ništa od toga, a o ito je da su problemi puno ve i od novog prostora. Radio je ina e dobio koncesiju na 9 godina, ali zbog nedostatka opreme ne može emitirati. - Na žalost, nismo se uspjeli dogovoriti, i to je glavni razlog zašto Radio Me imurje ne emitira program. S op inama Kotoriba i Donji Vidovec uspjeli smo dogovoriti prostor u kojem bismo radili, no bez odašilja a nema programa. Na žalost, djelatnici su završili na burzi jer ne znamo koliko e dugo ovo sve skupa trajati, kaže Veseljak.

Jeste li znali?

Akcija postavljanja ži ane ograde kod Otoka

URE ENJE Centra za posjetitelje u Križovcu uz pomo kredita Svjetske banke, a našim gra evinarima prilika da dobiju posao

Natje aj za ure enje centra do 8. prosinca doma i izvo a i, javite se! Republika Hrvatska primila je zajam od Me unarodne banke za obnovu i razvoj za inanciranje projekta integracije u EU “Natura 2000“ (NIP) i namjerava dio sredstava iskoristiti za pokrivanje troškova prema ugovoru za radove rekonstrukcije postoje e gra evine – “Centar za posjetitelje Križovec“ (Me imurska županija). Glavni je cilj NIP-a pružiti podršku nacionalnim parkovima, parkovima prirode i županijskim javnim ustanovama za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima pri implementaciji ciljeva europske ekološke mreže “Natura 2000“ u njihove investicijske programe, ja ati kapacitete za pra enje stanja bioraznolikosti i izvješ ivanje o poduzetim mjerama na temelju zahtjeva EU te uvesti programe za uklju ivanje šire skupine dionika u proces upravljanja mrežom “Natura 2000“. Ministarstvo kulture raspisalo je natje aj za podnošenje zape a enih ponuda za radove rekonstrukcije postoje e gra-

evine – “Centar za posjetitelje Križovec“. Radovi uklju uju gra evinsko - obrtni ke radove, radove na ure enju okoliša, elektrotehni ke radove i strojarske radove. Natje aj e se provesti metodom i postupcima doma eg nadmetanja (National Competitive Biding – NCB) utvr enima u smjernicama Svjetske banke: “Nabava na temelju IBRD zajmova i IDA kredita“ (svibanj, 2004. godine, revidirano u listopadu 2006. godine i svibnju 2010. godine) te je otvoren za sve prihvatljive ponu a e, kako je utvr eno smjernicama. Natje ajna se dokumentacija i dodatne preslike mogu otkupiti u Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu prirode, Savska cesta 41/20, 10 000 Zagreb. Ponude treba dostaviti na adresu: Ministarstvo kulture, Runjaninova 2 (Urudžbeni zapisnik, prizemlje, soba 17), 10 000 Zagreb, najkasnije 8. prosinca 2011. do 11 sati po lokalnom vremenu. Ponude se ne smiju dostaviti elektroni kim putem.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

OP INSKO vije e Vratišinec PODTUREN

Imenovana dvojica mrtvozornika Op insko vije e Podturen imenovalo je dvije osobe za poslove mrtvozornika na svom podru ju. Mrtvozornici su dr. Tomislav Milly i Zvonko Buza, koji su i ranije ovaj posao obavljali na zadovoljstvo gra ana. (sm)

ŠTRIGOVA

Spojeni hrvatsko - slovenski susjedi Oko 700 metara duga je novoure ena cesta koja se od dijela naselja Banfi nadovezuje na hrvatsko - slovensku granicu u op inama Štrigova i Razkrižje u Sloveniji te koja je vrlo bitna za ovdašnje stanovnike s obje strane granice. Radovi su vrijedni 180 tisu a kuna, a u financiranju su sudjelovali Op ina Štrigova sa 130 tisu a kuna i žitelji Banfija te vlasnici vikendica s 50 tisu a kuna. (sm)

LOPATINEC

Dobili vrti “Ringišpil” Od petka Op ina Sveti Juraj na Bregu ima novoure eni dje ji vrti pod nazivom “Ringišpil”. Vrti se nalazi u prostorijama Doma mladeži u Lopatincu u prostorijama u kojima je donedavno radio Dje ji vrti “Grlice“. Vrti “Ringišpil” u vlasništvu je Dje jeg vrti a “Zipka“ Gornji Mihaljevec, a u njemu e biti mjesta za svu djecu s podru ja op ine, koju sada roditelji voze u vrti e izvan podru ja op ine. Uz “Ringišpil”, op ina ima vrti “Žibeki“ u Brezju i prakti ki riješen smještaj za svu djecu. (sm)

TZ SVETI Martin na Muri

Novi turisti ki letak Turisti ka zajednica op ine Sveti Martin na Muri izdala je novi promidžbeni letak s osnovnim podacima o turisti koj, gastronomskoj i kulturnoj ponudi, te podacima o najzna ajnijim priredbama tijekom godine. Posebno je zanimljiva naslovnica na kojoj se nalazi proslavljeni hrvatski nogometaš Dražen Ladi , ovaj put kao igra gol a, na terenima u Toplicama Sveti Martin. Letak je bogat kvalitetnim otografijama, oblikovala ga je i opremila Stvaraonica Krug akovec, a tiskan je u 2.000 primjeraka. (sm)

SDP po eo hvaliti na elnika, ali samo dok se nije pojavila Tarandek PIŠE: STJEPAN MESARI Novinari koji prate sjednice Op inskog vije a Vratišinec znaju da oporbeni vije nici do sada nikada nisu izrekli ni jednu pohvalu op inskom na elniku Zdravku Mlinari u, pa smo stoga bili za u eni pohvalama koje su iz redova oporbe (SDP) na posljednjoj sjednici Vije a upu ene na elniku Mlinari u. Oporbenjaci Milena Granatir, Darko Mikuli , Katarina Kukovec i Jolanda Novak na elnika su pohvalili zato što je u roku od samo nekoliko dana organizirao odvoz lampaša i drugog otpada s groblja. Pohvalama se pridružio i predsjednik Vije a Antun Bukovec, pa je Mlinari imao razlog cvasti od zadovoljstva. Novak je ipak pitala zašto tako nije bilo i lani, kada se i u Vije u zaratilo zbog neodvezenih lampaša. Sve se ovo odvijalo za trajanja aktualnog sata, gdje su vije nici ukazali na potrebu povla enja crta na kolniku u ulici Brodec, na potrebu iš enja odvodnih kanala i odvodnje vode, postavljanje koševa za sme e i sli no. Na elnikova pojašnjenja vije nici su uglavnom prihvatili, a svojevrsna idila trajala je sve dok na sjednicu nije stigla

Taman kad su SDP-ovci, koji su ina e oporba HNS-ovom na elniku, istog po eli hvaliti, njihova predsjednica Tarandek nije na “istoj valnoj dužini“

Biserka Tarandek, predsjednica SDP-ovog kluba vije nika. A stigla je baš pred raspravu o rebalansu prora una za 2011. godinu.

Razlika 500 tisu a kuna Op insko vije e izglasovalo je izmjene i dopune op inskog prora una za 2011. godinu. Rebalansom je prora un s planiranih 5,565.000 kuna smanjen na 5,053.766 kuna, odnosno manji je od

planiranog za 511 tisu a kuna. Do smanjenja je došlo zbog izostanka državnih i županijskih potpora. Premda je ovo u postocima jedno od najboljih izvršenja prora una, oporba ga nije podržala. Razlog je možda i u tome što je u uvodu u raspravu predsjednik Vije a Antun Bukovec rekao da se rebalansom prora un našminkao kako bi lijeva i desna strana bile jednake, a da e se pravo stanje vidjeti 31. prosinca, dodavši kako su

tri milijuna kuna u prora unu realnost. To je dalo povoda Biserki Tarandek da upita zbog ega se svaku godinu ponavljaju pojedine stavke, a zna se da one ne e biti ostvarene. Mlinari je odgovorio da se stavke stavljaju iz razloga da se može ra unati na potpore. Tarandek je ukazala na neracionalna trošenja prora unskih kuna, te predložila da se u vrijeme krize vije nici odreknu naknada. Šte anija

Jambroši sramotnim smatra što se za Gornji Kraljevec planiralo potrošiti samo 10 tisu a kuna. Mlinari je Jambroši obradovao najavom skorog postavljanja Interneta i ra unala u Gornjem Kraljevcu za potrebe rada društava i udruga. Nakon ovoga Bukovec je dao rebalans na usvajanje. Sa sedam glasova za i 6 protiv rebalans je izglasovan. U nastavku sjednice Vije e je raspravljalo o stipendijama, vatrogascima i komunalijama.

OP INSKO vije e Selnica o zakupu državnog zemljišta

Miji Kocijanu tu nešto jako smrdi? - Kakva je situacija oko poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na podru ju naše op ine? Svi smo vidjeli da je Agrome imurje kasno zapo elo proljetnu sjetvu, kasno pobralo urod i sada kasno obavilo zimsku sjetvu. Zašto mi poljoprivrednici nismo mogli sudjelovati u natje aju, odnosno dobiti parcele koje obra uje Agrome imurje, kao što je to u Murskom Središ u? Meni tu nekaj jako smrdi, obratio se op inskom na elniku An elku Kova i u na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Mijo Kocijan, HSS-ov op inski vije nik, koji si je kao logisti ku potporu doveo poljoprivrednika Stjepana Bistrovi a iz Bukovca.

- Moramo izraditi novi program raspolaganja državnim zemljištem, jer postoje i nije dobar, s obzirom na to da se moralo uga ati pojedinim vije nicima. Znali smo da program na Ministarstvu ne e pro i, ali klima je na Vije u bila takva da smo popustili. Agrome imurje obra uje parcele koje je i do sada obra ivalo, na osnovu suglasnosti Ministarstva, sve dok se ne izradi i prihvati novi program, pojasnio je na elnik Kova i . Kocijan nije bio zadovoljan odgovorom, nastavivši tvrdnju da mu tu nešto smrdi, te je vije nika Tomislava Tomši a, zaposlenika Agrome imurja, ozna io kao osobu koja uz po-

mo na elnika sebi namješta ve e parcele, koje sada obra uje Agrome imurje.

Agrome imurje radi transparentno Ovu Kocijanovu tvrdnju Tomši je odbacio kao nekorektnu i bez osnova. - Gospodine Kocijan, sada me bez ikakve osnove stavljate u neugodan položaj. Kao zaposlenik Agrome imurja mogu re i da sve što radimo radimo na osnovu dogovora i zakona. Agrome imurje je u sre ivanje zemljišta i papira puno uložilo i zemljište obra uje sve dok se ne riješi pitanje programa i odluke o zakupu. Ja osobno nigdje i nikada nisam rekao da me zanima

ovo zemljište i ne znam odakle vam ovo, pomalo uzrujano je reagirao Tomši . Kocijan je rekao kako ništa osobno nema protiv Tomši a, ali je ostao na tvrdnji da mu tu nešto nije u redu. Na prijedlog svog predsjednika Ivana Mezge, Vije e je odlu ilo da što prije zapo ne izrada novog programa i ažurira Ministarstvo, kako bi se zemljište što prije dalo u zakup. Kocijan je rekao, ako se nešto ne poduzme, da e Meni on i još neki ratu nekaj tari na prolje e smrdi, kaže Mijo uzorati zemljiKocijan, HSSšte koje sada ov vije nik, na Agrome imurtemu zakupa je obra uje. zemljišta (S. Mesari )

OP INSKO VIJE E G. Mihaljevec

Peradarnik nikako, sun ana elektrana svakako Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a G. Mihaljevec zanimljiva rasprava povela se o gospodarskim ulaganjima. Op ina je putem javnog natje aja u Poduzetni koj zoni (PZ) Kr prodala parcelu obrtu “Perad Goji - Pile“ u vlasništvu Ivana Leva i a iz Stanetinca.

Vije nike naziv tvrtke asocira na pera te u njima izaziva sumnju kako e se u PZ-u Kr graditi peradarnik, što gra ani ne žele. Vije nici u zoni nikako ne žele peradarnik, ali svejedno su izglasovali odluku o prodaji zemljišta Ivanu Leva i u po 23 kune za kvadratni metar povr-

šine. Na elnik Franjo Kova i pojasnio je kako na ovoj parceli vlasnik namjerava graditi sun anu elektranu, ali je dodao. Detaljnim planom ure enja (DPU) regulirana je namjena zemljišta te se u drugu namjenu ne može koristiti. Vlasnik parcele ne mora graditi sun anu elektranu i može se predomisliti, a

bitno je da sve bude sukladno DPU-u. Ugovor ne u potpisati sve dok kupac zemljište ne plati, naglasio je Kova i . Uglavnom, vije nici su protiv peradarnika, a nisu protiv sun ane elektrane, štoviše, jesu za njezinu izgradnju. Malo ih mu i da sun ana elektrana ne bi proizvela štetnost za okoliš i

zdravlje ljudi, ali na to odgovor nisu dobili. Svojevrsno jamstvo da e sve biti u najboljem redu vije nici vide u injenici da je jednu parcelu, istina, od privatnika, kupio Dražen Berkopi , nekadašnji direktor akove ke Elektre, osoba koja dobro poznaje ovu problematiku. (sm)

29. studenoga 2011.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

INA-in PROJEKT ME IMURJE Privo enje proizvodnji otkrivenih plinskih polja Vu kovec, Vukanovec, Zebanec

ME IMURJE IMA PLINA K’O IRAK NAFTE

Op ine i gradovi mogu ra unati na zna ajnu rentu za tri do etiri godine U organizaciji Me imurske energetske agencije MENEA, u akovcu su u etvrtak INA-ini stru njaci održali predavanje na temu “Projekt Me imurje – privo enje proizvodnji otkrivenih plinskih polja“. “Projekt Me imurje“ ima za cilj privo enje proizvodnji do sad otkrivenih plinskih polja Zebanec, Vu kovec i Vukanovec, te eventualno privo enje proizvodnji potencijalnih proizvodnih lokaliteta na podru ju Me imurja. Okupljenim sudionicima, me u kojima su bili i predstavnici Me imurske županije te gradova i op ina na ijem bi se podru ju Projekt Me imurje mogao realizirati, o projektu su govorili njegov voditelj Mladen Feren i i direktor Projekta Me imurje, te Laslo Farkaš - Višontai, direktor Sektora istraživanja i proizvodnje nafte i plina za JI Europu. On je uz ostalo naglasio da e INA istraživati suvremenim metodama i kopneni dio Hrvatske.

U Vu kovcu 40 posto metana Predo en je i sastav plina na pojedinim bušotinama koje e u eksploataciju. Tako je, primjerice, na bušotini Vu kovec izmjereno 39,73 posto metana, nešto malo ostalih plinova koje treba izdvojiti te oko 50 posto uglji nog dioksida koji treba izdvajati. Bušotina Vukanovec sadrži 26 posto metana, a bušotina Zebanec 35 posto metana, uz oko 50 posto uglji nog dioksida. Plin izva en u Me imurju transportirat e se prema crpnoj stanici Molve cjevovodom duga kim 73 kilometra, koji e dijelom i i trasom JANAF-a. Plin e se transportirati cijevima promjera 30 centimetara pod tlakom od 70 bara, a izgradit e se i više lokalnih plinskih stanica, ija je zada a da se u slu aju havarije plinovod zatvori. Najve i posao zapravo tek predstoji, jer treba

- Predavanjem na temu Projekta Me imurje približili smo lokalnoj zajednici projekt koji bi svojom realizacijom dao pozitivan doprinos ne samo pove anju sigurnosti opskrbe, odnosno smanjenu potrebe za uvozom plina, ve i prora unima op ina i gradova, rekao je Laslo Farkaš - Višontai, direktor Sektora istraživanja i proizvodnje nafte i plina za JI Europu u akovcu. Upitan za budu nost geotermalnih izvora vode u Me imurju, on je odgovorio da, koliko on vidi, postoje dvije mogu nosti. Prva je da INA sudjeluje u zajedni kim projektima s poslovnim partnerima, bile to op ine ili gradovi ili poduzetnici. Druga mogu nost je da INA proda bušotinu. INA sebe vidi ponajviše u Kamena ulozi tvrtke koja bi prodavala stijena iz koje podzemnu vodu, odnosno se crpi plin koji u funkciji da omogu i transe nalazi u sitnim sport vode na površinu. U svakom slu aju, rije je o rupicama, koje se skupim projektima, prema ne vide golim ra unici INA-e, jedna bušotina okom stoji oko 60 milijuna kuna, a za eksploataciju tople vode trebaju najmanje dvije bušotine jer vodu treba i vratiti u podzemlje, što zna i da se osnovna investicija dovo enja vode na površinu penje na preko 100 milijuna kuna. No, re eno je da je “nova INA” spremna i na zajedni ka ulaganja ako se izna e interes, pogotovo u proizvodnji energije. Kad pak je rije o kupalištima i toplicama, sigurno je da to nisu jeftine investicije, no postoji mogu nost zajedni kih ulaganja, barem se tako tvrdi. (J. Šimunko)

sklop i t i ugovore s 3.362 vla sn i k a parcela, ishoditi gra evinsku dozvolu i drugo. Prema sadašnjim istraživanjima i projekcijama, eksploataci-

Važan projekt za Me imurje Mladen Feren i uvodno je naglasio da je rije o važnom projektu za Me imurje te govorio o tehni kim karakteristikama projekta, uz osvrt na sigurnost. Sam projekt eksploatacije plina u Me imurju mogao bi biti završen za tri do etiri godine, a znatan dio ve je napravljen. Kroz predavanje i raspravu, koja je uslijedila po njegovu završetku, bilo je rije i o dosadašnjem tijeku projekta i njegovim tehni kim karakteristikama, te INA-inim iskustvima u provo enju sli nih projekata, potencijalnim daljnjim koracima, kao i o mogu im prednostima koje bi lokalna zajednica mogla imati u slu aju realizacije projekta. U okviru projekta do sad je izbušeno i opremljeno pet proizvodnih bušotina te bi trebao biti izgra en sabirno - transportni sustav, ime bi se omogu ila otprema proizvedenog plina prema centralnoj plinskoj stanici CPS Molve u Podravini, na daljnju obradu i iš enje. O iš eni plin odlazio bi u transportni sustav potroša ima, a izdvojeni uglji ni dioksid koristio bi sa za utiskivanje u naftna ležišta Žutica i Ivani u sklopu EOR projekta.

Budu nost geotermalnih izvora u Me imurju

Projekt Me imurje je nakon zastoja ponovno aktualiziran i, ako sve bude teklo po planu, bit e realiziran za tri do etiri godine. Zastoj u investiranju nastao je zbog krize u svijetu, te ulaganja INA-e u Siriju i Jadran

Mladen Feren i , direktor Projekta Me imurje: - U Projektu Me imurje koristi se više stupnjeva i suvremeni na ini zaštite od erupcija

Jadranka Leško, voditeljica istraživa kih projekata INA-e u sjevernoj Hrvatskoj: - Me imurje je bogato plinom u nekonvencionalnim ležištima, koli ine još treba utvrditi istraživanjima. Rije je o stijenama s jako malim rupicama u kojima je plin, pa treba posebna tehnologija, koja je skupa

ja plina u Me imurju trajala bi 22 godine, no to se može promijeniti nakon novih saznanja i po etka eksploatacije. Drugim rije ima, eksploatacija plina obavljat e se dok je to ekonomski opravdano, a, prema sadašnjim ra unicama, zna se da bi polja bila u punoj funkciji najmanje 22 godine. U INA-i kažu da su predvi anja te vrste teška i da e se tek u praksi to mo i potvrditi.

Sigurnosni pojas širine dvjesto metara Koridor plinovoda širine je 30 metara i tu se ne e smjeti ništa graditi, a trasa je napravljena tako da prolazi dalje od naselja, re eno je. Sigurnosni pojas širine je 200 metara i kod svakoga ve eg zahvata u tom pojasu treba pitati INA-i, kako bi se utvrdilo što se smije graditi u tom pojasu, a što ne. Sigurnosni pojas od 200 metara odre en je prema sadašnjem stanju u prostoru, što zna i da e svako zadiranje u prostor sigurnosnog pojasa biti pod paskom INA-e. Zbog toga što su se neki objekti nalazili na trasi plinovoda, ve je bilo etiri ili pet uskla ivanja prostornih planova. Odre eni problem je što je Me imurje gusto naseljeno, pa trasa plinovoda u nekim dijelovi-

Mladen Feren i , direktor Projekta Me imurje, te Laslo Farkaš Višontai, direktor Sektora istraživanja i proizvodnje nafte i plina za JI Europu: - Plina u Me imurju ima za najmanje dva desetlje a eksploatacije, a, ako se primijeni nova tehnologija koja tek dolazi, onda i za znatno duže razdoblje

ma prolazi dosta blizu naselja, a to zna i da naselja ne e u budu nosti smjeti širiti izgradnju i na sigurnosni pojas. Op ine i gradovi na ijem e prostoru prolaziti plinovod stoga moraju ra unati na sigurnosni pojas kao na dugoro nu datost u prostoru. U samom Me imurju položit e se 110 kilometara cjevovoda, uz više elemenata sigurnosnog sustava, tako, na primjer, ventilima dvadeset metara ispod zemlje na svakoj od bušotina i drugo.

Renta od 5 posto op inama i gradovima, županiji i državi Bilo je rije i i o renti za iskorištavanje rudnog blaga. Prema zakonima i propisima, INA mora ispla ivati rentu od 5 posto na koli inu izva enog plina op inama, gradovima i državi. Neke naše op ine i gradovi dobivat e rentu, što bi im donekle moglo popuniti prora unske rupe. Konkretno op ine u Podravini, gdje ima nafte i plina, dobivaju i po nekoliko milijuna kuna rente, a, koliko e to biti, danas se može samo naga ati. Postoje dvije vrste rente koje INA mora ispla ivati po zakonu. Jedno je klasi na naftna ili plinska renta, a drugo takozvana naknada za zauzetu površinu, što se mjeri na temelju takozvanoga bušotinskog kruga, mjerenu u hektarima ispod površine zemlje.

Istraživanja uz pomo nanotehnologije pokazuju: Me imurje leži na plinu Kako je objasnila Jadranka Leško, voditeljica istraživa kih projekata INA-e u sjevernoj Hrvatskoj, uskoro e se na pojedinim podru jima u Me imurju obaviti istraživanja za naftu i plin uz pomo najsuvremenijih metoda, uz pomo nanotehnologije. Cilj je da se utvrdi što se sve krije u podzemlju, no ono što se ve zna dosta je obe avaju e. Prema dosadašnjim sporadi nim ispitivanjima u susjedstvu u Sloveniji i Ma arskoj, na prostoru sjeverne Hrvatske, a pogotovo Me imurja, postoje znatne rezerve plina u vrlo sitnim rupicama u stijenama koje se ne mogu eksploatirati na dosadašnji na in. To ne koli ine još treba dokazati ispitivanjima, koja e se provesti vjerojatno idu e godine. Rije je o takozvanim nekonvencionalnim ležištima, ta polja još nisu spremna za eksploataciju zbog toga što zahtijevaju znatnu skuplju tehnologiju, a tehnološki i ekonomski mož-

da e postati interesantna za dvadesetak godina. Ako je suditi po ustanovljenim koli inama plina na temelju nekih pokazatelja iz takvih nekonvencionalnih ležišta, onda podzemlje Me imurja krije bogata nalazišta plina. U INA-i se neslužbeno govori da Me imurje ima plina kao još jedne Molve, dakako, uz znatno skuplju tehnologiju va enja. To nema veze sa sadašnjim projektom eksploatacije o kojem je rije , jer se tu plin vadi konvencionalnim metodama. Usporedbe radi, rije je o mnogo ve im koli inama plina, vjerojatno više milijardi kubnih metara, koji još nije dostupan. No, dobro je znati da ispod plina u podzemlju Me imurja postoji – plin, pa tako naš kraj leži na vodi i plinu. Ovo ne treba shvatiti doslovno, jer se plin krije u sitnim rupicama stijena koje su pod tlakom od 200 atmosfera ili više. (JŠ)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Skromna zarada ovaj tjedan Pretposljednja srijeda u studenom 2011. godine bila je vrlo slaba i skromna na akove kom placu i sajmu, na što je najviše utjecalo prohladno vrijeme, a vjerojatno i visoki datum. Na placu se tu i tamo stisnulo nekoliko prodava a, uglavnom onih koji dolaze i kad “sekire curiju i kad je minus dvajsti”, a na sajmu gotovo jednako tako, pa ni pe enjari nisu kasirali uobi ajene svežnjeve kuna, forinti i eura. U gotovo nikakvoj potražnji na sajmu donekle su se prodale žitarice, krumpir i sto na repa, a na placu kiselo zelje, kisela repa, agrumi i suho vo e. Adventske vijence ljudi su gledali i pitali za cijene. Bilo je vremena i za razgovore i gledanje povr a, ijim se izgledom priroda poi-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kukuruz 1,60 kn/kg - krumpir 1,50 kn/kg - repa 20 kn/vre a - ešnjak 20 kn/kg - luk u vre i 3 kn/kg - bijelo zelje 2 kn/kg - crveno zelje 5 kn/kg - hren 15 kn/kg - sirkova metla 25 kn/kom - košara 60 kn/kom grala. Tako je pozornost privukao i celer (na slici), koji je naša itateljica ponosno donijela u redakciju. Placovski prostor polako ali sigurno prekrivaju boži no - novogodišnji ukrasi, a mirisom plijeni doma e tikvino ulje. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Osim što je perjanica vinogradarske i vinarske proizvodnje, ledena berba donosi i dobru zaradu. Ledeno vino je višestruko skuplje od klasi nog i može posti i cijenu do tisu u kuna po buIzborna berba djevi anske graševine obitelji Horvat telji ME IMURSKI VINOGRADARI obilato koriste iznimnu kvalitetu grož a

Mnogo kasnih, izbornih, pa i ledenih berbi PIŠE: STJEPAN MESARI

Mladi celer s dvije glavice oduševio je gospo u iz akovca

Rasadnik Sveta Marija Omladinska 14 Telefon: 040/660-191

Voćnjak Nedelišće Varaždinska bb., Telefon: 040/895-220

Nikad kvalitetnije grož e nego je ovogodišnje me imurski vinogradari upotrijebit e za izborne berbe grož a iz kojeg e nastati vrhunska - predikatna vina. Obitelji Vladimira Horvata, Bojana Štampara, Petra i Vladimira Kocijana, prof. Franje i Krešimira Lovreca, Rajka Cmre njaka, Bojana Štampara i Borisa Novaka, te akove ko Agrome imurje, a možda i još poneki vinogradar, ostavili su zavidne koli ine grož a za izborne kasne berbe. A kasne berbe mogu biti izborne berbe, izborne berbe bobica, jagodni izbor, izborna berba prosušenih bobica i uzvišena berba je ledena berba bobica. Iz svih ovih grož a dobivaju se pre-

Berba u zimskim uvjetima je teža, ali i radost je ve a dikatna vina, koja su hrvatskim Zakonom o vinu ona vina koja u dobrim godinama kao što je 2011. i u prikladnim uvjetima dozrijevanja grož a na trsu, a ovisno o postignutoj njegovoj prezrelosti

Ledena berba daje najskuplja vina

VO NE SADNICE

jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

Ruže stablašice i lozni cijepovi Kontejnirane sadnice

aronija borovnica brusnica kaki kivi citrusi smokva šipak drijen boysen tayberry jagoda

GOJI

NOVO U PONUDI

OSKORUŠA

te vremenu berbe i prerade, postižu posebnu kakvo u. Osobitost im daje plemenita plijesan botritis, koja zahva a dio na trsovima ostavljenih grozdova.

KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Stru an savjet i vrhunska usluga

Najve i izazov za svakog vinogradara i vinara je ostaviti, a potom i ubrati, grož e u ledenoj berbi. Vino proizvedeno iz ledene berbe najuzvišenije je vino i na tržištu postiže najvišu cijenu. A sve to iz razloga što se berba i prerada grož a obavljaju u posebnim i složenim uvjetima. Grož e za ledenu berbu treba imati najmanje 127 Oechsla i brati na temperaturi barem - 7 Celzijevih stupnjeva, u najmanje tri dana. Grož e mora biti suho i smrznuto i takvo se prera uje. U ledenoj berbi na hektaru površine dobije se oko 600 litara

vina, što je desetak puta manje od klasi ne jesenske berbe. Vino iz ledene berbe ne može brzo na tržište, jer fermentacija zbog visoke koncentracije še era i kiselina traje i preko devet mjeseci. - Ledena berba je zahtjevan postupak kojim se ne bi smjeli baviti amateri, kao što je to prije par godina bilo kada su “vikend vinogradari” nastojali proizvesti sla a vina zaustavljanjem vrenja, pa su sebi, a potom i ugledu me imurskih vina, samo naškodili, kažu u Hortus Croatiai, iji lanovi kasnim berbama posve uju veliku pozornost, te istovremeno o ekuju i solidne koli ine vina i dobru zaradu na njima. Premda za butelju mogu dobiti i do tisu u kuna, vinari vino iz ledene berbe ne nude na otvorenom tržištu, ve ga prodaju odabranim kupcima te drže kao arhivska, jer ona se ne proizvode svaku godinu.

29. studenoga 2011.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Izbor boži nog drvca Oduvijek Boži ni praznici po inju Nikolinjem. Odmah iza Nikolinja po inju pripreme za Boži . Boži je praznik ljubavi i darivanja. Imate je puno? Puno Puno Puno Ljubavi nek se dijeli u Adventu! U prvom redu prema sebi. Kad je imate dovoljno u sebi onda je po nite dijeliti okolo. Osim što emo napraviri retrospektivu svih dobrih i velikih djela koja smo napravili u toku ove potrošene 2011. godine, što emo nakupovati hrpu šarenih stvari koje nikome ne trebaju, u ovom emo predstoje em razdoblju morati izabrati drvce koje e nam praviti društvo u blagdanskim danima pred nama. Zada a je to vrijedna uloga naše ljubavi. Budite vrtlar, birajte žive biljke kojima e druženje s vama i vašim prijateljima ostati u lijepom sje anju kad ih stavite ponovo u vrt. Nemate više mjesta u vrtu? Hm, hm, problem. Volim probleme, dileme i mozgalice! Kuda s tim biljkama kad ih se izguštamo? Možete ih posaditi i u

susjedov vrt, ako u vašem nema dovoljno mjesta. Naravno, prvo ga pitajte što o tome misli. Oti ite kod njega na kuhano vino. Ili ga pozovite k sebi na kartanje, šah… ili ime se ve bavite ovih dana kad ne radite i ne gledate TV. Osje ate li kako Vas nagovaram na dijeljenje dobrote? Ima je ve u Vama Puno Puno. Okititi se može, skoro sve što raste. Lijepo izgledaju svjetalca na vo ki ispred ku e kao i papirnata srca na smreki na trgu. U ku i, kao centralni simbol obiteljskog okupljanja, obi no, kitimo neki od predstavnika triju rodova: bor (Pinus), smreka (Picea) ili jela (Abies). O botani kim karakteristikama i razli itostima ovih rodova govorit emo idu ih nekoliko utoraka. Sad samo nagovaranje na živa drvca u loncu i konstatacija da je sasvim u redu da svog zelenog ki enika zovete kako vam paše. Moja je baka bila u pravu kad je svoje boži no drvce nazivala ‘cmrekom’ = smreka, nekima se svi a izraz ‘jelka’ ili je modernije ‘bor’. Iako

ta tri imena predstavljaju tri botani ki sasvim razli ite biljke vi ih možete u ovo blagoslovljeno ime zvati kako vam se ho e. Ako možete ženi tepati ‘Srce’, djetetu ‘Sunce’ ... zašto smreka ne bi bila ‘Iglica’? Živa iglica. Pitanje života i neživota ovdje je jako važno. Te su biljke živjele i rasle negdje u nekom rasadniku 5 - 10 godina. I onda ih je neki potroša zaželio okititi za svoje praznovanje i uživanje. To nije razlog za sje u. Budite, molim Vas, od onih koji e tom živom bi u dati šanse za život i nakon što se vi izguštate slavlja. Nek Vam ga izvade s korjenom i

posade u teglu. Družite se s njim u prazni nim danima, a nakon njih kao lijek od mamurluka posadite ga u vrt. Ovako direktno i bez prijelaznog razdoblja to možete u initi ako su temperature vani pozitivne ili tek malo ispod nule. Bude li jako hladno onda ovu sadnicu najprije iz stana (+20°C) iznesite u neku garažu (+3°C) i tek tada u vrt (-9°C). Ovo je, naravno, reklama. Svi su izbori ljepote puni reklama. Ovo je reklama za Boži na drvca koja Vam ne e odbacivati iglice po stanu jer e biti živa. Sve koji misle na zelenu budu nost pozdravlja IVA!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Koliko su opasne ma je zoonoze? Što su to zoonoze? Zoonoze su boles ili zaraze koje se prirodnim putem prenose s živo nja na ovjeka.Pokraj zoonoza koje su poznate i raširene me u ku nim živo njama ma ke su posebice izložene zbog prehrane (hrane se i sa glodavcima) te postaju izvor zoonoza na koje rje e pomislimo.

Zašto se pojavljuju? Suživot s našim ku nim ljubimcima poznato je od pradavnina. ovjek je oduvijek volio ima pra oca i sudruga ne samo u lovu nego i u svojoj ku i kao ukras ku e,ali i kao pomo nika u lovu ili pomo nika u suzbijanju glodavaca koji su praznili njegove žitnice.Ma ka danas preuzima prevlast u držanju ljudi kao ku nog ljubimca.S obzirom na to (a o tome sam ve pisao)da ma ka izvrsno iskorištava dom,još bolje se snalazi u svojem divljem okolišu i lovu provodi puno vremena i kao predator ubija puno glodavaca i p ca.One su dakako izvor mnogih zoonoza koje se onda presele u naše domove i postaju potencijalna opasnost po naše zdravlje.

Koje su bakterije uzro nici zoonoza? Antrax - sirovo gove e meso je izvor bakterija koje u ma ke mogu uzrokova pojavu antraksa. Ljudi se

zaraze od bolesnih ma aka preko kože, gdje dolazi do lokalne infekcije te se infekt može proširi na druga tkiva. Bolest je rijetka ve zbog toga jer u Hrvatskoj bedrenica izbija sporadi no, a veterinarska služba stalnim kontrolama i cijepljenjem u bedreni nim distrik ma suzbija vrlo uspješno tu bolest te ma ke u nas nisu ugrožene. Bolest ma je ogrebo ne - rezervoar boles nije poznat ,ali se ini da se ma ke zaraze preko buha.Ma ke oboljevaju sa nespeci nom klini kom slikom, a ljudi obolijevaju sa znakovima lagane upale kože na mjestu ma je ogrebo ne ili mjestu lizanja kože te se kod ljudi može javi regionalna upala limfnih vorova. Dermato toza - ma ke obolijevaju rijetko osim u okolini gdje je bolest jako prisutna kod drugih živo njskih vrsta kao na primjer kod goveda i konja. Kod ljudi se bolest javlja u obliku 2-5 mm velikih kožnih mjehuri a koji se pojavljuju na rukama ramenima i nogama. Do sada nije bila zabilježena u ma aka u Hrvatskoj. Salmoneloza - predstavlja naj eš i oblik zoonoza u Hrvatskoj . Ma ke kao prenosioci su manje važne iako nisu zanemarive. Ljudi obolijevaju zbog neposrednog dodira sa zaraženom životinjom koja uobi ajeno ne pokazuje klini ke znakove boles . U uskom suživotu s ma kama zaraza je

mogu a kontaminiranom hranom i vodom. Tuberkuloza - je kroni na bolest životinja i ljudi. Ma ke obolijevaju od gove eg oblika boles te se zaraze hranjenjem mlijekom ali je važno istaknu da je mogu nost povratne zaraze u ovjeka vrlo mala.

Koje su gljivice uzro nici zoonoza ? Mikrosporoza - je gljivi na bolest gdje se ljudi zaraze preko zaražene dlake i kožnog detritusa .Najve i problem su ma ke iz jednostavnog razloga jer nema vidljivih znakova boles i stalni su izvor zaražavanja ljudi.U ljudi bolest zahva gornje dijelove kože,dlake i nokte.Bolest se drži pod kontrolom ukoliko se dolazi u veterinarsku ambulantu na pregled dlaka i kože živo nja. Triho toza - prije je to bila bolest kuni a i glodavaca,a u zadnje vrijeme velik je broj zaraženih ma aka i pasa.Zaražene ma ke su klini ki,ali i asimptomatski premosioci boles ,a bolest je u ljudi ali i životinja sli an mikrosporidiozi,a razlikuju se po obliku promjena na koži.

Kako sprije iti širenje zoonoza? Uloga veterinara u sprje avanju širenja zoonoza usmjerena je na zaš tu zdravlja živo nja,njihovih vlasnika i

lanova obitelji.Najugroženiji su veterinarski stru njaci upravo zbog rada sa oboljelim životinjama.Razumnim mjerama moramo se pobrinuti da opasnost od zoonoza bude im manja. Država o tome brine na poseban na in tako da propisuje mjere kojima spre avamo pojavu i širenje boles .Svaku promjenu na živo nji od kihanja, šmrcanja, promjenu dla nog pokriva a najsigurnije rješavamo u konzultaciji u veterinarskoj ambulanti.Naravno od svega najvažnije je sudjelovanje nadležnih veterinarskih i zdravstvenih službi o pojavi odre enih zoonoza na nekom podru ju.Valja još ista i da su izme u ma aka i ljudi mogu i razni na ini prijenosa boles ,pa je zdravlje jednih i drugih važan uvjet za sigurno i prijatno druženje jer izuzetan je doživljaj kad prede zadovoljna ma ka u vašem krilu. Miljenko Cmre ak dvm Ambulanta za ku ne ljubimce, Bioins tut d.o.o., akovec

Mozaik

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI INOVATORI Danijel i Ivan Ko

VOLONTERSKI URED Me imurja poziva

Radionica “Menadžment volontera” 7. prosinca Volonterski rad, pored dobre volje volontera, zahtijeva i puno znanja i vještina s podru ja vo enja volontera i motivacije volontera od strane organizatora volontiranja. Povodom toga, Volonterski ured Me imurja organizira radionicu “Menadžment volontera”, putem koje organizacijama/ institucijama nudi pomo pri uspostavi i vo enju svojih volonterskih programa. Radionica se održava u srijedu 7. prosinca od 9 do 17 sati u prostorijama Autonomnog centra – ACT, Dr. Ivana Novaka 38 u akovcu (zgrada Starog hrasta). Udruga ACT snosi troškove radionice, troškove ru ka i osvježenja tijekom radionice

te radnih materijala. Voditeljica radionice je Marina Kolar iz udruge "Zora". Radionica je dio aktivnosti projekta "City volunteers", koji je financiran IPA operativnim programom Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013. Projekt djelomi no financiraju Europska unija i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Pozivaju se svi sudionici iz organizacija/institucija na podru ju Me imurske i Varaždinske županije. Prednost e imati oni sudionici koji još do sad nisu sudjelovali na istoj ili sli noj radionici. Prijavnicu za radionicu možete prona i na www.actnow. hr, a sve dodatne in ormacije potražite na 040 390 047, 099

259 1663, ili putem maila: ana@actnow.hr.

Teme radionice · planiranje uklju ivanja volontera · volonterski pravilnik, volonterski ugovor, opis radnog mjesta volontera · dovo enje volontera · kako motivirati volontere · evaluacija volonterskog programa

U TIC-u radionice o zapošljavanju za mlade visokoobrazovane osobe

“Želim uspjeti jer ja to mogu” U sklopu projekta “Generation Next at Work“, koji financira Europska unija, Grad akovec, Grad Prelog, Grad Mursko Središ e i Regionalna razvojna agencija Me imurja – REDEA organizirali su etiri jednodnevne radionice namijenjene mladim nezaposlenim osobama s višom ili visokom stru nom spremom s podru ja Me imurske županije, koje su održane u dvorani za kon erencije Tehnološko - inovacijskog centra Me imurje u akovcu. Radionice su održane s ciljem ja anja osobnih i poslovnih kompetencija mladih nezaposlenih osoba, olakšavanja procesa traženja posla, priprema za novo radno mjesto i razvijanje vještina potrebnih u svakodnevnom poslovanju te razvoja poduzetni ke kulture i potencijala za samozapošljavanje. Radionice su bile interaktivnog tipa pa su tako svi sudionici aktivno sudjelovali u razli itim vježbama, iji je cilj poboljšanje osobnih i poslovnih kompetencija polaznika. Teme su bile “Poboljšanje osobnih kompetencija“, “Upravljanje sobom, prvi korak prema izvrsnosti“, o emu je govorila Elena Cvjetkovi (Business & Li e Coach). Prezentacija je bila usmjerena na vlastite kompetencije i na ine

kako ih poboljšati. Bilo je rije i o motivaciji te njezinom pokretanju, misiji, viziji i ciljevima, piramidi vrijednosti, SWOT analizi, asertivnosti, upravljanju vremenom, delegiranju te stresu. O važnosti i tehnikama pravilne komunikacije izlagala je Gordana Kastrapeli, voditeljica treninga iz podru ja NLP-a te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.

U prvom planu komunikacija Prezentacija je obuhva ala podru ja poput NLP pretpostavki uspješne komunikacije, zna enja komunikacije, fleksibilnosti, prezentaciji, sadržaja prezentacije, te upravljanja tremom. “Razvoj poslovnih kompetencija“ bio je naziv predavanja Nede Janovski, komunikologinje, diplomirane politologinje, trenera predava a srednjeg i malog menadžmenta. U sklopu te prezentacije bilo je rije i o brendu kao zaštitnom znaku, stavovima, kreativnosti i timskom radu, rješavanju sukoba, planiranju i upravljanju karijerom, znanju i vještinama, upravljanju promjenama, korporativnoj kulturi te networkingu. Asja Lajtman Bosilj, magistar društvenih znanosti te trenerica poslovnih edukacija, govorila je

o izazovima zapošljavanja, odnosno o samozapošljavanju iz osobne perspektive predava a, kompetencijama poduzetnika, SWOT analizi, donošenju odluka, stavovima i poštenju te cjeloživotnom u enju. Radionice je poha alo oko 50 mladih nezaposlenih visokoobrazovanih osoba (VSS i VŠS) raznih struka. Paralelno s radionicama za nezaposlene zapo elo je i održavanje radionica za poduze a iz Me imurske županije. Cilj je upoznati poduze a s važnostima zapošljavanja mladih osoba s višom i visokom stru nom spremom. U tu svrhu tvrtke su odredile mentore koji e poha ati etiri radionice u kojima e biti upoznati s aktivnostima projekta te uvo enja programa stažiranja. Tako e neki od sudionika radionica dobiti priliku za stažiranje (volontiranje) u tim tvrtkama i na taj na in ste i po etno radno iskustvo koje e im pomo i u daljnjem pronalasku posla (pri tome mogu nost zaposlenja nije isklju ena). Program stažiranja zamišljen je tako da stažisti dobiju konkretne poslove i zadatke koji e im pomo i da steknu pravu vrijednost, odnosno radno iskustvo u toj struci. (vk)

Mal er na ne treba h Me imurski inovatori sin i otac, Danijel i Ivan Kolmani iz Rimš aka kod Štrigove, na adresi Sveti Urban 246A, nedavno su na održanom 36. Salonu inovacija s me unarodnim sudjelovanjem u Zagrebu i priredbi "INOVA - BUDI UZOR", 7. Izložbi inovativnih ideja i inovacija, osvojili zlatnu medalju za svoj mal er za travu i korov. Obiteljska tvrtka “Metal-ko”, koju vode sin Danijel i otac Ivan, ve se duži niz godina bavi proizvodnjom strojeva za poljoprivredu, a specijalizirala se za mal ere, bo ne reze, rasipa e i deponatore te druge strojeve za obradu tla u vo njacima i vinogradima. Inovacija za koju je ponajviše zaslužan Danijel Kolmani , kaže otac Ivan, donosi svjetsku novost u vinograde i vo njake, prilago avanje širine rada mal era pomo u hidraulike i ticala. Mal er pokosi travu ili korov prolaskom kroz red vinograda ili vo njaka do tri centimetra od trsa ili sadnice jabuke. To drugim rije ima zna i da u vinogradu ili vo njaku ne treba prskati herbicidima, pa je uz uštedu važno i zadovoljavanje europskih ekoloških kriterija, a takav proizvod onda može dostignuti ve u cijenu. Inovator Danijel Kolmani kaže: - Naš novi mal er, koji je osvojio zlatnu medalju, ve je u uporabi dvije godine kao prototip i u praksi se pokazao izvrsnim. Najviše ga prodajemo u Sloveniju ve im vinogradari-

Vanjski izgled novog mal era s ticalima

ma i vo arima, nešto manje po Hrvatskoj. Rije je o pro esionalnom mal eru, ija je cijena viša od standardnog za male vo nja-

ke i vinograde od hektar ili dva, jer je mnogo složeniji. Problem je što su dijelovi za njega skupi, a u Hrvatskoj se ne

Danijel Kolmani : - Mal er je skup i zbog uvoznih dijelova koji se ne proizvode u Hrvatskoj, no svima koji imaju više hektara vo njaka ili vinograda brzo se isplati. Namijenjen je za dugotrajan rad u teškim uvjetima i ve se iskazao u praksi

29. studenoga 2011.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

olmani osvojili zlatnu medalju na INOVA-i u Zagrebu

akon kojeg herbicid

Novi mal er ve je dosta poznat me u vinogradarima i vo arima Slovenije i Hrvatske, naru uju ga ve e tvrtke, tako da ga i nemamo na zalihi, svi su primjerci prodani, kaže Danijel Kolmani . Mal er jednim prolaskom pokosi sve, do tri centimetra od trsa ili vo ke, tako da u redovima nije proi z vo nužan herbicid de, pa ih treba uvesti. Cijena t ak voga profesionalnog ma lera iznosi oko 40.000 kuna, s tim da uvozni dijelovi stoje oko 40 posto, a ostalo je znanje i iskustvo te spoj hidraulike i mehanike, a bez elektri ne energije.

Brzo se pro ulo da je proizvod dobar - Brzo se me u vo arima i vinogradarima pro ulo za naš

nov i mal er, pa je interesa sve više, a bilo je i smiješnih doga aja. Tako je poznata vinogradarska obitelj Jakopi napisala u izvješ u za Ministarstvo poljoprivrede u Zagrebu da mu je takozvani herbicidni pojas širok svega - deset centimetara. Inspektori iz Zagreba došli su potom u kontrolu vidjeti taj herbicidni pojas od deset

centimetara, nisu vjerovali da je to mogu e, mislili su je rije o zabuni. Tek kad im je pokazan rad s novim mal erom shvatili su o emu je rije . U praksi herbicid uop e i nije potreban jer se uska traka trave koja ostane, širine od nekoliko do najviše desetak centimetara, sama polegne jer nema oslonca. Uz to što nije potreban herbicid ili je potreban zbilja minimalno, novi mal er štedi i gorivo zbog na ina izrade. Generacija mal era eki ara, odnosno traktori koji su ih vukli trošili su puno više goriva uz ve u snagu. Zbog toga su mal eri za travu i korov, koji za svoj pogon trebaju manju snagu i manje goriva, na cijeni. Moram re i da je nov i mal er ve dosta poznat me u vinogradarima i vo arima Slovenije i Hrvatske, naru uju ga ve e tvrtke i ja a obiteljska gospodarstva, tako da ga i nemamo na zalihi, svi su primjerci prodani, kaže Danijel Kolmani , uz napomenu da je interes toliki da ne mogu zadovoljiti potražnju. Iako je relativno skup, mal er se brzo isplati zbog toga što eliminira herbicid, što je posebno važno i zbog novih europskih standarda o proizvodnji hrane. Obiteljska tvrtka “Metalko” samo je ovom inovacijom uspjela pove ati svoje prihode za oko deset posto, a tek se o ekuje znatno pove anje proizvodnje. Za dobar rad novoga teškog profesionalnog mal era s ticalima i hidraulikom potreban je traktor od oko 50 do 60 konjskih snaga. Uz mal ere s promjenjivom širinom rada i hidraulikom, tvrtka proizvodi i rotacione mal ere za male snage traktora od 15 konjskih snaga na više, mal ere na bubanj te ostalu mehanizaciju nužnu za vinograde i vo njake. (J. Šimunko)

UDRUGA TJELESNIH INVALIDA provodi projekt “Znanjem protiv predrasuda”

Cool je biti razli it Prema onom što je razli ito, ljudi esto osje aju strah i nepovjerenje te ponekad i neprimjereno reagiraju. Prema ljudima razli itim od sebe osje aju predrasude, zato što ih dovoljno ne poznaju. Velik dio tih predrasuda usmjeren je prema osobama s invaliditetom, bilo da ih se sažalijeva, umanjuje njihova sposobnost ili izbjegava, zbog neznanja kako bi prema njima pristupili. Udruga tjelesnih invalida Me imurja odlu ila se boriti znanjem protiv predrasuda. U projektu koji provode zajedno s Ministarstvom rada i socijalne skrbi, koje ga i inancira, u e one najmla e u nižim razredima osnovne škole kako je cool biti razli it. Zato što svaka osoba u sebi ima razli ite kvalitete. Ima nešto što drugi nema, a kroz razgovore i radionice upravo se to bogatstvo razli itosti može nau iti, upoznati i kao

blago ponijeti u život. Na radionicama sudjeluju i osobe s razli itim vrstama invaliditeta, koje djeci mogu na radionicama zorno predo iti kako savladavaju svoja ograni enja, ali i kako razvijaju druge sposobnosti koje im ta ograni enja kompenziraju. Odre en broj djece ve iz svoje bliže okoline poznaje osobe s invaliditetom bilo da ima takvog lana u svojoj ili široj obitelji, susjedstvu ili prijateljskom krugu ili u školi. No, ima i one djece kojima e rad na radionici biti prvo bliže upoznavanje s tom problematikom. Interes djece za rad u radionicama je velik, kazao nam je Branko Baksa, predsjednik Udruge tjelesnih invalida, a projekt e se odvijati u nekoliko osnovnih škola diljem Me imurja, u II. OŠ akovec, u Kotoribi, Prelogu, Murskom Središ u i Nedeliš u. (BMO)

UDRUGA gluhih i nagluhih Me imurske županije

Tomislav Logožar dao ostavku, novi predsjednik Stjepan Toplek Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije - akovec održala je 12. studenoga u restoranu "Kruna" izbornu godišnju skupštinu. Tomislav Logožar pisanim je putem dao neopozivu ostavku na funkciju predsjednika. Za novog predsjednika Udruge izabran je Stjepan Toplek, za dopredsjednicu Nada Igrec, a za tajnicu Mirela Igrec.

Na skupštini je ujedno usvojen novi statut, sukladno Zakonu o udrugama, kao i skra eni naziv - Udruga gluhih akovec. Skupštini je prisustvovala predsjednica Saveza udruga osoba s invaliditetom akovec MŽ-a, gospo a Marija Ciglar, koja je tom prilikom istaknula veliki napredak u radu Udruge. (BMO)

AKCIJE DOBROVOLJNOG darivanja krvi

Danas u Maloj Subotici i Murskom Središ u Ivan Kolmani : - Za inovaciju je zaslužan sin Danijel

Gradsko društvo Crvenog križa akovec organizira akcije dobrovoljnog darivanja krvi danas, u utorak 29. studenoga u Maloj Subotici u vremenu od

8 do 10.30 sati u prostorijama vjen aone, te u Murskom Središ u u vremenu od 12 do 15 sati u prostorijama Pivnice “Cimper”.

