PRIKAZ SLUČAJA
Sinkopa uvjetovana hipersenzitivnim karotidnim sinusom Prim. dr. sc. BORKA PEZO NIKOLIĆ, dr. med. Klinika za bolesti srca i krvnih žila, Odjel za elektrofiziologiju i elektrostimulaciju srca, KBC Zagreb
MARIJANA GRGIĆ MEDIĆ, dr. med. Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za intenzivnu medicinu, KBC Zagreb
Osamdesetogodišnja bolesnica s anamnezom permanentne fibrilacije atrija, kronične opstruktivne plućne bolesti bez potrebe za bronhodilatatorima ili protuupalnim lijekovima, te arterijske hipertenzije, primljena je u Postintenzivnu jedinicu Klinike za unutarnje bolesti radi obrade recidivirajućih sinkopa. Dva dana prije prijema bolesnica je prilikom vožnje u taksiju naglo izgubila svijest, bez prodromalnih simptoma i bez vrtoglavice, u trajanju od pet minuta, a kasnije istoga dana, na frizerskom stolcu također je izgubila svijest na oko 10 minuta. Bolesnica je tada klonula na stolcu, izgledala je kao da spava, ali je bila nedozivljiva. Naknadno je bila amnestična za opisane događaje. Prilikom kliničkog pregleda bolesnica je urednog stanja svijesti, orijentirana u svim smjerovima, samostalno pokretna, kardiopulmonalno kompenzirana, bez grubih neuroloških ispada. Tijekom hospitalizacije bolesnica je bila trajno bez simptoma, a epizode gubitka svijesti nisu se ponavljale. Kontinuirano je telemetrijski praćena srčana aktivnost, te je trajno bilježena normofrekventna fibrilacija atrija. Učinjena je detaljna dijagnostička obrada. Neuroradiološkom obradom nije nađeno znakova ishemije, krva-
50
LIJEČNIČKE NOVINE 210 - lipanj 2022.
renja ili ekspanzivnog intrakranijskog procesa, a uredan je bio i nalaz kolor Dopplera karotidnih arterija i arterija vertebrobazilarnog sliva. Nalazi spirometrije i difuzije CO upućivali su na blago sniženu difuziju uz uredan nalaz spirometrije, a naknadno MSCT-om toraksa nije nađeno znakova intersticijske plućne bolesti niti drugih značajnijih odstupanja. Nalaz plinske analize krvi također je bio gotovo uredan, čime je isključena respiracijska insuficijencija kao uzrok poremećaja stanja svijesti. Ehokardiografijom je opisana uredna sistolička funkcija lijevog ventrikula (EF 60 %) uz dijastoličku disfunkciju, srednje teška trikuspidna regurgitacija i blago dilatirana desna klijetka. Ergometrijskim testiranjem, te potom scintigrafijom miokarda u opterećenju, nije nađeno znakova ishemijske miokarda niti transmuralnog ožiljka u području stijenki miokarda lijeve klijetke. U telemetriji je jedanput zabilježena epizoda tahikardije širokih QRS kompleksa frekvencije 150/min, koji spontano terminira, a bolesnica je pri tome bila budna i bez simptoma. Morfolološki se radilo najvjerojatnije o fibrilaciji atrija s aberantnim provođenjem, uz napomenu da je bolesnica tijekom cijele epizode bila budna, asimptomatska i hemodinamički stabilna, tako da ovaj poremećaj ritma najvjerojatnije nije mogao objasniti prethodne gubitke svijesti. Zlatni standard kardiogene sinkope jest korelacija aritmije sa simptomima. U trodnevnom kontinuiranom snimanju EKG-om bilježi se trajno normofrekventna fibrilacija atrija, a opisane promjene nisu se ponavljale. Po završetku dijagnostičke obrade učinjena je masaža karotidnog sinusa uz kontinuirano monitorira-
Slika 1.
nje EKG-om. Već na samom početku kompresije bolesnica razvija asistoliju u trajanju od 6 sekundi, tijekom koje nije kontaktibilna, a po završetku kompresije odmah se oporavljaju srčani ritam i stanje svijesti (Slika 1). Potom EKG monitor nekoliko puta bilježi bradikardiju već pri vrlo blagom pritisku na područje desnog karotidnog sinusa. Postavljena je dijagnoza hipersenzitivnog karotidnog sinusa i postavljena indikacija za ugradnju elektrostimulatora. Hipersenzitivnost karotidnog sinusa (HKS) pretjerana je reakcija na pritisak primijenjen na karotidni sinus koji se nalazi na bifurkaciji karotidne arterije (Slika 2), a rezultira bradikardijom, vazodilatacijom i hipotenzijom. Klinički se očituje kao sinkopa ili presinkopa, a može uzrokovati smrto-
