POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA
Martinje
VINARIJA ŠTAMPAR
Meteorološkim stanicama i dronom protiv ekstremnih klimatskih uvjeta
VINARIJA CMREČNJAK
Nova ekskluziva - vino iz
keramičkih jaja
GDJE PROSLAVITI MARTINJE u Međimurju?
Provjerite kamo na najbolje martinjske fešte
OBIČAJ KRŠTENJA MOŠTA Zašto slavimo Martinje?
KUHARICA UZ MARTINJE Recepti za nezaobilazne martinjske delicije
MARTINJE U MEĐIMURJU IMA SVOJE GEOGRAFSKE I KULTURNE KORIJENE
Četiri župe Svetog Martina i "vinska
Još u vrijeme Zrinskih vino je donosilo daleko najveći ili oko 80 posto svih prihoda od poljoprivrede, bilo je svojedobno „vinska valuta“, hranom se manje trgovalo jer je bila potrebna za svakodnevni život
Piše: Josip
PŠimunko
rema povijesnim podacima, običaj krštenja mošta do nas je dospio iz Hrvatskog zagorja i sjeverozapadne Hrvatske. Jesu li nam Zagorci prodali Martinje ili ne, danas se više ne ne zna, slavimo ga kao da smo ga izmislili. Davno prije vina piće ljudi i bogova bila je medovina, Hrvati su nakon doseljenja na Jadran i Panoniju naišli Ilire, Kelte Grke i stopili se s njima, ali preuzeli i neke njihove običaje. Jedan od tih noviteta je bila sadnja vinove loze.
Prema etnologu Ivanu Šestanu, u Dalmaciji i na današnjem jugu Hrvati su prihvatili grčki niski način uzgoja trsa zbog bure i vjetrova, a na sjeveru rimski način proizvodnje vina na brajdama i kolcima.
Odjednom je svatko tko je posjedovao komad zemlje mogao imati novo božansko piće zvano vino, kao zamjenu za nekadašnju medovinu koja je bila teže dostupna. Nije čudo da se kultura pijenja vina širila koa požar u Europi i po Hrvatskoj. Kultura medovine kao podsjećanje na davnu prošlost ipak nije zaboravljena, medovina se do danas pije na našim prošćenjima i kupuju slastice od meda.
"U Međimurju je vino bilo posebno na cijeni zbog geografskog položaja
Prema dr. Vitomiru Belaju, današnje Martinje je u davna vremena spojeno s nekadašnjim pastirskim blagdanom
Međimurci vole i cijene svoja vina
prije pokrštavanja 1. studenog, kad su se pastiri vraćali sa stadima u naseobine. S tim bi datumom počeo zimski dio godine, poznato je da su naši stari poznavali samo zimski i ljetni dio godine te slavili samo dva godišnja doba.
Tamo gdje je postojala keltska tradicija slavili su se 1. svibanj i 1. studeni kao razdjelnice ljeta i zime, a u kršćanskoj Europi 23. travnja odnosno Jurjevo i 26. listopada kad se slavio Sveti Dimitrije. Papa Grgur VIII. u šesnaestom stoljeću svojom reformom kalendara dodatno „zakomplicirao“ datume, pa se 1. studenog počeli slaviti Svi sveti, 2. studeni Dušni dan, a 11. studenog Martinje, koje je tako postalo „pomični“ blagdan.
Međutim Martinje je nekako bio i ostao granični blagdan ljeta i zime. Etnologinja Zaradija Kiš ukazala je da je takozvana martinščina, crkvena desetina, ubirala vrlo rano od osnutka Zagrebačke nadbiskupije, a po njoj je mjesec studeni nazvan i martinščak. To bi moglo značiti da je Sveti Martin koji je živio u četvrtom stoljeću, jedini svetac koji nije mučen, kao zaštitnik siromašnih i vina bio i „poreznik“ jer se porez morao prokupiti do blagdana Svetog Martina. To bi moglo objasniti zašto je Sveti Martin bio omražen kod seljačkog puka, dok ga je jako štovalo plemstvo.
Vino kao „vinska valuta“
Nikad se nismo zapitali zašto se u našem kraju i u ovom dijelu Hrvatske ne slavi dan žita ili dan prosa, ili na primjer dan šljiva, a u Međimurju i dan heljde? Tih proslava naprosto nema, a razlog je jednostavan. Još u vrijeme Zrinskih vino je donosilo daleko najveći ili oko 80 posto svih prihoda od poljoprivrede, bilo je svojedobno „vinska valuta“, hranom se manje trgovalo jer je bila potrebna za svakodnevni život.