Mozaik

MJESEC BORBE protiv ovisnosti u Me imurskoj županiji

Tribine, predavanja, radionice, edukacije Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji se svaku godinu obilježava od 15. studenoga do 15. prosinca, Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Me imurske županije koordinira niz aktivnosti. Cilj je ovog projekta upozoravanje javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, a osobito droga, te poticanje društva na aktivnu borbu protiv ovisnosti i zlouporabe droga poduzimanjem zajedni kih aktivnosti za suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu današnjice. Središnje obilježavanje u Me imurskoj županiji održat e se u etvrtak 1. prosinca u akovcu, i to kroz stru ne javne tribine za odrasle i radionice za u enike. Tribina e se održati u Katoli kom domu u akovcu, s po etkom u 18 sati, pod nazivom “Mladi i sredstva ovisnosti”. Predavanja e održati prof. dr. sc. Marina Kuzman, dr. med., voditeljica Službe za školsku medicinu i adolescentnu medicinu i prevencije ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Anto Oreškovi , dr. med., dopredsjednik Hrvatskog saveza klubova lije enih alkoholi ara, te mr. krim. Dubravko Klari , predstojnik Ureda Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga. Nadalje, Udruga za pomo djeci i mladeži “Osmijeh“ iz akovca, uz inancijsku potporu Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti RH te stru nu podršku Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije i voditelja školskih preventivnih programa, provodi projekte prevencije ovisni kih ponašanja u osnovnim školama Me imurske županije pod nazivom “Igra i kreativno stvaralaštvo – prevencija ovisnosti i poreme aja u ponašanju“ te “Zajedno smo ja i – projekt vršnja ke edukacije o ovisnostima“. U okviru oba projekta u 8 osnovnih škola odvijaju se predavanja i radionice za roditelje i u enike sedmih i osmih razreda, a u 4 osnovne škole provodi se edukacija u enika edukatora sedmih i osmih razreda, koji e nau eno prenositi svojim vršnjacima od šestog do osmog razreda u svojim i drugim školama. U edukaciju edukatora ravnopravno su uklju eni i u enici romske nacionalne manjine. Sve navedene aktivnosti provode se u školama od listopada ove godine, a završetak aktivnosti planira se u Mjesecu borbe protiv ovisnosti od 15. studenoga do 15. prosinca 2011. Me imurska županija projekte u sklopu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti podržava sa 6.000 kuna.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

U AST heroja Domovinskog rata

U Nedeliš u i Puš inama otkrivena spomen - plo a sedmorici poginulih branitelja Uz prisustvo predstavnika Me imurske županije, Op ine Nedeliš e, Policijske uprave me imurske i braniteljskih udruga kod op inske zgrade u Nedeliš u, a potom i kod Vatrogasnog doma u Puš inama, u subotu 19. studenoga, dan nakon dvadesete obljetnice pada herojskog grada Vukovara, sve ano je otkrivena spomen - plo a sedmorici poginulih hrvatskih branitelja iz op ine Nedeliš e. Nazo ne je pozdravio predsjednik ogranka Nedeliš e Udruge dragovo-

ljaca i veterana Domovinskog rata Marijan Perger, koji je, podsjetivši na žrtvu poginulih branitelja, zahvalio Op ini Nedeliš e na pomo i u postavljanju spomen - plo e koja e trajno podsje ati na one koji su svoj život nesebi no žrtvovali za slobodu Hrvatske. Op inski na elnik Mladen Horvat istaknuo je kako žrtve obvezuju na trajno sje anje i zahvalnost, ali i na obvezu svih onih koji žive u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj, koju su sanjali poginuli

branitelji, da je izgra uju u zajedništvu kako bi se razvijala na dobro novih naraštaja. Pozvao je nazo ne i sve žitelje op ine da zastanu kada pro u pokraj spomen - plo e, da se zahvale i prisjete onih ija su imena na njoj uklesana i da budu ponosni što je iz njihove sredine bilo onih koji su se žrtvovali za slobodu. U programu sve anosti sudjelovala je muška vokalna skupina Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski“ Nedeliš e. (V. Kelkedi)

PRIPADNICI 7. gardijske brigade u Vukovaru

I ratnici odali po ast Gradu heroju Po ast Gradu heroju Vukovaru prošlu su subotu 19. studenoga odali i pripadnici gardijskih brigada iz cijele Hrvatske, me u njima i pripadnici 7. gardijske brigade iz Varaždina i akovca. lanovi Udruge 7. gardijske brigade PUME uz polaganje vijenaca na groblju i Ov ari posjetili su mjesta gdje su se vodile najteže bitke za Vukovar. Iako 7. gardijska brigada nije ratovala kod Vukovara, nego na jugu Hrvatske, te izme u ostalog prva ušla u Knin, dio njezinih pripadnika branio je Vukovar i isto nu Slavoniju u 1991. godini i kasnije. Održan je i radni sastanak Zbora veterana hrvatskih gardijskih postrojbi iz Domovinskog rata, gdje su se našli svi predstavnici gardijskih ratnih postrojbi. Hrvatska je u Domovinskom ratu imala nekoliko operativno

Pripadnici 7. gardijske brigade u Vukovaru

najja ih brigada, koje su nosile glavne oslobodila ke operacije u ratu. To su: 1. gardijska brigada “Tigrovi”, 2. gardijska brigada “Gromovi” , 3. gardijska brigada “Kune”, 4. gardijska brigada

“Pauci”, 5. gardijska brigada “Sokolovi”, 7. gardijska brigada “Pume” te 9. gardijska brigada “Vukovi”, kao i 81. gardijska bojna iz Virovitice te Hrvatski gardijski zdrug, dok je gardijska

bojna “Termiti” iz Zadra prešla u 9. gardijsku brigadu. Ustrojavanje 1. gardijske brigade, poznate kao "Tigrovi", po elo je 5. studenoga 1990. godine u bazi Rakitje nadomak Za-

greba, kao postrojbe za posebne namjene MUP-a RH. Obrambene snage Republike Hrvatske nastaju u krilu Ministarstva unutarnjih poslova, zbog zakonskih ograni enja u bivšoj saveznoj državi. Dana 12. travnja 1991. predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tu man donosi odluku o osnivanju Zbora narodne garde. Nakon izmjene i dopune Zakona o unutarnjim poslovima (Narodne novine, br. 19/91.), djelatnost te službe proširena je i na zaštitu državne granice RH, te zaštitu nepovredivosti državnog teritorija, za što je formiran Zbor narodne garde. Ve 28. svibnja 1991. na stadionu NK "Zagreb“ u Kranj evi evoj ulici u Zagrebu postrojbe Zbora narodne garde prisežu i predstavljaju se javnosti. Narastanjem Hrvatske vojske, nakon “Tigrova” uskoro stasaju i druge gardijske brigade. Najmla a od njih, 7. gardijska brigada, tako je nastala krajem 1992. godine u Varaždinu od 5. bojne “Tigrova”, pod nazivom “Oblaci”, koja u po etku imala bazu u Vinici. (JŠ)

OSNOVNA ŠKOLA Prelog

Ne zaboravimo Vukovar, Grad heroj! Spomen na Vukovar, Grad heroj, obilježili su i u enici Osnovne škole Prelog. Gosti predava i, Slavko Marka i Miroslav Radmanovi , obojica Preložani, s u enicima su podijelili svoja iskustva iz Domovinskog rata. Miroslav Radmanovi je kao djelatnik tadašnje PU Varaždin PP-a akovec branio Vukovar od rujna do studenoga 1991., kada je ranjen, te je završio u srpskom logoru. Jedan je od najve ih heroja Vukovara, zaslužan uz suborce za poznato "groblje tenkova“ na Trpinjskoj cesti.

Slavko Marka , ratni pilot, govori o svojim iskustvima iz Domovinskog rata

asnik Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i vojni pilot u mirovini Slavko Marka ispri ao je kako se u ovim našim krajevima stvaralo ratno zrakoplovstvo. Otkrio je u enicima kako su sami izra ivali granate, kojim su se tehnikama služili u zraku i na tlu kako bi nadmudrili neprijatelja. Oba predava a ispri ala su svoja osobna iskustva, ali i doprinos svih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu. Time su još jednom podsjetili mlade generacije da se prošlost ne smije zaboraviti. (Sara Major ik, 8.d)

29. studenoga 2011.

Kroz Međimurje 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽUPANIJA ULAŽE pola milijuna kuna u poticanje nadarenih u enika ZAŠTITA INTELEKTUALNIH prava u softverskoj industriji

Centri izvrsnosti za djecu Trening za etrdeset poduzetnika i koja žele i mogu više istraživa ke institucije Me imurska županija jedina je u Hrvatskoj koja ve drugu godinu za redom poti e izvrsnost i rad s nadarenim u enicima kroz centre izvrsnosti u osnovnim školama u Strahonincu, Nedeliš u, Podturnu i Maloj Subotici. Ovaj vid rada, u kojem se poti u nadarena djeca produbljivanjem znanja iz školskog gradiva, pokrenut je prošle školske godine. Ove godine nastava je po ela prije nešto više od mjesec dana, a aktualni projekt stajat e 501.000 kuna. U subotu je Osnovnu školu u Nedeliš u, gdje se odvijaju programi iz kemije, izike i biologije, obišao i župan Me imurske županije Ivica Perho sa suradnicima i ravnateljima osnovnih škola u kojima se ovaj projekt odvija. Tom prilikom istaknuo je važnost ulaganja u obrazovanje, posebno nadare-

iz Hrvatske i Slovenije

ne djece i onih u enika koji žele znati više nego je predvi eno programima. Znanja koja na ovaj na in mogu ste i vrlo e im koristiti u daljnjem školovanju i sutrašnjem poslu, ali im može pomo i i u pronalaženju

vlastitog a initeta. Pro elnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske županije Sonja Toši Grla rekla je da je centrima izvrsnosti školske godine 2011./2012. obuhva eno etiristotinjak dje-

ce. Nastava se održava u etiri me imurske osnovne škole, a obuhva eni su programi iz hrvatskog, engleskog i njema kog jezika, matematike, informatike, biologije, kemije i izike. (BMO)

LJEKARNA akovec

Otvara ljekarni ku jedinicu u Svetoj Mariji U utorak 29. studenoga, s po etkom 13 sati, sve ano se otvara nova ljekarni ka jedinica Ljekarne akovec u

Svetoj Mariji (Pavleka Miškine 1). Rije je o investiciji vrijednoj oko 450.000 kuna neto, inanci-

ranoj iz prihoda redovitog poslovanja Ljekarne akovec. Prostor je adaptiran i opremljen, a nova ljekarna otvorena je nakon

niza zahtjeva mještana tog dijela Me imurja, kako bi im bili dostupniji lijekovi i ljekarni ke usluge. (BMO)

U utorak 29. studenoga u 10 sati u prostorijama Tehnološko - inovacijskog centra Me imurje, Bana J. Jela i a 22, zapo inje trening "Zaštita intelektualnih prava u softverskoj industriji", u sklopu prekograni nog projekta “SPRINT“. Dio treninga bit e predavanje na temu “Intelektualno vlasništvo u praksi“ i prezentacija na temu “Inovacije implementirane ra unalima“. Bit e obra ene i dvije studije slu aja koje predava , dr. sc. Željko Bihar, dipl. ing., vodi za Udruženje europskih patentnih zastupnika. Dr. Bihar je registrirani hrvatski i europski patentni zastupnik. U okviru radionice inovativne softverske tvrtke imat e priliku kroz prakti ne primjere saznati kako zaštititi svoja prava nad intelektualnim vlasništvom. Na trening su se prijavile tvrtke i institucije iz akovca, Varaždina, Zagreba i drugih hrvatskih regija. Projekt e uklju ivati

minimalno 40 poduzetnika i istraživa kih institucija iz Hrvatske i Slovenije. U okviru projekta bit e organizirana profesionalna konferencija, povezivanje poduzetnika i institucija, poduzetni ke radionice, te tematski seminari. Bit e napravljena analiza inovativnog potencijala regije, te e se razraditi prijedlozi mjera za poticanje rasta inovativnih kompanija. Izdat e se brošure i ostali promotivni materijali na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku, koji e predstavljati projekt i poduzetnike. Tako er e biti pokrenuta internetska stranica na kojoj e se nalaziti relevantni podaci o projektu, poduzetnicima te o uvjetima za poslovanje u ovoj regiji. Dodatno e se na internetskoj stranici nalaziti i baza podataka, kako bi poduzetnici i istraživa ki centri mogli lakše prona i komplementarne partnere za izlazak na tržište s novim projektima. (BMO)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

Novi život se rađa

Samo dobre vijesti AKCIJA “Grad akovec prijatelj djece”

Povelja i pohvala akovcu za kvalitetan rad u 2011. SAVEZ SAV E BAPTISTIČKIH EZ BAPTIS BAP TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U REPUB RE REPUBLICI PUBLIC LICI CI HRVA H HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi krš ansku alterna vu u rješavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

Ništa novo pod kapom nebeskom. Kako je bilo prije tako i sada. Samo drugi glumci glume stare, ve vi ene uloge I ne obaziru i se na vremena neznanja, nutka sada Bog ljude da se svi i posvuda obrate jer ustanovi Dan u koji e suditi svijetu po pravdi, po ovjeku kojega odredi, pred svima ovjerovi uskrisivši ga od mrtvih. Dj; 17;30-31 Zanesenog pogleda u daljinu, i s transcedentnim smiješkom, s plakata u Varaždinu i akovcu pozdravlja nas ovih dana još jedan samozvani lokalnoisto nja ki guru. Njegovo ime je nebitno. Ništa novo pod kapom nebeskom. Kako je bilo prije tako i sada. Samo drugi glumci glume stare, ve vi ene uloge. U kontekstu predizbornog vala mnogih nasmiješenih ili nekulturno tupogledaju ih politi kih kandidata, s plakata po našim gradovima, njegov smiješak odaje ovjeka koji poznaje marketing. Upecani na tu marketinšku udicu, mnogi novope eni New –ageovci su puni vjere u reinkarnaciju napustili njegova predavanja. Vjeruju i da e se poslije smrti opet roditi-reinkarnirati. Možda kao krastavac ili mrkva, to samo guru zna. No dosta sarkazma. Ovdje se radi o vje noj sudbini tvoje duše. Jedine i neponovljive. Zato nam je Bog u ljubavi ostavio biblijski zapis o Svom sinu. To nije mit ili apstraktna simbolika, ljudska umotvorina ili samo jedan od putova Bogu. Previše je dokaza za Isusovu povijesnu i zemljopisnu utemeljenost za krivo tuma enje. Godine 1945 izraelski je prof. Sukenik pronašao zape a en grobu Tali-

potu, neposredno pred samim jeruzalemskim vratima. U grobnici se nalazilo pet osarija, kamenih ljesova. Na dva je pisalo sljede e; gr . Iesou iou, Isuse pomozi!, i na aramejski Yeshu’ Aloth, Isus daj da uskrsne! Na ta dva osarija se nalazio i križ. Dakle 300 godina prije nego je Konstantin vidio znak u kome e pobijediti. Grobovi su datirani u oko dvadesetak godina nakon Isusova raspe a i uskrsnu a. Ljudi koji su tu pokopani sigurno su poznavali su isusove u enike. Možda i samog Isusa. Oni su lako može biti, svjedoci njegove užasne egzekucije, te nadnaravnog i šokantnog uskrsnu a. Oni su sigurno u svom životu osjetili živog Duha Svetog. Po istom Duhu Svetom i mi radosno iš ekujemo obe ani Isusov dolazak, dok svijet bez Boga, sa svojim reprizama monotono glumi stare, ve vi ene uloge. Suprotno svim zakonima biologije, izike, astronomije ili geologije, u našim školama promovira se vjera u evoluciju, postanak materije i ovjeka eksplozijom iz ni ega. Pogledaj znanstvene i logi ne dokaze kako je Bog u ljubavi stvorio svijet i ovjeka na web stranici udruge Postanak http:// udrugapostanak.ucoz.com/

Ti nisi produkt slu ajne, i u praksi znanstveno nemogu e evolucije iz kamena. Ne budi prevaren vjerom u hipotezu o evoluciji koja, suprotno svim poznatim zakonima; biologije, fizike, astronomije ili geologije, pretpostavlja postanak materije i razuma ovjeka eksplozijom iz ni ega. Pogledaj znanstvene i logi ne dokaze kako je Bog u ljubavi stvorio svijet i ovjeka, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak.ucoz.com/

Ovogodišnjem tradicionalnom savjetovanju koordinatora akcije “Gradovi i op ine prijatelji djece“, održanom prošli tjedan u zagreba koj Starogradskoj vije nici, prisustvovali su i predstavnici Grada akovca: mr. sc. Marija Hegeduš - Jungvirth, dr., predsjednica Koordinacijskog odbora akcije “Grad akovec prijatelj djece“, dje ja gradona elnica Antonija Mrla, voditeljica Dje jeg vije a Marta Novak te lanica Dje jeg vije a Miša Ov ar. Gradu akovcu tom je prigodom dodijeljena povelja za uzorno provedenu najakciju u 2011. pod nazivom “I ja želim biti vatrogasac“.ProjektjeprovedenuDje jem vrti u akovec, obuhva ao je niz aktivnosti usmjerenih na izravno i neizravno stjecanje korisnih i primjenjivih životnih spoznaja – od upoznavanja djece s vatrogasnom opremom i prevencijom nastanka požara, vatrogasnih i društvenih igara, likovne radionice, do sudjelovanja na Dje joj vatrogasnoj olimpijadi održanoj u svibnju u Kaštelima.

Pohvale i za Dje je vije e Grada akovca Dje je vije e Grada akovca dobilo je pak pohvalu

za sudjelovanje na natje aju za najprojekt dje jih vije a Hrvatske, na koji je prijavljen projekt naslovljen “Suradnja s Centrom za socijalnu skrb akovec’. Stru ni suradnici Centra organizirali su i proveli niz radionica za dje je gradske vije nike s važnim temama kao što su nenasilno rješavanje sukoba, suzbijanje agresivnosti i nasilja me u djecom, problemi odrastanja, djeca u udomiteljskim obiteljima, razvijanje socijalnih vještina kroz dramske igre i sl. S obzirom na to da je 2011. proglašena “Godinom volontiranja“, u okviru programa ovog savjetovanja održana su predstavljanja volonterskih projekata gradova i op ina u kojima su sudjelovala djeca. Miša Ov ar, u enica III. OŠ akovec i vije nica akove koga Dje jeg vije a, predstavila je izvrstan projekt “Mali volonteri“, u sklopu kojeg u enici razredne nastave (nižih razreda) akove kih osnovnih škola ve nekoliko godina jednom tjedno pod vodstvom voditeljica dje jih foruma volontiraju u Caritasov dom “Antun Bogdan“ akovec.

Nikola Herperger (23) i Izabela Tomaši (17) iz Dragoslavec Sela dobili su prvo dijete, sina Alexa, ro enog 10. studenoga u 8 sati.

Ivan (35) i Natalija (32) Guterman iz Dragoslavca dobili su k er Taru, ro enu 18. studenoga u 14.15 sati. Po mla u je seku stigao i stariji brat Ivan Jan (5).

OŠ PRELOG

Posjetio ih “odrasli lima ” – Pajo Kanižaj Osnovnu školu Prelog u srijedu je posjetio poznati hrvatski dje ji književnik Pajo Kanižaj. U dva književna susreta (u jutarnjoj smjeni s u enicima nižih razreda i u popodnevnoj s u enicima viših razreda) Kanižaj je predstavio svoje pjesme i pri e, koje su izmamile pljesak i smijeh svih prisutnih. - Književnik je pokazao da njegovi tekstovi uvijek iznova oduševljavaju mladu publiku, a svojim je humoristi nim i spontanim pristupom ostvario odli nu komunikaciju s djecom. Šaljiv razgovor, itanje poezije i proze bili su odli an recept za pristup u enicima! Program su dodatno obogatili u enici recitacijama Kanižajevih pjesama, kažu u preloškoj školi. Pajo Kanižaj djetinjstvo i mladost proveo je u Podravini - u rodnom selu elekovcu, a kasnije u Koprivnici. Ve i dio života ipak živi u Zagrebu. Napisao je više od dvadeset knjiga za djecu i odrasle, a najpoznatija mu je svakako “Zapisi odraslog lima a”, što je zapravo autobiografsko djelo koje govori o autorovom odrastanju u rodnom

Poznati književnik oduševio je preloške osnovnoškolce zavi aju. To je djelo, kako kaže sam autor, “namijenjeno djeci, ali i odraslima da ga itaju izme u redaka“.

Inspiraciju pronalazi svuda oko sebe Na pitanje u enika gdje i kako nalazi inspiraciju, odgovorio je da mu je za prve knjige bilo dovoljno da ga okrzne ne ija kosa, a danas zapravo svuda oko sebe pronalazi

inspiraciju. Kaže da i on ima me imurske gene, odnosno da su mu pradjed i prabaka rodom iz Donjeg Vidovca. Za Me imurje ga vežu i lijepe uspomene, kad je igrao rukomet u akovcu, a i Prelog je posjetio nekoliko puta. U akovcu mu je ove godine izašlo novo izdanje knjige “Kralju Tomislavu“, povodom njezine etrdesete obljetnice. Otkrio nam je da je veliki domoljub, da ci-

jeni i voli hrvatski jezik, a naro ito kajkavsko narje je, te da možda jedini piše i – kajiku! Mnogi od nas znaju pjesme “Skrive ki, skrive ki” te “Vužgi ga, Blaž”, ali malo tko zna da je te pjesme napisao upravo Pajo Kanižaj! Susret je prošao u najboljem mogu em raspoloženju, a publici e Kanižaj zasigurno ostati u lijepom sje anju, kažu u preloškoj školi. (V. Kelkedi)

KULTURA

SCENA S

65 godina glazbenog djelovanja u Gradu akovcu i 15. obljetnica samostalnosti Osnovne umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni “ akovec

U dvorani Graditeljske škole akovec otvoren 2. triennale hrvatske keramike Predstavljeno 20. izdanje Hrvatskoga kajkavskoga kolendara

M Mlada akove ka grupa R Restart Unplugged pobjednik hrvatskog p “Imagine festivala“ “ Navija ice “Livi” N zlatne u Škotskoj z

Kom3dija osvojila Grand Prix ovogodišnjeg MEF-a! U konkurenciji od dvadeset izvo a a, akove ka etno-rock skupina Kom3dija osvojila je Grand Prix stru nog žirija ovogodišnjeg Me imurskog festivala zabavne glazbe. Pjesmu “De je ljubav” dodatno je obogatila Ženska vokalna skupina KUU-a “Veseli Me imurci”, u potpunosti o aravši i publiku i žiri. Više o samom festivalu i pobjednicima u prilogu MEDIA. (foto: Zlatko Vrzan)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

29. studenoga 2011.

SRIJEDA, 30. studenoga, 19 sati Centar za kulturu akovec

Humanitarni koncert plesnih skupina Grada akovca STIGLI NOVI KATALOZI ADVENT, BLAGDANSKA PUTOVANJA, BOŽI I NOVA GODINA , SPA,... SELCE HOTEL SELCE 3* do 30.12. 4 pol po osobi od 800kn UMAG HOTEL MELIA CORAL 5* do 23.12. 2 pol po osobi od 655 kn ROVINJ HOTEL EDEN 4* do 23.12. 3 pol po osobi od 1170 kn ZADAR HOTEL FALKENSTEINER CLUB FUNIMATION BORIK 4* do 29.12. 2 pp po osobi od 710 kn LOVRAN HOTEL PARK 4* do 28.12. 2 no /doru . po osobi od 360 kn JORDAN, 08.12.-11.12. zrakoplovom iz Zagreba LM cijena po osobi od 3650 kn + zrak. prist. MAROKO, 14.12.-18.12. zrakoplovom iz Zagreba LM cijena po osobi od 3450 kn + zrak. prist. ADVENT u GRAZU, 03.12. autobusom iz akovca cijena po osobi 115 kn

NOVA GODINA BALATON, 30.12., 3 dana autobusom iz akovca cijena po osobi 1590 kn KANARI, TUNIS, TURSKA u studenom! Letovi iz Graza i Be a! KANARI 7 pol po osobi od 3260 kn TUNIS 7 all incl.po osobi od 2730 kn TURSKA 7 all incl. po osobi od 3450

SKI OPENING KRANJSKA GORA Hotel Larix 4* i Kompas 4* 01.12.-22.12. 2 pol po osobi od 745 kn KATSCHBERG Hotel Cristallo 4* 15.-18.12. 3 pol po osobi od 1965 kn

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe, utakmice... Karlova ko live u VŽ 09.12.,...

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Humanitarni koncert plesnih skupina Grada akovca organizira se kako bi se mladoj akove koj balerini Tini Hatlak pomoglo u prikupljanju novca potrebnog

za školovanje u moskovskoj baletnoj školi. Ulaznice stoje 25 kn, a u programu e nastupiti: Studio suvremenog plesa “Teuta”, Osnovna baletna škola Umjetni -

PREDSTAVLJENO novo izdanje Hrvatskoga kajkavskoga kolendara

20. izdanje povodom 20 godina me unarodnoga priznanja Hrvatske

Ivan Pranji , Stjepan Hranjec i Tomo Blažeka predstavili su 20. izdanje Kolendara, posve eno 20. obljetnici me unarodnog priznanja Hrvatske

U opuštenoj atmosferi restorana “Pilka“ u akovcu predstavljeno je prošli etvrtak najnovije izdanje Hrvatskoga kajkavskoga kolendara, koji Matica hrvatska ogranak akovec neumorno izdaje ve 20 godina. Da budemo precizniji, Kolendar je prvi put objavljen davne 1885. godine, no neka turbulentna razdoblja nije preživio. Sa samostalnoš u Republike Hrvatske to se mijenja, Kolendar po inje ponovno izlaziti, redovito i bez cenzure. I tako ve 20 godina. Baš je zato 20. izdanje tematski i posve eno dvadesetoj obljetnici me unarodnoga priznanja Republike Hrvatske, na koju se rije ju i slikom, na više od 600 stranica, prisje aju brojni me imurski autori. Kako je na samoj promociji pojasnio urednik Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2012. Ivan

Pranji , iz broja u broj sve je ve i broj tekstova, koji, osim beletristike, sežu i u druga podru ja, poput folkloristike, etnologije i druga znanstvene sfere. U 20 godina izlaženja, Kolendar je izdan u više od 55 tisu a primjeraka, objavljena su 1.932 prozna teksta, 1.080 pjesama i mnogo drugih radova za “ as kratiti“. Koncepcijski je i ovaj broj, pojasnio je pomo nik glavnog urednika Tomo Blažeka, postavljen tako da bude štivo za širok krug itatelja, obuhva a i radove koji bi, da nije Kolendara, nepravedno bili i zapostavljeni, a sadrži teme koje mnogi pronalaze samo ovdje i rado im se i esto vra aju. Baš je zato Hrvatski kajkavski kolendar neizostavni dio mnogih obiteljskih knjižnica, a tako e, nadamo se, biti i s ovim najnovijim izdanjem. (Bojana Špani ek)

KNJIŽEVNI KRUG Prelog predstavio svoj tre i Zbornik

Predstavljeno tridesetak autora - Iako mnogi smatraju da u ovakvim teškim vremenima nema potrebe za tiskanjem knjiga, književnim okupljanjima i kulturnim manifestacijama, mi u Književnom krugu Prelog mišljenja smo da je upravo ovo pravo vrijeme kako bismo ljude podsjetili na važnost pisanja, tiskanja i predstavljanja novih književnih ostvarenja, jer upravo je sada ljudima potrebno vratiti vjeru u neke bolje dane, pomo i im da na u utjehu i lijepu rije na stranicama našeg Zbornika. Tako dugo dok ljudi stvaraju nema straha od nestanka kajkavskog narje ja, ali i hrvatskog jezika i ljudi koji njime progovaraju, kazala je Maja Labaš - Horvat, prof., predsjednica Književnog kruga Prelog, u uvodu na predstavljanju tre eg Zbornika u petak. U Zborniku je predstavljeno tridesetak autora, a desetak autora predstavilo se potom književnoj publici govore i svoje stihove i rije i, uz pljesak publike. Ove godine autori su najviše tematizirali prošla vremena i vrijeme djetinjstva, ve inom na kajkavskom, tematski raznorodno, od

lirskih pjesama do epike i tmurnih raspoloženja. Predstavljeni su autori ponajviše porijeklom iz Preloga, ali i drugih sredina, iz Murskog Središ a i Koprivnice, a Aleksej Milinovi evocirao je uspomenu na nedavno preminulog lana Književnog kruga Prelog Franju Strbada. Kroz program je vodio Željko Soka , a svojim glasom i pjesmom ve er je dodatno uljepšao Filip Hozjak. Nazo ne su pozdravili Terezija Božek, predsjednica Gradskog vije a, i doma in, župnik Antun Hoblaj. Tre i Zbornik tiskan je na 180 stranica, a naklada mu je 350 primjeraka. Knjiga je tiskana uz potporu Grada Preloga. Nakladnik je Književni krug Prelog, urednica i lektorica je Maja Labaš - Horvat, a autori ilustracija Franjo i Pavao Ružman te Slavko Duki . (J)

ke škole “Miroslav Magdaleni ” akovec, Plesni studio “Vivona”, akove ke mažoretkinje, Plesni centar “Livi“ te breakdance skupina “Nexus”. PIŠE: BOJANA ŠPANI EK

ripremljen je za ovu posebnu prigodu i poseban program, kojem su se, uz sadašnje polaznike, rado odazvali i danas vrsni glazbenici koji svoje prvo glazbeno znanje duguju upravo ovoj školi, pa je ovotjedna Tribina “ akovec etvrtkom“ u Centru za kulturu pripala upravo slavljeni kom koncertu akove ke Umjetni ke škole. Pregršt zanimljivih glazbenih kombinacija poznatih i manje poznatih klasika, zbor i harmonikaški orkestar škole, nad kojima ve godinama bdije Senka Bašek Šamec, niz priznatih imena me imurske glazbe – Vjeran Vidovi , Maja Magdaleni , Boris Novak, Nada Bili , Dorotea Boži , Nikolina Virgej Pintar, Daniel - Mario Novak, Abel Kova evi i mnogi drugi, te male balerine koje svoje prve baletne korake duguju Nataliyi Nikitnoj, koja je balet i dovela u akovec i ovu školu. Osim toga, 65., odnosno 15. obljetnica i više je nego dobar povod za objavljivanje monogra ije, koju je ovom prigodom za školu na 260 bogato ilustriranih stranica izradila poznata akove ka književnica Petrana Sabolek.

POVODOM 65 godina glaz samostalnosti Osnovne um

Škola u kultura Kao grad koji se ponosi svojo tu publiku uvijek iznova uvese koj školi “Miroslav Magdalen Proslavila je škola, zajedno i u enicima, ak 65. obljetnic danas s ponosom nosi, i ve godine, u tada novim prostor

Poseban slavljeni ki program obilovao je zanimljivim glazbenim kombinacijama

Interes za školu u stalnom porastu Škola danas djeluje u tri segmenta – kao Osnovna glazbena škola u akovcu, Prelogu, Murskom Središ u, Donjem Kraljevcu i Orehovici, kao Osnovna baletna škola u akovcu te Te aj sintesajzera u akovcu i Prelogu. Od 1972. godine školu je do danas završilo 627 u enika, a samo u periodu od njenog osamostaljenja njih ak 390. Od toga je ak 58 u enika odabralo glazbu kao svoj životni poziv, a

Instrumentarij vrijedan 2,5 milijuna kuna! Sav novac koji je škola prikupila od participacije roditelja uložen je u kvalitetne instrumente, pa je Osnovna umjetni ka škola “Miroslav Magdaleni “ akovec u 15 godina svoje samostalnosti sakupila impresivan instrumentarij od ak 176 glazbala, vrijedan 2,5 milijuna kuna! - Kvalitetan instrumentarij smatramo klju nim za školu, jer, da bi dijete koje ju poha a ulo i vidjelo svu ljepotu tog instrumenta, to može samo ako je on kvalitetan, pojašnjava ravnatelj škole Božidar Bogdan. (bš)

njih 10-ak vratilo se u školu na profesorsku poziciju, na što su, kaže ravnatelj Božidar Bogdan, posebno ponosni. Osim toga, iznimno ih veseli i o igledan porast interesa. - Mi smo škola koja se želi približiti u enicima. Primjerice, u Donjem Kraljevcu imamo mali ‘rasadnik’ puha a, u Orehovici radimo s Romima i imali smo zapravo divnu uzlaznu liniju. Me utim,

Osim sadašnjih u enika, koncertu povodom 65., odnosno 15. obljetnice škole pridružili su se i njeni nekadašnji polaznici, kojima je glazba danas životni poziv. Samo jedan od njih je i gitarist Marko Žerjav

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK, 1. prosinca, 20 sati Centar za kulturu akovec

PETAK, 2. prosinca, 19 sati Riblji restoran Prelog

Tribina : “Strankinja”

Otvorenje izložbe slika LUDM-a

drama, triler, melodrama Zemlja: Njema ka Godina: 2010. Režija: Feo Aladag Uloge: Sibel Kekilli, Nizam Schiller, Derya Alabora

Drama o njema koj Turkinji koja bježi od nasilnog muža i suo ava se s predrasudama tradicionalne obitelji, njema ki kandidat za Oscara 2010. godine. Zarobljena u nesretnom braku u Istanbulu, Umay bježi natrag svojoj obitelji u Berlin, zajedno s petogodišnjim sinom, Cemom. Iako im ona objašnjava sav užas svojeg braka, obitelj inzistira da se vrati mužu. Iako su ona i njezina obitelj njema ki državljani, ujedno

zbenog djelovanja u Gradu akovcu i 15. obljetnice mjetni ke škole “Miroslav Magdaleni “ akovec

kojoj se stvara našega kraja om kulturom, akovec za odgoj svoje publike, i onih koji eljavaju, uvelike može biti zahvalan Osnovnoj umjetni ni “, koja se ovaj tjedan pridružila nizu velikih obljetnica. sa svim svojim nekadašnjim i sadašnjim djelatnicima cu svoga osnutka, koji duguje upravo ovjeku ije ime 15. godišnjicu svoje samostalnosti – budu i da je 1996. rima, škola u potpunosti pravno - formalno ustrojena.

ova kriza nas je zako ila na neko vrijeme, pa e planovi za daljnje širenje, kojih je bilo, ipak pri ekati neka bolja vremena, objašnjava. Posao e im, i u kriznim vremenima, dodatno olakšati i novi Zakon o umjetni kom obrazovanju, koji je hrvatski Sabor usvojio na svom posljednjem zasjedanju. Naime, škola se do sada prakti ki morala temeljiti na Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. - Taj zakon, me utim, nije pisan za nas i njime se nisu mogle toliko precizno regulirati stvari koje su nama bitne i koje nas razlikuju od obaveznih škola – od pojedina ne nastave do injenice da se moramo prilago avati obaveznim školama. Sada ipak imamo vrš i oslonac za bolji i kvalitetniji rad, jer nam je do sada bilo jako teško primijeniti ono što je zakon propisivao u praksu, kaže ravnatelj.

ak 21 op ine i grada i, iako je ravnatelj Bogdan upu ivao inicijative da se taj problem riješi, jedina op ina koja se odazvala bila je Op ina Sveti Martin na Muri, koja se svoga suvlasni kog udjela odmah i odrekla. - Vizije za širenje svakako postoje – iza zgrade su ovi trošni prostori, to bi se moglo ili proširiti ili srušiti, i to ne bi puno koštalo, ime bismo dobili nekoliko novih u ionica i dvije dvorane za balet. Time bismo dugoro no riješili pitanje prostora, objašnjava. Upravo Baletna škola najviše ‘pati’ kada je u pitanju prostor,

su i Turci, pa im njezin povratak stvara probleme s turskom imigrantskom zajednicom. Kad obitelj odlu i povratiti svoj ugled tako što e Cema poslati natrag ocu, Umay bježi od njih kako bi sama zapo ela nov život. No, njezina želja za razumijevanjem od svoje obitelji i njihova želja za tradicionalnom prihvatljivoš u dovodi do neizbježnog sukoba. Film traje 119 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

a trenutno se, dodaje Bogdan, u zgradi U iteljskog akulteta iznajmljuju dvije prostorije kako bi se malim balerinama omogu ilo što kvalitetnije školovanje. Osim toga, u planu je program tzv. po etni kog sol eggia, odnosno glazbene radionice, kojom bi se u glazbeni život uklju ila i djeca prva dva razreda osnovne škole. - Na žalost, prije nego riješimo vlasništvo, ne možemo u daljnje planove, zaklju uje.

Trag koji škola ostavlja je vje an Velik je zna aj ove škole za kulturu našega grada. Svjesni su toga u školi, no isti u da ona nije elitisti ka. Školu upisuju i završavaju prosje no nadareni u enici, a, kad se pojavi neko “izvanserijsko“ dijete, svi preuzimaju posebnu odgovornost da se to dijete dalje usmjerava na pravi na in. Da u tome djelatnici škole svakako i uspijevaju, govori i injenica da velik broj u enika svoje školovanje nastavlja dalje u srednjoj Glazbenoj školi u Varaždinu, a kasnije i na glazbenim akademijama – u zemlji, i u inozemstvu. - Evo, ja u još jednom s ponosom ponoviti da se u posljednjih nekoliko godina ak desetak naših bivših u enika u školu vratilo kao pro esori, i sada oni znanje koje su dobili ovdje i kasnije stekli na visokim školama prenose dalje na nove generacije, ponavlja ravnatelj. Najbitniji od svega, zaklju uje Božidar Bogdan, trag je koji e ova škola ostaviti na svoje u enike. - Jer ne samo da e mo i svirati za svoju dušu ili prijatelje, mo i e oplemeniti druženja i zabave, nego e, vjerujem, mnogi od njih danas - sutra postati konzumenti ovih divnih programa koji se u akovcu, ili kamo ih ve nanese put, odvijaju. Ne mora to biti samo klasika, ima svakakvih lijepih vrsta glazbe – od zabavne do suvremene – ali sigurno e znati prepoznati, odvagnuti, valorizirati je li neka stvar dobra ili nije, uživati u glazbi i i i tamo gdje se ona pruža, a to je najbitnije, zaklju uje ravnatelj.

U DVORANI GRADITELJSKE škole akovec otvoren 2. triennale hrvatske keramike

Me u najboljima i radovi u enika Graditeljske škole akovec Nakon što je u lipnju otvoren u Zagrebu, a u me uvremenu stao u Umagu i Našicama, 2. hrvatski triennale keramike doputovao je prošli etvrtak u akovec, gdje ga je u svojoj dvorani ugostila Graditeljska škola akovec. I to ne slu ajno. Naime, me u 79 radova ak 55 umjetnika, koji ine presjek najbolje hrvatske keramike, našla su se i djela trojice u enika Graditeljske škole, a ovim doga ajem obilježava se i 50. godišnjica djelovanja škole. – Tijekom ove, ali i prošle, godine, pa i ovom izložbom sada, u nekoliko smo navrata obilježavali 50. godišnjicu postojanja ove škole koja je napravila veliki zamah u razvoju op eljudskih kadrova i resursa, a naravno i svih onih gospodarskih, odnosno graditeljskih resursa koji su poznati širom Hrvatske i vani u svijetu, pojasnio je prilikom otvorenja triennala ravnatelj škole Zoran Pazman. Škola e, dodaje, zbog pomanjkanja novca malo pri ekati s izdavanjem monografije, no ova je izložba i više nego lijepa prigoda da se svi zajedno još jednom prisjetimo na okrugli ro endan škole. - Ova je izložba jedan naš pomak iz graditeljskog podru ja u podru je likovne umjetnosti, jer mi školujemo i na tom podru ju – za dizajnere keramike i unutrašnje arhitekture, ali s jednom meta ori kom vezom uz graditeljstvo, jer zapravo prve vještine koje je ovjek stekao kao graditelj stekao je kao graditelj posude, kao grn ar. Grn arstvo je bilo jedno od prvih djelatnosti kojima se on bavio u proizvodnji uporabnih predmeta, još i prije oružja. Grn arstvo je prvotno njegovo oblikovanje prirodne materije u nekakav uporabni predmet. A na temelju tih iskustava stekao je i graditeljsko umije e. Zato tu vezu na neki na in uprili ujemo i ovom postavom 2. triennala hrvatske keramike na kojem, i to nam je posebna ast, izlažu i naši u enici, dodao je ravnatelj.

Hanibal Salvaro neumorni je promotor Graditeljske škole akovec, a profesorica Jelena Valkaj od 1996. predaje kerami ko modeliranje i plasti no oblikovanje. Na fotografiji s radovima u enika Graditeljske škole akovec u Zagrebu. Zahvaljuju i tim nastupima, o školi se dosta zna i u inozemnim umjetni kim krugovima, pojašnjava akademik. Posebno mu je drago i što je baš ovaj triennale odabran da uveli a i 50. godišnjicu Graditeljske škole akovec, jer se ove godine doista nanizalo lijepih obljetnica. - Ove godine slavimo,

pa se i triennale pridružuje tim obljetnicama, 50 godina osnutka grupe Gorgona, 60 godina grupe EXAT 51, iji je likovni pogled na svijet utjecao na razvoj hrvatske likovne umjetnosti, a na neki se na in odražava i na ovoj izložbi, pojasnio je Hanibal Salvaro. Sama izložba ima puno inovacija, od kojih je najve a svakako žiriranje. Radove 55 umjetnika, njih 48 iz Hrvatske, ocjenjivalo je 20 lanova žirija, po principu sli nom Euroviziji, a me u njima je i 6 gostiju iz Europske unije, ime se, kaže Salvaro, nastojao obilježiti i skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Simbolici doprinosi i starosni raspon izlaga a, jer su najmla i upravo u enici Graditeljske škole akovec, dok najstariji umjetnici, pojašnjava akademik Salvaro, imaju i do 90 godina. Izložbu je otvorio me imurski župan Ivica Perho , u prigodnom programu nastupili su Maasey i Jošua Kova evi , a u oajeu sportske dvorane Graditeljske škole akovec 2. triennale hrvatske keramike ostat e do 13. prosinca, kada putuje dalje u Bjelovar, Šibenik i Krapinu. (Bojana Špani ek)

TURISTI KA AGENCIJA

travel ADVENT U BE U 10. 12. 2011. samo 199,00 kn GARANTIRANI POLAZAK

ADVENT U GRAZU 03. 12. 2011. LAST MINUTE samo 105,00 kn GARANTIRANI POLAZAK ADVENT U BUDIMPEŠTI 10. 12. 2011. samo 185,00 kn GARANTIRANI POLAZAK

ADVENT NA AROBNIM AUSTRIJSKIM JEZERIMA 17. - 18. 12. 2011. ve od 550,00 kn EXCLUZIVNA PONUDA DO EK NOVE GODINE U BUDVI uz Prljavo kazalište i Dinu Merlina 30. 12. 2011. - 02. 01. 2012 samo 1.099,00 kn

Sudjelovanje u enika na svim izložbama

Najve i problem ponovno prostor Najve i problem (i ove) škole je – prostor. To nije, njegovo vlasništvo. Naime, zgrada na adresi Vladimira Nazora 14, u koju je škola iz podstanarstva pri Pu kom otvorenom u ilištu uselila 1995. godine, u suvlasništvu je

Uo i proslave Dana Grada Preloga Likovna udruga donjeg Me imurja i ove e godine otvoriti izložbu slika, 2. prosinca u restoranu “Riblji” u Prelogu. Ve 22. godinu za redom LUDM redovito postavlja ovu godišnju likovnu izložbu, koja se tradicionalno svake godine otvara povodom Dana Grada Preloga.

Božidar Bogdan ravnatelj je škole od njena osamostaljenja 1996. godine, a od svega ga najviše veseli neizbrisiv trag koji ona ostavlja u životima svojih u enika

Izložbu je postavio akademik Hanibal Salvaro, poznati hrvatski kerami ar i lan me unarodne akademije za keramiku, ujedno i veliki promotor Graditeljske škole akovec i njenih u enika. - Škola educira umjetnike koji se bave keramikom, i zapravo je jedina škola u Hrvatskoj iji u enici sudjeluju na svim kolektivnim izložbama u Hrvatskoj, kao što je Keramika Rijeka ili Ambienta

ADVENT NA AROBNIM AUSTRIJSKIM JEZERIMA 17. 12. 2011. FIRST MINUTE – 269,00 kn PREPORU AMO

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena

PETAK, 2. prosinca Caffe bar “Pictura” akovec

Druga ve er DemoFesta – Raw Damage, Sebastian Doe Nakon što su led prošli petak probili Nova vrsta, Tritonus Falos i Božje ov ice, DemoFest akovec kre e dalje. Ovaj petak, na drugoj ve eri festivala demo bendova,

koji se održava u akove koj “Picturi”, nastupit e bendovi Raw Damage i Sebastian Doe. Podsjetimo, na ukupno pet festivalskih ve eri ben-

dovi e nastupati sa svojim repertoarom, a, kao i prošlu godinu, morat e obraditi jednu tradicionalnu me imursku pjesmu te je izvesti

POBJEDA na hrvatskom “Imagine festivalu“ mladu akove ku grupu Restart Unplugged odvodi na me unarodni u Rumunjsku!

Pobjedom do novoga me unarodnog izazova Sredinom mjeseca u zagreba kom klubu “SAX“ održano je peto izdanje hrvatskog “Imagine festivala“, koji od ove godine nosi naziv “Imagine Croatia“. Na natjecanju je nastupilo ukupno 14 izvo a a – jedanaest inalista i tri benda koja su ovom prilikom doputovala ak iz Belgije, odnosno Rumunjske. Me u inalistima se našla i mlada grupa Restart Unplugged iz akovca te je sasvim zasluženo osvojila – prvo mjesto! Odsviravši autorsku pjesmu “Tajna” i miks pjesama “Africa” grupe Toto te “Me&Bobby Mcgee” pjeva ice Janis Joplin, mladi Restartovci, osim prvog mjesta na ovom natjecanju, osvojili su nastup na me unarodnom Imagine festivalu u rumunjskom gradu Sibiu, prijestolnici europske kulture 2012. godine. Osim ove iznimno vrijedne prilike da se (još jednom!) dokažu i u me unarodnim okvirima, Restart Unplugged osvojili su gitarsko combo poja alo “Orange“ te nagradu Croatian Music Channela, koji e emitirati njihov spot

u sklopu svog nastupa. Žiri festivala sastavljen je od dvije osobe, dok je tre i lan žirija publika koja može glasovati tijekom svih festivalskih ve eri za bilo koji od bendova. Nagrada za najbolji bend je snimanje tri pjesme s producentskim savjetovanjem u profesionalnom studiju “Jazbina“ u Maloj Subotici.

U KONKURENCIJI dvadeset izvo a a 9. Me imurskog festivala zabavne gla

Doma im de kim Kom3dije Grand P Pobjednik prošli tjedan održanoga Me imurskog festivala zabavne glazbe, popularnog MEF-a, akove ka je grupa Kom3dija! Pjesma “De je ljubav”, divna me imurska rock balada dodatno oboga ena suradnjom sa Ženskom vokalnom skupinom KUU-a “Veseli Me imurci”, u potpunosti je o arala i publiku i stru ni žiri, pa previše dvojbe oko pobjednika zapravo i nije bilo.

Restart Unplugged – Filip Srnec, Armando Kanižaj, Tajana Toplek i Fabian Logožar – kao pobjednici Imagine Croatia natjecanja nastupit e na me unarodnom Imagine festivalu u Rumunjskoj na ovom hrvatskom glazbenom kanalu. Kao Restart Unplugged nastupili su Filip Srnec i Armando Kanižaj na akusti nim gitarama, Tajana Toplek, kao vokal i Fabian Logožar na cajonu. Ina e, Imagine festivali su natjecanja živih izvedbi svih glazbenih stilova, otvorena svim mladim glazbenicima, kojima se želi posebno potaknuti originalnost, autorski rad i izvorni koncept na-

stupa. Upravo su zato namijenjeni pojedincima i grupama mladih glazbenika koji izvode bilo koju vrstu glazbe, u dobi od 13 do 20 godina. Festivali ovog tipa ve se niz godina organiziraju u Švedskoj (Music Direkt), Belgiji (Music Live), u Južnoj Africi (Music Crossroads Southern Africa), u Sloveniji (Najstfest), a od 2007. godine Hrvatska glazbena mladež organizator je tog projekta u Hrvatskoj. (bš)

Pjeva ki zbor umirovljenika akovec poziva sve koji vole me imursku pjesmu, a uz to i lijepo druženje, da im se pridruže

PETKOM OD 17 do 19 sati u barakama GK-a Me imurje

Pjeva ki zbor umirovljenika akovec traži nove lanove Pjeva ki zbor umirovljenika akovec osnovan je 1978. godine. Osnovala ga je grupa umirovljenika koji su imali smisao i ljubav za pjevanje, bili voljni žrtvovati svoje vrijeme za obavljanje zadataka zbora, dolaziti na vježbe i sudjelovati na nastupima zbora, koncertima, proslavama, manifestacijama i susretima. Zbor je uza svoga dugogodišnjeg dirigenta, pokojnog Josipa Videca, imao niz zapaženih nastupa diljem Hr-

29. studenoga 2011.

vatske, a me imurski melos prenosio je i izvodio izvorne pjesme Me imurja i po Sloveniji i Ma arskoj. Ve niz godina zbor vodi gospodin Vinko Jakupak, i dalje s istim ciljem i djelovanjem, što je nizom nastupa i potvrdio. Me utim, lanstvo se malo rasipalo, mnoge su pjeva ice otišle u druge, uglavnom crkvene, zborove. One koje su ostale odradile su sve planove prema Zajednici kulture Me imurske

županije, nastupale su u Zagrebu, Mariboru, Ljutomeru, kao i na raznim prigodama naše županije, što dokazuje da i dalje aktivno prenose i uvaju me imursku glazbu. Pjeva ki zbor umirovljenika akovec stoga poziva sve koji vole me imursku pjesmu, a uz to i lijepo druženje, da se jave na adresu A. Schulteissa 19, akovec, odnosno u barake nekadašnjeg GK-a Me imurje, petkom od 17 do 19 sati.

PIŠE: Bojana Špani ek FOTO: Zlatko Vrzan Kad je, prije samog po etka 9. Me imurskog festivala zabavne glazbe, mali tro lani žiri Me imurskih novina donosio svoje procjene, karte su pale ovako – Jole, Kemal ili Kom3dija. Iako smo, i to vrlo otvoreno, navijali baš za naše de ke. Drugi nastup na MEF-u bio je za komedijaše nekako logi an potez – novi album samo što nije izašao, a kako se na njemu našla i ova me imurska pjesma, bilo je nekako prirodno da e baš s njom nastupiti na festivalu me imurske glazbe. – Znamo da konkurencija zvu i druga ije nego mi, ali to je za nas ak i bolje, rekao nam je prije samog proglašenja pobjednika Igor Baksa, pjeva i gitarist benda, ujedno i autor glazbe i stihova pobjedni ke pjesme. Njegov se osje aj, na kraju, pokazao u potpunosti to nim. I prije samog festivala umjetni ki direktor festivala Vladimir Ko iš - Zec upravo je Kom3dijinu rock baladu apostro irao kao najbolji primjer smjera u kojem oni kao organizatori žele da se festival kre e, uz posebnu poruku de kima da uvaju upravo ono autenti no i doma e, po emu su ve sada prepoznatljivi i što ih ve sada isti e iz mase istih i sli nih.

Po prvi put orkestar uživo Iz godine u godinu organizatori posebno brinu za podizanje kvalitete, pa je ovaj 9. po redu

MEF na dodatnu stepenicu zakora io i angažmanom malog orkestra u koji je vrhunske me imurske glazbenike okupio Damir Rodiger, i koji je uživo pratio kandidate festivala. Osim toga, rasprodana dvorana Graditeljske škole u akovcu još je jedan dokaz da postoji interes da i sjever zemlje ima svoj festival zabavne glazbe. - Silno

nam je drago da se na sjeveru Hrvatske doga a zabavna glazba, koja je do sad svedena na komadi e i ostatke komadi a i divno je što se ovdje netko time uop e želi baviti, rekao je Zrinko Tuti , lan MEF-ova žirija. U konkurenciji za glavnu nagradu na 9. MEF-u bilo je 20 skladbi i izvo a a, me u kojima je Me imurje zastupalo

Priznanje za doprinos hrvatskoj glazbi dodijeljeno Josipu Turku Organizacijski odbor MEFa dodijelio je posebno priznanje za doprinos hrvatskoj glazbi Josipu Turku, osniva u nadaleko poznatog poduze a LIRA, odnosno udruženja glazbenika. Iza sebe Turk ima dugotrajnu i bogatu glazbenu prošlost. Glazbom se po eo baviti od najmla ih dana, završivši srednju glazbenu školu (truba), a ve 1957. godine po inje s profesionalnim nastupima, najprije u Mariboru,

a zatim i po mnogim drugim mjestima bivše Jugoslavije. Svira i na brodovima “Istra” i “Dalmacija”. Po etkom šezdesetih svira u Hotelu “Istra” u Varaždinu, a izgradnjom Hotela “Park” u akovcu zapo inje razdoblje najintenzivnijeg bavljenja glazbom, koje e potrajati sve do po etka osamdesetih godina uz akove ke bendove Bohemi i Demoni. Danas je uspješni me imurski vinogradar.

29. studenoga 2011. SUBOTA, 3. prosinca, 21 sat “Antrum” Prelog

Gazde Marko Bujanovi , Silvio Šimunkovi , Vladimir Kota, Mario Krši , Damir Popovi i Robert Šeri , koje je “pod svoje“ uzeo vrsni primaš Damir Mihovec - “Zagreba ki Beatlesi s tamburama“, kako novinari esto nazivaju šestoricu popularnih

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

mladi a, uspjeli su približiti naš nacionalni instrument – tamburu mladoj generaciji, pa ih tako vole i mladi i stari. Danas su iza Gazda stotine uspješnih koncerata diljem svijeta, od Europe i Amerike do Australije. Tako er i deset izdanih albuma, od kojih su mnogi hitovi, poput pjesme “Još i danas zamiriše trešnja“. Gazde su pravi primjer kako se

SUBOTA, 17. prosinca Arena Varaždin s tamburom može raditi raznovrsna i kvalitetna glazba, a ne samo tradicionalna folklorna. Ubrzo su se popeli na vrh hrvatske estrade, dobitnici su naše najvrjednije glazbene nagrade “Porin“. Me imurska publika u koncertu najboljih hrvatskih tamburaša mo i e uživati ve ove subote u klubu “Antrum” u Prelogu.

