PUTOPIS EDO TOPLAK, dr. med.
Gradska vijećnica. Skladno posloženih osam milijuna ciglica čini jedinstvenu i prepoznatljivu vedutu grada. Puno stoljeće nakon što su je platili Stokholmci još uvijek klimaju glavama na spomen njene cijene
ŠVEDSKA NEKI TO VOLE U PRIRODI Teško mi je pričati o putovanjima u krajeve u kojima ste svi već bili. Ili da to kažem drukčije, lako je pisati zanimljivo o egzotičnim krajevima i zemljama koje nisu na popisu uobičajenih destinacija. Kad, međutim, trebam opisati putovanja u Englesku, Belgiju ili Grčku, onda sam na sto jada jer kako ispričati nešto zanimljivo o zemlji koju je većina vas više puta posjetila, a neki tamo i rade ili su je izabrali za svoje životno odredište. Svejedno, da ne bi ispalo da se usudim povesti vas samo na udaljene otoke i egzotične destinacije, pokušat ću otkriti neke ne baš općepoznate činjenice o jednoj europskoj kraljevini. Neki to vole vani ”Ah, shit. Prognoza je ledena kiša i vjetar cijeli vikend.” Nakon ove objave kod mene doma dogovara se koji će se kolači peći, koja će se društvena igra igrati, raspravlja se koji će se romantični horor gledati i počinje svađa na koga je red da van izvede cucka. I tako, dok se grabaju dekice, moj zet veselo navlači jaknu i gledajući kroz prozor kaže: „Pa, vrijeme
88
LIJEČNIČKE NOVINE 198 - travanj 2021.
je sasvim u redu“. Je li on HGSS-ovac? Lugar? Policajac? Ne, on je Šveđanin.
auto kampovima), kojih u Švedskoj ima oko 320.
Teško je dočarati koliko Šveđani vole prirodu i boravak u njoj, posebno kada se uzmu u obzir karakteristike njihovog podneblja. Ta povezanost s prirodom razvija se od najranije dobi, djetinjstvo u Švedskoj obilježava naime boravak na svježem zraku u svim zamislivim oblicima. U vrtiću su djeca vani neovisno o vremenskim prilikama, gotovo uvijek i prije i poslijepodne. Vrtići i škole organiziraju izlete u šumu i na farme sa životinjama (4-H imanja). Tih farmi ima u svakom većem gradu. U Stockholmu ih ima 11. Branje borovnica, malina i gljiva je uz kupanje glavna ljetna zanimacija svakog djeteta. Uz to se svako malo organiziraju natjecanja u raznim aktivnostima kojem je pobjednik svako tko ostvari zadani cilj bez obzira na brzinu, uz obvezno dodjeljivanje medalja.
Kad odrastu, mnogi se odluče za trčanje ili bicikliranje do posla, posebno jer se gradovi trude otežati pristup automobilima. Jedno je što naplaćuju sam ulazak i izlazak automobila iz središta grada, ali još važnije od toga je što grade mreže biciklističkih staza. I to pravih biciklističkih staza a ne ovih usput sklepanih zagrebačkih, koje besramno služe kao zaustavne trake za dostavna vozila i prekidaju se svako malo. Osim dobro umreženih lokalnih biciklističkih staza, postoji i besprekidna biciklistička magistrala koja povezuje Švedsku od istoka do zapada i od sjevera do juga. Ukupna duljina joj je 3980 km i redovito se čisti od blata, kamenja, snijega i leda, tj. održava se cijele godine.
Ljeta se u pravilu (Šveđani vole pravila ko Pseudomonas bolnice) provode u vikendicama, kod bake i djeda na selu ili u kamping naseljima (nimalo nalik
Svaki Šveđanin koji drži do sebe tijekom života stremi odraditi barem jedan „švedski klasik“. To mu dođe kao hodočašće u Meku za muslimana. Ili penjanje na Triglav za Slovenca. Četiri su švedska klasika:
