Međimurske novine 685

Page 17

MOZAIK

21. listopada 2008.

17

AKOVEC ugostio 11. po redu susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade ASSITEJ

Predstave bile nešto slabije, ali zato regionalna suradnja nikad bolja akovec je prošli tjedan bio poprište najve ega ovogodišnjeg kazališnog doga aja u Hrvatskoj. d ponedjeljka do subote Centar za kulturu ugostio je 11. po redu susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC SS"TEJ i drugi EP"FEST. U sedam dana odigrano je ukupno 16 predstava, što za djecu, što za mlade, koje su okupile oko 260 sudionika iz Hrvatske, Ma arske, ustrije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Bugarske. "ako se nije razumio jezik u svim predstavama, kao što stranci nisu razumjeli naše niti mi, primjerice, onu iz Rumunjske, ta je barijera prevladana. Uglavnom su sve adaptacije manje ili više poznatih dje jih pri a posjedovale sli nu strukturu unutar koje je najviše do izražaja došla potreba za pri anjem pri e kroz kazališne efekte. U ve ini predstava fokus zapravo nije bilo samo pri anje pri e, nego nizanje lijepih slika i vizualnih efekata. azalište poput ilma.

Ovogodišnja produkcija bila je slaba ao i svake godine, odabrani su najbolji, o kojima je odlu ivao žiri u sastavu Jasmin Novljakovi , Tajana Gašparovi i Manfred Jahnke. Dvije nagrade nisu dodijeljene, i to one, može se re i, najvažnije - ona za najbolju predstavu u cjelini i za najbolju režiju. brazloženje žirija je bilo da smatraju kako je ovogodišnja produkcija u cjelini gledaju i vrlo slaba, te da se, za razliku od prošlih

godina, unutar nje nije nametnula ni jedna predstava lišena znatnijih manjkavosti. No, ipak valja naglasiti da su neke predstave u kontekstu ovogodišnjega festivala zna ajne zbog njegovanja drugosti ne samo unutar ovog festivala, ve i unutar hrvatskog kazališta za djecu i mlade. Drugost zna i kazališna poetika koja se sukobljava s prevladavaju om poetikom u hrvatskim kazalištima za djecu i mlade – poetikom što podilazi publici izvanjskim efektima i odabirom komercijalno isplativih tekstova i tema (uglavnom bajki i naslova iz lektire). Jednoglasno je mišljenje žirija da bi hrvatsko kazalište za djecu i mlade trebalo preuzeti odgovornost, biti hrabrije i u ve oj mjeri barem pokušati producirati predstave koje nas se ti u ili predstave koje su svojom poetikom i/ili temom u sukobu s u nas uvriježenim na inom mišljenja o kazalištu za djecu i mlade.

ba; najbolja scenogra ija – Dinka Jeri evi , “Bijeli klaun” Dje je i lutkarske scene HN u Varaždinu; najbolja kostimogra ija – na Savi Gecan, “Mali plamen” Gradskog kazališta lutaka Split; najbolja scenska glazba – "gor arli , “Bijeli klaun” Dje je i lutkarske scene HN u Varaždinu); najbolje oblikovanje svjetla – Deni Šesni za predstavu “Pustolovine Toma Sawyera” Gradskog kazališta lutaka Rijeka. SS"TEJ-ev susret bio je prilika i da se otvori izložba dje jih likovnih radova koja je proputovala nekoliko hrvatskih gradova. "zložba nazvana “Razglednice iz Hrvatske” obuhva a ponajbolja ostvarenja mladih umjetnika koji su trebali opisati svoj grad slikom, predstaviti ga u njegovoj najljepšoj vizualnoj dimenziji, odabrati karakteristi an motiv, detalj ili panoramu. U tome su mladi umjetnici i više nego uspjeli, a izložba je doživjela zapažen prijem kod publike diljem zemlje.

Šest nagra enih

Dogovorena regionalna suradnja

stale nagrade dobili su: najbolje gluma ko ostvarenje za žensku ulogu (dvije ravnopravne nagrade) – na Maras u predstavi “Hej! "ma li ovdje koga?” Dje jeg kazališta Dubrava iz agreba) i na Begi u predstavi “Debela” azališta Mala scena iz agreba; najbolje gluma ko ostvarenje za mušku ulogu – Marko Makovi i u predstavi “ raljevi i prosjak” azališta Merlin iz agre-

Jedanaesti SS"TEJ i drugi EP"FEST po svojem su obimu najve i do sada. sim izvrsnih predstava, manifestacija je donijela još neke zanimljivosti. držan je i sastanak "zvršnog odbora organizacije SS"TEJ "nternational, te redateljski seminar na temu ako stvarati relevantno kazalište (za mladu publiku) koji je vodio laus Schumacher, vode i njema ki redatelj u kazalištu za

mladu publiku i umjetni ki direktor Junges Schauspielhausa Hamburg. roz sve dane SS"TEJ-a održavala se i druga konferencija o regionalnoj suradnji u centralnoj i jugoisto noj Europi na kojoj su sudjelovali gosti iz 18 zemalja. Tijekom tjedna pri alo se o suradnji izme u kazališta i kazališnih umjetnika za djecu, kao i o projektima koji bi se mogli napraviti ovdje u regiji, ali i na nivou cijelog svijeta. Namjera je u narednom razdoblju napraviti mrežu kazališta za djecu i mlade u regiji, što e biti velik doprinos suradnji za kazališta u srednjoj i jugoisto noj Europi. "deja je da se treba organizirati mrežu kazališta na formalniji na in kako bi se ljudima omogu ilo da se aktivnije uklju e u organiziranje kazališnih aktivnosti i kako bi se pokrenuli neki drugi projekti u ovom dijelu Europe, a time ostvarila i istinska regionalna kooperacija.

Što povezuje kazališta u JI Europi? - Mreža kazališta je potrebna ne samo zbog umjetnika koji su nam glavna kategorija, nego i svih ostalih kao što su redatelji, kazališni kriti ari, edukatori, dramaturzi, scenogra i, kostimogra i i studenti na kazališnim akademijama. Njima se želi olakšati osmišljavanje novih kazališnih produkcija za djecu i mlade, istaknula je to Daniela Miscov, dramaturginja teatra "on Creanga iz Bukurešta, koja je sudjelovala na konferenciji. na je dodala: - Mi ovdje u jugoisto noj

“Pepeljuga” u izvedbi Dje jeg kazališta Branka Mihaljevi a u Osijeku Europi nismo navikli sura ivati kao naši kolege u zapadnoj Europi, zbog naše prošlosti. Toliko smo godina me usobno bili izolirani željeznom zavjesom. No, sada smo shvatili kako ima mnogo stvari koje nas povezuju, da su nam ciljeve i želje isti. tkrili smo zajedni ki identitet, ali i naše razlike koje nas ine jedinstvenima. " dalje planiramo održavati sastanke u okviru Epicentra i po eti stvarno komunicirati kroz kooperaciju. To je nešto što moramo kontinuirano initi i nau iti initi.

Ko e nas povijest i politi ko zale e To nikako nije lak posao. "ako su na konferenciji o regionalnoj suradnji dati obrisi budu e suradnje - predloženi su statut i program rada, kako bi mreža kazališta u potpunosti zaživjela potrebno je još mnogo posla. Teško e s kojima s susre u istaknuo je "vica Šimi , koji je od svibnja ove godine izabran za glavnog tajnika SS"TEJ-a na svjetskoj razini: - U

našoj regiji postoje mnoge prepreke suradnji, imamo politi ko zale e, povijest i ostale prepreke koje nas ko e. Me utim, op enito je izražena želja da se unaprijedi suradnja, da se po ne razmjena, emu u krajnjoj liniji služi ovaj akove ki festival i EP"FEST koji pokazuju da regionalno povezivanje u kazalištu za djecu i mlade ima smisla, jer pripadamo sli nim povijesnim i kulturnim zasadama, pa tako ima i razloga za suradnju. Teško je, ali nadam se da su kazalište i umjetnost dovoljno jaki da savladaju sve ostale prepreke, kao što su do sad to uvijek bili. (mn)

Dvorana CZK-a svaki je dan festivala bila ispunjena djecom i mladima

AKOVE KA TVRTKA KERMEK D.O.O. na Ambienti u Zagrebu

Najve a ponuda na jednom mjestu Trebate li novi pod, ili ste možda majstor za podove, u akove koj tvrtki ermek ponudit e Vam sve najbolje, bilo da se radi o materijalima za izradu podova, podlogama, alatima. To je i jedan od razloga zbog kojeg se na zagreba kom sajmu namještaja, unutarnjeg ure enja i prate e industrije predstavila tvrtka ermek d.o.o iz akovca. Dugogodišnja tradicija dobro postavljenih parketa tijekom godina je prerasla u modernu tvrtku sa širokim spektrom djelatnosti pod vodstvom Željka ermeka. Uz parketarstvo tu je i izvo enje PVC podova, linuleuma, tapisona te tzv. specijalni radovi koji podrazumijevaju izvo enje svih vrsta industrijskih podova, hidroizolacija u objektima razli itih namjena, sanacije, izvo enje više vrsta estriha, strojnu žbuku i fasaderske radove. Trgovina specijaliziranom ponudom materijala i alata za podopolaga e, jedinstven je primjer u Hrvatskoj jer na jednom mjestu možete na i sve potrebno za podove, izvo enje stepeništa,

kao i sve vrste podnih i zidnih obloga. Tako tu mogu zadovoljiti svoje potrebe profesionalci, ali i entuzijasti tipa sam svoj majstor i prona i ne samo gra evne materijale, opremu i alat, nego i znanje i pomo stru njaka pri ugradnji bilo kojeg dijela iz njihove široke ponude. Na sajmu su uz standardni program bili predstavljeni noviteti u ponudi – podovi od gume, nova kolekcija laminata, profesionalna sredstva za iš enje laminata, PVC podova i parketa švedskog proizvo a a Bona. Novost u ponudi su i svjetle i podovi posebno interesantni za opremanje ka i a, disco klubova ili nekih sli nih objekata, te podlošci za urede, koji se stavljaju na postoje e parkete i tepisone i time ih uvaju od habanja. "zloženi su bili dvoslojni i troslojni parketi tvrtke Scheucher iji su zastupnici za Hrvatsku, najbolji svjetski eko lakovi za parkete švedske tvrtke Bona za koje je ermek jedini zastupnik za Hrvatsku i BiH, kao i strojevi i alati predvi enih za parketare. Predstavljen je i program njema ke tvrtke Forbo iji su tako er jedini zastupnici za Hrvatsku i BiH, a koja obuhva a

program ljepila za sve vrste podova, tepisona, parketa, masa za izravnavanje ... astupnici su i njema ke tvrtke Lägler, vode ega svjetskog proizvo a a strojeva za podopolaga e, te lakova Riplast iz "talije. Novost na ovom tržištu je i ponuda profesionalnih usisava a, namijenjenih tako er podopolaga ima, švedske tvrtke Dustcontrol iznimne snage iji su tako er zastupnik. Laminatne podove najviše kvalitete najpoznatijega europskog proizvo a a Eggera tako er možete kupiti u ermeku. Nova hala u akovcu radi punom parom, a otvoreno je i planirano predstavništvo u Sarajevu. U akovcu su svojim kupcima pripremili bogat izbor tepiha po najboljim cijenama. sim Centra za podove u akovcu u Neumannovoj 3, tel. 040/329-329, odnedavno ih možete potražiti i u agrebu na adresi Donje Svetice 40, tel. 01/2331-140, i pregledati njihove internet stranice na www. kermek.com. (S. ., N.Š.)

DOMET na ovogodišnjoj AMBIENTI

Najbolji drveni prozori i vrata Na ovogodišnjoj MB"ENT" mnogobrojnim kupcima, posjetiteljima i poslovnim partnerima predstavila se preloška tvrtka Domet koja je ujedno i najstarija privatna me imurska trgova ka tvrtka. ve godine slave važan jubilej, dvadeset godina postojanja, te kontinuiranog i uspješnog poslovanja. sim trgovine od 1995. godine proizvo a su i drvene stolarije. Vrhunski tim majstora razvio je cjelu paletu visoko kvalitetne drvene stolarije od prozora, unutarnjih i ulaznih vrata, balkonskih vrata, kliznih stijena, masivnih dovratnika… Dvadeset godina postojanja proslavili su proširenjem svojih proizvodnih kapaciteta, te nabavili najsuvremenije strojeve za proizvodnju drvene stolarije. Drvo je prirodni materijal koji se ve stolje ima koristi u izradi prozora i vrata, a u vaš dom unosi toplinu i ljepotu prirode, te

ga tako ini ugodnijim i zdravijim mjestom za stanovanje. U Dometu kažu, «Priroda nam je dala drvo, a mi smo ga oblikovali i obojali, te za vas izradili najbolje». Na lijepo ure enom izložbenom prostoru mogli su se razgledati proizvodi izra eni od najkvalitetnije jele i smreke, obra eni vrhunskim CNC strojevima koji jam e visoku kvalitetu i dugi vijek trajanja. U Dometu vam mogu ponuditi široku paletu dimenzija, boja i oblika stolarije koja e vaš interijer osim funkcionalnim u initi i estetski privla nim. Želite li posebno naglasiti vlastitu osobnost osim izbora boje možete izabrati i neku od razli itih vrsta stakla i time u initi vaš dom posebnim. Tvornica drvenih prozora i vrata Domet nalazi se u Prelogu, na adresi ralja vonimira 44, a više informacije možete dobiti na www. domet.hr ili na tel. 040/646-444 (S , NŠ)