Hladno pivo Svoj posljednji ovogodišnji koncert u sklopu aktualne turneje Hladno pivo održat e 17. prosinca u Areni Varaždin. Koncert organiziraju Max-Bogl Tehnobeton, Promomedia i tvrtka ABUS d.o.o. Ulaznice za koncert mogu se nabaviti ve od prošloga tjedna u

azbe

Jedini instrumentalisti uz poznate “njuške“ elektronske glazbe!

lanovi žirija Zrinko Tuti i Rajko Dujmi u društvu Kemala Montena dobro su se zabavili Prema mišljenju slušatelja radiopostaja, najbolji izvo a ovogodišnjeg festivala je Jole s pjesmom Ton ija Hulji a “Kamatarka”, pjesma koja je u posljednji as “upala“ umjesto predvi ene skladbe istog autora pod nazivom “Tu a ku a“. Naime, kako su prije samog festivala pojasnili organizatori, pjesma sli ne tematike ve postoji, pa je, kako bi se izbjegli mogu i problemi, Hulji iz svoje bogate zbirke izvadio “Kamatarku“, što se, s obzirom na reakcije slušatelja, i nije pokazalo lošom odlukom.

pet izvo a a – osim nagra ene Kom3dije, i Tajana Toplek, Suzana Herceg, grupa Vertigo te Bojan Masnec. O nagradama je odlu ivala stru na komisija u sastavu Zrinko Tuti , Rajko Dujmi i Josip Turk.

Radijskim slušateljima najbolja “Kamatarka“ Osim Grand Prixa, kao što je to uobi ajeno, i ove je godine na MEF-u dodijeljeno još nekoliko nagrada – najboljom debitanticom proglašena je bosanska kantautorica Danijela Škegro, dok je atraktivnoj slovenskoj pjeva ici Katji Fašink pripala nagrada za najboljeg izvo a a iz regije. Za najbolju interpretaciju nagra en je estradni veteran Kemal Monteno za pjesmu “Kad me jednom za te ne bude”, najbolji tekst napisao je Leonardo Baksa - e i za pjesmu “Ne daj Bože da me ona zavoli”, koju je izveo Max Hozi , nagrada za najbolji aranžman pripala je Nikši Bratošu za ve spomenutu pjesmu “Kad me jednom za te ne bude”, a za najbolju glazbu Hari Ron evi za pjesmu “Ako sad oduzmeš mi ljubav”.

Promocija novoga Kom3dijinog albuma 9. prosinca u “Dijani” Pjesma “De je ljubav“ nastala je ak prije dvije godine. Autor glazbe i stihova Igor Baksa posvetio ju je curi u koju je tada bio zaljubljen, no, dok je pjesma do ekala svoj izlazak, sadašnja je cura postala bivša. – Zato sam odlu io da za svoju današnju curu ne u napisati ni jednu pjesmu, praznovjeran sam!, šali se Igor. Suradnja s “Veselim Me imurkama“ bila je neupitna, im se u zajedni kom osmišljavanju aranžmana pojavila ideja za ženskim zborom. – KUU ‘Veseli Me imurci’ puno nam pomažu jer nam omogu uju da besplatno vježbamo u nji-

davat e se po cijeni od 70 kuna, i to samo u periodu 15. - 29. studenoga, nakon ega e cijena ulaznice biti 90 kuna, odnosno 110 kuna na dan koncerta.

AKOVE KI BEND Waitapu na “Illectricity festivalu“ audiovizualnih umjetnosti

ma iz Prix MEF-a!

Atraktivna Slovenka Katja Fašink osvojila je nagradu za najboljeg izvo a a regije

prodajnom sustavu Eventim te u Varaždinu (Rock Art, Bar ly i Time Out) i akovcu (Radio 1). Odlukom organizatora prvih maksimalno 1.000 ulaznica pro-

hovim prostorijama, i ovo je u neku ruku na in na koji im se odužujemo, pojasnio je klarinetist Miloš Rok. Novi Kom3dijin album “Ja kažem mir“ uskoro e iza i, pod mecenatom vjerojatno najzagriženije obožavateljice benda, Francuskinje Valerie, kojoj za vrijeme godišnjeg odmora nije bio problem “pote i“ od Trsta do Donjeg Kraljevca samo da bi ula upravo njih. Promociju albuma de ki e održati najprije 9. prosinca u disco klubu “Dijana“ u akovcu, a u osvajanje hrvatskog tržišta kre u promocijom u zagreba kom Purgeraju 25. sije nja. (bš)

Pjesma “Kamatarka”, koju je izveo popularni Jole, uletjela je u konkurenciju u zadnji as, i uspjela osvojiti radijske slušatelje Osim ove, nepredvi ene neda e organizatore su zadesile i u vidu nedolaska Alena Vitasovi a i grupe Karma (sa, zanimljivo, istom “zdravstvenom“ isprikom) i tehni kih problema vezanih uz grijanje u hotelu gdje su izvo a i bili smješteni. Sve ostalo teklo je bez prevelikih poteško a, pod vodstvom uigranog HRT-ovog tima zaduženog za televizijski prijenos, koji e se 10. ili 11. prosinca mo i pogledati na drugom programu. Kako je idu i Me imurski festival zabavne glazbe ujedno i jubilarni 10., organizatori, predvo eni Rajkom Doboši em, u mislima su polako ve u pripremama za slavljeni ko izdanje. Ako doživimo i jubilarni 10. MEF, Zrinko e kupiti svoj posljednji smoking, našalio se na kraju svega Vladimir Ko iš - Zec.

Boje Me imurja branila je i mlada Tajana Toplek pjesmom “Me imurski kraj”, a po prvi put sve je izvo a e pratio i orkestar sastavljen od ponajboljih me imurskih glazbenika

Na glavnom eventu sedmog Confusionovog illectricity festivala audiovizualnih umjetnosti, koji se održava na raznim kultnim lokacijama u Zagrebu od sredine studenog do po etka prosinca, nastupit e i akove ki bend Waitapu, i to kao jedini instrumentalisti ki bend uz tri svjetski poznate “njuške“ elektronske glazbe – Machinedrum, Ramadanman i Solar Bears te uz doma e CFSN DJ's u Pogonu Jedinstvo (uz Mo varu) u subotu 3. prosinca. Bend Waitapu ina e okuplja petoricu instrumentalista, stasalih u me imurskom underground hardcore /stoner okruženju, koji

su hrabro odlu ili proširiti glazbene horizonte i utonuti u otkrivanja nepreglednih bassoni nih prostranstava, ne odbacuju i pritom svoje korijene. Ove godine bend se pojavio na kompilaciji Dub Tentacles III, izdanoj za francuski label Fresh Poulp Records, za koji je izdan i EP Bassonic Lodge, a nastupom na Seasplash festivalu dodatno je skrenuo pažnju na svoj rad.

KAKAV PO ETAK drugog dijela natjecateljske sezone

Zlato na Otvorenom prvenstvu Škotske za "Livijeve" navija ice! Navija ice Livi ovogodišnji drugi dio natjecateljske sezonu zapo ele su osvajanjem prvog mjesta na Otvorenom prvenstvu Škotske. Na natjecanju u odli noj organizaciji European cheer union i Scotcheer sudjelovalo je 28 timova u cheer kategoriji. Odli an seniorski group stunt u sastavu Maria Mar ec, Lana Bene, Marta Martinjaš, Elena Boži i Livia Stri ak izveo je zahtjevnu koreogra iju u level 6 kategoriji. Djevojkama je ovo bilo pripremno natjecanje za Europski kup u Berlinu, koji se održava po etkom prosinca, a gdje je prijavljeno 2.000 natjecatelja. Seniorke u sastavu Maria Mar ec, Lana Bene, Marta Martinjaš, Elena Boži i Livia Stri ak osvojile su zlato na otvaranju drugog dijela natjecateljske sezone

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

Knjige, glazba, internet... KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporu uje Beletristika:

1.Jo Nesbø - “Spasitelj” Misteriozno ubojstvo na sla, ulicama predboži nog Osla, ongdje je za vrijeme uli nog koncerta orkestra Vojske spasa ubiora jen njen dužnosnik, inspektora ode Harryja Holea i njegov tim vode do hrvatskih prognanika koji nje žive u Norveškoj. Razrješenje žiti slu aja Hole e morati potražiti teru Zagrebu, gdje u hotelu “International” pokušava otkriti tko slu. je i zašto naru io zlo in u Oslu. ara Trag vodi i do opsade Vukovara ata, za vrijeme Domovinskog rata, a ” pa nalik romanu “Crvenda ” uje i prošlost opet uvelike oblikuje motivira Nesbøove likove. en, “Spasitelj” (Frelseren, 09.) 2005., engl. Redeemer, 2009.) je etvrti Nesbøov roman iz serijala o Harryju Holeu preveden na hrvatski, nakon trilogije o Oslu koju ine “Crvenda ”, “Nemeza” i “ avolja zvijezda”. Zbog tematike, drže ga i svojevrsnim Nesbøovim “hrvatskim romanom“, pa se može smatrati prvim istinskim svjetskim bestselerom koji tematizira hrvatsku sadašnjost i noviju prošlost. Nesbøu je osnovnu ideju za “Spasitelja” dao posjet Vukovaru krajem devedesetih, kad je u domu hrvatskog branitelja gledao amaterske snimke iz vukovarske bolnice za vrijeme opsade grada, a neki od tih prizora opisani su u romanu. itatelje e zaintrigirati i brojni detalji iz hrvatske svakodnevnice, koju je autor nesumnjivo dobro istražio, poput opisa atmos e-

re u Zagrebu po etkom našeg tisu lje a. Jo Nesbø (1960.) norveški je pisac, glazbenik i tekstopisac te bivši broker, poznat po nizu romana o detektivu Harryju Holeu koji su mu donijeli brojne književne nagrade, uklju uju i “Riverton” (1997.) i “Stakleni klju ” (1998.). “Crvenda ”, prvi njegov roman preveden na hrvatski, proglašen je odmah po izlasku 2004. najboljim norveškim kriminalisti kim romanom svih vremena. Zahvaljuju i neobi nim književnim postupcima, psihologijskom pristupu i temeljitom poznavanju života u globaliziranom svijetu, Nesbø je proširio okvire suvremenoga kriminalisti kog romana, što potvr uju prijevodi njegovih djela na više od etrdeset jezika, niz nagrada te rekordni prodajni rezultati.

2. José Eduardo Agualusa: “Tropski barok” 3. Rui Zink: “Turisti ka destinacija”

Publicistika: 1. Roni Jay: “10 najvažnijih stvari za vaše dijete” 2. Hal Edward Runkel, Jenny Runkel: “Brak bez vikanja” 3. Tariq Ali: “Obamin sindrom: Predaja u domovini, rat izvan nje”

WEB PREPORUKA

Najlu e i najzabavnije zanimljivosti na svijetu

Svijet je pun stvari u koje je teško povjerovati, ali su ipak istinite. Materijala ima i više nego dovoljno za jedan zabavni blog koji sakuplja sve takve bizarne i otka ene podatke na jednom mjestu. Volite li saznati nešto novo i zanimljivo? Tumblr blog Did You Know? zagolicat e vašu maštu i mozak sjajnim zanimljivostima te uvijek novim injenicama koje vjerojatno niste ranije uli. ak i ako ste pravi ovisnik o triviji i pop kulturi, na ovoj ete adresi prona i nešto za sebe.

Na primjer, jeste li znali da Tom Hanks i Abraham Lincoln imaju zajedni kog pretka - Johna Hanksa?! Ili da su posljednje rije i koje je napisao Walt Disney - Kurt Russell? Jeste li znali da postoji lignja s “ljudskim” zubima? Ili da Pluton nije završio ak ni jedno putovanje oko Sunca od svojeg otkri a pa do nedavne deklasifikacije kao planeta? Znate li da postoji ovjek imenom Batman Bin Suparman? Saznajte sve o prokletstvu automobila u kojem je poginuo James Dean i o još atalnijem kimonu koji je odnio živote 100.000 ljudi. Ili o Dominicu Calgiju koji je vozio automobil registarskim oznakama koje su nosile to an datum njegove smrti. Takvi i brojni sli ni podaci, zajedno s njihovim izvorima, ekaju vas na tumblru Did You Know?.

KNJIGA TJEDNA

Camilla Läckberg - “Ledena princeza” Radnja romana smještena je u zimski krajobraz autori ine rodne zim Fjällbacke. Spisateljica Erica Falck Fj vra a se u seoce na švedskoj obali vr nakon iznenadne smrti roditelja, na ali tamo se susre e s još jednom al tragedijom: (samo)ubojstvom Alex tr Wijkner, prijateljice iz djetinjstva. W Upravo Erica pronalazi Alexino Up mrtvo tijelo u zale enoj kadi te ism prva nevoljko, a kasnije iz osobnih pr razloga, biva uvu ena u slu aj. ra Uz pomo detektiva Patrika Hedströma ona dolazi do šokanHe tnih spoznaja o doga ajima koji su tn se neko odigrali u Fjällbacki. Uskoro postaje jasno da u malom mjestu postoji netko spreman u initi bilo po što da bi sa uvao davno zakopanu št tajnu ... ta

Ova knjiga švedske spisateljice Camille Läckberg (1974.) samo je u Švedskoj, zemlji koja ima tek dvostruko više stanovnika od Hrvatske, prodana u gotovo 400 tisu a primjeraka. Godine 2009. asopis “Bookseller” svrstao je Camillu Läckberg na 6. mjesto ljestvice naj itanijih autora u Europi, odmah uz Stiega Larssona, Stephenie Meyer i Dana Browna. Romani su joj objavljeni u tridesetak zemalja i prodani u milijunskim nakladama. “Ledena princeza” prvi je autori in roman iz serije romana o Fjällbacki. Kriti ari Läckberg nazivaju kraljicom švedskog krimi a, a njezino ime nezaobilazno je pri spominjanju enomena švedskog (ili skandinavskog) romana noir,

odnosno žanrovskog romana koji je doživio veliku popularnost u svijetu nakon objavljivanja Larssonove trilogije - iako su pravi zaljubljenici krimi a odavno “gutali” skandinavske pisce. Läckberg odli no ocrtava pust, leden i sumoran, a opet idili an skandinavski krajolik te atmos eru i likove provincijalne sredine. Ona je majstorica prizivanja svijeta tišine, sjena, potištenosti - iz kojeg se ra aju strašni zlo ini, ija šokantnost još više dolazi do izražaja u kontekstu sveop eg spokoja sjevernja kog krajolika. Autorica prenosi “tišinu” mjesta i na odnose me u likovima, pokazuju i kako šutnja može polako ubijati dušu, a knjigu ne možemo ispustiti iz ruku dok ne otkrijemo u koga se i zašto

usred te naizgled idili ne bjeline uvuklo ledeno srce tame.

po nu djelovati kao mantra i lijepe vam se o uši. “How Come You Never Go There”, ujedno i prvi singl s albuma, jasan je odabir jer sadrži sve što Feist predstavlja: iskrenu jednostavnost, privla nost i ostajanje na samoj granici svog stila uz dobro zapakiranu zaraznu melodiju na koju je lako zaka iti se. Formula koju je ve iskušala u gore spomenutim hitovima i uspjela. “The Circle Married the Line” lijepa je pjesama koja napokon malo više i otkriva njen glas, a samim tim i bolje nazna uje stihove u kojima Feist postaje sve vi nija. Ali ta jasno a na prvu je opet ono nešto što vas može na tren zbilja udaljiti od nje jer od nje ste nau eni dobivati teže porcije. No, onda se dogodi sljede a pjesama koja ti ispuni o ekivanja kao recimo “Undiscovered First”. To je pjesma bogatijeg aranžmana, s više sudjeluju ih instrumenta

i glasova, samim tim i nekako optimisti nija, ali opet manje od pjesme “Graveyard” koja na kraju ispada “najveselija”. O kako udesno, o kako Feist! A onda se uhvatite kako dalje pokušavate samo razaznati stihove jer vas silno zanima što to progovara iza sve te silne sjete koju osje ate slušaju i je, a rezultat je od prilike kao kad ho ete deši rirati zvuk školjke koju ste stavili na uho. Stalno vam bježi bit, ali svejedno je osje aj dobar. Zatim u nekom trenutku kad glazba stane shvatite da ste bili zavedeni na sat vremena, a stigli ste u tom zanosu pomisliti svašta i uživati pritom. Feist je ovim albumom opet uspjela suptilno zavesti svojom jednostavnoš u i iskrenoš u kojom joj obiluje glas, stihovima koji su divni, a pjesme to no onakve kako ih je ve netko iz svijeta glazbe opisao: “blue, but not blues”. I da, zato mislim da je Feist i njen novi album “Metals” vrlo dobra glazbena podloga za vaš ovojesenji, a i svakojesenji film koji sami sebi režirate, bilo da je kadar u kom tr ite ili stojite, svejedno e pasati lutanju u vašoj glavi. (Maja Biloglav, preuzeto s portala Muzika.hr)

ALBUM TJEDNA

Feist - “Metals” Zamislimo na trenutak da imate neku svoju zvijezdu koju uvate u svojoj najgornjoj ladici, jer je rijedak primjerak u tom svekolikom konzumerizmu koji vlada, a onda je jedan dan na e Apple i iskoristi njenu pjesmu u reklami za Ipod Nano. Nedugo zatim ujete njenu drugu pjesmu, u ni manje ni više nego u doma oj reklami za vodu, pa se sve to nastavi u nekoj seriji koju pratite itd. Vjerujem da bi vas ta njena sveprisutnost mogla malo zabrinuti. Zabrinula bi vas kad biste uli da sprema novi album i da biste

Popis pjesama 1. The Bad in Each Other; 2. Graveyard; 3. Caught a Long Wind; 4. How Come You Never Go There; 5. A Commotion; 6. The Circle Married the Line; 7. Bittersweet Melodies; 8. Anti-Pioneer; 9. Undiscovered First; 10. Cicadas and Gulls; 11. Com ort Me; 12. Get It Wrong, Get It Right

imali to neko intuicijsko povjerenje, ipak biste malkice strahovali od tog albuma, jer što ako su joj svjetla arena pomra ila um. Ali zato kad bi vam ve na prvo slušanje raspršila sumnje bili biste sretni. To no to se dogodilo s Leslie Feist i o ekivanjem izlaska njezinoga etvrtog albuma “Metals”. Feist, na sre u, ostaje dosljedna i cijeli album prožet je njenom istinom namjere da ostane to što je od po etka, ipak više sporedna i trajna, a ne istjerana na veliko svjetlo i kratka. Pjesma koja otvara album, “The Bad in Each Other”, dolazi u etapama, bubanj, gitara, rog, ona, pa se isprepli u, pa svi skupa poja aju s prate im vokalima i jednostavno vas ponesu i od tada nadalje cijeli album uspijeva zadržati taj prvi zanos i vu e slušati što slijedi, pa tako dok ne poslušate sve. Duga pjesma “Graveyard” mami vas meko om i vrhunskom zavodljivoš u koju Feist postiže svojim vokalom, a onda vas doslovno potpuno zapljusne dijelom koji iznosi zbor koji joj se pridružuje, dok stihovi koje ponavljaju

INTERNET I RA UNALA

Google+ stranice Dugo najavljivani dodatak za najbrže rastu u društvenu mrežu je napokon stigao te je time i poslovni segment vezan uz internet marketing spreman uklju iti se u Google-ovu novotariju nazvanu Google+. Imate svoju web stranicu i/ili Facebook stranicu, zašto bi vam trebalo još i ovo? ak i ako se zanemari veliki rast broja korisnika koji po inje koristiti Google+ društvenu mreži, dovoljno je sjetiti se osnovnog Googleovog servisa - pretraživanja. Dominacija Googleovog pretraživa a (oko 85% na svjetskoj razini što se ti e upotrebe pretraživa a) i na in na koji ga korisnici upotrebljavaju u velikoj mjeri utje e na broj posjetitelja stranica - uspješno pozicioniranje na rezultatima unutar Google pretraživanja za odre eni termin gotovo da isklju ivo odre uje popularnost stranice pa tako i utjecaja na internetu. Bu-

du i da su ovi rezultati, uz ostalo, ovisni i o aktivnosti i popularnosti na društvenim mrežama - povezanost unutar svih Google servisa daje za naslutiti koliki dodatni utjecaj na rezultate pretraživanja ima

postojanje i popularnost odre ene stranice unutar Google+ mreže.

Iako je postavljen relativno brzo nakon po etnog uvo enja Google+ servisa, zbog ve podužeg postojanja sli nih mogu nosti na Facebooku i Twitteru se Googleu dosta zamjeralo što su tvrtke bile na neki na in zapostavljene za prikaz svojih aktivnosti na ovoj društvenoj mreži, no sada je i to ispravljeno. Za razliku od Facebooka koji za sad još prešutno tolerira sli no korištenje, Google je od po etka zabranjivao upotrebu osobnih profila u te svrhe te redovno brisao profile tvrtki koje su se pokušale promovirati na ovaj na in te im nije preostalo ništa drugo nego da pri ekaju da mogu nost postavljanja Google+ stranice postane dostupna. Kako bi kreirali stranicu na Google+ servisu, potreban vam je Google korisni ki ra un (preko Google Maila ili napravljen direktno) te kojih pola sata vremena da upišete osnovne podatke o stranici. Naravno, samo ovo vam

ne garantira nikakvu dodatnu prednost na rezultate pretraživanja te op enito na popularnost na internetu, no dobar je po etak za izgra ivanje online zajednice oko korisnika koji e pratiti vašu djelatnost. Za uspjeh u kreiranju kvalitetne zajednice koja e se sastojati od vaših trenutnih, ali i budu ih klijenata i simpatizera potrebno je puno više posla, a recept je isti kao i kod drugih društvenih mreža - konstantno nadopunjavanje kvalitetnim sadržajima i prisutnost odre ene doze osobnosti kako stranica ne bi izgledala kao djelo robota koji samo šalje svoje reklamne poruke na internet... Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film PLES MALOG PINGVINA 2

VRIJEME JE NOVAC

animirana obiteljska avantura Režija: George Miller Uloge/glasovi: Elijah Wood, Robin Williams, Pink, Brad Pitt

akcijski SF triler Uloge: Justin Timberlake, Amanda Seyfried, Cillian Murphy Režija: Andrew Niccol Novi SF redatelja “Gattace”, pri a o svijetu u kojem je vrijeme postalo glavna valuta! Prestajete stariti kad napunite 25 godina. Ali, problem je što vam onda ostaje još samo jedna godina života, ako si ne možete kupiti još vremena. Bogati si osiguravaju još desetlje a, a ostali

Nastavak animiranog hita “Ples malog pingvina”, koji je nagra en Oscarom, nastavak je vesele i rasplesane pri e o pingvinima. U svijetu carskih pingvina,

mole, kradu i snalaze se za svaki sat koji mogu dobiti da prežive još jedan dan. Mladi se na e u situaciji da dobije više vremena nego može i zamisliti, ali je prisiljen bježati od korumpirane policije kako bi sa uvao život. Trajanje 110 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

koji svoje srodne duše pronalaze kroz pjesmu, živi pingvin koji ne zna pjevati. Ali zato opako pleše! Trajanje 108 minuta, preporu uje se starijima od 6 godina.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

animirana obiteljska avantura

akcijska fantazija, romansa

srijeda, 30.11. nema ilmskog programa

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

etvrtak, 1.12.

________ _____________________________

20.00 Tribina STRANKINJA

2. PINGVINI GOSPODINA POPPERA

ne umire i da se nalazi u 2092. godini. On je nesiguran u to i ne sje a se skoro ni ega. U njegovu sobu ušulja se novinar koji ga želi ispita o njegovom životu za vrijeme mladosti. Gospodin Nitko po inje pri u o svom životu i glavnim prekretnicama...

animirana obiteljska avantura (nije sinkroniziran na hrvatski jezik)

4. X-MEN: PRVA GENERACIJA

20.00 VRIJEME JE NOVAC akcijski SF triler

5. LARGO WINCH 6. PUŠTENI S LANCA

subota, 3.12.

7. PUT OSVETE

18.00 PLES MALOG PINGVINA 2

8. LETE I KLINCI 9. LJUBAV I OSTALE DROGE

animirana obiteljska avantura

10. CRVENKAPICA

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

20.00 VRIJEME JE NOVAC akcijski SF triler

nedjelja, 4.12.

2. JACK AND JILL

da je predstave. Jacob i Marlena povežu se oko brige za novu cirkusku atrakciju, slonicu Rosie, te njihovo prijateljstvo prerasta u ljubav. Dok napetost raste, oni moraju odlu iti koliko daleko e i i kako bi zaštitili voljene od bijesa nepredvidljivog Augusta.

18.00 PLES MALOG PINGVINA 2

3. PIRATI S KARIBA

1. J. EDGAR

VODA ZA SLONOVE

16.00 i 18.00 PLES MALOG PINGVINA 2

7. WHAT’S YOUR NUMBER? 4. BLUE VALENTINE

animirana obiteljska avantura

5. FOOTLOOSE

20.00 VRIJEME JE NOVAC

6. PARANORMAL ACTIVITY 3

akcijski SF triler

7. ABDUCTION

ZE JA RUPA Becca i Howie Corbett su sretan bra ni par iji se savršen svijet sruši kada im pogine sin Danny. Dannyja je pogazio auto i dje ak je na mjestu umro. Becca se pokušava suo iti sa šokom. Utjehu pronalazi u druženju s mladim crta em stripova

Kina. No, 2011. ono što su do sad bila svjedo anstva postat e zastrašuju a stvarnost kada nepoznate sile napadnu Zemlju. Dok ljudi promatraju kako gradovi širom svijeta padaju, Los Angeles postaje posljednje uporište ovje anstva...

utorak, 29.11.

18.00 ARTHUR BOŽI 20.00 SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE (PRVI DIO)

1. HARRY POTTER I DAROVI SMRTI 2

GOSPODIN NITKO

Akcijski SF o posebnom odredu marinaca koji dobiva zadatak zaustaviti invaziju izvanzemaljaca na Los Angeles i itavi svijet. Godinama se bilježe slu ajevi opažanja NLO-a širom svijeta - Buenos Aires, Seul, Francuska, Njema ka,

Dobitnik iz prošlog broja: Franjo Lackovi , Mihovljan

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 2.12.

Futuris ka drama o najstarijem ovjeku na svijetu. Dobitnik nagrade publike na Europskim lmskim nagradama. Gospodin Nitko budi se u bolnici i siguran je da ima 34 godine. Me utim, njegov doktor mu objašnjava da je star 118 godina, da nitko više

INVAZIJA SVIJETA: BITKA LOS ANGELES

(tri besplatne posudbe) Odakle dolazi ilm “Koža u kojoj živim”? a) Italija b) Španjolska c) Francuska

drama, triler, melodrama Zemlja: Njema ka Godina: 2010. Režija: Feo Aladag Uloge: Sibel Kekilli, Nizam Schiller, Derya Alabora

DVD, BLUE RAY IZLOG

Jacob je kao mladi nakon pogibije roditelja napustio veterinarski studij i pridružio se cirkusu bra e Benzni. Cirkus svojim tiranskim metodama vodi August i pokušava spasiti posao u teškim vremenima krize. Njegova žena Marlena zvijez-

NAGRADNO PITANJE

Jasonom koji je krivac za nesre u njezina sina. Njezina iksacija mladi em odvla i je od uspomene na sina, dok je Howie neutješan i stalno misli na prošlost. Corbettovi e se svaki na svoj na in boriti s uspomenama, ali i graditi svoju budu nost.

8. IMMORTALS

ponedjeljak, 5.12.

9. PUSS IN BOOTS

18.00 PLES MALOG PINGVINA 2

10. REAL STEEL

U.S. Box Office 1. IMMORTALS

animirana obiteljska avantura 20.00 VRIJEME JE NOVAC akcijski SF triler

2. JACK AND JILL

Radno vrijeme blagajne

3. PUSS IN BOOTS 4. TOWER HEIST 5. J. EDGAR 6. A VERY HAROLD & KUMAR 3D... 7. IN TIME 8. PARANORMAL ACTIVITY 3 9. FOOTLOOSE

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. REAL STEEL

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

Lifestyle Da, redovito intenzivno vježbanje i brojenje kalorija pomo i e vam da vaga ostane na istoj brojci ili padne na manji broj. No, stru njaci kažu da i naš mozak ima i te kako veliku ulogu u tome što i koliko jedemo. Možemo li onda mozak istrenirati da donosi zdravije odluke? Da, jer je klju u mršavljenju upravo u vašoj glavi, a to je zbog toga što upravo vaš mozak, a ne vaš želudac, diktira što i koliko biste trebali jesti. Ve ina hormona koji utje u na apetit i težinu lu uju se u mozgu ili je mozak taj koji ih kontrolira. Od stimuliranja apetita do direktnih navika u jedenju, vaš mozak je taj koji odlu uje kada je u pitanju hrana. A ako želite smršaviti, postoji nekoliko na ina za “zauzdate“ svoj mozak i lakše smršavite:

MOZAK IMA veliku ulogu u tome što i koliko jedemo

Osam mentalnih trikova koji e vam definitivno pomo i da smršavite - Sabotira li vaš um vašu liniju i dijetu? Od stišavanja glazbe do kontroliranja osjetila za miris, ovdje vam donosimo na ine na koje ete mozak programirati da vam pomogne smršaviti Fokusirajte se na to da se bolje osje ate, a ne na to koliko ste izgubili. Obratite pozornost na to je li vam odje a komotnija, jeste li smršavili za kon ekcijski broj … Važite se tek povremeno, jednom ili dvaput mjese no. Tako ete imati primjetljivije rezultate, a to e vas potaknuti da ustrajete u svojim naporima.

koliko ste dugo bili vani. Ovo pak e vam pomo i da konzumirate manje teku ih kalorija, tvrde istraživa i iz Irske.

1. Nemojte glasno slušati glazbu

2. Prestanite razmišljati o mršavljenju i hrani koju morate izbjegavati

Glasna muzika (88 decibela) u vašem mozgu poti e signale da brže pijete i jedete za ak 30 posto nego kada slušate tišu glazbu, ustvrdili su znanstvenici s Ulster sveu ilišta u Irskoj. Ovo je osobito važno kada ste vani i pijete alkoholna pi a (koja i te kako jako debljaju) – znanstvenici su dokazali da što je glasnija glazba bila u baru to su ljudi ondje dulje ostajali i popili više pi a. Rješenje: Izbjegavajte mjesta s glasnom glazbom ili nosite sat. Jeste li primijetili kako nigdje u no nim klubovima nema sata? Postoji dobar razlog za to. Vlasnici ne žele da vi shvatite koliko ste ondje vremena (ili novca) potrošili. Znanstvenici su dokazali da glasna glazba mijenja vašu percepciju o tome kako vrijeme prolazi. Zato nabavite sat i povremeno bacite pogled na njega ili na mobitelu navinite alarm koji e vas svakih sat vremena zvu no upozoriti koliko je sati. Tako ete imati jasniju sliku

Konstantno razmišljanje o dijeti i hrani koju ne smijete jesti prije e vas natjerati da “posrnete“ u svojim naporima da smršavite. Osobe koje stalno razmišljaju o tome što ne smiju jesti imaju 30 posto ve u šansu da popuste svojim impulsima za vrijeme uobi ajene kupovine namirnica, pokazalo je istraživanje sa sveu ilišta u Minnesoti. Njihova teorija: koncentriranje snage uma na to da ne jedete i na to što sve ne smijete jesti ostavlja vas oslabljenima prema impulsu nasumi ne kupnje i kao rezultat toga zapravo ete kupiti upravo hranu koju niste htjeli ili ne biste smjeli kupiti. Rješenje: Da biste pod kontrolu stavili nasumi nu kupovinu, namirnice kupujte što ranije u danu. Vaša samokontrola e biti snažnija i svježija jer se još niste stigli dobrano ogladniti ili razmišljati o hrani koju želite jesti. I nikada, ali baš nikada, nemojte gladni i i u kupovinu, jer tako možete potrošiti puno više novca na stvari koje vam uop e ne trebaju, a i teže ete odoljeti napasti.

5. Kontrolirajte svoje osjetilo za miris 3. Razmišljanje o tome da ste debeli ini vas debljima Kada su istraživa i s Harvarda jednoj grupi žena koje rade u hotelima kazali da njihova dnevna aktivnost zadovoljava dnevnu preporuku potrebne tjelesne aktivnosti za mršavljenje, one su zbilja po ele mršaviti, snizio im se krvni tlak i smanjio BMI. Druga grupa žena koja obavlja isti posao, a kojoj istraživa i nisu ništa rekli, ne samo da nije smršavila, ve su se žene i udebljale. Zaklju ak istraživa a je bio da su stav i razmišljanje bili klju ni za mršavljenje. Ako pozitivno razmišljate i mislite da mršavite, i vaše tijelo e se tako po eti ponašati ( ak i ako se prisilite da to mislite). Osim toga, u tom slu aju vaš mozak e po eti više

-20%

NA OBUC´U, ODJEC´U, TORBE I NAKIT Popust vrijedi do 03.12. 2011

izlu ivati hormone koji poti u mršavljenje. Rješenje: Uvjerite se da mršavite i da imate potrebu biti veoma aktivni. Dokazano je da se, kada nešto intenzivno mislimo ( ak i ako u po etku možda u to ne vjerujemo), s vremenom zbilja možemo uvjeriti da je to istina. Isto je i s pozitivnim razmišljanjem i injenicom da niste gladni, ne želite jesti slatko ili da imate potrebu više se kretati.

4. Riješite se vage O ovome smo ve nekoliko puta pisali, no nikad nije zgorega ponoviti jer je rije o savjetu koji zbilja “pali“. Suprotno tome što mnoge žene misle, znati svoju težinu nije uvijek najbolje za vas. Ustvari, to esto može biti veoma obeshrabruju e, i to toliko da odustanete od dijete ili zdrave prehrane. Ve ina žena ima jaku emocionalnu reakciju kada ustanove da nisu izgubile onoliko koliko su htjele (što zapravo uop e ne mora biti to no, pogotovo ako vježbate pa istovremeno kako trošite masne naslage gradite i miši e, što zna i da je mogu e da vam vaga “stoji“). A kako bi se utješile, okre u se hrani – jer “o ito dijeta nema smisla kad ne mršavim“. Rješenje: Nemojte se vagati ili se rje e važite. Iako neke dijete i na ini mršavljenja poti u što eš e vaganje, kako bi se vodilo ra una o tome kako napredujete, sve više stru njaka tvrdi da to možda i nije najbolji na in mjerenja napretka u mršavljenju. To je zbog toga što vaga nije uvijek precizna, a i brojka na njoj može varirati zbog jako puno aktora: kao što je ve spomenuta izgradnja miši a, menstrualni ciklus, koli ina vode u tijelu …

Samo mirisanje hrane može usporiti produkciju leptina, hormona koji pomaže regulirati metabolizam i tjelesnu težinu i koji igra klju nu ulogu u prijenosu signala izme u mozga i želuca i govori kada ste siti. To zna i, kada pomirišite nešto ukusno kao što su svježe pe eni kola i ili pizza, možete osjetiti glad iako ste tek nedavno jeli. Rješenje: Izbjegavajte primamljive mirise hrane i nabavite esencijalno ulje grejp ruta. Na žalost, nema jednostavnijeg i lakšeg rješenja. Ustvari, ima nešto što e vam pomo i u kontroliranju želje za hranom – imajte kod sebe esencijalno ulje od grejp ruta. Mirisanje ovog ulja pomo i e suzbiti apetiti toliko da vam se razina leptina vrati u normalu, tvrde japanski istraživa i sa sveu ilišta u Osaki. Ovo je, ina e, trik kojim se koriste brojne hollywoodske zvijezde.

6. Unosite više namirnica bogatih antioksidansima Na temelju istraživanja provedenog 2009. godine na Yaleu, istraživa i misle da su otkrili jedan od razloga zbog ega želudac i mozak nisu u sinkronizaciji kada je u pitanju koli ina koju možete pojesti. Oni vjeruju da antioksidansi igraju ulogu u kontroli težine zbog toga što centar za apetit u mozgu ovisi o njima kako bi pravilno unkcionirao. Kontrolu apetita reguliraju slobodni radikali (slobodni radikali su molekule kisika u našem tijelu koje su ošte ene sun evim zrakama, pušenjem, one iš enjem, stresom, pa ak i svakodnevnim jedenjem i disanjem. Oni zapravo napadaju zdrave stanice u vašem tijelu i uništavaju ih. A sve

to pak spre avaju antioksidansi). To zna i da ako u tijelo unosite više antioksidanata možete suzbiti – ili još bolje – kontrolirati svoj apetit. Rješenje: U prehranu unosite više namirnica bogatim antioksidansima kao što su vo e i povr e (posebice zeleno lisnato povr e, mrkvu, bobi asto vo e i raj icu). Dodajte ih u svaki obrok, a posebno se preporu uje pojesti porciju povr a kada ste do pola pojeli obrok – to zaustavlja proizvodnju hormona ghrelina (hormona koji poti e tek i lu i se u želucu. Razina ghrelina u krvotoku raste nekoliko sati prije svakog obroka, a svoj vrhunac dosegne neposredno prije nego pojedete svoj obrok), ime pak se mozgu prenosi poruka da vam je želudac dovoljno pojeo. Dakle, salatu jedite uz ru ak ili ve eru, a ne prije ili poslije. A vo e pak neka postane važan dio vašeg obroka ujutro. No nemojte ga jesti na prazan želudac jer bi to moglo samo pove ati apetit.

7. Oprostite se sa savršenom slikom vas samih Pogubni trio svake dijete – per ekcionizam, nepostizanje željenog gubitka kilograma i stres od pokušavanja da smršavite – pove ava šansu da ete odustati i pretjerati s hranom. Rješenje: Fokusirajte se na svoja postignu a! Ako ste nekoliko puta u tjednu vježbali ili ste pazili na prehranu – dobro se osje ajte zbog toga. Nemojte se mu iti mislima o tome što sve još morate napraviti (koliko vježbanja je potrebno i koliko ustezanja od hrane), jer tako ne ete lakše izgubiti kilograme. Pozitivnim i zadovoljnim razmišljanjem – ho ete! A ako prije ili kasnije do ete u napast tugu utopiti u okoladi, uzmite pauzu i razmislite o tome što ste do sad postigli i kako vam je dobro išlo – to e biti dovoljno da zauzdate želju da emocije lije ite hranom.

8. Borite se protiv strahova vašeg mozga Kada srežete dnevni unos kalorija ili promijenite na in prehrane, vaš mozak može prije i u “borba ili bijeg“ stanje iz straha od gladovanja. Držanje dijete ili promjena na zdraviju prehranu stimulira i aktivira vaš živ ani sustav, kao i podru je u mozgu koje se zove amigdala. A sve to može usporiti proizvodnju leptina, zbog ega se može desiti da se eš e osje ate gladni ili da imate potrebu više jesti. Rješenje: Jedite redovito. Umjesto dva ili tri ve a obroka, podijelite dnevne kalorije na šest manjih obroka. Tako e vam želudac stalno lagano raditi, ime e pod kontrolom biti proizvodnja ghrelina, a vaš mozak dobiva poruku da je organizam sit.

DO CILJA polako

Budite realisti ni u mršavljenju

gfgljk` j\ fYiXZõleXmXal eX YcX^Xae`

- Ne o ekujte uda preko no i – pravilnom prehranom, tjelesnom aktivnoš u i sporijim ritmom možete ne samo skinuti, nego i zadržati željenu tjelesnu težinu Na prekomjernu težinu pre esto se gleda isklju ivo kao na estetski problem – problem prekomjerne težine je prvenstveno zdravstveni. Ona nosi sa sobom rizike od sr anih bolesti, dijabetesa, osteoartritisa i drugih bolesti. No, ponekad kada se krene na dijetu postavljaju se nerealni ciljevi, emu su pogotovo sklone žene. Ako imate dvadesetak kilograma previše, ne ete se pretvoriti u mršavicu nakon mjesec dana jedu i samo mrkvicu. Što je realno?

Deset posto je realno

G\i`f[ kiXaXeaX XbZ`a\ f[ )+%((% $ '*%()%)'((

nnn%a\ccfj_f\ZfdgXep%Zfd

Najefikasnijim se pokazalo ono mršavljenje koje se provodi u sporijem ritmu s jasno odre enim ciljevima. Najviše stru njaka e preporu iti planiranje gubitka 5 - 10% vaše po etne težine u jednom sporijem ritmu. To zna i, ako težite 90 kilograma – vaš po etni cilj bi trebao biti

gubitak izme u 5 i 10 kilograma.

Pola do jedan kilogram tjedno Budite realni i u vremenskom okviru. Realno je da gubite izme u pola i jednog kilograma tjedno te da e vam za gubitak dvanaest kilograma približno trebati tri mjeseca uz pravilnu prehranu i redovito vježbanje. Za 25 kilograma odredite si minimalno pola godine.

Ne postoji “jedna dijeta za sve” Ne postoji plan prehrane koji bi odgovarao svima koji bi ga se pridržavali. Ali, ako uzmete u obzir svoje individualne potrebe, životni stil i cilj vašeg gubitka težine – mogli biste uz malo istraživanja prona i

dijetu koja bi najviše koristila vašim individualnim potrebama.

Ništa bez znoja Ako mislite da ete skinuti kilograme bez da se dobro oznojite – u zabludi ste. Svi programi za zdravo mršavljenje uklju uju i fizi ku aktivnost. Vježbanje i ograni eni unos kalorija trebalo bi pokrenuti vaš gubitak kilograma, s time da vježbanje, osim brojnih dobrobiti za fizi ko zdravlje, podiže i razinu energije i poboljšava raspoloženje. Vježbanje je onaj klju ni aktor u gubitku tjelesne težine. Studije su pokazale da je osobama koje se bave redovitom tjelesnom aktivnoš u lakše, nakon mršavljenja, održati željenu tjelesnu težinu.

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRIPREMAJU: Stjepan Mesari , Bojana Špani ek

ME IMURSKI LONEC

Vepar s trgancima Deset godina Restoran “Terbotz” u Železnoj Gori na jelovniku kao kultno jelo ima vepra s trgancima, sa svim doma im za inima i dodacima. Deset godina je i vrijeme kada se neko jelo može nazvati tradicionalnim, pa tako i vepar s trgancima zaslužuje taj naziv. Dodamo li tome da se Terbotz snabdijeva veprovinom iz me imurskih mesnica, onda svaka sumnja u tradicionalnost otpada. Kao i prošli tjedan, i ovaj put jelo su pripremile Silvija Horak, Marija Maja Medved i Marinela Kocijan, te složno i radosno recept preporu uju našim dragim itateljima, posebice gurmanima. Vepar s trgancima je zaista ukusno

jelo koje se priprema vrlo jednostavno i jedino što iziskuje jesu kvalitetni sastojci i strpljivost. Ništa ne ide na brzinu da bi bilo dobro, nego strpljivo i s veseljem, kažu kuharice, upozoravaju i kako je dobro da su svi za ini svježi, ako pak nisu, onda neka su doma i, ubrani na vrtovima, livadama i šumarcima. Osobito gljive, od kojih su vrganji najbolji i najpoželjniji. Mi smo jelo kušali i ostali smo bez rije i, jer jelo je prava fantazija. Jednostavno, a tako ukusno i bajkovito. Jednako kao i prilog i salata. Kuharice i Me imurske novine žele dobar tek i uspješnu pripremu ovog jela u vlastitoj kuhinji.

Doma a juha Jedna krijeposna, ukusna i svagdašnja juha koja se može staviti i na sve ani stol, osobito ako se u blagovaonici želi osjetiti miris bakine kuhinje. U ovo zimsko vrijeme svakako daje topli-

nu i snagu tijelu, a kod pripreme može se po vlastitom okusu i ja e za initi kako bi snažnije grijala tijelo. Može poslužiti i kao glavno jelo, ali i kao topla juha pred glavno jelo, objed ili ve eru.

Vepar Sastojci za 4 osobe: - 1 kg veprovog buta - 25 dag vrganja - temeljac od divlja i - sol, papar, luk - korjenasto povr e

Priprema But u komadu pope i sa svake strane i, kad se zaru-

meni, izvaditi ga iz posude. U masno i koja je ostala zdinstati sitno narezano povr e. Meso vratiti u posudu s pripremljenom smjesom (umakom), zalijati temeljcom i kuhati dva do tri sata na umjerenoj temperaturi. Kuhani but narezati na odreske željenog oblika i veli ine i preliti s umakom. Poslužiti s doma im trgancima s vrhnjem i salatom od svježeg matovilca. Uz ovo kultno jelo odli no prija crveno ili crno vino, kao i naše vino tjedna sauvignon. Glavna kuharica Silvija Horak priprema kultno me imursko jelo

Sastojci: - paradajz pire - glavica luka - peršin, ulje, sol, brašno - suhi kruh, paprika

Priprema Na ulju, uz dodavanje soli i crvene paprike, prodinstati sitno nasjeckani luk i, kada je luk omekšao, zalijati litrom vode. Ostaviti da se kuha i,

kada juha uzavrije, zagustiti je smjesom na injenom miješanjem brašna, paradajz pirea i vode te još kratko vrijeme prokuhati. Na kraju u juhu staviti na komadi e natrgani suhi kruh te posipati usitnjenim peršinom.

VINO TJEDNA

Sauvignon Pala inke s doma im pekmezom od šljiva Sauvignon je vino koje može zadovoljiti ukuse ljudi koji žele savršen, bajkovit i aroban okus i probuditi sva osjetila. Nije standardan, ve se razlikuje od proizvo a a do proizvo a a, od godine do godine i od podneblja do podneblja. Prvo što se osjeti jest miris koji može biti na koprivu, bazgu, pokošeno sijeno, šparogu ili grašak. Odlikuje se osvježavaju om kiseloš u i prekrasnom, gotovo zadivljuju om, zelenkasto - žu kastom bojom. Sadrži i do 13,4 posto alkohola, kao kvalitetno i vrhunsko vino. Pije se rashla en na temperaturi od 11 do 12 Celzijevih stupnjeva. Prija uz jela od teletine, svinjetine, janjetine, divlja i, uz prženu ribu, kozji sir i šparoge.

Brze i fine – pala inke (crêpe), iako tradicionalno pripadaju francuskoj kuhinji, omiljen su obrok i u Me imurju.Spremamoihnatisu u ijedanna in,kaopredjelo,glavnoje-

Sastojci (za 6 osoba ili 30 pala inki): - 3 jaja - 300 g brašna - 3 dcl mlijeka - 1 dcl vode (mineralne) - 2 žlice ulja - prstohvat soli

Priprema U zdjelu za miješanje stavite brašno. Napravite ruku u sredini humka, pa u to stavite jaja, sol, ulje i malo mlijeka. Mikserom lagano umiješajte smjesu da dobijete gustu pastu, a nakon toga dodajte mlijeko. Na koncu umiješajte i mineralnu (ili obi nu) vodu. Tijesto dobro izmiješajte, ali umjerenom brzinom miksera – da se ne zapjeni. Smjesa mora biti glatka, bez

lo ili desert, punimo slanim, slatkim ili slano - slatkim nadjevima, a ovaj tjedan nekako smo se baš zaželjeli “pala inki vulgaris”- s pekmezom od šljiva, naravno, doma im. Mljac!

mrvica i gusta kao teku i jogurt. Dodajte još malo mlijeka ako je pregusto, ili brašna ako je prerijetko. Smjesu za pala inke obavezno ostavite u frižideru najmanje pola sata – kako bi se masa slegla i škrob iz brašna bolje povezao, a prije pe enja smjesu samo promiješajte kuha om, žlicom ili kutlja om. Tavicu dobro zagrijte, uz sasvim malo ulja, tek toliko da se zamasti površina tavice. Ako koristite teflonsku tavu, ulje vam ni ne treba, ali e svakako pridonijeti ukusu. Pala inke možete nalijevati u vru u tavicu kutlja om. Smjesa mora biti taman toliko gusta da se ravnomjerno razlije po tavici. Pala inke pecite oko dvije minute. Jednu minutu na jednoj strani, pa okrenete pala inku na drugu stranu.

IZ PE NICE akove kih mlinova

Prhka predsjedni ka orehnja a Sastojci: - 3 dag kvasca - 40 dag brašna za dizana tijesta - 28 dag margarina - 1 jaje - 1 žumanjak - 6 dag še era

Za nadjev: - 40 dag oraha - 2 žlice meda - 15 dag še era - limunova korica - rum - 8 dag grož ica - mlijeko

Priprema Od brašna, margarina, jaja, žumanjka, še era i kvasca, koji ste rastopili u mlijeku, zamijesite tijesto. Neka u hladnjaku odstoji jedan sat. Za nadjev zagrijte mlijeko. Orahe, med, še er, limunovu koricu, rum i grož ice pomiješajte u zdjeli pa prelijte zagrijanim mlijekom. Neka se nadjev ohladi. Kad je tijesto odstajalo u hladnjaku dovoljno dugo, izvadite ga na radnu površinu i pustite da malo omekša da ga možete razvaljati. Razvaljajte tijesto, nadjenite ga, zarolajte i stavite na lim, te u pe nicu.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011.

Majstori koji su priredili gastro doga aj godine

HRVATSKI gastronomadi i novinari tri dana boravili u našem kraju i kušali hranu kakve nema u drugim krajevima

Veprovina, ždrebe i file, žganci, trganci, guš ja jetra, meso z tiblice… PIŠE: STJEPAN MESARI Dvadesetak hrvatskih vode ih gastronomada i novinara tri su dana boravili u našem kraju, uživaju i u specijalitetima koje su za njih pripremili restorani "Mala hiža", Ma kovec, "Me imurski dvori", Lopatinec, "Lova ki dvori", akovec, i "Mamica", Puš ine. Bilo je ovo nezaboravno druženje lanova Kluba "Gastronaut", iji su lanovi i bez ikakve dvojbe vode i me imurski ugostitelji Branko Tomaši iz Male hiže, Marijan Martinjaš iz Me imurskih i Lova kih dvora i Sandra Nedeljko iz Mamice. Trodnevni spektakl me imurskih jela u tradicionalnoj i modernijoj izvedbi, ali i drugih delicija, zapo eo je u restoranu "Mala hiža" u Ma kovcu, ugostiteljskom objektu koji se odlikuje jelima kojih gotovo da i nema u drugim restoranima te vlastitom paletom svježeg i sušenog za inskog bilja. Kulinarsko - konobarska ekipa Male hiže, predvo ena vlasnikom Brankom Tomaši em, zadivila je novinare i gastronomade ukusnom i maštovito pripremljenom hranom, kao i prezentacijom, a sve skupa pod nazivom "Jesen u Me imurju". - U širokoj paleti jela zgotovljenih i posluženih na svjetskoj razini posebno su ukusne bile štrukle punjene pope enom muškatnom bu om, svježim sirom i mladim špinatom, kuhane na umaku od maslaca i svježega za inskog bilja. Fantasti no je izgledao, a još bolje prijao, ždre-

be i file punjen pope enom muškatnom bu om, suhim šljivama, kestenima, šunkom i dimljenim sirom u jesenskom umaku od korjenastog povr a, crnog vina, vrganja, brusnica i kestena. Krem juhe, juhe od kestena i bu e, guš ja jetra, terina od vrganja, meso prije tiblice i još niz jela pokupili su najviše ocjene nazo nih. U zabavnom dijelu nastupili su uka ai i doma i Tamburaški sastav "Svirci", koji su nastupom upotpunili ionako prelijep gastro doga aj u Maloj hiži

Iznena enje zvano "Hubertovo zadovoljstvo" Drugi dan doma ini gastronomadima i novinarima bili su Lova ki dvori, akovec, i Me imurski dvori, Lopatinec. Marijan Martinjaš samo je nadgledao rad svoje vrhunske kuharsko - konobarske ekipe, koja je pripremila dva doga aja. U akovcu Me imurska lovišta i u Lopatincu Me imursko martinje. Pršut od jelena, kobasice od divlja i i pašteta od vepra samo su zagolicali nepca svih gastronomada, na što su odli no sjele lugarska krem juha sa suhim mesom divlja i i lova ka mesna pita. A potom je uslijedilo superiznena enje zvano "Hubertovo zadovoljstvo". Jelo je to koje sa injavaju jelenja rolada punjena sirom i brusnicama na umaku od crnog vina s punjenim krumpirovim polama i zelenom tjesteninom. Poslužena je salata sa slanim sirom i ukiseljenim vrganjima,

te štrukli sa šumskim vo em na kremi od vanilije kao desert.

ma, te me imurska gibanica kao desert.

U Lopatincu sve lijepo i odli no, gotovo bajkovito

Me imurski doru ak i me imurska vina

Za po etak "svetešnji" tanjur s mesom z tiblice, paštetom od doma e guš je jetre i slanine. Potom krem juha od gospodske tikve, šiškrlini s cvirkima u kiselom vrhnju s bu inim košticama. I onda bogato glavno jelo s pa jim prsima na posteljici od dinstanoga kiselog zelja s umakom od crnog vina i svinjski medaljoni sa suhim šljivama s okruglicama od kravljeg sira i hajdinskim žganci-

Kako se dobivaju svinjska mast (kosana mast ili slanine) te špek i varci, pripovijedala je Sandra, slušateljima su se cijedile sline, a

Tre i, posljednji dan, gastroDefinitivno nomadi i novinari boravili su u restoranu "Mamica" je ovo bila najbolja u Puš inama, gdje im je promidžba me imurske vlasnica Sandra Nedeljko ispri ala dvije autohtone kuhinje, koju su gastro pri e na tepripremili vrsni poznavatelji me "Svinjska mast i iznutrice od predjela i majstori kulinarstva, a do deserta" i "Me imurski doru ak, odkušali ponajbolji hrvatski nosno zajutrak".

gastronomadi, koji e doga aj prepri ati i prezentirati široj javnosti

Svi zadovoljni - sve za istu peticu

Me imurci na vje noj listi Udruga hrvatskih restoratera i Klub “Gastronaut” objavili su knjižicu s rezultatima ocjenjivanja 100 vode ih hrvatskih restorana i njihovih recepata 2011./2012., koja je predstavljena na upravo završenim susretima gastronomada u Me imurskoj županije. Me u 100 odabranih nalaze se i tri me imurska ugostiteljska objekta, odnosno restorana. To su Me imurski dvori iz Lopatinca, Mala hiža iz Ma kovca i Mamica iz Puš ina. U istoj knjižici objavljena je i Vje na lista Restaurant Croatica, na kojoj se nalaze restorani koji su u proteklih šesnaest godina tri ili više puta osvojili titulu restorana godine. Iz naše županije to su Mala hiža, Ma kovec, Katarina, akovec, Me imurski dvori, Lopatinec, Alegro, akovec, i Trattoria Rustica, akovec.

o i su stalno bile uprte na stol gdje se nalazio me imurski doru ak, odnosno zajutrak. Uz slanine, špek i varke, na stolu su bili slani i slatki žganci, trganci, mo njka, pe ena jaja, kultno meso z tiblice, prezvušt, hladnetina te kola i od sala, cvirkove poga ice i štrukli. Uz sve ovo poslužena su vina obitelji Belovi . Super, prekrasno, uzviknulo je mnoštvo, i potom se zaputilo na Me imursku vinsku cestu. Vina obitelji Dvanajš ak - Kozol, kao i Lovrecova, Cmre njakova, Belovi eva i Štamparova, bila su to ka na i na još jednu gastro pri u iz Me imurja. Ovaj put ispisanu rukama vode ih me imurskih ugostitelja i vinara. Pri u koja e diljem Hrvatske imati puno sluša a, koji e poželjeti do i u Hortus Croatiae (Vrt Hrvatske) i doživjeti je svojim nepcima, grlima i želucima. Onako kako je to doživjelo društvo hrvatskih gastronomada, koji su u Me imurskim dvorima uživali i u prezentaciji Martinja - krštenja mošta u mlado vino.

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Osje aj krivnje

Studeni –mjesec borbe protiv raka

Un at r a g dva mjeseca prati me osje aj k r iv nje, tuga i o aj. esto se pla em, razdražljiva sam, bezvoljna, no u se budim i ne mogu spavati. Ranije nisam nikada imala tak ve smetnje. Molim, odgovorite mi što se sa mnom doga a i kako da si pomognem? Na temelju oskudnih simptoma koje ste mi naveli može se pretpostaviti da bolujete od depresivnog poreme aja. Depresivni simptomi se vide kod razli tih duševnih ili somatskih bolesti. Stoga, me u ostalim organskim pretragama koje bi trebali u initi, a obzirom da do sada niste imala gore navedene psihi ke smetnje, savjetujem vam da eš e kontrolirate še er u krvi, jer prema istaživanjima , izme u etvrtine i petine oboljelih od še erne bolesti pati i od depresije. Pretpostavljam da uz navedene smetnje imate i druge simptome, koji se javljaju kod depresivnog porem aja kao što su smanjenje energije, smanjena sposobnost obavljanja svojih uobi ajenih poslova što dovodi do djelomi nog ili potpunog prekida radnog i socijalnog funkcionira-

nja, zatim bolesnik govori da se osje a potištenim, bezvrijedan, da je izgubio svaku nadu i svaku vjeru u budu nost. Vrlo esto se dešava da bolesnici koji se tuže na veliki osje aj tuge, što i vi navodite, znaju se tužiti i na nemogu nost da se ispla u ili uop e da zapla u. U vašem slu aju, osim gore navedenog savjeta, potrebno je javiti se psihijatru koji e vama nakon pregleda ordinirati terapiju, koja se daje kod derepsivnog poreme aja a to je prije svega jedan antidepresiv (jedan od selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotnoina – SIPPS) i sedativ iz skupine benzodijazepina. Prije uzimanja SIPPS-a vi ete po psihijatru biti obavješteni o prirodi bolesti, ciljevima i mogu im rizicima i na inom lije enja dakle kako glede doze, tako i duljine primjene lijekova. Važno je da vam psihijatar objasni mogu e nuspoajve lijekova i kako one suradnjom i zajedni kim zalaganjem mogu izbje i. Važno je da se što prije javite i da zapo nete s farmakoterapijom u što ranijoj fazi bolesnog procesa a komparativno s time i sa psihoterapijom.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Evo u naslovu razloga da i dalje pišem na temu karcinoma, bolest i koja kod laika izaziva strah i ozbiljnu zabrinutost, a prema mojem zapažanju niti kod zdravstvenih profesionalaca tjeskoba nije puno blaža, vjerojatno zbog injenice da znanje ne može odložiti sve nepoznanice i probleme koje takva bolest nosi. Svi ljudi koji obole od raka doživljavaju zna ajne poteško e u op oj adaptaciji, itav im se život drasti no promijeni, a pogo eni su i lanovi njihovih obitelji. Kroz razne faze lije enja naj eš e se sami moraju nositi s bolnim emocionalnim stanjima i nejasno ama koje nemaju s kime podijeliti, jer ih drugi ljudi ne razumiju ili nemaju vremena niti snage da se suo e sa tako ozbiljnim, njima nepoznatim problemima. Tek se tada vidi tko su pravi prijatelji, koliko obitelj i susjedi mogu biti uz ovjeka kad je to najpotrebnije, a tako ih malo preostane u tim teškim danima. Zdravstveni sustav primarno je orijentiran na lije enje same bolesti, u emu su rezultati iz godine u godinu sve bolji, a skrbi i za dio psiholoških potreba bolesnika. Me utim, bolestan ovjek treba puno više topline, uvažavanja i razumijevanja nego zdrav, a LINIJA POVJERENJA ZA OSOBE OBOLJELE OD RAKA I LANOVE NJIHOVIH OBITELJI (040 395 307) srijedom i etvrtkom od 16 do 18 sati

nejasno a i neizvjesnost koju podnosi onkološki bolesnik danono no ga prate, što najbolje razumiju oni koji i sami tako žive. Na toj injenici po iva uzajamna psihološka pomo . To može biti jedan od oblika me uljudskog savjetovanja i razmjene iskustava osoba koje imaju istu dijagnozu, koje se ponekad poznaju od ranije, a eš e ih bolest spoji na bolni kim krevetima i ekaonicama. Ve ta ljudska topla rije onih koji prolaze istu ili sli nu pri u važna je informacija i blagotvoran melem mnogim oboljelima. Važno je znati da svi onkološki bolesnici trebaju svakodnevnu, amatersku, ljudsku psihološku pomo , a to je nešto što svi možemo prona i u sebi. Ponekad je jako teško, jer nam je bolno gledati blisku osobu, susjeda, prijatelja ili znanca za kojeg znamo da boluje, ali eš e smo samo površni, nezainteresirani, užurbani u obavljanju svakojakih poslova i obaveza i previše nestrpljivi da bi slušali ne ije probleme. Nimalo prijete i želim izre i da se svatko od nas može na i u koži oboljelog. Pomislimo zato sada, dok je još zdravlja, kako smo ipak u prednosti i kako mnogo više možemo u initi za one koji nose dijagnozu karcinoma, samo kad ne bismo okretali glavu i bježali...

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Pretilost Debljina, posebno pretilost, naj eš i su uzroci moždanog i sr anog udara. Pretilost je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, a ozna ava tjelesnu težinu s indeksom tjelesne mase ve om od 30 kg /m2. Pretilost svrstavamo me u vrlo ozbiljna oboljenja koja postaju imbenik rizika za razvoj drugih patoloških stanja ili bolesti kao što su metaboli ki sindrom, dijabetes, hiperlipidemija, hipertenzija, ateroskleroza, respiratorne bolesti, osteoartritis, bolesti žu ovoda, i mnoga maligna oboljenja, posebice rak debelog crijeva, karcinom dojke i sli no. Od raka debelog crijeva obolijevaju naj eš e osobe kojima su suvišni kilogrami nagomilani oko struka. Ako je uz to prisutna i neaktivnost faktor od oboljenja se znatno pove ava. Alkohol i pretilost su doista smrtonosna kombinacija. Osobe, premda nisu oboljele od koronarnih bolesti u toj kategoriji mogu završiti fatalno. Pušenje, dokazani ubojica, esto u kombinaciji s pretiloš u i hipertenzijom ak smanjuje i volumen mozga. Osim toga kog tih ljudi javlja se i depresija koja za sobom povla i itav niz zdravstvenih problema. Dakle, pretilost doista treba lije iti. Na žalost, u našim ambulantama rijetko ete nai i na razumijevanje. Lije nik e vam kratko re i: “Smršavite” a zatim ete dobiti šumu prospekata kako pri i idealnoj prehrani ako ne bolujete od… Tu se niže itav niz savjeta koje obi-

an ovjek ne može slijediti ali nalazi opravdanje za nezdravi na in života. Jedemo ako smo pod stresom, tužni, usamljeni, nesretni, nevoljeni… Uzroka uvijek ima a lijek nam je na dohvat ruke. Treba pre i na mediteransku prehranu i jesti što više ribe. S polica dobro snabdjevenih trgovina vrebaju na nas namirnice koje su neprijatelji našeg zdravlja. Zašto je u ponudi duhan ako nas ubija? Zašto je u ponudi alkohol ako nam ozbiljno ugrožava zdravlje? Zašto se prodaje bijeli kruh ako je puno zdraviji kukuruzni ili onaj od integralnog brašna? Zašto je uvijek gužva na odjelu suhomesnatih proizvoda ako su oni nezdravi i pogubni za naše zdravlje? Zašto pijemo mlijeko s visokim postotkom masno e ako je mnogo zdravije ono s niskim postotkom mlije ne masti? Mnogo bi se toga još moglo nabrojiti, a injenica je samo jedna. Budite u svemu umjereni, mnogo se kre ite a ako nešto “zataji” tu sam da vam pomognem. Najnovije metode prehrane možda nam nisu uvijek od prve ukusne, ali sigurno štite naše zdravlje. Ne eg se uvijek treba odre i da bismo na drugoj strani mogli primati. To je jednostavan životni zakon i on je dokazan. Teško vam se odre i slatkiša, okolade, raznih delikatesa koja na vas vrebaju s polica u trgovinama i u inili vas svojim ovisnicima. Neka oni ostanu vaša prošlost. Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031 i otklonite svoju ovisnost.

DA BISTE BILI LIJEPI, ZDRAVI I DUGOVJE NI POTREBNO JE I ZDRAVO ŽIVJETI. POMO U NAJNOVIJE BIO SLIM METODE VI MOŽETE POSTATI VITKIJI, LJEPŠI, POŽELJNIJI I SRETNIJI. BEZ NAPORA SKINITE SUVIŠNE KILOGRAME I OSIM GARANTIRANO LIJEPOG IZGLEDA POSTANITE ZDRAVA I USPJEŠNA OSOBA. AKO TO ŽELITE VI ETE SIGURNO USPJETI.

BIO SLIM TRETMAN VAM OSIGURAVA JEDAN NOVI I SRETNIJI ŽIVOT KOJI E VAS ZAUVIJEK OSLOBODITI SUVIŠNIH KILOGRAMA I POPRATNIH TEGOBA. BIO SLIM TRETMAN TRAJE OKO 30 MINUTA A DOVOLJAN JE JEDAN POSJET TERAPEUTU. DOGOVORITE TRETMAN BEZ SMS-A NA BROJ TELEFONA 098/1347-031 I POSTANITE VITKI.

ordinacija dentalne medicine Mirna Janžek,

dr. med. dent.

R. Boškovi a 13, akovec tel.: 040/391-115; mob.: 099/230-22-44

VRŠI UPIS PACIJENATA Ponedjeljkom i etvrtkom od 14-19 sati Utorkom, srijedom i petkom od 9 do 13 sati

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Hyundai predstavio tri n ak tri nova modela lansirao je Hyundai istovremeno na hrvatsko tržište. i40, Elantra i Veloster n je obogatio tržište pred sam kraj godine.

Hyundai i40 Hyundaijeva predvi anja kretanja tržišta pokazala su da e tzv. “D” segment u Europi narasti za više od 12%. Sam taj pokazatelj dovoljno govori o zna aju novog modela i40. Dizajniran je i razvijen u Europi (Rüsselsheimu) ijim je i kupcima prvesntveno namijenjen. Hyundai i40 na tržište prvo dolazi kao karavan, duga ak je 4,7 m, s prtljažnim prostorom obujma 533 do 1.719 litara. Ponuda motora uklju uje jedan benzinski motor

obujma 1,6 litara i snage 135 KS, te jedan Common Rail diesel obujma 1,7 litara koji razvija dvije snage 115 i 136 KS. Paketi opreme ponu eni su u tri razine s time da je uz ja i dieselski agregat i najbogatiji paket opreme dostupan i automatski mjenja . Udobnost, prostranost i kvaliteta ugra enih materijala elementi su kojima je posve eno izuzetno mnogo pozornosti pri razvoju ovog automobila. Cijene su od 170.710 kn do 253.136 kn.

Hyundai Elantra Nakon više od šest milijuna prodanih primjeraka kroz etiri generacije od 1990. godine, predstavljena je nova Elantra. Novi je model niži i širi te atraktivnog klinastog oblika. Atraktivan vanjski izgled nastavlja se i u interijeru, od plo e s instrumentima, preko središnje konzole sve do najma-

njih High-tech detalja. Nova Elantra ima me uosovinski razmak od 2.700 mm, dužinu od 4.530 mm, širinu od 1.775 mm, te visinu od 1.445 mm. U ponudi je s 1,6 litrenim benzinskim Gamma MPI D-CVVT motorom snage 132 KS i dva paketa opreme. Cijene su 115.180 kn i 130.322 kn.

Sva tri nova modela ovog korejskog proizvo a a nude jedinstveno Hyundaijevo 5 godišnje trostruko jamstvom. Pet godina jamstva

za cijelo vozilo, pet godina mobilnog jamstva i pet godina besplatnih preventivnih pregleda u okviru redovnog održavanja.

Toyotina zimska ponuda U posebnoj zimskoj ponudi Toyote nalazi se originalni SUV RAV4 za 169.200kn s uklju enih 5 godina jamstva bez ograni enja. Ograni ena zimska ponuda modela RAV4 Active 4x2 za 169.200 kn omogu uje uštedu od ak 30.200 kn. RAV4, prvi po svemu, de inirao je cijeli segment. Elegantan i svestran, savršen je za gradsku vožnju ali i odli an pratitelj

u svakom hobiju… RAV4 Active 4x2 sa snažnim i ekološkim benzinskim motorom od 158 KS uklju uje i obilje opreme. Toyota Verso je uzbudljivo vozilo stvoreno za užitak u vožnji obitelji, jer prostrana unutrašnjost nudi najvišu razinu udobnosti, sigurnosrti i kvalitete. S osvojenih 5 zvjezdica na Euro NCAP testiranju Toyota Verso

nosi i titulu najsigurnijeg automobila u klasi. Toyota Verso 1,6 Valvematic Terra sa snažnim Toyota Optimal Drive benzinskim motorom od 132 KS dostupna je za 130.500 kn s uklju enih 5 godina jamstva bez ograni enja. U ovoj zimskoj ponudi ušteda je 19.200 kn. Broj vozila RAV4 i Verso ograni en je zalihom.

Autocentar Kos vas poziva na besplatan zimski pregled S dolaskom zime Autocentar Kos, jedini ovlašteni prodavatelji i serviser vozila Renault i Dacia vas poziva na besplatan zimski pregled vozila. Ponudu Autocentra Kos možete iskoristiti do 31.12. 2011., a uklju uje pregled: akumulatora, metlica brisa a, ko ione teku ine, alternatora i kablova, pneumatika, teku ine za stakla, karoserije i stakala, sjetala te antifriza. Ukoliko se na ozilu detektira neki kvar ili nedostatak Autocentar Kos vam nudi 20% popusta na slijede e di-

jelove: akumulatore, alternatore i kablove, poprvak stakala, metlice brisa a, sklopove svjetala, žaruljice, ko ionu teku inu, teku inu za stakla te antifriz. U posebnoj akciji zimskih guma za 4 kupljene zimske gume s obru ima kota a, 2 obru a kota a su poklon. Uz sve ove pogodnosti nudi se i popust od 20% na cjelokupan asortiman dodatne opreme. Autocentar Kos možete prona i u akovcu na adresi Mihovljanska 89 ili sve informacije dobiti na tel. 040/493-030.

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

nova modela novi su aduti ovog korejskog proizvo a a kojima

Ford - zimska servisna akcija Zapo ela je još jedna servisna akcija u Fordovoj servisnoj mreži koja donosi mnogo atraktivnih ponuda za Fordove voza e i njihove automobile. Prvenstveno se nudi besplatan zimski pregled vozila u 40 to aka, odnosno pregled 40 najzna ajnijih dijelova i sklopova vozila. U ponudi su i paketi od kojih izdvajamo krovne nosa e, aluminijske naplatke, te mnoštvo opreme potrebne za zimu. Isplati se do i i po zimske kota e ve od 868,05 kn po komadu ovisno o modelu ili gume po jednako povoljnim

cijenama, nosa e za skije, gumene tepihe i prostirke koje e svakako dobro do i u zimskim uvjetima. Za hladna zimska jutra i iš enje vjetrobranskog stakla, u ponudi je zimska teku ina za pranje stakla specijalne ormule za u inkovito iš enje i to po cijeni od 32,85 kn. Zimska servisna akcija traje u svim Fordovim servisima do kraja sije nja idu e godine. Uz ovu ponudu, za vozila starija od 4 godine postoje posebne pogodnosti koje možete provjeriti na www. ordever.hr.

Hyundai Veloster Sportski coupe s novom filozofijom pristupa unutrašnjosti: jedna vrata na lijevom boku vozila te dvoja vrata na desnom boku. Coupe dužine 4,22 m i visine od samo 1,39 m uz atraktivan dizajn ne može pro i nezapaženo. Veloster serijski dolazi sa 7 in nim TFT zaslonom s plat ormom za Hyundai satelitsku navigaciju, te gledanje filmova pomo u DIVX so tvera. Zaslon dolazi i s mogu nosti spajanja na

mnoge ure aje kao i igra u konzolu Playstation. Veloster e biti dostupan i sa AUX, USB i RCA ulazima u serijskoj opremi i mogu nosti upravljanja sustavom pomo u tipki na upravlja u. Ponudu na hrvatskom tržištu ine jedan benzinski pogonski agregat obujma 1,6 litara i snage 132 KS sa šeststupanjskim ru nim mjenja em te tri paketa opreme, u rasponu cijena 146.319 kn do 207.878 kn.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

Šavora d.o.o.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: Toyota Aygo 1.0 Cool 3 vrata, bijela boja, 2011.g., cijena = 64.175 kn sa PDV-om Toyota Aygo 1.0 Cool 5 vrata, crna metalik boja, 2011.g., cijena = 68.327 kn sa PDV-om Toyota Yaris 1.0 Luna 5 vrata, crvena boja, 2011.g., cijena = 91.732 kn s PDV-om Toyota Yaris 1.33 Sol VSC 5 vrata, crvena metalik boja, 2011.g., cijena = 113.778 kn s PDV-om Toyota Auris 1.33 Terra 5 vrata, bijela boja, 2011.g, cijena = 111.136 kn s PDV-om Toyota Auris 1.33 4Me 5 vrata, crvena metalik boja, 2011.g., cijena = 117.100 kn s PDV-om Toyota Verso 1.6 Terra MPV, srebrna metalik boja, 2011.g., cijena = 142.317 kn s PDV-om Toyota Avensis 1.6 Terra SD, bijela boja, 2011.g, cijena = 156.134 kn s PDV-om Toyota RAV4 2.0 Active 2WD, crna boja, 2011.g., cijena = 179.765 kn s PDV-om Toyota RAV4 2.2 D-4D Limited 4x4, srebrna metalik boja, 2011.g., cijena= 255.266 kn s PDV-om Toyota Hilux 2.5 D-4D DC Country AC, bijela boja, 2011.g., cijena = 191.770 kn s PDV-om Toyota Hilux 3.0 D-4D DC City automatik, crna metalik boja, 2011.g., cijena= 260.928 kn s PDV-om

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Coldplay priprema novogodišnji koncert u okviru Volvo Ocean Race programa

od najve ih rock bendova na svijetu. Volvo Ocean Race selo u Abu Dhabiju bit e otvoreno za javnost od 31. prosinca 2011. godine do 14. sije nja 2012. godine. Za više informacija posjetite www.volvooceanrace.com.

Citroën lansira limitiranu specijalnu seriju Medveš ak Potaknuti odli nom dosadašnjom suradnjom i pozitivnom atmosferom na ledu i tribinama, Citroën je odlu io dodatno osnažiti suradnju s KHL Medveš ak lansiranjem Specijalne serije MEDVEŠ AK uz specijalne pogodnosti inanc i r a nja . Radi se o iznimno bogato opremljenim modelima Citroën C1, Citroën C3, Citroën C3 Picasso, Citroën C4 Picasso i Grand C4 Picasso te po prvi put od uspješnog lansiranja novog C4, Citroën C4 Medveš ak. Prodaja novih vozila u Me imurskoj županiji 1.1. 31.10.2011. Proizvo a

koli ina udio, %

Volkswagen

11,96%

Hyundai

9,10%

Chevrolet

8,84%

Opel

8,19%

Renault

7,80%

Peugeot

7,67%

Citroen

6,76%

Kia

6,11%

Honda

4,55%

10 Ford

4,29%

11 Škoda

3,90%

12 Toyota

3,51%

13 Suzuki

3,25%

14 Mazda

2,86%

15 Dacia

2,60%

16 BMW

2,47%

17 Nissan

1,56%

18 Audi

1,17%

19 Fiat

0,91%

20 Mercedes

0,91%

21 Seat

0,91% 0,26%

22 Alfa Romeo

23 Volvo

0,26%

24 Mini

0,13%

UKUPNO

769

100%

Izvor: Promocija plus

Citroën C1 Medveš ak u ponudi je s cijenom od 65.900 kn, Citroën C3 Medveš ak od 79.900 kn, Citroën C3 Picasso Medveš ak od 102.900 kn, Citroën C4 Medveš ak u ponudi je s cijenom od 104.900 k n, a Citroën C4 P ic a s s o u ponudi je s cijenom o d 13 4 .9 0 0 kn. Svi Medveš ak modeli vrlo su bogato opremljeni, a nude se i pogodnosti pri kupnji putem Citroën Financial Services uz povoljnu kamatu.

Puma tim odustao od prve etape Volvo Ocean Race utrke Ekipa Puma Ocean Racing powered by Berg službeno je odustala od prve etape ovogodišnje Volvo Ocean Race utrke, nakon pucanja jarbola u ponedjeljak 21. studenog južnom Atlantskom oceanu, oko 2.150 nauti kih milja od luke Cape Town. Nitko od lanova posade nije ozlije en u ovom incidentu. lanovi tima su uspjeli skupiti sva tri dijela jarbola i sva jedra. Sada su na putu prema malom otoku Tristan de Cunha, gdje e pokušati obaviti popravak kako bi se domogli luke Cape Town i nastavili s utrkom. U trenutku pucanja jarbola tim Puma bio je na drugoj poziciji iza vode e ekipe Team Telefonica, a uzroci pucanja nisu poznati.

Pro ečna Pros Prosj čna potro potrošnja: šnja nja 5,8 5,88 l/100 l//10 km. l/10 km m Emisi m. Emis mis jaa CO 2: 135 13 g/km g /km km. Sli Sl ka automob Slika au omobila omo ila jjee si sim simbolič mbolična.

Slavna rock skupina Coldplay bit e glavna zvijezda Volvo Ocean Race stanke u Abu Dhabiju. Tamo e se održati spektakularan novogodišnji koncert. Coldplay su sedmerostruki osvaja i nagrade Grammy koji e svojim nastupom, 31. prosinca u jedinstvenom Volvo Ocean Race Destination selu, uvesti Abu Dhabi u velikom stilu u novu godinu. Koncert e ozna iti po etak dvotjedne proslave slavnog nauti kog maratona koji u šest me unarodnih timova okuplja najbolje pomorce. Abu Dhabi je prvi grad Bliskog istoka koji e ugostiti sudionike u 38-godišnjoj povijesti regate, dok je njihov Abu Dhabi Ocean Racing tim prvi tim iz UAE koji nastupa u istoj. Grupa Coldplay je posljednji put u Abu Dhabiju nastupila 2009. godine pred 20.000 fanova. Organizatori koncerta uvjereni su da e Coldplay uprili iti nezaboravnu novogodišnju no te opravdati reputaciju jednog

29. studenoga 2011.

www.renault.hr w.renault.hr

80 000 km

DOVOLJNO RAZLOGA ZA POSJET RENAULT SALONU? *Jamstvo vrijedi pri kupnji uz Renault Financiranje i do ispunjenja prvog od dva navedena uvjeta. Akcija vrijedi za određeni broj vozila sa zalihe, traje od 2.11. do isteka zaliha, vrijedi za ﬁzičke osobe pri kupnji osobnih vozila i isključuje sve druge akcije. Cijena se odnosi na Clio Generation 1.2 16V 3V 75 KS (55 kW). Renault preporučuja

AutoCentar Kos, Mihovljanska 89, Čakovec, Tel: 040 493 030

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Špek, žganica i zornica Na svetoj misi u Štrukovcu, na blagdan Krista Kralja, selni ki župnik vele asni Tomislav Leskovar najavio je po etak misa zornica i pozvao vjernike da dolaze na mise koje e zapo injati u šest sati ujutro. Vele asni Tomislav to je u inio tako lijepo da sam ja na zornicu krenuo tjedan dana prije i nisam se na sebe rasrdio. Rekao je vele asni kako je odlazak na zornicu svojevrsna pokora za u injene propuste. Jer treba ustati rano u odnosu na dane kada se potegne do sedam ili osam sati. Rekao je i kako je odlazak na zornicu i radost, jer ranojutarnjim ustajanjem te sudjelovanjem na misi na osobit na in slavimo skorašnji ro endan našeg Spasitelja. Dok sam tako hodao oko naše župne crkve, misle i kako je možda moj župnik zaspao, te sam ga kanio probuditi, no prije sam ipak pogledao oglasnu plo u i shvatio da je advent tjedan dana kasnije, sjetih se dana kada sam iz Merhatovca pješa io u Selnicu na zornice. Bilo je to uglavnom u nedjelju te u tjednu na Barbarje, Bezgrešno za e e BDM i Luciju. Odlazio sam s japicom Miškom, koji se za taj put dug oko pet - šest kilometara pripremao od etiri sata, da bi krenuli u pet i u šest bili u selni koj župnoj crkvi. Upravo su japi ine pripreme bile nešto posebno. Ustavši i umivši se te obuvši izme, a prije nego je na sebe navukao “decembra”, kako su nazivali debeli i dugi zimski kaput, japica se omastio suhim špekom. A ni kruh nije bio

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Kod mame je najljepše Dužni ka kriza koju je pomahnitali švicarac uzrokovao prije samo nekoliko mjeseci ve me tada potaknula na razmišljanje. Ovih dana, upustivši se u tek prou avanje eventualnih mogu nosti rješavanja vlastitoga stambenog pitanja, ta sam promišljanja ponovno, sama sa sobom, aktualizirala. Mnogi su tada, kad su brojne obitelji, nakon otplate svojih iz

friški, gotovo je škripao u japi inim ustima. Dosjetio se japica jadu, pa je kruh zalio mirisnom žganicom. Uživao sam gledaju i japicu i ispijaju i iz plehnatog lon i a podgrijani lipov aj. Dok je japica iskao molitvenu knjižicu i navla io “decembra”, ja bih srknuo malo žganice i pomirisao ostatak špeka, koji je japica prije polaska na zornicu stavio u usta i žvakao ga do Zebanca. Šest kilometara tamo i toliko natrag, esto puta po snijegu i ledu, bila je svojevrsna pokora za malog i sitnog Štefeka, no više od svega sretnim me inilo sudjelovanje na zornici uz mnoge odrasle ljude. U ono vrijeme nisam razmišljao o pokori, nego o radosti adventa, usput nagledavaju i v Komerjaku boreka koji bumo vrezali za betlehemsku no . Ovo pišem u želji da se mladi oduševe za odlazak na zornice, sada bliže, s vozilima i ugrijane crkve. Jedina pokora bit e im ranije ustajanje, ali radost e biti ve a.

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

SVIJET U MOJIM BOJAMA

mjeseca u mjesec sve ve ih rata jedva spajale kraj s krajem, prstom upirali u njih same, isti u i da su si za situaciju u kojoj su se našli zapravo sami krivi. No, kredit se, barem u slu aju ve ine, ipak ne diže radi luksuznog života. Kreditno se zadužujemo kako bismo barem donekle osigurali vlastitu egzistenciju, jer kad bismo ekali trenutak da od vlastite ušte evine možemo kupiti stan, ku u ili auto vjerojatno bismo i umrli ekaju i.

Vremena su izrazito nesigurna, bankarski sustav, koji je desetlje ima direktno i indirektno utjecao na sve sfere našega života, našao se na udaru sve žeš ih kritika, ali i vlastitih unutarnjih kriza. Eurozona se trese, Gr ka je pred bankrotom, Italija (koja u vlasništvu drži ak 40 posto hrvatskih banaka) sljede a je, ini se, na udaru, a, osim toga, jako mi je teško procijeniti ho e li meni osobno u ovom konkretnom slu aju ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijeti korist ili dodatno zagor ati život.

Kad se sve ovo uzme u obzir, ini se da e kod mame, još jedno duže vrijeme, biti najljepše.

AKOVE KI espresso by Bibi

S iksicom na akove ki Jug Jesen je stegla svoje klimatske uzde i o istila ulice od raznoraznih DNA nakupina. Tek pokoji umirovljenik u interesu zdravlja ili gazda s razigranim psom primorani su iza i na to sivilo, na tu osipavaju u vlagu s neba, na taj hladunjavi dah sa sjevera. Uh! Bacam “hate” na jesen! Istovremeno, jug našeg akovca baš je živnuo. Od po etka mjeseca studenoga ulicama gradskog kotara Jug lagano te e potok gladnih studenata koji ciljano kro e prema restoranu na našem jugu ne bi li namirili najprimarniju potrebu. Onu za hranom. A zašto je baš Jug postao njihova svakodnevna destinacija? “Iksica” je glavni pokreta ove

migracije što se odnedavno doga a unutar akovca. Njome se za male “nofce” daju pojesti odli ni gableci. Za studente to je de initivno WIN! Posebno znaju to cijeniti svi oni koji su prethodnih mjesec i pol dana bili uskra eni ovih bene icija. Problem je, naime, nastao kad su ostali bez mjesta za klopu gdje bi se mogli koristiti “iksicom”. Mjesec i pol trajala je agonija gladnog, odnosno preskupog studiranja bez menze. Naši me imurski studenti najeli bi se kod ku e i nije bilo udarca po džepu, no studenti iz drugih predjela Hrvatske bili su osu eni na preskupe restorane kada bi svoj želudac poželjeli okrijepiti toplim obrokom.

Marija, studentica na Me imurskom veleu ilištu u akovcu, izrazila je zadovoljstvo ponudom toplih obroka kojom je restoran na Jugu otvorio svoja vrata studošima našeg akovca. Kaže da je hrana puno bolja nego u prethodnim studentskim menzama te da su svakodnevno u ponudi dva menija. Raj za gladna studentska usta! Me utim, u današnje doba brze mobilnosti te nedovoljne izi ke aktivnosti sitni prigovori idu na ra un lokacije ove menze, dok bi zapravo baš ta injenica što se nalazi na periferiji grada trebala i i u prilog studentskom sjedila kom životu. Naime, nakon napornog predavanja i u enja, studentima je prijeko

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

potrebna jedna šetnjica po svježem zraku, primjerice, do hranidbenog uto išta na jugu. akovec to no zna što studentima treba pa se pobrinuo i za taj važan segment studentskog rasporeda: dnevnu dozu rekreacije.

POZNATI I SLAVNI

ARENA VARAŽDIN od 7. do 11. prosinca

Najve a europska Barbie i Lego izložba

FORMULA 13 1. PUSH- LENNY KRAVITZ 2. MONARCHY OF ROSES - RED HOT CHILI PEPPERS

Najve a europska Barbie i Lego izložba, koju je do sad razgledalo stotine tisu a ljudi diljem svijeta, napokon stiže i u Varaždin. Više od tisu u primjeraka dviju najuspješnijih igra aka na svijetu, Barbike i Lego kockica, dopremljenih u specijalno dizajniranim staklenim ku ištima, mo i e se razgledati u maloj dvorani Arene Varaždin od 7. do 11. prosinca. Izložba, koja je namijenjena svim generacijama, prati povijest Barbie lutke od njezinog nastanka 1959. godine pa sve do danas. Tako e mališani imati priliku vidjeti kako su izgledale prve Barbike kojima su se igrale njihove mame, pa ak i bake, dok e se odrasli mo i prisjetiti svojih prvih susreta s ovim popularnim lutkama. Kroz izložene primjerke posjetitelji e mo i vidjeti kako se Barbika mijenjala tijekom pet desetlje a, sve do današnjih suvremenih dizajnerskih primjeraka namijenjenih najstrastvenijim kolekcionarima ove popularne lutke.

Osim Barbika, i mali i stariji na izložbi e mo i vidjeti do kuda seže kreativnost kada su u pitanju Lego kockice. Kip slobode, Ferrari, likovi i scenografija iz svijeta filma i igara napravljeni od lego kockica samo su dio onoga što vas eka na najve oj europskoj Barbie i Lego izložbi u Areni Varaždin. Ova najve a europska Barbie i Lego izložba prvi je put postavljena 2004. godine u Münchenu, te je do danas nadmašila sva o ekivanja i privukla velik broj posjetitelja. Evo i nekoliko zanimljivosti: prva Barbie lutka, popularna Barbika, predstavljena je 9. ožujka 1959. godine na Me unarodnom sajmu igra aka u New Yorku. Dizajnirala ju je Ruth Handler, koja je novu lutku za obla enje nazvala po svojoj k eri, Barbari. Prva je Barbika bila obu ena u crno bijeli kupa i kostim i koštala je svega 3 dolara, a tijekom 5 desetlje a Barbika je mijenjala pro esiju, boju i dužinu kose, rasu i, naravno, odje u. Odje u je

za Barbiku do danas dizajniralo 70-ak najpoznatijih kreatorskih imena, poput Armanija, Diora i Valentina, a najatraktivniji su primjerci Barbike odjevene u odje u hollywoodskih zvijezda. Iako ima više od 50 godina, Barbie je i dalje najprodavanija igra ka svih vremena. Svake tri sekunde u svijetu se proda po jedan primjerak ove popularne lutke. Lego kockice izumio je pak stolar Ole Kirk Christiansen, koji je 1932. godine otvorio svoju tvornicu drvenih igra aka, a dvije godine kasnije osmislio je ime LEGO kao složenicu dviju danskih rije i Leg Godt, što u slobodnom prijevodu zna i “igraj dobro“. Prvu kockicu koju je napravio bila je drvena, a zatim je poželio napraviti kockicu od nezapaljivog i stabilnijeg materijala te se odlu io za plastiku od koje je 1958. godine proizvedena prva Lego kocka. Sve ostalo je povijest ... Danas postoji preko 2.400 razli itih oblika Lego kockica, u 90 razli itih boja i od

30 razli itih materijala. Svake sekunde u svijetu se proda 7 Lego setova, a, kada bi se sve do sad proizvedene Lego kockice podijelile svim ljudima na svijetu, svatko bi dobio 52 kockice. I još jedan zanimljiv podatak – djeca diljem svijeta provedu 5 bilijuna sati na godinu igraju i se Lego kockicama, a kada bi se napravio toranj od 40 bilijuna Lego kockica, on bi dosegnuo do Mjeseca. Sve to i više je nego dovoljna pozivnica i velikim i malima da posjete ovu zanimljivu i atraktivnu izložbu u maloj dvorani u Areni Varaždin, od 7. do 11. prosinca, u vremenu od 10 do 20 sati. Ulaznica košta 30 kuna i mo i e se kupiti na ulazu u malu dvoranu, dok e grupe imati popuste. In ormacije vezane uz grupne posjete i popuste mogu se dobiti na recepciji Arene Varaždin ili na broj tele ona 042 659 120. Izložbu organizira Max Bögel Tehnobeton, a izvršni producent je Tipo Marketing.

3. WE ALL GO BACK TO WHERE WE BELONG- R.E.M. 4. I NEED - MAVERICK SABRE 5. THE ONE THAT GOT AWAY - KATY PERRY 6. OUR DAY WILL COME - AMY WINEHOUSE 7. LEGO HOUSE - ED SHEERAN 8. LET’S STAY TOGETHER - SEAL 9. WHAT DO YOU TAKE... - PIXIE LOTT feat. PUSHA T. 10. GOOD FEELING - FLO RIDA 11. KEEP YOUR HEAD UP - BEN HOWARD 12. WISH YOU WERE HERE - AVRIL LAVIGNE 13. THE LADY ... - TONY BENNETT & LADY GAGA

Top 10 [doma e] TBF Veseljko GAZDE & Vedrana Vukojevi TOP LISTA DOMA IH ENI Ostavljam ti usne PARNI VALJAK Vjeruj BAJAGA Ako treba da je kraj BOJAN JAMBROŠI Ruža vjetrova GORAN BARE I MAJKE Teške boje NENO BELAN Ocean ljubavi JOLE Kamatarka IVAN ZAK Bolja od najbolje DANIJELA Klju VATRA ft. Ljubica Gurduli PRVA LIGA Nemoj re i da je kraj LIDIJA BA I Broj bez imena DRAŽEN ZE I Kaznila me ona za sve u životu NINA BADRI Mama KOM3DIJA Kaj te briga SHORTY & Magnetic Ft Z.Vu kovi HLADNO PIVO Fotoaparat OLIVER DRAGOJEVI i Stjepan Hauser Brod u boci ZABRANJENO PUŠENJE Tvoja bosa stopala COLONIA Sjeti se ljeta X (deset) POSTOLAR TRIPPER Burza rada DALIBOR BRUN Pucaj mi u srce JASMIN STAVROS Ima nas još

2 Cellos napokon u Zagrebu! Lisinskog u partnerstvu sa Zagreba kom bankom. Naime, Šuli & Hauser usred svoje svjetske turneje ove su jeseni imali vremena biti i glavni glumci njihove posljednje televizijske kampanje za DUO PROTEKT štednju, koja prvi put u Hrvatskoj spaja štednju i osiguranje u dvostruku sigurnost.

Meteorski uzlet violon elisti kog dvojca, Luke Šuli a i Stjepana Hausera, bajkovita je pri a o uspjehu koja je zapo ela u sije nju ove godine, kada su glazbenici uploadali svoju klasi nu izvedbu popularne pjesme Michaela Jacksona “Smooth Criminal“ na YouTube. U samo nekoliko mjeseci njihov je video doživio 5 milijuna klikova, postavši senzacija dana. Šuli & Hauser pokazali su nam da energi ni rockerski hitovi idu izvrsno s klasi nim instrumentom, lansiravši svoje karijere u zvjezdane visine u svega nekoliko mjeseci. Njihov je album prvijenac izašao je u lipnju

ove godine (Sony Masterworks/ Menart) i odmah zasjeo visoko na top-liste u cijelom svijetu, ponudivši vrhunske obrade klasika Nirvane, Guns’n’Rosesa, U2. 2 CELLOS od lipnja sviraju u bendu Eltona Johna na svjetskoj turneji, a odnedavno otvaraju i njegove koncerte sviraju i pjesme s njihovog albuma prvijenca 2CELLOS Luka Sulic & Stjepan Hauser. Turneja nas je možda zaobišla, ali dobar se glas o vrhunskom nastupu pronio do nas iz susjedne Ljubljane. Svi ljubitelji klasike i rocka zato s nestrpljenjem o ekuju njihov veliki predboži ni koncert koji e se održati 21. prosinca 2011. u koncertnoj dvorani Vatroslava

Nakon toga marketinškog spota sada je kona no prilika napokon ih za kraj godine vidjeti i uti uživo u srcu metropole. Karte za ovaj zagreba ki koncert možete kupiti od ponedjeljka 28. studenoga na blagajni KD-a Vatroslava Lisinskog. Za karte je potrebno izdvojiti 150, 250 ili 350 kuna!

TJEDNI KALORIFER

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

Posjetite našu web stranicu

www.radio-varazdin.hr

29. studenoga 2011.

Dobro je znati 41

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

VELIKA AKCIJA ZIMSKIH GUMA SA BESPLATNOM MONTAŽOM

DIO IZ VELIKE PONUDE: 175/65 R14 WINTER G-FORCE GO 82T BFGOODRICH 175/65 R15 WINTER G-FORCE GO 84T BFGOODRICH 175/65 R15 KRISALP HP2 TL 84T KLEBER 185/65 R15 KRISALP HP2 TL 88T KLEBER 195/60 R15 KRISALP HP2 TL 88T KLEBER 195/65 R15 W442 WINTER 91t HANKOOK 205/75 R16C WINTER 110/108 HANKOOK

mpc mpc mpc mpc mpc mpc mpc

451,41 kn 472,27 kn 447,23 kn 471,59 kn 536,85 kn 525,25 kn 857,89 kn

*slike su informativnog karaktera

22. velja e 2011.

sport@mnovine.hr

PREMIER HRL Definitivni raspad sustava u redovima akove koga rukometnog premier ligaša

Neki igra i više ne žele hodati ni na utakmice U Splitu akov ani nisu imali što tražiti, to je najkra i opis katastrofe koja je ispala u nedjelju na Gripama. Visoka pobjeda Spli ana na stranu, sasvim je sramotno da je na put krenulo svega deset Me imuraca, od ega mnogi kadetskog uzrasta. Dvojbi oko pobjednika ni u jednom trenutku utakmice u Splitu nije bilo. Mom ad koja je akov anima u prijašnjim sezonama bila redovita mušterija sad se iskalila za godine frustracije i poslala Me imurje ku i s 36 golova u mreži. Naši rukometaši postigli su ih svega 17, iako doma i golmani, Vukas i Cvitkovi , nisu obranili ništa posebno. Problem je bio, naime, u tome da je me u deset igra a koje je Alan Belko poveo u Split bilo onih koji su dan ranije igrali kadetsku ligu, kao i onih koji su upisali svoje prve premijerligaške minute. U polju je zaigrao ak i golman Kova evi i ak je upisao i pogodak. Ostatak katastrofa, više se promašivalo nego poga alo, a jedini koji može koliko - toliko biti zadovoljan svojom predstavom bio je Horvati , koji je upisao 4/5. U emu je problem i gdje su igra i? Velika enigma. Ozlije eni su Varga i Martin evi , to je sigurno, a što je spopalo ostale, ne znamo, ali pretpostavljamo. (Ivana Strahija)

TABLICA 1. Siscia 2. Pore 3. Split 4. Buzet 5. Zamet 6. Spa va Vinkovci 7. Bjelovar 8. Karlovac 9. Dubrava 10. Marina Kaštela 11. Gorica 12. Me imurje 13. Varteks di Caprio

10 10 9 10 10 9 11 9 10 10 10 9 9

7 7 6 6 6 6 5 4 4 3 2 0 0

1 1 2 2 1 0 1 2 1 1 1 1 0

2 2 1 2 3 3 5 3 5 6 7 8 9

74 33 28 17 36 0 19 19 6 -49 -51 -60 -72

15 15 14 14 13 12 11 10 9 7 5 1 0

Split – Me imurje 36:17 (19:7) Split, SC Gripe. Suci: Bulum i Carevi (Metkovi ). Split: Ili 2, eli 2, Ivaniševi 1, Ivi 1, Milkovi 3, Boži 3, Žeravica 5, Vidovi 1, Vukas (7 obrana), Ba novi 9(3), Bernat 1, Šipi 2(1), Trebo 5, Jerkovi 1, Cvitkovi (4 obrane). Me imurje: Miševi , Škrobar 5, Goleš 1, Kova evi 1(1), Matu ec (9 obrana), Logožar (1 obrana), Mar njak 1, Budiša 3, Sklepi 2, Horva 4 (1). Sedmerci: Split 4/5, Me imurje 2/3. Isklju enja: Split 4 minute, Me imurje 6 minuta.

GK “MARIJAN ZADRAVEC MACAN” u nacionalnom gimnasti kom centru “Aton“ uspješno organizirao PPH i završnicu Kupa

Me imurski gimnasti ari na doma em terenu uzeli petnaest medalja PRIREDIO: DEJAN ZRNA

Vukoja: Pohvale za sjajnu organizaciju zahvaljuju i svima u klubu

U dvorani Nacionalnog gimnasti kog centra “Aton“ u Nedeliš u protekli vikend održano je 20. Pojedina no prvenstvo Hrvatske u sportskoj gimnastici, i 11. Završnica kupa Hrvatske u “B“ i “C“ programu. Natjecanje je obilježio najve i broj prijavljenih natjecatelja od po etka organizacije ovakvih prvenstava u samostalnoj Republici Hrvatskoj, uz napomenu da na ovom prvenstvu nisu nastupali seniori i seniorke ‘’A’’ programa, ime bi broj sudionika bio još ve i. Tako je preko 400 gimnasti ara i gimnasti arki pokazalo kvalitetu svojih vježbi u dva dana natjecanja. Istaknuli su se i brojni me imurski gimnasti ari. Predstavnici GK-a “Marijan Zadravec Macan“ osvojili su ak 15 medalja.

Dvodnevno natjecanje U subotu prije podne nastupili su gimnasti ari “B“ programa, u kojem je Antoniju Vuku, lanu GK-a ‘’Marijan Zadravec Macan’’, nakon pada s pre e izmaklo prvo mjesto, te je završio kao drugi ispred klupskog kolege Damira Hajdarovi a, koji je završio na tre em mjestu. U popodnevnom terminu nastupili su najbolji mladi gimnasti ari i gimnasti arke u vrhunskom “A“ programu. Od naših gimnasti arki nastupile su Sabina Hegeduš u kategoriji mla ih kadetkinja i osvojila drugo mjesto na dvovisinskim ru ama i na gredi. U kategoriji juniorki nastupile su Stella Petran i Marijana Petri . U višeboju je Stella zauzela drugo mjesto, a Marijana tre e. Osim višebojskog srebra, Stella Petran postala je državna prvakinja Hrvatske na dvovisinskim ru ama, dok je na preskoku i tlu bila druga. Kod gimnasti ara nastupili su Domagoj Domini (mla i junior), koji je osvojio tre e mjesto na konju s hvataljkama, te Leon - Leonardo Ruži , koji je osvojio tri bron ane medalje, i to u višeboju, na tlu i na ru ama.

Sjajan nastup me imurskih gimnasti ara u Atonu Nedeliš e

U nedjelju su se za medalje gimnasti ari borili u završnici Kupa Hrvatske u “C“ programu. Nastup u inalu izborila je ekipa juniorki u sastavu Lena Kocijan, Karla Kova i , Lara Zver i Marta Ov ar, a u kategoriji seniorki nastupila je Julija Bek. Kod mla ih kadeta prvo inale uspio je preto iti u medalju Patrik Hajdarovi , osvojivši tre e mjesto, dok je u kategoriji kadeta GK ‘’Marijan Zadravec Macan’’ imao dva predstavnika. David uran u ovoj je kategoriji osvojio bron-

cu, dok je Lovro ud završio me u prvom polovicom inalista. Veliki broj natjecatelja dokaz je da gimnastika kao bazi ni sport pronalazi svoje mjesto gotovo u svim sredinama Republike Hrvatske, te da je kvaliteta rada s natjecateljima sve bolja i podignuta na još viši nivo od dosadašnjeg. Svoje zadovoljstvo organizacijom i kvalitetom natjecanja iskazao je i predsjednik HGS-a mr. sc. Stevo Tkal ec, koji je izme u ostalog posebno naglasio da je dobro vidjeti kako ova naša mla a generacija

Zahvalnica Tanji Delladio Ovo državno natjecanje ujedno je iskorišteno kako bi HGS dodijelio zahvalnicu za doprinos u razvoju i promociji vrhunske sportske gimnastike gimnasti arki Tanji Delladio, lanici GK-a ‘’Marijan Zadravec Macan’’. Tanja je gimnasti kom sportu dala veliki doprinos, postignuvši itav niz vrhunskih rezultata, a po-

sebno je zna ajan element na ru ama, koje je po njoj i dobio ime ‘’Delladio’’. Tanja je po etkom ove godine prestala s aktivnim bavljenjem ovim sportom, te e kao trenerica sportske gimnastike u GK-u ‘’Marijan Zadravec Macan’’ svoja znanja prenositi na mla e generacije, a svakako im ima što pokazati.

gimnasti ara i gimnasti arki sigurno kre e putem naših ve a irmiranih državnih reprezentativaca, što je ujedno i garancija u održavanju kontinuiteta ostvarivanja vrhunskih rezultata u idu em olimpijskom ciklusu. Bez obzira na trenutnu društveno - ekonomsku situaciju, recesiju i inancijsku krizu, HGS mora prona i na in u pra enju svojih vrhunskih sportaša, pogotovo ovih mladih, kvalitetnih natjecatelja koji dolaze.

- Ovo državno prvenstvo najmasovnije je i najkvalitetnije do sada. Više od etiristo djece iz 26 klubova iz cijele Hrvatske, od Dubrovnika do Vukovara, više od 2000 odra enih i odsu enih vježbi, a sve to štimalo je u sekundu. Novi sustav obrade podataka s tastaturicama za suce, beži na obrada podataka savršeno je funkcionirala, a klubovi su imali samo rije i pohvale. Prema rije ima trenera, djeca su se osje ala kao da su na svjetskom prvenstvu, a sve to zbog odli ne organizacije. Više od 50-ak ljudi (volontera, roditelja, djece) sudjelovalo je u izvršnoj organizaciji, stoga moram javno zahvaliti svim sponzorima, donatorima, roditeljima koji su nam pomagali, Me imurskom veleu ilištu, Srednjoj školi akovec, trenerima, prijateljima Kluba, jer smo sve te pohvale i dobili upravo zahvaljuju i njima. Iako je Klub u teškoj inancijskoj situaciji, uložili smo i udružili sve svoje snage da se svi osje aju ugodno, te da nikome ništa ne nedostaje. Kada na to dodamo odli ne rezultate naših gimnasti ara i gimnasti arki, stvarno imamo razlog biti zadovoljni i sretni, kazao nam je Mario Vukoja, trener i sportski direktor Kluba.

29. studenoga 2011. RUKOMET

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

Me imurje riješilo i Podravca! U derbiju kola Me imurje je kod ku e do ekalo uvijek jakoga i uvijek neugodnoga Podravca iz Virja. Prava žustra, borbena utakmica malo povišenoga adrenalina (pala i pokoja tehni ka) u kojoj Medo nije nastupio za doma e. Dvadesetak koševa prednosti koje je akove ka mom ad izgradila u prve tri etvrtine nije bila dovoljna da se utakmica u posljednjem quarteru mirno privede kraju. Nepotrebna nervoza u mom adi Me imurja išla je na mlin gostima koji su uspjeli smanjiti prednost, no dojam je da „se do jutra igralo – Podravac ne bi dobio“. „Rudar Cimper je slavan, nitko u Hrvatskoj njemu nije ravan“- pjevao je popularni navija Gustav nakon etvrte pobjede „rudara“u nizu, ovaj puta

žrtva je bila Koprivnica. Prije samoga susreta bilo je jasno da je doma in favorit, a u takvoj ulozi rudari se baš ne snalaze najbolje, njima bolje paše da ih se podcijeni, onda su najopasniji. Ozbiljnom i angažiranom igrom izgradili su dvadesetak poena prednosti do poluvremana, a onda su u težnji za egzibicijama bacali lopte u“ bunar“, fulavali zicere, fulavali penale (uobi ajeno!), zaboravljali igrati obranu, itd. No, vrijedi isto kao i za utakmicu Me imurje vs. Podravac - da se igralo još tri dana, Koprivnica ih ne bi stigla. Vrijedi spomenuti i oproštaj od aktivnog igranja košarke dugogodišnjeg oslonca u reketu Kralji a. No zanimljivo, kako je igrao protiv Koprivnice Šiljo bi možda mogao preispitati svoju odluku(?!).

akovec je gostovao u Križevcima kod Radnika i izgubio sa sedam razlike u egal utakmici. Šteta! U idu em kolu derbi prvenstva u Varaždinu igraju doma a Vindija i akove ko Me imurje, jedine u ovih sedam kola neporažene mom adi. Rudar Cimper ima šansu podebljati svoj do sada nezapam eni niz pobjeda u Ivancu, a akovec ve danas može upisati bodove protiv Koprivnice. (bh) REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Radnik – akovec 86:79 (20:22, 21:16, 21:18, 24:23)

AKOVEC: Horvat 12, Terek M., Prprovi 32, Megla 12, Wrana 9, Juras 4, Ostoja 10, Brdar, Vehtersbah, Drk. Trener Kova i B. Mladost( ) – Vindija 53:66 Petar Zrinski – Bjelovar 102:77

TABLICA 1. ME IMURJE

7 0

14/+283

2. Vindija

7 0

14/+135

3. Radnik

5 2

12/-9

4. Petar Zrinski

4 3

11/+56

5. Mladost( )

4 3

11/+46

6. AKOVEC

4 3

11/+40

7. RUDAR CIMPER

4 3

11/-3

8. Podravac

3 4

10/+5

9. Ivan ica

3 4

10/-53

10. Koprivnica

1 6

8/-130

11. Bjelovar

0 7

7/-135

12. Gra ar

0 7

7/-245

Grafi ar – Ivan ica 75:89 Me imurje – Podravac 91:80 (31:19, 17:17, 21:17, 22:27)

ME IMURJE: Novak N., Pusti , Novak Marek 11, Miko 11, Kraja i 27, Zaspan 4, Fodor 18, Krišto i , Biševac 13, Lon ari , Jeleni , Novak Mat. 7. Trener Šopar S. Rudar Cimper – Koprivnica 91:69 (18:8, 29:16, 24:23, 20:22)

RUDAR CIMPER: Varga 21, Kralji 6, Per i , Hrka 19, Radikovi 11, Cilar 4, Bedi, Dodlek 3, Tkalec 9, Fran i 7, Srnec 11. Trener Damjanovi B.

C LIGA KSMŽ

Nedeliš e slavilo u D. Kraljevcu! U sedmom kolu najniže lige Nedeliš e je zahvaljuju i razigranom Gospo i u (29 poena) odnijelo bodove iz Donjega Kra-

ljevca. Kotoriba je tek u drugom poluvremenu pružila otpor lideru Me imurje Globetki, no prekasno za ozbiljniji preokret

u rezultatu. Dubrav an je lagano riješio drugu mom ad Me imurja, isto kao i Prelog gostovanje kod Mladosti Ivanovec. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Kotoriba – Me imurje Globetka 56:68 (12:18, 7:24, 17:14, 20:12)

KOTORIBA: Radmani 2, Borovi 2, Habuš 2, Fuš, Zvošec F. 14, Munka 21, Seli anec 2, Pogorelec 13, Sušec. Trener Ujlaki R. ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 11, Golubi N. 13, Cimerman 17, Serdarevi 1, Gomzi 3, Leva i 9, Franji 2, Belovi 3, Golubi A. 1, Vuruši 8, Radek. Trener Škoda D.

Mladost Ivanovec- Prelog 35:53 (10:18, 5:13, 14:15, 6:7)

MLADOST IVANOVEC: Bedi 4, Mihoci 2, Varga, Drk 13, Vehtersbah 10, Klinec, Mlinari 6. Trener Vehtersbah M. PRELOG: Blažona 5, Ciglar M. 4, Pilaš, Glavina, Novosel, Poljak 2, Jankovi 8, Švenda 4, Šari 2, Ciglar D. 3, Kalšan, Poredoš 25. Trener Sori R.

Dubrav an – Me imurje II 84:73 (19:14, 20:26, 24:12, 21:21)

DUBRAV AN: Matulin, Rusak 12, Rai 4, Fabi 2, Lukša 14, Igrec, Me imurec 24, Majcen, Blažeka 4, Šte i N., Ribi 10, Šte i D. 14. Trener Krušelj K. ME IMURJE II: Golik 2, Mavrek 19, Bedi 7, Kocijan, Franin 8, Martinovi 15, Kapelari 9, Kanižaj 13. Trener aji I.

TABLICA 1. Me imurje Globetka 7 7 0 14/+153 2. Prelog

7 5 2 12/+49

3. Dubrav an

7 4 3 11/+16

4. Donji Kraljevec

7 3 4 10/+3

5. Nedeliš e

7 3 4 10/-18

6. Mladost Ivanovec

7 3 4 10/-46

7. Me imurje II

7 2 5 9/-70

8. Kotoriba

7 1 6 8/-87

Donji Kraljevec – Nedeliš e 55:62 (16:16, 15:13, 13:13, 11:20)

DONJI KRALJEVEC: Švenda, Ivanovi J., Kocijan 2, Zrna, Lon ari 4, Ivanovi D. 17, Balent, Ruži 21, Štefan 11. Trener Zrna I. NEDELIŠ E: Gospo i 29, Perdec 7, Radinovi , Šegovi 14, Marciuš 5, Posedi 2, Prprovi 5. Trener Bošnjak M.

Preložani neodlu eno, pobjeda Zrinskog U II. HRL za muškarce i žene, solidna vikend me imurskih predstavnika. Ipak, o ekivalo se više od Preloga na doma em terenu. Me utim, Ivanska je uspjela oti i neporažena iz Preloga, jer je izvukla neodlu eno 33:33. Nakon 10 odigranih kola, na vrhu tablice je i dalje Slatina sa 16 bodova. Bod manje ima KTC. Prelog se tako er dobro drži na 4. mjestu s 12 bodova.

KOŠARKA

Porazi Kaštela i Totovca Iza me imurskih predstavnika u II. HOL je neuspješan vikend. Odbojkašice Kaštela iz Pribislavca gostovale su u nedjelju kod vode e ekipe Novog Zagreba i poražene su 3:1. Po setovima rezultat je bio 25:21, 16:25, 25:23 i 25:23. U idu em kolu slijedi gostovanje kod Don Bosca.

Dvije igra ice Pun eca nastupile na Mastersu do 13 godina U Zagrebu je u dvorani Nacionalnog teniskog centra na Velesajmu održan pozivni turnir izbornika – masters za dje ake i djevoj ice do 13 godina. Me u šesnaestoricom ponajboljih djevojaka pravo nastupa ostvarile su i dvije igra ice TK Franjo Pun ec akovec: Ena Babi i Anda Pintari (na slici). Prvi dio mastersa odigravao se po grupama gdje je Ena zabilježila dvije pobjede, protiv Petre Robi (TK I Team) 75 64 i Klare Mr ela (TK Stobre ) 63 61, te poraz protiv Nike Bešker (HTK Zagreb) 75 62. Anda pak

Odigrane zaostale utakmice! dvije, no obje izgubila. Jednu protiv ludbreškoga Gra i ara rezultatom 48:92 (Pla ko 17 koševa), a drugu protiv Vindije 44:83 (Radmani 10, Zvošec V. 12). Na gosto-

vanju u Ludbregu juniori neporaženoga Dubrav ana su slavili rezultatom 84:79 zahvaljuju i dobroj igri Lukše (24), Blažeke(22), Ribi a(15) i Baloga (10 koše-

va). Tablicu i dalje predvode neporaženi Me imurje i Dubrav an, dok još jedina Kotoriba bez pobjede drži „fenjer“. (bh)

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Prelog solidan protiv lidera! Samo 30 i kusur razlike nije mnogo kada se u ligi najmla ih igra protiv jedine neporažene mom adi prvenstva. Prelog je ugostio varaždinsku Vindiju, najozbiljnijega kandidata za odlazak na dr-

žavno prvenstvo i pružio solidan otpor. Ton takvom otporu davao je prvenstveno Soka koji je uknjižio 46 poena! Mladost Ivanovec (Be 11, Sa er 10) tukla je na svom parketu Rudar Cimpera(Podkrajac 23)

rezultatom 62:44, a pobjedu je uknjižio i BŠT(Dvanajš ak 20, Jeleni 21, Škvorc 17) protiv Dubrav ana (Kuzmi 13, bra a Klipi po 10 svaki) rezultatom 75:45. akovec je kod ku e izgubio od Nedeliš a (Ko-

cijan 19, Gradiš aj 15) 19:55. Na tablici vodi neporažena Vindija, a slijede Me imurje i BŠT s po jednim porazom. Na dnu su bez pobjede sa sedam poraza Me imurje Globetka i Ivan ica. (bh)

Kaštel je na tablici 3. s 15 bodova. Totovec je u gostima kod Gorice poražen 3:2 iako je dobio prva dva seta 25:21. Idu a dva seta Gorica je slavila 25:16 i 25:20. Odlu uju i pet set doma ini su dobili 15:10. Usprkos porazu, Totovec je i dalje prvi na tablici s 18 bodova.

TENIS

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Protekloga vikenda odigrano je nekoliko zaostalih utakmica juniorske lige (košarkaši ro eni 1994. i mla i). Najaktivnija je bila Kotoriba koja je odigrala

Šteta za dva neodlu ena rezultata. U ženskoj konkurenciji iste lige odli na igra i pobjeda Zrinskog. Na gostovanju u Cerni slavile su uvjerljivu pobjedu protiv doma ina 26:18. S ovom pobjedom akove ke rukometašice drže priklju ak s vrhom tablice. Kao i Prelog, tako er je i Zrinski na 4. mjestu s 12 osvojenih bodova. U vodstvu je Osijek s maksimalnim u inkom od 20 bodova.

je upisala tri poraza, od Petre Grani (TK Split) 60 61, Tee Jezidži (TK I Team) 76 60 i Laure Me ava (TK Ponikve) 54 predaja. U nastavku natjecanja Ena je zaustavljena u prvom kolu glavnog turnira od Lee Boškovi (TK I Team) rezultatom 63 63, a Anda u prvom kolu utješnog turnira od Petre Robi (TK I Team) 62 60. Samim plasmanom na državni Masters obje igra ice potvrdile su da spadaju u sam vrh hrvatskog tenisa.

BADMINTON

U nedjelju Savezni turnir za veterane u badmintonu Badminton klub “Me imurje” akovec organizator je i doma in 1. Saveznog turnira HK-a 2011/12 za veterane. Turnir e se održati u dvorani II. OŠ akovec, Trg Pape Ivana Pavla II. 1, akovec i to u nedjelju 4. prosinca 2011. od 9 do15 sati. Na turniru e nastupiti oko 40 najboljih veterana i

veteranki iz cijele Hrvatske u konkurenciji veterana +35 i +45 pojedina no te muški i ženski parovi, a me u njima i veteranska ekipa doma ina BK Me imurja. Pozivaju se stoga svi ljubitelji badmintona da do u bodriti “stare” ali još uvijek vrhunske igra e, ulaz je za sve besplatan.

29. studenoga 2011.

II. HNL Završetak jeseni donio najcrnji scenarij

Me imurje porazom u Sl. Brodu preuzelo “fenjer” drugoligaške tablice Porazom u Slavonskom Brodu Me imurci su pali na zadnje mjesto tablice. Na njemu e provesti cijelu zimu, pošto su sada odigrali posljednje ovogodišnje kolo, a natjecanje se nastavlja tek krajem velja e. Iako su u prvih 15 minuta me imurski nogometaši imali dominaciju u Slavonskom Brodu, brzo su doma i povratili prisebnost i po eli napadati na gostuju a vrata. Prilike su imali Roso i Mio , a potonji je kona no u 37. minuti kona no i pokrenuo rezultat s nule, pogodivši iza Subaši a. Bile su to efektne škarice, nakon uba aja Oli a.

Marsonia 1909 – Me imurje 2:1 Slavonski Brod, igralište Stanko Vlaini – Dida. Suci: Ivan Sušac (Novi Mikanovci), Mario Živkovi (Vukovar), Franjo Vu ko (Otok). Strijelci: 1:0 Mio 37., 2:0 Duvnjak 73., 2:1 Leva i 85. Marsonia 1909: Zogovi , Oli , Šavri , Duvnjak, Župari , Jel i , Kljaji , Perkovi , Roso (od 86. urkovi ), Miši (od 62. Juriša), Mio (od 82. Vrhovac). Me imurje: Bešeni , Novko, Leva i , Mar inkovi , Barat, Puclin, Begovi , Garba, Dodlek, Zeba, Petak (od 46. Habuš).

U drugom poluvremenu, i nakon jedne odli ne intervencije gostuju eg golmana na pokušaj Rose, Duvnjak diže rezultat. Nakon toga, Me imurci su se ipak malo trgnuli, pokušava smanjiti Garba, no to uspijeva tek Leva i u pet minuta pred kraj susreta. Za nešto više, vremena nije bilo. Pred Me imurjem je tako duga i hladna zima, u kojoj bi trebali razmisliti što i kako rade. Igra ki kadar, po pokazanom, nije dorastao ostalima u ligi, a svega 10 bodova iz 14 utakmica je zbilja premalo za ikakvu ozbiljnost. Nažalost ponovno su na površinu izašle na ovom gostovanju naše

stare boljke. Ponovili smo greške iz prethodnih utakmica. Bez obzira na plasman, smatram da situacija nije bezizlazna. Može se u prolje e puno toga promijeniti. Ali u zimi se trebamo igra ki oja ati i dobro pripremiti, kazao je trener Biškup. Da klub ipak nešto bolje funkcionira nego je to bio slu aj do sad, pokazuje da se mom ad ne e razi i bez pozdrava. U ponedjeljak se tako odigrala utakmica protiv Varaždina, a nakon toga je uslijedilo zajedni ko druženje. Valjda e novi susret sredinom sije nja donijeti više optimizma. (Ivana Strahija)

TABLICA 1.Dugopolje

14 10 1 3

+21 31

2.Pomorac

14 9

1 4

+18 28

3.Mosor

14 8

4 2

+14 28

4.Vinogradar

14 9

0 5

+9 27

5.Imotski

14 7

4 3

+7 25

6.Junak

14 6

6 2

+8 24

7.Gorica

14 7

3 4

+8 24

8.Rudeš

14 5

3 6

+8 18

9.Hrvatski dragovoljac

14 3

6 5

-12 15

10.Solin

14 4

3 7

-14 15

11.Marsonia 1909

14 4

2 8

-18 14

12.Radnik Legea

14 2

5 7

-7

13.HAŠK

14 3

2 9

-9

14.Croa a Sesvete

14 3

2 9

-11 11

15.Me imurje

14 2

4 8

-22 10

1.Koprivnica 2.Sla na

15 12 3 0 15 12 0 3

+30 39

3.Bjelovar 4.Mladost Ždralovi

15 10 3 2 15 9 5 1

+26 33

5.Nedeliš e (-1)

15 9

4 2

+14 30

6. akovec

15 8

4 3

+18 28

7.Ivan ica 8.Podravina 9.Croa a Grabrovnica 10.Grani ar Kotoriba 11.Križevci 12.Nedeljanec 13.Podravac

15 15 15 15 15 15 15

2 1 3 1 3 2 1

+5 23

14.Mladost Prelog 15.Papuk 16.Polet Pribislavec

15 3 15 1 15 1

III. HNL Završen prvi dio prvenstva

TABLICA

U me imurskom derbiju Grani ar u gostima iznenadio akovec Sasvim neo ekivano, akovec je poražen na doma em travnjaku, i to s 2:3. Bolja je bila mom ad Grani ara iz Kotoribe, koja je, uzgred re eno, dobila i pomo od akov ana, u vidu autogola kojeg je postigao Jambroši . akovec je ina e prvi poveo zgoditkom Jambroši a u 34. minuti. Me utim, isti igra kasnije je postao tragi ar utakmice, kao što smo ve napisali. Nakon toga, Kotorip ani su kona no kapitalizirali bolju igru. Prvenstveno zahvaljuju i Paveliju koji je daleko od prave forme, ali na kraju jeseni pokazao je da taj igra može puno više, možda da ima prvoligaški kapacitet, kad bi se ozbiljnije bavio

MLADOST (P) – PODRAVAC 2:4 PRELOG. Stadion Mladosti. Gledatelja 150. Sudac: Dragan Trupina (Vukosavljevica). Pomo nici: Šanti i Valent. STRIJELCI: 0:1 Manojlovi (21), 1:1 Mat. Radikovi (27-11m), 1:2 Križanovi (35), 2:2 Sabol (45), 2:3 Manojlovi (75), 2:4 Sabol (77) MLADOST(P): F. Farkaš, D. Farkaš, Sraka, Radikovi , Hali (od 46. Herc), Sabol, Magdaleni , Hladnik (od 65. Hižman), Vugrinec, Miši , Furundžija. Trener: Zoran Kralji PODRAVAC: Balala, Balti , Lovkovi (od 85. Grgi ), Križanovi (od 90. Mato ec), Manojlovi , A. Grivi , urec, Hrženjak, Embreuš, Sabol (od 87. Šehi ). Trener: Vjekoslav Vu eta.

POLET – KOPRIVNICA 0:5 PRIBISLAVEC. Stadion Petar Perši . Gledatelja 100. Sudac: Zoran Špoljari . Pomo nici: Siniša i Saša Li ini . STRIJELCI: 0:1 Potroško (8), 0:2 Jambruši (36), 0:3 Šimuni (38), 0:4 Vitelj (68), 0:5 Bubnji (83) POLET: Vibovec, Podgorski (od 33. I. Novak), Bašek, M. Novak, Posavec, Okreša, Juri an (od 80. Kontrec), Baksa, Pavlekovi , Toplek, Jankovi . Trener: Stanislav or evi . KOPRIVNICA: Markovi (od 57. Budinski), Martin i , Bubnji , Taka (od 46. Stubi ), Šimuni , Šestan, Kuprešak, Potroško (od 46. Topol i ), Vitelj, Korenika, Jambruši . Trener: Zvonimir Kelek

nogometom. Ovaj put je postigao dva gola za potpuni preokret, a onda su gosti uspjeli pobjedni ki utakmicu privesti kraju, bez obzira što je Novak smanjio deset minuta prije kraja na 2:3, što je i kona ni rezultat utakmice. Trener Izet Terzi imao je objašnjenje za poraz, no ni ono nije bilo baš dobro: “Ja sam tek kasnije saznao da igra i imaju problema s inancijama i da im se ne ispla uju ni putni troškovi te da je zbog toga bilo upitno odigravanje utakmice. De ki nisu bili raspoloženi za igru, nisu imali volje i želje za igrom. Nikako ne umanjujem vrijednost Kotoribe, ali je istina da smo mi po imenima kvalitetniji i ja i, ali da to ovaj put nismo pokazali. estitke gostima na dobroj igri, borili su se i nagradu su dobili u kona nom rezultatu. Treba sve proanalizirati, ali malo su dublji problemi“. Trener Kotorip ana Robert ižmešija bio je iznimno zadovoljan s ovom pobjedom, koja je stigla izgleda u pravi trenutak: „Uspjela je ovaj put taktika koju sam postavio pred ekipu. Malo smo doma ina navukli da imaju inicijativu, a onda smo ih preko našeg veznog reda i brzanaca gdje imamo najve u kvalitetu puno opasnije ugrožovali i zabili tri gola. Bili smo bolji i zasluženo pobijedili.“ Pobjeda Grani aru puno zna i za proljetni nastavak: „Imali smo mi ve dobrih igara na strani. Nismo imali u nekim utakmicama sre e, ponekad se vidio manjak kvalitete, posebice na nekim mjestima u mom adi. Problem je što smo u ušli u ligu u zadnjih sedam dana, nismo se mogli poja ati i tu je naš osnovni problem. Zahvatila nas je odre ena konfuzija, no stabilizirali smo se tijekom prvenstva i ova tri današnja boda nam puno zna e jer smo se odvojili od za elja.

7 7 6 5 4 4 4

6 7 6 9 8 9 10

+38 36 +28 32

+7 22 +1 21 -22 16 -8

-5

-11 13

3 9 -30 12 1 13 -35 4 0 14 -56 3

osam velikih prilika nisu realizirani Nedeliš ani prije nego što su zabili gol u 68. minuti preko Treske. Što su sve promašili: Pintari , Golubi , Jagec, Periši …Doma i su prijetili tek tu i tamo. I onda uzbudljiva završnica i na kraju podjela bodova, iako su sva tri ve bila na putu prema Nedeliš u.

Porazi Preložana i Poleta AKOVEC – GRANI AR 2:3 AKOVEC. SRC Mladosti. Gledatelja 150. Sudac: Vugrinec (Komarnica). Pomo nici: Medved i Stolnik. STRIJELCI: 1:0 Jambroši (34), 1:1 Paveli (43), 1:2 Paveli (60), 1:3 Jambroši (74-ag), 2:3 Novak (80) AKOVEC: Prekupec, Pintari , Antonovi (od 46. Igrec), Novak, Pomper, D. Mesari , Se an, Balent, Jambroši , M.Mesari (od 69. Kosec), Bobi anec. Trener: Izet Terzi GRANI AR: Tropšek, Radmani , Fundak, Beliga, Habuš, Mikulan (od 46. Latin), Hertelendi (od 77. Gorupi ), V. Kos, Na , Paveli. Trener: Robert ižmešija

KRIŽEVCI – NEDELIŠ E 1:1 KRIŽEVCI. Gradski stadion. Gledatelja 50. Sudac: Ivan Župan (Bjelovar). Pomo nici: Pervan i Abdi STRIJELCI: 0:1 Treska (68), 1:1 ori 888-11m) KRIŽEVCI: D. Vrban i , Selanec, Boškovi , Dar. Kemenovi , urec, Lep i (od 75. Lackovi ), Rumenjak (od 61. Orejaš), Zemljak, Knezi , ori , Blagaj (od 81. Kranj evi ). Trener: Dražen Kemenovi NEDELIŠ E:Posavec, ukes(od17.Periši ),Pintari , Jagec, Treska, Hrušoci, Vizinger, Ba ari, Golubi , Jari , Balent. Trener: Želimir Orehovec

Kad se podvu e crta, trener akovca ne može biti zadovoljan: “Svakako smo trebali imati više bodova, da smo u posljednjem kolu pobijedili zadržali bismo pritisak na vrh. U zimskoj stanci uprava mora poraditi na rješavanju problema, nema smisla da igra i ne dolaze na treninge zbog manjka novca za prijevoz. Onda ne treba ni trenera, ako nema ekipe.”

Nedeliš e propustilo priliku Nogometaši Nedeliš a propustili su priliku da trijumfalno odu u drugi dio prvenstva. Na kraju su bili nezadovoljni sucem Županom, koji je dosudio za doma ina itekako problemati an jedanaesterac za doma ina kod vodstva 0:1 u završnici utakmice. Tu priliku doma i nisu propustili. Križevci su puno slabiji nego u prošloj sezoni, a u ovoj utakmici bili su dodatno oslabljeni neigranjem Balena i edi a. Bez obzira na to, Nedeliš e nije uspjelo, ovaj put je u potpunosti zakazala realizacija. Prilika je bilo i to dosta na njihovoj strani i sve je moralo biti riješeno prije tog kobnog penala. Sedam-

Poraz Pribislav ana kod ku e protiv jesenskog prvaka Koprivnice nije nikakvo iznena enje, ali Mladost iz Preloga je propustila veliku priliku da puno mirnije ode na zimski odmor, iako jednima i drugima treba neka svježa krv u zimi, ina e e prolje e biti itekako nemirno. Polet nije imao nikakve šanse i 0:5 protiv lidera nije neo ekivano. U Prelogu se vodila velika borba iz koje na kraju doma i nisu izašli kao pobjednici, ve gosti. Bila je to otvorena utakmica, za koju su se Preložani ak poja ali s igra ima koji su završili prvenstvo u drugim klubovima, ali uzalud. I ovdje se nije baš proslavio sudac Trupina, jer je propustio isklju iti gostuju eg igra a u 27. minuti kad je dosudio jedanaesterac za doma ina. Uglavnom nakon 2:2, poravnanja koje je izborio Sabol na kraju prvog dijela, u nastavku je to bila utakmica za sva tri boda. Preložani su promašivali i mogu e i nemogu e i onda naravno „zaradili“ kaznu. Iz dva brza protunapada zabili su dva gola u završnici utakmice i uzeli sva tri boda s kojima su pretekli Mladost na tablici. (I. Strahija i D. Zrna)

29. studenoga 2011. BSK Me imurje metali jesenski je prvak I. me imurske nogometne lige

TRENER DAMIR VUGRINEC:

Igra i su prihvatili da bez rada nema rezultata i zato smo na vrhu PIŠE: SINIŠA OBADI Nogometaši BSK-a Me imurje metala prvaci su jesenskog dijela natjecanja u I. me imurskoj nogometnoj ligi. U 15 odigranih kola Beli anci su zabilježili 10 pobjeda i 2 remija. Zasluga je to igra a, ali i stru nog stožera na elu s trenerom Damirom Vugrincom, koji je mom ad preuzeo po etkom prošlog prvenstva, kada se nalazila na devetoj poziciji prvenstvene tablice. Damir Vugrinec je ina e poznato nogometno lice, ovjek koji je dugi niz godina stajao na golu Omladinca iz Novog Sela Rok, bio je u akove koj Slogi, zatim u Sloveniji u ptujskoj Dravi, Štrigovi, te Svetom Martinu na Muri, a bio je i pomo ni trener u NK akovcu, dok je sada ve tre u godinu trener u nogometnoj školi Me imurje akovec… – Za BSK sam se odlu io samo iz sportskih razloga, kazao je Vugrinec, oduvijek su me, naime, privla ile mom adi koje su ambiciozne i gdje u radu s njima postoji nekakav izazov. Moram priznati da sam prije dolaska u Belicu dobivao i ‘dobronamjerne’ savjete od nekih ljudi da ne preuzmem ekipu koja je deveta u prvenstvu i upitne je kvalitete. No, kao što sam ve ranije spomenuo, meni je uvijek bio osobni izazov preuzeti takvu ekipu koja ima cilj, samo je do tog cilja treba pravilno usmjeriti i, naravno, dobrim te kvalitetnim radom na kraju i do i do njega. U to sam uspio uvjeriti i svoje igra e, tako da smo ove jeseni s dobrim rezultatima krenuli od samog po etka i prvi dio prvenstva završili na vrhu, bez poraza. Kada se spominje naporan i kvalitetan rad, dodaje Vugrinec: - Treba re i da smo tijekom priprema trenirali ak i do pet puta tjedno, da bi se tijekom prvenstva treninzi održavali tri puta na tjedan. Ovom rezultatskom uspjehu pridonio je, naravno, i uvijek veliki broj igra a na treningu koji su shvatili da bez napornog rada, kao i u svemu u životu, tako i u nogometu, nema rezultata.

Spremni smo za nove izazove Jedan od tih igra a je i kapetan mom adi Kristijan Mihalec, koji za sebe kaže da je, unato tome što je ro en u Gardinovcu, kada je nogomet u pitanju, pravo beli ko dijete. Naime, s petnaest godina života preselio se na nagovor prijatelja u klub u kojem je i danas, a, kako kaže,

Damir Vugrinec: - Preuzimanje mom adi BSK-a za mene je bio pravi trenerski izazov

prvenstvu, a rezultat svega toga je i prvo mjesto na kraju polusezone. - Moram tu naravno spomenuti, dodaje Mihalec, da se zapravo na Belici stvorila jedna homogena ekipa, jedna prava klapa, u kojoj smo si svi odreda dobri, tako da se tu sad prije, a posebno poslije treninga, ostaje još po nekoliko sati u zajedni kom druženju, što mislim da je tako er zasigurno jedan od razloga ovogodišnjeg uspjeha. Kada pak je u pitanju nastavak prvenstva, Mihalec je kazao da im je velika želja da i na kraju prvenstva ostanu prvi, a plasman u viši rang natjecanja s obzirom na kvalitetu i igra a, ali i uprave kluba, najvjerojatnije ne bi bio problem. Kristijan Mihalec ove je sezone postigao dva gola, no isti e da s obzirom na to da igra na poziciji veznog igra a više ima zada u graditi igru svoje mom adi, a za golove su ipak zaduženi napada i, koji su ih ove sezone postigli trideset i etiri.

Trojica “stranaca“ donijeli kvalitetu više

Kapetan beli ke mom adi: - Spremni smo za naslov prvaka i ne bojimo se novih izazova u klub u kojem e ostati još jedno duže vrijeme. U deset godina, koliko ve živi na Belici, osam je godina u prvoj ekipi, a kapetansku traku preuzeo je prije dvije godine odlaskom u sportsku mirovinu dotadašnjeg kapetana Dalibora Mesari a. Stoga su se svi složili da je normalno, s obzirom na to da od sadašnjih igra a ima najdulji staž na Belici, baš on preuzme kapetansku traku. Mihalec nam je kazao da je dolaskom Damira Vugrinca zapo eo malo druga iji i kvalitetniji rad na treninzima nego je to bilo minulih sezona, tako da se to ubrzo vidjelo i u samom

S kapetanovim razmišljanjem u potpunosti se složio i trener Vugrinec, koji kaže da je njemu i ekipi cilj osvojiti prvo mjesto, a na odluci je onda uprave kluba što i kako dalje, odnosno želi li uprava da ova mom ad ostane na okupu. U ekipi BSK-a Me imurje metala danas su i trojica “stranaca“. Zlatko Oreš anin i Nenad Škrilac su iz Zagreba, dok je Frane Petri evi , koji je šest godina igrao i prvu HNL, iz Ivanca. Za njih trener Vugrinec isti e da su se odli no uklopili u mladu mom ad BSK-a, jer su prije svega karakterni i kvalitetni nogometaši. Njihov je program rada nešto malo druga iji, oni, naime, treniraju jednom tjedno s ekipom, dok ostatak tjedna provode u individualnom radu i naravno nedjeljom igraju utakmice, što se u dosadašnjem dijelu prvenstva pokazalo dobrim na inom. Istaknuo je još Vugrinec da je i dodatna kvaliteta u tome što na Belici trenutno ima osamnaest igra a koji konkuriraju za prvi sastav, mada je na samom po etku bilo i malo nedoumica je li zapravo toliki broj igra a potreban. – No, bez dobre konkurencije nema ni dobrog rada, ali ni dobrih rezultata, mišljenja je beli ki trener. - Treba naravno tu spomenuti i to da smo u svemu ovome što smo radili na sportskom planu imali smo i veliku logisti ku potporu uprave kluba, koja je tako er zaslužna za dobre rezultate, završio je Vugrinec.

Mom ad koja je tijekom jesenskog dijela prvenstva zauzela vrh tablice

Sve ana skupština u Mihovljanu

PEDESET GODINA NK Sloboda iz Mihovljana

Sve ana skupština i povijesna izložba

Izložbu fotografija o povijesti NK Sloboda, uo i sve anosti proslave 50. godišnjice postajanja kluba, razgledao je glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebri u društvu predsjednika MNS-a Mate Kljai a i dopredsjednika Slobode Dragutina Kataleni a Nogometni klub Sloboda iz Mihovljana u tamošnjem je Društvenom domu sve anom skupštinom obilježio pedeset godina rada i postojanja. Pred velikim brojem svojih lanova i mnogobrojnim nogometnim uzvanicima, me u kojima su bili i glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebri , u društvu predsjednika MNS-a Mate Kljaji a, najstariji lan Upravnog odbora kluba Franjo Kralji u svojem je izlaganju o povijesti kluba kazao da se nogomet u Mihovljanu igrao ve u ranim tridesetim godinama prošlog stolje a. No, tek 1961. godine osniva ki odbor kluba, koji su inili Josip Jurinec, Ivan Jambroši , uro Mihalkovi , Pavao Flac i Josip Per i , odradio je sav posao za osnivanje i prvu skupštinu kluba, koja je održana 7. kolovoza iste godine. Spomenuo je Kralji još u svojem izlaganju i sve rezultate koji su ostvareni kroz ovih pedesetak godina, u kojima je kroz nogometni klub prošlo mnogo mladi a iz Mihovljana, ali i drugih me imurskih mjesta. Glavni tajnik Hrvatskoga nogometnog saveza Zorislav Srebri , koji je tako er prisustvovao ovoj sve anosti, pak je kazao: - Uvijek mi je zadovoljstvo do i u Me imurje bez obzira povodom kojeg

doga aja. Svi smo mi orijentirani na utakmice i igre, ali ovakve su manifestacije nešto bez ega se ne može. Slaviti 50 godina uspješnog djelovanja u manjim mjestima s manjim potencijalima, održati nogomet na visokoj razini, osobito imati toliko nogometaša u mla im uzrastima za svaku je pohvalu. Ovakvi su klubovi zapravo baza cjelokupnoga hrvatskog nogometa. Prvi ovjek me imurskog nogometa Mato Kljai tako er je slavljenicima uputio estitku, te im poželio još puno uspješnih godina u radu. Nogometni klub Sloboda iz Mihovljana danas je lan 2. MNL zapad, te je jesenski dio prvenstva završio na 8. mjestu s 22 boda. Veterani igraju u zapadnoj skupini i polusezonu su završili na 11. mjestu. Juniori se nalaze u grupi A i zauzimaju 10. poziciju, dok su pioniri na 4. poziciji tako er u grupi A. (so)

Izloženo je niz povijesnih fotografija, ali i onih iz aktualnog trenutka kluba

29. studenoga 2011. ATLETIKA

KARATE

Maša Martinovi osvojila WKF turnir “Karate Premier lige” SJAJAN NASTUP ATLETI ARA AK-a ME IMURJE

POJEDINA NO PRVENSTVO Hrvatske u krosu održano je u Vrbovcu

U austrijskom Salzburgu održan je tre i turnir “Karate Premier lige”, na kojem je lanica hrvatske karate reprezentacije Maša Martinovi ostvarila izvanredan rezultat osvojivši prvo mjesto u jakoj konkurenciji u kategoriji iznad 68 kilograma. Maša je u odli nom finalnom nastupu pobijedila aktualnu svjetsku prvakinju, talijansku predstavnicu Gretu Vitelli, rezultatom 8:0. Do finala Martinovi je bila bolja od predstavnice Francuske, Švicarske i Italije. Ovim re-

Maša Martinovi bila je najbolja u svojoj kategoriji i na tre em WKF turniru Premier lige

zultatom Maša Martinovi još je jednom potvrdila svjetsku kvalitetu i na najbolji mogu i na in najavila idu u sezonu u kojoj e nastupiti na EP-u u Španjolskoj i SP-u u Francuskoj. Na turniru su nastupili predstavnici 45 zemalja s više od 550 natjecatelja. Nova suda ka pravila još jednom su potvrdila svoju opravdanost, kao i sustav Premier lige, elitnog natjecanja u ijem e sustavu ve od 2012. godine biti turniri u Parizu, Istanbulu, Jakarti, Er urtu, Zürichu i Salzburgu.

Kadeti Male Subotice bolji u Mariboru i od reprezentacije Italije Karatisti Male Subotice na velikom Me unarodnom turniru u Mariboru u svim kategorijama nadmašili su reprezentativce Italije. Najbolji su bili Nikola Jankaš, koji je u kategoriji kadeta do 52 kilograma pobijedio tri talijanska natjecatelja i osvojio zlatnu medalju, te Mihael Sirc, koji je tako er u tri borbe osigurao sebi zlato u u enicima iznad 30 kilograma. Nešto manje uspjeha imao je Karlo Mihokovi u u enicima do 30 kilograma, gdje je uzeo srebro, izgubivši nakon 3 borbe u finalu. Bron ane medalje osvojili su Karlo Logožar u kadetima iznad 70 kilograma, Jasmin Isakovi u kadetima do 63 kilograma i Fabijan Murši u mla im kadetima do 50 kilograma. Teški me evi odvijali su se u ekipnom dijelu, gdje su naše ekipe pobijedile sve Talijane protiv kojih su se borili. U ekipi kadeta sudjelovali su

Nikola Jankaš, Karlo Logožar, Jasmin Isakovi i Vilim Murši te odnijeli dvije pobjede protiv ekipe Toscane (2:0) i Italije (1:0) te izgubivši protiv ekipe Zameta (0:2) na kraju osvojili broncu. U ekipi mla ih kadeta, koju su sa injavali Vilim Murši , Tin Hrgo-

Lei Branilovi zlato, Martinu Srši i Davidu Verliju srebro Lea Branilovi , Martin Srša i David Verli osvaja i su odli ja na ovogodišnjem prvenstvu Hrvatske u krosu, koje je, kao i prošle godine, održano u Vrbovcu. lanovi AK-a Petar Zrinski iz Vrbovca odli no su i drugu godinu za redom organizirali ovo zahtjevno natjecanje i, osim odli no odra enoga tehni kog dijela, posebno toplo do ekali i ugostili svih 250 trka a iz ak 32 hrvatska atletska kluba. Najuspješnija iz redova me imurskih atleti ara na ovom natjecanju bila je lanica AK-a Nedeliš e Lea Branilovi , koja je bila najbolja u konkurenciji lima ica na 600 m. Lea je pobijedila ispred Paule Zeki iz AK-a Otok te doma e predstavnice Kristine Šte anac, lanice AK-a Vrbovec. lan AK-a Me imurje David Verli srebrnu medalju osvojio je u konkurenciji lima a koji su se natjecali u utr-

Zlatna u Vrbovcu – Lea Branilovi

Martin Srša potvrdio je konstantu u vrhu hrvatskog krosa

ci na 800 m, a bolji od Davida za nijansu je bio samo Grga Kolak, lan Cibalije iz Vinkovaca. Martin Srša (AK Me imurje) tako er je osvojio drugo mjesto i srebrnu medalju, a za dostojnog protivnika imao je Ivana Mali a iz Velike Gorice, koji je ovom prilikom bio bolji. Osim ove trojice najuspješnijih pojedinaca, u Vrbovcu je nastupilo još nekoliko me imurskih trka a: lima ice 600 m: 14. Anamarija Gavez (Nedeliš e); mla e kadetkinje 800 m: 8. Sara Sen ar (Nedeliš e) 10. Nina Dobša (Me imurje), 26. Magdalena Doležaj (Me imurje), 28. Megi Sabol ec (Me imurje); mla i kadeti 1000 m: 11. Luka Živko (Nedeliš e) 14. Filip Turk (Me imurje); kadetkinje 1000 m: 18. Tajana Židov (Me imurje); kadeti 1500 m: 7. Gabrijel Stojanovi (Nedeliš e) 23. Sven Todorovi (Me imurje); seniori 9000 m: 9. Aleksandar Žbulj (Me imurje). (md)

vi , Fabijan Murši i Mihael Sirc, tako er su stigle pobjede protiv dvije ekipe iz Italije, i to Toscanu 2 (2:1) i Italiju (1:0), a izgubili pod neobi nim okolnostima od ekipe doma ina iz Maribora (0:1). Ekipa mla ih kadeta tako er je osvojila broncu.

Dva zlata i srebro za karatiste KK-a Me imurje Nedeliš e u Varaždinu Ususret nadolaze ih blagdana, minule subote održan je turnir simboli nog blagdanskog naziva “Turnir Nikola“, u organizaciji Karate kluba Varaždin. Na turniru je nastupilo 400 natjecatelja iz 50 klubova i dvije države (Bosna i Hercegovina, Hrvatska), a me u njima su se našli i lanovi Karate kluba Me imurje Nedeliš e. Iako ih je bilo samo troje, bili su izuzetno spremni i odradili etiri finala. Luna Hamer, još uvijek najlakša lanica KK-a Me imurje, u kategoriji u enica do 32 kg u finalu je pobijedila predstavnicu KK-a Varaždin, ime je opet dokazala da je nedodirljiva u svojoj kategoriji i okitila se zlatnom medaljom. Lucija Lesjak uvjerljivo je osvojila zlatnu medalju u kategoriji u enica +40 kg, te starijoj kategoriji, u kojoj je tako er zablistala i još jednom pokazala da se može kvalitetno boriti i s mla im kadetkinjama. Nino Cmre njak bio je jedini koji je branio muške boje kluba. Nakon tri pobjede, pokleknuo je tek u finalu, i to u produžetku me a, u kojem je sudac tehniku njegovog protivnika, prejaku za kategoriju mla ih u enika,

Nastupu na EP-u nada se Martin Srša Pojedina no prvenstvo Hrvatske u krosu bilo je posljednje državno prvenstvo u ovoj godini, i ujedno za najbolje trka e glavni filter za nastup na Prvenstvu Europe u krosu, koje se 11. prosinca održava u Velenju, Slovenija. Nastupu na ovom prestižnom natjecanju, koje se svake godine održava u prvoj polovici prosinca, nada se i lan AK-a Me imurje Martin Srša, koji bi tamo mogao nastupiti s ekipom najboljih hrvatskih juniora. (md)

David Verli osvojio je srebro me u lima ima

PLIVANJE AKOVE KI PLIVA KI KLUB na 39. me unarodnom pliva kom mitingu “Mladost 2011.“

Bronca za Nelly Lisjak! Nino i dvije Lucije ostvarili su odli ne rezultate u Varaždinu dosudio kao bod. Zato je Nino u klub donio još jednu srebrnu medalju. U subotu 3. prosinca u organizaciji KK-a Me imurje održat e se drugi po redu EURO GRAND PRIX ME IMURJE.

Natjecateljima e sigurno dobro do i podrška s tribina pa pozivamo sve da se pridruže navijanju. Turnir se održava u Atonu s po etkom u 10 sati, a ulaz je besplatan. (am, so)

U iznimno jakoj konkurenciji 39. me unarodnoga pliva kog mitinga “Mladost 2011.“, pliva i akove koga pliva kog kluba postigli su solidne rezultate, dok je Nelly Lisjak u disciplini 200 m leptir osvojila bron anu medalju! Na mitingu je nastupilo oko 460 natjecatelja iz desetak zemalja, me u kojima i jaka imena svjetskog plivanja, poput brata i sestre Verraszto, Petera Manko-

a, Anje arman, Randalla Bala, Dinka Juki a, Jevgenija Lagunova, Dániela Gyurte te ništa manje važnih hrvatskih reprezentativaca. O snazi mitinga dovoljno govori i to što je A finale prenosila Hrvatska radiotelevizija uživo. Samo natjecanje održano je u tri kategorije: pliva i otvorena 1992. i stariji, A 1993. – 1994., B 1995. i mla i; pliva ice otvorena 1994. i starije, A 1995. – 1996. i B 1997. i mla e.

Na iznimno jakom me unarodnom mitingu mlada Nelly Lisjak iz akove koga pliva kog kluba osvojila je broncu u kategoriji 200 m leptir!

29. studenoga 2011.

tel: 040 311 280 email: info@sistem-mep.hr www.sistem-mep.hr

Gradimo zajedno!

BESPLATNA DOSTAVA NA GRADILIŠTE I ISTOVAR

AKCIJSKA PRODAJA

SCHIEDEL

SETOVI TOVI DIMNJAKA UNI Plus OD 7 METARA

SKLADIŠTA:

ČAKOVEC 040 314 372

NOVO U PONUDI

HYDROPANEL PLOČE RIDURIT PLOČE 15 mm GIPSKARTONSKE PLOČE MALA SUBOTICA 040 631 166

DONJI KRALJEVEC 040 655 647

MURSKO SREDIŠĆE 040 543 006

DEKANOVEC 040 849 380

FINALE Biggers Bettera u Areni Varaždin 16. prosinca

Još samo desetak dana do velikog borila kog spektakla U varaždinskoj Areni 16. e prosinca biti održan finalni, deveti turnir Biggers Better, najve i borila ki spektakl ikad održan u Varaždinu. Biggers Better turnir je koji je prošle godine pokrenuo predsjednik WKN Federacije Stephan Cabrera, sa željom da ljubiteljima borila kih vještina ponudi nešto novo. Je li ve i uvijek i bolji - pitanje je kojim se vodio vlasnik Biggers Bettera Stephan Cabrera kada je osmišljavao ime turnira, odgovorivši odmah da teži borac nije uvijek i ja i te da se lako može dogoditi da ga upola lakši protivnik zahvaljuju i hrabrosti i takti kim vještinama pobijedi. - Upravo je to ar Biggers Bettera, kazao je Cabrera na kon erenciji za medije u Areni, dodavši: Ovaj turnir privla i razli ite ljude. Boks obi no privla i publiku srednje životne dobi, dok je Biggers Better atraktivan i mladima, pa ak i djevojkama i ženama, jer to je nešto potpuno druga ije. Zato u Varaždinu na finalnom turniru o ekujem punu dvoranu i atraktivne borbe na visokoj razini. Na turniru sudjeluju borci u kategoriji od 79,5 kilograma na više, što zna i da se u ringu mogu sresti borci jedan od 80 kilograma težine s brzinom, ali i ne velikom snagom udarca, i borac od 130 kilograma težine sa snagom udarca, ali bez brzine. Borci dolaze iz razli itih borila kih sportova, boks, kickboxing, K-1, Muay thai, ultimat fight

Varaždinski turnir najavio je i Siniša Kova evi , jedan od organizatora. - Ovaj turnir nema nikakve veze s pro esionalnim boksom, kao što ga neki uspore uju. Dakle, to je televizijski show koji se održava po sli nim pravilima kao u boksu, dozvoljeni su neki udarci koji u boksu nisu dozvoljeni i sve se odvija po Biggers Better pravilima. Suci i cijelo osoblje dolazi iz kompanije Biggers Better, tako da to nema nikakve veze s boksa kom ili kickboxing Federacijom, kazao je Kova evi .

U Varaždinu e se boriti osmorica veli anstvenih

Ivica Ba urin, hrvatski predstavnik dolazi u Varaždin kao pobjednik kvalifikacijskog turnira u Bugarskoj ... Borbe traju tri runde po tri minute i mora biti pobjednik, što zna i da nema kalkuliranja kao kod klasi nih boksa kih me eva u dvanaest rundi, nego je to otvorena borba dvaju boraca željnih što brže pobjede. Finalisti imaju tri borbe u dva sata, što zna i da izme u nema pauze nego odmah ide sljede a borba. Pobjednik svakoga kvalifikacijskog turnira dobiva petnaest tisu a ameri kih dolara i plasman na finalni turnir Biggers Better King.

U Varaždin dolaze samo najbolji, pobjednici svih osam turnira, i pobjednik osvaja nagradu od dvadeset pet tisu a ameri kih dolara i krunu kralja Biggers Bettera. Tako emo u Areni imati priliku vidjeti Mairisa Breidisa iz Litve, Alexeia Mazikina iz Ukrajine, Milena Paunova iz Bugarske, Niku Falina i Konstantina Airicha iz Njema ke, Constantina Bejenarua iz Rumunjske, Nicolasa Wamba iz Francuske, te hrvatskog predstavnika Ivicu Ba urina, pobjednika kvalifikacijskog turnira u Bugarskoj. O svojem sudjelovanju na finalnom Biggers Betteru Ba urin je na kon erenciji istaknuo: – ast mi je i zadovoljstvo što e se ovaj turnir održati u Hrvatskoj, odnosno Varaždinu,

što nisam uop e o ekivao da e se dogoditi. Drago mi je da se na finalnom Biggers Betteru imam priliku boriti pred svojom publikom. Znam da e biti teško, ali nadam se da u osvojiti turnir. Osim Ba urina, priliku za nastup pred doma om publikom u sklopu Biggers Bettera dobit e još dva doma a borca. Vanja Kostel, koji e se pokušati kvalificirati na prvi turnir iz nove serije Biggers Bettera, koji e biti održan u velja i idu e godine u Maroku, te mladi Jurica Škoranec, koji e se u Varaždinu boriti za titulu junior-

skog vaka Europe. Obojica prvaka su poru ila da e dati sve od sebe da se doma oj publici, koju o ekuju u velikom broju, pokažu u najboljem svjetlu. Borila ki spektakl u Areni Varaždin po et e u 19.30 sati bogatim popratnim programom, dok prijenos na Eurosportu po inje u 21 sat. Ulaznice koštaju 40 kuna, a mogu se ve sada kupiti preko Interneta u sustavu Ulaznice hr. (so)

Na borila kom spektaklu u Varaždinu nastupit e i trojica hrvatskih boraca

29. studenoga 2011. MALI NOGOMET

22. IZDANJE Memorijalne malonogometne lige Josip Francki Joja

12 malonogometnih druĹžina kre e u borbu za naslov Za ovogodiĹĄnje 22. izdanje Memorijalne malonogometne lige Josip Francki Joja prijavilo se 11 ekipa, koje u nedjelju 4. prosinca startaju s nadmetanjima u dvorani ETĹ akovec. Raspored prvog kola donosi sljede e parove: TrgoĹĄpedEkom (8,30 h), Fortuna-Veterani Brezje (9,2o h), TMT-Veteran Strahoninec (10,10 h), Limarija Vinkovi -Agricola (11 h), Plitvica- apa-Gurman (11,50 h) i Palatin-X (12,40 h).

Pobjedni ki sastav proĹĄlogodiĹĄnjeg izdanja bila je Fortuna M. Subotica, ali njih nema na ovogodiĹĄnjem izdanju, dok su igra i zasigurno pronaĹĄli svoje ekipe

METRO CASH AND CARRY OD SADA I U VARĹ˝DINU

Prvi veleprodajni centar manjeg formata Veleprodajni centar manjeg formata â€“ METRO PRO centar, prvi tog tipa u Hrvatskoj, proĹĄlog je tjedna otvoren u VaraĹždinu, na lokaciji STORE LANDA u Gospodarskoj ulici. Na povrĹĄini od 1.600 kvadrata ponu eno je preko 3.500 proizvoda namijenjenih profesionalnim kupcima, obrtnicima i poduze ima. Za kupnju je potrebna Metro kartica, a sva roba koje nema u centru se moĹže naru iti s rokom isporuke od 24 sata. Zaposleno je 22 radnika, a prilikom otvorenja Angelo Turati, predsjednik uprave Metro centra je rekao: â€œMETRO PRO centar prvi je u nizu centara manjih formata preko kojih e Metro biti joĹĄ bolje zastupljen u svim regijama Hrvatske i time profesionalnim kupcima omogu iti e ikasniju nabavu za profesionalne potrebe.â€? (SZ, NĹ )

29. studenoga 2011.

Dobro je znati 49

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

POSLOVNI KALENDAR TRODJELNI

POSLOVNI KALENDAR 3 SPIRALE

dimenzije: 63x29,5 cm pasica za dotisak: 29,7x21 cm papir: kunstdruck 090 gr stražnj list : kromokarton 320 gr uvez: spirala, opseg: 12 listova + vrećica, pakiranje u kutiji po 25 kom

dimenzije: 25x71 cm pasica za dotisak : 25x17 cm papir: superprint 090 gr stražnji list: dali bordo i dali plavi 250 gr uvez: spirala – 3 kom, op opseg: 3 x 12 listova + vrećica, pakiranje u kutiji po 30 kom

5,50 kn

13,90 kn

24,90 kn

TERMINER ROKOVNIK B5 SPIRALNI

visina: 24 cm, širina 17 cm. vis visin Materija erijal: ko erij Materijal: korice - ljepenka 1,5 mm, unutrašnjost superprint 90 g. Korice: umjetna koža. Opseg: 136 listova. Mogućnost dotiska: sitotisak, folitisak, suhi žig. Uvez: spirala. Pakiranje: u prigodnu kutiju.

24,90 kn

Zatvoreni format: 30 x 15 cm, otvoreni format: 30 x 25,5 cm Papir: Superprint 90 g. Opseg: 53 lista. Korice: plava, bordo, srebrna. Plastifikacija: sjajna, mat, UV lak. Dotisak: sitotisak, foliotisak, suhi žig. Uvez: spirala. Pakirano: u prigodnoj kutiji

23,90 kn

Posjetite naše nove redizajnirane Corporate web stranice, prolistajte novi Corpora ate gifts if 2012 kkatalog l i iizaberite b i nešto š za sebe b i svoje poslovne partnere izmedu više od 1000 artikala! Možete nas posjetiti i u našem Showroomu, dr. Ivana Novaka 38. (stari Hrast)

www.printex.hr Dr. Ivana Novaka 38 t 40000 ČAKOVEC T 040 391 270 t F 040 391 788 E t E printex@printex.hr

Dobro je znati

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

29. studenoga 2011.

Ludi za Poli - Hrvatska

Nabildaj

prste i Besplatna igrica za Androide.

Poslikaj QR kod ili telefonom posjeti market.android/baci-slona i preuzmi besplatnu igricu. Poslikaj QR kod i preuzmi besplatnu igricu za Androide.

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 51

METSS - novootvoreno Posjetite nas i na novim adresama: Prodavaona 202 Prelog, ulica Zrinskih bb radno vrijeme 7-21 radnim danom nedjeljom i praznikom 7-14 sati

posjetite nas na Prodavaona 210 Mala Subotica, Glavna 29/A radno vrijeme 7-21 svakim danom

www.metss.hr

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SJE ANJE

Op ina Belica na temelju odredbe lanka 32. stavka 2. i lanka 52. stavak 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 152/08, 21/10 i 63/11), i Odluke o raspisivanju javnog natje aja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju Op ine Belica za katastarske op ine Belica i Gardinovec, Klasa:021-05/11-01/36; Ur.broj:2109-3-02-11-1, od dana 25.11.2011. godine, objavljuje:

na našu dragu suprugu, mamu i baku

JAVNI NATJE AJ

KATARINU VLAŠI

za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju Op ine Belica za katastarske op ine Belica i Gardinovec

23.11.2008. - 23.11.2011. Godine prolaze, ali ti si uvijek s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

I. Prodaje se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na podru ju Op ine Belica u katastarskim op inama: Belica i Gardinovec: k.o. Belica

Tvoja obitelj

r.br.

POSLJEDNJI POZDRAV

1. 2. 3. 4. 5. 6.

k. .br. 3982/53 3982/55 4022 6965 6966 6967

kultura ORANICA ORANICA PAŠNJAK LIVADA LIVADA LIVADA

površina/ha 20,000 17,4082 0,0593 1,1148 1,8003 1,6541

po etna cijena 239.360,00 208.341,34 432,47 12.299,59 19.862,71 18.249,69

napomena prodaja prodaja prodaja prodaja prodaja prodaja

k.o. Gardinovec

Umro je naš dragi prijatelj

r.br.

Branko Brest

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

iz Gornjeg Koncov aka Hvala mu za divna druženja i mir vje ni!

Eko bend, Mladen, Drago, August, Oliver, Marina, Olga, Biserka, Verica, Zdravko, Bernardica i Stjepan

IZ MATI NOG UREDA RO ENI NELI TKAL EC, k i Karmenke i Maria; LAURA PALFI, k i Nikoline i Marka; DAVID KRIŽARI , sin Marine i Boruta; ASJA NOVAK, k i Vesne i Siniše; NOEL BRANIŠA, sin Simone i Josipa; LEA BAKA , k i Mirjane i Zdravka; PATRIK ŠAFARI , sin Silvije i Igora; HANA LOVREK, k i Snježane i Igora; DOROTEO ORŠUŠ, sin Snježane i Danijela; MATEJA MUSTA , k i Maje Musta , ALEX HERPERGER, sin Izabele i Nikole; MIKA BRUMEN, sin Martine i Miljenka; LEO BAŠNEC, sin Rebeka Bašnec; TINO GRABANT, sin Ivane i Daria; TARA GUTERMAN, k i Natalije i Ivana; LORENA PODGORELEC, k i Ljerke i Tonija; ROBERT ZORI , sin Manuele i Nenada; JAN TOMŠI , sin Blaženke i Radovana; AMELA ORŠUŠ, k i Anite i Senada; GRETA SILADI, k i Željke i Nikole ( akovec); FRAN KRNJAK, sin Izabele i Ivana (M. Središ e). VJEN ANI Mirjana Bistrovi i Kristijan Mesari , Marija Novak i Ivan Hoblaj ( akovec);

29. studenoga 2011.

Valen na Grof i Boris Premuš, Anamari Novak i David Nemec (M. Središ e); Sabina Topolnjak i Boris Matja i (Nedeliš e) UMRLI Josip Šimunkovi r. 1933., Klara uranec ro . Vugrinec r. 1943., Darinka Srša-Mislovi ro . Srša r. 1952., Stjepan Vugrinec r. 1944., Kris jan Zor ec r. 1973., Angela Zorc ro . Kon i r. 1933., Mar n Toplek r. 1960., Ferdinand Markan r. 1932., Branko Brest r. 1956., Ružica Leri ro . Sabol r. 1940., Cecilija Jankaš ro . Mihalec r. 1934., Dragica Bašek ro . Sraka r. 1926., Stjepan Rihtarec r. 1928., Božica Paula Ciglar ro . Meliš r. 1922., Mar n Januši r. 1948. ( akovec); An elica Kolari ro . Golubi r. 1913., Josip Patar ec r. 1942. (Dekanovec); Pavao Gašpari r. 1928., Filip Haramija r. 1930. (Kotoriba); Dragica Juras ro . Šanda r. 1926. (M. Subo ca); Amalija Karlovi ro . Ivan i r. 1921. (Nedeliš e); Alojz Bauer r. 1933. (Štrigova)

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠ E Klasa: 021-05/11-01/1020 Ur.broj: 2109/11-1-01/1-11-1 Mursko Središ e, 23.11.2011.g.

Grad Mursko Središ e, kao nositelj izrade I. izmjene i dopune Urbanis kog plana ure enja grada Mursko Središ e (Službeni glasnik Me imurske županije br. 2/07) – ciljana izmjena dijela namjene površine uz Poljsku ulicu

OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave o prijedlogu I. izmjene i dopune Urbanisti kog plana ure enja grada Mursko Središ e (Službeni glasnik Me imurske županije br. 2/07) – ciljana izmjena dijela namjene površine uz Poljsku ulicu 1. Upu uje se na javnu raspravu prijedlog I. izmjene i dopune Urbanis kog plana ure enja grada Mursko Središ e (Službeni glasnik Me imurske županije br. 2/07) – ciljana izmjena dijela namjene površine uz Poljsku ulicu, izra en od tvrtke Urbia d.o.o. akovec. 2. Javna rasprava o Prijedlogu I. ID UPU, u trajanju od 8 dana po et e 8 dana od dana objave u lokalnom tjedniku, tj. od 07.12.2011. i trajat e do 14.12.2011. godine. 3. Javni uvid u Prijedlog I. ID UPU mogu je u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Grada Mursko Središ e, Trg bana Josipa Jela i a 10, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa . 4. Javno izlaganje održat e se dana 08.12.2011 g., s po etkom u 11.00 sa , u prostorijama Grada Mursko Središ e. 5. Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog I. ID UPU dostavljaju se do završetka javne rasprave – Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaš tu okoliša, stambene i komunalne poslove na adresu Trg bana Josipa Jela i a 10, 40315 Mursko Središ a, s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O „I. ID UPU GRADA MURSKO SREDIŠ E – CILJANA IZMJENA“.

k. .br. 100 1111/2 4131/1 4235/1 4235/2 4236 4237

kultura PAŠNJAK PAŠNJAK ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA

površina/ha 0,9435 0,1660 24,7324 4,1840 4,0843 4,3337 0,4645

po etna cijena 6.880,95 1.210,64 295.997,36 50.074,11 48.880,90 51.865,72 5.559,14

napomena prodaja prodaja prodaja prodaja prodaja prodaja prodaja

Sumarni pregled površina u natje aju po katastarskim op inama: k.o. Belica, površina 42,0367 ha ; po etna cijena: 498.545,80 kn k.o. Gardinovec, površina 38,9084 ha ; po etna cijena: 460.468,82 kn Ukupno površina: 80,9451 ha Ukupna po etna cijena: 959.014,61 kuna II. Pisana ponuda za kupnju neke od nekretnina ozna enih u to ci 1. ovog javnog natje aja mora sadržava : ime i prezime odnosno naziv podnositelja ponude, OIB za zi ke osobe odnosno MB i OIB za pravne osobe, preslika osobne iskaznice ili izvod iz sudskog registra, katastarsku op inu i broj katastarske es ce za koju se ponuda podnosi, te površinu es ce, visinu ponu ene kupoprodajne cijene, o itovanje kupca pla a li u cijelos ili obro no, ponudi se obvezatno prilaže dokaz o prvenstvu prava kupnje iz to ke VI. ovog natje aja, gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta, izjavu podnositelja ponude ovjerenu od javnog bilježnika o ukupnoj površini do sada kupljenog državnog poljoprivrednog zemljišta po ranijim natje ajima (ne stariju od 30 dana). izjavu podnositelja ponude da je do isteka roka za podnošenje ponuda na Javni natje aj pla o sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i da se pro v istog ne vode postupci radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. potvrdu jedinice lokalne samouprave o podmirenim obvezama s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta. III. Ako su pod jednim natje ajnim brojem ozna ene dvije ili više es ca, ponuda se mora stavi za sve navedene es ce pod m natje ajnim brojem, jer su kao cjelina predmet prodaje. IV. Sudionik natje aja može bi zi ka ili pravna osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponuda pla la sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i pro v koje se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta. Prvenstveno pravo kupnje ima zi ka ili pravna osoba koja je sudjelovala u natje aju, sljede im redoslijedom: 1. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlas tom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva (u daljnjem tekstu: Upisnik) najmanje 2 godine do objave javnog natje aja, 2. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlas tom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natje aja, 3. trgova ko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnos i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natje aja, 4. ostale zi ke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik, 5. ostale zi ke ili pravne osobe. Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga lanka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje, odnosno zakupa, prednost se utvr uje prema sljede im kriterijima: a) dosadašnji zakupnik koji zemljište koris na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natje aj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze, b) dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natje aj, koji je u me uvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koris predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na na in da zemljište uredno obra uje, c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ima prebivalište i pravna osoba koja ima sjedište na podru ju jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba koja je raspisala natje aj, najmanje dvije godine do objave javnog natje aja, d) pravna ili zi ka osoba koja je vlasnik ili posjednik objekta za uzgoj stoke što dokazuje iden kacijskom kar com sljede im redoslijedom: – za proizvodnju mlijeka, – za proizvodnju mesa i jaja, – za ostale proizvodnje, a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu upisanih u Upisnik, a pogodne su za ratarsku i sto arsku proizvodnju, e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Opera vnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, f) ve i broj lanova obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik ili ve i broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe i obrta. Ako je više osoba iz stavka 2. ovoga lanka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje odnosno zakupa, prednost se utvr uje prema sljede im kriterijima: a) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iji nositelj ima sljede im redoslijedom: – završen stru ni ili sveu ilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera, – završenu srednju poljoprivrednu školu, b) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme, a najmanje 3 mjeseca ili lan obitelji smrtno stradalog, zato enog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnoš u. c) poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik ekoloških proizvo a a. Ako su ponuditelji izjedna eni po svim ranije navedenim kriterijima, izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvr uje se na osnovi najviše ponu ene cijene. Ukoliko su svi ponuditelji ponudili istu po etnu cijenu izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvr uje se na osnovi Gospodarskog programa.

Iznimno od redoslijeda prvenstvenog prava kupnje ili zakupa iz stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga lanka, kada je premet natje aja za zakup ili prodaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na kojem je podignut višegodišnji nasad, prvenstveno pravo kupnje ili zakupa ima zi ka ili pravna osoba koja je sudjelovala u natje aju, sljede im redoslijedom: 1. dosadašnji zakupnik koji zemljište koris na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natje aj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze, 2. dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natje aj, koji je u me uvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koris predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na na in da zemljište uredno obra uje, 3. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlas tom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisan je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natje aja, 4. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlas tom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natje aja, 5. trgova ko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnos i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natje aja, 6. ostale zi ke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik, 7. ostale zi ke ili pravne osobe. V. Fizi ka ili pravna osoba koja je sudjelovala u natje aju ima prvenstveno pravo kupnje prema utvr enom redoslijedu uz uvjet da prihva najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponu a a koji ispunjava natje ajne uvjete iz istog redoslijeda prava prvenstva. VI. Osobe koje sudjeluju u natje aju obavezno moraju uz ponudu priloži dokumentaciju temeljem koje ostvaruju prvenstveno pravo kupnje poljoprivrednog zemljišta i to: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak (dokaz: rješenje o upisu u upisnik, te potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika i transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje); poljoprivredni obrt ( dokaz: rješenje o upisu u upisnik, izvadak iz obrtnog registra ili obrtnica i transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje); obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dokaz: rješenje o upisu u upisnik ili preslika iskaznice obiteljskog gospodarstva), pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos (dokaz: izvod iz sudskog registra), dosadašnji zakupac zemljišta (dokaz: preslika ugovora o zakupu za zemljište za koje se podnosi ponuda) dosadašnji posjednik (dokaz: preslika ugovora o zakupu za zemljište za koje se podnosi ponuda koji je istekao, te potvrda nadležne op ine/grada na ijem se podru ju zemljište nalazi da is uredno obra uje to poljoprivredno zemljište), uvjerenje o prebivalištu; gospodarski objekt /odnos grlo-hektar: (dokaz: potvrda iz Upisnika poljoprivrednog gospodarstva o površinama poljoprivrednog zemljišta koje su prijavljene u upisnik i potvrda nadležnog županijskog ureda Hrvatske poljoprivredne agencije o broju uvjetnih grla ili druga odgovaraju a isprava kojom se dokazuje postojanje sto nog fonda), poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Opera vnog Programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske (dokaz: izvješ e Hrvatske poljoprivredne komore o stanju provedbe projekta) broj lanova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ( dokaz: rješenje o upisu u upisnik): broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe ili obrta (dokaz: izvod iz sudskog registra za pravne osobe, transakcija „117“ ili “131“ za sve zaposlene u obrtu); završen stru ni ili sveu ilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera ili završena srednja poljoprivredna škola (dokaz: preslika diplome ili svjedodžbe ovjerene od javnog bilježnika) razvoja eni hrvatski branitelj koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme, a najmanje 3 mjeseca i lanovi obitelji poginulog, umrlog, zato enog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji se bave poljoprivrednom djelatnoš u (dokaz o statusu – potvrdu izdaju nadležne službe Ureda za obranu ili Ministarstvo unutarnjih poslova). ekološka proizvodnja: (dokaz: rješenje o upisu u Upisnik ekoloških proizvo a a); gospodarski program koji sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-tehni ke karakteris ke gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet kupnje odnosno zakupa i prikaz o ekivanih troškova i prihoda, te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji. VII. Nevaže im ponudama smatraju se: ponude koje prelaze dvostruki iznos po etne cijene, zajedni ke ponude dvaju ili više ponu a a, ukoliko ponuditelj nije podmirio sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta, ukoliko se pro v ponuditelja vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta. VIII. Maksimalna površina koja se može proda nekoj osobi iznosi 35 ha, a uklju uje i površine koje su kupljene po ranijim natje ajima. IX. U slu aju obro ne otplate ugovorom se odre uje rok otplate za poljoprivredno zemljište. Rok obro ne otplate ne može bi dulji od 15 godina. Kupac poljoprivrednog zemljišta ostvaruje pravo na popust u visini od 20% od pos gnute prodajne cijene kod uplate prodajne cijene u cijelos . X. Kod sklapanja ugovora o prodaji s obro nom otplatom kupoprodajne cijene, ugovorit e se revalorizacija kupoprodajnih obroka sukladno lanku 75. stavku 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. XI. Pisane ponude šalju se poštom, preporu eno u zatvorenim omotnicama s naznakom: „Ponuda za kupnju poljoprivrednog zemljišta, ne otvaraj“ na adresu Op ina Belica, Kralja Tomislava 91, 40319 Belica, u roku od 15 dana od dana objave ovog natje aja. XII. Nepravovremene i nepotpune ponude ne e se uze u razmatranje. XIII. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Op insko vije e Op ine Belica uz pribavljenu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. O donesenoj odluci iz stavka 1. ove to ke obavještavaju se svi sudionici natje ajnog postupka za odre enu nekretninu. Nakon dobivene suglasnos Ministarstva te po sastavljanju nacrta ugovora o kupoprodaji na koji je nadležno županijsko državno odvjetništvo dalo pozi vno mišljenje, op inski na elnik/ gradona elnik i najpovoljniji ponu a sklapaju ugovor o kupoprodaji. OP INSKO VIJE E OP INE BELICA PREDSJEDNICA. Sandra Herman ___________________ Klasa:021-05/11-01/36 Ur.broj:2109-3-02-11-1 Belica, 25.11.2011.

29. studenoga 2011.

Informacije 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Op ina Belica na temelju odredbe lanka 32. stavka 2. i lanka 52. stavak 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 152/08, 21/10 i 63/11) i Odluke o raspisivanju javnog natje aja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na podru ju Belica za k.o. Belica i k.o. Gardinovec, Klasa021-05/11-01/37, Urbroj: 2109-3-02-11-1, od dana 25.11.2011. godine, objavljuje:

JAVNI NATJE AJ za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju Op ine Belica za k.o. Belica i k.o. Gardinovec I. Daje se u zakup poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na podru ju Op ine Belica u katastarskim op inama: Belica i Gardinovec, koje je Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na podru ju op ine Belica predvi eno za zakup: k.o. Belica r.br.

k. .br.

kultura

1. 2. 3. 4. 5.

7. 8.

3982/1 3982/2 3982/52 3985/1 6110/1 6111/1 6111/2 6112/1 6112/2

ORANICA ORANICA ORANICA ORANICA LIVADA PAŠNJAK PAŠNJAK ORANICA ORANICA

19,7125 0,4687 20,0000 5,2276 0,8870 0,9987 0,3124 5,7576 3,0715

6112/3

ORANICA

2,9381

površina/ha

po etna zakupnina (kuna) 6.741,68 160,30 6.840,00 1.787,41 273,41

trajanje zakupa (godina) 20 20 20 20 5

napomena zakup zakup zakup zakup zakup

272,71

zakup

1.969,10 1.050,45

20 20

1.004,83

zakup zakup Zakup do prenamjene

k.o. Gardinovec r.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

k. .br.

kultura

3810/1 PAŠNJAK 4062 ORANICA 4126/1 ORANICA 4126/2 ORANICA 4126/3 ORANICA 4127/2 ORANICA 4131/16 NEPLODNO

površina/ha 6,4024 1,5202 30,7386 29,4453 27,2180 3,7595 4,1908

po etna zakupnina (kuna) 1.331,70 311,95 10.512,60 10.070,29 9.308,56 1.285,75 561,57

trajanje zakupa (godina) 20 20 20 20 20 20 20

napomena zakup zakup zakup zakup zakup zakup zakup

Sumarni pregled površina u natje aju po katastarskim op inama: k.o. Belica, površina 59,3741 ha ; po etna cijena: 20.281,99 k.o. Gardinovec, površina 103,2748 ha ; po etna cijena: 33.382,41 kn Ukupno površina: 162,6489 ha Ukupna po etna cijena: 53.668,60 kuna 53.664,40 II. Pismena ponuda za zakup neke od nekretnina ozna enih u to ci 1. ovog javnog natje aja sadrži: ime i prezime odnosno naziv podnositelja ponude, OIB za zi ke osobe odnosno MB i OIB za pravne osobe, preslika osobne iskaznice ili izvod iz sudskog registra, katastarsku op inu i broj katastarske es ce za koju se ponuda podnosi, te površinu es ce, visinu ponu ene zakupnine, ponudi se obvezatno prilaže dokaz o prvenstvu prava zakupa iz to ke VI. ovog natje aja, gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta, izjava podnositelja ponude da je do isteka roka za podnošenje ponuda na Javni natje aj pla o sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i da se pro v istog ne vode postupci radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. potvrdu jedinice lokalne samouprave o ukupnoj površini do sada zakupljenog državnog poljoprivrednog zemljišta na podru ju te jedinice lokalne samouprave po ranijim natje ajima. potvrdu jedinice lokalne samouprave o podmirenim obvezama s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta na podru ju te jedinice lokalne samouprave. III. Ako su pod jednim natje ajnim brojem ozna ene dvije ili više es ca, ponuda se mora stavi za sve navedene es ce pod m natje ajnim brojem, jer su kao cjelina predmet prodaje. IV. Sudionik natje aja može bi zi ka ili pravna osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponuda pla la sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i pro v koje se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta. Prvenstveno pravo zakupa ima zi ka ili pravna osoba koja je sudjelovala u natje aju, sljede im redoslijedom: 1. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlas tom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva (u daljnjem tekstu: Upisnik) najmanje 2 godine do objave javnog natje aja, 2. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlas tom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natje aja, 3. trgova ko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnos i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natje aja, 4. ostale zi ke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik, 5. ostale zi ke ili pravne osobe. Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga lanka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje, odnosno zakupa, prednost se utvr uje prema sljede im kriterijima: a) dosadašnji zakupnik koji zemljište koris na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natje aj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze, b) dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natje aj, koji je u me uvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koris predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na na in da zemljište uredno obra uje, c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ima prebivalište i pravna osoba koja ima sjedište na podru ju jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba koja je raspisala natje aj, najmanje dvije godine do objave javnog natje aja, d) pravna ili zi ka osoba koja je vlasnik ili posjednik objekta za uzgoj stoke što dokazuje iden kacijskom kar com sljede im redoslijedom: – za proizvodnju mlijeka, – za proizvodnju mesa i jaja, – za ostale proizvodnje, a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu upisanih u Upisnik, a pogodne su za ratarsku i sto arsku proizvodnju, e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Opera vnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, f) ve i broj lanova obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik ili ve i broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe i obrta. Ako je više osoba iz stavka 2. ovoga lanka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje odnosno zakupa, prednost se utvr uje prema sljede im kriterijima: a) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iji nositelj ima sljede im redoslijedom: – završen stru ni ili sveu ilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera, – završenu srednju poljoprivrednu školu, b) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme, a najmanje 3 mjeseca ili lan obitelji smrtno stradalog, zato enog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnoš u. c) poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik ekoloških proizvo a a.

Ako su ponuditelji izjedna eni po svim ranije navedenim kriterijima, izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvr uje se na osnovi najviše ponu ene cijene. Ukoliko su svi ponuditelji ponudili istu po etnu cijenu izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvr uje se na osnovi Gospodarskog programa. Iznimno od redoslijeda prvenstvenog prava kupnje ili zakupa iz stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga lanka, kada je premet natje aja za zakup ili prodaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na kojem je podignut višegodišnji nasad, prvenstveno pravo kupnje ili zakupa ima zi ka ili pravna osoba koja je sudjelovala u natje aju, sljede im redoslijedom: 1. dosadašnji zakupnik koji zemljište koris na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natje aj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze, 2. dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natje aj, koji je u me uvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koris predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na na in da zemljište uredno obra uje, 3. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlas tom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisan je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natje aja, 4. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlas tom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natje aja, 5. trgova ko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnos i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natje aja, 6. ostale zi ke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik, 7. ostale zi ke ili pravne osobe. V. Fizi ka ili pravna osoba koja je sudjelovala u natje aju ima prvenstveno pravo zakupa prema utvr enom redoslijedu uz uvjet da prihva najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponu a a koji ispunjava natje ajne uvjete iz istog redoslijeda prava prvenstva. VI. Osobe koje sudjeluju u natje aju obavezno moraju uz ponudu priloži dokumentaciju temeljem koje ostvaruju prvenstveno pravo na zakup poljoprivrednog zemljišta i to: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak (dokaz: rješenje o upisu u upisnik, te potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika i transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje); poljoprivredni obrt (dokaz: rješenje o upisu u upisnik, izvadak iz obrtnog registra ili obrtnica i transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje); obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dokaz: rješenje o upisu u upisnik ili preslika iskaznice obiteljskog gospodarstva), pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos (dokaz: izvod iz sudskog registra), dosadašnji zakupac zemljišta (dokaz: preslika ugovora o zakupu za zemljište za koje se podnosi ponuda) dosadašnji posjednik (dokaz: preslika ugovora o zakupu za zemljište za koje se podnosi ponuda koji je istekao, te potvrda nadležne op ine/grada na ijem se podru ju zemljište nalazi da is uredno obra uje to poljoprivredno zemljište), uvjerenje o prebivalištu; gospodarski objekt /odnos grlo-hektar: (dokaz: potvrda iz Upisnika poljoprivrednog gospodarstva o površinama poljoprivrednog zemljišta koje su prijavljene u upisnik i potvrda nadležnog županijskog ureda Hrvatske poljoprivredne agencije o broju uvjetnih grla ili druga odgovaraju a isprava kojom se dokazuje postojanje sto nog fonda), poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Opera vnog Programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske (dokaz: izvješ e Hrvatske poljoprivredne komore o stanju provedbe projekta) broj lanova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ( dokaz: rješenje o upisu u upisnik): broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe ili obrta (dokaz: izvod iz sudskog registra za pravne osobe, transakcija „117“ ili “131“ za sve zaposlene u obrtu); završen stru ni ili sveu ilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera ili završena srednja poljoprivredna škola (dokaz: preslika diplome ili svjedodžbe ovjerene od javnog bilježnika) razvoja eni hrvatski branitelj koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme , a najmanje 3 mjeseca i lanovi obitelji poginulog, umrlog, zato enog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji se bave poljoprivrednom djelatnoš u (dokaz o statusu – potvrdu izdaju nadležne službe Ureda za obranu ili Ministarstvo unutarnjih poslova). ekološka proizvodnja: (dokaz: rješenje o upisu u Upisnik ekoloških proizvo a a); gospodarski program koji sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-tehni ke karakteris ke gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet kupnje odnosno zakupa i prikaz o ekivanih troškova i prihoda, te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji. VII. Nevaže im ponudama smatraju se: ponude koje prelaze dvostruki iznos cijene zakupnine, zajedni ke ponude dvaju ili više ponu a a, ukoliko ponuditelj nije podmirio sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta, ukoliko se pro v ponuditelja vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta. VIII. Maksimalna površina koja se može da u zakup nekoj osobi iznosi 35 ha, a uklju uje i površine koje ima u zakupu po ranijim natje ajima. IX. Zakupnina za prvu godinu zakupa pla a se u roku od 15 dana od dana uvo enja u posjed u visini razmjernoj razdoblju koje je preostalo do isteka godine, a za svaku sljede u zakupnina se pla a do 30. lipnja te godine. Ako je zakupac u posjedu poljoprivrednog zemljišta iznos zakupnine za prvu godinu smanjit e se razmjerno pla enoj naknadi za korištenje zemljišta. Kod sklapanja ugovora o zakupu ugovorit e se revalorizacija zakupnine sukladno lanku 75. stavku 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. X. Pismene ponude šalju se poštom, preporu eno u zatvorenim omotnicama s naznakom: „Ponuda za zakup poljoprivrednog zemljišta, ne otvaraj“ na adresu Op ina Belica, Kralja Tomislava 91, 40319 Belica, u roku od 15 dana od dana objave ovog natje aja. XI. Nepravovremene i nepotpune ponude ne e se uze u razmatranje. XII. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Op insko vije e Op ine Belica uz pribavljenu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. O donesenoj odluci iz stavka 1. ove to ke obavještavaju se svi sudionici natje ajnog postupka za odre enu nekretninu. Nakon dobivene suglasnos Ministarstva te po sastavljanju nacrta ugovora o zakupu na koji je nadležno županijsko državno odvjetništvo dalo pozi vno mišljenje, op inski na elnik i najpovoljniji ponu a sklapaju ugovor o zakupu. OP INSKO VIJE E OP INE BELICA PREDSJEDNICA. Sandra Herman ____________________ Klasa:021-05/11-01/37 Ur.broj:2109-3-02-11-1

Belica, 25.11.2011.

MIDI d.o.o. Ivanovec, Kalni ki odvojak 7

Zbog pove anja opsega poslova raspisuje natje aj za: 1. 5 STROJOBRAVARA 2. 5 ZAVARIVA A MIG/MAG i TIG postupak Uvjet: najmanje 3 godine rada u struci Cijenjene životopise molimo dostavi u pisanom obliku na gore navedenu adresu ili na e-mail: midi@midi.hr

Lopatinec V. Nazora 22, Me imurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr

MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni ra un kod RBA: 2484008-1102276784

www.medjimurski-dvori.hr info@medjimurski-dvori.hr

REZERVIRAJTE SVOJE MJESTO ZA ZAVRŠNU SVE ANOST

Gajeva G aje jeva 3 35 35, 5 40000 5, 00 0Č Čakovec akov ak kove ec tel: 040/856-333 info@lovacki-dvori.com info o@l o @ ovac @lov acki ki-dv dvori.com i

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

29. studenoga 2011. SLOBODNA RADNA MJESTA

1. LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 1 m/ž MAGISTRA FARMACIJEnaodre enovrijeme,natje aj je otvoren do popunjenja, pismena zamolba na gornju adresu, info na www.hzz.hr 2. LJEKARNE PETEK, Bekovec 9, M. Subo ca, traži 1 VSS MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na 091/504-7153, natje aj otvoren do popunjenja 3. KSM d.o.o. Palinovec, traži 1 VOZA A/ICU KAMIONA S PRIKOLICOM za me unarodni prijevoz na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., položen voza ki ispit B, C, E kat., javi se na 099 6655 331, do 30.11. 4. PIRAMIDA d.o.o. Lopatinec, V.Nazora 18/a, traži 2 m/ž MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA i VIŠE m/ž AUTOMEHANI ARA (mog. osposobljavanja za zavariva a) na neodre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se osobno na gornju adresu ili dostavi pismenu zamolbu, natje aj otvoren do 20.12. 5. SAMANTA d.o.o. Hodošan, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 099 681 2411, do 30.11. 6. GRADITELJ BOB, Dragoslavec Selo 29b, traži 2 KV, PKV ZIDARA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na 091/1855-786, do 30.11. 7. LUNAd.o.o.Strahoninec,Ž.Fašizma, traži 1 m/ž MEHANI ARA - MAJSTORA na stroju za pletenje arapa na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 092/2366-329, do 30.11. 8. RUŽMARIN d.o.o. Pribislavec, traži 1 PRODAVA A/ICU NA ŠTANDU – KI-

OSKUna odre eno vrijeme,mjesto rada akovec, javi se na 098 907 9121, do 30.11.

15. Restoran Fortuna, M. Subo ca, traži 1KONOBARA/ICUnaodre enovrijeme, javi se na 098 244 001, do 2.12.

9. Ca ebar"AXY"(bivšiMegapark), akovec, Ž.Fašizma 4, traži 1 KONOBARA/ ICUnaodre enovrijeme,javi sena091 510 6901, do 15.12.

16. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, traži 5 m/ž RADNIKA NA PROIZVODNJI KOLA A na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 040 602 200, do 30.11.

10. PAN d.o.o. akovec, K.Zrinski 4, traži 1m/žGRA .INŽENJERAnaneodre eno vrijeme uz probni rad, znanje rada u ARCOD-u, poželjno voza ki ispit B kategorije, javi se na 098/698-369, do 10.12.

17. AUTOROMAN d.o.o. akovec, T.Bratkovi a 1 "Panex", traži 1 m/ž AUTOLIMARA AUTOLAKIRERA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 5g., javi se na 098 918 2092, do 9.12.

11. PALFI d.o.o. 40319 Belica, Radni ka 36, traži VIŠE PARKETARA za rad u Njema koj, potrebno iskustvo u brušenju, lakiranju - spremnost na mski rad, 2g. radnog iskustva, voza ka dozvola B kat., prednost dobro poznavanje njem. jezika u govoru i pismu, javi se na 098 296 436 ili dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: dkolak-pal @net.hr do 9.12. 12. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica akovec, K.Zrinski 1/1, traži VIŠE ZASTUPNIKA OSIGURANJA – uvjeti: VŠS ili SSS (poželjno radno iskustvo na is m ili sl. poslovima), dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka B kat., posl. i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost i sklonost mskom radu, komunikacijskei prezentacijskevješ ne, zamolbu i životopis dostavi na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr ili na gornju adresu do 10.12. 13.Kerami ar Toplek Tihomir, N.S.Rok, M.Tita 56, traži 2 m/ž KERAMI ARA na neodre eno vrijeme,javi sena040855 908, 098 473 421, do 30.11. 14. MISTEX d.o.o. Žiškovec, traži 3 ŠIVA A/ICE TEKSTILA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 098 242 058 od 7-15sa , do 30.11.

18.METAL DEKOR d.o.o. Ivanovec, P.Miškine 24, traži 5 ZAVARIVA A i 5 BRAVARA s radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, obavezno radno iskustvo, javi se osobno na gornju adresu ili najava na tel. 040 338 070, do 30.11. 19. ŽABAC Izrada umjetni kih predmeta, Knezovec 112, traži 1 RADNIKA NA IZRADI I FARBANJU SUVENIRA na odre eno vrijeme, javi se na 098 242 383, do 9.12. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 Radna mjesta Varaždin: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili

29. studenoga 2011.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

A poštom na gornju adresu do 31.12. 2. HANJES d.o.o. Gospodarska 10, Trnovec Bartolove ki; traži 1 m/ž RUKOVATELJA BROJ ANO UPRAVLJANIM STROJEVIMA - SSS, rad na CNC programima, laser i savijanje, potrebna visoka kvaliteta rada sa iskustvom obrade limova, lasersko rezanje i savijanje, voza ki ispit B kat., znanje engl. jezika, radno iskustvo 2g., odabir e se izvrši temeljem procjene kompetencija kandidata; 5 m/ž ZAVARIVA A i 2 m/ž STROJOBRAVARA-KV,SSSzavarivanje postupkom TIG obrade limova, lasersko rezanje, savijanje, potrebna visoka kvaliteta rada sa iskustvom obrade limova, voza ki ispit B kat., odabir e se izvrši temeljem procjene kompetencija kandidata. Sva radna mjesta su na odre eno vrijeme. Pismene zamolbe slati poštom na adresu ili na e-mail: n.marjancic@hanjes.com ili osobni dolazak na adresu do 16.12., kontakt osoba Natalija Marjan i 3. HAFI inženjering, trgovina, servis d.o.o., Sajmište 16, Varaždin, mjesto rada: cijela Hrvatska te Bosna, traži 1 m/ž KOMERCIJALNOG PRODAVA A NA TERENU na odre eno vrijeme (uz probni rad 3mj.) – uvje : SSS, VŠS strojarski tehni ar ili elektromehani ar, voza ka dozvola B kat., znanje rada na ra unalu, ak vno poznavanje njem. jezika, poznavanje propisa, radno iskustvo 1g. Životopise posla poštom na navedenu adresu do 31.11. 4. KID-91 d.o.o., Donja Poljana, M. Pušteka 27, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo nije bitno, osiguran smještaj, radno vrijeme od 7-24, petkom i subotom do 2 sata. Dolazak na adresu ili najava na mob: 091 588 7403 (Marija Kataleni ), do 30.11. 5. GECI d.o.o.,Reme nec 24a; mjesto rada: Ca e bar DAJ-DAM na autobusnom kolodvoru u Novom Marofu; traži 1 OŠ, KV, SSSKONOBARA/ICU bilo koje struke, na neodre eno vrijeme, nema mog. smještaja, najava na mob: 098 610 222 (Ana Geci), do 30.11. 6. Ugost. obrt. PLAVA NO , Ljubeš ica, Zagreba ka 70, traži 1 KONOBARA/

ICUnaneodre eno vrijeme,uvje :OŠ, KV, SSS bilo koje struke, nema mog. smještaja, rad u smjenama, putni troškovi po dogovoru, najava na mob: 099 8180 750 (Špani Stjepan), do 31.12. 7. KAMINI RABUZIN d.o.o. za izradu i montažu kamina i krušnih pe i, Varaždinska 104, Novi Marof, traži 1 m/ž KOMERCIJALISTU za terenski rad na podru ju HR i BiH, uvjeti: SSS ekon. smjera,iskustvo5g.uterenskojprodaji, odgovornost,marljivostikomunika vnost, poznavanje rada na ra unalu, voza ka B kat.; 1 m/ž ADMINISTRATORA za poslove vezane za ra unovodstvo (fakture), izrada ponuda, uvjeti: SSS ekon. smjera, iskustvo 5g., odgovornost, marljivost i komunika vnost, poznavanje rada na ra unalu, voza ka B kat.; 1 TAJNIKA/TAJNICU DIREKTORA za komunikaciju s inozemnim partnerima, uvje : SSS ekon. smjera, iskustvo 10g.,odgovornost,marljivost,komunika vnost, org. sposobnos , poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., poželjnopoznavanjetal. ili španj. jezika,alinijeuvjet.Svasuradnamjesta na neodre eno vrijeme. Zamolbu i životopis posla mailom na: direktor@ rabuzin.hr, ili faksira na broj 042 621 033ilidonije osobnonaadresuVaraždinska 104, Novi Marof uz prethodnu najavu na telefon 042 621 033, gdin. Rabuzin, do 1.12. 8. Ugos teljski obrt "PRESTIGE", Novi Marof, Zagreba ka 27, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, nema mog. smještaja, pla eni putni troškovi, rad samo u poslijepodnevnoj smjeninajava,javi senamob:091510 9251, Davor Pobor do 31.12. 9. BRK d.o.o. Podev evo 149, traži 1 KONOBARA/ICUnaneodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, nema mog. smještaja, pla eni putni troškovi, radno vrijeme prema dogovoru. najava na mob :099 671 4158, Josip Pala nuš, do 31.12. 10. ZLATNO ZRNO d.o.o. traži 1 m/ž PEKARA na odre eno vrijeme, uvje : KV pekar, iskustvo 6 mj., mjesto rada Trnovec, najava na tel: 042 684 012, g a. Darinka, do 30.11.

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15 Na osnovi odredbi l.35.st.2. i 8. i l.391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09), i na temelju Odluke Gradskog vije a Grada akovca donesene na 16. sjednici održanoj dana 24.studenog 2011.godine, objavljuje

JAVNI POZIV ZA ISKAZ INTERESA I UPU IVANJE PISMA NAMJERE ZA IZGRADNJU I FINACIRANJE NOVE UPRAVNE ZGRADE GRADA AKOVCA S DODATNIM SADRŽAJIMA I PODZEMNE GARAŽE (TRAŽI SE PARTNER ZA ZAJEDNI KI PODUHVAT) I. Op i podaci: a) Grad akovec b) sjedište: c) telefon: d) telefaks:

Kralja Tomislava 15, 40000 akovec 040 314 920 040 311 724

Grad akovec namjerava stavi u funkciju gra evinsko zemljište u vlasništvu Grada, upisano u: zk.ul.br.5828, k.o. akovec - est.br.13/1/B/3/1, površine 1 j 465 hv (ident. s k br.2337/1, k.o. iste, površine 7.426 m2), u naravi lokacija u ulici Ma ce hrvatske u akovcu, parkiralište kod MT -a. Na dijelu ovog gra evinskog zemljišta, es ci formiranoj lokacijskom dozvolom s mogu noš u 100 % izgradivos , može se izgradi nova zgrada poslovnih i upravnih sadržaja (mogu i i prostori za društvenu namjenu: knjižnica, itaonica, kultura), bruto površine oko 6.600,00 m2, nadzemno, (3 etaže od po oko 2.200,00 m2 svaka), te jednu podzemnu etažu bruto površine oko 10.000,00 m2, {(mogu e gradi i više podzemnih etaža, (E = 2Po + P + 2)}, u svrhu izgradnje javne podzemne garaže s oko 400 parkirnih mjesta, ulaz – izlaz ulica Ma ce hrvatske (s eventualnom mogu noš u izgradnje i ispod Trga Republike, k br.2331, 2415/2, 1020 i 2415/4, sve k.o. akovec na pravu gra enja i s dva ulaza – izlaza: Tome Masaryka i ulica Ma ce hrvatske). Po etna cijena zemljišta je 200,-€/m2 Predmetno zemljište nije komunalno opremljeno. Potrebe Grada akovca su 2.000,00 m2 neto korisne površine uredskog i drugog prostora. II. A) ULOG GRADA AKOVCA 1. zemljište od 7.426,00 m2 x 200,-€/m2 = 1.485.200,00 € 2. pravo gra enja, na neodre eno vrijeme, 0,5 kn/m2, (za 50 godina) = 103.474,80-€ 3. komunalni doprinos - nadzemno = 2.200,00 x 3 x 4 = 26.400,00 m3 x 5,33 = = 140.712,00 € - podzemno = 10.000 x 3,50 = 35.000,00 m3 x 5,33 = = 186.550,00 € ukupno komunalni doprinos = 61.400,00 m3 x 5,33 = = 327.262,00 € Sveukupno: 1.915.936,80-€ B/ ULOG INVESTITORA a) troškovi pozivnog natje aja za odabir projektanta, (ili troškove raspisivanja i provo enja arhitektonsko-urbanis kog natje aja i nagrada bude li potrebno) b) troškovi projektne dokumentacije i revizija projekata c) troškovi svih priklju aka na komunalnu infrastrukturu d) troškovi vodnoga doprinosa e) troškovi gra enja i nadzora nad gra enjem, suglasnos f) troškovi etažiranja i upisa u zemljišne knjige g) PDV za izvršene radove gradnje h) i sve ostale troškove nastale u svezi gradnje i sve one koji nisu navedeni kao ulog Grada akovca III. Grad akovec e u roku od 8 radnih dana od dana kada su napravljeni me usobni okon ani obra uni i kada je proveden elaborat etažiranja, ili istovremeno s njim ako je uvjet provedbe, preda ponu a u tabularnu ispravu temeljem koje e mo i ishodi uknjižbu prava vlasništva na svom dijelu nekretnine. Porez na promet nekretnina i sve ostale troškove koji nastanu nakon izgradnje i provedbe etažiranja svaka strana snosi za sebe. IV. Uz navedeno u to ki II. B/ Inves tor e se obveza i: 1. Financira i izgradi u cijelos gra evinu s podzemnom garažom, s ure enim okolišom – vanjsko ure enje, sukladno dozvoli za gradnju i Potvrdi Glavnog projekta do stupnja izgra enos „klju u ruke“, u dogovorenom roku i uz potrebna jamstva. 2. Nakon izgradnje gra evine izradi po ovlaštenoj osobi Elaborat etažiranja, te snosi troškove upisa gra evine i etažiranja zgrade u zemljišne knjige. 3. Snosi sve druge eventualne troškove koji se pojave od trenutka objave natje aja do upisa izgra ene i etažirane zgrade u zemljišne knjige, jer Grad akovec osim ove objave i objave natje aja ne e ima nikakve troškove ni obveze vezane za gradnju i etažiranje. Gra evina se treba gradi modernim i visokokvalitetnim materijalima. Za potrebe Grada akovca svi priklju ci moraju bi odvojeni i sa zasebnim mjernim mjes ma. Zgrada mora bi energetskog razreda A, odnosno speci na godišnja potrebna toplinska energija za grijanje mora bi <= 25 kWh/(m2a). Osim same gradnje zgrade, u slu aju potrebe gradnje podzemnih garaža na pravu gra enja na dijelu es ce ispod Trga Republike, prostor i urbanu opremu Trga Rebulike inves tor treba vra najmanje u prvobitno stanje nakon gradnje.

V. Za svoj ulog Grad akovec treba dobi : 1. Najmanje 1.350,00 m2 neto korisne površine uredskog i drugog prostora 2. Odre ena trajna prava na potrebnom broju parkirnih mjesta 3. Pravo korištenja (zakupni odnos s pravom kupnje) prostora do 2.000,00 m2, neto korisne površine, uz pravo da se pla ena zakupnina ura unava kao otplata kupoprodajne cijene 4. Zakupnina za prostore iz to ke 3. ne smije bi ve a od 7,-€/m2 (uklju ivo s PDV-om) Kod raspisivanja javnog natje aja, uz ispunjavanje svih drugih uvjeta, kriteriji za odabir najpovoljnijeg ponu a a bit e: 1. Najviša ponu ena cijena iznad po etne cijene zemljišta od 200,-€/m2 2. Najve a ponu ena neto korisna površine uredskog i drugog prostora iznad 1.350,00 m2 3. Najniža zakupnina ispod 7,-€/m2 (uklju ivo s PDV-om) 4. Najpovoljnija trajna prava na potrebnom broju parkirnih mjesta i najve i ponu eni broj parkirnih mjesta Nakon razmatranja pisama namjere i obavljenih otvorenih pregovora te pripreme potrebne dokumentacije raspisao bi se javni natje aj i odabrao najpovoljniji ponu a s kojim bi se sklopio Ugovor o ortakluku temeljem kojeg e ponu a – inves tor o svom trošku izgradi gra evinu s podzemnom garažom sukladno projektnoj dokumentaciji te etažira cijelu zgradu, a zauzvrat ishodi upis prava vlasništva dijela gra evine i podzemnoj garaži na svoje ime i u svoju korist. Napomena: -Numeri ki podaci su okvirni, dobiveni procjenom, i služe samo za orijentaciju. VI. Upu uje se javni poziv za dostavu pisma namjere za gradnju i financiranje gra evine opisane u to ki I. na temelju Ugovora o ortaštvu. Izgradnja navedene gra evine mogu a je od strane istog inves tora ili razli i h. Podnositelji pisma namjere trebaju se osobito o itova o uvje ma iz to ke V. ovog javnog poziva i predloži : 1. opis mogu e tržišne djelatnos uredskog ili drugog pa koja bi se obavljala u prostorima za prodaju na tržištu 2. na ine i izvore nanciranja objekata 3. oblike, na ine i rokove povrata uloženih sredstava Podnositelji pisma namjere mogu da svoje prijedloge i rješenja koja bi mogu e bila kompa bilna djelatnos Javne uprave na istoj lokaciji i u istoj gra evini. Pismo namjere je podloga za otvaranje rasprave i dijaloga. Planirani rok izgradnje cijelog kompleksa je 16 (šesnaest) mjeseci od dana pravomo nos dozvole za gradnju, a najkasnije do kraja 03. mjeseca 2013. godine Grad objavljuje javni poziv za izražavanje interesa radi izgradnje i nanciranja nove upravne zgrade Grada akovca s ostalim prostorima i dodatnim sadržajima i podzemne garaže, kojim pozivom se pozivaju svi zainteresirani poduzetnici da izraze svoj na elni interes za sudjelovanju u ovom projektu, te da Gradu akovcu podnesu prijedloge, podatke i informacije koji bi dali rješenja za realizaciju ovog projekta. Ovaj poziv za podnošenje pisma namjere otvoren je za sve prihvatljive i sposobne tvrtke. Zainteresirane tvrtke trebaju dostavi i sljede e informacije: kojim dokazuju kvali ciranost i sposobnost svoje tvrtke, podatke o registraciji, poslovanju i nancijskom stanju kao i nancijskim mogu nos ma tvrtke, iskustvo i reference sa sli nih poslova, imena i životopis klju nih kadrova, popis raspoložive mehanizacije, te brošure, kataloge i sl. Pismo namjere u kojem se izražava interes mora bi dostavljeno poštom ili se preda osobno u pisarnicu u zatvorenoj omotnici na kojoj je napisana adresa podnositelja i dolje navedena adresa Grada akovca s naznakom: „pismo namjere za izgradnju i nanciranja nove upravne zgrade Grada akovca s ostalim prostorima i dodatnim sadržajima i podzemne garaže – NE OTVARAJ“, a moraju bi zaprimljene najkasnije 15-tog dana od objave u lokalnom tjedniku i to do 15 sa ; javni poziv e bi objavljen i na službenim internetskim stranicama Grada akovca; Grad akovec Kralja Tomislava 15, 40000 akovec Pismo namjere i dokazi se predaju na hrvatskom jeziku u jednom primjerku, a na stranom jeziku predaju se uz originalni prijevod ovlaštenog sudskog tuma a za odnosno govorno podru je. Izražavanje interesa na temelju ovog poziva ne stvara obvezu podnositelja pisma namjere na sudjelovanju u kona nom natje aju za dodjelu posla, a ni stvara obvezu Grada akovca da raspiše natje aj. Podnositelji pisma namjere sami snose svoje troškove sudjelovanja u postupku. Grad akovec ima pravo ocijeni da li pismo namjere odgovara svrsi ovog javnog poziva; tako er nije obvezan uvaži nijedno pismo namjere pri emu nije dužan dava posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema podnositeljima pisma namjere. Branko Šalamon, gradona elnik

Oglasnik

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA VW GOLF III 1996.g. motor, elektronika i ostalo. Kontakt: 091 9840 263 BMW 318i 1995.g., klima, u odli nom stanju motor i lim, redovito servisiran s puno opreme, registr., cijena 3.000 Eur za gotovinu, zamjena po dogovoru za traktor (cijena u zamjeni 3.500 Eur), mob. 092 254 29 53 MAZDA 3 1.6i 16V TX SPORT, 1.vlasnica, 12/20 03.g., reg 12/2012, potpuna oprema, serv. knj. od prvog dana, trenutno ima 112tkm, besprijekoran, 7.700 eur, mob. 091/9127-666 DODGE 2.4 1997.g., 7 sjedala, prodajem ili mijenjam za je inije. mob. 095/901-9429 SEAT ALTEA XL 1.9 TDI 2007.g., 1.vl., 30tkm, garažiran, servisiran, kasko do 21.5.2012., reg. do 1.10.2012., + 4 zimske gume s felgama, autom. klima, parking senzori, napravljen godišnji servis, vrlo uš uvan. mob. 098/616-674 PRODAJEM KOMBI Khia Besta 1997.g., vrlo povoljno, mob. 091/252-3656 RENAULT MEGANE 1.4 1996.g., sa uvan, ispravan, tel. 347-082, Mihovljan, Prvomajska 16. FORD MONDEO 1.8 benz 1993.g., reg. do 10/12., 230tkm, garažiran, cijena 13.000 kn, mob. 098/1679-723 OPEL KADET 1.7dizel 1990.g., reg. do 4/12., cijena 4.300 kn, mob. 098/553-002 FORD TRANZIT 2.0TDI 2002.g., registriran, povišeni i produženi, bijele boje, 3 sjede a mjesta, 4.100 eur. mob. 098/473-421 OPEL ASTRA 1.6V 1992.g., je ino. mob. 099/826-3085 FIAT PUNTO 1.2i 2001.g., kao nov, cijena 2.900 eur, mob. 091/188-8816 PRODAJEM RENAULT TWINGO 1.2 1997. god., reg. 1 godinu, odli no stanje, zimske gume, 1.799 eura xno, mob. 098/551-267

POLJOPRIVREDA PRODAJEM TRAKTOR Ursus C335 i dijelove, traktorske priklju ke, te dijelove za opel kadet 1.7D. tel. 040/615-009, Žemli Stjepan, D. Vidovec, B.Radi 22. PRODAJEM banzek, trofazni, motor 3KW, priklju ak za traktor. mob 099/808 - 7586, 042/819-020. METALNA KONSTRUKCIJA za plastenike, za gredice, dim. 1x3m i 1x4m, visina 60 cm, pogodno za zimsku salatu i sl. Mob. 091 502 1276.

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

ma. Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itate-

PRODAJE SE elevator, okreta sijena, brane i 1-brazdni plug. Ivanovec, tel. 338-003 PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i eki ar, tel. 333-253 PRODAJEM TRAKTOR IMT-533 Delux s kabinom, kompresor, kip ventil, 1.vl., sa uvan, kao nov, te kabinu za traktor IMT 533, 539, 542, Deutz, Zetor za 100eur (fale 2 stakla). mob. 098/190-3753 PRODAJE SE LUŠ ARA, levator 6m, 2-brazdni plug 10cola i kvalitetno bijelo vino, tel. 897-188 PRODAJEM TRAKTORSKU KOSU bo nu IMT na hidraulik, a kupujem sortira krumpira bez motora. mob. 091/581-7495 PRODA JEM IMT 533, te manju prikolicu i cirkular, mob. 091/557-5056

MLA A ŽENSKA OSOBA TRAŽI honorarni posao (nakon 14 s a t i i v i k e n d o m) , m o b 099-7432-942. MUŠKARAC TRAŽI BILO KAKAV POSAO. Mob. 097/7821-438.

