Međimurske novine 1561

PETAK, 15. kolovoza 2025.

1,50 eur

Udario u vodu kao da je beton

Skok s vidovskog mosta iznosi 3.8 metara, što za tijelo prosječne težine predstavlja ubrzanje od 8.63 m/s, što pak znači da je vodu udario pri brzini od 31 km/h

TEMA BROJA

SUŠA I NAVODNJAVANJE

Poljoprivrednici tvrde da su odustali zbog krađa i nebrige, a Županija kaže da nisu bili zainteresirani.

SKOK U SMRT 38-godišnjaka s mosta u Donjem Vidovcu str. 4-5

Suša hara, a sustav

stoji

VINARIJA HAŽIĆ iz

Jurovčaka slavi 30 godina postojanja

Uz vino uskoro i voćni namazi, pire i smoothiji

SVEKRVA izgrebala snahu noktima po vratu zbog svađe oko kuhanja Marš z moje hiže!

NAKON MOŽDANOG UDARA pio alkohol umjesto tableta Mlatio ženu jer mu nije skuhala večeru

DUNJKOVEC Soboslikaru uvjetna zbog vrijeđanja šogorice

HRVATSKA KADETSKA RUKOMETNA REPREZENTACIJA osvojila je srebro na Euru 33 pogotka Pribislavčanke Rahele Varge

OŠ Strahoninec, OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu, PŠ Zasadbreg

ANKETA POD VUROM FOTO tjedna

Zalijevate li svoj vrt?

Okruženi smo rijekama Murom i Dravom koje bismo mogli koristiti za navodnjavanje, ali to ne činimo. Rijeke svake godine podižu razinu vode i plave naše ulice i podrume, no nema sustava koji bi tu vodu doveo do sušnih polja. U Međimurju postoji jedan sustav navodnjavanja, no već godinama

nije u funkciji, a planiraju se još dva koja se još nisu pokrenula. Više o ovoj temi i o načinima na koje naši građani zalijevaju svoje vrtove pročitajte na stranicama 4. i 5. U ovotjednoj anketi pitali smo građane kako i čime zalijevaju svoje vrtove i cvijeće. (Martina Jarni, Foto: Mario Golenko)

Vesna Barat, Čakovec - Svoje biljke zalijevam gradskom vodom iz pipe, i one u teglama i one u vrtu. Godinama nisam primije�la da im takva voda šte�, a redovno im dodajem prihranu. Zbog brige o unučićima nemam vremena skuplja� kišnicu, pa se oslanjam na provjerenu vodovodnu vodu.

Antun Lisjak, Domašinec - Svoje biljke zalijevam gradskom vodom iz pipe, i u teglama i u vrtu. Prije smo koris�li bunar, ali je presušio, pa smo prešli na gradsku vodu. Dok ide voda, zalijevamo, a sada s ovakvim vrućinama i sušama polako koliko možemo uspje� zalijeva� uz povremenu prihranu.

Branko Zadravec, Šenkovec - Naše biljke i vrt većinom zalijevamo kišnicom koju skupljamo u bačvi, posebno pazeći na cvijeće. Kad kiše izostanu, koris�mo vodovodnu vodu. Tako osiguravamo da biljke uvijek imaju dovoljno vlage i ostanu zdrave, bujne i cvjetne kroz cijelu sezonu.

Vatrogasni dragulj kakav se rijetko viđa

Sveta Marija proteklog je vikenda bila domaćin natjecanja zaprežnim špricama. Ove dragulje povijesti nekada

su vukli konji, a sada su ulogu premještanja šprica preuzeli najmlađi članovi DVD-a. Sve je pomalo nalikovalo na

starinski igrokaz u kojem je uživala publika. Takvi događaji obnavljaju vezu između starijih i mlađih generacija

vatrogasaca, potičući mlade da ponosno nastave tradiciju čija se vrijednost njeguje desetljećima. (Mario Golenko)

MEĐUNARODNI poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA u Gornjoj Radgoni

Predstavit će se više od

1.700 izlagača

Gornja Radgona, punom parom priprema se za svoj 63. Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA koji će se održati od 23. do 28. kolovoza.

Riječ je o najvećem sajmu te vrste u široj regiji na kojem će svoje proizvode predstaviti više od 1.700 izlagača iz 30ak zemalja.

Uz Republiku Srbiju koja je ovogodišnja zemlja partner, svoje proizvode ponudit će Alžir, Austrija, Gambija, Hrvatska, Indija, Italija, Mađarska, Mali, Njemačka, Poljska, Senegal, Slovačka i Slovenija i to na 71.100 kvadrata izložbenog prostora,.

Angela Domonkuš, Križovec - Najviše zalijevamo kišnicom koja, uz malo dodane prihrane, čini ruže prirodnim i zdravim. Zbog suše i jakog sunca morao sam ih premjes�� u veću hladovinu kako se ne bi posve osušile, a zalijevam ih redovito da zadrže ljepotu i mirise.

Biserka Genić-Sačer, Pribislavec - Zalijevam hidroforom i pumpom koju je zet vješto složio, pa posao ide glatko i s osmijehom. Kanistar s kišnicom čuva dragocjenu vodu za cvijeće, povrće i voćke. Vrt buja u zelenilu, zemlja miriše nakon zalijevanja, a svaki list i cvijet zahvalno se sjaji na suncu.

Na sajmu će biti prikazane suvremene poljoprivredne tehnologije, vrhunske marke poljoprivrednih i šumarskih strojeva i opreme, sjeme, sadnice, sredstva za prihranu i zaštitu bilja, oprema za

Marjan Novak, koordinator Agre za Hrvatsku i Boris Erjavec, izvršni direktor Sajma Agra

vinarstvo, prehrambeno-prerađivačku industriju i gastronomiju.

Naravno, bit će i puno popratnih sadržaja poput med-

ne kuće, natjecanje u rušenju drva motornom pilom, sajam vrt, ekološki poligon i još puno toga. Vrata sajma bit će otvorena od od 9 do 18 sati.

SELNICA PRANJE ČAKOVCA nakon Porcijunkulova

Nema

više mirisa

ulja i fleka

od langoša

Masne �leke od ulja i langoša, kečapa i sladoleda, ostaci su najveće međimurske manifestacije Porcijunkulovo. Drugim riječima, izlagači i posjetitelji su se razišli i iza sebe ostavili svoje tragove. No, i njima

je došao kraj, jer je ove srijede navečer krenulo veliko čišćenje središta grada. Šmrkovi su nemilice rigali vodu koja pak je s pločnika brisala posljednje tragove čakovečkog prošćenja. (vv)

Cijena ulaznica je 10 eura, a online 8 eura. Parkiranje je besplatno. Više o programu samog sajma pogledajte na str. 22. (vv)

Dva su kandidata za pročelnika

Općina Selnica uskoro dobiva pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela. Kandidati koji su pravodobno predali prijavu na natječaj održat će test znanja i intervju 18. kolovoza u 9 sati u vijećnici Općine. Cijeli proces ide transparentno, a pravila su dostupna na službenim stranicama Općine Selnica.

- Rezultati natječaja bi trebali biti objavljeni u danima nakon testiranja, a pročelnik bi s radom trebao početi odmah nakon toga, javila nam je Bosiljka Oletić iz Općine Selnica, koja je dosad obnašala ulogu Privremene pročelnice Jedinstvenog upravnog odjela. (bj)

KOBNI SKOK s mosta u Donjem Vidovcu završio smrću

Udario u vodu kao da je beton

Pišu: Benjamin Jakopić, Mario Golenko

Stugom i nevjericom koja se teško izražava riječima, Donji Vidovec se oprašta od Igora Temprana, koji je tragično izgubio život u derivacijskom kanalu.

Posljednji ispraćaj održat će se u četvrtak, 14. kolovoza u 15 sati na groblju u Donjem Vidovcu.

Skočio s mosta pa nestao u dubini

Igor je smrtno stradao u nedjelju, 10. kolovoza, kada je s još četiri muškarca, vjerojatno poznanika i prijatelja, skočio s mosta na derivacijskom kanalu kod Donjeg Vidovca. Četvorica su uspjela isplivati, dok je 38-godišnji Igor Tempran nestao pod vodom i više se nije pojavio na površini.

Policija je dojavu zaprimila u 19:07, a odmah su na teren izašli policija, HGSS, vatrogasci i dobrovoljna vatrogasna društva iz Donje Dubrave i Donjeg Vidovca.

Potraga za nestalim Igorom je trajala naredna dva dana, ali nažalost bez uspjeha, unatoč velikim naporima svih uključenih. U ponedjeljak

su članovi HGSS-a pretraživali teren s tri čamca, dva potražna tima s psima te s dva drona, fokusirajući se na sva potencijalno moguća mjesta nizvodno do Legrada, a ukupni opseg mjesta potrage bio je desetak kilometara.

Miodrag Novosel, dopročelnik HGSS-ove Stanice Čakovec, je u ponedjeljak rekao kako još uvijek postoji nada u sretan kraj, ma koliko tanka ona bila.

Tijelo pronađeno

1.8 kilometara nizvodno

Potraga se nastavila i tijekom cijelog utorka, 12. kolovoza, a potraga je nažalost završila tog istog dana u 17:05, tragičnom spoznajom. Naime, policijski službenik Interventne jedinice PU međimurske, pretražujući dronom iz zraka, uočio je mrtvo ljudsko tijelo ispod površine Drave. Tijelo je zapelo na dubini od otprilike dva metra, kod drvene kućice nautičkog kluba Fljojsari. To je područje drave koje se naziva Dobravski Fljojs u Donjoj dubravi. To je od mosta s kojeg je skočio udaljeno otprilike 1,8 kilometara. Tijelo su na obali izvukli policijski službenici te članovi HGSS Stanice Čakovec i pripadnici Javne

Kupanje i skakanje s mostova je zabranjeno

Na više lokacija uz derivacijski kanal jasno je naznačeno kako je, između ostalog, zabranjeno: kupanje i skakanje s mostova u vodu, plovidba odvodnim kanalom, vožnja plovili-

ma izvan zone rekreacije, odlaganje otpada, sportski ribolov 100 metara nizvodno od ograde strojarnice, te pristup i promet vozila po bermama odvodnog kanala.

Skok s vidovskog mosta iznosi 3.8 metara, što za tijelo prosječne težine predstavlja ubrzanje od 8.63 m/s, što pak znači da je u vodu udario pri brzini od 31 km/h

vatrogasne postrojbe Grada Čakovca. Nakon provedenog očevida utvrđeno je da se nedvojbeno radi o nestalom Igoru Tempranu. Nakon pronalaska PU međimurska je zahvalila svim angažiranim službama te DVD-u Donji Vidovec i Donja Dubrava, a posebno su naglasili ulogu dronova koji su se iznova pokazali kao iznimno koristan alat u ovakvim i sličnim situacijama.

Udario u vodu brzinom od 31 km/h

Skok s vidovskog mosta iznosi 3,8 metara, što za tije-

lo prosječne težine predstavlja ubrzanje od 8,63 m/s, što pak znači da je vodu udario pri brzini od 31 km/h! Pri toj brzini voda puno dobiva na tvrdoći i djeluje gotovo kao beton. Ako je skok bio neoprezan, moglo je doći do ozljeda poput dislokacije ramena, pa i do popriličnog skoka tlaka u sinusima. Dodajmo tome i činjenicu da je muškarac vjerojatno doživio temperaturni šok, jer je iznenada s jako velikih vrućina došao u kontakt s hladnom vodom - sve to je vjerojatno pridonijelo tragičnom kraju nesretnog skoka.

Koban vikend za kupanje u Dravi

Skoro pa paralelno s potragom u Međimurju, nizvodno uz Dravu kod Pitomače u Virovitičko-podravskoj županiji odvijala se potraga za još jednim nestalim. Radilo se o 33-godišnjem Karlu Š. koji je nestao u subotu, 9. kolovoza prilikom kupanja kod križničkog mosta nedaleko od Pitomače. Kako kažu svjedoci, Karlo je tijekom plivanja počeo tonuti i nestao. Obližnji skelari odmah su priskočili u pomoć te su mu dobacili

pojas s užetom, ali Karlo se nije uspio uhvatiti. Njegovo beživotno tijelo pronađeno je u jutarnjim satima u utorak, 12. kolovoza, i to čak četiri kilometra nizvodno od mjesta na kojem je potonuo. Zbog činjenice da se istovremeno odvijala potraga za nestalim u Dravi u Međimurju, neki međimurski mediji su zabunom predstavili pronalazak 33-godišnjaka kod Pitomače kao pronalazak 38-godišnjaka kod Donjeg Vidovca.

Dron s kojim je policija tragala za nestalim

Krug pokazuje mjesto na kojem je dron otkrio tijelo na dubini od 2 metra

Most s kojeg je Igor skočio

Kućica na vodi u Donjoj Dubravi gdje je tijelo pronađeno

1. 8 km = duljina derivacijskog kanala od mosta do kućice na vodi

Piše: Vlasta Vugrinec

Ja sam prvi i dušom i tijelom za to, da se izgradi sustav za navodnjavanje na području Općine Belice, kaže Damir Mesarić, poznati belički uzgajivač krumpira. Danas je ustvari bespredmetno o tome i razgovarati jer je takav sustav već odavno trebao biti nešto što se podrazumijeva, nešto što je normalno u županiji gdje je poljoprivreda jedna od strateških grana razvoja. Upravo se ta grana najviše našla na udaru visokih temperatura te velikih ljetnih suša, i to ne samo ove godine, već unatrag 10-ak i više godina. Župan Matija Posavec svake godine proglašava prirodnu nepogodu sušu, urod je desetkovan, a posljedice plaćaju krajnji korisnicikupci voća, povrća i ostalih poljoprivrednih proizvoda.

Nažalost, naše rijeke, Mura i Drava, pa čak i Trnava, svake godine podižu razinu svojih voda, plave ulice i podrume, no do sušnih polja nikako da stignu. Nema cijevi koje bi tu silnu vodu dovele tamo gdje je ljeti najpotrebnija. U Međimurju je sagrađen jedan sustav navodnjavanja, međutim, već godinama nije u funkciji. U planu su još dva, no nikako da se maknu s početne točke.

S jedne strane se okrivljuju poljoprivrednici da se ne žele priključiti, dok se s druge strane, oni boje kojekakvih �iskalnih i varijabilnih izračuna koji bi im na to ime stizali u obliku računa na kuć-

ne adrese. Osim toga, imaju poprilično zemlje u zakupu i ne znaju što ih čeka sutra, pa nisu spremni za dugogodišnje obveze i vezivanja. O nesređenim katastarskim i gruntovničkim papirima da i ne govorimo. I tako to ide godinama.

Veliki poljoprivredni proizvođači su svjesni kako bez vode nema poljoprivrede pa ulažu ne mala vlastita sredstva u navodnjavanje, najčešće rolomatima ili cijevima, tzv. swingerima.

U polju s rolomatom od 22 do 9 ujutro

Damir Mesarić svoj je sustav za navodnjavanje izgradio još prije 15-ak godina kako bi omogućio svom krumpiru normalan rast i razvoj. Naravno, bila je to u to doba vrlo skupa stvar pa je bio prisiljen dignuti kredit. Trebao je platiti geodeta za ishođenje svih potrebnih dozvola i iskop bunara, zatim kupiti rolomate i swingere, pa pumpu i cijevi. Kada se tome doda i traktor koji "tjera" pumpu i troši naftu, dolazi se do svote koja nije zanemariva.

-U normalnim godinama suše dovoljno je bilo istu parcelu navodnjavati svakih sedam dana, kaže Damir. No, ove godine, koja je izuzetno ekstremna, parcele navodnjavao rolomatima svaka tri dana i nažalost, nije puno pomoglo.

Naime, u polje bi izlazio u 22 sata u noći i bio na jednoj parceli sve do 9 ili 10 sati ujutro. Međutim, kako je rekao, vrućina je bila ipak prejaka.

Kreditom do vlastitog navodnjavanja

Kao dugogodišnji proizvođač krumpira, Damir Mesarić shvatio je da bez navodnjavanja ne može. Prije 15-ak godina podigao je kredit i krenuo računati: samo za pumpu i bušotinu, odnosno arteški bunar, uložio je 280.000 kn, što je današnjih 37.162 eura. Geodet je taj koji izlazi na teren i određuje gdje se smije bušiti, odnosno postavljati cijev i na kojoj dubini. Na to se nadovezuju troškovi opreme: swingeri koštaju 2.000 eura po hektaru, dok cijena rolomata varira od 30.000 do 70.000 eura, ovisno o dodatnoj opremi poput automatskog isključivanja, nadzora te dužine i pro�ila cijevi. Tomu treba dodati i godišnju naknadu Hrvatskim vodama od 500 kn, odnosno oko 66 eura po bunaru za korištenje vode. U sve to nije uračunata amortizacija traktora, koji tijekom noći potroši u prosjeku oko 110 litara nafte kako bi pumpa

Više sreće je s cijevima, odnosno swingerima, koje se postave na zemlju i voda se samo pusti. Nedostatak im je pak u tome što su one statične, gdje se postave tu i jesu, dok rolomat može seliti od parcele do parcele.

I nije Damir jedini poljoprivrednik koji se tako muči, iz ljeta u ljeto prizivajući normalan sustav za navodnjavanje, kakav je primjerice izgrađen na području oko Kuršanca, i koji u principu nije ni zaživio kako treba. A zašto? Postoje dvije strane priče, ovisno o tome koga se pita. Sustav je u vlasništvu Međimurske županije i ona ima svoju stranu medalje.

Županija:

Poljoprivrednici nisu zainteresirani za priključenje

Darko Radanović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam u Međimurskoj županiji, kaže:

- Nažalost, sustav navodnjavanja nije u funkciji jer posjednici poljoprivrednog zemljišta unutar obuhvata sustava nisu podnijeli zahtjeve za priključenje, odnosno nisu iskazali interes za korištenje sustava. Županija je među prvima u Hrvatskoj prepoznala važnost navodnjavanja kao prioriteta u razvoju poljoprivrede i gospodarstva.

TEMA BROJA

Pro�v suše poljoprivrednici se najčešće bore roloma�ma

NALIČJE PROPASTI međimurskog

radila, kao ni neprospavane noći na polju. Naravno, jedna osoba ne može sama transportirati rolomat niti razvlačiti cijevi, već su potrebne minimalno dvije.

I dok jedan rolomat kroz noć navodnjava samo jedan hektar, puno je manje posla sa swingerima. Oni su �iksni i imaju 60-ak izlaza kroz koje voda izlazi, dok rolomat ima samo jedan. Što se potrošnje vode tiče, swinger troši 20 litara po kvadratu površine.

- Borimo se jer nam žele postaviti vodomjere kako bi vodu plaćali po potrošnji, kaže Damir. No, mi vodu ne prodajemo, vraćamo je u zemlju. Istina, krumpir je malo upije, a dio i ispari. Sve to on bi vrlo rado zamijenio elegantnim sustavom za navodnjavanje koje bi mu drugi izgradili, pa bi onda plaćao i vodu. A ne ovako, kad je, kao i mnogi drugi, potrošio pravo bogatstvo, i sad bi drugi na njihovoj muci brali vrhnje.

Temeljem Plana navodnjavanja, određeno je da se sustavi razvijaju na manjim pilot-područjima. Jedno od takvih područja, veličine do 250 ha, obuhvaća dijelove k.o. Čakovec, k.o. Nedelišće i k.o. Strahoninec. Za to su područje bili ispunjeni osnovni preduvjeti navodnjavanja, tj. okrupnjivanje parcela i izražen interes poljoprivrednika za sudjelovanjem u projektu.

Sustav navodnjavanja Međimurje - Pilot područje u

Suša hara, navodnjavanja

- Neodgovorni pojedinci sustavno su krali i uništavali sve što su mogli, a nadležni nisu reagirali, pa smo odustali od sustava, kaže Igor Rešetar, poljoprivrednik iz Kuršanca

Dušom

Obrovca

hara, a sustav

navodnjavanja stoji

Kuršancu izgrađen je s ciljem unapređenja poljoprivredne proizvodnje i smanjenja rizika od suše, uz pretpostavku da će zakupnici poljoprivrednog zemljišta iskazati interes za njegovo korištenje. Nakon izrade projektne dokumentacije i izgradnje sustava, Međimurska županija preuzela je sustav 2012. godine te ga pustila u rad. Cilj je bio demonstrirati koristi sustava navodnjavanja u pogledu povećanja prinosa, kvalitete kultura te �inancijske isplativosti, kako bi se navodnjavanje uvelo kao standardna agrotehnička mjera u poljoprivrednoj proizvodnji. Županija radi na analizi uzroka nekorištenja sustava i pripremi za potencijalno korištenje sustava u narednim godinama. Korištenje sustava nije besplatno te su poljoprivrednici morali plaćati naknadu koja se sastojala od �iksnih i varijabilnih troškova rada i održavanja. Godišnji iznos �iksnog troška po hektaru za 2015. godinu bio je 500,00 kuna, a naplaćivao se za sve vlasnike i posjednike u obuhvatu sustava. Međimurska

županija je u početnim godinama su�inancirala 50 % �iksnih troškova. Varijabilni troškovi ovisili su o količini isporučene vode, a odnosili su se samo na one korisnike koji su koristili sustav. Visinu godišnje naknade, temeljem godišnjeg programa održavanja, određuje predstavničko tijelo jedinice područne (re-

stanje promijeni, objašnjava Rešetar.

I tako su jedan po jedan odustajali od korištenja sustava.

Inače, kako kaže, sustav se tu izgradio jer je tada država odlučila izgraditi četiri sustava za navodnjavanje na području cijele zemlje. Gradilo se u Virovitici, Osijeku i Zadru, a sjever Hrvatske jedinu pogodnu površinu od minimalno 250 ha imao je tu u Međimurju. Dodatna pogodnost bila je i blizina rijeke Drave. Danas ostala tri sustava i dalje rade, jedino je naš međimurski propao.

- Neodgovorni pojedinci jednostavno su uništavali i krali sve što su mogli, od pumpi, ventila, cijevi nadalje, dodaje Rešetar. Prve dvije godine, dečki zaduženi za održavanje još su se nekako borili, no na kraju su i oni odustali i nestali. I tako je sustav postao međimurski Obrovac, u koji je tada ulupano oko 27 milijuna kuna. U međuvremenu je sve prepušteno vremenu, šahtovi su popucali, hrđa se raširila kao i korov, a tehnologija je zastarjela.

Župan Međimurske županije donio je 21. srpnja 2025. odluku o proglašenju prirodne nepogode od suše. Do sada je šteta proglašena za 23 jedinice lokalne samouprave, a zakonski rok za procjenu iznosi 50 dana.

Rješenje postoji, samo fale ljudi koji bi podmetnuli leđa

Belica ne može skupiti 70% zainteresiranih poljoprivrednika

- Iako je Međimurska županija, u suradnji s Hrvatskim vodama, uložila velike napore i pripremila svu potrebnu dokumentaciju, do roka za prijavu – 3. travnja 2025. – nismo zaprimili dovoljan broj potpisanih predugovora, zbog čega projekt u ovom krugu natječaja nije mogao biti prijavljen. Prema uvjetima natječaja, ugovorni odnosi morali su obuhvatiti najmanje 70% poljoprivrednih površina unutar obuhvata sustava, kaže Darko Radanović.

Županija je, zajedno s Općinom Belica, 31. siječnja 2024. godine potpisala sporazum o su�inanciranju sustava navodnjavanja. Ovim sporazumom uređeni su uvjeti prve faze izvođenja sustava na 337 hektara, pri čemu Međimurska županija i Općina Belica – u jednakim omjerima – preuzimaju obvezu su�inanciranja 90 posto �iksnih troškova u prvih pet godina rada sustava, što znači da samo 10 posto pada na teret korisnika.

Poljoprivrednici se nisu u dovoljnom broju priključili na sustav, kaže Darko Radanović, pročelnik UO za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam MŽ

- Žalosti činjenica da je inicijativa za pokretanjem projekta navodnjavanja Belica došla od samih poljoprivrednika, kaže Radanović. Svjedočimo da je negativan utjecaj sušnih perioda na poljoprivredne usjeve svake godine sve veći, stoga iznenađuje ovakav rasplet situacije.

gionalne) samouprave, dodaje pročelnik.

Poljoprivrednici:

Nije istina da nismo zainteresirani

- Na samom početku, kada je sustav navodnjavanja bio dvije godine u probnom razdoblju, sustav navodnjavanja nisam mogao koristiti jer oprema koju sam prikopčao na sustav nije bila kompatibilna, kaže Igor Rešetar, uzgajivač mliječnih krava iz Kuršanca. Prema dostupnim informacijama o pumpama koje su ugrađene u sustav navodnjavanja, krenuo sam u nabavku opreme za navodnjavanje, a ponuda je iznosila 93.000,00 eura 2012. godine i tada nije bilo moguće javiti se na natječaje za subvencioniranje.

Kad su ostali poljoprivrednici koristili sustav, na opremi za navodnjavanje počeli su se krasti dijelovi. - Te štete konstantno su se ponavljale. Kako su poljoprivrednici, i ja osobno, u više navrata ukazivali na te pogreške, nadležni nisu poduzeli odgovarajuće mjere da se to

Ekstremne vremenske prilike očito su učinile svoje i sve se više priča o obnovi tog sustava. Grad Čakovec je, između ostaloga, postavio kamere, a očišćen je i teren oko šahtova od smeća i korova. Čak su i sami poljoprivrednici ponudili neka rješenja.

- Današnje stanje sustava navodnjavanja u Kuršancu na parcelama na kojima sam vlasnik i zakupnik takvo je, da je potrebno izraditi detaljno planiranje i provedbu u nekoliko koraka, uključujući tehničke popravke, organizacijska rješenja i pravno-eko-

nomske mjere, naglašava Rešetar. Prije svega, trebalo bi popraviti dotrajale dijelove za stavljanje u upotrebu. Kako sustav nije korišten više od pet godina, potrebno je pregledati kompletan sustav (šahtovi, brtve, ventili, cijevi) uz angažman stručnjaka za hidrotehniku i melioracije. Zatim, zamijeniti dotrajale betonske šahtove i ugraditi nove gumene brtve. Naravno, tu je i popravak ili zamjena ventila, ovisno o funkcionalnosti, te bi neke dijelove sustava trebalo izmjestiti. Prema grubim procjenama, to bi stajalo oko 93.000 eura. Osim toga, kaže Rešetar, sustav je napravljen tako da se može produžiti preko Strahoninca, Štefanca i Pribislavca do Belice, čime

Odustalo se od navodnjavanja Prelog -Donji Kraljevec

Kao i kod sustava navodnjavanja Belica, pripremljena je sva potrebna dokumentacija i za sustav navodnjavanja Prelog-Donji Kraljevec. Međutim, odustalo se od izgradnje zbog nedovoljnog broja korisnika zainteresiranih za zaključivanje ugovora za korištenje sustava navodnjavanja. Da bi se prišlo izgradnji sustava, bilo je potrebno da posjednici 70,0 % poljoprivrednih površina potpišu predugovore o korištenju sustava na rok od pet godina od stavljanja u funkciju, odnosno bila je potrebna suglasnost posjednika za 281 ha. S obzirom na to da nije bilo zainteresiranih potencijalnih korisnika s kojima bi se zaključili preliminarni ugovori o priključenju krajnjih korisnika, nije ni bilo uvjeta da se priđe izgradnji sustava navodnjavanja.

bi 20 % Međimurja bilo pod navodnjavanjem.

I ne samo to, krak može voditi i do Nedelišća gdje su sve oči trenutno uperene u buduću zaobilaznicu. Valjda su ispod nje predvidjeli i mjesta za cijev od navodnjavanja.

Dakle, nije vrag tako crni kako izgleda na prvi pogled. Sve bi se moglo riješiti uz malo dobre volje i jedne i druge strane. Istina, poljoprivrednici su previše uložili u vlastite sustave da bi sad samo tako, preko noći odustali. Županija je predugo čekala i sad smo tu gdje jesmo. Jedino se vrijeme i klima neumoljivo mijenjaju, sunce prži sve jače i, kako smo spomenuli, i rolomati su postali nemoćni. Poljoprivredu može spasiti samo siguran i dostupan sustav navodnjavanja. - Nažalost, sustav navodnjavanja nije u funkciji jer posjednici poljoprivrednog zemljišta unutar obuhvata sustava nisu podnijeli zahtjeve za priključenje, odnosno nisu iskazali interes za korištenje sustava, kaže Darko Radanović

Itekako smo zainteresirani za sustav, naglašava Igor Rešetar iz Kuršanca

Tihi burnout: kada više ni ne znaš kako stati

Pred vama je novi projekt u kojem ste lider i koji treba biti odrađen u određenom roku. Želite da sve bude točno onako kako ste zamislili i isplanirali, no izazovi se samo gomilaju. U jednom trenutku ih je toliko da više ne znate kome iz tima delegirati zadatke, niti kako točno objasniti što želite. Nije to više pitanje nepovjerenja prema drugima nego jednostavno, vi više ne vidite izlaz iz kaosa.

U tim trenucima radite danju, a posao nosite kući. Ne spavate, ne jedete, preživljavate na kavi i tabletama protiv glavobolje.

Adrenalin vas još nekako vuče, ali tijelo već polako odustaje. Izvana svi vide vašu predanost, i dalje ste im vođa. A iznutra? Sami sa sobom više ne znate kako dalje.

Nitko ne zna koliko vas sve to iscrpljuje.

Nitko ne zna da više ni ne osjećate vlastite emocije i da gubite sebe.

Tihi burnout ne dolazi s dramom, nego s tihim gubitkom sebe.

Iz svega toga nastaje kriza koje ni vi možda niste svjesni. A iz kaosa ne može nastati ništa kvalitetno i stabilno.

Zato je presudno da uz sebe imate osobu od povjerenja, onu osobu koja će vas prodrmati i podsjetiti što vam je zaista važno. I tko ste vi ispod svih tih projekata i titula.

Autor: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. ovlašteni računovođa, stečajna upraviteljica, NLP master i trener u edukaciji, Time Line Therapy Master Practitioner

Ta osoba može vas podsjetiti i na resurse koje ste zaboravili: svoju smirenost, fokus, vjeru u druge, mir. Može vas vratiti vašim vrijednostima. Jer dok ste u vrtlogu, ne vidite više ništa. Tornado ne prestaje. A kad prestane, ostavlja ruševine. Zato je najbolji potez: pauzirati, zaustaviti se.

Kada stanete, dobijete novu sliku. Kao da zamrznete kadar i odjednom jasno vidite cijeli košmar koji ste sami stvorili. A kada shvatite da ste ga sami stvorili tada ga možete i sami početi rješavati. Liderstvo ne znači da morate izgorjeti kako biste zasjali.

Ako ste se prepoznali u ovoj priči, znajte da niste slabi, nego da vam je samo potreban predah. Liderstvo ne znači kontrolirati sve. Pravi lider zna stati i onda nastaviti jači.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

FESTIVAL BALONA na vrući zrak Prelog

Balonski spektakl na međimurskom nebu

Preko 30 balona, više od 10 nacija, još spektakularnije noćne iluminacije, baloni posebnih oblika i na kraju natjecanje

Kolovoz i kraj ljeta u Međimurju znače samo jedno, vrijeme je za Festival balona na vrući zrak u Prelogu. Četvrtu godinu zaredom nebo iznad Preloga obojati će šareni baloni iz cijelog svijeta, a ove godine festival se vraća s još više balona, još bogatijim programom i još više iznenađenja za naše posjetitelje.

Od 28.8. do 31.8. i ove godine Prelog će ugostiti preko 30 timova balonaša iz cijelog svijeta, od Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije do naših susjeda iz Italije, Austrije, Slovenije i Makedonije. Uz festivalski dio na kojem nas očekuju brojni šareni baloni i baloni posebnih oblika, čeka nas i natjecateljski program jer se i ove godine za vrijeme festivala balona održava i Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ovom zanimljivom sportu.

- Od natjecateljskog dijela nas ponovo čekaju uzbudljivi letovi na cilj gdje će gledatelji moći vidjeti kako neki od najboljih pilota svijeta ove 25 metarske divove pune vrućeg zraka, bez kormila i volana, navigiraju na svega par centimetara od velikih meta koje će biti postavljene na livade u Međimurju. rekao je Igor Mikloušić.

Festival

balona Prelog - 28.8. - 31.8.

• Letovi balona u 6 sati ujutro i od 17 sati popodne

• 28.8. - Leteći Odred

• 29.8. - Ribarska fešta

• 30.8. - DJ IM + Night Glow Spektakl

• 31.8. - 4 tenora + Night Glow Spektakl

I dok brojni baloni tradicionalno osvajaju visine, predivne vizure upotpunjuju se glazbenim, zabavnim, edukativnim i interaktivnim programom: “Dva puta dnevno tijekom četiri dana festivala posjetitelji mogu gledati bravure pilota balona, a uz preko 30 balona, za posjetitelje pripremamo veliki festival zabave, hrane, edukacije i pravi piknik na Dravi.” Krešo Biš-

Trgovine KRK

• Čehovec, Glavna ulica 131

• Črečan 42

• Domašinec, Glavna 164

• Dunjkovec, Glavna 21

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Mihaljevec 74a

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• Macinec, Glavna 61

• Mačkovec, J. B. Jelačića 114

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Novo Selo Rok, M. Tita 49e

• Palovec, Glavna 43

• Pribislavec, B. Radića 54

• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

Fes�val balona na vrući zrak u Prelogu kup iz organizacije festivala dodaje: “U četvrtak nam stiže Leteći Odred, u petak imamo glazbenu Ribarsku Feštu, dok je subota rezervirana za DJ ples. Nedjelja nam pak nosi po prvi puta dašak klasike, jer ćemo uz predivnu glazbu 4 Tenora u divnom ambijentu uz balone. Naravno, u subotu i nedjelju tu su night glow spektakli kad padne mrak, šetnje kroz balon, radionice i još puno, puno sadržaja.” - S ponosom ističem da se Festival balona na vrući zrak, koji iz godine u godinu okuplja sve veći broj posjetitelja i sudionika iz cijele Europe, ove

godine provodi uz značajnu potporu Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent” počinje Marko Židov iz Turističke zajednice Grada Preloga. “Zahvaljujući su�inanciranju u iznosu od 46.600 eura omogućeno nam je dodatno unaprijediti sadržaj i organizaciju festivala te učvrstiti njegovu poziciju kao jednog od najatraktivnijih turističkih događanja kontinentalne Hrvatske.

- Ova podrška vjetar je u leđa daljnjem rastu i a�irmaciji Festivala balona na vrući zrak na nacionalnoj i međunarodnoj razini, završava Marko Židov.

• Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25a

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

• Zasadbreg 153a

Ostale trgovine

• Green Park, Varaždin (9-21 h)

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, D. Dubrava ( 8-13 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• LUMINI, Varaždin (9-21 h)

• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)

• STUDENAC, Pribislavec (8-20 h)

Fes�val balona na vrući zrak, koji iz godine u godinu okuplja sve veći broj posje�telja i sudionika iz cijele Europe

VINARIJA HAŽIĆ iz Jurovčaka slavi 30 godina postojanja

Od druge godine radimo i voćne namaze, pire i smoothije

Dok smo posjetili vinariju, Tatjana je neumorno odgovarala na mobilne pozive koji su joj stizali gotovo bez prestanka. Upravo to je prava potvrda koliko je njen tempo brz i koliko je posla u njenim rukama. Ali unatoč svemu, imala je vremena za razgovor i s osmijehom nas je vodila kroz svoju vinsku priču

Piše: Sanja Heric

Tri desetljeća vinske tradicije i truda vinarije Hažić iz

Jurovčaka urodilo je plodom, a ove godine taj plod su i dvije vrijedne medalje osvojene na svjetski poznatom Decanter natjecanju. Srebrna sjaji na pjenušcu Protagonist Toni extra brut 2022., dok je broncu u džep spremio sauvignon iz berbe 2024.

- Decanter je najrenomiranije vinsko natjecanje. To što su Međimurju ove godine dodijelili toliko bronci, ne smatram to nečim krivim ili lošim.

Mislim da moramo još raditi na prepoznatljivosti regije, onda će se to i na takvim natjecanjima promijeniti. Pušipel je još uvijek vinska nepoznanica u svjetskim okvirima, a ove je godine na ocjenjivanju bio samo jedan hrvatski sommelier, komentirala je Tatjana Hažić.

Pjenušac u čast nećaku

Posebno mjesto u srcima nosi njihov pjenušac pušipel, Protagonist Toni, nazvan po nećaku vlasnice Tatjane, koji je rođen upravo na onaj dan kad je posađena loza za ovaj pravi vinarski dragulj.

- Za pjenušac iz 2022., koji je ujedno i prva berba pušipela koju smo koristili, odlučili smo se za berbu kao za obična vina, što nije uobičajeno kod drugih proizvođača. Nisam sigurna hoćemo li uvijek tako, ali ovoga je puta ispalo sjajno, otkrila nam je uvijek nasmiješena Tatjana Hažić. Nakon 14 mjeseci odležavanja na talozima i proizvodnje klasičnom tradicionalnom metodom, vino je zadržalo svježinu i laganu voćnost pušipela uz diskretne note kvasaca koji ne dominiraju. Rezultat je osvježavajući, lagani pjenušac idealan za ljetne dane, s 4,5 grama šećera i jasnim extra brut stilom.

Osim kao aperitiv, ovaj pjenušac savršeno se slaže s laganim zalogajima carpacciom od tune, lososom na kanapeima te nježnijim jelima, poput kuhane piletine.

Tradicija i obiteljski duh u vinariji Hažić idu ruku pod ruku, a to najbolje pokazuje i prekrasna novost. Naime, vlasnica Tatjana nedavno je postala ponosna tetka male nećakinje Tene. Sigurno nas uskoro očekuje još jedna posebna vinska priča i butelja posvećena najmlađoj članici

GORIČKI TRAIL za najhrabrije

Tatjana Hažić poznate je i po svojem sportskom načinu života, stoga ni ne čudi da je jedno takvo natjecanje organizirala i u vlastitoj vinariji. Zato spremite tenisice jer stiže 8. Gorički trail koji će se održati 14. kolovoza 2025. godine! Domaćin ovog jedinstvenog događaja je vinarija Hažić iz Jurovčaka, koja će se pobrinuti za vinsku atmosferu i pozitivnu energiju na stazi.

Program počinje dječjom utrkom u 17:30, gdje će najmlađi trkači savladati jedan red gore-dolje po goricama.

U 18 sati starta rejserska utrka, pravi izazov od pet redova gore i pet redova dolje po goricama. Za one sa sportskim i vinskim ža-

obitelji Hažić, jer gdje su obitelj i vino, tu su uvijek nove priče i lijepe uspomene.

- Naš sauvignon ove je godine ispao pomalo drukčiji nego što sam ja priželjkivala. Malo je više grejpasti, što zahvaljujemo nešto zrelijem grožđu koje smo brali. Čini se da smo i mi, ali i ostali vinari, bili iznenađeni ovim toplim vremenom. Svježinu svakako nosi, ali aromatski je drugačiji, nema onaj karakteristični

izraženi “paprikasti” štih, komentira Tatjana Hažić. Iako su medalje ove godine stigle “samo“ srebrna i brončana, njezina je želja da pjenušac Protagonist Toni i sauvignon uskoro zasjaje zlatom na natjecanjima.

U planu novi pogon za preradu

No, Vinarija Hažić nije samo priča o vinogradima i vinima. Ova obiteljska priča

Biste li se usudili trčati s gemištom u ruci?

rom tu je i štafetna utrka u kojoj ekipe od tri člana naizmjence trče po jedan red gore-dolje s čašom vina u ruci!

Startnina za prijavu iznosi 20 eura za rejsersku utrku i samo 6 eura po timu za štafetnu. Dječja utrka nema startninu.

Utrka se održava bez obzira na vremenske uvjete, a svi sudionici nastupaju na vlastitu odgovornost. Organizator i domaćin, vinarija Hažić, poziva sve trkače i zaljubljenike u gorice da se prijave, zabave, a na cilju uživaju u zasluženoj čaši vina. Za više informacija i prijave obratite se na winecamphazic@gmail.com ili na broj 099/219-9411.

Tatjana Hažić uspješno

OPG-a, kao i trčanjem između redova gorica

proširila se i u drugim smjerovima i po tome su jedinstveni u Međimurju. Proizvode odlične jabuke, od čega je i sve započelo, i prirodne sokove, od jabuke, jabuke i mandarine, aronije te grožđa koji je odličan za profesionalne bicikliste. Nude i domaći jabučni ocat, a razvili su i čips od jabuka, koji nastaje u njihovoj vlastitoj sušari. Sve ove delicije možete kupiti iz prve ruke, doslovno, na njihovom kućnom pragu.

A kad dođete u goste, ne čekaju vas samo čaše vina, u vinskoj kući mogu vas razmaziti i domaćim delicijama, dok vinski kamp s uređenim parcelama, dječjim igralištem i grill zonom pruža savršen odmor za cijelu obitelj. Iza vinskog kampa već je pet godina.

- Prosjek gostiju koji borave kod nas je tri dana uz dva noćenja. Dolaze nam Nijemci, naši ljudi, Poljaci, Česi. Krajem kolovoza dolazi nam grupa Nizozemaca, a na degustacije nam dolaze i grupe Kineza, govori nam Tatjana, koja u svemu ovome ima snažnu podršku svojih roditelja, Radenka i Biserke. Nikad ne miruje, a uvijek joj u glavi cvjetaju nove ideje koje unosi u razvoj svog OPG-a. Nadopunjujući svoju vinariju, u planu je i novi pogon prerade, gdje će raditi voćne namaze. To je novost vinarije i s prvim proizvodima planiraju krenuti od sljedeće godine. - Radit ćemo voćne namaze bez dodanih šećera. Imat ćemo u ponudi borovnicu, marelicu,

šljivu i breskvu, s entuzijazmom nam govori Tatjana, i dodaje da će uz to praviti i pire od jabuke te osvježavajuće smoothije.

- U planu je i postavljanje automata, kako bi se naši proizvodi mogli kupiti u bilo koje doba dana, a ne samo kada je otvorena naša kušaona, dodaje dalje.

Tempo koji samo rijetki mogu izdržati No, sve ovo ne bi bilo moguće bez jedne ključne osobe, naše sugovornice Tatjane Hažić. Tempo koji ona drži u svom svakodnevnom životu pravi je raritet. Pet puta tjedno trenira, a to joj pomaže ne samo da izdrži sav onaj posao oko vinograda, podrumarstva i ostalih obiteljskih projekata, nego i da ostane mentalno jaka i fokusirana.

Dok smo posjetili vinariju, Tatjana je neumorno odgovarala na mobilne pozive koji su joj stizali gotovo bez prestanka. Upravo to je prava potvrda koliko je njen tempo brz i koliko je posla u njenim rukama. Ali unatoč svemu, uvijek je imala vremena za razgovor i s osmijehom nas je vodila kroz vinsku priču i sve izazove koje donosi život u ovoj obiteljskoj vinariji. Čini se da je upravo ta izdržljivost i energija tajna uspjeha vinarije Hažić, a dok Tatjana vozi takav ritam, nema sumnje da ovu obitelj očekuju iznimni rezultati.

Tatjana Hažić sa srebrnim pjenušcem Tonijem i brončanim sauvignonom

barata svim vidovima svojeg

SVEKRVA izgrebala snahu noktima po vratu zbog svađe oko kuhanja

Na temelju članka 24. Društvenog ugovora GKP PRE - KOM d.o.o. te članka 239. i 423. Zakona o trgovačkim društvima, Nadzorni odbor GKP PRE-KOM d.o.o. Prelog, dana 14.08.2025. godine raspisuje sljedeći

JAVNI NATJEČAJ

ZA

IZBOR I IMENOVANJE UPRAVE – DIREKTORA DRUŠTVA

GKP PRE-KOM d.o.o.

Članak 1. Uprava društva sastoji se od jedne osobe - Direktora.

Uprava vodi poslove Društva na vlastitu odgovornost.

Uprava – Direktor se imenuje na mandatno razdoblje od 5 godina.

Članak 2.

Na natječaj se mogu prijaviti samo punoljetne poslovno sposobne �izičke osobe koje su državljani Republike Hrvatske i za koje ne postoje okolnosti iz čl. 239. St. 2 i 423. Zakona o trgovačkim društvima: • da kandidat nije osoba koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca, �inanciranje terorizma, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz kaznenog zakona Republike Hrvatske ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, dok je takva mjera na snazi ili

• da kandidat nije osoba protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana

• te da kandidat nije osoba protiv koje je izrečeno pravomoćno rješenje nadležnog suda o postojanju potvrđene optužnice, presude o izdavanju kaznenog naloga te postojanju pravomoćne presude.

Članak 3. Osim općih uvjeta propisanih Zakonom o trgovačkim društvima i na temelju članka 24. Društvenog ugovora kandidat mora ispunjavati sljedeće posebne uvjete:

• visoka ili viša stručna sprema tehničkog ili ekonomskog smjera

• pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima

• stručne, radne i organizacijske sposobnosti

Članak 4.

Uz vlastoručno potpisanu prijavu u kojoj su navedeni osobni podaci kandidata – podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj mobitela, e-mail adresa) potrebno je priložiti sljedeće dokaze:

• životopis s detaljnim opisom dosadašnjeg rada na rukovodećim mjestima

• preslika diplome ovjerena kod javnog bilježnika

• preslika domovnice i preslika rodnog lista

• dokaz o radnom iskustvu – ne stariji od 30 dana od dana objave ovog natječaja

• uvjerenje o nekažnjavanju – ne starije od 90 dana od dana objave ovog natječaja

• dostaviti program rada Društva za mandatno razdoblje

Članak 5.

Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve tražene dokaze u ovom natječaju. Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati, kao niti prijava kandidata koji ne udovoljava propisanim uvjetima.

Članak 6.

Prijave na natječaj mogu dostaviti osobe oba spola. Riječi i pojmovi korišteni u onom natječaju koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

Članak 7.

Podnošenjem prijave na natječaj, kandidati su izričito suglasni i daju privolu za prikupljanje i obradu osobnih podataka navedenih u prijavi na natječaj te dokumentaciji dostavljenoj s prijavom, u svrhu provedbe natječajnog postupka sukladno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka. Također, podnošenjem prijave na natječaj kandidati su izričito suglasni i daju privolu za provjeru vjerodostojnosti dostavljene dokumentacije.

Članak 8.

Rok za podnošenje prijave je do 25.08.2025. godine do 13.00 sati na urudžbeni zapisnik GKP PRE-KOM d.o.o.

Prijave na natječaj s traženim dokazima podnose se na hrvatskom jeziku u papirnatom obliku, u zatvorenoj omotnici na adresu:

GKP PRE-KOM d.o.o. HRUPINE 7B

40323 PRELOG

„Za Nadzorni odbor

GKP PRE-KOM d.o.o„ i naznakom:

„Natječaj za izbor i imenovanje Upravedirektora društva GKP PRE-KOM d.o.o. - NE OTVARATI“

Članak 9.

Odluku o imenovanju Uprave - direktora društva donosi Skupština društva, na prijedlog Nadzornog odbora.

O rezultatu natječaja kandidati će biti obaviješteni u roku od 8 radnih dana od dana donošenja odluke o imenovanju na Skupštini Društva.

Članak 10.

Skupština društva zadržava pravo ne odabrati ni jednog kandidata i poništiti ovaj natječaj u bilo kojem trenutku i bez postojanja opravdanog razloga.

U slučaju poništenja ovog natječaja društvo nikome ne odgovara za bilo kakvu štetu.

Članak 11.

Ovaj natječaj će se objaviti na Internet stranici GKP PRE-KOM d.o.o., u lokalnim tjednim novinama (Međimurske novine).

GKP PRE-KOM d.o.o.

Marš vun z moje hiže!

Umirovljena šivačica stara 75 godina optužena je da je 28. svibnja oko 11 sati ujutro u obiteljskoj kući �izički napala svoju snahu, vikala na nju i izgrebala joj vrat noktima nakon svađe oko kuhanja.

- Prokleta kurva, ti buš meni zvala policiju, marš vun z moje hiže i kuhinje, nebuš ve ti kuhala ja bum kuhala sebi, vikala je svekrva na snahu. Tijekom

ZBOG

svađe uhvatila je snahu za kosu, potrgala joj majicu i noktima je izgrebala po vratu. Snaha je zbog napada zadobila površinske ozljede glave i prsnog koša. Policija je svekrvu uhitila sat vremena nakon incidenta i dovela na ispitivanje u sud istoga dana u 14:30. Optužena žena izjavila je sucu da se ne smatra krivom za prekršaj nasilničkog ponašanja u obitelji. Sud ju je nakon ispitivanja pustio na slobodu. Početkom lipnja sud je zaprimio liječničku dokumentaciju koja potvrđuje da je snaha zadobila lake tjelesne ozljede. Zbog toga je Općinski sud u Čakovcu 22. srpnja odbacio optužbu zbog stvarne nenadležnosti, jer takvi slučajevi s tjelesnim ozljedama spadaju u nadležnost kaznenih sudova. (ik)

ALKOHOLA izgubio tvrtku i brak

Muškarac (46) ponovno

osuđen zbog obiteljskog nasilja

Iz sudske presude vidljivo je da mu je supruga čitavo vrijeme pokušavala pomoći

Općinski sud u Čakovcu je 25. srpnja nepravomoćno osudio 46-godišnjaka za nasilje u obitelji, a presuda ujedno predstavlja tužan kraj petogodišnje bitke njegove supruge da spasi brak s alkoholičarom.

Problemi su počeli 2020. godine kada je muškarac otišao na liječenje od alkoholizma u zagrebačku bolnicu.

Tada je vodio uspješnu transportnu �irmu naslijeđenu od roditelja, ali je zbog sve većih problema s alkoholom postupno zatvorio poduzeće i prodao sve kamione. Iz sudske presude vidljivo je da mu je supruga čitavo vrijeme pokušavala pomoći.

- Molila sam liječnicu opće prakse da dođe kući vidjeti mojeg supruga kada je pod jakim utjecajem alkohola, pozvala djelatnicu Centra za

socijalni rad, tražila liječnicu, išli smo u Obiteljski centar, ali ništa nije pomoglo, ispričala je žena tijekom sudskog postupka.

Situacija se s godinama samo pogoršavala. Muškarac je čak i padao po ulici zbog epileptičnih napada uzrokovanih alkoholom, čemu su, nažalost, svjedočila i njihova djeca, sin i kćer u tinejdžerskim godinama. Početkom 2023. godine prvi put je osuđen za nasilje u obitelji kada je bio pod utjecajem alkohola od 3,20 grama po kilogramu krvi.

Nova presuda stigla je nakon incidenta koji se dogodio 3. ožujka ove godine. Muškarac je oko 18 sati i 50 minuta ušao u kuhinju obiteljske kuće pod utjecajem alkohola. Počeo je snimati suprugu mobitelom

i govoriti joj "To je moja hiža, već si morala diti van pred dva tjedna". Zatim joj je uzeo ključeve vozila i naočale za čitanje. - Predmetnog dana sam samo došao u kuću nakon što sam pola sata pješačio. Kupio sam kekse i stavio ih u frižider, nakon čega me supruga napala, branio se muškarac pred sudom, dok je supruga izjavila da je u svibnju pokrenula postupak razvoda braka. - Suprug je svakodnevno pod jakim utjecajem alkohola. Od 2020. godine stalno je pod utjecajem alkohola, leži na kauču, rekla je. Sud je muškarcu izrekao uvjetnu kaznu zatvora od 30 dana te zaštitnu mjeru obveznog liječenja od alkoholizma u Županijskoj bolnici Čakovec tijekom šest mjeseci. (ik)

DUNJKOVEC Soboslikar uvjetno osuđen zbog vrijeđanja šogorice

Općinski sud u Čakovcu uvjetno je osudio 40-godišnjeg soboslikara na 15 dana zatvora zbog ponavljanja nasilja u obitelji prema šogorici. Muškarac je 4. srpnja ove godine pod utjecajem alkohola vikao i vrijeđao mladu ženu u obiteljskoj kući. Soboslikar rođen 1984. godine došao je te večeri oko 21:20 u kuću svoga brata u Dunjkovcu. Pod jakim utjecajem alkohola od 1,61 promila počeo je glasno vikati i galamiti u kućanstvu gdje žive njegov brat i šogorica, rođena 1996. godine. Nezaposleni muškarac je mladoj ženi vikao pogrdne riječi i optužio je za preljub, tvrdeći da cijelo selo zna za

njezine navodne veze. Nastavio je s vrijeđanjem čak i nakon što ga je brat upozorio na ponašanje i zatražio da prestane. - Iskreno mi je žao, smatram da je do istog došlo jer sam bio pod jakim utjecajem alkohola, branio se muškarac pred sudom. Obećao je da neće ponoviti prekršaj te se ispričati šogorici zbog ponašanja zbog kojeg ga sada jako sram. Soboslikar, koji prima inkluzivni dodatak i kreće se o štakama zbog lošeg zdravstvenog stanja, poručio je sudu da smatra da nije ovisan o alkoholu i da se davno liječio od ovisnosti. Molio je sud da uzme u obzir njegove teške

životne okolnosti. Sud je izrekao kaznu od 15 dana zatvora, ali ju je uvjetno odgodio na šest mjeseci. Ako muškarac u tom razdoblju ne počini novi prekršaj, neće ići u zatvor. Pri odmjeravanju kazne uzeto je u obzir priznanje krivnje, izraženo žaljenje, ali i činjenica da se radi o ponavljanju prekršaja. Isti muškarac već je ranije, u veljači ove godine, pravomoćno osuđen za nasilje u obitelji. Tada mu je izrečena uvjetna osuda, što znači da je ovaj drugi slučaj počinio dok je bio na kušnji. Policija je intervenirala na poziv ukućana i uhitila muškarca iste večeri oko 22:50. (ik)

KRIŠTANOVEC

Osmogodišnju djevojčicu ugrizao belgijski ovčar

U samo jednom danu PU međimurska zabilježila je čak dva ugriza psa. Prvi događaj je zabilježen u Nedelišću u četvrtak, 7. kolovoza, oko 11:30 sati u Ulici Rade Končara. Tog je dana iz otvorenog dvorišta na ulicu istrčao njemački lovni terijer koji je za nogu ugrizao 28-godišnjaka. Policija navodi da je štećeni odbio ponuđenu liječničku pomoć. Drugi slučaj evidentiran je istog dana, ali ovog puta u Krištanovcu. Oko 19:30, nedaleko od dječjeg igrališta, belgijski ovčar kojeg je vlasnik šetao na povodcu, prilikom mimoilaženja ugrizao je za nogu dijete. Srećom, dijete je prošlo s lakšim ozljedama. Prema neslužbenim informacijama, 78-godišnji vlasnik ovog psa već je ranije

imao sličan incident. Naime, prije nekoliko godina jedan od njegovih pasa ugrizao je muškarca u susjednom selu. Zbog počinjenja prekršaja

HODOŠAN

Poštaricu

prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, vlasnici pasa, spomenuti 28-godišnjak i 78-godišnjak novčano će se sankcionira-

napao francuski buldog

U istom tjednu, ali 4. kolovoza, zabilježen je i još jedan sličan incident u Hodošanu. Tog ponedjeljka ujutro, oko 10:30, u Ulici braće Radić, francuski buldog je kroz otvorena dvorišna vrata istrčao na prometnicu i ugrizao za nogu 36-godišnju djelatnicu pošte. Ozljede tek treba naknadno ocijeniti, no cijeli događaj potvrđuje

koliko je važno držati pse pod kontrolom. Za ovaj propust vlasniku psa, 31-godišnjaku, izrečena je novčana kazna od 200 eura zbog neodgovornog nadzora i prekršaja prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Komunalno redarstvo i veterinarska inspekcija su upoznate s događajem. (sh)

ti. Također, o događajima će se obavijestiti nadležna veterinarska inspekcija te komunalno redarstvo.

Ovi slučajevi još jednom podsjećaju koliko je važno da vlasnici pasa budu odgovorni i da svoje ljubimce drže pod kontrolom, posebno u javnim prostorima i mjestima gdje ima djece. Čak i najodaniji prijatelj čovjeku može izazvati neugodnosti i ozljede ako nije pravilno nadziran.

- Kako bi se spriječili ovakvi i slični događaji, upozoravamo vlasnike pasa da vode računa o svojim životinjama te da ih drže pod nadzorom. Vlasnici su dužni poduzeti mjere sigurnosti kako njihovi ljubimci ne bi ugrožavali ljude i druge životinje, upozoravaju iz PU međimurske. (Martina Jarni)

zdravlja i izvukao se bez kazne

Muškarac star 42 godine kojeg je policija teretila da je u travnju 2021. godine vikao na djelatnike Doma zdravlja u Čakovcu neće biti kažnjen, a sud je optužbu odbacio jer je prekršaj naprosto zastario. Sve se odigralo 23. travnja 2021. godine oko 14:15 u prostorijama Ravnateljstva Doma zdravlja u ulici I. G. Kovačića.

Muškarac je ušao u zgradu zaobilazeći propisane epidemiološke mjere koje

su bile na snazi zbog pandemije COVID-19. Nije prošao obaveznu trijažu na ulazu u Županijsku bolnicu Čakovec, već je direktno otišao u prostorije Ravnateljstva.

U sobi za sastanke zatekao je ravnatelja Doma zdravlja, pravnicu i glavnu medicinsku sestru. Prema optužnici, počeo je glasno vikati na njih jer nije bio zadovoljan radom cjelokupnog zdravstvenog sustava i svoje nadležne doktorice. Djelatni-

ci su prijavili incident policiji, koja je podnijela optužni prijedlog protiv muškarca zbog narušavanja javnog reda i mira na naročito drzak način.

Općinski sud u Čakovcu pokrenuo je prekršajni postupak u kojem je ispitao okrivljenika i sve sv jedoke. Prva presuda donesena je 24. siječnja 2022. godine, ali je tužiteljstvo uložilo žalbu. Visoki prekršajni sud prihvatio je žalbu i vratio predmet na

NESREĆA NA RADU u Donjem Kraljevcu

Uzbekistanac završio u KB Dubrava

U subotu, 9. kolovoza 2025. oko 11:45 u Donjem Kraljevcu, Cvjetnoj ulici, radnici su u dvorištu pročistača otpadnih voda betonirali podnu ploču kompresorske stanice.

Tijekom radova 32-godišnjem djelatniku iz Ukrajine iz ruku je ispala cijev za dovod betona iz miksera, koja je udarila 26-godišnjeg djelatnika iz Uzbekistana.

Teže ozlijeđeni muškarac prevezen je hitnom pomoći u Županijsku bolnicu Čakovec, a potom u Kliničku bolnicu Dubrava u Zagrebu, gdje je zadržan na liječenju. Inspektor zaštite na radu je obaviješten i izaći će na mjesto događaja kako bi poduzeo mjere iz svoje nadležnosti. (bj)

NAKON MOŽDANOG UDARA pio alkohol umjesto tableta

jer mu nije skuhala večeru

Muškarac star 43 godine nekoliko dana nakon što je izašao iz bolnice gdje se oporavljao od moždanog udara nepravomoćno je osuđen na 15 dana zatvora uvjetno jer je 18. srpnja navečer nasrnuo na partnericu jer mu nije mogla pripremiti večeru. Muškarac je oko 18:40 na dvorištu obiteljske kuće zamolio svoju nevjenčanu suprugu da mu pripremi nešto za jelo. Kad mu je žena odgovorila da nema ništa u kući, on se naljutio i počeo ju vrijeđati vulgarnim riječima. Nakon toga ju je bacio na tlo i udario rukama po glavi i tijelu. Žena nije zadobila vidljive ozljede, ali je odbila ponuđenu liječničku pomoć. Tom prilikom oboje su bili pod jakim utjecajem alkohola. On je imao 1,99, a ona 1,80 grama alkohola po kilogramu krvi. Policija ga je uhitila iste večeri i zadržala do sljedećeg jutra. - Djelo sam počinio jer sam bio pod jakim utjecajem alkohola, kao i moja supruga. Četiri dana ra-

nije izašao sam iz bolnice zbog moždanog udara zbog kojeg sam bio hospitaliziran četiri dana, objasnio je muškarac pred sutkinjom Općinskog suda u Čakovcu. Dodao je da nije otišao po lijekove jer mu još nije riješeno zdravstveno osiguranje, te da je pio alkohol umjesto da se liječio. - Žao mi je što sam to počinio, na moje ponašanje utjecalo je zdravstveno stanje i činjenica da sam konzumirao alkoholna pića umjesto da se liječim, rekao je pokušavajući objasniti svoj nasilni istup. Sutkinja mu je izrekla kaznu od 15 dana zatvora uvjetno s rokom kušnje od šest mjeseci. Ako u tom roku ne počini novi prekršaj, neće morati u zatvor. Muškarac također mora platiti 30 eura sudskih troškova u roku od 30 dana. Iz sudskih spisa proizlazi da do sada nije kažnjavan za nasilje u obitelji. Otac je sedmero djece, bez stalnog zanimanja i slabog je imovnog stanja. (ik)

ponovno suđenje. Problem je nastao jer muškarac nije podizao pošiljke s pozivima na raspravu. Sud ga je pozivao na ročišta 3. ožujka i 3. travnja 2025., ali pozivi su mu se vraćali s napomenom "obaviješten - nije podigao pošiljku".

Sutkinja je potom ustanovila da je od počinjenja prekršaja proteklo više od četiri godine, pa je optužnica odbijena zbog zastare. (ik)

GRADSKI bazeni Čakovec Ukrao sat tijekom kupanja

U utorak, 12. kolovoza, nepoznati počinitelj je na gradskim bazenima u Čakovcu, u Športskoj ulici, ukrao ručni sat iz ruksaka. Šteta se procjenjuje na nekoliko stotina eura.

Protiv počinitelja bit će podnesena kaznena prijava. Policija nastavlja istragu, a građane podsjećamo da svoju imovinu drže na predviđenim mjestima kako bi izbjegli ovakve situacije. (bj)

Belgijski ovčar ugrizao je djevojčicu (8) kod dječjeg igrališta u Krištanovcu

Kao da su carevi

Oči političkog svijeta uprte su ovih dana u Aljasku, gdje bi se trebao održati očekivani susret Trump– Putin, za koji se najavljuje da bi mogao odlučiti o sudbini Ukrajine. Kako i obično, očekivanja su zapravo prevelika.

Ideja Trumpa je postići primirje ili mir u Ukrajini čini se zamjenom teritorija, s tim da bi Rusiji više manje ostalo osvojeno područje u trogodišnjem krvavom ratu.

Uzalud se Trumpa i Putina upozorava da se granice suverenih država prema međunarodnom pravu ne smiju mijenjati silom na čemu se temelje i današnji Ujedinjeni narodi. Za sad se čini da Zelenski kao ratni predsjednik Ukrajine neće ništa pitati, a svaki dogovor ide na štetu Ukrajine.

Dakako, Trump i Putin sigurno znaju da na taj način od međunarodnog prava i dosadašnjeg svjetskog poretka odustaju u ime svojih ideja i politika kao da su carevi, a ne vladari izabrani voljom naroda.

Posljedica je to dugogodišnjeg rasapa međunarodne politike i prava te raspada Sovjetskog saveza kad su na vlast u istočnoj Europi došle demokratske snage.

Rusija smatra da je Srbija u zoni njenih političkih interesa, te zamjera intervenciju NATO pakta u bivšoj Jugoslaviji 1999. godine kad je Kosovo kao tadašnja autonomna po-

krajina izdvojeno silom. Sad Putin čini slično, oduzima dijelove Ukrajine i pripaja iz Rusiji, dok nemoćna Europa pasivno promatra.

Amerika je podupirala rat u Ukrajini smatrajući da će tako oslabiti Rusiju, ali i zbog trgovine oružjem, u čemu je Europa sad glavni kupac, višestruko plaćajući cijenu zbog loše procjene svojih čelnika. Zaboravili su da je država suverena onda kad ima snage i mogućnost suprotstaviti se napadaču. No sve se plaća, nema više besplatnog ručka.

Pravo je pitanje zašto se sastanak događa baš sada? Naime, po logici Amerike, u Rusiji su počele zbiljske gospodarske nevolje zbog raznih zabrana, standard pada jer je sve usmjereno u ratni stroj, pa će možda omekšati. No u to malo tko vjeruje. Za sada Amerika zarađuje i oružjem i carinama, pa joj nastavak rata u Ukrajini pogoduje, bolje će se kupovati oružje. Na žalost, i Putin i Trump imaju namjeru ući u povijest svaki na svoj način, Putin želi snažnu Rusiju koja glumi veliku silu, a Trump Nobelovu nagradu za mir. Nadamo se da tu ima mjesta i za se nas ostale.

TARA I TENA LUKMAN IZ KRIŠTANOVCA

te Andrea Maras iz Varaždina poklanjaju cvijeće prolaznicima i kažnjenim građanima

Lepe puce z lepim darom prolaze kroz grad

Svugdje su naišle na pozitivne reakcije, što ih je potaknulo da prošire krug i u planu je turneja darivanja cijele Hrvatske, posebno bi istaknule našu obalu na koju dolaze uskoro

Piše: Aleksandra Sklepić

Za vrijeme trajanja Porcijunkulova, brojni su se posjetitelji, šetači i stanovnici Čakovca ugodno iznenadili kad su im “iz vedra neba” prišle tri mlade žene i bez razloga im poklonile cvijet i mali poklončić. Posebno su se razveselili oni koji su, uz kaznu za nepropisno parkiranje, na svom vjetrobranskom staklu pronašli cvijet i svijeću s porukom.

Sve je to bila ideja triju mladih poduzetnica - sestara Tare i Tene Lukman koje imaju cvjećarnu i poklon dućan Ranasa design u Čakovcu, te njihove suradnice, sada već dobre prijateljice Andreje Maras iz Varaždina koja se bavi društvenim mrežama i izradom i prodajom unikatnih svijeća sa skrivenom porukom - Lumiére mystical. Ideja da ljudima poklanjaju cvijeće i svijeće rodila se slučajno, kao i sve najveće ideje - na kavi, a cijelu “akciju” provode pod simpatičnim sloganom “A de morete najti tak lepe puce?”. Tara je zadužena za cvijeće, Andrea za svijeće, a Tena je glavna iza scene, što joj je jako

zabavno i uživa u tom zadatku, kako nam je otkrila. Zajedno osmišljavaju, organiziraju, režiraju i uređuju videozapise i fotogra�ije.

- Htjele smo napraviti promociju cvijeća i svijeća, ali i uljepšati ljudima dan, ispričala nam je Andrea. Glavni nam je cilj bio pokazati ljudima da ne moramo jedni drugima biti konkurencija, nego kroz prijateljstvo koje je nastalo iz poslovne suradnje graditi ljepše i pozitivno ozračje i u tome smo uspjele. Samo u Čakovcu podijelile smo ukupno 120 poklona, a na kraju svakog dana bile smo umorne, ali sretne i ispunjene.

U planu je turneja po Hrvatskoj Čakovec nije jedini grad u kojem su ove simpatične, a prije svega inovativne po-

duzetnice bez razloga ljudima dijelile cvijeće i poklone. Svugdje su naišle na pozitivne reakcije, što ih je potaknulo da prošire krug i u planu je turneja darivanja cijele Hrvatske, posebno obalnog dijela, Dalmacije i Istre.

- Ljudi nisu navikli dobiti nešto badava i isprva su u šoku, ispričala nam je Tara. Iznenade se kad im priđemo, pa smo smislile nekoliko simpatičnih pitanja kojima započnemo razgovor, na primjer koja vas boja opisuje, što više volite, cvijeće ili svijeće, jeste li ikada vidjeli umjetni cvijet koji izgleda tako realistično da ste ga željeli zaliti i slično, te smo za svaki odgovor darivale poklon sugovorniku. Nakon napornog dana (sve obavljamo poslije radnog vremena) najviše su nas razveselile i motivirale poruke zahvale ljudi koji

su na svom autu pronašli naše iznenađenje.

Kako vam se to isplati?

Brojni su ih prijatelji, pa čak i darivani prolaznici pitali kako im se isplati poklanjati nekome cvijeće ili bilo kakve poklone, a one su im mirno odgovaralene isplati se. Ne gledaju samo materijalno, već žele sitnicom ljudima uljepšati dan, a ako se iz toga dogodi dobra stvar za posao, bit će, naravno, još sretnije, rekle su nam.

- Spojila nas je zajednička želja da širenjem vedrog raspoloženja i dobre energije promijenimo nekome život na bolje, a mislimo da je poklanjanje cvijeta i mirisne svijeće, bez posebnog razloga, jako lijep način za to, rekla nam je Andrea. Ljudi su bezvoljni, čekaju samo nešto loše i zatvorili su se u svoj negativan svijet, a nama je želja to promijeniti, sitnicama, poput cvijeta ili poklončića. Neke od svojih susreta snimile smo i objavile na internetu, TikToku, Instagramu i Facebooku, pa čak i samo gledanje istih u ljudima pobuđuje pozitivnu energiju i veselje.

Ako nas sretnete, nemojte pobjeći od nas! Pošto je u planu velika turneja poklanjanja cvijeća i svijeća, Tara, Tena i Andrea na kraju su željele poručiti svima: - Ako nas sretnete, nemojte pobjeći od nas! Priđite nam slobodno, uzmite naš poklončić, jer, vjerovali ili ne, iza njega se skrivaju samo dobre namjere. Ljudi nisu navikli dobiti bilo što besplatno, ali vaše dobro raspoloženje, osmijeh i činjenica da smo vam možda baš mi promijenile dan na bolje, dovoljna su nam nagrada.

Ako još uvijek niste otkrili odgovor na pitanje “De morete najti tak lepe puce?”, izađite, prošetajte i možda ćete baš vi, u svom gradu, biti sretnik kojeg će one razveseliti svojim poklončićem.

Tara i Andrea sa svojim košaricama punim poklona za prolaznike

Ugodno iznenađenje dočekalo je “vlasnike” kazni za parkiranje

Tena, Tara i Andrea s Andreinom kćerkicom

SONJA I LUJZ VRŠIĆ iz Murskog Središća posjetili 13 država u 35 dana

Skandinavske zemlje “Meka” su za kampere

Sonja i Lujz Vršić iz Murskog Središća ljubitelji su planina, prirode i putovanja, a ovog su ljeta ostvarili svoju dugogodišnju želju - kamperom su stigli do rta Nordcapp, najsjevernije točke Europe. Na svom su putovanju koje je trajalo 35 dana posjetili i boravili u 13 različitih država, prošli 10.722 kilometra i potrošili 840 litara goriva.

O dojmovima s ove fantastične, ali i odvažne avanture razgovarali smo sa Sonjom, profesoricom Hrvatskog jezika, te aktivnom planinarkom koja iza sebe ima već tisuće osvojenih planinarskih kilometara.

- Kamper kojim smo putovali kupili smo prije tri godine, a ovo putovanje, moglo bi se reći, bilo je glavni razlog kupnje. Već dugo želimo posjetiti rt Nordkapp u Norveškoj i doživjeti Skandinaviju u njenoj punoj ljepoti, ali čekali smo da Lujz ode u mirovinu, kako bismo mogli ostati koliko dugo želimo. Ove nam se godine to ostvarilo, a putovanje je bilo i simbolično obilježavanje Lujzovog 65. rođendana.

Sonja je bila software, a Lujz hardware

Kamper s posadom obiteljsko je dvorište Vršićevih napustio 3. srpnja, a u njega je, nakon uspješno ostvarenih planova i ispunjenih želja, uplovio 7. kolovoza. Od samog početka, dužnosti su

rina

Na svom su putovanju koje je trajalo 35 dana posjetili i boravili u 13 različitih država, prošli 10.722 kilometra i potrošili 840 litara goriva Piše: Aleksandra Sklepić

Do 90.000 eura po poduzeću za kupnju motocikala, osobnih automobila, dostavnih vozila, minibuseva, autobusa i teretnih vozila na električni pogon ili vodik

Fbile strogo podijeljene, rekla nam je Sonja u šali, ona je bila software, zadužena za organizaciju, orijentaciju, pronalaženje kampova, rješavanje raznih pristojbi, cestarina, tunelarina i ulaznica, a Lujz hardware - briga za kamper i opremu, vožnja i tehnika.

- Velika potpora u provedbi našeg cilja bila nam je Facebook grupa Nordkapp Roadtrip, gdje se zaista mogu dobiti informacije o sitnim, ali važnim detaljima koji pomažu na putovanju, od boljih smjerova, vremena kad nema gužve, o dobrim destinacijama i slično.

U 35 dana boravili u 13 različitih država

Krenuli su iz Hrvatske, te nastavili svoj put kroz Sloveniju, Austriju, Češku, Poljsku, Litvu, Latviju, Estoniju, Finsku i Norvešku, koja je bila krajnji cilj putovanja. U Norveškoj su proveli najviše vremena, oko tri tjedna, nakon čega su se kući vratili kroz Švedsku, Dansku i Njemačku. Do Nordkapp-a trebalo im je 9 dana vožnje, a prvi su dan prevalili više od 600 kilometara.

- Rt Nordkapp je vrlo atraktivna destinacija za ljubitelje planina i putovanja. Osim što je poznat kao najsjevernija točka Europe, on ima iznimnu prirodnu ljepotu, gotovo netaknutu. Nordkapp je greben visok 307 metara, a godišnje ga posjeti oko 200 tisuća turista. Imali smo prilike vidjeti i brojne mlade bicikli-

ste koji biciklom putuju čak i iz Slovenije do ove atrakcije. Skandinavija je kamperska “Meka”, ispričala nam je Sonja. Norveška, Švedska i Finska vrlo su prijateljske zemlje za kampere, potiču ljude na boravak u prirodi. Može se parkirati gdje hoćeš, pod uvjetom da si 150 metara udaljen od privatnih posjeda. Kampiranje i parkiranje u prirodi je besplatno, a sve je dio jedinstvenog norveškog zakona o slobodi lutanja, poznatog kao “allemansretten”. Taj zakon svim ljudima jamči pravo na slobodno uživanje u prirodi, što uključuje i “divlje” kampiranje.

Iz svake države prekrasni dojmovi i uspomene

Na svom su nezaboravnom putovanju Sonja i Lujz doživjeli mnoštvo nezaboravnih doživljaja: spavanje na jezeru na Baltiku, noćenje u Talinu kraj trajektne luke, boravak u kampu u Finskoj gdje su bili prvi gosti iz Hrvatske, što je vlasnica kampa obilježila posebnom pribadačom na svojoj zemljopisnoj karti.

Posjetili su selo Djeda Mraza u Laponiji, čitali knjige na otvorenom u ponoć, uz polarnu svjetlost, promatrali sobove koji nesmetano šetaju gradovima i uz ceste.

Vozili su se najdužim tunelom na svijetu koji je dug 24,5 kilometara, najdubljim tunelom na svijetu koji prolazi ispod mora, na dubini 300 metara, plovili trajektima, uživali u muzejima, a posjetili su i sve poznate destinacije, kao i većinu važnih gradova država kroz koje su prošli, Oslo, Malmö, Varšavu, Rigu, Tallin, Helsinki, Göteburg, Kopenha-

gen, Bamberg, Rothenburg, te brojne druge destinacije. Boravili su na najvećem �inskom i švedskom jezeru, kupali se u Norveškom, Baltičkom i Sjevernom moru, uživali na rajskim Lofotskim otocima, te imali priliku osjetiti kako diše svaka od zemalja na njihovom epskom putovanju. Isprobali su neka od lokalnih jela, domaću juhu od rakova na Nordkappu, salamu od kita, soba i jelena, pili pivo iz pivovare nastale u 13. stoljeću, te živjeli s prirodom uživajući u svakom danu. - Mnogo smo planinarili, imali smo dosta slobodnog vremena jer smo sami planirali svoj dan. Posjetili smo poznatu Propovjedničku stijenu u Norveškoj koja se nalazi na 604 metra nadmorske visine, gdje smo doživjeli prekrasne vidike. Lofotsko nas je otočje ostavilo bez riječi zbog svoje rajske prirode, a doživjeli smo i napad ptica koje su branile svoje mladunče, što dodatno potvrđuje netaknutost i savršenu čistoću prirode.

Za putovanje poput ovog, potrebna je ljubav prema prirodi, ali i dobra organizacija Kampiranje odgovara samo pravim ljubiteljima prirode, zaključili smo na kraju našeg razgovora, jer tu nema udobnosti na koju smo svakodnevno navikli. Osim toga, za ovakvo putovanje treba mnogo znanja, poznavanja jezika i modernih aplikacija, jer bez toga teško je i izaći iz dvorišta. Sonja i Lujz sve to imaju, pa su nakon ostvarene želje za osvajanjem Skandinavije, na povratku u svoje dvorište nazdravili šampanjcem koji su čuvali za povratak, da sve sretno završi.

ond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokreće novi program su�inanciranja energetski učinkovitih vozila na električni pogon ili vodik za pravne osobe i obrtnike. Program vrijedan 21,2 milijuna eura potiče elektri�ikaciju voznog parka i smanjenje emisija CO₂. Pojedina tvrtka može dobiti do 90.000 eura bespovratnih sredstava. Uz niže troškove goriva i održavanja, ulaganje se očekuje isplativim u kratkom roku.

Tko se može prijaviti?

Prijaviti se mogu pravne osobe i obrtnici sa sjedištem u Hrvatskoj koji nemaju porezna dugovanja, blokirane račune niti dugovanja prema Fondu. Ne mogu se prijaviti tvrtke koje se bave cestovnim prijevozom robe, taksi uslugama ili iznajmljivanjem motornih vozila.

Koja vozila su prihvatljiva?

Su�inanciraju se nova vozila na električni pogon ili vodik: L1 – L7 (mopedi, motocikli, tricikli, četverocikli): do 2.500 €, max. 40% vrijednosti, cijena do 50.000 € bez PDV-a; M1 (osobni automobili): do 9.000 €, max. 40%, cijena do 50.000 € bez PDV-a; N1 (laka dostavna vozila do 3,5 t): do 9.000 €, max. 40%; M2 (minibusevi do 5 t): do 40% vrijednosti; M3 (autobusi iznad 5 t): do 40% vrijednosti; N2 (teretna vozila 3,5 – 12 t): do 40% vrijednosti i N3 (teretna vozila iznad 12 t): do 40% vrijednosti. Jedan prijavitelj može tražiti sredstva

za više vozila, ali ukupno ne više od 90.000 eura.

Uvjeti troškova

Trošak kupnje ili �inancijskog leasinga vozila mora nastati od 8. kolovoza 2025., a trošak predujma može se priznati ako je nastao i plaćen od 1. siječnja 2025. Vozila koja budu u cijelosti plaćena prije 8. kolovoza 2025. neće biti prihvatljiva. Sva vozila moraju biti kupljena i plaćena do 31. svibnja 2026. Kod leasinga učešće korisnika mora biti barem jednako iznosu potpore, a vlasništvo se mora prenijeti na korisnika u roku od tri godine od isplate sredstava.

Kako se prijaviti?

Prijave se podnose isključivo elektronički kroz sustav eFZOEU, uz prijavu vjerodajnicama NIAS-a. U ime tvrtke prijavu može predati opunomoćenik sa specijalnom punomoći ovjerenom kod javnog bilježnika, osim ako je riječ o odvjetniku.

Datum početka zaprimanja prijava bit će objavljen u Javnom pozivu.

Zbog očekivanog velikog interesa preporučuje se pravovremena priprema dokumentacije. Za pripremu prijava, prijavitelji mogu potražiti stručnu pomoć od tvrtke NORD consulting d.o.o. putem e-maila info@ nord-consulting.hr ili na broj 095/5580-199.

Sonja i Lujz na rtu Nordkapp, krajnjem cilju svog epskog putovanja

Rajski prizori na Lofotskom otočju

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consul�ng.hr 095/5580-199

NOVI PROGRAM FONDA ZAŠTITE OKOLIŠA

ČESTITKA uz blagdan Velike Gospe, gradonačelnice Grada Čakovca

Ljerke Cividini

Prepustite se duhovnom miru koji nam ovaj dan nosi

Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Blagdan Velike Gospe nosi posebnu simboliku i značaj za našu zajednicu, kada se prisjećamo tradicije koja nas povezuje i vrijednosti koje nas nadahnjuju.

Velika Gospa, zaštitnica naših obitelji i župa, podsjeća nas na važnost vjere, ljubavi i solidarnosti. Neka nam ovaj blagdan bude prilika da se posvetimo jedni drugima, pružajući podršku i razumijevanje.

Mnogi od nas za blagdan Velike Gospe uputit će se na hodočašće u Mariju Bistricu ili neko drugo svetište, odnosno sudjelovati na proštenjima u nekoj od župa posvećenoj uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo.

Blagdan Velike Gospe prilika je da se okupimo u duhu ljubavi i zajedništva, slaveći naše običaje i stvarajući veze koje nas čine jačima.

Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca

Provedite ga sa svojim obiteljima i prijateljima. Neka vaši domovi budu ispunjeni radošću, blagoslovom i ljubavlju. Odmorite se od svakodnevnih briga i prepustite se duhovnom miru koji nam ovaj dan nosi.

Želim vam sretan i blagoslovljen blagdan Velike Gospe.

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini

NOVA ŠKOLA za 400 učenika u Čakovcu

Počinje izgradnja područne

škole Sjever

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo je �inanciranje izgradnje područne škole Sjever u Čakovcu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 14,4 milijuna eura, što će omogućiti gradnji nove školske zgrade nakon više od 20 godina.

Projektom je predviđena izgradnja potpuno nove područne škole I. osnovne škole Čakovec koja će imati kapacitet za 400 učenika, navodi se u Odluci o �inanciranju koju je potpisao ministar Radovan Fuchs.

Škola će obuhvatiti 17 učionica, od kojih će osam biti za razrednu, a devet za predmetnu nastavu. Predviđeni su i kabineti, knjižnica s čitaonicom, kuhinja

ČAKOVEC

BIG BROTHER u čakovečkom parku

Kamere neće spriječiti vandale, ali….

Za sada su dvije lokacije kamera odabrane na temelju procjene ugroženosti, uz suglasnost Policijske uprave međimurske, a u planu je Perivoj Zrinskih u potpunosti pokriti sustavom za video nadzor

Piše: Vlasta Vugrinec

s blagovaonicom te dvodijelna sportska dvorana s vanjskim sportsko-rekreacijskim terenima. Kompleks će biti prilagođen osobama s invaliditetom, a projekt predviđa korištenje suvremenih standarda gradnje. Lokacija nove škole predviđena je uz sjevernu obilaznicu grada. Financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pokrit će 80 posto troškova, dok će preostala sredstva osigurati Grad Čakovec. Planirani završetak radova je do početka školske godine 2026./2027. Projekt je dobio sve potrebne suglasnosti Ministarstva za otvaranje područne škole, a potpisan je ugovor za izradu projektno-tehničke dokumentacije. (ik)

Korak do otvaranja

Rehabilitacijskog centra

Minulog tjedna u Čakovcu je obavljen tehnički pregled novoizgrađene zgrade Regionalno edukacijsko-rehabilitacijskog centra (RERC). Centar će pružati širok spektar usluga koji obuhvaćaju boravak za osobe s invaliditetom, ranu razvojnu podršku djeci s teškoćama u razvoju te

psihosocijalnu podršku obiteljima i korisnicima. Ovaj projekt smatra se iznimno važnim za sjever Hrvatske jer omogućuje sveobuhvatan pristup obrazovanju i rehabilitaciji, povećava kvalitetu života korisnika i njihovih obitelji te potiče njihovu integraciju u zajednicu. (vv)

Grad Čakovec je ovih dana dopunio sustav videonadzora postavljanjem novih kamera u Perivoju Zrinskih, s ciljem podizanja razine sigurnosti građana, djece i javne imovine. Sustav videonadzora, koji se sve više uvodi u gradovima diljem Hrvatske, ima za cilj prevenciju vandalizma i kaznenih djela te pomoć policiji u bržem pronalasku počinitelja.

40-ak kamera nadzire područje Čakovca

Trenutno stanje na području Čakovca nadzire 40-ak kamera. Sigurnost građana prioritet je, a snimke su stro-

go kontrolirane te im pristup imaju isključivo odgovorne osobe koje je imenovao Grad, i policija na temelju službenih naloga. Time se osigurava zaštita privatnosti građana, a istovremeno se učinkovito radi na očuvanju sigurnosti. Snimke se inače čuvaju sedam dana.

- Postavili smo dva video nadzora sa po dvije kamere na ulazu u Perivoj Zrinskih iz pravca Trga Republike te ulaska u perivoj prema Starom gradu s pješačke staze i cestovnog prilaza iz smjera Ulice Vladimira Nazora, kaže Ivica Pongrac, voditelj odsjeka za prometno i komunalno redarstvo u Gradu Čakovcu.

Procijenjeno je naime, kako su ta dva pravca najfrekventnija, odnosno da njima prolazi najviše ljudi, od školaraca, šetača pa nadalje

Kamere neće spriječiti vandalizam, no velika su pomoć

Kamere snimaju non-stop, spojene su na video nadzorni sustav Grada, a snimke su dostupne i PUM-u.

- Iduće godine postavit ćemo još nekoliko njih na pješačke ulaze i staze u parku, dodaje Pongrac.

Međutim, postavljanje kamera ne znači da će vandalizam nestati te da će počinitelji biti otkriveni na licu mjesta. Tim više što imovinu,

odnosno komunalno infrastrukturu najčešće oštećuju tinejđeri kojima su hudice s kapuljačom omiljeni odjevni predmet.

- Kamera nam zato može dati niz informacija temeljem kojih se i posredno može otkriti vandal, kaže. Uloga kamera je prvenstveno preventivnog karaktera, odnosno trebala potencijalne vandale nagnati da dva puta razmisle prije nego što počnu igrati nogomet s koševima za smeće i sličnim egzibicijama.

Radove na instalaciji sustava izvela je tvrtka Pegasus d.o.o iz Čakovca putem javne nabave, a ukupna vrijednost radova je 10.500 eura.

u Gundulićevoj od 320 metara

Međimurske vode d.o.o. raspisale su natječaj vrijedan 90.800 eura za rekonstrukciju vodovodne mreže u Ulici

Ivana Gundulića u Čakovcu, s rokom prijave do 29. kolovoza 2025. godine u 10 sati.

Radovi obuhvaćaju drugu etapu obnove cjevovoda od zasunskog okna ZO4 do spoja s cjevovodom na raskrižju s Mihovljanskom ulicom, ukupne duljine 320 metara. Stare cijevi zamijenit će se

novim PEHD cijevima DN 110/97 mm, a predviđena je i ugradnja dva nova nadzemna hidranta, izmještanje postojećih te zamjena kućnih priključaka do vodomjernih okana.

Trasa će dijelom prolaziti asfaltiranim kolnikom, a dijelom zelenim pojasom. Posebna pažnja posvetit će se križanjima s postojećim instalacijama, gdje će se obavljati ručni iskopi radi točne

detekcije položaja instalacija. Nakon polaganja cijevi izvest će se tlačne probe, pranje i dezinfekcija mreže kako bi se osigurala zdravstvena ispravnost vode. Izvođač će biti zadužen za kompletnu organizaciju radova, od ishođenja potrebnih dozvola, privremene regulacije prometa i zaštite na radu, sve do izrade dokumentacije izvedenog stanja. Ugovor će trajati 150 dana od potpisa,

pri čemu je 30 dana predviđeno za uvođenje u posao, 90 dana je planirano za izvođenje radova i testiranja, a zadnjih 30 dana za tehnički pregled i ishođenje uporabne dozvole.

Ova rekonstrukcija trebala bi smanjiti učestale kvarove na zastarjeloj mreži iz 1980-ih i poboljšati sigurnost opskrbe pitkom vodom stanovnicima ovog dijela Čakovca. (ik)

Ivica Pongrac uz kameru na ulazu u Perivoj Zrinski

CEKERI na Porcijunkulovom

Terezija Pintarić: Radim cekere od osme godine!

Nažalost, nema baš puno mladih koji se bave ovime, ostali smo samo mi stari. Eto, trudimo se očuvati ovaj običaj

Piše: Benjamin Jakopić

Ovogodišnje Porcijunkulovo je tijekom svojih pet dana, osim brda koncerata i performansa, donijelo i prikaz starinskih običaja na brojnim štandovima. Jedan takav štand nalazio se na samom ulazu u Perivoj Zrinskih, gdje su žene iz Udruge žena Nedelišće izrađivale tradicionalne cekere. - Bavim

se time još od osme godine. Prvo sam naravno počela s jednostavnijim stvarima, da bi s vremenom došla na cijele cekere.

Na Porcijunkulovom imamo štand svake godine. Često hodamo uokolo, gdje god nas zovu, da im pokažemo kako se to nekad radilo. Znamo ići i u škole, ali naravno tamo izrađujemo ružice i slično, jer djecu cekeri baš i

MOTORIJADA Mala Subotica

ne zanimaju. Nažalost, nema baš puno mladih koji se bave ovime, ostali smo samo mi stari.

Eto, trudimo se očuvati ovaj običaj, ispričala nam je 73-godišnja Terezija Pintarić. Uz nju smo susreli i Dragicu Medlobi, koja također izrađuje cekere od svoje mladosti: - Ja cekere izrađujem od svo-

je 14. godine, skupa s Terezijom smo tu svake godine otkako sam ja u Udruzi. Prodaja baš i ne ide nešto posebno dobro, ali dođu ljudi i kupe si. Za najveće cekere nam treba negdje osam do deset sati, dok najmanje napravimo za otprilike dva sata, rekla nam je 67-godišnja Dragica.

Orlovi proslavili 18. rođendan

Miris benzina, zvuk motora i žestoki rock u subotu, 9. kolovoza, Moto klub Orlovi iz Male Subotice proslavio je punoljetnost i održao svoj tradicionalni moto party.

Prostor Eko udruge Vrba pretvorio se u pravu moto oazu, a besplatan ulaz, odličan program i energična atmosfera privukli su gotovo 300 sudionika iz cijele regije. Glazbeni ritam večeri diktirali su čakovečki bend Muzičari koji piju te žestoki sastav Finger Fuck, koji su pozornicu pretvorili u epicentar zabave. Moto igre - od ispijanja piva, preko spore vožnje, do bacanja guma - izmamile su osmijehe i glasne navijačke povike.

RADOVI do kraja studenoga Zatvara

Županijska uprava za ceste Međimurske županije donijela je odluku o privremenom zatvaranju dijela lokalne ceste LC 20048, na dionici između naselja Gornji Hrašćan i Pušćine. Razlog je izvođenje radova na rekonstrukciji nasipa u Gornjem Hrašćanu, čime se želi povećati sigurnost i dugoročna stabilnost prometnice.

Zatvaranje će biti na snazi od 18. kolovoza do 30. studenoga 2025. godine. U tom razdoblju promet

OPĆINA NEDELIŠĆE

će se odvijati prema privremenoj prometnoj regulaciji, uz postavljenu odgovarajuću signalizaciju. Vozačima će biti omogućen obilazak alternativnim cestama, a smjerovi obilaznih pravaca bit će jasno označeni. Iz Županijske uprave za ceste poručuju svim sudionicima u prometu da budu strpljivi i pridržavaju se privremene signalizacije, kako bi se radovi mogli izvesti sigurno, bez nepotrebnih zastoja i u predviđenim rokovima. (bj)

Dostavite svoje prijedloge za plaketu

Općina Nedelišće poziva sve zainteresirane da do 4. rujna 2025. godine dostave prijedloge za dodjelu Plakete Općine Nedelišće za 2024. godinu. Poziv je upućen vijećnicima Općinskog vijeća i njihovim radnim tijelima, općinskom načelniku i zamjeniku, građanima, udrugama, trgovačkim društvima, političkim strankama, vjerskim zajednicama te ostalim fizičkim i pravnim osobama. Prijedlozi moraju biti pisani i obrazloženi, a šalju se na

MALA SUBOTICA

adresu Općine Nedelišće, M. Tita 1, 40305 Nedelišće. Nagrade se mogu dodijeliti za rad u protekloj godini ili za dugogodišnji doprinos. Godišnje se dodjeljuju najviše tri plakete, osim u posebnim slučajevima odlukom Općinskog vijeća. Plaketa se dodjeljuje pojedincima i organizacijama za iznimne zasluge u promicanju znanosti, gospodarstva, kulture, sporta, zdravstva, socijalne skrbi i drugih područja važnih za život i rad u općini. (is)

Kome idu potpore za kontrolu tla?

Općinski načelnik Općine Mala Subotica, Valentino Škvorc, 31. je srpnja donio Odluku o dodjeli bespovratnih potpora poljoprivredi za 2025. godinu. Prvi dio odnosi se na kontrolu plodnosti tla. Potpore su dodijeljene temeljem Javnog poziva i Javnog natječaja iz Programa potpora poljoprivredi za razdoblje 2024. - 2025. godine. Ukupno je dodijeljeno 35 uzoraka za kontrolu plodnosti tla sedam poljoprivrednih proizvođača s područja općine, među kojima su PP Dejan Horvat,

PRIBISLAVEC

OPG Horvat Filip, OPG Magadalenić Dragutin, OPG Karlo Balent, OPG Dragutin Hlišć, PP Oreški i OPG Željka Gregorinčić. Ukupna cijena za svaki uzorak iznosi 300 eura, a Općina i Međimurska županija su�inanciraju po 120 eura, dok podnositelji su�inanciraju 60 eura. Povjerenstvo je utvrdilo da su sve prijave potpune i pravodobne. Odluka stupa na snagu odmah i bit će objavljena u Službenom glasniku Međimurske županije. (is)

Kreće rekonstrukcija triju ulica

Općina Pribislavec nastavlja s ulaganjima u komunalnu infrastrukturu, rekonstruirat će se ulica V. Nazora, Ulica J. J. Strossmayera i Ulica A. Šenoe. Općina je 6. kolovoza 2025. sklopila Ugovor o rekonstrukciji ulica s najpovoljnijim ponuditeljem, tvrtkom TEGRA d.o.o. iz Čakovca. Ugovor je potpisan nakon provedenog postupka javne nabave, a ukupna vrijednost radova iznosi 223.712,88 eura, od čega je 46.400,00 eura osi-

gurano putem su�inanciranja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ovim projektom omogućit će se nesmetano odvijanje prometa, podići će se razina sigurnosti i kvalitete prometne mreže te doprinijeti revitalizaciji naselja. Rok za izvođenje projektom propisanih radova je šest mjeseci od uvođenja izvođača u posao, odnosno, trebali biti završeni do kraja veljače iduće godine. (is)

Dragica Medlobi ne odvaja se od cekera od svoje 14. godine

Terezija Pintarić članica je Udruge žena Nedelišće

(mg) Vesela ekipa na proslavi Moto kluba Orlovi

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Grad Mursko Središće

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša

KLASA: 350-03/24-09/7

URBROJ: 2109-11-08-25-43 Mursko Središće, 13.08.2025.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja istočnog dijela naselja Štrukovec (1. ponovna javna rasprava)

1. Objavljuje se 1. ponovna javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja istočnog dijela naselja Štrukovec, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja istočnog dijela naselja Štrukovec (za 1. ponovnu javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-09/7, URBROJ: 2109-11-08-25-42 od 12.08.2025.

2. Javna rasprava traje od 20.08.2025., do zaključno s danom 27.08.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 20.08.2025., a završetak 27.08.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Tgr braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00 - 14:30.

4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 25.08.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:

• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 27.08.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Mursko Središće, Trg braće Radića 4 HR-40315 Mursko Središće

• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 27.08.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 27.08.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. PROČELNIK Josip Sršan, struč.spec.ing.aedif.

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Grad Mursko Središće

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša

KLASA: 350-03/24-09/1

URBROJ: 2109-11-08-25-45 Mursko Središće, 13.08.2025.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18,39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja "Pocurki" u Peklenici (1. ponovna javna rasprava)

1. Objavljuje se 1. ponovna javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja "Pocurki" u Peklenici, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja "Pocurki" u Peklenici (za 1. ponovnu javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-09/1, URBROJ: 2109-11-08-25-44 od 12.08.2025.

2. Javna rasprava traje od 20.08.2025., do zaključno s danom 27.08.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 20.08.2025., a završetak 27.08.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00 - 14:30.

4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 25.08.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:

• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 27.08.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Mursko Središće, Trg braće Radića 4 HR-40315 Mursko Središće

• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 27.08.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 27.08.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. PROČELNIK Josip Sršan, struč.spec.ing.aedif.

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Grad Mursko Središće Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša

KLASA: 350-03/24-09/11

URBROJ: 2109-11-08-25-46 Mursko Središće, 13.08.2025.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja sjevernog dijela naselja Štrukovec (1. ponovna javna rasprava)

1. Objavljuje se 1. ponovna javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja sjevernog dijela naselja Štrukovec, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja sjevernog dijela naselja Štrukovec (za 1. ponovnu javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-09/11, URBROJ: 2109-11-0825-45 od 12.08.2025.

2. Javna rasprava traje od 20.08.2025., do zaključno s danom 27.08.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 20.08.2025., a završetak 27.08.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00 - 14:30.

4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 25.08.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:

• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 27.08.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Mursko Središće, Trg braće Radića 4 HR-40315 Mursko Središće

• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 27.08.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 27.08.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. PROČELNIK Josip Sršan, struč.spec.ing.aedif.

REPUBLIKA HRVATSKA Međimurska županija

Grad Mursko Središće Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša

KLASA: 350-03/24-09/10

URBROJ: 2109-11-08-25-24 Mursko Središće, 12.08.2025.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja "Mali Štuk" u Križovcu

1. Objavljuje se javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja "Mali Štuk" u Križovcu, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja "Mali Štuk" u Križovcu (za javnu raspravu), KLASA: 35003/24-09/10, URBROJ: 2109-11-08-25-23 od 12.08.2025.

2. Javna rasprava traje od 18.08.2025., do zaključno s danom 18.09.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 18.08.2025., a završetak 18.09.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 9:00 - 14:30.

4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 26.08.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:

• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 18.09.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Mursko Središće, Trg braće Radića 4 HR-40315 Mursko Središće

• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 18.09.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 18.09.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. PROČELNIK Josip Sršan, struč.spec.ing.aedif.

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Grad Mursko Središće

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša

KLASA: 350-03/24-09/5

URBROJ: 2109-11-08-25-44

Mursko Središće, 13.08.2025.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja “Brezje” u Peklenici (1. ponovna javna rasprava)

1. Objavljuje se 1. ponovna javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja “Brezje” u Peklenici, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja “Brezje” u Peklenici (za 1. ponovnu javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-09/5, URBROJ: 2109-11-08-25-43 od 12.08.2025.

2. Javna rasprava traje od 20.08.2025., do zaključno s danom 27.08.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 20.08.2025., a završetak 27.08.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00 - 14:30.

4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 25.08.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:

• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 27.08.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Mursko Središće, Trg braće Radića 4 HR-40315 Mursko Središće

• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 27.08.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 27.08.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

PROČELNIK

Josip Sršan, struč.spec.ing.aedif.

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Grad Mursko Središće

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša

KLASA: 350-03/24-09/9

URBROJ: 2109-11-08-25-44 Mursko Središće, 13.08.2025.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje JAVNU

RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja sjeverozapadnog dijela naselja Hlapičina (1. ponovna javna rasprava)

1. Objavljuje se 1. ponovna javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja sjeverozapadnog dijela naselja Hlapičina, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja sjeverozapadnogdijela naselja Hlapičina (za 1. ponovnu javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-09/9, URBROJ: 2109-11-08-25-43 od 12.08.2025.

2. Javna rasprava traje od 20.08.2025., do zaključno s danom 27.08.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 20.08.2025., a završetak 27.08.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00 - 14:30.

4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 25.08.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:

• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 27.08.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Mursko Središće, Trg braće Radića 4 HR-40315 Mursko Središće

• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 27.08.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 27.08.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. PROČELNIK Josip Sršan, struč.spec.ing.aedif.

REPUBLIKA HRVATSKA

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Grad Mursko Središće

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša

KLASA: 350-03/24-09/4

URBROJ: 2109-11-08-25-44 Mursko Središće, 13.08.2025.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja “središte Hlapičine” (1. ponovna javna rasprava)

1. Objavljuje se 1. ponovna javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja “središte Hlapičine”, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja “središte Hlapičine” (za 1. ponovnu javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-09/4, URBROJ: 2109-11-08-25-43 od 12.08.2025..

2. Javna rasprava traje od 20.08.2025., do zaključno s danom 27.08.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 20.08.2025., a završetak 27.08.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00 - 14:30.

4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 25.08.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:

• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 27.08.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Mursko Središće, Trg braće Radića 4 HR-40315 Mursko Središće

• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 27.08.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 27.08.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. PROČELNIK Josip Sršan, struč.spec.ing.aedif.

Međimurska županija

Grad Mursko Središće

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša

KLASA: 350-03/24-09/6

URBROJ: 2109-11-08-25-25

Mursko Središće, 12.08.2025.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja južnog dijela naselja Sitnice

1. Objavljuje se javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja južnog dijelanaselja Sitnice, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja južnog dijela naselja Sitnice (za javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-09/6, URBROJ: 2109-11-08-25-24 od 12.08.2025.

2. Javna rasprava traje od 18.08.2025., do zaključno s danom 18.09.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 18.08.2025., a završetak 18.09.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 9:00 - 14:30.

4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 26.08.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:

• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 18.09.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Mursko Središće, Trg braće Radića 4 HR-40315 Mursko Središće

• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 18.09.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 18.09.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. PROČELNIK Josip Sršan, struč.spec.ing.aedif.

KAJ SERJONČARI čitaju prek leta?

ČESTITKA GRADONAČELNIKA

DRAŽENA SRPAKA povodom blagdana Velike Gospe

Čuvajmo

obitelj, vjeru i zajedništvo

Drage sugrađanke i sugrađani, blagdan Velike Gospe –svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo – jedan je od najvažnijih i najdublje ukorijenjenih u vjerskom i kulturnom životu našega naroda.

U ovim danima molitve, nade i zajedništva, prisjetimo se vrijednosti koje nas povezuju: obitelji, vjere, poštovanja i brige jedni za druge.

Hit među čitateljima su

Oni koje nitko ne posjećuje i Gregov dnevnik

Piše: Ivana Sklepić

Neka nas Marijin primjer poniznosti i snage nadahne da budemo bolji ljudi i gradimo naš grad i cijelo Međimurje s ljubavlju, solidarnošću i odgovornošću. U ime Grada Mursko Središće i osobno ime, želim svima blagoslovljen blagdan Velike Gospe!

MURSKO SREDIŠĆE

Dražen Srpak Gradonačelnik Grada Mursko Središće

Romobilima prvo upozorenja, a onda kazne

Na kolegiju gradonačelnika Murskog Središća Dražena Srpaka nedavno je donesena odluka o zabrani vožnje električnih romobila na Šetnici sv. Barbare, s obzirom na sve učestaliju i nepravilnu upotrebu električnih romobila, naročito među mlađim stanovništvom.

Sukladno toj zabrani, Vijeće za prevenciju Grada Mursko Središće na prošlotjednoj je sjednici razmatralo aktualne teme vezane uz sigurnost u prometu i lokalnoj zajednici.

- Zabranu smo odlučili uvesti kako bismo uvažili zabrinutosti naših građana, ali sam i sam doživio nekoliko situacija, primjerice, jednom sam vidio kako po šetnici romobili voze iznad 50 na sat, i umalo su udarili dvogodišnje dijete, kaže gradonačelnik Dražen Srpak.

Uskoro će biti postavljeni znakovi zabrane, a policija

će započeti s nadzorom i provedbom ove mjere.

- Znakovi zabrane su naručeni, i čim stignu, kreće njihovo postavljanje. Znakove ćemo postaviti diljem šetnice na nekoliko kritičnih točaka, primjerice kod škole, ambulante, kod stepenica pored Mure, na ulazu u šetnicu kod Centra za kulturu, dodaje Srpak. Policijski službenici već sada upozoravaju građane Murskog Središća na prometna pravila, obavezno nošenje kaciga i ograničenja brzine te najavljuju pojačane kontrole i sankcije za prekršitelje.

- Za školarce i djecu u vrtićima policija će provoditi edukacije, kako bi se električni romobili čim više regulirali. A što se tiče onih koji neće to uvažavati, prvo će se par tjedana dijeliti upozorenja, a onda idu kazne, naglašava gradonačelnik. (is)

SVETI MARTIN NA MURI

Produžuje se kanalizacijska mreža

Međimurske vode d.o.o. Čakovec 11.08.2025. godine započele su s radovima na izgradnji produžetka kanalizacijske mreže gospodarske zone Sveti Martin na Muri u dužini od 171 m. Navedeni će se radovi odvijati unutar zelenog pojasa uz Županijsku cestu ŽC2005 (Vrhovljan (ŽC2003)-Selnica-Štrukovec (DC209)).

Za vrijeme predmetnih radova na kanalizaciji promet će se odvijati pre-

ma privremenoj regulaciji prometa. Izvođač radova je tvrtka CESTNO PODJETJE PTUJ d.d. iz Slovenije, a stručni nadzor nad izvođenjem radova vrši Ivica Jalšovec, dipl.ing.građ. Općina poziva sve sudionike u prometu da u slučaju potrebe koriste alternativne prometne pravce, te moli za razumijevanje i poštivanje privremene prometne regulacije. (is)

Knjigoljupci dobro znaju da je doba ljetnih praznika i godišnjih odmora raj za čitanje. Upravo zato, knjižnica u Murskom Središću ljeti postaje omiljeno mjesto mnogih čitatelja. Ivana Sakač iz Štrukovca je ravnateljica, ali i jedina knjižničarka u Gradskoj knjižnici, pa samostalno obavlja sve poslove vezane uz rad knjižnice, od vođenja evidencije do pomoći korisnicima, za sve je zadužena upravo ona. Stoga, tko bi drugi bolje od Ivane znao što Serjončari najradije čitaju tijekom sunčanih mjeseci? Za nas je izdvojila neke od trenutno najpopularnijih knjiga. Među odraslima, jedna od najtraženijih je Oni koje nitko ne posjećuje autorice Valerie Perrin, prekrasan obiteljski roman, podijelila je. Popularni

su i krimići, npr. Mjesečar švedskog Larsa Keplera i Genesis Chrisa Cartera. Bliski krimićima su i trileri, koji su u knjižnici isto veoma popularni, a ističe se autorica Freida McFadden, njezina djela su Dečko, Profesorica, Kućna pomoćnica. Naravno, tu su i ljubavni romani, npr. Žene autorice Kristin Hannah i Priča mog života autorice Lucy Score.

Od hrvatske književnosti puno se čita autobiogra�ija Matija autora Draga Hedla. Mladi najviše vole čitati fantastiku, posebice knjige na stranim jezicima. Jako se dobro čita serijal Četvrto krilo Rebecce Yarros, a puno posuđuju i popularnu Colleen Hoover, koja piše ljubavne romane. Djeca pak najviše vole čitati Pet prijatelja i Gregov dnevnik, to su dječji klasici, s tim se

VRATIŠINEC

ne može pogriješiti, posebice ako se dijete želi potaknuti da čita nešto drugo osim lektire, kazala je Ivana.

Svaka knjiga nađe čitatelja Kao i u svakom obliku medija, postoji štivo koje je popularnije, i ono manje čitano. - Svaka knjiga nađe čitatelja, ne bih rekla da ima knjige koju nitko nikada nije čitao. Možda se najmanje čitaju �izičke enciklopedije, s obzirom na dostupnost informacija u digitalnom obliku, ali zato pokušavamo kroz interaktivne i zabavne formate privući djecu na istraživanje. Na radionicama djecu potičemo na čitanje s razumijevanjem i kritički pristup tekstu, s ciljem da se osvijesti da u digitalnom svijetu lako može doći i do dezinformiranja, objasnila je Ivana.

U knjižnici se često održavaju razne manifestacije vezane uz važne kulturne događaje. Najvažniji period koji nas uskoro očekuje je Mjesec hrvatske knjige, ispunjen čitaonicama, pričaonicama, radionicama i kvizovima. Tada kod nas gostuju poznati hrvat-

ski autori, poput Mira Gavrana i Krunoslava Mikulana, čiji su posjeti uvijek posebno radosni za djecu.

Ljeti se uglavnom čita obiteljski

Posebnost ove knjižnice je obiteljsko čitanje, dolaze svi naraštaji, mame, bake, djeca… Svaki član obitelji pronađe neku knjigu za sebe. Kako bismo to potaknuli, za drugo dijete u obitelji knjižnica daje popust, a za treće je članstvo potpuno besplatno, napominje naša sugovornica.

Kad kiša spriječi igre i provođenje vremena vani, Serjončare to dodatno potakne da se okrenu knjigama. Dok za vrijeme škole dolaze veće skupine djece, ljeti su posjeti uglavnom obiteljski, što dodatno obogaćuje atmosferu u knjižnici.

- Često me pitaju dolazi li ljeti manje korisnika, no zapravo je obrnuto, ljetni mjeseci potiču čitanje jer mnogi posuđuju knjige za čitanje na godišnjem odmoru. Na taj su način naše knjige dodatno obogaćene, zajedno s obiteljima proputovale su cijeli svijet, ponosno ističe Ivana.

Proslavili Gospu Snježnu i prisjetili se Vinka Žganca

Tradicionalni koncert sakralne glazbe „Pjevajmo, Pjevajmo Mariji“ i ove se godine održao 5. kolovoza u Vratišincu.

U Crkvi Uzvišenja Sv. Križa nakon svete mise, koju je uljepšao Crkveni zbor Vratišinec pod vodstvom Branka Jalšovca, uslijedili su nastupi KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, KUD Žiškovec i Mješovitog pjevačkog

Štefica Jambrošić, predsjednica KUU Društvo žena Gornji Kraljevec

zbora dr. Vinko Žganec Vratišinec. Repertoar ovog koncerta, inače 12. po redu, temeljio se na veoma uspješnom nastupu u Zagrebu u sklopu Međunarodne smotre folklora posvećenom velikoj obljetnici 1100 godina Hrvatskog kraljevstva u Kapeli Ranjenog Isusa pod nazivom “O Marija devica, svetoga čisla kraljica”. Pod vodstvom Julijane Kočila, KUU Društvo žena Gornji Kraljevec i KUD Žiškovec zajedno su izvele 12 marijanskih pjesama, koje se pjevaju kroz razne blagdane, ali i liturgijsku svakodnevicu. Ove je pjesme 1925. godine zapisao je etnomuzikolog dr. Vinko Žganec, koji je prepoznao važnost crkvenih pučkih napjeva. Ovjekovječene su u zbirci Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, pa je ova prigoda ujedno i slavlje stote obljetnica tih zapisa, podijelila je s nama Štefica Jambrošić, predsjednica KUU Društvo žena Gornji Kraljevec. Mješoviti pjevački dr. Vinko Žganec izveo je dvije pjesme pod

ravnanjem Antonije Jurinec. Koncert je svečano završen zajedničkom pjesmom “Zdravo djevo, kraljice Hrvata”. Svečanost je svojim prisustvom uveličao i općinski načelnik Mihael Grbavec. Iako ljudi često znaju spojiti taj 5.8., mi smo ipak odlučili zadržati ovaj datum, upravo za Gospu Snježnu, želeći da ovaj koncert posvetimo Djevici Mariji i zahvalimo joj na njezinoj blizini i milosti, dodala je Štefica Jambrošić. (is)

Vokalne skupine KUU Društvo žena Gornji Kraljevec i KUD Žiškovec s dirigen�com

Julijanom Kočilom i župnikom Josipom Blažonom

Mihael Hrženjak iz Štrukovca voli s mamom

Anom ići u knjižnicu

Nasmijana knjižničarka Ivana uvijek će vam da� savršenu preporuku

NATJECANJE u košnji trave ručnom kosom i povorka starih zanata u Svetom Martinu na Muri

Zajtrek i košnja kak su dedeki kosili

Subotnji događaj započinje u 9 sati okupljanjem na skeli, te vožnjom skelom prema lijevoj obali Mure

Piše: Benjamin Jakopić

U Žabniku je u ponedjeljak predstavljen prekogranični projekt „ODVIJ”, koji povezuje hrvatski i slovenski kraj kroz očuvanje tradicije i održivi turizam. Projekt su predstavili David Novinščak, direktor TZ Sveti Martin na Muri, i Alen Dominić, direktor Turističkog društva Gornji Lakoš. Financiran je s 95% sredstava iz programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021.-2027., što znači do 24.000 eura potpore.

U sklopu „ODVIJ-a” održavaju se dvije manifestacije: prva je bila 31. svibnja u Gornjem Lakošu, s natjecanjem u košnji ručnom kosom, sajmom lokalnih proizvoda,

ŠTRIGOVA

radionicama i kulturnim programom. Druga slijedi 16. kolovoza u Svetom Martinu na Muri, donosi susret s partnerima iz Slovenije, prikaz starih zanata, kulinarske radionice, izložbu alata i ponovno natjecanje u košnji. Organizatori ističu da je cilj projekta dugoročno jačanje prekogranične suradnje i promocija kulturne baštine, kako bi sela s obje strane granice ostala živa i povezana.

Što vas čeka?

Subotnji događaj započinje u 9 sati okupljanjem na skeli, te vožnjom skelom prema lijevoj obali Mure. Otvorenje događaja slijedi u 9:15 sati, kada će se održati govori. U 9:30 sati slijedi

doručak na skeli uz nastup

Vokalno-instrumentalnog sastava HKUU Sveti Martin na Muri. U 10 sati skela se vraća na desnu obalu Mure te se kreće prema demonstracijskoj košnji trave.

Od 10 do 17 sati održavat će se demonstracijska košnja trave uz prikaze starih običaja i zanata, a također u 10 sati kreću nastupi kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske i Slovenije.

U 11 sati počinje samo natjecanje u košnji trave ručnom kosom. U 12 sati slijedi ručak za sudionike, a u 13 sati održat će se pub kviz o zaštiti travnjaka i važnosti košnje ručnom kosom.

Od 10 do 14 sati održavat će se prezentacija i degusta-

cija izvornih okusa. U 14:30 ponovno slijede nastupi kulturno-umjetničkih društava i zajednički nastup Hrvatske i Slovenije.

U 15:30 slijedi proglašenje rezultata natjecanja i kviza, a u 18 sati kreće povorka starih običaja i zanata, od Vrhovljana, kroz rotor i prema centru.

U 19:15 održat će se nastupi KUD-ova i VIS Virtuozi, a u 21 sat dolazi koncert ABBA tribute benda i zajedničko druženje sudionika. Tijekom cijelog dana bit će dostupna izložba razvoja košnje kroz povijest, usmena predaja znanja i iskustava o travnjacima, prikaz alata i mehanizacije, te animacija za djecu i napuhanci.

Sveti Jeronim dobiva Međunarodni centar kulturne baštine

Općina Štrigova raspisala je natječaj vrijedan 800 tisuća eura za izgradnju Međunarodnog centra kulturne baštine sv. Jeronim, a rok za dostavu ponuda je 2. rujna 2025. u 10 sati. Izvođač će imati deset mjeseci za završetak gradnje i pripremu tehničkog pregleda te ukupno godinu dana za dovršetak ugovora, uključujući primopredaju i otklanjanje eventualnih nedostataka.

Radovi obuhvaćaju rušenje postojeće gospodarske zgrade i gradnju novog objekta kulturne i turističke

Dok se ljeto pošteno zahuktalo, a termometri nepogrešivo pokazuju one prave vrućine, mi i dalje imamo pogrebe usred dana, u ono doba kad sunce prži kao da neće stati. Zamislite te ljude koji već tuguju, bol ih već pritiska, a oni se dodatno peku na suncu i u nesnosnoj vrućini. Nije to samo nelogično, nego jednostavno nije ni nimalo humano.

namjene na kat (prizemlje i galerija), s višenamjenskom dvoranom za izložbe, projekcije i multimedijske prezentacije te stalnim postavom posvećenim ostavštini sv. Jeronima. Zgrada će imati maksimalne gabarite 22,10 x 30,40 metara i visinu od sedam metara, a projekt predviđa i nadstrešnicu od 50 četvornih metara s fotonaponskom elektranom te šest parkirnih mjesta na parceli.

Prema arhitektonskom projektu, krov će biti zeleni, a na dijelovima zgrade i u

okolišu sadit će se vinova loza i autohtone biljne vrste poput bora i zimzelene magnolije. Hortikulturni koncept naglašava uklapanje u ambijentalno vrijedan prostor i očuvanje vizura prema crkvi sv. Jeronima. Interijer je osmišljen tako da posjetitelje vodi od multimedijskog prostora u prizemlju prema galeriji s trajnim postavom, a predviđen je dolazak do 52 korisnika istovremeno.

Grijanje i hlađenje planirano je putem dizalice topline zrak–voda, uz mogućnost korištenja plinskog

kondenzacijskog bojlera, a električna energija će se djelomično osiguravati solarnim panelima snage 6,75 kWp. U sklopu centra predviđena je i punionica električnih vozila snage 11 kW.

Poseban naglasak stavljen je na očuvanje kulturno-povijesnog ambijenta, prilagodbu klimatskim promjenama i upravljanje građevinskim otpadom sukladno zakonu. Zbog mogućih arheoloških nalaza svi zemljani radovi izvodit će se uz arheološki nadzor. (ik)

Za gulaš

Nova moda je gulaš od Salers goveda

Na farmi Zlatka i Danijele Grubić u Leskovcu, gdje već dvije godine uzgajaju Salers goveda, nedavno je zabilježen važan trenutakprvi put su pripremili meso iz vlastitog uzgoja. Na stolu su se našli gulaš i peka, a rezultat je potvrdio sve što su o ovoj francuskoj pasmini dosad slušali: meso je bilo mekano, bogatog okusa i prepoznatljive tamne boje. Razlog za slavlje bio je rođendan njihove kćeri Glorie, koja je slavila okrugli 20. rođendan. Pojavili su se svi, od susjeda do rodbine i prijatelja, i svi redom su, bez

obzira na godine, sudjelovali u pripremi ove gastronomske delicije. Glavni zaduženi za peku su bili Davor Petek (Pero) i Dejan Rainer, a za gulaš su glavnu riječ vodili Monika i Andrej Sabo koji su koristili, kako sami kažu, lendavsku recepturu s leskovskim mesom. Iako im je primarni fokus i dalje uzgoj, licenciranje i prodaja grla, prvi kulinarski test poslužio je kao potvrda da je Salers i gastronomski pun pogodak, tako da obitelj Grubić od sada i prodaje meso te francuske pasmine. (bj)

FEŠTA u Svetom Urbanu Traktorski rally i postavljanje klopoteca za

Rokovo

Svatko tko je u ljeti bio na sprovodu, zna o čemu sada pišem. Ove vrućine nisu šala. Teško ih podnose i oni najsnažniji i najzdraviji, a kamoli oni koji su bolesni ili naši najstariji. A upravo oni najčešće dolaze na sprovode prijateljima, rodbini, susjedima… Sad zamislite da moraju stajati vani, često bez ičega što bi ih spasilo od žarećeg sunca i zagušljivog zraka. Zar im to trebamo

još i dodatno zakomplicirati izlaganjem gorućem suncu , baš onda kad im je i duševno najteže?

Najjednostavnije, a tako pametno rješenje bilo bi da se termini pogreba pomaknu u kasnije popodnevne sate, kad je temperatura barem malo podnošljivija. Tada se barem malo lakše diše, vrućina i sparina ne pritiskaju tolika. Uostalom, tada svi mogu doći bez problema,

i oni koji su zaposleni pa ne moraju tražiti zamjene. Svi smo svjesni da se svijet mijenja, a klimatske promjene donose sve češće i jače vrućine. Pa zašto se onda i dalje pravimo kao da je sve po starom? Kao da ljeti temperature idu najviše do 28 Celzijeva stupnja.

Ako već ne možemo “utišati” te vrućine, možemo barem uskladiti pravila sa stvarnošću. Pogrebi su

U nedjelju, 17. kolovoza 2025., Sveti Urban postaje glavno središte za ljubitelje oldtimer traktora i vinara. Sudionici se okupljaju u caffe baru Šajnović između 10 i 12 sati, a prijave su otvorene od 11 do 12 sati. Rally starta u 12:30. Ove godine, tijekom vožnje oldtimer traktorima, sudionici će posjetiti tri renomirane lokalne vinarije, Kocen, Kunčić i Kojter, gdje će uživati u vrhunskim domaćim vinima i vinskoj kulturi.

trenuci u kojima je dostojanstvo na prvom mjestu. To nije samo formalnost, to je trenutak posljednjeg poštovanja prema ljudima koje volimo. Dajmo im barem malo više pažnje i ljudskosti u tim trenucima. Vjerujem da će se mnogi složiti sa mnom, a pogrebne službe trebale bi itekako izaći u susret u takvim situacijama, bez obzira na to što im je radno vrijeme samo do 15 sati.

Nakon vožnje i vinske ture, slijedi postavljanje tradicionalnog klopoteca, praćeno zajedničkim druženjem uz glazbu grupe INN. Vidimo se u Svetom Urbanu u nedjelju, 17. kolovoza! (bj)

Piše: Sanja Heric

su bili zaslužni Monika i Andrej Sabo LESKOVEC

Program su predstavili David Novinščak i Alen Dominić

Grad Čakovec

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovoza -

Blagdan Velike Gospe

Grad Mursko

Središće

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina SV. MARTIN NA MURI

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Grad

Prelog

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina SELNICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina GORIČAN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina STRAHONINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina DONJA DUBRAVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina MALA SUBOTICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina VRATIŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina ŠTRIGOVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Svim građanima Međimurske županije čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

15. kolovozablagdan Velike Gospe

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

15. kolovoza -

Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo 15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

župan Matija Posavec i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Ljekarna Petek

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe 15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

PRELOG

Optički internet stiže

i u Prelog

Na području Grada Preloga intenzivno se provode radovi na telekomunikacijskoj mreži u svrhu proširenja svjetlovodne distribucijske mreže i realizacije svjetlovodnih priključaka u brojnim ulicama Preloga. Radove izvodi tvrtka Infrastruktura d.o.o. u suradnji s

PRELOG

Gradom Prelogom. U Prelogu su radovi u tijeku u Ulici Antuna Mihanovića, kao i u dijelu ulica na južnom dijelu Preloga. Također je priprema za telekomunikacijsku mrežu učinjena i u Oporovcu, a slijede i radovi u Draškovcu i Hemuševcu. (vv)

Oproštajna misa župnika

Antuna Hoblaja

Nakon što je sredinom prošlog mjeseca Antun Hoblaj, dugogodišnji župnik Župe sv. Jakoba ap.st. u Prelogu svečano obilježio pedeset godina svećeništva, ove nedjelje, 17. kolovoza, oprašta se od svojih vjernika. Po posljednji put služit će svetu misu u Prelogu kao tamošnji župnik i bit će to svojevrsna oproštajna i misa zahvalnica za župničku službu kako njega tako i kapelana vlč. Dominika Cestara. Misa će se održati u 11 sati u Župnoj crkvi sv. Jakoba ap. st. Naime, odlukom varaždinskog biskupa mons. Bože Radoša, župnik Hoblaj se umirovljuje, a vlč. Dominik Cestar bit će župnik Župe Presvetog Trojstva u Klenovniku i bol-

LOVREČE

nički dušobrižnik Službe za plućne bolesti i TBC Klenovnik.

U Prelog pak stiže vlč. dr.sc. Kristijan Kuhar, dosadašnji župnik Župe sv. Marije Magdalene u Štrigovi i imenuje se župnikom Župe sv. Jakoba u Prelogu. (vv)

u Cirkovljanu

Zahvala Cirkovljančana

župniku Hoblaju

Mještani Cirkovljana minulog su vikenda proslavili svoj mjesni blagdan Lovreče, odnosno blagdan svetog Lovre. Uvod u Lovreče bila je trodnevnica u crkvi sv. Lovre.

Uz to, održana je i atletska utrka, u organizaciji Nogometnog kluba Naprijed, Red Run for Cirkovljan.

Središnje misno slavlje, na sam blagdan, 10. kolovoza, predvodio je dugogodišnji župnik Župe sv. Jakoba ap.st. Antun Hoblaj, a bila je ovo prilika da se i vjernici iz Cirkovljana oproste od njega te od župnog vikara Dominika Cestara. Misno su slavlje svojim pjevanjem tradicionalno uljepšali članovi Zbora sv. Lovre iz Cirkovljana, dok su u svečanoj procesiji sudjelovali

PRELOG

članovi Zrinske garde Čakovec, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Cirkovljan, kao i predstavnici ostalih mjesnih udruga. Druženje u centru Cirkovljana nastavljeno je u poslijepodnevnim i večernjim satima, u organizaciji Dobrovoljnog vatrogasnog društva Cirkovljan, a u Sportskom parku Zdenci ljubitelji nogometa mogli su pogledati i prijateljsku nogometnu utakmicu ženskih nogometnih kluba Međimurje i Nagykanisza. Bila je to odlična promocija ženskog nogometa, a nogometašice Međimurja, koje se pripremaju za start prvenstva u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi, do vrha su napunile mrežu gošći iz Mađarske. (vv)

Ljetne pričaonice za najmlađe

Društvo Naša djeca

Prelog i Gradska Knjižnica i čitaonica i ovoga ljeta organiziraju seriju pop-up pričaonica i kreativnih aktivnosti za djecu, inspiriranih morem, morskim životinjama i pu-

ZAPOČELO JE ROKOVO u Međimurju 2025.

Sveti Rok, zaštitniče Međimurja, zaštiti nas

- Svaki hodočasnik dolazi sa svojim molbama koje samo on zna. Možda bi trebali kao društvo moliti zagovor od "bijele kuge", veće zajedništvo i povratak na tradicionalne vrijednosti: Ljubav prema Bogu i bratu čovjeku, kaže župnik Kefelja

Piše: Vlasta Vugrinec

Draškovec se priprema za svoj najvažniji dan. Riječ je naravno o obilježavanju blagdana svetog Roka, njihovog sveca i zaštitnika. Kao i dosada, pripremljen je bogati kulturno-vjerski program koji je započeo u srijedu, 13. kolovoza trodnevnicom u čast svetog Roka. Kulminacija svetkovine je u subotu, 16. kolovoza na sam blagdan. Podnevnoj misi koja je glavni događaj tog dana, prethodi velika procesija u kojoj sudjeluju vatrogasci, lovci, psi, domaće životinje, bolesni i djeca čiji je sv. Rok zaštitnik. Tradicija hodočašća svetom Roku

Sve su župe iz Međimurja, ali i okolice, nekad tradicionalno hodočastile na Rokovo u Draškovec. Naime, to je jedina zavjetna crkva u Međimurju, sagrađena u ime svih Međimuraca i to iz puke potrebe za očuvanje golog života. Polovicom 18.st. u Međimurju je vladala kuga koja je u njegovom donjem dijelu desetkovala stoku pa je time tamošnje stanovništvo dovela na rub gladi. Draškovčani su se te davne 1760. godine zavjetovali svetom Roku da će mu podići crkvu ukoliko ih oslobodi pošasti kuge.

Juraj pl.Osterhuber, opunomoćenik Mihaela Ivana

Althana III (1710.- 1778.) glavnog donatora crkve i tadašnjeg gospodara Međimurja potpisao je 27.05.1760. u Legradu ispravu o utemeljenju crkve sv. Roka u Draškovcu. Župa je osnovana 1789. godine, pa ove se godine u Župi slavi 264. godišnjica zavjeta svetom Roku, 245. godišnjica izgradnje župne crkve i 235. godišnjica osnutka Župe sv. Roka.

Kuga je nestala, sveti Rok dobio je zavjetnu crkvu, a tradicija hodočašća ostala je i dalje, jer se zavjet sv. Roku obnavlja svake godine i može se reći da je primjetno povećanje broja hodočasnika iz cijeloga Međimurja.

Doduše, ljudi su kroz vrijeme promijenili svoje zavjete koji se danas uglavnom svode na molitve za zdravlje ili ozdravljenje obitelji, rodbine

USUSRET 18. DANIMA dobravskog ljuka

i prijatelja. Uz zdravlje, zavjeti se tiču i sreće u braku i ljubavi, uspješnost u karijeri. Jednom riječju, iako je prošlo podosta vremena od utemeljenja crkve, svake godine se u Draškovec slije nepregledna rijeka vjernika. - Smisao proštenja i hodočašća je Bogu zahvaliti na svim milostima i darovima koje od Njega primamo, ali i tražiti oprost za svoje slabosti koje kao ljudi činimo, kaže vlč. Krunoslav Kefelja, župnik u Draškovcu. Sveti Rok je zaštitnik od kuge, gube, kožnih bolesti. Njegov zagovor molimo da nas zagovara i čuva od svih bolesti duše i tijela. Svaki hodočasnik dolazi sa svojim molbama koje samo on zna. Možda bi trebali kao društvo moliti zagovor od "bijele kuge" i veće zajedništvo i povratak na tradicionalne vrijednosti:

Ljubav prema Bogu i bratu čovjeku.

Blagdan svetog Roka

Sveti Rok je jedan od najomiljenijih svetaca mučenika i zaštitnika kršćanskog svijeta. Smatra se zaštitnikom od kuge, kolere i teških zaraznih bolesti. Uz to štiti od bolesti nogu i rana na nogama. Zaštitnik je životinja, pasa i veterinara. Štiti od prirodnih nepogoda. Patron je invalida, pogrešno osuđenih i neženja. Na sam blagdan sv. Roka misna će se slavlja održati u 7 i u 9 sati, gdje će se posebno blagosloviti bolesnici. Središnje misno slavlje je u 11 sati, a predvodit će ga prečasni Antun Hoblaj, župnik Župe sv. Jakoba u Prelogu. Svečanost će započeti u 10:30 hodočasničkom procesijom s kipom sv. Roka.

U 9 sati vrata otvara Draškovski sejem s rukotvorinama, suvenirima, cvijećem i proizvodima s domaćih OPG-ova. U 17 sati počinje prijateljska nogometna utakmica u kojoj domaćin, NK Draškovec igra s NK Rudarom iz Murskog Središća. Obilježavanje blagdana sv. Roka završit će uz tzv. Rokovo pod zvijezdama, odnosno zabavom na otvorenom uz Vulkan band na nogometnom igralištu. Naravno, svi ste pozvani.

stolovinama. Pričaonice će se održavati na otvorenom uz uz Male slobodne knjižnice Preloga od 13. kolovoza do 2. rujna. Namijenjene su djeci od 4+ godina. Sudjelovanje je besplatno, bez prijave. (vv)

Općina Donja Dubrava ubrzano se priprema za ovogodišnje 18. Dane dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje. Kao i svake godine, ova tradicionalna manifestacija održat će se posljednjeg vikenda u kolovozu, točnije u nedjelju, 31. kolovoza 2025. godine u dvorištu Doma kulture Zalan. Okupljanje sudionika pred-

viđeno je u 8 sati, a sajam počinje u 9 sati dok je svečano otvorenje Dana dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje zakazano za 11:30. Otvorenje će biti popraćeno bogatim tradicijskim kulturno-umjetničkim programom. Ove godine Općina s ponosom predstavlja i posebnu prateću manifestaciju usko

povezanu s brendiranjem dobravskog ljuka i proizvoda od ljuka. Riječ je o kulturno-gastronomskom sajmu prekograničnih tradicija pod nazivom "Tradicija bez granica". Ovaj projekt realiziran je kroz partnerstvo općine Donja Dubrava i slovenske Dornave u sklopu prekogranične suradnje Interreg Slo-

venija-Hrvatska 2021.-2027. Sajam će se održati u subotu, 30. kolovoza 2025., u poslijepodnevnim satima. Posjetitelje očekuje bogata gastronomska ponuda s jelima od ljuka, raznovrstan kulturno-umjetnički program, zanimljiva predavanja o ljuku te ugodna glazbena zabava uživo. (vv)

U procesiji s kipom sv. Roka sudjeluju vjernici iz svih krajeva Međimurja

Krunoslav Kefelja, župnik Župe sv. Rok Draškovec

Antun Hoblaj je i počasni građanin Međimurja

PRVI FESTIVAL rajčica u Međimurju

Promocija rajčice

i ljuka u isto vrijeme

Krajem ovoga mjeseca, točnije 30. i 31. kolovoza, u Međimurju će se po prvi puta, održati Festival rajčica. Doduše, bit će u sklopu Festivala balona na vrući zrak, no ipak će barem bio manifestacije biti posvećen, slobodno se može reći kraljici povrća. I ona to zavređuje jer se kod nas proizvodi 15 % rajčice u Hrvatskoj. Smisao festivala je pokazati njenu proizvodnju koja polako, ali sigurno raste iz godinu u godinu. Naime, posljednjih nekoliko godina rajčica se širi međimurskim

poljima, naročito onima u njegovom donjem dijelu i to potaknuti zainteresiranošću naše najveće prehrambene tvrtke iz Koprivnice. A da je proizvođača dosta, svjedoči i nedavno osnovana udruga Črleno srce koja je ujedno i jedan od organizatora festiva.

Jedina nezgodna stvar je što se u to isto vrijeme, u Donjoj Dubravi održavaju Dani ljuka i ekološke proizvodnje. Shodno tome, jedna manifestacija će ipak podbaciti, ili? (vv)

AGRA 2025: Najveći poljoprivredno-prehrambeni sajam regije ponovno u Gornjoj Radgoni!

Od 23. do 28. kolovoza 2025. Gornja Radgona u Sloveniji ponovno postaje središte agrarne Europe – održava se 63. Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA! Ove godine s partnerskom zemljom Srbijom, sajam okuplja više od 1700 izlagača iz preko 30 zemalja. Pokroviteljica je predsjednica Slovenije, dr. Nataša Pirc Musar.

AGRA predstavlja najnovije trendove u poljoprivredi – od modernih strojeva i opreme, do proizvoda organskog uzgoja, prehrambene industrije, vinogradarstva i održivih tehnologija. Posjetitelji će moći kušati vrhunske proizvode i vina, upoznati autohtone životinjske

BOLESTI se šire i uništavaju

ASK, bedrenica, plavi jezik, gdje je kraj?

Globalizacija, odnosno distribucija robe, biološkog materijala, ali i ljudi dovela nas je do toga, priroda je tu najmanje kriva, kaže iskusni međimurski stručnjak

Piše: Vlasta Vugrinec

- Ne bi nas to smjelo čuditi, globalizacija, odnosno distribucija robe, biološkog materijala, ali i ljudi dovela nas je do toga, odgovorio je iskusni međimurski stručnjak na svom polju o pojavi sve većeg broja bolesti koje su se sručile na stočni fond.

Prije svega tu se misli na afričku svinjsku kugu, bedrenicu, slinavku i šap, plavi jezik, kvrgavu kožu, kugu malih preživača i boginje ovaca i koza, pa i ptičju gripu.

pasmine te doživjeti zanimljive prezentacije u stočarstvu i pčelarstvu. Posebna pažnja posvećena je edukaciji – uz sajamski vrt, ekološki poligon i pčelinjak, posjetitelji će dobiti stručne savjete iz prve ruke. Sajam također donosi brojne stručne skupove, međunarodni B2B susret Meet4Business AGRA 2025, a novost je i muzej starih seoskih alata. Uz bogat popratni program, nagrade za kvalitetu i degustacije s Vinskom kraljicom Slovenije, AGRA 2025 pruža jedinstveno iskustvo povezivanja tradicije, znanja i inovacija.

Dobrodošli na AGRA sajam! Više na: www. sejem-agra.si

- Priroda je u svemu tome ponajmanje kriva jer ona ima svoj mehanizam obrane, sami smo se doveli u situaciju u kakvoj smo danas. Za očekivati je da će biti još gore, dodaje.

Uništena domaća proizvodnja

Simptomatična je stvar da smo i ovaj put zamoljeni da ne iznosimo osobne podatke o našem sugovorniku jer “ne želi probleme u životu”. I tako je već neko vrijeme. Svi redom upiru prstom u resorna ministarstva i tamošnje “navodne stručnjake” koji kroje sudbinu Hrvata iz svojih udobnih fotelja bez da su kročili u kokošinjac, svinjac, voćnjak, plastenik ili u vlastiti vrt. No, to je već drugi par rukava koje ostavljamo njima.

No, činjenica je da se u našu poljoprivredu slivaju

milijuni eura, a situacija nikad nije gora, ma što god govorili iz Zagreba. Staje su nam prazne, krave djeca mogu vidjeti uglavnom na slikama, svinjci također zjape prazni, mali poljoprivredni proizvođači mogu se prebrojiti na prste ruku.

S druge pak strane, uvozimo sve i svašta. Od konzumnih do rasplodnih jaja, sirovog mesa i gotovih proizvoda, tek rođenih životinja i onih rasplodnih, više ni kruh ne pečemo, već se uvozi smrznuti. I ne samo to, zemlje porijekla kreću se od južnoameričkih, afričkih, Dalekog istoka do Europe. Tko zna kakve sve patogene pri tome unosimo u našu zemlju. Da se razumijemo, ni Hrvatska ne može sve proizvesti i nitko nije pristaša zabrane uvoza. No, jedno je potrebni i kontrolirani uvoz, a drugo uvoz radi uvoza i dobre zarade. Takav uvoz ne donosi ništa dobrog osim ovog što se danas događa u našoj zemlji. Uništavanje domaće proizvodnje, iseljavanje mladih, širenje bolesti i zaraza i ono najvažnije, skupi artikli koji prazne novčanike i osiromašuju stanovništvo. Prema najavama, bit će još gore. Naime, zbog boleština, usmrćeno je ne stotine tisuća životinja od svinja preko krava, ovaca, koza do peradi. I čovjek doista, ne može, a da se ne zapita, gdje je svemu tome kraj, odnosno

što je sljedeće. Koja je iduća boleština, zaraza koja će uništiti i ovo malo stoke koja je ostala. Zar ćemo doista jesti laboratorijsko meso, postati vegetarijanci. A zna se da je čovjek svežder. Vraćamo li se u vrijeme naših baka koje su meso jele samo nedjeljom i većim blagdanima?

Alarmanti podaci

Epidemiološka situacija u odnosu na bolesti kategorije

A kao što su afrička svinjska kuga, visokopatogena influenca ptica, slinavka i šap, kuga malih preživača, boginje ovaca i koza te bolest kvrgave kože na području država članica Europske unije i dalje je vrlo dinamična. Ove bolesti predstavljaju značajnu prijetnju zbog svog potencijala za brzo širenje, bitne ugroze zdravlja životinja te značajnih ekonomskih posljedica.

Sve te zemlje, svaka na svoj način, bore se sa zarazama, a najviše s potencijalnim zarazama kako bi sačuvale domaću proizvodnju. Neke su išle tako daleko da su čak vojsku slale u lov/odstrijel na divlje svinje (Italija) dok je u isto vrijeme Hrvatska na ugroženom području zabranila lov. I dan dan traju prepucavanja između lovaca i stočara i umjesto rješenja, traju međusobne optužbe tko je kriv. Za to vrijeme virus bezbrižno cirkulira i desetkuje svinjce.

No, ministarstvo i dalje, bez ikakvih konkretnih/ učinkovitih mjera osim usmrćivanja, apelira na sve uzgajivače da bilo kakve promjene u zdravstvenom stanju životinja uključujući i smanjeni unos hrane i vode te smanjenu proizvodnju mlijeka (ili jaja u peradi) žurno i bez odgađanja prijave svom veterinaru. Rano otkrivanje bolesti ključno je za sva daljnja postupanja te zaštitu cjelokupnog stočnog fonda Republike Hrvatske. O bedrenici ne treba više puno pisati jer je već sve napisano. Osim jedne stvari-iskusnim veterinarima je iz aviona bilo jasno o čemu se radi, no moralo se čekati dva ili tri tjedna do službene potvrde!?.

Tijekom 2025. godine potvrđeno je ukupno 16 izbijanja afričke svinjske kuge na objektima na kojima se drže svinje.

U divljih svinja bolest je potvrđena u 26 uzoraka od pretežno uginulih divljih svinja, ali i u dva uzorka podrijetlom od odstrijeljenih divljih svinja.

Tijekom proteklih tjedan dana kuga je potvrđena na području Rumunjske, Litve, Poljske i Moldavije dok se s virusom u divljih svinja bori područje Estonije, Mađarske, Italije, Latvije, Litve, Poljske, Njemačke, Rumunjske te Moldavije i Srbije.

stočni fond

BIOINSTITUT

Paprike planule u trenu!

Na čakovečkom sajmu srijedom prevladavale su velike gužve. Svatko tko je stigao, sigurno nije otišao praznih ruku. Najviše su se i ove srijede prodavale velike, sočne paprike – bilo za zimnicu, paprikaš ili punjene paprike, to će znati samo oni koji ih kupuju. Uz paprike, uobičajeno su se nudili i krumpir, mrkva, šljive, sve što netko može poželjeti za svoje svakodnevne potrebe. U posjetu sajmu upoznali smo trgovca Džaferija Sabita. Sa svojom obitelji dolazi iz Makedonije, a već nekoliko godina žive u Varaždinu. Zajedno sa sinom vodi mali obiteljski obrt koji uspješno posluje već deset godina.- Jako smo zadovoljni u Međimurju. Kad god dođemo, ljudi su ljubazni, rekao je Džaferi.

CIJENE SAJAM

Mladi krumpir (kg): 1,00 €

Rajčica (kg): 1,50-3,00 €

Paprika (kg): 1,50-2,00 €

Mahune (kg): 5,00-7,00 €

Krastavci (kg): 2,00-5,00 €

Mladi grah (kg): 5,00 €

Lubenica (kg): 3,00 €

Slatki feferoni (kg): 4,00 €

Nektarine (kg): 1,50 €

Salata (kg): 3,00 €

U njihovoj ponudi možete pronaći grožđe iz Makedonije koje oni uzgajaju u svom vinogradu u Varaždinu, datulje, ulje od bučinih sjemenki i suhe šljive.

Džaferi dodaje da se u našem kraju uzgaja mnogo grožđa za vino, ali smatra da

CIJENE PLAC

Mladi krumpir (kg): 2,00 €

Rajčica (kg): 3,00 €

Paprika (kg): 4,00 €

Mahune (kg): 7,00 €

Krastavci (kg): 2,00 -6,00 €

Mladi grah (kg): 10,00-14,00 €

Lubenica (kg): 2,00 €

Breskva (kg): 1,50-2,00 €

Mlado zelje (kg): 2,50 €

Ribiz (posudica): 3,00 €

bi se moglo uzgajati i grožđe za jesti. - Zašto bismo mi kupovali tuđe grožđe ako imamo svoje? Nažalost, ljudi na tome ne rade. Već sam dugo ovdje i sve mi je već poznato. Ovdje više vole reske stvari, reske jabuke, zaključuje Džaferi. (mj)

Plastika koja dolazi u dodir s hranom

Piše: Mario Posedi, prof. fizike i kemije

Plastika je materijal koji je najviše zastupljen od materijala koji dolaze u neposredan dodir s hranom, omogućava dulji rok trajanja, održavanje senzorskih svojstava hrane, olakšava prezentaciju hrane i manipulaciju hranom, lako se oblikuje.

Plastikom se imenuju organski makromolekularni kemijski spojevi dobiveni kemijskim postupcima iz jednostavnijih spojeva malih molekulskih masa ili modi�iciranjem prirodnih makromolekula.

U svijetu se količinski najviše proizvode polietilen (PE, polipropilen (PP), polivinil-klorid (PVC) i polistiren (PS). Sami polimeri nemaju onakva svojstva koja smo navikli kod ambalaže za hranu. Da bi se poboljšala svojstva polimera, kod proizvodnje se dodaju razni dodaci i tu često nastaju problemi.

Iako plastika izgleda inertno, što se tiče hrane, ona to nije. Monomeri od kojih nastaje plastika, dodaci koji se upotrebljavaju za poboljšanje svojstava plastike su male molekule i zbog toga su jako mobilne i lako prelaze u hranu, vodu... Da bi se znala kakva opasnost prijeti iz pojedinog polimera, dobro je znati kako nastaju.

PVC (polivinil-klorid)

PVC je najčešće korišteni sintetski materijal. Iako je njegova upotreba u proizvodnji hrane ograničena, on se još uvijek koristi. U proizvodnji PVC-a najveći su problem ftalati koji se koriste kao omekšivači i spadaju u reproduktivno otrovne kemikalije. No problem je i osnovni sastojak od kojeg se dobiva PVC, vinil klorid, koji je karcinogen. Zaostali vinil-klorid monomer koji nije u vezan u strukturu PVC-a difundira u hranu. Zbog navedenih svojstava PVC se zamjenjuje poliole�inima ili PET-om.

PS (polistiren)

Osnovna sirovina iz koje se dobiva polistiren je stiren monomer i tu je njegova slaba strana. U proizvodnji ostaje nevezani monomer koji lako prelazi u hranu, a efekt je pojačan višim temperaturama. Stiren monomer je toksičan i njegova je količina u hrani ograničena. Važno je napomenuti da je to materijal koji se koristi za čašice na aparatima za tople napitke i kao jednokratna ambalaža za brzu hranu. Dobra je stvar što je cijena polistiren visoka i što se polako zamjenjuje poliole�ininima.

PA (poliamid)

Poliamid je naziv za grupu polimera koji se međusobno razlikuju po strukturi.

Češće je u općoj populaciji poznat po nazivu najlon (Nylon). Materijal je ima jako dobra mehanička i kemijska svojstva. Polazne tvari za proizvodnju su različite pa su i različiti spojevi koji mogu migrirati u hranu. Spojevi koji mogu migrirati su kaprolaktam koji uzrokuje promjenu okusa hrane, primarni aromatski amini koji su potencijalno karcinogeni,

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

a ima i polaznih tvari koje su alergene, mutagene i karcinogene.

PC (polikarbonat)

Osnovna polazna sirovina je bisfenol A (BPA). Polikarbonati su nešto skuplji u odnosu na ostale materijale, ali njihova je cijena rezultat dobrih mehaničkih svojstava i njegove inertnosti te široke primjene. Kod njega je sporna polazna sirovina BPA koji je klasi�iciran kao karcinogen i mutagen. Njegovo djelovanje na organizam je sporno jer postoje studije na glodavcima i zaključci tih studija prenijeti su na ljude, iako je različiti metabolizam BPA u ljudima. Zajedničko svim „plastikama“ je što su to dobri, povoljni materijali koji su doveli do toga da je hrana dostupnija, jeftinija, odnosno poboljšali su kvalitetu života. Sporan je utjecaj na zdravstvenu ispravnost hrane. Često se upotrebljavaju neadekvatno jer se doživljavaju kao inertni materijali. Važno je upotrebljavati ih za ono što su namijenjeni i u kojim uvjetima te tražiti kod kupnje podatke o sastavu i otpuštanju opasnih tvari u hranu.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

MURSKO SREDIŠĆE

Friška paprika i mahune bile su najčešći izbor kupaca

Sočne breskve koje možete kupi� na placu

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Drijen – kada i kako ga brati za najbolji okus?

Naša poznata izreka

“Zdrav ko drijen” potječe iz vremena kada su ljudi dobro znali koliko je ova biljka ljekovita i hranjiva. Drijen (Cornus mas) je grm ili manje stablo iz obitelji Cornaceae (drenovke) čiji se plodovi od davnina koriste u prehrani i narodnoj medicini. Drijen se smatra jednom od najstarijih voćnih vrsta koje su ljudi koristili na ovim prostorima – postoje arheološki nalazi koštica starih tisućama godina.

Drijen potječe s područja Europe i zapadne Azije, a prirodno raste od srednje i južne Europe, preko Balkana, do Male Azije i Kavkaza. U Hrvatskoj ga nalazimo samoniklog u toplijim i sunčanijim predjelima, osobito na rubovima šuma i šikarama.

Jedna je od najranijih voćki koje cvatu u proljeće žutim cvjetovima kada još ništa ne cvate. Riječ je o grmu/manjem stablu koji simbolizira snagu, dugovječnu izdržljivost i pravo zdravlje. Iako raste prilično sporo, jako je otporan na bolesti, štetnike i sušu, često raste bez kemikalija i u zahtjevnim uvjetima.

Uzgajali su ga i koristili još u antičkoj Grčkoj i Rimskom Carstvu. Drijen je dugovječan — može živjeti i do 200 godina

Kada su plodovi drijena zreli?

Mnogi se iznenade kada prvi put uberu crveni plod drijena – očekuju slatkoću, a dočekaju ih intenzivna kiselost i trpkost. Taj okus znak je da plod još nije potpuno zreo. Prava zrelost drijena prepoznaje se po tome što plod:

• potamni (iz jarko crvene prelazi u tamnocrvenu ili gotovo crnu nijansu – ovisi o sorti)

• omekša

• sam otpadne s drveta

VRTLARICA UZGAJANJE

Avokado u tegli? Da, moguće je!

Tijekom korone bio je poznat trend u kojem su ljudi uzimali sjemenku avokada i pokušavali ga uzgojiti. Inspirirana time, odlučila sam i sama to pokušati

Piše i foto: Martina Jarni

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

U tom trenutku plod ima bogatu aromu i slatkast okus, nalik domaćem pekmezu – potpuno drugačiji doživljaj od nezrelih, kiselih i trpkih plodova.

Kako brati drijen?

Najbolje je sakupljati plodove koji su sami otpali ili ih vrlo lagano otkinuti s grane. Zreli plodovi lako se odvajaju, dok oni koji su i dalje čvrsto pričvršćeni trebaju još malo dozrijevanja. U vrijeme kada dozrijeva pokosite ispod drveta, podložite mrežu ili krpu ispod grma i pustite da sam otpada.

Upotreba i nutritivne

vrijednosti

Plodovi drijena bogati su vitaminom C, antioksidansima i organskim kiselinama koje čiste organizam i dižu imunitet. Koriste se za izradu pekmeza, sokova, likera, a mogu se i zamrznuti ili pak sušiti (npr. za čaj i sl.). U narodnoj medicini drijen se spominje kao biljka koja jača imunitet, pomaže kod probavnih tegoba i općenito jača organizam – otuda i izraz “Zdrav ko drijen”.

Posjetite Biovrt i kušajte drijen

Ako želite okusiti drijen izravno s drveta, pozivamo vas na obilaske Biovrta u kolovozu i početkom rujna. Tijekom obilaska moći ćete degustirati i druge sezonske plodove te saznati više o uzgoju i upotrebi ljekovitog i jestivog bilja. Više o terminima i kako se prijaviti pogledajte na www.biovrt.com

Sigurno ste već negdje vidjeli, čuli ili pročitali nešto malo o avokadu. Avokado je zapravo voće, botanički gledano, točnije jednosjemenska bobica koja raste na stablu Persea americana. Potječe iz Srednje Amerike, ponajviše s područja današnjeg Meksika, gdje se uzgajao još u doba starih Azteka. Iako ga mnogi, zbog okusa i načina korištenja, doživljavaju više kao povrće, u botanici kriterij za voće jest da nastaje iz cvijeta i sadrži sjeme, a avokado to ispunjava.

Od sjemenke do drvca

Tijekom korone bio je poznat trend u kojem su ljudi uzimali sjemenku avokada i pokušavali ga uzgojiti. Inspirirana time, odlučila sam i sama to pokušati, naravno uz pomoć svoje majke koja ima mnogo iskustva s uzgojem povrća i voća. Prije samog pokušaja uzgoja napravila sam malo istraživanje koje bi mi pomoglo u uspješnom uzgoju avokada. Naravno, taj avokado, sada star nekoliko mjeseci, još nije dosegao vrhunac, ali iz jedne male sjemenke nastalo je malo drvo kojim se jako ponosimo. Prema mnogobrojnim člancima i odgovorima, navodi se da je teško uzgojiti avokado i da je to više kao kolo sreće: hoće li

proklijati ili ne. Izgleda da smo mi pogodile dobitak! Donosim vam kako i vi možete uspješno sami kod kuće uzgojiti avokado. Naravno za uspješan uzgoj avokada će vam biti potreban jedan avokado, samo njegova sjemenka. Nježno izvadite košticu, isperite je pod mlakom vodom da uklonite ostatke pulpe, ali nemojte skidati smeđi tanki omotač on štiti sjeme. Postoji više metoda kako da uzgojite avokado, neki govore da možete oguliti smeđi tanki omotač dok neki ne, naravno nemojte obeshrabriti ako vam ne uspije iz prve, takve stvari trebaju ponekad više vremena i možda neku drugu košticu.

Naš korak po korak vodič Šiljasti dio okrenite prema gore jer će iz donjeg dijela izrasti korjenčići. Neki navode da možete probušite čačkalicama s tri strane pod blagim kutom kako bi stala u čašicu pola natočene vode, kako bi lakše pustila korijen, no mi smo stavile avokado u čašicu, lagano ga poprskale vodom i zatvorile čašicu folijom kako bi zadržao što više vlage. Naravno, stavile smo ga na prozor da dobije i sunce. Budući da ja osobno vrlo lako zaboravim zalijevati biljke, moja je majka preuzela glavnu ulogu kad je riječ o tom dijelu.

Upravo zahvaljujući njenom redovitom zalijevanju, avokado je proklijao, pojavila se malena klica. Kada se pojavi klica, košticu možete posaditi u teglu sa zemljom i nastaviti svakodnevno zalijevanje dok ne nikne stabljika. Za uzgoj ploda koji mi inače jedemo, potrebno je imati više stabala avokada kako bi se međusobno mogla oprašivati. Ipak, većina

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

stabala avokada uzgojenih iz koštice nikada ne donese plod. Ako i donese, može proći najmanje pet do deset godina prije nego što se to dogodi.

Možda iz naše koštice nikne samo drvo, a ne i plod, ali u tome je i čar gledati kako nešto raste zahvaljujući vašoj brizi. Ako i vi imate jednu košticu viška, znate što vam je činiti.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

AVOKADA kod kuće

Avokado Ante koji još uvijek raste

MJEŠTANI PRIBISLAVCA ostali bez pomoći nakon suše 2022. Općina

zakasnila s prijavom, odgovorni i dalje šute

Ana Novak nam šalje priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: - Kao vijećnica Općinskog vijeća Općine Pribislavec, osjećam moralnu i političku odgovornost reagirati u ime mještana koji su tijekom 2022. godine pretrpjeli ozbiljne štete u poljoprivredi uzrokovane sušom, a koji su uslijed nemara općinskih tijela ostali bez ikakve pomoći.

Na temelju službenih odgovora Međimurske županije od 19. svibnja i 29. srpnja 2025., potvrđeno je: općina Pribislavec nije na vrijeme prijavila štetu od suše 2022. godine, nije predala potrebnu dokumentaciju nadležnom županijskom povjerenstvu, nije zaprimila nikakva sredstva za ublažavanje šteta, i time nije proslijedila ništa svojim građanima koji su predali zahtjeve.

Iako je Obrazac PN za prijavu štete objavljen na službenoj stranici Općine već 30. kolovoza 2022., odmah nakon što je Međimurska županija proglasila prirodnu nepogodu, podaci ni-

su proslijeđeni nadležnima na vrijeme. (Izvor: pribislavec.hr/ wp-content/uploads/2022/08/ OBRAZAC-PN.doc)

Općina je zakasnila s prijavom za samo jedan dan, no upravo taj dan, kako je razvidno iz službenih dopisa Međimurske županije od 19. svibnja i 29. srpnja 2025. značio je gubitak prava na državnu pomoć, i time izravnu �inancijsku štetu za mještane koji su predali uredne prijave. Zbog toga su mještani pretrpjeli dvostruku štetu, ne samo zbog same prirodne nepogode, već i zbog administrativnog propusta. Ostali su bez naknade, bez pravodobne informacije i bez ikakvog odgovora od strane onih koji su za to bili zaduženi. Mnogi mještani, osobito poljoprivrednici, predali su prijave, vjerujući u institucije. Cijelu godinu radili su unatoč gubicima, očekujući da će ih sustav zaštititi. No, novac nije stigao, nitko nije obavijestio mještane o propustu, i do danas nitko nije preuzeo odgovornost.

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

Posebno je neprihvatljivo da se plaće u Općini �inanciraju iz proračuna koji pune ti isti ljudi, dok im se istovremeno uskraćuje ono najosnovnije: pravovremena zaštita u slučaju elementarne nepogode.

Nakon što je dokumentacija zatražena putem platforme imamopravoznati.org, Općina Pribislavec je odbila odgovoriti, pozivajući se na “učestalost zahtjeva”.

Općina je odbila odgovoriti na posljednji zahtjev i time dodatno pokušala spriječiti pristup javnosti informacijama.

Na sjednici Općinskog vijeća, ni načelnik ni pročelnica nisu dali konkretan odgovor, iako je pitanje postavljeno u sklopu aktualnog sata.

Ovim putem tražimo javnu ispriku načelnika i pročelnice svim zakinutim mještanima.

Pozivamo i sve mještane koji su 2022. predali prijave štete da nam se jave, kako bismo zajednički poduzeli pravne korake. Najavljujemo i pokretanje inicijative kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog propusta, uključujući i moguću osobnu odgovornost nadležnih službenih osoba, sukladno važećim zakonima i propisima.

Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje odgovornosti, transparentnosti i poštovanja prema ljudima koji svojom mukom i radom pune proračun i zaslužuju da ih lokalna vlast štiti, ne ignorira.

Dosta je šutnje. Dosta je prebacivanja. Vrijeme je za odgovornost

Ana Novak, u ime kluba vijećnika DOSIP Općine Pribislavec

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1560

PISMO ČITATELJICE

Poštovani, javljam se ovim putem jer se nadam da će se barem tako nešto poduzeti. Prije par mjeseci bila je provala na bankomatu u Vratišincu i od onda bankomat više ne radi. Mislili smo da se to bude uskoro riješilo, ali još uvijek ništa.

Shvaćam da imamo bankomat kod banke u Murskom Središću, i to je u redu za nas koji imamo automobile, ali što da rade naši stariji?

Kako da moja baka, koja više ne vozi, ode na bankomat? Prije je mogla pješke ili biciklom do bankomata, a starijima je ruku na srce i

to naporno, a sad mora ići u Mursko Središće. Odnosno, mi ju moramo voziti u Mursko Središće. Nije nam problem, ali nije ni najpraktičnije. Odustali smo uopće od odlaženja na bankomat u Vratišincu, i neki dan sam išao kod Općine u dućan. Mislio sam si, možda se napokon riješilo, kad ono, sad je još i sve prelijepljeno s nekim trakama. Zanima me hoće li se to uskoro riješiti i kada možemo očekivati bankomat u funkciji?

S poštovanjem, čitateljica iz Vratišinca

Poštovani građani Općine Strahoninec, nositelji prava na nekretnina na području katastarske općine Strahoninec, obavještavamo Vas da u okviru Godišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za 2025. godinu započinje katastarska izmjera na području općine Strahoninec za katastarske općinu Strahoninec.

OBAVIJEST

Obavijest o početku terenskih radova koji su osnova za izradu elaboratakatastarske izmjere i sastavljanje popisnih listova za potrebe osnivanja zemljišnoknjižnih uložaka za

KATASTARSKU OPĆINU STRAHONINEC

Cilj izmjere je izrada novog katastra i obnova zemljišne knjige na području katastarske općine Strahoninec. Katastarsku izmjeru provodi tvrtka Geoprojekt Zagreb 20.

Sa terenskim radovima na snimanju zgrada zaposlenici Geoprojekta Zagreb započinju dana 18. 08. 2025. godine

S obilježavanjem granica vaših zemljišta zaposlenici Geoprojekta Zagreb započinju 01. 10 2025. godine.

Nositelji prava na nekretninama se u postupku katastarske izmjere pismeno pozivaju na obilježavanje zemljišta i imaju sljedeće obveze:

• iskrčiti i učiniti slobodan pristup granicama (međama) svojih zemljišta;

• po zaprimljenom pozivu sudjelovati u postupku obilježavanja granica svojih zemljišta

• na obilježavanje ponijeti važeću osobnu iskaznicu

• zaposlenicima Geoprojekta Zagreb dopustiti pristup zemljištima radi postavljanja međnih oznaka i provođenja geodetskih mjerenja;

• istim osobama dostaviti potpune podatke o vlasnicima (ime i prezime �izičke osobe, naziv pravne osobe, adresu prebivališta, OIB)

Više informacija možete pronaći na web stranici: www.visegodisnjiprogram.dgu.hr.

Bankomat kod Trgovine Krk ne radi već par mjeseci

TRGOVINA KRK u Mačkovcu

Mirjana Hižman: Uvijek se veselim

otvoriti novine i vidjeti nešto novo!

Ovoga puta posjetili smo trgovinu Krk u Mačkovcu, gdje smo zatekli Mirjanu Hižman i iznenadili je našim poznatim crvenim vrećicama.

