The Croatian Herald 27th November 2024

ODNOSI HRVATSKA - SAD

Plenković: 'Razgovarao sam s Trumpom: Duboko poštuje hrvatski narod'

Str. 5

VJESNIK Hrvatski

Čestitke maturantima hrvatskog jezika 2024.

Posebne čestitke idu i njihovim roditeljima te svim učiteljima hrvatskoga jezika

Maturalna svečanost za maturante hrvatskoga jezika u saveznoj državi Viktoriji održana je 17. studenoga u Centru hrvat-

ske zajednice u Geelongu. Ovu važnu svečanost svake godine organizira Udruga učitelja hrvatskoga jezika u Viktoriji u čast maturantima hrvatskoga jezika. Četrdeset godina učenja hrvatskoga jezika kao maturanog predmeta u školama Viktorije je neopisiv uspjeh hrvatske zajednice Viktorije.

GODIŠNJA PRIREDBA

Dječji nastup za pamćenje

Priredba u predbožićnom ruhu u Hrvatskoj školi jezika i kulture Melbourne

U

čenici Hrvatske škole jezika i kulture Melbourne održali su u subotu, 23. studenoga, svoju završnu,

godišnju priredbu u posebno ukrašenoj dvorani Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hilla, u kojoj se svake subote održava nastava hrvatskoga jezika. Nastup je razveselilo dječicu, ali i ponosne roditelje, bake i djedove koji su s veseljem uživali u nastupu njihovih najdražih.

Bivši savjetnik M. Thacher napisao knjigu o hrvatskoj povijesti

ODRŽAN 18. HRVATSKI FESTIVAL HRANE I VINA

Bez pobjednika u derbijima, Hajduk i dalje sam na vrhu NOGOMET, HNL

Nezaboravna 'Fešta' u Adelaideu - veza s hrvatskim korijenima

Str.12

50. obljetnica zbora sv. Cecilije

Na Fešti se mogla kušati najukusnija hrana i piti najbolja vina; posebice hvala volonterima, kažu organizatori

Na Fešti se mogla kušati najukusnija hrana i piti najbolja vina; posebice hvala volonterima, kažu organizatori

TTradicionalna 18. „Fešta - Hrvatski festival hrane i vina” održana je u subotu, 23. studenoga, u Adelaideu, uz prisustvo mnoštva posjetitelja te brojnih uglednih gostiju. Posebno su svojim nastupom oduševila folklorna društva „Lenek“ i „Hrvatska zora“.

Stigli su i nogometaši St. Albans Vukovara, na Fešti su bili i prijatelji iz plesnih skupina - ukrajinska „Volya” te makedonska „Sloboda“. Grupa „Major Minor” je prisutne držala na nogama do ranih jutarnjih sati.

Na blagdan zaštitnice crkvene glazbe - sv. Cecilije, u petak, 22. studenoga, hrvatska zajednica Adelaidea proslavila je i 50. obljetnicu zbora koji nosi ime ove velike svetice. Svim članovima zbora uručena je spomenica na ovu značajnu obljetnicu, a voditeljici zbora, sestri Slavici Turčić, uručeni su i prigodni darovi.

radicionalna 18. „Fešta - Hrvatski festival hrane i vina” održana je u subotu, 23. studenoga, u Adelaideu, uz prisustvo mnoštva posjetitelja te brojnih uglednih gostiju. Posebno su svojim nastupom oduševila folklorna društva „Lenek“ i „Hrvatska zora“.

Stigli su i nogometaši St. Albans Vukovara, na Fešti su bili i prijatelji iz plesnih skupina - ukrajinska „Volya” te makedonska „Sloboda“. Grupa „Major Minor” je prisutne držala na nogama do ranih jutarnjih sati.

Ovaj festival govori o povezanosti zajednice s hrvatskim kulturnim korijenima – svjedoči o duhu koji u njoj

živi. Ovaj duh će i dalje jačati kako godine prolaze i radujemo se idućoj prilici kada ćemo se ponovno okupiti, poručili su iz Adelaidea. Do tada, živjela Croatia! Str. 8

Ovaj festival govori o povezanosti zajednice s hrvatskim kulturnim korijenima – svjedoči o duhu koji u njoj živi. Ovaj duh će i dalje jačati kako godine prolaze i radujemo se idućoj prilici kada ćemo se ponovno okupiti, poručili su iz Adelaidea. Do tada, živjela Croatia!

Str. 23

EPPO je samo zacvilio i nostalgičare sada boli: Zna se tko je glavni arbitar u Hrvatskoj

Str. 14, 19

Str. 31

Str. 7

Piše: Zvonimir Hodak

Str.4

ROBIN HARRIS

UHrvatskoj

je u petak

pao prvi pravi snijeg. Osim u gorju, padao je i u nizinama te je osim Like gdje ga je bilo najviše, zabijelio i sjevernu Hrvatsku, posebice dio prema Varaždinu te Slavoniju. Bilo je dosta problema u prometu, u jednom trenutku obustavljen je bio promet autocestom prema Rijeci zbog snijega, kao i onom prema Splitu, ali zbog bure. No, pri kraju dana ponovno je uspostavljen.

Meteorolozi su upozorili posebice planinare kako bi trebali sljedećih dana izbjegavati posjet Nacionalnom parku Sjeverni Velebit zbog izuzetno nepovoljnih vremenskih prilika.

Na Zavižanu je izmjereno oko 30 cm snijega uz vrlo niske temperature, a u narednom periodu očekuje se i pogoršanje vremena odnosno nove oborine, još niže temperature te jak vjetar.

Zato posjećivanje Parka do daljnjega nije moguće , a ako se neki posjetitelji ipak odluče za posjetu to je isključivo na vlastitu odgovornost.

„Ceste prema Parku nisu prohodne. Također, pastirske stanove na Alanu trenutno ne iznajmljujemo. Staze na području Parka su prekrivene snijegom čime je vidljivost staza, ali i markacija znatno otežana, a samim time i snalaženje u prostoru.

Nedovoljna informiranost i nedovoljna pripremljenost za takve okolnosti na terenu kao i nepredvidivi vremenski uvjeti u ovo doba godine, najčešći su uzroci nezgoda.

Željeli bismo izbjeći nepotrebno dovođenje u opasnost kako posjetitelja, tako i osoba koje su dužne intervenirati u slučaju nezgode, stoga ne preporučujemo posjet, poručili su iz tog Nacionalnog parka.

riba je jako zdrava

Kuharica “Plavuše bez kostiju”

Pomorsko športsko ribolovno društvo Arbun organiziralo je prezentaciju drugog dopunjenog izdanja ribarske kuharice plave ribe “Plavuše bez kostiju” u jednom restoranu u Crikvenici. Nova verzija ove popularne kuharice izdana je povodom 70. obljetnice osnutka društva, koje je posvećeno očuvanju ribarske tradicije i edukaciji novih generacija. Kratka prezentacija podsjetila je na slavne dane crikveničkog ribarstva i 70 godina rada Arbuna. Posjetitelji su mogli uživati u pet sljedova jela, pripremljenih prema receptima iz kuharice, odabranim vinima koja prate svaki slijed, glazbenom nastupu Tria Crikvenica te desert-iznenađenju. Cijena večere iznosila je 45 eura, dok se primjerak kuharice mogao preuzeti uplatom simbolične klupske članarine od 10 eura. Prihod od prodaje ide za opremanje Male škole ribolova.

ADVENT POŽURILI PRIJE

Već sada je za 7. prosinca najavljeno više od 20 autobusa iz Slovenije, Austrije, Mađarske…

Varaždinke i Varaždinci, ali i brojni posjetitelji koji se očekuju u baroknom gradu u dane Adventa, do 12. siječnja mogu klizati na jednom od najvećih klizališta u Hrvatskoj - Ice Wonderland Ledenom parku, koje je u petak navečer otvoreno u Varaždinu.

Otvorena Ledena čarolija

Klizalište Ice Wonderland

Ledeni park u sklopu Ledene čarolije na Kapucinskom trgu prostire se na čak 1200 četvornih metara i sastoji se od tri djela, odnosno glavnog klizališta, koje je stazom za klizanje povezano s dječjim klizalištem.

Prema riječima organizatora iz Turističke zajednice Varaždina, klizalište u jednom terminu može primiti čak 450 klizača. Gradonačelnik Neven Bosilj pohvalio se da je ovo prvo klizalište otvoreno u Hrvatskoj, sedam dana prije službenog početka Adventa u Varaždinu.

“Za tjedan dana ćemo otvoriti sve ostale sadržaje, uključujući i Grad Djeda

Rakitićevi

Mraza, kao i 40 adventskih kućica. Varaždin je prošle godine svugdje neslužbeno proglašen, i po svim mogućim medijima, najboljim Adventom. Stalno dobivamo

u Varaždinu

sve moguće neslužbene nagrade, no već tri godine mi nismo dobili nijednu službenu nagradu resornog ministarstva ili vlade”, rekao je Bosilj.

obilaze Hrvatsku

Aktualni nogometaš Hajduka i nekadašnji hrvatski reprezentativac, Ivan Rakitić, sunčane i tople dane prije ovog snijega proveo je u Dubrovniku, a fotogra�ije na svom Instagram pro�ilu podijelila je njegova supruga Raquel Mauri.

“Prelijepi dani s kumovima”, napisali su u opisu fotogra�ija na Instagramu. Grad su posjetili s kćerima Altheom i Adarom, a pridružili su im se Rakitićev kum Marko Bralić Keto sa suprogom An-

toniom. Tjedan ranije Rakitić je u društvu supruge i dviju kćeri posjetio Nacionalni park Krka, Sretna obitelj uživala je u prirodi i prelijepim slapovima, a zajedničke trenutke odlučili su podijeliti i s pratiteljima. Na izletu im se pridružio i njihov kućni ljubimac, maleni psić.

“Nedjelja u predivnoj prirodi s obitelji, čista magija”, napisala je Raquel u opisu objave i objavila niz fotogra�ija.

Dodao je da Varaždin ulaže posebne napore na turističkom planu i da to daje rezultate.

“Već sada za 7. prosinca imamo najave dolaska više od 20 autobusa iz Slovenije, Austrije, Mađarske i ostalih okolnih zemalja. Varaždin će ovih 40-ak dana Adventa biti prepun”, rekao je varaždinski gradonačelnik. “Možemo reći da je Advent neka vrsta zimskog Špancirfesta”, zaključio je.

Klizalište na Kapucinskom trgu samo je dio bogate ponude ovogodišnjeg Adventa u Varaždinu, a u Turističkoj zajednici ističu da je sadržajima i programom dosad najbogatiji.

Ovogodišnji, 27. Katarinski sajam obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva u Slavonskom Brodu, koji je trajao do nedjelje, 24. studenoga, još je jednom potvrdio status nezaobilaznog događaja za sve generacije. Više od 240 izlagača predstavilo je svoje proizvode, rukotvorine i kreativne ideje, a posebnu pozornost privukli su sadržaji posvećeni djeci.

Od mnogobrojnih popratnih sadržaja valja izdvojiti

Gastro manifestaciju “Kuhajmo slavonski” u sklopu koje su održani programi kao što su Okusi Marsonije, Čvarkijada i predstavljanje posnih jela.

Mnogobrojni posjetitelji moći će uživati u nastupima folklornih skupina i zabavnom programu. Uručene su i nagrade za najštandove, a za najmlađe je bio organiziran i Dječji katarinski sajam na kojem su predstavljeni stari zanati za što su pokazali veliko zanimanje.

Obitelj u Dubrovniku

Zanimljivo u Slavonskom Brodu

Plava

Spektakularno otvorenje Ledenog parka

Poruka planinarima – ne idite na Velebit

BIRANJE VLADA DONIJELA ODUKU, NA IZBORE IZMEĐU BOŽIĆA I NOVE GODINE

Milanoviću petogodišnji mandat istječe 18. veljače, ima se pravo kandidirati za još jedan mandat što je i napravio

Hrvatska je Vlada na sjednici u četvrtak donijela i službenu odluku da se predsjednički izbori, osmi od samostalnosti, održe u nedjelju 29. prosinca, a odluka stupa na snagu 28. studenog, od kada započinju teći rokovi za prikupljanje potpisa za kandidaturu.

“Od dana raspisivanja pa do dana održavanja predsjedničkih izbora mora proći najmanje 30 dana i zato je Vlada odredila nedjelju 29. prosinca”, rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Da bi se mogli natjecati za Pantovčak i njihovo ime naći na izbornim listićima, kandidati od ponoći 29. studenog imaju 12 dana da prikupe potpise 10.000 punoljetnih građana RH, neovisno stoje li iza njih političke stranke ili su nezavisni.Svaki birač svojim potpisom može podržati samo jednog kandidata. Prikupljanje potpisa Potpisi se prikupljaju na obrascima Državnog izbornog povjerenstva te se njima i predaju. Za razliku od dosadašnjih izbora, a s obzirom da je zgrada Hrvatskog sabora u obnovi, DIP će ih primati u svojoj zgradi u Visokoj i na zagrebačkom Velesajmu.

Ured predsjednika Republike Hrvatske na Pantovčaku

Predsjednički

Uzeo Tuđmanov slogan

Zanimljivi su slogani koje su odabrali predsjednički kandida�. Milanović je uzeo slogan “Predsjednika za predsjednika” koji je bio zapravo slogan Franje Tuđmana iz 1997. “Za novog predsjednika koji ujedinjuje”, slogan je Dragana Primorca, kandidata HDZ-a. Marija Selak Raspudić u izbor-

Po isteku 12 dana za prikupljanje potpisa, DIP ima rok od 48 sati za provjeru potpisa i objavu liste pravovaljanih kandidata.

To pak znači da od 13. prosinca počinje i službena izborna kampanja, koja može

nu utrka ulazi sa sloganima “više od karaktera” i “Marija za Hrvatsku”. “Predsjednica nove generacije” slogan je kandidatkinje stranke Možemo! Ivane Kekin. Mostov predsjednički kandidat Miro Bulj uzeo je slogane “Na braniku Hrvatske” i “Predsjednik iz naroda” …

trajati do ponoći 28. prosinca, odnosno 24 sata prije održavanja izbora, kada nastupa izborna šutnja.

U subotu i nedjelju, na dan održavanja izbora, zabranjena je bilo kakva promidžba, objavljivanje prethodnih re-

zultata ili procjena rezultata. Što mirnije ozračje

Ako niti jedan kandidat u prvom krugu ne osvoji većinu glasova svih birača koji su glasali, drugi krug s dva kandidata koji su osvojili najviše glasova održat će za dva

tjedna, odnosno 12. siječnja. “Izbori su 29. prosinca jer smo smatrali da je bolje prvi krug održati između

Božića i Nove godine, kako bi se drugi krug održao u što mirnijem ozračju, daleko od blagdana”, kazao je dan

ranije novinarima u Saboru premijer Andrej Plenković objašnjavajući zašto se Vlada između dva datuma (22. i 29. prosinca) odlučila za ovaj kasniji. Predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću petogodišnji mandat istječe 18. veljače 2025. Ima se pravo kandidirati za još jedan mandat, što je i najavio, a trenutno je još 11 kandidata izrazilo namjeru da se kandidira za funkciju predsjednika države.

12 kandidata

To su nezavisni Dragan Primorac, kojeg podržavaju HDZ i Domovinski pokret, nezavisna Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Možemo!, Branka Lozo u ime nove stranke DOMiNO i Mostov Miro Bulj.

Tu su i odvjetnik i povjesničar Tomislav Jonjić, predsjednik Autohtone – HSP Dražen Keleminec, predsjednik stranke Pravo i pravda Mislav Kolakušić, poduzetnik Niko Tokić Kartelo, Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista i bivši predsjednik Sindikata novinara Hrvatske te nezavisna Aurora Weiss. Osim u Hrvatskoj, hrvatski birači predsjednika Republike birat će i u 50-ak država diljem svijeta, prije pet godina birali su ga u njih 47, a novoizabrani predsjednik ili predsjednica stupa na dužnost posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat.

Hrvatska nabavlja borbene dronove Bayraktar TB2

Kupuje šest letjelica opremljenih elektrooptičkim kamerama za izviđanje, uključujući inicijalni komplet naoružanja, naveo je ministar Anušić

Hrvatska je vlada na sjednici u četvrtak dala suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna za održavanje aviona Rafalea, a donesene su i odluke o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2 te pripremnim radnjama za nabavu tenkova Leopard.

MORH je nakon provedbe postupka javne nabave za razdoblje od 2024. do 2026. na sjednici predstavio i odluku o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2 u ukupnom iznosu od 95 milijuna američkih dolara, odnosno 86 milijuna i 424.252 eura. Od toga će Ministarstvo morati platiti 84.6 milijuna

eura - za ovu godinu 20.2 milijuna, u 2025. godini 37.5 milijuna te u 2026. godini 27 milijuna eura.

O kakvim dronovima je riječ?

Bayraktar TB2 je taktička bespilotna letjelica dugog dometa koja može provoditi obavještajne, nadzorne, izviđačke te oružane napadačke misije. Proizvodi ih turska tvrtka Baykar osnovana 1986. godine, koja zapošljava više od 5100 ljudi. Dugačak je 6.50 metara i ima raspon krila dvanaest metara. Može ostati u zraku više od 24 sata i ima maksimalnu brzinu od oko 220 ki-

lometara na sat. Proizvođač na stranicama navodi da doseže maksimalnu visinu od 22.000 stopa.

Bayraktar TB2 drži rekord u povijesti turskog zrako-

plovstva za dužinu leta s 27 sati i 3 minute.

Prvi je turski besposadni zrakoplov u svojoj kategoriji koji se izvozi u inozemstvo. Korišten je u sukobima u

Siriji, Iraku, Libiji i Nagorno-Karabahu te je vodeći turski izvozni vojni proizvod.

Ima mogućnost potpuno automatskog slijetanja i uzlijetanja bez ovisnosti o zemaljskim sustavima.

“Bayraktar TB2 je sustav koji nudi sva vrhunska rješenja potrebna za izvođenje kirurški preciznih udara koji sprječavaju raširenu štetu na zatvorenim područjima. Ove značajke osiguravaju civilnu sigurnost kao prioritet prvog reda”, stoji na službenim stranicama.

Svoju učinkovitost dokazao je s više od 900.000 operativnih sati leta.

Šest letjelica s kamerama za izviđanje

“Oružane snage Republike Hrvatske iskazale su potrebu za prioritetnom i žurnom nabavom naoružanog besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2, a tvrtka Baykar Makina San. Ve Tic.

A.S. dostavila je informativnu ponudu i prijedlog kon�iguracije besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar

TB2 za Republiku Hrvatsku po modelu ‘sveukupnog paketa’.

Kon�iguracija je bazirana na šest letjelica opremljenih elektrooptičkim kamerama za izviđanje, uključujući inicijalni komplet naoružanja, te osigurava dvostruku radio pokrivenost cjelokupnog teritorija Hrvatske u stacionarnoj i mobilnoj inačici”, naveo je ministar obrane Ivan Anušić.

Pored letjelica s kamerama i naoružanja, paket obuhvaća centar za zapovijedanje i nadzor, simulator za obuku, zemaljske nadzorno-upravljačke stanice, zemaljske podatkovne stanice, inicijalni komplet pričuvnih dijelova dostatan za 4000 sati naleta, uključujući svu potrebnu opremu i alat za održavanje, jamstvo u trajanju od dvije godine ili do dostizanja 4000 sati naleta, boravak stručnjaka u Hrvatskoj u razdoblju od dvije godine, obuku u njihovom obučnom centru u Turskoj te transport cjelokupnog paketa u Hrvatsku.

Ministar obrane Ivan Anušić

Vrijednost nabave Bayraktara je 95 milijuna američkih dolara

KNJIGA ROBIN HARRIS: ‘CROATIA. A HISTORY FROM REVOLUTION TO INDEPENDENCE’

Harris je naglasio da je prijatelj Hrvatske i da kao takav nije neutralan, ali da je objektivan znanstvenik koji smatra da Hrvatskoj može najviše pomoći iznoseći istinu o njenoj prošlosti

Promocija izuzetne knjige na engleskom jeziku britanskog znanstvenika Robina Harrisa “Croatia: A History – From Revolution to Independence“ održana je prošlog tjedna u paviljonu 5 na izložbenom prostoru “Školske knjige” na Zagrebačkom velesajmu, u sklopu sajma knjiga Interliber.

Dr. sc. Robin Harris naglasio je u svom izlaganju da je prijatelj Hrvatske i da kao takav nije neutralan, ali da je objektivan znanstvenik koji smatra da Hrvatskoj može najviše pomoći iznoseći istinu o njenoj prošlosti.

Direktor „Školske knjige“ Ante Žužul istaknuo je da je upravo takav odnos dr. sc. Robina Harrisa prema Hrvatskoj bio ključan za odluku o tiskanju njegove knjige kao nastavku suradnje s njim.

Ante Žužul je najavio ne samo izdanje ove knjige u prijevodu na hrvatskom jeziku, nego i nove istraživačko-knjiške projekte u suradnji s Robinom Harrisom.

Kao što smo naveli u pozivu za promociju navedene knjige, nekadašnji savjetnik u vladi britanske premijerke Margaret Thatcher Robin Harris održao je uvodno predavanje na nedavnom Međunarodnom stručno-znanstvenom simpoziju „Kultura sjećanja na ratne i poratne žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda“ u organizaciji Počasnog bleiburškog voda, Hrvatske matice iseljenika i Fakulteta Hrvatskih studija.

Knjiga Robina Harrisa “Croatia: A History. From Revolution to Independence” sinteza je moderne i suvremene hrvatske povijesti u razdoblju od polovice 19. stoljeća do stvaranja suvremene hrvatske države.

U tome važnom, opsežnom i bogato ilustriranom djelu na 800 stranica ugledni britanski povjesničar i publicist piše utemeljeno, objektivno i kritički o mnogim važnim aspektima hrvatske povijesti, oslanjajući se na dostupnu literaturu, ali i na vlastita istraživanja i spoznaje. Golem je to pothvat za svakog povjesničara, pogotovo za stranog autora kojemu hrvatski nije materinski jezik.

O novoj knjizi razgovarali smo s tim nagrađivanim piscem, hrvatskim državljaninom i predavačem povijesti na Hrvatskome katoličkom sveučilištu koji je radio kao politički savjetnik u službi

Margaret Thatcher i pisao za novine i časopise poput Daily Telegrapha, Daily Maila, The (London) Timesa, Spectatora, Standpointa, Catholic Heralda i National Reviewa. Croatia: a History, From Revolution to Independence treća je knjiga u kojoj se bavite hrvatskim temama u svojemu opsežnome historiografskom radu. I prve dvije, Povijest Dubrovnika i Stepinac – Njegov život i vrijeme, objavljene su u Školskoj knjizi.Što Vas je, kao britanskog povjesničara i publicista, motiviralo da počnete istraživati

bogato ilustriranom djelu na 800

Bivši

nog materijala uglavnom se odnosi na Crkvu, na čemu sam počeo raditi za svoju knjigu o Stepincu, na razdoblje Nezavisne Države Hrvatske te na razdoblje Domovinskog rata i 90-ih godina 20. stoljeća, za koje su sada već dostupni važni transkripti

bavim obuhvaća nastanak moderne hrvatske države –od njezinih neuspješnih početaka 1848. do njezina slavnog ostvarenja 90-ih godina 20. stoljeća. Taj središnji motiv izgradnje države gotovo se sam piše. Međutim, želio sam napisati cjelovitu povijest, koja ne pokriva samo rat i politiku, nego i kulturu, društvo, religiju i gospodarstvo, uključujući iskustva Hrvata koji žive izvan povijesne hrvatske jezgre. Također sam želio izravno obraditi najveće kontroverzije – uključujući one vezane za Drugi svjetski rat i Domovinski rat. Koliko dugo je nastajala ta opsežna povijesna sinteza?

savjetnik M. Thatcher napisao knjigu o suvremenoj hrvatskoj

važni transkripti. Nijedan povjesničar ne može savladati svaku temu. Mora se koristiti radom drugih ljudi, uz dužno priznanje, naravno, a zatim dodati vlastite interpretacije. Dodao bih da bi bilo potpuno nemoguće napisati bilo što korisno bez stalne pomoći hrvatskih povjesničara koji su mi predlagali, savjetovali i ispravljali rukopis.

Recenzenti Vaše knjige ističu da je u njoj hrvatska povijest predstavljena minuciozno, pouzdano i nepristrano te da spada u sam vrh suvremene literature o povijesti Hrvatske. Koji su najveći izazovi s kojima ste se suočili tijekom pisanja knjige?

Recenzenti su bili vrlo velikodušni. Ako ne možete biti objektivni kao povjesničar, onda ste zapravo u krivom poslu. Možda dugujem svoju posvećenost objektivnosti djelomično britanskom obrazovanju.

povijesti: Morao sam naučiti i hrvatski jezik

hrvatsku povijest?

Ako ste povjesničar po struci, poput mene, uvijek želite znati povijest svega onoga čime se bavite i pisati o tome. Godinama sam bio uključen u britansku politiku putem Konzervativne stranke pa sam poželio napisati njezinu povijest, što sam i učinio. Jednako mi je bilo prirodno poželjeti pisati o povijesti Hrvatske, jer sam od ranih 90-ih 20. stoljeća bio uključen u borbu te zemlje za izgradnju neovisne države. Savladavanje hrvatskog jezika bio je veliki problem, ali sam to prevladao kako bih

napisao svoju prvu knjigu o Dubrovniku. Knjiga o Stepincu već je bila lakša. Ova sadašnja knjiga bila je najteža jer je količina građe bila golema.

Kako ste koncipirali knjigu Croatia: a History, From Revolution to Independence i koje su glavne teme koje obrađujete?

Razdoblje kojim se u knjizi

Istraživanje i pisanje knjige trajalo je otprilike tri ili četiri godine neprestanog rada koji je bio prekinut neko vrijeme zbog potresa i pandemije korona virusa. Objavljivanje knjige zatim je odgođeno jer je izvorni engleski izdavač želio da skratim tekst za trećinu, što sam odbio učiniti. Bio sam svjestan da mi je to posljednja prigoda da napišem ono što sam mislio da je potrebno napisati, na osnovi izvora za koje mislim da ih nitko na Zapadu najvjerojatnije neće temeljito istražiti.

Školska knjiga je tada ponudila objaviti tekst u cijelosti, na engleskom i na hrvatskom jeziku. Bio sam oduševljen. Rezultat je mnogo bolja knjiga nego što bi je engleski izdavač ikada napravio.

Uz opsežnu literaturu i povijesne izvore koje ste proučili, koliko se u knjizi oslanjate i na vlastita istraživanja i spoznaje?

Većina materijala kojim sam se koristio u knjizi dolazi iz objavljenih hrvatskih primarnih i sekundarnih izvora. Moje istraživanje izvornog materijala uglavnom se odnosi na Crkvu, na čemu sam počeo raditi za svoju knjigu o Stepincu, na razdoblje Nezavisne Države Hrvatske te na razdoblje Domovinskog rata i 90-ih godina 20. stoljeća, za koje su sada već dostupni

Također, naravno, nisam obilježen ljudskim tragedijama rata i progona, kao što su to mnogi Hrvati. Povjesničari, kao i svi drugi, imaju pravo donositi moralne sudove. No, općenito, ne bi se trebali koristiti tim pravom jer to stvara lošu povijest. Da ne volim Hrvatsku, ne bih napisao tu knjigu. No, važno je da, iako ste naklonjeni jednoj ili drugoj strani, to nije izgovor da izbjegavate rasprave, ignorirate dokaze ili se pretvarate da dokazi postoje kada ne postoje. Poteškoće s kojima sam se susreo bile su sasvim drukčije. Proizlazile su iz potrebe da savladam golemu količinu materijala, procijenim rezultate onoga što sam pročitao, a zatim napišem koherentan prikaz onoga što činjenice pokazuju. Istraživanje i pisanje iscrpljujući su posao ako ih radite kako treba, posebno kada čitate na stranome jeziku. Kako ocjenjujete svoju suradnju sa Školskom knjigom kao nakladnikom? Imam sreću da sam dosad već tri puta surađivao sa Školskom knjigom. Profesionalizam i ozbiljnost njihova tima su izvanredni. Ova knjiga nije bila velik izazov samo za mene, nego i za njih. Jedno je prevesti već objavljeni strani tekst, a sasvim drugo objaviti originalno djelo na stranom jeziku – posebno knjigu te duljine i složenosti. To što je knjiga objavljena u tako izvrsnom obliku odraz je vizije direktora Školske knjige dr. sc. Ante Žužula i posvećenosti njegova izdavačkog tima, posebice urednika za povijest dr. sc. Denivera Vukelića. Mala zemlja, s jezikom koji malo tko izvan njezinih granica razumije, treba vrhunske kulturne institucije. Hrvatska ima sreću što je Školska knjiga jedna od njih.

Robin Harris: Riječ je o opsežnom i

stranica

Harris je napisao knjigu i o bl. Alojziju Stepincu

Predstavljanje knjige u okviru Sajma knjiga Interliber

Plenković objavio na X-u:

‘Razgovarao

sam

s Trumpom.

Izrazio

je

duboko poštovanje prema hrvatskom narodu’!

Hrvatski premijer je dodao da su razgovarali o jačanju hrvatskoameričkih odnosa, posebno u energetici, obrani i NATO savezu

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u ponedjeljak navečer telefonski razgovarao s Donaldom Trumpom, novoizabranim američkim predsjednikom koji će tu dužnost preuzeti u siječnju.

Plenković je vijest o razgovoru s Trumpom objavio na svom X-u (bivši Twitter), rekavši da je Trumpu čestitao

Bivši ministar zdravstva Republike Hrvatske Vili Beroš pušten je u ponedjeljak u popodnevnim satima iz zatvora Remetinec u Zagrebu.

Beroš je nakon izlaska iz Rementinca kratko stao pred novinare. Rekao je da nije primio mito te da je opciju “6+6” (6 mjeseci će primati punu ministarsku plaću, a 6 mjeseci pola plaće) uzeo zato što je morao razmišljati o egzistenciji svoje obitelji.

“Ovo je šok za mene. Ako sam nevin, to je prilika da osiguram egzistenciju svoje obitelji. Osim toga, bi li netko s optužnicom nad glavom mogao koncentrirano raditi svoj posao. Vidjet ćemo kad je riječ o Saboru”, dodao je Beroš. “Na nikog nisam ljut. Zahvaljujem institucijama što rade svoj posao. To je moja poruka“, rekao je.

“Nije bilo lako, nije neugodno. Ovo je bila prilika za mentalnu higijenu. Vjerujem da ću dokazati svoju nevinost”, rekao je Beroš. Ustvrdio je i da je u zatvoru čitao knjigu “Faktologija: Deset razloga zašto pogrešno vidimo svijet i zašto je sve mnogo bolje nego što mislimo”. Tu je knjigu imao u rukama dok je izlazio iz Remetinca.

Upitan je o svom navodnom nadimku “Mali”. “Mali me zovu? Mali. Mene nitko nikad nije zvao mali”, rekao je Beroš. Bivši je ministar zdravstva dodao i da ne poznaje Novicu Petrača.

Beroš je uhićen 15. studenoga po nalogu USKOK-a koji ga tereti za trgovanje utjecajem u aferi s prodajom robotskih uređaja za četiri bolnice. Uz njega su osumnjičeni i Krešimir Rotim, neurokirurg, koji nije ni završio u istražnom zatvoru jer je priznao navode USKOK-a, te Saša Pozder, vlasnik tvrtke koji je, prema Rotimovim riječima, davao mito Berošu. Njih trojicu USKOK tereti i za udruživanje u zloči-

na ponovnom izboru. Dodao je da su razgovarali o jačanju hrvatsko-američkih odnosa, posebno u energetici, obrani i NATO savezu. - Raspravili smo i o na-

stavku potpore Ukrajini. Predsjednik Trump izrazio je duboko poštovanje prema hrvatskom narodu, napisao je Plenković na X-u o svom razgovoru s Trumpom.

Beroš izišao iz Remetinca, branite će se sa slobode

načku organizaciju, odnosno davanje i primanje mita. Nakon što je u ponedjeljak ujutro proveden postupak za Vilija Beroša, Gorana Roića, bivši ravnatelj Dječje bolnice u Zagrebu i Krešimira Rotima, odlučeno je da se njihovo članstvo u Hrvatskoj demokratskoj zajednici zamrzava.

USKOK je u ponedjeljak ispitao i zadnjeg od sedmero svjedoka u slučaju uhićenog bivšeg ministra zdravstva Beroša. U istražnom zatvoru, zbog afere Mikroskopi, i dalje ostaju uhićeni poduzetnik Saša Pozder, bivši čelnik dječje bolnice Goran Roić, bivši voditelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Krapina Tomo

PERTH TRADICIONALNA

Proslava 42. godišnjice

Pavić, te Nikola i Novica Petrač, dok se njihov otac Hrvoje još nije predao i u bijegu je.

Krešimir Rotim također je među osumnjičenima u aferi, i on se također brani sa slobode.

Prema navodima Uskoka, Beroš, Rotim i Pozder su se udružili radi plasiranja i prodaje medicinskih uređaja jednog austrijskog proizvođača bolničkim ustanovama u državnom vlasništvu.

Beroš je pritom, ističe Uskok, koristio autoritet ministra zdravstva te je kao osoba izravno nadređena ravnateljima državnih bolnica tražio od ravnatelja da se sastanu s Pozderom i osiguraju mu dobivanje poslova.

Europski istražitelji: Iza svega stoji Hrvoje Petrač

Europski tužitelji (EPPO) smatraju da iza tvrtke Medical Innova�on Solu�ons srpskog poduzetnika Saše Pozdera zapravo stoji Hrvoje Petrač.

Osim što sumnjiči samog Petrača, EPPO je istragom obuhva�o i tvrtku Gala Plus u vlasništvu jednog od njegovih sinova. I Petračeve sinove europsko tužiteljstvo tere� za umiješanost u ovaj slučaj

jer ih povezuje s pranjem novca koji je izvučen preko nezakonite prodaje skupih uređaja bolnicama.

Europski istražitelji su htjeli vodi� taj slučaj, među�m, s obzirom da su se istrage Uskoka i EPPO-a preklapale, na kraju je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić odlučio da će sve vodi� Uskok. Oporba tvrdi da se na taj način istraga želi ograniči�.

Hrvatskog doma Gwelup

Gosti su uživali u tradicionalnoj hrvatskoj kuhinji, a nakon večere posluženi su rođendanski kolači i hrvatski keksi

Pripremio: Matthew JURČEVIĆ

Croatian House Gwelup (Hrvatski dom Gwelup) proslavio je 15. studenoga navečer svoju 42. godišnjicu uz tradicionalnu “riblju večer” koja se održala u velikoj dvorani društvenog centra u sjevernim predgrađima Pertha. Večer je započela kratkim pozdravnim govorom Laure Denone, potpredsjednice Hrvatskog doma Gwelup, koja je zahvalila svima koji su pomogli u organizaciji događanja i održavanju društvenog centra. Posebno je zahvalila Juri Denoni, Nadi Tomas i njihovom timu koji su se pobrinuli za pripremu ukusne riblje večere.

Nakon govora uslijedila je popularna večera, uz obrok koji je oduševio sve prisutne. Gosti su uživali u tradicionalnoj hrvatskoj kuhinji, a nakon večere posluženi su rođendanski kolači i hrvatski keksi, uz crnu kavu.

Kako bi atmosfera bila još uzbudljivija, održana je i vrlo popularna tombola koja je izazvala veliki interes svih prisutnih. Kada su završili formalni dijelovi programa, slavlje se nastavilo do kasno u noć, uz druženje, glazbu i veselje koje je ispunilo cijelu dvoranu.

Proslava je bila nezaboravan događaj, prepun zajedništva, tradicije i radosti, te je još jednom potvrdila važnost Hrvatskog doma Gwelup kao centra hrvatske zajednice u Perthu.

Vili Beroš bio je nacionalni junak, sada je osumnjičenik

Donald Trump Andrej Plenković

BLACKTOWN JAČANJE VJERNIČKE ZAJEDNICE I OČUVANJE HRVATSKE

Nakon sv. mise održan je tradicionalni hrvatski piknik na kojem su se okupili vjernici, obitelji i prijatelji, koji su uživali u zajedničkom druženju

Pripremila: Ružica CHMIELEWSKI

Hrvatski katolički centar Blacktown u Sydneyju svečano je u nedjelju, 24. studenog, obilježio Dan posvete crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, kao i svetkovinu Isusa Krista Kralja svega stvorenja. Ovaj važan vjerski događaj okupio je mnoge članove hrvatske zajednice u Blacktownu, a program je započeo svetom misom. Svetu misu predvodio je fra Ivica Pečnik OFM, koj je istaknuto značenje posvete crkve kao mjesta duhovnog okupljanja i molitve, te važnost svetkovine Isusa Krista Kralja svega stvorenja, koja nas podsjeća na Kristovu vladavinu nad svim svijetom. Nakon svete mise održan je tradicionalni hrvatski piknik na prostoru ispred crkve, na kojem su se okupili vjernici, obitelji i prijatelji, koji su uživali u zajedničkom druženju. Atmosfera je bila vesela i opuštena, a posjetitelji su mogli uživati u raznovrsnoj ponudi tradicionalne hrvatske hrane i pića.

Posjetitelji su uživali i u glazbenom programu koji su izvodili Mirko i Kemo, popularni glazbenici iz hrvatske zajednice koji su svojom glazbom dodatno razveselili okupljene i svečani ugođaj. Pjesma, ples i smijeh odjekivali su iz crkvenog dvorišta, stvarajući atmosferu zajedništva koja je zbližila okupljene.

Piknik je bio prilika za susret s prijateljima i rodbinom i očuvanje hrvatske kulturne baštine, što je osobito važno za hrvatske iseljenike u Australiji. U središtu ovog događanja bila je, kao i uvijek, ljubav prema vjeri, obitelji i domovini. Mnogi su posjetitelji istaknuli kako ovakvi događaji ne samo jačaju vjerničku zajednicu, već i čuvaju tradiciju i kulturu hrvatskoga naroda, koji i dalje u ovom dijelu svijeta njeguje svoje obi-

Svečano uz dan posvete crkve Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta

čaje i vjeru. Za kraj, duhovni vođa i pastoralni radnici Hrvatskoga katoličkog centra Blacktown zahvalili su svima koji su došli i sudjelovali u proslavi, a pozvali su i na daljnje okupljanje i zajedničke aktivnosti koje će slijediti u nadolazećem razdoblju, čime se želi dodatno ojačati duhovno i kulturno zajedništvo među Hrvatima u Australiji.

Ovaj dan je bio još jedno svjedočanstvo snage vjere, zajedništva i ljubavi prema hrvatskoj tradiciji, koja se neprestano njeguje i u novoj domovini.

Nastup je razveselilo dječicu, ali i ponosne roditelje, bake i djedove koji su s veseljem uživali u nastupu njihovih najdražih

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Draga ŠARČEVIĆ

Učenici Hrvatske škole jezika i kulture Melbourne održali su u subotu, 23. studenoga, svoju završnu, godišnju priredbu u posebno ukrašenoj dvorani Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hilla, u kojoj se svake subote održava nastava hrvatskoga jezika.

Priredba u kojoj je božićno ruho pratilo božićnu temu njihovog nastupa razveselilo je dječicu, baš kao i ponosne roditelje, bake i djedove koji su s veseljem uživali u nastupu njihovih najdražih. Darko Kotevski, učitelj i ravnatelj škole, u svom pozdravnom govoru osvrnuo se na proteklu godinu i brojne događaje i uspjehe koji su je obilježili – od organiziranih proslava Majčinog i Očevog dana, Dana palačinki i sudjelovanja na poetskom takmičenju na kojem su njihovi učenici osvojili brojna visoka mjesta na ljestvici.

Zahvalio je svim roditeljima na redovnom dovođenju djece, te učiteljima i brojnim pokroviteljima i roditeljima koji pridonose i potpomažu rad ove škole.

Završna godišnja priredba u predbožićnom ruhu

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Antunović

(27.7.1938. – 20.11.2024.)

Obavještavamo svu rodbinu i prijatelje da nas je 20. studenoga napustila naša draga Ana – supruga pok. Jure i voljena majka Drago i Ann-Maree.

Misa zadušnica bit će u HKC-u Duha Svetoga u Springvaleu (798 Springvale Rd Braeside) u utorak, 3. prosinca, u 9.45 sati.

Nakon sv. mise slijedi pogreb na grobljuSpringvale Botanical Cemetery (600 Princes Hwy, Springvale).

Počivala u miru Božjem.

ADELAIDE ODRŽANA NEZABORAVNA 18. TRADICIONALNA FEŠTA –

Povezanost zajednice s hrvatskim korijenima - svjedočenje duha koji

Ovaj duh će i dalje jačati kako godine prolaze i radujemo se idućoj prilici kada ćemo se ponovno okupiti. Do tada, živjela Croatia!

Tekst: Monica CONDON

Foto: Cynthia SMOLJAN

Vrata naše 18. „Fešte - Hrvatskog festivala hrane i vina” otvorili smo u subotu, 23. studenoga. Organizacijski odbor Fešte planirao je ovaj dan cijelu godinu.

Naš neslužbeni prognostičar Leo pažljivo je pratio promjene vremena i molitve su nam uslišane jer je prognozirana kiša padala posvuda u okolici Adelaidea, a nas je dopalo tek nekoliko kapi ovdje u Gepps Crossu. Hvala Bogu!

Poželjeli smo dobrodošlicu svim dužnosnicima, sponzorima i uzvanicima, uključujući veleposlanicu Republike Hrvatske Betty Pavelich, vođu oporbeVincenta Tarziu, parlamentarnog zastupnika, predstavnika premijera Južne Australije Dana Wortleyja - zastupnika u parlamentu za izbornu jedinicu Torrens, predsjednicu Hrvatskog sportskog centra Juli Čirjak i župnika Hrvatske katoličke zajednice u Adelaideu vlč. Luku Poljaka.

Belinda Fusco vodila je službeni dio programa, a mi smo bili oduševljeni što smo mogli svjedočiti nizu živih i energičnih nastupa naše vlastite folklorne skupine - Hrvatskog folklornog sastava “Lenek” iz Adelaidea, te naših dragih prijatelja iz Folklornog ansambla „Hrvatska zora”.

Također smo ponovno poželjeli dobrodošlicu super energičnoj ukrajinskoj plesnoj skupini „Volya” - koja nikada ne razočara svojim živahnim nošnjama i �leksibilnim plesnim pokretima.

Ove godine predstavili smo i novi dodatak našim plesnim nastupima te zahvaljujemo makedonskoj plesnoj skupini „Sloboda” što nam se pridružila! Nadamo se da ćemo u budućnosti zajedno nastupati na još mnogo događaja i tako nastaviti održavati naše tradicije.

Pridružila nam se i nogometna momčad St. Albans Vukovara, velika hvala i njima što su doputovali iz Melbournea kako bi sudjelovali

kulturnim u njoj živi

na „Fešta kupu”. Ujedno im čestitamo na pobjedi protiv naše momčadi - Adelaide Vukova (6-5).

Također želimo iskoristiti priliku i zahvaliti našim drugim zabavljačima toga dana. Imali smo čast čuti lokalonog Damira Romanika te našeg DJ Cyna.

Kako se večer bližila kra-

ju, na pozornicu je stupila i grupa „Major Minor”, koja je prisutne držala na na nogama do ranih jutarnjih sati. Kao i uvijek, njihov energični nastup stvorio je užarenu atmosferu kojom je okončan nezaboravan, nevjerojatan dan.

Želimo također reći hvala našim nevjerojatnim volonterima. Hvala što ste rekli da, hvala na svim vašim uloženim satima uoči samog događaja.

Njihovo iskustvo i stručnost su nešto čemu se divimo i nadamo se da će mlađi naraštaj nastaviti pokazivati zanimanje za organizaciju ovako velikih produkcija, posebice specijalnih metoda koje smo stvorili, i sa sigurnošću mogu utvrditi da na Fešti možete kušati najukusniju hranu.

Hvala svima onima koji su se spontano prijavili odraditi još jednu smjenu ili zamijenili druge, kao i onima koji su potaknuli obitelj i prijatelje da se priključe Fešti.

Osobno bih željela iskoristiti ovu priliku i odati počast našoj direktorici Fešte, Gordani Smoljan. Kao što mnogi od vas znaju, nije lak zadatak preuzeti ulogu direktorice, a Gordana je stvorila kulturu potpore cijelom događaju i osnovala je izvrstan odbor s kojim sam imala čast surađivati.

U Organizacijski odbor smo primili i dvije nove članice, Biancu i Jordanu Čirjak, koje su divna dopuna Odboru. Želim čestitati Odboru na posvećenosti organiziranju ovog događaja, te što je pomogao očuvati najveći događaj naše zajednice, a koji su činili: Gordana Smoljan - direktorica, Juli Čirjak - predsjednica CSC-a, Anna Blažeka, Ante Rajčić, Jure Jurković, Ema Šarić, Belinda Fusco, Monica Condon, Rebecca Žilić, Cynthia Smoljan, Leo Tolo, Jordana Čirjak i Bianca Čirjak.

Fešta omogućuje povezanost zajednice i povezanost s našim kulturnim korijenima, a pruža i divnu priliku za ponovno povezivanje s ljudima u našoj zajednici i izvan nje.

U ime Odbora mogu reći da smo svi imali priliku svjedočiti duh koji i dalje itekako živi u našoj zajednici. Nadamo se da će ovaj duh i dalje jačati kako godine prolaze i radujemo se idućoj prilici kada ćemo se ponovno okupiti. Do tada, živjela Croatia!

Osim što posluju diljem Australije, ‘Cro Fire Food’ povremeno šalje proizvode i na međunarodna tržišta, čime širi svoj utjecaj i popularnost hrvatske tradicije pripreme jela s roštilja

Pripremila: Suzana FANTOV

Tvrtka

“Cro Fire Food” osnovana je 2018. godine s ciljem očuvanja i promicanja tradicionalnih hrvatskih kulinarskih običaja. Inspirirani djetinjstvom i neizbrisivim uspomenama na pripremu hrane na otvorenoj vatri, njeni osnivači odlučili su prenijeti autentične hrvatske metode kuhanja u Australiju.

đujemo lokalno u Sydneyju, s naglaskom na kvalitetu i dugovječnost. Svaka peć, svaki roštilj i svaki kameni kamin može se prilagoditi željama naših kupaca, bilo da je riječ o veličini, obliku ili dizajnu", istaknuo je Adam iz “Cro Fire Food” tima. Jedan od najnovijih projekata bio je izgradnja kamina za Emilija Jurešića, osnivača NGU grupe iz Queenslanda, koji je za svoj novi dom - hacijendu - naručio (custom-made) posebno projektiran vanjski kamin. Ovaj projekt potvrda je kvalitete i prepoznatljivosti brenda “Cro Fire Food” u cijeloj Australiji.

Osim što posluju diljem Australije, tvrtka povremeno šalje proizvode i na međunarod-

Strast za hrvatskom tradicijom uspješno prenesena u Australiju

U razgovoru s Adamom Kovačevićem i Jeremyjem Gasperovom saznali smo kako su specijalizirani za sve vezano uz hrvatski BBQ, a njihova ponuda uključuje kvalitetne vanjske kamine, peći za pripremu peka, rotisere, samostojeće inox uređaje i mnoge druge proizvode koji omogućuju pripremu hrane na način kakav je poznat u Hrvatskoj –od pečenih svinja i janjaca na ražnju do ćevapčića na ugljenu i ribe na gradelama! "Sve naše proizvode izra-

Nakon

vlč. Berislava Hunskog, koji je preminuo 12. lipnja 2024.godine, Hrvatska katolička zajednica u Tasmaniji nema redovitog dušobrižnika.

Središte okupljanja zajednice je Hrvatski katolički centar Kraljica Krunice i Kraljica Mira u Hobartu (17 George Street, Granton TAS7030).

Crkva i kuća su sagrađeni 1992. godine. Na istoj lokaciji sagrađeno je i mjesno groblje na kojem je pokopan vlč. Berislav Hunski. Nije predviđeno imenovanje novog dušobrižnika pa će se morati organizirati duhovna skrb na drukčiji način. Nadbiskup biskupije Hobart Julian Porteous, prigodom pokopa vlč .Berislava, izrazio je želju i zabrinutost za duhovnu skrb Hrvata katolika u Tasmaniji. Tada je spomenuta mogućnost da bi jedan od svećenika iz Melbournea dolazio jednom mjesečno, kako bi organizirao nedjeljnu svetu misu i bio na raspolaganju dan ili dva. U zajednici u Hobartu obitelji Mamić su pružali izvanrednu potporu pok.vlč. Berislavu Hunskom. One imaju dobru koordinaciju s mjesnim biskupom i mjesnom

na tržišta, čime širi svoj utjecaj i popularnost hrvatske tradicije pripreme jela s roštilja izvan granica zemlje.

Za više informacija o proizvodima, projektima i uslugama, posjetite njihovu službenu stranicu www.cro�irefood. com.au.

“Cro Fire Food” je pravi izbor za sve ljubitelje autentične hrvatske kuhinje koji žele uživati u tradicionalnim metodama pripreme hrane, bilo kod kuće bilo na posebnim događanjima izvan kuće.

Hrvatska katolička zajednica u Tasmaniji

OBAVIJESTI O PASTORALNOJ SKRBI

crkvom. Uz njihovu pomoć i pomoć mjesnog biskupa napravljen je plan i program duhovne skrbi.

Vlč. Bosiljko Rajić, dušobrižnik Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hill posjetit će Hrvatsku katoličku zajednicu u Hobartu 1. i 2. prosinca 2024. Služit će svetu misu u našoj crkvi Kraljica Krunice i Kraljica Mira u Hobartu u nedjelju 1. prosinca

u 18 sati i bit će na raspolaganju vjernicima i sljedećeg dana, u ponedjeljak 2. prosinca.

Drugi termin posjeta je / nedjelja i ponedjeljak/ 8. i 9. prosinca 2024. Služit će se sveta misa u nedjelju, 08.12.2024., u 11 sati. Toga dana bit će na raspolaganju oko ispovijedanja i posjeta bolesnika.

Sljedećeg dana -

9.12.2024. - je blagdan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije – i sveta misa isto

će početi u 11 sati. Treći termin posjeta je / petak i subota/ 20. i 21. prosinca 2024. U subotu 21. 12. sveta misa počet će 18 sati. Za sve dodatne informacije javite se vlč. Bosiljku Rajiću na e-mail rajibosiljko@ gmail.com ili br. telefona 0455 187717.

Mons. Bosiljko Rajić posje�t će HKZ Hobart već 1. i 2. prosinca 2024.

Koga štiti hrvatska

policija?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

H

rvatske policijske uprave, osobito karlovačka, sisačko-moslavačka i brodrsko-posavska, iz dana u dan izvještavaju o tome kako su „spriječeni” novi slučajevi krijumčarenja migranata. Vozači i putnici u motornim vozilima na cestama u tim dijelovima Hrvatske svakodnevno viđaju grupice mladih muškaraca s naprtnjačama na leđima za koje se „golim okom” vidi da nisu domaći ljudi, a planinari i izletnici viđaju ih na šumskim stazama... Uglavnom, očigledno je da je tzv. balkanska ruta itekako protočna, da državljani azijskih i afričkih zemalja preko Hrvatske ulaze na područje Europske unije.

Građani Republike Hrvatske na to su se već nekako navikli, prihvatili su te migrantske valove kao vremenske promjene – znaju za njih, ali se ne nerviraju. Većina ih vjerojatno misli: „Nek idu, sretan im put!” Misle tako jer ne znaju, ili nisu znali do prije koji dan, da se jedan dio njih, nakon što se dočepaju Njemačke, Nizozemske ili Švedske, ponovo, ne svojom voljom, vrati u Hrvatsku!

Na tu činjenicu upozorio Jutarnji list, nakon čega je Miro Bulj, (zasad neslužbeni) predsjednički kandidat Mosta, tražio očitovanje nadležnih institucija, a sličan zahtjev uputila je i (također zasad neslužbena) neovisna predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić. “Jedne dnevne novine na naslovnici donose priču o tajnim letovima iz Zuricha za Zagreb

Policija ilegalne migrante evidentira i tome potvrdi da su na područje EU ušli preko Hrvatske, što je kasnije temelj za njihovo vraćanje „nejavnim” letovima

kojima se ilegalni migranti vraćaju u Hrvatsku na temelju Dublinskog sporazuma jer su preko naše granice ušli u EU i mi smo zemlja primateljica“, priopćio je Bulj. Dodao je i kako je avion Helevetic Airwaysa iz Zuricha sletio u Zagreb u srijedu, 20. studenoga u 12, 20 sati, a da na ekranima za dolaske taj let ne postoji, a negira ga i policija. Jutarnji list piše da je tim avionom dovezena skupina ilegalnih migranata, mlađih muškaraca iz Afganistana, Sirije, Egipta, Iraka i Turske koji su doslovno prisilno izbačeni u Zagreb s ceduljicom na kojoj piše „Hotel Porin, Zagreb, Sarajevska 41”. (Hotel Porin godinama već nije hotel. Samo nosi taj naziv, a zapravo je zgrada za smještaj ilegalnih migranata.) Odmah je uslijedio demanti Ministarstva unutarnjih poslova. Demanti kojim ono najbitnije nije demantirano, nego je potvrđeno da je tijekom ove godine, do 30. rujna, sukladno Dublin III uredbi, vraćeno ukupno 1157 osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u Hrvatskoj, od toga čarter letovima njih oko 70 posto. U priopćenju se također tvrdi da ti letovi nisu tajni, „nego unaprijed najavljeni i odobreni” te se pojašnjava da se „na informativnim panelima za putnike prikazuju samo komercijalni zrakoplovi” te da na njima „nema najave tzv. generalne avijacije (privatnih letova) i chartera koji ne prevoze putnike”. Što je zapravo nebitan detalj u cijeloj priči. Ilegalni migranti vraćaju u Hrvatsku, a je li let tajan ili „samo” nije javan, manje je važno. Stoga se treba vratiti na početak ovoga članka i činjenicu da policija svakodnevno izvještava o „sprječavanju krijumčarenja migranata”. Koji je smisao toga „sprječavanja”, ako policija ilegalce evidentira i tome potvrdi da su na područje EU ušli preko Hrvatske, što je kasnije temelj za njihovo vraćanje „nejavnim” letovima. Koga tim „sprječavanjem” hrvatska policija štiti? Republiku Hrvatsku i njene građane očigledno ne. Možda je neprihvatljivo to predložiti, ali za Hrvatsku bi bilo najbolje da policija zažmiri kad uoči ilegalne migrante!

Piše: Branimir Stanić

Ne pamti se baš da je u suvremenoj hrvatskoj povijesti na nekom javnom sveučilištu katolički biskup ili nadbiskup održao središnje predavanje na važnoj svečanosti; predavanje koje se od svih drugih izdvaja već po kategorizaciji u svojem nazivu "lectio magistralis". Upravo se to dogodilo na proslavi visoke obljetnice, 150 godina modernoga Sveučilišta u Zagrebu, kada su učiteljsku ulogu u Rektoratu sveučilišne vlasti odlučile povjeriti zagrebačkomu nadbiskupu Draženu Kutleši.

Ako je tko s nestrpljenjem iščekivao klerikalizaciju zagrebačkoga sveučilišta u nadbiskupovu predavanju, ili slavodobitno isticanje da je prvi moderni zagrebački rektor Matija Mesić bio svećenik, ili evociranje slavne "katoličke povijesti" sveučilišta, ili obračun s promotorima nekih novih ideologija, grdno se prevario. Teme koje je nadbiskup otvorio i stajališta za koja se odlučno zauzeo ključ su za budućnost zagrebačkoga sveučilišta, ali i hrvatskoga društva. Nadbiskup je otvorio pitanja o ljudskom podrijetlu (Odakle potječemo?), naravi i identitetu (Tko smo?), smislu (Zašto postojimo?), moralu (Kako bi-

Ponegdje pao snijeg. A zašto ne bi? Padaju i ministri. Prirodne pojave. Sve ide normalnim tijekom. Zime doduše nešto blaže, ljeta nešto prevruća, u prosjeku ugodno, kažu statistike. U Hrvatskoj vlada ne samo predbožićna nego baš božićna atmosfera. Neš ti trgovce, ne čekaju ni da se ugase zadnji lampioni nad hrvatskim tragedijama, a već su trgovački centri prepuni ukrasa, patuljaka, vilenjaka, orašara i blještavila. Život ide dalje, reći će, novac je novac, a ljudi su ljudi. Pa i hrvatski branitelji i civili dobivali su darove u srbijanskim logorima, božićne i predbožićne, dobivali više batina, noževa i metaka nego u druge dane.

U sadašnjosti, čeka nas tragikomedija zvana izbori za predsjednika države. Prvi krug ne kvari božićno veselje, pada između Božića i Nove godine. Dva u statistikama vodeća muška kandidata jako se trude, dame ne zaostaju. Lutaju Hrvatskom, hvataju ljude lasom, ali je narod iskusan, bježi, skriva se u podrumima. I jedan i drugi imaju stranačko zaleđe, i jedan i drugi naslanjaju se na Franju Tuđmana, Ujedinitelj s osloncem na Tuđmanovu stranku, Kršitelj na Tuđmanov izborni slogan. Da se Milanović imenom zove Franjo, još bi mu više pomoglo, senilni bi birači mislili da daju glas Franji Tuđmanu. Zanimljiv napis u dnevnim novinama, i mene na štošta podsjetio makar još nisam senilan, ali blizu. Autor članka nabrojao sve izbore u samostalnoj nam lijepoj, to jest sve kandidate i kandidatkinje naše novije suverene povijesti. Morao sam svojim životinja-

Iskorak nadbiskupa Kutleše

smo trebali živjeti?) i konačnom cilju (Kamo idemo?), što su redom područja koja danas vape za jasnoćom i čvrstim utemeljenjem. Prijelomna točka u nadbiskupovu predavanju bila je tvrdnja da je od presudne važnosti za �ilozofski, znanstveni i kulturni dijalog ne isključiti dimenziju vjere, što je stalna tendencija sekulariziranoga svijeta. "Kao članovima akademske zajednice svima nam je jasno da poželjna i potrebna sekularizacija, u smislu funkcionalno-pravnoga razlikovanja Crkve i države, ne može biti argument za potpuno istiskivanje vjere iz javne, odgojne i kulturne sfere. Stoga ne bi bilo primjereno da s ovoga sveučilišta izlaze intelektualno osiromašene generacije kojima bi postalo posve normalno promišljati o čovjeku isključivo kao o biološkoj jedinki, zanemarujući nadnaravnu dimenziju ljudske osobe, baš kao što je danas moguće i prihvatljivo prikazati europsku kulturu ‘kao nacionalnu povijest, ostavljajući kršćansku tradiciju potpuno po strani’." Riječi su to koje razotkrivaju svu dramu modernoga studiranja i življenja.

Time što se nadbiskup izravno u govoru s lakoćom svrstao među članove akademske zajednice učinio je iskorak kakav se ne viđa često u hrvatskom društvu.

Na proslavi 150. godišnjice Sveučilišta u Zagrebu u Rektoratu sveučilišne vlasti odlučile su učiteljsku ulogu povjeriti zagrebačkomu nadbiskupu Draženu Kutleši

Naime, nema mnogo visokih sveučilišnih djelatnika, a malo ih je i u ostalim društvenim područjima, koji bi s lakoćom javno rekli, primjerice, da su članovi Katoličke Crkve, jer sada na nov način strahuju da bi pritom bili doživljeni kao manje slobodni ljudi. Svrstavši se i među članove akademske zajednice (služba velikoga kancelara Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta koju nosi zagrebački nadbiskup čak je i bremenitija od pukoga članstva u akademskoj zajednici), nadbiskup je u govoru pokazao da čovjek koji je slobodan može ići bilo kamo i da njegova prisutnost u drugoj zajednici ne može oduzeti ništa od njegova identiteta.

Naprotiv, katolički identitet i zdravi nauk može biti samo obogaćenje dijalogu i društvu. Takvo što drastično se protivi rastućemu fenomenu da se na društvenim područjima stvaraju tabori u kojima "mi" i "oni" strahuju da bi, stupe li u dijalog, oni postali mi, a mi oni na obostrano osiromašenje. Biti član Katoličke Crkve i akademske zajednice ne isključuje jedno drugo.

Štoviše, pravo je pitanje zašto bi suradnja bila isključena u doba kada je zapravo pogubni relativizam istinski zajednički neprijatelj svima, uključujući i one koji ga bezočno promiču.

Pokaže li se minimum dobre volje za razmatranje izrečenih nadbiskupovih argumenata, mogao bi započeti plodonosan dijalog kakav akademska zajednica u Hrvatskoj dugo nije iskusila. Nije li upravo to organizatorima i bio motiv za nadbiskupov "lectio magistralis"? (Glas Koncila)

Narod se skriva od kandidata

ma objašnjavati tko je tko, to jest tko je bio tko, procesiju pomamnih za Pantovčakom, ozbiljnih, neozbiljnih, sa šansama i bez njih, tek da se uključe u utrku, rekreativno, olimpijski, nije važno pobijediti nego sudjelovati. Tako otprilike i narod, misli da je glavno glasovati, nije važno za koga, ali treba sudjelovati. Onda za četrdesetak sati otvori televizor ili kupi novine, pa se lupa po glavi, više novinama nego televizorom poradi lakših ozljeda, galami u birtiji na pajdaše, pa niste valjda za toga mulca glasali, napije se i ode doma, istuče ženu i manju djecu, pa ode spavati. I tako u svakom izbornom ciklusu, to jest cirkusu. Analitičari (čarke) vrlo dobro pretresaju natjecatelje i natjecateljice, te kako govore, te kakav im je govor tijela, a u jednom napisu mjeri se i visina, osobito dvjema kandidatkinjama, ne osobito visokim u centimetrima. S

Milanović se dosjetio kako pomoći sebi i Zokiju, traži da u izbornim povjerenstvima budu isključivo članovi SDP-a, uz neku nevažnu iznimku, recimo osobu koja povjerenicima kuha kavu

tim u svezi, ponovit ću još jednom: najveći živući Hrvat je i opet Franjo. Franjo Arapović.

Milanović se ipak dosjetio kako pomoći sebi i Zokiju, traži da u izbornim povjerenstvima budu isključivo članovi SDP-a, uz neku nevažnu iznimku, recimo osobu koja povjerenicima kuha kavu. I inače upregnuo partiju u svoja kola, hajde Hajdaš povuci, potegni, da preoremo tu njivu. Oslobođen brige za vlastitoga kandidata, jer ima kandidata na vlasti, SDP se okreće prema svibanjskim izborima za zagrebačkoga gradonačelnika. Ima čak nekoliko pretendenata, vrlo je angažiran, a po svemu se vidi da mu nemremovci idu na živce.

Da rezimiram: u užem krugu licitirali smo koja bi hrvatska riječ mogla biti proglašena za riječ godine. Predložio sam pridjev – priuštiv. Znači, potreban nam je priuštivi predsjednik države. I priuštiva zemlja, s priuštivim cijenama, i naravno priuštivim stanovanjem. I s priuštivom korupcijom. Našom, hrvatskom, bez srbijanske ma�ije. Imamo mi svoju na svome. Dotle se odvija tužiteljska saga, tužiteljica tuži tužitelja Vijeću Europe, tužibaba na sve strane. Rumunjska Laura naletjela na hrvatskoga branitelja (i) države Turudića, koji se ne da, brani uskoke i dorhovce, nacionalne izvide i izvidnice, ako gdje curi zove vodoinstalatere. Na kraju krajeva, Hrvatska je prvenstveno hrvatski problem. I to veliki. Europski i svjetski novi problem je drugo jedno tužiteljstvo i drugi sud, dotično Međunarodni kazneni sud koji je, po preporuci Hrvatskih kronika, na listu bez čekanja uz Putina stavio i Netanyahua. A taj sud nije kao oni ad hoc za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, nije, znači, politički nego pravi sud. Pa sada neki potpisnici Rimskoga statuta iz 1998. ako se ne varam, muku muče što će s Bibijem, jerbo je on navodno prvi iz neke demokratske države. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

LITURGIJA ŠTO ZAPRAVO PREDSTAVLJA I ZNAČI KUMSTVO U

Biti kum ili kuma danas, kao što je bilo i jučer i u prvim stoljećima Crkve, jest obveza i nije tek lijep obred, ceremonija za ‘slikanje’…

Kumovi u liturgijskom, kanonskopravnom i pastoralnom smislu postoje samo kod sakramenta krsta i potvrde, dok su na vjenčanju uvijek i samo svjedoci.

Biti kum ili kuma u liturgijskom, pastoralnom i kanonskopravnom smislu nije formalnost nego prava crkvena služba, obveza prema Crkvi, Božjem narodu, prema kršteniku i potvrđeniku, prema njihovim roditeljima, prema samima sebi da bi kumče provodilo kršćanski život i ispunjavalo vjerno obveze preuzete primljenim sakramentom.

Budući da mnogi vjernici ne shvaćaju dovoljno ozbiljno pitanje kumstva u Crkvi potrebna je uporna i prikladna kateheza sposobna stvoriti novi mentalitet koji gleda u kumovima na neki način roditelje, vođe, one koji daju primjer koji treba slijediti, oni trebaju biti učitelji duhovnoga života. Kumovi trebaju biti bliski i u službi kumčeta savjetima i još više primjerom da bi mu pomogli da sigurno i lako napreduje u nasljedovanju i svjedočenju Krista.

Biti kum ili kuma danas, kao što je bilo i jučer i u prvim stoljećima Crkve, jest obveza i nije tek lijep obred, ceremonija za fotogra�iranje, gozba i prilika za darivanje, to nije dužnost koja završava primljenim krstom ili potvrdom nego je obveza koja proistječe iz vjere. Dakle, kumstvo obvezuje više nego prijateljstvo, pravo ili moral. Kumstvo započinje krštenjem ili potvrdom, traje čitav život kumčeta ili kumova. Između njih nastaje veza, prije svega religiozna i moralna, nastaje duhovno srodstvo. Koje uvjete kum mora imati?

Traži se »da je katolik, potvrđen i već pričešćen i da provodi život u skladu s vjerom i preuzetom službom«. Katolici, bez obzira kojem obredu pripadali, mogu jedni drugima kumovati. Dakle, da budu kumovi isključeni su katolici takozvani »javni grešnici«, oni koji tvrdokorno ustraju u očito teškom grijehu. Tako npr. ne mogu biti kumovi oni koji su sklopili samo građansku ženidbu ili oni koji su se rastali pa ponovno građanski vjenčali ili žive zajedno ili oni koji javno, notorno pripadaju ili šire materijalističke i bezbožničke ideologije, koji su tražili ispis iz matice krštenih, koji se javno odriču katoličke vje-

Tko i kada može biti kum na krštenju?

re ili pripadnosti Katoličkoj Crkvi.

Kum/kuma na krštenju može biti:

a) katolik/katolkinja s navršenih 16 godina života

b) treba biti kršten/a, pričešćen/a i krizman/a

c) ako je vjenčan/a mora biti crkveno vjenčan/a (nije dovoljno samo civilno vjenčanje), ali mora također biti i krizman/a

d) da nije rastavljen/a i ponovno civilno vjenčan/a ili da ne živi u izvanbračnoj zajednici

e) da ne živi u izvanbračnoj zajednici i odbija se crkveno vjenčati (a mogao/la bi)

f) da provodi život u skladu s katoličkom vjerom i crkvenim naukom

g) otac i majka djeteta ne mogu biti kumovi Tko ne može biti kum?

Zatim se traži »da nije udaren nikakvom zakonito izrečenom ili proglašenom kanonskom kaznom. Ne mogu preuzeti službu kuma »otac ili majka krštenika«. Dakle, premda sami roditelji mogu predstaviti djelitelju sakramenta svoje dijete, ipak oni ne mogu vršiti službu kuma. Uostalom, kum je pridružen odgojnoj zadaći roditelja, njegova služba je dragocjena, pogotovo ako roditelji umru ili zanemare kršćanske obveze prema svom djetetu.

Vrlo je važno naglasiti kako se prikladnost kumova prosuđuje ne samo na temelju kanonskih uvjeta, koje je lako provjeriti, nego i na stvarnoj sposobnosti i volji za suradnjom na odgoju i kršćanskom rastu krštenika. Svaki župnik poznaje svoje župljane te kao takav je odgovoran i slobodan na temelju iskustva i svoje savjesti prosuditi nečiju prikladnost za službu kumstva i prema svojoj spoznaji o odnosu prema Crkvi i življenju vjere onoga koji traži kumstvo. Naime, budući da vjera

Kršćanin

koji je svjestan teškog grijeha i svoga grešnog stanja, trebao bi čim prije u sakramentu ispovijedi tražiti odrješenje i milost oproštenja grijeha te se pomiriti s Bogom i Crkvom. Treba pristupiti sakramentu ispovijedi svaki put kad netko želi primiti svetu pričest, a svjestan je teškoga grijeha. A najmanje što je

Obveza godišnje ispovijedi

svaki vjernik obvezan učiniti, kad dođe u godine rasuđivanja, jest da barem jedanput godišnje iskreno ispovijedi svoje teške grijehe (kan. 989).

nije nešto nutarnje, nečiji odnos prema vjeri vidi se ponajprije u nekim izvanjskim stavovima prema bitnim i osnovnim obvezama prema Bogu, Crkvi i ljudima. Nije prirodno niti moguće da svetu službu kumstva preuzimaju oni vjernici koji ne žive urednim (redovitim) sakramentalnim životom, ne sudjeluju u liturgijskom i duhovnom životu župne zajednice barem povremeno (toliko da ih župnik barem iz viđenja poznaje), ne doprinose za potrebe svoje župne zajednice kroz godišnji obiteljski dar te ako ne primaju svećenika na blagoslov obitelji.

Koje dobi treba biti kum?

U Rimskom obredniku: Redu krštenja br. 10,1 općenito je bilo samo određeno da kum neka bude »dovoljno zreo za vršenje te dužnosti«. Zakonik Kanonskog prava propisuje konkretno »da je navršio šesnaestu godinu života, osim ako dijecezanski biskup odredi drugu dob ili ako župnik ili krstitelj smatraju da zbog opravdanog razloga treba da se dopusti iznimka«.

Taj uvjet je postavljen veoma elastično: dijecezanski biskup može odrediti drugu dob, veću ili manju, no i župnik i krstitelj može, zbog opravdanog razloga, dopustiti iznimku. Sada važeći propisi, dakle, načelno isključuju kuma ili kumu koji bi bili premladi. Možda bi bilo dobro da krizmani kum ne bude mlađi, a niti puno stariji, od potvrđenika jer će tako biti draže i lakše češće se sastajati i bolje se razumjeti. Bolje je da kuma ili kum ne budu bliža rodbina ili netko od pretpostavljenih jer će odnosi bili lakši s više povjerenja i iskrenosti; naime, s vremenom mladi se ponekad zatvaraju najbližima u obitelji i starima, a povjeravaju se drugima, osobito malo starijima od sebe.

Obveza ispovijedi, dakle, postoji za one koji su došli do dovoljne uporabe razuma, a takvim se smatraju svi koji su navršili 7 godina života, ako su počinili kakav teški grijeh. Toj obvezi je moguće udovoljiti ili je ispuniti u bilo koje doba godine, osim ako nije nužno obaviti ispovijed prije pristupanja pričesti, koju treba primiti u uskrsno vrijeme.

Obveza čuvanja ispovjedne tajne

U ispovijedi svećenik je samo služitelj, posrednik preko kojega Bog djeluje, i pokornik svoje grijehe, ustvari, ispovijeda ili očituje pred Bogom i Bog oprašta grijehe. Stoga ono što se u ispovijedi iznese svećeniku pripada božanskoj sferi i zaštićeno je nepovredivim sakramentalnim pečatom i vezano tajnom koju nikada nije dopušteno povrijediti. Stoga ispovjednik ne smije ni riječima, ni na bilo koji drugi način, ni zbog bilo kojeg razloga, nikako odati što je u ispovijedi od pokornika doznao (kan. 983, § 1).

Materija sakramentalnog pečata i ispovjedne tajne su svi grijesi teški i laki, iz prošlosti ili aktualni, pokornika ili nekoga drugog, koje je pokornik otkrio u ispovijedi. Koliko je ta obveza teška pokazuje i najteža kazna izopćenja u koju ispovjednik smjesta upada ako izravno povrijedi ispovjednu tajnu,

a od koje je odrješenje pridržano Apostolskoj Stolici (usp. kan. 1388, § 1).

Čuvanje ispovjedne tajne, međutim, ne obvezuje samo ispovjednika. Nju su obvezni čuvati i svi drugi, dakle i obični vjernici, do kojih je na bilo koji način iz ispovijedi doprlo znanje o nečijim grijesima (kan. 984, § 2). Moguće je, npr., da netko namjerno prisluškuje ispovijedanje, ili da se do takvog znanja dođe kad netko na neprikladnom mjesto previše glasno ispovijeda svoje grijehe, ili govori o tuđim grijesima, a drugi također čekaju na ispovijed. Obveza čuvanja ispovjedne tajne je i za te osobe teška, iako ne kao za ispovjednika, pa je predviđeno da ih treba kazniti pravednom kaznom, ne isključujući ni udaranje kaznom izopćenja (kan. 1388, § 2).

Podjeljivanje skupnog odrješenja

Kad nema mogućnosti za pristupanje na individualnu ispovijed ovlaštenom svećeniku, oproštenje grijeha i pomirenje s Bogom se može postići i na druge načine (kan. 960). Prvi od tih načina je kajanje koje proizlazi iz ljubavi prema Bogu, ljubljenom iznad svega, a ne iz straha za vlastito dobro, ili od vječne propasti i druge koje kazne. Takvo kajanje se naziva ‘savršenim’, i po njemu se opraštaju laki grijesi, a postiže se i oproštenje teških grijeha ako je u njemu uključena čvrsta odluka pristupiti sakramentu ispovijedi, čim to bude moguće (KKC 1452).

A drugi, izvanredni način pomirenja, sastoji se u dava-

nju sakramentalnog općeg odrješenja većem broju osoba, a da one nisu prethodno obavile pojedinačno osobnu ispovijed svojih grijeha, nego su zajedno iz govorile obrazac opće ispovijedi, npr. onaj uobičajeni: Ispovijedam se. Skupno odrješenje može dati svaki svećenik samo u ova dva slučaja: kad prijeti smrtna pogibelj, a nema vremena da svećenik ili svećenici pojedinačno ispovjede pokornike; ako je velika potreba, tj. kad je velik broj pokornika a nema na raspolaganju dovoljno ispovjednika, da bi se kroz prikladno vrijeme mogle obaviti pojedinačne ispovijedi, te bi pokornici, bez svoje krivnje, bili prisiljeni ostati dugo bez sakramentalne milosti ili u grešnom stanju, a samim tim i bez svete pričesti (kan. 961, § 1, 1o i 2o).

Ne smatra se da je potreba dovoljno velika samo zbog velikog broja pokornika, kao što može biti na neki veliki blagdan ili prigodom hodočašća, a nije moguće imati na raspolaganju dovoljan broj svećenika (kan. 961, § 1, 2o). U tom slučaju, naime, ne moraju postojati automatski i druga dva potrebna uvjeta: tj. šteta za vjernike zato što bi bili prisiljeni ostati kroz duže vrijeme bez sakramentalne milosti ili svete pričesti, te da u tome nema krivnje samih pokornika.

Postoji li stvarno velika potreba za primjenu izvanrednog načina pokore i za skupno odrješenje pokornika sud donosi dijecezanski biskup (kan. 961, § 2).

Proslava 50. obljetnice zbora koji nosi ime sv. Cecilije

Svim članovima zbora uručena je spomenica na ovu značajnu obljetnicu, a voditeljici zbora, sestri Slavici Turčić, uručeni su i prigodni darovi

Na blagdan zaštitnice crkvene glazbe - sv. Cecilije, u petak, 22. studenoga, hrvatska zajednica Adelaidea proslavila je i 50. obljetnicu zbora koji nosi ime ove velike svetice.

Na ovoj proslavi okupili su se svi nekadašnji i sadašnji članovi zbora, a vlč. Luka Poljak u prigodnoj je propovijedi protumačio značaj glazbe i umjetnosti u bogoslužju.

Nakon sv mise svim članovima zbora uručena je spomenica na ovu značajnu obljetnicu, a voditeljici zbora, sestri Slavici Turčić, uručeni su i prigodni darovi - uz riječi duboke zahvalnosti za sav njihov dugogodišnji rad i trud na području crkvene glazbe i zborskog pjevanja.

Nakon sv. mise svi okupljeni proveli su vrijeme u ugodnom druženju ove tople, ljetne večeri - navedeno je u vijesti o ovoj svečanosti na njihovoj službenoj Facebook stranici.

OKUPLJANJE ‘KARLOVAČKO DRUŠTVO SYDNEY’ OSTAJE VJERNO

Na ovom tradicionalnom

godišnjem događaju okupili su se brojni posjetitelji te su uživali u druženju, razgovorima i zajedničkom slavlju

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Ivanka ŠIMIĆ

Karlovačko društvo Sydney”, poznato po svojim tradicijama i zajedničkim okupljanjima, priredilo je 23. studenoga još jedan nezaboravan piknik na kojem su članovi i prijatelji društva uživali u dobroj hrani, pjesmi, piću i ugodnoj atmosferi.

Na ovom tradicionalnom godišnjem događaju okupili su se brojni posjetitelji te su uživali u druženju, razgovorima i zajedničkom slavlju, u duhu “prave karlovačke tradicije”.

Ovo zajedničko okupljanje bilo je prilika za obitelji i prijatelje da se opuste, podijele sjećanja i uživaju u ugođaju sunčanog dana.

"Kako to mi znamo", istaknuli su organizatori, aludirajući na dugogodišnju tradiciju kvalitetnog druženja uz odličnu hranu i zabavu.

Na stolu su se našle razne poslastice, a nezaobilazni su bili i specijaliteti koji podsjećaju na domovinu, uz ponudu pića koja su dodatno upotpunila veselo ozračje.

Uz glazbu i pjesmu atmosfera je bila opuštena i vesela - svi su uživali u jedinstvenoj kombinaciji dobre zabave i srdačnih razgovora. Kao i uvijek, druženje je bilo ispunjeno smijehom, te su svi prisutni odlazili kućama s osmijehom na licu, znajući da se “Karlovačko društvo Sydney” još jednom pokazalo kao mjesto gdje se tradicija, prijateljstvo i zabava spajaju na najbolji mogući način.

Ovaj događaj bio je i odlična prilika za sve one koji su u Sydneyju od početka godine, ali i za nove članove, da se povežu i postanu dio ove prekrasne zajednice.Pri kraju ove kalendarske godine “Karlovačko društvo Sydney” još jednom je pokazalo da je pravo mjesto za sve koji žele uživati u zajedniš-

Nezaboravan piknik u prirodi u duhu ‘karlovačke tradicije

tvu i očuvanju svojih običaja. Očekuje se da će Društvo nastaviti organizirati slična događanja i u nadolazećoj godini, nastavljajući graditi mostove između Australije i domovine te osiguravajući da se tradicija prenosi s koljena na koljeno.

Uspješna gala večera u korist australskog

Uz glazbeni program grupe Dobre vibracije, posebne glazbene izvedbe Darka Zorića i njegove kćeri Gabrielle, dirljive pjesme uz gitaru Anite Varge Finneran te nenadmašne folklorne izvedbe Folklornog ansambla Sydney ova je večer impresionirala i hrvatske i australske goste

Pripremila: Ina VUKIĆ

Udruga Australsko-hrvatski dječji fond (Australian-Croatian Children’s Fund/ACCF) izrasla je u Sydneyju iz niza događanja za prikupljanje novčane pomoći - poput večera i modnih revija - tijekom najmanje tri zadnja desetljeća koje je organizirala Vesna Krizmanić u nastojanju da se pomogne bolesnoj djeci u bolnicama u Hrvatskoj. Vesna sada predvodi naše registrirane udruge prema Zakonu o osnivanju udruga NSW-a, a registracija je osigurana prije otprilike dvije godine i ima u svojoj strukturi podupiratelja niz sjajnih i istaknutih ljudi, stručnjaka, poslovnih poduzeća i vođa zajednice. ACCF kao udruga je posvećen prikupljanju sredstava kako bi pomogao u zadovoljavanju zdravstvenih potreba u dječjim bolnicama.

Budući da je Upravni odbor ACCF-a duboko povezan s australskom i hrvatskom zajednicom, fokus je na pomoći dječjim bolnicama u obje zemlje. I tako je 2023. organizirana uspješna večera na kojoj je nastupao i renomirani glazbeni umjetnik i producent Nenad Kumrić Charlie za potrebe Dječjeg odjela bolnice u Varaždinu. Nenad Kumrić Charlie je ujedno i predstavnik ove udruge u Hrvatskoj.

Ove je godine ACCF odlučio organizirati dobrotvorna događanja na kojima bi se prikupljala pomoć za bolesnu djecu koja žive u Australiji i speci�ično se opredjelio za Children’s Cancer Institute (Institut za dječji karcinom/rak) kojem je sjedište u Radwicku, Sydney, u kampusu Sveučilišta Novog Južnog Walesa, povezan sa bolnicom Randwick, koji u svom sklopu ima i dječju bolnicu.

I tako ACCF namjerava organizirati dobrotvorna događanja naizmjenično za djecu Hrvatske i Australije. Ina Vukić - poznata djelatnica hrvatske zajednice u Au-

Sydney

straliji, koja je ujedno i podupirateljica udruge ACCF kao njena ambasadorica, imala je ključnu ulogu u povezivanju naše udruge ACCF s australskim Institutom za dječji karcinom upravo zato što taj institut u svojoj djelatnosti istraživanja za pronalaženje lijeka karcinoma također vodi program individualiziranog plana liječenja za djecu s dijagnozom raka koji žive diljem Australije, ne samo u državi Novi Južni Wales. Pa smo neizmjerno zahvalni što su se u naš program sakupljanja pomoći uključili i pojedinci i �irme diljem Australije, pa čak i od Sydneyja dalekog Pertha – DTMT Con obitelji Dujmović.

Udruga Australsko-hrvatski dječji fond organizirala je 15. studenoga 2024. u novim prostorijama Hrvatskog društva Sydney (The Concord Community Club), veoma uspješnu gala večeru u korist australskog Instituta za dječji karcinom.

Program večeri su vodili Ivica Golubić, upravni direktor udruge ACCF, i Ina Vukić, istaknuta hrvatska aktivistica i dopredsjednica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i

domovini te istaknuta podupirateljica ACCF-a. Dirljive i svečane govore nazočnima su održali gosp. Ivica Glasnović, generalni konzul Republike Hrvatske za države NSW, QLD i NT, gosp. Arthur Sinodinos AO, istaknuti australski diplomat i bivši političar Liberalne stranke, bivši veleposlanik Australije za SAD u Washingtonu, časnik Reda Australije odlikovan tim odličjem 2008. godine, te također istaknuti podupiratelj ACCF-a. Djelatnici Instituta za dječji karcinom (Children’s Cancer Institute) predstavili su nazočnima svoja istaknuta i uspješna istraživanja u liječenju dječjeg karcinoma, jer njihov je idealni cilj život bez dječjeg karcinoma. Predavači su bili dr. Patrick Connerty iz Odjela za leukemijsku biologiju Instituta, te gđa Rachel Jamieson, menadžerica za �ilantropijske odnose.

Visokim su se gostima večeri također pridružili gosp. Marko Franović, istaknuti �ilantrop i dobročinitelj , gosp. Michael Megna, gradonačelnik općine Canada Bay u Sydneyju, naš poznati umjetnik Charles Billich sa

Hrvatski folklorni ansambl

Slijeva: dr. Patrick Connerty, Ina Vukić, Rachel Jamieson i Nadya Landey

Slijeva: Ivica Glasnović, Christa Billich, Marko Franović, Charles Billich, Arthur Sinodinos, Michael Megna

Članovi �ma Sydney Uniteda sa Željkom

Darko Zorić s kćerkom Gabriellom

Zdesna nalijevo: Vesna Krizmanic, Ivica Golubić, Nila Oreb

Adelaide’s Croatian Community Celebrates

Monica CONDON

Photos: Damir IVKA (damir8.com)

On Saturday 23rd of November, we opened the gates for our 18th “Fešta – The Croatian Food and Wine Festival”. The Fešta Committee have been planning for this day all year. Our unof�icial weatherman - Leo, was carefully monitoring the change in weather and our prayers were heard as the downpour and storm that was predicted, seemed to come down in the surrounding areas of Adelaide, with only a small drizzle for us in Gepps Cross. Hvala Bogu! We welcomed all of�icials, sponsors and dignitaries, including; Ambassador of the Republic of Croatia, Her Excellency Betty Pavelich, Leader of the opposition – Hon Vincent Tarzia, MP, Representing the Premier of SA, Hon. Dana Wortley - Member for Torrens, Croatian Sports Centre President – Juli Čirjak and Chaplain to Croatian Community in Adelaide – Fr. Luka Poljak.

Belinda Fusco hosted the of�icial program, and we were delighted to have an array of vibrant, and energetic performances by our very own ‘HFS Lenek’ Adelaide as well as our dear friends from ‘Hrvatska Zora’. We also welcomed back the super-energised Ukrainian dance group ‘Volya’, who never disappoint in their vivacious costumes and �lexible dance moves. This year, we introduced a new addition to our dance performances, and we thank the Macedonian dance group ‘Sloboda’ for joining us! We hope to share in many more events together in support of keeping our traditions alive. We were also joined by St. Albans Vukovar and thank them for travelling from Melbourne to participate in the ‘Fešta Cup’. We congratulate them on their win against our Adelaide Vukovi (6-5).

We would also like to take an opportunity to thank our other entertainment for the day. We had the pleasure of hearing from a local, Damir Romanik as well as our very own DJ Cyn. As the night drew near, we welcomed our friends ‘Major Minor’ to the stage who kept the crowds there until the early hours of the morning. As always, their energy created an electric atmosphere that ended an incredible day on an absolute high. To our incredible volunteers, “THANK YOU!”

Thank you for saying yes, for your countless hours prior to the day as well. Their experience and expertise is to be

Celebrates Another Successful “Fešta”

admired and we hope that our younger generations will continue to take interest in the management of this scale of production, the special little methods used to create what I can con�idently say is the most delicious food you can eat. To those of you who signed up to do a shift, to those of you who stepped in to take-over others spontaneously and to those who encouraged family and friends to attend – we thank you as well.

I would personally like to take this opportunity to acknowledge our Fešta Director, Gordana Smoljan. As many people would know, it is not an easy task to take on the role of Festival Director and Gordana created a

supportive culture surrounding the event and established a great committee who I have been privileged to work with. We welcomed two new members to the committee, Bianca and Jordana Cirjak who were a wonderful addition. I would like to congratulate our committee for their dedication in organising this event and helping preserve our community’s biggest event:

Gordana Smoljan (Director), Juli Čirjak (CSC President), Anna Blažeka, Ante Rajčić, Jure Jurković, Ema Sarić, Belinda Fusco, Monica Condon, Rebecca Žilić, Cynthia Smoljan, Leo Tolo, Jordana Čirjak and Bianca Čirjak.

Our Fešta allows our community to stay connected to our cultural roots and provides a wonderful opportunity to reconnect with people within our community and beyond. I can speak on behalf of our committee when saying that amidst the rush of the day, we all had an opportunity to witness a spirit that is still very much alive in our community. We hope that spirit will continue to strengthen as the years go on and look forward to the next time we all meet again. Until then, Živjela Croacija!

Ina VUKIĆ

The Australian-Croatian Children’s Fund (ACCF) emerged in Sydney from a series of fundraising events, including dinners and fashion shows, organised by Vesna Krizmanić over at least three decades to help sick children in Croatian hospitals. Vesna now leads our organisation which was registered under the NSW Associations Incorporation Act approximately two years ago. Its supporters and Ambassadors include numerous distinguished people, professionals, businesses and community leaders. ACCF is dedicated to raising funds to support healthcare needs in children’s hospitals. As members of the ACCF Board are deeply connected with both Australian and Croatian communities, the focus of our activities is on helping children’s hospitals in both countries. In 2023, a successful dinner was organised featuring renowned musical artist and producer Nenad Kumrić Charlie for the children’s ward of the Varaždin Hospital. Nenad Kumrić Charlie also serves as our organisation’s representative in Croatia.

For 2024, ACCF decided to devote its actions in organising charitable events to fundraise for sick children living in Australia, speci�ically choosing the Children’s Cancer Institute located in Randwick, Sydney, on the UNSW campus connected to Randwick Hospital, which includes a

children’s hospital. ACCF intends to organise charitable events alternating between helping children in Croatia and children in Australia.

Ina Vukić was instrumental in connecting ACCF with the Australian Children’s Cancer Institute, particularly because this institute, in its cancer cure research activities, also the practical program of tailoring individualised treatment plan programme for children diagnosed with cancer across Australia, not just in NSW. We are immensely grateful that individuals and companies across Australia have joined our fundraising programme, including DTMT Con of the Dujmović family from faraway Perth when situated in Sydney.

On 15 November 2024, the Australian-Croatian Children’s Fund organised a highly successful gala dinner at the new premises of the Croatian Club Sydney, the Concord Community Club,

bene�iting the Australian Children’s Cancer Institute. The evening’s programme was hosted by Ivica Golubić, ACCF’s Managing Director, and Ina Vukić, prominent Croatian activist, Vice-president of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Diaspora and Homeland, and distinguished ACCF Ambassador. Moving and profound speeches were delivered by Mr Ivica Glasnović, Consul General of the Republic of Croatia for NSW, QLD and NT, and Mr Arthur

Sinodinos AO, distinguished Australian diplomat, former Liberal Party politician, former Australian Ambassador to the USA in Washington, and Of�icer of the Order of Australia (awarded in 2008), who is also a prominent ACCF Ambassador. Children’s Cancer Institute staff presented their outstanding and successful research in treating childhood cancer, as their ideal goal is a life without childhood cancer.

Speakers included Dr Patrick Connerty from the Institute’s Leukaemia Biology department and Ms Rachel Jamieson, Relationship Manager - Philanthropy.Distinguished guests also included Mr Marko Franović, prominent philanthropist and benefactor; Mr Michael Megna, Mayor of Canada Bay Council in Sydney; renowned artist Charles Billich and his wife Christa, who donated a valuable copy of the King Tomislav limited print for auction to raise funds for children with cancer; Mr Sebastian De Brennan, leading defence barrister for the Croatian Six in the current Supreme Court NSW Judicial Inquiry; Mr Tomas Buterin, prominent Sydney barrister; Mr Miro Vlastelica, former �irst-grade soccerl coach and Australia Cup Finals coach; legendary Mr Željko Kalac, former �irst-grade football coach and former Australian national football team Socceroos member with several Sydney United team members who expressed their support by donating Sydney United jerseys for auction during the

evening.Mr Mijo Rimac, new president and former Vice-president of The Concord Community club, along with Mr Craig O’Brien, the club’s general manager, and his team, contributed signi�icantly to the success of this evening organised for supporting children with cancer. Their services, professionalism, and business pride elevated this gala dinner to high standards in every aspect - from services and hall décor to personal participation in fundraising assistance and contribution. While the food was excellent, the entertainment programme surpassed many we have had the honour to enjoy previously. With musical performances by the Dobre Vibracije group, special musical performances by Darko Zorić and his daughter Gabriella, touching songs with guitar by Anita Varga Finneran, and the outstanding folklore performances by the Croatian Folkloric Ensemble Sydney, this evening impressed both Croatian and Australian guests.This successful initiative by the Australian-Croatian Children’s Fund, led by Vesna Krizmanić its Founding Director and CEO/President with the core organising team that included Ivica Golubić, Ina Vukić, and Alenka Bonić, proves that our Croatian community continues to work successfully for those in need. Thanks to everyone who helped make this gift from the Croatian community for children with cancer living throughout Australia signi�icant.

(From L-R) Ivica Glasnović, Christa Billich, Marko Franović, Charles Billich, Arthur Sinodinos and Michael Megna

(From L-R) Michael Megna, Vesna Krizmanić, Marko Franović and Ivica Glasnović

australskog Instituta za dječji karcinom

za licitaciju tijekom večeri. Mijo Rimac, novi predsjednik i bivši dopredsjednik Hrvatskog kluba The Concord, uz Craiga O’Briena, glavnog upravitelja kluba, i njegov tim svojim izvrsnim zalaganjem i znanjem učinili su sve da bi ova večer pomaganja djeci oboljeloj od raka bila što uspješnija. Njihova uslužnost i njihova profesionalnost te poslovni ponos podigli su ovu gala večeru na visoku razinu u svakom smislu - kako u uslugama i dekoru dvorane tako i u osobnom sudjelovanju u novčanoj pomoći. Hrana je bila izvrsna, a zabavni je program večeri nadmašio mnoge u kojima smo do sada imali čast uživati. Uz glazbeni program grupe Dobre vibracije, posebne glazbene izvedbe Darka Zorića i njegove kćeri Gabrielle, dirljive pjesme uz gitaru

suprugom Christom - koji su u svrhe prikupljanja pomoći za djecu oboljelu od karcinoma darovali za licitaciju vrijednu kopiju gra�ike Kralj Tomislav, gosp. Sebastian De Brennan, vodeći odvjetnik

u obrani „hrvatske šestorice“ u sudskoj istrazi koja se trenutačno vodi u krilu Vrhovnog suda NSW-a, gosp. Tomas Buterin, istaknuti odvjetnik iz Sydneyja, gosp. Miro Vlastelica, bivši nogo-

metni trener prvog razreda i trener Finala Australian Cupa, legendarni gosp. Željko Kalac, bivši nogometni trener prvog razreda i bivši član australske nacionalne nogometne reprezentacije

Socceroos te nekoliko članova Sydney Uniteda, nogometne momčadi koja je svoju potporu ovakvom pomaganju djeci oboljeloj od karcinoma izrazila i darivanjem majica Sydney Uniteda

Anite Varge Finneran te nenadmašne folklorne izvedbe folklornog ansambla Sydney ova je večer impresionirala i hrvatske i australske goste. Ova uspješna akcija Australsko-hrvatskog dječjeg fonda, na čelu s Vesnom Krizmanić i njenim užim organizacijskim timom, kojima su se pridružili Ivica Golubic, Ina Vukic i Alenka Bonić, dokaz je da naša hrvatska zajednica nastavlja uspješno raditi puno toga za one koji su u potrebi. Hvala svima koji su nam pomogli da ovaj dar iz hrvatske zajednice za djecu oboljelu od karcinoma koji žive diljem Australije bude značajan.

Anita Varga Finneran

Željkom Kačac i Mirom Vlastelicom

Slijeva: Michael Megna, Vesna Krizmanić, Marko Franović i Ivica Glasnović

Otvoren natječaj "Hrvatska

lijepa

knjiga" za 2024.

Natječaj "Hrvatska lijepa knjiga" za odabir najbolje oblikovanih hrvatskih knjiga za međunarodni natječaj i izložbu "Best Book Design from all over the World" na Sajmu knjiga u Leipzigu te za izložbu "Book Art International" u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu otvaraju Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) i Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD).

Riječ je o natječaju i izložbama na kojima se predstavljaju vrhunska ostvarenja u oblikovanju publikacija.

NSK i HDD pozivaju sve zainteresirane hrvatske dizajnere, nakladnike i autore da do 13. prosinca 2024. godine pošalju primjerak po naslovu knjige koje bi htjeli prijaviti na natječaj na adresu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000 Zagreb, s naznakom Hrvatska lijepa knjiga te ispune popratni obrazac i pošalju ga na e-adresu marketing@nsk.hr

Na natječaj se mogu prijaviti knjige objavljene od prosinca 2023. godine. Ocjenjivački sud odabrat će najbolje oblikovane hrvatske knjige, a organizatori će o njihovu

Riječ je o natječaju i izložbama na kojima se predstavljaju vrhunska ostvarenja u oblikovanju publikacija

izboru obavijestiti javnost na svojim mrežnim stranicama i putem medija.

Kategorije u kojima se knjige mogu prijaviti na natječaj su: književnost; znanost; monogra�ije o umjetnosti i umjetnicima i fotomonogra�ije; knjige za djecu i mladež; školske knjige; biblio�ilska i reprint izdanja; katalozi. Od prijavljenih knjiga očekuje se jasno osmišljen dizajnerski koncept koji će oblikovanjem i produkcijom publikacije odražavati promišljanje knjige kao cjelovitoga objekta izvedenoga prema najvišim profesionalnim kriterijima.

Na natječaj u 2023. godini pristiglo je 113 naslova, od čega je stručni ocjenjivački sud odabrao 13 knjiga koje su predstavljale Hrvatsku na natječaju "Best Book Design from all over the World" i izložbi "Book Art International".

Čestitke maturantima, njihovim roditeljima i svim učiteljima hrvatskoga jezika!

Četrdeset godina učenja hrvatskoga jezika kao maturanog predmeta u školama Viktorije je neopisiv uspjeh hrvatske zajednice Viktorije

Pripremila: Katica PERINAC Foto: Julie MARINOVIĆ

Maturalna svečanost za maturante hrvatskoga jezika u saveznoj državi Viktoriji održana je 17. studenoga u Centru hrvatske zajednice u Geelongu.

Ovu važnu svečanost svake godine organizira Udruga učitelja hrvatskoga jezika u Viktoriji u čast maturantima hrvatskoga jezika.

Jezik je jedno od osnovnih obilježja i spona između svih pripadnika nekog naroda. Borba za hrvatski jezik je tijekom naše višestoljetne burne prošlosti bila duboko utkana u srca hrvatskih rodoljuba u nastojanju očuvanja nacionalne svijesti i samobitnosti. Tako se nastavila i na ovom kontinentu u ovoj multikulturalnoj zemlji.

Četrdeset godina učenja hrvatskoga jezika kao maturanog predmeta u školama Viktorije je neopisiv uspjeh hrvatske zajednice Viktorije budući da još uvijek ima zemalja u svijetu u kojima hrvatski jezik nije ravnopravan s drugim jezicima.

Zbog toga ova svečanost obilježava sjećanje na prošlost i pogled u budućnost njegovanja i nagrađivanja naše mladosti.

Maturanti hrvatskoga jezika 2024. su: Daniel Davcik

Emily Davcik

Iva Grgić

Anna Žanić

Ava Kombol

Maya Helena Premužić

Magdalena Zeljko

Borna Anić

Stjepan Bilić

Mia Buljubašić

Ivan Čarapina

Rebecca Drvoderić

Mikela Gashi

Daniela Mandušić

Nicole Puljan

BiH mora raditi na uvođenju mehanizma prekograničnog oporezivanja ugljika (CBAM). Ako navrijeme ne ispuni smjernice EU-a, bit će ugrožene izvozno orijentirane kompanije

Osim što gospodarsku zajednicu u BiH čekaju novi izazovi iduće godine, vezani prvenstveno uz uvođenje novih mehanizama nadzora na graničnim prijelazima, ono što je posebno značajno, a na što je potrebno hitno obratiti pozornost, odnosi se na uvođenje mehanizma prekograničnog oporezivanja ugljika (CBAM), a koji bi, ako BiH navrijeme ne ispuni smjernice EU-a, mogao dovesti do snažnog udara na domaće izvozno orijentirane kompanije.

U tom slučaju BiH bi mogla izgubiti pristup europskom tržištu, što bi na godišnjoj razini dovelo do gubitaka od više stotina milijuna eura, gubitka poslova, pada produktivnosti te, općenito govoreći, urušavanja životnog standarda. EU od siječnja 2026. namjerava početi primjenjivati Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljika (CBAM), a njime će se oporezivati uvoz proizvoda u čijoj se proizvodnji emitira ugljik. Bit je da će, ako se BiH ne prilagodi ovom sustavu, tvrtke iz BiH plaćati porez u zemljama EU-a, ali će istodobno postati i manje konkurentne.

O toj temi bilo je govora i na odvojenim sastancima koje su

Fra Mladen

Vukšić zaređen za kotorskog biskupa

U kotorskoj katedrali Sv. Tripuna održano je biskupsko ređenje mons. Mladena Vukšića, OFM, novoimenovanog kotorskog biskupa. Glavni zareditelj bio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, uz suzareditelje splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Zdenka Križića i barskog nadbiskupa mons. Rroka Gjonlleshaja. Obredu je prisustvovalo 30-ak biskupa, 80-ak svećenika te brojni vjernici iz BiH, Hrvatske i Crne Gore. Mons. Vukšić, rođen 1965. u Ljubuškom, preuzeo je službu kotorskog biskupa s geslom "Ostani vjeran!"

Pozdravne govore uputili su apostolski nuncij nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, splitsko-makarski nadbiskup

Zdenko Križić i provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš. Ređenju su nazočili i predstavnici političkog vrha Hrvata u BiH, predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

POTREBA SINERGIJE SVIH RAZINA VLASTI

Ako se BiH ne prilagodi EU, upitan veliki broj radnih mjesta

predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković s potpredsjednikom Ahmetom Egrlićem, direktorom Sektora za makroekonomski sustav Slavišom Ćeranićem i še�icom Ureda predsjednika i potpredsjednika Šejlom Delić imali s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Prezen-

Završetak cjelokupne prometnice s hrvatske strane značit će i da će novi most Gradiška u svojem punom kapacitetu moći doprinositi podizanju razine prometne povezanosti Bosne i Hercegovine i Hrvatske

Na prometnicu koja od Okučana ide prema Bosni i Hercegovini s osobitim

tirajući trendove u ekonomiji i izazove za bh. gospodarstvenike, predsjednik Vuković naglasio je da je nužno uspostaviti burzu električne energije i ući u CBAM sustav. „Komora već četiri godine intenzivno radi na podizanju svijesti o značaju ulaska BiH u CBAM sustav. Organizirali smo više od 20 konferencija, posjetili najveće industrijske zone te

razgovarali s gospodarstvenicima i educirali ih kako raditi izračune. Sve aktivnosti koje smo uradili imale su za cilj da bh. proizvodi ostanu konkurentni. Ako pravodobno ne uđemo u te sustave, mi ćemo na razini godine g ubiti 300 milijuna eura izvoza, a upitan je veliki broj radnih mjesta koja su vezana uz ove industrije”, objasnio je Vuković.

Tvrtka iz BiH gradi dionicu strateški važne ceste kroz Hrvatsku

zanimanjem gledaju i žitelji BiH koji će je koristiti u sklopu putovanja autocestom Banja Luka - Gradiška, a njezinom izgradnjom ovaj će se dio BiH spojiti na autocestu ZagrebBeograd, odnosno koridor X. Bh. kompanija Integral inženjering iz Laktaša izvođač je radova na izgradnji brze ceste kroz Hrvatsku, odnosno dionice Okučani - granica Bosne i Hercegovine. Kompanija radi na izgradnji druge i treće faze projekta, piše biznisinfo.ba. Nadalje, projekt je podijeljen u tri faze, a prva se odnosila na izgradnju mosta preko Save, druga se odnosi na prometnicu od Save do čvora Novi Varoš,

dok ona treća podrazumijeva prometnicu od čvora Novi Varoš do naplatnih kućica Okučani na autocesti prema Zagrebu. Potonja je duga 3,7 kilometara, radovi su počeli ove godine, a trebali bi biti završeni do ljeta 2026. godine.

Završetak cjelokupne prometnice s hrvatske strane značit će i da će novi most Gradiška u svojem punom kapacitetu moći doprinositi podizanju razine prometne povezanosti Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Most su zajednički �inancirali Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, a donosi niz prednosti za obje države, kako u prometnom tako i gos-

Prije će...

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

podarskom smislu. Trenutak u kojemu je radnik povezao dvije strane bio je i simboličan čin povezivanja dviju država - jedne članice Europske unije, a druge koja teži to postati - te najavio nastavak suradnja na realizaciji strateški važnih infrastrukturnih projekata kojima će dvije države modernizirati i podići razinu sigurnosti prometa. Putnici koji idu iz smjera Banje Luke, umjesto kroz Gradišku preko starog graničnog prijelaza, put prema Zagrebu ili Beogradu kod Čatrnje nastavit će izravno postojećom autocestom iz Banje Luke prema graničnom prijelazu i novoizgrađenom mostu.

Gospođa Amra Šabić-El Rayess, rodom iz Bihaća, koja je tijekom rata u BiH otišla u Ameriku kaže: „Procjenjujem da su mnogi Amerikanci razočarani Bidenovom administracijom upravo zbog vanjske politike... Amerikanci su željeli značajnu promjenu jer mnogi smatraju da je Bidenova administracija zanemarila ekonomske potrebe svojih građana, dok istovremeno šalje milijarde dolara za ratove izvan granica SAD... Nakon pobjede Trumpa postoji bojazan da bi SAD mogle promijeniti odnos prema situaciji u našoj zemlji... S obzirom na potencijalnu globalnu eskalaciju smatram da je fokus SAD na BiH sada upitan...“

Adnan Hadrović, bivši diplomat i savjetnik za globalnu sigurnost u Institutu za razvojni utjecaj kaže: "Pobjeda Trumpa donosi tektonske poremećaje koji će se re�lektirati na svjetskoj razini i tek treba vidjeti kako će to utjecati na rat u Ukrajini i mogući mirovni sporazum s Rusijom... Tu treba očekivati da će Trump tražiti od ukrajinskog predsjednika ustupke, odnosno da ukrajinska strana ustupi dijelove teritorija Putinu i Rusiji i samim tim se uvodi presedan koji nikako ne može biti dobar za Balkan i regiju."

Kad gospodin Hadrović spominje presedan više je nego jasno da se plaši moguće razmjene teritorija jer ako Ukrajina pristane da dio teritorija pripad Rusiji nema onda problema ni da se trguje teritorijem BiH za račun, recimo Srbije. No, problem bi mnogo postati mnogo veći nego što Bošnjacima-muslimanima uopće pada na pamet. Zar netko od njih može i pomisliti da bi se eventualnom nadoknadom Srbiji za Kosovo, pripajanje teritorija RS, na tome završilo. Pada li im na pamet da bi u tom slučaju Hrvatska tražila svoj dio BiH. No, to su samo pretpostavke, vratimo se realnosti, racionalnom razmišljanju.

Prvo, ono što je iznad svega, SRBIJA SE NIKAD NEĆE ODREĆI KOSOVA jer ne postoji političar niti bilo koji Srbin koji bih potpisao da Kosovo više nije teritorij Srbije!

Glede toga svaka bojazan Bošnjaka-muslimana da bi netko mogao dati, pripojiti RS Srbiji je bezvezna. Jer, znaju prije svega Amerikanci, znaju svi ozbiljni ljudi u Europi, da Srbija ne bi odustala od Kosova i da međunarodna zajednica dopusti pripajanje RS Srbiji. Srbija ne bi odustala od Kosova ni da joj međunarodna zajednica dopusti granice Velike Srbije, Virovitica – Karlovac – Karlobag, bez Kosova! Kada bi to Bošnjaci-muslimani znali ne bi se plašili onoga što je nemoguće. A sada nekoliko riječi o slučaju „Kovačević“ u Strasbourgu. Iako nema potrebe spominjati o čemu se radi, zbog onih kojima nije poznato o čemu je tu riječ, malo podsjećanje. Slaven Kovačević, savjetnik Sejde Komšića, tužio je BiH tvrdeći da su uskraćena njegova ljudska prava, odnosno izborna prava jer se ne može kandidirati na cijelom teritoriju BiH. Za one koji ne znaju što je u pozadini ovoga spora stvar ću objasniti najjednostavnijim riječima. Slaven Kovačević, njegov Sejdo Komšić i kompletna bošnjačko-muslimanska politička oligarhija htjeli bi putem ove presude srušiti Daytonski sporazum, htjeli bi da nestane Republike Srpske, da nestanu hrvatske i srpske institucije, da nestanu domovi naroda, jednom riječju htjeli bi građansku državu, jedan čovjek jedan glas, a budući da računaju na svoju brojčanu premoć, htjeli bi napraviti unitarnu BiH, a potom i islamsku BiH na načelima šerijata.

Točka, nema dalje!

Tko u ovo ne vjeruje taj je politički slijepac i krajnji naivac. Samo lud čovjek može vjerovati da eventualna potvrda Vijeće europskog suda prvostupanjske presude u korist Kovačevića ne bi na prostorima BiH izazvala novi rat, a logično je da bi se u taj rat uključile i Srbija, Hrvatska pa i Crna Gora.

Da je ovo točno potvrđuju i riječi predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića: „To su luđaci i luđačka presuda, je li slučajno da je podnositelj tužbe suradnik Željka Komšića... Dakle, ti ljudi tamo su luđaci, s opasnom političkom agendom, a Hrvatska je stranka Daytonskog sporazuma. Taj sud svakih deset godina pod političkim pritiskom raznih međunarodnih nadničara i međunarodnih zajedničara pokušava promijeniti ustav BiH i unitarizirati tu zemlju. Ambicija da se BiH unitanizira i da pod krinkom jedinstva i balansa duša u svemiru budemo svi građani, to ljudi neće, zbog toga se ratovalo“. I na koncu, iz dvije presude Suda BiH jasno se vidi kakva bi to građanska država bila. Naime, ne tako davno, Samir Nukić je na društvenim mrežama vrijeđao hrvatske žrtve, točnije stradalu djecu u Vitezu koje je pobila granata tzv. Armije BiH, samo jedna njegova objava glasila je: „Je.ala ga djeca šuterske nacionalnosti“. Osuđeni ratni zločinac, Bošnjak-musliman, Sakib Mahmuljin pobjegao je iz BiH u Tursku i već dvije godine se nije javio na izdržavanje kazne. Iz Turske su odgovorili da nije kod njih, a da ne znaju gdje je pravosudna tijela BiH ga ne mogu potraživati. Ima li netko tko možda vjeruje da ga sve bošnjačke-muslimanske političke i državne strukture ne štite? No, možda ima i takvih naivaca. I sad zamislite kako bi, ponavljam, izgledala ta „građanska“ država koja Samira Nukića osudi na tri mjeseca uvjetno, pazite, uvjetno, i koja štiti osuđenog zločinca da ne bude priveden pravdi!!! BiH bi 25. studenoga trebala slaviti svoj Dan državnosti. Već skoro 30. godina ponavlja se ista priča, taj dan će slaviti samo Bošnjaci-muslimani, a vjerojatno ga ni svi oni ne osjećaju Danom državnosti. Kvaka je u činjenici da BiH nema zakon o praznicima na razini države. Prije će meni sa sedamdeset godina ponovno prirodnim putom narasti kosa na ćelavoj glavi nego što će se Srbija odreći Kosova i prije nego li će se u BiH narodi dogovoriti da 25. studenoga bude Dan državnosti BiH!

Australci su tijekom najmanje dva desetljeća platili milijarde dolara ilegalnih trgovačkih troškova vladinih usluga. Uvedene su promjene uvjeta za korištenje kreditnih i debitnih kartica za plaćanje usluga federalne vlade, uključujući izradu putovnica, prijave za vize i prijav poreza, navode novine Nine.

Problem je postao poznat javnosti nakon što je vlada Novog Južnog Walesa postala svjesna da je 92 miljuna transakcija donijelo 144 miljuna dolara kroz naplatu ilegalnih trgovinskih troškova od 2016., što je Albaneseoveu vladu potaknulo na reviziju federalnih naplata. Međutim, novine Nine navode da neće

Naplaćene milijarde dolara kartičnih troškova

biti povrata novca za ove malene iznose radi toga što su izazovi provjera ovih malenih trgovačkih naplata kroz vladine usluge provedeni tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Ministrica financija Katy Gallagher izjavila je da će Albaneseova vlada donijeti zakon prema kojem će se zaustaviti naplata dodatnih troškova od strane ATO i agencije Services Australija počevši od 1. siječnja. „Novi zakon ministru finacija dat će ovlasti da žurno dopuni politike naplate dodatnih troškova Commonwealtha,

AGENCIJE FEDERALNE VLADE

Stopa nezaposlenosti

u Australiji i dalje je na stabilnih 4.1 posto već treći mjesec zaredom, dok jedna država bilježi već sedam mjeseci zaredom najveću stopu nezaposlenosti u zemlji. Viktorija bilježi najveću stopu nezaposlenosti u zemlji na 4.5. posto, uz

Sjeverni Teritorij, objavljeno je u najnovijim statistikama u četvrtak. Ovo je dakle sedmi uzastopni mjesec u kojem Viktorija bilježi jednu od najviših stopa nezaposlenosti od svih država.

Oporba je optužila Alba-

neseovu vladu da zaostaje za ostatkom svijeta vezi reguliranju tržišta kripto valutom te da time potiču offshore ulaganja.

Senator iz redova Liberalne stranke Andrews Bragg u subotu je na Australskoj konvenciji o kriptovaluti kazao da se vlada „ponaša neozbiljno” te da zaostaje s uvođenjem regulacije tržišta kripto valutom. „Ponajprije, potrošači su ostali izloženi rizicima nereguliranog tržišta. Nadalje, time je potaknula offshore ulaganja”, izjavio je senator u govoru na spomenutoj konvenciji.

“Burza kriptovalutom želi sigurnu regulativu, što znači da laburisti nisu voljni uvesti ju. Naš snažni financijski regulativni okvir u kombinaciji s dobrom zakonskom regulativom doveo nas je u položaj da postanemo regionalni centar za kripto imovinu. Kada su druga razvijena gospodarstva u našoj regiji - poput Hong Konga, Singapura i Japana - uvela regulativu vezanu za kripto valute, polako nam izmiče prilika da postanemo centar za kripto valutu”, Donald Trump je nakon pobjede na izborima obećao da će SAD postati „svjetska bitcoin velesila”.

Bragg je izjavio da Australija „ovakvim pristupom kripto tržištu zaostaje za svim razvijenim gospodarstvima svijeta”. Izjavio je da kada je koalicijska vlada sišla s vlasti 2022. već je „uspostavila jasan temelj regulatve”.

Prema izvješću Senatskog odbora, doneseno je 12 preporuka vezanih za regulaciju kripto valute u Australiji, uključujući režim licenciranog tržišta, nadzor i testiranje odgovornih osoba. Izjavio je da je Morrisonova vlada uspostavila okvir za regulativu kripto valute, uključujući i porezni okvir.

„U onom trenutku nadao sam se da će do kraja 2022. Australija uspostaviti zakonodavni okvir”, izjavio je g. Bragg na konferenciji u subotu. Optužio je laburističku vladu da Australiju dovodi u „sporu traku” kada je riječ o regulativi. Obećanja laburista napao je kao „jeftinu obmanu”.

„Laburisti su nas doveli u sporu traku kada je riječ o regulativi, neugodna je istina da oni ne žele regulirati kripto tržište”, rekao je g. Bragg. „Čak ni pad FTX-a u studenom 2022. nije pokrenuo laburiste na akciju.” Bragg je prošle godine kao zastupnik u parlamentu iznio Prijedlog zakona o regulaciji tržišta digitalne imovine. Senatski odbor odbacio je taj prijedlog, senatorica Jess Walsh izjavila je da on nije dovoljno specifičan te je dodala da će se vlada potom pitanju nastaviti konzultirati s industrijom. Gospodin Bragg je izjavio da postoji „slaba nada” da će biti donesen zakonski okvir prije idućih izbora. „Industrija se sada susreće s regulativom putem provedbe zakona, pri čemu je ASIC prisiljen odraditi ono što laburisti ne žele.”

Državni rizničar iz sjene Brad Roswell rekao je da građani Viktorije plaćaju cijenu velikog državnog duga. „Sedam mjeseci zaredom Viktorija bilježi najveću stopu nezaposlenosti od svih država u Australiji, ujedno padaju poslovni uvjeti, rastu porezi i kućanstva sve više osjećaju pritiske povećanja troškova života”, naveo je Roswell.

„Dug Viktorije dosegnut će do 2027/2028., procjenjuje se, ukupno 187.8 milijardi dolara, a dnevne kamate otplate dosegnut će 26 milijuna dolara, što je više od milijun dolara na sat.”

U cijeloj zemlji jedino je Sjeverni Teritorij prošlog mjeseca zabilježio porast nezaposlenosti za 0.1 posto, a Queesnland je jedini zabilježio pad nezaposlenosti za 0.1 posto. Kada pogledamo ukupne sezonske statistike, Teritorij ima najveću stopu nezaposlenosti - 4.6% - te ispred Viktorije koja bilježi stopu nezaposlenosti od 4.5%.

Statistike nezaposlenosti ne donose nade za smanjenje kamata

Kako je stope nezaposlenosti stabilna već tri mjeseca zaredom, država je u listopadu otvorila 15.900 novih radnih mjesta, što je manje negoli su predviđali gospodarski stručnjaci. Ali rane naznake da Australija ima „iznimno otporno” tržište rada Središnju banku neće motivirati na smanjenje kamatnih stopa ove godine, stopu za prosinac Središnja

uključujući i zaustavljanje agencija Commonewealtha u naplati dodatnih troškova za plaćanja karticama”, navela je u svojoj izjavi.

„Sukladno prijedlogu zakona, neće se uvesti novi dodatni troškove te će se tako ispraviti povijesni problem, a način da se osigura da su postojeći dodatni troškovi koji se naplaćuju zaista i dopušteni zakonom. Dok Središnja banka provodi važnu reviziju naplate dodatnih troškova i sagledava kako smanjiti troškove u cijelom gospodarstvu, prestat ćemo dodatne troškove naplaćivati od klijenata

te će se ATO i agencija Services Australia uvjeriti da ove svakodnevne isplate Australce ne koštaju više no što je to potrebno.” Praktične koristi za građane bit će novčane uštede jer više neće morati platiti naknadu samo zato što su koristili debitnu karticu kao način plaćanja. Zakoni Commonwealtha vladi zabranjuju prosljeđivanje dodatn ih troškova kada građani plaćaju porez ili drugu naknadu, navodi se u pravnom savjetu koji je primila ministrica financija Katy Gallagher.

od prethodnih šest mjeseci kada se zaposlenost povećavala za prosječno 0.3 posto mjesečno”, rekao je.

„Kako je rast populacije u listopadu nadmašio slabiji rast zaposlenosti i nezaposlenosti, stopa sudjelovanja na tržištu rada pala je neznatno - na 67.1%, dok je stopa zaposlenosti u odnosu na broj stanovnika ostala na povijesnom maksimumu od 64.4%. Iako su laburisti tek nedavno slavili otvaranje milijun radnih mjesta od dolaska na vlast 2022., Jim

I dalje na stabilnih 4.1 posto

banka također „ne može jamčiti”.

Sezonske mjesečne statistike o stanju radne snage koje je Australski ured za statistiku objavio u četvrtak otkrile su da je Australija dodala 9.700 novih radnih mjesta u punom radnom vremenu te 6.200 radnih mjesta u dijelu radnog vremena u razdoblju od mjesec dana, iako se predviđalo da će listopad bilježiti 25.000 novih radnih mjesta. Sudjelovanje na tržištu rada smanjilo se za 0.1 - na ukupno 67.1%, a nedovoljna zaposlenost također je pala na 6.2%. Gospodarski analitičar za IG Tony Sycamore rekao je da ove brojke ukazuju da Australija ima „iznimno otporno tržište rada” i „slabe naznake hlađenja”, te da to vjerojatno neće utjecati na gotovinsku kamatnu stopu.

„Iako se ne čini vjerojatnim da će ovo usporenje povećati stopu nezaposlenosti, kao što je predviđao RBA - na 4.3% do prosinca, ove brojke Središnjoj banci daju prostora za disanje te se ona može usmjeriti na inflaciju i zadržati kamatne stope u restriktivnom području do kraja godine bez značajnih znakova pogoršanja situacije na tržištu rada”, rekao je. Tržište trenutno predviđa smanjenje kamatsne stope za 10% do Badnjaka te sma-

njenje kamatnih stopa od 15% do kolovoza. Sycamore je izjavio da se „još ne vidi primjetna promjena cijena na temelju ovotjednih podataka.”

Gospodarski partner

BDO-a Anders Magnusson rekao je da su ove posljednje statistike „gotovo jamstvo” da će kamatna stopa ostati ista kada se RBA sastane posljednji put ove godine u prosincu. „Očekujem da će RBA nastaviti s opreznim pristupom održavanja kamatne gotovinske stope sve dok nije zadovoljan da se podliježeća godišnja inflacija održiva u ciljanom postotku od 2-3 posto”, izjavio je. „Stopa sudjelovanja, indikator ponude na tržištu rada, smanjila se nešto u listopadu, no i dalje je na povijesnom maksimumu sa snažnim sudjelovanjem žena i starijih građana.”

Listopad, najslabiji mjesec rasta broja radnih mjesta

Voditelj statistike rada Australskog ureda za statistiku Bjorn Jarvis izjavio je da iako brojke zaposlenosti nastavljaju rasti, statistika za listopad otkrila je najslabiji rast u posljednjih mjeseci.

„Iako je zaposlenost u listopadu rasla, povećanje od 0.1 posto je najslabiji rast u posljednjih nekoliko mjeseci. On je niži od svakog

Chalmers je izjavio da globalna nesigurnost, najveće kamatne stope u posljednjih 13 godina i pritisci troškova života rezultiraju slabijim gospodarstovm i tržištem rada. Ali priznao je da su “obitelji pod najvećim pritiskom”.

„Dok naše tržište rada ostaje otporno do danas i pomaže nam suočiti se s ovim izazovima iz snažnije pozicije, ono slabi i donosi nam slabiji rast zaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec.”

„Usmjereni smo na smanjenje troškova života, zapošljavanje većeg broja ljudi i pomaganje Australcima da zarade više i zadrže više zarađenog novca te smatram da doro napredujemo.”

RBA je upozorio da australsko tržište rada očekuje lakšu situaciju tijekom idućih nekoliko mjeseci, što će smanjiti pritiske na rast plaća i obiteljske proračune. Predviđanja Središnje banke iz prosinca računaju s povećanjem stope nezaposlenosti za 0.1 posto u idućih nekoliko mjeseci - s 4.1% polako će narasti na 4.4% do lipnja 2025. Rast prihoda kućanstava također bilježi pad s 3.6% na 3.4% od prosinca 2024. te nastavlja bilježiti niži rast u odnosu na prethodna predviđanja do prosinca 2025.

STOPA NEZAPOSLENOSTI

Postoji jedan tipični obrazac koji se ponavlja kroz povijest ove zemlje.

Nije važno radi li se o 1918. godini, kada su se čuvene guske odgegale u maglu usprkos toga što ih je Radić uporno upozoravao, ili je to bila 1941. godina i formiranje vlastite države što je, nakon jugoslavenskog inter-regnuma, završilo (barem tako smo se ponadali 5. kolovoza 1995. godine) kad smo napokon dobili vlastitu samostalnu i demokratsku modernu hrvatsku državu. No, obrazac se ponovno javlja 2024. godine u aferi EPPO. To je afera kad je EU tužiteljica Laura Codruta Kovesi postigla da joj sva vrata budu otvorena osim vrata Glavnog državnog odvjetnika. I tada ju je ubio propuh! Radi se o snažnoj želji lijevog dijela Hrvateka da svoju kakvu taku državu radije prepuste EU tužiteljici negoli vlastitim tijelima gonjenja. Sve sami cinkeri. Toliko cinka nikada nije uspjela "nacinkati" ni čuvena Cinkarna Celje.

Odlično taj istočni "grijeh" Hrvateka analizira na fejsu Ivica Granić. Neumoljivo i neobranjivo k'o da se radi o nogometu. Evo teksta: "Jučer je sahranjen Ivan Zvonimir Čičak, jedan od najupornijih dojavljivača o 'strahotama' Tuđmanovog režima. Čičak je bio jedan od ogorčenih ljudi koji nije mogao shvatiti po kojim kriterijima je Tuđman prije njega došao na red da zavlada Lijepom našom. Čičak je tako prijavio Hrvatski nogometni savez UEFI zbog transparenta 'Zapamtite Vukovar'. Transparent je viđen na utakmici hrvatske repke. On je kao predsjednik HHO-a godinama denuncirao navijače za svaki ZDS i sličan natpis. Uporno i pedantno smo praćeni i cinkani. Oluja je za njega bila 'genocidna' operacija..." itd. Ipak ću dodati kako nastavlja: "kojega (I.Z. Čička op.a.) su usprkos svega smatrali hrvatskim nacionalistom koji je vješto koristio činjenicu da amebe žive dulje nego političko pamćenje prosječnog Hrvata. I sam je robijao za Hrvatsku, ali 'kliširani obrazac' nije mogao odbaciti". Čička svatko od nas pamti po svojim kriterijima. Za mene je do sukoba s Tuđmanom bio doista hrvatski nacionalist, ali poslije se potpuno okrenuo. Na kraju krajeva shvatio je da mu je najbolje početi ispočetka... Promašaj ga je ipak pogodio. Kampanja za predsjednika se sve više zahuktava. Zanimljivo kako se medijski favoriziraju samo oni kandidati koji su sličnog političkog pro�ila. Siguran sam da to nema nikakve veze s našom sadašnjom politikom?! Drugi kandidati, kao npr. Tomislav Jonjić, u medijima se uopće ne spominju kao da ne postoje. Valjda stoga što je Jonjićev program i svjetonazor toliko različit od lijevog medijskog i političkog okružja u Hrvatskoj da se boje i pomisliti

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

EPPO je samo zacvilio i nostalgičare sada boli:

Zna se tko je glavni arbitar u Hrvatskoj

što bi takav kandidat mogao javno govoriti. Stoga Jonjić može nastupiti na nekoj lokalnoj TV ili radio postaji, ali svoje poruke i stavove uglavnom komunicira javnosti preko Facebooka i Twittera. Živjela demokracija!

Milanović preko noći postao 'tuđmanist'

rentna točka hrvatske povijesti".

Teško se s njim ne složiti, ali što ćemo s jugo-istoričarima tipa Klasića, Jakovine, Markovine, Goldsteina i dr. koji drže svoje pozicije na fakultetima, obrazuju mlade i dociraju puku u lijevim medijima? Kad sam čuo da me zovu fosilom, skamenio sam se.

ta mišljenja. Ne znam je li novinar Ivan Hrstić i diplomirani pravnik, ali meni se njegov stav više sviđa od mišljenja profe s Pravnog faksa Zlate Đurđević. Uostalom, izgleda da će ovaj spor o nadležnosti ipak presuditi Europski sud u Luxembourgu.

Uđe li u �iniš predsjedničke utrke ženska osoba, sva je prilika da će dvoboj završiti mrtvom trkom. Kandidatkinja bi mogla pobijediti za prsa, a kandidat za trbuh

ja Selak Raspudić je barem, što se tiče ženskih kandidata, za mene favoritkinja. Bilo bi pravo osvježenje da, ako u drugom krugu ipak pobijedi ženska osoba, na Pantovčak uđe kompetentna i obrazovana političarka, dovoljno elokventna da svoje stavove razložno iznese bez mucanja i muljanja. Uz Tomislava

Jonjića s muške liste, Marija Selak Raspudić bi bila dobrodošla ženska promjena nakon napornih Mesića i Milanovića.

Stigla "mlada otočka janjetina", javlja mi moj prijatelj Zdenko. Kad ga pitam od kuda, odgovara "Direktno s Novog Zelanda...". Milanović je preko noći postao "tuđmanist". Parola "Predsjednika za predsjednika" je skoro pa originalna. Samo da nije već potrošena 12. lipnja 1997. g. Na taj dan HDZ je pozvao Zagrepčane da podrže "predsjednika za predsjednika".

Ivan Hrstić nas podučava pojmu "tuđmanist". To je onaj koji bi htio Tuđmanove ovlasti. Ono što za sada obećavaju lijevo orijentirani kandidati(kinje) mogli bi ostvariti samo ako bi se predsjedniku države vratile Tuđmanove ovlasti. Tako bi se Kekinica oštro borila protiv nesposobnosti političara, korupcije i kriminala, ali ne samo da za to ne bi imala nikakvih ovlasti, nema baš ni neku preporuku iz iskustva koje građani imaju s dosadašnjom vladavinom Možemo! u Zagrebu. Za sada su valjda samo neki Zagrepčani zadovoljni s gradonačelnikom koji je "riješio" prometne gužve i parkiranja na originalan način. Što veći prometni kaos to će više pro�itirati biciklisti i romobilisti na zagrebačkim ulicama. Dok dođeš popodne kući autom, dok nađeš mjesto za parkiranje u svom "kvartu", čim prespavaš, vraćaš se na posao...

Uđe li u �iniš predsjedničke utrke ženska osoba, sva je prilika da će dvoboj završiti mrtvom trkom. Kandidatkinja bi mogla pobijediti za prsa, a kandidat za trbuh. MariTHOMASTOWN:

S novim asfaltom Petrova ulica u Zagrebu postala je kritična prometnica. Vodi ravno k Svetom Petru... Stipe Romić šalje poruku: "Na kraju nećemo pamtiti riječi naših neprijatelja, već šutnju naših prijatelja..."

Hrvatski tjednik se demaskira. Lagano, ali sigurno. Oni nisu, kao većina Hrvateka, da se napokon zakopaju "ratne sjekire". Objavljuju dokument koji razotkriva brutalnost srpskih agresora u napadu na Vukovar. Prema tom dokumentu u Hrvatskom tjedniku "Komanda vojne oblasti" savjetuje srpske dragovoljce "da kod upada u hrvatske kuće ubijaju sve bez razlike, djecu, starce i žene". Generali Vasiljević, Šljivančanin i Mrkšić, krvožedni zločinci, danas izgledaju nestvarno k'o iz nekog �ilma "strave i užasa". I zato mi je drago što njihovi nasljednici danas u Srbiji ponovno provode ratne pripreme za obnovu Velike Srbije odnosno kako se to danas naziva - "srpski svet". Vučić to najavljuje na usta svog trbuhozborca Vulina. Čeka se još samo pobjeda Rusije u ratu s Ukrajinom pa će, kako kaže Vulin, otvoreno nastaviti već započeti i nezaustavljivi proces "objedinjavanja srpskog sveta". Tome valjda služi i mahnito naoružavanje Srbije dok hrvatski ljevičari lamentiraju nad povećanjem hrvatskog vojnog proračuna.

Još jedan detalj...

Još jedan detalj iz famoznog dokumenta "Komanda vojne oblasti" koji govori o vojno-ratničkoj kvaliteti naših komšija. To je uputa za njihovu vojsku. Kaže se da kad započnu s ubijanjem neka to bude "da se vatra otvara s desne na lijevu stranu". Genijalno "taktičko" otkriće "treće armije" u Europi. Borna Marinić, hrvatski povjesničar, kaže : "Za mene je Domovinski rat refe-

Sjećam se da je, ne tako davno, buknula prava medijska haranga na ministra Andriju Hebranga jer se usudio reći kako on nije u sukobu s HTV-om nego s novinarom Jovanovićem koji se danas preziva Šprajc. Digla se kuka i motika na njega od kuda mu pravo da otkriva bivše prezime koje uostalom može biti i srpsko i hrvatsko, ovisno o naglasku s kojim se izgovara. Cjepidlačenje je otišlo tako daleko da se Hebranga čak optužilo kako prebrojava krvna zrnca. Neki su u dramatizaciji Hebrangove izjave otišli i malo dalje pa su je ocijenili kao "odbrojavanje" krvnih zrnaca. No, dobro. Hebrang je za sada ipak preživio, a preživio je i nadalje nas na malim ekranima "uveseljava" i drug Jovanović iliti Šprajc. Hrvati se ugovora sa Slovencima drže k'o pijani plota dok se Slovenci u tom smislu drže puno trezvenije. Sigurnosna situacija u Europi se srušila k'o što se srušio Berlinski zid. Europa je zahvaljujući ratu u Ukrajini i raznim vrstama kriza koje su ju snašle prije i poslije Covid pandemije, ranjivija negoli ikada nakon Drugog svjetskog rata. Zato se prisjećam njemačkog vodnika Fritza Klingenberga koji je 1941 g. sa devet vojnika zauzeo Beograd. Ne vjerujete? Imate Facebook pa provjerite! Glavni grad mnogih Hrvateka pao je bez i jednog ispaljenog metka. Zanimljiv je na to bio komentar Stipana Perića: "Da je imao kojeg vojnika više, mogao je i po treći puta svu srpsku vojsku istjerati iz Srbije i nabiti je u Solun".

Slažem se da za razumjeti Perićev komentar treba imati malo više povijesnog znanja.

Mnoge je stvari u historiji obilježila histerija....

Prava histerija

Prava se histerija pojavila oko nadležnosti EPPO-a u Hrvatskoj. Pravi rat između onih koji smatraju da smo se ulaskom u EU odrekli suvereniteta, i političkog i pravosudnog, te onih koji smatraju kako članice Unije mogu svojim zakonodavstvom propisati sve ono za što nisu izravno i izričito prenijele nadležnost na EU (načelo subordinacije u nadležnostima Unije). Pročitao sam u tisku i na fejsu mnoga različi-

JOHN STONEMART MEMORIALS

Uskoro će zapadne zemlje zabraniti seks zbog kršenja prava impotentnih.

No, vratimo se mi Hrstiću. On kaže: "Kovesi zapravo nije prijavila Hrvatsku, jer da je prijavila, to bi značilo da postoji neka procedura po kojoj EPPO može tužiti Hrvatsku Europskoj komisiji ili bilo kojoj drugoj višoj instanci. No, to ne postoji". Možda. Nisam siguran. Hrvatski glavni državni odvjetnik je po hrvatskom zakonu arbitar koji je donio konačnu odluku na koju nitko nema pravo žalbe. Pa u čemu je onda problem? Izbacivanjem Beograda iz igre hrvatskim jugo-nostalgičarima silno fali tutor i njegov pendrek.

EPPO je samo zacvilio, a Zlata mu je odmah pružila maramicu. Turudić je primijenio za sada još uvijek važeći hrvatski zakon, a to nostalgičare boli... Nostalgija je opaka bolest, izgleda neizlječiva.... Mnogi putevi revolucije još su minirani...

Zanimljivo je da, nakon afere Petrač-Beroš, nije uopće značajnije pao rejting HDZ-a. Je li tome uzrok oguglalost naših građana na korupcijske afere političara i istaknutih HDZ-ovaca ili možda uvjerenje da oporba, ovakva kakvu gledamo na TV ekranima nema kapaciteta da kvalitetnije i poštenije vodi zemlju? Naprosto, oporba nije vjerodostojna. I stoga će AP nastaviti s istim teamom pa dok ide, ide...

Pitao mali Mujo oca: "Babo, što je to šamar?". "To ti je sine informacija iz prve ruke...".

Odlična je de�inicija Javora Novaka oko navijanja za Kamalu Harris: "Idiot je osoba koja iznova ponavlja istu stvar očekujući drugačiji ishod..."

Na svjetski dan meteorologa napokon bi mogao izaći dugo očekivani Meteorološki rječnik, ali s popisom svih prirodnih pojava, ustanova i pojedinaca koji u Hrvatskoj vedre i oblače.

DNH iliti Društvo novinara Hrvatske i njegovo djelovanje objašnjivo je parafraziranjem genijalne Darwinove teorije da samo najprostiji prežive....

Ništa ljepše nego kad prijeđeš osamdesetu. Koji god lijek popiješ, nisi pogriješio...

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

OPREZNO S UPOTREBOM

Ocat je toliko popularan jer ne košta puno, nije štetan za okoliš i zaista ubija neke bakterije. No, nije dobar za sve

Kada je riječ o čišćenju doma, ocat desetljećima ima status magične tekućine koja kao da ne poznaje nerješiv problem. U doba kada ljudi traže ekološki prihvatljiva i jeftinija rješenja, ovaj svestrani proizvod sastavljen od octene kiseline i vode, iz dana u dan je sve popularniji. No, bismo li trebali biti oprezniji u njegovoj upotrebi?

"Ocat je toliko popularan jer ne košta puno, nije štetan za okoliš i zaista ubija neke bakterije. No, nije dobar za sve te - smrdi", ističe kemičar Eric Beckman, dok mikrobiolog Jason Tetro naglašava i da u njegovoj upotrebi mnogi rade čestu grešku:

"Potrebno vam je najmanje pet minuta za ubijanje bakterija i 30 minuta za viruse. U najboljem slučaju, korištenje octa za čišćenje i dezinfekciju površina ili u pranju rublja imat će antibakterijske i protugljivične učinke. Ali, ti učinci djelomično ovise o tome koliko dugo je otopina octa u kontaktu s određenom površinom."

Uspješno uklanja masnoću

Njegova prednost jest i iznimna prodornost u masnoću, koju uspješno uklanja čak i kada je riječ o površinama kao što su pećnice, a uspješan je i u borbi s čađom i raznim prljavštinama koje nalazimo na površinama u domu. Osim toga, uspješno topi kamenac, posebno kada je pomiješan sa sodom bikarbonom.

Ono što je posebno bitno jest da ocat nikad ne miješate s izbjeljivačem i amonijakom jer će te kombinacije proizvesti plinoviti klor i otrovne pare, a ako ga želite razrijediti, ostat će slično učinkovit pomiješan s vodom u omjeru 50-50. Kada je riječ o konkretnoj upotrebi octa u kućanstvu, jedna od najčešćih funkcija jest kao sredstvo za čišćenje prozora u kojem je jednako e�ikasno kao kupovni proizvodi, no ne ostavlja tragove.

"Možete čistiti i druge staklene površine, uključujući tuš kabinu. Samo budite sigurni da imate dobru ventilaciju, jer octena kiselina iritira pluća. Otvorite prozore i koristite ventilator. Ne puštajte u to područje nikoga s astmom ili kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću", napominje suosnivačica jednog proizvoda za čišćenje Marilee Nelson.

S obzirom na to koliko je

Znate li što nikako ne

smijete čistiti octom?

voda iz slavine bogata kamencom, nimalo ne čudi učestalost kojom se aparati za kavu i kuhala za vodu moraju čistiti kako ne bi došlo do kvara. Upravo je upotreba octa sjajan način da otopite sve naslage kamenca, i to bez upotrebe kemikalija.

No, svakako koristite razrijeđenu otopinu te prije nove upotrebe nekoliko puta temeljito prokuhajte s aparat običnom vodom kako biste uklonili tragove octa i kamenca.

Nakon što očistite kuhalo octom, svakako ga dobro isperite prije nove upotrebe.

"Svi sapuni ostavljaju tragove i naslage, a ocat ih lakoćom uklanja. Jednostavno pošpricajte razrijeđenu otopinu octa na površinu, pustite da odstoji najmanje 10 minuta, zatim obrišite površinu spužvom ili krpom od mikrovlakana", kaže Sansoni.

Ako ste primijetili da se u tušu smanjila jačina mlaza, lako je moguće da su se rupice začepile od naslaga kamenca pa je najbolja stvar koju možete učiniti potapanje glave tuša u otopinu octa tijekom sat vremena. Nakon toga, starom četkicom za zube protrljajte otvore za vodu te pustite mlaz kako bi se isprali.

"Ako ste među onima koji teško podnose opori miris octa, čistite s otvorenim prozorom ili uz ventilator uz koje će se miris brže raspršiti.

Kod površina kao što je kada ili tuš možete naknadno nanijeti sloj sode bikarbone i isprati ga vodom kako biste uklonili neugodan miris", pojasnio je mikrobiolog Jason Tetro. Kuhinjski odvod iznimno se lako začepi, a ako niste skloni korištenju kupovnih sredstava za odčepljivanje, samo stavite šalicu octa i pet žlica sode bikarbone te ostavite da djeluje barem pola sata, a po mogućnosti i preko noći. Čim stavite otopinu, oče-

RECEPT

Kolač s jabukom i cimetom

kujte pojavu mjehurića koji pokazuju da je počelo odmašćivanje i uklanjanje kamenca. Nakon toga, sve isperite toplom vodom, a ako želite pročistiti pipu, učinite isto kao s glavom od tuša. Što ne smijete čistiti octom?

Iako je činjenica da ocat može očistiti gotovo sve, isto tako vrijedi i da zbog svojih snažnih svojstava može nanijeti veliku štetu određenim površinama.

"Kiselina u octu može oštetiti kamen stvarajući ureze na površini, a s vremenom će ukloniti brtvilo na kamenu zbog čega će izgledati jednolično. Isto vrijedi i za keramičke pločice", kaže profesor javnog zdravstva Chrysan Cronin.

Među površinama koje ne biste smjeli čistiti octom nalaze se i drveni podovi kojima bi oštetio brtvilo ili završni sloj koji štiti drvo i daje mu sjaj te ostavio vidne mrlje. Isto bi se dogodilo i s drvenim namještajem i radnim plohama.

Iako je ocat poznat kao sjajan odmašćivač koji uspješno čisti i zagorjele površine pećnica, lonce i tave od lijevanog željeza može trajno uništiti.

"Također, nemojte koristiti ocat za čišćenje noževa; kiselina bi mogla oštetiti ili nagrizati rubove metala", napominje Sansoni.

Kada je riječ o čišćenju perilica rublja i suđa s octenom kiselinom, stručnjaci još uvijek nemaju konačan odgovor biste li to trebali nastaviti raditi ili riskirate trajna oštećenja.

"Korištenje otopine octa ima potencijal za dezodoriranje i uklanjanje naslaga kamenca iz ovih strojeva. Ali, postoji zabrinutost da bi kiselina mogla stupiti u interakciju s gumenim brtvama i crijevom i nanijeti im veliku štetu", kaže Sansoni i zaključuje:

"Povremeno može biti u redu, ali nemojte to raditi prečesto."

Ne trebamo ni spominjati da uz ovaj kruh odlično pristaje šalica (ili cijeli čajnik) voćnog čaja...Dok se oporavljamo od prethodnog i pripremamo za novi radni tjedan, ne bismo se trebali dodatno zatrpavati kompliciranim, skupim receptima i hrpetinama posuđa. No to ne znači da se moramo lišiti svih dnevnih užitaka i živjeti asketski. Rješenje su ovakvi brzi i pristupačni recepti iz jedne posude, čija priprema traje kratko i ne umara. Bonus je i prirodan miris jabuka i cimeta koji na raspoloženje djeluje puno bolje od mirisnih svjećica. Slatki kruh s jabukom, dostatan za peteročlanu obitelj, izmiksat ćete taman do trenutka kada se pećnica dobro zagrije. Dok se peče, što može potrajati do 50-ak minuta, popijte kavu i pogledajte epizodu omiljene serije. U slast!

Sastojci:

- 200 g brašna

- 2 žličice praška za pecivo

- 2 jaja

- 100 g maslaca

- 50 g smeđeg šećera

- 120 g bijelog šećera

- 120 ml mlijeka

- 1 žličica cimeta

- 1 žličica vanilije

- 1 veća jabuka

Priprema: Namastite kalup za kruh i pospite ga brašnom. Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva. Jabuku operite, ogulite i narežite na male komadiće.

U maloj posudici pomiješajte smeđi šećer s cimetom.

U drugoj posudi izmiksajte omekšali maslac s bijelim šećerom pa dodajte jedno po jedno jaje i ekstrakt vanilije. Ulijte i mlijeko. U smjesu umiješajte brašno s praškom za pecivo pa dobro izmiješajte drvenom žlicom.Polovicu tijesta prelijte u kalup pa rasporedite polovicu jabuke i smjese šećera i cimeta. Ulijte ostatak tijesta pa ponovite postupak s jabukama i šećerom. Pecite 40 do 50 minuta Dobro ohladite prije rezanja!

Slatki

kruh od

krumpira

s

ci-

metom i kakaom

Nema puno poslastica koje se mogu natjecati sa slatkim kruhom od krumpira s cimetom i kakaom. Opušta već sam pogled na tijesto koje se polako diže, a miris tijekom pečenja je daleko bolji od mirisa eteričnih ulja i svijeća.

Pričekajte da se ohladi prije rezanja i uživajte tijekom cijelog dana. Ako mislite da će ti biti previše, polovicu ispečenog i ohlađenog kruha stavite u zamrzivač i izvadite kad se zaželite slatkog.

Sastojci:

500 g brašna 1 kuhani krumpir srednje veličine

7 g suhog kvasca

100 šećera 1 vanilin šećer 1 žumanjak

200 ml mlijeka

100 ml ulja

Za nadjev ti trebaju cimet, kakao, šećer i žlica maslaca, a za premaz još jedan žumanjak i malo mlijeka.

Priprema:

U posudi pomiješaj brašno, suhi kvasac, ohlađeni i sitno naribani krumpir, šećer i vanilin šećer pa dodaj umućeni žumanjak.

Prelij toplim mlijekom i uljem pa umijesi glatko tijesto. Pokrij krpom i pusti da se diže sat vremena na toplom.

Razvaljaj tijesto pa gornju stranu premaži s malo rastopljenog i ohlađenog maslaca. U posudici pomiješaj cimet, šećer i kakao, isprobaj pa pospi po cijeloj površini osim po rubovima. Zarolaj poput orahnjače, omotaj poput babke ili pak preklopi sloj po sloj. Kako god ti se sviđa!

Premjesti u namašćeni kalup za kruh, pokrij krpom i pusti da odstoji još 20-ak minuta. Prije pečenja premaži smjesom žumanjka i mlijeka pa peci otprilike pola sata u pećnici zagrijanoj na 180 stupnjeva.

Ohladi prije rezanja. U slast!

Meke

rolice s cimetom u još slađem ruhu

Svi znate za cimet rolice, zar ne? Ako i ne znate, onda je ovo pravo vrijeme da u nastavku otkrijete te divne smotuljke.

Cimet rolice moraju imati ukusno tijesto koje se topi u ustima, a ne da je suho i bez okusa.

Za nadjev se nema puno toga reći osim da vam treba šećer i cimet. Međutim, mi smo nadjev obogatili mljevenim orasima i dobili savršenu kombinaciju.

Za tijesto:

- 50 dag glatkog brašna - 1 suhi kvasac

- 2,5 dl toplog mlijeka

- 1 jaje

- 60 g šećera

- 80 g maslaca

- 1 žličica soli

Za nadjev:

- 60 g maslaca

- 13 dag šećera

- 2 žlice cimeta

- 60 g mljevenih oraha

Za preljev: - 2 žlice maslaca

- 10 dag šećera u prahu - 1 vanilin šećer

- 1 do 2 žlice vrhnja

Priprema:

U veću posudu dodajte toplo mlijeko, jaje, šećer i otopljeni maslac. Sve dobro izmiješajte.

Zatim dodajte brašno pomiješano s kvascem. Umijesite glatko i mekano tijesto. Kada sjedinite sastojke, tijesto će biti prilično mekano i ljepljivo ali dodajte još dvije šake brašna da umijesite podatno tijesto. Kada ste umijesili tijesto stavite ga u posudu, prekrijte krpom i ostavite pola sata – sat da odmori.

Kada se udvostručilo na pobrašnjenoj podlozi ga razvaljajte na nekih pola cm debljine, u pravokutnik. Zatim otopite 60 g maslaca i premažite tijesto. U posudicu stavite cimet i šećer te promiješajte. Tijesto premazano maslacem pospite mješavinom cimeta i šećera. Po tome pospite mljevene orahe. Zarolajte u roladu. Tijesto režite na šnite. Moj savjet vam je da ih režete koncem za zube, jer ih onda nećete spljoštiti prilikom rezanja. Od jedne rolade izrežite 10 šnita.

Posložite ih u okrugli kalup i pustite 10-ak minuta da odmore.

Pećnicu zagrijte na 180°C te stavite rolice peći 40 do 45 minuta. Morate dobiti lijepu zlatno – smeđu boju. Kada su cimet rolice gotove pustite da se ohlade. Zatim napravite preljev. Pomiješajte otopljeni maslac sa šećerom u prahu i vanilin šećerom.

Dodajte malo slatkog vrhnja, toliko da dobijete lijepu gustu pastu kojom ćete preliti rolice.

Vaše rolice su gotove i spremne za posluživanje. Dobar tek!

Tjedni horoskop

MENTALNA HIGIJENA

21. ožujka do 20. travnja

Sretni brojevi: 1, 5, 7, 8, 22, 33

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Nikako da dosegnete ono čemu težite u ljubavi. Razlučite što je što, ali ne reagirajte pod svaku cijenu. Tek kasnije imat ćete razloga da pokažete što osjećate i priliku da to učinite ispravno. Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlosti, da bi motivirali sami sebe za budućnost. Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije moguće sami sebi pravite zatvoren put.

21. travnja do 20. svibnja

Iako će vas idući dani svako malo dovoditi u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe, vi sami bit ćete podložni neprimjerenim reagiranjima, te stoga i eliminiranju mogućih zbližavanja. Uz dozu samokontrole sve će ispasti bolje. Potrudite se. Neki će biti iznenađeni važnošću posla koji je pred njima. Ipak, neka znaju da su svemu postavljenom sasvim dorasli.

Sretni brojevi: 8, 29, 39, 42, 43, 45

Šest znakova da tonete sve dublje u depresiju

Bik Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Pred vama su dani bogati ljubavnim iskustvima koje će za vas biti ugodna. Oni koji su još sami neka se svakako dotjeraju i izađu među ljude jer su šanse da nađu i dožive ljubav zaista povećane. Oni u vezama uživat će u sitnicama. Slušajte druge više nego sami sebe. U ovom trenutku to je tako. Ljudi oko vas i oni s kojim poslovno surađujete trenutačno više vide od vas ili imaju veći utjecaj na stvari.

Sretni brojevi: 2, 6, 9, 21, 23, 44

Blizanci

21. svibnja do 21.lipnja

Ovih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Imat ćete doduše dovoljno energije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađivati ono što im u emotivnom smislu nedostaje. U tome će i uspjeti. Najradije biste se povukli u kuću i radili nešto iz vlastite sobe. Neki će ove utjecaje iskoristiti za prave kućne radove, pa će poslije posla doma pretvarati u prave majstore.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 21, 23, 34

21. lipnja do 21. srpnja

Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

Napokon ćete se osjećati sigurnije u svojoj vezi. Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Oni koji su još sami plijenit će pažnju drugih svojom vedrinom. Surađivat ćete se svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Mnoge će oči biti uprte u vas i od vas će se očekivati.

Sretni brojevi: 1, 3, 12, 14, 23, 33

Depresija se može ušuljati u bilo kojem trenutku bez upozorenja i zato je iznimno važno pripremiti se i imati plan djelovanja prije depresivnog razdoblja

Depresija može biti vrlo sugestivna u svom pojavljivanju. Često ćemo njezinu pojavu nesvjesno gurati pod tepih misleći da smo tužni ili depresivni isključivo zbog trenutačnih poteškoća s kojima se susrećemo.

6. Suicidalne misli

Premda ćete objektivno imati dobar vjetar u leđa u ljubavi, svako malo činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnosti samokontrole ovisit će u uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se. Moguće je nešto prelijepo. Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima dobit će veliku priliku u svom radu. Neki će se zbog toga zaletjeti i početi graditi kule u zraku.

Sretni brojevi: 7, 9, 12, 17, 21, 33

Međutim, što ona postaje izraženija, to je manja vjerojatnost da ćemo potražiti pomoć. Floskula s kojom se zavaravamo je vjerovanje da se možemo nositi s ovim stanjem te da ćemo, ako situacija počne izmicati našoj kontroli, odmah potražiti pomoć. Stvarnost često nije ovakva. Neke od takvih malih znakova depresije na vlastitoj je koži iskusila terapeutkinja mentalnog zdravlja, Brittney Lindstrom koja je navela šest obrazaca koje zanemarujemo, a koji upućuju na to da se stanje depresije pogoršava: 1. Često plačete bez posebnog razloga Iza ovog obrasca često se nalazi krivnja. Konkretno, možda ćete razmišljajući o svim dobrim stvarima u svom životu ujedno osjećati teret krivnje i tuge koja će rezultirati neobjašnjivim plačem.

2. Često vas prate negativne misli i emocije

Ovo stanje nema svoje vremenske okvire. Tužne i bolne misli vas prate danju, ali bude i noću.

3. Polako se počinjete izolirati od obitelji i prijatelja

Mnogi ljudi koji su depresivni osjećaju se kao da bi im bilo bolje da ih nema ili da ne služe baš ničemu u životu. Obratite pozornost na ove vrste misli i njihovu učestalost. One mogu započeti vrlo jednostavno s mislima poput ‘Nisam dovoljno dobar za...‘ ili ‘Je li ovo uopće vrijedno mog vremena...‘ i napredovati u ozbiljnija razmišljanja i planove za izvršenje suicida. Nabrojeno je samo nekoliko znakova upozorenja ulaska u dublju fazu depresije zbog koje je potrebno potražiti pomoć. Što poduzeti?

Važno je pritom, prema ovoj terapeutkinji, osvijestiti kako mnogi koji se ne susreću s ovim stanjem, zapravo ne razumiju depresiju ili mentalnu bolest općenito. Sljedeće opcije mogu biti do pomoći: - Nazovite besplatno psihološko savjetovalište. Ovo je dobra opcija kada vam je hitno potrebna pomoć.

Rak Jarac

Mnogi će uživati kako odavna nisu. Prilike za zbližavanja bit će gotovo svakodnevne. Ako ste još sami, dotjerajte se i izađite među ljude. Oni vas čekaju. Već vezani će osjetiti kako se njihov odnos razvija u pravcu u kojem i treba. Sve ćete se više zanimati za nove sustave koji bi mogli poboljšati rezultate onog što radite. Izgradit ćete nove planove u tom smislu.

Sretni brojevi: 10, 21, 29, 32, 39, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Utjecaji ljubavnih planeta na vaš privatni život bit će uglavnom zanemariv, kao da će vas ljubav mimoilaziti. Premda će vam se u jedan čas činiti da je moguće baš sve, već idući tren uvidjet ćete da nije moguće ništa. Ono što imate čuvajte, a sve ostalo izdržite. Vjerojatan je krupniji materijalni dobitak koji će vas osnažiti i potaći da još predanije radite dalje.

Sretni brojevi: 1, 11, 14, 16, 21, 33

Lindstrom upotrebljava riječ polako jer se u početku može činiti da vam samo treba malo samoće, međutim, to stanje često progredira u izolaciju, odnosno potpuno zatvaranje od onih koje volite i do kojih vam je stalo.

4. Značajno smanjujete bavljenje aktivnostima ili hobijima koje volite

Kad primijetite da odbacujete aktivnosti u kojima doista uživate, to može također biti znak da se simptomi depresije pogoršavaju i da vam je potrebna pomoć.

5. Teško se koncentrirate na radnom mjestu ili u školi

- Obratite se službi za mentalno zdravlje ili privatnom terapeutu koji nudi besplatne konzultacije. To bi moglo biti dugoročno korisno jer možete naučiti strategije suočavanja i načine kako držati depresiju podalje.

- Kontaktirajte obitelj i prijatelje. To ne znači da morate objasniti svaki detalj o svojoj depresiji ili o tome da ste depresivni. Razgovor s njima mogao bi vam pomoći da se u svom životu okružite onima koje volite i do kojih vam je stalo. Oni također mogu ponuditi neku perspektivu i pomoći.

Depresija se može ušuljati u bilo kojem trenutku bez upozorenja i zato je iznimno važno pripremiti se i imati plan djelovanja prije depresivnog razdoblja. Vođenje dnevnika

Lav Vodenjak

srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Pred vama su dani dobrih, ali ne velikih ljubavnih prilika. Iskoristite ih tako da ojačate povjerenje između vas i partnera. Također je potrebno primijeniti samokontrolu jer ćete povremeno reagirati kako ne treba. Budite suzdržani. Neki poslovi dolaze svom kraju. Pripremate se za inventuru ili za zatvaranje poslovnih faza.

Sretni brojevi: 18, 21, 28, 39 ,43, 44

Djevica

kolovoza

U ljubavi će vas većinom pratiti sreća. Male sumnje bit će prolaznog karaktera, pa im nemojte pridavati značaj. Objektivno, vrata nečijeg srca vama su otvorena. Ne pravite sami sebi zatvoren put, nego idite tamo gdje osjećate da pripadate. Poslove ćete obavljati s lakoćom, a vaše samopouzdanje će porasti. Pustite druge da se izraze, a ako treba, premda vam to bilo čudno, i da vas vode.

Sretni brojevi: 1, 10, 11, 21, 23, 44

Bit ćete pozivani na putovanja ili na društvena okupljanja van mjesta boravka, a baš tako biste mogli sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i zadovoljni. Privilegije kojim ste se nadali bit će tu, ali vi sami nećete biti sigurni kako ih iskoristiti.

Sretni brojevi: 1, 9, 19, 21, 29, 39

22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Um može biti toliko zaokupljen određenim životnim situacijama koje negativno utječu na vas, da je gotovo nemoguće koncentrirati se na bilo što drugo. Zbog depresije ljudi su često zaokupljeni negativnim stvarima i kao rezultat toga, depresija postaje sve gora i gora.

Isto tako, svakodnevno bilježenje svojih osjećaja može pomoći da prepoznate pogoršava li se stanje depresije. Obavezno upotrijebite sve dostupne alate kako se stanje depresivnosti ne bi otelo kontroli. Očuvanje mentalnog zdravlja jednako je važno kao i tjelesno zdravlje. Bez iznimke.

Najzdravije namirnice za zdravlje mozga

Liječnici specijalizirani za integrativno zdravlje ističu kako određeni načini prehrane mogu značajno podržati zdravlje mozga.

Bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše ako ste još sami. Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu s prijedlozima punim aktivnosti i dinamike. Na radnom mjestu svako ćete malo pokazivati borbeni stav, pa nećete biti ugodni kolegama. Pokušajte na sve gledati mirnije i ne skačite na svaki postavljeni izazov.

Sretni brojevi: 2, 22, 23, 34, 36, 44

Naturopatski liječnik dr. David M. Brady preporučuje mediteransku, DASH i MIND dijetu koje su znanstveno povezane s očuvanjem kognitivnih funkcija i smanjenjem rizika od kognitivnog pada. Ove vrste prehrane naglašavaju unos cjelovitih namirnica bogatih hranjivim tvarima, poput masne ribe, raznobojnog povrća i voća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki i maslinovog ulja.

"Te su namirnice bogate antioksidansima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima te pomažu smanjiti upalu i poboljšati funkciju mozga", ističe dr. Brady za Parade.

Osim toga, osteopatski liječnik dr. Joseph Mercola upozorava na važnost izbjegavanja prerađene hrane, uključujući brzu hranu i industrijske proizvode bogate biljnim uljima.

Umjesto toga, savjetuje izbor cjelovitih i nepre-

rađenih namirnica. Također ističe da ugljikohidrati, koji su često nepravedno stigmatizirani, igraju ključnu ulogu u zdravlju mozga. "Dobro kuhana bijela riža i zrelo voće moji su favoriti jer osiguravaju optimalno gorivo za mozak", rekao je. "Žumanjci su bogati kolinom, hranjivom tvari ključnom za stvaranje acetilkolina, neurotransmitera koji je važan za pamćenje", objašnjava dr. Mercola. Uz to, jaja sadrže proteine, zdrave masti, željezo, vitamine B i D, što ih čini iznimno korisnima. Masna riba, poput lososa i skuše, druga je preporuka, a dr. Brady ističe njezinu visoku razinu omega-3 masnih kiselina koje poboljšavaju neuroplastičnost i smanjuju rizik od demencije. Treća preporuka jest lisnato povrće, poput špinata i kelja, koje je bogato mikronutrijentima koji dokazano pružaju kognitivne bene�ite. "Jedna studija pokazala je da osobe koje redovito jedu lisnato povrće doživljavaju kognitivno starenje sporije za čak 11 godina", napominje dr. Brady.

23.

23.

do

Ribe

THE APPRENTICE: PRIČA O TRUMPU

Američki predsjednik prikazan je kao amoralni slabić

Film analizira Trumpov uspon sedamdesetih i osamdesetih godina kako ga vide demokrati, ali ne i cijela Amerika

J

e li Trump najveće zlo, analizira i redatelj Ali Abbasi svojim novim �ilmom "The Apprentice: Priča o Trumpu".

To nije nimalo suptilan �ilm, zabavan je i zanimljiv kao nekima narodnjački klub: kič na entu potenciju ne može omanuti. Film je bio na ovogodišnjem Canneskom �ilmskom festivalu, no u SAD-u se počeo prikazivati tek u listopadu jer je njegovu distribuciju jedno vrijeme Donald J. Trump uspješno odlagao. Proglasio ga je "klevetničkim, politički gnjusnim pokušajem da ga se moralno ocrni, sasiječe".

Za Trumpa istinski porazan �ilm ipak se prikazuje u SAD-u i u svijetu. To je zaista primjer zapadne slobode govora.

Gledali smo puno izvrsnih, veoma kritičnih �ilmova o američkim izborima i politici.

U Abbasijevu biografskom �ilmu u osnovi glupi, narcisoidni, svojom frizu-

rom i izgledom opsjednuti tatin sin iz Queensa, koji kao građevinski poduzetnik želi osvojiti New York City, jer, kako kaže pjesma, "kad tamo uspiješ, uspjet ćeš everywhere, svagdje", zove se jasno i glasno Donald J. Trump. Tu su njegov otac Fred, slum lord, "gospodar slama", rasist koji ne želi iznajmljivati svoje stanove crncima, brat Freddy koji se propio i umro u bijedi kao notorni alkoholičar, tu je Ivana Trump, svi poimence, sa svim svojim manama.

Jedino Ivana ima i vrline, nije osoba cijepljena protiv sućuti i čovječnosti. Nije li to ipak divljenja vrijedno! Film zaista, bez ikakvih ograda ili straha od sudske tužbe i potencijalne odštete u stotinama milijuna dolara, analizira Trumpov uspon sedamdesetih i osamdesetih godina kako ga vide demokrati, ali ne i cijela Amerika.

Četvrtak, 28. studenoga

12:09

PM Dr. Beck: Antibiotici

12:45 PM Dnevnik 2

01:37 PM Eko zona

02:03 PM Fotosafari, dok.reportaža

02:07 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:15 PM Kod nas doma

03:00 PM Baština u objektivu: Košljun

03:05 PM Otvoreno

03:35 PM Zlatna liga: Vjekoslav Šafranić i Ivan Jarnjak

04:01 PM Lisica Dubravka Ugrešić

04:43 PM Studio 4: Kultura

04:51 PM Stipe u gostima, hum. serija

05:21 PM Romano Bolković - 1 na 1: Mojmir Kallus, talk show

06:11 PM Čarobna ploča - Školica: Slova

06:21 PM Na Magistrali, dok. �ilm

06:51 PM Art a la carte

07:21 PM Studio 4: Sport

07:29 PM Svijet znanosti

Petak, 29. studenoga

12:09 PM Grad na Dravi, emisija pučke i predajne kulture

12:39 PM Dnevnik 2

01:34 PM Hrvatska moj izbor: Don i Marko, dokumentarni �ilm

01:59 PM Franka, dokumentarna reportaža

02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:13 PM Kod nas doma

02:58 PM Baština u objektivu: Kotli

03:04 PM Otvoreno

03:34 PM Zlatna liga: Bruno Langer i Janez Bončina

03:59 PM Izvan formata

04:29 PM Studio 4: Znanost

04:37 PM Purica s mlincima

04:42 PM Studio 4: Kultura

04:50 PM Dolina sunca, serija

05:32 PM Druga strana

05:57 PM Prometej

06:23 PM Labirint: Siva lista nadrealista

06:45 PM (Re)kreativac: Biljar

07:07 PM Art a la carte

07:37 PM Studio 4: Sport

07:45 PM Franka, dok.reportaža

07:50 PM Baština u objektivu: Kotli

Subota, 30. studenoga

12:09 PM Dani u vali

12:34 PM Dnevnik 2

01:25 PM Sportske minute

01:45 PM Geograf, dok. reportaža

01:49 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:57 PM Hrvatska moj izbor: Sanja i Anđelo, dokumentarni �ilm

02:23 PM Globalna Hrvatska

03:03 PM Normalan život

03:38 PM Manjinski mozaik: 04:09 PM Dolina sunca, serija

04:54 PM Mladi glazbenici

06:08 PM Peti dan

07:16 PM Garaža: Atlantida

07:46 PM I to je Hrvatska: Pulska arena

Nedjelja, 01. prosinca

12:09 PM Veterani mira

12:44 PM Dnevnik 2

01:36 PM turizam.hrt

02:06 PM Umirovljenici vježbaju

02:12 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:20 PM Zagreb Cappuccino, �ilm

03:32

PM Luka Nižetić - Ludilo brale

04:38

PM Dolina sunca, serija

05:20 PM Klub čitatelja

06:10 PM Jojo i brojevi: Broj 10

06:15 PM Mališani:

06:17 PM Ho ho ho hotel

06:29 PM Tata i ja, serija za djecu

06:41 PM Potrošački kod

07:06 PM Studio 4: Znanost

07:22 PM Portret: Blaž Juraj Trogiranin

07:33 PM Direkt: Ljubav

Ponedjeljak, 02. prosinca

12:09 PM Mir i dobro

12:34 PM GIG ekonomija, reportaža 12:39 PM Dnevnik 2

01:31 PM Split: More

02:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:10 PM Plodovi zemlje

03:00 PM Zagreb Cappuccino, �ilm 04:10 PM Osteoartritis

04:20 PM Studio 4: Kultura

04:30 PM Nedjeljom u 2

05:25 PM Samo lagano

05:50 PM Frano Parać: Judita, opera07:27 PM Kod nas doma

07:32 PM GIG ekonomija, reportaža

07:37 PM Baština: Čuvarice grada

Utorak, 03. prosinca

12:10 PM Dr. Beck: Telemedicina 12:45 PM Dnevnik 2

01:37 PM Treća dob

02:02 PM Dokumentarna reportaža

02:06 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:14 PM Kod nas doma

02:59 PM Baština u objektivu: Krapanj 03:04 PM Otvoreno

03:34 PM Lijepom našom: Našice 04:57 PM Crno-bijeli svijet, serija 05:47 PM Na rubu znanosti:

06:37 PM: Savudrija, dokumentarni �ilm 07:02 PM Pero Zlatar - Zlatno Pero 07:27 PM Studio 4: Dijagnoza

Srijeda, 04. prosinca

12:10 PM Dr. Beck: Križobolja 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine

02:00 PM Glasno budžetiranje, 02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:12 PM Kod nas doma

02:57 PM Baština: Krčki kašteli 03:02 PM Otvoreno

03:32 PM Zlatna liga: Husein Hasanefendić Hus i Jurica Pađen

03:57 PM Razgovor s razlogom 04:37 PM Lado Electro: 20 godina, 05:33 PM Sportske minute 05:53 PM Vrtlarica: 06:23 PM Art a la carte

06:53 PM San Francisco, dok. �ilm

07:33 PM Studio 4: Sport

07:41 PM Glasno budžetiranje

Otkrivamo Hrvatsku: Savudrija, dokumentarni �ilm

Fantastična večer hrvatskih

Boraca, Croata slavio u najkrvavijem meču večeri

Uglavnoj borbi borilačkog spektakla FNC (Fight Nation Championship) 20 u Zagrebu, održanom u prepunoj Areni (18 tisuća gledatelja) Slovenac Miran Fabjan pobijedio je Srbina Aleksandra Ilića tehničkim nokautom u drugoj rundi, ali publika u Areni mogla je uživati u ukupno 12 borbi i pobjedama svih hrvatskih predstavnika.

Đani Barbir prekidom u prvoj rundi svladao je Tomislava Spahovića iz BiH u borbi koja se trebala voditi za naslov prvaka u srednjoj kategoriji, ali je prije nekoliko tjedana prebačena u “catchweight” do 90 kg, pa pojas ipak nije bio nagrada za pobjednika.

Barbiru je to bio prvi meč nakon godinu i pol dana te odmah krenuo agresivno “letećim koljenom”, uskoro srušio protivnika prednjim

udarcem nogom i udarao ga na tlu skoro punu minutu, da bi sve završio polugom kojom je Spahovića natjerao na tapkanje.

Argentinac s hrvatskom putovnicom Francisco Barrio Croata uvjerljivom je jednoglasnom odlukom sudaca izašao kao pobjednik iz meča sa Slovencem Bojanom Kosendarom u “catchweightu” do 73 kg. Bio je to najkrvaviji meč večeri jer su se na početku protivnici sudarili glavama, pri čemu je posebno curilo iz Slovenčeve. Barrio je dominirao i došao do već sedme pobjede pod okriljem FNC-a.

U ranijim borbama Andi Vrtačić pobijedio je Poljaka Kamila Oniszczuka tehničkim nokautom u trećoj rundi, a u preliminarnima su pobjede ostvarili Tomislav Sičaja, Fran Luka Durić i Tiriel Luka Abramović.

Mila Mastelić

Mastelić osvojila srebro, a Kovačić broncu

Mlada hrvatska taekwondo reprezentativka Mila Mastelić osvojila je srebrnu medalju, dok je Oscar Kovačić osvojio broncu na Europskom prvenstvu za mlađe seniore u Sarajevu. Za Mastelić je ovo druga uzastopna medalja u mlađim seniorkama jer je prošle godine u Bukureštu stigla do srebrnog odličja. Članica splitskog kluba

TENIS HRVATICA PROLAZI KROZ

Odluka da promijeni za koju će zemlju nastupati pala je nakon što je radila s australskim trenerom Davidom Taylorom

Ajla Tomljanović, tenisačica koja nastupa pod zastavom Australije, u posljednje prolazi kroz jako teško razdoblje. Ozljeda koljena izbacila ju je tijekom 2023. godine izbacila s terena, a zatim se početkom ove godine morala podvrgnuti operaciji benignog tumora na maternici, Uspjela se plasirati na ovogodišnji Roland Garros, no ispala je u prvome krugu od polu�inalistice Australian Opena, Dajane Jastremske. Prošloga je mjeseca ipak

Napustila je Hrvatsku, sad nastupa za Australiju – bori se da održi karijeru

uspjela slaviti u Hong Kongu, porazivši u �inalu 125 Opena Dankinju Claru Tauson. Sada 84. igračica svijeta, Tomljanović je u jednom trenutku bila 32. tenisačica prema WTA ljestvici te nastupala u polu�inalima Wimbledona i US Opena. Samo je u ovoj godini zaradila gotovo 700 tisuća eura, a prema podacima službenih WTA stranica tijekom karijere je prikupila više od 6.2 milijuna eura od raznih turnira. U ovoj je kalendarskoj godini pobijedila u 22, a izgubila u 19 mečeva. Ajlina je rođena u Zagrebu. Njen otac Ratko bivši je trofejni hrvatski rukometaš. Prije desetak godina odlučila je preseliti u Australiju i uzeti njihovo državljanstvo

Startao je s brojem 64 i do danas nitko nije pobijedio s tako visokim startnim brojem

te sada nastupa pod njihovom zastavom. Za njenu tenisku karijeru najzaslužnija je njena majka Emina. “Moram reći da su mi roditelji i moja sestra (Hana) najveća podrška. Oni su uvijek bili tu, prvi koji su mi priskočili u pomoć u najtežim trenucima i oni koji su najviše vjerovali u mene. Bez njih ne bih bila tu gdje sam sada”, kazala je tenisačica.

Odluku da prestane nastupati za Hrvatsku donijela je još 2014. godine, no tek je 2018. godine mogla početi nastupati pod australskom zastavom. “Kada sam bila klinka, uvijek mi je bio san natjecati se s najboljim djevojkama i biti najbolja što mogu biti. S Australijom

mogu dosegnuti sljedeću razinu i iskoristiti svoj potencijal”, ispričala je Tomljenović. Odluka je pala nakon što je radila s australskim trenerom Davidom Taylorom.

Australija joj je osigurala punu potporu, trenere, nutricioniste i prostore za trening. “Mi u Hrvatskoj baš i nemamo resurse, Hrvatska je mala država. Kada sam počinjala, roditelji su mi bili sponzori. U Australiji imaš bolje resurse i uvjete. Mislim da je to bitna razlika. Hrvatska mi ovo ne može ponuditi”, rekla je tenisačica.

Odluku da prestane nastupati za Hrvatsku donijela je još 2014. godine, no tek je 2018. godine mogla početi nastupati pod austral-

skom zastavom. “Kada sam bila klinka, uvijek mi je bio san natjecati se s najboljim djevojkama i biti najbolja što mogu biti. S Australijom mogu dosegnuti sljedeću razinu i iskoristiti svoj potencijal”, ispričala je Tomljenović. Odluka je pala nakon što je radila s australskim trenerom Davidom Taylorom. Australija joj je osigurala punu potporu, trenere, nutricioniste i prostore za trening. “Mi u Hrvatskoj baš i nemamo resurse, Hrvatska je mala država. Kada sam počinjala, roditelji su mi bili sponzori. U Australiji imaš bolje resurse i uvjete. Mislim da je to bitna razlika. Hrvatska mi ovo ne može ponuditi”, rekla je tenisačica.

Dan kada je Ivica Kostelić uspio ono što nitko nikad nije

Prošle su 23 godine od jedne od najvećih skijaških senzacija u povijesti. Utrka Svjetskog skijaškog kupa održana 25. studenog 2001. ostat će upamćena kao Čudo u Aspenu, a glavni protagonist bio je veliki Ivica Kostelić koji je tog dana ostvario najposebniju pobjedu svoje karijere.

Tomislav Jelić je u svojoj prvoj borbi u kategoriji do 80 kilograma pobijedio Gabijusa Balcianusa iz Litve s 2:0 u rundama. U drugom kolu izgubio je bez borbe od dvostrukog uzastopnog europskog prvaka, reprezentativca Turske Yigithana Kilica Ranije je srebro osvojila članica Marjana Magdalena Matić u kategoriji iznad 73 kilograma.

Marjan bila je slobodna u prvom kolu kategorije do 73 kilograma. U drugom ju je ždrijeb spojio s klupskom kolegicom i prijateljicom Marielom Parčina koju je pobijedila s 2:0, dok je pobjedom protiv domaće predstavnice Mehmedović osigurala medalju. U polu�inalu je Splićanka bila bolja i od Ruskinje Poline Shvedkove, još jednom s 2:00 u rundama, a u �inalu je izgubila od Ruskinje Kosmičeve s 1:2 u rundama. Brončanu medalju za Hrvatsku drugi dan osvojio je Oscar Kovačić iz Prane iz Karlovca koji je prije mjesec dana postao svjetski juniorski prvak. Odličnu formu pretočio je u novu medalju i na Europskom U-21 prvenstvu. Njega je u polu�inalu zaustavio Rus koji, kao i ostali sunarodnjaci, nastupa pod neutralnim sportašima bez svojih obilježja.

Tada je hrvatski skijaš kao 21-godišnjak senzacionalno pobijedio na prvom slalomu sezone. Startao je s brojem 64 i do danas nitko nije pobijedio s tako visokim startnim brojem.

Nakon prve vožnje bio je sjajan sedmi s 85 stotinki zaostatka za vodećim Marijem Mattom, a u drugoj vožnji je imao drugo najbolje vrijeme te je s 12 stotinki prednosti slavio ispred Talijana Giorgija Rocce. Matt je završio treći s

25. STUDENOG 2001.

19 stotinki iza senzacionalnog Ivice. “Sve mi je jasnije kako je to strašan pothvat. Gledam frajera s brojem 64 na postolju i ne mogu vjerovati da je tamo. Ali stvarno dobro izgleda, zar ne?” rekao je Ivica nakon utrke.

U tom trenutku Kostelić je u karijeri odvozio svega tri slaloma u Svjetskom kupu, a imao je čak četiri operacije.

Čovjek koji je doslovno više vremena proveo na operacijskom stolu nego na stazi šokirao je svijet koji mu se naklonio. Ta veličanstvena pobjeda ga je lansirala među vrhunske slalomaše, a da ta pobjeda nije bila slučajnost, pokazao je samo 24 sata kasnije kada je, također u Aspenu, bio peti u slalomu, ali već s puno bo-

ljim startnim brojem (23). Do kraja sezone obranio je prvo mjesto, a posebno uzbudljivo bilo je na završnici sezone u austrijskom Flachauu gdje su se za Mali globus borili Kostelić, Bode Miller i Jean-Pierre Vidal. Na kraju je Kostelić bio najbolji, a prvi veliki trofej u karijeri proslavio je uz majicu s natpisom “Ja nisam genije”.

Ajla Tomljanović sada je 84. igračica svijeta

Čudo u Aspenu, Ivica (u sredini) na postolju

Francisco Barrio Croata - Argen�nac s hrvatskom putovnicom

ČETVRTFINALNA UTAKMICA ZA ZAVRŠNICU LIGE NACIJA

Utakmica Vatrenih protiv Francuske - Poljud čeka ‘jedna od najspektakularnijih utakmica u povijesti’

Prvi četvrt�inalni susret zakazan je za četvrtak 20. ožujka, a uzvratna se igra 23. ožujka u Parizu

Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza donio je odluku kako će utakmica četvrt�inala Ue�ine Lige nacija između Hrvatske i Francuske biti odigrana na stadionu Poljud u Splitu, piše službena stranica Hrvatskog nogometnog saveza. Nakon što je kroz skupinu izborila plasman u četvrt�inale Lige nacija kao jedna od najboljih osam momčadi u Europi, hrvatska reprezentacija je u petak u Nyonu saznala kako je na putu do završnog turnira čeka aktualni svjetski viceprvak, reprezentacija Francuske. Prvi četvrt�inalni susret zakazan je za četvrtak 20. ožujka 2025. godine s početkom u 20:45 sati, a odlukom Izvršnog odbora HNS-a, utakmica će biti odigrana na stadionu Poljud u Splitu.

- Split je logičan i najbolji izbor za ovu utakmicu jer je primjereno da ovakav veliki susret igramo na stadionu s najvećim kapacitetom, a to je trenutačno Poljud. Imajući u vidu natjecateljsku važnost te snagu i atraktivnost protivnika, ovo će biti jedna od najspektakularnijih domaćih utakmica u našoj povijesti te sam siguran da nas na Poljudu čeka veličanstvena atmosfera. Uz maksimalno poštovanje prema Francuskoj, vjerujem u našu ekipu i stožer te ćemo pred punim Poljudom tražiti pozitivan rezultat uoči uzvrata u Francuskoj - izjavio je predsjednik

HNS-a Marijan Kustić. Uzvratna utakmica zakazana je za 23. ožujka 2025. u Francuskoj, a pobjednik ovog sraza osigurat će plasman na završni turnir Lige nacija te će u polu�inalu odmjeriti snage s boljim iz sraza Španjolske i Nizozemske.

Hrvatska je u prošlom izdanju Lige nacija osvojila srebrnu medalju, nakon što je u grupi nadvisila Francusku, Dansku i Austriju, da bi nakon polu�inalne pobjede protiv Nizozemske u �inalu odigrala 0:0 protiv Španjolske, koja je slavila nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca.

Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, Zlatko Dalić, prokomentirao je ovakav ždrijeb. U njegovom mandatu Hrvatska je pet puta igrala s Francuskom.

- Ovo će biti šesta utakmica s Francuskom u zadnjih pet, šest godina. Težak protivnik,

Prvu utakmicu igramo kod kuće, uživat ćemo u nogometu i pokušati napraviti dobar rezultatrekao je Zlatko Dalić koji je na ždrijebu izmijenio nekoliko rečenica s francuskim izbornikom Didierom Deschampsom

‘Hrvatska je jedna od najboljih europskih nacija’

Hrvatska je jedna od najboljih europskih nacija, kazao je nakon ždrijeba četvr�inala Lige nacija francuski izbornik Didier Deschamps za agenciju AFP.

Hrvatska nogometna reprezentacija igrat će u četvr�inalu UEFA Lige nacija s Francuskom, odlučio je ždrijeb u Nyonu. Hrvatska je 20. ožujka domaćin, a uzvrat je tri dana kasnije u Francuskoj. Francuzi su prilično zadovoljni što su dobili Hrvatsku kao suparnika u četvr�inalu Lige nacija, a izbjegle Nizo-

zemsku i Dansku. S Hrvatskom su Francuzi doživjeli poraz (1-0), 13. lipnja 2022. upravo u Ligi nacija i to u Parizu.

“Poznajemo se dobro, čak jako dobro, sreli smo se puno puta. Hrvatska je jedna od najboljih europskih nacija, održava se na visokoj razini kroz sva velika natjecanja. Kad ste među osam najboljih europskih momčadi, znamo da postoje samo dobre ekipe s kojima se možemo suoči�,” izjavio je izbornik Didier Deschamps.

ali laganoga i nije bilo u ovom ždrijebu. Čekaju nas dvije velike utakmice, dva velika spektakla i protivnik koji je fantastičan. Naravno da ćemo sve napraviti kako bismo prošli među četiri najbolje reprezentacije u Ligi nacija, iako to neće biti lagano. Prvu utakmicu igramo kod kuće, uživat ćemo u nogometu i pokušati napraviti dobar rezultat - rekao je Zlatko Dalić koji je na ždrijebu izmijenio nekoliko rečenica s francuskim izbornikom Didierom Deschampsom.

- Sve znamo jedni o drugima, imaju kvalitetu i brzinu kao možda nitko u Europi. Francuska je vrhunska reprezentacija i težak protivnik, ali nadamo se dobrom rezultatu. Dobri su u otvaranju, u tranziciji, u kontrama. Imamo dovoljno vremena dobro ih analizirati, napraviti sve ono što treba da budemo pravi. Međutim, meni je najvažnije da svi budemo zdravi, spremni i kompletni.

Što pišu francuski mediji: Dvomeč je prilika za osvetu

Reakcije francuskih medija su zanimljive.

“Ovaj dvomeč pružit će priliku Francuskoj za osvetu. Hrvatska je posljednja momčad koja ih je pobijedila na Stade de Franceu” is�če L‘Équipe, dok Le Parisien dodaje:

“Hrvatska je redovi� pro�vnik Francuske, če�ri godine nakon finala u Rusiji pobijedili su nas u grupi na Stade de Franceu”.

Reakcije među francuskom javnošću su podijeljene. Novinar portala 90 min Illes Pee-

ters u naslovu je istaknuo:

“Pro�vnik Francuske je poznat, i bit će teško”, dok u tekstu RMC Sporta nešto drukčije gledaju na Vatrene, već se okreću potencijalnom polufinalu:

“Prihvatljiv ždrijeb. Trupe Didiera Deschampsa neće htje� podcijeni� Hrvatsku. Ipak, ako se ispoštuje logika i favori� prođu dalje, čeka nas velik sudar u polufinalu pro�v Španjolaca i fenomena zvanog Lamine Yamal”, stoji u tekstu.

‘Uživat ćemo u vrhunskoj predstavi’

U prošlom izdanju Lige nacija Vatreni su imali bolji međusobni učinak od Francuza, domaći remi (1:1) u Splitu i gostujuću pobjedu (1:0) u Parizu.

- S te strane smo op�mis�, ali Francuzi su fantas�čna reprezentacija i čeka nas težak posao. Među�m, kao i uvijek vjerujem u našu reprezentaciju, op�mist sam. Želimo pokuša� ponovi� odlazak na Final Four. Prva utakmica kod kuće?

Uvijek je bolje kad uzvratnu utakmicu igraš na domaćem terenu, ali bolje je što ćemo se za prvu utakmicu priprema� u Hrvatskoj. S druge strane, više nema pravila gola u gos�ma pa i nema neke prednos� igra� uzvratnu utakmicu kod kuće.

- Imali smo dobre rezul-

tate, dobili smo ih u Parizu, ali ovo je drugo natjecanje, drugo vrijeme, druge momčadi kod nas i za njih, ali jako dobro se poznajemo. Bit će jako teško, ali uživat ćemo u vrhunskoj predstavi u Splitu i u Parizu. Očekujem sjajnu podršku naših navijača i dobar rezultat za nas, rekao je izbornik.

Splitski Poljud će opet gorje�, karte za utakmicu će zapravo bi� razgrabljene

Slika Vatrenih za povijest nakon pobjede u Parizu u lipnju 2022.

Mppape i Modrić – utakmica za pres�ž

Francuski izbornik Didier Deschamps

LA LIGA HRVATSKI NAPADAČ SJAJAN

Budimir zabio dva pogotka u remiju Osasune, prozvao suce

Hrvatski napadač je zabio osam golova u prvenstvu, pa trenutno dijeli drugo mjesto strijelaca

Hrvatski nogometni napadač Ante Budimir, koji je u nedjelju zabio oba pogotka za Osasunu u remiju 2:2 s Villarrealom, rekao je da je na kraju ostao “gorak okus” jer je njegova momčad vodila do samog kraja.

“Do 92. minute smo vodili, a onda je završilo neriješeno. Ostao je gorak okus jer smo imali pozitivan rezultat za osvojiti sva tri boda,” izjavio je 33-godišnji Budimir na konferenciji za medije.

Osasuna je pred svojom publikom već nakon 20 minuta vodila s 2-0 u utakmici 14. kola španjolskog prvenstva. Budimir je u 8. minuti ispratio ubačaj Rubena Garcije i glavom sa sedam metara poslao loptu u mrežu. U 20. minuti je sigurno izveo kazneni udarac.

“Bio je ovo jedan od naših najboljih ulazaka u utakmicu”, napomenuo je Budimir. “Prvih pola sata izgledali smo dobro. Da smo tada

Jedan

uspjeli postići i treći gol, bila bi to drugačija utakmica, s drugačijim ishodom”, dodao je. Villarreal je smanjio u 67. minuti golom Alexa Baene, a izjednačio je u 93. napadač Gerard Moreno iz jedanaesterca. Hrvatski reprezentativac nije htio komentirati situacije nakon kojih je sudac dosudio jedanaesterce. “Ne želim ulaziti u te situacije iz sive zone, u kojima se može i ne mora suditi penal”, rekao je Budimir.

“Ono što mene zanima

od boljih igrača

ANALIZA HAJDUK REMIZIRAO U

Sve skupa čini zaslužen remi, iako je jasno iz pozicije Hajduka da stvari ne funkcioniraju baš kako bi oni htjeli

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Glavni cilj je Hajduk u Osijeku ostvario, a to je da je ostao neporažen. Tko god misli da Bijeli trebaju u ovom trenutku doći na Opus Arenu i izdominirati utakmicu jednostavno nije realan.

Hajduk ima hrpu kadrovskih problema, koji se ne mogu riješiti prije zimske stanke i u ovom trenutku do kraja polusezone dojam mora biti potpuno sporedan. Bitno je samo osvajati bodo-

jest da svaki vikend bude isti kriterij, na svim stadionima”, dodao je. Naglasio je da “suci služe da nogomet bude bolji”. Osasuna se nakon nepotpunog 14. kola nalazi na petom mjestu španjolskog prvenstva, a Villarreal na četvrtom.

Hrvatski napadač je zabio osam golova u prvenstvu, pa trenutno dijeli drugo mjesto strijelaca s Raphinom iz Barcelone i Viniciusom Juniorom iz Real Madrida. Vodeći je Robert Lewandowski s 15 pogodaka.

Barce u 21. stoljeću. Mourinho je bio u pravu

Portal Goal napravio je svoj popis 25 najboljih igrača, Rakitić je na 24. mjestu

Ivan Rakitić u ponedjeljak je bio na internetskim stranicama Barcelone u sekciji “legendarni igrači”. Hrvatski veznjak taj je status zavrijedio svojim igrama, zbog kojih je bio “neizostavan član početne Barcine momčadi dok je tamo igrao”, i kao “stranac s petim najvećim brojem utakmica” za klub.

Aktualni član splitskog Hajduka i bivši hrvatski reprezentativac sa svjetskim srebrom iz Rusije 2018. za Barcelonu je odigrao više od 300 službenih utakmica, postigao u njima 36 golova uz 40 asistencija, s njom osvojio četiri naslova u La Ligi i Ligu

prvaka, nakon što je bio i strijelac u �inalu, i niz drugih trofeja.

Nogometni portal Goal napravio je svoj popis 25 najboljih igrača Barcelone u 21. stoljeću i pritom svrstao Rakitića na 24. mjesto, između Roberta Lewandowskog i Erica Abidala. Prvi je Lionel Messi, ispred Xavija i Andresa Inieste.

O hrvatskom veznjaku

se navodi: “Ivan Rakitić bio je sramotno tretiran u posljednjoj godini u Barceloni, koja ga je očajnički tjerala iz kluba. ‘Nisam vreća krumpira s kojom možete raditi što poželite’, bjesnio je u travnju 2020. Barcina želja da ga se riješi bila je razumljiva s obzirom na �inancijsku situaciju kluba i dolazak Frenkieja de Jonga, ali Rakitić je zaslužio puno bolji tretman i puno više poštovanja. Odigrao je najmanje 50 utakmica u pet od šest sezona na Camp Nouu i bio je ključan član ekipe Luisa Enriquea koja je osvojila trostruku krunu, a čak je zabio i otvarajući gol u �inalu Lige prvaka protiv Juventusa. Jose Mourinho je bio u pravu kad ga je 2019. opisao kao ‘jednog od najpodcjenjenijih igrača svijeta.’”

Hajduk nije dobro izgledao

na zahtjevnom gostovanju

ve, na bilo koji način i tako se dovesti u dobru poziciju uoči stanke.

Ovo nije razdoblje sezone kada treba očekivati spektakularan iskorak u igri jer smo duboko u prvom dijelu sezone, ali se može i mora očekivati kvalitetan pristup, što smo od Bijelih i dobili. Također, Hajduk je bio bolja momčad u većini relevantnih napadačkih statističkih pokazatelja.

Imao je veći broj udaraca, veći broj udaraca u okvir, veći broj udaraca unutar kaznenog prostora, više dodira u kaznenom prostoru, veći posjed, više dodavanja u zadnjoj trećini, više osvojenih izravnih duela i više uspješnih driblinga. Osijek je imao 29 otklonjenih opasnosti, dok je Hajduk imao njih samo devet.

Ipak, statistika ne otkriva ono što je bilo svima jasno vidljivo, a to je da je utakmica bila podijeljena u faze bolje igre obje ekipe. Na samom početku nije dominirao nitko, a onda se utakmica otvorila nakon pogreške Naila Omerovića i brze akcije Hajduka za pogodak Marka Livaje. Imali su nakon toga i jedni i drugi šanse, a od 20. do 30. minute utakmice smo gledali možda i najuzbudljiviju sekvencu igre u ligi ove sezone. Kako je vrijeme odmicalo,

Osijek je sve više izgledao kao momčad koja zna kako će doći do gola, a Hajduk se sve više gubio, što je dovelo do preokreta. Najveći problem Bijelih u Osijeku je bio prekid u fazi obrane, i to je baš bilo ispod svake razine. Zadnjih 20-25 minuta je potpuno pripalo Hajduku. Sve skupa čini zaslužen remi, iako je jasno iz pozicije Hajduka da stvari ne funkcioniraju baš kako bi oni htjeli.

Bod u ovoj utakmici je za Hajduk dobar, ali naravno da, kada se stavi kontekst kikseva protiv Varaždina i Istre, nosi manju snagu. Hajduk je sada bez pobjede tri utakmice u nizu, ali nema potrebe za dramatiziranjem i plakanjem za prošlim utakmicama. Hajduk također nije ni najmanje uvjerljiv i u očitom je padu forme u odnosu na jako dobro razdoblje od skoro dva mjeseca koje su imali te zbog kojeg su, uostalom, i dalje vodeći.

Rezultatima u derbijima, dobrim igrama prije utakmice u Varaždinu i kiksevima konkurenata, Bijeli su se unatoč slabijoj formi doveli u dobru poziciju, ali sada je trenutak kada se ta pozicija mora iskoristiti i potvrditi. Čitav dojam polusezone će se formirati u susretima protiv Dinama i Rijeke na Poljudu, naravno, ako u ostale dvije

utakmice protiv Gorice i Šibenika do kraja polusezone ne prospu sve što bi eventualno mogli zaraditi protiv izravnih konkurenata. Unatoč trenutačnoj situaciji na tablici, Dinamo ima najbolju momčad u ligi i uvjerljivi je favorit da na kraju sezone bude prvak. Hajduk nema ni momčad ni igru ni mentalitet da na duge staze bude konkurentan Plavima jer Dinamo će u jednom trenutku zaredati s pobjedama, koliko god trenutačno lošije izgledali (povijest nas jasno uči tome), a Bijeli jednostavno ne mogu pobjeđivati u serijama.

Rijeku ovdje ne spominjemo samo jer uspoređujemo snage Hajduka i Dinama, ali jasno je da se nju ne može i ne smije otpisivati, iako ima slične probleme kao Hajduk u smislu dugoročnog održavanja rezultata s igrom koju prezentiraju.

Međutim, Hajduku nitko nema pravo zabraniti da sanja titulu i da je pokuša izboriti na terenu. Mora se puno toga poklopiti da bi se to dogodilo i to ne treba očekivati, ali ako se na proljeće želi nastaviti sanjati, onda je utakmica s Dinamom idući vikend na Poljudu de�initivno ona u kojoj se mora preuzeti rizik i pokušati doći do pobjede.

Težak derbi u Osijeku

Mario Pašalić

Ivan Raki�ć

Ante Budimir

NOGOMET VODEĆI KLUBOVI NISU STIGLI DO POBJEDE

U ovom kolu se ništa nije promijenilo na vrhu tablice, ali jest u donjem dijelu. Šibenik je stigao do pobjede nad Goricom, dok je Slaven slavio u Puli Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

U14. kolu Hrvatske nogometne lige opet je bilo neočekivanih rezultata. Slaven Belupo je tako pobijedio na gostovanju u Puli s 3:2. U 24. minuti je Lisica lijepo reagirao s deset metara na ubačenu loptu i doveo domaćina u vodstvo, ali je u 38. Lepinjica nakon odbijanca zabio za poravnanje. Goste u vodstvo dovodi Boras koji se najbolje snašao nakon prekida u 70. minuti. Istra se uspjela vratiti krasnim golom Gague, ali sva tri boda Koprivničanima je donio Šuto u nadoknadi.

Dinamo i Rijeka su na Maksimiru odigrali susret bez golova. Prvak Hrvatske nije izgledao dobro i jako je teško stvarao šanse, a u prvom dijelu smo vidjeli malo pravog nogometa, a jedini dobar pokušaj bio je Pjacin i odsjeo je na stativi. U drugom dijelu je Dinamo napao pa je ostavio puno prostora iza svojih leđa, a Rijeka je to zamalo iskoristila. Zagorac je imao nekoliko sjajnih obrana, a ključna je bila ona na udarac Djouarhe u 62. minuti kada je nogom čudesno spasio Plave.

Varaždin je remizirao s Lokomotivom (1:1). Gosti su poveli preko Čopa koji je jedan odbijeni udarac pospremio u mrežu u 40. minuti. To je stajalo na semaforu sve do 74. minute kada je Šego na ubačaj Maglice glavom pogodio mrežu.

Osijek je na Opus Areni

Kapetan Reala i Hrvatske dobio je pljesak domaćih i gostujućih navijača nakon ulaska u završnici susreta

Nogometaši

Reala u 14. kolu La Lige u madridskom predgrađu Leganes pobijedili su istoimenog domaćina 0:3 i s ta tri boda ponovno došli na drugo mjesto ljestvice La Lige.

Kylian Mbappe je u 43. minuti načeo mrežu domaće momčadi, a pobjedu Reala su u nastavku potvrdili Federico Valverde u 66. i Jude Bellingham u 85. minuti. Luka Modrić je u 83. minuti ušao u igru umjesto Mbappea.

Španjolski novinar Guillermo Rai, koji za The Athletic prati Real, na X-u je objavio kratko zapažanje: “Ovacije za Luku Modrića. To je već tradicija.” Prema

Dva remija u derbijima, ista meta, isto odstojanje

‘Možemo bi� sretni s remijem’

Tablica

Nakon susreta s Rijekom, trener Dinama Nenad Bjelica je bio nezadovoljan viđenim. “Mislim da smo odigrali nervoznu utakmicu, dosta smo loše ušli, nismo se mogli nametnu�, Fruk nam je radio probleme. Falilo nam je svježine i agresivnos�. U drugom poluvremenu bila je bolja Rijeka, možemo bi� zadovoljni s bodom”, poru čio je Bjelica.

Šutalo strijelac za Ajax

Uposljednjem susretu 13. kola nizozemskog nogometnog prvenstva Ajax je pobijedio PEC Zwolle s 2:0, a drugi gol je postigao hrvatski reprezentativac Josip Šutalo.

Ajax je poveo u 28. minuti, da bi stoper hrvatske vrste zabio glavom u 63. minuti nakon ubačaja iz kornera.

Bio je to njegov drugi gol ove sezone u dresu Kopljanika nakon što je zabio i Vojvodini u drugom pretkolu

Europske lige. Stigli su bolji dani za hrvatskog reprezentativca U subotu je aktualni prvak PSV u Eindhovenu svladao Groningen 5:0. Ivan Perišić je igrao za PSV do 82. minute, asistiravši za peti gol u 78. minuti.

Feyenoord je na domaćem terenu svladao Heerenveen 3:0, a hrvatski nogometaš Luka Ivanušec ostao je na klupi Feyenoorda tijekom cijelog susreta.

Hajduk 14 8 5 1 23-10 29

Rijeka 14 6 8 0 20-5 26

Dinamo 14 7 4 3 30-17 25

Osijek 14 6 3 5 21-18 21

Varaždin 14 5 6 3 12-9 21

Šibenik 14 4 3 7 10-25 15

Slaven Bel. 14 3 4 7 15-20 13

Lokomotiva 14 3 4 7 15-21 13

Istra 1961 14 3 4 7 11-23 13

Gorica 13 3 3 7 13-21 12

remizirao s Hajdukom (2:2). Domaćin je sjajno otvorio utakmicu s dvije šanse, ali je Lučić dvaput briljantno obranio svoj gol. U devetoj minuti je Livaja zabio nakon velike greške domaće obrane. Osijek je nastavio napadati i netom prije odmora je Jelenić nakon lijepe akcije poravnao rezultat glavom s druge stative. U 58. preokret. Jakupović se najbolje snalazi poslije jednog �lipera u kaznenom prostoru i zabija za 2:1. No, u 85. minuti je Livaja dočekao centaršut, vratio loptu u sredinu odakle Uremović pogađa za bod Bijelima.

Šibenik je pobijedio Gorisu s 1:0. Jedini gol dao je Agyemang u 36. minuti kada je bio precizan nakon ubačaja iz prekida.

Ovacije su za Modrića

njegovim riječima, kapetan Reala i Hrvatske dobio je pljesak domaćih i gostujućih navijača nakon što ga je trener Carlo Ancelotti uveo u završnici susreta. Odlaskom braniča Nacha Fernandeza, Modrić je ljetos

postao prvi kapetan Reala za koji je ove sezone upisao 18 nastupa (802 minute) i tri asistencije. Uslijed brojnih ozljeda, Ancelotti mu često daje priliku, pa tako s 39 godina povećava status klupske legende.

Otkako je 2012. stigao u Real iz Tottenhama za 35 milijuna eura, Modrić je odigrao 552 utakmice s 39 pogodaka i 89 asistencija. Više puta osvojio je sve što je mogao, pa tako i Zlatnu loptu 2018., priznanje za najboljeg nogometaša na svijetu. Ugovor mu vrijedi do kraja sezone.

Dodajmo ovome još jednu lijepu gestu našeg kapetana. Modrić je poslao svoju Zlatnu loptu osvojenu 2018. godine, kako bi se s njom fotogra�irao, i potpisanu loptu kojom se igrala utakmica Lige prvaka mladom i teško stradalom nogometašu Ivanu Šćepini koji ima 18 godina.

Član kluba MNE Kurilovec teško je stradao u rujnu i nalazi se na oporavku u Krapinskim toplicama. Luka je ovaj potez napravio kako bi motivirao stradalog igrača u njegovoj borbi za oporavak.

Jedan i jedini – Luka Modrić

Kolo derbija i kolo remija

RENT

Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault