POLJODJELSTVO
12
21. listopada 2008. Ispaša i bivanje na otvorenom rezultiraju vrhunskom junetinom i vrhunskim mlijekom
S AKOVE KOG sajma
Jeftiniji krumpir ajamsku srijedu 15. listopada obilježio je velik broj ljudi i izuzetno velike koli ine ponu ene robe. ijest tjedna je da je pojeftinio krumpir, i to osjetno, a razlog je velika ponuda a mala potražnja. Nudilo se na tone krumpira i kukuruza, mnogo vo a i povr a te raznih žitarica. Nije bilo odojaka, ali je bilo dosta peradi koja se i dobro prodavala. Zeleno zelje bilo je najprodavaniji artikl, a vezano uz zelje kupovali su se veliki i “ribeši” za zelje. Prepun sajam bio je cvije a za groblje, kao i stare krame. Pe enjari su
se iskazali i zadovoljili potrebe za jelom i okrjepom. ( . Mesari ) CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - krumpir 1do 1,5 kn/kg - kukuruz u zrnu 1,2 kn/kg - pšenica 1,4 kn/kg - tri cale 1,6 kn/kg - zelje 2 kn/kg - ribeš za zelje 150 do 270 kn/kom - pilka 20 kn/kom - rabljeni eki ar 300 kn/kom - drvena lopata 70 kn/kom - pletena košara 40 kn/kom
- Kupim ga ako malo spustite cijenu ...
S AKOVE KOG placa
Carstvo mirisnih jabuka Premda su placovski prostor zauzeli cvje ari i svje ari, što je nagovještaj da su pred nama vi sveti i da groblje treba napuniti cvjetnim aranžmanima i cvije em, dio placa ostao je u posjedu vo ara i povr ara.
jepše od cvije a jesu briježne jabuke, i to starinske sorte, kao što su raneta, lesica i jonatan, iju posebnost i ukusnost prepoznaje sve više potroša a. Ponovno je solidna ponuda mlijeka i mlije nih proizvoda, te meda koji je nešto skuplji nego do sada. Kvaliteta je i na strani šampinjona i bukova a, te zelene
salate. Kestenja je još uvijek puno, a cijena je sve niža. ( . Mesari ) CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - kesten 6 do 10 kn/kg - doma e grož e 8 do 12 kn/kg - jabuke 5 do 7 kn/kg - kruške 6 do 10 kn/kg - med 30 kn/bo ica - vrhnje 16 kn/bo ica - šampinjoni 20 kn/kg - paprika 6 kn/kg - luk 5 kn/kg - blitva 6 kn/kup i
Lijepe i ukusne starinske jabuke iz Vu etinca
NEISKORIŠTENI ME IMURSKI potencijali
Naše poljodjelstvo može hraniti etiri puta više ljudi esen je vrijeme kada se ubiru plodovi zemlje i zbrajaju rezultati ubranih i još uvijek neprodanih proizvoda. Kako je proizvodnja hrane u svijetu opet u prvom planu, i Hrvatska tom pitanju treba posvetiti ve u pozornost. Za sada je ona izražena u davanju raznih poticaja i potpora, te u nesrazmjernom uvozu u odnosu na izvoz poljoprivredno - prehrambenih proizvoda. Me imurje, premda malo, sve je zna ajniji poljoprivredni proizvo a u Republici Hrvatskoj i, premda funkcionira na podosta zastarjeloj tehnologiji, ostvaruje zavidne rezultate. Koli inski, Me imurje bi godišnjom proizvodnjom moglo prehraniti etiri puta više stanovnika, koliko ih živi izme u Mure i rave. kvaliteti hrane suvišno je i razglabati, jer me imurski krumpir, mlijeko, vino, kukuruz ... svugdje dobivaju priznanja. li no je i s mesom i mesnim prera evinama, a razlog ili tajna još su uvijek gotovo stopostotna ekološka proizvodnja, tradicijski na in proizvodnje i
Samo se krumpira u Me imurju proizvede za potrebe pola hrvatske države, a žitarice, jabuke i vino nepresušno su vrelo uvijek spremno za nahraniti milijune ljudi
gi ne prijavljuju prinose, niti traže poticaje. Potrošnja krumpira u Me imurju je oko 90 kilograma po stanovniku, što e re i da za “doma e potrebe” treba desetak tisu a tona, a proizvodnja je barem peterostruko ve a. li no je i s drugim proizvodima, pa tako Me imurje poljoprivrednih proizvoda ima i za izvoz. Na žalost, izvoze se vrlo male koli ine, uglavnom u BiH te neke srednjoeuropske zemlje i rbiju, u mnogo primjera preko posrednika.
Nedostaje marka proizvoda
Ubiranje krumpira na na in direktnog nadzora kvalitete prerade te sve prisutnija stru nost samih poljoprivrednika i savjetodavnih djelatnika.
Ima i za izvoz, ali on je bezna ajan Me imurje nosi laskavi naziv Hortus Croatiae, koji u potpunosti
Doma a perad traži samo znak zašti enosti proizvoda i zavrje uje, jer ovdje uspijevaju mnoge vrste vo a, povr a i životinja. Nije više novost što uspijevaju smokve, kivi, arti ok, banane, limun i mnogo drugo “egzoti no” vo e i povr e, koje za sada ljudi drže kao raritetno i za svoje zadovoljstvo. Krumpir je najpoznatiji me imurski poljoprivredni proizvod, ijom se proizvodnjom bavi velik broj ratara. Nemogu e je utvrditi koliko se tisu a tona krumpira proizvede u Me imurju, jer zbog stanja na tržištu i takozvane zelene ma ije mno-
Razlog slabom izvozu je prvenstveno što se poljoprivrednom proizvodnjom u Me imurju bave “mješovita” doma instva kojima je poljoprivreda dopunska zarada ili, obrnuto, da uz poljoprivredu rade još druge stvari. o ljude ini dosta neovisnima o rezultatima poljoprivredne proizvodnje, te su zadovoljni stanjem, što je u suprotnosti s nastojanjima Me imurske županije koja želi snažniju i kvalitetniju poljoprivrednu proizvodnju, koju poti e brojnim nov anim i drugim poticajima. edan od jasnih smjerova Me imurske županije jesu “robna marka” ili “brand proizvodi”, a tu stvari dosta škripe. o sada svoje pravo mjesto pod “brand šeširom” nisu pronašli sir turoš, hajdinska kaša, prosena kaša, tikvino ulje, briježno mlijeko, meso z tiblice, vina, žganica ... reba priznati da se krenulo s mrtve to ke, no sve je to premalo da bi se moglo usporediti s markama varaždinsko kiselo zelje, bjelovarske prgice, pazinski puran, puran zagorskih bregov, paški sir i sli no. I dok se zbrajaju rezultati žetvi i berbi, treba razmišljati o izvozu robe i zašti enoj marki, jer e onda i me imurske lisnice biti punije, ljudi zdraviji i standard na europskoj razini. ( tjepan Mesari , Zlatko rzan)
Tisu e tona krumpira proizvedu i na razne na ine prodaju me imurski ratari