U ugodnom razgovoru pridružila nam se i trgovkinja Marta Novak, koju smo zatekli na radnome mjestu. Marta dolazi iz obližnjeg Žiškovca i, kako kaže, svaki

radni dan voli iskoristiti i za kratko druženje s kupcima. Mirjana nam je otkrila da je dugogodišnja čitateljica našeg tjednika i da joj je najdraže čitati aktualne teme svakog broja. - Uvijek se veselim otvoriti novine i vidjeti nešto novo, nešto što još nisam znala. Volim sadržaj koji me informira, ali i zabavi, rekla je kroz osmijeh.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona

Marta pak priznaje da više voli digitalno izdanje i redovito prati naš web portal. - Najviše me zanimaju vijesti iz crne kronike, uvijek pogledam što ima novo. Ali pročitam i ostale rubrike kad stignem, dodaje.

Zahvaljujemo Mirjani i Marti na njihovom vremenu i veselju s kojim su nas dočekale. (mj)

Drugi kupon 124. kola

Novo, 124. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u pretprošlom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri

kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava

2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 26. kolovoza. Sretnog dobitnika 124. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. kolovoza. (mk)

Spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom

U srcu Čakovca, 6. prosinca 2008., na blagdan sv. Nikole, svečano je otkriven prvi cjeloviti spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom u Hrvatskoj, velikanu kojem je povijest dodijelila mjesto najslavnijeg hrvatskog vojskovođe, državnika i simbola otpora Osmanlijama.

Brončani kip, djelo akademskog kipara Mihaela Štebiha, smješten je na sjeveru Perivoja Zrinskih, tik uz Stari grad u kojem je stolovala znamenita obitelj Zrinski do tragičnog kraja 1671. Podizanje spomenika inicirala je Zrinska

garda Čakovec povodom 500. obljetnice rođenja Zrinskog. Inicijativu su snažno podržali i Grad Čakovec te Međimurska županija, a projekt je ostvaren uz 350.000 kuna, dok se sam kipar odrekao autorskog honorara.

Kip Nikole Zrinskog Sigetskog prikazuje ga kao bana i vojskovođu u svečanoj oklopnoj odori, sa sjekiricom i sabljom, na postolju od plemenitog bračkog kamena. Visina skulpture iznosi 2,65m, a štit s uklesanim natpisom simbolizira čvrstoću njegova karaktera. (mg) Spomenik

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Lektura: Ivana Sklepić (ivanasklepic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili

Jug Mall , ul. Tomaša Goričanca 1, 4000 0 ,

velikanu Nikoli Zrinskom Sigetskom

Mirjana Hižman i Marta Novak s osmijehom su prihva�le vrećice

Karlo osvaja i veselice i klasične koncerte

Karlo Čeh, 26-godišnji glazbenik iz Belice, spaja dinamiku koncertnih dvorana Zagreba i mir međimurske prirode. Karlo u intervjuu otkriva kako ga tamburaška glazba povezuje s njegovim korijenima i zajednicom. Govori o izazovnom tempu svoje karijere, ljubavi prema raznolikim glazbenim izričajima i važnosti ravnoteže između tradicije i suvremenosti. (is, foto: Marko Furdi)

VIKEND VODIČ

Petak, 15. kolovoza

12:00

Dan Malog Mihaljevca, igralište NK Mali Mihaljevec

21:00

koncert Polkaholiki, centar Svetog Mar�na na Muri

Subota, 16. kolovoza

Rokovo u Draškovcu

Varaždin Street Race Show 2025, aerodromska pista Varaždin

9:00

ODVIJ, Natjecanje u ručnoj košnji, kod Skelarske kuće u Svetom Mar�nu

18:00

Centralna povorka starih običaja i zanata, start od rotora u Vrhovljanu

21:00

Koncert Abba Ring tribute banda, šator u Centru Svetog Mar�na na Muri

Nedjelja, 17. kolovoza

Varaždin Street Race Show 2025, aerodromska pista Varaždin

Rokovo u Čehovcu

Međunarodni susret umirovljenika, šator u Svetom Mar�nu na Muri

10:00

Rally old�mer traktora, Sve� Urban

Najavite događaj! Sve informacije

šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

SVETI MARTIN na Muri

Zavirite u prošlost kroz stare zanate i običaje

U sklopu prekograničnog projekta Turističke zajednice Sveti Martin na Muri, u subotu 16. kolovoza održava se cjelodnevna manifestacija posvećena očuvanju tradicije. Program započinje u 9 sati na skeli, uz nastup Vokalno-instrumentalnog sastava HKUU Sveti Martin na Muri. Sajamski dio, s ponudom domaćih proizvoda i rukotvori-

na, otvara se u 10 sati, a sat kasnije kod Skelarske kuće počinje natjecanje u ručnoj košnji trave, za koje se prijave primaju do 14. kolovoza. U 13 sati održat će se pub kviz o zaštiti travnjaka. Posebnu atrakciju donosi 53. Povorka starih običaja i zanata, povodom Dana turizma Općine Sveti Martin na Muri. Okupljanje počinje

DAN MALOG Mihaljevca

KULTURNO UZDIZANJE Koje izložbe možete posjetiti?

• 26.6. do 24.8. Izložba “Slikari vlas�tog puta” Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja

• 26.6. do 8.9. Izložba “Biram animaciju jučer, danas, sutra” Galerija Centra za kulturu Čakovec

• 25.7. do 31.8. Izložba Mihael Bađun “FOLK” Izložbeni salon Muzeja Međimurja

DAN MACINCA Vatrogasci,

u 17:30, a start je u 18 sati kod rotora u Vrhovljanu. Povorka će prikazati bogatstvo međimurske baštine, od tradicionalnih nošnji i plesova do prikaza starih zanata. Cilj je u šatoru u centru Svetog Martina na Muri, gdje u 19:15 nastupaju KUD-ovi i VIS Virtuozi, a večer završava koncertom ABBA tribute benda u 21 sat. (is)

Selski dečki i puce, pokažite se!

U petak, 15. kolovoza 2025., nogometno igralište u Malom Mihaljevcu postat će središte druženja i zabave povodom tradicionalne proslave Dana Malog Mihaljevca. Pod organizacijom Mjesnog odbora Mali Mihaljevec, program započinje u 10 sati seoskim igrama, u kojima će svoje snage odmjeriti ekipe s lijeve i

desne strane sela, njegujući tako zdrav natjecateljski duh i zajedništvo.

U podne sve posjetitelje očekuje besplatan roštilj, a u ponudi će biti i domaći langoši, osvježavajući kokteli te razna pića za sve ukuse. Od 13 sati zabavu će dodatno zagrijati domaći glazbeni sastav Prijatelji, koji će pra-

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: PAPA FRANJO: NADAJ SE (AUTOBIOGRAFIJA)

Dobitnik knjige Rosemaryna beba objavljene u prošlom broju je Anamarija Radošević iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1561

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

POKLANJA KNJIGU

Papa Franjo: Nadaj se (autobiografija)

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Cijeli je životopis niz vrlo osobnih priča koji “do kos�” otkriva papu Franju čija će iskrenost dirnu� ljude diljem svijeta, jer želi pokaza� da je i on samo čovjek uronjen u zbilju koja ga okružuje, sa svojim dobrim i lošim stranama, a zapravo ih koris� kako bi progovorio o velikim svjetskim temama.

Papina priča govori i o obitelji i njezinoj važnos� za pojedinca, o povijes� iseljeništva iz talijanskog Pijemonta i useljeništva u Argen�nu, o susjedima i odnosu s drugačijima koji su ga okruživali, o odrastanju i zaljubljivanju, o školovanju i oduševljenju za svećeništvo i redovništvo, ali i o slabos�ma, pogreškama i zatajenjima zbog kojih i danas žali.

titi veselu atmosferu tijekom cijelog dana.

Na proslavi će sudjelovati Nogometni klub Mali Mihaljevec, Udruga žena Mali Mihaljevec, DVD Mali Mihaljevec i Mjesni odbor Mali Mihaljevec, a dobrodošli su svi koji žele uživati u seoskoj tradiciji, glazbi i zajedničkom druženju. (is)

Autobiografija nije naše privatno pismo, nego putna torba. A sjećanje nije samo ono što pamtimo, nego i ono što nas okružuje. Ne govori samo o onome što je bilo, nego o onome što će biti.

Petak, 22. kolovoza

15:00

Pohod po kle�ma svetomartinskih vinara i vinogradara, kod obitelji Ole�ć Dražena, Kapelščak

20:30

Tina Turner Golden tribute band, DJ Tenix, Park Mlados� Gornji Mihaljevec

Subota, 23. kolovoza

Bogračfest, koncert Ivana Zaka, Lendava

13:30

3. BMW Meet, Izle�šte Goričanec, Sve� Mar�n na Muri

16:00

90 godina DVD-a Turčišće + otvorenje obnovljenog vatrogasnog doma, Turčišće

nogometaši, mužikaši… bit će svega!

VMO Macinec poziva sve mještane i goste na proslavu Dana Macinca u petak, 15. kolovoza. Sve koji se odazovu čeka bogat cjelodnevni program. Slavljenički dan počinje već u 9:30 svečanom misom, nakon koje slijedi mimohod do sportskog doma. U 11 sati održat će se svečani program, a u podne besplatan ručak za sve posjetitelje. Udruga Maxenca u 13 sati otvara svoju izložbu. U 15 sati kreće natjecanje u kojem će se vatrogasni podmladak natjecati u spretnosti, nakon čega, u 18 sati, slijedi nogometna utakmica. Večer pak vam donosi glazbenu poslasticu, uz popularni Show Time Band, koji će osigurati dobru atmosferu i ples do kasno u noć. (is)

20:30

Marko Škugor, Gloria band, Park Mlados� Gornji Mihaljevec

Nedjelja, 24. kolovoza

18:00

4. humanitarna utrka za udrugu Down, Mačkovec Četvrtak, 28. kolovoza

Fes�val balona na vrući zrak, Prelog

Petak, 29. kolovoza

Fes�val balona na vrući zrak, Prelog 18:00 Jazz u vinogradu, Mađerkin breg

Povorka će prikazati bogatstvo međimurske baštine

intervju tjedna

KARLO ČEH iz Belice

Tambura me naučila slušati druge

Kontrast između koncertnih dvorana i međimurske prirode za mene je dragocjen i čini ravnotežu koju svjesno njegujem.Tempo je izazovan, ali mi donosi iznimno mnogo iskustva, inspiracije i osobnog razvoja

Piše: Ivana Sklepić Foto: Marko Furdi i privatna kolekcija

Karlo Čeh, 26-godišnji glazbenik iz Belice, svoj život uspješno balansira između dinamičnog glazbenog svijeta Zagreba i mirnog ritma rodnog Međimurja. Karlo njeguje raznolike glazbene izraze, od klasične do tradicionalne glazbe. Iako svakodnevno nastupa na najvažnijim koncertnim pozornicama, s jednakom predanošću sudjeluje i u radu obiteljskog OPG-a.

- Kako uspijevate uskladiti svoje obaveze? Jeste li zbog prirode svog posla često na putu?

- Profesionalno sam najviše vezan uz Zagreb, gdje se odvija većina mojih aktivnosti, od nastupa sa Zagrebačkom �ilharmonijom i različitih projektima, do individualnih angažmana. No jednako važan dio mog života nalazi se i u Međimurju, gdje redovito boravim i pomažem u obiteljskom OPG-u. Kontrast između koncertnih dvorana i međimurske prirode za mene je dragocjen i čini ravnotežu koju svjesno njegujem. Teško bih mogao reći da sam vezan uz jedno mjesto, sva ta mjesta podjednako smatram domom. Moj svakodnevni ritam čine putovanja, probe i nastupi, sama priroda posla traži prilagodljivost, i upravo mi takav način života omogućuje da radim ono što volim, u različitim kontekstima i s raznim ljudima. Tempo je izazovan, ali mi donosi iznimno mnogo iskustva, inspiracije i osobnog razvoja.

- Kako je započeo Vaš glazbeni put i kada ste

osjetili da je to Vaš životni poziv?

- Roditelji mi se profesionalno nisu bavili glazbom, ali je u našem domu bila neprestano prisutna. Sva četvorica braće smo se bavili glazbom, i zapravo se ne mogu ni sjetiti razdoblja u kojem glazba nije bila dio mog života. Mislim da se upravo iz tog nesvjesnog, svakodnevnog uranjanja u zvuk, razvila moja povezanost s njom. Prvi ozbiljniji susret s glazbom dogodio se kroz Tamburaški sastav KUD-a Belica, kojem sam se priključio u djetinjstvu, a čiji sam član i danas. Tamo sam prvi put osjetio snagu zajedničkog stvaranja i važnost svakog pojedinca u cjelini. Kontrabas za mene ima posebno značenje, i zvučno i izražajno, i od početka sam znao da mi odgovara. Glazba je postala moj poziv kad sam shvatio da ne sviram samo zbog sebe, nego i zbog povezanosti s drugima, te je s vremenom prerasla u moj posao.

Kada pedesetak ili više glazbenika udahne u istom trenutku i krene u zajedničko izvođenje, nastaje nešto što nijedan pojedinac ne bi mogao ostvariti sam

- Tko su Vam bili glazbeni uzori dok ste odrastali i jesu li se ti uzori s vremenom mijenjali?

- Od ranih dana više naginjem domaćoj glazbi, budući da u njoj nalazim veću emocionalnu dubinu i povezanost s onim što jesam. Najveći vokalni uzori svakako su mi bili

Oliver Dragojević i Toše Proeski. Osvojili su me iskrenošću, glasom koji nosi emociju bez suvišnih ukrasa. Iako se s godinama ukusi šire i sve više istražujem različite žanrove i autore, njihova mi glazba i dalje ostaje najbliža. Oliverova glazba zauzima posebno mjesto ne samo u mom životu, nego i u kolektivnoj emociji generacija koje su odrastale uz njegove pjesme. Odlučio sam mu napraviti hommage jer sam osjetio potrebu da mu, na obljetnicu dana kada smo ga izgubili, zahvalim na svemu što je ostavio, kao nekome tko nas je naučio kako emociju pretvoriti u pjesmu i netko tko je pjevao je iz srca, jednostavno, bez velikih gesta, ali s nevjerojatnom snagom. Kad je riječ o kontrabasu u klasičnoj glazbi, najviše su me inspirirali kontrabasisti poput Dominika Wagnera, Bože Paradžika, Giovannia Bottesinia, svestrani glazbenici, koji su pomaknuli granice interpretacije i skladanja.

- Kakav je osjećaj biti član Zagrebačke �ilharmonije? Kako izgleda Vaš radni dan u orkestru?

- Biti član Zagrebačke �ilharmonije za mene je izuzetna čast, ali i velika odgovornost.

Riječ je o jednoj od najvažnijih glazbenih institucija u regiji, s bogatom poviješću, međunarodnim ugledom i iznimno visokom umjetničkom razinom. Raditi ondje znači svakodnevno biti okružen vrhunskim glazbenicima i dirigentima te sudjelovati u projektima koji oblikuju kulturni život naše zemlje i predstavljaju je u inozemstvu. Dan obično započinje jutarnjom probom, ponekad i s dvije probe u istom danu, koje zahtijevaju potpunu koncentraciju, preciznost i izražajnu disciplinu. Ostatak dana najčešće posvećujem individualnom vježbanju, pripremi programa ili vlastitim projektima, dok su večeri često rezervirane za nastupe. Ono što Zagrebačku �ilharmoniju čini zaista posebnim mjestom jest snažan osjećaj zajedništva i međusobnog povjerenja. Kada pedesetak ili više glazbenika udahne u istom trenutku i krene u zajedničko izvođenje, nastaje nešto što nijedan pojedinac ne bi mogao ostvariti sam. Taj trenutak kolektivne snage i glazbene veličine ono je zbog čega ovo iskustvo smatram neprocjenjivim.

- Jeste li ikada razmišljali o tome da se posvetite samo jednom glazbenom izrazu?

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 3.9.2025. u CineStaru Varaždin.

- Glas i kontrabas za mene su dva različita, ali jednako važna načina izražavanja. Kontrabas je moj temelj, daje mi sigurnost, mir i osjećaj kontrole. Vokal mi, s druge strane, pruža slobodu, emociju i izravnu povezanost s publikom. Uz njih, važnu ulogu u mom glazbenom životu imaju i gitara i klavir, koji mi često služe kao sredstvo za istraživanje novih ideja i oblikovanje vlastitog glazbenog izraza, i svaki od tih instrumenata mi otvara drugačiji pogled na glazbu i daje mi širinu u interpretaciji. Ponekad se pitam kako bi bilo posvetiti se samo jednom od tih izraza, ali uvijek zaključim da me upravo ta raznolikost najbolje opisuje. Umjetnost je slojevita, i zato je uzbudljivo kretati se između različitih dimenzija. Za sada ne želim birati, jer upravo u toj ravnoteži nalazim ono što me čini svojim.

- Kao član TS Zrin, što Vam tamburaška glazba osobno znači i kako je utjecala na Vaš glazbeni razvoj?

- Tamburaška glazba ima posebno mjesto u mom životu jer nosi sve ono što me oblikovalo, od djetinjstva i obitelji do kulturne baštine Međimurja, koja mi je duboko usađena.

Dobitnica ulaznica za film: Nataša Željko Martinec DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film ZAJEDNO/ KAYARA

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Za mene nije samo žanr, već i način povezivanja s ljudima i prostorom iz kojeg dolazim. U Zrinu, čiji sam član više od osam godina, pronašao sam mnogo više od samog muziciranja. U Zrinu kontinuirano rastem, kao glazbenik i kao osoba. Tambura me naučila slušati druge, graditi sklad i biti dio cjeline koja diše kao jedno. Kroz to što radimo važno mi je ne samo svirati, već i prenositi vrijednosti koje ta glazba nosi, poput povezanosti i tradicije, te pritom zabaviti ljude u trenucima koji su im često među najvažnijima u životu.

Osim kontrabasa, Karlo je vješt i na klaviru i gitari

Čakovečka špica

Foto: Mario Golenko

Piše: Ivana Sklepić

Nasmijana Marija oduševila nas je lepršavom haljinicom

Ovu je prekrasnu kombinaciju upotpunio privjesak trendy lutkice Labubu

Osvježavajuća kombinacija plave i bijele boje

Marija i Eva savršeno su se uskladile za šetnju

rak i elegantni dodaci - pun pogodak!

Varijacije roze boje ponovno se vraćaju u modu

Od haljine do buketa, sve odiše rozim tonovima

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovoza - Dan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza - Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Blagdan Velike Gospe

15. kolovoza -Blagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Pribislavčanka Rahela Varga, rukometašica ŽRK Zrinski i jedna od junakinja hrvatske kadetske reprezentacije, vratila se kući sa sjajem srebrne medalje oko vrata. Hrvatska je na Europskom prvenstvu kadetkinja u Podgorici upisala povijesni uspjeh – prvu medalju i prvo �inale jedne ženske reprezentacije na velikim natjecanjima, a Varga je bila jedan od ključnih kotačića tog podviga.

Odmalena u Zrinskom

U dvorani Graditeljske škole Čakovec Rahelu su do-

HRVATSKA KADETSKA

RUKOMET

REPREZENTACIJA osvojila je srebro na Euru

33 pogodaka Pribislavčanke Rahele Varge

– Nema tu što razmišljati – vjeruješ u sebe i ekipu, ideš iz utakmice u utakmicu, iz pobjede u pobjedu, i tako sve do kraja, govori Rahela

čekali članovi obitelji, prijatelji, suigračice iz Zrinskog, načelnik Pribislavca Matija Ladić i župan Matija Posavec. Atmosfera je bila emotivna, a ponos nije skrivao ni dopredsjednik kluba Darko

Dania: – Veliki uspjeh za naš klub i za našu reprezentaciju. Rahela, koja je u Zrinskom od malih nogu, bila je ne samo član ekipe, već i jedan od ključnih dijelova ove sjajne slagalice na prvenstvu. Ove sezone imat će veliku minutažu u seniorskoj momčadi, a na njoj je da samo bude uporna i radi kao i do sada, poručio je Dania.

MLADIH ove godine održane su u Rijeci

Na �inalnom turniru Igara mladih održanom u Rijeci među osam �inalista bili su i mladi košarkaši KK Čakovca rođeni 2012/13. U skupini su prvo igrali protiv favorizirane Cedevite i izgubili 6:9, zatim dva puta pobijedili - najprije Osijek sa 17:9, pa Dubrovnik sa 10:6. Tim pobjedama plasirali su se u polu�inale gdje su izgubili od kombinirane momčadi Ludbrega/Križevaca rezultatom 5:7. U borbi za treće mjesto izgubili su od Zadra sa 6:9. Da podsjetimo, radi se o igri 3 na 3 na jedan koš, a momčad Čakovca nastupila je u sastavu Rudi Pesek, Filip Pleh, Sven Novak i Petar Naglić. Igre mladih je osvojila ekipa Cedevite, koja je u �inalu bila bolja od ekipe Ludbrega/Križevaca, treći je Zadar, a četvrti Čakovec. (bh) Sjajni mladići KK Čakovca

U finalu zabila pet golova

Na putu do �inala, hrvatske su kadetkinje svladale Austriju, Rumunjsku, Poljsku, Mađarsku u četvrt�inalu te Španjolsku u polu�inalu. Jedini poraz prije �inala doživjele su u grupnoj fazi od Crne Gore. U borbi za zlato protiv Slovačke, nakon izjednačenog prvog dijela, protivnice su se početkom nastavka odvojile na četiri pogotka razlike i do kraja zadržale prednost, slavivši 34:30. Rahela je u �inalu postigla pet pogodaka, a tijekom cijelog prvenstva ukupno 33, čime je bila jedna od najopasnijih hrvatskih

igračica u napadu. Najdraža joj je ipak bila utakmica protiv Rumunjske: – Gubile smo sedam razlike, a uspjele nadoknaditi i pobijediti deset razlike. Nevjerojatno, prisjetila se Varga. Na pitanje što joj je najviše ostalo u sjećanju, istaknula je zajedništvo: – Najviše mi je ostalo urezano prijateljstvo nas suigračica. Na terenu je izgledalo kao da smo svi jedno. Nema tu što razmišljati –vjeruješ u sebe i ekipu, ideš iz utakmice u utakmicu, iz pobjede u pobjedu, i tako sve do kraja, zaključila je Rahela.

KARATE

SVJETSKA LIGA u Meksiku

Zlato za

Svena Strahiju

Nakon prelaska u kategoriju mlađih seniora prije samo dva mjeseca, Sven Strahija iz Karate kluba Globus ČakovecMala Subotica osvojio je svoju prvu medalju u starijem uzrastu, i to odmah zlatnu, na Svjetskoj ligi u meksičkom Monterreyju. U kategoriji -75 kg mladi Dekanovčanin briljirao je atraktivnim nastupima, pobijedivši svih pet protivnika: Meksikanca (10:1), Kolumbijca (10:1), Čileanca (8:0), Portugalca (5:1) te u �inalu još jednog portugalskog predstavnika (4:1). Na cijelom turniru ostvario je impresivnu bodovnu razliku 37:4, nadmašivši i do tri godine starije suparnike. Na natjecanju u Monterreyju nastupilo je gotovo 900 natjecatelja iz 60 država, a uz Svena je boje KK Globus od petka do nedjelje branilo još osam njegovih klupskih kolega u juniorskim, ka-

detskim i U14 kategorijama. Podsjetimo, Sven je 2024. godine postao europski i svjetski juniorski viceprvak, juniorski i U21 prvak Hrvatske, a osvojio je i zlato na turniru Svjetske lige u Veneciji – i to unatoč slomljenoj kosti zapešća, u �inalu uvjerljivo svladavši protivnika 8:0. Od ostalih, Petar Filipović (U14 +55 kg) okitio se srebrom nakon tri uvjerljive pobjede protiv domaćih boraca, dok je Tesa Balog (U14 +52 kg) uzela broncu svladavši predstavnice Engleske, Gvatemale i Meksika. U kadetskoj konkurenciji, Tino Panić (-52 kg) stigao je do srebra, a David Bermanec (-70 kg) do bronce, obojica s tek jednim porazom. Naposljetku, juniorski dan donio je bronce Lauri Strahiji (-66 kg) i Ervinu Šoltiću (+76 kg). (lp, foto: KK Globus Čakovec – Mala Subotica)

Sven Strahija i trener Dejan Slukić

IGRE

Piše: Luka Pongračić

Foto: Mario Golenko

Čakovčane MRK ČAKOVEC

Brušenje forme za Bern

Rukometaši MRK Čakovec uspješno su otvorili seriju domaćih pripremnih utakmica pred početak nove sezone Paket24 Premijer lige. U srijedu, 6. kolovoza, u dvorani Graditeljske škole svladali su momčad MRK Sesvete rezultatom 29:28. Bio je to uzbudljiv i izjednačen dvoboj u kojem su domaći rukometaši pokazali dobru formu, borbenost i atraktivnu igru, a publika je imala priliku vidjeti i nova pojačanja. Pripreme su nastavljene već u petak, kada je u Čakovec stigla austrijska momčad HSG XeNTIS Bärnbach/ Kö�lach. Nakon izjednačenog prvog poluvremena (13:12), Čakovčani su u nastavku podigli tempo, pojačali obranu

i nizom pogodaka osigurali uvjerljivu pobjedu 32:22. Ove dvije pobjede odlična su uvertira pred prvi ovosezonski europski izazov –dvomeč protiv švicarskog BVC Berna u drugom pretkolu kvali�ikacija za EHF Europsku ligu. Prva utakmica igra se na domaćem terenu u dvorani Graditeljske škole u subotu, 30. kolovoza u 20 sati, dok je uzvrat zakazan za nedjelju, 7. rujna u 18 sati u Bernu. Ljubitelji rukometa u Međimurju tako će krajem mjeseca imati priliku uživo pratiti međunarodni dvoboj i vidjeti može li MRK Čakovec potvrditi odličnu formu i izboriti prolaz u sljedeću fazu natjecanja. (lp, foto: MRK Čakovec)

Sara Puklavec pliva sjajno u 2025. SARA PUKLAVEC

Srebro i bronca u Langseeu

Priločanka Sara Puklavec nastavlja nizati sportske uspjehe. Na subotnjem Alpen Adria Swim Cupu, održanom u austrijskom Langseeu, ova 18-godišnja plivačica osvojila je dvije medalje – srebro u kategoriji žena do 30 godina te broncu u apsolutnoj ženskoj konkurenciji. Ovi rezultati dolaze samo mjesec dana nakon što se Sara pridružila Domagoju Jakopoviću Riba�ishu u izazovnoj plivačkoj dionici projekta RokOtok, između Tara, Vabrige i Novigrada. Tada je, unatoč metarskim valovima, s lakoćom savladala više od šest kilometara plivanja –dva više od planirane rute – pokazavši izdržljivost

NOGOMET

i snagu koje su je i dovele do austrijskog postolja. Talentirana Priločanka plivanjem se bavi od šeste godine, a nakon dugogodišnjeg treninga u Čakovcu, 2023. godine prešla je u mađarski klub Ebihal u Nagykanizsi, gdje trenira pod vodstvom trenerice Kiss Miatte Mercedesz. Nastupi u sklopu RokOtoka i natjecanja poput Alpen Adria Swim Cupa odlična su joj priprema za vrhunac sezone – prestižni plivački maraton na Bosporu koji je očekuje uskoro. Ovaj maraton, koji spaja Europu i Aziju, smatra se jednim od najzahtjevnijih i najprestižnijih u svijetu dugoprugaškog plivanja. (lp, foto: Sara Puklavec)

Luka Bobičanec ponovno u Muri

Sada se vraća još iskusniji, s mentorskom ulogom i željom da vrati Muru tamo gdje je već bila u prošlosti

Piše i foto: Nikola Lukman

Muraši su dobili pojačanje u veznom redu, a u Fazaneriju se vraća još jedan tvorac najvećih uspjeha u povijesti kluba, Luka Bobičanec. Luka je nedavno raskinuo ugovor s vijetnamskim Hanoi FC-om, gdje je igrao nakon odlaska iz Celja, te će u budućnosti ponovno nositi dres Mure. U svom prvom "mandatu" u Fazaneriji, Bobi je odigrao 190 utakmica u svim natjecanjima, postigavši 62 gola, što ga čini drugim najboljim strijelcem kluba u novijoj povijesti i četvrtim najboljim strijelcem kluba svih vremena. Međimurski bombarder, koji ih je u prošlosti oduševljavao iznimnim golovima, ponovno će nositi dres Mure s brojem osam na leđima.

NOGOMET DOČEKAO GA JE drugi Međimurec, Dario Vizinger

Fazanerija ga je lansirala u orbitu - Prije svega, želio bih vam zahvaliti na povjerenju koje mi je klub ukazao posljednjih dana. Kad sam znao da ću raskinuti ugovor u Vijetnamu, brzo se pojavila obostrana želja za suradnjom. Najbolje godine karijere proveo sam u Fazaneriji, a sada se vraćam s drugačijom misijom - vratiti Muru tamo gdje pripada i gdje je već bila. Dolazim izuzetno motiviran i sa željom da dam nešto više sredini koja mi je u prošlosti toliko toga dala. Sada je vrijeme da ispišemo nove stranice u našoj zajedničkoj priči i zajedno se veselimo novim pobjedama i uspjesima. Vidimo se u Fazaneriji, kazao je Bobičanec pri potpisu ugovora.

Bit će mentor mlađima

Sada se vraća još iskusniji, s mentorskom ulogom i željom da pomogne Muri tamo gdje je već bila u prošlosti. S Murom je potpisao jednogodišnji ugovor.

- Lukinim dolaskom dodali smo momčadi prijeko potrebno iskustvo. Čim se ukazala prilika da ga vratimo

u Fazaneriju, to smo i učinili, a najvažnije je da se i on htio vratiti u Muru. Želi pomoći klubu da ga vrati tamo gdje mu je mjesto. Njegovo iskustvo i karakter sigurno će biti od pomoći svim mlađim nogometašima, koji će u njemu imati i mentora i nekoga tko im može pomoći u igračkom razvoju, poručio je Robert Kuzmič, predsjednik Mure.

IGRAČ NK VARAŽDINA vratio se s posudbe iz talijanskog Coma

Kadete Međimurja iznenadio Sven Lesjak

Sven je s kadetima podijelio svoja iskustva iz profesionalnog nogometa, motivirao ih vlastitim primjerom te odgovarao na njihova pitanja

Piše i foto: Nikola Lukman

Kadeti Nogometne akademije Međimurje proveli dan ispunjen treninzima, druženjem i motivacijom uz gosta iz Prve HNL! Kadeti Nogometne akademije Međimurje iskoristili su dan za niz korisnih i zanimljivih aktivnosti koje su spojile sport, druženje i inspiraciju. Pod stručnim vodstvom trenera

Damira Lepena i Miljenka Špiraneca, mladi nogometaši odradili su cjelodnevni program koji je uključivao dva treninga i zajedničko provođenje slobodnog vremena.

Bez taktike nema rezultata

Dan je započeo jutarnjim treningom u parku u Čakovcu, gdje su kadeti odradili kombinaciju kondicijskih vježbi i treninga snage u prirodnom okruženju. Nakon toga uslijedio je zajednički ručak i odlazak na gradske bazene, gdje su se igrači mogli opustiti i uživati u druženju izvan nogometnog terena. U poslijepodnevnim satima odrađen je taktički trening, nakon kojeg je organiziran međusobni turnir unutar

ekipe. Mladići su pokazali veliko zalaganje i borbenost, ali i fair-play i timski duh, što je dodatno ojačalo njihovu sportsku povezanost.

Lesjak donio dašak HNL-a Poseban trenutak dana bio je večernji trening, kada je ekipu posjetio domaći nogometaš i prvoligaški igrač Varaždina, Sven Lesjak. Sven je s kadetima podijelio svoja iskustva iz profesionalnog nogometa, motivirao ih vlastitim primjerom te odgovarao na njihova pitanja o sportskom

Selekcija Međimurskog nogometnog saveza sastavljena od igrača 2012. godišta u suradnji s NK Međimurec Dunjkovec-Pretetinec i Škola nogometa Centar nastupit će na ovogodišnjem 27. po redu Međimurec U-14 najboljem turniru za taj uzrast u Europi koji se održava od 16.08.2025. Naša ekipa nakon uspješnih prošlogodiš-

razvoju i izazovima na putu do vrhunskog nogometa. Dan je zaključen u opuštenom tonu uz zajedničku sredine.

Selekcija Međimurja spremna za turnir "Međimurec U14"

njih međužupanijskih susreta, vrijedno se priprema od sredine srpnja na SRC Mladost u Čakovcu za susrete u grupi s GNK Dinamo Zagreb, Ferencvárosi Torna Club i CSKA So�ia FC. Sljedećeg tjedna očekuje ih i kontrolni susret protiv Tromsø IL. Stručni stožer čine Mihael Božić, Marko Vinković, Denis Bobičanec i Damir Lepen.

Luka Bobičanec nosit će ”svoju” osmicu

Sven Lesjak nastupao je i za mlađe uzraste Hrvatske

Bruno Levak i ove će sezone predvodi�

PRIJELAZNI ROK trajao je 35 dana, od 26. lipnja do 31.

Tko je pojačanje, a tko prinova?

Nakon 1. kolovoza, pa sve do 14. listopada, igrač se može registrirati samo ako matični klub dozvoli prijelaz u drugi klub Piše: Dino Jambrović

Međimurski klubovi ovog ljeta nisu uzimali godišnji odmor. Što se tiče Premier lige, NK BSK iz Belice doveo je Leona Rališa iz NK Dinamo Domašinec. NK Centrometal iz Macinca pojačali su Jan Senčar iz NK Trnovec te Borna Keča i Sven Golub iz NK Podravina Ludbreg. U redove NK Sloge iz Štrigove stigli su Tilen Semenič, Gašper Semenič i Anej Rudolf iz slovenskog NK Ljutomer, Davor Piškor iz NK Draškovec te Richard Rodrigues de Paula iz NK Budućnost Vidovec. NK Bratstvo iz Jurovca dovelo je Karla Malenovića iz NK Dinamo Domašinec, Nikolu Malenovića iz NK Rudar Mursko Središće, Filipa Perčića iz NK Polet Sveti Martin na Muri te Bojana Bertalaniča iz slovenskog ND Lendava 1903. NK Spartak iz Male Subotice bio je posebno aktivan – stigli su Patrik Kirić iz NK Sloga Štrigova, Jhony Wellington De Andrade Oliveira i Fernando De Oliveira Sa iz NK Sloga Čakovec, Dean Šafarić iz NK Međimurec Dunjkovec-Pretetinec, Igor Mihalic iz NK Sloboda Mihovljan, Tin Horvat, Liam Rok i Zvonimir Mrazović iz NK Međimurje Čakovec, Josip Blažona iz NK Jadran Štefanec, Damjan Pintarić iz NK Bukovčan 27 Mali Bukovec, Marko Novokmet iz austrijskog Pottschinga, Fran i David Sviben iz NK Zelina te Ylan Luca Sylvain Bekale iz francuskog Cergy Pontoise FC. NK Draškovec potpisao je Ante Ivančića i Tadiju Kasala iz NK Obreš Sveti Ilija, Davida Mihocija iz NK Kraljevčan 38, Roka Kemeca iz NK Galeb Oporovec, Darka Gložinića iz NK Struga, Maike Augusta Da Cruza iz NK Vrbovec, Elvisa Sabola iz NK Mladost Komet Prelog te Igora De Amorima Dominguesa iz NK Međimurec Dunjkovec-Pretetinec. U NK Podturen stigli su Srećko Šegović iz NK Spartak Mala Subotica i Vilim Kolman iz NK Varteks Varaždin. NK Dinamo iz Palovca pojačali su Tino Švenda i Denis Žinić iz

NK Međimurje Čakovec, Davor Horvat iz NK Omladinac Držimurec-Strelec te Predrag Višnjić iz NK Polet Pribislavec. NK Jedinstvo iz Gornjeg Mihaljevca doveo je Adama Lušića iz

NK Varaždin i Dina Pompera iz

NK Dubravčan Donja Dubrava. NK Dubravčan iz Donje Dubrave pojačali su Dominik Klarić iz NK Otok, Dario Nađ iz NK Graničar Kotoriba, Igor Štimac iz ŠNK Zadrugar Hrastovsko te Rene Dulikravić iz NK Sloboda Varaždin. NK Venera PMP iz Svetog Jurja na Bregu dovela je Andriju Želežnjaka iz NK Polet Pribislavec, Maria Radikovića iz NK Hajduk Štrukovec, Amadeja

Nino Pata�a će i nadolazeće sezone bi� glavni forte Poleta (SMnM)

Škrabana iz slovenskog ŠNK Bakovci te Matiju Horvata iz austrijskog SC Heiligenbrunn. NK Sloga Čakovec pojačana je s Markom Šarićem i Leonardom Mesarićem iz NK Polet Sveti Martin na Muri te Vedranom Kršlakom iz NK Centrometal Macinec. NK Pušćine doveli su Tonija Zagoršćaka iz NK Draškovec, Vladu Markovića i Eliasa Balthazarda Ngondea iz NK Kraljevčan 38 te Kaitoa Tamakija iz japanskog Ryutsukeizai University. NK Polet iz Pribislavca predstavio je Bornu Pahora iz NK Ormož, Murila Henriquea Almeidu Bizerra iz irskog Castlerea Celtic, Juru Ban�ića iz NK Varteks Varaždin, Andriju Perkovića iz NK Kraljevčan 38 te Brunu Đuraseka iz NK Mladost Varaždin.

Polet (SMnM) predstavio osam igrača Što se tiče četvrtog ranga hrvatskog nogometa, NK Polet iz Svetog Martina na Muri predstavio je osam novih igrača: Niku Žmuka i Bornu Sabolčeca iz NK Varaždin, Sašu Stojka iz NK Dinamo Domašinec, Dina Bančića iz austrijskog Heiligenbrunna, Vedrana Vinka iz

NK Draškovec, Martina Pajića iz NK Zrinski Osječko 1664 Osijek, Matiju Mendelskog iz

NK Graničar Đurđevac te Lukasa Mikolaja iz NK Varaždin. NK Rudar iz Murskog Središća doveo je Antonija Martinjaša iz

NK Dinamo Domašinec te Luku Novaka iz NK Podturen. NK Dinamo iz Domašinca pojačali su Saša Kočet iz NK Mladost Komet Prelog i Vito Strahija iz NK Hodošan. U redove NK Graničara iz Kotoribe stigli su Karlo Slukić iz austrijskog Neuhaus am Klausenbach, Rafael Estevao Costa Ferreira iz NK

Borac PMP Turčišće, Florijan Sambolek iz ŠNK Razvitak Čičkovina, Noa Stančić iz NK Dubravka-Zagorac Turčin, Luka Vinski iz NK Koprivnica, Bartol Fabić iz NK Slaven Belupo Koprivnica te Maicon Bispo Dias iz brazilskog FC Rio Claro. NK Nedelišće potpisalo je pet novih igrača: Dina Horvata iz slovenskog ND Lendava 1903, Diega Armanda Camposa da Silvu iz ŠNK Drava Sveti Đurđ, Karla Mihokovića iz NK Graničar Kotoriba, Slavka Stolnika iz NK Varaždin te Davida Kanižaja iz NK Borac PMP Turčišće. NK Međimurec iz Dunjkovca-Pretetinca doveo je Mihaela Vidovića iz NK Međimurje Čakovec, Davora Telebara i Nou Lukačića iz NK Varteks Varaždin, Luku Mezgu iz NK Polet Sveti Martin na Muri, Filipa Aliju iz NK Zasadbreg 77, Denisa Prapotnika iz slovenskog Ormoža te Gabriela Blaževića iz slovenskog NK Krško.

1. MNL spremna za uzbudljiv start NK Kraljevčan 38 iz Donjeg Kraljevca doveo je Luku Kalšana iz NK Draškovec, Vladyslava Peretyatka iz NK Papuk Orahovica, Renana De Carvalha Vicentea iz NK Drava Kuršanec, Alisona Gabriela Vitorina Tertuliana Dos Santosa iz slovenskog NK Ormož, Bornu Tilošanca iz NK Mladost Sveta Marija, Jana Ota iz NK Mladost Komet Prelog te Manuela Jurinića i Dominika Mastena iz NK Trnje Trnovec. NK Mladost Komet Prelog pojačali su Luka Delić i Alberto Sinani iz austrijskog Heiligenkreuza, Zlatko Pavliš iz NK Gradići, Romano Kvakan i Borna Bartolić iz NK Mladost Sveta Marija, Karlo Mlinarić iz NK ČSK Čehovec, Valentino Jelovečki, Domagoj Lončar i Ga-

iz NK Spartak Mala Subotica, Simona Novaka iz NK Jedinstvo Novo Selo na Dravi, Hrvoja Habeka iz NK Sokol Vratišinec, Marka Zavrtnika iz NK Drava Kuršanec, Sašu Škvorca iz NK Omladinac Držimurec-Strelec te Marka Bogovića iz NK Trnje Trnovec. NK Sloboda Slakovec pojačala se Vjeranom Levcom iz NK Venera PMP Sveti Juraj na Bregu, Lukom Marčecem i Mateom Đuranom iz NK Hajduk Brezje, Erikom Glogovcem iz NK Budućnost Vidovec te Matejom Dobšom iz NK Međimurec Dunjkovec-Pretetinec.

NK Mura Hlapičina dovela je Martina Michaela Lesara iz

NK Bratstvo Jurovec, Husejna Šakušića iz slovenskog NK Graničar Lendava, Lovru Mesarića iz NK Sokol Vratišinec i Kaya

Halena Oliveiru Moraesa iz NK Hajduk Brezje.

briel Prelec iz NK Nedelišće te Luka Spudić iz NK Zagreb. NK Bratstvo Savska Ves potpisalo je Silvija Žalca iz NK Jadran Štefanec, Dominika Kamenića i Nikolu Horvata iz NK Polet Pribislavec te Fabijana Gala iz NK Croatia Orehovica. NK ČSK Čehovec doveo je Arthura Rikelmyja Machada Pereiru Pinta iz NK Kraljevčan 38 i Denisa Vuka iz NK Mladost Komet Prelog. NK Naprijed Cirkovljan pojačali su Adrijan Radiković iz NK Mladost Komet Prelog, Emanuel Hižman iz NK Trnava Goričan, Marko Madić iz NK Galeb Oporovec, Ivan Šimunković iz NK Otok i Karlo Šepec iz NK Omladinac Herešin. NK Sokol Vratišinec doveo je Marka Lukmana i Sebastijana Mesarića iz NK Omladinac Novo Selo Rok, Sourayela Bennanija iz NK Donji Koncovčak te Dina Murkovića iz slovenskog NK Hotiza. NK Plavi Peklenica pojačali su Sven Jazbec i Luka Ožvald iz NK Sloboda Varaždin, Luka Možanić iz NK Plitvica Selnik, Jose Ricardo Ferreira Dos Santos iz NK Budućnost Vidovec te Yuri Ramos Ferreira iz NK Mali Mihaljevec. NK Hodošan doveo je Jana Jančeca iz NK Borac PMP Turčišće, Niku Frančića iz NK Spartak Mala Subotica, Doriana Andročeca iz NK Mladost Komet Prelog i Marka Posavca iz austrijskog FC Kemeten. NK Zasadbreg 77 potpisao je Marka Sobočana i Aleksandra Novaka iz NK Plavi Peklenica te Patrika Mlinarića iz NK Pobjeda Gornji Hrašćan. NK Omladinac Novo Selo Rok pojačali su Filip Bacinger iz NK Nedelišće, Davor Žagar iz NK Sokol Vratišinec, Gabriel Mlinarić iz NK Sloga Čakovec i Dominik Jambrošić iz NK Pobjeda Gornji Hrašćan. NK Strahoninec doveo je Antuna Puljića

Od lokalnih rivala do međunarodnih dolazaka u 2. MNL

NK Mladost Sveta Marija pojačali su Borna Martinec iz NK Tomislav Drnje, Slaven Šokčević iz NK Spartak Mala Subotica, Perica Ivetić iz NK Sloga Štrigova, Jan Pavlek i Vili Leskovčak iz NK Beretinec, Viktor Lovrić iz NK Tehničar

Cvetkovec, Leon Mandlin iz NK Vidovčan Donji Vidovec, Tibor Roj iz slovenskog ŠD Starše, Miha Šilec iz slovenskog NK Lenart te Tim Bezjak iz austrijskog SV Petersdorf II. NK Croatia Orehovica dovela je Denija Hanžekovića iz NK Jadran Štefanec, Ivana Ivanušića i Denisa Poljanca iz ŠNK Gora Globočec Ludbreški te Ivana Štefanca iz ŠNK Poljoprivrednik Kapela Podravska. NK Hajduk Brezje pojačali su Karlo Šopar i Borna Škrobar iz NK Venera

PMP Sveti Juraj na Bregu, Borna Crnčec iz NK Mali Mihaljevec, Pono Pintarić iz NK Međimurec

Dunjkovec-Pretetinec te Mario Juretić iz NK Budućnost Miklavec. NK Budućnost Miklavec dovela je Marka Radovana iz NK Mladost Dekanovec, Ivana Mezgu iz NK Hodošan, Luku Milića iz NK Hajduk Brezje te Dominika Novaka iz NK Hajduk Štrukovec. NK Pobjeda Gornji Hrašćan pojačala se Leonom Mikulanom, Patrikom Srnecom i Marinom Zebom iz NK Pušćine, Gabrielom Fučekom iz NK Međimurec Dunjkovec-Pretetinec, Mihaelom Ladićem iz NK

Jedinstvo Gornji Mihaljevec, Florijanom Vaserom iz NK Sloboda Slakovec te Mateom Šegovićem iz NK Pušćine. NK Mladost Dekanovec dovela je Jana Martana iz NK Spartak Mala Subotica te Andreja Goričaneca iz NK Mura Hlapičina. NK Borac PMP Turčišće pojačao je Leon Vrček iz NK Strahoninec, Matteo Drk iz NK Šenkovec te David Čić iz ŠNK Mladost Sigetec Ludbreški. NK Jadran Štefanec doveo je Matiju Posedija i Ehora Korovina iz NK Polet Pribislavec, Ninu Đurića, Darka Trstenjaka i Marka Mihalinčića iz NK Drava Kuršanec, Florijana Cirkvenčića iz NK Dinamo Palovec, Edu Topolnjaka iz NK Polet Pribislavec, Filipa Baksu i Luku Baksu iz NK Sloga Čakovec te Josipa Bajkovca iz NK Jedinstvo Novo Selo na Dravi. NK Vidovčan Donji Vidovec pojačali su Dean Volar iz NK Dinamo Domašinec, Karlo Rebrek i Goran Posavec iz NK Dubravčan Donja Dubrava te Karlo i Luka Lukša iz NK Graničar Kotoriba. NK Drava Kuršanec dovela je Marka Dokleju, Sašu Novaka i Roberta Baboka iz NK Mladost Ivanovec, Patricka Alvesa Bazezi iz NK ČSK Čehovec, Marka Šrajbeka iz NK Borac PMP Turčišće, Gabriela Lobo Oliveiru Alvesa Ferreiru iz NK Dubravka-Zagorac Turčin, Antonia Đuranića iz NK Graničar Novakovec te Dalibora Solinu iz NK Mladost Margečan. NK Trnovec pojačali su Ivan Cimerman iz slovenskog Zavrča, David Vrček iz NK Zelengaj Donji Kućan, Patrik Đunđek iz NK Nedeljanec, Igor Bahun iz NK Vinica, Filip Pintarić iz NK Pušćine, Gordan Horvat iz NK Udarnik 32 Kućan Gornji te Matija Vrbanić iz NK Zelengaj Donji Kućan. NK Omladinac Držimurec-Strelec doveo je Patrika Horvata iz NK Bratstvo Savska Ves, Dominika Topleka iz NK Jadran Štefanec te Davida Žinića iz NK Međimurje Čakovec. NK Otok pojačali su David Granatir iz NK Galeb Oporovec i Dejan Mlinarec iz NK Hodošan. NK Sloboda Mihovljan dovela je Matiju Petaka iz austrijskog FC Kemeten, Joandersona Normandesa Dos Santosa iz brazilskog Dorensea, Nikolu Ovčara iz NK Podturen, Adrijana Trstenjaka iz slovenskog Središće ob Dravi te Nikolu Barata iz NK Polet Sveti Martin na Muri. Sljedećeg tjedna pročitajte o transferima u trećoj međimurskoj ligi.

Sve ekipe Svete Marije s osvojenim peharima 29. MEĐUNARODNO NATJECANJE zaprežnim špricama u Svetoj Mariji

Sveta Marija najbolja među 300 natjecatelja

Centar Svete Marije je brujao od uzbuđenja, zvuka puhačkih instrumenata i vatrogasnog ponosa Piše i foto: Mario Golenko

Preko 300 natjecatelja se u subotu okupilo na 29. međunarodnom natjecanju zaprežnim špricama jednom od najatraktivnijih događanja u Svetoj Mariji, koje spaja tradiciju, vatrogastvo i zabavu. Pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske vatrogasne zajednice i Općine Sveta Marija, organizator Dobrovoljno vatrogasno društvo Sveta Marija okupio je ove godine 28 natjecateljskih ekipa iz Hrvatske i inozemstva što je oko 300 natjecatelja ukupno.

Program je započeo u 13 sati otvaranjem izložbe zaprežnih šprica, pravih mehaničkih dragulja prošlih vremena. Potom

je Puhački orkestar Općine

Donja Dubrava izveo Hrvatsku i Vatrogasnu himnu, stvarajući svečanu atmosferu uoči samog natjecanja. U 15 sati uslijedio je svečani doček ekipa, nakon čega je uslijedilo postrojavanje.

Pozdravi domaćina i svečano otvorenje

Na pozornici dobrodošlicu su uputili domaćini Gabriela Jakupek Tokar, predsjednica Općinskog vijeća, potpredsjednica DVD-a Sveta Marija, voditeljica vatrogasne mladeži i pomlatka te vatrogasna časnica prve klase, zapovjednik DVD-a Anđelko Gašparić i predsjednik DVD-a Ivan Pavlic.

Poseban trenutak bio je predaja prijelaznog pehara

domaćinima od prošlogodišnjih pobjednika iz Donjeg Kraljevca – Goričana. Načelnica Đurđica Slamek uputila je okupljenima tople riječi dobrodošlice i želje za uspjehom, dok je Marijo Paluh, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za kontinent, svečano otvorio natjecanje.

Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Čakovec Mladen Kanižaj također se obratio i zahvalio vatrogascima na čuvanju tradicije.

Vatrogasna vještina na starinski način

Nakon službenog dijela, ekipe su na poligonu pokazale spretnost, brzinu i preciznost u vježbanju starinskim zaprežnim špricama tehnikom koja vraća u prošlost i pokazuje koliko je vještine i koordinacije potrebno za ovakav način rada.

Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada najboljima održalo se u 20 sati.

Rezultati za žene su bili 1. mjesto ekipa Sveta Marija 1, 2. mjesto ekipa Sveta Marija 2, a treće mjesto ekipa Gornji Vidovec, natjecanje je ukupno završilo 4 ekipe.

Kod muških rezultati su bili 1. mjesto Sveta Marija 1, 2. mjesto Donji Kraljevec, a 3. mjesto Sveta Marija 2, natjecanje je ukupno završilo 20 ekipa.

Najstarija muška ekipa je bila Držimurec Strelec, najsta-

rija ženska ekipa je bila Gornji Vidovec, a najstariji natjecatelj Ivan Vinković starost 83 godine iz DVD-a Knezovec. Iz rezultata je vidljivo da su uvjerljivu ukupnu pobjedu odnijeli vatrogasci Svete

Marije pa su stoga i zaslužili Prijelazni pehar koji im je uručila načelnica Đurđica Slamek. Uz utrke, posjetitelji su se mogli okušati u bogatoj tomboli, a nakon proglašenja pobjednika zabava se seli na plesni podij. Za glazbenu kulisu i dobru atmosferu pobrinuo se Privatt band, pa je bila vesela večer i druženje do kasnih sati.

DVD VRATIŠINEC Tko najspretnije vlada hidrantima?

Vratišinec je i ove godine domaćin jubilarnog, 25. natjecanja u uporabi podzemnih hidranta. Natjecanje će se održati u subotu, 23. kolovoza 2025. godine s početkom u 12 sati na poligonu u ulici Ograda. Natječu se dvije kategorije, ženska i muška mladež (od 12 do 16 godina) te seniori (muške i ženske od 16 godina naviše), koji kroz

zadatke demonstriraju vještine neophodne u hitnim intervencijama, a natjecanje je i odlična prilika za međusobno druženje i razmjenu iskustava. Pozivaju se sva vatrogasna društva da se prijave i budu dio ovog tradicionalnog susreta. Organizirana je i okrepa i ugodno druženje na igralištu kod osnovne škole.

Detaljne informacije o prijavama i pravilima dostupne su na službenoj web stranici i Facebook pro�ilu DVD-a Vratišinec. Organizatori pozivaju sve mještane, prijatelje vatrogastva i ljubitelje sportskog duha da dođu podržati natjecatelje i uživaju u danu punom akcije i dobre zabave. (is)

Ekipa DVD-a Knezovec u akciji pumpanja šprice

Načelnica Đurđica Slamek uručila je muškoj ekipi Svete Marije prijelazni pehar

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA

Osnovna škola Strahoninec

1.A - razrednica:

Adriana Delonga Klasić

Odlični učenici: Bruna Barić, Erik Bolarić, Kaja Buljan, Liam Čerjavić, Zrinka Dragoja, Matej Ivanušić, Jakov Kraljić, Lota Marcijuš, Zejna Marčec, Olivia Murković, Ema Naranđa, Melisa Oršuš, Elena Palašek, Ivano Pašalić, Maja Patafta, Vita Raonić, Mia Sekirnik, Karlo Sušec, Eva Tota, Dora Vinković Gačal, Ela Višnjarić

1.B – razrednica:

Marija Zorčec

Odlični učenici: Lora Bekina, Neva Bekina, David Branović, Marko Bušković, Lorena Ferenčak, Nika Flac, Katja Friščić, Ana Hižman, Fran Jalušić, Jakov Kovač, Iris Kramarić, Tin Lesjak, Magda Megla, Dena Novak, Leonardo Novak, Leo Posavec, Roko Posavec, Katarina Potočnjak, Iva Šegović, Ela Trojnar

2.A - razrednica:

Petra Žganec

Odlični učenici: Melisa Bajkovec, Samuel Bernat, Lea Đura, Rino Fučko, Ria Košak Lehkec, Tin Kovačić, Eva Marciuš, Jošua Martinčević, Dina Paler, Simon Posavec, Mila Radmanić, Marko Šegović, Petar Škvorc, Barbara Špoljarić, Liam Tompoš, Noel Varga, Kian Vranović, Lina Vrček

2.B - razrednik:

Mario Kanižaj

Odlični učenici: Kan Andrašek, Ivano Bernat, David Dovečer, Luka Košćak, Hana Kralj, Jan Kraljić, Nikol Novak, Eva Ovčar, Leona Posavec, Iva Ptiček, Andreas Sklepić, Marta Soldo, Mateo Šafarić, Lukas Šimon, Elena Toplek, Liam Verteš, Katarina Zanjko

2.C - razrednica: Sanela Gumbarević

Odlični učenici: Ela Biškup, Erik Bogdan, Nera Frančić, Valentina Hižman, Nola Ivanović, Lara Kontrec, Nina Kraljić, Fran Majsen, Roko Mikulić, Fran Krsto Obadić, Dino Patafta, Elena Plevnjak, Ela Štefanac, Gabriel Toplek, Lukas Toplek, Karlo Trokter, Greta Vinković Gačal, Mia Zdolec, Mihael Živčec

3.A - razrednica: Ksenija Meglić

3.B - razrednica: Lana Hohnjec Janžek

Odlični učenici: Petar Bušković, Vida Horvatić, Eva Kolarić, Ema Komar, Adrian Krznar, Dora Kukovec, Ivan Lepen, Maksim Mlinarić, Helena Novak, Lovro Rožej, Kiara Sabol, Tena Šopar, Ela Šprajc, Petra Topolko, Lena Vlah

3.C - razrednica: Rebeka Šavora

Odlični učenici: Ena Đura, Ana Fegeš, Luka Jagec, Jakov Jalšovec, Tia Kolarić, Janko Kraljić, Mia Mikac, Lukas Radiković, Anabela Sušec, Kiara Taradi, Mihael Topličanec

4.A - razrednica: Ana Horvat

Odlični učenici: Hana Bajkovec, Kristina Bernat, Karlo Borak, Ivan Draščić, Tena Đura, Kevin Habek, Mia Hergotić, Manuel Klekar, Mauro Mlinarić, Leona Perc, Nino Polak, Grgur Posavec, Ria Posavec, Tin Ptiček, Ivna Subotić, Tara Zorković, Vida Žganec

4.B – razrednica: Jadranka Škvorc

Odlični učenici: Vera Bezek, Magdalena Bogdan, Maksim Borko Ivinović, Ivano Borković, Nikša Božanić, Ivano Evačić, Eva Gal, Ivano Hasnaš, Karla Lacković, Roko Naranđa, Zrinka Nemec, Ivan Novak, Toma Palašek, Martin Pintarić, Emanuela Punčec, Franka Škvorc, Adela Špancer, Erik Zaspan

5.A - razrednica: Dijana Pasarić

Odlični učenici: Noa Borko, Ema Branović, Mia Đura, Niko Gredelj, Rita Ivanović, Leon Ivanušić, Kaja Kolar, Greta Pejić, Jan Topolnjak, Vita Varga, Ema Vidović, Maša Živković

5.B - razrednik: Janko Kalšan

Odlični učenici: Alesandro Bajkovec, Ema Brumen, Zara Danilović, Vito Deban, Barbara Lucia Đunđuš, Lovro Josip Gregur, Fran Horvat, Žana Jambrošić, Korina Mesarić, Marsel Mlinarić, Zara Mlinarić, Franka Petran, Hrvoje Taradi

Odlični učenici: Julijana Katerina Branović, Aleks Brez, Filip Gredelj, Franka Jambrošić, Ivor Lajtman, Ana Josipa Mikolaj, Fran Rožman Veseli, Vita Sekirnik, Ema Tomašić, Leona Topčagić, Klara Varović, Dorian Zanjko, Zita Zorković

6.A - razrednica: Marina Mrazović

Odlični učenici: Gabriela Bernat, Dena Cerovec, Jana Gregur, Mia Komar, Jakov Krznarević, Nino Kukovec, Karla Masten, Sven Posavec, Filip Sutlar, Vito Toth, Enja Trupković, Borna Varga, Lara Žganec

6.B - razrednik Davor Žerjav

Odlični učenici: Tena Bogdan, Ante Čurila, Liv Kolarić, Roko Mlinarić, Nela Novak, Petar Pasarić, Vjera Šlezak, Ela Zoričić

6.C - razrednica: Tamara Vidović

Odlični učenici. Patrik Brez, Dina Carević, Filip Jalušić, Mateo Jalušić, Leo Kolarić, Dexter Kovačić, Benjamin Kraljić, Iva Krizman, Klara Šmaguc, Katja Vrtarić, Karlo Vuk

7.A - razrednik:

Aleksandar Rebernik

Odlični učenici: Josip Barbir, Hana Ceglec, Ana Dominić, Niko Kozar, Noa Lesjak, Ela Šantl, Filip Šengula, Luka Zgrebec

7.B - razrednica: Nataša Pongrac

Odlični učenici: Zara Bogdanić, Mika Brumen, Dora Hunjadi, Vjera Pintarić, Ian Posavec, Ana Šlezak, Leo Topčagić, Fran Topolnjak, Rahela Vuković

8.A - razrednica: Vesna Mikulić

Odlični učenici: Saša Andrašec, Mia Balenta, Lana Črep, Ivano Hižman, Greta Kolenić, Neven Kovač, Lara Krizman, Josipa Polak, Matej Posavec, Teo Škvorc, Helena Topličanec

8.B - razrednica: Anja Purić

Odlični učenici: Tena Blagus, Zara Bujanić, Hana Carević, Ena Petran, Gabriel Soldo, Leo Srša, Fran Vidović, Mia Vuk, Eva Zdolec

Osnovna škola Ivana

Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu

1.A - razrednica: Moharić Vera

Odlični učenici: Ana Bistrović, Franka Bobek, Ema Cvetković, Juraj Cvetković, Klara Haček, Lovro Jambrović, Ariela Klanjščak, Toni Klobučarić, Matej Mesarić, Tia Mesarić, Laura

Moharić, Vito Novak, Luka

Osmić, Joakim Petričević, Meri Posavec, Mia Srnec Korunić, Luka Vrhar

1.B - razrednica:

Dokleja Jelena

Odlični učenici: Taša Bestijanić, Antea Božić, Viktor Dominić, Eva Glavina, Ella Horvat, Samuel Horvat, Ivan Jalšovec, Nisa Kovačić, Patrik Kozar, Izak Magdalenić, Louie Ivan Novak Metličar, Ivan Podvez, Bruna Salaj, Mia Šafarić, Eva Vabec, Aura Vuković, Mateo Zanjko

2.A - razrednica:

Rodinger Sonja

Odlični učenici: Eni Bistrović, Tena Crnčec, Nika Hižman, Una Marodi, Vida Mesarić, Ino Mezga, Vida Mudri, Erik Okreša, Jana Radek, Alianie Ribarić, Marija Magdalena Šafarić, Jona Tomašić, Lukas Varga, Marin Vuk, Jakov Zadravec, Klara Zadravec

2.B - razrednica:

Dunjko Barbara

Odlični učenici: Jelena Babić, Tomas Bakač, Elena Brezarić, Morena Cofek, Eva Grozdek, Elin Horvat, Adrian Hrustek, Leon Lukman, Ivano Magdalenić, Daša Novak, Teo Oreški, Gabriel Pintarić, Tijana Radiković, Ena Škrobar

3.A - razrednica:

Kovač Sanja

Odlični učenici: Tena Bestijanić, Eva Damjanac, Tena Domjanić, Sven Gotal, Karlo Jalšovec, Nika Karničnik, Stjepan Mesarić, Jakov Miljančić, Ema Petričević, Tin Posavec, Rafael Rodrigues, Nika Šimunković, Tesa Škvorc, Leoni Špicar

3.B - razrednica: Patafta Jasmina

Odlični učenici: Fran Jalšovec, Mateo Jambrović, Roko Kamenar, Katja Krizman, Nella Mesarić, Pavel Mesarić, Jakov Oreški, Sara Oreški, Tena Perčić, Leonie Peter, Matej Petković, Petar Posavec, Sabina Posavec, Miha Škrobar, Leon Tkalec, Šimun Turek

4.A - razrednica: Golub Tatjana

Odlični učenici: Emanuel Dominić, Izabela Horvat, Luka Jurčević, Nela Klobučarić, Viktor Kocijan, Fran Krznar, Alina Kurunić, Lena Marodi, Eric Moharić, Gabrijela Osmić,

Lovro Perko, Lucija Pintarić, Fran Radek, Matea Simić, Enisa Toplek

4.B - razrednica: Kolarić Gordana

Odlični učenici: Suri Blažeka Mezga, Andreas Čanadi,Bruna Halamić, Lucija Horvat, Jana Hren,Asja Jagec, Jan Lajtman, Eva Mesarić,David Novak, Izak Pavlic, Ena Peras, Matej Perko, Jakov Pintarić, Dominik Škvorc, Lukas Tomašić, Roko Vršić

5.A - razrednik: Kraljić Željko

Odlični učenici: Ela Dragojević, Rina Guterman, Greta Košak, Jan Lepen, Vida Tomašić, Eva Zadravec, Karlo Zeman

5.B - razrednica: Horvat Marijana

Odlični učenici: Leona Fic, Dora Gregorinčić, Emily Hižman, Dina Jurišić, Gabrijela Kovačić, David Krznar, Nika Pergar, Emilija Živko

5.C - razrednica:

Horvat Martina

Odlični učenici: Franka Kniplić, Patrik Novak, Jakov Sakač, Melanie Srpak, Rebeka Šafarić

6.A - razrednica:

Oršić Martina

Odlični učenici: Zara Bestijanić, Andrija Bistrović, Lena Horvat, Karlo Katanec, Saša Medved, Jan Mezga, Simon Novak, Jakov Pavlic, Mila Pavlic, Petra Vabec, Ivan Vuk

6.B - razrednica: Novak Turk Iris

Odlični učenici: Kim Blažeka Mezga, Simon Horvatić, Eva Kamenar, Mila Mesarić, Karlo Sutnjak, Lorena Vinković, Ivan Franković

6.C - razrednica: Horvat Anita

Odlični učenici: Teo Hatlak, Roko Hergotić, Tena Jakopić, Greta Kocijan, Helena Levec, Marina Radiković, Leon Šimunković

7.A - razrednica: Dajana Patafta

Odlični učenici: Dina Novak, Eva Korunić, Gabriel Šafarić, Helena Karlovčec, Ilija Horvat, Lovro Lisjak, Luka Kos, Lukas Fic, Marko Novak

7.B - razrednica: Poje Borka Margareta

7.C - razrednica: Gordana Piskač-Kocijan

Odlični učenici: Nina Nemet, Noa Talan, Lana Šoštarić, Luka Šparavec

8.A - razrednica:

Gašparović Milana

Odlični učenici: Bruno Horvat, Eva Horvatić, Matej Jambrošić, Teo Kamenar, Lovro Kniplić, Nela Mesarić, Lovro Radiković, Marko Raić

8.B - razrednica:

Tratnjak Jasmina

Odlični učenici: Jan Ivančok, Victora Levačić Tkalec, Dunja Pintarić, Ela Pintarić, Ema Sabolčec

8.C - razrednica:

Natalija Horvat

Odlični učenici: Klara Miljančić, Mia Perko, Lara Piškor, Vanja Glavina, David Kolar, Paula Dominić, Melina Vugrinec, Ema Horvat, Ian Novak, Antonio Novak

Područna škola Zasadbreg

1.C - razrednica: Vajda Mirna

Odlični učenici: Greta Galović, Lora Horvat, Eva Kovačić, Ivan Lesjak, Jura Levačić, Amelia Makar, Josip Sakač, Sofija Vadlja

2.C - razrednica: Jambrović Marija Odlični učenici: Lovro Alija, Kevin Makovec, Laura Rob 3.C - razrednik: Horvat Vanja Odlični učenici: Lana Dunjko, Viktorija Lesjak, Rahela Tomšić, Roko Šajnović, Andro Vrbanec, Elena Vinković

4.C - razrednica: Kapustić Zrinka

Odlični učenici: Gita Galović, Klara Kovačić, Sandro Lesjak, Mateo Matoša, Hana Medlobi, Rahela Mesarić, Julija Šimunković, Niko Vrbanec

Odlični učenici: Lena Jambrović, Ivan Jurčević, Sonja Jurišić, Matilda Ključarić, Rino Oreški, Ivona Šafarić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

15. kolovozaBlagdan Velike Gospe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

15. kolovoza -

Blagdan Velike Gospe

DANIJELA VUGRINEC iz Palovca svoj vrt gradi već 4 godine

pravo mjesto za nju!

Sve smo uređivali sami, onako kako je vrijeme dopuštalo. Nismo imali nikakvu skicu ni projekt

Piše i foto: Martina Jarni

Vrt Danijele Vugrinec iz

Palovca nastaje već tri do četiri godine, i to polako, bez velikog plana, ali s puno ljubavi. - Sve smo uređivali sami, onako kako je vrijeme dopuštalo. Nismo imali nikakvu skicu ni projekt. Više smo sadili po osjećaju. Vidim biljku, svidi mi se, i onda pronađem pravo mjesto za nju. Kasnije bih znala premjestiti neku biljku ako bih zamislila da bi negdje drugdje bolje izgledala, priča nam Danijela.

Zelena oaza

Danijelinog vrta

Najviše prevladavaju zimzelene biljke, a tek ponešto je

listopadnih. U vrtu se posebno ističu cedrovi, pinusi i borovi, koji daju različite nijanse zelene. - Volim da je vrt pun zelenila, tih smirujućih tonova. Cvijeća u gredicama gotovo i nemam, više ga sadim u tegle. Nekoliko javora prekida tu čistu zelenu boju, a posebno volim cedrove jer im se nijanse mijenjaju od proljeća do jeseni, objašnjava Danijela. Kaže da ne voli prenatrpanost i da svaka biljka mora imati svoje mjesto. - Ne volim da se svaka rupa popuni bilo čime, mora imati raspored. Vrt još nije gotov, a ideje ne prestaju dolaziti. Uvijek se rodi neka nova zamisao, pa krenemo saditi. Prvo sam mislila da dio uz ogradu, gdje su tlakovci,

h�ps://vrtnicentariva.hr

Osim zelenih nijansa mogu se naći i ljubičaste i malo narančaste

ostane samo ukrasni. No, sada smo odlučili da će na trećem dijelu rasti voćke, kaže. Najviše pažnje traže biljke u teglama, dok borovi i ostali zimzeleni traže minimalno zalijevanje, korijen im je već duboko pustio žile i lako dolaze do vode.

Vrt koji raste zajedno s njom

- Nemam najdražu biljku, sve ih volim jednako. Na početku smo dodavali gnojivo da mladim biljkama pomognemo kod rasta. Nema velikih problema, malo korova, a i puževi navrate, pogotovo na lišće li-

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2025.

Ljeto je pred vra�ma, a s njim i savršeno vrijeme za uživanje u zelenilu, bojama i mirisima vlas��h vrtova. Imate li u svom dvorištu pravi mali raj prepun cvijeća, neobičnih biljaka i krea�vnih ideja? Želite li podijeli� svoju strast prema vrtlarstvu i inspirira� druge? Onda je naš nagradni natječaj „Čiji je vrt najljepši 2025.“ prava prilika za vas!

Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.

stopadnih biljaka. Zimzelene ih ne zanimaju, priča Danijela. Ove godine u natjecanje ju je prijavila sestra Marijana. - Ona misli da je moj vrt savršen, a ja još uvijek ne. Imam ja još puno planova, zaključuje Danijela Vugrinec uz osmijeh.

I dok drugi svoj dan završavaju uz televizor, Danijela najviše uživa kad sjedne na klupu u dvorištu, pogleda na svoje cedrove i borove, udahne miris zemlje i pomisli: „Sutra ću posaditi nešto novo.“ Jer za nju, vrt nikada nije gotov, on raste zajedno s njom.

U e-poruci obavezno ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.

Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615 h�ps://www.stella-floris.hr/

omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokaza� svoj vrt. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! A za sve natjecatelje pripremili smo bogat nagradni fond. Kakve vas nagrade čekaju? Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS daje poklon-bon u vrijednos� 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednos� 50 eura. Vrtlarija Vijenac prilikom dodjele priznanja poklanja svim nagrađenima bukete cvijeća. Otvorite vrata svog vrta i pokažite nam svoju zelenu strast! Veselimo se vašim prijavama i jedva čekamo da zajedno proslavimo ljepotu naših međimurskih vrtova!

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70 h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

Stella floris

Danijela Vugrinec sa svojim zelenilom uz mali dodir šarenila

Predivna očuvana maslina u tegli

Predivni mali grmovi oki�li dvorište

TEST Hyundai Inster Ultra 49kWh

Pravi gradski auto budućnosti

Inster je, mogli bismo reći, električna alternativa modelu i10, no nudi puno više prostora i opreme u atraktivnom obliku, a iako baterija ima kapacitet od tek 49 kWh u gradu može prijeći i preko 400 km bez ikakvih problema, a dobro se snalazi i na otvorenoj cesti

Tekst i foto: Igor Rudež

Ujesen 2021. godine je predstavljen Hyundai Casper, simpatični maleni automobil koji je namijenjen tržištima u Aziji, no konačno je prošle godine predstavljen Inster, automobil gotovo istog dizajna, no s električnim motorom pripremljen i prilagođen europskom tržištu. A upravo je dizajn onaj koji igra veliku ulogu u ovoj klasi automobila. Zanimljivo je i kako je kod ovog modela Hyundai odabrao jedinstveno ime, a ne Ioniq i neki broj, po čemu su poznati njegovi električni modeli, koji su sada dostupni u gotovo svakoj klasi. Sprijeda dominiraju velika okrugla svjetla s pikseliziranim pokazivačima smjera koji izgledaju kao obrve, a sve to Insteru daje simpatičan, ali i jedinstven izgled. Uz to, priključak za punjenje se nalazi sprijeda, što uvelike olakšava korištenje, bez obzira gdje je postavljena punionica u odnosu na parkirno mjesto. Zahvaljujući plastičnim zaštitama oko čitavog vozila, gledajući ga s boka, on dobiva SUV izgled, iako uskoro stiže i Cross

Mnogo fizičkih �pki i gumbi olakšavaju svakodnevno korištenje

izvedba, koja će dodatno naglašavati SUV izgled. Također moramo spomenuti doplatne 17-inčne aluminijske naplatke koji mu odlično pristaju. A straga se nastavljaju dizajnerski detalji s prednjeg dijela, pa su tako u branik ugrađena dva okrugla svjetla, dok je visoko ispod stražnjeg stakla ugrađeno dodatno pikselizirano osvjetljenje. A sve to mu ponovno daje jedinstven izgled, što je danas zaista rijetkost. Dimenzije su odlično

pogođene za grad, jer s 3.825 mm dužine lako pronalazite parking, a jedino bi morali prigovoriti širini od tek 1.610 mm, pa će se vozač i suvozač često dodirivati laktovima. I to je zapravo jedina mana prostranosti ovog automobila. Naime, iako dolazi s tek 2.580 mm dugim međuosovinskim razmakom, prostranost straga je izuzetno velika. Doduše, stražnja se sjedala pomiču po dužini, a imaju i mogućnost podešavanja nai-

ba naslona, no kada je vozačevo sjedalo pomaknuto do kraja, straga se bez ikakvih problema može smjestiti još jedan dvometraš i to tako da s koljenima ne dodiruje naslon vozačevog sjedala, a ni glavom ne zapinje u strop! Da, to je stvarno za rubriku vjerovali ili ne, jer je riječ o jako malenom automobilu.

Doduše, tu ne strada ni prtljažnik, koji ima obujam od minimalno 238 litara, što je prosjek klase. Bratski

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV) 3825 x 1610 x 1575 mm

Osovinski razmak 2580 mm

Masa vozila/dopuštena nosivost 1428 kg/ 317 kg

Veličina prtljažnika 238/280/351/1059 litara

Vrsta motora Električni

Pogon Prednji kotači

Snaga 85 kW / 115 KS

Okretni moment 147 Nm

Kapacitet baterije/snaga punjenja 49 kWh/85 kWh DC; 11 kW AC

Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 150 km/h / 10,6 s

Potrošnja (prosječna kWh/100 km) 13,0

Doseg 400 km

Cijena 32.070 eur

Oprema 10,25-inčni digitalni instrumen�, 10,25-inčni mul�medijski sustav, automatski klima-uređaj, grijana prednja sjedala i upravljač, bežični punjač, LED svjetla, sustav grijanja baterije, toplinska pumpa, naslon za ruke sprijeda, dodatno zatamnjena stražnja stakla, 17-inčni aluminijski naplatci...

Hyundai i10 ima obujam od 252 litre, odnosno 1.050 litara s preklopljenim sjedalima. Inster kreće s 238 litara, a s pomaknutim stražnjim redom sjedala obujam raste na 280 litara. No tu je i dvostruko dno, pa kada se uračuna i taj prostor, obujam je 351 litru, a s preklopljenim sjedalima obujam je 1.059 litara. A upravo ove brojke pokazuju koliko električni automobil može ponuditi više mjesta na istim dimenzijama. Naravno, pod je posvuda ravan, pa je moguće lako prelaziti s jedne strane na drugu, čak i sprijeda.

A i tamo je drugačije nego u drugim vozilima. Naime, prednja sjedala su „spojena“, odnosno tako su napravljena da se središnji dio s držačima čaša i naslonom za ruke pomiče s vozačevim sjedalom, a oko svega je postavljen isti materijal kao i na sjedalima, pa ako se i suvozačevo sjedalo postavi u istu poziciju, izgleda kao jedno sjedalo koje se proteže čitavom širinom vozila. Dizajn presvlaka i svijetla obloga krova i vratiju daje dodatan osjećaj prostranosti, a sve izgleda oku ugodno, no na dodir je riječ o tvrdoj plastici.

10,25-inčni zaslon instrumenata je pregledan

Praktična polica ispred suvozača bi bila bolja da ima gumiranu površinu

Odabir smjera vožnje je jednak automatskim mjenjačima u ostalim Hyundai modelima

Doplatni 17-inčni aluminijski naplatci mu odlično stoje

Domaće tržište

Ona je dobro sastavljena, pa nigdje ništa ne cvili ili škripi, a ukupan dojam je dobar. Cijela komandna ploča dolazi s poznatim Hyundaijevim prekidačima i zaslonima. Tako se ispred vozača nalaze pregledni 10,25-inčni digitalni instrumenti, a na vrhu središnje konzole je multimedijski zaslon jednake veličine. Isključivanje zvuka o brzini je jednostavno i gasi se dugim držanjem tipke za utišavanje zvuka na upravljaču, dok se zadržavanje unutar trake gasi dodijeljenom tipkom. Polugice iza upravljača služe za podešavanje jačine regeneracijom, a moguće je uključiti i sustav vožnje jednom papučicom. Za sve pohvale su i odvojene komande klimatizacije koje su postavljene pod kutem, što olakšava korištenje, a tu su i brzi gumbi za podešavanje glasnoće i pretraživanje. Ova izvedba dolazi i s bežičnim punjačem mobitela, a na dnu konzole je i prilično veliki pretinac gdje možete odložiti malo manju torbu. Ispred suvozača je malena otvorena polica, nažalost bez gumirane površine, pa stvari „lete“ u vožnji, a tu su i USB priključci, te 12 V utičnica.

Sprijeda stvarno ništa ne nedostaje, dok će putnici straga, osim visokog komfora, imati tek jedan USB priključak za punjenje. Također, radi male širine, na svim vratima su ugrađeni tek uski džepovi za

odlaganje sitnica, a odlaganje boca nije moguće.

Testni model je pokretao snažniji elektromotor u ponudi koji razvija snagu od 85 kW/115 KS i pritom nudi 147 Nm okretnog momenta, što je i više nego dovoljno za ovaj automobil. Također, bio je opremljen i s litij-ionskom baterijom većeg kapaciteta od 49 kWh, koja nudi dobre rezultate. Naime, Inster je prvenstveno gradski automobil, pa će i najviše kilometara s jednim punjenjem napraviti u gradu, i to preko 400 km,

a govorimo o realnim uvjetima. Tijekom testa je bilo toplo pa je klima radila bez prestanka, a uglavnom smo vozili u Normal načinu rada, s povremenim prebacivanjem u Sport pri vožnji na autocesti, a prosjek nam je nakon tjedan dana bio 13,0 kWh na 100 km, što je odličan rezultat, a slično je trošio samo Twingo koji se više ne proizvodi. U gradu možete računati i s nešto nižom potrošnjom, dok je na otvorenoj cesti ona onakva kakav je prosjek, a upravo smo mnogo vremena prošli upravo na takvim cestama. Naravno, na autocesti će trošiti oko 1415 kWh ako vozite do 110 km/h, dok pri višim brzinama potrošnja bez problema raste i na 25 kWh. Inster podržava AC punjenje snagom do 11 kW, dok je podržano i DC punjenje do 85 kWh.

Sama vožnja je prilično udobna, s malo jačim poska-

Prtljažnik zaprima između 238 i 1.059 litara, ovisno koliko su pomaknuta stražnja sjedala

kivanjima na kratkim neravninama, no ako je asfalt iole dobar, put će proći ugodno i tiho. Iskreno, Inster nas je prilično pozitivno iznenadio tijekom ovih sedam dana koliko smo se družili. A jedina omča oko vrata ovom modelu je cijena od 32.070 eura u testnoj izvedbi, što je popriličan

iznos za gradski auto. No cijene kreću od 23.890 eura, za što dobivate dobru opremu i jednaku prostranost, a tek nešto slabiji motor s 96 KS i bateriju od 42 kWh. No, za grad će i to biti i više nego dovoljno. E, još da su tu i poticaji, zasigurno bi Inster često viđali na cestama.

Prednja sjedala izgledaju kao da su spojena

U prvoj polovici godine prodano više vozila

U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci zabilježen porast prodaje novih vozila, a prodano je 2.463 vozila više nego lani, što je rast već od 6 posto

Zahvaljujući agenciji Promocija plus, poznati su rezultati prodaje novih automobila u Hrvatskoj u prvoj polovici godine kada je zabilježen rast od 6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno prodano je 2.463 vozila više nego lani. Najprodavaniji brend je Škoda (5.710 kom), a slijede Volkswagen (4.938 kom), Renault (3.993 kom), Opel (3.111 kom) i Suzuki (2.752 kom). Na šestom mjestu je Dacia (2.332 kom), sedma je Toyota (2.211 kom), na osmom mjestu je Hyundai (1.702 kom), deveta je Kia (1.698 kom), dok top 10 najprodavanijih marki zatvara jedna premium marka – Audi, koji je prodan u 1.585 primjeraka. No, za vratom mu puše BMW koji je na jedanaestom mjestu s 1.512 prodanih primjeraka.

Napomenimo i kako je u prvih šest mjeseci registrirano modela ukupno 50 marki automobila. Ako se pak pitate kako se odjednom na našem tržištu našlo toliko marki, riječ je o novopridošlim brendo-

vima iz Kine. Tako su Xpeng i Voyah zabilježili po jednu registraciju, Dok je Dongfeng zabilježio dvije registracije. Novost su i modeli Omoda (3 kom) i Jaecoo (4 kom), a tu je i novopridošli BYD, koji je stigao tek u svibnju, a zabilježio je čak 77 prodanih vozila. Naravno to je tek dio novih marki, a moramo posebno istaknuti i dobro poznatu Teslu, koja je u prvih 6 mjeseci prodala 94 vozila, dok je prošle godine samo u lipnju prodano 196 vozila ove marke. Razloga za zabrinutost u Tesli je zasigurno velika. Najprodavaniji su i dalje benzinci, dok slijede hibridi, dok su na trećem mjestu električni modeli, kojih je ove godine prodano tek 434, dok je u istom razdoblju lani prodano 848. No, ne smije se zaboraviti kako ove godine još nije bilo poticaja, koji bi tek trebali krenuti ovih dana, no ove godine će poticaje moći iskoristiti samo pravne osobe. No, zaključak je kako će tržište novih vozila i ove godine rasti. (ir)

Snažniji motor u ponudi daje snagu od 115 KS

Priključak za punjač je smješten sprijeda, što je praktično rješenje

Imendani i proštenja kroz

tjedan

od 15. do 21. kolovoza 2025.

P 15 VELIKA GOSPA

Proštenje Pušćine, Šprinc, Sveta Marija, Belica, Gornji Kuršanec, Sve� Mar�n na Muri, Knezovec

S 16 Stjepan Ugarski; Rok

Proštenje Draškovec

N 17 20. KROZ GOD. Hijacint; Liberat; Miron

Proštenje Marije kraljice - Mursko Središće Proštenje Rokovo Sve� Urban, Čehovec, Benkovec, Novo Selo Rok

P 18 Sv. Jelena Križarica

U 19 Ivan Eudes; Ljudevit; Tekla

S 20 Bernard iz Clarvauxa; Samuel Proštenje Gornji Mihaljevec (Krolovo)

Č 21 Pio X. papa; Hermogen

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 16. KOLOVOZA

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Verica Grkavec -Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Dora Goričanec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

dr. Petra Murković

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Snježana Permozer Hajdarović K. Tomislava 119 a, tel. 040/682-059

Macinec

Dom zdravlja -Tim bez nositelja Glavna 26, tel. 040/858-475

Mala Subo�ca

dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

dr. Lidija Vidović Zvonar

K. P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE

MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz

OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Čakovec:

Toni Pintarić, sin Kris�ne i Jure

Marin Ignac, sin Valen�ne i Mladena

Rea Grabar, kći Eme i Matea

Toma Šilec, sin Sanje i Ma�je

Grozdan Oršuš, sin Jasmine i Tihomira

Emili Hrašćanec, kći Silvije i Ma�je

VJENČANI

Čakovec:

Maja Gašparlin i Liam Vrbanec

Ivana Jukić i Ronald Pintarić

Grozdana Ratajec i Jasmin Vusić

Nikolina Kondić i Ivan Kovačić

Minea Radiković i Karlo Horvat

Kotoriba:

Petra Štefić i Josip Bijelić

UMRLI

Čakovec:

Branko Magdalenić r. 1960.

Liljana Mađarić r. Bedić r. 1963.

Ivan Kolonić r. 1955.

Josip Križaić r. 1956.

Zdenka Novak r. Pintarić r. 1960.

Dejan Mijić r. 1974.

Marija Pajić r. Horvat r. 1936.

Krešimir Đurinić r. 1957.

Barbara Pata�a r. Novak r. 1936.

Marijan Medved r. 1955.

Verona Sklepić r. Janušić r. 1935.

Kotoriba:

Darko Švec r. 1967.

Mursko Središće:

Emilija Krčmar r. Košak r. 1944.

Ana Novak r. Sernec r. 1933.

Marija Mađarić r. Kraljić r. 1964.

Prelog:

Marija Plaveković r. Berljak r. 1939. Jelena Škoda r. Horvat r. 1929.

CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom

MJESEČNA: 6 eur

TROMJESEČNA: 18 eur

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr

POLUGODIŠNJA: 36 eur GODIŠNJA: 72 eur

• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

• TELEFONOM: 040/323-600

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Franjo

Belec – Braco

iz Savske Vesi preminuo 11. kolovoza u 74. godini života

Ivan Patafta

iz Mihovljana preminuo 9. kolovoza u 78. godini života

Josip Fišter

iz Čakovca iznenada preminuo 9. kolovoza u 72. godini života

OBAVIJEST O

Olga Debeljaković rođ. Ivasećko

iz Orehovice preminula 9. kolovoza u 88. godini života

Marija Mikac

rođ. Herman

iz Mačkovca iznenada preminula 8. kolovoza u 72. godini života

Paulina Horvat rođ. Moharić

iz Prhovca preminula 8. kolovoza nakon kratke bolesti u 90. godini života

OBAVIJEST O

Srećko

Buljan

iz Novog Sela Rok preminuo 8. kolovoza nakon kratke i teške bolesti u 58. godini života

Ivan Tkalčec

iz Ivanovca preminuo 8. kolovoza u 68. godini života

Ivan Božek

iz Svete Marije preminuo 10. kolovoza u 76. godini života

Nada Pavlinek rođ. Obadić

iz Savske Vesi preminula 9. kolovoza u 67. godini života

Ivan Kresinger

iz Nedelišća (živio u Amsterdamu) preminuo 25. lipnja u 83. godini života

Katarina Vlah rođ. Novak

iz Frkanovca preminula 9. kolovoza u 96. godini života

Prije dvadeset godina preselio se od nas u svoju nebesku domovinu voljeni naš

DAVORIN RADOŠEVIĆ

17.8.2005. – 17.8.2025. Ne postoji vrijeme koje će donijeti zaborav i izbrisati sjećanje na tvoju ljubav i dobrotu. U srcima i molitvama zauvijek te čuvamo i osjećamo Tvoji najmiliji

“Ako nas tužne jutrom probude I srce stisne se od nevolje Ja čuvam nešto za tebe Pogledaj u mene

To može dati samo onaj koji te Kad pođe po zlu voli više od sebe Moj lipi anđele Pogledaj u mene

Ako nas tužne jutrom probude Ja čuvam osmijeh za tebe.” Moj lipi anđele… (Hari Rončević i Oliver Dragojević) Tvoja Rajka

Angela Vincek

iz Palinovca preminula u 88 godini života

Vlado

Hranjec

iz Hodošana preminuo u 75. godini života

Stjepan

Duhović

iz Svete Marije preminuo u 73. godini života

Slavko

Jurčec

iz Hodošana preminuo u 93. godini života

Spomenka Mesarić

rođ. Pongrac

iz Goričana preminula 6. kolovoza u 55. godini života

Slobodna radna mjesta

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec,traži3m/žzaštitara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaštitara-čuvara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 31.8.

2. AC JESENOVIĆ, Čakovec, Obrtnička ulica 1, traži m/ž autolimara, m/ž djelatnika u knjigovodstvu, m/ž autoelektričara-automehatroničara i 2 m/ž vozača teretnog kamiona, javiti se na adresu do 14.8.

3. ARSENAL GRUPA d.o.o., traži m/ž zaštitara-čuvara za mjesto rada Prelog i Čakovec, javiti se na mob. 091/320-7771 ili na email: info@ arsenal-grupa.hr do 30.8.

4. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., traži m/ž električara na održavanju, javiti se na tel. 040/602-222 ili na email: info. arteferro-gorican@arteferro.comdo31.8.

5. AUTO-MOTO ČAKOVEC d.o.o., Športska 8, Čakovec, traži m/ž instruktora vožnje B kat., javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ak-cakovec@hak.hr do 31.8.

6. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača alata i strojeva, m/ž samostalnog knjigovođu-računovođu i m/ž skladištara, javiti se emailom: info@top-alati.hr do 23.8.

7. ARMAT d.o.o., Strahoninec, traži 2 m/ž tesara, 2 m/ž zidara i 2 m/ž građevinska radnika, javiti se na mob. 098/257-663 ili na email: info@armat.hr do 20.8.

8. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 2 m/ž krojača, 10 m/ž šivača, 2 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda i 3 m/ž predradnika u proizvodnji (rok prijave 17.8.) i m/ž dizajnera tekstila (rok prijave 16.8.), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/630-430 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com

9. Bernarda d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži m/ž stolara, 3 m/ž radnika u skladištu, 3 m/ž radnika na izradi kreveta, m/ž stručnjaka zaštite na radu, 2 m/ž radnika na izradi madraca, 3 m/ž tapetara i m/ž referenta operativne pripremerada,javiti senatel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 31.8.

10. BEST SOLUTIONS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara, javiti se na email: careers@bestsolutions.pro do 31.8.

11.B&Od.o.o.,Prelog,tražim/žHrupine 10,Prelog,tražim/žpolagačakeramičkih pločica, m/ž vodoinstalatera i m/ž instalateragrijanjaiklimatizacije,javitiseosobno na adresu ili na tel. 040/648-024 ili na email: boprelog@boprelog.hr do 31.8.

12. BV Product d.o.o., traži 5 m/ž tig zavarivača, 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž knaufera-monterasuhegradnje,10m/žstolara, 2 m/ž pomoćnog električara, 5 m/ž tig zavarivača, 5 m/ž građevinskih radnika i 8m/žinstalateragrijanjaiklimatizacijeza mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 095/8750-312ilinaemail:product.bv@ gmail.com do 31.8.

13. Centar za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID, Pribislavec, traži 2 m/ž stručnjaka za ranu intervenciju u djetinjstvu - logopeda i edukacijski rehabilitatora, javiti se na email: murid@murid. hr do 25.8.

14.Cityprojektd.o.o.,Čakovec,tražim/ž konobara,javitisenaemail:humanresources@castellum-cakovec.comdo31.8.

15. Christof Industries CRO d.o.o. za instaliranje industrijskih strojeva i opreme, traži 3 m/ž industrijska mehaničara i 3 m/ž zavarivača za mjesto rada Njemačka, javiti se na email: jobs.croatia@ christof.com do 17.8.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

16. Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, traži m/ž voditelja proizvodnje u smjeni i m/ž viličaristu, javi� se emailom: ljudski.resursi@cak-mlinovi. hr do 31.8.

17. Dječji vr�ć Jelenko, K. Zrinski 3, Domašinec, traži m/ž odgojitelja, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu do 12.9.

18. Dječji vr�ć Vesela Lop�ca, D. A. Orešeka 2a, Prelog, traži 2 m/ž odgojitelja ili učitelja razredne nastave, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: lop�ca@lop�ca.eu do 31.8.

19. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće, traži m/ž radnika na zavarivačkoj robotskoj liniji i 2 m/ž zavarivača, javiti se na mob. 099/2593317 ili na email: info@deltabloccomponents.hr do 31.8.

20. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž radnika na održavanju hotela i pripadajućih prostorija, javi� se emailom: info@dg-sport.com do 29.8.

21. DML LOGISTIKA, Nedelišće, traži m/ž mehaničara za strojeve i teretna vozila, javi� se na mob: 091/1821119 do 31.8.

22. Dom za starije i nemoćne Japa, traži m/ž kuhara za mjesto rada Mursko Središće i Štrigova, javiti se na mob. 098/9222-682 ili na email: mursko. sredisce@japa.com.hr do 31.8.

23. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž fizioterapeuta, m/ž servira - pomoćnog radnika u kuhinji i medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/386-500 ili na mob. 098/905-6562ilipismenazamolbailina email: sara.jambres@domnovinscak. hr do 31.8.

24. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, Vinka Žganca 3, traži medicinskog tehničara ili sestru, m/ž glavnu sestra ustanove i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460-403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 21.8.

25. Dom zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, traži m/ž doktora medicine, javiti se sa pismenom zamolbom na adresu do 31.8.

26. ĐURKIN d.o.o., Braće Graner 1, Čakovec, traži m/ž montera centralnog grijanja i klimatizacije, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: djurkin@ck.t-com.hr do 20.8.

27. ECON d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž bravara, javiti se emailom: econ@econ.hr do 30.8.

28. EKO KOTOR d.o.o., Kotoriba, traži m/ž električara, m/ž radnika na farmi i 2 m/ž radnika u bioplinskom postrojenju, javi� se na mob. 098/296-082 do 5.9.

29. EL-Teo d.o.o., Železna Gora , traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektromehaničara, javi� se na mob. 099/852-5586 ili na email: elteo.elektroinstalacije@ gmail.com do 29.8.

30. ELIMEA d.o.o., Prelog, traži m/ž ekonomistu za prodaju i marketing, javiti se na mob: 098/1687042 ili pismena zamolba na email: drazenko@elimea.hr do 31.8.

31. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži 3 m/ž montera građevinskih elemenata, m/ž cnc operatera, m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj, m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada u Njemačkoj i m/ž tehničkog asistenta za fasadne i krovne sustave i m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 20.8.

32. EUROLUX d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž električara - elektromontera i 3 m/ž izolatera, javi� se na mob: 095/666-1234 ili emailom: eurolux1.info@gmail.com do 30.9.

33. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, m/ž konstruktora modela, m/ž modelara, m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/ž operatera na automatskoj liniji, m/ž skladištara gotove robe, m/ž operatera kalupiranja, m/ž tehnologa, 2 m/ž elektro održavatelja i 2 m/ž rukovatelja viličarom, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@preisgroup.com do 30.8.

34. Fontana ugostiteljstvo j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javiti se na mob. 091/213-6415 do 31.8.

35. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec,traži10m/želektroinstalatera,5m/ž zidara,m/žtesara,m/žmonterakanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje, m/ž čistača i m/ž administrativnog voditelja ureda, javiti se na mob. 099/2509219 ili na email: posao@gmniksi.com do 31.8.

36. GP EKOM d.o.o., Športska 2, Čakovec, traži m/ž električara-operatera (tehničko održavanje bazena), javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: gp-ekom@ekom.hr do 30.9.

37. GRADAX d.o.o., Gornji Kuršanec, traži m/ž rukovatelja samohodnim građ. strojevima, m/ž građ.teh. - poslovođu na gradilištu niskogradnje, m/ž građ. inž. niskogradnje i m/ž zidara, javiti se na mob. 098/1854-568 ili na email: gradax@gradax.hr do 5.9.

38. Hair Art by Ana, Čakovec, Trg E. Kvaternika 4, traži m/ž frizera, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/911-7343 ili emailom: azdolec@gmail.com do 15.8.

39. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, m/ž djelatnika u odjelu za zaštitu i sigurnost imovine, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, m/ž djelatnika u pripremi rada-REFA, m/ž PU tehničara, m/ž vozača - skladištara, m/ž mehaničara-mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete QS, m/ž skladištara, m/ž djelatnika u Haix outlet trgovini i m/ž djelatnika na administrativnim poslovima u skladištu u Belici, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 18.8.

Tatjana Furdi mag.med.tehn.

Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr

Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje radnim danom od 12 do 14 sa�)

Emocionalno prejedanje

Emocionalno prejedanje (eng. emotional eating) sve je češće prepoznat obrazac ponašanja u populaciji suočenoj s kroničnim stresom, anksioznošću i narušenim mehanizmima emocionalne regulacije. Riječ je o konzumiranju hrane kao odgovoru na emocionalne podražaje, a ne zbog stvarne �iziološke gladi. U svakodnevnoj kliničkoj praksi, ovaj poremećaj često ostaje neprepoznat, skriven iza prekomjerne tjelesne mase, metaboličkog sindroma ili tzv. “yo-yo” efekta dijeta.

Emocionalno prejedanje de�inira se kao ponavljajuće jedenje u uvjetima emocionalne nelagode (npr. tuga, tjeskoba, dosada, ljutnja), s ciljem ublažavanja ili potiskivanja osjećaja. Hrana pritom postaje regulator emocionalnog stanja, zamjena za emocionalno suočavanje ili način samoumirivanja.

U podlozi se često nalaze narušeni obrasci privrženosti, nedostatak emocionalne pismenosti, stresna životna iskustva i internalizirani oblici samokritike.

Okidači za emocionalno prejedanje mogu biti: kon�likti u odnosima, posao, fakultet ili neki drugi stresori, umor, �inancijski problemi, zdravstveni problemi.

Emocionalno prejedanje često se javlja u komorbiditetu s: Anksioznim i depresivnim poremećajima, posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP), poremećajima hranjenja (posebno bulimijom), niskim samopouzdanjem i osjećajem bezvrijednosti, kroničnim stresom, osobito kod žena u menopauzi. Neki od načina kako si možemo pomoći:

1) Vodite dnevnik prehrane – zapišite što jedete, koliko jedete, kada jedete, kako se osjećate dok jedete i koliko ste gladni.

2) „Ukrotite“ svoj stres - ako stres pridonosi vašem emocionalnom jedenju, pokušajte koristiti neke od tehnika upravljanja stresom npr. joga, meditacija ili tehnike dubokog disanja.

3) Provjerite jeste li doista gladni – važno je je li vaša glad emocionalna ili tjelesna.

4) Tražite podršku – veća je vjerojatnost da ćete se prepustiti emocionalnom jedenju ako nemate dobru socijalnu podršku.

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

Alkohol

nije lijek za anksioznost

Emocionalno prejedanje definira se kao ponavljajuće jedenje u uvjetima emocionalne nelagode a hrana pritom postaje regulator emocionalnog stanja, zamjena za emocionalno suočavanje ili način samoumirivanja

Hrana također služi i kao distrakcija – ako ste zabrinuti zbog nadolazećeg događaja (npr. ispita) možete se usredotočiti na jedenje ugodne hrane umjesto da se bavite problematičnom situacijom. Kakve god vas emocije natjerale na prejedanje, krajnji je rezultat često isti. Učinak je privremen, emocije se vraćaju i vjerojatno ćete tada snositi dodatni teret krivnje zbog poništavanja vašeg cilja održavanja uredne tjelesne težine. To također može dovesti do nezdravog ciklusa, emocije vas potiču na prejedanje, grdite sami sebe jer ste skrenuli s puta održavanja uredne tjelesne težine, osjećate se loše i opet se prejedate. Neurobiološki gledano, konzumacija visokokalorične hrane (šećer, masnoće) aktivira dopaminski sustav nagrade, čime se kratkoročno stvara osjećaj olakšanja i ugode. Dugoročno, taj mehanizam vodi u začarani krug prejedanja, krivnje i ponovnog emocionalnog pritiska.

Za razlikovanje �iziološke i emocionalne gladi, imamo nekoliko speci�ičnih obilježja: Fiziološka glad dolazi postupno, može se odgoditi I ona prestaje kada se zasitimo te nikad ne izaziva krivnju dok emocionalna glad se pojavljuje naglo, doživljava se kao hitna, često traje I nakon sitosti. Kod emocionalne gladi najčešće se jede “utješna” hrana a nakon jela slijedi sram ili krivnja.

5) Borite se protiv dosade –umjesto grickanja kad niste gladni, pažnju i pokušajte to nečim zdravijim. Šetnja, pokušajte zamijeniti gledanje �ilma igrom s kućnim ljubimcima, slušanjem glazbe, čitanjem.

6) Otklonite iskušenje –nemojte u svom domu držati hranu kojoj je teško odoljeti.

7) Nemojte se uskraćivati –kada pokušavate smršaviti možda ćete ograničiti unos kalorija.

8) Zdrave užine – ako osjećate želju da jedete između obroka, odaberite zdrav međuobrok poput svježeg voća, povrća, orašastih plodova ili kokica.

9) Učite iz neuspjeha – ako imate epizodu emocionalnog jedenja, oprostite sebi i sljedeći dan počnite ispočetka. Pokušajte učiti iz iskustva i napraviti plan kako to možete spriječiti u budućnosti.

Emocionalno prejedanje nije pitanje samodiscipline, već odraz psiholoških poteškoća koje se manifestiraju kroz prehrambeno ponašanje. Stigmatizacija prekomjerne tjelesne mase i pojednostavljeno tumačenje debljine kao „nedostatka volje“ dodatno otežavaju razumijevanje i liječenje ovog problema. Kao zdravstveni djelatnici, razvijamo empatiju, kliničku osjetljivost i interprofesionalnu suradnju, kako bismo pravovremeno prepoznali i pomogli osobama koje svoju emocionalnu bol pokušavaju zaliječiti hranom.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Anksioznost predstavlja vrlo neugodno i uznemirujuće emocionalno stanje nervoze i nelagode, s manje jasnim ili potpuno nejasnim uzrokom i najčešće nije povezana s vremenom nastanka opasnosti

Stalni osjećaj nemira i zabrinutosti oko toga što će se u budućnosti dogoditi, mnogim je ljudima redoviti pratitelj u životu. Ne misli se pri tome na stresne situacije u kojima su takve reakcije i osjećaji uobičajeni, normalni odgovor na uznemirujući događaj, nego na osobe kojima je takav neugodni osjećaj gotovo stalno prisutan, a bez realnog razloga. Anksioznost nije isto što i strah. Strah je emocionalni odgovor našeg uma i tijela na neku stvarnu i prepoznatljivu opasnost. Primjer za to je osjećaj koji se javlja kada nam se dogodi da u vožnji jedva izbjegnemo vozilo čiji je vozač „sjekao zavoj“ i išao direktno prema nama. Ili kada tijekom vožnje biciklom doživimo da se veliki pas lajući i pokazujući zube zatrči prema nama. Anksioznost predstavlja vrlo neugodno i uznemirujuće emocionalno stanje nervoze i nelagode, s manje jasnim ili potpuno nejasnim uzrokom i najčešće nije povezana s vremenom nastanka opasnosti. Javlja se kao očekivanje, predskazivanje opasnosti bez jasnog razloga, te obično nastavi trajati i nakon prolaska naznake opasnosti. Jako intenzivna, dugotrajna anksioznost najčešće preraste u pravi anksiozni poremećaj, a mnogi taj neprepoznati poremećaj “vuku” još iz djetinjstva. Kod nekih ljudi anksioznost traje mjesecima i/ili godinama. Manifestira se simptomima poput drhtanja ruku, znojenja, ubrzanog pulsa, problema s koncentracijom i pažnjom, razdražljivosti, umora ili poremećaja spavanja i apetita, ali i nespeci�ičnim simptomima poput glavobolje, bolova u trbuhu, slabosti, vrtoglavice, pritiska u prsima itd. Karakteristična je i pojava paničnih napadaja praćenih intenzivnim osjećajem straha i gubitka kontrole, kao i intenzivni strah od blizine drugih ljudi, što se naziva socijalnom anksioznošću. Napadaji panike uvijek su zastrašujući, javljaju se iznenada i brzo dosežu svoj vrhunac. Manifestiraju se ubrzanim radom i lupanjem srca, osjećajem boli u prsima, nedostatkom zraka što potiče ubrzano disanje i hiperventiliranje pa se javlja vrtoglavica, slabost i trnci u rukama.

Tipična je i pojava mučnine, proljeva i povraćanja, a sve je praćeno i snažnim strahom od smrti. Neke osobe navode da im je tijekom paničnog napadaja najgori ipak bio strah od toga da će „poludjeti“, a čak i prije završetka paničnog napadaja imale su snažan strah i brigu da će im se opet ponoviti. Neugodna je i pojava socijalne anksioznosti pri čemu osoba ima strah od drugih ljudi te zbog toga često izbjegava druženje i komunikaciju u situacijama koje uključuju veći broj ljudi. Sve navedene, kao i ostale manifestacije anksioznosti, veoma su neugodne i ljudi pokušavaju učiniti sve da ih se riješe. Stoga ne čudi povezanost anksioznosti i alkoholizma. Alkohol je naime, prirodno sredstvo za smirenje koje anksiozni ljudi prepoznaju kao dobar način opuštanja. Alkohol djeluje tako da pojačava aktivnost glavnog inhibitornog neurotransmitera u mozgu, gama-aminomaslačne kiseline (GABA), te stvara osjećaj ugode i smirenja. Međutim, radi se o kratkotrajnim efektima. Čim učinak alkohola popusti, razina GABA-e opada te se stoga tjeskoba pojačava, a napadi panike bivaju učestaliji. Osoba bude još anksioznija, što ju potiče da ponovo koristi alkohol radi kratkotrajnog olakšanja i na taj se način potakne razvoj navike, a uskoro i prave ovisnosti o alkoholu. Razvijeni alkoholizam dovede do nastanka brojnih �inancijskih i drugih problema, što dodatno pojačava tjeskobu i začarani krug se ubrzo zatvori. Anksiozni alkoholičar pije i da bi smanjio anksioznost, ali ju time zapravo pojačava. Stoga pijenje alkohola nikako nije dobar način liječenja anksioznosti. Osobe koje kod sebe prepoznaju znakove pojačane anksioznosti, ili već razvijenog anksioznog poremećaja trebaju potražiti stručnu pomoć. Primjenom odgovarajućih psihoterapijskih tehnika i/ili lijekova, te uz promjenu životnog stila što uključuje pravilnu prehranu, primjerenu tjelesnu aktivnost, primjenu tehnika opuštanja, prestanak korištenja alkohola i drugih psihoaktivnih sredstava, omogućit će se primjerenije suočavanje i nošenje s anksioznošću te postići povoljni rezultati liječenja.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

Prodajem automobil C3 MEDVEŠĆAK 54 KW, 2012. god., prvi vlasnik, korišten isključivo za lokalnu vožnju, uščuvan, redovito servisiran, napravljen veliki servis. Benzin, klima, dalj. centralno zaključavanje, servo upravljač, senzori za parkiranje, zimske gume, felge, prijeđeno 96.100 km. Mob: 091 929 1915

KUPUJEM TOMOS MOPEDE

sve vrste sa i bez papira za dijelove - isplata odmah. info na tel 098/965-6624

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJEM FORD FOCUS

ST-sport registriran do 7. mj./2026. Tel. 095 858 1502

PRODAJEM FOCUS, KARAVAN star 13/14 godina, reg. do kraja 1./2026. god., uredno servisiran, garažiran, dosta opreme, novi akumulator, + zimski set guma, moguća zamjena za manje osobno vozilo, povoljno. Sve info. na mob. 097/600-6038

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

KUPUJEM AUTO i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, novije ili starije. info na mob. 099/777-095

PRODAJEM PEUGEOT 2006. god., registr. do 8./2026., 1. vlasnik, metalik crveni, kao nov, cijena 75.000 km. Info na mob. 098/997-3689

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM TRAKTOR IMT 539, plug 2-brazdni, šprica od 200 lit. (pumpa neispravna) i tanjurače 24 diska. info na mob. 098/888-623

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZE-

MLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

PRODAJEM plug 2-brazde za IMT-539 (200 eur), ispravna šprica od 350 lit. (200 eur), čekičar Olt Osijek (100 eur), vaga za krumpir nosivos� do 200 kg (80 eur). Cijene po dogovoru. info na mob. 098/346-785

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

POSAO

MUŠKARAC TRAŽI POSAOmože pomoćni poslovi, košnja trave, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob. 095/8165-206

POZNANSTVA

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE

TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099

PRODAJU SE ČETIRI NOVA

STANA u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau stanovi su veličine od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095/858-1502

DAJEM U NAJAM STUDENTIMA (3-4 osobe) stan u centru Čakovca sa 4 sobe, 1. kat, EC/E. info na mob. 098/426-021

PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988 U ČAKOVCU IZNAJMLJUJEM dvije namještene garsonjere i kafić (opremljen 80 %). Info na mob. 092/146-5716

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

ŽIVOTINJE

PRODAJEM ČISTOKRVNU MLADU ŽENKU njemačkog ovčara zbog nemogućnosti držanja, roditelji s rodovnicom. Ženka je čipirana, cijepljena i zaštićena od svih zaraznih boles�. Info. 097/600-6038

RAZNO

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE TENDA dim. 3 x 2 m, plavo-bijela, nova, zapakirana; digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške kožne crne cipele vel. 43. Info na mob. 098/915-8640

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM stripove. Mob. 098 92 190 92

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

RASPRODAJA IZ KUĆE: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dimenzija 210 x 160 i 200 x 95 i 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za plinske boce, bicikl i još puno toga kvalitetnog. Mob. 091 57 27 670

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel i solarni alarm. Sve povoljno. Upita� na mob. 095/816-5206

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Lucidusa, Božjakovine, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Lagune Novigrad (Aminess) i druge dionice. Mob. 098 905 1011

As hitno traži novi dom. Star je oko godinu i pol i nalazi se u okolici Čakovca. Jako je dobar prema ljudima, obožava djecu, trčanje, igru. Cijepljen je, označen mikročipom broj 191100002317541 i bit će kastriran ovih dana. Kontakt: 091 8988 004.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004 DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Odin je veseo, aktivan, friendly, surađuje i sjedi za grice, voli ići u šetnje. U svom azilskom dvorištu je miran, voli spavati na mekanom krevetiću u svojoj kućici. Manji je nego izgleda, a spašen iz romskog naselja. Cijepljen je, kastriran, mikročipiran 191035000235865, rođen je u listopadu 2023. Kontakt: 091 8988 004

MOTORNA VOZILA

Likovni i literarni natječaj: Ljetu se radujem, odmaram se i putujem

Dragi naši umjetnici, slikari, pisci, crtači i pjesnici, ljeto je stiglo na velika vrata, a s njime i školski praznici te godišnji odmori. Bili ste jako vrijedni cijele godine, pa ste zaslužili veeeliki odmor.

Za vas smo, kao i svakog ljeta, otvorili novi likovni i literarni natječaj, ovog puta pod nazivom „Ljetu se radujem, odmaram se i putujem”.

Pozivamo vas da nam, za vrijeme svojih ljetnih avantura, opišete i nacrtate kako se lijepo zabavljate, kupate, ronite, putujete.

Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do kraja ljeta, odnosno do početka nove školske godine.

Za autore najboljih radova pripremili smo i lijepe nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici početkom rujna, a mi vam želimo lijepo ljeto i puno nezaboravnih trenutaka s vašim prijateljima i obiteljima.

Pošalji nam razglednicu sa svog

putovanja!

Dragi naši veliki i mali čitatelji, sigurno ste jedva dočekali kraj škole i ljetne praznike; spremate se za putovanje na more ili ste možda već tamo. Pozivamo Vas da nam šaljete razglednice sa svog ljetovanja, na našu adresu Međimurske novine, Ul. Kralja Tomislava 2, Čakovec, te da nam na njoj napišete ili nacrtate kako se zabavljate na vašem putovanju. Svaku razglednicu koja nam stigne (a nadamo se da će poštar imati pune ruke posla) objavit ćemo u našoj Stvaraonici i tako s vama zauvijek sačuvati uspomenu na vaše putovanje.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Moj trag

Zovem se Lucija Rinkovec. Rođena sam 30. prosinca 2010. godine. Majka mi se zove Matea, a otac Aleksandar. Živim u Štefancu.

Kao i svakom djetetu je prva učiteljica važna, tako i meni moja učiteljica K. Korent. Ona je sadašnja ravnateljica moje škole. U školi mi je omiljeni predmet Njemački jezik. Iz nastavnih predmeta Glazbena kultura i Tjelesna zdravstvena kultura imam individualiziran program zbog oštećenja sluha. Jako volim crtati te već šest godina polazim likovnu školu Artelje u Čakovcu. Sada imam 14 godina i uskoro završavam 7. razred. Nadam se dobrom uspjehu. Kamo ću dalje tj. u koju srednju školu ću ići još ne znam. Nadam se da ću u 8. razredu naći odgovore.

Lucija Rinkovec 7.b, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Mama mi je pričala da mi je često pjevala dok sam bila u njenom trbuhu. Očekivala je da ću i ja pjevati. Ali sam ju iznenadila kada sam se rodila gluha. Svoje prve godine života provela sam u tišini. Na sreću ne sjećam se tog razdoblja života. Dobila sam slušni aparatić koji mi nije puno pomogao i nisam ga htjela nositi. 2012. godine sam bila na operaciji u Zagrebu te sam dobila svoju prvu umjetnu pužnicu. Zahvaljujući njoj, sada mogu čuti. Put do zvuka nije bio lagan. Tri puta tjedno sam pohađala logopedske vježbe u poliklinici Suvag. I dan danas pamtim svoju logopedinju Marijanu. Uvijek je govorila kako znam tjerati vodu na svoj mlin. Shvatila je da sam uporna i tvrdoglava. Mislim da su mi upravo te osobine pomogle da naučim slušati i govoriti. 2014. godine sam krenula u DV Pčelice. Tamo mi je bilo lijepo i zanimljivo. Sjećam se da nisam htjela ići kući. Ondje sam stekla svoje prve prijatelje. S vrtićem sam planinarila po središnjoj i zapadnoj Hrvatskoj. Na taj način sam vježbala ravnotežu. Iz istog razloga sam jahala konje svake subote od 2012. do 2018. godine. Sjećam se kobile Riđe koja je nažalost uginula od starosti. U predškolskoj dobi postala sam članica Udruge gluhih i nagluhih Međimurja. Pamtim da sam tamo puno crtala. 2018. godine sam se oprostila s vrtićem. Krenula sam u prvi razred OŠ Ivanovec. Nosila sam veliku crvenu tešku torbu sve do četvrtog razreda. Većinu učenika sam poznavala još od vrtića.

ADRESA

Međimurske novine, Ul. Kralja Tomislava 2, Čakovec

Lana Ciceli, 6. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Ana Katarina Palašek, 8. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

David Krčmar, 5. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Bianca Kolar, 7. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja

Ivana Haramija Matulin, 7. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja

Cezarica je kraljica zdravih i ukusnih obroka

Pazite li na prehranu, a želite pojesti fin i bogat obrok, Cezar salata idealan je odabir. Najbolja se priprema u Laganini baru, a mi vam donosimo recept

Pišu: Martina Korent

Cezar salata je popularna salata koja potječe iz 1920-ih, a osmislio ju je Cesare Cardini, talijanski kuhar koji je radio u Meksiku i SAD-u. Unatoč imenu, nema nikakve veze s rimskim carem Cezarom. Salata je popularna u posljednje vrijeme jer većina bira zdrave i ukusne obroke, a može se naći na jelovnicima gotovo svih restorana, u različitim varijantama. Ipak, u Čakov-

cu, najpoznatija i najfina “cezarica” poslužuje se upravo u Laganini baru, a mi smo se pobrinuli predstaviti vam je i nabaviti vam recept.

Što sadrži klasična Cezar salata?

Klasična Cezar salata sadrži hrskavu i svježu salatu, krutone odnosno kockice prepečenog kruha, tanko nariban parmezan i dresing koji uključuje maslinovo ulje, češnjak, inćune, jaje, limunov sok, dijon senf, sol i papar, a

često se dodaje i grilana piletina te pečena slanina.

Laganini bar u Čakovcu

Smješten u Galeriji Sjever, Laganini Bar osvaja modernim, prozračnim interijerom i udobnim drvenim namještajem, a svježina terasa s dječjim igralištem idealna je za opuštanje s prijateljima i obiteljima. Besplatan parking i dječje igralište čine ga odličnom destinacijom za roditelje s mališanima.

U Laganiniju možete kušati salate, burgere, tortilje, hrskava krilca s domaćim krumpirićima, tople sendviči i hot-dogove. Nudi se i asortiman pića: vrhunska kava, čajevi, domaći svježi sokovi i kokteli. Atmosfera u Laganiniju je „laganini“: opuštena, topla i prijateljska, idealna za pauzu, shopping ili druženje. Laganini bar je pravo mjesto kada želiš ukusan, kvalitetan i lagan obrok u opuštenoj atmosferi. Bilo da tražiš brz, cjelovit ručak, osvježenje uz

prijatelje ili chill kavu Laganini je pravo mjesto.

Cezarica u Laganiniju

Laganini bar poznat je po Cezar salati, koju mnogi obožavaju jer je obilna, zasitna i vrlo bogata te ukusna. Kušati je možete kod njih, ili pak naručiti dostavom.

Ova salata pun je pogodak za one koji žele kvalitetan, zdrav, balansiran i konkretan obrok. Donosimo vam recept.

RECEPT:

Cezar salata

Sastojci: • pileća prsa 120g

• prepečeni usitnjeni hamburger

• kristal salata

• cherry rajčice

• hrskavo mljeveni orasi i lješnjaci

• grana padano sir

• pečene kockice kruha

• dresing

• sol, papar

Priprema

Pileća prsa narežite na trakice, začinite solju i paprom i pecite na ulju. Na istom ulju prepecite hamburger te ga usitnite. Nakon pečenja, malo ih ohladite, a za to vrijeme pripremite povrće. U tosteru prepecite kruh i narežite ga na kockice. Operite povrće i narežite te stavite i posudu iz koje ćete jesti. Na povrće stavite piletinu i pečeni hamburger te na kockice narezani kruh. Zatim stavite sitno mljevene lješnjake i orahe. Naribajte grana padano sir. Sve zalijte dresingom po želji. U slast!

Laganini bar

Piletina, salata i razni dodaci čine ovaj obrok ukusnim i zdravim Simpatično osoblje Laganini bara poziva vas na ukusnu Cezaricu

Suncem okupana terasa mamac je za uživanje

U KUHINJI s Aleks

Tiramisu je kolač koji voli generacija Z

Gotov tiramisu mora stajati u hladnjaku barem nekoliko sati, a idealno je preko noći. Tada se stvrdne i lako ga je rezati i servirati

Piše: Aleksandra Sklepić

Tiramisu je desert koji posebno vole mlađe generacije, a glavna mu je prednost što s njim nema pečenja, nego se slaže pomoću piškota i kuhane kreme.

Za ovaj broj tiramisu je pripremala moja kćer, kojoj je ovaj desert jedan od najdražih.

Na početku treba odvojiti žumanjke od bjelanjaka i izmiksati ih sa šećerom u prahu. Ta se smjesa kuha na pari dok se ne zgusne, oko 15 do 20 minuta. (Slika 1.)

Kad se kuhani žumanjci dobro ohlade, u njih se doda mascarpone sir i malo izmiksa.

Posebno se mikserom izmiksa slatko vrhnje te i to se dodaje prethodnoj smjesi, te ponovo izmiksa mikserom. (Slika 2.)

RECEPT ZA TIRAMISU:

SASTOJCI:

• 4 žumanjka

• 100 g šećera u prahu

• 500 g mascarpone sira

• 250 ml slatkog vrhnja

• 2 veća pakiranja piškota (48 komada)

• 2,5 dl kuhane jake crne kave

• malo ekstrakta ruma

Nakon što je krema spremna, slaže se kolač. Piškote se umaču u kuhanu procjeđenu crnu kavu kojoj smo dodali malo ekstrakta ruma i slažemo ih u željenu posudu. Najprije se dno posude prekrije piškotama, na njih se razmaže krema, zatim opet cijeli sloj piškota, pa na njih krema. (Slika 3.)

Gotov tiramisu mora stajati u hladnjaku barem nekoliko sati, a idealno je preko noći. Tada se stvrdne i lako ga je rezati i servirati. Lijep izgled i �ini čokoladni okus postiže se ako ga prije serviranja pospemo kakaom ili čokoladom u prahu.

Za ljubitelje modernih deserata, tiramisu je odličan izbor. (Slika 4.)

“Gustošni” hrbat dio odrastanja

Obitelj Čeh bavi se udomiteljstvom već skoro dvadeset godina, a dom su pružili više od trideset djece s kojima su još uvijek jako povezani

Piše: Aleksandra Sklepić

Srneći hrbat kolač je atraktivnog izgleda, priprema nije previše komplicirana, a posebno je drag ljubiteljima lisnatog tijesta koje je idealno u kombinaciji sa snijegom od bjelanjaka i makom. Svoje ime srneći je hrbat dobio zbog izgleda koji mu daje kalup u kom se peče - duguljast je, naboran i ovalan, baš poput leđa neke gipke, brze srne.

Tražen je i omiljen na mnogim svečanostima gdje se na stolu serviraju kolači, a jedan je od nezamjenjivih klasika međimurske kuhinje i odrastanja brojnih generacija.

Svoj recept za srneći hrbat od maka i lisnatog tijesta otkrila nam je Vesna Čeh iz Čakovca, koja rado peče i priprema sve vrste jela i kolača, posebno tradicijskih. Ovaj joj se recept činio posebno “gustošni”, pa ga je

Vino za mlade u

duši

Vinarija Jakopić u svojoj kolekciji vina ima i šarmantni rosé. Ovo vino intenzivne roza boje zrele maline oduševljava svojom svježnošću i voćnim aromama.

Nastalo od pažljivo uzgojenog grožđa sorti syrah i cabernet sauvignon, koje uspijeva na ilovastom tlu, vino nosi karakteristike modernog, dinamičnog i sočnog vina.

Na nepcu je suho, sa ugodnom blagom kiselinom savršeno povezanoj s malim ostatkom šećera, što daje iznimnu ravnotežu i trajnost okusa. U čaši se razvijaju primamljive voćne note jagode, maline i suptilna cvjetna nota ruže, dok se s vremenom otkrivaju i suptilni orašasti tonovi badema.

Ovo vino idealno je za aperitiv, posebno uz svježe voće, a izvrsno se slaže i s tjesteninama. Poslužuje se ohlađeno na 8 do 10 stupnjeva Celzija. (sh)

VESNA ČEH iz Čakovca

Smjesu žumanjaka i šećera u prahu kuha� na pari dok se ne zgusne

U ohlađene kuhane žumanjke lagano umiješa� mascarpone i slatko vrhnje

Piškote se umaču u kuhanu procjeđenu crnu kavu kojoj smo dodali malo ekstrakta ruma i slažemo ih u željenu posudu

Prekrasan �ramisu tražen je posebno među mlađim generacijama

VINO TJEDNA

“Gustošni” srneći je našeg

izabrala za sudjelovanje na pečenju kolača na šetnici u Murskom Središću.

- Moja pokojna mama Jelena naučila me peći brojne vrste kolača, kao i kuhati sva jela koja su se nekad pripremala, rekla nam je Vesna. Puno je pekla za svakakve fešte, rođendane, krstitke, pa čak i svadbe, a posebno je bila poznata po svojim princes krafnama koje su zaista bile najbolje od svih koje sam ikada kušala. Nikad ih nije slagala manje od pedeset, a uglavnom je u setu išlo i sto komada. Još ih i danas pripremam po njenom receptu, a okus i izgled im je nadaleko prepoznatljiv. Svi ih u obitelji zovemo bakine princes krafne, čak i unuci koji uvijek pitaju da li su to “bakine”.

Recept je proširen po cijeloj obitelji, užoj i široj, čak i mlade rođakinje po njemu peku “prince”. Svi smo rasli uz te kolače i to nam je draga obiteljska uspomena.

Obitelj Čeh, Vesna i suprug Vladimir, bave se udomiteljstvom već skoro dvadeset godina, a dom su pružili više od trideset djece. Trenutno su kod njih tri djevojčice od četiri, pet i deset godina, ali veza između djece koja su otišla i

Srneći hrbat s lisna�m �jestom i makom prava je osvježavajuća poslas�ca

obitelji ostala je neraskidiva. Zbog toga ih se za stolom, posebno kad je nešto �ino iz Vesnine kuhinje, ponekad nađe i petnaest, šesnaest. Jako su povezani i s Vesninim sinom i kćerkom, kao i s unucima Maksimilianom, Vitom, Dominikom, Brunom, Anais i Marom. Rođena su i neka kumstva, čime je veza doživotno zapečaćena, na

svačiju radost. Ljubav prema kolačima i pripremanju raznih jela naslijedili su i unuci; neki su od njih studenti, koji radije kuhaju doma, nego idu u studentske restorane, što pokazuje pravu obiteljsku podlogu još iz ranog djetinjstva. Vesnina kćer također peče izvrsne kolače i torte. Za hobije Vesna nema vremena, ali nekada je rado štri-

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

kala i šivala, jer je po zanimanju krojačica. - Rado spremam jela i kolače po starim receptima, ali volim i inovacije, rekla nam je na kraju Vesna. Volim začine i jela iz cijelog svijeta, a sad u Čakovcu imamo prilike isprobati razne kuhinje. Žao mi je samo što nisam detaljno zapamtila mamina negdašnja jela, jer njihov mi je okus ostao zauvijek u sjećanju.

Recept za srneći hrbat od maka i lisnatog tijesta

SASTOJCI:

• 2 lisnata tijesta za 2 kalupa

• 6 jaja

• 20 dag mljevenog maka

• 100 - 150 grama šećera

• 1 vanilin šećer ili limun šećer, po želji

• grožđice ili brusnice

• malo ruma za namočiti grožđice ili brusnice

Priprema srnećeg hrbta:

Odvojiti bjelanjke od žumanjaka, te ih izmiksati u čvrsti snijeg. Žumanjke, šećer i vanilin šećer ili umjesto njega limun šećer, posebno izmiksati dok smjesa ne pobijeli, te lagano lopaticom umiješati prethodno pripremljen snijeg. U smjesu na kraju dodati mljeveni mak, te po želji grožđice ili suhe brusnice, nije obavezno.

Kalup za srneći hrbat obložiti lisnatim tijestom koje smo prije toga razvaljali. Ukoliko imate kalup za koji se tijesto hvata, možete ga malo premazati maslacem prije stavljanja lisnatog tijesta. Na tako pripremljeno tijesto staviti nadjev, te preklopiti tijestom koje visi iz kalupa. Dva kraja tijesta idealno se zalijepe prije spajanja bjelanjkom.

Srneći hrbat peče se oko 30 minuta na 180 stupnjeva. Kad je pečen, ohladiti ga, te ohlađen istresti iz kalupa na dasku. Rezati oštrim ili električnim nožem, da se ne potrga. Narezani kolač prije serviranja posuti mljevenim šećerom.

Umjesto maka, srneći hrbat može se pripremati s mljevenim orasima ili rogačem. Količine i postupak jednake su kao i u pripremi s makom.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnica: Anica Ladić iz Svetog Urbana

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: POLIKLINIKA

br. 1561

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

Srneći hrbat s lisna�m �jestom i makom prava je osvježavajuća poslas�ca

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Od Kelta do Rimljana

Autorica teksta: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Sredinom 5. stoljeća pr. Kr. na području središnje i južne Njemačke započinje razvoj latenske kulture. Njezini su nositelji bili Kelti, zahvaljujući čijim se migracijama proširila na još veće područje, negoli prethodna stariježeljeznodobna – halštatska kultura. Keltske migracije koje su trajale tijekom 4. i početkom 3. stoljeća pr. Kr., snažno su preoblikovale područje zapadne i jugoistočne Europe, a pretpostavlja se da su bile uzrokovane prevelikom naseljenošću keltskih središnjih područja i unutarnjim

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

sukobima. Nije poznato kako se odvijao proces asimilacije novopridošlog keltskog sa starosjedilačkim stanovništvom, međutim, pretpostavlja se da je obuhvaćao nasilno osvajanje ili diplomaciju, odnosno, kombinaciju objeg. Spomenute su migracije uvjetovale keltizaciju Europe, tijekom koje se širila latenska kultura, odnosno latenski proizvodi, moda, znanja i vjerovanja.

Na području sjeverne Hrvatske latenska je kultura obuhvaćala cjelokupno razdoblje mlađega željeznog doba – od 350. godine pr. Kr. do pojave Rimljana. Oko 300. godine pr. Kr. temeljem arheoloških nalaza poznata je prisutnost keltskih skupina na području sjeveroistočne Slovenije i sjeverozapadne Hrvatske, odnosno Međimurja. Simbiozom autohtonog stanovništva s keltskim pridošlicama nastaje nova zajednica koju rimski povjesničar Strabon naziva Tauriscima – većim plemenskim savezom koji je obuhvaćao područje srednje i istočne Slovenije te sjeverozapadne Hrvatske. Radilo se o dinamičnoj skupini stanovništva s različitim karakteristikama i navikama, koju je povezivala zajednička latenska kultura te pripadnost srednjoeuropskom keltskom svijetu.

U arheološkom smislu Tauriske povezujemo s mokronoškom kulturnom skupinom. Njezine su odlike postojanje nizinskih neutvrđenih i raštrkanih sela sa zemuničkim nastambama te protourbanih središta najčešće uz rijeke i duž važnih trgovačkih i prometnih puteva, koja svoj razvoj nastavljaju i tijekom rimske dominacije. Krajem srednjega i tijekom kasnoga latena došlo je do ponovnog naseljavanja gradina, koje su napuštene dva stoljeća ranije tijekom završetka starijega željeznog doba. Način pokapanja tijekom mokronoške skupine karakterizira napuštanje grobnih ukopa pod tumulima i nastanak velikih ravnih groblja u nizinama s bogatijim grobnim prilozima. Odlike rane faze su biritualnost, a tijekom srednjelatenskoga razdoblja prevladava kremacija (pokojnici su pokapani unutar napuštenih groblja starijega željeznog doba ili u njihovoj neposrednoj blizini, ali i na potpuno novim lokacijama), dok se u kasnom latenu prakticirala samo inhumacija.

Nalazi latenske mokronoške skupine na području Međimurja su uslijed slabe arheološke istraženosti prilično rijetki. Jedan od njih je grobni ukop otkriven 1974.

godine prilikom arheoloških istraživanja stariježeljeznodobnog tumula na nalazištu Gmajna kod Goričana. Radi se o sekundarnom kosturnom ukopu u zgrčenom položaju, orijentiranom u smjeru sjeveroistok-jugozapad, s keramičkom zdjelom položenom uz pokojnikovu glavu. Temeljem radiokarbonskog datuma dobivenog iz ulomka jedne od drvenih greda kojima je grob bio oivičen, ukop je datiran u drugu polovicu 3. stoljeća pr. Kr. Uz spomenuto, latenske su keramičke posude koje sugeriraju na postojanje groblja

HOROSKOP

LJUBAV: Vjerojatno ćete se dobro zabavljati. Mnogi će osjetiti privlačnost prema osobi s kojom rade, a koja će im unijeti veliku svježinu u život. Oni u duljim vezama bit će vrlo kreativni i odlazit će zajedno na vrlo zanimljiva mjesta. Dosta će pričati.

KARIJERA: Napredovanje u karijeri bit će izgledno, ali za vas i naporno. Potrebna je bolja organizacija, kako planova, tako i same realizacije posla. Tu ćete baš vi biti na dobitku jer vam trenutačno ne nedostaje energije. Računajte i na stresove.

ZDRAVLJE&SAVJET: Potrebna je redovna relaksacija.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Kako tjedan bude odmicao, vi ćete primijetiti da se vaši osobni odnosi počinju poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Oni koji već jesu u vezi bit će još bliži jedno drugome.

KARIJERA: Nakon postavljanja dobrih financijskih temelja, nastavit ćete graditi dalje. Mnogi će ovih dana preispitivati svoju listu poslovnih prioriteta i planova. Mijenjat će ono što im je na prvom mjestu. Bit će otvoreniji za određene rizike.

ZDRAVLJE&SAVJET: Istražite koji vam sport odgovara.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: U idućim danima vaši će odnosi napredovati u pozitivnom pravcu, a vi ćete postati otvoreniji i raspoloženiji za ljubav. Voljena osoba opet će vas obasipati nježnostima, a vi ćete joj jednako uzvraćati. Samci će imati sve više udvarača.

KARIJERA: Možda još čekate odgovore na neka pitanja. Kako će oni zasad izostati, morat ćete se snaći s onim što znate i imate. Za vas to neće biti neki problem, ali bit će onih koje će i dalje trebati upućivati. Pomozite im svojim znanjem i dobrom voljom.

ZDRAVLJE&SAVJET: Čovjek je čovjeku lijek.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Gdje god izašli, osjećat ćete se ugodno. Društvo će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv, pa makar u početku i ne izgledao obećavajući. Ubrzo će shvatiti da im ljubav otvara vrata. Sve je moguće.

KARIJERA: Vaše financije napokon će se koliko toliko stabilizirati. Istovremeno će se otvoriti nova mreža poslovnih suradnji, a neke od njih zaista će vam se svidjeti. Povežite se s mogućim kolegama i surađujte sa svakim tko pokaže interes.

ZDRAVLJE&SAVJET: Opustite se uz sadržaje koje volite.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Nećete biti u očekivano ljubavnoj formi. Ponekad ćete se čak osjećati frustrirano, ali to ćete vrlo brzo zaboravljati. Ponašat ćete se nemarno i nekonvencionalno. Druga strana neće vas uvijek razumjeti. Objasnite što vas muči, ali i pokažite dobru volju.

KARIJERA: Tko god da vam pokuša prigovoriti, vi ćete mu odgovoriti. Nije idealno, ali ponekad si nećete moći pomoći. Oni koji su drugima šefovi bit će u velikim iskušenjima. Oni koji imaju šefove, bit će u malo manjim. Bilo bi bolje suzdržati se.

ZDRAVLJE&SAVJET: Spustite loptu na vrijeme.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Bit ćete zatvoreniji više nego inače. To će katkada izazivati zbrku u odnosima jer drugima nećete biti jasni. Pazite da takvim stavom ne propustite dobru ljubavnu priliku ili da netko ne odustane od udvaranja prema vama. Dajte do znanja do čega vam je stalo.

KARIJERA: Možete više od onog što mislite. Ugledni ljudi će vas podržati, ali još ne stižu potrebna očitovanja. Zbog svega trebat će strpljenja. Radite dalje bez previše pitanja, jer uskoro ćete dobiti očekivano. Budite profesionalni i ozbiljni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Otkrijte svoje talente.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Mašta i stvarnost miješat će vam se u ljubavnom životu gotovo svakodnevno. Možda ćete idealizirati voljenu osobu pripisujući joj osobine koje u realnosti nema ili ćete pak tražiti nemoguće Trebate se spustiti na zemlju. To je zdravo. KARIJERA: Moguće je da će izaći na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će uzrokovati novi vjetar u leđa vama, ali i pokrenut će posao u novom smjeru. Svi će se prilagođavati. Vi ćete biti osoba od povjerenja. Nekima ćete biti primjer kako treba raditi.

ZDRAVLJE&SAVJET: Istraživat ćete svijet oko sebe.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Idućih dana vama će se sve više otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se opet sve češće smijete ili što vas voljena osoba opet počinje podržavati. Počet ćete disati punim plućima i priuštit ćete sebi i voljenoj osobi više uživanja.

KARIJERA: Dobit ćete očekivane odgovore. Sad možete nastaviti raditi mirnije, a i planiranje se može nastaviti sa svim potrebnim informacijama. U usporedbi s drugima oko vas, vi ćete djelovati sigurno i stabilno. Budite ono što jeste.

ZDRAVLJE&SAVJET: Umjetnost će vam osvježiti dane.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

otkrivene i na području Domašinca. Budući da su naseljavali područje uz strateški važnu prapovijesnu komunikaciju –tzv. Jantarski put – Taurisci su vrlo rano ušli u sferu interesa Rima. Tako je već 181. godine pr. Kr. osnovana kolonija Akvileja (Aquileia, danas Akvileja nedaleko Trsta) kao ishodište za osvajanje buduće provincije Panonije, ali i robnu razmjenu sa širim podunavskim svijetom. Konačan pad političke moći Tauriska vezan je uz Oktavijanov pohod na Ilirik koji je trajao od 35. do 33. godine pr.

Kr., a posljednji povijesno zabilježeni pokušaj organiziranog otpora autohtonog stanovništva rimskoj vlasti bio je Bellum Batonianum između 6. i 9. g. Nakon sloma ustanka, započelo je rimsko osvajanje područja između Drave i srednjega toka Dunava – uključujući i prostor današnjega Međimurja – a trajalo je bez većih otpora do vladavine cara Klaudija ili sredine 1. stoljeća. Spomenuti novoosvojeni krajevi najprije su pripojeni provinciji Ilirik, a tijekom vladavine cara Vespazijana postaju dijelom novooformljene provincije Panonije.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vaga, Vodenjak, Ovan

LJUBAV: Bit ćete veseli zbog stvari koje su vam drage. Uslijedit će ugodne zabave bez previše pompe, kao i opuštenost u krugu dragih vam osoba. Činit će vam se da je sve moguće. Bit ćete otvoreni i imati povjerenja u one koji vas vole. Zadovoljstvo je tu.

KARIJERA: Bit ćete učinkoviti u obavljanju poslova, ali nisu nemoguće oštrije riječi. Moglo bi se dogoditi da vas pogrešno protumače ili krivo shvate. Zato se potrudite biti što jasniji ili ne objašnjavajte ništa ako ne morate. Držite se pravila struke.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nitko nije savršen.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Sad već možete lakše komunicirati s voljenom osobom. Tako će na dnevni red doći i preispitivanja nekih dvojbi iz vaše ljubavne prošlosti. Partner će vas rado saslušati, ali isto očekuje i od vas. Imajte to na pameti kad se počnete povjeravati jedno drugom.

KARIJERA: Suradnja između vas i drugih obnovit će se uz pomoć novih informacija koje su se čekale. Sve će biti postavljeno na novim osnovama, a vi ćete se trebati naći u novoj ulozi. Trebat će vam neko vrijeme da se prilagodite. ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite predrasude, budite otvoreni.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Privlačit će vas mnoge skrivene stvari. Neki će se mučiti s mogućnošću tajne ljubavne veze. Strasti vam neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti se za razumom. Preispitajte se.

KARIJERA: Ustanovljeni su novi obrasci ponašanja i dnevnog reda na radnom mjestu. Treba postupati po tome. To što je naporno, naporno je, ali nemate kud. Prihvatite nove izazove i nosite se s njima uz pomoć bolje organizacije poslovanja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro bi vam došao neki sport.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Bit ćete zanimljivi drugima, te u svakom trenutku spremni za razgovore. Mnogi će razvijati svoju društvenu crtu. Ako već jeste u vezi, partner će biti sklon više se vezati za vas. Ipak, nešto će nedostajati. Kasnije ćete shvatiti što je to. KARIJERA: Osjetit ćete blagi pad interesa za posao. Pokušavat ćete obnoviti neke stare kontakte koji obećavaju. To će zapravo biti najbolji dio radnog tjedna. Sve ostalo bit će vam pomalo dosadno. Na neki način, najbolje će biti onima koji ne rade. ZDRAVLJE&SAVJET: Tko može, neka putuje.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Sustavna arheološka iskopavanja nalazišta Gmajna, 1974. godine.

OBITELJ KOZAR iz Brezja

Naši psi nisu “samo psi”, oni su naša obitelj

Najljepši su nam trenuci navečer, kad legnemo u krevet i oni su uz nas - taj osjećaj se ne može opisati nekome tko nema psa. Jednostavno je nezamjenjiv

Piše: Aleksandra Sklepić

Obitelj Kozar iz Brezja čine Mihaela, Zdravko, Patrik i Sara, a tu je i Carlo Pučko – Sarin dugogodišnji dečko. Mihaela i Zdravko vlasnici su �irme Betonplastik, u kojoj radi i Carlo. Osim toga, Carlo ima i svoju �irmu koja se bavi snimanjem i izradom videozapisa, dok Sara radi u računovodstvu u jednoj drugoj tvrtki.

U obitelji žive tri pomeranca i jedan chow chow

S njima svoj život dijele i četiri psa: tri pomeranca, Zara, Lio i Teddy i jedan chow chow po imenu Bella. Za pomerance su se odlučili jer su to iznimno slatki, mali i razigrani psi, puni energije. Bella, njihov chow chow, posebna je zbog svoje mirne i dostojanstvene naravi, a istovremeno je izrazito privržena obitelji. Ispričali su nam da su željeli pasminu koja će biti i odana i zaštitnička, a Bella to u potpunosti ispunjava. Bella uskoro puni 2 godine, dok Zara, Lio i Teddy imaju 4 i pol godine.

- Bez njih bi nam život bio puno dosadniji, rekli su nam. Najljepši su nam trenuci navečer, kad legnemo u krevet i oni su uz nas - taj osjećaj se ne može opisati nekome tko nema psa. Jednostavno je nezamjenjiv.

Za vrijeme šetnje obavezne su dvije stanice - kod susjede Katice i susjede Đurđe

Iako su svi zaposleni i zauzeti brojnim obvezama, svaki dan navečer, čim se sunce malo sakrije, cijela ekipa ide u šetnju. Šeću ih po selu bez povodnika, jer su od malena tako naučeni. Obično naprave krug po ulicama u trajanju od dvadesetak minuta, jer u njihovom dijelu sela nije prometno, no kad idu negdje dalje ili na prometnija mjesta, navikli su i na povodnike. Šetnja ima dvije “obavezne stanice”, kod susjede Katice i susjede Đurđe, koje ih svaki put dočekaju češkanjem ili ih podmite kojom slasnom grickalicom. Ljeti vikendom idu na Dravu, gdje se mogu kupati – posebno Zara i Bella koje obožavaju vodu. Za ljepotu i zdravlje kupaju se jednom

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

mjesečno, a češljaju otprilike jednom tjedno.

Zara i Lio su Sarini i Carlovi i često idu s njima na more, izlete i putovanja – ove godine su bili u Budimpešti, a prošle u Veneciji.

Svaki od psića ima svoje mjesto u životima svoje obitelji

- Koliko ih volimo i koliko nam znače? Naši psi nisu “samo psi”, oni su ravnopravni članovi obitelji. Svaki od njih ima svoje mjesto u našim životima i bez njih bi svaki dan bio prazniji. Svaki ima svoju osobnost. Zara i Lio ne mare previše za igračke, ali zato obožavaju krasti čarape i

igrati se rolom od WC papira. Teddy je zaljubljenik u plišance i često nosi svoju igračku sa sobom, dok Bella najviše voli lopte i trčanje za njima. Što se hrane tiče, jedu sve, od granula i konzervi, do kuhane piletine ili junetine s rižom. Ipak, ništa ne može nadmašiti pseće poslastice koje dobiju barem jednom dnevno.

Zara je dama, Lio zaštitar, Teddy veseljak, a Bella je uvijek za akciju

Na kraju su nam ispričali o posebnosti svakog od

ovih predivnih bića. Zara je prava dama i gradska cura. Najviše je vezana za Saru i Carla, a omiljene aktivnosti su joj odlazak na kavu i šetnja gradom. Voli češkanje i kad prestaneš, gleda te i laje tako dugo dok ne nastaviš. Lio je mali lajavac i zaštitar kuće.

Uvijek ga možeš naći ispred ograde kako promatra što se događa ili laje na susjede.

Kad je unutra, voli svoj mir i najčešće se skriva ispod kreveta.

Teddy je veseljak koji obožava svoje igračke i zaštitnički se odnosi prema njima. Ma-

lo je živčan, ne voli da ga se mazi kad čovjek stoji, ali iz sjedećeg ili ležećeg položaja, to je već nešto drugo, tada se pretvori u pravu mazu. Rekli su nam da vjeruju da je imao traume dok je bio malen jer je takav došao u obitelj. Bella je zaigrana i uvijek spremna za akciju. Svaki dan ima svoje “žute minute” kad traži da idu u šetnju: hoda za vlasnicima, skače po njima i ne prestaje sve dok ne popuste i krenu u šetnju. Svaki od njih ima potpuno drugačiju osobnost i baš zbog toga su svi posebni na svoj način.

Obitelj i vesela pseća družina na okupu: Carlo, Sara, Mihaela, Zdravko i mali Patrik sa svojim čupavim prijateljima

Teddy, Lio, Zara i Bella imaju posebno mjesto u živo�ma svoje obitelji

Lio u idiličnoj šetnji uz dvorac u Trakošćanu

Dama Zara obožava šetnje gradom i izlaske na kavicu

HUMOR & SATIRA

Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA Nebeski Putaš i

Zemaljski Mutivoda

"Od Boga poslan, božji čovjek!" - reče „svećenik“ Pavao, teatralno dižući pogled prema svodu crkve, dok se narod skupio oko njega kao pčele oko košnice. "Takav nam treba, dragi moji, da nas vodi i da nam pokaže put!" Među okupljenima stajao je i Mijo, lokalni domar i povremeni �ilozof, poznat po tome što je uvijek imao komentar na sve, pa i na ono što ga se nije ticalo. Pogleda on svećenika Pavla, pa onda oko sebe, tražeći u masi tog "božjeg čovjeka".

"A kako ćemo ga prepoznati, velečasni?" dobaci Mijo, glasom koji je zvučao kao mješavina skepse i znatiželje. Svećenik Pavao se nakratko zaustavi, pa se namjesti. "Pa, prepoznat ćete ga po djelima, po dobroti, po nesebičnosti... po svjetlu koje zrači iz njega!" Mijo se počeše iza uha. "Znači, ako vidim nekog kako prodaje maglu na tržnici, a pritom tvrdi da je vidio Gospu na banderi, to je onda božji čovjek?"

Neki se zakikoću, a svećenik Pavao ga strogo pogleda. "Mijo, ne budite cinični! Govorim o istinskoj vjeri, o istinskoj dobroti!" "Ma razumijem ja vas, velečasni," nastavi Mijo, "ali problem je što danas svi nešto 'zrače'. Neki zrače karizmu, neki zrače štetne zrake, a neki samo zrače sumnjivim poslovnim odlukama." U tom trenutku, u crkvu uđe Stipe, lokalni tajkun, poznat po tome što je obećavao brda i doline, a na kraju bi brda ostala brda, a doline prazne. Imao je zlatni sat, odijelo koje je vrištalo "uspjeh" i osmijeh koji je govorio "vjerujte mi, nemate izbora". "Evo ga!" prošapuće netko iz gomile. "To je onaj novi kandidat za načelnika! Kažu da je od Boga poslan da nam donese blagostanje!" Stipe se, čuvši to, napuha kao puran i salutira okupljenima. "Dragi moji, došao sam da vas izbavim iz siromaštva! Obećavam vam posao, asfalt, brzi internet i fontanu u svakom selu!"

Mijo ga pogleda, pa se okrene svećeniku Pavlu. "Velečasni, ovaj Stipe je baš 'od Boga poslan', je li? Zrači kao nuklearna elektrana."

Svećenik Pavao se na to nekako smete. Stipe je bio velik donator crkvi, pa nije bilo zgodno komentirati. "Pa, neka mu Bog pomogne u njegovim naporima," promrmlja.

Nekoliko dana kasnije, Stipe je pobijedio na izborima. Obećanja su prštala, a ljudi su slavili. No, brzo se pokazalo da asfalt nije stigao, fontane su ostale samo u obećanjima, a brzi internet je bio sporiji od puža. Mijo, sjedeći na klupici ispred crkve, gledao je kako Stipe prolazi u novom, skupom automobilu.

"Eto, velečasni," reče svećeniku Pavlu koji je upravo prolazio. "Izgleda da je 'božji čovjek' ipak bio samo običan čovjek. I to ne baš dobar." Svećenik Pavao uzdahne. "Mijo, teže je prepoznati dobrog čovjeka nego što se čini. Posebno kad su u pitanju oni koji se predstavljaju kao 'od Boga poslani'."

"Zato ja uvijek kažem," zaključi Mijo, "da je bolje biti 'od Boga zaboravljen', a pošten, nego 'od Boga poslan', a mutan. Tako će ti duša biti mirnija, a i narod ti neće psovati majku svaki put kad pokušaš spojiti na internet." I tako, dok su se drugi i dalje nadali dolasku nekog nebeskog izbavitelja, Mijo je nastavio vjerovati u svoje, zemaljske vrijednosti: dobar vic, šalicu kave i povremeno, ali iskreno, prepoznavanje razlike između božanske milosti i obične ljudske prevare. Ivan Grahovec

EPIGRAM

Ili, ili

Ili piši po savjesti ili pišaj po savjesti!

Danko Ivšinović

IZAZOVNA PJESMICA

Crvenkapica išla kroz šumicu Nosila košaricu da posjeti bakicu

Al mala Crvenkapica

Osjetila vuka šapicu Pa joj bilo milo

I sjela vuku u krilo

Milovala mu sjajnu dlaku

I zaboravila na baku

A i baka je sretna bila Lovca si u postelju skrila

I da završimo jednom rječju

Ovu priču, ne baš dječju Svima je bilo super i haj Jer nitko nije izvukao deblji kraj. Darko Žigrović

KOZERIJA

Međugorje

Gospodarstvo nam je na koljenima. Sve oči su nam uprte u Međugorje!

Danko Ivšinović

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Puno sunca i vrućine

VREMENSKA SLIKA:

U proteklih tjedan dana ponovno imamo sunčano i svaki dan sve toplije vrijeme tako da je temperatura opet poprimila one prave ljetne vrijednosti preko 30 Celzijevih stupnjeva, čak i preko 35°C. Sve do subote će prevladavati sunčano i vruće vrijeme. Tek tamo u nedjelju postoji mogućnost za malo osvježenja uz sjeverac. No, sljedeći tjedan nastavlja s puno sunca i visokim temperaturama. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I četvrtak nam nosi sunčano i suho ljetno vrijeme. Ugodno svježa noć i rano jutro uz minimalnu temperaturu oko 17, ali danju će nas ugrijati ljetnih 34 ili 35°C. Ako ćete dane provoditi na otvorenom, imajte na umu da će UV indeks biti vrlo visok, osobito između 10 i 17 sati.

Petak nastavlja s puno sunca i još višom temperaturom pa bi petak mogao biti najtopliji dan uz maksimalnih 36 Celzijevih stupnjeva i laganu južinu. Neke bitnije promjene nema ni u subotu pa će i dalje prevladavati sunčano uz temperaturu do 35°C i tek pokoji oblak na nebu, osobito krajem dana. Malo nestabilnije vrijeme očekujemo u nedjelju. U blizini će se nalaziti hladna fronta pa ćemo imati povremene oblake, a mjestimice može biti i kraćih pljuskova praćenih grmljavinom. Uz okretanje vjetra na sjeverac trebalo bi doći i do osvježenja. No, to u ovom trenutku izgleda kao kratka i bezazlena promjena jer će se već početkom novog tjedna opet vratiti sunce i vrućina.

Tako dani od ponedjeljka do srijede opet izgledaju suho, sunčano i vruće. Mogućnost za

neku novu promjenu vremena postoji tamo oko četvrtka ili petka, ali to je još daleko za sigurnu prognozu. Sunčano i vruće vrijeme će se zadržavati i na Jadranu pa su oni koji idu na kasniji godišnji napravili pun pogodak.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 13.8.2025.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 15. kolovoza 1537. godine u Bologni je padala strahovita tuča, po zapisima komadi su bili do 14 kg

• 16. kolovoza 1981. godine temperatura u Kninu 39,6 Celzijusa

• 20. kolovoza 1898. godine veliko nevrijeme i “vijor” kod Čazme

- pronađi 10 razlika Pučka meteorologija

VICOTEKA MOZGALICA

Crveno

Prelazi pješak ulicu na crvenom. Na drugoj strani sačeka ga policajac. - Jeste li vidjeli semafor? - Jesam semafor, ali nisam vidio vas!

Vrućina

Dogovore se tri plavuše da odu u pustinju na izlet i da ponesu korisne stvari. Tako i bi.

Došle one i priupitaju se što je koja donijela.

Prva kaže kremu za sunce da se namažemo da ne izgorimo. Druga suncobran da odemo malo u hlad.

Treća donese prednja vrata od BMW. Pitaju one ovu što će ti vrata, kaže ona:

- Pa kad nam bude vruće, da otvorimo prozor.

U svatovima

Došao Mujo u svatove i ugleda stol pun hrane te donese stolicu i navali. Kad to vidi konobar, priđe mu i reče:

- Gospodine ovo vam je švedski stol.

Na to će Mujo: - Dobro, ustat ću ja kad dođu Šveđani.

Led

Što dobije pingvin kad dugo sjedi na ledu?

- Polaroide!

Limuni

Otišao Miška u dućan i reče: - 1 kg limuna molim.

- Hoćete li vrećicu?

- Jok, šutaću nogama do kuće.

Autor: Mladen Mrčela

SKANDINAVKA

Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Međimurski lepi dečki

Znuomo mi kaj

je bila Oluja?

Dok se večina građanov Lepe naše štima z vojno-redarstvenom akcijom Oluja jerbo je to bil jeden od nejvažneših cajtov naše hrvacke povjesti za oslobađanje okupiranih dijelova Lijepe naše. Naši branitelji na čelo s prvim precednikom Republike Hrvacke dr. Franjom Tuđmanom, ratnim ministrom obrane Gojkom Šuškom i drugim generalima šteri so predvodili naše postrojbe dotle manjina ,naših domačih projugoslavenskih, levoliberalnih i parapolitičkih grupa, štere so nigdar ne mele rade našo hrvacko državno samostalnost i zato očejo Oluji dati negativne konotacije, očem reči, pušejo v isti rog kak i Srbi v Beogrado. Od Srbije navek dohajajo istočni vetri kontra naše briljantne pobjede v Oluji, navek nekaj najdejo i gombajo kontra načina oslobađanja skoro 20 procentov okupiranog teritorija, ali na to smo več navčeni, a ovi naši jugonostalgičari, šteri so se niti posle tridesti let od kak je Lepa naša počela slobodno i naovisno dihati, ne odlučili kaj bi živeli v slobodnoj i neovisnoj Lepoj našoj nek se još navek nadjajo kak se bode jiva voljena Juga vrnula i kaj bodo nazaj uživali privilegije, štere so meli vu komunističkoj Jugi, de so jako dobro živeli makar so nikaj ne delali, a i držali so vu svojim konunističkim rokama cugle vlasti.

Ne sam da se nadjajo da se bode Juga vrnula jerbo "mi Hrvati ne znamo biti svoji gazdi i ne znamo gospodariti z svojom državom" štero smo čakali od stoletja sedmog. Bili smo jo zafremali pred 1100 let za vreme kralja Tomislava, ali posle smo negdi zahuzali pak smo jo potepli. Nebrete veruvati kak se te naši levičari nadjajo da se bode vrnul i Ljubičica bela, pak kaj bode se kak je bilo pred cirka pedeset let. Kaj se ljubičice bele dotikavle nigdar se ne zna je li se bode on i da vrnul jerbo on je nigdar ne bil kak druga deca ak znuomo da je vu ovih par jezeri let otkak svet traje jedino jemo prst na roki zrasel šteroga je zgubil kak šloser pre majstoro Karabaso.

Den pobjede i domovinske zahvalnosti

Sa sreča kaj je komunizam tak kesno došel!

Ne bodete veruvali kaj se znajo naši levičari: velijo da je zmišlena i kruna, očem reči, krunjenje našega hrvackoga kralja Tomislava pred 1100 let na Duvanjskomo poljo v denešjemo Tomislavgrado. Se je ono zmišljeno vu čemo nemajo svoje prste naši vrli levičari, očem reči, komunisti, a oni još navek mislijo da se nejbole znajo jerbo so još navek na jaslama našega državnoga proračuna, očem reči, žvijo od nas poreznih obveznikov. I to jako dobro.

Sa je sreča kaj je ne komunizam došel na of naš hatar pred 1100 let jerbo kak oni tamanijo ljude (prek 100 milijonov za cirka osemdeset let) več ga na kugli zemaljskoj nej bilo nikoga tak da se niti ne zna što bi preslavil to 1100 - letnico komunizma? Što – to te ja pitam?

Je li dosti poštuvlemo ove naše branitele?

Saka čast novinaraj naših črlenih novin šteri so se zmislili zazvediti od Međimorcov je li so oni zadovoljni kak se slavi Oluja, kak se slavi Den Pobjede, kak se slavi Den hrvackih branitelov i je li smo mi šteri znuomo da smo nigdar ne bili dosti zahvalni našim branitelima šteri so duže od štiri leti ratuvali protiv agresora kak bi omogučili zafremanoj Lepoj našoj kaj počne slobodno i neovisno dihati. Kuliko vidimo ima oni šteri sam mašejo dok so braniteli vu pitanjo, a oni drugi, šteri imajo radi slobodno Međimorje naše malo vu neovisnoj Lepoj našoj. Oni priznajo da premalo slavimo i da smo premalo zahvalni branitelima šteri so nam se to omogučili. Jako malo ljudi zna, rekli bi, skorom nišči, da bi mi živeli vu Velikoj Srbiji da je Oluja ne pretirala četnike i Srbe na traktorima nazaj prek Drine. Ne moram vam pripovedati kak so se domicilni Srbi ne veselili Prečanskim Srbima, šteri so se vrnuli dimo z Bosne i Hercegovine ili pak z Lepe naše jerbo so se oni ravnali na vikende vu Lepo našo (čitaj: Veliko Srbijo), a ve pak so morali zeti prognanike na svoje grunte, na svoj hatar i na svojo košto. Zato je hajdi Prečanskih Srba čekalo i po par meseci na srpsko državljanstvo, a za to vreme

so živeli vu "svojoj otadžbini" na kruho i vodi i to ak so si jo meli za kaj kupiti. Naši sosedi Srbi so takši, oni imajo radi svojo rodbino, a rajši jiv majo ak so jim čim dale i na svojemo kruho i na svojoj košti. Ak ne znaš kaj je bilo…, pitaš one šteri znajo…

Ne bodete veruvali, ali neje le�ko biti Hrvat i živeti vu Lepoj našoj i to još dendenes, tridesti let posle Oluje. Naš čovek, tu sam pribrojil i sebe, ako vejč čita je bedasteši. Veli moja teca Franca nek ne čitam gluposti i čuda mi bode bole, lepše i leži na ovomo sveto. Znuom to, i znuom da je to čuda leži reči nek naprajti. Vu zadjih mesec dni hajdi je sega pisalo po našim novinama, čulo se i vidlo po našim televizijama, a kaj ne bodem rekel portalima i sakefele društvenim mrežama, ali vam moram reči da ovi naši jugonostalgičari, ovi naši levičari furt i seposod pišejo kak da se je nikaj ne pripetilo od Drugoga rata, pak do Thompsonovoga koncertlina vu Zagreb grado.

Kaj se jim je naš Zlatko itak zameril?

Ne znati zakaj so Dalija Oreškovič, Vlatka Pokos i Jadranka Kosor zele na zob izbornika naših labodoritašov Zlatka Daliča. Brzčas sam zato kaj jim je rekel istino vu oči. A rekel jim je kak one nemajo rade Lepo našo i zato jim smetajo si šteri jo imajo radi, za jo se borijo i žnjom se štimajo. Još je Zlatko nekaj rekel, a rekel je kak so oni šteri nemajo radi Lepo našo manjina vu našoj državi. A one ne bi štele biti manjina. Sima nam je poznato da Dalija oče biti sakomo lonco riglica i zato furt skače i mora nekaj reči, ali ne razmem kaj se je pripetilo Vlatki Pokos, štera je odišla vu Irsko jerbo joj je Lepa naša ne pomeri i premala. Ne znati zakaj dohaja ak Lepa naša nikaj ne vredi kak pripoveda. Nebrem razmeti kaj Zlatko smeta Vlatki, a još meje razmem Jadranko. Ne tak zdavnja je Jadranka dobila Lepo našo na poklon od Čače (čitaj: Ivija Sanadera) za rođendan ii unda joj je bila vredo, a če duže dale nebre jo videti. Ali se ipak neda vum žnje jerbo mora od nečega i nekoga živeti. Što bi se to nadjal od Jadranke? Makar vleče koreje z Međimorja našega maloga, ali kuliko vidimo nigdar je ne bila kak druga deca. Bar ne posle kumrovečke škole.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Na koncertu sakralnih pjesama “Pjevajmo, pjevajmo Mariji” u Vratišincu, susreli smo 70-godišnju Mariju Zadravec, članicu KUDa Žiškovec, koja već 25 godina s predanošću njeguje međimursku kulturnu baštinu. Vrijedna je domaćica i uživa u igri sa četvero unučadi, ali uvijek pronađe vrijeme za odlazak na probe i nastupe poput ovoga, gdje je još jednom zasjala na pozornici iskrenim glasom i velikim srcem. Posebno je ponosna što je s KUD-om nedavno imala i uspješan nastup u Zagrebu. (is)

KARIKATURA TJEDNA

Autor: Damir Novak