UZ DAN DRŽAVNOSTI, 30. svibnja, pukovnik i pilot Danijel Borović u Prelogu: Ako zatreba, ponovno bih sjeo u borbeni zrakoplov!
razbijesnio poduzetnike
Cijena 1,50 eur Čestitamo Dan državnosti!
BRAČNI INCIDENT
Zbog neopranog suđa udarila supruga pa prespavala u pritvoru
KAZNA: 420 sata rada za opće dobro
Majka desetero djece lažno prijavila nasilje u obitelji
JAVILI SU NAM SE RODITELJI koji muku muče s poklonima za kraj školske godine
dodvoravanje? DAROVI UČITELJIMA
Znak zahvalnosti
SANDRA HORVAT iz Pribislavca uspješno uzgaja
iz Selnice zaljubljena u streljaštvo
osnovne škole pucam iz puške
DAMIR KLAIĆ KLJUČ razočaran odnosom gradonačelnice prema umjetnicima, Zrinski Art Festivalu i mostu na ulazu u Stari grad
Ako se ne dogovorimo, povlačim festival i uklanjam most!
ANKETA POD
VUROM
Međimurci o poklonima učiteljima: cvijeće, sitnice ili ništa?
Proveli smo anketu među Međimurcima kako bismo saznali njihovo mišljenje o tome jesu li pokloni učiteljima na kraju školske godine potrebni ili nepotrebni. Dok jedni smatraju da nastavnici za svoj rad već primaju plaću i da pokloni nisu nužni, drugi vjeruju da su simbolične geste zahval-
nosti, poput cvijeća ili sitnih uspomena, lijepa i važna tradicija. Neki su mišljenja da pokloni ne smiju biti pretjerani kako ne bi djelovali kao mito ili natjecanje među roditeljima i učenicima. U nastavku donosimo različite stavove naših sugrađana o ovoj temi. (Natalie Vurušić, Foto: Mario Golenko)
Aleksandra Pleh, Čakovec - Pokloni nastavnicima nisu nužni jer za svoj posao primaju plaću. Ipak, razumijem želju učenika da se zahvale na kraju školske godine. Važno je da pokloni nisu preveliki, već simbolični, poput knjige ili nečeg za uspomenu, što smatram odličnim izborom.
Zlatko Salaj, Gardinovec - Mislim da pokloni nastavnicima nisu potrebni jer oni već primaju plaću za svoj rad. Sve to smatram nepotrebnim, pa čak ni mali buket nije opravdan. Važno je da se poštuje njihov rad, ali bez dodatnih materijalnih darova.
Sonja Al-Hijaj, Čakovec - Pokloni su stvar osobnog izbora učenika i roditelja. Ne treba ih nameta� kao obavezu. Cvijeće ili nakit od medicinskog čelika su primjereni, dok srebro i zlato prelaze granicu i mogu izgleda� kao mito ili nadmetanje, što nije prikladno.
Jasmina Marčec, Čakovec - Mislim da je poklanjanje nastavnicima lijepa gesta i simbol zahvalnos�. Sitnice za uspomenu, poput oslikanih kišobrana, torbica ili nakita, su prikladne. Po mom mišljenju, buket cvijeća je najbolji i najjednostavniji način da se izrazi zahvalnost.
Vlado Slovenc, Čakovec - Za svoj posao nastavnici zaslužuju poštovanje. Ako djeca žele pokloni�, cvijeće je primjeren izbor, a ako država daje poklone, to bi trebale bi� financijske nagrade. Pokloni trebaju bi� skromni i simbolični, a ne pretjerani.
In Urbanovo veritas
Teško je ovih dana pronaći osobu u Međimurju koja protekli vikend nije bila na Otvorenim podrumima u bregima. Deset vinarija otvorilo je svoja vrata i bilo je nemoguće iskusiti ih sve, pa su se tako mnogi odlučili
„ugnijezditi” u jednoj vinariji i tamo provesti cijelu večer. Jedni pak su bili dovoljno hrabri i napravili svojevrsno hodočašće kod više vinarija – samo se nadamo da nisu vozili. Svi su popili barem jednu čašicu, većina ih se odlučila za drugu, mnogi su zahtijevali treću, a neki su ubrzo prestali brojiti i prepustili se pjesmi i feštanju. Čak i ako ste se sami zaputili u brege, nesumnjivo biste ubrzo naletjeli na kolege s posla, poznanike, stare prijatelje iz školskih klupa… Ali bez obzira na to jeste li došli sami, s obitelji ili s prijateljima, jedno je sigurno – vratit ćete se i iduće godine!
(Benjamin Jakopić, Foto: Terca Art)
ČAKOM uveo zelene vreće za poduzetnike pa iskoristio priliku za drastično poskupljenje za sve vrste otpada Najviše
Čakom je poduzetnicima drastično poskupio zbrinjavanje smeća. Uveli su tzv. zelene vreće za odvojeno sortiranje otpada i usput iskoristili priliku za drastično poskupljenje na koje su nam ukazali ogorčeni poduzetnici. Iz Čakoma odgovaraju: Nitko ne mora prihvatiti ugovor da im pružamo uslugu odvoza odvojenog sortiranja otpada, već mogu pronaći drugog ponuđača na tržištu.
Najviše je poskupilo odvojeno prikupljanje otpada plastike – s 0,27 eura s PDV-om na čak 3,13 eura sa PDV-om, što je poskupljenje
za 1190,5 posto! Odvojeno prikupljanje tetrapaka i biootpada poskupilo je za 476,2 posto. Umjesto dosadašnjih 0,27 eura, zelena vreća za tetrapak sada stoji 1,25 eura, a vreća za biootpad, umjesto dosadašnjih 0,53, sada stoji stoji 2,50 eura. Zbog zelene vreće, za 472 posto poskupilo je odvojeno skupljanje metala i papira. Za „samo” 189,2 posto poskupila je zelena 40-litarska vrećica za miješani komunalni otpad, za 187,9 posto 80-litarska vreća za miješani komunalni otpad i za 188,3 posto zelena 120-litarska vreća za miješani ko-
munalni otpad. Broj odvoza otpada istodobno je smanjen s dva puta na jednom tjedno. Cijene u centima i eurima nominalno izgledaju sitniš tako dugo dok se ne preračunaju u kune. Ako preračunamo cijene za odvojeni odvoz plastike iz eura u kune, da bi poskupljenje bilo slikovitije, tada to izgleda ovako: sadašnja cijena od 3,13 eura s PDV-om su nekadašnje 23,05 kune, u odnosu na prijašnjih 0,27 eura što je preračunato mrvicu više od 2,00 kune. Povećanje cijena vezana uz miješani komunalni otpad odnosi se na dodatni
odvoz otpada, objasnili su iz Čakoma.
- Što se tiče odvoza ostalih vrsta otpada cijene su tržišne i poduzetnici mogu birati tko će im zbrinuti tu vrstu otpada i ne moraju koristiti usluge Čakoma.
Zbog toga su svi dobili ugovore koje mogu i ne moraju sklopiti s Čakomom, već mogu izabrati neko drugo komunalno poduzeće. Neki su zbog nove zakonske prakse u zbrinjavanju otpada ugovore Čakoma prihvatili, a drugi odbili, poručili su iz uprave Čakoma. (BMO)
LJUBOMIR KOLAREK prisegnuo za svoj četvrti mandat gradonačelnika Preloga
Dražen Novak (HNS) osigurao je Kolareku tanku većinu u vijeću
Dražen Novak
Ljubomir Kolarek, novi-stari gradonačelnik Grada Preloga
HDZ-HSS ima 6 mandata u Gradskom vijeću, 4 mandata dobio je Mario Horvat i SDP, 2 mandata ima lista Dubravka Cvetka i NPS te jedan Dražen Novak iz HNS-a
Svečanom prisegom, Ljubomir Kolarek 23. svibnja započeo je svoj četvrti uzastopni mandat gradonačelnika Grada Preloga. Svoj gradonačelnički mandat započeo je 2013. godine, s time da je do sada sve mandate, osim prvog gdje je u drugom krugu pobijedio Dragutina Glavinu (HNS), osvojio u prvom krugu. - I dalje želim raditi svim srcem za Prelog. Puno je nedovršenog posla pred nama, puno planova. Nadam se da ću u svom radu imati podršku Gradskog vijeća Grada Preloga, a koristim i priliku da zahvalim svima onima koji su se kandidirali na ovim izborima te tako pokazali
želju da Grad Prelog bude bolji i ljepši, naglasio je tom prilikom novi-stari preloški
gradonačelnik. Kao i u prethodnom mandatu, zamjenik, i to privremeni, bit će mu Zdravko Kvakan iz koalicijske stranke HSS.
Posao gradonačelnika obavljat će volonterski, a plaću će primati kao zastupnik u Hrvatskom saboru.
Nitko nema većinu
u vijeću
No, iako je Kolarek uvjerljivo, s osvojenih 1830 glasova ili 56,15 %, pobijedio svoje protukandidate Maria Horvata i Dubravka Cvetka već u prvom krugu, lista HDZHSS kojoj je on bio nositelj nije osvojila većinu. Istina, dobila je šest mandata, odnosno šest mjesta u Gradskom vijeću, no to nije dovoljno za „preuzimanje” vlasti jer vijeće broji 13 vijećnika.
Druga po redu je lista
Maria Horvata i SDP-a koja je dobila 4 vijećnika, 2 mandata je osvojila lista Dubravka Cvetka i NPS te jedan Dražen Novak iz HNS-a.
Kako nema šanse da se stvori koalicija sa SDP-om ili pak NPS-om, jezičac na vagi bit će HNS-ovac Dražen Novak.
A kako sada stvari stoje, on je kandidat za predsjednika Gradskog vijeća, što znači da je koaliciji HDZ-HSS osigurao vlast uz tanku većinu. Njegovo imenovanje očekuje se na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća koja će se održati ovih dana.
Bit će svakakvih komentara na moj račun
- Znam da će sad biti svakakvih komentara zbog mog
poteza, ali moj je cilj da Grad bude stabilan i funkcionalan, a vjerujem da ću upravo u toj ulozi moći doprinijeti razvoju i dobrobiti našeg grada, kaže Dražen Novak.
Novak je kao nositelj liste HNS-a za Gradsko vijeće prvi objavio svoju listu s imenima kandidata. Međutim, neki od njih odlučili su preokrenuti kaput te su prešli u druge strane među kojima je i dugogodišnja HNS-ovka Anica Antolek Hrgar, bivša kandidatkinja te stranke upravo za gradonačelnicu Preloga. Stoga je Novak bio prisiljen raditi novu listu s novim ljudima. Sam sam odradio veći dio posla i sam odlučujem što ću i kako dalje, dodao je Novak.
Njegovo imenovanje očekuje se na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća koja će se održati ovih dana.
ČESTITKA ŽUPANA povodom Dana državnosti
Demokracija Međimurja je uljuđena politika koja služi zavičaju
Poštovane građanke i građani Međimurja, Republika Hrvatska je na svoj put demokracije, suverenosti i samostalnosti kročila prije 35 godina, 30. svibnja 1990. godine, kada je konstituiran višestranački Hrvatski sabor. Narod ove zemlje na taj je put ispraćen grmljavinom oružja i prisiljen godinama prolijevati krv svojih sinova do ostvarenja sna. Sloboda i sigurnost zemlje u krilu Europske unije ostavština je toga doba koju ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Proteklih desetljeća mnoge su generacije stasale pod zastavom slobode koja je podsjetnik da miru moramo svi služiti, hraneći ga slogom. Naša sredina je takva. Demokracija Međimurja je uljuđena politika koja služi zavičaju, a u našu zajednicu dobrodošao je svatko tko poštuje naše vrijednosti.
Među najvišim vrijednostima koje njegujemo je uspomena na branitelje iz Domovinskog rata, na sinove Međimurja čija su imena upisana i u srca ljudi Vukovara, Knina, Posavine, Dalmacije i drugih hrvatskih regija koje su branili u ratnom vihoru. Zato s osobitim pijetetom, ali i ponosom spominjemo branitelje koji su dali živote za domovinu, zato težimo da se članovi njihovih obitelji nikada ne osjete zaboravljenima i napuštenima. U vječnost su
upisana imena 78 branitelja iz Međimurja koji su položili živote na teškom putu prema slobodi, a na nama je da svaku razvojnu pobjedu slavimo i u njihovo ime, prenoseći spomen na njih na svaki novi naraštaj. Dan koji obilježavamo kao rođendan naše domovine hrvatskim građanima je više od povijesne činjenice, to je točka u vremenu koja sadrži poruku za sve generacije koje će stići, poruka koju smo i sami primili od svojih davnih predaka, kao i od branitelja: mir je temelj, a složni ljudi graditelji sigurnog doma. Na toj poruci Međimurje živi demokraciju, a slobodu ukrašava plodovima rada svojih ljudi. Svim građanima i građankama našeg lijepog zavičaja, čestitam Dan državnosti! Župan Međimurske županije, Matija Posavec, mag. ing.
prošli u prvom krugu
U nedjelju, 1. lipnja, održava se drugi izborni krug lokalnih izbora tamo gdje čelnici općina nisu izabrani u prvom krugu.
Istanbulu brane boje Hrvatske
Četveročlana ekipa preloške Srednje škole do srijede, 28. svibnja, boravi u Istanbulu gdje se natječe kao jedini hrvatski predstavnik na prestižnom kulinarskom natjecanju.
Natjecanje se održalo od 26. do 28. svibnja 2025. i sudjelovalo je 16 �inalnih
timova iz zemlje domaćina te 8 timova iz stranih zemalja. Svaki tim bio je sastavljen od 3 mlada natjecatelja plus njihov mentor. U jedinom timu iz Hrvatske bili su David Kalšan (3.THK), Matej Glavina (2.KU) i Andreas Mustač (2.KU) te njihova mentorica Anica Naranđa.
Sudjelovanje na ovom natjecanju, kažu u školi, predstavlja izvanrednu priliku za stjecanje međunarodnog iskustva, usvajanje novih kulinarskih tehnika te predstavljanje škole i zemlje u najboljem svjetlu. Učenici su imali 120 minuta za pripremu predjela, glavnog jela i
deserta iz tzv. „crne kutije", s time da su im glavne namirnice bile losos, pileća prsa, povrće i razni začini. Nažalost, natjecanje još nije završilo do zaključenja ovog broja Međimurskih novina tako da ćemo rezultate saznati naknadno. (vv)
U Međimurskoj županiji u drugi krug izbora idu kandidati za načelnike Belice, Domašinca i Šenkovca.
Birači iz tih općina ovaj put će dobiti samo jedan glasački listić i na njemu će biti imena protukandidata za načelnike tih općina.
U Belici birači biraju između Zvonimira Taradija, dosadašnjeg načelnika, i njegova izazivača Petra Janušića.
U Domašincu biraju između Gorana Korena i Karoline Kolarić, a u Šenkovcu između dosadašnjeg načelnika Roberta Meglića i njegova izazivača Zorana Kolara.
I dok se u spomenutim trima općinama još biraju načelnici, u drugim sredinama počinju pripreme za konstituirajuće sjednice vijeća.
U Murskom Središću je konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća zakazana za ponedjeljak, 2. lipnja, čime će biti završeno formiranje nove vlasti u tom gradu. (BMO)
U NEDJELJU, 1. lipnja, drugi krug izbora
David Kalšan (3. THK), Andreas Mustač (2. KU), Mentorica Anica Naranđa i Matej Glavina (2. KU)
Piše: Vlasta Vugrinec
Piše: Vlasta Vugrinec
Ne znam nisam li ja normalna ili se svijet potpuno izvitoperio?
Je li to uobičajeni znak zahvalnosti ili pak uvlačenje u guzicu učitelja radi veće ocjene?, ljuti se jedna mama koju je dijete zatražilo 35 eura kako bi njegov razred kupio poklon učiteljici. Pa u razredu ima 20 učenika i da svako dijete da toliko pa to je 700 eura, moja mjesečna plaća.
Zlatne narukvice, prstenje, paket aranžmani za putovanje, vaučeri za wellness, godišnja pretplata za kazalište, to su, između ostaloga, danas pokloni. To nije normalno, to nije simbolični znak zahvalnosti. Učitelji su završili škole kako bi radili taj posao za koji dobivaju svoju plaću, koja je minimalno duplo veća od moje za manje odrađenih sati.
I da je to barem sve, imam dvoje djece što znači da treba i drugom dati za razrednog učitelja i naravno onog u produženom boravku, pa gdje su tu još takozvane završne priredbe, odnosno daj ojere za grickalice i sokove, pa daj ojere za majicu kako bi svi imali iste, pa ljudi moji jeste li vi normalni?
A da ne govorim kako sam ovih dana još imala i pričest i naravno, kupovao se poklon i velečasnom, pa dokle više, ne mogu, bankrotirat ću. Troškovi kraja školske godine gotovo se izjednačuju s onima na jesen kad škola počinje.
Jadikovka je to jedne naše mame koja iz razumljivih razloga nije u javnost htjela imenom i prezimenom jer djeca trebaju ići u školu i nakon izlaska ovog broja Međimurskih novina.
Jadikovka ili pak stvarno pretjerivanje i nadmetanje tko će više i bolje, nije boljka samo nje, već velikog broja roditelja koji imaju školarce. Ako ne daš lovu, onda si crna ovca, a dijete je šikanirano, ako prigovaraš na roditeljskom sastanku, gledaju te k’o čudaka, a ako daš ono što se traži, pitaš se gdje je tomu kraj. Jer jedno je dijete sedmaš, a drugo ide tek u treći razred, što znači da kad dođe do kraja osnovne škole, ako se tako nastavi, učiteljima će se valjda kupovati i automobili.
Plaču djeca, a plaču i roditelji
Iscrpljena svakodnevnim troškovima, dijete ju je frapiralo iznosom, tim više što je reklo da se skuplja od 10 eura na dalje, pa tko koliko može. Kako je njegov prijatelj rekao da će mu mama dati 35 eura, naravno, toliko je htjelo i njeno zlato da ne bude najgori u razredu. Tlak joj je „skočio na 200” pa se izderala na prvog tko joj se našao na putu. Naravno, bilo je to nevino dijete koje se rasplakalo pod paljbom govornog rafala. Kad je vidjela što je učinila, rasplakala se i ona.
- Ako ne daš lovu, onda si crna ovca a dijete je šikanirano, ako prigovaraš na sastanku roditelja gledaju te ko čudaka, a ako daš ono što se traži, pitaš se gdje je tome kraj
Nakon početnog šoka, kontaktirala je nekoliko roditelja koji su dijelom dijelili njezino mišljenje, ali si nisu mogli pomoći jer, eto, tako je
Ne postoji pravilo koje bi zabranilo darivanje
Svi se slažu kako je ovakva situacija oko darivanja u znak zahvalnosti otišla predaleko te došla do granice apsurda. Ako i za neke kategorije društva, poput državnih dužnosnika, postoji pravilo do kojeg iznosa smiju primati darove, za učitelje to nažalost ne postoji. Granica je samo platna moć roditelja, koju, kako smo vidjeli, pojedini nadobudniji ignoriraju kupujući poklone po svom ćefu.
Dakle, za učitelje, nastavnike i profesore postoji samo etički kodeks u kojem obično stoji:
- Radnici škole ne smiju tražiti darove, poticati
odlučeno i ne želi da njihovo dijete bude drugačije, da ga druga djeca poprijeko gledaju i ogovaraju.
Nekima je taj iznos bio sasvim u redu, pa čak i premali te su rekli da će dati i više od toga.
Plačno, ljuto, frustrirano, nemoćno, uzela je naša sugovornica novčanik i dala svom zlatu ne 35, nego 40 eura, nek se zna da i ona može, pa makar posudila novac.
S drugog pak kraja Međimurja, jedna mama nam je ispričala potpuno drugačiju priču. Njezin sin završavao je lani peti razred osnovne škole i naravno ni ona ne želi u javnost imenom i prezimenom. Složni su razred, kaže mama, i vrlo brzo su se dogovorili kako će svaki roditelj dati po 8 eura. Na 28 učenika, 224 eura sasvim je solidan iznos za poklon. I to s time da se dar kupi razredniku te po jedan cvijet svakom predmetnom učitelju. Formirala se ekipa zadužena za kupnju poklona. Dogovor je pao da mu se kupi kožna torba jer su učenici primijetili da mu je ova koju ima već dosta stara i pohabana. I sve je bilo u redu do završne svečanosti. Naime, pojavila se mama jednog učenika, inače iz obitelji privatnika, s još jednim poklonom kojeg je ona sama kupila. Ostale kao da je netko polio hladnom vodom, od kud sad to, pa nije bio takav dogovor.
darivanje niti primati nikakve darove, bilo za sebe ili za drugu osobu, za koje postoji jasna pretpostavka da će utjecati na njihovu objektivnost, ispunjavanje profesionalnih obveza te poštivanje profesionalnih prava i dužnosti. Obveza je radnika otklanjati svaki pokušaj korupcije. E, sad, tko će reći da je nešto pokušaj podmićivanja radi bolje ocjene, a drugo znak zahvalnosti jer je tu vrlo tanka granica. A tanka je granica i među ljudima, pogotovo ako su pod stresom, ljuti i nezadovoljni pa onda vide ono što i ne postoji ili pak običnu muhu pretvore u slona.
Ona se samo nasmijala i rekla kako je obična kožna torba bezvezni poklon pa je ona sama kupila dar kako spada i to, pohvalila se, za duplo veći iznos. I ne samo to, kod predaje poklona ponosno je naglasila kako je to osobni poklon njezine kćeri omiljenom učitelju. Jer ipak, učitelj si je zavredil više od obične kožne torbe za pišljivih 200 eura. Ne treba posebno napominjati da je atmosfera u razredu odmah splasnula. Umjesto da ona bude posramljena, sjedila je u prvoj klupi s uzdignutom glavom dok su svi ostali pognute glave gutali knedle. Emotivnim mamama čak su potekle i suze jer se cijela svečanost pretvorila u parodiju i iskazivanje nadmoći jedne osobe nad cijelim razredom. Jedino nasmiješeno dijete bila pak je njezina kći, zlatno dijete od kojeg se očekivalo više nego što može dati. Kad već govorimo o kupovanju darova za učitelje, jedan tata pak nam je ispričao kako njegova supruga iz protesta više ne želi ni čuti za završne svečanosti, već ide on umjesto nje.
Naime, sin mu je završavao četvrti razred osnovne škole. I kako je jedna učiteljica vodila razred četiri
MUKE PO RODITELJIMA na kraju
Je li dar učitelju znak zahvalnosti dodvoravanja?
- Je li to uobičajeni znak zahvalnosti ili pak uvlačenje u guzicu učitelja radi veće ocjene?, ljuti se jedna mama koju je dijete zatražilo 35 eura kako bi njegov razred kupio poklon učiteljici
godine, smatralo se kako joj treba kupiti dobar poklon. Stvar nije bila toliko u iznosu, premda ni on nije bilo mali, bilo je riječ o 15 eura, koliko o samom daru. Jer za četiri godine učenja i odgajanja ne kupuje se servis za kavu, kristalne čaše ni obična �iligranska narukvica. Redali su se sastanci roditelja s povišenim
tonovima pa i prekidi zbog svađa. Vikend putovanje, polugodišnja karta za wellness, skupocjeni sat, bile su glavne stvari oko kojih su se lomila koplja kao i oko toga tko će u „komisiju” za kupnju darova. Nitko nije htio bio glavni za odabir destinacije jer kaj ako izabere krivu koja se ostalima neće dopasti.
I napokon, uz tešku muku i obećanje da nitko neće prigovarati, nagovorene su tri mame među kojima i supruga našeg sugovornika. Vodeći se raspoloživim iznosom, mame su brzo izabrale destinaciju, uplatile novce i uzele „poklon” za učiteljicu.
A onda drvlje i kamenje, pa kud ste mislile, pa gdje
godine zbog poklona
TEMA BROJA
Nekad su se učiteljima nosile kokoši i jaja, a danas se kupuju laptopi i uplaćuju vikend putovanja
učitelju zahvalnosti ili dodvoravanja?
vaju roditelji na kraju svake školske godine. Stvorila se navika da se učiteljima i profesorima, a i tetama u vrtiću, kupuju pokloni u znak zahvalnosti što brinu o djeci. Stvorili su ga naravno – roditelji, a samim time, učitelji su navikli na njih kao da je to nešto normalno, to je postalo nešto što se podrazumijeva samo po sebi, ma koliko god to oni negirali. I nije to od jučer. Naime, u selu su nekad gospon vučitelj, doktor i velečasni bili glavne osobe, jedine koje su se uvažavale i do čijeg se mišljenja držalo. S druge strane, to su ujedno bili i jedini školovani ljudi. A oni mali, neobrazovani, trebali su njihove usluge i kako bi im zahvalili ili posebno dodvorili, nosili su im kokoši, patke, guske, jaja i ostale domaće proizvode. I to je postalo normalno, s time da su si učitelji čak znali i naručivati, naravno, često bez plaćanja.
Kako je vrijeme prolazilo, tako je i ovaj običaj/navika/ ulizivanja doveden do apsurda. Jaja i domaće kokoši više nisu bili „in” pa su se počele nositi čokolade, bombonijere, skupa pića, razni servisi te veliki buketi. Vrijeme, ali i veći standard, brzo su i to pregazili pa su sad na redu laptopi, putovanja, zlatnina pa nadalje.
Samim time, porasli su i iznosi koji se prikupljaju za darove. Istina, nije svima porasla plaća kao učiteljima koji danas praktički imaju sve jer si i sve mogu priuštiti. Uostalom, mnogi su tijekom svog radnog vijeka skupili šalica za kavu i čaša za pet života, a da se o ostalim drangulijama ni ne govori. Cvijeće pak su držali ne u vazama, već u kadi.
Učitelji žele originalan i kreativan poklon
Sami pak učitelji napominju kako ih najviše raduje kreativan i originalan poklon, rad učeničkih ruku i mašte. Nekima je svejedno, glavno da nešto
što oni rekli, niti pak su svi roditelji iste platežne moći. No, pred učiteljem se valja iskazati. Možda to u urbanim sredinama nije tako izraženo koliko u manjim naseljima jer tamo su učitelji ipak nešto rjeđa pojava nego primjerice u Čakovcu gdje su tri, odnosno četiri osnovne škole, uzme li se u obzir Centar za odgoj i obrazovanje, odnosno pet, uključujući i Glazbenu školu „Miroslav Magdalenić”. Međutim, učitelji su kao i svi drugi zaposleni, rade posao za koji su se odlučili i dobivaju plaći za to. U konačnici za našu djecu brinu i tete kuharice, tete čistačice, uče ih tete prodavačice u trgovini, kinu, animatorice, na kraju krajeva i davatelji instrukcija. I zašto bi oni bili manje vrijedni ili pak drugačiji? Uostalom, koliko puta ste kao roditelj razbijali glavu nad zadaćom svog djeteta, čitali i tumačili lektiru, učili s njim povijest ili ga ispravljali da je riječ o Luju Bezerediju, a ne Luju Bezreda i slično? Koliko ste puta čekali da se ujutro prije nastave otvori trgovina kako bi svom malom zlatu kupili plastelin ili glinamol, trčali s posla i nosili u školu papuče ili dres za tjelesni koji su ostali doma na krevetiću?
dobiju. Neželjene pak poklone jednostavno prosljeđuju dalje, za prvi rođendan po redu ili prigodnu proslavu. Ima i onih koji ih doniraju u humanitarne svrhe.
pa nadalje i naravno, svaka stranica nudi bezbroj savjeta i preporuka za darove. Dakle, kraj školske godine, a po poklonima se vidi da je tako i uz Božić te Međunarodni dan žena i da su to datumi kada pojedinci itekako trljaju ruke i dobro zarađuju. Pri tome se svi kunu u jedinstvene i neponovljive poklone, odnosno personalizirane koje dobro naplaćuju.
Dogovor je pao da se učitelju kupi kožna torba jer su učenici primijetili da mu je ova koju ima već dosta stara i pohabana. No, onda se pojavila mama jednog učenika s još jednim poklonom kojeg je ona sama kupila. Ostale kao da je netko polio hladnom vodom
Internet je danas sredstvo bez kojeg se ne može živjeti. On je sredstvo smjernice života, pa i smjernice što kupiti, a što zaobilaziti u širokom luku kao poklon za učitelja.
Između ostaloga, učitelji ne vole klasične poklone, poput mirisnih ukrasnih svijeća te šalice. Neki ističu da ne žele previše skupe
poklone. Za poklon ne vole dobivati ni parfeme jer navodno roditelji rijetko pogode miris. Ne žele za poklon ni predmete s religijskim predznakom te političkim ili pak kontroverznim porukama. Diskutabilan poklon im je i novac. Ne žele ni jeftine čokoladne praline jer su neukusne kao ni alkoholna pića.
vam je bila pamet, izabrale ste najgoru destinaciju, nikad više ništa nećete birati, samo su neki od izraza kojima su ostale mame dočekale trojac. Ne treba posebno spominjati suze, plač, ogorčenje i prekid svih komunikacija. Eto, tako, učiteljica je putovala, supruga nije odlazila na roditeljske, a da se o narušenim međuljudskim odnosima ni ne govori.
Stvorena je navika darivanja
Ovo su samo neki od primjera s kojima se suoča-
I kako onda takvoj osobi odabrati poklon, dar za uspomenu i dugo sjećanje kad bi već fotoalbum s fotogra�ijama svih učenika i rečenicom zahvale ispod bio originalni i neponovljivi dar. No, nije fensi, nije skup, a niti pak po ćefu mnogih nadobudnih mama koje se žele kroz taj čin dokazati da su bolje od drugih ili pak da se istakne njihovo zlato. A i učitelji sigurno uz to očekuju još pokoju zlatnu sitnicu, priznali to oni ili ne. Naime, i oni moraju doći u zbornicu sa svojim poklonom pred svoje radne kolege kako bi se pohvalili. Čast izuzecima. I sad je pitanje znaju li oni koje muke prolaze roditelji, koliko se svađa i negodovanja krije iza njihovog „zasluženog” dara. Jer niti su sva djeca ista, odnosno, nije im se istom mjerom primilo znanje koje su im prenosili na satu nastave, niti su svi učenici isti u njihovim očima, ma
- Zlatne narukvice, prstenje, paket aranžmani za putovanje, vaučeri za wellness, godišnja pretplate za kazalište, to su, između ostaloga danas pokloni
Pa zar onda ne bi i roditelji trebali dobiti dar, a ne da muku muče što i za koliko nagraditi učitelja koji je puno plaćeniji i čeka da se dijete povinuje njegovim željama i riječima?
Biznis s poklonima za učitelje
Pričajući s roditeljima, ali i surfajući po internetu vidi se kako se navika darivanja razvila u pravi biznis. Naime, postoje brojne stranice koje nude poklone „baš za učitelja vašeg mališana”. Vaše je samo da naručite i platite. A cijene se kreću od 20-ak eura
Ima i stranica koje se bave samo preporukom što darivati i koji su pokloni trenutačno u trendu. Između ostaloga, preporučuju se knjige jer učitelji vole čitati, pribor za pisanje, torbe s ili bez dorade kao znak trajnog sjećanja. Posebno se spominje nakit jer ga svi vole dobivati, zatim sat kao odlična uspomena na bivše učenike jer ga osoba nosi stalno. Od IT čuda u prvom redu tu su tableti s fotografijom razreda na desktopu i pametni mobiteli. I naravno, tu su i danas vrlo popularna putovanja te opuštanje u nekom od wellness ili spa centara. Popularne su i pretplate za knjige, razne tečajeve pa čak i kulinarske recepte, ovisno o preferencijama učitelja. Dakle, vaše je samo da odaberete, dogovorite se s ostalim roditeljima za iznos i platite. O nekakvom pokušaju opstrukcije, kako sada stvari stoje, nema riječi, jedino ako želite da vi i vaše dijete postanete crna ovca u razredu na koje će svi upirati prstom i šaputati im iza leđa. No, tko zna što donosi budućnost. Možda netko tomu stane na kraj. Naime, mlađe generacije poznate su po tome da ne drže previše do forme, do uvriježenih običaja te da sve rade po svome. Stoga možda oni i uvedu neko novo pravilo.
Trgovine otvorene ove nedjelje, 1. lipnja
Trgovine KRK
• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4
• D. Dubrava, Trg Republike 16
• D. Vidovec, R. Končara 9
• Dekanovec, Turčišće 21
• Donji Hrašćan 51
• G. Kraljevec, Potočna 4
• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B
• Gardinovec, Glavna 262
• Ivanovec, Čakovečka 7
• Krištanovec 122
• M. Središće, Frankopanska 1
• M. Subotica, Glavna 29a
• Mačkovec, J. B. Jelačića 114
• Palinovec 183a
• Pleškovec 30
• Podturen, I. Grčića 6
• Prelog, Jug 1
• Prelog, Trg Slobode 1
• Pribislavec, B. Radića 54
• Slakovec 61
• Strahoninec, M. Gupca 1
• Sveta Marija, B. Radića 28
• Sveti Križ, A. Šenoe 42
• Šandorovec, V. Nazora 2
• Šenkovec, Pavlinska 5
• Štefanec, Zrinskih 26
• Trnovec 11
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
Ostale trgovine
• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)
• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)
• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (8-13 h)
• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h)
• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)
• STUDENAC, Cirkovljan (8-20 h)
Uz novo parkiralište, prometnice, park i ostalu infrastrukturu, prostor je označen smjerokazima prema agencijama, ustanovama i poduzećima Centra znanja
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
U infrastrukturu u kompleksu Centra znanja, na prostoru bivše vojarne, uloženo je 1.106.320 eura. Od tog iznosa, 608.611 eura uloženo je u uređenje prometnica, parkirališta i oborinske odvodnje, uključujući zahvate na niskonaponskoj električnoj mreži te modernizaciju vanjske rasvjete. Dodatnih 497.710 eura usmjereno je na krajobrazno uređenje u sklopu projekta prilagodbe klimatskim promjenama, su�inanciranog sredstvima Europske unije, a inicijator uređenja je Međimurska županija. Tijekom projekta formirane su nove zelene površine, uređene pješačke staze uz drvorede te postavljena urbana oprema poput pergola, klupa i vodenih prskalica. Prostor Centra znanja obogaćen je s više od 140 novih stabala i oko 200 ukrasnih grmova.
- Pred nama su rezultati novog ulaganja u Centar
Divno je živjeti u dosadnoj zemlji
Generacijama, koje su bile suvremenici stvaranja Hrvatske, dani državnih praznika, kao što je Dan državnosti, bude gorko-slatke uspomene.
Prve asocijacije na te dane su ratna razaranja, prekinuti životi. Svatko od nas poznaje barem jednu osobu iz bliskog kruga koja je u ratu izgubila život ili se bori s posljedicama ratnih trauma.
O slavnim danima lijepo je čitati desetljećima nakon
njih u knjigama ili udžbenicima, ali nije lijepo živjeti u slavnim vremenima.
Nema većeg prokletstva od onoga „dabogda živio u slavnim vremenima”. Grozno je biti udarna vijest, kao što je to bila Hrvatska devedesetih na vrhu prioriteta ratnih izvjestitelja.
Ljepotu života u miru, za razliku od rata, ranih devedesetih bolno smo osjećali pri svakom banalnom prelasku granice. Mir je od nas bio udaljen svega desetak kilometara.
Kod nas su se oglašavale sirene za zračnu opasnost. Automobilska svjetla smo morali „zamračivati” crnim selotejpom kako bi minimalno svijetlila noću.
A s druge strane granice građani su kupovali nove automobile, planirali izlete, obiteljska slavlja, odlaske na more, dok su naši dečki i muževi odlazili na front.
Ove godine Dan državnosti omogućit će produženi vikend. Mlađe generacije zasigurno neće tih dana visjeti ispred televizora i
znanja, mjesto na kojemu se svakodnevno kreće više od 1000 ljudi, mjesto sinergije obrazovanja, gospodarstva i znanstvene izvrsnosti. Uz novo parkiralište, prometnice i ostalu infrastrukturu te uz novi park, prostor je označen smjerokazima prema agencijama, ustanovama i poduzećima Centra znanja, naglasio je župan Posavec.
U drugoj fazi uređenje 15 hektara Zelene oaze
Župan je dodao: - U drugoj fazi nastavljamo ulaganje u ovaj prostor te je u tijeku priprema projektne dokumentacije za cjelovitu obnovu preostalih četiriju zgrada u kompleksu kako bismo bili pripremljeni za natječaje za su�inanciranje. Slijedi daljnje krajobrazno uređenje prostora, a izrađena je projektna dokumentacija za Zelenu oazu
Čakovca, jedan od najvećih i najljepših parkova u ovom dijelu Europe, koji ćemo urediti na 15 hektara prostora koji se nastavlja na kompleks Centra znanja. Paralelno ćemo jačati naše ustanove i agencije koje ovdje djeluju kako bi ovo mjesto ostalo propulzivna snaga Čakovca i Međimurja, rekao je župan Posavec. Podsjetio je da je nedavno u sklopu kompleksa otvoren i novi centar za obuku HGSS-a Stanice Čakovec, čijem je uređenju također pomogla Međimurska županija koja je darovala prostor gorskim spašavateljima.
Smjerokazi za lakše snalaženje posjetitelja
Maja Golubić iz Javne ustanove za razvoj REDEA dodala je: - Centar znanja sada je funkcionalno označen vanjskom signalizacijom, odnosno
smjerokazima te natpisima na zgradama. Na taj način pomažemo snalaženju u prostoru brojim poslovnim partnerima ustanova, agencija i tvrtki koje ovdje djeluju, ali posjetiteljima Centra, rekla je. Europska komisija je upravo revitalizaciju bivšeg vojnog kompleksa ocijenila primjerom izvrsne prakse. Konferenciji za medije prisustvovali su i zamjenik župana Josip Grivec, predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina, ravnateljica REDEA-e Sandra Polanec Marinović, direktor MENEA-e Alen Višnjić, direktor MIN-a Ivan Vinković, zatim direktor TICM-a Ivan Plačko, pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Darko Radanović te pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju, upravljanje projektima i investicije dr. sc. Anita Perešin. (BMO)
gledati prigodne programe prisjećanja na te dane. Nije im za zamjeriti, jer nitko od nas ne želi pamtiti nesretne dane. Užasno je živjeti pod prijetnjom rata i nasilja čak i ako niste u neposrednoj zoni vojnog djelovanja. Mnogim građanima je danas u Hrvatskoj dosadno, bezidejno i isprazno. Nemaju ciljeve visokog intenziteta jer je život kod nas u osnovi miran. Starije generacije se s druge strane bore s proživljenim frustracijama tranzicije i
rata koji se spojio s divljom tajkunizacijom. Nakon toga je uslijedilo smirivanje događaja.
Mi koji smo sve to preživjeli, presretni smo što živimo u miru, jer smo na svojoj koži osjeti razliku između života u ratu i miru.
Za mlađe generacije dovoljno je to što mogu uživati u produženom vikendu nakon napornog tjedna. To je i bio smisao borbe, da nove generacije uživaju „dosadan život” u miru.
Sudionici završne konferencije: Darko Radanović, Josip Grivec, Dragu�n Glavina, Sandra Polanec Marinović, Anita Perešin, Ivan Vinković i Ma�ja Posavec za govornicom
MEĐIMURJE DOBILO svoju filharmoniju koja okuplja 52 vrhunska glazbenika
Poklon izvedba za pamćenje
Sohrab Kashef uz orkestar je iznio dva kompleksna orkestralna djela
Piše i foto: Mario Golenko
Centar za kulturu Čakovec bio je u nedjelju navečer ispunjen do posljednjeg mjesta, gdje je Međimurska �ilharmonija priredila koncert za pamćenje.
Međimurska �ilharmonija, novoosnovani orkestar koji okuplja 52 vrhunska glazbenika iz Međimurja i cijele Hrvatske, svečano je otvorena 25. svibnja 2025. godine u Centru za kulturu Čakovec. Pod ravnanjem dirigenta i skladatelja Sohraba Kashefa, orkestar je izveo slavnu 9. simfoniju Antonina Dvořáka „Iz Novog svijeta“ te premijerno predstavio „Međimursku
suitu“, autorsko djelo samog Kashefa inspiriranu simbolima i legendama Međimurja. U prvom dijelu večeri publika je imala priliku uživati u „Međimurskoj suiti”, skladbi koja slavi bogatstvo međimurske glazbene baštine. Ova suita, inspirirana tradicionalnim međimurskim melodijama, donosi svježu interpretaciju poznatih motiva, ističući ljepotu i raznolikost regionalne glazbe. Izvedba je bila emotivna i autentična, što je publika nagradila dugotrajnim pljeskom. Stavci su bili „Zora na Dravi”, „Loza pjeva”, „Zvjezdano nebo”, „Šapat zmaja Pozoja” i „Zlatna krila, ponos Međimurja”. Me-
Ako zatreba, ponovno bih sjeo u borbeni zrakoplov!
Piše: Josip Šimunko
Ovog petka Hrvatska slavi Dan državnosti kao spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990.
- Čekali smo dobar trenutak da pobjegnemo iz JNA sa zrakoplovima, jako su na nas pazili. Bilo je jedino važno da imamo dosta goriva i da sretno sle�mo, rekao je Ivica Ivandić
godine. Mnogo je toga već izrečeno o Danu državnosti i o ratnim danima 1991. godine. Ipak, treba iznova podsjetiti na višestruki značaj državnog blagdana. To je ujedno spomen na povijesnu ulogu Hrvatskog sabora kroz povijest koji je gotovo deset stoljeća čuvao hrvatsku državnost, odnosno 1100 godina ako se broji od kralja Tomislava.
Kroz tridesetak godina demokracije bilo je više lutanja oko obilježavanja ovog praznika. Građani to nisu dobro primili, mnogi zbog toga više nisu znali koji se dan zapravo slavi. Izmjenama iz 2001. godine, praznik Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990., zamijenjen je datumom 25. lipnja, dok je 30. svibnja postao spomendan Dan Hrvatskog sabora. Istim izmjenama je spomendan Dan Hrvatskog
sabora 8. listopada, proglašen spomendanom Dana neovisnosti.
Od listopada 2019. Dan državnosti je ponovno 30. svibnja. Istovremeno se 25. lipnja obilježava kao spomendan na Dan neovisnosti i kao Dan Hrvatskog sabora.
Na taj se način zbog dvaju spomendana dobio jedan dan za novi praznik, pa je 18. studeni postao praznik kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Nadamo da je to kraj preslagivanja državnih blagdana.
To je jedan od najvažnijih dana mlade hrvatske demokracije, ali i mnogo više od toga, opredjeljenost za demokraciju na globalnom planu.
Dr. Franjo Tuđman je u svom nastupnom govoru naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja „prvi korak na povratku hrvatskoga naroda
i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.” Proslave i spominjanje Dana državnosti zapravo su već započele kako se bliži datum 30. svibnja. Tako je protekle subote na Marini Prelog na proslavi 30. obljetnice Letačkog kluba „Rode“, legendarni hrvatski pilot MIG-a 21 iz Varaždina, pukovnik Danijel Borović, pozvao mlade koji imaju želju za školovanjem u Hrvatskoj vojsci, a posebno za najtežu i najelitniju obuku vojnih pilota, da ustraju u svojim namjerama i željama. Kako je poznato, on se sa svojim MIGom 21 kao prvim borbenim zrakoplovom koji je dobila hrvatska obrana u nemogućim uvjetima i po noći, bez današnjih modernih uređaja, uspio spustiti na aerodrom u Puli. On je između ostaloga rekao: - Hrvatska mora imati malu ili dobro uvježbanu voj-
đimurska tradicijska glazba je poletjela na krilima �ilharmonijske izvedbe. Drugi dio koncerta bio je posvećen Antonínu Dvořáku i njegovoj slavnoj 9. simfoniji u e-molu, poznatoj kao „Iz Novoga svijeta”. Ova simfonija, nastala tijekom skladateljeva boravka u Americi, odražava spoj češke glazbene baštine i američkih glazbenih utjecaja. Međimurska �ilharmonija izvela ju je s iznimnom preciznošću i emocijom, prenoseći publici duboku nostalgičnu notu koju djelo nosi. Sohrab je pokazao kako vrsno vlada tako velikim orkestrom i duboko se unio u izvedbu tempom i ritmom. Orkestar je ispunio očekivanja uigranošću. Publika je ovu izvedbu nagradila stojećim ovacijama pa je orkestar bio primoran izvesti dva bisa, a dirigent je
sku radi vlastite sigurnosti i posebno njen najelitniji dio, svoje pilote. Iako sam u mirovini i dalje se veoma aktivno bavim sportom radi očuvanja zdravlja, ako bude potrebno, i ako ću to moći, ponovno ću sjesti u borbeni zrakoplov ako me pozovu u slučaju potrebe. Njegov prijatelj, pukovnik Hrvatske vojske Ivan Ivandić, također proslavljeni i legendarni pilot MIG-a 21 koji je dobila hrvatska obrana, Ivica Ivandić napomenuo je pak da
je zvanje vojnog pilota izuzetno složeno i časno. Kad ga je voditelj na Marini Prelog koji je glumio Franca Ožbolta iz „Gruntovčana“ zapitao što je mislio dok je spuštao svoj MIG, Ivandić mu je odgovorio da je mislio samo na osnovne stvari, hoće li imati dovoljno goriva da se spusti i hoće li sretno sletjeti. Kako je poznato, sletio je na aerodrom u Resniku, a njegov prijatelj, pilot Selak, također MIG-om 21, sletio je na Pleso.
Dirigent i orkestar dirnu� prijemom publike
Publika je upu�la dugotrajne stojeće ovacije
bio vidno dirnut ovako izra-
Pukovnik Danijel Borović: Svaki dan vježbam i bavim se sportom, ako zatreba, ponovno mogu sjes� u borbeni zrakoplov!
MALA SUBOTICA
Vozio romobil s 2,47 promila!
Ovaj vikend u dvama navratima zabilježene su prometne nesreće s električnim romobilima u prometu. Prvo je u subotu, 24. svibnja 2025. godine, oko 20 sati u Maloj Subotici, u Ulici Nikole Tesle, 26-godišnji vozač osobnog prijevoznog sredstva električnog romobila, upravljajao njime dok je u krvi imao 2,47 g/kg alkohola, na način kojim se umanjuje stabilnost vozila, zbog čega se je prevrnuo i pao na kolnik. Za vrijeme vo-
žnje vozač na glavi nije nosio zaštitnu kacigu. Vozač je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, odakle se samovoljno udaljio. Dan kasnije, isto oko 20 sati u Lopatincu, u Ulici Ivana Gorana Kovačića, vozač stariji maloljetnik je upravljao osobnim prijevoznim sredstvom, električnim romobilom, a da se nije kretao površinom za kretanje pješaka već se kretao kolnikom uz desni rub, niz cestovni nagib (do 8 %) te je na istome prevozio put-
nika starijeg maloljetnika, prilikom čega je izgubio stabilnost nad upravljanjem osobnim prijevoznim sredstvom. Zbog toga je došlo do prevrtanja romobila te pada vozača i putnika na kolnik. Za vrijeme vožnje vozač i putnik na glavi nisu nosili zaštitnu kacigu. Vozilom hitne pomoći prevezeni su u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno da su zadobili lake tjelesne ozljede. Vozači će u oba slučaju biti prekršajno sankcionirani.
Apeliramo na vozače osobnih prijevoznih sredstava da poštuju prometna pravila radi sigurnosti svih sudionika. Električnim romobilom smiju upravljati samo osobe starije od 14 godina, uz obaveznu zaštitnu kacigu. Voziti se smije samo jedna osoba, bez slušalica. Vozači moraju koristiti biciklističke staze ili trake, a ako ih nema, pješačke dijelove uz oprez. Noću je obavezna re�lektirajuća odjeća ili prsluk. (sh)
KAZNU ĆE odraditi kroz 420 sati rada za opće dobro
Majka desetero djece lažno prijavila nasilje u obitelji
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 33-godišnju majku desetero djece na sedam mjeseci zatvora zbog lažnog prijavljivanja kaznenog djela nasilja u obitelji, a kaznu će moći odraditi kroz 420 sati rada za opće dobro.
Osuđena žena podnijela je 26. lipnja 2024. u Policijskoj upravi međimurskoj lažnu kaznenu prijavu protiv svog izvanbračnog supruga, navodeći da ju je �izički napao u njihovoj obiteljskoj kući u prisutnosti malodobne djece. U prijavi je detaljno opisala kako ju je suprug navodno vrijeđao, pljuvao, uhvatio za kosu, bacio na pod i više puta udario zatvorenom šakom u glavu, zbog čega je navodno zadobila krvni podljev na čelu. Također je prijavila da joj je prijetio smrću riječima: „Vjeruj mi da ću ja tebe ubiti jednoga dana. Uzel bum nož i ubit ću te tijekom noći." Iako je prije davanja izjave bila upozorena da je lažno prijavljivanje kazneno djelo,
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
OPĆINA SELNICA
KLASA: 320-02/25-01/1
URBROJ: 2109-15-01-25-1
U Selnici, 27. svibnja 2025.
žena je ustrajala u svojoj priči. Tijekom postupka ustanovljeno je da se opisani incident nije dogodio, a da je žena bila svjesna neistinitosti svojih navoda.
- Nisam htjela nikome naštetiti, izjavila je tijekom postupka, objašnjavajući da je bila u teškoj životnoj situaciji. Sud je uzeo u obzir njezine osobne prilike - nezaposlena je majka desetero djece od kojih je devet malodobno, prima socijalnu pomoć od 840 eura i dječji doplatak od 400 eura mjesečno, ima završena samo dva razreda osnovne škole i nije ranije osuđivana. Zbog olakotnih okolnosti sud je kaznu zatvora od sedam mjeseci zamijenio radom za opće dobro u trajanju od 420 sati. Rad mora biti izvršen u roku koji će odrediti nadležno tijelo za probaciju, a taj rok ne može biti kraći od mjesec dana niti dulji od dvije godine. Ako osuđena ne izvršava rad svojom krivnjom, sud će odlučiti o izvršavanju kazne zatvora. (ik)
Sukladno članku 29. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19, 57/22) načelnik Općine Selnica objavljuje
JAVNI POZIV
za uvid u prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na svom području
Općina Selnica objavljuje javni poziv za uvid u prijedlog Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH na svom području.
Uvid u Prijedlog može se izvršiti u Vijećnici Općine Selnica, Stepinčeva ulica 2A, 40314 Selnica, u razdoblju od 29. svibnja 2025. godine do 13. lipnja 2025. godine radnim danom od 08:00 do 14:00 sati. Također, uvid je mogući putem internetske stranice https://www.selnica.hr/. Zainteresiranim stranama digitalno pregledavanje može biti praktično, budući da usporedno s pregledom Prijedloga mogu popratiti i druge izvore relevantne za problematiku raspolaganja poljoprivrednim zemljištem (preglednik ARKOD-a, portali katastar.hr, uredjenazemlja.hr itd.). Pisane prigovore ili primjedbe na prijedlog Programa moguće je podnijeti najkasnije do isteka javnog uvida. O svim prigovorima odlučivat će Općinsko vijeće u roku od 30 dana od podnošenja istih.
NAČELNIK OPĆINE SELNICA Ervin Vičević, v.r.
ISTRAGA POŽARA na aerodromu u Pribislavcu
Je li zec na pisti uzrok nesreće?
Na aerodromu „Čakovec“ u Pribislavcu, u ponedjeljak, 26. svibnja 2025. godine, oko 12:50, u požaru je u potpunosti izgorio ultralaki zrakoplov „TL 232 Condor plus“ u privatnom vlasništvu, priopćila je Policijska uprava međimurska.
INCIDENT
Zbog neopranog suđa udarila supruga pa prespavala u pritvoru
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 46-godišnju ekonomisticu na novčanu kaznu od 520 eura zbog fizičkog nasilja nad suprugom. Incident se zbio 20. listopada 2024. u obiteljskom domu u prisustvu njihove četrnaestogodišnje kćeri.
Prema službenim informacijama, 27-godišnji pilot je nakon kraćeg probnog leta postavio zrakoplov uz travnatu uzletno-sletnu stazu, a nakon nadopunjavanja gorivom i pokušaja ponovnog pokretanja motora, došlo je do požara u predjelu motora. Pilot je prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec zbog udisanja dima, gdje će se utvrditi eventualne ozljede.
Vatrogasne snage Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca i DVD Pribislavec brzo su intervenirale i ugasile požar, no zrakoplov je u potpunosti uništen. Na mjesto događaja izašao je i protueksplozijski policijski tim koji
je demontirao padobran s aktivacijskom raketom sa zrakoplova te ga uništio kontroliranom eksplozijom. Izvršenim očevidom u prisustvu inspektorice za zaštitu od požara i eksploziva utvrđeno je da je uzrok požara tehnički kvar na motoru zrakoplova, a požar se potom proširio na ostatak konstrukcije letjelice.
O događaju je izviještena Agencija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova, no nisu izlazili na
UŽIVO PREKO Facebooka širio lažne vijesti o prodaji romske djece
mjesto događaja. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 19.000 eura.
Međutim, neslužbeni izvori s terena do kojih su došle Međimurske novine i drugi lokalni mediji navode da se u trenutku slijetanja ili polijetanja na pisti nalazio zec, koji je navodno izazvao smetnje i mogao biti uzrok požara. Ova informacija nije službeno potvrđena i čeka se završetak očevida i službeno izvješće nadležnih tijela. (nv)
Nisam nikoga vrijeđao, ni danas ne znam gdje su djeca
Sud je zaključio da je namjerno iznosio krive informacije kako bi ostvario osobnu korist u obliku kontakta sa svojom djecom
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 27-godišnjeg Roma na novčanu kaznu od 620 eura jer je putem Facebooka širio lažne informacije da su romska djeca prodana u Bosni i Hercegovini uz pomoć socijalnih radnika iz Međimurja. Incident se zbio 27. veljače kada je okrivljenik iz svoje kuće u Piškorovcu emitirao uživo na društvenoj mreži Facebook. - Koliko imam saznanja, naša djeca rasprodana su sada u Bosni i Hercegovini, radi se o našoj romskoj zajednici, rekao je tijekom emisije te ustvrdio da su u prodaju djece uključeni socijalni radnici s područja Međimurja što, naravno, nije istina.
Pozivao na prosvjed pred Centrom
Okrivljenik je tri mjeseca prije incidenta izašao iz zatvora gdje je bio od 2020. godine. Tijekom njegova odsluženja kazne, bivša izvanbračna partnerica dragovoljno je predala njihovo troje djece Centru
za socijalnu skrb jer se nije mogla brinuti za njih. Nakon izlaska iz zatvora, okrivljenik je bezuspješno pokušavao stupiti u kontakt s djecom preko Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Povod za Facebook emisiju bio je članak na lokalnom portalu o romskoj djeci pronađenoj u Bosni i Hercegovini. Okrivljenik je tu informaciju iskrivio i povezao s vlastitom situacijom, sugerirajući da bi i njegova djeca mogla biti među prodanima.
- Vidio sam na portalu eMeđimurje da su romska djeca rasprodana u Brčko, pa sam odmah pomislio da se radi i o mojoj djeci jer ne znam gdje su, objasnio je u obrani.
Tijekom prijenosa uživo koji je pratilo 114 gledatelja, okrivljeniku se pridružio drugi sudionik, nekadašnji predsjednik romske manjine. Zajedno su pozivali romsku populaciju na prosvjed pred Centrom za socijalnu skrb u Čakovcu.
- Molim vas ljudi, molim vas ljudi sutra oko 9 sati ću ja biti tamo imat ću 'lajv', molim vas da budete moja podrška, govorio je okrivljenik.
Reakcije pratitelja bile su burne, a bilo je i prijetnji. Pisali su komentare poput "kakav 4 mjesec, to treba odma do 4 mj. još će se oduzeti djeca, to treba što prije", "prosvjed se mora održat, pa šta drugo kako su oni nama tako mi njima", "mora se održavati u čakovec prosvjed i tojeto!!!", "treba prosvjed zatvoriti neku glavnu dionicu" i "no za par godina prodat će romsku djecu i njihove organe".
Najekstremniji komentar glasio je: "ništa uzet pištolje i svima po metak u glavama."
Sud je utvrdio da su takvi komentari dokaz narušavanja mira i spokojstva građana te da je okrivljenik svojim lažnim tvrdnjama izazvao uznemirenost među pripadnicima romske manjine. U presudi se navodi da je „okrivljenik namjerno iskrivio podatke koje je pročitao na portalu i
projicirao na okolnosti svoje obiteljske situacije."
Ne smatra se krivim
Tijekom suđenja okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim, tvrdeći da nikoga nije uvrijedio i da je samo tražio pomoć u pronalaženju svoje djece.
- Nisam nikoga vrijeđao, ni danas ne znam gdje su djeca, izjavio je na sudu.
Međutim, sud je zaključio da je namjerno iznosio krive informacije kako bi ostvario osobnu korist u obliku kontakta sa svojom djecom.
Sutkinja mu je izrekla najnižu moguću kaznu od 700 eura, uzimajući u obzir okrivljenikovo loše imovno stanje. Okrivljeniku se uračunalo vrijeme provedeno u uhićenju od 28. veljače do 1. ožujka kao 79,64 eura, pa je konačna kazna smanjena na 620,36 eura. Sud je oslobodio okrivljenika plaćanja troškova postupka zbog lošeg materijalnog stanja. (ik)
Svađa je eskalirala navečer oko 19:45 kada se žena vratila s kave kod vjenčane kume i počela vikati na supruga jer je pričao po selu kako ona ne obavlja kućanske poslove. Suprug je tada nazvao tu istu kumu, stavio razgovor na zvučnik i pitao je što je to ružno rekao o ženi. Ispalo je da je spomenuo samo kako žena pere suđe koje nije oprala dan prije.
Kada je saznala o čemu se radi, žena je „planula", istrgnula mužu mobitel iz ruke, a kad joj ga je vratio, udarila ga je zatvorenom šakom u lijevu nadlakticu, ali nije ga ozlijedila.
Okrivljenica je pred sudom poricala napad, tvrdeći da se samo nagnula prema telefonu i pitala kumu što mu je rekla. „Suprug je ispustio telefon, ja sam mu ga vratila, a on je počeo vikati da me je udarila", objasnila je. Dodala je i kako ju suprug stalno prijavljuje policiji. Vjenčana kuma potvrdila je da je preko telefona čula viku između supružnika i muževe povike „sad mi uzima mobitel" i „sad me je udarila", ali je naglasila da ne zna što se točno događalo jer nije bila prisutna. Sud je prihvatio iskaz supruga kao logičan i uvjerljiv te proglasio ženu krivom. Kazna je smanjena s 600 na 520 eura zbog noći provedene u pritvoru. Kao olakotnu okolnost sud je cijenio da ranije nije kažnjavana za istovrsni prekršaj. (ik)
NESREĆA kod Macinca
Čudo da je prošao bez ozljeda!
U noći sa subote na nedjelju, 24. svibnja, oko ponoći, između Gornjeg Mihaljevca i Macinca dogodila se prometna nesreća u kojoj je 46-godišnji vozač pod utjecajem alkohola sletio s ceste i pritom prošao kroz sve što se moglo. Vozač osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka imao je 2 promila alkohola u krvi te se nije kretao pravilno po svojoj prometnoj traci. Zbog toga je automobilom sletio u cestovni jarak, gdje je udario u betonski most, metalnu cijev, a zatim i u drvo. Hitna ga je odvezla u bolnicu u Čakovcu. Liječ-
nici su, začudo, utvrdili da nije ozlijeđen, ali su ga ipak zadržali na promatranju iz preventivnih razloga. Tijekom vožnje nije bio pravilno vezan sigurnosnim pojasom – prema zapisniku s očevida, pojas je bio u početnom položaju i nije bio korišten na način koji propisuje proizvođač. Na mjesto nesreće izašli su vatrogasci iz Čakovca i DVD Gornji Mihaljevec, no nije bilo potrebe za većom intervencijom. Vozač će za niz prometnih prekršaja odgovarati novčanom kaznom u iznosu od ukupno 1480 eura. (bj)
Auto je sletio na cesti izvan Macinca
Ultralaki zrakoplov „TL 232 Condor plus“ u potpunosti je izgorio
Prijetnje
silom i vrijeme za mir
Već nekoliko dana pojačavaju se ruski napadi na Ukrajinu. Očito je da Putin i Rusija ne žele sporazum o miru, već nastoje pokoriti Ukrajinu. To sad razumije i američki predsjednik Trump, koji je doista napisao da je Putin sasvim poludio i da mu se nešto dogodilo. Rusi pak hladno odgovaraju da je Trump zaslužan za početak pregovora, ali da je emocionalno opterećen i da ih ne zabrinjavaju njegove kritike.
To znači da će doći do još veće eskalacije ako se ne dogodi neki dogovor koji upravo zbog sve veće eskalacije postaje sve manje moguć.
Ključan je drugi dio izjave Trumpa, u istom priopćenju on izjavljuje: -
Ako Putin želi zauzeti cijelu Ukrajinu, to će dovesti do „sloma Rusije“. Ako se to stavi u širi kontekst, onda je jasno: ako Putin namjerava slomiti Ukrajinu, to zapravo znači da želi slomiti Europu, igrajući na kartu razdora europskih zemalja.
Trump to dobro zna i zbog toga dodaje sintagmu da bi to bio „slom Rusije“. Teške riječi „lud“ i „emocionalno opterećen“ s obje strane već su izrečene, koliko god bile samo riječi. Tako prijetnja s istoka postaje sve više prava prijetnja. Padne li Ukrajina, past će i Europa, tvrde analitičari, a sve liči na partiju šaha u završnici. Konkretno, Mađarska i Srbija koje su naklonjene Putinu, napravile su nedavno svoj sporazum.
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Epicentar je Bosna i Hercegovina, njezinim dijeljenjem po nacionalnim osnovama Rusija dolazi na par kilometara od Jadranskog mora i Dubrovnika.
Premijer Plenković je ovih dana u Daytonu, ne spominjući Ukrajinu niti riječju, naglasio: - Zapadni Balkan je ključan za dugotrajan mir u Europi i snagu NATO saveza. Plenković se založio za euroatlantske integracije BiH.
Engleska, Francuska, Njemačka i SAD dale su zeleno svjetlo Ukrajini da koristi rakete dugog dometa, što se branilo zadnje dvije godine. Već to govori koliki je pritisak na obje strane.
Doduše, nova oružja poput dronova i moderne tehnologije zaustavila su brze prodore u ratnoj zoni, ruske snage pritišću, no ukrajinske snage se odupiru, dok se linija fronte tek malo pomiče. Ovakvim tempom Putin sigurno ne može zauzeti cijelu Ukrajinu.
Do sada je vrijeme radilo za Rusiju i Putina, sad se to već pomalo vidljivo preokreće i dopuštenjem o korištenju raketa dugog dometa i sve jačim europskim odgovorom. Što slijedi? Sjetimo se kubanske krize i je li vrijeme za mir?
BRANITELJ DRAGUTIN PINTARIĆ
iz Svetog Martina na Muri traži priznanje jedinice Drava
Prvi smo branili Vukovar, a nigdje nas nema
Imamo popis od 105 ljudi, od kojih je 37 iz Međimurja. Postojimo i želimo da nas se prizna, naglašava branitelj Dragutin Pintarić
Piše: Sanja Heric
Rat je od njih tražio da budu hrabri, da se žrtvuju i da ne posustanu. Krenuli su kao policajci, a postali branitelji koji su prvi stali u obranu Vukovara. Ipak, danas, dok slušamo i čitamo o različitim obilježavanjima državnih praznika, naš sugovornik Dragutin Pintarić (67) iz Svetog Martina na Muri, pita se zašto ih nigdje nema, zašto je njihova priča ostala skrivena, kao da nikad nisu postojali?
Iznenadni poziv i mobilizacija
Prisjeća se kako su ga 17. kolovoza 1991. godine, iznenada, pozvali na mobilizaciju. - Bio sam u Štrigovi kad je patrola došla i rekla mi da se moram javiti u roku pola sata. Bili smo namijenjeni za Plitvice, gdje smo trebali zamijeniti postrojbu iz Rijeke.
Međutim, u dva navrata smo dolazili u Turanj kod Karlovca, tamo su bile postavljene srpske barikade i naš Zbor narodne garde nije mogao napraviti proboj. Policija nije bila namijenjena za proboj nego rješavanje drugih stvari. Naš zapovjednik je rekao da mi nećemo raditi proboj, priča nam Dragutin, dodajući da su u Zagrebu imali i tri dana obuke kao specijalci.
- Drugi nisu imali nikakve pripreme i imali su rješenja.
A mi, s obzirom na to da je bila subota kada smo bili mobilizirani, nitko nam ništa nije mogao napisati jer nisu radili i zato nas sada nigdje nema, pojašnjava Dragutin koji desetljećima kasnije traži za svoje suborce mjesto u povijesti i priznanje koje zaslužuju.
Iz Zagreba su ih poslali u Vinkovce: - Na svakom teretnom vozilu zagrebačkog transporta bilo je 10 policajaca sa zapovjednikom. Dolaskom u večernjim satima u Vinkovce, gdje se skupio određeni broj rukovodećeg kadra te stanice policije i zapovjednik Vukovara, vinkovački policajci rekli su da nas ne trebaju.
No, zapovjednik Borovog naselja u Vukovaru izrazio je veliku potrebu za njihovom pomoći. Tamo su ostali do 11. rujna, kada je bila smjena. Zahvaljujući svojem zapovjedniku Željku Martanu, koji je bio sposoban i iskusan, ostali su živi i odoljeli prvom ozbiljnom napadu na Borovo naselje.
- To je bio prvi stup s Borovog naselja gdje su nas napadali. Mi smo prvi najozbiljniji napad odbili, govori nam svetomartinski branitelj, koji je nabavio i originalni popis 105 pripadnika posebne
jedinice Drava, koja je bila formirana od policajaca iz PU varaždinske s područja Međimurja, Podravine i Zagorja.
Iz ministarstva im nitko nikad nije odgovorio
Godinama nakon rata, Dragutin neumorno traži priznanje za jedinicu „Drava“ i njezine pripadnike. Unatoč svemu što su preživjeli, njihova postrojba nije priznata ni evidentirana kao druge, a njihovi napori ostali su gotovo nevidljivi.
- Imamo samo odgovor da se skuplja dokumentacija od pučke pravobraniteljice, ali to je sve, rekao nam je Dragutin.
Jedinica za posebne namjene „Drava“ se formirala 17. kolovoza 1991. godine na razini PU Varaždinske od policajaca s područja Međimurja, Podravine i Zagorja
Ministarstvu unutarnjih poslova obratio se i kao pojedinac i ispred udruga, no do danas nisu dobili nikakav odgovor. - Nitko nas ne šljivi. Obratili smo se različitim ministrima – Kirinu Rončeviću, Karamarku, Orepiću, Božinoviću – od niti jednog nismo dobili odgovor. Nekome istina ne odgovara. Mi se isto pitamo zašto? Čemu onda ministarstvo, pita se Pintarić i dodaje da su oni to morali riješiti ako je bilo nešto sporno. On ne traži �inancijsku pomoć, već samo priznanje i poštovanje koje pripada
svima koji su branili domovinu. - Država ima problema s prevelikim brojem branitelja, ali mi smo stvarni, imamo popis od 105 ljudi, od kojih je 37 iz Međimurja.
Postojimo i želimo da nas se prizna, vrlo emotivno nam govori naš sugovornik. Otišao je i do Državnog arhiva u Varaždinu s obzirom na to da su tada spadali pod PU varaždinsku. Naime, PU međimurska tek je kasnije bila osnovana. - U arhivu čak postoji i informacija koliko smo metaka zadužili dok smo išli u rat. Znači da postoji nešto. No, meni je tamo žena rekla da nam to ne smije pokazati. Rekli su nam još i da je arhiv ostao u Zagrebu, a potom i da je izgorio, dodaje dalje Dragutin, tužan i ujedno ljut što se na takav način odnose prema njima.
Organiziraju susret nakon 34 godina Dragutin i njegovi suborci ne traže slavu ni novac. Žele samo da se njihova žrtva prizna i da se njihova priča više ne prešućuje. Previše je godina prošlo bez službenog priznanja postojanja ove posebne jedinice. Zato pozivaju sve pripadnike jedinice „Drava“ da im se jave, kako bi zajednički obilježili 34. godišnjicu formiranja jedinice i pokazali da njihova hrabrost i odanost domovini nisu zaboravljeni. Okupljanjem i zajedničkim djelovanjem mogli bi ostvariti snažniji glas i zajedno potaknuti nadležne institucije da konačno odgovore na njihove zahtjeve – barem s poštovanjem i priznanjem koje zaslužuju.
Dragu�n Pintarić s uređajem za patroliranje i originalnim popisom pripadnika jedinice Drava koji je napisao sam zapovjednik jedinice Željko Martan
RAZGOVOR S gradonačelnicom Ljerkom Cividini uz Dan Grada Čakovca
Pokrenuti investicijski ciklus još jače zahuktavamo
Nikad se nije više ulagalo u čakovečki sport, udruge i kulturu, uz završene ili pokrenute investicije o kojima su neki godinama samo govorili, kaže gradonačelnica
- Ovih dana krećemo sa slavljem najbitnijeg datuma u gradu i ovim putem čestitam ovogodišnjim dobitnicima gradskih nagrada i priznanja i ujedno svim Čakovčankama i Čakovčanima želim sretan Dan grada, proslavimo ga zajedno u svakom kutku grada bogatim programom, kaže Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca.
- Dan Grada Čakovca prilika je da se podsjetimo što se sve napravilo unatrag godinu dana.
- Bila je to izuzetno dinamična godina, ali eto i cijeli mandat. Od 2021. godine zadala sam si zadatak da prvo izvučemo Grad i naše građane iz dugova, ekipiramo se i pripremimo što više projekata za uspješne prijave na europske i domaće natječaje koji će značiti napredak za Čakovec u svakom njegovom kutku. U tome smo uspjeli i godinu dana prije roka kojeg smo si zadali, a uz to pokrenuli smo investicijski ciklus kojeg ćemo u razdoblju koje je pred nama još jače zahuktati, jer su većinom odrađene predradnje, od kupnje zemljišta, pribavljanja dokumentacija, dozvola, javnih nabava itd. Ljudi često zaboravljaju koliko je zakonskih okvira potrebno ispoštovati kod bilo kojeg ulaganja, rasta i razvoja, no trudimo se da oni ne čekaju i da investicije ne staju. Omogućili smo sjeveru zemlje veliki ITU mehanizam kojim ćemo provesti investicije vrijedne 18 milijuna eura. To je bio povijesni dan za Čakovec, kojim između ostalog rješavamo parkiralište uz čakovečke bazene i novi veliki sportski trg s amfiteatrom uz same bazene. Pritom se nikad više sredstava nije uložilo u udruge i naše sportaše, okrenuli smo se pisanju projekata i postavili solarne panele na gradske ustanove, bazene, CZK, NK Slogu i druge, sufinancirali solarne elektrane sugrađanima te tražili načine da se više ne događa da nam se uzima ono što je vlasništvo građana, javna imovina.
Trudili smo se obuhvatiti svaki segment društva i sve dobne kategorije. Tako smo za djecu završili dogradnju dvaju vrtića i otvorili jedan novi, čime smo riješili liste čekanja, upotpunili smo svu dokumentaciju za novu školu
u sjevernom dijelu grada koju su moji prethodnici samo obećavali, kao i za dogradnju II. OŠ te su raspisane javne nabave. Na dosta je ovih projekata Čakovec predugo čekao, kao i na izgradnju nove prometnice do Novog Sela Rok, koju smo realizirali, uz niz obnova i sanacija ulica i prometnica diljem grada i mjesnih odbora, s ciljem sigurnosti prometa ili prijeko potrebne obnove. Uredili smo park ispred Doma umirovljenika u Čakovcu, a radovi kreću na novom parku i dječjem igralištu u Martanama. Kad smo kod tog kvarta, pri kraju je izgradnja Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra za našu djecu i osobe s poteškoćama, za koje smo se borili više od dvije godine i ostvarili ono o čemu su neki samo sanjali i govorili više od desetljeća.
- Grad Čakovec je od 2008. godine bio u minusu, a vi ste ga vratili u plus nakon dvije godine mandata.
- Da, 2023. je bila prva godina nakon 2008. od kada su prema svim udrugama i klubovima ispoštovane sve obaveze Grada Čakovca, a usporedno su i porasli iznosi koje ulažemo.
Što se tiče sporta, udvostručili smo ulaganja od 2021. godine te je za sport i rekreaciju u Proračunu za 2025. osigurano skoro 2 milijuna eura, a dodatno još održavanje, obnavljanje i gradnja sportskih objekata i borilišta. U suradnji sa sportskim klubovima i pojedincima izgrađena je balon dvorana i dvorana za squash, završili smo izgradnju vanjskih bazena, počeli s energetskom obnovom prostora „Sloge“, koja je u punom jeku, a ovih dana zaključili smo i rekonstrukciju čakovečke streljane, gdje je izgrađena dvorana za borilačke sportove, uz novo strelište. Na jesen će završiti izgradnja RERC-a u sklopu kojeg će biti nova dvodijelna sportska dvorana i otvoreni sportski tereni. Do kraja godine počet će izgradnja Područne škole Sjever, gdje će se također nalaziti dvodijelna dvorana, a projektira se i dvorana kod Osnovne škole Kuršanec. Vani je natječaj za izgradnju novih teniskih terena kod SRC-a „Mladost“, a planiramo i rekonstrukciju čakovečkog stadiona, gdje će se ispod novih tribina urediti
dvorana za atletiku.
U Proračunu za 2025. godinu za kulturu, tradicijsku kulturu i umjetnost osigurano je 963.399 eura, što je u usporedbi s 2021. gotovo četiri puta više, dok je financiranje projekata putem Javnog poziva veće za 80 %.
Pripremili smo velik broj projekata za niz investicija koje smo ili ćemo prijaviti za financiranje na državne i europske fondove, puno je tu predradnji i gradske službe svaki dan sa spremnom dokumentacijom čekaju nove mogućnosti vanjskog financiranja da rasteretimo naš Proračun.
Za sve umirovljenike, primatelje nacionalne naknade za starije osobe, djecu i osobe korisnike inkluzivnog dodatka i primatelje osobne invalidnine
te njegovatelje, isplatili smo veće uskrsnice, a povećavamo svake godine i iznos božićnica. Pomažemo i studentima te dižemo iznose stipendija.
Bila je ovo godina u kojoj smo počeli ubirati plodove drugačijeg načina rada uvedenog prije četiri godine, a to je odgovorno trošenje javnog novca, jače oslanjanje na europske fondove te izrada velike baze spremne projektne dokumentacije.
Kad kreće uređenje Trga Republike u Čakovcu?
Nakon što su svim Čakovčanima određene interesne skupine pokušale stopirati izgradnju novog trga i uzeti im dio javnog zemljišta, evo, vjerujem da ćemo napokon s radovima početi ove godine. Kao što smo komunicirali, na-
kon što je Grad bio prozvan da se neki korak u projektu po pitanju vlasništva nije odradio po zakonu, prije dva tjedna dobili smo sudsku presudu u kojoj je još jednom potvrđeno da je Grad postupao po zakonu. Presudio je da se suvlasnicima Međimurke treba isplatiti 158.600,00 eura, što je manje od 450 tisuća, odnosno čak 900 tisuća eura koliko su prvotno zahtijevali iz gradskog proračuna. U mom mandatu neću dati da su privatni interesi ispred javnih, a još manje da se oduzima ono što je u vlasništvu svih nas građana.
Rekonstrukcija će početi kad završi postupak javne nabave koji je u tijeku. Dobit ćemo novi središnji Trg, sufinancirat ćemo ga u najvećem dijelu europskim sredstvima te će biti reprezentativan.
- U gradu su velike gužve u prometu, nedostaje parkirnih mjesta, kako to mislite riješiti?
Broj vozila u posljednjih desetak godina praktički se udvostručio, a nove prometnice gotovo da se i nisu gradile. Problem s parkiranjem nije izražen samo u središtu grada, već i u gradskim kvartovima izgrađenim prije više desetljeća gdje je broj predviđenih parkirališta manji od stvarnih potreba. Svjedoci ste da u posljednjih nekoliko godina ubrzano uređujemo i otvaramo nova parkirališta u kvartovima, trudeći se povećati broj parkirnih mjesta, a sve u suradnji sa stanovnicima obližnjih zgrada. No, kako sam i nedavno najavila i obećala, počet ćemo s pripremama za izgradnju javne garaže u Čakovcu, koja će primiti više stotina automobila. Izgradnja garaža jedino je dugoročno moguće rješenje te će pripo-
moći smanjenju pritiska na središte grada.
- Građani su Vam povjerili još jedan mandat, pa što ih sve očekuje u narednom razdoblju?
- Hvala svima onima koji su izašli na izbore te glasali za Lanu i mene. Velika podrška građana kakvu smo dobile sigurno je vjetar u leđa i potvrda da je ono što sam radila u protekle 4 godine bilo ispravno, a u tom smjeru nastavljamo zajedno. U kampanji koja je bila sve samo ne fer i korektna, građani su nagradili rezultat, iskrenost i srčanost, mene koja sam građane stavila na prvo mjesto i otvorila vrata Grada. Također, birači su neke jasno poslali u političku mirovinu te prepoznali da iza navodne brige za javno, stoje privatni interesi.
Dakako, podrška, osim priznanja za rad, znači i novu veliku odgovornost. Zamah iz prvog mandata nastavit će se i u drugom, kao što smo prije rekli, ima projekata u realizaciji, njih ćemo okončati, a usporedno pripremati i prijavljivati druge. U planu je rekonstrukcija prometnice Savska Ves – Totovec, izgradnja Inovativnog centra kreativnosti na prostorima bivše vojarne, najavila sam novo partnerstvo s Međimurskom županijom te gradnju novog Doma za starije i nemoćne osobe u Čakovcu, nastavak uređenja prometnica i raskrižja na cijelom području grada. U svom radu okrenula sam se prema mladima, pokrenuli smo sufinanciranje kupnje starih kuća u mjesnim odborima, a sada idemo korak dalje i radit ćemo na priuštivom stanovanju, povoljnijim stanovima i kućama za mlade. Eto, nastavljamo još brže i jače za naš grad!
Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca
ČESTITKA LJERKE CIVIDINI,
gradonačelnice Grada Čakovca povodom Dana državnosti
Slavimo dan kojim je započelo osamostaljivanje Hrvatske
Poštovane sugrađanke i sugrađani!
Ono što su Hrvati stoljećima sanjali i za što su se borili, imati svoju slobodnu i samostalnu državu, ostvarilo se krajem prošlog stoljeća. Dana 30. svibnja 1990. godine konstituiran je saziv prvog modernog, demokratski izabranog Hrvatskog sabora u povijesti, kao prvi čin u procesu osamostaljivanja naše domovine.
Hrvatski sabor naša je najstarija državna institucija, koja u raznim oblicima postoji još iz vremena narodnih vladara. Uvijek je bio tijelo koje je predstavljalo i štitilo interese ljudi koji su živjeli na hrvatskim prostorima. Kroz povijest igrao je važnu ulogu u čuvanju naše državnosti te u presudnim trenucima odlučivao o sudbini naše zemlje i njezinih stanovnika. Te devedesete godine, izborom zastupnika građani su pokazali da je došao kraj socijalističkom jednoumlju te da je vrijeme za izlazak iz državne zajednice u kojoj smo bili od kraja 1. svjetskog rata.
GRAD ČAKOVEC
Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca
Taj dan, jedan je u nizu važnih datuma s kraja prošlog stoljeća kojima obilježavamo događaje koji su doveli do ovog što imamo danas – slobodnu, demokratsku i europsku Hrvatsku. Ni krvavi rat, uništenja, smrti i progoni stanovništva nisu nas pokolebali u ostvarivanju ideje naših predaka o samostalnoj Hrvatskoj. Stoga, upravo obilježavajući dan kad je kao rezultat volje građana izrečene na demokratskim izborima konstituiran prvi saziv Sabora, obilježavamo i slavimo našu izborenu slobodu, ali i odajemo počast i zahvalnost svima onima koji su u nju ugradili svoje živote. Sretan vam Dan državnosti!
Nova igrališta u Zajčevoj i Novom Selu Rok
Grad Čakovec objavio je nabavu za izgradnju dvaju novih dječjih igrališta u Ulici Ivana pl. Zajca u Čakovcu i Školskoj ulici u Novom Selu Rok. Radovi vrijedni ukupno 41 tisuću eura trebali bi početi ovog ljeta, a mališani će dobiti moderne sprave i sigurnu podlogu za igru. Igralište u Zajčevoj ulici prostirat će se na površini od oko 1250 kvadratnih metara (50 x 25 m), na parceli koja ukupno ima više od 12.000 kvadrata. Prema dostupnim podacima, ovo igralište dio je urbanističkog uređenja sportsko-rekreacijske zone, u naselju u kojemu već postoji višestambena izgradnja.
Mališani će se moći zabavljati na kombiniranoj igraonici, ljuljački s košarom i penjalici. Za sigurnost djece bit će postavljena posebna antistres podloga debljine najmanje 4 centimetra.
U Novom Selu Rok igralište će zaživjeti u središnjem dijelu naselja, na zelenoj površini namijenjenoj rekreaciji i društvenim sadržajima. Djeca će dobiti kombinirano igralo, ljuljačku s dvjema njihaljkama, klackalicu i njihalo na opruzi. I ovdje će antistres podloga osigurati sigurnu igru, a bit će postavljena u obliku gumenih ploča 50 x 50 centimetara na betonskoj podlozi. Radovi na obama igralištima uključivat će iskope i betoniranje temelja za nova igrala te postavljanje sprava i urbane opreme. Sva igrala bit će izvedena prema najvišim sigurnosnim standardima.
Igrališta su dizajnirana za djecu do 12 godina. Rok za dostavu ponuda je 5. lipnja 2025., a završetak radova očekuje se tijekom ljeta. (ik)
Umjetnici su osebujni, ponekad zahtjevni, ali bez njih ne bi bilo identiteta gradova, estetike u javnom prostoru ni kulturnog života kakav poznajemo. Zato je važno razlikovati osobu umjetnika od vrijednosti djela koje stvara.
Most na ulazu u Stari grad u Čakovcu autorsko je djelo Damira Klaića Ključa, profesionalnog umjetnika s priznatim statusom i članom ULUPUH-a. No, zbog, kako sam kaže, izostanka institucionalne podrške Grada, Klaić razmatra ozbiljne korake.
DAMIR KLAIĆ KLJUČ razočaran odnosom gradonačelnice prema umjetnicima, Zrinski Art Festivalu i mostu na ulazu u Stari grad, što je njegova umjetnička instalacija
Ako se ne dogovorimo, povlačim festival i uklanjam most!
- Razočaran sam odnosom gradonačelnice Ljerke Cividini prema meni, prema umjetnosti i prema Zrinski Art Festivalu. Most nije prepoznala ni kao vizualno ni kao kulturno važno djelo za Čakovec.
Most je postao turistička atrakcija, simboličan ulaz u Stari grad i jedno od najfotogra�iranijih mjesta u Čakovcu. Osim korištenja u glazbenim spotovima, snimane su i televizijske serije, poput serijala o Zrinskima, a HTV je višestruko koristio kadrove mosta u prilozima kada je tema bila Čakovec. Klaić objašnjava kako je ideja
Most je postao turistička atrakcija, simboličan ulaz u Stari grad i jedno od najfotografiranijih mjesta u
o mostu proizašla iz konceptualne izložbe „MOST" koju je izvodio diljem Hrvatske. Riječ je o projektu u kojem je izlagao plutajuće fotogra�ije u javnom prostoru, najčešće na vodi, stvarajući time simboličnu poveznicu između rijeka, mostova i urbanih sredina.
- Neki hrvatski gradovi imaju svoje mostove, ali Čakovec tada nije imao nijedan. Zato izložbu ovdje nisam mogao realizirati. Shvatio sam da prije svega trebam sagraditi most kako bih izložbu mogao prikazati i u svom gradu. Most je time postao i galerija na otvorenom, prostor koji spaja umjetnost i svakodnevni život građana, kazao je.
Za prvi most dozvola na tri dana, a ostao šest godina
- Za prvi most sam dobio privremenu dozvolu na tri dana, ali su ga građani i Zrinska garda prihvatili, pa je ostao punih šest godina. Novi most je nastavak te priče, objašnjava.
Unatoč popularnosti instalacije koja je, kako kaže, postala prepoznatljiv ulaz u Stari grad, i postala dijelom turističke slike grada, autor tvrdi da nema nikakvu �inancijsku podršku ni od Grada ni od turističkih zajednica.
Dodaje: - Most održavam sam, uključujući i božićnu dekoraciju koju sam osobno �inancirao. To je nevjerojatno. Ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan jedina je koja je pomogla, kupila je boju za zaštitu mosta. Upozorava i na neovlašteno korištenje instalacije: - Na mostu su već održava-
ni događaji komercijalnog karaktera, bez mog znanja i dozvole. To nije u skladu s pravima autora, a ni s osnovnom etikom. Što se tiče međimurskog župana Matije Posavca, Klaić ističe kako mu je on od početka dao podršku, dok s gradonačelnicom, unatoč pokušajima dogovora, nije postignut konsenzus. Odluka nije laka - Ona ne razumije da je to umjetničko djelo, a ne vlasništvo udruge, festivala ili �irme. To je moj autorski rad koji još nije ni završen, plan je postaviti stražarske kućice za Zrinsku gardu, uz mehanizam za sat i zvona Zrinskih, čime bi se zaokružila turistička priča.
Zbog nepostojanja dogovora s Gradom, Klaić sada kreće u projekt donatorskih pločica graviranih imena �izičkih i pravnih donatora, koji će biti postavljeni na rukohvate mosta. Time želi osigurati povrat vlastitih ulaganja i naknadu za autorski rad.
- Čekam konstituiranje nove gradske vlasti. Nakon toga ću, uz pravno zastupanje, zatražiti konkretan dogovor o daljnjem korištenju instalacije. Ako do toga ne dođe, Zrinski Art Festival ću povući iz Čakovca, a most ukloniti.
Odluka neće biti laka, ali ovakvo ignoriranje autorskih prava i rada jednostavno nije održivo, ističe.
Zaključuje: - Most nije u mom vrtu, on je na javnoj gradskoj površini. Spreman sam saslušati građane žele li ulaz u Stari grad bez mosta? Ali ako Grad ne priznaje vrijednost rada priznatog umjetnika, povlačim se.
Piše: Božena malekoci-Oletić
Čakovcu
Autor instalacije Damir Klaić Ključ sam ju i održava
Damir Klaić Ključ
U OREHOVICI održana 11. Orehijada
Štefica i Josip Patarčec z orehi v srcu i na stolu
Osim u kolačima, orasi se koriste i u salatama, a kažu upućeni i da su vrlo moćan afrodizijak za muškarce, poručile su žene iz Udruge Brest iz Podbresta
Piše:
Vlasta Vugrinec
Uz Dan općine Orehovica, minulog je vikenda održana manifestacija posvećena simbolu Općine, orehu. Riječ je o sada već dobro poznatoj Orehijadi, festivalu oreha i sega kaj kcoj ide. Manifestacija se u organizaciji tamošnjeg KUD-a Fijolica održava već 11 godina, odnosno od 2014. godine.
Organizatori su se i ove godine potrudili da se mnogobrojni mještani i gosti uvjere zašto grb i zastava Općine Orehovica na sebi nose plod oraha koji je vezan uz povijest Općine. Ovom manifestacijom napravio se svojevrstan brend koji je postao prepoznatljiv u široj regiji.
Od orehnjače do orehovca
Tamošnje udruge doista su se potrudile da se mještani i gosti osjećaju ugodno u Orehovici te da ne idu doma gladni i žedni, ali i neinformirani.
- Osim u kolačima, orasi se koriste i u salatama, a kažu i da su vrlo moćan afrodizijak za muškarce,
Bračni par Štefica i Josip Patarčec u svojim svečanim odorama bili su simbol Orehijade
poručile su žene iz Udruge Brest iz Podbresta. Orah kao inspiracija prezentiran je kroz brojne delicije. Od običnih orehnjača do onih sa skrivenim dodatkom koji su dizani kolač podigli na višu razinu, preko prfkača u obliku oraha, do raznih običnih i dizanih zlevenki. Slatko se potom moglo zaliti finim orehovcem. Za one koji su više skloni onoj dobro poznatoj uzrečici – nema tice do prasice, glavni kulinarski meštar Stjepan Črnčec iz
Kuršanca vješto je na ražnju okrenuo dva prasca od po 177 kilograma. Nakon dobrog jela i pića, moglo se i plesati uz svirku Amigo banda i Atoma te popularnog tamburaškog sastava Gazde.
Kao i prethodnih godina predvečer je održana Međunarodna smotra folklornih društava. Domaćini, KUD Fijolica, ovoga puta ugostili su folkloraše iz Belice, Jalžabeta, Donje Zdenčine, Velike Kopanice, Mađarske i Slovenije.
Smotri je prethodio mimohod do parka sa Spomenikom oreha koju su predvodili pripadnici čakovečke Zrinske garde. Tu su novi općinski načelnik Ladislav Požgaj i njegov zamjenik Krunoslav Vuk, zasadili još jedno stablo oraha.
Najbolši kolači i orehovci
Tradicija Orehijade je i ocjenjivanje najboljih kolača od oraha, orehovca te najdebljeg oraha.
Prema ocjeni tročlanog žirija, najbolju orehnjaču ispekla je Jasminka Bratuša, a potom Jelena Baranić i Vera Rost. Najljepši kolač na oko imala je Šte�ica Patarčec, koja je iza sebe ostavila Anu Šolja i Danijelu Horvat.
Iako se ni lanjske godine Orehovčani, kao uostalom i svi Međimurci, nisu mogli pohvaliti kvalitetom oraha jer su nemoćni pred orahovom muhom, birao se i najveći orah. Najveći primjerak donio je Josip Sabolek, onda Verica Klobučarić dok je onaj Udruge žena Brest bio treći po veličini.
OBILJEŽENA 33. obljetnica osnivanja Domobranske bojne Čakovec
Za Hrvatsku uvijek!
Minulog petka u Domu kulture u Maloj Subotici održana je svečana akademija povodom 33. obljetnice osnivanja Domobranske bojne Čakovec. Domobranska bojna bila je izrazito uspješna u borbama tijekom Domovinskog rata, naročito u oslobađanju Pounja. Može se pohvaliti kako je tu sve zadaće vrlo uspješno obavila s time da nije izgubila ni jednog borca. Imala je tek jednog ranjenika.
Od svog osnivanja, u ožujku 1992., Bojna djeluje kao posebna komponenta Oružanih snaga Republike Hrvatske. No, preustrojem Hrvatske vojske Domobranstvo se ukida, ali ne i uspjesi i druženje boraca. Naime, to su nastavili kroz Društvo Veteran koje je bilo i organizator slavlja na čelu s predsjednikom, hrvatskim braniteljom Zdravkom Holcingerom-Gigom, koje čuva njenu tradiciju.
Iako je popularni Giga bio na svečanosti, nažalost, zdravstveno stanje nije mu dopustilo i da održi govor, stoga je pred nazočne stao Željko Tomašić, prvi zapovjednik Domobranske bojne Čakovec, sada predsjednik
Zajednice branitelji zajedno. - O Hrvatskom domobranstvu napisane su mnogobrojne komunističko-četničke laži, a mnoge možete nažalost i danas čuti u svojim sredinama. Vrijeme je da se objavi istina, samo istina, temeljem dokumenata (iz vojnih i drugih arhiva) i mnogobrojnih svjedočanstava domobrana koji su ostavili pisani trag. Samo da podsjetim da je Domobransko geslo: Za Hrvatsku uvijek!, geslo koje su u raznim varijantama koristile mnoge postrojbe Hrvatske vojske, naglasio je Tomašić.
Odlukom predsjednika Društva, dodijeljene su medalje „Zaslužni domobran” Franji Kovačiću, zamjeniku zapovjednika i pomoćniku zapovjednika za logistiku Domobranske bojne Čakovec, Darku Borku, ratnom pomoćniku zapovjednika za logistiku 2. bojne 24. domobranske pukovnije (sljednice Domobranske bojne Čakovec) i Josipu Lisjaku, ratnom zapovjedniku 2. bojne 24. domobranske pukovnije (sljednice Domobranske bojne Čakovec). (vv)
Udruga žena Brest iz Podbresta imala je i poneku zanimljivost o orasima
General Ivan Pokaz, Josip Kolarić, predsjednik udruge HOSBelica i Zdravko Holcinger-Giga, predsjednik Društva Veteran
ZAVRŠILA KAZALIŠNA sezona u Centru za kulturu Rudar
ČESTITKA DRAŽENA SRPAKA, gradonačelnika Murskog Središća, povodom Dana državnosti
Neka nas ovaj dan ispuni ponosom
Dragi građani i građanke,
Dan državnosti jedan je od najvažnijih simbola hrvatske neovisnosti, zajedništva i slobode. Tog dana prisjećamo se hrabrosti i odlučnosti svih onih koji su san o slobodnoj Hrvatskoj pretvorili u stvarnost. Naša obaveza i odgovornost je da tim vrijednostima ostanemo vjerni – da volimo svoju domovinu, čuvamo njezinu baštinu i zajedno gradimo pravedno, sigurno i napredno društvo.
U ime Grada Mursko Središće i u svoje osobno
ime, svim građankama i građanima čestitam Dan državnosti Republike Hrvatske. Neka nas ovaj dan ispuni ponosom, ali i nadom u bolje sutra koje zajedno stvaramo. S poštovanjem, Dražen Srpak, gradonačelnik Grada Mursko Središće
KULTURA PARKIRANJA
Dva parkirališta pod nosom, a parkiraju na kolniku
Pojedini vozači postali su toliko komotni da im se ne da prošetati nekoliko koraka od parkirališta do kioska, pa se ponašaju kao da se radi o drive-in prodavaonici.
Zbog učestalog nepropisnog parkiranja vozila na kolniku kod Tiska plus na Trgu braće Radića u Murskom Središću, komotni vozači ugrožavaju sve sudionike u prometu, upozorili su iz gradske uprave.
Zamolili su građane da prekinu praksu parkiranja na kolniku ispred kioska, a Policijsku postaju Mursko Središće da pojača nadzor i provodi kontrolu nepropisnog parkiranja na navedenoj lokaciji. Djelatnike poslovnice Tiska Plus zamolili su da ne uslužuje kupce koji svoja vozila parkiraju na kolniku, suprotno prometnim pravilima. (BMO)
Majice za vrtićke maturante
Dječjem vrtiću Maslačak Grad Mursko Središće �inancira 49 majica za predškolce i 21 majicu za odgojitelje za sudjelovanje na mimohodu i završnoj
priredbi vrtićkih maturanata. Udruzi Serjojnske mame i bebe odobreno je �inanciranje kreativne radionice o recikliranju tekstila u iznosu od 400 eura. (BMO)
Potpore za dvoje maturanata
Roditelji još dvoje maturanata javili su se za potporu za su�inanciranje troškova maturalnog putovanja za svoju djecu, učenike osnovne škole s prebivalištem na
području Grada Mursko Središće. Grad proračunskim sredstvima su�inancira taj trošak pod određenim uvjetima koje je usvojilo Gradsko vijeće. (BMO)
Poguranci sportašima
Podružnici umirovljenika Mursko Središće potrebna je nadstrešnica za streljaštvo. Dobili su zeleno svjetlo gradonačelnika da sa savjetnikom za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove pronađu rješenje za rekonstrukciju nadstrešnice. SRD-u „Verk“ Križovec odobrena je isplata kapitalne donacije u iznosu od 700 eura i 300 eura za troškove
Rim sinonim čežnje da je negdje drugdje bolje
Na kraju kazališne sezone prikazana je predstava „Tamo je Rim, ljubavi!”, kazališne družine Štolcer
Završila je proljetna kazališna sezona u Centru za kulturu Rudar, predstavom „Tamo je Rim, ljubavi!”. Radnja predstave smještena je u davnu prošlost u rimsko doba, ali ako zatvorite oči i zanemarite scenogra�iju i kostimogra�iju koja vas prenosi u prošlost, nađete se u sadašnjosti, jer vremena se mijenjaju, ali ljudski problemi i čežnje su isti kao i danas. I danas kao i nekad čeznemo za tim da budemo negdje drugdje, gdje je u našoj mašti bolje i ljepše. Autorica teksta Kristina Štebih vratila nas je u doba Rimskog carstva i nekadašnje rimsko naselje Halicanum, u provinciji daleko od Rima. Predstavu izvodi kazališna družina Štolcer pod redateljskom palicom Dejana Buvača.
U staro rimsko doba isto je kao i danas
Radnja predstave smještena je u vrijeme vladavine dobrog rimskog cara Hadrijana, u mirnoj provinciji Panoniji, gdje je tiho postojao municipij Halicanum. Predstava nas vodi kroz prozore vile Halicanum, u doba Saturnalija, najveće godišnje svetkovine kojom se u prosincu slavio život. U domu gradskog oca, duum-
putovanja za sudjelovanje na završnici kupa Hrvatske u Koprivnici. Ženskom rukometnom klubu „Zrinski“ Čakovec odobreno je financiranje pola troškova radi odlaska Ene Vuri na Državno prvenstvo u Poreč, i to u iznosu od 140 eura. Školi nogometa „Rudar“ Mursko Središće odobren je autobusni prijevoz za odlazak na međunarodni turnir „Crikvenica Cup“ u iznosu od 1960 eura. (BMO)
Na igralištu NK-a Napredak u Gornjem Kraljevcu održano je deveto izdanje Kupa Vratišinca za podmladak i mladež, u organizaciji DVD-a Vratišinec. Okupilo se 16 ekipa raspoređenih u četiri kategorije.
U kategoriji podmladak žene natjecale su se tri ekipe. Treće mjesto osvojile su djevojčice iz DVD-a Pustakovec-Buzovec-Putjane, drugo mjesto pripalo je ekipi Domašinca, dok su zasluženo prvo mjesto osvojile članice DVD-a Donji Mihaljevec.
Najbrojnija je bila kategorija podmladak muški, u kojoj su prvo mjesto osvojili vatrogasci iz Zaprešića. Drugo mjesto pripalo je ekipi Domašinec 1, a treće ekipi iz Gornjeg Kraljevca.
U kategoriji mladež žene, drugo mjesto osvojila je ekipa
vira Plencusa, okupljaju se obitelj, prijatelji, robovi, ali i pokoji neprijatelj. Svatko od njih ima svoje želje i ciljeve, koji su im nedostižni.
Supruga gradskog oca Plencusa žudi za odlaskom u Rim, koji idealizira, kao što i svi mi idealiziramo da će nam negdje drugdje izvan naše kože biti bolje. U Kristininoj maniri, život ne donosi samo sretne završetke, nego i konačne tragične i nesmiljene svršetke. Kratki trenuci sreće samo su stanice na životnom putovanju, s čime se ljudi teško mire, bez obzira na to u kojem vremenu žive. Kazališna družina Štolcer postavlja sebi visoke
standarde od glume do scenogra�ije, kostima, rasvjete i glazbe. Scenogra�iju su izradili Anja Zanjko i Ivan Levačić, glazbu Dino Pavleković, a ton i rasvjetu Denis Kirić. Plakat je oblikovala Rusa Trajkova.
Stvorila se kazališna publika
Unatrag pet godina otkako je Mursko Središće otvorilo Centar za kulturu Rudar, kulturni život je procvao, a stvorila se i kazališna publika. Za jednu tako malu sredinu stvorena je dojmljiva jezgra od 150 ljudi koji vole kazalište i ozbiljnu glazbu. Ovisno o predstavi, broj
posjetitelja pojedinih kazališnih predstava je i daleko veći od tog broja. - Postoji i grupa od 40 do 50 ljubitelja kulture koji se pojavljuju na gotovo svim kulturnim događanjima, otkrio nam je Zoran Turk, ravnatelj Centra za kulturu Rudar. Unatrag pet godina djelovanja i stotina odrađenih manifestacija, može se razaznati i ritam želja publike. Najbolje vrijeme za kazališnu sezonu je od listopada do ranog proljeća; travnja i dijela svibnja. Naime, čim dođe toplije vrijeme građani preferiraju događaje na otvorenom, koji su već u pripremi, kazao je ravnatelj Turk. (BMO)
Na mladima vatrogastvo ostaje
iz Svete Marije, dok je prvo mjesto pripalo članicama DVD-a Dekanovec. U kategoriji mladeži muški natjecale su se tri ekipe. Treće mjesto osvojio je DVD
Donji Mihaljevec, drugo DVD Strahoninec, dok su pobjednici u ovoj kategoriji bili domaćini – DVD Vratišinec. Mladim vatrogascima su se obratili Mihael Grbavec, za-
povjednik DVD-a
društva,
Vratišinec, Stjepan Kozar, predsjednik
Andrija Kvakan, v.d. zapovjednik VZO-a Vratišinec i županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić. (BMO)
IX. KUP Vratišinca za podmladak i mladež u Gornjem Kraljevcu
Mali vatrogasci u akciji
Scena iz predstave u kojoj se Rimljanke zabavljaju i sanjare drugačije živote
MARIJA
Marija Horvat u opremi za gađanje, jakni teškoj kao oklop sa zaš�tnom rukavicom
ŠTRIGOVA
HORVAT, streljačica iz Selnice
Pucam iz puške od
osnovne
škole
U streljaštvu je najvažnije imati hladnu glavu i visoku koncentraciju
Mariju Horvat, streljačicu iz
Selnice, upoznala sam na tržnici u Murskom Središću na štandu s cvijećem, netom nakon što je osvojila još jednu medalju u gađanju zračnom puškom na natjecanju između Udruga umirovljenika u Gornjem Mihaljevcu. Iznenadila sam se kad mi je na nju ukazala Marina Orehovec iz mursko-središćanske udruge umirovljenika kazavši:
- Ona ti ima zlatne medalje iz streljaštva.
Gađanje iz puške i pištolja pripisujemo muškarcima i nikad ne bih pomislila da tipična međimurska žena s naočalama, nježna pogleda, gađa puškom. Tim više onda sam ju željela upoznati.
Marija Horvat udovoljila je mojoj želji, štoviše, zahvaljujući njoj prvi put u životu vidjela sam pravu suvremenu streljanu, kakvom se može pohvaliti Streljački klub Selnica čiji je Marija član. Dapače, ne samo član već i osnivačica, zajedno sa svojim bratom Ivanom Zadravcem i kumom Ivanom Kosendarom.
Puška je uvijek bila u kući
- Otkud, vama Marija, ljubav prema puški?, pitala sam ju.
- Još u osnovnoj školi, počela sam gađati sa zračnom puškom, više se i ne sjećam u kojem razredu, ali mislim da je to bilo u petom ili šestom razredu. Oružje mi nije bilo strano jer je tata bio lovac. Puška je uvijek bila u kući, ali je mi djeca nikad nismo dirali. Držao ju je u ormaru u spavaćoj sobi. Imao je i zračnu pušku. Brat i ja smo na stranici iz bilježnice iscrtali metu i u podrumu gađali iz zračne puške.
Ozbiljniji dodir s oružjem imala sam od 1992. godine kada sam počela raditi u vojnoj policiji. U policiji, ali ne vojnoj, završila sam i radni vijek. Umirovila sam se u ožujku ove godine sa 60 godina života i 41 godinom radnog staža. U Policijskoj upravi međimurskoj počela sam raditi krajem 1994. godine. U ono vrijeme održavale su se Policijade, sportska natjecanja među policajcima, pa sam ta-
BREŽNA PRIČAONICA
mo upala u ekipu natjecatelja s malokalibarskim pištoljem, a poslije i s pištoljima velikog kalibra. Nakon pištolja, prešla sam na zračnu pušku. Zadnjih deset godina intenzivno se natječem u gađanju zračnom puškom, otkad smo u Selnici osnovali Streljački klub. U klubu je dvadesetak članova svih dobnih skupina, od djece do odraslih umirovljeničke dobi.
- U streljaštvu je najvažnije imati hladnu glavu, visoku koncentraciju i dobar ili naočalama korigirani vid. Koncentracija mora biti tako visoka da ni o čemu drugome ne razmišljaš, kad gađaš u metu.
Fokus je na disanju, maksimalnoj koncentraciji i okidanju, kaže Marija. Nakon što se povuče okidač, rezultat ovisi i o tome kakve smo volje taj dan, a kao i u životu inače, jedanput ide, a drugi put malo „zašteka”, pojašnjava.
Otkad sam u mirovini treniram
tri puta tjedno
Dodaje: - Treniram dva puta tjedno, a otkako sam u mirovini i tri puta tjedno.
Bezvezni običaji koje smo sami izmislili
Puno običaja smo sami izmislili, a nepotrebni su i njegujemo ih samo iz navike. Prvi na listi je legendarno pravilo da kad ideš u goste, moraš nešto donijeti. I naravno, uvijek je to ona famozna bombonijera – ona ista koju nitko ne jede jer je toliko slatka da ti zubi sami traže zubara. Ta bombonjera zapravo ima bogat život: ide od ruke do ruke, od rodbine do rodbine, uglavnom onih
koje viđaš svake prijestupne godine. I onda se svi prave da su oduševljeni, iako se više ni ne sjećaju kako se zovu djeca onih drugih, ali hej, važno je da je pozivnica za svadbu stigla. Znam za slučaj kad je pozivnica za vjenčanje uručena – pazite sad – na sprovodu. Da, dobro ste pročitali. Ni Hitchcock ne bi smislio bolji zaplet. Sljedeće na listi su pokloni za učitelje o čemu u
ovom broju detaljno piše kolegica Vlasta Vugrinec u temi broja. U moje vrijeme, to je bio buket ruža i neka sitnica, čisto da se ne kaže da si zaboravio, a i lijep je osjećaj pokloniti nešto nekome, posebno onom tko ti je drag i sretan si što je bio dio tvog života. A kako je danas? Wellness kuponi, zlatne narukvice, putovanja... Izgleda da se natječemo tko će više impresionirati učiteljicu, kao
Bavljenje streljaštvom za mene je razonoda, ali ako ga ne voliš, ne možeš ostvariti rezultate.
Marija Horvat ima obilje medalja i pehara kako za osobne rezultate, tako i za ekipna natjecanja. - Bitnije od medalja i rezultata mi je ekipa, kaže. Kao veteranska ekipa išli smo i na državno natjecanje, pri čemu je važno da svi članovi ekipe budu podjednaki. U Klubu smo složni, nema svađa sve se rješavamo dogovorom, bez trzavica i među nama vlada zajedništvo.
Odlazimo na natjecanja u Zagreb, Osijek i Karlovac, ali najviše se natječemo u Županijskoj ligi u Čakovcu.
Marija je vlasnica brojnih trofeja koje čuva po cijeloj kući, od špajza do spavaće sobe. Neke je osvojila s Klubom, druge dok je bila u policiji. Zadnji, koji je bio povod za razgovor, osvojila je u Gornjem Mihaljevcu na natjecanju umirovljenika. Tamo je osvojila prvo mjesto u gađanju zračnom puškom.
Tek sada dolazi kaos
Štrigovčanci već mjesecima muku muče s radovima na kanalizaciji – raskopana je cesta preko benzinske, kod Svetog Jeronima, ulica preko škole, kod groblja… Dok za pješake to i ne predstavlja veliki problem, vozačima je to noćna mora. Ali sada tek dolazi kaos. Naime, radovi su stigli do samog centra Štrigove, a cesta je raskopana sve do Grabrovnika. Nažalost, čini se kako će se mještani morati priviknuti na zvuk bagera, čekanje na semaforima i grubu vožnju po šoderu. - Radovi idu po planu, dosad je napravljeno negdje
LAPŠINA
Stiže nova
4,5 kilometara cijevi. Postavili smo 145 šahtova, 60 kućnih priključaka i 20 izvoda. Sveukupno gledano, napravili smo negdje 55 posto posla, tako da bi to trebalo biti gotovo do kraja godine. Nažalost, ovdje u centru ćemo biti još neko vrijeme, te bi radovi tu morali završiti do kraja listopada kako bismo omogućili rad zimske službe u zimskim mjesecima. Što se tiče pročistača, on je izbetoniran i gradi se prateći objekt, ispričao nam je Tomislav Tretnjak, voditelj gradilišta. Iz Općine mole mještane za strpljenje. (bj)
garaža za novo navalno vozilo!
U Lapšini kod Svetog Martina na Muri u tijeku je izgradnja nadstrešnice i garaže za potrebe Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lapšina. Riječ je o novim objektima koji će služiti za smještaj nedavno nabavljenog i blagoslovljenog navalnog vozila, a završetak radova očekuje se za otprilike mjesec dana. Novo vozilo blagoslovljeno je početkom svibnja, povodom obilježavanja Dana svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca. Izgradnja nadstrešnice i garaže osigurava adekvatne uvjete za čuvanje i korištenje tog važnog dijela opreme. Ova infrastrukturna novost dolazi u godini kada DVD Lapšina obilježava veliki jubilej – 80 godina postojanja i djelovanja. Radovi su još jedan korak u jačanju lokalne vatrogasne spremnosti, u skladu s dugogodišnjom tradicijom društva koje ima važnu ulogu u zajednici. (bj)
da joj je cilj života skupiti kolekciju vaučera. Materijalizam nas je pojeo, i to na živo. Ništa drugačije nije ni s kumstvima na vjenčanjima, pričestima, krizmama i krstitkama, rođendanima… A tek suveniri s putovanja! Da, baš ću trošiti dragocjeno vrijeme na odmoru da kupim magnetić koji će kod nekog skupljati prašinu dok ga ne zamijeni novi iz sljedeće ture. Hvala, ali ne.
I onda, vrhunac – rođendanske čestitke na društvenim mrežama. Svake godine dobijem hrpu poruka tipa „Sretan rođendan!", copy-paste varijante bez trunke osobnog truda. Hvala na pažnji, ali možda je bolje da ste preskočili. Neke stvari nisu zapisane u kamenu. Vrijeme je da ih počnemo mijenjati – ili barem ignorirati s malo više stila.
Piše: Sanja Heric
sanja@mnovine.hr
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Na gradilištu smo zatekli voditelja gradilišta Tomislava Tretnjaka i Antuna Zadravca iz Općine Štrigova
Upisi u srednje škole
Nitko nema sve pa tako ni srednje škole u Međimurskoj županiji ne nude baš sve programe koji bi zadovoljili interese budućih srednjoškolaca.
Zavirili smo u ponudu srednjih škola u Varaždinskoj županiji i izdvojili neka zanimanja koja mi mogla zanimati međimurske srednjoškolce, a nema ih u ponudi u međimurskim škola.
Jedna od takvih škola je Arboretum Opeka koja među ostalim nudi obrazovanje za agrotehničare i veterinarske tehničare. Zanimanja su namijenjena mladima koje zanima poljoprivredna proizvodnja i briga za životinje.
Znanja stečena u toj školi mogu biti odskočna daska za bavljenje poljoprivredom na vlastitom imanju, biljnoj ili veterinarskoj apoteci ili firmi koja se bavi proizvodnjom ili zaštitom bilja te uzgojem i zaštitom životinja. S vremenom zdrava hrana i proizvodnja hrane dobiva
KOJI PROGRAMI se nude za upis u srednje škole u Varaždinskoj županiji
Što nude susjedi
Arboretum Opeka i Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola u Varaždinu nude zanimanja budućnosti vezana uz zdravu prehranu, poljoprivrednu proizvodnju, ekologiju i brigu za zdravlje životinja
sve veću važnost. Posebice se počela cijeniti hrana iz domaćeg uzgoja i hrana koja se ne transportira iz dalekih krajeva.
Zanimanja kojima se stječu znanja za podizanje kvalitete života
Mladi i ambiciozni ljudi upravo u tom segmentu mogu izgraditi lijepu budućnost na znanjima koje će steći u ovoj srednjoj školi, s mogućnošću nastavka obrazovanja na srodnim višim i visokim
školama.
Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola u Varaždinu nudi obrazovanje za zanimanja iz lepeze proizvodnje, kontrole hrane, znanja iz područja zdrave prehrane, praktične vještine u radu u laboratoriju i zaštiti okoliša.
Iz obrazovnih programa te škole izdvajamo obrazovanje za prehrambenog tehničara, tehničara nutricionista, kemijskog tehničara i ekološkog tehničara.
Radi se o zanimanjima
Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin
budućnosti koja su usmjerena na podizanje kvalitete života građana. Podizanje svijesti o tome što jedemo, među potrošačima dobiva iz dana u dan na značaju. Od proizvođača to iziskuje više truda i pažnje u preradi i kontroli kvalitete. Budući da je sve više hrane procesuirano, industrija hrane trebat će sve više prehrambenih stručnjaka koji će brinuti o sigurnosti i kvaliteti hrane.
Tehničar nutricionist stječe znanja iz područja
zdrave prehrane koja mu omogućuju zapošljavanje nakon srednje škole ili nastavak školovanja na srodnim fakultetima.
Nije svaka hrana za svakoga. Postoje jelovnici za djecu u vrtićima školama, bolesnike u bolnicama, korisnike domova za starije, ali i goste u hotelima. Izrada jelovnika zahtijeva puno znanja, a obrazovanjem za tehničara nutricionista upravo se dobivaju ta znanja. Za rad u laboratorijima potrebni su kemijski tehni-
čari. Zanimanje kao stvoreno za znatiželjne učenike koji vole prirodne znanosti i rad u laboratorijima.
Osnova za nastavak školovanja na fakultetima
Kemija je svuda oko nas u mnogim proizvodnim procesima od prehrane kozmetike, građevinske industrije i drugdje.
Obrazovanjem za ekološkog tehničara stječu se znanja iz područja zaštite okoliša. Ne prođe dan, a da ne slušamo o važnosti zaštite okoliša. Ako želimo čisti zrak, vodu i tlo tada je pred nama itekako puno posla u zbrinjavanju otpada te u njegovu neškodljivom saniranju. Četverogodišnje školovanje pruža učenicima u ovim zanimanjima odličnu osnovu za nastavak studija iz prirodoslovnih, medicinskih i tehničkih znanosti te posebno na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu gdje postoji studij Zaštite okoliša. (BMO)
Postanite dio budućnosti s nama
Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin jedna je od najstarijih i najuglednijih obrazovnih ustanova u Varaždinskoj županiji
Strukovna škola u kojoj se školuju učenici u trima obrazovnim sektorima: 1. Geologija, rudarstvo, nafta I kemijska tehnologija, 2. Poljoprivreda, prehrana i veterina te 3. Graditeljstvo, geodezija i arhitektura. U prvim dvama sektorima školuju se učenici tehničkih zanimanja i školovanje traje četiri godine. U sektoru graditeljstva školuju se tehnička i obrtnička zanimanja koji traju tri godine. Ukupno školujemo 11 programa u 9 razrednih odjela. S ponosom vam predstavljamo nove obrazovne programe koje smo upisali na upisi.hr! Naša škola nudi inovativne i praktične pristupe obrazovanju u područjima graditeljstva, prehrane i prirodoslovlja.
škola je opremljena najnovijom tehnologijom i materijalima koji pomažu u učenju i istraživanju.
Pozivamo
Vas na dane otvorenih vrata
5. 6. 2025. od 16.00 do 19.00 sati
Zašto odabrati našu školu?
- Stručni nastavnici: Naš tim čine iskusni profesori koji su stručnjaci u svojim područjima.
- Praktična nastava: Pružamo mogućnosti za praktičnu nastavu i rad na projektima, što omogućuje učenicima da steknu stvarne vještine i iskustva.
- Moderna oprema: Naša
- Razvoj karijere: Uz naše programe otvaraju se vrata za uspješne karijere u traženim industrijama. Pozivamo vas da se pridružite našem timu i započnete svoje obrazovanje koje će vas pripremiti za uspješne karijere u dinamičnim sektorima. Više informacija o našim programima možete pronaći na web-stranici škole. Ne propustite priliku da postanete dio naše zajednice i oblikujete svoju budućnost! Prehrambeni tehničar –Upoznajte se s proizvodnjom i kontrolom kvalitete hrane! Program prehrambenog tehničara pruža vam vještine potrebne za rad u prehrambenoj industriji, osiguravajući sigurnost i kvalitetu hrane koju konzumiramo. U prehrambenoj industriji možete raditi na pripremi i preradi hrane, kontroli i skladištenju sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda. Možete raditi u laboratorijima prehrambene i biotehnološke industrije, u zavodima za javno zdravstvo, na pregledu i distribuciji hrane u trgovačkim centrima, hlad-
Nakon 10 godima škola ponovno upisuje kemijske tehničare
njačama, carini i svugdje gdje se proizvodi i distribuiraju. Nakon završene škole postoji mogućnost zapošljavanja, ali i odlaska na daljnje školovanje kao i samozapošljavanja u proizvodnji hrane. Tehničar nutricionist – Pomozite drugima da postignu zdrave životne navike!
Kao tehničar nutricionist, naučit ćete kako razvijati prehrambene planove i savjetovati klijente o zdravoj prehrani, igrajući ključnu ulogu u unapređenju kvalitete života. Možete raditi na poslovima vezanima uz zdravu prehranu, razvijati dijetalne jelovnike za bolesnike, sportaše, trudnice, djecu u školama i vrtićima itd. Možete raditi u hotelima, bolnicama,
u kreiranju jelovnika, na pripremi i kreiranju proizvoda veće biološke vrijednosti, u analitičkim laboratorijima za kontrolu kvalitete hrane. Kemijski tehničar – Postanite stručnjak u analizi i istraživanju kemijskih procesa! Program kemijskog tehničara nudi vam praktična znanja i vještine potrebne za rad u laboratorijima, industriji i istraživačkim institucijama. Učenje kemijske skupine predmeta realizira se kroz
Od ove godine učenici mogu ponovo upisati program Kemijski tehničar
teorijski rad u učionici, ali i praktičan rad u laboratoriju koji je često učenicima najzanimljiviji dio školovanja. Kemijski tehničar može raditi u laboratorijima, ispitnim stanicama i pogonima sudjelujući u razvoju i unapređivanju analitičkih metoda, pripremanju i vođenju tehnološke dokumentacije, provođenju i nadzoru tehnoloških procesa, kontroli sirovina, proizvoda i sl. Obrazovanje možete nastaviti na svim prirodoslovnim i tehničkim fakultetima: Kemijsko-tehnološkom fakultetu, Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Medicinskom fakultetu, Veterinarskom fakultetu, Farmaceutsko-biokemijskom
fakultetu itd. Ekološki tehničar – Započnite karijeru u zaštiti okoliša! Kao ekološki tehničar, steći ćete znanja o održivom razvoju, upravljanju otpadom i obnovljivim izvorima energije te doprinositi očuvanju našeg planeta. Zanimanje je budućnosti, vrlo traženo u zemljama EU-a. Ekološki tehničar obavlja ispitivanje, provođenje, motrenje i nadzor procesa u industrijskim, obrtnim, uslužnim i komunalnim djelatnostima, javnim ustanovama za zaštitu okoliša te znanstveno-istraživačkim, kontrolnim, ispitnim i mjerenim laboratorijima, s posebnim naglaskom na uvjete zaštite okoliša, a u cilju očuvanja okoliša, biosfere, pedosfere i
30. svibnja 2025.
litosfere te zaštite prirode. Rad uključuje širi spektar djelovanja te podrazumijeva poznavanje osnova prirodnih (kemija, biologija, geologija, fizika i matematika) i tehničkih (kemijsko inženjerstvo, geološko inženjerstvo, strojarstvo, građevinarstvo, elektrotehnika, metalurgija) znanosti.
Raditi možete na zaštiti prirode i okoliša, zbrinjavanju i preradi posebnog i opasnog otpada, reciklaži sekundarnih sirovina, na zaštiti pitkih voda, na očuvanju rijetkih biljnih i životinjskih vrsta i ekosustava. Možete raditi u zavodima za javno zdravstvo, tvornicama kemijske i prehrambene industrije te drugih procesnih industrija, u nacionalnim parkovima, analitičkim laboratorijima, na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Četverogodišnje školovanje pruža učenicima odličnu osnovu za nastavak studija iz prirodoslovnih, medicinskih i tehničkih znanosti te posebno na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu gdje postoji studij Zaštite okoliša.
Arhitektonski tehničar –sudjelujte u kreiranju i modeliranju svijeta u kojem živite!
Učiš crtanje, projektiranje, 3D modeliranje, razvijaš osjećaj za prostor, oblik i dizajn, pripremaš nacrte za objekte budućnosti.
Možete raditi u projektnim uredima kao suradnik projektanata u izradi i opremanju projektne dokumentacije za visokogradnju, u građevinskim tvrtkama kao voditelj i nadzornik gradilišta, u uredima za komunalne poslove i za izdavanje građevinskih dozvola, u katastru, poduzećima za proizvodnju i prodaju građevinskih materijala, u tvrtkama za obnovu graditeljske baštine itd. Građevinski tehničar –izgradi svoju budućnost s nama!
Upoznaješ se s tehnologijama gradnje, pratiš izvođenje radova na terenu, učiš kako voditi gradilišta.
Građevinski tehničari sudjeluju u svim poslovima građenja: od planiranja i pripreme, preko projektiranja, do izvedbe građevine. Razlikujemo poslove građevinskog tehničara visokogradnje (obiteljskih kuća, vikendica, garaža, višekatnih objekata...) i građevinskog tehničara niskogradnje (ceste, pruge, mostovi, zračne luke, vodovodi,...).
Građevinski se tehničari mogu razlikovati i prema poslovima koje isključivo ili pretežno obavljaju. To su prije svega neposredni proizvođači: tehničari poslovođe, graditelji, izvođači-tehnolozi. Njihov je posao organizacija i nadzor nad izvođenjem većeg ili manjeg dijela poslova na gradilištu. Sljedeći tip građevinskog tehničara bavi se pripremom i organiza-
8. Građevinski radnik u zgradarstvu / Građevinska radnica u zgradarstvu (135903) 3 godine0,5 14
9- Oblagač podova i zidova / Oblagačica podova i zidova (133634) 3 godine0,5 14
10. Monter drvnih konstrukcija i krovova / Monterka drvnih konstrukcija i krovova (135902) 3 godine0,5 14
11. Građevinski radnik u održivoj gradnji / Građevinska radnica u održivoj gradnji (135904) 3 godine0,5 14
cijom proizvodnje: nazivaju ih planerima-dispečerima i kalkulantima-analitičarima. Konačno, jedan tip građevinskih tehničara svojevrsna je veza između spomenutih dvaju. To su tehničari koji se bave crtanjem – razrađivanjem nacrta, osobito njihovih detalja. Da bi se neki objekt gradio što brže, kvalitetnije i jeftinije, potrebno je gradnju temeljito planirati, potanko izraditi projektnu dokumentaciju i onda sve to „na terenu” ostvariti.
Trogodišnja zanimanja
Sva trogodišnja zanimanja su vrlo deficitarna te svi koji završe jedan od programa nalaze posao već za vrijeme školovanja, a postoji
mogućnost stipendiranja od strane poduzeća ili obrtnika. Rukovatelj građevinskim strojevima – upravlja bagerima, utovarivačima, buldožerima, dizalicama i drugim građevinskim strojevima. Građevinski radnik u zgradarstvu/Građevinska radnica u zgradarstvu – obavlja poslove zidanja pojedinačnih elemenata građevine i njihovog povezivanja u tvrdu i stabilnu konstrukciju. Postavlja temelje, gradi zidove, stupove, stropove, mostove, betonira ceste, tunele i sl. Osim zidanja postavlja hidroizolaciju, kanalizaciju, otvore za vrata i prozore te obavlja druge zidarske poslove. Monter drvnih konstrukcija i krovova / Monter-
ka drvnih konstrukcija i krovova - izrađuje, montira i podiže drvene konstrukcije na gradilištu. Montira skele i radne platforme, oplate za sve vrste konstruktivnih i nekonstruktivnih elemenata na objektu. Izrađuje krovne konstrukcije i toplinske izolacije potkrovlja, drvena stubišta i ostale drvene objekte (poput manjih drvenih kuća i sl.). Poslovi uključuju i zaštitu drvenih konstrukcija od vode, radove: popravljanje i održavanje drvenih konstrukcija, vlage i vremenskih utjecaja. Oblagač podova i zidova / Oblagačica podova i zidova – polaže keramičke i kamene pločice, oblaže zidove, bazene i podove, izrađuje keramičke mozaike itd.
Građevinski radnik u održivoj gradnji / Građevinska radnica u održivoj gradnji –Naziva se još i knauf-majstorom, gradi i montira montažne kuće, pregradne zidove, spuštene stropove, gradi privremene objekte, adaptira potkrovlja itd. Vrlo je traženo zanimanje!
Osigurano
Jednosmjenska nastava (kao u svim varaždinskim srednjim školama) i petodnevni radni tjedan. Škola zbog specifičnih programa ima brojne laboratorije – kemijske laboratorije, mikrobiološki laboratorij, laboratorij za fiziku, graditeljstvo i geologiju. Specijalizirane učionice i laboratoriji opremljeni su najsuvremenijim uređajima i opremom za izvođenje vježbi, posebno iz kemije, fizike i biologije, i klasičnim i brojnim suvremenim instrumentalnim metodama. Nekoliko učionica opremljeno je računalima za nastavu informatike, ali i za projektiranje u autocadu za potrebe arhitektonskih tehničara. Škola ima i bogato opremljenu knjižnicu s čitaonicom u kojima su također računala za rad. Ima, naravno, i sportsku dvoranu. Osmislili smo novi vizualni identitet škole i uredili ju kako bi bila vedrija, šarenija i ugodnija za boravak i nakon nastave.
Individualizirano se pristupa učenicima i pruža im se pomoć održavanjem konzultacija s profesorima u predmetima gdje za to postoji potreba. U školi se može steći DSD diploma. Učenici se mogu uključiti u više različitih aktivnosti kao što su Školski sportski klub, Čitalački klub, Crveni križ, Prva pomoć, rock band, a u pripremi su i druge aktivnosti prema željama učenika. U školi se provode brojne humanitarne akcije u kojima se pomaže udrugama kao što su Ludbreško sunce, Socijalna samoposluga – Caritas, Spas i Sklonište dobrote. Organiziramo i brojne projekte kao što su Jesenska škola kemije, Čitanjem do zvijezda, Tulum s(l)ova, Klokan bez granica, Atom liga, Mat liga. Učenici su također svake godine sudionici školskih i županijskih natjecanja, a iz kemije te predmeta iz područja graditeljstva, prehrane i ekologije i državnih natjecanja. U školi se provode eTwinning i Erasmus+ projekti pa učenici putuju i razmjenjuju iskustva i znanja s učenicima iz drugih zemalja Europe – iz Litve, Latvije, Portugala, Norveške, Italije, a u pripremi su i novi projekti s Turskom, Slovenijom i drugim europskim zemljama. U školi djeluje Centar izvrsnosti za kemiju u čijem radu sudjeluju i nastavnici naše škole, što potvrđuje da se kvalitetno radi u području kemije.
Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola, Varaždin Hallerova aleja 3, 42000 Varaždin E: gprs@ss-gprs-vz.skole.hr T: 042/313-292 www.rudarska.hr INFO
Mogućnosti
Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin
Ponos škole - naši zidari osvojili zlato na natjecanju
Srednja
škola „Arboretum Opeka“ otvara vrata novim generacijama učenika
Upiši Arboretum Opeka – školu budućnosti u prirodnom okruženju
Arboretum Opeka je regionalni centar kompetentnosti (RCK) u području poljoprivrede, s bogatom ponudom zanimanja i vrhunskom infrastrukturom
Dok se kraj osnovnoškolskog obrazovanja bliži, pred učenicima osmih razreda i njihovim roditeljima stoji važna odluka – izbor srednje škole. Među brojnim opcijama koje se nude, Srednja škola „Arboretum Opeka“ iz
Marčana ističe se kao jedinstveno mjesto gdje se obrazovanje stapa s prirodom, tradicijom i suvremenim pristupom učenju.
Obrazovanje
u srcu prirode
Od 1958. godine, kada je osnovana kao škola za vrtlare, Srednja škola „Arboretum Opeka“ kontinuirano raste i razvija se. Danas djeluje kao Regionalni centar kompetentnosti (RCK) u području poljoprivrede,
s bogatom ponudom zanimanja i vrhunskom infrastrukturom. Škola nudi četverogodišnje i trogodišnje obrazovne programe iz područja poljoprivrede, veterine, ugostiteljstva i turizma, s posebnim naglaskom na praktičan rad i održivi razvoj.
Praktična nastava – ključ uspjeha
Učenje kroz rad temelj je obrazovanja u ovoj školi. Svaki obrazovni program popraćen je specijaliziranim praktikumima gdje učenici stječu konkretna znanja i vještine. Praktikumi za kuharstvo, veterinu, vinarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, cvjećarstvo, ljekovito bilje te dendrološku proizvodnju
nude autentične radne uvjete s modernom opremom i tehnologijom. Učenici sami beru, analiziraju, sade, presađuju i uzgajaju, a svaki praktikum vodi stručni nastavnik s dugogodišnjim iskustvom.
Uz klasične strukovne vještine, učenici usvajaju i znanja iz poduzetništva, zaštite okoliša te upotrebe suvremene mehanizacije –uključujući dronove i laboratorijsku opremu.
Nova školska godina, novi dom
Od ožujka 2025. godine učenici imaju na raspolaganju i novi učenički dom koji nudi siguran, moderan i ugodan smještaj za sve koji dolaze iz udaljenijih mjesta.
To je dodatna prednost za učenike koji žele kvalitetno srednjoškolsko obrazovanje bez potrebe za svakodnevnim putovanjem.
Uspjesi, projekti i europske prilike
Srednja škola „Arboretum Opeka“ već je godinama prepoznata po iznimnim rezultatima svojih učenika na državnim natjecanjima. Škola sudjeluje u Erasmus+ projektima, kroz koje učenici obavljaju stručnu praksu u inozemstvu, upoznaju europske standarde rada i proširuju svoje vidike. Zahvaljujući tomu, učenici završavaju školovanje s neprocjenjivim iskustvom koje im otvara vrata na domaćem i europskom tržištu rada.
Eko vrt - povišene gredice
Dron - za prskanje i zaštitu kultura
Škola koja se doživljava
Srednja škola „Arboretum Opeka“ nije samo mjesto obrazovanja – to je prostor doživljaja. Tijekom školske godine održavaju se brojna događanja, od radionica za djecu i odrasle, preko Agrofesta, Dana otvorenih vrata, do izložbi i sajmova na kojima učenici sami predstavljaju plodove svoga rada. Posjet ovoj školi iskustvo je koje nadahnjuje. Prošetati kroz „učionice na otvorenome“, vidjeti kako učenici s lakoćom barataju alatima, biljkama i znanjem – dovoljan je razlog da mnogi budući srednjoškolci upravo ovdje vide svoju budućnost. Zanimanja za budućnost
Škola nudi kvalitetno obrazovanje u tri sektora: poljoprivreda, veterina, ugostiteljstvo i turizam, uz poseban naglasak na praktičnu nastavu. Učenici rade u voćnjacima, plastenicima, staklenicima, laboratorijima, kuhinjama i radionicama koje odražavaju stvarne radne uvjete. Suvremeno opremljene učionice, laboratoriji za analizu tla, vina, biljnih ulja, meda, vinarski i floristički praktikumi, banka biljnih gena te digitalne tehnologije
omogućuju učenicima obrazovanje na najvišoj razini. Za školsku godinu 2025./2026. upisujemo učenike u sljedeće obrazovne programe:
Četverogodišnji programi
Agrotehničar – zanimanje za one koji žele povezati suvremenu poljoprivredu, zaštitu okoliša i poduzetništvo. Učenici stječu znanja o uzgoju bilja i životinja, korištenju mehanizacije
i vođenju poljoprivrednih gospodarstava.
Veterinarski tehničar – program za ljubitelje životinja koji se žele baviti njihovom njegom, zdravljem i skrbi, uz praksu u školskom praktikumu i veterinarskim stanicama.
Trogodišnji programi:
Poljoprivredni gospodarstvenik – praktično orijentiran program koji omogućuje učenicima stjecanje znanja za uzgoj biljnih i životinjskih kultura te vođenje vlastitog gospodarstva.
Uzgajivač cvijeća – učenici se osposobljavaju za rad u stakleničkoj i vrtnoj proizvodnji, s naglaskom na očuvanje okoliša i održivu proizvodnju.
Cvjećar – kreativan program koji razvija osjećaj za estetiku kroz izradu cvjetnih aranžmana i dekoracija za sve prigode.
Pomoćni vrtlar (TES) – program prilagođen učenicima s teškoćama, usmjeren na praktične vještine u odr-
INFO
Srednja škola Arboretum Opeka Vinička ul. 53, 42207, Marčan
žavanju zelenih površina, vrtova i rasadnika. Kuhar (JMO) – traženo zanimanje u ugostiteljstvu s velikim mogućnostima zapošljavanja.
Pomoćni kuhar (TES) –program koji uvodi učenike u osnovne vještine pripreme hrane, posluživanja i higijene u kuhinji.
Upisi u tijeku
Upisni rokovi su pred nama. Srednja škola „Arboretum Opeka“ poziva sve zainteresirane učenike i njihove roditelje da istraže što ova iznimna škola nudi i razmotre upis u jedan od brojnih programa koji spajaju znanje, praksu i ljubav prema prirodi. Jer ovdje – u zelenom srcu prirode – znanje pušta korijenje. A vaša budućnost upravo ovdje može početi rasti.
Više informacija o upisima i programima dostupno je na službenoj web-stranici škole i društvenim mrežama.
U subotu 24. svibnja i nedjelju 25. svibnja Vugrišinec je postao centar umjetnosti i dizajna. Na raskošnom imanju Luxor Hill posjetitelji manifestacije uživali su u bogatom programu koji je uključivao likovne kolonije i tematske radionice poput slikanja ruža, keramike, ilustracije i izrade svijeća. Program je otvoren nastupom KUU-a „Lipa” i baritonom Armandom Puklavcem, a tijekom dana slijedili su motivacijski govori, tradicionalni prikaz „Mihalovski svati” i večernji glazbeni nastupi. Nedjelja je donijela sportske i ekološke radionice za djecu, prezentaciju svetomarske čipke, aukciju slika te modnu reviju, uz ekskluzivan nastup operne dive Antonelle Malis. Manifestacija je ponudila i bogatu eno-gastro ponudu s domaćim proizvodima i
FESTIVAL RUŽA 2025. u Vugrišincu Mihalovski svati i Armando Puklavec oduševili
Armando Puklavec svojim je baritonskim glasom uljepšao manifestaciju
delicijama, a lokalni OPG-ovi predstavili su svoj rad na štandovima.
- Želimo da ova manifestacija ima smisao, dubinu, da se umrežavaju umjetnici, glazbenici i floristi i da imaju kontakte za cijeli život. Organizatori smo mi s Turističkom zajednicom Međimurske županije, ispričala nam je Tina Petković, vlasnica Luxor Hilla. (bj)
OTVORENI PODRUMI 2025.
Još jen potni pa dimo!
Bilo je tu i nekoliko autobusa, neki su došli motorima, a jedni su već uvidjeli da bi moglo biti problema s parkingom pa su odlučili uzeti taksi
Piše: Benjamin Jakopić
Svakodnevno
Mirisne, sočne i svaki dan svježe – naše jagode čekaju upravo vas!
Pozivamo vas da uživate u samoberbi jagoda, te sami odaberite vama najljepše plodove u Voćnjaku Nedelišće. Voćnjak se nalazi uz glavnu cestu između Pušćina i Nedelišća.
U berbu možete: radnim danom i subotom od 8 do 18 sati
Rješenje mozgalice iz broja 1549
Još nemamo dostupne brojke o posjećenosti ovogodišnjih Otvorenih podruma, ali ako se gleda čisto broj automobila, možemo slobodno reći da je ova godina oborila sve rekorde. Posebno je kaotično bilo u Svetom Urbanu gdje su posjetitelji u razmaku od tristotinjak metara mogli posjetiti vinarije Kojter, Cmrečnjak i Preiner - automobili su bili parkirani na svakoj slobodnoj površini, u dvorištima susjeda i na opasnim nagibima. Bilo je tu i nekoliko autobusa, neki su došli motorima, a jedni su već uvidjeli da bi moglo biti problema s parkingom pa su odlučili uzeti taksi. Imajući sve to na umu, možda ne bi bila loša ideja da se za iduću godinu jedna od obližnjih njiva (ili više njih) prenamijeni u improvizirani parking na dva dana.
Stigli motorima, biciklima, taksijima…
pri odlasku.
- Došli smo iz Austrije, ali nismo došli samo na Otvorene podrume, nego idemo još i dalje u Sloveniju. Našem prijatelju je rođendan pa smo odlučili vožnjom to proslaviti, ukratko nam je ispričao Kristijan Pintarić.
Kod Cmrečnjaka smo naišli na skupinu redovitih po-
Mi vam idemo putevima vina jer smo Zagorci, rekli su nam Ivica Jurički i Aba Zajec. Kako ne bi ispalo da na Otvorene podrume dolaze samo auslenderi i Zagorci, razgovarali smo i s grupom mladih i aktivnih ljudi koji su iz Čakovca odlučili biciklima svratiti na čašicu ili dvije.
- Lijepo je vrijeme, idealno za malo bicikliranja. Pa smo tako odlučili malo odpedalirati u brege da vidimo što se nudi. Naravno, nismo prvi put ovdje i svakako ćemo se vratiti i iduće godine, ispričali
su nam Tin Sanjković, Leon Aleksić, Laura Sajko i Dario Turk.
Jutarnja analiza
Feštanje je potrajalo dugo u noć, pa i sve do jutarnjih sati. Pružila nam se jedinstvena prilika da iduće jutro analiziramo tko je sve odlučio ostaviti auto i uzeti taksi kući. Bilo je tu svega i svačega: Mini, Passat te čak 5 Mercedesa! Po tome se može
sa dokazano najuzorniji vozači koji se drže one „kad piješ, ne vozi” ali isto tako pokazuje i da
Kristijan Pintarić i ekipa vožnjom su proslavili prijateljev rođendan
laznika Otvorenih podruma,
Leon, Dario, Tin i Laura su dopedalirali na čašicu čašicu "sportskog" gemišta
Ekipa iz Velikog Trgovišća redovito hodočasti na Otvorene podrume
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Dani krušvice i volontersko druženje u Biovrtu
Zabilježite si 7. 6. i planirajte izlet u Novo Selo Rok, jer u Biovrtu pripremamo jako zanimljiv program.
Podružite se s nama i pomognite nam u uređenju Biovrta te naučite više o tehnikama koje primjenjujemo u Biovrtu u dobrom društvu.
Degustiramo razne sorte krušvice (mongolske borovnice)
Ove godine imate i jedinstvenu priliku s nama prošetati bobičnjakom i isprobati mongolske borovnice - krušvice koje upravo dozrijevaju u biovrtu te naučiti malo više o uzgoju ovog pre�inog bobičastog voća.
Razmjena presadnica i mnoštvo viškova iz biovrta
U sklopu ove akcije održat ćemo i već tradicionalnu proljetnu razmjenu presadnica, stoga ponesite sa sobom i viškove svojih presadnica, a nabavite nešto novo. Moći ćete nabaviti i nešto od presadnica mnoštva raznih sorti rajčica iz Biovrta.
PROGRAM: 9:30 – 13:00 volonterska radna akcija
Na biovrtu ćemo sijati, saditi i plijeviti, u voćnjaku ćemo grabljati i spremati sijeno te popunjavati hotel za korisne kukce i saditi zeleni krov. Doživite kako
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
je nekad bilo u spremanju sijena te vožnju na vozu sijena i naučite više o hotelima za korisne kukce.
13:00 – 14:00 zajednički ručak
14:00 – 15:30 obilazak bobičnjaka i degustacija nekoliko sorti krušvica, neformalno druženje i razmjena iskustava, razmjena presadnica
Za sve volontere imamo i mali poklon. Također, svi sudionici dobit će i po želji viškove biljaka koje niču po biovrtu za sadnju u svom vrtu - suncokret, uresnice, amaranti, slatki pelin....
Ako dolazite iz udaljenijih krajeva, postoji i opcija da vas spojimo s drugim sudionicima radi podjele troškova puta.
Osim volonterskog druženja, 14. 6., kad dozore sve sorte krušvice u biovrtu, održat ćemo i prvi službeni edukativni obilazak imanja Biovrt uz degustacije krušvice i mogućnost samoberbe krušvice, a više o tome uskoro.
Prethodne prijave su obavezne, a nakon prijave primit ćete na vaš e-mail sve detalje o događaju i upute za dolazak. Broj mjesta na ovom događaju je ograničen, prednost imaju članovi/ce udruge Biovrt, a više o događaju i kako se prijaviti čitajte na www.biovrt.com
SANDRA HORVAT iz Pribislavca uspješno uzgaja kavu
Ubrali smo prva zrnca međimurske kave
Kad se kožica ploda oguli, pokažu se dva zrnca čija boja se može
blijedo zelena. Ustvari, niti je bijela niti zelena, već „nekša
Piše: Vlasta Vugrinec
O kavi, i to arabici, koja je dala svoja prva zrnca, uzgojenoj u kući Sandre Horvat iz Pribislavca, pisali smo prije 5 – 6 godina. No, sada je rodila i biljka uzgojena iz tih prvih zrnaca pa se doista može reći da je riječ o pravoj međimurskoj kavi. Naime, zrnca/sjeme nastala su u Međimurju gdje je biljka niknula i dala plod.
Dokaz je to da se klima mijenja pa se u skladu s time mijenjaju i biljke u našim dvorištima.
Stoga se mogu vidjeti brojne egzotične vrste poput granadilja, papaje, manga, marakuje, avokada, ličija, đumbira, a najnovije i pistacije koja se ne uzgaja u posudama, već na otvorenom.
Od polumrtve biljčice do 10-ak sadnica kave
Prvu sadnicu kave, kaže, kupila je prije desetak godina za svega par kuna i to iz čiste znatiželje. Bilo je riječ o ubogoj, polumrtvoj biljčici u jednom trgovačkom centru.
I sama se iznenadila kad se biljka uspješno oporavila i rodila prvim zrncima. Tim više što ju je pas Đeki nekoliko puta presađivao.
- Imala je svega osam bobica, a za jednu šalicu kave treba 25 zrna, kaže Sandra.
Kako je to bilo premalo bobica, stavila ih u zemlju i eto, niknula je prava međimurska kava koja je donijela svoje prve plodove. - Čudno mi je što arabica uspjela dati plod, jer ona inače raste iznad 1000 metara nadmorske visine, a meni do toga fali oko 830 metara, kaže Sandra. Kava joj raste u posudama koje preko zime drži u kući, dok su cijelo ljeto vani. Trenutačno ih ima desetak što po terasi što raspoređenih po cijelom dvorištu. I sve su već impresivne visine od preko jednog metra. Raste kao grm ili polugrm, a karakteriziraju ga oveći ovalni zeleni listovi. Na nekima se vide bobice, i to još zelene, pa zrele do onih već osušene kožice. O nekakvoj pretjeranoj brizi nema
okarakterizirati kao
zamukjena”, kaže Sandra
ni riječi jer se obitelj bavi uzgojem povrća i cijelo su ljeto u svojim plastenicima ili na polju.
Čeka se prva šalica kave
Iako kavu uzgajaju već gotovo deset godina, tek ove godine popit će prvu šalicu, ustvari, nabrali su dovoljno za dvije i pol. Dakle, uspjeli su zaokružiti proces, od sadnje, uzgoja, branja, guljenja, sušenja i prženja. Plod je zreo za branje kad bobica dobije jarko crvenu boju. Tada se ta kožica oguli i pokažu se dva zrnca čija boja se može okarakterizirati kao blijedozelena. Ustvari, niti je bijela niti zelena, već „nekša zamukjena”.
- Sad jedino ne znamo kako ćemo tu kavu nazvati, našalila se.
Istina, još ne zna kako će zrnca pržiti jer kava tek tada dobiva onaj svoj prepoznatljiv miris i okus. Prava crna kava koju kupujemo obično je mješavina više sorti i pržena na određenim temperaturama. Kod njih je
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.
za taj završni čin zadužen suprug Damir.
Kavu su uzgojili za vlastiti gušt, a ne sa željom da jednog dana imaju pravu plantažu. Ustvari, kaže, kad bolje razmisli, svoje marelice već godinama nije jela jer cvjetovi redovno stradaju od proljetnog mraza, no zato će sada popiti kavu iz svog vrta.
Možda bi bilo vrijedno razmisliti o promjeni asortimana biljaka, poručila je za kraj. Doduše, izgleda da je već počela jer je posadila i sadnicu pistacija kojih je sve više po našim vrtnim centrima.
Naime, pistacija je biljka toplog podneblja i u našim područjima najbolje rezultate uzgoja postiže u uvjetima mediteranske klime. Ipak, nije osjetljiva na niske temperature. Može pretrpjeti velike temperaturne amplitude od -30 °C do + 42 °C i uzgajati se na terenima do 1200 metara nadmorske visine. Istina, fali nam nadmorska visina, a posljednjih godina i debeli zimski minusi, no zato ljetne temperature imamo.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
Plodovi kave, od zelenih do zrelih (u krugu)
Sandra Horvat sa sadnicama kave
Slatko-gorko mlado povrće
Čakovečki sajam i plac polako se pune domaćim, tzv. mladim povrćem te prvim voćem. Shodno tome kreću se i cijene. Tako se primjerice ovaj tjedan kilogram graška, i to u mahuni, nudio po 7 eura, trešnje po 8 eura, krastavci po 6 eura dok je s druge strane cijena krumpira „pala” na 2 i pol eura. Doduše, samo na sajmu, dok se na placu drži na 3 eura.
PLAC
Mladi krumpir (kg): 3,00 €
Mlado zelje (kg): 2,50 €
Rajčica (kg): 5,00 €
Jagode (500 g): 2,50 €
Grašak (kg): 7,00 €
Krastavci (kg): 6,00 €
Paprika (kg): 5,00 €
Grincajg (pušlek): 1,00 €
Šparoge (pušlek): 4,00 €
Presadnice: 0,20 - 1,00 €
SAJAM
Mladi krumpir (kg): 2,50 € Mlado zelje (kg): 1,00 €
Rajčica (kg): 2,00 €
Jagode (500 g): 2,00 - 3,00 €
Salata (kg): 2,00 €
Luk (pušlek): 1,00 €
Orasi (kg): 12,00 €
Presadnice povrća: 1,00 €
Lubenica (kg): 3,00 €
Pilići: 1,00 €
BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC
Aflatoksikoza u svinja
I dalje u ponudi prevladavaju presadnice povrća te cvijeća. Naime, često se zna čuti kako kupci kupuju �lance po drugi ili treći put jer su im sve poharali puževi. Ponuda cvijeća je sve bogatija jer se neprestano pojavljuju nove vrste. Drugim riječima, pelargonije su pale u drugi plan pa se više kupuju trajnice poput sukulenata, ukrasnih trava, popularni su lupinusi te alstromerije. Na svoje su došli i ljubitelji suhomesnatih proizvoda. Naime, uz mađarske delicije pojavile su se i domaće, iz varaždinske radionice, pa se sušeni špek mogao kupiti za
Trešnje (mjerica): 4,00 €
Patkice: 2,50 €
13 eura, a kobasice za 10 eura. Za sezonu roštiljanja pripremljena je bogata paleta roštilja te kotlića za kotlovinu. A valja spomenuti i štandove s odjećom i obućom na kojima se čovjek može doista jeftino odjenuti, od trenirki po 5 eura pa nadalje. (vv)
A�latoksikoza je alimentarno trovanje a�latoksinima per akutnog, akutnog ili kroničnog oblika. A�latoksini su pak proizvod nekih vrsta plijesni iz roda Aspergillus kao npr. Aspergillus �lavus ili Aspergillus oryzae, koji dospijevaju putem zagađene stočne hrane u organizam životinje.
Klinički znakovi trovanja mogu biti različiti, ovisno o količini unesenog a�latoksina i o kategoriji svinja hranjenih zatrovanom hranom. Kao i kod drugih vrsta životinja mlađe kategorije svinja su osjetljivije od starijih. Perakutni oblik a�latoksikoze očituje se kolapsom i ugibanjem tijekom nekoliko sati od unosa toksične hrane u organizam, dok je akutni tok prolongiran na ugibanja najkasnije za 12 sati, a subakutni i kronični oblik trovanja potraju i po nekoliko tjedana od početka unosa zatrovane hrane. Najčešće prevladava kroničan tok trovanja s nespeci�ičnim manifestacijama, od nevoljkosti i inapetencije do depresije i slabog prirasta životinja u fazi rasta i razvoja. Zbog oslabljene sinteze proteina u organizmu dolazi do pada imuniteta oboljelih pa su takve životinje podložnije infekcijama uslijed pada opće otpornosti organizma. Liječenje i pro�ilaksa - zaštita prvenstveno ide u smjeru uklanjanja izvora onečišćenja i uvjeta koji pospješuju rast i razvoj plijesni, zatim smanjenjem
koncentracije a�latoksina u zatrovanoj hrani te konačno smanjenjem količine toksina u akutnom trovanju organizma.Učinak aminokiselina metionina i poglavito lizina ima određeni preventivni učinak na djelovanje a�latoksina kao i povećanje krutog proteina u hrani na otprilike 20 %. Isto tako istraživanja su pokazala preventivno djelovanje nekih vitamina koji interferiraju s a�latoksinima i time umanjuju njihovo štetno djelovanje u organizmu. Prvenstveno se tu radi o vitaminima A, D, E, K, C te B kompleksu. Isto tako od velike pomoći mogu biti speci�ične tvari (miko�iksatori)
koje davane prije i za vrijeme ishrane u kojoj ima prisutnog a�latoksina umanjuju ili u potpunosti blokiraju njegovo oslobađanje i kolanje organizmom vežući ga prethodno na sebe. Primjer takvih tvari su životinjski ugljen i lignin. A�latoksin se najviše deponira u jetri, bubregu i mišićima. Ako se prekine uzimanje a�latoksina, već kroz 24 – 48 sati znatno se smanje njegove količine u organizmu zbog relativno brzog metabolizmu kojem on podliježe. Četiri dana nakon prestanka unošenja a�latoksina hranom vrlo često ga uopće nećemo naći ni u jednom organu kao ni njegove metabolite.
AMBULANTA ZA MALE
ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
PLAC I SAJAM
Piše: dr. vet. med. Dalibor Turković
CIJENE
CIJENE
Krešo Kovačec iz Novog Sela Rok na placu nudi i svoje krastavce
Jasminka Malek Križanec iz Preloga na sajam je s�gla s proizvodima sa svog imanja
Grad ČAKOVEC
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
Općina OREHOVICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
Općina SV. MARTIN NA MURI
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Grad MURSKO
SREDIŠĆE
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
Grad
PRELOG
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
Općina SELNICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina GORIČAN
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina BELICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina KOTORIBA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina NEDELIŠĆE
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina DONJA DUBRAVA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina PODTUREN
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina DOMAŠINEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina ŠENKOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina GORNJI MIHALJEVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina STRAHONINEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina DEKANOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina MALA SUBOTICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina VRATIŠINEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina SV. JURAJ NA BREGU
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina DONJI KRALJEVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina DONJI VIDOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Općina ŠTRIGOVA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti
30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti
30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti
30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti
30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti
30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti
30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti
KANASTA Nedelišće
Vesnu smo obradovali eko šoping-vrećicom
U svojoj omiljenoj trgovini Kanasta u Nedelišću, Vesnu Novak iznenadili smo simpatičnim poklonom –platnenom eko vrećicom s logotipom Međimurskih novina. U svakodnevnoj kupnji zatekli smo je s osmijehom na licu, a dar joj je, kaže, razveselio dan. – U Kanasti kupujem svakodnevno. Tu mi je blizu, ima svega što mi treba, a atmosfera je uvijek ugodna i domaća, rekla nam je Vesna. - Ja najprije pogledam sve novosti, a muž Marijan odmah rješava križaljku. Onda idemo dalje – sve po redu. U smjeni smo zatekli
Naše čitateljice s veseljem su pozirale: Željka Treska, Vesna Novak, Irena Šopar, Lorena Vugrinec i Natalija Husić
i prodavačice Irenu Šopar, Željku Treska, Nataliju Husić i Lorenu Vugrinec iz Nedelišća. Željka naprije čita sport jer u obitelji ima sportaša,
a Lorena horoskop. Irena pročita novosti, recepte, pa ostalo, dok Natalija prati zbivanja u općini te humor i razbribrigu. (sz)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Međimurske novine i Optika Briljant
Prvi kupon 122. kola
Novo, 122. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.
Skupljene kupone od 13. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor
Tomica Korunek iz Šenkovca sretni
dobitnik 121. kola
Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.
U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim
pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, nva adresu Media novine, K. Tomislava 2,
čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.
Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Tomica Korunek iz Šenkovca. Dobitnika ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.
Čakovec, najkasnije do utorka 24. lipnja. Sretnog dobitnika 122. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. lipnja. (mk)
SPOMENICI u gradu Čakovcu
Suvremeni spomenik
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Rok za predaju kupona je 26. 5. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana
„Josip Štolcer Slavenski”
Ispred Gimnazije Josipa Slavenskog u središtu Čakovca, rodnog grada Josipa Štolcera Slavenskog, nalazi se skulptura koja čuva uspomenu na jednog od najznačajnijeg hrvatskog skladatelja i glazbenog vizionara 20. stoljeća.
Skulptura prikazuje glavu Josipa Štolcera Slavenskog i postavljena je na javnoj površini kao trajni podsjetnik na njegov doprinos hrvatskoj i europskoj glazbenoj baštini. Autor skulpture je Đuro Poček, a djelo je postavljeno 2004. godine. Skulptura je izrađena od bronce i postavljena na visoko postolje od kamena vinkurana. Prvobitno se nalazila na ulazu u park paralelno sa skulpturom sv. Jeronima.
Spomenik Josipu Štolceru Slavenskom postavile su
Bista Josipa Štolcera Slavenskog
članice Inner Wheel kluba Čakovec u Perivoju Zrinskih 2004. godine. Reagirajući na komentare građana u Facebook grupi „Čakovčanke i Čakovčanci“, komentirajući zapuštenost i izgled spomenika na mjestu na kojem je tada stajao, ravnateljica Gimnazije obratila se službenim dopisom u ime nastavnika i učenika Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, tadašnjoj predsjednici Inner Wheel kluba gđi Vesni Kalšan i gradonačelniku Stjepanu Kovaču, iskazavši volju i zainteresiranost za preseljenje spomenika u krug Škole, u školsko dvorište. Na zadovoljstvo građana grada Čakovca, učenika Gimnazije i susjednih škola, spomenik je u srpnju 2019. preseljen ispred zgrade Gimnazije. (mg)
TRGOVINA
Melani Grahovec i Denis Žinić najmaturanti
Gotovo tisuću maturanata i ove je godine vjerno nastavilo tradiciju svojih prethodnika i na par dana pretvorilo Čakovec u epicentar mladenačke energije i pjesme. S osmijehom na licu proslavili su zadnje dane srednjoškolskog obrazovanja te su sa svojim kreativnim kostimima još jednom pokazali da Međimurje odskače od ostatka Hrvatske. (bj, foto: mg)
VIKEND VODIČ
četvrtak,
29. svibnja
20:00
Festival međimurskih pjenušaca 2025.
Koncert Mr. Dirty Hairy
Mamas & Tapas, vrtna terasa
Deklina Oaza Čakovec
20:00
Koncert povodom 50. obljetnice zbora „Josip Štolcer Slavenski”
Proslava svjetskog dana pčela Zgrada Scheier, Čakovec
10:00
Smotra mažoretkinja Trg Republike Čakovec
najave
11:00
Čekaju vas specijaliteti od riba i još mnogo toga!
Općina Kotoriba i ove godine poziva sve ljubitelje tradicije, dobre hrane i zabave na 21. po redu manifestaciju Dani šibe i ribe, koja će se održati u subotu i nedjelju, 31. svibnja i 1. lipnja, na prostoru kod Osnovne škole Jože Horvata u Ulici Ignaca Svetomartinskog.
Subota počinje od 14 sati druženjem kotoripskih udruga koje će pripremati ukusna jela od ribe, a u 15 sati kreće poseban dječji program pod nazivom „Od bistirih jezera do morskih voda – od šarenog svijeta i veselih zgoda“. Djeca će uživati u pričanju priča i bajki, zabavnim igrama te druženju s omiljenim maskotama iz crtića. Poslijepodne donosi i jedinstve-
nu vožnju kočijom kroz Kotoribu, što će biti pravi doživljaj za sve posjetitelje.
Večer je rezervirana za glazbu – u 20 sati nastupa grupa Ringišpil, koja će zagrijati atmosferu za koncert Mladena Grdovića, poznatog zabavljača i pjevača.
Nedjelja započinje svetom misom u župnoj crkvi Sedam žalosti Blažene Djevice Marije i Svetog Križa u 10 sati. Za sve posjetitelje osiguran je poseban besplatni vlak iz Varaždina koji kreće u 13:25, a stiže u Kotoribu u 14:11 sati, s povratnim polascima u večernjim satima. Od 14 do 18 sati otvorena je etnozbirka na starom farofu, u organizaciji Društva žena, dok
• 16.5. do 6.7. „ŠAF – (SJEDI) –5.0!“ – Izložba povodom 50 godina ŠAF-a Izložbeni salon Muzeja Međimurja
• 16.5. do 9.6.
Izložba koprivničke umjetnice Ive Bolfek Muzej Grada Preloga
• 26.5. do 27.6.
Umjetnost među knjigama Knjižnica „Nikola Zrinski“
• 27.5. do 26.6. Izložba Čakovec nekoć 9Sport i rekreacija Centar za kulturu Čakovec
će u holu škole biti postavljena izložba Vladimira Vugrinčića pod nazivom „Hobiji i ručni radovi“. Župna crkva također će biti otvorena za razgledavanje. Poseban dio programa je „Kotoripsko korpoško selo“ u kojem se od 14 sati prikazuje tradicionalna izrada košara od vrbove šibe. Posjetitelji se mogu aktivno uključiti u proces izrade košara i plota, a u sklopu sela bit će postavljene i dvije fotoizložbe: „Kotoriba negda“ i „Kotoripske korpe i korpaši“. Posjetitelji će moći kušati domaći kruh iz krušne peći, prirodne proizvode s lokalnih polja te kupiti proizvode od šibe. Gosti iz susjednih općina i Podravine predstavit će svoje
zanate, uključujući jedinstvenu prezentaciju kovačkog zanata u srednjovjekovnoj kovačnici. U 15 sati ispod šatora nastupaju Mažoretkinje Kotoribe, Kulturno-umjetničko društvo iz mađarskih Mlinaraca, Limena glazba Općine Kotoriba te finalistica Supertalenta 2023. Kiara Cenko.
Za najmlađe je pripremljen zabavni park oba dana, a u nedjelju posebna atrakcija bit će lov ribe u bazenu. Također, posjetitelji se mogu provozati turističkim vlakićem i razgledati ljepote Kotoribe. Naravno, nezaobilazan je i poznati specijalitet manifestacije – šaran na rašljama, koji će se moći kušati u nedjelju. (sh)
KONCERT MLADENA GRDOVIĆA na nogometnom terenu
Promocija knjige „Monografija Grada Čakovca” Knjižnica „Nikola Zrinski” Čakovec 14:00
Dani šibe i ribe Kotoriba, kod OŠ Jože Horvata Kotoriba
Ulica Ignaca Svetomartinskog 17:00 – 24:00
Festival međimurskih jenušaca 2025., Mr. Dirty Hairy Mamas & Tapas, vrtna terasa Deklina Oaza Čakovec
20:00
Postmoderni Jukebox, jazz koncert CZK Čakovec 20:00
Koncert Mladen Grdović Kotoriba
21:30
Koncert: Brkovi Pivovara Lepi dečki, Čakovec 22:00 Koncert Vatra Vatrogasni dom Preseka nedjelja, 1. lipnja 9:00
Festival cvijeća, jagoda i tradicije Središte grada Čakovca 14:00
Kotoripsko korpoško selo Kotoriba, kod OŠ Jože Horvata Kotoriba Ulica Ignaca Svetomartinskog. 20:00
Na dlanu jezera – glazbeno-plesni kolaž program Jezero Starog grada 20:00
Scott Bradlee’s postmodern jukebox CZK Čakovec
Crveni Ferrari dolazi
u Donji Koncovčak!
Mladen Grdović stiže u Donji Koncovčak u petak, 30. svibnja, na koncert koji će rasplesati cijelu općinu! Koncert počinje u 20 sati, a uz brojne hitove, predgrupu PRIVATT band i DJ-a Tomu, očekuje vas večer za pamćenje na igralištu NK-a Donji Koncovčak. (bj)
Legendarni pjevač Mladen Grdović stiže u Međimurje
MJESEČNI VODIČ Četvrtak, 5. lipnja 20:00
Druga večer amatera Lepi glas se čuje CZK Čakovec Petak, 6. lipnja 18:00 Vinski kviz, Vidikovac Mađerkin breg, Robadje Subota, 7. lipnja 9:00
Dani dravske ribe Marina Prelog 10:00
Dravska gulašijada, Sportskorekreacijski park Prelog
COOLIJADA 2025.
Intervju tjedna
VODE VAS U KINO
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoristiti zaključno s datumom 11. 6.
Trojanskim konjem osvojili Čakovec!
Piše: Benjamin Jakopić
Foto: Mario Golenko
Gotovo cijeli prethodni tjedan Čakovec je vrvio šarenim bojama, kreativnim kostimima, zastavama i zvižducima. Da, stiglo je vrijeme da ispratimo još jednu generaciju maturanata, gotovo njih tisuću. Za nekoliko tjedana počinje matura i sve muke koje dolaze s njom – stres, suze, neprospavane noći i razmišljanje o budućnosti. Ali prije nego što ozbiljnost zamjeni veselje, maturanti su odlučili vraški proslaviti ove zadnje dane – veselo, glasno i bez zadrške.
Završni razredi svih srednjih škola iz Čakovca i Preloga svaki dan su se, kao što je već duboko ukorijenjena tradicija, okupljali u Perivoju Zrinskih. Taj park, koji je inače mirno i obiteljsko mjesto, na pet je dana postao epicentar zvižduka i pjesme. Uz ples i pjevanje, maturanti su se bez zadrške prepustili slavlju. Svi su bili nasmijani, svjesni da pohađaju posljednje satove kemije, matematike, geogra�ije i drugih predmeta – možda zauvijek. Isto tako s osmijehom su se prisjećali nezaboravnih trenutaka na nastavi i izvan nje. Naravno, nije sve bilo samo veselje. Bilo je i suza, naročito posljednjeg dana. Iako je slavlje bilo u prvom planu, mnogima je proradila emocija – jer ovo je ipak kraj jednog poglavlja života. Kraj svakodnevnih druženja, muka s ispitima iz Hrvatskog i
Za najmaturanta izabran je Denis Žinić iz Graditeljske škole Čakovec, dok je najmaturantica Melani Grahovec iz Tehničke škole Čakovec
dugih velikih odmora. Kraj prijateljstava kakva se rijetko kasnije sklapaju. I upravo zato je atmosfera tih dana bila posebna – kombinacija tuge i veselja, nostalgije i strepnje za budućnost. Fešta uz DJ Alana
Glavni događaj bio je u petak, 23. svibnja. Nakon okupljanja ispred Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, u 14 sati je gradom prošao tradicionalni mimohod maturanata. Ulice grada bile su ispunjene zvižducima i pjesmom. Maturanti su ponosno i s osmijehom marširali kroz centar grada, mašući prolaznicima, grleći roditelje koji su ih dočekivali s ponosom i suzama u očima. Bio je to trenutak zajedništva, kada su svi – i maturanti i građani – slavili
mladost i kraj jednog važnog životnog poglavlja. Nakon mimohoda povorka se uputila prema dvorani Graditeljske škole Čakovec, gdje ih je dočekao DJ Alan. Glazba je bila glasna, atmosfera još glasnija, a plesni podij prepun veselih maturanata koji su plesali kolo širom dvorane. Nakon toga uslijedilo je proglašenje najmaturanta, najmaturantice i najrazreda, nešto što je za mnoge bio najiščekivaniji događaj.
4. b iz Srednje škole Čakovec „podmuklo” je došao do pobjede
Kao i svake godine, bilo je tu mnoštvo konkurencije. Svaki razred je vrijedno pripremio zanimljive kostime te se slobodno može reći da smo najbolja županija po kreativnosti naših maturanata. Ali
ipak, jedan razred je odskakao od gomile još od prvog dana. Naravno, govorimo o 4. b razredu iz Srednje škole Čakovec. Dok su njihovi kostimi nešto što smo već imali prilike vidjeti, najviše pažnje privukli su njihovi „rekviziti”, točnije jedan veliki rekvizit u obliku Trojanskog konja. Više od tri metra visok, plijenio je pažnju na svakom koraku, a uz to je imao praktičnu funkciju te je 4. b razredu poslužio kao dobro mjesto za skladištenje pića i ostalih stvari koje su im bile potrebne za cjelotjedno slavlje. Bilo je to nešto što Međimurje još nije vidjelo, i svakako su podigli ljestvicu za nadolazeće generacije maturanata. Imajući sve to na umu, malo koga je iznenadilo kada je župan Matija Posavec upravo njih proglasio najrazredom.
Melani Grahovec je najmaturantica
Za najmaturanticu je izabrana Melani Grahovec iz 4. GM Tehničke škole Čakovec te je primila nagradu u obliku poklon-bona od 250 eura.
- Jako se dobro osjećam, nisam ovo očekivala. Nadam se da ćemo se danas još svi lijepo zabaviti i uživati. Još razmišljam kamo ću na faks, ali najvjerojatnije na strojarstvo na Sveučilištu Sjever, ispričala nam je simpatična Melani s osmijehom na licu.
Denis Žinić je najmaturant
Za najmaturanta je izabran Denis Žinić iz 4. a Graditeljske škole Čakovec, također dobitnik vrijedne nagrade koju mu je uručio predstavnik Grada Preloga:
- Super mi je ova nagrada, baš mi je jako drago. Danas još moramo dobrano proslaviti do jutra, a nakon toga kreću druge brige… Dalje se nadam ići na građevinu u Maribor, ali o tom potom, rekao nam je Denis prije nego se vratio svojem oduševljenom razredu.
Svim članovima najrazreda podijeljene su novčane nagrade od po 50 eura, koje su osigurali predstavnici OTP banke. Ista nagrada pripala je i najmaturantu te najmaturantici. Osim toga, svi članovi razreda od najmaturanta i najmaturantice dobili su i besplatne ulaznice za Gradske bazene Čakovec, što će im sigurno dobro doći kao osvježenje nakon svih
Dobitnik ulaznica za film: Predrag Herman
KAKO DO ULAZNICA?
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i stranici na Facebooku. Sve što je potrebno je do srijede do 9 sati poslati svoje podatke. Nakon toga, u petak nabavite novi tiskani broj Međimurskih novina i na zadnjoj stranici rubrike Medie potražite svoje ime. Sretno!
Posebna napomena: Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice taj mjesec više ne može sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite to pravilo.
ispitnih napora koji slijede. Tijekom cijelog tjedna slavlje se odvijalo pod budnim okom policije. Članovi PU međimurske bili su prisutni i aktivni, no srećom bez potrebe za ozbiljnijom intervencijom. Nije bilo većih incidenata ni problema, što puno govori o zrelosti ove generacije maturanata. Na kraju, ostaje samo za poželjeti svima njima puno sreće u nadolazećim danima. Ispred njih su izazovi državne mature, izbor fakulteta i prvi ozbiljniji koraci u odrasli život. No sudeći po energiji i zajedništvu koje su pokazali, nema sumnje da će se znati snaći.
2025 u CineStaru Varaždin.
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Opasan zavoj
Slavlje je vladalo i ispred Graditeljske škole Čakovec
4. b iz Srednje škole Čakovec ponio je laskavu titulu najrazreda
Čakovečka špica
Piše: Sanja Heric
Nadja i Tamara
Rajka, Iva i Gizmo
Andreja je obukla najlonke s natpisima
Tata, tata kupi mi sladoled
Dina i Kristina
Elegantna Tihana u plavo-bijeloj kombinaciji sa sinom Erikom
NOGOMET
NK VARAŽDIN s nestrpljenjem iščekuje rasplet Kupa
Nikola Šafarić ispisao povijest kluba
- Mislim da smo pokazali jedan odličan put za druge prvoligaše i ponosni smo na sve što smo napravili, istaknuo je Šafarić
Piše: Nikola Lukman
Foto: NK Varaždin
Nogometni klub Varaždin zaključio je sezonu 2024./25. na četvrtom mjestu SuperSport Hrvatske nogometne lige, s ukupno 49 osvojenih bodova. Riječ je o najvišem plasmanu kluba i povijesnom uspjehu kojem prethodi sezona ispunjena borbom, kontinuitetom i jasno postavljenim ciljevima. U posljednjem kolu, Varaždin je poražen u gostima kod Dinama s minimalnih 1:0. Nakon što je pogodak Mateja Vuka u 32. minuti poništen zbog zaleđa, Dinamo je stigao do vodstva. Momčad trenera Nikole Šafarića iz Lopatinca imala je nekoliko dobrih trenutaka i prilika, ali nije uspjela stići do izjednačenja.
NOGOMET
Što bi bilo da su napadači zabijali… Osvrnuo se i na cjelokupnu sezonu, istaknuvši zadovoljstvo onim što je momčad postigla, iako na početku prvenstva javnost nije imala velika očekivanja.
- Mislim da smo mi možda jedina ekipa koja nije bila poražena s dva ili više pogotka razlika, sa svim tim promjenama i problemima koje smo imali kroz cijelu sezonu. Mislim da to sve pokazuje i govori na kakvim smo nogama igrali ove godine. Šteta što nam napadači nisu bili malo bolje raspoloženi i neću uopće razmišljati što bi bilo da smo svi ostali na okupu, ali sve u svemu mislim da smo pokazali jedan odličan put za druge prvoligaše i ponosni smo na sve što smo napravili,
istaknuo je Šafarić. Na kraju je čestitao i novom prvaku Hrvatske, momčadi Rijeke. Rijeka mora osvojiti Kup!
- Rijeka je bila u sličnoj situaciji kao i mi – puno promjena u sastavu. Trener Đalović je, kao i ja ovdje, stvarao momčad od početka. Igrali su kvalitetan nogomet kroz cijelu sezonu i mislim da su najviše zaslužili titulu. Čestitam im na osvojenom prvenstvu, zaključio je trener Varaždina. Završetkom prvenstva Varaždin je upisao ukupno 49 bodova i ostvario najbolji plasman u klupskoj povijesti. Četvrto mjesto samo po sebi veliki je uspjeh, a dodatnu težinu mogla bi mu dati i činjenica
PRILOČANEC nastavlja svoj uspon u europskom nogometu Zvonarek osvojio
da ono potencijalno vodi u europske kvali�ikacije. U tom slučaju, Varaždin bi prvi put mogao zaigrati na europskoj sceni – ako Rijeka pobijedi Slaven u �inalu Kupa.
Novi ugovor za Međimurce
Objavljeno je i da će Nikola Šafarić nastaviti voditi prvu momčad i u sljedećoj sezoni. Nakon sjajne sezone u kojoj je Nogometni klub Varaždin pokazao karakter, stabilnost i napredak – klub i trener Nikola Šafarić produžili su suradnju. Trener Šafarić će i u sezoni 2025./2026. nastaviti voditi prvu momčad uz pomoć trenera Dine Kresingera i Zorana Kastela s kojima je Klub također produljio suradnju.
ATLETIKA
75. HANŽEKOVIĆEV MEMORIJAL Bronca za Roka Farkaša
Trećeg i posljednjeg dana 75. izdanja Boris Hanžeković memorijala publika je imala priliku uživati u vrhunskoj atletici i vidjeti sjajne nastupe domaćih predstavnika. U skoku u dalj kod seniora, Hrvatska je imala čak troje predstavnika. Najbolje plasirani bio je Filip Pravdica sa skokom od 7,98 m koji je osvojio drugo mjesto s rezultatom sezone. Roko Farkaš iz Nedelišća bio je treći sa 7,83 m, što je i
GIMNASTIKA
Roko Farkaš skočio je 7,83 metara
njegov rezultat sezone, dok je Marko Čeko 6. sa 7,72 m. (nl)
Tijana nastavlja s odličnom godinom
EUROPSKO PRVENSTVO u Leipzigu Tijana Korent dvanaesta
Nakon osvojene dvije medalje na natjecanjima Svjetskog kupa u Varni i Kopru, Nedelišćanka Tijana Korent ostvarila je još jedan odličan rezultat. U konkurenciji više od stotinu gimnastičarki iz čitave Europe, najzapaženiji rezultat hrvatskih reprezentativki ostvarila je Korent, koja je na svojoj najboljoj spravi, preskoku, osvojila 12. mjesto.
– Zadovoljna sam odrađenim skokovima i plasma-
nom među 12 najboljih preskokašica u Europi. Ostaje mali žal za �inalom koje mi je promaklo za samo jednu i pol desetinku, ali eto, takav nam je sport. Ponosna sam što sam ovaj dio sezone međunarodnih natjecanja, nakon povratka od ozljede, odradila ovako uspješno, govori Tijana. Sada još čeka nastup na državnom prvenstvu u Osijeku 6. lipnja, a nakon toga slijedi malo odmora i nove pripreme za Svjetsko prvenstvo. (lp)
Ono što mu nije uspjelo prošlu sezonu s Bayernom, sada je ostvario u Sturmu gdje se nalazi na posudbi. Lovro Zvonarek je odigrao 13 ligaških utakmica za Sturm, s prosjekom od 31 minute po utakmici. Postigao je jedan pogodak, a njegov bolji učinak i razvoj spriječila je ozljeda u studenom i prosincu zbog koje je bio na prisilnom odmoru. Pred kraj sezone nije igrao zbog klasične odluke trenera
U svojoj prvoj sezoni u Grazu, Zvonarek došao do ligaškog naslova koji pod kraj prvenstva nije stavljao igrače na posudbi. Ukupno je za klub iz Graza odigrao 22 utakmice – 13 u prvenstvu, 6 u Ligi prvaka i 3 u kupu. Što čeka Zvonareka u novoj sezoni, još uvijek je nepoznato, budući da mu ističe posudba sa Sturmom te se vraća u Bayern u momčad Vincenta Kompanya koja je ove sezone vratila titulu u bavarsku prijestolnicu. (nl, foto: FC Bayern) Lovro Zvonarek
još nije obznanio sljedeći korak
Nikola Šafarić vodit će klub i u novoj sezoni
NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga
Triler u Palovcu pripao domaćinu
11 golova u Palovcu, Dubravčanu derbi donjeg Međimurja, Trnava bolja od Strahoninca, Dekanovčani poraženi u Brezju, iznenađenje u Malom Mihaljevcu
Piše: Dino Jambrović
U Međimurskoj Premier ligi, bez pobjednika u Draškovcu. Domaćini su poveli u 15. minuti zgoditkom Antonija Balenta. Za Veneru PMP je u 75. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac, koji je realizirao Filip Sanjković. „Kiša” golova u Palovcu. Podturen dolazi u vodstvo zgoditkom Josipa Lepena u 18. minuti. Za Dinamo izjednačuje u 33. minuti Mihael Jančec. Samo dvije minute kasnije za 2-1 zabija Leonardo Lacković. Gosti dolaze do izjednačenja zgoditkom Mihovila Balenovića u 41. minuti. Palovčani ponovno vode u 43. minuti, strijelac Davor Štrok. Za 3-3 zabija Igor Šegović u 46. minuti. Dvije minute u listu strijelaca za Dinamo upisuje se i Krunoslav Gajnik. Podturen po treći puta na susretu izjednačuje rezultat u 56. minuti zgoditkom kapetana Dine Horvata. Svoj drugi zgoditak na susretu za goste Lepen postiže u 68. minuti. Balenović je također po drugi put strijelac u 70. minuti. Šest minuta kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran s 11 metara bio je Štrok, postavivši time konačan rezultat utakmice. Dubravčanu derbi donjeg Međimurja. Mrežu Mladosti Komet načeo je Lovro Rebrek u 51. minuti. Za drugi zgoditak domaćina pobrinuo se Neven Andrlon u 83. minuti. Tri minute kasnije isti igrač postavlja konačan rezultat. Centrometal poražen u Belici. Nakon prvog dijela vodstvo BSK-a 1-0 zgoditkom Davida Partlića. Gostima iz Macinca je u 61. minuti isključen Jura Kos zbog psovanja glavnog suca Nikole Grafa. Samo dvije minute kasnije sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je domaći napadač Karlo Baksa. Sloga opravdala ulogu favorita u Donjem Kraljevcu. Trostruki strijelac za Štrigovčane bio je Goran Spasić, dok je još jedan zgoditak postigao Patrik Kirić. Poraz Kraljevčana 38 ublažio je Ivan Galić. Iznenađujući poraz Međimurca. Već u 3. minuti vodstvo Bratstva zgoditkom Roka Posela. Za prvu momčad lige izjednačuje Miša Podvezanec u 21. minuti. Jurovčani ponovno vode u 29.
minuti zahvaljujući zgoditku Antonija Zadravca. Po drugi put na susretu mrežu gostiju pogađa Posel u 34. minuti. Pobjedu Bratstva potvrđuje Mario Kustec u 74. minuti. Bez zgoditaka u Maloj Subotici. Tijekom 90 minuta igre nogometaši Spartaka i Jedinstva nisu našli put do protivničke mreže te je susret završen s nepopularnih 0-0. Rezultati: Draškovec –Venera PMP 1-1 (A.Balent ; Sanjković), Dinamo (P) – Podturen 5-6 (2x Štrok, M.Jančec, L.Lacković, Gajnik ; 2x Lepen, 2x Balenović, Šegović, Horvat), Dubravčan – Mladost Komet 3-0 (2x N.Andrlon, Rebrek), BSK –Centrometal 2-0 (Partlić, Baksa), Kraljevčan 38 – Sloga (Š) 1-4 (Galić ; 3x Spasić, Kirić), Bratstvo (J) – Međimurec 4-1 (2x Posel, Zadravec, Kustec ; Podvezanec), Spartak – Jedinstvo (GM) 0-0
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Podturen – Kraljevčan 38, Centrometal –Dubravčan, Mladost Komet – Venera PMP. Nedjelja: Spartak – Draškovec, Jedinstvo (GM) – Bratstvo (J), Međimurec – Dinamo (P), Sloga (Š) – BSK. Utakmice se igraju s početkom u 17:30.
I. MEĐIMURSKA LIGA
U I. međimurskoj ligi, bez pobjednika u derbiju kola. David Jurak dovodi Slogu u prednost zgoditkom u 10. minuti. Vodstvo gostiju povisuje Saša Treska u 61. minuti. Desetak minuta kasnije za Bratstvo izjednačuje kapetan Mateo Horvat. U 80. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je „joker” s klupe Benjamin Ignjić. Croatiji derbi začelja. Igrač Omladinca Marko Lukman pogađa vlastitu mrežu u 9. minuti. Za drugi zgoditak gostiju pobrinuo se Mateo Hanžeković u 44. minuti. Poraz domaćina ublažio je „joker” s klupe Sebastijan Jarni. Iznenađenje u Pribislavcu. Nakon prvog dijela vodstvo Plavih zgoditkom Roberta Jezernika. Za Polet izjednačuje Predrag Višnjić u 63. minuti. Tri minute kasnije pobjedu gostima donosi Ivan Rožman, pogodivši glavom mrežu domaćeg vratara Stivena Lacka. Polet je bio
oslabljen neigranjem Ivana Deglina, Nikole Munđara, Patricka Oliveire i Vedrana Vrbanića, dok su Plavi bili bez Marka Sobočana. Pušćine opravdalo ulogu favorita. Mrežu Hodošana tri puta je pogađao Robert Punčec, a jednom Karlo Levanić. Počasni zgoditak za Hodošan postigao je Renato Pintar. Preokret Zasadbrega 77. Naprijed dolazi u vodstvo zgoditkom Gabrijela Dodika u 50. minuti. U posljednjih dvadesetak minuta gosti dolaze do potpunog preokreta s dva zgoditka Brune Šimunkovića i jednim zgoditkom Filipa Levačića. U ovome kolu još jedan preokret u Vratišincu. Mladost je prva povela u 60. minuti zgoditkom Mihaela Stanka. Gostima je u 66. minuti isključen Lovro Poljak, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. U istoj minuti Sokol izjednačuje zahvaljujući zgoditku Matea Radikovića. Za veliko slavlje domaćina pobrinuo se Noa Medved u 75. minuti, pogodivši mrežu Mladosti. Trnava bolja od Strahoninca. Za domaćine su se u listu strijelaca upisali Hrvoje Vugrinec i Lucas Da Costa, a za goste je bio precizan Jurica Antonović.
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Pušćine – Naprijed, Hodošan – Polet (P), Plavi – Trnava, Sloga (Č) –Zasadbreg 77. Nedjelja: Strahoninec – Omladinac (NSR), Croatia – Sokol, Mladost (SM) – Bratstvo (SV). Utakmice se igraju s početkom u 17:30.
II. MEĐIMURSKA LIGA
U II. međimurskoj ligi, Dekanovčani poraženi u Brezju. U 19. minuti kazneni udarac za Mladost ne koristi Matija Andrašec, čiji udarac brani domaći vratar Mate Polak. Promašaj gostiju kažnjava Hajduk zgoditkom kapetana Luke Marčeca u 43. minuti. Dvije minute kasnije pobjedu
Brezovčana potvrđuje Hrvoje Senčar. Jadran nastavlja
svoju vrlo lošu formu. Već u 4. minuti vodstvo mornara zgoditkom Emanuela Varge. Za Dravu izjednačuje Roko Kregar u 42. minuti. Gosti ponovno vode u 69. minuti, strijelac Silvio Žalac. Jadranu je u 83. minuti isključen Boris Novak, zbog gušenja protivničkog igrača u prekidu igre. Za domaćine je u 87. minuti dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je kapetan Marko Zavrtnik. Samo minutu kasnije pobjedu Dravi donosi Marko Mihalinčić. Borac PMP svladao je Budućnost 5:2 uz dvostruke strijelce Estevaa Costu i Nikolu Tomašeka te gol Jančeca; za goste su zabili Kolundžić i Majerić. Mura je s 4:0 bila bolja od Pobjede – dva gola Goričanca, jedan Vrbanića i autogol Ivančića. Šoltić je u 1. poluvremenu promašio kazneni udarac. U Malom Mihaljevcu domaćin je poveo preko Pušara, a Đaković je realizirao penal za 2:0. Trnovec je slavio pogotkom Horvata u 78. minuti. Petarda Vidovčana u Ivanovcu. Dva zgoditka za goste postigao je Matija Herman, a po jedan Dalibor Varga, Patrik Strbad i Mihael Matotek. ČSK derbi kola. Već u 3. minuti vodstvo vodeće momčadi lige zgoditkom Patricka Alvesa. Za Slobodu izjednačuje Matija Pongračić u 53. minuti. Domaćini ponovno imaju prednost u 61. minuti, strijelac Dino Bukal. Konačan rezultat utakmice postavlja napadač ČSK Aldin Begović u 72. minuti. Rezultati: Hajduk (B) – Mladost (D) 2-0 (Marčec, Senčar), Drava (K) – Jadran 3-2 (R.Kregar, Zavrtnik, Mihalinčić ; Varga, Žalac), Borac PMP – Budućnost (M) 5-2 (2x Costa, 2x Tomašek, Jančec ; Kolundžić, Majerić), Pobjeda – Mura 0-4 (2x Goričanec, Vrbanić, Ivančić ag), Mali Mihaljevec – Trnovec 2-1 (Pušar, Đaković ; Horvat), Mladost (I) – Vidovčan 0-5 (2x Herman, Varga, Strbad, Mi.Matotek), ČSK – Sloboda (S) 3-1 (Alves, Bukal, Begović ; Pongračić) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Sloboda (S) – Mladost (I), Trnovec – Pobjeda, Mura – Drava (K). Nedjelja: ČSK – Borac PMP, Vidovčan – Mali Mihaljevec, Jadran –Hajduk (B), Mladost (D) –Budućnost (M). Utakmice se igraju s početkom u 17:30.
III. MEĐIMURSKA LIGA - A
U III. međimurskoj ligi skupina A, bez pobjednika u derbiju kola. Otok dolazi
u vodstvo zgoditkom Nikole Blažinčića u 65. minuti. Bod Graničaru donosi Filip Drvoderić u 86. minuti. Jedinstvo bolje od Radničkog. Mrežu gostiju redom su pogađali Jurica Bajzek, Petar Krizman, Luka Jakup, Karlo Jalušić i Damir Tomašić. Za goste su zabili Stjepan Zorčec i Leon Žerdin. Bez pobjednika u Podbrestu. Budućnost je povela u 15. minuti zgoditkom Filipa Martinca. Pet minuta kasnije za Omladinac izjednačuje Saša Škvorc. Isti igrač zabija za 1-2 u 49. minuti. Bod domaćinu donosi Gianluca Halić u 63. minuti. Remi u Donjem Hrašćanu. Borac dolazi u prednost zgoditkom Leona Mlinarca u 51. minuti. Konačnih 1-1 postavlja Roko Kemec u 64. minuti. Rezultati: Graničar (N) – Otok 1-1 (F.Drvoderić ; Blažinčić), Jedinstvo (NSnD) – Radnički 5-2 (Bajzek, Krizman, Jakup, Jalušić, Tomašić ; Zorčec, Žerdin), Budućnost (P) – Omladinac (DS) 2-2 (Martinec, Halić ; 2x Škvorc), Borac (DH) – Galeb 1-1 (Mlinarec ; Kemec) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Omladinac (DS) – Borac (DH). Nedjelja: Radnički – Galeb, Otok – Budućnost (P), Jedinstvo (NSnD) – Graničar (N). Utakmice se igraju s početkom u 17,30 sati.
III.MEĐIMURSKA
LIGA - B
U III. međimurskoj ligi skupina B, najuvjerljiviju pobjedu kola upisao je Hajduk. Četiri puta mrežu Paraga pogađao je Karlo Šardi, tri puta Denis Levačić, dva puta Marko Hoblaj te po jednom Denis Povodnja, Roberto Vugrinec i Marko Žganec. Omladinac slavio u Donjem Koncovčaku. Dvostruki strijelci za goste bili su Perica Šoštarić i Tomas Makar, dok je poraz domaćina ublažio Antonio Oletić. Sedmica Dubrave u Preseki. Hat-trick je za Sivičane upisao Karlo Horvatić, dva zgoditka postigao je Neven Vidaček, a po jedan Dino Halabarec i Borna Filipović. Sloboda uvjerljiva u susjedskom derbiju. Čak četiri zgoditka za goste postigao je Krešo Kovač, dva puta se u listu strijelaca upisao Marcel Vindiš, te po jednom Niko Vajda, Denis Marčec i Deni Pečarko. Oba zgoditka za Šenkovec postigao je Matteo Drk. Rezultati: Hajduk (Š) – Parag 12-0 (4x Šardi, 3x Levačić, 2x Hoblaj, Povodnja, Vugrinec, Žganec), Donji Koncovčak – Omladinac (M)
1-4 (Oletić ; 2x Šoštarić, 2x Makar), Bratstvo (P) – Dubrava 0-7 (3x Horvatić, 2x Vidaček, Halabarec, B.Filipović), Šenkovec – Sloboda (M) 2-9 (2x Drk ; 4x Kovač, 2x Vindiš, Vajda, Marčec, Pečarko). Napredak je bio slobodan. U sljedećem kolu sastaju se:Nedjelja: Parag – Napredak u Žiškovcu, Dubrava –Šenkovec, Omladinac (M) – Bratstvo (P), Hajduk (Š) – Donji Koncovčak. Sloboda (M) je slobodna. Utakmice se igraju s početkom u 17:30.
RUKOMET
LETEĆI MEDVJEDI vratili su rukomet na velika vrata u Međimurje, a Europa je i dalje dostižna
MRK Čakovec četvrta momčad Hrvatske
- Ima ona floskula – uvijek se može bolje, ali za ovu sezonu bismo mogli reći teško da je moglo bolje, rekao je trener MRK-a Čakovec Josip Borković
Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec
Rukometaši Sesveta pobijedili su Čakovec 37:27 u susretu doigravanja za nastup u Europi sljedeće sezone. Naime, nakon Lige za prvaka Sesvećani su imali dvije pobjede, odnosno četiri osvojena boda. Za ukupnu pobjedu, prema propozicijama natjecanja, pobjednik je ona ekipa koja prva skupi šest bodova, trebala im je još jedna pobjeda.
Šest pogodaka Filipa Goričanca
Sesvete su od početka nametnule jak ritam protiv Čakovca, spriječivši najugodnije iznenađenje lige da uhvati svoj prepoznatljivi tempo. Već sredinom prvog dijela imali su osjetnu prednost (12:6), a na poluvrijeme otišli s vodstvom 20:14. Čakovčani su se kratko približili početkom nastavka (21:17), no Sesvećani su brzo odgovorili serijom pogodaka
RUKOMET
i povećali prednost na nedostižnih 30:20. Utakmicu su rutinski priveli kraju i slavili 37:27. Kod Čakovčana 10 obrana Armanda Martineza, a šest pogodaka dao je Filip Goričanec.
Slijede kvalifikacije za Europu
- Mi smo ostvarili i više od naših ciljeva, sezona nam je bila, možemo reći, jako uspješna, četvrto mjesto, a to se nitko nije nadao na početku
Čakovec: Martinez, V. Horvat, Đurčević, L. Baković (4), Hozjan (1), Friščić (4), Radek, Vincek, Vuković, Novak, E. Horvat, Tompić (1), Lukac (2), Cikatić (4), T. Baković (5), Goričanec (6). Trener: Josip Borković
sezone. Ima ona floskula –uvijek se može bolje, ali za
ovu sezonu mogli bismo reći teško da je moglo bolje, rekao je trener MRK Čakovca Josip Borković.
- Bila je to prava muška utakmica. Čestitam ekipi Sesveta na osvojenom trećem mjestu i Europi te im želim sretno dalje. Rekao bih da nas je koštalo možda manjak rotacije i dosta tehničkih grešaka u napadu, no Sesvete su u svim segmentima igre bile bolje od nas, tako da su zasluženo pobijedile,
ŽRK ZRINSKI oprašta se od sezone koja neće biti upamćena po puno dobrih stvari
Poraz od Splita za kraj sezone
Po povratku u Čakovec počele su analize učinka u protekloj sezoni i pripreme i planovi za iduću sezonu gdje već sada najavljuju određene pomake
Porazom u Splitu u posljednjem kolu 1. HRL za žene Zrinskice su se oprostile od sezone koju trebaju čim prije zaboraviti. Split 2010 je teže od očekivanog pobijedio Zrinski rezultatom 31:28 i čekao rasplet susreta u Pločama da vidi koje će mjesto osvojiti. Nakon dobrog početka susreta i vodstva Splićanki (3:1), gošće su brzo uhvatile priključak. Imale su i dva vodstva (4:5, 5:6). Ipak, sredinom poluvremena, visoki ritam koji su nametnule domaće, nisu mogle do kraja pratiti.
Splićanke držale distancu
Osam minuta prije predaha bile su na minus četiri (13:9). Ali nisu posustale pa se na predah otišlo s dva pogotka prednosti Splita 2010 (18:16). Odličan ulazak domaćih u drugo poluvrijeme s tri pogotka za redom bitno je olakšao put Splićankama do pobjede. U nastavku susreta
se, naime, uglavnom igralo pogodak za pogodak ili dva za dva, tako da je prednost bila na strani domaćih rukometašica. Nije to bila velika prednost. Naprotiv, Zrinski je stalno bio tu negdje, a sedam minuta prije kraja na minus
kazao je nakon utakmice kapetan Čakovčana Filip Goričanec. Sesvete su tako osvojile treće mjesto i bit će hrvatski predstavnik u EHF Europskoj ligi sljedeće sezone. Čakovec je pak u svojoj prvoj sezoni osvojio četvrto mjesto i zaslužio apsolutne pohvale za sve što je donio Paket24 Premijer ligi ove sezone. Još uvijek postoji mogućnost europskog plasmana Čakovčana kroz kvalifikacije.
Čakovečki klub uskoro će predstaviti plan za novu sezonu
jedan (27:26). Dalje od toga nije mogao. Konačni ishod bio je 31:28.
11. mjesto na tablici Čak 10 pogodaka dala je Ana Fradelić. Po šest su dodale Klara Rubić i Ana Lovrić. Kod Zrinskica najbolja Paula Posavec s 10 pogodaka. Četiri manje dala je Bruna Zrnić. Na kraju su Zrinskice prvenstvo završile na 11. mjestu, zadržale
status prvoligašica i od sljedeće sezone kreću u novi uzlet. Paula Posavec sa 186
postignutih golova na 4. je mjestu najboljih strijelkinja lige, sa samo tri gola manje od prve Ane Jajčević. Po povratku u Čakovec počele su analize učinka u protekloj sezoni i pripreme i planovi za iduću sezonu gdje već sada najavljuju određene pomake i bolje rezultate. Najavljena je i press konferencija u kojoj će analizirati prošlu sezonu i najaviti novu u kojoj očekuju puno bolje rezultate.
REZULTAT I sAsTAvI
REZULTAT I sAsTAvI
Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽRK Zrinski
Paula Posavec ponovo je predvodila listu strijelaca
Čakovčani su odigrali zaista sjajnu sezonu
Filip Goričanec bio je prvo ime gostiju protiv Sesveta
NOGOMET
ODIGRANO JE PRETPOSLJEDNJE, 29. KOLO, u 3. NL Sjever
Varteks je novi prvak!
Od međimurskih ekipa pobjede su upisali Polet, Nedelišće i Graničar (K), a od klupe Dinama u Domašincu se oprostio Dalibor Gorupić
Piše: Miljenko Dovečer
Foto: NK Varteks
Pobjedom nad Graničarom u pretposljednjem kolu prvenstva, Varteks je osigurao titulu prvaka ispred Bilogore, a vikend u Varaždinu protekao je u znaku slavlja. Velika promjena dogodila se na dnu ljestvice, gdje je Slatina kolo prije kraja preskočila Viroviticu te će u posljednje kolo ući s dvama bodovima prednosti.
Emotivni oproštaj Gorupića od klupe
Dinama (D)
U Domašincu na popularnom „Kokotovom vezu” na utakmici Dinama i Poleta, bilo je emotivno, nakon 5 godina na klupi Dinama od kluba se oprostio Dalibor Gorupić. Uoči samog susreta domaćini su pripremili ceremoniju oproštaja od trenera koji je podignuo klub na jednu novu razinu. Gorupić je pet godina uspješno vodio klub, vođen strašću i predanošću, ostavljajući neizbrisiv trag u povijesti kluba. Za oproštaj su mu poklonili loptu s potpisima svih igrača, simbolično označavajući 154 utakmice koje je vodio kao trener Dinama. Također mu je uručen uramljeni dres s brojem 154, kao trajni podsjetnik na njegovo vodstvo i predanost klubu. Što se same utakmice tiče, u derbiju Dinama i Poleta pobjeda je nakon vodstva domaćina otišla na stranu gostiju. Dinamo je poveo u 37. minuti preko Nevena Hlišća koji pogađa za 1:0 u 37. minuti iz kaznenog udarca. U nastavku preokret gostiju iz Svetog Martina, prvo u 60. minuti poravnava Nino Patafta, da bi u 80. minuti pobjedu svojoj ekipi donio Marko Šarić. Pred sam kraj susreta, prema izvješću delegata, crvene kartone dobili su Filip Perčić iz Poleta (drugi žuti zbog odugovlačenja) i Stiven Sabol iz Dinama (namjerno udaranje protivnika nogom).
- Čestitam Poletu na pobjedi. Prvo poluvrijeme je utakmica bila u egalu i reći ću da smo zasluženo vodili. Drugo poluvrijeme pripalo je u potpunosti gostima. Zahvaljujući Prekupcu smo još
Rezultati 29. kola:
Graničar(K) – Koprivnica 4:1
Dinamo(D) – Polet 1:2
Slatina – Pitomača 2:1
Nedelišće – Virovitica 2:1
Bilogora 91 – Rudar 2:0
Garić – Podravina 1:3
Varteks – Graničar(Đ) 1:0
Dinamo(P) – Međimurje 2:1.
dosta dugo imali 1:0. Polet je zasluženo postigao pogotke za preokret. Zahvaljujem momčadi, upravi i svima u i oko kluba na dirljivom oproštaju, trenutke prije utakmice pamtit ću cijeli život. Danas je dan koji je obilježio kraj jedne priče, a zasigurno početak nečeg novog. Dinamo Domašinec će uvijek biti moj klub, bit ću uvijek veliki navijač ovog kluba, rekao je Dalibor Gorupić. - Čestitam svojim igračima na teško izborenoj, ali potpuno zasluženoj pobjedi. Odigrali smo našu najbolju utakmicu na gostovanjima ovog proljeća. I trebala nam je takva da bismo odnijeli bodove s teškog gostovanja, odakle malo tko odnosi puni plijen. Prvo poluvrijeme proteklo je u našoj blagoj dominaciji u posjedu, ali opet bez konkretnosti u zadnjoj trećini. Šteta jedino što je u jednu fer i korektnu utakmicu sudac lošim odlukama unio nepotrebnu nervozu. Domaćinima zahvaljujem na ugodnom gostoprimstvu, a kolegi Gorupiću čestitam na svemu što je postigao s Dinamom posljednjih godina te mu želim puno sreće i uspjeha u novim trenerskim izazovima, gdjegod bili. Također, iskoristio bih ovu priliku i čestitao NK Varteksu na zasluženo osvojenom naslovu prvaka i poželio im sreću u predstojećim kvalifikacijama, opširan je bio trener Poleta Zoran Šardi. Nedelišće se pobjedom oprostilo od domaćinstva u Čakovcu
Privremeni dom novom trećeligašu, ekipi Nedelišća, u ovoj sezoni bio je stadion Mladosti u Čakovcu. Naime njihove „Trate” još su u izgradnji i u ovom trenutku još se ne zna gdje će Nedelišće biti domaćin iduće sezone. S ove posljednje „do-
maće” utakmice najviše će se pamtiti rezultat i pobjeda domaćih 2:1. Gosti pak moraju žaliti za propuštenim, imali su nekoliko prilika za bolji rezultat. Pokazali su se u boljem svjetlu, ali kao i tijekom cijele sezone imali su probleme s realizacijom. Prvu priliku propustili su domaći u 9. minuti (Rodrigo), iza toga i u 19. minuti (De Mattos). U 19. minuti Kanižaj je dobro intervenirao kada je Dijanešić bio u prilici iz brze kontre postići pogodak. Domaći su iza toga u 21. minuti postigli pogodak, precizan s 11 metara bio je Rodrigo. Gosti pokušavaju poravnati, ali su neprecizni. U nastavku inicijativa gostiju, već u 53. minuti dobra obrana Kanižaja kada je Dijanušić imao priliku postići izjednačujući pogodak, a u 71. minuti „kazna“ domaćih za promašaje gostiju kada Jelkovečki pogađa za 2:0. Šest minuta iza toga dobru akciju gostujuće navale završio je pogotkom Špoljar. U 78. minuti gosti su mogli izjednačiti rezultat, ali nisu, pa su domaći, koji su igrali u nekompletnom sastavu, bili ti koji su se veselili pobjedi.
- Uspjeli smo pobijediti u zadnjoj „domaćoj” utakmici i to ćemo jedino pamtiti iz ove utakmice. Utakmica nije kvalitetom bila na nivou ovog ranga, ali s naše strane je to bilo i očekivano s obzirom na sve probleme s ozljedama i kartonima. Na kraju, iako smo pobijedili, moram konstatirati da su gosti imali više šansi i ne bi bilo nezasluženo da su došli do boda ovdje, realan je bio nakon utakmice trener Nedelišća Ivan Habuš. Za kraj prvenstva Nedelišću slijedi gostovanje kod šestoplasiranog Rudara koji će
ovom prilikom proslaviti 80. godišnjicu djelovanja.
Graničar u Kotoribi u nastavku slomio goste iz Koprivnice Uvjerljivu pobjedu upisao je domaći Graničar iz Kotoribe koji je ugostio Koprivnicu. S puno više energije u susret je ušao domaćin, ali do vodstva je došao tek pred kraj poluvremena. Pet minuta prije odmora strijelac je bio Dario Nađ. Deset minuta nakon povratka s odmora Dominik Sabol povisio je prednost domaćina, koju je u sedamdesetoj minuti smanjio Ganžulić. Ipak, Koprivnica nije imala snage vratiti se u utakmicu jer je već tri minute kasnije Hosono vratio dva gola prednosti. Konačan rezultat svojim drugim golom postavio je Sabol u posljednjoj minuti, realizacijom kaznenog udarca. Graničar je ove sezone pružio dobre igre i svi u klubu moraju biti zadovoljni viđenim. Osim toga, plasirali su se u finale međimurskog Kupa gdje u dvije utakmice s beličkim BSK-om odlučuju o pobjedniku. - Bili smo angažirani tijekom cijele utakmice. Sve smo naplatili u drugom poluvremenu i, vjerujem, zadovoljili naše navijače. Ovo nam je bila dobra priprema za finale međimurskog kupa gdje očekujemo da u dvije utakmice sa zahtjevnim protivnikom, BSK-om iz Belice, na kraju mi dignemo pehar, rekao je igrač domaćina Domagoj Dežđek.
Oslabljeni Rudar praznih ruku iz Grubišnog Polja Rudar je gostovao u Grubišnom Polju kod drugoplasirane Bilogore 91.
Oslabljeni „Laporniki” bez četvorice standardnih prvotimaca (Ratajec, Roginić, Malenović i Sambolec) odolijevali su prvo poluvrijeme. Da peh bude još veći, tome treba pridodati i ozljedu Evalda Vinka u 35. minuti, jednog od najboljih i najiskusnijih igrača. U drugom dijelu domaćin je ipak uspio postići dva zgoditka i to prvo u 50. minuti preko Bojana Kneževića, a do 2:0 došli su nesretnim autogolom u 69. minuti Silvia Radikovića. U zadnjem 30. kolu Rudar igra međimurski derbi s ekipom Nedelišća, a nakon utakmice povodom proslave 80 godina postojanja kluba slijedi velika zabava i veselica pod već poznatim nazivom „Rudarova noć“.
- Iza nas je teško gostovanje kod iznimno kvalitetne i iskusne ekipe NK Bilogora 91, gdje smo poraženi rezultatom 2:0. Unatoč porazu, možemo biti iznimno ponosni na prikazanu igru, pogotovo s obzirom na okolnosti. Utakmicu smo otvorili pod blagim pritiskom domaćina, koji je prvih petnaestak minuta dominirao terenom, no bez nekih konkretnih prilika. Nakon početnog pritiska uspostavili smo ravnotežu, a u drugom poluvremenu domaćin je došao do dva pogotka –jedan nakon naše pogreške, drugi nesretni autogol. Borili smo se do kraja, no promjene nije bilo. Igrali smo bez četvorice standardnih igrača, a kapetan Vinko morao je izaći zbog ozljede u 35. minuti. Priliku su dobili naši mladi igrači iz Nogometne škole Rudar i sjajno je iskoristili. Čestitam cijeloj ekipi na borbenosti i disciplini, posebno našim mlađima koji su pokazali zrelost i odlično
Raspored 30. kola: 31. svibnja u 17:30
parirali drugoplasiranoj ekipi lige, usprkos porazu bio je zadovoljan jedan od trenera Rudara Leonard Novak. Dinamo bolji za gol od Međimurja
U posljednjoj utakmici 29. kola 3. NL Sjever, Međimurje se s gostovanja kod Dinama u Predavcu vraća praznih ruku. Dinamo je u Predavcu prekinuo niz od tri uzastopne pobjede Međimurja. U uzbudljivoj utakmici pobijedio je Čakovčane 2:1. U prvom dijelu domaćini su bolju igru naplatili u 33. minuti golom Kamge. K tome su još promašili i jedanaesterac. Početkom nastavka Krznar golom u 47. minuti stavlja utakmicu na početak. Usprkos brojnim prilikama, u vodstvo ponovo dolazi Dinamo kada u 61. minuti Kamga ponovo zabija. Do kraja susreta rezultat se nije mijenjao. Domaći su na golu imali iskusnog, nesavladivog Srbljinovića i bodovi ostaju u Predavcu.
- Šteta da smo prekinuli ovaj niz od tri uzastopne pobjede. Protivnička ekipa je jako iskusna s igračima poput Kuprešaka, Vrbanića, Mlinarića, a na golu su imali nesavladivog Srbljinovića. Naši golobradi dečki, a u prvom sastavu je bilo njih osam mlađih od dvadeset jedne godine, dobro su se nosili s domaćim Dinamom. Imali smo neke prilike, nismo ih iskoristili, domaći jesu i na kraju smo poraženi. Za kraj bih želio da se pobjedom protiv Slatine oprostimo od naših navijača, a onda polako pripremiti se za novu sezonu koja mora biti puno bolja od ove koju treba čim prije zaboraviti, rekao je direktor Međimurja Rajko Toplek. U posljednjem 30. kolu Međimurje na stadionu Mladosti u Čakovcu dočekuje Slatinu.
Varaždinci su kolo prije kraja potvrdili veliku titulu
NOGOMET
Međimurke remizirale s novim prvakinjama
- Čekaju nas još četiri utakmice do kraja u kojima očekujem dobru igru i dobre rezultate, rekao je trener domaće ekipe Ivan Dizdar
Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽNK Međimurje
Iako su željele sva tri boda protiv vodeće ekipe prvenstva i novih prvakinja, na kraju su morale podijeliti bodove – ali s igrom i pristu-
pom mogu biti ponosne. Kad bi i prošle obranu, na golu je bila izvrsna Nuša Vidrih, koja je još jednom potvrdila svoju klasu.
Škrlec do Mazuchove = gol!
U fazi napada, naše djevojke bile su iznimno opasne iz kontranapada i polukontri. Međimurje je povelo nakon prekida i sjajne reakcije – Škrlec prenosi loptu do Mazuchove, koja fantastično ubacuje i pogađa za 1:0. Uslijedila je još jedna dobra šansa za povećanje vodstva, ali Agram uspijeva otkloniti
opasnost. Odgovor Agrama slijedi ubrzo, gdje odličnim udarcem Joščak dovodi svoju ekipu do izjednačenja. Na kraju – podjela bodova koja je, s obzirom na sve viđeno, i najrealniji ishod.
Međimurke i dalje neporažene
- Čestitke našim curama na srčanoj i kvalitetnoj predstavi, nastavljen je niz bez poraza (nakon pobjeda protiv Hajduka i Osijeka), a zahvaljujemo i svima koji su nas bodrili s tribina – atmosfera je bila fantastična. Rastemo iz utakmice u utakmicu, nakon
dvije pobjede sada remi s prvacima Hrvatske. Čekaju nas još četiri utakmice do kraja u kojima očekujem dobru igru i dobre rezultate, rekao je trener domaće ekipe Ivan Dizdar.
- Nove prvakinje Hrvatske imaju puno provjerenih i iskusnih igračica pa je time ovaj remi za nas kao pobjeda, a probat ćemo i stići Osijek na drugom mjestu, rekla je reprezentativka seniorske reprezentacije Nina Varga. Zbog reprezentativne pauze sljedeću utakmicu Međimurke igraju 8. lipnja u Splitu protiv Hajduka.
Igrači KK Čakovca i Selekcije lige
Protekle se subote u Donjem Kraljevcu, u organizaciji Košarkaškog saveza Međimurske županije, igrala All star utakmica u kategoriji U-11, dakle, za male košarkaše rođene 2014. i mlađe. Prvak
lige KK Čakovec sučelio se Selekciji lige koju su sačinjavali mladi košarkaši Međimurja, Donjega Kraljevca, Varteksa i Varaždina. Čakovec je pobijedio 30:23. (bh)
Čakovec - Selekcija lige 30:23
ČAKOVEC: Naglić A. 8, Haramija 2, Fodor 1, Patafta 1, Pleh 2, Golubić 6, Vabec 10. Trener Hrkač
SELEKCIJA LIGE: Majm 2, Magić 6, Đaković 2, Tisaj 3, Štefan 2, Jančec 4. Novak 4. Treneri Sorić Novak Marek
STOLNI TENIS
8. KUP GRADA ČAKOVCA u organizaciji STK-a Putjane u II. OŠ Čakovec Davorin Pongrac osvojio prijelazni pehar
Vladimir Rapaić pobijedio je u veteranskoj konkurenciji, a Denis Tratnjak bio je najbolji među mlađim veteranima
Piše: Luka Pongračić
Foto: Mario Golenko
U sklopu manifestacije Dana Grada Čakovca, uspješno je održan 8. Kup grada Čakovca u stolnom tenisu, u organizaciji STK-a Putjane. Turnir je okupio više od stotinu igračica i igrača iz Hrvatske i Slovenije, a održan je u dvorani II. osnovne škole. Svečanom otvorenju nazočila je i zamjenica gradonačelnice Lana Remar, koja je turnir proglasila otvorenim i svim natjecateljima poželjela puno sportskog uspjeha.
Novo zlato
Nina Baše
Tijekom dana igralo se u više kategorija, a natjecatelji i posjetitelji uživali su ne samo u sportskim nadmetanjima, već i u prijateljskom druženju, domaćim kolačima i izvrsnoj organizaciji. Organizator je osigurao vrijedne nagrade, uključujući posebna priznanja za najstarije sudionike, kao i pehare i medalje za najbolje pojedince i parove. U kategoriji igrača s invalidi-
tetom (kategorija 1–5, kolica) najbolji je bio Nino Baša, koji je pokazao iznimnu igru i zasluženo osvojio prvo mjesto. Među najstarijim veteranima slavio je Jožef Žekš, dok je u kategoriji starijih veterana najbolji bio Petar Mačešić. Vladimir Rapaić pobijedio je u veteranskoj konkurenciji, a Denis Tratnjak bio je najbolji među mlađim veteranima. Barić i Godina opet nepremostiva prepreka U ženskoj konkurenciji slavila je Vesna Perhoč, dok su u igri parova najviše pokazali Matija Barić i Filip Godina, koji su uvjerljivo osvojili prvo mjesto. Najzapaženiji nastup u seniorskoj konkurenciji imao je Davorin Pongrac, koji je uz osvajanje zlata ponio i prijelazni pehar Kupa grada Čakovca. Turnir je završio u pozitivnom ozračju, a svi sudionici i posjetitelji napustili su dvoranu zadovoljni, s obećanjem da se i sljedeće godine ponovno okupe – u još većem broju.
U kategoriji starijih veterana najbolji je bio Petar Mačešić
POWERLIFTING
HRVATSKA REKORDERKA u benchu Melisa Matulin peta na svijetu
STREETBALL
ČK Basket fever večeras u svom 10. izdanju!
Danas se na Macanovom domu igra streetball. Kategorije U-12 i U-16 započinju svoje haklove od 12:30, a All star kategorija igra od 17 sati. Idućega dana na rasporedu je Zimsko 3x3. Za sve gledatelje osigurano je jelo, piće i dobra glazba, a za haklere vrijedne nagrade. (bh)
Melisa Matulin, 19-godišnja powerlifterica iz Donjeg Vidovca, postigla je novi vrhunac karijere nastupivši na Svjetskom prvenstvu u Norveškoj, gdje je u kategoriji juniorki do 57 kg osvojila odlično peto mjesto. Podigavši 90 kilograma, srušila je hrvatski državni rekord u bench pressu. Studentica prve godine Kineziološkog fakulteta u Zagrebu članica je Powerlifting kluba Pozoj, a pod trenerskim vodstvom Gorana Karamarkovića u
kratkom je vremenu dosegla europski i svjetski vrh. Već početkom 2024. osvojila je brončanu medalju na Europskom prvenstvu u Istanbulu, podigavši 85 kilograma i tada također postavila nacionalni rekord. Zanimljivo, Melisin sportski put započeo je kroz atletiku, no nakon ozljede koljena liječnici su joj preporučili da se drži podalje od sporta – osim plivanja i biciklizma, ali s vremenom je pronašla svoj put. (lp)
8. KOLO MAGENTA Lige za prvakinje pod svjetlima reflektora
ŽNK Međimurje sljedeću utakmicu igra 8. lipnja
KUGLANJE
PRVENSTVO HRVATSKE sprint
Goran Vrček brončani
Prošlog vikenda na kuglani Pampas u Osijeku održavala su se državna prvenstva u disciplinama sprint i tandem. U subotu se igrao sprint, a u kvali�ikacijama je nastupilo čak 50 natjecatelja između kojih je bilo i osam iz KK Željezničara te dvoje iz Zanatlije. (nt) Četvorica prošla kvali�ikacije za najboljih 16
U kvali�ikacijama za najboljih 16 letvica je bila visoka (202), a prošla su četvorica naših. Franjo Gosarić (222) i najmlađi Borna Murić (217) završili su drugi i treći, dok su Goran Vrček i Predrag Turk s 204 zauzeli 13. i 14. mjesto. Denis Košak (200) bio je blizu, ali 18. Zvonimir Turk (192), Bojan Košak (191) i Luka Štrukelj (190) zauzeli su mjesta od 27. do 29. U osmini �inala klupski okršaj: najmlađi Murić protiv najstarijeg Turka. Nakon 1-1 u setovima, u SV-u Murić promašuje meč loptu i gubi 20-18. Vrček pobjeđuje Bartulovića 2-0, dok Gosarić gubi u SV-u od Madunića nakon promašaja u trećem hicu (21-17).
Predrag Turk zaustavljen u četvrtfinalu
U četvrt�inalu se Predrag Turk sastao s naj-
KUGLANJE
boljim igračem 1. HKLS-a Zovkom te gubi s 2-0. U isto vrijeme Goran Vrček igra vrlo kvalitetan i neizvjestan dvoboj protiv Tutnjevića, za pobjedu u SV-u mu je trebao čak prosjek 8 u tri kugle (24-23). U tom trenutku Vrček je već imao osiguranu broncu, a za veliko �inale igrao je protiv Šegine iz Ozlja. Prvi set osvaja s vrhunskih 117 čunjeva, no nažalost drugi ne igra na tom nivou te ga gubi
PRVENSTVO HRVATSKE tandem
Povijesni uspjeh
(106-90). Nakon prve dvije kugle SV-a obojica imaju 12 čunjeva, da bi u trećem hicu na Vrčekovu sedmicu, Šegina sruši devetku te odlazi u veliko �inale. Prvakom Hrvatske u sprintu postaje Darko Zovko iz Požege, drugi je Miroslav Šegina iz Ozlja, dok su treće mjesto podijelili Mario Mušanić iz Osijeka te naš Goran Vrček kojem je ovo prva državna medalja. (nt)
Međimurskog kuglanja
Dan nakon sprinta igrala se disciplina tandem, gdje je nastupilo pet međimurskih parova – četiri iz Željezničara i jedan iz Zanatlije. Svi su se kvali�icirali među 16 najboljih. Najbolje su prošli Maček i Plevnjak (Zanatlija) kao treći, dok su tandemi Željezničara zauzeli 5., 7., 9. i 15. mjesto. U osmini �inala svi željezničarski parovi igrali su 1-1 pa su odlučivali SV hici. Ispali su Turk i Murić, dok su ostali prošli u četvrt�inale. Tandem Za-
natlije slavio je uvjerljivo s 2-0 protiv Pitomače. Prolaskom u polufinale osigurane tri medalje
U četvrt�inalu s glatkih 2-0 prolazi tandem Zanatlije, a također i tandem Željezničara Franjo Gosarić i Luka Štrukelj. Preko dodatna 4 hica medalju su osigurali Košaki, tata Bojan i sin Denis, dok je tandem Goran Vrček i Zvonimir Turk izgubio od Osječana. U tom trenutku bile su već osigurane tri dr-
žavne medalje. Za veliko �inale su se međusobno sastala dva tandema Željezničara u kojem bolje prolaze Gosarić i Štrukelj, dok familija Košak osvaja brončanu medalju. U drugom polu�inalu Zanatlija igra protiv tandem iz Osijeka i naizgled glatko prolazi s 2-0, međutim oba seta su osvojili s tek jednim čunjem prednosti.
Veliko finale Plevnjak/Maček –Gosarić/Štrukelj
Tako su se u velikom �inalu našla dva naša tandema. Bolje su krenuli Zanatlije te osvajaju prvi set sa 155-151, dok drugi uvjerljivo odlazi na stranu Željezničara (157129). O naslovu prvaka Hrvatske tako odlučuju četiri hica u pune gdje se bolje snalaze Franjo Gosarić i Luka Štrukelj. (nt)
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja, Dan državnosti
Međimurska županija
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti 30. svibnja - Dan državnosti
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
Stanovnicima Međimurske županije čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
Ljekarna Petek
30. svibnja - Dan državnosti
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
30. svibnja - Dan državnosti
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo 30. svibnjaDan državnosti
svibnja - Dan državnosti
svibnja - Dan državnosti
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
30.
30.
Općina SVETA MARIJA
PRIBISLAVEC
Poslovnim
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo 30. svibnja - Dan državnosti
Marciuš team
30. svibnja - Dan državnosti
30. svibnja - Dan državnosti
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
30. svibnja - Dan državnosti
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
30. svibnja - Dan državnosti
Vatrogasna zajednica Međimurske županije
30. svibnja - Dan državnos�
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo
30. svibnja - Dan državnosti
30. svibnjaDan državnosti
restoran & pansion
Varaždinske Toplice
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas!
Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv
vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Sosedova črešja
Naš sosed ima jeno veliko drevo črešje. Čuda grani je na našoj strani našega vrta. Sako leto dok su črešje zrele si jih mi tu jemlemo i beremo.
Sosed je rekel da je ono kaj je na našoj strani kaktiga naše i kaj si slobodno beremo. To je ona stara črešja kojo denes moči retko de videti. Črešje su fest rodne i velike. Tu i tam štera ima črva nutri v sebi i ak to ne vidimo ga pojemo. Nikaj vam se okus ne spremeni od toga
črva. Jemo pak je ipak onda hujše nego nam. V jesen čuda listja padne doli pa zubačimo, i mi i sosed. Najlepše je na protuletje dok je drevo puno roznih cveteki. Onda je se puno čmeli, bumbari, leptiri… Z sosedom se šalimo da je to i jegova i naša črešja. Imate i vi tak dobroga soseda?
Sara Tkalčec, 5. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Moj deda je prava faca i čovek za se. Od malih nog me je nafčil čuda stvari. Nafčil me stvori koje nosim celi život. On je jedini čovek Vanovci šteri se bavi kovačijom. Greje i tuče železo za traktore i kombaje, i k tomo semo potkivle još i koje. Dok dojdem k jemu navek me dočeka z smehom na licu i govori mi stare priče kak je negda bilo. Jedna od prvih stvari koje me deda nafčil je delati potkovo. Prvo smo išli v njegovo malo kovačnico de ima klešče, železo i veliko peč. „Prvo moraš dobro zagreti železo“, rekel je i del komad železa v ogej. Dok je železo bilo črleno, pokazal mi je kak ga trebam
zeti z kleščima i deti na hampos. Unda je z hamrom počel tuče dok mi je objašnjaval kak saki pot dok fčehneš mora biti točno vudreno. Rekel je: „Vidiš, vnukec, moraš paziti na sako sitnico.“ Dok sam ja probav, neje mi išlo, ali me hrabril da probam znova, jer potkova neje nekaj kaj se more napraviti �letno. Na krajo, deda me nafčil kaj znači biti ponosan. I tak vam je to, ljudi droge, moj deda vam je jan jedini i neponovljivi deda Vanovco, a još sam vam pozabiv reči, jegovo ime vam je Drago.
Filip Kozar, 5. b, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Molitva za mir
Mir je ono kaj saki čovek treba, al’ na svetu je tak da ga navek nešči nema.
Snagu ljubavi zamenila je ljubav prema moči i obično se „pozabi“ da jeni drugima trebamo pomoći.
Ljudi jeni za druge se meje časa imaju, a ljubav i razumevanje većinom niti nemaju.
Dečica, jana, za vodicu i koricu kruha moraju prositi, a stareši oružje na ramenu i mržnju v srcu nositi.
Lepo bi na svetu bilo da bi si mira i sreču šteli i pošovaje i ljubav za male i velike meli.
Znate kak se veli: „Lepa reč saka vrota otpira.“
Zato si skupa za mir Božeka prosite, dobri bodite ljubav v srcu i osmijeh na licu navek nosite!
Borna Zadravec, 5. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana
Uređuje: Aleksandra Sklepić
Nafčil me deda
Kozjak
Ana Malović, 5.a, OŠ Mursko Središće
Kris�an Kalanjoš, 5.a, OŠ Mursko Središće
Estera Novak, 5.a, OŠ Mursko Središće
Petra Štefanić, 5.a, OŠ Mursko Središće
Rian Orehovec, 3.b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek Nola Rašperger, 3.b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek
Najpovoljniji europski električni auto
I dok traje borba koji će električni automobil biti najpovoljniji na tržištu, Citroen e-C3 se bez problema okitio titulom najpovoljnijeg električnog automobila koji dolazi iz Europe – tu je dizajniran i tu se proizvodi
Tekst i foto: Igor Rudež
Sčetvrtom je generacijom modela C3 Citroen okrenuo potpuno novu stranicu ponudivši jako dobar omjer uloženo/dobiveno, a velika novost je i uvođenje potpuno električne izvedbe koja dolazi pod nazivom e-C3. No novost nije samo električni pogon, nego i uspjeh Citroena što je na tržištu ponudio, barem u trenutku pisanja ovog testa, najpovoljniji europski električni automobil, a pritom mislimo na proizvodnju u Europi.
svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, kamera straga, 17-inčni aluminijski naplatci, dvobojna karoserija... TEST Citroen e-C3 Max
A dobra vijest je i to što je novi C3 od početka razvijan u benzinskoj i električnoj inačici, pa osim vrsta pogona nema razlika između njih. Postavljen je na modularnu platformu Smart Car, a posebnost ovog modela je i što pomalo djeluje kao SUV. Naime, udaljenost od tla mu je čak 200 mm, što je čak 70 mm više nego ranije, pa kada parkirate novi C3 uz neki gradski SUV, nerijetko se dogodi da je e-C3 viši od njega. To se ne viđa rijetko, a ne smijete zaboraviti kako postoji i SUV izvedba modela
e-C3, koji dolazi pod imenom e-C3 Aircross, a upravo kada čitate ovaj test, taj model stiže i na naše tržište. A upravo ta visina će biti presudna kod mnogih kupaca radi dvjema stvarima – sjedi se povišeno pa je preglednost bolja, a ono najvažnije, olakšan je ulazak i izlazak iz vozila. A upravo je to što kupci traže.
Dizajn novog e-C3 je prilično kutijast, a to nije nimalo loše, jer upravo takav oblik omogućuje i bolju prostranost jer je unutrašnjost bolje iskoristiva. Osim toga, nismo čuli nikoga da je rekao kako mu se ne sviđa novi model, pa je Citroen napravio odličan posao. Led prednja i stražnja
e-C3
svjetla, dvobojna karoserija u odličnoj indigo plavoj boji, 17-inčni aluminijski naplatci i recept je uspješan. A ako vam se dizajn čini pomalo poznat, on se temelji na konceptu Oli od prije nekoliko godina, a od kojeg su preuzete ravne linije, kao i dizajn dnevnih LED svjetala.
No vratimo se mi na električni motor, koji je glavna stvar kod ove izvedbe. Iako razvija snagu od „tek“ 83 kW, odnosno 113 KS, u vožnji imate osjećaj kako je snaga barem 50 posto veća, a u odnosu na benzinsku izvedbu je snažniji tek 13 KS, no u vožnji je osjećaj puno bolji. Uostalom, tako je i kod svakog električnog automobila zahvaljujući uvijek dostupnom maksimalnom okretnom momentu. Čak se ne osjeti ni nešto veća težina u odnosu na benzinca. Iako, moramo priznati kako je Citroen napravio odličan posao, pa električna izvedba teži tek 1419 kg, a za pohvalu je i što je nosivost ostala visoka, točnije 491 kg.
No baterija je, kao i na mnogim drugim električnim
TEHNIČKI PODACI
Comfort ovjes,
automobilima, poprilično osjetljiva na vrijeme, odnosno temperature. Naime, tijekom testa smo imali prilike voziti i po dnevnim temperaturama od 12 stupnjeva, ali i od 25 stupnjeva, a doseg se dosta razlikuje. Tako je pri nižim temperaturama on bio između 240 i 250 km s punom baterijom, dok je pri višim temperaturama doseg bez problema bio 300 km. No za gradski automobil to je i više nego dovoljno, pa će uz gradske kilometraže punjenje biti potrebno jednom do dvaput tjedno. Baterija podržava AC punjenje snagom do 11 kW, dok istovremeno nudi i DC punjenje snagom do 100 kW, pa će punjenje na brzim javnim punionicama biti prilično brzo – taman
dok obavite tjednu kupnju u trgovini. Serijski dolazi i Citroen Advanced Comfort ovjes koji omogućuje udobnu vožnju i ublažuje ljuljanja, a stvarno sve funkcionira dobro jer je nimalo ne osjeti težina baterije. Prelasci preko rupa su možda glasniji, no e-C3 drži putanju, a jedino je prisutna veća buka vjetra pri vožnji na autocesti. No treba uzeti u obzir kako je ovo automobil prvenstveno namijenjen gradskoj vožnji, a ne vožnji autocestom, a to govori i činjenica o maksimalnoj brzini od tek 132 km/h. Jedina dobra stvar u tome je da nećete dobiti kaznu, a negativna je da ćete pri toj brzini brzo isprazniti bateriju. Unutrašnjost je minimalistička i moderna, a prven-
izgleda atrak�vno, posebno u ovakvoj kombinaciji plave i bijele karoserije
10,25-inčni zaslon je brz, a ima i podršku za bežično proiciranje
Android Auto i Apple CarPlay uređaja
Dvobojni 17-inčni aluminijski naplatci mu dobro stoje
e-C3 donosi mnogobrojne dizajnerske detalje izvana i u unutrašnjosti
Komande klimatizacije su odvojene od zaslona i dolaze s fizičkim tipkama - baš onako kako treba biti
Umjesto instrumenata tu je head-up prikaz informacija
Pozitivne poruke putnicima možete pronaći na svim vratima
Malena ručica mjenjača je preuzeta od drugih Stellantisovih modela
Prtljažnik u osnovi ima obujam od 310 litara, a s preklopljenim naslonima obujam raste na 922 litre, ali bez ravnog poda
stveno se to vidi na vozačkoj poziciji. Naime, ne postoji zaslon digitalnih instrumenata, već se sve informacije projiciraju na uskom i dugačkom head-up zaslonu. Zaslon je vidljiv u svim uvjetima, a jedinu manu bi izdvojili – možete birati ili prikaz kilometara do pražnjenja baterije, ili ukupnu kilometražu i vanjsku temperaturu. A između toga postoji još 5 ostalih informacijskih prikaza, pa ćete često pritiskati tipku na ručici za brisače. No s druge strane, barem je tipka fizička, kao i one za gašenje sustava prepoznavanja znakova i zadržavanja vozila unutar trake, pa je isključivanje lako. Klimom se također upravlja putem fizičkih tipki i one su u potpunosti odvojene od zaslona, a ispod njih je polica s bežičnim punjačem mobitela. Središnji multimedijski zaslon je dijagonale 10,25 inča i dovoljno je brz u radu, a nudi i mogućnost bežičnog spajanja s Android Auto i Apple CarPlay uređajima. A zanimljivo je kako je USB priključak postavljen s njegove desne strane, gotovo ispred suvozača i to prilično visoko na konzolu. To je praktično i logično rješenje, ali je pomalo neočekivano. A unutrašnjost donosi mnoštvo dizajnerskih detalja kao što su pozitivne poruke koje su prišivene na rukohvatima na vratima, mnogo mjesta gdje možete spremiti mobitele, kao
dizajn donosi dobru prostranost u kabini
i s bijelom plastikom obložene pretince u vratima, što olakšava vidljivost u njima i što je sve unutra. Detalj koji bi mogli preuzeti i drugi proizvođači jer je jednostavan i izuzetno efikasan.
Sprijeda je prostora i više nego dovoljno, dok će straga mjesta imati jedino djeca, dok će se odrasli moći stisnuti na
kraće relacije. No sjedala su svuda udobna, što je također jedan od Citroenovih prednosti pred drugim proizvođačima. Prtljažnik ima isti obujam kao i benzinska izvedba, a to znači 310 litara u osnovi, odnosno 922 litre kada se preklope stražnji nasloni. Nažalost, kada su nasloni preklopljeni nastaje stepenica, a
e-C3 ni uz doplatu ne nudi dvostruko dno prtljažnika. Cijena testnog i to potpuno opremljenog električnog Citroena e-C3 je ravno 30.000 eura. E sad, da smo u nekoj razvijenijoj zemlji, na tu bi cijenu išao poticaj, pa bi se ona spustila za 6 do 8 tisuća eura, što bi već bila cijena gotovo na razini benzinske izvedbe. No kako ipak živimo u Hrvatskoj, ove godine će poticaji, ako ih uopće bude, biti dostupni samo pravnim osobama, odnosno tvrtkama, pa ne čudi činjenica kako će i prodaja električnih vozila ove godine kod nas biti niska. No bez obzira na to, e-C3 je zanimljiv automobil koji ima dobar recept za odličan omjer uloženo/dobiveno, pa ako tražite gradski električni automobil, svakako bi trebali otići isprobati i vidjeti ovaj model.
Kutijast
Krovni nosači su serijski
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 30. svibnja do 5. lipnja 2025.
P 30 Ivana Arška; Ferdinand; Srečko
S 31 Pohod BDM; M.B. Kam. Vrata; Krunoslava; Vladimir Proštenje Macinec Krizma Podturen, Čakovec (Sveti Nikola)učenici Centra za odgoj i obrazovanje, Ivanovec
N 1 7.Uskrsna.Justin;Mladen;Teofil;Slobodan Proštenje Gornji Kraljevec, Jalšovec Prva pričest Sve� Juraj na Bregu, Ivanovec Krizma Belica, Macinec
P 2 Filip Nen; Zdenko
U 3 Karto Lwanga i drugovi; Olivija
S 4 Kvirin Sisački; Predrag
Č 5 Bonifacije; Dorotej; Valerija
Sretan Vam imendan!
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 31. SVIBNJA
dr. Sara Bobek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304
dr. Franjo Carović
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445
dr. Kris�na Poljak
Čakovečka 5, tel. 040/899-078
Donji Vidovec
dr. Marija
Haramija Strbad
R. Končara 7, tel. 040/615-006
Lopa�nec dr. Željka Bošnjak
Pleškovec 30, tel. 040/856-113
Mala Subo�ca
dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220
Prelog
dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342
Šenkovec
dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak
Maršala Tita 44, tel. 040/343-708
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
IZ MATIČNOG UREDA
ROĐENI
Čakovec:
Lea Fažon, kći Željke i Josipa
Tara Zobović, kći Ivane i Maria
Luka Hunjadi, sin Mateje i Roberta
Aria Andrejevna Renk, kći Klaudije i Andreasa
Dora Marciuš, kći Kris�ne i Tomislava
Dejzi Jurčec, kći Viktorije i Marka
Val Šebes�jan, sin Željke i Tijana
Sandi Oršuš, sin Jasmine i Tihomira
Val Furdi, sin Sande i Kris�jana
Vito Ignac, sin Ivane i Radovana
Una Sabolčec, kći Tene i Antuna
Dino Bauman, sin Valen�ne i Nenada
Paulina Knezić, kći Mateje i Hrvoja
Mauro Žunić, sin Lucije i Filipa
Lora Kranjčec, kći Klare i Luke
O�o Kovačić, sin Vanesse i Davida
Vito Vraničar, sin Petre i Darka
Vida Kemec, kći Tatjane i Josipa
VJENČANI
Mursko Središće:
Lucija Šilec i Marko Vuković
UMRLI
Čakovec:
Ivan Žišković r. 1941.
Sidonija Klarić r. Štefić r. 1933.
Emilija Milana Lončarić r. Krizman r. 1924.
Julijana Trstenjak r. Zadravec r. 1938.
Patricija Tot r. 1983.
Lenard Marđetko r. 1950.
Ivan Vuković r. 1951.
Margareta Jambrečić r. 1935.
Stanislav Blažić r. 1953.
Antun Novak r. 1952.
Ivan Tot r. 1935.
Katarina Kovačić r. Šoštarić r. 1936.
Mirjana-Ludmila Pinter r. Šarić r. 1938.
Rita Hanžeković r. 2023.
Mursko Središće:
Dragica Podgorelec r. 1931.
Prelog:
Cecilija Piškor r. Furdi r. 1959.
Štrigova:
Danijela Maček r. Horvat r. 1971.
Marija Srnec r. Novak r. 1932.
Tražimo suradnike
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
Mura taxi tel. 099 36 60 304
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
Bolnica Čakovec
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
tel: 040 372 370
ZZJZ Čakovec
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
Povodom tragičnog gubitka
Miljenka Leinera
Dragim prijateljima i poznanicima
Franjo Dravec
veliko hvala na podršci u ovim teškim trenucima.
iz Čakovca preminuo 27. svibnja u 79. godini života
Supruga Indira, majka Franciska i brat Dorien sa obitelji
Franjo Dravec
Katarina Kerman rođ. Novak
iz Čakovca preminuo 27. svibnja u 79. godini života
iz Gornje Dubrave preminula 23. svibnja u 78. godini života
Katarina Kerman rođ. Novak
Marija Igrec
iz Gornje Dubrave preminula 23. svibnja u 78. godini života
iz Donjeg Mihaljevca preminula u 73. godini života
Marija Igrec
Ana Šajn
iz Donjeg Mihaljevca preminula u 73. godini života
iz Donjeg Vidovca preminula u 91. godini života
Ana Šajn
Katarina Kudec rođ. Dolenec
iz Donjeg Vidovca preminula u 91. godini života
iz Preloga preminula 23. svibnja u 87. godini života
Katarina Kudec rođ. Dolenec
iz Preloga preminula 23. svibnja u 87. godini života
putem obrasca na
Terezija
Jančec
Zvonimir Ciglar
iz Donjeg Pustakovca preminula u 81. godini života
iz Novog Sela Rok preminuo 25. svibnja u 64. godini života
Zvonimir
Ciglar
Jeronim Damiš
iz Novog Sela Rok preminuo 25. svibnja u 64. godini života
iz Mačkovca preminuo 23. svibnja u 86. godini života
Jeronim
Damiš
web
ww.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
Sabina Hren rođ. Goričanec iz Mihovljana preminula 24. svibnja u 89. godini života
Sabina Hren rođ. Goričanec
iz Mihovljana preminula 24. svibnja u 89. godini života
Ana Kostel rođ. Jelenić iz Čakovca preminula 21. svibnja u 86. godini života
iz Mačkovca preminuo 23. svibnja u 86. godini života
Igor Vidović iz Kotoribe preminuo u 37. godini života
Ana Kostel rođ. Jelenić iz Čakovca preminula 21. svibnja u 86. godini života
Marija Branilović iz Turčišća preminula u 87. godini života
Igor Vidović
Slavica
Jeđud
iz Kotoribe preminuo u 37. godini života
iz Donjeg Kraljevca preminula u 96. godini života
Slavica
Jeđud
Lovro Zvonarek
iz Donjeg Kraljevca preminula u 96. godini života
iz Cirkovljana preminuo u 64. godini života
Lovro Zvonarek
iz Cirkovljana preminuo u 64. godini života
Marija Branilović
iz Turčišća preminula u 87. godini života
Darinka Žemlić iz Donjeg Vidovca preminula u 65. godini života
Darinka Žemlić
iz Donjeg Vidovca preminula u 65. godini života
Kristijan Sklepić iz Nedelišća preminuo 20. svibnja nakon teške bolesti u 50. godini života
Kristijan Sklepić
iz Nedelišća preminuo 20. svibnja nakon teške bolesti u 50. godini života
iz Murskog Središća preminula u 64. godini života
ZAHVALA
Jančec, mag. psych.
Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvjema ambulantama:
Ambulanta Čakovec
E: psihologija@dzck.hr
T: 040/372-390 (radnim danom od 13 do 15 sa�)
Ambulanta Prelog
E: psihologija.prelog@dzck.hr
T: 040/321-390 (radnim danim od 13:30 do 14:30 sa�)
Sindrom profesionalnog sagorijevanja (burnout) – drugi dio
U prošlom smo se tekstu krenuli baviti burnoutom, odnosno sindromom profesionalnog sagorijevanja. Radi se o psihološkom stanju koje nastaje kao rezultat produljene, kronične izloženosti stresu na poslu. Znakovi koji obilježavaju ovaj sindrom su osjećaj iscrpljenosti, cinizam i smanjena poslovna e�ikasnost. Uz to, burnout može biti praćen i nekim �izičkim simptomima, poput učestalih glavobolja i prehlada, nesanice, želučanim tegobama… Radi se o stanju direktno povezanom sa stresom u poslovnom kontekstu, ali s posljedicama na �izičko, psihološko i socijalno funkcioniranje osobe.
poput prekomjerne konzumacije alkohola, prejedanja, kockanja, konzumacije droga (10). U fazi (11) pojavljuje se depresivnost, koju prati osjećaj tuge, praznine, beznadnosti, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, preispitivanje smisla. Sve navedene faze mogu imati različito trajanje i intenzitet kod različitih pojedinaca. U svakom slučaju, �inalna je faza doživljaj burnouta (12) sa svim pratećim simptomima kojima smo se bavili kroz prethodnu kolumnu.
Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja
Svjetski dan nepušenja„Razotkrivanje laži – zaštita
Oporavak od sindroma profesionalnog sagorijevanja odvija se postupno i bitno je da osoba uzme vremena za kvalitetan oporavak
Psiholog Herbert J. Freudenberger, nakon što je i sam prošao kroz sindrom profesionalnog sagorijevanja, trudio se otkriti što više o istom. Prepoznao je i identi�icirao dvanaest faza razvoja burnout sindroma koje Vam mogu pomoći u promišljanju i prepoznavanju nekih znakova i kod sebe. U prvoj fazi razvoja burnouta, osoba osjeća snažnu potrebu da se dokaže, da pokaže svoju vrijednost na poslu (1). Kako bi postigla zacrtane ciljeve iz prve faze, osoba počinje sve više raditi – rad vikendom, prekovremeni sati, uzimanje dodatnog posla (2). Potom dolazi do zanemarivanja vlastitih potreba – ignoriranja znakova umora i osnovnih potreba poput redovne prehrane i dovoljno sna (3). U idućoj fazi osoba je sklona tzv. premještanju kon�likta – postaje svjesna da se nešto neobično događa, da nešto nije u redu – ali ne preuzima odgovornost na sebe, već ju premješta na nekog drugog. Primjerice, osoba krivi šefa, kolege ili zahtjeve posla za ovo stanje, umjesto da pokuša riješiti postojeći problem (4). Uskoro dolazi i do promjene životnih vrijednosti. Osoba mijenja svoje vrijednosti i počinje poslu davati više značenja nego aktivnostima i odnosima izvan posla koje su je prije veselile. Također, osoba može početi promatrati svoju vrijednost kroz to koliko je uspješna na poslu (5). U fazi (6), dolazi do negiranja problema. Iako osoba možda osjeća da nešto nije u redu, sklona je i dalje kriviti druge, ignorirati znakove umora ili vjerovati da i dalje doživljava privremeni stres. Uskoro dolazi i do povlačenja od kruga socijalnog okruženja izvan posla (obitelj, prijatelji..) (7). Kod osobe možemo zamijetiti i neke neobične promjene u ponašanju, kao što je povećana iritabilnost. Okolina može zamijetiti ove promjene, koje i na njih utječu negativno (8). Iduća je faza depersonalizacije – osjećaj odvojenosti od samog sebe i vanjskog svijeta, osjećaj osobe „kao da sam robot“ ili „kao da više nemam svoje ‘ja’“ (9). Depersonalizaciju prati osjećaj praznine, otupjelosti, tjeskobe. Neki se ljudi s ovim osjećajima pokušavaju nositi koristeći nezdrave mehanizme
Važno je napomenuti da je burnout stanje koje se, kao i bilo koje drugo psihičko ili �izičko stanje može javiti mnogim ljudima. Kada do tog stanja dođe, važno je prepoznati što se događa i pokušati prionuti na rješavanje problema. U cijelom procesu bitno je imati suosjećanje prema samome sebi i teškom periodu koji prolazite. Prvi korak ka promjeni i oporavku je upravo prepoznavanje da ste doživjeli burnout. Nakon toga, bitno je potražiti pomoć bližnjih, kolega ili stručnjaka i pokušati unijeti neke promjene u svakodnevicu i malo po malo poduzeti korake u vraćanju na stanje prije burnouta. Primjerice, možete pokušati ponovo uspostaviti zdrave navike spavanja, redovnog jela i �izičke aktivnosti, vratiti se hobiju koji Vas veseli, obnoviti odnose s bliskim ljudima.
Bitno je postaviti granice na poslu i de�inirati vrijeme za rad, ali i de�inirati i održati vrijeme za odmor. Važno je naučiti i koristiti različite metode suočavanja i nošenja sa stresnim situacijama. Na kraju, želim naglasiti da savjeti koji su ovdje opisani u par redaka, nakon što osoba doživi burnout, mogu izgledati banalno.
Svakako čitateljima želimo ponuditi moguće početne korake u suočavanju, no oporavak od sindroma profesionalnog sagorijevanja odvija se postupno i bitno je da osoba uzme vremena za kvalitetan oporavak. Svaki od navedenih savjeta može biti koristan, ali je ponekad u teškom stanju kakvo burnout jest, izuzetno izazovno započeti i učiniti bilo koju promjenu. Prvi i važan korak može biti i javiti se za savjet stručnjaku, nekome tko će Vas polako voditi kroz proces oporavka kroz koji ne morate prolaziti sami!
dvanaesniku, a ugroženo je i reproduktivno zdravlje pušača: poremećaj menstrualnog ciklusa, te negativan utjecaj na potenciju i plodnost. Posebno je štetno pušenje u trudnoći, a štetni učinci pušenja očituju se i na koštanom sustavu te na koži koja bude naborana, suha, sa znakovima prijevremenog starenja. Iako mnogi pušači misle da ih pušenje smiruje, učinak cigarete je upravo suprotan. Pojačava se nervoza, razdražljivost, drhtanje, nesanica, a smanjuje se sposobnost koncentracije i pamćenja.
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) svake se godine 31. 5. obilježava Svjetski dan nepušenja s ciljem podizanja svijesti cjelokupne javnosti o štetnom djelovanju duhanskih i nikotinskih proizvoda na zdravlje pojedinca, okoliša i cijele zajednice. Ovogodišnja kampanja pod motom „Razotkrivanje laži – zaštita života“ ima za cilj razotkriti marketinške trikove, taktike i strategije kojima duhanska i nikotinska industrija svoje proizvode čini privlačnijima, posebno mladima. Nikotin i duhanski proizvodi stvaraju snažnu ovisnost te imaju i brojne druge štetne učinke, unatoč tome što atraktivni okusi i glamurozna pakiranja stvaraju lažni osjećaj sigurnosti i pobuđuju poželjnost. Pušenje – jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice, ujedno je i jedan od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih, malignih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti koje su vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svake godine od posljedica pušenja u svijetu umire preko 7,2 milijuna ljudi. Opasna je i izloženost pasivnom pušenju zbog kojeg godišnje umire preko 1,2 milijuna ljudi. Europska regija WHO-a ima visoku zastupljenost pušenja duhana među odraslima (28 %), te jednu od najviših stopa prevalencije pušenja među ženama (19 %).
Pušenje se smatra glavnim izbježivim čimbenikom rizika za nastanak brojnih bolesti koje su uzrok prijevremenog umiranja 10 % svjetskog stanovništva. Može uzrokovati:
• nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje, te se povezuje s nastankom brojnih malignih tumora (rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, vrata maternice).
Pušenje – jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice, a ujedno i jedan od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih, malignih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti koje su vodeći uzrok obolijevanja i smrtnost
• sužavanje krvnih žila i povećanje krvnog tlaka što pridonosi nastanku bolesti srca i krvnih žila (srčani infarkt, moždani udar, Buergerova bolest).
• zbog pojačanog stvaranja sluzi u dišnim organima pušača i sužavanja malih dišnih putova uzrokuje nastanak kroničnog bronhitisa, em�izema i kronične opstruktivne bolesti pluća.
• češća oštećenja sluznice usne šupljine, kronična upala želučane sluznice, čir na želucu i
Procjenjuje se da je posljednjih godina broj pušača u padu, ali još uvijek preko 1,3 milijarda ljudi u svijetu koristi duhanske proizvode, a duhanska i nikotinska industrija rade na prilagođavanju svojih strategija kako bi plasirali nove proizvode koje „oblače“ u atraktivne dizajne, arome i pojačivače okusa te im nerijetko daju izgled koji podsjeća na igračke ili slatkiše kako bi postali još privlačniji, posebno djeci i mladima. U većini europskih zemalja nedostatni su zakonski okviri koji štite djecu i mlade od korištenja nikotinskih proizvoda te korištenje nikotinskih proizvoda poput elektroničkih cigareta i nikotinskih vrećica raste među mladima. Procjenjuje se da je 2022. godine 12,5 % adolescenata u europskoj regiji koristilo elektroničke cigarete, te „samo“ 2 % odraslih kojima su ti proizvodi u svrhu odvikavanja od pušenja primarno bili namijenjeni. U nekim zemljama, korištenje elektroničkih cigareta među školskom djecom bilo je 2 do 3 puta učestalije od pušenja cigareta, a korištenje tih proizvoda također donosi brojne zdravstvene rizike:
• Razvoj ovisnosti o nikotinu brži je ako mu je osoba izložena u ranijoj životnoj dobi.
• Nikotin oštećuje mozak u razvoju, posebno dijelove koji su odgovorni za učenje, pamćenje, koncentraciju i pažnju te kontrolu raspoloženja i emocija.
• U e-cigaretama se mogu isporučivati i ilegalne droge, najčešće je to marihuana.
• Osobe koje u mladosti koriste e-cigarete imaju veće šanse postati pušači cigareta. Prisjetimo se i dobro poznate povezanosti pušenja i pijenja alkohola, kao i činjenice da su alkoholizam i pušenje dvije bolesti ovisnosti koje su daleko najzastupljenije u današnjem društvu. Pušači su skloniji pijenju alkohola, a alkoholičari skloniji pušenju cigareta od prosječne populacije. To je zato što alkohol pojačava žudnju za cigaretom i obratno, nikotin pojačava žudnju za pijenjem alkohola. Ovisnost o cigaretama tri puta je češća među alkoholičarima nego među umjerenim potrošačima, a ovisnost o alkoholu je četiri puta češća među pušačima, nego među nepušačima. Udruživanjem ovih dviju loših navika značajno se povećavaju rizici za razvoj bolesti i komplikacija koje su povezane s jednom i drugom ovisnošću. Stoga se nadamo da su osobama koje se susreću s ovim ovisnostima i datumi poput Svjetskog dana nepušenja moguća motivacija za promišljanje i poticaj na promjenu.
Tajana
Mali OGLASNIK
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
MOTORNA VOZILA
PRODAJEM MAZDU 323 sedan iz 1991.god., od prvog vlasnika, redovno servisirana. Mobitel: 099 8544 135
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira za dijelove - isplata odmah. tel 098 9656 624
PRODAJEM FORD FOCUS ST registriran. Tel. 095 858 1502.
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
KUPUJEM AUTO I TRAKTOR ispravan, neispravan, karamboliran, neregistriran ili registriran. info na mob. 098/777-095
POLJOPRIVREDA
K UPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO
ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE TRUPAC hrasta, traktorska šprica od 400 lit., rasipač umjetnog gnojiva i stražnja kosa. info na mob. 097/6046-109
PRODAJE SE čekičar - krunjač - mlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
DAMIR (55 godina) traži slobodnu ženu vezu ili brak iz okolice Varaždina. kontakt broj: 099/856-7418
NEKRETNINE
PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE STOLARSKA RADIONA u Macincu, komplet sa strojevima i alatima. Moguće i druge kombinacije. Info na mob. 092/309-6703
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
DAJE SE U DUGOROČNI NAJAM nenamješteni dvosobni stan u Martanama (novogradnja), 2. kat (lift). info na mob. 09 8/465-490
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJEM STARIJU KUĆU u Čakovcu kod Općinskog suda, veoma povoljno, EC/G, može i za poslovni prostor od 75 m2. Info na mob. 098/426-021
PRODAJE SE NOVA STAMBENA ZGRADA sa četiri stana od 82 m2 može ili samo stan, izvedba srednji roh bau od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16, Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095/858-1502
ŽIVOTINJE
PRODAJEM OVCE (12 kom) i OVNA (2 kom), te janjce (5 kom) po ukupnoj cijeni 1800 eur. Zvati na mob. 095/803-1114
RAZNO
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KUPUJEM stripove. Mob. 098 92 190 92
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJE SE TENDA dim. 3x2 m, plavo-bijela, nova, zapakirana; digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške kožne crne cipele vel. 43. Info na mob. 098/91-58-640
PRODAJEM HARMONIKU Hohner Atlantic 4 de Luxe 120 basova, top stanje, cijena 950 eur, info na mob. 099/4045-455
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/7613467
PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dim. 210, 200 x 90, 95, 140, 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, samohodnu mot. kosilicu, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex bušilicu, rodlin, bicikl i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Mob. 091 57 27 670
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
Dolazimo i donosimo radost
Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
Zovem se Nera imam 20 mj. i tražim dom gdje nema kokica i mačkica. Volim djecu, umiljata sam, čipirana (broj 191035000189507), kastrirana i cijepljena. Zbog bolesti moji udomitelji se ne mogu brinuti za mene. Meni treba igra, šetnja i puno ljubavi. Broj na koji me možete dobiti je 098/753-516.
Lola
ima nepune tri godine i traži dom u kojem nema pernatih životinja i mačaka. Sa psima se super slaže, a ljude obožava. Potpuno je cijepljena, kastrirana i označena mikročipom broj 191100002182163. Nalazi se u okolici Čakovca i javlja se na 091/8988-004.
Curtis
Pogledajte vi tu moć koju ovaj pas ima u sebi. Velik je, ali izuzetan. Obožava ljude, loptice. Star je 3,5 godine i život u azilu mu je prilično stresan i obožava izlaske pa i na našu livadu gdje se može istrčati do mile volje. Potpuno je cijepljen, kastriran i označen mikročipom broj 191035000152142. Nalazi se u Čakovcu, javlja se na mob 091/8988-004
majstori odgovaraju
da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas
U KUHINJI s Aleks
Najslađa je zlevanka s prvim trešnjama
Piše: Aleksandra Sklepić
Stiglo je meni najdraže vrijeme u godini – vrijeme kad su zrele prve trešnje, što znači obavezna priprema zlevanke s ovim fantastičnim voćem.
Zlevanka s trešnjama među prvim je kolačima koje sam počela peći, pa sam s njom doživjela i nekoliko sitnih neuspjeha, zbog čega mi ju je uvijek izazov peći. Posebno je �ina kad su u pitanju prve trešnje, a one su se upravo počele crveniti.
Priprema zlevanke s trešnjama nije komplicirana. Potrebni su sastojci koje sigurno uglavnom imate doma – jaja, brašno, šećer i vrhnje. (slika 1).
Mikserom sam napravila smjesu kao za palačinke –vode se dodaje manje, da tijesto bude gušće – tajna dobre zlevanke je upravo u tome da se mjeri prema smjesi za palačinke. Još se sjećam svoje bake koja je uvijek govorila da se za zlevanku sve radi isto kao za palačinke – samo s manje vode, da tijesto ne bude previše tekuće.
U nauljen i pobrašnjen kalup nalila sam pripremljenu smjesu. Trešnje treba oprati i izvaditi im koštice te ih rasporediti po smjesi (slika 2). Tu ode najviše vremena u pripremi.
Ja na kraju obično stavim i nekoliko žlica vrhnja skroz gore po zlevanki, prije pečenja. Izgled je zlevanke tada ljepši – bijela boja vrhnja ga nekako ukrasi. Zlevanku sam stavila peći u zagrijanu pećnicu na 180 stupnjeva i peče se oko 45 minuta, a ponekad i duže. Početničke greške o kojima sam prije govorila
bile su upravo kod pečenja. Izvana izgleda da je zlevanka pečena, ali ako se peče u višem plehu – ja je pečem u kalupu za torte, zna se dogoditi da je u središtu sirova. Zbog toga je bolje da se peče duže i obavezno je probajte probosti čačkalicom na više mjesta, kad provjeravate je li pečena, da vam ne bude tekuća kad je izvadite.
Kad je zlevanka pečena, nareže se na željene oblike, može na kockice, rombove ili u obliku kriški torte te se, kad se ohladi, posipa mljevenim šećerom. Ovakva slastica uvijek je dobrodošla kad stignu nenajavljeni gosti ili, još bolje, kad se zaželite prvih trešanja i odmah ih želite probati u svim mogućim varijantama. (slika 3)
Iako skromna i samozatajna, otkrili smo da je unatrag nekoliko godina spremala hranu i za najviše uzvanike – ministre, atašee i mnoge utjecajne ličnosti
Piše: Aleksandra Sklepić
U mirnoj i netaknutoj međimurskoj prirodi, šumom i livadama ukrašenim bregima, naišli smo na pravi spektakl okusa i mirisa domaće tradicionalne kuhinje. U tematskom parku Bajkovita šuma u Lopatincu u tijeku je bio nedjeljni ručak s međimurskim tradicionalnim jelima pod nazivom „Domače iz Međimurja”, kojeg je pripremio catering Međimurski dvori. Potaknuti znatiželjom potražili smo kuharicu zaslužnu za ove lijepe i ukusne delicije. Elena Novak (26) iz Dragoslavec Sela, doznali smo od vlasnika ovog lijepog restorana, njihova je kuharica i voditeljica tima, a s njima je već deset godina. Elena nam je ispričala da je kuhati naučila još kao jako mlada, a ljubav prema kuhanju osjeća oduvijek. Prve korake u kuhinji naučila ju je mama, a kasnije je svoje znanje usavršila u Međimurskim
dvorima na praksi, a zatim je nastavila raditi, a evo i nakon 10 godina u radnom je odnosu kod sadašnjih poslodavaca.
U prijateljskom okruženju Elena je odradila, doznali smo, brojne ručkove i cateringe, a osmišljava i realizira razne unikatne �inger food kreacije za svečana događanja, poput svadbi, domjenaka i vrhunskih cateringa za više od sto ljudi.
Iako skromna i samozatajna, doznali smo od njenih poslodavaca, spremna je suočiti se s najvećim izazovima koje s lakoćom ispunjava, pa je u „njezinoj kuhinji” spremana hrana i za najviše uzvanike – ministre, atašee i mnoge utjecajne ličnosti. Odlično se snalazi sa svakom vrstom jela, a njezin vedri duh i nasmijano lice dodatna su motivacija njenom timu, što ih svaki put odvede do savršenih gastronomskih kreacija.
Njegovanje međimurskih
SASTOJCI:
300 grama oštrog brašna
3 jaja
pola kiselog vrhnja
1 dl mlijeka
malo soli na vrh noža
3 do 4 žlice šećera
voda po potrebi
pola praška za pecivo
trešnje – količina po želji
Cmrečnjakov
pušipel
Pušipel je vodeća sorta međimurskog vinogorja, poznata po kasnom dozrijevanju i obilnom rodu. Vinarija Cmrečnjak njeguje tradiciju proizvodnje ovog autohtonog vina koje je sinonim za kvalitetu i prepoznatljivost. Njihov
Pušipel Classic je lagano, svježe i pitko vino s umjerenim alkoholom i kiselinama, s izraženim herbalnim i citrusnim aromama te mineralnim tonovima. Vino ima zlatnožutu boju sa zelenkastim odsjajem, a na nepcu ostavlja ugodan, svjež dojam. Kao takav savršeno je ljetno vino. Ovaj stil vina savršeno pristaje uz rižota, tjestenine i lagana mesna jela. (sh)
VINO TJEDNA
(Slika 1.) Sastojke za zlevanku uglavnom svi imamo kod kuće
(Slika 2.) Trešnje očistiti i ravnomjerno rasporediti po zlevanki prije pečenja
(Slika 3.) Zlevanka s trešnjama za ljubitelje voćnih tradicijskih kolača
ELENA NOVAK iz Dragoslavec Sela
zamirišu kad kuhinji Elena
Trganci s vrhnjem
SASTOJCI ZA
TRGANCE S VRHNJEM
(ZA 4 OSOBE):
500 grama oštrog brašna
1 žlica soli
malo vode
2 do 3 dl vrhnja
PRIPREMA TRGANCI
S VRHNJEM:
tradicionalnih jela posebno joj je drago, jer tako čuva baštinu našeg lijepog kraja, na čemu je upravo i naglasak u catering ponudi Međimurskih dvora. S nama je Elena podijelila recepte za mesne okruglice s povrćem i za priloge trgance s vrhnjem i dinstanu ječmenu kašu.
NAGRADNI NATJE AJ 01:;!tike Bril"ant i Medimurskih novina
U suradnji Optika BriljantMedimurske novine, u tijeku je jos jedan nagradni natjecaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit cemo po jednog citatelja vrijednim besplatnim ocnim pregledom u Poliklinici Briljant Cakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Medimurskim novinama donosimo kupon. Vas zadatak je skupiti najmanje 3 razlicita kupona ne starija od mjesec dana oznacena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti iii poslati na nasu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno iii poslati postom s naznakom "Za nagradni natjecaj - Osvoji besplatan ocni pregled" na adresu: Medimurske novine Cakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 21. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit ce objavljen u izdanju od petka, 23. svibnja. Napominjemo jos jednom, saljete tri razlicita kupona u kuverti. (mn)
Dobitnica: Nada Palfi iz Cakovca
Vazna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz nasih novina na kojem pise dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i cetvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.
Brašno i sol zamijesiti uz dodavanje vode, da se dobije smjesa, ali ne pretvrda, već dovoljno mekana da se može „trgati” na komadiće. U loncu zavrijemo vodu i u kipuću vodu rukom trgamo komadiće tijesta – smjese brašna i vode. Kuhamo tako dugo dok trganci ne isplivaju na površinu lonca – to je znak da su kuhani. Kuhanje traje otprilike deset do petnaest minuta. Trgance zatim ocijedimo, malo isperemo vodom. U posebnom loncu zavrijemo vrhnje – željenu količinu, ovisno da li želite više ili manje vrhnja. Dodamo ocijeđene trgance i sve zajedno promiješamo. Trganci su poznati međimurski specijalitet i odlični su kao prilog ili samo kao zasebno jelo.
Elena sa svojim bajkovitim mesnim okruglicama i prilozima
Fantastična tradicionalna delicija – mesne okruglice s povrćem, uz trgance i dinstanu ječmenu kašu
Mesne okruglice s povrćem
SASTOJCI ZA MESNE OKRUGLICE
S POVRĆEM (ZA 4 OSOBE):
500 grama mljevenog mesa - svinjetina
1 manja žličica soli
1 manja žličica Vegete
malo crvene, slatke, mljevene paprike
nasjeckani peršin
1 jaje
malo češnjaka u granulama
1 mrkva
1 svježa crvena paprika
krušne mrvice
sir Gauda ili slični tvrdi sir
PRIPREMA MESNIH OKRUGLICA S POVRĆEM:
U mljeveno meso dodati jaje, začine, češnjak i peršin te mrkvu i crvenu svježu papriku koju smo usitnili u blenderu. Na kraju umijesiti krušne mrvice. Količina krušnih mrvica mora biti dovoljna da se okruglice mogu lijepo oblikovati, ali ne smije ih biti previše da se okruglice ne rasipaju. Oblikovati okruglice rukom od dobro zamiješene
smjese i na svaku od njih staviti kockicu sira. Staviti ih peći u pleh u kojem je ulje, u pećnicu zagrijanu na 180 stupnjeva. Peku se oko pola sata, dok ne dobiju zlatnu boju i dok se sir ne rastopi. Kao prilog mesnim okruglicama s povrćem naša kuharica predložila je domaće trgance s vrhnjem i dinstanu ječmenu kašu.
Dinstana ječmena kaša
SASTOJCI ZA DINSTANU JEČMENU KAŠU
(ZA 4 OSOBE):
20 dag ječmene kaše
jedan do dva luka srednje veličine
svježa mrkva i crvena paprika - količina po
želji
malo ulja za dinstanje
papar
slatka mljevena paprika
sol, Vegeta
PRIPREMA DINSTANE JEČMENE KAŠE: Ječmenu kašu kuhati oko 15 do 20 minuta. Luk očistiti, narezati na kockice i staviti ga na ulje da se prepeče. Dodati mu mrkvu narezanu na kockice i svježu papriku, također usitnjenu. Na povrće sipati kuhanu ječmenu kašu
i dinstati kašu i povrće s dodanim začinima u željenoj količini – biberom, soli i slatkom mljevenom paprikom. Podlijevati juhom ili povrtnim temeljcem. Kad je mrkva mekana, dinstana kaša spremna je za serviranje.
OSVOJI BESPLATAN OCNI
/me i prezime:
Adresa:
Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno iii poslati postom s
na
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Vrijedna donacija ostavštine Josipa Munczija MMČ-u
Piše: Ana Šestak, muzejska savjetnica povijesnih zbirki
Povodom Dana Grada Čakovca željeli bismo predstaviti jednu od najvrjednijih donacija Muzeju Međimurja Čakovec posljednjih godina. Radi se o ostavštini poznatoga čakovečkog kazališnog amatera Josipa Munczija (1910. – 2004.) koju je dvadeset godina nakon njegove smrti, nakon što se već mislilo da je izgubljena, gospodin Željko Babić poklonio 2024. godine Muzeju u spomen Munczijeve njegovateljice i nasljednice Veronike Štos te njezinih kćeri. Radi se o dokumentaciji tematski spremljenoj u deset kutija koja svjedoči o različitim temama iz povijesti Čakovca u
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
20. stoljeću. Nevjerojatno pedantno vođena dokumentacija donosi Munczijeva sjećanja na društveni, kulturni i sportski život međuratnoga Čakovca u kojem je entuzijastički sudjelovao, nekoliko stotina fotografija kojima je na poleđini zapisana njihova datacija, kao i imena ljudi koji se na njima nalaze, plakate i programe kazališnih predstava, obiteljsku dokumentaciju koja svjedoči o njihovom privatnom i poslovnom životu i dr.
Dojmljiv je entuzijazam čakovečkih amatera u međuratnom razdoblju u kojem su dramske diletantske sekcije osnivane u mnogim vjerskim, sportskim, strukovnim i drugim čakovečkim društvima te školama. Josip Munczi i njegova supruga Katica rođena Gyuranec bili su aktivni u katoličkom pokretu, a kako su kazališne
predstave ovih društava dominirale u čakovečkom scenskom amaterizmu dvadesetih godina stoljeća sudjelovali su u većini predstava koje su se izvodile. Osim amaterskoga kazališnog rada Munczi je bio zainteresiran i za sport, odnosno jedan je od osnivača Građanskoga športskog kluba u Čakovcu, drugoga najuspješnijeg sportskog kluba u Čakovcu u međuratnom razdoblju. Odmah po osnivanju Građanskoga športskog kluba (GŠK) 1932. godine s radom je započela i diletantska sekcija koja je izvodila zahtjevne pučke predstave, a kako su diletanti u to vrijeme često surađivali, Munczi je nastupao i u velikim projektima Čakovečkoga športskog kluba tridesetih godina. Munczi, iako rođen u Čakovcu podrijetlom je Mađar, sudjelovao je s mađarskim vlastima
Pozdravni govor Josipa Munczija na susretu povodom 55. obljetnice osnivanja Građanskoga športskog kluba u Čakovcu 1987. godine. Na fotografiji su uz Munczija prisutni Ivan Ištvanović Lurdi, Mirko Kropek, Ivica Horvat, Julio Kozjak i Aleksander Makovec
u vrijeme mađarske okupacije Međimurja, većinom je bio aktivan na kulturnom polju, zbog čega je 1945. do veljače 1948. godine bio zatvoren u Zavodu za prisilni rad Stara Gradiška.
predstave
HOROSKOP
LJUBAV: Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana prilično posvetiti. Oni u novim vezama prolazit će male krize u kojim će trebati pokazati više razumijevanja i tolerancije za drugu stranu. Uz malo takta uspjet će prebroditi sva iskušenja.
KARIJERA: Cjelokupna situacija na radnom mjestu mogla bi vam ove dane učiniti napornim. Stalno ćete imati osjećaj da gubite tlo pod nogama ili da sve ovisi o šefovima, a baš ništa o vama. To je samo privremeno. Budite otvoreni i surađujte.
ZDRAVLJE&SAVJET: Sjetite se svojih postignuća.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Povremeno će vam se činiti kao da je ljubav na nekom drugom planetu. Osjećaj usamljenosti ojačat će, no objektivno, vaša veza je u redu. Najbolje je potražiti vesele ljude ili zanemariti brige baveći se onim za što znate da volite.
KARIJERA: Radna atmosfera na poslu zahuktat će se, a od vas će se očekivati sve veći angažman. Vaše radne navike negdje su se uspavale, pa ćete ih pod hitno morati probuditi. Ne pitajte previše, nego se držite pravila posla. Budite profesionalni.
ZDRAVLJE&SAVJET: Opuštajte se uz dobru glazbu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Ako izađete među ljude, naići ćete na niz prilika za ugodna poznanstva površnog karaktera. Dobro za zabavu. Zato smanjite svoja ljubavna očekivanja. Nije loše, ali sjećate se i boljih dana. Oni u vezama bit će uglavnom dobro.
KARIJERA: Nalazite se u periodu kad će neke stvari trebati definitivno privesti kraju. Baš ovaj tjedan karakterističan je po tome. Završit ćete neke priče i okrenuti novi list. Kod nekih će to biti malo radikalnije. Ne žurite, nego prvo odvažite.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pazite na prehranu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Velik dio svog slobodnog vremena provodit ćete u sasvim običnim aktivnostima uživajući nečiju naklonost. Bez velike pompe znat ćete cijeniti sitnice, a voljena osoba će vam uzvraćati jednakom mjerom. Bit ćete zadovoljni i bez velikih prohtjeva. KARIJERA: Vrijeme je dobro za unutrašnje introspekcije, istraživanja u tišini i povučeniji rad. Kako ste uvijek okrenuti prema drugima, mnogi vas neće prepoznati kad vas vide kako mirno sjedite i predano radite bez puno priče i buke.
ZDRAVLJE&SAVJET: Tko ima umjetničkih ideja, neka se izrazi.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Dane pred vama zapamtit ćete po pojačanim čežnjama i osjećaju usamljenosti. Oni u vezama prolazit će iskušenja na temu dominacije u odnosu. Samci će pak ponekad prenagliti u udvaranjima jer će jedva čekati da uspiju u svojim namjerama. Polako.
KARIJERA: Predlagat će vam mnogo toga, ali vi sami nećete moći utjecati na stvari. Osjećat ćete se kao promatrač kojem se nešto nudi bez pravog izazova. Surađujte i pažljivo slušajte. Čitajte između redova. Ono što sad ne ide, ići će kasnije.
ZDRAVLJE&SAVJET: Svaki dan nađite nešto što vas veseli.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Znate da možete više i bolje, ali to ne ovisi samo o vama. Nitko nije savršen, pa nije ni vaša najdraža osoba. Pokušajte je prihvatiti onakvu kakva ona jest i vidjet ćete da bez nepotrebnih pritisaka i zahtjeva možete biti sasvim sretni.
KARIJERA: Zaposleni u uslužnim djelatnostima imat će dosta posla, dok će ostali biti otvoreni za pomoć drugima. Neki će se pokazati kao dobri savjetnici, a svoje će znanje lako primjenjivati u praksi. Mali nesporazumi u komunikaciji bit će prolazni.
ZDRAVLJE&SAVJET: Povremene nervoze i sitne brige.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Vaš društveni i ljubavni život postat će malo kvalitetniji, a vama će biti drago. Već ste se pomalo zasitili svojih čežnji, pa će vas bolja povezanost s partnerom zaista osvježiti. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba, pa sklad neće izostati.
KARIJERA: Istraživači će dobiti novi vjetar u leđa. To će ih potaknuti da rade još predanije. I umjetnici će istraživati nove načine izražavanja. Svi ostali na poslu će pokazivati jaču crtu kreativnosti, a njihova intuicija bit će im najbolji vodič.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budi se vaš interes za alternativu.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Osjećat ćete se kao da možete pokrenuti brda. Voljena osoba će vas podržavati u svemu, a i komunikacija između vas će se poboljšati. Mnogi će biti sretni. Oni koji su još sami neka svakako izlaze van. Bit će lijepog društva.
KARIJERA: Nedostajat će vam energije da obavite sve što ste planirali, pa će se zbog toga javiti umor i nervoza. Posao treba bolje pripremiti i planirati. Tako ćete doskočiti spomenutom. Također, ne komplicirajte pa ćete stići na sve.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite u prirodu ili bar prošetajte na zraku.
OCJENA: LJ 5 K 4, Z 4
Nakon povratka u Čakovec nastavio je s amaterskim kazališnim radom te je nastupao i surađivao u kazališnim predstavama Dramske sekcije Međimurec Sindikalne podružnice tvrtke Vajda Čakovec, Amaterskog kazališta u Čakovcu i KUD-a Naprijed Čakovec. Munczi je prema vlastitim rukopisima režirao 28 i glumio u 94 predstava, a ukupno je nastupao 591 puta. Sudjelovao je na Festivalima na otoku Hvaru, Vinkovcima, Varaždinu i Čakovcu. U većini tih predstava sudjelovala je i njegova supruga Katica. Zapisao je Povijest diletantskoga kulturnog rada u Čakovcu (1917. – 1963.) koju potkrje-
LJUBAV: Nedostatak interesa za ljubav rezultat je toga što predobro tulumarite s prijateljima. Oni koji su u duljim vezama primijetit će da su se malo distancirali zbog društva. Ništa vas ne sputava da sve pokušate spojiti i povezati. Bit će zabavno.
KARIJERA: Nećete biti zadovoljni s prihodima jer mislite da možete više. Ograničenja će dolaziti zbog vanjskih okolnosti i nitko zasada ne može ubrzati stvari. Sagledajte realno što se može i povedite se za tim.
ZDRAVLJE&SAVJET: Takt i diplomacija su vrijedne osobine.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Ljubavna svakodnevica jedan dan će vam se činiti kao iz bajke, a već drugi će vam izgledati dosadno. Oni u vezama trebat će bolje balansirati i njegovati svoje pamćenje kako ne bi zaboravili da im je jučer bilo sasvim dobro.
KARIJERA: Pred vama su novi izazovi koji zahtijevaju pametan i promišljen pristup. Također ćete trebati sve više surađivati s kolegama, a nerijetko tako da stvarate ili prihvaćate kompromise. Nemojte to uzeti za zlo, jer više očiju više vidi.
ZDRAVLJE&SAVJET: Nađite malo mira samo za sebe.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
pljuje dokumentacijom koju je sakupio, a materijale je ustupao Vinku Lisjaku i drugim autorima koji su pisali o toj tematici.
Munczijevim životom i radom svakako ćemo se još baviti, a u planu je virtualna izložba kojom bi se ostavština djelomično predstavila javnosti te Munczijevim riječima ispričala priča o vrlo bogatom društvenom životu Čakovca u razdoblju između dvaju svjetskih ratova.
Muzej Međimurja Čakovec vrlo je zahvalan na ovakvim donacijama koje će ulaskom u naš fundus ostati sačuvane i dostupne svoj zainteresiranoj javnosti i istraživačima.
LJUBAV: Pred vama su nove ljubavne prilike, a neke od njih čekaju vas na sasvim neobičnim mjestima poput onih umjetničkih ili sličnih. Bit će zanimljivo. Vaše strasti bit će veće nego inače, a vi privlačni mnogim osobama suprotnog spola.
KARIJERA: Volite vidjeti konkretne rezultate, a upravo će se oni početi pojavljivati ovih dana. Možda to neće biti ništa senzacionalno, ali vi ćete u tome prepoznavati činjenicu da ste posao usmjerili onamo kamo i treba. Bit će to dobro.
ZDRAVLJE&SAVJET: Prepoznajte što vam treba, a što ne treba.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Vjerojatno ćete se malo udaljiti od voljene osobe. Ovo zahlađenje vi nećete uzeti preozbiljno, nego ćete sve nadilaziti humorom i pozitivnim stavom. Humor je u svakom slučaju zdrav, no ipak pazite da ne pretjerate sa šalama na tuđi račun.
KARIJERA: Moći ćete se bez imalo bojazni osloniti na svoje prethodne rezultate. Neki će to koristiti da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živjeti na staroj slavi dokle god ide. Uglavnom, nemojte se uspavati, posao napreduje, a s njim i vi.
ZDRAVLJE&SAVJET: Osigurajte si više vremena za dobar san. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Jarac, Škorpion, Djevica
Sudionici
Branislava Nušića Gospođa Ministarka u izvedbi članova diletantske sekcije GŠK-a 1936. godine: Josip Munczi, Katica Munczi, Mijo Kolarić, Katica Horvat i Stjepan Bujanić
Ima dana kad se pitam treba li mi sve ovo…
- Brzo si odgovorim – trebaš. Kad pogledam Pippu i Toscu, koje su zbog invalidnosti trebale biti eutanazirane, ili Alenu koja je preživjela FIP zahvaljujući skupom, ali učinkovitom lijeku, znam da sve ima smisla, kaže Damira
Piše: Danica Pajtak
Foto: Mario Golenko
Damira Marušić iz Čakovca već gotovo dvanaest godina predano volontira u Udruzi Sklonište dobrote gdje svojom snagom, empatijom i svakodnevnim predanim radom brine za napuštene mace, a njezino srce posebno se raznježi na mace s posebnim potrebama.
Učiteljica s misijom
Uz stalni posao učiteljice geografije i mnoge druge obveze, Damira nesebično ulaže vrijeme, energiju i srce kako bi pružila drugu priliku najranjivijima, odnosno, kako kažu u Udruzi – ničijim šapicama.
U ovom razgovoru otkriva što ju pokreće, s kojim se izazovima susreće te zašto nikada ne odustaje. Otkriva nam kako njezin dan starta vrlo rano, oko pet ili šest sati ujutro. Kako na skrbi ima mace s posebnim potrebama, Toscu i Pippu – mace invalidice koje imaju pelenu, Damira dan počinje njihovom jutarnjom higijenom. Nakon toga odlazi u staru mačju „kuću” gdje je trenutno osam maca, od čega su četiri pozitivne na mačju leukemiju pa su vrlo često na nekoj terapiji, ili ih treba voziti veterinaru – i nakon svega na posao. Radi u OŠ Selnica gdje već oko 15 godina predaje geografiju, a popodneva i večeri
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
obično su joj rezervirana za boravak u Boksačkom klubu Čakovec gdje zadnjih pola godine vodi treninge rekreacije. Naravno, tu su još i klasični kućanski poslovi, briga o roditeljima koji su već stariji ljudi pa ponekad trebaju njezinu pomoć, poslovi koje ima kao učiteljica geografije, administrativni poslovi za udrugu…
Odustajanje nije opcija
- Zaključak svega ovoga je da malo spavam i da – bude naporno. Ima dana kad se pitam trebam li ja to sve u životu, ali vrlo brzo sama se-
bi dam odgovor – trebaš. Jer kad pogledam samo Pippu i Toscu koje su u startu trebale zbog svoje invalidnosti eutanazirane, Alenu koja je trebala uginuti od FIP-a (infektivnog peritonitisa koji je nekad bio neizlječiva bolest, a danas se liječi uz pomoć skupog, ali efikasnog lijeka), znam da sve ima smisla. Odustajanje nikad nije bila, a niti će biti opcija, tako dugo dok mogu i dok sam zdrava, kaže nam Damira.
U svakodnevnoj brizi za mace motivira ju svaki spašen život.
- To je meni nagrada i ono što me tjera naprijed, ističe, no priznaje kako je volonterski brinuti o macama vrlo izazovno.
Ne, nismo azil!
- Prvi izazov koji ću istaknuti je činjenica da ljudi i društvo, koji te trebaju, misle da vi to morate, vi za to dobivate novac. Bude onda tu i nekih neugodnih situacija kada pokušam ljudima objasniti da azil nemamo, da su sve mace u našim domovima – kućama i stanovima i da ih ne možemo trpati do besvijesti u iste. Dakle, nas je jako malo, nitko nije plaćen za rad u udruzi koji je i dalje isključivo volonterski, nemamo azil i ne možemo biti na raspolaganju od 0 do 24 jer svi uz ovo još radimo na svojem radnom mjestu, objašnjava Damira te apelira na ljude da pokušaju razumjeti njihovu situaciju.
- Bez obzira na to što smo kupili stariju kuću koja će s vremenom postati azil, njega još uvijek nemamo. Da bi kuća koja je stara postala sklonište, treba je urediti prema Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje, a to je proces za koji će trebati još dosta vremena i novaca. Zato i dalje trebamo odgovorne i pouzdane tete i stričeke čuvalice koji bi u svojim domovima imali mace na privremenom smještaju do udomljenja, a mi bismo osiguravali hranu, veterinara i oglašavanje istih. Od tog koncepta nećemo odustati niti kada jednom sklonište kao takvo bude aktivno, objašnja-
va Damira koja smatra kako ljude konstantno treba educirati o važnosti kastracije mačaka.
Kastracija spašava živote - Kastracije su zapravo i najvažniji dio našeg rada jer jedino kastracijom možemo donekle utjecati na kontrolu razmnožavanja mačaka. Ne, mace neće nestati jer ih kastriramo. Već 12 godina to radimo vrlo predano pa nas svake godine „iznenadi” ogroman broj mačića odvojenih od mame, pobacanih po šumarcima, kanalima, vrećicama, kutijama… Znamo da nije jeftino kastrirati macu, ali pomažemo koliko možemo su�inanciranjem iste, a isto tako ljudima mora postati jasno da imati životinju, bilo kakvu, nosi sa sobom i odgovornost koja ponekad i košta, ističe.
Ipak, uz sve te velike izazove Damiri najteže pada –odvajanje od maca.
„Ubijanje štenaca i mačića je kazneno djelo i moramo prestati okretati glavu!”
- Voljela bih odgovornije društvo – ne samo prema životinjama, već općenito. Ljudi trebaju shvatiti da, osim prava, imaju i obveze. Ako netko kaže da ima kućnog ljubimca, onda je obavezan toj životinji osigurati osnovne uvjete za život – a to sigurno nisu lanac, staja, boks i prljave posude za hranu i vodu. Odgovornost znači i pravovremena veterinarska skrb te odnos prema životinji kao živom biću, a ne kao
Odvajanja najviše bole
- Kad sam počela volontirati, uz naravno, smrt mace, odvajanje je bilo najteža stavka. Kako se odvojiti od mace
predmetu. Voljela bih i da se ljudi češće usude podići glas protiv zlostavljanja životinja bez obzira dolazi li ono od rodbine, prijatelja ili nepoznatih osoba. Stavljanje mačića ili štenaca u vrećice, njihovo potapanje, ubijanje – to je kazneno djelo i podložno je zatvorskoj kazni. Vrijeme je da prestanemo okretati glavu i da ne očekujemo da će netko drugi nešto poduzeti – jer ako nećemo mi, neće nitko, poručuje Damira.
kojoj spasiš život, uložiš brdo vremena i truda i emocija u cijelu priču? I zapravo sam pronalazila XY razloga zašto bi baš ta maca trebala ostati kod mene. No, s vremenom shvatiš da si ti samo jedna karika u procesu pomaganja, ali da je pravi happy end onda kad ta maca pronađe svoju novu zauvijek obitelj. Jer ako gomilaš mačke kod sebe, jednostavno nema mjesta za nove. Najteže mi pada udomiti one mace koje smo dugo liječili, jer s takvima se najviše povežem, ali to jednostavno mora tako biti, zaključuje Damira te poručuje: - Ako ne možete pomoći životinji, nemojte joj odmoći. I znam da ne možemo pomoći svim životinjama, ali ako pomognemo samo jednoj, toj jednoj smo promijenili čitav svijet. I to je jako, jako puno. Budite glas, glas promjene i bolje budućnosti za one koji govoriti ne mogu.
Uz sve velike izazove Damiri najteže pada odvajanje od maca
Učiteljica Damira Marušić na skrbi ima mace s posebnim potrebama, Toscu i Pippu – mace invalidice koje imaju pelenu
HUMORESKA
PRI DOKTORU
Ej ljudi moji, statistika veli da v zadne vreme beteguvamo bolše nek inače. Fse ambulante pone, vu špitalu nega špampeta fraj, a v pateki ima samo ono kaj se plača, na šaku, kakti solarno, nikaj na recept. I tak pri nami vu Kroaciji, vroče leto, al' se rezmnožili virusi i sredovečni puk se zbetežal. Naš minister Vita-e brš poželeu male na skijanje, pak si zel jednoga luftnjaka i odletel v Austriju na ledenjak, preveč rad se voli dizati gor, pak spuščati dol. E, al’ gda maček otide, mišeki kolo vodiju. Deseta vura, a na vrata pri doktoru zakelena cedulka: „Denes več ne prijemamo“! Spot tega natpisa stoji: „Zutra je petek, nek dojdu samo oni kaj nemreju hoditi, ili koje tere vručina prek četrdeset. Ako bi nešče do zutra počel gubiti krf, obimeno. I tei nek dojde, bu odeslan vu transfuziju, morti tam nesu baš fse zlejali“. Mi Hrvati nesmo škrti, mi pono kervi dajemo. Dobrovolec fsaki, za dva i pol deca, dobi celi den od dela fraj i još praf jesti i piti. Ti vu transfuzije pono pot zlijaju krf, jer mi ne damo našu krf v tuđu zemlu. To je hrvacka plemenita krf i zarat tog je bole, se kaj je zviška, v zemlu pustiti, tak nateplati, pak nam i zemla bu plemenita navek ostala. Na isti cedulki stoji da se v petek dela skračeno i da dojdu samo oni kaj jim je živlenje vgroženo i da budu rešeni od desete do dvanajste vure i to urgentno, jer doktorica mora na ranejše cajtni i produleni vikend.
Petek je. Ambulanta pona. Vun dojde mlada deklička, inače dela za petoricu, v jednoj roki blutdrukmeter, termofor, v drugi šprica, v zubima uputnice i recepti, jenoga premata, drugi puše v aparat za merenje, treči se prči da ga piči. Mala kriči da ju svi čujeju. „Preveč vas je denes došlo, itak ako me bute pozorno posluhnuli, fse vas bumo rešili“. Ve fsi oni kaj su starejši od 50 iliti su postali večinski vlasnici stoletja, i koji dijagnozu imaju dule od tri meseca, nek idu domo, nek piju pono tekučega, nek se španceraju, i nek vežbaju dve nedele, pa ako bude fse v redu, nek dojdu na kontrolu za dve nedele. I za divno čudo, grupa se ftrgla na pol. Ostalo ih je još pol od sto. Dale, cvrkuče mali robotek: Ve se vi kaj ste ostali stanite jeden iza drugega i slečite se kaj se bu videl beteguvalni del. Najempot se ambulanta transformerala vu golipački štrant.
Ludstvo se slači, jen robaču, drugi lače, treči skida škornje, četrti je skoro goli, zadnji v redu ima natečena jajčeka, on je slekel gače a žena ispred slekla cecnjaka, veli da je napipala kvržico. Of zadnji je stajal na praku, vrata su bila otprta. Doktorica hodi po redu, gledi beteguvalne dele, deklička piše recepte. Vreme �letno curi, čini se da se ne bu stiglo. Ona bu morala otiti, fse je ranejše plačeno.
Najempot gužva na vulici. Nešče je videl golipače i pozval policajece. Oni so se docuglali za dve minute. Nucali su još tuliko kaj su pohapsili polugole egzibicioniste i otpelali ih v stanicu, na luftanje.
Čekaonica je najemput prazna ostala. Doktorica je mogla ve otiti na otpočinek. Ve su v patekam nastale gužve. Betežnici su kupovali medicino: vitamine, analgine, aspirine, maščobe, kaplice i plačali fse solarno ili na šaku i tak si zagaranterali zdravle. I fsi su bili zadovolni, presrečni kaj ido svoji hiži, kaj bu familija okuplena, pak se nekaj bolšega bude spravlalo za jesti, pak se bu nekaj i spiti moralo. I več pri prvom obroku zdravejši budu bili. Je, kaj sem ono štela povedati, aha to da su Horvati betežna nacija, ne to neje istina, veli se Kroacija est Vita-e, to znači zdravle, pak nek živi naša nacija, i skup z njimi lepa zdrava Kroacija, a ministri nek ido fsaki na svojo stran , v Remetinec tam gdi jim je mesto. I kaj se bar ni povrnuli ne bi, tamo im je lepo teplo, suho, imaju kaj jest i piti i nikaj ne moraju delati. A ako se koji i povrne fse ji itak bumo zmenili, za mesec, dva ili tri. Bumo imeli izbore i zmenjeni budu sikak!
Ana Jakopanec
SATIRIČNA PJESMA
Na klaviru piljevina i otisci stopala. Kap znoja je pala
I sa smradom ostala. Bijeli se iverje
Moglo bi ubosti
Među crnim tipkama
Krije se u bjelokosti. Opet je netko
Bio u điru
I cijepao drva
Na mom klaviru. Emil Strniša
HUMORESKICA
Govor ruku
Ljudi se danas sporazumijevaju na razne načine, važna je samo dobra volja. Eto čujem da su Zoki i Plenki upisali tečaj govora gluhonijemih, znate ono, kad se priča rukama. Očito je kako bi uskoro opet mogli započeti komunikaciju. Nađan Dumanić
Stižu ljetne temperature
VREMENSKA SLIKA:
Već duže vrijeme traju nestabilni dani. Izmjenjuju se kiša i sunce, a temperatura se uglavnom drži malo ispod prosjeka za drugu polovicu petog mjeseca, osobito ona noćna. Nakon prolaska još jedne hladne fronte, kraj prošlog tjedna je donio bolje, ali i dalje relativno svježe vrijeme. U ovom tjednu je temperatura ipak malo viša, kako noćna tako i dnevna. No, još uvijek nije posve stabilno pa se i u četvrtak mogu očekivati pljuskovi. Od vikenda ipak dolazi sve toplije i sunčanije vrijeme. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: U četvrtak očekujemo djelomično razvedravanje pa će biti sve više suhog vremena uz još pokoji popodnevni lokalni pljusak. Temperatura zraka koji stupanj niža nego u srijedu, između 21 i 23 °C uz
povremeno umjeren i pojačan vjetar sjevernih smjerova. Od petka pa za vikend stvari ne izgledaju loše, ali i dalje ne možemo obećati sasvim suho vrijeme. Pojava pljuskova će biti znatno rjeđa, ali i dalje postoji neki mali rizik za njihovu pojavu. Čini se da će ipak u većini mjesta već u petak proći suho uz nešto više oblaka prijepodne, a više sunca poslijepodne. Noćna temperatura će se mjeriti u rasponu od 10 do 14 stupnjeva, a najviša dnevna između 22 i 24 Celzijeva stupnja. Za vikend još više sunca uz daljnji porast dnevnih temperatura koje će postupno poprimiti ranoljetne vrijednosti do 30 Celzijevih stupnjeva, osobito u nedjelju. Nedjelja je inače i prvi dan tzv. klimatološkog ljeta koje počinje s prvim danom lipnja.
Početak novog tjedna nastavlja uz ljetnu temperaturu
Što više u lipnju grmi, to je bolja žetva
s obiljem sunca pa možemo reći da nam u globalu ipak stižu bolji dani. Možda ćemo se čak iznenaditi kako je odjednom postalo vruće. Pritom neki prognostički proračuni pokazuju mogućnost za kakav kraći pljusak krajem ponedjeljka, ali mogućnost za to je relativno mala. Prema sredini tjedna temperatura bi mogla narasti i
na 32 Celzijeva stupnja. Neki rizik za lokalne pljuskove s grmljavinom opet će postojati tamo negdje krajem četvrtka i oko petka kad bi moglo doći do osvježenja.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 28.5.2025.)
• 29. svibnja 1879. god. zbog obilnih kiša povodanj rijeke
Drave u Osijeku
• 31. svibnja 1955. god. bura u Velebitskom kanalu usmrtila
26 članova posade potopljenog vojnog broda
• 2. lipnja 1770. god. rijeka
Drava prodrla u osječku Tvrđu Meteorološki
VICOTEKA MOZGALICA
Nepismen
Ide nepismeni vuk šumom, sretne crvenkapu i pita je: - “Crvenkapo, šta to nosiš Baci?” ... I crvenkapa baci!
Zmijski problem
Ide zmija preko ceste i sretne drugu zmiju. “Jesi li ti otrovna?”, pita prva. “Jesam”, odgovori druga. “Super! Možeš li mi pomoći? Ugrizla sam si jezik!”
Ivica i test
Učiteljica pita Ivicu: “Ivice, zašto je tvoj test prazan?” Ivica: “Pa kad sam znao sve odgovore, a onda sam zaboravio pitanja!”
Oglas za posao
Razgovaraju dva prijatelja. “Čujem da si se prijavio za onaj novi posao s minimalcem?” “Jesam, ali nisam prošao.” “Zašto?” “Kažu da sam previše kvali�iciran. Tražili su nekoga tko nema nikakvih očekivanja od života.”
Sloboda govora
Novinar pita političara: “Što mislite o slobodi govora u našoj zemlji?” Političar: “Sloboda govora je zajamčena! Svatko ima pravo reći što misli, sve dok se to slaže s onim što misli većina... ili mi.”
- pronađi 10 razlika
Autor: Mladen Mrčela
HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović
Rješenje mozgalice objavljene u broju 1547. pronađite na stranici 25.
SKANDINAVKA
Nikaj bez fige v žepo
Kaj vam bodem rekel, nesam kanil nikaj reči na ove zadje izbore za naše lokalne močnike, ali me je teca Franca na red pobrala i rekla mi je kak bi to bila špot sramota da nikaj ne rečem, očem reči, da nikaj ne napišem. Kak god gledim, kak god da si premišlavlem, ipak so naši Međimorci jako čudni ljudi. Nikaj mi je ne hasnilo to kaj sam hodal okoli politički štandi jerbo sam se nikaj ne navčil. Nikaj spametnoga. Neje to nikaj novoga kaj so mi si tvrdili kak bodo ruon oni stoprocentno pobedili, a si znuomo da to nebre biti pak so niti v labodoritanjo ne si bili prvaki Lepe naše. Čistam je drugo kaj si oni šteri hodajo na izbore kanijo i pobediti makar ga je bilo i oni šteri so molili Božeka kaj nej pobedili jerbo ak bi pobedili posle izbora ne bi znali kaj naprajti z tom pobjedom. To vam je kak moj dugoletni pajdaš Feri šteri se furt mota okoli puce (meje) i okoli ženi (vejč) jerbo ak bi mo nešterna puca popustila ne bi znal kaj žnjom napraviti, ali se zato žene, tak bar on veli, sami preložijo i zemejo si od nas moških ono kaj nucajo. Kaj reči, ima Francek praf. A tak vam je i v politiki jerbo si mi svoje glase davlemo onima za štere si gruntamo da so vredo, ali to jeli so prav zaprav vredo to bodemo zazvedili stopram unda ak cugle vlasti dojdo vu jive roke. Poglednite si kak je to zišlo, moglo bi se reči dok se potegne crta posle izborov da je, na sed zadje, v Međimorjo pobedil HDZ, a tuliko smo jamrali protiv jega. Najme kaj, nejveč načelniki i gradonačelniki so dali Hadezeovci ili pak one stranjke štere so naslojene na Hadezeovce, a dok unda idete malo dale do župana i jegovoga zamjenika unda tam dojdete do komunistov, očem reči, SDP-ovcov. Tak vam dojdemo do toga da naši ljudi, naši Međimorci hodajo glase davat z figom v žepo, očem reči, nejpredi si zberejo svojega nejbolšega čoveka za načelnika i to HDZ-ovca, a unda denejo roko z figom v žep i na drugom listeko zaokružijo Matijo z Platforme za župana i esdepeovca Medveda za jegovoga zamjenika. Kaj reči, zememo pušlek listeki na šterima se davlejo glasi i sam v dve minote zaokružimo načelnika na desnoj strani, a župana i zamjenika na levoj i niti z okom ne trepnemo.
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Oni šteri pijejo navek nejbole
zberejo
Kak da smo mi Međimorci završile visoke političke škole. Žalil se je, napriliko, Dragec Glavinov, županijski političar z Priloka, kak je ve jegov HNS ispal z županiske političke križaljke? Ne razmem kak to ve jemo nejde v glavo? Hajdi let je HNS bil glaven prinas v Međimorjo, unda je došla Platforma i zavzela je mesto narodnjakov, a v tak maloj županiji kak je naša ga ne mesta za dve tak velike stranke pak so jegovi narodnjaki odišli po riti k meši. Očem reči da se i on mora dobro držati ak oče ostati v politiki jerbo mesta so ograničena i podelena. Nekaj si gruntam da je došlo vreme kaj se Dragec počine posle tulikši let v politiki. On si je zaslužil, politika isto, a mlajši čakajo!
Kaj se je to itak kuhalo v prislaskomo političkomo lonco?
Nišči se je tomo ne nadjal kaj bode tak gosto vu Prislavco, vu Pupini seli i kaj bodo se nejmeje tripot morali brojiti listeki kak bi se zazvedilo što je ipak pobedil. Dok so se prvič prebrojili listeki i glasi unda je bil pobjednik David Dodlek, a posle drugoga brojanja je bilo nerešeno. Kak to nebre biti, rekli so ovi v biračkomo odboro i počelo se je znova brojiti listeke i glase. Kak se pripoveda, nešči je donesel devet listekov iz zadje hiže i te devet so prevagnoli na strano Matije Ladiča, a de so se ti listeki pravzaprav skrivali do tretjega kruga brojanja (i zakaj) to brzčas nišči ne zna, a on šteri jiv je donesel neče nikomo reči. Oni šteri so pobedili velijo kak je bilo se po zakono, a oni šteri so zgubili se bunijo i žalijo. A de je pravica to bode v Pupini seli jako teško zazvediti?
No, nigdar je ne znati!
A ve hercuje mesec maj
Odnavek se je hajdi sega pripetilo v meseco majo. Več prvoga maja svetkujemo praznik dela sam kaj smo negda meli dva dni fraj, a ve sam jeden. Prvoga majoša vam je još jeden vekši svetek od praznika dela jerbo mi, Jožeki radniki, imam svoje godovno. A godovna se nesmejeo zapuščati i prekakati tak da moja pajdašija i ja to navek obslužavlemo. Posle vam dojde Den oslobođenja Zagreba, pak Den pobjede okoli šterih se nikak nebremo dospomenuti kaj so teh dnevov partizani napravili v Zagrebo, Bleiburgo, na Križnomo
poto, Hudoj jami de je po riti k meši odišlo par sto jezer Hrvatov jerbo so bili ustaše. A teca Franca veli da so ustaše mele tuliko borcov, tuliko vojnikov kuliko so partizani potukli do dneva denešjega nej zgubili rata. Nadjam se da se to bode rešilo predi nek Domovinski rat dojde na red. Mi Međimorci još nekaj imamo v majušo, a to je Urbanovo. Kaj bom vam rekel kanil sam iti ili na Urbanovo v Štrigovo ili pak na otprte pelnice štere delajo non – stop vu te dneve vina. Ali kaj vam bodem rekel tu se je zmešala naša policija. Nebrem vam reči kakši je to jal teh naši policajov kontra nas Međimorcov šteri smo, kak i naša međimorska zemla, dobri kak kruh. Bil sam vam, par dni pred Urbanovo vu Štrigovi de se je narodil naš svetec sveti Jeronim i de so naštampali novoga rečnika štrigoskoga hatara. Se je bilo jako lepo, se nam je profesor i doktor Đurek Blažekov lepo pojasnil, a unda je štrigoski načelnik Stanko Rebernik, z conom zvani Rebus, potvrdil kak je to se točno tak da smo mogli prejti na spominke po štrigoski i na štrigosko nejbolšo pijačo. A to je vino z štrigoskih goric. Se je bilo vredo dok sam se ne dimo pelal i v Brezjo so me policaji poslikali z svojo vuličnom kamerom i poslali so mi dimo sliko z štrofom od 60 ojerov. Kaj vam rečem, platil sam jerbo se z policaji nesme i nebre svaditi, ali je moje Urbanovo odišlo v policijsko kaso. Rekla je žena, svoje si potrošil i ve se doma moreš slikati. I tak je bilo. Nesam vupal porinuti roko v zadji žep de imam črnoga fonda i oditi na Urbanovo jerbo bi žena mam znala da imam črnoga fonda. A to mi je ne trelo.
Zadja vest
Kibici Hajduka, očem reči, Torcida si more odehnuti, ne morajo več biti napeti kak strune jerbo je Reka prvak Lepe naše, a Ajdukovci so i posle dvajsti let odišli po riti k meši. Poslal mi je Vlado novo tablico: Reka – prva, Ivan Pavao drugi, Hajduk treči. Nemam nikaj protiv Reke jerbo so furt dobro igrali, ali jiv precednik Damir Mišković je lepo rekel kak oni ne kanijo biti prvi ovo leto, a to isto je i Zvonen Boban ponovil z Dinamove strane tak da so se Hajdukovci i Torcida do zadje minote nadjali kak bodo itak to oni. Ali dok je bič počil, v nedelo se je došlo na svoje. Ne trpim lažlivce rekel je Hajdukovec Koki!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Tanja Baranašić miješa beton i mijesi glinu
Međimurka tjedna, Tanja Baranašić, svojom kreativnošću spaja dva naizgled nespojiva svijeta – miješa beton i mijesi glinu. Na nedavnom predstavljanju obrtnika u centru Čakovca zatekli smo je za lončarskim kolom, s rukama punim gline i osmijehom koji otkriva koliko joj je ovaj posao prirastao srcu. Nakon godina ureda i komercijalističkih poslova, Tanja je u Donjem Hrašćanu odlučila slijediti svoju strast te je 2022. osnovala obrt ART-EM, specijaliziran za dekorativni kamen i betonsku galanteriju. (mg)
