The Croatian Herald 25th September 2024

VJESNIK Hrvatski

POVIJESNA ODLUKA

DRUŽENJE, AHDU

NOGOMET, HNL

U međusobnoj komunikaciji učili su nove riječi i fraze, a sve kroz radost druženja

Vatikan priznao pozitivne plodove Međugorja, ali nije dao svoj stav o ukazanjima

Kreativnost utječe na stvaranje pozitivne slike starenja u društvu

Pobjede Rijeke i Hajduka, novi potop Dinama

PROSLAVA VELIKE OBLJETNICE U CANBERRI

‘Palačinke Café’, slatki dan učenja hrvatskog jezika

Učenici Škole hrvatskoga jezika i kulture (School of Croatian Language and Culture) iz Clifton Hilla završili su treći kvartal učenja, kroz jednu zanimljivu i

veselu aktivnost. U dvorani crkve sv. Nikole Tavelića u subotu, 21. rujna, organiziran je neobičan “Palačinke café dan” koji je, naravno, uključio sve učenike u pripremu ovog popularnog deserta. Na taj način učitelji ove škole potiču svoje učenike na učenje našega divnog hrvatskog jezika.

POREZNA REFORMA

Povratnici 5 godina neće plaćati porez na dohodak

U Vladi RH računaju tako privući dio iseljenika na povratak u domovinu

Hrvatska je Vlada u ponedjeljak predstavila prijedlog porezne reforme koja treba stupiti na snagu 1. siječnja 2025. Jedan od najvažnijih dijelova te reforme tiče se hrvatskih

iseljenika. Po tom prijedlogu, povratnici u domovinu 5 godina neće plaćati porez na dohodak.

To se odnosi na one koji su najmanje 2 zadnje godine neprekidno proveli u inozemstvu. U Vladi računaju tako privući dio iseljenika iz posebice iz prekomorskih zemalja poput Argentine…

Tx

HRođendansko slavlje uz brojne goste i prijatelje, trajalo je do ranih jutarnjih sati

rvatska folklorna skupina "Croatia" iz Canberre priredila je prošle subote, 21. rujna, veliku zabavu u dvorani NK Croatije Deakina na svečanosti obilježavanja 50. obljetnice svog postojanja i djelovanja.

Članovi sadašnjih grupa HFS "Croatije", kao i onih koje su djelovale kroz dugih pet desetljeća, pripremili su program za pamćenje.

Dnevnik Grge Gecana iz Zapadne Australije: 'Gdje je sada Kupa, Sava…'Str. 12,13

Brojni gosti, prijatelji i članovi ove folkloraške zajednice pristigli su na ovo rođendansko slavlje na kojem su uživali u nastupima fantastičnih folkloraša.

Mnogi su gotovo 'zasuzili' gledajući srednju grupu folkloraša tijekom izvedbe 'Podravskih svatova'. Lijep nastup imali su i gostujući članovi i članice AHFG-a 'Linđo' iz Sydneyja. Nastavak zabave obilježio je bend 'Ekipa' iz Canberre, koji je veoma brzo napunio plesni podij i natjerao sve na ples do ranih nedjeljnih jutarnjih sati.

Završena turneja za �ilm 'Naši ljudi'

Filmska ekipa "Unimedije" posjetima Hrvatskog katoličkog centra "Wollongonga" i hrvatske zajednice Sydneyja završila je svoju australsku turneju tijekom koje je kamerama snimila brojne priloge o Hrvatima - stvaranju i razvoju hrvatske zajednice ovdje u Australiji. Sada slijedi pregled materijala i montaža, cilj je da se �ilm završi do proljeća 2025. godine.

sam pozivima o utrci za Pantovčak: Izjasnio sam se glasno i jasno za…

Str. 4,5

Str. 23

Zasut

Piše: Zvonimir Hodak

Str. 9

Str.

Str.

50. HRVATSKI NOGOMETNI TURNIR, domaćin je St. Albans Dinamo - informacije str. 17

Str. 20

Utrka ‘Dinaridi trails’

Uorganizaciji udruge

“Dinaridi trails” proteklog vikenda je održano 3. izdanje utrke Ultra Trail

Dinarides na području Parka prirode Dinara Organizator je pripremio ukupno više utrka, od kojih su neke bile za rekreativce, a druge samo za profesionalce. Već kroz prva dva izdanja Ultra Trail Dinarides ove tri utrke privukle su natjecatelje iz cijelog svijeta.

Među njima kao najzvučnije ime najzahtjevnije utrke na 165 kilometara najavljen je aktualni svjetski trail prvak Pau Capella. Organizatori vele kako su na ovu jedinstvenu priredbu svi dobrodošli, kako natjecatelji koji će se boriti za naslove pobjednika tako i svi građani koji na označenim stazama Dinare mogu provesti nezaboravni vikend u neobaveznom trčanju, hodanju ili druženju s člano-

vima obitelji i prijateljima. Pritom im se, ukoliko su znalci, na Dinari nudi obilje jesenskih plodova prirode koje treba samo ubrati. Cilj svih utrka je u Sinju, na Šetalištu Alojzija Stepinca. Za najdužu utrku bila su prijavljena 22 natjecatelja iz 16 zemalja Europe, Afrike i Južne Amerike. Startali su u petak u 19 sati s Kninske tvrđave, a pred natjecateljima je bila i visinska razlika veća od 7.500 metara. Jedna od kontrolnih točaka je i Sinjal, najviši planinski vrh u Hrvatskoj.

„Ova utrka među trkačima na duge staze postala je prestižna, a mi smo napravili sve što je u našoj moći kako bismo promovirali djevičansku ljepotu Dinare i gostoprimstvo otvorenog srca za sve koji dolaze iz daleka da bi je posjetili, razgledali i divili joj se“, poručili su organizatori.

Jesen, a plaže pune kupača

UHrvatsku je 21. rujna stigla jesen, ali nakon nekoliko kišnih dana u zemlju se vratilo sunce, i to ono jesensko, kad je ugodno, a nije prevruće. Tako se posljednjih dana vrijeme stabiliziralo, pa se mnogi još uvijek kupaju. Dubrovnik je i dalje pun turista-

Fotogra�i su i u nedjelju snimili kako su plaže pune kupača. Prema Državnom hidrometeorološkom zavodu, najviša dnevna temperatu-

VINKOVCI

Na tisuće posjetitelja imali su prigodu uživati u pjesmama, plesovima i narodnom ruhu sudionika od istoka do krajnjeg juga Hrvatske

Usvečanom mimohodu sudionika 59. Vinkovačkih jeseni i reviji konjskih zaprega, u pjesmi i plesu ulicama Vinkovaca u nedjelju je prošlo oko 3.000 članova iz 62 folklorne skupine iz Hrvatske i dijaspore koje njeguju izvorni hrvatski

Mimohodom sudionika i konjskih

zaprega završile 59. Vinkovačke jeseni

folklor kao i 30 svečano ukrašenih zaprega i konjanici.

Svečani mimohod otvorio je gradonačelnik grada Vinkovaca Ivan Bosančić.

„Danas kuca hrvatsko srce gdje će biti prikazano ono najljepše što hrvatski narod može pokazati, a to je pjesma, prekrasne nošnje, ali i zajedništvo koje će sigurno obilježiti 59. Vinkovačke jeseni. Nadam se da ćete uživati i zabaviti se te zapjevati, pa kroz pjesmu želim reći da mimohod 59. Vinkovačkih jeseni krene”, poručio je gradonačelnik Bosančić.

U prethodnici mimohoda

ra u Dubrovniku iznosi 25 stupnjeva, a slično se vrijeme zadržalo do utorka kada je postalo malo kišovitije i hladnije. Prosječna temperatura mora je 24.5 stupnjeva. Dakle, i vani, ali i u moru je jako ugodno. Po obalnim gradovima je i dalje puno turista, i mnogi od njih osim šetnji i upoznavanja sa znamenitostima, žele kupanjem u moru pa makar je jesen obogatiti svoj odmor na, kako govore, prelijepoj, hrvatskoj obali Jadrana.

Da zvijezde večeri mogu biti pjevači, glumci, sportaši, manekeni, in�luenceri – to dobro znamo, ali da to mogu biti i kuhari – e, to nismo znali, ali smo zato naučili u Crikvenici! I ne samo kuhari, već i ono što spremaju! Tako je zvijezda subotnje večeri bila jedna »plus size manekenka«.

Debela, ali žvelta, plavuša je na glavni crikvenički trg stigla direktno s broda. Sa stilom, graciozno i grandio-

prošli su kuburaši, Halubajski zvončari, kandžijaši iz Kruševice, i članovi Vinkovačkih šokačkih rodova, dok su zastave nosile čaje, a grbove pobjednici priredbe Mladost i ljepota Slavonije koja se održava u Starim Mikanovcima.

Na tisuće posjetitelja imali su prigodu uživati u pjesmama, plesovima i narodnom ruhu sudionika od istoka do krajnjeg juga Hrvatske.

Jedna i jedina, jadranska tuna

zno, kako to i priliči jednoj morskoj sireni. Ondje su je dočekali Crikveničanke, Crikveničani i njihovi brojni gosti, ali i chef Dražen Mihajlović te japanski sushi majstor Nobuhito, za prijatelje poznatiji kao Šime Japanac. Manekenka je vrlo brzo postala sočna, slasna, ukusna i mirisna gastrodelicija. Radi dakako o kraljici svih plavih riba, onoj iz porodice skušovki – jednoj i jedinoj –jadranskoj tuni!

Najmlađi sudionik, odnosno sudionica, ovogodišnjeg mimohoda bila je tromjesečna Tonka Cerančević iz Ivankova u naručju svoje

majke. „Cijela je naša obitelj od malih nogu u folkloru pa mi je čast što i mi našu djecu možemo učiti o tradiciji i običajima”, kazala je Tonkina mama.

Ovogodišnje, 59. Vinkovačke jeseni otvorene su 13. rujna programom “Ruke šokačkih uspomena”, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković na otvorenju je naglasio značaj prošlih naraštaja koji su očuvali i sačuvali hrvatsku tradicijsku kulturu. Zatvorene su u nedjelju navečer trećim dijelom Državne smotre izvornog hrvatskog folklora.

Atraktivni izbor za naj kozu

Savičenta, mjesto kod Vodnjana, je ovog vikenda bila središte za sve ljubitelje sira i istarske tradicije koji je okupio sirare iz cijele Hrvatske, a posjetitelji su, kao i prošlih godina, imali priliku kušati vrhunske domaće proizvode i upoznati se s bogatom tradicijom proizvodnje sira u Istri. Poseban dio festivala bio je Mrkat istrijanskega dela, gdje su bili predstavljeni tradicionalni istarski zanati i suveniri. Rukotvorine, suveniri od maslinovog drva, te lokalni proizvodi i delicije OPG-ova bili su izloženi na tamošnjem trgu. Kao dodatak programu, posjetitelji su mogli prisustvovati i 24. Izboru za naj kozu, uključujući i 7. Smotru istarske ovce te atraktivno natjecanje u šišanju ovaca, gdje su se ovce šišale strojno i ručno. Bila je organizirana i omiljena degustacija “Sljubljivanje sira i vina”.

Šime Japanac - sushi majstor

Djelić atmosfere iz Savičenta

Slika iz Dubrovnika

Revija konjskih zaprega u Vinkovcima

Čuvanje običaja i tradicije

ODLUKA NAPOKON DONESEN PRAVORIJEK, SVETA STOLICA O FENOMENU

Tekst je to koji je odobrio papa Franjo koji prepoznaje vrijednost duhovnih plodova povezanih s m eđugorskim iskustvom

Sveta Stolica priznala je brojne pozitivne plodove koji se događaju u Međugorju, svjetski poznatome hodočasničkome mjestu u BiH, ali nije dala svoj stav o nadnaravnosti fenomena koji se vezuje uz tvrdnje vidjelaca da im se tamo ukazuje Gospa i šalje poruke.

U tekstu kojega je objavio Vatican News portal Svete Stolice, navodi se kako dokument Dikasterija za nauk vjere kojega je odobrio papa Franjo ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane za župu-svetište Kraljice mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama uz nekoliko pojašnjenja.

“Stigao je trenutak da se zaključi duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja”. Tim riječima započinje Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje koju je potpisao kardinal Víctor Manuel Fernández, pročelnik Dikasterija za nauk vjere.

Tekst je to koji je odobrio papa Franjo koji prepoznaje vrijednost duhovnih plodova povezanih s međugorskim iskustvom, ovlašćujući vjernike da ga se pridržavaju budući da su se “dogodili brojni pozitivni plodovi i nisu se među Božjim narodom proširili nikakvi negativni ili rizični učinci”. Uglavnom, pozitivno je također mišljenje o porukama, iako uz pojašnjenja nekih izraza. Pozitivni plodovi

Mjesta vezana uz međugorski fenomen odredišta su hodočašća iz cijeloga svijeta.

„Pozitivni se plodovi očituju ponajviše kao promicanje zdrave prakse života vjere“ u skladu s tradicijom Crkve. Dogodila su se “brojna obraćenja” ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna zvanja, “brojna pomirenja supružnika i obnove bračnoga i obiteljskoga života”. Zabilježena su i “vrlo brojna ozdravljenja”.

Župa Međugorje mjesto je klanjanja, molitve, seminara, duhovnih vježbi, okupljanja mladih. Nastala su i karitativna djela koja brinu o siročadi, ovisnicima, osobama s invaliditetom, a utvrđena je i prisutnost skupina pravoslavnih kršćana i muslimana. Nota Dikasterija potom razmatra glavne aspekte poruka, počevši od poruke mira shvaćenoga ne samo kao odsutnost rata nego i u duhov-

Vatikan priznao brojne pozitivne plodove Međugorja, ali nije dao svoj stav o nadnaravnosti ukazanja

nom, obiteljskom i društvenom smislu: najoriginalniji naslov koji Gospa sebi pripisuje je, naime, ‘Kraljica mira‘. To je mir koji je plod življene ljubavi koja “podrazumijeva također ljubav prema onima koji nisu katolici”. Taj se aspekt bolje razumije „u ekumenskom i međureligijskom kontekstu Bosne, obilježenom strašnim ratom s jakim religijskim elementima“.

Često se pojavljuje poticaj na pouzdano prepuštanje Bogu koji je ljubav: „Možemo prepoznati jezgru poruka u kojima Gospa ne stavlja sebe u središte, nego pokazuje da je potpuno usmjerena na naše jedinstvo s Bogom“. Osim toga, “Marijin zagovor i djelovanje očito su podređeni Isusu Kristu kao tvorcu milosti i spasenja u svakoj osobi”.

U porukama potom nalazimo “stalni poziv na napuštanje svjetovnoga načina života i pretjerane vezanosti za zemaljska dobra, uz česte poticaje na obraćenje, što čini mogućim istinski mir u svijetu”.

Čini se da je upravo obraćenje središte međugorske poruke. Tu je i «ustrajan poticaj da se ne podcjenjuje ozbiljnost zla i grijeha» i da se ozbiljno shvati Božji poziv na borbu protiv zla. Temeljni su također uloga molitve i posta, kao i središnje mjesto mise i traganje za konačnim smislom postojanja u vječnom životu.

Potrebna pojašnjenja

Drugi dio dokumenta ističe kako se “nekoliko” poruka može činiti “povezanima sa zbunjujućim ljudskim isku-

„S�gao je trenutak da se zaključi duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja”, tako počinje Nota o duhovnom iskustvu Međugorja

stvima” iako neke pogreške možda nisu “iz loše namjere, nego zbog subjektivnoga shvaćanja fenomena”.

U nekim se slučajevima „čini da Gospa pokazuje neku razdraženost jer se neke njezine upute nisu slijedile; tako upozorava na prijeteće znakove i mogućnost da se nikada više ne ukaže“.

Ali zapravo druge poruke daju ispravno tumačenje: „Oni koji daju katastro�ična predviđanja lažni su proroci.

Kažu: “Te i te godine, tog i tog dana bit će katastrofa”. Uvijek sam govorila da će kazna doći ako se svijet ne obrati. Zbog toga potičem sve na obraćenje“ (15.12.1983.).

Tu su potom poruke za

Mjesta vezana uz međugorski fenomen odredišta su hodočašća iz cijeloga svijeta. „Pozitivni se plodovi očituju ponajviše kao promicanje zdrave prakse života vjere“ u skladu s tradicijom Crkve

Dikasterij na kraju potiče one koji idu u Međugorje “da prihvate kako se na hodočašće ne ide radi susreta s navodnim vidiocima, nego radi susreta s Marijom, Kraljicom mira”

župu u kojima Gospa kao da želi kontrolu nad pojedinostima duhovnoga i pastoralnoga puta. U drugim slučajevima poruke se „odnose na zahtjeve ‘malo vjerojatnoga nadnaravnog podrijetla‘, kada Gospa „daje naredbe o datumima, mjestima, praktičnim aspektima, i donosi odluke o uobičajenim

pitanjima“. Zapravo, sama Gospa relativizira vlastite poruke podvrgavajući ih „neusporedivoj vrijednosti Riječi objavljene u Svetom pismu“: „Nemojte ići u potragu za izvanrednim stvarima, nego radije uzmite Evanđelje, čitajte ga i sve će vam biti jasno“ (12.11.1982.). U Noti se kao problematične navode i poruke koje Gospi pripisuju izraze “moj plan”, “moj projekt”, riječi koje bi “mogle zbuniti. Zapravo, sve što Marija čini uvijek je u službi Gospodinova plana”. Ne smijemo pogrješno dodjeljivati Mariji “mjesto koje je jedinstveno i isključivo za Sina Božjega”. Odobreno javno štovanje

Iako to ne podrazumijeva proglašenje nadnaravnosti, i podsjećajući da nitko nije obvezan vjerovati u to, nihil obstat – koje je izdao mostarski biskup u dogovoru sa Svetom Stolicom – upućuje da vjernici “mogu putem tog duhovnog prijedloga dobiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život te dopušta javno štovanje”.

U Noti se također precizira da pozitivna ocjena većine međugorskih poruka “ne podrazumijeva proglašenje izravnoga nadnaravnog podrijetla”.

Crkvene vlasti u mjestima gdje je takvo iskustvo prisutno, pozvane su cijeniti pastoralnu vrijednost i “također promicati širenje tog duhovnog prijedloga”.

Dikasterij na kraju potiče one koji idu u Međugorje “da prihvate kako se na hodočašće ne ide radi susreta s navodnim vidiocima, nego radi susreta s Marijom, Kraljicom mira”.

Deset tisuća vjernika u Međugorju nakon povijesne odluke

Očekuju da će Međugorje i dalje nastaviti rasti u svojim duhovnim plodovima zbog čega je i postalo jedna od najvidljivijih i točaka na hodočasničkoj karti svijeta

Vatikan je prije nekoliko dana objavio odluku o Međugorju. Svetište je dobilo status „nihil obstat“, što znači da Vatikan priznaje brojne pozitivne duhovne posljedice, ali ostaje suzdržan vezano za ukazanje Gospe i vidjelice. U Međugorju je održana prva nedjeljna misa nakon povijesne odluke. Mediji

javljaju kako je prekrasna slika otišla iz Međugorja u svijet.

“Rijeka” ljudi došla je u

Brojni vjernici pohrlili su u Međugorje

Crkvu sv. Jakova u Međugorju, sigurno desetak tisuća je sudjelovalo u svetoj misi i ostalim pobožnostima koje

su uobičajene u Međugorju od ranih jutarnjih sati pa sve do kasne noći. Ljudi su pohrlili u Među-

gorje nošeni i viješću koja je došla iz Vatikana i svi podrobno analiziraju i Notu Dikasterija, ali i očitovanje kroz dekret mjesnog biskupa Petra Palića pod čijom jurisdikcijom se nalazi Međugorje. Novinari su razgovarali s brojnim vjernicima, sreli su i provincijala Hercegovačke franjevačke provincije, fra Jozu Grbeša. Svi su oduševljeni ovom odlukom i očekuju da će Međugorje i dalje nastaviti rasti u svojim duhovnim plodovima u svemu onome zbog čega je danas Međugorje i postalo jedna od najvidljivijih i točaka na hodočasničkoj karti svijeta, poručili su u svojim izvješćima.

Kardinal Víctor Manuel Fernández, pročelnik Dikasterija za nauk vjere.

ZAMJENA UMJESTO MINISTRA DEMOGRAFIJE

U stranci na čelu s Penavom “prepoznao sam onu crtu domoljublja koja je Hrvatskoj potrebna”, rekao je Mišić

Domovinski pokret (DP) u ponedjeljak je na konferenciji za novinare u Saboru predstavio novog zastupnika DP-a Predraga Mišića iz Vukovara, koji zamjenjuje ministra Ivana Šipića, a Sti-

Povratnici neće 5 godina mor

Uvjet za to, kako je rekao ministar Primorac, bit će da su u inozemstvu neprekidno proveli minimalno dvije godine. Neće biti oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko

Predrag Mišić predstavlja se u Saboru

Novi zastupnik Domovinskog pokreta je Mišić,

Srbin i vukovarski branitelj

po Mlinarić rekao je da im je glavna vodilja obrana demokracije i boljitak hrvatskog naroda i domovine.

“Ovdje se trenutno nalaze četiri heroja Domovinskog rata čija je glavna vodilja obrana demokracije i slobode te istinska borba za boljitak hrvatskoga naroda”, izjavio je Mlinarić na konferenciji za novinare.

Zastupnik Predrag Mišić rekao je da dolazi iz Vukovara, hrvatski je branitelj te se priključio Domovinskom pokretu zbog mnogo razloga, ali osnovni je to što je u stranci na čelu s Ivanom Penavom “prepoznao onu crtu domoljublja koja je Hrvatskoj potrebna”.

Dodao je da s Penavom, koji je i vukovarski gradonačelnik, ima kvalitetnu suradnju niz godina u humanitarnim akcijama u Vukovaru, ali i diljem Hrvatske.

Mišić je izrazio žaljenje što je Ive Ćaleta-Car, najmlađi zastupnik u dosadašnjih 11 saziva, odlučio napustiti sabor dodavši da je onima koji su “obranili Hrvatsku, cilj Hrvatsku ostaviti mladim

naraštajima koji njeguju vrijednosti proizašle iz Domovinskog rata”. Kaže i kako mu je poseb-

PCilj vlade je privući povratnike prije svega iz prekomorskih zemalja poput Argen�ne…

no žao što su “određeni ljudi nakon pobjede Ivana Penave na unutarstranačkim izborima širili tezu da su Domovinski pokret napustili intelektualci, a da su u stranci, po njihovom sudu, ostali oni manje vrijedni ljudi.

redstavljen je u ponedjeljak novi krug porezne reforme koju je ministar �inancija Marko Primorac izložio nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća. Ključne izmjene uključuju promjene u oporezivanju nekretnina, najma i porez na dohodak.

Unutarstranački izbori su završeni i “u crvenom kišobranu ima mjesta za svakoga”, poručio je Hajdaš Dončić

Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) je u subotu za novog, petog predsjednika u drugom krugu izabrao dosadašnjeg potpredsjednika Sinišu Hajdaš Dončića koji je u pobjedničkom govoru poručio da bez SDP-a nema pozitivnih promjena u Hrvatskoj te da želi da SDP bude prva, a ne druga stranka u Hrvatskoj. Nakon pobjede na unutarstranačkim izborima Hajdaš Dončić je poručio da su izbori završeni i da “u crvenom kišobranu ima mjesta za svakoga”.

Uvodi se porez na nekretnine koji se primarno odnosi na stambene objekte, dok su poljoprivredne i proizvodne nekretnine izuzete. Porez se neće plaćati za nekretnine u kojima se živi, koje su u dugoročnom najmu ili one koje nisu funkcionalne zbog oštećenja.

Cilj smanji� cijene stanova i najma

S�pe Mlinarić Ćipe

“Ljudi koje oni nazivaju manje vrijednima su oni koji su stali na branik Domovine u najtežim trenucima, koji su ostavili svoje obitelji i karijere, dok su se mnogi skrivali i čuvali svoje karijere, a danas te iste heroje spominju u negativnom kontekstu”, rekao je zastupnik Mišić.

‘Nećemo dozvoli� izjednačavanje žrtve i agresora’

Na pitanja novinara vezano uz odnos DP-a i SDSS-a, S�po Mlinarić rekao je da i ove godine 17. studenoga neće dopus�� Miloradu Pupovcu i izaslanstvu SDSS-a da bacanjem vijenca u Dunav odaju počast žrtvama u Vukovaru, ocijenivši da je to izjednačavanje žrtve i agresora.

“I ove godine 17. studenoga ćemo sta� i nećemo

dozvoli� da bace vijenac u Dunav”, napomenuo je. Mlinarić je rekao da “nemaju ništa pro�v čes��h Srba, a dokaz tome je i Predrag Mišić, koji je Srbin te vukovarski branitelj i humanitarac”.

“Bit ćemo uvijek brana izjednačavanju agresije na Republiku Hrvatsku i negiranja agresije”, zaključio je Mlinarić.

SDP izabrao novog čelnika; žele biti prva, a ne druga stranka u RH

Siniša Hajdaš Dončić

“Zahvaljujem svim članicama i članovima koji su izašli na izbore, koji su glasali i za Zorana i za mene, da smo pokazali da smo jedna od najjačih hrvatskih stranaka i bez SDP-a u Hrvatskoj nema pozitivnih promjena.

Bio sam vrlo jasan i rekao sam da želim da SDP bude prva, a ne druga politička stranka u Hrvatskoj”, poručio je novi čelnik SDP-a.

SDP će se, najavio je, prilagođavati vremenu u kojemu živimo i bit će pobjednička stranka, s naglaskom na lijeve ekonomske politike i na ono što smo mi duboko u sebi, a to je u našem krvožilnom sustavu - antifašizam, borba za ravnopravnost, borba za prava žena, za seksualne manjine, to smo mi.

Kratkoročni najam bit će više oporezovan, a dugoročni ostaje bez dodatnih poreza. Prag za ulazak u sustav PDV-a povećava se na 50 tisuća eura, a kiosci će morati izdavati račune.

Poslodavci će izgubiti oslobođenje od plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno za zapošljavanje mladih, no mladi će zadržati povrat poreza na dohodak.