POVOLJNO AKOVEC JUG: dvoetažni atrak van stan s puno svjetla, južna strana, blizina škole, vr a, pošte, trgova kog centra, donja etaža 36m2, gornja etaža (potkrovlje) 25m2. mob: 099-241-4596 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Prapor anu od 1010m2 ili 600 hv, gornje Me imurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414 ODLI NA PRILIKA ZA KUPNJU OBITELJSKE KU E - vojni vrtovi akovec. Tel. 098/907-1581 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u M. Subotici, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogu a i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 STAN 4-SOBNI (etaža), s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJEM KU U visoku prizemnicu s garažom i oku nicom, u centru Vž. mob. 091/517-3243 PRODA JEM STARU KU U za rušenje sa dvorištem i vrtom, 637 hv, Sveta Marija (udaljenost od k 25km). tel. 312-597 PRODA JEM S TA N o d 4 0 m2 kod hotela Park u k, mob. 099/7425-818 POVOL JNO SE PRODA JE KU A u Sv. Jurju u trnju. mob. 099/797-6242 PRODA JEM GR ADILIŠTE u Pleškovcu, blizina Mohokosa, 1800m2, povoljno. mob. 098/172-9513 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vu etincu (Lopatincu), 2000m2 dio kom. i vodnih doprinosa pla en, mirni kvart, idealno za obiteljsku ku u, cijena 17.000Eur, te posl. prostor od 90m2, preko puta suda i županije, cijena 1450 eur/m2. Mob. 098/297-222 PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Lopatincu, hitno i povoljno, snižena cijena na 5.000,00 eura. tel. 091/545 7389, 040/500 990. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, vl. 1/1, u mirnom dijelu naselja, svi priklju ci uz cestu, povoljno, mob. 098/652-292. S TA R O I M A N J E u D o n j e m Koncov aku s a oku nicom od 11.000 m2, struja, bunar, blizina plina i vodovoda. Pogodno za nasad vinove loze ili kupine. Hitno i povoljno! mob 098/972-3313 PRODA JE SE GR ADIL IŠ T E u Mihovljanu 20x30m, 165 hv, prekrasna lokacija, blagi nagib, pogled na grad. Tel. 098/198-9410 PRODAJEM KU U u Gornjem Hraš anu. Upitati na broj: 098/297-210 PRODA JEMO GR ADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1030m2, hitno. Info; 099 256 1146 PRODAJE SE STARIJA USEL JIVA KU A (plin, voda, telefon), podrum, garaža, radiona, sa vr tom i oranicom 50 0 hv, (mogu nost gradnje), u centru Nedeliš a, (blizina groblja), akove ka 22, cijena 34.000 EUR, Info. 098-482-791

HI T NO PRODA JEM NOV I JU GARSONIJERU u centru k od 30m2 s parkirnim mjestom. Papiri uredni, brojila odvojena. Cijena 32.500 eur. mob 098 706 109 PRODAJE SE KU A od 460m2 + dvorište, vo njak i oranica 5.373m2 u Prelogu, akove ka 41, Tel: 040/646-143

USLUGE

KREDITI NOVI KREDITI NA TRŽIŠTU! Obustave do 1/2 pla e i na ostatak pla e! Zatvaramo c/l. UMIROVLJENI KI. Bez HROKa i jamaca. Pozajmice 20.000 k n . M o b. 0 9 8/9 0 6 0 - 3 9 0 i 092/112-1180 AKCIJA GOTOVINSKIH KREDITA BEZ JAMACA S RATOM DO POLA PLA E! Zatvaramo c/l i problem zaduženja. Pozajmice 20.000 kn u 24h. Mob. 098/903-8995, 098/591-533

POZNANSTVA DE KO (32g), zaposlen, ne pije, ne puši, traži curu, samo za ozbiljnu vezu. mob. 091/9825-613

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI

NEKRETNINE – PRODAJA

Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570 KERAMIKA, KAMEN, ADAPTACIJE – kvalitetno izvodim. Kerami arski obrt Pink, mob. 091/557-8649 SERVIS - BESPLATNA DETEKCIJA KVARA - IGRA IH KONZOLA (UGRADNJA IPA), MOBITELA (DEKODIRANJE), RA UNALA (REINSTALACIJE), “PRIMOS”, 040/384-840

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVI R A N J E KUPAO N I C A . M o b. 091/55-49-323 OSLIKAVANJE PRO ELJA ZGRADA slikama i crtežima za ljepši ugo aj Vašeg doma. Može i za reklame. Tel. 040/295-208 ili 091/517-3053

POSAO TRAŽIM HONORARNI POSAO iš enja ureda ili sl., poslije 20 nazvati na 098 586 492 ili 040 312 985

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (ku ice), kompletno renoviran i proširen, sa šupom i malim vrtom. Povoljno i hitno!! mob. 099/316-2112

PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE 2-SOBAN STAN kompl. renoviran 2007.g. (nove instalacije), klima, 1.kat, odli na lokacija, balkon + podrumsko spremište kompl. renovirano, za 54.000eur, mob. 091/364-0788 STAN 2-SOBNI s garažom, novogradnja, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 HITNO I POVOLJNO PRODAJE SE KU A na Mihovljanu (Šafran), Sv. Mihovila 5, 144m2 stamb. prostora + 105m2 podrum, svi priklju ci, oku nica, ku a bez fasade, cijena snižena na 95.000 eur, uredni papiri, vlasnik 1/1. mob. 098/933-1645 FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJE SE KU A od 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU i sobicu isklju ivo za studente. tel. 390-291 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj ženskoj osobi/ studen ci. mob. 095/518-1881 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zapru e, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PRO

STOR od 45 m2 na 1. katu u Prelogu, a traži se knjigovo a. Tel. 098/241-251 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI STAN, poseban ulaz i brojila, kod Pedagoške akademije. tel. 390-053 IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera 27m2 + 1-sobni stan i garsonijera nenamješteni i garsonijera od 20m2 i 1-sobni stan polunamješteni, na duže vrijeme + ugovor. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE se namještena soba s upotrebom kuhinje i kupaonice, za jednu ili dvije osobe, u ku i u k. tel. 040-390-320

lje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti. ME IMURSKE NOVINE

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice u Šenkovcu, muškoj osobi (radnik, sportaš, student i sl.), cijena 750 kn. tel. 328-106 ili 098/171-4456 IZNAJMLJUJEM poslovno-gospodarski objekt u strogom centru Nedeliš a za sve djelatnos , novo renovirano + vlas to parkiralište, odli na lokacija. mob. 098 935 4229 IZNA JML JUJU SE DVIJE ODVOJENE SOBE s vlastitom kuhinjom i kupaonicom u Buzove koj ulici, 1.5km od centra grada, blizina svega, cijena 100 Eur + režije. Upit na 099 364 7777. IZNA JML JUJE SE skladišni prostor + kancelarije - 240m2 u predgra u akovca, mob. 091-14-11-721 IZNA JML JUJEM KIOSK brza hrana-pe enjara na dobroj lokaciji, ulaz u bolnicu, mob. 092/1465-716 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI S TAN u centru k, tel. 390-574 IZNAJMLJUJE SE STAN u zgradi u k na Jugu, blizina U iteljskog fak., mob. 098/9739-336 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu na Jugu, mob. 098/9356-187 IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan od 110m i 2-sobni od 65m2, odvojena brojila i ulaz, centar k, namješteno, zva poslije 15 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, slobodno od 1.1.2012. tel. 343-492 IZNA JML JUJEM DVOSOBNI STAN u k, B.J. Jela i a 51a. tel. 396-212

OVLAŠTENI UVOZNIK ZA HRVATSKU Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavi a 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 Varaždin: Zagreba ka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 Zadržite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doživotno dobivate 50 KN mjesečno besplatnog razgovora

Kupon za popust pri kupnji

KUĆANSKIH APARATA

-15%

vrijedi do 30.11.2011.

- ručni mikseri - aparati za kavu - tosteri - kuhala za vodu - auto usisavači - masažer za stopala - uređaji za oblikovanje kose - aparati za šišanje - sušila za kosu

GARMIN od 799 kn DIGITALNI MPEG 4 PRIJEMNICI 219 kn PLAYSTATION 2 899 kn

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjači, kućni punjači, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396

29. studenoga 2011.

PRODAJE SE ŽENSKO ŠTENJE njem. ov ara bez rodovnice, roditelji s rodovnicom, mob. 098/9190-527

ŽIVOTINJE PRODAJU SE ŠTENCI zlatnog retrivera stari 3mj., tel 343 387 ili 095 8717 443. PRODAJEM SVINJU ZA KLANJE oko 110 kg i jedan par odojaka, doma a ishrana, mob 091 5979 588 PRODAJU SE MLADE TIGRICE, BURKOVE PAPIGE, ROZENKOLISI, mužjak plave rozele te radni par rubino rozela. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODA JEM ZE E VE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJE SE ŽENSKO ŠTENE PEKINEZERA svjetlo sme e boje s bijelim šapicama, istokrvno bez papira, o iš eno od parazita, oba roditelja prisutna, vrlo umiljato i privrženo, samo u leglu. mob. 098/944-3339. PRODAJEM KUNI E za obradu, tov i rasplod. Tel: 099 6880 453 PRODA JEMO PAZINSKE PURE žive po 29kn/kg, o iš ene po 37kn/kg, može i polovice. mob. 098/199-2171 NJEMA KI BOKSERI – štenci s rodovnicom i vet. knjižicom, mogu e preuzimanje krajem sije nja. Info: 042/641-417 ili 095/553-5369 PRODAJEMO O IŠ ENE ODOJKE, svinjske polovice i krma u za klanje – doma a ishrana. Dostava! mob. 099/4144-883

PILIĆI PILIĆI Ć ZA A KLANJE, KLAN LANJE E, ŽIVI ŽIVI I OČIŠĆENI OČIŠĆ O Č ČIŠĆEN ŠĆ NI

RAZNO VELIKA RASPRODAJA UKRASNOG BILJA ZA OKU NICE I PARKOVE. Mob. 098/1744-608 PRODAJEM OGRJEVNO DRVO bukva, grab, agacija, hrast – cijena 199,00 kn/metar. mob. 092/14-999-77 PRODA JA: IGR A IH KONZOL A , PC- RA UNALA, NOTEBOOK, PRINTERA, MOBITELA - AKCIJE - ZAMJENA STARO ZA NOVO “PRIMOS”, 040/384-840

PRODAJU SE HALJINE podesive od vel. 38-40, vjen ana i sve ana, nošene samo jednom, tel. 091/1928-402 ili 347-120 PRODAJEM JABUKE više vrsta: idared, jonagold i zlatni delišes, kvalitetne i nešpricane, 3kn/kg. Tel: 040/363-893, akovec. KUPUJEM KVADRATNE CIJEVI 20x20x2mm ili 30x30x2mm o ko 6 0 m , p o n u d e n a b r o j 091/2711-778 PLINSKI KOTAO VK 42/4-1, spremnik za vodu VIH Q120, dvije pumpe WILO, ekspanziona posuda... komplet kotlovnica. CIJENA POVOLJNA. mob: 091-580-9681 PRODAJEM: TV Philips 55cm, ravni ekran, dolby surround, DVD monitor, puno funkcija, min. korišten (440 kn) i receiver/poja alo (za ku no kino i muziku) 5.1. SONY STR-DG-520. 2 HDMI ulaza, puno funkcija, kao nov (1.050 kn). mob 098/483-800.

BRZA DOSTA VA JEDNODNEVNI PILIĆI JEDN EDNOD DNODNEVNI D OD DNEVNI D NEVNI BIJELI BIJE B ,

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

, Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODAJEM SADNICE bukve, agacije, jasena, javora, Ludbreg, mob. 099/808-7586 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM Peavey HISYS 1 RX zvu ne kutije, max power 500W , program 1000W, peak 2000W, balck widow zvu nici, malo korišteno, kao novo QSC 1300 USA Professional Power Ampli er, razglasno poja alo, 2x650W ili 1300W bridge i skretnica ZECK SC24, stereo crossover, mob. 098/972-3313 PRODAJEM LAPTOP Gericom i Toshiba, rabljeni ali dobro sa uvani, programi po potrebi windows xp ili 7n/ kom,. cijena 1.500, upit na 099 842 9075 PRODAJE SE KLAVIR (pianino) Harmonika Melodija, caffe aparat DeLonghi Magnifica i kožna sjede a garnitura, trosjed i dvije fotelje. tel. 091/970-1929. PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisa i stol, dj. prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokul vator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW. Tel. 858-424 PRODAJEM UGOST. roštilj, konvektomat, pe nicu, fritezu, toplu kupku, radni stol, hladnjak, kiper, vagu, kotao, gril za pili e, cafe aparat, komplet, štednjak, kasu. mob. 098/9211-929 PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEM JABUKE više sorti I i II klasa, cijena po dogovoru. mob. 098/135-1187 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plas na, mob. 095/513-7763 PRODAJEM TERMOAKUMULACIONU PE snage 3.5kW, jako malo korištenu, cijena 1.000 kn. mob. 098/1744-764 PRODAJEM KVALITETNO GROŽ E šipon, rizling, savignon, povoljno, mošt i vino, berba 24.9.2011. mob. 095/901-5422 PRODAJE SE PE Plamen na drva, korištena 2 zime, trosjed na razvla enje i dvosjed u 2 djela. mob. 098/9143-423 NOKIA C2-02, nova, nekorištena, zapakirana, cijena 800 kn, mob. 099/325-4267 PRODAJEM RABLJENE PLINSKE PE I Maja 12 (2 kom), Maja 8 (2 kom) i proto ni bojler za sanitarnu vodu od 9 lit. Tel. 829-341, 099/415-15-82, 099/74-14-975 PRODAJEM: trosjed, dvosjed + fotelja (puno drvo hrast), škrinju Gorenje, pl.štednjak, plo a el.ugrad. štednjak (200kn), skije s vezovima, klizaljke, pancerice (150-200kn/par), vešmašinu Zanussi (otvara se gore), podnice za krevet (2kom) i reket za tenis. tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM kompjuter Dell HD149 gb, monitor + kamera Logitech na poklon, teniski reket marke Prince (250 kn), i 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 90 kn/kom. mob: 091/541-8810 PRODAJE SE TV prijamnik SONY KV-29 CL11K 100hz trinitron, ravni ekran, kao novi, malo korišten, cijena 1.100kn. mob. 091/516-4595 PRODAJE SE ku a u gornjem dijelu Me imurja, vrlo povoljno, te auto Khia shuma 1999.g., u odli nom stanju, neregistriran, povoljno. mob. 098/160-2228 PRODAJEM KAMIN Plamen Internacional Glas Franklin, 10KW, kao nova, korištena jednu sezonu. mob. 098/923-4772

PRODAJE SE dje ja autosjedalica PS2, o uvana, dva muška bicikla Mountain bike (400kn), ženski dj. bicikl te jedan bicikl za curice od 5-8g., mob. 091/160-1418 PRODAJEM STABLO hrasta, grabra, oraha i kanadske topole. mob. 099/4144-883 PRODAJE SE plinska pe Maja 12, zidna pe , hladnjak Gorenje, proto ni bojler (manji), škrinja za zamrzavanje, Thomos automa k i dj. motori . tel. 865-126 PRODAJE SE KOŽNA GARNITURA (trosjed, dvosjed i fotelja) stara 3g., bez ošte enja, komb. masivno drvo hrast. mob. 091/789-2366 PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO VINO šipon, berba 2010. i 2011., ve a koli ina, cijena po dogovoru. mob. 098/913-9451 IPHONE 3Gs 8GB, o uvan, star 2 godine, kupljen u HT-u, sa navlakom, 800 kn, mob. 098 600 110. PRODAJEM MUŠKE PATIKE marke Adidas DC Globe Vans orig. kožne br. 46 i muške majice, košulje i hla e dizajnerskih marki novo i nekorišteno. mob: 098/99-20-390.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ovdje je za samo

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje psa ili ma ke, postanite kuma ili kum nekom od š enika akove kog skloništa za živo nje Prijatelji i sudjelujte u podmirivanju troškova hrane ili lije enja. Posje te web stranice naše Udruge i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljede i korak je DA izvršite uplatu od 99,00 kn na žiro ra un udruge 2392007-1100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: donacija. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku nog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboli nu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. Možete nas posje svaki dan izme u 9-17 sa , a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u ku anstvu, od raznih proslava i vjen anja, ili ako imate starih deka, plah , ru nika darujte ih akove kom skloništu za napuštene živo nje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

OTIS je nevjerojatno dobar i umiljat pas. Lijepe sme e boje sa bijelim arapicama na nogama, o arava na prvi pogled. Još kad podigne te svoje velike uši, ne možete a da ga ne zamijetite. Voli se igrati, aktivan je po prirodi i ako ga udomite, sigurni smo da ete dobiti velikog prijatelja i pravog veseljak. Ro en je negdje oko 27.3.2010., cijepljen i ipiran.

NARA

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

je preslatka kujica izuzetno nježne i dobre naravi i neobi ne, gotovo naran aste boje dlake. Prona ena je kako luta ulicama grada. Vrlo je dobro udna prema drugim psima. Voli se maziti, traži pažnju i nadamo se da te prelijepe i tople o i ne e dugo ekati svoj novi dom. Nara je ro ena negdje 12.2.2011. godine, cijepljena je, ipirana i sterilizirana.

Iskoristi akciju u studenom

IZO je ro en gotovo odmah po dolasku njihove mame Ive u sklonište. Bit e malog rasta, a kao i svi štenci voli se igrati, tr ati. Dolazi zima i štencima je vrlo teško u skloništu. Molimo udomite malog Izu. Ro en je 18.05.2011. i eka vas, dragi ljudi, da mu pružite novi dom. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

847

UTORAK 29. studenoga 2011.

TV pregled

08:05 08:20 08:35 08:50

od 29.11.2011. do 5.12.2011.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Kad sam bio pjeva FILM

UTORAK, HRT 1, 23:05

Alain Moreau (Gérard Depardieu) je ostarjeli pjeva šlagera ija se karijera sastoji od nastupa na plesnjacima, vjen anjima i stara kim domovima. Nastupi su mu pomalo staromodni, ali šarmantni. Odbija prihvatiti miksanu glazbu D. J.-a i karaoke te umjesto toga svira živu glazbu s pravim bendom. Iako se broj gostiju na ovakvim mjestima smanjuje, a publiku je ponekad teško animirati, Alain Moreau nema problema s pronalaženjem žena koje mu i same prilaze...

Europski žigolo FILM

SRIJEDA, NOVA TV, 00:30

Nakon nesre e s del nima i starijim ljudima na plaži, nespretnog ista a akvarija i bivšega žigola (Rob Schneider) njegov prijatelj svodnik T. J. Hicks (Edie Gri n) poziva u Amsterdam. Kada Bigalow s gne onamo, T. J. Hicks e pogreškom bi osumnji en kao serijski ubojica muških pros tutki. Bigalow se pridružuje udruzi žigola koja je u potrazi za pravim ubojicom i koja želi oslobodi T. J. Hicksa.

Plemenita krv FILM

ETVRTAK, NOVA TV, 23:25

Helen (Gwyneth Palthrow) misli da živi savršenim životom kad se doseli svom zgodnom, bogatom mužu (Johnathon Schaech) koji živi na predivnom obiteljskom ran u. Njezina je svekrva Martha (Jessica Lange), prava dama, posve ena svom sinu jedincu i odlu na da mu upravlja životom. Uskoro Helen posumnja da je Martha odgovorna za niz slu ajnos i da je izrekla mnogo laži u pokušaju da im naruši bra nu idilu.

Vrijeme osvete FILM

PETAK, HRT1, 23:50

Ljudska drama nominirana za Oscara za najbolju izvornu glazbu i ovjen ana nagradom londonske udruge lmskih kri ara za najbolju sporednu glumicu, adaptacija je romana književnika i scenarista Lorenza Carcaterre (TV serije Top Cops, Pod sumnjom, Zakon i red). Rije je o intrigantnom, uznemiruju em i tjeskobnom ostvarenju scenarista i redatelja Barryja Levinsona (Dobro jutro Vijetname, Bugsy, Igra ke, Razotkrivanje, Predsjedni ke laži...

Moma ka zabava FILM

SUBOTA, RTL, 23:45

Kada se Victor (John Stockwell) vratio ku i otkrije da su mu prijatelji priredili izmena enje za njegovu moma ku ve er i pozvali dve striptizete da ih uveseljavaju, ali dogodilo se da su neki od muškaraca pretjerali i slu ajno ubili jednu od striptizeta i sada su suo eni sa posljedicama i smišljaju kako da izbjegnu sramotu i odgovornost.

Lopovi FILM

NEDJELJA, RTL, 20:00

06:09 Najava programa 06:14 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06:44 TV kalendar 06:56 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:07 Kralj vinograda 3, serija (7/13) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Na vodenome putu 5: Južna Afrika Rajska obala, dokumentarna serija (44’10”) (2/20) 10:55 Kod Ane 11:05 Debbie Travis preure uje 4 (7/8) 11:50 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12:16 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (48/182) 13:20 Sve e bi dobro, serija (113/180) 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:20 Me u nama: Kineziologija 14:50 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (114/240) 15:35 Znanstvena pe ca 16:05 Znanstvene vijes 16:10 Fotogra ja u Hrvatskoj 16:20 Predstavljamo vam..., emisija pod pokroviteljstvom 16:25 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 HAK - Promet info 17:11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 17:20 8. kat: Dvojnici, talk show 18:05 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 18:15 dokumentarni lm 19:00 Izbori 2011. - bonusi 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:06 Izbori 2011. - bonusi 20:20 Sve u 7!, kviz 21:10 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 21:15 To je Europa: Vrijeme je za eko (6/13) 21:45 U Europi: 1917. - Francuska, dokumentarna serija (6/35) 22:20 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 22:30 Dnevnik 3 22:50 Sport 22:53 Vrijeme 22:55 Vijes iz kulture 23:05 Ciklus europskog lma: Kad sam bio pjeva , francuski lm (12) (112’) 01:05 U uredu 4, humoris na serija (18/19) 01:25 CSI: Las Vegas 10, serija (12) (7/23) 02:10 Žica 4, serija (18) (5/13) (R) 03:05 Debbie Travis preure uje 4 (7/8) 03:50 Skica za portret 04:05 Znanstvene vijes 04:10 Znanstvena pe ca 04:40 Kralj vinograda 3, serija (7/13) 05:25 8. kat: Dvojnici, talk show (R)

Iskusni lopov Keith Ripley (Morgan Freeman) pozove sposobnog kolegu iz Miamija, Gabriela Mar na (Antonio Banderas), da mu se pridruži u New Yorku. Plan je ukras dva vrijedna Fabergeova jajeta, zaklju ana u sefu dobro zaš enog ruskog zlatara Romanova. Svako jaje vrijedi dvadeset milijuna dolara na crnom tržištu, a Ripley mora vratiti dugove mo nom mafijašu Nickyju (Rade Šerbedžija) pa se odvaži na drsku plja ku.

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (47/182) (R) 07:05 Patak Frka, crtana serija (38/39) (R) 07:30 Gladijatorska akademija, crtana serija (3/26) 07:55 Mala TV 08:00 TV vr : Sila teža 08:10 Ninin kutak: Narukvice od vorova 08:15 Neli i Cezar, crtani lm 08:20 Danica i kuna (R) 08:25 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (2/13) 08:50 Školski sat: Što je sve diskriminacija 09:25 Navrh jezika 09:35 Crno proro anstvo, serija za mlade (1/26) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (113/240) (R) 10:45 Prizma, mul nacionalni magazin (R) 11:30 Glas domovine (R) 12:00 Euromagazin (R) 12:25 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 12:55 Mala TV (R) 13:00 TV vr : Sila teža 13:10 Ninin kutak: Narukvice od vorova (R) 13:15 Neli i Cezar (R) 13:20 Danica i kuna (R) 13:30 Izbori 2011. - predstavljanje izbornih lista36’34 14:10 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade (26/26) 14:40 Izbori 2011. - su eljavanje 16:10 Tesla, dokumentarni lm 16:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:00 Izbori 2011. - su eljavanje 18:30 Generacija Y: Snovi (R) 19:05 Patak Frka, crtana serija (38/39) (R) 19:30 Garaža: Zykopops 19:55 Ve eras 20:00 Sve zbog jednog dje aka, britanski lm (97’) 21:45 CSI: Las Vegas 10, serija (12) (7/23) 22:30 Ubi me dosada 1, humoris na serija (3/8) 23:10 Žica 4, serija (18) (5/13) 00:05 Retrovizor: Zakon i red: Odjel za žrtve 10, serija (12) (16/22) 00:50 Retrovizor: Trava zelena 1, humoris na serija (3/7) (R) 01:20 Retrovizor: Bez traga 7, serija (12) (6/24) (R) 02:05 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:39 No ni glazbeni program: JINX, koncert 2007. 05:46 No ni glazbeni program: Garaža Ramirez

SERIJA NOVA TV

02:25

Beaver Creek: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 1. vožnje

Euroliga: Stoke - Dinamo K, prijenos SPORT

etvrtak 1.12., HRT 2, 21:00

SPORT

01.45 02.45 03.25

ZVJEZDANI KUTAK Z

Robert De Niro Petak, HRT 1, 23:50 sati

Robert De Niro (New York, 17. kolovoza 1943.), ameri ki lmski glumac, redatelj i producent, dvostruki dobitnik Oscara i Zlatnog globusa. Jedan od najve ih ameri kih karakternih glumaca, najpozna ji po dugoj suradnji s redateljem Mar nom Scorseseom i ranim radom s redateljem Brianom De Palmom. Najve e uloge ostvario je u lmovima Kum II, Taksist, Razjareni bik, Dobri momci i Casino. Robert De Niro ro en je u New Yorku u obitelji slikara i kipara Roberta De Nira starijeg i Virginije De Niro, slikarice. De Nirov otac imao je irske i talijanske korijene, odgojen je kao katolik, ali sam nije prak cirao vjeru, dok je njegova majka od ro enja bila ateist francuskog, nizozemskog i njema kog podrijetla. Njegovi roditelji, koji su se upoznali na te aju slikarstva u Provincetownu, Massachuse s, razveli su se kad mu je bilo dvije godine. De Niro je odrastao u dijelu Manha ana zvanom Mala Italija. Nadimak iz dje njstva bio mu je “Bobby Milk”, zbog svijetle pu . De Niro je prvo poha ao školu Li le Red School, a nakon toga ga je majka upisala u srednju glazbenu i umjetni ku školu. Odustao je s 13 godina i pridružio se uli noj bandi u Maloj Italiji. Poha ao je konzervatorij Stella Adler, kao i Actor’s Studio Leeja Strasberga. Sa 16 godina nastupio je produkciji ehovljeva Medvjeda. De Niro se dvaput ženio. Ima sina, Raphaela, s prvom suprugom Diahnne Abbo . Osim toga, posvojio je Abo nu k er, Drenu, iz njene prijašnje veze. Ima i dva sina blizanca, Juliana Henryja i Aarona Kendricka iz dugogodišnje veze s bivšim modelom Toukie Smith.

06:05 06:30 07:00

SERIJA RTL

21.00

SERIJA RTL

14.10

Krv nije voda

HUM.SERIJA RTL 2

21.15

Raymond

SERIJA DOMA TV

Prijatelji

11:45 12:00 12:30 13:00 13:50 14:05

Kos

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:25 22:30

20.50

10.30 11.15 12.00 12.50 13.30 14.20 15.10 16.05 16.45 17.35 18.30 19.25 20.20 21.15 22.00

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Izbori 2011. - predstavljanje programa Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Kos , kriminalis ka serija (12) Put osvete, kriminalis ka serija (dvije epizode) RTL Vijes , informa vna emisija Univerzalni vojnik, igrani lm, akcijski (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) Kos , kriminalis ka serija (R) (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

Bakugan, crtana serija 21/52 Jagodica Bobica, crtana serija 12/26 Odluka 2011-Predstavljanje kandidata

01.00 01.40

07:05 07:25 08:05 08:20 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:45 15:00 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15

Nedjelja 4.12., HRT 2, 17:35

06.45 07.35 08.20 09.15 09.45

00.35 06.00 06.35 07.05 07.15 08.05 10.15 10.45 11.35 13.15 14.10 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.50

Zvijer Nakon brutalnog ubojstva dvojice ratnih veterana besku nika, Barker i Ellis kre u u ikaško siro njsko naselje. Sumnjaju i da su žrtve zatražile pomo u mjesnoj bolnici za veterane, Ellis zove dr. Elija Blakea, voditelja psihijatrijskog odjela i specijalista za posttraumatski stresni poreme aj. Me u m, iako želi pomo , dr. Blake može samo potvrdi da su dvojica mrtvih veterana bili pacijen , a na Ellisu je da drugdje potraži povjerljive vojne dosjee žrtava. Me u m, nakon što opaze mogu ega osumnji enog na fotogra ji s nadzorne kamere...

21:00 22:05 22:25 00:05 01:55 02:25 03:15 04:00 05:00 06:00

22.30 23.15 23.55

23.40 23.55

SPORT - IZDVAJAMO

09:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05

23:00 23:45 00:00 00:02

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA - MARION TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA - MARION PARLAMENTARNI IZBORI 2011. studijska emisija, gos : Sun ana Glavak i Ivan Domagoj Miloševi (HDZ) (R) TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu MOJ PUT dokumentarna emisija (R) VIJESTI VTV-A informa vni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) NEWSFLASH - GLASA AMERIKE (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23:00 23:30 00:15 00:55 01:40 03:10

TV izlog Roary, crtana serija 39/52 Bumba, crtana serija 113-114/150 P ca trka ica, crtana serija 16/26 Kad liš e pada, serija R Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Teresa, serija 118-119/152 Inspektor Rex, serija 47/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 121/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 70/107 Larin izbor, serija 58/160 Ve ernje vijes Europski žigolo, igrani lm (12)* Do kraja, igrani lm R Seinfeld, serija 30/180 Zvijer, serija (12)* 13/13 Heroji, serija (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Seinfeld, serija R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) Najljepši urok, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Teorija Velikog praska, humoris na serija (R) Vatreni de ki, dramska serija (12) Studio 45, talk show Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Teorija Velikog praska, humoris na serija (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Vatreni de ki, dramska serija (12)

Ana, serija 236/254 U ime ljubavi, serija 56/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 57/170 Flash vijes Esmeralda, serija R TV izlog Rosalinda, serija R Vatreno srce, serija 63/220 TV izlog Vatreno srce, serija 64/220 P ca trka ica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos , serija R Rosalinda, serija 27-28/80 O ma ica, serija 1-2/102 Sjene prošlos , serija 16/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 17/24 Zakon brojeva, serija 14/18 Živa meta, serija (12)* 9/12 Prijatelji, serija R Zakon brojeva R, serija Koktel, magazin R Živa meta, serija (12) R Teresa, serija R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino U dobrom zdravlju 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino akove ki kutak Gledaj dalje, talk show s Mladenkom Šari VIJESTI DANA Tajne uspjeha Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

SRIJEDA 30. studenoga 2011.

ETVRTAK 1. prosinca 2011. 08:20 08:35 08:50

06:09 06:14 06:44 06:56

Najava programa Me u nama: Kineziologija (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:07 Kralj vinograda 3, serija (8/13) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Na vodenome putu 5: Bugarska crnomorska obala, dokumentarna serija (44‘) (3/20) 11:00 Kod Ane 11:15 Oprah show (1379.) 11:55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12:17 TV kalendar (R) 12:29 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 12:35 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (49/182) 13:20 Sve e bi dobro, serija (114/180) 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:20 Ekumena: Vjerske zajednice i poli ka?, religijski kontakt program 14:50 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (115/240) 15:35 Indeks, emisija o školstvu 16:05 HAZU Portre 16:15 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 16:25 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 HAK - Promet info 17:11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 17:20 8. kat: Kao da je moj otac, talk show 18:15 dokumentarni lm 19:00 Izbori 2011. - bonusi 19:15 LOTO 7/39 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:06 Izbori 2011. - bonusi 20:20 S pe u gos ma 4, TV serija (11/20) 20:55 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 21:00 Misija: Zajedno 21:55 Paralele 22:20 Predstavljamo vam..., emisija pod pokroviteljstvom 22:30 Dnevnik 3 22:50 Sport 22:53 Vrijeme 22:55 Vijes iz kulture 23:00 Drugi format 23:50 Komora, ameri ki lm (12)(108‘) (R) 01:40 U uredu 4, humoris na serija (19/19) 02:00 Žica 4, serija (18) (6/13) 02:55 Oprah show (1379.) 03:35 Skica za portret 03:40 Paralele (R) 04:05 Drugi format (R) 04:50 Kralj vinograda 3, serija (8/13) 05:35 8. kat: Kao da je moj otac, talk show (R)

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (48/182) (R) 07:05 Patak Frka, crtana serija (39/39) (R) 07:30 Gladijatorska akademija, crtana serija (4/26) 07:55 Mala TV 08:00 TV vr : Torba 08:05 Gazoon, crtani lm 08:10 Zrcalo, eška drama za djecu (R) 08:25 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (3/13) 08:50 Školski sat: Medi arstvo i svje arstvo 09:20 Izazovi: Na internetu od jutra do sutra, irski dokumentarni lm 09:35 Crno proro anstvo, serija za mlade (2/26) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (114/240) (R) 10:45 Dvije kaskaderke, ameri ki lm (79’) (R) 12:05 Fotogra ja u Hrvatskoj 12:15 Briljanteen (R) 12:55 Mala TV (R) 13:00 TV vr : Torba 13:05 Gazoon, crtani lm 13:10 Zrcalo, eška drama za djecu (R) 13:30 Izbori 2011. - predstavljanje izbornih lista 14:35 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade 15:00 Edgemont 4, serija za mlade (12/18) 15:20 Školski sat: Medi arstvo i svje arstvo (R) 15:50 Izazovi: Na internetu od jutra do sutra, irski dokumentarni lm (R) 16:10 Rupert, crtana serija (30/52) 16:30 Izbori 2011. - su eljavanje 18:00 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:05 Do Tarara i Maora, dokumentarni lm (R) 18:35 4 zida (R) 19:05 Patak Frka, crtana serija (39/39) (R) 19:30 Glazba, glazba... šansone (21’05) 19:50 Ve eras 19:55 Gavin i Stacey 2, humoris na serija (5/8) 20:25 Gavin i Stacey 2, humoris na serija (6/8) 21:00 Euroliga: To enham - Paok, prijenos 22:55 Žica 4, serija (18) (6/13) 23:50 Retrovizor: Zakon i red: Odjel za žrtve 10, serija (12) (17/22) 00:35 Retrovizor: Trava zelena 1, humoris na serija (4/7) (R) 01:05 Retrovizor: Bez traga 7, serija (12) (7/24) (R) 01:50 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:46 No ni glazbeni program: Portret umjetnika: Miroslav Mile 05:52 No ni glazbeni program: Glazba, glazba... šansone

08.05 10.15 10.45 11.35 13.15 14.10 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.50

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Izbori 2011. - predstavljanje programa Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Kos , kriminalis ka serija (12) CSI: NY, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes , informa vna emisija Put osvete, kriminalis ka serija (dvije epizode) Astro show, emisija uživo (18) Kos , kriminalis ka serija (R) (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

19.10

Sjene prošlosti

SERIJA RTL 2

20.20

Kralj Queensa

SERIJA RTL

19.05

Krv nije voda

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

20.05

Ljubav i kazna

SERIJA DOMA TV

Zakon brojeva

21.20

19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:30 02:05 02:35 03:20 04:05 05:05 05:30 06:00

06.45 07.35 08.20 09.15 09.45 10.30 11.15 12.00 12.50 13.30 14.20 15.10 16.05 16.45 17.35

19.25

06.00 06.35 07.05 07.15

01.35 02.35 03.20

Dok e Ezel u Aliju otkri idealnog muškarca, Esmerova žudnja, ljubav i bijes pobudit e svu njezinu strast, pa e ona plovi izme u dvije ljubavi. Serija ‘Sjene prošlos ’ obiluje izvrsnim scenaris kim elemen ma koji u seriju unose kriminalis ke i akcijske elemente. U njenoj radnji pra mo kronološki odrastanje troje djece te njihov susret nakon 23 godine. Likovi su razra eni do samih detalja, a klasi na podjela na negativce i pozitivce gotovo je nevidljiva. Lijepa protagonistica Ezel utjelovljenje je dobre i krhke djevoj ice koja izrasta u izvrsnu kirurginju.

17:00 17:25 18:05

18.30

23.40 23.55

SERIJA DOMA TV

09:15 10:10 10:30 12:10 13:00 14:00 16:00

06:05 06:30 07:00 08:05

Bakugan, crtana serija 22/52 Jagodica Bobica, crtana serija 13/26 Odluka 2011-Predstavljanje kandidata TV izlog

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION OTVORENO NEBO dokumentarna emisija (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu (R) TV PRODAJA - MARION TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ZASTUPNI KI KLUB (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar NEWSFLASH - GLASA AMERIKE (R) DOM 2 ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:25 22:30 23:00 23:15 23:17

20.20 21.15 22.00 22.30 23.15 23.55 00.35 01.00 01.40

07:05 07:25 08:05 08:20 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:45 15:00 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40 03:10

Roary, crtana serija 40/52 Bumba, crtana serija 115-116/150 P ca trka ica, crtana serija 17/26 Kad liš e pada, serija R 121/320 Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Teresa, serija 120-121/152 Inspektor Rex, serija 48/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 122/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija 71/107 Larin izbor, serija 59/160 Ve ernje vijes Cura sa zadatkom 2: Lijepa i naoružana, igrani lm Europski žigolo, igrani lm (12)* Seinfeld, serija 31/180 Nestali, serija (12)* 12/18 Zvijer, serija (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Seinfeld, serija R IN magazin, R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) Najljepši urok, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Teorija Velikog praska, humoris na serija (R) Vatreni de ki, dramska serija (12) Studio 45, talk show Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Teorija Velikog praska, humoris na serija (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Vatreni de ki, dramska serija (12)

Ana, serija 237/254 U ime ljubavi, serija 58/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 59/170 Flash vijes O ma ica, serija R TV izlog Rosalinda, serija R Vatreno srce, serija 65/220 TV izlog Vatreno srce, serija 66/220 P ca trka ica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos , serija R Rosalinda, serija 29-30/80 O ma ica, serija 3-4/102 Sjene prošlos , serija 17/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 18/24 Zakon brojeva, serija 15/18 Živa meta, serija (12)* 10/12 Prijatelji, serija R Zakon brojeva R, serija Koktel, magazin R Živa meta, serija (12) R Teresa, serija R Kraj programa

(bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 20:30 21:15 22:20 22:45 23:10 23:30 00:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI akove ki kutak (r) Tajne uspjeha (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Promidžbena emisija Dom&S l Link U dobroj formi VIJESTI DANA TV Jukebox Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

06:10 Najava programa 06:15 Ekumena: Vjerske zajednice i poli ka?, religijski kontakt program (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:07 Kralj vinograda 3, serija (9/13) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Na vodenome putu 5: Ameri ki zaljev snova - Chesapeake, dokumentarna serija (4/20) 11:00 Kod Ane 11:10 Oprah show (1380.) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (50/182) 13:20 Sve e bi dobro, serija (115/180) 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:20 Trenutak spoznaje 14:50 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (116/240) 15:35 Doživje stotu, dokumentarni lm (28’38”) 16:05 Fotogra ja u Hrvatskoj 16:25 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 HAK - Promet info 17:11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 17:20 8. kat: Ženska prijateljstva, talk show 18:15 dokumentarni lm 19:00 Izbori 2011. - bonusi 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:06 Izbori 2011. - bonusi 20:20 Sve u 7!, kviz 21:15 Ulicama kružim, dokumentarni lm (63’) 22:20 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 22:25 Pola ure kulture 22:50 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme 23:30 Vijes iz kulture 23:35 Mimara revisited, dokumentarni lm (28’10”) 00:05 Vatrene ulice, ameri ki lm (12) (90’) (R) 01:35 Zalagaonica, dokumentarna serija (12/70) 02:00 Žica 4, serija (18) (7/13) 02:55 Skica za portret

03:10 04:15 04:40 05:25

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (49/182) (R) 07:05 Teletubbies, animirana serija 07:30 Gladijatorska akademija, crtana serija (5/26) 07:55 Mala TV 08:00 TV vr : Zvono 08:10 Gusarske pri e, crtani lm 08:15 Mala princeza, crtani lm 08:25 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (4/13) 08:50 Školski sat: Izbori 09:20 Kokice 09:35 Crno proro anstvo, serija za mlade (3/26) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (115/240) (R) 10:45 Rin Tin Tin, bugarsko-ameri ki lm za djecu (91’) 12:15 Fotogra ja u Hrvatskoj 12:25 KS automagazin (R) 12:55 Mala TV (R) 13:00 TV vr : Zvono (R) 13:10 Gusarske pri e, crtani lm 13:15 Mala princeza, crtani lm 13:30 Izbori 2011. - predstavljanje izbornih lista 14:40 Izbori 2011. - su eljavanje 16:10 Dokumentarni lm 16:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:00 Izbori 2011. - su eljavanje 18:35 Traumatologija (R) 19:05 Teletubbies, animirana serija 19:35 Glazba, glazba... jazz 19:55 Ve eras 20:00 Zalagaonica, dokumentarna serija (12/70) 20:20 Zalagaonica, dokumentarna serija (13/70) 20:45 Euroliga, emisija uo i 21:00 Euroliga: Stoke - Dinamo K, prijenos 22:50 Euroliga, emisija nakon 23:15 Žica 4, serija (18) (7/13) 00:10 Retrovizor: Zakon i red: Odjel za žrtve 10, serija (12) (18/22) 00:55 Retrovizor: Trava zelena 1, humoris na serija (5/7) (R) 01:25 Retrovizor: Bez traga 7, serija (12) (8/24) (R) 02:10 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:10 No ni glazbeni program

21.00

SERIJA RTL

11.35

Emperatriz

SERIJA RTL

23.55

CSI NY

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

19.30

Pod is m krovom

SERIJA DOMA TV

O ma ica

17.30

08:05 08:20 08:35 08:50 09:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 23:25 01:10 02:45 03:30 04:00 05:00 05:45 06:00

06.45

01.40

07:05 07:25 08:05 08:20 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:45 15:00 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40 03:25 04:45

Ana, serija 238/254 U ime ljubavi, serija 60/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 61/170 Flash vijes O ma ica, serija R TV izlog Rosalinda, serija R Vatreno srce, serija 67/220 TV izlog Vatreno srce, serija 68/220 P ca trka ica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos , serija R Rosalinda, serija 31-32/80 O ma ica, serija 5-6/102 Sjene prošlos , serija 18/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 19/24 Zakon brojeva, serija 16/18 Živa meta, serija (12)*11/12 Prijatelji, serija R 18/24 Zakon brojeva R, serija Koktel, magazin R Živa meta, serija (12)* R 10/12 Postal, igrani lm Teresa, serija R Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Vinoteka 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI U doboj formi (r) Link (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Podravina i Prigorje Dom2 Vinoteka Lifestyle VIJESTI DANA Jukebox Zapisano u zvijezdama(18) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

10.35 11.15 12.00 13.00 13.40 14.35 15.20 16.15 16.55 17.45 18.35

21.10 06.00 06.35 07.05 07.15 08.05 10.15 10.45 11.35 13.15 14.10 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.50

01.35 02.35 03.20

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Izbori 2011. - predstavljanje programa Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Empretriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija Kos , kriminalis ka serija (12) Ku anice, humorna dramska serija (dvije epizode) RTL Vijes , informa vna emisija CSI: NY, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18) Kos , kriminalis ka serija (R) (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

06:05 06:30

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:25 22:30 23:00 23:15 23:17

Bakugan, crtana serija 23/52 Jagodica Bobica, crtana serija

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROPSKI DNEVNIK TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija EMISIJA VTV-A OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) NEWSFLASH - GLASA AMERIKE DOKUMENTARNI PROGRAM ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

14/26 Odluka 2011-Predstavljanje kandidata TV izlog Roary, crtana serija 41/52 Bumba, crtana serija 117-118/150 P ca trka ica, crtana serija 18/26 Kad liš e pada, serija R Ljubav i kazna, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Teresa, serija 122/152 Inspektor Rex, serija 49/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 123/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 72/107 Larin izbor, serija 60/160 Ve ernje vijes Provjereno, informa vni magazin Plemenita krv, igrani lm Glasnici 2, igrani lm (15)* Nestali, serija (12)* 13/18 Sjedi i šu !, serija 9/13 Ezo TV, tarot show (18)* Nestali, serija (12)* R IN magazin, R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) Najljepši urok, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond,humoris na serija (dvije epizode) Teoroja Velikog praska, humoris na serija (R) Vatreni de ki, dramska serija (12) Studio 45, talk show Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Teoroja Velikog praska, humoris na serija (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Vatreni de ki, dramska serija (12)

07.35 08.20 09.20 09.50

20.20

Larin izbor “Larin izbor” je napeta ljubavna pri a koja mora prebrodi brojne zapreke. Ovo je pri a o izboru jedne žene izme u dva muškarca, izboru izme u karijere i obitelji, te odanos i bitke za preživljavanjem. Serija je snimana na vanjskim lokacijama duž dalma nske obale što dodatno pridonosi roman noj atmosferi.pažnju jekom cijele radnje serije. Režija: Kris jan Mili , Mladen Dizdar, Robert Orhel, Tomislav Rukavina; Scenarij: Tomislav Hrpka, Iva Ilakovac, Aleksandar Kristek, Ozren Marod; Uloge: Doris Pin i , Ivan Herceg, Ecija Ojdani , Frane Perišin,

07:00

19.30

23.40 23.55

SERIJA NOVA TV

Ulicama kružim, dokumentarni lm Pola ure kulture (R) Kralj vinograda 3, serija (9/13) 8. kat, talk show (R)

22.00 22.25 23.15 23.50 00.35 01.00

(bivša akove ka televizija)

18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 20:30 21:00 21:30 22:15 22:35 23:15 00:15 01:15

PETAK 2. prosinca 2011.

06:10 06:15 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:07 Kralj vinograda 3, serija (10/13) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Na vodenome putu 5: Kielski kanal - Izme u mora, dokumentarna serija (5/20) 11:00 Kod Ane 11:10 Oprah show (1381.) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (51/182) 13:20 Sve e bi dobro, serija (116/180) 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:15 Drugo miĹĄljenje 14:45 Branitelji domovine, informa vnoeduka vni spot 14:50 Alisa, sluĹĄaj svoje srce - telenovela (117/240) 15:35 O di ni sve Nikola, emisija pu ke i predajne kulture (26â€™02â€?) 16:05 Skica za portret 16:25 Hrvatska uĹživo 17:00 Vijes 17:10 HAK - Promet info 17:11 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 17:15 Globalno sijelo 17:45 Putem europskih fondova 18:00 Iza ekrana 18:30 dokumentarni lm 19:00 Izbori 2011. - bonusi 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:06 Izbori 2011. - bonusi 20:20 â€œKorak u Ĺživotâ€? - prijenos humanitarnog koncerta 22:20 Predstavljamo vam..., emisija pod pokroviteljstvom 22:25 Dnevnik 3 22:45 Sport 22:48 Vrijeme 22:50 Vijes iz kulture 22:55 Pe dan, talk show 23:50 Filmski maraton: Vrijeme osvete, ameri ki lm (18)(141â€™) (R) 02:10 Filmski maraton: Presuda, ameri ki lm (12)(125â€™) (R) 04:15 Pe dan, talk show 05:05 Kralj vinograda 3, serija (10/13)

telenovela (50/182) (R) 07:05 Teletubbies, animirana serija 07:30 Gladijatorska akademija, crtana serija (6/26) 07:55 Mala TV 08:00 TV vr : Brzo i sporo 08:10 Zauvijek prijatelji: Svemirci, crtani lm 08:15 Tajni dnevnik patke Ma lde: Ovca Lujza u sedmom nebu (R) 08:25 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (5/13) 08:50 Ĺ kolski sat: Tango 09:20 Puni krug 09:35 Crno proro anstvo, serija za mlade (4/26) 10:00 Alisa, sluĹĄaj svoje srce - telenovela (116/240) (R) 10:45 Zgode i nezgode Ĺ eĹĄirice i Ĺ lapice, nski lm za djecu (71â€™) 11:55 Fotogra ja u Hrvatskoj 12:10 Drugi format (R) 12:55 Mala TV (R) 13:00 TV vr : Brzo i sporo (R) 13:10 Zauvijek prijatelji: Svemirci, crtani lm 13:15 Tajni dnevnik patke Ma lde: Ovca Lujza u sedmom nebu (R) 13:30 Izbori 2011. - predstavljanje izbornih lista 14:30 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade 14:55 Edgemont 4, serija za mlade (13/18) 15:15 Ĺ kolski sat: Tango (R) 15:45 Briljanteen 16:25 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 16:30 Izbori 2011. - su eljavanje 18:00 Kijev: Ĺ˝drijeb za EP 2012., prijenos 19:00 Beaver Creek: Svjetski skijaĹĄki kup spust (M), prijenos 20:00 Pod naponom - udar groma, dokumentarni lm 21:00 Prljavi seksi novac 2, serija (12) (8/13) 21:50 Umorstva u Midsomeru 13, serija (12) (2/8) 23:30 Na rubu znanos : Viktor Schuberger 46â€™52â€? 00:15 Vrijeme je za jazz: Tamara u dvorcu LuĹžnica 01:15 Retrovizor: Zakon i red: Odjel za Ĺžrtve 10, serija (12) (19/22) 02:00 Retrovizor: Trava zelena 1, humoris na serija (6/7) (R) 02:30 Retrovizor: Bez traga 7, serija (12) (9/24) (R) 03:15 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 06:15 No ni glazbeni program

06.25 07.20 08.15 08.40 08.55 09.35

14.05 15.00

21.50 23.50

23:40

02.15 03.15

Vertikalna granica Suo avaju i se s nevjerojatnom mo i prirode i njenih elemenata koje je nemogu e kontrolira , ali i s vlas m ograni enjima, Peter riskira Ĺživot kako bi spasio svoju sestru Annie (Robin Timmey) i njen m (Bill Paxton i Nicholas Lea) u utrci s vremenom. Oni su ostali zarobljeni u ledenom grobu na visini od 26 000 stopa - u mrtvoj zoni iznad ver kalne granice izdrĹžljivos gdje ljudsko jelo ne moĹže dugo preĹživje . Svaka se sekunda broji dok se Peter uz pomo ekipe kolega penja a, me u kojima je i povu eni planinski ovjek Montgomery Wick (Sco Glenn), penje na hladni, zastraĹĄuju i vrh i spaĹĄava zarobljene...

06:05 06:30

08:43 08:45 09:00

SERIJA RTL

19.05

Krv nije voda

11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:10 13:50 14:00

SERIJA NOVA TV

14.00

Teresa

EMISIJA RTL

17.05

Ve era za 5

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:20 22:25 22:30

SERIJA DOMA TV

U ime ljubavi

7.25

08:35 08:50 09:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 23:40 01:55 03:25 04:55

06.45 07.30 08.20 09.15 09.45 10.30 11.15 12.00 12.55 13.40 14.30 15.20 16.15 16.55

18.35 05.50

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00

FILM NOVA TV

07:00 08:05 08:20

17.45

11.30 12.20 06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane -

SUBOTA 3. prosinca 2011.

23:20 23:35 23:37

RTL Danas, informa vna emisija (R) Emperatriz, telenovela (R) Izbori 2011.- predstavljanje programa Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Exkluziv Tabloid, magazin (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Krv nije voda, serija Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija TV premijera: Zgodna i ne(zgodna), igrani lm, roman na komedija Danteov vrh, igrani lm, akcijski Vodeni svijet, igrani lm, znanstveno-fantas ni/ avanturis ki Astro show, emisija uĹživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R)

Bakugan, crtana serija 24/52 Jagodica Bobica, crtana serija

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VTV TJEDNIK informa vna emisija (R) VJERA I NADA vjerski program uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe (R) TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA Ĺ˝IVOT NA SJEVERU mozai na emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROĹ LOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar (R) NEWSFLASH - GLASA AMERIKE (R) Ĺ˝IVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) Ĺ KOLA Ĺ AHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19.30 20.20 21.10 22.00 23.00 23.40 00.25

07:05 07:25 08:05 08:20 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:45 15:00 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40 03:10

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:15 00:30 01:30

15/26 Odluka 2011-Predstavljanje kandidata TV izlog Roary, crtana serija 42/52 Bumba, crtana serija 119-120/150 P ca trka ica, crtana serija 19/26 Kad liĹĄ e pada, serija R Ljubav i kazna, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Teresa, serija 124-125/152 Inspektor Rex, serija 50/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liĹĄ e pada, serija 124/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 73/107 Larin izbor, serija 61/160 Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, igrani lm Ver kalna granica, igrani lm Pri a o Gwen Aralujo, igrani lm (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) NajljepĹĄi urok, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) NajljepĹĄi urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12) Vatreni de ki, dramska serija (12) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R)

Ana, serija 239/254 U ime ljubavi, serija 62/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 63/170 Flash vijes O ma ica, serija R TV izlog Rosalinda, serija R Vatreno srce, serija 69/220 TV izlog Vatreno srce, serija 70/220 P ca trka ica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene proĹĄlos , serija R Rosalinda, serija 33-34/80 O ma ica, serija 7-8/102 Sjene proĹĄlos , serija 19/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 20/24 Zakon brojeva, serija 17/18 Ĺ˝iva meta, serija (12)* 12/12 Prijatelji, serija R 19/24 Zakon brojeva R, serija 16/18 Koktel, magazin R Ĺ˝iva meta, serija (12)* R Teresa, serija R Kraj programa

(bivĹĄa akove ka televizija) Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Dom2 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Podravina i Prigorje (r) Dom2 24 SATA (uĹživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Ritam tjedna Veliko platno, emisija o lmu Euro - max VIJESTI DANA Zagrljaj ljepote TV prodaja Erotski progam(18) Videostranice TV ku e imaju pravo promjene programa

05:50 05:55 06:30 06:45 07:15

Najava programa Drugo miĹĄljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) O di ni sve Nikola, emisija pu ke i predajne kulture (26â€™02â€?) 07:45 Hrvatska kronika BiH 08:00 Vijes 08:10 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Om a za vjeĹĄanje, ameri ki lm (73â€™) 09:25 Kulturna baĹĄ na: Ĺ epurina 27â€™31â€? 09:53 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:08 Vrijeme danas 10:09 HAK - Promet info 10:10 Ku ni ljubimci 10:45 To je Europa: Vrijeme je za eko (6/13) (R) 11:15 Normalan Ĺživot, emisija o obitelji 11:55 Predstavljamo vam..., emisija pod pokrviteljstvom 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Veterani mira, emisija za branitelje 13:15 Prizma, mul nacionalni magazin 13:57 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 14:25 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot (R) 14:30 Eko zona 14:55 Prirodni svijet 4, dokumentarna serija (11/14) 15:45 Jelovnici izgubljenog vremena 16:05 Euromagazin 16:30 PotroĹĄa ki kod 16:58 Predstavljamo vam..., emisija pod pokroviteljstvom 17:00 Vijes 17:15 Vrijeme sutra 17:16 HAK - Promet info 17:20 Reporteri: Lav i gar 18:25 Lijepom naĹĄom: NedeliĹĄ e (1/2) 19:15 LOTO 7/39 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:10 Ples sa zvijezdama (6/8) 21:55 Vijes 22:10 Vijes iz kulture 22:15 Sljepo a, kanadsko-francuskojapanski lm (12)(130â€™) 00:30 Filmska no s Alienima: Alien 3, ameri ki lm (15)(110â€™) 02:20 Filmska no s Alienima: Alien 4 - Uskrsnu e, ameri ki lm (15)(105â€™) 04:05 Reporteri: Lav i gar (R) 05:05 Skica za portret 05:25 PotroĹĄa ki kod (R)

FILM HRT 1

07:00 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 07:45 Najava programa 07:50 Patak Frka, crtana serija (21/39) (R) 08:15 Djevoj ica iz budu nos 2, serija za djecu (2/12) 08:40 Mala TV 08:45 Baltazar: Ledeno vru e, crtani lm 08:50 Danica i kuna 08:55 arobna plo a - 7 kon nenata: Sjeverna Amerika (R) 09:10 Trolovi, crtana serija (11/26) 09:35 ni DA ni NE: Tes ranje na droge 10:35 Maleni lovci na blago, ameri ki lm za djecu (82â€™) 12:05 Filmska ma neja: Patch Adams, ameri ki lm (112â€™) 14:00 ovjek koji je Ĺživio kazaliĹĄte - Marin Cari , dokumentarni lm (73â€™30â€?) 15:20 KS automagazin 15:50 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom 16:20 4 zida 16:55 KoĹĄarka, ABA liga: Cedevita Cibona, prijenos 18:40 Rukometna Liga prvaka: Bosna BH gas Sarajevo - CO Zagreb, prijenos (do oko 20.20) 18:50 Beaver Creek: Svjetski skijaĹĄki kup - superG (M), prijenos (kombinirano?) 20:20 Ve eras 20:25 Svjetsko rukometno prvenstvo (Ĺ˝): Hrvatska - Obala Bjelokos , prijenos 22:05 6. zagreba ki me unarodni fes val komorne glazbe: Pri e iz Be ke ĹĄume (1/2) 23:20 Fringe - Na rubu 1, serija (12) (10/21) (R) 00:10 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03:10 No ni glazbeni program

06.15 RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.50 Crvene kapice, animirani lm 07.20 X-Men, animirani lm 07.45 PopPixie, animirani lm (dvije epizode) (R) 08.20 U ilica, kviz za djecu 08.55 RuĹža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.00 Joe Kidd, igrani lm, vestern 12.45 Sabrina, igrani lm, komedija 15.10 Zgodna i ne(zgodna), igrani lm, roman na komedija (R) 17.00 Na visokoj nozi, humorna dramska serija 17.55 Zvijezde Ekstra: 10 vampira koje volimo, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 impanze u svemiru, igrani lm, animirani 21.40 P ca na Ĺžici, igrani lm, akcijski 23.45 Moma ka zabava, igrani lm, komedija (12) 01.40 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.40 RTL Danas, informa vna emisija (R) 03.15 Danteov vrh, igrani lm, akcijski

22:15

Sljepo a Cijela pri a po inje kada nekoliko obi nih gra ana oboli od misteriozne epidemije zvane â€˜bijela sljepo aâ€™. Stru njaci i doktori nikako ne uspjevaju otkri ĹĄto uzrokuje ovu opaku bolest jer, ini se, nema nikakvog konkretnog i zajedni kog uzroka, nikakve ciljane skupine i nikakvih pokazatelja i simptoma zaraze, osim iznenadne sljepo e. Oni prvi koji su pali pod utjecaj ove neo ekivane epidemije vlas su smjes le u karantenu i to u napuĹĄtenu psihijatrijsku bolnicu, gdje se novonastalo â€˜druĹĄvo slijepihâ€™ mora sna i i priviknu na zajedni ki Ĺživot.

06:00 U sedmom nebu, serija 20-21/23 08:00 Bakugan, crtana serija R 23/52 08:25 Roary, crtana serija R 41/52

09:43 09:45 10:00

NeĹženja

11:00 11:15 11:45 12:00 12:25 12:30

FILM NOVA TV

13:15 13:30 14:30 14:45 15:20 15:30 15:45

FILM DOMA

20:05

20.05

Posljednji posao

SERIJA RTL 2

16:30 17:30

21.00

Moja 3 zida

SERIJA DOMA TV

Sjene proĹĄlos

19.10

18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 22:00 22:05 23:05 23:05 23:07

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I Ĺ TIKLECI zabavna emisija (R) TV PRODAJA - MARION POD POVE ALOM MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI Ĺ˝IVOT NA SJEVERU mozai na emisija (R) TV PRODAJA EMISIJA VTV-A TV PRODAJA - MARION KAJKAVCI mozai ka emisija MALI OGLASI TV PRODAJA MUĹ˝IKAĹ I I PAJDAĹ I glazbena emisija (R) KUTIONICA dje ja emisija TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A 24 SATA VIJESTI informa vni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija MOJ PUT dokumentarna emisija (R) DOKUMENTARNI PROGRAM VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar CELEBRITY CITY zabavna emisija PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informa vno-eduka vna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

08:40 Peppa, crtana serija 15-16/26 08:55 Beyblade metal fusion, crtana serija 36/39 09:20 Winx, crtana serija 15/52 09:45 upko i legenda Sv. Jurja, crtani lm 11:00 Frikovi, serija 5/16 11:55 Larin izbor, serija R 13:55 Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, igrani lm R 15:30 Slatki BoĹži , kulinarski show 3/5 16:00 Provjereno, informa vni magazin R 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Supertalent, show R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Posljednji posao, igrani lm 21:55 Kartel, igrani lm (12)* 00:00 PreĹživje igru, igrani lm 01:45 Ver kalna granica, igrani lm R 03:45 Ezo TV, tarot show (18)* 04:55 Kraj programa

07.00 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 07.45 Divlji boravak, zabavni (R) 08.30 NajljepĹĄi urok, telenovela 09.15 Studio 45, talk show (R) 10.00 Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) 10.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) 12.50 Divlji boravak, zabavni (R) 13.35 Veseli mladunci, zabavni (R) 14.20 Divlji boravak, zabavni (R) 15.05 Veseli mladunci, zabavni (R) 16.00 Divlji boravak, zabavni (R) 16.45 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 18.25 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.10 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Hrvatska traĹži zvijezdu, glazbeni show 21.00 Moja 3 zida, humoris na serija (dvije epizode) (R) 22.45 Fes valac: Ĺ pijun i dama, igrani lm, triler (12) 01.00 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

07:00 U ime ljubavi, serija 64-65/170 08:30 TV izlog 08:45 Ana, serija R 09:35 Asterix i vikinzi, crtani lm 10:50 TV izlog 11:05 Harvey Toons, crtana serija 5/78 11:25 upko i san ivanjske no i, crtani lm 12:35 TV izlog 12:50 Zadovoljna, emisija R 13:20 Jamie Oliver: Jamiejeva Italija , serija R 2/6 13:55 TV izlog 14:10 Sjene proĹĄlos , serija R 15:05 Ne zaboravi s hove, show R 3/16 16:10 SavrĹĄena nevjesta, serija 4/12 17:40 ZelenJava, magazin 18:10 Doma IN, emisija 18:40 Jamie Oliver: Jamiejeva Italija , serija 3/6 19:10 Sjene proĹĄlos , serija 20/95 20:05 NeĹženja, igrani lm 21:50 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 4/16 22:55 Jamie Oliver: Jamiejeva Italija, serija R 3/6 23:30 SavrĹĄena nevjesta, serija R 00:55 NeĹženja, igrani lm R 02:35 Doma IN, emisija R 03:05 ZelenJava, magazin R 03:30 Kraj programa

(bivĹĄa akove ka televizija) 07:58 08:00 12:00 12:30 13:30 14:30 15:15 15:45 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:15 19:30 20:00 20:45 21:20 22:05 22:25 23:00 00:15 01:00

Danas na programu Dje ja TV Auto â€“ moto nau ca Gledaj dalje (r) Ritam tjedna (r) Zagrljaj ljepote Euromaxx Vinoteka (r) Glas Roma VIJESTI Poljoprivredni savjetnik Dom2 24 SATA (uĹživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA TV PRODAJA Hrana i vino BaĹĄ na Planet Croa a Dom&S l Vijes dana Link, emisija o novim tehnologijama Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

NEDJELJA 4. prosinca 2011.

PONEDJELJAK 5. prosinca 2011. 07:10 07:25

05:50 Najava programa 05:55 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06:20 Euromagazin (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Teletubbies, animirana serija 07:25 Mala TV (R) 07:30 TV vr : Knjiga iz knjižnice 07:40 Brlog: Lipicanci (R) 07:45 Tajni dnevnik patke Ma lde: Ovca Lujza u sedmom nebu (R) 07:55 Vijes iz kulture (R) 08:00 Vijes 08:05 Prijatelji 3 09:00 Vesele trojke, crtana serija (11/52) 09:25 Hamtaro, crtana serija (11/26) (R) 09:48 TV kalendar (R) 10:00 Vijes 10:10 Vrijeme danas 10:11 HAK - Promet info 10:15 Poirot 2, serija (1/10) 11:10 Opera box 11:40 manjinski MOZAIK 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 emisija pod pokroviteljstvom 12:25 Plodovi zemlje 13:25 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:00 Mir i dobro 15:30 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot (R) 15:35 Azijski sakralni spomenici: Taj Mahal - Sve za ljubav jedne gospe, dokumentarni lm (30’15) 16:10 Vrtlarica 16:40 Pjevaj moju pjesmu, glazbeni game show 18:10 HAK - Promet info 18:15 Vijes 18:29 Vrijeme sutra 18:30 Izbori 2011. - emisija 19:15 LOTO 6/45 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:00 Snow Queen Trophy vinjete 20:02 Vrijeme 20:10 Izbori 2011. - emisija 00:35 Vijes 00:50 Vijes iz kulture 01:00 Poirot 2, serija (1/10) (R) 01:55 Taj Mahal - Sve za ljubav jedne gospe, dokumentarni lm (30’) 02:25 Skica za portret 02:45 Vrtlarica 03:10 Prizma, mul nacionalni magazin 03:55 Lijepom našom: Nedeliš e (1/2) (R) 04:50 Plodovi zemlje (R)

FILM RTL

12:50

07:00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07:55 Najava programa 08:00 Venecijanski barokni consort u Varaždinu 09:00 Zlatna kinoteka: Franjo Asiški, ameri ki lm (101’) (R) 10:48 Biblija (ne kod. na sat.) 10:58 Krapina: Misa, prijenos (ne kod. na sat.) 12:05 Filmska ma neja: TV vijes , ameri ki lm (127’) 14:15 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom 14:45 Koncert zabavne glazbe 15:45 e-Hrvatska 16:25 Magazin nogometne lige prvaka 16:50 Olimp 17:15 Kombinirani prijenos: Hokej, EBEL liga: Medveš ak - EV Vienna Capitals 17:35 Kombinirani prijenos: Beaver Creek: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 1. vožnje 20:00 Ve eras 20:35 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 2. vožnje 21:50 Posebni dodaci 22:25 Filmski bou que: Smrt gospodina Lazarescua, rumunjski lm (12)(149’) 00:55 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03:55 No ni glazbeni program

06.00 RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.35 Zvijezde Ekstra: Djeca slavnih, zabavna emisija 07.00 Crvene kapice, animirani lm 07.25 X- Men, animirani lm 07.50 PopPixie, crtani lm (tri epizode) (R) 08.45 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 10.50 Moje prvo bogatstvo, igrani lm, komedija 12.50 impanze u svemiru, igrani lm, animirani (R) 14.20 Kako se Stella vra la u formu, igrani lm, roman na komedija 16.40 Discovery: Preživje divljinu - Iza kamere (2. dio), dokumentarna serija 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 TV premijera: Lopovi, igrani lm, triler 21.55 CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (tri epizode) 00.40 Astro show, emisija uživo (18) 01.40 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.15 P ca na žici, igrani lm, akcijski(12)

SERIJA RTL

21.55

INFO RTL

18.30

RTL danas

SERIJA RTL 2

20.00

Kraljevi leda

EMISIJA DOMA TV

Ne zaboravi s hove

23:50

08:30 09:10 09:40 10:10 10:40 11:00 11:10 12:50 13:00 13:10 15:00 15:10 17:00 17:15 18:20 19:15 20:05 21:00 00:30 02:10 04:05 04:55 05:20 06:10

06.55

11.50 12.40 13.15 14.50 15.35 17.15 18.25 19.10 20.00 20.45 21.35 22.25 23.20

07:15 08:45 09:00 10:15 10:30 11:35 11:55 12:10 13:25 13:55 14:25 14:40 15:35 16:40

04:55 05:50 06:45

I tako to..., serija 17-18/18 Smallville, serija 4/22 Bakugan, crtana serija R 24/52

18:10 18:40 19:10 20:05 20:35 22:10 23:50 23:45

10:43 10:35 10:45 11:00

CSI: Miami

08:05

07.45

impanze u svemru Kad sonda Svemirske agencije, vrijedna pet milijardi dolara, nestane u me ugalakti koj crvoto ini, ista ta agencija angažira Hama III., unuka prvog impanze u svemiru, da im pomogne vra odlutalu letjelicu. On živi i radi u cirkusu, ali ponuda Agencije je nešto što se ne odbija. Njegova ljubav prema akrobatskim manevrima u inila ga je izvrsnim leta em, ali zbog neozbiljnos se ne može uskladi sa svojim profesionalnim astro- imp kolegom, pompoznim zapovjednikom Titanom, i poru nicom Lunom, koja je imuna na njegovo udvaranje.

07:40

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice 12:45 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani (R) 13:45 TV PRODAJA 14:00 OTVORENO NEBO dokumentarna emisija 14:35 MALI OGLASI 14:45 TV PRODAJA 15:00 VJERA I NADA vjerski program 15:20 TV PRODAJA - MARION 15:30 MALI OGLASI 15:40 VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu (R) 16:45 TV PRODAJA - MARION 17:00 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) 18:00 EMISIJA VTV-A (R) 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 24 SATA VIJESTI informa vni program 19:30 VTV TJEDNIK 20:00 PARLAMENTARNI IZBORI 2011. emisija uživo iz studija 22:00 PRESSICA talk show 23:00 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:05 VTV TJEDNIK informa vna emisija 23:35 ODJAVA PROGRAMA 23:37 VIDEOSTRANICE

00:15 01:40 03:20 03:50

Roary, crtana serija R 42/52 Peppa, crtana serija 17-18/26 Beyblade metal fusion, crtana serija 37/39 Winx, crtana serija 16/52 Mlada Pocahontas, crtani lm Automo v Lifestyle Magazin Lige prvaka ZelenJava, magazin 9/12 Larin izbor, serija R Vijes Nove TV (izborne) Larin izbor, serija R - nastavak Romansa u Sea leu, igrani lm Vijes Nove TV (izborne) Romansa u Sea leu, igrani lm nastavak Vijes Nove TV (izborne) Jerry Maguire, igrani lm 2 Vijes Nove TV Jerry Maguire, igrani lm nastavak ODLUKA 2011 Dnevnik Nove TV Larin izbor, serija 61/160 ODLUKA 2011 Posljednji posao, igrani lm R Kartel, igrani lm (12)* R Televizijska posla, serija 18-18/22 Svi mrze Chrisa, serija 21/22 I tako to..., serija R Kraj programa

Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Izvanredni psi, dokumentarni (R) Moja 3 zida, humoris na serija (dvije epizode) (R) Paklena kuhinja, reality show (R) Columbo: Ubojstvo u Malibuu, kriminalis ka serija (R) Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show Paklena kuhinja, reality show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kraljevi leda, dokumentarni (R) Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) SWAT, reality show (R) Murjaci uživo, reality show (dvije epizode) (R) Fes valac: Špijun i dama, igrani lm, triler (12)

U ime ljubavi, serija 66-67/170 TV izlog Ana, serija R TV izlog upko i san ivanjske no i, crtani lm R Harvey Toons, crtana serija R TV izlog Asterix i vikinzi, crtani lm R Doma IN, emisija R Jamie Oliver: Jamiejeva Italija, serija R TV izlog Sjene prošlos , serija R Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 4/16 Savršena nevjesta, serija 5/12 Zadovoljna, emisija Jamie Oliver: Jamiejeva Italija , serija 4/6 Sjene prošlos , serija 21/95 Slatki Boži , kulinarski show Dan u New Yorku, igrani lm Spot, igrani lm Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R Jamie Oliver: Jamiejeva Italija, serija R 2/6 Savršena nevjesta, serija R Pobjedni ki m, igrani lm R Zadovoljna R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

08:00 12:00 12:45 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 23:00 00:15 01:15

Dje ja TV Zagrljaj ljepote (r) Baš na (r) Poljoprivredni savjetnik (r) Glas Roma (r) Obzori Planet Croa a (r) Hrana i vino Kronika tjedna U dobrom zdravlju 24 sata, vijes Sedma brzina Tjedna kronika TV Jukebox Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) Videostranice

04:05 Blago svjetskih tržnica, dokumentarna serija (12/13) 04:35 Kralj vinograda 3, serija (11/13) 05:20 8. kat: O evi bez djece, talk show 05:40 05:45 06:15 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05

Najava programa Rijeka: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:07 Kralj vinograda 3, serija (11/13) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Na vodenome putu 5: Wesermarsch, dokumentarna serija (44’45”) (6/20) 11:00 Kod Ane 11:10 Blago svjetskih tržnica, dokumentarna serija (12/13) 11:40 Kulturna baš na 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (52/182) 13:20 Sve e bi dobro, serija (117/180) 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:20 Tre a dob, emisija za umirovljenike 14:50 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (118/240) 15:35 Glas domovine 16:05 Kulturna baš na 16:25 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:40 HAK - Promet info 17:45 8. kat: O evi bez djece, talk show 18:30 Od Lark Risea do Candleforda 3, serija (10/12) 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:00 Snow Queen Trophy vinjete 20:02 Vrijeme 20:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 TV Bingo 20:35 Provodi i sprovodi, humoris na serija (12/20) 21:10 Puls Hrvatske 22:25 Dnevnik 3 22:45 Sport 22:48 Vrijeme 22:50 Vijes iz kulture 23:00 Svijet pro ta 23:30 Bez tragova - dirigent Carlos Kleiber, glazbeno-dokumentarna emisija (72’) 00:50 Dr. House 6, serija (12/22) (R) 01:35 CSI: Las Vegas 10, serija (12) (8/23) 02:20 Šapta psima 5 (29/37) 03:10 Skica za portret 03:20 Kulturna baš na 03:35 Glas domovine

EMISIJA NOVA TV

17.25

IN magazin Dnevni magazin pod uredni kom palicom glavne urednice Ivane Mandi i dnevne urednice Sanje Zdorc. IN magazin okuplja dream team redakciju društvene scene. Dnevna doza doma ih i stranih vijes , društvenih doga aja i kronika, komentara i intervjua nudi se gledateljima kroz deset jakih rubrika i još ja ih novinara. Voditelji IN magazina su Nikolina Pišek, Mia Kova i i Ivo Perkuši .

INFO NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

06:45 07:10 07:25 07:40

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (51/182) (R) 07:05 Teletubbies, animirana serija 07:30 Gladijatorska akademija, crtana serija (7/26) 07:55 Mala TV 08:00 TV vr 08:08 Kr prikazuje 08:10 Brlog 08:15 arobna plo a - engleski 08:25 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (6/13) 08:50 Školski sat 09:20 Ton i ton 09:35 Crno proro anstvo, serija za mlade (5/26) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (117/240) (R) 10:45 Pjevaj moju pjesmu, glazbeni game show (R) 12:15 Vrtlarica (R) 12:40 Jelovnici izgubljenog vremena (R) 13:00 Mowglijeva prva pustolovina: U potrazi za izgubljenim dijamantom, ameri ki lm (90’) 14:30 H2O Uz malo vode! 2, serija za mlade 14:55 Edgemont 4, serija za mlade (14/18) 15:20 Školski sat (R) 15:50 Ton i ton (R) 16:05 Rupert, crtana serija (32/52) 16:20 Mala TV (R) 16:25 TV vr (R) 16:33 Kr prikazuje (R) 16:35 Brlog 16:40 arobna plo a - engleski 16:50 Crtana serija 17:05 Šapta psima 5 (29/37) 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:35 Mijenjam svijet: I ja sam Ciganka 19:05 Teletubbies, animirana serija 19:30 Glazbeni specijal 19:55 Ve eras 20:00 Život ide dalje 3, serija (2/5) 20:45 Traumatologija 21:15 Dr. House 6, serija (12/22) 22:00 CSI: Las Vegas 10, serija (12) (8/23) 22:40 Putem europskih fondova (R) 22:55 Svjetsko rukometno prvenstvo (Ž): Hrvatska - Urugvaj, prijenos 00:30 Retrovizor: Zakon i red: Odjel za žrtve 10, serija (12) (20/22) 01:15 Retrovizor: Trava zelena 1, humoris na serija (7/7) (R) 02:05 Retrovizor: Bez traga 7, serija (12) (10/24) (R) 02:50 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:50 No ni glazbeni program

06.30 07.10 07.40 07.50 10.00 10.45 11.35 13.15 14.10 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 22.05 00.35 00.50 02.30 03.30 04.15

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:10 13:50 14:00

SERIJA HRT 2

21.15

Dr. House

EMISIJA RTL 2

17.35

Kralj Queensa

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30

SERIJA DOMA TV

O ma ica

17.30

06:20

22:00 22:20 22:25 22:30 23:30 23:45 23:47

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Exkluziv Vikend, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija TV EVENT: Stupovi zemlje, igrani lm, povijesna drama Umri muški, igrani lm, akcijski triler (12) RTL Vijes , informa vna emisija CSI: Miami, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminalis ka serija (R) (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VTV TJEDNIK informa vna emisija (R) VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozai na emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) NEWSFLASH - GLASA AMERIKE (R) DOKUMENTARNI PROGRAM ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

08:05 08:20 09:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:45 23:05 01:20 03:40 04:05 04:50 05:50 06:20

06.55 07.45 09.30 10.00 10.35 11.20 12.55 13.40 14.30 15.15 16.05 16.45 17.35 18.30 19.20 20.10 21.10 22.00 22.25 23.10 23.50 00.35 00.55

07:05 07:25 08:05 08:20 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:45 15:00 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 22:30 23:20 23:55 00:45 02:10

Bakugan, crtana serija 25/52 Jagodica Bobica, crtana serija 16/26 Roary, crtana serija 43/52 Bumba, crtana serija 121-122/150 P ca trka ica, crtana serija 20/26 TV izlog Nate Berkus Show, serija 81/173 Kad liš e pada, serija R Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Teresa, serija 126-127/152 Inspektor Rex, serija 51/123 Vijes Nove TV IM magazin Kad liš e pada, serija 125/320 Dnevnik Nove TV Supertalent –uživo, show Ve ernje vijes Zadatak: Uhva te Šakala, igrani lm Jerry Maguire, igrani lm R Seinfeld, serija 32/180 Heroji, serija (12)* 14/19 Ezo TV, tarot show (18)* IN magazin R Kraj programa

Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica ( e ri epizode) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Columbo: Ubojstvo u Malibuu, kriminalis ka serija (R) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Teorija velikog praska, humoris na serija (R) Vatreni de ki, dramska serija (12) Studio 45, talk show Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R)

Ana, serija 240/254 U ime ljubavi, serija 68/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 59/170 Flash vijes O ma ica, serija R TV izlog Rosalinda, serija R Vatreno srce, serija 71/220 TV izlog Vatreno srce, serija 72/220 P ca trka ica, crtana serija R Flash Vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos , serija R Rosalinda, serija 35-36/80 O ma ica, serija 9-10/102 Sjene prošlos , serija 22/95 Koktel, magazin Spot, igrani lm R Prijatelji, serija 21-22/24 Koktel, magazin R Prijatelji, serija R Teresa, serija R 126/152 Kraj programa

(bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 17:50 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Planet Croa a 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Lifestyle TV prodaja 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Sport ponedjejkom Auto moto nau ca Obzori VIJESTI DANA Veliko platno (r) TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

Razbibriga

29. studenoga 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ako ga dam kukurika aj nado mi ga potepli??? V

erjem gda vsi znate gda bodemo išli glase davat vu nedelo, 4. decembra, na godovno svete Barike štera je patron zidarov i graditelov, šteri vu ovomo cajto nemajo kaj delati. A vsi zanmo gda zidari ne zi ejo niti drugi meštri (tesari, voda i, struja i, pigeri, taraceri, malari…) nemajo kaj delati i zbogradi toga je prinas, o em re i, vu Lepoj našoj takša meglena situacija i vsi smo vu istomo d…., kaj nebom rekel i ne znamo gda bodemo se žnjega vum zvlekli. Zbogradi tega se i vsi ravnamo v nedelo glase davat kaj nekaj, tobož, spremenimo. Štel sam vam re i gda je i moja soseda Barika vu nedelo godovnica. Kaj ne znate Bariko? A, žnjom vam je ova meglena situacija uda lepša i budu nost štero ona nudi je uda svetleša od ove kaj nam nudijo politi ari. Ali to sam za one šteri prejdejo jenoga praga dok si ona bode znova zbirala. Ne kanim vam re i kak sam vam ja pre njoj zišel jerbo bodete unda vse znali, a mogli bi i jalni biti kakši ste je. Bodite malo najgerek,bar do nedele.

aj se ovih pravih izborov za sabornike dotikavle morem vam re i gda vam je i meni, e duže dale, vse meje jasno što je

tu bolši, a što hujši. Zna se što nas je dopelav, o em re i, dovlekev do toga gde smo ve, ali ne vidim nikoga šteromo, oliti šteroj, bi mogel veruvati kaj nas bode z te kaljuže oliti blata zvlekel (ili zvlekla) vum. Ve parpot sam se prijel kaj si gruntam ovak: po emo so to Zoranek i Vesnica ( itaj: Milanovi i Pusi ), o em re i, kukurika i bolši od Jace i Karamarkija? To me ve dugo gvinta i furt si gruntam komo bi svojega glasa dal, a kaj ga ne bi potepel. Vsi znamo gda je skorom pol hadezeovcov završilo vu Remetinco, jerbo so našli i dimo odnesli one peneze štere so nej zgubili. Neje to bilo lejpo od jiv, ali i ne ruom le ko je to bilo priznati. No, što zna je li bi bili priznali gda so jiv nej, naša Tamara, kak glavna tužibaba i drugi policaji, uskoki ili pak poskoki pred zid dotirali. Pak to me i nejbole gvinta, je li so ovi, šteri so ostali, vredni kajbi jim glasa dal? Što zna, mortik je pravzaprav Jaca nej tak huda kak se pripoveda, a niti pak so kukurika i nej tak dobri kak se falijo. Nej znati kak bi jiv dragi Božek presortiral gda bi jiv moral podeliti na dobre i na one druge i gde bi što završil?

ovi drugi kaj kukuri ejo nam kajkaj toga obe uvlejo

i delijo nam papernate rop eke sam so nam nej rekli za kaj jiv bodemo ponucali? Je li bodemo morali delati tak kaj bodemo šmrkljavi sam kaj jim bode dobro ili pak nam bodo išle suze dok zazvedimo komo smo glasa dali. Zato preštimane pajdašice i prefrigani pajdaši, pamet vu glavo dok bodete išli glasa davat, jerbo sam jenoga imate i vsakih štiri leti vas (nas) nucajo i zato nam je, brz as, uda bole gda glasa damo posle kuhanoga vina nek z rop ekom vu žepom ili pak z šalom okoli šijaka. To z šalom je nej za igrati jerbo se šal more zategnuti rez kratek as, a na škrge je jako teško dihati. Još nekaj me gvinta: kak bode, itak, gospon Mohari gospodaril z mojim glasom? Glasa davat sikak tre iti, a nej se vkrej držati od toga dela, jerbo sam se zmislite kak vam je bilo gda ste se ženili? Stareši so vam prepovedali gda se i vu tej posel treba iti spametno i gda nam bode, brz as, huje, ali smo nej posluhnuli i sikak smo pristali kaj nas zarinkajo. Ak ste ožejeni, bole ili pak meje sre no, unda se vam, vu nedelo, nebre nikaj hudoga pripetiti.

u ove dneve pred izbore nam je malo standard zrasel. Ne moramo hoditi na ga-

blec, ne moramo obedovati, a niti ve erjati samo zajtrekovati, a posle nas politi ari hranijo po cele dneve. Neje le ko niti našaj želocaj kaj vse morajo precerati vu ovo vihrasto predizborno vreme.

ak je to vse lejpo posloženo, a unda ljudi i dodelavlejo tak gda vam je denes tak: jempot olimpiski pobjednik zanavek olimpiski pobjednik, ak ne verjete meni pitajte bar rokometaše, ali isto vam je tak i vu politiki: jempot politi ar, zanavek politi ar, pitajte bar gospo o Zgrebec.

aki den nam kažejo nekše nove ankete o temo što bode pobedil na nedelnaj izboraj, ali ja vam vu to nikaj ne verjem jerbo jedno velijo vu pondelek, a drugo v petek tak gda sam vam ja nazval profesora Baltazara, kak nejvekšega fahmana za te posle i pital sam ga što bode itak pobedil v nedelo: Otpovedal mi se spametno i preštimano, spametneše mi je nej mogel. Pobedili bodo oni šteri bodo vej glasov dobili ili pak oni šteri bodo (po skrive ki) glase brojili. Brz as ovek zna kaj govori, pak je on ve ve nej tak mladi.

OVAN (21.3.-20.4.) Prvi dio tjedna bit e zahtjevniji nego drugi jer e vaš partner (partnerica) ima pove ane zahtjeve nježnosti, bliskosti i osjetljivosti. Od sredine tjedna po inje uravnoteženije razdoblje kad e se stvari odvija prema vašim idealima. aša stru nost i znanje bit e ovih dana i vaša sigurna dobitna kombinacija u poslu, pa se na spomenuto i oslonite. Mnogi e dobi priliku pokaza što sve znaju, ali neka u svemu tome budu strpljivi i ponizni.

BIK (21.4.-20.5.) U idu im danima dat ete sve od sebe da zavedete osobu do koje vam je stalo, a ako ve jeste u vezi, poradit ete na intenziviranju svog erotskog života. U svemu ete bi uspješni jer ete ima konstruk van pristup. Iako ete vi sve više razmišlja o promjenama u poslu, stvari e se postepeno po eti stabilizirati. Zato ne srljajte, nego budite otvoreni i budni, te pažljivo pra te sve što se bude doga alo. Izgledna su i nova ulaganja i potpore.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Cijeli idu i tjedan vi ete eznu za ne im ega u realnos nema. Najpametniji me u vama sve e nastoja okrenu na šalu i tako se zabavljaju i na vlas ra un, strpljivo e eka bolje ljubavne dane. Ne pitajte previše, jednostavno izdržite. Možda ete se povremeno osje a umorni jer ete treba plesa onako kako drugi sviraju, ali ako to prihva te kao situaciju kroz koju morate pro i, nije isklju en ni uspjeh baziran na suradnji s drugima.

RAK (22.6.-22.7.) Oni koji su u vezama ovih e dana iskreno uživati u zajedni koj svakodnevnici bez ve ih ljubavnih ambicija. Fine ve erice, izlasci povezani s hobijima ili sadržajima koje volite – sve e vam to skladno upotpuni zajedni ko vrijeme. Mnogi e se na radnom mjestu osje ati ugodno jer e dobi priliku pokaza svoju krea vnu crtu, a njihovi kolege e ih u tome podrža . I odnosi e bi dobri. Krajem radnog tjedna uslijedit e nova faza rada.

LAV (23.7.-23.8.) Vaš ljubavni show potrajat e gotovo cijeli ovaj tjedan, a vi ete u istom bi glavna zvijezda. Mnoge osobe suprotnog spola lako e pas pod vaš utjecaj i šarm, no nemojte to zloupotrijebi . Volite iskreno i srcem i bit ete voljeni. U poslu biste se mogli ponaša nonšalantno i pomalo neozbiljno. Sve e vam se ini lakše nego ina e, no oni ozbiljniji i odgovorniji potezi u suš ni ostat e i dalje takvi. Zato razlu ite kad možete žuri , a kad treba dobro vaga .

DJEVICA (24.8.-23.9.) Netko od lanova vaše obitelji iz koje poti ete zahtijevat e od vas dodatni angažman, pa e vam zavoljenuosobuostatimanjevremena. To bi moglo pove ati distancu koja traje. Poklonite mali dar kako bi druga strana znala da mislite na nju (njega). Bit ete potpunospremninanovapoduzimanja i stvari e se odvijati u vašu korist. Ipak, jedan dio posla ostat e nedovršen, pa etrebatipoduzetimaluinventuruzbog zaostataka iz prošlosti kako bi punim plu ima mogli krenuti naprijed.

VAGA (24.9.-23.10.) U prvoj polovini tjedna pokazat ete drugoj strani koliko ste osjetljivi i emotivni. Ponekad e vam smeta sitnice kojim ina e ne pridajete zna aj. Drugi dio tjedna donosi otvaranje, sve bolju komunikaciju i ponovnu ravnotežu u odnosima. Mnogi e idu ih dana uspješno proširi svoje poslovne kontakte, te pokrenu pregovore o novim poslovnim potezima. Kod nekih e se to doga a na poslovnim putovanjima. Bit ete inteligentni i natprosje no elokventni.

ŠKORPION (24.10.-22.11.) Bavit ete se sigurnoš u u svojoj vezi, a neki e se svojski potrudi da istu u vrste. U tome e ponekad bi originalni, jer e izmišlja metode koje drugima ne bi pale na pamet. Partner e bi iznena en, ali e se i zabavlja . Kako tjedan bude odmicao, sve e vas više stvari navodi na to da treba riješi jedan nancijski problem. Krajem radnog tjedna donijet ete odluku i rješenje koje e se nametnu samo po sebi. Onda e nastupi i olakšanje.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Svi dani koji su pred vama donijet e vam opet bogat ljubavni život, ali ete vi sami više skakati i burnije reagirati. Ponekad biste drugima mogli i zasmeta ili i i na živce. Voljet e vas, ali ete zna i iri ra . Smirite se koliko god možete. Oni koji e prihva nove odgovornije zahtjeve, radit e predano i premda e biti umorni, njihov trud davat e rezultate. Oni koji e se i dalje nadmudriva , vodit e mali rat sa šefovima, a rezulta e bi mršaviji.

JARAC (22.12.-20.1.) U vašem osobnom životu sve e zna ajnije mjesto zauzima mašta i sup lnije varijacije izražavanja ljubavi kojim ete oplemeni svoju vezu. To bi moglo oduševi vašu najdražu osobu. Samci e udvarati tajanstvenim pogledima. Osim što ete odli no funkcionira na operativnoj i konkretnoj razini poslovanja, ovih ete dana bi iznimno vješ u itanju izme u redova. Ne postoji problem za koji vi ne biste mogli na i rješenje.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Kako tjedan bude odmicao, vi ete se sve više otvara za ljude, prijatelje i nova poznanstva. Bit ete veseli, raspoloženi, spremni na komunikaciju, zafrkanciju i druženje. Vezani e oboga svoje veze, a samci uspostavi nove. Neki e doživje to da im kona no priznaju zasluge koje dosad nisu. Utoliko e oja a njihova mo vacija za posao koji rade. Drugi e zaklju i da su dosta toga napravili i da se na tome može gradi dalje. U svakom slu aju, u plusu ste.

RIBE (20.2.-20.3.) Sve vaše ljubavne varijacije i kombinacije vodit e vas samo u još jedan nemogu i labirint. Tako er ne pokušavajte raš istiti pod svaku cijenu jer e do i do sva e. Najbolje je primiri se i smanji svoja ljubavna o ekivanja. Vaše o i vjerojatno e bi uprte u nadre ene od kojih e ovisi vaša poslovna sudbina. Neki bi mogli dobi ve e zadatke kojih e se uplaši . Osvijes te svoja stru na znanja jer je tu rješenje za vaše brige.

VIC tjedna

Ronila ki klub - Kako se zove crnogorski nacionalni ronila ki klub? - Džeronimo!

29. studenoga 2011.

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Toplije za vikend

Hrvatska je i dalje podijeljena na dva dijela. Jadran i planine nasuprot nizina unutraĹĄnjosti. U gorskim dijelovima te na Jadranu ve danima traje sun ano i toplo vrijeme s proljetnim temperaturama. U to vrijeme, stanovnici nizinskog dijela unutraĹĄnjosti uglavnom se nalaze u hladnoj magli koja esto potraje i cijeli dan. Imali smo 11 dana zaredom bez ijedne zrake sunca. To se promijenilo u nedjelju kad je sunce ipak pokazalo da postoji! Proteklog tjedna obavila nas je gusta magla, a bilo je hladnije nego u friĹžideru. I sljede ih nekoliko dana nastavit e se tmurno i suho

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

vrijeme, ali prema kraju tjedna ipak uz blagi porast temperature moĹžda vidimo i sunce. Za vikend e zajuĹžiti. Po etak ovog tjedna i dalje e u naĹĄim sjeverozapadnim krajevima obiljeĹžiti stabilno, ali prohladno i maglovito kasnojesensko vrijeme. Danas o ekujemo tmuran dan uz maglu i nisku naoblaku. Sredinom dana moĹžda bude kra ih sun anih razdoblja. Vjetar e biti slab. Ujutro emo mjeriti oko -3, a poslijepodne izme u -1 i 2 Celzijeva stupnja, ovisno o pojavi sunca. Sli no vrijeme e se nastaviti i tijekom srijede. Ujutro maglovi-

to i tmurno, a vjerojatno e tako prote i i dan. Mala je mogu nost da se ponegdje pojavi sunce. Vjetar slab, a temperatura zraka ne e se bitno mijenjati, zna i ostaje hladno. U drugoj polovici tjedna trebalo bi lagano zajuĹžiti pa je mogu nost za sunce ve a. Magle e iz dana u dan biti sve manje, a temperatura zraka e rasti. Zapuhat e slab, u petak mjestimice i umjeren jugozapadni vjetar. Jutarnji mraz mogao bi se joĹĄ pojaviti u etvrtak, ali prema kraju tjedna bit e ga sve manje. NajviĹĄa dnevna temperatura mogla bi se popeti na ugodnih 10 Celzijevih stupnjeva, ponegdje i viĹĄe! ini se da bi najtoplije moglo biti u nedjelju kad e i nizinske predjele zahvatiti proljetna temperatura zraka. JuĹžina ne e bit i baĹĄ po volji meteoropatima i kroni nim bolesnicima jer e se biometeoroloĹĄka situacija po-

stupno kvariti. To se obi no manifestira kroz glavobolju, nesanicu, manjak koncentracije i sl. U ponedjeljak bi se nastavilo preteĹžno obla no vrijeme uz kra a sun ana razdoblja. Budu i da nam dolazi sve vlaĹžniji zrak mogu a je i kiĹĄa, osobito krajem dana, ali temperatura zraka ne e se bitno mijenjati. Bit e malo niĹža, ali i dalje nekako toplo za po etak prosinca. Tek u nastavku tjedna mogu je postupni pad temperature zraka. Z a pr ec i z n iju v r emensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreĹža. (prognozu izradila udruga Crometeo 28.11.)

METEOROLOĹ KI KALENDAR 28. â€“ 30. studenog 1993. god. obilan snijeg, u Zagrebu 50 cm, KriĹževcima 75 cm, a u Bjelovaru ak 79 cm 2. prosinca 1973. god. na Muri u Me imurju najranija pojava ledohoda 3. prosinca 1963. god. u Gospi u izmjerena najniĹža temperatura u prosincu za Hrvatsku â€“ ak -26,6Â°C

FILATELIJA â€žAnne of Green Gablesâ€œ U 30-im godinama proĹĄlog stolje a kanadska je misionarka Loretta Shaw, dolaze i u Japan, sa sobom ponijela knjigu â€žAnne of Green Gablesâ€œ. NapuĹĄtaju i Japan pred po etak II. Svjetskog rata, Lore a Shaw je knjigu ostavila svom japanskom prijatelju koji ju je preveo na japanski kao â€žAkage no Anâ€œ ili â€žCrvenokosa Anneâ€œ. Kada je, po zavrĹĄetku II. Svjetskog rata, japanski ĹĄkolski sustav me u japanskim stanovniĹĄtvom Ĺželio promovira zapadnja ki na in Ĺživota, knjiga je predloĹžena, a 1952. godine, i prihva ena i uvrĹĄtena u obveznu ĹĄkolsku lektiru, ĹĄto je joĹĄ i danas. Knjiga je u Japanu polu ila veliki uspjeh, a po knjizi 1978. godine u Japanu snimljen i animirani lm. Kanada je prvu marku posve enu Lucy Maud Montgomery izdala joĹĄ 1975. godine, a 2008. godine, obiljeĹžavaju i 100. obljetnicu izdavanja knjige â€žAnne of Green Gablesâ€œ, izdala je joĹĄ dvije poĹĄtanske marke. Marke istog izgleda izdane su 2008. godine i u Japanu kao zajedni ko izdanje, uz dodatak joĹĄ 8 maraka sa scenama iz japanskog animiranog lma â€žAkage no Anâ€œ. Lucy Maud Montgomery je ina e kanadska spisateljica, ro ena 30. studenog 1874. godine u mjestu Clifon, danaĹĄnji New London, na Prince Edward Islandu, koja je svjetsku slavu zasluĹžila serijom od devet knjiga novela o Anne Shirley, crvenokosoj djevoj ici bez oca i majke. Iako ne posve to an, lik Anne bi se mogao protuma iti i kao autobiografski Lucy Maud Montgomery; njezina majka je umrla od tuberkuloze dok je Lucy bila stara samo 19 mjeseci, a tada ju je otac prepus o na skrb djedu i baki po maj inoj strani. Prva novela iz te serije, â€žAnne of Green Gablesâ€œ izdana je 1908. godine, iako je napisana i ponu ena izdava ima joĹĄ 1905. godine. To je ujedno i prvo ve e objavljeno djelo Lucy Montgomery, nakon kojeg kre e njezin daljnji spisateljski uspjeh. Uslijedilo je joĹĄ osam knjiga novela o Anne Shirley.

Lucy Maud Montgmery je svoju veliku popularnost stekla u Kanadi i SAD, gdje se djela â€žAnne of Green Gablesâ€œ i â€žAnne of Avonleaâ€œ smatraju klasicima dje je knjiĹževnos . Po knjigama â€žAnne of Green Gablesâ€œ i â€žAnne of Avonleaâ€œ je snimljena i lmska trilogija: prvo je 1985. godine snimljena TV miniserija, pa i televizijski lm Anne of Green Gables, nakon toga je 1987. godine snimljen lm Anne of Avonlea, koji je preimenovan u Anne of Avonlea: The Con nuing Story of Anne of Green Gables, koji je na kraju bio preimenovan u Anne of Green Gables: The Sequel. Kona no je 2000. godine po knjizi â€žAnne of Windy Poplarsâ€œ snimljen i lm Anne of Green Gables: The Con nuing Story. Lucy Maud Montgomery nije baĹĄ poznata ĹĄiroj svjetskoj itala koj publici, osim u Japanu, gdje je izuzetno popularna i ona i njezin najvaĹžniji lik, Anne Shirley. No, sigurno se pitate emu tolika pri a o Lucy Maud Montgomery, kad ona u Hrvatskoj ne uĹživa neku zna ajniju popularnost! E pa postoji jedan detalj koji Lucy Maud Montgomery veĹže sa Hrvatskom! Davne 1883. godine, nekad najbrĹži brod na svijetu kliper Marco Polo potonuo je 22. srpnja jekom svojeg posljednjeg putovanja nedaleko obala Prince Edward Islanda. Potonu e je s obale promatrala 9-godiĹĄnja djevoj ica Lucy Maud Montgomery, koja je neĹĄto kasnije na ĹĄkolskom natjecanju pobijedila s esejem upravo o tom doga aju. ObiljeĹžavaju i 125. obljetnicu potonu a klipera Marco Polo, FD Zaboky je 22. srpnja 2008. godine organiziralo uporabu prigodnog poĹĄtanskog Ĺžiga na kojem je prikazana Lucy Maud Mongomery kako promatra potonu e klipera Marco Polo; autor tog Ĺžiga je ujedno i autor ovog lanka. (Ĺ˝eljko Stefanovi )

Doga aji PODTUREN

PRIZNANJE Hrvatskoga radija

OkoliĹĄ OĹ Donji Kraljevec proglaĹĄen najljepĹĄim ĹĄkolskim vrtom u Hrvatskoj U projektu â€œNajljepĹĄi ĹĄkolski vrtoviâ€?, koji provodi Hrvatski radio i emisija â€œSluĹĄaj kako zemlja diĹĄeâ€?, okoliĹĄ OĹ Donji Kraljevec proglaĹĄen je najljepĹĄim ĹĄkolskim vrtom kontinentalne Hrvatske za 2011. godinu. Plaketu je na sve anosti u ime svih u enika i djelatnika ĹĄkole primila ravnateljica Sandra Vlahek. Posebnu nagradu - plaketu dobili su domar Branko Srpak i Darko Lepen za svoj doprinos u radu na uljepĹĄavanju i ure ivanju okoliĹĄa ĹĄkole. Ĺ kola je dobila plaketu i zastavu te nov anu nagradu. Sve anosti su prisustvovale i Maja Lukman, predsjednica ekoodbora ĹĄkole, Ivana Kramar, knjiĹžni arka, i Martina Radi , voditeljica ĹĄkolskog vrta. U eni ki zbor ĹĄkole pod vodstvom

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana MaĹžurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Krunoslava Lajtmana na sve anosti dodjele nagrada na HRT-u uspjeĹĄno je otpjevao i odsvirao ekohimnu ĹĄkole. (dz)

Paraolimpijski dan 1. prosinca Osnovna ĹĄkola Podturen u etvrtak 1. prosinca 2011. obiljeĹžava Paraolimpijski dan, na kojem e se prikazati ilm â€œPeking 2008.â€?, razgovarati s paraolimpijcima Zoranom KriĹžancom i Helenom Dretar Kari , a bit e

i sportskih aktivnosti. Program u sportskoj dvorani zapo inje u 8 sati, a cilj priredbe je edukacija u enika o paraolimpijskim sportovima te pitanjima invalidnosti i u eni ke empatije i tolerancije prema razli itostima. (sm)

MURSKO SREDIĹ E

Dan zaĹĄtitnice rudara Grad Mursko SrediĹĄ e i poduze e TEAM akovec u nedjelju 4. prosinca 2011. organiziraju proslavu i obiljeĹžavanje Dana svete Barbare, zaĹĄtitnice rudara i gra evinara. Sve anost zapo inje u

10 sati svetom misom u Ĺžupnoj crkvi u Murskom SrediĹĄ u, a nastavlja se polaganjem vijenca kod Spomenika Rudaru te druĹženjem svih sudionika u restoranu â€œCimperâ€? u Murskom SrediĹĄ u. (sm)

SVETOMARTINSKI Krampus

Me unarodni Krampus lauf

Dio ĹĄkolskog vrta koji je proglaĹĄen najljepĹĄim u Hrvatskoj

Udruga â€œSvetomartinski krampusâ€œ u subotu 3. prosinca prire uje Me unarodni Krampus lauf, koji e od 16 sati zapo eti kod Ribi kog doma u Ĺ˝abniku. U povorci koja e ulicama krenuti do Trga svetog Martina u Svetom Martinu na Muri bit e

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOĹ˝ENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP Ĺ IMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Velimir Kelkedi, SiniĹĄa Obadi , Bojana Ĺ pani ek, Alen FuĹĄ fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajniĹĄtvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: BlanĹĄa BlaĹževi , Jurica Hoblaj direktor marketinga: (tel. 313 133) SnjeĹžana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Ĺ ardi, lektura: Monika Zor ec Ĺ˝IRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godiĹĄnja 360 kn, polugodiĹĄnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poĹĄtarina); avio poĹĄiljke (1.935 kn (pretplata+ poĹĄtarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

maĹĄkare iz Italije, Slovenije i Hrvatske (KUU Kvitrovec i Svetomartinski krampusi). Nakon laufa bit e veliko narodno veselje u grijanom ĹĄatoru na Trgu svetog Martina, uz Ĺživu glazbu te jela i pi a. Svi ste pozvani, poru uju Svetomartinski krampusi. (sm)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

NA KRAJU NOGOMETNE JESENI II. HNL NAJGORI PLASMAN

ME IMURSKI RUKOMETNI PREIMER LIGAŠ PREŽIVLJAVA AGONIJU

SJAJNA ORGANIZACIJA GIMNASTI KOG PRVENSTVA U ATONU

Me imurje preuzelo za elje tablice

U Split otputovalo tek deset igra a

Oduševljenje više od 400 sudionika

Icekova juha, mo jek, prežgona juha, hajdinska kaša, je mena kaša, kuruzni žgonci, cvrtje, bela kova i lipoc aj. Zatim bejle i rne urke, hladnetina i štruce. Onda kisela juha, suha rebreca, slanine, prosta pšeni na zlevanjka i domo i kruh. I na zadnje korpica z bidricom, doma im kruhom, šunkom, hrenom i jajima. Ova paleta starinskih jela me imurskog sela iz vremena naših starih našla se na stolovima Društvenog doma u nedjelju u Gornjem Kraljevcu. Naime, u organizaciji KUU-a Društvo žena, u Gornjem Kraljevcu u nedjelju je održana kulturno - umjetni ka priredba pod nazivom "Mami ina škrinja", u sklopu koje su predstavljeni narodni obi aji me imurskog sela. ehanje perja, poslove kod mašinare te me imurski tra-

KUU DRUŠTVO ŽENA Gornji Kraljevec: “Mami ina škrinja” - o uvana tradicija

Me imurski zajtrek i o potrebi održavanja spomena na tradicijske vrijednosti me imurskog sela govorio Antun Bukovec, predsjednik Op inskog vije a Vratišinec. Bukovec je pohvalio gornjokraljeva ke žene na ovom projektu i poželio da sli no ine i drugi, kako bi mladi znali što su bili i kako su živjeli njihovi djedovi, bake i roditelji. (Stjepan Mesari )

Sve anija i bogatija košarica za Uskrs...

Prikaz narodnih obi aja iz “Mami ine škrinje” u Gornjem Kraljevcu

Doma i proizvodi bili su ugodni i oku i nepcu

dicionalni zajtrek uprizorili su Dramska sekcija KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec i KUDa Žiškovec. Me imurski zajtrek, i to za etiri razli ite prigode: zajtrek za saki den, gustuvanjski zajtrek, zajtrek za kosce i vuzmeni zajtrek, sli ni su po dvjema stvarima. Prvo što je

spravljen iz sastojaka koji su se proizveli na doma instvu, izuzev soli i še era. I drugo, pripremale su ga vrijedne selske žene, majke, doma ice i ratarke, uglavnom rano ujutro, dok su ostali lanovi obitelji još spavali. Koscima su ga znale odnijeti u polje ili na livadu.

KUU Gornji Kraljevec ovom je priredbom publiku ne samo podsjetio na vremena koja su daleko iza nas, nego je pokazao da brine za o uvanje dijela povijesti svoga sela i kraja, gdje se uvijek teško radilo, teško živjelo, ali se držalo do doma i obitelji. Pred solidno popunjenim gledalištem priredbu je otvorio

Priprema doma eg kruha podsjetila je na nekadašnju svakodnevnu tradiciju

Divni, divni kaputi!

Doživite slike na druga iji na in! Kralja Tomislava 17 tel.: 040 / 312 - 259

Kad nam se magla malo razišla, špica se i u ovo hladno vrijeme pokazala u svom punom sjaju. Dobar kaput uvijek je, složit e se modni stru njaci, komad u koji se isplati i malo više investirati, a naše špicerice odlu ile su se za cijelu paletu razli itih krojeva i divnih boja, upotpunivši ih i pripadaju im dodacima - šalovima i kapama. Da nam bar cijela zima bude ovakva!