Croatian Herald 29th of January 2025

NAKON LJETNE STANKE

Učimo hrvatski jezik, donosimo raspored za upis djece u naše škole

VJESNIK Hrvatski

znači biti Hrvat na Novom Zelandu 2025.

‘Premostiti jaz između prošlosti i sadašnjosti i biti ponosan na svoju priču’

Uvremenu kada je čini se “vremena” sve manje zbog brojnih obveza, radnih sati, prioriteta koji se mijenjanju, broj aktivnih članova u hrvatskim zajed-

nicama vidljivo opada – volontera je sve manje, članovi starijeg naraštaja polako odlaze… Srećom postoji još uvijek dio ljudi koji održavaju svoje klubove, organizacije i društva živima i aktivnima. Oni organiziraju susrete i druženja kojima nastavljaju njegovati tradiciju, običaje i kulturu bogatog hrvatskog nasljeđa.

ZAPADNA AUSTRALIJA

Veseli piknik u Gwelupu

Uzvanici su uživali u ukusnoj hrani - od sarma i ćevapčića do janjetine

Piknik u povodu 33. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske održan je 18. siječnja u Hrvatskom domu u Gwelupu, predgra-

đu Pertha. Druženje priređeno u glavnoj dvorani u kojoj su se okupili brojni članovi hrvatske zajednice te uvaženi gosti. Pričuvne ekipe Gwelup Croatije i Western Knightsa odigrale su prijateljsku utakmicu, a potom i prvi sastavi tih klubova. Dobra zabava trajala je do kasno u noć.

IZMJENE ZAKONA

Porezne olakšice za povratnike u Republiku Hrvatsku

GRANICE IZDRŽLJIVOSTI POMICAO JE I RANIJE

Dugi put Stefana Ozicha, čak 114 napornih dana

U spomen na brata Jeronima, Ozich je postao prva osoba koja je pretrčala Novi Zeland – dva puta!

Stefan Ozich, koji je dva puta pretrčao cijelu zemlju, upravo je završio svoje putovanje nakon 114 napornih dana! Postao je prva osoba koja je ostvarila ovaj podvig. Njegov cilj je bio prikupljanje sredstava za dobrotvornu organizaciju The Last Chance Proje-

ct (Projekt Posljednja šansa) koja skrbi za mentalno zdravlje mušakaraca (men's mental health), a sve u spomen na njegovog pokojnog brata Jeromea. “Ovim pothvatom želio sam skrenuti pozornost na probleme s mentalnim zdravljem kroz koje prolaze mnogi muškarci, često osamljeni i u izolaciji. Vjerujem da i najmanji korak može dati podršku i izvući nekoga iz tame na svjetlo oporavka i otpornosti” – ističe Stefan govoreći o svom posljednjem izazovu. Str. 14, 19

Rijeka u vodstvu, Hajduk se muči, Dinamu pobjeda

Str. 12

Grupe društvene potpore koje djeluju u sklopu AHDU-a ponovno su se - nakon božićne stanke - vratile svojim redovnim susretima i brojnim aktivnostima. Marljivi članovi grupe “Sjever” pokrenuli su novu kreativnu radionicu u centru Galada u Eppingu, ukrašavali su okvire za fotogra�ije lijepeći raznolike mozaike. Nastava u okviru Ljetne škole hrvatskoga jezika započet će 3. veljače, a trajat će 14 tjedana.

Brački komunjara je svoj kilavi smisao za humor prosuo u Saboru: Drugovi su se malo prešli

Str. 31

Str. 7

KOLUMNA

Piše: Zvonimir Hodak

Str. 20

Str.20

Opet redovni susreti

Thompson najavio veliki koncert u Zagrebu

Popularni hrvatski pjevač Marko Perković Thompson (58) najavio je veliki koncert u Zagrebu. Izabrao je spektakularnu lokaciju na koju može stati nekoliko stotina tisuća ljudi. Thompsonovu objavu prenosimo u cijelosti.

“Dragi prijatelji, zbog velikog broja vaših upita i zbog velike zainteresiranosti za zagrebačkim koncertom, Menadžment Marka Perkovića Thompsona, jučer 22. siječnja 2025. službeno je uputio zahtjev za najam prostora na zagrebačkom Hipodromu s ciljem organizacije velikog koncerta. Time je pokrenut proces o realizaciji ovog glazbenog događaja. Čekamo odgovor nadležnih te ćemo vas obavijestiti o datumu i svim daljnjim informacijama”, napisao je Thompson na svojoj službenoj Facebook stranici.

Podsjetimo, Marko Perković Thompson ovog je ljeta u

Imotskom na stadionu Gospin Dolac održao svoj prvi samostalni koncert nakon dvogodišnje pauze. Mediji su javljali da je 30 tisuća posjetitelja. Atmosfera je bila odlična, a publika u glas s pjevačem pjevala njegove najveće domoljubne hitove. Brojne domaće i slavne zvijezde nastoje skrivati privatan život od javnosti, a taj primjer slijedi i. Poznato je da je od 2003. u braku sa samozatajnom Sandrom Perković, s kojom ima petero djece.

Inače, Sandra je Kanađanka hrvatskih korijena koja je Marka upoznala na njegovu koncertu u Kanadi. Bilo je to nakon što se razveo od pjevačice Danijele Martinović. Zatražio je i crkveno poništenje braka, koje je odobreno iz drugog pokušaja, pa se 2006. Thompson sa Sandrom vjenčao i u crkvi, tri godine nakon vjenčanja u matičnom uredu.

Ilok za kruzere kao Vukovar

Gradsko vijeće Iloka usvojilo je početkom prosinca prošle godine prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnim putovanjima za sljedeću 2026. godinu.

Kako je pojašnjeno, zakonska odredba propisuje usvajanje odluke najkasnije do kraja siječnja za iduću godinu, a prilikom de�iniranja iznosa turističke pristojbe vodili su se onima koji će biti važeći i u Vukovaru kako ne bi bilo razlike, odnosno

Hrvatski

PROJEKT TO JE VELIKI KOMPLIMENT OVOM GRADU

Ovaj potez ispunjava me ponosom. Grad, kao nikad prije, ide velikim koracima naprijed, poručio je gradonačelnik Zoričić

Pula bi uskoro mogla dobiti Svjetski šahovski centar, a planira ga otvoriti šahovski velemajstor Gari Kasparov, višestruki svjetski prvak. Trenutno je, naime, u izradi studija utjecaja razvoja šahovskog centra u Puli, a

Kasparov

u Puli planira otvoriti šahovski

centar

kako na području iste županije gradovi ne bi imali različite iznose pristojbe.

Tako je propisano da će brodovi s kapacitetom od 50 do 200 putnika plaćati 200 eura, a oni kapaciteta od 201 do 500 putnika plaćat će pristojbu u iznosu od 300 eura.

Kao posebno važno navedeno je kako je riječ o dodatnom prihodu Grada Iloka i Vukovarsko-srijemske županije, pa su vijećnici odluku usvojili jednoglasno.

gradonačelnik Filip Zoričić (inače nezavisni) odredio je stručno povjerenstvo za njenu izradu.

– Pula najviše odgovara gospodinu Kasparovu zbog pozicije, odlične klime i zdrave atmosfere i osobno sam s njim o tome razgovarao u više navrata. Drago mi je da takva jedna ličnost želi doći u naš grad. On je mirotvorac i svjetski poznat čovjek pa smatram da je to veliki kompliment našem gradu i svemu što radimo posljednje tri i pol godine. On bi �inancirao projekt, a po završetku studije e�ikasnosti, bit će razgovora o lokaciji i daljnjim koracima. Nakon priznanja Hrvatskog olimpijskog odbora za našu

Zakladu, europskog priznanja za Housing �irst model, priznanja da smo grad koji najviše ulaže u gospodarstvo te nakon dva bogata ljeta svjetskih koncerata, ovaj potez Garija Kasparova ispunjava me ponosom. Grad, kao nikad prije, ide velikim koracima naprijed, poručio je Zoričić Kasparov, koji posjeduje i hrvatsku putovnicu, u Puli je bio prije devet godina, kada je organizirana šahovska simultanka u Domu hrvatskih branitelja, gdje su brojne osobe iz javnog života Istre zaigrale protiv ovog velemajstora.

– Glavni cilj je stvaranje podloge za odluku o pokretanju projekta u kojem bi

Skijaško trčanje, a snijega nema

Iako nažalost barem za sada, snijega nema, članovi Trkačko skijaškog kluba ”Ravnogorac” iz Općine Ravna Gora, kod Delnica, ulažu svu snagu i napore da se ovoga vikenda odvija deseto izdanje međunarodnog natjecanja u skijaškom trčanju. U skijaškom svijetu ovo je već dugogodišnje poznato te priznato natjecanje na kojega dolaze iz cijeloga svijeta. To nam je potvrdio i Zoran Skender trener u TSK Ravnogorac,

ali i voditelj ovog natjecanja kojeg smo zatekli prije samog odlaska u provjeru staza: – Ovo nam je jubilarno deseto izdanje te se trudimo kontinuirano provoditi ovo natjecanje unatoč pojedinim izazovima kao što je nedostatak snijega ili pandemija korona virusa. Do sada smo uspjeli organizirati pet natjecanja na Vrbovskoj poljani, tri u Ravnoj Gori te dva u susjednoj Sloveniji na Pokljuki, koje je blizu njih.

Gradonačelnik

Pule Filip Zoričić

sljedeći korak bio koncept s konkretnim programiranjem prostora, procjenom investicije i �inancijskom studijom isplativosti. Navedena studija će pokazati dugoročne bene�ite za grad Pulu u smislu organizacije novih radnih mjesta, popunjavanja kulturne ponude, razvoja sporta, utjecaja na stanovništvo i zdravlje, kao i na lokalno gospodarstvo s naglaskom na okvirni broj posjetitelja na godišnjoj razini. Drugim riječima, za početak je važno ocijeniti je li takav projekt poželjan za grad Pulu, odnosno koji su direktni i indirektni učinci, kako pozitivni, tako i negativni na lokalnu zajednicu u cjelini, istaknuli su na kraju iz gradske uprave.

Lijepa svečanost u Pavlomiru

Najljepši grad na svijetu?

Koji je najljepši grad na svijetu? Pa barem je to jednostavno odgovoriti, zna se, to je vinograd! A najljepši grad danas su u Novom Vinodolskom, točnije u Pavlomiru, posjetili mnogobrojni ljubitelji “soka od grožđa”, odnosno prijatelji, simpatizeri i podržavatelji Vinske kuće Pavlomir i obitelji Palinkaš. Razlog njihova okupljanja? Obilježavanje blagdana svetog Vinka, poznatijeg pod nazivom Vincekovo. Na koji način? Naravno, uz dobru kapljicu, domaće specijalitete i blagoslov vinograda! Blagdan svetog Vinka za vinogradare i vinare tradicionalno predstavlja početak nove kalendarske vinogradarske godine. Trenutak je to za prvi posjet vinogradu u novoj godini, a običaj je da se tada obavi i prva rezidba vinove loze. Podugačka vesela povorka u vinograd je krenula predvođena hrvatskim barjakom i živom glazbom.

Gari Kasparov, višestruki svjetski prvak, ima hrvatsku putovnicu

Kruzer na Dunavu kod Vukovara

Ovako izgleda kad snijega ima

Marko Perković Thompson

S opremljenom, snažnom, modernom Hrvatskom vojskom odvratit ćemo sve one koji bi u uvjetima narušene sigurnosne situacije u svijetu i Europi imali namjeru ugroziti hrvatski teritorijalni integritet, poručio je ministar Anušić

UHrvatsku je u četvrtak stigao i deveti višenamjenski borbeni avion Rafale, a ministar obrane Ivan Anušić rekao je da će do kraja travnja 2025. u Hrvatsku stići svih 12 aviona Rafale, kompletna eskadrila.

Rafale je sletio u u vojarnu “Pukovnik Marko Živković“ na Plesu (radi pojašnjenja, vojni dio zagrebačke zračne luke zove se kao i ranije, Pleso, a civilni Zračna luka dr. Franjo Tuđman).

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je kako će do travnja ove godine u Hrvatsku stizati po jedan avion svaki mjesec. “Krajem travnja

PBV se inače nastoji odužiti svim svojim suradnicima, simpatizerima i podupirateljima barem prigodnim zahvalnicama

Počasni predsjednik Počasnog bleiburškog voda (PBV) Vice Vukojević i zamjenik predsjednika PBV-a Milan Kovač, su u petak, 24. siječnja, u prostorijama Hrvatske uzdanice u Zagrebu, podijelili zahvalnice nekolicini dugogodišnjih suradnika, simpatizera i podupiratelja PBV-a.

PBV se inače nastoji odužiti svim svojim suradnicima, simpatizerima i podupirateljima barem prigodnim zahvalnicama, što činimo i proteklih tjedana – zahvalnicima darovateljima, svjedocima-ekspertima u korist PBV-a u sudskim postupcima u Austriji i sudionicima stručno-znanstvenog simpozija u Zagrebu.

Proces realizacije projekta nabave i integracije borbenih aviona Rafale u Oružane snage RH teče u skladu s dogovorenim i predviđenim dinamičkim planom bez odstupanja od dogovorenih rokova, rekao je zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva general-bojnik Michael Križanec

Do kraja travnja cjelovita eskadrila: Na

Pleso sletio i deveti

VOJSKU

Rafale!

2025. u Hrvatskoj ćemo imati svih12 aviona Rafale, kompletnu eskadrilu”, rekao je. Naglasio je i da su u tijeku “nikad veća, pa i povijesna ulaganja u Hrvatsku vojsku” koja su počela nabavom višenamjenskih borbenih aviona, a nastavljaju se kupnjom besposadnih zrakoplovnih sustava Bayraktara, najmodernijih tenkova Leopard 2 A8 te moćnog raket-

šene sigurnosne situacije u svijetu i Europi imali namjeru ugroziti hrvatski teritorijalni integritet“, poručio je Anušić.

Zahvalivši svim uključenim stranama koje daju doprinos ovom značajnom projektu, od vrhunskih pilota i tehničara pa do stručnjaka i partnera iz Oružanih snaga Francuske, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva general-bojnik Michael Križanec istaknuo je da proces realizacije projekta nabave i integracije borbenih aviona Rafale u OSRH teče u skladu s dogovorenim i predviđenim dinamičkim planom bez odstupanja od dogovorenih rokova.

nog sustava HIMARS.

Opremanjem i modernizacijom Hrvatske vojske, koju provode Vlada RH i Ministarstvo obrane, osnažuju se sposobnosti Hrvatske vojske, ali i nacionalna sigurnost Hrvatske, naglasio je.

Smješten u modernom hangaru

“Naša je doktrina odvraćanje, a s opremljenom, snažnom, modernom Hrvatskom vojskom odvratit ćemo sve one koji bi u uvjetima naru-

HRZ-a

“Ne odstupamo ni milimetar od svojih planova i zadanih ciljeva, što nam ulijeva dodatno povjerenje u uspjeh cjelokupnog projekta. Ovo je još jedan važan trenutak za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i hrvatsku sigurnost, koji jasno pokazuje našu odlučnost i spremnost za suočavanje sa svim budućim izazovima. Hvala svima koji su pridonijeli ovom uspjehu“, poručio je general Križanec.

Zahvalnica je uručena i Zdenku Leki, glavnom tajniku Hrvatske uzdanice, koji osobno podržava rad PBV-a, a zahvalnice je preuzeo i za nekoliko članova svoje uže obitelji

Zahvalnica je uručena i dr. sc. Amiru Obhođašu, zamjeniku ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva (HDA), koji je na sudu u Klagenfurtu nastupio kao ekspertni svjedok na strani PBV-a

Zahvalnica je uručena i Ma� Jukiću, dugogodišnjem podupiratelju PBV-a, inače brigadiru Hrvatske vojske

Zahvalnice donatorima i podupirateljima

Zahvalnica je uručena i Denisu Gudasiću, dugogodišnjem podupiratelju PBV-a, inače bivšem tajniku Hrvatske uzdanice

Dolazak moćnog borbenog zrakoplova na Pleso

Zapovjednik

Mihael Križanec

Slijeva nadesno: Zoran Prlić, Katarina Azinović, Zdenko Leko, Vice Vukojević, Milan Kovač, Jure Ivančić, Denis Gudasić, Marin Sopta i Amir Obhođaš

CROBAROMETAR ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNIJENJA

Na trećem mjestu je Možemo!, a na četvrtom je Most, Domovinski pokret više nije među pet prvih stranaka

Pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima ostavila je posljedice na odnose snaga u hrvatskoj politici. Dnevnik Nove TV objavio je Crobarometar za siječanj iz koga su razvidni

Anketa zbog koje se Plenković treba zabrinuti: SDP se jako približio HDZ-u

trendovi na hrvatskoj političkoj sceni.

Rejting stranaka

HDZ je i dalje najpopularnija stranka u Hrvatskoj, glas na izborima dalo bi joj 27,3 posto ispitanih što je za pola postotnog boda slabije nego prije mjesec dana.

Drugi je SDP kojeg podržava 24,3 posto ispitanih što je za dva postotna boda više nego u prosincu pa je razlika između dvije najveće stranke svedena na tri postotna boda, s tim da je HDZ već nekoliko mjeseci u negativnom trendu, a SDP u pozitivnom

Tek će se u nadolazećim mjesecima vidjeti hoće li Siniša Hajdaš Dončić napraviti nešto s ovim političkim kapitalom ili će se SDP-ov balon opet ispuhivati kako se Milanović počne odmicati od stranke kad ponovno položi prisegu – ako se bude ponašao kao predsjednik svih građana. Bolan poraz Primorca HDZ je, zapravo, obzirom na vrlo bolan poraz Dragana Primorca, izgubio relativno malo potpore u odnosu na prošli mjesec, tako da i oni mogu ovo donekle smatrati uspjehom.

Na trećem mjestu je Možemo!, s podrškom od 10,6 posto i rastom od jednog postotnog poena, a na četvrtom je Most sa 6,3 posto podrške i padom od oko jedan i pol posto u odnosu na prosinac.

Sve ostale stranke pojedinačno ostvaruju podršku manju od 2 posto dok je neodlučnih 14,4 posto, nešto manje nego prošli mjesec.

Pad Domovinskog pokreta

Domovinski pokret nije više među pet najpopularnijih stranaka, čak su i niže od prvih pet. Domovinski se pokret krije među strankama koje pojedinačno ostvaruju podršku manju od dva posto – točnije, podržava ih oko jedan i pol posto ispitanih koliko ima i Domino Marija Radića – izjednačili su se.

Ispitivanje je provedeno, navodi Nova TV, prije nego što je javnost spoznala ljubav Josipa Dabre prema vatrenom oružju, tako da je moguće da podrška idućeg mjeseca bude još i manja. Nastavi li se ovakav

trend – jasno je da će na desnici to itekako utjecati na kombinatoriku lokalnih izbora.

Pozitivan dojam

Na vrhu liste očekivano je Zoran Milanović, kojeg kao pozitivca vidi 55 posto ispitanih, što je bolji ulazak u mandat nego prije pet godina – tada je pozitivan sentiment prema njemu imalo 50 posto ispitanih.

Drugi je Božo Petrov, pozitivac je za 35 posto ispitanih, Tomislav Tomašević je pak za 33 posto ispitanih. Četvrto mjesto dijele Andrej Plenković i Dalija Orešković, 31 posto ispitanih kaže da ih doživljava u dobrom svjetlu. Negativan dojam Što se pak negativaca tiče, na prvom mjestu je Milorad Pupovac–73 posto ispitanih ima negativan dojam o njemu. Na drugom je mjestu Andrej Plenković kojeg kao negativca vidi 64 posto ispitanih, što je njegov najnegativniji rezultat – i to vjerojatno treba gledati u svjetlu predsjedničkih izbora i svega što se oko njih događalo.

Treći je Ivan Penava s 59 posto “negative”, četvrti Hrvoje Zekanović s 57 posto.

Na petom su mjestu za-

jedno Gordan Jandroković i Anka Mrak Taritaš. Najvažniji problemi

Prvenstveno se ističe problem koji građane najviše muči mjesecima, i to do te mjere da je izazvao i građanski bunt prema trgovcima, a to je – in�lacija.

Previsoke cijene roba i usluga apsolutno su na prvom mjestu liste problema za koje građani navode da ih najviše more. Na drugom mjestu slijedi nezadovoljavajući životni standard, odnosno preniske plaće.

Slijedi korupcija i kriminal na najvišoj razini, potom nezadovoljstvo stanjem gospodarstva općenito te na petom mjestu još i socijalni status umirovljenika i njihove preniske mirovine.

Napomena: Istraživanje Crobarometar za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos na redovitoj mjesečnoj bazi. Istraživanje je provedeno između 1. i 20. siječnja CAPI metodom na reprezentativnom uzorku od 993 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška iznosi 3,3 posto, a za rejtinge stranaka 3,6 posto.

Srpske vlasti uporno pokušavaju optužiti hrvatske tajne službe da stoje iza prosvjeda koji protiv Vučićevog režima u Beogradu, ali i drugim gradovima, traju već tjednima

Hrvatska je, zbog odnosa i postupanja prema hrvatskim građanima u toj zemlji, prošlog tjedna uputila prosvjednu notu Srbiji.

Notom je Hrvatska zatražila obrazloženje te iskazala oštar prosvjed zbog ponašanja prema pet hrvatskih državljanki u Srbiji.

Notu je još u srijedu najavio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

“Uputit ćemo prosvjednu notu, upoznat ćemo delegaciju Europske unije u Beogradu s postupanjem srbijanskih vlasti i njihovim ponašanjem kojim su doveli u ponižavajući položaj hrvatske državljane”, naveo je.

Hrvatice išle na radionicu Erste banke

“Sustavno ćemo prikupiti sve slučajeve maltretiranja hrvatskih državljana i s tim ćemo upoznati Europsku komisiju i poljsko predsjedanje (EU) i, naravno, revidirat ćemo preporuku o putovanju hrvatskih državljana u Srbiju”, dodao je.

Grlić Radman je pojasnio da će se preporuka MVEP-a o putovanju u susjednu zemlju mijenjati radi zaštite i sigurnosti Hrvata. “Koliko vidim, sigurnost je upitna”, naveo je šef hrvatske diplomacije.

Ministar je istaknuo da su hrvatske državljanke išle na radionicu Erste banke i da su “privedene bez ikakvog objašnjenja”, dodavši da ima informaciju da se isto dogodilo i rumunjskim i irskim državljanima.

Hrvatska sudjeluje kao zemlje partnera, a hrvatski paviljon osvojio je i posebno priznanje najboljeg paviljona na sajmu

Hrvatska je po izvješću američkog Virtuosa, jednog od vodećih svjetskih operatera za luksuzna putovanja uvrštena među pet najboljih svjetskih destinacija za 2025., rekao je ministar Tonči Glavina u New Yorku, gdje sudjeluje na turističkom sajmu “New York Travel & Adventure Show”. Posebnost ovogodišnjeg predstavljanja hrvatskog turizma na američkom tržištu jest status Hrvatske kao zemlje partnera, a hrvatski paviljon osvojio je i posebno priznanje najboljeg paviljona na sajmu, priopćila je u

Vučićeva policija pet ujutro im dali da pot

Pet Hrvatica protjerane iz Srbije

Podsjetimo, pet hrvatskih državljanki, predstavnica nevladinih udruga koje su u Beogradu sudjelovale na radionicama u organizaciji Erste Stiftunga, provelo je dobar dio noći u beogradskoj policiji, koja ih je na kraju su ujutro protjerala iz Srbije te im zabranila ulazak u zemlju na godinu dana.

U rješenju koje su im izdali kao uzrok deportacije navedeni su “razlozi zaštite sigurnosti Republike Srbije i njenih građana”.

Kako je ispričala povjesničarka umjetnosti Ana Kovačić iz Zagreba, koja je na radionicama predstavljala kustoski kolektiv Što, kako & za koga/WHW, radionice su trajale dva dana, u ponedjeljak i utorak, a sudjelovalo je 15-ak osoba iz Hrvatske, Rumunjske, Slovenije, BiH i Sjeverne Makedonije.

“U lobiju su nas dočekali muškarci u civilnoj odjeći koji su nam prišli, na sekundu pokazali značke te rekli da su policajci za strance i da ćemo morati s njima u postaju.

Nisu odgovarali ni na jedno od naših pitanja, rekli su da nisu dužni to učiniti. Ništa nam nije bilo jasno, uzeli su nam dokumente i naložili nam da čekamo u lobiju”, kazala je Kovačić. Nakon otprilike sat vremena muškarci su se vratili te, dvoje po dvoje, odvodili sudionike radionica u postaju.

“Gurnuli nam neki dokument na ćirilici”

“Doveli su nas u postaju, tamo je već bila većina naših

Ministar

Gordan Grlić

Radman: Sigurnost hrvatskih državljana je upitna

kolega s radionica. Odvodili su ih na ispitivanje koje je trajalo po sat vremena. Kasnije su mi ispričali da su ih ispitivali koju su srednju školu završili, koji fakultet, za koje udruge rade, tko ih �inancira, o čemu je bila radionica, što su oni konkretno

Dobre vijesti s turističk Hrvatska među

5 najbo

Prepoznatljiv hrvatski dekor na sajmu “New York Travel & Adventure Show”

nedjelju Hrvatska turistička zajednica (HTZ) koja predstavlja ukupnu hrvatsku turističku ponudu na tom sajmu koji se održava 25. i 26.

siječnja. “Sa zadovoljstvom mogu reći da je prema izvješću Luxe Report američkog Virtuosa, jednog od vodećih

Hrvatica ispitivala cijelu noć, pišu neki dokument na ćirilici

radili, jesu li se s kim nalazili u Beogradu i zašto itd.”, priča Kovačić.

Kad je došao red na nju i još dvije kolegice iz Hrvatske, nastavlja, već je bilo gotovo 4 sata ujutro. Pozvali su ih u sobu, no nisu ih, kaže, ništa pitali jer im je završavala

smjena.

“Gurnuli su nam neki dokument na ćirilici i tražili da potpišemo. Rekla sam da jako slabo čitam ćirilicu te ih molila da nam to prevedu. Učinili su to letimično, pročitali nam par rečenica i rekli da u tom dokumentu piše da ‘ugrožavamo bezbednost Republike Srbije’, da u roku od 24 sata trebamo napustiti državu i da nam je izrečena zabrana ulaska u Srbiju na godinu dana”, kaže Kovačić. Iscrpljena i premorena, kaže, potpisala je dokument jer je samo željela otići - i iz postaje i iz Srbije. Niz neugodnosti u posljednje vrijeme

Ovo nije prvi put da hrvatski državljani doživljavaju neugodnosti u Srbiji. Srpski tabloidi već su krajem prošle

godine špijunima proglasili dvadesetak studenata zagrebačkog FER-a koji su stigli u Beograd u posjet svojim kolegama, objavljujući njihove fotogra�ije u medijima.

Autobus sa studentima zagrebačkog FER-a, koji su posjetili kolege sa srodnog fakulteta u Beogradu i sudjelovali na zabavi u beogradskom Klubu studenata tehnike, zaustavljen je na izlasku iz Srbije. Nakon tri dana intenzivnog medijskog pritiska na granici im je uručen neobičan “poklon” - rakija na koju je zalijepljena bizarna poruka - poziv da “ponovno dođu i pozdrave kolege iz SOA-e”.

Prošlog tjedna je i Vojislav Šešelj, pravomoćno osuđeni ratni zločinac i nekadašnji politički mentor sadašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u emisiji Informera objavio osobnu iskaznicu hrvatskog novinara Telegrama Mateja Devčića, navodeći i u kojem je hotelu odsjeo.

Devčić je u Srbiji boravio kako bi izvještavao o studentskim prosvjedima. Šešelj je tijekom TV gostovanja iznio imena i prezimena još nekoliko osoba uz prikaz njihovih osobnih iskaznica, također ih povezujući s prosvjedima.

Može se pretpostaviti da su objavljene osobne iskaznice skenirane pri prelasku granice i onda proslijeđene Vučićevom omiljenom tabloidu Informeru za nastavak kampanje zastrašivanja, koju provode režimski mediji u Srbiji, optužujući sudionike prosvjeda za suradnju s hrvatskim tajnim službama,

sjećuju izvan glavne sezone, uvelike utječu i na razvoj cjelogodišnjeg hrvatskog turizma.

Što se tiče čestitanja, moram po tko zna koji puta ponoviti: to nije bitno, nisam ni ja čestitao, rekao je Milanović

Službeni je datum i mjesto inauguracije novog-starog predsjednika Zorana Milanovića utorak, 18. veljače u Predsjedničkim dvorima. On je, nakon dogovora sa svojima savjetnicima, odlučio inauguraciju u drugom

Inauguracija Milanovića 18. veljače,

nitko iz Vlade neće mu doći

mandatu održati na isti datum kao što je to bilo i ranije, s obzirom na to da mu mandat istječe samo dan kasnije. No, zato je odlučio još jednom odstupiti od tradicije i umjesto Markovog trga prisegnuti u nešto ‘’intimnijoj’’ atmosferi. Još nije usuglašen glazbenik ili glazbenica koji će izvoditi himnu, ali tvrdi da će biti ‘’netko protokolarniji’’ od Josipe Lisac.

- Puno ljudi je pokazalo želju da inauguracija bude u javnom prostoru, ali sam vezan ovom odlukom od prije pet godina, to je jedna ceremonija u kojoj ne slavimo kralja, kardinala, nego građanski izabranog predsjednika.

Novi zahtjev za sastankom

svjetskih operatera za luksuzna putovanja, Hrvatska uvrštena među pet najboljih svjetskih destinacija za 2025. godinu”, rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Dodao je da se time dodatno potvrđuje međunarodno priznanje Hrvatske na globalnom turističkom tržištu, a kroz cjelovitu reformu turizma žele osigurati bolje rezultate, jačajući poziciju Hrvatske kao destinacije koja nudi kvalitetu, raznolikost i jedinstvena iskustva.

Cilj im je, dodao je, kroz ulaganja osigurati da Hrvatska ostane sinonim za kvalitetu, autentičnost i odr-

živost, čime će privlačiti turiste, pa tako i s američkog tržišta, tijekom cijele godine. U sklopu hrvatskog izložbenog prostora održan je poseban program, a novinari su se upoznali s glavnim ciljevima i trendovima hrvatskog turizma za ovu godinu, među kojima su briga o održivosti i kreiranje jedinstvenih doživljaja u razdobljima izvan špice sezone te u kontinentalnim dijelovima naše zemlje.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić rekao je da Amerikanci cijene našu zemlju zbog osjećaja sigurnosti i jedinstvenih doživljaja, a budući da ju nerijetko po-

Hrvatska delegacija susrela se s brojnim strateškim partnerima kao što je američki turoperator Sky Vacations koji promiče hrvatske manje poznate destinacije kao idealna mjesta za odmor izvan glavnih ljetnih mjeseci. Sastanak je održan i sa organizatorom Spartan traila koji će se i ove godine održati u Hrvatskoj, navodi HTZ. Osim HTZ-a kao glavnog izlagača, u sklopu hrvatskog štanda, svoju ponudu predstavlja i 20 hrvatskih suizlagača. Hrvatska je lani s američkog tržišta ostvarila više od 776 tisuća dolazaka i 2.2 milijuna noćenja, što je u odnosu na 2023. rast od 9 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima, navodi HTZ.

‘Vaš put je obilježen istaknutim i odgovornim služenjem’, stoji među ostalim u nadbiskupovoj čestitci

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša uputio je čestitku Zoranu Milanoviću. Čestitka je objavljena na stranicama Zagrebačke nadbiskupije. “Poštovani gospodine predsjedniče Milanoviću, srdačno Vam čestitam na ponovnom izboru za predsjednika Republike Hrvatske na izborima održanim 12. siječnja 2025. godine. Vaš životni i profesionalni put obilježen je istaknutim i odgovornim služenjem na najvišim razinama javnog i političkog djelovanja, često suočenim s brojnim izazovima. Stoga Vam na početku drugog predsjedničkog mandata želim da u njega zakoračite s obnovljenom snagom koristeći svoje dosadašnje iskustvo za donošenje mudrih i pravednih odluka na dobrobit hrvatskog naroda. Današnji svijet, obilježen složenim geopolitičkim, gospodarskim i društvenim dinamikama, postavlja

Milanović je premijeru Andreju Plenkoviću upu�o novi zahtjev za sastankom Vijeća za obranu, na što mu nije stigao službeni odgovor, kazao je

predsjednik, već je Plenković putem medija rekao kako će mu poslati dokumente o nabavkama i vojnom roku o kojima želi raspravljati

Možda će biti malo više ljudi i to je to. Pozvat ću prijatelje i neke članove obitelji koje nisam zvao, osim majke i nećakinje nije bio nitko. To čak nije ni fešta - komentirao je, dodavši kako će pozivnica biti upućena i u Vladu, iako je premijer Andrej Plenković već potvrdio kako članovi vlade na nju neće doći.

- Premijer je odgovorio što je odgovorio, i to je to. Što

se tiče čestitanja, moram po tko zna koji puta ponoviti: to nije bitno, nisam ni ja čestitao. Ne smatram da je to u demokraciji prijeloman trenutak završnice. Ja smatram da je bilo gotovo objavom izbornih rezultata. Tko hoće čestitati, može, i zahvaljujem zagrebačkom nadbiskupu na lijepom pismu, ali je to njegova odluka - dodao je.

Mons. Kutleša čestitao Milanoviću, ishvalio ga, nekima se to nije svidjelo

Nadbiskup zagrebački mons. Kutleša

pred Republiku Hrvatsku niz posebnih izazova. Upravo u takvom kontekstu, vjerodostojna politika trebala bi služiti kao orijentir usmjeravajući prema putu istine, pravednosti i općeg dobra. Svi smo pozvani živjeti kao dostojni građani svjedočeći poštenje u svakodnevnom životu te zahtijevajući od svojih političkih vođa osobni integritet i odgovornu javnu politiku. Svjesni smo da svaki pojedinac pridonosi oblikovanju duha svoje domovine te sudjeluje u određivanju smjera kojim će ona koračati u budućnosti. Biti dobar državnik ozbiljna je i zahtjevna zadaća koja traži razvijanje karaktera spremnog reći ‘da’ onome što

koristi našoj domovini i ‘ne’ onome što joj šteti. Potrebna je i mudrost da bismo prepoznali razliku između dobra i zla te odabrali ispravan put. Molim Gospodina da Vam u ovim izazovnim vremenima podari mudro i pronicavo srce kako biste pravedno i pošteno služili svome narodu, jasno razlikovali dobro od zla i vodili ga razborito i s ljubavlju (usp. 1 Kr 3,9). Neka Vas na Vašem putu vodi i zagovara sveti Thomas More, zaštitnik državnika i političara, pružajući Vam hrabrost, odlučnost i nepokolebljivu strast za istinom u donošenju ključnih odluka koje oblikuju budućnost naše domovine”, stoji u čestitci mons. Kutleše.

Novi-stari predsjednik Zoran Milanović

ELEKTRA UGRADIT ĆE SE DO KRAJA 2029.

Računi će za točno onoliko kilovata i snage koliko su i potrošili proteklog mjeseca, nema

Do kraja 2029. HEP

će u svim kućanstvima u zemlji ugraditi “pametna” brojila za struju. Investicija je to od 86 i pol milijuna eura, piše HRT.

U Dalmaciji je struja osnovni energent – kako za grijanje tako i za hlađenje. Stanari Makarske ulice u Splitu jučer su nakratko bili bez struje. Ovaj dio Žnjana trenutačno je na redu za ugradnju pametnih brojila.

“Znači, imamo iskapčanje, iskopčamo zgradu, promijenimo ljudima brojilo, traje nekih 5 do 10 minuta po sva-

Krenula zamjena, svi u Hrvatskoj

dobit će ‘pametna’ brojila za struju

kom brojilu i to je to”, rekao je Dujam Grgat, Elektrodalmacija Split.

I od sada računi će im stizati za točno onoliko kilovata i snage koliko su i potrošili proteklog mjeseca. Nema više procjena, akontacija i omraženih razlika za struju.

“Nisam uopće upućen u to, uopće da će biti, a čini mi se da je OK. Bolja kontrola i sve. Realnije je jer kad se redovito plaća svaki mjesec je i poštenije. Ovako, dođe mjesečna rata i platiš i gotovo. One razlike više nema

U toj zemlji smanjuju operacije, a u Hrvatskoj uvode nove linije iz Dubrovnika i Zadra

Nakon što je poznati irski niskobudžetni avioprijevoznik Ryanair najavio da zbog visokih nameta smanjuje svoje operacije u Španjolskoj, prva koja bi od toga mogla pro�itirati je Hrvatska u kojoj od proljeća ove godine taj avioprijevoznik najavljuje pojačati kapacitete. Riječ je o uvođenju novih linija iz Dubrovnika, i to za poljske Katowice i francuski Marseille, počevši s ožujkom odnosno travnjem ove godine. Obje linije bit će operativne najmanje do kraja rujna, za što je već sada moguće kupiti aviokarte.

Osim Dubrovnika, nove linije najavljuju i iz Zadra koji će sada biti povezan s Bratislavom, a tvrtka ima ozbiljne planove proširenja linija i iz Rijeke.

Tvrtka bi brzo trebala pokrenuti vezu s Hahnom, i to nakon što je krajem prošle godine najavljeno da uvodi liniju i s poljskim Wrocławom. Iako detalji za liniju prema Hahnu još nisu poznati, Zadar će se

svako 6 mjeseci? Platio sam, pa dođi uzeti novce ili ćemo vam u sljedeću ratu, imali su naših novaca krcato”, govore građani. Starijim građanima možda će nedostajati crvena lampica kao signal jeftinije struje, no povoljnija tarifa nije nestala.

“Što se tiče potrošača da im se olakša praćenje, dobivat će mjesečne račune umjesto onih starih akontacijskih rata i šestomjesečnog obračuna, a što se tiče nas, to nam utječe na racionalizaciju poslovanja, smanjenje gu-

bitaka u mreži te lakše pronalaženje eventualnih krađa u sustavu”, kaže Ivo Babić, pomoćnik direktora Elektrodalmacije Split. Na području cijele države do sada je zamijenjeno 36 posto brojila, Elektrodalmacija na svom je terenu odradila 40 posto kućanstava. Plan je da za pet godina svi u Hrvatskoj imaju pametna brojila. Važno je napomenuti i da je za potrošače ova modernizacija besplatna. Trebaju samo uredno plaćati svoje račune.

Hrvatska za Ryanair postaje nova Španjolska

Hrvati su ponajprije ljuti stoga jer kućne potrepštine, prije svega hrana, više koštaju u Lijepoj našoj nego u Njemačkoj

Petak je u Hrvatskoj dan za bojkot kupovine zbog stalnog rasta cijena, a situacija na terenu pokazala je da su se mnogi građani priključili akciji udruge potrošača.

Kkako bi novinari dobili što vjerniju sliku koliko je bojkot zapravo uspješan jednu su trgovinu obišli u isto vrijeme u četvrtak i u petak. Situacija – drastično drugačija! Trgovina se nalazi u sklopu jednog trgovačkog centra, a za razliku od četvrtka kada je u prijepodnevnim satima u njoj bio solidan broj kupaca u petak doslovce –tri. Prodavača trostruko više od onih koji su došli nešto kupiti, police krcate.

Jednog od kupaca, muškarca u srednjim godinama, upitali su zašto se nije pridružio bojkotu.

“Ma nema smisla to. Jedan dan neće ništa promijeniti”, rekao je.

Trgovci iz ostalih trgovina u centru komentirali su kako je broj kupaca evidentno manji, a jasno je to bilo već i na pri samom ulasku u centar. Jedino mjesto na kojem se bojkot nije vidio bio je – ka�ić.

Podsjetimo, inicijativa je nastala u grupi “Halo, inspektore” na Facebooku, iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP),

Uspio bojkot trgovina zbog previsokih cijena

Poslana je poruka

a u međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar gospodarstva.

U Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u prosincu lani porasle za 4,5 posto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od svibnja.

Hrvatska je tako među tri zemlje EU-a s najvećom in�lacijom, iza Rumunjske (5,5 posto) i Mađarske (4,8 posto). Godišnja stopa in�lacije

EU-a iznosila je u prosincu lani 2,7 posto, a u eurozoni 2,4 posto, zadnji su podaci Eurostata.

Podaci Porezne uprave o �iskaliziranim računima pokazali su da je ova incijativa građana i više nego uspjela. Računa je bilo manje za 47 posto, a prihod za 50 posto.

Ako se cijene ne smanje, slijedeći korak je najava bojkota svih trgovina određenog trgovinskog lanca kroz tjedan ili više dana.

Europljani podržali hrvatski bojkot: ‘Trgovci

udruženi

Plaćate više za iste stvari nego mi u Njemačkoj, a naše su plaće puno više, stoji u jednom komentaru

VIrci šire poslovanje

Wrocławom biti spojen ponedjeljkom i petkom od početka lipnja do kraja rujna, a karte bi se uskoro trebale naći u prodaji. Kako procjenjuju strani mediji, povećavanje linija iz Hrvatske dio je Ryanairove strategije relociranja iz Španjolske nakon što je kompanija odlučila masovno rezati linije na sedam španjolskih zračnih luka zbog činjenice da je španjolski operator zračnih luka Aena značajno podigao naknade.

U sklopu povlačenja sa španjolskog tržišta tvrtka u potpunosti ukida prisutnost u Jerezu i Valladolidu te značajno smanjuje operacije u Vigu, Santiagu de Compostela, Zaragozi, Santanderu i Asturiasu.

Plan je tvrtke za 18 posto srezati kapacitete na 12 linija u Španjolskoj, što će značiti oko 800 tisuća sjedala manje na tim letovima tijekom ljeta 2025. godine, dok bi Hrvatska najavama novih linija trebala značajno pro�itirati.

ijest o bojkotu trgovačkih lanaca se brzo proširila u Europi, pa se tako na Redditovom r/europe razvila rasprava vezana uz bojkot. Mnogi su izrazili svoju podršku Hrvatskoj i želju da njihovi sugrađani naprave isto, ali i podijelili vlastita iskustva s cijenama u Hrvatskoj i u ostalim zemljama Europe.

“Podsjetili ste me na probleme u Litvi, trebamo isto učiniti”, “To je pohlepa, a ne in�lacija”, “Ovo trebamo napraviti u Irskoj, pljačkaju nas”, “Bojim se da u Grčkoj nikad nećemo napraviti ovako nešto”, napisali su u komentarima.

Europljani koji vole turistički doći u Hrvatsku izjavili su kako su primijetili visoke cijene.

u svojevrsni kartel’

“Plaćate više za iste stvari nego mi u Njemačkoj, a naše su plaće puno više”, “Austrijanac sam i jako su me šokirale vaše cijene u trgovinama prošlo ljeto. Većina je stvari bila puno skuplja, što je suludo kad uzmemo u obzir vaše plaće”, “Sjećam se da su vam cijene u trgovinama bile visoke i prije 15 godina, restorani su bili jeftiniji”, na-

vodili su.

“I kod nas u Finskoj su svi digli cijene kad je bio covid i kad je krenuo rat u Ukrajini, okrivili su logističke troškove. I sad svi veliki trgovački lanci ostvaruju rekordan pro�it. To bi trebala biti veleizdaja”, napisao je jedan korisnik.

U komentarima se javio i jedan Hrvat koji živi u Ujedinjenom Kraljevstvu: “Nakon Brexita su nam porasli porezi i troškovi uvoza, a cijene su ipak niže nego u Hrvatskoj. I za one koji ne znaju – hrvatske plaće su triput manje od britanskih”. Konačno, mnogi smatraju kako Hrvatska vrlo vjerojatno ima slabu konkurentnost i kako su trgovci udruženi u svojevrsni kartel: “Sve trgovine su iste, Hrvatska ima kartel”, “U Hrvatskoj postoji teorija zavjere, koja se dosta širi na Redditu, da su nam trgovci udruženi u kartel i da zato cijene rastu”, “Hrvatska ima puno manje izbora nego npr. Italija”.

Zamjena će košta� 86,5 milijuna eura

Trgovine su zjapile gotovo prazne

NASLJEĐE PRONALAZAK POVEZANOSTI, IDENTITETA I OSJEĆAJA

Što znači biti Hrvat na Novom Zelandu 2025.

‘Premostiti jaz između prošlosti i sadašnjosti i biti ponosan na svoju priču’

Piše: Joseph ERCEG

Uvremenu kada je čini se “vremena” sve manje zbog brojnih obveza, radnih sati, prioriteta koji se mijenjanju, broj aktivnih članova u hrvatskim zajednicama vidljivo opada – volontera je sve manje, članovi starijeg naraštaja polako odlaze…

Srećom, postoji još uvijek dio ljudi koji održavaju svoje klubove, organizacije i društva živima i aktivnima. Oni organiziraju susrete i druženja kojima nastavljaju njegovati tradiciju, običaje i kulturu bogatog hrvatskog nasljeđa.

Što znači biti Hrvat na Novom Zelandu sažeto je opisao Joseph Erceg, član Upravnog odbora Hrvatskog kulturnog društva Novog Zelanda koje marljivo radi i ulaže puno truda kako bi očuvalo postojeće vrijednosti među pripadnicima hrvatske zajednice.

“U našem klubu nije rijetkost pronaći prvu, drugu i treću generaciju Novozelanđana koji se pitaju što to znači biti novozelandski Hrvat. Možda osjećaju da je dio njih izgubljen te da više ne poznaju svoju kulturu.

Ovo se događa s mnogim kulturama kako se one prilagođavaju na život na Novom Zelandu i kako se sve više odvajaju od svojih korijena. Nova godina mogla bi biti nova prilika kako naučiti više o svojoj hrvatskoj kulturi i podrijetlu te, što je još važnije, uključiti se i dati potporu zajednici koja ovu kulturu održava na životu. Biti novozelandski Hrvat ponekad daje osjećaj kao da se držite za nešto neuhvatljivo i daleko, nešto što je s vremenom iskliznulo iz ruke. Možda se nalazite pred pitanjem: Kako mogu vratiti kulturu o kojoj znam toliko malo i zašto uopće uložiti trud?

Odgovor leži u razumijevanju da poanta nasljeđa nije znati sve - već se radi o pronalasku povezanosti, identiteta

i osjećaja pripadnosti. Ovo počinje malenim koracima. Klub nudi način kako pronaći tu vezu i kako olakšati te malene korake. Klub je mjesto u kojem možete utonuti u nasljeđe, dijeliti priče i upiti ih. Prvi koraci možda su teški jer treba pronaći vremena kako bi pronašli način koji Vama odgovara.

Možda ćete se odlučiti prisustvovati na nekim od događaja koje klub organizira, volontirati u klubu, slušati hrvatsku glazbu, kušati hrvatsku hranu… sve dok se nešto u Vama ne pokrene i poželite razumijeti više. Do-

datna posvećenost mogla bi doći kroz hranu, glazbu, ples, običaje, sport ili jezik. Možete početi kroz učenje nekoliko hrvatskih riječi i koristiti ih u svakodnevnom životu, izraza poput hvala, dobro jutro i laku noć.

Za mnoge osobe hrvatskoga podrijetla život na Novom Zelandu počeo je teško. Mnogi su stigli s ograničenim obrazovanjem i znanjem jezika, no kroz marljiv rad i odlučnost uspjeli su izgraditi uspješne živote. Ti su ljudi sa sobom donijeli važne hrvatske vrijednosti obitelji i usko povezanih zajednica. Izgradili su snažnu hrvatsku zajednicu na Novom Zelandu kako bi održali na životu svoje tradicije i kako bi ih predali budućim naraštajima. Surađivali su i povezivali su se kako bi pružili potporu jedni drugima, podijelili znanje i vještine potrebne za izgradnju posla, posebice u industrijama kao što su vinogradarstvo i ribarstvo, u industriji dobivanja kauri gume te poljoprivredi i klesarstvu. Ove prve hrvatske zajednice uspijevale su jer su ljudi bili aktivno uključeni u rad kluba i njegove društvene aktivnosti. Prisustvovanjem na događajima koje je organizirao klub, volonterstvom ili jednstavno svojim dolaskom ovi su ljudi održavali na životu hrvatsku kulturu na Novom Zelandu. Naš klub pruža mogućnost povezivanja, učenja i slavlja. On također omogućuje mjesto pripadnicima novih naraštaja na kojem one mogu istraživati svoje nasljeđe. Svaki maleni napor da budete dio kluba izgradit će snažniju, življu hrvatsku zajednicu.

Biti Hrvat na Novom Zelandu znači premostiti jaz između prošlosti i sadašnjosti i biti ponosan na Vašu priču. Ponovni pronalazak i prihvaćanje svog nasljeđa nije korak samo za Vas osobno, to je korak za Vašu obitelj, zajednicu i buduća pokoljenja. On može početi danas, sa svakim malim korakom. Svaki trud, svaki korak kojim se uključujete u djelatnosti kluba dovest će vas bliže i razumijevanju toga što znači biti Hrvat.”

POVRATNICI RAZGOVOR S JOZOM KOLAKUŠIĆEM ROĐENIM U

Reaspora - iseljeništvo koje se vratilo u su

Mi ne očekujemo ništa od države, ali ako možemo pomoći našoj zemlji u kojoj živimo onda ćemo to i uraditi.

Mislim da samim povratkom tolikih povratnika i doseljenika činimo dobru stvar kao pojedinci i skupina ljudi koja joj pruža pomoć

Razgovarala: Suzana FANTOV

Otome što je “Reaspora”, udruga koja okuplja hrvatske povratnike, razgovorali smo s našim vanjskim suradnikom

Jozom Kolakušićem, rođenim u Australiji, jednim od povratnika koji je dio ove “živuće društvene mreže” koja je svakim danom sve brojniija.

Kako je nastala udruga “Reaspora” i što vas je motiviralo na njezino osnivanje?

“Reasporu” su 2015. osnovali povratnici i doseljenici iz hrvatskog iseljeništva iz cijelog svijeta koji su odlučili preseliti se u Hrvatsku - zemlju svojih očeva i djedova. Glavninu osnivača činili su Hrvati iz Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, a nekolicina i iz Australije. Sam izraz “reversed diaspora” označava iseljeništvo koje se vratilo u suprotnom smjeru - vratilo se u domovinu! Cilj je bio povezati povratnike koji su u Hrvatskoj - i da se jednom godišnje okupe svi kako bi se - pekla rakija! Uz to je grupa prerasla u pravi “support network” - da jedni drugima pomažu u prilagođavanju na život u Hrvatskoj, pronalasku posla i poslovnih partnera, povezivanju s drugim ljudima iz sličnih branši u Hrvatskoj. Te pomoć u bilo kojoj stvari - kako se prijaviti za liječnički pregled, kod kojeg specijalista otići, kojeg pravnika koristiti, kako riješiti razna pitanja u vezi poreza, kako zasnovati radni odnos u Hrvatskoj itd. Koji su bili glavni izazovi pri osnivanju udruge?

To je udruga koja je najprije počela okupljati uski krug prijatelja I poznanika – njih dvadesetak. A kad se krug počeo širiti dolazilo bi 50 do 100 gostiju na godišnje okupljanje na “Rakijafestu”. U posljednjih nekoliko godina dolazi i po 150 do 200 povratnika iz cijele Hrvatske na ovaj godišnji događaj. A tijekom godine održava se kontakt kroz grupu u kojoj svi međusobno komuniciraju online. Grupa sama raste - sada ima 230 članova, povratnika iz cijelog svijeta.

Jedini izazov je što nas se toliko doselilo da je teško pratiti koliko ih stiže na tjednoj bazi! I one za koje otkrivamo da u Hrvatskoj dvadesetak ili tridesetak godina, a da ne poznaju puno drugih povratnika te kada se pridruže “Reaspori” nastane pravo oduševljenje vezano za pozitivnu energiju koja prožima tu skupinu ljudi. Tko su članovi udruge i iz kojih zemalja su se vratili svojim korijenima. Jesu li to uglavnom pripadnici mlađeg naraštaja? Koja je uloga udruge u povezivanju mlađih generacija povratnika s Hrvatskom?

Osnivači udruge su Mike Murgić iz Kanade, Frano Soldo iz Chicaga, SAD-a, a naš tajnik je momak iz Wollongonga, Australije. Tu je još nekoliko poznatih i utjecajnih povratnika u hrvatskom društvu. Taj uski krug prijatelja koji su već dugo u Hrvatskoj većinom čine ljudi koji su bili uspješni poslovni ljudi u Kanadi, SAD-u i Australiji. Ali kako se udruga svake godine širila priključili su joj se i članovi iz Argentine, Njemačke, Južne Afrike i sve više ih je iz tih već spomenutih preokoceanskih zemalja, većinom iz engleskog govornog područja. Kad sam pristupio udruzi 2020. već sam dosta čuo o njoj, da se njeni članovi jednom godišnje okupljaju kako bi – pekli rakiju! I slično. U udrugu me pozvao jedan mladi povratnik iz Sydneyja, Australije. Mi smo bili među prvima koji su bili ispod 35 do 40 godina, ali sam se odmah osjećao prihvaćenim od svih tih starijih članova jer su nas povezivale identične priče odrastanja u hrvatskoj dijaspori. Te slušajući priče sada već “povratnika senatora” o životu u Hrvatskoj uvjerio sam se da je moguće ostati i uspjeti u Hrvatskoj. U posljednjih nekoliko godina je stiglo još stotinjak članova, i to puno mladih. Tako da se grupa stalno širi i raste, te će samo nastaviti rasti ovim brzim tempom.

Ima li među članovima i obitelji koje su se vratile u Hrvatsku i pridružile udruzi?

U Hrvatsku u zadnje vrijeme najviše i pristižu cijele obitelji s djecom, te nam se “Reaspora” najviše i pojačala članovima cijelih obitelji koje sada ostvaruju svoj “hrvatski san”.

Što udruga pruža? Postoje aktivnosti za koje smo čuli, organizirani susreti i posebna ‘rakija s potpisom’… možeš li nam reći nešto podrobnije o tome?

Članovi “Reaspore” jed-

Šljive iz Slavonije ‘u procesu’

i u Kanadi i Americi su iste takve imali. Što smatrate najvećim bene�itima za mlade obitelji koje su se vratile u Hrvatsku, a koje su odrasle u inozemstvu?

nom godišnje se okupi kako bi se pekla rakija od nekoliko tona šljiva koje naručujemo iz Slavonije! To je druženje koje traje tjedan dana, a volonteri sudjeluju u branju, istovaru i mljevenju šljiva u 9. mjesecu te na pečenju rakije u 11. mjesecu: �inalni proizvod vidimo u obliku “boce rakije s potpisom”. Naime, nakon pečenja rakiju punimo u boce na kojima su etikete “Reasporine rakije” po godini pečenja. Ova iz 2024. možda je najbolja koju smo dosad ispekli – a stvar je u tome da smo kroz godine pečenja poboljšali tehniku ovog višeastoljetnog umijeća. Posljednjeg dana pečenja, u subotu, održimo feštu “Reaspora Rakijafest” na kojoj se okupi 150 do 200 članova iz cijele Hrvatske te uz pečenje koje pripremaju naši volonteri i tamburaški sastav slavimo kraj dugog tjedna rada na ovom konačnom proizvodu. Event dosta podsjeća na “Croktoberfest” u Melbourneu, tako bih to opisao.

Sastati se s “kremom” hrvatskih povratnika iz cijelog svijeta koji sada žive u Hrvatskoj je predivan osjećaj; tu ste s ljudima koji te jednostavno razumiju i kroz cijelu godinu podržavaju. A imamo i piknik na Svetog Antu, koji se održava na travnjacima nogometnog kluba Ravnice u Zagrebu. Tu momci iz udruge dovedu svoje supruge i djecu, a neoženjeni svoje djevojke, da se svi druže po sunčanom ljetnom vremenu i uživaju u prirodi. Baš u stilu hrvatskih piknika kakve smo nekada u Australiji znali održavati, a koliko čujem

Bene�it je jer govoriš hrvatski jezik na svakom koraku, ne moraš se posebno truditi održavati hrvatsku kulturu jer si okružen njome. Naša iskustva školovanja i rada u zapadnim razvijenim zemljama se itekako poštuju i daju nam prednost kada idemo na razgovor za posao. A većinu grupe čine obrtnici koji imaju svoje obrte ili su jako iskusni u velikim međunarodnim �irmama. Taj “zapadni mentalni sklop” nam de�initivno pomaže u boljem poslovanju i pozitivnom mentalitetu, gdje vidim potencijal i prednosti, a ne “nedostatke” zemlje u kojoj živimo. Odrastanje za djecu u Hrvatskoj je jako sigurno, roditelji ih mogu pustiti van da se igraju s drugom djecom i da sami hodaju do škole. A da se ne moraju brinuti hoće li se nešto dogoditi, jer Hrvatska je i dalje jedna od najsigurnijih država u Europi i svijetu. A i prekrasna je zemlja u kojoj obitelj za vikend s dva-tri sata vožnje može otići na odmor unutar Hrvatske, ili letom od satdva u druge europske države. Tako da život u Hrvatskoj nikada nije dosadan. Možete li podijeliti neke od najvažnijih trenutaka i uspjeha koje je udruga postigla od svog osnivanja? Jedan od najvažnijih trenutaka se dogodio u drugoj godini od osnutka - na “Rakijafest 2016.” je došao i tadašnji premijer Hrvatske - Tihomir Orešković, također povratnik iz Kanade. Svake godine dolazi sve više i više članova na ovaj događaj. Uspjeh je vidjeti sve te ljude povezane, iz čega se rodilo mnoga prijateljstava i poslovnih partnerstava. Novi naši članovi su našli zaposlenje kod drugih članova i činjenica je da ostaju u Hrvatskoj, ne odlaze opet van, čim uspostave čvrste temelje. A sve je lakše postići kada si okružen pozitivnim ljudima. Uvođenje piknika “Sveti Ante” 2021. godine je možda jedno od najvećih postignuća, jer su onda članovi mogli dovesti i svoje žene i djecu na ovaj obiteljski dan. Čime se potvdilo sve pozitivno u vezi ove grupe, nalik atmosferi kad su se naši očevi i djedovi iseljavali u prekooceanske zemlje u potrazi za boljim životom i zajedno se okupljali i družili tamo. Tako smo se mi, njihovi sinovi i unuci, okupili u domovi-

protnom smjeru - vratilo se u domovinu

ni Hrvatskoj, te na isti način se okupljamo i podržavamo jedni druge u zajednici pod imenom “Reaspora”.

Koji su planovi i ciljevi “Reaspore” u nadolazećem razdoblju?

Svake godine odaberemo humanitarnu akciju na kojoj skupimo novac i doniramo ga u pozitivne svrhe. Prije dvije godine smo skupili novac za obnovu crkve i donaciju novih crkvenih vrata u Buniću u Lici, koja je bila razrušena u Drugom svjetskom ratu. U posljednje dvije godine smo prikupili novac za spas i očuvanje zemljišta na spomen području u Bleiburgu u Austriji, koje simbolizira najveće stratište hrvatskoga naroda nakon Drugog svjetskog rata. A skupili smo i novac za prekooceanski veslački pothvat - veslanje preko Atlantika –koji su ostvarili hrvatski branitelj Werner Ilić (također povratnik iz Chicaga, Amerike, branitelj iz Domovinskog rata i naš član) i Martina Cruikshanka. Svake godine odredimo neku plemenitu dobrotvornu svrhu za koju možemo skupiti novac i pomoći društvo u kojem živimo.

Kakvu podršku očekujete od društvenih i političkih institucija u Hrvatskoj za daljnji rad udruge?

Riječima pokojnog američkog predsjednika John F. Kennedyja: “Ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas, pitajte što vi možete učiniti za svoju zemlju”, mi ne očekujemo ništa od države, ali ako možemo pomoći našoj zemlji u kojoj živimo onda ćemo to i uraditi. Mislim da samim povratkom tolikih povratnika i doseljenika činimo dobru stvar kao pojedinci i skupina ljudi koja joj pruža pomoć. Država i političke institucije bi mogli još olakšati povratak ljudima i izdavanje dokumenata, ali je danas - 2025. - puno bolja situacija nego prije 10-20 godina kada je to bila nemoguća misija. Tako da se mora nekada i pohvaliti rad državnih institucija u Hrvatskoj, jer je danas puno više olakšan život jednom povratniku nego donedavno. Sad se nude i olakšice vezane za plaćanje poreza po povratku i novčane isplate za povratnike koji tek dolaze. Glavna snaga naše udruge jest naša povezanost i poznavanje ljudi, to je najveće bogatstvo koje imamo, i to da znamo za bilo kojeg stalnog povratnika u Hrvatsku. Da imamo svog člana koji je već prošao kroz taj cijeli proces povratka i spreman je pomoći savjetima i uputama.

ma. Sve ima svoje prednosti i mane.

Kako bi mladi povratnici mogli još bolje integrirati svoje iskustvo iz “drugih domovina” u svakodnevni život u Hrvatskoj?

Koji su najveći izazovi s kojima se suočavaju povratnici mlađeg naraštaja u Hrvatskoj, prema vašem mišljenju?

Jezik i strpljenje da nađu posao u svojoj struci! Svi na kraju nađu posao koji su tražili, samo to ne dolazi odmah. Kao i u prekooceanskim zemljama, moraš biti spreman raditi i poslove izvan strike koji možda nisu najbolje plaćeni. Ali onaj koji je uporan će ih naći, a i početna “niska plaća” neće biti zauvijek nego je samo prvi korak u ostvarenju svojih ciljeva. Što dolazi nakon mnogo truda i rada uz koje se napreduje do plaće za dostojan i lijep život u Hrvatskoj. To je za one koji žele raditi u Hrvatskoj. Ali ima dosta tih koji rade kao “digital nomads”, što je brzo rastuća kategorija ljudi. Gdje rade za američke, australske i druge strane �irme te primaju njihove plaće. Ti ljudi de�initivno lakše žive u Hrvatskoj, jer imaju veću plaću od premijera i predsjednika države. Ali zato propuštaju društveni aspekt upoznavanja drugih kolega na poslu u Hrvatskoj i sklapanje prijateljstava s domaćim ljudi-

Da prenesu radnu etiku iz tih zemalja i nastave raditi istim tempom u Hrvatskoj. Onda se može komotno živjeti u Hrvatskoj.

Kako se “Reaspora” nosi s kulturnim razlikama između, primjerice, Australije, u kojo si ti rođen, i Hrvatske, i kako pomaže članovima da se prilagode?

Svi imaju identične priče, dolazili iz Australije, Kanade, Amerike, Argentine, Njemačke itd. Svi su se na početku suočili s istim izazovima, ali svi svi shvatili da su to rješivi problemi. I da je za glavnu stvar – uspjeh u Hrvatskoj - potrebno strpljenje. Sve će doći, samo treba biti fokusiran na svoj cilj i vjerovati da se može, unatoč svim preprekama i negativnim komentarima domaćih ljudi “da se to ne može”. U “Reaspori” samo postoji pozitiva i način razmišljanja kako se može nešto postići, “can do attitude”, kako bi se reklo na engleskom.

Planirate li uključiti i širu javnost u rad udruge i njezine projekte?

Članovi dolaze po preporuci. Prvo moraju biti članovi već poznati drugim članovima, koji mogu jamčiti da su normalni i dobri ljudi. Važno je i da dolaze iz hrvatskih zajednica i da netko od tamo može jamčiti za njih. Imamo situaciju sada da nas dosta iz Australije ili iz Kanade koji smo tamo bili prijatelji, smo sada i ovdje nastavili svoje prijateljstvo u sve većem broju. Fokus je na kvaliteti grupe, a ne kvantiteti. Pomoć je uvijek dobrodošla, ali mi sami sebi jesmo najveća pomoć jedni drugima kada tek dođu i trebaju pomoć pri asimilaciji u hrvatsko društvo. Imamo plaćeno članstvo što nam pomaže održavati događaje kao što su “Rakijafest” i piknik “Sveti Ante”. Sa svakim članom koji pristigne u našu grupu mi postajemo jači i naš razvojni potencijal također.

Kakvu povratnu informaciju dobivate od članova udruge i kako ona obli-

kuje njen daljnji razvoj?

Povratne informacije su da bismo mogli proširiti buduća događanja u druge dijelove Hrvatske. Pa postoji mogućnost da organiziramo nešto i na hrvatskom jugu, u Dalmaciji, u budućnosti, pogotovo jer se sve više povratnika seli u Zadar. To jest članovi iz Zadra su se prošloga mjeseca već okupili na božićnom domjenku. Tako da grupa de�initivno ima potencijala za razvoj i održavanje događanja diljem Hrvatske.

Koje su reakcije šire zajednice u Hrvatskoj na aktivnosti udruge? Postoji li interes za suradnju među Hrvatima u dijaspori i povratnicima?

Postoje itekako, svi domaći ljudi u Hrvatskoj bit će odušeljeni kada čuju o našoj udruzi i da nas je toliko u Hrvatskoj te pečemo svoju rakiju s porukom. Sve više Hrvata iz iseljeništva koji kad čuju za postojanje naše udruge i da imaju prijatelje koji su u Hrvatskoj bit će ohrabreni da se i sami vrate u Hrvatsku. Kada znaju da neće biti jedini tu i prepušteni sebi samima, nego da imaju cijelu zajednicu ljudi koja će biti uz njih kao pozitivna podrška. Koje biste savjete dali mladim obiteljima koje razmišljaju o povratku u Hrvatsku?

Savjet bi bio da dođu i pokušaju, nek stave svoju kuću na rentu i dođu godinu dana u Hrvatsku i vide kakav je život u Hrvatskoj. Jer kao što su se mnoge obitelji do sada preselile u Hrvatsku, a ne bi znale da je to moguće da nisu pokušale. Naravno da je svačija situacija drukčija, i mogućnosti su drukčije. Neki su ostavili kuću u najmu u zemljama iz kojih su došli kako bi imali stalan prihod izvana bez obzira na posao. Dok su drugi prodali sve i otišli, stavili “all-in” u svoj povratak u Hrvatsku, te su s tim novcem mogli si omogućiti kupnju dobre nekretnine u Hrvatskoj i dalje sve postići svojim radom u Hrvatskoj. Svaka je situacija različita, ali da se može živjeti i uspjeti u Hrvatskoj dokaz je naših 230 članova “Reaspore” – udruge koja stalno raste.

Hrvatski vjesnik, nazdravlja ‘Reaspori’!

Kraj ere Aleksandra Vučića?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Srbiju iz dana u dan potresaju masovni prosvjedi koje su pokrenuli studenti, tražeći odgovornost vlasti za smrt 15 osoba u padu nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu. Aleksandar Vučić, aktualni predsjednik Srbije, koji tom zemljom vlada neprekidno više do 20 godina, proživljava najteže dane u svojoj političkoj karijeri. Vučić je izravni nasljednik komunističko-četničke koalicija koju su svojevremeno, u vrijeme dok je Srbija tenkovima pokušavala iscrtati granice velike Srbije, uspostavili Slobodan Milošević i Vojislav Šešelj, pa se može reći da bi se njegovim padom dogodila prva politička promjena u Beogradu od raspada Jugoslavije pa do danas. Neki, doduše, tvrde da je kontinuitet velikosrpske politike utemeljene na čuvenom memorandumu SANU bio prekinut u razdoblju od siječnja 2001. do ožujka 2003., kada je dužnost srbijanskog premijera obnašao Zoran Đinđić, no ta ocjena je više nego dvojbena. Đinđić se školovao u Njemačkoj, bio je miljenik i nada Zapada, ali ne treba zaboraviti da je u vrijeme opsade Sarajeva na Palama pekao vola s Radovanom Karadžićem, da je hvalio generala Ratka Mladića i prosvjedovao zbog intervencije NATO-vih zrakoplova protiv srpskih snaga.

Vučić je kako 22-godišnjak, od samog početka rata u BiH, radio kao novinar na propagandističkom televizijskom kanala "Channel S" bosanskih Srba u Palama, da bi se od svoje 23. godine aktivno uključio u rad Srpske radikalne stranke, na čijoj listi je izabran za zastupnika skupštini Srbije, a od 1994 do 2008. bio je glavni tajnik te stranke. U ožujku 1998. postao je srbijanski ministar informiranja, potom je bio ministar obrane... Dužnost srbijanskog premijera obnašao je od 2014 do 2017., a od 2017. do danas je predsjednik Srbije. Čitavo to vrijeme uspješno se održavao na

Vučić u svojim govorima poručuje da je Srbija napadnuta izvana, a ljudi iz njegove stranke su još izravniji - tvrde da su „ustaše ponovo napale Srbiju”!

važnim dužnostima, mijenjajući mentore, podupiratelje i saveznike, ali nikada nije odustao od projekta velike Srbije. Samo ga je prilagođavao novim okolnostima i pojam „velika Srbija” zamijenio pojmom „srpski svet”. U njegovoj političkoj biogra�iji veoma značajno mjesto ima Glina, odnosno govor koji je u tom hrvatskom gradu održao 1995. „Nikada Srpska Krajina, nikada Glina neće biti hrvatska! Nikada Banija neće nazad u Hrvatsku!”, rekao je Vučić. Kasnije je taj istup pokušavao relativizirati tvrdeći da u govoru u Glini nije spomenuo veliku Srbiju. No, postoji video snimka tog govora i jasno se čuje da je Vučić rekao: „Ukoliko srpski radikali pobijede i poraze predsjednika Srbije, vi znate da ćete živjeti u velikoj Srbiji, jedinstvenoj srpskoj državi i tu odstupanja biti neće!”

Sada kad je suočen s velikim izazovima na svom terenu, kad borbu za opstanak vodi u svom dvorištu, Vučić pokušava pronaći rješenje primjenom starih, velikosrpskih obrazaca - upiranjem prsta u srpske „vjekovne neprijatelje”. U svojim govorima Vučić poručuje da je Srbija napadnuta izvana, a ljudi iz njegove stranke su još izravniji - tvrde da su „ustaše ponovo napale Srbiju”! Da bi potkrijepile tee tvrdnje, srbijanske vlasti maltretiraju hrvatske državljane koji su se zatekli na teritoriju Srbije. Zbog pet hrvatskih državljanki koje su uhićene, a potom i protjerane iz Srbije hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je Srbiji prosvjetnu notu, a reagirala je i Europska komisija. Vučić je žilav, no mnogi vjeruju da je sve uzalud, da ovu situaciju ne može politički preživjeti.

Piše: Branimir Stanić

Nakon završenih predsjedničkih izbora, kada je 12. siječnja pobjedu odnio dosadašnji predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, hrvatska je javnost svjedočila svojevrsnu igrokazu vladajućih u kojem je glavna uloga dopala – čestitki. Napetost je do te mjere narasla da je udarna vijest postala čestitka zagrebačkoga nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije novoizabranomu, to jest na novi petogodišnji mandat izabranomu predsjedniku.

Iz pojedinih medijskih analiza dalo bi se naslutiti da im nije toliko u fokusu bio sadržaj čestitke, nego uopće nadbiskupovo čestitanje u ozračju kada je iz vrha izvršne i zakonodavne vlasti poručeno da se novoizabranomu predsjedniku ne čestita (u pomalo šaljivu bi se duhu moglo zaključiti da je zlonamjernima koji u isti koš stavljaju državnu i crkvenu vlast nadbiskupova čestitka dokaz da je Crkva

Siječanj je i mjesec buna, pobuna i zabuna - potrošačka revolucija odigrala se u otprilike istim danima kao prije mnogih stoljeća čuvena seljačka buna, koja nije imala izgleda, to jest šanse, za razliku od ove suvremene, u prvom valu podosta uspješne, pa nema razloga da se tsunami ne nastavi. Jadni, jadni vlasnici trgovačkih lanaca, pa zar su zaslužili takav odnos Hrvatica i Hrvata, zar ne mogu naći svoga Gašpara Alapića? Zar će doista morati u sniženje, doživjeti poniženje, a sve zbog niskih pobuda hrvatskih potrošača, čiji su zahtjevi neispunjivi i retorika na niskoj razini?

A još im se pridružili i vladajući, paradoksalno upravo oni koji su imali mehanizme, alate, sjekire, vile i grablje da na vrijeme izbave narod iz lanaca, ne samo trgovačkih. A narod se valjda dobro pripremio za dulji štrajk, logistika u špajzama funkcionira, nakupovao narod šećera i brašna, tjestenine i napolitanke, može izdržati cijelu veljaču, srećom kratku. Pred lance treba postaviti potrošačke straže, nenaoružane ali bijesne, uglavnom usredotočene na štrajkbrehere s punim kolicima.

Probuđena Vlada panično ograničava cijene još nekim proizvodima, što je parcijalni učinak, jer sve cijene treba sniziti do granica primjerene izdržljivosti hrvatskoga čovjeka, koji jest poseban (vidi povijest), ali i on mora jesti da ne bude pojeden. S tim u svezi, kao da je zaboravljeno kako su nabavljali hranu stari Hrvati, lovili veprove po hrastovim šumama, između ostaloga, zašto ne bi i sada. Ima veprova! Ne puškama i pištoljima, jer svaki spomen vrućega oružja izaziva užas, a uporaba u Hrvatskoj postala nepoželjnom, ne može čovjek više pucati ni iz automobila, pa preostaju luk i strijela, možda koplje i sjekira. Mir i dabro, oprostite, Mir i dobro. To smo uostalom već vidjeli – ne tako davno pobijene su sve kune, a čini se da je baš tim činom omogućeno raz-

Čestitanje i (ne)čestitarenje

i dalje potpuno slobodna u svojem pozivu i poslanju).

Pisanje ili izgovaranje čestitke pripada najstarijim retoričkim obrascima. Njihova je zadaća u što kraćoj i svečanijoj formi istaknuti opće mišljenje o onome kojemu se čestita. To jest, izgovarati i pisati samo ono s čime se većina slaže (nikako hvaliti do mjere da onima koji ne misle tako pozli).

U tom smislu čestitka kao retorička vrsta strogo zabranjuje bilo kakvo isticanje mana onoga kojemu se čestita. Upravo suprotno. Nužno je izricanje isključivo vrlina. Bez toga dijela čestitka nije čestitka.

U dubokoj su zabludi oni koji misle da se čestitanjem veliča osoba kojoj se čestita ili da čestitka govori o tome koliko je čestitar pametan, lijep ili pismen. Ne. Čestitki je osnovni cilj stvaranje ugodnoga ozračja među ljudima. A ako čestitar odluči objaviti čestitku, cilj mu je ugodno ozračje prenijeti na šire društvo.

U skladu s tim, uvođenje kulture nečestitanja

Uvođenje kulture nečestitanja ne govori toliko o osobi koja ne čestita ili o osobi kojoj se ne čestita – nego razotkriva namjere koje mogu biti mnogo opasnije nego što se čini

Siječanj

ne govori toliko o osobi koja ne čestita ili o osobi kojoj se ne čestita – nego razotkriva namjere koje mogu biti mnogo opasnije nego što se čini, a samim time nisu bezazlene. Stvoriti loše, toksično ozračje u društvu, uključujući otvaranje prostora za rasplamsavanje zločestoće. Ako je kojim slučajem npr. odnos između predsjednika Republike, Vlade i Sabora smišljeno takav kako bi se stekao izvanjski dojam da Hrvatska u bitnim geopolitičkim pitanjima u svim sastavnicama vlasti ne diše jedinstveno, što bi je sutra moglo spasiti ovisno o tome koja velesila u svijetu preuzme dominaciju – tada bi to bila lukavština nad lukavštinama. No, cijena je takvoga dugogodišnjega pristupa u djelovanju pripadnika vrha vlasti ipak poticanje toksičnoga ozračja u društvu u kojem se misli da se, primjerice, mogu s leđa zaskakivati ljudi koji mirno mole na trgovima. Kao da opet nekomu unosnim postaje razdor forsiran po udbaškim metodama, a najvidljiviji je u odnosima između sjevera i juga. Hrvatska je uvijek bila zemlja iskrenih čestitara. Narod koji je tijekom stoljeća očuvao zajedništvo jer se, rečeno u pavlovskom duhu, radovao s radosnima, a plakao sa zaplakanima. Tko god kulturom nečestitanja pridonosi lošemu društvenomu ozračju, ne radi ni za sebe ni protiv drugoga. Nego – protiv dobra naroda. (Glas Koncila)

je u Hrvatskoj mjesec buna

množavanje in�lacije - životinja visoka kao žirafa pobrstila plaće, mirovine i narod počeo sumnjati u statistike koje vele da ljudi žive sve bolje.

Potrošačke straže treba postaviti i na granice prema Sloveniji i Italiji, da narod ne bi putovao u tamošnje lance, koji se zovu isto kao u Hrvatskoj, ali nemaju iste cijene. Kupujmo u hrvatskim stranim lancima, budimo patrioti! Ne znam idu li naši potrošači možda i u prijateljsku nam Srbiju? Ako su i išli, sada više ni to ne mogu jer im je Ministarstvo vanjskih preporučilo da ne putuju, osim ako baš moraju. A sve su zakuhali hrvatski STEMeri, hrvatske štifungice i hrvatski novinari, to jest hrvatski agenti, to jest ustaše uopće, švrljajući po Beogradu, a vjerojatno i Jagodini, ako su ju uspjeli pronaći. I tako onemogućili pristojnim potrošačima da skoknu po parče leba preko Bajakova.

Nego, za koga su vraga uopće hrvatski studenti i štifungice, ali ne samo oni, hrlili u Beo-

Potrošačka revolucija odigrala se u otprilike istim danima kao prije mnogih stoljeća čuvena seljačka buna, koja nije imala izgleda, za razliku od ove suvremene

grad? U Srbiju? Valjda vole da ih se zlostavlja, ostalo im u genima, kao: zlostavljali ste naše očeve i majke, djedove i bake, pradjedove, pa što smo mi manje vrijedni, hajde sada i nas. Jeste, kaže srbijanski režim, imate pravo, sada ćemo da vas maltretiramo već na granici, a zatim i dalje, kad vam se toliko sviđa. Meni se ne sviđa. Zadnji put sam bio u Beogradu svršetkom 1990. ili na samom početku 1991., ne sjećam se više. Nisam išao kupovati ni tulumariti, pojavio sam se ondje kao slučajni, rotirajući predsjedavajući Jugoslavenske radiotelevizije, s jedinom porukom da JRT više ne postoji, kud koji, mili moji. Što je izazvalo veliku sablazan, raspametili se u očaju od tolike drskosti, pa sam beli grad napustio ubrzanim manevrom povlačenja na pričuvni položaj, odnosno prema Zagrebu. Toliko o mojim srdačnim vezama s Beogradom, vrlo davnim, a još davnije, pradavnije i neutralne uspomene potječu iz doba kada je nas studente i studentice vodilo na Sajam knjiga (Interlibera u Zagrebu nije bilo). Studente komparativne književnosti, a posebno studentice, predvodio je Hergešićev kadar, sjajni pjesnik Ivan Slamnig (predavao stariju hrvatsku književnost).

Smucali smo se Sajmom i Beogradom početkom šezdesetih Veselko Tenžera, Tomislav Bakarić, Tomislav Kurelec (nedavno preminuo) i mi ostali, polugladni, za kupnju knjiga nije bilo novaca, ni onih potrebnih nam za studij, jer se tada na srpski silno prevodilo, na hrvatski malo. Vjerojatno je s nama bio i Ante Stamać, najrevniji student, ili možda nije bio poradi sjećanja na Goli otok, kamo su ga komunisti bili smjestili vrlo mladog, a stražari govorili srpski, dabome... Poslije rata, poslije sloma srpske agresije na Hrvatsku nije mi padalo na pamet da odem u Beograd, ne želim i ne ću, za razliku od stanovitih naših polupisaca polunovinara orjunaša, iz čijih (novinskih) napisa saznajemo da su često u bratskoj državi. A sada bi, vjerojatno, podržali Vučića i njegov režim, ali su oprezni, beogradskim studentima i srednjoškolcima sigurno se ne bi pridružili, mladim srpskim ustanicima, da ne velim ustašama. Vučić se trese, ali još ne pada, jer ga pridržavaju Istok i Zapad, za Sjever i Jug ne znam. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

POBOŽNOST BOG KAD NEŠTO OBEĆA ON TO I ISPUNI, TO JE BOŽJA SUVERENA RUKA

U situacijama kada bivamo lišavani ispunjenja zemaljskih potreba ili žudnji Bog obično povećava našu svetost i sreću koju imamo u Njemu

Kada to kaže Elizabeth Elliot (1926. – 2015.) složite se s time. Ja klimam glavom u slaganju. Sjećam se njezina života, njezina ubijenog muža-misionara, njezina posvećenja evanđelju, njezine apsolutne posvećenosti Kristu, podudarnosti njezinih riječi s djelima i kažem – amen. Okolnosti njezina života su za mene kao djevojku u razvoju bile legendarne. Bilo je očigledno da Bog upravlja svim teškoćama i golemim razočaranjima koje je iskusila, koji nam mogu biti na utjehu. Željela sam biti poput nje jer sam željela poznavati Boga duboko kao što ga je ona poznavala – dobrog Boga koji je učinio da se svaka kušnja dogodi s razlogom.

No nisam u potpunosti okusila uvijek spokojnu vjeru u Boga koju je ona imala. Mislila sam i nadala sam se da intimnost i vjera koju je ona imala u Isusa mogu kroz život doći lako. Otkrila sam da ako želim biti poput nje i ako želim toliko poznavati Boga trebam naučiti predati se disciplini. Trebam hodati kroz put patnje i trebam otkriti ljepotu u svom vlastitom neobičnom pepelu. Što su naše potrebe?

Stajala sam na ulazu jedne od najvećih soba za pretrage u našoj prekrasnoj dječjoj bolnici. Ondje je jedva bilo dovoljno mjesta za mene jer je trinaestero članova medicinskog osoblja ondje ulazilo u žurbi, sudarajući se jedni s drugima, dok je glavni liječnik izgovarao teške riječi. Usred toga naš je trinaestomjesečni sin izgledao mirno, blijedo i beživotno. Željela sam naglas zaplakati ili povikati sinovljevo ime ili natjerati nekoga da mi kaže kako će se ovo završiti. Nisam učinila ništa od toga. Sjedila sam tiho, nepomično, stiskavši svoje ruke, dok moje srce nije prestalo glasno kucati. Mislila sam da ako budem tiha i smirena da će mi dopustiti da budem blizu svoga sina. Gledala sam kako stavljaju infuziju u njegovu ruku kako bi njegova koštana srž što prije dobila lijekove. I ostala sam nijema dok je sestra ritmično upumpavala ručnim ventilatorom zrak u pluća našeg sina sve dok nismo stigli u sobu za intenzivnu medicinu gdje su ga mogli spojiti sa strojem.

Godinama ranije sam na-

Ono što sada nemamo sada nam ni ne treba

učila (možda ne tako dobro kao što sam trebala) da nam Bog ne duguje dati djecu. Možda ih i uzme nakon što nam ih da. Moja naivna dvadeset i nešto godišnja ja je bila šokirana ovom spoznajom. Podsvjesno vjerujući da sam imuna na pobačaj, bila sam iznenađena kada se on dogodio. Jednostavne riječi koje su me prestrašile i utješile u isto vrijeme bile su: „Bog daje i Bog uzima“. (Job 1, 21)

Sada s petero djece i najmlađim koji ima zdravstvene probleme bila sam suočena s drugim planom koji se nije poklapao s mojim, koji je, da budem iskrena, svakodnevna pojava. Nisam sigurna je li ijedan dan išao po mome planu. No obično se moji planovi nisu puno razlikovali od Božjih (uz nekoliko iznimaka). Gledajući sina kako se bori za život shvatila sam da ovo drastično odudara od mojih planova. Što znači “ustrajati”?

Te noći u bolnici gdje sam bila sama sa svojim onesviještenim sinom i zvukom ventilatora koji je davao dodatno grozan zvuk tišine, Bog je mijenjao moje razumijevanje za potrebitošću i rastom. U idućim godinama bit ću suočena s puno pitanja u vezi toga što ja trebam

i što moja obitelj treba kako bismo ustrajali kao Božji narod.

Jesam li željela da moj sin bude zdrav? Koliko “zdravo ” je dovoljno – zdravo? Jesu li naša ostala djeca u svojim životima trebala iskusiti patnju? Jesu li trebala obitelj s manje potreba? Jesam li ih trebala školovati od kuće kako bi se razvila u odgovarajuće kršćane? Trebam li spavati? Koliko dugo? Jesam li u svome životu trebala manje povraćati? Koliko sam koherentna trebala biti kako bih bila ljubazna kao osoba?

Vi vjerojatno imate svoja pitanja. Trebate li zdravi brak? Želite li da vaša djeca budu spašena? Želite li se preseliti u drugi grad, drugu kuću ili drugo susjedstvo?

Želite li se riješiti svoje kronične boli? Želite li da vam Bog potvrdno odgovori na molitvu koju Ga molite posljednjih dvadeset godina?

Želite li se riješiti svoje samoće? Želite li stabilnost ili promjenu?

Što točno Pavao misli kada kaže: „Moj Bog će ispuniti svaku vašu potrebu u skladu s obiljem u slavi Isusa Krista“. (Filipljanima 4, 19) Mirnoća nakon oluje

Moj sin je prošao kroz traumatičan boravak u bolnici. Prošla sam i ja, iako nije

ševljena sinovljevim uspjehom i time kako stvari dobro idu, uhvatila sam samu sebe kako govorim Bogu u dva sata ujutro: „Ne mogu. Ne mogu više ovako živjeti. Ne mogu raditi stvari koje bih trebala raditi preko dana s toliko malo noćnog sna. Želim Tvoj odmor. Želim da me oslobodiš ove noćne katastrofe”. Vidite, zbog sinovljevih neuroloških problema nismo mogli spavati. Iako je bilo poboljšanja, sve u svemu prvih pet godina njegovog života je bilo vrlo izazovno što se tiče našeg spavanja. To su bili mali testovi koji su me pokušali skrenuti s puta. Čuvajte se malih iskušenja

Imala sam zamisao da kako bih disciplinirala svoju djecu trebam biti koherentna i manje očajna. Imala sam zamisao da kako bi me Bog iskoristio da njih usmjerim prema Njemu, trebam ih jednostavno odgajati “kao po špagi”. Bilo mi je o.k. da budem dolje, jer sam ondje bila puno puta, ali koliko “dolje” trebam ići? Mislim, čitala sam kršćanske članke u kojima je pisalo da je san čin poniznosti. Stoga, zašto bi me Bog lišio takve poniznosti? Željela sam mu bespogovorno vjerovati.

izgledalo obećavajuće dok sam ondje bila. Volim proglašavati pobjedu. Preživjeli smo. Moja vjera je bila netaknuta, čak i osnažena. No jedno od otkrića u posljednjem desetljeću moga života je da velika iskušenja nisu uvijek onakvi testovi kakve mi očekujemo. Nekako smo prošli kroz te “velike, teške testove”. Po milosti, u molitvama i pomoći Božjih ljudi držimo se za nadu u Božja obećanja i preživljavamo. No obično nas maleni testovi koji prethode onim velikima pokušavaju usporiti.

Nekoliko godina nakon tog kobnog ostanka u bolnici kada sam trebala biti odu-

No Bog nije želio da svoje srce usmjernim na manje važne potrebe. Mi imamo puno veće potrebe od sna. Imamo puno veće potrebe od svoga zdravlja i zdravlja svoje djece. Imamo veće potrebe od supružnika ili oslobođenja od kronične boli. Imamo veće potrebe od koherentnosti. Imamo veće potrebe od posla, karijere, doma… toga da služimo Bogu onako kako smo mi to zamislili.

Ono što sam trebala jest da detaljnije pročitam Poslanicu Filipljanima 4 kako bih otkrila da Pavlove osnovne potrebe nisu bile ispunjene. On je to rekao ovako: „Znam i oskudijevati, znam i obilovati! Na sve sam se i na svašta naviknuo: i sit biti i gladovati, i obilovati i oskudijevati“. Pavao se susreo s neispu-

njenim potrebama i naučio je obilovati u tome. U svakoj okolnosti Božje zamisli rasta i napretka su drukčije od naših. Mi mislimo da napredak znači osmostatan san, dobar posao, okruženje s ljudima koji nas poštuju, dobivanje prilike da uspijemo u nečemu, dobra zdravstvena skrb, dobar brak i sretna djeca. Ovo su sve dobre stvari, ali to nisu jedine stvari koje nam Bog daje kako bismo u ovome životu rasli. U Božjoj ekonomiji mi rastemo onda kada je naša potreba za Njime ispunjena Njime. Drage sestre i braćo, ne postoji okolnost pod nebom koju Bog ne koristi za naš rast u pravednosti. Ne postoji potreba koju on neće ispuniti. Obećanje je zaista točno: Bog će zaista ispuniti sve naše potrebe u skladu s bogatstvom slave Isusa Krista. (Filipljanima 4, 19) Ne postoji ništa što nam uistinu treba, a da se to ne može naći u Kristu.

Štoviše, u situacijama kada bivamo lišavani ispunjenja zemaljskih potreba ili žudnja Bog obično povećava našu svetost i sreću koju imamo u Njemu. Kada želimo dobivamo više Krista. Kada patimo, naša solidarnost s Njime raste. Kao i obično, Elizabeth je bila u pravu. „Bog je obećao da će ispuniti sve naše potrebe. Ono što sada nemamo sada nam ni ne treba“. Ono što nam sada treba sada i imamo: to da Božja suverena ruka izvodi u našim životima sve na dobro. (Rimljanima 8, 28) Krist, Sin je naš odvjetnik, Spasitelj i pravičnost (1. Ivanova 2, 1; Filipljanima 3, 20; 1. Korinćanima 1, 30), a posredovanje Duha Svetoga, pomoć i utjeha nas okružuju svakoga dana. (Rimljanima 8, 26-27)

Stoga ćemo na kraju naših života zaista moći reći: „Nikada nisam ništa željela/ želio. Nikada nisam čula/čuo ‘ne’ od svoga Oca, a da to nije značilo ‘da’ za bolje i dublje stvari“.

(Izvor: Abigail Dodds; Desiringgod.org)

Australsko-hrvatske

društvene usluge

objavile su i da će nastava u okviru Ljetne škole hrvatskoga jezika započeti 3. veljače, a trajat će 14 tjedana

Grupe društvene potpore koje djeluju u sklopu Australsko-hrvatskih društvnih usluga ponovno su se - nakon božićne stanke - vratile svojim redovnim susretima i brojnim aktivnostima.

Marljivi članovi grupe

“Sjever” 15. siječnja pokrenuli su novu kreativnu radionicu u centru Galada u Eppingu, ukrašavali su okvire za fotogra�ije lijepeći raznolike mozaike.

Australsko-hrvatske

društvene usluge objavile su i da će nastava u okviru Ljetne škole hrvatskoga jezika započeti 3. veljače, a trajat će 14 tjedana

Cijena tečaja za nove polaznike je $450, a za one koji se ponovno vraćaju i nove polaznike koji se upisuju s članom obitelji ili prijateljem $420.

Za više informacija javite se Danieli na danielad@accs.asn.au.

Grupe društvene potpore ponovno započele s redovnim susretima

Članice grupe društvene potpore Casey nakon božićnih i novogodišnjih praznika opet su pokrenule novi projekt.

Vjerujemo da će njihov kreativni rad u narednim tjednima biti okrunjen zanimljivim djelima, kao i uvijek do sada!

Uzvanici su uživali u ukusnoj hrani - od sarma i ćevapčića do janjetine s ražnja i tradicionalnih kolača i torta. Zabava je trajala do kasno u noć

Pripremio: Matthew JURČEVIĆA

Piknik u povodu 33. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske održan je 18. siječnja u Hrvatskom domu u Gwelupu, predgrađu Pertha.

Druženje je započelo u 13 sati u glavnoj dvorani u kojoj su se okupili brojni članovi hrvatske zajednice te uvaženi gosti: Stuart Aubrey - član Vijeća za Scarborough, Damien Kelly – predstavnik Liberalne stranke za Scabrough, Toni Krstičević i Karlo Perkov –gradski vijećnici Stirlinga, gradonačelnik Stirlinga Mark Irwin, predsjednik North Fremantlea, predsjednik Hrvatskog društvenog centra u sjevernom dijelu Fremantlea Anthony Sumich, predsjednik Nogometnog kluba Westen Knights Dean Zlendić, izvršni direktor Perth Gloryja Anthony Radich i drugi. Nakon pozdravnih govora Marka Irwina i Laure Denone, hrvatski svećenik, vlč. Nikola Čabraja, blagoslovio je pomno pripremljenu hranu. Uzvanici su uživali u ukusnoj hrani - od sarma i ćevapčića do janjetine s ražnja i tradicionalnih kolača i torta. Potom su u 16 sati pričuvne ekipe Gwelup Croatije i Western Knightsa odigrale prijateljsku utakmicu. Western Knightsi su pobijedili 5-1.

U 18 sati prvi sastav Gwelup Croatije igrao je protiv prvog sastava Western Knightsa. Westen Knightsi su pobijedili rezultatom 4-3.

Dobra zabava trajala je do kasno u noć.

Dugi put Stefana Ozicha: 114 dana dvostruke

U spomen na brata Jeronima, za promicanje svjesnosti o mentalnom zdravlju muškaraca, Stefan Ozich postao je prva osoba koja je pretrčala Novi Zeland –dva puta!

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Stefan OZICH, ‘SO Well’

Stefan Ozich, koji je dva puta pretrčao cijelu zemlju, upravo je završio svoje putovanje nakon 114 napornih dana! Postao je prva osoba koja je ostvarila ovaj podvig. Njegov cilj je bio prikupljanje sredstava za dobrotvornu organizaciju The Last Chance Project (Projekt Posljednja šansa) koja skrbi za mentalno zdravlje mušakaraca (men's mental health), a sve u spomen na njegovog pokojnog brata Jeromea.

“Moje ime je Stefan Ozich. Prošle godine moj brat tragično je preminuo, oduzevši sebi život…” - tužna obiteljska priča leži u temelju Stefanove odluke da ostvari nesvakidašnji podvig – istrči ultramaraton u trajanju od 114 dana u kojem je pretrčao više od 6000 kilometara zahtjevnim terenima Novog Zelanda.

Ovaj iskusni sportaš svoje granice izdržljivosti pomicao je i ranije, no ovaj put iskusio je i prebrodio dosad najzahtjevnije mentalne i �izičke prepreke s kojima se suočavao za vrijeme trčanja i pješačenja cijelom dužinom staze Te Araroa na Novom Zelandu - i to dva puta!

“Ovim pothvatom želio sam skrenuti pozornost na probleme s mentalnim zdravljem kroz koje prolaze mnogi muškarci, često osamljeni i u izolaciji. Vjerujem da i najmanji korak može dati podršku i izvući nekoga iz tame na svjetlo oporavka i otpornosti” – ističe Stefan govoreći o svom posljednjem izazovu.

“Čak i najmanji doprinosi mogu imati veliki utjecaj. Zajedno možemo utjecati na mentalno zdravlje muškaraca i dati nadu onima kojima je to najpotrebnije” –nastavlja Stefan, poznat kao izdržljiv sportaš s Novog Zelanda, vođen strašću da kod ljudi što više razvije svijest o potrebi da se brinemo za mentalno zdravlje svih osoba i inspirirajući druge da to čine kroz svoju osobnu priču i sportska postignuća.

Kako bi upozorio na potrebu vođenja brige za mentalno zdravlje muškaraca,

zalažući se za podršku, krenuo je 1. listopada 2024. u svoj najnoviji pothvat pod nazivom Dugi put (The Long Path), s nakanom da prikupi 1.000.000 dolara za The Last Chance Project – dobrotvornu organizaciju koja skrbi za mentalnu dobrobit muškaraca. Sve donacije izravno podupiru inicijative koje pružaju vitalne usluge za očuvanje i razvoj mentalnog zdravlja, savjetovanja i osiguranja resursa za muškarce u potrebi. Misija navedene organizacije je njegovati okruženja u kojima muškarci mogu započeti nova, pozitivna poglavlja kroz iscjeljivanje, podršku i održivi rast. Nudeći mentalne i emocionalne resurse, The Last Chance Project nastoji muškarcima pružiti alate potrebne za dugotrajno mentalno zdravlje, pomažući im u svladavanju prepreka koje ih priječe u ostvarenju svjetlije i zdravije budućnosti.

Stefan je krenuo na novozelandsku stazu Te Araroa od 3000 kilometara — dva puta — ukupno pokrivajući 6000 kilometara kako bi pokazao da se uz podršku, otpornost i odlučnost može suočiti i s najtežim bitkama.

“Muškarci diljem naše zajednice žive s nevidljivim teretima - bilo da se radi o neriješenim problemima iz prošlosti ili golemim današnjim stresovima - koji utječu na njihovo mentalno i emocionalno blagostanje.

Projekt Last Chance nudi nadu potičući otvorenost i rast, pružajući vitalnu mrežu podrške za one koji su spremni krenuti prema boljem sutra” - objasnio je Stefan.

On je u ostvarenju svog nauma najprije svladao 90 milja pješčane plaže, a potom je iz dana u dan mijenjao krajolike nailazeći na nove izazove - i �izičke i mentalne prirode. Prošao je Ahiparu, Kaitiu, Takahue,… posebna mjesta Northlanda… bolove u koljenu, gležnju… nastavljajući snažno i uporno ponavljajući sebi kako je “volja ono što te treba pokretati i da loši danibaš kao i oni dobri - dođu i prođu”.

Kilometri su se zbrajali na putu prema Waipu, a onda Aucklandu. Pratile su ga i teške neprospavane noći, ali usprkos tome pronalazio je svoj ritam na teškim ravnim terenima, često prekrivenim visokom travom… Dodatnu snagu i motivaciju dali su mu susreti s njegovom obitelji koju je susretao na putu na kojem je u svakom danu

Volume 29. No. 1291

As of 1 January 2025, a new tax relief measure came into effect for returning Croatian citizens, exempting them from paying income tax on employment income (wages) for a period of �ive years.

According to the Croatian Tax Administration, the following conditions need to be met:

1. Eligibility Based on Status:

The individual is a Croatian emigrant or a descendant of a Croatian emigrant who lived in overseas or European countries, holds Croatian citizenship, and has registered residence in Croatia. Alternatively, the individual is a Croatian emigrant, a family member, or a descendant of a Croatian emi-

5-Year Income Tax Exemption For Croatians Moving Back

grant from overseas countries (without Croatian citizenship) and has been granted temporary residence for the purpose of immigration or returning to Croatia, or has been granted permanent residence under the Foreigners Act.

Recognised Overseas Countries: Argentina, Australia, Brazil, Bolivia, Chile, Ecuador, South Africa, Canada, New Zealand, Paraguay, Peru, United States, Uruguay, Venezuela.

Recognised European Countries: Austria, Belgium, Denmark, France, Ireland, Italy, Luxembourg, Netherlands, Norway, Germany, Sweden, Switzerland, United Kingdom.

2. Minimum Overseas Residence:

The individual has resided abroad continuously for at least two years, as veri�ied by records from the Ministry of the Interior (MUP). This includes individuals who, at least two years ago, registered their temporary or permanent departure from Croatia or those who never had registered residence in Croatia.

3. Not Seconded Abroad:

The individual was not seconded abroad by a Croatian employer.

Procedure for Determining Eligibility is as follows: The Croatian Tax Administration will verify eligibility based on data provided by the Ministry of the Interior. This will be done automatically as part of the annual income

tax determination process, without requiring a special application from taxpayers.

Exception:

If a taxpayer believes they qualify for the exemption, they may submit Form ZPP-DOH as evidence. This must be done by the end of February for the previous year or by the statutory deadline for objections (31 July of the current year for the previous year).

Important Exclusions

This tax relief cannot be combined with: Reductions in income tax prepayments for local government units classi�ied as Group I and the City of Vukovar. Annual income tax reductions for individuals under 30 years of age.

A platform for sharing information and generating interest about the history and heritage of Croatian football clubs worldwide

Interviewed by: Suzana FANTOV

Photos: ‘Forever Croatia’

Jozo Kolakušić, a contributor to Hrvatski Vjesnik (Croatian Herald), born in Melbourne, returned to Croatia a few years ago. A passionate football enthusiast, he has successfully started a new chapter of his life in Croatia while also launching an intriguing page on Facebook. Under the name ‘Forever Croatia’, he created a page that honours the history and heritage of Croatian football clubs worldwide, establishing a new way to connect communities both in the diaspora and homeland, while preserving and documenting rich sporting heritage.

“The idea came through many conversations I had with people in Croatia and abroad, who knew a little about our Croatian football clubs in the diaspora, but not enough. They only knew that some famous national team players came from certain clubs, but beyond that, there wasn’t much substantial information available in Croatian online. This was true both for people in Croatia and through conversations with younger generations in the diaspora. It became apparent that they didn’t know enough about the history of their own clubs where they grew up. They would idealise clubs from across the world rather than appreciating and being proud of the clubs they grew up with, which their fathers and grandfathers built.

This idea had been simmering in my mind for years, and in August 2023, while driving on the motorway from Zagreb to our beautiful Adriatic coast, I mentioned the idea to a good friend who was then the president of a well-known Croatian club. He encouraged me, saying it was an excellent idea and that I should pursue it. He offered useful advice on adopting successful habits and suggested information sources and books I could research to gather more material for the future page. The page started on Instagram on 23rd August 2023, with just a few friends following, and later expanded to Facebook. My best friend from Geelong, Australia - David Deak - immediately contacted me. Having grown up with Croatia Geelong, I believe he’s one of the best archivists of Croatia Geelong football materials in all of Australia and Croatia. I’m proud to say

Interview: Jozo Kolakušić – A Conversation The Founder Of ‘Forever Croatia’ Social

he’s my co-administrator of the page. Some of the rarest materials were actually uncovered by him from family archives and his wide network of friends who also possess valuable materials.

What I didn’t expect was how quickly the page would grow and explode in popularity. Friends from Geelong, Sydney, Canada, and America quickly reached out and joined, offering help and support. Today we have an international team of people who best know their local areas and help me collect materials and information to tell the story better.”

Croatian Herald: Which topics - or rather clubs, individuals - have been covered so far?

“We’ve covered topics from the beginnings of Croatian football clubs worldwide, from Cleveland, New York, Chicago, Los Angeles, to Toronto (North American champions 1976) and Vancouver in Canada, to Sydney, Melbourne, Adelaide (the oldest Croatian football club in Australia with the name ‘Croatia’) and Geelong in Australia. It started with old photos from the founding years of these clubs, then pictures and short biographies of signi�icant individuals from these clubs, to the famous successes and titles these clubs won in their respective countries. These are all stories I heard growing up from my parents and materials I read as a child through books and newspapers like Hrvatski Vjesnik.”

CH: What were the key values that Croatian football clubs worldwide promoted throughout history?

“The key values were promoting Croatia’s name in every possible corner of the world when there wasn’t a free and internationally recognised Croatia. The name ‘Croatia’ was heard in Australia, North America, Europe, and South America thanks to the sporting achievements of these clubs with Croatian identi-

ty. Just as Croatian sport and the Croatian national team are the best possible ambassadors for Croatia today, so were these Croatia clubs at a time when we didn’t have our own national team to represent us internationally. The Croatian national team is actually a continuation of the work of all those people who founded, created, and worked for these Croatia clubs worldwide.”

CH: How did Croatian clubs contribute to preserving Croatian culture and identity in the diaspora?

“Croatian clubs de�initely contributed to preserving Croatian culture and identity because in every country worldwide where Croatian clubs were established, they provided a safe haven in foreign lands and a gathering place for Croatians to be ‘among their own’. I think this value is especially important today because it’s no longer about the struggle for independence and recognition of Croatia. Rather, these Croatian clubs, both cultural and sporting, maintain awareness of origins and heritage for third and fourth generations now coming of age.”

CH: How is Forever Croatia becoming a ‘meeting place’

for Croatians both in Croatia and in the diaspora?

“The Forever Croatia page has de�initely connected many people, both older and younger generations. Growing up in the Croatian community in Melbourne, you could always feel that generational gap and lack of understanding between generations. Through pictures, recordings, and personal stories that people have contributed from private archives, everyone following the page has somehow felt connected and proud of their fathers and grandfathers. They created these clubs and did unimaginable things today, building clubs from scratch with their own resources, and this was long before the internet. Showing that they too were once young and ‘cool’ - I think that’s one of the biggest successes. I have the impression that it’s changed the younger generations’ thinking towards the older ones, and they feel a sense of pride in their ancestors.”

CH: Which legends, athletes, or cultural icons connect Croatian clubs with, for example, Australia?

January 2025.

players was one of the best strikers ever to play football in Pelé’s era, Eusébio, who is a legend of the Portuguese national team and Ben�ica.”

CH: How did Croatian football clubs help you feel connected to Croatia?

“Billy Vojtek, Mark Viduka, Mark Šilić, Frank Jurić for Croatia Melbourne; Josip Šimunić and Ned Zelić for Croatia Canberra; Manis Lamond, Tony Popović, Željko Kalac, Mark Rudan, Ante Miličić for Croatia Sydney. For Croatia Adelaide, there was Charlie Perkins, an Aboriginal activist who particularly loved and praised Croatians. After playing football in England for Liverpool and Everton, he returned to Australia to continue playing and later became a famous Aboriginal rights activist. He played for Croatia Adelaide alongside two other Aboriginal players, Gordon Briscoe and John Moriarty. Outside Australia, there’s Toronto Croatia, which was North American champion and brought together the cream of Croatian and European football in those victorious 70s. One of those

“That was my identity growing up in Australia. I’m fortunate to have grown up with Croatia Melbourne (Knights) in their �inal years competing in Australia’s National Soccer League - NSL. When my parents took me to those matches, I was aware of the greatness of the club I grew up with. Along with watching the Croatian national team from the 1998 generation, my childhood idols were those players wearing the red, white, and blue jersey. I loved opening the newspapers on Monday at school after Croatia/Knights won during the old NSL days and would boast to my friends and teachers. Along with the Croatian national team’s successes, this af�irmed my Croatian identity. For example, when they beat Italy 2-1 at the 2002 World Cup in Japan. That day I wore a Croatian checkered

Jozo and David (right), at Maksimir for Croa�a v Spain 2018.

Jozo and Suzana, mee�ng in Zagreb,

Billy Vojtek, Melbourne Croa�a legend in a jersey designed in his honour. The shirt with the inscrip�on “Billy” was inspired by his iconic image from 1968 in a match against Heidelberg Alexandros at Olympic Park stadium.

The great Eusebio and Wolfgang Sühnholz tros-Croa�a’s 1976 victory in the NASL Minnesota Kicks 3-0.

A rare photo of legendary Zvonimir Boban at Melbourne Croa�a 2001.

Conversation With Social Media Page

jersey under my uniform at a school that was predominantly �illed with children of Italian heritage. It was a proud day at school, after years of ridiculous questions like ‘Where is Croatia?’ and ‘Does that country even exist?’ Suddenly, that stopped and I gained instant respect from other children and teachers.”

CH: What’s your favourite story or anecdote related to Croatian clubs and their members?

“I’d say the last Croatian derby in the National Soccer League in 2004 between Sydney and Melbourne Croatia. That was a memorable day for the Croatian community, the last time Croatia Melbourne’s stadium was so full. Until the Australia Cup 2022 when Croatia Sydney reached the �inal and played before 16,000 fans, and 2023 when Croatia Melbourne reached the semi-�inals and had over 5,000 fans at their home ground, which was also nice to see from afar in Croatia. This was even covered in Croatian newspapers like Sportske Novosti and Večernji List.”

CH: What activities or projects would you like to see on our page to preserve and share the history of our clubs?

that represents you and your values.”

CH: What can we learn from the history of Croatian clubs for future generations?

“A lot - that today’s free and modern Republic of Croatia wouldn’t exist if the name of Croatia hadn’t been lobbied for and promoted decades before 1991, through activism and through sporting successes that promoted the Croatian name internationally.”

CH: What are the most important dates or events in the history of Croatian clubs worldwide?

“The founding years of these clubs, and years any titles were won. For example, when Croatia Melbourne became Australian champions, winning the NSL in 1995 over Adelaide City Juventus and 1996 over Marconi from Sydney. When Croatia Sydney won the NSL league in 1986, 1997, and 1999, and when they were in the Grand Final in 1988, 1997, 1999. When Toronto Metros Croatia became North American champions on 28.8.1976 at the Soccer Bowl in Seattle, USA, with a 3-0 victory over Minnesota Kicks. The �irst international match of the Croatian national team against the USA on 17.10.1990 was organised by Croatians from Canada and America thanks to their contacts in the local federation. The �irst of�icial international match of Croatia under FIFA, after its re-establishment, was actually played in Australia on 5.7.1992 at Olympic Park in Melbourne, where Croatia Melbourne had played for decades before, making history and winning titles. All of this is connected and should be known to the wider public.”

“I think some clubs are already doing this well, especially under the in�luence of Forever Croatia. But I believe all clubs should put their old photos and footage on their websites and social media, so younger generations can connect past successes with current ones. The focus should be on getting all community members to become paid members of their clubs. Just like in England or Germany’s fourth division, where everyone from the local community is a member and �inancially supports their local clubs. Not some big and famous clubs from the other side of the world with which they have no connection. You can only truly love the club you grew up with and the one

As the interview draws to a close, Jozo details the varied methods used to gather historical materials for the platform. These range from scouring antiquarian bookshops to delving into cherished family archives and painstakingly converting ageing VHS footage into digital format. He particularly highlights the invaluable role of personal contributions, singling out Bernard Luštica’s seminal work “From Hope to Glory - 40 years of Canberra Croatia” as an example of such collaborative effort. The conversation concludes with a warm invitation to Croatian football clubs across the globe to contribute their narratives and achievements to the Forever Croatia platform.

What began as a simple idea has blossomed into a vital digital repository, chronicling the remarkable journey of Croatian football clubs worldwide. Jozo envisions the platform’s continued organic growth, serving as a bridge that connects people across continents through their shared heritage and parallel experiences in the Croatian footballing diaspora

The late Marijan Bradvić in a duel against Brazilian great Pelé (Toronto Croa�a vs New York Cosmos 1975)

Sühnholz celebrate Toronto MeNASL Soccer Bowl final against

David (right)

Joseph ERCEG

In a time when there seems to be less and less ‘time’ due to numerous obligations, working hours, changing priorities, the number of active members in Croatian communities is visibly declining – there are fewer volunteers, older generation members are slowly passing away... Fortunately, there are still those people who keep their clubs, organisations, and societies alive and active. They organise gatherings and meetings through which they continue to nurture the traditions, customs, and culture of the rich Croatian heritage.

What it means to be Croatian in New Zealand was succinctly described by Joseph Erceg, a board member of the Croatian Cultural Society of New Zealand, who diligently continues to try to preserve existing values in their society.

In our club, it’s not uncommon to �ind �irst, second, and third-generation New Zealanders wondering what it means to be a New Zealand Croatian. They may feel that part of them is lost and that they no longer know their culture.

This happens with many cultures as they adapt to life in New Zealand and become increasingly separated from their roots. The coming of the New Year could be a new opportunity to learn more about your Croatian culture and heritage, and more importantly, to get involved and support the community that keeps this culture alive. Being a New Zealand Croatian sometimes feels like holding onto something intangible and distant that has slipped away over time. You might �ind yourself asking: How can I reclaim a culture I know so little about, and why even make the effort?

The answer lies in understanding that heritage isn’t about knowing everything but rather about �inding connection, identity, and a

What it means to be Croatian in New Zealand 2025.

something stirs within you and you want to understand more. Additional dedication could come through food, music, dance, customs, sports, or language. You can start by learning a few Croatian words and using them in everyday life, expressions like thank you, good morning, and good night.

For many people of Croatian origin, life in New Zealand started out dif�icult. Many arrived with limited education and language knowledge but through hard work and determination managed to build successful lives.

These people brought with them important Croatian values of family and closely connected communities. They built a strong Croatian community in New Zealand to keep their traditions alive and pass them on to future generations. They collaborated and connected to support each other, sharing knowledge and skills needed to build businesses, especially in industries such as viticulture, �ishing industry, kauri gum industry, agriculture, and stonemasonry.

sense of belonging. This begins with small steps. The club offers a way to �ind that connection and facilitate those small steps. The club is a place where you can immerse yourself, share stories, and absorb them. The �irst steps

might be dif�icult because you need to �ind time to �ind a way that works for you.

You might choose to attend some of the events the club organises, volunteer at the club, listen to Croatian music, taste Croatian food until

These �irst Croatian communities succeeded because people were actively involved in the club’s work and its social activities. By attending events organised by the club, volunteering, or simply showing up, these people kept Croatian culture alive in New Zealand. Our club provides opportunities for connection, learning, and celebration. It also provides a place for future generations where they can explore their heritage. Every small effort to be part of the club will build a stronger, more vibrant Croatian community.

Being Croatian in New Zealand means bridging the gap between past and present and being proud of your story. Rediscovering and embracing your heritage isn’t just a step for you personally, it’s a step for your family, community, and future generations. It can begin today with every small step. Every effort to get involved will bring you closer to understanding what it means to be Croatian.

dvostruke staze Te Araroa na Novom Zelandu

ostao odlučan oduprijeti se negativnim mislima, umoru, boli… Svladavši rutu Manawata, Palmerston North, Wellington i Waikanae – završio je marathon na Sjevernom otoku, krenula je etapa Južnog otoka.

“Ljepota Novog Zelanda, posebno Južnog otoka, je čudesna. Ne postoji ništa slično tome, zaista sam sretan i blagoslovljen što ga vidim onakavim kakav jest”– kazao je Stefan govoreći o prekrasnim pejzažima koje je pretrčao, a po kojima je ranije i planinario te stjecao neke nove vještine razvijajući se kao čovjek.

“Waiau Pass bio je daleko najdirljiviji i najsuroviji krajolik koji sam ikada vidio. Izložena, zapanjujuća i lijepa priroda. Upravo ti trenuci stavljaju u perspektivu potrebu za činjenjem teških stvari.

Patimo i prolazimo kroz drugu stranu i vidimo i učimo toliko o sebi i možemo cijeniti vidike. Također, uspomene čini vrjednijima”–osvrnuo se Stefan nakon prijeđenih više od 2000 km, tijekom 44 dana…

Prenijeti sve utiske i emocije koje su obilježile svaki pojedini dan nemoguće je sažeti u dvije novinske stranice, no ako vas zanima kako je dugi Stefanov put 23. siječnja 2025. došao kraju, s ukupno prevaljenih više od 6000 kilometara, potražite njegove dnevničke zapise na Facebook stranici SO Well (https://www.facebook.com/stefanozich).

“Prvo moram zahvaliti Bogu što me nosio i zaštitio bezbroj puta na ovom putu. Trebao sam slomiti gležanj ili zakotrljati gležanj više od 10 puta. Zamalo sam skli-

znuo s planine - spasio me helikopter, prošao sam opasne riječne prijelaze, penjao se po kvrgavim grebenima. Uglavnom, prošao sam kroz svaki scenarij koji je mogao imati loš ishod. Nijedan nije došao. Zbog toga sam zahvalan svom Bogu. Drugo, hvala mojoj ekipi. Bez mog tima ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Hvala mojoj obitelji na podršci i ljubavi te na riječima hrabrosti i mudrosti. Ovo je za sve vas i, opet ponavljam, ne bih ovo uspio postići bez vas. (…) Hvala, svim mojim sponzorima koji su me podržavali od početka. Hvala vam što ste mi dali opremu, resurse i podršku koja je bila potrebna da se ovo dovrši. Na kraju, Jerome, moj brate – znaj da nisi umro uzalud. Za svoj gubitak zapalio si vatru u mojoj duši koja nikada neće prestati dok ne završim” – izjavio je Stefan nakon njegovog “dugog puta” nakon kojeg slijedi vrijeme za oporavak. Ako i vi želite svojom donacijom doprinijeti ovom hvale vrijednom pothvatu Stefana Ozicha, svoj prilog možete uplatiti izravno na stranici:

https://givealittle.co.nz/ fundraiser/the-long-pathdouble-run-of-nzs-te-araroa-trail

(The Long Path - Double Run of New Zealand’s Te Araroa Trail for Men’s Mental Health, Give a little). Svaki prilog, pa i onaj najmanji, približit će nas zadanom cilju –sav prikupljeni novac bit će namijenjen za podršku muškaraca koji se suočavaju s teškim izazovima vezanima za mentalno zdravlje.

PONOVO U KLUPAMA

Učimo hrvatski jezik - govorimo i pišimo hrvatski!

Victorian School of Languages - Viktorijska jezična škola Nakon ljetne školske pauze svoja školska vrata, 28. siječnja, otvorila je Viktorijska jezična škola (Victorian School of Languages). Ako želite upisati svoju djecu u jedan od centara, posjetite službenu web stranicu gdje možete pronaći i ispuniti prijavnice (https://web.vsl.vic.edu.au/language).

Nastava počinje 8. veljače u ovim centrima: North Geelong Secondary College, Keilor Downs College, Mentone Girl’s Secondary College i Bayside Secondary College.

Secondary College of Languages

Arthur Phillip Campus, Parramatta, NSW

Srednja škola od 7. do 12. razreda

SUBOTOM

Juniori (7.-10. razred) – od 8.30 do 10.30

Seniori (11.-12. razred) – od 8.30 do 11.45

Škola djeluje u sklopu Odjela za obrazovanje (Department of Education) te učenici ne plaćaju nikakve naknade.

Online upisnica na poveznici: https://sclanguages.schools.nsw.gov.au/.../2025...

Hrvatska škola ‘Dr. Ante Starčević’ - Beverly Hills

Za učenike od 1. do 11. razreda

SUBOTOM od 15 do 17 sati

Početak nastave: 8. veljače

Croatian Language School Forestville Inc

Za učenike od 1. do 12. razreda

PETKOM od 16 do 18.30 ……….

Croatian Language School Blacktown

Za učenike od 1. do 10. razreda

UTORKOM od 18 do 20 sati.

Početak nastave: 11. veljače

255 Torrens Rd, West Croydon SA

Hrvatski jezik za učenike od 7. do 12. razreda

Četvrtkom :

- 4.30 - 7.00pm (7.- 9. razreda)

- 4.30 - 7.30pm (10.-12. razreda)

https://schoolo�languages.sa.edu.au/enrolment/7-12/

SOHEŠ - Sydney Croatian Schools

Hrvatske škole – SYDNEY

Učenici od 1. - 12. razreda

For students from Year1-Year12

E-mail: cro.schoolssydney@gmail.com

1. Hrvatska škola Bonnyrigg

Subotom od 13.30 - 16,00 sati

Nastava počinje 15. veljače

2. Hrvatska škola Bosna Club

Petkom od 18.00 - 20.00 sati

Nastava počinje 14. veljače

3. Hrvatska škola St Johns Park

Četvrtkom od 18.00 do 20.00 sati

Nastava počinje 13. veljače.

Hrvatska škola jezika i kulture – Melbourne

U učionicama Hrvatske škole jezika i kulture u Melbourneu, koja djeluje u sklopu Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hill, 1. veljače bit će otvorena školska vrata –mogućnost upisa, druženja s ostalom školskom djecom i roditeljima, upoznavanje s učiteljima i informativni susret za sve one koji žele znati više. Upisi su u tijeku, a više informacija možete pronaći na njihovoj službenoj web stranici croatianschoolmelbourne.org.au.

Porezne olakšice za povratnike u Republiku Hrvatsku

Cilj ove mjere je poticanje povratka iseljenika i rješavanje aktualnih demografskih izazova

Početkom 2025. godine uvedena je nova porezna olakšica namijenjena povratnicima u Republici Hrvatskoj. Cilj ove mjere je poticanje povratka iseljenika i rješavanje aktualnih demografskih izazova. Olakšica omogućuje povrat poreza na dohodak iz plaćanja tijekom pet godina, a regulirana je izmjenama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 152/24).

Tko ima pravo na olakšicu?

Pravo na poreznu olakšicu ostvaruju hrvatski državljani koji: su proveli najmanje dvije godine u inozemstvu, po povratku prijave prebivalište i boravište u Hrvatskoj, su se vratili nakon 1. siječnja 2025. godine. Na koje se primitke odnosi olakšica?

Olakšica se odnosi na primitke vezane uz radni odnos, uključujući:

Plaću te naknade, potpore i nagrade koje poslodavac isplaćuje iznad zakonom propisanih neoporezivih iznosa, Naknadu članu uprave i/ ili izvršnom direktoru koji kao radnik u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca, Premije za životno osiguranje, osiguranje imovine radnika,

Privatno zdravstveno osiguranje, dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje iznad propisanog iznosa i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa,

Sve druge primitke povezane s radnim odnosom, bez obzira na oblik, način ili osnovu isplate.

Na koga se odnosi olakšica?

Olakšica se odnosi na �izičke osobe hrvatske iseljenike i

Povratnicima se omogućuje povrata poreza �jekom pet godina

njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i na �izičke osobe hrvatske iseljenike, članove obitelji hrvatskog iseljenika, potomke hrvatskog iseljenika ili članove obitelji potomka hrvatskog iseljenika u prekomorske države utvrđene u skladu s tim propisom, a kojima je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili im je odobren stalni boravak sukladno propisu kojim se uređuju boravci stranaca u Republici Hrvatskoj.

Države iz kojih povratnici mogu ostvariti pravo na povrat poreza: Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bolivija, Brazil, Čile, Danska, Ekvador, Francuska, Irska, Italija, Južna Afrika, Kanada, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Novi Zeland, Norveška, Paragvaj, Peru, Švedska, Švicarska, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Urugvaj i Venezuela.

Kako se ostvaruje povrat poreza?

Važno je napomenuti da poslodavac ne može koristiti olakšicu prilikom isplate plaće tijekom godine. Povrat poreza po ovoj osnovi se ostvaruje na dva načina: poseban postupak godišnjeg obračuna poreza na do-

hodak: Porezna uprava automatski provodi postupak na temelju službenih podataka o prebivalištu i boravištu, prikupljenih od nadležnih tijela. povratnici će moći dokazivati pravo na olakšicu podnošenjem obrasca ZPP-DOH. Ovaj obrazac podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu ili se pravo na olakšicu može ostvariti do krajnjeg roka za podnošenje prigovora na rješenje. Dodatni uvjeti: Povratnici moraju dokazati da su neprekidno živjeli u inozemstvu najmanje dvije godine.

Olakšica se ne odnosi na osobe koje su u inozemstvu bile poslane od strane hrvatskih poslodavaca.

Automatska provjera prava Porezna uprava automatski će utvrđivati pravo na oslobođenje na temelju podataka Ministarstva unutarnjih poslova, bez potrebe za posebnom prijavom.

Ako porezni obveznik smatra da ima pravo, može podnijeti obrazac ZPP-DOH kao dokaz najkasnije do kraja veljače za prethodnu godinu ili do 31. srpnja za ugovore.

Ograničenja: Ova olakšica se ne može kombinirati s:

Oslobođenjima predujma poreza na dohodak za jedinice lokalne samouprave u Skupini I i Gradu Vukovaru.

U Rimu održana je ceremonija potpisivanja pisma namjere o pokretanju projekta uspostavljanja sustava instant-plaćanja na zapadnom Balkanu

Mogućnost bankovnih transakcija, odnosno plaćanja u realnom vremenu, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu i 365 dana u godini, nešto je što uskoro očekuje i građane BiH, a u sklopu aktivnosti koje zemlju približavaju europskim standardima, uključujući i mogućnost učinkovite integracije u platne sustave Europske unije, brojne nove prilike otvaraju se u smislu bržih transfera.

U Rimu održana je ceremonija potpisivanja pisma namjere o pokretanju projekta uspostavljanja sustava instant-plaćanja na zapadnom Balkanu. Njoj su prisustvovali guverner i zamjenik guvernera Banke Italije s guvernerima i zamjenicima guvernera središnjih banaka Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Sporazumom o suradnji predviđeno je da Banka Italije isporuči sustav instant-plaćanja zasnovan na replici TIPS usluge, što je europska platforma za izmirenje plaćanja u realnom vremenu koju je osmislila, kreirala i kojom upravlja Banka Italije uime Eurosustava. Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Crna Gora pridružile su se inicijativi koju je odobrilo Upravno vijeće Europske središnje banke (Sjeverna Makedonija zadrža-

Pred ratarima neizvjesna sezona

Nakon godina obilježenih poskupljenjima sjemenskog materijala i repromaterijala, ali i nepovoljnim vremenskim uvjetima poput mraza, poplava i visokih temperatura, poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini suočavaju se s još jednom neizvjesnom sezonom.

Prema podacima poljoprivrednih udruženja, situacija u Republici Srpskoj (RS) znatno je teža nego u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, Savo Bakajlić, upozorava na alarmantno stanje u RS.

„Proračun za poljoprivredu iznosi blizu 180 milijuna KM, no od tog iznosa u 2024. isplaćeno je manje od 30 milijuna. Poljoprivrednicima se duguje 150 milijuna KM. Ako se poljoprivrednici dignu na noge, neće biti dobro. Ovo vodi kraju priče jer gubimo hranu, resurse i sve što vrijedi”, istaknuo je za Avaz.ba Bakajlić.

Građane BiH očekuju plaćanja i bankovne transakcije u realnom vremenu, pa čak i nedjeljom

va pravo pridružiti se poslije).

Nova platforma, koja će biti operativna u roku od 18 mjeseci od uspostavljanja, koje je predviđeno u idućih nekoliko tjedana, omogućit će plaćanje u svim valutama zemalja sudionica. Dodatne funkcionalnosti razvit će se nakon početne faze primjene. Također će, koristeći tehnološki napredno i jeftino rješenje, uspostaviti bilateralnu vezu za izmirenje plaćanja između područja koje opslužuje TIPS i područja zapadnog Balkana. Iz Centralne banke BiH za Večernji list su otkrili sve prednosti ovog novog sustava koji zanima sve građane, ali i

Za sada samo upozorenje, novčane kazne inspekcija će početi naplaćivati od 13. lipnja 2025. godine

Iako je krajem prošle godine objavljena informacija da je stupila na snagu zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima u Federaciji, u većini tih objekata puši se kao i prije. Razlike gotovo da i nema,

Unatoč

poslovnu zajednicu, kojoj je brzina i učinkovitost transakcija često od krucijalnog značaja. Iz Centralne banke ističu kako su mnogobrojne prednosti koje donose instant-plaćanja, a jedan od najznačajnijih je izvršenje plaćanja u realnom vremenu, koje se provodi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i 365 dana u godini (24/7/365).

„Od trenutka inicijacije plaćanja nalogodavca novčana sredstva su za nekoliko sekundi raspoloživa na računu primatelja plaćanja, a izvršenje plaćanja moguće je u bilo koje vrijeme. Osim toga, prednosti instant-plaćanja ogledaju se

i u jednostavnosti izvršenja plaćanja te mogućnosti razvoja i korištenja inovativnih aplikacija za plaćanje na mobilnom telefonu, što predstavlja učinkovitu infrastrukturu preko koje je moguć rast digitalizacije u svim segmentima koji se oslanjaju na digitalna plaćanja”, objasnili su iz Centralne banke. Uz to, instant-plaćanja osnova su za razvoj novih, inovativnih oblika plaćanja koja se zasnivaju na brzini i inovativnim digitalnim rješenjima, kao što su plaćanja korištenjem QR koda, "request to pay" usluge i slično. Također, TIPS Clone, kao sustav za instant plaćanja, osim plaćanja u domaćoj valuti (BAM), zbog harmoniziranosti arhitekture i poruka koje se koriste u TIPS sustavu u EU, otvara mogućnost brze i učinkovite integracije platnih sustava i sudionika iz BiH u platne sustave EU-a te omogućava brže, učinkovitije i jeftinije transfere novčanih sredstava sa zemljama EU-a. Osim ovoga sustava, jedna od važnijih aktivnosti za poslovnu zajednicu odnosi se na mogućnost ulaska BiH u jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA), a što je osobito bitno u svjetlu činjenice da BiH više od 70 posto svog izvoza obavlja sa zemljama članicama Europske unije, da iz godine u godinu rastu iznosi novčanih doznaka iseljeništva iz EU-a. SEPA je, podsjećamo, područje u kojemu potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu uplaćivati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji.

zabrani, u ka�ićima se puši kao i prije, uskoro novčane kazne

osim jednog broja iznimki. I oni objekti koji su odvojili jedan dio kao pušačku zonu, taj dio uglavnom nisu �izički ogradili, nisu se pridržavali prostornih ograničenja propisanih pravilnikom (maksimalno 20 posto površine objekta) niti su uveli adekvatnu ventilaciju.

U to se može uvjeriti svatko tko obiđe nekoliko ka�ića ili restorana. Razlog za to je jasan, a to je da još nije počela naplata novčanih kazni, piše biznisinfo.ba. Naime, novim zakonom pušenje je zabranje-

no u svim zatvorenim javnim prostorima, a sredinom prošle godine donesen je pravilnik o iznimkama od ovog zakona kojim su tretirani i ugostiteljski objekti.

Rok za prilagodbu tom pravilniku istekao je 13. prosinca 2024. godine, kada su mediji objavili da je došao kraj pušenju u ka�ićima. No, to zapravo nije bio kraj jer je ostavljen još jedan rok od dodatnih pola godine.

Naime, u tom razdoblju od šest mjeseci inspektori će “obilaziti navedene objekte

Izbrisani

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

i upozoravati vlasnike koji nisu ispunili uvjete propisane pravilnikom”. Dakle, novčane kazne inspekcija će početi naplaćivati od 13. lipnja 2025. godine.

No, čak i kad zaista počne naplata kazni, pušenje će se nastaviti u većem broj ka�ića. Naime, pravilnikom je propisano da u objektima manjim od 50 m2 u kojima se isključivo poslužuje piće, a tu spada veliki broj ka�ića, vlasnik odnosno korisnik objekta može cjelokupan prostor odrediti kao pušački.

Tzv. probošnjačke beha političke stranke, kako sebe nazivaju da bi pred svijetom skrili činjenicu da su one samo promuslimanske, odlučile su raskinuti koaliciju sa SNSD-om. Povod za raskid su, navodno, dva zakona koja na izvanrednoj sjednici Zastupničkoga doma Parlamenta BiH nisu podržali zastupnici SNSD-a. Mogu li se glasovi suzdržanih, jer su zastupnici SNSD-a bili suzdržani, tretirati kao glasovi protiv? Glasalo se o Zakonu o zaštiti osobnih podataka i Zakonu o graničnom nadzoru, koje je Europska komisija postavila kao jedan od preduvjeta za otvaranje pregovora s BiH o članstvu u EU. Zakoni su prošli jer su za njih glasali zastupnici više stranaka, no ovdje je bitno naglasiti, ti zakoni su prošli zahvaljujući glasovima srpskih oporbenih stranaka. Ova suzdržanost zastupnika SNSD-a došla je „kao kec na desetku“ predstavnicima muslimanskih stranaka „Trojke“, da pokrenu postupak razvrgavanja koalicije jer navodno SNSD narušava koalicijski dogovor, narušava ustavni poredak BiH, ugrožava stabilnost BiH... Gdje je zapravo problem?

Ima li itko normalan u ovoj na silu državi da smije jasno i glasno reći što je pravi problem, koji je vidljiv „iz aviona“ i poznat svakom razumnom čovjeku u Dragoj Našoj? Problem je, naime, u tome što postoje najmanje četiri dijametralno suprotna viđenja državno pravnog ustroja Bosne i Hercegovine.

Krenimo, bez nakane da ta četiri viđenja poredamo po nekoj veličini, snazi ili ti ne znam više čemu. Hrvati? Hrvati bi sasvim sigurno BiH željeli vidjeti u sastavu Republike Hrvatske, međutim tu imaju ogromnih problema. Najveći, malo ih je da bi napravili bilo što značajno u pogledu svog statusa te u pogledu državno pravnog ustroja BiH. Drugi im je problem što Hrvatska država ne može, preciznije ne smije, stati čvrsto u njihovu zaštitu jer se to kosi s interesima svjetske globalne politike, prvenstveno Amerike i Engleske te članica EU. Nadalje, i kad bi postojala mogućnost, a ne postoji, da se BiH ili samo Federacija BiH pripoji Hrvatskoj, to Hrvatskoj ne odgovara iz veoma jednostavnog razloga kojega će neki nazvati šovinističkim, ali kako god ga nazvali on je točan – što će Hrvatskoj u njenom sastavu toliki broj Bošnjaka-muslimana! Srbi? Jasno je kao dan da bi Srbi željeli RS pripojiti Srbiji. Ako ta mogućnost, pak, ne postoji, a ne postoji, onda bi ako bi se kako moglo sačuvali RS, a pogotovu bi željeli vratiti, kako ih oni zovu, izvorne daytonske nadležnosti. Međutim i oni tu imaju više problema. Srbija nikako sebi ne može dopustiti priznanje RS kao države, ni u kom slučaju ne smije javno razgovarati o pripajanju RS Srbiji, jasno zbog Kosova. Na koncu, svi Srbi imaju problem što se njihove želje i nastojanja kose s interesima velikih sila. Uz sve to imaju problem nejedinstva. Jer ovo pokretanje razvrgavanja koalicije i izbacivanje SNSD-a iz vlasti nikako se ne bi moglo provesti da oporba u RS nema apetite biti vlast, odnosno eliminirati SNSD i Dodika. Bošnjaci-muslimani? Samo netko krajnje naivan ili, zašto i to ne reći, krajnje glup može vjerovati da temeljni cilj svih tzv. probošnjačkih, pravim imenom islamskih stranaka ne želi od BiH napraviti samo njihovu islamsku državu na načelima šerijata. Onaj tko bi kazao nešto protiv ove tvrdnje ili je, kako bi u našem narodu rekli, „lud ili mu noge smrde“. No, kao i druga dva naroda u BiH imaju nekoliko problema. Prvi je taj što uspostavu takve države ne bi ni po cijenu rata, dopustili Hrvati i Srbi. Drugi je taj što to ne bi dopustile ni Hrvatska ni Srbija. Što se tiče Amerike, Engleske i EU, ne bih čovjek mogao „staviti ruku u vatru“ da to oni ne bi dopustili, ali za sada vlada uvjerenje da njihovo popuštanje

Bošnjacima-muslimanima ima neke druge ciljeve koji su daleko od uspostave bošnjačke-muslimanske, islamske BiH. Nadalje, ma koliko neki od Bošnjaka-muslimana u svojim glavama, kao na primjer sirovi Helez, imali iluziju da bi uspjeli nešto napraviti na vojnom polju, to je samo iluzija koja bi ih, da krenu u takvo što, skupo koštala. A sada jedno ovozemaljsko, prizemno pitanje. Što li je to natjeralo tzv. probošnjačke stranke da u Zastupničkom domu donesu odluke o izmjeni članova zajedničkih povjerenstava? Ponavljaju li to opet istu grješku? Zar misle kako će ovi iz SDS-a prihvatiti njihove nakane uspostave neke, već napisah kakve države? Prije bih rekao da će SDS biti radikalniji od SNSD-a. Živi bili pa vidjeli. No, pustimo predviđanja, nego pogledajmo hoće li i kako biti moguće provesti ove zamisli tzv. probošnjačkih-muslimanskih stranaka. Prije nego to pogledamo moram napomenuti jednu stvar koja se dogodi ljudima koji ne uzmu odvjetnika u nekom pravnom sporu. Većina njih padne na proceduralnim normama, a da bi se provelo sve ovo što su tzv. probošnjačke-muslimanske političke snage zamislile postoje procedure. Za smjenu članova Vijeća ministara inicijativu mora pokrenuti Predsjedništvo BiH ili sama predsjednica Vijeća ministara ili zastupnici Zastupničkoga doma BiH, nakon čega bi uslijedilo glasanje u Parlamentu. I tu dolazimo do ogromnog problema. Prvo, SNSD ima većinu zastupnika iz RS u oba doma beha parlamenta, članica Predsjedništva BiH također je iz SNSD-a.

Sve ovo znaju tzv. probošnjačke-muslimanske stranke pa su, kao i uvijek dosad, „informirali“ međunarodne dužnosnike, čitaj zatražili potporu za svoj naum.

O svemu što kane uraditi predstavnik tzv. probošnjačkih stranaka, Elmedin Konaković je izjavio: „Za nas je SNSD izbrisan gumicom“. Kaže narodna mudrost „tko drugom jamu kopa sam u nju upada“, odnosno moglo bi se lako dogoditi da bude izbrisan Konaković i svi oni koji imaju iluziju o stvaranju nekih samo njihovih država!

NOVI JUŽNI WALES

Soj ptičje gripe donio smrt stotinama tisuća kokošiju

Razarajući soj ptičje gripe potvrđen je u Novom Južnom Walesu, navodi državni ministar poljoprivrede. Stotine tisuća kokošiju usmrćene su na jednoj farmi u regiji Hawkesbury u blizini Sydneyja kada je sredinom 2024. otkriven soj ptičje gripe H7N8. Ovaj soj H7 nije pronađen u Viktoriji. Infekcija u Viktoriji također je potvrđena u posljednjih nekoliko tjedana.

Obje pve epidemije najveće su u povijesti Australije. Sredinom 2024., kada su se dogodile, jaja su bila tražena roba u supermarketima.

Regija Hawkesbury dom je malih proizvođača jaja i učinci mnogo veće epidemije u Viktoriji i dalje se osjećaju u trgovinama.

Woolworths i dalje ima ograničenje na kupnju dva kartona jaja po osobi u svim državama osim Zapadne Australije. Vrhovna tijela proizvođača jaja i Coles kontaktirala su NewsWire i objasnila koji su učinci službene potvrde zaraze na ponudu i cijenu jaja nekoliko mjeseci nakon nestašice.

Glasnogovornik Woolworthsa rekao je za NewsWire da usmrćivanje kokošiju u Viktoriji prije nekoliko mjeseci i dalje utječe na ograničenu ponudu jaja. „U lipnju prošle godine australska industrija jaja bila je pogođena epidemijom ptičje gripe koja je od tada stavljena pod kontrolu. Epidemija je smanjila broj kokošiju nesilica u Australiji te će nažalost potrajati dok se ovaj fond ponovno ne obnovi”, naveo je glasnogovornik. „U međuvremenu industrija jaja radi na jačanju ponude na tržištu.”

„Uobičajena povećana potražnja jaja tijekom Božića i Nove godine donijela je dodatni kratkoročni pritisak na dostupnost jaja u svim trgovinama, bez obzira na to koliko je stabilna naša ponuda. Naša ponuda jaja nastavila se popravljati i usko surađujemo s ponuđačima kako bismo dobili što je više jaja moguće.”

Ministrica poljoprivrede Novog Južnog Walesa Tara Moriarty izjavila je da potvrda spomenutog soja ptičje gripe bio težak zadatak. „Ovo je zahtijevalo opsežan

Golf nije predviđen kao porezna olakšica!

Peter Dutton odbacio

je tvrtnje da bi program Koalicije kojim bi ručkovi spadali u poreznu olakšicu samo plaćao duge ručkove i termine golfa opisujući državnog rizničara kao „beznadnog”. Ranije tijekom tjedna Koalicija je dala predizborno obećanje da će malim poduzetnicima s prometom manjim od 10 milijuna dolara omogućiti da ručkovi i zabave u sklopu poslovnih sastanaka spadaju u porezne olakšice.

odgovor vlade Novog Južnog Walesa i suradnje s industrijom, poljoprivrednicima i zajednicom kako bi konačno potvrdili ovaj virus” izjavila je u petak. „Želim zahvaliti svim djelatnicima i osoblju industrije koji su neumorno radili kako bi zaštitili industriju i umanjili učinke epidemije.”

Spomenuti soj virusa pronađen je na dvije peradarske farme i četiri nekomercijalna imanja u lipnju 2024. Od tada je usmrćeno stotine tisuća divljih ptica. Više od 6800 primjeraka je testirano, u čemu je sudjelovalo 288 djelatnika Ministarstva primarnih industrija i regionalnog razvoja. Šest imanja stavljeno je u karantenu, očišćeno i dekontaminirano, standardna praksa je da se divlje ptice eutanaziraju u posudama uz pomoć ugljikova dioksida.

Epidemija u Novom Južnom Walesu inficirala je jednu farmu u ACT-u koja je bila povezana s imanjima u području Hawkesbury. U srpnju su pronađene inficirane životinje u dvorištima u ACT-u budući da je ova kuća bila u prvotnoj zoni karantene spomenute farme. U studenome su sve hitne restrikcije u ACT-u ukinute. Epidemija u Novom Južnom Walesu nije povezana s epidemijama u Viktoriji. Novi Južni Wales imao je epidemiju soja virusa H7N8, a na manjem broju farmi u Viktoriji pronađen je soj virusa H7N3 te H7N9. Prije dva tjedna vlada Viktorije objavila je da su dva soja virusa otkrivena blizu Mereditha te jedan blizu Teranga eradicirani. Ptičja gripa širi se među divljim vodenim pticama, no može se povremeno proširiti na ljude. Soj ptičje gripe H7N8 u Novom Južnom Walesu nije isti kao i soj H5N1 koji uzrokuje globalnu zabrinutost, posebice u SAD-u. U SAD-u je Ministarstvo zdravstva i ljudskih usluga nedavno osiguralo dodatnih 306 milijuna dolara za praćenje zaraze, testiranje i obrazovne programe. Ovaj visokopatogeni soj ptičje gripe utječe na divlje ptice i perad te pojedine sisavce na svim kontinentima osim Australije.

Tvrtka koja ispunjava uvjete za ove olakšice tako bi na poreznoj prijavi mogla otpisati do 20.000$ u poreznim olakšicama, no samo za poslovne ručkove koji se neće uračunavati u porez na olakšice. Isključeni su alkohol i ulaznice za golf, bordeli i strip klubovi te ulaznice za sportske događaje, navela je glasnogovornica vođe oporbe za NewsWire. Ranije tijekom tjedna dr. Chalmers je izjavio:„Liberali se bave dugim ručkovima i teriminima golfa koje financiraju porezni obveznici.” Gospodin Dutton u petak je uzvratio vatru presudivši da troškove za golf neće biti moguće odbiti od poreza.

„Samo da pojasnimo, opisao bih Jima Chalmersa kao Darrela Eastlakea australske politike, sve je toliko pretje-

Izvoz govedine, ključne komponente u 94 milijarde dolara vrijednoj industriji poljoprivrede, ribarstva i šumarstva dosegnuo je 1.34 miljuna tona prošle godine, što je porast od 24% u odnosu na podatke za 2023., navelo je Ministarstvo poljoprivrede. Ova brojka također pokazuje porast od 4% u odnosu na prethodnu rekordnu prodaju od 1.29 milijuna tona za 2014.

Izvoz ovčjeg mesa porastao je za 15% u odnosu na 2023. i dosegnuo rekordnu razinu od 614.396 tona. Izvoz starije ovčetine narastao je za 22% dosegnuvši 255.089 tona, izvoz kozjeg mesa povećao se na 51.498 tona, što je dosad najveća zabilježena brojka. Sveukupno je izvoz crvenog mesa - uključujući govedinu, janjetinu, ovčetinu i kozje meso - tijekom godine dosegnuo 2.2 miljuna tona. Ovaj porast može se objasniti normalizacijom trgovine s Kinom koja je naša ključna izvozna destinacija te novim trgovinskim ugovorima s Ujedinjenim Kraljevstvom, Indijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Ministrica poljoprivrede Julie Collins izjavila je kako ove brojke pokazuju da kupci diljem svijeta vjeruju australskoj hrani. „Dan Australije savršen je trenutak kada

rano, a zašto? Zato što nema dobru priču koju bi mogao ispričati - i kada kaže da će se ovdje raditi samo o igranju golfa i sličnome to nije tako”, rekao je Dutton. Koalicija prodaje ovaj program kao da se radi o zaista potrebnoj novčanoj injekciji za ugostiteljstvo. „Ovaj program osmišljen je kako bi pružio potporu malim poduzetnicima s godišnjim prometom

manjim od 10 milijuna dolara kako bi oni mogli posjetiti lokalni pub, kafić ili restoran i potrošiti tamo novac koji bi potom mogli otpisati od poreza”, rekao je Dutton. „Pritom se neće primjenjivati porez na olakšice. Mislim da će ovo biti veliki uspjeh za male poduzetnike jer će se upravo kod njih ovaj novac trošiti. Bili smo jasni oko toga, a Jim Chalmers i

njegova pretjerana retorika, mislim da ju treba gledati onakvom kakva ona jest”. Predviđeni trošak za ovo predizborno obećanje nije objavljen.

Državni rizničar iz sjene Angus Taylor rekao je da bi dvogodišnji program „skromno” utjecao na proračun. „Jim Chalmers će ostati zapisan u povijesti kao jedan od najbeznadnijih rizničara, a postoji bolji način”, rekao je Dutton opisujući svog sunarodnjaka iz Queenslanda. „Kada pogledate uspjeh Angusa Taylora u njegovom poslovnom i političkom životu te što on donosi za stol kao rizničar ove zemlje, smatram da je razlika zaista velika i ljudi će to na idućim izborima prepoznati.”

Ranije tijekom tjedna dr. Chalmers je rekao da je ta „farsa od prijedloga” prijevara.

„Dovest će radnike i obitelji u lošiji položaj jer će oni morati platiti porezne olakšice za te duge ručkove i termine golfa koji će igrati njihovi šefovi”, rekao je. „Nije ni čudo da Peter Dutton i Angus Taylor nemaju vjerodostojnost u gospodarstvu kada dolaze s ovako lošim planovima. Njihovi planovi su rasipni, to je prijevara, a mi se bavimo odgovornim upravljanjem gospodarstva.”

NAJNOVIJE BROJKE

Izvoz crvenog mesa dosegnuo rekordne visine u 2024.

možemo proslaviti uspjeh australske industrije crvenog mesa”, izjavila je u petak.

„Još jednom ove brojke pokazuju kako crveno australsko meso stoji diljem svijeta. Naši proizvodi su traženi radi njihove kvalitete i pouzdanosti. Ljudi vjeruju u kvalitetu australske hrane.”

„Laburisti razumiju da kapitalizacija globalne potražnje zahtijeva suradnju država. Upravo iz tog razloga smo naporo radili na jačanju trgovinskih veza s našim partnerima diljem svijeta.”

„Stabilizacija odnosa s Kinom, novi ugovori o slobodnoj trgovini s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Indijom i Ujedinjenim Kraljevstvom te spuštanje restrikcija diljem jugoistočne Azije ukazuju da je naša vlada napravila velik napredak u načinu na koji australski proizvođači, prerađivači i izvoznici mogu poslovati.” Ugovor s Ujedinjenim Aarapskim Emiratima, najnoviji trgovinski ugovor koji je sklopila Australija, ukinuo je carinske poreze na više od

99% svih australskih proizvoda koji ulaze u ovo srednjeistočno kraljevstvo. „Ovo je zaista dobar ugovor za australske poljoprivrednike i proizvođače, uključujući proizvođače govedine i ovčetine, procjenjuje se da će se ukidanjem carinskih poreza godišnje uštedjeti oko 50 miljuna dolara samo kada je riječ o našem izvozu hrane i poljoprivrednih proizvoda”, izjavio je ministar trgovine Don Farrell u najavi sklapanja ovog ugovora u rujnu prošle godine.

Brački komunjara je svoj kilavi smisao za humor prosuo u Saboru: Drugovi su se malo prešli

Era Donalda Trumpa je napokon stigla. Demokratska Amerika je navodno prestrašena i uplašena. Svi se navodno tresu od straha što im Trump sprema.

Tako barem izgleda analiza "straha" izvjesnog Ivice Puljića lijevog dopisnika iz SAD-a našim lijevim medijima. Zadnja je šansa Ivici i njegovim Demokratima bila Kamala Harris. No, kad se ta lijeva “megla“ razišla, Kamala i njeni demokratski sljedbenici ostali su sami u svom liberalnom svijetu. Tako sada i našim ljevičarima preostaje još samo tanka nada u nekog talentiranog američkog "Dabru" pa da stvar zamuti svojim pištoljem ili kalašnjikovom. Dakle, uzdajte se u nadu dok pužete prome-nadom.

Najrealnija je bila danska premijerka Mette Frederikson kad je rekla da se tu radi o ”novoj realnosti”. Ono što je pred osam godina bio šok sad je trijumf. Doista je bio šok da je robusnom Donaldu Trumpu uspjelo do kraja prvog mandata probuditi američko gospodarstvo i otvoriti šest i pol milijuna novih radnih mjesta. Amerima je najvažnije imati pristojno i dobro plaćeno radno mjesto. Trump je vratio dio "outsourcane" industrije (tj. one prebačene na izvan SAD-a ili na Daleki istok) u SAD, okončao ranije američke ratove i omogućio novo zapošljavanje Amera. Uz sve to odjednom je izgubio već dobivene izbore tzv. "poštanskim" glasovima koji su stizali i nakon izbora, sve dok Demokratima nije bilo dovoljno da pobijede. Sad je europsko pljuckanje i podcjenjivanje Trumpa došlo je naplatu. Ursula nije dobila poziv za inauguraciju. E, to je isto ”nova realnost”. Sad ih sigurno neće više tako strašno smetati Trumpov populizam i anti migracijska politika. Nakon inauguracije ga europski političari i lijevi mediji nešto blaže ocjenjuju, mada uz dozu cinizma. Sad se u ljevičarskim komentarima Trump odjednom ”poboljšao“. Eto, doživjeli smo da je našoj lijevoj medijskoj falangi napokon “trampizam“ postao podnošljiv… Moš'mislit! Drugovi, trebate se hitno prilagoditi. N1 je prvi shvatio. Oni koji su se prije američkih izbora krstili Ili križali već na sam spomen imena Donald Trump, sad traže posao. Javljaju se bosanski politički analitičari: "Trump, kupi Bosnu, je*o Grenland…" Seoski psići laju na mjesec Meta medijskih napada i zlobnog cinizma je sad svakodnevno Elon Musk jer on navodno �inancira Trumpa. Opće je poznato da je ”siroti” Donald Trump težak trenutno između četiri i pet milijardi dolara. Bogatiji je čak i od gradonačelnika Tomaševića, ali je i opasniji. Napose je opasan za woke ideologiju. A to Tomaševića žulja. Usporedba je kao sa seoskim psićima kad laju na mjesec. Domet isti, rezultat isti…I što sad. Čitam na Fejsu o životnim tragedijama. Krenem na tavan da se

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Nezgoda bi mogla nastati jedino onda ako po inspiraciju trebaju ići u Beograd. Naime, tamo Vučić voli zatvarati i progoniti. U opasnosti je čak i Vedrana Rudan i Severina. Trenutno triba ostaviti brod u luci. Od te napukle ljubavi razarača i grada Splita mogla bi nastati i neka opera ili bar opereta. Bolje bilo što nego Thompsonov koncert na trgu bana Jelačića u Zagrebu. To je opasno jer bi se moglo skupiti i pola milijuna ljudi. Sjetite se povratka nogometaša iz Moskve. Toma Akviski je jednom rekao: “Kad bi

Za kraj, na fejsu postoji slika Josipe Lisac s tekstom: "Opet ću vam pjevati himnu". Malo čudno, jel' sigurna pokraj Brene? Bili živi pa vidjeli…

objesim, kad tamo slanina, pršut i nož. Vratim se po kruh… Što se šešira tiče, Dudek i gospođa Trump imaju isti modni stil. S godinama šansa za “ljubav do groba“ znatno raste. Ako se žena brani šutnjom, znači da je zaspala. Šalju mi na fejs simboličnu sliku: velika hrvatska zastava i natpis - 15. siječanj - obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Ni na glavnom hrvatskom trgu ni na ijednoj javnoj zgradi nije bilo ni jedne zastave. Zastave se vijore samo za izbore i kad je gay pride…. Vidi se da "Možemo" Sudionici tzv. povorke ponosa sretni su što Tito više nije živ… Najnovija vijest: Predsjednik Vučić i Trump dogovorili su podjelu Grenlanda između Srbije i Amerike! Trump je uvažio argumente predsjednika Vučića da na Grenlandu postoje ”vekovna” srpska ognjišta… Javlja mi moj Jozo iz Bola. Jadikuje: Sve je pošlo k vragu kad su kurve počeli nazivati starletama; šnajdere stilistima; mlatimudane in�luencerima; potrčke asistentima; političare uglednicima; nastranosti različitostima… Naša lova, �ilm njihov Zahvaljujući Bori Dežuloviću i njegovom tekstu za �ilm ”Čovjek koji nije mogao šutjeti” čekamo Oscara. Režiser Slijepčević, lova naša, �ilm njihov. Jugo-o�icir 1993. ide sinu u posjetu. Ukratko, nije htio šutjeti. Kad su njegovi 1991. okupirali jednu trećinu Lijepe naše, on Buzov, je šutio i ostao u JNA. Mogao je već onda prestati šutjeti kad su njegovi razarali Vukovar, Škabrnju, Osijek, Gospić, Saborski… Dobili mi Oscara ili ne, kost u grlu ostat će svim našim dragim drugovima ljevičarima koji o takvoj nominaciji za nagradu ne mogu ni sanjati. Bernard Holjevac iskreno žali Klasića, Jakovinu, Markovinu i ostale ozbiljno "pogođene" Slijepčevićevim izborom. Krenulo je od Bore Dežulovića pa se sad očekuju druge slične dirljive pričice Ante Tomića, Jurice Pavičića i drugih o herojskim podvizima, recimo, posade razarača Split koji je dobio ime po gradu Splitu. Kad su drugovi s razarača shvatili da pjesmu “Po šumama i gorama…“ pjeva još samo Anka Taritaš Mrak, počela je topovska kanonada po gradu Splitu. Bilo je i mrtvih. Eto herojske teme za Antu i Juricu.

Akademkinja Verlichak traži od Argentine otvaranje veleposlanstva u Hrvatskoj

Verlichak je napisala pismo objavljeno u ponedjeljak u argentinskim dnevnim novinama La Nacion

Književnica Carmen Verlichak, članica Argentinske akademije znanosti i umjetnosti, pozvala je vladu Argentine da otvori veleposlanstvo u Hrvatskoj jer su “odnosi dviju zemalja stoljećima snažni”.

Verlichak je napisala pismo objavljeno u ponedjeljak u argentinskim dnevnim novinama La Nacion u rubrici “Pisma čitatelja”.

najviši cilj kapetana bio sačuvati svoj brod, onda bi ga ostavio u luci za sva vremena“. Kanibali znaju da robot nikada neće moći zamijeniti čovjeka. Dakle, njupe ima. Samo sirotinja nešto gunđa. Bogati šute i trpe…

Bauk komunizma baulja Lijepom Našom Kad kažu da bauk komunizma baulja Lijepom Našom onda mnogi pomisle na bračkog komunjaru Arsena Bauka. On je svoj kilavi smisao za humor prosuo u Saboru. Tobože se sprdao s HDZ-om parafraziranjem zadnje Thompsonove pjesme "Ako ne znaš što je bilo". Hvalio se brojem osvojenih glasova Milanovića diljem Hrvatske kao da su to glasovi za SDP-a. Tu su se on i njegovi drugovi iz SDP-a grdno prešli. Vidjet će na lokalnim izborima kad HDZ-ovci budu branili svoje pozicije vlasti i moći u lokalnim sredinama. Bauk je član stranke koja je od devedesete do danas uspjela tek dva puta dobiti izbore, a inače su, voljom birača, uglavnom dobivali nogom u tur. Od Tuđmana do danas Hrvatska većinski diše desno. To što s juga zemlje šalju u Zagreb Sanadera, Plenkovića, Bauka i druge ljevičare ništa ne mijenja na činjenici da je stožerna stranka ljevice skoro neprekidno u opoziciji. Nikako da izađe iz svojih "šesnaest metara" pa da počne nešto predstavljati. Sad kad Thompson želi održati koncert na zagrebačkom hipodromu, a njegov najnoviji hit “Ako ne znaš što je bilo..“ obara sve rekorde slušanosti, evo našeg Bauka, dalmatinske orjune i ostalih jugo�ila da nas oni svojim suzama, cmizdrenjem i neuspjesima barem malo nasmiju. Smijeh je dobar lijek, osobito u politici… Navodno bi na koncert mogao doći i Milanović. Trump još razmišlja.

Ivica Ivanišević iz Slobodne i Toni Ivanišević iz Večernjaka nisu rođaci, a možda i jesu. Očekujemo daljnju liberalizaciju naše medijske scene. Tu nema AFD-a, ali bi ga jednog lijepog dana, a možda i prije, mogli dobiti. Na redu su loša vremena. Slaže se sa mnom i Domazet Lošo...

Za kraj, na fejsu postoji slika Josipe Lisac s tekstom: "Opet ću vam pjevati himnu". Malo čudno, jel' sigurna pokraj Brene? Bili živi pa vidjeli…

“Odnosi Argentine i Hrvatske traju već stoljećima te su snažni. Snažni su i međusobni doprinosi koji su se odvijali i koji se odvijaju između dvije zemlje. Bilo bi stoga korisno uspostaviti diplomatsko predstavništvo Argentine u Hrvatskoj”, napisala je. Argentina ima veleposlanstvo u glavnom mađarskom gradu Budimpešti od kuda pokriva Hrvatsku.

Verlichak piše da je Argentina bila prva država na američkom kontinentu koja je priznala neovisnost Hrvatske 13. travnja 1992. nakon čega je Hrvatska otvorila veleposlanstvo u Buenos Airesu.

“U Argentini postoji stotinjak hrvatskih institucija, od našeg sjevera do Ushuaije na jugu”, napominje Verlichak koja je i članica Argen-

tinske akademije povijesti. “Kao osoba koja dio godine živi u Hrvatskoj, poput brojnih drugih Argentinaca koji žive u toj zemlji i kontinuirano ju posjećuju, jako sam svjesna potrebe za otvaranjem predstavništva. To bi bilo na obostranu korist”, dodala je.

Verlichak je rođena u Madridu, a obrazovala se u Buenos Airesu gdje je magistrirala lingvistiku, književnost i klasične jezike. Napisala je više knjiga među kojima su “Hrvati u Argentini”, “Kardinal Stepinac”, “El Genocidio Bleiburg” i “Croacia desde el principio” (Hrvatska od početka). Iz Hrvatske je izvještavala tijekom rata, od 1991. do 1995., za argentinske novine La Prensa.

U Argentini živi oko 300.000 Hrvata i njihovih potomaka, podatak je Ureda za iseljene Hrvate sa sjedištem u Zagrebu.

Urednica Hrvatske riječi u Srbiji među ovogodišnjim „Utjecajnim hrvatskim ženama“

To je veliki iskorak za Hrvate u Srbiji, i nastavak trenda njihove veće vidljivosti u matičnoj Hrvatskoj

Urednica vojvođanskog tjednika Hrvatska riječ i aktivistica zajednice Zlata Vasiljević jedna od ovogodišnjih dobitnica priznanja “Utjecajna hrvatska žena” koje dodjeljuje organizacija Mreža hrvatskih žena, objavili su hrvatski mediji u Vojvodini.

U konkurenciji preko 100 kandidatkinja iz cijelog svijeta Zlata Vasiljević je, uz još 15 žena, dobitnica priznanja u kategoriji „Umjetnost i kultura“, što je treći put da se među „Utjecajnim hrvatskim ženama“ nalaze aktivistice hrvatske zajednice u Srbiji.

„Iznimno mi je drago što već tri godine zaredom žene hrvatske zajednice iz Srbije imaju priliku, prvo sudjelovati u ovom natjecanju Mreže hrvatskih žena, a zatim i da one u nekom užem izboru i dobiju ovo priznanje“, izjavila je ona.

Dodala je kako je to veliki iskorak za Hrvate u Srbiji, i da je to nastavak trenda njihove veće vidljivosti u matičnoj Hrvatskoj.

Govoreći o položaju žena u hrvatskoj zajednici Srbije Zlata Vasiljević ističe kako njihov broj na

najodgovornijim dužnostima govori kako su se uspješno izborile za svoje mjesto.

Podsjeća kako su žene na čelu svih triju profesionalnih institucija Hrvata u Srbiji – Hrvatskog nacionalnog vijeća, Novinsko izdavačke ustanove Hrvatska riječ, ta Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH).

U prethodne dvije godine titule „Utjecajna hrvatska žena“ iz Srbije dobile se ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković i profesorica tambure i dirigentica Mira Temunović. Mreža hrvatskih žena je globalna platforma utemeljena 2015. Organizacija umrežava i podupire ugledne žene hrvatskog podrijetla iz cijelog svijeta. Nagrade »Utjecajne hrvatske žene« bit će uručene 8. ožujka u Zagrebu.

Carmen Verlichak

Zlata Vasiljević

SENDVIČ

Ulazi Jure u trgovinu. Kaže mu prodavač: - Dobar Dan, izvolite! Jure: - Sendvič, molim.

- Za ovdje ili za ponijeti!

- Za ovdje, kod kuće sam na dijeti?!

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Neka vam fašnički dani budu ispunjeni slatkim

U

okusima i mirisima!

Lijepo našu, stiglo je najluđe i najveselije doba u godini – maškare. Osim osmišljavanja ludih i originalnih kostima, karnevalski

Super jednostavne krafne

Sastojci (za 18 krafni):

- 2 žlice bijelog octa

- 3/8 šalice mlijeka

- 2 žlice polutvrde masti

- 1/2 šalice bijelog šećera

- 1 jaje

- 1/2 žličice vanilije

- 2 šalice brašna

- 1/2 žličice sode

- 1/4 žličice soli

- ulje za prženje

- 1/2 šalice šećera u prahu

Priprema:

1. Umiješajte ocat u mlijeko i ostavite da stoji nekoliko minuta.

2. U srednje velikoj zdjeli izmiješajte mast i šećer u kremastu smjesu te dodajte dobro izmiksanim jajima s vanilijom i sve dobro promiješajte dok se masa ne sjedini. U drugoj zdjeli pomiješajte brašno, prašak za pecivo i sol te dodajte mlijeko s octom. Razvaljajte tijesto do debljine 8,5 mm i rezačem oblikujte krafne. Ostavite tako oblikovano tijesto da odstoji oko 10 minuta.

3. U velikoj tavi dobro zagrijte ulje dok ne postane dovoljno vruće za prženje. Pržite krafne s obje strane dok ne poprime zlatnu boju. Ocijedite ih na papirnatom ručniku, posipajte šećerom u prahu i odmah poslužite.

Kremaste krafne

Sastojci za (18 krafni):

- 2 pakiranja suhog kvasca

- 1/4 šalice tople vode

- 1 i 1/2 šalice mlijeka

- 1/2 šalice bijelog šećera

- 1 žličica soli

- 2 jaja

- 1/3 šalice masti

- 5 šalice brašna

- biljno ulje za prženje

- 1/3 šalice maslaca

- 2 šalice šećera u prahu

su dani poznati i po �inom jelu i piću. Donosimo vam nekoliko različitih recepata za krafne ali i druge zanimljive i prikladne recepte koji će svo-

- 1 i 1/2 žličice vanilije

- 4 žlice vruće vode ili koliko je potrebno

Priprema:

1. Stavite kvasac u toplu vodu i ostavite da odstoji 5 minuta ili dok ne postane pjenušav.

2. U velikoj zdjeli pomiješajte kvasac, mlijeko, šećer, sol, jaja, mast i 2 šalice brašna. Miksajte nekoliko minuta na laganoj brzini ili miješajte kuhačom. Dodajte preostalo brašno i mijesite oko 5 minuta ili dok smjesa ne postane glatka i elastična. Stavite tijesto u nauljenu zdjelu i pokrijte. Ostavite na toplom mjestu da se digne.

3. Kad se tijesto digne, nježno ga razvaljajte na pobrašnjenoj površini. S rezačem izrežite krafne i ponovno ostavite da se tijesto diže. Dok se dižu, krafne možete pokriti toplom krpom.

4. U tavi rastopite maslac na vatri srednje jačine. Umiješajte šećer i vaniliju dok smjesa ne postane glatka. Maknite s vatre i umiješajte 1 žlicu tople vode tako da smjesa postane rijetka ali ne previše vodenasta. Ostavite sa strane.

5. Dobro zagrijte ulje za prženje u dubokoj tavi. Kad bude dovoljno vruće, lopaticom stavljajte krafne na pečenje. Ispecite ih s obje strane dok ne poprime zlatno-smeđu boju. Kad su pečene, izvadite krafne iz ulja i stavite ih na rešetku kako bi se ulje ocijedilo. 6. Namačite krafne u glazuru dok su još vruće i stavite ih na rešetku da se ostatak ocijedi. Poslužite tople.

Trostruke

krafne

s kavom

Sastojci

Za krafne:

- 1 i 1/2 šalice brašna

- 1/2 šalice šećera

- 1/4 šalice plus - 2 žlice kakaa u prahu

- 3/4 žličice praška - 3/4 žličice sode

- 3/4 žličice soli - 1/2 šalice mlijeka - 2 žlice mljevene kava - 1 jaje

- 3/4 žličice vanilije

- 2 žlice biljnog ulja

Za glazuru:

- 1 žlica mlijeka

- 2 žlice mljevene kave

jim okusom zadovoljiti vaše nepce dok će njihov razigrani izgled razveseliti najmlađe. Neka vam fašnički dani budu ispunjeni slatkim oku-

- 1/2 žličice ekstrakta vanilije

- 3/4 šalice šećera u prahu

Za glazuru od kave:

sima i mirisima a ukoliko imate prilike ili organizirate ‘karnevalsku maškaranu zabavu’ – zabavite se pod maskama

- žličica ekstrakta vanilije

Priprema:

Svako područje Hrvatske ima specifičnu gastro tradiciju

- 2 žlice omekšalog masla-

Priprema:

1. Zagrijte pećnicu na 160 °C i pripremite kalup za krafne.

2. U velikoj zdjeli pomiješajte sve suhe sastojkebrašno, šećer, kakao, prašak za pecivo, sodu bikarbonu i sol. Dodajte mlijeko, kavu, jaja, vaniliju i ulje. Miješajte dok se smjesa ne sjedini. Smjesom punite kalup za krafne.

3. Pecite 9-10 minuta, ostavite da se malo ohlade i zatim ih izvadite iz kalupa.

4. Dok se krafne hlade, napravite glazuru. U maloj tavi pomiješajte mlijeko, kavu, vaniliju i šećer. Zagrijavajte na laganoj vatri i miješajte dok se sastojci ne sjedine. Maknite s vatre. Pažljivo umačite krafne u glazuru. Ostavite ih na rešetku da se malo ocijede i osuše, nekoliko minuta. Potom ponovno zagrijte glazuru i umačite krafne s druge strane.

5. Napravite glazuru od kave. Pomoću ručnog miksera na niskoj brzini miješajte maslac, šećer u prahu i mljevenu kavu dok se ne pretvori u gustu i kremastu smjesu. Ostavite da glazura malo odstoji te umačite krafne i pospite mrvicama. Poslužite uz šalicu kave.

Crna magična torta

Sastojci:

- 1 i 3/4 šalice brašna

- 2 šalice bijelog šećera

- 3/4 šalice kakaa u prahu

- 2 žličice sode bikarbone

- 1 žličica praška za pecivo

- 1 žličica soli

- 2 jaja

- 1 šalica jake kave

- 1 čaša mlaćenice

- 1/2 šalice biljnog ulja 1

1. Zagrijte pećnicu na 175° C. Namastite i pobrašnite kalup za tortu.

2. U velikoj zdjeli pomiješajte brašno, šećer kakao, prašak za pecivo i sol.

3. Dodajte jaja, kavu, mlaćenicu, ulje i vaniliju. Miksajte 2 minute na srednjoj brzini dok smjesa ne postane dovoljno rijetka. Ulijte smjesu u pripremljeni kalup.

4. Pecite na temperaturi od 175 °C 30 do 40 minuta. Izvadite iz pećnice, pričekajte 10 minuta a potom izvadite iz kalupa i ostavite da se biskvit ohladi. Prelijte čokoladnom glazurom i ukrasite po želji.

Mini šećerni muffini

Sastojci:

- 1/3 šalice maslaca

- 1/2 šalice šećera

- 1 veliko jaje

- 1 žličica vanilije

- 1/2 šalice mlijeka

- 1 i 1/2 šalice brašna

- 1 i 1/2 žličice praška

- 1/2 žličice cimeta

- 1/2 žličice soli

- 3 žlice maslaca

- 3/4 šalice šećera u prahu

Priprema:

1. Zagrijte pećnicu na 200 °C i namastite kalup za mini muf�ine.

2. U velikoj zdjeli izmiksajte maslac sa šećerom. Umiješajte jaja, ekstrakt vanilije i mlijeko. Nježno dodajte brašno, prašak za pecivo, cimet i sol (bez miksanja).

3. Žlicom stavljajte tijesto u kalup za muf�ine.

4. Pecite oko 11-12 minuta, muf�ini su pečeni kad rubovi poprime smeđu boju. Izvadite ih iz pećnice i ostavite da se hlade 5 minuta.

5. Dok se muf�ini hlade, pripremite preljev. Rastopite maslac, a u posebnoj zdjelici pripremite šećer u prahu. Namačite muf�ine u otopljeni maslac i potom ih uvaljajte u šećer. Ostavite da se ohlade i poslužite.

Za narod je vrijeme prije Korizme postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama

Veljača je vrijeme karnevala i maskenbala koji se obilježavaju u svim krajevima Hrvatske. Karneval je još od srednjeg vijeka bio vrijeme kad su se privremeno mijenjali odnosi moći u društvu i nekažnjeno mogle kršiti moralne i društvene norme, piše she.hr

Na taj se način narod mogao još jednom prepustiti strastima prije razdoblja odricanja. Pokladni utorak ili Fašnik je posljednji dan prije Pepelnice, Čiste srijede, koja označava početak Korizme. To je pomični blagdan koji pada točno 47 dana prije Uskršnje nedjelje.

Za narod je vrijeme prije Korizme postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama. Karneval se naziva i pokladama, što dolazi od starohrvatskog glagola "klasti" - prerušavati se.

Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj zemlji, od panonskog i dinarskog do jadranskog područja, a svaki kraj nosi i svoje speci�ičnosti u običajima i hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i jede. U Hrvatskoj su uz poklade vezani i mnogobrojni narodni običaji, usredotočeni na spaljivanje

Princa karnevala, lutke od slame i krpa koja smrću plaća za sve ljudske grijehe i zlo koje se dogodilo u protekloj godini.

Pokladnice

Fašnički dani nas podsjećaju na slatki miris i okus pokladnica ili krafni koje se peku na ulju (nekad je to bila svinjska mast). Neke se krafne namirišu limunovom ili narančinom korom, vanilijom ili rumom, a središte im može biti ispunjeno džemom, marmeladom ili čokoladom.

Od sličnog se tijesta rade i slastice fanjki ili poderane gaće te poznate kroštule i fritule. Brojne varijante uštipaka danas se neprestano usavršuju i nadopunjavaju.

Kontinentalna Hrvatska

U Hrvatskom zagorju je, osim krafni, kiselo zelje obavezno na jelovniku. Na selima se još uvijek jede pomalo zaboravljeno prisiljeno zeljepirjano zajedno s češnjakom, zaliveno juhom od rajčice, začinjeno vrhnjem i kimom te

posluženo s restanim krumpirom. Omiljeno jelo su i krpice sa zeljem. Poznati je specijalitet i suha svinjska podbradina, tzv. lalovka. Od kolača jede se dizano i nezaobilazni kra�lini. Na Čistu srijedu je veliki post kada se jede bažulova juha s rezancima, grah-salata, krumpir-salata, a krafne se ne peku na masti nego na ulju. U Zagrebu i okolici javne se pokladne priredbe priređuju od 17. stoljeća. Na pokladni utorak pilo se gradsko vino, a jeli su se slatkiši (confecti) i suhe smokve (�ighe). U zagrebačkoj okolici priprema se zelje, kuhaju se žganci, govedina, peče purica ili guska te krafne. Samoborski Fašnik

Samobor i Velika Gorica mogu se pohvaliti najdužom tradicijom održavanja fašničkog festivala u Zagrebačkoj županiji. U Samoboru se osim krafna jedu i poznate samoborske kremšnite, kobasice češnjovke s muštardom, a pije se slatki bermet.

U Slavoniji se jedu preostale zalihe mesa, kobasice, čvarci, sušeno, a od slatkog buhtle, štrudle i listarići, svargle, krofne (pržene u masti, s pekmezom i sitnim šećerom), masnica s orasima ili makom i pogačice s čvarcima. Kvarner

Najpoznatiji je Međunarodni Riječki karneval sa živopisnim povorkama i karnevalskim balovima.

Riječki karneval

Iz Kastavštine i Ćićarije dolazi slatki specijalitet zvan presnac koji se pravi od tijesta, starog kruha, mlijeka, jaja, grožđica i cimeta. Poznate su još i kroštule s bademima, fanjki, šurlice od slatkog tijesta, smokvenjak od suhih smokava i oraha s malo lozovače, presnac od mladog ovčjeg sira, odnosno skute i kolači od maruna.

Dalmacija U Dalmaciji su od lokalnih pokladnih slastica čuveni Korčulanski cukaroni i Bračke škanjete te Dubrovačka rožata. Split je oduvijek bio poznat po raskošnim i svečanim feštama s neizbježnim fritulama i kroštulama.

Gorski kotar U Gorskom kotaru radi se povatica od dizanog tijesta s nadjevom od sira, jabuka ili oraha, a od lokalnih slastica poznati su i fanjki.

Tjedni horoskop

21. ožujka do 20. travnja

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Oni koji ne očekuju ništa spektakularno bit će zadovoljni. Oni koji maštaju o ljubavnim atrakcijama osjećat ćete se pomalo frustrirano. Moguća su povlačenja od društvenog života. Vezani će najradije boraviti kod kuće. Vaš poslovni interes ve se više usmjerava na skrivene teme ili područja gdje niste izloženi. Možda je ovo malo čudno, ali baš u spomenutom biste sada mogli imati uspjeha.

Sretni brojevi: 4, 7, 9, 11, 21, 33

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Uživat ćete udvoje u miru i tišini poznatih mjesta. Nećete se dati vidjeti na društvenim okupljalištima, nego ćete radije boraviti u prirodi ili kod kuće. Oni koji još traže srodnu dušu također neće mnogo izlaziti, pa će najvjerojatnije ostati sami. Činit će vam se da ne možete mnogo utjecati na stvari.Što je najgore, bit ćete u pravu.

Sretni brojevi: 1 2, 21, 23, 33, 44

21. svibnja do 21.lipnja

Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Uživajte u društvu osobe koja vam je draga kad god možete. Ipak, pazite da katkada ne reagirate preburno. Uz malo samokontrole, sve će biti dobro. Samci neka izlaze. Nikad ne znate što vam se lijepo može dogoditi i to već danas. Uslijedit će određene protekcije. Potom ćete zamišljati sebe u ulozi onog koji vodi cijelu stvar. To će biti djelomično točno, no nemojte si umisliti.

Sretni brojevi: 18, 21, 27, 33, 36, 43

Znakovi da vašem tijelu smeta gluten

Osjetljivost na gluten javlja se iz više razloga, ali za sada se vjeruje da je glavni uzrok razvitka intolerancije - genetska predispozicija. Uzroci također mogu ovisiti i o načinu prehrane te vanjskim čimbenicima

C- začepljen nos - dijareja

Ako primijetite da vam se ovi znakovi pojavljuju uzastopno nakon obroka, potrebno je kontaktirati doktora kako bi se utvrdilo ako je riječ o ovoj vrsti alergije.

Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojim možete ostvariti ugodna poznanstva, a možda i mnogo više. Nemojte samovati jer su ovo vaši dani kad imate povećane šanse za ljubav. Bit ćete aktivniji više nego inače, a cilj će vam biti stvoriti što kreativnije okruženje ili jednak proizvod.

Sretni brojevi: 11, 19, 21, 23, 33, 43

elijakija je kronična, doživotna, autoimuna bolest tankog crijeva koja nastaje kao posljedica imunološkog odgovora na gluten –protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i zobi. U dodiru s vodom aktivira se njegovo vezivno svojstvo koje kruhu i ostalim tijestima daje elastičnost i sposobnost bujanja. Zbog vezivnih sposobnosti počeo se koristiti i u namirnicama koje ga uobičajeno ne sadrže, poput raznih gotovih umaka, grickalica od obrađenog brašna (krekeri, čips), seitana koji je pšenična zamjena za meso u vegetarijanskoj prehrani,...

Osjetljivost na gluten javlja se iz više razloga, ali za sada se vjeruje da je glavni uzrok razvitka intolerancije - genetska predispozicija. Uzroci također mogu ovisiti i o načinu prehrane te vanjskim čimbenicima. Kada se gluten dugoročno konzumira kao dio jednolične prehrane, uzrokuje usporenost organizma što dovodi do nemogućnosti probavljanja.

Celijakija je autoimuna bolest kojoj je glavni „okidač" gluten unesen u tijelo. Kada se gluten unese u organizam koji ima genetsku predispoziciju intolerancije, započinje imunološka reakcija tijela. Stvaraju se anti-tijela koja napadaju čestice glutena, usputno napadajući i stijenku tankog crijeva. Ovakva reakcija za posljedicu ima upalu tankog crijeva koja dovodi do stanja gdje ono više ne može razgrađivati hranjive tvari. Celijakija se utvrđuje krvnim pretragama.

Blizanci Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

Većinu idućih dana vi ćete imati dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihvatite pozive i krenite među ljude. Neki će započeti male kućne radove i uzeti nešto slobodnih dana da ih obave. Pokazat će se to kao pun pogodak.

Sretni brojevi: 5, 8, 11, 21, 22, 32

21. lipnja do 21. srpnja

Možda ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna zbrka s kojom se trebate suočiti na vješt način. Uz malo truda vi ćete izazove pretvoriti u veliku sreću za oboje. U poslu ćete se mjeriti s drugima, a povremeno i nadmudrivati. Ne inzistirajte na svojim idejama, jer vas drugi ovaj put neće potpuno razumjeti. Izdržite.

Sretni brojevi: 18, 21, 24, 25, 32, 33

Vrste osjetljivosti na gluten su: 1) Alergija Zapravo se radi o alergiji na pšenicu odnosno na proteine koji mogu uključivati gluten. Alergija je obrambena reakcija našega tijela kada dođe u dodir s nekom supstancom koju smatra opasnom. Alergijske reakcije variraju od blagih do intenzivnih i opasnih, ovisno o jačini alergije i unesenoj količini. Do reakcije najčešće dolazi odmah po unošenju namirnica koje sadrže pšenicu, ali može imati i odgodu do 2 sata.

Najčešći simptomi alergije na pšenicu su: - mučnina i/ili povraćanje nakon pojedenog obroka

Rak Jarac

Većina idućih dana donijet će mirno uživanje u zajedničkoj vezi ili diskretno traženje srodne duše. Nećete se mnogo isticati, ali to ne znači da ne žudite za ljubavlju. Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. Ovih dana polako će se otvoriti jedna vrata, ali da bi zablistali u punom sjaju, još ćete malo pričekati.

Sretni brojevi: 10, 21, 29, 32, 38, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Sretni brojevi: 2, 6, 8, 21, 22, 36

Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja, jer vam pozicija planeta u tom smislu donosi male prilike. Nije doduše isključeno da se od svega razvije i dublji odnos, ali ne odmah. Zato budite mudri i staloženi koliko god možete. Nakon što ste riješili jedan problem, odsada ćete raditi s manje napetosti i s više ugodnosti. Ipak, i dalje će biti malih provokacija.

- nagla pojava osipa i svrbeža na koži - suhoća i grebanje u grlu i ustima - otežano disanje

Prvi simptomi celijakije mogu biti: - nagle promjene u kilaži - mučnina i/ili povraćanje - kronični umor, glavobolja - kronična dijareja ili zatvor - osjećaj nadutosti i grčenje abdomena - hormonalni disbalans i promjene u ponašanju Necelijakijska intolerancija glutena je blažiobliku osjetljivosti, koji nije dokazan kao imunosna nepodnošljivost, ali svejedno izaziva neugodne simptome nakon konzumacije glutena. Ne postoji speci�ičan test koji ovo stanje može dokazati, ali se u savjetovanju s liječnikom kroz pojavu simptoma može dijagnosticirati. Kod ljudi s intolerancijom se kratkoročno javljaju simptomi, a dugoročno može doći do oštećenja u crijevima i smanjene kvalitete života. Simptomi intolerancije glutena uključuju: - nadutost i bolove u abdomenu - umor ili „omaglicu" - dijareju ili zatvor

Bezglutenska prehrana

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Prvih par dana ovog tjedna donijet će ugodnije ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog. Boravak u prirodi osvježio bi vas. Oni koji ne mogu, nakon posla neka prošetaju jer će im tako brže i lakše dolaziti do dobrih poslovnih rješenja.

Sretni brojevi: 23, 24, 26, 32, 33, 44

Djevica

Do sredine tjedna vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera ili će sve biti obojeno frustracijama. U nastavku će se situacija početi razbistravati, a vama će se vraćati volja za ljubav. Utoliko će doći do poboljšanja. Sad ćete biti u poziciji da se trebate prilagođavati novim programima i to najčešće onim koje su smislili drugi. Nemojte divljati.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 32, 39, 44

Oni koji su još sami još uvijek će čekati svog princa na bijelom konju, ali će polako shvaćati da ga nema niotkuda. To će im vjerojatno donijeti još poneku ljubavnu frustraciju ili okrenutost prema samima sebi. Neka preispitaju svoja očekivanja. Da bi poboljšali ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati s drugima. Stav da je netko bogom dan nije dobar, a pogotovo kad to mislite za sebe.

Sretni brojevi: 4, 5, 21, 24, 32, 34

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Ova prehrana uključuje odabir prirodno bezglutenske hrane poput voća, povrća, nemasnih proteina i žitarica bez glutena poput riže ili kvinoje, dok treba biti oprezan s prerađenom hranom koja može sadržavati skrivene izvore glutena.

Popis namirnica:

- voće – sve vrste (npr. jabuke, banane, naranče, bobičasto voće)

- povrće – sve vrste (npr. brokula, mrkva, špinat, paprika)

- nemasno meso (npr. piletina, puretina, govedina, svinjetina)

- riba i morski plodovi (npr. losos, tuna, oslić, sardine, skuša) jaja

- pahuljice bez glutena (rižine pahuljice, prosene pahuljice, zobene pahuljice deklarirane bez glutena)

- grickalice bez glutena (npr. kokice, rižini krekeri, čips od povrća)

- ulja i masti (npr. maslinovo ulje, kokosovo ulje, maslac)

- bilje i začini (npr. bosiljak, origano, cimet, kurkuma)

- pića (npr. voda, biljni čaj, cijeđeni voćni sokovi, kava).

- mahunarke (npr. leća, slanutak, grah, grašak)

Mnogi će provjerenim potezima pokušati ispuniti svoja ljubavna očekivanja. Partner ili ona osoba koju pokušavaju osvojiti katkada će ih blokirati, ali ne trajnije. Bit će uspona i padova, a samo o upornosti ovisi hoće li ostvariti svoj cilj. Nije potrebno žuriti niti otkrivati sve adute. Nemojte se potpuno eksponirati, ali možete raditi u tišini i prema pravilima igre. Sretni brojevi: 1, 9, 11, 19, 21, 29

- gljive (npr. šampinjoni, vrganji, lisičarke)

- orašasti plodovi i sjemenke (npr. bademi, orasi, chia, bučine sjemenke, lanene sjemenke)

- mliječni proizvodi (npr. mlijeko, sir, jogurt)

- žitarice bez glutena (npr. riža, kvinoja, proso, amarant, heljda)

- bezglutenska brašna (npr. bademovo brašno, kokosovo brašno, rižino brašno)

- tjestenina bez glutena (od brašna kukuruza, leće, slanutka)

- krumpir i slatki krumpir

- kukuruz i proizvodi na bazi kukuruza (npr. kukuruzne tortilje, palenta, kukuruzno brašno)

- kruh bez glutena (od bezglutenskog brašna)

Kad kupujete pakiranu hranu, važno je pažljivo čitati etikete kako biste bili sigurni da je označena kao bezglutenska i kako biste izbjegli bilo kakve rizike od unakrsne kontaminacije. Bezglutenske proizvode ćete prepoznati po prekriženom klasu pšenice, što je službena oznaka AOECS-a (Europsko udruženje društava za celijakiju).

Kod namirnica koje su prirodno bez glutena poput orašastih plodova, konzerviranih mahunarka, mliječnih proizvoda i slično također valja biti oprezan zbog mogućnosti unakrsne kontaminacije prilikom proizvodnje i pakiranja. Cjelovita, neprerađena hrana općenito je sigurnija opcija za pojedince koji su na bezglutenskoj prehrani. Također potrebno je obratiti pozornost na proizvode za koje možda ne biste pomislili na sadrže gluten kao što su lijekovi, vitamini i dodaci prehrani, ruž i balzam za usne, hostija, pasta za zube, vodica za usta...

Ribe

Četvrtak, 29. siječnja

12:11 PM Dr. Beck: Gripa

12:51 PM Dnevnik 2

01:42 PM Eko zona

02:07 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:16 PM Kod nas doma

03:02 PM Otvoreno

03:34 PM Zlatna liga: Julijana Matanović i Pavao Pavličić

04:04 PM Smijeh s oštricom Dario Fo

04:44 PM Studio 4: Znanost

04:52 PM Studio 4: Kultura

05:01 PM Luda kuća, hum. serija

05:35 PM Romano Bolković - 1 na 1: Princ Nikola Petrović Njegoš

06:26 PM Čarobna ploča: Ponavljanje slova H, G, Lj, NJ, Đ, Dž

06:37 PM Ljevaonica umjetnina, serija

07:02 PM ART

06:56 PM Ho ho ho hotel

07:07 PM Tata i ja: Na bicikliranju, dokumentarno-igrana serija za djecu

07:16 PM Potrošački kod

07:44 PM Studio 4: Znanost

07:52 PM Studio 4: Sport

Ponedjeljak, 2. veljače

12:09 PM Mir i dobro

12:35 PM Katarina kipperi, reportaža 12:39 PM Dnevnik 2

01:30 PM Split: More

02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:08 PM Plodovi zemlje

02:58 PM Most na kraju svijeta, �ilm

04:54 PM Zdravstveni turizam

05:03 PM Studio 4: Kultura

05:11 PM Nedjeljom u 2

06:07 PM Samo lagano

Cesaricu

Zvijezde koje se bore za prestižnu

Bit će to uzbudljiva utrka velikih imena i velikih hitova. Svoj izravni glas moći će dati i publika – glasanjem za svoje favorite

Veliko �inale nagrade Cesarica održat će se 07. veljače u zagrebačkoj Laubi. Sudeći po svemu, sprema se jedan od najboljih partyja u gradu.

Najavljeni su koncerti Baby Lasagne i Jelene Rozge, gosti iznenađenja što znači još izvođača, puno celebrityja i naravno –dodjele nagrada. Iako svi čeznu za Hitom godine, postoji tu još nekoliko statua koja su željene – Cesarica Bestseller (za najviše prodanih koncertnih ulaznica), Cesarica Digitalni Bestseller (za najveći broj streamova na digitalnim platformama) i Cesarica za Hit autora.

Ipak, šuška se da će se ove godine dodijeliti još jedna nagrada. Kome i zašto, morat ćemo pričekati 07. veljače i najočekivaniji party u gradu.

Dvanaest je pjesama u konkurenciji da odnese najpoželjniji naslov – Hit 2024. godine:

Baby Lasagna ima dvije Cesarice - za pjesme Rim Tim Tagi Dim & Biggie Boom Boom, Grše također dvije Cesarice, jedna za pjesmu s Miach Fantazija i druga za pjesmu Forza, Oliver također dvije Cesarice za pjesme – Ne mogu ti reći i Vrime je, Jelena Rozga koja isto ima dvije Cesarice ove godine, za pjesmu Od čega sam ja,ali

i za Lavicu, Dražen Zečić & Lidija Bačić za pjesmu Nemam više ni snage ni volje, Marko Perković Thompson i Hrvatske Ruže za pjesmu Ako ne znaš šta je bilo i Hiljson Mandela s Miach kojoj je ove godine također druga Cesarica, za pjesmu Anđeo. Posljednji pridruženi član je Matija Cvek s pjesmom Nudim ti se.

Bit će to uzbudljiva utrka velikih imena i velikih hitova. Svoj izravni glas moći će dati i publika – glasanjem za svoje favorite i tako potvrditi ono što klikovi, lajkovi, shareovi, streamovi, airplay i prodane ulaznice – potvrđuju. Izvođači koji pune dvorane, rasprodaju koncerte, čije se pjesme klikaju na digitalnim servisima, čiji se spotovi pregledavaju na YouTubeu... sve je to – Cesarica. Kao i menadžeri koji bookiraju koncerte, PR menadžeri koji rade na dosegu svake pojedine pjesme/singla/ albuma i ostali profesionalci koji pjesmu dovedu od obrisa do – potencijalnog hita. Cesarica gala party de�initivno po svim najava izgleda kao da bi mogao biti ozbiljno dobar party za koji će se tražiti ulaznica više, iako ulaznica službeno još uvijek nema u prodaji, postoje za sad samo naznake da će određena količina ipak biti puštena.

07:31 PM Svijet znanosti

Petak, 30. siječnja

12:10 PM Blues reke Drave, pučka i predajna kultura

12:38 PM Dnevnik 2

01:30 PM Hrvati u BiH

01:56 PM Kanuist, dok. reportaža

01:59 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:06 PM Kod nas doma

02:51 PM Baština u objektivu: Jadro

02:56 PM Otvoreno

03:28 PM Zlatna liga: Nikica Šprljan i Radoslav Koštan

03:54 PM Izvan formata

04:33 PM Cvijeće Saše Šekoranje: Amarilisi, dokumentarna reportaža

04:37 PM Studio 4: Kultura

04:45 PM Dolina sunca, serija

05:30 PM Druga strana

05:55 PM Prometej

06:21 PM Labirint: NAMA u nama

06:48 PM (Re)kreativac: Streličarstvo

07:14 PM ART

07:45 PM Studio 4: Sport

Subota, 31. siječnja

12:11 PM Stipan i Emili

12:36 PM Dnevnik 2

01:29 PM Sportske minute

01:49 PM Ito Kosir, dok. reportaža

01:53 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:03 PM Plitvička jezera

02:55 PM Globalna Hrvatska

03:36 PM Marija Kotarski

06:35 PM Sunčana strana Prisavlja: Zagrebačka �ilharmonija

07:39 PM Studio 4: Sport

07:45 PM Katarina kipperi, reportaža

Utorak, 3. veljače

12:09 PM Dr. Beck: Astma

12:42 PM Dnevnik 2

01:34 PM Treća dob

02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:08 PM Kod nas doma

02:53 PM Rimski forum u Zadru

02:58 PM Otvoreno

03:28 PM Lijepom našom: Medulin

04:38 PM Studio 4: Znanost

04:46 PM Studio 4: Kultura

04:55 PM Glas naroda, hum. serija

05:25 PM Kulturna baština: Vanja Radauš i Hrvatski restauratorski zavod

05:39 PM Okultna simbolika

06:26 PM Otkrivamo Hrvatsku: Lonjsko polje, dokumentarni �ilm

06:52 PM Život u jednom danu: Latica Ivanišević - Čudesno

07:21 PM Studio 4: Dijagnoza

07:51 PM Rimski forum u Zadru

Srijeda, 4. veljače

12:09 PM Poremećaji žlijezda slinovnica 12:43 PM Dnevnik 2 01:35 PM Glas domovine

01:55 PM Klimatolozi, dok. reportaža 01:59 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:07 PM Kod nas doma

04:11 PM Manjinski mozaik: Vilharovi

04:27 PM Studio 4: Znanost

04:35 PM Studio 4: Kultura

04:43 PM Dolina sunca, serija

05:29 PM SKUD “I. G. Kovačić”,

06:43 PM Peti dan

07:50 PM Ito Kosir, do. reportaža

07:54 PM Kod nas doma - RubrikaVrtni spa - Melem od gaveza

Nedjelja, 1. veljače

12:09 PM Veterani mira

12:44 PM Dnevnik 2

01:34 PM turizam.hrt

02:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:10

PM Most na kraju svijeta, �ilm

04:05 PM Valjak i prijatelji

05:06 PM Studio 4: Kultura

05:14 PM Dolina sunca, serija

05:59 PM Claudio Magris Abecede

06:50

PM Jojo i brojevi: Broj osam

06:54 PM Franka - moja sestrica

02:52 PM Baština: Rudnik Siverić 02:57 PM Otvoreno

03:27 PM Boris Nemec i Nikola Ivaniš

03:52 PM Rava - centar svita, �ilm 04:22 PM Studio 4: Kultura

04:30 PM Matija Cvek i The Funkensteins u Domu sportova

05:33 PM Sportske minute

05:53 PM Priroda protiv nametnika

06:21 PM ART

06:52 PM Život je san, dok. �ilm

07:50 PM Studio 4: Znanost

Hrvatsko vodeno blago: Plitvička jezera HTV, subota, 31. siječnja, 02:03 PM

Zubčić završio u top 10 u Kitzbühelu

Ovim 10. mjestom izjednačio svoj drugi najbolji slalomski rezultat sezone

Filip Zubčić završio je osmi slalom sezone u Kitzbühelu na 10. mjestu, a ostali se hrvatski skijaši nisu proslavili. Samuel Kolega zauzeo je tek 25. mjesto, dok Istok Rodeš i Tvrtko Ljutić nisu izborili drugu vožnju.

Pobijedio je Francuz Clement Noel s vremenom 1:41.49, odnosno devet stotinki ispred Talijana Alexa Vinatzera, koji je u prvoj vožnji bio na 11. mjestu. Treći je norveški Brazilac Lucas Pinheiro Braathen s 19 stotinki zaostatka, a četvrti Šveđanin Kristoffer Jakobsen (+0.21), koji je napredovao sa 16. pozicije u prvoj vožnji. Zubčić je u prvoj vožnji bio 14., ali napredovao je četiri pozicije, zaostavši ukupno samo 54 stotinke. Kolega je zaostao tri sekunde i šest

stotinki. Zubčić je ovim 10. mjestom izjednačio svoj drugi najbolji slalomski rezultat sezone, a najbolji mu ostaje sedmo mjesto iz Adelbodena. Četiri od pet najboljih slalomaša sezone nije završilo utrku u Kitzbühelu. Dodanašnji lider Henrik Kristoffersen izletio je u prvoj vožnji, a Loic Meillard, Atle Lie McGrath i Timon Haugan u drugoj, a u to se uklopio i Kolega, koji je osvojio samo šest bodova. Takav je rasplet najbolje iskoristio pobjednik Noel, koji je preuzeo vodstvo s 464 boda, 29 više od Kristoffersena. Kolega je pao na osmo mjesto s 203 boda, a Zubčić je 18. sa 116 bodova. U ukupnom poretku Svjetskoga kupa vodi Švicarac Marco Odermatt s 1006 bodova ispred Kristoffersena (634), Meillarda (542) i McGratha (482), koji danas nisu uspjeli smanjiti zaostatak. Zubčić je na 16. mjestu s 277 bodova, a Kolega na 23. s 203.

Hrvatski vaterpolis�

Umjesto

u Kotoru igra

se u Podgorici

Hrvatski vaterpolski savez prije par dana je obavijestio vaterpolski savez Crne Gore da hrvatska reprezentacija ne želi igrati utakmice

Super�inala Svjetskog kupa u kotorskom bazenu nazvanom po nekadašnjem vaterpolistu i čuvaru u logoru Morinju (u kojem su bili zatočeni branitelji s dubrovačkog područja)

Zoranu Džimiju Gopčeviću.

Stigla informacija da je taj zahtjev uvažen, pa će se završnica iz Kotora prebaciti u Podgoricu. Za službenu promjenu mjesta održavanja turnira potrebna je još samo potvrda Svjetske vaterpolske organizacije.

Hrvatske vlasti ne dopuštaju vaterpolistima igranje u kotorskom bazenu jer nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, kojeg optužuju za ratne zločine u logoru Morinju.

Zrinka

To joj je drugi najbolji rezultat sezone u ovoj disciplini, nakon drugog mjesta u američkom Killingtonu

Zrinka Ljubić izvrsnom je drugom vožnjom došla do petog mjesta u veleslalomu u talijanskom Kronplatzu. To joj je drugi najbolji rezultat sezone u ovoj disciplini, nakon drugog mjesta u američkom Killingtonu, i treći najbolji u karijeri, nakon lanjskog četvrtog mjesta u slovačkoj Jasni.

Ljutić je nakon prve vožnje bila na 11. mjestu, ali izvrsnom izvedbom u donjem dijelu staze u drugoj vožnji napredovala je za čak šest pozicija. Doduše, u tome su joj pomogla izlijetanja vodeće skijašice Svjetskoga kupa Federice Brignone i vodeće veleslalomašice Sare Hector, koje su nakon prve vožnje bile prva i treća. Pobijedila je Novozelanđanka Alice Robinson s 56 stotinki prednosti nad Švicarkom Larom Gut-Behrami i 94 nad Amerikankom Paulom Moltzan.

“Još jedan odličan rezultat za mene u veleslalomu, drugi najbolji ove sezone, peto mjesto. Prošle sezone sam tu bila sedma, lijepo je malo popraviti plasman. Što se tiče skijanja, zadovoljna sam, mada nije na toj razini gdje bih htjela biti, ali ponosna sam da mogu

Mladost je susret

prelomila u prvom dijelu četvrte četvrtine, nakon što je Bukić zabio dva uzastopna gola

pokazati konstantu i de�initivno učim iz utrke u utrku.

To smo vidjeli u prvoj vožnji, ona greška me koštala

možda i boljeg plasmana, ali na kraju sam se popela šest mjesta, tako da ne mogu biti nezadovoljna”, rekla je Ljutić

U sretnoj je vezi

Nakon što je ostvarila nevjerojatne skijaške uspjehe, javnost želi sazna� što više o ovoj mladoj nadi. O svom privatnom životu nije otkrila mnogo, ali je potvrdila da je u sretnoj vezi. “Jesam. Zaljubljena sam i sretna. Ne mogu puno priča� o tome. Samo ću reći da je u pitanju jedan švedski skijaš. Jednostavno je trenutačno nemoguće da se bavi ičim drugim osim skijanjem”. Osim njenog dečka, skijanjem se bavi i njezin brat Tvrtko, 22 su mu godine.

nakon utrke.jutić je s novih 45 bodova napredovala sa sedmog na peto mjesto u poretku veleslaloma. Robinson je preuzela vodstvo s 400 bodova, četiri više od Hector i okruglih 100 od Brignone. Albanka Lara Colturi ima 198 bodova, a Ljutić je blizu sa 192. U ukupnom poretku Svjetskog kupa Ljutić je ostala na petome mjestu s 501 bodom. Ispred nje su Brignone (639), Gut-Behrami (584), Camille Rast (562) i Hector (507). U programu skijašica ovog su vikenda spust i superveleslalom u Garmisch-Partenkirchenu, a Zrinka Ljutić će sljedeći nastup imati idućeg četvrtka, 30. siječnja, u noćnom slalomu u francuskom Courchevelu.

Vaterpolisti Mladosti pobijedili

Crvenu zvezdu u Beogradu

“U slučaju da, ipak, odlučite organizirati završnicu Svjetskog kupa u Kotoru, naša reprezentacija će otkazati nastup, čak i pod cijenu sankcija od strane World Aquaticsa. Vjerujemo da to nikome ne bi odgovaralo te da bi ugrozilo suradnju dvaju Saveza, kao i odigravanje regionalne lige”, napisali su tada u priopćenju. Završni turnir na rasporedu je od 11. do 13. travnja. U njemu će sudjelovati Crna Gora, Hrvatska, Španjolska, Mađarska, Grčka, SAD, Japan, Njemačka i Nizozemska. U četvrt�inalu će igrati Crna Gora - Hrvatska, Španjolska - Njemačka, Grčka - Japan, Mađarska - Nizozemska, a plasman na Svjetsko prvenstvo izborit će tri reprezentacije. Srbija, Hrvatska i SAD već imaju vize na temelju plasmana na Olimpijske igre.

Nakon što su vaterpolisti Juga u nedjelju otvorili 13. kolo Regionalne lige pobjedom 12:8 nad Valisom iz Valjeva, danas su vaterpolisti Mladosti na bazenima na beogradskoj Banjici pobijedili Crvenu zvezdu s 14:12. Time su ostali na petom mjestu i nastavljaju borbu za plasman na Final Four. Utakmica je bila iznimno izjednačena, a sve do četvrte četvrtine nijedna momčad nije uspjela doći do prednosti veće od jednog gola razlike. Prvu četvrtinu je Mladost dobila s 3:2, dok je Crvena zvezda drugu dobila identičnim rezultatom, pa se na odmor otišlo s neriješenih 5:5. Domaćini su tijekom treće četvrtine vodili u dva navrata (6:5 i 7:6), ali gosti golovima Matiasa Biljake i Luke Bukića prelaze u vodstvo minutu i pol prije kraja dionice. Do kraja su obje momčadi postigle po gol, pa je Mladost

na predah otišla s vodstvom od 9:8.

Mladost je susret prelomila u prvom dijelu četvrte četvrtine, nakon što je Bukić zabio dva uzastopna gola za 11:8, te su do kraja sačuvali prednost bez većih problema za vrijednu pobjedu. Upravo je Bukić bio najbolji strijelac Mladosti s četiri gola, dok su po tri zabili Biljaka, Konstan-

tin Harkov i Franko Lazić. Kod poraženih je Aleksandar Radanović zabio četiri. Vaterpolisti Mladosti se trenutno nalaze na petom mjestu ljestvice s 25 bodova, dva manje od četvrtoplasiranog Jadran Herceg Novog, odnosno tri manje od Radničkog koji je treći. Crvena zvezda je ostala sedma s 15 bodova.

Na Final Four će se plasirati četiri najbolje momčadi nakon 22 odigrana kola. Prvoplasirana ekipa se u polu�inalnoj utakmici sastaje sa četvrtoplasiranom, dok drugi polu�inalni par čine drugoplasirana i trećeplasirana ekipa. Finalnu utakmicu igraju pobjednici polu�inalnih utakmica dok se utakmica za 3. mjesto neće igrati.

Uvjerljiva pobjeda Zagrepčana

Sjajna Zrinka Lju�ć

Filip Zubčić

Mađarski mediji: ‘Zbog ovog čovjeka Hrvati su u četvrt�inalu’

Pobjedama nad

Islandom i Slovenijom u prepunoj zagrebačkoj Areni Hrvatska se plasirala u četvrt�inale gdje ih čeka Mađarska

Svi mađarski nacionalni mediji prenijeli su vijest o Hrvatskoj kao sljedećem suparniku na Svjetskom prvenstvu. Neopterećena Slovenija dovela je domaćina na rub litice, natjerala ga strepi svih 60 minuta, ali zahvaljujući domaćoj publici i Dominiku Kuzmanoviću, Hrvati su ispunili misiju - sukus je to izvještaja u sportskim rubrikama kod naših sjeveroistočnih susjeda. Nemzeti Sport piše o briljantnom otvaranju Slovenaca, koji su triput tijekom prvog poluvremena imali prednost od +5, ali i uraganskoj završnici Hrvatske u zadnjih 10 minuta. Izdvajaju Matea Maraša, člana njihove Tatabánye (“vodio Hrvate u napadu”), ali i Kuzmanovića.

“Zahvaljujući njegovim obranama sredinom drugog dijela, Hrvati su počeli stvarati razliku i utabali put prema pobjedi. Kuzmanovićeva forma raste iz utakmice u utakmicu”, primjećuju.

“Slovenci igrali kao da je derbi”

Podsjećaju da je Mađarska na prošlogodišnjem Euru pobijedila Hrvatsku u

Izborniku Austrije sam rekao da igram za Hrvatsku, da je to moja jedina odluka i tako će i ostati, rekao je Ivanović

Franjo Ivanović briljira od odlaska iz Rijeke u belgijski Royale Union Saint-Gilloise. Hrvatski napadač zabio je već 11 pogodaka u novom klubu, a naprosto je briljirao prošli tjedan u Europa ligi kad je dao dva komada Bragi. Potom je 21-godišnji hrvatski napadač u nedjelju zabio i dva gola u ligaškoj pobjedi 4-0 protiv Beerschota.

Neko je već vrijeme aktualna priča o tome da bi austrijski izbornik Ralf Rangnick rado ‘ukrao’ Ivanovića Hrvatskoj, a čini se da je ta opcija i dalje živa. Kako prenosi insajder Lorenzo Lepore, upravo je Rangnick budnim okom pratio Ivanovića u novoj simultanki.

Sigurno se izborniku svidjelo ono što je vidio, ali pitanje je koliko je sam Ivanović zagrijan za mijenjanje dresa sada kad mu se vjerojatno otvaraju i vrata hrvatske reprezentacije. Zlatko Dalić nije riješio

drugom krugu (29:26), kao i da Hrvatska ima bolji međusobni skor, s 20 pobjeda naspram mađarskih 11, te pet neriješenih ishoda.

U izvještaju Magyar Hírlapa stoji da je Hrvatska imala «odlučujuću

hrvatski junak

prednost» u podršci 15.500 domaćih navijača, ali i da je Slovenija «zapanjujuće otvorila utakmicu».

“Domaćini su polako preuzimali uzde, napadajući sve učinkovitije, sve dok u 23. minuti nisu stigli na samo dva gola minusa. Uživali su i iskoristili svaku moguću prednost svojeg domaćeg terena. U nastavku su zadržali prednost najviše zahvaljujući briljantnim obranama Kuzmanovića”, pišu.

Magyar Nemzet izvještava o «bespomoćnoj Hrvatskoj na početku utakmice», ali i nervozi igrača prije odlaska na odmor.

“Tenzije i užarena atmosfera bili su evidentni u činjenici da su igrači obiju momčadi vikali jedni na druge, no situacija se brzo smirila. Premda nisu imali šanse proći, Slovenci su tretirali utakmicu kao da je derbi. Hrvatska je preuzela vodstvo tek u 38. minuti, pri rezultatu 20:19. Djelomično i zahvaljujući Kuzmanoviću, koji je nakon lošeg otvaranja uhvatio ritam te pokazao svoje vještine.”

88 gledatelja na Kubi i Bahreinu

Na kraju se pitaju odgovara li Mađarskoj činjenica što će igrati protiv jednog od domaćina turnira.

“Nikad nije zahvalno igrati u gostujućoj atmosferi, no eksperti kažu da hrvatski stil rukometa više odgovara

Austrijanci ‘kradu’ hrvatskog igrača rođenog u Tirolu

pitanje prvog napadača, a Ivanović je zaista vruć.

Čitava priča oko Austrije započela je još u kolovozu kad je Rangnick zbog brojnih problema s ozljedama u reprezentaciji počeo razmišljati o kontaktiranju igrača koji imaju dvojno državljanstvo, a napose mu je trebao napadač. Ivanović mu je zapeo za oko, a sam igrač rekao je da ga je izbornik zvao.

“Prije nekog vremena me nazvao i kazao da me želi u austrijskoj reprezentaciji. Velika mi je čast što me takav trener zove i nudi da budem dio

njegove momčadi, ali rekao sam mu da igram za Hrvatsku, da to ne želim promijeniti jer želim igrati za Hrvatsku, da je to moja jedina odluka, i tako će i ostati”, rekao je nedavno Ivanović.

Tada je njegov stav bio da ne mijenja dres reprezentacije za koju je igrao u uzrastima U16, U17, U18, U19 i U21 te je u ovom najstarijem upisao 11 nastupa i dva gola. No, Dalić ga je u zadnjih par popisa preskočio pa tko zna što se još krije u ovoj priči…

Ivanović je rođen u austrijskom Tirolu, njegova obitelj s

12 godina preselila se u Njemačku, gdje je postao najbolji strijelac omladinskih timova Augsburga. U lipnju 2023. preselio se u Rijeku gdje je prošle sezone postigao četiri gola i upisao dvije asistencije u devet utakmica.

U kolovozu prošle godine postao je član belgijskog kluba. Zbog svog dvojnog državljanstva, ima mogućnost odlučiti se za nastupanje za drugu reprezentaciju.

Inače, iako ima i austrijsko državljanstvo, otac Miroslav je Vinkovčanin, a majka Nada je iz okolice Brčkog. Franjin djed koji se također zvao Franjo se iz Prijedora preselio u Vinkovce.

Ivanović je ove sezone zabio čak 17 golova, od kojih je 13 zabio za Union, a četiri za Rijeku. Royale Union SG je zadnjom pobjedom napredovao na treće mjesto sa 40 bodova, 11 manje od vodećeg Genka. Club Brugge je drugi sa 48 bodova.

Mađarskoj nego slovenski ili islandski”, stoji u tekstu. Isti je medij poseban prostor posvetio temi o slaboj posjećenosti na Svjetskom prvenstvu, koju nazivaju “šokantnom” i pitaju se “što će se dogoditi s rukometom”.

“Velik broj utakmica odigrao se pred potpuno praznim tribinama. Mnogi već čuju alarm i upozoravaju da takva situacija nije dobra za budućnost sporta. U Poreču se, primjerice, odigrala utakmica gdje je pola sata prije početka u dvorani bilo 12 ljudi. A dvoboj Kube i Bahreina gledalo je ukupno 88 gledatelja. Ono o čemu nitko nije razmišljao, sad je postalo stvarnost: bila je ogromna pogreška Međunarodne rukometne federacije što će u Oslu održati dva četvrt�inala, polu�inale, utakmicu za broncu i �inale. A Norvežani su već eliminirani iz natjecanja.”

U Danskoj, zaključuje Magyar Nemzet, nemaju problema s gledanošću, ali “to što se događa u Norveškoj i Hrvatskoj je tragično”.

“Utakmice na kojima su igrali Hrvatska, Mađarska i Sjeverna Makedonija privukle su pune tribine, ali na ostalim utakmicama dvorane su bile uglavnom prazne. Razlog dijelom leži i u golemim cijenama koje su nabili organizatori. Ipak, u jedno smo sigurni: s utakmice Hrvatske i Mađarske sigurno nam neće doći fotogra�ije praznih tribina.”

Atmosfera u Areni bila je izvrsna, Hrva�(ce) vole svoje sportaše

Franjo Ivanović

Dominik Kuzmanović za Mađare je apsolutni

POLJUD GORA OD REZULTATA JE IGRA

U Splitu ne miriše na titulu.

Anemični

Bijeli su izgledali nemoćno, energetski prazni, baš onakvi kakvim ih gledamo veći dio utrke

Zvižduci, tuga i golemo razočaranje na Poljudu. Hajduk je remijem s Belupom izgubio korak s vodećom Rijekom, već na startu drugog dijela prvenstva dopustio Dinamu smanjenje zaostatka na pet bodova. Poraznija od samog rezultata jest igra, ali s obzirom na to kako su Bijeli odigrali pripreme, ne čudi neriješeni ishod s Belupom u susretu gdje gostujući vratar Sušak nije imao briljantne intervencije. Vratar Farmaceuta morao je samo pokupiti “milijun” visokih lopti, laganih kao na treningu.

Od početka nije slutilo na dobro. Znalo se da je Belupo utakmica s imperativom pobjede, a dodatni pritisak stvorili su i konkurenti. Pobjede Rijeke i Dinama pojačali su taj Hajdukov glagol “morati”, ali u prvom dijelu Bijeli nisu znali kako deblokirati rezultat i pritisak. Jesenski Hajduk i na proljeće u istom izdanju, tako je izgledao prvi dio susreta.

Bez Šege i ostalih napadačkih pojačanja koja se tek trebaju priključiti momčadi, sve je toliko podsjećalo na prvi dio sezone. Hajduk s velikim problemom kreacije, bez presinga pred vratima Belupa.

Rijetke prigode Splićani su

‘Hajduk su potrebna dva - tri pojačanja?? Ne, Hajduku je potrebno minimalno 15 pojačanja‘

Posljednji rezultat Hajduka teško je pao navijačima Bijelih, ali i nekim bivšim igračima, pa se tako na društvenim mrežama žestoko na klub s Poljuda obrušio i Tonći Kukoč.

- Hajduk su potrebna dva - tri pojačanja?? Ne, Hajduku je potrebno minimalno 15 pojačanja, utakmica je bila toliko negledljiva da peku oči. Taktika je da nabiješ balun na Livaju i čekaš da on nešto

Hajduk kao i prije

Nemoćni Ivan Raki�ć stvorili tranzicijom, u trenucima kada bi oduzeli loptu na svojoj polovici i potom jurnuli preko krilnih pozicija do protivničkog šesneasterca. Ali Ivan Sušak ostao je do odmora bez ozbiljne intervencije. Navijači su pokušavali pružiti podršku, orilo se s poljudskih tribina “ajmo, ajmo Hajduče”, ali Bijeli su se mučili na travnjaku. Livaja se nesprestano povlačio duboko do središnjeg kruga igrališta, a suigrači su ga tražili dugim loptama, pravim poklonima za Božića i Kovačića. Zato je Gattuso nakon 10-ak minuta drugog dijela krenuo s redizajnom uvođenjem Hrgovića i Durdova čime je Sigura premjestio u sredinu na poziciju Krovinovića. Uveo je Gattuso

stvorio konkretnu prigodu.

Bijeli su izgledali nemoćno, energetski prazni, baš onakvi kakvim ih gledamo veći dio ove sezone. Protiv Belupa je izostao trenutak magije Marka Livaje, odnosno VAR centimetri poništili su njegovu sjajnu asistenciju za Biuka. Ako se po jutru dan poznaje, ne “miriše na titulu”, mora se priznati. Ima vremena, tek je početak proljetne polusezone, međutim razvidno je da Hajduk ne izgleda dobro u kontinuitetu utakmica.

Nakon Belupa, blijedi Bijeli jedino se mogu nadati da će tri pojačanja u napadu promijeniti krvnu sliku anemične momčadi.

‘Negledljivo da peku oči’

napravi, ali nažalost to nije samo od jučer već od onoga trenutka kada se Livaja vratio u Hajduk. Gattuso već mjesecima traži napadača, i doveli mu Ukrajinca koji je zadnji gol zabio prije godinu dana, a mi se borimo za titulu. Imali smo slobodnoga Antu Ercega, ali njega ne žele jer on je kao težak karakter, a u ovakvoj situaciji on bi vrijedio zlata, ima kvalitetu i gine za svaki balun, isto vrijedi i za Čopa, imaš provjerenoga napadača ali ne, šta će nam on, Ukrajinac je bolji - poručio je.

ANALIZA

DINAMO PORAŽEN OD ARSENALA

Modri su u Londonu poraženi s 3:0, nisu uspjeli uputiti pravi udarac na gol

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dinamov plan protiv Arsenala je u najvećoj mjeri određen davno prije ove utakmice, kad su se ozlijedila dva ključna igrača koja se dosad nisu potpuno oporavila - Mišić i Petković.

Mišić je najvažniji igrač za balans momčadi i jedini veznjak koji na šestici može istovremeno i kvalitetno distribuirati loptu protiv prve i druge linije presinga te zatvarati leđa suigračima koji igraju osmice i napadaju igrača s loptom.

Petković je napadač koji je za Dinamo posebno važan u Europi, gdje posebno do izražaja dolazi njegova kvaliteta da primi dugu loptu, zadrži je protiv jednog ili dvojice protivnika i odloži za nekog od veznih i bočnih igrača koji hrle u napad.

Maknemo li nešto slabije europske protivnike, Dinamov nacrt u Europi svih ovih godina ugrubo je identičan i plan je umrtviti utakmicu i suparnika, a onda preko Petkovića kao spojke tražiti brze i okomite izlaske prema suparničkom golu.

Postoje neke iznimke u utakmicama dvomeča u kojima Dinamo lovi rezultat, ali Dinamov identitet u Europi već je jako dugo jasan. To ga čini i predvidivim, ali sve dok ne nađe model u kojem će moći dugoročno zadržati više ključnih igrača, nema drugog izbora.

Cannavaro je u svojem trenerskom debiju na klupi kluba kojem spašava sezonu imao gostovanje u Ligi prvaka kod jedne od najjačih ekipa svijeta, na koju je išao bez tri od pet najboljih i najdokazanijih Dinamovih igrača (spomenuti dvojac i Sučić).

Talijanski trener odustao je od svoje najdraže formacije i ideje i prilagodio se. Posudio je europsku bilježnicu Nenada Bjelice, koja je izuzetno uspješna, te je nedostatak pravog zadnjeg veznog pokušao nadoknaditi s dvije formacijske prilagodbe. Uveo je trećeg stopera koji je trebao pomagati zadnjoj liniji u iskakanju i preuzi-

Dinamo se dobro držao, ali nije stigao do bajke

manju igrača između linija. Uz to je Arijanu Ademiju u srcu veznog reda pridružio Marka Roga, koji mu je iskustvom i mogućnošću da igra protiv presinga trebao pružiti dodatnu dozu sigurnosti. Nažalost za Dinamo, Arsenal praktički nema slabu točku, pa je i s boka vrlo opasan. Ima dobre driblere na krilima, prodorne bekove i uigrane kombinacije kretanja na centaršutevima. Izuzmemo li prvi gol koji je bio savršena akcija, preostalih 88 minuta Arsenal je dominirao i stvarao nevolje Dinamu samo ubacivanjima lopte i zračnim duelima.

Postoje momčadi, a Arsenal je jedna od njih, koje su jako opasne čak i kad im ne dozvoliš igru u zonama koje najviše vole. Upravo se to dogodilo Dinamu. Nakon početnog šoka hrvatski prvak imao je dvije vrlo solidne situacije (Stojkovićev zakašnjeli udarac pa u idućem napadu oduzeta lopta u visokom presingu i loša završnica) da na poluvrijeme ode s 1:1.

Sandro Kulenović ima puno kvaliteta, ali je u odnosu na Petkovića lošiji igrač u duelu, posebno s igračem na

Bezbrižno putovanje I detaljno planiran odmor, osjećaj sigurnosti i udobnosti – sve to dobivate koristite li se uslugama nase putničke agencije Nazovite Jadranku Fazlić ili Rosie Crnić

leđima. Bez pravog sidruna, Dinamov omiljeni stil igre u napadu bio je izuzetno ograničen.

Stojković i Baturina su se po osvojenoj lopti trebali pretvarati u dvije desetke koje mogu nositi loptu kroz kanale koji se otvore u suparničkoj obrani (Baturina je baš protiv Monaca u tome briljirao), ali Dinamo uopće nije ušao u pravi ritam. Dinamu je utakmica protiv jedne od najboljih momčadi svijeta bila prva natjecateljska nakon točno mjesec dana.

Riječ je o ekipi koja ima kroničnih problema s ozljedama i koja se toliko muči ove sezone da je u HNL-u sedam bodova iza nimalo impresivnih Rijeke i Hajduka. Koliko god na kraju dojam o padanju bez ispaljenog metka bio jak, činjenica je da je Arsenal dominirao, ali da ni po čemu nije nizao šansu za šansom. I da je Dinamo dvije trećine utakmice bio živ, na jedan gol zaostatka, te držao Arsenal na oprezu. Puno više od toga nije bilo realno očekivati. Jednostavno nije bio taj dan kad se Dinamu trebalo sve posložiti za bajku.

Dinamo bez čuda u Londonu

potom još trojicu igrača, ali Hajduk do kraja utakmice nije

Trener Gennaro Ga�uso

NOGOMET DINAMO SMANJIO ZAOSTATAK ZA HAJDUKOM

Rijeka je u sjajnoj utakmici pobijedila Lokomotivu. Osijek je uzeo tek bod protiv Šibenika

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Osijek je na Opus Areni uzeo samo bod protiv Šibenika (2:2). Već u devetoj minuti je Santini nakon odbijanca doveo goste u vodstvo. Onda je nastupio Jakupović koji je u 25. lijepo poentirao s glavom, a 15 minuta kasnije je uz pomoć živog zida prevario gostujućeg vratara i donio preokret. Bod gostima osigurao je Laća koji je u 59. minuti šokirao domaćine.

Dinamo je s 3:1 bio bolji od

Blijedi Hajduk remizirao sa Slavenom

Istre. Lomio je goste do 21. minute kada je Franjić ubacio, a Kulenović lijepo zabio. Već praktički u sljedećem napadu je Rozić zabio direktno iz kornera za 1:1. Na početku nastavka Baturina prekrasno pogađa rašlje iz slobodnog udarca, a uvjerljivim Plavima pobjedu je potvrdio Stojković svojim prvijencem. U 62. minuti je pucao iskosa i uz sreću se lopta odbila u gol. Gorica i Varaždin su podijelili bodove (1:1). U 34. minuti je Latković okončao sjajnu akciju gostiju za 0:1, a rezultat je poravnao povratnik u HNL Erceg deset minuta kasnije kada je iskoristio grešku suparničke obrane. Rijeka je deklasirala Lokomotivu s 4:1. U 22. minuti je Djouahru pucao ravno u suparničkog golmana, ali dovoljno jako da lopta prođe kroz njega. Pred kraj poluvremena je Pašalić centaršutom pronašao Fruka

Proslavljeni hrvatski tenisač, a sad trener, kandidat je za upražnjeno mjesto u Sinnerovu timu

Dvadeset dana trajala je suradnja Gorana Ivaniševića i Jelene Ribakine. Premda je kazahstanska tenisačica još početkom studenog objavila da će on postati njezin novi trener, Ivanišević je tu ulogu službeno obnašao tek od početka nove sezone, dakle od nove godine, do 21. siječnja kada je na društvenim mrežama objavio kraj kratke suradnje. Kako god, proslavljeni hrvatski tenisač, a danas trener, ne bi se trebao brinuti. Ponude će stizati, samo je pitanje vremena i iz čijeg će tabora one doći...

A prema pisanju talijanske Gazzette, Goran Ivaniše-

koji s dva metra gura loptu u mrežu. Već na startu nastavka Djouahru je snažno pucao

sa 17 metara i pogodio donji kut gola. Već u idućem napadu je Vuković vratio goste u

‘Imamo manjak kvalitete’

igru, ali je Pašalić odmah zabio za konačan rezultat.

Vekić 17. igračica svijeta

Najbolja hrvatska tenisačica Donna Vekić napredovala je za dva mjesta na WTA listi nakon Australian Opena i sada je 17. igračica svijeta, što joj je ranking karijere. Napredovale su i ostale hrvatske tenisačice - Jana Fett za devet mjesta na 129. poziciju, Petra Martić za šest mjesta na 125., a Antonia Ružić se digla za jedno mjesto na 168. poziciju.

Bjeloruskinja Sabalen-

ka ostala je vodeća na WTA teniskoj ljestvici, ali je izgubila veći dio prednosti od drugoplasirane Poljakinje Swiatek. Pobjednica Australian Opena Keys napredovala je među deset najboljih. Prošlogodišnja �inalistica Australian Opena Kineskinja Qinwen izgubila je tri mjesta i sada je osma, a polu�inalistica Melbournea, Španjolka Badosa ponovno je među deset najboljih.

Nakon remija sa Slavenom, Ga�uso je poručio: “Belupo je dobra momčad, dobri su u brzom otvaranju, zaustavljali smo ih, ali falio nam je taj jedan dodir. Moramo nastavi� radi�, dolazimo nakon mjesec dana neigranja. Odradili smo pripreme, no imamo manjak kvalitete za kreaciju, tu se trebamo popravi�.”

Hajduk i Slaven su remizirali na Poljudu (0:0). U prvom dijelu smo vidjeli jako lošu igru domaćina, ali je Kalik u 40. minuti imao zicera nakon prodora Dialla. Ipak, jako je loše pucao s deset metara.

Tablica

Rijeka 19 10 9 0 30-8 39

Hajduk 19 10 7 2 28-14 37

Dinamo 19 9 5 5 38-25 32

Osijek 19 7 6 6 30-25 27

Varaždin 19 6 9 4 17-14 27

Slaven Bel 19 5 6 8 21-26 21

Lokomotiva 19 5 4 10 24-32 19

Istra 1961 19 4 7 8 19-32 19

9. Šibenik 19 4 5 10 17-35 17

10. Gorica 19 4 4 11 17-30 16

Ivanišević

U nastavku smo vidjeli bezidejnost s obje strane. U 68. minuti je Livaja fantastično proigrao Biuka koji lijepo zabija, ali je VAR utvrdio da je zaleđe prethodilo golu. Do kraja Hajduk nije uspio kreirati opasnost pred suparničkim golom.Slavenom, Gattuso je poručio: “Belupo je dobra momčad, dobri su u brzom otvaranju, zaustavljali smo ih, ali falio nam je taj jedan dodir. Moramo nastaviti raditi, dolazimo nakon mjesec dana neigranja. Odradili smo pripreme, no imamo manjak kvalitete za kreaciju, tu se trebamo popraviti.”

će biti trener najboljem tenisaču svijeta?!

vić je jedan od kandidata za novog trenera najboljeg tenisača svijeta i svježeg osvajača Australian Opena, Jannika Sinnera!

“Grešnik”, koji doduše na terenu rijetko griješi, poslije ove će sezone ostati bez trenera, nakon što je najavio da njegov tim po isteku godine

napušta Australac Darren Cahill, s kojim surađuje od srpnja 2022. i koji je pomogao Talijanu da se popne na vrh ATP ljestvice.

“Goran Ivanišević slobodan je na tržištu nakon raskida suradnje s Elenom Ribakinom. Hrvatski prvak Wimbledona mogao bi po-

moći Sinneru, pogotovo unaprijeđenjem servisa, kao što je to godinama radio s Novakom Đokovićem. Ivanišević je sa Srbinom napravio sjajan posao čineći servis svog klijenta moćnim oružjem”, piše Gazzetta te napominje da Sinnera i Ivaniševića zastupa ista agencija, StarWing Sport, kao i da je Hrvat ranije surađivao s Marcom Panichijem i Ulisesom Badiom, sadašnjim trenerima talijanskog tenisača. Kao glavna konkurenciju Ivaniševiću, Gazzetta ističe Andrea Agassija, koji doduše više ne voli puno putovati svijetom što bi se moglo pokazati kao nepremostiva prepreka u sklapanju suradnje, i Andreasa Seppija, bivšeg talijanskog tenisača koji je Sinnerov idol iz djetinjstva

Teška večer na Poljudu

Nenad Bjelica

Donna Vekić

Goran Ivanišević

Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault