30. ožujka 2010. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC
Poljodjelstvo 27
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
VETERINARSKI SAVJETI
Invazione (parazitarne) bolesti koza i ovaca Najve i broj parazitarnih boles , prvenstveno helmintoza (želu ano-crijevne i plu ne parazitoze uzrokovane sitnim crvi ima) pro e u kroni nom, subklini kom (skrivenom) obliku. Zbog toga sto ar naj eš e i nije svjestan šteta koje ove boles nanose sto arstvu. Opasnost od parazita o ituje se u indirektnim štetama (zaostajanje u rastu i razvoju, mršavljenje uz dobru ishranu, smanjenje proizvodnje mlijeka ili vune i dr.) Borba pro v parazitarnih boles temelji se na primjeni preventivnih metoda, dakle na potpunom ili djelomi nom sprje avanju invazije živo nja parazi ma, odnosno sprje avanju nastajanja boles . Od vanjskih parazita javljaju se uši i to naj eš e kod loše hranjenih, slabo marenih ili u toku zime i dobro uhranjenih živo nja. Simptomi su: svrbež, opadanje dlake (naj eš e na bazi repa, na le ima i unutarnjoj strani bedra). Krpelji se susre u na podru ju glave, vrata, prsiju, a i na drugim dijelovima jela. Ako ih je više može se javi malokrvnost u živo nje. Krpelji prenose i zarazne boles kao brucelozu, piroplazmozu, Q-groznicu i dr. Tekuti su crvenkas , ovali parazi , koji no u ako se koze nalaze u blizini peradarnika, napadaju životinje sišu i im krv. Kao posljedica uboda javlja se svrbež, a na koži kraste. Javljaju se tri vrste šuge. Sarkoptes šuga je naj eš a. Po inje od glave i širi
se na trup i ekstremitete u vidu svrbeža, odebljanja kože, pojave ljuski, krasta i opadanja dlake. Korioptes šuga javlja se najprije na vratu, za m na le ima, na korijenu repa i širi i na uglove usta, uški, nogu, pa ak i po cijelom jelu. Uz jak svrbež dolazi i do opadanja dlake i odebljanja kože. Živo nja ugine od iscrpljenos ili zbog sekundarnih infekcija. Psoroptes šuga javlja se u po etku sa slabijim, a kasnije sa ja im svrbežom. Napada uške. U ovce zahva a velike površine jela. Želu ano-crijevna strongilidozu uzrokuju unutarnji sitni, tanki, okrugli, crvi koji parazi raju u želucu i crijevu. Iz jaja parazita koja izlaze s izmetom razvijaju se larve. Larve unesene u organizam razvijaju se u odraslog parazita. Nakon oplodnje ženke nesu jaja, a ona dospijevaju s izmetom van i ciklus se zatvara. Parazi sišu i krv iz s jenke crijeva izazivaju malokrvnost, op u slabost, smanjen ape t, suh izmet odnosno proljev i po štenost. U odraslih živo nja osim smanjenja produk vnos vanjskih znakova nema. Metiljavost se javlja u akutnoj i kroni noj formi. Napada jetru i žu ne kanale. Bolest je vezana uz mo varna podru ja. Posrednici su me lju slatkovodni puži i. Bolest se o ituje u smanjenom apetitu, mršavosti, anemiji, žu ci, slabos , bljedo i sluznica, hladnim edemima na vratu i o nim kapcima (nakupljanje teku ine u tkivu), ro e-
AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudol a Steinera 7, akovec, tele on 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG
d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.
njem pomladak je slabiji, a ponekad se javlja i poba aj. Trakavi avost se javlja u mladih živo nja. Do zaraze dolazi na pašnjacima unošenjem larvi trakavica preko grinja. Bolest se o ituje u mršavljenju, slabijem rastu, proljevu i za epu. Strongilidozu plu a uzrokuju sitni, tanki i okrugli crvi i iz fam. Strongilida koji u dušniku i bronhijima uzrokuju kašalj, iscjedak iz nosa, otežano disanje, anemiju, upalu plu a i proljev. Osobito obolijevaju mlade živo nje u topla doba, kada se na vlažnom pašnjaku razviju iz jaja koja su u organizam dospjela sa izmetom larve. Cenuroza se o ituje u gr evima, vrtoglavici, otupjelosti, kretanju u krugu, a kasnije u sljepo i bez ikakvih ozljeda na o ima. Bolest uzrokuju larve od pasje trakavice – Taenia mul ceps. Do infekcije dolazi unošenjem jaja pasje trakavice hranom i vodom. Larve se krvnim optokom prenose do mozga, odnosno le ne moždine. Odrasla trakavica živi u crijevu psa, a njezina jaja izlaze putem fekalija i one iš uju pašnjak. Ehinokokoza je kroni no oboljenje uzrokovano sa Eschinococcus polymorphus, larvalnim oblikom pasje trakavice Eschinococcus granulosus. Mjehuri ehinokokusa naj eš e se javljaju na jetri, plu ima ali i na drugim organima. In cirane živo nje boluju godinama, a konstantno im se smanjuje proizvodna sposobnost. S izmetom se izlu uju
lanci i jaja parazita koja dospijevaju na pašnjak i u vodu. Nakon što živo nja hranom i vodom unese u svoj organizam jaja te trakavice iz jaja se u plu ima i jetri, ali i u drugim organima, razvijaju ciste. Živo nja slabije jede, ne preživa, mršavi, uz proljev javlja se otežano disanje, kašalj i povišena temperatura. Kod cenuroze promijenjeni organi, tj. mozak ne daju se psu za jelo. I Ehinococcusom invadirane organe treba tako er neškodljivo ukloni . U našem kraju zbog intenzivnog uzgoja, poglavito koza te savjesnos i napretka u radu od strane sto ara, gore navedene boles su rije e. Rad sto ara uz pomo veterinara temelji se na preven vnom djelovanju, odnosno sprje avanju pojave parazitarnih boles . Bioins tut d.o.o. akovec Veterinarska ambulanta Mursko Središ e Snježana Štorga, dr.vet.med.
DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:
dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezin ekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
Vrt u rano prolje e Mi sad proglašavamo prolje e. Ve dva mjeseca Vam pri amo neke laganice. Nikako da se do ekamo prave akcije, akcije s razlogom i opravdanjem. Volim dobre pri e. Sve pri e koje nas tjeraju na neko pozitivno djelovanje su dobre pri e. Ljudi vrtlarski … akcija! Sad nas ništa ne može zaustaviti. Nemojte se boljati, vi koji ne znate vitlati vrtlarskim oružjem. To nije ništa opasno i ništa što vi ne možete savladati. Najprije pregledajte ukrasno grmlje i stabla (možete i vo ke, ne morate žmiriti) da ustanovite eventualne štete koje je napravila zima, koja jest bila ziimaaa, zimurina zimasta. Ošte ene grane odrežite i ako je rez ozbiljniji, premažite vo arskim voskom. Ruže sad temeljito obrežite. ajevkama, floribundama i mini ružama, ovisno o vrsti, ostavimo po izbojku 3 do 8 pupova koji su po mogu nosti pri vrhu okrenuti prema van. Penja ice ne režemo sad, nego ljeti poslije prve cvatnje. Ovo pravilo ne vrijedi ako nam je pergola zarasla kao u Trnoružici. U tom slu aju kro enje i podmla ivanje izvedite sad. U povrtnjaku, koji ste lijepo u jesen naštihali i pognojili, sad možete napraviti gredice. To vam se radi tako da se prvo razbiju eventualno zaostale ve e grude (u poljoprivrednom se žargonu to zove ‘zatvaranje zimske brazde’), pa se onda (napinju i špagu) grabljicama naprave plitke stazice
izme u gredica. Kona no usitnjavanje zemlje slijedi neposredno prije sjetve pojedine kulture, jer ako vam izme u pripreme i sjetve padne ja a kiša napravit e se pokorica i prije sjetve ete morati ponovno pripremati gredicu. Ni jedan se od ovih radova ne izvodi dok je zemlja previše vlažna, a niti kad je jako suha. Igra vam je to optimuma. Zemlja se mora rasipati kad je obra ujete i ne smije se lijepiti za oru e. Pogledajte sad na kalendar pa onda van i opet na kalendar. Ve se može saditi luk, ešnjak, rani krumpir i možete probati s prvom ‘turom’ graška i mrkve. Grašak, mrkvu, rano zelje i ranu salatu vam je dobro sijati u nekoliko navrata u toku prolje a. Ako vam se posre i, veselje kod berbe najranijih plodova bit e ve e od eventualnog razo aranja ako prve sjetve propadnu zbog hladne zemlje. Dobro je, pogotovo u ranijim rokovima posijane gredice pokriti olijom. Zemlja se tako brže grije i sporije prosušuje a ne stvara se ni pokorica pa sjeme lakše ni e. Sad je vrijeme i za proljetnu gnojidbu travnjaka. Ako ste jesensku propustili onda upotrijebite gnojivo uravnoteženog sastava (npr. NPK 15 15 15), a ako ste os or i kalij dali u jesen, sad možete uzeti neko gnojivo s ve im sadržajem dušika. Ako ne pognojite ne ete imati što kositi. Zeleni i cvjetni pozdravi iz IVE!