COVID-19
ULOGA TIMUSA U COVID-19 S ARA MATOŠA, dr. med. Doc. prim. dr. sc. SVETLANA TOMIĆ, dr. med. Klinika za neurologiju, KBC Osijek
Pandemija COVID-19 potakla je brojna istraživanja koja su donijela nova i važna saznanja o epidemiologiji SARS-CoV-2 i otkrile širok spektar kliničkih posljedica infekcije spomenutim virusom. Istraživanja su se, među ostalima, bavila i kliničkim i biološkim rizičnim čimbenicima za težinu kliničke slike i ishod infekcije te su se dotakla i uloge timusa u COVID-19 i njegovog utjecaja na klinički tijek, ishod i prognozu bolesti. Razlog tomu je što, kao i u gotovo svim virusnim infekcijama, timus (prsna žlijezda) ima važnu ulogu u regulaciji stečenoga imunosnog odgovora. Timus je primarni limfni organ smješten u medijastinumu (prednjem gornjem dijelu prsnog koša), a regulira funkcije imunosnog i endokrinog sustava. Timus štiti od različitih unutarnjih i vanjskih stresora svojim imunoregulacijskim svojstvima te djelovanjem na neuroendokrini sustav. Ujedno regulira i staničnu proliferaciju, apoptozu, te stvaranje hormona, citokina i neuropeptida. Također, u timusu limfociti T sazrijevaju iz prekursora podrijetlom iz koštane srži. Timus je najveći i funkcionalno najaktivniji od rođenja i ranog postnatalnog razdoblja do puberteta, nakon čega počinje njegova involucija (degeneriranje). Involucijom mu se smanjuje epitelni prostor i povećava perivaskularni prostor u kojem se nalaze adipociti, periferni limfociti i fibroblasti. Iako kvantitativno slabija, timopojeza se, unatoč smanjenoj funkciji timusa, u timusnom epitelnom prostoru i dalje nastavlja. Tijekom života brojni čimbenici mogu utjecati na funkciju timusa. Tako akutne infekcije mogu uzrokovati hiperplaziju tkiva timusa, no s druge strane mogu biti i uzrok akutne atrofije timusa, što dovodi do deplecije limfocita T i poremećaja imunosnog odgovora. Osim infekta, na hiperplaziju timusa mogu utjecati i stres, autoimunosne bolesti, limfopenija, neoplazme, kemoterapeutici i kirurški zahvati. Dva su istraživanja istraživala važnost CT-stupnjevanja i reaktivne
46
LIJEČNIČKE NOVINE 210 - lipanj 2022.
hiperplazije timusa (engl. thymic rebound hyperplasia) tijekom infekcije SARS-CoV-2 (Cuvelier i suradnici iz 2021. te Samir i suradnici iz 2022. god.). Studija Cuveliera i suradnika provedena je na 87 bolesnika u jedinici za intenzivno liječenje, od kojih je 50 imalo akutni COVID-19, a 37 je činilo kontrolnu skupinu. Istraživane su razlike u laboratorijskim nalazima (kompletna i diferencijalna krvna slika, biokemijske analize, koagulogram, koncentracija citokina) te CT-om opisanih i stupnjevanih promjena pluća i timusa. Rezultati su pokazali da je skupina bolesnika s akutnom infekcijom – u usporedbi s kontrolnom skupinom – imala uvećanje timusa (osim u pacijenata starijih od 80 godina), manje izraženu pneumopatiju te nižu stopu smrtnosti. Uzimajući u obzir rezultate spomenutog istraživanja, istraživanje Samira i suradnika istraživalo je povezanost reaktivne hiperplazije timusa tijekom akutnog COVID-19 s dobi, brojem limfocita, CT-om opisanih promjena plućnog parenhima te kliničkog tijeka i prognoze. U istraživanju je sudjelovalo 325 bolesnika s akutnim COVID19 koji su imali nalaz CT-a prsnog koša prije infekcije. Iz istraživanja su isključeni bolesnici s poznatom zloćudnom ili autoimunosnom bolešću. Istraživanje je pokazalo da su svi bolesnici s urednim nalazom plućnog parenhima imali CT-om opisane znakove progresije u veličini timusa, odnosno znakove reaktivne hiperplazije. Uočeno je i da su stariji pacijenti imali manje izraženu hiperplaziju timusa, izraženije patološke promjene plućnog parenhima te težu kliničku sliku. Navedenim istraživanjem statistički je dokazana zaštitna funkcija timusa tijekom akutnoge COVID-19. Ovo potvrđuje pretpostavke Güneşa i suradnika u vezi sa zaštitnom ulogom timusa u borbi protiv infekcije SARS-CoV-2 u djece, a koje daju nadu za moguće dodatno liječenje u vidu stimuliranja ili sprječavanja inhibicije timusa. Slični rezultati verificirani su u studiji Chena i suradnika, u kojoj je 64,7 % bolesnika imalo involuirani timus, a navedeni nalaz korelirao je s lošijom prognozom u bolesnika starijih od 40 godina oboljelih od COVID-19.
Ovalna lezija označena crvenom strelicaom, 1,2x0,8 cm, režnjate strukture, heterogene građe, solidnog i masnog tkiva- odgovara timusu (ljubaznošću Gordane Lovrenčić Prpić, dr. med.,uz suglasnost pacijentice)
U zaključku, reaktivacija timusa, kao odgovor na infekciju SARS-CoV-2, česta je i čini se dobrim prognostičkim čimbenikom jer ukazuje na aktivaciju kompenzacijskih mehanizama u kontekstu limfopenije, koji doprinose učinkovitom stečenom imunosnom odgovoru u plućima.
Referencije: 1. Zhou F, Yu T, Du R, Fan G, Liu Y, Liu Z, et al. Clinical course and risk factors for mortality of adult inpatients with COVID19 in Wuhan, China: a retrospective cohort study. Lancet. 2020;395(10229):1054–62. 2. Chen G, Wu D, Guo W, Cao Y, Huang D, Wang H, et al. Clinical and immunological features of severe and moderate coronavirus disease 2019. J Clin Invest. 2020;130(5):2620–9. 3. Baron RL, Lee JKT, Sagel SS, Levitt RG. Computed tomography of the abnormal thymus. Radiology. 1982;142(1):127–34. 4. Miller JFAP. The discovery of thymus function and of thymus-derived lymphocytes. Immunol Rev. 2002;185:7–14. 5. Steinmann GG, Klaus B, Muller‐Hermelink HK. The Involution of the Ageing Human Thymic Epithelium is Independent of Puberty: A Morphometric Study. Scand J Immunol. 1985;22(5):563–75. 6. Lynch HE, Goldberg GL, Chidgey A, Van den Brink MRM, Boyd R, Sempowski GD. Thymic involution and immune reconstitution. Trends Immunol. 2009;30(7):366–73. 7. Nasseri F, Eftekhari F. Clinical and radiologic review of the normal and abnormal thymus: Pearls and pitfalls. Radiographics. 2010;30(2):413–28. 8. Araki T, Nishino M, Gao W, Dupuis J, Hunninghake GM, Murakami T, et al. Normal thymus in adults: appearance on CT and associations with age, sex, BMI and smoking. Eur Radiol. 2016;26(1):15–24. 9. Zhou J, Chu H, Chan JFW, Yuen KY. Middle East respiratory syndrome coronavirus infection: Virus-host cell interactions and implications on pathogenesis. Virol J. 2015;12:218. 10. Samir A, Bastawi RA, Baess AI, Sweed RA, Eldin OE. Thymus CT‑grading and rebound hyperplasia during COVID‑19 infection: a CT volumetric study with multivariate linear regression analysis. Egypt J Radiol Nucl Med. 2022;53:112. 11. Güneş H, Dinçer S, Ac C. What chances do children have against COVID-19? Is the answer hidden within the thymus? 2021;180:983–6. 12. Chen Y, Lyu F, Zheng Y, Yang X, Zeng W, Wen Y MF. CT characteristics of the thymus in coronavirus patients. Chinese J Endocr Surg. 2020;(6):310–4.