Novost je i to da povratnici neće morati plaćati porez na dohodak (to jest, porez na plaće), i to pet godina. Uvjet za to, kako je rekao ministar Primorac, bit će da su u inozemstvu neprekidno proveli minimalno dvije godine. Neće biti oslobođeni plaća-

Godišnje će biti upućeno između 17 i 18 tisuća poziva hrvatskim mladićima starijima od 18 godina, kaže ministar Anušić

Ministarstvo obrane ispunilo je sve preduvjete za uvođenje obveznog vojnog roka početkom 2025., ali da bi zaživio, potrebna je politička odluka koja će biti donesena u Hrvatskom saboru u razgovoru s premijerom i s predsjednikom države, rekao je u ponedjeljak ministar obrane Ivan Anušić.

Instruktori su spremni, postoje tri lokacije za smještaj ročnika, a resorni ministar očekuje da će godišnje biti upućeno između 17 i 18 tisuća poziva hrvatskim mladićima starijima od 18 godina.

Cilj ovog poreza je da se oko 400 �suća praznih stanova koliko ih trenutno ima u Hrvatskoj (ljudi su ih kupovali kao oblik štednje jer se na štednju u bankama davala mizerna kamata), stavi u funkciju.

Ponajprije kroz dugoročni

najam što bi trebalo smanji� cijene najma koje su za mlade pogotovo u velikim gradovima teško prihvatljive. Vlada očekuje da će se također smanji� cijene stanova koje su o�šle u nebo tako što će ih više bi� u ponudi na tržištu.

nja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko.

“Što se tiče moralnog aspekta, naravno da nije cilj penalizirati one koji su ostali u Hrvatskoj”, rekao je Primorac, dodajući da vidi da je to dio populacije “već počeo propitivati”.

“Cilj je uhvatiti se u koštac s problemom koji imamo. To je ozbiljan problem, makroekonomski. Moramo se boriti za radnu snagu s drugim zemljama EU”, rekao je i dodao kako misli da tako možemo konkurirati drugim zemlja-

ma i da sve zemlje u susjedstvu nešto poduzimaju u tom smjeru. Rekao je i kako nije ideja da “maze oni koji su otišli” i da se njih stavlja u prednost nad drugima, nego da se aktivnim politikama odgovori na izazove. Iz drugih izvora se može čuti kako u Vladi ovim potezom žele privući dio hrvatskih iseljenika iz europskih zemalja poput primjerice Njemačke ili Irske gdje su troškovi stanovanja toliko narasli da se dio njih odlučuje na povratak u Hrvatsku.

Sve je spremno za uvođenje voj

Obuka ročnika trebala bi se odvija� u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu. Nakon što bi odslužili vojni rok, ročnici koji su prošli obuku mogli bi bira� hoće li se nakon toga vra��

u civilstvo, nastavi� se bavi� svojim uobičajenim poslovima i bi� dio vojne pričuve ili će osta� u Oružanim snagama i u njima traži� svoju profesionalnu karijeru.

Obuka u Požegi, Sinju i Kninu

Instruktori su spremni, obuka će traja� dva mjeseca

Ministar Ivan Anušić

LIKI ISKORAK PREMA ISELJENICIMA

ati plaćati porez na dohodak

No, to još nije veliki broj jer su u tim zemljama plaće bitno veće neće u Hrvatskoj.

Stoga, govore ti izvori, Vlada ovim oslobađanjem od poreza na dohodak za povratnike želi privući povratnike iz prekomorskih zemalja, s naglaskom na zemlje Latinske Amerike, poput Argentine ili Čilea. Iz tih zemalja i sada potomci Hrvata dolaze u do-

movinu, a njihov interes vidljiv je i po stipendijama koje hrvatska država raspisuje za učenje hrvatskog jezika ili studiranje u Hrvatskoj.

Više od 90 posto njih dolaze upravo iz Latinske Amerike te, s obzirom na tamošnju situaciju koja se razlikuje od jedne države do druge, ali uglavnom nije bajna, dobivanje hrvatske stipendije doživljavaju kao dobitak na lutriji.

Inače, porezne izmjene stupaju na snagu 1. siječnja 2025. godine, nakon što prođu raspravu i usvoji ih Sabor, a lokalne jedinice imat će mogućnost određivanja visine poreza na nekretnine unutar zadanih okvira, kao i visinu poreza na dohodak za koji se smanjuju maksimalne moguće stope.

Ministar Primorac je pojasnio da porez na nekretninu neće plaćati onaj tko koristi nekretninu (živi u njoj) ili je dugoročno iznajmljuje. Kaže da će se porez na nekretnine primarno plaćati na stambene nekretnine, dok se neće plaćati za nekretnine koje služe poljoprivredi, obavljanju proizvodne i neproizvodne djelatnosti (prema

odluci o komunalnoj naknadi). Porez će se plaćati od dana početka stvarnog korištenja, naglasio je. Da bi netko bio oslobođen plaćanja, potrebno je da objekt bude u dugoročnom najmu barem 10 mjeseci godišnje.

Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima. Također, izuzete će biti nekretnine koje ne mogu služiti stanovanju.

Porez na nekretnine neće se plaćati na zgrade koje služe javnoj namjeni i one koje su namijenjene za smještaj starijih osoba. Također, jedinice lokalne samouprave (JLS) mogu odlučiti osloboditi socijalno ugrožene građane od plaćanja ovog poreza.

“To ne znači da će se donositi diskrecijska odluka u svakom pojedinom slučaju, već da je potrebno raspisati jasne kriterije na temelju kojih će se eventualno oslobađati pojedine skupine. To može biti, primjerice, dohodak po članu kućanstva”, pojasnio je.

Porez će se obračunavati prema stanju na dan 31. ožujka. Ako je nekretnina prazna ili u kratkoročnom najmu, uz sve spomenute uvjete, porez će se morati platiti. Omogućavamo i jednostavan obračun i zaduživanja tog poreza, kaže Primorac.

“Svatko tko ne bude imao ugovor o dugoročnom najmu 31. ožujku, znači da ne može do kraja kalendarske godine prikupiti 10 mjeseci za dugoročni najam i takve će osobe biti podvrgnute poreznom oporezivanju”, pojasnio je. Dugoročni najam će provjeravati Porezna uprava.

nog roka od 1. siječnja 2025.

“Konkretno, potencijal je između 17 i 18 tisuća mladića godišnje koji napune 18 godina i koji su naši budući kandidati za služenje u temeljnoj vojnoj izobrazbi. Naravno da ostaje kategorija priziva savjesti i da će se u toj kategoriji svakako naći jedan određen broj mladića. Služenje civilnog vojnog roka radit će se s jedinicama lokalne samouprave, pod onakvim okvirima kako je to bilo i prije 2008. godine, kada je vojni rok kao takav zamrznut”, poručio je Anušić u Bjelovaru prilikom obilaska vojarne Bilogora.

Odgovarajući na novinarska pitanja, spomenuo je da bi trošak temeljne vojne izobrazbe trebao biti manji od pet milijuna eura po naraštaju. U vojarni Bilogora Anušić se sastao s pripadnicima Hrvatske ko-

pnene vojske kako bi se uvjerio u stvarno stanje na terenu i dodatno poboljšao uvjete rada vojnika te unaprijedio opremu i infrastrukturu.

“Rok će trajati dva mjeseca, počet će 1. siječnja 2025., i jednostavno sve što smo komunicirali s javnosti nastavljamo dalje raditi. Povećali smo plaće vojnicima, dočasnicima i časnicima, njihova materijalna prava ne samo kroz osobni dohodak nego i kroz dnevnice i sve na što imaju pravo”, rekao je ministar Anušić u kolovozu. Hrvatska vojni rok nije ukinula, već ga je 2008. godine samo zamrznula, tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule, jer već postoji zakonodavstvo i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina. To će se, naravno, trebati prilagoditi novim zahtjevima i

USKOK

Mjesec dana pritvora određeno je i njegovu bratiću, čelniku Osijek Koteksa te vlasnici jedne privatne tvrtke

Bivši čelnik Hrvatskih cesta (HC) Josip Škorić, njegov bratić i direktor Osijek Koteksa Zoran Škorić te direktorica tvrtke Structiva Sanda Bajtl, po odluci suca

okolnostima. Varijanta od dva mjeseca trebala bi sadržavati temeljnu pješadijsku obuku, pa se ročnici neće kasnije slati na specijalističku obuku u kopnenu vojsku, mornaricu ili zrakoplovstvo, kako se ranije nagađalo. Podsjetimo, dva mjeseca trenutno traje i dobrovoljno vojno osposobljavanje, pa se očekuje da će model preslikati i na obvezno služenje vojske. Dragovoljni ročnici sada dobivaju naknadu od 900 eura mjesečno, a Ministarstvo predviđa da će i oni koji će obvezno služiti vojni rok dobivati ipak nešto manju naknadu, oko 700 eura. Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na priziv savjesti, morat će služiti civilni vojni rok. On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko.

Policija privodi Josipa Škorića

U pritvoru bivši šef Hrvatskih cesta zbog namještanja poslova

istrage, završili su mjesec dana u istražnom zatvoru Uskok je precizirao kako je trojac dogovorio da će Sanda Bajt i Zoran Škorić davati Josipu Škoriću materijalnu nagradu na način koji on odredi kao protuuslugu za poslove rekonstrukcije cestovnih prometnica koje će Hrvatske ceste sklopiti s Osijek Koteksom, a na kojim poslovima će ta tvrtka angažirati tvrtku Structivo kao podizvođača. Potom je Škorić, naveli su Uskok i policija, osigurao prihvat ponude Osijek Koteksa te je potpisao odluku kojom je taj posao dodijeljen tvrtki u kojoj je Zoran Škorić predsjednik uprave, nakon čega je potonji angažirao tvrtku Structivo kao podugovaratelja.

Osnovano se sumnja da je počinio koruptivno kazneno djelo, objavio je Uskok.

Gradonačelnik Otoka, mjesta kod Vinkovaca, i bivši HDZ-ov saborski zastupnik Josip Šarić uhićen je u ponedjeljak ujutro u akciji policije i Uskoka. Izvršen je pretres njegove kuće te ureda gradonačelnika.

Uskok je izvijestio da je uhićenje i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat kriminalističkog istraživanja koje po njihovu nalogu provodi Policijska uprava Vukovarsko-srijemska.

Navedene radnje provode

Uskok i policija navode da se radilo o poslovima izvođenja radova u ukupnoj vrijednosti od oko 10 milijuna eura, rekonstrukciji državne ceste od Baćinog Dola do Rešetara te postavljanju bukobrana na osječkoj obilaznici.

Sukladno dogovoru tijekom svibnja 2023. Zoran Škorić je za Josipa Škorića nabavio automobil vrijedan najmanje 66.900 eura, a na-

knadno je platio i dodatnu opremu za to vozilo vrijednu 3500 eura.

Osim toga, Zoran Škorić je dogovarao �inanciranje dijela građevinskih radova na obiteljskoj kući Josipa Škorića, dok je Sanda Bajtl putem Structiva plaćala izvođenje građevinskih radova te nabavku materijala i opreme za obnovu Škorićeve obiteljske kuće u iznosu od najmanje 52.281 eura.

Ostavku podnio prije mjesec dana

Plenkoviću se jednom dogodilo da mu ministar bude uhićen na dužnosti…, kaže Grmoja

Nakon uhićenja Josipa Škorića i Josipa Šarića, koji su članovi HDZ-a, a prije uhićenja su podnijeli ostavke, o svemu se oglasio Mostov zastupnik Nikola Grmoja. “Plenkoviću se jednom dogodilo da mu ministar bude uhićen na dužnosti i tada je

Josip Škorić je u kolovozu ove godine iznenada podnio ostavku na mjesto čelnika Hrvatskih cesta.

Špekulira se kako je tada doznao da se pro�v njega provode izvidi zbog ovog slučaja. Iz tužiteljstva tvrde kako mjere praćenja nisu bile probijene.

Josip Škorić je pri dovođenju na istražno ročište poručio da aktualna istraga nije povezana s njegovom ostavkom na čelno mjesto HC-a u kolovozu ove godine.

Uhićen gradonačelnik

Otoka kod Vinkovaca

se na području Slavonije i Zagreba protiv osobe za koju se osnovano sumnja da je

počinila koruptivno kazneno djelo, objavio je Uskok. Mediji navode kako se sumnja da je na račun Grada Otoka unatrag pet godina potrošio više od 35.000 eura plaćajući različite račune. Službenim karticama Grada Otoka plaćao je, navodi se, smještaj u luksuznim hotelima, čašćenja u skupim restoranima i kupovanja poklona u parfumerijama.

Šarić je prošloga tjedna dao ostavku na dužnost saborskog zastupnika.

‘Uhićenja nakon ostavki. Sve da Gazda ne bi trpio veću štetu’

pokazati zube i kratkotrajno demonstrirati neovisnost, potpuno kontroliranim Turudićem.

znala

Odbačene su prijave sa snažnim dokazima o namještanju poslova protiv Plenkovićeva najužeg kruga Milić/ Katičić, a sad svjedočimo uhićenjima nakon davanja ostavke, prvo Škorić, a sada gradonačelnik Otoka Šarić. A sve kako Gazda ne bi trpio veću političku štetu”, piše Grmoja.

Nikola Grmoja donio čvrstu odluku da se to više nikad neće ponoviti. Došlo je do zamjene kontrolirane Zlate koja je nekad

Josip Šarić

Mlade obitelji teško mogu do stanova po sadašnjim cijenama

SLAVONIJA PLEŠE U FOKLORU, IMA KONJE GIZDAVE, IDE NA POKLADNO JAHANJE

Mlada nada Josip Maričević školski je primjer mladoga čovjeka kojemu je poljoprivreda i ljubav, i životni poziv, i tradicija

Tek su mu 24 godine, a već se oženio, ima kćer, izgradio je kuću, u roku završio petogodišnji studij agronomije, smjer ekološka poljoprivreda, i ima svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo na kojem uzgaja svinje, krave i konje. Obrađuje i 30 hektara svoje zemlje, a iz usluge drugima obavlja poljoprivredne radove.

K tome i pleše u folkloru, sudionik je Pokladnog jahanja, njegovi su konji gizdavi upregnuti u kićene kočije na Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima... Sve u svemu, reklo bi se da je Josip Maričević iz Slobodnice kod Slavonskog Broda školski primjer mladoga čovjeka kojemu je poljoprivreda i budućnost, i životni poziv, i tradicija, piše Večernji list. Ne radi, nego uživa Kuća iz koje je potekao i danas je zadržala štih tradicionalnog šokačkog gospodarstva, s velikim, cvijećem ukrašenim dvorištem po kojem trčkaraju kokoši, gospodarskim zgradama punim marve, plodova zemlje i starina.

U tom se dvoru njegovih roditelja Terezije i Ivana i nalazi Josipovo gospodarstvo, dok je svoju novu kuću podigao tek nešto dalje u selu, na placu koji je nekoć bio od njegova pradjeda, no familija ga je prodala obitelji Josipove žene pa se sada ta parcela “vratila” novoj

Josip se do 24. oženio, dobio kćer, završio fakultet i ima svoje

generaciji Maričevića.

– S osam sam godina orao, s devet slagao voz bala. Valjda sam prije naučio voziti traktor nego što sam prohodao – smije se Josip, u poljoprivredi uistinu od malih nogu, pokazujući nam lani snimljene svadbene fotogra�ije na kojima pozira sa suprugom Valentinom u polju žita, s konjima. Suprugu zna još otkako su skupa išli u malu školu.

– I nikada se ne bih mijenjao za nešto drugo. Kad nešto radiš iz ljubavi, ne može se ni reći da radiš nego uživaš. Mislim da je poljoprivreda budućnost. Imam kuma koji ima potpuno istu priču kao ja – dodaje i kaže kako su Europski fondovi potaknuli mlade da ostanu na selu.

Postavio i videonadzor

On je dobio potporu kao mladi poljoprivrednik, što mu je pomoglo u razvoju svinjogojstva, a u sklopu digitalizacije omogućilo postavljanje videonadzora u prasilište. Uz svinje šarenih čekinja Josip ima i dvije krmače, nerasta i praščiće crne slavonske svinje. Svinjska kuga njegovo je gospodarstvo srećom zaobišla, no kaže da je cijela ta situacija psihički djelovala na svinjogojce kao i činjenica da je nekoć svaka kuća imala svinje, a sad ih ne smiju držati. U poljoprivredi su cijeli život i njegovi roditelji, najprije su se njome bavili uz stalni posao, a kad su s dvoje male

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Trenutak predaha s roditeljima

Njeguje slavonske običaje

djece, Josipovima sestrom i bratom, 1992. na isti dan oboje dobili otkaz u “Đuri Đakoviću”, postala je njihov jedini izvor prihoda. Svojim su radom odškolovali djecu, Marija je u Zagrebu završila medicinu i sad radi kao dječja kirurginja u Sla-

vonskom Brodu, Josipov brat Marko, od kojeg je i naslijedio gospodarstvo, doktor je agronomskih znanosti, s obitelji živi u okolici Zagreba, no subotom izjutra dolazi u Slobodnicu pomoći:

– Moji roditelji nikada nisu srljali s kreditima, godinama se svaštarilo, ulagali su koliko su imali, podizali nas na noge i naradili se. Prije deset godina brat je osnovao svoj OPG koji je prije tri godine dao meni, a tata ima svoje gospodarstvo, no sve radimo skupa, roditelji mi puno pomažu u poslu – kaže Josip. ‘Jesi lud, što će ti konj’ – Mi smo držali konje do ‘95., nisu radili ništa, i onda smo ih prodali. Kad je sin rek’o da će kupit konje, pa rek’o jes ti lud, šta će tebi konj, nemaš pojma o njima, a ja sam već zaboravio. Sad, da mora prodat, ne znam kojeg bi dao. Ma ne dam ni jednoga iz štale. Ljubav je to, nema računice nikakve. Al’ rek’o sam mu da kupi još jednog – govori Ivan Maričević, Josipova desna ruka.

Posjetitelji su imali priliku uživali u prikazu bitke hrvatskih i ugarskih plemića, okušati se u streličarstvu, mačevanju…

Uperivoju miholjačkih dvoraca Prandau-Maialth održana je u nedjelju srednjovjekovna manifestacija Ustanak hrvatskih velikaša, u organizaciji Povijesne udruge Mailath i suorganizaciji KUD-a “Matija Gubec” iz Donjeg Miholjca. Srednjovjekovna prošlost oživljena je atraktivnim i raznovrsnim programom, te su posjetitelji mogli uživati u prikazu bitke hrvatskih i ugarskih plemića, okušati se u streličarstvu, mačevanju, pisanju perom (kaligra�iji) i drugim zanimljivim radionicama speci�ičnima za srednji vijek.

Vitešku opremu i razne druge srednjovjekovne predmete, ali i viteške vještine demonstrirali su kostimirani članovi Reda vitezova Ružice

Na 30 hektara svoje zemlje sije pšenicu, ječam, zob, tri�kal, stočni grašak, kukuruz, soju i lucernu, a nada se da će još toliko državne zemlje dobi� u zakup. Bavi se svinjogoj-

stvom, mliječnim govedarstvom, a na gospodarstvu su i Lazar, Sokol i Elza – tri konja s kojima sudjeluje na brojnim manifestacijama koje njeguju slavonske običaje.

grada iz Orahovice, Viteškog reda svetog Nikole iz Varaždina, Udruge Mutila iz Medulina, Reda Zlatnog hmelja iz Zagreba, Viteškog reda Zmaja iz Šikloša, Vitezovi Zlatne Kune iz Osijeka te Streličarska udruga Knez Domagoj i KUD “Matija Gubec” iz Donjeg Miholjca. Uprizorili su i srednjovjekovnu bitku naroda i plemića iz 1385. godine. - Grupa trgovaca jednoga je dana krenula u Osijek prodavati medovinu. Dok je išla putem, zaskoče ju drumski

razbojnici, navale na nju te ju opljačkaju. Drumski razbojnici nestanu u šumi. Medovina im bijaše toliko �ina da iskapiše sve do zadnje kapi, te pripiti zaspu u polju. U ranu zoru seljaci dođu u polje i probude drumske razbojnike, te ih pozovu raditi. Međutim, razbojnici oteturaju u šumu, a seljaci se predaše sabiranju ljetine. Kosi se žito, vežu snopovi. No skupina ugarskih plemića napadne kmetove, zapali ljetinu i otme žene i djevojke.

Uz rad na zemlji i oko životinja, u poljoprivredi je i puno posla s one druge, birokratske strane: – Moraš biti menadžer da bi mogao opstati – komentira mladi poljoprivrednik. No on i u tim vodama uspješno pliva, a njegova žena Valentina lani je završila studij menadžmenta pa kad njihova Tonka malo poraste, sigurno će mu biti velika potpora i u tom administrativnom dijelu poljoprivrede.

Ustanak hrvatskih velikaša - oživljena bitka za otete kmetice iz 1385.

Ljutiti kmetovi odluče nešto poduzeti i zatraže pomoć drumskih razbojnika. Zajedno krenu u pohod osloboditi otete kmetice. No dobro naoružani ugarski plemići ih nadvladaju. Očajni kmetovi obrate se domaćim plemićima, koji im odluče pomoći. Na širokoj poljani počnu pregovori hrvatskih i ugarskih plemića o vraćanju kmetica, ali neuspješno. I počne bitka u kojoj hrvatski vitezovi poraze neprijatelja i oslobode otete kmetice - priča je to o pobjedi hrabrih hrvatskih plemića iz 1385. godine. Osim posjetitelja bila je zadovoljna i Mirjam Ćosić, predsjednica Povijesne udruge Mailath Donji Miholjac, pod čijom je redateljskom palicom održana srednjovjekovna manifestacija.

Ove godine bila je bogatija za bohurt, borilačku vještinu čeličnim tupim oružjem karakterističnim za srednji vijek.

- Svake godine nastojimo uprizoriti neku bitku u istočnoj Slavoniji iz vlada-

vine ugarske kraljice Marije, te ponuditi nešto novo. Tako smo posjetiteljima ove godine predstavili bohurt, povijesnu bitku u oklopima i oružjem, koju je uprizorila Udruga Mutila iz Medulinarekla je Mirjam. Program je pratio i gradonačelnik Donjeg Miholjca Goran Aladić.

- Ustanak hrvatskih velikaša proteklih godina razvio se u jednu od najvažnijih i najreprezentativnijih manifestacija u gradu. Program je odličan i pravi razlog za opuštanje s obitelji, rodbinom ili prijateljima u ‘’Šervudskoj šumi’’ - slikovito je rekao gradonačelnik Aladić.

- Redovito dolazimo u Donji Miholjac i to nam je, iskreno, jedan od najdražih srednjovjekovnih eventa u Hrvatskoj na kojem nastupamo - izjavio je Davor Fabić, predsjednik Viteškog reda svetog Nikole Varaždin. Srednjovjekovna manifestacija okončana je odličnom svirkom The Gardena, hrvatsko-mađarskog benda.

Posje�telji su mogli uživa� u prikazu bitke hrvatskih i ugarskih plemića

Josip Maričević iz Slobodnice kod Slavonskog Broda sa svojim konjima

Za sve je potrebna ljubav

OCJENA SNAŽAN RAST GOSPODARSTVA I ŠTEDLJIVA FISKALNA POLITIKA

Hrvatski BDP po stanovniku dosegnuo je u 2023. godini 76 posto prosjeka EU-a i bio je viši za devet postotnih bodova no što je bio u 2019. godini, ističe Fitch

Agencija Fitch podigla je u petak rejting Hrvatske s ‘BBB+‘ na ‘A-‘, uz stabilne izglede, istaknuvši otpornost gospodarstva na vanjske šokove, smanjenje javnog duga i kontinuiranu integraciju u skupinu zemalja u jezgri eurozone.

Ocjena ‘A‘ signalizira kupcima dužničkih papira da Fitch očekuje mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni, iako su možda ipak ranjiviji na nepovoljne poslovne i ekonomske uvjete nego kod zemalja s višim rejtingom.

Stabilnim izgledima Fitch je naznačio da će rejting u dogledno vrijeme zadržati na ‘A-‘.

Hrvatski rejting odražava “vjerodostojan” zakonski okvir oslonjen na članstvo u EU i eurozoni, uz �iskalnu disciplinu i spremnost na poštivanje �iskalnih propisa koji će podržati smanjenje javnog duga u iduće četiri godine, objašnjava agencija.

Institucionalni kapaciteti i sustav upravljanja poboljšani su u proteklim godinama pa je zaostatak za sličnim zemljama smanjen.

BDP po stanovniku bit će pak niži od sličnih zemalja s ocjenom ‘A‘, uz malo gospodarstvo, što znači ranjivost na vanjske šokove, upozorava Fitch.

I agencija Standard & Poor‘s podigla je prošli petak ocjenu hrvatskih dužničkih papira, s ‘BBB+‘ na ‘A-‘, ali uz pozitivne izglede, signaliziravši da bi je mogla u idućih godinu dana ponovo podići.

Hrvatski BDP po stanovniku dosegnuo je u 2023. godini 76 posto prosjeka EU-a i bio je viši za devet postotnih bodova no što je bio u 2019. godini

Otpornost hrvatskog gospodarstva na vanjske šokove, is�če agencija Fitch

I Fitch podigao rejting Hrvatske na ‘A-‘, uz stabilne izglede

više nego dvostruko viša od prosjeka u eurozoni koji bi trebao iznositi 1,3 posto, a nadmašit će i medijan zemalja s ocjenom ‘A‘, procijenjen na 2,6 posto.

Pokretač aktivnosti bit će domaća potražnja, poduprta snažnom potrošnjom kućanstava i kontinuirano visokom razinom povlačenja novca iz EU-a, procjenjuju u Fitchu. Hrvatska prednjači tempom povlačenja novca iz europskog fonda za oporavak i otpornost i do sredine 2026. trebala bi povući kompletan iznos koji joj je namijenjen, u protuvrijednosti 12,1 posto BDP-a. Europski novac bit će važan pokretač rasta do 2030., procjenjuju u Fitchu.

Zahvaljujući snažnom nominalnom gospodarskom rastu i štedljivoj �iskalnoj politici hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se u 2024. smanjiti na 59,3 posto, što znači da će biti viši od medijana u skupini zemalja s ocjenom ‘A‘.

Do 2028. Hrvatska bi se trebala izjednačiti medijanom, procjenjuju u Fitchu.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za lipanj ove godine iznosila je 2.150 eura (preračunato, to je oko 3.504 AU$), što je pad za 0,7 posto u odnosu na svibanj, ali porast za 14,9 posto u odnosu na lipanj 2023. godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za lipanj ove godine iznosila je 1.509 eura, što je nominalni pad za 0,6 posto u odnosu na svibanj, ali porast za 14,6 posto u odnosu na lipanj prošle godine. Prema podacima Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko

planiranje, najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za lipanj isplaćena je u djelatnos� vađenja sirove na�e i prirodnog plina, u iznosu od 2.601 euro.

Najniža plaća isplaćena je pak u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 871 euro.

Medijalna neto plaća za lipanj iznosila je 1.274 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa. U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za lipanj na razini Hrvatske, koja je iznosila 1.315 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 194 eura.

zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu, oslonjenom na brzo povlačenje novca iz europskih fondova, rastu plaća i kontinuiranoj integraciji u skupinu zemalja u jezgri eurozone, ističe Fitch. Unatoč značajnim vanjskim šokovima, Hrvatska se snagom postpandemijskog oporavka svrstala u vrh Europske

unije, s realnim BDP-om na kraju prve polovine 2024. godine višim za 19 posto nego u četvrtom tromjesečju pretpandemijske 2019., primjećuje agencija.

U razdoblju od 2024. do 2026 hrvatski realni BDP trebao bi po ocjeni agencije rasti u prosjeku za 3,1 posto godišnje. Stopa rasta bit će

U ovoj godini Hrvatska će ispuniti sve maastriške kriterije, s javnim dugom ispod 60 posto BDP-a i proračunskim manjkom ispod plafona od tri posto, ističu. Napominju da bi mogli ponovo podići rejting Hrvatske ako se BDP-om po stanovniku i pokazateljima sustava upravljanja u srednjom roku još više približi medijanu zemalja u skupini s ocjenom ‘A‘.

Ako pak rast gospodarstva značajno uspori u srednjoročnoj perspektivi, primjerice zbog strukturnih šokova s posljedicama po ključne sektore i/ili konkurentnost, rejting bi mogao biti snižen, ističe agencija. Kao mogući razlog za sniženje navode i eventualno značajno povećanje javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u srednjoročnoj perspektivi, zbog, primjerice, dugog razdoblja blaže �iskalne politike ili slabijih izgleda za gospodarstvo.

Hrvatska u uskom krug zemalja koje su u „iznadprosječnoj kreditnoj kvaliteti“

Napredak od neinvesticijskog rejtinga do A kategorije kreditnog rejtinga ostvarili smo rekordno brzo u odnosu na druge zemlje, poručuju iz Vlade RH

Povećanje kreditnog rejtinga zemlje komentirali su državni dužnosnici. premijer Andrej Plenković ističe kako to znači da se Hrvatsku percipira kao pouzdanu i kredibilnu državu te da je to povijesno najviša razina rejtinga koju je Fitch dodijelio Hrvatskoj.

“U tjedan dana dvije od tri vodeće svjetske rejting agen-

cije podigle su kreditni rejting Hrvatske na razinu A-, što je izvrsna vijest za hrvatske građane i gospodarstvo. Napredak od ne-investicijskog rejtinga do A kategorije kreditnog rejtinga ostvarili smo rekordno brzo u odnosu na druge zemlje, i to u razdoblju tijekom kojeg smo se morali suočiti i s posljedicama globalne pandemije i s energetskom krizom“, rekao je premijer.

Dodao je kako je to najbolji pokazatelj koliko je Hrvatska iz perspektive rejting agencija percipirana kao pouzdana i kredibilna država, sa sve snažnijim gospodarstvom i uređenim javnim

�inancijama. Zahvaljujući reformama i pravovremenim mjerama Vlade u svim kriznim okolnostima, Hrvatsku smo uspjeli pozicionirati u uski krug zemalja koje su u

,„iznadprosječnoj kreditnoj kvaliteti“.

„I u idućem razdoblju, politička stabilnost bit će sidro za strateška postignuća i provedbu Vladinih politika

koje pridonose razvoju Hrvatske i kvalitetnijem životnom standardu sugrađana”, izjavio je predsjednik hrvatske Vlade.

Potpredsjednik Vlade i ministar �inancija Marko Primorac drži kako je povećanje kreditnog rejtinga na razinu A- ostvarenje „naših višegodišnjih težnji i jedan od najboljih pokazatelja kvalitete upravljanja javnim �inancijama, ali i naše ekonomske politike u cjelini“. Ujedno, ističe, ovo je veliko priznanje za Hrvatsku kojim ispunjavamo važan cilj iz Programa Vlade za ovo mandatno razdoblje. S ovakvim kreditnim rejtingom značajno je porastao

ugled države u domaćem i međunarodnom �inancijskom okruženju, što će se pozitivno odraziti na poslovanje svih gospodarskih subjekata. Usto, visoka razina kreditnog rejtinga jamac je sigurnosti svim stranim i domaćim ulagačima te smo uvjereni kako će pridonijeti rastu ulaganja, proizvodnje, izvoza, kao i daljnjem rastu zaposlenosti i plaća. „Snažan rast BDP-a, proračunska disciplina i ubrzana provedba reformi i investicija, potpomognutih i europskim sredstvima, ostaju okosnica politike Vlade i u nadolazećem razdoblju’’, izjavio je Primorac.

Zadovoljstvo u Vladi, premijer Andrej Plenković i ministar Marko Primorac

Najviše plaće imaju zaposleni u vađenju na�e i plina

‘Palačinke Café’ - slatki dan učenja hrvatskoga jezika

Zamisao čitavog ovog projekta bila je aktivno uključiti sve učenike u jednu zanimljivu i korisnu aktivnost, ovog puta kuhanje

Tekst: Darko KOTEVSKI Foto: Draga ŠARČEVIĆ

Učenici vrijedna male Škole hrvatskoga jezika i kulture (School of Croatian Language and Culture) iz

Clifton Hilla završili su treći kvartal učenja, kroz jednu zanimljivu i veselu aktivnost.

U dvorani crkve sv. Nikole Tavelića u subotu, 21. rujna, umjesto uobičajene nastave djelatnici Škole hrvatskog jezika i kulture organizirali su za svoje učenike neobičan “Palačinke café dan” koji je, naravno, uključio sve učenike, polaznike škole, u jednu radnu i zanimljivu aktivnost. Naime, pod ravnateljstvom Sally Pintarić, tajnice škole, i svih učitelja (Lare, Kreše i Darka), učenici su u tri zasebne grupe prvo zajednički izgovarali sve potrebne sastojke za izradu palačinki, ukusnog i sveopće popularnog hrvatskog deserta, a zatim su na tri stola umiješali i pripremili smjesu za palačinke koju su Sally i njen vrijedni suprug

Andrew pekli na nekoliko posebnih električnih kuhala. Za velikim stolom djeca su zatim na svježe ispečene palačinke stavljala različite namaze, nutelu, nekoliko vrsta džemova i limun i šećer. Za posebnim stolom, nazvanim “Palačinke Café”, sjedio je “ trgovac”, učitelj Darko, s tri varijante (predložene i ispisane) osnovne komunikacije u kupoprodaji u trgovini, i djeca su jedno po jedno dolazila “kupiti” palačinke u ovom zgodno zamišljenom caféu.

Zamisao čitavog ovog projekta bila je aktivno uključiti sve učenike u jednu zanimljivu i korisnu aktivnost, ovog puta kuhanje, te potaknuti djecu na što više verbalne komunikacije u društvenom krugu obitelji iIi prijatelja.

U svakom slučaju, aktivnost pečenja palačinki protekla je u veselju i, naravno, uz mnogo naučenog - novih riječi i novih fraza - a sve kroz radost druženja (i to bez mobitela!)…što, vjerujem, dokazuju i priložene fotogra�ije.

Nadamo se da će učitelji i djelatnici ove škole i ubuduće uz inventivne i kreativne aktivnosti poticati svoje učenike na učenje našega divnog hrvatskog jezika i njegovanje naše bogate kulturne baštine.

Sada slijedi proces analize snimljenog materijala, potom će se raditi video montaža i postprodukcija s ciljem da se �ilm dovrši do proljeća 2025.

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: 'Unimedia'

Filmska ekipa "Unimedije" posjetima Hrvatskog katoličkog centra "Wollongonga" i hrvatske zajednice Sydneyja završila je svoju australsku turneju tijekom koje je kamerama snimila brojne priloge o Hrvatima - stvaranju i razvoju hrvatske zajednice koja svojom bogatom tradicijom, kulturom i baštinom doprinosi multikulturalnosti ove zemlje te svojim dostignućima ostavlja trag na brojnim područjima australske umjetnosti, kulture, znanosti i drugih područja života.

U ponedjeljak, 16. rujna, ekipa je boravila u Hrvatskom klubu "Kralj Tomislav" u Sydneyju gdje je snimila nastup mladih folkloraša "Linđa", prikazala neke od svojih �ilmskih uradaka te snimila intervjue s članovima ove zajednice.

"Susreli smo se s još jednim poznatim �ilmašem, gospodinom Petrom Pecotićem, kao i s čelnom osobom Hrvatske kuće (Croatia House), organizatoricom nedavno održanog Hrvatskog �ilmskog festivala, gospođom Mirjanom Cestar. Također, posjetili smo i starački dom 'Cardinal Stepinac Village' te St. Johans Park. Snimili smo razgovor s fra Klaudijom Mihanovićem u Hrvatskom katoličkom centru s prekranom crkvom sv. Nikole Tavelića, te zatim nogomataše Sydney Unitida i sportske terene kluba, te porazgovarali s trenerima i predsjednikom Markom Ivančićem" – rekao nam je Nikola Mihaljević, producent �ilmske ekipe. Također, tijekom boravka u Sydneyju posjetili su i galeriju "Bilich" i intervjuirali našega slavnog umjentika Charlesa Bilicha.

"Posjetili smo i tvrtku 'Boka Windows' i razgovarali s čovjekom koji je izuzetno važan kao podupiratelj svega hrvatskog u Australiji, ali i Domovini, gospodinom Markom Franovićem. Uz

Snimanjima u Sydneyju završena turneja za dokumentarni film „Naši ljudi“

snimanje panorame grada stigli smo posjetiti i novootvoreni klub 'Concord' te snimiti speci�ične hrvatske detalje u dizajnu kluba i porazgovarati s više članova klupske uprave i istaknutih pojedinaca.

Tijekom vikenda prije dolaska u Sydney boravili smo u hrvatskoj zajednici u Woolongongu, gdje smo prikazali svoje �ilmove u prepunoj dovorani Hrvatskog katoličkog centra 'Wollongonga', snimili intervjue, ali i ono što je veliki ponos ove zajednice - izvorne narodne nošnje od kojih su neke stare i više od stotinu godina, a koje su članovi posebno obukli za ovu priliku. Posjetili smo i iznimno lijepo uređeno Hrvatsko groblje, koje jedno od najvećih u Australiji. Tijekom gostovanja u Wollogongu, nakon prikazivanja �ilmova, prisustvovali smo i prigodnom oproštaju

fra Šimuna Markulina koji se nakon kratkog boravka u Australiji vraća u svoju matičnu župu u Šibeniku" – ispričao nam je Nikola u ime svoje �ilmske ekipe koja je u ovoj, prema ocjenama mnogih, najvećoj turneji ove vrste do sada snimila gotovo dvije stotine intervjua, športke i folklorne klubove i druge zanimljivosti.

Nakon njihova povratka u Hrvatsku slijedi proces analize snimljenog materijala, potom će se raditi video montaža i postprodukcija s ciljem da se �ilm dovrši do proljeća 2025. godine. U međuvremenu će se objavljivati fotogra�ije sa snimanja na Facebooku, a portreti dijela sugovornika i u drugim medijima jer, nažalost, ovi zanimljivi materijali zbog dužine neće moći u cijelosti biti dio �ilma, iako su zanimljivi široj javnosti. Više informacija o svemu rečenom pratite na Facebook stranici "Unimedije".

OSMRTNICA

ANNA PRPIĆ

(17. srpnja 1937. – 9. rujna 2024.)

Anna je rođena u Garešnici u Hrvatskoj, živjela je 87 godina, dug i ispunjen život.

Pogrebna misa u kojoj će se slaviti Annin život služit će se u petak, 27. rujna, u 13.30 sati u crkvi Our Lady of Good Counsel (9 Currie Road, Forestville NSW 2087).

Nakon mise, posljednji ispraćaj je na groblju Forest Bushland Cemetery – Davidson.

Počivala u miru Božjem.

Porezni udar na iznajmljivače

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Hrvatski premijer pokazao je da misli ozbiljno kad govori o uvođenju poreza na nekretnine! U osnovi je to dabra ideja (neki tvrde da je za nju zaslužna Europska unija, da Plenković samo izvršava ono što mu u Bruxellesu narede...), ali realizacija, pokazalo se, nije tako sjajna. Pošteno je da za funkcioniranje države više izdvajaju oni koji imaju od onih koji nemaju, odnosno oni koji imaju više, od onih koji imaju manje. I to bi trebala biti glavna vodilja projekta zvanog porez na nekretnine, ali iz onoga što je ministar �inancija Marko Primorac rekao i pokazao predstavljajući „novi krug porezne reforme”, može se zaključiti da tome nije tako. Model po kojem će se plaćati porez na nekretnine, kao i porez na prihode od kratkoročnog iznajmljivanja kuća i stanova, koji je predstavljen u istom paketu, ne jamči da će oni koji imaju više plaćati više.

Porez na nekretnine, naime, neće se plaćati razmjerno vrijednosti kuće ili stana, nego prema lokaciji i površni objekta. A to znači da će se isti porez po četvornom metru plaćati na stare jedva useljive, ali ipak useljive, kuće i na lijepe, dobro opremljene novogradnje, ako se nalaze na istoj lokaciji.

Primjerice, ako je netko od roditelja ili djeda i bake naslijedio kuću koja je bila lijepa i udobna prije pedeset godina i nema novca za njezinu obnovu, on će plaćati isti porez kao i vlasnik vile izgrađene prošle godine na susjednoj parceli. Dakle, isti porez plaća onaj koji nema novca za obnovu naslijeđene kuće, koja mu takva kakva je ne kože donijeti nikakav prihod, i vlasnik moderne vile koja se može dobro iznajmiti. Ni pravila za određivanje paušalnog poreza na prihod od kratkoročnog najma ne uzimaju u obzir vrijednost nekretnine koja se iznajmljuje, a uz to taj porez ima nekoliko drugih u najmanju ruku problematičnih učinaka. Na prvom mjestu je sama nakana onih koji su kreirali „novi krug

Poreznim udarom na iznajmljivače apartmana, koji ostvarenu zaradu troše u Hrvatskoj, Vlada pogoduje hotelima i hotelijerima, koji dobit uglavnom iznose iz Hrvatske

porezne reforme”.

Taj porez plaćao se i do sada, ali se tom reformom najavljuje njegovo povećanje i to, za neke kategorije, za čak 653,4 posto, a sve, kako je rekao ministar Primorac, kako bi se izjednačilo porezno opterećenje kratkoročnog i dugoročnog najma, odnosno iznajmljivanja apartmana turistima i iznajmljivanja stanova podstanarima. Baš u toj javno iznesenoj nakani sadržana je velika nepravda, ali i moguća dugoročna šteta za mnoge hrvatske građane, pa i za gospodarstvo Republike Hrvatske. Jednostavno, nepravedno je izjednačavati porezno opterećenje zarade onih koji u posao, osim samog stambenog prostora, ulažu i veliku količinu rada (dočekivanje gostiju, pospremanje apartmana prilikom svake smjene, pranje posteljine....) i zaradu onih koji zarađuju isključivo od iznajmljivanja stambenog prostora. Država time praktički želi uzeti zaradu koju iznajmljivači apartmana steknu svojim radom.

Nisu svi iznajmljivači od iznajmljivanja apartmana napravili veliki biznis, mada ima i takvih, nego je među njima mnogo i onih koji u borbi za golu egzistenciju svoja niska primanja „podebljavaju” iznajmljivanjem, bilo da iznajmljuju dio kuće, bilo da tijekom sezone iznajmljuju vlastiti stan, a za to vrijeme žive kod rodbine ili prijatelja. Na njih država nipošto ne bi smjela udariti drastičnim povećanjem poreza. Pogotovo što udarom na iznajmljivače apartmana, koji ostvarenu zaradu troše u Hrvatskoj, pogoduju hotelima i hotelijerima koji dobit uglavnom iznose iz Hrvatske.

Trećina mladih želi se iseliti iz Hrvatske!

Rezultat je to istraživanja Instituta za istraživanje migracija, a odnosi se na stavove mladih u dobi od 18 do 29 godina. Kako takvih u Hrvatskoj ima skoro pola milijuna, znači da je njih 150 tisuća sklono odlasku iz domovine. Zapravo, radi se o nešto manje od trećine, točnije 28,8% onih koji stalno razmišljaju o preseljenju iz RH, ali zvučnije je to zaokružiti. S druge strane su mladi koji su izjavili da nikad ne razmišljaju o preseljenju, a njih je 27,7%. Ostatak, 43,3% mladih, ponekad razmišlja o preseljenju.

Kako to već biva sa sličnim istraživanjima, i ovo je prikazano kao porazno saznanje, s obzirom na to da se iz Hrvatske već ranije iselilo oko 390 tisuća građana. Pa, sad, i nije to baš za slaviti, ali ne treba više ni kukati. Prema pitanjima koje su postavljali u Institutu, a i odgovorima, ispada da su mladi, ukratko, nezadovoljni apsolutno svime u ovoj državi, u svemu vide problem i blokade, a najviše njih, gotovo 90%, na prvo mjesto stavlja problem nepotizma. Dakle, ono naše tradicionalno zapošljavanje i napredovanje preko veza. Potom im najviše smetaju preniske plaće, razočaranost u političku vlast, sustav obrazovanja koji nije usklađen

Ode rujan, a bijaše svakakav, temperaturni skakavci začudili narod, nije znao bi li hodao gol i bos ili u toplim kaputima, poželjnima u malom ledenom dobu rujanskom. Bilo je tih malih ledenih u povijesti, osobito početkom novoga vijeka ali i poslije, no oni bi potrajali koje stoljeće i dulje, a ovo sadanje malo i nikakvo odmah se ugasilo i vratilo nas u pregrijani svijet, doduše manjeg ali poplavnog intenziteta. Iz novije hrvatske povijesti pamtimo rujan po šibenskom čudu 1991. kada je zločinac Ratko htio preko mosta, pa dobio po gubici od odvažnih i domišljatih Šibenčana, pothvat u stvari nevjerojatan, a Ademi u svojoj knjizi objašnjava što se glede topova odigralo i da nije Žirje bilo presudno, nego drukčije, u što ne ulazim.

Kako god bilo, riječ je o svojevrsnom čudu, o kojemu ni Vatikan još nije rekao zadnju, kao što nije ni o Međugorju.

O hercegovačkom je čudu tek nešto, i opet nejasno, Rim progovorio prošlih dana, oprezni nihilizam uobličio u Nihil obstat, kao da je vjernicima iz svih dijelova svijeta taj obstat do sada bio priječen, kao da milijuni nisu dolazili u Međugorje nego čekali u Dubrovniku, Splitu ili okolici da im Dikasterij dade dopuštenje, pa tek onda krenuli, kao da do sada nisu tiskani i prodani milijuni knjiga o Međugorju na svim svjetskim i nesvjetskim jezicima.

Uzgred, Nihil obstat se u katoličkom svi-

s tržištem rada i hrvatsko gospodarstvo koje nema dobre razvojne perspektive. I istraživači, naravno, zaključuju kako je gubitak mladih ljudi katastrofa za hrvatsko društvo sa svih mogućih aspekata. Meni je katastrofa što istraživači nisu postavili još jedno pitanje, a koje bi rasvijetlilo stupanj nezadovoljstva mladih samima sobom u smislu njihove ambicioznosti i sklonosti k samoinicijativi, pa bi tako donekle mogli izmjeriti i postotak onih mladih koji su poduzetni.

Dakle, nepotizam bi, prema tom istraživanju, bio glavni razlog odlaska. Ako znamo da se nepotizam odnosi na uhljebljivanje preko veze i da je moguć na poslovima u državnom i javnom sektoru, idemo izračunati koliko je takvih poslova u Hrvatskoj. U državnom i javnom sektoru zaposleno je oko 250 tisuća ljudi. Dodamo li tome još one koji rade u lokalnim komunalnim sektorima, pa još u velikim državnim poduzećima poput HEP-a i Hrvatskih pošta itd., to je još 200-tinjak tisuća poslova. Zaokružimo to na pola milijuna radnih mjesta na kojima, dakle, caruje, kako to misle naši mladi, goli nepotizam i uhljebništvo. Kako u Hrvatskoj trenutačno postoji 1,74 milijuna zaposlenih, znači da na najmanje 1,24 milijuna radnih mjesta u realnom sektoru nema nepotizma ni uhljebništva, nego svi ovise o svojim kvalitetama.

Nepotizam nije moguć na 70-ak posto radnih mjesta u Hrvatskoj. I kako onda mladi baš u nepotizmu vide glavni razlog odlaska iz Hrvatske?

Praksa nepotizma nije prisutna na 70ak posto radnih mjesta u Hrvatskoj. I kako onda 90 posto naših mladih od 18 do 29 godina vidi baš u nepotizmu glavni razlog što žele otići iz Hrvatske? Dakle, brojke ne potvrđuju i nepotizam ne može biti glavni razlog njihove želje za odlaskom, nego je riječ o drugim razlozima. Nezadovoljstvo i buntovništvo mladih normalna je stvar. Naprotiv, bilo bi nezdravo i tužno za Hrvatsku da je drukčije. Ali ti mladi, poglavito onih 150 tisuća koji se već vide izvan RH moraju biti iskreni prema sebi. Što se nas koji ostajemo tiče, ne treba o mogućem odlasku mladih izvan zemlje razmišljati kao o porazu. Nema ništa loše u tome da mladi provedu nekoliko godina u razvijenim EU i drugim državama, da shvate njihov porezni, zdravstveni i socijalni sustav, da vide iz prve ruke sve pluseve i minuse, da steknu nove ideje, osjete kako je to natjecati se žestokoj u konkurenciji da bi napredovao ili dobio veću plaću, pa da onda sve to izmjere i usporede s plusevima i minusima u svojoj domovini. Nakon tog iskustva i naši mladi steći će realnu sliku o sebi i otpast će mogući izgovori o tome zašto u Hrvatskoj nisu uspijevali. A najgore je to što mnogi od njih nisu ni probali uspjeti kod kuće. Više od milijun Hrvata uspjelo je dobiti posao bez nepotizma, a budimo realni i dobar dio od onih pola milijuna koji navodno rade u carstvu nepotizma. Pa nije baš da se u Hrvatskoj ne može uspjeti. Ako već i u startu odustanu od borbe u vlastitoj zemlji, izgledno je da će ti mladi i u inozemstvu ostati na donjem dijelu društvene ljestvice. (Večernji list)

Barem da nema hapšenja franjevaca

jetu prvenstveno odnosio na tiskanje knjiga, to jest na dopuštenje tiskanja. Filma tada još nije bilo. Svršetkom osamdesetih snimio je Jakov Sedlar U sredini mojih dana, a zatim 1994.! usred rata Gospu (scenarij: Ivan Aralica) s vrlo poznatim američkim i hrvatskim glumcima. Film je izazvao velik interes u svijetu, i među Hrvatima, naravno, ali i zazor ne samo ulijevo nagnutih nego i svakojakih političkih orijentacija, pa se Sedlar do dan-danas nalazi na sivoj listi kulturnih institucija i ne može dobiti ni kunu ni euro za svoje projekte (i Četverored mu nije pomogao, štoviše). Ni poludesni mu nisu nimalo skloni, a činjenica je da se 1989. nalazio na drugoj jednoj listi – onoj u pozivu na inicijativu stranke odnosno pokreta koji je težio samostalnoj hrvatskoj državi. Pa sada živi upravo u toj državi.

Znači, vraćam se fenomenu, narod (na-

Kako to da je Ivanu Pavlu II. bilo jasno, pa je Stepinca upravo u zagorskoj dolini proglasio blaženim. A Franjo oklijeva oko svetosti zagrebačkoga nadbiskupa

rodi) je sam od sebe rekao da tu ima nešto ljudskom umu neshvatljivo. Što je ionako odavno napisao stanoviti Shakespeare i to baš u Hamletu, gdje taj nesretnik i oklijevalo govori: „E, moj Horacije, ima mnogo stvari između neba i zemlje, o kojima tvoja �ilozo�ija i ne sanja.“ E, moj Franjo. Jest, čuda se događaju. Svako dijete, svako začeće je čudo jedno veliko, pa i život na ovom našem nevjerojatnom planetu je čudo, pa i to da je prepušten na milost i nemilost priglupom čovječanstvu koje voli ratovati čim se ukaže zgodna prilika. Vatikan priznaje da je Međugorje dalo plodove vjere, što jest, jest, veliko je to stablo izraslo, samoniklo, pa ga se jednostavno ne može prešutjeti makar je stasalo među tim čudnim Hrvatima, dakle u slavenskom a ne romanskom svijetu, što je po sebi dosta sumnjivo. Ali eto sada Rim dopušta hodočašća, ma bravo, ali Međugorje nije svetište, kako smo mislili, nego samo župa što kaže razdragani mostarski prelat, dodajući da mu nikada nije bila jasna ni Marija Bistrica, valjda ni ostala marijanska svetišta, kako smo ih oduvijek nazivali, pa ćemo i ubuduće.

Kako to da je Ivanu Pavlu II. bilo jasno, pa je Stepinca upravo u zagorskoj dolini proglasio blaženim. A Franjo oklijeva oko svetosti zagrebačkoga nadbiskupa. Nadam se da se oko Međugorja ne konzultira sa srpskim patrijarhom, kao oko Alojzija, ali ne bih se čudio. Za sada, važno je barem da nema hapšenja franjevaca. Čuda se događaju, rekoh. U svemu, ništa se u svezi s Međugorjem nije dogodilo, premda se očekivalo. Nihil obstat je pretvoren samo u verziju Nihil novi sub sole. Ukazanje (ukazanja) nisu priznata, ružne glasine kažu da Rim čeka smrt vidjelaca, pa onda možda... (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

Piše: Davor Ivanković

POBOŽNOST DUHOVNI POTICAJI, NEOBIČNI SLUČAJ JEDNE BASKIJSKE OBITELJI

Svih sedmero iz obitelji redovnici i redovnice

Antonio Aldama, višedesetljetni profesor na Gregorijani, ispriča mi ovu pri/povijest svoje baskijske obitelji. Srećom imadoh uza se olovku i notes

Jednom zgodom u Rimu godine 1985. o. Božidar Nagy D. I., voditelj Hrvatske sekcije Radio Vatikana, dođe u Sv. Jeronim. Pozva me prijateljski na objed u Generalnu kuriju Družbe Isusove, Borgo Santo Spirito, kraj Vatikana. Za stolom u blagovalištu sučelice bijaše p. Antonio Aldama, višedesetljetni profesor na Gregorijani. Nakon ručka ispriča mi ovu pri/povijest svoje baskijske obitelji. Srećom imadoh uza se olovku i notes.

Antonio Maria Aldama, njegov otac, rođen je 1869. u Baskiji, u Španjolskoj. Pođe u sjemenište, završi bogosloviju i tu stade. Ni makac dalje. Nešto ga presiječe. Ne dade se zarediti, ne zna ni sam zašto. Ode k svom ujaku u južnu Španjolsku, u mjesto Sanlucar, da ne bude velike priče u Baskiji. Dolores. Tu se upozna s djevojkom imenom Dolores, Andalužankom, deset godina mlađom od sebe, koja bijaše u samostanu neko vrijeme, valjda kao novakinja. I ona bijaše napustila zvanje, čini se više iz zdravstvenih razloga. Poznanstvo, zaljubljenje, vjenčanje 1899. godine.

José. Prvi sin iz toga braka, Josip, poživje godinu-dvije i umrije.

Dolores 2. Kći, po imenu Dolores (kraćeno od Virgen de los dolores = Djevica od sedam žalosti), preminu također kao dijete.

Roditelji se prestrašiše da ih Bog ne kažnjava što napustiše duhovna zvanja.

José 2. Rodi im se i treće dijete, kojemu opet nadjenuše ime Josip.

Concepción. Potom dođe na svijet kći kojoj dadoše ime Začeće (u nas uobičajeno: Imakulata).

Natividad. Dođe i treća djevojčica, Božana. Antonio bijaše šesti, koji sve ovo popamti.

Francisco. A sedmi se pojavi Franjo.

Godine 1918. najstariji José pristupi svomu ocu Antoniju i reče mu da bi on u isusovce.

– Haj, sine, u isusovce! Kada ja ne postadoh svećenik, budi ti i svećenik i isusovac!

Domalo se djevojčica Concepciόn javi svojoj majci i priopći joj da bi ona u Družbu sestara Srca Isusova.

– Hajde, kćeri, u Družbu sestara Srca Isusova! Sreća te i milost Božja pratila, veli joj mati. Kada ja ne postadoh ča-

sna sestra, budi barem ti. Javi se 1924. godine dvanaestogodišnji Antonio – ovaj koji to priča – i kaže da bi i on za starijim bratom Joseom u isusovce.

– Haj, sine, i ti u isusovce, veli mu velikodušni otac.

Priđe i druga kći, Natividad, i veli roditeljima da bi i ona za svojom starijom sestrom, u samostan, u Srce Isusovo.

– Hajde, kćeri, pođi i ti u samostan u miru Božjem, rekoše joj i otac i mati.

I depresivne osobe mogu vježbom �izičke i psihičke relaksacije opustiti tijelo i doživljavati nazočnost Boga

Uduhovnoj terapiji glavni cilj je uspostaviti odnos depresivne osobe s Bogom, koji je apsolutna ljubav koja nas savršeno poznaje i beskrajno ljubi.

Bolovati od depresije znači: biti zatočen u svijetu bez nade, bez svjetla, bez radosti i bez ljubavi. Kad se kombinaciji lijekova i psihoterapije nadoda duhovna terapija vjerom, molitvom, sakramentima i pouzdanjem u Božju svemoć, onda je depresivna osoba na najboljem putu da bude izliječena ili da joj se bitno poboljša zdravstveno stanje. U duhovnoj terapiji glavni cilj je uspostaviti odnos depresivne osobe s Bogom, koji je apsolutna ljubav koja nas savršeno poznaje i beskrajno ljubi.

Istinska vjera u Boga, njegovu ljubav, milosrđe i svemoć, najbolja je brana i lijek protiv depresije. Depresija je nemoć. Medicina je moć. A vjera je svemoć. Po vjeri sam Bog djeluje u našu korist. Tko vjeruje, taj djeluje!

Depresivna osoba pati od osjećaja manje vrijednosti i bespomoćnosti. Vjera nas uči da je čovjek biće stvoreno na sliku i priliku Božju i kao takav on je vrijedan u Božjim očima. Kad se više

Kad eto ti i petoga živog djeteta, Francisca. Kaže roditeljima da bi i on u isusovce.

– Hajde, sine, i ti u isusovce u sto dobrih časa! Pratila te milost Božja i ustrajnost u zvanju!

Roditelji se vratiše u duhovna zvanja. Kada sretni roditelji, otac Antonio Maria i mati Dolores, otpremiše djecu u redovnike i redovnice, onda zahvališe Bogu što prije toliko godina uredi tako da se njih oboje zaustave u zvanju, vjen-

čaju se, rode sedmero djece: dvoje malenih Bog uze k sebi, a petero zagrliše duhovna zvanja. Nekim unutrašnjim nadahnućem dogovoriše se da se rastave i pokušaju drugi put ući u duhovni stalež: otac se odluči zarediti za svećenika, ionako je završio svu teologiju, samo malo skinuti prašine s knjiga, ponoviti neke traktate i izaći na ispite, a majka će ponovo pokušati poći u samostan, sada je u pedesetim godinama valjda nešto zdravija

nego kada novakinjom bješe, i to ovaj put u Družbu sestara vizitandina. Rečeno – učinjeno. Napišu roditelji molbe u Vatikan papi Piju XI. (1922.1939.). Sveti Otac uze u ruke pisma, čita ih, križa se i čudi da i takvih čudesnih obitelji ima u Katoličkoj Crkvi. I dopusti im da se on zaredi, a ona zavjetuje.

Ređenje i zavjetovanje. Sin José zaređen je 1929. godine, nekoliko mjeseci prije oca. Trebaše se rediti istoga dana otac i sin, ali ne stiže na vrijeme dopuštenje od Svete Stolice. Valjda oni iz Vatikana namjerno zategnuše da ne budu točno istoga dana i stari otac i mladi sin – mladomisnici. Sin se zaredi o Maloj Gospi, a otac na Badnji dan 1929. I proslavi mladu misu sutradan, licem na Božić, u svojoj 60. godini života. I to u samostanu gdje mu bijaše bivša supruga kao kandidatica časnih vizitandina. Na mladoj mu misi održa prigodnu propovijed sin José, a posluživahu kao ministranti druga dva sina, Antonio i Francisco, isusovački bogoslovi. Sve u nazočnosti dviju kćeriju

redovnica Concepción i Natividad. Istoga dana popodne otac s redovničkom djecom prisustvova ulasku svoje donedavne supruge Dolores kao kandidatice u postulaturu. Odmah nekako po Novoj godini, 5. siječnja 1930., otac uđe u isusovački novicijat u svetištu Loyola. I razbolje se. Umrije 1. veljače, nakon mjesec dana svećeništva i nakon što iz ruku sina Josea primi sakrament umirućih i, dopuštenjem viših poglavara, pred njim položi zavjete Družbe Isusove. Majka iste godine položi prve zavjete i poživje kao redovnica do svoje smrti, 1949. godine. [1] Kada bi pater Francisco negdje držao kakvu duhovnu konferenciju, onda bi ga ovako predstavljali: „Večeras će imati predavanje pater Francisco Aldama, isusovac, prefekt u tom i tom sjemeništu, sin jednoga oca koji posta isusovac i jedne majke koja posta redovnica“. Ne možeš se snaći u milosti Božjoj!

(Izvor: msgr. dr. Ratko Perić, 2. kolovoza 2024., Duhovni poticaji)

Kako se vjerom boriti protiv depresije

povjeruje u tu istinu, osoba se može osloboditi osjećaja bespomoćnosti.

Depresivna osoba pati od osjećaja krivnje koja može biti svjesna i objektivna, ali može biti također iracionalna, to znači da se osoba osjeća subjektivno krivom za ono zašto nije objektivno kriva. Vjera naviješta milosrđe i ljubav Božju. Isus je naše grijehe uzeo na se i nas pred Bogom opravdao.

Depresivna osoba ne vidi smisao svoje patnje. Često se pita: „Zašto baš ja moram toliko patiti? I Bog me je zaboravio…” Vjera uči da nam otajstvo križa otkriva smisao tame, pa tako i depresije. Bog je po križu Kristovu spasio svijet. Križ je simbol sve patnje, pa tako i depresije.

Depresivna osoba ne prihvaća i ne voli sebe, nije zadovoljna sa sobom, sklona je nesvjesno kažnjavati sebe, a vrlo često pokušava izvršiti samoubojstvo. Vjera uči da Bog neizmjerno voli čovjeka: “Gle u dlanove sam te svoje urezao, da te ne zaboravim, ti si moj„ (iz 49,16).

Depresivna osoba ne razumije smisao svoje patnje za koju smatra da je nezaslužena, neizdrživa i nerazumljiva. U vjeri doznajemo kako se prihvaćena i osmišljena patnja lakše podnosi, a u kršćanskoj perspektivi kad se u vjeri ujedini s Kristovom patnjom ona postaje spasonosna za svijet.

Depresivna osoba nosi u sebi potisnutu srdžbu, a često i nesvjesnu želju za osvetom. Ta srdžba opterećuje osobu iznutra i, ako nije dobro razriješena, okreće se protiv osobe u obliku depresije. Vjera nas poziva da opraštamo dru-

gima jer je to volja Božja. U Očenašu molimo: „… otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim…”

Iskreno oproštenje liječi depresivnu dušu.

Depresivne osobe često imaju krive slike Boga. Bog

kao strogi sudac ili policajac izaziva pobunu, a onda i osjećaj krivnje. Isus je objavio Boga kao dobrog i milosrdnog oca koji rado prašta i s ljubavlju prima svog izgubljenog i rasipnog sina. Depresivne osobe su previše koncentrirane na sebe i svoju patnju. Vjera ih poziva da izađu iz sebe i učine nešto lijepo i dobro drugima koji su u nevolji. Tada će i njima biti lakše. I depresivne osobe mogu vježbom �izičke i psihičke relaksacije opustiti tijelo i doživljavati nazočnost Boga koji nas ljubi i prihvaća takve kakvi jesmo. Isus kaže: „Dođite k meni svi umorni i opterećeni i ja ću vas odmoriti.“

(Izvor: Za Rastimo u Gospodinu p. Mijo Nikić)

O. Antonio Aldama slavi svetu misu uz trojicu sinova

P. MIJO NIKIĆ

Dnevnik Grge Gecana ispisan u Za

Tuj opazih na žalost odmah da će biti žuhki život za mene kad pogledah vodu kakova se pije. Sad mi tek puče pred očima te uzdahnuh, oj Gecane, gdje je sada Kupa, Sava i ine rieke mile ti Domovine, piše u Dnevniku

Pripremila: Suzana FANTOV

Tko će istraživati najranije hrvatske zapise o Australiji neće moći zaobići Dnevnik Grge Gecana, ispisivan u Zapadnoj Australiji prije više od sto godina. Gecan je u Australiju došao 1899. i tamo proveo gotovo četiri godine – sve do potkraj 1903. U svoj dnevnik danonoćno je zapisivao dojmove i događaje iz tegobnoga života u tuđini, prvo na farmi i u šumama Zapadne Australije, zatim u rudnicima zlata oko Bouldera.

Svojim zanimljivim dnevničkim zapisima ispunio je nekoliko stotina gusto ispisanih stranica u tri bilježnice, od kojih je prva, nažalost, izgubljena. Osim dokumentarnom vrijednošću, taj dnevnik privlači pozornost i zato što ga je pisao otac poznatoga hrvatskog slikara Vilka Gecana koji je i sâm dio najranijega djetinjstva proveo u Australiji.

Grga Gecan po mnogočemu je bio osebujna ličnost, čovjek živa duha i nemirne naravi zbog koje je često mijenjao zanimanje, poslodavce i mjesto boravka. Rođen je 1866. godine u Sungeru, u Gorskome kotaru, a zavičajne šume odredile su njegov životni put upravitelja pilane i šumarskog nadzornika.

Služio je vojni rok u k.u.k. mornarici u Puli pa je od 1881. do 1883. proveo kao mornar na školskom brodu "Schwarzenbergu". Iskoristio je te dvije godine na najbolji način: naučio je njemački i talijanski, a kad je poslije svladao i engleski, imao je za samouka čovjeka zavidno znanje stranih jezika.

Na izmaku 19. stoljeća Gecan je radio u šumama oko Kočevja, Banove Jaruge i Požege, ali istodobno je maštao o dobroj zaradi u šumama Kanade ili na nalazištima zlata u Australiji. Sve bi to ostala samo maštarija da ga ljeti 1899. godine nije iznenadila ponuda baruna Alfreda von Carlshausena koji je imao posjede u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i u nekim drugim zemljama.

Barun je tražio poslovođu i desetak radnika za svoju farmu u Zapadnoj Australiji.

Obećavao je dobru zaradu i razne druge pogodnosti pa Gecana nije bilo teško pridobiti. Odabravši desetak dobrih radnika, produžio je odmah u Veneciju na završni dogovor s barunom Carlshausenom. U Rijeku se vratio 14. rujna, a tjedan dana poslije već je bio na putu za Australiju. S 360 forinti u džepu, Grga Gecan u veliku avanturu poveo je suprugu Jelicu, sina Vilka s tek pet godina, kćerkicu Zoricu i nekolicinu privrženih radnika. Otputovali su 21. rujna 1899. iz Požege za Rijeku, gdje su im se priključila još sedmorica radnika iz Liča i 26. rujna 1899. isplovili su iz Genove na put dug osam tisuća milja.

Poslije gotovo mjesec dana plovidbe, Grga Gecan s obitelji i radnicima stigao je u Australiju. U Dnevniku je zabilježio da su se iskrcali 23. listopada 1899. u Fremantleu, glavnoj luci Zapadne Australije. Pred njima je bio još dug i zamoran put jer njihov je cilj bila farma "Santa Maria", duboko u unutrašnjosti, zapadno od velike Viktorijine pustinje.

Prema obećanju baruna Carlshausena, tu ih je trebao čekati dobar posao i dobra zarada. Međutim, dočekalo ih je – razočaranje. Već je njihov smještaj dao naslutiti da im se ne piše dobro: radnici su smješteni pod šatore, a Gecanovi u trošnu kolibu. Rad je bio teži od očekivanoga, nadnice znatno manje od obećanih. Razočaranju je pridonijelo i saznanje da se barun njima lažno predstavljao; on uopće nije bio vlasnik farme, nego samo upravitelj i nakupac radne snage za pravog vlasnika – obitelj Mariansky.

U takvoj nezavidnoj situaciji najteže je bilo Grgi Gecanu jer je trpio prijekore svojih radnika i supruge zabrinute za djecu. Ona je bila pred novim porođajem, što je dodatno otežavalo njihov položaj. Izlaz iz te klopke, u koju su upali privučeni primamljivim obećanjima baruna varalice, prvi su pokušali naći pojedini snalažljiviji radnici. Uspostavili su vezu s hrvatskim iseljenicima u okolnim naseljima pa kad bi od njih doznali za mogućnost bilo kakvog zaposlenja oni bi jednostavno pobjegli s farme. Na taj se korak morao odlučiti i Grga Gecan, pogotovo nakon što se obitelj u međuvremenu povećala za još jednu djevojčicu, Zlaticu Jelenu.

Negdje sredinom svibnja 1900. godine Gecanovi su pod okriljem noći napu-

stili farmu "Santa Maria", ne javivši se ni preostalim radnicima ni barunu. Spas su potražili u Scotchdaleu. Ovdje su im sunarodnjaci našli smještaj, a Grgi uskoro i zaposlenje – na pilani braće Millar u obližnjem Denmarku.

Ujesen 1900. godine mali Vilko, budući slikar, krenuo je u prvi razred osnovne škole u Scotchdaleu u Zapadnoj Australiji. Ali Vilko nije uspio završiti prvu godinu školovanja u toj školi jer je njegov otac, slomljen teškim radom na pilani, ponovno odlučio promijeniti boravište. U Dnevnik je o tome zapisao sljedeće: "Nakon moje krvave i teške patnje na pilani broj 3 u Denmarku [...] pateći se krvavo samo za svakdašnji život svoj i moje mile obitelji odlučih se dne 11. ožujka 1901. te podjoh sa cijelom obitelji put Albanyja, s uzdanjem u svevišnjega Gospodina Boga da potražim nove radnje i sreće u nazvanoj zlatnoj zemlji, ali za mene uvijek do danas nesretnoj."

U Albany, gradić na krajnjem jugu Zapadne Australije, stigli su 12. ožujka 1901. – upravo na Grgin 35. rođendan. Uz pomoć "našega dalmatinskog Hrvata g. Gabelića" unajmio je stan i smjestio obitelj te produžio vlakom u potrazi za poslom.

U potrazi za srećom

Pred Grgom Gecanom bilo je novo, još teže razdoblje njegove australske pustolovine. Postao je dio onog mnoštva avanturista koji su

Obitelj Gecan 1901. u Australiji: roditelji Jelica i Grga s djecom Zla�com-Jelenom, Vilkom i Zoricom

Hrvatski rudari spomenu� kao jedni od pripadnika europskih naroda na "zlatnim poljima" Heathcotea (Viktorija). Foto: Z. Kozlevčar

sa svih strana svijeta pohrlili na australske Zlatne poljane u potrazi za srećom.

"Tuj opazih na žalost odmah da će biti žuhki život za

mene kad pogledah vodu kakova se pije. Sad mi tek puče pred očima te uzdahnuh, oj Gecane, gdje je sada Kupa, Sava i ine rieke mile ti Domo-

Najveća vrijednost dnevničkih zapisa Grge Gecana (1899.- 1903.) jest minuciozna kronika života jedne goranske obitelji u Australiji prije sto�nu godina, koja uz iznimnu dokumentarnu vrijednost privlači pozornost i stoga što ju je pisao otac po-

znatog hrvatskog slikara Vilka Gecana, koji je i sâm dio najranijega dje�njstva proveo u Australiji . Grgin sin postao je glasovi� slikar i grafičar Vilko Gecan (1894. - 1973.), koji pripada prvim ekspresionis�ma u hrvatskom slikarstvu.

vine, gdje si se bojao napit iz njih", napisao je u Dnevnik. Luta između Kalgoorliea i Bouldera, povremeno nađe nekakav posao u rudnicima, da bi već nakon nekoliko dana opet bio na cesti. A iz Albanyja dolaze pisma supruge Jelice puna prijekora i očajanja. "Opet bez radnje, a stiže mi list od žene da neima kruha ni novaca, što da radi? Hoće li skočit u more ili će ubiti sebe i diecu", zapisat će Grga u Dnevnik sredinom svibnja 1901. godine. Tračak ohrabrenja i radosti pružit će mu prvo pisamce sina Vilka, koje je ujedno i prvi poznati autograf slavnoga slikara. Nevještom dječjom rukom napisao je ocu: "Mili tata da si mi živ zdrav, Bog te čuva i majka božja. Fala tata na čestitki, dao Bog tu sreću da se brže sastanemo i razveselimo. Budi pozdravljen i poljubljen od mene tvog sinka. Willim Gecan, učenik 1. razreda Alany".

Kad je Vilko završio prvi razred, preselili su se k ocu. U Boulder su stigli 10. srpnja 1901. i smjestili se "u malenu, od lima i platna napravljenu kućicu blizu svratišta Horse Shoe Inn, nedaleko od grada Bouldera". Sada je obitelj opet bila na okupu, ali to tek djelomično olakšava njihove nevolje. Grga je i dalje uspijevao zaraditi tek za preživljavanje.

Bijaše strašno toplo U jesen 1901. godine Vilko je krenuo u drugi razred u

Grga Gecan i sin Vilko kao 18-ogodišnjak (Banja Luka, 1912.)

PROVELA ČETIRI GODINE–SVE DO POTKRAJ 1903.

padnoj Australiji

Boulderu. U neizvjesnosti i iščekivanju obitelj Gecan dočekuje kraj još jedne godine u Australiji. Grga u Dnevnik zapisuje: "25/XII – Bijaše strašno toplo, poslie podne strašna vrućina te je barometar u hladu kazao 107 Farenheita. Bijaše nazdravlje Božić, eto meni i mojoj obitelji osvanuo je već treći žalostan... Na obedu bio je Tomo Miloš rodom uz Hreljina u Hrvatskoj. Imali smo siromašan obed. Nema toga da se tuj može praviti po liepim hrv. običajima, te nas dvojica odosmo u grad Boulder i nakitismo se prilično pivom". Potkraj siječnja 1902. godine posuđenim novcem

šalje svoju obitelj natrag u Hrvatsku.

"Danas se žalostno dielismo ja i moja mila Supruga kao mi i mila Diečica", čitamo u Grginu dnevniku.

"Oni krenuše u 3 sata popodne s kolodvora u Kalgoorlie za put Domovine, a ja ostah kao panj žalostno jecajući i milo gledajući za vlakom..."

Grga Gecan ostat će u Australiji još skoro dvije godine. Krajem svibnja primio je dugo očekivanu vijest o sretnom povratku supruge i djece u domovinu. Supruga mu je javila i adresu njihova privremenog boravišta: Karlovac, Struga br. 4. Tu se 28.

Poslije gotovo mjesec dana plovidbe Grga Gecan je s obitelji i dvanaest radnika s�gao u Australiju. U Dnevniku je zabilježio da su se iskrcali 23. listopada 1899. u Fremantleu, glavnoj luci Zapadne Australije.

srpnja 1902. Gecanovima rodila još jedna kćerka, Marija-Elizabeta, razlog više za Grginu čežnju i želju za što skorijim povratkom kući. Da uštedi neku funtu radio je i najteže poslove u rudnicima zlata oko Bouldera, često i nekoliko stotina metara duboko pod zemljom. O tome je ostavio potresne zapise na stranicama svoga dnevnika koji je ispisivao vrlo lijepim rukopisom.

Ali kad bi ga ponijeli osjećaji, sjećanja na roditelje, obitelj, na zavičaj, tada je pisao u grču, iskrivljenim rukopisom pa je te stranice Dnevnika sigurno natopila i poneka suza. Grga Gecan nije krio svoje literarne ambicije, a njegovi opisi australskih krajolika ili doživljaja za vrijeme plovidbe oceanima svjedoče kako nije bio bez spisateljskoga dara. Razočaran i ponižen

Ipak, najveća vrijednost njegovih dnevničkih zapisa jest minuciozna kronika života jedne goranske obitelji u Australiji prije stotinu godina. Pozornost će sigurno privući i mnogobrojna imena hrvatskih doseljenika koje je Gecan susretao i opisao s više ili manje pojedinosti.

Primjerice, za jednog doseljenika iz Hrvatskoga primorja (na žalost ne navodi ime, nego samo podatak: "rodom iz Vlake, kotar Bakar") kaže da je u Australiji već više od 50 godina, što znači da je riječ o jednom od naših pionira na tom kontinentu.

Spominje poimence mnogobrojne naše doseljenike iz Lošinja, Liča, Hreljina, Mrkoplja, Račišća na Korčuli, s Pelješca itd.

Zabilježio je i tragične sudbine nekolicine sunarodnjaka: Jerko Petković iz Dalmacije nađen je nasmrt pretučen u rudniku "Leonora"; Nikola Suhor s Pelješca teško je stradao u rudniku "Great Boulder"; Bokelj Marko Dabović ubio se "pošto nije mogao dobiti radnje". Ništa manje tragična nije bila sudbina Mate Vičića iz Liča i Stjepana Drinkovića iz Dalmacije koji su završili iza rešetaka umobolnice u Perthu.

Razočaran i ponižen, zauvijek je sa sebe stresao crvenu prašinu australskih Zlatnih poljana i 29. listopada 1903. otplovio iz Australije. Napokon, 3. prosinca 1903. oko pet sati predvečer stigao je u Karlovac. Na kolodvoru ga je dočekala supruga Jelica sa sinom Vilkom. Padao je snijeg...

(Izvor: Nenad Goll, www. matis.hr/zbornici 2004.)

oko Hill End

POČETAK AUSTRALSKE ZLATNE GROZNICE

Holtermannov grumen zapisan i u Guinnessovoj knjizi rekorda

Datum 12. veljače 1851. može se smatrati simboličnim danom početka Australske zlatne groznice, jer je toga dana 35-ogodišnji Edward Hammond Hargraves, useljenik iz Engleske, objavio otkriće znatne količine zlata u okolici grada Bathursta u Novom Južnom Walesu.

Službene su ga vlasti za to otkriće i informaciju o njemu bogato nagradile, a u novinama je obavijest o pronalasku zlatnog nalazišta uvelike publicirana. To je dovelo do velike navale tragača za zlatom na područje Bathursta, najstarijeg naselja u unutrašnjosti Australije. Bathurst se nalazi izravno u zaleđu Sydneyja, od kojeg je zračnom linijom udaljen oko 160 kilometara.

U kratkom je vremenu nakon otkrića zlata taj grad silno narastao, a osim tragača za zlatom onamo se doselio i velik broj popratnih djelatnika, koji su koristili činjenicu da od tragača mogu dobro naplatiti svoje usluge. Grad je u jednom trenutku imao navodno čak 61 hotel.

Zlato koje bi pronašli na širem području u okolici tragači bi donosili u Bathurst, a od tamo ga se prenosilo u Sydney. Na tom je području otkriven i najveći zabilježeni komad iskopanog zlata na svijetu, tzv. Holtermannov grumen (Holtermann Nugget), zapisan i u Guinnessovoj knjizi rekorda.

Radnici su smješteni pod šatore, a Gecanovi u trošnu kolibu…

Rudarsko

Club House Hotel, Hill End, c1872. (Holtermann Collec�on, State Library of NSW)

Hill End-Tambaroora, oko 1870. (foto: Henry Beaufoy Merlin, State Library of New South Wales)

Rad je bio teži od očekivanoga, nadnice znatno manje od obećanih

Rudarsko oko Hill End

Kreativnost utječe na stvaranje pozitivne

Osobe - bile pne poznate, talentirane ili „obične“ - stare na sličan način, starenje je univerzalno, nikoga ne izuzima

Pripremila: Suzana FANTOV

Kreativnost nije urođena niti naslijeđena. Ona ne nestaje s godinama. Nema prave ili pogrešne životne dobi za kreativno izražavanje.

Kreativnost je u nama, to je naša sposobnost da u običnom vidimo neobično, da ideje „kupimo jeftino, a prodamo skupo“, da stvaramo nove naoko nespojive veze, a da pritom imamo autonomiju i slobodu birati način, sredstva i vlastiti tempo stvaranja.

U izvješću "Budućnost populacije koja stari" („Future of an Ageing Population“, 2016.) javlja se pojam „mentalni kapital“ koji obuhvaća individualne kognitivne i emocionalne komponente uključujući kognitivne sposobnosti, �leksibilnost i učinkovitost u učenju, emocionalnu inteligenciju i otpornost na stres.

Osobe s visokom razinom mentalnog kapitala lakše podnose promjene, samostalnije su i predstavljaju manji „teret“ za vlastitu obitelj, ali i za društvo. Mentalni kapital se razvija u mladosti, s tim da je razdoblje od 5. do 12. godine ključno. U starijoj dobi mentalni kapital opada.

Kreativnost se izražava na razne načine, a osobama treće životne dobi potrebno je osigurati kreativno i kvalitetno provođenje slobodnog vremena te povećati kvalitetu života; na to upravo upućuju i organizirani susreti, druženja, zajednički projekti, izleti… članova grupa društvnih potpora koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvnih usluga.

Stoga držimo da je veoma inspirativno i motivirajuće prenositi sadžaje koji prožimaju njihove

Grupa društvene potpire Whi�elsea i Hume svoje druženje započela je uz ručno ukrašavanje platnenih torba

Prepared by: Suzana FANTOV

Photos: Danijel KOVAČ

Last Saturday, 21st September, in the Croatia Deakin Club, HFS Croatia from Canberra hosted its grand celebration in honour of its 50th anniversary of existence and activity. Members of current groups, as well as those who have participated throughout this long series of active years, prepared an unforgettable programme. Numerous guests, friends, and members of the folklore community attended the birthday celebration, where after fantastic performances by the folkloric dancers, guests were entertained by the musicians of the band “Ekipa”.

The president of HFS Croatia, Ante Jurković, welcomed the guests, among whom was the Croatian Ambassador to Australia, Betty Pavelich. There was standing room only as the �irst set of ‘Kolo’ performances began with the junior and intermediate groups of HFS Croatia, followed by the return of the past senior group for a special guest performance. Observers were visibly moved, with some nearly shedding tears while watching the intermediate group perform the Podravina Wedding.

The excellent work of the intermediate group instructors, Taylah Mateša and Jessica Škrnjug, deserves commendation. After a dinner break, the second

Croatian Culture Shines Bright in Canberra as HFS Croatia Turns 50

set of ‘Kolo’ performances commenced, starting with a guest appearance by the Sydney group AHFG Linđo. It seemed as if the audience was transported to a ‘time warp’ as the next performance featured a combination of dancers from various periods who presented dances from Slavonia. Snježana Kovač made a brilliant contribution by helping to coordinate this unforgettable performance. To conclude the of�icial part of the programme, the senior group of HFS Croatia took to the stage last, performing Linđo to great audience approval.

The later hours saw the continuation of the festivities with the band Ekipa from Canberra, who very quickly �illed the dance �loor and compelled everyone to dance until the early hours of Sunday morning.

Could it get any better than this? Believe it or not, it could, as the footballers of Canberra Croatia, who played in the grand �inal (both under-23s and �irst grade), won their respective grand �inals, and the team captains proudly brought the winning trophies to the applause of the entire club. Danijel Kovač, an active member of the Croatian community in Canberra and the event’s photographer, shared his insights on this grand celebration. He eloquently described the momentous 50th anniversary of HFS Croatia and the concurrent triumph of Canberra Croatia, capturing the essence of a night that beautifully intertwined cultural heritage and sporting achievement.

THURSDAY 26.09

2:00pm Matches Commence Green Gully Reserve

3:00pm Matches Commence St Albans Dinamo

6:00pm Opening Ceremony with Hrvatska Zora Dinamo Pitch 1 ENTERTAINMENT BY GRUPA AKORD (AA)

FRIDAY 27.09

10:00am Matches Commence both venues

11:30am LADIES’ LUNCH AT ST ALBANS DINAMO (18+)

7:30pm FISH NIGHT AT ST ALBANS DINAMO (18+)

9:00pm FRIDAY NIGHT DISCO AT INFLATION (18+) with entertainment by Major Minor, Akord, DJs Šime, Gović, Kristian, Dragović & Takac

SATURDAY 28.09

10:00am Matches Commence both venues

2:30pm AFL Grand final on the big screen inside Dinamo clubrooms

6:30pm GALA NIGHT AT AHD FOOTSCRAY (18+)

7:30pm PLAVA NOĆ AT AHD FOOTSCRAY (18+)

SUNDAY 29.09

10:00am Market Day Kids Fun Day on Pitch 3

10:15am First Final Begins

Tourney Raffle drawn during the Division 1 final

Evening FINALE PARTY WITH MAJOR MINOR!! (AA)

Zoran

Juraj SABLJAK

In a heart-stopping spectacle at Deakin Stadium last Saturday, Canberra Croatia secured their second consecutive Capital Football National Premier League Grand Final crown, edging out Tigers FC in a scintillating 4-3 victory that will be etched in the annals of local football history. The match, a true roller-coaster of emotions, was ultimately decided by the heroics of substitute Daniel Colbertaldo and the clinical �inishing of Daniel Barac, each netting a brace.

The drama unfolded in a manner be�itting a championship decider, with Colbertaldo, the diminutive maestro operating as a false nine, delivering the coup de grâce three minutes into the second period of extra time. His winning goal was a testament to Croatia’s superior bench strength, which proved pivotal in turning the tide of this epic encounter.

Croatia’s path to victory was far from smooth, however. By their own admission, they �lirted with disaster on multiple occasions throughout the pulsating 120 minutes, keeping the capacity crowd on tenterhooks until the �inal whistle.

The match began inauspiciously for the Tigers, who were already without the suspended Nik Popovich. Their woes were compounded when star striker Nikos Kalfas succumbed to what appeared to be a hamstring injury in the ninth minute, leaving the pitch in visible distress. Yet, adversity seemed to galvanise the Tigers. With substitute Hristjan Tanoski putting in a sterling performance, they surged to a two-goal advantage. Young gun Archie McGregor broke the deadlock, pouncing on a rebound after Sam Brown had parried Nik Taneski’s �ierce drive.Taneski himself doubled the lead in �irst-half stoppage time, �inding the net with unerring precision after being afforded several opportunities by a generous Croatia defence. At this juncture, the fourth-placed Tigers

Canberra Croatia Wins Capital Football Grand Final

appeared to have one hand on the trophy.However, Croatia’s resilience shone through in what proved to be the match’s turning point. In the dying embers of the �irst half, they launched a lightning counterattack. Atiya Waraga’s cross found Daniel Sparrow, whose miscued effort fell fortuitously for Barac. The striker bundled home from close range under pressure from Jakob Cole, injecting life into the contest just before the interval. The Tigers, far from being rattled, responded in spectacular fashion. Angus Bailey, in imperious form of late, unleashed a sumptuous curling effort that nestled in the top corner, leaving Sam Brown rooted to the spot and restoring the two-goal cushion. Lesser teams might have capitulated, but Croatia Coach Dean Ugrinic’s inspired substitutions changed the complexion of the match.

The irrepressible Thomas James, later named Player of the Match, provided a lifeline with a exquisite free-kick that Colbertaldo glanced home with aplomb. As the clock ticked towards full time, Croatia salvaged extra time in dramatic fashion. James, displaying quick feet in the penalty area, was upended, and Barac demonstrated nerves of steel to slot home the resulting spotkick for his 14th goal of the campa-

The penalty was particularly cruel on Tigers’ goalkeeper Cole, who moments earlier had produced a speign. cruel Tigers’

ctacular one-handed save to deny Daniel Subašić’s goal-bound header. The additional 30 minutes were fraught with tension. Tigers squandered a golden opportunity to seize the initiative when Sam Whithear’s penalty was brilliantly saved by Brown, following a delay caused by an incident that saw goalscorer Taneski dismissed for a second bookable offence. This set the stage for Colbertaldo’s crowning moment. The veteran reacted quickest to a loose ball in the area, prodding home to secure Croatia’s 19th Grand Final triumph and etch his name in club folklore. In a match that exempli�ied the beautiful unpredictability of football, Croatia’s never-say-die attitude ultimately prevailed, leaving spectators breathless and reaf�irming their status as the premier force in Capital Football.

pozitivne slike starenja u društvu

kreativne radionice, zajednička rođendanska slavlja, tematske zabave, i još mnogo toga što potvrđuje prisutnost kreativnosti u trećoj životnoj dobi te njezinu važnost u stvaranju pozitivne slike starenja u društvu.

Osobe - bile pne poznate, talentirane ili „obične“ - stare na sličan način, starenje je univerzalno, nikoga ne izuzima.

Otvorenost za nova znanja važan je čimbenik kreativnosti u trećoj životnoj dobi, a odnosi se na sve profesije. U skladu s tim ukazuje se na potrebu poboljšanja aktivnosti svakodnevnog života u starijoj životnoj dobi. Činjenica je da naše društvo sve više stari i da ta dobna skupina postaje značajan dio društva.

Ovakve aktivnosti ukazuju dabez obzira godine - osobe mogu biti itekako produktivne te ni u kojem slučaju ne smiju trpjeti socijalnu izoliranost.

Umjetnost donosi puno dobrobiti za starije osobe - kao što su razvitak socijalnih odnosa, povećanje kognitivnih sposobnosti, sloboda, mogućnost izbora, lakše nošenje s promjenama. Nadalje, kroz umjetnost osobe treće životne dobi mogu razviti nove vještine, povećati samopouzdanje, razvijati nove ideje i dijeliti životno iskustvo. Upravo je životno iskustvo ono čime obiluju stari ljudi, a može pomoći mladima u njihovom budućem razvoju. Iz toga proizlazi i važnost sinergije mladih i starih kroz niz aktivnosti kojima bi jedni druge obogaćivali. Sve to povezano je i s brojnim dobrobitima za zdravlje, ali i za socio-emocionalni život starijih osoba. Zaokupljenost kreativnim poslom omogućava osobama treće životne dobi provođenje vremena s drugima, manje osamljenosti, a više mentalnih izazova, te podiže kvalitetu provođenja slobodnog vremena.

Strukturiranje slobodnog vremena osoba treće životne dobi poboljšava kvalitetu njihovih života.

Članovi grupe Casey na ručku u hotelu "Lynbrooku"

CANBERRA VELIKA OBLJETNICA –PEDESET GODINA DJELOVANJA

Kad se kolo pleše puih pedest godina…!

Članovi sadašnjih grupa, kao i onih koje su djelovale kroz dugih pet desetljeća, pripremili su program za pamćenje

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Danijel KOVAČ

Hrvatska folklorna skupina "Croatia" iz Canberre bila je prošle subote, 21. rujna, domaćin svoje velike zabave u dvorani NK Croatije Deakina na svečanosti obilježavanja 50. obljetnice svog postojanja i djelovanja.

Članovi sadašnjih grupa HFS "Croatije", kao i onih koje su djelovale kroz dugih pet desetljeća, pripremili su program za pamćenje.

Brojni gosti, prijatelji i članovi ove folkloraške zajednice pristigli su na ovo rođendansko slavlje na kojem su - nakon fantastičnih nastupa fokloraša - goste zabavljali i glazbenici benda "Ekipa".

"Ante Jurković - predsjednik HFS 'Hrvatske' - pozdravio je okupljene goste, među kojima je bila i Betty Pavelich, veleposlanica Republike Hrvatske u Australiji.

Bilo je mjesta samo za stajanje, jer je prvi niz izvedbi kola započeo nastupima juniorske i srednje skupine HFS 'Croatije', nakon čega je prošloseniorska skupina upriličila poseban gostujući nastup. Moram reći da sam gotovo 'zasuzio' gledajući srednju grupu folkloraša tijekom izvedbe 'Podravskih svatova'.

Soga posebno pohvaljujemo učiteljica srednje skupine Taylah Matešu i Jessicu Škrnjug za njihov odličan rad s folklorašima.

Nakon pauze za večeru počeo je drugi set plesanja kola koje je izvela gostujući članovi i članice sydnejske Australsko-hrvatske folklorne grupe 'Linđo'.

Činilo se kao da su svi u 'vremenskom zaokretu' jer je sljedeća izvedba bila kombinacija plesača iz raznih razdoblja koji su izveli sklop slavonskih plesova. Tu ističemo sjajan udio Snježane Kovač koja je pomogla u koordinaciji ovog nezaboravnog nastupa.

Za kraj službenog dijela programa na pozornici je nastupila seniorska skupina 'Croatije', izvodeći 'Linđo' uz veliko odobravanje publike. Nastavak zabave obilježio je bend 'Ekipa' iz Canberre, koji je veoma brzo napunio plesni podij i natjerao sve na ples do ranih nedjeljnih jutarnjih sati.

Može li biti bolje od ovog?

Vjerujte može, jer nogometaši Canberra Croatije koji su igrali u velikom �inalu (i za mlađe od 23 godine i za '1. grade') osvojilli su svoje veliko �inale, a kapetani momčadi ponosno su donijeli pobjedničke pehare uz pljesak cijelog kluba" - kazao nam Danijel Kovač, aktivni član hrvatske zajednice Canberre, iznoseći svoje dojmove o velikoj proslavi kojom je obilježena 50. obljetnica uspješnog djelovanja HFS "Croatije" i uspjehu NK Canberra Croatije. Gospodin Kovač čitav događaj zabilježio je i okom svoje kamere.

PODACI MINISTARSTVA ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE BIH

Od 2013. do 2023. zemlju je napustilo 600.000 stanovnika, a brojke iz godine u godinu rastu, a sada se u novije doba bilježi i sve značajniji broj povratnika

BiH se ubraja u demografski najugroženije države okružja te bi u idućih 40 godina mogla ostati bez više od polovine sadašnjeg broja stanovnika. Najveći problem zemlje je iseljavanje, i to cijelih obitelji, što je vidljivo iz katastrofalnih i alarmantnih podataka domaćih i međunarodnih institucija da se u nekim dijelovima BiH gotovo petina djece nikada ne upiše u prvi razred osnovne škole. Iz BiH odlazi tko god ima priliku, odlaze jednako i Bošnjaci, i Srbi i Hrvati. Od 2013. do 2023. zemlju je napustilo 600.000 stanovnika, a brojke iz godine u godinu rastu. Mnogima je dosadilo čekati "da svanu bolji dani" koje im se obećava već godinama, a in�lacija i izostanak rasta plaća i one najveće protivnike odlaska tjeraju na promjenu mišljenja. Posao u zemljama Europe, točnije Njemačkoj i Sloveniji, tijekom prošle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana trbuhom za kruhom otišlo je njih više od 35. Tako je lani radno mjesto u Sloveniji posredstvom spomenute agencije, koja za ovu zemlju vrši sva zapošljavanja, pronašlo 13.090 osoba, dok je za posao u Njemačkoj, gdje preko Agencije idu samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom općeg ili pedijatrijskog smjera koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 razini, izdano 400 radnih dozvola. Ekonomisti ističu da su stvarni podaci o odlasku radne snage mnogo veći, osobito kada je riječ o Sloveniji i Austriji.

U 5 godina više od 15.000

osoba, uglavnom visokoobrazovanih, vratilo se u BiH

„Mnogo je onih koji bez posrednika odlaze u te zemlje na rad”, ističu. U 2023. Agencija za rad i zapošljavanje BiH posredovala je u zapošljavanju 400 medicinskih djelatnika u Njemačkoj. Koliko je situacija dramatična, pokazuje podatak Agencije - samo u razdoblju od sedam godina, od 2013. do 2020., u Njemačku je otišlo raditi 5858 medicinskih djelatnika i njegovatelja iz BiH. Mladi tu zemlju uglavnom ne vide kao mjesto gdje će graditi svoju budućnost. Više od 50 posto njih želi napustiti BiH zbog lošeg sustava obrazovanja, tržišta rada te korupcije. Kao rezultat migracija u BiH, prema istraživanjima Westminster fondacije za demokraciju, bh. društvo izgubi ukupno 1,5 milijardi eura svake godine. Migracije smanjuju potencijal za ekonomski rast, ali i za inovacije. Ulaganja u obrazovanje i stručnu obuku mladih postaju uzaludna ako oni svoju karijeru nastave izvan granica svoje zemlje.

Primjerice, Bosna i Hercegovina godišnje uloži više od 150 milijuna KM u obrazovanje visokoobrazovanih stručnjaka, ali veliki dio tog ulaganja koristi zapadnim ekonomijama koje

apsorbiraju kvali�iciranu radnu snagu. Ipak, ima i drugačijih primjera, onih svijetlih. Naime, iako se trend odljeva mozgova čini nepovratnim, postoje pozitivni primjeri povratka stručnjaka u regiju. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u proteklih pet godina više od 15.000 ljudi, uglavnom visokoobrazovanih stručnjaka, vratilo se u zemlju kroz različite programe podrške povratku, piše Forbes.

Inicijative poput "Dijaspora za razvoj", koju podržavaju UNDP i Švicarska agencija za razvoj i suradnju, uspjele su privući stručnjake iz dijaspore da se uključe u razvoj lokalnih zajednica kroz edukaciju i otvaranje novih biznisa. Odljev mozgova i demografske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za ekonomski razvoj Balkana, ali postoje rješenja. Uz ulaganja u bolje radne uvjete, obrazovanje i podršku poduzetnicima, zemlje regije mogu stvoriti okruženje koje potiče zadržavanje mladih i povratak iseljenih stručnjaka.

Primjeri uspješnog povratka i ulaganja u lokalne zajednice pokazuju da, iako migracije predstavljaju izazov, one tako-

đer mogu postati prilika za dugoročni razvoj ako se upravlja na pravi način. Jedna od uspješnih priča o povratku svakako je ona iz Žepča. Naime, Ana i Bojan Mandura su postdiplomske studije upisali u Baselu, nakon čega ostaju u Švicarskoj i ostvaruju važno radno iskustvo u oblastima online marketinga i mode. Poslije osam godina provedenih vani, odlučili su se sa stečenim znanjem vratiti u BiH kako bi pokrenuli vlastiti posao. Danas su njihovi brendovi Lovidovi i Kuvet prepoznatljivi u proizvodnji obuće u čitavoj regiji. Čak 50% proizvodnje izvoze na tržište EU-a, a ostatak ide prema susjednim zemljama. Kroz grant program USAID-ova projekta "Diaspora Invest" osigurali su podršku u nabavi strojeva te sustava grijanja i hlađenja u proizvodnji. Investicija iz Žepča služi za inspiraciju i drugima.

Zbog toga je USAID i razvio grant program za dodjelu bespovratnih sredstava. San Ane i Bojana Mandure postao je stvarnost. Rezultat je to njihova vrijednog rada i vjere u posao koji rade. Za nadati je se da će njihov primjer pratiti i mnogi drugi. Direktorica Misije USAID-a u BiH Courtney Chubb smatra da ovakvi programi prave razliku u zajednici.

„Vlada Sjedinjenih Američkih Država preko USAID-ova projekta Diaspora Invest podržava investicije bh. dijaspore kroz program grantova koji je �leksibilan, jednostavan za prijavu i prilagođen potrebama poduzetnika. Ponosni smo što programi poput ovoga doprinose ekonomiji zemlje, omogućavajući investitorima iz dijaspore te Bosancima i Hercegovcima koji su se nedavno vratili u svoju domovinu da ubrzaju proces razvoja svojih poslovanja. Ove pozitivne priče o utjecaju uspješnih investitora u lokalnim zajednicama služe kao inspiracija, kako ovdje tako i u inozemstvu”, poručila je direktorica Chubb.

S tržišta BiH povučeni keks iz Srbije, voda iz Hrvatske...

Osim hrane, sve brojniji su i proizvodi koji predstavljaju rizik od gušenja, strujnog udara, požara ili ozljeda, a na popisima su sve češće i dječje igračke

UBiH je sve više proizvoda koji kvalitetom ne zadovoljavaju postavljene standarde, zbog čega se moraju povući s polica, a među takvima su i hrana i piće. I unatoč tome što potrošači u BiH očekuju da proizvodi koje kupuju imaju određenu kvalitetu koja podrazumijeva njihovu ispravnost, sigurnost i pouzdanost te pristupačnu cijenu, na domaćem tržištu nerijetko se nađu proizvodi koji su pot-

puna suprotnost, odnosno daleko su od sigurnih. Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine obaviještena je o preventivnom povlačenju keksa "Najljepše želje cookies noisette", 145 g, a potrošači koji su kupili navedeni proizvod mogu ga vratiti na prodajno mjesto gdje će im biti vraćen novac. Kako su objasnili iz Agenci-

je, povlače se još neki proizvodi s tržišta Bosne i Hercegovine zbog moguće prisutnosti stranih tijela. Proizvođač navedenih proizvoda je Atlantic Štark d. o. o. Beograd. Agencija je dostavila sve dostupne informacije mjerodavnim inspekcijskim tijelima na daljnje postupanje. „Potrošači koji su kupili navedene proizvode pozvani su da

Navođene rakete

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

ih vrate na prodajno mjesto, gdje mogu dobiti povrat novca ili dogovoriti zamjenu proizvoda”, poručuju iz Agencije. Iz iste agencije nedavno su priopćili da je na bh. tržište isporučena voda podrijetlom iz Hrvatske koja može biti štetna za zdravlje.

Osim hrane, sve brojniji su i proizvodi koji predstavljaju rizik od gušenja, strujnog udara, požara ili ozljeda, a na popisima su sve češće i dječje igračke. Tako su se kao posljednja na listi povučenih proizvoda, kako su objavili iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH, našla tri modela laserskih pištolja igračaka te dvije vrste laserskih pokazivača jer predstavljaju rizik od ozljede oka i oštećenja vida.

Ključna poruka Europskog povjerenstva je da Draga Naša treba nastaviti pozitivan zamah u provođenju reformi. Što se, zapravo krije iza ove diplomatske poruke?

Draga naša MORA usvojiti reformske zakone za otvaranje pregovaračkog statusa! I gle ‘čuda’, među prvim označenima je zakon o sudovima i zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću! A zna se tko ne želi usvajanje zakona o sudovima. Predsjednica Vijeća ministara Borjana Krišto poslala je u Bruxelles dokument o trenutnoj usuglašenosti reformi iz Plana rasta. Hrvati u Dragoj Našoj zbilja nemaju sreće ili ne znaju izabrati svoje predstavnike u vlast. Teško je vjerovati da bi se Krišto usudila poslati takav dokument u kojemu je izbačena suglasnost županija, ono što je davno dogovoreno i usvojeno među tri naroda - MEHANIZAM KOORDINACIJE. I slijepcu je jasno da joj je to sugerirao ili čak zapovjedio Dragan Čović pa je izjava Milorada Dodika da je Krišto nenavođena raketa pogrešna. Zapravo, Borjana Krišto je itekako navođena. Borjana Krišto unutar HDZ-a BiH, ali ni unutar hrvatskog naroda, ne može, točnije ne smije uraditi ništa bez Čovićeva navođenja. S druge strane, Elmedin Konaković stavlja fokus na dvije milijarde koje su na čekanju jer nisu usvojeni zahtjevi EU-a. Tko ga je razumio jasno mu je da za nedonošenje zakona o sudovima i ostalih zakona iz zahtjeva EU kao krivce, kočničare, navodi SDA i DF koji to blokiraju.

Iako zna da se ti zakoni moraju usvojiti, ako se želi otvoriti pristupne pregovore, iako zna da se to ne može postići bez dogovora s partnerima u vlasti, HDZ-om i SNSD-om, Konaković “ne vidi svrhu održavanja sastanaka sa partnerima iz koalicije”. A naš vječiti optimist, naš Ljepotan najavio je sastanak koalicijskih partnera! Kao i svaki put, u ovih milijun godina koliko je u vrhu vlasti, promašio je u prognozi.

Odmah nekako nakon rata imao sam priliku susresti se s mnogim osobama iz različitih društvenih slojeva. Jednom takvom prigodom čujem Bošnjaka-muslimana, koji u šaljivom tonu veli – Dat će Allah, ako Bog da. Draga naša Bosna i Hercegovina, odnosno njezine Oružane snage u sljedećoj godini dobit će dronove iz Turske Bayraktar TB2 – dat će Allah, ako Bog da. I nije to sve. Veli ministar Helez da će pored bespilotnih sustava (UAS) biti nabavljene i tri zemaljske stanice. Nemojte se iznenaditi ako Bošnjak-musliman Zukan Helez uskoro ne najavi da će Oružane snage nabaviti i neke svemirske stanice za obranu od Marsovaca. Jer, od koga bi se to Draga Naša mogla i morala braniti osim od malih zelenih. Naravno, i u tom slučaju Oružane snage bi imale svoje tri komponente, što će reći raspale bi se na tri vojske.

Bez obzira na Helezovo zalaganje za jačanje Oružanih snaga, odnosno za militarizaciju BiH, Amerika ga je optužila za izdaju. Navodni razlog izdaje? U emisiji tzv. Federalne televizije, “Mreža”, Helez je napao osoblje Stožera NATO-a u Sarajevu jer su u zabludu doveli američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja. Zamislite vi sad to, Murphy, koji nevjerojatno podržava Bošnjake-muslimane, (tako bar misle neupućeni u američku politiku) je optužio Heleza za izdaju. Što je zasmetalo Murphyju, odnosno Americi? Izjave na blogu američkog veleposlanika kako su oni, Amerikanci, “ponosni na rad s Oružanim snagama BiH koje se sastoje od patriotskih muškaraca i žena svih nacionalnosti koje su dobrovoljno služile svojoj zemlji... kako Helez grubo pokušava prebaciti krivicu na NATO zbog vlastita neuspjeha u vođenu Ministarstva obrane” i tralala-tralala su, rekoh, za naivne. Heleza je optužio za izdaju jer je kupio dronove od Turske, a ne od Amerike. Ipak je mani, mani ispred svega, trebao bi to Helez znati. Ali, ostavimo sirovog Heleza po strani, mlad je ima kad, naučit će koga i što Amerika podržava, vratimo se malo “uglađenom” ministru vanjskih poslova Drage Naše, Bošnjaku-muslimanu Elmedinu Konakoviću. Za medije je kazao kako je SDA pomogla Miloradu Dodiku da ne bude procesuiran. Uvjeren je da je Osman Mehmedović Osmica imao utjecaja da se Dodik ne procesuira i onda se izletio doslovce kazavši kako je “Trojka” promijenila taj koncept i omogućila da se sudski postupak protiv Dodika pokrene. Veli: “Znam, bavim se politikom”.

U dogovoru s kim je “Trojka” pomogla da se pokrene postupak pred sudom protiv Dodika?

Kako bi se izvukao iz svoje brzoplete i nepromišljene izjave, tko je pomogao u pokretanju postupka protiv Dodika, kaže: “Mi nikome ne možemo srediti optužnicu, ali smo ih rasteretili”. Ali je “Trojka”, kako kaže, omogućila da se sudski postupak protiv Dodika pokrene! I tako, malo po malo pa se otvoreno, istina vjerojatno nepromišljeno, priznaje da se protiv Dodika vodi političko suđenje.

Slaven Kovačević , savjetnik Sejde Komšića, tužio je BiH pred Europskim sudom jer se kao nacionalna manjina, Bosanac, ne može kandidirati za člana Predsjedništva BiH. Dobio je tu presudu, ali se na nju žalilo Vijeće ministara pa je na raspravu, kao prijatelj suda pozvan visoki predstavnik Christian Schmidt. Kovačević ga je nazvao lažovom, manipulatorom i nacističkim simpatizerom. Inače Kovačević se nekoliko godina ranije izjašnjavao kao Hrvat. Ustavni sud BiH ocijenio je neustavnim Izborni zakon RS, razmatrajući zahtjev Bošnjaka-muslimana Denisa Zvizdića, zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine BiH i još četiri zastupnika o ocjeni ustavnosti Izbornog zakona Republike Srpske. Oni koji su bar malo upućeni u političko stanje u Dragoj Našoj, iste sekunde kad je objavljena vijest da je taj zahtjev podnesen, znali su da će odluka tog Ustavnog suda biti baš ovakva. Logično je postaviti pitanje, navodi li ih netko na ovu odluku. Dodik je ipak pogriješio u ocjeni o nenavođenoj raketi. U

Porast Australaca koji rade više poslova

Sve više Australaca radi više poslova kako bi pokrili troškove života, no problem je mnogo dublji od samog povećanja troškova života.

DRŽAVNI RIZNIČAR JIM CHALMERS

Očekivanje značajanog pada inflacije

Državni rizničar Jim Chalmers usporedio je australsko gospodarstvo sa SAD-om tvrdeći da su australske stope inflacije mnogo bolje od onih u Americi i drugim zapadnim zemljama. Državni rizničar izjavio je kako vlada očekuje da bi mjesečna inflacija mogla „značajno pasti” uoči mjesečnog izvješća za kolovoz koje će biti objavljeno u srijedu.

U svojoj izjavi dr. Chalmers je rekao kako bi brojke mogle biti „silovite i nepredvidljive” te im nije dao preveliku važnost kao brojkama kvartalnog izvješća koje će biti objavljeno 30. Listopada; rekao je i da stručnjaci za gospodarstvo i državna riznica očekuju da će stopa inflacije pokazati značajan pad u odnosu na sadašnjih 3.5%.

„Neki stručnjaci očekuju pad na ispod tri posto, no opet ne možemo sa sigurnoću reći da neće biti malo iznad tri posto, no već neko vrijeme primjećujemo da je inflacija značajno pala”, rekao je. Mjesečni indeks potrošačkih cijena (CPI) za srpanj otkrio je brojku od 3.5% u posljednjih 12 mjeseci, što je pad u odnosu na 3.8% u lipnju. Ove brojke bit će objavljene dan nakon što se Uprava Središnje banke sastane radi razgovora o gotovinskim kamatnim stopama. Očekuje se da će u utorak RBA objaviti da će kamatna stopa ostati ista, guvernerka Michelle Bullock odbacila je mogućnost skorog pada kamatnih stopa budući da je inflacija veća od željenih 2 do 3%.

Međutim, Australska središnja banka sada se suočava s povećanim pritiscima da snizi kamatne stope nakon neočekivanog poteza Američke središnje banke da snizi kamatne stope na kredite za 50 bodova u rasponu od 4.75 do 5%. Dok je Koalicija ovo iskoristila za napad na vladino upravljanje financijama, navodeći da australske kamatne stope tvrdoglavo ostaju više od kamatnih stopa zemalja sa sličnim gospodarskim stanjem,

dr. Chalmers je upozorio da su kamatne stope u SAD-u i dalje veće od gotovinske kamatne stope Australije koja iznosi 4.35%. „Njihova je stopa narasla više jer su imali veću inflaciju - i čak i kada su kamatne stope pale i dalje su bile veće od naših, to je istina i za Ujedinjeno Kraljevstvo. Stoga kada se uspoređujemo s drugim zemljama moramo napraviti potpunu usporedbu.”

Popust za električnu energiju koji nudi federalna vlada i dalje će ostati na snazi te će tako smanjiti inflaciju nakon uvođenja ove mjere u drugim državama u kolovozu, Australski ured za statistiku (ABS) potvrdio je da bi se bez federalnih i državnih potpora cijene el. energije svakako povećale. „Sve zajedno, ovi popusti doveli su do pada od 6.4% u lipnju. Kada isključimo te popuste cijene el. energije porasle bi u srpnju za 0.9%, navodi voditelj ABS-ova odjela za statistiku cijena Leigh Merrington.

Dr. Chalmers je izjavio kako očekuje da će završne procjene proračuna za 2023/2024. pokazati višak u „adolescentskim brojkama”, što je porast u odnosu na 9.3 milijarde dolara iz svibnja. Dr. Chalmers je rekao da revidirane brojke koje će vjerojatno biti objavljene 30. rujna vjerojatno neće biti ovakve kako je najavljeno radi povećanja prihoda već radi smanjenja potrošnje. „Ovo pokazuje da imamo manje prihoda kako se bliži kraj financijske godine od naših predviđanja u svibnju”, rekao je. „Sav napredak dolazi od smanjenja potrošnje te će stoga zavšni izgled proračuna pokazati da smo dva velika deficita Liberalne stranke pretvorili u dva velika plusa Laburističke stranke”. Guvernerka RBA rekla je da ova dva proračunska plusa koje smo ostvarili uvelike pomažu u borbi protiv inflacije.” Laburisti su ostvarili drugi proračunski višak ove godine nakon 22.1 miljardi dolara plusa financijske godine 2022./2023.

Primijećen je stalni porast broja Australaca koji ne rade samo jedan posao, izvijestio je Australski ured za statistiku (ABS) ovog mjeseca navodeći da 6.5% radne snage spada u kategoriju osoba s nekoliko radnih mjesta u usporedbi s 5.2% koliko ih je bilo u lipnju 2014. „Osobe koje rade više poslova obično u prosjeku rade 30.8 sati na glavnom radnom mjestu te 8.7 sati na dodatnom radnom mjestu, što tjedno u prosjeku čini 39.5 sati”, navodi ABS. „Osobe koje rade samo jedan posao obično u prosjeku rade oko 35 sati tjedno”, Također je primijećen porast broja osoba koje rade puno radno vrijeme na jednom radnom mjestu te imaju i dodatni posao u dijelu radnog vremena. U prosincu 2019., prije pandemije, bilo je 258.000 osoba s radnim mjestom u punom radnom vremenu te još jednim poslom u dijelu radnog vremena. U lipnju 2024. taj je broj

Financijska

Dostupnost nekretnina u Australiji pala je na „najgoru razinu dosad zabilježenu”, za što su odgovorne visoke kamatne stope za stamnee kredite i sve više cijene nekretnina.

Crne prognoze koje se mogu vidjeti u najnovijem Izvješću o dostupnosti nekretnina koje objavljuje PropTrack znači da si tipično kućanstvo s primanjima od oko 112.000$ može priuštiti tek 14% nekretnina koje se prodaju. Ova brojka ujedno je i najmanja od 1995., od kada se bilježi statistika dostuposti nekretnina, pala je za 43% u svega tri godine. Novi Južni Wales, Tasmanija i Victorija imenovane su kao države s najslabijom stopom financijske dostupnosti nekretnina.

U Izvješću se navodi da si kućanstva sa srednjim prihodima mogu priuštiti svga 10% nekretnina koje se nude na tržištu u Novom Južnom Walesu te da su u toj državi i troškovi stambenih kredita veći no igdje u Australiji. PropTrack u Izvješću također navodi da se u Južnoj Australiji bilježi najveći pad financijske dostupnosti tijekom prošle godine, kućanstvo sa srednjim prihodima moglo si je tijekom prošle financijske godine priuštiti tek 16% nekretnina koje se prodaju. Ovo je pad od 49%

AUSTRALSKI URED ZA STATISTIKU

dosegnuo 294.000, dok je u lipnju 2014. iznosio 190.200. Oko 7.2 posto zaposlenih žena radi na više radnih mjesta u usporedbi s 5.7 posto muškaraca. „Ljudi koji rade administrativne poslove i pružaju usluge podrške kao glavni posao imali su u lipnju 2024. najveću stopu onih koji rade na više radnih mjesta - 9.5%”, navodi ABS. „Najmanje onih koji rade na više radnih mjesta čine radnici čiji je glavni posao u uslugama koje se odnose na el. energiju, plin, vodu i zbrinjavanje otpada - iznosi 3.5%.”

Stručnjakinja za gospodarstvo iz redova laburista

Marian Vidal-Fernandez, docentica na Sveučilištu u Sydneyju izjavila je da se trend porasta rada na više radnih

mjesta u Australiji primjećuje od 2015. te da su tomu uzrok brojni faktori. „Ako detaljnije pogledate kako se kreće taj trend, vidjet ćete stalni porast privremenog rada, dakle ako ignorirate cikličke promjene i COVID i pogledate trend vidjet ćete da je on u porastu od 2015.”, izjavila je.

„Zanimljivo je primijetiti kako ovaj trend koincidira s pojavom povećanja privremenog rada.” Porast troškova života tjera radnike da postraže mogućnost zarade dodatnog novca, i to je jedan od faktora, izjavila je profesorica Vidal-Fernandez, no želja za zaradom dodatnog novca motivator je „u bilo kojem trenutku”. Broj osoba koje rade na više radnih

mjesta mogao se povećavati i kada je gospodarstvo stajalo dobro, izjavila je, jer je tada jednostavno bila „veća ponuda slobodnih radnih mjesta”. „Povećanje broja radnih mjesta od kuće nakon pandemije također nudi uštedu vremena radi putovanja do posla te je to također možda osolobodilo dio sati tijekom kojih radnici mogu raditi neki drugi posao, što također doprinosi povećanju ove brojke”, navodi prof. Vidal-Fernandez.

Stručnjakinja za gospodarstvo upozorila je da porast osoba s više radnih mjesta može donijeti i određene rizike po australsko gospodarstvo. „Morat ćemo znati do koje mjere dodatni prihod dolazi s posla koji nije siguran”, izjavila je. „Primjerice, možda zarađujete mnogo novca vozeći za Uber, no ne odvajate ništa za mirovnu. „Morat ćemo također istražiti da li povećanje povremenog rada povećava nesigurnost radnika. Ako je to slučaj, ovo je zabrinjavajuće jer kako se bliži mirovina ili ako vam se nešto dogodi, ako se dogodi nesreća, to vas ostavlja bez zaštite.

dostupnost stambenih

pala je na „dosad najnižu

razinu”

objekata

TRŽIŠTE NEKRETNINA

u odnosu na 2020/2021. U Izvješću se navodi da su troškovi stambenih kredita jednako visoki kao 2008. te da su niži od povijesnog maksimuma iz 1989/1990. „Kućanstvo sa srednjim primanjima moralo bi potrošiti trećinu svog prihoda za otplatu kredita za nekretninu srednje cijene”, navodi stariji gospodarstveni stručnjak PropTracka Paul Ryan. „Bez obzira na visinu primanja, kućanstva si mogu priuštiti najmanji udio nekretnina kada gledamo prošlu godinu, što je značajan pad u odnosu na prethodnu godinu. U ovom trenutku rast prihoda nije dovoljan kako bi neutralizirao sve veće cijene nekretnina i cijene kredita, što znači da si prosječno australsko kućanstvo sada može priuštiti svega 14% nekretnina koje se prodaju

diljem zemlje.”

Stručnjaci za nekretnine Mustapha Bangura i profesor Chyi Lin Lee u istraživanju koje su proveli u srpnju pronašli su da prosječni prihodi za rad u punom radnom vremenu više nisu dovoljni kako bi ljudi bilo gdje u Sydneyju mogli ući na tržište nekretnina. Dvojica istraživača pronašli su da nigdje u Sydneyju nema finacijski dostupnih stanova na temelju tjedne srednje plaće za 2021. za one koji rade u dijelu radnog vremena za 600$ te one koji rade za prosječnu tjednu plaću od 1500$ za puno radno vrijeme. Glavni faktor u ovom istraživanju bila je blizina grada i tim teže je kupiti nekretninu što je ona bliže poslovnom središtu Sydneyja. Komentirajući izvješće PropTracka, Ryan je rekao

da se oni koji kupuju prvu nekretninu, kao i oni koji žive u iznajmljenim stanovima, susreću s nevjerojatno teškom financijskom dostupnošću ako žele ući na tržište nekretnina. „Kamatne stope za stambene kredite dosegnule su najviše razine od 2011. i ovo je drastično utjecalo na dostupnost nekretnina te smanjilo kapacitete za dizanje kredita za gotovo 30% za one koji dižu novi kredit te povećalo rate za otplatu kredita za postojeće dužnike za do 50% u svega dvije godine”, rekao je. Ryan je izjavio kako se očekuje da će nekretnine postati dostupnije kada padnu kamatne stope, što bi se moglo dogoditi u idućih šest mjeseci. No rekao je da značajniji napredak može stići tek nakon promjene nekoliko faktora.

Zasut sam pozivima o utrci za Pantovčak: Izjasnio sam se glasno i jasno za Jonjića…

Dinamovci se tješe i brane tvrdnjom da Hajduk neće nikada izgubiti od Bayerna. Na tom festivalu zlobe i veselja "zaboravlja" se Bayern dobio Barcelonu s osam prema dva. Pazite, famoznu Barcu! Da je Dinamo zalutao u "Ligu prvaka" točno je. I nije jedini. Manchester City, Real i Barcelona su uz Bayern ponajbolji klubovi u Europi, pa i u svijetu. U Manchesteru igraju kao stalni prvotimci Mateo Kovačić i Joško Gvardiol. U Realu Luka Modrić, a u Barceloni Dani Olmo koji je došao u Dinamo još k'o junior s 14 godina.

Sad se samo od sebe postavlja pitanje: da ta četiri igrača nisu "morala" biti prodana bi li rezultat opet bio 9:2? Odgovor ovisi tome tko za koga navija ili zavija. Međutim, nitko od devet članova Hrvatske nogometne lige nije se odrekao milijun eura koje su dobili od UEFA-e na temelju koe�icijenta koji ima Dinamo devetim ulaskom u "Ligu prvaka". I sad će početi "rasprodaja". Martin Baturina, Bruno Petković, Petar Sučić… Dinamo je promijenio trenera, znači da se ide u nove prodaje. I to će trajati sve dok se ne naleti na neki novi Bayern… Čisti "perpetuum mobile". Nema tu tragike, možda samo tragi-komike. I u nogometu postoje tzv. "prosjačke opere". Svoj milijun eura koji su dobili zahvaljujući Dinamu svi će sretno i bez ljutnje pospremiti u sef. Potom će čekati novi izračun Dinamovog igranja u ligi prvaka. Na potezu je "zeko" Velimir Zajec… Očekujemo novi početak, novi naslov, nove poraze od velikih i bogatih i novo čekanje eura… Neke smo ljude trebali sresti i ranije, a neke nismo trebali nikad.

Tko vlada Lijepom našom?

Ima jedna zgodna legenda po kojoj je pet Židova formiralo budući svijet. Prvi Mojsije je rekao. "Sve je u zakonu". Zatim je Isus rekao "Sve je u ljubavi". Kasnije je Karl Marx rekao: "Sve je u novcu". Pa je Sigmund Freud rekao: "Sve je u seksu". I na kraju je Albert Einstein zaključio: "Sve je relativno". Vjerovati da farmaceutska industrija želi zdravu populaciju jednako je glupo kao i vjerovati da vojna industrija želi mir u svijetu. Tip prosi ruku kćeri bogataša: "Nije zbog vašeg bogatstva, ali ja zaista volim vašu kćer i to bi bio brak iz ljubavi". Otac se sjeti pa odgovori: "Imam tri kćeri. Koju želite?" "Bilo koju", odgovori prosac. Ruski rulet s pištoljima napunjenim mecima igra se do kocajna. Klerofašisti i dalje orgijaju. Uspješni selektor i igrači poručuju bez srama: "Hvala dragom Bogu, ako dragi Bog da…" i "uz Božju pomoć". Te ognjištarske molbe moramo slušati u zemlji u kojoj vlast i mediji tvrde kako je država nastala na temeljima AVNOJ-a, ZAVNOH-a i antifašizma.

Tu nam se pamet malo "zblesirala". Evo jedne usporedbe. Moj znanac jako voli kolače. Svaki dan je u slastičarnici "Cukeraj" u Petrinjskoj. Istodobno jako želi smršavjeti. Kako to pomiriti?

Znači, ne odričemo se ove države, Domovinskog rata, njenih dobro plaćenih mjesta, ali moramo priznati da države ne bi bilo bez Ustava iz 1994. godine, bez AVNOJA, Sutjeske i Neretve. Čini vam se da pretjerujem? Čitajte Antu Tomića, Borisa Vlašića, Juricu Pavičića… Jutarnji, Večernjak, Globus, Naci-

Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Na štihu je, kartaški rečeno, Dinamo. Popušili su devet golova od Bayerna. Zbog toga je na jugu zavladala "tiha" sućut u smislu - mogli su i više, hajd' k'vragu!

onal.. Muškarci vladaju svijetom. Žene vladaju muškarcima. Pitanje je jedino tko vlada Lijepom našom?

Za koga ću glasati?

Stari Porges budi nadu kod nas Dinamovaca. Kaže Porgi: "Dinamo i Siniša Hajdaš Dončić nude kontinuitet". Naime, Dinamo je u nastavku svoje ozbiljne krize igrao u Koprivnici sa Slavenom. Bila je to dobra prilika da se "plavi vlak" vrati na kolosijek. Zajec i Marko Marić odmah su shvatili priliku. Pomoćni trener i grogirana momčad priliku su iskoristili. Slaven Bellupo je do sada u čitavoj ligi uspio postići tri gola. U subotu je grogiranom Dinamu smjestio četiri gola. Koga briga što smo izgubili tri boda u četvrtoj tekmi za redom. Uprava Dinama se ne može odlučiti između Jurgen Kloppa i Željka Sopića, a do tada se mreža puni.

Klopp je bivši trener Liverpoola pa je teško odlučiti se da li uzeti Sopa ili K(l)oppa? Uprava Dinama još razmišlja, a BBB se zagrijavaju. Još do nedavno ismijavao se s nama i hajdukov trener Gennaro Gattuso. Gledam utakmicu u Koprivnici. Prvi igrač Dinama kojeg se mijenja bio je Martin Baturina. Momak ima 21 godinu i proglašavan je najboljim igračem Hrvatske nogometne ljige. Protiv Rijeke, Hajduka i Bayerna mladi reprezentativac je prvi izletio van. Čista prilika. Dvadeset jedna godina, igra za hrvatsku repku, a četiri utakmice za redom leti van iz igre. Tu očito netko nema pojma o nogometu. Ili on, ili njegovi treneri, ili ja. Dobra je vijest da o Dinamu neću pisati više ni slova. Tko zna, zna – a tko ne zna, netko ga gura. Dok su u klubu živjeli u zabludi, on je živio u vili.

U prošloj sam kolumni obznanio kako me po zadnjoj provjeri čita oko 250 tisuća ljudi tjedno. Zato je valjda i toliko upita za koga ću ja glasovati na izborima koji slijede. Možda je to "pila naopako".

U prošloj sam se kolumni jasno i glasno izjasnio da ću na nadolazećim izborima za Predsjednika Republike svoj glas dati povjesni-

čaru i haaškom branitelju Tomislavu Jonjiću. U lijevoj medijskoj falangi nisam do sada pročitao ni čuo ni retka o Tomislavu Jonjiću. Kandidat je k'o gumicom izbrisan. Indikativno! Čisto kripto komunistički. Jonjić se ni ne spominje, ali se zato prozirno reklamira Zorana Milanovića, njegovu političku kopiju Dragana Primorca i zadnje, ljevičarsku ikonu, Ivanu Kekin. Bolje od Jonjića u našim medijima prolazi čak i neka kriminalna skupina koju se tek lovi ili već uhićuje. 'Kartaga mora pasti' Dakle, "zakon medijske šutnje" vrijedi ako nisi po mjeri ljevičarskih uredništava u našim pisanim i elektroničkim medijima. Možda bi ga bilo bolje nazvati "lex Staljin". Taj drug je jednom u medijima nadahnuto razmišljao o pojmu izbora. Naime, drug Josif je tada izrekao istinu o tzv. "demokratskim" izborima: "Ako se izbori dobro organiziraju onda nema ni potrebe za njihovo održavanje". Zadnji "dobro organizirani" izbori kod nas održani su još dok je "Ljubičica bijela" carevala na ovim prostorima.

Bio sam na ručku s jednim malim društvancem. Uz dobru klopu i bevandu razgovaralo se i o eventualnoj kandidaturi Josipa Jurčevića u izborima za Predsjednika Republike. Jura je već jednom bio kandidat i temeljito popušio unatoč tome što je dva mjeseca obilazio na svom biciklu cijelu Hrvatsku u potrazi za glasovima birača. Inače, Jura je profa, ima dva doktorata, dragovoljac je Domovinskog rata, autor brojnih povijesnih knjiga, ali i njega (ako se kandidira) kao i Jonjića čeka medijski muk i brisanje iz javnosti. Juru sam pokušao vratiti u realnost rekavši mu da, uz ovakvo medijsko ljevičarenje, on ne bi uspio pobijediti ni kapetana Dragana, a kamoli našeg Dragana Primorca. Dok u RH ne počne izlaziti barem jedan nezavisni dnevni list ili se ne počne emitirati bar jedna desno orijentirana TV postaja, na svakim izborima jedino imaju šansu ljevičari ili oni koji od toga dobro žive. Cilj i zadatak je više

nego jasan. Bez ikakvih skrupula spriječiti dolazak na Pantovčak onakvog predsjednika koji bi se i s ovako skresanim ovlastima pokušao suprotstaviti jugo�ilstvu i srpskom svetu koji je ponovno u ofenzivi. Jugo-nostalgija je ponovno na sceni uz snažnu podršku lijevih medija. Zato, "Kartaga mora pasti" rekli su stari Rimljani odnosno Jonjića se ne smije ni spomenuti… 'Moj naklon...' Tako je to u zemlji Hrvatskoj. Neodlučni građani moraju odlučno izabrati novog predsjednika države, a taj je, naravno, Milanović. Odabirom Dragana Primorca kao kandidata, s tim se složio i HDZ!? Hrvatska je premrežena nevladinim udrugama vlade koja vlada svijetom. Prastara ljudožderska poslovica glasi: "Kompjuter nikada neće postati čovjekom". Mnogi povjesničari se boje da kad jednom ode Stipe Mesić, sve što ostane iz njega bit će vrpce i transkripti Franje Tuđmana. A to je ustvari jako puno…. Ilegalni prijelazi granica odvijaju se po onoj: "Kud' svi Turci, tud' i krijumčar s Turcima".

Miro Bulj, osebujni je gradonačelnik Sinja. Traži odgovor na pitanje je li Tena Šimonović Einwalter pučka pravobraniteljica ili pravobraniteljica naših agresora Srba. Prilično teško pitanje na koje uporni i robusni Bulj teško da može očekivati iskren odgovor Vlade. Naime, čitava se stvar "zakuhala" zbog zabrane izložbe SNV-a autorice Inije Herenčić u gradskoj galeriji "Sikirica" u Sinju. Dalje je rasprava tekla sve u stilu bla-bla… sloboda kulturnog i umjetničkog rada itd. Bulj ima svoj stav i argumente pa pita našu Tenu da li se ikada obratila dopisom Srpskom narodnom vijeću koje preko famoznog tjednika Novosti redovno vrijeđa Hrvatske branitelje. Ujedno lijepo moli i predlaže da mu se dostave ti dopisi. Bulj nije naivan. A možda i je. Tena za odgovor treba vremena. Tajnica joj je na bolovanju. Tako još ne znamo čija je pravobraniteljica naša Tena. Bulj zna, ali kao pravi gospodin muči… Učitelj u jednoj školi kraj Gospića zamolio učenika da citira jednu narodnu izreku. "Jabuka pada daleko od stabla", spremno će đak. "Kakva je to čudna jabuka?", iznenadi se učitelj. "Uvozna", spremno će učenik. Domovinski pokret se uvjerio na svojoj koži koliko koalicije mogu biti perverzne. Naime, D.P. je ušao u koaliciju s HDZ-om. Koalicijskim automatizmom prihvatio je kao svog predsjedničkog kandidata Dragana Primorca. To nije samo uvozna jabuka nego u pravom smisli te riječi jako kisela jabuka… Europski uljuđeno osoblje u novom nagibnom vlaku ne pozdravlja putnike s "Moj naklon" nego s "Moj nagib".

Otvorene 54. Varaždinske barokne večeri

Koncertom na kojem su u varaždinskoj katedrali nastupili Orquestra Barroca Casa da Musica, Zbor HRT-a i sopranistica Sara Bragu Simões, pod umjetničkim vodstvom Laurencea Cummingsa, u petak su otvorene 54. Varaždinske barokne večeri, trajat će do 2. listopada, a zemlja partner je Portugal.

Festival se i ovoga puta održava u organizaciji Koncertnog ureda Varaždin, a donosi 27 službenih koncerata na više od 20 lokacija, uz nastupe oko 400 umjetnika. Ravnatelj VBV-a Davor Bobić je kazao kako mu je uvijek najviše 'pri srcu' upravo koncert svečanog otvaranja jer se radi o visokoj ljestvici postavljenoj unutar europskog konteksta.

"Mogu reći da je i ovaj večerašnji koncert na svjetskoj razini. Lijepo je danas biti u Varaždinu i sretan sam jer su to najbolji dani u Varaždinu, kad ona prava varaždinska kultura zaživi, u suradnji sa svjetskim tendencijama duhovnosti",

Zemlja gost je Portugal. "Čast nam je što smo ove godine počasni gosti jednog takvog festivala", rekla je veleposlanica da Silva

rekao je Bobić. Dodao je i kako festival svake godine šalje snažnu poruku svijetu jer se ključevi grada predaju umjetnosti, glazbi kao najdubljem ljudskom izrazu. I ove godine Festival pomažu Ministarstvo kulture i medija, Grad Varaždin, Varaždinska županija, mecene, donatori, sponzori i zemlja partner, ali i druge europske zemlje.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek je rekla kako ju veseli što se festival velikim angažmanom maestra Bobića razvija iz godine u godinu.

"Ove godine je zemlja gost Portugal, a ovogodišnje Varaždinske barokne večeri su otvorene spektakularnim koncertom orkestra koji je iznimno poznati i cijenjen kada govorimo o izvođenju barokne glazbe", rekla je ministrica. Svečanom otvorenju prisustvovala je i portugalska veleposlanica Maria Paula Vieira Ferreira Leal da Silva. "Čast nam je što smo ove godine počasni gosti jednog takvog festivala", rekla je veleposlanica te dodala kako Hrvati i Portugalci imaju mnogo dodirnih točaka.

Piše:

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MALA KRIŽALJKA

Iz vaše perilice rublja šire se neugodni mirisi?

Ako želite očuvati perilicu rublja od taloženja i pomoći joj da čim duže potraje, koristite deterdžent u prašku, radije nego tekući deterdžent

Uz ove savjete bit će ponovo kao nova: 1. Očistite ladicu za deterdžent

Ladica za deterdžent utočište je za klice, skorene ostatke praška i plijesan. Taj mali prostor može se zaprljati brže nego što mislite, iako služi za odlaganje deterdženta koji čisti našu prljavu odjeću. Ono što trebate napraviti s vremena na vrijeme je izvaditi cijelu ladicu i temeljito je izribati starom četkicom za zube uz pomoć sredstva za čišćenje. Ako niste sigurni kako ukloniti ladicu, prelistajte priručnik koji ste dobili uz perilicu. Ne zaboravite očistiti i šupljinu u koju ladica sjeda. U samo nekoliko

Namaz od peče- ne paprike

Sastojci:

- 1 pečena rog paprika

- 10 listića bosiljka

- 1 žlica senfa dijona

- 1 čili papričica (po želji)

- 2 žlice maslinova ulja

- kajenski papar, sol

Priprema:

Operite i ispecite papriku u pećnici. Ostavite da se ohladi pa očistite od kožice i sjemenki. Čili papričicu operite, prerežite i odstranite sjemenke. Listiće bosiljka operite i posušite papirnatim ubrusom.

U blender stavite papriku, bosiljak, čili papričicu i senf te sve dobro sjedinite. Dodajte maslinovo ulje, papar i sol pa još jednom sve dobro izmiksajte.

U hladnjaku pohranjen u prikladnoj posudi može se čuvati 3-4 dana.

Pire od jabuka

Sastojci:

- 1 kg jabuka (očišćenih i oguljenih)

- 50 g šećera

- sok od jednog limuna

- 80 ml vode

minuta primijetit ćete znatnu razliku.

2. Očistite �ilter perilice

Filter služi da zaštiti pumpu vaše perilice rublja od silnih dlačica, zalutalih maramica i kovanica i općenito svih nečistoća. To znači da je, poput ladice za deterdžent, to mjesto idealno za stvaranje bakterija. Također je riješ o toplom i vlažnom mjestu pogodnom za stvaranje plijesni i neugodnih mirisa koji se uvlače u rublje. Redovito ispraznite �ilter i uklonite dlake i prljavštinu koja se skupila unutra. Filter perilice rublja obično se nalazi uz donji rub stroja, iza poklopca na šarkama. Pažljivo oslobodite odvodnu cijev i stavite posudu ispod. Iskopčajte utikač iz utičnice i pustite da se voda odlije. Vratite utikač, maknite posudu i položite ručnik na pod. Pažljivo odvrnite ili otpustite poklopac �iltera. Sav zarobljeni otpad trebao bi izaći sa viškom vode koja je ostala zarobljena

Po želji:

- 1 vanilin šećer

- 1 žličica cimeta

- 50 g grožđica

Priprema:

Jabuke narežite na kockice, stavite u posudu pa dodajte šećer, vodu i limunov sok. Kuhajte na laganoj vatri dok ne dobijete kašu. Pasirajte pa kuhajte još 5-10 minuta dok tekućina ne ispari.

Poslužite uz meso i divljač ili pireu dodajte malo šećera i vanilin šećer, nakon pasiranja ukuhajte grožđice pa začinite cimetom.

Koristite i kao nadjev za slastice, dodatak voću, zobenim pahuljicama.

Kremasti spoj oraha i vanilije

Za biskvit:

- 5 jaja

- prstohvat soli

- 150 g šećera

- 200 g oštrog brašna

- 1 prašak za pecivo

- 200 ml mlijeka

- 100 ml ulja

- 120 g mljevenih oraha

Za kremu:

- 600 ml mlijeka

- 2 pudinga od vanilije

- 150 g šećera

- 1 žličica arome vanilije

- 250 g margarina

Još:

- mljeveni orasi za posipanje (oko 50 g)

OČISTITE PERILICU

u perilici, ali provjerite je li izašla sva prljavština. Obrišite krpom, očistite sve dijelove i vratite poklopac. Ponovno provjerite jeste li pravilno stavili poklopac kako biste spriječili curenje vode. 3. Očistite bubanj Čak i ako unutrašnjost vaše perilice izgleda blistavo čisto, vjerojatno nije. Puno je kutaka u kojima se bakterije mogu sakriti i razmnožiti. Kamenac iz vode također može utjecati na mekoću odjeće i dati joj neugodan ustajali miris. Redovito pranje prazne perilice rublja uz

Priprema:

U malo mlijeka razmutite puding, a ostatak mlijeka sa šećerom i aromom vanilije stavite na vatru da provri.

Skinite s vatre pa umiješajte puding ulijevajući u tankom mlazu i cijelo vrijeme miješajući žicom. Vratite na srednju vatru i kuhajte nekoliko minuta dok se ne zgusne. Skinite s vatre, pokrijte prozirnom folijom i ostavite na sobnoj temperaturi da se ohladi. Ohlađeni puding prvo dobro izradite mikserom da postane potpuno gladak, a potom dodajte komad po komad smekšanog margarina i sjedinite u pjenastu kremu.

U posudu stavite cijela jaja, sol i šećer pa mikserom pjenasto umutite. Postupno dodajte brašno pomiješano s praškom za pecivo. Polako dodajte mlijeko, miksajući na najmanjoj brzini, pa ulje i na kraju umiješajte mljevene orahe.

Izlijte smjesu u lim obložen papirom za pečenje i pecite u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva 20 minuta, dok ne porumeni.

Ohladite biskvit i odvojite od papira te ga prerežite na dva dijela po debljini. Na prigodnu podlogu stavite biskvit, premažite ga s pola kreme, poklopite drugom polovicom, premažite ostatkom kreme pa ukrasite mljevenim orasima.

Ohladite, najbolje preko noći, pa režite na kocke.

Krater-kolač

Ako još niste čuli za jednostavni, a ukusni krater kolač, ne tražite dalje od ovog

pomoć šalice bijelog vinskog octa koje je potrebno uliti u ladicu za deterdžent trebalo bi riješiti taj problem. Isto možete učiniti s natrijevim karbonatom - kristalićima koje je potrebno oprati u perilici s vrućom vodom (na minimalno 60 stupnjeva). To bi trebalo ubiti sve bakterije, ukloniti neugodne mirise i ukloniti nakupljene ostatke deterdženta i kamenac na teško vidljivim mjestima.

4. Spriječite neugodne mirise Vjerojatno vam se dogodilo da vas je preplavio ne-

recepta. Priprema je toliko jednostavna da ga i djeca mogu napraviti, a dobit ćete poslasticu od koje će svima rasti zazubice.

Sastojci:

- 1 prašak za pecivo

- 2 žlice kakaa

- 250 g brašna

- 1 dl ulja

- 1 vrećica vanilin šećera

- 1 dl mlijeka

- 5 jaja

- 250 g šećera

Krema:

- 8 dl mlijeka

- 3 vrećice vanilin šećera

- 2 pudinga od vanilije

Preljev:

- 4 dl kiselog vrhnja

- 6 žlica šećera u prahu

Priprema:

Skuhajte puding s vanilin šećerom i mlijekom po uputama s pakiranja pa ostavite da se dobro ohladi. Počnite s pripremom biskvita. Izmiješajte žumanjke sa šećerom i ostalim sastojcima pa dodajte snijeg od bjelanjaka. Smjesu izlijte u lim pa žlicom dodajte komade ohlađenog pudinga. Sve zajedno pecite na 180 °C 3040 minuta.

Kiselo vrhnje izmiješajte sa šećerom i premažite kolač pa pecite još 10 minuta.

Žlicom stavljajte komade ohlađenog pudinga te stavite peći na 180 stupnjeva oko pola sata do 40 minuta.

ugodan miris plijesni nakon što ste otvorili vrata perilice rublja. To je zato što plijesan obožava vlažne uvjete kao što je mokar bubanj. Ostavljanjem vrata perilice lagano otvorenima nakon pranja osigurat ćete bolju cirkulacija zraka oko bubnja, što pomaže zaustaviti razmnožavanje bakterija i stvaranje neugodnih mirisa. Ovo je posebno važno imati na umu tijekom toplijeg razdoblja. Ponekad očistite i vanjski odvod jer se mirisi mogu vratiti u stroj.

5. Očistite brtvu vrata

Kada stavljate svoje rublje u stroj i izvlačite ga natrag vlažno mnogi od vas zaborave na prostor između vrata i bubnja. Ta gumena brtva koja sprečava izlijevanje vode na pod također je škakljivo mjesto pogodno za taloženje viška deterdženta i nečistoća. Ukoliko to dugo ignorirate, na gumi će se razviti plijesan te će biti sve teže ukloniti. Prije i nakon svakog pranja koristite vlažnu krpu kako

ZABAVNI KUTAK

biste brtvu nježno obrisali. To bi trebalo biti dovoljno da ovaj dio perilice, ali i rublje očuvate čistim.

6. Koristite odgovarajući deterdžent

Na policama supermarketa pronaći ćete raznorazne deterdžente pa nije teško odabrati onaj koji najbolje njeguje vašu odjeću i blagonaklon je prema perilici. Ukratko, ako želite očuvati perilicu rublja od taloženja i pomoći joj da čim duže potraje, koristite deterdžent u prašku, radije nego tekući deterdžent.

7. Redovito perite svoju perilicu rublja

Najbolji način za uklanjanje neugodnih mirisa iz perilice je, pogađate, redovitim pranjem iste. Stručnjaci preporučuju čišćenje perilice rublja svaki drugi tjedan. Ako vam se to čini pretjeranim, pokušajte to ponoviti barem jednom mjesečno. Najbolje je reagirati i prije nego što osjetite neugodan miris iz perilice.

BUS

Ivo pita svoju djevojku:

- Draga, bi li htjela da te vodim kući jako velikim autom sa vozačem?

Djevojka: - Naravno!

Ivo: - Onda ćemo pričekati autobus.

ZEC I ZMIJA

Kaže zec zmiji:

- Oprosti što sam te neki dan zezao kako nemaš noge.

Na to će zmija:

- Ma nema veze, bilo pa prošlo.

Na to će zec: - E svaka ti čast! Evo ruka!

SVADBA

Neudata učiteljica napisala na ploču: - Sutra se udajem!

I pita: - Djeco koje je ovo vrijeme?

Odgovara Perica: - Krajnje učiteljice, krajnje!

ISPRIKA

Djed unuku:

- Sakrij se, evo učitelja jer danas nisi išao u školu! Unuk djedu: - Sakrij se ti, ja sam im javio da si ti jutros umro!

Tjedni horoskop

21. ožujka do 20. travnja

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Nemojte se praviti previše skromnima i odbiti ponuđeno. Mogli biste ugodno iznenaditi i impresionirati sebi nadređene ljude, ali nastojte pritom biti diskretni. Dobit ćete jaku potporu za ispunjavanje nekih svojih davnih želja i ambicija koje ste slijedom događaja ostavili po strani, no sada je došlo vrijeme da ih ostvarite.

Sretni brojevi: 4, 7, 11, 21, 32, 34

21. travnja do 20. svibnja

Skladan odnos u kojem se trenutno nalazite pojačava vaše samopouzdanje pa i na poslovnom planu blistate svježim idejama. Oslonite se na svoje komunikacijske sposobnosti kako biste riješili probleme koji vam ovaj tjedan izađu na put. Neke ljude ćete ipak morati zadržati podalje od sebe kako vam ne bi remetili vaš poslovni red. Sretni brojevi: 17, 21, 28, 29, 44, 45

Bik Škorpion

Potreban vam je odmor od poslovnih zbivanja, ali Mjesec vam donosi dva snažna susreta koja će vas motivirati na daljnji rad bez predaha. Nemojte zaboraviti na poslovni smiješak jer biste u protivnom mogli ostaviti krivi dojam. Napokon će se pojaviti prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokazati kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja

Sretni brojevi: 10, 21, 29, 32, 33, 44

23. listopada do 20. studenoga

21. svibnja do 21.lipnja

Poslovni troškovi su omiljena isprika za pokazivanje vlastite ekstravagancije pa biste mogli još jednom potrošiti hrpu novaca na kupovinu nečeg za svoj posao što vam nije neophodno. U uredu su potrebne stolice, ali to ne znači kako trebate kupiti baš dizajnerske jer vam se sviđaju. Još nije vrijeme za veliko trošenje pa malo pripazite gdje ostavljate novac.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 33, 35, 44

Bolesti kojih se morate paziti u proljeće

Najbolji način da se pobijedi proljetni umor i depresija je unositi dovoljnu količinu vitamina, pogotovo vitamina C i B, te provoditi što je više moguće vremena u prirodi na svježem zraku i suncu

Proljeće je za mnoge vrijeme raznih novih početaka, vrijeme buđenja i jačanja životne energije, no za mnoge je ipak i zahtjevno godišnje doba kada je u pitanju njihovo zdravlje.

neki provokativni faktor (alergen) Bolest nije nasljedna i uspješno se liječi.

Blizanci Strijelac

Pripazite na svoje potrošačke sklonosti. Događaji ovog tjedna mogli bi vas natjerati da pomislite kako se vaši snovi zbilja mogu pretvoriti u stvarnost, no za to ćete morati jako zavrnuti rukave i prihvatiti se ozbiljnog posla. Imat ćete potporu u prijateljima i kolegama, ali za to ćete morati i jasno izreći što vam točno treba kako bi vam mogli konkretno pomoći.

Sretni brojevi: 9, 21, 29, 33, 43, 45

21. studenoga do 22. prosinca

21. lipnja do 21. srpnja

Merkur, vladar vam donosi želju za sređivanjem poslova i unapređivanju vlastite karijere. Ovaj tjedan sredite svoje poslove prema rasporedu koji vam ostavlja dovoljno vremena za rješavanje emocionalnih stvari koje su vam trenutno ipak važnije. Ljubav će biti bliže nego što vam se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni.

Sretni brojevi: 18, 21, 29, 32, 33, 45

Snažan imunološki sustav, u proljeće, predstavlja preduvjet uspješne obrane našeg zdravlja. Međutim ako nam je imunitet oslabljen podložni smo proljetnim bolesnim stanjima.

Pospanost, umor, malaksalost, bezvoljnost i razdražljivost najčešći su tjelesni i psihički simptomi koji prate stanje proljetnog umora, a znakovi su narušenog imuniteta. Uzrok proljetnog umora je najvjerojatnije jednolična zimska prehrana bez neophodnih vitamina i minerala, kao i nedostatak kretanja. Od proljetnog umora najčešće pate osobe koje su i inače osjetljive na vremenske promjene.

Atopijski dermatitis najčešći u proljeće, kronična je, upalna bolest koja pogađa kožu. Ima visoku učestalost od oko 2 % ukupne populacije. To je bolest koja pogađa mlade, većina pacijenata su djeca. Najčešće se radi o alergiji na hranu: na agrume (naranče, mandarine, limun), jagode, konzervanse u hrenovkama, paštetama, suhomesnatim proizvodima, bjelanjak jajeta češće nego žumanjak. Ponekad na neke deterdžente za pranje rublja, a osobito na omekšivače. Hirovite promjene tlaka zraka i vanjskih temperatura za mnoge predstavljaju stres, radi koga se povećava tonus parasimpatikusa što dovodi do pojačanog lučenja želučane kiseline, radi koje su želučane tegobe češće nego inače

Rak Jarac

22. prosinca do 20. siječnja

Sunce vam daje iznimnu energiju na svim poljima kroz sljedećih par tjedana. Iskoristite to kako biste riješili poslovne probleme koji su se nagomilali protekli mjesec. S toliko toga što vam se događa u isto vrijeme morali biste napraviti listu prioriteta i krenuti u rješavanje stvari jedne po jedne. Prilike su tu. Vaš ljubavni život bit će i dalje bogat, a vi ćete postajati sve smireniji.

Sretni brojevi: 17, 21, 27, 32, 34, 44

srpnja

Sljedećih nekoliko tjedana donose vam velike komunikacijske sposobnosti pa ćete ljude više oduševljavati svojim riječima nego djelima. Iskoristite tu naklonost kako biste obavili što više poslovnih razgovora i pregovora jer će ljudima biti gotovo ne moguće reći vam ne na bilo koji vaš zahtjev. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo.

Sretni brojevi: 1, 7, 8, 22, 32, 33

Mjesec daje svu potporu koju trebate na poslovnom i emotivnom planu. Pokušajte se što manje brinuti oko �inancijske situacije jer trenutno što god učinili nećete je moći popraviti. Sačekajte, preraspodijelite ono što imate, a situacija će se ubrzo riješiti sama od sebe. No, to ne znači da jednostavno zabijete glavu u pijesak i pričekate da prođe oluja, pratite zbivanja oko vas.

Sretni brojevi: 18, 21, 27, 28, 39, 44

22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače Lav Vodenjak

Proljetni umor možemo uspješno svladati pravilnom prehranom (70 % zastupljenog zelenog povrća po obrocima u danu) uz uzimanje dovoljne količine tekućine i kontinuiranom primjenom tjelesne aktivnosti na svježem zraku primjereno dobi. Velik broj ljudi upravo u proljeće pati od čestih promjena raspoloženja, teško se bave dnevnim obvezama, bezvoljni su, osjećaju se osamljeni.. u depresiji.

Gastritis: Ljudi se najčešće žale na neugodne tegobe poput mučnina i bolova u žličici, osjećaja težine ili nadutosti ili žgaravice ako boluju od kroničnog gastritisa, koji je ujedno i najčešći oblik problema sa želucem.

Na pomolu vam je zanimljiv poslovni tjedan u kojem vam stoji putovanje i edukacija pa biste mogli spojiti ugodno s korisnim. Također, početak kolovoza vam donosi zanimljive �inancijske pregovore koje trebate odraditi što prije jer će vam sredinom mjeseca već biti puno teže postići uspjeh koji želite. Ovih dana zaista će zasjati svijetlo na vašem ljubavnom nebu.

Sretni brojevi: 9, 11, 19, 21, 30, 33

Osobe koje pate od proljetne depresije često osjećaju napetost, muči ih tjeskoba, gube interes za uobičajene dnevne aktivnosti, otežano se koncentriraju, pate od manjka energije, imaju povećanu potrebu za snom, kao i želju za samoćom. Najbolji način da se pobijedi proljetni umor i depresija je unositi dovoljnu količinu vitamina, pogotovo vitamina C i B, te provoditi što je više moguće vremena u prirodi na svježem zraku i suncu. Uz povećanu �izičku aktivnost, kao laganije šetnje, brzo hodanje ili joggiranje, treba izbjegavati prekalorična i masna jela, kao i velike količine umjetnih šećera. Preporučuje se uzimati puno svježeg povrća i voća, ali i ispijanje čajeva od maslačka ili dunje. Korisno je i jutarnje tuširanje s naizmjenično toplom i hladnom vodom te trljanje tijela ručnikom kako bi se pojačala cjelokupna cirkulacija organizma.

19. veljače do 20. ožujka Djevica

Držite otvorenim komunikacijske kanale za nova poslovna poznanstva i potencijalne partnere, ali nemojte dozvoliti da vam to oduzme sve vrijeme i novac. Financijska situacija i dalje je napeta, ali čini se kako vam je to trenutno i potrebno kako biste jasno razlučili svoje ciljeve. Ovaj tjedan vam je također vrlo povoljan za pregled vlastitih sposobnosti koje će vam dati poslovni uspjeh kojeg očekujete. Sretni brojevi: 4, 5, 7, 11, 21, 33

Jedan intenzivan poslovan odnos mogao bi se razviti drugačije nego što uzrokuje manje gubitke na poslovnom planu. Budući da nećete imati prevelikog izbora, suočite se s tom situacijom hladne glave i smiješkom jer na kraju će sve biti dobro. Budete li u ovom trenutku previše pritiskali, planovi bi vam se mogli raspasti u rukama. Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago.

Sretni brojevi: 1, 2, 4, 7, 11, 20

Alergija predstavlja pretjeranu reakciju našeg imunološkog sustava na najčešće bezazlene tvari ( alergene) iz naše okoline. Sezonski alergijski rinitis ili peludna hunjavica je najčešći oblik alergijske reakcije gornjih dišnih puteva u proljeće, vezana za visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku uslijed cvjetanja različitih biljaka.

Peludna groznica je stanje kada simptome peludne hunjavice prati i alergijska upala spojnica oka tj. alergijski konjunktivitis.

Bronhalna astma je kronična opstruktivna upalna bolest daljnjih dišnih puteva koja uzrokuje otežano disanje. Predstavlja neprimjereno jaku imunološku reakciju na raznovrsne alergene iz naše neposredne okoline uz razvoj kronične upale traheobronhalnog stabla. Bolest se javlja u epizodama, tj. akutna pogoršanja bolesti, najčešća u proljeće, izmjenjuju se s periodom u kojem nema simptoma. Do napadaja dolazi obično pri pogoršanju upale, jer je u neposrednoj okolini prisutan

Duodenalni ulkus (čir na dvanaestercu), javlja se češće kod mlađih osoba i osoba srednje životne dobi (između 20 i 45 godina), mada se može javiti u svakoj životnoj dobi. Oko 90 % slučajeva gastritisa i duodenalnog ulkusa uzrokovano je bakterijom Helicobacter pylori i uspješno se liječi. Kod želučanih tegoba jako je važna prevencija. Izbjegavanje pušenja i konzumiranje alkohola. Uzimanje nepotrebnih oralnih preparata. Neadekvatna prehrana. Pokušajte uzimati manje i češće obroke tijekom dana (4-6 obroka dnevno) jer to osigurava zaštitu sluznice uzetom hranom. Hrana mora biti kruća i lagano termički obrađena (kuhana, bez jakih masnoća i začina ) jer bolje štiti iritiranu, upalno promijenjenu sluznicu od sirovog voća i povrća čije uzimanje pogoršava tegobe. Ako se razviju simptomi anemije, jako povraćanje, gubitak apetita uz mršavljenje, crna ili krvava stolica, odmah ugovorite posjet liječniku. Prozori prostora u kojima boravimo se sve češće i više otvaraju, a prostorije se sve manje ugrijavaju. To nam godi, ali nas i izlaže svima dobro znanom propuhu. Boravak na propuhu može izazvati različite tegobe sa sinusima, glavobolje, čak i upale pluća ako smo ostali oznojeni i dozvolili da nas propuh hladi. Propuh izaziva pothlađivanje mišića zbog čega slabi cirkulacija i javlja se grč muskulature kao odgovor, odnosno najbolji vid obrane od pothlađivanja. Začas smo ukočenog vrata ili zakočenog srednjeg dijela leđa s jakom boli koja se pojačava na pokret. Ukočeni mišić, npr. ako se nalazi uz kralježnicu, ne dopušta željeni pokret, nego kralježnicu drži u prisilnom položaju. No ako je bol konstantna, i ne pojačava se niti smanjuje s pokretima, onda to zasigurno nije bol u leđima (ili bol u drugom dijelu sustava za pokretanje), nego potječe iz nekog organa, zbog čega se moramo obratiti liječniku. Kad se dogodi zakočenje, treba zakočeno mjesto najprije zagrijati, odnosno utopliti i zatražiti pomoć svog liječnika opće medicine.

23.

do

23. kolovoza do 22. rujna

Ribe

GLEDATELJI "OPLELI" PO SHOWU "LJUBAV JE NA SELU"

"Koliko dobro moraš biti plaćen da radiš ovo od sebe"

Ako je suditi prema reakcijama na društvenim mrežama, gledatelji pred malim ekranima nisu bili nimalo impresionirani viđenim u novoj sezoni

Prošli tjedan na RTL-u je s emitiranjem krenula nova sezona showa "Ljubav je na selu". U 17. sezoni popularne emisije pojavila su se i neka već otprije poznata lica, a djevojke, sudeći prema prvim epizodama, opasno "grizu" u borbi za srca farmera.

U prikazanoj epizodi gledatelji su tako mogli vidjeti kako su prošli prvi susreti i upoznavanja farmera s njihovim odabranicama, a sve je završilo veselim partyjem svih kandidatkinja i farmera.

I dok se nova ekipa ludo zabavljala pred kamerama, ako je suditi prema reakcijama na društvenim mrežama, gledatelji pred malim ekranima nisu bili nimalo impresionirani viđenim.

“Bože dragi stvarno ima svega, veli muškarci ovakvi, onakvi, ali žene… Kaj nemate doma posla, pa nije ovo starački dom, samo provod, dnevnice i glupiranje, pa ipak vas vaša djeca gledaju i unučad, jadno”, “I onda kažu mladi poludjeli, ljudi dragi što je ovo?”, “Ovo stvarno nije za gledati”,

pisali su razočarani gledatelji.

“Ljudi moji, zar ni prvu večer ne mogu biti normalni”, “Ovo će biti najjači show do sada”, “Svaka čast onome koji dođe s iskrenom namjerom da se u ovom showu zaljubi”, “Koliko dobro moraš biti plaćen da radiš ovo od sebe”, “Degutantno za gledati nečije majke u ovom izdanju”, “Nakon 50. čovjek tek poludi, hormoni”, kritizirali su na društvenim mrežama.

Četvrtak, 26. rujna

10:09 AM Baština u objektivu: Karašica

10:14 AM Dnevnik 2

11:06 AM Hrvatska danas

12:36 PM Mackey, dok. reportaža

12:41 PM Izradi sam: Košulja jastučnica

12:46 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:57 PM Bajkovita Hrvatska: Aleja glagoljaša - Roč - Hum

01:03 PM Otvoreno

01:33 PM Matoš naš suvremenik

02:06 PM Kod nas doma

02:51 PM (Re)kreativac: Softball

03:15 PM Bioračunarstvo

04:04 PM U potrazi za Ivanom, �ilm

04:59 PM Vrtlarica: Sve boje graha

05:28 PM Garaža: Hard Time

Petak, 27. rujna

10:09 AM Baština u objektivu: Klanjec

10:14 AM Dnevnik 2

11:05 AM Hrvatska danas

12:35 PM Mali ribič, dok. reportaža

12:45 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:53 PM Palača sponza - Dubrovnik

12:59 PM Otvoreno

01:29 PM Jedno djelo: Vesna Pokas –Maksimilijanovi vrtovi

01:38 PM Dolina sunca, serija

02:20 PM Kod nas doma

03:05 PM Eko zona

05:29 PM Fašinada za Gospu, emisija

Subota, 28. rujna

Ponedjeljak, 30. rujna

10:10 AM Mir i dobro

10:35 AM Marija - vježbanje, reportaža

10:40 AM Dnevnik 2 11:35 AM Rijeka: More

12:05 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:13 PM Plodovi zemlje

01:03 PM Majstori, hrvatski �ilm

02:39 PM Studio 4: Kultura

02:49 PM Nedjeljom u 2

03:48 PM Samo lagano

04:13 PM Trag u beskraj, snimka 05:33 PM Studio 4: Sport

05:41 PM Marija - vježbanje, reportaža 05:46 PM Studio 4: Znanost

Utorak, 01. listopada

10:10 AM Dr. Beck

10:45 AM Dnevnik 2 11:40 AM Treća dob

12:05 PM Mak Murtić, dok. reportaža 12:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:17 PM Kod nas doma

01:02 PM Baština u objektivu: Krapanj 01:07 PM Otvoreno

01:37 PM Lijepom našom: Čakovec

02:42 PM Studio 4: Znanost

02:52 PM Studio 4: Kultura

03:00 PM Crno-bijeli svijet, serija

03:45 PM Na rubu znanosti:

04:35 PM Otkrivamo Hrvatsku: Vrbanj, dokumentarni �ilm

05:00 PM Život u jednom danu: Nive Opačić - Riječ...

10:10 AM Baština u objektivu: Klis

10:15 AM Dnevnik 2

11:10 AM Hrvatska danas

12:40 PM Mobilne aplikacije, reportaža

05:30 PM Studio 4: Dijagnoza

05:55 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 02. listopada

12:45 PM Izradi sam: Hranilice za ptice

12:45 PM Izradi sam: Hranilice za ptice

12:50 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:00 PM Bajkovita Hrvatska: Franjevački samostan otok Krapanj

10:10 AM Dr. Beck

10:45 AM Dnevnik 2 11:35 AM Glas domovine

01:05 PM Globalna Hrvatska

01:05 PM Globalna Hrvatska

01:45 PM Dolina sunca, serija

12:00 PM Dokumentarna reportaža 12:04 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:12 PM Kod nas doma

02:30 PM Art a la carte

02:30 PM Art a la carte

03:00 PM Monocikl, dok. reportaža

03:05 PM Moja priča: Sara Dyson, 03:10 PM Lijepom našom: Čakovec

04:15 PM Dolinom rijeke Mirne, emisija

04:40 PM Slatka kuharica: Ston

05:10 PM Edukacija o životinjama

12:57 PM Baština u objektivu: Krčki kašteli

01:02 PM Otvoreno

01:32 PM Zlatna liga:

01:57 PM Plašitelj kormorana, dokumentarni �ilm

02:17 PM Studio 4: Kultura

05:20 PM Superteta: Sobni cvijetnjak

04:40 PM Slatka kuharica: Ston 05:10 PM Edukacija o životinjama 05:20 PM Superteta: Sobni cvijetnjak

05:25 PM Čarobna ploča - Školica

05:40 PM Baština: Svetvinčenat

05:55 PM Mala Panitula - Kornati

Nedjelja, 29. rujna

10:10 AM Baština u objektivu: Kotli

10:15 AM Dnevnik 2

11:05 AM Normalan život:

11:45 AM Tea Mamut: Souf�le

11:50 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:00 PM Majstori, hrvatski �ilm

01:16 PM Dolina sunca, serija

01:56 PM turizam.hrt

02:26 PM Park Maksimir Zagreb

02:31 PM Moja priča: Stipan Đurić

02:36 PM Sunčana strana Prisavlja

03:46 PM U svom �ilmu: Roko Živković i Tomislav Pamuković

04:41 PM Samo lagano

05:11 PM Slatka kuharica: Varaždin

05:31 PM Superteta: Majica

05:36 PM Najbolji dan: Melani

05:39 PM Tata i ja, dok.-igrana serija

05:50

PM Ljubimac: Eva i psi i mačke

02:27 PM Šimunovo u Lisinskom, snimka koncerta

03:27 PM Sportske minute

03:47 PM Vrtlarica:

04:17 PM Art a la carte

04:47 PM Novozelandske priče, dokumentarni �ilm

05:39 PM Studio 4: Sport

05:47 PM Moja priča: Belgijanci u Savudriji

05:53 PM Studio 4: Znanost

Šimunovo

Canberra Croatia pobjednik Velikog �inala Capital Footballa napetim povratkom u igru

Zoran Juraj SABLJAK

Uiznimno napetom nogometnom spektaklu koji se prošle subote igrao na stadionu Deakin Canberra Croatia osvojila je drugi put zaredom krunu Velikog �inala Nacionalne premier lige Capital Footballa ostvarivši pobjedu protiv Tigers FC-a s 4-3, pobjedu koja će ući u anale lokalne nogometne povijesti. Utakmica je bila pravi tobogan emocija, a na kraju su je odlučile junačke akcije zamjene Daniela Colbertalda i klinički precizne završnice Daniela Baraća u kojima su postigli po dva gola.

Drama koja se odvijala na stadionu bila je dolična odlučujuće utakmice prvenstva, Colbertaldo, taj maestro je djelovao kao lažna devetka te je završni udarac zadao u trećoj minuti sudačke nadoknade drugog poluvremena. Njegov pobjednički gol svjedoči o superiornosti Croatijine klupe koja je bila ključna u trenutku kada je trebalo preokrenuti ovaj legendarni susret.

Croatijin put do pobjede bio je sve samo ne lak. Prema vlastitim riječima, nekoliko su se puna našli nadomak katastrofe tijekom napetih 120 minuta, radi čega su gledatelji bili na rubu sjedala do posljednjeg sučevog zvižduka. Utakmica je počela ne previše obećavajuće za Tigerse koji su već igrali bez Nicka Popovicha. Njihovi problemi dodatno su se povećali kada je sjajni napadač Nikos Kalfas ozlijedio zadnju ložu u osmoj minuti utakmice ostavivši vidljivi nemir na terenu. Ovi problemi samo su dodatno povezali Tigerse. Zamjena Hristjan Tanoski imao je sjajan nastup tijekom kojeg su uspjeli ostvariti dva gola prednosti. Prvi gol dao je Archie McGregor dočekavši odbijenu loptu nakon što je Sam Brown obranio snažan udarac Nika Taneskog. Taneski je potom i sam dao gol za vodstvo tijekom sudačke

nadoknade nakon prvog poluvremena pronašavši mrežu bez pogreške nakon što mu je velikodušna obrana Croatije omogućila nekoliko prilika za gol. U tom trenutku činilo se kao da će četvrtoplasirani Tigersi odnijeti naslov. Međutim, ustrajnost Croatije pokazala se u trenutku koji je na kraju bio prava prekretnica utakmice. U posljednjim trenucima prvog poluvremena lansirala je protunapad, Atiye Waraga pronalazi Daniela Sparrowa čiji slabi pokušaj na sreću dospijeva do Baraća; napadač je zabio gol iz blizine pod iznimnim pritiskom Jakoba Colea te tako unio živost u utakmicu netom prije poluvremena. Tigersi se ovom akcijom nisu dali smesti već su i sami odgovorili na spektakularan način. Angus Bailey, u posljednje vrijeme u izvrsnoj formi, pucao je fantastičan udarac koji je završio u gornjem kutu gola i ostavio Sama Browna ukopanog

na mjestu. čime je ponovno ostvario dva gola prednosti. Slabije momčadi u ovakvom bi se trenutku predale, no Croatia je, nadahnuta zamjenama koje je uveo trener Dean Ugrinic, promijenila složenost utakmice. Neumorni Thomas James, koji je na kraju zaradio naslov igrača utakmice, bio je zaslužan za predivan slobodni udarac kojeg je Colbertaldo samouvjereno pretvorio u gol. Kako se bližio kraj utakmice Croatia je spasila stvar u sudačkoj nadoknadi - i to na dramatičan način. James je pokazao brzinu u kaznenom prostoru te je na njemu napravljen prekršaj, nakon čega je Barać smirenih žuvaca poslao loptu u mrežu s bijele točke i tako ostvario svoj 14. gol sezone. Ovaj jedanaesterac bio je posebo okrutan za vratara Tigersa Colea koji je nekoliko trenutaka ranije ostvario spektakularnu obranu udarca glavom Daniela Subašića -

i to jednom rukom. Dodatnih 30 minuta igralo se u iznimno napetom tempu. Tigersi su prokockali sjajnu priliku kako bi zgrabili inicijativu kada je jedanaesterac Sam Whitheara obranio Brown nakon odgode uzrokovane incidentom u kojem je strijelac Taneski morao napustiti teren nakon drugog žutog kartona.

Ovo je postavilo uvjete za krunski potez Colbertalda. Iskusni igrač reagirao je najbrže na nečuvanu loptu u kaznenom prostoru - poslao ju je u mrežu i tako osigurao 19. trijumf Croatije u Velikom �inalu te upisao ime svoje momčadi u anale nogometne povijesti.

U utakmici koja je pokazala svu ljepotu i nepredvidljivost nogometa Croatijin stav da nikada nije gotovo na kraju je prevladao, ostavivši gledatelje bez daha te ujedno učvrstivši njihov status glavne sile Capital Footballa.

OCJENA

Englezi opet slave Gvardiola

‘Igrač od 140 milijuna eura zbog njega je bio nevidljiv u derbiju’, piše Goal

Manchester City i Arsenal u nedjelju su odigrali fantastičnu utakmicu u derbiju petog kola Premier lige. Aktualni engleski prvak i viceprvak odmjerili su snage u napetom derbiju koji je završio 2-2 nakon što je John Stones izjednačio u 98. minuti utakmice. Arsenal je od kraja prvog poluvremena igrao s desetoricom, a «građani» su tek na samom kraju drugog poluvremena došli do izjednačenja i spasa od poraza.

Joško Gvardiol (22) odigrao je cijelu utakmicu za City, dok je Mateo Kovačić (30) neočekivano ušao u 21. minuti umjesto ozlijeđenog Rodrija. Gvardiol je ponovno bio opasnost za protivnički gol, imao je dva udarca na gol Davida Raye, koji je sjajno obranio jedan njegov udarac iz poluvoleja koji je išao u bliži kut.

Prema mišljenju engleskog Guardiana, Joško je bio jedan od najboljih igrača Cityja u derbiju. Dobio je ocjenu sedam, daleko najve-

Ima menadžersko i direktorsko iskustvo iz Milana, a radio je i u Ue�i i Fi�i, piše Gazzetta

Nema mira oko rimskog Olimpica ovih dana. Prošli tjedan klupska legenda Daniele De Rossi dobila je otkaz nakon niza loših rezultata u prvenstvu (četiri utakmice bez pobjede), a novi trener postao je bivši hrvatski reprezentativac Ivan Jurić koji je startao obećavajuće pobijedivši Udinese 3-0. U međuvremenu je mjesto izvršne direktorice nakon uvreda navijača napustila Lina Souloukou. Nju su ultrasi označili kao odgovornu za otkaz De Rossiju, sasuli su prijetnje Grkinji koja je brže-bolje odlučila odstupiti. Morala je dobiti policijsku zaštitu čak i dok je vodila djecu u vrtići i školu. Zamjerali su joj i propali transfer Paula Dybale u saudijski Al-Qadsiah.

ću u zadnjoj liniji “građana” (ako izuzmemo zamjenu Stonesa koji je ušao u 79. minuti). Kyle Walker dobio je tek trojku, a Ruben Dias i Manuel Akanji petice. Bolju ocjenu dobio je tek Erling Haaland, koji je zabio vodeći gol Cityja.

- Ponovno je bio opasnost za protivnički gol. Često je ulazio u šesnaesterac “topnika”, ali je trebao pomoći Walkeru u zaustavljanju Gabriela kod drugog gola Arsenala - piše Guardian, dok je Goal dao Gvardiolu ocjenu

šest i pohvalio kako je utišao Bukaya Saku, igrača vrijednog 140 milijuna eura po Transfermarktu.

- Zbog Gvardiola je Saka bio prilično nevidljiv. U drugom poluvremenu je zaprijetio Rayi, koji se pošteno namučio kako bi obranio njegov udarac.

Mateo Kovačić dobio je ocjenu sedam u izboru Guardiana, dok mu je Goal dao peticu uz opasku: “Nije imao pogrešno dodavanje, ali nedostajala mu je odlučnost koja krasi Rodrija.”

Boban kandidat

za predsjednika Rome

Legendarni “vatreni” Zvonimir Boban nalazi se među kandidatima za upražnjeno mjesto u talijanskom velikanu, piše La Gazzetta dello Sport. On ima menadžersko i direktorsko iskustvo iz Milana, a radio je i u Ue�i i Fi�i. Osim njega, spominju Umberta Gandinija, koji je

u Romi već radio taj posao, potom Giampaola Montalija i Zibija Bonieka. Nisu isključili ni opciju dolaska nekog s iskustvom iz američkog sporta. Do izbora novog izvršnog direktora njegove će poslove odrađivati generalni tajnik Maurizio Lombardo.

Totalni raspad. Kako drugačije opisati sve što se ove subote događalo u Koprivnici od zadnjeg na ljestvici

Nakon remija s Rijekom na Rujevici koji je protumačen kao gubitak dva boda, potom poraza od Hajduka u Maksimiru s 1:0 te katastrofalnim nastupom na Allianz Areni u Munchenu gdje je Dinamo poražen s čak 9:2, očekivalo se da bi ta kriza mogla završiti u Koprivnici jer Slaven Belupo je zadnja momčad na HNL ljestvici.

Međutim, umjesto oporavka, ili neke vrste iskupljenja, dogodio se - totalni raspad. Kako drugačije opisati sve što se ove subote događalo u Koprivnici. Dinamo je “pre-

gažen” od Slaven Belupa, očito su i “farmaceuti” za hrvatskog prvaka u ovom trenutku - Bayern. Zagrepčani su mogli i ozbiljnije nastradati na Kušeku Apašu, neke reakcije Dinamove obrane u Koprivnici nisu imale nikakve veze s profesionalnim nogometom.

Sandro Perković, koji je privremeno naslijedio Sergeja Jakirovića koji je koji dan ranije dobio otkaz, nije uspio. Niti u pripremi utakmice, niti na press-konferenciji nakon nje. Jasno, nismo očekivali da će v.d. trenera ozbiljno gaziti igrače poslije još jednog poraza, ali priča kako svojim igračima «ništa ne zamjera» i «kako su dali sve od sebe» u ovom trenutku nemaju smisla. Nikakvog. Da, i igrači su veliki krivci za totalni raspad Dinama posljednjih tjedana.

Još poslije utakmice nitko se nije mogao prisjetiti kad je Dinamo zadnji put u HNL-u primio četiri komada. A bilo je to prije točno 2387 dana, točnije prije šest godina i šest mjeseci. Dinamo je tad na svom Maksimiru nastradao od Lokomotive (4-1), zadnju četvorku hrvatskom prvaku tog je dana potpisao - Lovro Majer. Hrvatski reprezentativac tog se dana (10. ožujka 2018.) poigravao s Dinamom, svakako si “bukirao” kartu za Maksimir. Majer i Kastrati postigli su po dva

gola, a veliki “nered” dinamovcima po lijevoj strani radio je i - Luka Ivanušec. I sva trojica su kasnije završili u Dinamu. Na “modroj” klupi tad je sjedio Mario Cvitanović koji je odmah dobio “cipelu”. A zanimljivo, Cvitanovićeva momčad “četvorku” je primila i tjedan dana ranije na Rujevici.

Dinamo je od tog dana do ove subote odigrao 235 prvenstvenih utakmica, “četvorke” na domaćoj sceni izbjegli su Nikola Jurčević, Nenad Bjelica, Igor Jovićević, Zoran Mamić, Damir Krznar, Željko Kopić, Ante Čačić, Igor Bišćan i Sergej Jakirović. I onda je u svom debiju nastradao Sandro Perković.

Dinamov navijači očekivali su kako će se već u ponedjeljak na prijepodnevnom treningu pojaviti neki novi trener, neko novo lice koje može razdrmati svlačionicu.

To se ipak neće dogoditi, Velimir Zajec i Marko Marić na-

stavljaju svoju “laganicu”, potragu za trenerom kao zlatom u Kongu. A momčad iz dana u dan tone sve dublje… Mnogi upiru prstom u strategiju novog vodstva kluba iz Maksimira koje se umjesto osloncem na mlade igrače iz svojeg podmlatka, okrenuli kupovini isluženih i, čini se, nedovoljno kvalitetnih igrača iz inozemstva. Pritom je tu bilo igrača i iz europskih drugih liga i onih koji se nisu uspjeli dokazati u ligama koje su možda slabije od hrvatske. Možda su razlozi i neki drugi, ali vidljivo je kako nešto nije u redu. I to se događa nakon što je Dinamo lani osvojio dvostruku krunu, i prvenstvo i kup, i sada nedavno izborio �inancijski nikad izdašniju Ligu prvaka. Dinamo je već zaradio velike novce, ali bi bilo radi svog ugleda i da ostavi nešto bolji dojam nego što je to bilo u utakmici s Bayernom.

Dinamo je u povijes� često dovodio svakakve igrače, no neki od njih ipak su za nijansu bili gori od drugih. Veliki

novac uglavnom se bacao na strane igrače od kojih mnogi nikada nisu ni� zaigrali za hrvatskog prvaka.

Dinamovi igrači ne izgledaju dobro na terenu

Joško Gvardiol igra u sjajnoj formi

Zvonimir Boban

Očekivalo se iskupljenje Dinama u Koprivnici nakon teškog poraza od Bayerna (9:2), a dogodio se novi potop

Usedmom kolu Hrvatske nogometne lige nogometaši Rijeke su na svojoj Rujevici pobijedili Šibenik 3-0 (2-0) čime su se vratili na vrh ljestvice. Rijeka je upisala petu pobjedu. U prvom dijelu Rijeka je postigla dva pogotka, strijelci su bili Toni Fruk u trećoj i Komnen Andrić u 19. minuti, dok je sve zaključeno golom kojeg je u 81. minuti dao Niko Galešić.

Nogometaši Osijeka su upisali drugu ligašku pobjedu u nizu, slavili su s 1-0 (1-0) u Kranjčevićevoj ulici protiv Lokomotive.

Utakmicu je odlučio pogodak Roka Jurišića u 32. minuti, a VAR je zbog zaleđa poništio dva gola Lokomotive tijekom utakmice. Osijek je s posljednjeg skočio na šesto mjesto ljestvice, dok je Lokomotiva trenutačno osma.

Hajduk je s uvjerljivih 4-1 (1-1) pobijedio Goricu na Poljudu. Gorica je povela u 5. minuti autogolom Dominika Prpića. Hajduk je izjednačio u 11. minuti, a strijelac je bio 16-godišnji Bruno Durdov.

Isti je igrač u 55. minuti doveo Hajduk u vodstvo od 2-1. Dvostruki asistent Marko Livaja je u 71. minuti realizirao kazneni udarac za 3-1, a u 73. minuti je Niko Sigur Nogometaši Hajduka i njihov trener Gennaro Gattuso ovacijama su dočekani na Poljudu, što su zaslužili pobjedom prije osam dana u derbiju na Maksimiru.

Slaven Belupo, zadnja momčad na prvenstvenoj ljestvici, pred svojim je navija-

Pobjede Rijeke i Hajduka, novo posrnuće Dinama

Treneru Slavena Mariju Kovačeviću ovo je bila druga ligaška utakmica na klupi kluba iz Koprivnice.

„Ovo mi je sigurno najdraža pobjeda u karijeri, bilo je i nekih velikih dok sam bio u Varaždinu. Znao sam da nismo pro�v Dinama imali što izgubi� i baš nam je trebala jedna ovakva utakmica. Oslobodili smo se nakon

Tablica

Rijeka

Hajduk

Dinamo

drugoga gola, iskoris�li smo našu brzinu i nagradili sami sebe. Nema puno slavlja. Neka dečki malo proslave danas, ali trening je već sutra ujutro.

Mi smo i u Osijeku bili bolji, a danas još bolji. Svi su nas otpisali, ali ja se nadam da ćemo uspje� ponavlja� ovakve utakmice. Imamo puno posla“, rekao je Kovačević,

čima s čak 4-1 (1-1) svladala zagrebački Dinamo.

Plavi su poveli u 32. minuti pogotkom Brune Petkovića, a uslijedio je preokret u kojem su golove za Slaven Belupo postizali Ljuban Crepulja (45+1), Adrian Liber (67), Ivan Dolček (74) i Ilija Nestorovski (77).

Beljo zabio u pobjedi Rapida

Uderbiju sedmog kola austrijskog nogometnog prvenstva Rapid je pobijedio gradskog suparnika Austriju sa 2-1. Rapid je poveo u 23. minuti golom hrvatskog napadača Diona Drena Belje. Bio je to njegov treći ligaški gol ove sezone.

Austrija je izjednačila u posljednjim trenucima prvog dijela golom Andreasa Grubera.

Pobjedu domaćinu donio je Matthias Seidl u 60. minu-

ti. Beljo je igrao cijeli susret. Hrvatski nogometaš tako na najbolji način opravdava svoj prelazak iz Wolfsburga, gdje je prošlu sezonu uglavnom sjedio na klupi, u redove bečkog Rapida. Stabilizirao se u igri, zabija pogotke i, što je najvažnije, postao je standardni prvotimac pa je samim tim dobio i na samouvjerenosti. Kroz takvu igru i nastupe može tražiti svoj povratak među Vatrene.

Jurić je dobio ugovor do kraja sezone, koji će biti produljen ako se Roma plasira u Ligu prvaka

Hrvatski nogometni

stručnjak Ivan Jurić startao je na klupi Rome uvjerljivom pobjedom 3-0 protiv Udinesea u susretu petog kola Serie A. Prva je to pobjeda Rome ove sezone, nakon što je rimski klub u prva četiri kola upisao tri remija i poraz. Jurić je prije četiri dana preuzeo Romu nakon što je Daniele De Rossi dobio otkaz zbog lošeg otvaranja sezone.

Splitski stručnjak nije imao previše vremena za slaganje momčadi, no uvodni nastup je odradio sjajno. Udinese je stigao u Rim bez poraza i sa 10 bodova osvojenih u prva četiri kola. Međutim, domaćin je zasluženo

7 5 2 0 15-1 17

7 5 2 0 12-5 17

7 4 1 2 14-8 13

Varaždin 7 3 3 1 5-2 12

Šibenik 7 3 1 3 6-9 10

Osijek 7 2 1 4 6-9 7

Istra 1961 7 2 1 4 4-14 7

Lokomotiva 7 1 2 4 5-10 5

Gorica 7 1 2 4 7-12 5

Slaven Bel. 7 1 1 5 7-11 4

Očekivalo se iskupljenje Dinama nakon teškog poraza od Bayerna (9:2), a dogodio se novi potop.

Nogometaši Varaždina su upisali domaću pobjedu, s minimalnih su 1-0 (0-0) svladali pulsku Istru 1961. Jedini pogodak vrijedan tri boda postigao je Leon Belcar u 78. minuti.

Jurić uvjerljivom pobjedom startao na klupi Rome

slavio. Roma je povela u 19. minuti golom Artema Dovbika, na 2-0 je povisio Paulo Dybala iz kaznenog udarca u 49. minuti, a konačnih 3-0 postavio je Tommaso Baldanzi u 70. minuti.

“Kada sam stigao, igrači su bili jako iskreni prema meni, bili su tužni zbog toga što je Daniele De Rossi smijenjen.

Cijenim to jer ponekad igrači to ne znaju sakriti, ali moglo

se vidjeti koliko su bili tužni. Dali su sve od sebe, ali svejedno nisu ostvarili dobre rezultate.

Dobro smo radili proteklih dana. Postoje koncepti koje mogu promijeniti bez velikih problema. Čak bi i igrači kojima su se rugali mogli promijeniti raspoloženje. Dečki su zbilja razočarani zbog otkaza De Rossiju i sada sve žele dati za Romu”, rekao je Jurić

Ivan

za Sky Sport Italiju, prenosi Football Italia.

Jurić je dobio ugovor do kraja sezone, koji će biti produljen ako se Roma plasira u Ligu prvaka. “Vidjet ćemo koliko ćemo izdržati. Početna reakcija je bila odlična. Mislim da je ova momčad sposobna igrati po ovom stilu nogometa. Puno je novih igrača koji moraju pohvatati konce.

Tražim zadatke koje neki odmah razumiju, dok je drugima potrebno vrijeme, to je normalno. Tražim pritisak, agresiju, kontrolu utakmice i brzo odigravanje lopte. Ovo je tek prva utakmica. Vidjet ćemo što će se događati u iduća dva tjedna”, dodao je Jurić, kojem je Roma najveći posao u trenerskoj karijeri, dok je ranije vodio Mantovu, Crotone, Genou, Veronu i Torino.

Jurić dobro je krenuo

Dion Drena Beljo

Mario Kovačević

Uvjerljiva predstava Riječana na Rujevici

2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault