Issuu on Google+

Knji탑nica kroz vrijeme


Zgrada knjižnice

T

ijekom 1891. škola je dobila zemljište za gradnju nove školske zgrade čije je svečano otvorenje upriličeno u veljači 1892.godine. Nova školska zgrada imala je samo jednu učionicu bez dvorišta i vrta. U idućim godinama Podsused se razvijao i teritorijalno širio, povećavao se broj stanovnika i broj učenika, školska zgrada s jednom učionicom postala je pretijesna, pa je školska uprava odlučila u općini pokrenuti inicijativu kako bi se osigurale prikladnije prostorije za provođenje nastave. Inicijativa školske uprave realizirana je tek 1933. godine kada je općina otkupila posjed obitelji Jelačić i Sportskom društvu Sokol Jugoslavije dala dozvolu da na njemu izgradi svoje prostore, uz uvjet da se u sastavu Doma izgradi i jedna školska učionica. Od 1954. godine veći dio prostorija Doma predan je na korištenje Knjižnici i čitaonici općine Podsused.

Robert Auer, Jednorazredna pučka škola u Podsusedu, 1899., akvarel (preslika) Pariška soba, dio stalnog postava Hrvatskog školskog muzeja koju čine izlošci i namještaj Hermanna Bolléa; Zagreb, 1898/99. (izvor: Hrvatski školski muzej)

Zgrada knjižnice (izvor: Sto godina osnovne škole u Podsusedu : 1886-1986. : spomen-knjiga.)

Položajni nacrt gradilišta za novu školsku zgradu u Podsusedu, ožujak 1888. (izvor: Državni arhiv u Zagrebu)

Osnova za jednorazrednu pučku školu u Podsusedu 1891. (izvor: Državni arhiv u Zagrebu)

Podsusedski trg 3, 1999. (izvor: arhiv Knjižnice)

Podsusedski trg 3, 2011. (izvor: arhiv Knjižnice)


Prve čitaonice u Podsusedu

Predsjednik društva Ratko Buzina Tajnik društva Ivan Fischer

Susedgradska čitaonica, 1913.; Hrvatska čitaonica, u Podsusedu 1923. Hrvatska čitaonica Croatia, u Podsusedu, tvornica cementa Portland, 1923.

P

od utjecajem razvoja čitaoničkog pokreta u Hrvatskoj osnovane su i prve čitaonice u Podsusedu: čitaoničko društvo Susedgradska čitaonica (1913.), koja 1923. godine mijenja naziv u Hrvatska čitaonica u Podsusedu i čitaoničko društvo Hrvatska čitaonica Croatia u tvorničkoj kantini Tvornice cementa (1924). Kulturni i javni život Podsuseda organiziran je oko čitaonice a značajno mjesto u programu čitaonice zauzima priređivanje različitih društvenih aktivnosti, druženja, koncerti, predstave, predavanja i proslave. U sklopu Hrvatske čitaonice djeluje Pjevački zbor, Tamburaško društvo i Diletantsko društvo Hrvatske čitaonice u Podsusedu. O ustroju i radu čitaoničkog društva Susedgradska čitaonica saznajemo u njegovim Pravilima: ‘Družtvu je ime Susedgradska čitaonica, a sjedište mu je u Podsusedu. Svrha je družtvu: širenje obrazovanosti medju svojim članovima, podupiranje narodne književnosti i njegovanje društvenosti. Nabavljati će za čitanje političke, beletrističke i strukovne časopise i knjige; priredjivat će poučna predavanja i zabave.’ Smještaj prvih prostorija Susedgradske čitaonice nije poznat, spominje se kuća obitelji Oralek, u sklopu koje se nalazila kuglana, a na katu čitaonica, no mišljenja se stanovnika Podsuseda razilaze. Godine 1933. gradnjom dvorane Sportskog društva “Sokol Jugoslavije” čitaonica seli u jednu od prostorija Sokolskog doma.

Tajnim glasovanjem izabrana su u upravni odbor sljedeća gospoda: Fisher Ivan Bukovinac Branko Bukovinac Anton Lukečević Josip Rajković Marko Goričan Ivan Čubelić Viktor u revizionalni odbor Božičević Nikola Majcen Ivan Strunjak Franjo Zapisnik X. Redovite glavne skupštine Susedgradske čitaonice, 4. veljače 1923. (izvor: Hrvatski državni arhiv)

Hrvatska čitaonica, Podsused oko 1925. (izvor: privatna zbirka)

Hrvatski pjevački zbor Susedgrad Hrvatske čitaonice u Podsusedu, 1929. (izvor: privatna zbirka)

Kr. kotarskoj oblasti u Zagrebu, 15. oktobra 1923. Temeljem zaključka X redovite glavne skupštine “SUSEDGRADSKE ČITAONICE” održane dne 4. februara 1923, a ­pozivom na točku VI. Koja glasi: “Skupštinar g. D. Diner predlaže da se naslov čitaonice promjeni, te neka glasi: “HRVATSKA ČITAONICA U PODSUSEDU”. (izvor: Hrvatski državni arhiv)

Dokument odobrenja Pravila Susedgradske čitaonice, Podsused, 1914. (izvor: Hrvatski državni arhiv)

Zapisnik o likvidaciji Sokolskog doma, 4. rujan 1936. (izvor: privatna zbirka) Diletantsko društvo Hrvatske čitaonice u Podsusedu oko 1925. (izvor: privatna zbirka)

Tamburaško društvo Hrvatske čitaonice u Podsusedu oko 1929. (izvor: privatna zbirka)

Pravila Susedgradske čitaonice, Podsused, 1914. (izvor: Hrvatski državni arhiv)

Zapisnik X. Redovite glavne skupštine Susedgradske čitaonice održane, 1923. (izvor: Hrvatski državni arhiv)

Zapisnik s osnutka Hrvatske čitaonice Croatia u tvornici cementa Portland, 1923. (izvor: Hrvatski državni arhiv)


Narodna knjižnica i čitaonica općine Podsused ❝

Drug Stanišak govori o čitaonici, da je to najuspjelija kulturna manifestacija, koja je otvorena u našem rajonu te je potrebno da se pomaže i podupire na svakom koraku. Broj knjiga je premalen a interesovanje tako veliko, da se dešava da ljudi u repu čekaju na knjige.

(izvor: Državni arhiv u Zagrebu, VI redovno zasjedanje Narodnog odbora X. rajona Podsused, 23.11.1951.)

Za Narodnu knjižnicu i čitaonicu općina je u 1954. god. dala urediti nove dolične prostorije u zgradi NO-a te knjižnicu i čitaonicu opravila svim potrebštinama u novom namještaju, velikom izboru knjiga, svih dnevnih novina i časopisa te šahovskim potrebštinama te je na taj način stvorila uvjete da je čitaonica privlačno mjesto za masovno posjećivanje gradjana, a u prvom redu mladeži, koja tu knjižnicu i čitaonicu svakodnevno poslije podne obilno koristi i posjećuje.

1951.

Broj knjiga u čitaonici povećao se u 1954. godini spram prijašnje godine za 33% i iznosi 2.070 knjiga a broj pročitanih knjiga povećao se za 56% i iznosi 6.900 knjiga. Ovakav porast u korištenju knjižnice i čitaonice omogućen je time, što je knjižnica otvorena svakog dana poslije podne i navečer do 21 sat, udobno opremljena i zagrijana i izdavanje knjiga vrši se svakog dana. NO ima postavljenog stalnog honorarnog knjižničara. Za potrebe knjižnice i čitaonice utrošeno je u 1954. god. osim troškova kod adaptacije same prostorije još 680.000,-Din.

(izvor: Državni arhiv u Zagrebu, Izvještaj predsjednika Narodnog odbora općine Podsused grada Zagreba u 1954.)

1952.

Knjižnicu i čitaonicu osnovao je 1951. VI Rajonski narodni odbor Črnomerec. ­Knjižnica je smještena u zgradi Doma kulture u Podsusedu. Fond knjiga u prvoj godini bio je 800 svezaka, a ukupan broj članova 200. Sredinom 1951. temeljem rješenja Narodnog odbora grada Zagreba uspostav­ljen je Rajonski narodni odbor Podsused koji u okviru svoje nadležnosti ima i nadzor nad knjižnicom. Na VI redovnom zasjedanju Narodnog odbora X. Rajona Podsused odlučeno je da se među članovima čitačima izabere odbor koji će voditi knjižnicu, a Savjet za prosvjetu i kulturu bit će nadzorno tijelo. Reorganizacija knjižnice i čitaonice imala je za cilj knjižnicu učiniti kulturnim središtem Podsuseda, pa se njezina djelatnost širi se na organiziranje popularnih predavanja, čitalačkih grupa, književnih večeri, projekcija filmova.

Početkom 1952. godine imenovana je Elizabeta Biondić kao prva osoba zadužena za rad Knjižnice. Prvo preseljenje U srpnju 1952. knjižnica je preselila u novi prostor na tadašnjem Trgu Slobode 8, u kuću Katice Štih (kuća Karlin), i dobila naziv Narodna knjižnica i čitaonica općine Podsused. Radno vrijeme Knjižnice je svaki drugi dan 16-19h.

1954.

Drugo preseljenje Krajem 1953. godine se planira a 1954. i realizira preseljenje Knjižnice i čitaonice u današnje prostorije. Prostor je uređen i zaposlena su dva honorarna knjižničara (Ankica Harapin i Petar Sašek) koji se, zbog malih honorara izmjenjuju. Knjižni fond raspolaže s 2070 svezaka knjiga.

Učenici drugog razreda ispred ulaza u Knjižnicu i čitaonicu 1952. (izvor: privatna zbirka)


Područna knjižnica Narodne knjižnice “Vladimir Nazor”

1961.

Mjesec knjige 1964. (izvor: arhiv Knjižnice)

Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća Grad Zagreb započinje proces objedinjavanja mreže postojećih knjižnica prema teritorijalnoj podjeli grada. Na taj način osnovana je 9.svibnja 1961. godine i Narodna knjižnica Susedgrad s mrežom ogranaka koju čine knjižnice u Kustošiji, Vrapču i Stenjevcu a u koju ulazi i Narodna knjižnica i čitaonica Podsused. U mreži Narodne knjižnice Susedgrad djeluju i četiri knjižne stanice i čitaonice: u Španskom,

Gornjoj Kustošiji, Bizeku i Fraterščici. Godine 1963. Narodna knjižnica Susedgrad mijenja ime u Narodna knjižnica “Vladimir Nazor”.

1964.

Temeljem zaključka Savjeta za prosvjetu i kulturu od 18. prosinca 1963. godine Općinska skupština donosi rješenje kojim se 1.siječnja 1964. godine Knjižnica i čitaonica Črnomerec u Zagrebu pripaja Knjižnici i čitaonici “Vladimir Nazor”. Pečat Knjižnice


Sedamdesete Novi programi za djecu i mlade

Izložba radova učenika OŠ Matija Gubec, 1975. (izvor: arhiv Knjižnice)

U

z oblike tjednog programa pričanje priča i izložbe dječjih radova i slikovnica, održavaju se povremene priredbe, izložbe slikovnica i dječjih radova te projekcije crtanih filmova u suradnji s Društvom Naša djeca općine Susedgrad. Posebno se obilježavaju Dječji tjedan i Dani dječje radosti uz kazališne i lutkarske priredbe. Novi oblik rada je i program za djecu predškolskog uzrasta “Mali glumci, slikari i ljubitelji muzike”. Tribina Cvrčak namijenjena je organiziranim posjetama školske djece, a za cilj je imala popularizirati dječje stvaralaštvo i stvaralaštvo namijenjeno djeci. U sklopu tribine gostovali su brojni autori za djecu. Za školsku djecu organiziraju se literarne, recitatorske i likovne grupe, susreti s književnicima, kazališne i lutkarske priredbe, grupni posjeti knjižnici, natjecanja u znanju, likovne izložbe, filmske predstave.

Izložba radova učenika OŠ Matija Gubec, 1975. (izvor: arhiv Knjižnice)

Svijet priča 1974., (izvor: arhiv Knjižnice)

Susedgradski list, studeni 1983. (izvor: arhiv Knjižnice)

Klub mladih bibliotekara, 1976. (izvor: arhiv Knjižnice)

1974.

Svijet priča i ilustracija

1977.

uređenje dječjeg odjela

Igraonica, 1978. (izvor: arhiv Knjižnice)

1978.

povratak i uređenje dijela prostora koji je oduzet ­knjižnici 1971. započinje program ­Igraonica u gostima


Događanja osamdesetih

K

njižnica u Podsusedu sa 120 m2 još uvijek je jedina koja površinom zadovoljava potrebe korisnika u ovom dijelu grada. Provodi kontinuirane programe za djecu predškolskog uzrasta:

Igraonica, Pričanje priča uz ilustriranje, Likovni atelje i Mali lutkari. Program Igraonice organizira i vodi stručna osoba odgajiteljica predškolskog odgoja, zaposlenica Knjižnice. Igraonica se organizira u jutarnjem i popodnevnom terminu a okuplja više od 25 djece. Pričanje priča uz ilustriranje organizira i vodi stručna osoba - bibliotekar. Program Pričanje priča provodi se jednom tjedno. Likovni atelje okuplja stalne grupe djece koja ovladavaju likovnim tehnikama. Djeca crtaju, slikaju ili modeliraju po zadanim temama, a kasnije pričaju o temi uz reprodukciju, fotografiju ili ilustraciju i film. Voditelj radionice je vanjski suradnik - Vlado Radas, akademski kipar koji se djelomice koristi programom Centra za kulturu narodnog sveučilišta Susedgrad. Program u Knjižnici Podsused provodi se dva puta mjesečno, broj djece u grupi 15. Organizatorica i voditeljica programa Mali lutkari je Vanda Šestak, odgajateljica i lutkarica, članica Lutkarske grupe Zlatni dani. Djeca u programu svladavaju vještine izrade lutaka, kretanje iza paravana, pokretanje lutke, te sudjeluju u predstavama. Program se provodi dva puta mjesečno u trajanju od jednog sata.

Knjižnica 1983. godine preslika (izvor: arhiv Knjižnice)

Predstava u povodu Dana dječje radosti, 1981. (izvor: arhiv Knjižnice) Pozivnica za Mjesec knjige, 1987. Knjižnica Podsused (izvor: arhiv Knjižnice)

1982.

Književna matineja u organizaciji Centra za kulturu narodnog sveučilišta Susedgrad i ­Knjižnice, održava se u Knjižnici Podsused.

Susedgradski list, lipanj 1980. Susedgradski list, studeni 1987.

1989.

godine Knjižnica dobiva dva računala Orao i organizira Kompjutersku igraonicu.

Susedgradski list, travanj 1989.

Pozivnice povodom Mjeseca knjige i Međunarodnog dana dječje knjige Knjižnica Podsused (izvor: arhiv Knjižnice)


1997.

Devedeste U novom ruhu

preuređenje Knjižnice, računalno posuđivanje građe

D

anašnji izgled knjižnica dobiva 1998. godine: funkcionalni knjižnični namještaj, računala za rad s korisnicima te pristup skupnom katalogu mreže Knjižnica Vladimira Nazora. Knjižnica ima informativno-posudbeni odjel, čitaonicu i čitalačka mjesta u slobodnom pristupu. U knjižnici se kontinuirano postavljaju tematske ili informativne izložbe knjiga i knjižnične građe koje su vezane uz kalendare događanja ili prate kulturna zbivanja. U čitaonici se održavaju kontinuirani tjedni programi igraonice i priče za djecu predškolskog uzrasta a prostor je opremljen namještajem za rad s djecom i igračkama. Povremeno se organiziraju likovne, kreativne i lutkarske radionice, lutkarske priredbe, susreti s književnicima, tribine, predavanja, promocije knjiga i časopisa, kvizovi, projekcije crtanih filmova, likovne izložbe i druge aktivnosti za djecu i odrasle.

Igraonica u prostoru čitaonice prije renoviranja, početkom devedesetih (izvor: arhiv Knjižnice)

Fond u slobodnom pristupu, nakon preuređenja 1998. godine (izvor: arhiv Knjižnice)

Informativno – posudbeni odjel (izvor: arhiv Knjižnice)

Čitaonica nakon preuređenja 1998. godine (izvor: arhiv Knjižnice)

Igraonica u novouređenom prostoru (izvor: arhiv Knjižnice)


Knjižnica bez zidova

K

ao odgovor na zahtjeve suvremenog razvoja tehnologije 2003. godine Knjižnica Vladimira Nazora otvara svoje mrežne stranice na internetu (www.kvn.hr) . Osobita pozornost korisnika usmjerena je na mogućnost online pretraživanja kataloga, rezerviranje knjiga, pregled događnja za djecu i odrasle a naročito na on-line uslugu Teme, radnje, seminari.

Lutkarska predstava Kazališta Stribor, 2009.

Izložba Male likovne radionice galerije Klovićevi dvori, 2004.

2002.

Knjižnica dobiva dodatni prostor od 20 m² (prostor Pošte)

2003.

Mrežne stranice Knjižnice: dostupnost usluga 7/24

2005. Internet za korisnike

2007. Izložba fotografija Sarkofaga Božjeg groba, Ja sam put, istina i život, 2009.

Pristupna rampa za invalide

Radionica Svemir, 2009.

O

dlukom skupštine Grada Zagreba od 1. siječnja 2007. godine Knjižnica Vladimira Nazora i mreža njezinih ­knjižnica i čitaonica pripojeni su mreži Knjižnica grada Zagreba. Književni susret u Mjesecu hrvatske knjige, Ivona Šajatović i Branka Hollingsworth Nara, 2009.

Božićna radionica, izrada anđela od komušine 2009.

Književni susret sa Zdenkom Bašićem, 2009.

(izvor: arhiv Knjižnice)


Knjižnica u kvartu 2010.

novi programi u knjižnici: Podsusedske svečanosti – festival kulture i tradicije: Knjižnica Podsused započinje suradnju s nevladinim organizacijama lokalne zajednice i predstavnicima lokalnih institucija za kulturu, aktivno sudjeluje u realizaciji dijela programa

Radionica Slikosat, program 65 plus

65 plus – Knjižnica provodi kontinuirani mjesečni program namijenjen društvenoj intergraciji osoba treće životne dobi

Podsusedske svečanosti

(izvor: arhiv Knjižnice)


Knjiga Čitanje Zbivanja Kultura Tradicija

Književni susret s Brunom Kumanom, 2012.

Lutkarska predstava Izgubljeni cvjetnjak, Kazalište Stribor, 2010. Izložba ukrasnih predmeta Sandre Veseli, 2011.

Susret s ilustratorom Tomislavom Torjancem, 2010.

Likovna radionica za djecu predškolskog uzrasta, 2011.

Likovna radionica Leptiri, 2010. Svijet priča i ilustracija, 2011. Pozivnica s izložbe učenika tekstilnog odjela Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, 2010. Koncert učenika OŠ bana Josipa Jelačića povodom sv. Nikole, 2010.

Eko radionica, Podsusedski rangeri i Iva Vidaković, 2011. (izvor: arhiv Knjižnice)


60 godina Knjižnice u Podsusedu