Anđelu Novak koja dokazuje da se trud oko tegli itekako isplati
TEMA BROJA
Provjerite računicu: Domaći ajvar i krastavci jeftiniji su od kupovnih i do 10 puta
PROVJERILI SMO isplati li se još uvijek raditi zimnicu kod kuće?
OPROŠTAJ OD župnika Antuna Hoblaja (76) Novog župnika
Rus švercao Turke u Sloveniju
SUDAR u Goričanu
Slovaci završili u bolnici ROBADJE
ODLIKAŠI
OŠ Štrigova, PŠ Prekopa, PŠ Železna Gora, PŠ Stanetinec, OŠ Vratišinec, PŠ Gornji Kraljevec, Tehnička škola Čakovec, OŠ Donji Kraljevec
Broj 1562
ANKETA POD VUROM
Pripremate li zimnicu?
Polako nam se bliži jesen, a s jeseni dolazi i zimnica. Kada smo bili mali, sjećam se koliko je često moja baka znala praviti ciklu, paprike… Koliko se miris zimnice širio kućom u to doba, kako smo svi zajedno išli na sajam po svježe povrće da bismo je pripremali. Danas, kad otvorim tegle iz podruma,
Nisu gorice za svakoga
kao da ponovo čujem njen smijeh i osjećam toplinu tih zajedničkih dana. U ovotjednoj anketi pitali smo naše sugrađane nastavljaju li i danas s tim običajem, što prave za zimnicu i, naravno, isplati li im se. Više o ovoj temi donosimo na stranicama 4.-5. (Martina Jarni, Foto: Mario Golenko)
Elvis Kralj, Totovec – Ove godine nećemo radi� zimnicu. Nekad se ispla�lo jer smo imali vlas�to povrće, no sada je situacija drugačija. Više se ne ispla� ni proizvodi� ga ni kupova� za izradu zimnice. Gotovu zimnicu u dućanima često možete kupi� povoljnije nego što bi vas koštala izrada kod kuće.
Štefanija Mikolaj, Slemenice – Radim zimnicu. Već sam pripremila ciklu, a na redu su crvena paprika i krastavci. Mislim da se ispla� radi� domaće, jer je zdravije, posebno s povrćem iz vrta. Mladi danas nemaju vremena ni volje za to, što je šteta, jer se tako gube tradicija i znanje.
Zaista izvrstan događaj je Gorički trail koji se već osme godine održao kod vinarije Hažić. Ovdje treba znati trčati između redova s punom čašom i ne prolijevati dragocjene kapi gemišta. I
to još po paklenoj vrućini. Svaka čast. Glavnu riječ na natjecanju vodila je domaćica, uvijek nasmijana Tatjana Hažić, a nema niti jednog ozbiljnog trkačkog eventa
GKP ČAKOM gubi glavni izvor financiranja
bez Maria Severa, koji je od Zagorca postao najtvrđi Međimurec. Tu je Filip Horvat, direktor čakovečkog Turističkog ureda, no ovog puta u ulozi svog omiljenog zanata kao DJ Poncije. On se jedini izvukao od trčanja s gemištom jer, to i ptice na grani već znaju, pije pivo a ne gemište?! Iako je to veliki grijeh u goricama, valjda ga još drži totalni oprost od Porcijunkulova. (tn, foto: bj)
Što nakon lagodnog života
od odlagališta Totovec?
Ljubica Mikac, Čakovec – Radim vrlo malo zimnice. To je sad velika briga, pa sam prestala radi� veće količine otkad je suprug rekao da mu smeta kiselo. Imamo pun podrum od prije, ne s�gnemo sve pojes�, pa dijelim drugima. Čini mi se da mladi danas nemaju naviku izrade zimnice.
Mirjana Goričnik, Varaždin – Ne, sada kad sam sama, više mi se ne ispla� radi� zimnicu. Prije sam je radila, kombinirajući svoje domaće povrće s kupljenim, no sada su mi količine prevelike. Više se ne želim bavi� �me, jer nema smisla priprema� toliko za jednu osobu.
Zdenka Ćurčić, Čakovec – Nekad sam radila zimnicu, ali sada više ne. Nemam vrt, pa sam kupovala voće i povrće. Pripremala sam je za obitelj. Danas je to postalo skupo i sve rjeđe. Jednostavnije je kupi� gotovu zimnicu nego se muči� s pripremom, što je glavni razlog zašto sam prestala.
- Otvaranjem Piškornice postat ćemo čisti prijevoznici otpada kao što su to sada Pre-kom i Murs-ekom i stoga se nužno moramo posložiti, kaže direktorica Piše: Vlasta Vugrinec
- Došli smo u situaciju da nam treba sve odjednom i odmah, ističe Lidija Miše Jalšovec, direktorica GKP Čakom s kojom smo razgovarali nakon što je povukla ostavku na čelno mjesto poduzeća.
Kasni se sa svim investicijama
Nakon što je dobila podršku i vjetar u leđa radnika, Nadzornog odbora poduzeća, ali i Grada Čakovca kao najvećeg suvlasnika, direktorica kreće, kako kaže u preustroj poduzeća i poslovanja.
- Trebamo sad pogurati puno novih investicija, ali u suradnji s našim vlasnicima, te dodaje kako se u svemu tome zakasnilo i zato su sad tu gdje jesu.
Čakom je, kaže, možda u nekim ranijim vremenima bio među vodećim komunalnim tvrtkama koji su prvi imali sortirnicu i uveli odvojeno sakupljanje otpada. No, jednostavno se stalo na tome i nije se dalje razvijao.
- Došli smo u situaciju da nam je sve zastarjelo, od voznog parka, sortirnice, opreme za kompostanu kao i ostale opreme za rad pa do punih kapaciteta na odlagalištu u Totovcu, naglašava.
Kasni se i s korekcijom cijena odvoza otpada koja je na razini 2021. unatoč in�laciji što pak se posljedično, kaže, odrazilo i na poslovanje poduzeća. S vremenom je i režija narasla pa je postala prevelika, kasni se i s rješavanjem zbrinjavanja proizvodnog i speci�ičnog otpada, kompostana kao da ni ne postoji, kućanstva i dalje odvojeni otpad odlažu u vreće, a treba preispitati i isplativost kalendara prikupljanja otpada.
Bajno nije ni u samom sjedištu poduzeća. Nekad puni plastenici zjape prazni i zapušteni, a da se o stanju zgrada ni ne govori.
- Prostor oko plastenika je vrlo devastiran i star, kaže direktorica. Postoje projekti koji su već prije plaćeni, između ostaloga i za novu poslovnu zgradu, ali ništa od toga nije zaživjelo.
Lijepo se živjelo na račun odlagališta Totovca
Glavni izvor poslovanja bilo je odlagalište otpada, odnosno živjelo se na račun sredstava dobivenih od odlaganja otpada. Međutim, i tu su kapaciteti došli svom kraju, špara se na preostalom kapacitetu odlagališta što pak znači da je i manji priliv sredstava.
Jednog lijepog dana, valjda će se otvoriti famozna Piškornica i poduzeće će izgubiti veliki �inancijski dio kolača. - Bit ćemo čisti prijevoznici otpada kao što su to sada Pre-kom i Murs-ekom i stoga se nužno moramo posložiti. Istina, prije toga treba osmisliti kud i kamo s otpadom jer će se postojeća kazeta na jesen popuniti, a nova će biti gotova tek iduće godine.
Gradit će se na mjestu postojeće sortirnice koju treba srušiti i izgraditi na novoj lokaciji. Kao idealno rješenje za premostiti to vrijeme pokazala se davno izgrađena, a nikad iskorištena kazeta za
odlaganje azbesta koja će se prenamijeniti i poslužiti novoj svrsi.
Smatra da se nije previše razmišljalo kod gradnje ove zadnje kazete za prihvat otpada jer se već tada znalo kako će izgradnja i puštanje u pogon RCGO Piškornica kasniti.
Uz novu kazetu, trenutna preokupacija je i izgradnja pretovarne stanice od kud će se otpad voziti u Piškornicu s time da se još nije razjasnio način njenog �inanciranja. Kako je poznato, naša pretovarna stanica, neobjašnjivo je ispala iz državne kase.
Bolja suradnja s gradom Čakovcem U cijelom tom procesu promjena u poduzeću, kako se čini, aktivnije će se uključiti i Grad Čakovec, kao najveći suvlasnik.
- Mogu reći da sam osvijestila njihovu odgovornost te da smo ispregovarali bolju i učinkovitiju suradnju što znači da je Grad spreman pratiti dio investicija, kaže direktorica.
div
Suze za Varteksovim kaputima i hlačama
U Varaždinu je započelo rušenje starih i napuštenih zgrada nekadašnjeg tekstilnog diva i simbola grada, tvornice Varteksa. S jedne strane Varaždinci su tužni i ogorčeni jer nestaje dio njih, dok se pak s druge strane Grad rješava rugla u svom središtu.
Stari, sad već neprepoznatljivi pogoni, tkaonice i šivaonice, na 50 tisuća četvornih metara nestaju s lica zemlje, odlaze u povijest i umjesto njih tu će se kočoperiti moderni trgovački kompleks.
Grad je uspio zaštititi preostale vrijedne objekte, uključujući i prepoznatljivi Varteksov dimnjak, koji će ostati u vizuri grada. Naime, objekti poput zgrade uprave stare oko 120 godina, skladišta, kompleksa gradske električne centrale i krojačnice vode se kao industrijska kulturna baština.
Iako investitori ističu da projekt daje novu namjenu povijesno vrijednom prostoru, građani su, zbog gašenja Varteksa, ogorčeni i tužni. Agonija Varteksa, koji je u zlatno doba zapošljavao 12 tisuća radnika, traje
godinama, uz prosvjede, prodaju imovine i otkaze. Tvrtka je u stečaju već dvije godine, a zaposleno je samo 50-ak ljudi. Od nekadašnje maloprodajne mreže od 180 trgovina ostale su samo četiri. Sudbina ostatka nekretnina bit će poznata nakon skupštine vjerovnika u rujnu, koja će odlučivati o nastavku poslovanja.
Rušenjem starog zdanja, započinje realizacija projekta S-PARK Varaždin. Nositelj investicije, SES Spar European Shopping Centers, planira na ovoj lokaciji izgraditi novi trgovački
centar, čija se gradnja očekuje u listopadu. Vrijednost investicije je oko 28 milijuna eura. U sklopu Centra namjera je otvoriti 12 trgovina, ugostiteljske sadržaje s vanjskim terasama te raznim uslužnim djelatnostima na ukupno 11.500 četvornih metara iznajmljive površine. Gradi se na zemljištu površine oko 50.000 četvornih metara, oko 500 metara od centra grada.
U središnjem dijelu kompleksa bit će smješten prvi INTERSPAR hipermarket u regiji. (vv, foto: mg)
5.
DISLOKACIJA međimurskih vatrogasaca
Ivana Biber prva je žena na dislokaciji u Braču!
U jutarnjim satima u četvrtak, 21. kolovoza, upućena je i peta smjena vatrogasaca na redovnu dislokaciju na otok Brač, točnije u Supetar. Među njima je i Ivana Biber, predsjednica DVD-a Podturen.
Ovo je poseban trenutak, jer je Ivana prva žena iz Međimurske županije koja odlazi na žensku dislokaciju. Ispratila ju je
Je li narodu opet bačena kost ili pak gdje ima dima, ima i vatre, pitaju se mnogi Međimurci posljednjih dana. Naime, “procurila” je informacija da voditelj čakovečkog Zavoda za zdravstveno osiguranje odlazi u mirovinu te da u njegovu fotelju sjeda Antonia Marodi Medvedec. Pokušali smo doznati što se krije iza toga, odnosno ima li trunke istine. Međutim, naletjeli smo na zid na svim razinama. Jedino što smo doznali je da je Ivan Sinković na godišnjem odmoru te da još uvijek nije podnio zahtjev za mirovinu. Uz to, tu je i činjenica da je Antonia Marodi Medvedec trenutno predsjednica Upravnog vijeća
čakovečke Županijske bolnice i ako bi prihvatila fotelju, bila bi u sukobu interesa. Dakle trebala bi najprije podnijeti ostavku na mjesto predsjednice UV ŽB Čakovec.
Od glasnogovornika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dobili smo odgovor kako će obavijest o promjeni upravitelja Područnog ureda Čakovec biti pravovremeno oglašena.
Na kraju nam se ipak javila Antonia te poručila kako je i ona čula tu priču i kako su ju i drugi zvali. Insinuacije je demantirala te rekla kako ipak ništa od toga neće biti, odnosno neće zasjesti u najvišu fotelju čakovečkog Zavoda. (vv)
Na Međunarodnom poljoprivredno-prehrambenom sajmu AGRA u Gornjoj Radgoni, međimurski proizvođači osvojili su ukupno pet zlatnih i pet srebrnih medalja. Priznanja za kvalitetu bit će im uručena u nedjelju, 24. kolovoza. Šampionsko zlato za med od bagrema dobio je Željko Trupković iz Novog Sela Rok. Srebrne medalje osvojio je Josip Furdi iz
VELIKI USPJEH Međimuraca na AGRA-i 10 medalja za kvalitetu
ekipa među kojom je bio i njezin zamjenik Robert, koji će preuzeti ulogu “šefa” dok se Ivana ne vrati. - Da sam znal kaj buš sama štela tam iti, te nigdar nej vlekel v DVD kaj te učlanim… al srećen ti pot i javi se tu i tam, rekao joj je djed Mijo, najstariji član društva. (bj)
Domašinca, i to za med od bagrema i kestena. Vinska obitelj Knehtl-Medenjak iz Svetog Urbana osvojila je dva zlata za žuti muškat i Sauvignon te srebro za Pušipel. Tvrtka Tradicijski sirevi iz Šenkovca nagrađena je s dva velika zlata za sir škripavac i Međimurski bijeli albuminski sir, te s dva srebra za tvrdi kravlji sir i Međimurski domaći sir. (vv)
ŠENKOVEC
Kreće dogradnja škole i izgradnja dvorane
Međimurska županija prijavila je novi projekt dogradnje Osnovne škole Petar Zrinski u Šenkovcu, koji uključuje i izgradnju sportske dvorane. Očekuje se da će od školske godine 2026./2027. škola prijeći na jednosmjenski rad s uvođenjem cjelodnevnog boravka, što će donijeti bolje uvjete za učenje i više slobodnih aktivnosti za 283 učenika. Dogradnjom će škola dobiti četiri nove učionice, knjižnicu, blagovaonicu i
proširenu kuhinju, dok će nova dvodijelna sportska dvorana biti mjesto za razvoj sportskih vještina i školskih događanja. Vrijednost projekta iznosi gotovo 8 milijuna eura, od čega je veći dio su�inanciran iz europskih fondova. OŠ Petar Zrinski, koja je 2019. završila energetsku obnovu, sada kreće u novu razvojnu fazu, čime će Šenkovec dobiti suvremen i funkcionalan školski prostor za buduće generacije. (sh)
Ivana Biber iz DVD-a Podturen
Na ovom mjestu, iza škole, izgradit će se nova sportska dvorana
Antonia Marodi Medvedec
Ivan Sinković
RUŠI SE VARTEKS, nekadašnji tekstilni
Piše: Sanja Heric
Kako povrće na našem vrtu počne zreti, tako usput radim zimnicu, kaže nam Anđela Novak iz Lopatinca. - Ove je godine rano počelo zreliti svo povrće, vjerojatno zbog suše, govori nam dok pokazuje špajzu u podrumu kuće, prepunu teglica.
No dodaje kako redovito zalijevaju povrće jer imaju hidrofor i bunar dubok deset metara, koji je uvijek pun vode. - Kada tu vode ponestane, koristimo i gradski vodovod, ističe Anđela. Zbog toga im vrt obilno rodi svake godine, a o vrtu brine njezin suprug dok je ona zadužena za pravljenje zimnice.
Svake godine, već od 1985. godine, otkako su se s obitelji doselili u kuću u Lopatincu, Anđela priprema zimnicu u pozamašnim količinama. - Radim za svoju obitelj, ali i višak s veseljem dijelim s rodbinom i prijateljima. Svakome tko dođe kod nas, dodaje kroz smijeh.
Kad Anđela krene u akciju, gladnih neće biti
- Isplati se, kako se ne bi isplatilo, govori bez razmišljanja na naše pitanje isplati li se danas kod kuće raditi zimnicu, kao da je odgovor očit. Za nju hladni dani ne mogu doći dok u podrumu ne stanu redom stajati teglice s povrćem i marmeladama različitih okusa i boja.
Džem od aronije, marelice i kupine koji osvježavaju zimske dane i najbolje pašu s maslacem na kruh i palačinkama, kaže nam Anđela. Tu je i pravi domaći sok od bazge, koji je prava vitaminska bomba, isto kao i sok od aronije. Ali to nije sve! Njezina špajza krije i zeleni paradajz, punjene paprike
sa zeljem, crvenim i bijelim, krastavce, ajvar, feferone, pečenu papriku, grah i miješano povrće od mrkve i cvjetače koje su odličan prilog za svaki obrok. Stoga ni ne čudi toliki broj teglica u njezinom domu.
Kada je riječ o količinama, Anđela je ponosna: - Imam oko 70 boca krastavaca, sve je puno.
- Sad ću još raditi i sok od kupina. Za zimnicu sam čak kupila 20 kilograma graha, ističe dalje. Osim toga, u svojoj velikoj 25-litarskoj posudi složila je domaći umak od paradajza koji izgleda kao kečap.
- Umak sam stavila u vrećice i pospremila u škrinju. Sin strašno voli taj domaći umak za pizzu, dodaje s osmijehom.
Kako nam je ispričala, zimnicu je naučila raditi od svoje mame, Marije Lukman. – Nešto su njezini recepti, a nešto sam sama naučila. Sve radim od oka, iz iskustva znam koliko čega moram staviti. Nikaj ne merim, nikaj ne važem, sve otprilike stavljam unutra, ne volimo kada je prekiselo pa sve tome prilagođavam, priča nam naša sugovornica.
Krastavce, primjerice, radi s tri litre vode i pola litre octa da nisu prekiseli. Ajvar radi s polovicom pečene paprike, a s polovicom kuhane.
Naša računica pokazuje da domaći ajvar kod kuće može koštati samo oko 1,96 eura po teglici, a domaća zimnica s kupovnim krastavcima 0,46 eura po teglici, a krastavcima iz vlastitog vrta 0,08 eura po teglici
Sastojci i cijene za jednu
turu ajvara (8 teglica):
• Crvena roga paprika (5 kg po 1,80 €) = 9,00 €
• Patliđan (1 kg po 2,00 €) = 2,00 €
• Češnjak (4 češnja ≈ 0,30 €)
• Ulje (oko 0,8 l, cijena 1,69 €/l, cijena cca 1,35 €)
• Ocat (1 l po 0,89 €) = 0,89 €
• Papar, sol, feferoni i ostalo (oko 2,00 €)
• Trošak plina za kuhanje (2 h x 0,0478 €/kWh x cca 1,5 kW potrošnje) ≈ 0,14 €
Na pet kila paprike stavlja tri litre vode i pola litre octa. Unutra stavlja još cijeloga bibera i to prevri, a onda samelje sve i doda litru ulja na pet kila paprike. - Što se tiče džemova, najprije operem voće, prepolovim ih i stavim ih u 25-litarsku posudu, kod koje se ništa ne lovi, i stiskam ih rukama na plinskom štednjaku. Jedan sat se to kuha i onda nekad znam sa štapnim mikserom još izmiješati. Sad sam dodala smeđi šećer, nikakve želine niti išta drugo, ispričala nam je.
A kakva je onda računica, pitali smo je. – Ako računamo da s 10 kilograma krastavaca dobijemo 26 flašica. A u dućanu jedna teglica kvalitetnih krastavaca danas košta 3 eura. Znači, 26 puta tri eura, to bi bilo 78 eura, priča nam Anđela i kaže da se definitivno isplati.
- Ja vam imam preko 70 flašica krastavaca. Dakle, samo na krastavcima sam po tome uštedjela cca 200 eura, objašnjava nam Anđela. A gdje je onda sve ostalo povrće koje pravi, plus džemovi.
Anđela nam je ispričala svoju priču, a brojke govore same za sebe. S deset kilograma krastavaca napravi se čak 26 teglica, a kad bi ih kupovala u trgovini po tri eura, to bi je koštalo 78 eura. No, kad se sve zbroji, ocat, sol, papar, plin za kuhanje,ukupni trošak joj padne na samo 12 eura. To znači da jedna teglica domaćih krastavaca košta manje od pola eura, točnije 46 centi.
Situacija postaje još bolja ako imate krastavce iz vlastitog vrta, jer tada vam povrće praktički ništa ne košta, pa se troškovi svode samo na začine, ocat i energiju – nešto malo preko dva eura za cijelu turu od 26 teglica! To spusti cijenu jedne teglice na smiješnih 8 centi.
• Trošak pada na oko 4 € (samo ostali sastojci i režijski troškovi).
Cijena po teglici:
• Ukupni trošak od 15,68 € podijeljeno na 8 teglica iznosi približno 1,96 € po teglici.
Anđela pak kaže da ima preko 70 teglica krastavaca, pa je na njima uštedjela čak 210 eura u odnosu na kupnju u dućanu. Dodajmo još k tomu da se sve domaće napravljeno po ukusu ne može mjeriti s kupovnim. I ne samo po ukusu, u pitanju je bolja kvaliteta i točno znate što je unutra.
Kolika je ušteda pravljenja ajvara kod kuće?
Kad govorimo o ajvaru, jednom od najomiljenijih zimskih specijaliteta, često se pitamo kolika je zapravo ušteda pravljenja kod kuće. Priča naše sugovornice jasno pokazuje da se to itekako isplati. Dok u trgovinama cijena jedne teglice domaćeg
uštedjeti i
Naša sugovornica Anđela Novak je dokazala kako se s domaćom zimnicom može znatno uštedjeti. Na 70 teglica krastavaca ušteda prelazi 210 eura u odnosu na kupnju krastavaca u trgovini
ajvara zna skočiti i do 9,19 eura, a oni jeftiniji, po 2,29 do 3 eura, često ne zadovoljavaju ni okusom ni kvalitetom, domaći ajvar iz vlastite kuhinje ima poseban štih. Mi smo, na temelju isprobanog recepta i aktualnih cijena sa sajma, napravili vlastitu računicu.
SMO isplati li se raditi zimnicu kod kuće
Nema te godine, kada Anđela Novak ne radi zimnicu za svoju obitelj
vlastitog
Dakle, za jednu turu ajvara od koje ispadne 8 f lašica ajvara, potrebno nam je 5 kg crvene rog paprike, 1 kg patliđana, 2–3 ljuta feferona, ovisno koliko ljutu želite da vam bude, 4 češnja češnjaka, papar, tri žlice soli, 6–8 dl ulja, 3 litre vode i 1 litar octa.
Na čakovečkom sajmu srijedom papriku rog možete po kili kupiti za 1,80 eura, a patliđana po kili za 2 eura. A još je bolje ako ih imate u vlastitom vrtu – tada je ušteda puno veća. Češnjak je u trgovini po kili 4,99 eura, a pošto u recept ide samo 4 češnja, na to
ovaj recept po papriki dođe 9 eura, po patliđanima 2 eura, 0,89 eura za litru octa, cca 1 euro za ulje, i dodajmo još oko 2 eura za papar, sol, češnjak i feferone. Sve skupa ispada negdje oko 15 eura. Naravno, ako imate na svojem vrtu paprike i patliđan, onda će vas to koštati samo oko 4 eura.
Pri izračunu ne smijemo zaboraviti ni plin koji trošimo za kuhanje. Cijena plina je 0,0478 eura po kilovatsatu. A na samo kuhanje ajvara sigurno potrošimo dva sata.
Na kraju, ne najmanje važno, priprema zimnice oduzima dosta vremena. Za jednu turu pečenja ajvara, odnosno za čišćenje paprike, mljevenje i na kraju kuhanje sigurno potrošimo ukupno oko tri dobra sata. Iako ovo nije financijski trošak u klasičnom smislu, to je naš doprinos zdravijoj prehrani naše obitelji. Domaća zimnica ne sadrži konzervanse, aditive ili umjetne boje. Mi sami kontroliramo količinu šećera, soli i ulja.
Samo 15,68 eura za cijelu turu od osam flašica?
Ako sve sastojke kupujete na sajmu, računica je jednostavna, ispadne oko 15,68 eura za cijelu turu od osam flašica, što znači da vas jedna teglica domaćeg ajvara izađe oko 1,96 eura.
No, ako ste sretnik koji papriku i patliđan može ubrati u vlastitom vrtu, trošak se svodi na tek oko četiri eura, jer ostatak sastojaka i režijske troškove uvijek morate imati u vidu. Savjet je da povrće kupujete ili berete u kasno ljeto, obično u kolovozu ili početkom rujna, kada je najsočnije i najslađe, idealno za ajvar.
Naravno, posvećivanje tri sata čišćenju, mljevenju i kuhanju može zvučati kao puno truda, ali taj rad je zapravo naš doprinos zdravijoj prehrani. Domaća zimnica nema aditive, konzervanse ni umjetne boje, a mi sami kontroliramo količinu soli, ulja i začina. Uz to, domaći ajvar jednostavno ima poseban okus koji trgovinski proizvodi ne mogu dostići. Za ljubitelje pravog, domaćeg okusa.
Koliko
je
Anđela uštedjela na izradi zimnice od domaćih krastavaca?
Ulazni podaci:
• Količina krastavaca: 10 kg
• Cijena krastavaca na sajmu: 1,00 € po kg
• Broj flašica: 26
• Cijena jedne teglice u trgovini: 3,00 €
• Ukupan broj flašica koje
Anđela ima: 70
Dodatni troškovi sastojaka:
• Ocat (1 litar po 0,89 €): 0,89 €
• Papar i sol: oko 1,00 €
• Trošak plina za kuhanje (2 sata x 0,0478 €/kWh x 1,5 kW): ≈ 0,14 € Trošak krastavaca:
• Ako kupujete na sajmu: 10 kg x 1,00 € = 10,00 €
• Ako imate krastavce iz vlastitog vrta: 0,00 € (bez troška kupovine)
• Ušteda s krastavcima iz vrta = 78,00 € - 2,03 € = 75,97 € Cijena po teglici domaćih krastavaca:
• S kupovnim krastavcima: 12,03 € / 26 ≈ 0,46 € po teglici
• S krastavcima iz vrta: 2,03 € / 26 ≈ 0,08 € po teglici Ukupna ušteda za 70 teglica koje Anđela ima: Kupovina u trgovini: 70 x 3,00 € = 210,00 €
Proizvodnja s kupovnim krastavcima:
otpada tek nekih 30 centi. Suncokretovo ulje je po litri 1,69 eura. Papar crni, jedna vrećica, stoji 1,59 eura, a u ajvar stavljamo tek nekoliko zrna. Kilo soli košta 0,79 eura, a litra alkoholnog octa 0,89 eura.
Dakle, ako sve morate kupiti, ukupni vas trošak za
Za usporedbu, cijena jedne teglice domaćeg ajvara u trgovini trenutno je oko 9,19 eura, dok se oni jeftiniji mogu pronaći i za 2,99 do 4,99 eura, no ti najjeftiniji često ne zadovoljavaju kvalitetom i okusom kao pravi domaći ajvar. U odnosu na to, naša računica pokazuje da domaći ajvar kod kuće može košta-
Iako na prvi pogled može izgledati jednostavnije i možda čak jeftinije kupiti gotov proizvod, dugoročna računica i kvaliteta daju jasnu prednost
ti samo oko 1,96 eura po teglici, odnosno oko četiri eura ako povrće uzgajate sami, što na kraju čini veliku financijsku uštedu uz puno bolju kvalitetu.
Iako se na prvu čini da je kupnja gotovih proizvoda jednostavnija i možda čak jeftinija, dugoročna računica i stvarna vrijednost idu u korist domaće zimnice, ma koliko puta ljudi danas ponavljali da se više ne isplati raditi zimnicu kod kuće. Nakon svega, ušteda je očita, a zadovoljstvo zbog domaćeg okusa nenadmašivo. Za obitelji koje vole jesti zdravo i
S kupovnim krastavcima: 210,00 € - 32,20 € = 177,80 € • S krastavcima iz vrta: 210,00 € - 5,60 € = 204,40 €
domaće, a pritom paze na svoj budžet, zimnica ispada prava mala investicija s velikim povratom. Vraćanje domaćim vrijednostima?
Danas, kad nam je sve na dohvat ruke i gotovi proizvodi vrebaju sa svake police, valjalo bi se malo prisjetiti i života naših baka. One su, da znate, znale što znači muka i trud, ali i zadovoljstvo u okusima koje nam nikad nije ponudio ni najmoderniji supermarket. Pravile su zimnicu jer nisu imale drugog izbora, ali s puno ljubavi i znanja. A mi? Mi imamo sve na klik i naučeni smo da sve kupujemo jer izbora imamo na pretek. Pa, možda je došlo vrijeme, s obzirom na sva ova povećanja cijena kojima svakog dana svjedočimo, da ipak malo spustimo mobitele i podignemo teglice s domaćim ajvarom i krastavcima. Jer domaće nije samo ukusnije, domaće je i malo sramota propustiti, ako ćemo iskreno.
MindsetSoul Business
Šef ili lider: zašto titula
ne znači ništa bez povjerenja tima
Mnogo je onih koji nose titulu, ali manje onih koji nose povjerenje. Između šefa i lidera postoji velika praznina koju ne popunjava ni titula, ni autoritet. Ta „praznina” je svjetonazor i razlika između formalne moći i stvarne sposobnosti vođenja ljudi, ona je emocionalna i ljudska i nije vezana uz titulu. Nju šef ne može popuniti silom, pravilnicima i ego-odlukama.
Šef je onaj tko je hijerarhijski iznad: često formalno, zbog titule. Lider je onaj tko uživa povjerenje tima i zna ga voditi prema cilju. Postoje šefovi koji u početku djeluju pristupačno, čak i otvoreno, tako dugo dok ne iscrpe ono što su trebali od pojedinaca u timu. Nakon toga oni okreću leđa, gube kontakt s ljudima, ne slušaju i ne čuju. Neki šefovi vode iz nesigurnosti, prikrivene arogancijom. Njima njihova riječ mora biti zadnja, njihove ideje najpametnije. Umjesto da prepoznaju znanje i kompetencije svojih ljudi, oni ih se boje.
No, pravi lider zna slušati. On prepoznaje tko u timu ima znanje i potencijal. Ne ugrožava ga tuđa ambicija nego ju koristi. Vodi s povjerenjem, ne s kontrolom. Ako osjeti da netko zna više o određenoj temi, dat će mu prostor da to znanje iskoristi. Lider ne osjeća da mu netko "prijeti" samo zato jer ima ideje. Zrelost lidera je upravo u tome da zna kada treba prepustiti, a kada voditi.
Što se događa kada šef ne zna voditi? Ljudi odlaze, a oni koji ostanu često nisu oni s najviše znanja, već oni koji povlađuju, što dugoročno razara sustav. Kompetentni kadrovi pronađu svoju sreću drugdje, a šef ostaje u svojoj izoliranoj poziciji okružen onima koji neće rješavati probleme, nego ih skrivati. Ili će ih rješavati, ali na nekvalitetniji način.
Autor: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. ovlašteni računovođa, stečajna upraviteljica, NLP master i trener u edukaciji, Time Line Therapy Master Practitioner
Šefovi koji ne znaju voditi često koriste strah kao alat. Realno, iza njihovog ponašanja krije se vlastita nesigurnost. I umjesto da postavljaju viziju i inspiriraju, oni prebacuju krivnju i gase entuzijazam pojedinaca. Oni s time uništavaju tim jer ljudi tada rade ne iz želje za napretkom nego iz – straha. Ovakvi šefovi često se nalaze u sustavima u kojima nije potreban napredak međuljudskih odnosa, proaktivnost niti gospodarski napredak. Najčešće u državnim ili javnim strukturama, prikovanima za politiku, gdje se rijetko biraju oni s pravim liderskim kapacitetom. Biti pravi lider ne znači imati funkciju, nego kapacitet voditi ljude. To se uči kroz vlastita iskustva ili uz podršku onih koji znaju razjasniti procese i odnose koji stoje iza uspješnog vođenja. Jer liderstvo nije titula, liderstvo je odnos. I povjerenje koje ljudi imaju prema lideru nije rezultat njegove moći, nego ljudskosti. Ako vam ljudi odlaze ili ako tim ne funkcionira onako kako ste zamislili, to je poziv da zastanete, pogledate širu sliku i napravite unutarnju promjenu. Jer tim ne slijedi vašu titulu. Tim slijedi vaš primjer.
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.
Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info
savjeti@savjetovaliste.info
info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
BAJZOVI DVORI proslavili 10 godina
Pečeni vol bio je glavna zvijezda proslave
Ovog vikenda Bajzovi Dvori u Dekanovcu proslavili su desetu godišnjicu svojeg postojanja.
Proslava je privukla brojne ljubitelje ugodne atmosfere, dobre hrane i vrhunske zabave, učinivši cijeli dan pravom lokalnom feštom. Slavlje je započelo već prije podne, dok su se stanovnici i posjetitelji okupljali oko mirisne gozbe — vol na ražnju, kojeg su pripremali Mravac i Marijan Cerovec Cero.
Vol se služio nakon 12 sati i odmah postao gastronomski magnet okupljanja. Uz pečenje, svi su mogli uživati i u ponudi restorana, što je dodatno začinilo atmosferu. Fešta se nastavljala i
Važno je dobro podmaziva� vola dok se peče popodne, a navečer je vrhunac bio tribute band Zdravka Čolića s grupom Svadbarski sokak, uz nostalgični šarm legendarnih hitova. Energiju je dodatno pojačao Skandal
VELIKA NOVOST za obrtnike
Od 2026. moći će raditi i primati mirovinu
Od 1. siječnja 2026. u Hrvatskoj stupa na snagu važna promjena za sve obrtnike. Oni će moći nastaviti raditi u vlastitom obrtu i istovremeno primati polovicu starosne mirovine. Do sada su bili prisiljeni birati između nastavka rada i primanja mirovine, što je mnoge navodilo na zatvaranje obrta i prekid poslovanja nakon umirovljenja.
Veća sigurnost i fleksibilnost
Nova pravila omogućuju obrtnicima da ostanu aktivni i nakon navršene 65. godine života. Moći će primati polovicu mirovine dok nastavljaju raditi u obrtu, a čak i oni koji su već u mirovini dobit će mogućnost ponov-
nog otvaranja obrta bez obustave mirovinskih primanja. Ova promjena donosi veću sigurnost i �leksibilnost te osigurava da znanje i iskustvo dugogodišnjih majstora i poduzetnika ne ostanu neiskorišteni. Posebno je važna za obrtništvo u Međimurju, gdje mnoge obitelji desetljećima njeguju tradiciju i grade poslove temeljem znanja prenesenog s generacije na generaciju.
Pravila za vlasnike d.o.o.-a
Za vlasnike trgovačkih društava pravila su drukčija. Umirovljenici i dalje mogu biti vlasnici ili suvlasnici društava s ograničenom odgovornošću jer samo vlasništvo ne utječe na pravo na mirovinu. Međutim,
ključno je naglasiti da ako umirovljenik uz vlasništvo obavlja i funkciju direktora ili neku drugu aktivnu ulogu u društvu, to se smatra radnim odnosom ili oblikom poslovnog upravljanja. U tom slučaju primjenjuju se posebni porezni i doprinosni propisi. Drugim riječima, vlasnici d.o.o.-a mogu zadržati svoj udio u društvu i mirovinu, ali ako žele aktivno voditi poduzeće, moraju paziti na usklađenost s pravilima koja uređuju rad uz mirovinu. Za razliku od obrtnika, trenutačno se ne predviđa mogućnost da vlasnici d.o.o.-a primaju polovicu mirovine i istodobno nesmetano upravljaju društvom.
Promjena koja stupa na snagu početkom 2026. godine veliko je olakšanje za obrtnike u cijeloj zemlji, pa tako i u Međimurju. Pravila za trgovačka društva pritom ostaju nepromijenjena. Umirovljenici mogu ostati vlasnici, ali će aktivno vođenje d.o.o.-a i dalje biti podložnije strožim propisima od onih koji će vrijediti za rad u obrtu.
Trgovine otvorene ove nedjelje, 24. kolovoza
Trgovine KRK
• Črečan 42
• Domašinec, Glavna 164
• Dunjkovec, Glavna 21
• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52
• Gornji Mihaljevec 74a
• Lopatinec, I. G. Kovačića 17
• Macinec, Glavna 61
• Mačkovec, J. B. Jelačića 114
• Mursko Središće, Frankopanska 1
• Novo Selo Rok, M. Tita 49e
• Palovec, Glavna 43
• Pribislavec, B. Radića 54
• Sv. Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13
• Šenkovec, J. Bedekovića 2
• Štefanec, Zrinskih 26
• Štrigova 25a
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
• Zasadbreg 153a
Ostale trgovine
• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)
• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)
• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)
• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)
• STUDENAC, Donja Dubrava (7:30-21:30 h)
• STUDENAC, Pribislavec (8-20 h)
, koji se pojavio kao gost iznenađenja. (mg)
Majstorice pokazale kak se reže zelje
Veliku pažnju izazvale su Žene koje su pred posjetiteljima rezale zelje, lovci, pintari i Zrinska garda sa svojim svečanim nastupom
Sveti Martin na Muri i ove je godine bio domaćin jedinstvene manifestacije
53. povorke starih običaja i zanata. Riječ je o događaju koji već desetljećima okuplja zaljubljenike u tradiciju i baštinu, a središte mjesta nakratko pretvara u živopisnu pozornicu prošlih vremena.
Živi prikazi nekadašnjeg života
Na povorku su bili pozvani svi, od čuvara starih zanata i obrta, preko vlasnika starodobnih automobila do ljubitelja pjesme i plesa. Ukupno je sudjelovalo 14 grupa, a svaka od njih svojim je nastupom donijela dio priče o nekadašnjem životu. Na ulicama su se mogle vidjeti stare nošnje, prikazi svakodnevnih poslova, kola i alati koji se danas rijetko koriste, ali i osmijesi sudionika koji s ponosom čuvaju uspomene na vrijednosti svojih predaka.
Posebnu pozornost privukla je Zrinska garda, koja je svojim svečanim
nastupom unijela dodatnu dozu povijesnog sjaja. No, veliku pažnju izazvale su i brojne druge skupine: lovci sa svojim tradicijskim obilježjima, žene koje su pred posjetiteljima rezale zelje te pintari koji su pokazali kako se nekada izrađivalo i popravljalo drveno posuđe i bačve. Upravo ti prikazi svakodnevnih poslova stvorili su poseban dojam autentičnosti i posjetitelje vratili u neka prošla vremena.
Tradicija koja nikada ne iznevjeri
U razgovoru s mještanima moglo se čuti da je povorka nekoć bila još raskošnija i masovnija. - Nekada je tu bilo i više sudionika i većeg interesa, danas je to nažalost skromnije, ali nikada ne iznevjeri, rekli su nam stariji stanovnici Svetog Martina, koje smo sureli na povorci. I doista, iako su današnji izazovi drugačiji, manifestacija je i dalje ostala
mjesto okupljanja, druženja i ponosa cijele zajednice. Mnogi posjetitelji isticali su kako je upravo ovakva vrsta događaja važna jer djeci i mladima približava običaje koji su danas gotovo zaboravljeni. Djeca su s radoznalošću promatrala stare predmete i pokušavala shvatiti kako su nekada funkcionirali, dok su se stariji prisjećali vlastitog djetinjstva i vremena kada su takvi alati bili svakodnevica. Neki su čak iskazali želju
naučiti poneki zanat, poput tkanja, lončarstva ili izrade drvenih predmeta, što daje nadu da će se tradicija ipak nastaviti prenositi.
Tradicija živi onoliko koliko je sami njegujemo
Na kraju, sudionici i posjetitelji dokazali su jedno da, iako prošlost ostaje iza nas, nikada je ne bismo smjeli zaboraviti. Upravo suprotno, potrebno ju je njegovati i učiti
iz nje, jer ona je temelj identiteta i vodič za budućnost. Povorka je završila uz pjesmu, druženje i veselu atmosferu. Iako možda skromnija nego prije nekoliko desetljeća, ona i dalje nosi istu poruku: tradicija živi onoliko koliko je sami njegujemo. Sveti Martin na Muri još je jednom pokazao da ljubav prema kulturnoj baštini povezuje ljude svih generacija te da je očuvanje običaja najbolji način da se prošlost prenese u budućnost.
53. POVORKA starih običaja i zanata u Svetom Martinu na Muri okupila 14 skupina
Piše i foto: Martina Jarni
Umirovljenice iz Svetog Martina na Muri pripremale su zelje za zimnicu
Franjo Belović pokazao je kako se nekada išlo u berbu grožđa
Zrinska garda u svečanim uniformama
Pintari pokazali svoje umijeće popravljanja
Lovci su svojim iznenadnim pucanjem u zrak šokirali prisutne, ali i unijeli dinamiku u povorku
Iznenadili posjetitelje s ukusnim i svježim jabukama koje su dijelili
Festival Balona u Prelogu
Vrijeme je za spektakularni Festival balona u Prelogu
Višebojni spektakl na nebu i zemlji vraća se s još više balona, zabave, koncerata i iznenađenja – idealan završetak ljeta u Međimurju
Četvrtu godinu za redom najljepši festival u Hrvatskoj vraća se u Prelog, na obale Drave. Od četvrtka, pa sve do nedjelje, nebo iznad Preloga osvojit će deseci velikih balona na zrak iz cijelog svijeta. Nakon što su prošle godine ekipe od Australije do
Kanade letjele Međimurjem, ove godine će Međimurci ugostiti natjecatelje od SAD-a do Italije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Velike Britanije, ali pilote fieste od Poljske, Češke, Makedonije i brojnih drugih zemalja.
„Preko 30 balona stiže u Prelog! Nadamo se u značajno
PROGRAM
ČETVRTAK 28.08.
06:00 - 09:00 Jutarnji trening let 15:00 - 21:00 Piknik na Marini Prelog uz DJ-a i bogati gastro program
16:30 - 17:30 Izložba balonaške opreme i hodanje kroz kupolu balona
17:00 Službeno otvaranje festivala
17:30 Pripreme i uzlijetanje balona na vrući zrak - popodnevni let 20:30 Koncert - Leteći odred
PETAK 29.08.
06:00 - 09:00 Priprema i uzlijetanje balona na vrući zrak - jutarnji let 15:00 - 21:00 Piknik na Marini Prelog uz DJ-a i bogati gastro program
16:30 - 17:30 Izložba balonaške opreme i hodanje kroz kupolu balona 17:30 Pripreme i uzlijetanje balona na vrući zrak - popodnevni let 20:00 Ribarska fešta (DJ Topolka & Lepa Mrena)
21:00 Vezani letovi za dobitnike nagradnog natječaja
SUBOTA 30.08.
06:00 - 09:00 Priprema i uzlijetanje balona na vrući zrak - jutarnji let 15:00 - 21:00 Piknik na Marini Prelog u DJ-a i bogati gastro program
16:30 - 17:30 Izložba balonaške opreme i hodanje kroz kupolu balona
17:30 Pripreme i uzlijetanje balona na vrući zrak - popodnevni let
20:00 DJ I’M & Dennis Gold & Friends
21:00 Spektakl noćne iluminacije - Night Glow
NEDJELJA 31.08.
06:00 - 09:00 - Priprema i uzlijetanje balona na vrući zrak - jutarnji let
15:00 - 21:00 - Piknik na Marini Prelog uz DJ-a i bogati gastro program
16:30 - 17:30 - Izložba balonaške opreme i hodanje kroz kupolu balona
17:30 - Pripreme i uzlijetanje balona na vrući zrak - popodnevni let
20:00 - Koncert 4 Tenora
21:00 - Spektakl noćne iluminacije - Night Glow
Četri dana čiste čarolije
većem broju nego proteklih godina, no već sad znamo da će i ove godine festival biti spektakularan“ najavljuje Marko Židov, direktor Turističke zajednice Prelog. „Dva koncerta, prigodni Leteći Odred, ali i domaćini 4 Tenora čiji Filip Hozjak je naš Priločanec, dva velika nastupa DJ-a, Piknik na Dravi i predivan gastro kutak veliki su mamac za turiste, one iz Hrvatske, ali i inozemstva.“ Od 2022. godine otkako se ovaj festival održava kroz Međimurje i Prelog prošlo je preko stotinu pilota balona, ali i na desetke tisuća posjetitelja. „S ponosom ističem da se Festival balona na vrući zrak, koji iz godine u godinu
okuplja sve veći broj posjetitelja i sudionika iz cijele Europe, ove godine provodi uz značajnu potporu Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent“ dodaje Marko Židov i napominje: „Festival je zahvaljujući potpori Turističkih zajednica Međimurja i Hrvatske turističke zajednice jedan od najatraktivnijih turističkih događaja kontinentalne Hrvatske.“
spektakl na nebu „Ove godine nas zaista očekuje pravi spektakl! Preko 30 balona, više od 10 nacija, još spektakularnije noćne iluminacije, još više balona posebnih oblika i na kraju još
uzbudljivije i napetije natjecanje“ počinje Igor Mikloušić, organizator iz Balon Kluba Zagreb.
Festival balona tako je postao 2024. godine i sportski festival, a u 2025. godini certificiran je kao CAT2 natjecanje, te ćemo ponovo gledati bravure i majstorije pilota ovih naoko neupravljivih letjelica. Natjecanje je ujedno i Prvenstvo Hrvatske, a boduje se za nacionalna prvenstva Austrije i Italije.
spektakl na zemlji Uz odličan festival koji četvrtu godinu traje čak četiri dana, na prostorima Marine Prelog očekuje vas veliki festivalski park s food
truckovima, velikom beach bar zonom i velikom pješčanom plažom koju će nam osmisliti Eurobeton. „Dva puta dnevno tijekom četiri dana festivala posjetitelji mogu gledati bravure pilota balona, a uz preko 30 balona, za posjetitelje pripremamo veliki festival zabave, hrane, edukacije i pravi piknik na Dravi.“ Krešo Biškup, suorganizator festivala dodaje: „U četvrtak nam stiže Leteći Odred, u petak imamo glazbenu Ribarsku Feštu, dok je subota rezervirana za ples pod zvijezdama uz DJ-eve. Nedjelja nam pak nosi po prvi puta dašak klasike, jer ćemo imati predivnu glazbu u interpretaciji 4 Tenora u divnom ambijentu uz balone. Naravno, u subotu i nedjelju tu su night glow spektakli kad padne mrak, šetnje kroz balon, podizanja na vezani let, brojne radionice i još puno, puno sadržaja.“ spektakl u Međimurju U bajkovitom Međimurju, u prvoj Hrvatskoj, ali i europskoj „green“ regiji, baloni su spektakl koji se ne propušta. Rezervirajte si posljednji vikend u kolovozu za izlet za pamćenje, put na sjever, a uz sam festival, nemojte propustiti posjetiti i još poneku zanimljivost u Međimurju.
NIZOZEMAC
I SLOVAK sudarili se u goričanu
Slovaci nakon prevrtanja završili u bolnici
Dvije osobe zadobile su teže, a dvije lakše tjelesne ozljede
Piše: Benjamin Jakopić
Goričan je u subotu, 16. kolovoza, nešto poslije 18 sati, bio poprište ozbiljne prometne nesreće. Nesreću je izazvao 43-godišnji vozač iz Nizozemske, koji je automobilom dubrovačkih registracija vozio držav-
nom cestom. Dolaskom do pristupne ceste odlučio je skrenuti ulijevo, na mjestu gdje to nije bilo dopušteno, i pritom nije propustio vozilo koje je dolazilo iz suprotnog smjera.
U tom vozilu bio je 47-godišnji vozač iz Slovačke, a sudar je bio toliko
snažan da je njegov automobil završio rotiran, izletio s ceste, udario u metalni nosač reklama, potom u stup javne rasvjete i na kraju se prevrnuo na bok. U autu su, osim vozača, bile i 44-godišnja putnica te dvoje djece od 13 i 16 godina. Svi su hitno prevezeni u
KAD VOŽNJA i dostava prerastu u noćnu moru
Županijsku bolnicu Čakovec. Dvije osobe zadobile su teže, a dvije lakše tjelesne ozljede. Na mjesto nesreće brzo su stigli vatrogasci DVD-a Goričan i Donji Kraljevec te Javna vatrogasna postrojba Čakovec, koji su pomagali u izvlačenju ozlijeđenih iz vozila.
Trojica muškaraca napala taksista i dostavljača hrane
Državno je odvjetništvo pokrenulo istragu protiv trojice muškaraca (20, 19 i 42 godine) zbog fizičkog napada na vozača taksija na Novu godinu, a najmlađi se tereti i za krađu 1.270 eura od dostavljača hrane u studenom.
Prva krađa dogodila se 16. studenoga prošle godine kada je 20-godišnjak naručio dostavu hrane u mjesto kraj Čakovca. Kad je dostavljač
stigao s narudžbom, mladić mu je istrgnuo novčanik iz ruku i pobjegao s novcem. Mjesec i pol kasnije, na Novu godinu, isti mladić udružio se s 19-godišnjakom i 42-godišnjakom za novi napad. Trojica su uzela taksi do odredišta u mjestu kraj Čakovca, a kada ih je vozač dovezao, fizički su ga napali. Nakon što su svladali vozača, uzeli su mu mobilni
telefon i novčanik s novcem. Pobjegli su s mjesta događaja i ostavili napadnutog taksista na cesti.
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu jučer je donijelo rješenje o pokretanju istrage protiv sve trojice zbog razbojništva, dok se 20-godišnjak dodatno tereti i za tešku krađu dostavljača. Razbojništvo, za razliku od obične krađe, uključuje
upotrebu sile ili prijetnju silom protiv žrtve. Takva djela kažnjavaju se zatvorom od jedne do deset godina, dok teška krađa nosi kaznu zatvora do pet godina.
Oba napada dogodila su se u ruralnom području oko Čakovca, gdje dostavljači hrane i taksisti često rade sami, osobito tijekom večernjih i noćnih sati, kada su posebno ranjivi. (ik)
IZUDARAO SUPRUGU pred djetetom
Dijete
je boso, a ti ne znaš kuhati
Mladić star 19 godina nepravomoćno je osuđen na novčanu kaznu od 1100 eura jer je vikao i izudarao izvanbračnu suprugu u nazočnosti njihove kćerke.
Općinski sud u Čakovcu utvrdio je da se mladić nasilnički ponašao 27. srpnja ove godine oko 17:45 sati u obiteljskoj kući. Vratio se s proslave rođendana kod brata, gdje je pio alkohol, a svađa je planula jer je dijete bilo boso.
- Dej mi jesti, ne znaš kuhati, vikao je i psovao na izvanbračnu suprugu koja je u rukama držala njihovu šestomjesečnu kćerku. Potom ju je više puta udario otvorenim dijelom šake po licu te zatvorenim dijelom šake po glavi.
Kad je žena izašla iz kuće, mladić je došao za njom, nastavio vikati i udarati je rukama po tijelu. Takvim ponašanjem kod nje je izazvao osjećaj straha i uznemirenosti te povrijedio njezino dostojanstvo, utvrdio je sud.
U obrani je mladić priznao da je izvanbračnoj supruzi govorio uvredljive riječi i da ju je nekoliko puta udario rukama.
- Bio sam na proslavi rođendana kod brata i doista sam popio nešto malo alkohola. Možda zbog utjecaja alkohola izgovorio sam pogrdne riječi i sad mi je
NESREĆA u Čakovcu
Pao sa
neugodno što sam ih govorio, objasnio je sudu. Dodao je da mu je žao zbog toga i da se tako nešto neće ponoviti.
- Ispričat ću se izvanbračnoj supruzi, djeci i ostalim članovima obitelji, rekao je mladić koji uzdržava obitelj od plaće. Zamolio je sud da ga ne zatvori. Par živi u izvanbračnoj zajednici već pet godina i ima troje maloljetne djece u starosti šest mjeseci te dvije i tri godine. Mladić je prekršajno kažnjavan za prekršaje protiv javnog reda i mira te prometne prekršaje, ali do sada nije bio osuđivan za nasilje u obitelji.
Sud je ocijenio da je mladić opisanim ponašanjem svakako prešao granice normalnog, uobičajeno prihvatljivog ponašanja jednog člana obitelji prema drugome. Pogrdne riječi vrijeđaju dostojanstvo žrtve nasilja, a primjena fizičke sile predstavlja tjelesno nasilje iako nije nastala tjelesna ozljeda. Kao olakotnu okolnost sud je uzeo u obzir priznanje prekršaja te obećanje da isto više neće ponoviti, pa je mladiću izrekao najnižu novčanu kaznu propisanu za taj prekršaj. Od ukupne kazne od 1100 eura mladić treba platiti 1060 eura jer mu je uračunato vrijeme provedeno u uhićenju. Presuda nije pravomoćna. (ik)
skele visoke 6 metara
U utorak, 19. kolovoza oko 11:30 sati u Čakovcu, točnije u Ulici Vladimira Nazora, došlo je do nesreće u kojoj je stradao 26-godišnji državljanin Kosova. Prilikom postavljanja fasade na zgradi, 26-godišnjak je pao s građevinske skele s visine od približno 6 metara. Zadobio je teške tjelesne ozljede,
prevezen je vozilom hitne pomoći u Županijsku bolnicu Čakovec, te je zadržan na liječenju. Na mjesto nesreće je izašao inspektor zaštite na radu koji će poduzeti mjere iz svoje nadležnosti, to jest utvrditi jesu li se poštivale sve sigurnosne mjere na radu. (bj)
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 54-godišnjeg državljanina Rusije na godinu i šest mjeseci zatvora jer je u ožujku češkim automobilom prevozio šest turskih državljana iz Zagreba prema slovenskoj granici. Incident se zbio 18. ožujka u poslijepodnevnim satima kada je osuđeni Rus, inače vlasnik dva trgovačka društva u Češkoj, u Zagrebu preuzeo šest državljana Turske koji nisu ispunjavali uvjete za ulazak u Sloveniju. Vozio ih je kroz hrvatsko područje
prema slovenskoj granici s namjerom da im za neutvrđeni novčani iznos omogući ilegalni prelazak. Policijski su ga službenici zaustavili istoga dana u 19:15 sati u Robadju ispred kućnog broja 55, par kilometara od državne granice sa Slovenijom. U češkom Seatu Alhambri zatekli su svih šest turskih državljana. Vozač je na licu mjesta uhićen, a putnici su predani nadležnim službama. Tijekom rasprave održane 30. srpnja optuženik se izjasnio krivim za kazneno
djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma.
Sud mu je izrekao djelomičnu uvjetnu osudu prema kojoj mora izdržati sedam mjeseci zatvora, dok se ostatak kazne od 11 mjeseci neće izvršiti ako u sljedeće tri godine ne počini novo kazneno djelo. Dodatno je osuđen na novčanu kaznu od 3107 eura, koju mora platiti u roku od mjesec dana od pravomoćnosti presude.
Sud je od njega oduzeo mobilni telefon marke Xiaomi koji je koristio u počinjenju kaznenog djela, dok mu je vratio češki Seat Alhambru jer nije vlasnik automobila. Kao olakotne okolnosti uzeto mu je priznanje krivnje, raniju neosuđivanost i iskreno žaljenje.
Optuženik trenutno je u istražnom zatvoru u Varaždinu gdje mu se uračunava vrijeme provedeno od dana uhićenja. Protiv presude može se žaliti u roku od petnaest dana. (ik)
Odnio motornu pilu
i kanistre goriva
Tijekom noći s 19. na 20. kolovoza 2025. godine, na gradilištu aglomeracije u Zebanec Selu, nepoznati počinitelj provalio je u kontejner kroz otvoren prozor i otuđio motornu pilu te spremnike s gorivom.
Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko stotina eura, a policija intenzivno traga za počiniteljem. Protiv nepoznatog počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog kaznenog djela krađe. (bj)
ZEBANEC SELO
Do nesreće je došlo u Ulici Komparija
Sudbina divova u
vremenu
Ovih dana započelo je rušenje kompleksa „Varteksa“, jednog od divova tekstilne industrije u dvadesetom stoljeću, koji je svojedobno zapošljavao do 12.000 radnika. „Varteks“ je (kao i MTČ prije toga) uništen zbog više razloga, jedan od ključnih je rukovođenje, pogotovo neposredno prije pretvorbe i privatizacije. Naši tekstilci naprosto nisu mogli konkurirati tekstilcima iz Kine i azijskih zemalja, a nije bilo dovoljno poticaja ni mudrosti za razvoj visoke mode i slično. Mnogi su stariji građani Međimurja svoja odlična odijela kupovali u prodavaonici „Varteksa“ u Čakovcu kao jednoj od čak 180 prodavaonica tog diva, pa i danas osjećaju žal za tim minulim vremenima.
Ono što je ostalo nepoznato javnosti jest podatak da je tvornica koja se danas naziva „Varteks“, a prije „Tivar“, lako mogla biti izgrađena u Donjem Kraljevcu. Osnivači su bila dva brata tvorničara iz Brna, Rudolf i Ernst Stiassny, koji su nakon završetka Prvog svjetskog rata, 1918. godine, tražili najbolju lokaciju za tvornicu. Glavni kandidati bili su Varaždin i Donji Kraljevec zbog izgrađene željezničke pruge.
Pregovori, koji su trajali jako dugo u Donjem Kraljevcu, propali su jer seljaci nisu htjeli prodati svoju zemlju uz prugu, kako je kasnije pojašnjeno, no to možda nije bio
pravi razlog. Iz kasnijeg ponašanja Stanka Štefoka, člana Narodnog odbora za oslobođenje Međimurja i netrpeljivosti prema Peri Magdiću, političaru i gradonačelniku Varaždina, vidi se da je Štefok bio duboko povrijeđen jer je Magdić jednostavno bio brži i lukaviji te je dao ponudu koju tvorničari nisu mogli odbiti. Pogotovo kad se saznalo da je Magdić dioničar nove tvornice, kao i njegov brat. Naime, Magdić je isposlovao da budući „Tivar“ neće plaćati poreze gradu Varaždinu tri godine. Stanko Štefok na političkom skupu u Ivancu zbog toga izgovara: „Bilo tko drugi, samo ne Pero Magdić, osoba koja je najomraženija u Međimurju.“ Pero Magdić bio je pravaš, no razlozi netrpeljivosti bili su i privatni. Danas je to povijest, no iz nje možemo nešto naučiti. Sudbina gospodarskih divova jest da se rađaju i umiru; tekstilne tvornice bile su važne zbog prijelaza iz poljoprivrede u industriju. Danas je vrijeme novih tehnologija, iako nam i dalje treba odjeća. U Donjem Kraljevcu u zamahu je metalna industrija.
Dokumentarac mora imati
srce, a ne samo poruku
Najveća snaga filma je upravo u tome kad publika sama otkriva smisao, doživljaj postaje osobniji i trajniji
Piše: Ivana Sklepić
U njezinim �ilmovima zvuk i tišina jednako govore kao i slika. Dok je u “Ljetnom jutru”, nagrađenom “Zlatnim Suncokretom”, zvuk nevidljivi narator koji vodi kroz toplinu seoske svakodnevice, dokumentarac “Poništiti “otvara drugačiji prostor: polazište za promišljanje ekologije i kolektivne odgovornosti. Upravo taj raspon oblikuje Stanku Gjurić kao autoricu, koja u svojim projektima preuzima sve ključne uloge i dosljedno istražuje slobodu umjetničkog procesa.
- Koliko je bilo izazovno osmisliti koncept zvuka koji je u potpunosti preuzeo ulogu pripovjedača?
- Kada sam počela raditi na “Ljetnom jutru”, znala sam da će zvuk biti glavni nositelj priče. Htjela sam izbjeći dijaloge kako bih gledatelja potpuno uronila u atmosferu - u uzbuđenost, pokrete i reakcije životinja, u ritam sela. Inspiracija mi je bila ideja da zvuk može postati “nevidljivi narator” koji donosi emociju i humor. Posebno sam pazila da zvuk ne bude samo tehnički element, nego i emocionalni vodič kroz priču, gotovo kao dodatni lik u �ilmu.
- Postoji li konkretan trenutak u „Ljetnom jutru“ na koji ste posebno ponosni?
- Posebno mi je drag trenutak kada se, u tišini ranog jutra, oglase životinje koje kao da komentiraju ono što se događa u kući. To je tren u kojem zvuk postaje komičan, gotovo “antropomorfan”
- životinje postaju aktivni sudionici scene. To je i primjer kako se humor može graditi na suptilan način, bez riječi, samo kroz pažljivo odabrane zvukove i ritam montaže.
- Kako je publika reagirala na “Poništiti” na Eco Film Festivalu u Ukrajini?
- U to vrijeme bijah na dvomjesečnom umjetničkom boravku u New Yorku, dakle i u vrijeme kad je �ilm imao svoju premijeru u Ukrajini. Navodno je publika reagirala s puno emocija, neki su u �ilmu prepoznali i vlastite obiteljske priče, a tema o nasljeđu i ekologiji otvorila je živu raspravu nakon projekcije.
- Ima li paralela između ”Ljetnog jutra” i “Poništiti”?
- Na površini, “Ljetno jutro” i “Poništiti” su kao nebo i zemlja: jedno je igrani �ilm, lagana senzualna komedija, drugo - ozbiljan dokumentarac. No, oba su zapravo �ilmovi
o odnosu čovjeka i okoline.
U “Ljetnom jutru” to nam okruženje daje dozu humora, vrckavosti i topline, a u “Poništiti” ono postaje pozornica za promišljanje odgovornosti i promjena. Mislim da mi upravo taj kontrast omogućuje da rastem kao autorica, jer prelazak iz jedne poetike u drugu traži potpuno drukčiji kreativni proces.
- Kako ste u “Poništiti” gradili balans između umjetničkog izraza i društveno-odgovorne poruke?
- Kod “Poništiti” mi je bilo važno da �ilm ne djeluje kao predavanje. Dokumentarac mora imati srce, a ne samo poruku. Zato sam spojila osobne priče, tišinu groblja, rituale koje svi poznajemo, i onda ih sučelila s posljedicama koje ostaju. Pritom mi je bilo bitno ostaviti prostor gledatelju da sam donese zaključak, umjesto da mu ga namećem.
- U svojim projektima preuzimate sve ključne uloge, je li to oslobađajuće ili iscrpljujuće?
- Raditi sve sam znači da �ilm prolazi neokrznut od tuđih ruku ili vizija. To je oslobađajuće, jer svaka odluka odražava moju ideju, ali i iscrpljujuće jer nosite sve na svojim leđima. Ljudi mi nerijetko kažu da osjete “moj rukopis” u svakom kadru �ilma.
- Šalili ste se da Vam još nedostaju nagrade za montažu i kameru. Planirate li neki korak prema zatvaranju tog „autorskog kruga“?
- Kad sam u šali rekla da će mi trebati narednih dvadeset godina da, uz trenutno osvojenu nagradu za zvuk, a ranije - za scenarij i režijudobijem nagradu i za montažu i kameru, zapravo sam bila ozbiljna u kontekstu postavljanja izazova samoj sebi.
Osim “Zlatnog Suncokreta”, Stanka se nedavno oki�la i priznanjem “Honorable Men�on”
RADOVI u Krištanovcu
Investicije u Sportski dom i sigurnost na cesti
Grad Čakovec ulaže u Krištanovec. Završen je prvi dio obnove Sportskog doma, nakon fasade, uređena su i dva sanitarna čvora. Vrijednost radova je više 17.000 eura. Plan je ići dalje, s kompletnom obnovom instalacija i svlačionica.
Istovremeno, uskoro počinje veliki projekt rekonstrukcije 725 metara duge prometnice prema Sportskom domu. S ciljem da se poveća sigurnost za pješake, uz cestu će se izgraditi nova pješačka staza.
Pješačka staza planira se graditi s južne strane rekonstruirane prometnice. Predviđeno je uređenje horizontalnih i vertikalnih elemenata, kolničke konstrukcije, odvodnje oborinskih voda te osigurati prostor za pješački promet neposredno uz projektirani kolnik.
Cesta će se proširiti na 5,5 metara, a staza će biti široka 1,75 metara. Ukupna vrijednost radova iznosi 334.504,88 eura, a izvodi ih tvrtka GRADAX d.o.o. iz Čakovca. (vv)
ČAKOVEC investira u dva nova dječja igrališta Ljuljačke, penjalice i tobogani za klince
Grad Čakovec raspisao je natječaj vrijedan 51 tisuću eura za izgradnju dva nova dječja igrališta, jednog u Novom Selu Rok i drugog u Ulici Ivana pl. Zajca u Čakovcu, s rokom za prijavu do 5. rujna 2025. godine.
Na igralištu u Novom Selu Rok planira se postavljanje kombiniranog igrala s toboganom, ljuljački s dvije njihaljke, klackalice, opružne ljuljalice, antistres podloge, klupa i ograde. Ukupna vrijednost radova za ovu lokaciju procijenjena je na 24 tisuće eura. Igralište će biti izgrađeno u Školskoj ulici na zemljištu u vlasništvu Grada Čakovca.
U Čakovcu, na čestici u Ulici Ivana pl. Zajca, za 27 tisuća eura predviđena je izgradnja sličnog igrališta
ANTUN I KATA BORTOT
proslavili zlatni pir - 50 godina braka
U 28 godina udomili 11 djece
Ono što njihovu priču čini posebno inspirativnom je činjenica da, iako nisu mogli imati vlastitu djecu, nisu odustali od roditeljstva. Vođeni velikom ljubavlju, odlučili su postati udomitelji
koje uključuje kombinirano igralo, ljuljačku s košarom, penjalicu, antistres podlogu, koš za smeće i drugo urbano opremanje. Ova lokacija također se nalazi na zemljištu u vlasništvu Grada i prostorno je usklađena s gradskim urbanističkim planom.
Za obje lokacije izrađeni su glavni projekti, a izvoditelj će morati poštovati detaljne tehničke speci�ikacije i sigurnosne standarde za dječja igrališta.
Radovi uključuju i pripremu terena, uklanjanje postojećih igrala, postavljanje temelja, izradu podloga i montažu opreme. Nova igrališta namijenjena su unaprjeđenju sadržaja za djecu i sigurnijem igranju u urbanim i prigradskim sredinama. (ik)
NAJAVA Festivala krumpira u Belici
Uz Festival, otvara se Muzej krumpira
Općina Belica priprema se za svoj veliki dan, tradicionalni Festival krumpira, koji će se održati u subotu, 30. kolovoza. No, ova će godina ostati posebno zabilježena jer će se Festival održati u Muzeju krumpira koji će se tom prilikom svečano otvoriti.
Program počinje u 9:45 povorkom starih strojeva od Spomenika krumpiru do novog Muzeja krumpira u Ulici Ljudevita Gaja 23. U 10 sati je službeno otvorenje Muzeja uz nastupe KUD-a Belica, Limene glazbe, Dječ-
jeg vrtića sv. Nikole Belica te izvođača Karla Čeha i Patricije Juračić. Nakon takozvanog službenog dijela, započinje druženje pod šatorom kod nogometnog igrališta i natjecanje u kuhanju jela od krumpira. Za sudjelovanje u natjecanju organizatori osiguravaju krumpir i osnovne namirnice, a stručni žiri i nagrade za najbolje kuhare. Natjecatelji pak trebaju donijeti svoj kotlić, plamenik i plinsku bocu te pribor, začine i opremu za pripremu jela. (vv)
Antun (72) i Kata (70) Bortot iz Čakovca ovih su dana proslavili veliki jubilej, zlatni pir, 50 godina braka. Njihova životna priča nije samo priča o dvoje supružnika, već i o nesebičnoj ljubavi, brizi za druge i obitelji koja se širi srcem.
Za Božić 1997. udomili prvo dijete
Antun i Kata upoznali su se davne 1972. godine u Daruvaru, a sudbonosno "da" izrekli su 16. kolovoza 1975., također u Daruvaru, odakle je i Kata rodom, dok Antun dolazi iz Pakraca. U vrijeme kada su se upoznali, on je pohađao srednju školu za elektromontera, a Kata osnovnu školu. Njihova ljubav rasla je kroz pisma i susrete, čak i dok je Antun služio vojni rok.
Nakon povratka iz vojske, Antun se zaposlio u Čakovcu, a Kata se nastavila školovati u Varaždinu, ali je živjela u Čakovcu.
16. kolovoza 1975. godine oženili su se u Daruvaru, a nastavili graditi život i stvarati dom u Čakovcu.
Antun je dugi niz godina radio u čakovečkoj "Elektri", pa u Sloveniji, a na kraju je penziju dočekao u Elcopu, dok je Kata dugi niz godina radila u tiskari "Zrinski". Iz inozemstva se vratio u Čakovec kako bi mogao Kati pomagati oko djece.
Ono što njihovu priču čini posebno inspirativnom jest činjenica da, iako nisu mogli imati vlastitu djecu, nisu odustali od roditeljstva. Vođeni velikom ljubavlju, odlučili su postati udomitelji. Na ideju je došla Kata kada je na televiziji gledala emisiju o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kata je tada predložila Antunu da se uključe u sustav udomiteljstva i tako je počela njihova nevjerojatna misija.
Pred Božić, točnije 15.12.1997., udomili su prvo dijete, dječaka od pet godina po imenu Dario, a tri mjeseca kasnije i njegovu sestru Kseniju, staru 8 godina.
Tijekom 28 godina udomili čak 11 djece
Tijekom 28 godina udomiteljstva kroz njihov je dom prošlo čak 11 djece. Neka su kod njih ostala nekoliko mjeseci, neka godinama. Posebnu pažnju posvetili su djeci s posebnim potrebama, pa je tako još i danas s njima udomljeni štićenik Vladimir, koji ima 17 godina.
Dario (33), jedno od prve udomljene djece, danas živi u domu za odrasle, no Antun i Kata ga i dalje redovito posjećuju, kupuju mu odjeću, daju džeparac i vode brigu o njemu. Slično je i s Ksenijom (36), koja živi u Orehovici i koja ih s ljubavlju i poštovanjem redovito posjećuje, a njih naziva svojim pravim roditeljima. Kseniji su napravili i svatove, jer se Kata zarekla da će Kseniju iz njihove kuće ispratiti u vjenčanici i tako je i bilo.
Ostala udomljena djeca žive po okolnim mjestima diljem Međimurja, sa svima njima su u kontaktu i povremeno se viđaju, a najviše za blagdane.
Najbliža im je Tamara, ona ih svaki dan zove i vrlo često posjećuje te im uvijek pomogne kad je to potrebno. Povodom proslave zlatnog pira, obnova bračnih zavjeta održala se 16. kolovoza u 17 sati u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Čakovcu, nakon čega je uslijedilo svečano druženje s obitelji, prijateljima i djecom koju su tijekom života nesebično voljeli i podizali.
Antun i Kata Bortot svojim su životom pokazali što znači biti obitelj, ne po krvi, već po srcu. Njihova ljubav, požrtvovnost i spremnost da pruže dom onima kojima je najpotrebniji svima su primjer kako se velikim srcem može promijeniti svijet, barem nečiji mali svijet.
I za kraj Kata je rekla: "Naši snovi su se ispunili i puna su nam srca!" (Dijana Deban)
Na slici slijeva na desno: Ksenija sa suprugom, Kata i Antun, Tamara i Vladimir
Ovog su vikenda obnovili svoje bračne zavjete
Ovaj poseban trenutak proslavili su s prigodnom tortom
INTERVJU s Matijom Ladićem, načelnikom Općine Pribislavec povodom Dana Općine
Feštetići, vrtić i brojne ulice uskoro u potpuno novom ruhu
Potpisani su ugovori za rekonstrukciju „novog Beograda“, gradnju igrališta u Ulici Ruđera Boškovića te obnovu svlačionica NK Poleta
Piše i foto: Luka Pongračić
Općina Pribislavec od 21. do 31. kolovoza priprema bogat i raznovrstan program povodom Dana općine. Slavlje je započelo u četvrtak koncertom „Vječne melodije“ u 19 sati, na kojem su nastupili brojni lokalni pjevači i zborovi. Program se nastavlja u petak s Danima otvorenih vrata Igraonice Pribislavec, sportskim igrama Matice umirovljenika te dječjom i glavnom „Trkom Općine Pribislavec Mig 21“. Dan će završiti retro zabavom „Povratak u 80-te“. U subotu slijedi teniski turnir „Matuzalem 60+“, kreativne radionice, Dani otvorenih vrata DVD-a Pribislavec i susret povijesnih jedrilica u Aeroklubu Međimurje. Poslijepodne je rezervirano za natjecanje u Grofovskoj kotlovini i STK kup, dok će večer donijeti nastup dramskog umjetnika Denisa Bašića i zabavu uz Show Time Band. Središnji dio proslave održat će se u nedjelju, kada će dan započeti budnicom. U 11 sati slijedi svečana misa u crkvi sv. Florijana, a u 18 sati svečana sjednica iza društvenog doma. Tijekom cijelog dana Aeroklub Međimurje bit će domaćin susreta povijesnih jedrilica. Proslava završava 30. i 31. kolovoza velikim Memorijalnim noćnim turnirom „Gordan Novak i Rudolf Makar“, koji će se održati na prostoru ŠRD Sunčanica od 19 sati do jutra. Povodom Dana općine, porazgovarali smo s Matijom Ladićem, načelnikom Pribislavca.
- Žitelji Pribislavca još su Vam jednom ukazali povjerenje i na proteklim izborima osvojili ste još jedan mandat kao načelnik. Kako su protekla ova tri mjeseca?
- Pa, mogu reći da se ništa previše nije promijenilo, krenuli smo intenzivno prema naprijed, a potpisali smo i tri ugovora za izvođenje radova. To su rekonstrukcija tzv. „novog Beograda“, točnije ulica Vladimira Nazora, Josipa Juraja Strossmayera i Augusta Šenoe, potom izgradnja dječjeg igrališta u ulici Ruđera Boškovića te naposljetku i rekonstrukcija unutarnjih svlačionica na igralištu NK Poleta. Svi ti radovi morali bi započeti unutar mjesec dana, a znamo da su nam trenutno u tijeku rekonstruk-
cija vrtića i dvorca Feštetić. Ta dva projekta napreduju odlično, mi kao Općina sudjelujemo kao partneri, a po onome što znam, ide sve po planu. Vjerujem da ćemo na proljeće gledati naše Feštetiće u potpuno novom izdanju, a vrtić već ove jeseni dobiva novo ruho.
„Donesena je odluka o izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i nadogradnju vatrogasnog doma, a neke stvari se moraju još doraditi.“
- Na izborima ste osvojili novi mandat, ali David Dodlek iz DOSIP-a bio vam je vrlo blizu – razlika je bila svega devet glasova. Kako danas funkcionira suradnja s njima? Posljednja sjednica pokazala je da rasprave znaju potrajati i po nekoliko sati.
- Sve je to normalno i poželjno, uvijek postoji pozicija i opozicija te oni imaju svako legitimno pravo predlagati i kritizirati. Na nama je da vidimo je li kao takvo prihvatljivo ili neprihvatljivo. Donesena je odluka o izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i nadogradnju vatrogasnog doma, a neke stvari se moraju još doraditi pa ćemo vidjeti. Vijećnička pitanja su apsolutno legitimna i imaju svako pravo na to, ali mi samo molimo da se svako pitanje postavi jednom jer sve ostalo zagušuje rad lokalne samouprave. Tu su projekti, revizije, stvari koje moramo svakodnevno raditi i ne stignemo se uvijek u najkraćem roku pozabaviti svim pitanjima. U redu je da se pitanje postavi jednom i to pisanim putem, a ne potom i na općinskom vijeću usmeno. Također, ako se neke stvari riješe, ne vidim potrebu da se ponovo spominju na narednim sjednicama. Dogodi se da pojedini vijećnici ne žele prihvatiti ponuđeni odgovor pa traže dopune i po pet puta, što jednostavno nije realno. - Što Općina Pribislavec poduzima po pitanju najezde komaraca? Javilo nam se nekoliko mještana koji
tvrde da ni ujutro ni navečer ne mogu popiti kavu u miru na terasi.
- Identično pitanje došlo je i do nas, ali moram reći da, ako pogledate situaciju s komarcima u posljednje tri–četiri godine i usporedite sa trenutnom, mislim da je značajno bolja. Ako dozvolite, čak bih rekao da je 80% bolja situacija danas nego ranijih godina. Općina Pribislavec svake godine provodi adulticidno i larvicidno zaprašivanje komaraca. Nije da ih nema, ali odgovorno tvrdim da je broj značajno manji zbog suše i tretmana koje provodimo redovito.
- Ponovno se postavlja pitanje o kamerama u ulici
Ante Starčevića (cesta prema Štefancu). Dojam je da je ovo jedno od onih pitanja koje nikako ne dobivaju zadovoljavajući odgovor.
- Gledajte, policija u suradnji sa ŽUC-om donosi odluku o lokacijama kamera diljem međimurskih prometnica. Mi smo dali prijedlog nekoliko lokacija, poput Ulice Ante Starčevića, kod koje je trenutno i postavljena kamera, Ulice bana Josipa Jelačića, a odobrenje smo dobili za Starčevićevu. Tu postoje određeni uvjeti, poput čistine od 200 metara u jednom smjeru, a mi kao jedinica lokalne samouprave samo dajemo prijedlog. Mi smo unatrag nekoliko godina postavili više znakova, zebri i
ležećih policajaca, ali ja ponavljam po tisućiti put da je ovdje primarno važna svijest svakog pojedinačnog vozača. Nijedna kamera, nijedna zebra, nijedna crtica na asfaltu neće promijeniti svijest vozača. Svakodnevno smo svjedoci tragedija na cestama, a tu nisu krive ni jedinice lokalne samouprave ni policije ni ostale službe, nego dolazimo do svakog pojedinog čovjeka i svijesti vozača koji je na niskoj razini.
- Možete li nam reći kakva je trenutačna situacija sa širenjem mreže optičkog interneta u cijelom selu?
- U ovoj priči dogodila se situacija u kojoj smo mi imali dobru namjeru, ali nije se odvilo kako smo htjeli i planirali. Općina Pribislavec morat će preuzeti na sebe zamjenu golih žica. Što su gole žice? Radi se, najlakše rečeno, o žicama koje nisu izolirane. Ako se ne varam, od 2017. HEP ne dopušta da itko za svoje potrebe išta postavlja na bandere. Dakle, Franz Net ne može za nijednu banderu na kojoj je neizolirana žica dobiti suglasnost. Nažalost, u Pribislavcu takvih imamo mrvicu manje od tri kilometra. Vrijednost investicije inicijalno je bila oko 500 tisuća kuna, a vodili smo zaista puno razgovora sa svim dionicima projekta o načinu �inanciranja i slično, ali na ostalom dijelu Općine ima premalo priključaka. Franz Net je planirao preuzeti dio troškova, možda čak i HEP, ali to im trenutno nije prioritet. - Koji su trenutno projekti u fazi planiranja? Spominjali su se dvorac, vrtić i svlačionice, no ima li još projekata koji još nisu započeli, a izgledno je da će krenuti?
- Općina sve investicije planira sukladno natječajima. Lakše rečeno, ako se raspisuje natječaj za komunalnu infrastrukturu, fokus prebacujemo na taj projekt. Zašto tako radimo? Zato da pokušamo osigurati što više izvora sredstava, poput EU fondova ili ministarstava, jer tako ćemo najviše novca uštedjeti i bit ćemo proaktivni. Što se tiče izgradnje prometnica, sljedeći korak jest rekonstrukcija ulica Matije Gupca i Vinka Žganca, rekonstrukcija Kaštelske ulice nakon dogradnje vrtića i obnove Kaštela, a ostao nam je i dio ulice Nikole Tesle, Ruđera Boškovića i Antuna Mihanovića. Naposljetku, nadamo se i širenju industrijske i stambene zone oko područja aerodroma.
„Općina Pribislavec svake godine provodi adulticidno i larvicidno zaprašivanje komaraca. Nije da ih nema, ali tvrdim da je broj značajno manji.“
Na kraju, načelnik Matija Ladić svim sumnještanima je zaželio sretne Dane općine te dobru zabavu ovog vikenda. - Svim mještanima čestitam Dane općine, u svoje ime i u ime Općinskog vijeća. Želim vam dobru zabavu ovog vikenda i nadam se da će sva događanja proteći uspješno, uz zajedništvo i dobro raspoloženje na svim manifestacijama koje smo pripremili, zaključuje Matija Ladić.
Ma�ja Ladić, načelnik Općine Pribislavec
MALI MIHALJEVEC obilježio svoj dan uz zanimljive seoske igre
Mihalovčari vole bacati jaja u parovima
Lijeva strana sela odnijela je pobjedu
Piše: Martina Jarni
Mali Mihaljevec obilježio je svoj dan prošlog petka. Uz domaće i goste proslavili su ga u odličnoj atmosferi, uz roštilj i zabavu. Stanovnici Malog Mihaljevca oduvijek su bili posebni na različite načine, ponajviše po tome što uspijevaju održati snažno zajedništvo svog sela.
Za odličnu glazbenu atmosferu bio je zadužen domaći bend Prijatelji, koji čine: Željko Zelić, Ivan Pintarić, Stjepan Tomašić i Mladen Tomašić. Bend je osnovan prije otprilike četrdeset godina, no zbog razlike u godinama i odsluženja vojnog roka članovi su se razdvojili. Ipak, sudbina ih je ponovno spojila, danas su svi u mi-
rovini i odlučili su ponovno svirati. - Sviranje nam je gušt, materijalno nam ništa ne znači. Bit svega je da se opustimo i uživamo, rekli su nam Prijatelji.
Osim odlične glazbe, održane su i seoske igre. - Sve mora biti opušteno, već imamo sve osmišljeno. Nekada je bilo puno više igara, svaka ulica je imala svoju ekipu. Danas više nema ni ljudi koji bi bili zainteresirani za igre, ali
8. GORIČKI TRAIL kod obitelji Hažić u Jurovčaku
uvijek se nađu neki koji su za zezanciju i zabavu, poručio je Damir Novak, karikaturist iz Malog Mihaljevca, koji je također sudjelovao u organizaciji.
Natjecale su se lijeva i desna strana sela, a među disciplinama su bile zanimljive igre poput gađanja mete vodom, bacanja i hvatanja jaja u parovima te brojni drugi zabavni izazovi. Igre su bile prilagođene za sve uzraste i dobi, pa se svatko mogao
Z gemištom dol pa gor!
Ekipe su se sastojale od po tri člana, a svaki član je morao trčati po jedan red vinograda dolje i gore, ali s čašom vina u ruci
Piše: Benjamin Jakopić
Stalno kretanje gore i dolje po redovima gorica može vas brzo ostaviti bez daha. Pogotovo ako nosite gemišt u ruci. A da to može brzo umoriti i iskusne trkače, dokazalo se na 8. Goričkom trailu u Vinskoj kući Hažić. Tog vrućeg popodneva u četvrtak, 14. ko-
Štafetna utrka je testirala izdržljivost ali i umijeće balansiranja pune čaše
lovoza, kod vinarije se okupilo tridesetak trkača koji su htjeli pokazati da gorice za njih ne predstavljaju nikakav izazov. Događaj je započeo u 17:30 sati s dječjom utrkom, nakon koje su uslijedile rejserska utrka i vrhunac događajaštafetno natjecanje s gemištom u ruci.
Četiri kategorije trkača
Rejserska utrka je u suštini bila krajnje jednostavna. Trkači su morali pretrčati kroz relativno kratke redove gorica, i to pet redova nizbrdo i pet redova uzbrdo. I naravno, svi su započeli energično, te bi prvi spust i uspon brzo odradili, ali nakon toga je već bilo malo teže, što zbog nagiba, što zbog vrućine i žarkog sunca. Usprkos tome, svi su trkači došli do cilja, neki brže a neki malo manje brzo.
bolji bili 1. Tomislav Fotak, 2. Davorin Franjić i 3. Danijel Jagec.
Među veterankama su najbolje bile 1. Dijana Novak, 2. Jasmina Mlakar i 3. Snježana Friščić. U kategoriji seniora najbolji su 1. Damjan Tomšić, 2. Dino Krčmar i 3. Patrik Črnčec, a seniorka 1. Valentina Cirkvenčić, 2. Ana Goričanec i 3. Ivana Jagec.
Nagrade za najbolje u rejserskoj utrci uključivale su proizvode Vinske kuće Hažić, ulaznice za Toplice Sveti Martin te mjesečnu Unlimited članarinu u Zrinski Trainingu.
Štafetna utrka s “zaokretom”
Najiščekivaniji događaj bila je štafetna utrka. Ekipe
Nakon završetka, proglašeni su pobjednici i to u četiri različite kateogrije - muškarci, žene, te iznad četrdeset (veterani) i ispod četrdeset (seniori). Od veterana su naj- Na
Pobjedu je odnijela lijeva strana sela. Organizatori proslave bili su Nogometni klub Mali Mihaljevec, Udruga žena Mali Mihaljevec, DVD Mali Mihaljevec i Mjesni odbor Mali Mihaljevec. Stanovnici Malog Mihaljevca i ove su godine pokazali koliko snažno njeguju svoje običaje i koliko im znači okupljanje cijele zajednice. Manifestacija je još jednom potvrdila da zajedništvo, dobra volja i tradicija mogu privući ljude svih generacija.
su se sastojale od po tri člana, a svaki član je morao trčati po jedan red vinograda dolje
i gore, ali s čašom vina u ruci. Po povratku do vrha, trkač bi pretočio vino - koje nije uspio razliti po putu - u prozirnu bocu, te bi sljedeći trkač napunio čašu friškim vinom i ponovio postupak. Mjerilo se vrijeme, a dodavale su se sekunde ovisno o količini prolivenog vina. Natjecale su se četiri ekipe, a utrka je završila neočekivano - dvije ekipe imale su identično vrijeme od 2 minute i 18 sekundi! Dakle, titulu pobjednika su podijelile ekipe “Mi smo tu z biciklinima” i “Goričanci”. Svi sudionici štafete dobili su upravo vino s kojim su trčali, dok je pobjednička ekipa kući ponijela pušipel vino i diplomu.
Valen�na Cirkvenčić i Damjan Tomšić bili su najbolji među ženama i muškarcima
Vrijedne dame iz Udruge žena Mali Mihaljevec ispekle su langoše za sve
Bacanje i hvatanje jaja
trailu je sudjelovalo više od trideset trkača
ROKOVO u Svetom Urbanu
Klopotec se ponovno čuje!
Nakon povratka traktorista uslijedilo je tradicionalno postavljanje klopoteca preko puta kapelice i vodotornja
Piše: Benjamin Jakopić
Već duže od 20 godina, Rokovo u Svetom Urbanu znači jednu stvar - povorku starih traktora. Dolaze brojni traktoristi iz Međimurja i obližnje Slovenije te sudjeluju u povorci koja ih vodi kroz štrigovske brege i vinarije. Ove godine stigao je rekordan broj traktora, njih čak 76. Među brojnim sudionicima naišli smo na veliku skupinu koja je došla iz Slovenije. - Mi smo Društvo starodobniki Miklavža pri Ormožu. Došlo nas je tridesetak, i to s 11 traktora, dva voza i jednim Unimog vozilom. Tu
Postavljanje klopoteca tradicionalno se održava na samo Rokovo
smo sad već treću godinu. Ormož nije tako daleko, ali nam s traktorima svejedno treba nekih sat vremena do ovamo, ispričao nam je Mirko Fekolja iz društva.
Tu su bili i Ivan i Boža Bais iz Martinuševca, sa svojim Zetorom 2011. - Ovo je naš Zetor 2011 iz 1966. godine, i ovakvog Zetora ovdje nećete naći. Imam ga 35 godina. Nekad sam ga koristio za oranje i tanjuranje, a sad tu i tamo s njim dovezem kukuruz ili
Ovo nije problem nekoga drugog, ovo smo mi
rije dva tjedna našla sam se na kupanju u jednim toplicama u Sloveniji. Sve je bilo mirno i opušteno, atmosfera tipična za takve dane: sretni ljudi, ljetni hitovi s radija, pljuskanje vode, smijeh djece. I onda, iznenada, sve se promijenilo. Na rubu bazena ljudi su se okupili oko čovjeka kojem je pozlilo. Spasioci su ga oživljavali, dok su ostali kupači neo-
metano plivali samo nekoliko metara dalje. Taj kontrast,veselje i život s jedne strane, i borba za život s druge, ostavio je i mene i sve okupljene, blago rečeno, u stanju šoka. Nisam saznala kako je taj čovjek na kraju završio, jer smo u tom trenutku već bili odlazili, ali ta scena mi i dalje ostaje duboko urezana kao podsjetnik na nepredvidivost i krhkost života.
Baš ta scena potaknula me da razmišljam o zdravlju, a zatim sam uočila i drugi, jednako snažan detalj. U prosjeku, barem osam od deset kupača imalo je značajan višak kilograma. Nažalost, ova slika nije iznimka, već je odraz stvarnosti u kojoj živimo. Prema najnovijim podacima iz World Obesity Atlasa 2025., situacija u Hrvatskoj je alarmantna. U Hrvatskoj
OPROŠTAJ od velečasnog Kristijana Kuhara u Štrigovi
Nakon osam godina odlazi u Prelog
Župna zajednica Štrigove se, nakon dugih osam godina, oprostila od vlč. dr. sc. Kristijana Kuhara. U nedjelju, 17. kolovoza, održao je posljednju svetu misu kao župnik Župe sv. Marije Magdalene.
U prepunoj crkvi velečasni Kuhar predvodio je svečano euharistijsko slavlje, zahvaljujući Bogu na proteklih osam godina.
drva. Ovdje smo još od prve povorke prije više od dvadeset godina, i od onda smo došli svaki put, ispričao nam je 65-godišnji Ivan Bais. Velečasni blagoslovio klopotec
Povorku je predvodio poljoprivrednik Zlatko Novak sa svojim MAN traktorom, te ih je vodio do vinarije Kocen i preko Mađerkinog brega do vinarije Kunčić, a pri povratku su svratili do vinarije Kojter. Iako je povratak do šatora u Svetom Urbanu bio predviđen za 16 sati, jaka kiša je traktoriste malo zadržala pa su se uspjeli vratiti tek poslije 17 sati, neki od njih pokisli. Nakon povratka traktorista uslijedilo je tradicionalno postavljanje klopoteca preko puta kapelice i vodotornja. Klopotec je blagoslovio vlč. Kristijan Kuhar, koji se tog dana oprostio od svojih župljana u Štrigovi prije njegovog odlaska na služenje u Prelog. Zbog te tradicije postavljanja klopoteca, mnogi mještani Rokovo nazivaju “Klopočovo”:
- Bogu sam zahvalan za sve vas, za vašu vjeru koja je jačala moju vjeru, za vaše sudjelovanje i suradnju kojom ste pokazali svoju vjeru, otvorenost i želju da od naše župe učinite dom dostojan Boga i njegove blizine, za vaše upornosti da zajedno tražimo Gospodina u prilikama i neprilikama ovoga svijeta i vremena, za vašu upornost da čuvate baštinu vjere ovoga kraja i za sve one prilike u kojima ste bili voljni i otvoreni da zajedno radimo na izgradnji kultu-
re života u ovoj župi. Svjestan sam da bez vas, a posebno bez župnih suradnika koji su se i više od mene žrtvovali, sve to ne bismo uspjeli. Zato vam hvala, a hvala Bogu na tome, jer to je dio našega zajedničkog „hodočašća u nadi“ prema onome što nam je bitno, a to je vječni život, u svojoj je propovijedi rekao vlč. Kristijan Kuhar. Velečasni Kristijan Kuhar sada odlazi na mjesto župnika u Župu sv. Jakoba u Prelog, a na njegovo mjesto dolazi velečasni Igor Radašić, dosadašnji župnik u Kuzmincu i upravitelj u Imbriovcu. (bj)
OSNOVNA ŠKOLA u Lopatincu Nova rasvjeta vrijedna
11 tisuća eura
Školska dvorana kod Osnovne škole u Lopatincu pozdravila se sa starom i nee�ikasnom rasvjetom. Maknuti
VUČETINEC
čak dvije trećine odraslih (67%) suočavaju se s prekomjernom tjelesnom masom, a svaki treći živi s debljinom. Još je zabrinjavajući trend kod djece, zbog čega nas se svrstava među najpogođenije zemlje Europe. Situacija je posebno ozbiljna jer gotovo 65% stanovništva ima indeks tjelesne mase (ITM) veći od 25, a gotovo četvrtina prelazi ITM od 30, što je gotovo
su stari re�lektori te stavljeni novi, njih 18, s LED-rasvjetom. Vrijednost projekta iznosila je 11 tisuća eura. (bj)
Sportski centar dobiva bunar za navodnjavanje
Ljetne suše zadnjih tjedana i mjeseci pokazale su da su, htjeli mi to priznati ili ne, klimatske promjene uzele maha. Kako bi uhvatio korak s vremenom, Sportski centar u
dvostruko iznad svjetskog prosjeka.
Stručnjaci govore da je pandemija COVID-19 dodatno pogoršala stvari: manje kretanja, veća izolacija — sve to ostavilo je traga. Ta scena u toplicama ponovno je potvrdila ono što podaci glasno govore: ovo nije problem nekoga drugog, ovo smo mi. Vrijeme je da se ozbiljno pozabavimo vlastitim zdravljem.
Vučetincu ugovorio je bušenje bunara koji će navodnjavati sportski teren. Dubina bunara iznosit će 100 metara, a vrijednost projekta je 16 tisuća eura. (bj)
Piše: Sanja Heric
sanja@mnovine.hr
Ivan i Boža Bais sa svojim Zetorom 2011 iz 1966. godine
Društvo starodobniki iz Miklavža pri Ormožu došlo je s čak 11 traktora
Vlč. Kris�jan Kuhar odlazi na službu u ne tako daleki Prelog (Foto: Terca Art)
Stare kuće ipak se polako ruše MUKE po starim i zapuštenim kućama
Uz subvencije se lakše riješiti ruine
U gotovo svim naseljima Grada Preloga, posebno u starijim ulicama, problem starih i zapuštenih dvorišta česta je tema, a raspravlja se i na sjednicama Gradskog vijeća.
- Nažalost, i sami vidimo taj problem. U mnogim slučajevima ne možemo ništa učiniti jer se radi o privatnom vlasništvu ili o neriješenim obiteljskim i vlasničkim odnosima, kaže gradonačelnik Kolarek te dodaje kako Grad jedino može utjecati kroz Pravilnik o komunalnom redu kako bi se zapuštena dvorišta barem očistila. U tom smislu, donijeta je Odluku o �inanciranju troškova zbrinjavanja građevnog otpada.
Gradonačelnik vidi i potencijal za one koji traže građevinska zemljišta u Prelogu. Kupnjom takvih parcela, mogu se adaptirati postojeći objekti ili izgraditi novi, što bi riješilo problem ruševnih kuća i dvorišta.
U posljednje vrijeme na nekoliko lokacija u Prelogu, uključujući Glavnu, Kalmana Mesarića, Ludbrešku, Čakovečku i Sajmišnu ulicu, srušene su stare kuće, a zapuštena dvorišta su očišćena. Na nekim mjestima već niču i novi objekti. Grad Prelog zahvaljuje svima koji su svojim trudom doprinijeli da Prelog postane ljepše mjesto za život. (vv)
OBNOVA Srednje škole Prelog
Dogradnja škola prijavljena na EU fondove
Nakon prošlogodišnje obnove dijela fasade, započeli su radovi i na preostalom pročelju zgrade preloške Srednje škole. Paralelno s obnovom fasade, Međimurska županija prijavila je projekt njene dogradnje, vrijedan više od 11,3 milijuna eura.
Planirana je izgradnja novog dvoetažnog krila s četiri učionice i nizom specijaliziranih prostora, uključujući praktikume za kuharstvo, posluživanje i slastičarstvo, restoran, kuhinju, spremišta i garderobe. Projekt predviđa i višenamjensku dvoranu sa svim popratnim sadržajima, kabinete za likovnu i glazbenu umjetnost, kemiju, biologiju, informatiku i ekonomiju, kao i novu knjižnicu i tajništvo.
Osim dogradnje, postojeća zgrada proći će kroz sveobuhvatnu energetsku obnovu — izolaciju fasade
i krovišta, zamjenu vanjske stolarije te prenamjenu određenih prostora. Nakon završetka projekta, kapacitet škole povećat će se s trenutačnih 260 na 380 učenika, čime će se riješiti problem dvosmjerne nastave i osigurati kvalitetniji uvjeti za sve učenike.
Srednja škola Prelog, samostalna ustanova od 1999. godine, privlači učenike iz cijele županije, ali i susjednih područja, ponajviše zbog atraktivnih programa iz ugostiteljstva i turizma, a od ove školske godine provodi i gimnazijski program. Realizacijom ovog projekta Srednja škola Prelog dobit će modernu, funkcionalnu i vrhunski opremljenu školsku zgradu, što će omogućiti kvalitetnije uvjete rada nastavnicima i učenicima te podići razinu obrazovanja na području cijele Međimurske županije. (vv)
OBNOVA knjižnog fonda Knjižnice Prvašići dobili novu lektiru
Grad Prelog, kao osnivač Knjižnice i čitaonice, ovih je dana �inancirao obnovu knjižnog fonda, a nabavio je i nove knjige za lektiru za prvi razred osnovne škole. Knjižnica je otpisala više
od 40 oštećenih i dotrajalih svezaka te je novu lektiru razmjestila na posebnu, uočljivu plavu policu. Na taj je način lektira za prvašiće spremna za novu školsku godinu. (vv)
OPROŠTAJ OD župnika Antuna Hoblaja (76)
Novog župnika dočekajte onak, priločki
- Molim da novog čovjeka lijepo primite, onako priločki, pomažite mu u prvim trenucima kako bi se voda smirila Piše: Vlasta Vugrinec
- Zbog novog župnika koji dolazi sigurno će se uzbibati vode i nije dobro odmah puno udica hitati, poručio je Antun Hoblaj, preloški župnik na svom oproštajnom susretu u Gradu Prelogu. Pri tome je dodao: - Molim da novog čovjeka lijepo primite, onako priločki, pomažite mu u prvim trenucima kako bi se voda smirila.
Oproštaj nabijen emocijama
U nedjelju, 17. kolovoza, župnik Hoblaj u župnoj crkvi Svetog Jakoba Starijeg održao je svoju oproštajnu misu. Malo je reći da je crkva bila prepuna vjernika kojima je bio pastir punih 50 godina. Uz župnika, bio je to oproštaj i od župnog vikara, Dominika Cestara, koji je u Prelogu Bogu i vjernicima služio posljednje četiri godine. Idućeg dana, dakle, u ponedjeljak, za njih dvojicu oproštajni prijem priredio je gradonačelnik Ljubomir Kolarek sa svojim suradnicima. Uz njih, prisutni su bili i bivši preloški gradonačelnici Dragutin Glavina, Mladen Mezga i Mijo Hrešć, dok su se ostali ispričali obvezama. Naime, svi oni surađivali su sa župnikom koji odlazi u zasluženu mirovinu.
- Ljudska, moralna i povijesna obveza Grada je da se zahvali ljudima koji su pisali povijest grada i unaprijedili njegov život, rekao je na početku gradonačelnik Kolarek
dodavši kako je župnik Hoblaj 65% svog života dao upravo Prelogu.
U svom govoru dotaknuo se i oproštajne mise rekavši da je ona pokazala nešto što će se teško ikad ponoviti:Bilo je tu toliko emocija, a svaki koji je jučer bio u crkvi je kao redatelj pred očima vrtio �ilm, od krštenja, pričesti, �irme do vjenčanja i sprovoda, svih događaja koje je zajedno prošao s vama, istaknuo je Kolarek te dodao da je Prelog sretan što ga je imao svih ovih godina i na kraju ću vam reći jedno veliko, iskreno hvala.
Nema dva Preloga
Preloška župa može se pohvaliti kako je od 1910. godine do danas imala svega tri duhovna pastira, odnosno župnika. Naime, od 1919. –1941. župu je vodio Ivan Kuhar kojeg je naslijedio Alojzije Vojvoda, da bi 1982. godine župu preuzeo Antun Hoblaj. Njegov pastirski štap pak je ovoga tjedna preuzeo dr. sc. Kristijan Kuhar, dosadašnji župnik Župe Svete Marije Magdalene u Štrigovi.
- Svi prelasci su pomalo stresni, drugi ljudi, druge navike i trebat će vremena da se čovjek privikne na to, poručio je župnik Hoblaj. Dodao je kako su i njega tri ili četiri puta premještali, no ipak je na kraju ostao u Prelogu i to temeljem još davno napisanog dekreta Franje Kuharića koji je prestao vrijediti ove srijede, 20. kolovoza. U svom poslu, kaže,
uvijek je njegovao i zagovarao zajedništvo jer ne postoje dva Preloga, nego samo jedan.
Zahvala i Zlatku
Matiću Lakiju
Oproštajni prijem, uz emotivne riječi, bila je i prilika da im se podijele pokloni za uspomenu i dugo sjećanje. Prema onome što se moglo čuti, stvorena su neraskidiva prijateljstva zbog kojih će često navraćati u “svoj Prelog”.
- Nemojte zaboraviti Prelog, jer Prelog nikada neće zaboraviti vas, pisalo je na posveti slike Crkve svetog Jakoba ap. st. u Prelogu, koju je Kolarek poklonio velečasnom Dominiku Cestaru.
Prigodni poklon uručen je i Zlatku Matiću Lakiju, koji je niz godina proveo u službi prečasnog Hoblaja kao kuhar i domaćin na župnom dvoru.
- Često smo bili tamo na kavu i netko je i tu kavu morao skuhati, rečeno je pri tome.
Počasni građanin
Preloga i Međimurske županije
U skoro pedeset godina svojeg službovanja u župi Svetog Jakoba velečasni Antun Hoblaj ostvario je izuzetne rezultate u širenju vjere i vjerskog života puka, kako u vjerskom obrazovanju mladih tako i u predanom pastoralnom radu sa svim župljanima. Dokazao se i kao predani graditelj i obnovitelj
župnih sakralnih objekata i spomenika.
Među ostalim, u cijelosti je obnovio župnu crkvu Svetog Jakoba, koja predstavlja pravi dragulj baroknog sakralnog graditeljstva u sjevernoj Hrvatskoj. Obnovio je i �ilijalne crkve u Cirkovljanu i Otoku te dao izgraditi spomen-kapelu Svetog Huberta na obali Drave. Obnovljeni su i brojni pilovi i raspela na području cijele župe. Na prijelazu stoljeća velečasni Hoblaj gradi i uređuje pastoralni dom Blaženog Alojzija Stepinca, koji je postao jedan od glavnih središta vjerskog, kulturnog i umjetničkog života Preloga i donjeg Međimurja. Uz sve to, dao je veliki doprinos osnivanju Srednje škole u Prelogu, radu ostalih škola i kulturnih ustanova te niza priločkih društava i udruga. Antun Hoblaj predani je član brojnih kulturnih i društvenih udruga: Matice hrvatske od 1971., kao Zmaj Štrukovski Družbe Braća Hrvatskog Zmaja, Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić, počasni je član Zrinske garde Čakovec i nekoliko priločkih društava. Za svoj predani rad nagrađen je s više priznatih nagrada i odlikovanja među kojima je i Nagrada za životno djelo Grada Preloga 2015. godine te Počasni građanin Grada Preloga te Međimurske županije.
NATJECANJE U KOŠNJI TRAVE pokazalo da stari običaji još uvijek žive
Dečko kositi, pucka hoditi, i to je idealan par za ženiti!
Osim natjecanja, svi posjetitelji su tijekom cjelodnevnog programa mogli uživati u brojnim nastupima kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske i Slovenije, te iskusiti sajamsku ponudu domaćih OPG-ova i vinara
Piše: Benjamin Jakopić
Ručna košnja trave spada u one stvari koje se polako gube kako zalazimo sve dublje u 21. stoljeće. Dok je nekada ručnu kosu imala svaka kuća i svaki član kućanstva ju je znao koristiti, danas svi koriste motorne kosilice, a ručna kosa ostala je simbol nekih drugih vremena. Naravno, ona još uvijek dobro dođe onima koji su ju sačuvali, u slučajevima kada se trava nalazi na prevelikoj strmini ili na nekim drugim mjestima do kojih motorna kosilica ne može doći.
Kako bismo se bolje prisjetili kako je to nekada izgledalo, u subotu, 16. kolovoza je kraj Skelarske kuće u Svetom Martinu na Muri održano natjecanje u košnji trave ručnom kosom. Natjecanje se odvijalo u nekoliko kategorija pojedinačno te u ekipnoj kategoriji.
Pintarić još od svoje mlados� vješto barata ručnom kosom
Erniša, Krznar i Makari najbolji
Pobjednici su sljedeći: U kategoriji članova, najbolji su bili 1. Vincent Erniša, 2. Janez Feher i 3. Mario Horvat. U kategoriji veterana najbolji su 1. Franjo Krznar, 2. Jožef Horvat i 3. Oskar Makari, a u kategoriji žena najbolje su 1. Marija Makari, 2. Martina Sobočan i 3. Olga Zver. Prvo mjesto u ekipnoj kategoriji je odnijela ekipa “Selo”. Osim natjecanja, svi posjetitelji su tijekom cjelodnevnog programa mogli uživati u brojnim nastupima kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske i Slovenije, te iskusiti sajamsku ponudu domaćih OPG-ova i vinara.
Tom prilikom sreli smo 67-godišnjeg Dragutina Pinta-
rića, koji je uvijek prisutan na svim lokalnim manifestacijama, te je sudjelovao i na natjecanju. Počeo sam kositi još odmalena, i to silom prilika. Tata je bio u Austriji i onda me mama povela sa sobom na polje da krenemo kositi, i tako je to osta-
lo. Nekad se reklo “Dečko kositi, pucka hoditi, i to je idealan par za ženiti”. Danas, naravno, to više nije tako. Došao sam se natjecati, ali nisam neki pro�ić tako da nisam ni očekivao da ću biti među najboljima, ispričao nam je Dragutin.
Natjecanje je nastalo u organizaciji Turističke zajednice Općine Sveti Martin na Muri i Turističkog društva Gornji Lakoš, u sklopu projekta ODVIJ, čiji je cilj povezati Prekmurje i Međimurje
Najbolji natjecatelji iz svake pojedinačne kategorije
Nastupali su brojni KUD-ovi iz Hrvatske i Slovenije
Dragu�n
I PLAC
Crvena rog paprika apsolutni je hit
CIJENE PLAC
Mladi krumpir (kg): 2,00 €
Rajčica (kg): 2,00 €
Paprika (kg): 3,00 €
Salata (kg): 3,00 €
Mahune (pušlek): 2,50 €
Krastavci (kg): 2-5,00 €
Mladi grah (kg): 4-5,00 €
Mlado zelje (kg): 2,00 €
Ribiz (posudica): 3,00 €
Lubenica (kg): 2,00 €
Cvijeće (buket): 4,00 €
Paprika se i ovoga tjedna na čakovečkom sajmu nudila na sve strane. Iako se mogla kupiti babura, paradajz paprika te ljuti i slatki feferoni, ipak je najveća potražnja bila za crvenom rog paprikom. Istina, cijene su bile ujednačene, kao da su se trgovcu dogovorili. Drugim riječima, sve vrste su se nudile po 1,8 eura s time da se moglo pregovarati i spustiti cijenu na euro i pol. A rog paprika, kako se moglo čuti među kupcima, sprema za zimu na mnogo načina. Svakako je najpopularniji ajvar te pečena paprika, vještije ruke rade i pinđur. No, na trakice narezana rog paprika i spremljena u škrinju zimi se koristi za gulaše, paprikaše, grah, dodatak uz pečenje i još niz toga. Istina, dio žena ju ne sprema sirovu u zamrzivač već ju dinsta s ostalim povrćem i začina te tako sprema ili pak to stavlja u �lašice. Uglavnom, postoji milijun načina da se toj poslastici uživa i u zimskim mjesecima. Tražio se i patlidžan te rajčica, a nešto manje krastavci. Stigla se i cikla, češnjak, a još uvijek ima
BIOINSTITUT
Aditivi u namirnicama
Piše: Jelena Kuzma, mag.appl.chem.
ŽCIJENE SAJAM
Mladi krumpir (kg): 1,00 €
Rajčica (kg): 1,00 €
Paprika (kg): 1,80 €
Salata (kg): 1,00 €
Mahune (kg): 6,00 €
Krastavci (kg): 1-4,00 €
Mladi grah (kg): 3,00 €
Mlado zelje (kg): 1,50 €
Šećerac (kom): 0,80 €
Lubenica (kg): 3,00 €
Cikla (kg): 1,50 €
i mladog graha koji se sad već nudi po 3 eura za kilogram. Cvijeća gotovo ni nema, ali zato ima presadnica kasnih kupusnjača te salata. Prije svega, endivije, raznih radića i popularnog kineskog zelja.
(vv)
ivežne se namirnice mogu podijeliti prema porijeklu na namirnice anorganskog i sintetskog porijekla i namirnice porijeklom od živih organizama (namirnice biljnog i životinjskog porijekla). Namirnica anorganskog porijekla je sol, a sintetskog porijekla su margarin, umjetna sladila, te dodaci hrani industrijskog porijekla kao što su sintetizirani vitamini, aditivi, boje, konzervansi.
Aditivima se smatraju prirodne ili sintetičke tvari točno poznatog kemijskog sastava koje se ne konzumiraju kao namirnice niti su tipičan sastojak namirnice, bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaju se namirnicama zbog određenih tehnoloških i senzorskih svojstava. Oni se dodaju namirnicama tijekom tehnološkog postupka proizvodnje, tijekom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja pakiranja i čuvanja. Uloga aditiva u namirnicama je raznovrsna te se prema tim ulogama aditivi dijele u dvadeset šest kategorija. Neke od najčešćih kategorija koje se javljaju u hrani su: konzervansi, regulatori kiselosti, antioksidansi, pojačivači okusa, bojila, tvari za rahljenje, emulgatori, stabilizatori, zgušnjivači, sladila, itd. Konzervansi su tvari čija je namjena usporavanje ili sprečavanje razmnožavanja mikroorganizama u namirnicama, a da im pri tome ne mijenjaju senzorska (organoleptička) svojstva. Regulatori kiselosti služe za podešavanje i održavanje pH namirnice, čime se produžuje rok upotrebe i regulira okus hrane. Antioksidansi su aditivi koji sprečavaju oksidacijske promjene u namirnicama, čime čuvaju aromu i osjetljive vitamine prisutne u hrani. Pojačivači okusa su tvari koje poboljšavaju djelovanje prirodno prisutnih ili dodanih aroma.
Bojila su čiste tvari, koncentrati ekstrakta jestivih sirovina ili sintetskim postupkom dobivene tvari poznatog sastava koja se u malim količinama dodaju namirnicama radi bojenja, a ne mijenjaju im ostala svojstva. Emulgatori su sredstva koja omogućavaju homogeno miješanje ulja i masti s vodom ili vode i ulja s mastima kao i homogeno miješanje drugih sastojaka, te djeluju na gustoću konačnog proizvoda. Tvari za zaslađivanje koje nadopunjuju ili stvaraju sladak okus. Dijele se na zamjene za šećere (poliole) i umjetna sladila.
U pravilu, aditivi se ne smiju dodavati ne prerađenim namirnicama, medu, neemulgiranim mastima i uljima biljnog i životinjskog porijekla, mlijeku i mliječnim prerađevinama, mineralnim i izvorskim vodama, kavi i njezinom ekstraktu (osim instant proizvoda), nearomatiziranom čaju, šećeru i običnoj suhoj tjestenini.
S obzirom da se nalazimo u šumi informacija, prepoznavanje aditiva se odvija putem
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
E-brojeva koji predstavljaju općeprihvaćenu oznaku u cijelom svijetu. E-brojevi osiguravaju lakše označavanje i prepoznavanje te potvrdu toksikološke evaluacije i klasi�ikacije aditiva. Današnji način života tjera ljude da vrlo često jedu industrijski procesiranu hranu punu aditiva. Zbog toga se neprestano nadzire upotreba aditiva te se neprekidno i što temeljitije ispituju mogući učinci koje bi aditivi mogli imati na zdravlje ljudi. Dosadašnja znanstvena istraživanja pokazala su da je primjena dopuštenih aditiva sigurna, a konzumiranje hrane koja ih sadrži u točno određenim količinama ne predstavlja rizik za zdravlje potrošača. Unatoč mnogim istraživanjima koja su pokazala da su aditivi sigurni uvijek će biti bolje konzumirati svježe industrijski neobrađene namirnice te koristiti što raznovrsniju hranu u svakodnevnoj prehrani. Opće pravilo vrijedi za sve – što je deklaracija 'kraća', to je sadržaj proizvoda “zdraviji”.
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Zoran iz Gudovca svoju je papriku posložio kao vojsku
Ljiljana Tkalčec iz Strahoninca na placu je privlačila pažnju sa meternim mahunama
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Grah u vrtu – od sijanja do berbe
Ukontinentalnoj Hrvatskoj grah sijem od početka svibnja do kraja lipnja, kad se tlo dobro zagrije. Za jesensku berbu sijem čak i niske mahune tijekom srpnja. Grah ne podnosi hladnoću, a kod nas je mraz moguć sve do sredine svibnja, ali ni ekstremne vrućine koje znaju nastupiti već početkom lipnja. Zato ga je najbolje sijati sukcesivno u više navrata kako biste produžili sezonu i izbjegli najveće ljetne žege koje mogu spržiti cvjetove i zaustaviti razvoj mahuna.
U svom vrtu najviše sijem sorte američkog graha (Phaseolus vulgaris) poput trešnjevca, zelenčeka, tetovca, crnog i šarenog graha. Ima ih mnogo – od niskih do visokih sorti, a u svojoj banci sjemenja brojim čak oko 150 raznih sorti mahunarki. Zadnjih desetak godina, zbog sve češćih ekstremnih temperatura i suša, sve češće uzgajam i grahove iz roda Vigna, koji su znatno otporniji na vrućine.
Tu posebno ističem:
• Mungo grah (Vigna radiata) – brzo raste, odličan za tople godine
• Azuki grah (Vigna angularis) – zahtijeva toplinu i dulju sezonu, ali daje kvalitetan urod
• Metarske mahune (Vigna unguiculata ssp. sesquipedalis) – otporne i dekorativne, često i vrlo rodne, meni zapravo najukusnije mahune Berba ovisi o sorti – mlade mahune berem čim su sočne i meke, mladi („presni“) grah berem s sorti graha zrnaša kad su zrna još sočna i mlada, a mahune tek počnu blijediti (takav zamrzavam), dok suhi grah ostavljam da potpuno dozrije i osuši se na biljci. Zamrzavanje suhog graha odmah nakon berbe ključno je za dugotrajno čuvanje zrna jer to eliminira grahov žižak (barem tri dana u ledenici na preko -18 °C).
VRTLARICA
BAMBUS, egzotična biljka izazovne naravi
Od čarobne biljke do noćne more u dvorištu
- Zasadio sam ga za svoje grlice, kaže Miljenko te dodaje kako mu je rast korijena ograničio, odnosno posadio ga je u betonsku cijev i za sad nema problema s njegovim nekontroliranim širenjem
Piše: Vlasta Vugrinec
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
Važno je znati i da grah ne voli previsoke temperature (kada je preko 30 stupnjeva, grahu opadaju cvjetovi bez zametanja plodova**)**. Zato je sve važnije uzgajati više sorti i sijati u više intervala – tako uvijek barem nešto uspije, bez obzira na sve izazove.
Grah u kuhinji
Moja obitelj obožava grah, zato on na mom vrtu zauzima preko 50% svih kultura koje sijem, a vrlo je zastupljen i u kuhinji. Volimo ga i kao grah-salatu, obožavamo ga „dinstanog“, kao varivo, s ričetom, „pretepenog“ s vrhnjem...
Kada ga kuhamo – da bi čim manje nadimao, preporučljivo je vodu nakon kuhanja baciti – no moja baka na to čvrsto kaže ne, jer bi se tada bacili i mnogi hranjivi sastojci iz te juhe. Zanimljivo je, recimo kod crnog graha kornjače, da se posebno poslužuje tamna juha koja se dobiva kuhanjem graha. No nije na odmet suhi grah namakati dan prije kuhanja, jer tako se puno brže skuha, a tu vodu od namakanja bacamo. Ja najviše volim mladi, presni grah i to dinstani, a evo kako ga ja spremam: popržim narezani luk i sitno nasjeckanu crvenu papriku – ako je nemam, kasnije dodam mljevenu začinsku papriku. Dodam grah s vodom, mrkvu, sol i začine (peršin obavezno; baka uvijek stavlja lovorov list u grah za bolju probavljivost), te se to lagano „dinsta“ dok se grah ne počne raskuhavati. Poslužim s svježim vrhnjem. Više o vrstama i uzgoju graha pišem na www.biovrt.com – navratite i potražite inspiraciju za vlastiti vrt!
Promjenom klime, u našim vrtovima sve više niču biljke netipične za naše podneblje. Od maslina, banana, eukaliptusa preko kaktusa i palmi, u želji za hladom sadi se i bambus. Istina, bilo ga je i prije no ne u tolikoj mjeri. Osim stvaranja hlada, bambus se sadio kako bi stvorio prirodnu barijeru od susjedovog pogleda u dvorište, kao zaštita od vjetra, pa čak i buke. Riječ je o vrlo zahvalnoj biljci koja brzo raste i širi se i stoga je pogodna za uzgoj. Međutim, kako su godine išle, tako su polako otkrivene i njegove loše strane. Naime, nemilice se širi, guši sve oko sebe, prodire ispod pločnika, staza i stazica pa čak i temelja kuće. Problema s njim imaju i susjedi jer se širi i u njihova dvorišta. No, ono što je najgore, vrlo ga se teško riješiti. Koliko ga god čupali, vadili njegovo korijenje i rizome, uvijek se negdje predvidi koji komadić iz kojeg ponovno nikne đungla. I to doista, prava đungla.
Ograničavanje širenja korijena
Unatoč tome, mnogi ljubitelji bilja, ne odustaju od njegovog uzgoja.
Među njima je i Miljenko Dominić iz Donjeg Hrašćana koji bambus u svom dvorištu ima već desetljećima.
- Zasadio sam ga za svoje grlice, kaže Miljenko te dodaje
kako mu je rast korijena ograničio, odnosno posadio ga je u betonsku cijev i za sad nema problema s njegovim nekontroliranim razmnožavanjem.
Dio biljkoljubci pak ga ne sadi na otvoreno već ga uzgaja u posudama ili pak bira one vrste koje nisu toliko invazivne. Jedan od novijih trendova je i uzgoj bambusa u uzdignutim gredicama, koje se mogu obložiti posebnim barijerama za korijenje, čime se sprječava njegovo širenje.
Iznimna biljka koju treba dobro poznavati
Bambus je uistinu iznimna biljka, no kao i svaka, ima svoje prednosti i mane. Međutim, to ne znači da ga se treba potpuno odreći, osim naravno onih koji izazivaju prevelike probleme. Neke zemlje su, otišle toliko daleko da su već i zabranile njegov uzgoj. Bambus je u stvari jedna od najbrže rastućih biljaka na svijetu. Neke vrste mogu narasti i do 90 cm u jednom danu!
Naravno, u našem klimatskom podneblju to ipak nije slučaj već nareste svega nekoliko milimetara. Zbog svog brzog rasta, često se naziva "zelenim zlatom". U svijetu postoje tisuće vrsta bambusa koje se razlikuju po veličini, boji i otpornosti na hladnoću. Od divovskih stabljika do patuljastih vrsta, svatko može pronaći nešto za svoj vrt. Neke vrste ima-
ju jedinstvene boje stabljika, poput crne, žute ili čak plave.
Uvriježeno je pravilo da se biljka dijele na dvije skupine, i to simpodijalne (Clumping) i monopodijalne (Running).
Simpodijalne vrste rastu u gustim busenima i ne šire se agresivno. Idealne su za male vrtove i uzgoj u posudama. Neke od popularnih vrsta su iz roda Fargesia.
Monopodijalne vrste su invazivne i brzo se šire. One stvaraju duge podzemne rizome koji se mogu proširiti na velika područja. To su one vrste koje stvaraju najviše problema, a najpoznatije su iz roda Phyllostachys.
Najbolji način za kontrolu invazivnog bambusa je postavljanje �izičke barijere. To
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.
PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.
su plastični ili metalni paneli koji se ukopavaju u tlo oko zone sadnje. Važno je da barijera bude visoka barem 60-70 cm i da viri nekoliko centimetara iznad tla, kako bi se spriječilo prelaženje rizoma preko barijere. Prva asocijacija na bambus, uglavnom su koale. Međutim, on se često nalazi i na ljudskom meniju. Doduše riječ je samo o mladim izdancima određenih vrsta i to isključivo termalno obrađenima.
Osim kao ukrasna biljka, bambus se koristi i u druge svrhe. Prije svega u građevinarstvu, izradi namještaja, alata, pa čak i tekstila. Ne postoji dom u kojem ga nema, ako ništa drogo, a ono kao štap za biljku.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
Miljenko Dominić širenju bambusa doskočio je sadnjom u betonske cijevi
ANKICA I STANKO Dvanajščak iz Grabrovnika
Njihova ljubavna priča traje već pola stoljeća
U svijetu u kojem dugovječni brakovi postaju sve rjeđi, Ankica i Stanko Dvanajščak iz Grabrovnika pokazali su da ljubav, razumijevanje i međusobna podrška mogu nadvladati sve životne prepreke.
Njihova priča započela je na fešti Stankovih kumova gdje se rodila iskrena ljubav koja traje već 50 godina. Vjenčali su se 3. svibnja 1975. godine u crkvi sv. Marije Magdalene u Štrigovi, a tijekom pola stoljeća zajedničkog života izgradili su sretan dom i obitelj. Tražeći sreću i bolje prilike, Ankica i Stanko preselili su u Njemačku, gdje i danas žive u slozi i zajedništvu, okruženi ljubavlju svoje djece i unuka.
Kćer Sandra i sin Thomas te unuci Gabriel i Tomi najveći su im ponos i izvor svakodnevne radosti. Vrijednosti koje obilježavaju njihov brak, ljubav, vjera, ustrajnost i predanost jedno drugome, vidljive su u svim životnim izazovima koje su zajedno
REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
GRAD ČAKOVEC
GRADONAČELNICA
u Župnoj crkvi svete Marije
u Štrigovi
prošli. U krugu svojih najmilijih, Ankica i Stanko proslavili su ovaj divan jubilej, a nezaboravan dan bio je ispunjen radošću, smijehom i zahvalnošću za sve što su
zajedno postigli. Neka njihov brak i dalje bude inspiracija za sve nas, a ljubav koja ih povezuje neka im donosi još mnogo razloga za slavlje i u godinama koje dolaze.
KLASA: 320-02/25-01/2 URBROJ: 2109-2-01-01-25-10
Na temelju Zaključka o dodjeli potpore male vrijednosti u poljoprivredi u 2025. godini za kontrolu plodnosti tla poljoprivrednim proizvođačima s područja Grada Čakovca, KLASA: 320-02/25-01/2, URBROJ: 2109-2-01-01-25-5, od 10. srpnja 2025. godine, Grad Čakovec daje obavijest o objavi
JAVNOG POZIVA
za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi za kontrolu plodnosti tla poljoprivrednim proizvođačima s područja Grada Čakovca
Grad Čakovec obavještava obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnike, zadruge i trgovačka društva koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koji posjeduju poljoprivredno zemljište na području Grada Čakovca i bave se poljoprivrednom prizvodnjom, podkategorije: ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i povrćarstvo, da se zaprimaju zahtjevi za dodjelu bespovratnih potpora za provedbu kontrole plodnosti tla poljoprivrednog zemljišta.
Grad Čakovec su�inancira izradu analize 80 uzoraka tla. Maksimalno se jednom korisniku, poljoprivrednom proizvođaču, može odobriti su�inanciranje analize petnaest (15) uzoraka tla. Uvjeti za dobivanje subvencije sadržani su u Javnom pozivu, Zaključku i Obrascu zahtjeva
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja
E-mail: redakcija@mnovine.hr
ili poštom na:
“MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec
JAVITE SE AKO IMATE
TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601
Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi, koji su objavljeni na oglasnoj ploči i na internetskoj stranici Grada Čakovca, www. cakovec.hr
Zahtjevi za dodjelu potpore su�inancirati će se po kriteriju reda prvenstva zaprimanja zahtjeva. Poziv je otvoren do 5. rujna 2025. godine što je ujedno i krajnji rok za dostavu zahtjeva.
Informacije vezane uz Javni poziv mogu se dobiti u Upravnom odjelu za EU integraciju, gospodarstvo i digitalizaciju Grada Čakovca, soba 202, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec ili na tel. 040/314-937.
Gradonačelnica Ljerka Cividini, mag. ing. traff. / univ. spec. oec.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1561
Stanko i Ankica obnovili su zavjete
Magdalene
TRGOVINA KRK u Dunjkovcu
Mašu iznenadili za 18. rođendan
S našim crvenim vrećicama ovog smo tjedna posjetili Dunjkovec, gdje nas je dočekala vesela ekipa prodavačica u Trgovini Krk. Poseban je razlog za slavlje bio jer je Maša Matjašec iz Nedelišća upravo taj dan proslavila svoj 18. rođendan. Maša je učenica Srednje škole Prelog, smjer turističko–hotelijerski komercijalist. Preko praznika radi u Trgovini Krk, gdje je zaposlena i njezina mama, Tihana Matjašec. Kaže da joj je zanimljivo raditi u dućanu, a posebno otkako im
se pridružila nova zaposlenica Nikita Nepali iz Nepala. Budući da Maša odlično govori engleski, pomaže joj u komunikaciji pa se Nikita brzo privikla na posao i novo okruženje.
Maša, kao i većina mladih, rijetko čita tiskane novine, ali nas redovito prati na Instagramu, a nešto manje i na Facebooku i našem web portalu. Nikita je dodala kako joj je lijepo raditi u trgovini te da su je kolegice odlično prihvatile. U smjeni smo zatekli i Anitu Ignac iz Trnovca.
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona
Joker kupon 124. kola
Novo, 124. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, završava u ovom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje
objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili
Cure su nam odmah otkrile da prvo što pogledaju u novinama jest rubrika “špica” pa komentiraju tko je kako obučen, a dobru ideju kasnije i iskoriste. Na pitanje što još vole čitati u novinama, Tihana nam je rekla da vijesti uglavnom prati putem portala i društvenih mreža, a kada uhvati slobodan trenutak, rado posegne za receptima i horoskopom. Anita pak najradije čita novosti iz našeg kraja, tko se rodio, vjenčao, a tko nas napustio i recepte.. (sz)
SPOMENICI u gradu Čakovcu
Bista Petra Zrinskog
U srcu grada, na vidljivom mjestu ispred zgrade Međimurske županije, stoji bista Petra Zrinskog (1621.–1671.), jednog od najistaknutijih hrvatskih banskih i književnih imena 17. stoljeća.
Ovo djelo kipara Mihaela Štebiha majstorski je oblikovano u bronci i služi kao snažan simbol bogate povijesti plemićke dinastije. Bista je postavljena 30. 4. 2014. godine, a postavili su je Međimurska županija i Zrinska garda.
Štebih je bisti dao tradicionalnu formu u bronci, gdje svaki detalj odiše dostojanstvom i poštovanjem, a bista je položena na stepenasto mramorno postolje. Položaj biste ispred županije simbolično povezuje Petra Zrinskog s njegovim kori-
jenima i gradom koji čuva njegovo sjećanje i sudbinu. Kroz svoje mjesto u prostoru i umjetnički izražaj potiče
poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 26. kolovoza. Sretnog dobitnika 124. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. kolovoza. (mk)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Lektura: Ivana Sklepić (ivanasklepic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati
Jug Mall , ul. Tomaša Goričanca 1, 4000 0 , Čak ovec
posjetitelje na razmišljanje o značaju povijesnih događaja i ljudi koji su ih
Ponosna bista Petra Zrinskog
Nikita Nepali, Anita Ignac, Tihana Matjašec i slavljenica Maša Matjašec koja je slavila 18. rođendan
Filip Bogdan čuva međimursku popevku i sanja velike pozornice
Petnaestogodišnji Filip Bogdan iz Čakovca oduševljava publiku svojim interpretacijama međimurskih popevki, ali jednako strastveno sluša ABBU, Lanu Del Rey i prati Euroviziju. U intervjuu tjedna otkriva kako spaja tradiciju i suvremene zvukove, zašto ga privlače stare pjesme i gdje vidi svoj glazbeni put. (bj)
VIKEND VODIČ
Petak, 22. kolovoza
15:00
Pohod po kle�ma svetomartinskih vinara i vinogradara, Kapelščak
20:30
Tina Turner Golden tribute band, DJ Tenix, Park Mlados� Gornji Mihaljevec
Subota, 23. kolovoza
Cijeli dan Bogračfest 2025., Lendava
10:00
Trail Sv. Juraj na Bregu & Memorijal Stjepan Koraj, PG Geler Mali Mihaljevec
13:00
3. BMW meet, Izle�šte Goričanec
20:30
Marko Škugor, Gloria band, Park Mlados� Gornji Mihaljevec
21:00
Koncert Ivan Zak, Lendava
Nedjelja,
24. kolovoza
8:00
15. Divlji triatlon Prelog, Šodrana Cirkovljan
16:00
4. humanitarna utrka za Udrugu za sindrom down Međimurske županije, Sportski dom Mačkovec
Najavite događaj!
Sve informacije
šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Bogračfest slavi 20. godina!
Subota, 23. kolovoza 2025., rezervirana je za 20. Bogračfest na lendavskoj Glavnoj ulici! Ove godine kulinarski spektakl obilježava veliku obljetnicu i donosi rekordna 134 natjecateljska mjesta, što znači da će cijela ulica mirisati na naj�iniji bograč iz Slovenije i šire regije.
Posebnu čar događaju dat će Miša Koplova, pobjednica Masterchefa Slovenija 2025., koja će pred Gradskom vijećnicom kuhati bograč i podići atmosferu na novu razinu.
Za glazbeni šlag na kotlić, večer prije, 22. kolovoza, publiku će zagrijati koncert
Nike Zorjan, dok će se sam Bogračfest završiti nastupima Ivana Zaka i benda Aktual.
Ulaz je besplatan, pa ako volite dobru hranu, odličnu atmosferu i vrhunski provod, Lendava vas čeka! (bj)
KRALOVO 2025
Tina Turner tribute i Marko Škugor u Gornjem Mihaljevcu
• 26. 6. do 8. 9. Izložba „Biram animaciju jučer, danas, sutra” Galerija Centra za kulturu Čakovec
• 25. 7. do 31. 8. Izložba Mihael Bađun: „FOLK” Izložbeni salon Muzeja Međimurja
3. BMW MEET Bavarske ljepotice ponovno na okupu
Četvrtak, 28. kolovoza - subota, 31. kolovoza
Fes�val balona na vrući zrak, Marina Prelog
Subota, 30. kolovoza
18:00
19. utrka Grada Mursko Središće, Mursko Središće 21:00
Koncert Neda Ukraden, Lendava
Četvrtak, 4. rujna
18:00 Predstava “Cirkus. Doslovno”, park iza Orla
Petak, 5. rujna
18:00
Kazališna družina Pinklec: Umišljena mišica, park iza Orla
Subota, 6. rujna
18:00
Kazališna družina Pinklec: Vuka se ne bojim ja, park iza Orla
18:00
Koncert Srebrna Krila i Vlado Kalember, Lendava
Nedjelja, 7. rujna
10:00
Marko Škugor
u Park Mladosti
stiže u subotu
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: ANA HUANG: KRALJ GNJEVA (1. DIO TRILOGIJE)
Dobitnik knjige Papa Franjo: Nadaj se objavljene u prošlom broju je Marija Sklepić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1562
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
POKLANJA KNJIGU
Ana Huang: Kralj gnjeva (1. dio trilogije)
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
Milijarder Dante Russo vlasnik je uspješnog konglomerata Grupacije Russo, konce svog života drži čvrsto u svojim rukama. Odluka da se nikada ne oženi dio je njegova pažljivo osmišljenog plana – dok ga ucjena ne natjera na zaruke sa ženom koju prethodno nije ni upoznao. Vivian Lau, bogatom nasljednicom i kćeri njegovog najnovijeg neprijatelja. Žena koju nikada nije želio, bez obzira na njenu ljepotu, inteligenciju ili šarm.
U sklopu manifestacije Kralovo 2025, Park Mladosti 22. i 23. kolovoza pretvara se u pozornicu pod zvijezdama, a program oba dana počinje u 20 sati. Ulaz je slobodan. U petak, 22. kolovoza, publiku očekuje energični Tina Turner tribute band, nakon kojeg se zabava nastavlja uz DJ Tenoxa i 80’s Party. U subotu, 23. kolovoza, večer donosi dalmatinski štih s Markom Škugorom, a nakon njega GLORIA BAND rasplesat će posjetitelje do jutra. (bj)
BMW Auto Klub Individual poziva sve ljubitelje bavarskih automobila na treće izdanje popularnog BMW Meeta, 23. kolovoza 2025. od 13:00 sati na Izletištu Goričanec. Događaj okuplja BMW-e svih generacija, od oldtimera i fabričkih bisera do tuniranih zvijeri, uz sjajnu atmosferu i vrhunsko društvo.
Posjetitelje očekuju prekrasan ambijent, hrana i piće, BMW kamp zona te atraktivna BMW srećka s nagradama. Izlagači se mogu prijaviti za natjecanje u mjerenju glasnoće ispusta i usisa, s vrijednim poklonom za pobjednika. Ulaz je besplatan. (bj)
Stazama Srca Međimurja, parkiralište Sport Huba Nedelišće 18:00
Teatar cirkus punkt: Olympia, park iza Orla
Subota, 27. rujna 10:00
10. Bakini kolači, atrij Staroga Grada Čakovec Nedjelja, 28. rujna 10:00 Z brega na breg Mihovljan 2025., Mihovljan
Subota, 25. listopada 12:00 Wine&Walk: “Uz zvuke popevke i okuse Međimurja”, Štrigova
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Dante će učini� sve što je u njegovoj moći da uniš� ucjenjivača i svoje zaruke.
Vivian Lau savršena je kći i ulaznica za svoju obitelj u najviše slojeve društva.
Knjiga Kralj gnjeva autorice Ane Huang donosi strastvenu priču o dogovorenom braku, moći i zabranjenim osjećajima, savršenu za ljubitelje modernih romansi s dozom intrige
FESTIVAL Vinarium u Lendavi
Na Bogračfestu se redovito okupe i brojne ekipe iz Hrvatske
intervju tjedna
FILIP BOGDAN (16), mladi vokalni talent iz Lapšine
Starinska nota popevkama daje posebnu draž i autentičnost
Teško je odabrati samo jednu, jer svaka nosi posebnu emociju i poruku. Ali ako moram izdvojiti, istaknuo bih pjesme Vuprem oči i Mura Mura, Globoka Si Voda Ti
Piše: Benjamin Jakopić
Prije nekoliko tjedana
Filip Bogdan, šesnaestogodišnji srednjoškolac iz Lapšine, nastupio je na koncertu Murskih dekli u Žabniku, oduševivši publiku svojim dojmljivim interpretacijama tradicionalnih međimurskih pjesama.
Iako je još uvijek vrlo mlad i tek na početku svog puta, Filip već sada pokazuje izniman talent, ozbiljnost i zrelost, spajajući ljubav prema glazbenoj tradiciji s iskrenim interesom za suvremene glazbene pravce. Razgovarali smo s njim o glazbi, inspiracijama, dosadašnjim iskustvima i budućim planovima.
- Preferiraš li više tradicionalnu ili modernu glazbu?
- Tradicionalna mi je draža, jer osjećam da pjevajući takve pjesme mogu iskazati puno više emocija nego kod nekih suvremenih. Kad izvodim te stare melodije, imam osjećaj da prenosim priču i atmosferu nekih prošlih vremena. Također, znam pjevati i klasičnu glazbu, osobito u situacijama gdje mogu ‘odglumiti’ što zapravo pjevam i prenijeti kakve su poruke u stihovima. Ta kombinacija različitih stilova pomaže mi da razvijem bolji osjećaj za glazbu, ritam i interpretaciju, što smatram izuzetno važnim bez obzira na žanr, rekao je Filip.
- Kako si uopće ušao u tradicionalnu glazbu? Je li to bio tvoj izbor ili te je netko uveo u to?
- Još od vrtića smo često imali nastupe na dječjoj popevki, pa mi je to zapravo bilo prvo ozbiljnije iskustvo s tradicionalnim pjesmama. Posebno bih se htio zahvaliti učiteljici Mariji Kraševac Sakač, koja je odlučila prijaviti mene s pjesmom Međimurje kak si lepo zeleno. Taj trenutak mi je bio prekretnica. Također bih se htio zahvaliti učitelju Stjepanu Horvatu, koji me u četvrtom razredu pripremao s pjesmom Ftič koju sam izveo na nastupu u Zlataru. To su bili moji počeci. Tako da sam jako zahvalan što sam se tako
rano susreo s tim svijetom i što me netko potaknuo da se okušam u tome. Da nije bilo toga, možda ne bih ni otkrio koliko mi takva glazba znači.
- Koja ti je najdraža međimurska popevka?
- Teško je odabrati samo jednu, jer svaka nosi posebnu emociju i poruku. Ali ako moram izdvojiti, istaknuo bih pjesme Vuprem oči i Mura Mura, Globoka Si Voda Ti. Kada pjevam te stihove, osjećam se povezano s prošlošću, kao da na neki način održavam dio povijesti živim.
- Kakav je osjećaj pjevati tako stare pjesme?
- Ponekad je osjećaj pomalo čudan zbog samog teksta. Neke riječi su mi nerazumljive jer se više ne koriste. U početku mi je bilo neobično pjevati te starinske stihove, ali s vremenom sam se naviknuo. Danas mi se čini sasvim prirodno, gotovo kao da pjevam bilo koju
drugu pjesmu. Mislim da baš ta starinska nota daje posebnu draž i jednu autentičnost koju moderna glazba rijetko pruža.
- Koje suvremene glazbenike voliš slušati?
- De�initivno bih istaknuo Damira Urbana, njegov način pisanja i interpretacije pjesama je poseban i drugačiji. Također, iako nisu baš potpuno suvremeni, volim slušati grupu Jinx. Njihov stil je zanimljiv jer vuče na jazz, ali u sebi ima i elemenata popa i rocka, što ih čini prilično jedinstvenima. Od svjetskih izvođača volim ABBU, pratim Euroviziju i volim gledati kako se mijenjaju trendovi iz godine u godinu. Također, Lana Del Rey mi je odlična! Sviđa mi se njezina atmosfera i način na koji prenosi osjećaje kroz svoje tekstove.
- Što bi poručio vršnjacima koji ne slušaju tradicionalnu glazbu?
- Rekao bih im da pokušaju barem dati šansu takvoj
glazbi. Meni je to doista posebno iskustvo. Kada čujem taj tradicionalni zvuk i način pjevanja, uvijek me malo iznenadi koliko je drugačije, ali opet lijepo znati da je to nekada bilo potpuno normalno našim ljudima. Mislim da svatko može pronaći barem jednu pjesmu ili izvođača koji mu se sviđa, čak i ako mu na prvu djeluje ‘strano’ ili neobično.
- Postoji li neki nastup koji bi posebno istaknuo?
- Jedan od zanimljivijih bio je kada je ABBA Tribute band iz Srbije nastupao u Gornjem Mihaljevcu. Pjevačica me pozvala na pozornicu i zajedno smo otpjevali ‘Mamma Mia’. To nije bio moj solo nastup, ali je svejedno bio nevjerojatno dobar osjećaj i iskustvo koje ću dugo pamtiti.
- Gdje se vidiš u budućnosti?
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 10.9.2025. u CineStaru Varaždin.
Dobitnica ulaznica za film: Paulina Plačko DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film
Drakula: Vječna ljubav
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine. hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
- Koja su ti dosad najveća postignuća?
- Osvojio sam nekoliko nagrada na školskim natjecanji-
- Iskreno, u budućnosti se ne vidim kako se bavim isključivo tradicionalnom glazbom. Više se pronalazim u suvremenijim stilovima, ali naravno, ako se ukaže prilika za neki tradicionalni nastup, uvijek ću je rado prihvatiti. Osim toga, volim pisati svoje pjesme i poeziju, a uz to se bavim i glumom, što mi dodatno pomaže u scenskom izražavanju. Nedavno sam završio i tečaj za župnog animatora, pa sam sada službeno animator Varaždinske biskupije. Trenutno sam drugi razred srednje škole u Gospodarskoj školi Čakovec, smjer Tehničar cestovnog prometa, tako da se vidim i u tome. Mislim da će kombinacija glazbe, kreativnosti i rada s ljudima oblikovati moj put u budućnosti. Možda jednog dana i Eurovizija, tko zna, ali zasad mi je najvažnije da uživam u svemu što radim.
ma, a jedanput je moja škola pobijedila u konkurenciji od čak petnaest škola. Pjevao sam i na koncertu Murskih dekli u Žabniku, što mi je bilo posebno iskustvo, a još jedan takav koncert najavljen je za rujan. Filip Bogdan pokazuje da, iako je tek na početku srednjoškolskog života, već ima iznimno širok spektar interesa i talenata. Sigurno je da publiku u Međimurju, ali i šire, u budućnosti očekuje još puno toga zanimljivog.
Nedavno je nastupao na koncertu Murskih dekli u Žabniku
Čakovečka špica
Foto: Mario Golenko Piše: Sanja Heric
Super unikatne Gordana i Mirela
Miroslav i Ivelina, koja dobro zna da
Dama u plavoj haljini ukrala je sve poglede na subotnjoj špici
Zbigecani Tihana, Erik i Ljiljana
Sanja i njeni trbušni mišići zbog kojih svi gledaju dva puta
Ivan i Kris�na, koja je privlačila poglede upečatljivim stajlingom
NOGOMET
NOVO IZDANJE TURNIRA MEĐIMUREC U14 okupilo je samu kremu Starog kontinenta
Varaždinci na međimurski pogon do titule
Na njihov uspjeh moraju biti ponosni baš svi Međimurci koji prate nogomet, budući da čak osam igrača iz te selekcije potječe iz našeg kraja
Piše i foto: Nikola Lukman, Matija Cimerman
Do samog kraja došlo je 27. izdanje Međunarodnog turnira “Međimurec U14” na kojem je nastupalo 16 mladih ekipa u glavnom turniru i 12 koje je tražilo put u kvalifikacijama. Uz domaćina, na turniru su još igrali Udinese (ITA), Aston Villa (ENG), Sarajevo (BIH), Tromso (NOR), Crvena zvezda Beograd (SRB), CSKA Sofia (BUG), Malmo i IF Djurgandens (SWE), Rapid Beč (AUT), Slovan Bratislava (SLK), Ferencvaros Budimpešta (HUN), Dinamo, Hajduk, Varaždin, Gorica i domaćin Međimurec.
Uzbudljiva završnica turnira
U borbi za 3. mjesto bečki Rapid iskoristio je svoje prilike te su mladi Austrijanci sasvim zasluženo došli do bronce. Samo �inale igralo se
Posebnu pohvalu zaslužuju mladi nogometaši iz selekcije Međimurja koji su na turniru pobijedili Udinese te remizirali s Goricom
pred više od 800 gledatelja, čime je ovaj turnir ponovno pokazao kako ima iznimno važnost u svijetu nogometa. Nakon uzbudljivih susreta pobjednik 27. izdanja turnira je momčad Varaždin koja je u �inalu slavila protiv Dinama s 2:1. Dinamo je poveo u 22. minuti preko Bošnjaka. U 35. minuti proključale su tribine. Pogotkom Tina Habuša Varaždin je izjednačio. Treba posebno istaknuti kako su vratari briljirali u samoj utakmici. U 49. minuti Jakov Vilić zabija za potpuni preokret i veliko ludilo u Dunjkovcu/ Pretetincu.
Nagrađeni
najbolji pojedinci
Vrijedni domaćini pripremili su i individualne nagrade za najboljeg vratara, strijelca i igrača turnira. Tako je nagradu za najboljeg vratara dobio Oto Krumpić (Dinamo, najbolji igrač bio je Jakov Vilić (Varaždin) dok je najviše pogodaka na turniru postigao Mateo Mlinarić (Varaždin). Posebnu pohvalu zaslužuju mladi nogometaši iz selekcije Međimurja koji su na turniru pobijedili Udinese te remizirali s Goricom. Na kraju su zauzeli 12. mjesto. Svojim
Samo jedan od igrača Varaždina u svojoj mladoj karijeri nije igrao nogomet na međimurskim travnjacima
dolaskom na dodjelu medalja događaj su upotpunili načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, predsjednik MNS-a i član IO HNS-a Kristijan Antolović, glavni instruktor HNSa Petar Krpan, predsjednik sportske zajednice Međimurja Mato Kljajić, posebni savjetnik predsjednika HNS-a Zorislav Srebrić te predsjednik ZSUON Davor Berend. Međimurci u dresu Varaždina rasturili
Najljepša priča 27. izdanja “Međimurec U14” definitivno je ekipa Varaždina. Na njihov uspjeh moraju biti ponosni baš svi Međimurci koji prate nogomet, budući da čak osam igrača iz te selekcije potječe iz našeg kraja. Momčad koju vodi trener Miljenko Mumlek u grupi s Aston Villom, Rapidom i Tromsom osvojila je prvo mjesto. U četvrtfinalu su bili bolji od švedskom Malmoa, zatim su u polufinalu svladali Djur-
garden da bi u finalu srušili zagrebački Dinamo. Pogotke u finalu zabili su Tin Habuš i Jakov Vilić. Veliki doprinos ovom fantastičnom uspjehu Varaždina dalo je osam međimurskih nogometaša, a samo jedan od njih u svojoj mladoj karijeri nije igrao nogomet na međimurskim travnjacima. Mateo Mlinarić zabio je najviše pogodaka na turniru, a svoje prve korake napravio je u Omladincu (NSR). Tin Habuš je prije Varaždina igrao za Slogu (Č) i Međimurje, Jakov Vilić kalio se u Maloj Subotici i Međimurju, baš kao i vratar Duje Domjanić. Jura Barbić je prije odlaska u Varaždin igrao u Međimurju, a sličnim putem išao je i Rafael Furdi. Posebna priča je Evan Pertlik koji je prije Varaždina igrao za ŠN Međimurec/Sloboda te je jedini “Dunjkovčar” s titulom svom selu. Jedini koji nema iskustva
igranja međimurskim školama nogometa je Kevin Jalušić. Međimursko korijene sežu i Roko Bacinger (unuk Željka Bacingera) te Lovro Dobranić (unuk pjevača Ivice Dobranića). U samom finalu svatko od njih dao je doprinos, a publika ih je nagradila ogromnim pljeskom i skandiranjem. U jučerašnjem susretu su čak i navijači Dina-
ma (barem oni iz Međimurja) bili zadovoljni ishodom finala, budući da je titula, možemo slobodno napisati, ostala u Međimurju. Posljednji naslov prvaka na Međimurcu Varaždin je osvojio 2012. godine, baš kada su rođeni ovi mladići. Vjerujemo i iskreno se nadamo kako ćemo o ovim junacima još pisati.
Međimurci u dresu Varaždina: s lijeva na desno (Jakov Vilić, Rafael Furdi, Mateo Mlinarić, Tin Habuš, Duje Domjanić, Evan Pertlik, Kevin Jalušić, Jura Barbić)
Jakov Vilić, Oto Krumpić i Mateo Mlinarić dobili su pojedinačne nagrade
TENIS
WTA MONTERREY
Ružić furiozno ruši favoritkinje
Hrvatska tenisačica Antonia Ružić nastavlja nizati impresivne rezultate na WTA Touru. Sjajna forma mlade Orehovčanke potvrđena je s utorka na srijedu u Monterreyu, gdje je u prvom kolu svladala Ruskinju Anastasiju Pavlyuchenkovu, nekadašnju �inalisticu Roland Garrosa, 44. tenisačicu svijeta i čak četverostruku pobjednicu ovog meksičkog turnira. Time je Ružić stigla do svoje druge karijerne pobjede protiv tenisačice iz TOP50 društva. Prvi set dobila je nakon uzbudljivog tie-breaka (7-6, 7-4), a u drugom je potpuno preuzela kontrolu i bez većih problema slavila sa 6-1. Statistika jasno govori o njenoj nadmoći: 24 izravna poena uz svega 11 neprisiljenih pogrešaka, te tek jedna break prilika koju je Ruskinja imala tijekom cijelog dvoboja. Antonia Ružić potom je u četvrtak ostvarila još jednu veliku pobjedu u Meksiku i plasirala se u svoje
NOGOMET
SUDAČKA KOMISIJA
drugo WTA četvrt�inale u karijeri, ujedno i prvo na razini WTA 500 turnira. U drugom kolu je nakon tri seta svladala Talijanku Elisabettu Cocciaretto (WTA 87). Ružić je slavila rezultatom 7-6, 2-6, 6-0, a pobjeda je dodatno značajnija jer je time uzvratila Cocciaretto za poraz u Švedskoj prošlog mjeseca. U meču je upisala šest as servisa, a posebno impresivna bila je u odlučujućem setu koji je riješila bez izgubljenog gema. Ovaj uspjeh donio joj je i novi skok na ljestvici – u live poretku Tonka se sada nalazi na 68. mjestu WTA rang liste, što je skok za čak 21 poziciju. (lp)
Kolarić pokupio kritike
Subotnji derbi na Rujevici, u kojem je Dinamo svladao Rijeku 2:0 golovima Diona Drene Belje, dobio je i svoj sudački epilog. Komisija nogometnih sudaca oglasila se o najspornijim situacijama, a njihovo mišljenje sigurno će izazvati nove polemike. Najviše bure podigao je trenutak iz 49. minute, kada je u kaznenom prostoru Dinama nakon kornera pao Toni Fruk u duelu s Morisom Valinčićem. Riječani su tražili kazneni udarac, no sudac Patrik Kolarić iz Strahoninca nije reagirao, a zbog burnih prigovora trener Rijeke Radomir Đalović zaradio je žuti karton. Komisija sudaca u svom je izvještaju navela da je Dinamov branič zaista povlačio protivnika i time napravio prekršaj koji bi inače bio za kazneni udarac. Međutim, povlačenje je započelo prije nego što je lopta ušla u igru, pa udarac s bijele točke nije bilo moguće dosuditi. Upravo zato ni VAR nije intervenirao. S druge strane, Komisija je oštro komentirala raniju situaciju iz 30. minute, kada je Kolarić dosudio jedanaesterac za Dinamo nakon pada Gabriela Vidovića u duelu s Merveilom Ndockytom. Beljo je
PLIVANJE
PRILOČANKA SARA PUKLAVEC (18) u nedjelju se suočava s najvećim izazovom karijere
Jedina Hrvatica koja osvaja Bospor
- Najvažnija mi je vizualizacija – od zagrijavanja do cilja pokušavam zamisliti baš svaki detalj, govori hrabra Sara
Piše: Luka Pongračić
Sara Puklavec (18) nastavlja nizati sportske uspjehe i pomicali granice dugoprugaškog plivanja. Nakon što je prošlog vikenda na Alpen Adria Swim Cupu u austrijskom Langseeu osvojila srebro u kategoriji do 30 godina te broncu u apsolutnoj konkurenciji, ove nedjelje čeka ju najveći ispit dosadašnje karijere – prestižni maraton preko Bospora u Istanbulu.
- Pripreme su bile skoro iste kao i do sad, imala sam dva treninga dnevno sve do prošlog tjedna kad sam smanjila na jedan. Najvažnija mi je vizualizacija – od zagrijavanja do cilja pokušavam zamisliti baš svaki detalj, pa čak i koje ću pjesme slušati prije starta i kako će izgledati svaki zaveslaj, otkriva Sara.
Kreće se s drugog kontinenta
bio precizan i povisio na 2:0. Prema mišljenju Komisije, riječ je o pogrešnoj odluci jer je napadač Dinama sam inicirao kontakt pomaknuvši nogu prema braniču kako bi iznudio prekršaj. Smatraju kako je u ovom slučaju VAR trebao reagirati i omogućiti sucu ponovni pregled situacije. U konačnici, Dinamo je slavio i osvojio važna tri boda, no sudačke odluke ostat će predmet rasprave. Prema mišljenju Komisije, Modri su poveli nakon dvojbene odluke, dok je Rijeka ostala bez mogućnosti da se vrati u utakmicu dosuđivanjem penala u nastavku. (lp)
Bospor, morski tjesnac koji povezuje Crno s Mramornim morem i razdvaja Europu od Azije, poznat je po jakim
JUDO
morskim strujama, valovima i nepredvidivim uvjetima, pa se ovaj 6,5-kilometarski maraton smatra jednim od najzahtjevnijih u svijetu. Ruta kreće iz Kanlıçe na azijskoj obali, a
završava u Kuruçesmeu na europskoj strani Istanbula. - Uspjela sam se kao jedina iz Hrvatske plasirati među 2400 plivača iz više od 90 država, a kada preplivam,
JUDO KLUB ZRINSKI nastavlja s uspjesima u mlađim kategorijama
bit ću jedna od najmlađih u povijesti Hrvatske koja je to ostvarila. Utrka je pod organizacijom i pokroviteljstvom Turskog olimpijskog odbora i veselim se ovom iskustvu“, dodaje mlada plivačica koja je plivati počela s nepunih šest godina, a danas trenira u mađarskom klubu Ebihal u Nagykanizsi, pod vodstvom trenerice Kiss Miatte Mercedesz.
2025. pliva fantastično
Da je spremna na velike izazove Sara je pokazala i nedavno u projektu RokOtok, gdje je uz Domagoja Jakopovića Riba�isha preplivala rutu između Tara, Vabrige i Novigrada, i to više od šest kilometara, unatoč metarskim valovima. Ove nedjelje, pak, čeka je plivanje koje spaja dva kontinenta. I dok će mnogima Bospor biti nepremostiva prepreka, mlada Priločanka na start dolazi s vjerom u svoje zaveslaje, izdržljivost i – kako sama kaže – snažnu mentalnu pripremu.
Piše: Luka Pongračić Foto: Judo klub Zrinski
Prošlog vikenda u mađarskom gradu Gyoru održava se Europski kup za mlađe uzraste, jedno od najznačajnijih međunarodnih natjecanja za mlade judaše. Prvog dana natjecanja hrvatske boje branili su Noel Ganzer i Roko Krklec, a upravo je Noel ostvario izvrstan rezultat osvojivši srebrnu medalju u kategoriji do 55 kilograma.
Zlato izmaklo za dlaku
Ganzer je turnir započeo uvjerljivom pobjedom nad Nijemcem Felixom Puschom, a zatim je nizao sjajne nastupe protiv Austrijanca Renea Weibela i domaćeg predstavnika, Mađara Armina Kertesza. S tri uvjerljive pobjede osigu-
Srebro Noela Ganzera u Gyoru
rao je plasman u �inale, gdje ga je dočekao Rumunj Dániel Erőss. U odlučujućem dvoboju Noel je pružio borbu dostojnu �inala, ali mu je u ključnim
trenucima nedostajalo malo više odlučnosti za osvajanje zlata. Ipak, srebrna medalja na Europskom kupu vrijedna je potvrda njegove izvrsne
forme i dokaz da se nalazi na pravom putu. Svoj nastup zabilježio je i Roko Krklec, koji je nažalost zaustavljen već u prvom kolu. Ipak, svaki nastup na ovako jakom turniru donosi vrijedno iskustvo i priliku za daljnji napredak. Novo iskustvo i prilika za učenje - Noel je pokazao iznimnu borbenost i kvalitetu kroz sve borbe. Tri uvjerljive pobjede plod su njegove posvećenosti i rada na treninzima. U �inalu je bio ravnopravan, no sitnice su odlučile. Ipak, srebro na ovako prestižnom natjecanju velik je rezultat. Ponosan sam na način na koji je predstavljao klub i Hrvatsku. Čestitke i Roku, svaka borba donosi novo iskustvo i priliku za učenje, riječi su trenera Filipa Šekete.
Trener Filip Šeketa i srebrni Noel Ganzer
Sara Puklavec ovog vikenda ulazi u hrvatsku sportsku povijest
Patrik Kolarić
Antonia Ružić
3. NL SJEVER vraća se u udarnom subotnjem terminu
Dva međimurska derbija u 1. kolu
U Čakovcu Međimurje dočekuje Polet(SMnM), a u Murskom Središću Rudar je domaćin novajliji, ekipi Međimurca iz Dunjkovca-Pretetinca
Piše: Miljenko Dovečer
Nogometaši Poleta krenuli su s pripremama 11. srpnja i do početka prvenstva odradili 26 treninga i šest pripremnih utakmica. Odaziv igrača bio je izvrstan, s više od 90 % dolazaka, a ozbiljnijih ozljeda nije bilo. Za razliku od ranijih sezona, ovog ljeta došlo je do značajnih promjena u kadru. Klub su napustili standardni prvotimci Barat, Mesarić, Štefanec, Brlek, Perčić, Mezga i Šarić, a stigla su mlada i perspektivna pojačanja: Mikolaj, Sabolčec i Žmuk iz juniorskog sastava
Varaždina, Bančić, Mendelski i Stojko, dok će iskusniji Pajić i Vinko uz Jambresa, Pataftu, Jurinića i Benka biti nositelji igre. Momčad sada broji 23 igrača, od čega samo pet starijih od 23 godine. U stručnom stožeru promjena je bilo tek na mjestu fizioterapeuta, gdje je Rihtarca zamijenio Bacinger. Pripremni rezultati bili su solidni – tri pobjede (Čarda 4:1, Odranci 3:0, Bednja 5:3), dva remija (Tehničar 1:1, Mladost Ždralovi 2:2) i poraz od Podturna (2:5) u utakmici s dva lica. – Imamo mladu, potentnu ekipu koja će sigurno prolaziti kroz oscilacije, ali uvjeren sam da možemo biti konkurentni za vrh. Nikome u startu nećemo potpisati da je bolji i moja želja je da budemo konkurentni za vrh te da rastemo iz utakmice u utakmicu, kako pojedinačno, tako i momčadski. Ilustrativno, ovo će biti sezona u kojoj mliječne zube moramo zamijeniti trajnima, zaključio je trener Šardi.
Novi trener
Međimurja
Tadija Bekavac ima težak zadatak
Nogometni klub Međimurje u novu sezonu ulazi s promjenama – novi predsjednik je Igor Domjanić (imenovanje još treba
potvrditi Skupština), a na klupi je Tadija Bekavac, trener s UEFA PRO licencom i iskustvom u Interu, Hrvatskom dragovoljcu, te slovenskim prvoligašima. Bekavac je naglasio da je glavni zadatak uigravanje ekipe koja je doživjela brojne promjene. Okosnicu čine iskusni Senčar, Krznar, Štajerec, Hozjan i Pejanović, a stigla su i pojačanja – Kuqi i Yoshitomo iz Radnika Križevci, Issah iz Solina, Kovačič iz Krke Novo Mesto i Petrinović iz Inkera. U kadar su uključeni i talentirani juniori te kondicijski trener Fran Jaklin. U pripremama su odigrali pet utakmica, s pobjedama protiv Dinama Domašinca (3:1) i Miklinovca (7:0), dok su poraze protiv jačih protivnika iskoristili za učenje i napredak. – U sezonu ulazimo ambiciozno, ali realno. Želimo biti u gornjem dijelu tablice. U prvom kolu nas čeka derbi protiv kvalitetnog Poleta, no vjerujem u našu mladu i poletnu ekipu, istaknuo je Bekavac. Rudar na startu prvenstva cilja na tri boda Mladi trener Damir Zeljko, donedavno igrač Rudara, s puno optimizma vodi momčad u novu sezonu.
– Pripreme su protekle idealno, dečki su odradili sve što smo tražili i spremni dočekujemo prvenstvo – rekao je Zeljko. U svlačionicu su stigla dva pojačanja – Antonio Martinjaš i Luka Novak, dok je klub napustio Nikola Malenović, a zbog ozljede sezonu će propustiti Karlo Sambolec. Momčadi su priključeni i talentirani juniori i kadeti, pa roster čini spoj mladosti i iskustva. Rudar je u pripremama odigrao sedam utakmica (tri pobjede, dva remija i dva poraza), a stručni stožer uz Zeljka čine Leonardo Novak i Dinko Šarić.
– Imamo kvalitet, karakter i zajedništvo koje nas guraju prema visokim ambicijama, ali idemo utakmicu po utakmicu, poručio je trener Zeljko.
Međimurec s novim trenerom Gorupićem kreće žestoko
NK Međimurec iz Dunjkovca-Pretetinca, na čelu s predsjednikom Mišelom Ganzerom, ušao je u 3. HNL. Iako
je klub u viši rang uveo Jurica Vručina, zbog licence ga je zamijenio iskusni trener Dalibor Gorupić, bivši strateg Dinama Domašinec.
– Sa pripremama smo počeli 11. srpnja i sve smo odradili u odličnim uvjetima. Igrači su maksimalno ispoštovali obaveze, jedino su ozljede Fabia i Mihalkovića malo poremetile plan – rekao je Gorupić. U prijelaznom roku stigla su vrijedna pojačanja: Luka Mezga (Polet SMnM), Noa Lukačić i Davor Telebar (Varteks), Taras Kostewski (Widzew Lodz), Denis Prapotnik (vratar iz Slovenije), Gabrijel Blažević (Gorica, Krško) te nekoliko mladih igrača iz škole nogometa. Međimurec je u pripremama odigrao sedam utakmica i ostvario šest pobjeda, izgubivši jedino od druge momčadi Slaven Belupa. Posebno su se istaknuli strijelci Patrik Mraz i Taras Kostewski. – Imamo mladu i karakternu momčad koja želi raditi. U svakoj utakmici želim ići na pobjedu, pa tako i u 1. kolu protiv vrlo jakog Rudara – zaključio je Gorupić. Dinamo(D) odlazi na teško gostovanje u Pitomaču
Nakon pet godina Dalibora Gorupića, klupu Dinama preuzeo je mladi trener Gordan Golik. Pripreme su krenule 7. srpnja, a svi treninzi odrađeni su na igralištu u Domašincu.– Imali smo manjih problema zbog godišnjih odmora, ali smo se dva tjedna prije prvenstva kompletirali i spremni smo za početak, rekao je Golik. Klub su napustila petorica nositelja igre, no pridružila su se trojica mlađih igrača – Kočet, Strahija i Kopasić – koji su već pokazali kvalitetu. Uz Golika u stožeru je i fizioterapeut Fabio Gudlin. Dinamo je kroz devet pripremnih utakmica upisao sedam pobjeda, remi i poraz, osvojivši i tri lokalna turnira. – Teško je govoriti o plasmanu jer je ekipa dosta promijenjena, no cilj je biti neugodan protivnik svakome, posebice na domaćem terenu. Želimo i promovirati mlade igrače iz naše škole, naglasio je Golik.
3. MNL
Liga bogatija stranim igračima
Nedelišće se vratilo na svoje Trate nakon godinu dana
Nakon turbulentne prošle sezone, Nedelišće se vratilo na svoj stadion Trate, što je cijelom klubu dalo dodatni motiv. Trener Ivan Habuš kaže da su pripreme krenule odlično, no ubrzo su počeli problemi s ozljedama – Ian Treska čeka operaciju ramena, Daniel Turk je slomio palac, a još trojica igrača otpala su zbog ozljeda zglobova.Ostali smo bez ključnih igrača, a prijelazni rok je zatvoren. U nekim utakmicama imali smo jedva dovoljno igrača i morali posuđivati kako bismo popunili kadar, ističe Habuš. Klub su napustili neki važni igrači, ali stigla su pojačanja poput Karla Mihokovića, Slavka Stolnika, Mateja Bacingera i Dina Horvata, kao i povratnici Matija Farkaš i Diego Armando. Nakon oporavka vratio se i Nino Pintarić. Pripremne utakmice odrađene su u krnjem sastavu, pa rezultati nisu bili u prvom planu. – Teško je prognozirati ambicije u ovakvoj situaciji, ali vjerujem da ćemo se izvući kao i prošle sezone, kada smo unatoč svim problemima pobijedili i prvaka lige, optimističan je Habuš. Prvo kolo donosi gostovanje kod Graničara na umjetnoj travi. Kotoripski Graničar po bodove u Ludbreg
Nakon osmog mjesta u prošloj sezoni 3.NL Sjever i osvajanja Međimurskog kupa, Graničar iz Kotoribe pod vodstvom Valentina Knapića kreće u novu sezonu s puno promjena u kadru. Klub su napustili Mikulan, Nađ, Jasenović, Hosono, Sensui, Vitković, Štritar i Vađunec, a stigla su pojačanja poput Stančića, Slukića, Vinskog, Samboleka, Rafaela, Fabića, Mlakara i Brazilca Maicona. U pet pripremnih utakmica Graničar je upisao tri pobjede (Bednja 5:2, Andrashida SC 7:0, Marof 8:2) te dva poraza (Slaven Belupo juniori 2:1, Podturen 5:3). Posebno veseli činjenica da se u strijelce upisalo čak devet različitih igrača. Knapić naglašava da je prioritet Hrvatski kup, gdje ih već u srijedu čeka Radnički iz Dalja. – Ako prođemo, ulazimo u šesnaestinu finala i postoji mogućnost da nam u Kotoribu dođe Hajduk. To bi bio pravi praznik nogometa, kaže trener. Prvenstvo otvaraju gostovanjem kod Podravine u Ludbregu.
U A skupini, NK Mladost Ivanovec doveo je Niku Pongračića iz Napretka Gornji Kraljevec i Augusta Vargu iz Sloge Čakovec. Radnički Gardinovec osnažio je redove s Matijom Zorčecom (Mladost Dekanovec), Stjepanom Horvatom (Venera PMP Sveti Juraj na Bregu), Igorom Beštekom (Novakovec), Filipom Matičevićem (Studentski Grad Zagreb) i Markom Pušićem (Mala Mlaka).
Jedinstvo Novo Selo na Dravi potpisalo je Denisa Mesarića i Pericu Šoštarića (Omladinac Mačkovec), Dina Ferlina (Bratstvo Preseka), Damiana Kramara (Udarnik Kućan Gornji) i Karla Fegeša (Sloga Čakovec).
Budućnost Podbrest ojačala je s Erikom Horvatom (Otok), Karlom Dodlekom (Pobjeda Gornji Hrašćan) i Ninom Gajnikom (Mladost Ivanovec).
Borac Donji Hrašćan doveo je Lovru Mađarića (Bad Gams – NS Austrije), Roka Mađarića (Omladinac Mačkovec), Brunu Novaka (Borac PMP Turčišće), Gabrijela Drka (Spartak Mala Subotica), Luku Gudlina, Roka Lesingera i Alena Gudlina (Trnava Goričan) te Nevna Ivkovića i Dejana Drvoderića (Sloboda Mihovljan).
Graničar Novakovec oslonio se na Fabricija Cruza de Sousu (Strahoninec), Srđana Bajusa (Mladost Sveta Marija), Sandra Novaka (Napredak Gornji Kraljevec), Nevna Pađena (Heilingenbrunn – NS Austrije) i Danijela Marčeca (Sloga Štrigova).
Galeb Oporovec pojačali su Luka Dominić (Kraljevčan 38), Nino Rojko (Otok), David Garzon Colome (Murfeld Asko – NS Austrije), Filip Mirić (Dubravčan Donja Dubrava), Ivano Granatir (Slaven-Belupo Koprivnica) i Zdenko Marton Balazsin (Kiskanizsai Saskas – NS Mađarske).
Dubrava Sivica je angažirala Darija Šafarića (Hajduk Štrukovec), Jana
Bobičanca (Polet Pribislavec) i Daniela Filipovića (Budućnost Miklavec).
Mali Mihaljevec najaktivniji
U III. MNL – B skupini, NK Mali Mihaljevec doveo je Josipa Kirića i Maria Pintarića (Trnovec), Valentina Bogdana i Nikolu Šoltića (Mura Hlapičina), Karla Jalušića (Jedinstvo Novo Selo na Dravi), Dejana Kolara (Bratstvo Savska Ves), Gorana Krišto�ića (Croatia Orehovica), Gabriela Simaa Da Chuhu (Strahoninec) i Damira Knezića (SV Walddorf – NS Njemačke). Hajduk Štrukovec potpisao je Frana Bistrovića i Filipa Davida (Polet Sveti Martin na Muri), Jakova Štampara (Omladinac Mačkovec), Martina Kovača (Sloboda Slakovec) i Marka Tomšića (Polet Sveti Martin na Muri).
Donji Koncovčak doveo je Leona Sakača i Marka Korošića (Zasadbreg 77) te Igora Šoštarića (TV Derendingen – NS Njemačke). Napredak Gornji Kraljevec osnažio se s Tihomirom Kepeom (Grad – NS Slovenije) i Samuelom Podvezancem (Rudar Mursko Središće).
Omladinac Mačkovec doveo je Dina Jalušića i Tomislava Šafarića (Strahoninec), Maria Borka (Zasadbreg 77), Juricu Perhoča (Mali Mihaljevec) te Danijela Levačića, Martina Topleka (Borac PMP Turčišće) i Tadeja Božića (Sloga Čakovec).
Parag je doveo Karla Kalanjoša (Budućnost Miklavec), Leona Peca (Međimurec DunjkovecPretetinec) i Dina Baloga (Nedelišće).
Ovako bogat prijelazni rok obećava uzbudljivu sezonu u Trećoj međimurskoj nogometnoj ligi, a navijačima preostaje vidjeti kako će se nova pojačanja snaći u svojim sredinama. Podsjetimo, ligaška uzbuđenja krću sljedećeg vikenda, a međimurski kup već je započeo prije nekoliko tjedana. (dj)
Osnovna škola Štrigova
1. Razred – Učiteljica: Aleksandra Komar Rebernik
Odlični učenici: Tijan Grula, Kiara Kelnarić, David Kerman, Aleksandar Kossi, Pia Krznarević, Ida Marčec, Urban Novak, Maša Perčić, Lucija Polanec, Eva Ranteš, Rita Štampar, Tessa Toplek
2. Razred - Učiteljica: Draženka Levačić
Odlični učenici: Vilim Dolinščak, Ivan Grbavac, Josip Kristofić, Vid Lah, Alissa Kossi, Eva Novak, Martin Novak, Leon Novak Genc, Tea Novinšćak, Giada Pandolfini, Lovro Vabec
3. Razred – Učiteljica: Sanja Žganec
Odlični učenici: Kiara Domjanić, Martin Horvat, Emma Kocijan, Nicole Krzar Kolmanić, Noah Lesinger, Veronika Škvorc
4. Razred – Učiteljica: Spomenka Tomac
Odlični učenici: Krsto Belović, Loris Arnuš, Petar Dovečer, Lucija Ivković, Sarah Kerman, Vanesa Novak, Lara Puklavec, Sara Puklavec, Petar Polanec, Magdalena Vabec
5. Razred – Razrednica: Jasmina Tuksar
Odlični učenici: Florijan Antolašić, Petar Petek, Marija Paula Bogdan, Magdalena Dvanajščak, Sebastian Stanislav Simeonov
6. A Razred – Razrednica: Klaudija Kežman Odlični učenici: Petar Jambrović, Sebastian Lesinger, Lorena Krnjak, Lovro Posel
6. B Razred – Razrednica: Edita Medved
Odlični učenici: Leo Jakopić, Marko Kristofić, Šimun Mesić Mikec
7. Razred – Razrednica: Srebrenka Petra Šenji Odlični učenici: Maja Paula Fortner, Grgur Mesić Mikec, Lovro Padarić, Anja Jakopić, Mateo Masnec, Petar Sobočan
8. Razred – Razrednica: Martina Šoltić
Odlični učenici: Mia Brezovački, Natali Koprivec, Gabriel Slokan, Ivan Valkaj, Kateryna Oliinyk, Tijara Kerman, Phichayathida Buakanok
Područna škola Prekopa
2. Razred – Učitelj: Dubravko Posel
Odlična učenica: Filotea Petković
3. Razred – Učitelj: Dubravko Posel
Odlična učenica: Iskra Petkovć
Područna škola Železna Gora
1. Razred – Učiteljica: Petra Sklepić Odličan učenik: Lukas Makovec
2. Razred - Učiteljica: Božena Kralj
Odlična učenica: Mia Srša
3. Razred – Učiteljica: Božena Kralj
Odlični učenici: Ena Jambrović, Sara Perčić, Sven Makovec
4. Razred – Učiteljica: Petra Sklepić Odličan učenik: Anteo Jakopić
Područna škola Stanetinec
1. Razred – Učiteljica: Marta Mikec
Odlična učenica: Mia Vita Balašković
2. Razred - Učiteljica:
Marta Mikec
Odlični učenici: Glorija Golub, Fran Rendarić
4. Razred – Učiteljica: Marta Mikec
Odlični učenici: Gabrijel Golub, Borna Jambrović Osnovna škola Vratišinec
1. Razred – razrednica: Željka Novak
Odlični učenici: Neli Brezovački, Eva Jambrošić, Lena Jezernik, Emanuel Kvakan, Val Šafarić, Teo Vugrinec, Vito Zadravec
2. Razred – razrednica: Dubravka Baksa
Odlični učenici: Frano Bedić, Leo Drk, Emilli Jedvaj, Nola Šafarić, Liam Šoltić, Petar Šoltić, Elena Tuksar
3. Razred – razrednica: Marijana Škvorc
Odlični učenici: Ozren Balaž, Ivan Radiković, Franka Zember
Odlični učenici: Gabriel Hodić, Benjamin Jan Perhoč, Filip Cerovec, Venetia Kovačić Područna škola Gornji Kraljevec
1. Razred – razrednica:
Andrijana Jakopić
Odlični učenici: Klara Bistrović, Erik Hutinec, Arja Jambrošić, Ela Petermanec
2. Razred – razrednica: Andreja Vrbanec
Odlični učenici: Tena Hutinec, Mila Jambrošić, Ena Kovač, Marcy Žnidarić
3. Razred – razrednica:
Andrijana Jakopić
Odlični učenici: Ivano Horvat, Roko Šoštarić
4. Razred – razrednica: Andreja Vrbanec
Odlični učenici: Lea Kovač, Samuel Maček, Lora Tkalec, Jakov Vrbanec, David Žganec Tehnička škola Čakovec
1.ET -razrednica:
Jelena Horvat
Odlični učenici: Lovro Golubić, Jan Karlo Zanjko
1.MT -razrednica:
Anđelko Borković
Odlični učenici: Vinko Košak, Vincent Rafael Novak, Teo Sisek
1.RM - razrednica: Mateja Žerjav
Odlični učenici: Fran Bašek, Rafael Bednjač, Teo Faić, David Horvat, Lovro Horvat, Teo Knez, David Koštarić, Helena Kovač, David Kovačić, Kajo Kozar, David Pahor, Karlo Pavčec, Dominik Petrina, Vilim Pintarić, Fran Stamenković, Lucija Stanko, Leonard Strbad, Domagoj Šoštarić, Vito Vurušić
1.RT - razrednica:
Mateja Šafarić Novak
Odlični učenici: Fran Đaković, Mika Kolar, Lovro Mutvar, Saša Pilaj, Filip Polanec, Matija Sakal
1.ST - razrednica:
Tamara Rihtarec
Odlični učenici: Noa Bobičanec, Nikola Grabar, Toni Jagec, David Jambrošić, Martin Mihaljević, Aron Punčikar
1.E1 - razrednik:
Jurica Keresteš
Odlični učenici: Vinko Đuran, Karmen Novak, Ivan Perko, Filip Tretnjak
1.S1 -razrednica:
Lucija Matjačić Kovačić
Odličan učenik: Borna Fućak
1.S2 - razrednica:
Danijela Cofek
Odličan učenik: Ivan Ujlaki
1.S4 - razrednica:
Renata Franić
Odličan učenik: Antonio Novak
2.ET - razrednica:
Renata Turk
Odlični učenici: Lovro Jeđut, Fran Novak, Žan Vibovec, Dino Vinko
2.RM -razrednica:
Lucija Benkus
Odlični učenici: Lovro Belović, Koko Božić, Leo Dragović, Marko Jezernik, Dorijan Kovač, Lovro Kutnjak, Borna Petričević, David Rodinger
2.RT - razrednica:
Sanja Loparić
Odlični učenici: Matteo Demario Časni, Dario Madić, Petar Pintarić, Leon Rebernik, Liam Rok, Marko Trstenjak, Matija Žganec
2.ST - razrednica:
Vlatka Peharda
Odličan učenik: Fabijan Kovač
2.E1 - razrednik: Željko Šebeštjan
Odlični učenici: Roko Benko, Denis Kerovec, Vito Topolko, Armin Tuksar
2.S1 - razrednica: Emilija Rodinger
Odličan učenik: Ivan Brizo
2.S2 - razrednica:
Andreja Benković Liptak
Odličan učenik:
Darin Palatinuš
2.S3 - razrednica:
Daniela Zadravec
Odličan učenik:
Sebastian Van
3.ET - razrednica:
Dijana Savić
Odlični učenici: Leo Habjan, Ivan Sokač, Danilo Zec
3.MT - razrednica:
Jasminka Jelačić
Odličan učenik:
Dominik Blažeka
3.RM - razrednica:
Anja Žvorc
Odlični učenici: Leon Bistrović, Filip Dominić, Matija Hampamer, David Jambrošić, Krešo Lapat, Vito Lesar, Antonija Lisjak, Orlando Marciuš, Karlo Mesarić, Arsen Munđar, Gabriel Murk, Martin Murković, Rafael Šimunić, Emil Švenda, Velimir Tota, Dino Zadravec, Mihael Želežnjak
3.RT - razrednica: Valerija Šercer
Odlični učenici: Gabrijel Blažon, David Sabo, Mateo Turk
3.ST - razrednica:
Veljka Žugec
Odlični učenici: Juraj Horvat, Nikola Hren, Josip Živko
3.E1 - razrednica:
Siniša Suvajac
Odlični učenici: Marko Madić, Fabijan Pergar
3.S1 - razrednica:
Lucija Sanjković Horvat
Odlični učenici: Moreno Drvenkar, Denis Horvat, Matija Janušić, Patrik Nedeljko
3.S2 - razrednica:
Mirjana Olčar
Odlični učenici: Erik Čanadi, Sebastian Filipašić
3.S3 - razrednik: Dragutin Kelin
Odlični učenici: Jan Podgorelec, Simon Tkalčić
4.GM - razrednica: Anica Antolek Hrgar
Odlični učenici: Melani Grahovec, Josipa Halić, Marta Vinko, Franko Zaspan
4.MT - razrednica: Sandra Štampar
Odlični učenici: Fran Bistrović, Filip David
4.RT - razrednica: Nataša Lončarić
Odlični učenici: David Čapek, Roko Dunjko, Tin Gašparlin, Leon Kolarić, Martin Molnar, Ivan Novak, Sebastijan Salaj, Borna Smolkovič, Jakov Žganec
4.ST - razrednica: Silvio Štefanac
Odlični učenici: Niko Jančec, Filip Novosel, Jakov Poljak, Mateo Srpak, Marko Tomašić, Petar Žganec
Osnovna škola Donji Kraljevec
1.a – Razrednica: Martina Radić
Odlični učenici: Nikol Brodarić, Luka Gosarić, Korina Habuš, Marin Hobor, Ema Horvat, Tonka Kožnjak, Jakov Kranjčec, Fran Luc, Gabriel Sokač, Kim Štampar, Artur Tisaj, Ziva Vurušić
2.a – Razrednica: Anita Purić
Odlični učenici: Roko Čevizović, Mila Goričanec, Vito Herman, Noa Janković, Lovro Kovač, Mislav Kramar, Ivona Sečan, Petar Slaviček, Ema Tota
3.a – Razrednica: Miljenka Vidović Mohl Odlični učenici: Gita Balent, Emili Cvek, Grgur Čičko, Lukas Drvoderić, Lovro Kiš, Luka Merlić, Arian Tisaj, Kjara Vrbanec
4.a – Razrednica: Petra Prgomet Odlični učenici: Lukas Blažeka, Mia Gosarić, Samanta Horvat, Morena Klemenčić, Roko Kolarić, Zara Lipić, Deni Novak, Timea Petrac, Lukas Zadravec, Tija Zdravković, Matija Zrna
5.a – Razrednica: Ana Dovečer
Odlični učenici: Kiara Barić, Ema Čevizović, Viktor Habuš, Iris Hobor, Adela Kovač, Andrijana Petrac, Mihael Siladi, Maša Tota
6.a – Razrednica: Sanja Horvat Pahek Odlični učenici: Karlo Horvat, Matej Klemenčić, Leon Križaj, Maksim Mohl, Julijan Slaviček, Niko Vičar, Krsto Vlašić
Odlični učenici: Zita Barlović, Lorena Cvek, Sara Gosarić, Jan Grabant, Anamari Horvat, Franka Horvat, Mia Križaj, Korina Šupljika
U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.
PROSLAVLJEN
Dan Macinca
Lianna Dovečar zasjala kao šahistica i kao plesačica
Uz blagdan Velike Gospe, Macinec je po dvadeset šesti put svečano proslavio Dan svojeg mjesta
Piše i foto: Mario Golenko
Tradicijska manifestacija okupila je mještane i brojne goste na jednom od najznačajnijih događaja u kulturnom kalendaru Macinca.
Proslava je tradicionalno započela svetom misom koju je predvodio novi župnik vlč. Filip Jakupec u Župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije, nakon čega je uslijedio svečani mimohod predvođen Puhačkim orkestrom KUU-a “Seljačka sloga” Nedelišće do sportskog terena.
Štefica u spačeku nasmijala publiku
Program je bio raznolik: nastupile su Mažoretkinje Nedelišća, a publiku je oduševio i KUU „Seljačka sloga“ Nedelišće. Posebno veselje donio je skeč Štefanije Oreški – Šte�ice, koju je u „spače-
ku“ dovezao Dario Cenko. U svom duhovitom stilu Šte�ica je prozvala predsjednika Krišto�ića, podsjećajući ga da se još od 2008. godine sprema povući iz mjesnog odbora, a to se, naravno, još nije dogodilo. Za ritam i veselje pobrinule su se i Male Macinčarke pod vodstvom Tanje Marciuš.
Udruga Maxenca obilježila je 21 godinu svog postojanja. Članice udruge pripremile su posebnu izložbu koja je prikazala njihov dugogodišnji rad, a posebice su oduševili kolači koje su članice ispekle.
Načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak zahvalio je Međimurskoj županiji na pomoći u realizaciji ključnih projekata, poput obnove Doma kulture u Macincu i rekonstrukcije županijske ceste prema Črečanu.
Prisutni su bili i predsjednik VMO-a Macinec Ivan Krišto�ić i predsjednik Općinskog
vijeća Damir Topolnjak. Predsjednik VMO-a Macinec Ivan Krišto�ić posebno je pozdra-
vio mladu šahisticu Liannu Dovečar. Krišto�ić je u svojoj uvodnoj riječi predstavio i
nove članove VMO-a - Zdravka Sereca, Magdalenu Špicar Marciuš, Marka Dovečara i Alena Jaklina. Kako je istaknuo, u Macincu trenutačno nema većih zamjerki općinskoj vlasti, jer izgleda da su Macinčari sve dobili. Najavio je i skoro otvorenje potpuno obnovljenog društvenog doma, dok je načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak pozvao na strpljenje uoči početka obnove Ulice Stjepana Radića prema Črečanu.
Besplatan ručak za sve
Osiguran je besplatan ručak za sve posjetitelje, tradicionalno pripremljen grah, što je jedna od prepoznatljivih karakteristika ove proslave. Za večernju zabavu pobrinula se grupa Show Time Band koja je održala koncert i atmosferu do dugo u noć. Program je uključivao i nogometnu utakmicu u 18 sati te tradicionalnu vatrogasnu vježbu DVD-a Macinec.
Lianna Dovečar dobila je nagradu od predsjednika VMO-a Macinec Ivana Krištofića
TEST - BYD Seal U DM-i Design
Prostranost i kvaliteta na prvom mjestu
Kineski automobili više nisu što su nekad bili, a to dobro pokazuju BYD modeli, uključujući i Seal U, koji donosi iznenađujuće kvalitetne materijale u unutrašnjosti, a ne podbacuje ni pogonskim sustavom, a na kraju ni cijena nije pretjerana
Tekst i foto: Igor Rudež
Na test nam je pristigao i prvi BYD model, a riječ je o plug-in hibridu (PHEV) modelu, odnosnom priključnom hibridu. Moramo ovo svaki put ponoviti jer mnogi još ne razlikuju različite izvedbe hibridnih modela. Znači testni Seal U DM-i je model koji se može voziti na benzin, a baterija se, osim punjenja tijekom vožnje, puni i putem utičnice. I ako je redovito punite, onda ćete se i jako povoljno voziti, no o tome malo kasnije.
Iako je BYD utemeljen 1994. godine, tijekom tih tridesetak godina napravili su mnoge velike korake, a 2024. godine je i osvojio titulu prvog proizvođača na svijetu koji je proizveo 10 milijuna vozila novih energija. No njihovi modeli nisu onakvi kako većina ima predodžbu – jeftini i nekvalitetni, već je riječ o suprotnom. Modeli su iznenađujuće kvalitetno napravljeni, no cjenovno su još uvijek jeftiniji od konkurencije.
Ni dizajn nije zastario, iako nema nekih posebnih detalja koji će privući kupce. Seal U je veliki SUV koji je dug 4775
Unutrašnjost je kvalitetno napravljena i prevladavaju uglavnom materijali visoke kvalitete
mm, širok 1890 mm i visok 1670 mm, a zahvaljujući međuosovinskom razmaku od 2765 mm, prostranost u kabini je velika, a kod ove izvedbe je samo prtljažnik nešto manji, jer ova izvedba ima motor s unutarnjim izgaranjem, dva elektromotora, bateriju i pogon na sve kotače, a za to treba imati prostora. No i 425 litara je solidan podatak, dok s preklopljenim stražnjim sjedalima obujam raste na 1440 litara.
Sprijeda ovaj model gotovo da nema masku, a ističu se kromirani umetci i dnevna LED svjetla koja su postavljena ispod glavnih svjetala. Klasično, plastične zaštite oko čitavog vozila, a bočno se ističu i 19-inčni aluminijski naplatci, kao i jednostavne linije. Straga su svjetla trendovski spojena, a branik dolazi sa srebrnim umetkom i bez ikakvih lažnih ili pravih otvora za auspuh, iako ima dvije ispušne cijevi,
sa svake strane po jednu, koje su sakrivene iza branika. Već na prvi pogled je jasno kako je riječ o velikom automobilu, a iako nema nikakvih dizajnerskih detalja, Seal U ne djeluje jeftino, što nam se svidjelo. Iako, ljudima se dizajn sviđa, jer su nas često pitali koji je to auto, jer im se jako sviđa. A kada uđete i smjestite se na udobna, kožom presvučena, sjedala, ispred vas se nalaze 12,3-inčni digitalni instru-
TEHNIČKI PODACI
Dimenzije (DxŠxV) 4775 x 1890 x 1670 mm
Osovinski razmak 2765 mm
Masa vozila/dopuštena nosivost 2100 kg/ 410 kg
Veličina prtljažnika 425/1440 litara
Vrsta motora/broj cilindara Plug-in hibrid (PHEV)/4
Pogon Na sve kotače
Mjenjač Automatski, CVT
Snaga benzin + Snaga elektro = ukupno
Okretni moment benzin + elektro
Kapacitet baterije 18,3 kWh
Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 180 km/h / 5,9 s
Prosječna potrošnja benzin/struja 8,0 l / 18,2 kWh
CO2
digitalni instrumen�, 15,6-inčni mul�medijski sustav - ro�rajući, automatski dvozonski klima-uređaj, Infinity ozvučenje, LED svjetla, panoramski krov, električna vrata prtljažnika, kožna sjedala, 19-inčni aluminijski naplatci...
menti, te ogroman 15,6-inčni zaslon, koji se uz to može i rotirati za 90 stupnjeva, pa možete odabrati koji vam se način više sviđa. Ja sam osobno koristio vodoravni položaj jer u donjem dijelu sadrži više prečaca za podešavanje dvozonskog klima uređaja, a kada je zaslon postavljen okomito, nisam vidio prikaz jer koristim polarizacijske sunčane naočale. Osim toga, gornji dio zaslona u tom slučaju i malo smanjuje vidno polje. No ono što je za pohvalu je sam multimedijski sustav, odnosno softver koji
radi odlično. Nakon što upalite auto, treba mu tek sekunda ili dvije da je potpuno funkcionalan, a i prilikom korištenja je brz, gotovo kao mobitel, što je rijetkost u automobilima. Naravno postoje mnogobrojne prilagodbe prikaza, kako na multimediji, tako i na instrumentima, no sve je uvijek dobro čitljivo i logično posloženo. A hvalimo i tipke na prilično debelom upravljaču koje su �izičke, pa je i upravljanje lako. Središnja konzola je jednostavna, i osim ventilacijskih otvora, skriva još i dva
Bočnom linijom dominiraju jednostavne linije i velike limene površine Seal U je zahvaljujući velikim dimenzijama pojava na ces�
Straga je dizajn također klasičan, a tu su trendovska spojena svjetla
bežična punjača za mobitele, dok su USB priključci, kao i 12 voltna utičnica na „katu ispod“, sakriveni od pogleda, kao i dodatna polica za odlaganje manjih torbica.
Ručica mjenjača je malena, a iako je plastična, dizajneri su napravili dobar posao pa izgleda skuplje nego što jest, a oko nje su postavljeni dodatni fizički prekidači, uključujući i onaj za paljenje, odnosno gašenje motora. Tu su i dva držača za čaše i veliki i jako
udoban naslon za ruke koji skriva ogroman pretinac za stvari. No ono što posebno oduševljava je završna obrada. Koliko god da pokušate klimati središnju konzolu, to nećete uspjeti, a pritom ona neće ni škripati. Sve je puno kontrastnih šavova, kao i kvalitetnih i mekanih površina, uključujući i one ispod prozora na vratima. A što je najbolje, ista kvaliteta obloga vrata je i straga, kao i dizajn i kvaliteta sjedala, što se kod mnoge konkurencije ne može pronaći. Putnici na stražnjim sjedalima uživat će u mnogo prostora. Seal U dolazi s panoramskim krovom s mogućnošću otvaranja, no bez obzira na to, straga ima mnogo mjesta za glavu, ali i za koljena. Tako kada se smjesti vozač visine dva metra, on može sjesti straga, a da pritom ni koljenima ne dodiruje sjedalo, a ni glavom strop. Osim toga, može se i podešavati naslon stražnjih sjedala, pa i duge vožnje mogu biti opuštajuće. I stražnji središnji naslon za ruke je udoban i širok, a tu su
i ventilacijski otvori, dva USB priključka i praktična polica za odlaganje sitnica. Ništa ne nedostaje.
A što se tiče plug-in hibridnog pogonskog motora, kojeg u BYD-u nazivaju EHS – Električni hibridni sustav, a riječ je o integriranom pogonskom sklopu koji uključuje visokobrzinske dvostruke motore, dvostruke kontrolere i naprednu tehnologiju hlađenja uljem kako bi povećao gustoću snage motora i učinkovitost. Sastoji se od benzinskog motora koji razvija snagu od 130 KS, te od dva elektromotora, gdje jedan razvija snagu od 204 KS, dok drugi razvija snagu od 163 KS, dok je ukupna snaga sustava 324 KS, a pritom je dostupno i 550 Nm okretnog momenta. U sustav je ukomponirana i takozvana Blade baterija koja je BYD-ev proizvod, a dolazi u kapacitetu od 18,3 kWh, a s kojom je moguće prijeći između 70 i 90 km.
Maksimalna je brzina ograničena na 180 km/h, dok ubrzanje od 0 do 100 km/h traje tek 5,9 sekundi. A uzmite u obzir kako je masa praznog vozila čak 2100 kg, što znači da je ubrzanje odlično. Iako, ovo nije sportski model s kojim ćete obarati brzinske rekorde, već je riječ o automobilu koji je napravljen za normalnu i dugotrajnu vožnju. Uz mogućnost brzog ubrzanja i međuubrzanja. Doduše, u vožnji, kada pri-
tisnete gas do kraja, potrebno je par sekundi da čitava snaga „udari“ i automobil počne jako ubrzavati, no kada se naviknete, znat ćete računati da taj detalj. A kako ga god vozili, potrošnja će biti sasvim solidna. S punom baterijom u gradu će trošiti između litru i dvije, no kad se na duljim putevima baterija istroši, potrošnja raste na oko 7 do 8 litara, i to bez obzira vozite li se u gradu ili na autocesti i koliko snažno pritskate papučicu gasa. Testni model je potpuno opremljen i jedino je na njega doplata za crnu boju, a ukupna je cijena 48.600 eura. Možda se na prvu čini mnogo, no treba uzeti u obzir što sve ovaj automobil nudi, pa kad se usporedi s konkurencijom, onda shvatite kako je ovo jako dobra kupnja.
velika, a voljeli bi da se naslon za glavu može podesiti po visini
Legendarna Mercedes-Benz g-klasa proizvedena je u više od 600.000 primjeraka i svoj uspješan put nastavlja i dalje Piše: Igor Rudež
Mercedes-Benz je proizveo 600.000 primjeraka legendarne G-klase. I da, tu je uračunata i mala brojka električnih izvedbi, koje se mogu kupiti pod nazivom G-klasa s EQ tehnologijom, a i izvedba koja nosi redni broj 600.000 je model G 580 s EQ tehnologijom. Neki zli jezici rekli bi da je to slučajnost, no nekako mislimo da je u igri ipak marketing.
No, za tako veliku brojku proizvedenih zaslužne su ipak benzinske i dizelske inačice, kao i AMG izvedbe, koje su i najčešće na našim cestama i s domaćim registarskim pločicama. Ova „kocka“, kako je mnogi nazivaju, predstavljena je još davne 1979. godine i od tada niže uspjehe na tržištu. A uspjeh je još veći kada se zna da nije riječ o automobilu za mase, a rijetki si ga mogu priuštiti. Naime, cijena kod nas
starta od 155.000 eura za električnu izvedbu, odnosno od 164.000 za turbo dizelsku izvedbu, dok AMG izvedbe startaju od 275.000 eura. Uvijek je riječ o početnim modelima, a kupci ovakvih vozila vole mnogo personalizacije pa cijene tada samo rastu.
U posljednje vrijeme personalizacija je vrlo važna, stoga ni ne čudi što je Mercedes-Benz još 2019. godine
pokrenuo MANUFAKTUR za G-klasu i postigao ogroman uspjeh. Preko 90 posto kupaca G-klase sada bira barem jednu MANUFAKTUR opciju, a u prosjeku ih je tri po vozilu. S MANUFAKTUR-om se otvara više od milijun mogućnosti za ostvarenje sna o jedinstvenom primjerku. MANUFAKTUR također zadovoljava sve veću potražnju kupaca G-klase za tradicionalnim bojama laka
i ekskluzivnim nijansama inspiriranim kultnim dizajnom. Naime, od 2024. godine moguće je birati između čak 20.000 nijansi boje karoserije. E sad, tu treba znati odabrati onu pravu.
z S-klasu i E-klasu, G-klasa je jedna od najduže proizvođenih serija osobnih automobila u povijesti Mercedesa-Benza. Prilikom lansiranja na tržište,
u proljeće 1979., kupci su mogli birati između četiri varijante motora, koje su pokrivale raspon snage od, za današnje pojmove, slabašnih 53 kW/72 KS do 110 kW/150 KS. Osim toga, nekada su bili dostupni i kabrioleti s kratkim međuosovinskim razmakom, kao i klasične izvedbe s kratkim ili dugim međuosovinskim razmakom.
Središnji zaslon ima dijagonalu od 15,6 inča, a može biti postavljen vodoravno ili okomito
U okomitom položaju na donjem dijelu zaslona ima nešto manje prečaca
USB priključci su sakriveni u donjem dijelu središnje konzole
Bežični punjač za dva uređaja istovremeno dolazi serijski
Dvobojni 19-inčni aluminijski naplatci dolaze serijski
Prtljažnik je obujma 425 litara, a preklapanjem stražnjih naslona obujam raste na 1440 litara
Iako ima dvije ispušne cijevi, one su sakrivene iza stražnjeg odbojnika
Sjedala su udobna i dovoljno
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 22. do 28. kolovoza 2025.
P 22 BDM Kraljica; Vladislava
S 23 Ruža Limska; Filip Benicije Proštenje u Maloj Subo�ci (Sve�šte Majke Triput Divne)
N 24 21. KROZ GOD. Sv. Bartol apostol; Bariša Proštenje Robadje, Zasadbreg, Podbrest, Donji Pustakovec, Pribislavec
P 25 Ljudevit kralj; Patricije
U 26 Rufin; Zefirin
S 27 Monika; Honorat; Časlav
Č 28 Augus�n; Tin; Gustav Klanjanje Šenkovec
IZ MATIČNOG UREDA
ROĐENI
Čakovec:
Greta Erdelji, kći Anamarije i Marka
Evan Lastavec, sin Lorene i Denisa
Leyla Herman, kći Simone i Davida
Leo i Nika Sutnjak, djeca Ane-Elene i Matea
Arin Palfi, sin Anamarie i Dominika
Eli Palir, kći Mateje i Filipa
Ena Padarić, kći Andreje i Andrije
Mila Dominić, kći Ivane i Roberta
Noa Zvonar, sin Darijane i Zdravka
Matej Paman, sin Ivane i Filipa
VJENČANI
GODIŠNJA:
• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr
• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
• TELEFONOM: 040/323-600
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 23. KOLOVOZA
Belica
dr. Iva Trstenjak
K. Tomislava 118, tel. 040/845-230
Čakovec
dr. Amila Janković
A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310
dr. Mar�na Novak
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306
dr. Kris�na Poljski
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916
dr. Sara Bobek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304
dr. Željka Smojver Benko
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317
Goričan
dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162
Macinec dr. Amela Srša G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207
Mursko Središće
dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689
Nedelišće
dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821803
Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855
Sveta Marija Tim bez nositelja P. Miškine 1, tel. 040/660-103
Štrigova
dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz
OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Tražimo
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Čakovec:
Anamarija Juras i Vedran Knežević
Karla Mesarić i Antonio Lovrenčić
Mihaela Mikulić i Luka Tomašek
Nika Črep i Antun Belić
Mursko Središće:
Sanela Vuk i Alen Horvat
Elena David i Ivica Bobičanec
UMRLI
Čakovec:
Srećko Buljan r. 1967.
Irena Sokač r. Premuš r. 1941.
Angela Vincek r. Škvorc r. 1937.
Stjepan Duhović r. 1953.
Ivan Tkalčec r. 1957.
Nada Pavlinek r. Obadić r. 1959.
Danijela Hodak r. Vukasović r. 1968.
Katarina Radiković r. Gavez r. 1943.
Josip Šoštarić r. 1941.
Josip Fišter r. 1954.
Marija Mikac r. Herman r. 1954.
Stjepan Ilijaš r. 1943.
Mursko Središće:
Vera Šimunić r. Tuksar r. 1959.
Katarina Vlah r. Novak r. 1930.
Mar�n Vuković r. 1956.
Prelog:
Slavko Jurčec r. 1932.
Ivan Božek r. 1948.
Vlado Hranjec r. 1950.
Marija Pavlic r. Kanižaj r. 1943.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
redar za grad Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147
Bolnica Čakovec tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec
tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
Duboko potreseni bolom i gubitkom drage nam supruge, majke i bake Zdenke Novak
rođ. Pintarić iz Štrigove
preminule dana 3. kolovoza nakon duge i teške bolesti u 66. godini života želimo ovim putem najtoplije zahvaliti svim rođacima, prijateljima, kolegama i susjedima koji su nam riječima izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili našu pokojnicu na vječni počinak.
Posebno hvala vlč. Kristijanu Kuharu na molitvi i toplim riječima ispraćaja.
Uvijek ćemo te sjećati s ljubavlju i poštovanjem!
Ožalošćena obitelj
Elizabeta Ivanušić rođ. Poznić
iz Orehovice preminula 15. kolovoza u 86. godini života
Josipa Vehtersbah rođ. Gotal iz Pribislavca preminula 12. kolovoza u 77. godini života
Franjo Križaić
iz Novog Sela Rok preminuo 15. kolovoza u 88. godini života
Katarina Kolar rođ. Culjak
iz Novog Sela Rok preminula 15. kolovoza u 89. godini života
Angelina Marčec rođ. Bujanić iz Ivanovca preminula 15. kolovoza 2025. godine u 88. godini života
Marija Kozar rođ. Zaspan iz Čakovca preminula 13. kolovoza u 90. godini života
Marija Juršić iz Čakovca preminula 11. kolovoza u 84. godini života
Jadranka Ružman rođ. Horvat iz Čakovca preminula 16. kolovoza u 72. godini života
Stjepan Novak iz Šenkovca preminuo 17. kolovoza u 94. godini života
Marija Golub rođ. Moharić iz Vukanovca preminula u 69. godini života
Zlata Horvat iz Kotoribe preminula u 91. godini života
Ljubica Veselić iz Kotoribe preminula u 90. godini života
Željko Čanadi iz Čehovca preminuo 16. kolovoza u 61. godini života
Jelena Vidović iz Turčišća preminula u 87. godini života
Milica Lisjak iz Svete Marije preminula u 87. godini života
Igor Tempran iz Donjeg Vidovca preminuo u 40. godini života
Danijela Hodak iz Kotoribe preminula u 57. godini života
Karolina Lovrenčić iz Velike Gorice preminula u 87. godini života
Marija Hajdarović iz Gardinovca preminula u 82. godini života
Katarina Radiković rođ. Gavez iz Dunjkovca preminula 9. kolovoza u 82. godini života
ZAHVALA
22. kolovoza 2025.
66. LJEKARNA ŠTEFAN, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 091/527-2180 ili na email: juraj.stefan@me.com do 9.9.
67. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 2 m/ž montera tlačnih alata, m/ž transportnih radnika, 3 m/ž topioca, 3 m/ž majstora za održavanje, 2 m/ž alatničara, m/ž radnika na ručnoj obradi, m/ž stručnog suradnika za obračun plaća, m/ž project managera, m/ž reglera za industrijsku robo�ku i m/ž kontrolora u proizvodnji, javi� se pismenom zamolbom ili na email: info. alucast@lthcas�ngs.com do 31.8.
68. MAG-C0MMERCE d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja odjela računovodstva,javitisenae-mail:ljudski.potencijali@ mag-commerce.com do 31.8.
69. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za strojno žbukanje, javi� se na mob. 098/241-533 do 11.9.
70. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 38, traži m/ž industrijskog lakirera, m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji i m/ž cnc tokara, javiti se emailom: knjigovodstvo@mik.com.hr do 31.8.
71. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, Sv. Mihovila 23, traži 2 m/ž šivača trikotaže kontrola, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/260-087 ili emailom: mario.nadj@ck.t-com.hr do 30.8.
72. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž radnika na laseru, m/ž brusača inox obrada, m/ž �g bravara-zavarivača i m/ž brusača inox ograda, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/630730 ili na email: info@mar�.hr do 31.8.
73. MEDIA NOVINE d.o.o., Čakovec, traži m/ž novinara - suradnika, javiti se na e-mail: posao@mnovine.hr do 31.8.
74. MEĐIMURJE-METALI d.o.o., Obrtnička 4, Mala Subo�ca, traži m/ž vozača teretnog vozila C kat. s dizalicom, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/632-500 ili na mob. 091/112-1132 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@medjimurje-metali. hr do 1.9.
75. MEGA-SS vl. Sandra Stanić, Duga ulica 11, Sivica, traži m/ž čistača, javi� se na mob. 099/3677-566 ili na e-mail: ssmega136@gmail.com do 31.8.
76. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž montera, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž radnika na tračnoj pili, m/ž operatera na cnc laseru, m/ž administratora (talijanski i francuski jezik), m/ž strojarskog tehničara i 2 m/ž zavarivača mig-mag, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 30.9.
77. Mesnica Mihalić d.o.o., Trg Republike 14, Nedelišće, traži m/ž prodavača u mesnici, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-505 ili na mob. 099/5670-526 ili na email: 21.petra@ gmail.com do 31.8.
78. Mesna industrija Vajda d.d., Zagrebačka ulica 4, Čakovec, traži m/ž stručnjaka zaš�te na radu, zaš�te od požara i zaš�te okoliša, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 31.8.
79. Modni STUDIO LATEA, Glavna 26, Donji Vidovec, traži m/ž šivača, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/615-113 ili na mob. 098/553140 ili na email: luksa.suzana@gmail. com do 11.9.
80. MODULAZ GROUP d.o.o., Donja Dubrava, traži 3 m/ž operatera na proizvodnoj liniji, m/ž asistenta voditelj supply chaina, m/ž financijskog specijalistu za kontroling i analize, m/ž specijalistu za grafički dizajn i ambalažu, m/ž asistenta voditelj nabave i m/ž stručnjaka za regulatornu usklađenost, javi� se na email: info@ modulazgroup.com do 30.8.
81. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž kontrolora kvalitete - koordinatora zavarivanja i 2 m/ž tokara-cnc operatera, javi� se emailom: info@mura-metal.hr do 11.9.
82. Muraplast d.o.o., Kotoriba, Sajmišna 16, traži m/ž djelatnika odjela zaš�te okoliša i gospodarenje otpadom, javi� se na tel: 040/683-215 ili pismena zamolba na email: posao@ muraplast.com do 31.8.
83. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Sivica, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec, Miklavec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 30.9.
84. NMP – PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž zavarivača i m/ž operatera na uređaju za EPP zavarivanje, javiti se na email: zaposljavanje@ nmp-produkt.hr do 8.9.
85. NOVI FEROMONT d.o.o., Kolodvorska 80b, D. Kraljevec, traži m/ž kontrolora, m/ž tehnologa, m/ž tokara, m/ž bušača na radijalnoj bušilici, m/ž zavarivača, 3 m/ž bravara i 4 m/ž zavarivača, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar @noviferomont.hr do 31.8.
86. NTT New Tex�le Technologies d.o.o., Štrigova, traži m/ž uredskog administratora, m/ž voditelja kontrole kvalitete, 2 m/ž kontrolora kvalitete i 5 m/ž radnika na ručnim fazama, javi� se na tel: 040/313-235 ili 099/3294-175 ili emailom: jelena. buhanec@n�-hr.com do 25.8.
87. Obrada metala i trgovina, Ivanovec, traži m/ž cnc tokara i m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice), javiti se na mob: 098/803-355 ili emailom: omt@omt.hr do 31.8.
88. OPG Radović, Podbrest, traži m/ž vozača kamiona, javiti se na email: darkoradov@gmail.com ili na mob. 091/591-6457 do 30.8.
89. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera
mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javi� se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: h�ps:// burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.
90. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec, Donji Pustakovec 76, traži m/ž vozača C kategorije, javi� se na mob. 098/282-147 do 12.9.
91. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž cnc programera, m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, m/ž cnc operatera, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž programera na cnc plazmi, m/ž stolara, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologije u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju i m/ž tokara, javiti se sa zamolbom na email: pib-extra@ pib-extra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 31.8.
92. PODRUM ŠTRIGOVA d.o.o., Štrigova 71, Štrigova, traži m/ž agronoma - voditelja vinograda, javiti se osobno na adresu ili na e-mail: posao@podrum -strigova.hr do 18.9.
93. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži m/ž bravara, m/ž djelatnika za mehaničko održavanje proizvodnih prosto-
rija, 6 m/ž brusača, 2 m/ž sačmara, 5 m/ž pomoćnog bravara, 2 m/ž lakirera i 2 m/ž zavarivača mig-mag, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr do 30.9.
94. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavača i m/ž skladišno transportnog radnika za mjesto rada Čakovec i Prelog, javi� se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 31.8.
95. REINOX d.o.o., Brezje 81a, traži 2 m/ž �g zavarivača i 2 m/ž bravara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili 098/426-419 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 1.9.
96. ROLAND-TRANSPORT vl. Rolando Kukovec, Strahoninec, P. Miškine 43, traži m/ž radnika na održavanju, javi� se na tel. 040/334-063 ili 098/241-673 do 11.9.
97. Ružić gospodarstvo d.o.o., Uska 4, Hodošan, traži 2 m/ž radnika u klaonici, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/553-022 ili na e-mail: ruzicpilici@gmail.com do 30.9.
98. SANITAS Gebäudetechnik d.o.o., Mihovljan, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera instalacija grijanja - hlađenja - sanitarnih sustava za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 098/678092 ili na e-mail: info@sanitas-info. com do 19.9.
99. STROJOMETAL zajednički obrt, Nedelišće, I. Mažuranića 35, traži 2 m/ž samostalnog bravara i 2 m/ž pomoćna bravara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/926-4774 ili na email: marko.strojometal@yahoo. com do 31.8.
100. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž slastičara, 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju i 2 m/ž pekara, javi� se na mob. 098/173-6941 ili na email: info@ sercer.hr do 31.8.
101. Tarandek transporti d.o.o., Zasadbreg 259a, traži m/ž vozača u domaćem i međunarodnom prijevozu robe, javiti se osobno na adresu ili emailom: info@tarandektranspor�.hr do 31.8.
102. TISAK plus d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača, javi� se putem linka: https://tisak.talentlyft. com/o/9V7/apply do 31.8.
103. Tra�oria Rus�ca d.o.o., I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž kuhara u restoranu, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/201-6015 ili na email: sonja@tra�oria-rus�ca.hr do 31.8.
104. Termo-klima d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž montera grijanja, javi� se emailom: info@termo-klima.hr do 31.8.
105. TMT d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja računovodstva i m/ž referenta u računovodstvu, javi� se na email: zamolbe@tmt.hr do 31.8.
106. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog radnika u radioni i m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec.hr do 31.8.
107. Transpor� Kliček, Šandorovec, Prvomajska 6, traži m/ž vozača C+E kat. i 2 m/ž E kategorije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/426-949 do 31.8.
108. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Mursko Središće
i Zasadbreg, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 31.8.
109. TRISTAR, Ivanovec, J. Broza Tita 18, traži 5 m/ž krojača - šivača, javi� se osobno na adresu u Čakovcu, Cvjetna 4 ili na tel. 040/391-422 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@tristar.hr do 30.9.
110. UO COBRA vl. Vlado Sokač, Čakovečka 18, Podturen, traži 2 m/ž konobara, javiti se na adresu ili na e-mail: kavana.cobra@gmail.com ili putem linka: h�ps://www.facebook. com/kavanacobra/ do 6.10.
111. UNIMER d.o.o., R. Steinera 3, Čakovec, traži 2 m/ž autogena rezača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390-500 ili na mob. 091/3692010 do 31.8.
112. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, Zavnoh-a 45, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 2.10. 113. West alpine arbeitnehmerüberlassung d.o.o., traži m/ž mehaničara poljoprivrednih strojeva, m/ž mehatroničara, m/ž mig-mag zavarivača, m/ž �g-wig zavarivača, m/ž električara i m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Njemačka, m/ž strojara poljoprivredne mehanizacije (traktorist/kombajnist) za mjesto rada Slovenija, javi� se na mob: 091/4560909 ili emailom: info@najboljiposao. hr do 31.8.
114. Zdravstvena ustanova Ljekarne Petek, traži m/ž magistra farmacije, javiti se na email: ljekarne.petek@ gmail.com do 31.8.
115. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 2 m/ž samostalna montera ventilacije za mjesto rada Njemačka, poslati pismenu zamolbu na adresu: Oliver Mar�njaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com ili nazva� na mob: 099/5359-717 ili 098/213-739 do 31.8.
Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvjema ambulantama: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr
Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr
040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog)
Psihosocijalni čimbenici pretilosti
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 2022. godine je jedna od osam osoba na svijetu bila pretila. 43% odraslih imalo je prekomjernu tjelesnu masu, a čak 16% odraslih bolovalo je od pretilosti. Pretilost se u svijetu kod odraslih osoba udvostručila u odnosu na 1990., dok se kod adolescenata učetverostručila. Kada govorimo o djeci, WHO iznosi podatak da je 2024. čak 35 milijuna djece mlađih od 5 godina imalo prekomjernu tjelesnu masu.
zdravlje. Pretile osobe mogu biti stigmatizirane i diskriminirane temeljem svojeg stanja u poslovnom svijetu, obrazovanju, ali i unutar vlastite obitelji. Takva stigmatizacija, osjećaj srama i strah od mišljenja okoline mogu voditi u povlačenje od socijalnih kontakata, što dodatno može otežati stanje, budući da suprotno, odnosno pozitivan (!) utjecaj okoline može biti snažan poticaj u stvaranju novih navika.
Nikola Barat, bacc. med. techn.
Opasnost kombiniranja alkohola
s drugim psihoaktivnim tvarima
Alkohol je psihoaktivna tvar jer utječe na naše ponašanje, razmišljanje i osjećaje. Mnogi podcjenjuju opasnosti koje se kriju iza učestale i/ili prekomjerne konzumacije alkohola. Ako se alkohol kombinira s drugim psihoaktivnim tvarima, opasnost je višestruko veća, a može biti i smrtonosna.
Svaka je pretila osoba dovoljan broj puta čula savjete poput „samo manje jedi“ ili „samo više vježbaj“ – takvim savjetima, makar bili dobronamjerni, ponekad možemo napraviti više štete nego koristi
Prekomjerna tjelesna masa i pretilost rezultat su unosa više energije kroz hranu nego što je potrošimo kroz potrebe organizma i �izičku aktivnost. Prekomjerna tjelesna masa uključuje stanje viška nakupljenih masnoća, jednako kao i pretilost. Razlika je u tome da, kada govorimo o pretilosti, govorimo o kroničnoj, kompleksnoj bolesti, u kojoj se višak nakupljenih masnoća povezuje sa značajno većim rizikom za zdravlje. Za de�iniranje imamo li zdravu, prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost koristi se ITM (indeks tjelesne mase) koji se izračunava uzimajući u obzir masu i visinu osobe. Pretilost dovodi do povišenog rizika za dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, utječe na zdravlje lokomotornog i reproduktivnog sustava, povezana je s nekim vrstama raka, psihičkim poremećajima te s brojnim drugim zdravstvenim rizicima. Pretilost, osim zdravstvenih rizika, ostavlja snažno �inancijsko opterećenje i na globalne zdravstvene sustave.
Iako može biti „jednostavno“ de�inirati pretilost kao rezultat nekvalitetne prehrane i manjka tjelesne aktivnosti, potrebno je uzeti u obzir i brojne druge faktore koji mogu imati ulogu u nastanku pretilosti – genetske, ekonomske, psihološke, socijalne, zdravstvene. Svi su ovi faktori veoma bitni u razumijevanju nastanka, ali i rješavanju poteškoća s tjelesnom masom, a neki od njih, poput psihosocijalnih faktora, često ostaju zanemareni. U radu s pojedincem nužno je „zagrebati ispod površine“. Vjerujte, svaka je pretila osoba dovoljan broj puta čula savjete poput „samo manje jedi“ ili „samo više vježbaj“ – takvim savjetima, makar bili dobronamjerni, ponekad možemo napraviti više štete nego koristi.
Danas ćemo izdvojiti neke od psihosocijalnih aspekata koji nam mogu pomoći u dubljem razumijevanju pretilosti. Za početak, ovo je stanje često popraćeno socijalnom izolacijom. Ljudi su društvena bića i dobri odnosi s drugima bitni su za naše psihološko
Nadalje, postoji povezanost između pretilosti i depresivnosti te anksioznosti. Pretile su osobe izložene većem riziku obolijevanja od depresije, a ujedno je i kod osoba koje boluju od depresije prisutna viša stopa pretilosti (drugim riječima, veza je dvosmjerna). Pretile osobe često osjećaju i nezadovoljstvo vlastitom slikom tijela, pri čemu se pokazuje da su žene više opterećene težinom i izgledom tijela nego muškarci. Umjereno nezadovoljstvo slikom tijela može biti faktor motivacije u gubitku težine, dok visoka razina nezadovoljstva može voditi u veći rizik poremećaja mentalnog zdravlja, ali i izrazitu pretilost. Pokazuje se da su osobe koje su tijekom djetinjstva bile izložene traumatskim događajima, posebno kada govorimo o seksualnom ili �izičkom zlostavljanju i zanemarivanju, u povećanom riziku od pretilosti. Prejedanje može služiti kao način regulacije emocija nakon traumatskog događaja. Osim toga, nevezano uz traumatske događaje, još je jedan psihološki faktor važan za razumijevanje pretilosti i prekomjerne tjelesne mase. Emocionalno jedenje predstavlja sklonost prejedanju kao odgovoru na neke neugodne emocije (ljutnja, anksioznost...). Osobe koje su sklone emocionalnom prejedanju ne jedu samo kada su gladni, već i kada doživljavaju preplavljujuća emocionalna stanja, kada osjećaju pojačani stres s kojim se ne mogu nositi, kada imaju negativne obrasce razmišljanja itd. U ovom kratkom tekstu navedeni su samo neki od psihosocijalnih čimbenika koji mogu utjecati na razvoj pretilosti i na nemogućnost donošenja promjena. Osim toga, veoma su bitni i drugi čimbenici, poput bolesti, ekonomskog statusa i slično. Prije nego drugog osudimo na temelju tjelesne mase ili iznesemo neprimjeren komentar (makar mislimo da je dobronamjeran!) o nečijoj težini, razmislimo i sjetimo se da najčešće znamo jako malo o tome što neka osoba proživljava i da postoji velik broj nama nevidljivih faktora koji mogu utjecati na njeno psiho�izičko stanje.
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Svaka droga ima svoje tipične, opasne učinke. Ljudi se odlučuju na kombinacije zbog želje da pojačaju neki učinak, smanje ga ili pokušaju upravljati nekim učinkom. Mnogi eksperimentiraju i kombiniraju da bi se uklopili u društvo, iako nemaju dovoljno informacija o interakcijama i rizicima. Droge mogu biti depresori koji smanjuju aktivnost središnjeg živčanog sustava, a mogu biti i stimulansi koji imaju suprotno djelovanje od depresora, odnosno, potiču djelovanje središnjeg živčanog sustava. Postoje i halucinogene droge, koje uzrokuju promjene u percepciji, mišljenju, raspoloženju i izazivaju halucinacije. Najpoznatiji depresori su alkohol, heroin, benzodiazepini, alkaloidi opijuma, fentanil i dr. Od poznatijih stimulansa možemo izdvojiti kokain, amfetamin, metamfetamin i kofein, a od najčešćih halucinogena: LSD, psilocibin i fenciklidin. Neke droge imaju višestruke učinke. Primjerice, nikotin ima i stimulirajuće i depresivne učinke, dok kanabis ima, uz stimulirajuće i depresivne, čak i halucinogene učinke.
Kombinacija alkohola s nikotinom u našem je društvu česta i uglavnom se ne smatra posebno opasnom, jer su obje tvari legalne, no stvarnost je zapravo drugačija
Kombinacija alkohola i nikotina u našem je društvu česta i uglavnom se ne smatra posebno opasnom jer su obje tvari legalne. No stvarnost je drugačija. Pušači koji piju imaju puno veći rizik za nastanak raka usne šupljine, grla i jednjaka nego oni koji koriste samo jedno od tih sredstava. Nikotin pospješuje metabolizam alkohola pa osoba pije više da bi postigla isti učinak kao i bez nikotina.
Kombinacija alkohola i marihuane može uzrokovati �izičke i psihičke simptome poput mučnine, vrtoglavice, povraćanja i dezorijentiranosti. Spomenuli smo da kanabis može imati razne vrste učinaka, pa je njegova konzumacija nepredvidiva. Nekima izaziva osjećaj opuštenosti, dok je kod nekih uzrok zbunjenosti, paranoje i anksioznosti. Značajno se povećava rizik od nesreće kod
vožnje pod utjecajem alkohola ili marihuane, a posebice ako se radi o kombinaciji. Alkohol i stimulansi nam „otpuštaju kočnice“ i smanjuju svjesnost o potencijalnim opasnostima. Vjerojatnije je da ćete napraviti stvari zbog kojih ćete kasnije požaliti. Miješanje alkohola i kokaina vrlo je opasno jer povećava rizik od srčanog udara, oštećenja jetre i agresivnog ponašanja. Ova kombinacija u organizmu stvara kokaetilen, tvar koja je toksičnija od samog kokaina ili alkohola. Kod miješanja alkohola i amfetamina (ekstazi, speed), ali i halucinogena, posebice treba obratiti pažnju na dovoljan unos vode jer navedene tvari su diuretici, odnosno, izlučuju vodu iz organizma. Tako značajno povećavaju rizik za dehidraciju i toplinski udar. Miješanje alkohola i drugih depresora može biti vrlo opasno zato što obje tvari usporavaju središnji živčani sustav. Alkohol smanjuje dozu heroina koja je potrebna za predoziranje, stoga je velik broj smrti zbog predoziranja uzrokovan kombinacijom alkohola i heroina.
Opasnost leži i u činjenici da nisu sve droge na tržištu „čiste“. To znači da, ako netko kupi bijeli prah pod nazivom kokain, on može sadržavati više vrsta tvari – od benignih, poput šećera u prahu, do onih smrtonosnih, poput fentanila, za kojeg se zna da je vrlo mala količina potrebna za fatalno predoziranje. Kombiniranje alkohola s drugim sredstvima ovisnosti dugoročno ostavlja snažne posljedice na mentalno zdravlje pojedinca. Kada se miješa s depresorima, pojačava se osjećaj bezvoljnosti, tuge i anksioznosti, čime se značajno povećava rizik od razvoja depresije. U kombinaciji sa stimulansima ili halucinogenima alkohol može izazvati i psihotične epizode, obilježene paranojom, halucinacijama i gubitkom dodira sa stvarnošću. Posebno je opasna mogućnost razvoja dvostruke ovisnosti –istovremene ovisnosti o alkoholu i nekoj drugoj psihoaktivnoj tvari – što čini proces liječenja znatno težim. Upravo zbog tih rizika najmudrije je uopće ne kombinirati supstance, a najbolja zaštita našeg mentalnog zdravlja ostaje potpuna apstinencija od alkohola i drugih droga.
Tajana Jančec, mag.psych.
Mali OGLASNIK
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
MOTORNA VOZILA
KUPUJEM TOMOS MOPEDEsve vrste i modele sa i bez papira za dijelove isplata odmah. Info na tel 098 9656 624
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old� mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
PRODAJE SE OPEL Zafira OPC
Line 1,6 cd�, redovito održavana, prije 5000 km zamijenjen komplet zamašnjak i kvačilo, plus set zimskih guma na čeličnim felgama. info na mob. 091/5320-559
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
KUPUJEM AUTO i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, novije ili starije. info na mob. 099/777-095
PRODAJEM FORD FOCUS STsport registriran do 7. mj.2026. Tel. 095/858-1502
POLJOPRIVREDA
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM TRIMER Makita
mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
HOBLOVINA - suha, u vrećama od 120 litara, cijena vreće, za veće količine moguća dostava! Info na mob. 098/1788-216
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa, rasipač umjetnog gnojiva i trupac hrasta 7x1m. info na mob. 097/6046-109
PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091 2861 121
PRODAJEM čekičar Olt Osijek (100 eur) i vagu za krumpir nosivos� do 200 kg (80 eur). Info na mob. 098/346-785
PRODAJEM gotovo novu drvenu bačvu od 1000 litara za 30 eura i špricu za voćke i vinograd na kolicima s kompresorom 2,2 kW za 40 eura. Tel: 337-426, 098/426 172.
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
BRANJA GROŽĐA, može i inozemstvo: Slovenija ili Austrija. Molim info na mob. 097/7289476
POZNANSTVA
MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099
NEKRETNINE
SMIRNA APARTMANI 4* bazen, prvi red, pogled, plaža odlična u zelenilu i blizu - AKCIJA! Različiti tipovi apartmana od 22.8. pa na dalje. Apartmani su luksuzno opremljeni, imaju kuhinju s perilicom suđa, klima, wi-fi. Svaki apartman ima osiguran parking. U cijeni je sve osim čišćenja 35 eur. Cijena od 65/eur/dan/ap - za 2 i 3 osobe početak 9. mj, a 75 eur do 1.9, a za veći na upit od 85 eur. Veliki apartmani za 6 osoba imaju 2 spavaće i 2 kupaone. Upitati na mob: 099/528-2018, a pogleda� na: www.vilasmirna.com
PRODAJEM KUĆU na 3 etaže u Murskom Središću, Mar�nska 38, podrum, garaža, uporabna dozvola, EC/C. Cijena po dogovoru. Info na mob. 098/961-7349
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
DAJEM U NAJAM STUDENTIMA (3-4 osobe) stan u centru Čakovca sa 4 sobe, 1. kat, EC/E. info na mob. 098/426-021 Prodaju se če� ri NOVA STANA u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau, stanovi su vel. od 82 m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095 858 15 02
PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091 2861 121
RAZNO
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM korito sudopera dvodjelno (40 €); ploča el. ugradbenog šporeta (50 €); dječja sjedalica MAXI-COSI max 18 kg (30 €); trosjed za sjedenje boja bijele kave (90 €); krevet za ordinaciju ili masažu (90 €). Tel. 091 611 36 05
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KUPUJEM stripove. Mob. 098
PRODAJE SE tenda dim. 3 x 2 m, bijelo-plava, nova, zapakirana; digitalni tlakomjer; bežični telefon te muške kožne crne cipele vel. 43. Info na mob. 098/9158-640
PRODAJEM kombinirani bojler Vaillant 27 kW rabljeni ali ispravan (500 eur). Info na mob. 098/346-785
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA
UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM-RASPRODAJA IZ
KUĆE: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dim. 210x160 i 200x95 i 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za plinske boce, bicikl i još puno toga kvalitetnog. Mob. 091 57 27 670
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214107
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038
PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel i solarni alarm.Sve povoljno. Upita� na mob. 095/816-5206
PRODAJEM dječji krevet bijele boje (80 €) i jedan boje drveta(70 €); dječja kolica (40 €); dvije stolice bijele kožne (35 €/ kom); fotelja (40 €). Info na mob. 091 611 36 05
Orion nam je došao očerupan, smrdljiv, bez dlake, a uz to ima i pokidane uši i usnu. Što se dogodilo i kako je živio samo on zna. Orion je veći, ali mirniji i dobar pas. Znatiželjan je, voli ići u šetnje. Od nedavno stanuje u našoj glavnoj ulici pa ima dobar pogled na sve što se kod nas dešava, i sve on to mirno sa svoje azilske terasice prati. Voli društvo svoje cimerice Mimi. Nabrojao je nekih 7-8 godina, cijepljen je, kastriran i čipiran (191035000223349). Traži dom gdje će biti voljen član obitelji. Kontakt: 091 89 88 004
Ferro
Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
je još jedan divan stanovnik našeg skloništa, uskoro će napuniti tri godine. Veseo je, razdragan pas koji obožava ljude i voli ići u šetnje. Udomljava se prema Pravilniku o opasnim psima jer spada pod mješance u tipu staforda. Potpuno je cijepljen, kastriran i označen mikročipom broj 191035000222936. Kontakt: 091 89 88 004
Spike nam je isto stigao iz romskog naselja. Spike je drag i veseo pasić, srednjeg rasta, slaže se s drugim psima, dobre je naravi i rado bi se udomio. Nabrojio je skoro 5 godina, ali to znači i stabilnost i da je prošao sve one pseće godine za nepodopštine. Nalazi se u Čakovcu, potpuno je cijepljen, kastriran i označen mikročipom broj 191100002208525. Kontakt: 091 89 88 004
Likovni i literarni natječaj: Ljetu se radujem, odmaram se i putujem
Dragi naši umjetnici, slikari, pisci, crtači i pjesnici, ljeto je stiglo na velika vrata, a s njime i školski praznici te godišnji odmori. Bili ste jako vrijedni cijele godine, pa ste zaslužili veeeliki odmor.
Za vas smo, kao i svakog ljeta, otvorili novi likovni i literarni natječaj, ovog puta pod nazivom „Ljetu se radujem, odmaram se i putujem”.
Pozivamo vas da nam, za vrijeme svojih ljetnih avantura, opišete i nacrtate kako se lijepo zabavljate, kupate, ronite, putujete.
Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do kraja ljeta, odnosno do početka nove školske godine.
Za autore najboljih radova pripremili smo i lijepe nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici početkom rujna, a mi vam želimo lijepo ljeto i puno nezaboravnih trenutaka s vašim prijateljima i obiteljima.
Tena Novak, 8. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja
Na kraju sam petog razreda
U rujnu prošle godine krenuo sam u peti razred. U razredu sam dobio novog prijatelja Luku. Ostali prijatelji su ostali isti, ali su se promijenili učitelji. Tijekom četvrtog razreda imao sam jednu učiteljicu, a sada ih imam puno više. Svi su predmeti ostali isti, samo sam uz njih dobio još tri nova . Najbolji predmet mi je Tehnička kultura. Jedini predmet koji ne volim je Likovna kultura. Općenito volim ići u školu jer imam puno prijatelja. U ovom petom razredu sudjelovao sam u različitim radionicama, obilježili smo različite dane i događaje. Obilježili smo Olimpijski dan, Dan sjećanja na Vukovar, Dan međimurske popevke, odradili božićni sajam .Išli smo u Čakovec u Centar za kulturu gledati film. Cijela školska godina je bila zanimljiva, burna, prepuna izazova, nekad lakih dana, a nekad malo težih dana. Svi učitelji su prepuni razumijevanja, strpljenja i puno pomažu da naučimo sve ono što trebamo. U ovoj školskoj godini dobio sam i novu asistenticu Mariju koja mi je neprestano pomagala u školskim obavezama
Ciceli,
ikoja me redovito podsjećala što imamo za domaću zadaću. U ovoj školskoj godini petog razreda imali smo terensku nastavu u Gorski kotar. Išli smo u špilju Lokvarku i kanjon Kamačnik. Moram reći da je bilo zanimljivo, naporno, poučno i opušteno. Vozili smo se busom do Lokve i prilikom dolaska krenuli u špilju Lokvarku. Tamo smo vidjeli špiljske ukrase i malo jezerce. Bili smo na dubini od 75 metara što je za mene bilo super. Najteže mi je bilo penjati se po stepenicama. Nakon špilje Lokvarke busom smo se zaputili na kanjon Kamačnik. Eh, tu sad kreće prava pustolovina! Hodali smo uz potok stazom dugom tri kilometara. Staza je bila prepuna korijena i odrona kamenja od stijena koje je otežavalo hodanje. Poslije izleta išli smo u Mc Donalds na ručak. Cjelokupni dojam je da u školi nije ni malo dosadno niti bez veze. Sada sam na kraju petog razreda i nadam se daće mi iduća školska godina biti još bolja i ljepša nego ova.
AdresA Međimurske novine, Ul. Kralja Tomislava 2, Čakovec
Pošalji nam razglednicu sa svog
putovanja!
Dragi naši veliki i mali čitatelji, sigurno ste jedva dočekali kraj škole i ljetne praznike; spremate se za putovanje na more ili ste možda već tamo. Pozivamo Vas da nam šaljete razglednice sa svog ljetovanja, na našu adresu Međimurske novine, Ul. Kralja Tomislava 2, Čakovec, te da nam na njoj napišete ili nacrtate kako se zabavljate na vašem putovanju. Svaku razglednicu koja nam stigne (a nadamo se da će poštar imati pune ruke posla) objavit ćemo u našoj Stvaraonici i tako s vama zauvijek sačuvati uspomenu na vaše putovanje.
Uređuje: Aleksandra Sklepić
Na kraju petog razreda
Kad kreneš u 5. razred shvatiš da škola nije samo igra i zezancija. Naravno, i dalje je zabavno, ali moraš krenuti učiti. Dobiješ nove predmete i učitelje, a možda čak i nove učenike. U novoj si smjeni, mijenjaš učionice i upoznaješ nove ljude. Prvih par tjedana svi se upoznajemo s novim izazovima i sve je nekako lagano, dok ne krene vrijeme ispita. Shvatila sam koliko ima gradiva, definicija, pisanja i učenja. Svi smo u stresu, ne pišemo zadaće, ne znaš gdje si i zašto si tu; letiš po hodnicima i tražiš u kojoj si učionici. Sve je nekako teško, novo i drugačije. Svima je teško na početku, ali zato su tu učitelji. Oni nam puno pomažu i pokušavaju nas prilagoditi na realnost 5. razreda. Puno toga smo već prošli i više nije toliko loše. Zapravo super je! Upoznala sam nove prijatelje i učimo još više. Nekad je i meni teško, ali to je sve normalno. S
malo truda i volje sve se može. Naravno, tijekom školske godine ima puno prepreka, npr. školske spačke i gluposti. Svaki tjedan uvijek nešto, trčanje po hodnicima, krađa slatkiša, nedolično ponašanje. Kraj školske godine se bliži, i ovo je bila najbolja godina do sada! Ovaj razred ostat će nam u pamćenju i imati ćemo puno uspomena.
Škola je gotova za par tjedana i svi maštamo o dugom najboljem ljetu do sada. Sada moramo zagrijati stolicu, krenuti učiti i popraviti ocjene. Jako sam zahvalna na ovoj godini, na mom razredu i na obilju lijepih, predivnih i smiješnih situacija. Bilo je puno uspona i padova, ali smo se zabavili. Veselim se novim događajima u 6. razredu, ali za sada se najviše veselim ljetu.
Marija Sečan, 5.b, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
7. razred,
Sara Viktorija Košak, 8. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja
Srdačno i veselo osoblje dočekat će vas u Pizzeriji Gardens
U moderno uređenom prostoru, Gardens pizza & bar spaja talijansku kulinarsku tradiciju s domaćim namirnicama i toplim gostoprimstvom. Pizza ovdje nije samo jelo – svaki zalogaj pažljivo je osmišljen doživljaj
Piše: Marina Mikulić
Foto: Mario Golenko
Umoru raznih okusa, jedno ime iskače s jelovnika: Pizza Gardens koja priča svoju priču –bogata i nezaboravna. To nije samo pizza – to je spoj znanja, iskustva i vrhunskih sastojaka, pažljivo biranih s hrvatskih OPG-ova i spojenih s talijanskom strašću prema jednostavnosti.
Tijesto? Neodoljivo izvana, a mekano iznutra. Odležano, prozračno i lagano – takvo da ga tijelo ne pamti kao teret, već kao zadovoljstvo. Rajčica je slatkasta, ali prirodna, sir bogat i rastezljiv, a začini suzdržani taman toliko da sve dođe do izražaja. Dodaci su uravnoteženi – ništa ne dominira, ali sve je primjetno. To je onaj tanjur koji se ne zaboravlja.
Ne zbog količine, već zbog okusa koji ostaje. I da, Gardens pizza nije “samo” ukusna – ona je promišljena. Kombinacija okusa nije slučajna, već rezultat znanja pizza majstora Jure, koji iza sebe ima godine iskustva i edukaciju pod vodstvom poznatog pizza majstora Davora Milića. Zajedno su stvorili jelovnik koji kombinira najbolje od talijanske škole i domaće kvalitete.
Skriven od gradske vreve, nedaleko stadiona Varteks gdje se pizza ne jede samo zbog gladi, već zbog doživljaja. Gardens pizza & bar nije još jedna pizzerija – to je mjesto gdje se vrhunska gastronomija spaja s toplom atmosferom i iskrenim gostoprimstvom.
Unutrašnjost lokala raspolaže s 42 sjedeća mjesta, no pravi ugođaj pronalazi se na prostranoj terasi, u hla-
du zelenila, gdje se uz miris svježe pečene pizze, lako zaboravi vrijeme. Dodajmo tome moderno dječje igralište i besplatan parking odmah uz lokal – i imate sve što vam je potrebno za opušten ručak ili večeru.
A ako biste trebali izabrati samo jedno jelo? Preporučamo pizzu kuće Gardens, jer kad ju jednom zagrizete znat ćete zašto.
Pripremite tijesto. Razvaljajte ga ručno na pobrašnjenoj površini u željeni oblik, pazeći da ne izgubite zračne mjehuriće koji daju tijestu mekoću.
Na razvaljano tijesto ravnomjerno nanesite tanki sloj kreme od žute tikve. Ova krema daje bogatu, slatkastu bazu koja savršeno balansira slane i kisele note ostalih sastojaka.Na kremu rasporedite komade mozzarelle fior di latte, pazeći da ostavite rub tijesta čistim (oko 1 cm). Pecite pizzu u prethodno zagrijanoj pećnici na visokoj temperaturi (najmanje 250 °C) 6–8 minuta, ovisno o pećnici, dok tijesto ne postane zlatno i hrskavo, a sir se lijepo rastopi. Nakon pečenja, na vruću pizzu stavite svježu burattu u sredinu. Dodajte nekoliko tankih ploški bresaole, polusušene cherry rajčice, Kalamata masline i listove svježeg matovilca. Pospite ribani Grana Padano i tostirane koštice buče za dodatnu teksturu. Prelijte s nekoliko kapi bučinog ulja i završite s prstohvatom origana.
Savjet majstora:
Najbolji okus postiže se kad se pizza odmah servira – dok se hladna buratta lagano topi na toplom tijestu, a bučino ulje oslobađa svoju aromu.
GARDENS
PIZZA & BAR
Zagrebačka 91, 42 000 Varaždin
T: +385 42 351 341
E: info@pizzeriagardens.hr
Terasa okružena zelenilom čine Gardens idealnim mjestom za opušteni obiteljski obrok. Ugodan interijer pruža toplu i opuštenu atmosferu
Pizza Gardens - spoj najfinijih sastojaka koji će oduševiti svakim zalogajem
U KUHINJI s Aleks
Kasno ljeto stvoreno je za pripremu đuveča
Odlučila sam ga pripremiti jer je kasno ljeto prepuno plodova iz vrta – svježe paprike, rajčice, tikvica i patlidžana
Piše: Aleksandra Sklepić
Đuveč je dobio ime po posudi u kojoj je izvorno pripreman, glinenoj posudi turskog naziva “guvec”, a radi se o varivu s rižom iz turske kuhinje, koje je obavezno prepuno povrća narezanog na veće komade. Odlučila sam ga napraviti jer je kasno ljeto prepuno plodova iz vrta – svježe paprike, rajčice, tikvica i patlidžana, što je upravo ono što đuveč čini posebnim jelom. U đuveč ne stavljam patlidžan jer nismo ljubitelji, ali on odlično paše uz ostalo navedeno povrće. (Slika 1.)
Đuveč se može pripremati jednako sa svinjetinom ili piletinom, samo se svinjetina nešto duže kuha. Meso sam narezala na kockice, a povrće oprala i nasjeckala na srednje velike komade. (Slika 2.) Na ulju, a ponekad
ZA ĐUVEČ:
SASTOJCI:
• 400g svinjetine ili pilećeg �ilea
• 1 veća glavica luka
• 2 češnja češnjaka
• 2 paprike (crvena i zelena)
• 2 veće rajčice
• 1 manja tikvica
• 1 patlidžan (po želji)
• 150g riže
• 3 žlice ulja ili svinjske masti
• malo peršina
• 1 žličica crvene mljevene paprike (slatke)
• malo vegete
stavim i svinjsku mast, ovisno o tome što imam, prvo sam pirjala luk dok nije dobio zlatnu boju. Zatim sam dodala meso i dinstala ga na malo vode, dok nije omekšalo, pa redom dodavala povrće – papriku, tikvice, rajčicu i na kraju češnjak, te žlicu vegete. Sve sam zajedno dinstala otprilike 10 minuta, uz povremeno miješanje. Zatim sam dodala rižu, koju uvijek namočim u vodi i ostavim pola sata, nakon čega je isperem. (Slika 3.) Kad se sve lijepo spojilo, umiješala sam crvenu mljevenu papriku, posolila, popaprila i uz stalno dolijevanje vode i miješanje, jer se riža voli zalijepiti za dno posude, sve sam dinstala još dvadesetak minuta dok riža nije do kraja omekšala. Pri kraju volim dodati nasjeckani peršin, koji daje završni štih ovom �inom jelu bogatom povrćem.
Domaći klipići koje smo
Mnoga je domaća jela koja još uvijek rado kuha naučila kuhati upravo od svoje mame, pa im se na stolu nerijetko nađu prava, domaća međimurska izdanja sarme, gulaša, kolinske juhe, cvirki, hladnetina i slično
Piše: Aleksandra Sklepić
Drveni stol, miris svježih klipića i sunce koje tek izlazi - sve su to uspomene koje nas neminovno vraćaju u staru kuhinju u kojoj su mnogi od nas proživjeli nezaboravne trenutke svog djetinjstva. Klipići kao dio međimurske kuhinje i njene višestoljetne povijesti, jedno su od rijetkih jela koje diraju u srce baš svakoga tko ih se sjeti. Uz njih smo rasli, oni su bili bakin brzi doručak, užina u školi, ukradeni odmor u srednjoškolskim danima,
a danas su specijalitet kojeg svi rado čekamo pojesti.
Ljubica Drk iz Podturna pokazala nam je da je odlična u pripremi svojih domaćih klipića, koje smo imali priliku i kušati na jednom druženju u Podturnu, gdje je s obitelji i kumovima oko sebe širila veselo raspoloženje, kako to uvijek s njom ide.
- Recept za klipiće u ovom izdanju dobila sam dosta davno od jedne prijateljice i suradnice iz Sračinca, iz nama susjedne županije i odmah su mi se svidjeli, čim
Nazdravite s Tonijem
Tražite li nešto posebno, nešto što ima i dušu i priču, a k tome je još i nagrađeno, onda je Pušipel extra brut iz Vinarije Hažić u Jurovčaku pravo vino za vas. Proizveden od 100 % autohtone sorte pušipel, ovaj pjenušac dolazi iz vinarije koja zna kako spojiti tradiciju i moderan pristup.
Rađen je klasičnom metodom i strpljivo je ležao punih 14 mjeseci na �inom talogu, što mu je dalo dubinu i kompleksnost. Berba je iz 2022., a grožđe dolazi iz mladog vinograda zasađenog 2020. godine. Ime mu je Toni Protagonist, a nosi ga u čast nećaku koji je rođen istog dana kad je
posađena prva loza. Kako lijepa priča, zar ne? Što možete očekivati u čaši? Ovaj pjenušac je elegantan, svjež i mineralan. Njegovo nježno perlanje mami na još jedan gutljaj. U mirisu i okusu osjetit ćete note citrusnog voća, bijelog cvijeća i brioša, što ga čini savršenim za svaku priliku, od slavlja do opuštenog aperitiva. I za kraj, ono najvažnije: Toni Protagonist već je u svojoj prvoj berbi osvojio srca i stručnjaka. Na prestižnom natjecanju Decanter World Wine Awards 2025. osvojio je srebrnu medalju i visokih 91 bod, što je izniman uspjeh i dokaz kvalitete. (sh)
Svježe povrće s vrta savršeno je za ljetni đuveč
Meso i povrće nareza� na kockice
Povrće, meso i rižu lagano dinsta� dok se riža ne skuha
Ljepota boja i savršenstvo okusa u domaćem đuveču
RECEPT
VINO TJEDNA
LJUBICA DRK iz Podturna
klipići uz rasli
sam ih prvi put ispekla, rekla nam je Ljubica. Od tada recept nisam mijenjala, prilagođavam samo količine i veličinu, tj. duljinu klipića. Ako želim manje zalogaje, napravim više kuglica i obratno. Moja obitelj obožava kad su klipići dužine pleha, a kad ih pečem za neki izlet ili druženje, napravim manje. Zgodni su i jedni i drugi, svaki na svoj način. Ljubica se cijeli život bavila cvijećem, a sada čeka mirovinu. Suprug Antun je “friški” umirovljenik, pa sad imaju više vremena za sebe i stvari koje ih vesele. Sin Kruno i kćer Antonija odselili su i osnovali svoje obitelji, kćer u Rijeci, a sin u Čakovcu, odakle je otišao u Njemačku.
S Ljubicom i Antunom živi i Ljubičina mama Agata koja pomaže oko poslova koje u svojim godinama može obavljati, a lijepo se slažu i druže. Mnoga je domaća jela koja još uvijek rado kuha naučila kuhati upravo od svoje mame, pa im se na stolu nerijetko nađu prava domaća međimurska izdanja sarme, gulaša, kolinske juhe, cvirki, hladnetina i slično, a sve je domaće i �ino, jer su i kolinje domaće međimurske.
Osim što voli kuhati, Ljubiica ima i svoje piceke, race, guske, kokoši i naravno domaća jaja od kojih radi tijesto za �inu domaću juhicu. U mlađim je danima, otkrila nam je, bila vrsna slastičarka, pa je pekla sva-
Ljubica s domaćim klipićima koji uvijek uspiju
tovske torte koje su kume poklanjale u svatovima, na tri, pet, pa i sedam katova. Posebno se sjeća jedne za koju su stalak jedva posudili u svima poznatoj, antologijskoj “Međimurskoj hiži” u Mačkovcu.
Danas peče manje, ali s jednakim žarom. Svi njihovi unuci kojih ima petero, vole doći k baki u goste i jesti ono što im paše, ali kad Ljubica pripremi domaću racu s domaćim mlincima i još k tome svoje nezaboravne kremšnite,
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
tada su svi i gladni i traže repete.
Ljubici to,naravno, nije teško, te kroz osmijeh i veselo raspoloženje za sve svoje voljene katkada zamijesi i dodatni pleh njihovih omiljenih kolača.
SASTOJCI:
• 1 kg brašna za dizana tijesta
• 2 kocke svježeg kvasca
• 6 dl mlijeka
• 2,5 dl ulja
• 2 pune žličice soli
• 1 žličica šećera
• 1 jaje za premaz
• malo ulja za podlogu
• sezam ili krupna sol za posipati klipiće (nije obavezno)
Priprema domaćih klipića:
U manjoj posudi pomiješati 3 dl mlijeka, razmrvljeni kvasac i šećer, pa ostaviti na toplom da se kvasac digne. Zatim dignuti kvasac dodati u veću posudu s brašnom te dodavati ostatak mlijeka, ulje i sol. Umijesiti glatko tijesto i
ostaviti ga na toplom da se digne. Tijesto je spremno kada mu se udvostruči volumen.
Od pripremljenog tijesta oblikovati 32 jednake loptice, koje također treba ostaviti neko vrijeme da se još malo dignu. Ako želite manje klipiće, napravite 46 loptica. Kada su spremne, kuglice razvaljati u elipsasti oblik željene duljine, pa ih zarolati u oblik klipića. Oblikovanje klipića radi se na nauljenoj podlozi kako bi se lijepo listali kad su pečeni.
Oblikovane klipiće premazati razmućenim jajetom te, po želji, prije pečenja posuti krupnom soli ili sezamom, ovisno o ukusu.
Klipići se peku u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 ili 190°C oko dvadeset minuta. Kada dobiju žućkasto-crvenkastu boju, spremni su za posluživanje.
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Dobitnik: Vlado Deban iz Čakovca
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
br. 1562
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.
Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.
Fini klipići mogu se posu� krupnom soli ili sezamom
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Stoljeće jazza u Čakovcu
- 1. dio
Priredila: Anamarija Horvat Šantl
Grad Čakovec kontinuirano živi jazz barem tri desetljeća, otkako se na radost ljubitelja te vrste glazbe, ali i drugih održava tradicionalni festival kojeg znamo kao Jazz fair. Festival je pokrenuo Ladislav Varga, nekadašnji ravnatelj i voditelj glazbenih kulturnih djelatnosti Centra za kulturu Čakovec. Tijekom tri desetljeća u Čakovcu su muzicirali brojni poznati domaći i svjetski jazz glazbenici: od Big banda HRT-a, Matije Dedića, Perpetuum Jazzilea, Djabe benda, Boška Petrovi-
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
ća, Ladislava Fidrija, Zdenke Kovačićek, Saše Nestorovića, Gwena Hugesa, Leile Kaplovitz, Hammond jazz tria, Joea Meixnera, Vlatka Stefanovskog, domaćih snaga, Big Banda Čakovec i Dixieland banda i mnogih, mnogih drugih. Put jazz glazbi su prije toga utrli i brojni međimurski glazbenici koji su njegovali i promicali, među ostalim, i taj glazbeni izričaj.
Zanimljivo je da je u Čakovcu bilo jazza još prije sto godina. Priča nas vodi u poznatu čakovečku Kavanu Royal, danas Gradsku kavanu Čakovec. 1. ožujka 1925. godine kavanu je preuzeo ugostitelj Geza Legenstein (1898. – 1982.) poznati čakovečki sportaš, ugostitelj i
glazbenik koji je djelovao u međuratnom razdoblju. Osnivač je prve stolnoteniske sekcije pri Čakovečkom športskom klubu koja je ujedno bila prva takva u Hrvatskoj. Njegova je obitelj imala veliko ugostiteljsko iskustvo. Uspješno su vodili svoju kavanu u Murskoj Soboti. Športski klub Mura organizirao je 3. prosinca 1924. u Legensteinovoj kavani čajanku koja je bila jedna od najboljih zabava te godine. Na Murinoj čajanki svirao je jazz-bend čiji je član bio i Geza Legenstein. Tada su smatrali da će obitelj imati više mogućnosti ako preseli u Čakovec koji je tek 50-ak kilometara udaljen od Murske Sobote. Čakovec su s Murskom Sobotom među ostalim povezivale poslovne, obiteljske,
sportske i druge veze. Stoga je uzeo u najam čakovečku Kavanu Royal. Ubrzo je postala jedno od važnijih središta društvenoga, zabavnog i sportskoga života Čakovca. U Kavani se svirala raznolika glazba, od starih klasičnih skladbi, valcera i tanga, do modernih čarlstona, jazza i stepa. Krajem 30-ih godina osnovan je mali glazbeni sastav nazvan Veseli vragovi koji je stalno svirao u Kavani i čiji se sastav s vremenom mijenjao. U sastavu su uglavnom svirali đaci i studenti, a uzori su im bili europski i američki jazz-bendovi. Klavir je u bendu neko vrijeme svirao i kasnije poznati hrvatski skladatelj Ljubo Kuntarić. Uz Vesele vragove postojao je još jedan orkestar pod nazivom „Snjeguljica“. Velik uspjeh doživjeli su u Lendavi gdje su
HOROSKOP
LJUBAV: Napokon će se pojaviti prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokazati kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaćati. Otuda će uslijediti i prilike za nova poznanstva. Vezani će isto biti bolje.
KARIJERA: Pred vama je novi zadatak. Sjetite se stoga što vi sve možete. Moguće je da će vam malo u pomoć priskočiti neki ljudi koji imaju utjecaja, ali tek toliko, radi njihove rekreacije. Ostalo morate sami, pa se dobro koncentrirajte.
ZDRAVLJE & SAVJET: Djela su važnija od riječi.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno ili kao da se cijeli svijet urotio protiv vas. Primirite se i povucite se u tišinu i meditaciju. Ne očekujte baš ništa od onog što trenutačno imate. Tako ćete najbolje pregrmiti ovaj zahtjevan period.
KARIJERA: Možda će vam se u prvi tren učiniti da se vaša znanja i stručnost ne cijene onako kako treba. Ipak, u drugom dijelu tjedna postat ćete sve potrebniji onima s kojima radite. Ne razmišljajte previše, jednostavno radite.
ZDRAVLJE & SAVJET: Bolje je vjerovati nego sumnjati.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Vjerojatno ćete se malo udaljiti od voljene osobe. Ovo zahlađenje vi nećete uzeti preozbiljno, nego ćete sve nadilaziti humorom i pozitivnim stavom. Humor je u svakom slučaju zdrav, no ipak pazite da ne pretjerate sa šalama na tuđi račun.
KARIJERA: Niste sigurni u svoje ideale. Zato tražite nove uzore. Neki će jednostavno početi oponašati osobe iz svoje profesije koje im se sviđaju . I to je neki put, ali kad tada trebate doći do sebe i svojih specifičnosti. Pozabavite se svojim ciljevima u poslu.
ZDRAVLJE & SAVJET: Napunite baterije svojim omiljenim sportom.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Povremeno će vam se činiti kao da je ljubav na nekoj drugoj planeti. Osjećaj usamljenosti i frustriranosti bit će blag, ali prisutan. Najbolje je potražiti vesele ljude ili zanemariti brige baveći se onim za što znate da volite. Već će doći bolji dani.
KARIJERA: Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu. To će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti horizonte. Koliko god izgledalo daleko, bit će dobro.
ZDRAVLJE & SAVJET: Budite suzdržaniji u reakcijama.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Nesklad u osobnim odnosima i još više u vašim ljubavnim očekivanjima učinit će da se osjećate frustrirano ili usamljeno. Bilo bi dobro prihvatiti ono što jest i bez velikih ambicija čekati povoljnije dane. Oni će doći. Čekajte s osmijehom.
KARIJERA: Cjelokupna situacija na radnom mjestu mogla bi vam ove dane učiniti teškim. Stalno ćete imati osjećaj da gubite tlo pod nogama ili da sve ovisi o drugima, a baš ništa o vama. To je samo privremeno. Sjetite se svojih postignuća.
ZDRAVLJE & SAVJET: Razgibajte vratnu kralježnicu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Vedrina, pozitivan duh, smisao za humor – sve će to biti naglašeno u vašem privatnom životu ovih dana. Zato se ne trebate truditi previše, nego samo imajte otvorene oči i reagirajte kad treba. Sve će se slagati samo od sebe, a vi uživajte.
KARIJERA: Nalazite se u periodu kad će neke stvari trebati definitivno privesti kraju. Baš ovaj tjedan karakterističan je po tome. Završit ćete neke priče i okrenuti novi list. Kod nekih će to biti malo radikalnije. Ne žurite, nego prvo odvažite.
ZDRAVLJE & SAVJET: Pad imuniteta. Pazite na prehranu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Vaš ljubavni život postat će tiši, diskretniji. Oni u vezama nalazit će se na sasvim običnim mjestima gdje se kreću svakodnevno, dok će mogućnost izlazaka na atraktivne događaje zanemariti. Samci će flertovati s osobom s posla.
KARIJERA: Na poslu će se sve više osjećati prava radna atmosfera. Vi ćete vjerojatno uveseljavati druge kad naiđu teže minute. Netko će možda kukati što ima puno posla, ali vi ćete sve okrenuti na šalu. Tako ćete poticati i sebe i kolege.
ZDRAVLJE & SAVJET: Manjak energije nadomjestite boljim planom.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Veći dio svog slobodnog vremena provodit ćete u sasvim običnim aktivnostima uživajući u nečijoj naklonosti. Bez velike pompe znat ćete cijeniti sitnice, a voljena osoba će vam uzvraćati jednakom mjerom. Bit ćete zadovoljni i bez velikih prohtjeva.
KARIJERA: Počinje faza kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti. Moguće je da će vas sve više ljudi pitati za savjet ili da će vam ponuditi usko specijaliziran posao.
ZDRAVLJE & SAVJET: Uživajte u životu i u prirodi.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
dočekani i ispraćeni kao veliki jazz orkestar. Sasvim drukčija iskustva doživjeli pak su u Murskoj Soboti gdje je publika očekivala polke i valcere, a dobili su jazz.
Ako nije i prije, jazz je u Čakovec sigurno došao 1925. godine s Gezom Legensteinom, koji je još u Murskoj Soboti svirao u jazz sastavu. Kada se jazz glazba pojavila u Hrvatsko,j teško je reći jer ne postoji mnogo pisanih tragova, no naši glazbenici nisu zaostajali za svjetskima kada govorimo o jazz glazbi.
Prema nekim izvorima, počeci se vežu za poznatog redatelja, snimatelja, scenarista i glumca Oktavijana Miletića, koji je sredinom dvadesetih godina prošloga stoljeća iz Beča u Zagreb donio saksofon. Počeo je svirati i zajedno s en-
Plakat Čakovečkoga športskog kluba koji je na pokladni utorak, 28. veljače 1933., organizirao „Šaljivu pokladnu redutu sa plesom“
gleskim glazbenicima oformio ansambl Jazz Sinchopaters. U tom je vremenu u Zagrebu djelovao i prvi dixieland ansambl, a postoje plakati iz 1924. godine na kojima je istaknuta riječ jazz. Čakovec, čini se, kada govorimo o glazbi, nije u ono vrijeme, baš kao ni danas, nimalo zaostajao za svjetskim trendovima. (Izvor: „20 godina Jazz faira u Čakovcu“; Ladislav Varga, „Monografija grada Čakovca“, grupa autora, jazz.hr, stručni radovi muzejske savjetnice Ane Šestak)
LJUBAV: Vaša potreba za društvom bit će prilično naglašena, pa ćete svako malo izlaziti van. Bit će to neformalna druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima. Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam donese i novu ljubav.
KARIJERA: Kako tjedan bude prolazio, sve ćete više shvaćati da one neopipljive ili skrivene teme sve više dobivaju na značaju. Krajem tjedna to će vam postati toliko važno da biste mogli zanemariti realitete. Ne zaboravite obaviti svoj posao.
ZDRAVLJE: Idite tamo gdje se osjećate dobro.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Vaše čežnje bit će jake, a vi nekako prepušteni sami sebi. Oni koji imaju dobrog prijatelja ili prijateljicu pokušat će s njim podijeliti svoje frustracije. Vezani će osjećati distancu u odnosu, a neki će biti u iskušenju ljubomore. Izdržite.
KARIJERA: Zaposleni u uslužnim djelatnostima imat će dosta posla, dok će ostali biti otvoreni za pomoć drugima. Neki će se pokazati kao dobri savjetnici, a svoje će znanje lako primjenjivati u praksi. Mali nesporazumi u komunikaciji bit će prolazni.
ZDRAVLJE & SAVJET: Povremene nervoze i sitne brige.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav, osim ako ne izađu. KARIJERA: Djelovat ćete na raznim frontovima, ali neće postojati ništa toliko snažno da bi vas potpuno zaokupilo. Funkcionirat ćete dobro uz pažljivo organizirane stanke. One su potrebne jer sada imate manje snage nego inače. ZDRAVLJE & SAVJET: Razmišljat ćete o smislu života i pomalo o smrti.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Vjerojatno je da ćete dati sve od sebe da se uljepšate, a primijetit ćete i to da vas osoba suprotnog spola stalno odmjerava. Oni u vezama pokušat će osvježiti odnos, dok će samci rado izlaziti i zavoditi. Otvorite se i bit ćete uspješni. KARIJERA: Što je gotovo, gotovo je. Nemojte to više analizirati. Prepustite vremenu neka radi za vas, a vi se usredotočite na ono što upravo počinje. Pred vama je nešto potpuno novo i još (ne još) sasvim definirano. Budite otvoreni za to.
ZDRAVLJE & SAVJET: Ne pomičite granice pod svaku cijenu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Ovan, Strijelac, Ribe
Glazbeni sastav koji je svirao u Kavani Royal
Nekadašnja Kavana Royal
Pika, Pupa i Billy jedini su western konji u Međimurju
Pasmina appaloosa od davnina je prisutna u Sjevernoj Americi. Uzgajali su je, a vjerojatno i prvi pripitomili Indijanci, a koristili su ih i kauboji za tjeranje stoke ili u lovu
Piše: Aleksandra Sklepić
U predivnoj, čistoj i netaknutoj prirodi, u međimurskim bregima, skrivena od prometnih gužvi i užurbane svakodnevice, obitelj Polak iz Pleškovca - Mihael, Apolonija i njihova kći Gracia, koja ima šest godina - svakodnevno gradi i uređuje svoje malo carstvo, ranč „Curek“. Razlog našeg posjeta bio je upoznati njihova tri prekrasna western konja - Piku, Pupu i Billyja. Pika ima 15 godina, Pupa 10, a Billy je mladi konj od pet godina, Pikin mladunac. Western konje odabrali su za svoje društvo jer su neobičnog izgleda i rijetki su u našem kraju, a jedini u Međimurju.
- Western konji su pasmina koja potječe iz Amerike, a naziv pasmine je appaloosa. Mi smo naše kupili u Sloveniji, a ova je pasmina od davnina bila u Sjevernoj Americi. Uzgajali su je, a vjerojatno i prvi pripitomili Indijanci, a koristili su ih i kauboji za tjeranje stoke ili u lovu, ispričao nam je Mihael. - Nama su savršeni jer su dobre naravi, a posebni su po tome što s vremenom mijenjaju boju dlake. Prekrasnih su boja i šara. Zavoljeli smo ih
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijek, i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog kojih im se život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
i postali su važan dio naših života, dodaje dalje. Žive slobodni u zelenoj šumi
Pika, Pupa i Billy žive sretan život, gotovo slobodni. Od bijega ih dijeli tek niska ograda koju u svakom trenutku mogu preskočiti, ako im se prohtije. Međutim, to nikada nisu učinili jer su zadovoljni u svom zelenom domu. Nekoliko su puta odšetali, ali ubrzo su se vratili. O njima brine cijela obitelj, ništa im
ne nedostaje, a glavna im je paziteljica i hraniteljica Mihaelova majka Bernarda, koja je u mirovini i ima dovoljno slobodnog vremena.
Naši konji su potpuno slobodni, žive na otvorenom, a za kretanje imaju oko dva hektara zelene površine na kojoj je šuma i livada. Nikome ne smetaju; sami odlučuju hoće li biti vani ili u svojoj nastambi, takozvanoj „laufštali“, koja nije zatvorena, a koju smo izgradili kako bi ljeti pronašli hlad i sklonili se od muha, a zimi zaštitu od hladnoće i vjetra“, ispričali su nam Mihael i Apolonija. Hranimo ih dva puta dnevno mješavinom ječma i zobi, a kad nema trave za ispašu, dajemo im posebne pelete od djeteline. Kad ima dosta kiše i trave, skoro im ništa drugo nije potrebno osim dovoljno vode i bale sijena, koje im uvijek mora biti dostupno jer konj jede oko dvadeset sati dnevno.
Tko voli konje, ništa mu nije teško
Pika, Pupa i Billy naviknuti su na ljude jer se na ranču često okupljaju posje-
titelji radi raznih druženja i zabavnog programa. Ovi konji nisu za jahanje; obitelj ih ima isključivo zato što ih voli, ali gosti ih rado maze. Iz njih zrači snaga, ali i mir koji je svima potreban, a ovaj veseli trojac ponekad „zaluta“ i na terasu ranča, na svačiju radost i veselje. Da bi ih se moglo jahati, potrebno ih je stalno na to navikavati i trenirati, ali to trenutno nije namjera obitelji. Svojim konjima vole pružiti mir, zdravstvenu njegu, potrebnu hranu i društvo, i u ovom su aranžmanu svi zadovoljni.
Nije im teško brinuti o njima, iako je briga svakodnevna i zahtijeva mnogo detalja o kojima treba misliti, jer nakon napornog dana lijepo je sjesti, biti uz njih i promatrati njihov život i međusobnu interakciju.
Konji ušima pokazuju raspoloženje
Nemir, zabrinutost ili strah konji signaliziraju svojim ušima, ispričao nam je Mihael. Kad spuste uši, znači da su ljuti i tada im treba dati prostora i vremena da
se smire. Kao i među svim životinjama, i ovdje vlada hijerarhija, te se ušima također pokazuje tko je glavni. Donedavno to je bila Pika, jer je bila najstarija, ali čini se da Billy polako preuzima ulogu glavne face u ovom malom krdu. On prvi bira hranu i tek kad mu je dovoljno, pusti i ostale da jedu. Tako to funkcionira u životinjskom svijetu.
Sa psima i ostalim slučajnim četveronožnim posjetiteljima lako dolaze na kraj jer snažne i hrabre životinje poput ovih predivnih western konja znaju se izboriti za svoj položaj. Uz brižne i predane vlasnike poput Mihaela i njegove obitelji, svaka bi životinja, slobodna i voljena poput Pike, Pupe i Billyja, bila sretna i zadovoljna.
Pika, Pupa i Billy u svom slobodnom, zelenom carstvu
Mihael sa svojim predivnim “western” konjima
Apolonija, Mihael i mala Gracia rado borave sa svojim konjima
HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović
HUMORESKA
Zajubija san se, ajmeeeeeeee...
Đirajen ja rivon i trevin nju. Sidi na šentadi. Brže-boje se dolibin i bacin joko na nju. Čirin. Kaka je? Ča je lipa, Gospe moja. O ne, ne ni mi triba karnoćal oliti dvogled. To se zove jubav na prvi pogled. Opće ni neobično jedno poznanstvo obično da se ni zbilo čudo. I evo ča se dogodilo. Zajubija san se ludo. Ništa nisan mislija kola san oko šentade, pripeta joj se s bande i drito kraj nje sija. Buljin ka ča maška bulji u miša. Ili san ja miš, a ona maška. Ni važno. Nima veze ja buljin! A ćutin se, kako? Evo kako! Već pinkicu ćutin leptiriće ča se komešaju u štumiku. Eeeeee... da su samo leptirići. Ćutin zološki vrtal cili ča mi u trbuju cvili. Ajmeeeee ... ni mi dobro, kada me niko lupija. Ajme afanat će me na samome mistu. Zajubija san se ! Triba bi je badnit oli joj čakod reč, koju smišnu besidu, ma me straj mogla bi se namusit i uteč.Boje da mučin. Sidin ja, sidi ona. Ne obadaje me. Čini �intu da me ne vidi. Jopet muči. Gospe moja a da ni betežna, mutava ? Boje i to vengo da je lajona da brontulaje. Činin kuco i ne pačan se u nju. More bit da ona konta da san i ja mutav. Bidan ja u ča san se uvalija. Ja se zajubija, a ona pari mumija. Zemjo otvori se. Parin ka golub na izdisaju. Poću ča pomislin – pa se pridomislin. Niko se u nikoga ne pača. Mučimo i ufamo se u Boga. Niko mora progovorit. Oli ja oli ona. Onda izjusti ona: - Šjor jeste li vi iz ovega ovod staračkoga doma. Jušto san vaporon arivala, ja san nova. Nisan ništa odgovorija justa san u ravnu crtu zatvorija. Tresa san glavon, cili san smantan bija. Nisan jema ča reč tija san uteč. Poslin san se diga i nisan moga odit. Deboto san pa. Izdale su me noge. Vazela me za ruku i partili smo ka momak i cura.
- Sva san nika išempjana, kada san išla na kvasinu – izleti joj iz just na brzinu.
- A meni se čini ka da mi u ćiverici ni sve čisto – reka san bistro
– pari mi se kada gren na ditinstvo.
- Ma ni nan ništa, samo nan je naudila južina.
- Bome jemaš prav i ja san to mislija. Kvragu i južina. Šesno me pogledala jušto kad je klapa zakantala - Noćas mi se snilo moja bajna vilo, da je tvoje tilo kraj mojega bilo... Gušta san. Ajmeeee... ča nan je lipo bilo, sve se lipo potre�ilo. Opa – cupa, opa – cupa sad ona i ja đirajemo skupa.
Senka Bradarić
AFORIZMI
Nije dobro kad osoba koja mora biti rješenje postane – problem.
Ne izgovarajte riječi koje ne možete ispuniti.
Kada nešto mjerite, uvijek unosite i neke izmjene! Onaj tko mnogo brine, ne stigne voljeti. Teže je reći što se misli, nego misliti što treba reći. Vlada je pravilno raspodijelila sredstva. Svi su dobili jednako.
Malim ljudima lako je uzeti mjeru. Što vrijedi da smo ih pročitali, kad već najavljuju nova djela. Vi ste, gospodine ministre, zaista slučaj za sebe, ali niste usamljeni. Sve se može – kad im se hoće! Velimir Karabuva
EPIGRAM
Juha
Od svih instant juha, Najbolja je politička juha, Jer se najbrže skuha. Jagoda Sablić
SATIRIČNA PJESMICA
Naše poduzeće
Ranom zorom naš se radnik budi
Ide u poduzeće za kojim toliko žudi
U njemu su nam mnoga lica
Neka i s policijskih tjeralica
Radnice su prpošne i drage
Za podizanje tereta pune snage
Momci su veseli i čedni
Ovdje su svi jednako vrijedni
Vode nas mudre glave
Koe�icijenti se dijele kao od šale
Mi s pjesmom započinjemo jutra
Mi radimo od danas do sutra
Plaća je možda i mala
No svakome super paše
Može ovdje raditi i zadnja budala
Jest da smo privatno poduzeće
Al u duhu slobode, kao da je sve naše. Darko Žigrović
Nešto niže temperature
VREMENSKA SLIKA: I ovo
ljeto, od svog klimatološkog početka (1. lipnja), bilo je žestoko pa smo imali iznadprosječan broj dana s temperaturama preko 30, pa i preko 35 Celzijevih stupnjeva. No, sada prema kraju kolovoza ljeto polako gubi svoju snagu pa nam predstoji njegov ugodniji dio. Sljedećih dana bit će djelomično sunčano, ali uz nižu temperaturu, a u nekim danima moguća je i kiša. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
Nešto kiše još bi moglo biti i u petak, osobito u prvom dijelu dana. Uz promjenjivo vrijeme i sjeverac ostat će friško. Petak bi trebao biti najoblačniji i najsvježiji dan u ovom tjednu, tako da će temperatura biti još malo niža nego u četvrtak.
Ipak, poslijepodne i prema večeri bit će sve vedrije pa ćemo vidjeti i nešto sunca.
Zatim bi u dane vikenda vrijeme trebalo biti povoljnije. Po prvim prognozama bit će djelomično sunčano uz postupni oporavak ugodnijeg vremena. Doduše, jutra će biti svježa, ponegdje i uz kratkotrajnu maglu, ali dnevna temperatura ići će do 23 ili 24 °C. Potkraj subote i u noći na nedjelju očekuje nas kraće naoblačenje uz mogućnost za nešto kiše, ali će veći dio vikenda ipak proći suho.
Nešto stabilnije vrijeme ponovno očekujemo početkom sljedećeg tjedna, pa će ponedjeljak biti uglavnom suh i djelomično sunčan dan. Jutro će biti friško, ponegdje uz kratkotrajnu pojavu magle,
a danju ugodnih 25 Celzijevih stupnjeva.
Iako zasad nije u planu ozbiljnija kiša, tu i tamo mogao bi pasti kratki pljusak oko utorka ili srijede, kad će atmosfera opet biti nestabilnija. Ako bude kiše, i dnevna će se temperatura spustiti za koji stupanj.
Oko četvrtka izgleda većinom suho, djelomično sunčano i danju ugodno toplo. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov, 21. 8. 2025.)
• 24. kolovoza 1960. godine u Vostoku na Antarktici temperatura pala na -88,3 °C
• 28. kolovoza 1896. godine nevrijeme i poplava na Braču
Bokal vode
Mujo uđe u konobu na moru i sjedne za stol, pa kad mu priđe konobar on naruči:
- Čašu vode!
Konobar ga pogleda preko oka:
- Gospodine, žao mi je, ali ne možete zauzeti cijeli stol za jednu čašu vode!
Mujo mrtav hladan ispali:
- Dobro, jarane, onda donesi bokal!
Još pametniji
Kaže Jovica Perici:
- Ja sam tako pametan, prohodao sam s 9 mjeseci...
Perica će na to:
- Ja sam još pametniji. Pustio sam da me nose do 4. godine!
Malo šareno
Šta je to malo, šareno, i pleše u travi?
Mrav u narodnoj nošnji.
Miševi
Haso se u New Yorku žali gazdi na miševe, a ne zna engleski.
- Mmm... Tom and Jerry... You know...
- Yes, I know.
- E, pa Jerry!
Autor: Mladen Mrčela
SKANDINAVKA
Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Velika Gospa, Petnaes� kolovoz
Kak mi to v Međimorjo slavimo Den pobjede?
Kak je to cela Lepa naša napravila tak smo i mi prinas vu Čakovco i Međimorjo obilježili Den pobjede i domovinske zahvalnosti, Den naših hrvackih branitelov i preslavili tridestiletnico Oluje. V čakoskoj starešoj cirkvi Svetoga Nikole biškupa služena je meša za Domovino i za se branitele šteri so dali svoje živote za ovo samostalno i neovisno Lepo našo vu šteroj mi denes živimo. Pre spomeniko poginulim i nestalim branitelima z Međimorja vu čakoskomo parko so položeni venci, vužgale so se sveče i zafalili smo se sim branitelima, a posebno poginulim za jivo žrtvo. Pre spomeniko je postavljena nova prilazna steza, ali mi je žal kaj so ne meštri šteri so to delali malo vejč strpleja meli i kaj so ne to stezo naprajli kak Božek zapoveda, a ne kaj so jo skup zmetali kak da jim se je nekam žurilo, očem reči, kak da jo je voda donesla. Najbrž so si braniteli zaslužili kaj bode steza ruon tak fajna kak je to i spomenik. Oni so bili kak to lepo piše na spomeniko: „BILI STE VI HRVATSKOJ DOMOVINI, U POGIBELJI SMRTNOJ, BRANA I ŠTIT NEPROBOJNI“ i unda je čistam vredo da se mi jim odužimo nejbole kaj moremo i ne sam dok nekaj delamo ili pak dok dojdemo sam kaj reda zbavimo. Naši poginuli branitelji so to zaslužili. Moramo jiv nositi vu srcima i mislima i to dostojanstveno i z velikom zahvalnošču, a istino o njima moramo širiti i prenositi našoj deci i vnukima. Morajo naši mladi znati kak je to bilo v Domovinskomo rato, kaj so bili antifašisti, a kaj pak braniteli šteri je postavili fondoša Lepoj našoj.
Kaj Zrinska garda Čakovec oče ?
Več sam o tomo pisal kak je Zrinska garda Čakovec predložila kaj bi se pre spomeniko poginulim i nestalim braniteljima postavil i križ? Zakaj križ? Zato kaj je večina naših branitelja išla v Domovinski rat z krunicom okoli šijaka,z molitvom na vusnicama, a dok so bili v nejvekšoj nevoli unda so v pomoč vali dragoga Božeka, Mariji i druge svece… Prinas v Međimorjo se je po zadjemo popiso pučanstva prek osemdeset procentlinov Međimorcov izjasnilo kak katoliki, a to nam
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Kaj je to z nami Međimorcaj?
govori da je i med ovi 78 poginulih i nestalih branitelov ruon tak bilo cirka osemdeset procentov katolika, a to je prek šezdeset. Ak so živeli kak katoliki, ak so nosili krunice z križom, ak so se molili Božeko unda bi čistam normalno bilo da imajo i spomenika z križom. Dok je Zrinska garda to predložila zgledalo je da to bode se čistam vredo, ali pred mesec dni na sastanko v županiji je Koordinacija međimorskih branitelov, očem reči, Štefek Horvat, Dražen Tkalec i Danica Krhač so zdigli glase i roke protiv križa. Nesam baš siguren da se si Međimorski braniteli slažejo žnjimi, a jiv troje so je zelo pravo kaj odlučivlejo mesto jiv 2500. Nadjam se da je to ne zadja reč kaj se križa dotikavle?
Kak so se Čakovčanci zafalili branitelima
Sima nam je poznato da Čakovec obslužavle svoje glavno gracko proščeje Prcinkulovo par dni predi nek obilježavlemo obljetnico Oluje i slavimo Den branitelov. Ruon tak je Prcinkulovo nejvekša fešta ne sam v Čakovco, ne sam v celomo Međimorjo nek na glavno Čakosko proščeje dohajajo sosedi Mađari, sosedi Janezi, a i čuda, kak mi Međimorci velimo, dohaja naših prvih sosedov z Lepe naše. Kak so se pofalili čakoski turistički težaki ovo leto je za Prcinkulovo bilo cirka stopedeset jezer proščenikov šteri so došli na proščeje i usput so uživali v programima šteri so za jiv bili prepravleni od gostoljubivih Čakovčancov. Se bi to bilo lepo i dobro i z tem bi se nek dugo falili da so čakoski turistički težaki ne dovlekli, nebrem to lepše reči, derače z Kruševa, a si znuomo da so oni došli z Srbije i z sobom dopelali srpski dernek. Nebrem nikak razmeti komo je to palo na pamet, komo je to trelo kaj smo sam dva dni predi Dneva pobede, Dneva hrvackih branitelov i tridesti letnice veličanstvene pobjede naših branitelov v Oluji čakoski turistički težaki ili pak čakoski gracki oci dopelajo v Čakovec srpskoga benda i to Međimorcima šteri slavijo Marijico anđeosko i braniteljima šteri slavijo svoj den. I unda bode nešči rekel da je to ne provokacija, jerbo to nebre biti slučajno. Nebre nišči reči da ne zna kaj se je pripetilo 5. augustuša 1995. i kaj je bilo toga dneva v Knino. Ne znati što jiv je dopelal, što je dal dozvolo kaj dojdejo, što jiv je platil, očem reči, što je z naših branitelov napravil bedake. A mi se falimo kak jivo žrtvo nigdar ne bodemo pozabil?
Križ nebre kod spomenika v Čakovco, a prekodrinski mužikaši i srpski derneki oni morejo i to za nejvekše svetke naših ljudi, svetke šteri so nam Međimorcaj svetinja. Čakoski ogjogasci so oprali čakoske vulice i �leki od mašče i olja šteri so ostali od Prcinkulovoga so zanavek nestali z čakoskih vulici. Najgerek sam, jako sam najgerek što bode opral �leke z duši Međimorcov štere je ostavil dernek prekodrinskih derača z Kruševca?
Naši sosedi so se još ne zavolili semov
Minuli tjeden so došli sosedi Janezi z Radgone kaj nas pozovejo na svoj Međunarodni sejam Agra. Dok so se sosedi Janezi falili z svojim semom i kak još navek dojde jako čuda izlagačov i to z 15 državi z celoga sveta i kak je te sejam sako leto se vekši i vekši unda se je med publikom našlo i onih šteri so se zmislili kak smo i mi Međimorci, i to ne tak zdavnja, meli svojega sema i to v Nedeliščo, šteri se je zval MESAP (Međimorski sejem poduzetništva). Neje se teško zmisliti kak je te sejem započel svojega „životnoga pota“ v Nedeliščo pod šatorima i išlo mo je jako dobro. Posle se je naprajla i dvorana Mesapa, ali dok je dvorana otprla svoja vrata unda so počeli spominki kak več sejme ne nucamo jerbo to se odelavle Internet. Ne znati je li bi Mesap još delal ili ne, ali zadje kaj smo tam meli je bilo cepleje protiv korone tak da moremo reči da so ljudi cepleni protiv korone i preživeli so, ali sejam na Mesapo je ne preživel.
No, moram vam reči da je na predstavljanjo sejma v Radgoni bil i Puščinčar Marjan Novakov šteri je bil direktor Mesapa dok je v Nedeliščo skorom saki mesec bil jeden sejam, ali otkak je Marjan odišel v penzijo i semi v Nedeliščo so odišli po riti k meši.. Sa je sreča kaj Nedeliščanci, a i mi Međimorci, imamo radi vina tak da je sako leto v dvorani Mesapa kršteje mošta pak i tua zgrada nečemo služi. A, joj, skorom sam pozabil, dvorano nucajo i male životinje tak da je i od toga nekši hasen. Verjem da Nedeliščanci trebajo deti glave skupa i da Mesap more početi znova živeti. Ak ne znajo kak nek se otpelajo v Puščine do Marjana Novaka brzčas bi jim on tu mogel dosti toga reči. On zna kak je bilo, da ne bi znal ne bi ga Janezi več na leta spituvali, nucali i plačali?
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Drago Mustak iz Podbresta dokazuje da invaliditet i kolica nisu prepreka. Sa svojim vozilom, koje vozi poput pravog profesionalca, bez problema savladava kilometre. Njegova posljednja avantura odvela ga je 20-ak kilometara daleko, do Draškovca, gdje smo ga zatekli na Rokovom. (vv)
