Međimurske novine 1581

Čakovec, PETAK, 2. siječnja 2026.

Godina XXXII Broj 1581

PREGLED DOGAĐAJA KOJI SU OBILJEŽILI 2025. GODINU

Cijena 2 eur

TEMA BROJA

ŠTRIGOVSKI VIJEĆNIK Filip Tkalčec:

str. 15

str. 4-7

Po čemu pamtimo Forestland odlazi godinu za nama u povijest? str. 3

Zašto Železna Gora ima prednost u kanalizaciji?

KRAJ jedne ere

str. 8

KRVAVI VIKEND u Kuršancu

str. 10-11

28-godišnjak pokušao ubiti majku NEPRIJAVLJENI RADNICI teško ozlijeđeni na radu kod Štrigove

Tvrtka i direktor kažnjeni s gotovo 10.000 eura

Elena Stanković, Ivan Ribić, Lea Heric, Nela Pečarko, Fran Heric i Magdalena Žižek nazdravili su uz čašicu šampanjca

I STARO I MLADO NA PODNEVNIM DOČECIMA PO MEĐIMURJU

Ipak ide nabolje počeli smo piti od podneva PRELOŠKI POLJOPRIVREDNICI simbolično zaključili 2025.

UVJETNA OSUDA

Direktor mora isplatiti radniku 6602 eura ŽALIO SE na pse pa izbio fizički okršaj

Zamahnuo sjekirom po glavi susjeda

ŠTEFANJSKI POSLI u D. Vidovcu

str. 16

Pokazali Arpad se konjske zdebljal jedan snage centimetar ĐURĐICA LEPEN iz Brezja

Zvjezdice i anđeli od perlica dio su bogate Đurđičine riznice

str. 30

str. 18

2

Aktualno

ANKETA POD VUROM

Kako ste proživjeli 2025. a što očekujete u 2026. godini?

Kako se još jedna godina polako sprema prepustiti mjesto novoj, mnogi se osvrću na sve što je donijela i s nadom gledaju prema onome što dolazi. Za nekoga je 2025. bila godina ispunjena druženjima i ostvarenim snovima, za druge mirna i

stabilna, ali gotovo svi u 2026. ulaze s istom željom – zdravljem, mirom i više zajedništva.

Donosimo razmišljanja naših sugrađana o godini na izmaku i očekivanjima od one koja je pred nama.

(Iva Medved)

Vlasta Valenta, Daruvar 2025. godina bila mi je dobra, ali rekla bih, relativno dobra.

Uvijek može bolje. U 2026. očekujem da bude barem takva kakva je bila 2025., a najviše si želim zdravlja. Voljela bih imati više vremena i mogućnosti baviti se svojim praunucima i biti više s obitelji.

Josip Polanec, Strahoninec - Meni je osobno 2025. bila dobra, bez većih problema.

No, na svjetskoj razini – ratovi i sva ta događanja nisu u redu. U 2026. godini očekujem da se takve stvari počnu rješavati, a da meni osobno ostane ovako kako je bilo.

Za svaki slučaj i fra Filip dijelio ribice Ovog Badnjaka Grad Čakovec je pržene ribice dijelio građanima na Franjevačkom trgu, jer je glavni trg pod rekonstrukcijom. Pržene sardine s lukom i kruhom dijelile su se ispod tri šatora. Pripremljeno je 110 kilograma sardina, što je bilo oko tisuću porcija. Kao što bude u takvim prilikama stvorila se prilična gužva pa je svaka pomoć dobrodošla. U pomoć je pritekao i gvardijan franjevačkog samostana fra Filip Đurđević.

Ostala je neotkrivena informacija bi li fra Filip uskočio s umnažanjem ribica za okupljeno mnoštvo ako bi one ponestale, jer se na Badnjak Isus još nije rodio. Srećom se Grad Čakovec pobrinuo da ribica bude dovoljno pa čudo nije bilo potrebno. (tn, foto: M.G.)

FOTO tjedna

DVOMJESEČNA OBUKA u Kninu, Slunju i Požegi

Stigli prvi pozivi za ročnike

Đurđica Horvat, Čakovec - Meni je 2025. bila super.

Očekujem da 2026. bude barem upola dobra kao ova prošla. Puno toga o čemu sam sanjala ostvarilo se i postalo stvarnost. U novoj godini želim zdravlje svima, prijateljima, obitelji, umirovljenicima, i puno druženja.

Direktor PU Murska Sobota Damir Ivančić pruža ruku načelniku PU međimurske Ivanu Sokaču Dragutin Danilović, Čakovec U 2025. sam doživio prekrasno druženje s umirovljenicima i stekao mnoga nova poznanstva. Bilo je lijepih trenutaka u sportu i gospodarstvu. Volio bih da postoji značajnija podrška od Vlade za nas umirovljenike. U 2026. očekujem prije svega zdravlje za sve, druženje bez mržnje i da nas, kao i uvijek, glazba spaja.

Pavao Juršić, Čakovec - Za mene je 2025. bila u redu.

Nisam imao prevelika očekivanja, ali ništa nije bilo strašno, zapravo je bilo dobro. U 2026. želim malo smireniju situaciju u svijetu, jer ima previše ratova i nepoštivanja. Najvažnije mi je zdravlje i da proživim još koju godinu.

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SUSRET NA MOSTU u Murskom Središću traje već 33 godine

Nisu bacili kape, ali su nazdravili prijateljstvu Točno u podne, 30. prosinca, most preko Mure kod Murskog Središća pretvorio se u simbol susjedskog prijateljstva. Hrvatska i slovenska policija s predstavnicima samouprave održali su 33. tradicionalni susret, nazdravljajući kraju godine – ali bez stare navike bacanja kapa u Muru.

Hrvatsku ekipu predvodili su načelnik Policijske uprave međimurske Ivan Sokač, savjetnik ministra

unutarnjih poslova Vladimir Faber i načelnik PP Mursko Središće Miljenko Vrbanec s ekipom, uz gradonačelnika Dražena Srpaka. Slovenci su došli s direktorom PU Murska Sobota Damir Ivančićem, vršiteljem dužnosti komandira Tomislavom Zverom i županom Občine Lendava Janezom Magyarom.

Prije su na kraju godine bacali policijske kape u Muru za sreću, ali zbog

ekoloških razloga sad to preskaču. Kao i prethodnih godina, susret je protekao u prijateljskom i svečanom ozračju.

Razmijenjeni su prigodni darovi, a zajedničkim nazdravljanjem šampanjcem upućene su dobre želje za nadolazeću 2026. godinu, uz poruku da ona bude jednako uspješna i sadržajna u međusobnoj suradnji kao i godina na izmaku. (sh, foto: PU međimurska)

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske poslalo je 29. prosinca 2025. godine, prve pozive na obvezne zdravstvene preglede mladićima rođenima 2007. godine koji imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Time je službeno započela provedba postupka za temeljno vojno osposobljavanje.

Pozive za služenje osposobljeni novaci zaprimit će tijekom veljače 2026. godine, dok se početak obuke očekuje početkom ožujka u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. U prvom naraštaju planiran je raspored do 800 ročnika na te tri vojne lokacije.

Temeljno vojno osposobljavanje traje dva mjeseca i obuhvaća svladavanje temeljnih vojničkih vještina, rukovanje osobnim naoružanjem i suvremenom opremom, uključujući besposadne sustave, pružanje prve pomoći, osnove samoobrane te upoznavanje s ključnim vojnim operacijama iz Domovinskog rata. Ročnici za vrijeme osposobljavanja ostvaruju pravo na mjesečnu naknadu u iznosu od oko 1100 eura neto.

Uz financijsku naknadu, priznaju im se dva mjeseca radnog staža te ostvaruju jednokratnu prednost pri zapošljavanju na neodređeno pod jednakim uvjetima u državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne samouprave. (vv)

2. siječnja 2026.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Danijela, Mirjana, Radovan i Branko iz Svetog Jurja na Bregu uživali su uz malo lokalnog vina

MAĐERKIN BREG Mađerkin breg ove godine je premijerno održao doček Nove godine u podne. Kod vidikovca se od 11 sati počelo okupljati mnoštvo ljudi koji su došli uživati u snježnom pogledu na četiri zemlje, a u ponudi su imali pršut, roštilj, kuhano vino i čaj. Vrhunac je slijedio točno u podne, kada su djeca puštala balone u zrak.

Doček u podne na Mađerkinom bregu okupio je veliko mnoštvo

Magdalena Žižek i Elena Stanković nazdravile za 2026.

I STARO I MLADO na podnevnim dočecima po Međimurju

Ipak ide nabolje, počeli smo piti od podneva

MALA SUBOTICA

DONJA DUBRAVA

MURSKO SREDIŠĆE

Mala Subo�ca 2026. godinu dočekala je u podne uz čaj, kuhano vino, kobasice i �suću konfeta. Za dobru zabavu pobrinuo se organizator, općinski Puhački orkestar.

Točno u podne, baloni puni dobrih želja pušteni su u Donjoj Dubravi, u dvorištu zgrade Zalan. Doček je organizirao KUD Seljačka sloga uz pomoć Općine i tamošnjih udruga, a nije nedostajalo ni dobre glazbe, nastupa malih plesača.

Mursko Središće i doček u podne nešto je što se ne propušta. Ove godine građane su zabavljali popularni Tragovi. Točno u podne, najmlađi su u zrak pustili stotine balona i tako na poseban način obilježiti početak nove godine.

SVETA MARIJA

ČAKOVEC

NEDELIŠĆE

Mještani Svete Marije na podnevnom dočeku okupili su se ispred tamošnjeg Društvenog doma. Veseli doček uz balone na helij te šampanjac za velike i male organizirala je Općina i tamošnje Društvo žena Amalija Kranjec koje su se pobrinule za palačinke i toplog čaja.

Za dobru zabavu bio je zadužen Mustač band.

Mali doček u Čakovcu bio je uver�ra u Veliki doček. Za odličnu atmosferu pobrinuo se raspjevani Eric Vidović sa svojim bendom, izvodeći popularne i poznate pop i rock hitove. Najmlađi su se sladili besplatnim kokicama, voćem, slatkišima i sokovima, dok je topli čaj dodatno ugrijao male posje�telje.

Treću godinu zaredom Nedelišće je dočekalo Novu godinu u podne u grijanoj dvorani MESAP-a, s atmosferom kao da je ponoć, bogatom ponudom hrane, pića i raznovrsnih okusa za sve! Grupa Atomi držala je posje�telje na nogama, a Pizzeria Šut i TZ Srce Međimurja organizirali su pravu feštu za ekipe i obitelji.

4

PREGLED godine 2025.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

2. siječnja 2026.

PREGLED GODINE U POLITICI

Osoba godine je Davor Božinović Pitanje sigurnosti u Međimurju goruće je pitanje koje se dugo spremalo pod tepih zbog političke korektnosti prema nacionalnim manjinama. Iako su većina pripadnika romske nacionalne manjine vrijedni članovi našeg društva, dio neobuzdanih delikvenata uspijeva napraviti veliku štetu s tragičnim posljedicama držeći i vlastite sunarodnjake u strahu.

Ministar Božinović prvi je ministar koji je osobno obišao romska naselja kako bi se uvjerio u stanje na terenu i prvi je nazvao probleme pravim imenom, i zbog toga mu je naša redakcija odlučila dati titulu osobe godine. U studenom 2025. godine najavio je strožu kontrolu

socijalnih naknada i otvoreno podržao stav lokalne vlasti da se socijalna pomoć, ako se nenamjenski troši (npr. na kocku ili alkohol), zamijeni vaučerima ili materijalnim dobrima. To je zahtjev na kojem međimurski župan i gradonačelnici i načelnici inzistiraju godinama.

Pokrenuo je i konkretniju suradnju između policije, socijalne skrbi i obrazovanja kako bi se smanjio kriminalitet i povećala sigurnost u naseljima s većinskom romskom populacijom.

Nije zgoreg za spomenuti i to da je MUP potpisao ugovor s međimurskom tvrtkom Jelen Profesional za nabavu obuće za hrvatsku policiju (čizme i gležnjače). (tn)

Maja Odrčić Mikulić postala Romkinja

Milorad Mihanović

Milorad Mihanović pobijedio jednim glasom, svojim Milorad Mihanović (43), političar iz Sitnica, dospio je u fokus javnosti zbog izborne pobjede koja je označena kao presedan u povijesti hrvatske demokracije.

Mihanović je, naime, izabran za člana Gradskog vijeća Murskog Središća iz redova romske nacionalne manjine sa svega jednim osvojenim glasom.

Na izbore je od ukupno 270 birača romske nacionalnosti izašlo samo četvero. Od ta četiri glasačka listića, tri su proglašena nevažećima, dok je samo jedan bio važeći - onaj za Milorada Mihanovića. Sam Mihanović je potvrdio da je taj jedan glas bio upravo njegov.

Ovakav izborni rezultat, prema Izbornom povjerenstvu, jest neobičan, ali i potpuno legalan.

Unatoč minimalnom broju glasova, kandidat koji je dobio jedini važeći glas automatski postaje izabrani vijećnik. (sh)

Posavec i dalje župan, vlast se promijenila samo u pet općina Minulu godinu obilježili su lokalni izbori održani 18. svibnja premda se jako malo toga promijenilo. Matija Posavec potvrdio je funkciju župana Međimurske županije, a Mario Medved postao je dožupan. Po prvi puta, birao se i zamjenik iz redova Romske nacionalne manjine i pobjedu je odnio Elvis Kralj.

Sva tri grada zadržala su svoje postojeće gradonačelnike, dok su novi načelnici postali Damir Vidović- Donja Dubrava, Petar Janušić-Belica, Ladislav Požgaj-Orehovica, Goran Koren-Domašinec, Zoran Kolar-Šenkovec.

Načelnici u čak osam općina nisu imali ni protukandidate.

Kako pripadnici Romske nacionalne manjine, zbog slabe

Lidija Miše Jalšovec

Lidija Miše Jalšovec, ponudila pa povukla ostavku Župan Ma�ja Posavec izlaznosti nisu izabrali svoje predstavnike u lokalnu vlast, za njih su organizirani dopunski izbori, 5. listopada. (vv)

Načelnik od tri sata

Nakon što je Matija Ladić sa svega 9 glasova više ponovno postao načelnik Općine Pribislavec, na tijek izbora i izborne rezultate požalio se njegov protukandidat David Dodlek. Dodlek je naime, u izbornoj noći bio 3 sata načelnik i potom izgubio. David i njegova stranačka kolegica, Ana Novak iz Klub vijećnika DOSIP, žalili su se na sve strane, od Županijskog izbornog povjerenstva do DIP-a i Ustavnog suda, a zatražili su čak i poništenje izbora. U žalbi su naveli je i da se namjerno manipuliralo biračima, naročito pripadnicima Romske nacionalne manjine.

Međutim, sve su žalbe, odbijene. Stranka DOSIP postala je

Maja Odrčić Mikulić, pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Međimurske županije, dva puta je šokirala javnost. Prvo se kandidirala za zamjenicu romske nacionalne manjine i zato promijenila nacionalnost u registru birača u romsku. Zatim je srijedu pred Praznik rada prikupila 304 potpisa, ali je povukla kandidaturu.

Po rođenju Hrvatica, desetljeće posvetila je radu s Romima i njihovoj integraciji.

Promjenom nacionalnosti skrenula je pažnju na getoizaciju i probleme s kamatarima u romskim naseljima. - Odluka je neovisna o strankama. Ostajem Romkinja i borit ću se protiv politike koja ne daje rezultate – socijalne naknade završavaju kod kamatara", rekla je. Podržao ju je dio Roma potpisima, a kandidaturu, Darko Pandur (54), odvjetnik kako je rekla, nije povukla zbog iz Preloga, osuđen je na Općinpritiska. (sh) skom sudu u Čakovcu na kaznu zatvora od osam mjeseci, odnosno uvjetno na dvije godine zbog prijevare klijenta kojem je obećao pravnu pomoć u razvodnoj parnici, ali nije učinio ništa. Izrečena kazna zatvora od osam mjeseci, ali uvjetno na dvije godine. To znači da kaznu neće morati odslužiti ako u tom razdoblju ne počini novo kazneno djelo i ako u roku od tri mjeseca vrati Kopasiću 870 eura.

Međutim, pred tim istim suMaja Odrčić Mikulić dom protiv Pandura vodi se još

David Dodlek, trosatni načelnik Pribislavca oštra oporba načelniku Ladiću.

Oporba je uspjela minirati suglasnost za povećanje cijene odvoza komunalnog otpada pa se Općina našla u problemu. Naime, mogla bi ostati bez koncesionara te s kantama punim otpada. (vv)

Darko Pandur osuđen na uvjetnu kaznu zatvora zbog prevare

Darko Pandur nekoliko postupaka. Preloški odvjetnik je u međuvremenu ostao i bez licence za rad. (vv)

Drama u GKP Čakom. Nova direktorica, Lidija Miše Jalšovec, nakon svega pola godine mandata, najprije je ponudila, a zatim povukla ostavku. Suočila se s nizom problema od poslovanja u minusu do toga da Čakom više nema gdje odlagati smeće. Dodaju li se tome inspekcije, pa kazne, pa kako je rekla “vezane ruke”, odlučila je dići ruke. No, podrška radnika, Nadzornog odbora i vlasnika, nagnali su je da ipak ostane.

Ostanak je olakšan i dopuštenjem da “provjetri” tvrtku. (vv)

Grad Čakovec mora isplatiti naknadu Međimurki od 158.000 eura

Spor između grada Čakovca i vlasnika RK Međimurka prenesen je i u ovu godinu.

Tim više što su napokon počeli radovi na uređenju središnjeg Trga Republike. Pozadina svega je da se Grad ekspresnom procedurom, upisao u zemljišne knjige kao vlasnik dijela zemljišta od 909 m² između centra za kulturu i robne kuće, zemljišta koje je ona koristila i na kojem je imala svoje komunalne instalacije i pristup pune 42 godine. Međimurka i njeni suvlasnici saznali su za upis tek slučajno u ljeto 2022., kada su htjeli koristiti gruntovni izvadak. Pravna je borba rezultirala presudom o isplati naknade Međimurki od 158.000 eura, iako su tražili 400.000 eura, a zahtjev za vraćanjem zemljišta je odbijen.

Predstavnici robne kuće, sada pak su iskazali zabrinutost jer će radovi na trgu, otežan pristup, loše uređenje infrastrukture i problematično parkiranje smanjiti promet i broj kupaca za više od 50%, što bi moglo dovesti do prestanka poslovanja. (vv)

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

GOSPODARSTVO U 2025.

PREGLED godine 2025. 5

Zlatna žutica kosi vinograde Međimurja

Zlatna žutica ubija vinograde bregovite Hrvatske trs po trs. Svaki zaraženi trs mora se iskrčiti. Vinari iz Međimurja i regije sastali su se u Štrigovi s Ministarstvom poljoprivrede i traže strože mjere protiv zaraze koja ugrožava vinogradarstvo, turizam i gospodarstvo.

Potrebni su inspektori, veće kazne, registar vinograda preko 0,1 ha, sufinanciranje protiv američkog cvrčka i termoterapija sadnog materijala. Traže obeštećenja za sve zaražene trsove, ne samo preko 20%. Godišnje se iskrči 5-15% trsova, a vinogradari hobisti i nekontrolirani sadni materijal glavni širitelji. (sh)

Javne osobe umrle 2025. godine

Otvorena preloška, a počela gradnje zaobilaznice Nedelišće

Nataša i njezin suprug Siniša Genc

Najbolja mliječna farma u Hrvatskoj Zlatko Novak iz Svetog Urbana i njegova obitelj osvojili su prestižnu nagradu za najbolju mliječnu farmu u Hrvatskoj prema izboru Mliječnog lista Hrvatske mljekarske udruge.

Njihovo obiteljsko gospodarstvo u predjelu Rimščak brine o 260 životinja – 99 muznih krava holstein pasmine, 72 junice, 45 teladi i 40 bikova u tovu. Obrađuju 100 hektara zemlje i godišnje predaju oko 797.000 litara mlijeka mljekari Vindija. (sh)

Kolektor Metal preuzeo Midi

Kolektor grupa preuzela je Midi d.o.o. iz Ivanovca, međimurskog metalopreradnog asa s 40 godina tradicije. Od skromnih početaka 1985. s dvoje zaposlenih, tvrtka je narasla na 152 djelatnika i 42. mjesto među 100 najboljih u županiji po prihodu. Proizvode metalne konstrukcije, strojobravarske komponente i industrijske sustave za Njemačku, Italiju, Austriju, Francusku i Sloveniju. (sh)

Franjo Josić preuzeo Međimurje graditeljstvo

Poduzetnik Franjo Josić preuzeo je tvrtku Međimurje graditeljstvo sa sjedištem u Čakovcu od 27 suvlasnika preko svoje novoosnovane tvrtke FAZ TIME. Josić je poznat kao vlasnik nekoliko tvrtki, među kojima je najuspješnija Franc Mont, specijalizirana za sustave grijanja, hlađenja i vodoinstalacija, koja zapošljava gotovo 90 radnika.

Tvrtka Međimurje graditeljstvo je 2024. ostvarila ukupni godišnji prihod u iznosu od 22.777.293 eura, što je relativna promjena ukupnih prihoda od 4.764.662 eura u odnosu na prethodno razdoblje kada je tvrtka ostvarila ukupne godišnje prihode u iznosu od 18.012.631 eura. Tvrtka je u posljednje dvije godine poslovala s dobiti. Međimurje graditeljstvo je u 2024. ostvarilo neto rezultat poslovanja u iznosu od 113.962 eura, dok je ostvarena neto marža iznosila 0,50 posto. (sh)

Na čelu Perutnine Pipo-Ptuj Boris Cvetković

Ova godina bila je prekretnica za Perutninu Ptuj – Pipo Čakovec. Osim što je tvrtka zauzela drugo mjesto po prihodima u Međimurskoj županiji, u vitrine im je stigla i prestižna Zlatna kuna za izvrsnost u poslovanju. Ovi rezultati dolaze u godini kada je kormilo tvrtke preuzeo Boris Cvetković, koji s jasnom vizijom vodi čakovečkog prehrambenog diva prema novim rekordima. U novu godinu ulaze uz potpuno novu kategoriju pilećih kobasica za kuhanje i pečenje i novi brend "Pickies". Time odgovaraju na

trendove i potrebe mlađe generacije, nudeći proizvode koji spajaju kvalitetu, praktičnost i moderan način prehrane. (sh)

Končar D&ST postao vlasnik Novog Feromonta

Novi Feromont iz Donjeg Kraljevca promijenila je vlasnika. Najnovijom akvizicijom, Končar D&ST stekao je kontrolni paket dionica u tvrtki.

Končar D&ST je već ranije posjedovao 18,93 posto vlasničkog udjela. Nedavnom akvizicijom došao je do dodatnih 35,79 posto udjela, što znači da ima 54,72 posto udjela u temeljnom kapitalu međimurske tvrtke. (vv)

Obitelj Đurkin preuzela Hotel Park

Uoči Dana Grada Preloga, 3. prosinca je svečano otvorena sjeverna obilaznica u dužini od oko 7 kilometara. Obilaznica je financirana sredstvima Hrvatskih cesta u ukupnoj vrijednosti od oko 10 milijuna eura. Nova cesta započinje na ulazu u Prelog iz pravca Svetog Križa, prolazi preko poljoprivrednih površina sjeverno od naseljenog područja Preloga, preko županijske ceste Ž2026 te se nastavlja prema Cirkovljanu, kojeg također obilazi sa sjeverne strane, i završava prije ulaska u Draškovec. Cesta ima dva nova rotora i jedan postojeći kod Čehovca, a zajednički su je gradili čakovečka Tegra i varaždinska tvrtka Colas. S druge strane, započeli su radovi na izgradnji obilaznice Nedelišća.

23. siječnja, u 77. godini života preminuo je fra Stanko Belobrajdić. Stanko je bio kapelan, župnik i gvardijan u župi sv. Nikole biskupa, a potom i vikar u župi sv. Antuna Padovanskoga na Jugu.

Prelog dobio dva trgovačka centra

Početkom prosinca u Prelogu su otvorena dva trgovačka centra. Prvo je svoja vrata otvorio Lidl u sklopu Retail parka preko puta Gospodarske zone Sjever. Nakon toga, na samom ulazu u Grad, preko puta Plodina, otvoren je prvi pravi trgovačkog centra u Prelogu i cijelom donjem Međimurju. Riječ je, naravno, o centru pod imenom Hey Park. (vv)

Otvoren 13. rotor u Čakovcu

Obitelj Đurkin postala je vlasnik Hotela Park u Čakovcu. Hotel Park i dalje će ostati hotel, ali je u njegovu renovaciju i modernizaciju potrebno dosta uložiti. Dosadašnji vlasnik, tvrtka Union već ga je duže prodavala jer hotel hitno traži značajniju investicijsku injekciju.

Ovo je nova velika kapitalna investicija tvrtke Đurkin, a najpoznatije su im trgovački centri Đurkin i Bat te Galerija Sjever. (BMO)

Za promet je 20. ožujka otvoreno novo kružno raskrižje na križanju Ulice Tome Masaryka i Ivama Mažuranića u Čakovcu.

Riječ je o projektu vrijednom preko 350.000 eura tijekom kojeg je rekonstruirano raskrižje, uređena je i komunalna infrastruktura, odnosno izvedena i rekonstrukcija dijela vodovodne mreže u ukupnoj duljini od 285 metara, a postavljena je i nova javna rasvjeta. (vv)

Štrigova je na Dan općine, 18. srpnja, postala dom jedinstvenom Svjetskom centru pušipela, prvom muzejskom prostoru u Hrvatskoj posvećenom isključivo jednoj autohtonoj sorti.

Vrhunska vina uvelike su pridonijela uspjehu međimurskog turizma na nacionalnoj sceni. Na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku, županija je osvojila prestižnu statuu Održivi turizam 2025. kao najbolja kontinentalna destinacija, čime je svrstana u sam svjetski vrh.

Slavlje se nastavilo u Bjelovaru na dodjeli Suncokreta ruralnog turizma, gdje je Međimurje proglašeno Ruralnom turističkom destinacijom godine. Uz šampionsku titulu, niz dionika okitio se poveljama: Zlatnu povelju dobili su Festival balona i Hotel Panorama iz Preloga te Vina Lovrec iz Štrigove. Srebro je pripalo OPG-u Pešta, bronca Lantestini, dok su posebna priznanja primile Vesna Osojnički (za gostoljubivost) i Ivana Ključarić. (bj)

Nakon 5 mjeseci, sredinom srpnja završili su radovi na rekonstrukciji ulica u samom središtu Čakovca. Riječ je o potezu od Strossmayerove ulice, Otokara Keršovanija kroz čitavu Ljepoticu prema Domu za starije i nemoćne, odnosno prema središnjem parku koji se također uredio.

Vrijednost investicije biila je 538.000 eura, a rok za izvođenje radova je 120 dana.

Tijekom radova skinula se postojeća kolnička i pješačka konstrukcija i uredila su se sva parkirališta sa 78 parkirnih mjesta.

Istovremeno se napravila i nova oborinska odvodnja te je jedno parkiralište dobilo čak i zelenu oazu s klupicama za sjedenje. S druge strane, sredinom listopada, napokon su krenuli radovi na rekonstrukciji čakovečkog Tga Republike. RAdovi će trajati 300 dana i odvijat će se u fazama. Nažalost, bit će financirani iz gradskog proračuna, a ne sredstvima iz EU fondova. Izvođač radova je tvrtka Đurkin. (vv)

Turizam na krilima pušipela

Fra Stanko Belobrajdić

Ivan Gradečak Joc U 74. godini života, 14. lipnja, preminuo je Ivan Gradečak-Joc, alfa i omega preloškog turizma, spidvejaš, trener, gimnastičar. Aktivno je sudjelovao u osnivanju preloškog Doma kulture, Knjižnice i čitaonice, Muzeja Croata insulanus, a utvrdio je i kulu kao prepoznatljivi znak Grada Preloga.

Uređeno samo središte Čakovca

Siniša Radiković U 63. godini života, 1. srpnja preminuo je Siniša Radiković, dugogodišnji direktor najuspješnijeg komunalnog poduzeća, GKP Pre kom.

Ostat će zapamćen i kao djelatnik naše, nekadašnje Međimurske banke koju je praktički sam uveo u eru informatizacije.

6

PREGLED godine 2025.

Javne osobe umrle 2025. godine

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

DRUŠTVO U PROŠLOJ GODINI TRAGIČNI DOGAĐA Požar u Kuršancu uzeo život troje djece

Građani su davali podršku iskusnim kirurzima

Danijel Požgaj U 40. godini života, 2. srpnja, iznenada je preminuo poznati belički i međimurski glazbenik Danijel Požgaj. Bio je dirigent, aranžer, voditelj, svirač, učitelj, prijatelj, ali prije svega dobar čovjek.

Prosvjedi zbog “sječa glava” u čakovečkoj bolnici Nikola Hren, novi ravnatelj čakovečke Županijske bolnice, sredinom siječnja rekonstruirao je bolničke odjele, odnosno postavio je nove pročelnike službi i voditelje odjela.

Tim činom prouzročio je lavinu događaja koja je rezultirala odlaskom desetak iskusnih kirurga. Naime, sporno je bilo imenovanje dr. Roberta Grudića novim pročelnikom Službe kirurških djelatnosti koji je na tom mjestu naslijedio dr. Dražena Krišto�ića. Dr. Krišto�ić pak je bio favo-

rit kirurga no ravnatelj ih nije poslušao.

Uslijedilo je protestno okupljanje kirurga i ortopeda, pa ostavke kirurga kojima su podršku pružali građani i to velikim okupljanjima na središnjem čakovečkom Trgu te ispred same Bolnice. No, vodstvo bolnice ostalo je pri svojemu, kirurzi su otišli, a njima se pridružio i pokoji drugi liječnik. Ravnatelj je potom u tišini napravio i smjene među glavnim odjelnim sestrama. (vv)

Rino Megla U 69. godini života, 23. listopada preminuo je Rino Megla iz Čakovca. Bio je istaknuti sportaš, istinski zaljubljenik u stolni tenis, svjetski prvak u stolnom tenisu za oboljele od Parkinsonove bolesti. VelikI čovjek i sportaš, ostavio je traga i u čakovečkoj gradskoj upravi.

Kris�jan Kuhar

Igor Radašić

Došli novi svećenici

Nakon dugogodišnje službe, preč. Antun Hoblaj otišao je u mirovinu, a upravljanje Župom sv. Jakoba u Prelogu preuzeo je vlč. dr. sc. Kristijan Kuhar, koji je do sada vodio župu u Štrigovi. Iz Preloga je otišao i župni vikar vlč. Dominik Cestar, koji je postao novi župnik u Klenovniku te dušebrižnik u tamošnjoj bolnici.

U Štrigovu je došao vlč. Igor Radašić, dosadašnji župnik u Kuzmincu. Promjena

Baltazar Bolta Jalšovec Brojni političari, kolege i osobe iz javnog života oprostili su se od Baltazara „Bolte“ Jalšovec, dugogodišnjeg saborskog zastupnika i uglednog političara iz Štrukovca, koji je preminuo u nedjelju, 16. studenog. Političku karijeru počeo je u još osamdesetih godina kao nezavisni zastupnik, a godine 1989. učlanio se u Hrvatsku socijalno-liberalnu stranku (HSLS). Cijelih devedesetih bio je saborski zastupnik, od prvog zasjedanja, pa do izbora i promjene Vlade 2000., kada postaje i potpredsjednik Zastupničkog doma Hrvatskog sabora, čime je dosegnuto jedno od najviših političkih funkcija koje su obnašali Međimurci.

2. siječnja 2026.

Ma�ja Filipović (Foto: Općina Belica)

je bilo i u Belici, kamo je na mjesto vlč.

Karla Kruljca stigao vlč. Matija Filipović, koji je ranije bio župni vikar u Ivancu.

U Podturnu je vlč. Siniša Preiner potvrđen na poziciji te je s dužnosti upravitelja imenovan župnikom Župe sv. Martina. Rošade su se dogodile i u čakovečkoj župi sv. Nikole, gdje je fra Andreo Matanović razriješen dužnosti, a novi župni vikar postao je fra Matija Marijić. (bj)

Viktoru Vinku popravljen put nakon našeg pisanja Viktoru Vinku (69) iz Jurovčaka, invalidu u kolicima kojemu su amputirane obje noge zbog dijabetesa, napokon je donekle olakšan život. Nakon pritiska Međimurskih novina saniran je neprohodan šljunčani put do njegove kuće iznad Toplica Sveti Martin.

Načelnik Martin Srša, župan Matija Posavec i susjed Ivan Krajačić riješili su problem.

- Put je sada dobar, zahvaljujem im. S kolicima mogu do glavne ceste. Raširili su ga, pošudrali, treba se još stisnuti, rekao nam je zadovoljni Viktor. Hitna pomoć, Crveni križ i volonterka Nada Srpak sada mu stižu bez problema. - Posebno hvala susjedu Krajačiću. Donirao materijal za podest na kat gdje se nalaze kupaonica i krevet za Viktora. (sh)

Viktor Vinko, s partnericom Bojom Pušnik, županom Ma�jom Posavcem i načelnikom Mar�nom Sršom

Stravičan požar u romskom naselju Kuršanec uzeo je živote troje djece obitelji Oršuš: Gabrijela (9), Lane (7) i Tene (3).

Tragedija se dogodila kada je žar u plastičnoj kanti zapalio drvene stepenice, jedini izlaz s kata.

Majka je s novorođenčetom spas potražila skokom kroz prozor, dok otac zbog siline vatre nije uspio doći do ostale djece.

Grad Čakovec proglasio je Dan žalosti, a mještani su ostali u šoku i suzama. Ovaj događaj otvorio je bolna pitanja o sigurnosti u naseljima, od opasnih improviziranih električnih instalacija i ilegalnih deponija otpada do činjenice da se lokalni DVD nije odazvao na intervenciju. (bj)

Sjekirom na majku, brata i očuha Pleškovec je početkom srpnja bio poprište brutalnog zločina.

Emanuel Rep (29), koji se tek vratio s izdržavanja zatvorske kazne, sjekirom je napao članove svoje obitelji.

Na mjestu je ubio biološku majku Danijelu (49), dok je očuha Dragutina (59) i polubrata Benjamina (23) teško ranio. Jedino je mlađa sestra prošla bez ozljeda jer se uspjela sakriti. Krvavi pohod završio je Benjaminovim pozivom upomoć, nakon čega je ubojica pobjegao u šumoviti kraj.

Uslijedila je opsežna policijska potraga koja je završila uhićenjem u Slakovcu. Istraga je otkrila Emanuelov mračni dosje, koji uključuje teške krađe i optužbe za silovanje.

Dok je majka Danijela pokopana na groblju u Sv. Jurju na Bregu, očuh Dragutin prevezen je u KB Dubrava u kritičnom stanju, a polubrat Benjamin pušten je na kućni oporavak. (bj)

Vladimir Novak svirao više nego radio Neopozivom ostavkom 26. kolovoza Vladimir Novak (47) napustio je kormilo OŠ Petar Zrinski u Šenkovcu. Naime, policijska uprava međimurska podnijela protiv njega kaznenu prijavu za zlouporabu položaja. Istraživanjem je utvrđeno kako se najmanje 500-tinjak sati nije nalazio na radnom mjestu te je time za sebe pribavio znatnu imovinsku korist u iznosu od više tisuća eura.

Priče o zlouporabi položaja i ovlasti pokrenute su još lani kada je i u našu redakciju 19. studenog stiglo anonimno pismo pod naslovom Tko je ravnatelj OŠ s više od 100 dana godišnjeg. (sh)

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

AJI PROŠLE GODINE

Skočio u kanal i umro od šoka

Mihaela Lajtmana brutalno ubio bratić?

U srpnju je cijelo Međimurje bilo potreseno brutalnim ubojstvom koje se dogodilo na ribičkom jezeru kraj Male Subotice.

Malo poslije 15 sati u srijedu, 9. srpnja, policija je dobila dojavu da se uz obalu nalazi beživotno tijelo muškarca s vidljivim ozljedama. Ubrzo je ispostavljeno da je riječ o 32-godišnjem Mihaelu Lajtmanu.

Tijelo je pronašao član lokalnog ribičkog društva, a očevid je trajao do kasno u noć. Ispostavljeno je da je Lajtman pogođen hicem iz vatrenog oružja te da je preminuo na mjestu.

Epilog ove priče stigao je tek sredinom prosinca, kada je uhićen 28-godišnjak za

Mihael Lajtman kojega se osnovano sumnja da je ubio Lajtmana. Ispostavljeno je da je riječ o njegovom bratiću Antoniu Lajtmanu. (bj)

Josip Oršuš ubio trudnu Vanesu

Sitnice je sredinom prosinca potresao stravičan zločin. Josip Oršuš (40), umjesto odlaska na odsluženje zatvorske kazne, automatskom je puškom napao obitelj.

Ubio je trudnu Vanesu Oršuš (28) i teško ranio nevjenčanu suprugu Merimu (29). Nakon krvoprolića, ubojica je pobjegao u Sloveniju, gdje je nakon dvodnevne potrage uhićen kod Bistrice.

Izručen je Hrvatskoj uz jake mjere osiguranja i smješten u zatvor u Varaždinu, dok je Merima preživjela napad. Oršuš, otprije poznat po bogatom kriminalnom

Josip Oršuš dosjeu, u zatvoru je dočekan uz uvrede ostalih zatvorenika.

Na dan sprovoda ubijene Vanese u Murskom Središću proglašen je Dan žalosti, a njezina je majka uz pratnju pravosudne policije privremeno puštena iz zatvora kako bi se oprostila od kćeri. (bj)

Prosvjed zbog smrti malenog Luke

Pijani vozač usmrtio Roberta Mikeca

Tragedija je potresla Čakovec 31. siječnja u Preloškoj ulici. Pijan vozač (39) s preko 2 promila alkohola, brzom od 104 km/h, udario je dvoje djece na pješačkom prijelazu. Mali Luka (10) gurnuo je sestru Lanu da je spasi, ali zadobio teške ozljede glave i preminuo 4. veljače u KBC Zagreb. Lana je u nesreći bila teško ozlijeđena. Istražni zatvor za osumnjičenika određen je odmah nakon nesreće koja se dogodila. Nakon prometne nesreće građani su prosvjedovali za veću prometnu sigurnost u Preloškoj ulici. (sh)

Prelog se u ožujku oprostio od Roberta Mikeca (59), predsjednika Biciklističkog kluba Prelog i istaknutog sportskog djelatnika. Tragedija se dogodila tijekom treninga na koji je Mikec krenuo sa sinom i kolegama.

Na njega je automobilom naletio 39-godišnji vozač koji je s 1,7 promila alkohola u krvi prešao u suprotnu traku, usmrtio ga na licu mjesta i pobjegao. Počinitelj je kasnije pronađen i smješten u istražni zatvor.

Mikec je bio srce biciklističke zajednice; pod njegovim vodstvom Polarna liga narasla je s 30 na preko 300 sudionika, a pokrenuo je i brojne dječje kampove i utrke.

Na emotivnoj komemoraciji u Domu kulture od njega su se oprostili obitelj, gradonačelnik Ljubomir Kolarek i brojni kolege, istaknuvši njegov neizbrisiv trag u sportskom i društvenom životu Grada Preloga. (bj)

Robert Mikec

PREGLED godine 2025. 7

U kolovozu je u Donjem Vidovcu poginuo Igor Tempran (38), koji je smrtno stradao nakon skoka s mosta u derivacijski kanal. Igor je u nedjelju, 10. kolovoza, skočio s visine od 3,8 metara s četvoricom poznanika, no dok su ostali isplivali, on je nestao pod površinom.

Uslijedila je opsežna trodnevna potraga u kojoj su sudjelovali HGSS, policija i vatrogasci koristeći čamce, potražne pse i dronove. Tijelo je naposljetku pronađeno u utorak, 1.8 kilometara nizvodno kod nautičkog kluba u Donjoj Dubravi, nakon što ga je uočio dron Interventne jedinice.

Stručnjaci pretpostavljaju da su tragičnom ishodu kumovali temperaturni šok i silovit udarac u vodu brzinom od 31 km/h, što može uzrokovati teške ozljede i gubitak svijesti. (bj)

Župnikova mračna tajna 62-godišnji župnik Vladimir Vizir iz Župe sv. Nikole Biskupa prijavio je 16. travnja trojicu Roma iz međimurskog Kuršanec Luga (23, 25, 27 godina) zbog razbojništva.

Oteli su mu mobitel i novac, ali istraga Policijske uprave međimurske razotkrila je Vizirove tajne: plaćao je romske mladiće od 15 do 18 godina za oralni seks. Djela je navodno činio u svojoj vikendici u Krapinsko-zagorskoj županiji, nudeći im do 50 eura po susretu. (sh)

Nikole Pokrivača

Nikola Pokrivač izgubio život kod Karlovca Hrvatsku je na Veliki petak šokirala vijest o pogibiji bivšeg reprezentativca Nikole Pokrivača (39) u teškoj prometnoj nesreći kod Karlovca.

Nesreću je skrivio vozač Audija koji je nepropisno pretjecao preko pune crte i izravno se sudario s Pokrivačevim BMW-om. Obojica su preminula na mjestu.

Nikola je bio simbol borbe i hrabrosti; čak je tri puta pobijedio rak krvi zahvaljujući transplantaciji koštane srži vlastite majke Ane. Na posljednjem ispraćaju u Svetom Martinu na Muri okupio se nogometni vrh, uključujući Bilića, Olića i Prosinečkog. Uz dirljiv oproštaj, prijatelj To�ko Dedić Toti u grob je položio loptu i nogometni Oskar Roma, istaknuvši Nikolinu dobrotu. Iza sebe je ostavio neizbrisiv sportski trag, ali i kćer Niku koja mu je bila najveća inspiracija. (bj)

SUDOVI I POLITIČARI U 2025.

Neslužbena presuda Počelo suđenje za Maria Severa i Darku Horvatu Na zagrebačkom Županijskom Stjepana Kovača sudu 9. rujna napokon je počelo Županijski sud u Zagrebu 4. srpnja 2025. godine donio je presudu u slučaju koji je potresao Međimurje i bacio sjenu na policiju i lokalnu vlast. Bivši policajac Mario Sever (49) osuđen je na dvije godine zatvora, od čega će 10 mjeseci provesti iza rešetaka, zbog zlouporabe položaja i odavanja tajni kriminalcima. S njim je, zbog trgovanja utjecajem, osuđen i bivši čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač (49), čija će kazna zatvora od 10 mjeseci biti zamijenjena radom za opće dobro.

Obojica su dužna nadoknaditi troškove postupka u iznosu od po 1.500 eura. (vv)

suđenje Darku Horvatu. Horvat je uhićen 19. veljače 2022., dok je još obnašao ministarsku dužnost i jedno je vrijeme proveo u istražnom zatvoru u Remetincu.

Bbivši ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, optužen je da je 2018. godine nezakonito raspodijelio 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima s kojima je imao osobne interese.

Horvat koji negira krivicu trenutno je zaposlenik Končara. Optužnice su još potvrđene i bivšim ministrima Josipu Aladroviću, Tomislavu Tolušiću i Borisu Miloševiću, koji je bio potpredsjednik Vlade. (vv)

Matija Posavec još čeka sudski epilog jedoci u slučaju župana Matije Posavca. Županijskom sudu u Zagrebu potom je odlučio kako će se 7. svibnja još jedanput preslušati kompletni dokazni materijali. Nakon toga trebala je nastupiti obrana i potom biti donesena

presuda. Sve je to bilo najavljeno za vrijeme najžešće predizborne kampanje.

Međutim, ništa od toga nije napravljeno. Stalo se kod preslušavanja dokaznog materijala pa tako Posavec još čeka zadnju riječ suda. (vv)

8

Gospodarstvo

MindsetSoul Business

U Novu 2026. godinu s razrađenom vizijom prema uspjehu

K

rajem prosinca mnogi poduzetnici shvate da se �jekom godine nisu pomaknuli prema onome što su na početku željeli pos�ći. Ne zato što nisu radili ili se nisu trudili, nego zato što je fokus cijele godine bio na svakodnevnim obavezama. Posao se radio, problemi su se rješavali, ali rezultat je ostao is�.

Vizija s kojom su krenuli u poduzetništvo prestala je bi� dio svakodnevnog vođenja. Ona se spomene povremeno, možda u razgovoru s partnerima ili na neformalnim okupljanjima, ali ne sudjeluje u donošenju odluka. Ne koris� se kao kriterij za postavljanje prioriteta, za način na koji se vode ljudi ili za odluke koje se donose. Poslovanje se u takvom okruženju svodi na ponavljanje is�h obrazaca i, posljedično, is�h rezultata.

Problem nije u tome da je vizija nestala, nego je negdje izblijedjela iza rješavanja hrpe svakodnevnih zadataka. Sastanci, dobavljači, zaposlenici koji odlaze, klijen� koji mijenjaju uvjete, sve to je stvorilo buku ispod koje je teško ču� vlas�� �hi glas koji je nekada govorio: „Ovo radim zato što želim pos�ći nešto što ima svrhu.“ Kada se poslovna vizija prestane svjesno njegova�, onda samo opera�vno ponavljanje ostaje u poslovanju: is� problemi, is� rezulta�, manjak napretka i razvoja. Vizija se u takvom okruženju gasi iz dana u dan.

Zato s početkom nove poslovne godine možete napravi� jednu malu, ali vidljivu promjenu: da viziju prestanete drža� kao uspomenu iz početaka i počnete je tre�ra� kao ak�vni projekt.

Jednom tjedno vrijedi odvoji� barem 30 minuta na mirnom mjestu, bez e-maila i telefona i postaviti si vrlo konkretno pitanje: ako nastavim radi� i vodi� posao na is� način kao danas, gdje ću bi� za tri godine u

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec.

Organizacijski & Leadership Reset Poslovno savjetovanje za direktore i vlasnike E - mail: vesna@vesnabaranasic.com

odnosu na ono što sam želio pos�ći? Ne gdje bih volio bi�, nego gdje me ovaj način rada objek�vno vodi.

Nakon toga zapišite svoje snove koje biste ikad željeli ostvari�, detaljno ih raspišite, a potom ih sagledajte kao realist: što je od ovih snova realno ostvarivo, u kojim okolnos�ma, uvje�ma i u kojem vremenskom roku? Što bi se moralo promijeni� da bi se vizija mogla ostvari�? Koje odluke se danas odgađaju? Koje odgovornos� bi se morale drugačije raspodijeli�? S kojim ljudima je to izvedivo, u kojem vremenskom okviru i uz koje financijske mogućnosti? Napravite od svog sna realnu i izvedivu priču.

Na kraju, važno je sagleda� cijelu sliku kri�čki. Koji su rizici promjena i pokretanja novog načina rada? Koje su slabos� promjena, postoje li nelogičnos� u ideji koja je zamišljena?

Vizija ima smisla samo ako se koristi. Ako ostane samo ideja bez plana i puta prema realizaciji, ona ne mijenja ništa. Tek kada postane dio svakodnevnog odlučivanja, ona može utjeca� na smjer poslovanja i na način vođenja.

To je trenutak u kojem možete odluči� hoćete li i dalje voditi posao na isti način ili ćete u novu godinu ući s razrađenom vizijom i planom. Što birate?

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore vesna@vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 4. siječnja • KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h) • KONZUM, Donja Dubrava (8-13 h) • KONZUM, Goričan (7-13 h) • KONZUM, Mursko Središće (8-13 h) • STUDENAC, Pribislavec (8-20 h) • VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A (7-12 h)

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

POMAMA za solarcima

Županija odobrila čak 241 zahtjev Razlog ovakvoj “jurišnoj” potražnji direktor Alen Višnjić vidi u promjeni sustava obračuna koja stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine Piše: Benjamin Jakopić

Međimurska županija predstavila je rezultate Javnog poziva za su�inanciranje obnovljivih izvora energije, a brojke potvrđuju da su Međimurci itekako prepoznali isplativost solarnih elektrana.

Rezultate su prezentirali župan Matija Posavec, pročelnik Darko Radanović te direktor MENEA-e Alen Višnjić.

Zbog rekordnog odaziva, prvotno planirani iznos od 100 tisuća eura više je nego udvostručen. Župan Matija Posavec istaknuo je kako su, nakon što su zaprimili preko 300 prijava, odlučili povećati sredstva na 250 tisuća eura.

- Od svih prijava, odobrili smo njih čak 241. One će zajedno proizvoditi oko 2 megavata struje, što je doista značajno, poručio je župan.

Darko Radanović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam

Alen Višnjić, direktor Međimurske energetske agencije

Stara pravila vrijede još deset godina, ali…

Pojedinačna kućanstva mogla su ostvariti potporu do maksimalnih 1200 eura.

Pročelnik Darko Radanović pojasnio je kako je od tog iznosa tisuću eura namijenjeno samoj gradnji elektrane, dok je 200 eura predviđeno za izradu energetskog certi�ikata, uz napomenu da su prihvatljivi svi troškovi nastali od svibnja 2024. godine.

Razlog ovakvoj “jurišnoj” potražnji direktor Alen Višnjić vidi u promjeni sustava obračuna koja stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine. On je naglasio kako će stara i povoljnija pravila vrijediti još punih deset godina, ali samo

za one koji već imaju elektrane ili su predali dokumentaciju do kraja ove godine.

Zanimljiv je i trend rasta snage samih elektrana. Dok je 2023. godine prosječna instalirana snaga po kućanstvu iznosila 6,6 kilovata, u 2025. godini taj je prosjek skočio na preko 8 kilovata, što pokazuje da građani planiraju dugoročnu energetsku neovisnost.

Zanimljiv je i podatak da su ukupna ulaganja u 241 solarnu elektranu iznosila otprilike 1,8 milijuna eura, što dovodi do cijene od oko 900 eura po instaliranom kilovatu. Ta cijena je čak 20 posto niža nego godinu ranije. Župan je najavio da će s natječajem nastaviti i 2026. godine, te poziva građane da izrađuju projektnu dokumentaciju i da se prijavljuju.

KRAJ jedne ere

Forestland odlazi u povijest?

Ljudi su oko toga planirali godišnje odmore, i za mnoge od nas to je bio vrhunac ljeta, a ne treba ni govoriti koliko je obogaćivao turističku ponudu našeg kraja Piše: Benjamin Jakopić

Priča o Forestlandu započela je 2014. godine, kada nekolicina mladića nije uspjela otići na festival na moru pa su odlučili pokrenuti vlastiti u šumskom dvorištu. Taj događaj je iz godine u godinu rastao te privlačio široki spektar ljubitelja glazbe iz cijele Hrvatske ali i Europe.

Kroz godine su na tu šumsku livadu u Brezju pristigle brojne regionalne i svjetske zvijezde: Senidah, Rasta, Voyage, Mahmut Orhan, DJs From Mars, Jala Brat, Buba Corelli, Miach, Baby Lasagna i DJ Diesel, poznatiji svijetu kao legendarni košarkaš Shaquille O'Neal. Da, bilo je tu svega i

svačega, i uvijek za svakoga ponešto.

Ljudi su oko toga planirali godišnje odmore, i za mnoge od nas to je bio vrhunac ljeta, a ne treba ni govoriti koliko je obogaćivao turističku ponudu našeg kraja.

Stoga nas je sve šokirala vijest kako se taj festival neće održati 2026. godine.

Neće se održati i brojni drugi veliki svjetski festivali.

Nekolicina mladića sada je 13 godina starija no u davnoj 2014. godini, iza sebe ima 13 festivala, četiri zimska, dva ljetna, jedan exclusive, nekoliko specijalnih događaja, nastupe na jedinstvenim lokacijama Mađerkinog brega, skele usred Mure, na obali

Krešimir Biškup Drave. Nekolicina mladića danas ima snage reći – vrijeme je za krenuti dalje. Svijet kakav je bio 2014. danas ne postoji, priča koju smo do COVID pandemije pričali, nakon nje nije više bila ista.

Novi trendovi, novi ljudi, novi prijatelji, nova glazba, a sad je vrijeme i za novu stranicu, stoji u njihovom priopćenju.

Za obrazloženje smo se obratili Krešimiru Biškupu, jednom od organizatora festivala: Forestland se 2026. godine neće održati, a vrlo je vjerojatno da se više neće ni nastaviti. Razlog su poslovne odluke i prevelika očekivanja, zbog čega je donesena ova odluka, rekao je Biškup.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

15. srpnja 2022.

2.

2026.

19.siječnja prosinca 2025.

Život u Međimurju 9 Život u Međimurju 119

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.mnovine.hr www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 040 323 323 600 600

GLOBALNO I LOKALNO

2026. – nova investicijska godina za poduzetnike

namijenjen je poduzetniciKako do novca Energetska ma koji kroz partnerstva za strojeve, hale, učinkovitost, žele provoditi veće, tržišno energiju i inovacije solari i novi usmjerene projekte.

Kroz Pobjednička ekipa Čakovec: Ksenija energetski Lončar, Lidija Flajšer, Marko Dokleja, Stanko Vugrinčić i Rajko Bogdan i zašto seJVPtreba pravci ovaj program potiče se pripremiti na U 2026. godini poduzetMEĐIMURSKE JUHE i Božićni protvan obilježili udruživanje malih, srednjih nici koji žele smanjiti račune i velikih poduzeća u razvovrijeme? adventsku subotu u Čakovcu

U 2026. godini poduzet- za struju i plin ili uložiti u ju novih proizvoda i usluga, nike očekuje velik broj natje- vlastitu proizvodnju energije pri čemu se mogu �inancirati čaja i povoljnih �inanciranja dolaze na svoje. Kroz HBOR- istraživanje i razvoj, testiraza konkretna ulaganja: kup- ove kredite za energetsku nja i pilot-proizvodnja, kupnja nju strojeva i opreme, ure- učinkovitost moći će se strojeva i opreme, preuređeđenje i proširenje poslovnih �inancirati postavljanje so- nje i prilagodba proizvodnih prostora, ulaganja u solarnu larnih elektrana, energetska hala, troškovi zaposlenika, energiju, smanjenje troškova obnova pogona i zamjena sta- kao i aktivnosti vezane uz energije te razvoj novih pro- re, energetski neučinkovite komercijalizaciju i izlazak na Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consulting.hr izvoda i usluga. Iskustva iz opreme. Ono što ove kredite tržište. Natječaj omogućuje 095/5580-199 prethodnih godina pokazala čini posebno zanimljivima višemilijunske iznose bespojest činjenica da se, ako se vratnih sredstava, uz nagla- HBOR nastavlja s povoljnim su da sredstva brzo postaju nedostupna, često ne zbog ostvare planirane uštede sak na industrijsku tranziciju kreditima za modernizaciju energije, doi50 % glavnice i regionalni razvoj, zbogobilježili čega proizvodnje, Međimurska domaći kolači prava predbožićna atmosfera su krajturizam drugog adloših projekata,juha, već zbog i enerkredita može otpisati, što su dobra priprema i jasno nedostatka tjedna pravovremene getsku uz mo-Nere Slikaricanatjecanja, Elena Zadravec pobjednike uz svoje radove uiateljeu –učinkovitost, portret prijateljice ventskog u Čakovcu.

Donosimo detalje dojmove s Adventa pripreme. Zato je ključna u praksi znači da se vraća de�inirane uloge partnera gućnost djelomičnog otpisa samo dio posuđenog novca.oduševljava ključni za uspješnu ELENA ZADRAVEC Selnice, slikaricakolača koja od malih nogu poruka za 2026. jasna: pri- izmirisima Uz članove žirijaprijavu. bio je i glavnice. Posebno se ističu Piše: Kristina Kobal domaćih i ha. preme moraju krenuti prije kotlova mali industriju kojima se krčkala poznati Pepsi, koji je dodatno Inovacije, razvoj Odzajmovi čegazase radi Od ideje do otvaranja natječaja. sku tranziciju do 100.000 poznata i omiljena juha.

Međimurska juha obilježi- ova podigao raspoloženje i dao proizvoda i digitalni tržišta: rani razvoj međimurska uz vrlo niske kamate la je kraj drugog adventskog Brojni građani i gosti koji cijelom događanju poseban eura, Potpore za osnivanje vaučeri mladih poduzeća i mogućnost juha? pretvaranja do tjedna u Čakovcu i još jednom su se zatekli na čakovečkom šarm. poduzeća U 2026. poduzeti start-up pozivi 50-%1,5 iznosa u bespovratna pokazala koliko su tradicija, Adventu imaligodini su priliku uži- ljudiTreće pripalo kg suho meso Puno je lakše iskomunicirati poruku ako videmjesto ljudski lik, jeportret.

Lakše se povezunicima su dostupni snažni Hrvatski zavodokusi za zapoidealni za mikro i zajedništvo i domaći va- vati u pravom malom gastromeđimurskoj juhi su sredstva, Za najranije fazekoju razvoja 0,5 kg heljdinu kašu ju s djelom.

Dakako, može se povezati i s apstrakcijom, ali nije to to.

Portreti su više natječaji doživljaju. za razvoj Posebnu i tržišni pripremile šljavanje će i u 2026. godini nomskom poduzeća. žan dio predbožićnog ugođaja Udruge mala inovacija u članice 2026. planirani - 0,5 l kiselo vrhnje plasman novih prisniji, rekla slikarica Elena Zadravec osobe kojenam žele je upodupirati srcu Međimurja.

Subotnje pažnju privuklo jeproizvoda natjecanje žena Mihovljan.

Drugo mjesto su pozivi namijenjeni ino- 4 luka Gdje pratiti usluga. INTEGRATOR se osvojila osnovati vlastito poduzeće međimurske juhe, je Udruga udomitelja prijepodne u središtu grada ui pripremi vativnim poduzećima koja - 1 češnjak očekuje 30. prosinca 2025. je on zaslužan za sve to, rekla je rekla, jako dobro snašla nešto treće.

Zato se nisam ni pozive i zašto je Piše: Sanja Heric kroz potpore za samozapoproteklo je u toploj blagdan- koje je ove godine održano djece Međimurja, dok su se razvijaju nove ili znatno una- crvena paprika, sol, i kroz njega ćesmiješkom male i Sedam srednje nam jezaredom. sa na licukao odmah na početku.

Kao grad upisala na fakultet.

Ove godine šljavanje, uključujući poveća- drugi skoj atmosferi, ispunjenoj put apsolutni pobjednici naprijeđene proizvode, tehnovrijeme ključno papar tvrtke kojeslikarica udružene na datjecanja mlada i rade dodala prepun je različitih mogućnobilo je jasno da želim ići na ne iznose za digitalna i zelena istaknuli pripadnici ekipa prihvatilo je izazov kulogije, procese ili rješenja.

U lica Črna Mlaka u Selnici Prvi pokazatelji nadozajedničkom proizvodu ili seJavne sunaroditelji presretni jer sti vatrogasne za mladu osobu, posebno animaciju i uspjela sam u tome, radna mjesta. krijePovratnicima 20-godišnju Elenu hanja otvorenom, a posjepostrojbe okviru natječaja Dokazivanje lazećih natječaja najčešće moći dobiti potporu za jeČakovec. nastavila baviti onim što kreativnu osobu,međimurte bi– se tamo dodala nam jesam u razgovoru u HrvatskuZadravec, dostupna mje- titelji kćijeDražena iusluzi su mogli kušati svaku Njihova – U udruzi četiri inovativnog koncepta prvi se pojavljuju kroz e-Savjenajviše zanima. i jednog dana voljela preseliti. završnu fazu razvoja slikarica Elena. ra Biram se za Nene,Hrvatsku, s iznimnimkojom talentom od pripremljenih juhai izlazak i tako ska juha i žiri i tovanja, godine inakon ona mi jako puno poziv, čijaosvojila se objavajeočekuje čega slijede Takoosjetiti je nakon osnovne - Bilo mi je lakše nego tržište.

U slobodno vrijeme voli potiče pokretanje poslovanja umjetnost.

Nevjerojatan dar za 15. siječnja 2026., moći će na sešto službene iznaprve ruke razlike u publiku, a prazni kotlovi znači, posebno zbog druženja, objave na portalu škole u Selnici Školu�inancirati sam mislila da bude.

Inovacije u S3upisala planiračitati knjige različitih žanrova, crtanje pokazala je već tijekom i zapošljavanje u manje ra- receptima izrada prototipa, i začinima. kraju događanja bili suMoj naj-naj- eufondovi.hr putovanja i dobrih djela koja mrežnimklasike straprimijenjene umjetnosti bolji prijatelj je isto otišao u a posebnoiobožava za 30. lipnja 2026. tei di-bolja pohađanja vrtića, a u tom su june su zvijenim područjima. testiranja, pilot-proizvodnja, potvrda uspjeha cijele nicama činimonadležnih zajedno. institucija.

Jako volimna Međimurska juha zajna u Zagrebu, što joj je bio Zagreb u srednju pa smo onda engleskom jeziku. smjeru dalje poticali i njezini�inanciraju doradu proizvoda manifestacije. tehnička ispitivanja te pro- Budući peći kolače, ali i putovati, a da sunajviše mnogi pozivi posebanprocese, gušt. lakše prebrodili taj prelazak iz ponovno okupila Strojevi, i poslovne dok se vjera Crtati voli navečer, roditelji. oprema i interesa tržišta. posebno lijepa uspomena mi vremenski ograničeni ili se manje sredine u veliki grad, Međimurska juha, zaljubljenike Digitalni ivaučeri očekuju - Moj jeprostori tata uvijek saudruge kada useSarajevo, spusti noćispričala i oko nje je poslovni Dodatno, 15. travnja je izlet Najdraže joj je po iscrpljenju sredrekla nam jei mlada, samoza- zatvaraju kolači žene 30. lipnja 2026. i podupiru mnom crtao dok sam bila tišina i mir. u tradiciju 2026. očekuje se objava po- stava, kroz industrijske i nam je Nevenka.

Dodala je slikati portrete ključ uspješne tajna slikarica. mala. Znali smo precrtavati,digitalnu čuvaju Trenutno crta prijave i ilustracije poziva za start-up O modernizaciju najboljima je (sofod- sebnogkoje kako je svima zada Božić prepozelene pozive često u tome je Inspiraciju za svoje radove - Već u vrtiću, dok sam blagdanske običaje crtati skupa različite likove iztver, web, ERP, kibernetička po narudžbi.

Savprojekt svoj fokus i spin-off poduzeća mladih lučivao stručni žiri u ručuje da na blagdanskom pronalazi u crtićima, hororiu potpunosti pripremljen već Već 30. siječnja 2026. imala šest godina, tete su skudječjih crtića. Tata voli reći dasigurnost i edukacije). usmjerila je na ilustracije istraživača, na sastavu gastro stručUz digitalnoj juhu, usmjerenog važan dio adstolu obavezno imaju kuglof,za ma, umjetnosti, kao i u trenutku otvaranja poziva. očekuju se pozivi za izgradpljale moje crteže, napravile Zbog �iksnih datuma razvoj inovativnih proizvoda, novu medenjake knjigu svogisumještanjakinje Slađane ventskog druženja bili su iIsto linzere, barem tradicionalnom slikarstvu.

Za kvalitetnu, pravodobnju i opremanje postrojenja objave, bojanku, a zatim ih prodavapravovremena pri- istraživanje nina Ignaca Šardija, koja bi i testiranje, zaHerman, zamjenice domaći kolači koje su s puno jedan dizani kolač. tako, obožava i stripove, a jako nu i cjelovitu pripremu prole. Tako je bio prepoznat za obradu reciklabilnog ot- prema projekata ključna jemojštitu intelektualnog vlasnišuskoro trebala biti ukoričena gradonačelnice Gravri- jekata, Veselu i opuštenu atmosvolii ljubavi na svepripremale to crtati i portreuključujući talent.

Potom sam išla u sed-truda pada te za ulaganja u kružno za uspješnu prijavu.

Nevenka i ugledati svjetlo analizu dana tvateteljudi prve korake izlaska da Čakovca Lane jedne članice udruga.

Među feru dodatno je upotpunio te prikazivati njihove prihvatljivosti, prikupljanje mom razredu u ŠAF Čakovec, gospodarstvo, kroz koje će se Trstenjak na emocije, tržište.

Remar te predsmo susreli i Nevenku tamburaški sastav Podruposebice ljude iz svog ponuda, Školu animiranog �ilma, kodnjima izradu poslovnih STEP SPIN �inancirati iz Udruge gradnja pogona, okruženja.

Slika različitim tehsjednice KUD-a mari, čiji su zvuci pratili Trstenjak iz Udruge umirovnjih sam napravila jedan crtić planova i prijavu na natječaumirovljenika nabava strojeva i opreme, i strateška Krediti i zajmovi nikama, od tuša, olovke vo žena�ilmljenika Mačkovec, koja je za do je, druženje do se samog kraja. i on je„Društ išao na Dubrovnik Mačkovec poduzetnici mogu obravozila, nove tehnologije i partnerstva kao uzakrila, 50% abespovratnih u posljednje vrijeme titi Gornji prigodu ispekla medeČakovečki Advent d.o.o., još je pripremila je procesa. Ovi festival i nekeKraljevec“ manje festivale.ovu NORD consulting modernizacija motor industrijske obožava crtati digitalne crteže kontakt sredstava medenjake, Jambrošić. gusare i vanilin ki�lice. jednom pokazao kako se uz BiloŠtefanije je nekako prirodno danjake, osoba Magdalena pozivi posebno su relevanna svom računalu. gusare i tranzicije dalje nastavim u tom smjeru, Njihov zadatak nije bio Pažnju su privukle i božićne međimursku juhu, domaće Dovečer, telefon 095 5580 Uz bespovratne potpore, tni za proizvodnju, preradu, vanilin kiflice -koje Najdraže mičlanice je crtati 199, rekla nam je mlada slikarica nimalo lak, s obzirom kolače i dobro društvo stvakapice sudonosi nosile e-mail info@nord-con2026. godina i snažlogistiku i komunalne djeSTEP SPIN, čija se objaza čakovečki Punona je njezinu lakše isko- sulting.hr. pokazujući nam svoje radoveudruge, na31. kvalitetu svih nastale raju uspomene koje se dugo ne portrete. �inancijske instrumente. latnosti. va očekuje ožujka 2026., Advent municirati poruku ako ljudi pamte. najprijepripremljenih na računalu, a potom ju- inicijativu. nas je odvela u svoj atelje koji vide ljudski lik, portret. Lakše se nalazi pored obiteljske ku- se povezuju s djelom. Dakako, Jedan od njezinih će. U Zagrebu se, kako nam može se povezati i s apstrakdigitalnih crteža cijom, ali nije to to. Portreti su više prisniji, objašnjava nam naša sugovornica.

Vatrogasna međimurska juha pokorila konkurenciju

Inspiraciju pronalazim i u hororima

U

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko

Piše: Josip Šimunko GLOBALNO GLOBALNO I LOKALNO josip.simunko@mnovine.hr josip.simunko@mnovine.hr

Hoće li Nova Vrijeme za godina donijeti neposrednu mir? demokraciju

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će tiglo je konverzije, vrijeme prestati ećmuke četvrta godina neposredne de-je dok političari da rata u tvrde Ukrajini to još mokracije. jedan povijesni dan Radi ipak daje naznake za Hrvatsku.

Kako godpojbilo, pojašnjenja, pod da je kraj rata konačno to je za Hrvatsku uspjeh mom neposredne debliže.

Razgovori između sSAD, obzirom na sve nedaće mokracije podrazumiRusije i Ukrajine sve posljednjih godina. jevaju se novi pokreti su konkretniji, ostvareno Kuna će se ipak naći i građana koji se udružuju je i niz pomaka od početna kovanicama eura,platviše pomoću digitalnih ka pregovora.

Nedavno kao spomen, tako da ne- tome je i sadašnja politii odlučuju o svojeformi ukrajinski predsjedće biti posve zaboravljena. jemZelenski životu uizjavio zajednici. nik da ka SAD i Trumpa pomalo pradavna vremena svaki Od početka demokratskih Zainteresirani mnoge naprednije zako-je Ukrajina ne moragrađani biti u kratkovidna. hrvatskih plemena promjena ublockchaina, Hrvatskoj do mladić se putem ne.

Drugim riječima, već Dakako, pitanje enerNATO-u, ako dobije druuhvatiti kunu, time danas, kuna je prijevara, od gotovo morao da ne bi bilo sad je moć �inancijskih gije biti će i dalje jedno ge garancije sigurnosti. dokazivao da je sposoneželjene valute kojoj za su je uključuju u platformu elita bitno reducirana, no primarnih pitanja, no To je strateški zao- od ban za ženidbu, točnije da suprostavljali i političke neposrednu demokracione se dakako ne daju. više toliko presudno kret koji postala je Rusijacijenjeni očeki- ne je sposoban donijeti sreću primisli ju gdje predlažu Sasvim konkretno, prije zbog napretka vala skoro tridesetzakone, godi- kao svojoj izabranici.

Stari su novac. isključujući one zakone proračun grada Barcetehnologije.

To je već dona, odnosno od raspada nekad, pa čak i u novije Sad kad odlazi u zaslukoji ne valjaju, mijenjalone za 2026. godinu kazala Kina svojim brzim Sovjetskog saveza, nakon kune4180 za lov ženu mirovinu,ulaganja mnogi će is doba, ju prioritete iznosiuzgajali vrtoglavih čega se NATO stalnožaliti širioza razvojem. na kuniće i zečeve. emocijama pomalo drugo. milijuna eura, od SADčega ne na istok.

To je sadkune došlo Simbolična tajna kune njom, sstvari odlaskom gu- su Konkretno, U demokracija 862 milijuna eura može zabraniti zemljama kraju.

Balkan je i tako u je staro vjerovanje alkemibi i jedan dio državnog jese oduvijek manjkapredviđena za općinske od Kizoni interesabila NATO-a u Europe čara dada onakupuju može uhvatiti suvereniteta. va, jer nije bilo tehnološskupine, od toga oko 80 automobile, mogu se Europi zbog svojeg zeca, odnosno kunića.

Kuna Hrvatska i kuna geopove- ne kih mogućnosti da se milijuna raspoređuju saodređene političkog položaja. i kunić nisu slučajnopreu jezani su stoljećima.

Ta dugo- postavljati potpuno i slobodno čuje mostalne skupine i ostalo,koje no U međuvremenu je preke, zičnoj carine vezi. Latinski naziv trajna veza zapravo mnogo glas građana, no sad se same određuju putem zavjese.

Isto se postalo je višeU nema za zeca je lapis, u će davno govori ojasno namada samima. to mijenja.nova Do sadašnjeg digitalne platforme De-s ili kasnije dogoditi polarnost normalvrijeme to se nekako povesrednjem vijeku ubirao se prije političkog sazrijevanja Rusijom cidim u u štovrijeme će utrošiti te mudrosti mira, nost Dvadeseto porezsvijeta. kunovina, a mnogo zivalo s kamenom koje predvode mladi s novce.

No to je početak. i alkemijom pretvorbe prije, davanja zemlje će željetiu stoljeće bilo jegospodarima američko europske idejama stiglo Decidim platforma već srednjem idobrim kraljevstvima mogla s vijeku. njom, dok ona po svemu, danas jesu tose trgovati se u povijesnim fazama je zaživjela u New Yorku, Donema danasmnogo je ostaošto poplatiti i kuninim krznom. prošlost i SAD kao novi sama razvoja demokracije Helsinkiju, i drugdje, no znat lapis lazuli, cijenjeni No zašto kuna uopće ponuditi Europi. strateški ciljježeli vladati kao oblika vladavine. razvijaju se izmnoge kamen kojeg senodopostala sinonim za dragi Svoj maksimalni geu svojojnovac zoni ili geopolitičEuropsko vrijemesredza bivala ve platforme uz pomoć azurna plava boja novac kao platežno ke odgovornosti. Ne želi opolitički utjecaj danasu neposrednu umjetne vijeku. inteligencije, srednjem stvo i to baš u demokraHrvatskoj?

Kina, a tako će se odreći Europe, kao doseže tako LiquidFeedback ciju napokon je došlo i Zbogbiti toga naša kuna Pravi razlog ne krije sigurno jošje dvadesešto misle nekiseeuropski to najprije u Barceloni, Pirate party pokreta i sve samo ne obična novčasamo u ljepoti i kvaliteti tak godina, sve do jačanja političari, već želi voditi te dakako u Estoniji, to mnogo druge.

Naime, renica.

U njoj je skupljeno dvikrzna, već glavnu riječuunečem Europi.dru- Indije, koja će od Kine posu dva dobra i pozitivna prezentativne institucije je tisuće godina povijesti. gom.

Za starebiti Hrvate preuzeti geopoliNo to neće nimaloje stupno primjera, asrećonoša. i Švicarska dosadašnjih političkih Ipak, za svaki slučaj, našla kuna bila – tički primat u svojoj zoni lako, sjetimo se prošlosti, je na tomzapravo putu.

Ono što se sustava ne mogu konkao pradavni srećonoša Kuna i nije kad je tome Rusija najvažnije snabdije- utjecaja. građanima, koji je pri na kovanicama eura. Tko bila obični srećonoša, već ikurirati Europa će ipak morati vala Europu energijom je da neposredna demoznatno e�ikasnije da brže Hrvati ne vole pomagijski, bila je drevna ma- kaže sasvim rede�inirati svoju pri tom računajući i kracijatehnološka nudi izlaz iz krizeU vijest donose odluke. Građani i magiju? gijska tajna. politiku moralne svjetske na svoj utjecaj.

Pitanje lutanja u kojoj je zapela će uskoro putem plati svoju geopolijeEuropska kako će unija. se razvijati vertikale formi moći umnogome tičku poziciju.

To što jei odnosi Europe i Rusije, Ako u narednim go- kontrolirati vijećnike Amerika s pozicije odnosno susjeda nakon dinama Europska unija načelnike općina imoći grauniju rata.

Sasvim sigurno niusvoji kao standard ne- natjerala dova noEuropsku i nacionalne plaća rat usmanjujući Ukrajini datiposrednu SAD, iakodemokraciju, bi to možda da političare, nas ide na štetu geopolitički željela, ne ali i popostat će velika svjetska njihovu moć Europske no dugoročno pomože na novu unije, greške, no hoće će li oni sila i računati snaga promjena, moći i Europi i Ukrajini hladnoratovski zavjesu, možda jača i od Amerike dati moć iz ruku, tek da će ojačaju. ovoga puta zapadnu. se vidjeti. i to zbog toga što već Pri ima zajedno

S V

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE Upala na Akademiju OD SMRZAVANJA! likovnih umjetnosti

Slika koju je Elena nazvala Buđenje

Nakon završetka srednje Zbog izuzetno niskih je dana pauzirala, škole godinu temperatura moguće je a sada je upala na Akademiju smrzavanje instalacija likovnih iumjetnosti u Zagrevode i vodomjera to na smjer Animacija i nove naročito ubu, objektima gdje se voda ne koristi. umjetnosti.

- Prošle godine još nisam bila točno sigurna na što bih Potrebno točno je instalacije išla, dizajn, slikarstvo ili zaštititi od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370-730 i 0800-313-111.

I U VARAŽDINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće

10 Crna kronika ŽALIO SE na pse pa izbio fizički okršaj

Zamahnuo sjekirom po glavi susjeda Mladić iz Čakovca nepravomoćno je osuđen na novčanu kaznu od 700 eura jer je u svibnju sjekirom udario susjeda po glavi nakon što ga je ovaj upozorio da zatvori pse, pri čemu je ozlijeđeni zadobio otvorenu ranu glave i izgubio svijest.

Napala ga dva psa

Događaj se zbio 4. svibnja ove godine oko 15:45 sati kada se 23-godišnji susjed vraćao kući i prolazio pokraj dvorišta obitelji počinitelja.

Napala su ga dva psa i počela navlačiti za lijevu nogu, pa je počeo vikati na vlasnika da zatvori životinje. Umjesto toga, vlasnik i njegov 23-godišnji sin počeli su vikati na njega, nakon čega je nastala svađa.

Sin je prvo bacio letvu prema njemu, a potom su se počeli međusobno naguravati. U tom trenutku je iz kuće izišao i stariji brat okrivljenika s daskom u rukama. Mladić je tada uzeo sjekiru i zamahnuo njome prema susjedu, pogodivši ga po glavi.

- Kad me udario, njegov brat me uhvatio oko prsa da

UVJETNA OSUDA

ne padnem, a dalje se ničega ne sjećam. Probudio sam se s povezom na glavi i pobjegao iz bolnice doma, ispričao je ozlijeđeni na sudu, dodajući da je kasnije ipak otišao nazad na pretragu. Liječnici su mu dijagnosticirali otvorenu ranu glave.

Nije se pojavio na raspravi

Okrivljenik je u obrani tvrdio kako se događaj nadovezuje na ranije sukobe između obitelji, te da je oštećeni došao pred njihovu kuću s mačetom. Naveo je i da oštećenog nisu udarali on, već njegova braća koja su štitila oca. Na glavnu raspravu, međutim, nije pristupio na vrijeme - došao je 45 minuta nakon što je rasprava zaključena.

Općinski sud u Čakovcu presudio je 8. prosinca kako je okrivljenikovo ponašanje predstavljalo "naročito drsko narušavanje javnog reda i mira". Mladiću je uračunato vrijeme provedeno u uhićenju, pa će umjesto pune kazne morati platiti 620 eura. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

Direktor mora isplatiti radniku 6602 eura Direktor tvrtke iz Strahoninca nepravomoćno je osuđen na deset mjeseci zatvora, uvjetno na tri godine, a ne želi li završiti iza rešetaka, u roku od osam mjeseci mora isplatiti radniku sve neisplaćene plaće. Radnik je bio zaposlen kao inženjer u tvrtki sa sjedištem u Strahonincu. Direktor mu tijekom pet mjeseci 2021. godine, od kolovoza do prosinca, nije isplatio ugovorenu plaću. Radnik nije dobio niti obračune iznosa koji su mu bili dužni. Ukupan dug narastao je na 49.750 kuna, što je po današnjem tečaju 6.602,96 eura.

Općinski sud u Čakovcu vodio je postupak protiv direktora zbog kaznenog djela neisplate plaće. Rasprava je održana 14. listopada 2025., kada su se obje strane, i optužba i obrana, odrekle prava

DONJA DUBRAVA

na žalbu, pa je presuda istog dana postala pravomoćna.

Sud je direktoru uz uvjetnu kaznu zatvora izrekao i posebnu obvezu: mora u roku od osam mjeseci od pravomoćnosti presude isplatiti radniku cijeli dug od 6.602,96 eura. Ako to ne učini, uvjetna osuda bit će opozvana i morat će izdržati kaznu zatvora od deset mjeseci.

Ovo nije prvi put da se direktor našao pred sudom.

Varaždinski sud već ga je 2020. godine osudio na osam mjeseci zatvora, uvjetno na godinu dana, zbog prijevare i krivotvorenja isprave. Direktor je završio Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i trenutno je zaposlen u građevinskoj tvrtki s mjesečnom plaćom od oko 1700 eura. Neoženjen je i nema djece. (ik)

Lopov upao u obiteljsku kuću Nepoznati lopov iskoristio je božićno vrijeme za provalu u obiteljsku kuću u Podravskoj ulici u Donjoj Dubravi. Između 16. i 24. prosinca, dok vlasnika

vjerojatno nije bilo kod kuće, provalnik je uspio ući u unutrašnjost i ukrasti novac te razne osobne dokumente. (bj)

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NEPRIJAVLJENI RADNICI teško ozlijeđeni na radu u šumi kod Štrigove

Direktor i tvrtka kažnjeni s gotovo 10.000 eura Prema iskazima ozlijeđenih radnika, poslovođa im je još u šumi ponudio 1500 kuna svakom da izjave kako su sami došli u šumu po drva za vlastite potrebe, a ne da rade za tvrtku Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio tvrtku Oak Logs iz Zagreba na kaznu od 8400 eura, a direktora tvrtke na 1500 eura zbog rada s neprijavljenim radnicima iz okolice Čakovca koji su teško ozlijeđeni dok su rušili stabla u šumi kod Štrigove.

Incident se dogodio 28. studenoga 2022. oko 13.30 sati kada se debela agacija srušila na 38-godišnjaka i 34-godišnjaka koji su čistili radilište u šumi kod Štrigove. Ozljede su bile teške, 34-godišnjak zadobio je ozljede ruke i leđa koje su zahtijevale operaciju i liječenje na intenzivnoj njezi, dok je 38-godišnjak također pretrpio ozljede.

Treći radnik, invalidski umirovljenik, upravo je traktorom izvlačio drvo.

Prema iskazima ozlijeđenih radnika, poslovođa im je još u šumi ponudio 1500 kuna svakom da izjave kako

su sami došli u šumu po drva za vlastite potrebe, a ne da rade za tvrtku.

- Rekao mi je da šutim jer me nije prijavio i ponudio novce da kažem da sam došao po drva za sebe, ispričao je 34-godišnjak pred sudom.

Radili mjesecima bez ugovora

Državna inspektorica rada otkrila je da su sva trojica radnika mjesecima radili bez ugovora i prijave na mirovinsko osiguranje. 34-godišnjak počeo je raditi u svibnju 2022. godine - izvlačio je drvo, cijepao ga i radio druge šumske poslove od 8 do 17 sati šest dana u tjednu.

Nikad nije dobio ugovor o radu niti je bio prijavljen. Umirovljenik je radio povremeno kroz godinu, a onda kontinuirano od 21. do 28. studenoga. Za građevinske radove koje je obavio poslovođi, bio je "plaćen" ogrjevnim drvima umjesto novca.

Najdramatičniji trenutak glavne rasprave

nastupio je kad je sud 38-godišnjaku pokazao ugovor o radu koji je navodno potpisao 9. veljače 2022. godine.

- To nije moj potpis, izjavio je radnik i pokazao sudu svoju osobnu iskaznicu. Potpisi nisu bili ni slični.

Prema tom falsificiranom dokumentu, 38-godišnjak bio je prijavljen samo na dva sata dnevno, iako je radio puno radno vrijeme. Točno na dan nesreće, 28. studenoga 2022., u evidenciji je stajalo da je na bolovanju, dok je u stvarnosti rušio stabla i zadobio teške ozljede.

- Molio sam poslovođu za ugovor, ali nikad ga nisam dobio. Mislio sam da radim za njega jer mi je on govorio što da radim i gdje da idem, ispričao je 38-godišnjak.

“Ne zna kako se stvorio u šumi”

Direktor tvrtke branio se da nije znao što se događa na terenu i da je naredio obustavu radova zbog vjetra. Sud je ovu obranu

odbacio kao "neuvjerljivu i neargumentiranu".

Inspektor rada potvrdio je da samo direktor tvrtke može prijaviti radnike nadležnim tijelima.

Poslovođa je pred sudom tvrdio da je 28. studenoga radio samo s 38-godišnjakom od 8.00 do 12.00 sati. Za 34-godišnjaka rekao je da "ne zna kako se stvorio u šumi". Sud je njegov iskaz ocijenio kao "neuvjerljiv, nelogičan i suprotan iskazima svih ostalih svjedoka".

Protiv poslovođe, direktora tvrtke i tvrtke pokrenuto je i kazneno djelo protiv opće sigurnosti.

Sud je tvrtku Oak Logs osudio na novčanu kaznu od 8400 eura, a direktora tvrtke na 1500 eura. Premda su kazne ispod zakonskog minimuma za takve prekršaje, sud je obrazložio da okrivljenici nisu ranije kažnjavani za istovrsne prekršaje. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

Do nesreće je došlo na cesti između Nedelišća i Gornjeg Hrašćana

GORNJI HRAŠĆAN

Frontalni sudar na Štefanje

Božićni blagdani na međimurskim cestama nisu prošli bez intervencija hitnih službi.

U petak, 26. prosinca, oko 9 sati ujutro, dogodila se prometna nesreća na cesti između Nedelišća i Gornjeg Hrašćana.

Do nesreće je došlo kada je

21-godišnji vozač, zbog neprilagođene brzine, izgubio nadzor nad svojim automobilom i prešao na suprotnu stranu kolnika. U tom trenutku iz suprotnog je smjera dolazio automobil kojim je upravljao 42-godišnjak. Uslijedio je izravan sudar nakon kojeg je

stariji vozač automobilom sletio izvan ceste.

Oba sudionika nesreće vozilom hitne pomoći prevezena su u Županijsku bolnicu Čakovec. Točna težina njihovih ozljeda znat će se nakon detaljnog liječničkog pregleda, o čemu će ovisiti

i daljnja pravna kvalifikacija ovog događaja.

Ova nesreća još je jedan dokaz koliko je malo potrebno da se na skliskoj ili mokroj blagdanskoj cesti izgubi kontrola, stoga policija i dalje apelira na oprez i prilagodbu brzine uvjetima na cesti. (bj)

2. siječnja 2026.

ČAKOVEC

KRVAVI VIKEND u Kuršancu

28-godišnjak pokušao ubiti majku Na mjesto događaja odmah su stigli policija i hitna pomoć, a nesretna žena hitno je prebačena u Županijsku bolnicu Čakovec Piše: Benjamin Jakopić

Subotnja večer u Kuršancu pretvorila se u pravu obiteljsku dramu s teškim posljedicama. Sve je započelo oko 22:30 sati u jednoj obiteljskoj kući, kada je, prema policijskom izvješću, 28-godišnjak brutalno nasrnuo na 59-godišnjakinju.

Crna kronika 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Napad je bio silovit.

Mladić je ženi tupim predmetom zadao više udaraca po tijelu, nanijevši joj strašne ozljede. Na mjesto događaja odmah su stigli policija i hitna pomoć, a nesretna žena hitno je prebačena u Županijsku bolnicu Čakovec. Tamo su joj utvrđene teške tjelesne ozljede.

Policija je reagirala ekspresno. Napadač je uhićen odmah iste večeri, a cijeli slučaj se tretira kao pokušaj teškog ubojstva.

Na terenu je očevid obavila zamjenica županijske državne odvjetnice uz pomoć kriminalista.

Nakon provedenog istraživanja, protiv 28-go-

dišnjaka je podnijeta kaznena prijava. U nedjelju, 28. prosinca, u večernjim satima, mladić je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. Dok se ranjena žena oporavlja, policija nastavlja slagati mozaik ovog stravičnog događaja koji je potresao cijeli Kuršanec.

Lopov odmah ispraznio račun U srijedu, 24. prosinca, na sam Badnjak, nešto iza 17 sati, muškarac je nakon kupovine u trgovini u Zagrebačkoj ulici u Čakovcu izgubio novčanik. Nažalost, unutra su se, uz dokumente i gotovinu, nalazili i PIN brojevi bankovnih kartica.

Nepoznati nalaznik, umjesto da novčanik vrati vlasniku ili policiji, odlučio je iskoristiti situaciju. Pomoću zapisanih pinova, na bankomatima je u nekoliko

navrata podignuo iznos od više stotina eura.

Policija ovaj događaj vodi kao računalnu prijevaru i podnijet će kaznenu prijavu državnom odvjetništvu, no ovo je ujedno i ozbiljna lekcija za sve nas. Koliko god nam se činilo praktičnim, nikada ne držite PIN brojeve zapisane u novčaniku ili uz same kartice.

Time lopovima doslovno predajete ključeve svog bankovnog računa, a šteta nastane u svega nekoliko minuta. (bj)

SITNICE

Ukrao nakit i novčanik U ponedjeljak, 29. prosinca, u ranim poslijepodnevnim satima, meta nepoznatog počinitelja bila je obiteljska kuća u Ulici Sitnice u Murskom Središću.

Provalnik je iskoristio priliku, upao u kuću i uzeo sve što mu je došlo pod ruku. Ukrao je razni nakit, ali i novčanik u kojem su se nalazile bankovne i druge kartice. Vlasnik kuće,

FRKANOVEC

43-godišnjak, pretrpio je ozbiljan financijski udarac, te je ukupnu materijalnu štetu procijenio na više tisuća eura.

Policija je obavila očevid i intenzivno traga za lopovom. Protiv počinitelja će se zbog teške krađe podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (bj)

Zamkom ulovio srnu Vozač je sletio s ceste i završio u stupu

ŠTEFANEC

S 1,3 promila završio u stupu Blagdanski vikend nije prošao mirno na cesti između Svetog Križa i Čakovca. U nedjelju, 28. prosinca, kod Štefanca se dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao pijani vozač,

a bilo je i ozlijeđenih osoba.

Glavni akter ove priče je 32-godišnjak koji je sjeo za volan s 1,31 promila alkohola u krvi. Njegova neodgovornost dovela je do sudara u kojem je jedna

BOŽIĆNA AKCIJA na međimurskim cestama

osoba ozlijeđena, a težina njezinih ozljeda još se uvijek čeka iz bolnice.

Zbog kršenja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozač je dobio paprenu novčanu kaznu od

ČAKOVEC

1050 eura. Uz to, sljedeća dva mjeseca morat će se snaći bez vozačke dozvole B kategorije, a u policijsku evidenciju upisana su mu i 4 kaznena boda. (bj)

Građane upozoravali opasnosti Policajci nagradili 70 vozača naU utorak, 23. prosinca u kuća i izloga trgovina, te staUoči blagdana policijski službenici svih policijskih postaja Policijske uprave međimurske proveli su aktivnosti iz preventivne akcije Za Božić nagrađujemo najsavjesnije vozače.

Nakon obavljene kontrole, najsavjesnijim sudionicima uručili su prigodne poklone (razne promotivne materijale) osigurane sredstvima Koordinacijskog odbora Grad Čakovec - prijatelj djece, Savjeta za sigurnost prometa na cestama Međi-

murske županije, Vijeća za prevenciju Međimurske županije, Vijeća za prevenciju Grada Čakovca i Policijske uprave međimurske. Nagrađeno je ukupno 70 vozača koji u posljednje tri godine nisu imali evidentirane prometne prekršaje.

Tijekom akcije policijski službenici svim sudionicima zaželjeli su čestit Božić te sretnu i uspješnu novu godinu, uz sigurno sudjelovanje u cestovnom prometu. (sh)

centru Čakovca, Ulici kralja Tomislava, policijske službenice za prevenciju Ureda načelnika Policijske uprave međimurske, provele su preventivne aktivnosti u sklopu operativne akcije Mir i dobro.

Korištenjem Mobilnog preventivnog centra policije uspostavljen je informativni punkt na kojem su građani upozoreni na opasnosti zlouporabe oružja, eksplozivnih i pirotehničkih sredstava, koje mogu dovesti do teških i lakših ozljeda, ali i do oštećenja prozorskih stakala obiteljskih

kala na raznim prijevoznim sredstvima. Posjetitelji su dobili informacije o zakonskim uvjetima kupnje i korištenje pirotehnike, te o prekršajnim odredbama u slučaju nezakonite uporabe.

Građanima su također prezentirane i podijeljene preventivne brošure Policijske uprave međimurske Zajedno do veće sigurnosti", "Zajedno", "Zlatni savjeti za zlatne godine" promotivno-edukativni materijali vezani uz akciju "Mir i dobro" te druge edukativne publikacije. (sh)

Užasne scene stižu iz šumskog predjela “Frkanovec grabe” između Frkanovca i Zasadbrega.

Kriminalističkim istraživanjem potvrđeno je da je nepoznati počinitelj tijekom božićne noći, s 25. na 26. prosinca, postavio opasnu zateznu zamku od sajle.

Nažalost, u ovu se okrutnu klopku uhvatila srna koja je u zamci i uginula. Divljač je preuzeo lovnik nadležnog lovačkog društva, a točan iznos ma-

terijalne štete bit će poznat naknadno.

Policija ovaj čin tretira kao kazneno djelo protuzakonitog lova i ribolova. Protiv nepoznatog počinitelja podnosi se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu, a potraga za osobom koja je postavila sajlu se nastavlja. Ovakvi načini lova ne samo da su strogo zabranjeni, već uzrokuju nepotrebnu patnju divljači i predstavljaju opasnost za sve koji se kreću šumom. (bj)

RAZBOJNIČKA krađa u Nedelišću

Provalu mu pomrsila 68-godišnjakinja U utorak predvečer, oko 17 sati, Varaždinska ulica u Nedelišću bila je poprište zanimljive provale.

Nepoznati lopov provalio je u obiteljsku kuću i krenuo u "pohod" po sobama, skupljajući novac i dragocjeni nakit.

No, dok je on preturao po stvarima na katu, planove mu je pomrsila 68-godišnjakinja koja je ušla u kuću i počela dozivati vlasnicu. Shvativši da je otkriven, lopov se sjurio niz stepenice u paničnom bijegu. Kako bi se probio do izlaza, snažno je odgurnuo

ženu koja mu se našla na putu i pobjegao u nepoznatom smjeru.

Srećom, žena tom prilikom nije ozlijeđena, ali je vlasnica kuće (67) pretrpjela popriličan financijski šok, te je štetu procijenila na nekoliko tisuća eura. Čakovečka policija sada pretražuje teren i intenzivno traga za drskim provalnikom. Budući da je upotrijebio silu da bi pobjegao s plijenom, cijeli se slučaj vodi kao razbojnička krađa, za što ga čeka ozbiljna kaznena prijava. (bj)

12 Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ZAVRŠETAK energetske obnove

2. siječnja 2026.

CZK Čakovec u novom ruhu Centar za kulturu Čakovec je priveo kraju projekt energetske obnove zgrade, čime je ovaj objekt sa statusom kulturnog dobra značajno unaprijedio svoju održivost i pristupačnost.

Ukupna vrijednost radova iznosila je 1.087.355,19 eura, a projekt je u stopostotnom iznosu financiran bespovratnim sredstvima Europske unije putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. ​Opsežna rekonstrukcija, koju je provela tvrtka Gradis d.o.o., obuhvatila je temeljitu toplinsku izolaciju vanjskih zidova, krovova i stropova prema negrijanom podrumu. Poseban naglasak stavljen je na modernizaciju strojarskih sustava, pa su tako u potpunosti zamijenjeni sustavi grijanja i ventilacije te je djelomično obnovljena rasvjeta. Kao ključni korak prema energetskoj neovisnosti, na zgradu je ugrađena sunčana elektrana snage 15 kW. ​Rezultati ovih zahvata najvidljiviji su kroz novi energetski certifikat.

Zgrada koja je ranije bila u energetskom razredu F, nakon obnove je po pitanju toplinske energije prešla u razred C, dok je u kategoriji primarne energije ostvaren skok na najviši, A+ razred.

Uz energetsku uštedu, ovim je mjerama značajno smanjena i emisija CO2.

O ​ sim tehničkih unapređenja, projekt je obuhvatio i rješavanje dugogodišnjih infrastrukturnih pitanja. Rekonstrukcijom kose rampe na ulazu i postavljanjem nove ograde osiguran je lakši i sigurniji pristup osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti. Vizualni identitet objekta osvježen je "zelenom infrastrukturom", odnosno sadnjom trajnica na pročelju zgrade. ​Cjelokupni proces, od ugovaranja u ožujku 2024. do završetka radova u studenom 2025. godine, realiziran je uz podršku Grada Čakovca, čime je osigurano da jedna od ključnih kulturnih ustanova u gradu postane funkcionalnija i ekološki prihvatljivija za buduće generacije korisnika. (bj)

Dio novih čakovečkih stipendista

ZA STUDENTE osigurano 380 tisuća eura

Čakovec dobio 102 nova stipendista Godišnja potpora za studij u Čakovcu iznosi 650 eura, u Varaždinu 800 eura, dok studenti u Zagrebu te ostalim gradovima u Hrvatskoj i inozemstvu primaju 1500 eura, što se isplaćuje u deset jednakih mjesečnih rata Piše: Vlasta Vugrinec

Lana Novak, studentica prve godine zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, jedna je od 102 nova stipendista Grada Čakovca.

– Moja stipendija iznosit će 150 eura mjesečno i mislim da ću je najviše iskoristiti za studentske troškove, hranu i potrepštine, što će mi znatno olakšati studentske dane u Zagrebu – rekla je Lana prilikom potpisivanja ugovora o stipendiranju ovoga ponedjeljka u čakovečkoj Gradskoj vijećnici.

Više od 350 stipendista godišnje

Ovo je već 25. godina zaredom kako Grad Čakovec dodjeljuje stipendije svojim Temperature su idealne za sanjkanje

Umjetni snijeg zamijenit će pravi!?

Niske temperature idu u korist zimskim radostima djece u Čakovcu. Naime, djeca mogu birati između klizanja kod Macanovog doma te sanjkanja, zasad na umjetnom snijegu. Istina, ako se obistine riječi prognostičara, uskoro će biti i onog pravog.

Trenutno snijega ima samo zahvaljujući topovima za umjetni snijeg. Tijekom noći s ponedjeljka na utorak, djelatnici gradskog poduzeća EKOM pomoću uređaja za proizvodnju snijega zasniježili su brežuljak na čakovečkom Jugu.

Do jutra je stvoren snježni pokrivač debljine nekoliko

centimetara, što je sasvim dovoljno za sanjkanje.

Topovi za umjetni snijeg sele se i u Perivoj Zrinskih, gdje je planirano zasnježivanje velikog gradskog sanjkališta podno zidina Starog grada. U planu je i stvaranje umjetnog snijega na sanjkalištu u Ivanovcu kod osnovne škole.

Kako bi se snijeg uspješno zadržao na podlozi, temperatura tla mora biti ispod ništice. Budući da se tlo posljednjih dana smrzavalo, očekuje se da će umjetni snijeg na sanjkalištu na čakovečkom Jugu potrajati dulje vrijeme. (vv)

studentima. – Kroz gradski proračun do sada je prošlo ukupno 2672 studenta. Ove akademske godine imamo 102 nova korisnika, dok ukupan broj studenata koji trenutno primaju gradsku potporu iznosi oko 350 istaknula je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.

Iznosi stipendija korigirani su prošle godine kako bi se ublažio rast troškova života.

Tako godišnja potpora za studij u Čakovcu iznosi 650 eura, u Varaždinu 800 eura, dok studenti u Zagrebu te ostalim gradovima u Hrvatskoj i inozemstvu primaju 1500 eura, što se isplaćuje u deset jednakih mjesečnih rata.

- Naravno, najveća odgovornost i obveza i dalje ostaje na roditeljima, ali vjerujemo

da će se barem polovica studenata nakon završetka studija vratiti u Čakovec ili Međimurje te svojim znanjem doprinijeti razvoju ovoga kraja, naglasila je gradonačelnica.

Prosjek ocjena spušten na 3,70

Osim korigiranja iznosa, prag za prijavu na natječaj spušten je na prosjek ocjena 3,70, što je omogućilo većem broju studenata da ostvari pravo na potporu. Pravo na prijavu imaju svi studenti, bez obzira na odabrani studij, no uvjeti povrata sredstava se razlikuju.

Tako studenti koji se školuju za jedno od 18 deficitarnih zanimanja u Međimurju, uz uvjet da studij završe u roku, nisu obvezni vraćati

primljena sredstva. Povrata su oslobođeni i oni studenti koji ostvare prosjek ocjena viši od 3,70 te tijekom studija sudjeluju u međunarodnim razmjenama ili programima stručnog usavršavanja.

Za studente na studijima koji nisu deficitarni, uvjet za oslobođenje od povrata je prosjek ocjena 4,50 i više.

Gradonačelnica je podsjetila i na program stipendiranja srednjoškolaca koji se školuju za deficitarna obrtnička zanimanja, a koji se provodi u suradnji s Obrtničkom komorom Međimurja. U školskoj godini 2024./2025. Grad sufinancira 37 učenika, što je deset više nego prethodne godine, a za tu je namjenu iz proračuna izdvojeno ukupno 29.600 eura.

BLAGDANSKA ČAROLIJA u Štefancu

Štefančari uživali u božićnim pjesmama U ispunjenoj kapelici Sv. Obitelji u Štefancu održan je tradicionalni božićno-novogodišnji koncert u organizaciji KUD-a Šafran, uz podršku Grada Čakovca. Brojni mještani i gosti uživali su u bogatom programu koji je spojio glazbu, poeziju i zajedništvo.

Uz domaću Vokalnu skupinu KUD-a Šafran, nastupili su recitatori Tia Maria Kresinger, Tesa Kocijan, Ena Pojer i Ivan Pintarić pod vodstvom Irene Levačić. Posebnu notu koncertu dali su gosti: TS KUD-a Šandorovec, Pjevački zbor Strahoninec, Crkveni zbor Štefanec te Pevski zbor DU iz slovenskog Središča ob Dravi, čime je istaknuta važnost međunarodne kulturne suradnje. (vv)

Pjevački zbor KUD-a Šafran

2. siječnja 2026.

Središnje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

BURNA SJEDNICA OV Orehovice

Vijećnici traže nove koncesionare za odvoz otpada? Čakom je uzeo kredit na 10 godina za izgradnju nove kazete, a mi percipiramo u otplati s oko 130.000 eura, koju tisuću gore ili dolje, kaže načelnik

Ladislav Požgaj

Prva rata dospijeća kredita je 1.siječnja 2027. godine.

I ne participira samo Općina Orehovica već svi suvlasnici Čakoma, ovisno o postotku udjela u tvrtki.

Ukoliko bi se dogodilo da pojedina vijeća ne prihvate tu ideju, prema načelnikovim riječima, automatizmom će dodatno rasti cijena usluge svim korisnicima.

bilo iz Međimurja ili susjedne varaždinske županije.

Riječi nije štedio ni načelnik Ladislav Požgaj, naročito kad je vijećnicima prenosio ono što se događalo na sastanku u sjedištu Čakoma.

- Postavio sam niz pitanja no odgovor na njih nisam dobio, rekao je načelnik te dodao kako je očito da �irma nije bila dobro vođena.

Naravno to se, između ostaloga odnosilo i na sadašnju situaciju kad tvrtka više nema mjesta na Totovcu.

Situacija u dvorani još se više zagrijala kad je vijećnicima objasnio kako će se u stvari �inancirati gradnja nove kazete na odlagalištu.

- Znači, uzet je kredit na 10 godina, a mi percipiramo u otplati s oko 130.000 eura, koju tisuću gore ili dolje, dodao je načelnik.

Situaciju je u više navrata smirivao vijećnik Branko Sušec, u neku ruku braneći tvrtku, ali i samo vijeće od eventualne ishitrene odluke.

A ona bi bila da se Čakomu neda zeleno svjetlo što bi značilo da bi Orehovica mogla ostati bez koncesionara.

(Općina Pribislavec nije dala dala suglasnost GKP Pre Kom i sad je u problemima).

Nakon iscrpljujuće rasprave, na kraju je točka usvojena ali je i dogovoreno da se do jedne od narednih sjednica, a najkasnije do sredine godine, zatraže ponude, odnosno cjenici drugih, najbližih koncesionara. Spominjao se preloški Prekom, ludbreški Lukom…

Na pitanje pak zašto se kazeta ne gradi sredstvima EU, načelnik je odgovorio:

Piše: Vlasta Vugrinec

Posljednja ovogodišnja sjednica Općinskog vijeća Orehovice bila je sazvana više u revijalnom tonu jer su već prije bile donesene sve važnije odluke od proračuna za 2026. godinu nadalje. Čak je i vijećnike u Društvenom domu u Vulariji dočekao gotovo, pa postavljen stol kako bi se podružili i zajedno zaključili godinu na odlasku.

Međutim, kako to već biva, sjednica je zapela, na momente postala i burna i to na točki o kojoj se u biti niti nema što raspravljati. Riječ je bila o davanju tzv. dozvole za povećanje odvoza komunalnog otpada. Naime, zna se da su sva tri naša komunalna poduzeća, poskupjela usluge i da im se cijene razlikuju u svega par euro centi.

Teške riječi na račun Čakoma

I dok su u većini općina i gradova, vijećnici zaključili kako i nemaju izbora već da se naprosto moraju složiti s novom cijenom, u Orehovici se razvila burna rasprava, a pale su i teške riječi na račun poslovanja GKP Čakom.

Rasprava je čak išla u tom smjeru da se raskine ugovor s čakovečkim poduzećem te da se potraži novi koncesionar,

ŠENKOVEC

Zatražit će se ponude drugih komunalaca

Krunoslav Vuk - Onda bi i ostali međimurski koncesionari imali pravo tamo odlagati otpad.

Dug Roma oko 13.000 eura

Ponovno se poteglo pitanje i neplaćanje računa za odvoz otpada naročito u dijelu romske populacije.

- Nije riječ toliko o dugu koliko o dvostrukim kriterijima Čakoma, istaknuo je Krunoslav Vuk, zamjenik načelnika iz redova Romske nacionalne manjine.

Prema njegovim riječima, Romi su revoltirani činjenicom da moraju plaćati punu cijenu odvoza, a ne dobivaju punu uslugu. I to nije od jučer već se to vuče godinama.

Smatra da se taj problem više ne može niti ne smije ignorirati jer su oni ipak ravnopravni članovi društva.

Obradovali najstarije stanovnike općine Članovi Socijalnog vijeća Općine Šenkovec predvođeni Jelenom Fuss i načelnik Zoran Kolar posjetili su 22 mještana općine koji borave u domovima za starije i nemoćne te 17 mještana koji su stariji od 90 godina.

Posebno su emotivni bili susreti s 22 mještana koji borave u 11 domova za starije i nemoćne. Šenkovečki umirovljenici borave u tri doma u Čakovcu, te u domovima u Štrigovi, Murskom Središću, Selnici, Vugrišincu, Frkanovcu, Slakovcu, Orehovici i Hodošanu.

Jelena Fuss (u sredini) organizirala je posjetu najstarijih stanovnicima Općine Šenkovec

U Šenkovcu i Knezovcu u svojim domovima živi 17 mještana starijih od 90 godina pa su susreti s članovima Socijalnog vijeća bili prepuni doživljaja iz njihovih bogatih života, doživljaja o mnogim radosnim i tužnim danima.

- Svim našim starijim mještanima uručili smo prigodne poklone Općine Šenkovec, a kako bi pokazali da svi mislimo na njih, u izradu poklona uključila su se djeca i odgojitelji DV Vrapčić te župnik Antun Štefan koji im je poklonio kalendare, rekla je Jelena Fuss. (sh)

MALA SUBOTICA

Novih devet stipendista U prostorijama Općine Mala Subotica nedavno je održana svečana dodjela stipendija na kojoj je načelnik Valentino Škvorc potpisao ugovore s novih devet studenata i njihovim roditeljima. Općina svojim studentima dodjeljuje nepovratne stipendije, koje je potrebno vratiti samo u iznimnim slučajevima, poput sklapanja ugovora s drugim stipenditorom, promjene prebivališta izvan općine, promjene fakulteta bez suglasnosti, zapošljavanja tijekom studiranja ili neispunjavanja akademskih obveza. Novi stipendisti su Iva Blažona, Julia Magdalena Ciglar, Lana Dominić, Mia Novak, Ela Purić, Hana Purić, Rija Novak, Ivan Hadeljan i Niko Jančec.

Uz nove stipendiste, Općina nastavlja podržavati i 37 studenata iz ranijih godina, što čini ukupno 46 korisnika općinske potpore.

NEDELIŠĆE

Visina mjesečne stipendije, koja se isplaćuje deset mjeseci u akademskoj godini, ovisi o mjestu studiranja i de�icitarnosti zanimanja.

Studenti koji se školuju u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Zadru ili inozemstvu primaju 110 eura, dok oni u de�icitarnim strukama ostvaruju pravo na 125 eura mjesečno. Za studiranje u Čakovcu, Varaždinu, Križevcima ili Koprivnici iznos iznosi 80 eura, odnosno 95 eura za de�icitarna zanimanja.

Prilikom potpisivanja, načelnik Škvorc pozvao je mlade da se aktivno uključe u život svoje zajednice iznošenjem ideja i kritika te radom u lokalnim udrugama. Uz želje za uspjehom, naglasio je kako su upornost i strpljenje ključni da bi uloženi trud i �inancijska sredstva rezultirali željenim profesionalnim postignućima. (vv)

Odabir kandidata za projekt “ZAŽELI” Općina Nedelišće nastavlja s brigom o svojim starijim sugrađanima kroz projekt ZAjedno ŽElimo Lijepu starost. Općinski načelnik Nikola Novak donio je odluku kojom je, nakon provedenog javnog poziva i

PRIBISLAVEC

testiranja, za rad na projektu odabrana Jadranka Topličanec iz Gornjeg Kuršanca.

Nova djelatnica započinje s radom 1. siječnja 2025. godine na razdoblje od 12 mjeseci. (bj)

Zovu mlade na akciju!

Općina Pribislavec zove mlade na akciju. Naime, objavljen je javni poziv za kandidature za Savjet mladih, pa ako si između 15 i 30 godina i želiš utjecati na lokalne stvari, ovo je tvoja šansa.

Prijedlozi kandidata šalju se u pisanoj formi na adresu Općina Pribislavec, Braće Radića 47, 40000 Čakovec, s naznakom „Prijedlog kandidata za izbor članova Savjeta mladih Op-

PODTUREN

ćine Pribislavec“. Rok je do 15 dana od objave u Našem listu, a nepotpuni ili kasni ne prolaze. Trebaju prijavnica, izjava o prihvaćanju i popis predlagatelja – sve forme na pribislavec.hr.

Ovi mladi će savjetovati općinsko vijeće o temama koje tiče mladeži: od sporta, kulture pa do zapošljavanja.

Prošli put su pomogli osnovati Savjet, sada je vrijeme za nove ideje i svježe glave u Pribislavecu! (sh)

14 novih stipendista Općina Podturen danas je sklopila 14 novih ugovora o studentskim stipendijama čime nastavljamo s ulaganjem u obrazovanje mladih te pružanjem potpore studentima u njihovom akademskom razvoju. Iznosi ovise o lokaciji studija: 140 eura mjesečno za Zagreb ili udaljene gradove, 100 eura za Varaždin i Križevce, te 70 eura za Čakovec.

Osim toga, podijeljeni su i novi ugovori u sklopu javnog poziva Općine Podturen za dodjelu poticaja za uređenje i gradnju nekretnina u 2025. godini.

Poticaji se odnose na obnovu stambenih objekata nepogodnih za stanovanje, kao i na uklanjanje ruševnih objekata te izgradnju novih stambenih kuća na području Općine Podturen. (sh)

14 Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SOLARNE ELEKTRANE

2. siječnja 2026.

Gradski poticaji za 16 kućanstva Gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak potpisao je ugovore s 16 korisnika koji su ostvarili pravo na gradske poticaje u okviru Javnog poziva za sufinanciranje troškova izrade projektne dokumentacije sunčanih elektrana za vlastitu potrošnju u kućanstvima na području Grada Mursko Središće za 2025. godinu.

Za provedbu ovog programa iz gradskog proračuna izdvaja se ukupno 3.007,50 eura, a po kućanstvu se sufinancira do 250 eura, odnosno najviše 50% opravdanih troškova projektne dokumentacije.

Javni poziv bio je namijenjen vlasnicima obiteljskih kuća ili pomoćnih

građevina uz obiteljsku kuću, s prebivalištem na području grada Mursko Središće. Cilj poziva je potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije, smanjiti troškove električne energije po kućanstvu te doprinijeti smanjenju emisije CO₂, uz poboljšanje kvalitete života građana.

Korisnici poticaja imali su pravo na sufinanciranje troškova izrade glavnog elekrotehničkog projekta sunčane elektrane za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, pri čemu su prihvatljivi troškovi oni nastali tijekom 2025. godine, uz dokaz plaćanja i ovjerenu projektantsku dokumentaciju.

(sh)

BOŽIĆNI KONCERT u Vratišincu

Božićne pjesme mještanima uljepšale blagdane U božićno vrijeme, lijep način da se svako srce ispuni toplinom i svečanim osjećajima, svakako su božićni koncerti. U subotu, 27.prosinca, u Vratišincu je, u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa, održan tradicionalni božićni koncert koji već nekoliko godina uspješno organizira Mješoviti pjevački zbor "Dr. Vinko Žganec" iz Vratišinca. Na koncertu su sudjelovali organizatori, KUU "Društvo žena Gornji Kraljevec", te Crkveni zbor Župe Vratišinec. Svaki je zbor otpjevao nekoliko prelijepih božićnih pjesama, a nakon blagoslova župnika, izvođači i posjetitelji koncerta zajedno su zapjevali mnogima najljepšu božićnu

VRATIŠINEC

pjesmu "Narodil nam se kralj nebeski". Bio je to trenutak za pamćenje.

Koncert su svojim dolaskom uveličali i načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, te predsjednica Općinskog vijeća Štefanija Jambrošić koja je ujedno i aktivna članica KUU "Društvo žena Gornji Kraljevec", te je nastupala na koncertu.

Prava božićna atmosfera svim prisutnim posjetiteljima donijela je obilje radosti i mira, te božićnog duha. Prije koncerta za sve je posjetitelje priređen doček ispred crkve uz kuhano vino i čaj, a nakon službenog dijela druženje je nastavljeno u dvorani župnog dvora u Vratišincu, uz zakusku i razgovor. (as)

10 novih stipendija, sad ih je u kupno 19 U Općini Vratišinec održano je svečano potpisivanje ugovora o dodjeli stipendija za nadolazeću akademsku godinu. Na temelju natječaja zaprimljeno je 15 urednih i pravodobnih prijava koje su ispunile sve formalne uvjete.

Nakon bodovanja i objave bodovne liste, pet kandidata je u međuvremenu odustalo jer su ostvarili pravo na stipendije iz drugih izvora financiranja, pa je općina konačno dodijelila 10 novih stipendija.

Ove godine su iznosi stipendija dignuti, što je

super vijest za mlade. Oćina je dodijelila 4 stipendije u iznosu od 80 eura mjesečno za studente u Čakovcu i Varaždinu, ranije je bilo 55 eura, te 6 stipendija u iznosu od 120 eura mjesečno za one u Zagrebu i ostalim gradovima, ranije 80 eura.

Ukupno to iznosi 1040 eura mjesečno.

Uz novih 10 stipendista, Općina Vratišinec nastavlja stipendirati i 9 studenata iz ranijih godina. Tako ukupan broj stipendiranih doseže 19.

(sh)

Udruga sportske rekreacije „Sport za sve“ s gradonačelnikom Draženom Srpakom

GRAD MURSKO SREDIŠĆE priredio je prijem za uspješne pojedince i udruge

Počast najboljim promotorima grada

- Iza svakog rezultata stoje sati rada, odricanja i velika ljubav prema onome što se radi, naglasio je gradonačelnik Dražen Srpak U Murskom Središću su u ponedjeljak, 29. prosinca, u Centru za kulturu „Rudar“ nagradili one koji su 2025. godine ostavili trag: udruge, klubove i pojedince koji su svojim znojima i talentom podigli grad na višu razinu.

Uz brojne članove udruga, sportaše, kulturne i mlade talente, događaju je nazočio i gradonačelnik Dražen Srpak, koji je u svom obraćanju istaknuo važnost zajedništva i kontinuiranog rada.

- Ovi uspjesi nisu došli slučajno. Iza svakog rezultata stoje sati rada, odricanja i velika ljubav prema onome što se radi. Grad Mursko Središće ponosan je na sve vas i nastavit će pružati podršku udrugama, klubovima i pojedincima koji promiču naš grad, istaknuo je gradona-

SOKOLSKI DOM

Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta čelnik Srpak.

Tijekom prijema predstavljeni su i istaknuti uspjesi brojnih kulturnih, sportskih i obrazovnih udruga te pojedinaca koji su tijekom godine ostvarili zapažene rezultate. To su redom: Kulturno umjetničko društvo „Mura“, Mažoretkinje Murskog Središća, Atletski

klub Mursko Središće, Udruga sportske rekreacije „Sport za sve“, Odbojkaški klub „Plavi“ Peklenica, Škola nogometa „Rudar“, Shotokan karate klub „Muraken“, Podružnica umirovljenika Mursko Središće, Code Club Mursko Središće, Osnovna škola Mursko Središće, Marko Šoltić, Dino Horvatić i

Ivica Vugrinec.

Prijem je bio obogaćen glazbenim nastupima mladog glazbenika Edvina Nedeljka, koji je svojim izvedbama unio blagdanski ugođaj. Program je zaključen zajedničkim druženjem uz čestitke svim nagrađenima i želje za još uspješniju godinu pred njima. (sh)

Podijelili 1500 porcija ribica na Badnjak Sokolski dom u Murskom Središću bio je pun blagdanskog štiha na Badnjak, a miris pečenih ribica širio se svuda!

Ukupno je podijeljeno 1.500 porcija sočnih pečenih ribica, koje su s puno truda i srca pripremili članovi ribolovnih društava „Mura“ Mursko Središće, „Karas“ Peklenica i „Verk“ Križovec.

Nesebično su im pomogle članice Društva žena Mursko Središće, zasukavši rukave i basivši se u pečenje i podjelu.

Vatrogasci su se pobrinuli za toplinu iznutra, pripremili su kuhano vino i čaj, čineći atmosferu još srdačnijom.

Sve prisutne pozdravio je i Božić čestitao gradonačelnik Dražen Srpak. (sh, foto: dp)

Ribice su cvrčale u velikom kotlu

2. siječnja 2026.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

BREZJE

OPĆINSKO VIJEĆE Štrigove u znaku rasprave o kanalizaciji

Vijećnik Tkalčec: Zašto kanalizacija u Železnoj Gori ima prednost?

Piše: Benjamin Jakopić

Općinsko vijeće Štrigove zaključilo je godinu posljednjom održanom sjednicom u ponedjeljak, 22. prosinca.

Proračun za 2025. godinu doživio je rebalans kojim je smanjen s 5,5 na 3,445 milijuna eura, prvenstveno zbog nerealiziranih stavki koje se prebacuju u iduće razdoblje.

No, prava vijest je ambiciozan plan za 2026. godinu, težak rekordnih 9,17 milijuna eura.

Glavni pokretač rekordnog proračuna je izgradnja dječjeg vrtića u Štrigovi. Iako su rokovi vrlo uski, načelnik Stanislav Rebernik istaknuo

Načelnik Stanislav Rebernik

je kako se na gradilištu radi punom parom. Temeljna ploča je spremna, a već početkom siječnja kreće betoniranje prizemlja. Uz vrtić, privodi se kraju i projekt kanalizacijske mreže.

Tako se prva priključenja očekuju sredinom siječnja, dok bi probni rad sustava trebao započeti u ožujku.

Gdje će se nastaviti kanalizacija?

Raspravljalo se i o nastavku kanalizacijske mreže. Mreža se tako planira proširiti kroz Leskovec, Železnu Goru i Jalšovec, s time da Železna Gora za sada ostaje prioritet. Vijećnik Filip Tkalčec tom je prilikom upitao zašto se ne da prednost Leskovcu ili Jalšovcu, s obzirom da su to više poplavno rizična područja. Železna Gora je najbitnija dionica, a s obzirom da tu planiramo i prijeko potrebnu pješačko-biciklističku stazu, a gradnja toga može početi tek nakon dovršetka kanalizacije, rekao je Ivan Frlin, predsjednik vijeća.

Vijećnik Tkalčec potom je zamolio da malo detaljnije pojasne razloge iza ove odluke, jer smatra da se Železna Gora “gura” ispred ostalih naselja.

To je stvar naših odluka i odluka Međimurskih voda. Još jedna stvar je što je Železna Gora znatno jeftinija od Jalšovca. Jalšovec košta 2,8 milijuna eura, i trebamo vidjeti što će Međimurske vode reći za to, jer mi tih novaca jednostavno nemamo. S druge strane, Železna Gora košta oko 600 tisuća eura, te bi mi morali dati “samo” 200 tisuća. Ja sam iz Leskovca, i volio bih da mogu svojem naselju dati prednost, ali to nije tako jednostavno, rekao je načelnik Stanislav Rebernik.

Nove izmjene i dopune prostornog plana

Općina je odlučila konkretno odgovoriti na problem nedostatka medicinskog kadra. Liječnik u štrigovskoj ambulanti dobivat će 8400 eura, dok je za medicinsku sestru osigurano 3600 eura. Što se tiče ostalih projekata, za Međunarodni centar kulturne baštine sveti Jeronim izdana je građevinska dozvola, a čeka se njezina pravomoćnost za početak radova. Također, ugovorena je sanacija klizišta u Svetom Urbanu vrijedna 81 tisuću

NORDIJSKO HODANJE u Gornjem Mihaljevcu

Vijećnik Filip Tkalčec

eura. Zbog velikog interesa građana i novih razvojnih ideja, vijećnici su dali zeleno svjetlo za pokretanje novih izmjena i dopuna prostornog plana. Cilj je prilagoditi građevinske zone trenutnim potrebama stanovništva i turističkom razvoju općine. Općina ovim putem poziva sve zainteresirane građane da daju svoje prijedloge.

Vincekovo je sve veći izazov

Na samom kraju, vijećnici su raspravljali o predstojećem Vincekovom. Vijećnik Ivan Kolmanić naglasio je da je manifestacija jednostavno postala prevelika i da bi nekako trebalo ograničiti broj ljudi. Prošle godine je tako došlo oko 1800 ljudi, a ove godine bi taj broj mogao znatno narasti.

Mirjana Gregur-Sever, tajnica Općine, već je zamolila udruge da pošalju volontere koji bi pripomogli ujutro s dijeljenjem bonova i popodne s dijeljenjem hrane, kako bi sve teklo glatko.

Načelnik je rekao da je svjestan problema glede organizacije te da traže neko rješenje.

Ovogodišnje Vincekovo po štrigovskim bregima održat će se 24. siječnja, a postaje će biti objavljene uskoro.

120 rekreativaca odvažilo se na zimu, snijeg i vjetar Povodom Dana općine Gornji Mihaljevec, oko 120 umirovljenika i rekreativaca okupilo se na tradicionalnom nordijskom hodanju. Unatoč snijegu i snažnom vjetru, sudionici su odradili izmijenjenu, sigurniju rutu po asfaltu prema Vukanovcu.

Nakon kretanja na svježem zraku, sudionike je u Domu kulture dočekao topli grah te druženje uz glazbu. (bj)

Velika skupina rekrea�vaca s�gla je iz Preloga, točnije iz Podružnice umirovljenika Prelog

Novi vrtić prima do 150 djece Općina Sveti Juraj na Bregu uspješno je privela kraju jedan od svojih najvažnijih projekata u 2025. godini. Dječji vrtić “Šumska vila” u Brezju zasjao je u novom ruhu nakon temeljite rekonstrukcije i dogradnje, a svoja vrata mališanima otvorio je u listopadu nakon što je uspješno prošao tehnički pregled.

Ovim zahvatom objekt je znatno proširen te sada nudi kapacitet za smještaj do 150 djece. Mališani su

raspoređeni u osam odgojno-obrazovnih skupina, čime su obuhvaćene i jasličke i vrtićke dobi.

Osim više prostora, vrtić je dobio i najmoderniju opremu koja je u potpunosti usklađena s pedagoškim standardima. Novoizgrađeni prostori nisu samo funkcionalni, već su dizajnirani kao poticajno okruženje za igru i učenje, što značajno podiže ljestvicu kvalitete predškolskog odgoja u cijeloj općini. (bj)

SVETI MARTIN NA MURI

Osigurano još 100 tisuća eura za Dom kulture Izgradnja novog Doma kulture u samom centru Svetog Martina na Muri ide dalje uz pojačanu jače �inancije. Na sjednici Skupštine Međimurske županije 18. prosinca, županijski je proračun "podebljan" za 100.000 eura namijenjenih upravo ovom projektu.

Sredstva su osigurana amandmanom vijećnice Dragice Živčec, koja ujedno obnaša i dužnost zamjenice predsjednika Općinskog vijeća. Ovom �inancijskom

potporom zatvara se dio �inancijske potrage za projekt koji bi trebao postati glavna točka za društvena događanja i rad lokalnih udruga.

Novi objekt gradi se kako bi općina konačno dobila adekvatan prostor za javne skupove i kulturne programe koji su do sada ovisili o manjim ili zamjenskim prostorima. Dodatni novac iz Županije trebao bi osigurati da radovi ne stanu i da se projekt završi u planiranim okvirima. (bj)

SVETI JURAJ NA BREGU

Promjena termina odvoza otpada u siječnju Stanovnici naselja Brezje, Mali Mihaljevec, Zasadbreg i Frkanovec trebaju pripaziti na odvoz otpada koji je bio planiran za blagdan Sveta tri kralja, 6. siječnja. Taj se termin prebacuje na utorak, 30. prosinca 2025., kako bi se smanjio razmak između odvoza, dok je idući termin zakazan za 13. siječnja.

Drugačiji raspored vrijedi i za Lopatinec, Vučetinec, Dragoslavec, Okrugli Vrh i Pleškovec. Zbog Nove godine, odvoz koji je trebao biti u

četvrtak, 1. siječnja, odgađa se za subotu, 3. siječnja 2026., a nakon toga se sve vraća u normalu s idućim odvozom 15. siječnja.

Važno je napomenuti da korisnici svoje spremnike trebaju pripremiti i iznijeti na uobičajena mjesta najkasnije do 6:00 sati ujutro na dan odvoza. Cijeli kalendar za 2026. godinu već je dostupan, pa se preporučuje svima da ga provjere kako ih promjene tijekom siječnja ne bi iznenadile. (bj)

BREŽNA PRIČAONICA

Lako je biti feministica u Europi, budi feministica u Indiji Blagdani, pogotovo oni božićni, uvijek su prilika da se sretneš s dragim ljudima koje cijelu godinu ne vidiš, a pogotovo s onima koji su razasuti izvan naše zemlje.

Moje prijateljice iz srednje škole uglavnom su sve negdje vani, pa mi je uvijek zanimljivo čuti kako je njima u stranim zemljama – što rade, kako žive, kako se zabavljaju, što jedu, koji problemi

ih tište, kako se odmaraju i tako dalje.

Ono što nam je ovog susreta bila top tema jest Indija, koju je u tri i pol tjedna posjetila jedna od prijateljica.

Naravno, tko o čemu, nego prvo o prometu, koji je jedan od najlošijih u svijetu.

Samo 2023. godine više od 172.000 ljudi izgubilo je život na indijskim cestama – to je u prosjeku 474 smrtna slučaja

svaki dan ili gotovo jedna smrt svake tri minute.

Kaže prijateljica: tamo ako skrećeš lijevo, jednostavno samo potrubiš. Ako skrećeš desno, isto tako potrubiš, pa onda ti znaj tko će kamo skrenuti. A sad zamislite takva pravila u prometu s nekoliko traka – kakav je tek tada kaos! Dok to ne doživiš na vlastite oči, teško je to uopće si predočiti.

Uglavnom, drugačija kultura, drugačija pravila, drugačija hrana i kulturni šok za Europljane, kojima je većina stvari teško shvatljiva jer su naviknuti na drugačije.

Ono što mi se svakako urezalo u pamćenje, koje je izrekla, jest sljedeća misao: „Lako je biti feministica u Europi, budi feministica u Indiji“. To dovoljno govori o položaju žena u toj zemlji trenutno. Vjerujem joj na ri-

ječ, jer je u posjetu bila kod Indijaca, autohtonog stanovništva, a ne samo u turističkim središtima pa je mogla vidjeti kako zapravo narod diše.

Iako je to zemlja kojoj na čelu stoji žena, to je ujedno i zemlja koja daleko kaska za pravima žena u Europi. Kaže frendica: tamo si sretna ako imaš normalnog muža, a ako nisi bila te sreće, onda te doslovno ubiju iznutra.

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr

30. rujna 2022.

16 Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

ŠTEFANJSKI POSLI u Donjem Vidovcu

Donje Međimurje 17 2. siječnja 2026.

DONJA DUBRAVA

Arpad se zdebljal jedan centimetar Po stazi Vrata Pažuta zabranjena je vožnja quadom (Ilustracija)

DONJA DUBRAVA

Zabrana vožnja quadom

Najnovija mjerenja opsega debla na Štefanje pokazala su da je hrast u posljednjih godinu dana otišao u širinu za 1 centimetar te da mu struk mjeri 563 cm

razini, sada mu opseg struka pokazuje 563 centimetra. To Graba jeOpćina dobila gustu mrežu izabrane plutače je s ljestvama pak znači da u “starkelji” mjeDonjažičanu Dubrava sigurnost šetača i Unatrag nekoliko godiuputila je službenu obavijest ostalih korisnika prostora koreći ljudskim životom još ima Donjeg Vidovca, KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta na u mještani Međimurskim novinama mještanima i posjetiteljima ji borave na stazi.

Ovom mjevitalnosti i snage te da raste. zaljubljenici u svog Arpada, kojom se je strogo zabranjuje rom želi se spriječiti daljnje A zašto i ne bi kad mu propisno ograđena na blagdan Štefanja, prije mještani posvećuju punu vožnja quad (ATV) vozila po oštećenje terena i popratne odlaska na misu obavljaju pažnju, ponose se njime, a stazi „Vrata Pažuta“. Ova se infrastrukture koje uzrokuju svoj omiljeni zadatak. Nai- često ga obilaze i predstavnici odluka uvodi prvenstveno teška motorna vozila. Nadležme, s metrom u ruci odlaze Javne ustanove Međimurska radi očuvanja prirode i oko- ne službe mole sve mještane do hrasta lužnjaka, svog naj- priroda te razni stručnjaci. liša te zaštite pješačkih i re- da se pridržavaju nove restarijeg “stanovnika”, kako Svima njima je na pameti kreativnih staza koje koriste gulacije te da odgovornim brojni građani. ponašanjem izravno doprinebi vidjeli je li živ, odnosno samo jedan cilj: pomoći ArOsim zaštite same in- su očuvanju ovog prirodnog raste li i napreduje li i dalje. padu da sve nadživi i da puni frastrukture, ključni razlog prostora. (vv) Riječ je uglavnom o skupini stoljeće za stoljećem. Naime, entuzijasta. poznato je da je to dugovječna Hrast raste u samom svim vrsta.

Kaže se i da hrast 100 vlasnicima životinja za Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio PRELOG središtu naselja uz tamošnju nemile godina raste, 100 godina živi događaje i ističu kako čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventucrkvu svetog Vida i, osim što su i 100 godina umire, poduzeli svea bilježe što je alni upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene tzv.Vidov- sesada je zaštitni znak su Donjeg mnogi moći veterani od u njihovoj da stariji se nešto skijalice, ljestve plutačama Grad odnosno Prelog od 2023. go- ispomoćnih objekata (poput ca, 1995. godine proglašen je takvo 1000 ne godina. ponovi. dine aktivno potiče vlasnike garaža, spremišta i ljetnih i spomenikom prirode kao godinaželimo ima vidov- Koliko Istovremeno nai ruševnih zgrada klikuhinja).

Ključna promjena prostor, o kojima odgovorni u društvu AAT tajpojedinačno stablo.je ranije glasiti Piše:napuštenih Vlasta Vugrinec ski Arpad, kažu tamošnji mjeda su predmetne sprena njihovo uklanjanje ili ure- Geothermae, odnosi se na de�inicijunije ot- izvještavano, stoji u odgovoru inspekcija štani, teško odrediti točno u jame zajevodu izgrađene Počelo je društva. s 548 cm mne đenje preuzimanjem troškova pada: pod građevni otpad našla nikakve nepravilnosti. iz draškovskog - Za nas je priča oko dan no podaci govore da mu u skladu sa svim dozvolama zbrinjavanja građevnog otpaviše se neputem ubrajaju crijep, - Ovim društvo Hrast ihriječima, ponovno na nije je oko 300 godina. Naime, u Drugim društva AAT Geothermae i i s ciljem poštovanja visokih da. Cilj ove je estetska fasadni materijali,obavježbuka, postojeću Geothermae razočaraoogradu jer je metar po- Međimurju je bio običaj da s trima utapališta pasamjere završena, od- i AAT ekoloških standarda i zaštite funkcionalna obnova stambeboje niti ostali materijali kazao jedan centimetar vi- se uz izgrađeni piljek zasadi žicama koje su govorili su u Gradu Prelogu, štava zainteresiranu javnost bodljikavim okoliša te podzemnih voda nih čestica, uz znatne nastali estetskimdobivenim uređenjem međusobno je, sukladno še u odnosu narazmaknute isti dan lani. lipa ili neko drugo drvo. Kabile ali i iz Geothermae na našuštede upit kako prilikom izgradnje energane. za same vlasnike. Međutim, građevina. izvršena Za ostvarivanje sanaci- oko Drugim 70 cmriječima, dodanasaješirenjem gusta vezan za poduzete korake. od smjernicama, ko je na tamošnjem piljeku Radi se o privremenim studenoga ove godine stupile prava, vlasnici moraju Graodmi centimetra nabismo godišnjoj Naime, nakon našeg tek- ja bušotinskog prostora pro- žica, Međimurci reispisana 1729. godina može objektima za testiranje vosu na snagu izmjene koje do- jekta du Prelogu podnijeti pisani Napredna geotermalna kli, drot, koji sprečava ulaz sta o grabi koja je postala nose strože uvjete. zahtjev uz dokaz o legalnosti de tijekom izgradnje, a koji svojevrsno utapalište pasa energana s internalizacijom životinja i eventualan pad u Po novome, pravo na �i- (uporabna dozvola, rješenje će biti u cijelosti sanirani i digla se poprilična prašina ugljikovih spojeva, na način bazen. No, ako ju divlje živonanciranje troškova ostvaruje o izvedenom stanju ili akt o nivelirani s okolnim terenom obnove postojeće kao i pokako u Međimurju, tako i na se isključivo za otpad nastao gradnji) te analitički iskaz tinje ili pak psi ipak uspiju nacionalnoj razin, a na teren stavljanja dodatne zaštitne preskočiti ili potrgati, bazen nakon završetka izgradnje i rušenjem legalnih stambenih obujma građevine. (vv) je izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nije smrtonosna klopka. puštanjem energane u poja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Na sklisku nepropusnu foliju gon najkasnije do kraja 2024.

Zagreba.

DONJI KRALJEVEC vode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i godine.

Nakon svega samo se moTakođer, obnovljeno je i po kojoj se prije nisu uspjele Nisu uočene že dodati je li trebalo doći do postavljeno ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, nepravilnosti znih rampi, s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, svega ovoga i tko zna kako U povijesnim mjestima idućoj 2026. godini. Prikupljena Uputili smo pisani upit toima, za slučaj “probijanja” odnosno ljestve s plutačama. dugo bi graba bila smrtonodoista ima smisla ubirati ranije sredstva utrošit će se namjensna klopka za životinje da se spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji da bismo spomeničku rentu no sasvim ski za troškove zaštite i očuvaIsprike za nemile mještani nisu nama obratili. dobili uvid u zapisnik, no do ograda od strane životinja, a je druga stvar u onima gdje nja kulturnih dobara. Radovi i A trebalo je imati samo zaključenja naših novina ni- sve u svrhu onemogućavanja događaje godišnji iznos za tu namjenu aktivnosti zaštite planirani su navodnih nemilih događaja sa malo više sluha za njih i posmoiznosi dobili50nikakav odgovor.

Odgovorni iz društva AAT eura. u tri općinska naselja: Svetom Prema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u kazati dobru volju.

Toliko naime, Općina Donji Jurju u Trnju, Donjem Kraljevcu ovom se prilikom ispričavaju Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Sania Bižupić

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa Crijep nije građevinski otpad

Spomeničke renta 50 eura

Kraljevec planira uprihoditi u

i Hodošanu. (vv)

Ploča na kojoj se zapisuje “debljina” hrasta

MEĐIMURSKA POSLA MEĐIMURSKA POSLA

Tko želi upravljati sportskim prostorima?

Općina Donja Dubrava raspisala je javni natječaj za dodjelu na upravljanje i korištenje sportskih građevina u njenom vlasništvu.

Riječ je o javnoj sportskoj građevini ukupne površine 321 m2, s nadstrešnicom ukupne površine 201 m2, nogometnim igralištem površine 9707 m2 i pripa-

dajućim zemljištem ukupne površine 11988 m2, na adresi Krbulja 19.

Javne sportske građevine smatraju se prostorima namijenjenima za sportaše i daju se na upravljanje i korištenje sportskim udrugama s područja općine na neodređeno vrijeme. (vv)

KOTORIBA

Međunarodna izložba malih životinja Udruga Međimurska i 300 domaćih, a predstavit lastavica povodom 35. go- će se izlagači iz Austrije, Madišnjice rada u suradnji s đarske, Bugarske, Njemačke, Europskim klubom engle- Rumunjske, Srbije, Slovenije, skih i patuljastih gušana or- Hrvatske te iz još poneke ganizira 30. Međunarodnu zemlje. Europske se izložizložbu malih životinja te be održavaju svake dvije engleskih i patuljastih gu- godine sa željom razmjene, šana u školskoj dvorani OŠ ocjenjivanja i nagrađivanja Jože Horvata u Kotoribi. Od rezultata uzgoja.

17. do 20. studenog 2022.

Izložba će se održati Hrast Arpad ušao je u četvrto stoljeće života održat će se zasebno dvije pod pokroviteljstvom Opse izvesti Arpadte šuma, Murščak, je izložbe,zaključak izložba da gušana, ćinešuma Kotoribe kojatada ujedno datira iz tog doba.

Doduše, bila puna velebnih hrastova, izložba Udruge Međimurska ovim putem poziva sve zametuzalema. nitko ne kaže, niti ne postoljubljenike u male životinje lastavica povodom 35. go- tzv. je dokazi da je možda prije dišnjice postojanja Udruge. da dođu razgledati i posjetiti Legende i priče njega bila Na zasađena izložbi ćelipa bitikoja izlo- jedinstvenu izložbu malih Naravno, se osušila je nadomještena ženo dote800 eksponata, od životinja. kako to već sadašnjim hrastom. svakom biva, uz Arpada je vezano čega će 500 bitiUinozemnih (vv) slučaju, odstupanja mogu biti i niz legendi, uglavnom o 50-ak godina što su potvrdili njegovom postanku. Kako ima impresivnu krošnju na i stručnjaci.

Kako pakVIDOVEC bi svi mogli kojoj nije zabilježen nijedan DONJI pratiti kako Arpad napreduje udar groma, priča se da ga postavljena je i posebna plo- čuva sam dragi Božek, kao i ča na kojoj se bilježe podaci. tamošnju crkvu. Jedna priča u dječjem u kategoriji dječjihzasađen vrtića. Iz da je hrast Tako jeOvih prvodana mjerenje koje jevr- govori tiću una Donjem Vidovcu bilo kaovrtića znak zahvaljuju prijateljstvaroditeljiHrvaupisano ploči napravljeno na izvrsnoj suradnji doista veselo. kako iine ta ma i Mađara još prije Prvog u 26.jeprosinca 2019. Agodine bi bilo kadbio su im stiglecm. nove svjetskog prikupljanju starogi priča papira rata. Postoji opseg debla je 548 igračke.

Bilopandemija je tu različitih Donji Vidovec ga zasadili kum i kumčeza Godinu poslije, ko- daisuOpćini kocki, životinja, far- nakon �inanciranje novčanog dijela svete potvrde o čemu ronavirusa omela jedrveća, mjerenje mera i drvenog asortimana nagrade od 2000 kn. u svjedoči poruka da bi 2021. skočio obujam na navodno njegovog korijena. građenje. ono što je boci ispod Naravno, i dalje će sudje558zacm, a 2023.No, na 559.

Bilo koja priča da drži najvažnije, igračke nabav- lovati u akciji prikupljanja Na tabli stoji i da jesunizinistini je najbliža ona ski ljene dio uzod rijeke Muru i nagrade Dravu vodu, novčane starog papira i već najavljuju uz kontejnera piljek, Vidovčani nekad kojuprekrivala su dobili uogromna akciji Papir o sadnji dolazak srediponosni na svog Arpada prašuma hrastaUnimera lužnjaka. Me10. mjeseca. nije smeće, iz Ča- sunom đutim, 1923. godine započela (vv) kovca, za osvojeno 2. mjesto i žele mu dug život barem je najveća devastacija međi- još toliko koliko je do sada murskih šuma. Najpoznatija proživio.

Stari papir za nove igračke

I, opet blagoslov kuća!

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici ožić je minuo i na redu srce, to spada u svećeničku nauk u školama (makar ga kada Ministarstvo kulture daju milodare, a tu su i go-

UB

je blagoslov kuća iili obi- privući službu, god tko o tome nazivali izbornim predmenašem Međimurju će što naravno veliki in- sve to događa istog dana jer To ujedno mislio.

Svećenici su raznetome svečane prigode se telji. ne događa ništaznači ili teres Međimuraca.

S također jetom), u svemu najvažnisvoje na- janezamislive da su seje društvene mreže blagoslova pak sve prepuno i i zaposlenici; obzirom imaju na satnicu, promocijabez Međimurja. kuloari "zažarili" od komendređene i svog poglavara na ili pak „navijačke“ govore natiskano manifestacijama. proglašenje najorača je u Pitanje je samo hoće li tos tara – i to onih vječnih: treba svjetskoj razini. oltara uoči izbora.

Pri tome ne mislimo samo 16 sati, a najuzornije žene turističke zajednice, uredi i i kolikoveć novca datinaciosvećeni- u 17 sati, S druge strane, Hrvatska kojekakve To ujedno znači da su pa je za zaključiti na lilokalne i one srodne udruge i ku?

Mišljenja su, očekivano, u praksi nije striktno sekuCrkva i država u Hrvata nalne. Tako je idući vikend, da se očekuje i dolazak vi- društva prepoznati, htjeti se i podijeljena.

S jedne su stra- sokih larna država, god pri se to uključiti �inancijski odgostiju izkoliko Zagreba, u svepovezane, to pa makar i kako mi novinari to volimo ne protivnici takve tradicije, pokušavalo prikazati. Crkva i nosno da se Crkva dobrim čemu mislimo na ministricu na vlastitu inicijativu. reći, “za bika zatuči”. dok su s druge zagovornici i država nisu strogo odvojene, dijelom �inancira iz državnog Naime, u subotu, 8. li- Mariju Vučković.

Jer ne treba se kao vjernici koji taj čin smatraju već su duboko isprepletene. proračuna. Tim se sredstvistopada, Prelog je domaLijepo je napokon vidjeti uvrijeđena Gera ljutiti ako sasvim normalnim.

Ne moramo ići daleko i ana- ma obnavljaju crkve, kapele, ćin Državnog natjecanja u da se nacionalne manifestanetko nije slučajno pozvan, Istina je, kao i uvijek, neg- lizirati Vatikanske ugovore; orgulje, oltari i poklonci. Gleoranju, ČakovecJer, Izbora zana cijedovoljno sele u jenaš kraj, davjeromi izostavljen popisa.

To je dje ua sredini. ruku spomenuti dano iz togskuta, nije sporno najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a

pomažedosta obnovu povijesno imamo toga, samo vrijednih orgulja ilizdravo starih što sve uzimamo zdanja. za gotovo. Doći će ljudi iz je, međutim, što cijeleSporno Hrvatske, pozivamo se stalno ističe kako Crkva se na gostoljubivost i bogatu sve to radi sama, dapa vjernici enogastronomiju, onda moraju neprestano pomagapokažimo to što imamo. ti zajednici kako �inancijski Izvadimo iz podruma i špajzi tako i dobrovoljnim radom. koščično ulje, meso z tibliA oni svoju zajednicu doce, međimursku gibanicu, niraju em pri krštenjima, domaće pekmeze, em pričestima, emzimnicu, potvrdi, sireve i uz to �ina vina. vjenčanjima i sprovodima.

Prilika je toza dapokojnike, se pokaže Plaćaju mise i naša pjesma, ples, bogata etnobaština. Otvorimo vra-

dišnji prilozi koji se uredno ta suvenirnice, Međimurske upisuju upozovimo obiteljske ljude knjižice. riznice, jer I sada, ne na znaju sve to što dolazi još i mnogi imamo, blagoslov kuća. na svojim što uzgajamo Tko želi, imanjima. neka dâ – pa makar ga i ne uvrijedila „ciNe budimo i dalje samofra“ koja je zaorila punom zatajni Međimurci kojima crkvom propovjedaonice. je važans samo rad, a ne i Naravno, ti iznosi neće biti prezentacija rezultata tog upisani u obiteljsku knjižirada!

Ne dozvolimo našim cu, niti će svećenik za njih političari i na polju poispostavitidaračun, baš kao ljoprivrede budu u prvom ni za vjenčanje ili sprovod. planu! priliku jer I tu bihIskoristimo stala. tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Zabilježili smo ovaj tjedan 17 Pripremili: Mario Golenko, Kristina Kobal, Aleksandra Sklepić; Benjamin Jakopić

Mali Mateo Frančić iz Ivanovca prva je beba rođena na Božić

Učenici darovali radnike na dogradnji škole u Murskom Središću

Podjela ribica na Badnjak u Čakovcu stvorila je veliku gužvu

Koncert Božićem kroz Hrvatsku donio je niz napjeva iz cijele Hrvatske Djed Mraz udružio je snage s DVD-om Lapšina i darivao malene vatrogasce

Goran Žižek, Rusa Trajkova, Maša Hrustek Sobočan i Mario Zamuda na otkrivanju murala

Božićni trash party u Meta baru

Barbara Kristofić i Maja Bogdan nastupile su u Gornjem Mihaljevcu, gdje su svojim nastupom oduševile publiku i upotpunile priredbu Muzika, smijeh i ples

18 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

POTPORE ZA stočare

2. siječnja 2026.

6,5 milijuna eura za očuvanje stočnog fonda Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 23. prosinca 2025. godine ukupno 6,5 milijuna eura na račune 1068 korisnika. Riječ je o sredstvima iz Programa potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektorima mesnog govedarstva, svinjogojstva te mesnog ovčarstva i kozarstva za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Ova �inancijska potpora usmjerena je na primarne proizvođače kako bi se osigurala ukupna uspješnost i održivost njihovih poljoprivrednih gospodarstava.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić istaknuo je kako će najveću korist od ovih sredstava imati mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Korisnici potpora su obiteljska poljoprivredna gospodarstva ranga mikro, malih i srednjih poduzeća.

Sredstva su konkretno namijenjena onima koji uzgajaju krmače, goveda te ovce i koze mesnih i kombiniranih pasmina. Cilj takvog ciljnog usmjeravanja sredstava je sanacija šteta i dugoročna stabilizacija proizvodnje u ključnim granama stočarstva. (vv)

RITUAL 12 Svetih noći

U zemlju se polažu posudice sa sjemenom Na Badnjak, 24. prosinca, započeo je ritual 12 Svetih noći koji traje do 6. siječnja, odnosno blagdana Sveta tri kralja, obavještavaju iz Centra dr. Rudolfa Steinera. To je posebno razdoblje u kojem se u zemlju polaže sjeme kulturnih biljaka, povrća i žitarica. U vrijeme kada nema mraza potrebno je iskopati jamu te je pripremiti tako da se na sam Badnjak u nju polože dobro zatvorene posudice sa sjemenjem. Sve se potom prekriva slamom, sijenom, lišćem ili daskama, a zatim i zemljom. Time se sjeme izlaže niskim zimskim temperaturama koje uništavaju potencijalne nametnike, dok samo sjeme ostaje zaštićeno i vitalno.

Kozmičke sile

Na blagdan Sveta tri kralja posudice se vade iz zemlje i sjeme je tada spremno za novu vegetacijsku sezonu. Smatra se da je u tom razdoblju sjeme prošlo prirodnu strati�ikaciju, ali i suptilnu pripremu kroz djelovanje kozmičkih i zemaljskih sila.

Tijekom 12 Svetih noći djeluju energije svih 12 mjeseci nadolazeće godine.

Sjeme u tom razdoblju prima impulse važne za kasniji rast, razvoj i plodnost biljaka. Te se snage tijekom godine postupno oslobađaju kroz biljku i novo sjeme koje ćemo ubrati, ali i kroz hranu koju unosimo u svoje tijelo. Sjeme koje je prošlo ovaj proces često pokazuje bolju klijavost, snažniji početni rast i veće prinose.

Osim toga, ovo razdoblje poziva i na svjestan odnos prema prirodi. Sam čin zakapanja sjemena nije samo tehnički postupak, već i gesta povjerenja i suradnje s prirodnim procesima. Preporučuje se da se obavlja u miru, s jasnom namjerom i zahvalnošću, jer se u biodinamici smatra da i ljudska pažnja ima utjecaj na vitalnost sjemena.

Pomoć biljkama

U današnjim uvjetima, kada je kvalitetno i zdravo sjeme sve teže proizvesti, ovakav pristup može pomoći biljkama da razviju veću otpornost na bolesti, klimatske promjene i druge izazove suvremene poljoprivrede. Najbolji se rezultati postižu kada se ovaj postupak poveže s primjenom biodinamičkih pripravaka, praćenjem mjesečevih i planetarnih ritmova te dosljednim poštivanjem načela biodinamičke poljoprivrede.

Kroz 12 Svetih noći djeluju energije 12 mjeseci godine te će sjeme u tom razdoblju prikupiti kozmičku energiju i impulse važne za razvoj biljaka koju će otpuštati kroz novo sjeme i biljku koju ćemo brati i jesti.

Sjeme koje je prošlo ovaj proces svakako ima veću klijavost, a samim time daje i veće prinose.

Na taj način ne njegujemo samo biljke i tlo, već i dublju povezanost čovjeka s prirodom, ritmovima Zemlje i kozmosa – što je temelj zdrave hrane i održive budućnosti. (vv)

Neformalno druženje poljoprivrednika

PRELOŠKI POLJOPRIVREDNICI simbolično zaključili 2025.

Izložba "konjskih snaga"

Bilo je tu pravih zmajeva poput John Deera, New Hollanda, ali i IMT-a te Tomo Vinkovića Piše: Vlasta Vugrinec

Druženjem uz grah, piće i glazbu, preloški poljoprivrednici sa svojim su gostima, simbolično zaključili još jednu kalendarsku i poljoprivrednu godinu. I ovoga puta, na asfaltirano parkiralište ili okretište u gospodarskoj zoni Sjever, protekle su subote došli s traktorima pa je to ujedno bila i svojevrsna izložba “konjskih snaga”. Bilo je tu oldtimera, starih Tomo Vinkovića pa sve do najmodernijih primjeraka Johna Deerea.

Spontano druženje preraslo u tradiciju

Preloška traktorijada, odnosno druženje tamošnjih poljoprivrednika započelo je spontanim druženjem nekolicine golobradih mladića.

- Nas par prijatelja s 5-6 traktora počelo je s druženjem prije desetak godina, a onda su ljudi vidjeli kak si mi to organiziramo pa su nas pitali mogu li nam se pridružiti, kaže Dino Vuk, poljoprivrednik iz Preloga te dodaje da je uvijek bolje kad je veće društvo, dok ih je više.

I malo po malo, pridružili su im se stariji, redom domaći poljoprivrednici, a u Prelog već treću godinu zaredom stižu i traktoristi iz okolice Đurđevca.

Dino Vuk mlada je generacija preloških poljoprivrednika

Dominik Slaviček iz Cirkovljana s mamom Majom na očevom traktoru U principu, mogli su doći svi kojima su traktori interesantni, djeca, mladi, stari i srednja generacija. Takvi su bili i traktori. Neki traktori su i tri puta bili stariji od mladih poljoprivrednika. No, to ništa nije smetalo, štoviše, dodavalo je na atrakciji. Ruku na srce, uglavnom su bili prisutni veliki traktori, marke John Deere, New Holland i slično. To pak znači da naši poljoprivrednici nimalo ne zaostaju po pitanju voznog parka, a time i mehanizacije za kolegama iz ostatka zemlje i inozemstva.

S druge strane, neki su stigli svojim IMT-ima te Tomom Vinkovićem koje voze i dalje, više iz sentimentalnosti, ali i praktičnosti jer to su ipak marke traktora koje se popravljaju čekićem i kliještima s obzirom na to da su bez čipova i ostalih čuda današnjice.

Ne treba spominjati da IMT nema ni kabinu dok moderni „zmaj” prepoznatljive zeleno-žute boje ima klimu, radio pa i tepih.

- Malo se podružimo uz piće i jelo, razmjenjujemo iskustva po pitanju mehanizacije, popravaka, obrade tla i slično. Svašta se može čuti, više glava, više znanja, dodaje Dino, inače četvrta generacija poljoprivrednika u obitelji.

Traktori idu u garažu

Kraj kalendarske godine, vrijeme je i kada traktori idu u garaže, barem na dva mjeseca.

- Do kraja prosinca uglavnom se sve poore i tamo negdje do drugog-trećeg mjeseca je mala pauza, dodaje.

Naravno, da sve ovisi o vremenskim prilikama kao i o tipu gospodarstva. Naime, ako je vrijeme bilo povoljno, onda su poljoprivredne površine poorane i na polju se nema što raditi. Druga pak je stvar ukoliko se radi o stočarima koji i zimi imaju posla preko glave na svojim farmama, a nije rijedak ni izlazak u polja.

Međutim, bez obzira o kojoj vrsti poljoprivrednika se radi, zimski period je ipak

nešto mirniji pa se više mogu posvetiti stanju svojih traktora i pripadajuće mehanizacije.

Podrška prosvjedu u Bruxellesu

Za razliku od prijašnjih godina, poljoprivrednici su se u subotu svojim traktorima provozali kroz Grad krenuvši novom južnom obilaznicom.

- Ovim činom dajemo podršku prosvjedu u Bruxellesu. Vidjeli smo da su i Hrvati tamo.

S obzirom na broj mladih poljoprivrednika, na prvu bi se reklo da nema straha za međimursku poljoprivredu.

Međutim, danas je poljoprivreda, više nego ikad, doista u dubokom glibu i velikim problemima što rezultira sve većim odustajanjem od te grane gospodarstva i okretanjem mladih u sasvim druge sfere gospodarskog života. Naravno, ima svijetlih primjera gdje upravo ti mladi kroče novim putem ostavljajući iza sebe dosadašnji način razmišljanja i poimanja poljoprivredne proizvodnje.

2. siječnja 2026.

Poljoprivreda 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Brinuti se o svom novonabavljenom psu (2. dio) Piše: Tomislav Dolar, mag. univ., dr. med. vet.

Kako socijalizirati štene?

Jasmina Groman Moharić iz Novog Sela Rok, Željko Herman iz Držimurca i Vesna Novak iz Novog Sela Rok svim Međimurkama i Međimurcima poželjeli su sve najbolje u novoj 2026. godini

ČAKOVEČKI SAJAM I PLAC

Samo hrabri i bedasti su na sajmu, šale se prodavači Zadnje ovogodišnje izdanje čakovečkog sajma, ali i placa, baš i nije bilo impresivno.

Jutarnja temperatura spustila se do -7, bilo je Silvestrovo, pa se ni prodavači niti pak kupci nisu odvažili na izlazak i smrzavanje. No, zato je ono malo prodavača zadnjeg dana ove kalendarske godine bilo dobro raspoloženo i spremno na šalu.

- Samo hrabri ili bedasti su danas na sajmu, našalila se jedna poljoprivrednica.

Na placu smo pak fotogra�irali također one hrabre ili bedaste koji unatoč niskim temperaturama dolaze svaki dan na posao, i to dobro raspoloženi. Uvijek dobrom voljom podižu atmosferu na tržnici i u svakom slučaju lijepo ih je sresti i popričati s njima.

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Kiselo zelje (kg):

3,50 €

Zelje (kg):

Kisela repa (kg):

4,00 €

Krumpir (kg):

1,00 €

Salata (kg):

3,00 €

Mrkva (kg):

2,00 €

Rikula (vrećica):

1,00 €

Batat (kg):

2,00 €

Rotkvice (pušlek):

1,00 €

Mandarine (4 kg):

4,00 €

Mladi luk (pušlek):

1,00 €

Mladi luk (pušlek):

1,00 €

Mrkva (kg):

2,00 €

Očišćena patka (kom):

Hladetina (kom):

4,50 €

Suho meso (kg):

Med (flašica):

10,00 €

Zagorska purica (kg):

10,00 €

Zimnica (flašica):

4,00 €

Božićna pšenica (kom)

1,50 €

Božićni aranžmani:

20-30 €

Orasi (kg):

A što se ponude tiče, ona je već dulje vrijeme standardna. Doduše, malo je teže bilo pronaći osjetljivije povrće ispod slojeva deka. Neki prodavači čak su sjedili u toplim automobilima i razmišljali isplati li se uopće izaći van

0,50 €

25,00 € 14-45,00 €

12,00 €

ili ne. Ako se tko može pohvaliti prodajom, onda je to svakako Mađar koji je na sajmu nudio suhomesnate proizvode. Kupci su se vrtjeli oko kanti s glavicama kiselog zelja i, naravno, oko štanda s voćem. (vv)

Svaki pas ima svoju posebnu narav. Ona je rezultat genetike, instinkta, same pojedine životinje, ali i odgoja i socijalizacije koje dobije već u leglu od kuje, braće, a kasnije i vlasnika te okoline. Učenje dobrog ponašanja treba započeti čim prije. Potrebno je i malo strpljenja. Psi brzo uče.

Evolucija se pobrinula da pas ima razvijen jak instinkt čopora. U čoporu je jedna od glavnih stvari hijerarhija, njegov status unutar čopora (obitelji). On, iako ljubimac, mora znati da su ukućani njegovi vođe. Pravi gazda psa mora biti dominantan, odlučan, samouvjeren i smiren. On odlučuje kad se jede, šeće, odmara, mazi. To psu daje stabilnost i mirnoću. To vrijedi za sve pse. Bilo da se radi o malom slatkom pomerancu od jedne kile bilo o mastifu od sto kila. Učenje psa dobrim navikama najbolje se postiže nagrađujući njegovu poslušnost, a neposlušnost disciplinirati oštrim NE. Za štenad je dobro da poslije preventivnih veterinarskih mjera sreće što više ljudi, drugih pasa i šeće na raznim mjestima. Tako se uči ponašanje, upoznaje svijet oko sebe, stvara stabilnost, smanjuje strah ili anksioznost od nepoznatog. Ne postoji agresivan i neposlušan pas, samo neodgojen. Na psa se ne viče i ne udara ga se, već se socijalizira svojim primjerom.

Prehrana psa

Đuro Maček iz Čakovca svima je poželio puno zdravlja i sreće u idućoj godini

Izbalansirana prehrana preduvjet je zdravlja, pravilnog rasta i razvoja. Pas spada u porodicu zvijeri i njegovo zubalo je više namijenjeno kidanju hrane i gutanju nego žvakanju. On je mesožder, ali ne jede isključivo meso, odnosno hranu animalnog podrijetla, već se u njegovoj prehrani mora naći i dio hrane biljnog podrijetla. Njihova slina ne sadrži probavne enzime kao ljudska i ne treba žvakati hranu već je halapljivo i brzo guta. Zbog toga i govorimo da pas ždere. Tek u želucu u kojem je puno veća kiselost u odnosu na ljudski želudac započinje probava. Psi od 3 mjeseca starosti do 6 mjeseci trebali bi se hraniti tri puta dnevno.

Nakon navršenih 6 mjeseci

trebali bi se hraniti jedanput (manje pasmine po potrebi) do dva puta dnevno (pravilnije). Jutarnji obrok je manji, dok je večernji glavni i veći.

Ako pas ne pojede hranu u zdjelici, za pola sata hrana se miče iz zdjelice i daje se tek na sljedećem obroku nova. Hranjenje u pasa obično traje od 1 do 5 minuta. Ne treba zaboraviti da različita životna razdoblja i vrsta aktivnosti zahtijeva različitu prehranu. Štene ima različite prehrambene potrebe od odraslog psa ili gravidne kuje.

Sportski psi, lovački i drugi koji su jako aktivni moraju se drugačije hraniti od neaktivnih. Isto vrijedi i za pretilost i pretjeranu mršavost te pojedina bolesna stanja kao što su dijabetes, problemi sa srcem, probavom, mokraćnim sustavom... O prehrani svog kućnog ljubimca najbolje bi se bilo posavjetovati sa svojim veterinarom. Zdjela s vodom mora biti dostupna cijeli dan.

Njega psa Svi psi trebali bi se kupati. Učestalost kupanja ovisi o tipu dlake i načinu života psa.

Prema nekim preporukama, kratkodlaki psi bi se trebali okupati barem dva puta godišnje, a u slučaju dugodlakih pasa jednom u tri mjeseca.

Uvijek je potrebno upotrebljavati isključivo šampon za pse. Većini pasa nije potrebno skraćivanje noktiju, međutim psima koji se manje kreću, žive pretežno unutar kuće ili u stanu, potrebno je podrezati neživi dio nokta ako su nokti predugi. Posebno treba pratiti nokte na unutarnjim, petim prstima jer s njima se ne stoji pa oni mogu nesmetano rasti. Nekim pasminama potrebno je i redovito šišanje ili trimanje. Redovito četkanje pomaže pri održavanju zdravlja dlake i kože.

I na kraju, unatoč svemu, divno je imati svog psa, obogatite svoj život!

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

20 Povrtlarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

GLAVICE KISELOG zelja su “in”

Budimo promjena koju želimo vidjeti u svijetu

Koplja se znaju lomiti treba li u mljeveno meso staviti svježi luk ili prodinstani, ide li češnjak, stavlja li se kuhana ili pak sirova riža, koji komad suhog mesa je najbolji i slično

S

vi žele promjene. Malo tko želi biti promjena.

Radije bi da netko drugi odradi tu promjenu za njih.

Paradoksalno, zar ne? U Hrvatskoj se često čuje: “Trebalo bi …”, “Netko bi trebao…”, “Zašto se ništa ne radi?” ....Zanimljivo je kako se često čeka da netko drugi odradi to što je prijeko potrebno nama, bez ugrožavanja vlastitog komfora. No nažalost, ne postoji neki neodređeni član koji u pozadini sluša naše potrebe i čeka da ih odradi umjesto nas.

Stvari se neće promijeniti ako mi sami nešto ne napravimo.

Ili ako ne podržimo one koji već nešto rade. Zato umjesto da čekamo da netko drugi riješi sve naše probleme, vrijeme je da razmislimo kako mi možemo sami doprinijeti promjeni na bolje.

Vrijeme je da se zapitamo:

• jesmo li spremni preispitati neke svoje odluke i trošenja te kako one djeluju na svijet i lokalnu zajednicu?

• jesmo li spremni platili donaciju ili članarinu nekoj udruzi koju cijenimo?

• jesmo li spremni volontirali barem sat vremena za nešto što vjerujemo da je važno?

• jesmo li spremni podržali nečiji rad jer vidimo da netko gradi nešto vrijedno?

• ... i umjesto izgovora da nemamo vremena, da imamo važnije troškove, da nam je ionako teško, da će od toga biti malo koristi - zapravo napravimo prvi mali korak prema toj promjeni koju želimo.

Jer promjene se ne mogu dogoditi ako nitko ne daje ni vrijeme, ni podršku, ni doprinos i ako se čeka neki neodređeni član s znakom supermena koji će konačno riješiti sve ono što nas smeta.

Promjene se događaju kad ih mi sami počnemo raditi.

Prošli tjedan objavila sam na društvenim mrežama izazov “Kome dajemo svoj novac – njegov rad podržavamo.” I to je veliki početak za mnoge: samo malo preispitati stvari koje kupujemo i probati doni-

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com jeti bolje odluke oko nekih kupovina, dajući prednost lokalnom, organskom i sezonskom. Malim ljudima koji već rade tu promjenu.

Svi mi imamo različite vrijednosti, različite prioritete i dajemo prednost drukčijim stvarima i potrebama, I to je ok, to čini tu predivnu različitost na ovom svijetu.

Zato vas u ovom trenutku želim potaknuti da promislite što je vama važno, i da sagledate na koji način možete pomoći, podržati promjenu koju želite na bolje. Da svi skupa iz nezadovoljstva krenemo prema boljem svijetu kojeg svi želimo i kojeg svi trebamo.

Da se više uključimo, podržimo udruge i pojedince koji nešto rade, da sami svojim životom i svojim izborima krenemo biti ta promjena. Pa sada kad je doba kad rezimiramo godinu oko nas i promišljamo o novogodišnjim odlukama - da promislimo koju promjenu možemo napraviti a da ona može napraviti tu razliku i za nas i za ostatak svijeta.

Jer ako nismo dio rješenja - dio smo problema.

Toliko je jednostavno. Tako je nastalo i moje imanje pred 20 godina, kad sam shvatila koliko moćna odluka o uzgoju vlastite hrane može biti i na vlastito zdravlje, i na lokalnu zajednicu i na cijeli svijet.

Jer jesti moramo svaki dan, i zaista nije svejedno da li ćemo pritom podržavati uzgoj hrane koji uništava planetu i naše zdravlje primjenom sve više otrova, ili pak onu koja je uzgojena u skladu s prirodom bez trovanja.

Vjerujem da je bolji svijet moguć i želim ga i dalje stvarati. A vi? Koje odluke ste donijeli za novu godinu, a kojim možete napraviti tu razliku, taj korak prema boljem svijetu?

2. siječnja 2026.

Sarma je zvijezda novogodišnjeg stola cept je onaj uz koji je čovjek odrastao, što ne znači da ga u svom samostalnom životu ne može doraditi ili poboljšati. Jedno je sigurno: za sarmu je ipak najvažnija dobra glavica kiselog zelja, a ostalo je sporedno.

No, sarma nije jedino jelo od kiselog zelja. Naime, Međimurci vole to zelje povezati sa suhim buncekom, dinstati ga i poslužiti uz pečene krvavice i restani krumpir. Mnogi ga obožavaju i u svježem stanju, na salatu, uz dodatak domaćeg črnog ulja i dobravskog ljuka.

Piše: Vlasta Vugrinec

Kupovalo se ovaj tjedan kao da je sudnji dan. Punile su se košarice svim i svačim – od mesa, voća i povrća do kave, sokova i alkohola. No, jedna se namirnica nalazila u baš svakoj košarici. Dakako, riječ je o glavici kiselog zelja.

Jer, sarma je ipak kraljica novogodišnjeg stola.

Sarma je simbol zime Punjena paprika simbol je ljeta, dok je sarma simbol kasne jeseni i zime. To znači da

Čavao za tvrdoću

Postupak kiseljenja zelja seže duboko u povijest. Poznato je kako takvi postupci sa sobom povlače i mnoge mitove te običaje koje su ljudi koristili vjerujući da će im zelje biti bolje, ljepše boje i tvrđe.

Jedan od običaja je da su na dno bačve stavljali jedan čavao kako bi zelje bilo tvrdo.

Zrnje kukuruza stavljalo se kako bi se dobila lijepa žuta boja.

Neki pak dodaju žutu dunju ili naribanu jabuku. Oni koji vole malo boje, dodaju primjerice na trakice narezanu crvenu i zelenu papriku. Za drugačiji miris može se dodati klinčić, anis ili muškatni oraščić – svakome prema volji.

Kiselo zelje je vitaminska bomba

Glavice su ovaj tjedan bile natraženija roba se barem jednom mjesečno na stolu nađe lonac pun ove delikatese. Naime, sarma se uvijek kuha u velikoj posudi, za više dana. Uvriježeno je mišljenje da što duže stoji, to joj je okus bolji. Istina, riječ je i o jelu koje dobro podnosi zamrzavanje, pa ako se već "zasmrdi" cijela kuća, onda barem da se ima za više obroka. Uostalom, sarmu su proslavili i Hrvati koji su je obavezno nosili na skijališta

Sarma se uvijek priprema u velikom loncu za više dana

ili zimovanja.A najviše se kuha upravo na Silvestrovo ili dan ranije kako bi se stavila na novogodišnji stol. Bogata okusima, zasitna i ugodno kiselkasta, sarma je pravi melem za nepce, ali i želudac. Osim toga, poznato je i da dobro sjeda organizmu nakon koje čašice više te obilne i masne hrane. Bolji znalci liječenja mamurluka posežu i za rasolom – svježim sokom od kiselog zelja.

Recept za sarmu doista je jednostavan, čak ni priprema nije duga; jedino što joj treba vremena za termičku obradu.

Kao i kod svakog jela, svaka kuharica, odnosno obitelj, ima svoj recept i svoj tajni sastojak za ovu zimsku deliciju. Koplja se znaju lomiti oko toga treba li u mljeveno meso staviti svježi ili prodinstani luk, ide li češnjak, stavlja li se kuhana ili pak sirova riža, koji je komad suhog mesa najbolji i slično. Naravno, najbolji re-

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj) Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

Kiselo zelje se u našim krajevima obično povezuje sa suhim buncekom, sarmom ili se pak dinsta uz pečene krvavice i restani krumpir. No, mnogi ga obožavaju i u svježem stanju, na salatu. I ne samo kao salatu, već i kao obilje zdravlja za naše tijelo. Jer, takvo zelje jedemo zimi, u vrijeme prehlada i viroza, kada naše tijelo vapi za vitaminom C. Dugo je kiselo zelje, baš kao grah i krumpir, bilo smatrano hranom siromaha, a radi se zapravo o nevjerojatnoj namirnici. Još je slavni moreplovac James Cook shvatio njegovu blagodat te je njime liječio svoju posadu od skorbuta, bolesti uzrokovane nedostatkom vitamina C. Srećom, danas se više nitko njime ne "nabacuje", već je postalo omiljena namirnica, naročito tu kod nas na sjeveru. Štoviše, svježe kiselo zelje uz malo međimurskoga koščičnog ulja i dobravskog ljuka prava je delikatesa koja se može vidjeti i na raznim domjencima i svečanim ručkovima.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708 Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Počastili umirovljene djelatnike Na samom kraju godine, Međimurska županija ponovno je okupila svoje umirovljene djelatnike na tradicionalnom blagdanskom druženju. Nekadašnji zaposlenici Županije iskoristili su ovu prigodu za susret s bivšim kolegama te prisjećanje na godine provedene u zajedničkom radu, u kolektivu u kojem su mnogi od njih ostavili značajan dio svog profesionalnog i životnog puta.

Umirovljenici su se družili sa županom Matijom Posavcem i zamjenikom župana Marijem Medvedom, razgovarajući o svojim radnim iskustvima, uspomenama s kolegama i svakodnevnim situacijama koje su obilježile njihove godine u službi. Župan Matija Posavec obratio se umirovljenicima Županije, zahvalivši im na predanom radu i doprino-

MLADI INFORMATIČKI stručnjaci

ITEO 2.0 radionice u siječnju 2026.

Početak nove godine donosi nastavak edukativnih aktivnosti u sklopu projekta ITEO 2.0 koji se provodi uz potporu Europskog socijalnog fonda+.

Radionice na koje se možete prijaviti: Izrada Android aplikacija i Mali maketari, a osim toga nastavljaju i s radionicama koje su već započele: Čarobni svijet brojeva i oblika, CodeCraft Mala robotika, Igrom do izvrsnosti 1, Igrom do izvrsnosti 2, Python akademija

2, MATKAonica, Kornjačin hod, Razmišljaj računalno 1, Razmišljaj računalno 2, Škola 3D modeliranja i 3D printanja, Elektronika i Internet stvari (IoT), Čaroban svijet igračaka.

Detaljan raspored i početak odvijanja svake pojedine radionice te online obrazac prijavnica pronađite na poveznici https:// udruga-mis.hr/iteo-2-0/.

Broj mjesta je ograničen, stoga preporučujemo da se prijavite što prije kako biste osigurali svoje mjesto. (sh)

ADVENTSKO DRUŽENJE u Novom Selu Rok Bivši djelatnici su se podružili i ponovno prisje�li svojih radnih dana

su razvoju Međimurske županije te im uz čestitke poželio sretnu i uspješnu novu godinu.

- Svima koji dolaze u jedno radno okruženje važan je temelj koji su ostavile prijašnje generacije. Na tom se temelju gradi kontinui-

BRANITELJI ZAJEDNO

tet rada, a vaša predanost ostaje primjer svima koji danas nastavljaju taj posao. Želim vam puno zdravlja i sreće u novoj godini, poručio je župan Posavec, a čestitkama se pridružio i zamjenik župana Mario Medved.

U ime okupljenih županu je zahvalio Milorad Novković, istaknuvši da je njegovanje poštovanja prema umirovljenim kolegama primjer vrijedan pohvale jer pokazuje kako Županija cijeni i održava dobre odnose s bivšim zaposlenicima.

To je samo njihovo “lizanje rana” Poštovane braniteljice i branitelji, suborci, članovi obitelji poginulih i nestalih, dragi prijatelji i građani Republike Hrvatske, bliži se kraj još jedne godine — godine koja je, kao i mnoge prije nje, donijela više izazova nego što smo očekivali. U takvim trenucima važno je zastati, pogledati gdje smo, što smo prošli i što nas čeka. A još je važnije podsjetiti se tko smo.

Ovih dana svjedočili smo prizoru koji je mnoge podsjetio na ono što nas je nosilo u najtežim vremenima. Thompsonov koncert u Zagrebu, kao i brojni drugi diljem Hrvatske, okupio je tisuće mladih ljudi koji su pjevali iz sveg glasa, s ponosom i emocijom koju ne možeš glumiti. To je ona energija koju mi branitelji prepoznamo odmah — iskra zajedništva, pripadnosti i ljubavi prema domovini.

I zato nije iznenađenje da se dio političke scene uspaniči čim vidi nešto što podsjeća na hrvatski identitet. Kao da je najveći problem ove zemlje to što mladi vole hrvatsku glazbu i što se ne stide onoga što jesu. Kao da je domoljublje nešto što treba skrivati, a

Vaši stupci 21

ne nešto što je ovu državu uopće stvorilo.

U većini gradova nitko nije pravio problem oko koncerata. Samo u Zagrebu, gdje se gradonačelnik bavi zabranama kao da će time riješiti Jakuševec, smeće po ulicama, puknute cijevi, gužve, male mirovine i sve ono što stvarno muči građane. Ne govorimo o bolesti u medicinskom smislu, nego o političkoj alergiji na sve što miriše na hrvatski identitet. A takvih će reakcija biti još, jer se neke istine više ne mogu gurati pod tepih.

A povijest — ona je učiteljica života.Tko god je želi razumjeti, mora je gledati cijelu, a ne samo one dijelove koji mu odgovaraju.

Hrvatska je zemlja s tisućama prikrivenih grobišta, s generacijama koje su nestale bez traga, s obiteljima koje nikada nisu dočekale istinu.

To nisu ideološke konstrukcije, nego dokumentirana povijest. Postoje istraživanja, knjige, arhivi, svjedočanstva.

Postoje autori poput Mitje Ferenca i Uroša Košira koji su godinama istraživali poslijeratne zločine i prikrivene masovne grobnice. To je dio naše povijesti koji se predugo šuti i zato nije čudno da se dio današnje “antifa” scene

— naglašavamo, u navodnicima — osjeća prozvano.

Jer oni nemaju veze s istinskim antifašizmom, onim koji se temelji na humanosti, pravdi i poštovanju žrtava.

Oni se bave etiketiranjem, preodgajanjem i političkim obračunima.

Mi branitelji znamo razliku.

Mi smo odrasli na šutnji naših roditelja, na neobilježenim jamama, na pričama koje su se šaptale. A onda smo dočekali 1991., kad se povijest prestala pisati u uredima i počela pisati u rovovima.

Zato nas ne impresioniraju zabrane, etikete ni političke konstrukcije.

Mi smo preživjeli puno gore od toga.

Mi znamo da se narod ne može preodgojiti dekretima, zabranama i medijskim kampanjama. Hrvatski identitet nije nešto što se može izbrisati uredskom odlukom. To je nešto što se nosi u srcu, i to se vidi svaki put kad se napuni dvorana, kad se zapjeva pjesma, kad se digne zastava.

Kad ostanu bez argumenata, slijedi stara taktika: galama, optužbe, etiketiranje.

To je samo njihovo “lizanje

rana”. A kad se malo oporave, opet će pokušati isto.

Ali iskreno se nadamo da će ovaj put biti prekasno. Da su sutra izbori, mnogi bi ostali neugodno iznenađeni. Ipak, treba biti oprezan — mi Hrvati znamo imati kratko pamćenje, a na tome se uvijek najviše igralo.

Dragi prijatelji, 2025. godina bila je teška, ali nije nas slomila. Mi smo narod koji je preživio i gore. Mi smo branitelji koji su dokazali da se Hrvatska voli djelima, a ne riječima.

Zato vam Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO, želi mirniju, stabilniju i sretniju 2026. godinu. Želimo vam zdravlja, dostojanstva, zajedništva i snage. Želimo da nas vodi istina, a ne strah.

I želimo da nam se dobre želje napokon ostvare — ako smo uplatili pravu kombinaciju na listiću povijesti. A taj listić, htjeli mi to ili ne, još uvijek držimo u svojim rukama.

Za Hrvatsku koju smo branili.

Za istinu koju dugujemo.

Za budućnost koju moramo izgraditi. Željko Tomašić

Zajedništvom do pomoći najpotrebitijima U subotu, 27. prosinca, u Novom Selu Rok održano je adventsko druženje za sve mještane. Događaj koji je prethodno bio odgođen na tjedan dana zbog gripe okupio je velik broj sumještana u blagdanskom duhu i ozračju zajedništva.

Organizator adventskog druženja bio je DVD Novo Selo Rok, uz potporu Mjesnog odbora i svih udruga koje djeluju u mjestu. Program je započeo priredbom u kojoj su sudjelovali Duo na trubama, mališani iz Vrtića Stonoga, učenici Područne škole Novo Selo Rok, bend Rock Lubenice te dramska sekcija roditelja Nadobudni.

Njihovi nastupi oduševili

su publiku i unijeli pravu božićnu čaroliju u društveni dom.

Vrhunac večeri bio je dolazak Djeda Mraza, koji je zajedno s Bakom Mraz i vilenjacima razveselio najmlađe i podijelio im darove.

Adventsko druženje imalo je i humanitarni karakter, prikupljale su se donacije za nezbrinutu i odbačenu djecu Tanzanije o kojima skrbi sumještanka Martina Strahija i udruga Ti nisi sam.

Nakon priredbe, okupljeni su se ispred društvenog doma počastili fritulama, domaćim kolačima, toplim čajem, kuhanim vinom i džinom. (sh)

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600 Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1580

22 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SPOMEN PLOČE u gradu Čakovcu

2. siječnja 2026.

Spomen ploča Nikoli Šubiću Zrinskom

Nikola Vugrinec i prodavačica Ivana Maček

TRGOVINA KRK u Šandorovcu

Nikola Vugrinec već 15 godina redovito čita Međimurske novine U Šandorovcu, u Nazorovoj ulici ispred trgovine Krk, susreli smo Nikolu Vugrinca koji je nakon posla svratio u obližnju trgovinu. Već petnaestak godina redoviti je čitatelj Međimurskih novina.

Kaže kako čita gotovo sve rubrike, a najviše ga zanimaju teme poput „Tko sutra više neće gledati TV“, informacije s općinskih vijeća, sport i vatrogastvo. Volio bi vidjeti više sadržaja posve-

U povodu obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke, Bratovština Petra Zrinskog – Časni stol Čakovec inicirala je izradu prigodnih spomen ploča u čast Nikoli Šubiću Zrinskom i njegovoj hrabroj pogibiji.

Tom je prigodom jedna od njih postavljena u bastionu Staroga grada, spomeniku nulte kategorije, kojem ostaje kao trajna vrijednost.

Otkrivena je 20. rujna 2016. godine.

Spomen ploča je rad akademskog kipara Ante Jurkića, izrađena je od bronce, a rađena je s nakanom da se na dostojanstven način obilježi život i djelo velikana kakav je bio Nikola Šubić Zrinski.

Ona sadrži tri zasebne cjeline, a to su informacijski dio koji govori o tome kome je ploča posvećena, zatim simbolički dio predstavljen reljefnim prikazom sablje i kacige, simbolom ratništva i viteštva koji su proslavili

Nikolu Zrinskog Sigetskog diljem Europe, te na kraju onaj edukativni dio na kojem je citat govora Zrinskog prije posljednjeg juriša. „Neće nitkor na moju dicu prstom kazati“, koje simbolički govore da su svi Hrvati njegova djeca. (mg)

ćenog sportu i mladima, kao i informacije o nadolazećim zabavama.

Novine, dodaje, kupuje svakog petka, bilo u Šandorovcu ili Kuršancu. (kk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Prvi kupon 129. kola Novo, 129. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju.

I siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura.

Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona

3

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima.

Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 16. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 27.siječnja. Sretnog dobitnika 129. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. siječnja. (mk)

kupona skupi i naočale poku p

i

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o.

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 27. 1. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Gita Šincek o životu i lekcijama izvan pozornice Donosimo razgovor s Gitom Šincek, booking i glazbena menađerica s dugogodišnjim iskustvom, koja je dovela neka od najvećih glazbenih imena na naše bine. Kaže da je njezin top dan bez alarma, s tišinom, prirodom i dubokim ćaskanjima s bliskima. Uči nas da se prave lekcije love kroz odnose, a voli se prepuštati i kreativnosti. Više pročitajte u intervjuu tjedna. (sh, kk)

2 media

najave

VIKEND VODIČ

Petak, 2. siječnja 2026.

18:00 34. Dani hrvatskog filma – Putujući BEST OF, CZK Čakovec 21:00 TS Zrin, Terme Sve� Mar�n

Subota, 3. siječnja 2026.

18:00 34. Dani hrvatskog filma – Putujući BEST OF, CZK Čakovec 21:00 Aleksandar Lazić, Pub Potkova, Terme Sve� Mar�n 22:00 DJ Poncije, Pub Potkova, Terme Sve� Mar�n

Nedjelja, 4. siječnja 2026.

18:00 34. Dani hrvatskog filma – Putujući BEST OF, CZK Čakovec 17:00 Božićni koncert, Športska dvorana Osnovne škole Draškovec

MJESEČNI VODIČ ponedjeljak, 5. siječnja 18:00 34. Dani hrvatskog filma – Putujući BEST OF, CZK Čakovec 20:00 Željko Samardžić & Tragovi, Mesap, Nedelišće

utorak, 6. siječnja 8:30 Trail trening na Tri Kralja, parkiralište RK Međimurka, Čakovec 17:00 Božićno-novogodišnji koncert Puhačkog orkestra Grada Preloga, Župna crkva sv. Jakoba ap.st. u Prelogu Najavite događaj!

Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Uz Aleksandra Lazića zabava je neizostavna

ALEKSANDAR LAZIĆ u Pubu Potkova

Očekuju vas salve smijeha

Pripremite se za večer smijeha, dobre atmosfere i fantastične zabave u Pubu Potkova. Uživajte u stand-up nastupu Aleksandara Lazića "Bez cenzure" koji će vas, si-

gurno nasmijati do suza, dok će se DJ Tomo pobrinuti da noć bude nezaboravna i rasplesana uz poznate hitove. Događaj je namijenjen isključivo osobama 16+. Ulaz je besplatan. (mg)

SINIŠA BIŠKO u Meta baru

Još jedan koncert za vikend zabavu Ljubitelji kvalitetne glazbe i dobrog provoda ovoga vikenda imaju razloga za slavlje! U petak, 3. siječnja, popularni hrvatski glazbenik Siniša Biško održat će kon-

cert u Meta baru u Čakovcu.

Siniša Biško, istaknuti kantautor i izvođač prepoznatljiv po spoju tradicionalnih motiva i suvremenih glazbenih aranžmana. (mg)

MJESEČNI VODIČ

METAL KONCERT u Prostoru

petak, 9. siječnja

Žestoka svirka za uvod u novu godinu

21:00 TS Zrin, Terme Sve� Mar�n

Tradicionalni metal koncert za početak godine! Za vas sviraju u Klubu Prostor u subotu: Butyric Acid je brutalni deathgrind projekt koji čine članovi bendova Anal Mandica, Attitudes to Human Extinction, Mazuku i Expirium. Pripremite se za nemilosrdne blast beatove, gutturale i agresivne riffove.

Njihov zvuk je brutalni vrtlog u kojem pucaju kosti. Spremite se da budete zgnječeni i svedeni na sirovu formu. Line-up: Ivan Osrečak - Vocals Tino Šantek - Guitar Vedran Koluder - Bass Josip Hadrović - Drums. Butyric acid (Brutal Death/Grind) (Novi Marof, Koprivnica) Pit Viper je Technical/Melodic death metal bend osnovan 2017. godine i trenutno iza sebe imaju dva objavljena albuma i više odsviranih koncerata. U Čakovec dolaze predstaviti svoju mjuzu prvi put nakon pauze od 6 mjeseci i promjene u postavi. Što se tiče stila, melodije i dvoglasne

solaže su u prvom planu, a da budemo iskreni, drugog plana ni nema! Iako tu i tam se ipak najde neki tupa tupa i blast beat i đn đn đn riff. I tak, idemo pit... viper.

SCUMBAG, crossover trash grind punk iz mračne utrobe varaždinskih katakombi 2022.

Najviše vole deranje,sviranje i čistu zajebanciju. Nova rotirana postava, ista agresija Darac sad iza bubnjeva, Antonio gitarska sjeckalica, Matija bas + vokalni napad Pripremite se za kaos znoj i riffove koji melju.

Attitudes To Human Extinction (Death Metal) Koprivnica Death metal bend formiran u Koprivnici 2018. god. Kako i samo ime benda govori, kritizira i osuđuje korumpiranu, sebičnu i oholu stranu čovječanstva. 2020. god izbacuju "rotten" EP, video spot za singl "Immolate The Prophets" i dva singla "Ethos" i "Holy Apostates" sa nadolazećeg albuma "Dogma" koji izlazi 2026. godine. (mg)

SAJAM RABLJENE robe Prelog

LABUĐE JEZERO

I u 2026. godini nastavlja se tradicija Sajma rabljene robe u Prelogu. Nova je to prilika da se riješite stvari koje vama više ne služe, ali i da sami za sebe izaberete nešto po vrlo povoljnim cijenama. Ako imate nešto kod kuće što bi htjeli prodati ili nešto što bi htjeli kupiti, dođite, izlažite, pogledajte i prve nedjelje u mjesecu siječnju, 4. siječnja od 8 do 13 sati, na prostoru Tržnice Prelog. (mg)

baletna poslastica

Prodajte ili potražite zanimljiv komad Još jedna Prilika za pronaći nešto zanimljivo

Labuđe jezero 11. veljače 2026. u 20:00. Doživite jedan od najpoznatijih baletnih klasika u izvedbi Ukrajinskog klasičnog baleta. Labuđe jezero, remek-djelo Petra Iljiča Čajkovskog, spaja vrhunsku tehničku preciznost, emotivnu snagu i raskošnu scenogra�iju. Priča o princu Siegfriedu i Odette, pretvorenoj u labuda, oživljava kroz virtuoznost međunarodno priznatih plesača i dojmljivu atmosferu. (mg)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: Hans Christian Andersen: Snježna kraljica Dobitnik knjige Raspjevani Božić objavljene u prošlom broju je Ivica Šipuš iz Svete Marije. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

POKLANJA KNJIGU Hans Christian Andersen: Snježna kraljica

kupon br. 1581 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

"Ona leti u roju gustih pahulja i kad proviruje kroz prozore, stakla se smrznu i okite šarama nalik ledenome cvijeću."

Kad Snježna kraljica odvede Gerdina prijatelja Kaja, Gerda se mora otputiti sve do dalekog sjevera da ga dovede kući.

Ovo je jedna od najljepših bajki o hrabrosti, odlučnosti i ljubavi.

Nagrađivana ilustratorica Lesley Barnes dodala je dašak čarolije ovom prekrasnom 3D izdanju Snježne kraljice Hansa Christiana Andersena.

Hans Christian Andersen rođen je 1805. godine u Danskoj. Nadahnut tradicionalnim skandinavskim, njemačkim i grčkim pričama, od antičkih vremena do srednjeg vijeka, na majstorski način napisao je različite bajke uz koje odrastaju generacije djece

subota, 10. siječnja 17:00 humanitarni koncert za Darija Sabadija, Društveni dom Mačkovec 15:00 14. Polarna kros liga Prelog, preko puta DG sporta, Prelog 20:00 IDEM i Rimljani Ite Doma!, Klub Prostor CeZam, Čakovec

utorak, 13. siječnja 20:00 21:00 Pizza s Krešom, CZK Čakovec

subota, 17. siječnja 9:00 Dan otvorenih vrata Yamaha Music School Čakovec, Čakovec 20:00 Bloger Krule Stand Up, CZK Rudar – Mursko Središće

subota, 24. siječnja 8:00 Vincekovo po štrigovskim bregima, Dom kulture Štrigova

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti?

• 4.12. do 6.1. 2026.

Izložba slika Petra Grozaj „Karusel“ Galerija CZK • 21.11. do 1.3. 2026.

Izložba One umjetnice Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec • 5.12. do 25.1. 2026.

Izložba Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju Mul�medijalna dvorana MMČ

2. siječnja 2026.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

intervju tjedna GITA ŠINCEK, glazbena menađerica

Najdublje lekcije učim kroz obitelj

VODE VAS U KINO

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 14.1.2026. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Šavko i čudovišna družina

Gita Šincek, poznata glazbena managerica, otkriva kako balansira kreativnost, obitelj i osobni mir te kako je dovela najveća regionalna glazbena imena u regiju kroz odnose – upravo unutar obitelji. Kada dopustimo sebi i drugima da budu ono što jesu, bez potrebe da ih mijenjamo, odnosi postaju mjesto rasta, a ne borbe. Još jedna vrijedna lekcija koju sam naučila jest da ne moramo znati sve odgovore da bismo bili na pravom putu. Dovoljno je biti iskren prema sebi i imati hrabrosti slušati svoj unutarnji glas – čak i kad nas vodi sporijim, tišim putem. Život nije natjecanje niti dokazivanje, nego proces učenja, otpuštanja i ponovnog povratka sebi. To je lekcija koju bi, vjerujem, svatko trebao naučiti – bez obzira na godine.

Piše: Kristina Kobal

Gita Šincek, booking i glazbena menađerica s dugogodišnjim iskustvom, jedna je od najutjecajnijih �igura regionalne glazbene scene. Na čelu centra GITA REI – Pulse of Life, Gita je dovela neka od najvećih glazbenih imena u regiju, uključujući Sergeja Ćetkovića, Željka Joksimovića, Aca Pejovića, Prljavo kazalište, Parni valjak, Doris Dragović, Severinu, Jelenu Rozgu, Lepu Brenu, Bajagu, Petra Grašu, Željka Samardžića, Gorana Barea, Adija Šoše, Željka Bebeka, Danijelu Martinović, Vannu, Hanku Paldum, Nedu Ukraden, Divlje jagode, Srebrna krila, Pera Galića, Gorana Karana, Marka Škugora, Miroslava Škoru, Jolea, Matiju Cveka, Ivana Zaka, Duška Kuliša, Harisa Džinovića, Tešku Industriju, Magazin, Lidiju Bačić, Učiteljice, Silente, Dalmatino, Vigor i Mejaše. Iako je poznata po profesionalnom radu s glazbenicima, Gita svoju energiju crpi i iz života izvan menadžmenta.

Najdublje lekcije učimo kroz odnose

Na pitanje kako izgleda njezin idealan dan kada nema unaprijed isplanirane obaveze, Gita odgovara: - Moj idealan dan započinje sporo. Bez alarma, bez žurbe, bez potrebe da budem 'funkcionalna' od prve minute.

Volim započeti jutro u tišini, uz dah, kavu ili čaj, često bez riječi. Takvi dani su prije svega posvećeni meni – jer sam s vremenom naučila da tek kada sam povezana sa sobom,

Kad su emocije jake, pišem

Gita Šincek – snaga iza najvećih glazbenih događaja u regiji mogu biti istinski prisutna i za druge. Kasnije se taj dan prirodno otvori prema obitelji ili bliskim ljudima, ali bez rasporeda i obaveze. Vrijeme koje posvećujem sebi prirodno se isprepliće s vremenom provedenim s obitelji – kroz razgovore, zajedničke trenutke, tišinu u kojoj se razumijemo bez riječi. Najljepši su mi trenuci kada se sve događa organski – razgovor, šetnja, smijeh, tišina. Ne dijelim više vrijeme strogo na 'za sebe' i 'za druge'; kad sam u miru sa sobom, sve postaje jedno isto iskustvo prisutnosti.

Na pitanje što je u svakodnevnom životu najviše puni energijom i što izbjegava, Gita kaže: - Najviše me puni tišina, priroda i stvaranje bez

pritiska. Trenuci u kojima ne moram ništa dokazivati, objašnjavati ni opravdavati.

Također, duboki razgovori s ljudima koji su iskreni i prisutni, bez maski i površnosti. U svakodnevnom životu najviše me puni osjećaj povezanosti – sa sobom, s prirodom i s obitelji. Puni me bliskost, iskrenost i stvaranje koje dolazi iz srca. Obitelj je moj oslonac i izvor snage, mjesto kojem se vraćam i iz kojeg ponovno krećem. S vremenom sam naučila svjesno izbjegavati kaos, preopterećenost i odnose u kojima stalno moram objašnjavati ili se prilagođavati nauštrb sebe. Izbjegavam žurbu, nepotrebnu buku, dramatične situacije i sve ono što me odvaja od unutarnjeg mira. Mir mi je postao važniji

od potrebe da budem svugdje i svima dostupna.

Najvrjednije životne lekcije Gita opisuje ovako: - Jedna od lekcija je, da ne moraš biti savršen da bi bio vrijedan. Većina ljudi provede život pokušavajući se popraviti, umjesto da se upozna i prihvati. Najvrjednija lekcija za mene je shvaćanje da se prava promjena događa tek kada prestanemo ratovati sa sobom i počnemo se slušati s više nježnosti. Ta lekcija nema veze s godinama – ima veze s hrabrošću da se pogledaš iskreno i da si dozvoliš biti čovjek, sa svime što nosiš. Još jedna od vrjednijih životnih lekcija koje sam naučila jest da ljubav ne traži savršenstvo, nego prisutnost. Najdublje lekcije ne učimo sami, nego

Gita također objašnjava kako bira oblik kreativnog izražavanja: - Ne biram ja – bira unutarnje stanje. Kada su emocije jake i traže oblik, često pišem. Kada riječi postanu preuske, slikam. Kada mi treba tišina i kontakt s materijom, izrađujem nakit.

Svaki oblik stvaranja za mene je odgovor na ono što se u meni događa u tom trenutku.

Obiteljski život, svakodnevni trenuci i emocije često su tihi pokretači tog procesa.

Sve što stvaram nosi u sebi toplinu odnosa i trag života kakav jest – stvaran, nesavršen i duboko vrijedan. S vremenom sam naučila ne forsirati kreativnost. Ne pitam se više što bih 'trebala' stvarati, nego slušam gdje se energija prirodno kreće.

Dobitnik ulaznica za film: Iva Barbić

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine. hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Kreativnost nije obaveza – ona je dijalog između mene i onoga što želi biti stvoreno."

Gita Šincek pokazuje da život izvan pozornice – tišina, kreativnost, obitelj i unutarnji mir – oblikuje njezin svijet jednako snažno kao i karijera u glazbi, te da su upravo ti trenuci snaga koja joj omogućuje dovesti najveća regionalna glazbena imena publici.

4 media

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Čakovečka špica

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Nasmijane Petra i Tihana

Osmijeh na lice, i nestaje svaka briga

Par u crvenom i narančastom

Smeđe je in

Jana i Lara

Magla nije omela subotnje špicere

Jagoda Vičević u elegantnom kaputu

15. studenoga 2024.

Sport 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

 NOGOMET

KUGLANJE

Josip Filajdić, Nikola Droždek i Bojan Košak

BOŽIĆNI TURNIR

Pojedinačno najbolji Drožđek i Šardi

Zasadbreg je jesenski dio zaključio s 30 osvojenih bodova

NK ZASADBREG 77 – JESENSKI PRVAK I. MNL

Bruno Šimunković je prvi topnik prvaka Trener Tot spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, sa velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom Piše: Dino Jambrović Foto: NK Zasadbreg 77

Momčad Zasadbrega 77 osvojila je jesenski naslov prvaka, upisavši 9 pobjeda, 3 neriješena ishoda i 1 poraz. Prvi dio prvenstva su završili sa 30 osvojenih bodova, dok je prvi pratitelj Trnava sa dva boda manje. Uz Kraljevčan 38 imali su naje�ikasniji napad lige sa 37 postignutih zgoditaka, dok je Sokol postigao 29 zgoditaka.

Peta su najčvršća obrana lige, sa 20 primljenih zgoditaka u svojoj mreži. U tome segmentu igre najbolja je Trnava sa svega 8 primljenih zgoditaka. Pod vodstvom trenera Stanislava Tota, jesenski naslov prvaka osvojili su: Bruno Šimunković, Luka Zadravec, Filip Rodinger, Florijan Rodinger (kapetan), Marko Bakač, Filip Levačić, Roko Zelić, Denis Moharić, Karlo Goričanec, Mario Turk, Alen Utroša, Patrik Klujber,

Luka Purić, Filip Radek, Patrik Mlinarić, Aleksandar Novak, Marko Sobočan. Velike pohvale zaslužuje i uprava kluba na čelu koje je predsjednik Radovan Korošić. Tajnik je Josip Sabolčec, zamjenica tajnika je Monika Šajnović, blagajnik je Damir Kovačić, a sportski direktor Dejan Novak. Ostali članovi uprave su Srećko Lukman, Miljenko Bakač, Goran Zadravec, Radovan Kutnjak, Vlado Mesarić,

Dragutin Vukas, Robert Šela, Dušan Perhoč, Siniša Novak i Ivan Šajnović.. Najbolji klupski strijelac je Bruno Šimunković sa 10 postignutih zgoditaka, zatim slijedi Filip Levačić koji je postigao 9 zgoditaka.

Trener Tot spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, sa velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka prvog dijela sezone.

PLIVANJE PRVENSTVO HRVATSKE

Matej Bračko dvostruki prvak države Braća Matej i Luka Bračko, pod vodstvom trenera Antonia Turka, ostvarili su zapažene rezultate Na Prvenstvu Hrvatske u plivanju, održanom proteklog tjedna u Splitu, plivači GPK Međimurje ponovno su potvrdili visoku razinu forme. Braća Matej i Luka Bračko, pod vodstvom trenera Antonia Turka, ostvarili su zapažene rezultate i kući se vratili s vrijednim medaljama i osobnim uspjesima.

U središtu pozornosti bio je Matej Bračko, koji je još jednom pokazao kontinuitet vrhunskih nastupa. Osvojio je ukupno pet medalja, pri čemu

se posebno ističu dva naslova prvaka Hrvatske u konkurenciji mlađih juniora. Zlato je izborio na 50 metara leptir te na 50 metara slobodno, dok je srebrna odličja osvojio na 100 metara mješovito i 50 metara leđno. U istoj disciplini leđno dodao je i broncu u juniorskoj konkurenciji. Nastup na 50 metara prsno završio je plasmanom među deset najboljih. Njegov brat Luka u disciplini 50 metara prsno isplivao je osobni rekord. (lp, foto: GPK Međimurje)

Matej Bračko i trener Antonio Turk

Prethodnog vikenda na kuglani SRC Mladost Čakovec održao Božićni turnir. Po prvi puta uz tradicionalni ekipni dio narodnim načinom imali smo i pojedinačni dio za registrirane igrače, te za neregistrirane/pomladak.

Na prepunoj kuglani svoje umijeće je prikazalo 30 pojedinaca, te čak 14 ekipa. U kategoriji neregistriranih/pomladak prvo mjesto je suvereno bez izgubljenog seta osvojio Jakov Šardi iz Željezničarove škole kuglanja, drugo mjesto je pripalo Iliji Fabiću, dok je treća bila Marta Murić. U ovoj kategoriji odigrao se i jedan zanimljiv dvoboj gdje su "snage" odmjerili najstariji sudionik turnira Antun Farkaš (83), te njegov praunuk Liam Turk (6).

U kategoriji registriranih pomalo iznenađujuće, ali sasvim zasluženo titulu najboljeg uzeo je Nikola Drožđek koji je kao i Šardi do naslova došao bez izgubljenog seta. Drugo mjesto pripalo je Josipu Filajdiću koji inače redovito osvaja turnire ovakvog

formata, dok je u obiteljskoj borbi Košaka za treće mjesto bolji bio tata Bojan.

Ekipni dio pripao ekipi Željezničara

Nakon pojedinačnog dijela odigrao se i ekipni koji je većini bio najinteresantniji. Od 14 ekipa koje su prijavljene samo tri su bile strogo "profesionalne", dok su ostale bile sastavljene od obitelji kuglača, kolega s posla, kumova i početnika. U pravoj navijačkoj atmosferi najbolje se snašla mješovita ekipa Željezničara Čakovec (344) u sastavu Anđelko Crnčec, Josip Filajdić, Andras Hegedus, Božidar Igrec i Boris Šolja. Drugo mjesto otišlo je u ruke Prosvjetara (325) koji su nastupili u sastavu: Stjepan Blažek, Emil Horvat, Kristijan Mezga, Zvonimir Plevnjak i Sara Pokrivač. Na trećem mjestu pa se smjestila obiteljska ekipa "Turki i kum" (296) u kojoj su nastupile tri generacije Turka (Predrag, Nikola, Zvonimir i najmlađi Liam), dok je peti član bio Liamov kum Luka Štrukelj. (nt)

28 Sport

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

RUKOMET

2. siječnja 2026.

LUCIAN BURA, trofejni hrvatski pjeskaš, ove jeseni stigao je u MRK Čakovec i u četiri utakmice postigao fantastična 42 gola

Ubojita ljevica donijela tri svjetska zlata - Uvijek se naježim kad se sjetim finala svjetskog prvenstva i tih medalja.

Znaš koliko si radio da bi došao do toga, ističe 28-godišnji Velikogoričanin.

upisao sam se u klub u Gorici.

Nakon toga sam s 19 godina otišao u Umag i tu je krenulo sve. Goricu vidi kao dobru odskočnu dasku. - Blizu je Zagreba i može privući puno mladih igrača koji dolaze studirati.

Tri zlata sa svjetskih prvenstava

Piše: Luka Pongračić Foto: MRK Čakovec

Jesenski dio sezone za MRK Čakovec završio je bez plasmana u Ligu za prvaka, iako su očekivanja i ambicije na početku bile znatno veće.

Nakon posljednje utakmice i konačne ljestvice, razgovarali smo s Lucianom Burom, jednim od najvažnijih igrača čakovečke momčadi i rukometašem bogatog međunarodnog iskustva. Iza njega su godine igranja u nekoliko europskih liga, kao i vrhunski rezultati s hrvatskom reprezentacijom u rukometu na pijesku, a u Čakovec je stigao s jasnom idejom da ostavi trag.

U dresu Letećih medvjeda brzo je preuzeo veliku ulogu u napadu, što se vidjelo i na parketu i u statistici.

- Igrao sam dosta u hrvatskoj ligi i otprilike znam kako diše. Realno, osim Zagreba, Nexea i Sesveta, ovdje svatko svakoga može pobijediti. Liga je stvarno izjednačena i zato ti se svaka greška brzo vrati.

Meni se ove jeseni otvorilo, ti golovi su lijepa stvar, ali ništa ti to ne znači ako momčad u globalu ne napravi iskorak.

Nadam se da će se u nastavku otvoriti i ostalim dečkima, jer samo tako možemo izgledati kako treba, započinje skromno Lucian.

Čakovec mu je poznat teren

Njegov dolazak u Čakovec bio je rezultat životnih okolnosti, ali i komplicirane klupske situacije u bivšem klubu.

- Prije dolaska u Čakovec igrao sam u Ormožu, a cura je već ranije dobila posao u Lendavi i selidba u Međimurje činila se najlogičnijom. U Ormožu su se pojavili problemi sa sponzorima, a kako

Bura je “svojoj” Gorici zabio čak 15 komada su predsjednici Ormoža i Čakovca u dobrim odnosima, sve se relativno brzo dogovorilo i došao sam transferom. O Ormožu govori s posebnom emocijom. - Tamo mi je bilo stvarno lijepo. Navijači su fantastični, grad živi za rukomet, svi te znaju. I danas se nadaju da ću se vratiti, a iskreno, i ja bih jednog dana volio ponovno igrati tamo. Kako kaže, u svlačionici MRK Čakovca dočekalo ga je poznato okruženje.

- S većinom dečkiju sam već bio u kontaktu ili sam s njima igrao ranije. Kako sam naveo, u Međimurju živim već neko vrijeme, s Filipom Goričancem sam najbolji prijatelj i zajedno igramo u reprezentaciji na pijesku, s Lukom Udeom, Lukom Bakovićem i Kajom Cikatićem sam dijelio svlačionicu u nekim ranijim fazama karijere.

Zbog toga mi je prilagodba bila praktički nepostojeća, ističe Velikogoričanin. Posebno izdvaja Udea. - Došao je iz Ormoža i odmah je bačen u vatru. Imao je jako dobru jesen i pokazao da se na njega ozbiljno može računati.

Hrvatska liga je u usponu

Na hrvatsku ligu danas gleda drugačije nego prije nekoliko godina, kada je nosio dres Gorice.

- Teško mi je uspoređivati jer sam tada bio mlađi igrač i sve mi je bilo teže.

Danas imam više iskustva i sigurnosti u igri. Ono što se vidi je da ima više mladih, talentiranih igrača i da ne odlaze svi odmah van.

Neki se i vraćaju, što prije nije bio slučaj. Ako se u ligu nastavi ulagati, ima stvarno prostora za napredak. Bura kao primjer navodi povratak Brune Levaka. - Takvi potezi odmah podignu cijelu

momčad i atmosferu. Svoju Goricu ove sezone vidi kao pogođen projekt.

- Čini mi se da su našli baš dobar balans između iskusnih i mlađih igrača. Pogodili su i s trenerom i to se vidi iz utakmice u utakmicu.

Kako ističe, iskustvo igranja u inozemstvu dalo mu je širu perspektivu.

- Hrvatska liga je kvalitetnija od slovenske, ali u Sloveniji igra jako puno naših igrača, pogotovo iz pograničnih krajeva. Tamo je velika prednost što su putovanja kratka, dok kod nas znaš putovati i po šest sati. To manjim sredinama

stvara ozbiljan problem kod zadržavanja igrača. Gledajte, tamo su dvorane često pune i atmosfera zna biti baš žestoka. Neki igrači to ne vole, ali meni je to uvijek bio gušt. Imaju razvijenu kulturu odlaska na utakmice. Kod nas se moraš stalno dokazivati

Lucian Bura ne prestaje zabija� od dolaska u Čakovec

i raditi iskorake da zadržiš publiku. Iskreno, ne znam postoji li brzo rješenje za to ili smo mi jednostavno takvi.

Mađarska liga je potpuno druga razina

Slično iskustvo nosi i iz Makedonije, gdje je igrao za Ohrid.

- Život je tamo stvarno lijep, ljudi su otvoreni i topli.

Liga ima četiri jako ozbiljna kluba, dok ostatak ipak zaostaje. Ohrid kao grad puno ulaže u rukomet i to se osjeti, dvorane su stalno pune. Mađarska epizoda u Gyöngyösu ostavila je snažan dojam.

- Klub je jako dobro organiziran. Navijači žive za rukomet, velik dio dvorane su godišnje ulaznice. Primjerice, morao sam tjednima unaprijed najaviti dolazak cure na utakmicu. Organiziraju se druženja s navijačima i sponzorima, sve funkcionira na visokoj razini. To je iznad naših prilika, iako naravno nije razina Szegeda ili ostalih velikana, dodaje. Vrativši se na početak cijele ove priče. rukomet mu isprva nije bio prvi izbor.

- Iskreno, sve mi je išlo osim rukometa.

Igrao sam nogomet, odbojku, košarku…

Htio sam promjenu i

Rukomet na pijesku ušao je u njegov život gotovo slučajno.

- Lijevak sam i dečkima je na Jarun Cupu falio jedan.

Rekao sam ajde, idem probati i zaljubio sam se odmah. To je bilo prije dvanaest godina.

Zalaufalo se sve, put prema reprezentaciji bio je brz. Treneri su me znali iz dvorane, stigao je poziv u juniore i od tad sam stalno u repki.

Svjestan je i odricanja. - Ljeto ti praktički prođe u natjecanjima, ali kad osvojiš medalju, sve se zaboravi. Prošao sam skoro cijeli svijet s ovim sportom. Pred reprezentacijom je novo svjetsko prvenstvo, ovaj put u Zagrebu.

- Cilj je jasan, treće zlato.

Imamo dobar miks iskustva i mladosti i bila bi stvarno šteta to ne iskoristiti pred domaćom publikom. Ne smatra da je za uspjeh na pijesku nužno biti vrhunski igrač dvoranskog rukometa.

- Na pijesku se više igra glavom nego snagom. Tajming i osjećaj su presudni.

Podloga, sunce i uvjeti čine to potpuno drugim sportom.

Lucianovi rezultati potvrđuju tu tezu pa je tako on na nekoliko natjecanja bio najbolje desno krilo, a 2022. i najbolji strijelac prvenstva. Na spomen reprezentacije emocije su i dalje snažne.

- Uvijek se naježim kad se sjetim �inala svjetskog prvenstva i tih medalja. Znaš koliko si radio da bi došao do toga. Kad krene zadnja utakmica, nema pritiska, samo ogromna želja. Uz profesionalni rukomet studira �izioterapiju u Varaždinu. Do kraja sezone ostaje u Čakovcu, a dugoročno ima jasnu želju.

- Volio bih jednog dana igrati u Španjolskoj, zbog lige i života, pogotovo na jugu gdje su uvjeti gotovo rajski, zaključuje Lucian Bura.

Sport 29

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NOGOMET

KOŠARKA KADETSKA LIGA U-17

DAMIR CILAR je krajem listopada ove godine izabran za novog predsjednika NK Rudar Mursko Središće

Prvaci skupina Grafičar i Međimurje!

Rudar je dio identiteta Murskog Središća

Aktualna sezona – gdje je Rudar sada?

Nogometni klub Rudar Mursko Središće dobro je odradio polu sezonu u Trećoj HNL – Sjever. Nakon 14 kola, Rudari su s 26 osvojenih bodova na četvrtom mjestu ljestvice, s omjerom 7 pobjeda, 5 neriješenih i samo 2 poraza, te s gol razlikom +14, što ih svrstava među konkurente za vrh tablice. Trenutačno su od sedam međimurskih trećeligaša najbolje plasirani klub. U posljednjim utakmicama klub je pokazao karakter i borbenost: na-

Jasan je temelj dugoročnog razvoja

Cilar podsjeća da su u njegovim prijašnjim mandatima Rudari kroz organizacijski rad i stabilno poslovanje izgradili temelj za dugoročni razvoj – posebno kroz rad s domaćim igračima te �i-

nancijsku disciplinu koja je učvrstila položaj kluba u 3. HNL. Kako bi ostvario svoj plan, Cilar je okupio funkcionalnu upravu s jasno de�iniranim ulogama: - Sportski sektor je odgovoran za kontinuirani rad seniora, razvoj omladinskog pogona,koordinaciju trenera i trenažnog procesa. Zatim sektor Financije i organizacija brine za �inancijsku stabilnost, transparentno poslovanje i logistiku kluba. Poseban tim ljudi brine za suradnju s lokalnom zajednicom, o partnerstvima s Gradom Mursko Središće, angažmanu sponzora te organizaciji navijačkih i volonterskih događanja - Bez kvalitetnih ljudi oko sebe predsjednik ne može napraviti ništa.

Uprava i stručni stožer čine tri važne komponente – sport, organizacija i lokalna podrška. Koji su glavni ciljevi kluba u ovoj sezoni?

Bez mladosti nema budućnosti

– Primarni cilj je kontinuitet dobrih rezultata i stabilnost u natjecanju.

Ne želimo stvarati pritisak, ali ambicija uvijek postoji.

Uz to, jednako nam je važno razvijati mlade igrače i davati priliku domaćim dečkima, jer Rudar mora ostati klub koji se oslanja na vlastitu sredinu. Rudarovi prioriteti u nastavku

Grafičar - Međimurje II 120:53

DUBRAVČAN: Mišković 2, Miser 28, Pintač 4, Globlek 3. Trenerica Čituš M

MEĐIMURJE II: Posavec 3, Horvat 5, Beuk 10, Rubin 2, Sobočan 6, Majsan 15, Kovačić 7, Špiranec 5

REZULTATI I KOŠEVI skupine A

Međimurje II - Varteks 68:48 (22:9, 13:6, 26:14, 7:19) MEĐIMURJE II: Posavec 4, Beuk 11, Rubin 2, Poznić 7, Režek 5, Majsan 26, Sobočan 7, Kovačić 4, Brkinjač 2.

Trener Novak M

Varteks - Dubravčan 91:51 DUBRAVČAN: Žinić J 1, Miser 28, Pintač 13, Strbad 3, Globlek 6

TABLICA - Skupina A 1. Grafičar

6 6 0 12/486

2. Međimurje II 6 4 2 10/51

Damir Cilar zadovoljan je dosadašnjim učinkom

3. Varteks

6 2 4 8/-144

4. Dubravčan

6 0 6 6/-393

Dubravčan - Međim. II 32:84 DUBRAVČAN: Klipić 1, Miser 14, Pintač 9, Globlek 4, Martinković 4. Trenerica Čituš M MEĐIMURJE II: Posavec 4, Horvat 4, Rubin 14, Poznić 8, Brkinjač 11, Novak 8, Sobočan 4, Majsan 29, Mikolaj 2. Trener Novak M Medo

Grafičar - Dubravčan 126:27 DUBRAVČAN: Klipić 2, Mišković 2, Miser 10, Pintač 6, Globlek 5, Mar�nković 2

Varteks - Međimurje II 53:64 (15:17, 12:22, 11:20, 15:5) MEĐIMURJE II: Posavec 6, Beuk 9, Horvat 2, Rubin 1, Poznić 15, Kovačić 10, Majsan 19, Mikolaj 2

REZULTATI I KOŠEVI skupine B 2025/26 sezone jasno su de�inirani, a to su: ostati stabilan trećeligaš i napadati vrh, jačati momčad kroz domaće i mlade igrače, ulagati u infrastrukturu i uvjete za trening te produbiti suradnju s lokalnim partnerima.

Veliki naglasak stavljate na rad s mladima.

Koliko je to važno za budućnost Rudara?

– To je temelj svega.

Bez omladinskog pogona nema dugoročne budućnosti. Djeca i mladi nisu samo budući igrači, nego i budući navijači, članovi i nositelji kluba. Ulažemo u trenere, opremu i uvjete kako bi djeca imala kvalitetan i zdrav sportski razvoj.

Pomoćni teren je velika želja

Postoje li planovi za infrastrukturna ulaganja ili dodatna poboljšanja?

– Uvijek postoje planovi i želje. Radimo na poboljšanju uvjeta na stadionu i u klupskim prostorijama, u skladu s mogućnostima.

Svaki korak naprijed, ma koliko malen bio, znači puno za kvalitetu rada kluba.

Najveća želja nam je da u skorije vrijeme dobijemo pomoćni teren za trenažni proces, a glavni da se uglavnom koristi za treninge. Sreća je da naš gradonačelnik Dražen Srpak ima puno razumijevanja za klub. ne samo to on je jedan od najvećih navijača Rudara i bez njega teško da bi Rudar bio tu gdje je sada.

Međimurje - D. Kraljevec 86:50 (22:11, 19:18, 25:13, 20:8) MEĐIMURJE: Majnarić 8, Majsan 14, Beuk 11, Strbad 26, Brkinjač 4, Rušnjak 7, Toplek 2, Kovačić 10, Poznaić 4. Trener Novak M DONJI KRALJEVEC: Bađari 2, Levačić 21, Grabant 4, Vlašić 5, Kovač 5, Mesarić 13. Trener Ružić M

Varaždin - Kotoriba 105:26 KOTORIBA: Dolenec 7, Cenko 7, Seličanec 6, Friščić 6

D. Kraljevec - Varaždin 40:79 (9:16, 9:19, 14:18, 8:26) DONJI KRALJEVEC: Bađari 16, Križaj 2, Horvat 2, Levačić 9, Grabant 4, Vlašić 2, Kovač 5

Rudar - Međimurje 9:110 RUDAR: Lovrenčić 2, Posedi 1, Tomašić 4, Murković 2. Trener Damjanović B MEĐIMURJE: Majnarić 24, Majsan 24, Beuk 8, Rubin 6, Rušnjak 16, Varga 8, Kovbačić 12, Poznić 10, Novak 2. Trener Novak M Medo

Rudar - Varaždin 13:127 RUDAR: Nes�ć 5, Lovrenčić 4, Murković 4. Trener Damjanović B

D. Kraljevec - Kotoriba 101:31 DONJI KRALJEVEC: Bađari 16, Grižaj 3, Grabant 26, Purgar 3, Vlašić 2, Kovač 28, Mohl 3, Mesarić 18, Pogorelec 2. Trener Ružić M KOTORIBA: Dolenec 16, Cenko 4, Seličanec 6, Gregurec 2, Dolenec V 1.

Trener Zvošec F

TABLICA - Skupina B 1. Međimurje

8

8

0 16/431

2. Varaždin

8

6

2 14/377

3. D. Kraljevec

8

4

4 12/145

4. Rudar

8

2

6 10/-391

5.

9

0

8 8/-562

Kotoriba

Varaždin - Međimurje 86:93 (20:18, 23:30, 23:24, 20:21) MEĐIMURJE: Majnarić 20, Majsan 16, Beuk 8, Strbad 10, Rušnjak 6, Toplek 2, Varga 22, Poznić 9

Međimurje - Kotoriba 132:23 MEĐIMURJE: Majnarić 14, Majsan 22, Beuk 16, Strbad 13, Brkinjač 16, Rubin 9, Posavec 6, Rušnjak 4, Toplek 9, Varga 10, Poznić 13 KOTORIBA: Dolenec 17, Cenko 4, Seličanec 2,

Rudar - D. Kraljevec 25:114 RUDAR: Nestić 6, Lovrenčić 12, Drk 2, Posedi 5. Trener Damjanović B DONJI KRALJEVEC: Mesarić 11, Bađari 25, Levačić 26, Grabant 29, Vlašić 10, Klemenčić 7, Pogorelec 6. Trener Ružić M

D. Kraljevec - Međimurje 58:93 (25:23, 16:22, 5:25, 12:23) DONJI KRALJEVEC:Bađari 13, Levačić 27, Grabant 7, Vlašić 4, Klemenčić 3, Kovač 2, Pogorelec 2. Trener Ružić M MEĐIMURJE: Majnarić 31, Majsan 6, Strbad 8, Brkinjač 4, Rušnjak 8, Toplek 8, Varga 11, Režek 3, Kovačić 8, Poznić 6.

Trener Novak M Medo

Kotoriba - Varaždin 32:128

Kotoriba - Rudar 50:61 (16:19, 19:9, 5:13, 10:20)

KOTORIBA: Dolenec 26, Cenko 3, Seličanec 3

KOTORIBA: Dolenec 28, Car 3, Gregurec 12, Friščić 5, Dolenec 2.

Varaždin - D. Kraljevec 71:53 (23:14, 17:18, 11:15, 20:6)

RUDAR: Damjanović 17, Nestić 13, Lovrenčić 25, Drk 2, Augus�ć 4

DONJI KRALJEVEC: Bađari 9, Horvat 2, Levačić 28, Grabant 2, Vlašić 4, Kovač 8

Nazovi napaljene

Medimurke!

064/50 20 27 Tel0,46€/min·Mob0,63€/min

Maratela mreže doo,072/700700 | +18

Damir Cilar je predsjedničku dužnost obavljao ranije u dva navrata, a sada je naslijedio Miljenka Zobića koji je podnio ostavku, ali će i dalje ostati u Izvršnom odboru kluba. Uz novog predsjednika izabrani su i dopredsjednici, a to će biti Franjo Sobočan i Tomislav Sabo.

Tajnica kluba ubuduće će biti Marina Matjašić, dok su u novi Izvršni odbor, uz već nabrojene, ušli i Kristijan Antolović, Josip Sršan i Zoran Turk. NK Rudar Mursko Središće već desetljećima zauzima posebno mjesto u sportskom i društvenom životu grada. O aktualnom stanju u klubu, planovima za budućnost te ulozi Rudara u lokalnoj zajednici razgovarali smo s predsjednikom kluba Damirom Cilarom.

kon niza dobrih rezultata uslijedio je tijesan poraz na gostovanju kod NK Slatine (1:0), ali Rudar je ranije u sezoni ostvario i važne pobjede, uključujući gostujuću pobjedu 3:1 protiv NK Pitomače. Ono što ih izdvaja je da su uglavnom fokusirani na domaće igrače, a trener Damir Zeljko, njihov bivši igrač, dosta prilika daje mladim igračima iz Škole nogometa.

– Mogu reći da je stanje stabilno i pozitivno. Klub funkcionira organizirano, redovno izvršavamo obveze i nastojimo osigurati što bolje uvjete za rad igrača, stručnog stožera i mlađih kategorija. Naravno, uvijek ima prostora za napredak, ali važno je da Rudar ide u dobrom smjeru. NK Rudar nije samo nogometni klub – on je dio identiteta našega grada. Kako ocjenjuje aktualnu sezonu Rudara?

– Zadovoljan sam dosadašnjim učinkom. Četvrto mjesto na tablici u ovako izjednačenoj ligi jasno pokazuje da momčad ima kvalitetu i karakter.

Imamo realne ambicije, ali ostajemo skromni i fokusirani.

Dubravčan - Grafičar 37:137

O! 0-24

Piše i foto: Miljenko Dovečer

dvije skupine(skupina A ima 4 kluba, a skupina B 5 klubova) dalo je konačne pobjednike. (bh)

KI SEX UŽIV

- Rudar ima vjernu publiku i ljudi se poistovjećuju s klubom.

Nastojimo biti otvoreni i biti pozitivan primjer mladima, ističe predsjednik Cilar



Ukupno 9 ekipa kadetske lige za košarkaše rođene 2009. godine i mlađe koje razigravaju u

TELEFONS

2. siječnja 2026.

30 Biramo najljepši božićni ukras

Kako sudjelovati u natječaju?

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina: Biramo najljepše božićne ukrase

P

ĐURĐICA LEPEN iz Brezja

ozivamo sve zaljubljenike u blagdansko dekoriranje da nam pokažu svoje unikatne i maštovite radove. Fotogra�irajte svoje remek-djelo! Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija ukrasa (za bor, prozor, stol, vrt…) koji ste sami izradili. Obavezno se fotogra�irajte i vi uz svoju kreaciju! Neka se vidi tko je zaslužan za tu divnu blagdansku energiju.

Pričajte nam priču: Uz fotogra�ije nam pošaljite kratak tekst (ime, prezime, mjesto, i kontakt telefon) te nam otkrijte: što ste točno izradili, od čega ste ukras napravili, što vas je inspiriralo i što za vas predstavlja taj ukras, i koja se priča krije iza vaše blagdanske čarolije?

Zvjezdice i anđeli od perlica dio su bogate Đurđičine riznice Piše: Aleksandra Sklepić

Đurđica Lepen iz Brezja umirovljenica je koja je posebno kreativna i maštovita, te se u njenim rukama i najobičnije sitnice pretvaraju u dragocjene uspomene. Aktivna je članice udruge “Breza” iz Brezja, te rado sudjeluje u svim kreativnim radionicama. Ovog je Božića odlučila izraditi poseban nakit za bor i ukrase od staklenih perlica.

- Ideje za nakit koji izrađujem najčešće nalazim na internetu, a nešto je i direktno iz moje

glave, našalila se Đurđica. Lijepo mi je kad ogrlicu koju sam sama izradila mogu pokloniti nekome koga volim - kćeri, snahi, unukama ili kojoj dragoj prijateljici.

U njihovoj izradi pomažu mi unuci Lana, Hana, Lea i Jan, svaki na svoj način. Nekad izrađuju sa mnom, nekad mi pronalaze ideje i nacrte na internetu ili nabavljaju perlice i pribor. Lijepo nam je kad se družimo i usput nešto stvaramo zajedno.

Osim ogrlica, od perlica izrađuje i ukrase za bor - zvjezdice i anđele.

Prelijepe ogrlice i ukrase Đurđica rado poklanja dragim ljudima

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Đurđica sa svojim ogrlicama i ukrasima od staklenih perlica

Posebnu pažnju i mnogo truda Đurđica ulaže u izradu svojih božićnih čestitki, gdje koristi tehniku pick pointing.

Na lijepom, sjajnom papiru, zlatnim ili srebrnim koncem izveze božićni motiv, pa od običnog papira i konca, nastane pravo umjetničko djelo.

- Na svoje sam čestitke posebno ponosna, rekla nam je na kraju Đurđica. Iako u našem kraju nema više puno ljudi koji cijene kreativnost i “domaću” izradu čestitki, doživjela sam posebno iznenađenje vezano uz njih. U Münchenu, gdje mi živi sin s obitelji, išla sam po unuke

Božićne čes�tke na koje je posebno ponosna u vrtić i na stolu u prostorima vrtića zatekla sam brojne svoje čestitke koje su krasile njihove prostore. To me jako dirnulo i dalo mi poticaj da nastavim sa svojim čestitkama i svime što izrađujem.

Rok za prijavu Naš “božićni žiri” tražit će tri ključne stvari: originalnost, maštovitost i estetiku vaših radova. Svoje prijave šaljite na e-adresu: redakcija@mnovine.hr. U naslov poruke obvezno upišite: Natječaj – Najljepši božićni ukras. Prijave primamo do utorka, 6. siječnja 2026.

Najljepše i najzanimljivije radove s vašim pričama redovito ćemo objavljivati u našem tjedniku Međimurske novine, kako bismo božićnu inspiraciju proširili diljem regije!

Veselimo se vašim prijavama i želimo vam sretno, kreativno i emocionalno ispunjeno adventsko i božićno vrijeme!

Kakve su nagrade?

Prva nagrada je poklon bon Vrtlarije Vijenac u Strahonincu – Poleve vrijedan 60 eura za robu po izboru, idealan za zimsko oplemenjivanje doma.

Za drugo, treće i četvrto mjesto osigurali smo bonove u trgovini Jana u Čakovcu, svaki po 30 eura, za kupnju po želji.

Prošlogodišnji pobjednici našeg nagradnog natječaja bili su mališani iz Dječjeg vr�ća Bambi iz Čakovca. Sa svojim odgajateljicama, roditeljima i djelatnicima Vrtnog centra Iva zasadili su biljke u dvorištu vr�ća

Pokažite po čemu ste poseban vrtić i uredite dvorište za 1200 eura!

Nagradu od 1200 eura za uređenje dvorišta će dobiti vrtić koji će nas najviše oduševiti svojom neobičnom ili originalnom aktivnošću

Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom “Vrtionica”. Jedan će vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 1200 eura! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je neobičnost, ali tu karakteristiku možemo zvati i inovativnost ili originalnost.

Sve što trebate je prijaviti svoj vrtić, a mi ćemo doći i

predstaviti vaše zanimljive aktivnosti u Međimurskim novinama. Vrtić koji najviše oduševi svojom neobičnošću osvojit će ovu vrijednu nagradu.

Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 1200 eura, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva pri odabiru biljki i savjete o sadnji.

Tko se može prijaviti?

Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele novo uređenje dvorišta.

Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske aktivnosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti

vidike, javite se na natječaj i osvojite 1200 eura za opremanje vašeg okoliša.

Kako se prijaviti?

Natječaj počinje ovog petka, 31. listopada, a prijave primamo do 31. siječnja. Svoje prijave pošaljite na mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i neobičniji od drugih. Što

to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli radite a niste u mogućnosti, kako bismo vas posjetili što spremniji.

Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban ili neobičan način.

Aktivnosti možete predstaviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom... Prijavu pošaljite na mail marketing@ mnovine.

Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a nakon predstavljanja svih prijavljenih vrtića, objavit ćemo dobitnika.

Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

2. siječnja 2026.

Mozaik 31

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

NARODNI OBIČAJI uz božićne blagdane u Međimurju (II)

Od slame na Badnjak do polježara na Štefanje

Kićenje zelenilom ljudi su željeli izraziti prkos zimskom miru prirode, drugi u njemu vide životnu snagu, treći, kao Gavazzi, stablo života Piše: Josip Šimunko

P

rije samog Badnjaka i Božića vezano je mnogo običaja kao što je čišćenje kuće, zatim, običaj je i da se urede zaostale obveze, tako, na primjer, plate ili vrate stari dugovi i slično. Već prije obavljena je svinjokolja i priprema hrane.

Prema Smiljani Petr Marčec, kuća se na sam Badnjak nekad kitila zelenilom i ukrasima od papira, jabukama, orasima, nanizanim košticama bundeve te ukrasima od tijesta i drugim prikladnim ukrasima, a pripremljena je i hrana za stoku. Danas dominiraju ukrasne lampice kako u kući tako i u dvorištu i po glavnim prometnicama kroz selo, što je u organizaciji općine ili grada.

Samo ime Badnjak prema dr. Stjepanu Hranjecu nije vezano za bilo kakav običaj paljenja vatre koja mora gorjeti cijelu noć. On tvrdi da je u kajkavskim krajevima ime Badnjak vezano uz bdijenje, odnosno uz crkveni propisnik kao post i bdijenje. To argumentira starim zapisima Ivana Belostenca i Sušnik Jambrešićevim rječnikom.

Uz Badnjak se vezuje i pojačano miješanje kršćanskih i nekršćanskih elemenata (Hranjec, Ladan). Nekršćanski elementi uz Badnjak jesu: paljenje novog ognja, čišćenje doma, odstranjivanje slučajnih namjernika pri prijelazu od stare u novu godinu, dodir s pokojnicima (gatanje, paljenje svijeća, steranje slame po podu) te određena jela za Božić (hladetina, pečenka, božićni kruh). Za Badnjak se, međutim, jede samo posna hrana. Glavni božićni kolači su pogača, orehnjača i makovnjača. I dok žene peku kolače i čiste, muškarci cijepaju drva i donose vino, kako bi se što svečanije dočekao Božić.

Strogi post na Badnjak Katolička crkva je službeno uvela u šestom stoljeću. Obično se taj dan ne jede ništa, ili ujutro i malo kave ili mlijeka, a u podne suhe šljive ili samo malo kruha. U novije vrijeme, napominje Hranjec, post je ipak malo ublažen pa se jede grah, krumpir, tijesto s orasima, a tko je imao i ribu.

Zanimljivo je da je na Badnjak morala postiti i sva živina, prema sačuvanom običaju iz nedalekog Virja. No već je pripremljeno i obilje hrane za Božić. Manje je poznato da i sama jela pridonose očuvanju identiteta, prema etnologinji Dunji Rihtman Auguštin.

Kajkavska riječ Božić znači i "mlado sunce", a u Međimurju zadržan je za mladog Božića i naziv Božek.

Uz čestitke, za Božić se samo blaguje, uz ugođaj obiteljskog mira. Ne smije se ništa raditi.

Tako u Čukovcu postoji vjerovanje da će se sjekire potrti ako se radi za Božić, a nitko se nije smio "potepati" po selu (osim djece koja su došla čestitati).

Današnji Božić u Međimurju sačuvao je stari blagdanski ugođaj, te se slavi kao obiteljski blagdan i kao katolički blagdan. Prije, za vrijeme socijalizma, bio je pomalo potisnut, danas se u njega unose novi sadržaji. Bolje rečeno, stari se obnavljaju ili su već obnovljeni.

Simbolika kićenja zelenilom

Kićenje zelenilom ljudi su željeli izraziti prkos zimskom miru prirode, drugi u njemu vide životnu snagu, treći, kao Gavazzi, stablo života. Naime, u hrvatskoj predaji postoji stablo svijeta koje se zamišlja kao hrast ali ponegdje i kao bor. Već su stari Rimljani početak nove godine obilježavali zelenilom, darivajući se lovorovim grančicama, a taj se običaj kasnije kristijanizirao.

Međutim, unošenje božićnog drvca noviji je običaj i datira iz 19. stoljeća kada je preuzet iz njemačkoga govornog područja. Starija je kajkavska praksa da se kuća kiti božikovinom i drugim zelenim lišćem koje se objesi na strop, kako je to običaj u Samoboru, a kod nas manje - više izgubljen. Grana ili zelenilo učvrstilo bi se uz stropnu gredu.

Unošenje slame kao središnji događaj

Središnji običaj na Badnjak je unošenje slame u kuću koja se unosi u spomen na novorođenog Boga koji je položen na slamicu. Pored slame unosilo se i sijeno i svijeća, koja je najavljivala dolazak Svjetla, Isusa. Unošenje slame u kuću i potom zajednička molitva i izgovaranje poželjarskih molitvi koje većinom počinju s "Na to mlado leto…" običaj je koji je i danas djelomice sačuvan u našem kraju. Nekad je Božić doista bilo „Mlado ljeto“ odnosno Nova godina, što je nestalo s novim kalendarom.

Svjetlo se nije smjelo upaliti prije Zdravomarije i izgovaranja molitve. Središnje mjesto u kući svakako je blagdanski stol sa slamom, uz pravljenje križa sjemenjem i ostalim elementima. U Svetoj Mariji i drugim mjestima stavljao se i novčić na slamu, da kuća ne bi bila bez novca.

Na Štefanje dolaze polježari

Pored slame na Badnjak se unosilo i sijeno i svijeća, koja je najavljivala dolazak Svjetla, Isusa

Predblagdansko božićno okupljanje U večeri polnoćke okupi se cijela obitelj oko blagdanskog stola, a jede se samo posna hrana. Taj je običaj do danas ostao važan dio slavljenja Božića. Članovi obitelji koji rade daleko ili izvan domovine na dane Božića vraćaju se svojim kućama kako bi bili zajedno s obitelji. Čekanje na polnoćku ispunjava se pjevanjem božićnim pjesmama, ili molitvom.

Etnologinja Smiljana Petr Marčec ovako opisuje: - Za vrijeme posne večere na Badnjak morali su svi mirno sjediti na nekoliko slamčica da ne bi dobili čireve, a domaćica je bacala zrnje i dozivala: piceki, pajceki, cujzeki … ili pure, pure, da bi svega bilo u obilju.

Gazdarica je također morala mirno sjediti, kako bi iduće godine i kvočke mirno sjedile.

Cijela Badnja večer bila je ispunjena takvim vjerovanjima i magijskim činima. Sve ono što se našlo uz blagdanski stol poslužilo je kasnije kao

lijek ili poboljšanje uroda i prinosa.

Po raznim znakovima te noći pokušavalo se saznati tko će iduće godine umrijeti, a tko će se oženiti. Djevojke su prije polnoćke donosile maramak drva i prema njihovom broju određivale da li će se te godine udati.

Neki su se za vrijeme polnoćke penjali na tavan, te smrt ili svatove u kući određivali prema zvukovima koje su čuli. Jednako tako, ako su tri puta optrčali kuću, smrt ili svatove, određivali su prema tome što su vidjeli na prozoru – raku ili zastavu. Sve su to bile pomalo opasne radnje, kao i nošenje već prije spomenutoga lucijskog stolčeka u crkvu, tako da su se morali žurno sklanjati u kuću. Iako je većina ukućana odlazila na polnoćku, onaj tko bi u to vrijeme ostao kod kuće i otišao u štalu, mogao je čuti i o čemu stoka razgovara.

Nakon povratka s polnoćke uslijedila bi bogata večera.

Djevojke bi nakon polnoćke, a ponegdje i rano ujutro, od-

lazile darivati bunar jabukama i orasima, a domaćin bi simbolično nahranio i stoku.

Božićni stol se nikad nije pospremao te noći, a svjetlo je moralo gorjeti cijelu noć. Dok nije bilo modernih svijeća, cijelu je noć gorio badnjak, poveći panj, pripremljen već prije. Postoje razne inačice običaja uz Badnjak. Tako se u Domašincu zadržao običaj pucanja karabitom i paljenja vatri za Božić.

Blagdan Božića

Kajkavski Božić zapravo je bio početak Nove godine, nazivao se i „Mlado leto“ u Hrvata te posebno u Međimurju. Za Božić bi ukućani svečano odjeveni odlazili na jutarnju misu, a zatim za blagdanski stol. Nije se odlazilo u posjete, ukućani bi se nalazili u svojim kućama. Do Božića je svakako trebalo vratiti posuđenu stvar, a bilježi se i umivanje u vodi u koju su stavljene osušene latice. Samo su djeca obilazila kuće i čestitala blagdan, i to sa štalicom (Smiljana Petr Marčec).

Na Štefanje, 26. prosinca, u kuću najčešće rano ujutro dolaze polježari da bi ukućanima čestitali blagdan bajanjem (u raznim krajevima Međimurja ovaj se običaj zove različito). Važno je da u kuću prvi dođe muškarac ili dječak, ako bi došla stara žena, to bi navodno značilo nesreću.

Polježari bi većinom započeli s govornom pjesmicom "Na to mlado leto, zdravi veseli, tusti debeli …", ovisno od mjesta do mjesta.

Običaj je da su polježara posjeli na stolac, kako bi kvočke te godine čvrsto sjedile na jajima.

Tog se dana rasprema božićni stol, a ujutro se gusacima i pijetlovima davala i kap rakije ili zrno bibera.

Slama s božićnog stola korištena je za prizivanje blagostanja na gruntu, ili se davala stoci da "coprnjaki ne budu mogli obirati mleko kravam" (Smiljana Petr Marčec). Zrnje sa stola čuvalo se za žetvu, a ona tko bi imao novčić s božićnog stola, cijele bi godine imao novac. Običaj je da se za Štefanje pripremi pečena guska ili pijetao. Posebno je pak svečano ako se tko u kući zove Stjepan, kajkavski Štef.

U donjem Međimurju postojao je običaj izvođenja konja, "zjahovanje", konje bi jahali ili oko crkve ili oko polja, ili pak prema Dravi, tako u Donjoj Dubravi.

32 Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

2. siječnja 2026.

NOVITET

Predstavljena je druga generacija Mercedes-Benza GLB Iako je prvotno predstavljen u električnoj izvedbi, Mercedes-Benz će drugu generaciju modela GLB naknadno ponuditi u benzinskoj, odnosno hibridnoj izvedbi.

U posljednje vrijeme Mercedes-Benz uporno prvo predstavlja električne izvedbe svojih novih modela, dok benzinske (ICE) izvedbe stižu kasnije, iako one čine većinu prodaje. Prva generacija nije postigla veći uspjeh, iako je s njom Mercedes želio postići baby G klasu, pa je dolazila u prilično kockastoj karoseriji, no kvaliteta unutrašnjosti nije pratila cijenu po kojoj se prodavala.

Sada iz Mercedesa kažu kako je nova generacija napravila „ogroman korak naprijed“, a to se prvenstveno misli na unutrašnjost koja bi sada trebala nuditi premium osjećaj, a ne osjećaj nekog jef-

tinog „Kineza“ s mnogo jeftine i škripave plastike. Također, dorađen je i vanjski dizajn, pa su sada linije nešto mekše.

Novi GLB je postavljen na MMA modularnu platformu, a riječ je o modelu dužine 473 cm, širine 186 cm i visine 168 cm, dok je međuosovinski razmak narastao za 6 cm, pa sada ukupno mjeri 2,9 metara. A sve bi to trebalo omogućiti i više prostora i lakši ulazak za putnike u trećem redu. Osim toga, povećana je i prostranost za glavu za 64 mm u drugom redu, odnosno za 10 mm za putnike u trećem redu sjedala.

Drugi red sjedala je također klizan, pa je moguće

birati želite li više prostora za noge putnicima drugog ili trećeg reda, a prtljažnik sada ima obujam od minimalno 480 litara u izvedbi sa sedam sjedala, odnosno 540 litara u izvedbi s pet sjedala, dok s preklopljenim naslonima obujam raste na 1605, odnosno 1715 litara.

Unutrašnjost donosi i MBUX Superscreen koji se proteže čitavom širinom vozila, a uključuje 10,25-inčne instrumente, 14-inčni multimedijski zaslon, kao i 14-inčni zaslon ispred suvozača. Poboljšan je i virtualni asistent, a tu je i novi dizajn upravljača s kojim se vraćaju �izičke tipke.

Što se tiče motorizacije, električne izvedbe dolaze s elektromotorima snage 200 kW/272 KS i 260 kW/354 KS, gdje potonji dolazi s dva motora i pogonom na sve kotače. Baterija ima kapacitet 85 kWh i omogućuje doseg do 631 km. Maksimalna brzina je za obje izvedbe 210 km/h, dok ubrzanje do stotke traje 7,4 sekunde, odnosno 5,5 sekundi kod snažnije izvedbe.

Podržano je punjenje snagom do 320 kW. Naknadno stiže i izvedba s motorom snage 164 kW/224 KS i baterijom od 58 kWh s autonomijom do 450 km.

Benzinske izvedbe dolaze s blagohibridnom tehnologi-

jom i 1,5-litrenim benzinskim motorom koji će biti dostupan u izvedbama snage od 100 kW/136 KS, 120 kW/163 KS i pogonom na prednje kotače, odnosno izvedba sa

140 kW/190 KS i pogonom na sve kotače. Poznate su i cijene električnih izvedbi u Njemačkoj koje startaju od 59.048 eura, dok će kod nas biti skuplje.

Veće dimenzije bi trebale ponudi� i više prostora za putnike u drugom i trećem redu sjedala

Prepoznatljiv detalj prednjih dnevnih LED svjetala

Stražnja svjetla su uska i spojena, a trenutno su mišljena podijeljena oko izgleda stražnjeg dijela vozila

Unutašnjost donosi MBUX Superscreen koji se sastoji od tri zaslona

Druga generacija modela GLB sada dolazi s nešto zaobljenijim linijama, iako je i dalje glavni dizajn poprilično kockast

Električna izvedba dolazi s dodatnim prtljažnikom sprijeda, odnosno s takozvanim frunkom

Narastao je i prtljažnik koji sada ima minimalni obujam od 480 litara

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Automobilizam 33

PRETPREMIJERA

Volkswagen najavljuje novi, isključivo električni ID. Polo Volkswagen za sljedeću godinu najavljuje novi ID. Polo, prvi od četiri nova električna modela u segmentu kompaktnih vozila, a benzinskog Pola više neće biti u ponudi.

Nekoliko mjeseci prije svjetske premijere �lota prototipova modela ID. Polo odrađuje zadnje testne kilometre u brojnim regijama diljem svijeta, a cilj je �ino podesiti vozne karakteristike.

Thomas Schäfer, član uprave Volkswagen AG i izvršni direktor marke Volkswagen, kaže: „Model ID. Polo označava početak nove generacije vozila marke Volkswagen: svježim dizajnom, intuitivnim upravljanjem, vrhunskom kvalitetom i prvoklasnim voznim karakteristikama te s pravim imenom. S početnom cijenom koja se kreće od 25.000 eura, električnu mobilnost činimo dostupnom mnogim ljudima diljem Europe. A to je tek početak: tijekom 2026. godine, predstavit ćemo šest novih električnih modela, a svi su 100 % Volkswagen!”

No sve je to lijepo najavljeno, a što će biti kod serijske proizvodnje, to ćemo još vidjeti. Isto je bilo najavljivano i kod modela ID.3 i ostalih električnih modela koji su trenutačno u prodaji, a svi oni se odlikuju izrazito jeftinim osjećajem u kabini s mnogo jeftine i tvrde plastike, ali i mnogim detaljima koji živci-

raju kupci, poput nedostataka prekidača za upravljanje prozora na vozačevim vratima, gdje se nalaze dva prekidača i dodatna tipka s kojom se prebacuje upravljanje na stražnje prozore. Nimalo praktično.

No vratimo se mi na ID. Polo koji je prvi model koji dolazi dizajniran u novom dizajnerskom izričaju „Pure

Prtljažnik ima obujam od popriličnih 426 litara, no stvari će se slaga� u visinu

Positive“. Nudit će se u tri razine snage – 85 kW/116 KS, 99 kW/135 KS i 155 kW/211 KS. A do kraja sljedeće godine stiže i ID. Polo GTI sa snagom od 166 kW/226 KS. Verzije od 85 kW i 99 kW serijski će biti opremljene visokonaponskom baterijom od 37 kWh (neto) LFP (litijev željezov fosfat). Ovu je bateriju moguće puniti na DC brzim stanicama za punjenje s do 90 kW. Verzije od 155 kW i 166 kW napajat će se NMC (nikal mangan kobalt) varijantom nove PowerCo objedinjene ćelije, energetskog sadržaja 52 kWh (neto), a omogućit će doseg do 450 km i punjenje snagom do 130 kW DC. Bit će postavljen na novorazvijenu platformu Modular Electric Drive Matrix, odnosno skraćeno MEB+. Dug je

4053 mm, širok 1816 mm i visok 1530 mm, dok mu je međuosovinski razmak dug 2600 mm. U odnosu na standardni polo 19 mm duljine više u kabini, a to će posebno osjetiti putnici straga. Veći je i prtljažnik koji ima obujam

od 435 litara, dok s preklopljenim stražnjim naslonima obujam raste na 1243 litre. Šteta je samo što je prtljažnik prilično dubok, pa ćete morati izvaditi niz drugih stvari, kako bi došli do nečega na dnu.

Iako je još kamufliran, već se nadzire dizajn nove generacije

34 Informacije Imendani i proštenja kroz tjedan

P S

N P U S Č

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

IZ MATIČNOG UREDA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI 112

od 2. siječnja do 8. siječnja 2026.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

2 Bazilije Veliki; Grgur Nazijanski Proštenje Podturen 3 Ime Isusova, Mladenka 4 2. po Božiću. KROZ GOD. Anđela; Borislav; Emanuel 5 Miljenko; Emilijana; Radoslav 6 BOGOJAV. TRI KRALJA Proštenje Belica 7 Rajmund; Rajko; Lucijan 8 Gospa od brze pomoći; Severin; Teofil

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 3. SIJEČNJA 2026. Čakovec dr. Sven Jev�ć I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

Nedelišće dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216

dr. Mirjana Dukić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

Orehovica Tim bez nositelja Nikole Tesle bb, tel. 040/635-130

dr. Petra Pongrac Radmanić Varaždinska 23a, tel: 040/821-200 dr. Anja Dajč I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915 dr. Stella Hoblaj I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914 Dekanovec dr. Zdenka Ivanović-Azenić Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Prelog dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856 Pribislavec dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012 Selnica dr. Monika Friščićzamjena: dr. Jelena Blažon Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Donji Kraljevec dr. Kris�na Poljak Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Sve� Juraj na Bregu-Lopa�nec dr. Sara Mudri Mihoci Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Kotoriba dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119 a, tel. 040/682-119

Vra�šinec dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ROĐENI Čakovec: Luce Bihar, kći Elene i Jurice Marla Bestijanić, kći Lee i Nina Stela Horvat, kći Valentine i Dominika Marsel Ignac, sin Kristine i Nikole Denis Oršoš, sin Ljubice i Elvisa Mateo Pavlović, sin Ivane i Marka Evan Kvakan, sin Ivane i Marina Hana Kavran, kći Petre i Nikole Kaja Ivanović, kći Dore i Tomislava Lovro Gregorić, sin Klare i Denisa Noel Varga, sin Gordane i Vanje

VJENČANI Čakovec: Nevena Novak i Ivica Zadravec Nataša Kalanjoš i Nikola Mesarić Jasmina Zlatarek i Danijel Levačić Sandra Šoštarić i Saša Cvetković

UMRLI Čakovec: Dragutin Birač r. 1949.

Terezija Hrešć r. Karažinec r. 1948.

Slava Dolović r. Hertarić r. 1949.

Zlata Zobec r. Oršuš r. 1954.

Kamilo Tomašić r. 1952.

Barbara Horvat r. Vuković r. 1932.

Stjepan Karlovčec r. 1939.

Kalman Lerinc r. 1954.

Dragutin Novosel r. 1951.

Ana Krznar r. Bister r. 1938.

Zdravko Novinić r. 1958.

Mursko Središće: Stjepan Pongrac r. 1961.

Slava Sanjković r. Zadravec r. 1939.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima.

U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

2. siječnja 2026.

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

tel. 040 314 969

ŽUC

tel. 040 396 294

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Palija�vni �m

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Gradovi i općine

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Čakovec

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

Grad Prelog

tel. 040 645 301

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 314 920

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Kraljevec

tel. 040 655 126

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Šenkovec

tel. 040 343 250

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Međimurska županija

tel. 040 374 111

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107

Općina Orehovica

tel. 040 635 275

Općina Podturen

tel. 040 847 260

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Općina Selnica

tel. 040 861 344

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj supruzi, majci, baki i svekrvi

Nadi Zadravec rođ. Kovačić

iz Čakovca preminuloj dana 26. prosinca u 81. godini života Hvala ti za svu ljubav, toplinu i trenutke koje si s nama podijelila i obogatila naše živote.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima!

Tugujući suprug Ivan i sinovi Alen i Danijel s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 35 OBAVIJEST O SMRTI

Marija Fric rođ. Levačić

Katarina Kolarićrođ.Božić

iz Novog Sela Rok preminula 26. prosinca u 85. godini života

iz Čakovca preminula 26. prosinca u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Branislav Weber iz Čakovca preminuo 23. prosinca u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Dragutin Birač iz Čakovca preminuo 20. prosinca u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Barbara Horvat rođ. Vuković

Kata Balent

iz Ivanovca preminula 19. prosinca u 94. godini života

RozinaNovaković rođ.Baksa

iz Draškovca preminula 28. prosinca u 94. godini života

iz Gardinovca preminula 24. prosinca u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Milan Haček

Ivan Obadić

preminuo 23. prosinca u 68. godini života

iz Belice preminuo 23. prosinca u 76. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Krznar iz Domašinca preminula 21. prosinca u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Renato Kozarić

Marija Horvat rođ. Vidović

Dragutin Novosel

iz Preloga preminuo 19. prosinca u 52. godini života

iz Strahoninca preminula 22. prosinca u 87. godini života

iz Podbresta preminuo 19. prosinca u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Melko Dolenčić

Marija Bogomolec

iz Cirkovljana preminuo 28. prosinca u 86. godini života

iz Donje Dubrave preminula 28. prosinca u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Ružica Lovrenčić

Vinko Hržić

iz Gardinovca preminula 25. prosinca u 61. godini života

iz Preloga preminuo 24. prosinca u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Blažinčić iz Svetog Jurja u Trnju preminuo 17. prosinca u 77. godini života

Marija Horvat

iz Donjeg Kraljevca preminula 21. prosinca u 83. godini života

Sabina Krčmar

iz Turčišća preminula 20. prosinca u 94. godini života

Kalman Lerinc

iz Dekanovca preminuo 19. prosinca u 72. godini života

36 Slobodna radna mjesta 1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička 3, Čakovec, traži m/ž djelatnika u knjigovodstvu, m/ž vozača teretnog kamiona i m/ž automehaničara - autoelektričara - automehatroničara. Javi� se osobnim dolaskom na adresu ili pismenom zamolbom na mail: matija.jesenovic@gmail.com do 9.1.

2. ALUPLASTIK obrt za proizvodnju, I. Vurušića 1, Mala Subotica, traži 2 m/ž djelatnika u proizvodnji i montaži aluminijske i PVC stolarije, javi� se na mob: 098/426-013ilie-mailom:aluplas�k.pintar@gmail.com do 10.1.

3. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaštitara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 31.1.

4. ANIMALOGIC zadruga, Črečan, traži m/ž radnika na imanju s konjima, javiti se na mob.

098/939-2113 ili na email: emaprokes@gmail.com do 31.1.

5.ARSENALGRUPAd.o.o.,Čakovec, traži m/ž zaš�tara - čuvara, javi� se na mob. 091/320-7799 ili na email: info@arsenal-grupa. hr do 31.1.

6.BALId.o.o.,Hrupine19,Prelog, traži 2 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, m/ž ad-

ministra�vnog radnika, 10 m/ž šivača, 3 m/ž krojača, 3 m/ž teks�lna tehnologa, m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, 10 m/ž predradnika u proizvodnji, m/ž komercijalistu, m/ž voditelja marketinga i komercijale, m/ž digital marke�ng manager, m/ž grafičkog dizajnera teks�la i m/ž skladištara, javi� se osobno na adresu ili tel. 040/630-430 ili mob. 098/802-286 ili email: infobalidoo@gmail.com do 11.1.

7. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži 3 m/ž tapetara, m/ž referenta opera�vne pripreme rada i m/ž radnika u skladištu,javi�senatel.040/373318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@ bernarda.hr do 31.1.

8. BIO GARANTIE d.o.o., I. Mažuranića 2, Čakovec, traži m/ž kontrolora - cer�fikatora ekološkeproizvodnjeim/žpoljoprivrednog tehničara - administratora, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: hrvatska@ bio-garan�e.hr do 19.1.

9. B.TEX d.o.o., Braće Radić 48, Belica, traži m/ž šivača, m/ž radnika u doradi (sito�sak/vez), m/ž voditelja sito�ska, 2 m/ž prodajna predstavnika, m/ž kontrolora kvalitete i 2 m/ž krojača, javi� se osobno na email: gliber@btex. hr do 31.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

10.BVPRODUKT,NovoSeloRok, traži 5 m/ž električara, 5 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara izometričara, 5 m/ž knaufera-monterasuhegradnje, 5 m/ž stolara, 5 m/ž pomoćnih električara, 5 m/ž �g zavarivača, 5 m/ž građevinskog radnika, 5 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije za mjesto rada Njemačka i 10 m/ž montera metalnih konstrukcija za mjesto rada Danska, javi� se na mob. 095/8750-312 ili e-mailom: product.bv@gmail. com do 11.1.

11. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž sobara, m/ž konobara, m/ž domara i m/ž recepcionera, javi� se na email: humanresources@castellum-cakovec.com do 31.1.

12. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž zaš�tara imovine i osoba (vatrogasca), m/ž tehnologa proizvodnje, m/ž inž. istraživanja i razvoja, m/ž inž. istraživanja i razvoja (pripravnika) i m/ž operatera u pripremi proizvodnje, javi� se e-mailom: posao@cateks.hr do 7.1.

13. ČALOPEK STROJARSTVO d.o.o., Čakovečka 136, Pušćine, traži m/ž tokara, m/ž lakirera i m/ž bravara-zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na email: info@strojarstvo-calopek.hr do 22.1.

14. D.G. COMMERCE d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž poslovođu i m/ž elektroinstalatera, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu: Industrijska zona 10, Prelog ili na mail: dg-commerce@dgcommerce.hr

23. 3 E d.o.o., Ul. dr. Ante Starčevića 63, Pribislavec, traži m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije i alu bravarije, javi� se osobno na adresu ili na mob.

091/5640-130 ili pismena zamolba ili na email: 3e.stolarija@ gmail.com do 31.1.

15. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži m/ž radnog terapeuta, m/ž psihologa, 2 m/ž edukacijska rehabilitatora, medicinsku sestru ili tehničara, m/ž čistača, m/ž domara-skladištara, m/ž radnog instruktora i m/ž socijalnog radnika, javi� se na tel: 040/682-806 ili mob: 098/377304 ili mail: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hrilipismenomzamolbom na gornju adresu do 9.1.

24. FELCOM d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, javiti se mob: 098/241-559 ili e-mailom: felcomdoo@gmail. com do 10.1.

16. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, Dr. Ante Starčevića 1, Čakovec, traži m/ž osobnog asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom i m/ž kuhara, javiti se pismenom zamolbom na adresu, osobnim dolaskom, najava na tel: 040/390-070 ili e-mailom: info@dos�-mz.hr do 15.1.

17. ECON d.o.o., Prelog, traži 4 m/ž montera ventiliranih fasada, 5 m/ž pomoćnih bravara, m/ž operatera na laserskom rezaču, m/ž operatera na preši za savijanje lima (apkant preša) i 2 m/ž voditelja projekata, javi� se na email: econ-de@econ.hr do 15.1.

18. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera, javi� se mob: 098/347-372 ili e-mailom: ekonomat1@gmail. com do 9.1.

19. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., Čakovec, traži 8 m/ž stolara montera namještaja za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob.

098/9841-949 ili e-mailom: eli�nterijeri@gmail.com do 11.1.

20. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži m/ž poslovođu na projektima ventiliranih fasada u Njemačkoj, 3 m/ž montera građevinskih elementara, 5 m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj i m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@elting.hr do 11.1.

21. EUROLUX d.o.o., traži 3 m/ž električara - elektromontera i 3 m/ž izolatera za mjesto rada Njemačka,javi�senamob:095/6661234iliemailom:eurolux1.info@ gmail.com do 31.1.

22. EuroTechnology d.o.o., Nedelišće, traži 4 m/ž električara na poslovima brušenja za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob: 095/197-8917 ili e-mailom: benjamin.kovacevic22@gmail. com do 30.1.

25. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, m/ž konstruktora modela, m/ž modelara, m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/ž operatera na automatskoj liniji, m/ž skladištara gotove robe, m/ž operatera kalupiranja, m/ž tehnologa, 2 m/ž elektro održavatelja i 2 m/ž rukovatelja viličarom, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@ preisgroup.com do 30.1.

26. Goran&Sin�ja d.o.o., Sveta Marija, traži m/ž konobara i m/ž kuhara, javi� se e-mailom: ghorvat525@gmail.com do 10.1.

27. GK solarne elektrane d.o.o., Prelog, traži m/ž montera solarnih elektrana, javi� se na email: info@gkse.hr do 18.1.

28. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž elektroinstalatera, 5 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje, m/ž čistačica i m/ž administra�vnog voditelja ureda, javiti se na mob. 099/2509219 ili na email: posao@gmniksi.com do 22.1.

29. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž majstora dimnjačara - dimnjačara, najava na tel: 040/645-458 ili e-mailom: marina@pre-kom.hr do 10.1.

30. GRADAX d.o.o., Pušćine, traži m/ž zidara, m/ž tesara i m/ž građevinskog inženjera, javi� se na mob. 098/185-4568 ili na email: gradax@gradax.hr do 31.1.

31. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž stručnjaka zaš�te na radu, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u održavanju okoliša i sor�ranju otpada - domara, m/ž stručnjaka zaš�te na radu, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž djelatnika za održavanje i upravljanje zgradom i energen�ma, m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu i m/ž djelatnika u odjelu ljudskih resursa, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 12.1.

2. siječnja 2026.

32. Hilding Anders d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji, m/ž lansera, m/ž radnika u proizvodnji - montaža namještaja i m/ž radnika u proizvodnji na štepexu, javi� se pismenom zamolbom ili osobno na adresu, najava na telefon: 040/650-049 ili 091/622-4796 ili e-mailom: jelena.krhac@hildinganders. com do 10.1.

33. INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž plinoinstalatera i m/ž mehatroničara, javiti se na tel.

040/328-017 ili na email: termocentar@email.t-com.hr do 31.1.

34. JVM METALIK d.o.o., Ivanovec, traži m/ž lakirera, javi� se na mob. 098/160-2237 ili na email: info@jvm-metalik.hr do 31.1.

35. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C+E kat., javiti se se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcectranspor�.com do 30.1.

36. KALM INSTAL d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž električara, javi� sepismenomzamolbomnamail: info@kalm-instal.hr do 9.1.

37. KAVANA KOCKA, Glavna 63, Mala Subo�ca, traži m/ž konobara, m/ž kuhara i m/ž dostavljača, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/1393-037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 18.1.

38. KEDER j.d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara - poslužitelja, javiti se na mob. 099/643-5810 ili na email: sabolic.vladimir@gmail. com do 31.1.

39. KRIKA obrt, Varaždinska 25 A, Nedelišće, traži se m/ž konobarai m/žkrojača,javi� sepismenom zamolbom na adresu ili na mob: 098/632-113 ili e-mailom: sandra@krika.hr do 20.1.

40. KOLEKTOR MIDI d.o.o., Ivanovec, traži m/ž alatničara i m/ž radnikanaodržavanju,javi�sena email: posao@midi.hr do 23.1.

41. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 5 m/ž operatera u ljevaonici, 2 m/ž montera tlačnih alata, 3 m/ž alatničara, 2 m/ž reglera za industrijsku robo�ku, 2 m/ž tehnologa za visokotlačno lijevanje, m/ž transportnog radnika u odjelu interne logis�ke, 4 m/ž radnika na održavanju strojeva, 3 m/ž operatera u strojnoj obradi, m/ž transportnog radnika u odjelu topionice, m/ž skladištara, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje i 3 m/ž operatera u topionici, javi� se pismenom zamolbom ili na email: info.alucast@lthcas�ngs. com do 6.1.

2. siječnja 2026.

42. MANITU d.o.o, P. Miškine bb, Ivanovec, traži 4 m/ž stolara - montera namještaja i 2 m/ž drvnih tehnologa - inženjera drvne tehnologije, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mail: info@ manitu.hr do 9.1.

43. MARITEKS j.d.o.o., M. Tita 74, Šenkovec, traži m/ž šivača, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/260-087 ili e-mailom: mario.nadj@ck.t-com.hrdo15.1.

44. MD&V, Čakovec, traži m/ž majstorazastrojnožbukanje,javi� se na mob: 098/241-533 do 7.1.

45. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara - laboranta, m/ž rukovatelja mosne dizalice, 3 m/ž brigadira - voditelja grupe u proizvodnji betonskih elemenata i/ili na gradilištima i m/ž 3 limara, javi� se na email: vanja. zvorc@m-pmp.hr ili mob: 099/264-1062 do 16.1.

46. MENA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara, javi� se e-mailom: kontakt.mena@ gmail.com do 5.1.

47. METAL-EURO d.o.o., Gorčica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž montera, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž radnika na tračnoj pili, 3 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž inženjera strojarstva - samostalna konstruktora metalnih konstrukcija, 2 m/ž operatora na cnc laseru, m/ž administratora (talijanski i francuski jezik), m/ž strojarskog tehničara i 2 m/ž zavarivača migmag, javi� se osobno na adresu ili namob.098/908-7412ilinaemail:posao@metal-euro.hrdo30.1.

48. MODULAZ GROUP d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž referenta knjigovodstva, javiti se e-mailom: hr@modulazgroup. com do 4.1.

49. MONTLINE V.A. j.d.o.o., traži 4 m/ž montera namještaja za mjesto rada Njemačka, javi� se na mobitel: 099/460-8876 ili e-mailom:beautyviva.ck@gmail. com do 12.1.

50. MV MOTORI d.o.o., J. Slavenskog 2A, Ivanovec, traži m/ž prodavača, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu, najava na tel: 040/337-066 ili na mob: 098/426-106 ili e-mailom: marko@pro-bike.hr do 10.1.

51. NDK d.o.o., Štrigova, traži m/žzavarivača,m/žbravara,m/ž CNC operatera i m/ž tehnologa proizvodnje, javiti se na email: nikola@ndk.hr do 18.1.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Slobodna radna mjesta 37

52. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Orehovica, Vrhovljan,Macinec,Podturen,Goričan, Sivica, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec, Miklavec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javiti se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 31.1.

53. NK MONT obrt za usluge montaže, Čakovečka 22 A, Nedelišće, traži m/ž stolara - tesara, javi� se na mob: 099/7466-812 ili e-mailom: nkmont2@gmail. com do 4.1.

54. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna bravara, m/ž operatera na uređaju za EPP zavarivanje, m/ž voditelja proizvodnje, 2 m/ž bravara i 2 m/ž strojobravara, javiti se na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 16.1.

55. NDM PRODUKT j.d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž voditelja prodaje - nabave, komunikacija s kupcima i m/ž bravara, javiti se osobno na adresu ili na email: ndmprodukt@gmail.com do 31.1.

56. Novi Feromont d.o.o., Kolodvorska 80b, Donji Kraljevec, traži m/ž kontrolora, m/ž tehnologa, m/žtokara,m/žbušačanaradijalnoj bušilici, 3 m/ž bravara i 4 m/ž zavarivača, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 30.1.

57. OBRADA METALA I TRGOVINA d.o.o., Ivanovec, traži m/ž bravara, m/ž CNC tokara i m/ž operatera na CNC obradnom centru (glodalice), javi� se na tel.

040/338-120ilinamob.098/803355 ili na email: sokac@omt.hr do 31.1.

58. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Z. Pavlic, M. Gupca 31, Čakovec, traži 2 m/ž vozača C+E kategorije, javi� se na mob.

098/776-203 do 31.1.

59. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištarautvornicistočnehrane,m/ž

održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industrijimesa,m/žskladišnogradnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javi� sena email:ljudski.resursi@ perutnina.hravišeinformacijana linku: h�ps://burzarada.hzz.hr/ Posloprimac_RadnaMjesta. aspx.

bravara, 2 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača �g, m/ž operatera na robotu, m/ž voditelja tehnološke pripreme proizvodnje, m/ž viličaristu, m/ž tokara, m/ž djelatnika za održavanje poslovnih prostora,m/žkoordinatoraintegriranog menadžment sustava, 2 m/ž sačmara, m/ž rukovatelja mosnom dizalicom, 4 m/ž brusača, 2 m/ž zavarivača mig/mag, m/ž radnika na bušenju i m/ž skladištara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob.

099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr do 31.1.

60. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž cnc programera, m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, m/ž cnc operatera, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž programera na cnc plazmi, m/ž stolara, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologije u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju, m/ž tokara, m/ž električarazaodržavanjeelektričnih instalacija i popravak manjih električnih uređaja i m/ž vozača C kategorije, javi� se sa zamolbom na email: pib-extra@pib-extra. com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 31.1.

63. RE-GRA d.o.o., Ul. kralja Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž pomoćnog keramičara i m/ž prodavača, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili nazva� na mob: 091/508-5701 ili e-mailom: info@regra.hr do 29.1.

61. Pletex Interna�onal ogradni sustavi d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž bravara, javiti se na tel.

040/347-233ilinamob.098/426610 ili na email: pletex@pletex. hr do 30.1.

62. Primabiro d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž pomoćnih

64. RIVA SUNSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara u bistro - grill baru Unplugged, javi� se e-mailom: zamolbe@markov. hr do 14.1.

65.RIFd.o.o.,Prelog,tražim/žsamostalnog knjigovođu, javi� se na email: rif@ck.t-com.hr do 7.1.

66. ROLAND- TRANSPORT, P. Miškine 43, Strahoninec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javi� se osobnim dolaskom na adresu do 31.1.

69. Specijalist interijera d.o.o., traži 5 m/ž stolara za mjesto rada Austrija - Beč, javi� se e-mailom: s.interijera@gmail.com do 6.1.

70. S.P.E.C. usluge d.o.o., Prelog, traži m/ž čistača, javi� se na mob: 091/601-4778 ili e-mailom: natjecaji@spec-usluge.hr do 30.1.

71. SVJEĆARSTVO DOBOŠIĆ d.o.o., Lopatinec, traži 2 m/ž radnika u proizvodnji plas�ke, javi� se na email: komercijala@ svjecarstvo-dobosic.hr do 30.1.

72. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž slas�čara, 2 m/ž vozača dostavnog vozila i 2 m/ž radnika na održavanju, javi� se na mob: 098/173-6941 ili e-mailom: info@sercer.hr do 8.1.

73. TERMO-KLIMA d.o.o., Gospodarska 2, Nedelišće, traži m/ž voditelja gradilišta, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@termo-klima. hr do 8.1.

74. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, javi� se na mob: 098/241-673 ili e-mailom: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 31.1.

67.RUDI-EXPRESSd.o.o.,Zapadna 2, Čakovec, traži m/ž automehaničara - autoelektričara, javi� se osobno na adresu do 31.1.

75. TEHNIX d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž kuhara i m/ž konobara, javi� se osobno na adresu: Hotel Kralj Ludbreška 93, 40320 Donji Kraljevec, najava na tel: 040/650-172 ili mob: 099/3109413 ili e-mailom: hotelkralj@ tehnix.com do 9.1.

68. SILO transpor� vl. Ivica Sačar d.o.o, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, javi� se na mobitel: 098/242-041 ili e-mailom: ivica.sacar@gmail. com do 10.1.

76. Transporti Trojak d.o.o., Nedelišće, traži m/ž vozača C i E kategorije u međunarodnom prometu, javiti se e-mailom: transpor�.trojak@ck.t-com.hr do 30.1.

77. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec,Prelog,Palinovec,Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopa�nec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 30.1.

78. TVORNICA STOČNE HRANE d.d., Ul. Zrinsko Frankopanska 15, Čakovec, traži m/ž poljoprivrednog tehničara u Grami, javi� se osobnim dolaskom na adresu, pismenom zamolbom: Dr. Ivana Novaka 11. Čakovec ili e-mailom: marko.krnjak@tsh-cakovec.hr do 11.1.

79. Zagrebačke pekarne Klara d.d., Utinjska 48, 10020 Zagreb, traži 2 m/ž čistača za mjesto rada Čakovec, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: jadranka.budiscak@klara.hr do 23.1.

80. ZE Steel j.d.o.o., Nedelišće, tražim/žradnikanamontažiidemontaži građevinskih skela za mjesto rada Njemačka i m/ž sačmara pjeskara za mjesto rada Nedelišće, javi� se na mob. 095/3893-603 ili e-mailom: info.zesteel@gmail. com do 22.1.

81. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 2 m/ž samostalna montera ven�lacije za mjesto rada Njemačka, posla� pismenu zamolbu na adresu: Oliver Mar�njaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com ili nazvati na mob: 099/5359-717 do 30.1.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

38 Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

"Halo… je li to psihologija?"

Tatjana Furdi mag.med.tehn.

Obra�te nam se s povjerenjem.

Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)

Moram iz nekoliko rečenica prepoznati treba li im hitna intervencija, treba li ih uputiti liječniku, psihijatru, psihologu ili im samo treba netko da ih sasluša dok se prvi put raspadaju pred nepoznatom osobom

K

ad radite na telefonu u ambulanti za mentalno zdravlje, naučite da najvažnije rečenice najčešće ne počnu važno. Ne počnu ni dramatično. Često počnu tiho, nesigurno: "Halo… je li ovo psihologija?"

Nekad šutim sekundu duže nego što bih trebala, samo da osobi s druge strane dam vremena da udahne. Jer znam, taj poziv je već ogroman korak.

Radim kao medicinska sestra u ambulanti za mentalno zdravlje. Neki će reći: "Pa ti samo dižeš slušalicu." Ali da vidite što sve jedan glas može nositi… Čujem strah. Čujem sram. Čujem čovjeka koji je možda po prvi put u životu priznao sebi da mu treba pomoć.

U mojoj ambulanti pacijenti ne sjedaju na krevet, oni sjede kod kuće, u autu, na klupi ispred posla, i zovu. I ja ih moram "vidjeti" bez da ih vidim.

Moram iz nekoliko rečenica prepoznati treba li im hitna intervencija, treba li ih uputiti liječniku, psihijatru, psihologu ili im samo treba netko da ih sasluša dok se prvi put raspadaju pred nepoznatom osobom.

Ponekad je trijaža u ambulanti poput slaganja puzzle bez slike.

Kažu mi: "Ne spavam već danima.", "Ne znam što mi je, samo plačem.", "Ne mogu više na posao.", "Ne želim nikome biti teret."

A neki pacijenti ne žele reći ništa nego samo žele termin kod psihologa i to je u redu. Poštujem. A iz-

2. siječnja 2026.

Koje ćemo vrijednosti njegovati u novoj godini? među tih rečenica nalaze se bol, strah, anksioznost i depresija koje pokušavam nježno izvući van kroz pitanja, kroz pauze, kroz smiren ton.

Jednom me pacijent pitao: "Kako znate kad je stvarno hitno?" Ponekad je znam po tišini. Po onoj vrsti tišine u kojoj ni ja ni on ne želimo pitati ono najteže pitanje, ali moramo.

Izgovoriš kao da držiš nečiju ruku, iako je jedino što stvarno držiš, slušalica. I isto tako znam koliko jedan razgovor može promijeniti tijek dana, tjedna, života. Nekad nazovu kasnije samo da kažu: "Hvala što ste me saslušali." Iako nisam učinila ništa "veliko" nego samo sam bila glas koji nije osuđivao. Puno je ljudi koji misle da se odlazi psihologu tek kad "gori pod nogama". Ali sve češće zovu ljudi koji su prepoznali da im treba pomoć prije nego što sve padne.

I to je hrabrost koju svaki dan iznova poštujem.

Ova kolumna je za njih, za sve koji biraju nazvati, i za sve koji još skupljaju snagu. Ako ste trenutno među njima, znajte: Kad nazovete nećete dobiti strogi glas. Dobit ćete nekoga tko razumije. Nekoga tko zna da nije lako napraviti prvi korak.

Nekoga tko će pomoći da nakon prvoga napravite i sljedeći korak. Jer ponekad se preloman trenutak za početak liječenja dogodi upravo ovako: "Halo… je li to psihologija?" A ja kažem: "Da, izvolite, tu sam.

Slušam vas."

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888

Odlukom o (ne) pijenju alkohola u novoj godini njegujemo duboke životne vrijednosti poput samokontrole, psihološke otpornosti, osobnog rasta, zdravlja i iskrene povezanosti s drugima, omogućujući poboljšanu mentalnu jasnoću, jače fizičko zdravlje, bolje odnose i svjesniji život

U

lazak u novu godinu pravo je vrijeme za preispitivanje svojih vrlina i mana, prilika je za jačanje dobrih, a uklanjanje loših navika, i prilika za donošenje zdravih životnih odluka. Također je prilika za preispitivanja vlastitog sustava vrijednosti. Svakodnevno biramo vrijednosti koje želimo njegovati i živjeti. Vrijednosti su prioriteti koje diktiraju kako ispunjavamo svoje vrijeme, kako se odnosimo prema drugim ljudima i prema stvarima, kako se ponašamo. Početkom nove godine dolazi jedan cijeli svijet novih mogućnosti. 365 dana je pred nama, otvorenih za niz novih stvari koje treba učiniti, reći ili postići, za davanje prioriteta najljepšim stvarima, a većina su nam besplatno darovane - život, sloboda, nada, sposobnost činiti dobro....

Kad razmišljamo o životnim vrijednostima, ističemo zdravlje, moralnost, međusobno poštovanje, empatiju, toleranciju, jasnoću. Odlučujemo da svoje ponašanje usmjeravamo ka ostvarivanju dobrih i plemenitih ciljeva, da unesemo pozitivu svaki dan u novoj godini. Biramo prisutnost – u odlukama i u načinu na koji se odnosimo prema sebi i drugima. Vrijednostima kao što su pružanje pomoći, suosjećanje i velikodušnost otvara se prilika za izgradnju dubljih i stabilnijih odnosa.

Visoko na ljestvicu prioriteta treba staviti zahvalnost i mir; također njegovati iskrenost i pravednost kao visokovrijedne ljudske kvalitete, koje, ako ih potpuno prihvatimo, mogu otvarati mnoga vrata.

Oboružavanje jednom krasnom vrlinom – strpljenjem

- danas je itekako važno zbog brzog tempa življenja.

Biramo i odgovornost za sebe. U skladu s time je jedna od najzdravijih odluka koju možemo učiniti za sebe: suzdržavanje od pijenja alkohola. Time se donosi odluka o ulaženju u zdrave životne tokove. Nepijenje alkohola doživljavamo kao snagu. Tu se ne radi o odricanju, već o brizi o vlastitom tijelu i umu.

Ta vrijednost predstavlja slobodu biti budan i potpuno prisutan u svakom trenutku.

Time se jača osobna ravnoteža i snaga, stvara prostor za kvalitetnije odnose, bistre razgovore i iskrene radosti.

Odlukom o (ne)pijenju alkohola u novoj godini njegujemo duboke životne vrijednosti poput samokontrole, psihološke otpornosti, osobnog rasta, zdravlja i iskrene povezanosti s drugima, omogućujući poboljšanu mentalnu jasnoću, jače �izičko zdravlje, bolje odnose i svjesniji život. To nam omogućuje da budemo stabilniji i usmjereniji u svakodnevnim obavezama i zajedničkim trenucima s drugima.

U novoj godini želimo njegovati kulturu u kojoj se zdravlje i psihička dobrobit stavljaju ispred nezdrave navike, poput pijenja alkohola, kao i ispred pritiska okoline.

Poštujemo različite izbore, a s ponosom stojimo iza vlastitog izbora svjesnosti i dugoročne dobrobiti.

Prevladavanje žudnje za alkoholom, ali i općenito za nezdravim navikama, gradi unutarnju snagu i pokazuje da možemo upravljati izazovima, oslanjajući se na samoregulaciju ponašanja i emocionalnu inteligenciju. Vrijeme i energija oslobođeni pijenja alkohola mogu se uložiti u nove hobije ili vještine učenja, što dovodi do osobnog rasta, tj. socijalnog i emocionalnog razvoja. Time se omogućuje napredak i na planu zdravlja: bolji san, poboljšana �izička vitalnost, jači imunološki sustav i zdravije navike općenito.

Odluku o prestanku pijenja svatko donosi za sebe, ali nije nužno da je donese samo u sebi i sam sa sobom, kao neku tajnu. Obiteljska, prijateljska i druga socijalna potpora znatno podižu motivaciju za suzdržavanjem od pijenja.

U godini pred nama želimo poručiti da se radost, povezanost i slavlje ne temelje na alkoholu, već na ljudima, vrijednostima i iskustvima koja dijelimo. Neka nova godina bude vrijeme u kojem jačamo hrabrost da živimo u skladu s vlastitim vrijednostima.

2. siječnja 2026.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

MOTORNA VOZILA KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira stanje nebitno. Info na tel 098 9656 624 PRODAJEM MERCEDES dizel C 250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/333-2470 PRODA JE SE MERCEDE S A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob.

097/6046-109 KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095 POLJOPRIVREDA PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino i orahovo ulje hladno prešano. Info: 095/505-2760 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

Oglasnik 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422821 PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121 PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva.

Info na mob. 097/6046-109 USLUGE INSTALACIJE I MONTAŽA voda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel.

091/577-4571 POZNANSTVA MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Posla� sms na mob. 095/3423-099

DEČKO TRAŽI ISKRENU ŽENU za ozbiljnu veza ili brak.

Molim da se jave samo žene.

Mob. 095/7313-513 NEKRETNINE PRODAJU SE ČETIRI NOVA STANA (uz popust) u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau, stanovi su vel. od 82 m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ul.

F. Kuharića 14, u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095/8581502 PRODAJE SE KUĆA u Štrukovcu vel. 340 čhv, parcela je pokraj ceste. Info na mob.

098/1600-415 IZNAJMLJUJE SE GARSONJERA u centru Murskog Središća. Mob. 098/1880-499 PRODAJE SE ATRAKTIVNO GRAĐ. ZEMLJIŠTE od 1369 m2 u Savskoj Vesi (novo naselje), cijena po dogovoru.

Info na mob. 098/982-4052 IZNAJMLJUJE SE 2-sobni stan u kući u Čakovcu, B.J. Jelačića. Upitati na tel. 040/395936 PRODAJEM GRAĐEVINSKU PARCELU u Gornjem Zebancu vel. 1870 m2, pogodno za gradnju kuće ili vikendice, voda i struja dostupna. Info na mob. 098/1600-415

1581

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima.

Info: 095/505-2760 PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m 2 . Info na mob.

097/737-4451 PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015 PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121 KUPUJEM parcelu, voćnjak/ vinograd, vikendicu u bregima. Info: 095 505 2760

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107 KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Božjakovine, Brionke, Eko-Međimurja, Jadran

Galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Termes grupe, Hotela Zadar, Orebić i Korčula, i druge dionice. 098 905 1011 PRODA JU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467 PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038 PRODA JEM metalne stolice za terasu i bundu. Tel. 099/404-7517

RAZNO

Mango Sklonište za napuštene životinje

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org

žiro račun za donacije: Pretpostavljamo da je mješanac IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 njemačkog ovčara i borderInfo colliea. na tel: 091-8988-004 Jako dobar, predivan pas, dobroćuDOLAZIMO I DONOSIMO RADOST dan, slaže (više se s fotografija macama potražite i drugimna www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je psima. Voli šetnju, igru s lopticom, uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. obožava igru u vodi. Divan karakterno. Redovno cijepljen, mikročipiran, broj čipa 191100002256814.

Kontakt broj je 099 850 9520.

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214-107 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJEM-RASPRODAJEM (UZ POPUST) IZ KUĆE: vrlo povoljno, očuvane kao nove francuske ležajeve dim. 200 x 95/160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, rodlin za plinske boce, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Info na mob. 091 57 27 670 PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256256

PRODAJE SE friteza, tenda (3x2m), digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške nove kožne crne cipele vel. 43.

Info na mob. 098/915-8640

Riki

Njegovi ljudi odlaze u inozemstvo i ne mogu ga povesti. Zove se Riki, ima 7 godina, obožava ljude, dobar je s drugim psima i mačkama.

Nalazi se u Vrbovcu, a traži novi dom. Kontakt: 091 8988 004

Inka

je neodoljiva s tim svojim kratkim podignutim ušima i zaraznim osmijehom. Aktivna je i vesela, obožava ljude i pažnju. Inka teško podnosi zimu jer ima jako kratku dlaku i teško nam je gledati je u skloništu, voljeli bismo da dobije svoj topli dom. Ima 3,5 godine, cijepljena je, označena mikročipom broj 191035000200473 i kastrirana.

Eddy

još jedan predivan, a kratkodlaki pas koji teško podnosi zimu. U njegovom opisu stoji, “spašen s lanca, mladenački smotan, iako ima 5 godina.” Obožava šetnje, voli ljude. Udomio bi se i utoplio. Potpuno je cijepljen, kastriran i označen mikročipom 191035000121749. Nalazi se u Čakovcu i javlja se na broj 091 8988 004.

Tarot majstori odgovaraju na sva pitanja!

Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

064/50-22-05 0.46 0.63 Maratela mreže d.o.o., 072/700700, +18 tel

€/min;mob

€/min

40 Vaši radovi

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Uređuje: Aleksandra Sklepić

LIKOVNI I LITERARNI natječaj:

Najljepše je kad je Božić Dragi naši čitatelji i umjetnici, s veseljem otvaramo naš dugo očekivani božićni natječaj koji smo ovog prosinca nazvali “Najljepše je kad je Božić”.

Ovaj put, nemamo strogih pravila: samo Božić, Božić, Božić.

Crtajte nam boriće, snjegoviće, kuglice, jaslice, obitelj za stolom, crkvu na Božić. Pišite nam pjesmice i pričice o Božiću. … Nek je što šarenije i što - božićnije.

Radovi se šalju na našu mail adresu stvaraonica@ mnovine.hr, poštom na našu redakciju na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec ili se mogu predati osobno u redakciju na istoj adresi.

Najmaštovitije radove očekuju, kao i uvijek, prigodne nagrade. Čekamo vas u našoj i vašoj - Stvaraonici. Požurite, jer Božić je već tu!

Natječaj počinje - odmah, a traje do 6. siječnja 2026. godine.

Veselo božićno drvce - Sofija Kacun 2.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Veselo božićno drvce - Emili Božić, 2.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Veselo božićno drvce - Stella Božić, 2.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Moj bor Moj bor je visok i zelen.

On je u dnevnoj sobi.

Ukrašava ga moja obitelj.

Na bor stavljamo šarene lampice, zelene, žute, sive i crvene kuglice i zvijezdu.

Kad ga ukrasimo fotografiramo se s njim i razgovaramo što bi htjeli za Božić.

Grgur Šarić, 2.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Tena Jalšovec, 1.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela Lucija Mamić, 7.b., PŠ Ogorje, učiteljica Neda Zulim

Greta Paler, 1.raz. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Moje božićno drvce Moje drvce je prirodno i veliko.

Nalazi se u našem dnevnom boravku.

Ukrašavamo ga mama, tata, brat i ja.

Na njega stavljamo zelene, bijele i crvene kuglice, lampice i mašne.

Kad ga ukrasimo sjednemo i pričamo o Djedu Božićnjaku.

Doris Vuk, 2.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Elena Jalšovec, 1.r.

PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Zita Vrtarić, 1.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela Štefan Posavec, 1.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Gastro putokaz 41

Recept za svinjski file: Sastojci:  800 g svinjskog filea  200 g suhih šljiva  50 g maslaca  30 g soli  100 ml ulja  40 g maslac  50 ml bijelo vino  200 g miješanih šumskih gljiva  150 g luka  200 ml vrhnja za kuhanje  300 g heljde  lovor list

GASTRO PUTOKAZ IZ HOTELA TRAKOŠĆAN

Delicija Zagorja na tanjuru

Svinjski file punjen suhim šljivama u umaku od šumskih gljiva

U srcu Hrvatskog Zagorja, krije se gastronomski doživljaj koji osvaja nepca i budi sva osjetila. Svinjski �ile punjen suhim šljivama, poslužen u kremastom umaku od šumskih gljiva, uz nježnu podlogu od dinstane heljdine kaše, spoj je autentičnih lokalnih sastojaka i suvremenog pristupa kuhinji.

Ovaj specijalitet savršeno odražava bogatstvo okusa Zagorja uz slatkoću suhih šljiva koja se topi u mesu, aromatičnost gljiva iz okolnih šuma te hranjivost i rustikalnost heljde, tradicionalnog sastojka ovog kraja.

Jelo je simbol pažnje prema detaljima i poštovanja prema sezonskim i lokalnim namirnicama.

Moderno uređen prostor za udoban i opuštajući boravak

Gastronomska ponuda smještena je u ambijentu hotela uz dvorac Trakošćan, destinaciji koja već desetljećima njeguje vrhunsku uslugu i gostoljubivost. Osim vrhunske hrane, gosti mogu uživati u ljepotama prirode, povijesnim znamenitostima i brojnim aktivnostima koje Zagorje nudi.

Hotel Trakošćan smješten uz povijesni dvorac koji nudi savršen spoj prošlosti, prirode i opuštanjanas.

Hotel raspolaže s 126 moderno opremljenih soba i 2 apartmana, a ljubazno osoblje brine o ugodnom i opuštajućem boravku. Kućni ljubimci su dobrodošli i mogu uživati u zajedničkim šetnjama prirodom.

Restoran hotela nudi savršen spoj lokalnih specijaliteta i suvremene kuhinje, a bogata vinska karta

Ako tražite spoj moderne elegancije i ugodne atmosfere, Hotel Trakošćan je pravo mjesto za vas upotpunjuje gastronomsko iskustvo. Wellness centar, sa svojom �inskom saunom s pogledom na dvorac, pruža jedinstven doživljaj opuštanja i povijesti. Hotel Trakošćan idealno je mjesto za obiteljski odmor, romantične

vikende, vjenčanja, proslave ili team building.

Posjetite Hotel Trakošćan i doživite savršen spoj tradicije, prirode i gastronomske izvrsnosti kroz okuse koji pričaju priču o ovom predivnom kraju.

Priprema: File očistiti od masnoće i žilica. File prerezati na pola. Drškom drvene kuhače napravite rupu kroz sredinu.

Suhe šljive bez koštica napuniti s malo maslaca pa ih jednu po jednu drškom kuhače ugurajte u rupu u mesu. Slagati šljive u nizu, jednu iza druge.

Meso izvana posoliti i popapriti, pržiti sa svih strana u tavi, na malo ulja, na jakoj vatri dok ne porumeni. Zatim smanjite vatru i pržite dok meso iznutra ne izgubi crvenu boju. Izvadite na tanjur i poklopite.

Na ulje od mesa dodati maslac pa popržite sitno sjeckani luk.

Zatim dodati sjeckane gljive, sve zajedno pirjati, uliti bijelo vino i ostaviti da se na pola reducira, začiniti, te na laganoj vatri pirjat 10-ak minuta. Prije kraja uliti vrhnje za kuhanje, izmiješati sastojke i umak kuhati do željene gustoće.

Heljdu oprati i ocijediti.

Na malo ulja pržiti sitno sjeckan luk. Dodati na luk ocijeđenu heljdu, promiješati pa pomalo dodavati temeljac ili juhu. Začiniti po potrebi, dodati lovor list, lagano dolijevati temeljac ili vodu dok heljda nije gotova.

Ugasiti vatru i poklopiti, da još malo odstoji.

42 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

U KUHINJI s Aleks

Za novogodišnji ručak najviše volimo pečenje i mlince Najbolji dio ovog ručka svakako su domaći mlinci koje pripremam od domaćih jaja

Piše: Aleksandra Sklepić

Novogodišnji ručak u mojoj obitelji najčešće je sastavljen od domaćih klasika - juha, pečenje, mlinci i zelena salata. Juhu najradije kuham od kombinacije mesa, svinjetine, piletine i junetine, s puno mrkve i peršina, a za Novu ću godinu pripremiti žličnjake od griza koji se jako jednostavno i brzo pripreme, a nejvjerojatno su �ini. Jaje se razmuti, doda mu se 8 žlica griza, malo soli i 4 žlice ulja, te se smjesa ostavi desetak minuta da se sastojci dobro spoje. Žličnjaci se stavljaju u kipuću juhu pomoću žlice i moraju se kuhati 2 do 3 minute prije serviranja.

(Slika 1.)

Meso koje pripremam za novogodišnji ručak također je kombinacija - svinjetine i piletine. Narezane komade mesa začinim pomoću soli, bibera i vegete, dodam malo češnjaka, te začinjeno ostavim da odstoji jedan sat.

Meso pečem u pećnici, sve zajedno, uz podlijevanje, oko jedan sat, na 180 stupnjeva, da dobije lijepu boju. (Slika 2.)

Najbolji dio ovog ručka svakako su domaći mlinci koje pripremam od domaćih jaja. Za četiri osobe

Sastojci za žličnjake od griza:

potrebna su 3 jaja, 6 do 8 žlica glatkog brašna, ovisno o veličini jaja. Kad mijesim tijesto, uvijek se sjetim svoje bake koja je govorila da tijesto za mlince mora biti tvrdo. Dakle, ako je tijesto previše mekano, dodati još žlicu ili dvije glatkog brašna, sve dok se ne zamijesi čvrsto tijesto. Mlince slažem pomoću ručnog “stroja” za tjesteninu. Narežem najprije manje komade tijesta koji mogu u stroj, te ih dva puta stanjim, najprije na srednju debljinu, a zatim na najtanje.

Mlinci su najbolji ako se peku na “negdašnjem šporhetu”, ali u nedostatku šporheta koristim pleh za pećnicu koji okrenem naopačke i ispod njega upalim plinski plamenik. Na vrućem plehu mlinci ispadnu savršeni imaju malo pogorjeli dio, što nam je naj�inije.

Pripremljene mlince natrgam na manje komade i prelijem vrućom juhom.

(Slika 3.) Ostavim ih u juhi desetak minuta, zatim pomoću cjedila ocijedim višak juhe. Mlince prelijem masti u kojoj se peklo pečenje i dobro promiješam. Kao prilog pečenju i mlincima savršena je zelena salata. (Slika 4.)

1.

2.

Slika 2. Meso pečem u pećnici, sve zajedno, uz podlijevanje, dok ne dobije lijepu boju

3.

Prvi sn Sarma je za Milutina Kostića iz Nedelišća više od jela Sarma je jelo koje u domu Milutina Kostića iz Nedelišća označava pravi početak zime. Prvi snijeg i prva sarma za njega su neraskidivo povezani, a mirisi kupusa, mesa i začina vraćaju uspomene na djetinjstvo, obitelj i toplinu doma. Kuhanje za Milutina nije obaveza, već način izražavanja, a sarma jelo u kojem se najbolje vidi njegov karakter i iskustvo.

Sarma kao temelj ljubavi prema kuhanju

Ljubav prema kuhanju Milutin je naučio od majke, koja mu je još u djetinjstvu prenijela osnove domaće kuhinje. Nakon osnovne škole upisao je ugostiteljsku školu i kuhar je po struci. Dvanaest godina radio je u ugostiteljstvu, u kuhinji i u posluživanju, gdje je izgradio osjećaj za okuse, začine i detalje koji čine razliku. Iako je kasnije veći dio radnog vijeka proveo kao vozač kamiona i autobusa, kuhinja je ostala njegovo stalno utočište. Sarma je jelo kojem

VINO TJEDNA

se uvijek vraća, posebno u zimskim mjesecima, jer u sebi nosi i tradiciju i emociju.

Sarma kod Milutina gotovo nikada nije ista. Voli eksperimentirati, kombinirati i dodavati nešto novo jer kuhanje doživljava kao vlastitu vrstu umjetnosti. Najčešće koristi varaždinsko zelje, a posebno naglašava da je suho meso neizostavan dio jer upravo ono daje puninu i dubinu okusa. Njegovo nepce, kaže uz osmijeh, uvijek zna prepoznati dobru sarmu. Najčešće kuha za obitelj, a u kuhinji se savršeno nadopunjuje sa suprugom Ivankom. Ona obično započne pripremu, dok Milutin najčešće završava jelo.

U blagdansko vrijeme rado priprema i šnicle u ciganskom umaku, iako priznaje da Ivanka ipak češće stoji uz štednjak.

Osim kuhanja, Milutin se već deset godina bavi glumom, a velika su mu strast i automobili.

-Deset godina se već bavim glumom, automobilizmom i volim šra�iti. Ja sve delam, kao u stvarnosti, tako i na bini, kaže Milutin, kojem je

Preinerov sauvignon

Slika 3. Na vrućem plehu mlinci ispadnu savršeni - imaju malo pogorjeli dio, što nam je najfinije

4.

• 1 jaje

• 8 žlica griza • 4 žlice ulja • malo soli

Sastojci za domaće mlince: • 3 jaja

• 6 do 8 žlica glatkog brašna

MILUTIN KOSTIĆ iz Nedelišća kuha sarmu kao umjetnost

Piše: Kristina Kobal

Slika 1. Žličnjaci se stavljaju u kipuću juhu pomoću žlice

2. siječnja 2026.

Slika 4. Novogodišnji ručak na međimurski način - juha, pečenje, mlinci i zelena salata

Sauvignon iz vinarije Preiner je bijelo vino, suho i osvježavajuće, dolazi s pjeskovito-ilovastog tla koje daje jedinstvenu mineralnost i eleganciju.

Odležan u inox posudama, ovaj dragulj s 12,0% vol. alkohola (ostatak šećera 2 g/L, ukupna kiselina 7 g/L) savršeno dočarava duh regije.

Zelenkasto-žućkasta boja privlači oko, dok miris dominira svježa bazga uz jasne herbalne note, Na okusu je puno tijelo, lagano i aromatski umjereno, s dugotrajnim aftertasteom koji ostaje u uspomeni nakon svake čaše. Servirajte ga na 10– 12 °C (50–54 °F) u boci od 0,75 L, u društvu ribe, bijelog mesa, rižota ili čak janjetine. (sh)

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Narodna kuharica 43

nijeg, prva sarma posebno u lijepom sjećanju ostala predstava Ministričin muž, u kojoj je glumio službenika.

Putovanja su mu jednako važna kao i kuhanje.

-Volim putovanja i volim povesti suprugu Ivanku na njih, a u mirovini se volim posvećivati sebi, ističe Milutin. S Ivankom je posjetio Ohrid, Sarajevo, Trst i Plitvice, a velika mu je želja da 2026. godina bude godina putovanja i krstarenja prema Italiji.

Milu�n Kos�ć iz Nedelišća u svojoj kuhinji – prva sarma kuha se s posebnom pažnjom

Detalji koji čine razliku – varaždinsko zelje, suho meso i iskustvo daju sarmi poseban okus

Recept za Milutinovu sarmu SASTOJCI: • Mljeveno meso (miješano svinjetina i junetina u omjeru 70:30) • Riža dugog zrna • Sol • Papar • Vegeta • Crvena paprika (po želji)

PRIPREMA: Za sarmu koristi mljeveno meso od svinjetine i junetine u omjeru 70:30, rižu dugog zrna, sol, papar, vegetu, crvenu papriku po želji, crveni luk, češnjak, listove kupusa i narezani kupus, špek i kožu od špeka, suho meso, lovorov list i jedno jaje.

• Crveni luk • Češnjak • Listovi kupusa i narezani kupus • Špek i koža od špeka • Suho meso • Lovorov list • Jedno jaje Luk se prvo preprži na masti, zatim špek i meso, a sve se povezuje u smjesu koja se puni u listove kupusa. Sarma se slaže s kupusom i suhim mesom, kuha lagano dva do tri sata, zaprška se dodaje pred kraj, a poslužuje se uz pire krumpir.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040/391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Dobitnik: Franjo Novinščak iz Prekope

br. 1581 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

44 Mozaik

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BLAGDANSKA ČAROLIJA U STAROM GRADU

Stotine mališana i brojni posjetitelji uživali su u najljepšoj adventskoj priči Piše: Anamarija Horvat Šantl, voditeljica promidžbe i marketinga

Završen je bogat adventski program Muzeja Međimurja Čakovec koji je od 30. studenog do 20. prosinca u prostore Starog grada privukao brojne posjetitelje svih generacija. Uz besplatna stručna vodstva i gastronomska predavanja, velik dio programa činili su sadržaji namijenjeni djeci.

Velik interes za dječje sadržaje

Velik odaziv imali su programi namijenjeni naj-

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr RADNO VRIJEME: Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak – Petak: od 8 do 18 sati Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

mlađima. Na Pričaonicama bajki s Anamarijom, koje su se održavale subotom ujutro u Muzejsko-informativnom centru svake se subote okupio se velik broj mališana koja su slušala priče o Božiću, Djedu Božićnjaku, zimi. Uz čitanje priča koje je pratio glazbeni program, djeca su sudjelovala u kreativnim radionicama crtanja i pjevanja, a poseban gost iznenađenja bio je Djed Božićnjak, koji se pridružio mališanima u blagdanskom druženju.

Uz pričaonice, svake je subote bio otvoren i foto kutak u

atriju, dok su u Multimedijalnoj dvorani održane radionice izrade božićnih kolačića. Pod vodstvom slastičarke Sanje Posavec, djeca u dobi od 6 do 12 godina učila su o tradiciji izrade medenjaka, njihovom ukrašavanju i pripremi. Polaznici su se i častili ukusnim božićnim keksima.

Gostovanje svjetski priznatog chefa

U sklopu ciklusa „Popularna predavanja petkom“, 12. prosinca održano je gostovanje renomiranog kulinarskog chefa Matije Bogdana. Taj se

Pričaonice bajki s Anamarijom privukle su brojne mališane

Čakovčanin može pohvaliti zavidnom međunarodnom karijerom, među ostalim četverogodišnji rad u londonskom restoranu The Ledbury s dvije Michelinove zvjezdice o kojoj je govorio pred domaćom publikom. Kao aktualni „Chef godine“, Bogdan je podijelio iskustva rada u vrhunskim svjetskim kuhinjama, stavivši naglasak na disciplinu i edukaciju. Bogdan je otkrio i da je pasionirani alpinist koji se iduće godine sprema na pothvat na Mont Everest.

LJUBAV: Netko od vaših poznanika ili prijatelja mogao bi vam se svidjeti. Možda ćete dvojiti da li sačuvati lijepo prijateljstvo ili se upustiti u strastvenu vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u vezama bit će dobro.

KARIJERA: Domaća kućna sreća ovaj će vam tjedan biti glavna preokupacija. Radovi u kući ili tihe djelatnosti iz mirnih prostora događat će se i spontano i organizirano. Oni koji idu nekamo na posao radit će tek toliko da sve odrade.

ZDRAVLJE & SAVJET: Analizirat ćete svoju prošlost.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4 VAGA (24.9. - 23.10.)

LJUBAV: Polako ulazite u dinamičnu fazu kad će vas ljubavne prilike iznenađivati. Ako već jeste u vezi, moglo bi doći do obostranog zavođenja što se može pretvoriti u festival taštine. Ponekad ćete pretjerivati, ali bit ćete zadovoljni.

KARIJERA: Otvaraju vam se vrata jedne suradnje koja financijski obećava. Bit ćete veseli zbog toga. Proanalizirat ćete sve mogućnosti i krenuti u razradu dobrog plana. Ponekad ćete biti zbrkani, no to je samo prolazno. Provjeravajte detalje.

ZDRAVLJE & SAVJET: Vjerujte u ljepše sutra bez obzira na sve.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

BIK (21.4. - 20.5.)

LJUBAV: Intelektualna razina osobnih odnosa bit će zadovoljavajuća, a sve ostalo navodit će vas na nezadovoljstvo, rasprave ili čak svađe. Stoga razgovarajte, ali ne inzistirajte na zagrljajima. Oni neka pričekaju malo bolja vremena. Sve će doći uz strpljenje.

KARIJERA: Vaše financije napokon će se koliko-toliko stabilizirati. Istovremeno će se otvoriti nova mreža poslovnih suradnji, a neke od njih zaista će vam se svidjeti. Povežite se s mogućim kolegama i radite zajedno. Tako će učinak biti veći.

ZDRAVLJE & SAVJET: Ne možete bez putovanja, pa ni sad.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4 ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

LJUBAV: Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i pomalo egzotičnim temama.

Pred vama su dani u kojima ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Oni koji su još sami tražit će samo osobu iz svojih snova.

KARIJERA: U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija. Jednostavno zato jer bi vas netko mogao doživjeti kao neprofesionalnu osobu, a vi to zaista niste. Pažljivo procijenite koliko osjećaja treba pokazati.

ZDRAVLJE & SAVJET: Redovno se opuštajte.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

LJUBAV: Veselje zbog ljudi koje volite, ugodne zabave bez previše ambicija, opuštenost u svakom trenutku društvenosti – sve je to moguće doživjeti ovih dana. Budite otvoreni, imajte povjerenja u one koji vas vole i bit ćete sretni.

KARIJERA: Ne želite se baviti svim i svačim, ali zaostatke ćete morati rješavati. Radi se o sitnicama oko kojih se ne treba živcirati. Prihvatite to kao dio posla kroz koji trebate proći da biste stigli do nečeg boljeg. Štedite svoju snagu.

ZDRAVLJE & SAVJET: Pogledajte dobar film, najbolje komediju.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Još uvijek aktualne izložbe Muzej Međimurja Čakovec otvorio je 21. studenoga 2025. izložbu „One – umjetnice“, posvećenu vidljivosti žena u povijesti umjetnosti, autorice i kustosice Marte Horvat.

Izložba predstavlja radove 26 umjetnica različitih generacija i umjetničkih pristupa iz fundusa Likovne galerije od slika, skulptura, grafika, tapiserija.

Analiza fundusa pokazuje da žene čine 34 posto autora, dok su u povijesti muzeja imale 24 posto samostalnih izložbi. Na otvorenju su govorile kustosica Marta Horvat, ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan i Mirjana Vidović, koja je pročitala poruku umjetnice Priske Kulčar. Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2026.

U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja otvorena je

i izložba „Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju“, gostujuća izložba Muzeja Prigorja temeljena na zbirci iz ostavštine Vesne Parun otkupljenoj 2019. godine. Autorica izložbe je dr. sc. Žarka Vujić, uz suradnju ravnateljice Muzeja Prigorja Morene Želje Želle. Izložba je hommage prvoj međimurskoj samostalnoj izložbi Vesne Parun održanoj 1995. u Galeriji Kavran u Čakovcu, u organizaciji Denisa Derka. Tada je Parun izložila 26 slika nastalih između 1930. i 1995. godine, među kojima i poznatu sliku „Tri mudraca s Istoka“. Uz otvorenje je održan okrugli stol, a izložba ostaje otvorena do 25. siječnja 2026. godine.

Ovogodišnjim programom Muzej Međimurja Čakovec približio je zanimljive sadržaje brojnoj publici i obogatio zimske mjesece događajima koji su privukli velik broj posjetitelja.

RAK (22.6. - 22.7.)

LAV (23.7. - 23.8.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

LJUBAV: Bit će malo manje atrakcija, ali vaš ljubavni život i dalje će biti kvalitetan. Moguće je da ćete smanjiti izlaske, a više uživati kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći kroz kretanja ili putovanja.

KARIJERA: Pogledajte malo bolje oko sebe i naći ćete mnogo kolega koji jedva čekaju da nešto učine. Potrebno je bolje se povezati i osmisliti kvalitetniji organizacijski plan. Kad to napravite, preostaje vam samo da isto slijedite. Pokrenite sebe i druge.

ZDRAVLJE & SAVJET: Ne dajte da vas bilo što izbaci iz takta.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Činit će vam se kao da je ljubav daleko od vas. Kod nekih će to i biti doslovno jer će im najdraža osoba trenutačno biti odsutna. Čežnje će ojačati, a s njima i osjećaj usamljenosti. Neki će mir nalaziti u aktiviranju mašte i svojih snova.

KARIJERA: Šefovi bi mogli promijeniti svoju taktiku i zatezati tamo gdje ste se najmanje nadali. Ovo će vam teško sjesti.

Ipak, morat ćete prihvatiti ono što se nudi i prilagoditi se najbolje kako znate. Imajte na pameti da će kasnije biti lakše.

ZDRAVLJE & SAVJET: Relaksacija je imperativ.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će zato radije živjeti u mašti gledajući ljubavne filmove ili sanjareći na javi.

Bit će i onih koji će osjetiti sve čari platonske ljubavne veze.

KARIJERA: S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili u svom profesionalnom radu. Vaša urođena ozbiljnost ovaj će put biti skladno pomiješana s ležernošću, pa će se mnogi iznenaditi kako smjelo vodite cijelu stvar. Uspjet ćete gotovo u svemu.

ZDRAVLJE & SAVJET: Idite tamo gdje se osjećate dobro.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

Stručna vodstva i atraktivno uređenje

Posjetitelji su svakog petka mogli iskoristiti priliku za besplatno stručno vodstvo kroz stalne postave Muzeja i Riznice Međimurja pod vodstvom kustosice Vladimire Dolenec.

Otkrila im je povijest ali i tajne i zanimljivosti vezane uz Stari grad, Međimurje i upoznala ih s našom bogatom baštinom.

Vizualnom dojmu adventa u dvorcu doprinijela je i velika jelka u atriju, donacija Tatjane David iz Črečana, te prigodna blagdanska rasvjeta i uređenje.

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Djed Božićnjak posjetio mališane u Starom gradu Čakovec

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

LJUBAV: Dobar razvoj ljubavnog i društvenog života ohrabrit će vas da idete dalje.

Mnogi će u svoju vezu unijeti dašak svježine kroz odlazak na neko zanimljivo mjesto. Oni koji su još sami trebali bi češće izlaziti van iz kuće. Bit će im bolje među ljudima.

KARIJERA: Niste sigurni u svoje ideale. Zato tražite nove uzore.

Neki će jednostavno početi oponašati osobe iz njihove profesije koje im se sviđaju. I to je neki put, ali trebate doći do sebe i svojih specifičnosti.

Pozabavite se svojim ciljevima.

ZDRAVLJE & SAVJET: Punite baterije relaksacijom.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu.

Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom pomalo škripiti. Samci će ostati kod kuće.

KARIJERA: Na poslu će se sve više osjećati prava radna atmosfera. Vi ćete vjerojatno uveseljavati druge kad naiđu teže minute. Netko će možda kukati što ima puno posla, ali vi ćete sve okrenuti na šalu. Tako ćete poticati i sebe i kolege.

ZDRAVLJE & SAVJET: Manjak energije nadomjestite dobrim planom.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Škorpion, Ribe, Jarac

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

LJUBAV: Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će prolazno turbulentno razdoblje gdje će trebati pokazati dosta tolerancije i samokontrole. Neka ne ulaze u jalove rasprave. Radije se malo strpite, dobro je.

KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, primijetit ćete da postajete sve kreativniji. Zbog toga ćete početi raditi s više zadovoljstva. Vaše ideje bit će dobro prihvaćene od strane mladih osoba. Neki će dobiti priliku za nastup ili prezentaciju pred publikom.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite ono što jeste.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

RIBE (20.2. - 20.3.)

LJUBAV: Konačno će doći do poboljšanja u vezama, ali još uvijek ćete povremeno dolaziti u iskušenja svađa. Naklonost će biti veća, ali brzina kojom ćete se rastužiti i dalje je tu. Zato se kontrolirajte i vjerujte u ljepše sutra. Ono je pred vratima.

KARIJERA: Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom. Na vama je da procjenite svoje snage i snage protivnika te da postupite realno i pametno. Važno je da ekonomizirate sa svojim snagama.

ZDRAVLJE & SAVJET: Red odmora uvijek neka prati red aktivnosti.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Kućni ljubimci 45

Photoshooting s mucastim štićenicima: Barbara Vizinger, Marko Golomboš, Damira Marušić, Marta Glavak Golomboš, Tijana Korent

UDRUGA “Sklonište dobrote”

Nikada nismo odbili primiti ranjenu ili bolesnu mačku

Glavni cilj im je smanjiti broj napuštenih mačaka, pomoći zanemarenim i zlostavljanim mačkama i naći dom za svaku macu koja ga još uvijek nije pronašla

Piše: Aleksandra Sklepić

“Jeste li znali da mačke imaju poseban posao koji odrađuju u čovjekovom životu? Postoje brojna drevna vjerovanja vezana uz mačke: ako vam neka osoba dođe u kuću i mačka osjeti da ste u opasnosti zbog toga što bi ta osoba mogla nanijeti štetu vašoj auri, ona će stalno biti uz vas kako bi vas zaštitila.

Ako nemate mačku i pojavi se lutalica, to je zato što vam je ona u to vrijeme potrebna.

Ona se pojavila kako bi vam pomogla. Zahvalite se maci što je odabrala vaše domaćinstvo. Ako imate druge mačke i ne možete uzeti i lutalicu, pronađite joj dom. Mačka je došla do vas zbog nekog razloga, koji vam je možda nepoznat na �izičkoj razini, ali u stanju snova možete vidjeti razlog njenog pojavljivanja.

Ponekad postoji karmički dug koji vam mora vratiti. Dakle, nemojte je tako brzo odbaciti.

Na ovaj ili na onaj način ona će morati ispuniti svoju obve-

S

uživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke

zu. Eto, sada vidite kako su mačke posebna bića...i kada razgovaram sa ljudima koji imaju i vole mačke, njihovi događaji s njima, sve to potvrđuju.”

Ovo su riječi jedne naše čitateljice koje su nas navele da posjetimo Udrugu “Sklonište dobrote” kojima su mačke najvažnija stvar na svijetu i u razgovoru s brojnim volonterima doznali smo sve o njihovim aktivnostima, ciljevima i razlozima, ali i sreći koju pruža osjećaj kad ste spasili jedno od ovih posebnih bića.

Udruga okuplja brojne volontere iz Međimurja, ali i drugih županija

Udruga “Sklonište dobrote” osnovana je 2013. godine na inicijativu brojnih ljubitelja mačaka. Glavni joj je cilj smanjiti broj napuštenih mačaka, pomoći zanemarenim i zlostavljanim mačkama i naći dom za svaku macu koja ga još uvijek nije pronašla. Na ideju Barbare Vizinger, predsjednice život promijenio nabolje.

Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

Volonteri na promociji mačko-kalendara, s lijeva na desno: Fabijan Pergar, Dina Drakulić, Kristina Jaklin, Damira Marušić, Marko Golomboš, Lukas Dobranić, Tijana Korent i Marta Glavak Golomboš Udruge, na čijoj je adresi u Vukanovcu udruga službeno registrirana, okupilo se nekoliko volontera i krenulo s pomaganjem napuštenih mačaka. Barbara je tada još bila učenica srednje škole, te je volontirala u azilu za životinje.

Danas je veterinarka koja uz veliku ljubav, uz pomoć supruga Nikole, životinjama može pružiti i stručnu pomoć, te je njihov doprinos u radu udruge neprocjenjiv.

Udomiti macu s ulice znači spasiti joj život

Briga o mačkama i pomaganje uključuju obaveznu sterilizaciju, godišnja cijepljenja, liječenje u slučaju bolesti

ili ozljede, hranjenje i čuvanje od nesreća. Kroz brojne akcije i u svoje slobodno vrijeme, volonteri udruge bore se za ove divne životinje, koje im za njihovu brigu uzvraćaju nježnošću i privrženošću. Kako se broj mačaka koje trebaju pomoć svakodnevno povećava, a udruga je nepro�itna, svaka je ideja za prikupljanje sredstava dobro došla, pa se kreativni članovi snalaze na brojne načine. Nedavno su osmislili originalnu inovaciju, mačko-kalendare na kojima su slike njihovih štićenika.

Kalendare su, uz skromnu donaciju, mogli nabaviti svi koji žele pomoći udruzi. Uz kalendare, tu su i njihove

majice, šalice, torbe, te zanimljivi suveniri s lijepim porukama zahvale i sličicama mačaka. Trenutno udruga u domovima svojih volontera ima oko 100 mačaka na čuvanju, a u 2025. godini zbrinuli su 119 napuštenih, ranjenih ili invalidnih mačaka, od čega su pronašli novi dom za njih 60.

Udruga ima cilj urediti objekt za zbrinjavanje koji još uvijek nemaju

Bitno je naglasiti najvažniju stvar, naša udruga nema sklonište za mačke, to je nešto što ljude zbunjuje, možda zbog našeg imena. Pružamo maca-

ma sklonište, ali na principu volontera koji čuvaju mačke u svom domu, dok im ne nađu njihov trajni smještaj, rekla nam je Tijana Korent, koja je mačko-mama specijalizirana za male mačiće. Nemamo objekt u kojem bi mačke bile smještene i zbrinute, ali radimo na tome, te se nadamo da ćemo uskoro ostvariti svoju najveću želju. Do tada, tu su naše volonterke Damira i Marta koje najviše brinu o starijim macama i invalidima i brojni drugi stričeki i tete čuvalice, Fabijan, Dina, Kristina, Marko, Lukas, te naše drage prijateljice Jasna i Roberta Tukač iz Varaždina, kao i Elizabeta i Emina Kefelja iz Novog Marofa koje uvijek puno pomažu i čuvaju mačke ako nam je potrebna pomoć.

Svaki novi volonter dragocjena je pomoć

Svaki se tjedan, otkrili su nam na kraju, broj mačaka kojima je potrebno zbrinjavanje, povećava, pa je svaka pomoć i više nego dobro primljena. Može se volontirati na razne načine - prijevozom do veterinara, hranjenjem maca na hranilištima, pružanjem privremenog smještaja, dijeljenjem letaka ili učlanjenjem u udrugu, za simboličnu članarinu. Svaki će novi pomagač usrećiti barem jednu macu, a sretne su mace ionako jedini smisao postojanja ove udruge i okupljanja ovih divnih, nesebičnih ljudi.

46 Prognoza i razbibriga HUMOR & SATIRA

Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Osti

Moj dida je oduvik bija tukac. Velika srca, ali malo manjega uma. Uvik kontra, uvik sve pogrešno razumija, a tvrdoglav majko mila. Nikada se nije da krstiti. Tako ni tada, jednog lita 70–ih kada su oni baba stigli iz Rijeke u Šibenik na već uobičajeni godišnji odmor. Tada je, u bivšoj Jugi, godišnji još uvik postoja. Inače, Dida se preselija u Rijeku radi posla u 3. Maju, a baba ga je naravno, pratila. Tada, tog jednog lita 70–ih došli oni u Šibenik i sve je bilo kao i uobičajeno. Vidi li familiju, družili se, kupali, išli u ribe, dida je kartao, baba je sa sestrama šetala gradom, kuvala, pazila na čopor dice koji je na ferijama bija praktički nemoguć' za držati na oku. I tako, jedne večeri karatali moj did, babin brat i još nekoliko prijatelja do dugo u noć. Pilo se, pušilo, beštimalo, zajebavalo, podjebavalo, pričalo viceve, sve u svemu divna ljetna noć.

Kad li se povede razgovor o tome tko je ima veće i bolje osti. Moj did nikada baš nije bija nešto vičan u vatanju ribe, dok su ostali bili mnogo spretniji po tom pitanju od njega i mnogo se više razumili u cilu opremu i slične pizdarije. No, jasno, moj did, tvrdoglav kakav je, nikako nije moga dopustiti da baš on bude taj koji ima najjadnije osti. I tako, obeća on svima njima da će sljedeće godine doći s najboljim ostima koje će sam napraviti na poslu. Ostali mu, jasno, nisu nimalo virovali, jer su znali da je potpuna šeprtlja i da nema blage veze o izradi ostiju. Međutim, on je obeća i okladija se sasvim a u vino da će sljedeće godine baš on imati najbolje osti. Prošla tako i ta godina u treptaj oka i sljedeće lito kad su on i baba opet došli na godišnji u Šibenik vratija se on stvarno s ostima. Čim su stigli, oša on odma do babina brata da mu pokaže osti.

Bija je pun sebe. Navečer, skupila se cila klaparda, svi došli da vide osti, a osti bile ogromne, moga si s njima sam uloviti Moby Dicka. Nitko nije moga doći sebi. Svi u šoku, gledaju i čude se šta je on to donia. Međutim, doša je i red da se te osti testiraju. Ošli svi do molića da vide osti u akciji. Moj did i dalje pun sebe, uviren kako će im jednom za svagda dokazati da je bija u pravu, zamahne te gigantske osti, baci ih koliko god da je snažno moga, osti poletiše i nakon nekoliko trenutaka kada su probile vodu samo nestanu. Svi gledaju koji li je sad đava, di su osti.

Osti nigdi. Did je zaboravija staviti špagu na osti, ali to je bilo daleko od najgorega. Pitaju oni: „Ante, pa od čega si ti napravija te osti?“ A on, ponosno, uopće ne shvaćajući u čemu bi problem moga biti kaže: „Pa od olova, od čega ču ih drugo napraviti!“ Odjednom svi prasnuli u smih. Ajme meni, muko moja, koje je to zajebavanje bilo do kraja lita.

Ma ne samo do kraja lita. I dan danas se svi toga site, a on i dalje tvrdi da olovo nema nikakve veze s tim. Govori da je samo zbog špage i da su oti bile najbolje osti svih vrimena.

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

Stižu nove oborine VREMENSKA SLIKA: Velik dio prosinca vrijeme je bilo suho i stabilno uz puno magle. Na Badnjak i Božić došla nam je i ciklona s oborinama u obliku kiše i snijega pa je brdoviti dio županije imao i bijeli Božić. Do kraja godine onda opet suho i hladno vrijeme, a u prvim danima nove godine stižu nove oborine, vrlo vjerojatno i snijeg. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I posljednji dan ove godine bit će uglavnom suh i djelomično sunčan. Sjeverac će oslabjeti pa je ujutro ponegdje moguća magla. Minimalna temperatura može pasti i do -7 °C, a danju stupanj-dva iznad nule. Čini se da će Novogodišnja noć biti suha i hladna s temperaturom ispod nule.

Suho i hladno počinje i 2026. godina. Njeno prvo jutro će biti hladno, možda i maglovito, a danju će vjerojatno biti i sunčanih razdoblja. Nakon jutarnjeg minusa, danju bi temperatura ipak trebala prijeći u blagu pozitivu.

Hladnoća bi trebala malo popustiti u petak. Ali stižu i oblaci s kojima već mjestimice može pasti i malo kiše. Temperatura bi od jutra trebala biti u blagoj pozitivi jer će malo zajužiti.

Za vikend onda izgleda oblačno s oborinama. Već tijekom subote će nam dolaziti opet sve hladniji zrak pa će kiša prijeći u snijeg koji bi trebao stvoriti snježni pokrivač. Temperatura oko nule uz sjeverni vjetar. I u nedjelju još povremeno može biti snijega, ali bi tijekom dana

Pučka meteorologija

Silvestar za drva pita postupno trebao oslabjeti i prestati. Ostaje hladno s temperaturom oko nule ili malo ispod.

Početak sljedećeg tjedna izgleda još hladnije, pogotovo ako dođe do razvedravanja. U tom slučaju bi se u područjima sa snijegom na tlu i uz vedru noć temperatura mogla spustiti vrlo nisko, mjestimice i oko -15 °C. Ali samo u slučaju da noći budu vedre i sa snijegom na tlu.

IZLAZI 4.1. u 07:35 h 8.1. u 07:34 h

ZALAZI 4.1. u 16:23 h 8.1. u 16:27 h

Općenito u sljedećem tjednu više suhog vremena, ali vrlo hladno.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 30. 12. 2025.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 31. 12. 1968. godina u Agati u Sibiru izmjeren dosad najviši tlak zraka od 1083, 8 hPa • 2. siječnja 1971. godine velike štete u Ravnim kotarima zbog ledene kiše • 3. siječnja 1885. godine u Verhojansku u Sibiru izmjereno - 68 Celzijusa

Patrik Weiss

EPIGRAM Kad je žena prava, Ne boli te glava.

Kad se o državi radi, Može da te kap udari.

Jagoda Sablić

AFORIZMI I zatvoren se čovjek lako otvara.

Najteže je biti uz karizmatične ljude – ostavljaju veliku sjenu.

Tišina – riječ puna tajni.

Ako su na početku školovanja početnici onda su na kraju krajnici.

Bolje je s vragom tikve saditi nego počivati u miru Božjem.

Kad je dobio slobodu govora izgubio je slobodu kretanja.

Laka je optužba koju mrtvi ne može oboriti.

Ako padneš s konja na magarca i dalje jašeš.

Nemiran po prirodi smiri se u prirodi.

Ako nema opreza ima pogrešnih poteza.

Senka Bradarić

SATIRIČNA PJESMA

Naš poduzetnik širi poslovanje Da nama ludima bude još luđe radovanje Otvara nova mjesta radna Da nahrani usta gladna Tvornice otvara nove Naravno iz ideala, a ne radi love Duša mu meka kao u ptice Koristi sve državne olakšice I tu nema dileme Čovjek je samo iskoristio pravo vrijeme Al poduzetništvo čudna je igra Miluješ mačka, a probudiš tigra.

I sad jadan čovjek nema mira S one strane brave Po rešetkama svira.

Darko Žigrović

VICOTEKA

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Kameni Idu dva kamena ulicom pa prvi kaže: -Pazi kaktusssss.

A drugi će: -Glupane, nismo mi u tom vicu.

Leteći slon Sjede dvije krave pod drvetom i pletu.

Odjednom proleti slon, kad jedna od njih kaže: - Vidi, vidi! Slon je proletio.

- Nemoj lagat...

Malo kasnije opet proleti slon, i prva opet kaže: - Evo, opet je slon proletio. Možda im je tu košnica.

Strah Ako se bojite da ćete se udebljati, prije obroka popijte čašicu rakije. Rakija otklanja osjećaj straha!

EPITAF Živio od mirovine.

Skapao od mirovine.

Danko Ivšinović

KOZERIJA Metropola je po mjeri čovjeka samo prvih 10-ak dana nove godine kad sugrađani "smučari" ne stvaraju gužvu.

Dražen Jergović

Kruh - Konobar! Ovaj kruh je od jučer! Molim vas, donesite mi današnji.

- Nema problema. Dođite sutra.

Mačka Što miš kaže psu kad ga uhvati?

-Nisam ti ja mačka!

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1580. pronađite na stranici 21.

2. siječnja 2026.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

SKANDINAVKA

Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Sretna Nova Godina, Doček Nove Godine, Stara Godina - Silvestrovo

Razbibriga 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Profesor Berljak Cirkovljančan Vu Cirkovljano se je rodil Dok se spomene ime profesora i doktora Matije Berljaka čoveko prvo padne na pamet Cirkovljan jerbo je profesor Berljak rodom z Cirkovljana kaj znači da je Cirkovljančan, a Cirkovljane so poznate po tomo kaj one jedine imajo Lovrečevo (godovno svetoga Lovrija), a sa druga mesta imajuo proščeje na den da godovno imajo župni patroni Cirkovljane je poznato po tomo kaj je to relativno malo mesto, a ima deset doktori znanosti. I ne sam to, ima nejlepšega trga v Lepoj našoj šteroga so zrihtali Cirkovljančani šteri so se narodili v Cirkovljano, a posle so odišli z Cirkovlana, a neso pozabili svoje rodno mesto. Na trgo morete videti celo prošlost ne sam Cirkovljana nek i Lepe naše i to je prvo mesto v Lepoj našoj de je postavleni spomenik prvomo hrvackomo precedniko doktoro Franji Tuđmano.

Jeden od teh deset doktori z Cirkovljana je i profesor doktor Matija Berljak šteri je študeral teologijo na Katoličkom bogoslovnom fakulteto v Zagrebo, a doktoreral je kanonsko pravo na Pravnom fakulteto Papinskoga sveučilišta Gregorijana v Rimo. Brzčas je bil odličan študent jerbo so ga ovi v Rimo ne sam falili nek so mo dali i sakefele priznanja.

Doktoreral je 1977. leta, a posle je bil redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanjo na Katoličkom bogoslovnom fakulteto v Zagrebo de je predaval na dodiplomskomo i postdiplomskom studiju. Dobil je hajdi zahvali, priznanja i nagradi.

Predugo bi trajalo da bi nabrajal de je se bil, kaj je delal, kaj je napravil, kuliko je knigi napisal… 2019. leta je kak redovni profesor dobil počasno zvanje profesor emeritus (zaslužni profesor) Sveučilišta v Zagrebo.

Potlačene Čakovčanke i Čakovčanci

Mortik je to malo čudno, ali i toga je bilo i to v devetnajstomo stoletjo.

Profesor Berljak je ovo leto donesel i predal gradonačelnici grada Čakovca gospođi Ljerki Cividini orginalnoga dokumenta (Molba) šteroga so napisali sodec Danijel Zozolli, porotniki i si građani povlaštenog grada Čakovca vu šteromo prosijo kralja Franju I kaj jim on vrne stara prava i povlastice štere so meli v prošlosti, a posebno one štere jim je dal, i to z

potpisanim Ugovorom, grof Althan pred sto let, očem reči 1722. leta.

Izvornik Molbe građana Čakovca kralju Franji I nosi nadnevak 14. majuš 1822. leta, a zaprimljen je v Bečo 16. majuša 1822. leta. Čakovčanke i Čakovčanci so se žalili da so progonjeni i da trpijo teškoga jarma, ugnjetavanje, prijetnje i stalno tlačenje, a glavni v tomo semo je bil prefekt čakoskoga područja Aleksander Matkovič, šteri se je malo preveč zaigral i treneral je strogočo nad građanima Čakovca. Kuliko vidimo Čakovčanci so to več ne mogli trpeti i neso ostali stiha nek so se pobunili jerbo so več ne mogli trpeti.

No, sudac Danijel Zozolli i porotniki so napisali Moljbo i se svoje nevole so dali v carske roke i veruvali so v očinsko, carsko kraljevsko pravednost i blagost Franje I. Kralj Franjo je zazvedil istrino kak nadstojnik čakoskoga područja prefekt Aleksandar Matkovič i gospocki �iškal Martin Skodaya nepravedno postupajo prema građanima, poreznim obveznikima, grada Čakovca i presodil je v korist građana i vrnul jim je povlatice štere so meli po Ugovoru z negdašjim velikim županom grofom Michaelom Ivanom Althanom.

Moljba je dragocjeni povjesni izvor za grad Čakovec, građane Čakovca i Međimorja šteri nam sima kaže kak se tre boriti za svoja prava štera so hajdi pot zbog nečije samovolje uskračuju ljudima, očem reči, građanima.

Povelja Jurja IV Zrinskog Čakovco

Grad Čakovec slavi svoj dan, Dan grada, 29. majuša jerbo je na te den 1579. leta Juraj IV Zrinski dal Poveljo grado Čakovco po šteroj je grad Čakovec dobil povlastice i postal je jeden od šesnaest kraljevskih gradova šteri so dobili kraljevska gradska prava. Profesor Berljak je pokonil čakoskoj gradobačelnici originalni uredski primjerak Povelje, šteri je posle restaurerani v Arhivu Međimurja i tam je original na kvarteljo, a grad Čakovec i Muzej Međimorja imajo ovjerene kopije. Profesor Berljak ne sam da je grado Čakovco poklonil originala Povelje Jurja IV Zrinskog nek je o Povelji napisal i knjigo tak da ve Čakovčanci i Međimorci se znajo o Povelji štera je omogučila �letneši razvoj Čakovca. Kak nam je to lepo objasnil prof. Berljak ova povelja dokazuje kak je Čakovec v ono vreme mel veliko značenje i

povlašteni ststus med kraljevskim gradima i ta je Povelja omogučila bržeši razvoj kaj so Čakovčanci ne propustili. No, zna se, da so i Zrinski tu hajdi pomogli. Da je Čakovec ne bil kak tre ne bi oni vu jemo stolovali 125 let.

Osim ovoga originala Povelje Jurja IV Zrinskog prof. Berljak je poklonil grado Čakovco i zaramleno presliko originala nejlepšega ljubavnoga pisma Petra Zrinskoga „Moje drago serce“,štero je grof Peter napisal svojoj suprugi Katarini den predi svoje tragične smrti, očem reči, pogubljenja (29. april 1671. leta) u Bečkomo Novigrado. Preslik originala "Moje drago serce" ulepšavle zide v Čakoskoj grackoj upravi.

MEĐIMURKA TJEDNA!

Katarina Medved već 25 godina živi amatersku glumu Na priredbi u Gornjem Mihaljevcu susreli smo Katarinu Medved iz Dragoslavec Sela, članicu KUU Lipa Gornji Mihaljevec. Amaterskom glumom bavi se već 25 godina, uglavnom u sporednim ulogama, a tekstove uči naglas, najčešće potajno.

Ovoga puta razveselila je posjetitelje i domaćim kruhom za male sendviče.

Svaka čast Katarina! (kk)

Kaj ne bodo Štrigovčanci jalni Čakovčancima

Dok se več spominamo o našemo Cirkovljančano, profeoro Berljako, nesmemo pozabiti i na jegovo knigo štero je napisal o našemo, očem reči, o štrigoskomo svetomo Jeronimo, svetomo Remošo kak ga Štrigovčanci zovejo. Sima nam je poznato kak se nikak nebre zazvediti de je prav zaprav rođeni svetec celoga sveta i cirkveni navučitel šteri je prvi prevel Biblijo z hebrejskog na latinski jezik (Vulgata). Kak je profesor Berljak študeral na Gregorijani v Rimo tak si je tam i našel pajdašijo i kak bi mi to rekli mic po mic dosmickal se je do tajnoga arhiva vu Vatikanu vu šteromo je par pot bil nutri. Zazvedil je kak je vu tomo arhivo pospravljena Bula pape Nikole V kaj je bilo jako važno za nas Međimorce. Zakaj? V Buli pape Nikole V, štero je Papa izdal 1547. leta lepo piše kak je sveti Jeronim rođen vu Stridono, a te Stridon je naša međimorska Štrigova. Sveti Jeronim je rekel i zapisal da je rođeni vu Stridono šteroga so rezrušili Goti, a grad Stridon je bil smešteni na meji Dalmacije i Panonije. Sima nam je poznato da je vu četrtomo stoletjo, dok se je narodil sveti Jeronim, Dalmacija bila do Drave, očem reči, Mure, a ruon tak se zna da je Panonija nigdar ne bila prek Save tak da nam je sam sveti Jeronim lepo rekel de se je narodil, a Papa Nikola V je svojom Bulom to potvrdil. A mi moramo lepo zafaliti našemo profesoro Berljako kaj nam je to se povedal i napisal knigo tak da ve si znajo kak je sveti Jeronim (čitaj: Remoš) naše gore list.

Fala vam profesore, nigdar vam to ne bodemo pozabili kaj ste napravili za Čakovec i Međimorje.

KARIKATURA TJEDNA

Autor: Damir Novak

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

čitajte nas i putem naše web stranice

www. mnovine.hr te na službenoj facebook stranici

facebook.com/ međimurske novine

mnovine.hr