U Međimurju je vino bilo posebno na cijeni zbog geografskog položaja. Kako je iz povijesti poznato, Međimurje je oduvijek bilo granično područje između naroda i država. U povijesti se cijela Europa jako dobro i sa strahom
sjećala Avara u šestom i sedmom stoljeću kojeg je jedva suzbio Karlo Veliki uz pomoć slavenskog kneza Vojnomira. Kad su se u krajem devetog stoljeća i u desetom stoljeću dogodili Ugri odnosno Mađari s Arpadom, koji su
Kolkor kapljic tulko let, Bog nam daj na svet živet … U Nedelišću uz Martinje uvijek ima dobrih kolača
Krštenje mošta glavni je obred Martinja u kojem se mošt pretvara u vino
ŽUPANOVA PORUKA POVODOM MARTINJA
Njegujmo stare običaje da odjeknu i u srcima mladih naraštaja
valuta"
nalijetali sve do Francuske i pobjeđivali europske vojske, na granici u Međimurju osnovane su četiri župe Svetog Martina sa zadaćom obrane od ratobornih Mađara. Na sreću, hrvatski kralj Tomislav pobijedio je Mađare na
Dravi, tu su doživjeli prvi poraz u Europi, te su potom zaobilazili Hrvatsku i Međimurje, krećući se pravcem koji su kasniji posvjesničari nazvali „via Ungaricum“, preko Ptuja i Slovenije prema Italiji i dalje.
Krštenje mošta uz stihove Josipa Keresturija iz
Štrigove
No vratimo se mi Svetom Martinu. Četiri međimurske župe Svetog Martina u gornjem dijelu Međimurja nisu slučajno tako nazvane, Sveti Martin bio je i vojnički svetac. Te naše župe su od samih početaka proizvodile ogromne količine vina, naime, zna se da vojska oduvijek pije.
Tako je ostalo sve do današnjih dana, vino je i dalje „vinska valuta“ u gornjem Međimurju, no danas zbog razvoja poljoprivrede, turizma i specijalizacije, ali i kvalitetnih vinskih terena i uglednih međimurskih vinara koji su tradiciju sadnje vinove loze i njegovanja tajni iz vinskih podruma čuvali i njegovali stoljećima.
Prema etnologinji Dragici Cvetan obred krštenja mošta započinje dolaskom Svetog Martina kad se pjeva: „Došel je došel, Sveti Martin, vince po krstil, ja ga bum pil. Kumek moj dragi, daj se napij, dugo ga nebu da se navžij.“ To su međutim stihovi Josipa Keresturija iz Štrigove s početka devetnaestog stoljeća.
U Svetom Martinu postoji i legenda da su kroz njega proputovali vitezovi Okruglog stola i glavom i bradom – kralj Artur. Naime, Sveti Martin se kao svetac veže uz vitezove templare i ivanovce.
Danas se pak popevka „Nikaj na svetu lepšega ni“ smatra himnom Martinja. Osim vesele i šaljive ceremonije krštenja mošta, običaj Martinja u sebi krije i regule sjedenja za stolom, što etnolog Ivan Lozica pojašnjava školskim primjerom gdje je viša kultura plemića prihvaćena u puku. Kad bi doista bilo po starim pravilima, bilo bi još više veselja i opijanja, jer bi oni koji su krstili mošt morali probati - baš svaki mošt, koji je trebao postati vino. Uz vino je od rimskih vremena išla i martinjska guska, taj je običaj i danas prisutan u Međimurju, no dobro dođe i pura ili kokoš na obiteljskim veselicama. Legenda kazuje da je Sveti Martin sakrio među guske jer nije htio biti biskup, no one su ga odale gakanjem i zato se danas kažnjavaju kao pečenke.
Međimurci i Međimurke s mnogo topline bdiju nad nasljeđem svojih starih pa je tako i s narodnim običajima, među koje spada i obilježavanje Martinja. Martinje se provodi u slavljeničkom duhu i u ovim našim krajevima okuplja različite generacije što je zalog da neće zgasnuti u prenošenju s naraštaja na naraštaj. Martinje prati veselje i zadovoljstvo rodnom godinom u vinogradima, ali i dobro odrađenim podrumarenjem. A ovogodišnja berba, potvrđuju naši vinari, bila je iznimna. Najbolja među deset sličnih. I naši vinari su iznimni pa ni posao u podrumu nije podbacio.
Zato razloga za slavlje ima, pa će naši bregovi uskoro ponovo oživjeti od pjesme i starih običaja koje brižno čuvamo poput najdražih uspomena.
Plodna godina iz grozdova je potekla u lagve, gdje je mošt žuborio i šaputao sve dok ga ruka iskusnog vinara nije obuzdala i pretvorila u tekuće međimursko zlato.
Vrhunska vina Međimurja danas su znana diljem svijeta, a naša vinska cesta na svakom kilometru nudi kapljicu ovjenčanu renomiranom svjetskom nagradom Decanter. Naši vinari su se othrvali svim izazovima i ukorak s vremenom i promjenama koje donosi ovu poljoprivrednu granu učinili turističkim adutom našega zavičaja.
Međimurska županija s ponosom prati uspjehe naših vinara, i snažno prati rast manifestacije Urbanovo koja uživa veliku popularnost u Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama poput Slovenije, Austrije
i Mađarske. S Urbanova svakoga svibnja šaljemo poruku o snazi našega čovjeka koji marljivošću i upornošću doseže zvijezde. Pušipel – naša autohtona sorta – ima svoj turistički okvir, svoju priču ispričanu i u Centru pušipela u Štrigovi.
Priču o najboljim vinima na svijetu, naše malo Međimurje moćno svjedoči nezaboravnom ljepotom krajolika kojim vijuga vinska cesta, kao i nezaboravnom gostoljubivošću naših ljudi.
Župan Međimurske županije Matija Posavec, mag. ing.
KAMO ZA MARTINJE U MEĐIMURJU?
I ove će se godine slaviti Martinje diljem cijelog Međimurja, od vinskih kuća, restorana pa do velikih javnih događanja. Pogledajte gdje se sve slavi: Grad Mursko Središće
Martinje na međimurskoj vinskoj cesti počinje u 16 sati, na Šetnici sv. Barbare, krštenja mošta uz Tamburaški sastav Frikovi, besplatnu degustaciju vina i bogatu gastronomsku ponudu.
Općina Belica
U petak 17.11. s početkom od 19 sati je organizirano Martinje u DVD Gardinovec i NK Radnički (u društvenom domu).
Općina Donja Dubrava
Tradicionalno Bartolovo, krštenje mošta, po tradiciji slave dobravski goričanci. Fešta se organizira u subotu 8. studenoga od 14 sati u goricama u Mrtvički.
Općina Nedelišće
Turistička zajednica područja Srce Međimurja poziva sve ljubitelje domaće hrane i dobre kapljice na 19. izdanje manifestacije Martinje u Nedelišću i Festival hladnetine, koje će se održati u subotu, 8. studenoga 2025. godine, u dvorani MESAP Nedelišće, od 10:00 do 15:00 sati. Ova već tradicionalna manifestacija okuplja sve ljubitelje dobrog vina, hlad(n) etine i domaće gastronomije, a i ove godine posjetitelje očekuje bogat program, mnoštvo izlagača i odlična atmosfera. Na izlagačkom dijelu svoja vina prezentirat će članovi DVVM Kluba Vinoljub, kao i brojne udruge te obiteljska
poljoprivredna gospodarstva. Posjetitelji će moći uživati u degustaciji mošta, vina i tradicionalnih gastronomskih delicija, a ono po čemu je Martinje u Nedelišću posebno prepoznatljivo jest ponuda domaće hlad(n)etine – pripremljene prema provjerenim receptima vrijednih članova udruga s područja Općine Nedelišće. Novitet ove godine je Festival hladnetine, uz izbor najbolje hladetine te gastro radionica poznatog chefa Branka Ognjenovića i Marije Kuzminski, koji će otkriti poneki kulinarski trik i inspirirati posjetitelje za pripremu tradicionalnih jela na moderan način. U 12:00 sati održat će se vesela ceremonija krštenja mošta, kojom mošt, uz prigodan obred i dobru zabavu, postaje mlado vino. Cjelodnevno druženje uz odličnu vinsku kapljicu, bogatu ponudu domaćih proizvoda i nezaobilaznu hlad(n) etinu začinit će kulturno-umjetnički program u kojem nastupaju puhački orkestri Općine Nedelišće, Pregrade i Pihalni orkester Svea Zagorje 1861. iz R.Slovenije, te glazba uživo, a događanje će dodatno začiniti gost iznenađenja – jedno od glavnih lica iz serije Lud, zbunjen, normalan.
Općina Podturen
KUD Podturen organizira priredbu, krštenje mošta, u Društvenom domu Podturen 16.11. u 15 sati.
Općina Selnica Za Martinje, u suradnji s TZ Mura i gorice pripremaju manifestaciju Vina z brajdi, u nedjelju 10.11. od 16 sati ispred Doma
kulture - stara škola u Selnici. Posjetiteljima će se nuditi besplatna degustacija vina, bogata gastronomska ponuda i živa glazba tamburaškog sastava.
Općina Sveti
Martin na Muri
U subotu 08. studenoga 2025. u Svetom Martinu na Muri, kod Skelarske kuće, uz desnu obalu rijeke Mure pripremamo eno-gastronomsko natjecanje u kuhanju Svetomartinskog vinskog gulaša. Planirano je natjecanje između 60+ ekipa za koje su osigurani: kotlić za kuhanje, drva i osnovne namirnice potrebne za kuhanje. Okupljanje ekipa biti će od 10:30 sati, a sam početak kuhanja zakazan je u 11:00 sati. Najbolja tri gulaša osvajaju vrijedne nagrade sponzora. Kotizacija po ekipi je 80 eura uz obvezu vraćanja očišćenog kotlića za kuhanje i ostale zadužene opreme.
Općina Štrigova
U petak, 7. studenoga, u Domu kulture Štrigova i Svjetskom centru Pušipela, međimurski vinari predstavit će ovogodišnju berbu u sklopu projekta Mlado. Međimurje – jedinstvene inicijative mladih vinara koji svoja vina na tržište stavljaju već nekoliko mjeseci nakon berbe. Sudjeluju vinarije: Cmrečnjak, Horvat, Jakopić, Knechtl-Medenjak, Kocijan, Kovač, Kunčić, Novak, Preiner i Štampar. Program počinje u 18:00 sati koncertno-poetskim cabaretom “Kaj je ljubav” u izvedbi Adama Končića.
Kaj se jede za Martinje?
Martinje nije samo blagdan vina nego i slavlje života, druženja i dobre hrane. Kad jesen oboji krajolik u bakrene tonove, a magla se spusti nad vinograde, u kuhinjama počinje prava simfonija mirisa: pečena guska, kiselo zelje, domaće čurke… Stol se puni dobrotama, čaše vinom, a lica osmijesima. Sve je pomalo svečano, a opet domaće i toplo, baš kako priliči Martinju. Evo nekih od oprobanih i uvijek finih martinjskih recepata. Dobar tek i živjeli!
Buncek sa zeljem
Sastojci:
• suhi dimljeni buncek težine oko 1,3 kg
• 1 korijen peršina
• 1 mrkva
• 1 celer
• 1 glavica rezanog kiselog zelja
• 1 glavica luka
• sol, papar, lovor
• na vrh noža šećer
• mljevena slatka paprika
• 4-5 krumpira
Postupak:
Buncek dobro operite i stavite kuhati u lonac. Kad voda zavrije, promijenite vodu i vratite buncek zajedno s mrkvom, celerom i korijenom peršina i kuhajte poklopljeno na laganoj vatri oko 1,5 sat. Kuhani buncek ostavite u vodi sve do posluživanja.
U međuvremenu nasjeckajte luk i popržite ga na ulju s malo mljevene slatke paprike. Dodajte oprano, ocijeđeno i na rezance izrezano zelje, pa dinstajte sve zajedno. Zelju pridodajte malo šećera i lovorov list. Krumpir ogulite, operite i narežite na kockice, pa kuhajte u dosta slane, kipuće vode. Buncek izvadite iz vode, ocijedite i narežite na lijepe komade. Poslužite s dinstanim zeljem i kuhanim krumpirom.
Martinjska guska
Sastojci:
• 1 guska
• 2 žemljice
• 2 dcl mlijeka
• 1 guščja jetra
• 1 žlica masti
• 15-20 kuhanih, oguljenih kestena
• 3 jaja
Postupak:
Žemljice namočite u mlijeko, dobro ocjedite, dodajte jetra i sve zajedno smeljite. Mljevenu masu popržite na zagrijanoj masti.
Kuhane, oguljene kestene narežite i dodajte žemlji i jetri, pa kratko popržite. Skinite s vatre, ohladite i dodajte jaja. Sve dobro pomiješajte.
Gusku dobro očistite i operite. Izvana je posolite i popaprite. Nadjenite je smjesom od kestena i jetri, pa otvor sašijte koncem ili pričvrstite čačkalicama.
Gusku stavite peći u pećnicu i pecite dok meso ne postane mekano, a guska rumena i hrskava. Ostavite da se malo ohladi, pa narežite na komade i poslužite uz pekarski ili restani krumpir, mlince, te razne salate.
Pečena raca s mlincima
Sastojci:
• 1 raca (patka),
• 2 l vode, sol,
• 4 žlice meda,
• 3 naranče,
• 1 limun,
• 2 lovorova lista,
• 8 režnjeva češnjaka,
• 1 jabuka,
• 2 žlice papra,
• maslinovo ulje
Postupak:
Raci odrežite vrat i posljednja dva zgloba krila te i odstranite masnoću iz tjelesne šupljine. Isperite potom patku i temeljito je osušite. U posudu za pečenje stavite veliku vrećicu za pečenje. Miješajte zajedno sve sastojke, sol,
Krvavice s kiselim zeljem i restanim krumpirom
Sastojci:
Dinstano kiselo zelje:
• ulje
• 1 glavica luka srednje veličine
• 500 g rezanog kiselog zelja
Restani krumpir:
• 500 grama krumpira
• ulje za prženje
• 1 manja glavica luka
• sol
Krvavice:
• krvavice
• žlica svinjske masti
Postupak:
Dinstano kiselo zelje: Crveni luk narezati na sitno. U posudu na dno staviti malo ulja, ispeci luk dok omekša. Dodati kiselo zelje i uz miješanje kuhati 15-tak minuta dok ne omekša. Restani krumpir: Krumpir skuhati u kori, oguliti i kuhani naribati. Crveni luk narezati na sitno. U posudu na dno staviti malo ulja, ispeci luk dok omekša. Ubaciti naribani krumpir, dobro promiješati, te posoliti prema ukusu. Pečene krvavice: Posudu za pečenje namazati svinjskom masti. Staviti krvavice. Peći u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva cca. 30 minuta.
med, sok dviju naranči i koricu, cijele češnjeve češnjaka te lovor dok se med ne otopi.
Smjesom prelijte patku, natrljajte je, dodajte limun narezan na četvrtine i zavežite vrećicu te je odložite na hladno mjesto da odstoji barem preko noći. Izvadite patku, ocijedite je i osušite krpom. Sve bacite osim lovora, češnjaka i korice naranče te limuna. To stavite u unutrašnjost patke, zajedno s još jednom narančom narezanom na četvrtine. Na kraju stavite cijelu jabuku.
Patku premažite maslinovim uljem i sokom još jedne naranče. Pecite na 200-220 Celzijevih stupnjeva dok dobije hrskavu koricu.
TAJNA HRSKAVE KOŽICE
Patku položite u posudu za pečenje pa joj oštrim nožem izbockati kožu, ali ne duboko u tkivo. Pecite je najprije na 140-150°C kako bi se otopila masnoća. Nakon što pokupite masnoću, pojačajte pećnicu na 180 °C i pecite oko sat pa pojačajte na 200 °C.
VINARIJA ŠTAMPAR iz Svetog Urbana
Meteorološkim stanicama i dronom protiv ekstremnih klimatskih uvjeta
Usprkos zlatnoj žutici i nepredvidivim vremenskim uvjetima, međimurski vinar na tržište izbacuje mlado vino zeleni silvanac, ponosi se s više od 20 Decanter medalja i sprema premium liniju Mađerka 360
međimursku sortu), elegantni pinot sivi i aromatični muškat žuti.
Martinje samo što nije tu, a u vinariji Štampar već je spremno mlado vino zeleni silvanac. S njim će se predstaviti u petak, 7. studenoga, u Domu kulture Štrigova gdje će se održati se događaj Mlado Međimurje, večer posvećena mladim vinima, u sklopu projekta Martinje na Međimurskoj vinskoj cesti.
Radovi su se iz idiličnih vinograda na brežuljcima Svetog Urbana, Krpeca i Mađerke preselili u podrum. Nakon pažljive maceracije crnih sorti cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca uslijedilo je prešanje, dok bijele sorte pušipela, chardonnaya i sauvignona prolaze kroz pretoke i filtriranje.
- Godina je bila sve u svemu dobra. Imali smo u lipnju ekstremno vruće, ali to nije utjecalo na prinose jer je to u toj fazi bilo podnošljivo za trsove. Poslije više nije bilo ekstremno vruće. Imali smo sreće pa smo bili bez tuče, bez mraza. Dobili smo vrlo kvalitetno grožđe, bez bolesti, naglašava vinar David Štampar.
"Vinarija Štampar i ove je godine potvrdila svoj status osvojivši tri brončane medalje na prestižnom Decanter World Wine Awardsu (DWWA) u Londonu, čime je njihova kolekcija Decanter medalja narasla na preko 20
- Prinosi su konačno normalni s obzirom na prethodne dvije godine kada su bili 30 do 50 posto ispod prosjeka. Ove je godine konačno normalno, ako ne računamo sve ono što smo van izbacili zbog zlatne žutice, rekao nam je Štampar.
Decanter priznanja, premium linija i prodajna strategija
Vinarija Štampar i ove je godine potvrdila status međimurske perjanice kvalitete osvojivši tri brončane medalje na prestižnom Decanter World Wine Awardsu (DWWA) u Londonu, najvažnijem svjetskom ocjenjivanju vina.
Ovim novim priznanjima, ukupna kolekcija Decanter medalja vinarije narasla je na više od 20. Tri nove bronce osvojene su za pušipel classic (autohtonu
- Jako puno nam znače te medalje za prodaju i poslovanje, pogotovo na hrvatskom tržištu, ali i kod izvoza vina. Kada osvojiš Decanter, distributeri to lakše prodaju, objašnjava Štampar. S obzirom na ogroman broj prijava iz cijelog svijeta, izuzetno su zadovoljni ostvarenim rezultatom, a svaka medalja smatra se potvrdom kvalitete i svakodnevnog truda. Iako je ove godine zlatna medalja zaobišla Međimurje, Štampar je ponosan na svoje prijašnje uspjehe, ističući i zlatne Decanter etikete za vina urban White 2020, sauvignon 2022 i urban white 2023. ovogodišnji rezultat je samo dodatna motivacija za još jači, predaniji rad i strast u budućnosti.
Vinarija Štampar usmjerena je na širenje ponude i podizanje razine. Trenutna velika novost je priprema njihove premium linije nazvane Mađerka 360. U toj novoj liniji, koja će biti zaokružena, nalaze se bordoška kupaža, sauvignon, rose i pušipel. Vinarija je također izuzetno zadovoljna prodajnim rezultatima u svojem ugostiteljskom objektu na Mađerkinom bregu, gdje, uz kućni prag, prodaju najveći dio svojih vina - što im je ujedno bio i cilj. U skladu s fokusom na buteljiranju, omjer prodaje trenutno je 70% butelja naprema 30% litrenog vina.
Upotreba meteoroloških stanica i dronova u obradi vinograda
Borba protiv sve izraženijih klimatskih ekstrema vodi se u samom tlu vinograda, naglašava Štampar. Glavni je
fokus na podizanju razine humusa u tlu goricama.
S tim ciljem, već šest godina koriste isključivo organsku gnojidbu. Ključne agrotehničke mjere uključuju i intenzivno malčiranje, podrivanje te sijanje raznoraznih trava. Sve te metode služe obogaćivanju tla i povećanju humusa, jer upravo humus zadržava vlagu, što je postalo ključno u godinama u kojima svjedočimo sve većim ekstremima.
- U planu nam je sadnja uljane repice i zobi među trsjem, što ima za cilj obogatiti tlo ugljikom i povećati razinu humusa, temelj za kvalitetnu berbu, dodaje Štampar. Vinarija Štampar kontinuirano unaprjeđuje svoje vinogradarstvo ne samo kroz tradicionalne metode, nego i kroz suvremene tehnološke inovacije. Napredne meteorološke stanice već sada prate mikroklimatske uvjete u vinogradima, omogućavajući pravovremeno reagiranje
David Štampar ove se godine ponosi s tri bronce s Decantera
Njihov ugostiteljski objekt na Mađerkinom bregu uvijek je top lokacija u bilo koje godišnje doba
na pojavu bolesti poput peronospore i pepelnice.
Uz to, digitalno mapiranje vinograda i planirana upotreba dronova predstavljaju novi smjer u održivom i učinkovitom upravljanju vinogradima, dajući Štamparima konkurentsku prednost i jamčeći vrhunski terroir za njihove prepoznatljive međimurske kapljice.
Pošast zlatne žutice
Unatoč svim ulaganjima, obnova vinograda i entuzijazam vinara često padaju u drugi plan pred jednim neumoljivim neprijateljem - zlatnom žuticom vinove loze. David Štampar bez okolišanja priznaje da je Međimurje postalo "žarište" zaraze.
- Zlatna žutica najviše napada sauvignon. Preko 1000 trsova je pogođeno od ukupno 2500, isto kao i prošle godine, rekao nam je Štampar.
I dok su u vinariji ozbiljno prionuli poslu, pomno obnavljajući nasade sortama poput muškata, chardonnaya, pinota i silvanca, te crnim sortama poput cabernet sauvignona i gamaya, bolest se jednostavno ne pušta. Mislili su da su se time riješili problema, no tu su se prevarili.
- U novom nasadu sam već uočio 40tak zaraženih trsova, tvrdi Štampar, što nas navodi na zaključak da su ti trsovi već u rasadnicima bili zaraženi.
- Iako govore, da se u prvoj godini ne vide simptomi, u našim goricama se vidi i na novim trsovima sad u jesen, objašnjava Štampar.
Ipak, taj problem, ma koliko velik bio, ne uspijeva zaustaviti vinski zanos. Decanter medalje, novi zeleni silvanac i plan za premium liniju Mađerka 360 dokaz su nepokolebljive strasti u vinariji Štampar. Dok se još čekaju rješenja za zlatna žuticu, jedina garancija kvalitete ostaje ona vinska: mukotrpan rad u vinogradu i vjera u to da će terroir Svetog Urbana, uz pomoć tehnologije, izdržati sve.
Piše: Sanja Heric Foto: Terca art
VINARIJA CMREČNJAK
Nova ekskluziva - chardonnay iz keramičkih jaja!
- Uvodimo novu liniju vina. Nabavili smo iz Italije keramička jaja, njih ukupno pet, zapremine po 450 litara, u koja smo upravo stavili chardonnay, ispričao nam je Marko Cmrečnjak
Piše: Sanja Heric
Upodrumu obitelji Cmrečnjak, među redovima inox tankova i drvenim bačvama, pojavila su se neobična “bića” - velika jaja. Ne ptičja, nego keramička – i u njima se rađa novo poglavlje međimurskog vinarstva.
Naime, vinarija Cmrečnjak odlučila je zakoračiti korak dalje, ili bolje rečeno, korak unatrag, prema iskonskom i uvesti pravu ekskluzivu - keramička jaja. Riječ je o modernoj interpretaciji drevnih amfora (qvevrija) iz Gruzije, koje predstavljaju sam vrh u potrazi za najčišćim, autentičnim izrazom vina.
Zašto baš glina?
Keramička jaja omogućuju vinu kontroliranu mikrooksidaciju, slično drvetu, ali bez ikakvog utjecaja na aromatski profil. Dok hrast obogaćuje vino notama vanilije, dima i začina, glina ostaje neutralna – dopuštajući da grožđe progovori vlastitim glasom.
Rezultat su vina s izraženom mineralnošću, sortnom svježinom i posebnom, gotovo kremastom teksturom na nepcu.
U Cmrečnjakovom podrumu, ova jaja nisu tek dekorativni kuriozitet, već ključni alat u stvaranju nove premium linije vina i dokaz da se i u Međimurju može eksperimentirati s najstarijim, ali i najplemenitijim enološkim tehnikama.
- Uvodimo novu liniju vina. Nabavili smo iz Italije keramička jaja, njih ukupno pet, zapremine po 450 litara, u koja smo upravo stavili chardonnay, priča nam Marko Cmrečnjak, vinogradar koji s ponosom pokazuje svoj najnoviji dodatak podrumu, stigao tek prije tjedan dana.
- To vam je kao bačva od 450 litara, ali od keramike – pečenog blata, zemlje. Vino će biti potpuno drugačije. To je slična filozofija kao kod amfora, samo što mi nismo htjeli klasičan oblik koji imaju svi. Jaje je, po meni, najidealniji oblik za život, a u njemu vino prirodno cirkulira, bez potrebe za miješanjem ili intervencijama, objašnjava Marko.
Iako je riječ o novom iskustvu i svojevrsnom eksperimentu, Cmrečnjak vjeruje u rezultat.
- Neutralno djeluje na vino, slično kao inox, ali je materijal porozniji pa vino diše, dobiva više zraka i brže sazrijeva. Bit će zanimljivo vidjeti koliko će trebati da postigne punu zrelost, zaključuje s osmijehom. Nove linije vina za nove potrošače
Novo vino iz keramičkih jaja zasigurno će biti i novi adut vinarije Cmrečnjak koje će privući vinske entuzijaste, enologe i somelijere. Baš kao što je nova autorska Cmrečnjakova linija CMR. Naime,
pod etiketom CMR buteljiran je i iznimno karakterni crveni traminac koji se u Francuskoj zove savagnin rose, kao i Chardonnay barrique.
- To je linija od laganih maceriranih vina od tjedan do dva maceracije, s jačim tijelom, jačim alkoholom. To su posebnija vina koja nisu baš za svakodnevnu uporabu, opisuje nam u nastavku i navodi da novim linija moraju pridodati još jedan sauvignon.
- Vjerojatno će se morati raditi još jedna linija sauvignona. U pripremi je jedan ozbiljniji sauvignon s maceracijom od dva tjedna. Naravno, to je s našeg položaja Mađerkin breg. Jači šećeri, jači alkoholi, istaknuo je Marko. Što se tiče sauvignona, posebno su ponosni na svoj sauvignon iz 2024. za koji su osvojili zlatnu medalju na prestižnom međunarodnom natjecanju Concours Mondial de Bruxelles 2024.
Ovo natjecanje, koje se često naziva „svjetskim prvenstvom u vinima“, jedno je od najuglednijih i najutjecajnijih vinskih ocjenjivanja na svijetu. Pokrenuto još 1994. godine u Bruxellesu, svake se godine održava u drugoj vinskoj regiji i okuplja preko 350 enologa, sommeliera, vinskih novinara i stručnjaka iz više od 40 zemalja. U „slijepoj“ degustaciji, u kojoj se ocjenjuju boja, miris, okus, harmoničnost i tipičnost, sudjeluje više od 10.000 uzoraka vina iz više od 50 država.
Dobiti zlatnu medalju na CMB-u znači stati uz bok najboljima u svijetu. Cmrečnjakov sauvignon tako je prepoznat po iznimnoj aromatskoj čistoći, elegantnoj svježini i savršenoj ravnoteži, potvrđujući da se u međimurskim vinogradima stvaraju vina svjetske klase.
Kakav je trend u svijetu vina?
Ako pitate
Marka Cmrečnjaka, trendovi u svijetu vina danas su jasni - sa-
uvignon je i dalje neprikosnoveni kralj bijelih vina i taj će status, kako kaže, zadržati još godinama.
- Kako se klima mijenja, mijenja se i stil vina, ali se mijenjaju i potrošači, objašnjava Marko, koji već desetljećima pomno prati svaku promjenu u vinogradu i u čaši.
Prošle godine, ističe, priroda je diktirala nešto drukčiji ritam. Kiseline su bile osjetno niže, a vina su ispala laganija i nježnija - ne toliko tipično međimurska, ali vrlo pitka i lako prihvatljiva.
- Ljudi se na takva vina jako brzo priviknu, puno prije nego na visoke kiseline. Trend je da potrošači sve više žele mekša vina, zaobljena i uglađena, ne pretrpana oštrinama, kaže Cmrečnjak. Dodaje kako je ove godine sve išlo u njihovu korist - od klime do dozrelosti grožđa pa s pravom očekuje vina još boljeg balansa i izraženije sortnosti.
Kad je riječ o crnim vinima, i njima klima u Međimurju sve više ide na ruku, no globalno gledano, taj segment bilježi pad.
- Svjetski je trend pada crnih vina. Francuzi sijeku ogromne količine crnih sorti i umjesto njih sade bijele. Potražnja se jednostavno preusmjerila, kaže Marko. Ističe i zanimljiv pomak koji se sve češće spominje među vinarima i sommelierima, a to je trend vina s manjim udjelom alkohola. Unatoč svim promjenama, prodaja vina nikad nije bila bolja. Potrošnja je, tvrdi, na rekordnoj razini, a vina se piju u širem krugu nego ikada prije.
Vinogradar i vinar Marko Cmrečnjak pokazao nam je keramička jaja u kojem njeguje chardonnay
Posebno su ponosni na svoj sauvignon iz 2024. za koji su osvojili zlatnu medalju na prestižnom međunarodnom natjecanju Concours Mondial de Bruxelles 2024.
- Trenutno je prodaja na vrhuncu, nikad do sada se nije trošilo toliko vina kao sada, govori zadovoljno.
Primjetan je i još jedan zanimljiv trend, žene sve više piju vino i šire svoje vinske horizonte.
- Žene danas piju sve, ne samo muškate, nego i suha vina, ozbiljna vina. Nisu više ograničene na lagana i slatka, već uživaju u cijelom spektru, zaključuje Cmrečnjak.
Budućnost su autorska vina
Kada govori o tajni dobrog vina, Marko Cmrečnjak bez razmišljanja ističe preradu grožđa.
- Nakon više od 20 godina u ovom poslu, mogu reći da ništa ne utječe toliko na kvalitetu vina kao sama prerada. Ni enologija, ni kasniji postupci u podrumu ne mogu popraviti ono što nije dobro napravljeno odmah na početku. Grožđe mora biti zdravo, a naš je cilj da do preše dođe s minimalno mehaničkih oštećenja. I onda ga samo lagano stisnuti, otkriva Marko jednostavnu, ali ključnu formulu uspjeha.
U njihovim vinogradima čak 70 posto grožđa bere se strojno, a preostalih 30 posto ručno – ponajviše na zahtjevnijim terenima poput Mađerke.
- Najteže pozicije uvijek beremo ručno, ali moram reći da otkako imamo nove strojeve, razlika u kvaliteti praktički ne postoji. Danas su ti strojevi dovedeni do savršenstva. Ne bi Francuzi u 95 posto slučajeva brali strojno da to ne funkcionira, dodaje s osmijehom.
Govoreći o budućnosti, Cmrečnjak ističe da je međimursko vinarstvo doživjelo ogroman napredak.
- Međimurje se posljednjih godina jako promijenilo, kvaliteta vina značajno je narasla. Došli smo do standarda, ali sada je vrijeme za iskorak, za autorska, posebna vina koja će nositi pečat svakog vinara. Na tome i mi stalno radimo, zaključuje Marko Cmrečnjak.
