Sretna nova 2026. godina! Čakovec, PETAK, 26. prosinca 2025.
Godina XXXI Broj 1580
Cijena 2 eur
BOŽIĆNA PORUKA vlč. Kristijana Kuhara
RODITELJI gube pravo na neograničena trodnevna opravdanja
Gdje prestaje stres, a počinje vjera
Treba li roditeljske ispričnice zamijeniti liječničkima? str. 10-11
str. 2
str. 3 LUCIJA I IVA zajedno pobijedile medicinske prognoze
Čudo u Čakovcu: Mjesecima ležale u strahu, a sada kući odlaze s Maurom i Jakobom INTERVJU sa županom Matijom Posavcom
TEMA BROJA KAMO NA DOČEK
ČAK ŠEST međimurskih mjesta organizira dnevni doček
Doček u podne istiskuje ponoćni GRIPA se ne šali
str. 6
Prošli tjedan oboljele 433 osobe, u bolnici 21
str. 8-9
Ljudi ne mogu čekati državu, Centar za palijativu gradimo sami EPILOG srpanjske strave u Maloj Subotici
Bratić optužen za svirepo ubojstvo?
str. 7
str. 4-5
Sve više građana bira opuštenu dnevnu zabavu i povratak u topli dom prije mraka. Donosimo detaljan pregled gdje se slavi uz danje svjetlo, a gdje se pleše do jutra
str. 49 DANICA MARCIUŠ iz Pušćina
BOŽIĆNA ČAROLIJA u kartonu i koncu
Anđeli od Izonitni luščija čuvaju uspomenu na anđeli Milice Kacun djetinjstvo
2
Aktualno
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
ANKETA
FOTO tjedna
POD VUROM
Gdje ćete dočekati Novu godinu? Stiglo je to doba godine kada u tjedan dana slavimo i Božić i Novu godinu. I dok Božić velika većina nas provodi doma u krugu obitelji i prijatelja, doček Nove godine je ponešto drugačija priča. Od dočeka doma do
dočeka na trgu i dočeka u podne, ljudi na šarolike načine slave ulazak u frišku godinu. U ovotjednoj anketi Međimurce smo pitali kako će oni dočekati Novu godinu. (Benjamin Jakopić) Dragan Škvorc, Kuršanec - Ove godine ćemo slaviti doma, ili možda u Čakovcu na Franjevačkom trgu, nismo još sigurni. Većinom slavimo doma, bez vatrometa. Ali znamo i pogledati po gradu, uživati u vatrometu, ići po kafićima, popiti malo kuhanog vina i slično.
Željko Palašek, Čakovec - Bit ćemo doma, u kući, uglavnom smo svake godine tako. Nemamo vatromet, uglavnom smo samo žena i ja. Prije smo hodali na trg tu u Čakovcu, a sad više ne. Na dočeku u podne nisam nikad bio, ali tko zna, možda ove godine pogledamo.
Maro Pintarić, Pleškovec Slavit ću doma u krugu obitelji i, naravno, s vatrometom. Znali smo ići na trg u Čakovcu ili slično, ovisi to od godine do godine. Bili smo u Nedelišću na dočeku u podne prošle godine, a idemo i ove godine.
Rudolf Žganec, Peklenica Slavit ću doma s obitelji, a naša djeca to više slave vani. Prije smo hodali redovito na trg, sada više zbog starosti nismo u mogućnosti. Na dočeku u podne nisam bio, ali inače sam čuo za to.
Mladen Ladašić, Pribislavec Ne znamo još gdje ćemo biti, možda na trgu. Inače slavimo u krugu obitelji, a vatromet izbjegavamo jer sam protivnik toga. Možda ove godine skočimo na doček u podne Murskom Središću.
Zlatomrazi razveselili mališane U živahnoj blagdanskoj atmosferi Donjeg Vidovca, tradicionalna manifestacija Zlatomra-
zi još jednom je ozarila lica najmlađih radošću i osmjesima. Motonautički klub Vidovski zlatari i
ove je godine organizirao veseli doček Zlatomraza na kanalu HE Dubrava, pri čemu su Djeda Mra-
zovi doplovili čamcima uzvodno i donijeli darove okupljenoj djeci. (Mario Golenko)
BOŽIĆNA PORUKA Kristijana Kuhara, župnika Župe sv. Jakoba Prelog
“Dođosmo mu se pokloniti”(Mt 2, 2) Svake se godine okupljamo oko okićenih božićnih jelki i jaslica, diveći se prizorima koji su nam, premda dobro poznati, uvijek iznova očaravajući. Vjerujem da nema doma u kojem prizor jaslica nije postavljen na posebno mjesto te ne privlači pozornost ukućana i gostiju. Pred jaslicama se okupljamo poput pastira u noći rođenja Sina Božjega, zadivljeni već poznatom scenom; poput trojice mudraca koji daruju novorođenoga Kralja – donoseći Mu sebe, takve kakvi jesmo, često bez zlata, tamjana i smirne u rukama. Dolazimo – možda će zvučati neobično – i poput vola, magarca, ovce ili konja: jer u mjestu svoje sigurnosti iznenada susrećemo novi život. Pred jaslice dolazimo kao oni koji traže. A što to tražimo? Živimo u vremenu u kojemu čovjeku sve više nedostaju smisao, zajedništvo, poticaj na promjenu i napredovanje. Postali smo ovisni o tome kakav ćemo dojam ostaviti pred drugima, a pri tome gubimo sebe, svoje čovještvo i zdravlje. Božićni stres sve više poprima obilježja bolesti – nečega što ne trebamo osuđivati, nego prihvatiti kao izazov: briga što darovati i koliko potrošiti, briga da sve bude uredno, dekorirano i spremno – čak i onda kada gosti možda neće ni doći. Sve nas to dovodi u položaj traže-
nja: tražimo smisao – zašto to činimo; tražimo zajedništvo – makar ga pronašli samo u simboličnom daru; tražimo promjenu – u tihoj molitvi Isusu za nešto novo u godini koja dolazi; tražimo novi život – u kojem ćemo biti uspješniji, bolji, zdraviji i radosniji. Zapravo, tražimo Boga. - U djetetu Isusu najočitija je nemoć Božje ljubavi: Bog dolazi bez oružja jer ne želi osvajati izvana, nego pridobiti iznutra, iznutra promijeniti. Ako išta može svladati čovjeka – njegovu samovolju, silovitost, gramzivost – tada je to nezaštićenost djeteta. Bog ju je prihvatio da nas na taj način svlada i dovede nas samima sebi. (J. Ratzinger) U prikazu jaslica kriju se odgovori na naša traženja, jer ondje je slikovito prikazano kako Bog ulazi u život čovjeka, ondje nam Bog govori da ovaj život ima smisao. Uzeo je naše tijelo i naše vrijeme da nam se objavi i pokaže da smo Mu vrijedni unatoč slabosti, nesavršenosti i prolaznosti. On postaje naš smisao, a u Njegovoj blizini i naša patnja poprima značenje – tijelo koje trpi na križu, ali uskrsava trećega dana. Maleno djetešce pokazuje kako je lijepo biti čovjek. U prikazu jaslica nikada ne vidimo maleno djetešce samo. Ono nam otkriva važnost zajedništva. Bog koji ulazi u našu povijest okuplja ljude oko sebe – bez interesa,
Dr. sc. vlč. Kristijan Kuhar računice i koristi; bez brige o dojmu; bez skrivanja istine ispod lijepe odjeće i maske; bez potrebe da nekome pripadamo kako bismo Mu mogli pristupiti. Pred Sinom Božjim svi smo djeca Božja, ljubljena, i on nas prima takve kakvi jesmo. Jaslice nas pozivaju na promjenu i napredak. Podsjećaju nas da je Bog postao čovjekom ne da bi nas sakrio u sebe, nego da bi sebe otkrio nama. Otkrivanje dostojanstva našega čovještva počinje na Božić, kada postajemo svjesni da smo stvoreni na Božju sliku i pozvani nositi Njegov odraz na svome licu. To bi nam trebalo biti
nadahnuće da rastemo – u sposobnostima, znanju, razboritosti, kritičkom mišljenju, te u nastojanju da istina uvijek bude izrečena, pa makar ponekad bila bolna. Dragi vjernici, kao tražitelji Boga i ove ćemo se godine okupiti oko jaslica u našim crkvama i u našim domovima. Neka naša molitva ondje bude molitva za smisao, za obitelj i prijatelje, za jačanje zajedništva u našim župama, te molitva da nam Bog, koji je postao čovjekom, pomogne rasti u vjeri i kulturi života. Svim vjernicima maloga, ali blagoslovljenog Međimurja, želim od srca čestit Božić!
26. prosinca 2025.
NOVOGODIŠNJA ČESTITKA župana Međimurske županije Matije Posavca
LUCIJA I IVA zajedno pobijedile medicinske prognoze
Mjesecima ležale u strahu, a sada kući odlaze s Maurom i Jakobom Lucija Šarić i Iva Moravek borile su se s visokim prsnućem vodenjaka. Uz međusobnu podršku, vjeru i stručnost liječnika, na svijet su stigli mali heroji Mauro i Jakob Izak Piše: Kristina Kobal
U čakovečkoj bolnici ove zime ispisala se dirljiva životna priča o majčinskoj hrabrosti, vjeri i prijateljstvu koje se rađa u najtežim trenucima. Lucija Šarić iz Mačkovca i Iva Moravek iz Pušćina zajedno su boravile na Odjelu ginekologije, gdje su se i upoznale. Borile su se s visokim prsnućem vodenjaka, što je situaciju učinilo iznimno ozbiljnom i emocionalno izazovnom. Ono što je u početku bio susret dviju zabrinutih trudnica, s vremenom je preraslo u neraskidivu povezanost i međusobnu podršku bez koje, kako same priznaju, put do sretnog završetka ne bi bio isti. Njihov boravak u bolnici trajao je mjesecima. Dani su prolazili sporo, ispunjeni neizvjesnošću, strahom, ali i nadom. Iva je zbog puknuća vodenjaka u 21. tjednu trudnoće provela u bolnici čak četiri mjeseca, što je dodatno pojačavalo psihički i emocionalni teret. U takvom okruženju nastala je snažna veza – jedna drugoj bile su oslonac, rame za plakanje i snaga u trenucima kada se činilo da je teško izdržati.
Jedna drugoj bile golema podrška
Lucija Šarić otvoreno govori o unutarnjoj borbi koju je vodila svakoga dana.
Aktualno 3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Lucija Šarić i Iva Moravek zajedno su se borile s visokim prsnućem vodenjaka u županijskoj bolnici Čakovec - Govorila sam si u glavi – ti to možeš, hrabra si, moraš se boriti za svoju bebu, prisjeća se Lucija. Ističe kako bez podrške ne bi uspjela izdržati do kraja. - O da, jako velika podrška, sama ne bih mogla izdržati do kraja. Jedna drugu smo tješile u tim teškim trenucima i borile se zajedno do vrhunca, kaže. Svoje iskustvo u županijskoj bolnici Čakovec opisuje iznimno pozitivno te ne skriva zahvalnost medicinskom osoblju. - Budite hrabre i pozitivne. Nemojte odustajati i borite se! Ništa nije teško napraviti za dijete. Moje iskustvo u bolnici je jako
Lucija s malim Maurom – radost nakon mjeseci borbe u bolnici
Jakob Izak – mali čudesni borac s�gao na svijet uz vjeru i podršku lijepo, sestre i doktori su odlični, te hrana je jako �ina i raznolika. Uz sve moje dijagnoze, hvala doktorima što su se brinuli o nama i spasili nas. Vjerujem da Netko uvijek ima plan za nas i vodi nas k sretnom završetku, poručuje Lucija. Njezina borba okrunjena je sretnim ishodom – sin Mauro rođen je 24. studenoga 2025. godine, kao najljepši dar.
Mjeseci neizvjesnosti i emotivne borbe
Iva Moravek priznaje da je njoj početak bio iznimno težak. - Na početku sam bila izbezumljena i nisam mogla ni htjela prihvatiti da se to događa baš meni. Pogotovo s dijagnozom koja vrlo često ne završi dobro, iskreno govori Iva. Dodatni teret bila joj je višemjesečna razdvojenost od obitelji. - Isto tako,
doma imam dvoje male djece te me četveromjesečna razdvojenost od njih svaki dan stavljala u tešku emocionalnu borbu, dodaje. Kao vjernici, vjera joj je pomogla pronaći mir. Posebno naglašava koliko joj je značila Lucijina prisutnost. -Budući da sam vjernica, vremenom sam uspjela u glavi si posložiti da to dijete moram u potpunosti predati u Njegove ruke. Tada je postalo lakše. Iskreno, ne znam ako bih izdržala da nismo bile zajedno u sobi. Mala je vjerojatnost da dvije žene imaju takvu dijagnozu u sličnim tjednima trudnoće, ističe. Tri mjeseca dijelile su svakodnevicu ispunjenu pretragama, suzama i neizvjesnošću. - Kroz tri mjeseca, zajedno smo prolazile kroz sve pretrage, svakodnevni plač, suze, neizvjesnost, ali i sitne radosti koje su nas držale na životu, prisjeća se. Velike riječi hvale upućuje i osoblju bolnice. - Velika podrška bilo nam je i osoblje na odjelu. Stvarno svaka pohvala osoblju ginekologije, rodilišta i patologije trudnoće Županijske bolnice Čakovec. Imale smo kraljevski i jako stručan tretman. Hvala za svaku riječ podrške, savjet, osmijeh i ljubav koju ste nam pružili, naglašava Iva. Njezin sin Jakob Izak rođen je 19. prosinca 2025. godine, nakon mjeseci iščekivanja i borbe. Na kraju, Iva upućuje snažnu poruku svim ženama koje se nađu u sličnoj situaciji. - Nema konkretne poruke koja ‘spašava situaciju’. Važno je misli usmjeriti na pozitivno, ići korak po korak, dan po dan i ne gledati predaleko. Naći si podršku ljudi oko sebe, veseliti se malim stvarima i pokušati prepustiti kontrolu koja nije u našim rukama. Ova priča iz županijske bolnice Čakovec podsjetnik je da se i u najtežim životnim trenucima mogu roditi nada, prijateljstvo i nova života – kao dokaz da čuda ponekad dolaze tiho, ali zauvijek mijenjaju sve.
Snagom naših ljudi gradimo budućnost Međimurja Drage Međimurke i dragi Međimurci, Kraj godine uvijek je prilika da se osvrnemo na ono što smo zajedno postigli te da u budućnost pogledamo s nadom i optimizmom. Protekla godina bila je puna rada, izazova, ali i uspjeha – uspjeha koji ne bi bili mogući bez vas: vaše upornosti, solidarnosti i vjere u bolje sutra. Upravo ta zajednička energija i trud naših građana omogućuju nam da gradimo modernu i prosperitetnu Međimursku županiju. Zajedno otvaramo nove prilike, stvaramo uvjete za napredak i unapređujemo kvalitetu života svih stanovnika. Razvojna strategija Međimurske županije danas je poput autoputa – široka, jasna i brza. Strme uzbrdice ostavljamo iza sebe koristeći svaku priliku za privlačenje europskih sredstava i provođenje projekata koji donose novu vrijednost i bolju kvalitetu života. Ulagali smo u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu, kulturu i podršku najpotrebitijima, pritom brižno čuvajući identitet i vrijednosti našeg kraja. No ono što nas istinski pokreće nisu brojke ni projekti, već ljudi – radnici sa žuljevima na rukama, poduzetnici i poljoprivrednici, učenici i studenti, naši umirovljenici koji su svojim radom i iskustvom oblikovali Međimurje kakvo danas poznajemo. Istovremeno, naša je odgovornost brinuti za one kojima je potrebna pomoć, a briga za starije, bolesne i sve koji su u potrebi temelj je humanog i solidarnog društva.
Potrebe naših građana i osmišljavanje modela direktne potpore, ostaju naš imperativ. Posebno nas raduje odaziv naših ljudi za različite poticaje ili stipendije za djecu i mlade. Upravo je odaziv najpouzdaniji putokaz: potvrđuje nam da putujemo dobrim smjerom. Građani su ključni saveznici svoje Županije u razvojnom uzletu. Vaš rad utkan je u brojne udruge, zaklade i inicijative koje pomažu u pronalaženju najboljih rješenja, osobito kada je riječ o našoj djeci, mladima, starijima i bolesnima. Kada treba pokazati solidarnost, humanost i toleranciju, kada treba otvoriti srce – Međimurke i Međimurci uvijek su primjer kako se to čini. Sve te vrijednosti i angažman naših građana pokazuju koliko zajedništvo, briga i solidarnost oblikuju našu županiju. Upravo to nas vodi i nadahnjuje dok gledamo prema novoj godini. Neka vas i u novoj godini prate radost i dobro zdravlje. Njegujmo duh našega zavičaja humanošću, hranimo ga snagom volje i gradimo vrijednosti vlastitim rukama i znanjem – jer ih gradimo za svoju djecu, za djecu Međimurja. Dragi Međimurci i Međimurke, od srca vam želim sretnu 2026. godinu, neka obasja vaše živote ispunjenjem želja te unese spokoj i sigurnost u svaki međimurski dom. Sretna Vam nova godina! Vaš župan, Matija Posavec
Boženi Malekoci-Ole�ć povelju Međimurske županije uručio je župan Ma�ja Posavec
Povelja županije novinarki Boženi Malekoci-Oletić Međimurje je oduvijek bilo sredina koja prepoznaje rad, poštenje i profesionalizam, a najnovija dodjela javnih priznanja to je još jednom potvrdila. Župan Matija Posavec uručio je Povelje Međimurske županije istaknutim pojedincima koji su svojim moralnim integritetom ostavili neizbrisiv trag u lokalnoj zajednici, a u samom središtu ove svečanosti bila je jedna od najpozna-
tijih međimurskih novinarki Božena Malekoci-Oletić. Povelja dodijeljena Boženi Malekoci-Oletić, britkom peru Međimurskih novina, stiže kao kruna njezina predanog rada nakon nedavnog odlaska u mirovinu. Priznanje joj je uručeno za izniman doprinos novinarstvu te neumorno promicanje demokratskih vrijednosti na ovim prostorima. (sh)
4
Aktualno
Piše: Benjamin Jakopić
K
am ideš za Novu? To je vječito pitanje svih pitanja. I svake godine se može čuti u predblagdansko vrijeme, iako ima onih koji to pitaju već u lipnju kako ništa ne bi prepustili slučaju. Jedni tako sve pomno isplaniraju mjesecima unaprijed, a drugi sve odluče improvizirati i dogovaraju se u zadnji čas pa na kraju završe tamo gdje uopće nisu planirali. Planova ima svakakvih, od klasičnih odlazaka na trg da se uživa u vatrometu i odlazaka u klubove, do iznajmljivanja kuće za odmor s prijateljima, kako bi se proslavilo u intimnoj atmosferi. Međimurje kroz cijelu godinu ima bogatu ponudu manifestacija, a ni ponuda dočeka nije manjkava. Od podnevnog dočeka u Murskom Središću do klasičnog dočeka u Čakovcu, svako mjesto ima ponešto za svakoga bez obzira na godine ili glazbeni ukus. U nastavku
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
vam donosimo pregled događanja u Međimurju i šire, sve s ciljem kako biste na vrijeme isplanirali savršeni doček i kako se najiščekivanija noć u godini ne bi pretvorila u najveće razočaranje godine.
Podnevni dočeci sve popularniji
Trend dnevnih dočeka potvrđuje da sve veći broj ljudi želi slaviti Novu godinu bez pritiska kasnog noćnog izlaska ili pretjerane potrošnje. Kao stanovništvo sve više starimo, pa stoga ne čudi da sve više nas želi do ponoći biti doma i u krevetu u toplini vlastitog doma. Iako se danas već čini kao dio međimurske tradicije, posebice doček u Murskom Središću, ovaj fenomen svoje korijene vuče iz Sjeverne Amerike. Ideja je bila jednostavna: omogućiti djeci doživljaj i uzbuđenje odbrojavanja bez da moraju ostati budni tako dugo. Kao i sve drugo što potječe iz Sjeverne Amerike, s godinama se to pretvorilo u globalni trend. Ideju su prigrlili i odrasli jednom kada su shvatili da slavlje
Privatni vatromet ostaje popularan Iako se svake godine iznova otvaraju rasprave o buci i ekološkom otisku, navike građana u Međimurju i ostatku Hrvatske potvrđuju da privatni arsenali ne gube na popularnosti. Tržište se uspješno prilagodilo zakonskim restrikcijama, pa su primarni fokus kupaca postali raskošni vizualni efekti umjesto čiste buke koju su nekad stvarale danas zabranjene petarde. Prodaja pirotehnike dozvoljena je isključivo u uskom predblagdanskom prozoru od sredine prosinca do prvog dana nove godine, dok je samo korištenje dopušteno tek od 27. prosinca. Za rukovanje proizvodima kategorija F2 i F3 osoba mora biti punoljetna, a nepoštivanje ovih pravila ili korištenje zabranjenih sredstava povlači za sobom izrazito visoke zakonske kazne. Ponuda na tržištu danas je vrlo raznolika i omogućuje kreiranje različitih razina nebeskog spektakla. Najjednostavnija opcija su sredstva kategorije F1, poput prskalica i fontana, koja služe za simbolično obilježavanje ponoći bez prevelikog uznemiravanja okoline. Za one koji žele nešto više, tu su klasične rakete koje
zahtijevaju pojedinačno ispaljivanje, no apsolutni vladari tržišta su vatrometne kutije, poznatije kao baterije. One su postale standard jer omogućuju automatizirani i vizualno bogat show uz samo jedno paljenje fitilja. Time vi ostajete slobodnih ruku da snimate čitav nebeski spektakl koji potom više nikada nećete pogledati. Same baterije razlikuju se po složenosti i intenzitetu, pa tako možemo govoriti o nekoliko razina nebeske koreografije. Manje kutije nude jednostavne svjetlosne efekte u kraćem trajanju, dok modeli srednjeg ranga donose veći broj raketa i širi spektar boja. Najnapredniji modeli na tržištu pravi su tehnološki kompleksi koji u nekoliko minuta ispale stotine projektila, stvarajući dojam profesionalnog vatrometa, ali će vas i pošteno udariti po džepu. Ipak, uz sav taj vizualni luksuz uvijek stoji i sigurnosni rizik. Čak i legalne baterije mogu biti opasne ako se ne postave na potpuno ravnu i čvrstu podlogu, jer vibracije pri ispaljivanju mogu prevrnuti uređaj i usmjeriti projektile vodoravno prema promatračima umjesto u visinu.
po danu i odlazak u krevet na vrijeme zapravo ne zvuče tako loše. U Hrvatskoj su led probile Fužine još početkom ovog tisućljeća, a ideja se s vremenom proširila i do naših krajeva gdje se također pokazala iznimno popularnom. Grad Mursko Središće priprema tradicionalni i izuzetno popularni Doček u podne na Šetnici svete Barbare. Ovaj događaj je među najpoznatijima koje grad organizira, te redovito okuplja mnoštvo ljudi iz Međimurja ali i šire koji uživaju u ambijentu uz Muru. Za dobru atmosferu će brinuti popularni Tragovi, koji svoju svirku započinju u 11:30 sati pa sve do 15 sati, a nakon njih na scenu stupa DJ koji će zabavljati publiku do kasnih popodnevnih sati. Kao i svake godine, iz Grada najavljuju nagrade te bogatu eno i gastro ponudu domaćih ugostitelja. Grad brine i o ekološkom aspektu događaja, pa će točno u podne najmlađi pustiti balone, a vatrometa neće biti kako ne bi plašili životinje te kako bi proslava bila u skladu s prirodom. Uz to, u Murskom Središću se organizira i 4. Silvestrov pohod na Bundek. Okupljanje je do 9 sati na šetnici svete Barbare, nakon toga tura kreće prema Bundeku, gdje sve sudionike čeka zdravica uz šampanjac. U 11:30 slijedi povratak u Lučicu te doček Nove godine u podne. Staza tehnički nije zahtjevna, duga je otprilike osam kilometara, a od potrebne opreme trebate uzeti samo standardnu planinarsku ili sportsku opremu i naravno dobru volju. Prijaviti se možete online na www. bundek.hr do 29. prosinca. Ovaj spoj rekreacije i slavlja idealan je za sve ljubitelje prirode koji žele aktivno ući u Novu godinu prije nego sjednu za blagdanski stol. Općina Štrigova ove godine premijerno uvodi doček u podne. Taj doček održat će se od 11 do 13 sati kod Vidikovca na popularnom Mađerkinom bregu. Sve posjetitelje očekuje glazba, vesela atmosfera i bogata gastro ponuda u režiji OPG-a Pešta, a točno u podne Općina će sve sudionike počastiti pjenušcem. Dođite i iskusite poseban doček s pogledom na četiri države. Mačkovec također ove godine ponovo organizira doček u podne, u organizaciji udruge Zajedno za druge. Okupljanje je planirano od 10 sati i zabava traje sve do 15 sati, a za atmosferu će brinuti Rangers Band. Iz udruge su i ove godine pripremili prigodni program za najmlađe posjetitelje da se održi pravi dječji doček. Za djecu su pripremili prskalice i konfete, a planirane su i razne igre koje će razveseliti mališane. Hrana je osigurana, a u ponudi će biti i kuhano vino i topli čaj. Kada smo kod djece, tradicionalni
26. prosinca 2025.
KAMO za doček Nove godine?
Šest mjes doček u p Kao stanovništvo sve više starimo, pa stoga ne čudi da sve više nas želi do ponoći biti doma i u krevetu u toplini vlastitog doma Dječji doček u podne priprema i Općina Donja Dubrava. Taj doček počinje u 11 sati u Dvorištu kuće Zalan. Kao i prijašnjih godina, na rasporedu je dobra zabava, glazba, piće i hrana. Svoju verziju Malog dočeka održat će i Čakovec, s
početkom u 11 sati na Franjevačkom trgu, a za dobru glazbu će biti zaslužan mladi pjevač i showman Eric Vidović. Ovo je idealna opcija za obitelji koje žele doživjeti gradsku atmosferu bez gužve i kasnih sati. Bar Arrow u Čakovcu slavit će australsku
novu godinu, a to je doček Nove godine u 14 sati po našem vremenu. Slavlje je zatvorenog tipa. U Nedelišću se treću godinu zaredom organizira Doček u podne u organizaciji Pizzerije ŠUT, Općine Nedelišće i TZP Srce Međimurja.
26. prosinca 2025.
TEMA BROJA
DOČEK
ma te budi znatiželju brojnih posjetitelja. Obje ove aktivnosti, i biciklistička i pješačka, imaju isti cilj, a to je povratak pred Kulturni centar Ivan Rabuzin točno na Doček u podne. Tamo se sportski duh stapa s blagdanskim slavljem uz zajedničko odbrojavanje, glazbu benda EX Zodiac te odličnu i pristupačnu ponudu hrane i pića. Ako želite doći samo na Doček u podne, taj događaj počinje u 10:30 sati. Zabava traje do 14 sati, nakon čega posjetitelji mogu nastaviti dobru zabavu u brojnim novomarofskim ugostiteljskim objektima koji tada obično rade punim kapacitetom.
Klasični dočeci i noći za pamćenje
Ako doček u podne nije po vašoj mjeri, ne morate brinuti jer ima pregršt organiziranih klasičnih dočeka diljem Međimurja. Ponuda seže od besplatnih javnih proslava do ekskluzivnih gala večera u otmjenim restoranima. Uz klasični besplatni doček, tu su još doček u Gradskoj kavani uz DJ Mireka, u META Baru uz Privatt band, u Podroomu uz TS Učitelje i DJ-a Alana, te u Paladinu uz DJ STANKOO i DJ Nicola Moreno
Doček u podne u Murskom Središću postao je jedan popularnijih događaja u Međimurju
sta slavi podne Lokacija je grijana dvorana MESAP, a zabavljat će vas grupa Atomi. Organizatori najavljuju bogatu ponudu hrane i pića, a dobra fešta je zagarantirana bez obzira na vremenske prilike vani. Nogometna škola Mala Subotica u suradnji s udrugama i Općinom Mala Subotica i ove godine organizira, također već tradicionalni, doček u podne. Slavlje započinje u 11 sati na trgu ispred Doma kulture, a sve posjetitelje oče-
Aktualno 5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
kuje prigodna hrana i piće, a za najmlađe će biti osigurani konfeti koje će puštati u zrak, sve uz glazbu DJ-a. Dinamična atmosfera vlada i tek nešto južnije od Međimurja, u Novom Marofu, gdje je zadnji dan godine tradicionalno rezerviran za kretanje i dobru energiju na otvorenom. Tamošnji program nudi ponešto za svakoga, bilo da preferirate dva kotača ili vlastite noge. Za bicikliste rekreativce udruga Mladi za Marof or-
ganizira “Zimski šic na bic”, vožnju okolicom koja kreće u 9:30 sati kod Stare škole. S druge strane, ljubitelji hodanja mogu se pridružiti “Šetnji Rabuzinovim bregima”. Ova ruta, koja kreće već u 8 ujutro ispred Kulturnog centra Ivan Rabuzin, nudi jedinstven spoj prirode i povijesti. Sudionici će, naime, moći proći kroz vojni bunker iz 50ih godina prošlog stoljeća, što je atrakcija koja se ne viđa često na novogodišnjim ruta-
Čakovec priprema veliki doček na trgu, ali ove godine zbog radova to neće biti na Trgu Republike, nego malo dalje na Franjevačkom trgu, kod crkve. Događaj započinje u 22 sata, a zabavljat će vas urbani bend sjajnog zvuka Dobre Vibracije. Uz klasični besplatni doček, tu su još doček u Gradskoj kavani uz DJ Mireka, u META Baru uz Privatt band, u Podroomu uz TS Učitelje i DJ-a Alana, te u Paladinu uz DJ STANKOO i DJ Nicola Moreno. Samo imajte na umu da za doček u ta četiri lokala trebate kupiti ulaznice na vrijeme, jer je potražnja velika, kao i svake godine. Time Čakovec osigurava širok izbor za različite ukuse, od javnog slavlja do klupske atmosfere u kojoj se može plesati do zore. Prelog se drži tradicije, pa će građani Grada Preloga i ostali u novu 2026. ući zajedničkim dočekom na Trgu slobode ispred Doma kulture u Prelogu. Za dobru feštu pobrinut će se Aquarius band, a uz šampanjac i čestitke gradonačelnika Ljubomira Kolareka, čeka vas i tradicionalni vatromet te kuhano vino koje će ugrijati atmosferu na gradskom trgu. Posebnu priču donosi Sveti Martin na Muri. Terme Sveti Martin služe kao ključni primjer koliko je velika potražnja za dočekom Nove godine u malo drugačijem okruženju, budući da su kapaciteti za ključni blagdanski termin
U Zagrebu Dubioza, u Splitu Bebek i Baby Lasagna Novogodišnji dočeci 2026. u Hrvatskoj jarko se razlikuju od grada do grada. Dok neki gradovi forsiraju urbanu scenu i alternativu, drugi igraju na siguran teren nostalgije ili masovnog mainstreama. Svima im je zajedničko da iza organizacije stoje sami gradovi s ozbiljnim proračunima, a ovogodišnji line-upovi najbolje pokazuju kakvu publiku svaka destinacija želi privući u najintenzivnijoj noći godine. Zagreb na Trgu bana Jelačića ove godine igra na kartu urbanog i mladog. Dubioza kolektiv i Elemental predstavljaju provjerenu kombinaciju, dok nastupi bendova IDEM i Luzeri donose malo svježine. Ovakvim odabirom izvođača zagrebačka gradska uprava na čelu s Tomislavom Tomaševićem jasno pokazuje svoje viđenje zabave koje daje prostor novoj generaciji umjetnika, uz tradicionalni dječji doček u prijepodnevnim satima koji predvodi Bojan Jambrošić svojim prepoznatljivim glasom. Split se postavlja kao grad koji ne želi improvizaciju, koristeći tri snažna mamca na Rivi kako bi osigurao masovnost i glasnu atmosferu. Večer otvara Željko Bebek, dok nakon ponoći pozornicu preuzima Baby Lasagna, trenutno najtraženije ime domaće glazbe koje privlači mlađu publiku. Program zaključuje DJ dvojac Vanillaz u EDM ritmu, čime se Split dodatno pozicionira kao grad Ultre. Šibenik se ponovno potvrđuje kao najambiciozniji među manjim gradovima. Na Trgu Republike Hrvatske nastupa britanska trip-hop
senzacija Morcheeba, uz potporu house DJ-a Pytzeka i Philipa Lassitera, vrsnog trubača iz kruga suradnika slavnog Princea. Paralelno s tim svjetskim zvukom, u Perivoju Roberta Visianija nastupaju Matija Cvek i The Funkensteinsi. Rijeka ulazi u 2026. s potpuno novim rukopisom nove gradske uprave, pretvarajući Korzo u veliki "Big CroDance Party". Program posvećen plesnoj glazbi kasnih devedesetih i ranih dvijetisućitih okuplja imena kao što su Alka Vuica, Indira Levak, Senna M, Simplicia, ET i Ilan Kabiljo. Dubrovnik ostaje dosljedan, a na Stradunu u novu godinu uvodi kombinacija Dine Merlina, Hiljsona Mandele i Jakova Jozinovića. Dubrovački hoteli poput Rixosa drže premium razinu s nastupima Severine i Zdravka Čolića. Prvi dan nove godine tradicionalno je rezerviran za Petra Grašu čiji koncerti redovito ispunjavaju gradske ulice. Istarski gradovi drže se lokalnih aduta. Pula kombinira provjerene snage na Forumu uz Nenu Belana i Fiumense, dok će Portaratu u isto vrijeme zapaliti Gustafi, uz dodatne nastupe Vojka V i Z++ koji ciljaju na mlađu populaciju. Poreč spaja svoju najveću zvijezdu Tonyja Cetinskog s mladim nadama kao što su Miach i kids from the sky na Trgu slobode. Ostatak Hrvatske nudi podjednako jake programe: Vir ugošćuje Ninu Badrić, Vukovar Tihu Orlića, dok će u Karlovcu za vrhunsku atmosferu biti zadužena Maja Šuput koja je poznata po stvaranju neponovljive blagdanske energije.
(28. prosinca – 2. siječnja) već potpuno popunjeni. Gosti koji su na vrijeme rezervirali imali su izbor između opuštenog Dočeka na Adventu u Pubu Potkova, Tematskog dočeka uz bazene s finger foodom i koktelima, ili najekskluzivnijeg Glamuroznog dočeka u dvorani Mura, namijenjenog isključivo odraslim osobama uz buteljirana vina lokalnih vinarija. Za sve one koji nisu uspjeli rezervirati termin u Termama, obližnji Pub Potkova također organizira tradicionalni doček. Ako za doček planirate zaviriti u su-
sjedni Varaždin, imate pregršt opcija. Varaždin tako također organizira Doček dječje nove godine točno u podne na Kapucinskom trgu, uz tradicionalne Moto Mrazove, a na Trgu Miljenka Stančića zasvirat će DJ Mario Kovač. Navečer će na Korzu svirati Vizija Band koji će vas uvesti u 2026. godinu, a točno u ponoć kreće 47. Novogodišnja utrka Varaždin 2026. na Franjevačkom trgu. Ovaj spoj sporta i slavlja jedinstven je u Hrvatskoj, a privlači brojne entuzijaste trčanja iz cijele regije.
e Nere
ma
vezuu više
isam ni e godine m ići na u tome, govoru
me voli anrova, asike na
navečer, ko nje je
stracije oj fokus acije za mještakoja bi oričena a
Život u Međimurju 9 6 Život u Međimurju GLOBALNO I LOKALNO
GLOBALNO I LOKALNO Tihi rekvijem za kunu
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Nova vizija Europe
U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti način Najzadodjelovaslužbenaovi valuta. voljniji su jer će njaizvoznici putem mreža prestatimeđu muke mladima konverzije, i dok političari tvrde daalije sloboda izražavanja, to još jedanestablišmenpovijesni dan i otpora za Kako god bilo, tu,Hrvatsku. postaje polako nova to je za Hrvatsku europska praksa.uspjeh Za Z sgeneraciju obzirom na nedaće čijisve pripadniposljednjih godina.više od ci danas nemaju Kuna ćegodina, se ipakznalo naći i tridesetak na kovanicama eura, više se da žele biti politički kao spomen, tako da neaktivni i mijenjati svijet, će biti posve zaboravljena. no nitko nije očekivao da Od demokratskih će početka se dogoditi tako brzo. promjena u Hrvatskoj do Već dvije godine zbog danas, kuna je od gotovo tehnoloških mogućnosti neželjene kojoj su umjetne valute inteligencije suprostavljali i političke svijet internetskih mreprimisli postalamemovi, cijenjeni ža preplavljuju novac. odnosno novi tip online Sad kad odlazi u zaslupropagande s političkom ženu mirovinu, mnogi će s porukom koja se najkraemocijama pomalo žaliti za će može izreći tezom da njom, s odlaskom kune gumladi žele jaču Europu. bi se i jedan dio državnog U memovima se govosuvereniteta. ri i Federalnoj Europi ili Hrvatska i kuna poveo Sjedinjenim europskim zani su stoljećima. Ta dugodržavama. To je dakako trajna veza zapravo mnogo za sada utopija, ali i od-U govori o nama samima. govor na nemoć europske srednjem vijeku ubirao se politike i napadeaizvana. porez kunovina, mnogo Zapravo, kako raste pritiprije, davanja gospodarima izvana, raste i otpor isak kraljevstvima mogla su se mladih u Europi, a taj se platiti i kuninim krznom. otpor zadnje dvijeuopće godiNo uzašto je kuna ne pretvorio u političku postala novac ili sinonim za platformu. Prema istražinovac kao platežno sredvanjima u Njemačkoj iu stvo i to baš u Hrvatskoj? devet europskih zemalja Pravi razlog se ne krije čak 69u posto posamo ljepotimladih i kvaliteti država ideju zajedničke krzna, već u nečem drueuropske vojskeHrvate i još jača.je gom. Za stare Osnovni je stvaranje kuna bila cilj – srećonoša. vizije i pretvaranje Kuna zapravosadaši nije njegobični osjećaja nemoćiveć u bila srećonoša, sposobnost magijski, bilaaktivnog je drevna pomalitičkog djelovanjatajna. putemU gijska tehnološka neposredne demokracije. Naime, godinama se u Europskoj uniji smatralo da će desne politike na valu nacionalizma i populizma toliko oslabi-
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
N
ti Europu da će se ona pradavna vremena jednog dan raspastisvaki samaje mladić hrvatskih plemena od sebe. morao time Saduhvatiti pak sekunu, događa je dokazivao da je spososuprotan proces, mlada ban za ženidbu, točnije da generacija ima suprotne je sposoban donijeti ideje. Zalaže za jakusreću Eusvojoj izabranici.i obranu Stari su ropu, sigurnost nekad, pa čak i uciljajući novije sve do Grenlanda, doba, uzgajali kune za lov i protiv Trumpovih izjava. na kuniće i zečeve. Osnovni je cilj stvaraSimbolična tajna kune nje ujedinjene Europe. Još je staro vjerovanje alkemije 1849. godine književčara da ona može uhvatiti nik Viktor Hugo govorio zeca, odnosno kunića. Kuna o europskom bratstvu i kunić nisu slučajno u jenaroda,vezi. a stoljeće kasnije, zičnoj Latinski naziv 1963. godine John Kenza zeca je lapis, uF.davno nedy pozivao na stvaravrijeme to se nekako povenje Sjedinjenih europskih zivalo s kamenom mudrosti Ta se ideja odmahu idržava. alkemijom pretvorbe nasukala zbog europskih srednjem vijeku. nacionalizma. Do danas je. ostao poznatDanas lapis mladi lazuli,europski cijenjeni federalisti traže direktan dragi kamen iz kojeg se doizbor azurna predsjednika Eu-u bivala plava boja ropske komisije srednjem vijeku. putem neposredne Zbog togademokracije. je naša kuna Došlo je doneepohalne prosve samo obična novčamjene kod mladih, nica. Usvijesti njoj je skupljeno dviviše se ne raspravlja o je tisuće godina povijesti. tomeza hoće li se Europa Ipak, svaki slučaj, našla raspasti, ta temasrećonoša pripada se kao pradavni vremenu, iprošlom na kovanicama eura.ona Tko postaje okvir kaže da domovina, Hrvati ne vole poza svaku raspravu, već vijest i magiju? o tome kakvu Europu želimo, Mladi Europljani žele domoljublje, a ne nacionalizam koji su do sada razarali europsko tkivo.
MURSKO SREDIŠĆE
Dragovoljno predao kalašnjikov
Pozitivan primjer odgo- u skladištu Policijske uprave vornosti stiže nam iz Mur- međimurske. skog Središća. U subotu, 13. Policija koristi ovu priprosinca, jedan je građanin liku da još jednom podsjeti odlučio očistiti svoj dom na kampanju "Manje oružja, od opasnih predmeta te je manje tragedija". Ovo je najpoliciji dragovoljno predao uspješnija akcija takve vrste ozbiljan arsenal. u povijesti UN-a, a njezina Radi se o automatskoj glavna prednost je potpuna pušci Zastava M70, poznati- anonimnost i izostanak bilo DINU, Gajeva 5 joj kao "Kalašnjikov", uz koju kakvih sankcija. Građani koji *Vaš specijalist za specijalne su predana i dva pripadajuća dragovoljno prijave i predaju za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće (poput spremnika ispunjena strelji- zabranjeno oružje vom kalibra 7,62 mm. Osim automatskih pušaka, bombi vojnog naoružanja, građanin i eksploziva) neće biti niti je predao i plinski pištolj prekršajno niti kazneno marke "Magnum". Sve je gonjeni. oružje sigurno pohranjeno (bj)
26. prosinca 2025.
BOŽIĆNA ČESTITKA varaždinskog biskupa mons. Bože Radoša
Potreban nam je "vitamin nade" Draga braćo i sestre u Kristu, u Jubilejskoj godini, koja ide svome kraju, vrhuncu, Crkva nas je okupljala pod jednostavnom, a snažnom vodiljom: „Hodočasnici nade.“ Papa je osjetio ono što svi prepoznajemo: našem vremenu, našim zajednicama i našim srcima posebno je potreban „vitamin nade“. Otvorenjem jubilejskoga hoda na Badnjak, na pragu Božića, pozvao nas je da krenemo iznova: iz tišine Otajstva, iz dubine izvora. A završetak hoda na Bogojavljenje dodatno je svjetlo: mudraci, hodočasnici s Istoka, nakon klanjanja Djetetu, puni radosti, vraćaju se drugim putem u svoju zemlju. Jubilej počinje i završava ondje gdje se srce uči nadati: u susretu s Kristom. Nada je put kojim plovi radost! Svijet traži radost kao što žedan traži vodu. Svi je žele, i dobri i oni koji lutaju, jer u srcu nosimo osjećaj da smo za radost stvoreni. Ta čežnja otkriva dubinu čovjeka otvorenu za Radosnu vijest: za riječ koja ne donosi samo objašnjenje života, nego život sam. Božić nam tu Radosnu vijest, istinu, stavlja pred oči i u srce: u betlehemskoj pećini Bog otvara nešto jedinstveno na zemlji, izvor nade i radosti. U skromnosti jaslica, u jednostavnosti noći, u
Varaždinski biskup Bože Radoš tišini koja govori više od mnogo riječi, Bog postaje Dijete i poručuje svakome: „S tobom sam. Dragocjen si. Ljubim te.“ Tako se rađa božićna radost: duboka, osobna, bliska; radost koja se najprije nastani u duši, a potom se prelijeva u pogled, u glas, u blizinu. Evanđelje nam govori da se 'betlehemski izvor' otvara uz pjesmu anđeoskih zborova. Nebo kao da svečano naviješta: put je otvoren, pristupite, približite se, izvor obilno teče! Prvi koji dolaze na izvor su pastiri. Oni čuju poziv,
ustaju i kreću. U susretu s Djetetom njihovo se srce napaja radošću, a ta se radost odmah pretvara u poslanje: odlaze i drugima javljaju što su vidjeli i čuli. Pastiri su prva slika Crkve: jednostavni, otvoreni, obasjani, ljudi koji primaju Dar i zatim ga nose drugima. U srcu smo božićne poruke: dar nije predmet, nego Osoba. Dar je Krist - najdragocjeniji suputnik čovjeka. Darovi koje izmjenjujemo dobivaju svoju ljepotu upravo tada kad nas podsjete na taj veliki Dar: na
Boga koji se darovao i ostao s nama. Izvor nade i radosti, koji izvire u Betlehemu, otvara se i u nama. Do njega se dolazi putem srca: u tišini, u molitvi, u zahvalnosti, u jednostavnosti. A kad poteče, prepoznaje se po plodovima: po strpljenju, praštanju, blagosti, toplini i pouzdanju. Čovjek kojega dotakne Božja radost postaje nositelj mira; zna graditi odnose, čuvati jedinstvo, poticati dobro, donositi svjetlo. Božić nas uči i pastirskom ritmu nade: u vjernosti u malome. Ponekad je to jedan korak: isprika, poziv, posjet, oprost, gesta ljubavi, tihi čin dobrote. I baš takvi koraci siju sjeme nade - tiho, skromno i stvarno - siju u našim obiteljima, župama, Crkvi, u našem društvu. Draga braćo i sestre, pođimo ispunjeni nadom do betlehemskog izvora, poslušajmo pjesmu neba i neka nam pastiri, oni najskromniji, pokažu put do izvora s kojeg su oni pili i pijući, opili se radošću. Svima vama, osobito bolesnima, osamljenima, starima, mladima i djeci, želim da vas Dijete iz Betlehema napoji nadom i ispuni radošću. Neka u vašim domovima raste blizina, povjerenje i zahvalnost. Sretan i blagoslovljen Božić! Bože Radoš varaždinski biskup
GRIPA se ne šali
Prošli tjedan oboljele 433 osobe, u bolnici njih 21
Gripa ove sezone nemilice hara Međimurjem, pogađajući sve generacije znatno ranije nego što je to bio običaj prijašnjih godina. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, od prve zabilježene osobe do danas oboljelo je 840 građana s time da je 37 bilo hospitalizirano.
Novi soj i nagli skok hospitalizacija
Ravnateljica Zavoda, Marina Payerl Pal, ističe kako je situacija ozbiljna zbog speci�ičnog soja virusa. – Pojavio se soj kojeg već duže nismo imali. Budući da velik broj ljudi nije cijepljen, on se lakše širi i brže kosi stanovništvo, upozorava ravnateljica.
Samo tijekom prošlog tjedna zabilježena su 433 nova slučaja, a čak 21 osoba završila je u bolnici. Posebno je dinamično na Odjelu pedijatrije čakovečke bolnice, gdje se mališani zadržavaju uglavnom zbog vrlo visokih temperatura i dehidracije, no srećom, kod djece zasad nisu zabilježeni teži simptomi. S druge strane, kronični bolesnici i starije osobe prolaze znatno teže, gripa ih, prema riječima ravnateljice, naprosto slomi te uzrokuje upale pluća kao komplikaciju osnovnih bolesti.
Preporuke za blagdane i cijepljenje
Iako je gripa stigla ranije, iskustva govore da će
potrajati duže, pa se stoga, zainteresirani još mogu uvijek cijepiti. U Zavodu je preostalo još 200 besplatnih doza. Uz gripu, u Međimurju je i dalje prisutan virus Covid-19 s konstantnom sedmodnevnom incidencijom od 13 slučajeva. S obzirom na božićna slavlja i pune crkve, ovim putem, preporučuje svima pridržavanje mjera zaštite od gripe, naročito kroničnim bolesnicima te starijim osobama. Pred nama su božićni blagdani kada se učestalo pohode misna slavlja, a i ljudi se više okupljaju u zatvorenim prostorima. - Poželjno bi bilo izbjegavati velike skupove, a ako se već ide na misna slavlja, apeliramo na građane, po-
Marina Payerl Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo MŽ sebno kronične bolesnike, da obavezno nose maske, ističe ravnateljica.
Promjene u epidemiološkoj službi
Ovoga puta izvještaj o gripi nam je dala ravnateljica jer dr. Višnje Smilović nema. Naime, ona s 4. siječnjem odlazi u mirovinu. Ipak neće se u potpunosti umiroviti već će nastaviti raditi na pola radnog vremena. (vv)
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Crna kronika 7 LONČAREVO
Protuzakonito dovezli do 60 tona azbesta
Ubijeni Mihael Lajtman
Antonija Lajtmana, bratića osumnjičenog za ubojstvo Mihaela Lajtmana, doveli su na ispitivanje u Županijsko državno odvjetništvo, foto: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell
EPILOG srpanjskog ubojstva u Maloj Subotici
Bratić optužen za svirepo ubojstvo? Protiv osumnjičenog 28-godišnjaka će biti podnijeta kaznena prijava nadležnom županijskom državnom odvjetništvu Piše: Benjamin Jakopić
U srpnju ove godine cijelo Međimurje, ali i Hrvatska, bilo je potreseno brutalnim zločinom koji se dogodio na ribičkom jezeru kraj Male Subotice. Malo poslije 15 sati u srijedu, 9. srpnja, policija je dobila dojavu da se uz obalu nalazi beživotno tijelo muškarca s vidljivim ozljedama. Ubrzo je ispostavljeno da je riječ o 32-godišnjem Mihaelu Lajtmanu. Tijelo je pronašao član lokalnog ribičkog društva, a očevid je trajao do kasno u noć. Ispostavljeno je da je Lajtman pogođen hicem iz vatrenog oružja te da je preminuo na mjestu.
Šestomjesečna potraga Nakon toga krenula je opsežna potraga za počiniteljem, a sve to je potrajalo skoro šest dugih mjeseci, sve do subote, 20. prosinca, kada je uhićen 28-godišnjak za kojega se osnovano sumnja da je ubio Lajtmana. Tijekom iznimno zahtjevnog i kompleksnog kriminalističkog istraživanja, na temelju naloga Županijskog suda u Varaždinu, obavljeno je više pretraga osoba, vozila i obiteljskih kuća na području Male Subotice. Ujedno, obavljen je i niz vještačenja te veliki broj obavijesnih razgovora. Protiv osumnjičenog 28-godišnjaka će biti pod-
NOVO SELO ROK
oko", proglašen zaštićenim krajobrazom, Regionalni park Mura - Drava, nepoznati počinitelji protuzakonito odbacili opasni građevinski materijal, koji sadrži azbest na prostoru veličine oko 140 m². Provedenim kriminalističkim istraživanjem nad 30-godišnjim hrvatskim državljaninom osnovano se sumnja kako je počinio kazneno djelo ugrožavanja okoliša otpadom. Naime, tijekom ove godine u više je navrata s područja Republike Slovenije na navedenu lokaciju kod Lončarevog naselja dovezao i protuzakonito odložio oko 10 tona salonitnih ploča, koje sadrže azbest. Protiv 30-godišnjaka, zbog počinjenog kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. Kriminalističko istraživanje se nastavlja. (sh)
U potkrovlju pronašli kokain i speed
Lajtman je ubijen kod ribnjaka u Maloj Subotici nijeta kaznena prijava nadležnom županijskom državnom odvjetništvu te će u zakonskom roku biti predan pritvorskom nadzorniku PU međimurske. Iako službene informacije o
identitetu još nisu potvrđene, neslužbeno doznajemo da je osumnjičeni Antonio Lajtman bratić ubijenog Mihaela Lajtmana. Osumnjičeni se za sada brani šutnjom.
PROMETNA NESREĆA kod Macinca
Auto se prevrnuo, dijete ispalo jer nije bilo u sjedalici? Mokri kolnici i neprilagođena brzina ponovno su uzeli danak na međimurskim cestama. U nedjelju, 21. prosinca, nešto prije 10 sati, dogodila se teška prometna nesreća na dionici između Gornjeg Mihaljevca i Macinca. 22-godišnja vozačica je zbog neprilagođene brzine u zavoju izgubila nadzor nad automobilom. Vozilo je izletjelo s ceste, udarilo u jarak i više se puta prevrnulo. U nesreći su ozlijeđene vozačica i dijete, koji su vozilom hitne pomoći prevezeni u Županijsku bolnicu Čakovec. Ono što posebno zabrinjava u ovom slučaju je podatak da dijete u trenutku nesreće nije bilo smješteno u sigurno-
Policajci Službe kriminalističke policije proveli su kriminalističko istraživanje vezano uz odlaganje veće količine azbestnog otpada, nedaleko od Lončarevog naselja kod Podturna. Dosad provedenim kriminalističkim istraživanjem, u sklopu kojeg je obavljen očevid te nadzor nadležnog državnog inspektora, utvrđeno je kako su nepoznati počinitelji na prostoru veličine oko 900 m², nedaleko od Lončarevog naselja, na katastarskoj čestici u vlasništvu Općine Podturen i Republike Hrvatske, protuzakonito dovezli i odložili između 50 i 60 tona opasnog građevinskog materijala - salonitnih ploča koje sadrže azbest. Također, kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su na udaljenosti od oko 800 metara od spomenutog naselja, u smjeru naselja Ferketinec, u poljskom predjelu zvanom "Mursko
Do nesreće je došlo između Gornjeg Mihaljevca i Macinca
Temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, 17. prosinca u prijepodnevnim satima u Novom Selu Rok, pretražene su prostorije kuće i poslovnog prostora, kojima se koristi 46-godišnjak. Tijekom pretrage, uz pomoć službenog psa za detekciju droga Policijske uprave međimurske, u potkrovlju obiteljske kuće pronađena je veća količina droge. Tom prilikom oduzete su dvije vrećice s ukupno 203,96 grama kokaina, četiri vrećice s ukupno 552,73 grama amfetamina (tzv. speeda), digitalna vaga za precizno mjerenje i druga
oprema koja se koristi za doziranje i pakiranje droge. Preliminarnim testiranjima potvrđena je prisutnost kokaina i amfetamina. Zaplijenjena droga dostavit će se na vještačenje u Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu. Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, protiv osumnjičenog 46-godišnjaka podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, te će se u zakonskom roku predati pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. (sh)
POLICIJA razotkrila krađe s bankomata
Rumunj i Moldavac u zatvoru
snoj sjedalici. Iako se težina ozljeda još uvijek čeka, ovaj događaj je još jedan podsjetnik na to da sjedalica i pojas nisu samo slovo na papiru ili zakonska obveza, već oprema koja doslovno spašava život.
Na intervenciji su, uz policiju i hitnu pomoć, sudjelovali pripadnici JVP-a Čakovec i DVD-a Gornji Mihaljevec koji su radili na sanaciji mjesta nesreće. Samo nekoliko sekundi koje su potrebne za pravilan "klik"
kopčom na dječjoj sjedalici može biti razlika između lakših ozljeda i tragedije. Bez obzira na to koliko je vožnja kratka ili vam se žuri, sigurnost najmlađih mora biti na prvom mjestu. (bj, foto: PU međimurska)
Kriminalisti su riješili slučaj dvojice lopova, 35-godišnjeg Rumunja i 25-godišnjeg Moldavca, osumnjičenih za tri teške krađe tijekom lipnja u Donjoj Dubravi, Kotoribi i Ivanovcu. Osumnjičeni su u Donjoj Dubravi, Kotoribi i Ivanovcu prvo onesposobili nadzorne kamere, zatim nasilno otvorili kućišta bankomata podesnim alatom, spojili elektroničke vodiče na prijenosni računalo i izdali naredbu za isplatu novca. Ukupna šteta
procijenjena je na nekoliko stotina tisuća eura. Protiv dvojice će se podnijeti kaznena prijava Državnom odvjetništvu. Napominjemo da su isti osumnjičeni ranije optuženi za pokušaj provale u bankomate u Donjem Kraljevcu i Maruševcu (Varaždinska županija), zbog čega im je sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu odredio istražni zatvor, a sada su u varaždinskom zatvoru. (sh)
8
Dobro je znati
P
o čemu će Međimurska županija pamtiti godinu za nama? Koje projekte i događanja biste izdvojili kao najznačajnije u prošloj godini? - Godina na odlasku ulazi u povijesne godine po projektnom intenzitetu Međimurske županije, s time da smo tijekom 2025. pokrenuli najveći ulagački ciklus u obrazovanju ikada. U ovom trenutku, u svakom dijelu našega kraja su gradilišta, a najviše ih je upravo na školama ili školskim sportskim dvoranama koje se grade u mjestima gdje ih još uvijek nema. Radi se o 15-ak projekta, a zadnjih nekoliko mjeseci gotovo da nije bilo tjedna u kojem ne bismo primali ugovore o su�inanciranju ili s izvođačima radova potpisivali izvođenje radova na nekoj od naših obrazovanih ustanova. Među tim brojnim projektima, svako treba istaknuti i one na koje su čekale generacije i generacije, poput gradnje nove zgrade Osnovne škole u Nedelišću ili školske sportske dvorane u Domašincu, te dogradnje Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu i podizanju pripadajuće sportske dvorane. Zamašnjak je toliko snažan da ni u projektima uređenja škola koje izvodimo u fazama nema dugog čekanja na izvođenje između dviju faza: primjer je Osnovna škola Strahoninec na kojoj je, nakon podizanja sportske dvorane, upravo završena energetska obnova, a proteklih dana preuzeli smo ugovor o su�inanciranju dogradnje škole, čime ćemo zaokružiti taj veliki projekt. Istoga dana preuzeli smo i ugovore za dogradnju OŠ dr. Ivana Novaka Macinec i OŠ Petar Zrinski Šenkovec. O odlučnosti Međimurske županije da uredi sve škole govori i primjer u Svetoj Mariji: nakon predugog čekanja na izgradnju školske dvorane Međimurska županija vlastitim je snagama završila
izgradnju, a sada se školska zgrada i energetski obnavlja te se uređuje okoliš. Odlučno koračamo prema cilju – da u najskorijem mogućem vremenu, najkasnije do kraja mandata, sve naše škole rade u jednoj smjeni i da sve imaju uvjete primjerene stoljeću u kojem živimo. Svaki je projekt dobro promišljen i obogaćen dodatnim ulaganjima u krajobrazna uređenja tako da se, uz gradnju ili dogradnju školskih objekata, uređuje i okoliš sukladno suvremenim standardima koji podižu kvalitetu života i kada je riječ o otpornosti na klimatske promjene. Unatoč investicijskom ciklusu u obrazovanje, koji je u ovom trenutku, i nadmašio stotinu milijuna eura, nismo u drugi plan stavili projekte u drugim područjima, niti smo umanjili direktne pomoći građanima. Adaptirat ćemo Dom za starije i nemoćne osobe u Čakovcu, te nastaviti s potporama korisnicima domova diljem Međimurja s najnižim mirovinama, a istodobno, novi centra za starije i nemoćne u Nedelišću raste i ulazi u završnu fazu izgradnje. Grade se i uređuju tri nova interpretacijska centra koja će svjedočiti o našem kulturno-povijesnom blagu: pred završetkom je palača međimurske popevke u Donjoj Dubravi, u punom jeku su radovi na adaptaciji i uređenju Feštetićeva dvorca u Pribislavcu, a započela je i gradnja centra posvećenog nasljeđu svetoga Jeronima u Štrigovi. Tijekom ove godine višestruko su rasle potpore građanima za korištenje obnovljivih izvora energije što nas raduje jer sam odluku o povećanju ove stavke donio na osnovu iznimnog odaziva građana na naš javni poziv. Takav odaziv znači samo jedno – da je mjera dobro pogođena i da Međimurje živi održivost u najširem smislu te riječi. Povećali
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
smo i jednokratnu potporu za sve učenike srednjih škola iz našega kraja, a raste i iznos koji izdvajamo za stipendije učenicima koji se obrazuju za de�icitarna obrtnička zvanja zato što i u tom obliku pomoći građanima i gospodarstvu bilježimo porast interesa. - Kako ocjenjujete suradnju s Vladom u protekloj godini? Jesu li "vrata u Zagrebu" otvorena za međimurske projekte ili osjećate političku blokadu s obzirom na to da niste dio vladajuće stranke? - Neosporno je da Međimurje zaslužuje snažnu podršku, kao gospodarska perjanica Hrvatske, no isto tako ne možemo osporiti da su dinamizirani državni projekti iz područja prometne infrastrukture. Nakon 20 godina dočekali smo gradnju obilaznice od Nedelišća do Pušćina, a plan Hrvatskih cesta podrazumijeva i nastavak gradnje čakovečke obilaznice. Te nas investicije raduju i vjerujemo da na tome neće stati te da će građani Međimurja dočekati i željeznicu 21. stoljeća te obnovu i gradnju drugih cestovnih pravaca o kojima ovisi razvoj gospodarstva i koji život naših ljudi čine kvalitetnijima. U Međimurskoj županiji aktivno sudjelujemo u planiranju razvoja našega sjevera te ne sjedimo skrštenih ruku i samo se nadamo, već smo u Hrvatskim cestama pokrenuli kvalitetnu inicijativu prema kojoj bi se cijela dionica uz derivacijski kanal, od Orehovice do Donje Dubrave prekategorizirala u državnu cestu te modernizirala prema suvremenim standardima, a naša Županijska uprava za ceste bi, u tom slučaju, preuzela i uredila neke druge pravce.
Međimursko zdravstvo je - zdravo
- Palijativna skrb postaje sve ozbiljniji problem u Međimurju, ali i u cijeloj državi. Budući da amandmani za izgradnju Centra za palijativnu skrb u Čakovcu nisu prihvaćeni u
državnom proračunu, koji su vaši sljedeći koraci prema realizaciji tog projekta? - Nakon višekratnih, uzaludnih pokušaja da uvjerimo ministricu zdravstva i premijera u kvalitetu našega projekta za palijativnu skrb, te nakon brojnih obećanja o su�inanciranju koja se do danas nisu obistinila, preuzet ćemo izvođenje projekta na vlastita leđa i formirati centar za palijativnu skrb. Riječ je o vrlo izraženoj potrebi za takvim oblikom medicinske skrbi i više nećemo čekati. Međimurska županija uložila je značajna sredstva u projektnu dokumentaciju te sanaciju i adaptaciju Fešetićeve kurije u krugu zdravstvenih ustanova upravo za ovu namjenu. Izrađen je izvrstan projekt i ishođena građevinska dozvola i mi od projekta nećemo odustati. Međimurke i Međimurci imat će i takav oblik usluge, bez obzira na poteškoće koje su nam nametnute nakon što je država preuzela upravljanje Županijskom bolnicom Čakovec. - Mreža primarne zdravstvene zaštite ima sve više pukotina. Je li plaćanje dodatne stimulacije liječnicima i medicinskim sestrama da ostanu u našim ambulantama zaista rješenje? Radi li se na kakvom ozbiljnom dugoročnom planu? - Veliki trud, niz projekata i dobro osmišljene mjere u zdravstvu, ponajprije usmjerene u osnaživanje primarne zdravstvene zaštite, su dale rezultate pa se ne može reći da mreža u tom dijelu zdravstva Međimurja ima pukotina. Za razliku od mnogih drugih sredina u Hrvatskoj, naša je mreža PZZ-a popunjena, zdravstvene usluge su dostupne svima, pa tako i najugroženijima. Rukovodstvo Doma zdravlja Čakovec dobrom politikom razvoja i planiranja, uz podršku Međimurske županije privuklo je mlade liječnike u obiteljsku medicinu i po tome smo se istaknuli u našoj zemlji. U proračunu smo planirali dovoljno sredstava za privlačenje liječnika i te ćemo mjere, sukladno potrebama, dodatno razrađivati i u narednom razdoblju.
Kreatori smo novih nacionalnih standarda
Nagrada Svjetske turis�čke organizacije za održivi turizam
- Građani Međimurske županije sve više osjećaju probleme sa smanjenim kapacitetom rada odlagališta otpada u Totovcu. Kakvi su planovi za rješenje tog rastućeg problema? - Javnosti je poznato da uređenje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Piškornici teče po planu te da su osigurana dodatna sredstva za završnu fazu izgradnje, a u su�inanciranju sudjeluje i Međimurska žu-
26. prosinca 2025.
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA U novu godinu ulazi sa snažnim proračunom od gotovo 185 milijuna eura i najvećim ulaganjem u obrazovanje ikada
Sve što gradimo narašta kojima ć Međimu dom iz k se ne od
Naša poruka građanima odjekuje s goto velikoj većini tih gradilišta Međimurska ž Matija Posavec
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
o ostaje ajima će urje biti kojeg dlazi
ovo svakog gradilišta u zavičaju jer je na županija u ulozi investitora, ističe župan
Svako pos�gnuće produkt je naših ruku i našega znanja, kaže Ma�ja Posavec
panija. Gradsko komunalno poduzeće Čakom Čakovec zasigurno u skladu s time planira daljnje korake vezane uz odlagalište u Totovcu do njegova konačnog zatvaranja, s obzirom da će se otpad iz Međimurja u Piškornicu početi odvoziti 2027. godine. - Integracija romske manjine trajni je izazov, a sigurnosna situacija u nekim naseljima i dalje brine građane. Imate li novi pristup rješavanju problema segregacije i sigurnosti na terenu? - Javnost smo izvijestili o suradnji koju ostvarujemo s nizom ministarstava kada je riječ o integraciji romske nacionalne manjine u Međimurju, a i na tom smo području pioniri u uvođenju modela te ulaganjima koji potiču obrazovanje među romskom djecom. Vjeru polažem u angažman ministra Davora Božinovića oko te problematike i nadam se da ćemo u Vladi RH naići na snažnu podršku kako bismo što prije implementirali rješenja koja odavno nudimo. Tražimo uvođenje e-kartica kojima bi se spriječila zloupotreba socijalnih naknada te jednake uvjete za sve građane. Tijekom sastanaka, naglašavao sam da ako roditelji ne šalju dijete u školu i za to ne odgovaraju, možemo očekivati samo daljnje gomilanje problema. U obrazovanju je ključ i tome moramo stremiti. Samo zajedničkim radom s državom možemo u budućnosti polučiti rezultate. - Međimurje je pionir u uvođenju jednosmjenske nastave i centara izvrsnosti. Koji je sljedeći veliki iskorak u međimurskom školstvu za 2026. godinu? - U narednih godinu i pol, dvije ubirat ćemo plodove velikog investicijskog ciklusa u obrazovanje i nećemo stati sve dok sve naše škole ne budu imale uvjete za jednosmjensku nastavu, a
Dobro je znati 9 na korak smo do cilja. Svaka matična škola, pa i neki područni odjeli, imat će školske dvorane, uređen okoliš i prostore dostojne suvremenih standarda u obrazovanju. - Međimurska županija proglašena je prvim biodistriktom u Hrvatskoj. Na koje načine Županija potiče održivu poljoprivredu i kakve koristi imamo od toga? - Međimurska županija nizom mjera i modela podupire naše poljoprivrednike, od ulaganja u projekte, poput gradnje hladnjača i logističkih centara, koji im pomažu u nastupu na tržištu, projekata vezanih uz otpornost na klimatske promjene, do podrške koju dajemo pri brendiranju hrane proizvedene u Međimurju, kako bi vidljivost kvalitete naših poljoprivrednih proizvoda podigli na višu razinu.
Svim građanima i građankama Međimurja od srca želim sretnu i uspješnu 2026. godinu! Ulazak Međimurske županije u svjetsku obitelj bioregija put je kojim ćemo našim proizvođačima hrane osigurati pristup specijaliziranom tržištu i posve je u duhu održivosti koju Međimurje živi. - Međimurska županija dobila je svoje mjesto na svjetskoj karti ruralnog turizma, a priznanja su sve učestalija. Kako se to odražava na građane i gospodarstvo u Međimurju?
- Nagrada za dosege u ruralnom turizmu, kao i sve ostale, za nas su znak da smo na pravom putu i sredstvo kojim dosežemo još više ciljeve. Nedavno smo primili i nagradu Svjetske turističke organizacije za održivi turizam, dakle u kategoriji koja je u Hrvatskoj uvedena zbog nas – jer smo prvaci toga područja u našoj zemlji, kao prva regija Hrvatske ovjenčana prestižnom nagradom Green Destination. To dokazuje da smo mi kreatori novih standarda, a ne tek puki sljedbenici. - Pred nama je nova, 2026. godina. Što Međimurci mogu očekivati u nadolazećoj godini i kakvu poruku im želite poslati? - Poruka odjekuje s gotovo svakog gradilišta u Međimurju jer je na velikoj većini tih gradilišta Međimurska županija u ulozi investitora. Sve što gradimo i stvaramo ostaje onima koji dolaze i kojima će naše Međimurje biti dom iz kojeg se ne odlazi. U novu godinu ćemo zakoračiti s proračunom od gotovo 185 milijuna eura, najvećim dosad, dovoljno snažnim i stabilnim da iznese veliki ulagački ciklus koji smo pokrenuli. Svaki projekt donosi boljitak zajednici, bilo da je riječ o uređenju škola ili zdravstvenih i socijalnih centara, bilo da je riječ o mjestima koja će čuvati znanje o našem identitetu, o baštini na koju smo ponosni. Međimurska županija najvjernije saveznike ima u svojim građanima koji žive snažni i otporni duh našega zavičaja. Zato, u novu godinu uđimo ponosni na ono što smo stvorili i što stvaramo, utoliko više što nam ništa nije poklonjeno. Svako postignuće produkt je naših ruku i našega znanja. Svim građanima i građankama Međimurja od srca želim sretnu i uspješnu 2026. godinu!
Djeca su naša budućnost, pa ćemo najkasnije do kraja mandata, da� sve da sve naše škole rade u jednoj smjeni i imaju uvjete primjerene stoljeću u kojem živimo
10 Život u Međimurju MindsetSoul Business
Zašto je poslovno planiranje nove godine ključno za direktore
V
ećina direktora u mikro i malom poduzetništvu kraj godine ne doživljava kao vrijeme planiranja, nego kao pokušaj da zatvori što više otvorenih stvari prije nego godina formalno završi. Odluke se gomilaju, rješavaju se posljednje stvari koje poslovanje traži da se riješi, a nova godina uvijek dolazi kao da je netko ubrzao sat i vrijeme.U takvom stanju planiranje se često odgađa uz rečenicu “sad ne stignem”, iako je upravo planiranje izuzetno bitno kako će izgledati iduća godina. Neki rješavaju samo hitno i bitno do kraja godine te svjesno ostavljaju planiranje za kasnije i planiraju da „će planirati” kada godina krene. Drugi planiranje izbjegavaju jer su preplavljeni obvezama i nemaju osjećaj kontrole ili jer im se čini da plan ionako ne vrijedi u stvarnim uvjetima. Problem nije u tome što oni ne žele planirati, nego što planiranje doživljavaju kao još jednu obvezu, a ne kao alat za rasterećenje. Kod onih koji čak i planiraju, najčešća pogreška je fokus isključivo na obveze. Raspoređuju se sastanci, rokovi i zadaci, ali se ne donose odluke o načinu rada, odluke o odmoru, rastu, skaliranju i nagradama koje donosi sama činjenica biti poduzetnikom. Zbog toga direktor koji planira samo mjesec po mjesec zapravo ostaje u operativi. Takvo planiranje ne mijenja činjenicu da se sve važne odluke i dalje slijevaju na jednu osobu. Zato se već u siječnju i veljači vraća isti osjećaj pritiska, samo s novim datumima u kalendaru. Konkretno planiranje za direktora počinje vrlo jednostavno, ali za mnoge neugodno - potpunim suočavanjem s realnošću. Prije bilo kakvog planiranja nove godine potrebno je na jedno mjesto izvući sve otvorene obveze i projekte koji još vise u zraku. Ne samo velike stvari, nego i sitnice koje se stalno provlače kroz dane. Tu spada sve što troši vrijeme i mentalni kapacitet, uključujući privatne obveze,
Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Organizacijski & Leadership Reset Poslovno savjetovanje za direktore i vlasnike E - mail: vesna@vesnabaranasic.com
jer i one direktno utječu na to koliko realnog prostora postoji za posao. Plan koji ignorira privatne obveze nikad nije izvediv i uvijek završava osjećajem kaosa. Nakon toga slijedi provjera onoga što se najlakše previdi. Rutinski zadaci, stalni sastanci, dostupnost zaposlenicima, komunikacija s klijentima, administracija i donošenje brzih odluka tijekom dana. Sve su to stvari koje uzimaju vrijeme, ali ih rijetko eksplicitno uračunavamo u plan. Kada se one ne uzmu u obzir, plan izgleda dobro na papiru, ali se u praksi raspada već u prvom tjednu jer jednostavno nema dovoljno operativnih sati u danu. Tek kada su jasni prioriteti, svjesno odgođene stvari i realan kapacitet, ima smisla raspoređivati obveze. I to ne po danima, nego po tjednima. Mjesečno planiranje po danima rijetko funkcionira jer nosi previše nepredvidivih situacija. Tjedni okvir daje dovoljno strukture, ali i dovoljno fleksibilnosti da plan ostane alat, a ne izvor frustracije. Detaljno dnevno planiranje ima smisla tek kada postoji jasna tjedna slika. Kod tjednog planiranja ključno je biti realan oko broja operativnih sati koji su stvarno dostupni. Radni dan direktora nije prazan prostor. Sastanci, ljudi, klijenti i privatne obveze već zauzimaju dobar dio vremena. Planiranje početka godine za direktora je pitanje realnih odluka i stvaranja jasnoće u poslovanju. Kada se taj dio napravi kako treba, plan prestaje biti popis obveza i postaje sredstvo koje vraća kontrolu i sprječava da se ista priča ponovi već u siječnju i veljači.
Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore vesna@vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
26. prosinca 2025.
PRIJEDLOG MINISTARSTVA ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH: Roditelji gube p
Treba li roditeljske isp Međimursku županiju to se naročito dotiče jer ima pet puta više neopravdanih sati od državnog prosjeka Piše: Margareta Detoni Smoljanec
Prošle školske godine u hrvatskim je osnovnim i srednjim školama ukupno zabilježeno 40,2 milijuna izostanaka, od čega je 39,5 milijuna bilo opravdanih sati, a 700.000 neopravdanih. U prosjeku, svaki učenik izostao je s nastave 89,8 školskih sati, od toga 88,2 opravdana i 1,6 neopravdanih. Brojem izostanaka učenika prednjači Grad Zagreb s prosjekom od 97,34 po učeniku, a slijede Sisačko-moslavačka
(96,99 izostanaka), Zadarska (95,57) i Primorsko-goranska županija (94,71). Po prosječnom broju neopravdanih izostanaka daleko ispred svih je Međimurska županija s čak 6,85 po učeniku, što je skoro pet puta više od državnog prosjeka! Najmanje neopravdanih izostanaka u prosjeku imali su učenici osnovnih i srednjih škola u Ličko-senjskoj županiji (0,61 po učeniku) te u Krapinsko-zagorskoj (0,67) i Požeško-slavonskoj županiji (0,69).
Prema raspravama koje su pokrenute, roditeljima bi se ograničilo pravo na opravdavanje izostanaka svoje djece do tri dana bez liječničke potvrde. To roditelji sada mogu napraviti neograničeno puta kroz školsku godinu. No, ministarstvo obrazovanja odlučilo je podvući crtu i dozvoliti samo 4 takve ispričnice roditelja po školskoj godini, smatrajući kako će se time smanjiti ovakva brojka. Javna rasprava je krenula i rezultati se sasvim sigurno neće znati prije ožujka ili travnja.
To znači, ako se takva odluka i donese do proljeća, njezina primjena moguća je tek od sljedeće školske godine. Mada bi i to bio neočekivano kratki vremenski rok. Stajališta o ovom problemu dali su ravnatelj Tehničke škole Čakovec Dražen Blažeka, dipl. ing. elektrotehnike, dr. Mirjana Kolarek Karakaš, spec. pedijatrije te Nives Kolarić Strah, mag. iur., pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije.
NIVES KOLARIĆ STRAH, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport
Škole s romskom djecom imaju najviše izostanaka
Iz Županije su dostavili podatke prema kojima je u 25 osnovnih škola broj izostanaka dosegnuo ukupno 497.909 izostanaka, od čega je 451.849 izostanaka bilo opravdano, a 46.060 izostanaka neopravdano. - Broj izostanaka značajno je veći u osnovnim školama koje pohađaju i romska djeca. Gorući problem roditeljskog nemara vidljiv je i po broju neopravdanih izostanaka. Najveći broj izostanaka bilježi Osnovna škola dr. Ivana Novaka Macinec gdje je lani eviden�rano 55.637 izostanaka, od kojih je 37.865 bilo opravdano, a 15.772 neopravdano.
Gorući problem je nemar Kao najčešće uzroke neopravdanih izostanaka, u školi navode skitnju, bolest, roditeljski nemar i trudnoću. Po broju izostanaka slijedi Osnovna škola Tomaša Go-
ričanca Mala Subo�ca sa 44.769 izostanaka, od čega je 37.678 opravdanih. Nemar je i ovdje razlog neopravdanih izostanaka kojih je u toj školi bilo 7091, dok je bolest najčešće opravdanje koje roditelji spominju u ispričnicama. U odnosu na druge osnovne škole kojima je Županija osnivač i u Osnovnoj školi Jože Horvata Kotoriba, Osnovnoj školi Mursko Središće, Osnovnoj školi Nedelišće, Osnovnoj školi Podturen, Osnovnoj školi Orehovica te Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pribislavec također je zabilježen veći broj izostanaka. U �m je školama kao najčešće opravdanje roditelja za izostanak djeteta – bolest – objašnjava Kolarić Strah. Međimurska županija osnivač je Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, Tehničke škole Čakovec, Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, Gospodarske škole te Graditeljske
škole Čakovec kao i Srednje škole Prelog. U navedenim osnovnoškolskim ustanovama tijekom prošle godine eviden�rano je ukupno 314.065 izostanaka, od čega je 293.829 opravdano.
Fokusirani smo na specifične probleme našeg kraja - Najčešći razlozi koje roditelji navode su bolest te rjeđe - vozački ispit ili problemi u prometu. Neopravdanih izostanaka ukupno je bilo 20.236. Broj izostanaka u ukupnom iznosu, tako, ne odstupa od uobičajenog broja izostanaka djece s nastave zadnjih nekoliko godina. Vrijeme će pokaza� hoće li reduciranje roditeljskih ispričnica na dvije do tri godišnje da� željene rezultate, no Međimurska županija ostaje fokusirana na specifične probleme našeg područja,
Nives Kolarić Strah, pročelnica UO za obrazovanje, kulturu i sport is�če da se Međimurje, neovisno o nacionalnim mjerama, mora fokusira� na svoje specifične probleme, prvenstveno na edukaciju roditelja i smanjenje izostanaka djece iz depriviranih zajednica a to su djeca iz depriviranih dijelova romskih naselja i zapostavljena djeca. I dalje idemo u sinergiji sa svim relevantnim ins�tucijama radi� na edukaciji roditelja te po�ca� potrebu za obrazovanjem i među romskom djecom i mladima - zaključila je pročelnica Nives Kolarić Strah.
Trgovine otvorene ove nedjelje, 28. prosinca Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
CIMERMAN
40 godina s Vama
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Trgovine KRK • Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23 • Čakovec, E. Kvaternika 7 • Čakovec, S. Radića 22 • Čehovec, Glavna ulica 131 • Črečan 42 • D. Dubrava, Trg Republike 16 • D. Kraljevec, Čakovečka 1 • D. Vidovec, Glavna 45 • Dekanovec, Turčišće 21 • Domašinec, Glavna 164 • Draškovec, Draškovićeva 13 • Dunjkovec, Glavna 21 • G. Kraljevec, Potočna 4 • Gardinovec, Glavna 262 • Goričan, Školska ulica 15 • Gornji Hrašćan, Čakovečka 52 • Gornji Mihaljevec 74a • Hodošan, Cvjetna ulica 1
• Ivanovec, Čakovečka 7 • Kotoriba, Sajmišna 2a • Lopatinec, I. G. Kovačića 17 • Mačkovec, J. B. Jelačića 114 • Mihovljan, Prvomajska 92 • Mursko Središće, Frankopanska 1 • Nedelišće, M. Viljevca 2 • Novakovec, Selska ulica • Novo Selo Rok, M. Tita 49e • Orehovica, N. Tesle 23 • Palinovec 183a • Palovec, Glavna 43 • Pleškovec 30 • Podturen, I. Grčića 6 • Prelog, K. Domagoja 19 • Prelog, Trg Slobode 1 • Pribislavec, B. Radića 54 • Selnica, Trg bana Jelačića 4 • Slakovec 61
• Sv. Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13 • Sveta Marija, B. Radića 28 • Sveti Križ, A. Šenoe 42 • Šandorovec, V. Nazora 2 • Štefanec, Zrinskih 26 • Štrigova 25a • Trnovec 11 • Vratišinec, Dr. V. Žganca 2 • Vularija, Prvomajska 22 • Zasadbreg 153a • Žiškovec, Glavna 72
Ostale trgovine • EUROSPIN Čakovec (8-20 h) • Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h) • JUG MALL Čakovec (8-16 h) • KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)
• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h) • KONZUM, Mursko Središće (8-13 h) • KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h) • LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-18 h) • LIDL Čakovec, Športska 7 (8-18 h) • PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h) • PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h) • PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21 h) • Stop Shop Čakovec (9-15 h) • STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h) • STUDENAC, Pribislavec (8-20 h) • SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h) • VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A (7-12 h)
15. srpnja 2022.
26. 2025. 19. studenoga prosinca 2025.
Život u Međimurju 9 Život u Međimurju 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
www.mnovine.hr www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 040 323 323 600 600
GLOBALNO I LOKALNO
pravo na neograničena trodnevna opravdanja
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
GLOBALNO I LOKALNO Tihi rekvijem za kunu
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
pričnice zamijeniti liječničkima? Vrijeme za neposrednu demokraciju
U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. NajzadoPobjednička ekipa JVP Čakovec: Ksenija Lončar, Lidija Flajšer, Marko Dokleja, Stanko Vugrinčić i Rajko Bogdan su izvoznici jer ćepedijatrije DR. MIRJANA KOLAREKvoljniji KARAKAŠ, spec. MEĐIMURSKE JUHERAVNATELJ i Božićni protvan obilježili tiglo je konverzije, vrijeme prestati muke DRAŽEN BLAŽEKA, TEHNIČKE ŠKOLE ČAKOVEC: neposredne de-je dok političari tvrde da adventsku subotu Čakovcu Iako bilježimo pad ubroja izostanaka, podržavamo stav Ministarstva to još mokracije. jedan povijesni dan Radi za Hrvatsku. Kako godpojbilo, pojašnjenja, pod to je zaneposredne Hrvatsku uspjeh mom desmokracije obzirom na sve nedaće podrazumiposljednjih godina. jevaju se novi pokreti Kuna koji će seseipak naći i građana udružuju i umanjuju vrijeme Komentar o uvođenju nove u čekaonici na kovanicama eura, više pomoću digitalnih plat- Lani smo u našoj školi zabilježili i nas nastavnika da brinemo ne zaipregled težeoda boleodluke o ograničenom broju potrebno kao spomen, tako neformi odlučuju svoukupno 49.201 sat izostanaka na samo o obrazovnom, nego i o djece is� če liječnica roditeljskih ispričnica zatražili sne će biti posve zaboravljena. jem životu u zajednici. oko 820 učenika. Od toga je bilo odgojnom aspektu. Jer obrazovni smo i od pedijatrice dr. Mirjavremena svaki Od početka demokratskih Zainteresirani građani pradavna mnoge naprednije zako-je 98,2 posto opravdanih, a neoprav- dio je, možda, moguće i na nePritisak zbog ocjena -do mladić ne Kolarek Karakaš, dr. med., hrvatskih plemena promjena u Hrvatskoj se putem blockchaina, ne. Drugim riječima, već danih 1,8 posto. Najčešći razlozi ki drugi način usvoji�, pa i bez gorući problem spec., predsjednice Hrvatskog morao uhvatiti kunu, time danas, kuna je od gotovo da ne bi bilo prijevara, sad je moć �inancijskih dolazaka u školsku zgradu, no kojima roditelji ispričavaju vezani društva za preven� vnu i socije dokazivao da je sposoneželjene valute kojoj su Tu seuključuju javlja i problem izostankaza elita bitno reducirana, no u platformu su uz bolovanja učenika. U Tehnič- odgojni se svakako stječe „uživo“, Međimurska juha, domaći kolači i prava predbožićna atmosfera obilježili kraj drugog ad- s radnog jalnusu pedijatriju. ban točnije suprostavljali iputa političke mjesta. Više rodineposrednu demokracione za se ženidbu, dakako ne daju.da koj školi Čakovec procjenjujemo u direktnom kontaktu s drugim je sposoban donijeti sreću primisli postala cijenjeni Slikarica Elena Zadravec uz svoje radove u ateljeu – portret prijateljice Nere telji traže ispričnice za dijete bez ventskog tjedna u Čakovcu. Donosimo detalje natjecanja, pobjednike i dojmove s Adventa ju gdje predlažu zakone, Sasvim konkretno, da roditelji najčešće realno procje- učenicima i nastavnicima uz poNepotrebni dolasci svojoj izabranici. Stari novac. pregleda � jekom boles� , s čime š� vanje određenih pravila kaže njuju kada će opravda� izostanak isključujući one zakone proračun grada Barce-su u ambulante ZADRAVEC Selnice, slikarica koja ioduševljava od malih nogu čak i godinu u novije odlazi zaslu- nekad, se mikoji neSad možemo složi�mijenja.uDijete ha. Uz članove žirija bio je i Piše: Kristina domaćih kolača Blažeka te dodaje kako razrednici svogELENA djeteta, Kobal odnosno manje je izmirisima nekad valjaju, lone zapa2026. kune4180 za lov ravnatelj Tehženu mirovinu,barem mnogijedće is doba, - Problem prekomjernih izosta- moramo pogleda� kojima se krčkala poznatiBlažeka, Pepsi, koji je dodatno doslovnoupoštuju roditeljske ispri- Dražen slučajeva da se tzv. „markiranja kotlova Od čega se radi ju prioritete ulaganja iznosiuzgajali vrtoglavih ničke škole Čakovec podržana kuniće i zečeve. emocijama pomalo žaliti za naka iz nastave želi se prebaci� nom i prije vraćanja u kolek� v. Međimurska juha obilježipodigao raspoloženje i dao ova poznata i omiljena juha. učenika“ s određenih satova ispri- ke u dogovorenim rokovima, a drugo. milijuna eura, od čega međimurska odlukudogađanju Ministarstva kao tajnaeura kune njom, sstvari odlaskom gu- su Simbolična u liječničke ordinacije. To nije Školska djeca također nekune izostaju lačavaju je kraj adventskog Brojni građani gosti koji cijelom poseban su oni iizostanci u va oddrugog strane roditelja - is�če neopravdani U demokracija 862 milijuna je staro vjerovanje alkemijuha? se i jedan dio državnog dobar put. Na taj način stvorit samobi zbog boles� . Treba odvoji� tjedna Čakovcu i jošpozdravlja jednom su se zatekli na čakovečkom šarm. mjeru, no upozorava kojima se roditelji na vrijeme ne nužnu Blažekaute dodaje kako je oduvijek bila manjka- predviđena za općinske da je ključ problema u odgočara da ona može uhvatiti suvereniteta. pokazala koliko su tradicija, imaliporuku su prilikuako uži- ljudiTreće mjesto pripalo ćemo dodatne probleme zdrav- izostanke iz drugih razloga. Zbog izjašnjavaju. odluku MZOM-a smanjenju bro- Adventu - 1,5 kg suho meso Puno jeo lakše iskomunicirati vide ljudski lik, jeportret. Lakše se povezuva, jer nije bilo tehnološ- skupine, od toga oko 80 vornos� roditelja i gubitku zajedništvo va- vati u pravom gastromeđimurskoj juhi koju kojujesu stvenom sustavu. Djeca školske zimovanja, ljetovanja, sportskih Hrvatska i kuna pove- zeca, odnosno kunića. Kuna - Smatram da jemalom najbitnije da su odgojne ja roditeljskihi domaći ispričnicaokusi jer smatra 0,5 kg heljdinu kašu uloge škole kih mogućnosti da se milijuna raspoređuju saju ssmanji� djelom. Dakako, može se spovezati apstrakcijom, ali nije dobi to to. Portretipopulacija, su više natjecanja, žan ugođaja doživljaju. Posebnu i s pripremile članicebez Udruge su lnajzdravija znanju zani sunatjecanja stoljećima.uTa dugo- i kunić nisu slučajno u jeroditelji upozna� izostajanjem da dio će topredbožićnog izostanke uče- nomskom - 0,5 kiselo vrhnje nemoguće ostvari� pripotpuno i slobodno čuje Dr. mostalne skupineKarakaš, koje Mirjana prisniji, rekla nam je slikarica Elena Zadravec zičnoj vezi.Kolarek Latinski naziv unika srcu Subotnje pažnju privuklo je natjecanje žena Mihovljan. Drugo mjesto većina boles� je samoogranii drugim vješ� nama. Kao predučenika iz škole. Pravovremenoj trajna veza zapravo mnogo kojiMeđimurja. nisu realni. sutnos� učenika na nastavi - 4 luka glas građana, no sad se spec. same određuju putem pedijatrije pro� vi se prebaroditelja mnogo je osvojila je Udruga udomitelja čavajuća, pripremi međimurske juhe, prijepodne u središtu grada uinformiranos� drugim riječima samo- sjednica Hrvatskog za U za zeca je lapis, u davno govori o namadruštva samima. - 1 češnjak to mijenja. Do sadašnjeg digitalne platforme DeVatrogasne mjere civanju administra� vnog tereta je on zaslužan za sve to, rekla je rekla, jako dobro snašla nešto treće. Zato se nisam ni Piše: Sanja Heric doprinijelo uvođenje e-Dnevnika proteklo je u toploj blagdan- koje je ove godine održano djece No,paprika, za to je potrebno preven� vnu i socijalnu srednjem vijekupedijatriju ubirao se vrijeme to se nekako pove- crvena sol, OvakvaMeđimurja, pravila i principidok kojihsu sese izlječiva. nacidim liječnike i gužvanju zdravih političkog sazrijevanja ukamenom što će utrošiti te jezaredom. sa smiješkom na licukaoodmah na početku. Kao grad vrijeme, upisala na fakultet. Ove godine - Smanjenje broja ispričnica jedna drugi čimenam jeput omogućeno izvještavaskoj atmosferi, ispunjenoj Sedam apsolutni pobjednici nauz mirovanje kod kuće i zastupam mišljenje svih pedijatazivalo s mudrosti porez kunovina, a mnogo papar pridržavamo, a s kojima je svaki u čekaonicama; smatra da su koje predvode mladi s novce. No to je početak. slikarica i dodala prepun je različitih mogućno- simptomatsku bilo je jasno da želim ićiona ra RH je od mogućnos� doprinosa nje mlada roditelja putem poruka o daroditelj ekipa prihvatilo je izazov kutjecanja istaknuli pripadnici terapiju, ovisno u primarnoj i alkemijom pretvorbe u lica Črna Mlakarješau Selnici prije, davanjazdravstvenoj gospodarima stvarni upoznat u prvom tjeduzrokplatforma masovnih izostadobrim idejama stiglo Decidim već su roditelji presretni jer se sti za mladu osobu, posebno animaciju i uspjela sam u tome, vanju problema, iako će sve to bi� izostanku učenika u roku od 24 nu krije 20-godišnju Elenu hanja na otvorenom, a posjeJavne vatrogasne postrojbe tome o kojoj vrs� boles� je riječ. zaš�i�kraljevstvima - kaže liječnica kojasu sese naka srednjem mogla nastave, omogućavaju nam pri�sakvijeku. zbog ocjena i stres, se uipovijesnim fazama zaživjela u New Yorku, baviti onim što jeČakovec. kreativnu osobu,međimurte bi se tamo Roditelj dodala nam u razgovoru samo neke Zadravec, „vatrogasne sata, naravno ako su roditelji za kćimjere“ Draženatitelji i nastavila su mogli kušati svaku Njihova – Umože udruzi sam četiri bez je odlaska liječni- osvrnula na problemkrznom. sve vi- aje Do danas je ostao poplatiti i kuninim ne boles� lakše rješavanje eventualnih najviše zanima. dana voljela preseliti. razvoja demokracije Helsinkiju, i drugdje, no Elena. kojima se često pribjegava kada za to zainteresirani. Svaki Nene, s iznimnim talentom od pripremljenih juhaodgovoi tako problema skai jednog juhakoji osvojila je ikada žiri i godine i ona mi za jako puno še psihosomatskih ku slikarica opravda� dijete izostanak kod znat lapis lazuli, cijenjeni No zašto jeboles� kuna uopće se javljaju Tako ježeli, nakon osnovne - Bilo mi je lakše nego kao oblika vladavine. razvijaju se izmnoge Uuslobodno nastaju problemi. A suš�na jedar u za ranprve roditelj, ako može bi� ou učenik umjetnost. Nevjerojatan iz ruke osjetiti razlike publiku, auspijeva prazni kotlovi našto znači, zbog druženja, i kalkuliraju - ako nisu iz školeposebno trajanju dovrijeme 3 dana. voli školske djece, što znači da dijeteza ponekad dragi kamen kojeg senodopostala novac ili sinonim nemislila savlada� škole u Selnici upisala Školu sam da bude. Moj čitatili knjige različitih žanrova, odnosu prema Školi, obvezama Europsko vrijeme za spremna ve platforme uz pomoć tome informiran i bez dolaska u neke crtanje pokazala je već tijekom receptima i začinima. krajuishode događanja bili su naj-naj- putovanja i dobrih djela koja zbognovac za ispi�vanje, radije Dolazi lakše bolesno školsko nekogkao stresa, pri�skasredili bivala azurna plava boja ne u platežno učenja. umjetnosti i di- bolji prijatelj je isto otišao u a posebno obožava klasike na učenika i odgovornos� pohađanja vrtića, aroditelja u tom su juškoluprimijenjene – is�če ravnatelj. neposrednu demokraumjetne inteligencije, bolja potvrda uspjeha cijele činimo zajedno.gdje Jako volim odu na nastavu. Krivo je društvo dijete u čekaonicu se nalaze straha uis� nu osjeća bol. srednjem vijeku. Dogodi li se da je roditelj takvog stvo i to baš u Hrvatskoj? zajna u Zagrebu,juha što joj je bio Zagreb u srednju pa smo onda engleskom jeziku. smjeru dalje poticali i njezini Međimurska tako LiquidFeedback ciju napokon došlo manifestacije. peći kolače, alidjeca, i putovati, ne dozvoli manju od bolesna možemoa - Najčešće serazlog radi o glavobolji i tr- i koje učenika �jekom godinetajsvjesno Zbog togaocjenu je naša kuna Pravi seje ne krije lakše prebrodili prelazak iz već težeCrtati poseban gušt. ponovno okupila najviše voli navečer, roditelji. to najprije u Barceloni, Pirate party pokreta i posebno lijepa uspomena mi pe� ce. Pa čemu služe dvojke, stanje još pogorša� . To se osobobolji. Mi takvo dijete moramo opravdavao i izostanke koji nisu sve samo ne obična novčasamo u ljepoti i kvaliteti manje sredine ujuha, veliki grad, kada se spusti noć i oko nje je - Moj je tata uvijek saudruge i zaljubljenike bili Međimurska mnogo druge. Naime, te dakako Estoniji, to trojke? u Sarajevo, ispričala ihjejeskupljeno izmislio i s rekojim bitoizlet vidi ovih dana kada se gripa dijagnos� čkiveć obradi� , u najmaopravdani, dijete nije Najdraže joj je nica. UTko njoj dvikrzna, uu nečem drurekla nam pa jei mlada, samoza- je kolači žene mnom crtao dok sam bila tišina iproširila mir. naDodala u tradiciju su dva dobra i pozitivna prezentativne institucije nam je Nevenka. je razlogom? Treba u životu dobi� A prilično kolek� ve, nju ruku posla� na vađenje krvi. s� glo u onom vremenu koje je je tisuće godina povijesti. gom. Za stare Hrvate je slikati portrete tajna slikarica. mala. Znali smo precrtavati, koje čuvaju crtajei poznato ilustracije primjera, i Švicarska dosadašnjih političkih O najboljima je od- bilo na nastavi Božić prepo- Uglavnom lošu ocjenu kakoslučaj, bismonašla naučili u školi dovolj-radove kako vr�će svima iTrenutno škole. za Opće budu–analazi uredni. i Ipak, za svaki kuna bila srećonoša. Inspiraciju za svoje - Već u vrtiću, dok sam blagdanske crtati skupa različite likove iz po narudžbi. Sav svoj fokus običaje je na tom putu. Ono što sustava ne mogu konlučivao stručni žiri u ručuje da na blagdanskom no usvoji� predviđena znanja gubi� , ali i zna� popravi� stvari da i bez toga roditelji dolaze Treba se postavi� pitanje kako se kao pradavni srećonoša Kuna zapravo i nije pronalazi u crtićima, hororidječjih crtića. Tata voli reći da imala šest godina, tete su skuusmjerila je na ilustracije za sastavu Uzne,digitalnoj juhu, važan dio adobavezno imaju prilikom bilo kakvih je pri tome najvažnije građanima, koji –ikurirati objašnjava dr. te kaže kako u ordinacije odmah pokuglof, pojavi rastere� �obični djecu tolikog pri�ska na kovanicama eura. Tkose bila srećonoša, već ma, umjetnosti, kao i stolu pljale moje gastro crteže, stručnapravilei vješ� novu medenjake knjigu svogisumještanjakinje Slađane ventskog druženja bili su i linzere, barem pritužbi roditelji postaju svjeproblem obrazovnog sustava je da neposredna demoznatno brže i e�ikasnije nekog simptoma. Često čujem od obaveznih pe� ca na kraju magijski, bila je drevna ma- kaže da Hrvati ne vole pobojanku, a zatim ih prodava- tradicionalnom slikarstvu. Isto nina Ignaca Šardija, koja bi Herman, zamjenicemojsni domaći koje su s puno dizani kolač. svojeg doprinosa riješi� preko ispričnica primjerice „kašlje od noćas“ ili školske godine? Toizlaz je trenutno kracija nudi iz krizeU neće donose odluke. Građani te tako,kolači obožava i nastajanju stripove, a jako jedan vijest i magiju? gijska tehnološka tajna. le. Tako je bio –prepoznat uskoro trebala biti ukoričena • 2024./2025. – sve• 2022./2023. sveukuproblema. za učegradonačelnice Gratruda vri- „rekla Veselu i opuštenuuatmospotrebno uključi� cijelu je odgojiteljica vr�ću gorućilutanja problem. Imalaje sam pri- daćejeuskoro volii ljubavi naIstovremeno, svepripremale to crtati i portreu kojoj zapela putem plattalent. Potom sam išla u sedNevenka i ugledati svjetlo dana ukupno 49.201 sat pno 57.027 sati izostananike s većim brojem izostanaka da Čakovca Lane jedne članice udruga. Među feru dodatno je upotpunio te ljudi te prikazivati njihove zajednicu. da je jutros dijete slabije jelo“. mjer djevojčice koju je svako Europska unija. formi moći umnogome mom razredu u ŠAF Čakovec, Trstenjak izostanaka, na oko ka, naRemar oko 805 učenika, su opravdavani liječničkim te prednjima smo susreli i Nevenku sastav emocije, posebice ljude iz svog tamburaški Pedijatri su svjedoci u svojem Svaka bolest ima svoj �Podrujek. Tre- malo bolio želudac. Nakon svih Ako u narednim go- - kontrolirati vijećnike i Školu animiranog �ilma, kodkoji iz Udruge 820 učenika, 98,2 % 97,4 %sjednice opravdanih ispričnicama, nastavnici obveokruženja. Slika različitim tehmari, čiji su zvuci pratili Trstenjak iz Udruge umirovKUD-a svakodnevnom radu koliko se ba barem dva tri dana da se pretraga koje su bile uredne i njih sam napravila jedan crtić dinama Europska unija načelnike općina i graumirovljenika opravdanih nikama, od tuša, olovke svojim dodatnim napori• 2021./2022. ljenika Mačkovec, koja je za do druženje do samog vo(PANžena�ilmzno društva prelamaju na razvije. Postoje slučajevikraja. kada dugihusvoji razgovora došli smo do i on je„Društ išao na Dubrovnik Mačkovec kao standard ne- problemi dova no i nacionalne a uu nadoknadama posljednje vrijeme Čakovečki ma pomažu • 2023./2024. – sveDEMIJSKA GODINA) – Advent jošako je dijagnoze Gornji Kraljevec“ ovuakrila, prigodu ispekla medepripremila je djeci i pomažu koliko znaju festival i neke manje festivale. treba ići liječniku odmah, - željelademokraciju, je ima� sve našoj političare, smanjujući posrednu obožava crtati digitalne medenjake, – iobjašnjava tecrteže jednom ukupno 59.422 sata sveukupno 68.014 sati dapropuštenog Jambrošić. njake, gusare vanilin ki�lice. pokazao kako se BiloŠtefanije je nekako prirodno Razgovaramo je dijete vitalno ugroženo, aliuz to pe�cepostat u imeniku. Možetesvjetska li zami- i mogu. njihovu moć ali sidjecom, poće velika na svom računalu. gusare i da i ubuduće najdalje nastavim u tom smjeru, izostanaka, na oko izostanaka, na oko 808 Njihov zadatak nije bio dodaje Pažnju suće privukle i božićne međimursku juhu, domaće s greške, roditeljima, pokušavamo iznaje rijetko. Nepotrebni dolasci s sli� pod kolikim je svakodnevnim no hoće li oni sila i snaga promjena, vanilin ice -koje Najdraže mičlanice jesucrtati kolače spoznaja koliko rekla nam je mlada slikaricavažnija 795kiflučenika, 97,1 % učenika, 98,2 %s opravnimalo lak, obzirom i dobro društvo stva- stresom kapicebi� su nosile ći rješenje, ali bez rese� ranja djetetom pedijatru predstavljaju takvo dijete? Što ako se možda jača i od Amerike dati moć iz ruku, tek će za čakovečki portrete. Puno je odgojlakše isko- raju svjesni važnos� pokazujući nam svojesvih radoveroditelji opravdanih danih na kvalitetu udruge, nastale na njezinu uspomene kojevno se dugo sustava bit će samo dodatno administra� opte- dogodi se vidjeti. i tojedna zbogčetvorka? toga štoSav većtrud ima školskog Advent municiratirada. poruku ako ljudi pamte. najprijepripremljenih na računalu, a potom ju- no-obrazovnog inicijativu. rećenje, povećavaju broj djece pada u vodu! Naravno da djeca još gore - zaključila je. nas je odvela u svoj atelje koji vide ljudski lik, portret. Lakše se nalazi pored obiteljske ku- se povezuju s djelom. Dakako, Jedan od njezinih će. U Zagrebu se, kako nam može se povezati i s apstrakdigitalnih crteža cijom, ali nije to to. Portreti su više prisniji, objašnjava nam naša sugovornica.
S želi Problem se prebaciti u ordinacije
Roditelji realno Vatrogasna procjenjuju situaciju međimurska juha pokorila konkurenciju
Inspiraciju pronalazim i u hororima
U
U Tehničkoj školi bilježe trend smanjenja izostanaka učenika
ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE Upala na Akademiju OD SMRZAVANJA! likovnih umjetnosti
Slika koju je Elena nazvala Buđenje
Nakon završetka srednje Zbog izuzetno niskih je dana pauzirala, škole godinu temperatura moguće je a sada je upala na Akademiju smrzavanje instalacija likovnih iumjetnosti u Zagrevode i vodomjera to na smjer Animacija i nove naročito ubu, objektima gdje se voda ne koristi. umjetnosti. - Prošle godine još nisam bila točno sigurna na što bih Potrebno točno je instalacije išla, dizajn, slikarstvo ili zaštititi od smrzavanja.
Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370-730 i 0800-313-111.
I U VARAŽDINU, Gajeva 5
*Vaš specijalist za specijalne Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće
12 Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
INTERVJU: DEKANICA MARINA KLAČMER ČALOPA: 2025. je za FOI bila godina transformacije, a nova zgrada preduvjet je za daljnji rast
26. prosinca 2025.
Tržište više ne traži samo stručnjake, nego ljude koji znaju učiti Umjetnu inteligenciju ne vidimo kao prijetnju, nego kao alat za stvaranje superiornih inženjera otpornih na promjene
F
akultet organizacije i informatike u Varaždinu postao je jedan od najvažnijih rasadnika kadrova za moderno gospodarstvo u ovom dijelu regije. Studente koji su završili FOI danas gledamo u raznim ulogama, od poduzetnika i vrsnih stručnjaka do priznatih menadžera i voditelja različitih institucija. Prošlog je tjedna FOI proslavio svoju 63. godišnjicu postojanja kao edukacijske ustanove i 51. godišnjicu osnivanja Fakulteta, odnosno prerastanja nekadašnje Više ekonomske škole u Varaždinu u Fakultet organizacije i informatike u sklopu Sveučilišta u Zagrebu. Kako ova institucija danas funkcionira i kako se prilagođava uvjetima koji su postali zahtjevni i za IT sektor, razgovarali smo s prof. dr. sc. Marinom Klačmer Čalopa, dekanicom FOI-a. - Kada podvučemo crtu pod 2025. godinu, koja je za visoko obrazovanje i IT sektor bila godina obilježena AI-jem, što biste izdvojili kao “potpis” FOI-ja u ovoj godini? Koji je strateški projekt ili postignuće napravilo najveći iskorak za instituciju? - Ako bih trebala odrediti jednu ključnu riječ koja opisuje 2025. za FOI, onda je to “transformacija”. To je godina u kojoj su se različiti razvojni smjerovi – infrastrukturni, znanstveni, kurikularni i međunarodni – počeli stapati u jednu cjelinu. Iako je prostorno širenje najvidljivije za-
hvaljujući našim projektima Centra za predinkubaciju u pametnoj industriji koji vodi kolegica prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, kao i projektu rušenja i gradnje nove zgrade, zapravo je najveći iskorak bio istodobno modernizirati nastavu, ojačati istraživačke projekte i učvrstiti suradnju s gospodarstvom. To je stvorilo dinamiku Fakulteta koja nadilazi pojedinačna postignuća. Mogla bih reći da je pravi “potpis” FOI-ja upravo to da ne promatramo razvoj kao skup odvojenih aktivnosti, već kao kontinuiran proces mijenjanja institucije iznutra. - Percepcija FOI-ja kao "rasadnika" kadrova koji se zapošljavaju prije diplome već je standard. No, tržište rada u 2025. doživjelo je značajne promjene uslijed automatizacije i novih tehnologija. Kako ste prilagodili kurikulum da vaši studenti ostanu konkurentni ne samo danas, već da budu otporni na promjene koje donosi naredno desetljeće? - Tržište rada danas više ne traži samo stručnjake, nego ljude koji znaju učiti, prilagođavati se i raditi u uvjetima stalne tehnološke promjene. Zbog toga su nastavnici FOIja paralelno radili na sadržajima, stalno uvažavajući tehnološke promjene, ali i na načinima učenja i poučavanja. Studenti FOI-ja oduvijek se susreću s interdisciplinarnim zadacima, projektnim radom i realnim izazovima
U svijetu u kojem umjetna inteligencija piše seminarske radove i programira aplikacije u nekoliko sekundi, postavlja se pitanje: koga danas mora obrazovati moderno sveučilište? Za FOI, odgovor je jasan – tržište više ne traži samo stručnjake, već ljude otporne na promjene koji znaju kritički razmišljati. S dekanicom smo provjerili kako izgleda studiranje u doba AI revolucije, zašto je 2025. bila prijelomna godina za ovu instituciju te kako će izgradnja novog kampusa redefinirati studentski standard u Varaždinu
koje nam donose partneri iz industrije, tako da ni sada nije maknut fokus s tih aktivnosti. U nastavu su ugrađeni novi sadržaji vezani uz umjetnu inteligenciju, ali ono što smatram jednako važnim jest da je stavljen naglasak na razumijevanje šire slike, od etičkih implikacija do ekonomskih modela koji stoje iza tehnoloških rješenja. To je temelj za otpornost na izazove narednog desetljeća. - Sinergija s gospodarstvom u DNK je FOI-ja. Ipak, danas tvrtke ne traže samo praktikante, već partnere u inovacijama. Možete li nam reći kako se model suradnje mijenja? - Suradnja s gospodarstvom danas izgleda bitno drugačije nego prije nekoliko godina. Tvrtke od visokoškolskih institucija očekuju partnera koji razumije njihove razvojne ambicije, a ne samo ustanovu koja šalje studente na praksu. FOI je to vrlo rano prepoznao i zato sve veći dio naših odnosa prelazi na model zajedničkog stvaranja, od razvoja prototipa do pilotiranja novih tehnologija u realnom sektoru. To je vidljivo upravo kroz projekte gdje naši nastavnici zajedno s industrijom grade rješenja usmjerena na pametnu industriju i digitalnu transformaciju. U takvim projektima studenti i istraživači rade rame uz rame s inženjerima iz tvrtki, što stvara atmosferu u kojoj se znanje više ne prenosi jednosmjerno, već nastaje kroz suradnju. - Nalazimo se u vremenu kada umjetna inteligencija može napisati seminarski rad ili kodirati aplikaciju u nekoliko sekundi. Kako FOI rede�inira proces učenja i ocjenjivanja u doba AI alata? Vidite li AI kao prijetnju akademskom integritetu ili kao alat koji će stvoriti superiorne inženjere i ekonomiste? - Ne vidim umjetnu inteligenciju kao prijetnju, nego kao realnost s kojom
se visoko obrazovanje treba ozbiljno i odgovorno suočiti. Na FOI-ju nismo željeli graditi kulturu zabrana, nego kulturu razumijevanja. Učenje sve više usmjeravamo na proces: kako student pristupa problemu, kako argumentira rješenje i kako kontrolira alat koji koristi. AI može ubrzati tehnički dio posla, ali ne može zamijeniti sposobnost kritičkog promišljanja, timskog rada ni razumijevanja konteksta. Upravo zato nastavnici su mijenjali i prilagođavali načine vrednovanja te su stavili naglasak na autentične zadatke i praktične projekte. FOI je vrlo rano prepoznao ulogu AI-ja te je donio i Okvir korištenja alata umjetne inteligencije u nastavi, studentskim radovima i istraživanju koji će početkom sljedeće godine dobiti i unaprijeđeni oblik. Na taj način AI postaje katalizator, a ne prepreka. Može ugroziti akademski integritet samo ako ga prepustimo stihiji, a naš je pristup sve suprotno od toga. - Prostorni kapaciteti i izgradnja 2. faze Kampusa teme su koje se u Varaždinu dugo povlače. Ima li konkretnih pomaka po tom pitanju i koliko trenutna infrastruktura ograničava puni potencijal rasta broja studenata i istraživačkih projekata? - Nakon dugo godina, 2025. je napokon donijela konkretne korake prema izgradnji nove zgrade FOI 2 i formiranju cjelovitog sveučilišnog urbanog kampusa zajedno s našim drugim zgradama, a prije svega s Centrom za predinkubaciju u pametnoj industriji. To je iznimno važno jer su postojeći prostori, osobito na lokaciji FOI 2, već dugo ispod razine standarda koje suvremeno visoko obrazovanje zahtijeva. Iako ih kontinuirano održavamo, riječ je o infrastrukturi koja je dotrajala, tehnički ograničena i sve teže prati potrebe nastave i istraživanja. U nekim
Brzina kojom tehnologija mijenja tržište rada postavlja pred visoko obrazovanje nikad veće izazove. U trenutku kada poslodavci više ne traže samo tehničko znanje, već sposobnost brzog učenja i prilagodbe, varaždinski FOI odgovara strateškim zaokretom. S fokusom na “hibridna” znanja ekonomije i informatike te uz velike infrastrukturne projekte na vidiku, ova institucija redefinira pojam studiranja. Donosimo detalje o godini transformacije, novim modelima suradnje s gospodarstvom i planovima koji FOI još snažnije pozicioniraju na europskoj tehnološkoj karti dijelovima susrećemo se i s vrlo praktičnim problemima koji proizlaze iz starosti objekta, što jasno pokazuje da se više ne radi samo o modernizaciji, nego o nužnosti. Zato realizacija novog FOI-ja 2 za nas znači daleko više od uređenijeg prostora. Ona je preduvjet da studentima i istraživačima osiguramo okruženje primjereno 21. stoljeću – suvremene laboratorije, kvalitetne učionice, prostore za timski rad i za suradnju s gospodarstvom. Takva infrastruktura ključna je za jačanje istraživačke aktivnosti, privlačenje međunarodnih partnera i daljnji razvoj institucije. Ukratko, nova zgrada nije luksuz, nego uvjet da FOI i dalje može rasti i zadržati standard kvalitete po kojem je prepoznat. - FOI je jedinstven po spoju informatike i ekonomije. U svijetu gdje tehnološki stručnjaci moraju razumjeti poslovne procese, a menadžeri tehnologiju, smatrate li da je taj vaš "hibridni" model danas relevantniji nego ikada prije i planirate li ga dodatno jačati? - Danas više nitko ne može razvijati tehnologiju bez razumijevanja njezina poslovnog učinka, niti može voditi organizaciju bez razumijevanja digitalnih alata koji je pokreću. U tom smislu naš interdisciplinarni pristup nije samo aktualan, nego je postao standard koji tržište
očekuje. Ono što je speci�ično za FOI jest da taj spoj živimo prirodno jer su naši studijski programi tako koncipirani od početka. U budućnosti ga planiramo još intenzivirati kroz nove zajedničke projekte u nastavi, istraživačke aktivnosti i projekte gdje se poslovna i tehnološka perspektiva ne odvajaju, nego nadopunjuju. - Gledajući prema 2026., kako planirate FOI još snažnije pozicionirati na europskoj karti tehnoloških fakulteta? U 2026. želimo dodatno ojačati međunarodnu vidljivost FOI-ja, ali ne kroz formalne geste, nego kroz stvarne aktivnosti. To znači i dalje sustavno poticati sudjelovanje u europskim istraživačkim projektima, kao i širenje partnerstava sa srodnim fakultetima. Time dajemo i priliku našim studentima da putuju, da uče i da razvijaju svoje vještine u međunarodnom okruženju. Paralelno se nastavlja rad na međunarodnim akreditacijama (EFMD i ASIIN) koje nas stavljaju u društvo usporedivih europskih i svjetskih institucija i daju nam priliku učiti od najboljih. Kada tome dodamo nove infrastrukturne kapacitete koji stižu, vjerujem da FOI ulazi u fazu u kojoj može biti puno hrabriji i ambiciozniji, ne samo na nacionalnoj, nego i na međunarodnoj razini.
26. prosinca 2025.
Dobro je znati 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
GODINA NOVOG SMJERA U ZAŠTITI PRIRODE MEĐIMURJA
Monika Cindrić: Zaštita prirode je maraton s preprekama! Ravnateljica Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode govori o prvoj godini mandata, izazovima upravljanja, odnosu s lokalnom zajednicom i viziji budućnosti prirodne baštine Profesorica biologije i kemije, Monika Cindrić zaokružila je poglavlje prve godine na čelu Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode. Često su ti počeci na čelnoj poziciji najizazovniji zbog toga što zaštita prirode zahtijeva i balansiranje između očuvanja okoliša i potreba lokalne zajednice. - Kako ste u protekloj godini gradili odnos s jedinicama lokalne samouprave i drugim dionicima? - U prvoj godini ravnateljskog mandata odnos s jedinicama lokalne samouprave i ostalim dionicima (vrtići, škole, nadležno ministarstvo, HV, HEP, HŠ, druge JU, projektni partneri iz drugih država, privatni poduzetnici…) gradila sam kroz redovitu i otvorenu komunikaciju. Ostvareni su brojni radni sastanci na kojima su razmatrane potrebe lokalne zajednice i mogućnosti zajedničkog djelovanja. Suradnja je dodatno osnažena kroz provedbu postojećih projekata u obnovi prirode te dogradnji zgrade Centra za posjetitelje Med dvemi vodami, kao i kroz zajedničku pripremu novih projektnih prijedloga usmje-
renih na obnovu prirode. U tom su procesu dionici aktivno uključivani u de�iniranje ciljeva i aktivnosti, čime je osigurano bolje usklađivanje interesa ustanove i lokalne razine. Kao rezultat takvog pristupa, potpisani su sporazumi o suradnji s predstavnicima obrazovnih institucija, upravljačima voda i šuma te privatnim vlasnicima zemljišta u zaštićenom području. Dogovorene su i buduće suradnje s predstavnicima relevantnih institucija čime su postavljeni čvrsti temelji za dugoročnu partnersku suradnju. Organizirana su javna događanja, provedene medijske kampanje, radne i volonterske akcije i slično. Istodobno, jedan od najzahtjevnijih zadataka u prvoj godini mandata odnosio se na kvalitetno upravljanje ljudskim resursima, osobito u kontekstu preuzimanja rukovodeće uloge u ustanovi u kojoj sam prethodno radila kao kolegica.
Prvi hektari livada i poplavnih šuma
- Međimurska priroda upravlja vrijednim zaštićenim područjima, a ove
godine prvi put je postala vlasnik i upravitelj zemljišta. Koji izazovi su pratili taj proces? - Kao upravljaču zaštićenog područja, vlasništvo nad zemljištem unutar zaštićenog prostora predstavlja važan alat za učinkovitiju zaštitu prirode i dugoročno upravljanje područjem. Vlasništvo omogućuje izravniju provedbu mjera zaštite, očuvanja i obnove staništa, bez složenih administrativnih postupaka i ograničenja koja često proizlaze iz imovinsko-pravnih odnosa s velikim brojem privatnih vlasnika. Tako se brže i kvalitetnije mogu provoditi aktivnosti poput uklanjanja invazivnih vrsta, održavanja livada, šuma i vodenih tijela, obnove prirodnih procesa ili reguliranja posjećivanja. Vlasništvo nad zemljištem daje upravljaču veću kontrolu nad korištenjem prostora, smanjuje rizik od neprimjerenih zahvata te olakšava planiranje i provedbu razvojnih i edukativnih sadržaja u skladu s ciljevima zaštite prirode. Zemljište u vlasništvu upravljača predstavlja dugoročno ulaganje u očuvanje prirodne baštine.
Monika Cindrić, ravnateljica Javne ustanove Međimurska priroda A da bi se došlo do željenog zemljišta potrebno je provesti terenski rad, analizirati vlasništvo, provesti valorizaciju područja, provesti mnogo administrativnih postupaka, održati mnogobrojne sastanke. U našem slučaju trebalo je SAMO dvije godine da bismo postali vlasnici prvih 0,5 ha livada i 1,5 ha poplavnih šuma.
Svi smo mi čuvari prirode
- Što je uloga pojedinca u zaštiti prirode? - Teško je živjeti u najgušće naseljenoj županiji i imati senzibilitet prema drugim vrstama kojima smo zauzeli stanište. Percepcija se malo po malo mijenja. Sve više je glasnih pojedinaca koji upozoravaju na problem smanjenja bioraznolikosti, a da nismo to samo mi „zeleni“. Svatko bi trebao biti „zeleni“ i biti čuvar prirodne baštine ovog kraja. Prirodne vrijednosti koje nas okružuju nisu nešto izdvojeno od svakodnevnog života, već prostor u kojem živimo, radimo i koji ostavljamo budućim generacijama. Očuvanje, ali i povećanje prirodne baštine, započinje brigom o okolišu, odgovornim korištenjem prirodnih resursa, poštivanjem zaštićenih područja te podrškom inicijativama koje promiču održivi razvoj. Zajedničkim djelovanjem, suradnjom lokalne zajednice, institucija i pojedinaca, Međimurje može ostati prostor očuvane prirode, ali i primjer kako se prirodna baština može razvijati i nadograđivati na dobrobit svih koji ovdje žive.
Nova dvorana Kukuvija 2
Zoran Šardi i Monika između ostalog rade i na projektu LIFE RESTORE for MDD
- Centar Med dvemi vodami okrunit će se u 2026. godini novom dvoranom Kukuvija 2. Kome je namijenjena? - Nova dvorana u CZP Med dvemi vodami, donijet
POGLED U BUDUĆNOST
Prijava projekta OBNOVI.ME U prosincu je prijavljen dosad u svakom pogledu za Ustanovu najzahtjevniji projekt. O čemu je riječ? - Nakon različitih „obnova“ (zgrade, ljudi i mikrolokacija prirode), koje su iza nas u prošlim godinama, s ponosom ističem ulazak u novo razdoblje u radu ustanove posvećen primarno obnovi prirode kroz različite projekte koji su u provedbi, ali i nove. Nakon šest mjeseci pripreme, u prosincu 2025. godine, prijavili smo projekt naslova OBNOVI.ME – Obnova degradiranih područja ekološke mreže u Međimurskoj županiji. Projektna prijava prijavljena je na poziv Poboljšano upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000.
će lokalnoj i široj zajednici višestruke koristi koje nadilaze samu infrastrukturu. Postat će prostor edukacije i podizanja svijesti o važnosti očuvanja prirode namijenjen lokalnom stanovništvu, školama, udrugama i drugim posjetiteljima. Kroz predavanja, radionice, izložbe i stručna događanja jačat će se razumijevanje prirodnih vrijednosti područja i osjećaj pripadnosti te odgovornosti za njihovo očuvanje. Dvorana će ujedno biti i mjesto susreta i suradnje lokalne zajednice, omogućujući održavanje kulturnih, stručnih i društvenih događanja. Time se otvara prostor za aktivnije uključivanje lokalnih dionika, razmjenu znanja i razvoj novih inicijativa povezanih s prirodom, održivim razvojem
Projekt obuhvaća obnovu i očuvanje ključnih staništa i vrsta te praćenje stanja ciljanih stanišnih tipova i ciljanih vrsta u sedam područja ekološke mreže u Međimurskoj županiji. Provest će se radovi obnove staništa za ciljne vrste vodozemaca i gmazova, obnova travnjačkih staništa za ciljane vrste leptira, provest će se mjere održavanja vodenog ciljnog stanišnog tipa 3130 u ribnjaku Mačkovec. U suradnji s Hrvatskim šumama obnovit će se degradirane površine šumskih ciljanih stanišnih tipova 91E0* i 9160, a s Hrvatskim vodama mjere poboljšanja stanja vodenog ciljnog stanišnog tipa 3150 na lokalitetu Hlapičina. Ukupna površina obuhvaćena mjerama zaštite i obnove kroz projekt iznosi 75,9 ha.
i lokalnim identitetom. Ona će obogatiti turističku ponudu Međimurja, produžiti boravak posjetitelja i potaknuti razvoj održivog turizma. - Svako vodstvo donosi osobne lekcije. Što ste kao ravnateljica dodatno naučili u ovoj prvoj godini ravnateljstva o sustavu, o ljudima, ali i o sebi? - Lekcije o sustavu: Zaštita prirode je maraton s preprekama! Sustav je spor, prepun bazičnog neznanja i teško se mijenja! Budi strpljiva! Lekcije o ljudima: Svojom prisutnošću i pravim pristupom svakoga možemo zainteresirati na promišljanje i moguću promjenu. Lekcije o sebi: Traži pomoć! Makni se kad je potrebno! Svijet te treba! Budi promjena koju i sama želiš vidjeti u svijetu!
14 Čakovec
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
NOVOGODIŠNJA ČESTITKA gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini
Zajedno s vjerom u bolje sutra Poštovane Čakovčanke i Čakovčani, drage sugrađanke i sugrađani, Još jedna godina je iza nas, godina u kojoj smo zajednički prošli brojne izazove, ali i postizali uspjehe. Zahvaljujući predanom radu i vašoj podršci, naš grad je nastavio put razvoja i izgradnje kvalitetnijeg života za sve nas. Ulagali smo u infrastrukturu, obrazovanje, kulturu i sport, nastavljajući unaprjeđivati kvalitetu života svih naših sugrađana. Projekti koji su realizirani još jednom su potvrdili kako je Čakovec grad u kojem je lijepo, sigurno i poticajno živjeti. Nova godina donosi nam nove mogućnosti i nove ciljeve. Ulaganja u grad, ljude i zajednicu i dalje će ostati naš prioritet. Neka godina koja je pred nama bude godina razvoja i uspjeha za svaki projekt,
Živimo u empatičnoj i sigurnoj sredini Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Mario Golenko
svaku obitelj i svakog pojedinca. S vjerom u bolje sutra, nastavimo graditi grad koji je dom po mjeri svakom čovjeku. Hvala svima koji svojim radom, uspjesima i predanošću čine Čakovec gradom primjerom. Hvala svima koji ga vole, podržavaju i promiču, te pridonose tome da ostane ugodno i poželjno mjesto za život. Uz želje za puno dobrog zdravlja te mnogo trenutaka veselja i radosti. Sretna vam i uspješna nova 2026. godina! gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini
Mobilna ambulanta opremljena je kao i sve druge ambulante
DOM ZDRAVLJA ČAKOVEC predstavio mobilnu ambulantu
Slijedi dogovor oko terenskog rada Početkom ovog tjedna u čakovečki Dom zdravlja stiglo je suvremeno vozilo mobilne ambulante vrijedno 161.875 eura. Nabavljeno je u sklopu projekta koji Ministarstvo zdravstva provodi u suradnji sa županijama i domovima zdravlja, a �inancirano je bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Iako je vozilo na parkiralištu Doma zdravlja, pacijenti će još malo pričekati na njegov izlazak na teren. - U narednim danima, nakon registracije i osiguranja vozila, obavit ćemo dodatne dogovore u resornom Ministarstvu kako bismo mobilnu ambulantu iskoristili na najbolji mogući način – istaknula je tim povodom Vlatka Pleh, ravnateljica Doma zdravlja. Konkretni detalji o tome kako će rad mobilnog tima izgledati u praksi, koji će li-
BOŽIĆNO-NOVOGODIŠNJI prijem Ljerke Cividini
26. prosinca 2025.
ječnici biti angažirani te hoće li biti potrebe za novim zapošljavanjem, još uvijek su u fazi de�iniranja. Također, nije poznat ni točan datum prvog službenog izlaska na teren. Ono što se zna je da je vozilo opremljeno po najvišim standardima. Drugim riječima, ima svu potrebnu medicinsku opremu kojom raspolažu i klasične, stacionarne ordinacije primarne zdravstvene zaštite. Koncept mobilne ambulante zamišljen je tako da stručni tim, koji čine liječnik i medicinska sestra ili tehničar, obilazi pacijente u njihovim domovima. Osim pružanja izravne pomoći, tim će moći izdavati recepte i uputnice, pratiti stanje kroničnih bolesnika te provoditi osnovnu dijagnostiku, što će značajno podići razinu zdravstvene usluge u manje dostupnim dijelovima Međimurja. (vv)
Čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, sa svojim je suradnicima u ponedjeljak, 22. prosinca održala tradicionalni Božićno-novogodišnji prijem. Bila je to prilika da se se zahvali svima koji su svojim radom pridonijeli razvoju zajednice. - Kad se osvrnemo unatrag, možemo s punim pravom reći da je 2025. godina za Čakovec bila uspješna. Pamtit ćemo je po brojnim završenim, ali i započetim projektima, ulaganjima u zajedničko dobro od škola i vrtića, preko parkova, trgova i prometnica, do komunalne i društvene infrastrukture. Pamtit ćemo i uspjehe naših pojedinaca, sportskih klubova, udruga i tvrtki, koji su svojim rezultatima promovirali naš grad diljem Hrvatske i šire“, istaknula je gradonačelnica. Dodala je kako su upravo ti pozitivni primjeri razlog zbog kojih se Čakovec sve češće spominje u medijima kao grad visoke kvalitete života. - Ova godina, koja se neumitno približava svome kraju, još je jedna potvrda da naš grad zna prepoznati i iskoristiti prilike, ostajući sredina u kojoj je ugodno živjeti, raditi i odgajati obitelj“, naglasila je Cividini. Istaknula je kako su napori gradske uprave prepoznati i na nacionalnoj razini, svrstavajući Čakovec među najuspješnije hrvatske gradove po ulaganjima u obrazovanje, mlade i ukupni životni standard građana. - Zahvaljujem svima koji su to prepoznali, no važno je reći da ne radimo zbog nagra-
Gradonačelnica Ljerka Cividini naglasila je kako je Čakovec prije svega grad ljudi da. Sve što činimo bilo da je ri- ženja razloga zašto se nešto ne stave ispred osobnih. - Nakon ječ o unapređenju obrazovnog može, danas tražimo rješenja što se ugase blagdanska svjetla, sustava, podizanju standarda kako da se izazovi prevladaju. i dalje postoje naši sugrađani življenja ili dostupnosti javnih Naši sugrađani od nas oče- kojima je potrebna pomoć. Suusluga, radimo prvenstveno kuju konkretne rezultate, a stav potpore moramo stalno zbog naših sugrađana i bu- ne isprazne riječi i upravo to nadograđivati, stvarajući uvjete dućih generacija“, poručila je. nastojimo isporučiti, rekla je. u kojima svatko može stati na Posebno je istaknula akGovoreći o vrijednosti- vlastite noge i ostvariti svoje tualni investicijski ciklus u ma koje obilježavaju godinu potencijale. obrazovanje, najveći u povi- na izmaku, gradonačelnica To je moguće samo u empajesti Čakovca. - Obnova i iz- je izdvojila pojam sigurnosti. tičnoj i sigurnoj sredini kakva - Živimo u vremenu je Čakovec, istaknula je. gradnja novih dječjih vrtića i škola, zajedno s ulaganjima velikih geopolitičkih i ekoPosebnu zahvalu gradou energetsku obnovu, rekon- nomskih promjena, u svije- načelnica je uputila građanistrukciju i izgradnju promet- tu koji se ubrzano mijenja. ma, udrugama, ustanovama nica, parkova i trgova, kao i U takvim okolnostima svi i poduzetnicima na brojnim niz drugih projekata �inan- težimo sigurnom okruženju, uspjesima ostvarenima tijekom ciranih iz gradskog, županij- mjestu u kojem ne strepimo godine dodavši kako su u 2025. skog, državnog i europskog za zdravlje i živote svojih godini osvojene brojne medalje proračuna, jasno pokazuju da obitelji. Srećom, Čakovec je i i priznanja, ostvareni su ambisvjedočimo početku novog dalje siguran grad. Na nama je ciozni planovi i nadmašena sva razdoblja u razvoju našega da zajedničkim ponašanjem, očekivanja. grada, naglasila je. Gradonačel- odgovornošću i međusobnim - Svi ti uspjesi nisu slučajni, nica je uputila i zahvalu svima poštovanjem učinimo sve ka- oni su rezultat sustavnih ulakoji su u proteklih četiri i pol ko bi takav i ostao, poručila ganja u ljude, infrastrukturu i godine prepoznali da se traj- je. Pozvala je pritom na veću poticajno okruženje. Svaki euro ne vrijednosti mogu stvarati empatiju, odgovorno ponašaisključivo kroz rad, suradnju nje u prometu, kulturu dija- uložen u naše građane nije troi zajedničku odgovornost. - loga u javnom prostoru i na šak, već ulaganje u zajedničku Sve što smo ostvarili rezultat društvenim mrežama, ali i na budućnost, rekla je, Cividini, je promjene pristupa u radu spremnost da se u određenim naglasivši kako je Čakovec Gradske uprave. Umjesto tra- trenucima interesi zajednice prije svega grad ljudi.
BOŽIĆNA PRIREDBA u Štefancu
Djed Mraz razveselio male Štefančare Djed Mraz, Djed Božićnjak ili kako se već zvao, najbolji je prijatelj djece. I nikad ih ne razočara jer uvijek stiže s vrećom punom darova. Najdraži dječji djedica stigao je i do Štefanca i tamošnjeg Društvenog doma i to na božićnu priredbu u organizaciji Udruge žena. Još nije stigao ni spustiti svoju vreću, a već se našao okruženim mališanima koji su svi redom, kako su vikali u glas bili dobri i poslušni te su zaslužili dar. (vv)
Djeca u iščekivanju darova
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Središnje Međimurje 15 PARAG
Dom kulture do jeseni U nedjelju, 21. prosinca 2025. godine, u dvorani za sastanke na MESAP-u potpisan je Sporazum o su�inanciranju četvrte faze izgradnje Doma kulture u Paragu, najvećem romskom naselju u Međimurju, ali i u Hrvatskoj. Sporazum vrijedan 100.000 eura potpisali su načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak i predsjednica Saveza Roma Hrvatske “Kali Sara” Suzana Krčmar, u prisutnosti saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, koordinatora Radovana Baloga te vijećnika Općinskog vijeća Općine Nedelišće.
Suzana Hertarić s kolegicama lovkinjama na damskom lovu u Dekanovcu
SUZANA HERTARIĆ, lovkinja iz Gornjeg Hrašćana
OPĆINSKO VIJEĆE Nedelišća
Lov nije ono što mnogi misle
Je li potrebna dogradnja škole u Macincu? Piše: Benjamin Jakopić
- Onaj tko ne poznaje lovačku etiku, ne može razumjeti ni takav način života, rekla nam je Suzana Piše: Kristina Kobal
Suzanu Hertarić susreli smo u Dekanovcu na događaju gdje se održavao damski lov, a već na prvi pogled bilo je jasno da se u prirodi osjeća kao kod kuće. U lovištu nije bila sama uz nju je bila Rea, vajmarska ptičarka i školovani lovački pas koji ju prati na gotovo svaki lov. Suzana je iz Gornjeg Hrašćana i već je pet godina članica Lovačkog društva Srnjak Macinec, u kojem obavlja i odgovornu funkciju tajnice. Društvo broji 27 članova, među kojima su tri žene, a iza njih je i velika, nedavno obilježena obljetnica – 80 godina rada i postojanja. Uz vođenje vlastitog obrta za čišćenje, slobodnog vremena nema mnogo. - Vlasnica sam obrta za čišćenje pa osim lova nemam drugih hobija jer imam dosta obaveza, iskreno kaže Suzana. Ipak, lov joj nije samo hobi, već način života. Ljubav prema lovstvu došla je i prirodno, jer je i njezin partner lovac u istom društvu. - Dečko je također lovac u istoimenom društvu pa sam tako volju za bavljenje lovom dobila i ja, dodaje.
Zašto je damski lov poseban?
Za Suzanu je damski lov spoj odgovornosti, znanja i poštovanja prema prirodi. Za bavljenje lovom po meni najbitnije je poštivanje prirode i životinja te ljubav prema istima, naglašava. Smatra da je percepcija lovaca u javnosti često pogrešna.
Suzana Hertarić sa svojom vajmarskom ptičarkom Reom, školovanim lovačkim psom - Lov nije samo odstrel nego prvenstveno zaštita divljači i prehrana. Nažalost, mnogi i danas lovce smatraju ljudima koji samo ubijaju životinje, kaže te dodaje kako je edukacija, osobito mladih, iznimno važna.
Odgovornost, pravila i etika u damskom lovu
Svaki lovac, objašnjava Suzana, ima niz obveza koje nemaju veze s oružjem, već s brigom o prirodi. - Svaki lovac ima objekte o kojima vodi brigu, čeke, sjedalice, kukuruzane, solišta, jelenska, fazanska i srneća hranilišta te pojilišta za vodu. Upravo se na taj način održava ravnoteža u prirodi, zbog čega su i odstrelne kvote strogo propisane.
- Odstrelne kvote strogo su zadane, a sve zbog regulacije i ravnoteže biološke raznolikosti, ističe. Za žene u lovu posebno naglašava sigurnost. - Za jednu ženu u lovu najvažnija je sigurnost, postupanje prema pravilima i poštovanje procedure. Onaj tko ne poznaje lovačku etiku, ne može razumjeti ni takav način života.
Uloga lovačkog psa u damskom lovu
Rea nije kućni ljubimac, već radni, lovački pas i važan dio svakog izlaska na teren. - Osim opreme i oružja u lovu sudjeluje još jedan član naše obitelji, a to je Rea, naša vajmarska ptičarka koja nas vjerno prati na svaki lov, kaže Suzana,
Načelnik Nikola Novak potvrdio je kvalitetno partnerstvo i iznio �inancijske podatke vezane uz projekt. Savez Roma “Kali Sara” sudjeluje u izgradnji Doma kulture u Paragu s 385.000 eura, Ministarstvo kulture i medija osiguralo je 200.000 eura, Ministarstvo regionalnog razvoja 270.000 eura, dok je Savjet za nacionalne manjine izdvojio 295.000 eura. Planirani završetak Doma kulture u Paragu predviđen je za jesen 2026. godine. (kk)
ističući koliko su disciplina, dresura i povjerenje između lovca i psa važni. Osim lova, Suzana je aktivna i u društvenom životu lovačkog društva. - S kolegicom lovkinjom uvijek pomažemo oko događaja kao što su kuhanje bograča, govori. Tako su i ove subote sudjelovale u organizaciji i nabavi namirnica za manifestaciju Sosed pokaži kaj znaš, dok su ostali članovi društva bili zaduženi za opremu i kuhanje. - Lovci su ljudi koji provode jako puno vremena u prirodi i divljim životinjama. Baš zahvaljujući njima u prirodi vlada sklad kojeg valja znati održati, zaključuje Suzana, jasno poručujući da je damski lov prije svega odgovornost, znanje i ljubav prema prirodi.
Posljednja sjednica Općinskog vijeća Općine Nedelišće ove godine održana je u Društvenom domu Gornji Hrašćan, a glavna tema bila je usvajanje proračuna za 2026. godinu. Općinsko vijeće Nedelišća usvojilo je proračun za 2026. godinu u iznosu od 29.684.000,00 eura. Najveći rashodi planirani su za izgradnju Centra za starije osobe (7,2 milijuna eura), matičnog dječjeg vrtića u Nedelišću (3,9 milijuna eura) te Centra kulture Nedelišće (2,25 milijuna eura). U sklopu mjera za zdravstvo, liječnici u Macincu dobivat će 1000 eura neto mjesečno, oni u Nedelišću 500 eura, dok će medicinske sestre u oba naselja primati po 500 eura poticajne naknade. Važan dio sigurnosnog sustava je i prekogranični projekt "Ready to Act", u kojem Općina Nedelišće sudjeluje s Općinom Šentilj. Projekt je usmjeren na bolju pripremljenost vatrogasaca i stanovništva na prirodne nepogode, a udio koji se odnosi na Nedelišće iznosi 393.600 eura, uz 80-postotno sufinanciranje iz EU fondova. Donesene su i odluke o kupnji oko 19 hektara šumskog zemljišta u Trnovcu po cijenama od 0,879 do 2,15 eura po kvadratu te o prodaji nekoliko manjih općinskih čestica i udjela u kućama.
Špicar-Marciuš: Dogradnja škole u Macincu nam nije potrebna
Na aktualnom satu nije bilo previše burno, jedino je došlo do kratke
rasprave glede dogradnje osnovne škole u Macincu. Naime, nekoliko dana prije sjednice, župan Matija Posavec je u Dubrovniku preuzeo ugovore za dogradnje osnovnih škola u Strahonincu, Macincu i Šenkovcu. Vijećnik Mladen Posavec iskoristio je tu priliku da pita: Zašto su tome prisustvovali načelnik Šenkovca Zoran Kolar i načelnik Strahoninca Franjo Lehkec, ali ne i naš načelnik? Novak je potom odgovorio da, kao prvo, do njega službeni poziv za to nije došao i da bi se on drage volje odazvao, a kao drugo, da ne podržava taj projekt u potpunosti. - Dok pozdravljam gradnju nove školske sportske dvorane, smatram da tako velika dogradnja zgrade osnovne škole nije potrebna. Manja dogradnja bi bila sasvim dovoljna, uz izgradnju područne škole u Paragu. Jer Parag broji otprilike tri puta više ljudi nego Macinec, i bilo bi praktičnije da sva mala djeca iz Paraga ne moraju svaki dan putovati u Macinec, rekao je Novak, a to su pozdravili i vijećnici iz Paraga. Nakon toga prisutnima se obratila i članica MO Macinca Magdalena Špicar Marciuš, koja je izjavila kako mještanima Macinca dogradnja osnovne škole uopće nije potrebna. Inače, Osnovna škola dr. Ivana Novaka Macinec broji 535 učenika u 34 razredna odjela. Od toga ih je 302 u nižim razredima i 233 u višim. Svi su pripadnici romske nacionalne manjine.
16 Gornje Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
26. prosinca 2025.
NOVOGODIŠNJA ČESTITKA gradonačelnika Grada Mursko Središće Dražena Srpaka
Zajedno gradimo grad sretnih ljudi Svi dragi ljudi, svaki projekt koji smo ostvarili, svaka ideja koju smo započeli i svaki plan koji tek pripremamo, proizlazi iz istog cilja – da Mursko Središće bude grad u kojem se živi mirno, sigurno, dostojanstveno i s ponosom. Grad sretnih i zadovoljnih ljudi, da naše Međimurje bude također upravo takvo. U srcu svakog uspjeha stoji zajedništvo, razumijevanje, puno rada i strpljivosti. Neka nas u novoj godini sve krase upravo te vrijednosti kako bismo na
Mažoretkinje Murskog Središća nudile su na svom štandu slatke pake�će
njihovim temeljima gradili bolju budućnost i u godini koja dolazi. Srečno vam novo leto semaj skupa. gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak
BOŽIĆNI SAJAM u Murskom Središću okupio brojne izlagače i posjetitelje
Hit su bili božićni kolači
Ponuda je bila bogata: božićni ukrasi, suveniri, nakit i rukotvorine te neizostavni božićni kolači i kuhano vino Piše: Sanja Heric
GRADSKO VIJEĆE Mursko Središće
U siječnju 2026. ne plaćate vrtić! Gradsko vijeće Mursko Središće je usvojilo odluku kojom se svi roditelji oslobađaju plaćanja usluga smještaja u predškolskim ustanovama za cijeli siječanj, uključujući one kojima grad su�inancira boravak djece u lokalnim vrtićima ili čak
van grada. Ova mjera pomoći dolazi kao odgovor na in�laciju i skuplje živote, a sredstva su osigurana iz proračuna grada. Vrtići će raditi normalno od 1. do 31. siječnja, bez ikakvog računa za roditelje. (sh)
STAMBENI POTICAJI
Devet mladih obitelji potpisalo ugovore U četvrtak, 18. prosinca, gradonačelnik Dražen Srpak potpisao je ukupno 9 ugovora s korisnicima kojima su odobreni poticaji za kupnju i gradnju nekretnina za stanovanje, u vrijednosti 25.000 eura, 8 za kupnju i 1 za gradnju. Ova podrška dio je javnog poziva objavljenog krajem siječnja, namijenjenog osobama
POMOĆ herojima
- Nudimo mirisne svijeće, bukete od svijeća i 3D slike, rekla nam je Josipa Hižman Toplek, jedna od izlagačica koju smo susreli na Božićnom sajmu u Murskom Središću. Ovog puta ukupno je 21 izlagača, lokalnih OPG-ova i brojnih udruga, nudilo svoje proizvode brojnim posjetiteljima. Vrijedne i kreativne članice i članovi udruga s područja Grada i šire pripremili su pregršt ukusnih slastica i kolača. Izlagači su predstavili i bogatu ponudu božićnih ukrasa i
suvenira, rukotvorina i nakita. Kao i na svakom pravom božićnom sajmu, šetnicom se širio miris kuhanog vina i čaja koje je osigurao Grad, a s puno truda i ljubavi pripremali su ih članovi KUD-a Mura. Kuhano vino mogli ste kušati i na štandu Vina Oletić iz Gornjeg Hrašćana. Među brojnim posjetiteljima naletjeli smo na mladu obitelj Domjanić iz Murskog Središća. - Došli smo malo vidjeti sajam, a djeca su se veselila Djedu Božićnjaku. Nakon ovoga idemo još vidjeti i dolazak Djeda Mraza na Mađerkin Breg u Štrigovu, rekao
do 40 godina koje su između 10.11.2024. i 10.11.2025. kupile ili započele gradnju na području grada. Poticaji iznose 2.000 ili 3.000 eura, prema uvjetima Odluke gradskog vijeća. Mjera potiče zadržavanje mladih obitelji, olakšava stambena pitanja i doprinosi demografskom razvoju grada. (sh) Jurica Toplek i Josipa Hižman Tolek pokazali su nam svoje unikatne proizvode od mirisnih svijeća
Vatrogascima 30.000 eura Vatrogasnoj zajednici Grada Mursko Središće odobrava se isplata novčanih sredstava za potrebe obavljanja vatrogasne djelatnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja grada i to; za potrebe obav-
MAŽORETKINJE
ljanja redovne djelatnosti iznos od 10.000 eura (po 3.000 eura za svako društvo i 1.000 eura za potrebe VZG) te kapitaln Donacija za kupnju pompona e donacije u iznosu od 20.000 eura za nabavku opreme.
nam je Mario Domjanić, koji je u Mursko Središće doselio zbog ljubavi. Sajam je posjetio i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak te je sa svakim izlagačem malo popričao i zaželio im sretne blagdane.
Dolazak Djeda Božićnjaka s čamcem
Donacija za kupnju pompona Udruga mažoretkinje Murskog Središća,na temelju Ugovora o �inanciranju projekta i programa
Tihomir Benčić i Ivana Kolarić iz KUU Zvirek nudili su domaće kolače
udruga, odobrava se isplata kapitalne donacije za kupnju pompona. (sh)
Obitelj Domjanić uživala je na Božićnom sajmu, a mališani su se posebno razveselili Djedu Božićnjaku
S obzirom na to da snijega nije bilo i saonice nisu bile opcija, Djed Božićnjak morao je pronaći drugačiji način do-
laska do dječice. Spustio se niz Muru u rafting čamcu, uz pomoć Kajak kanu kluba Mura. Više stotina male i one malo veće djece s oduševljenjem je dozivalo djedicu, a po dolasku na obalu razveselio ih je podjelom slatkiša. Sve prisutne pozdravio je gradonačelnik Dražen Srpak te svima zaželio sretan i blagoslovljen Božić. Za potpunu božićnu atmosferu pobrinula se Chriztel Renea Aceveda, koja je svojim prekrasnim glasom očarala okupljeno mnoštvo.
26. prosinca 2025.
Gornje Međimurje 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
OPĆINSKO VIJEĆE Selnice
Usvojen proračun od gotovo 3 milijuna eura Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Selnica, vijećnici su jednoglasno usvojili proračun za 2026. godinu u iznosu od 2.906.800 eura. Uz glavni �inancijski plan, prihvaćene su i projekcije za naredne dvije godine, dok su rashodi za na-
dolazeću godinu planirani na razini od 2,55 milijuna eura. Bitan dio sjednice odnosio se na plan pokrivanja prenesenog manjka od 492.000 eura. Taj je minus rezultat nepovoljnih gospodarskih kretanja, ali i troškova sudske nagodbe za izradu katastra
koja datira još iz 2009. godine. Prema usvojenom prijedlogu, Općina će ovaj iznos podmiriti postupno, do kraja 2028. godine. Vijeće je dalo zeleno svjetlo i novom Programu demografskih mjera, čime se nastavlja poticanje stambenog
OPĆINSKO VIJEĆE Sveti Juraj na Bregu
Vandalizam u Zasadbregu Načelnik Ervin Vičević zbrinjavanja mladih obitelji u selničkom kraju. Također, de�inirana je nova ekonomska cijena usluga u Dječjem vrtiću “Selnički zvončići” te su usvojeni planovi za sustav civilne zaštite i izmjene u načinu prikupljanja komunalnog otpada. (bj)
Na sjednici Općinskog vijeća Općine Sveti Juraj na Bregu, posljednjoj u ovoj godini, glavna je tema bila rebalans proračuna. Proračun je tako smanjen s 8,9 na 6,7 milijuna eura, a glavni razlog za tako veliko smanjenje je odgoda natječaja za turističko-edukativni centar, koji se onda nadaju sprovesti 2027. godine. Također, odobreno je povećanje ekonomske cijene vrtića, no zahvaljujući većem su�inanciranju Općine, roditelji to neće značajnije osjetiti. Na aktualnom satu vijećnik Vedran Kovačić iskoristio je priliku da zahvali svima na uspješno odrađenom Adventu u Malom Mihaljevcu, koji je bio održan prošle subote.
Vijećnik Zlatko Korunić upozorio je na ponovni vandalizam kod Doma kulture u Zasadbregu, gdje je uništen crijep na prostorijama KUD-a. Načelnik Anđelko Nagrajsalović naglasio je da Općina ozbiljno razmatra uvođenje video-nadzora na javne zgrade, te se nadaju s time krenuti već 2026. godine. Načelnik je također izvijestio o izvrsnim rezultatima u Gospodarskoj zoni Brezje, gdje je prodano svih osam parcela. Dolazak novih poduzetnika Općini će donijeti prihod od oko 270 tisuća eura, a prema ugovoru, poduzetnici imaju tri godine da izgrade svoje objekte i krenu s radom, u protivnom se parcela vraća u ruke Općine. (bj)
OPĆINSKO VIJEĆE Sveti Martin na Muri Podružnica umirovljenika Selnica pripremila je domaće kolače
BOŽIĆNI SAJAM svetog Marka
Od domaće žganice do langoša
ce Podružnice umirovljenika Selnica, a za goste smo pripremile domaće kolače. Mi smo najveća udruga u Selnici i brojimo čak 280 članova, rekla nam je predsjednica Dragica Karlovčec. Atmosfera je bila odlična i vedra, a i vrijeme je poslužilo,
pa temperature nisu bile tako niske kao inače. A kakav bi to božićni sajam bio bez žive muzike? Za nju su brinuli TS Frikovi, a nastupali su i ŽVS Sveti Marko i tamburaši KUD-a Selnica, te Gradski puhački orkestar Čakovec.
Općinsko vijeće Svetog Martina na Muri jednoglasno je usvojilo povijesni proračun za 2026. godinu u iznosu od 5,5 milijuna eura, čime je potvrđen snažan razvojni smjer općine temeljen na kapitalnim investicijama, zelenoj tranziciji i socijalnoj osjetljivosti. Središte ovog plana čine dvije investicije ukupne vrijednosti preko 5,5 milijuna eura. Najveći fokus stavljen je na dovršetak Doma kulture, projekt vrijedan više od 2,5 milijuna eura za koji se Općina planira i kreditno zadužiti kako bi radovi nesmetano ušli u završnu fazu. Istovremeno, odmah nakon božićno-novogodišnjih blagdana nastavlja se izgradnja tri milijuna eura vrijedne školsko-sportske dvorane, za koju je šljunak već dopremljen na gradilište. Osim velikih objekata, proračun donosi ulaganja u prometnu i komunalnu
nih božićnih studija ispasti najviše "fora"? A one crvene božićne pidžame s jelenima – koja će obitelj pobijediti na jutarnjoj "sel�ijadi"? Kome se zapravo dokazujemo? "Prijateljima" na Facebooku i Instagramu? Sjedimo s onim najdražima, a istovremeno "visimo" na mobitelima provjeravajući jesu li slike uspjele, jesu li dekoracije savršene i tko je ostavio lajk
ili komentar. Kakvog to uopće ima smisla kad sutra te objave više nitko neće ni pamtiti? Je li sve to bitno u trenutku kad ostaneš bez ičega? Kad izgubiš obitelj ili ljubav, kad si duhovno i mentalno na koljenima od stresa? Odgovor potražite sami, negdje duboko u sebi. Božić bi trebao biti simbol svjetla, mira i oprosta. On je povratak obitelji, domu i samome sebi - onaj osjećaj mira, kao
kad se nakon godina lutanja napokon vratiš u rodni kraj. Od srca vam želim sretan i miran Božić u vašim srcima. Zaboravite na brige i probleme barem tijekom ova četiri dana produženih blagdana. Na kraju krajeva, nije važno jeste li svaku kuglicu na jelki stavili na "pravo" mjesto. Važno je jeste li izrekli prave riječi i učinili dobra djela onda kada je to bilo najpotrebnije.
Piše: Benjamin Jakopić
Selnica je i ovog adventa na jedan dan postala središte božićne priče. U subotu, 20. prosinca, od 14 sati u dvorištu Doma kulture održao se Božićni sajam svetog Marka. Posjetitelji su ubrzo popunili prostor, a na izboru su imali proizvode s dvanaestak štandova, a tu se nudilo sve i svašta, od kolača, svijeća i privjesaka do kobasica, langoša i domaće žganice. Sve to pripremile su lokalne udruge, a cjelokupni događaj organizirala je Udruga OAZA 97 u suradnji s DVD-om Selnica i Općinom Selnica. Sudjelovali su: Udruga Međimurska žganica, predstavnici KUD-a Selnica i župnog Caritasa, OPG Željko Trupković, Podružnica umirovljenika Selnica, DV Selnički zvončići, Udruga OAZA 98, NK
Udruga Međimurska žganica posjetiteljima je nudila domaću žganicu da se malo ugriju Donji Koncovčak, Vatrogasna sportska udruga Merhatovec, DVD Selnica, Selničke mažoretkinje, Škola nogometa Sveti Marko i Udruga Pikač. Drago nam je što smo se danas tu okupili u tako velikom broju, dobra je organizacija. Mi smo predstavni-
Rekordan proračun od 5,5 milijuna eura infrastrukturu diljem općine. Planirana je sanacija prometnica na relaciji Gradiščak – Grkaveščak, izgradnja pješačkih staza u naseljima Žabnik i Jurovec te postavljanje novog dječjeg igrališta u Poljskoj ulici. Modernizacija obuhvaća i uvođenje sustava pametne javne rasvjete koji omogućuje daljinsko upravljanje i prigušivanje svjetla tijekom noći, čime će se postići ekološke uštede i zaštititi priroda. Uz to, vijeće je donijelo i nova pravila o upravljanju grobljem te osiguralo sredstva za nabavu neophodne nove opreme za lokalne vatrogasce. Općina nastavlja sa subvencijama za ugradnju sunčanih elektrana na kućanstvima u iznosu do 1.500 eura po obitelji, uz dodatno su�inanciranje troškova projektne dokumentacije. (bj)
BREŽNA PRIČAONICA
Sretan kredit ili sretan Božić?!
Š
to je zapravo Božić danas? Ako se malo osvrnemo oko sebe, vidjet ćemo da nas je potrošačko društvo doslovno progutalo. Već u kolovozu, dok mi u Međimurju tek počinjemo brati grožđe, pojedine trgovine na police guraju božićne proizvode. Vrhunac ludila stiže početkom prosinca, kada sve oko nas počne blještati od ukrasa, lampica i šljokica.
Ovog ste tjedna sigurno primijetili nesnosne gužve na cestama, a najviše ispred trgovačkih centara. Ljudi se kao u nekom nevidljivom natjecanju utrkuju tko će imati više lampica na kući, tko će staviti skuplji poklon pod bor i tko će pripremiti najobilniji božićni ručak. Kamo otići na advent? Gdje su najbolje germknedle, fritule i kuhano vino? Čije će fotogra�ije iz profesional-
Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr
18 Donje Međimurje NOVOGODIŠNJA ČESTITKA Ljubomir Kolareka, gradonačelnika Grada Preloga
Prelog na putu snažnog razvoja Prošla godina zlatnim će slovima biti upisana u povijest našeg Grada Preloga. Prelog, samo naselje Prelog, ove godine poprimilo je sasvim drugi izgled. Dugoočekivana Sjeverna obilaznica Preloga konačno je otvorena. Dati će ona novi zamah našem gospodarstvu. Također, daje nam mogućnost konačno razmišljati o pravom centru Grada Preloga, uređenju Trga Franje Tuđmana, spajanja sa Trgom sv. Jakoba i prostorom Tržnice Prelog. Moramo što prije razmišljati, projektirati i krenuti u izgradnju Južne obilaznice Preloga kako bi de�initivno zaobišli sam Prelog. Otvaranjem dugo godina priželjkivanih trgovačkih centara sasvim je drukčija vizura Preloga, ali time imamo sada sve atribute da postanemo centar ovog dijela Međimurja, a polako i regije. Planova je i dalje puno. Letvica je visoko postavljena. Dogradnja Osnovne škole Prelog i Srednje škole Prelog, uređenje centra Preloga, uređenje
novih građevinskih parcela, ali i briga za stara, zapuštena dvorišta, briga za najmlađe, pomoć u radu brojnim udrugama, južna obilaznica Preloga, razvoj turizma na cijelom prostoru Preloga, izgradnja kanalizacijske mreže kroz Aglomeraciju Podbrest. S tim željama i mislima, svim stanovnicima svakog naselja našeg Grada Preloga, stanovnicima Cirkovljana, Čehovca, Čukovca, Draškovca, Hemuševca, Oporovca, Otoka i Preloga, želim što uspješniju Novu 2026. godinu. Samo zajedništvom, upornošću, razgovorom i svakodnevnim radom, možemo Gradu Prelogu donijeti rast, razvoj i napredak! Ljubomir Kolarek dr.med.vet., gradonačelnik Grada Preloga
PRELOG
Traže izvođača za novu prometnicu Grad Prelog objavio je natječaj za izgradnju prometnice UK23 u dužini 138 metara koja će se spojiti s Ulicom Matije Gupca i lokalnom cestom prema Donjoj Dubravi. Vrijednost radova procijenjena je na 150.000 eura, a ponude se mogu dostavljati do 13. siječnja 2026. Projektom je predviđena izgradnja potpuno nove prometne infrastrukture širine 12,5 metara koja će uključivati kolnik sa dva prometna traka širine po 3,5 metara, zeleni pojas te dvije odvojene pješačke staze. Šira pješačka staza, širine 2,5 metara, proteže se duž desnog ruba prometnice, dok će uz lijevi rub biti izgrađena pješačka staza širine 2 metra. Obje će biti uzdignute betonskim rubnjacima radi veće sigurnosti pješaka. Projektom je predviđena izgradnja 95,5 metara kanalizacijskih cijevi koje će prikupljenu vodu preko devet novih slivnika odvesti u postojeći kolektor u Ulici Matije Gupca. Re-
vizijska okna bit će izvedena u vodonepropusnoj izvedbi s lijevanoželjeznim poklopcima nosivosti 400 kilonjutona. Na sjeveru će se prometnica spojiti s postojećom Ulicom Matije Gupca, dok će na jugu priključenjem na lokalnu cestu L20039 prema Donjoj Dubravi omogućiti bolju prometnu povezanost južnog dijela grada prema susjednoj općini. Radijusi priključenja iznosit će 9 metara, što će omogućiti siguran i udoban prolazak svih vozila. Ovaj projekt nastavak je intenzivnog ulaganja grada u prometnu infrastrukturu južnog dijela Preloga. Prije samo nekoliko dana, 17. prosinca, grad je potpisao ugovor vrijedan 333.000 eura za izgradnju susjedne prometnice UK22 koja će spojiti Ulicu Zrinskih s naseljem Jug III. Rok za izvođenje radova na prometnici UK23 iznosi četiri mjeseca od uvođenja izvođača u posao. (ik)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
PROSLAVA 18. rođendana u Orehovici otela se kontroli
26. prosinca 2025.
Gosti ostavili krv, krš i lom Ulaz u svijet odraslih mladi Orehovčan dugo će pamtiti. Svoj 18. rođendan slavio je minulog vikenda u tamošnjem Društvenom domu. Kako to i nalaže prilika, skupilo se puno čestitara, alkohol je tekao u potocima, a nije nedostajalo ni kolača i
torte. Stoga je zabava bila dosta žestoka. Da je tome tako svjedoče i fotogra�ije nastale nakon slavlja. Razbijene boce, razbacana hrana, opušci premda je zabranjeno pušenje u zatvorenim prostorima i još štošta drugoga bilo je na sve strane. I unutar
Iz otpada se može vidje� što je bilo na meniju
Nekome je očito želudac bio preopterećen
Doma i ispred njega. Da slika bude potpunija, treba dodati i tjelesne izlučevine, razbijene stolice, rolete itd. - Ja ne osporavam da moji Romi rade gluposti dok se pije, ali vjerujte rade svi, kaže Kristijan Vuk, zamjenik načelnika Općine Orehovica iz redova Rom-
ske nacionalne manjine. Problem je bio i u tome što slavljenici nisu odmah počistili za sobom, a navečer su dvoranu trebali folkloraši. Šteta je poprilična i kako kažu u Općini, morat će je platiti onaj tko je iznajmio Dom. (mg; vv)
Marko Židov, Ljubomir Kolarek, Dušan Sraka, Marko Panić i Dražen Novak
GODIŠNJI PRIJEMI Ljubomira Kolareka
Zahvala za doprinos razvoja Preloga Na kraju još jedne kalendarske godine, u preloškoj gradskoj vijećnici zaredali su se prijemi kod gradonačelnika Ljubomira Kolareka. Među prvima koje je primio bili su novinari koji prate aktualnosti s područja Grada. Nakon njih, na prijemu su bili dobitnici ovogodišnjih nagrada Obrtničke komore Međimurske županije, Dušan Sraka i Marko Panić. Vlasnik Trgovačkog obrta “Prima – D”, Dušan Sraka dobitnik je nagrade za životno djelo “Obrtnik Međimurja” a u svojoj čestitci gradonačelnik Kolarek je istakao:
- U životu pronađi cilj toliko velik da će iz svake tvoje sposobnosti izvući maksimum. Čestitam Vam što već trideset i pet godina izvlačite maksimum i dajete ono najbolje od sebe svima oko Vas. Dušan Sraka trideset i pet godina je vlasnik Trgovačkog obrta „Prima – D“, trgovine koja je na neki način i središte društvenog života malog Otoka. Aktivan je unutar obrtničkih udruga u Međimurskoj županiji i na državnoj razini, a uključio se i u rad Udruge trgovaca Međimurja, a zatim i u Udrugu trgovaca Sjever i Plus u kojoj i danas aktivno
djeluje. Obrtnička komora Međimurske županije još mu je 2018. godine dodijelila plaketu “Majstor godine”. Njegova velika ljubav je i nogomet, niz je godina bio aktivan igrač te trener u nizu međimurskih nogometnih klubova. Marko Panić, rodom iz Preloga, a danas sa adresom u Donjem Mihaljevcu, dobitnik je plakete Majstor godine za značajne poslovne rezultate, tehnološka unapređenja, te visoku kvalitetu proizvoda i usluga i za kvalitetno poučavanje učenika u obrtničkim usmjerenjima. Ponos i zadovoljstvo istakao je gradonačelnik Kolarek:
- Gospodarstvo je kotač zamašnjak našeg razvoja. Ove su godine u Gospodarskoj zoni Sjever otvorena dva nova proizvodna pogona, a još gotovo 10 je u izgradnji. Sjedište na području grada ima više od 330 trgovačkih društava, odnosno tvrtki. Imamo 167 obrta te više od 270 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Sve to generira čak 5.400 radnih mjesta od kojih je 4.600 u samome naselju Prelog. Na redu su još djelatnici javnih i gradskih poduzeća i ustanova, pa najbolji studenti i učenici i tako sve do kraja ovo godine. (vv)
30. rujna 2022. 26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Donje Međimurje 19 17 Donje Međimurje DONJA DONJA DUBRAVA DUBRAVA
Tko želi upravljati Novčani dar za sportskim prostorima? novorođenčad Općina Donja Donja Dubrava Općina Dubrava ovih je dana organizirala raspisala je javni natječaj dodjelu novčanih potporai za dodjelu na upravljanje za roditeljesportskih novorođenčadi korištenje građerođene u drugoj polovici vina u njenom vlasništvu. 2025. godine. Riječ je o javnoj sportRoditeljima s jednim ili skoj građevini ukupne podvoje djece dodijeljen je jedvršine 321 m2, s nadstrešnokratni iznos od 300 eur, nicom ukupne površine 201 dok je za roditelje s troje ili 2 m , nogometnim igralištem više djece osigurana potpopovršine 9707 m2 i pripa-
Ružica Mustač, Anđelko Gašparić i Dražen Šulj
GORIČAN
OPĆINA SVETA dobiva svoju liječnicu Graba je dobila gustu žičanu MARIJA mrežu i plutače s ljestvama
Željka Blagus ne traži Inspektori dodatnu poticaj većnaložili dodatne uređaje zaštitu na utapalištu pasa
KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama propisno je ograđena
- Dok sam razgovarala s njom ona je rekla da je njoj umjesto poticaja interesantnija nabavka stvari kao što je ultrazvuk, analizator CRP-a i slično, kaže načelnica Piše: Vlasta Vugrinec
voj i stalnoj liječnici vrlo rado
Cilj programa, pokrenutog na
pomoći, poput su�inancira-
vlasnicima životinja za Inspektori naložili dodatnuudovoljiti. zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio prijedlog saborske zastupni- svim nja postavljanja sunčanih Općina Sveta Marija naponemile događaje i ističu kako čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulazceživotinja i eventuMarijane Petir, jest osnažiti elektrana i energetski učinkon je našla svoju liječnicu koja su sada poduzeli sve što je Devet obitelji, uz ruralna područja i potaknuti alnipočetkom upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. kovitih fasada, čime se želi iduće godine počinje njihovoj moći da se nešto redoviti općinski mlade obitelji, posebice poljo- udirektno utjecati na smanjeskijalice, odnosno ljestve s plutačama raditi u tamošnjoj ambulanti takvo ne ponovi. privrednike, na ostanak u sre- nje troškova poticaj, primilo i života građana. obiteljske medicine. - Istovremeno želimo nadinama s manje od šest tisuća dodatna sredstva Osim stambenih mjetaj prostor, o kojima je ranije kli odgovorni u društvu AAT Piše: Vlasta - ToVugrinec je Mihaljevčica, a stanovnika. Nastavkom života inspekcija Kontinuitet brige za nije mlade izvještavano, stoji u odgovoru svetomarska snaha, Željka Geothermae, u ruralnom području i proinikakve nepravilnosti. obitelji u Općini Sveta Mari- iz draškovskog društva. kojajejepriča specijalizirala -Blagus Za nas oko našla zvodnjom hrane, mladi će tako Ovim putem društvo Drugim riječima, na ja- nastavljen je i ove godine. obiteljsku iza sebe društva AAT medicinu, Geothermae i doprinositi i gospodarskom Geothermae obavjeDevet mladih obitelji koje su postojeću ogradu s trima ima nekoliko godina radnog utapališta pasa završena, od- AAT razvoju u poljoprivrednom se zainteresiranu odlučile na rekonstrukjavnost bodljikavim žicama koje su stažasu u Sloveniji se vraća štava govorili u Gradui sada Prelogu, sektoru. ciju, ili kupnju međusobno je,novogradnju sukladno dobivenim u Geothermae Hrvatsku odnosno Svetu kako bile razmaknute ali i iz na našuupit Načelnica Općine, Đurđinekretnine izvršena na području općine oko 70 sanaciMariju, odgovorila je Đurđica smjernicama, cm dodana je gusta vezan za poduzete korake. ca Slamek, izrazila je veliko ostvarilo je pravo na standarSlamek, nakon načelnica Općine prostora pro- žica, mi Međimurci bismo reNaime, našeg tek-Sve- ja bušotinskog što je Vlada RH dniNapredna općinski poticaj u iznosu od kli,zadovoljstvo Marija koja na pitanje vijećnika jekta geotermalna sta ta o grabi je postala drot, koji važnost sprečava ulaz prepoznala 3.981,68seura. No, zahvaljujući životinja i eventualanovakvih Dražena utapalište Šulja. internalizacijom svojevrsno pasa energana pad u mjera. angažmanu općinske uprave, bazen. je činjenica spojeva, na način digla seZanimljiva poprilična prašina da ugljikovih No, ako ju divlje živo- Jako me veseli što se drna njihove je račune liječnicatako nije itražila postojeće kaoovih i po-da- tinje kakobuduća u Međimurju, na obnove iliuključila pak psiu potporu ipak uspiju žava onim poticajnarazin, sredstva koja se daju stavljanja na sjela dodatne i dodatnazaštitne potpora u preskočiti ili potrgati, nacionalnoj a na teren bazen općinama koje su već ranije liječnicima širominspekciMeđimurja ograde iznosuna oddijelu 1.274,14 eura. je izašla i rudarska prostora više nije smrtonosna klopka. potrebe svojih mlakako bi ostali tu raditi. iz spremnih Naime, dodatni iznos osi- Naprepoznale ja Državnog inspektorata jama za testiranje sklisku nepropusnu foliju dih mještana. Što nam vrijedi Umjesto poticaja, navodi vode guran je putem Zagreba. ukupne duljine„Programa 635 m. kojom je graba infrastruktura prekrivena i sva izgrađena za unapređenje načelnica, liječnica je zatražila potpore Također, obnovljeno uvjeta je i poako kojoj se prije nisu uspjele u našim naseljima neće biti stanovanja mladih12 obitelji Nisuuređaje uočene dodatne za ambulantu. postavljeno ukupno izla- u popeti i izaći iz vodene zamke,je mladih obitelji? – istaknula ruralnim područjima za 2025. Dok sam razgovarala s nepravilnosti znih rampi, s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, godinu“ Ministarstva poljopri- načelnica Slamek, dodavši kanjom ona je rekla da je njoj toima, za slučaj “probijanja” Uputili smo pisani upit odnosno ljestve plutačama. ko je ovo tek diosšire strategije. interesantnije da se nabave vrede. Općina Sveta Marija bila rudarskoj inspekciji da bismo ranije spomenutih zaštitnih stvari kao što je ultrazvuk, je jedna od tek pet jedinica loIsprike zaelektrane nemile i Sunčane dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a analizator CRP-a i slično, do- kalne samouprave u Međimurzaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje turistički centar dala je načelnica. ju, uz Grad Mursko Središće te smo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT na Dravi Srećom u općinsku prora- Općine Gornji Mihaljevec, ŠtriPrema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u ovom se prilikom ispričavaju Općina iduće godine čunu postoji stavka za kupnju govu i Malu Suboticu koje su tih uređaja tako da će se no-
uspješno povukle ova sredstva.
MEĐIMURSKA POSLA MEĐIMURSKA POSLA
planira uvesti i nove mjere
glasiti da su predmetne sprera, radi se i na podizanju mne jame za vodu izgrađene kroz sport ukvalitete skladu saživota svim dozvolama i rekreaciju. Najavljen je i poi s ciljem poštovanja visokih četak izgradnje Centra izletekoloških standarda i zaštite ničkog turizma uz stari tok okoliša te podzemnih voda Drave, poznatijeg kao „Sveprilikom izgradnje energane. tomarsko Općini Radi sekupalište“. o privremenim je naime prošao projekt Inobjektima za testiranje voterreg Mađarska-Hrvatska de tijekom izgradnje, a koji vrijednost odisanirani 231.200i ćeu biti u cijelosti eura. Prema riječima nanivelirani s okolnim terenom čelnice, iduće godine ide se nakon završetka izgradnje i u stvaranje uvjeta za aktivni puštanjem energane u poturizam na kupalištu. Kongon najkasnije do kraja 2024. kretno, postavit će se klupe, godine. stolovi, sportska igrališta, Nakon svega samo se modječja igrališta… že dodati je li trebalo doći do Na kraju bi taj prostor svega ovoga i tko zna kako svetomarske plaže trebao dugo bi graba bila smrtonopostati središte druženja sna klopka zaodmora životinjeza dasve se i aktivnog mještani nisu nama obratili. generacije, od ranog proljeća trebalo je imati doAkasne jeseni, čimesamo Sveta malo više sluha za njih i poMarija dodatno potvrđuje kazati volju. statusdobru općine koja misli na
budućnost.
ra u ukupnom iznosu od dajućim zemljištem ukupne 400 eur (koja 2 površine 11988semisplaćuje , na adrekroz period19. od pet godina). si Krbulja Za ovu je namjenu u druJavne sportske građevigoj polovici godine ukupno ne smatraju se prostorima isplaćeno 3500 eur, čime namijenjenima za sportaše i Općina nastavlja aktivno daju se na upravljanje i koripodupirati mlade obitelji i štenje sportskim udrugama demografsku obnovu svog s područja općine na neokraja. dređeno vrijeme. (vv) (vv)
Potpore za 15 beba U vijećnici Općine Goričan konkretnu podršku mladim Međunarodna ovih je dana održani prijem izložba obiteljima. za najmlađe mještane i njiho- Ovom naknadom želimo malih ve roditelje. životinja U blagdanskom vam barem malo olakšati prve KOTORIBA
ozračju, načelnik, Emanuel Udruga Međimurska Sinković ugostio je 1535. beba lastavica povodom go-i njihove obitelji kako bi im urudišnjice rada u suradnji s čio potpore za novorođenčad. Europskim klubom engleUz �inancijsku naknadu koja skih i patuljastih gušana oriznosi 550 eura po djetetu, roganizira Međunarodnu diteljima 30. su uručeni prigodni izložbu malih buketi te poklonživotinja paketi. te engleskih i patuljastih guOva mjera dio je sustavne šana u školskoj dvorani OŠ demografske politike kojom Jože Horvata Kotoribi.prve Od Općina nastojiuolakšati 17. do 20. studenogi pružiti 2022. mjesece roditeljstva održat će se zasebno dvije izložbe, izložba gušana, te izložba Udruge Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice postojanja Udruge. Na izložbi će biti izloženo do 800 eksponata, od čega će 500 biti inozemnih
mjesece roditeljstva i poslati i 300 domaćih, a predstavit jasnu Općina Goće se poruku izlagači da iz Austrije, Maričan stoji uz svoje obitelji od đarske, Bugarske, Njemačke, prvog dana, rekao ne načelnik Rumunjske, Srbije, Slovenije, tom prilikom. Hrvatske te iz još poneke Uz čestitke roditeljima, zemlje. Europske izložnačelnik je naglasio se kako je be održavaju svake dvije cilj općinske uprave stvoritigodine uvjetesau željom kojima razmjene, će djeca ocjenjivanja i nagrađivanja imati kvalitetno odrastanje, uzgoja. i podršku arezultata roditelji sigurnost Izložba će se lokalne zajednice. (vv)održati
pod pokroviteljstvom Općine Kotoribe koja ujedno ovim putem poziva sve zaljubljenike u male životinje da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih Jedinstveni životinja. lančić sa svetomarskom (vv) čipkom
DONJI VIDOVEC
Stari SVETA papir MARIJAza nove igračke Ovih dana u dječjem vr- u kategoriji dječjih vrtića. Iz Unikatni nakit tiću u Donjem Vidovcu bilo sa vrtića zahvaljuju roditeljije doista veselo. A kako i ne ma na izvrsnoj suradnji u svetomarskom bi bilo kad su im stigle nove čipkom prikupljanju starog papira igračke. Bilo svetomarske je tu različitih Ljepota kocki, farčipke životinja, utkana u drveća, suvremeni mera drvenog asortimana ručnoirađeni unikatni nakit za građenje.zagrljaj No, ono što je predstavlja tradicije i suvremenosti. Tim rijenajvažnije, igračke susu nabavčima opisane ogrlice, naušljene od novčane nagrade nice su i prsteni bi mogli koju dobili ukoji akciji Papir postati noviUnimera međimurski nije smeće, iz Časuvenir. Naime, općinsko kovca, za osvojeno 2. mjesto vijeće je na jednoj od svojih sjednica dalo dozvolu lokal-
i Općini Donji Vidovec za noj umjetnici za korištenje �inanciranje novčanog dijela motiva svetomarske čipke nagrade 2000 kn. na svojimod radovima. Naravno, i dalje će sudjeMotiv čipke otisnut je tanku metalnu podlogu. lovati u akciji prikupljanja Nekim je starog ogrlicama papira i većdodan najavljuju idolazak poludragikontejnera kamen. srediI kako sada stvari stoje, nom 10. mjeseca. svi su zadovoljni, a nakit(vv) bi se trebao prodavati u Muzeju Međimurja. (vv)
Eto nam i Božića! Međimurci, otvorite vrata špajziDoduše, i palnici ok sam bila školarka, S druge strane, ovaj ponakon te jurnja- bila da ne ispuni želje svojem bila dijete i zbog kojih sam
UD
našem ili privući će naravno veliki in- sve događa istog dana jer sljednji mjesec bio je udaveto s događaja na događaj, vidaniMeđimurju u tjednu vukli se ne ništa ili teres u mi svemu tomenavrh najvažniran.Međimuraca. Zaredale su seSsjednice, ješe je Božića glave. sudogađa se poput godine. pak je sve prepuno i obzirom na satnicu, promocija Međimurja. božićne priredbe, sajmovi i jaNajradije bih kuću zaključala, U ponedjeljak mi se činilo koncerti, pa sam najčešće isključila zalegla na natiskano manifestacijama. je mobitel, samo hoće li to najorača je u Pitanje da taj vikend nikad neće proglašenje navečer. kutnu, cijele dane gledala gluPridoći. tomeSada ne mislimo sati, adolazila najuzornije ženeTo turističke zajednice, uredi i mi pak samo vrijeme 16doma znači stigla kojekakve pe božićnesrodne �ilmoveudruge i pustila sati,dapaništa je zanisam zaključiti na naprosto lokalne već i one i leti. Ne naciostignem u 17 napraviti, od pranja prozora mozak na pašu. nalne. Tako je idućia vikend, se ni okrenuti, vikend je da se očekuje i dolazak vi- društva prepoznati, htjeti se i zavjesa pa nadalje. Istina, Međutim, tu su moja obikako novinari to volimo većmitu. I ne samo vikend, sokih gostiju iz Zagreba, pri uključiti u sve to pa makar i od toga sam na davno odustala natelj i prijatelji te vika i krika čemu mislimo ministricu vlastitu inicijativu. reći,već “zalete bika zatuči”. i mjeseci i godine. jer će Božić doći i proći bez mojih malih unuka kojima Naime,tome, u subotu, Vučković. Jer ne treba se kao Shodno čini mi8.selikao Mariju obzira na to kakvi bili moji je bitnije da se baka igra s stopada, Prelog je domaLijepo je napokon vidjeti uvrijeđena ljutiti ako da sam jučer pospremila ku- prozori i zavjese. Osim toga, njima negoGera kakve su zavjese. ćinglice Državnog natjecanja u da se nacionalne manifestanetko nije slučajno i ostali božićni nakit, a tu su i rolete koje se mogu Istina, kolači morajupozvan, biti, i to s oranju, a Čakovec Izboravaditi. za cijespustiti. sele u naš kraj, da mi izostavljen popisa. je već ih moram ponovno “čoadom”. Askakva bi toTo baka najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a
imamo dostagod toga, samo unuku, koliko se njihova što sveauzimamo zdravo mama, moja kći, bunila. Baza Doćituće iz kagotovo. je, uostalom, daljudi ih mazi i ispunjava im želje, a mama cijele Hrvatske, pozivamo ih odgajaju. i bogatu sei tata na gostoljubivost I sad, neki dan, pod ruku enogastronomiju, pa onda mi je došla propovijed svepokažimo to što imamo. ćenika iziz Međugorja. da Izvadimo podruma iNije špajzi sam neki fan koščično ulje,takvih mesotekstova, z tiblino ovaj mi je privukao pažnju ce, međimursku gibanicu, i moram priznati da sam ga domaće pekmeze, zimnicu, pročitala nekoliko puta. I to s sireve to �inaNije vina. punomi uz pažnjom. to proPrilika je to da se pokaže povijed kakva je bila dok sam i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-
ta suvenirnice, Međimurske počela izbjegavati odlaske riznice, ljude jer na mise. pozovimo Bila je to propovijed mnogi ne znaju što zamisli. imamo, nad kojom se čovjek Zar nam za Božić doista treba što uzgajamo na svojim toliko svega? Imamo samo imanjima. jedan ne njih pet. Neželudac, budimoai dalje samoNa kraju ispada da u Božiću zatajni Međimurci kojima uživa samo on, osim gai je važan samo rad,ako a ne ne pretrpamo.rezultata A mi ostajeprezentacija tog mo prazni, iscijeđeni i samo rada! Ne dozvolimo našim čekamo da se život vrati u političari da i na polju ponormalu bez slavlja, strke, ljoprivrede buduNo, u prvom stresa i jurnjave. je li to planu! Iskoristimo priliku jer doista tako?! tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!
Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr
Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr
20 Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Grad ČAKOVEC Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Općina OREHOVICA
Općina PODTUREN
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Općina DOMAŠINEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Općina BELICA
Općina ŠENKOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Općina KOTORIBA
Općina GORNJI MIHALJEVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Grad PRELOG
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Općina SV. MARTIN NA MURI
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Grad MURSKO SREDIŠĆE
26. prosinca 2025.
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Općina STRAHONINEC
Općina SV. JURAJ NA BREGU
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Općina DEKANOVEC
Općina DONJI KRALJEVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Općina SELNICA
Općina NEDELIŠĆE
Općina MALA SUBOTICA
Općina DONJI VIDOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Općina GORIČAN
Općina DONJA DUBRAVA
Općina VRATIŠINEC
Općina ŠTRIGOVA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
26. prosinca 2025.
BRANITELJI ZAJEDNO
Je li božićnica dar ili socijalna pomoć II? U javnosti se posljednjih dana otvorila važna rasprava o tome što božićnica zapravo jest: dar poštovanja ili socijalna mjera. Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO smatra da odgovor postaje jasan kada pogledamo primjere lokalnih zajednica koje prema hrvatskim braniteljima postupaju s iskrenim uvažavanjem, a ne kroz administrativnu kategorizaciju socijalne potrebe. Jedan od takvih primjera dolazi iz Općine Sveti Martin na Muri, gdje je načelnik Martin Srša uoči božićnih i novogodiš-
njih blagdana osobno podijelio prigodne poklone svim hrvatskim braniteljima s prebivalištem na području općine. Ovaj čin nije bio socijalna mjera, nego gesta zahvalnosti, jasno i nedvosmisleno upućena onima koji su svojim djelovanjem doprinijeli obrani i stvaranju neovisne Republike Hrvatske. Općina Sveti Martin na Muri ovim je postupkom pokazala kako se božićnica može i treba razumjeti: kao simbol poštovanja, kao zahvala za doprinos Domovini, kao podsjetnik da zajednica ne zaboravlja svoje
branitelje, kao čin koji gradi povjerenje i zajedništvo, a ne kao socijalni instrument. Načelnik Srša pritom je naglasio da općina s posebnim poštovanjem njeguje sjećanje na Domovinski rat te da će i dalje pružati podršku svojim braniteljima i njihovim obiteljima. Upravo takav pristup Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO smatra primjerom dobre prakse koju bi trebale slijediti i druge jedinice lokalne i regionalne samouprave. Božićnica braniteljima nije milostinja.
Ona je izraz zahvalnosti, priznanja i društvene odgovornosti prema ljudima koji su omogućili da danas živimo u slobodnoj i sigurnoj državi. Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO stoga poziva sve općine, gradove i županije da u svojim politikama prema braniteljima slijede primjer Općine Sveti Martin na Muri — primjer u kojem se poštovanje ne mjeri iznosom, nego iskrenošću i odnosom prema onima koji su dali najviše. Željko Tomašić
INA
Počinju radovi na plinskoj bušotini Međimurje-7 INA obavještava stanovnike Međimurske županije na području Grada Mursko Središće te općina Selnica, Vratišinec i Podturen, da 26. prosinca 2025. planira s početkom radova bušenja nove razradne bušotine Međimurje-7. Nastavak je to dosadašnjih aktivnosti na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Zebanec“ gdje
Vaši stupci 21
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
je do sada izbušeno ukupno 16 bušotina, a proizvodnja plina započela je u drugoj polovici 2016. godine. Radovi na pripremi terena završeni su krajem studenoga ove godine, a radove bušenja će izvoditi tvrtka Crosco, član INA Grupe. Planirana dubina bušotine iznosi oko 3.103 metra, a očekivano trajanje bušenja
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1579
je oko 65 dana. Nakon završetka radova, bušotina će biti testirana, a ako rezultati budu pozitivni, slijedi spajanje bušotine na čvor Međimurje, koji je povezan podzemnim plinovodom s Objektima prerade plina Molve gdje će se plin otpremati na daljnju preradu. Početak eksploatacije predviđa se u drugom tromje-
sečju 2027. godine. Privođenjem bušotine Međimurje-7 proizvodnji dodatno će se povećati opskrba Republike Hrvatske plinom iz vlastitih izvora, što je važan korak prema energetskoj sigurnosti zemlje, a koristi od rudne rente imat će i regionalne i lokalne jedinice samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje „Zebanec“.
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600 Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
Bespovratna sredstva za edukacije zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu
M
inistarstvo turizma i sporta objavilo je novi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za provedbu ciljanih edukacija zaposlenih u sektoru turizma i ugostiteljstva. Cilj mjere je unaprijediti znanja i vještine zaposlenika te podići kvalitetu usluge i konkurentnost poduzetnika na tržištu. Poziv je namijenjen restoranima, ka�ićima, bistroima, pizzerijama, hotelima, turističkim agencijama i ostalim poduzećima koja posluju u turizmu i ugostiteljstvu.
Tko se može prijaviti?
Na poziv se mogu prijaviti mikro, mala i srednja poduzeća, ali i velika poduzeća koja djeluju u sektoru turizma i ugostiteljstva. Prijavitelji moraju imati registriranu djelatnost u području smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića, turističkih agencija, organizacije putovanja ili srodnih turističkih djelatnosti te zapošljavati radnike koje planiraju uključiti u edukacije. Edukacije su namijenjene isključivo zaposlenicima prijavitelja, odnosno osobama koje su kod poslodavca u radnom odnosu.
Kada počinju prijave?
Nakon objave Poziva traje razdoblje počeka do 12. siječnja 2026. godine, tijekom kojeg se mogu pripremati projektni prijedlozi. Prijave će se zaprimati od 12. siječnja 2026. godine od 9 sati, a sredstva će se dodjeljivati po redoslijedu zaprimanja, do iskorištenja raspoložive alokacije.
Koliko sredstava se može dobiti?
Ukupna vrijednost poziva iznosi 400 tisuća eura, uz mogućnost povećanja. Najviši iznos bespovratnih sredstava po projektu iznosi 45 tisuća eura, a konačan iznos ovisi o broju zaposlenika uključenih u edukacije i stvarno nastalim troškovima.
Koje se edukacije financiraju?
Sredstva su namijenjena provedbi unapri-
Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199 jed de�iniranih programa neformalnog obrazovanja odraslih. Zaposlenici se mogu educirati u području povezivanja vina i gastronomske ponude, digitalne transformacije i održivosti u posluživanju jela i pića, ekoloških pristupa u iskorištavanju hrane u kuharstvu te kreativnosti u izradi inovativnih slastica. Programi obuhvaćaju i komunikaciju i kulturnu raznolikost u turizmu, izradu sadržaja za digitalne komunikacijske kanale, organizaciju i provedbu događanja, kreativni turizam i storytelling u funkciji valorizacije baštine, implementaciju koncepta pametnog turizma u turističkim destinacijama te upravljanje razvojem turističkog proizvoda u destinaciji.
Koji su troškovi prihvatljivi?
Prihvatljivim troškovima smatraju se troškovi predavača za sate provedene u edukaciji, pri čemu se priznaje bruto iznos naknade isplaćene za održavanje programa. Također su prihvatljivi troškovi poslovanja povezani s predavačima i polaznicima, poput putnih troškova, materijala i potrošne robe potrebne za edukaciju, najma opreme te amortizacije alata i opreme ako se koriste isključivo za potrebe usavršavanja. Mogu se �inancirati i troškovi savjetodavnih usluga povezanih s edukacijom, kao i dio neizravnih troškova, uključujući administrativne troškove, najam i režije, za sate koje zaposlenici provedu na edukaciji, u skladu s propisanim ograničenjima. Ovaj poziv omogućuje ugostiteljima i turističkim poduzetnicima da uz �inancijsku potporu države unaprijede znanja svojih zaposlenika, podignu kvalitetu usluge i ojačaju konkurentnost poslovanja.
22 Poljoprivreda
Ljubomir Grgec, predsjednik LS Međimurja
Osam desetljeća Lovačkog društva Fazan
Monografija o povijesti donjodubravskog lovstva LD-a Fazan Donja Dubrava, minulog je vikenda prigodnom svečanošću obilježilo 80 godina postojanja i uspješnog rada Društva. Uz proslavu velikog jubileja, središnji događaj večeri bila je prezentacija knjige „Lovačko društvo Fazan Donja Dubrava 1945. – 2025.“ Lovačko društvo „Fazan“ osnovano je 3. listopada 1945. godine i danas je jedno od 22 lovačka društva u Međimurju te jedno od šest koja nose isto ime. Povijest duga osam desetljeća sada je trajno zabilježena u monogra�iji čiji su autori Janja Kovač i Slaven Ujlaki. Na 176 stranica autori su kroz
mnoštvo dokumenata i fotogra�ija prikazali sve ključne događaje i razvoj društva od osnutka do danas. Uz autore, doprinos izradi knjige dali su Martina Radmanić Kovač i Željko Kovač, koji su bili zaduženi za lekturu, te Marko Ljubek koji je odradio gra�ičku pripremu i prijelom. U svečanom dijelu programa izaslanik Hrvatskog lovačkog saveza Ljubomir Grgec uručio je predsjedniku slavljenika Mariju Mikulanu plaketu Saveza povodom 80 godina postojanja, dok su zaslužena priznanja primili i Nino Kolesar te Radovan Rašanac. (vv)
JAVNO OTVARANJE PONUDA za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta
Tko su zakupci zemljišta u Čakovcu? Povjerenstvo za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za područje Grada Čakovca najavilo je održavanje postupka javnog otvaranja ponuda. Riječ je o ponudama pristiglim na natječaj za zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta koje je po svojoj uporabnoj namjeni poljoprivredno zemljište. Natječaj je bio otvoren mjesec dana, u razdoblju od 27. listopada do 26. studenog 2025. godine, a objavljen je na službenim mrežnim stranicama te na oglasnoj ploči Grada Čakovca.
Javno otvaranje ponuda održat će se u ponedjeljak, 29. prosinca 2025. godine, s početkom u 12 sati u prostorima gradske vijećnice na adresi Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec. Ovaj postupak provodi se sukladno odredbama Pravilnika o provođenju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta i zakup za ribnjake u vlasništvu države. Pozivaju se svi zainteresirani ponuditelji koji su sudjelovali u natječaju da nazoče otvaranju, čime se osigurava transparentnost samog procesa dodjele zemljišta. (vv)
ZIMSKO ČIŠĆENJE voćnjaka
Skinite mumije Zimsko mirovanje voćaka, ako se sad to može uopće tako reći, idealno je za čišćenje voćnjaka. Jedan od najvažnijih poslova, osim orezivanja je i uklanjanje tzv. mumija. Riječ je dakako o mumi�iciranje ili zaosta-
lim osušenim plodovima koji su ostali na stablima. A ima ih na jabuci, breskvi, dunji, šljivi, višnji, trešnji…. Kako su ti plodovi leglo zaraze, važno ih je skinuti te ukloniti iz voćnjaka. (vv)
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Dejan sa svojim pernatim ljubimcima
DEAN JALUŠIĆ I LUKA JONA, najmlađi članovi Udruge uzgajivača malih životinja iz Nedelišća
Životinje nas vesele i opuštaju Trinaestogodišnji uzgajivač peradi iz Pušćina i zaljubljenik u papige iz Petrijanca svoje slobodno vrijeme provode na izložbama i u brizi za životinje, učeći se odgovornosti i strpljenju
Luka provodi puno vremena sa svojom nimfom
U Udruzi uzgajivača malih životinja Nedelišće, koja 2026. godine slavi 50 godina djelovanja, vesele se svim mladim članovima, a posebno mjesto zauzimaju dvojica trinaestogodišnjaka, Dean Jalušić iz Pušćina i Luka Jona iz Petrijanca. Najmlađi su članovi udruge, ali strast i znanje koje posjeduju nadmašuju njihove godine. Iako različitih interesa, povezuje ih ljubav prema životinjama i vrijeme koje im svakodnevno posvećuju.
Dean voli perad
Dean ide u 7. razred OŠ Nedelišće, a član je udruge već dvije godine. Iako u dvorištu obitelji prije nisu imali perad, odmalena ga je zanimala. Njegova priča počela je na izložbi malih životinja u Nedelišću, kamo je došao s prijateljem. Tamo je vidio perad i odmah se zaljubio. Počeo je s patkama trkačicama, zatim je sam izlegao kokoši iz kupljenih jaja. Danas u njegovom dvorištu živi više od 45 pernatih prijatelja: kokoši vrste australorp i obične, patke trkačice i dvije japanske patke, domaće guske te tri goluba kinga. Iako je to zasad hobi, Dejan ne isključuje mogućnost da se jednog dana pretvori u proizvodnju. Izložbe su mu posebno zanimljive. Dolazi s mamom, prijateljem, a ponekad i sam, biciklom. Trenutačno ga privlače go-
Luka Jona i Dean Jalušić uživaju u svojim malim životinjama lovrate kokoši, a veseli se i prstenovanju patki trkačica jer je nedavno naručio prstene u udruzi. Za njega je ovo više od hobija, prilika da nauči strpljenje, odgovornost i da se poveže s prirodom.
Zaljubljen u papige
Luka Jona, također ide u 7. razred OŠ Petrijanec, a član je udruge već tri godine. S tatom Alenom Kovačićem, koji uzgaja golubove, redovno je dolazio na izložbe, te ubrzo pronašao svoj fokus – papige. Od svih su mu najdraže nimfe
koje drži u svojoj sobi. Želja mu je uskoro nabaviti vrapcolike papige jer su mirnije i jednostavnije za držanje. Kako kaže, papige mu ne smetaju u učenju čak naprotiv, pomažu mu da se opusti. „Kad treba predah dovoljno mi je malo vremena, da ih pomazim, pa da se opustim i lakše nastavim s obvezama“, kaže Luka. Na izložbe Luka ide s tatom i bakom, uglavnom u Međimurje, a više puta bio je i na izložbi u mađarskom Monoru. Najviše se zadržava kod papiga, jer o njima već puno zna. „S njima
treba razgovarati, provoditi vrijeme, igrati se. One ti vrate svu uloženu ljubav, a ponekad im dam i svježi špinat iz vrta“, objašnjava. Kad se Dejan i Luka sretnu na sajmu, među kavezima i štandovima, obojica iskreno uživaju, a povezuje ih ljubav prema životinjama, te svakog dana nešto novo nauče o njima. Ništa im nije teško jer rade ono što vole, a pritom uče važnost odgovornosti, strpljenja i nježnosti okruženi perjem, zadovoljstvom i ljubavi prema prirodi. (sz)
26. prosinca 2025.
Poljoprivreda 23
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC
Brinuti se o svom novonabavljenom psu (1. dio) Piše: Tomislav Dolar, mag. univ., dr. med. vet.
Volite životinje? Želite kupiti ili udomiti psa? Kojeg tipa ili pasmine?
Vesna i Višnja, redovno se viđaju na placu
ČAKOVEČKI SAJAM I PLAC
Skupa su sedele, dobro i zlo delele Zbog ritma rada tiskare, božićni broj Međimurskih novina u prodaji je od srijede, 24. prosinca, tako da izostaje osvrt s čakovečkog sajma srijedom. No, zato je tu priča sa središnje čakovečke tržnice.
Kućice od medenjaka
U predblagdanskom obilasku čakovečke središnje tržnice više su nas se dojmile priče koje su se mogle čuti nego sama ponuda. Naime, Međimurci su više skloni kupovanju u trgovačkim centrima, tako da je prostor tržnice bio dosta prazan. I nije to nikakva novost, već takvo stanje vlada godinama. Razloga je više, od samog radnog vremena, preko cijena, pa sve do činjenice da je tržnica specijalizirana, dok se u velikim centrima na jednom mjestu može kupiti sve, od igle do lokomotive. Uglavnom, moglo se naba-
viti sve što je potrebno za blagdanski stol, pa i kućice od medenjaka. - Tijesto je isto kao za medenjake, kućica se lijepi snijegom od bjelanjaka pomiješanim sa šećerom u prahu, kaže Ljiljana Tkalčec, koja kućice radi već godinama.
Vesna i Višnja
Pravo osvježenje bilo je naići na dvije dugogodišnje prijateljice koje su pričale kao da se „sto” godina nisu vidjele. Riječ je o Višnji Herman iz Čakovca, koja često svrati do placa na „čašicu” razgovora sa svojom školskom kolegicom Vesnom Novak, cvjećarkom iz Novog Sela Rok. – Mi smo dvije školske kolegice koje su skupa sedele i dobro i zlo skupa delele, pjesnički se izrazila Višnja Herman.
CIJENE PLAC
Krumpir (kg):
1,50 €
Zelje (kg):
1,00 €
Kiselo zelje (kg):
3,50 €
Kisela repa (kg):
4,00 €
Salata (kg):
3,00 €
Rikula (vrećica):
1,00 €
Rotkvice (pušlek): Mladi luk (pušlek):
1,00 € 1,50 €
Mrkva (kg):
2,00 €
Kelj (kg):
3,00 €
Lješnjaci (kg):
20,00 €
Hladetina (kom):
4,50 €
Med (flašica):
10,00 €
Zimnica (flašica):
4,00 €
Božićna pšenica (kom):
1,5 €
Simpatičnu Višnju mnogi dobro znaju jer je donedavno obilazila kućanstva kako bi im popisala stanje na plinomjerima.
Evo nekoliko informacija koje vam mogu pomoći pri nabavci, držanju i zdravstvenoj njezi pasa. Pas kao vrsta najstariji je suputnik i najbolji prijatelj ljudskog roda. Živjeti sa psom je iznimno iskustvo, ali i velika odgovornost. Pas nije igračka, već živo inteligentno biće na koje gledamo danas kao dio produžene obitelji. S druge pak strane, pas na nas misli kao dio svog čopora. Kod nabavke psa ne treba žuriti, brzopleto donositi odluke, treba se dobro raspitati. Biti iskren prema sebi, ukućanima, svom načinu života, rasporedu, mogućnostima. Pas je i obveza. Odabir tipa ili pasmine je iznimno važna stvar. Bitna je veličina, karakter, ponašanje, izgled, spol, namjena psa kojeg nabavljamo. Treba voditi računa je li neka pasmina prikladna za određenu okolinu ili određenu osobu. Ne treba zaboraviti ni zdravstvenu stranu. Neke pasmine sklonije su razvoju nekih bolesti pa i na to trebamo misliti. Pas se brzo razvija, raste, ima slične razvojne faze kao i kod ljudi. U prosjeku to izgleda ovako. U početku je štene, pa se razvije u mlađeg psa već od 6 mjeseci do dviju godina. Od 2. godine do 5. godine u najjačoj je dobi. Od 5. do 7. godine u zreloj dobi, od 7. do 9. kasno zreloj dobi, a od 9. godine za psa počinje starost. Neke pasmine žive relativno kratko, svega devet godina, dok neke mogu živjeti i preko dvadeset godina. Svaka ta dob nosi neke specifičnosti u ponašanju, razvoju i zdravstvenom stanju psa.
Koju starost psa je najbolje nabaviti?
O pravom, najboljem dobu nabave psa vode se rasprave iako je prema općem mišljenju najbolje nabaviti štene u dobi od 8 tjedana. Danas sve više ljudi udomljuje zbog empatičnosti i altruizma i starije, napuštene ili pak bolesne pse. To je lijepo, ali treba biti svjestan možebitnih poteškoća koje to donosi.
Kako prepoznati da je pas zdrav?
Ljiljana Tkalčec na placu nudi kućice od medenjaka
Štene koje nabavljamo mora biti živahno, pravilne građe, dobrog gojnog stanja, imati svijetle, čiste radoznale
oči, iz očiju ili nosa ne smije izlaziti nikakav iscjedak. Zubalo mora biti pravilno s obzirom na pasminu, na koži i dlaci ne smije biti znakova ozljeda ili prljavštine. Trebao bi normalno bez napora ustajati, kretati se i potrčati ako zatreba. Zdrav pas bi morao imati apetit. Trebao bi prihvaćati svoju hranu i jesti ju s užitkom.
Koje osnovne stvari svaki pas treba imati?
Svi psi trebaju imati svoje zdjele za hranu i vodu te mjesto za spavanje. Preporučuje se da mjesto za spavanje bude neko mirno, skrovito mjesto koje daje psu osjećaj sigurnosti i mogućnost odmaranja u miru. Osim toga, svaki pas treba imati uzicu, povodac po potrebi i češalj, svoje igračke…
Kada napraviti prvi veterinarski pregled? Što sve on podrazumijeva?
Nakon nabave psa, najbolje bi bilo napraviti veterinarski
pregled što prije. Obitelj se, govoreći iz iskustva, ubrzo jako veže i zavoli svog kućnog ljubimca pa ako veterinarski pregled otkrije neku tešku manu ili bolesno stanje, da se može vratiti prodavatelju ili reagirati na najbolji način. Veterinar će pregledati vašeg psa, napraviti kratki opći klinički pregled i provjeriti njegovu dokumentaciju ako ju ima (cijepljenja, mikročip, zaštitu protiv parazita). Ako općim pregledom nisu uočeni znakovi bolesti, a nešto nedostaje iz navedenog ili treba ponoviti, napraviti će se to u suglasnosti s vlasnikom te dogovoriti sljedeći termin ako je potrebno. Cijepljenje protiv zaraznih bolesti i zaštita protiv parazita najbolja je preventivna mjera za zaštitu zdravlja vašeg ljubimca. Svaki ozbiljni uzgajivač ili prodavatelj trebao bi prodavati cijepljene, dehelmintizirane i mikročipirane pse s knjižicom/putovnicom za kućne ljubimce.
Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sati Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473
MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
24 Povrtlarstvo Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
KAKO OČUVATI božićnu zvijezdu
Kraljica Božića ne prašta greške - Obično ju ljudi zaborave i zalijevaju tek kad se listovi objese, kaže Željka Toplek. Svakom takvom situacijom ona dolazi u stanje šoka da bi potom i propala Piše: Vlasta Vugrinec
Kako sam spasila drvo hrasta
P
riču o mom hrastu čuli su mnogi koji su posjetili imanje Biovrt, a sada ću ju podijeliti i s vama. Kad dolazite na moje imanje Biovrt, ovo je mjesto gdje se svi okupljamo, jer upravo ispod ovog hrasta nalaze se klupice i stolovi. Hrast je posadio brat moje bake na među zemljišta i to početkom 1950-tih. Zemljište je pripadalo bakinim sestrama i ovdje je uvijek bilo močvarno područje, s obzirom da je uz među prolazio ručno napravljen kanal za odvođenje oborinskih voda. Zato mu je tu tu bilo idealno za rast te je brzo narastao tako ogroman. Ja sam doselila na zemljište pored zemljišta bakinih sestara Ane i Jule, gdje sam pred 20 godina započela svoju vrtlarsku priču, a 2012. godine sam kupila i zemljište pored tog njihovog gdje raste hrast. I iako su bakine sestre već onda bile 80-godišnjakinje (a obje su doživjele preko 90 godina!), nisu mi prvotno htjele prodati tu livadu gdje je rastao hrast. Starija je sestra Ana, koje je bila vlasnica tog zemljišta, uvijek govorila “Dok sam ja živa, nek to bude kako je, poslije moje smrti si vi to onda riješite”. Govorila sam joj da ja želim saditi čim prije jer voćkama trebaju godine da narastu – no nije se htjela predomisliti unatoč mom čestom nagovaranju. I tako je 2012. godine tu prolazio čovjek koji se je bavio otkupom drvene građe i zapazio ovaj prekrasni hrast, pa je mojim tetama ponudio 2.000,00 kn za stablo. Dakle on bi srušio drvo, preprodao deblo, a ostatak stabla od prvih grana na dalje jednostavno bi ostavio na zemljištu. Za ovakvo veličanstveno drvo to je stvarno grozna sudbina. Ana je pitala nas da li je to dobra cijena za taj hrast, a na to je moj muž predložio tetama nek ga onda radije prodaju nama - pa ćemo si mi kao nešto napraviti od tog hrasta. Ana je na to pristala, te se onda konačno predomislila i odlučila mi skupa s hrastom
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com prodati i tu livadu na kojoj raste hrast. Jej! I tako sam kupila i zemljište i hrast. Konačno sam posadila voćnjak na to zemljište, odnosno šumski vrt. A hrast? Naravno, nismo ga srušili, uklopila sam ga u dizajn šumskog vrta kao centralno stablo u njemu. Znala nas je teta Ana ponekad pitati kad ćemo mi konačno srušiti taj hrast, znali smo se samo nasmijati i reći da bude i to došlo na red ... naravno nikada. Hrast je danas centar mog šumskog vrta, prekrasno impresivno ogromno drvo bez kojeg ne mogu zamisliti svoje imanje. Dom je brojnim pticama, kukcima, a posjetiteljima pruža prekrasnu hladovinu. Pokraj je i jedan mlađi hrast, narastao iz sjemenja ovog prvog. U današnje vrijeme kad se nemilice ruše šume i pustoše zemljišta diljem naše države i u drveću samo gleda zarada, više nego ikad potrebna nam je svijest koliko je drveće dragocjeno i bitno i koliko ono više vrijedi od neke ekonomske vrijednosti u novcu. Meni je život ovog prekrasnog hrasta neprocjenjiv i iskreno se nadam da će me nadživjeti i ponosno tu stajati i nakon mene. Energija koju osjetite na mjestu koje ste stvarali i sve te biljke koje su tu upravo zahvaljujući vašoj pomoći zaista je jedinstvena i zaista kada vidite kako nešto tako divno napreduje i raste, kao meni šumski vrt, predivan je osjećaj tog postignuća u suradnji s prirodom. „Drvo života“ možda nije samo priča iz mitova – možda je to upravo ono koje vi zasadite i odlučite sačuvati.
Koliko god novi trendovi guraju amarilis kao ovogodišnju trendi biljku za božićno ukrašavanje kuće, ipak je božićna zvijezda kraljica blagdana. Ruku na srce i amarilis ima prekrasne cvjetove koji posebno dolaze do izražaja jer se nalaze na vrhu visoke cvjetne stabljike i listovi ih ne zakrivaju, ipak teško nadmašuju plameno crvenu boju brakteja božićne zvijezde.
Zvijezda voli toplinu
Doduše, danas uz plamenu crvenu boju, u ponudi su i bijele, žute, roza i šatirane božićne zvijezde i svatko će uzeti onu koja mu se najviše sviđa. I ne samo to, mogu se birati biljke normalne ili tzv. srednje veličine te mini i maksi varijeteti. I što je najvažnije, cijene su im prihvatljive i svatko si ih može priuštiti. I tako božićne zvijezde naše domove tijekom najljepših blagdana u godini i nažalost, vrlo često traju koliko i blagdani. Listovi omlohave, počinju se frkati i padati i na kraju ostaju samo gole grane. Stoga se mnogi žale na taj njen nedostatak pa možda radije kupiti amarilis. Međutim, uz samo malo pažnje to ne mora biti tako jer je božićna zvijezda ljepotica s kojom treba znati. Prije svega treba znati da je riječ o biljci koja je porijeklom iz suptropskog dijela Meksika i Srednje Amerike pa joj odgovara toplo vrijeme, ali isto tako traži i grijani prostor tijekom hladnijeg doba godine u našem klimatskom podneblju.
U prirodi raste kao grm visine do 3 metara, međutim, za držanje u našim domovima stvoreni su kultivari koji imaju gušći izgled i visinu 30 – 45 cm.
Kako očuvati cvijet
Prvi problem je u tome što se kupljeni cvijet ponosno stavi na stol tople, a koji put i pretople sobe. Posebno se to odnosi na kupnju na placevima ili tržnicama, a ni u trgovačkim centrima i cvjećarama se temperature ne penju do 25 i više stupnjeva. Istina, tko želi kupiti raskošni cvijet i onda ga držati u hodniku ili verandi. Ipak ga nabavljamo za vlastiti gušt i za uživanje u njegovoj ljepoti. Stoga treba pripaziti na temperaturu. Uostalom nije ni za čovjeka dobro biti u jako toploj sobi. Prema riječima Željke Toplek iz Vrtlarije Vijenac u Polevama, zvijezda ne voli promjene temperature i ne bi ju trebalo držati ni na onoj ispod 16 stupnjeva. - Obično ju ljudi zaborave i zalijevaju tek kad se listovi objese, poručuje dalje. Svakom takvom situacijom ona dolazi u stanje šoka da bi potom i propala. Tijekom ljeta slobodno može biti vani, na otvorenom, uz umjereno zalijevanje kako ne bi pala u tzv. stanje šoka. Kao i sve mlječike, i ta biljka obiluje mliječnim sokom koji je vrlo otrovan, pa se preporučuje nošenje rukavica pri orezivanju, a ako mliječni sok dođe u dodir s kožom, odmah ga treba isprati hladnom vodom kako ne bi došlo do iritacije kože.
Željka Toplek s plamenim zvijezdama Uz pažnju i poštovanje njenih zahtjeva, zvijezda u našim domovima može trajati i godinama. Ima ljudi koji uspijevaju brakteje zadržati do Uskrsa i duže i njih je sve više. Oni pak uporniji i uspješniji uzgajivači čak je s godinama uspijevaju i oblikovati kao biljku stablašicu s kuglom na vrhu. I za kraj, možemo samo ponoviti kako pravilna njega božićnu zvijezdu pretvara u biljku koja nas može svojom ljepotom radovati više godina, a ne samo tijekom nadolazećih blagdana.
Sveta biljka
Inače, prema vjerovanju prastanovnika Srednje Amerike, ova biljka svoj privlačan
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati. PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.
izgled duguje astečkoj boginji, kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi prepuklo srce. Naime, legenda kaže da je iz kapljica njezine krvi izrastao vatreni cvijet okružen tamnozelenim listićima. Asteci su ovu biljku kultivirali znatno prije pojave kršćanstva na Zapadu. Oni su obojene listove, odnosno brakteje, koristili za dobivanje purpurne boje. U Meksiku je cijenjena kao sveta biljka i koristila se za dekoraciju hramova i za vrijeme praznika, kao i za ukrašavanje soba djevojaka pred udaju. U kršćanskoj religiji, od 17. stoljeća, božićna zvijezda ima simboličko značenje vezano za božićne praznike i Kristovo rođenje.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno. Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708 Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
26. prosinca 2025.
Dobro je znati 25
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Svim stanovnicima Međimurske županije želimo
Sretnu novu 2026. godinu!
Međimurska županija
Općina SVETA MARIJA
Općina PRIBISLAVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Ljekarna Petek Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
26 Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
26. prosinca 2025.
DV ZVONČIĆ i PO Lastavica
Međunarodni dan bez plastičnih vrećica
U petak, 19. prosinca, obilježio se Međunarodni dan bez plastičnih vrećica pa su djeca iz Dječjeg vrtića „Zvončić“ i Područnog odjela „Lastavica“ učila o tome
kako se plastične vrećice koriste vrlo kratko, prosječno samo 10 minuta, a razgrađuju se stotinama godina. Djeca su tako kao rješenje i zamjenu za plastične vrećice
izradila višekratne vrećice od starih majica. Majice su vezali u pletenice, šivali i ukrašavali pa je svaka torba nastala kao jedinstveni dječji rad. (sh)
Mališani sa svojim eko vrećicama
Đurđica Malek, Snježana Ladić i Hendrijeta Glavina
TRGOVINA KRK u Prelogu
Snježana Ladić voli životne priče Snježana Ladić iz Preloga već petnaest godina redovito čita Međimurske novine. Susreli smo je u trgovini Krk, gdje svakog petka
kupuje novi broj. Najviše voli priče o svakodnevnom životu ljudi, o uspjesima �irmi i malih obrtnika, jer joj takvi tekstovi, kaže, daju osjećaj
bliskosti i stvarnosti. Rado čita i kolumne Josipa Šimunka, koje su joj posebno prirasle srcu. (kk)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Ana Ciglar sretna dobitnica 128. kola Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura. NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradi-
cionalnom natječaju. Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Ana Ciglar iz Mihovljana. Dobitnicu ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Božićna čarolija dive Evelin Novak
Sopranistica svjetskog glasa Evelin Novak vratila se u Međimurje za Božić i oduševila publiku na Božićnom koncertu u Nedelišću svojim nastupom. - Ne nastupam često u Međimurju i ne mogu vam opisati koliko se tome veselim, rekla nam je uoči koncerta sopranistica svjetskog glasa Evelin Novak, inače rodom iz Gornjeg Mihaljevca. Uz nju su zablistali solisti Tatjana Cameron Tajči i Filip Hozjak, te zbor „Josip Vrhovski“ s orkestrom Branimira Magdalenića. Reportažu s koncerta donosimo na 3. str. Medije. (sh, kk)
2 media
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
najave
VIKEND VODIČ
VIKEND VODIČ nastavak vikend vodiča za nedjelju 17:30 Božićni koncert zborova, župna crkva sv. Jakoba ap. st. Prelog 19:00 Koncert: KUU Veseli Međimurci, Crkva sv. Antuna Padovanskog, Čakovec
četvrtak, 25. prosinca 21:00 Veliki božićni party, Meta bar Čakovec
petak, 26. prosinca 16:30 Štefanjska priredba, Društveni dom Orehovica 17:00 Božićni koncert Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava, Dvorana OŠ Donja Dubrava 178:00 Večer plesa, muzike i glume, Društveni dom Gornji Mihaljevec 19:15 Štefanjski koncert: Božićni koncert zborova, Crkva sv. Nikole Biskupa, Čakovec 21:00 Međimurski studentski party uz grupu Vulkan, Gradska Kavana, Čakovec 21:00 TS Zrin, Terme Sve� Mar�n 21:00 DJ Poncije, Terme Sve� Mar�n
subota, 27. prosinca 17:00 Božićno-novogodišnji koncert Gradskog puhačkog orkestra, CZK Rudar, Mursko Središće 21:00 Grupa Meteori, Gradska Kavana, Čakovec 21:00 Peki, META Bar, Čakovec 20:00 Tesla Teatar „Hollywood“, Dom kulture Vra�šinec
nedjelja, 28. prosinca 12:00 Traktorijada, Hrupine, Prelog 15:00 Priredba Svetomar�nske mažoretkinje, Terme Sve� Mar�n
MJESEČNI VODIČ utorak, 30. prosinca 12:00 Tradicionalni susret na mostu, granica Mursko Središće 20:00 Tradicionalni Novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra Hrvatske radio televizije, CZK Čakovec
Atmosfera s prošlogodišnjeg koncerta
BOŽIĆNI KONCERT
Veseli Međimurci pjesmom vode kroz Hrvatsku U Crkvi sv. Antuna Padovanskog u Čakovcu održat će se 28. 12. božićni koncert "Božićem kroz Hrvatsku" KUD-a Veseli Međimurci, koji je privlači brojnu publiku želj-
nu tradicionalnih melodija i duhovne atmosfere. Donosi publici putovanje kroz božićne pjesme i običaje različitih hrvatskih krajeva. KUD Veseli Međimurci, po-
znat po očuvanju međimurskog kulturnog nasljeđa, izvodi program koji je uključivao narodne božićne pjesme iz Dalmacije, Istre, Slavonije i naravno Međimurja.
BOŽIĆNI KONCERT u crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu
Dođite na Štefanjski koncert U petak, 26. prosinca, s početkom u 19:15 sati, Crkva sv. Nikole Biskupa u Čakovcu bit će domaćin tradicionalnog Štefanjskog koncerta – Božićnog koncerta zborova koji će okupiti brojne izvođače i ljubitelje zborske glazbe. Ovaj koncert bit će istaknuti događaj u sklopu bogatog adventskog i božićnog programa manifestacije Čakovec – u srcu Adventa te će predstavljati glazbenu
PRELOG
proslavu blagdana svetog Stjepana kroz intimnu i svečanu zborsku izvedbu. Na programu će se naći izbor tradicionalnih božićnih pjesama i liturgijskih skladbi koje će izvesti domaći zborovi, očekuje se raznolika paleta vokalnih interpretacija, od dječjih do mješovitih ansambala, čime će se dodatno istaknuti svečanost blagdanskog razdoblja. Ambijent sakralnog prostora Crkve sv. Nikole Bi-
skupa, poznat po svojoj akustičkoj posebnosti i bogatoj povijesnoj pozadini, poslužit će kao idealna pozornica za ovaj glazbeni doživljaj koji će publici ponuditi trenutke duhovne re�leksije. Ulazak na koncert bit će otvoren građanima i posjetiteljima, a očekuje se da će događanje privući velik broj sudionika željnih božićne atmosfere i glazbene inspiracije. (mg)
Zborovi će pokazati ono što najbolje znaju U prekrasnom ambijentu župne crkve u Prelogu, zborovi s područja Grada Preloga predstavit će se onime što najbolje znaju, pjesmom. Koncert će se održati u nedjelju, 28.
prosinca, na blagdan Svete Obitelji, s početkom u 17:30 sati u Župnoj crkvi sv. Jakoba ap.st. u Prelogu. Bit će tu župni, svjetovni i školski zborovi iz Preloga,
Cirkovljana, Draškovca i Svetog Jurja u Trnju. Svatko će svojim glazbenim prilogom uljepšati završetak Božićnih dana i posljednje sate Nove godine. (sh)
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: Ilustrirala Amy Adele, preveo Mate Maras: Raspjevani Božić Dobitnik knjige Orašar i kralj miševa objavljene u prošlom broju je Kristina Janković Ružić iz Donjeg Kraljevca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
POKLANJA KNJIGU
kupon br. 1580
Ilustrirala Amy Adele, preveo Mate Maras: Raspjevani Božić
Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Pridruži se mišjoj obitelji u glazbenoj božićnoj pričI! Zapjevaj uz najljepše božićne pjesmice dok sudjeluješ u pripremama za čarobni dan.JednoZvučna slikovnica sadrži tekst u rimi koji stavno priti- dočarava predbožićno vrijeme iščekivanja, sni zvjezdicu veselja i mira. U slikovnici se nalaze i note i poslušaj osam najpopularnijih blagdanskih pjesmica melodiju u interaktivnoj pjesmari- nog duha uz koju će djeca ci, koja uključuje i note radosno proslaviti blagdanza buduće glazbenike. sko doba. Slikovnica prepuna božić-
Crkva sv. Antuna Padovanskog, s bogatom poviješću i akustikom pogodnom za zborsku glazbu, idealan je prostor za ovakav događaj. (mg)
KULTURNO UZDIZANJE
Koje izložbe možete posjetiti? • 4.12. do 6.1. 2026. Izložba slika Petra Grozaj „Karusel“ Galerija CZK • 21.11. do 1.3. 2026. Izložba One umjetnice Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec • 24.11. do 31.12. 2025. Izložba Božićna čarolija Opći odjel Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec • 5.12. do 25.1. 2026. Izložba Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju Mul�medijalna dvorana MMČ • 29.11. do 28.12. 2025. Izložba Franje Mustača Medarova Pastoralni centar bl. Alojzija Stepinca Prelog
srijeda, 31. prosinca 9:00 PD Bundek: Silvestrov pohod, Mursko Središće 10:00 Doček u podne, kod Društvenog doma Mačkovec 11:00 Mali doček - Eric Vidović, Franjevački trg, Čakovec 11:00 Popodnevni doček Nove godine, Vidikovac Mađerkin breg 11:00 Doček u podne u Donjoj Dubravi, Dvorište kuće Zalan 12:00 Doček u podne, Mursko Središće 12:00 Doček Nove Godine u podne, ispred Sport HUB-a, Nedelišće 20:00 Doček u Gradskoj kavani uz Dj Mireka, Čakovec 20:00 Doček nove uz Privat bend, META Bar, Čakovec 20:00 TS Zrin & Nikola Jambrović, Terme Sve� Mar�n 22:00 Veliki doček, centar Čakovca
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
26. prosinca 2025.
media 3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
kultura i scena Glazbena gošća večeri Tajči oduševila je publiku na božićnom koncertu
VODE VAS U KINO
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoristiti zaključno s datumom 14.1.2026. u CineStaru Varaždin.
Obitelj Magdalenić s dirigentom Branimirom na tradicionalnom božićnom koncertu u Nedelišću
BOŽIĆNI KONCERT u Nedelišću
Publika kući pošla punih srca Božićni koncert u Nedelišću ispunio je Sport Hub do posljednjeg mjesta, a večer su obilježile snažne emocije, vrhunska glazba i nastup Evelin Novak, Filipa Hozjaka i Tajči Piše: Kristina Kobal
Božićni koncert u Nedelišću i ove je godine potvrdio status jednog od najvažnijih blagdanskih događanja u Međimurju. Sport Hub bio je ispunjen do posljednjeg mjesta, a publika je uživala u večeri ispunjenoj glazbom, toplinom i snažnim emocijama koje su obilježile ovogodišnje izdanje tradicionalnog koncerta.
Nastup pred domaćom publikom nosi posebnu emociju
Posebnu notu večeri dala je sopranistica Evelin Novak, kojoj je nastup pred domaćom publikom imao iznimno osobno značenje. - Tijekom blagdana imam posebno puno nastupa i za mene je sasvim normalno da najviše predstava i koncerata imam upravo u to vrijeme godine. No ove je godine uzbuđenje posebno, rekla je Evelin, istaknuvši kako već 17 godina živi i radi u Berlinu.
Pjevanje u rodnom kraju za Evelin Novak uvijek je drugačije iskustvo. -Iznimno sam sretna što su u publici sjedila toliko poznata i draga lica. Vjerujte mi, to je nešto sasvim drugo nego pjevati pred ‘svjetskom’ publikom, priznala je, ne skrivajući koliko joj znači podrška ljudi s kojima je odrasla i koji godinama prate njezin rad. Publika je tijekom koncerta imala priliku uživati u tradicionalnim božićnim pjesmama i napitnicama, a posebno oduševljenje izazvala je nova obrada skladbe “Amazing Grace”, koju su pripremili profesor Magdalenić i njegov tim. - Mislim da ta verzija nikoga nije ostavila ravnodušnim, poručila je Evelin Novak nakon nastupa. Iako je večer bila obilježena snažnim osjećajem
Sopranistica Evelin Novak i Načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Kućna pomoćnica
Dobitnica ulaznica za film: Martina Fundak
KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i stranici na Facebooku. Sve što je potrebno je do srijede do 9 sati poslati svoje podatke. Nakon toga, u petak nabavite novi tiskani broj Međimurskih novina i na zadnjoj stranici rubrike Medie potražite svoje ime. Sretno!
Posebna napomena: Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice taj mjesec više ne može sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite to pravilo. povratka kući, Evelin se odmah nakon koncerta vratila svojim obvezama u Berlin. - Vraćam se odmah nakon koncerta, tako da Božić neću provesti ovdje, ali se vraćam ispunjena domom i punim srcem jer sam barem tri dana bila doma za božićne blagdane, rekla je.
Pljesak koji traje
Dominik Padarić i Filip Hozjak nakon nastupa
Dugotrajan pljesak i zadovoljna publika još su jednom potvrdili da božićni koncert u Nedelišću ima posebno mjesto u kulturnom i blagdanskom životu Međimurja te da ovakvi događaji iz godine u godinu povezuju ljude i stvaraju uspomene.
Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta
4 media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Čakovečka špica
Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko
26. prosinca 2025.
Vesele dame s rogovima
Bijelo i crno
Zabundane Mirjana i Katarina
Ove dame bez šala ne idu nikuda
Sandra i Ranka u elegantnim crnim kombinacijama
Eleonora u kariranom kaputu
Martina i njezina neizostavna traka za uši
15. studenoga 2024.
Sport 33
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NOGOMET
MALI NOGOMET
LEONA RADI (17) doselila je iz Virovitice u Čakovec te potpisala za ŽNK Međimurje
OD 26. PROSINCA
U Čakovcu vidim svoju budućnost
Međimurski malonogometni entuzijasti pripremaju se za veliki događaj u dvorani Graditeljske škole (GOC). Dvoransko prvenstvo Međimurja počinje 26. prosinca i traje do 6. siječnja, a natjecanje će se održati u tri kategorije – seniori, veterani i žene. U polu�inale prolaze ekipe koje završe na prvom i drugom mjestu u skupini. RASPORED PRVENSTVA
P
rije tri mjeseca Leona Radi potpisala je svoj prvi profesionalni ugovor sa ŽNK Međimurjem. Sedamnaestogodišnjakinja iz okolice Virovitice već je tada imala seniorske minute u nogama, ali ugovor je bio jasna potvrda da klub ozbiljno računa na nju u nastavku sezone i u godinama koje dolaze. U Čakovec je stigla prije godinu dana iz Nogometne akademije No Limit TVIN. Počela je u kadetskoj selekciji, a seniorski debi upisala je početkom svibnja u kup utakmici protiv Osijeka. Do kraja prošle sezone dodala je još nekoliko službenih nastupa, a ove jeseni postigla je i svoj prvi prvoligaški pogodak, i to u uvjerljivoj pobjedi 4:0 protiv tada vodećeg Dinama.
Čakovec joj je brzo postao dom
- Iz okolice sam Virovitice i nogomet treniram od šeste godine. U Čakovcu idem u Srednju školu Čakovec, smjer �izioterapeut, i živim u učeničkom domu. Grad mi je baš sjeo. Lijep je, miran i osjećam se ugodno ovdje. Iskreno, voljela bih ostati i nakon srednje škole. Leona danas bez većih problema spaja školu, praksu i treninge. Smjer koji je upisala nije bio dugoročno planiran, ali se pokazao kao pun
pogodak. - Kao i većina klinaca u tim godinama, nisam znala što želim. U Virovitici sam prvo krenula za komercijalista, ali ovdje sam se stvarno pronašla. Nije bilo lako s razlikovnim predmetima, ali s vremenom je sve sjelo na svoje mjesto. U razredu se brzo uklopila, iako su dijalekti često tema šale. - Njima je smiješno što ne razumijem neke međimurske izraze, a ni njima nije baš lako s mojim dijalektom. Ali sve je to pozitivno, dobro smo kliknuli i nikad nije dosadno.
Nogomet je od početka jedini izbor
Nogomet u njezin život ulazi vrlo rano, gotovo instinktivno. - U ulici sam imala hrpu dečkiju koji su stalno igrali. Gledala sam ih svaki dan i htjela sam probati. Počela sam trenirati s dečkima sa šest godina i mislim da mi je to kasnije puno pomoglo, pogotovo u čvrstini. Prijelaz u No Limit TVIN i poziv u reprezentaciju dodatno su je učvrstili u odluci. - Kad sam dobila poziv u reprezentaciju, nisam mogla vjerovati. To me baš poguralo naprijed. Dolazak u Čakovec bio je velik iskorak, i sportski i životni. - Bilo me strah kako ću se uklopiti, ali cure su me od
Pobjednička momčad osvojit će 250 €, dok će drugoplasirana ekipa dobiti 150 €, trećeplasirana 100 €, a četvrtoplasirana 50 €. Osim novčanih nagrada, svaka momčad dobit će i pehar. Također, u svakoj kategoriji bit će dodijeljena priznanja za najboljeg strijelca, najvrijednijeg igrača i najboljeg vratara turnira. (lp)
Skupina A: Zasadbreg, Spartak, Pobjeda, Parag Skupina B: Podturen, ČSK, Jadran, Napredak Skupina C: Međimurje, Sokol, Mladost (D), Bartsvo (P) Skupina D: Mladost Komet, Sloboda (S), Hajduk (B), D. Koncovčak Skupina E: Rudar, Naprijed, Trnovec, Mladost (I) Skupina F: Međimurec, Mura Budućnost (M), Budućnost (P) Skupina G: Graničar (K), Sloboda (M), Dubrava, Šenkovec Skupina H: SLoga (Š), Hodošan, Drava (K), Omladinac (M) Skupina I: Pušćine, Trnava, Hajduk (Š), Jedinstvo (NSD) Skupina J: Dubravčan, Omladinac (NSR), Borac PMP, Radnički Skupina K: Sloga (Č), Kraljevčan, Vidovčan, Graničar (N.) Osvajač turnira dobiva 2000€, drugoplasirani 1250€, trećeplasirani 500€, a četvrtoplasirani 250€. VETERANI: Nastupa� će samo 4 ekipe: BSK, Sloga (Č), Nedelišće i Sokol. Prva nagrada iznosi 200€, druga 100€, a treća 50€. ŽENE: U ženskoj kategoriji prijavljeno je 8 ekipa. Skupina A: Međimurje U16, Lavice, Žibekice, Žugice Skupina B: Zla�ce, Hajduk (Š), Donje Međimurje, Pušćine.
Virovitičanka je ove jeseni postigla i svoj prvi prvoligaški pogodak, i to u uvjerljivoj pobjedi 4:0 protiv tada vodećeg Dinama Piše: Luka Pongračić Foto: ŽNK Međimurje
Kreće dvoransko prvenstvo Međimurja!
NOGOMET ŽNK MEĐIMURJE
Ivan Dizdar više nije trener seniorki
Leona Radi ovog proljeća debi�rala je za seniorke ŽNK Međimurje
prvog dana prihvatile, isto kao i ekipa u domu.
Seniorski nogomet i jasni ciljevi
Seniorski debi protiv Osijeka i kasnije utakmice pokazale su joj što znači igrati na najvišoj razini. - Prva seniorska utakmica protiv Osijeka mi je posebna. A pobjeda protiv Dinama 4:0 pred domaćom publikom je stvarno nešto što ću pamtiti. Bile smo ekipa, gurale smo jedna drugu i znale da možemo. Jesenski dio sezone ŽNK Međimurje završio je na četvrtom mjestu, što je donijelo plasman
u Ligu za prvakinje. Leona je dio rotacije i koristi svaku minutu na terenu, a dodatnu vrijednost vidi i u radu izvan travnjaka. - Super mi je što u klubu imamo radionice s psihologom. Mentalna priprema mi je jako važna i mislim da nam to svima može samo pomoći. Danas, za razliku od ranijih godina, ciljevi su joj jasni. - Kao mala nisam razmišljala o profesionalnom nogometu. Sad razmišljam drukčije. Želim vidjeti dokle mogu doći. Znam da imam disciplinu i karakter, a ako netko sumnja, to je više njegov problem nego moj.
Na veliko iznenađenje sportske javnosti, ŽNK Međimurje Čakovec i glavni trener Ivan Dizdar odlučili su prekinuti suradnju. Kako kažu iz kluba, različiti vremenski horizonti ostvarivanja ambicija doveli su do ove odluke: trener je težio bržem iskoraku prema vrhu i europskim natjecanjima, dok klub želi graditi svoje ciljeve dugoročno i stabilno. Tijekom dvije godine pod
Dizdarovim vodstvom ekipa je ostvarila vidljiv napredak, a brojne igračice napredovale su u svojoj igri. Trener je debitirao 17. ožujka 2024. u četvrt�inalu Kupa protiv ŽNK Dinama (4:1), a posljednju utakmicu vodio je 7. prosinca 2025. protiv ŽNK Splita u Magenta ligi (5:2). U ukupno 52 službene seniorske utakmice (liga i kup) ostvario je 28 pobjeda, 8 remija i 16 poraza. (lp)
32 Sport
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
NOGOMET
KUGLANJE POJEDINAČNO PRVENSTVO MEĐIMURSKOG KUGLAČKOG SAVEZA
NK SLOBODA MIHOVLJAN JESENSKI PRVAK II. MNL
Denis Košak najbolji
KOŠARKA DRUGA LIGA SJEVER
Težak poraz u derbiju prvenstva! U 11. kolu Druge lige Sjever, posljednjem prije predstojećih blagdana, u Križevcima se igrao derbi neporaženih ekipa -domaćega Radnika i čakovečkog Međimurja. Važnost utakmice utjecala je na veliku nervozu u obadva sastava, pa skoro cijelo prvo poluvrijeme nitko nije mogao pogoditi ništa. Poluvrijeme je završilo rezultatom 38:38. No, svi smo znali da dvojica Radnikovih vrhunskih šutera, tzv. killera ne može vječno ne pogađati. U trećoj četvrtini je Svobodi(ukupno zabio 32 koša) i Gunjini (24 zabijena koša)”procurilo”, pozabijali su kombinirano 9 trica, momčad su odveli na 20 koševa razlike i tu je priči oko pobjednika dvoboja bio kraj. Nejasno je samo kako su gostujući košarkaši odigrali indolentnu obranu na vanjskom šutu
REZULTATI I KOŠEVI Radnik - Međimurje 93:69 (14:14, 24:24, 30:11, 25:20)
MEĐIMURJE: Šarić 7, Palić 5, Kuzmić 20, Božić 17, Glumac 15, Kranjčec F 5. Trener Novak S
Radnika, valjda su se ponadali da će ovi vječno promašivati!Uglavnom, na nemoć obrane nadovezala se i jalovost u napadu, pa su treću četvrtinu čakovečki košarkaši završili s ukupno 11 zabijenih koševa.Ovdje treba napomenuti i činjenicu da je Međimurje u Križevce došlo u bitno oslabljenom sastavu - bez Hrena i Gašparića, dva vrlo važna igrača rotacije. Na kraju je dvoboj završio (pre) velikom razlikom 93:69. Može li se to (pre)stići u Čakovcu u posljednjem kolu prvenstva? (bh)
U veoma kvalitetna i interesantna dva nastupa na pojedinačno prvenstvu MKS-a, po prvi puta je prvakom postao najbolji igrač Željezničara u zadnjih par sezona, Denis Košak. On je prvog dana srušio najveći rezultat cijelog prvenstva od 629 čunja, da bi to u drugom nastupu potvrdio s 602 čunja. Iza njega je njegov
suigrač s najviše naslova na prvenstvu Međimurja, Predrag Turk (618+604), dok je treće mjesto osvojio Franjo Gosarić (603+602). Nastup na regionalno prvenstvo ostvario je i četvrtoplasirani Josip Filajdić (591+602), dok je prva rezerva također iz Željezničara, Zvonimir Turk (611+579). (nt)
Predrag Turk, Denis Košak i Franjo Gosarić
KUGLANJE POJEDINAČNO PRVENSTVO HRVATSKE - mlađi seniori
Borna i Noa vrlo dobri
U Zaprešiću se igralo pojedinačno prvenstvo Hrvatske za mlađe seniore (U23) na kojem je nastupio i dvojac iz Željezničara, Borna
Murić i Noa Branilović. Prvi nastup je Borni 569 čunja donijelo 18. mjesto, dok je odmah do njega bio Noa s 567 čunja. Drugi nastup su
obojica odigrala bolje što im je na kraju donijelo i bolji plasman. Borna je srušio 599 čunja, te se popeo na 12. mjesto, dok je Noa s 574 ču-
nja osvojio 16. mjesto. Znajući da su obojica još juniori (U19), možemo smatrati ove rezultate uspjehom. (nt)
KUGLANJE 2. REGIONALNI TURNIR MLADIH
Jakov Šardi brončani Na kuglani u Kutini u subotu se održao 2. regionalni turnir mladih na kojem je nastupilo i četvero mladića iz Željezničara. U kategoriji podmlatka (U11) treće mjesto osvojio je Jakov Šardi (444), dok je njegov suigrač Zalan Hegedus (440) zauzeo četvrto mjesto. Prvi je bio Ivan Domnjak (464)
iz Đurđenovca, dok je drugo mjesto osvojio Toni Gorički (452) iz Ciglenice.
Roko Juričan zlatni
U kategoriji kadeta (U13) ovaj put igrali su samo Roko Juričan i Vjeko Vrček, dok je Jakov Kolenko zbog bolesti morao otkazati nastup. Vikend iz snova Ro-
Gabrijel Vlatković, Roko Juričan i Vjeko Vrček
ko Juričan (522) započeo je osvajanjem regionalnog turnira, drugo mjesto osvojio je Mateo Kušan (517) iz Zaprešića, dok je treći Ivan
Milković (511) iz Bjelovara. Drugi naš predstavnik Vjeko Vrček nije imao svoj dan, te je s 483 čunja završio na petom mjestu. (nt)
KUGLANJE
KUGLANJE
2. ZAGREBAČKI TURNIR MLADIH
KUP MEĐIMURSKOG KUGLAČKOG SAVEZA
Hrpa medalja za naše Ista četvorka koja je nastupila na regionalnom turniru, narednog dana nastupa i na 2. Zagrebačkom turniru mladih koji se održao u Velikoj Gorici. U podmlatku (U11) uvjerljivo prvo mjesto osvaja Jakov Šardi s 465 čunja, dok je na stepenici niže njegov suigrač Zalan Hegedus (431). Kao i dan prije u kategoriji kadeta (U13) najbolji je bio Roko Juričan s identična 522 čunja kao i u Kutini, dok je Vjeko Vrček (486) odigrao neznatno bolje nego dan ranije, ali mu je ovaj put taj rezultat donio srebrno odličje. (nt)
U finalu Željezničar i Zanatlija Tokom tjedna odigrali su se polu�inalni dvoboji kupa MKS-a. I dok je Željezničar u �inale prošao bez borbe zbog nedolaska kuglača Dubravčana, u drugom dvoboju između Zanatlije i Prosvjetara bilo je itekako zanimljivo. U ne baš igrački kvalitetnoj utakmici poeni su podijeljeni u sva tri bloka, a na stranu Zanatlije prevagnula su 17 čunja viška. Za Zanatliju su poene osvajali Igor Maček (528), Ivan Rođak (538) i igrač utakmice Rajmond
Pokrivač (585), dok je kod Prosvjetara to pošlo za rukome Zvonimiru Plevnjaku (566), Iliji Višiću 543) i Emilu Horvatu (566). Utakmica je bila napeta do samog kraja, a prevagu su na kraju do-
nijeli Rajmond Pokrivač i Franjo Žarković (531) koji u 119. hicu, odnosno 118. hicu ruše devetke, te šalju svoju ekipu u �inalni sraz protiv Željezničara. (nt)
Nazovi napaljene
Medimurke!
064/50 20 27 Tel0,46€/min·Mob0,63€/min
Maratela mreže doo,072/700700 | +18
Jesenski naslov prvaka pod vodstvom trenera Kristijana Srpaka, osvojili su: Dino Križaić, Ivan Cerovec, Arijan Dokleja, Jakša Koštarić, Deni Pečarko, Nikola Ovčar, Filip Matjačić, Filip Novosel, Krešo Kovač, Adrijan Trstenjak, Nikola Barat, Filip Cerovec, Dario Kukovec, Matija Petak, Niko Vajda, Marcel Vindiš, Urban Goričan, Patrik Belše, Luka Jambrović (kapetan), Joan Derson, David Posavec, Igor Mihalic. Prva tri kola momčad je vodio Kristijan Culjak, a potom ga je naslijedio sadašnji trener Kristijan Srpak.
Treba spomenuti i upravu kluba na čijem je čelu predsjednik Stanko Sovar, koji je zajedno sa svojim suradnicima osigurao optimalne uvjete za treniranje i rad tijekom prve polusezone. Dopredsjednik kluba je Mario Medved, tajnik Goran Čalopa, a blagajnik je Dražen Čalopa. Predstavnik kluba je Luka Bubek, dok funkciju sportskog direktora vrši Dario Kukovec. Ostali članovi uprave su: Nenad Matjačić, Željko Bratković, Mario Medved, Kristijan Pečarko, Ivica Baksa i Petar Peras. Njihova predanost i zajedništvo urodili su titulom najbolje momčadi prvog dijela sezone. Najbolji klupski strijelac je Marcel Vindiš koji je postigao 8 zgoditaka, zatim slijedi Matija Petak sa 7 postignutih zgoditaka. Cilj momčadi iz Mihovljana je zadržati vodeću poziciju u 2.MNL, izboriti ulazak u viši rang natjecanja i zadržavanje momčadi na okupu, uz nekoliko kvalitetnih pojačanja, tijekom zimskog prijelaznog roka. Svakako se zahvaljuju svojim vjernim navijačima, koji su ih pratili kroz sezonu, a posebna zahvala ide Gradu Čakovcu, Mjesnom odboru Mihovljanu, Međimurki BS te svim ostalim sponzorima i prijateljima kluba. (dj)
O! 0-24
Jambrović predvodi ekipu
Vindiš najbolji strijelac momčadi
KI SEX UŽIV
Najbolja momčad lige bila je Sloboda iz Mihovljana. U 13 odigranih susreta, ostvarili su 10 pobjeda, bez neriješenog ishoda te su tri puta poraženi. Sa 44 postignuta zgoditka, imaju daleko naje�ikasniji napad lige, dok je druga momčad u tome segmentu igre bio Vidovčan sa 36 postignutih zgoditaka. Imali su najčvršću obranu lige sa svega 12 primljenih zgoditaka u svojoj mreži. Osvojili su 30 bodova, dok je prvi pratitelj Vidovčan sa 28 osvojenih bodova.
TELEFONS
Do naslova s najefikasnijim napadom lige
26. prosinca 2025.
Sport 33
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
STOLNI TENIS
DENIS TRATNJAK, voditelj stolnoteniskih liga Međimurja, osvrnuo se na dosadašnji tijek sezone
63 ekipe sudjeluju u međimurskim ligama
- Vjerujem da bi se entuzijasti mogli okupiti i u Murskom Središću, kao trećem gradu bez stolnoteniskog kluba, ali i u većim mjestima poput Ivanovca, Domašinca i ostalih, ističe Tratnjak Piše: Luka Pongračić
M
eđimurske stolnoteniske lige iza sebe imaju još jednu sadržajnu i natjecateljski zanimljivu jesen, a rasplet po ligama pokazao je koliko je scena široka i kvalitetna, od najvišeg ranga do najnižih razina natjecanja. Naslove jesenskih prvaka osvajali su ZEN-Šenkovec 2 u Prvoj ligi, STK Donji Kraljevec 1 u Drugoj, Lopatinec 3 u Trećoj, GSTK Prelog 2 u Četvrtoj, STK Hodošan 3 u Petoj ligi, dok su u Šestim ligama slavili USTA Belica 4 u skupini A i Mihovljan 5 u skupini B. Upravo o polusezoni koja je iza nas, razvoju liga, interesu klubova i budućim izazovima razgovaramo s Denisom Tratnjakom, voditeljem Međimurskih stolnoteniskih liga “Međimurske novine”. Kako biste ocijenili dosadašnji tijek sezone u stolnoteniskim ligama Međimurja i s kakvim ste se izazovima najviše susretali? Dosadašnji tijek sezone bih ocijenio visoko uspješnim, uvijek može bolje, ali rekao bih 8/10 do sada. Nakon 5 godina vođenja me ništa ne može iznenaditi i sve su već to izazovi s kojima sam se suočio i u suradnji sa voditeljima ekipa se dogovorno rješavaju. Odgode utakmica, prijave igrača, greške kod prepisa rezultata ili ekipa, sve su to dijelovi koji zahtijevaju ljudsku interakciju i greške koje se ispravljaju i rješavaju. Odgode utakmica često se spominju kao stalni problem. Koliko one danas utječu na regularnost natjecanja i uspijevate li ih držati pod kontrolom? Nedavno smo imali primjer kola gdje je velika većina utakmica bila odgođena.
Odgode utakmica nisu novost, ali mene kao voditelja često ljute jer zbog njih izvještaji i obaveze prema medijima ostaju nepotpuni. Iako je službeni termin odigravanja subotom u 17 sati, susreti se rijetko igraju tada, najčešće se pomiču na četvrtak ili petak prije, odnosno na ponedjeljak i utorak nakon predviđenog termina. Dodatni problemi nastaju kada se dan uoči utakmice razbole igrači ili dođe do nepredviđenih situacija s dvoranom. Takve se okolnosti uglavnom rješavaju dogovorom, a ekipe usklađuju i pronalaze novi termin. U propozicijama je jasno propisano da se odgođena utakmica mora odigrati u roku od dva tjedna od službenog termina, čega se klubovi u pravilu pridržavaju, jer bi u suprotnom morao reagirati ligaški odbor. U ovih 5 sezona samo jedna je utakmica debelo prekoračila taj termin, odgoda prije Božića pa svi praznici, i dan prije nego se trebao sastati ligaški odbor su odigrali utakmicu, te je epilog na kraju bio sretan kraj i prošli su bez kazne. Uglavnom je sve pod kontrolom. Ove sezone u ligama sudjeluje velik broj ekipa. Što vam taj podatak govori o stanju stolnog tenisa u Međimurju? 63 ekipe sudjeluju u međimurskim ligama, tj. natjecanje se odvija u 5 liga i dvije šeste lige A i B. Rekordne sezone je bilo 74 ekipe, ali posljednjih sezona se krećemo oko 65 ekipa. Ima još mjesta za razvoj i nove ekipe, kako u mjestima u kojim nema klubova, tako i po prijavljenim ekipama koje imaju velik broj igrača, možda i mjesto za formiranje nove ekipe. Ove sezone su se tako formirale i 3 nove ekipe.
Prošle godine pričali smo kako Liga mladi ima znatno manji broj prijavljenih ekipa. Smatrate li to najvećim problemom za budućnost međimurskog stolnog tenisa i kakva je situacija ove godine? Liga mladi od ove sezone kreće u drugačijem formatu. Nažalost, ekipno natjecanje gdje je bilo de�inirano samo jedno godište je donijelo preveliku razliku u kvaliteti i godišta pojedinih ekipa, pa su i takvi bili i rezultati. Ove sezone krećemo turnirski i igrači igraju pojedinačno u 2 različita godišta: 2011 i mlađi i 2015 i mlađi, te igrači koji su početnici i bolji. Već na prvome jesenskome izdanju sudjelovalo je 36 igrača, što bi u prošloj ligi bilo ekvivalentno 9 ekipa, te su neki igrači odigrali i svoje prvo natjecanje i svoje prve mečeve. Već nam i sljedi turnir Djed Božićnjak u Kotoribi kao i nakon nove godine i Prvenstvo Međimurja za mlađe kategorije, te zimsko, proljetno i ljetno izdanje liga mladi i kadetski turnir u Prelogu. Uz to i klinci i klinceze i najmlađi kadeti i kadetkinje koje treniraju u klubovima sudjeluju na regionalnim turnirima, a također se ističu i rezultatima na nacionalnom nivou. Koje biste momčadi i pojedince izdvojili kao najugodnija iznenađenja dosadašnjeg dijela sezone po ligama? U prvoj ligi bi izdvojio Goričan 1 koji se pojačao te mladi Mihovljan koji napreduju iz utakmice u utakmicu. U drugoj ligi se ekipa Donji Kraljevec 1 pojačala, te su izrazili želju za igranjem prve lige. Treća liga je izjednačena u vrhu, te će biti borba za svaki bod do kraja prvenstva, kako u gornjem dijelu tako i u donjem dijelu za ostanak
Denis Tratnjak zadovoljan je jesenskim dijelom prvenstva
u ligi. U četvrtoj ligi su se istaknuli Prelog i Pribislavec kojima je cilj promocija više, dok u petoj su to ekipe Belice i Hodošana koje su trenutno pri vrhu i promocijama. Od pojedinaca još su neporaženi u ligama, a da su odigrali više od pola utakmica Dubravko Hozjak u 4 ligi, Maja Trupković i Ivan Lovrek u 5 ligi, te Renato Varga u 6 ligi. Kako gledate na borbu za vrh i začelje u ligama te na uključivanje mlađih igrača u seniorska natjecanja? U prvoj ligi je borba za vrh interesantna jer se uključilo više ekipa, a ekipa Šenkovca bila je oslabljena za jesenski dio. U drugoj ligi su se tri ekipe istaknule i međusobni ogledi tih ekipa će odlučiti vrh. U trećoj također ima više ekipa kandidata za vrh, dok u četvrtoj su to Prelog i Pribislavec, a u petoj Belica i Hodošan. Šesta liga se nakon prvog dijela spaja i 6 ekipa će u ligi za prvaka odlučivati koje 2 ekipe će dobiti zasluženu promociju u 5 ligu. Koliko infrastruktura i dostupnost dvorana ograničavaju razvoj klubova i rad s igračima? Infrastruktura je bitan faktor u stolnom tenisu jer ipak su potrebni uvjeti dvorane i stolova za igranje u njima da bi se mogli baviti stolnim tenisom. Klubovi imaju probleme kada dijele dvoranu sa drugim sportovima, rekreacijama i aktivnostima koje se održavaju u
dvoranama, te često dobiju termine na koje ne mogu utjecati. Igra se također i u društvenim domovima gdje je zadovoljavajući i prostor i mogućnost treniranja i igranja. Jedini klub je Mihovljan koji ima dvoranu samo za stolni tenis dostupnu u bilo kojem dobu dana, dok se ostali klubovi i udruge snalaze i dijele prostor. Postoje li planirane promjene u sustavu natjecanja za sljedeću sezonu i kako gledate na prijedlog uključivanja profesionalnih igrača izvan Međimurja? Većina igrača se slaže oko propozicija u Međimurskim ligama, jer ipak su to amaterske lige, koje su bile osnovane na uzoru na Zagrebački SOKAZ, gdje također igraju samo amaterski igrači, uz iznimku da igrači koji su više od 10 godina igrali mogu i dalje sudjelovati, a da igraju i Hrvatske profesionalne lige pod okriljem saveza. Što se tiče profesionalnih igrača, ako imaju prebivalište u Međimurskoj županiji po propozicijama mogu igrati, dok izvan mogu igrati samo amateri. Uključivanje „vanjskih“ profesionalnih igrača po mojem mišljenju bi donijelo nesrazmjer u pojedinim realnim situacijama. Opet se ne može ograničiti da igraju u samo jednoj ligi, pa ako bi profesionalac igrao u četvrtoj, petoj ligi, to nebi bilo fer i imalo smisla prema našim igračima, te smatram da bi
bilo i demotivirajuće prema njima. Koja je vaša poruka svima koji razmišljaju o osnivanju novih klubova ili uključivanju u međimurske stolnoteniske lige? Ukoliko žele osnovati klub ili samo udrugu koja bi se bavila stolnim tenisom, spreman sam im pomoći u tim početnim koracima. Potrebna su samo 4 igrača da sudjelujete u Međimurskim ligama, te čak ni ne morate biti službena udruga ili klub, već samo da imate dogovorenu dvoranu u kojoj igrate kao domaćin. U svakom slučaju sam spreman pomoći ekipama koji to žele ostvariti. Najbitnije je u Međimurskim ligama druženje nakon meča, to Vam može potvrditi bar 95% igrača koji sudjeluju u njima. U Međimurju postoji još puno sredina u kojima bi se mogao pokrenuti stolnoteniski klub, a interesa među igračima svakako ima. Javljali su mi se dečki koji bi se rado udružili, krenuli trenirati i uključiti se u natjecanja. Vjerujem da bi se entuzijasti mogli okupiti i u Murskom Središću, kao trećem gradu bez stolnoteniskog kluba, ali i u većim mjestima poput Ivanovca, Domašinca, Donje Dubrave, Novog Sela Roka, Savske Vesi, Pušćina, Podturna, Selnice, Strahoninca, Svetog Martina na Muri i Vratišinca. Potencijala ima, potrebno je tek nekoliko ljudi spremnih povući prvi korak.
34 Zabilježili smo ovaj tjedan
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Pripremili: Mario Golenko, Kristina Kobal, Damir Perhoč
26. prosinca 2025.
Zlatomrazi su u Donjem Vidovcu stigli čamcima
Convoy Djedova Božićnjaka stigao kamionima u centar Čakovca
Učenici OŠ Dr. Vinko Žganec Vratišinec raznježili su nas božićnim pjesmama na godišnjoj priredbi Ove slatke mališane uslikali smo na Božićnoj bajci kod platane u Nedelišću
Božićni koncert čakovečkih amatera u CZK-u Čakovec ponudio je pregršt izvrsnih izvedbi Djed Božićnjak doletio je u Pribislavec
A blast from the past u predvorju GOC-a probudio je brojna sjećanja
Zaplesali smo na Rudarsko-murskom plesnjaku NK Rudar iz Murskog Središća
26. prosinca 2025.
Dobro je znati 35
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Sretna i uspješna nova 2026. godina
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
36 Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
26. prosinca 2025.
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu Vatrogasna zajednica Međimurske županije
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
26. prosinca 2025.
Mozaik 37
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
INKLUZIVNI TURIZAM
Međimurje kao destinacija dostupna svima Kako bi osobama s poteškoćama priuštili ravnopravan tretman drugim turistima, Međimurska županija se kao partner prije dvije godine uključila u trogodišnji projekt CE Spaces4All iz programa Interreg Central Europe, regija unapređuje turističku infrastrukturu u skladu s načelima održivosti i inkluzivnosti
S
pomenemo li „inkluzivni turizam“, malo će nas se upuštati u istraživanje što sve ova turistička niša podrazumijeva. No, oni kojima je ona namijenjena bez inkluzivnog bi turizma, teško uopće imali priliku biti turistima ili bi se zajedno sa svojim obiteljima odlučili otići na odmor pa na destinaciji riskirali niz mogućih prepreka koji bi im taj odmor u njegovom punom smislu riječi, itekako osujetili. Upravo zato su osobe s invaliditetom, prepoznale Međimurje kao destinaciju koja im već jest prilagođena u mnogim segmentima, ali i dalje dograđuje i razvija potrebnu infrastrukturu. „Vodeći se načelima humanosti i održivosti trudimo se osigurati ravnopravan pristup destinaciji turistima smanjene pokretljivosti pritom uzimajući u obzir njihovu mobilnost, sluh, vid, kognitivne dimenzije te životnu dob. Vjerujemo da je neophodno da svaki posjetitelj ima pravo na autentičan i neometan doživljaj raznolikosti ponude te sukladno tome stalno i uporno radimo na unapređenju Međimurja kao dostupne destinacije“. reći će iz Turističke zajednice Međimurske županije. A da bi osobama s poteškoćama priuštili takav, ravnopravan tretman drugim turistima, Međimurska županija se kao partner prije dvije godine uključila u trogodišnji projekt CE Spaces4All iz programa Interreg Central Europe, regija unapređuje turističku infrastrukturu u skladu s načelima održivosti i inkluzivnosti. U ovaj je projekt uključeno 12 partnera iz čak sedam zemalja s jednim ciljem - unaprijediti pristupačnost turističkih sadržaja u ruralnim regijama.
Čakovec, Prelog i Sveti Martin na Muri tri pilot lokacije U Međimurju su odabrane tri pilot lokacije – Prelog, Čakovec i Sveti Martin na Muri, a o rezultatima najbolje govore, ne brojke koje su i same sjajne, nego zadovoljstvo korisnika koji se, nakon prvog dolaska, obavezno u Međimurje i vraćaju. Primjer za to je i hrvatska paraolimpijska reprezentacija u stolnom tenisu čiji su se igrači ove godine u Međimurju, u preloškom Hotelu Panorama, pripremali uoči državnog prvenstva, koje se u istom hotelu i igralo. Pripreme su u Međimurju i Panorami odradili i brazilski paraolimpijci, a obje su reprezentacije najavile i povratak. Recimo i to da je ovaj hotel uz obalu Dravu u 2024. godini ostvario više od 1000 noćenja sportaša s posebnim potrebama. Hotelske su sobe i kupaonice opremljene u skladu s potrebama osoba s
invaliditetom, vrata lifta dovoljno su široka da invalidska kolica prolaze bez problema i u sve se hotelske prostore lako dolazi bez suočavanja s najvećim problemom - stepenicama. Upravo zbog senzibiliteta prema svojim gostima s posebnim potrebama, u Panorami su svi podovi u ravnini. Zbog takvih se uvjeta sportaši s posebnim potrebama u Panorami osjećaju relaksirajuće. Budući da hotel ima i rukometnu dvoranu, ne gubi se vrijeme na prijevoz od mjesta smještaja do mjesta treniranja, a koje je u takvim prilikama dragocjeno. Jednaki entuzijazam poput sportaša, dijele i, nazvat ćemo ih svakodnevnim turistima, kojima međimursko zalaganje i ulaganje u inkluzivni turizam, odmor čini ono čemu on i služi, opuštajućim. Iako je inkluzivan turizam u Međimurju odmaknuo jako
daleko, ako ne i najdalje u Hrvatskoj, posla i prostora za napredak uvijek ima. U projektu CE-SPACES4ALL aktivno sudjeluje i Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije (DOSTI), čiji članovi najbolje znaju s kojim se problemima, što se tiče pristupačnosti, susreću kao turisti pa im je stalo da
u njihovoj, Međimurskoj županiji tih problema za osobe s invaliditetom ne bude.
I dalje postoje još mnoge prepreke
Zato su članovi udruge Nikola Možek i Vjeran Vugrinec, u suradnji s djelatnicima DOSTI-ja i Javne ustanove REDEA, za potrebe projekta
obišli lokacije uključene u pilot projekt – gradove Čakovec i Prelog te općinu Sveti Martin na Muri - i proveli terensko mapiranje kako bi se dokumentirale �izičke prepreke i omogućilo planiranje poboljšanja infrastrukture. Posjetili su one lokacije koje posjećuje i većina turista - ugostiteljske objekte, urede čije im usluge mogu zatrebati poput, u turizmu ključnih, turističkih ureda, prošli šetnicama. Na koncu su zaključili da „iako se na pojedinim lokacijama uočava napredak u prilagodbi infrastrukture, mnoge prepreke i dalje postoje – od neprilagođenih rampi i visokih rubnjaka, do teško dostupnih sanitarnih čvorova i nepristupačnih staza u prirodi. Čakovečki Autobusni kolodvor je, što se inkluzivnosti tiče, besprijekoran – u potpunosti pristupačan, uključujući i prilagođeni sanitarni čvor. I Stari grad Čakovec je nakon obnove, napisali su, kao i muzej te ka�ić na katu, zahvaljujući električnom dizalu, također „odlično prilagođeni osobama s invaliditetom“. Neke stvari, poput trga u Čakovcu i staza popločanih zastarjelim, ali kulturno vrijednim kamenim kockama, iznimno su neprikladne za vožnju invalidskim kolicima, iako mnogi smatraju da su prilagođene. Takvih staza ima na više lokacija, ne samo u Čakovcu. Još uvijek postoje šodrane staze, primjerice na Marini Prelog, kod Mlina na Muri u Svetom Martinu te na Mađerkinom bregu, gdje je za njihovo uređenje potrebno još mnogo ulaganja“, zapazili su. Kažu i da bi na mjestima gdje prevladava priroda, unatoč preprekama, bilo poželjno da takva i ostane, „bez prevelikog utjecaja ljudske ruke“. Što se tiče sanitarnih čvorova, prijedlog je uspostaviti europski sustav sanitarnih čvorova, European Toilet Key, kako bi osobe s invaliditetom mogle koristiti sanitarne čvorove diljem Europe s jednim ključem, pa tako i u Međimurju. Podaci koje su Vjeran Vugrinec i Nikola Možek prikupili terenskim istraživanjem za potrebe projekta CE-SPACES4ALL, osim za ovaj će se projekt, koristiti i kao smjernice za daljnji razvoj Međimurja kao destinacije otvorene za sve posjetitelje, bez obzira na njihove �izičke mogućnosti.
38 Dobro je znati
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Image by rawpixel.com on Freepik
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
sretnu i uspješnu novu 2026. godinu restoran & pansion
Varaždinske Toplice
26. prosinca 2025.
Dobro je znati 39
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Voditeljice programa Tesa Lukman i Lana Škvorc upalile su četvrtu adventsku svijeću
ADVENT u Krištanovcu
Navek toplo i domaće U nedjelju, 21. prosinca u popodnevnim satima u Krištanovcu je održana lijepa adventska nedjelja uz druženje i kulturno - umjetnički program. Nastupali su Dramska sekcija KUU "Lipa" Gornji Mihaljevec, sa zabavnom dramskom izvedbom, KUU "Zvirek" iz Murskog Središća spletom međimurskih kola, Nenad Srpak solo je otpjevao i na gitari odsvirao lijepu međimursku pjesmu, a članovi Dječjeg zbora "Rock Lubenice" iz Novog Sela Rok zbog bolesti nisu
mogli održati nastup. Na kraju, na najveće veselje najmlađih, stigao je i Djed Mraz koji je djecu darivao slatkišima. Ovu manifestaciju ispunjenu božićnim duhom zajednički su organizirali Udruga žena Krištanovec, ŠRD "Zlatna udica", Udruga branitelja, NK Krištanovec i MO Krištanovec. U organizaciji je sudjelovala i Udruga umirovljenika Krištanovec, a tamo gdje je bila hrana, bili su i hot-dogovi i fritule. Za sve posjetitelje bilo je pečenih ribica, kuhanog vina
i obilje kolača, a atmosfera je, kao i uvijek u Krištanovcu, bila topla, zabavna i domaća. U Društvenom domu i oko njega okupilo se mnoštvo dobro raspoloženih mještana i njihovih gostiju, te je svatko od njih, us voj dom, sa sobom ponio veselje u srcu. Krištanovec unatrag nekoliko godina organizira bogat predbožićni program za svoje mještane, pa je uz ovo druženje, organiziran i susret sa Svetim Nikolom na početku adventa. (as)
40 Automobilizam
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
26. prosinca 2025.
Koncepti
Malo je novo veliko Citroen je predstavio novi konceptni automobil koji dolazi pod imenom ELO, a riječ je o laboratoriju ideja koji utjelovljuje vrijednosti marke Citroen, poput inovacije i kreativnosti, te okuplja ideje za budućnost na jednom mjestu
E
LO je, kao pravi životni prostor, dizajniran da bude svakodnevni suputnik: mjesto za odmor, igru ili rad — REST, PLAY, WORK — zahvaljujući svojoj potpunoj i intuitivnoj modularnosti. Sa svojom ultra prostranom i modularnom unutrašnjosti koja može primiti do šest osoba, zadovoljava zahtjeve brzog života između putovanja na posao, slobodnog vremena, obiteljskih aktivnosti, rada na daljinu i improviziranih bjegova. S ELO-om se ne prilagođava kupac automobilu, već se automobil prilagođava potrebama kupca. Standardni model ima četiri sjedala s centralno postavljenim vozačevim sjedalom, koje nudi novi osjećaj vidljivosti s vjetrobranskim staklom od 180 stupnjeva i modernim, dok putnici straga uživaju u ogromnom prostoru. Vozačevo sjedalo može se okrenuti za razgovor ili rad s namjenskom potporom. A po potrebi, dva dodatna sjedala mogu se raširiti za prijevoz šest osoba. Dizajneri su promislili svaki detalj ovog koncepta
i imali su zadovoljstvo podijeliti svoje stručno znanje pronašavši dva partnera koji dijele njihovu želju da pokrenu ljude i razviju tehničke, održive i odgovorne materijale. Decathlon, čiji je dizajnerski tim doprinio svojim stručnim znanjem u sportu i aktivnostima na otvorenom, omogućujući timu da osmisli nove značajke i usudi se koristiti inovativne materijale; i Goodyear, koji je razvio nove pametne gume dizajnirane za vanjsku upotrebu. ELO nudi do šest udobnih sjedala u minimalnoj duljini od 4,10 m, slično onome kod e-C3. U eri stalno rastuće veličine, bila je to razumna i smislena odluka zauzeti suprotan pristup i ograničiti prostor koji zauzima vozilo, bez kompromisa u pogledu unutarnjeg prostora. Od samog početka, ovaj koncept je dizajniran na namjenskoj 100 % električnoj platformi, s motorom smještenim na stražnjoj osovini. Jednostavnost korištenja u ELO-u odražava se i na instrumentnoj opremi. Ovaj novi koncept koji je dizajnirao Citroen temelji se na
Vozačevo se sjedalo okreće pa je moguće unutrašnjost pretvori� u dnevni boravak
S 4,10 metara dužine, riječ je o kompaktnom modelu koji nudi mnogo prostora principu projiciranja informacija na namjensku površinu. U prethodnom konceptu Oli iz 2022. godine, informacije i aplikacije projicirale su se na “Smartband”, široku horizontalnu traku postavljenu na dnu vjetrobranskog stakla. 2025. godine, s ELO-om, Citroen razvija novu verziju ovog zaslona. Ravni zasloni re�lektiraju se na prozirnom zaslonu opremljenom re�lektirajućom folijom, stvarajući čarobni efekt: šarene informacije kao da prozirno lebde ci-
jelom širinom vjetrobranskog stakla, omogućujući vozaču pristup svim informacijama bez skidanja pogleda s ceste. Integracija upravljača s jednim krakom i dvostrukim ravnim dijelom, prvi put uvedenog na modelu DS iz 1955., poboljšava vidljivost instrumenata zahvaljujući širokom otvoru. Udoban je za držanje i opremljen je s dva gumba u obliku joysticka koji omogućuju pristup i upravljanje svim funkcijama digitalnih instrumenata.
Ovako to izgleda po noći, kada su rašireni kreve� i projekcijsko platno
Drugi red nudi tri sjedala, sva iste širine i opremljena preklopivim naslonima. Tri stražnja sjedala su uklonjiva i mogu se lako pretvoriti u fotelje za korištenje kao dodatna sjedala na otvorenom. Dva dodatna sjedala skrivena su ispod bočnih sjedala u drugom redu. Jednostavnim pokretom se rasklapaju i lagano se smještaju iza vozačevog sjedala sa svake strane. U ovoj kon�iguraciji sa šest sjedala, prostor prtljažnika nije diran. Četvera bočna vrata otvaraju
se u suprotnim smjerovima, a odsutnost središnjeg stupa omogućuje jednostavan pristup. Potpuno ravni pod olakšava kretanje unutra, bez obzira na odabranu kon�iguraciju. U prosjeku, automobil provede gotovo 95% svog vremena parkiran, nekorišten. ELO ima za cilj biti više od pukog prijevoznog sredstva za dolazak od točke A do točke B. Stoga su u Citroenu razmišljali malo drugačije. ELO prevozi dva madraca složena u namjenske pretince za pohranu u prtljažniku. Ovi su madraci dizajnirani s Decathlon Dropstitch materijalom, koji se napuhava i koristi se posebno za daske za surfanje, kajake i daske za veslanje. Dva se madraca vade iz svojih pretinaca za pohranu, rasklapaju i napuhavaju komprimiranim zrakom koji se nalazi u vozilu i dostupan je putem mlaznice smještene na podvozju vozila. Dropstitch materijal daje ovim dvama krevetima čvrstoću koja ne zahtijeva nikakvo posebno ojačanje. U ovoj kon�iguraciji, stražnje svjetlosne kapsule iznutra transformiraju se u
Dizajnerski elemen� s ovog koncepta će bi� prisutni na budućim serijskim modelima Citroena
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Automobilizam 41
Unutrašnjost je lako pretvori� i u spavaću sobu za dvoje ELO dolazi u monovolumenskom obliku
Upravljač s jednim krakom kao i na prvom modelu DS
noćne lampe. ELO također u ovo područje uključuje montažne baze s Decathlonovih dasaka za veslanje, koje su se izvorno koristile za pričvršćivanje peraje. Ovaj dodatak ovdje je prenamijenjen kako bi se omogućilo pričvršćivanje raznih predmeta. U kombinaciji s uvlačivim projekcijskim platnom omogućuje vam gledanje �ilma, a tu je i veliki otvor na stražnjem krovu, koji vam omogućuje da u potpunosti uživate u zvjezdanom nebu. No praktičnost tu ne prestaje, već je tu i dizajn otvora prtljažnika prerađen
kako bi se osiguralo sjedalo na pragu za presvlačenje nakon planinarenja. Dodatne torbe dizajnirane su za jednostavno spremanje sprijeda, a kuke su dodane na sva četiri vrata kako bi se tenda mogla razvući sa svake strane ELO-a. Ova tenda vam omogućuje produženje vašeg iskustva na otvorenom, a istovremeno vas štiti od sunca ili lošeg vremena. Dizajneri su iskoristili sve prostore za odlaganje prema aktivnostima koje su imali na umu. ELO je također opremljen V2L tehnologijom. To pretvara okruženje u pravi bazni kamp, nudeći moguć-
nost napajanja električnog roštilja ili zvučnika. Četiri ravna područja na krilima, prekrivena istim materijalom kao i prednji i stražnji štitnici odbojnika, omogućuju vam da na njih sigurno postavite čašu ili tanjur. Vozačevo sjedalo ima jastuk i naslon različitih debljina i gustoća pjene, prilagođenih različitim kon�iguracijama. Pruža udobnost i potporu potrebnu za vožnju, a po potrebi služi i kao uredska stolica. Rotira se za 360°, a lako dostupan stolić može se pričvrstiti na bazu jer se nalazi ispod sjedala
središnjeg sjedala u 2. redu. On može držati prijenosno računalo i omogućuje vam da svoje zadatke obavljate s potpunim mirom. U ovoj kon�iguraciji, instrumentacija ispod vjetrobranskog stakla prilagodit će se za prijenos vaše video konferencije, prikaz rasporeda sastanaka i upravljanje vašim pozivima. Pametno integrirane izvlačne ladice u prednjim unutarnjim lukovima kotača, opremljene držačima za čaše, omogućuju vam pohranu predmeta poput telefona ili slušalica, pojačavajući osjećaj udobnosti kao u uredu.
42 Informacije Imendani i proštenja kroz tjedan
od 26. prosinca do 1. siječnja 2026.
P S
26 Stjepan Prvomučenik 27 Ivan, ap. i evanđ.; Janko N 28 Sv. Obitelj Isusa, Marije i Josipa, Nevina dječica; Mladen P 29 Toma Becket; David; Davor U 30 Sabin; Liberije; Trpimir S 31 Silvestar papa; Silvije, Zahvala Č 1 NOVA GOD.; MARIJA BOGORODICA DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 27. PROSINCA Čakovec dr. Amila Janković A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310 dr. Mar�na Novak I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306 dr. Kris�na Poljski I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916 dr. Sara Bobek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304 dr. Željka Smojver Benko I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317 Goričan dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162 Macinec dr. Amela Srša - zamjena: dr. David Jurak G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207
Mala Subo�ca dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182 Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689 Nedelišće dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803 Prelog dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855 Sveta Marija Tim bez nositelja P. Miškine 1, tel. 040/660-103 Štrigova dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301. DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
IZ MATIČNOG UREDA
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
ROĐENI
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE
Čakovec: Bruna Đurđek, kći Ivane i Vladimira Tino Brodar, sin Petre i Ivana Una Mališ, kći Sonie i Antuna Dora Jambrović, kći Kristine i Tihomira Emili Mikulaj, kći Elene i Abela Pavel Lukša Kovač, sin Veronike i Petra Mauro Leško, sin Lucije i Nina Toma Jurković, sin Damire i Anđela Lora Oršuš, kći Vesne i Damira Tim Vesenjak, sin Eme i Aljaža Leon Hrastić, sin Jacinte i Dejana Lea Ignac, kći Monike i Karla
VJENČANI Čakovec:
Vanesa Novak i Marko Lacković
UMRLI Čakovec: Nada Vugrinec r. Maček r. 1942. Ivan Patafta r. 1944. Drago Grgić r. 1959. Katarina Lajtman r. Dominić r. 1937. Marija Horvatić r. Cajlinger r. 1946. Stjepan Car r. 1954. Marija Glavina r. Zadravec r. 1930. Ana Hergotić r. Marčec r. 1946. Ivan Radek r. 1945. Katarina Klinec r. Krištofić r. 1942. Vojislav Bogojević r. 1947. Franjo Horvat r. 1955. Đuro Režek r. 1942. Nada Škvorc r. Balaško r. 1947. Mursko Središće: Ivan Trstenjak r. 1944. Mihael Strojko r. 1974. Prelog: Stjepan Dolenčić r. 1931. Josip Markušić r. 1946. Vladimir Švenda r. 1955. Katarina Balent r. Kočiš r. 1941. Ivan Glavak r. 1932. Štrigova: Marija Šafarić r. Horvat r. 1934.
Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.
Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona Autobusni kolodvor Čakovec
tel. 060 310 222
Željeznički kolodvor Čakovec
tel. 060 333 444
26. prosinca 2025.
FINA Čakovec
tel. 040 371 000
Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr
tel. 040 314 969
ŽUC
tel. 040 396 294
Pomoć i podrška žrtvama nasilja
tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr
Taxi Cammeo
tel. 040 212 212
EKO TAXI
tel. 040 330 033
Palija�vni �m
Mura taxi
tel. 099 36 60 304
Policija Čakovec
tel. 040 373 111
Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:
tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
tel. 040 311 755
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
tel. 040 372 900
Gradovi i općine
HZZ Čakovec
tel. 040 396 800
Grad Čakovec
CZSS Čakovec
tel. 040 391 920
Grad Mursko Središće
tel. 040 370 771
MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
Grad Prelog
tel. 040 645 301
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 314 920
Općina Belica
tel. 040 845 402
Općina Dekanovec
tel. 040 849 488
Općina Domašinec
tel. 040 863 240
Općina Donja Dubrava
tel. 040 688 919
Općina Donji Kraljevec
tel. 040 655 126
Općina Donji Vidovec
tel. 040 615 105
Općina Goričan
tel. 040 601 192
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
tel. 040 310 651
CZK Čakovec (blagajna)
tel. 040 323 100
Knjižnica Čakovec
tel: 040 310 595
Veterinarska Čakovec
tel. 040 390 859
POŠTA Čakovec
tel. 040 804 007
Turis�čki ured Čakovec
tel. 040 313 319
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
Porezna Čakovec
tel. 040 371 200
Općina Strahoninec
tel. 040 333 088
Ma�čni ured Čakovec
tel. 040 374 147
Općina Sveta Marija
tel. 040 660 001
Bolnica Čakovec
tel. 040 375 444
Općina Sve� Juraj na Bregu
tel. 040 855 305
Dom zdravlja Čakovec
tel. 040 372 370
Općina Sve� Mar�n na Muri
tel. 040 868 231
ZZJZ Čakovec
tel: 040 372 370
Općina Šenkovec
tel. 040 343 250
Mikrobiološki laboratorij
tel . 040 375 356
Općina Štrigova
tel. 040 851 039
Međimurska županija
tel. 040 374 111
Općina Vra�šinec
tel. 040 866 966
Općina Gornji Mihaljevec
tel. 040 899 117
Općina Kotoriba
tel. 040 682 265
Općina Mala Subo�ca
tel. 040 631 700
Općina Nedelišće
tel. 040 821 107
Općina Orehovica
tel. 040 635 275
Općina Podturen
tel. 040 847 260
Općina Pribislavec
tel. 040 360 211
Općina Selnica
tel. 040 861 344
26. prosinca 2025.
Informacije 43
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
SJEĆANJE
U SPOMEN dragi naši
Jolanda Radošević rođ. Mužek 18.10.2000. - 18.10.2025.
Slavko Radošević
23.12.1990. - 23.12.2025.
Pavao Bratuša
S ljubavlju
iz Vularije 21. prosinca 2022. - 21. prosinca 2025. Brzo je prošlo vrijeme, otkad te nema više s nama. Nedostaješ nam svakog dana…
Tvoji najdraži koji te se sjećaju
SJEĆANJE
Vaši najmiliji
OBAVIJEST O SMRTI
Nada Škvorc rođ. Balaško iz Nedelišća preminula 16. prosinca u 79. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Katarina Klinec rođ. Krišto�ić na dragog pajdaša
Stjepana Horvatića – Pištu 19.12.2009. – 19.12.2025.
Fala ti za sve one cajte kaj bili smo skupa… Fala ti za vsaku dobru reč kaj reči si nam znal… Pajdašija: Medo, Štef, Zoki, Drago, Poštar, Ivica i Đura
OBAVIJEST O SMRTI
Slava Dolović rođ. Hertarić iz Mačkovca preminula 18. prosinca u 77. godini života
Marica Bermanec
iz Goričana preminula 18. prosinca u 87. godini života
Mladen Novak
iz Kotoribe (prebivao u Gospiću) preminuo 14. prosinca u 58. godini života
Katarina Balent
iz Draškovca preminula 15. prosinca u 85. godini života
Mihael Strojko
iz Peklenice preminuo u 52. godini života
iz Ivanovca preminula 16. prosinca u 83. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Đuro Režek iz Cirkovljana preminuo 18. prosinca u 84. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
Ivan Radek iz Savske Vesi preminuo 16. prosinca u 81. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Vojislav Bogojević iz Čakovca preminuo 15. prosinca u 79. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ivan Glavak iz Palinovca preminuo 15. prosinca u 93. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Stjepan Pongrac
Marija Horvatić rođ. Ceilinger
iz Goričana preminuo 16. prosinca u 65. godini života
iz Dunjkovca preminula 15. prosinca u 80. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Franjo Horvat iz Čakovca preminuo 17. prosinca u 71. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Terezija Hrešć rođ. Karažinec iz Nedelišća preminula 18. prosinca u 78. godini života
44 Slobodna radna mjesta 1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička 3, Čakovec, traži m/ž djelatnika u knjigovodstvu, m/ž vozača teretnog kamiona i m/ž automehaničara-autoelektričara-automehatroničara za mjesto rada Čakovec. Javi� seosobnimdolaskomna adresu ili pismenomzamolbom na mail: ma�ja.jesenovic@gmail.com do 9.1. 2. AGRO-EL d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob: 098/967-1187 do 31.12. 3. ALUPLASTIK obrt za proizvodnju, I. Vurušića 1, Mala Subo�ca, traži 2 m/ž djelatnika u proizvodnji i montaži aluminijske i PVC stolarije, javi� se na mobitel: 098/426-013 ili e-mailom: aluplastik. pintar@gmail.com do 10.1. 4. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec,traži3m/žzaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 31.12. 5. ARSENAL GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaš�tara - čuvara, javi� se na mob. 091/320-7799 ili na email: info@ arsenal-grupa.hr do 31.12. 6. Autoprijevoznik Milorad Fegeš, Totovec, traži m/ž kv strojara, najava na tel: 040/382-181ilimob:098/241-243ilie-mail: milo.feges70@gmail.com do 31.12. 7. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 2 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, m/ž administra�vnog radnika, 10 m/ž šivača, 3 m/ž krojača, 3 m/ž tekstilna tehnologa, m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, 10 m/ž predradnika u proizvodnji, m/ž komercijalistu, m/ž voditelja marke�nga i komercijale, m/ž digital marketing manager, m/ž grafičkog dizajnera teks�la i m/ž skladištara, javi� se osobno na adresu ili tel. 040/630-430 ili mob. 098/802-286 ili email: infobalidoo@ gmail.com do 31.12.
8. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži 3 m/ž tapetara i m/ž referenta opera�vne pripreme rada, javi� se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 31.12. 9. BID KNJIGOVODSTVO d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž knjigovođu, javiti se e-mailom: info@bidknjigovodstvo.hr do 31.12. 10. BIO GARANTIE d.o.o., I. Mažuranića 2, Čakovec, traži m/ž kontrolora - cer�fikatora ekološke proizvodnje i m/ž poljoprivrednog tehničara administratora, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: hrvatska@bio-garan�e.hr do 19.1. 11. BRAVARIJA ŠTAMPAR d.o.o., Hrupine 13, Prelog, traži m/ž CO2 zavarivača, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/553-029 ili e-mailom: kris�jan@bravarijastampar. hr do 31.12. 12. B.TEX d.o.o., Braće Radić 48, Belica, traži m/ž šivača, m/ž radnika u doradi (sito�sak/vez), m/ž voditelja sito�ska, 2 m/ž prodajna predstavnika, m/ž kontrolora kvalitete i 2 m/ž krojača, javiti se osobno na email: gliber@btex.hr do 31.1. 13. BV PRODUKT, Novo Selo Rok, traži 5 m/ž električara, 5 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara izometričara, 5 m/ž knaufera - montera suhe gradnje, 5 m/ž stolara, 5 m/ž pomoćnih električara, 5 m/ž tig zavarivača, 5 m/ž građevinskog radnika, 5 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije za mjesto rada Njemačka i 10 m/ž montera metalnih konstrukcija za mjesto rada Danska, javi� se na mob. 095/8750-312 ili e-mailom: product.bv@gmail.com do 31.12.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
14. CHRISTOF INDUSTRIES CRO d.o.o., traži 3 m/ž zavarivača, 5 m/ž elektromontera i 5 m/ž voditelja grupe - elektromontaža za mjesto rada Njemačka, javiti se e-mailom: jobs.croatia@ christof.com do 31.12. 15. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/žsobara,m/žkonobara,m/ždomara i m/ž recepcionera, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec. com do 16.1. 16. CWS d.o.o., Čakovec traži 3 m/ž radnika u praoni, javi� se e-mailom: dajana. hlebec@cws.com do 30.12. 17. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž zaš�tara imovine i osoba (vatrogasca), m/ž tehnologa proizvodnje, m/ž inž. istraživanja i razvoja, m/ž inž. istraživanja i razvoja (pripravnika) i m/ž operatera u pripremi proizvodnje, javi� se e-mailom: posao@cateks.hr do 7.1. 18. D.G. COMMERCE d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž poslovođu i m/ž elektroinstalatera, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu: Industrijska zona 10, Prelog ili na mail: dg-commerce@dg-commerce.hr 19. D. GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec 17, 40312 Štrigova, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C+E kategorija, javi�seosobnoilipismenomzamolbom na adresu ili na mob: 098/189-5242 ili e-mailom: dario.gregorincic@gmail. com do 30.12. 20. DML LOGISTIKA d.o.o, Nedelišće, traži 5 m/ž pomoćnih radnika u građevini,m/ž inž. građevine,m/ž građ. tehničara, m/ž rukovatelja samohodnim građ. strojevima, m/ž drvoprerađivačkog radnika - tesar ili stolar, m/ž zidara i m/ž mehaničara za strojeve i teretna vozila, javi� se na mob: 091/182-1119 ili e-mailom: davor@dml-logis�ka.hr do 31.12.
21.Domzapsihičkibolesneodrasleosobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži m/ž radnog terapeuta, m/ž psihologa, 2 m/ž edukacijska rehabilitatora, medicinsku sestru ili tehničara, m/ž čistača, m/ž domara-skladištara,m/žradnoginstruktora i m/ž socijalnog radnika, javiti se na tel: 040/682-806ilimob:098/377-304ilimail:ravnatelj.kotoriba@dom-bistricak.hrili pismenom zamolbom na gornju adresu do 9.1. 22. Dom za starije i nemoćne Madona, Katarine Zrinski 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili mobitelom: 098/911-7100 do 31.12. 23.DOMUSINTERIJERId.o.o.,BruneBušića10,MalaSubotica,tražim/žvoditelja skladištaivoznogparka,javitiseosobnim dolaskomnaadresuilinamob:099/8298344 ili e-mailom: info@domus-interijeri. com do 31.12. 24. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Dr. Ante Starčevića 1, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom i m/ž kuhara, javiti se pismenomzamolbomnaadresu,osobnim dolaskom, najava na tel: 040/390-070 ili e-mailom: info@dosti-mz.hr do 15.1. 25. ECON d.o.o., Prelog, traži 4 m/ž montera ventiliranih fasada, 5 m/ž pomoćnih bravara, m/ž operatera na laserskom rezaču, m/ž operatera na preši za savijanje lima (apkant preša) i 2 m/ž voditelja projekata, javiti se na email: econ-de@ econ.hr do 15.1. 26. EKO-TERRA d.o.o., Gorčica 2, 40305 Nedelišće, traži m/ž voditelja servisa poljoprivrednihposlova,javitisepismenom zamolbomnaadresuilie-mailom:info@ eko-terra.hr do 31.12. 27. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, javiti se mob: 098/347-372ilie-mailom:ekonomat1@ gmail.com do 9.1. 28.ELITINTERIJERIj.d.o.o.,Čakovec,traži 8 m/ž stolara montera namještaja za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 098/9841-949ilie-mailom:elitinterijeri@ gmail.com do 31.12. 29. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, tražim/žposlovođunaprojektimaventiliranihfasadauNjemačkoj,3m/žmontera građevinskihelementara,5m/žmontera građevinskih elemenata u Njemačkoj i m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave, javiti se osobno na adresu ili na email: karlo@elting.hr do 31.12. 30. Elektro Akul d.o.o., traži 3 m/ž električara za rad u Njemačkoj, javiti se na mob. 099/539-6020 ili na email: dora@ elektro-akul.hr do 28.12. 31. EUROLUX d.o.o., traži 3 m/ž električara - elektromontera i 3 m/ž izolatera za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob: 095/666-1234 ili emailom: eurolux1. info@gmail.com do 31.1. 32.EuroTechnologyd.o.o.,Nedelišće,traži4m/želektričaranaposlovimabrušenja zamjestoradaNjemačka,javitisenamob: 095/197-8917 ili e-mailom: benjamin. kovacevic22@gmail.com do 30.12. 33. FELCOM d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, javiti se mobitel: 098/241-559 ili e-mailom: felcomdoo@ gmail.com do 10.1. 34. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, m/ž konstruktora modela, m/ž modelara, m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/ž operateranaautomatskojliniji,m/žskladištara gotove robe, m/ž operatera kalupiranja, m/žtehnologa,2m/želektroodržavatelja i 2 m/ž rukovatelja viličarom, javiti se pismenomzamolbomnaadresuilinaemail: hr.croatia@preisgroup.com do 31.12.
26. prosinca 2025.
35. GORAN&SINTIJA d.o.o., Sveta Marija, traži m/ž konobara i m/ž kuhara, javi� se e-mailom: ghorvat525@gmail. com do 10.1.
49. KALM INSTAL d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž električara, javiti se pismenom zamolbom na mail: info@kalm-instal. hr do 9.1.
36. GK SOLATNE ELEKTRANE d.o.o., Prelog, traži m/ž montera solarnih elektrana, javi� se na email: info@gkse.hr do 18.1.
50. KAVANA KOCKA, Glavna 63, Mala Subo�ca, traži m/ž konobara, m/ž kuhara i m/ž dostavljača, javi� se osobno naadresuilinamob.098/1393-037ilina email: kockatm63@gmail.com do 18.1.
37. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž majstora dimnjačara - dimnjačara, najava na telefon: 040/645-458 ili e-mailom: marina@pre-kom.hr do 10.1.
51. KLEMM SIGURNOST d.o.o, Čakovec, traži m/ž zaštitara, javiti se na mob: 099/265-1836ilie-mailom:zaposljavanje@ klemmsecurity.hr do 31.12.
38. GRADAX d.o.o., Pušćine, traži m/ž zidara, m/ž tesara i m/ž građevinskog inženjera, javiti se na mob. 098/1854568 ili na email: gradax@gradax.hr do 31.1.
52. KRIKA obrt, Varaždinska 25 A, Nedelišće, traži se m/ž konobara i m/ž krojača, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 098/632-113 ili e-mailom: sandra@krika.hr do 20.1.
39. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž stručnjaka zaš�te na radu, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u održavanju okoliša i sor�ranju otpada - domara, m/ž stručnjaka zaš�te na radu, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž djelatnika za održavanje i upravljanje zgradom i energen�ma, m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu i m/ž djelatnika u odjelu ljudskih resursa, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 12.1.
53. LIDO bar j.d.o.o., Glavna 29, Prelog, traži m/ž konobara, javiti se osobnim dolaskom ili na mob: 099/685-2797 do 31.12.
40. Hilding Anders d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji i m/ž lansera, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na adresu, najava na telefon: 040/650-049 ili 091/622-4796 ili e-mailom:jelena.krhac@hildinganders.com do 10.1. 41. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži 2 m/ž vozača C i E kategorije,3m/ždjelatnikauobradiipreradi stakla, 3 m/ž CNC operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž djelatnika u otpremi i m/ž tehničkog komercijalistu, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: im-comp@ck.t-com.hr do 31.12. 42. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara i 2 m/ž zavarivača, javi� se na telefon: 040/360-888 ili e-mailom: inpirio@inpirio.com do 31.12. 43. INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera grijanja i klima�zacije, m/ž plinoinstalatera i m/ž mehatroničara, javi� se na tel. 040/328-017ilinaemail:termocentar@ email.t-com.hr do 31.1. 44. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži m/ž CNC operatera, javiti se osobno na adresu ili e-mailom: dijana.strahija@jbmodelarija.hr do 31.12. 45. JELEN PROFESSIONAL d.o.o., Belica, Braće Radića 37A, traži m/ž krojača gornjišta obuće i m/ž skladištara, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: jelen@jelen.hr do 31.12. 46.JVMMETALIKd.o.o.,Ivanovec,traži m/ž lakirera, javi� se na mob. 098/1602237 ili na email: info@jvm-metalik.hr do 31.1. 47. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C+E kat., javi� se se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcectranspor�.com do 30.12. 48. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz, m/ž električara i m/ž elektroinstalatera, javiti se osobno na adresu ili mob. 098/393017 ili e-mailom: administracija@ kabel-mont.hr do 30.12.
54. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 5 m/ž operatera u ljevaonici, 2 m/ž montera tlačnih alata, 3 m/ž alatničara, 2 m/ž reglera za industrijsku robo�ku,2m/žtehnologazavisokotlačno lijevanje, m/ž transportnog radnika u odjelu interne logis�ke, 4 m/ž radnika naodržavanjustrojeva,3m/žoperatera ustrojnojobradi,m/žtransportnogradnika u odjelu topionice, m/ž skladištara, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje i 3 m/ž operatera u topionici, javi� se pismenom zamolbom ili na email: info. alucast@lthcas�ngs.com do 6.1. 55. MANITU d.o.o, P. Miškine bb, Ivanovec, traži 4 m/ž stolara-montera namještaja i 2 m/ž drvnih tehnologa-inženjera drvne tehnologije, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresuilie-mail:info@manitu.hrdo9.1. 56. MARAVIĆ-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž referenta na poslovima uvoza-izvoza i m/ž industrijskog lakirera-autolakirera, javi� se e-mailom: knjigovodstvo@mik.com. hr do 31.12. 57.MARITEKSj.d.o.o.,M.Tita74,Šenkovec, traži m/ž šivača, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/260-087 ili e-mailom: mario.nadj@ck.t-com.hr do 15.1. 58. MARTI d.o.o., Hrupine 5, 40323 Prelog, traži m/ž radnika na laserskom zavarivanju, m/ž TIG bravara - zavarivača i m/ž stručnjaka zaš�te na radu, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na telefon: 040/630-730 ili e-mailom: info@mar�.hr do 31.12. 59. MAT-MONT d.o.o., J. Bedekovića 2E, Šenkovec, Čakovec, traži 5 m/ž zidara, 5 m/ž tesara, 2 m/ž građevinskih poslovođa, 2 m/ž inž. građevine i 5 m/ž armirača, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili mob: 095/861-3564 ili e-mailom: operatermont@gmail.com do 31.12. 60. MD&V, Čakovec, traži m/ž majstora zastrojnožbukanje,javi�semobitelom: 098/241-533 do 7.1. 61. MEC d.o.o., Pribislavec, traži 3 m/ž radnika u proizvodnji i 3 m/ž radnika u proizvodnji-odjelza�sak,javi�see-mailom: ks@mec.hr do 31.12. 62. MEDICAL ONE d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodajnog predstavnika, javi� se e-mailom: karijera@medicalone.hr do 26.12. 63. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara - laboranta, m/ž rukovatelja mosne dizalice, 3 m/ž brigadira - voditelja grupe u proizvodnji betonskih elemenata i/ili na gradiliš�ma i m/ž 3 limara, javi� se na email: vanja.zvorc@m-pmp.hr ili mob: 099/264-1062 do 16.1.
26. prosinca 2025.
64. MEĐIMURSKA HIŽA j.d.o.o., Gajeva 35, Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž dostavljača hrane, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: info@ medjimurska-hiza.com do 31.12. 65. MEGA-MD obrt, Duga ulica 13, Sivica, traži m/ž čistača, javi� se mobitelom: 099/499-6030 ili e-mailom: melani@infomega-md.com do 30.12. 66. MELMAN&CO d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja prodaje, javi� se na mob: 099/721-9548 ili e-mailom: info. melman@gmail.com do 31.12. 67. MENA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara, javi� se e-mailom: kontakt.mena@gmail.com do 5.1. 68. METAL-EURO d.o.o., Gorčica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž montera, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž radnika na tračnoj pili, 3 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž inženjera strojarstva - samostalna konstruktora metalnih konstrukcija, 2 m/ž operatora na cnc laseru, m/ž administratora (talijanski i francuski jezik), m/ž strojarskog tehničara i 2 m/ž zavarivača mig-mag, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 31.12. 69. METALLIS d.o.o., Čakovec, traži m/ž referenta nabave i skladišta i m/ž bravara, javi� se mobitelom: 091/2849031 ili e-mailom: stjepan@metallis. hr do 31.12. 70. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži m/ž radnika pogonskog postrojenja, m/ž električara, m/ž radnika na komisioniranju i m/ž viljuškaristu, javi� se e-mailom: info@vajda. hr do 31.12. 71. MODULAZ GROUP d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž referenta knjigovodstva, javiti se e-mailom: hr@ modulazgroup.com do 4.1. 72. MONTLINE V.A. j.d.o.o., traži 4 m/ž montera namještaja za mjesto rada Njemačka, javi� se na mobitel: 099/4608876 ili e-mailom: beautyviva.ck@ gmail.com do 12.1. 73. MULTI-ING d.o.o. traži 2 m/ž montera - pomoćnih montera i 4 m/ž izolatera-pomoćnih izolatera za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob: 099/6655-006 ili 040/655-007 ili e-mailom: mul�.ing.hr@gmail.com do 31.12. 74. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž kontrolora kvalitete - koordinatora zavarivanja, javi� se e-mailom: info@mura-metal.hr do 31.12. 75. MV MOTORI d.o.o., J. Slavenskog 2A, Ivanovec, traži m/ž prodavača, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu, najava na tel: 040/337-066 ili na mob: 098/426-106 ili e-mailom: marko@pro-bike.hr do 10.1. 76. MW PRODUCT d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž zavarivača mig-mag, m/ž CNC operatera, m/ž pomoćnog radnika na montaži inox spremnika, m/ž bravara i m/ž TIG zavarivača, javi� se na mob. 091/160-1013 ili na email: mwproduct@mwproduct.hr do 31.12. 77. NDK d.o.o., Štrigova, traži m/ž zavarivača, m/ž bravara, m/ž CNC operatera i m/ž tehnologa proizvodnje, javi� se na email: nikola@ndk.hr do 18.1.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Slobodna radna mjesta 45
78. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Sivica, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec, Miklavec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 31.12. 79. NK MONT obrt za usluge montaže, Čakovečka 22A, Nedelišće, traži m/ž stolara-tesara, javiti se na mob: 099/7466-812 ili e-mailom: nkmont2@gmail.com do 4.1. 80. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna bravara, m/ž operatera na uređaju za EPP zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje, 2 m/ž bravara i 2 m/ž strojobravara, javi� se na tel. 040/328-432ilinaemail:zaposljavanje@ nmp-produkt.hr do 16.1. 81. NOKA MONT d.o.o., Njemačka, traži 4 m/ž stolara-montera namještaja, javi� se na mob: 095/755-6599 ili e-mailom: info@nokamont.hr do 31.12. 82.NoviFeromontd.o.o.,Kolodvorska 80b, Donji Kraljevec, traži m/ž kontrolora, m/ž tehnologa, m/ž tokara, m/ž bušača na radijalnoj bušilici, 3 m/ž bravara i 4 m/ž zavarivača, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 30.12. 83. NTT New Textile Technologies d.o.o., Štrigova, traži m/ž koordinatora kvalitete, javi� se na tel: 040/851-342 ili 098/925-9307 ili e-mailom: petra.matuza.tkalec@atl-croa�a.com do 30.12. 84. OKNO d.o.o., Čakovečka 107A, Pušćine, traži m/ž voditelja montaže alu stolarije i m/ž radnika montaža stolarije, javi� se osobno na adresu, najava na telefon: 040/821-666, mob: 098/242629 ili e-mail: info@okno.hr do 31.12. 85. OBRADA METALA I TRGOVINA d.o.o., Ivanovec, traži m/ž bravara, m/žCNCtokaraim/žoperateranaCNC obradnom centru (glodalice), javi� se natel040/338-120ilinamob.098/803355 ili na email: sokac@omt.hr do 31.1. 86. OMT d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice), m/ž cnc tokara ili m/ž bravara, javi� se na mob. 098/803-355 ili na email: omt@omt.hr do 31.12. 87. OPERATER-MONT j.d.o.o., J. Bedekovića 2 E, Šenkovec, traži 5 m/ž armirača, 5 m/ž zidara, 5 m/ž tesara, 2 m/ž inž. građevine i 2 m/ž građevinskih poslovođa, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu ili mob: 095/8613564 ili e-mailom: operatermont@ gmail.com do 31.12. 88. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Z. Pavlic, M. Gupca 31, Čakovec, traži 2 m/ž vozača C+E kategorije, javi� se na mob. 098/776-203 do 31.1. 89. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornicistočnehrane,m/žodržavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na
pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javi� se na email: ljudski.resursi@perutnina. hr a više informacija na linku: h�ps:// burzarada.hzz.hr/Posloprimac_ RadnaMjesta.aspx. 90. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž cnc programera, m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, m/ž cnc operatera, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž programera na cnc plazmi, m/ž stolara, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologije u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara, m/ž električarazaodržavanjeelektričnihinstalacija i popravak manjih električnih uređaja i m/ž vozača C kategorije, javi� se sa zamolbom na email: pib-extra@ pib-extra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 31.12. 91. Pletex Interna�onal ogradni sustavi d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž bravara, javi� se na tel. 040/347-233 ili na mob.098/426-610ilinaemail:pletex@ pletex.hr do 30.12. 92. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž pomoćnih bravara, 2 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača �g, m/ž operatera na robotu, m/ž voditelja tehnološke pripreme proizvodnje, m/ž viličaristu,m/žtokara,m/ždjelatnikaza održavanjeposlovnihprostora,m/žkoordinatora integriranog menadžment sustava, 2 m/ž sačmara, m/ž rukovatelja mosnom dizalicom, 4 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, m/ž radnika na bušenju i m/ž skladištara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/396553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr do 31.12. 93. RIVA SUNSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara u bistro/grill baru Unplugged,javi�see-mailom:zamolbe@ markov.hr do 14.1.
94. ROLAND- TRANSPORT, P. Miškine 43, Strahoninec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobnimdolaskomnaadresudo31.12.
105. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž slas�čara, 2 m/ž vozača dostavnog vozila i 2 m/ž radnika na održavanju,javi�senamob:098/173-6941ili e-mailom: info@sercer.hr do 8.1.
95. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Glavna 45, Prelog, traži m/ž konobara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili na mob: 098/192-5939 ili e-mailom: luka@royaltransport.hr do 31.12.
106. TAXI Čakovec Jedan j.d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž vozača taxi vozila, javi� se e-mailom: srecko.hud@wizi. hr do 30.12.
96. SILO TRANSPORTI IVICA SAČAR d.o.o, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, javi� se na mobitel: 098/242-041 ili e-mailom: ivica.sacar@gmail.com do 10.1. 97.SPECIJALISTINTERIJERAd.o.o.,traži 5 m/ž stolara za mjesto rada Austrija - Beč, javi� se e-mailom: s.interijera@ gmail.com do 6.1. 98. S.P.E.C. usluge d.o.o., Prelog, traži m/ž čistača, javi� se na mob: 091/6014778 ili e-mailom: natjecaji@specusluge.hr do 30.12. 99. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži m/ž računovođu, 3 m/ž bravara, m/ž zavarivača tig postupkom, m/ž zavarivača mag postupkom, m/ž strojarskog računalnog tehničara i m/ž inž. strojarstva, javi� se e-mailom: office@summa-con.hr ili na mob: 099/535-1681 ili osobno na adresu do 31.12. 100. STEELING j.d.o.o., Totovec, traži m/ž bravara, m/ž pomoćnog bravara i m/ž brusača, javiti se na mail: ivan. steeling01@gmail.com do 30.12. 101.STENAPROJECTSd.o.o.,NovoSeloRok,traži2m/ždjelatnikauproizvodnji umjetnih s�jena i elemenata, javi� se na mob: 099/439-0073 ili e-mailom: info@stena-projects.eu do 31.12. 102. ST ENERGOMONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera, javi� se na mob. 099/354-5996 ili na email: tofiloskidaniel5@gmail.com do 31.12. 103. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 5 m/ž šivača i m/ž radnika na pegli, javi� se na telefon: 040/858-170 do 31.12. 104. STROJO-METAL zajednički obrt za proizvodnju vl. Marko Hrustek i Stjepan Hrustek, Nedelišće, I. Mažuranića 35, traži 2 m/ž pomoćna bravara, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/926-4774 ili e-mailom: marko. strojometal@yahoo.com do 31.12.
107. TERMO-KLIMA d.o.o., Gospodarska 2, Nedelišće, traži m/ž voditelja gradilišta, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@termoklima.hr do 8.1. 108. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec,tražim/ždjelatnikazaodržavanje strojeva, javi� se mobitelom: 098/241673 ili e-mailom: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 31.12. 109. TEHNIX d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž kuhara i m/ž konobara, javiti se osobno na adresu: Hotel Kralj Ludbreška 93, 40320 Donji Kraljevec, najava na tel: 040/650-172 ili mob: 099/310-9413 ili e-mailom: hotelkralj@tehnix.com do 9.1. 110. Tehnix Eco Industry d.o.o, Donji Kraljevec, traži m/ž radnika na pripremi i rezanju pozicija i m/ž referenta nabave - stručnog suradnika u odjelu nabave, javi� se pismenom zamolbom na e-mail: ecoindustry@tehnix.com do 31.12. 111. TOROID-ENERGIJA d.o.o., Nedelišće, Čakovečka 20, traži m/ž elektromehaničara, javi� se osobno ili pismenomzamolbomnaadresuilie-mailom: toroid@toroid.hr do 31.12. 112. TRANSPORTI TROJAK d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača C i E kategorije u međunarodnom prometu, javi� se e-mailom: transpor�.trojak@ ck.t-com.hr do 30.12. 113. TRATTORIA RUSTICA d.o.o, I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž kuhara u restoranu, javi� se osobnim dolaskom ili e-mailom: sonja@tra�oria-rus�ca. hr do 31.12. 114. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopa�nec, No-
vo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.12. 115. TVORNICA STOČNE HRANE d.d., Ul. Zrinsko Frankopanska 15, Čakovec, traži m/ž poljoprivrednog tehničara u Grami, javiti se osobnim dolaskom na adresu, pismenom zamolbom: Dr. Ivana Novaka 11. Čakovec ili e-mailom: marko.krnjak@tsh-cakovec.hrdo11.1. 116. UO Kavana Braco, Dr. Ivana Novaka 46, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika u kuhinji, javi� se osobnim dolaskom na adresu, najava na tel: 040/328-505 ili 099/738-2010 ili e-mailom: info@braco.hr do 31.12. 117. UO Cobra vl. Vlado Sokač, Podturen, Čakovečka 18, traži 2 m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na email: kavana.cobra@gmail.com do 31.12. 118. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/9354328 ili e-mailom: rahela.bregovic@ gmail.com do 31.12. 119. VDG SERVIS d.o.o., Palih boraca 3, Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika, javi� se osobno na adresu ili e-mailom: vdg.servis@gmail.com do 31.12. 120. Zagrebačke pekarne Klara d.d., U�njska 48, 10020 Zagreb, traži 2 m/ž čistača za mjesto rada Čakovec, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: jadranka.budiscak@klara. hr do 31.12. 121. Zagrebački trgovinski sistem d.o.o., Čakovec, traži m/ž spremača na 4 sata, javiti se na mob. 095/2308000 do 31.12. 122. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 2 m/ž samostalna montera ventilacije za mjesto rada Njemačka, poslati pismenu zamolbu na adresu: Oliver Mar�njaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com ili nazva� na mob: 099/5359-717 do 30.12.
SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec
46 Savjeti
Dora Zvonarek, mag. psych.
Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)
Jedan od ključnih koraka je postaviti realna očekivanja prema sebi, ali i drugima. Božić ne mora biti savršen, niti se svi zadaci ne moraju „odraditi“. Važno je postaviti si prioritete i zapitati se što je zaista važno u tom trenutku i što donosi osjećaj mira
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
26. prosinca 2025.
Koliko je zapravo „Sretan Božić“?
Alkohol – sjena uz svjetlo blagdana
ok neki s veseljem iščekuju vrijeme Božića radeći sve moguće blagdanske rituale o kojima smo pričali u prošloj kolumni, neki se potajno nadaju da će ti dani nestati brzinom munje. Božićno je vrijeme okruženo, osim ljubavi, zajedništva, sreće, nekim negativnim pritiscima. Uvijek neki vanjski ili unutarnji pritisci čija je relevantnost upitna. Dani oko Božića mogu za neke uzrokovati stres i smanjiti subjektivnu dobrobit, ali i povećati zdravstvene probleme (Holmes i Rahe, 1967). Također, u to vrijeme postoje zabilješke o povećanju mentalnih poteškoća, disforičnog raspoloženja (Friedberg, 1990) te usamljenosti (Velamoor i sur., 1999). Nekoliko je istraživača pokušalo predložiti mehanizme koji bi mogli objasniti povećanje zdravstvenih problema u božićno vrijeme, a to su: hladno vrijeme, prejedanje, povećani emocionalni stres (Kloner, 2004). Neka od objašnjenja su i ta da je to vrijeme kad se obitelji skupljaju pa dolazi i do obiteljskih sukoba, zlouporabe alkohola te �inancijskih problema. Svakako treba istaknuti i nedostatak tjelovježbe, odnosno manjak kretanja kao mogući razlog neraspoloženja (Hairon, 2008). U takvom kontekstu važno je naglasiti da negativne emocije u božićno vrijeme nisu znak nezahvalnosti, slabosti ili neke krive interpretacije blagdana. Često su to razumljive reakcije na povećan broj zahtjeva, očekivanja ili promjene rutine. Idealizirana slika Božića (mnoštvo kolača, hrane, uvijek nasmijana lica, puno poklona…) koju svakodnevno susrećemo u medijima može dodatno pojačati osjećaj da s nama nešto nije u redu ako ne osjećamo samo i isključivo radost, mir i sreću. U stvarnosti, emocionalni doživljaj blagdana je ipak nešto drugačiji.
lagdanski ugođaj je svud oko nas. Blještavilo ukrasa i lampica, a u medijima i na društvenim mrežama slike radosnih obitelji, veselih druženja na sve strane. Naglašen je imperativ uživanja u ugodnim sadržajima uz glazbu, raznovrsnu hranu i piće pri čemu je alkohol gotovo redoviti pratitelj svih društvenih zbivanja. Stoga obiteljima koje se bore s problemom alkoholizma, blagdansko vrijeme može biti posebno teško i zahtjevno. Učestala druženja i slavlja na kojima se nudi alkohol, alkoholičaru daju opravdanje za intenzivnije pijenje, pa su česta opijanja i upadanja u brojne rizične situacije koje sa sobom nosi alkoholiziranje i boravak u društvu do kasnih sati. Umjesto bliskosti, mira i zadovoljstva, u obitelji alkoholičara dešavaju se sukobi, svađe i nerazumijevanje, a djeca budu pritisnuta strahovima, osjećajem tuge i srama. Zašto je to tako? Pijenje alkohola u našoj je kulturi društveno prihvatljivo ponašanje, a u blagdansko vrijeme je izraženiji pritisak društva i nuđenje pijenja. Pojačan je stres, izraženije su emocije zbog većih �inancijskih i drugih zahtjeva u obitelji. Svi u obitelji sada imaju više vremena što nudi alkoholičaru i više mogućnosti za pijenje, pa pretjerivanje postaje učestalije i nudi alkoholičaru opravdanje u smislu „Pa svugdje se pije, svi piju, itd.“ Partnerice alkoholičara često se pitaju kako se postaviti u tim situacijama. Problem ne treba ignorirati, ali mu treba pristupiti smireno i izbjegavati reagirati pod stresom i jakom frustracijom, kako ne bi došlo do eskalacije sukoba. I u blagdansko vrijeme dopušten je i koristan razgovor koji ide u smjeru motivacije alkoholičara za liječenje, ali je važno birati pravi trenutak i situaciju. Nipošto se takve razgovore ne treba započinjati dok je osoba pod utjecajem alkohola. Dobro je razgovor započeti nasamo, bez prisutnosti male djece i druge „publike“. Izbjegavati treba povišene tonove, optuživanje i kritiziranje,
D
Kako očuvati mentalno zdravlje u ovom razdoblju?
Jedan od ključnih koraka je postaviti realna očekivanja prema sebi, ali i drugima. Božić ne mora biti savršen, niti se svi zadaci ne moraju „odraditi“. Važno je postaviti si prioritete i zapitati se što je zaista važno u tom trenutku i što donosi osjećaj mira. Dopuštanje sebi da neke obaveze ove godine ipak preskočimo može značajno smanjiti razinu stresa. Drugi važan korak odnosi se na granice u odnosima. Kao što je već i spomenuto, obiteljska okupljanja mogu otvoriti i neke stare kon�likte
ili neugodne teme. Unaprijed promišljeni odgovori, mogućnost povlačenja iz razgovora ili dogovor s bliskom osobom da nam bude „sigurna točka“ tijekom druženja može pomoći u očuvanju emocionalne stabilnosti. Nije na odmet ograničiti vrijeme provedeno u okruženjima koja nam ne odgovaraju. Treći korak odnosi se na �inancijske pritiske koji su često povezani s božićnim razdobljem. Financijski pritisci mogu narušiti osjećaj sigurnosti, stoga su planiranje budžeta, otvorena komunikacija o �inancijskim mogućnostima i fokusiranje na simboliku, a ne na vrijednost darivanja itekako važni koraci prema smanjenju pritiska. Kroz božićno, ali i općenito zimsko razdoblje, ne smijemo zanemariti važnost brige o tijelu. Iako nam je ritam dana često poremećen, redovito kretanje, boravak na svježem zraku i pokušaj održavanja rutine spavanja imaju snažan zaštitni učinak. Čak i kratka šetnja nakon božićnog ručka može pomoći u regulaciji stresa i poboljšanju našeg raspoloženja. Za neke će Božić proći u tišini i bez velikih okupljanja. I to iskustvo je stvarno, iako se ne uklapa u dominantnu sliku blagdana. Bit nadolazećih blagdana je da se podsjetimo da su emocije često odraz životnog konteksta u kojem se nalazimo. Bilo bi korisno ove godine poželjeti sebi i svima oko nas Božić u kojem ćemo se osjećati i prihvatiti se onakvima kakvi stvarno jesmo, a to će svakako biti prvi korak prema manjem pritisku i većoj autentičnosti, ali u krajnjoj liniji i boljem mentalnom zdravlju. U tom duhu, želim svima koji čitaju ovu kolumnu blagdane s manje pritiska, a više prostora za ono što vam u ovom trenutku zaista treba. Ponekad je najljepši božićni dar dopuštenje da budemo iskreni prema sebi.
Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888
Važno je iskazati zabrinutost za osobu koja pije i dati joj do znanja da smo tu za nju i da ćemo joj pružiti svu podršku tijekom liječenja od alkoholizma. Isto tako je važno dati joj do znanja da nemamo namjeru podržavati njezino daljnje pijenje
B
pogotovo u društvu, uz jasnu poruku da je takvo ponašanje neprihvatljivo i da je ono uzrok nemira i brojnih problema u obitelji. Važno je iskazati zabrinutost za osobu koja pije i dati joj do znanja da smo tu za nju i da ćemo joj pružiti svu podršku tijekom liječenja od alkoholizma. Isto tako je važno dati joj do znanja da nemamo namjeru podržavati njeno daljnje pijenje. Kroz smireni razgovor treba objasniti koje sve štetne posljedice po zdravlje i funkcioniranje osobe koja pretjeruje s pićem vi primjećujete, te zašto vas to brine. Isto tako treba jasno postaviti granice i u tome biti dosljedan. Jasno je da odluku o traženju stručne pomoći i/ili odlasku na liječenje donosi sam alkoholičar, ali podrška bliskih osoba u tome je od velike važnosti. Ne treba se razočarati i brzo odustati ukoliko alkoholičar odmah ne prihvati odlazak na liječenje. Kod većine ovisnika donošenje odluke o liječenju bude dugotrajan proces povezan s brojnim strahovima i dilemama o tome što liječenje sa sobom nosi. Ponekad se stiče dojam kao da namjerno odugovlače i „kupuju vrijeme za daljnje pijenje“, jer se boje apstinencijskih simptoma i gubitka svega onoga što im druženje s alkoholom nosi. Ipak, treba biti uporan i razumjeti da je motivacija za liječenje dugotrajan proces, a alkoholizam kronična recidivirajuća bolest koja iscrpi sve članove obitelji. Stoga ne treba odustajati. Tijekom blagdana zajedničko vrijeme dobro je planirati uz aktivnosti koje ne uključuju alkohol (šetnja, planinarenje, odlazak u kino, kazalište, na bazene i sl.) te inzistirati na povezivanju i međusobnom druženju pri čemu je važno pokazati da sve što poduzimate, poduzimate zbog brige za zdravlje i dobro funkcioniranje osobe u problemu. Ako ipak ništa ne uspijete riješiti za vrijeme blagdana, još uvijek preostaje mogućnost da se po isteku blagdanskog raspoloženja, potraži stručna pomoć i alkoholičara uputi na liječenje.
Za što jesmo smo odgovorni?
J
edna činjenica koja mnogima predstavlja prepreku do lakšeg načina života, je osjećaj odgovornosti. Ovaj osjećaj u mnogome se bazira na gledištima i stavovima koja osjećamo negdje duboko u sebi kao neodvojivi dio nas samih. No kada postavimo sasvim obično pitanje: „Što je to? Da li je to moje? Kome to pripada?“ dobiti ćemo kao svjesnost odjek našeg tijela da to nije temeljno naše. I ta svjesnost će doći sa osjetom olakšanja, kao da smo zauzeli malo veći prostor nego do sada. Taj veći prostor znači da ono za što smo pitali i
svjesnost o tome koju smo prihvatili, jest istina za nas. A što jest istina? Istina je da možemo biti odgovorni samo na ono na što možemo utjecati. A taj jedini netko smo mi sami. Za sebe, svoj vlastiti život, način kako se krećemo kroz njega, kako se odnosimo prema svojem tijelu i svemu što čini naš sustav, za to uistinu jesmo odgovorni. To uključuje i mnogo toga što ne uzimamo u područje odgovornosti, a jednako je vrijedno. Tako je način na koji razmišljamo, način na koji razgovaramo sa sobom, frekvencija u kojoj prebivamo većinu vremena u danu i
učinci koje iz toga postižemo, integrativni dio odgovornosti. Stoga preuzmite odgovornost već danas i početi ćete osjećati kako preuzimate upravljač života u svoje ruke. Sjednite na neko mirno mjesto, udahnite, izdahnite nekoliko puta i pitajte sebe gdje se nalazite u ovdje pobrojanim područjima? I kada „snimite situaciju“, postavite pitanja kako da to promijenite? Svjesnost o tome gdje se nalazite, predstavlja polaznu točku sa koje započinje promjena. Ovo je dio iz sadržaja radionica Access Consciousnessa koje redovno održavam kako biste imali priliku osvijestiti i naučiti
Mr. Sc. Maja Šegović, MPharm
INFO Ananda, obrt za unapređenje kvalitete života Braće Radića 30, Varaždin Mob: +385 99 278 93 63 Web: maja-segovic.hr novi način življenja. Kako može bolje od ovoga (nego što je sada)?
26. prosinca 2025.
Mali OGLASNIK
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
MOTORNA VOZILA PRODAJEM OPEL CORSU 1.2 55 kW 2003. god., prijeđeno 12.500 km. Upitati na mob. 098/9367-266 PRODAJEM MERCEDES dizel C 250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/333-2470 KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095 PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109 KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele stanje nebitno, sa i bez papira za dijelove isplata odmah. info na mob. 098/9656624
POLJOPRIVREDA KUPUJEM VOĆNJAK/ VINO GRAD/ORANICU u bregima. Info: 095 505 2760 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586 PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
Oglasnik 47
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJEM traktorsku prikolicu 1-osovinku kiper IMT 5T, 3-strani kiper, duple gume 20 cola i zimske gume dim. 215 x 65 E17 (4 kom). Info na mob. 098/1705311 PRODAJEM ILI DAJEM U NAJAM ŠUMU od 4500 m2 u Brezju. Info na mob. 099/518-2484 PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/2861121 PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109 PRODAJE SE TRAKTORSKA ŠPRICA od 350 lit., plug dvije brazde 12 cola Slavonac, čekičar Olt Osijek, vaga nosivosti do 200 kg, sve ispravno. Info na mob. 098/346-785 PRODAJEM orahovo ulje hladno prešano, drvene bačve za vino, očišćene orahe i drvo oraha u rastu. Info: 095 505 2760
USLUGE INSTALACIJE I MONTAŽA - voda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/577-4571
POZNANSTVA MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099 DEČKO traži iskrenu ženu do 50 g za ozbiljnu vezu, samo iskrene žene. info na mob. 095/7313-513 MUŠKARAC SREDNJIH GODINA, visok, vitak, slobodan, traži gospođu za poznanstvo i druženje, može i kontakt sms-om. Mob 095/816-5206 MUŠKARAC (56 g) traži žensku osobu za vezu ili brak. Javi� se na broj 099/856-7418
NEKRETNINE IZNAJML JUJEM NAMJEŠTENI 2-SOBNI STAN u Čakovcu, Martane 6, novogradnja, 2. kat (li�), dugoročni najam, cijena prema dogovoru. Info na mob. 098/465-490 KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095 505 2760 PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451 IZNAJMLJUJEMO 1-sobni stan u Čakovcu, pogodno za samce ili studente, centralno grijanje, zaseban ulaz i sva brojila. Info 098/600-100 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015 PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091 2861 121
1580
IZNAJMLJUJEM 2-SOBNI STAN u Čakovcu, Martane 6, novogradnja, 2. kat (li�), kuhinja namještena, cijena prema dogovoru. Info na mob. 098/465-490 PRODAJU SE ČETIRI NOVA STANA (uz popust) u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau, stanovi su vel. od 82 m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking) ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095 858 1502 PRODAJE SE KUĆA u Štrukovcu vel. 340 čhv, parcela je pokraj ceste. Info na mob. 098/1600-415 PRODA JEM GR AĐE VINSKU PARCELU u Gornjem Zebancu vel. 1870 m2, pogodno za gradnju kuće ili vikendice, voda i struja dostupna. Info na mob. 098/1600-415
MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�
Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.
KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Božjakovine, Brionke, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Termes grupe, Hotela Zadar, Orebić i Korčula, i druge dionice. info na mob. 098 905 1011 PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM metalne stolice za terasu i bundu. Tel. 099/4047517
Prodajem pravu kožnu jaknu sa prirodnim krznom br 56. (XXL). info na mob. 097/600-6038
PRODAJEM DELL LAPTOP, stariji, Model 1545 , 4 Gb ram, 250 gb hdd, novo instaliran linux mint, kompjuter je dobar za internet, Youtube, radi na adapteru, bez baterije,cijena 35 eur, led traku s daljinskim (3 m) i mini printer za mobitel (novo) Mob. 097/7289-476
PRODA JE SE AT R AK T IVNO GRAĐ. ZEMLJIŠTE od 1369 m2 u Savskoj Vesi (novo naselje), cijena po dogovoru. Info na mob. 098/982-4052
RAZNO PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214-107 PRODAJEM-RASPRODAJEM (UZ POPUST) IZ KUĆE: vrlo povoljno, očuvane kao nove francuske ležajeve dim. 200 x 95/160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, rodlin za plinske boce, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Info na mob. 091 57 27 670 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 KUPUJEM stripove, starine, razglednice iz Međimurja. info na mob. 098 92 190 92 PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821 PRODAJEM plinski komb. bojler Vaillant 27 kW, voda + grijanje, ispravan, plinski plamenik za peć, za centralno 30 kW Lamborghini, ispravan. Info na mob. 098/346-785 PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:
PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038
PRODA JEM ANTIK VITE TE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
Mango Sklonište za napuštene životinje
Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org
žiro račun za donacije: Pretpostavljamo da je mješanac IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 njemačkog ovčara i borderInfo colliea. na tel: 091-8988-004 Jako dobar, predivan pas, dobroćuDOLAZIMO I DONOSIMO RADOST dan, slaže (više se s fotografija macama potražite i drugimna www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je psima. Voli šetnju, igru s lopticom, uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. obožava igru u vodi. Divan karakterno. Redovno cijepljen, mikročipiran, broj čipa 191100002256814. Kontakt broj je 099 850 9520.
Riki
Njegovi ljudi odlaze u inozemstvo i ne mogu ga povesti. Zove se Riki, ima 7 godina, obožava ljude, dobar je s drugim psima i mačkama. Nalazi se u Vrbovcu, a traži novi dom. Kontakt: 091 8988 004
Inka
je neodoljiva s tim svojim kratkim podignutim ušima i zaraznim osmijehom. Aktivna je i vesela, obožava ljude i pažnju. Inka teško podnosi zimu jer ima jako kratku dlaku i teško nam je gledati je u skloništu, voljeli bismo da dobije svoj topli dom. Ima 3,5 godine, cijepljena je, označena mikročipom broj 191035000200473 i kastrirana.
Eddy
još jedan predivan, a kratkodlaki pas koji teško podnosi zimu. U njegovom opisu stoji, “spašen s lanca, mladenački smotan, iako ima 5 godina.” Obožava šetnje, voli ljude. Udomio bi se i utoplio. Potpuno je cijepljen, kastriran i označen mikročipom 191035000121749. Nalazi se u Čakovcu i javlja se na broj 091 8988 004.
Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja! Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas
064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel
€/min;mob
€/min
48 Vaši radovi
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Uređuje: Aleksandra Sklepić
LIKOVNI I LITERARNI natječaj:
Najljepše je kad je Božić Dragi naši čitatelji i umjetnici, s veseljem otvaramo naš dugo očekivani božićni natječaj koji smo ovog prosinca nazvali “Najljepše je kad je Božić”. Ovaj put, nemamo strogih pravila: samo Božić, Božić, Božić. Crtajte nam boriće, snjegoviće, kuglice, jaslice, obitelj za stolom, crkvu na Božić. Pišite nam pjesmice i pričice o Božiću. … Nek je što šarenije i što - božićnije.
Radovi se šalju na našu mail adresu stvaraonica@ mnovine.hr, poštom na našu redakciju na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili se mogu predati osobno u redakciju na istoj adresi. Najmaštovitije radove očekuju, kao i uvijek, prigodne nagrade. Čekamo vas u našoj i vašoj - Stvaraonici. Požurite, jer Božić je već tu! Natječaj počinje - odmah, a traje do 6. siječnja 2026. godine.
Edo Kos, 3.a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški
Gracija Škec, 4.b., I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek
Poštovani, u našem razredu vlada pravo blagdansko veselje. Izrađuju se božićni ukrasi, božićna čestitka, okitila se jelka, crtamo i slikamo božićne običaje, kićenje jelke i dolazak Djeda Božićnjaka. Pjevamo božićne pjesme i plešemo. U tom blagdanskom ozračju nastali su i ovi radovi koje šaljemo za Vaš natječaj na temu Božića. Sretan i blagoslovljen Božić svim Vašim djelatnicima i čitateljima žele učenici 1. razreda PŠ Sivica i učiteljica Dijana Bedi - Šela!
Emili Majsan, 1.r. PŠ Sivica
Maša Munđar, 1.r. PŠ Sivica
Mateo Škvorc, 1.r. PŠ Sivica Greta Paler, 1.r. PŠ Sivica
Mateo Hajdarović, 4.b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek
Nika Andrašec, 3.a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški
Niva Feifarek, 4.b., I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek
26. prosinca 2025.
Kako sudjelovati u natječaju?
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina: Biramo najljepše božićne ukrase
P
DANICA MARCIUŠ iz Pušćina
Anđeli od luščija čuvaju uspomenu na djetinjstvo Anđeli od luščija koje izrađuje Danica, predsjednica UŽ Pušćine, simbol su starih božićnih običaja i ručnog rada. Donosimo priču o tradiciji koja živi i danas Piše: Kristina Kobal
Anđeli od luščija već desetljećima imaju posebno mjesto u srcu Danice, predsjednice Udruge žena Pušćine, ali i svih onih koji cijene stare običaje i toplinu božićnih blagdana kakvi su nekada bili. Upravo su takvi anđeli njezina svakodnevica uoči Božića, a svaki od njih nosi dio sjećanja, strpljenja i ljubavi prema tradiciji.
Danica Marciuš, predsjednica UŽ Pušćine, godinama s puno strpljenja izrađuje anđele od luščija
Danica se godinama bavi pletenjem cekera i izradom ukrasa od prirodnih materijala, no luščije, odnosno kukuruzna komušina, zauzima posebno mjesto. Za kvalitetan ukras, kaže, važno je imati i dobar materijal. Najbolje luščije dolazi od hibridnog kukuruza, mora biti kraće, mekano i blago crvenkaste boje. Kada treba, ništa joj nije teško – zasukat će rukave i ručno brati cijelu njivu kukuruza, baš kao
Luščije mora bi� mekano, kraće i blago crvenkasto kako bi ukras bio kvalitetan
BOŽIĆNA ČAROLIJA u kartonu i koncu
nekada, jer dobra roba traži i dobar početak.
Anđeli od luščija nastaju u nekoliko koraka
Izrada započinje oblikovanjem glave. Male kuglice od vate omotaju se papirnatom maramicom i učvrste tankom žicom kako bi se dobio pravilan oblik. Zatim se luščiji odreže vrh i lagano namoči,
nakon čega se postavlja tako da vrh ide sprijeda, dok šiši dio ostaje straga. Dulji dio luščija pažljivo se raširi i oblikuje u haljinu. Šira i uža traka presavijaju se prema sredini kako bi anđeo dobio prepoznatljiv oblik. Kada je haljina gotova, otrgne se tanka trakica luščija koja se mota i postaje aureola. Nakon što se anđeo osuši, širi dio haljine učvršćuje se vrućim
Izonitni anđeli Milice Kacun iz Nedelišća postali su prepoznatljiv božićni ukras i emotivan poklon. Otkrijte kako nastaju i što još ova svestrana kreativka izrađuje Piše: Kristina Kobal
Izonitna tehnika na kartonu zah�jeva mirnu ruku, osobito kod polukružnih mo�va
motivima križa i anđela te ispričala da se izonit radi i u školama s djecom. Upravo tada Milica se prvi put okušala u ovoj tehnici – i zaljubila.
ozivamo sve zaljubljenike u blagdansko dekoriranje da nam pokažu svoje unikatne i maštovite radove. Fotogra�irajte svoje remek-djelo! Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija ukrasa (za bor, prozor, stol, vrt…) koji ste sami izradili. Obavezno se fotogra�irajte i vi uz svoju kreaciju! Neka se vidi tko je zaslužan za tu divnu blagdansku energiju. Pričajte nam priču: Uz fotogra�ije nam pošaljite kratak tekst (ime, prezime, mjesto, i kontakt telefon) te nam otkrijte: što ste točno izradili, od čega ste ukras napravili, što vas je inspiriralo i što za vas predstavlja taj ukras, i koja se priča krije iza vaše blagdanske čarolije?
Rok za prijavu Naš “božićni žiri” tražit će tri ključne stvari: originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova. Svoje prijave šaljite na e-adresu: redakcija@mnovine.hr. U naslov poruke obvezno upišite: Natječaj – Najljepši božićni ukras. Prijave primamo do utorka, 6. siječnja 2026. Najljepše i najzanimljivije radove s vašim pričama redovito ćemo objavljivati u našem tjedniku Međimurske novine, kako bismo božićnu inspiraciju proširili diljem regije! Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno, kreativno i emocionalno ispunjeno adventsko i božićno vrijeme!
Kakve su nagrade?
Izonitni anđeli Milice Kacun Izonitni anđeli Milice Kacun iz Nedelišća ove su godine unijeli posebnu toplinu u mnoge domove tijekom božićnih blagdana. Ova vrijedna i kreativna Međimurka odlučila je blagdanske ukrase izrađivati tehnikom izonita na kartonu, koristeći običan konac te tanki zlatni ili srebrni konac koji daje poseban sjaj i eleganciju svakom radu. – Više od pedeset anđela napravila sam za blagdane, kaže Milica, dodajući kako su gotovo svi pronašli svoje mjesto kao poklon ili uspomena. Tehniku je naučila zahvaljujući Kristini Kobal, koja je u udrugu donijela podloške s
Nagradni natječaj 49
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Izonitni anđeli kao blagdanski dar Iako joj je rad uglavnom lagan, priznaje da izonit traži preciznost, osobito kod polukružnih oblika. Ako točke
nisu jasno označene, potrebno je dodatno strpljenje kako bi konac pravilno “sjeo”. No trud se isplati jer su izonitni anđeli jedinstveni, nježni i vrlo dojmljivi. Uz Milicu, anđele su u Udruzi žena Pušćine izrađivale i Đurđa Lukman te Karmela Dreven. Zajedno su ih poklonile djeci i gostima tijekom božićnog projekta “Ususret Božiću”, kada je u Pušćinama održana i izložba njihovih ručnih radova.
Unikatni vjenčići
Milica Kacun poznata je i po izradi unikatnih vjenčića koji su prikladni tijekom cijele godine, ali i po nježnim bebama spavalicama. Inspi-
Prva nagrada je poklon bon Vrtlarije Vijenac u Strahonincu – Poleve vrijedan 60 eura za robu po izboru, idealan za zimsko oplemenjivanje doma.
ljepilom. Za izradu jednog anđela potrebno je oko 20 minuta, a ove godine članice UŽ Pušćine izradile su njih čak 100.
Anđeli od luščija kao simbol djetinjstva i blagdana
Danica se s osmijehom prisjeća svog djetinjstva. Njezina je teta uvijek imala anđele od luščija na božićnom boru, a raciju često pronalazi na internetu, no svaki rad oplemeni vlastitim detaljima, bojama i idejama. Posebno emotivne su bebe spavalice, punjene rižom i lavandom, koje je počela izrađivati nakon rođenja unuka – s ciljem da bebama pruže miran san i osjećaj sigurnosti. Milica svojim rukama ne stvara samo ukrase, već i uspomene koje ostaju.
Za drugo, treće i četvrto mjesto osigurali smo bonove u trgovini Jana u Čakovcu, svaki po 30 eura, za kupnju po želji. uz njih i druge danas gotovo zaboravljene ukrase – vilinu kosu, crvene jabuke, licitarska srca i cickuše. Pod stolom je bila slama, a posebnu draž imale su i ovčice izrađene od gipsa, koje Danica još uvijek čuva. U vremenu kada dominiraju plastični ukrasi i brza kupnja, anđeli od luščija vraćaju nas jednostavnosti, toplini doma i vrijednosti ručnog rada koji se prenosi s koljena na koljeno.
Izonitni anđeli koje je izradila Milica Kacun postali su poseban božićni ukras i emo�van poklon
50 Međimurska kuharica
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
U KUHINJI s Aleks
MIRA RADIKOVIĆ iz Krištanovca
Čarobni čokoladni medenjaci posuti božićnim zvjezdicama Smiljana nam je otkrila svoj recept za medenjake, a ispekla je i šarene kolačiće od prhkog tijesta čiji zanimljiv izgled otkriva njen bogat i kreativan unutarnji svijet
Piše: Aleksandra Sklepić
Za božićno izdanje novina, u goste sam pozvala našu vjernu čitateljicu i pjesnikinju, te svoju dragu prijateljicu Smiljanu Novak iz Vratišinca. Njeni kolači
oduvijek su mi bili posebno kreativni i originalni, a nedavno sam vidjela njene čokoladne medenjake posute šarenim zvjezdicama i njihov me izgled očarao. Smiljana nam je rado otkrila svoj recept za medenjake, a ovih je dana ispekla i šarene kolačiće od prhkog tijesta čiji zanimljiv izgled otkriva njen bogat i kreativan unutarnji svijet. S našim čitateljima podijelit ćemo Smiljanin recept za medenjake i šarene keksiće, koje je ona prilagodila svojim željama i tako stvorila divnu jednostavnu, a neobičnu kreaciju.
1.
• 70 dag glatkog brašna • 15 dag meda • 4 jaja • 1 dag sode bikarbone • 25 dag šećera • 6 dag margarina • 1 mala žličica začina za medenjake • naribana korica naranče ČOKOLADNI PRELJEV: • 10 dag čokolade za kuhanje • 8 dag margarina
PRIPREMA: U prosijano brašno dodaje se šećer, zagrijani, rastopljeni med, rastopljeni margarin, jaja, začini za medenjake, soda bikarbona i naribana narančina korica. Od sastojaka se umije-
si tijesto koje se umota u najlonsku vrećicu ili foliju, te ostavi na sobnoj temperaturi da odstoji barem jednu noć, jer će tada medenjaci biti mekani. Sljedećeg dana tijesto se može oblikovati. Razvaljamo ga na debljinu oko pola centimetra i kalupima izrezujemo željene oblike. Medenjaci se peku na 200 stupnjeva, desetak minuta, dok ne dobiju zlatnu boju. Jedan dio medenjaka možete ostaviti u okrugloj, klasičnoj formi.(Slika 1.) Ohlađene medenjake umačemo u čokoladni preljev koji smo pripremili tako da čokoladu i margarin rastopimo na pari. Svoje čokoladne medenjake Smiljana je ukrasila šarenim zvjezdicama, što im je dalo posebno zanimljiv blagdanski izgled. (Slika 2.)
Piše: Aleksandra Sklepić
Dio �jesta Smiljana je ostavila da se ispeče u “klasične” okrugle medenjake
2.
PRIPREMA: Prvo izmiješati brašno, šećer, vanilin šećer i prašak za pecivo. Zatim dodati margarin sobne temperature. Razmrviti margarin
u tijesto, te naribati koricu limuna, dodavati jedno po jedno jaje i mijesiti da se tijesto poveže. Nakon zadnjeg jajeta, mijesiti dok ne nastane glatko tijesto. Gotovo tijesto zatvoriti u plastičnu posudu ili vrećicu i staviti u hladnjak na par sati. Tijesto razvaljati na željenu debljinu i rezati kalupima u oblike po želji. Šareno ukrasiti jestivim bojama. Staviti peći 10 minuta u zagrijanu pećnicu na 200 stupnjeva.
Božićni kolači već stoljećima zauzimaju važno mjesto u blagdanskoj tradiciji, jer ne predstavljaju samo slasticu, nego i obiteljsko zajedništvo, toplinu doma i okupljanje dragih ljudi. Među brojnim božićnim kolačima posebno su omiljeni trokuti, poznati po jednostavnoj pripremi i bogatom, domaćem okusu. Upravo ta jednostavnost čini ih svima dragima. Priprema ne zahtijeva puno sastojaka, a rezultat je kolač koji se lako dijeli i rado poslužuje gostima. Trokuti često bude uspomene na djetinjstvo i blagdane provedene u krugu obitelji, na svadbe i rođendanska slavlja, na sve rijetke prilike kad su bogati kolači bili na
VINO TJEDNA
Ohlađene medenjake umačemo u čokoladni preljev i pospemo zvjezdicama i šećerom u prahu
3.
Recept za šarene božićne kekse: • 1 kg glatkog brašna • 30 dag šećera • 1 vanilin šećer • 50 dag margarina • 3 jaja • prašak za pecivo • ribana korica jednog limuna
Božićn u brojn Osim trokuta, Mira rado peče sve božićne kolače, posebno starinske, “suhe” kolače
Recept za čokoladne medenjake: SASTOJCI ZA TIJESTO:
26. prosinca 2025.
Osim medenjaka, Smiljana voli peći i šarene božićne keksiće
stolu i dostupni svima, a posebno su se tome veselila djeca. Recepti za tradicionalne kolače od tada se, pa do danas, prenose s generacije na generaciju. Zbog toga ovaj kolač nije samo dio blagdanskog stola, već i dio kulturne i obiteljske baštine. Jedan takav obiteljski recept za trokute - klasične, bakine trokute, pronašli smo u Krištanovcu, a s nama ga je podijelila simpatična i draga gospođa Mira Radiković iz Krištanovca. - Trokute pripremam jako rado, a najdraži mi je onaj stari, bakin i mamin recept, rekla nam je Mira. U tako pripremljene trokute idu keksi, grožđice i orasi, kako se nekada slagalo trokute. Danas idu i žele bomboni, pa tko želi, mo-
Posebno vino za blagdanske trenutke Za posebne trenutke piju se i posebna vina. Za Božić i Novu godinu, Vinarija Cmrečnjak iz Svetog Urbana preporučuje pjenušac Polaris brut. Proizveden od pušipela klasičnom šampanjskom metodom druge fermentacije u boci, ovo vrhunsko pjenušavo bijelo vino zlatno je žuto, s aromama marelice, citrusa i korice kruha. Kompleksan, skladan okus s živahanim i postojanim perlanjem savršeno prati blagdanske specijalitete. Poslužite na 8-10°C i nazdravimo 2026.! (sh)
26. prosinca 2025.
Narodna kuharica 51
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
ni trokuti tradicija su nim obiteljima že ih dodati. Većinu kolača naučila sam peći od svoje mame Anđele, a još ih i danas pripremam po njenim receptima, jer takvi su najbolji cijeloj obitelji. Mira je u mirovini, a cijeli je svoj život bila domaćica mama, supruga i baka. Živi sa suprugom Dragom, a imaju kćer Petru koja živi blizu i sina Dejana koji je s obitelji u Kanadi. Tamo se uvijek rado sjeća maminih kolača, a posebno �inih trokuta. Mirine unuke Elena i Darija najveće su obožavateljice domaćih kolača, pa se zbog njih baka dodatno potrudi da Božić bude savršen. Osim trokuta, Mira rado peče i sve ostale božićne kolače, posebno starinske, “suhe” kolače, kako ih nazivamo u Međimurju. Tu se nalaze zvjezdice, reginice, medenci, ki�lice i slično, a oni se peku cijelog adventa i mogu duže stajati u lijepim, božićnim kutijama. U slobodno vrijeme, Mira se rado druži s prijateljima. Članica je Udruge umirovljenika Krištanovec, te sudjeluje u brojnim manifestacijama s udrugom. Kod kuće se najbolje osjeća kad kuha i peče domaća jela, a sada, u blagdansko vrijeme, već je u pri-
premama za božićni ručak. Na stolu će se naći ponešto za svakoga - purica ili patka, ovisno o obiteljskom dogovoru, pohana piletina, odresci na orly, faširanci i zagrebački odrezak, uz neizostavnu juhu i mlince. Dvorištem obitelji Radiković trčkaraju kokice i piceki, pa će mlinci i tijesto u božićnoj juhi biti od domaćih, zlatno žutih jaja. Kao šlag na torti, zelena salata, paradajz i paprika upotpunit će savršen obiteljski objed, nakon čega će slatki trokuti još više prijati.
Troku� i reginice obavezni su na Mirinom blagdanskom stolu
Recept za trokute
Mira sa svojim domaćim troku�ma po receptu mame Anđele
SASTOJCI: • 1 velika oblatna • 1 margarin/ maslac (250g) • 200 g šećera • 100 g čokolade za kuhanje
PRIPREMA: Na laganoj vatri ili na pari rastopite maslac ili margarin, šećer i čokoladu, te ostavite da se malo ohladi. Orahe i kekse �ino sameljite. Ako koristite žele bombone nasjeckajte ih na manje komadiće. U malo ohlađenu smjesu umiješajte jaja, orahe, kekse, grožđice i bombone. Smjesa se mora ohladiti kako se jaja ne bi zgrudala. Oblatnu narežite i njome obložite stranice trokutastog kalupa, pa u njega ulijte pripremljenu kremu. Pokrijte trećom stranom
• 100 g oraha • 200 g pe�t keksa • 100 g grožđica • 100 g žele bombona • 2 jaja oblatne i na sve stavite nekakav teret ( posudu napunjenu vodom, knjige ili nešto drugo što ima dovoljnu težinu). Tako složen kolač pod teretom treba odstajati jedno vrijeme da se ohladi i da se sve zajedno dobro učvrsne. Prije posluživanja izvadite kolač iz kalupa i narežite ga na tanke šnite, te ćete tako dobiti oblik trokuta. Po želji trokute možete i preliti otopljenom čokoladom. Uz orahe i grožđice, može se dodati i neko drugo suho voće ili orašasti plodovi.
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za
predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Kako konkurirati za nagradu?
Dobitnik: Valentina Banić iz Čakovca
br. 1580 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU
OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.
52 Mozaik
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Što se u muzeju radi?
Dio četrnaesti – GLAM sektor Piše: Janja Kovač, viši kustos, voditeljica etnografskih zbirki
V
jerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom. To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla. Potaknuta prošlogodišnjom obljetničkom godinom u kojoj je Muzej Međimurja Čakovec obilježio 70 godina postojanja
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr RADNO VRIJEME: Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak – Petak: od 8 do 18 sati Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
koristim ovu priliku da u narednim člancima čitateljima približim djelovanje muzeja iznutra, vrlo često nevidljivo posjetiteljima i sveukupnoj zajednici.
GLAM sektor ili AKM zajednica
Muzeji nisu jedine institucije koje prikupljaju predmete i trajno ih čuvaju. Uz njih, to mogu raditi i srodne baštinske institucije poput arhiva i knjižnica. U hrvatskoj stručnoj javnosti za ove tri institucije se uvriježio naziv AKM zajednica (arhivi, knjižnice i muzeji), dok se u anglo-saksonskoj koristi GLAM sektor (galleries/galerije, libraries/knjižnice, archives/arhivi, museums/muzeji).
Knjižnice ili biblioteke su uređene zbirke pisane, tiskane ili druge grafičke, zvučne, vizualne i elektroničke građe (uključujući filmove, fotografije, vrpce, mikrooblike, diskove i računalne datoteke te programe). Po tematici mogu biti opće i specijalne, a prema namjeni i korištenju privatne i javne. Za korisnike je najvidljivija njihova uloga kao institucije u kojoj mogu posuditi knjige, audio ili video građu. No, mnoge knjižnice pohranjuju vrijednu staru rukopisnu ili tiskanu građu kao i građu od značaja za mjesto u kojem se nalaze. Tako čakovečka knjižnica „Nikola Zrinski“ od 1978. godine ima zavičajnu zbirku „Insulana“ u
kojoj pohranjuju građu vezanu za Čakovec i Međimurje. Arhivi su institucije koje se bave prikupljanjem, čuvanjem i pripremanjem za uporabu arhivskoga gradiva (arhivalija), radi znanstvenog istraživanja. Najveći dio njihove građe čine različiti dokumenti, isprave, spisi, uredske knjige i druga građa nastale djelovanjem pravnih i fizičkih osoba, javnih ili privatnih ustanova. Među takvom građom može biti i građa od velike vrijednosti kako za nacionalnu tako za lokalnu zajednicu. GLAM sektor osim arhiva, knjižnica i muzeja podrazumijeva i galerije. U ovom kontekstu su galerije prostori u kojima se pretežno izlažu umjetnička djela, a tek manji dio njih ima i svoj vlastiti fundus. Također mogu biti privatne i javne, namijenjene samo izlaganju ili prodaji. Mogu biti smještene u prostorima različitog ustroja i veličina; od omanjih lokala do zgrada impozantne površine.
državnog proračuna. moraju zadovoljavati tehničke i stručne zahtjeve prema zakonskim propisima. Prije svega, to se odnosi na zapošljavanje potrebnih stručnjaka, adekvatnu obradu i pohranu građe te mogućnost pružanja uvida u građu vanjskim korisnicima. Pohranjeni predmeti ili građa u njima je javno vlasništvo (državno ili razine uprave na regionalnoj razini). Privatne institucije osnivaju pojedinci (filantropi, mecene, dobrotvori) ili pravni subjekti (npr. zaklade, tvrtke). Redovito su smještene u privatnim prostorima i predmeti ii građa su privatno vlasništvo osnivača. Oni
nisu dužni svu građu učiniti dostupnom javnosti niti pružati uvid. Prema vlastitim interesima, predmete mogu prodavati, davati na posudbu, razmjenjivati ih ili kupovati nove. Bez obzira radi li se o javnim ili privatnim institucijama, one mogu međusobno surađivati na različitim projektima. Gotovo redovito se muzeji, knjižnice, arhivi ili galerije nalaze u zgradama koje privlače pozornost. Bilo da su starijeg postanka što ih čini neprocjenjivima već zbog toga ili su odraz suvremenih arhitektonskih stremljenja, njihov vanjski izgled često je sam po sebi prepoznatljiv.
RAK (22.6. - 22.7.)
LAV (23.7. - 23.8.)
DJEVICA (24.8. - 23.9.)
LJUBAV: Vjerojatno ćete imati potrebu malo se distancirati od voljene osobe ili će vaše ljubavno raspoloženje splasnuti. No jednako ćete ostati raspoloženi za zabave, pa će izlazaka biti. Ipak, odnosi koje ćete stvarati ostat će na površnoj razini. KARIJERA: Dobro su vam postavljene suradnje za sve nove ideje i projekte. Balansirat ćete između otvorenog i zatvorenog pristupa. Neke stvari zadržat ćete za sebe jer će vam vaš unutarnji glas tako govoriti. Neki će se posvetiti inventurama. ZDRAVLJE & SAVJET: Budite strpljivi i umjereni u svemu. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojima će biti dosta prilika za zbližavanja. Vaš društveni život bit će zanimljiv, a vi veseli i zadovoljni. Ako ste još sami, nemojte sjediti kod kuće, idite među ljude. Oni vas jedva čekaju. KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Radit ćete lakše, premda će posla biti sve više. Mnogi će biti na pragu lijepih rezultata. Zaposleni u uslužnim djelatnostima pripremat će velike projekte. Neki će najradije raditi kod kuće. ZDRAVLJE & SAVJET: Bavite se sportom. OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Zbog povećane aktivnosti na drugim područjima života povremeno ćete morati odgoditi neki ljubavni susret. Potrudite se da nekim darom pokažete pažnju partneru kako se ne bi osjećao zapostavljenim. Samci će spajati ugodno s korisnim. KARIJERA: Vjerojatno će vas svako malo nadgledati, ali vi ćete to ili zanemariti ili se praviti ludi. Kontroliranje nikad nije ugodno, no ovaj put će se okrenuti u vašu korist. Dobit ćete dodatne bodove. Neki usavršavaju svoja znanja. ZDRAVLJE & SAVJET: Brinut ćete se zbog novca. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Malo je vjerojatno da ćete olabaviti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu, gotovo na silu. Kad biste se malo opustili, sve bi izgledalo drukčije. Razmislite. KARIJERA: Postavili ste stvari na njihovo mjesto i sad ćete raditi mirnije. Vama sada tako i odgovara. Dosta vam je buke. Posebno dobro razvijat će se samostalni poslovi, odnosno oni u kojima možete pokazati svoju individualnost. Bit ćete kreativni. ZDRAVLJE & SAVJET: Uživajte u prirodi. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
JARAC (22.12. - 20.1.)
LJUBAV: Povremene nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim bučnijim reagiranjem ili sa sitnicama. Suzdržite se komentara i usredotočite na ono što je dobro i ono što je važno. Tako ćete se oboje osjećati bolje i biti mirniji. KARIJERA: Na dnevni red opet će se vratiti neke teme iz prošlosti ili ćete morati surađivati s ljudima koji vam baš nisu sjeli. No što je, tu je. Treba ostati sabran i profesionalno odraditi svoj dio posla. Kasnije ćete biti zadovoljni što ste se tako postavili. ZDRAVLJE & SAVJET: Idite tamo gdje vam je dobro. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: U ljubavnom životu bit ćete usredotočeni na svakodnevicu. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete manje zahtjevni nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na običnim mjestima i bez pritiska da je moraju naći. To će biti opuštajuće. KARIJERA: Sve ćete se bolje povezivati s ljudima iz struke. Neki će dobiti priličnu količinu informacija kroz koje će proširiti svoja znanja i uspostaviti nove potencijalne suradnje. Bit ćete osoba otvorena za sve. Neki će putovati zbog posla. ZDRAVLJE & SAVJET: Moguć je posjet napornoj rodbini. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
Javne i privatne institucije (koje privlače pozornost)
Knjižnica unutar muzeja – nacionalna knjižnica Braidense nalazi se u sklopu poznatog milanskog muzeja Brera
Sve četiri vrste institucija mogu biti javne ili privatne. Javne su obično financirane iz
HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)
LJUBAV: Rado biste zaveli osobu do koje vam je stalo, ali okolnosti nikako da se slože u tom pravcu. Ovih dana nisu isključene situacije kad se vi pod svaku cijenu nabacujete osobama suprotnog spola, ali one ne reagiraju prema vašim očekivanjima. Pazite. KARIJERA: Ljudi s kojima poslovno surađujete i koji su vam nadređeni mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom. U prvi tren nećete znati kako se postaviti, ali brzo ćete uvidjeti da se radi o dobroj prilici. Surađujte. ZDRAVLJE & SAVJET: Ne ulazite u diskusije. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4 VAGA (24.9. - 23.10.)
LJUBAV: Mnogi će konačno uspjeti otvoriti svoje srce i osloboditi se prepreka koje su ih kočile. Bit će to napredak u vašim osobnim odnosima. Druga strana će vas podržati i razumjeti. Bit ćete ohrabrivani da idete dalje. KARIJERA: Nitko se ne voli baviti nečim što smatra gotovim, ali zaostatke ćete morati rješavati. Radi se samo o sitnicama oko kojih se ne treba živcirati. Prihvatite to kao dio posla kroz koji trebate proći da biste stigli do nečeg većeg i uzbudljivijeg. ZDRAVLJE & SAVJET: Male financijske brige. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
BIK (21.4. - 20.5.)
LJUBAV: Postajete društveniji. Oni koji su još sami gotovo će sve slobodno vrijeme provoditi pozivajući prijatelje u svoj dom, a upravo preko njih mogli biste upoznati novu ljubav. Oni u vezama izlazit će zajedno na atraktivna mjesta i rijetko će biti sami udvoje. KARIJERA: Vi uvijek stremite visokim ciljevima, a okolnosti, ljudi i događaji podržat će vas u tome. Manji problemi mogu se nazirati zbog šefova. Uvažite različite stavove i usaglasite ih sa svojim idejama. Možete postići kompromis. ZDRAVLJE & SAVJET: Ne zaboravite se odmarati. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4 ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
LJUBAV: Možete očekivati mirne ljubavne dane. Ako je prije zapelo između vas i partnera, sad ćete se oboje otvoriti i sami od sebe početi se povjeravati jedno drugome. To će ojačati vaš odnos. Samci će težiti sigurnosti, pa će tražiti samo ozbiljnu vezu. KARIJERA: Neće biti mnogo vremena za argumentiranje i analiziranje. Trebat će reagirati u trenutku i donositi ispravne odluke. Vi ste po prirodi spretni, pa ćete se i ovaj put dobro snaći. Dat ćete sve od sebe da uspijete. Dobro ćete komunicirati sa svima. ZDRAVLJE & SAVJET: Mali pad imuniteta. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva jedan je od najljepših primjera secesijske gradnje u Zagrebu
BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Rak, Djevica, Vaga
VODENJAK (21.1. - 19.2.)
LJUBAV: Bit ćete aktivni u stvaranju kontakata, pa ako ste još sami, mogli biste nekoga upoznati. Barem za ugodan razgovor uz kavu. Neki će potrošiti više od planiranog kako bi impresionirali dragu im osobu. Ipak, kad sve zbroje, bit će zadovoljni. KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu i unatoč povremenom umoru vi ćete raditi lakše. Odnosi s kolegama također će postati bolji. Male frustracije mogu se pojaviti zbog financijskih teškoća koje su prolaznog karaktera. ZDRAVLJE & SAVJET: Učinite nešto za svoju kondiciju. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
RIBE (20.2. - 20.3.)
LJUBAV: U vašim osobnim odnosima ovih će dana vladati opuštenost i ugodno ozračje. Bit ćete zadovoljni, ali i skloni tome da se prilagođavate pod svaku cijenu. Ne mora baš sve biti onako kako vaš partner želi. Ponešto neka bude i po vašem. KARIJERA: Nastavit ćete tihu diplomatsku suradnju, a ono što dogovorite provodit ćete u djelo odmah. Tako će se izmjenjivati dva načina rada: jedan tiši, a drugi dinamičniji. Vi ćete se bez problema prilagođavati čas jednom, čas drugom. ZDRAVLJE & SAVJET: Manje jedite, više se bavite sportom. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
26. prosinca 2025.
Kućni ljubimci 53
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Dio tima Biomedice sa svojim zabavnim pacijentima
VETERINARSKA AMBULANTA za kućne ljubimce Biomedica u Čakovcu
Svaki dan zahvalni smo za priliku da činimo dobro Nijedan dan ne može se do kraja isplanirati, uvijek dolazi nešto novo i neizvjesno, ali ono što je sigurno, netko će trebati našu pomoć
Piše: Aleksandra Sklepić
Život s kućnim ljubimcima ispunjen je brojnim sretnim trenucima, no katkada, zbog bolesti ili nezgode, vlasnici moraju potražiti stručnu pomoć i utjehu veterinara. Na preporuku brojnih ljubitelja životinja, put nas je odveo u Veterinarsku ambulantu za kućne ljubimce Biomedica u Čakovcu (bivši Bioinstitut), gdje smo, u ugodnoj, ali užurbanoj i radnoj atmosferi razgovarali s voditeljem ambulante, mag. univ. dr. med. vet. kirurgije, te uzgoja i patologije domaćih mesojeda, Tomislavom Dolarom. Već na samom ulazu dočekalo nas je ljubazno osoblje na prekrasno uređenom prijemnom pultu, a sama činjenica da su svi imali pune ruke čupavih stvorenja, u nama je ostavila dojam da su životinje ovdje i više nego dobro zbrinute.
Timski rad temelj je kvalitetne skrbi za životinje
Osim voditelja, u ovoj ambulanti zaposleni su i sljedeći djelatnici: mr. sc. Miljenko
Cmrečak, dr. med. vet. kirurgije, Ivan Taradi, mag. univ. dr. med. vet. kirurgije, Hrvoje Hrastić, mag. univ. dr. med. vet. unutarnjih bolesti, Petra Marciuš, dr. med. vet., Stela Kuhanec, dr. med. vet., veterinarski tehničari: Dijana Gregorinčić, Lana Novak, Ivana Radek, Iva Dobranić, Evelin Šoltić, Anja Želježnjak, Anemari Štajerec, te veterinarska tehničarka Slobodanka Toplek koja je zadužena za nabavku lijekova i medicinskog potrošnog materijala. Važne članice tima su i Jasmina Srpak i Snežana Babić, čistačice zbog kojih cijela ambulanta blista. Cijeli je tim savršeno usklađen, zbog čega se im svi rado vraćaju kad im treba pomoć. Timski rad u veterinarskoj ambulanti temelj je kvalitetne skrbi za životinje. Posebno je važan u hitnim situacijama, kad je potrebno brzo reagirati i donositi važne odluke. Tada međusobno povjerenje, komunikacija i poštovanje omogućuju timu da djeluje smireno i organizirano, što može spasiti život životinji, otkrio nam je naš sugovornik.
Svaki član tima zna svoju ulogu i može se uvijek osloniti na svoje kolege. Zajednički trud i podrška čini posao lakšim i ljepšim. Samo dobrom suradnjom svih djelatnika moguće je osigurati brz, točan, siguran i učinkovit rad.
Veterinar je osoba od povjerenja, ublažava bol, vraća zdravlje i daje nadu
Biti veterinar u ambulanti za kućne ljubimce znači svakodnevno imati priliku činiti dobro. Svaki radni dan je drugačiji, ne može se do kraja isplanirati, uvijek dolazi nešto novo i neizvjesno, ali ono što je sigurno, netko će trebati našu pomoć. Veterina je posao koji se ne radi samo razumom, već i srcem, ponekad kod stresnih i teških situacija i dobrim želucem. Važni su osjećaji. Mi smo ti koji vlasnicima životinja i njihovim ljubimcima trebaju dati sigurnost, povjerenje, često i odlučiti o sudbini njihovog ljubimca umjesto njih. Vlasnici će možda i zaboraviti naša liječenja, razgovore ali nikad neće zaboraviti kako su se osjećali
u našoj ambulanti ili zbog nas. Biti veterinar znači znati slušati, utješiti i razumjeti, ne samo liječiti, podijelio je s nama svoja razmišljanja dr. Dolar.
Osim stručnog znanja, važna je empatija
Liječenje životinja nije samo posao, ono je i poziv, ali i životno iskustvo s mnogo slojeva. Svaki posao ima svoju vanjštinu, ali i puno toga što se ne vidi okom vanjskog promatrača. Naša svakodnevica su preventivni pregledi, savjeti, cijepljenja ali i traume, hitna stanja, tumori, neizlječive bolesti, uginuća, dežurstva po noći, blagdanima, svakodnevni pozivi i poruke na koje se javljamo. Posao nosimo i kući. Pogotovo ako je možda i nešto pošlo po zlu. Razmišljamo, vrtimo film, što smo mogli promijeniti. Da ne zaboravimo stručno usavršavanje, učenje i općenito rad na sebi koji ovaj posao zahtijeva. U poslu osim stručnog znanja treba imati i razumijevanje, obzirnost, empatiju i savjest. Često nam se i vlasnici povjeravaju, osim
zdravstvenih problema njihovih kućnih ljubimaca, slušamo njihove životne priče, otvaraju nam se i imaju potrebe s nekim podijeliti svoja razmišljanja, rasteretiti se. Mi se također emotivno povezujemo s našim pacijentima i vlasnicima. Veterinar je osoba od povjerenja, netko tko ublažava bol, vraća zdravlje i daje nadu. A kako se mi u ambulanti borimo sa stresom na poslu? Borimo se na najbolji mogući način: druženjem, humorom, šalom, zezancijom, smijanjem kad god je moguće. Naš tim ne povezuje samo liječenje nego i empatija, a to je dijeljenje brige, podrške i ljubavi prema životinjama. Na kraju radnog dana, umor je prisutan, ali ga nadjačava osjećaj smisla.
Spašen život neprocjenjiva je vrijednost
Ne postoji bolji osjećaj zajedništva nego kod izrazito hitnih, opasnih stanja kao što je naprimjer torzija želuca u pasa, kod kojih treba anestezirati životinju, napraviti operaciju, liječiti šok. Tada treba biti jako
S
uživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
usklađen, imati i sreće jer puno toga može poći po zlu. Nakon uspješno obavljene operacije, buđenja, stabilizacije na licima nam se pojavljuje smiješak zadovoljstva, jer znamo da smo zajedničkim snagama učinili nešto dobro i važno, spasili smo život psu. Neprocjenjivo, rekao nam je dr. Dolar na kraju našeg razgovora.
54 Prognoza i razbibriga HUMOR & SATIRA
Pripremio: Dražen Jergović
CRTICA
Kazališno džeparenje Mladić stoji pred ogledalom, zadivljen sam sa sobom. „DIM, DAH, DOM, DU, DUUU“, tiho pjevuši. „Ja sam mladić �in, s damama u kazalištu na mom radilištu pijem DŽIN. Svako jutro rano ustajem, ustajem i ništa slučaju ne prepuštam. Tako mlad i zgodan, al` za novac prodan. Ja sam mlad, al` nitko ne sluti kakav sam GAD... DI DI DUUU... Hitro jurim, jako žurim; Sve u kazalištu kontroliram, pomalo pjevam i tobože sviram. O, o, o, kako me gledaju sve te DAME... Sviram, sviram, u srce ih diram, Svakoj dami pomalo fuliram, fuliram, o, o, o...“ *** Pozorno sve pratim! Upravo dolazi STARA DAMA..., bitno da je sama. Brzo hitam pa je upitam: „Gospođo, gospođo, da se ne spotaknete, da Vas do garderobe povedem.“ „O, hvala, hvala, dragi mladiću!“, kaže DAMA. Gledam, gledam, oko njezina vrata – hrpa zlata... „Oh, kakav medaljon! Na ruci brilijanti, krasno prstenje, njezino znamenje... Sve to će moje bit`, gotovo pa kvit“, razmišlja mladić. „Draga gospođo, vodim Vas na DŽIN, tako je �in! Ja častim“, tako reče. Sjedosmo za stol, stolicu joj pridržavam, a novčanik otvaram. Lijeva ruka – desni džep, kakav život lijep. *** Za bal sutra karte prodajem, a novčanike kontroliram. Navečer gitaru sviram, brke nosim, kosu bojim, takvog sebe volim. Stalno mislim na IRIS moju, na IRIS svoju. Ona me još ne pozna, sutra ću joj ruže dati. Svašta ću joj pokloniti, njome se oženiti. Tražim, tražim, za nju naušnice, tako naočit, lijep i mlad, a u duši GAD. Napisana mi je i himna, SAD... SAD, o da da da… Danica Vukelić
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
Od Štefanja suho i hladno VREMENSKA SLIKA: Velik dio prosinca vrijeme je bilo suho i stabilno. U nekim danima je bilo malo sunca, ali i puno tmurne naoblake i magle pa je i dnevna temperatura bila blizu nule. U ovom tjednu došla nam je i ciklona s oborinama u obliku kiše i snijega, ali uskoro nam dolazi hladnije, suho i zdravije vrijeme. Moguće je da ćemo konačno uhvatiti i malo sunca krajem ovog i u sljedećem tjednu. Opširniju prognozu donosimo u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Za Božić će vrijeme biti hladno uz puno oblaka, a postojat će i mogućnost za slabije oborine na granici kiše i snijega. S obzirom da će temperatura i dalje biti
blizu nule, ako bude oborina postoji velika vjerojatnost da vidimo i pahulje, ali u nizinama je to ipak dosta granična situacija. U petak, na Štefanje, i dalje većinom oblačno i hladno, ali čini se uglavnom suho ili sasvim malo slabih oborina u ranim jutarnjim satima. Temperatura oko nule ili samo malo iznad, a poslijepodne možda tu i tamo probije koja zraka sunca. Od subote slijedi nekoliko stabilnijih i većinom suhih dana. Vjetar bi trebao oslabjeti što povećava mogućnost za maglu i niske oblake koji se mogu zadržavati i veći dio dana. Tu i tamo bi ipak moglo probiti i malo sunca. Bit će hladno uz jutarnju temperaturu u
Pučka meteorologija
Blatan prosinac - blatna sva iduća godina
minusu uz mraz, a ni danju se nećemo baš puno ugrijati. U nedjelju bi zbog jačeg sjevernog vjetra mogućnost za sunce trebala biti veća. Ostaje prohladno, osobito u jutarnjim satima. Čini se da suho i hladno počinje i sljedeći tjedan. Jutra hladna i maglovita, a danju možda bude i kraćih sunčanih razdoblja. Nešto
slabijih oborina bi moglo biti na Staru godinu, ali još nije sigurno. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 23.12. 2025.)
METEOROLOŠKI KALENDAR • 29. prosinca 1978. godine u Koinasu u Rusiji izmjereno -55 Celzijusa
IZLAZI 27.12. u 07:32 h 31.12. u 07:33 h
ZALAZI 27.12. u 16:14 h 31.12. u 16:17 h
• 31. prosinca 1968. godine u Agati u Sibiru izmjeren dosad najviši tlak zraka od 1083,8 hPa
EPIGRAM
Zanat
Najstariji zanat na svijetu diplomira se u krevetu!
Danko Ivšinović
VICOTEKA
MUDRE MISLI Najgore je čovjeku živjeti U neznanju i vlastitoj Zabludi. Najsretniji su oni koji Znaju da su bez pameti. Njima je sve oprošteno. Ne treba nam poligraf. AI sve zna i razotkriva. Nekarakterni ljudi svašta Obećavaju, Ništa ne izvršavaju. Mnogi su bijela krila zamijenili crnima. Najlakše se uklopiti u masi, Najteže ostati svoj. Šutnja je najbolje oružje, Kod izdaje prijateljstva.
MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela
Sreća u nesreći - Znaš što je sreća u nesreći? - Kad te udari kamion pun djeteline s četiri lista.
Nova godina
Nova godina dočekuje Chucka Norrisa!
Šljive
Otišli Suljo i Mujo u krađu krušaka, a vratili se sa šljivama.
Lude gljive
Jagoda Sablić
KOZERIJA
Badnjak Na Badnjak radimo skraćeno: Od 8 do kad treba.
Dražen Jergović
Dovezli baku u Hitnu pomoć, pa je pitaju: - Opet vi? Jučer smo vas spasili jer ste pojeli lude gljive. Što je danas? - Isto, sinko. Ostalo od jučer, pa reko da se ne baci.
Ranoranioci
Kaže Štef doktoru: - Doktore, ujutro, kad ustanem, bole me leđa. - Pa vi ustanite popodne - odgovara mu doktor.
Zagonetka
- Što je to, vodom ide, ne brčka, šumom ide, ne šuška? - Da nije zagonetka?
Rješenje mozgalice objavljene u broju 1579. pronađite na stranici 21.
26. prosinca 2025.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600
SKANDINAVKA
Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Djetešce nam se rodilo, Radujte se narodi, Veseli se Majko Božja, U to vrijeme godišta
Razbibriga 55
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr
MEĐIMUREC TJEDNA!
Mladen Vinko uvijek dobro raspoložen
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Na to mlado leto sega obilja 30 let od kraja Domovinskoga rata Ovo 2025. leto smo obslužavali 30 – letnice završnih operacija naše Hrvatske vojske v Domovinskomo rato. Kak so odnavek si svecki ili pak vekši rati trajali štiri leti tak se i računalo da bode i te naš rat vu šteromo smo se borili protiv četnikov i jugosoldateske bode išel pomalem krajo, Tomo so čuda pomogle i jedinice naše Hrvatske vojske štere so bile se brojneše i spremneše da ne popustijo niti pedlja hrvacke zemlje četnikima, šteri so halosili prek naše meje i šteli so se one place de so živeli Srbi po onoj jivoj: de je i jeden Srbin tu je i Srbija. Nejpredi smo ovo leto obiležili tridesti letnico VRO Bljesak vu šteroj je oslobođena Zapadna Slavonija, očem reči, Jasenovac, Okučani, Stara Gradiška. Posle Bljeska je bila veličanstvena VRO Oluja vu šteroj je oslobođen Knin, glavni grad Republike Srpske i pobunjenih Srba i nejvekši dio okoperanih područja. No tu je rat ne završil jerbo so se četniki z jugosoldateskom ravnali kaj vrnejo se ono kaj so v Oluji zgubili. No, neso niti naši braniteli dremali pak so jiv seposot dočakali i zbili jim z glave da bodo gospodarili z teritorijom Lepe naše, Posle je bila akcija Maestral skupa s HVO i Armijom BIH i na zadje i Južni potez. Naši braniteli, saka jim čast, neso šteli odstupitri niti od pedlja zemlje šteri je, posle raspada Juge pripal Lepoj našoj. Kak je leto išlo krajo tak je međunarodna zajednica skupa z Amerima pripravljala mirovne sporazume. Nejpredi je pripravleni Daytonsku sporazum šteri je sredinom decembra potpisani v Parizo na Pariškoj konferenciji i posle toga je nastal mir. Osim zainteresiranih država Pariškoj konferenciji je bila prisutna i SPC kaj pojača želje Srbije šteri so do zadje vure ne šteli odustati od nekih dijelova Hrvatske i Prevlake. Ali precednik Tuđman je tu ne odstupil niti milimetra i zato je Lepoj našoj pripalo se ono kaj je naše od stoletja sedmog. No, kuliko znuomo Srbi so te sporazume v Parizo potpisali z �igom vu žepo jerbo još denes jim po glavi hoda Srpska krajina, još navek sejajo
Prevlako, a suze jim idejo na oči dok jim spomenemo Baranjo. Tu je nejglasneša Srpska pravoslavna cirkva i zato nikak neče dopustiti kaj bi mi v Lepoj našoj meli svoj Hrvacko pravoslavno cirkvo, a ne V Parizo so od 12. do 14. decembra 1995. leta potpisani mirovni sporazumi po šterima je rat završil, a Juga je za veke vekova odišla v ropotarnico povjesti, očem reči, po riti k meši. Fala prvomo našemo precedniko Franji Tuđmano, šteri je uz pomoč naših tajnih službi se znal kaj Srbi očejo, kaj se skrivečki dogovarjajo i kaj bodo iskali. Na krajo so se plakali kaj so ne prihvatili ponuđeni plan Z-4 po šteromo bi kaj kaj toga meli, ali jempot dok američka baba odide z kolači unda si več nebreš pomoči. Kak veli teca Franca: - Prekesno je v pondelek iti k nedeljni meši! Teca Franca je rekla: - Si problemi se morejo nebole rešiti z dobrom žganicom. Ak nešternoga problema nebreš rešiti to je siguren znak da je žganica ne dobra.
smo naprajli krova ober klizališta, šteri nam je donesel sam nevolo, jerbo, ovak dok deca vidijo svoje pajdaše kak se šklizejo unda i oni idejo. Vu varaždino je ne sam pun led nek i si ka�iči okoli i čeka se na red seposot. Nebrem veruvati da so ve Zagorci (čitaj: Varaždinci) spametneši od nas, a hodali so se klizat k nam na naše prvo klizalište. Najbrž smo negdi zahuzali i to ve dok leda napravimo i dok sunce sveti. Nekak si gruntam da je ne dobro rešeje kaj se plača jena vura, a kližeš se 45 minot. Varaždinci to čistam nekak drugač imajo i nišči ne gomba. Škoda kaj smo pak zgubili jeno leto (čitaj: zimo) i pomogli Varaždincima kaj imajo nejlepšega Adventa v Lepoj našoj. A mi se žjiv norca delamo kak je Varaždin več 850 let nejpoznateši po tomo kaj se črez jega ide za Međimorje i Čakovec.
Čiji je led bole škliski?
Dok mine Božični koncertlin v Nedeliščo unda smo stoprocentno sigurni da nam je Božič pred vratima, na poceko. Tre sam vrata otprti i pustiti ga nutri. Tak je bilo i ovo leto., iskala se karta vejč jerbo čim karte dojdejo to odide za par dni. Makar ga ovo leto ne bilo stiski za karte jerbo je se išlo prek Interneta, očem reči, prek mobitela. Kuliko vidimo Nedeliščanci so na se mislili tak da se je šporcka dvorana Atona napunila, kak bi rekli, prek noči. Branimir Magdalenić je zebral orkestra, a pjevači i pjevačice zbora Vrhovski so spremni več 26 let kuliko koncertlini trajejo. Bilo je i gostiju i si so bili takši kakše si čovek more sam poželeti. Bil je tu naš Priločanec Filip Hozjak, tenor na glaso, a žnjim i naša svecka primadona, sopranistica, Evelin Novak, a kaj Tajči, štera je došla z Amerika, niti ne bodem spominjal. Fajna i lepo popevle kak i navek. Morem vam reči da so Filip i Evelin nejlepše popevali dok so se za roke držali. Nekaj si gruntam da bi mene Evelin prijela za roko i ja bi propjeval. Nedelski koncertlin je kak staro vino, sako leto je se bolši i bolši. Saka čast načelniko, Branimiro i sima drugima šteri tu imajo svoje prste. I ne sam prste!
Za ovoletošji Advent so čakoski gracki oci preselili klizalište nazaj na Macanov dom de je negda bilo, očem reči, de so se čakoski sredji naraštaji navčili klizati. Čakovec je svoje prvo klizalište mel pred šezdeset let na terenima negdašje Pedagoške akademije i Druge osnovne škole. Unda so zime bile čuda jakše pak se je šklizalo po prirodnomo ledo, a dok je sunce presvetilo unda je led, skupa z klizačima odišel po riti k meši. Vu zadje vreme, očem reči, par let nazaj, se je klizalište selilo z Macanovoga doma na Trg republike, a ve pak nazaj, Saki gracki načelnik je napravil leda tam de je on mislil da bode nejbole škliski i da ga bodo čakoska deca saki den nucala. Kak sam vam več rekel, Lesi se je vrnul dimo, očem reči na Macanov dom. No, tu se je nekaj pohabilo, em je klizalište nekše malo, em je led ne kak treba i na se zadje nega dece i stareših na klizanjo. Nebremo reči da naši ljudi nemajo voljo za šklizanjem jerbo jiv saki den morete najti vu Varaždino kak tam trošijo svoje vremem i svoje peneze. Varaždinci služijo, a mi nikaj. Ne znati zakaj
Gdje god se ovih dana zatekli na sajmu, sigurno ste naletjeli na pčelara Mladena Vinka iz Murskog Središća. Dobro raspoložen kao uvijek, osmijeh ne silazi mu s lica, a osim toga uvijek će vam dati savjet kako podići imunitet u zimskim danima. S božićnom kapicom na glavi želi svima sretan Božić i uspješnu 2026.! (sh)
Nedelišče se po Božičnomo koncertlino pozna
KARIKATURA TJEDNA
Autor: Damir Novak
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
mi prodiremo dublje
čitajte nas i putem naše web stranice
www. mnovine.hr te na službenoj facebook stranici
facebook.com/ međimurske novine
mnovine.hr