The Croatian Herald 22nd January 2025 by hrvatskivjesnik_croatianherald

VJESNIK Hrvatski

HAIKU S KAMENA

Pohađaju školu gange u hrvatskoj metropoli, a organizator je - purger

Pokladarsko kolo - ples s mačevima

Uvijek postoje dvije povorke - muški pokladari i ženske lijepe maškare – koje obilaze selo

Hrvatsko lastovsko

društvo Australija najavljuje svoju “Pokladarsku proslavu” koja će se - od 18

sati - održati u subotu, 1. veljače, u Hrvatskom centru Geelong (Cnr Cox and Matthews Rd, Corio). Uz tradicionalne pokladare, maškare, ples i pjesmu, bit će to večer zabave kojoj će se pridružiti i bend Major Minor te Florio Bačić - posebni gost s Lastova koji će nastupiti uz svoju liru.

ZAPADNA AUSTRALIJA

Proslava slobode za našu domovinu

Mi u dijaspori imamo odgovornost čuvati tu slobodu i našu hrvatsku baštinu

Ukatedralnoj

crkvi sv.

Marije u Perthu, koja je bila ispunjena vjernicima, održana je u subotu, 12. siječnja, svečana misa u

povodu 33. obljetnice Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Ovaj poseban dan bio je prigoda za zajedničko slavlje i molitvu svih Hrvata koji žive u zapadnoj Australiji, a svečanu sv. misu je predvodio velečasni Nikola Čabraja, hrvatski svećenik iz Pertha.

STEPINČEVO

2025.

TENIS, MELBOURNE

Ususret proslavama spomendana našeg hrvatskog blaženika

Str.20

Malena Antonia srčano navijala za našu Donnu

JOZO KOLAKUŠIĆ, ZALJUBLJENIK U NOGOMET I HRVATSKU

'Forever Croatia' slavi hrvatske sportske klubove diljem svijeta

Život u Gorskom kotaru

Puno mladih vraća se u Gorski kotar i tu podižu svoje obitelji. Među njima je i obitelj Renate i Hrvoja iz Liča kod Fužina koji su sa svoje dvije kćeri, Enom i Ninom, spojili poljoprivredu i turizam, naravno uz pomoć fondova Europske unije.

Tako se stvara novi način za povezivanje hrvatske zajednice i u iseljeništvu i u domovini, poručuje Jozo

Jozo Kolakušić, rodom iz Melbournea, je veliki zaljubljenik u nogomet. Za Hrvatski vjesnik je izvještavao sa Svjetskog prvenstva u Rusiji gdje je Hrvatska igrala u �inalu.

Jozo se u međuvremenu preselio u Hrvatsku, a na Facebooku je osnovao društvenu stranicu „Forever Croatia“. Naša urednica Suzana Fantov razgovarala je s njim u Zagrebu.

„Forever Croatia“ je mjesto za razmjenu informacija i stvaranje interesa vezanog za teme povijesti i naslijeđa hrvatskih nogometnih klubova diljem svijeta, ističe Jozo.

To je zapravo „mjesto“ na kojem se slavi povijest i naslijeđe hrvatskih nogometnih klubova, učvršćuju veze hrvatske zajednice u iseljeništvu i domovini te čuva i dokumentira bogata sportska baština.

Otkrio nam je i da je prva službena međunarodna nogometna utakmica Hrvatske pod okriljem Fife odigrana u – Australiji. Str. 14, 19

Iznajmljuju apartmane, a sve proizvode na svojim njivama. Imaju i konje, uzgajaju aroniju, bazgu od koje prave liker… Kažu da im je u Gorskom kotaru zapravo jako lijepo.

KOLUMNA

Znate li tko je predvodio četnički dernek u Mokrom Polju: Najšokantnije je tko šuti o tome

Str. 9

Piše: Zvonimir Hodak

Str. 6

Str. 5

Str.28

Đakovo sve primamljivije brojnim turistima

Za Đakovom je godina u kojoj je ostvaren rekordan broj turističkih noćenja – njih 24.164, od kojih su 54,8 posto ostvarili domaći gosti, a 452 posto stranci.

Najveći broj domaćih noćenja ostvarili su gosti s područja Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke, Osječko-baranjske, Primorsko-goranske, Brodsko-posavske i Istarske županije.

Strani gosti najvše su u 2024. godini u grad Strossmayerove katedrale, Ergele lipicanaca i Đakovačkih vezova stizali iz Njemačke, Bosne i Hercegovine, Austrije, Poljske, Slovenije, Srbije, Rumunjske, Bugarske i SAD-a.

- Najveći broj noćenja ostvaren je u objektima u domaćinstvu - kaže direktorica Turističke zajednice grada Đakova Marija Borko.

Ističe kako je sada na poručju Grada Đakova 79 objekata za smještaj, od kojih je

15 otvoreno prošle godine, koja je završena s ukupno 592 ležaja na području destinacije.

- To su hoteli, pansioni, prenoćišta, apartmani, studio-apartmani, sobe, kuće za odmor i smještaj na OPG-u, no najbrojniji su apartmani i studio-apartmani - dodaje Borko. Dakako, najveći “booking” turističkim posteljama u gradu su Đakovački vezovi, za koje rezervacije smještaja počinju već nakon početka svake nove godine, pa je tako i na početku 2025. Vezovi, koji su prošle godine imali 58. izdanje, ostvarili su u sve svoje dane i za sve svoje priredbe rekordnu posjećenost - čak 140.000 ljudi.

Ono što su ljeti Vezovi, zimi su Đakovački bušari, najveća pokladna manifestacija u istočnoj Hrvatskoj, a što se održava u veljači. Ove godine bit će to 31. put, i to 22. i 23. veljače.

Spomen-ploča u Delnicama

Dan međunarodnog priznanja RH, najznačajnijeg trenutka u povijesti suvremene Hrvatske, u Delnicama je na dostojanstven način obilježena podsjećanjem i na 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva, točnije trenutak kad je, po povijesnoj predaji, davne 925. godine okrunjen na Duvanjskom polju prvi hrvatski kralj, Tomislav.

Da bi podsjetili na te značajne povijesne trenutke Hrvata kao naroda u Delnicama su najprije priredili otkriva-

Hrvatski

PROMJENE POBOLJŠAVA SE GOSPODARSKO STANJE

Značajno je porastao i broj obrta u gradu na Dunavu, i to za čak 106 posto, u zadnjih 6 godina

Na konferenciji za medije održanoj u petak gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Martina Prepunić predstavili su podatke o povećanju broja zaposlenih u Vukovaru u prošloj godini. Penava je podsjetio kako gradske vlasti početkom svake godine objavljuju analizu broja radnih mjesta, a i ove godine mogu biti ponosni, jer je nastavljen pozitivan trend.

- Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u 2024. godini bilježimo 11.201 zaposlenu osobu, odnosno rast od 430 osoba u odnosu na godinu ranije. Prosječno, od početka siječnja do kraja prosinca 2024. godine broj zaposlenih bio je 11.106. Uspoređujući podatke od 2016. do 2024. godine, u Vukovaru je zabilježen rast od 2144 radna mjesta, što iznosi 23,67 posto - naveo je Penava i pojasnio kako su u posljednjem desetljeću fokus stavili na radna mjesta, odnosno njihovo očuvanje i stvaranje, a prezentirani rezultati pokazuju kako su to činili

kako

Raste broj zaposlenih

Ispla�vo mjesto za ulaganja

u Vukovaru

uspješno.

Brojke govore kako je značajno porastao i broj obrta u gradu na Dunavu, i to za čak 106 posto, u razdoblju od 2018. do 2024. godine. Naime, sad ih ima 667, dok ih je 2018. godine bilo 323.

nje prigodne spomen-ploče ugrađene u repliku kamenog spomenika koji je 1925. godine, prigodom obilježavanja 1000 godina hrvatskog kraljevstva, podignut u Delnicama.

Uz natpis na stijeni Golubinjaka u Lokvama te skulpturu lava u Čabru to su prije sto godina na goranskom području bili jedini te godine podignuti spomenici u slavu tisućgodišnjeg hrvatskog kraljevstva, na što su ponosni.

Gotovo je, gotovo! Pa komu pravo, komu krivo – maškare su prošlog tjedna preuzele vlast u Crikvenici! Ma, ča gotovo, tek je počelo! Jer maškare znaju da je vlast najveća slast, stoga je ne misle predati tako skoro.

Vladavina maškara potrajat će, ako sve bude po planu, do 5. ožujka, kad će za sve zlo u protekloj godini glavom platiti mesopust. Vrijeme je za šušur, ludilo, pjesmu, ples, veselje, kapuz, fažol, vino, ra-

Iz Grada poručuju kako je zbog brojnih pogodnos� koje poduzetnici mogu ostvari� Vukovar postao vrlo ispla�vo mjesto za ulaganja. Među ostalim su istaknuli povlaštene cijene zemljišta

Maškare su preuzele vlast

kiju, poljupce, ljubav… I zato – živio pust!

Primopredaja vlasti, ili bolje rečeno otimanje ključa grada crikveničkoj gradonačelnici Ivoni Matošić Gašparović od strane maškara obavljeni su u Matkovićima. - Zaboravite na prosperitet, projekte i politička obećanja, gradski novac od sada se troši samo na rusvaj, bezakonje i mnoge neprospavane, besane noći, poručile su slavodobitno „nove vlasti“.

u gospodarskim zonama. Uz gospodarstvenike podržavaju i projekte zadruga koji doprinose unaprjeđenju kvalitete proizvoda, proizvodnih procesa i plasmana proizvoda na nova tržišta.

Prema Penavinim riječima, uzrok dobrih rezultata brojna su ulaganja i mjere za vukovarsko gospodarstvo, u koje je od 2015. godine uloženo gotovo četiri milijuna eura.

Pročelnica Martina Prepunić ponovila je kako kroz stalni kontakt s gospodarstvenicima kreiraju mjere kojima se potiče gospodarstvo i poduzetništvo u Vukovaru, što za posljedicu ima veću zaposlenost i više obrta.

Mrvica napokon i u Opatiji

Planetarno poznat virtuoz

Maksim Mrvica, inače rodom iz Šibenika, koji se smatra jednim od najboljih i najuspješnijih crossover pijanista na svijetu, dolazi 15. srpnja 2025. na Ljetnu pozornicu u Opatiju.

Maksim Mrvica spada u sam vrh svjetske pijanističke kvalitete, nastupao je u najvećim svjetskim arenama i pozornicama poput znamenitog Royal Albert Halla u Londonu i Opera Housea u Sydneyju, a svjetsku

prepoznatljivost stekao je albumom The Piano Player (2003.), koji je postigao platinastu nakladu u 57 zemalja!

Tijekom bogate karijere izdao je 13 studijskih albuma, nastupao na više kontinenata i prodao više od 4 milijuna ploča. Poznat je po tehničkoj izvrsnosti, karizmi i spektakularnim koncertima na kojima publiku oduševljava jedinstvenim interpretacijama klasičnih djela, �ilmske glazbe i suvremenih hitova.

croatianherald@netspace.net.au

Vukovar postaje mjesto ugodno za život

Natpis na spomeniku

Maksim Mrvica

Maškare su preuzele vlast u Crikvenici

Ono što su lje� Vezovi, zimi su Đakovački bušari

MORNARICE

Novi obalni ophodni brod sad čuva hrvatski Jadran

Kao počasna kuma, ime broda “Umag” na svečanosti je otkrila

Danijela Radeka Paljuh, kći Valtera Radeke, prvog poginulog pripadnika

Hrvatske ratne mornarice s područja Istre

Novoizgrađeni Obalni ophodni brod “Umag” dužine 43 metra, koji ima potpunu nuklearno-biološko- kemijsku zaštitu, u petak je stavljen u operativnu uporabu na svečanosti primopredaje i davanja imena brodu u vojarni “Admiral Sveto Letica Barba” u Splitu.

“Ovo je veliki događaja jer ovaj brod je početak modernizacije Hrvatske ratne mornarice (HRM)”, istaknuo je Ivan Anušić, ministar obrane i izaslanik predsjednika Vlade Andrea Plenkovića.

Podsjetio je kako je jedan od njegovih prvih zadataka kada je postao ministar obrane bio dogovor oko nastavka izgradnje obalnih ophodnih brodova.

Brod ‘Umag’ ima potpunu nuklearno-biološko-kemijsku zaš�tu

U tom kontekstu HRM će, kazao je, postati snažna sila koja će u sklopu cjelovitih Oružanih snaga Republike Hrvatske jamčiti sigurnost hrvatskim građani te teritorijalni integritet.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnik Tihomir Kundid je istaknuo kako će ovaj brod doprinijeti višoj razini naše pomorske sigurnosti, te zaštiti naših granica na moru.

Opremanje ovim brodom

je pokazatelj tehnološkog napretka Hrvatske ratne mornarice, ali i važan element naše pomorske tradicije jer će služiti za suočavanje sa su-

vremenim izazovima zaštite našeg pomorskog dobra“, naglasio je Kundid. Zapovjednik HRM komodor Damir Dojkić je istaknuo

kako će ovaj brod unaprijediti sposobnosti HRM-a.

„Biti suveren na moru, znači biti u stanju nadzirati i kontrolirati ono što se događa u vodama pod vlastitom jurisdikcijom, ne samo u teritorijalnom moru, nego i u području isključivog gospodarskog pojasa što je temeljna zadaća Obalne straže kao sastavnog dijela Hrvatske ratne mornarice”, kazao je Dojkić Kao počasna kuma, ime broda “Umag” na svečanosti

je otkrila Danijela Radeka Paljuh, kći Valtera Radeke, prvog poginulog pripadnika Hrvatske ratne mornarice s područja Istre. Nakon prototipa obalnog ophodnog broda OOB-31 Omiš, ovo je drugi obalni ophodni brod, odnosno prvi iz serije od ukupno pet brodova koji ulazi u sastav Obalne straže i Hrvatske ratne mornarice.

Službenom primopredajom broda pokrenut je dugogodišnji projekt izgradnje obalnih ophodnih brodova za Obalnu stražu i Hrvatsku ratnu mornaricu.

Brod “Umag” izgrađen je u Brodosplitu, dug je 43 metra i opremljen je daljinski upravljanom oružnom stanicom s automatskim 30-milimetarskim topom.

Brod je opremljen i dnevnim kamerama visoke rezolucije za detekciju i praćenje ciljeva, zatim termalnom kamerom za detekciju ciljeva na velikim udaljenostima uz dva specijalna dalekozora za noćno motrenje.

Svečanost u Splitu

ostanite sigurni Znajte svoj rizik od požara,

Važno je zaštititi svoje voljene od šumskih požara i požara trave.

Rani odlazak i preseljenje dalje od zahvaćenog područja uvijek je najsigurnija opcija.

Saznajte kako ostati siguran na vic.gov.au/fire-safety-croatian

KULTURA I KNJIGA

Amerikanac oduševio Hrvate recenzijom Krležinog romana

Mnogi su Tonyju preporučili i ostale hrvatske autore poput Augusta Šenoe, Ivane BrlićMažuranić, Marije Jurić Zagorke...

Amerikanac Tony, koji na društvenim mrežama recenzira knjige, nedavno je dao svoj osvrt na roman Na rubu pameti, čiji je autor Miroslav Krleža. Tony je u videu na TikToku ispričao da želi pročitati po jednu knjigu iz svake države na svijetu i da je sada s popisa skinuo Hrvatsku.

Roman hrvatskog književnika nazvao je fantastičnim.

“Prvih 50 stranica ove knjige bez sumnje je jedan od najboljih tekstova koje sam pročitao u životu. Knjiga je toliko dobra da ću je vjerojatno ponovno pročitati u sljedećih nekoliko mjeseci”, ispričao je Tony u videu i kratko opisao radnju romana.

U opisu objave dodao je: “Miroslav Krleža jedan je od najcjenjenijih autora Hrvatske, a nakon što sam pročitao Na rubu pameti, lako je razumjeti zašto. Ova knjiga, iako prilično kratka, sadrži neke od najboljih tekstova koje sam pročitao, a Krležina sposobnost da kritizira skrivene dvostruke standarde društva je nenadmašna, što je čini vrlo prikladnim štivom s obzirom na današnje društvene okolnosti. Ako volite satirične romane koji se bave politikom i �ilozo�ijom, ova knjiga je za vas.”

Oduševio Hrvate

Tony je svojim videom oduševio pratitelje. U komentarima su mu se javili i Hrvati. “Krleža je jedan od velikana hrvatske književnosti. Drago mi je da ste odabrali jednu od njegovih knjiga. Njegov stil pisanja je izvrstan i drago mi je da se dobro prevodi i na engleski”, jedan je od komentara

ispod objave.

Mnogi su Tonyju preporučili i ostale hrvatske autore poput Augusta Šenoe, Ivane Brlić-Mažuranić, Marije Jurić Zagorke... O čemu je riječ u romanu?

Na rubu pameti je roman objavljen 1938. godine u Zagrebu. Drugo izdanje izašlo je 1954. To je jedini Krležin roman pisan u prvom licu jednine.

Krleža je napisao roman pod utjecajem Kamovljeve Isušene kaljuže, od koje je preuzeo pisanje u prvom licu i pristup stvarnim događajima i ljudima. Roman Na rubu pameti pisan je iz perspektive doktora prava, koji s buntovnim stavom dolazi u sukob s društvom i završava u zatvoru.

Protagonistov sukob s društvom počinje kad moralno osudi industrijalca Domaćinskog kao počinitelja zločina nad seljacima, ali i kao ideološkog predstavnika društvenih institucija. Krleža na ironičan način pristupa ljudima koje smatra “maskama” i “bezličnim ljudskim lutkama”, koji se ne ponašaju u skladu s “javnim ludilom”. Opisuje ih kao koristoljubive pojedince koji ne prežu ni pred čim, pa čak ni pred ubojstvom.

“Besmislenost ljudske gluposti”

Nasuprot njima su likovi prema kojima pripovjedač gaji simpatije - njegov zatvorski sugovornik Sinek, po zanimanju inženjer, njegova mladenačka ljubav Vanda, žena iz polusvijeta Jadviga Jesenska, provalnik Matko. Najistaknutije mjesto zauzima zagorski seljak Valent Žganec, zvani Vudriga, kojem u jednom trenutku pripovjedač predaje riječ.

Krleža želi prikazati besmislenost ljudske gluposti i kako se ona vodi svojim zakonima, koji najčešće postaju općeprihvaćeni moralni i društveni zakoni.

Apsolutno nevjerojatna zemlja

Paul Bradbury: Stvari koje sam tek sad otkrio u Hrvatskoj, a živim tu 22 godine

Svake godine susretnem se s novim, divnim stvarima u ovoj divnoj zemlji. 2024. godina nije bila iznimka, rekao je

Paul Bradbury, Britanac koji već 22 godine živi u Hrvatskoj, u videu na YouTubeu ispričao je koje stvari je otkrio u Hrvatskoj u 2024. godini, a oduševile su ga.

“Kod života u Hrvatskoj volim to što se uvijek može pronaći nešto novo. Iako sam ovdje 22 godine, svake godine susretnem se s novim, divnim stvarima u ovoj divnoj zemlji. 2024. godina nije bila iznimka”, rekao je te naveo koje je stvari otkrio tek nakon više od 20 godina života u Hrvatskoj.

“Neke su zaista iznenađujuće”, rekao je.

Splavovi

Otišao je u “ulicu uz rijeku u Slavonskom Brodu”, gdje se nalazi preko 100 splavova. “Svaki splav ima svoj individualni dizajn. Sve je dobro organizirano. To su uglavnom ljudima kuće za vikend i za odmor. Otišao sam onamo i taj način života bih nazvao ‘slavonska �jaka’. Jako opušteno”, rekao je. Tamo je uživao u roštilju i vozio se čamcem.

Stari grad u Makarskoj

Iako je već bio u Makarskoj, tek ove godine ga je oduševio stari grad. Kaže da se grad trudio maknuti ilegalne zgrade, trgovine i mjesta za jelo u starom gradu te su u tome uspjeli. Svidjeli su

mu se restorani tamo. “Revolucija se dogodila u zadnje dvije, tri godine”, rekao je. Novska

“Ovo mi je bilo najveće iznenađenje”, rekao je Paul. Posjetio je Novsku, grad u Sisačko-moslavačkoj županiji te najzapadniji grad Slavonije. Bio je na festivalu na kojem su uprizorene scene slavonskog života u 19. stoljeću - škola, vjenčanje, čišćenje cipela, sprovod...

“Nikad nisam vidio takvo što”, rekao je. Svidjelo mu se i što su građani dosta posvećeni gejmingu, kao i što se brinu za starije ljude tako što im organiziraju cjelodnevne aktivnosti koje, između ostalog, uključuju vježbanje.

Baranja

Imanje u Baranji na koje je bio pozvan oduševilo ga je. Svidjela mu se hrana i to što je imanje izolirano, a krajolik je divan. Uz to je nahvalio i restorane po Slavoniji. Privatni aerodrom Kod Slavonskog Broda posjetio je privatno uzletište za avione. Svidjelo mu se što na tom imanju imaju i konje, a hrana je odlična.

Krstarenje Jadranom Iako to mnogima, kaže, nije novost, on je ovo ljeto imao priliku krstariti Jadranom. “Tih 7 dana bilo je potpuni raj”, rekao je. Plovili su pored zidina u Dubrovniku točno kad je bio zalazak sunca, što mu je bilo očaravajuće.

Dubrovnik, romantično mjesto za parove

Vrijeme je proletjelo dok nas je stručni vodič i mještanin vodio kroz povijest prekrasnog grada, piše Daniel

ši način za doživjeti zalazak Sunca, posebno za parove koji traže mjesto za romantiku”, piše Britanac. Nahvalio je hotele, restorane i barove po Dubrovniku. Ističe Dinner in Sky, iskustvo jela u tri slijeda uz panoramski pogled na grad. Posjetitelje se veže za čvrsto sjedalo oko dugog stola, a potom ih struktura nalik dizalici digne u nebo.

Hrvatska je prekrasna zemlja. Iako je vrlo popularna des�nacija među mladima, obiteljima s djecom ali i ‘backpack’ turis�ma, u posljednje je vrijeme ova zemlja doživjela malu renesansu, na taj način počinje članak o Hrvatskoj na poznatom turis�čkom blogu Travel Dra�s.

‘’Hrvatska je apsolutno nevjerojatna zemlja i snažno vas

po�čemo da isplanirate vlas�tu hrvatsku avanturu. Top pet des�nacija koje ne smijete propus�� su Dubrovnik, Split, Plitvička jezera, Zagreb i otok Hvar’’, poručuju svijetu s Travel Dra�sa. No turis�čki blog is�če kako je dobro za zna� kako je Dubrovnik lje� prepun turista, te ako ga zaiste želite istraži� bolje je to napravi� izvan sezone.

Britanac Daniel Hammond ljetos je bio u Hrvatskoj, a početkom nove godine u članku za The Sun podijelio je svoje dojmove. Bili u Dubrovniku u kasno ljeto

On Hrvatsku nije posjetio u jeku sezone, već u kasno ljeto, ali je temperatura bila ugodnih 26 stupnjeva. Posjetili su Dubrovnik, koji ih je očarao. “Osim istraživanja mora, trosatno iskustvo provelo nas je kraj zidina Starog grada, koji je diljem svijeta postao poznat po Igri prijestolja, TV seriji u kojoj je prikazan kao izmišljeni grad King’s Landing”, napisao je Daniel.

“Vrijeme

nin vodio kroz povijest prekrasnog grada. Pokazao nam je ključne znamenitosti prije nego što smo otišli do osamljene plaže. Ovo je najljep-

i mješta-

Letovi jeftini, kajakom do skrivenih plaža

Istaknuo je kako su letovi do Hrvatske jeftini i da putovanje traje svega tri sata, a da se kajakom turisti mogu odvesti do skrivenih plaža. “Što bi moglo biti bolje za mini odmor u gradu?” piše.

“Putovanje je iskustvo samo po sebi i oduševilo je mnoge posjetitelje grada. Bio je to doista epski kraj naše hrvatske avanture”, zaključio je.

Pogled na Dubrovnik i žičaru sa Srđa

Posjetili znamenitosti, osamljene plaže, restorane...

je proletjelo dok nas je stručni vodič

Tony je objavio video na TikToku

Paul Bradbury sada se preselio u panonski dio Hrvatske

Kopački rit u Baranji

Grad Novska

Ručak na „nebu“ iznad grada

FINANCIJE DOBRE VIJESTI ZA HRVATSKU EKONOMIJU

Do kraja 2025. povući će oko 80 posto od ukupno 10,5 milijardi eura koje ima na raspolaganju - pola su bespovratna sredstva, a ostalo povoljni zajmovi

Hrvatska prednjači u povlačenju sredstava iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji “Nacionalni plan oporavka i otpornosti - Kon-

Hrvatska prednjači u povlačenju novca

iz EU fonda za oporavak i otpornost

kurentnost i zelena tranzicija u Hrvatskoj”.

Konferencija je održana u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Vlade RH, a uz brojne ministre, nazočili su joj i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković te izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme Europske komisije Raffaele Fitto.

Plenković je istaknuo da je Hrvatska uz Italiju najučinkovitija i najbrža u provedbi svog nacionalnog programa oporavka i otpornosti, donesenog u okviru Instrumenta EU sljedeće generacije, odgovora EU-a na izazove oporavka od posljedica pandemije korona virusa.

Istaknuo je da bi do kraja ove godine trebalo biti angažirano oko 80 posto sredstava od ukupno 10,5 milijardi eura koje ima na raspolaganju, pri čemu otprilike pola otpada na bespovratna sredstva, a ostalo na povoljne zajmove.

Taj iznos čini oko 13 posto hrvatskog BDP-a, pri čemu je rok za provedbu svih reformi u okviru NPOO-a kraj 2026. godine. Prema Plenkovićevim riječima, Hrvatska je među zemljama koje bi uistinu mogle u roku iskoristiti sva predviđena sredstva.

Apostro�irao je četiri stupa za apsorpciju europskih sredstava kroz proteklo razdoblje, a osim NPOO-a, to je i �inancijska perspektiva 2014. - 2020., �inancijska omotnica 2021. -2027., te Fond solidarnosti, iz kojeg je za obnovu od dva razorna potresa povučeno nešto više od milijardu

eura. Kazao je da je u ovom trenutku također jako važno ubrzavanje povlačenja sredstava iz �inancijske perspektive 2021. - 2027. , pri čemu će na proljeće biti i prilika za njenu reviziju. “To je prilika i za zemlje članice da nakon tri godine vide što treba prilagoditi, �leksibilizirati i na što

Fi�o: Hrvatska može bi� ponosna

žele staviti više sredstava”, pojasnio je.

Poručio je i da želi demisti�icirati tezu da od 2027. pa nadalje Hrvatskoj više neće na raspolaganju biti europska sredstva.

I TO SE DOGAĐA

Policija o događaju

Bez srca nema gange, a bez baštine nema naroda. Čuvajući tradiciju –čuvamo svoj identitet kao zajednica

UZagrebu je počela škola pjevanja i to – gange. Ovo pučko višeglasno pjevanje zaštićeno je kao nematerijalna baština Republike Hrvatske. Zanimanje za učenjem gange u metropoli premašilo je sva očekivanja s čak 40 polaznika ove sezone.

Započela je jedinstvena škola u nedjelju u Zagrebu. Gangu zovu i Haiku s kamena. Ona je kronika života, duša naroda dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine

Novom europskom povjereniku za koheziju ovo je u mandatu bio prvi službeni posjet nekoj zemlji, što je Plenković ocijenio kao “važnu poli�čku poruku”. Fi�o je pohvalio hrvatska pos�gnuća ulaska u eurozonu i Schengen, a između ostalog kazao da hrvatsko gospodarstvo raste stopama iznad tri posto te �me ubrzano “hvata priključak” s drugim članicama Unije.

S druge strane, izazove za Hrvatsku predstavljaju zelena tranzicija i jačanje konkurentnos�, kao i pojednostavljenje procedura kako bi se ubrzalo povlačenje sredstava iz aktualne ﬁnancijske omotnice, rekao je između ostalog Fi�o. Poručio je i da Hrvatska može bi� ponosna jer prednjači u Uniji u provedbi svog plana oporavka i otpornos�, na osnovu kojeg je do sada dobila 4,5 milijardi eura.

“Moramo ‘razgrtati’ laži koje nisu slučajno plasirane”, poručio je predsjednik Vlade. Kako tumači, te laži služe, kada bi u “nekom čudnom razvoju događaja” u budućnosti netko drugi preuzeo odgovornost za vođenje države i ostvarivao slabiji gospodarski rast, da može reći da je onaj raniji, viši rast bio zbog europskih sredstava.

Istaknuo je da trenutni položaj Hrvatske u pogledu rasta i investicija nije posljedica samo povlačenja europskih sredstava, već i odgovornog upravljanja javnim �inancijama, više krugova porezne reforme, kao i ostalih reformskih zahvata, zbog čega su i sve tri vodeće svjetske kreditne rejting agencije Hrvatsku svrstale u kategoriju A. Poručio je i da je smisao korištenja svih europskih sredstava konvergencija “hvatanje koraka” s razvijenijim članicama Unije. Pritom, procjena je da bi Hrvatska 2028. trebala dosegnuti 82 posto prosjeka razvijenosti EU-a.

Haiku s kamena: Pohađaju školu gange u metropoli

odakle potječe.

S njom se živjelo – mlađi su se njome zabavljali, stariji tugovali, ali i ljubili. A zahvaljujući ljubavi i svojoj supruzi je purger Kristijan Sedak organizirao ovu školu pjevanja stotinama

kilometara daleko od njezinog izvorišta.

“Ja sam se zaljubio u Marijanu, pa zatim u Hercegovinu pa zatim gangu”, rekao je. Glazbeni voditelj je etnomuzikolog Jure Miloš. Nazivaju ga i doktorom gange, a

ljubav prema guslama koje prate gangu, prenio je i na polaznike škole.

“U školu gange me nagovorio otac, ali onda kada sam krenuo, sam zavolio to, svidjelo mi se. Kada sviram se osjećam ispunjeno, povezano sa svojim precima, jer onda svirajući to ostaje na životu, ono odakle sam potekao”, rekao je Andrija Ćavar, polaznik škole.

Polaznici su mahom druga generacija Imoćana, Sinjana ili Hercegovaca u Zagrebu, raznih zanimanja, pa čak i policajaca.

Bez srca nema gange, a bez baštine nema naroda. Čuvajući tradiciju – čuvamo svoj identitet kao zajednica.

Iz zagrebačke policije kažu da su u nedjelju oko 17.10 sa� dobili dojavu da u ugos�teljskom objektu 41-godišnjak narušava javni red i mir. Muškarac je počeo i ﬁzički

prema obližnjem automat klubu gdje je uhićen.

Interventna u punoj opremi dojurila kako bi zaustavila brata kontroverznog poduzetnika koji je terorizirao cijeli ka�ić!

Neki su, navodno, odbili i njegovu ponudu da ih počasti rundom pa ga je to još i dodatno iživciralo

Napeta i nadasve uznemirujuća atmosfera odvijala se u kasnim popodnevnim satima nedjelje u ka�iću u zagrebačkoj Budakovoj ulici kada je jedan gost ničim izazvan posegnuo za pištoljem koji je nosio pod jaknom. Njegovo uhićenje je, potom, uslijedilo vrlo brzo kad se nakon toga pojavio u obližnjem automat klubu na Sveticama, gdje su ga u spektakularnoj akciji uhitili pripadnici interventne policije. Kako doznajemo, riječ je o Josipu Mariću (41), bratu kontroverznog poduzetnika Ivka Marića, nedavno pritvorenog zbog nedozvoljenog držanja oružja i koji je u fokus javnosti dospio kad je svojim Ferrarijem u stožer Domovinskog pokreta dovezao Stephena Nikolu Bartulicu.

Prema informacijama Jutarnjeg, nesvakidašnje scene koje su užasnule ostale goste u kasno nedjeljno poslijepodne počele su se odvijati oko 17 sati kada je Marić po ulasku u lokal naručio piće. Vrlo brzo je pokazao nervozu te počeo vikati i galamiti prema okupljenim gostima. A neki su, navodno, odbili i njegovu ponudu da ih počasti rundom pa ga je to još i dodatno unervozilo.

Osim galame, mahao je i rukama te se počeo neprimjereno izražavati i usput negodovati ‘Ne smijte se‘. Nakon toga je iz pojasa ispod jakne izvukao pištolj na užas prisutnih. I s oružjem koje posjeduje ilegalno nastavio je dalje mahati, a po ulasku još jednog gosta u ka�ić, 41-godišnji Marić je pištolj

u novopridošlog i repetirao. Posijani strah kao da mu nije bio dovoljan pa je porazbijao šest staklenih čaša i odlučno napustio prostor lokala. U tom je trenutku već policija bila na putu prema poprištu incidentne situacije, a pripadnici interventne su Marića zatekli u obližnjem automat klubu gdje je došetao pješice i gdje su ga pod punom spremom okružili, razoružali, stavili mu lisičine i uhitili. Tako da je iza brata kontroverznog poduzetnika noć provedena u policiji. Također doznajemo da su prilikom uhićenja, osim pištolja kod njega pronašli i nož, a što je u pretresima nađeno u njegovu domu, drugim prostorijama i vozilu koje koristi nije nam poznato. Iz ka�ića u kojem je incident krenuo nisu bili raspoloženi za razgovor, a neki od gostiju koji inače svraćaju u taj prostor kažu da Marić do da sada nikada nije bio pokazivao javno oružje ali i da je znao biti napadan ako ga se ignorira ili, pak, odbije ponuđena čašica razgovora. Od ranije je već poznat policiji. Podsjetimo, njegov brat Ivko Marić je par dana pred Božić uhićen sa suprugom zbog oružja i to nakon što je policija dobila inicijalne informacije o potencijalnoj pripremi atentata na premijera Andreja Plenkovića koje se još istražuju. U sefu supružnika je nađeno preko 100 komada streljiva, lovački nož i četiri pištolja od kojih je jedan HS-9 u vlasništvu MUP-a i za kojim je riječka policija radi krađe raspisala objavu. I dok on kompletno odbacuje povezanost sa sadržajem sefa, njegova supruga je ustvrdila da je HS od njezine prijateljice čije ime nije htjela otkriti.

Policija ga je uhi�la, repe�rao je pištolj u kaﬁću

napada� goste objekta te je u jednom trenutku izvadio pištolj, njime mahao i potom se udaljio

Konferencija u Zagrebu: Raﬀaele Fi�o i Andrej Plenković

Sunčana elektrana na Visu

U Đurđenovcu obilježen Dan mimoza

Cilj je ove akcije je podizanje svijesti javnosti, posebno žena o važnosti redovitih ginekoloških pregleda

Iu malim mjestima u Hrvatskoj provode se akcije koje su važne za cijelu Hrvatsku. Tako je na đurđenovačkom Trgu bana Josipa Jelačića, mjestu u blizini Našica, u petak obilježen Dan mimozaNacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice.

Nositelj obilježavanja bila je Liga protiv raka ‘’Mimoza’’ Đurđenovac, a u akciju se uključio i Dom zdravlja Našice, čije su djelatnice mjerile razinu šećera u krvi i krvni tlak.

U sklopu Dana mimoza građanima su ponuđene grančice mimoze, edukativni materijalni te savjeti zdravstvenih djelatnica.

Cilj je ove akcije je podizanje svijesti javnosti, posebno žena o važnosti redovitih ginekoloških pregleda, cijepljenja protiv Humanog papiloma virusa (HPV-a) te brige za vlastito zdravlje.

Od nositelja akcije doznajemo kako će �inancijska sredstva prikupljena tijekom akcije biti namijenjena za pomoć oboljelim članovima.

‘’U udruzi imamo oko 200 članova, od kojih je dio aktivnih, dio podupirajućih i dio bolesnih. Tijekom godine izrađujemo razne rukotvorine, a sav prihod namijenjen je za najbolesnije koji idu na kemoterapije i zračenja.

U suradnji s Hrvatskim željeznicama članovima su osigurane subvencionirane karte za vlak po gotovo 75 posto nižoj cijeni kako bi im olakšali odlazak na liječenje u druge gradove’’, rekla je Marica Patko, dopredsjednica Lige protiv raka ‘’Mimoza’’ Đurđenovac.

Inače, u Hrvatskoj je rak vrata maternice treći najčešći uzročnik raka kod žena u dobi od 30 do 49 godina iza raka dojke i štitnjače.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice u hrvatskoj uveden je 2012. godine, gdje se pozivaju žene uz uputnicu na pregled. Iz Udruge naglašavaju da je briga za vlastito zdravlje na prvom mjestu jer jedan pregled i papa test može prevenirati bolest te smanjiti smrtnost od ove opake bolesti.

Život u Gorskom kotaru: Mlade obitelji se vraćaju – spojili su

Prije 23 godine u središtu Fužina, odakle je Renata, otvorili su konobu “Volta”, u sklopu koje su i pansion i sobe, a za koju voće i povrće uzgajaju u obližnjem Liču, iz kojeg je Hrvoje. U Liču i žive, s kćerima Enom i Ninom

Pitoreskno goransko selo Lič, najstarije u Fužinama, općini koja se ove godine diči obilježavanjem 150 godina turizma, jedno je od najljepših u cijelom kraju, a ove se sezone cijela destinacija u najvećem broju do sada našla na ruti brojnih gostiju. Blizina mora, ali puno ugodnija klima, te bajkovita priroda sigurno su bili presudni za boravak u zelenom srcu Hrvatske, kao i povoljnije cijene u odnosu na obalu.

– Ne stajemo, cijelo ljeto nam je stvarno gužva – kažu supružnici Vlahović, Renata i Hrvoje, koji su uspješno spojili turizam s poljoprivredom u svojem životu i radu. Čuva i električni pastir Prije 23 godine u središtu Fužina, odakle je Renata, otvorili su konobu “Volta”, u sklopu koje su i pansion i sobe, a za koju voće i povrće uzgajaju u obližnjem Liču, iz kojeg je Hrvoje. U Liču i žive, s kćerima Enom i Ninom. Goranski je kraj poznat po svojim štrudlama, ponajprije onoj od borovnice, no štrudla napravljena od aronije koju Vlahovići uzgajaju, a na meniju je njihova restorana, ne zaostaje ništa za njom. Baš kao ni bezglutenska torta koju prave od ovoga voća. Kako bi ponudu bazirali na domaćim specijalitetima tipičnima za ovaj kraj, od lokalnih proizvođača nabavljaju ono što sami nemaju, poput goranskog meda, oraha, hvaljenih mliječnih proizvoda s gospodarstva obitelji Frančišković iz Begova Razdolja... Vlahovići obrađuju i polje krumpira kojeg godišnje proizvedu oko 10 tona, upravo da zadovolje pola potreba restorana. Krumpir sade iz svog sjemena, a zbog čestog zalaska divljih svinja morali su ga ograditi električnim pastirom, inače ne bi od njega bilo ništa. Gomolje, kao nekoć, skladište u trapu. – Prije smo proizvodili između 120 i 130 tona krumpira godišnje. Bilo je kod nas i praščića, ovčica, kokica... –nabraja užurbana Renata. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, čiji je nositelj

poljoprivredu

i turizam

U košarici dobrodošlice goste će dočekati neki od proizvoda Vlahovićevih, poput pekmeza, senfa od jabuka, ukiseljenih jabuka, čaja od goranskih trava... Kuće imaju prizemlje s kuhinjom, dnevnim boravkom i saunom, spavaonice su u potkrovlju. Zemljište, izgradnja i opremanje su�inancirani su iz europskih fondova. U svemu što stvaraju i rade

Vlahovići u sklopu gospodarstva, a kategorizirane su s četiri sunca, što je ujedno i najviša kategorija koja se dodjeljuje za sobe, apartmane, ruralne kuća za odmor te kampove na OPG-u.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, čiji je nositelj Hrvoje, a nosi ime najmlađe kćeri, 18-godišnje Nine, osnovali su 2015. godine. Uz krumpir na polju i aroniju u voćnjaku imaju još i jabuke, kruške i šljive.

Uzgajaju i bazgu od čijih crnih bobica prave liker

izgled

Hrvoje, a nosi ime najmlađe kćeri, 18-godišnje Nine, osnovali su 2015. godine. Uz krumpir na polju i aroniju u voćnjaku imaju još i jabuke, kruške i šljive. Uzgajaju i bazgu od čijih crnih bobica prave liker. Njime će imati prilike nazdraviti gosti apartmana i kuća za odmor koje imaju Vlahovići u sklopu gospodarstva, a kategorizirane su s četiri sunca, što je ujedno i najviša kategorija koja se dodjeljuje za sobe, apartmane, ruralne kuća za odmor te kampove na OPG-u. Uskoro i e-punionica – Imamo tri apartmana, napravili smo i dvije kuće, treća je pri kraju – govore Vlahovići otvarajući vrata lijepo uređenih ruralnih kuća s jakuzijem i sunčalištem opremljenim ležaljkama na terasi.

imali su potporu i županije i općine. Vlahovići su nedavno prošli i na natječaju Ministarstva turizma i sporta za dodjelu bespovratnih sredstava koja će uložiti u e-punionicu i digitalizaciju gospodarstva: – Planirali smo napraviti i četvrtu kuću, ali naša Nina kaže da će tu biti konji, štale, jahalište... – govore njezini roditelji.

Naime, gimnazijalka Nina ima velikih planova za razvoj konjičkog turizma. I sama je jahačica, educira se za trenera i vodiča, a na gospodarstvu, u prostranom koralu, Vlahovići već imaju tri ljepotana. S obzirom na to da je u vrijeme našeg posjeta Nina bila na maturalcu, Hrvoje nam je pokazao kako Midnight Rain daje pet i poljubac. Za razliku od najstarije sestre koja je odabrala drukčiji životni put, Nina i Ena će, po svemu sudeći, nastaviti s uspješnom turističko-poljoprivrednom pričom iz Gorskog kotara koju je djelomično započela još Renatina baka, jedna od pionirki turizma u Fužinama, gdje je imala pansion. Iako je pred završetkom studija prava, Ena se vidi u ovim vodama. – Ona je četvrta generacija iz obitelji koja je u turizmu i treća koja je u poljoprivredi – kažu zadovoljni roditelji Renata i Hrvoje Vlahović. Uspješna priča Spojivši dvije grane – turizam i poljoprivredu – Vlahovići su u Gorskom kotaru napravili uspješnu priču. Na gospodarstvu u selu imaju tri konja, apartmane i kuće za odmor u koje se može smjestiti ukupno od 20 do 25 osoba, a sve voće i povrće koje proizvedu u Liču plasiraju kroz svoj restoran u Fužinama.

Supružnici Renata i Hrvoje s kćeri Ninom i njihovim konjima

Auten�čni

apartmana

U polju aronije koju uzgajaju

Ljubav prema plemeni�m živo�njama

Goranski menu na stolu

Ponosna Renata ispred svog pansiona

S obzirom na psiho�izičko stanje moje klijentice, zamolio sam policiju da ne primjenjuje silu, rekao je njezin odvjetnik

Za Teom Franić, HDZ-ovkom koja je prijetila Nikici Jelaviću, kontroverznom poduzetniku, sud je raspisao tjeralicu, pa je u četvrtak oko 18 sati uhićena i odvezena na odsluženje zatvorske kazne. Podsjetimo, policija je više od 48 sati bila pred stanom Franić, a ona se zaključala u njega i odbijala izaći. Pred njezin stan je u petak oko 16 sati stiglo više policajaca, a policija je ogradila

Uhićena Tea Franić, treba ići na izdržavanje zatvorske kazne

zgradu. U zgradi je bio i njezin odvjetnik Nino Ćosić, kao i djelatnici Hitne pomoći. Nešto prije 18 sati policija joj je upala u stan. Franić je uhićena i odvezena iz zgrade.

Njezin odvjetnik Nino Ćosić nije davao izjave nakon uhićenja.

“S obzirom na psiho�izičko stanje moje klijentice, zamolio sam policiju da ne primjenjuje silu ili sredstva prisile te da sve odrade u miru. Moja klijentica će u najkraćem roku postupiti po obvezi da izvrši svoju dužnost i obaveze, odnosno bude upućena na izdržavanje zatvorske kazne”, kazao je ranije danas odvjetnik Ćosić.

Izbrisali je iz članstva HDZ-a Podsjetimo, Tea Franić, 44-godišnja HDZ-ovka iz stožera Dragana Primorca, koja se u posljednje vrijeme našla u središtu pozornosti zbog kontroverznih istupa i pravnih problema, suočena je s obaveznim odlaskom u zatvor nakon što joj je opozvana uvjetna kazna zbog neispunjavanja obveza psihijatrijskog liječenja.

Teu Franić je Županijski sud u Zagrebu još prošle godine u lipnju uputio na izdržavanje jednogodišnje kazne zatvora, a ta je odluka postala pravomoćna 15. srpnja. Franić je dva puta pokušala odgoditi zatvorsku kaznu, a posljednji put je odbijena još u studenom prošle godine.

Naglasimo i da su nam u HDZ-u potvrdili da je Franić bila članica HDZ-a, no tvrde da su je nedavno izbacili iz stranke, odnosno “brisali iz članstva”.

Prekršila uvjetnu kaznu Franić je osuđena zbog prijetnji koje je upućivala prema obitelji Nikice Jelavića. Osuđena je na jedinstve-

nu kaznu zatvora od jedne godine te na uvjetnu osudu s rokom kušnje od tri godine. Navedenom presudom izrečena je i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, također od tri godine, a dobila je i zabranu približavanja obitelji Jelavić. Franić nije pristupila liječenju, a već sljedeće godine zbog prijetnji sutkinji Upravnog suda iz Zagreba, koja je donosila odluke u njenom predmetu, završila je u istražnom zatvoru. Tada je provela u istražnom zatvoru duga dva mjeseca, no puštena je da se u ovom slučaju brani sa slobode.

Da mora u zatvor postalo je jasno sredinom prošle godine. Naime, Županijski sud u Zagrebu u lipnju prošle godine donio je rješenje kojim se osuđenica Tea Franić upućuje na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od jedne godine.

Dva puta joj je odbijen zahtjev za odgodom. Prvi put je zatražila odgodu zbog iznajmljivanja tijekom turističke sezone, a drugi put zbog “studiranja”.

Nakon objave snimke gdje puca kroz prozor vozila podnio ostavku

Ostat ću posvećen svojoj struci i doprinosu zajednici na druge načine, izvan okvira ove funkcije, rekao je Dabro

Nakon što su hrvatski mediji objavili skandaloznu snimku koja prikazuje potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Josipa Dabru kako puca iz pištolja kroz otvoreni prozor automobila, on je u subotu oko 1 sat iza ponoći na Facebooku napisao kako daje neopozivu ostavku.

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti: “Ostavka na dužnost ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Dragi prijatelji, Ovim putem podnosim svoju neopozivu ostavku na dužnost ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iz moralnih razloga.

Tijekom svog mandata, vodio sam se jasnom vizijom i odlučnošću da uvedem prijeko potrebne promjene u resoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, boreći se protiv nepravilnosti i uspostavljajući transparentne i pravedne odnose u svom resoru. Međutim, u tom procesu suočio sam se s izrazitim pritiscima i prijetnjama, a trenutno se nalazim i pod policijskom zaštitom.

snimkom, koja je prema navodima g. Josipa Dabre nastala prije razdoblja obnašanja dužnosti ministra, Vlada se očituje kako slijedi: Ocjenjujemo ovakvo postupanje i uporabu vatrenog oružja neprimjerenim i neodgovornim. O tome će se obaviti razgovor s g. Dabrom. Nadležna tijela provest će zakonom propisane radnje s ciljem utvrđivanja svih okolnosti ovog slučaja - kratka je reakcija iz Vlade.

Režimski predsjednik

Franić je postala zanimljiva hrvatskoj javnosti kada je u izbornom stožeru Dragana Primorca davala izjave o rezultatima predsjedničkih izbora te ustvrdila da je Zoran Milanović “vrsta režimskog predsjednika” i da mu “sljeduju neredi na Kosovu”.

“On izvršava samovolju drugih ljudi. Mala je izlaznost kod nas. Ne znam koji je problem s biračima i je li riječ o stvarnim biračima. Tko zna tko je glasao, on ima podršku nepoznatih kadrova”, rekla je Franić iz stožera Dragana Primorca i postala viralni hit.

Ona je, kako se doznaje, bila članica HDZ-a, a bila je aktivna u ogranku Donji Grad Zagreb. U HDZ-u su potvrdili njenu stranačku aktivnost, no rekli su kako od nedavno Franić nije njihova članica.

“Franić sukladno Statutu zbog pravomoćnosti sudske presude, brisana je iz članstva HDZ-a”, kažu nam iz HDZ-a. Na koju pravomoćnu odluku misle iz HDZ-a, nisu nam pojasnili.

Iako sam spreman nastaviti svoju borbu za boljitak resora koji sam vodio, svjestan sam da okolnosti u kojima se nalazim stvaraju dodatno opterećenje i za Vladu i za moju stranku. Kao odgovoran čovjek i javni dužnosnik, smatram da moja osobna situacija ne smije skretati pozornost s ključnih prioriteta Vlade i resora, niti usporavati daljnje reforme koje su nužne.

Stoga, s punim uvjerenjem da je ovo najbolja odluka za opće dobro, povlačim se s dužnosti ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Ostat ću posvećen svojoj struci i doprinosu zajednici na druge načine, izvan okvira ove funkcije.

Zahvaljujem se predsjedniku Vlade na ukazanom povjerenju, kao i svim kolegama, suradnicima i građanima na podršci tijekom mog mandata”, napisao je Dabro.

Prije njegove ostavke, se na snimku ministra dok se vozi u automobilu, iz pištolja puca u zrak, kasno u petak navečer oglasila i Vlada.

Reakcija je vrlo kratka i u njoj se ovakvo ponašanje osuđuje.

- U vezi s objavljenom

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava rekao je u petak vezano za spornu snimku, kako je riječ o manevarskoj municiji i u kontekstu vremena kada Dabro nije bio ministar ni dužnosnik Vlade RH.

„Mogu reći kako je Josip

Dabro bio bećar, ostao bećar i bit će bećar“, rekao je Penava. Dodao je da Dabro ima dozvolu za oružje 20 godina. Dodao je kako je Dabro, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, “očigledno stao mnogima na žulj, posebno onima koji su mutili vodu i koristili sredstva kako se to nije smjelo, što se moglo vidjeti dok je obilazio poljoprivrednike ili se angažirao kada je došlo do opasnosti zatvaranja županjske Sladorane”. No, zahtjevi za ostavkom stigli su iz većine oporbenih strana, a i brojni mediji su ovako ponašanje ocijenili neprimjerenim. Pogotovo, jer Dabro tijekom pucnjave, kako otkriva snimka, sluša ‘cajke’.

Ispalio 9 hicata, snimku on poslao bivšem šefu

Objavljena je videosnimka na kojoj ministar poljoprivrede i potpredsjednik vlade Josip Dabro ispaljuje devet hitaca iz pištolja HS-2000 kroz otvoreni prozor dok se vozi u osobnom automobilu.

Dabro se, nakon što je snimka objavljena u medijima, oglasio priopćenjem.

“Danas je u medijima objavljena moja privatna snimka koja je nastala prije nekoliko godina, prije nego što sam obnašao dužnost

člana Vlade. Iskreno žalim zbog tog čina koji je bio neodgovoran i duboko nepromišljen.

Riječ je o snimci koju sam svojevremeno poslao samo jednom čovjeku, tadašnjem prijatelju i kolegi Mariju Radiću, pa je očito da se radi o još jednoj perﬁdnoj manipulaciji koju izvodi nakon poraza koji je doživio na unutarstranačkim izborima u Domovinskom pokretu“, kazao je Dabro.

Tea Franić u stožeru Dragana Primorca

Tea na jednom od sudskih ročišta

Josip Dabro �jekom pucnjave

I kao ministar

Obljetnica ključnog trenutka koji je osigurao status Hrvatske kao suverene države na međunarodnoj sceni

Ovim slavljem istaknuta je važnost slobode, neovisnosti i jedinstva koje je Hrvatska postigla kroz borbu i žrtve

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Matthew JURČEVIĆ

Usubotu, 12. siječnja, u katedralnoj crkvi

sv. Marije u Perthu održana je svečana misa u povodu 33. obljetnice Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Ovaj poseban dan bio je prigoda za zajedničko slavlje i molitvu svih Hrvata koji žive u zapadnoj Australiji, a svečanu sv. misu je predvodio velečasni Nikola Čabraja, hrvatski svećenik iz Pertha.

Crkva sv. Marije bila je ispunjena vjernicima, među kojima su bili i mnogi ugledni članovi hrvatske zajednice, predstavnici političkog i kulturnog života, kao i prijatelji Hrvatske.

Ove godine obilježavanje 33. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske imalo je posebnu važnost, jer je podsjetilo na

OSMRTNICA

MARIJA KOSOVIĆ-MAKIĆ

Rođena u Zaostrogu, Hrvatska 02.10.1933. – 15.01.2025.

S dubokom tugom javljamo da je u svojoj 92. godini, 15. siječnja, preminula Marija Kosović-Makić.

Marija je bila naša voljena majka, baka i prabaka. Nedostajat će svojoj obitelji i bliskim prijateljima.

Sprovodni obredi bit će u crkvi All Saints, 48 George St Liverpool, u utorak 28. siječnja u 10.30, a nakon toga na groblju Liverpool Cemetery 207 Moore Street, Liverpool. Počivala u miru Božjem.

važan trenutak u povijesti Hrvatske kada su, 15. siječnja 1992. godine, neovisnost naše domovine priznale brojne države svijeta. Ovim slavljem istaknuta je važnost slobode, neovisnosti i jedinstva koje je Hrvatska postigla kroz borbu i žrtve svojih građana; važnost očuvanja hrvatske kulturne baštine, tradicije i identiteta, ne samo u domovini nego i u iseljeništvu, gdje Hrvati širom svijeta nastavljaju živjeti i promovirati svoju narodnu baštinu.

Obilježavanje Dana međunarodnog priznanja Hrvatske nije samo politički događaj, već i prilika da zahvalimo svima koji su zaslužni za sve što smo postigli kao narod. Naša domovina je postala slobodna, a mi u dijaspori imamo odgovornost čuvati tu slobodu i našu hrvatsku baštinu.

Obilježavanje 33. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske u Perthu bio je snažan podsjetnik na povijesnu važnost tog trenutka te na vrijednosti slobode, demokracije i mira koje Hrvatska danas uživa kao članica međunarodne zajednice.

AUSTRALIA OPEN 2025. HRVATICI JE ‘ZAPLESALO’ KOLJENO

Golem peh za Vekić! Ozlijedila koljeno u prvom setu i ostala bez četvrtﬁ nala Australian Opena

Antonia je zajedno sa svojom obitelj Mladinić srčano navijala pod užarenim suncem australskog ljeta za hrvatsku predstavnicu

Pripremila: Suzana FANTOV

Malena Antonia bila je veoma uzbuđena prateći nastup hrvatske tenisačice Donne Vekić na AU2025 u Melbourneu. A koliko su tek uzbuđenje i radost porasli kada joj je Donna velikodušno poklonila svoj ručnik!

Antonia je zajedno sa svojom obitelj Mladinić srčano navijala pod užarenim suncem australskog ljeta za hrvatsku predstavnicu.

No Donna Vekić, najbolja hrvatska tenisačica, nije se uspjela plasirati u četvrt�inale Australian Opena. Bolja od nje sa 7:6 (0), 6:0, bila je ruska predstavnica Anastazija Pavljučenkova (WTA - 32.). Meč je obilježila ozljeda Vekić u tie-breaku prvog seta. Hrvatici je "zaplesalo" koljeno, što je odvelo meč na stranu Pavljučenkove.

Upravo je Pavljučenkova prošle sezone zaustavila Vekić već u prvom kolu Australian Opena. Trenutačno 32. tenisačica svijeta je slavila i u njihovom drugom međusobnom meču kada su se sastale u Tokiju.

Osječanka ni u jednom od ta dva meča nije stigla ni do seta. Donna je već u prvom servis gemu Pavljučenkove stigla do dvije vezane break lopte. No, Ruskinja tada pronalazi dva vrlo dobra servisa i ne dopušta Hrvatici da se odmah odvoji.

Iduća prilika za Vekić stigla je kada se najmanje nadala.

Pri vodstvu 4:3 Pavljučenkova je na svom servisu imala 40-0 i činilo se da ide prema mirnom osvajanju gema. No, dvije greške i jedan vrlo dobar poen Vekić doveli su Osječanku do izjednačenja. U istom gemu Vekić je imala dvije break lopte, koje također nije uspjela iskoristiti.

Poslije nove dvije neiskorištene break prilike Vekić je prvi put u meču dopustila Pavljučenkovoj da zaprijeti na njezinom servisu. Točnije, Pavljučenkova si je to sama omogućila sjajnim reternima. No, Donna je preživjela break loptu i povela 5-4. Sabaljenka lakoćom do pobjede i četvrt�inala. Ovakav niz nije viđen od 2014. godine

Do kraja seta obje tenisačice su mirno držale svoj početni udarac pa je odluka pala u tie-breaku. Tamo je bolje krenula Pavljučenkova,

koja odmah dolazi do mini breaka i vodstva 2-0. U idućem poenu Vekić se uhvatila za koljeno, dok je loptica prošla pokraj nje. Do kraja seta se jedva kretala te je

Ruskinja sa 7-0 odvela prvu dionicu na svoju stranu. No, puno veći problem od izgubljenog seta bila je ozljeda Osječanke koja nije izgledala dobro. Odmah nakon izgubljenog seta je zatražila medicinski timeout. Nije nam trebao stručnjak za neverbalnu komunikaciju za zaključak da je Vekić u velikim bolovima. Vekić se nije predavala, ali joj je radijus kretanja ostao smanjen. Što zbog sebe, što zbog brojnih hrvatskih navijača u Melbourneu, Vekić je pokušala igrati uz bol. No, u takvim uvjetima bilo je izrazito teško zadržati potrebnu razinu. Pavljučenkova je bez previše muke stigla do vodstva 3-0 u drugom setu.

Ništa se nije promijenilo ni u nastavku seta u kojem je Pavljučenkova lakoćom dolazila do poena. Vekić se trudila koliko je mogla, ali na

Još skoro milijuna eura za Hrvate izvan RH

Nakon 906. 000 eura dodijeljenih u lipnju, Središnji ured za Hrvate izvan Hrvatske dodijelio je još 920.000 eura za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan Hrvatske, što je ukupno nešto više od 1, 8 milijuna eura, najviše unatrag deset godina.

Dodijelio ih je temeljem javnog poziva koji je bio vrijedan 800.000 eura, ali je ‘podebljan’ sa dodatnih 120.000 eura, a s obzirom na povećan broj pristiglih prijava u odnosu na ranija razdoblja.

Dodatna sredstva osigurana su preraspodjelom sredstva u Državnom proračunu za 2024. na aktivnosti „Programi Hrvata izvan RH“.

Potporu Ureda dobilo je 212 projekata, odnosno organizacije i pojedinci koju su ih prijavili, a jednokratnu �inanciju potporu 70-ak socijalno ugroženih Hrvata u Srbiji, BiH, na Kosovu, u Nizozemskoj. Upravo Hrvatici u Nizozemskoj Ured je dodijelio najizdašniju jednokratnu potporu, 2.000 eura.

Potporu dobilo 212 projekata i 70-ak socijalno ugroženih Hrvata

Izdvajamo neke od dobitnika.

Maksimalan iznos, 20.000 eura, za projekt Proslave 70. godišnjice Hrvatske katoličke misije Nürnberg i 50. godišnjice folklora misije, pripao je Draganu Škarici iz njemačkog Nürnberga. Najmanje je, 800 eura, za izdavanje glazbene partiture „Pokoj vični – Requiem“, dobio Živko Ključe iz Mostara, BiH.

kraju nije uspjela ni do još jednog utješnog gema. Hrvatska publika ju je za borbu nagradila golemim pljeskom, dok je Pavljučenkova sportski poželjela Donni brzi oporavak uz želju da ozljeda nije ozbiljnije prirode. Ovim porazom Vekić nije uspjela izjednačiti najbolji rezultat na Australian Openu, četvrt�inale iz 2023. Utjeha joj može biti nagrada od 420 tisuća dolara i činjenica da će na WTA ljestvici skočiti za dva mjesta. Tako će od idućeg ponedjeljka biti 17. tenisačica svijeta. Osvajačica zlatne olimpijske medalje iz Tokija u konkurenciji mješovitih parova je pak izjednačila svoj rezultat karijere na prvom Grand Slamu. Ona je već tri puta zapinjala u četvrt�inalu. Ove godine će također imati težak zadatak jer ju tamo čeka prva tenisačica svijeta - Arina Sabaljenka.

Iznos od 18. 500 eura Ured je dodijelio Počasnom bleiburškom vodu iz Zagreba za Knjigu o djelovanju slovenske UDBA-e protiv Počasnog bleiburškog voda u razdoblju između 1964. i 1990. godine. Po 15.000 eura dobili su Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore iz Tivta i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji iz Subotice za projekte Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori 2025. i CroVisible. Dva projekta u Vojvodini, obnovu katedrale u Srijemskoj Mitrovici i opremanje ureda i rad fondacije Spomen - dom bana Josipa Jelačića, Ured je podržao sa po 12. 500 eura. Iza tih projekata stoje Srijemska biskupija i Fondacija Spomen-dom bana Josipa Jelačića iz Petrovaradina. Popis dobitnika objavljen je na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Kraj hrvatske šutnje

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Je li napokon došao kraj (novoj) hrvatskoj šutnji?

Izraz „hrvatska šutnja” ušao je u enciklopedije, a jedna od njih opisuje ga kao „izraz za stanje opće suzdržanosti hrvatskoga pučanstva od otvorenoga suprotstavljanja ili iskazivanja kritike vlasti nesklonih hrvatskim nacionalnim interesima, često prouzročene strahom od odmazde državnoga represivnog aparata ili demoralizacijom kao posljedicom korumpiranosti takvoga vladajućeg poretka”. Taj se izraz, stoji dalje u enciklopedijskom članku, izvorno odnosi na provedbu potiskivanja hrvatske nacionalne svijesti unutar SFR Jugoslavije kroz cijelo hladnoratovsko doba, osobito nakon gušenja Hrvatskoga proljeća, kao i na nesklonost političkih struktura SR Hrvatske u suprotstavljanju protuhrvatskoj politici i nametnutim represivnim mjerama, a također se odnosi na suzdržanost vodstva Saveza komunista Hrvatske od jasne osude politike Slobodana Miloševića za vrijeme antibirokratske revolucije. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Hrvati su napokon progovorili, pokazali odlučnost i hrabrost te se, nakon dugih stoljeća življenja pod tuđinima, uspjeli izboriti za vlastitu slobodu i neovisnu državu. No, nakon što je taj povijesni cilj ostvaren, Hrvati su ponovo postali krotki i šutljivi. Tu i tamo bi se javila po koja iskra glasnog otpora onome što nameću vlastodršci, europski izaslanici i odnarođeni mediji, ali značajnoga rezultata nikada nije bilo. Hoće li najavljeni bojkot trgovačkih lanaca i kupovine, kojim bi građani, kako se najavljuje i očekuje, trebali iskazati protesta protiv visokih cijena hrane i drugih proizvoda, biti glas koji će razbiti šutnju i pokrenuti neke nužne promjene u hrvatskom društvu i hrvatskoj ekonomiji? Već dugo u hrvatskoj javnosti vlada nezadovoljstvo zbog visokih cijena i visoke stope in�lacije, ukazuje se na neke očigledne nelogičnosti, ali se ništa ne mijenja. Osim cijena.

Hoće li najavljeni bojkot trgovačkih lanaca i kupovine biti glas koji će razbiti šutnju i pokrenuti neke nužne promjene u hrvatskom društvu i hrvatskoj ekonomiji?

Naravno, na više! Tako je u lipnju prošle godine u medijima objavljeno kako identična majica u trgovinama njemačkog lanca Kik u Hrvatska stoji 24,99 eura, a Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji, Sloveniji, Francuskoj i Slovačkoj 19,99. Ovih dana po društvenim mrežama može se vidjeti usporedba kataloških cijena identičnih proizvoda u trgovinama Lidla u Hrvatskoj i Sloveniji, pa vidimo da tjesteninu, sir, salamu, kisele krastavce, razne umake i druge proizvode Hrvati plaćaju znatno skuplje nego Slovenci! Kod nekih proizvoda cijene su više za čak 63 posto!

Trgovci daju kojekakva tumačenja i opravdanja, u nekim slučajevima kao razlog visokih cijena u Hrvatskoj navode činjenicu da je naše tržište malo, no slovensko je još manje. Očigledno je da su u pravu oni koji kažu da za galopirajući rast cijena krivi trgovačka pohlepa i nesposobnost (ili neodgovornost?) hrvatskih vlasti. Mnogi u tom kontekstu spominju i uvođenje eura, no zamjena valuta sama po sebi nije dovela do poskupljenje, ali je bila sjajna prilika da se na djelu pokaže trgovačka pohlepa i nesposobnost vade da od nje zaštiti hrvatske građane.

Ovdje svakako treba napomenuti da odgovornost nije samo na ovoj vladi, nego i na svim prethodnim vladama koje su svojim djelovanjem i nedjelovanjem krive za propast hrvatske poljoprivrede i prerađivačke industrije, kao i za masovno iseljavanje ljudi iz onih dijelova Hrvatske za koje se kaže da mogu hraniti pola Europe. A sada se i ti krajevi ljudi hrane hranom iz uvoza!

Kada je objavljen video u kojem Josip Dabro, do jučer potpredsjednik u Vladi Andreja Plenkovića i ministar poljoprivrede, prazni spremnik svog automatskog pištolja u noćni zrak iz jurećeg automobila, stvoren je incident koji će pokazati i koliko je još moći ostalo premijeru Plenkoviću. Ostalo mu je. Dovoljno da se u roku od nekoliko sati otrese i riješi Dabre onako kako bi to mačak učinio sa zalutalim mišem. Dabrino propucavanje zraka doista je bizaran događaj, premda je u nekim našim ruralnim sredinama pucnjava iz osobnog vatrenog oružja na veselicama uobičajena stvar, pogotovo kad prifali petardi i vatrometa. Plenkovića je taj incident zatekao tisuću kilometara sjevernije, u Berlinu, gdje je sudjelovao na radnom sastanku čelnika Europske pučke stranke (EPP) i gdje se baš bio sastao s predsjednikom njemačkog CDU-a i vjerojatnim novim njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom. Prema raspoloživim snimkama, Plenković se u Berlinu osjećao kao kod kuće, pa i bolje. Njegov govor tijela svjedočio je koliko se on savršeno uklapa u taj EU svijet i milje. Šef hrvatske Vlade i HDZ-a je uostalom vrhunski karijerni političar, koji je u svega desetak godina od običnog hrvatskog eurozastupnika zasjeo u sam vrh vladajuće europske elite, a EPP to jest. Taj Berlin je stoga bio važan i za nastavak Plenkovićeve karijere, kojega već godinama ionako svi vide na nekoj liderskoj poziciji u EU. I onda mu stigne video s veselim bećarom Dabrom. Nekoliko sati poslije Dabro je sam dao neopozivu ostavku, ispričao se naciji i zahvalio premijeru. I mislilo se da je to kraj afere, da će Domovinski pokret zamijeniti Dabru i da će vladajuća koalicija HDZ-DP nastaviti ploviti zajedno u sve uzburkanijim vodama

Ima i veselijih događaja, recimo Dabrino pucanje, posve krivo protumačeno. Ne zato što bi nosio pištolj zbog prijetnji iz Hrvatskih šuma, ne, inače bi se pucalo po šumama (i gorama), nego stoga što je ministar poljoprivrede pucao iz posve resornih razloga – bilo je to vrijeme kada vrane uništavaju polja i vinograde, pa je čovjek pucao da spasi ljetinu, znači radio u korist poljoprivrednika, seljaka i ostalih. Da su (smo) svi tako pucali, prinosi bi bili bolji, hrana u lancima jeftinija, ljudi zadovoljniji. Ne bi se širio pokret crnoga petka (za trgovačke lance), prosvjedni neizlazak kupaca, po uzoru na neizlazak na izbore. Tu postoje manje zamke, neki kažu da će kupci navaliti u četvrtak, a trgovci opet trljati ruke. I još neke teorije, ali vidjet ćemo. U svemu treba znati staru istinu: nikada u povijesti nitko nije doskočio trgovcima, osim onom jadnom mletačkom, ali to je

Plenkovićeva trećeg mandata. To ćemo još vidjeti, jer još traju iskapanja materijala koji Dabro ostavlja iza sebe u sektoru poljoprivrede i šumarstva. Puno je tu silnica i igrača kojima nije u interesu da se ova afera svede tek na ispucavanje iz pištolja. Ima tu ambicija da se rastakanje DP-a pretvori i u rastakanje Plenkovićeve Vlade. Sam Plenković je, to znamo, bio prilično nesretan kada je ostao bez izbora i morao sastaviti Vladu s DP-om. Tu koaliciju nije priželjkivao, ali je matematika bila nemilosrdna. Nakon toga se u DP-u još dogodio i puč, koji je stranku prepolovio i što je Plenkovićevu Vladu dovelo u još ranjiviji položaj. Breme trećeg mandata Plenković sve teže nosi, a dijelom i zato što mu se stalno otvaraju nebranjeni bokovi, jer ne zatvara puno teže i opasnije afere od Dabrina propucavanja neba. U kolovozu prošle godine zbile su se gotovo istodobno čak dvije i po Vladu opasne afere, prva kada je pala rampa prastarog Jadrolinijina trajekta Lastovo i ubila trojicu zaposlenika, a druga kada je tijekom divljeg šumskog požara kod Skradina u prvi medijski plan izbio ženski dio obitelji šefa Hrvatskih šuma koje su jednako divlje

Breme trećeg mandata Plenković sve teže nosi i zato što mu se stalno otvaraju nebranjeni bokovi, jer ne zatvara puno teže i opasnije afere od Dabrina propucavanja neba

svoj bijes usmjerile na gasitelje požara, vatrogasce i policiju.

I tu se pojavio bizaran video, svima znan pod šifrom “Nakaze, nakaze”. Pet mjeseci poslije, prvi čovjek Jadrolinije David Sopta i dalje drži svoju poziciju, premda je nakon incidenta s Lastovom uslijedilo još desetak novih incidenata s Jadrolinijinim trajektima, no bez ljudskih žrtava, ali jednako opasnih. Iz čega je razvidno da se barem dio Jadrolinijine �lote raspada. Što se Nediljka Dujića, šefa Hrvatskih šuma, tiče, on od afere “Nakaze” nema mira, jer na vidjelo izlaze brojni problemi s potencijalom afere, a koji se tiču mogućih malverzacija s drvnim bogatstvom Hrvatske. U odjecima afere Dabro tako će se isto doći do Hrvatskih šuma, jer ih i sam Dabro spominje u kontekstu svoje, kaže, donkihotovske borbe s navodnim kriminalom u sektoru poljoprivrede i šumarstva.

, doista, kako to da je Plenković bio u mogućnosti ekspresno i žustro maknuti sa scene Josipa Dabru, a David Sopta i Nediljko Dujić sjede i dalje na svojim šefovskim mjestima, bez obzira na to što to ostavlja širok prostor za proizvodnju raznih sumnji. Sopta je osoba iz uskog premijerovog prijateljskog kluba, pripada momcima sa Zrinjevca i on je radio u MVP-u. Dujić nije iz tog miljea, ali je premijeru važan kao kadar dalmatinskog HDZ-a. Dabro jest bivši HDZ-ovac, ali su njegovo društvo Penavini DP-ovci, mahom otpali HDZ-ovci, koji su politički ostali zatočeni u svom svijetu istočno-slavonskih i vukovarskih kompleksa i zgarišta, u kojima su nestali vanjski tragovi rata, ali se zgarišta često zadržavaju još uvijek u ljudima. To su svakako dva svijeta i to je Hrvatska koju Zagreb često ne razumije, kao što se i tamošnji ljudi, vidimo kroz DP-ove političare, teško snalaze u političkom Zagrebu. Dabro, koji dakle ne spada u “civilizirani” svijet oko premijera Plenkovića, prihvatio je da se makne sam. Sopta, premda bi svaki odgovoran europejac na njegovu mjestu to učinio, ne miče se, bizarno, kao i Dujić koji živi s teretom afere “Nakaze”. To je njihov “civilizacijski” krug. (Večernji list)

Kažem i ponavljam: čitajte novine!

ipak iznimka, a teatar je iluzija. I mačak Mak je pročitao što se sprema, pa mi mijauče da mu odem kupiti hranu u četvrtak, da će ostati gladan. Ne zna što su marže. A marže su govor maržnje, a ne govor mržnje prema kupcima. Samo ljubav! Prema pro�itu.

Inače, čitamo novine. Ja vam kažem i ponavljam: čitajte novine! Koliko god na njih vikali, u ovom vremenu kada nitko ne čita knjige, barem novine treba čitati. Kada i to posve prestane, sve će otići dovraga. I nemojte reći da sve znate, jer ne znate, eto ni ja nisam nikada vidio cjelovit tekst odgovora Adamu Pribičeviću, koji je Hrvate opanjkavao, nego što, a otpisao mu (to jest svima) kipar Ivan Meštrović riječima: Da su Srbi činili što i ustaše, u Srbiji bi bili heroji. I to nije cijela istina, jer su četnici u Hrvatskoj činili i u Drugom ratu, a srpski kadrovi predvodili genocid nad Hrvatima u Bleiburgu i na Križnim putovima, te postali jugoslavenski heroji, znači poglavito i u Srbiji. Te su opet ubijali Hrvate devedesetih, pa opet slavljeni kao heroji u današnjoj Sr-

Koliko god na njih vikali, u ovom vremenu kada nitko ne čita knjige, barem novine treba čitati. Kada i to posve prestane, sve će otići dovraga

biji. A glede ustaša, Meštrović luči zločince od onih koji to nisu bili, nekmoli da je bio cijeli hrvatski narod kojemu glodavci pripisuju sve i svašta, a znamo i rašta, pa sve nas u prijateljskoj susjednoj Srbiji i nadalje nazivaju ustašama, kolokvijalno. A dokumente iz Drugoga rata, kao i one iz doba agresije na Hrvatsku, skrivaju u svojim arhivima kao zmija noge, da istina ne dođe na vidjelo. Ali bi zato saokrajinski htjeli hrvatske mirovine, da im se pobuna protiv Hrvatske upiše u staž. S tim da onih četiri, pet godina bude dvostruko bodovano. Ipak su nekaj delali.

Glede Meštrovića i ne samo njega (a imao je Meštar svojih zabluda i u susjednoj mitomaniji svojedobno je kao kipar sudjelovao, ni na jugoslavenske deluzije nije bio imun), eto se opet našao bio, sada ni kriv ni dužan usred histerije woke pokreta, to jest njegovi „romantizirani“ Indijanci. Prijetilo se da će ih maknuti.

Ostali su, za razliku od woke idiotarija koje nisu bile nego moda (kao što sam na vrijeme zapisao), a moda je prolazna kao ljetni pljusak. Ma bilo je upravo nevjerojatno, za zdrav razum, gledati kako se to baljezganje širilo, kako se utjerivalo strah u kosti čak i producentima animiranih �ilmova, o ostalima da ne govorim. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

Piše: Davor Ivanković

POBOŽNOST POUKA PUSTINJSKIH OTACA, ONI ĆE NAM POKAZATI PUT

"Moliti se znači spustiti se od razuma u srce i tamo proboraviti pred licem uvijek prisutnog i sveznajućeg Gospodina, koji u tebi stanuje."

Hezihatska molitva koja vodi do takvog mira, u kojem duša može boraviti s Bogom, je molitva srca. Za nas, koji smo više usmjereni na razum, vrlo je važno učiti moliti se srcem i iz srca. Pustinjski oci pokazat će nam put. Iako oni nisu stvarali teoriju molitve, njihove konkretne zgode i upute daju nam građu od koje su kasniji pravoslavni pisci izgradili vrlo izrazitu duhovnost.

Duhovni pisci s brda Sinaja i Atosa te Starci iz Rusije devetnaestoga stoljeća, ukorijenjeni su u pustinjačkoj tradiciji. Najbolju formulaciju za molitvu srca nalazimo u riječima ruskog mistika Teofa-

Međunarodno udruženje egzorcista izrazilo je zabrinutost zbog nekoliko pogrešnih postupaka, uključujući i one koje provode neki svećenici, koji zbunjuju vjernike koji traže pomoć kad se možebitno suoče s djelovanjem Zloga.

Udruženje koja ima oko 900 članova egzorcista diljem svijeta objavilo je svoje upozorenje u članku objavljenom na web stranici organizacije.

Kako navode, članak su objavili jer su “uočene neke pastoralne prakse koje, umjesto služenja ranjenom Kristovom tijelu, povećavaju njegovu patnju i uzrokuju dezorijentiranost”. Egzorcisti mole katolike da uzmu u obzir ova zapažanja “kako bi izbjegavali stavove i metode koji ne odgovaraju autentičnom djelu Gospodina Isusa Krista”.

U tekstu se također ističe da se posljednjih godina povećao broj onih koji traže egzorciste jer se sve veći broj ljudi pita ili su uvjereni da su “žrtve izvanrednog djelovanja đavla”, bilo da se radi o uznemiravanju, opsjednutosti, posjednutosti ili infestaciji.

Međunarodno udruženje egzorcista stoga upozorava na sljedećih devet pogrešnih pastoralnih praksi koje dezorijentiraju ljude koji se žele osloboditi od izvanrednog djelovanja Zloga.

1. Improvizacija i senzacionalizam

Udruženje počinje kritiziranjem stava nekih svećenika, posvećenih osoba i laika koji, bez odgovarajuće izobrazbe i bez biskupskog mandata, “umjesto da slučajeve mogućeg izvanrednog djelovanja Zloga” upućuju egzorcistu, koriste “proizvoljne metode oslobađanja” koje biskup nije odobrio.

“Još je ozbiljnije kada vjernike odvraćaju od obraćanja

na Samotnika: “Moliti se znači spustiti se od razuma u srce i tamo proboraviti pred licem uvijek prisutnog i sveznajućeg Gospodina, koji u tebi stanuje.”

To je bila središnja misao hezihazma kroz sva stoljeća. Molitva je stajanje pred Bogom s razumom u srcu, to jest u onoj točki našeg bića gdje nema ni razdjeljenja ni razlike i gdje smo sasvim jedno. Tu stanuje Duh Božji i tu se događa veliki susret. Tu govori srce srcu, jer tu smo pred licem sveznajućeg Boga, koji u nama stanuje. Ovdje nam mora biti jasno, da riječ srce upotrebljavamo u punom biblijskom značenju. U običnom govoru riječ srce označava mekoću. Označava sjedište osjećajnog života. Izrazi “puca mi srce” ili “srdačno” pokazuju da srce često promatramo kao mjesto topline, mjesto osjećaja, nasuprot hladnom razumu, odakle ishode naše misli. Ali u judeo-kršćanskoj tradiciji

Želiš li da te Krist preobrazi, nauči moliti se srcem

riječ srce označava izvor svih psihičkih, emocionalnih, intelektualnih, voljnih i ćudorednih snaga.

Iz srca izviru neprepoznatljivi impulsi kao i svjesni osjećaji, raspoloženja i želje. I srce ima svoje razloge i središte je

opažanja i spoznaja. Konačno, srce je sjedište volje. Stvara planove i donosi dobre zaključke. Tako je srce središnji i sjedinjujući organ našeg osobnog života. Srce nam određuje osobnost i zato ono nije samo mjesto gdje stanuje Bog, nego i mjesto kamo su usmjereni najžešći napadi Sotone. To srce je mjesto molitve. Molitva srca je molitva koja se diže Bogu iz središta osobnosti te stoga zahvaća cijelu našu ljudskost.

Jedan od pustinjskih otaca, Makarije Veliki, rekao je: “Glavna je zadaća atleta (to jest monaha) ući u svoje srce.” To ne znači da monah treba pokušati moliti se samo osjećajem, ali bi on trebao težiti za tim da mu molitva preoblikuje cijelo biće.

Najdublja je spoznaja pustinjskih otaca, da ulaz u srce znači ulaz u kraljevstvo Božje. Drugim riječima: put k Bogu vodi kroz srce. Izak Sirac piše:

Izbjegavajte ovih devet praksi kada

se borite s demonskim djelovanjem

službenom egzorcistu svoje biskupije, predlažući im da potraže druge ‘moćnije’ egzorciste ili podržavaju ideju o demonskoj prisutnosti koju su pogrešno prepoznali.”

2. Usredotočenost na đavolsko djelovanje, a ne na evanđelje

Udruženje ističe kako je “žalosno da neki, umjesto naviještanja evanđelja Isusa Krista koje oslobađa čovjeka od ropstva zla i grijeha, svoju pozornost usmjeravaju isključivo na prisutnost i djelovanje đavla”, uvjeravajući one koji traže pomoć da “oslobođenje ovisi isključivo o prisilnom ponavljanju molitava i blagoslova”, dok se Kristov mir “može dobiti samo kroz život milosrđa, hranjenjem riječju Božjom, molitvom, učestalim primanjem sakramenata euharistije i ispovijedi te autentičnom pobožnošću prema Bezgrješnoj Djevici”.

3. Nemarno razlučivanje Iz udruženja žale što neki svećenici, uključujući egzorciste, zanemaruju “ozbiljno i strogo razlučivanje propisano Praenotandom (smjernicama) obreda egzorcizama” i koriste “kriterije koji su strani katoličkoj vjeri, koristeći koncepte ezoteričnog ili newageovskog podrijetla”. U članku se upozorava da je riječ o pristupu koji je “neprihvatljiv i suprotan vjeri i nauku Crkve”.

4. Praznovjerne prakse Udruženje također kritizira one koji koriste praznovjerne postupke, kao što su traženje “fotogra�ija ili odjeće za prepoznavanje mogućih zala”, kao i dodirivanje “određenih točaka tijela vjernika kako bi se ‘dijagnosticirala prisutnost

malignih entiteta’ ili istjerala negativnost”, ili sugeriraju neprikladnu upotrebu sakramenata kao što su voda, sol ili blagoslovljeno ulje “koje neki nazivaju ‘egzorciziranim'”.

U članku se upozorava da su “to neispravni stavovi koji hrane praznovjerni mentalitet i praksu, škode dostojanstvu tijela, hramu Duha Svetoga, i daju povoda za magijsku upotrebu blagoslovljenih predmeta”.

5. Uključivanje neprikladnih osoba

U članku se navodi da je “neprihvatljivo da neki svećenici ili pastoralni djelatnici surađuju s takozvanim ‘vidovnjacima’ ili navodnim karizmaticima” šaljući im trpećeg vjernika umjesto da ga dovedu u kontakt s egzorcistima koje imenuju biskupi.

“Još je gore, kada je sam dijecezanski egzorcist taj koji ovim osobama delegira zadatak koji mu je Crkva povjerila, tj. ovlašteno razlučivanje istinskog izvanrednog demonskog djelovanja.”

6. Isključivanje medicinskih i psiholoških znanosti

Udruženje objašnjava da egzorcist ne samo da treba slijediti tradicionalne kriterije kako bi utvrdio boluje li osoba od izvanrednog djelovanja đavla, već se također treba oslanjati na iskustvo etabliranih egzorcista i, u nekim slučajevima, “na savjete ljudi koji su stručnjaci u području medicine i psihijatrije”.

Egzorcisti stoga naglašavaju da se ne može “a priori isključiti konzultiranje psiholoških i psihijatrijskih znanosti, te drugih pozitivnih disciplina, koje u nekim slučajevima mogu

pomoći u razumijevanju podrijetla bolesti koje nisu nužno nadnaravnog podrijetla”.

“Ovaj stav ne samo da dovodi u zabludu, već izlaže ljude nepotrebnim rizicima, zanemarujući ponekad odlučujući doprinos modernih medicinskih i psiholoških disciplina.”

7. Nepromišljene i štetne izjave

Udruženje poziva ljude da ne padnu u “tjeskobnu želju da

DRUŽENJE EGZORCISTA OBJAVILO:

pod svaku cijenu identi�iciraju izvanredno demonsko djelovanje kao operativni uzrok [nečije] patnje”, osobito bezozbiljnog razlučivanja.

8. Pitanje vještičarenja

Udruženje u svom članku napominje da, iako je praksa vještičarenja postala vrlo raširena, ne smije se zapasti u “strašljivi stav” da se u njoj vidi izvor svih zala i nesreća koje čovjeka mogu zadesiti.

“Teži za tim da uđeš u riznicu… to jest u svoju nutrinu, i tu ćeš otkriti nebesku riznicu, jer to je jedna te ista riznica. Ako ti uspije ući, vidjet ćeš obadvije. Ljestve po kojima se uspinje u to kraljevstvo skrivene su u tebi, u tvojoj duši. Budeš li se čuvao grijeha, otkrit ćeš prečke tih ljestava po kojima ćeš se uspinjati.”

A Ivan Karpatios kaže: “U molitvi se mora računati na mnoge muke i borbe, da bi se došlo do duhovnog raspoloženja u kojem prestaje svaka rastresenost; to je nebo u srcu, mjesto gdje u nama živi Krist, kako nam tvrdi apostol.” Kroz svoje izreke upućuju nas pustinjski oci na vrlo mistično gledanje molitve. Odvraćaju nas od naših vježbu, koje samo jačaju razum i koje u Bogu gledaju problem s kojim se trebamo sučeliti. (Izvor: izvadak iz knjige “Put srca”; preneseno s portala “Vjera i djela”)

Egzorcisti ističu da “zdrav razum i iskustvo uče da kada je zlo doista možebitno uzrokovano vještičarenjem”, nema koristi od uvjeravanja ljudi da su bili žrtve. Štoviše, to može biti štetno, budući da osobe mogu početi gajiti mržnju prema pretpostavljenim uzročnicima prokletstva. Umjesto toga, treba poticati “uvjerenje da se svaka patnja, uzrokovana bilo kojim zlom koje nas može pogoditi u životu, ako se prihvati s ljubavlju i prikaže Bogu”, pretvara u dobro. 9. Međugeneracijsko iscjeljenje

Udruženje također upozorava na pogrešku takozvanog “međugeneracijskog iscjeljenja” te žali što “neki svećenici, pa čak i neki egzorcisti” provode tu praksu “kao ‘sine qua non’ (apsolutno nužan) uvjet, bez kojeg ne može biti iscjeljenja ili oslobođenja, ne shvaćajući štetu po svoju vjeru i vjeru ljudi, kao ni posljedice koje potonji mogu pretrpjeti na egzistencijalnoj razini”.

“Nekoliko mjesnih ordinarijata i biskupskih konferencija već su intervenirali na ovom području, dajući doktrinarne razloge koji pokazuju kako ova praksa nema biblijskih i teoloških temelja.”

Pravila ponašanja su točno određena. Uvijek postoje dvije povorkemuški pokladari i ženske lijepe maškare - koje obilaze selo

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: arhiva

Hrvatsko lastovsko društvo Australija najavljuje svoju “Pokladarsku proslavu” koja će se - od 18 sati - održati u subotu, 1. veljače, u Hrvatskom centru Geelong (Cnr Cox and Matthews Rd, Corio).

Uz tradicionalne pokladare, maškare, ples i pjesmu, bit će to večer zabave kojoj će se pridružiti i bend Major Minor te Florio Bačić - posebni gost s Lastova koji će nastupiti uz svoju liru.

A večera u tri slijeda i nagradna tombola bit će sastavni dio obilježavanja 10. obljetnice Hrvatsko-lastovskog društva u Australiji.

Za više informacija o ulaznicama, cijenama i ostalome nazovite Toninu na broj telefona 0411 664 965 - ili informacije potražite na službenoj

Fb stranici ‘Hrvatsko Lastovsko Drustvo – Australia’.

Ove godine ujedno se obilježava 542. Lastovski poklad na otoku Lastovu u Hrvatskoj, a sva događanja s tim u vezi traju od 17. siječnja do 4. ožujka.

Zbog ograničenog prostora ovdje ćemo predstaviti samo ono što se događa zadnja dva dana Lastovskog poklada. Pokladni utorak

Toga dana u godini malo tko radi. Crkveni sat umjesto u podne zvoni u 11 sati - i to je Lastovcima znak za ručak.

U 8 sati ujutro u sali se skupljaju kapo sale, svirač lire i nekoliko pokladara. Uz zvuke lire oni odlaze po uzu (konop po kojem se spušta pokladna lutka s vrha brda u dno sela) kod domaćina koji je čuva cijelu godinu.

Uzu zatim nose do Novog puta (cesta koja vodi u centar sela, a nadmorska visina joj je na pola puta između vrha brda iznad sela i dna sela) gdje je, i dalje uz zvuke lire, mažu sapunom kako bi pokladna lutka - Poklad - lakše klizio niz nju.

Jedan kraj nose na Pokladovu gržu (vrh brda), a drugi spuštaju na Gornju luku (dno sela gdje se spušta pokladna lutka). Čim se uza razapne viče se tri puta: “Uvo!” i eksplodira jedna bomba.

U isto vrijeme po kućama se otvaraju stare škrinje i vade se brižno spremljene odore pokladara. Žene pomažu muškarcima u odijevanju.

Tek kad su muškarci odjeveni dolaze na red i žene koje sudjeluju u povorci lijepih maškara. U povorci su po dvije žene u paru, često pri-

Pokladarsko kolo je lan

jateljice ili rođakinje, jednako odjevene. Svaki par smišlja i šije kostim koji se u pravilu odijeva samo jedanput, na pokladni utorak. Kostimiraju se npr. u životinjske likove iz crtanih �ilmova, morske sirene, dobre vile, kraljice, Ciganke, klaune - ili su pak maske neodređene, šarene i vrlo slikovite. Kreiraju se već od Božića, a materijal se nabavlja u Splitu. Sve lijepe maškare, bez obzira što predstavljaju, moraju cijelim ophodom nositi krinke na očima.

Pravila ponašanja su točno određena. Uvijek postoje dvije povorke, muški pokladari i ženske lijepe maškare, koje obilaze selo.

Prva i glavna povorka, koja se smatra nositeljem cijele svečanosti, je povorka pokladara koju čine isključivo muškarci Lastovci.

Drugu povorku, onu lijepih maškara, unatoč svojoj dojmljivosti rijetko spominjanu u literaturi, čine žene. Desetak muškaraca odjevenih u o�icire čuva red i nadgleda lijepe maškare obilazeći s njima selo.

Ponekad se pojavljuje i treća, manja grupa – tzv. grube maškare. To su momci odjeveni u liječnike koji obilazile selo naizmjence s pokladarima i lijepim maškarama, te zbijaju šale i uveseljavaju publiku i sve sudionike ophoda. Skupljanje lijepih maškara počinje već oko 9 sati ispred bivše kino dvorane. Pokladari se skupljaju ispred sale, ali nešto kasnije, iza podneva. U povorci uvijek stoje u parovima, a pravilo je da barem jedan iz para dođe ranije i čuva red. To isto vrijedi i za lijepe maškare. Dakle, redoslijedom kojim dolaze stoje u povorci. Iznimka je da se

na početak puštaju stariji pokladari i starije žene, jer je na kraju povorke teško plesati završno kolo. Zadnji dolaze kolovođe, kapo sale i sanatur. U jedan sat iza podneva kapo sale daje znak pokladarima, kojih se skupilo između 25 i 30 parova, te povorka kreće u ophod selom. Na čelu povorke je barjaktar s državnom zastavom, pa magarac s lutkom Pokladom kojeg prate djeca odjevena u odore i pokladari.

Za njima ide svirač lire, kapo sale, pa par kolovođa i zatim cijela povorka redoslijedom kojim su pristizali pred salu. Na samom kraju su ponovo djeca. Bez pjesme, ali uz sviranje lire odlaze do načelnika Općine tražiti dopuštenje za culjanje (spuštanje lutke niz konop s vrha brda do dna sela) i paljenje lutke Poklada.

Načelnik uz nekoliko prigodnih riječi odobrava zatraženo, rukuje se s kapom, kolovođa zapovijeda: „Otpust!“ i tada počinje najsvečaniji i najvažniji dio običaja. Svi pokladari vođeni kolovođama otplešu skraćenu varijantu pokladarskog kola i krenu dalje prema župnom uredu, sada i uz pjesmu jer su dobili dozvolu od načelnika.

Lijepih maškara se skupi četrdesetak parova. Otprilike istovremeno kad se pokladari povlače u salu saslušati završni govor kapa i lijepe maškare odlaze u kino dvoranu, odmičući se od očiju javnosti gdje im predvodnica kola održi pozdravni govor u kojem je naglasak na poželjnom ponašanju tijekom ophoda. U povorci stoje po dvije jednako odjevene maškare redoslijedom kojim su stizale na mjesto okupljanja. Na čelu

povorke je dječak odjeven u o�icirsku uniformu koji nosi barjak s državnom zastavom. Za njim ide svirač lire odjeven u uniformu pokladara pa bijeli i crni o�iciri koji zapravo i nisu u povorci nego je tijekom cijelog ophoda obilaze i nadgledaju.

Po odlasku povorke pokladara, pred zgradu općine dolazi povorka lijepih maškara. Pozdrave načelnika Općine i prvi put toga dana otplešu svoje kolo.

Istovremeno su pokladari kod svećenika koji im daje blagoslov za nastavak pokladnih zbivanja. Kolovođa vodi pokladare na prvi sular i određuje koliko će parova plesati skraćeno pokladarsko kolo.

Pokladarsko kolo je lančani ples s mačevima koji u cijelosti izvode Lastovci odjeveni u pokladare samo na Pokladni utorak. Pojedine �igure iz kola izvode se na unaprijed dogovorenim sularima u ophodu selom. Broj parova koji plešu kolo ovisi o veličini terase. Uz kolovođe koji su nezamjenjivi tog utorka jer imaju glavnu riječ i odgovorni su za uspjeh kola, na svakoj slijedećoj terasi plešu slijedećih nekoliko parova iz povorke. Plešu se smo neke od �igura koje određuje prvi kolovođa u tom trenutku. Dok pet – šest parova pleše, ostalih dvadesetak ih gleda ili se već časte pićem, hladnim narescima i kolačima.

Nakon otplesanog kola i neizbježnog povika „Uvo!“, u kuću ulazi svirač lire, pa kapo sale, kolovođe, a nakon njih svi ostali pokladari koji su plesali na toj terasi. Domaćin ih ugosti, a nakon kratkog čašćenja i druženja, ophod se nastavlja.

čani ples s mačevima

Zaostajući za povorkom pokladara, lijepe maškare obilaze selo, uz strogo pravilo da se te dvije povorke ne smiju sresti. Lijepe maškare uvijek kasne za pokladarima barem za jednu kuću, a obilaze iste, unaprijed dogovorene kuće u kojima su bili i pokladari.

Na svakoj terasi predvodnice kola povedu kolo s nekoliko parova iz povorke. Kod načelnika i kod svećenika kolo lijepih maškara vode o�iciri. Otplešu nekoliko �igura vrlo sličnih �igurama

Lastovski poklad – nematerijalno kulturno dobro RH – je običaj koji se pomno čuva i u Australiji

iz pokladarskog kola samo što ne plešu s mačevima već s rupčićima. One svoje kolo jednostavno zovu naše kolo. Iako je osnovni korak jednak i vrlo jednostavan, u lijepih maškara je puno opuštenije i ležernije izveden, kao i cijelo kolo. Jednostavnost koraka dopušta bezbroj ponavljanja što na kraju više nalikuje trku negoli plesu. Ophod selom nastavlja se sve do 14:30 kada tovar s lutkom Pokladom mora biti u dnu sela – na Gornjoj luci kao donjoj točci za spuštanje, a o tome vodi brigu prvenstveno kapo sale. Poklada skidaju s tovara, a nosač kojega je odredio kapo sale, ga nosi na ramenima na Pokladarovu gržu – vrh brda odnosno gornju točku odakle se spušta. Dok se Poklad na ramenima pokladara uspinje uz brdo, pokladari prilaze uzi pod vodstvom čovjeka koji je zadužen za uzu i otelavaju je (napinju). Lira cijelo vrijeme neumorno svira. Na Pokladarevoj grži Poklada dočekuje meštar od bombi i njegovi pomoćnici.

Stavljaju Poklada na uzu i o njega objese bombe koje pri spuštanju eksplodiraju. Poklad je točno u tri sata popodne spreman za culjanje.

Za vrijeme culjanja Poklada, jednog od značajnijih trenutaka u cijelom ritualu, lijepe maškare se zaustavljaju u zadnjoj kući prije Gornje luke i tu čekaju da pokladari krenu dalje u ophod selom. Poklad se culja niz uzu tri puta uz pucanje bombi koje vise na njemu. Prvi puta pukne pet, drugi puta sedam, a zadnji puta devet bomba. Nakon toga skida se uza i nosi se na svoje mjesto gdje čeka sljedeće culjanje dogodine.

Poklada se ponovo stavlja na magarca. Nakon sva tri spuštanja lutke čemu su prisustvovali pokladari i publika koja prati cijeli događaj, pleše se pokladarsko kolo. Ovaj put plešu svi pokladari i izvode sve �igure, potom se fotogra�iraju i kreću dalje u ophod selom.

Tek tada stižu vesele lijepe maškare koje su iz prikrajka pratile culjanje. Poslije pokladara i one sve zajedno otplešu svoje kolo. Njihovo kolo, dakle lančani ples s maramicama, ima upola manje �igura od pokladarskog jer je nemoguće pojedine �igure izvesti bez mačeva. Nakon kola i fotogra�iranja one također nastavljaju ophod selom ponovo prateći pokladare.

Kad su obišli sve kuće u kojima su bili najavljeni, pokladari oko 18 sati dolaze na Dolac gdje cijela svečanost doseže svoj vrhunac.

Dolac je prostor između osnovne škole i crkve na kojem se skupi od 300 do 500 ljudi. Barjaktar sa zastavom i magarac s Pokladom stoje sa strane. Svirač lire odlazi na svoje mjesto ispod crkve, a sredinu Dolca zauzimaju pokladari. Lijepe maškare i ovaj puta zaostaju u zadnjoj

dari više ne izvode sve �igure već samo one jednostavnije. Nakon nekoliko ponavljanja kolovođa pokladara daje znak da se ta dva kola stope u jedno, međusobno se pomiješaju. Par pokladarskih kolovođa se ipak nikad ne razdvaja. Za njima slijedi o�icir, pa prva žena kolovođa maškara i dalje iza svakog pokladara ide jedna lijepa maškara. U tom se trenutku na Dolcu nalazi stotinjak pa i više izvođača koji plešu svi zajedno u jednom velikom kolu. Beskrajnim ponavljanjima jednostavnih �igura u gotovo trčećem plesnom koraku kao da svi padaju u trans. Iako na izmaku snaga, jer je cijeli utorak protekao u vrlo intenzivnim zbivanjima, nitko ne odustaje. Cijelu godinu svi žive upravo za taj trenutak i sutradan nitko nije bolestan, premda je većina lijepih maškara vrlo oskudno odjevena, a ipak je riječ o veljači i ponekad vrlo niskim temperaturama (oko 0° C). Atmosfera doseže svoj vrhunac kada se svučeni lutak Poklad nataknut na štap i poliven petrolejem zapali. Kapo sale s gorućom lutkom obilazi Dolac, dolazi do sredine i tu ga drži dok ne izgori do kraja. Skupe se svi pokladari i sve lijepe maškare pjevajući i veseleći se dok se zvona crkve ne oglase. To je znak da je sve gotovo.

kući i čekaju na svoj dolazak na Dolac. Pedesetak pokladara zauzima sredinu Dolca i na znak kolovođe počinju balat pokladarsko kolo. Jedino taj dan u godini, dakle na Pokladni utorak, pokladari u svojim uniformama na Dolcu izvedu cijelo pokladarsko kolo sa svih 10 �igura i njihovim ponavljanjima. Redoslijed ponavljanja pojedinih �igura ovisi isključivo o prvom kolovođi, njegovim plesačkim sposobnostima i raspoloženju.

Dok pokladari plešu svoje kolo na Dolcu, lijepe maškare privode svoj ophod selom kraju. Sa zadnje terase na kojoj plešu, puca pogled na Dolac i kada su pokladari već nekoliko puta ponovili pojedine �igure, a Poklada su odnijeli na svlačenje prije paljenja, lijepe maškare kreću prema njima, ali kako same kažu “uvijek kasne”. Dakle, pokladari sami plešu svoje kolo s mnogobrojnim ponavljanjima dok ne dođu lijepe maškare.

Dolaskom ženskih lijepih maškara na Dolac, pokladari ne prestaju plesati, nego im samo naprave mjesta za njihovo kolo. Usporedo plešu svaki svoje kolo, no pokla-

Pokladari se okupljaju oko magarca i uz pratnju lire, ali bez pjesme vraćaju magarca njegovom gospodaru. Zatim isprate svirača lire te i sami odlaze svaki svojoj kući odmoriti se i večerati. Lijepe maškare također odlaze svojim kućama malo se ugrijati i odmoriti jer se poslije večere opet cijelo selo okuplja u sali na plesu do zore. Time završava taj burni, raspjevani i rasplesani utorak, Lastovcima najvažniji dan u godini. Čista srijeda U srijedu ujutro Lastovo je posebno mirno. Većina sudionika, učenici srednjih škola, studenti, Lastovci koji rade u Splitu, Zagrebu ili izvan Hrvatske, vojnici, istraživači i turisti, koji su se vratili ili došli na otok zbog pokladnog zbivanja već su u pola pet ujutro na trajektu za Split. Svi zaposleni Lastovci koji to mogu uzimaju slobodan dan i uglavnom prespavaju jutro. Navečer u sali pokladarsko društvo organizira završno okupljanje. Pozvani su svi koji su sudjelovali u plesnim večerima i u pokladnim zbivanjima da svojim novčanim prilozima potpomognu u pokrivanju troškova. Članovi društva pripreme prkle i skuhaju jaja koja su grube maškare prikupile na Pretili ponedjeljak da time počaste sve sudionike. Potom se sala zatvara i svatko odlazi svojoj kući.

'Forever Croatia' je mjesto za razmjenu informacija i stvaranje interesa vezanog za teme povijesti i naslijeđa hrvatskih nogometnih klubova diljem svijeta, ističe Jozo Kolakušić

Razgovarala: Suzana FANTOV

Foto: 'Forever Croatia'

Jozo Kolakušić, vanjski suradnik Hrvatskog vjesnika, rođen u Melbourneu, prije nekoliko godina vratio se u Hvatsku. Veliki je zaljubljenik u nogomet, a u Lijepoj Našoj uspješno je započeo novu stranicu svog života i pokrenuo je veoma zanimljivu stranicu na Facebooku.

Pod nazivom „Forever Croatia“ kreirao je „mjesto“ na kojem se časti povijest i naslijeđe hrvatskih nogometnih klubova diljem svijeta, stvarajući tako novi način za povezivanje zajednice i u iseljeništvu i u domovini, čuvajući i dokumentirajući bogatu sportsku baštinu.

- Ideja je došla kroz mnoge razgovore koje sam vodio s ljudima u Hrvatskoj i iseljeništvu, koji su nešto malo znali o našim hrvatskim nogometnim klubovima u iseljeništvu, ali nedovoljno. Samo da su neki poznati reprezentativci došli iz tih i tih klubova, ali dalje od toga se nije znalo niti se na internetu može nešto suvislo pročitati na hrvatskom jeziku. Iz razgovora s ljudima u Hrvatskoj i mlađim naraštajima iz iseljeništva uvidio sam da nedovoljno znaju o povijesti vlastitih klubova iz kojih odrastaju. Te da isprazno idealiziraju klubove s druge strane svijeta, umjesto da cijene i budu ponosni na klubove uz koje su odrasli, koje su im očevi i djedovi izgradili. To je ideja koja je u meni tinjala godinama, posebice u ljeto 2023. dok sam se vozio autoputom iz Zagreba do našeg prekrasnog Jadrana. Spomenuo sam ideju dobrom prijatelju koji je u to vrijeme bio predsjednik poznatog hrvatskog kluba. On me ohrabrio riječima da je to odlična ideja i da krenem u njeno ostvarenje. Dao mi je korisne savjete kako usvojiti uspješne navike i izvore informacija i knjige koje bih mogao istražiti da bih prikupio što više materijala za buduću stranicu. A otvorena je na Instagramu 23.08.2023., s nekoliko prijatelja koji su je počeli pratiti. Kasnije i na Facebooku. Ono što nisam očekivao je koliko će stranica narasti u kratkom roku i eksplodirati. Brzo su mi se javili i pridružili prijatelji iz Geelonga, Sydneyja, Kanade i Amerike, koji su mi pružili pomoć i podršku. Danas ima-

Prva službena međunarodna pod okriljem Fife odigrana

mo međunarodni tim ljudi koji najbolje poznaje svoje lokalno područje i pomažu mi u sakupljanju materijala i informacija kako bi se priča mogla što bolje ispričatiobjašnjava nam Jozo kako je niknula sama ideja otvaranja internetske stranice i kako je nastala stranica koja je posjećena u velikom broju.

Hrvatski vjesnik: Koje su teme - odnosno klubovi, pojedinci… - do sada cjelovitije obrađene?

- Do sada su obrađene teme samih osnutaka nogometnih Croatija diljem svijeta - od Clevelanda, New Yorka, Chicaga, Los Angelesa… do Toronta (prvaka Sjeverne Amerike 1976.), Vancouvera u Kanadi i Sydneyja, Melbournea, Adelaidea (najstarijeg hrvatskog nogometnog kluba u Australiji s imenom Croatia) i Geelonga u Australiji. Prvo je krenulo sa starim slikama iz godina osnutka tih klubova, pa onda slikama i kratkim biogra�ijama značajnih pojedinaca iz tih klubova, a potom su obrađeni veliki uspjesi i i osvajači titula koje su ti klubovi osvojili u državama u kojima su se natjecali. To su sve priče koje sam dok sam odrastao čuo od svojih roditelja do materijala koje sam čitao kao dijete kroz knjige i novine kao što je Hrvatski vjesnik, na primjer.

HV: Koje su ključne vrijednosti koje su hrvatski nogometni klubovi širom svijeta promicali kroz povijest?

- Riječ je o promoviranju imena Hrvatske u svakom mogućem kutku svijeta, dok još nije bilo slobodne i međunarodno priznate Hrvat-

ske. Za ime Croatia se čulo u Australiji, Sjevernoj Americi, Europi i Južnoj Americi zahvaljujući športskim uspjesima tih kluba s hrvatskim predznakom. Kao što su i danas hrvatski šport i hrvatska nogometna reprezentacija najbolji mogući ambasador Hrvatske, tako su i Croatije bile u to vrijeme dok još nismo imali svoju reprezentaciju koja bi nas predstavljala na međunarodnoj sceni. Hrvatska reprezentacija zapravo i jest nastavak rada svih ljudi koji su osnovali, stvarali i radili za te Croatije diljem svijeta.

HV: Na koji način su hrvatski klubovi doprinosili očuvanju hrvatske kulture i identiteta u dijaspori?

- Hrvatski klubovi su de�initivno doprinijeli očuvanju hrvatske kulture i identiteta, jer su u svakoj zemlji diljem svijeta gdje su osnovani hrvatski klubovi pružali sigurno utočište i mjesto okupljanja za Hrvate gdje bi mogli biti „među svojima“. Mislim da je ta vrijednost posebno bitna i danas, jer više nema

borbe za samostalnost i priznanje Hrvatske. Nego ti hrvatski klubovi, što kulturni što športski, upravo održavaju tu svijest o podrijetlu i zemlji iz koje sada već naraštaji trećeg i četvrtog pokoljenja stasaju.

HV. Kako 'Forever Croatia' postaje i 'mjesto' okupljanja Hrvata i u Hrvatskoj i u iseljeništvu?

- Stranica „Forever Croatia“ je de�initivno povezala mnoge ljude i starijeg i mlađeg naraštaja. Jer odrastajući u hrvatskoj zajednici u Melbourneu, uvijek se mogao osjetiti taj generacijski jaz te nepoznavanje i nerazumijevanje među njima. Kroz slike, snimke i osobne priče koje su ljudi donirali iz privatnih arhiva svi koji prate tu stranicu nekako su se osjetili povezanima i ponosnima na svoje očeve i djedove. Koji su stvorili te klubove i radili danas nezamislive stvari, da iz temelja dignu klubove sa svojim vlastitim sredstvima i to puno prije interneta. Da su i oni nekada bili mladi i bili “cool”, mislim da je to jedan

od najvećih uspjeha. Imam dojam da se malo promijenilo razmišljanje mlađih pokoljenja prema onim starijima, te da osjećaju neki ponos na svoje pretke. HV. Koje legende, športaši ili kulturne ikone povezuju hrvatske klubove s, primjerice, Australijom?

- Billy Vojtek, Marko Viduka, Mark Šilić, Frank Jurić nastupali su za Croatiju Melbourne, Josip Šimunić i Ned Zelić za Croatiju Canberra; Manis Lamond, Tony Popović, Željko Kalac, Mark Rudan, Ante Miličić za Croatiju Sydney. Za Croatiju Adelaide Charlie Perkins koji je bio aboridžinski aktivist koji je posebno volio i hvalio Hrvate. On se nakon odlaska u Englesku gdje je igrao za Liverpool i Everton vratio se u Australiju nastaviti igrati nogomet, a nakon karijere postao je poznati aktivist za aboridžinska prava. Igrao je za Croatiju iz Adelaidea zajedno s još dva igrača aboridžinskog podrijetla - Gordonom Briscoenom i Johnom Moriartyjem. Izvan Australije tu je i Toronto Croatia koja je bila prvak Sjeverne Amerike, koja je okupljala kremu igrača hrvatskog i europskog nogometa tih pobjedničkih 70-ih godina. Jedan od tih igrača je jedan od najboljih strijelaca koji je ikada zaigrao nogomet u vremenu slavnog Pelea, Eusebio, koji je legenda portugalske reprezentacije i portugalskog nogometnog kluba Ben�ice.

HV: Kako su vam hrvatski nogometni klubovi pomogli da se osjećate povezanima s Hrvatskom?

- To je bio moj identitet kroz odrastanje u Australiji. Imam sreću da sam odrastao uz Croatiju Melbourne (Knights) u zadnjim godinama dok su se natjecali u Nacionalnoj nogometnoj ligi Australije – NSL-u. Pa dok su me roditelji vodili na te utakmice, imao sam svijest o veličini kluba uz kojeg sam odrastao. Uz gledanje hrvatske reprezentacije iz generacije 1998., moji su idoli u djetinjstvu bili ti igrači koji su nosili crveno-bijelo- plavi dres. Najdraže mi je bilo otvoriti novine ponedjeljkom u školi nakon što bi Croatia (Knights) pobijedila dok je bio stari NSL - pa bih se hvalio mojim prijateljima i učiteljima u školi. Uz, narav-

Rijetka slika legendarnog Zvonimira Bobana u Croa�ja Melbourne 2001.

Marijan Bradvić u dvoboju pro�v brazilskog velikana Peléa (Toronto Croa�a : New York Cosmosa 1975. godine)

Veliki Eusebio i Wolfgang Sühnholz slave pobjedu

Toronto Metros-Croa�ke 1976. u ﬁnalu NASL Soccer Bowla nad Minnesota Kicksima

Jozo i Suzana, susret u Zagrebu, siječanj

Croatian Community of WA Celebrates 33 Years of Croatian Recognition

Tom PAUŠAK

Photos Rob PEHAR

The Melbourne Knights showcased their dominance in the 2025 I&D Cup with an outstanding record of six victories from seven matches, securing the championship title at the prestigious two-day tournament held at Elcho Park in North Geelong. The event, hosted by the North Geelong Warriors over the weekend of 18-19 January, brought together four esteemed clubs: North Geelong Warriors, Dandenong City, Melbourne Knights, and Dinamo St Albans. Despite the challenging hot weather conditions, teams ranging from junior to senior levels displayed remarkable determination, skill, and sportsmanship in what proved to be a spirited competition.

The Melbourne Knights’ exceptional performance, culminating in six triumphs out of seven matches across all age groups, underscored the club’s comprehensive excellence. The tournament’s distinctive scoring system ensured that contributions from every team within a club were integral to the overall outcome, making the Knights’ victory a true testament to their collective strength and teamwork. Adding a touch of prestige to the proceedings, distinguished delegates from the Croatian Fo-

Matthew JURČEVIĆ

On the sunny afternoon of 18th January 2025, the Croatian community of Western Australia came together to mark the 33rd anniversary of Croatian International Recognition Day. The event, held at the Croatian House in Gwelup, was a resounding success, blending cultural pride, delicious cuisine, and spirited football matches to unite attendees in celebration.

The festivities commenced at 1 pm, Western Australian Standard Time, with a formal opening in the main hall of Croatian House. Distinguished guests graced the occasion, including Stuart Aubrey, Member for Scarborough; Damien Kelly, Liberal representative for Scarborough; Stirling Council Councillors Toni Krstičević and Karlo Perkov; Mayor of Stirling Council Mark Irwin; Anthony Sumich, President of the North Fremantle Croatian Community Centre; Dean Zlendić, President of the Western Knights Soccer Club; and Perth Glory CEO Anthony Radich. Their presence underscored the importance of this annual celebration to the broader community. After an inspiring welco-

Melbourne Knights Triumph at 2025 Celebration of Croatian Football and

A Celebration of Heritage and Unity: Anniversary of Croatian International

2025 I&D Cup in and Community

otball Federation (HNS) were in attendance. They were highly impressed by the tournament’s exemplary organisation and enjoyed a specially prepared luncheon held in their honour, further cementing the event’s cultural and sporting signi�icance.The I&D Cup was far more than just a competition; it was a celebration of community and camaraderie. Spectators and participants alike revelled in the vibrant atmosphere, with food stalls, refreshment stands, and ample opportunities to forge new friendships while reconnecting with familiar faces.

While all participating clubs displayed commendable skill and sportsmanship, it was the Melbourne Knights’ commanding display of technical ability and cohesive teamwork that set them apart as deserving champions. Their dominance across the board served as a shining example of club-wide excellence and dedication. The 2025 I&D Cup epitomised football’s unique power to unite communities, celebrating not only athletic achievement but also the rich cultural bonds that underpin the sport. As the tournament drew to a close, organisers and participants alike were already brimming with anticipation for an even grander event in 2026, eager to build upon the success of this year’s remarkable gathering.

Unity: The 33rd International Recognition Day

me address by Mark Irwin and Croatian House Gwelup’s Laura Denona, the crowd joined in a moment of spiritual re�lection as Velečasni Nikola Čabraja, a Croatian priest, delivered a heartfelt blessing. This solemn moment set the tone for the afternoon’s communal meal. The culinary offerings were a feast for the senses, featuring traditional Croatian delicacies that delighted every palate. From warm plates of sarma and succulent cevapi to lamb roasted on a spit, the menu was a testament to Croatia’s rich gastronomic heritage. Guests also indulged in an array of Croatian-style tortes, cakes, and biscuits, which added a sweet note to the gathering. As the sun began to dip, the focus shifted to the football �ield, where friendly yet competitive matches brought the community together. At 4 pm, the reserve teams of Gwelup Croatia and Western Knights faced off in a spirited game that concluded with a decisive 5-1 vi-

ctory for Western Knights. The excitement continued into the evening with the �irst teams of both clubs taking to the pitch at 6 pm. In a thrilling match that kept spectators on the edge of their seats, Western Knights narrowly defeated Gwelup Croatia 4-3.

Despite the losses for the home team, the atmosphere remained jubilant, and attendees lingered well into the night, sharing stories, laughter, and camaraderie. The celebration extended until midnight, a testament to the enduring bonds within the Croatian community.

The 33rd Anniversary of Croatian International Recognition Day was more than just a day of remembrance; it was a vibrant af�irmation of cultural identity, community spirit, and the shared joy of coming together. As attendees departed, many carried with them not only full hearts but also a renewed sense of pride in their heritage and the promise of future celebrations to come.

The vibrant Croatian community in Western Australia came out in full force to support their national tennis team during the 2024 United Cup, despite the team’s challenging campaign that concluded with two consecutive defeats. The tournament, held at the prestigious RAC Arena in Perth, showcased both the competitive spirit of Croatian tennis and the passionate support of their local fans.

In their Group A matches, Croatia faced formidable opposition from both Canada and Team USA. The encounter with the American team proved particularly challenging, resulting in a decisive 3-0 defeat. The opening match saw world No. 3 Coco Gauff demonstrate her exceptional form against Croatia’s Donna Vekić, securing a 6-4, 6-2 victory. Taylor Fritz, ranked fourth in the ATP rankings, followed with an equally impressive performance, defeating Borna Ćorić in straight sets, 6-3, 6-2, to clinch the tie for Team USA.

The mixed doubles contest, featuring Croatia’s Petra Marčinko and Ivan Dodig against the American pairing of Gauff and Fritz, concluded with another straight-sets victory for the USA (6-2, 6-3), completing the sweep.

The tournament’s opening matches drew signi�icant attention from Perth’s Croatian community, who created an electric atmosphere in the RAC Arena. Spectators proudly displayed the iconic red-and-white checkers and Croatian �lags, showing unwavering support for their team. The Croatian

United Cup 2024, Perth: Croatian Community Rallies Behind National Tennis Team in Perth

led by

Adding a unique cultural dimension to the sporting event, members of HFA Lado Western Australia enhanced the atmosphere with traditional Croatian songs and dances before the matches. Their performances created a special connection between the local Croatian community and their national team, demonstrating how sport can unite people across continents while celebrating their shared heritage.

The presence and participation of the Croatian community transformed what could have been just another tennis tournament into a meaningful celebration of Croatian culture and sport in Western Australia, despite the team’s unfortunate results on the court.

Prepared by: Suzana Fantov

Photos by: Danny Vujo, Facebook page of HFA Lado Western Australia

contingent,

captain Iva Majoli, included a strong lineup featuring Donna Vekić, Borna Ćorić, Luka Mikrut, Ivan Dodig, Lucija Ćirić Bagarić, and Petra Marčinko.

međunarodna utakmica Hrvatske

odigrana je u - Australiji

no, uspjehe hrvatske reprezentacije to je a�irmiralo moj hrvatski identitet. Naprimjer kada je pobijedila Italiju 2-1 na SP-u u Japanu 2002. Tog dana sam ispod odore obukao hrvatski „kockasti“ dres u školi koja je većinski bila puna djece talijanskog podrijetla. To je bio dan ponosa u školi, nakon godina suludih pitanja poput: „Gdje je to Hrvatska?“, „Da li ta zemlja uopće postoji?“ i slično. Odjedanput je to prestalo i dobio sam „instant respekt“ od ostale djece i učitelja. Ili kada je Goran Ivanišević osvojio Wimbledon 2001. i kada je Janica Kostelić osvojila zlatnu medalju na Zimskoj olimpijadi 2002. u Salt Lake Cityju, SAD. Takvi su događaji široj javnosti potvrdili da Hrvatska itekako postoji i da može biti najbolja na svijetu u svemu u čemu se natječe. HV: Koja je vaša najdraža priča ili anegdota vezana uz hrvatske klubove i njihove članove?

- Rekao bih zadnji hrvatski derbi u Nacionalnoj nogometnoj ligi 2004. između Sydney i Melbourne Croatije. To je bio dan za pamćenje za hrvatsku zajednicu, zadnji put da se stadion Croatije Melbourne toliko ispunio. Do kupa Australije 2022. kada je Croatia Sydney ušla u �inale i igrala pred 16.000 navijača te 2023. kada je

Melbourne ušla u polu�inale i na domaćem terenu okupila opet više od 5000 navijača, što je isto bilo lijepo za vidjeti iz daljine u domovini Hrvatskoj. Gdje se o tome pisalo u novinama u Hrvatskoj poput Sportskih novosti i Večernjeg lista. HV: Koje biste aktivnosti ili projekte voljeli vidjeti na našoj stranici kako bismo sačuvali i podijelili povijest naših klubova?

vijesti hrvatskih klubova diljem svijeta?

- Mislim da neki klubovi već to dobro rade, pogotovo pod utjecajem stranice Forever Croatia. Ali smatram da bi svi klubovi trebali staviti stare slike i snimke na svoje web stranice i društvene medije, da bi mlađi naraštaji mogli povezati starije uspjehe s ovim sadašnjima. Te bi fokus trebao biti na to da svi članovi zajednice postanu plaćeni članovi svojih klubova. Isto kao što u Engleskoj ili Njemačkoj u 4. diviziji svi iz lokalne zajednice su članovi i �inancijski podržavaju svoje lokalne klubove. A ne neke velike i slavne klubove s druge strane svijeta, s kojima nemaju nikakve poveznice. Jedino se iskreno može voljeti klub uz koji si odrastao i onaj koji predstavlja tebe i tvoje vrijednosti.

HV: Što možemo naučiti iz povijesti hrvatskih klubova za buduće naraštaje?

- Godine osnutka tih klubova, osvojene titule. Naprimjer za Croatiju Melbourne kada je postala prvak Australije, kada je osvojila NSL 1995. pobjedama nad Adelaide City Juventusom i 1996. nad Marconijem iz Sydneyja. Kada je Croatia Sydney osvojila ligu NSL 1986., 1997. i 1999. te kada su bili u Velikom �inalu 1988., 1997., 1999. Kada je Toronto Metros Croatia postala prvak Sjeverne Amerike 28.8.1976. na Soccer Bowlu u Seattleu, SAD-u, s pobjedom od 3-0 nad Minnesota Kicksima. Da su prvu međunarodnu utakmicu reprezentacije Hrvatske protiv SAD-a – 17. listopada 1990. – organizirali Hrvati iz Kanade i Amerike zahvaljujući njihovim kontaktima u tamošnjem savezu. Da je prva službena međunarodna utakmica Hrvatske pod okriljem Fife, nakon njezine ponovne uspostave, odigrana upravo u Australiji - 5. srpnja 1992.upravo na stadionu Olympic Park u Melbourneu na kojem je Croatia Melbourne desetljećima prije toga igrala svoje utakmice, stvarala povijest i osvajala titule. Sve to je povezano i treba biti poznato u široj javnosti.

svijeta. Knjige o povijesti Toronto Croatije sam naprimjer kupio u starim knjižnim antikvarijatima u Hrvatskoj. Javno dostupni materijali na internetu, od slika do video snimki su tu, samo ih je trebalo sve povezati na jednom mjestu. Nakon toga su se pojedinci sami krenuli javljati sa slikama i snimkama iz njihovih obiteljskih arhiva, ponovno vrativši stari sjaj na nekada zaboravljene materijale i događaje iz povijesti s kojima suosjećaju ljudi koji su stupili u kontakt ili su sami bili akteri tih događaja. Posebno ponosan trenutak mi je bio kada mi se autor knjige o povijesti Croatia Canberre, Bernard Luštica, javio prošle godine. Nakon što sam objavio slike o tom ponosnom klubu, javio mi je da ima puno više materijala u knjizi koju je on sastavio 1999. za 40. godišnjicu njihovog kluba, osnovanog 1958. godine. Te mi je prošlog ljeta osobno predao tu knjigu - “From Hope to Glory - 40 years of Canberra Croatia” - uz kavu u sunčanom Splitu objasnio mi sve detalje u vezi nastanka te knjige i dao mi još mnogo korisnih informacija koje su mi pomogle pri izradi naše internetske stranice. HV: Bi li trebalo pozvati hrvatske nogometne klubove diljem svijeta da se predstave i podijele svoje aktivnosti s vašim pratiteljima; da li vam mogu predložiti neke od značajnih pojedinaca, ili uspjeha koji su vrijedni da budu pohranjeni na ovoj stranici koja na svojstven način dokumentira i čuva povijest hrvatskih nogometnih klubova?

Billy Vojtek, legenda Melbourne Croa�je u majici dizajniranoj njemu u čast. Majica s natpisom "Billy" inspirirana je njegovom kultnom slikom iz 1968. u utakmici pro�v Heidelberg Alexandrosa na stadionu Olympic Park.

Puno toga, to da današnje slobodne i moderne Republike Hrvatske ne bi bilo da se nije desetljećima prije 1991. lobiralo i promoviralo ime Hrvatske, što kroz aktivizam što kroz športske uspjehe kojima su na međunarodnoj sceni promovirali hrvatsko ime.

HV: Koji su najvažniji datumi ili događaji u po-

HV: Na koji način dolazite do arhivskih materijala, dokumenata ili fotogra�ija vezanih uz povijest hrvatskih klubova?

- Bila mi je preporučena knjiga „Sveto ime Croatia“ od Marina Sopte, te sam čitajući je ostao zatečen koliko Croatia postoji diljem svijeta. Mislio sam da ih ima desetak, a čitajući tu knjigu saznao sam da ih ima više od 265 diljem

- Apsolutno, to su već mnogi i učinili, te im zahvaljujem na svoj pomoći koju su pružili na za izradu ove stranice te svim pojedincima koji su posegnuli u privatne arhive i molili članove obitelji koji su živi svjedoci vremena da prepričaju tu povijest kako bi se sve to moglo što bolje ispričati kroz objave ove stranice i samom čitatelju koji upija te informacije. HV: Zahvaljujemo Vam na razgovoru, a našim čitateljima preporučujemo da posjete stranicu 'Forever Croatia' na Facebooku koja sad već čvrsto zauzima svoje važno mjesto za očuvanje, podjelu i slavljenje tih važnih tradicija i veza. - Slažem se, već je i postala središnjim mjestom za očuvanje sjećanja na sve uspjehe i važne događaje za te hrvatske klubove diljem svijeta. Vjerujem da će i nastaviti tako postupno rasti i povezivati ljude iz cijelog svijeta sa zajedničkom povijesti i sličnim pričama koje ih sve povezuju.

Croatia

Impresivna kolekcija dresova nogometnih klubova 'Croa�a' iz cijelog svijeta od Anthonyja Zorića iz Los Angelesa, velikog prijatelja stranice Forever Croa�a.

siječanj 2025.

STEPINČEVO 2025. HKC CANBERRA-QUEANBEYAN

To će biti još jedan čin priznanja vlč. Kasiću, utemeljitelju prvog Hrvatskog katoličkog centra u Australiji

Unedjelju, 2. ožujka, bit će blagoslov spomen ploče pokojnom vlč. Josipu Kasiću u župnom dvorištu svetog Nikole Tavelića u Clifton Hill.

Iako još nije proglašen svetim, mjesna crkva u Melbourneu mu je dala tako lijepi naziv - „svetac i mučenik“

Svečana sveta misa u spomen blaženog Alojzija Stepinca bit će služena u subotu, 8. veljače, u 18 sati u katedrali svetog Patrika u Melbourneu. U ovoj jubilarnoj godini organizira se hodočasnički hod od crkve sv. Nikole Tavelića.

Okupljanje je u 15.30, a polazak prema katedrali je u 16 sati. Ovim hodočašćem pokažimo svoju privrženost vjeri za koju je blaženik svjedočio svojim životom. Na bisti blaženog Alojzija Stepinca, koja se nalazi pokraj katedrale, napisano je „svetac i mučenik“. Iako još nije proglašen svetim, mjesna crkva u Melbourneu mu je dala tako lijepi naziv.

Sveta misa počinje u 11.30, a nakon mise bit će blagoslov. To će biti još jedan čin priznanja hrvatske katoličke zajednice iz Melbournea i Viktorie vlč. Josipu Kasiću, utemeljitelju prvog Hrvatskog katoličkog centra u Australiji – HKC-a svetog Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Nakon svečane sv. mise i blagoslova slijedi zajedničko druženje u dvorištu HKC-a. Postavljanje

Proslava svetkovine bl. Alojzija Stepinca 15. veljače

Hodočašće „Croatian Pilgrimage Cruise“ održat će se u subotu, 8. veljače, a hodočastit će se iz Sydneyja i Canberre u Gospino svetište u Penrose Parku, Berrima

Za Mexico City se putuje iz Melbournea, a na odredištu za hodočasnike je osiguran hotel s noćenjem i službeni vodič

UHrvatskom katoličkom centru u Springvaleu vlč. Vedran Lešić organizira hodočašće u Meksiko koje će

trajati od 28. kolovoza do 7. rujna 2025. Za Mexico City se putuje iz Melbournea, a za hodočasnike na odredištu je osiguran hotel s noćenjem i službeni vodič. Hodočasnici će u okviru hodočašća posjetiti Svetište Gospe od Guadalupe, crkvu Sv. Obitelji, katedralu Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije, crkvu sv. Se-

bastija iz Apraricija, Svetište Gospe od Ocotlana („meksički Lurd“), katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije S programom hodočašća, svom potrebnom dokumentacijom i cijenom troškova, detaljnije se možete upoznati na službenoj Fb stranici HKC-a Duha Svetog Springvale , a za dodatne informacije kontaktirajte HKC.

Hrvatski katolički centar Canberra-Queanbeyan poziva sve članove i prijatelje župe na proslavu svetkovine blaženog Alojzija Stepinca koja će se održati u subotu 15. veljače s početkom u 11

sati. Nakon misnog slavlja slijedi zajednički ručak.

Ovogodišnje hodočašće „2025 Croatian Pilgrimage Cruise“ održat će se u subotu, 8.veljače, a hodočastit će se iz Sydneyja i Canberre u Gospino svetište u Penrose Parku, Berrima. Svečana sv. misa služit će se u 11 sati, a nakon sv. mise slijedi ručak. Učešće iznosi $60, a sav prihod namijenjen je zagrebačkoj katoličkoj udruzi „Kap dobrote“.

HRVATSKA KATOLIČKA MLADEŽ AUSTRALIJE

– CROATIAN CATHOLIC YOUTH AUSTRALIA

Kao pomoć pri putovanju moguća je organizacija prijevoza od zračne luke u Sydneyju do mjesta događaja i natrag

Hrvatska katolička mladež Australije (Croatian Catholic Youth Australia) u veljači će biti domaćin godišnjeg trodnevnog okupljanja, duhovne obnove (retreat) katoličke mladeži u Centru Benedict Retreat u Sydneyju.

Vikend duhovne obnove

Ovaj vikend jedinstvena je prilika za duhovnu obnovu, trenutke molitve tijekom misa i euharistijskog klanjanja, produbljivanje razumijevanja vjere kroz nadahnuta predavanja gostiju svećenika i govornika te njegovanje trajnih prijateljstava s drugim hrvatskim katolicima. Pozivaju se mladi od 18 do 35 godina da se pridruže. Kao pomoć pri putovanju, može se organizirati prijevoz od zračne luke u Sydneyju do mjesta događaja i natrag. Za više detalja i registraciju, molimo koristite sljedeću poveznicu: https://www. trybooking.com/events/landing/1330999

Sav prihod namijenjen je Župi sv. Josipa Radnika u Đurđinu, naselju bunjevačkih Hrvata u neposrednoj blizini Subotice

Već više od pola mjeseca hrvatska zajednica u Adelaideu svojim dobrovoljnim prilozima želi gajiti vrline kršćanskog milosrđa i solidarnosti prema potrebitima, a sav prihod je namijenjen Župi sv. Josipa Radnika u Đurđinu, naselju bunjevačkih Hrvata u neposrednoj blizini Subotice.

„Sve članove naše zajednice i dalje potičemo na sudjelovanje u ovom pothvatu. Iskažimo svoju iskrenu ljubav, podršku i zajedništvo našeg hrvatskog naroda koje nadilazi sve granice ovoga svijeta, dok hrvatsko srce glasno kuca otkucajima ljubavi!“

– prenosimo sa službene Fb stranice Croatian Catholic Chaplaincy of Adelaide.

Selo Đurđin na sjeveru Bačke ima posebno mjesto u povijesti bunjevačkih Hrvata u Vojvodini. Selo s oduvijek visokim udjelom Hrvata toj je zajednici podarilo naivnu

umjetnost u tehnici slame, političke i vjerske prvake, brojne manifestacije, imućne gospodarstvenike… Đurđin je i danas važno mjesto susreta, društvenog života Hrvata u Bačkoj, no sve ga više opterećuju depopulacijski procesi.

AKO SE POSAO NE MOŽE PRONAĆI, ONDA GA TREBA POKRENUTI

Konačno je u nekim gradovima zaživjelo i to da se obrt može otvoriti bez čekanja na šalteru 24 sata, i to uz minimalan broj dokumenata

Pokretanje vlastitog biznisa mnogima je i izazov i želja, a sve više ljudi odlučuje se napraviti taj korak te tako uzeti stvari u svoje ruke. Od suvremenog IT-ja do uvijek aktualne poljoprivrede, sve je više onih koji zarađeni novac odlučuju uložiti u takvo što. Prema nekima od istraživanja, više je i struktura ljudi koji se odvažuju na taj iskorak. Primjerice, ranije je uglavnom netko nadaren za nešto to i činio, a trebalo je imati i nešto više novca, dok danas stvari drukčije funkcioniraju.

Povratnici iz inozemstva ulažu ponajviše u smještajne kapacitete, turizam, restorane ili neku proizvodnju većeg obujma. Dosta je onih koji su iskusili rad vani u potpunosti te stekli važna poznanstva, stoga im se na neki način otvara i tržište na kojem mogu poslovati. Također, poljoprivrednici i zanatlije žele raditi u okvirima registracije radi određenih poticaja koji se daju onima u tim branšama. Kad bi se još više mlade motiviralo na ovakve poslove, onda bi tradicionalne djelatnosti doživjele još veći porast. I kreativna industrija doživljava svoj rast, a tu posebnu ulogu imaju žene koje su hrabro iskoračile u tu oblast i podižu je u BiH na višu razinu. Ono što je bitno posljednjih godina je i činjenica da mnoge županije i općine nude subvencije za registraciju obrta i početna ulaganja, zatim su tu brojni edukativni programi kojima se želi podići kvalitetu na

Mirovine u Federaciji BiH će rasti, a svi umirovljenici bi mogli plaćati manje za produljenje vozačke

Nakon što je federalni premijer Nermin Nikšić najavio kako će se do kraja tjedna pripremiti i u parlamentarnu proceduru dostaviti prijedlog proračuna za 2025. godinu, postalo je jasno kako brojne kategorije stanovništva u ovom entitetu imaju razlog za optimizam. U prvom redu to su različite kategorije stanovništva koje ovise o sredstvima iz federalnog proračuna, počevši od umirovljenika, preko roditelja njegovatelja pa do socijalnih kategorija, a kada govorimo o umirovljenicima, oni u travnju očekuju odluku o redovitom porastu mirovina. Mirovine se usklađuju 15. travnja svake godine tako što se usklađivanje vrši u visini zbroja 50 posto postotka porasta potrošačkih cijena i 50 posto postotka porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda

za nove poslovne inicijative. Najam prostora, komunalne usluge i sirovine su pristupačniji, što omogućava bolju pro�itabilnost čak i u ranim fazama poslovanja”, navodi se u prednostima obrtništva u BiH koje, naravno, nisu idealne, ali imaju nešto što motivira ljude da budu unutra. Tržište BiH isto tako pruža mnoge neiskorištene prilike, a taj sektor zanatstva koji ovdje ima bogatu tradiciju mora se vratiti u prvi plan, posebno kada govorimo o kovačstvu, tkanju, proizvodnji drvenih predmeta i rukotvorina. Obrtnici u ovim oblastima mogu računati na stranu potražnju, posebno zbog interesa turista za autentične, ručno izrađene proizvode.

Čačkalice

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

još višu razinu. Jedan od onih koji zagovara otvaranje obrta i motivira ljude da se ohrabre i krenu u posao, ako imaju ideju, je i makroekonomski analitičar Faruk Hadžić koji je tijekom godina nizom inicijativa radio na boljem poslovnom okruženju. Konačno je u nekim gradovima zaživjelo i to da se obrt može otvoriti bez čekanja na šalteru 24 sata, i to uz minimalan broj dokumenata. „Tako se stimulira brzo i jednostavno otvaranje obrta. Zašto samo obrta? Pa zato što je to izravna nadležnost općina i gradova u BiH, a za poduzeća je ipak malo složenija procedura jer tu imamo nadležnost sudova, gdje još uvijek nemamo zaokružen proces digitalizacije”, kazao Hodžić je još lani, a nesumnjivo će nastaviti s

procesima i ove godine. A koje su prednosti za otvaranje obrta u BiH?

Koliko god se porezni sustav često činio loš, on u ovoj zemlji na dobit iznosi 10 posto, naravno, niz je obrtnika koji nisu u sustavu PDV-a, koji je prošle godine podignut na 100 tisuća maraka, pa je lakše i poslovati. Također, u ovoj zemlji i dalje se koristi standardna stopa PDV-a od 17 posto, što doprinosi povoljnim uvjetima za poslovanje. „Obrtnici često nisu u obvezi voditi složeno dvostruko knjigovodstvo, što znači da se mogu fokusirati na bit svoga posla bez prevelikog administrativnog opterećenja. Također, lokalne vlasti, ali i međunarodne organizacije poput EU fondova, često nude �inancijsku podršku

za statistiku, osim mirovina ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini. Postotak rasta još je uvijek nepoznanica, no valja podsjetiti kako je prošle godine postotak usklađivanja iznosio 6,55. Najniža mirovina za prosinac iznosila je 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2867,65 KM. Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, a kojih je na isplati za prosinac 369.371,

iznosi 724,64 KM. Istodobno, kada govorimo o umirovljenicima u cijeloj BiH, kao i ljudima s umanjenom zdravstvenom sposobnošću, trebali bi, zbog činjenice da moraju znatno češće produljivati vozačku dozvolu u odnosu na ostale građane, plaćati znatno manje iznose pristojbi svaki put kada to moraju obaviti.

To je srž inicijative koju je Saša Magazinović, zastupnik SDP-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, uputio u

„Rastući turizam u BiH otvara dodatne mogućnosti za obrtnike u sektorima ugostiteljstva, proizvodnje suvenira, vodičkih usluga i lokalne gastronomije. Sve veći broj turista traži jedinstvene proizvode i usluge, što obrtnicima daje priliku”, naglašeno je u dokumentima.

Vrijedi istaknuti i dokumente koje BiH ima potpisane, poput ugovora o slobodnoj trgovini, CEFTA sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU.

Iako nismo zemlja Europske unije, često se blagonaklono gleda na nas, posebno zbog Hrvatske koja nas je i najviše gurala u tu europsku priču pa se zbog svega toga pružaju razne prilike. Obrtnici mogu iskoristiti ove prilike za plasman svojih proizvoda na strana tržišta uz manje prepreka. Zbog nižih troškova proizvodnje proizvodi iz BiH često mogu biti konkurentni cijenom na međunarodnom tržištu. Stoga, ako razmišljate naveliko o svemu tome, vrijeme je da se krene...

parlamentarnu proceduru.

On je u objavi na Facebook pro�ilu podsjetio kako se uplata pristojbe za obnovu vozačke dozvole u iznosu od 60 maraka zahtijeva od svih vozača bez obzira na rok trajanja vozačke dozvole.

„Prema zakonu, vozačka dozvola izdaje se na razdoblje od deset godina. Međutim, prema istom zakonu, starijim vozačima smanjuje se rok trajanja važenja dokumenta na tri godine, dok vozači s umanjenom zdravstvenom sposobnosti moraju obnoviti vozačku dozvolu u nekim situacijama i svake dvije godine te svaki put platiti pristojbu”, objasnio je Magazinović.

U konačnici, svi vozači u Bosni i Hercegovini bi u razdoblju od 10 godina plaćali istu cijenu, što danas nije slučaj - napisao je Magazinović. Podsjeća kako europski standardi u oblasti sprječavanja diskriminacije nalažu da stariji i građani sa zdravstvenim problemima trebaju imati pravo na prilagodbe koje uzimaju u obzir njihove speci�ične potrebe, ali i ograničene �inancijske mogućnosti.

Čačkalica služi za čišćenje ostataka hrane između zuba, ali i ima još nekoliko prenesenih, žargonskih značenja, kako na primjer, mršav k’o čačkalica, čačkati nešto, čačkati u nešto, a kod nas, u Dragoj Našoj, koja je puna narodnih mudrosti, ima jedno na prvi pogled vulgarno pojašnjenje, ali za razumijevanje ove kolumne baš ga moram napisati. Glasi: Ne čačkaj mečku u p.... U prošlom broju napisah da su se Srbi iz RS dosjetili kako izbjeći sankcije međunarodnih dužnosnika, prije svih one (ne) legalnogavisokog predstavnika Christiana Schmidta pa je odluke o organiziranju proslave Dana RS, o utemeljenju Organizacijskog odbora za obilježavanje toga Dana, donijela Narodna skupština Republike Srpske (NSRS), računajući da nitko ne može kazniti, sankcionirati, zabraniti politički rad demokratski izabrane Skupštine, no, izgleda da su se prevarili.

Na stranu što je Schmidt sve te odluke stavio izvan snage (normalan čovjek se pita kako netko, posebno pojedinac, pa i da ima potvrdu Vijeća sigurnosti kako je imenovan na funkciju visokog predstavnika, a nema je, može izvan snage staviti odluke NSRS) ekspresno je reagiralo Tužiteljstvo BiH podnoseći kaznenu prijavu protiv svih članova Organizacijskoga odbora, i zamislite sad, i protiv direktorice RTRS-a, dakle protiv medija koji su o tom događaju izvješćivali. Ne treba biti naivan pa ne znati da sve ovo dolazi od nekih diplomata iz međunarodne zajednice, eksplicitno, od dojučerašnjeg američkoga veleposlanika u BiH Michaela Murphyja i Nijemca Christiana Schmidta. Ono na što također treba upozoriti jest jedan dio taktike Bošnjaka-muslimana koju su im, bez bojazni da ćemo pogriješiti u ocjeni, preporučila baš ta dva međunarodna dužnosnika, a ona je sljedeća: Čim se u hrvatskom i srpskom narodu pojavi, na površinu iskoči neki političar čiji su stavovi čvrsti, političar koji se bori protiv unitarizacije BiH, Bošnjaci-muslimani odmah krenu s optužbama tih pojedinaca, na primjer za ratne zločine. Za pripremu podizanja tih optužnica načelo je isto, prvo se pojave “Majke Srebrenice i Žepe” i razne druge bošnjačke-muslimanske udruge, umirovljeni časnici i borci tzv. Armije BiH, nekakav “Krug 99”, “IGK” (Institut za istraživanje genocida iz Kanade), razni botovi radikalnih islamističkih stavova, te bošnjačko-muslimanski mediji vršeći pritisak na Tužiteljstvo BiH, navodeći im imena onih protiv kojih koje to Tužiteljstvo treba podići optužnicu za ratne zločine.

Oni koji prate zbivanja sjetit će se istupa “Majki Srebrenice” protiv hrvatskoga predsjednika Milanovića optužujući ga da negira genocid u Srebrenci. Treba znati da su iste te “Majke Srebrenice”, koju godinu ranije na proslavi u Kninu, izrazile zahvalnost njemu i državi Hrvatskoj, Hrvatskoj vojsci na spašavanju Bihaća da ne postane nova Srebrenica. Najnoviji primjer te taktike jesu pozivi Tužiteljstvu da podigne optužnice za ratne zločine protiv predsjednika NSRS Nenada Stevandića, ministra Staše Košarca, ministra sigurnosti Nenada Nešića su već strpali u zatvor, nadaju se da će osuditi i Dodika. Ono što je zanimljivo, već je 30 godina prošlo od rata, a tek sad su se sjetili da je i Stevandić ratni zločinac!!! Međutim, najdalje je otišao Igor Stojanović, bošnjačko-muslimanski Srbin kojega su postavili za dopredsjednika Federacije BiH. “Svi ljudi koji su bili u Banja Luci na proslavi Dana RS trebaju biti uhićeni”, izjavio je i ostao živ. Kada je kazao svi ljudi malo je nejasno je li pod tim mislio samo na muškarce ili i na žene, ali i na djecu, jer na proslavi je bilo tisuće muškaraca, žena i djece. “Nažalost, još nemamo toliko jake institucije koje bi trebale to provoditi”, izražava svoj žal.

Medijima u Sarajevu nije zaboravio naglasiti kako je za njega BiH iznad svake nacije i svake države. Ono što zaboravlja je to da će prvom prilikom kad njegova izjava ne bude odgovarala unitarnoj bošnjačko-muslimanskoj politici svi gore navedeni tražiti da Tužiteljstvo BiH protiv njega podigne optužnicu za ratne zločine protiv Bošnjaka-muslimana.

Sabina Ćudić, Bošnjakinja-muslimanka, zastupnica neke “Naše stranke” u Zastupničkom domu Parlamentu BiH, podnijela je inicijativu za smjenu kadrova SNSD-a iz rukovodstva u Parlamentu.

Na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Bošnjaci-muslimani preglasali su Hrvate glede donošenja Zakona o tzv. Južnoj plinskoj interkonekciji. Jasno, vjetar u leđa za preglasavanje Hrvata dao im je zloglasni Murphy.

Ovo su samo neki od naznaka kako Bošnjaci-muslimani vide državu Bosnu (i Hercegovinu). Odlazeći s dužnosti veleposlanika SAD-a u BiH Murphy je isposlovao da Amerika uvede sankcije za još desetak Srba iz RS. Jedan od najbizarnijih primjera je i uvođenje sankcija akademiku Rajku Kuzmanoviću, čovjeku od 94 godine jer je prijetnja za BiH!

Ako je spomenuti akademik sa svoje 94 godine prijetnja stabilnosti BiH onda ona ne stoji na staklenim nogama nego na čačkalicama. Bošnjaci-muslimani koji plješću na uvođenje dodatnih sankcija, pa i čovjeku od 94 godine, trebali bi se zamisliti prije nego što krenu pljeskati jer nikako nije dobro čačkati mečku u p....

Hrvatska u vrhu po rastu „streaminga“

Hrvatska je drugo najuspješnije glazbeno tržište na svijetu po usponu premium streaminga, stoji u godišnjem izvještaju Luminate 2024 Year-End Music Report, a prenosi Hrvatska diskografska udruga (HDU).

Izvještaj, koji se odnosi na povećanje broja pretplatnika i ukupnog slušanja glazbe putem pretplata na streaming servisima, najuspješnije svjetsko tržište po porastu pretplata na streaming je Turska, a nakon Hrvatske slijede Rumunjska, Malezija i Južna Koreja. Uspon streaminga na pretplatu na godišnjoj razini u Hrvatskoj iznosi 16.1 posto.

Streamanje glazbe najrašireniji je oblik uživanja u glazbi na svijetu i glavni poticaj kontinuiranog uspona prihoda svjetske glazbene industrije posljednjih

Postojanje liste Croatia

Songs smatra se velikim komplimentom za domaću glazbenu industriju, ističu iz HDU-a

Swift

desetak godina, a samo u prošloj godini pjesme na servisima preslušavane su 4.8 bilijuna puta. Godišnja analiza od prije godinu dana pokazala je da slušatelji iz Hrvatske natprosječno streamaju elektroničku plesnu glazbu, po čemu su treći na svijetu izvan SAD-.

Piramida streaminga pokazuje da je, od 202 milijuna pjesama u ponudi, izrazito malo glazbe puno streamano, a oko 93 milijuna pjesama nije preslušana nijednom ili do svega deset puta. Više od 100 tisuća puta preslušano je 2.6 milijuna pjesama što je nešto više od jedan posto glazbene ponude. Na digitalne platforme svaki dan se distribuira 103.5 tisuća glazbenih djela, nezavisnom diskografskom sektoru pripada 91.8 posto distribucije a ostalo major kompanijama (Universal Music, Warner Music, Sony).

Prema indexu popularnosti Luminatea najpopularnija izvođačica je Taylor Swift, a slijede Adele, Beyonce, Elton John i Rihanna. Najstreamanija pjesma na svijetu u prošloj godini je ‘Beautiful Things’ koju je snimio Benson Boone.

Ovo je drugi put u tri godine da se hrvatsko glazbeno tržište našlo na drugom mjestu po usponu streaminga.

STRUČNJACI UPOZORAVAJU

Proći će najmanje godina

dana dok Australci ne osjete jenjavanje krize uzrokovane povećanjem troškova života

Australce koji nemaju dosta novca i nadaju se olakšanju kada je riječ o svakodnevnim životnim troškovima čeka razočaranje

Počevši od činjenice da je dolar nedavno pao na najnižu razinu u proteklih pet godina pa do brojnih objava na društvenim mrežama o troškovima konzumiranja hrane u restoranima i kupovine namirnica u trgovinama, Australci očajnički očekuju vijest da će troškovi života ove godine pasti.

Hoće li riba i krumpir za 34 dolara ili doručak od jaja i avokada po cijeni od 28 dolara ili pak mali cappucino za 7.50 dolara i dalje uzrokovati bijes građana postati norma ili nestati? U kojem ćemo se trenutku prestati čuditi cijeni za kekse Tim Tams po 6 dolara ili tabla čokolade Cadbury od 7 dolara? Najnovije istraživanje o raspoloženju nacije otkriva da i dalje vlada nesigurnost o tome što nas očekuje.

Najnoviji indeks raspoloženja kupaca koji objavljuje

Institut Westpec Melbourne pokazao je tek marginalan pad u siječnju za 0.7% na ukupnih 92.1%. On otkriva da su Australci u ovom trenutku manje optimistični kada je riječ o osobnim financijama negoli u isto doba prošle godine.

„Raspoloženje potrošača bilježi pad tijekom dva mjeseca zaredom i ostaje pesimistično”, navodi glavni gospodarstveni stručnjak Westpaca Luci Ellis. „Ali raspoloženje je i dalje manje negativno negoli prije godinu dana, a i neke komponente ukazuju da potrošači očekuju da će se stvari početi popravljati.”

Razlog ponešto pozitivnijem izgledu za budućnost je trajan napredak koji bilježimo u borbi protiv inflacije. Agresivni napori Središnje banke (Reserve Bank) da se indeks potrošačkih cijena

spusti sa svog vrhunca od 8.1% na ciljani raspon od 2 do 3 % su uspjeli. Posljednje brojke za studeni objavljene su ranije tijekom mjeseca i pokazuju rast inflacije tijekom godine od 2.3%, što je marginalni rast u odnosu na 2.1% koliko je on iznosio u listopadu.

„Kombinacija napora koje je uložila vlada kako bi se ograničili troškovi energenata te trajno olakšavanje pritisaka uzrokovanih inflacijom diljem svijeta znače da je ona sada čvrsto u rasponu koji je za cilj postavila Središnja banka”, izjavio je glavni stručnjak za gospodarstvo Australskog instituta Greg Jericho. „Brojke za studeni pokazuju da inflacija više nije velika briga kakva je bila prije 18 mjeseci.”

Najgori rast inflacije nakon pandemije čini se da je iza nas, složila se partnerica tvrtke Deloitte Access Economics Cathryn Lee. No nacionalno gospodarstvo bori se s teretom „dubokih” izazova koji prijete „daljnjim srozavanjem životnog standarda”, upozorila je Lee. „Ovi strukturni izazovi uvelike se nalaze na strani ponude. a čine ih tri velika faktorastanovništvo, sudjelovanje i produktivnost”, izjavila je. „Trenutno smo usmjereni na sva tri ova faktora.”

Prije nekoliko godina, 2019. kada je pandemija donijela kaos u cijeli svijet, gospodarski rast u Australiji iznosio je „bijednih” 1.8% godišnje, što je ujedno bio i najmanji stupanj rasta od 1991.

„Gotovo pet godina kasnije, unatoč svim problemima koje je donijela pandemija, čini se da je mnogo toga ostalo isto”, navodi Lee. Gospodin Jericho smatra da se gospodarstvo „jedva odmaknulo od recesije” i to “samo zbog vladine potrošnje i rasta stanovništva.”

„Nema rasta u gospodarstvu, nema pritisaka potra-

žnje koje moramo zauzdati”, rekao je. „Od sredine 2022. gotovo polovica povećanja troškova života za kućanstva uslijedila je radi otplate stambenih kredita i taj trošak doveo je do usporavanja australskog gospodarstva.

Vrijeme da RBA snizi kamatne stope odavno je prošlo.” Olakšanje od krize uzrokovane povećanjem troškova života vjerojatno neće stići još najmanje godinu dana. Gospodarski stručnjak Saul Eslake rekao je da će problemi s troškovima života ustrajati „najmanje” još tijekom 2025. te da će se nastaviti i u 2026. „Tijekom nešto malo više od dvije godine stvarni raspoloživi prihod po glavi stanovnika za kućanstva u Australiji pao je za 3.2%”, rekao je gosp. Eslake za Sky News. „Ovo predstavlja veliku razliku u usporedbi s primjerice SAD-om gdje je on porastao za 3.5%. U Ujedinjenom Kraljevstvu on je porastao za 2.3%., u eurozoni bilježi se rast od 1.3%.

U Kanadi i Novom Zelandu prihodi su također pali, ali ne toliko koliko u Australiji.”

Gospodin Eslake je rekao kako ove informacije ukazuju na „kombinaciju uzroka”, uključujući i utjecaj visoke inflacije na plaće građana te povećanja kamatnih stopa I činjenice da su porezi nastavili rasti, „što je odnijelo veću količinu novca iz novčanika građana”. Dodao je kako su „jedini održivi izvor napretka u Australiji materijalni životni standardi koji su popravili našu slabu produktivnost.”

Državni rizničar Jim Chalmers rekao je za Australian u intervjuu potkraj godine da će 2025. biti bolja od 2024. „Mnogi građani bit će sretni što mogu ispratiti 2024. jer sada mogu biti optimističniji u vezi budućnosti”, rekao je Chalmers.

Dodao je kako su „najveći izazovi koje nam je donijela inflacija iza nas, moramo biti

iskreni, ovo ne znači da smo stigli na cilj, ali čekaju nas bolji dani.”

Izvršni direktor NAB Grupe Andrew Irvine također je ranije tijekom mjeseca bio optimističniji vezano za izglede za 2025., predvidio je ukupno tri smanjenja kamatnih stopa za 2025.

„Smatram da se trenutno nalazimo u najtežem razdoblju gospodarskog ciklusa te da će situacija od sada biti bolja”, rekao je. Ali dodao je da će pritisci na kućanstva ostati vidljivi sve do drugog dijela godine.

Državni rizničar iz sjene Angus Taylor rekao je da „apsolutno nema mjesta optimizmu pod Albaneseovom laburističkom vladom ove godine”. Australci trenutno osjećaju „dosad najveći pad životnog standarda”, rekao je Taylor za news.com.au, „ovo im ostavlja manje novca na raspolaganju kojeg mogu potrošiti na stvari koje su im potrebne i koje žele.”

„Bio je ovo težak Božić za brojne obitelji koje se muče platiti stambene kredite, račune za električnu energiju, premije osiguranja i namirnice”, rekao je gosp. Taylor. „Sve veći broj građana prisiljen je donositi teške odluke kako bi zadržao krov nad glavom i prehranio obitelj. Rade veći broj sati ili nalaze dodatni posao, što znači da imaju manje dragocjenog vremena koje mogu provesti s djecom. „Mnogi uzimaju manje slobodnih dana tijekom obiteljskih blagdana, manje odlaze na večere u restorane, ukidaju dječje sportske treninge i otkazuju zdravstveno osiguranje ili čak odgađaju odlazak liječniku.”

Taylor je izjavio da će Australci nastaviti osjećati posljedice niza povećanja kamatnih stopa tijekom 2022. i 2023. „još mnogo godina” te da „olakšanje nije na vidiku.”

Pritom se poziva na analizu koja pokazuje da se životni

standard po glavi stanovnika neće podići na razine prije 2021/2022. sve do financijske godine 2029/2030. „Nažalost bit će to izgubljeno desetljeće za brojne Australce koji se zaista muče kako bi spojili kraj s krajem”, rekao je. Australski dolar pao je strmoglavo na gotovo petogodišnju najnižu razinu prošlog tjedna kada je nakratko dosegnuo razinu od 61.84 američkih centi tijekom četvrtka ujutro. Posljednja ovako niska razina bila je na 61.84 američka centa dana 7. travnja 2020. Australski dolar pao je i u odnosu na funtu.

Pad australskog dolara donosi loše vijesti i za putnike te one koji kupuju robu preko oceana, no donosi dobre vijesti za australske izvoznike budući da robe i usluge postaju relativno jeftine. Glavni stručnjak AMP-a za gospodarstvo Shane Oliver rekao je za NewsWire da ako se ovaj trend nastavi to bi moglo utjecati na iduću odluku RBA o razini kamatnih stopa. „Uvoz donosi oko 10 do 15% potrošačkog indeksa cijena pa stoga može imati značajan utjecaj”, rekao je dr. Oliver. „To znači da bi svaki pad australskog dolara za 10% dodao inflaciji 0.1 do 0.15%. „Ako i dalje nastavi padati, recimo 20% od početka 2024., ovo bi moglo utjecati na odluke koje donosi RBA. Oni koji otplaćuju stambene kredite nadaju se da će ove godine stići pad kamatnih stopa te da će osjetiti olakšanje u pogledu kamatnih stopa kada se Odbor RBA sastane sredinom veljače. Gospodarski stručnjaci ANZ-a, NAB-a i Westpaca očekuju pad kamatnih stopa za 25 osnovnih bodova na sastanku u svibnju, a tim gospodarstvenih stručnjaka Banke Commonwealtha predviđa da će prvi pad kamatnih stopa stići u veljači.

Taylor

Znate li tko je predvodio četnički dernek u Mokrom Polju: Najšokantnije je tko šuti o tome

Najblaže rečeno godina je čudno započela. Sprema se inauguracija Donalda Trumpa. Robusni pobjednik šalje pozivnice, ali - zamislite čuda - zaboravio je pozvati Ursulu von der Leyen. To je žena bez koje EU valjda ne bi ni postojala. Možda je to i bolje nego da ju je pozvao pa posjeo tamo negdje na kraju reda. Mislim da nije pozvao ni njenog bliskog prijatelja Plenkija.

Jesmo li možda sve žetone stavili na krivog konja? Ursula se o Trumpu izjasnila još u doba njegove predizborne kampanje pa sad negdje traži tko bi mogao popraviti štetu. Jedan crnjak. Trump zove našeg Premijera: "Dobar dan, kupio bih Hrvatsku!". "Žao mi je, sve je rasprodano…".

I dok mi čekamo rasplet kriza na "brdovitom" Balkanu, vuku se �ini potezi u diplomatskim salonima Europske unije. "Genijalna ideja" je rođena. Otac ideje je "teniser" Novak Đoković. On glavom i rukom, a ne bradom, predlaže ponovno ujedinjenje Srbije i Hrvatske. Što je tu čudno i neprirodno? Umjesto da svakih pedeset godina vodimo ratove, hajmo bre da se ujedinimo i da prihvatimo Vučića za predsjednika umjesto Milanovića. Prednosti su goleme. Tu ne bi bilo tvrde, već nikakve kohabitacije. Đole misli da još uvijek govorimo istim srpsko-hrvatskim jezikom kako bi nas "ceo svet razumio", oni bi ponovno uspostavili ekonomsku nadmoć sredstavima iz Hrvatske (baš kao nekada u Jugi), a četništvo bi zamijenilo hrvatsku "radikalnu desnicu" pa nam više ne bi ni trebala rasprava o Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi. Mi bi dobili nove turističke bazeŠabac, Požarevac, Valjevo, kolodvor u Novom Sadu, a oni Dubrovnik, Zadar, Šibenik, otoke i Plitvička jezera. Kad nije išlo ratovima, probajmo preko tenisa. Đole ima dvadeset i četiri grand slam turnira, a mi svega dva. Sa Ivom Majoli tri. Naivci su zbunjeni je li tu riječ o tenisu ili o srpskom penisu? Pupi je spreman, čekaju se još samo Plenki i drugarica Keekin da podrže "sjajnu" ideju srpskog "tenisera". Tehnički je to lako rješivo. Umjesto četrdeset kulturnih centara dobit ćemo jedan kulturni centar uz nekulturne komentare nezadovoljnika. Uostalom, Vučić je upravo najavio svojim studentima da se on s takvima - koji se stalno nešto bune - zna oštro razračunati. "Good try", rekli bi Ameri. Indonežani plesom zahvaljuju na žetvi, a mi ujedinjenjem možemo zaplesati kao drogirani majmuni koji ni iz dva pokušaja nisu ništa naučili.

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

Dabro otplivao iz visoke politike Što bi na sve to rekla Hrvatska

"Neo-�lašistička stranka"? Njih je skoro nestalo sa scene nakon otvaranja Olimpijskih igara u Parizu. Đoletova ponuda je na stolu pa se sad čeka da moji kritičari Mile Marković i Josip Jovanovac pristanu. Dragi ljudi, Mile i Josip (kodnog imena "Panj") sigurno će pozdraviti tako konstruktivan i napredan prijedlog.

Sad su mnoge stvari jasnije. Oliver za naše domaće zabavne pjevače ipak i dalje ostaje nedostižna planeta.

„Bomba

Croata“ u Čileu proslavilo 123. obljetnicu

Ima jedna pregrub izričaj koji je navodno lansirao Anton Gustav Matoš: "Srbi su ubojice, a Hrvati izTHOMASTOWN:

Jedan crnjak. Trump zove našeg Premijera: "Dobar dan, kupio bih Hrvatsku!". "Žao mi je, sve je rasprodano…"

dajice". Evo, još jedan dokaz da Srbi uvijek bolje prođu. Kad smo već kod imena, Josip Dabro podnio je neopozivu ostavku. Tako kaže Jutarnji. Dabar je inače najveći glodavac u ovom dijelu svijeta. Korisna životinja koja gradi vodene sprudove i tako sprečavaju poplave. Međutim, naš Dabro je lovac. Čovjek voli ubijati životinje. Makar i jelene, medvjede, vjeverice, fazane, dabrove… Voli se i pohvaliti svojim lovačkim pričama bivšem stranačkom kolegi Radiću. Međutim, ovaj ga je sada, nakon političkog razlaza, otcinkao u javnosti proširivši Dabrin herojski video kako gađa nasumce iz pištolja kroz prozor auta. Da Dabro nije takva poštenjačina mogao je reći kako je gađao iz pištolja slaveći novu godinu. Kod nas je ionako uobičajeno (napose u novijim dijelovima grada, ali vjerujem i diljem Hrvatske) da se za novu godinu puca iz svih oružja.

Onako iz radosti i zabave. I nikome ništa. Ovako je Dabro otplivao iz visoke politike kao dabrovi kad ih odnese voda. Sa zanimanjem pratimo razvoj ove situacije. Plenkiju, koji je ionako nevoljko ušao u koaliciju s Domovinskim pokretom, ovo je dobro došlo da se riješi jednog DP-ovca, ali dobit će drugog. Sjećam se jedne zgodne epizode iz poznate sapunice Santa Barbara. U jednoj epizodi patrijarh C.C. Capwell otkrije da je on sam sebi poočim. Tako će i u ovom slučaju Josipu pred stranačkim sudom suditi član Domovinskog pokreta. Iako se mnogi ljevičari u medijima sad naslađuju ovom bizarnom epizodom našeg Josipa kao krajnje primitivnim činom, rijetko tko mu priznaje da je odmah, kad se za to saznalo, za razliku od nekih HDZ-ovih ministara koji su također bili najureni iz Vlade, sam dao ostavku na potpredsjedničko i ministarsko mjesto

i javno se ispričao. Neodgovoreno ostaje još samo pitanje: tko je izdao našeg "lovca" Josipa Dabru? Jel' to brat Mario?

Koja o in�laciji... M. Corleone je u �ilmu Kum jednom rekao: "Izdaja je posebna po tome što nikad ne dolazi od neprijatelja". Jednostavno i istinito. U starom mobitelu pronalazim inspiraciju.Doktor se nada da ćeš se razboljeti. Odvjetnik želi da padneš u nevolju.Policija se nada da ćeš postati kriminalac. Profesor želi da ne znaš ništa. Stanodavac želi da nikada ne kupiš stan. Zubar želi da imaš loše zube. Automehaničar se nada da će ti se pokvarit auto. Proizvođač mrtvačkih sanduka ti želi smrt. Samo ti lopov želi prosperitetan život…

Jedno pitanje iz matematike: Gospodin Pero ima 82. godine. Njegova supruga Marina ima 21. godinu. Koliko novca u banci ima gospodin Pero?

Hrvatski tjednik nas i dalje svaki tjedan informira i razveseljuje. To se i očekuje od najtiražnijeg tjednika u državi. Još kad bi mu država krcala bar pola love koju daje Pupijevim Novostima, gdje bi im bio kraj. U zadnjem broju žestoko šiba po Plenkoviću i Milanoviću. Na naslovnici se našla Milanovićeva slika u "punom sjaju" i tekst "logoreični komunist i ponosni gardist krvavog zločinca Tita ponizio Plenkovića pro�itirajući na njegovom antihrvatstvu". Rukavice su očito skinute i sad se udara iz svih oružja. Eto nama domaće UFC natjecanja. Davor Ivanković lucidno komentira: "Milanović je vrhovni zapovjednik, toksičan za HV kao dušična kiselina".

Čitam u Jutarnjem kako se hrvatska pjevačica Vanna oduševila na koncertu pevaljke Aleksandre Prijović u Areni. Ocijenila ga je s deset od deset. Dogovorile su i suradnju.

Čitam kako naši političari i guverner ne uspijevaju ili ne znaju obuzdati in�laciju u Hrvatskoj. Navodno je kod nas in�lacija najviša od svih zemalja Eurozone. Krasno! Naš dugovječni sindikalac Krešimir Sever mudro zbori kad kaže kako Vladi nedostaje mehanizama, a HNB ne bi smio biti samo statističar i analitičar rasta in�lacije već je njegova osnovna zakonska dužnost "osiguravati stabilnost cijena". Međutim, dok se Vujčić i ekipica oko njega hrane enormnim plaćama i šetkaju svijetom, naravno da njih in�lacija u Hrvatskoj baš i ne zabrinjava previše. Sve po onoj staroj narodnoj: sit gladnom ne vjeruje!

Samo sirotinja stalno nešto gunđa. Bogati šute i trpe… Četnički dernek u Morkom Polju Nakon sramotnog poraza, kažu da ima još prilika za Primorca. Recimo, "Brak na prvu", "Ljubav je na selu", "Gospodin s(a)vršeni"… Dragane, nema predaje!

Tonči Aničić me se sjetio. U Mokrom Polju je 28. srpnja 2024. g. bio je održan četnički dernek koji je predvodilo čuveno "Jandrino jato", grupa poznata po veličanju SAO Krajine i srpskih zločina u Domovinskom ratu. Inače je to grupa koja djeluje od kraja 70-tih godina prošlog stoljeća te izvodi samo srpsku, krajišku "muziku". Tonči hladno i posprdno zaključuje kako je Mokro polje u Hrvatskoj. Nažalost jest. Treba poslušati tekstove tih pjesama pa da se vidi što Jandrino jato promiče u Hrvatskoj. Samo kao putokaz neka vam posluži usporedba da su Lepa Brena i Prijovićka "male bebe" prema Jandrinom Jatu. Međutim, svi mediji o tome šute, a šute i ljevičarske stranke. Šute i svi predstavnici tzv. "urbane kulture", ali zato ne šuti "Jandrino jato". Najšokantnije je što o tome šute i braniteljske udruge…. Jeste li ikada pročitali i jedan člančić o toj grupi?

Hrvateki su već odavno našli stol ispod kojeg su se sakrili i čekaju da sve završi.

Brak je religijski čin u kojem dobivamo jednog razapetog više i jednu djevicu manje.

Pokušali su nas zakopati, ali su zaboravili da smo mi sjeme. I dok se mi hvalimo kako smo sjeme, Srbi su bolji. Nakon pokolja u NDH bilo ih je skoro milion više nego prije pokolja….

Evolucija domoljublja ide ovako: "Imamo Hrvatsku"; "Imamo Rvacku"; "Imamo Racku"…

NHrvatski doseljenici su prije 123 godine u Čileu osnovali vatrogasno društvo “Bomba Croata” pa je na obljetnicu osnivanja u gradu Punta Arenasu održana pokazna vježba, primljeni su novi članovi i dogovorena suradnja s lokalnom lukom. Punta Arenas je u siječnju 1902. bio središte prekooceanske trgovine u koji su uplovljavali brodovi kroz Magellanov tjesnac na krajnjem jugu Južne Amerike. Broj stanovnika je ubrzano rastao, a hrvatski doseljenici su predložili osnivanje volonterskog vatrogasnog društva.

“Ta ideja je bio način da doprinesu ovoj velikodušnoj zemlji koja ih je tako lijepo primila”, piše na internetskoj stranici društva punog imena Cuarta Compañía “Bomba Croata”.

Riječ bomberos na španjolskom jeziku znači vatrogasci, društvo i danas postoji u Punta Arenasu

Hrvatska je u to vrijeme bila dio Austro-Ugarske monarhije iz koje su u Čile emigrirali Miguel Kacic, Andres Juricic, Lorenzo Milos, Bartolome Poduje, Pascual Simatovic, Pedro Marinovic, Lorenzo Ljubetic, Fortunato Kardic, Mateo Trebotic, Juan Gligo, Marcos Pivcevic, Jose Kovacevic, Lukas Buskovic, Tadeo Bonacic, Simon Cvitanic i Nicolas Rendic. Oni su od Austrijskog društva za uzajamnu pomoć, što je bila jedna od uobičajenih radničkih organizacija za međusobnu pomoć, zatražili osnivanje slavenskog vatrogasnog društva. Društvo je prvo osnovano pod imenom “Austrijsko vatrogasno društvo”, a kasnije je promijenjeno u “Bomba Croata”. Riječ bomberos na španjolskom jeziku znači vatrogasci.

Punta Arenas je nastavio rasti, a članovi “Bombe Croata” su 1981. imali zahtjevnu akciju na tada najvišoj zgradi u gradu s petnaest katova.

Danas, u gradu sa 124.000 stanovnika, s hrvatskim grbom na kojem je oslikana vatrogasna oprema jure u pomoć unesrećenim ljudima.

“Bomba Croata” je istovremeno uspostavila usku suradnju s operatorom tamošnje luke Ultraport.

Direktor vatrogasnog društva Jonathan Garay poklonio je Ultraportu prigodnu medalju s hrvatskim grbom društva, posebno dizajniranu za tu prigodu, kao znak zahvalnosti na podršci.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Pet slasnih ljetnih recepata koji oduzimaju malo vremena, a rezultat je pravi gastro užitak

Ljeto

je u punom jeku! I dok temperature neumorno rastu, a naša se želja za dugim boravkom u kuhinji smanjuje, svi težimo laganim, osvježavajućim i sočnim jelima. Srećom po nas, ljetni obroci spremaju se u kratkom vremenu i ne zahtijevaju sate i sate krčkanja, dinstanja te pečenja.

Voće, povrće, lagano pileće meso i morski plodovi, namirnice su s kojima zasigurno nećemo pogriješiti ako ih uvrstimo u naš ljetni meni.

Lagana

pašta s pečenim povrćem

Ništa ne govori ljeto kao kombinacija šarenih namirnica na tanjuru! Slasne crvene rajčice i zelene tikvice, čija je sezona u punom jeku upravo su, uz kukuruz šećerac, glavne zvijezde recepta koji slijedi – lagane pašte s pečenim povrćem. Tjestenina je idealno jelo za vruće ljetne dane, a dodamo li joj �ino pečeno povrće, dobit ćemo odličan ručak bez mesa. No, čak i jednostavno jelo ima svoje male tajne. Bosiljak, origano, peršin, chili i Vegeta dobitna su kombinacija začina koja će ovoj laganoj pašti dati savršenu notu okusa!

Bosiljak, origano, peršin i chili dobitna su kombinacija začina koja će laganoj pašti dati savršenu notu okusa i običnu tjesteninu s pečenim povrćem pretvoriti u fantastičan ručak bez mesa.

Zapečene tikvice punjene kozicama

Punjene tikvice klasično su ljetno jelo koje nikad ne izlazi iz mode. Za istinske ljubitelje ovih zelenih iko-

Osim što se lako kombiniraju u brza i ukusna jela, ne zahtijevaju dugu termičku obradu pa cijeli ručak može biti spreman već u pola sata.

Ovi ljetni recepti oduševit će vas jednostavnošću, a vaša će nepca osvojiti na prvo kušanje.

Uz kvalitetne namirnice, začini su ono što jela čini posebnima. Ponekad je vrlo izazovno odabrati one prave i dodati ih u pravilnom omjeru. No, uz Vegetu imamo asa u rukavu! Najpoznatiji dodatak

na vruće sezone pripremili smo vrlo primamljiv recept. Riječ je o zapečenim tikvicama punjenim kozicama u kojima svaki zalogaj pršti od rapsodije mediteranskih okusa. Jeste li već isprobali ovu kombinaciju? Ako još niste, već je danas u uvrstite u svoj jelovnik. Oduševljenje neće izostati. Tikvice napunite kozicama ili račićima i zapecite. Dobro povezani sastojci u ovome jelu jamstvo su da će svaki zalogaj doslovno prštati od rapsodije mediteranskih okusa.

Tikvizza (Pizza s korom od tikvica)

Pizza baš i nije najbolji odabir jela za ljetnu sezonu, ali tikvizza de�initivno je. Naime, mnogima najdraže talijansko jelo i omiljeno ljeto povrće rezultiralo je tikvizzom, odnosno pizzom s korom od tikvica. Postupak pripreme je sljedeći: tikvicu naribate, dodate joj razmućena jaja, brašno i Vegetu i promiješate. Zatim umiješate 50 g mozzarelle i 20 g parmezana te smjesu pečete u posudi za pizzu dok ne porumeni.

U nekoliko koraka imate koru od tikvica koju možete nadjenuti našim prijedlogom nadjeva ili bilo kojim drugim namirnicama kao i kad pripremate druge vrste pizze. Mnogima najdraže talijansko jelo i omiljeno ljeto povrće rezultiralo je tikvizzom, odnosno pizzom s korom od tikvica.

jelima kojeg je Hrvatska podarila svijetu i dalje je jedan od proizvoda bez kojeg je kuhanje gotovo nezamislivo. Kombinacija začina i sušenog povrća svakom zalogaju daje poseban okus, bilo da pripremamo minimalistički obrok ili složenu deliciju.

Sad kad znamo koje namirnice koristiti i čime zaokružiti njihove okuse, moramo ih još samo spojiti u ukusne ljetne recepte. Izdvojili smo pet drukčijih i interesantnih prijedloga:

‘Chicken quinoa bowl‛

Piletina je sama po sebi lagano meso, a u kombinaciji s kvinojom i puno povrća, odlično "sjeda" u ljetnim danima. Zanimljivog naziva Chicken quinoa bowl, ovo jelo s piletinom brzo se priprema, a budući da je vrlo ukusno, još brže se jede. I da, priprema traje svega 45 minuta, a rezultat je prava gurmanska poslastica u kojoj sve pršti od boja i mmm okusa.

Pileći zabaci i kvinoja glavni su sastojci chicken quinoa bowl. Ovaj sklad ne bi bio postignut bez biranih aroma te okusa i boja šarenog povrća.

Ljetna pita od riže

Tko kaže da pita mora biti teška i da joj nije mjesto na ljetnom meniju? Naš posljednji, a ništa manje ukusan, recept s liste opovrgava tu tvrdnju. Ljetna pita od riže, pršuta i povrća idealan je izbor za dane kad živa na termometru pokazuje +30 stupnjeva, a jednako je ukusna u toploj i hladnoj varijanti. Poslužite je uz salatu začinjenu aceto balsamicom i maslinovim uljem i dobit ćete obrok koji će oduševiti i najzahtjevnija nepca.

Ispovijed

Starom je svećeniku dosadilo svojim župljanima stalno davati oprost za grijehe preljuba pa im se za vrijeme jedne mise obrati:

- “Ako još jednom čujem da je netko izvršio preljub, tražite si novog svećenika!”

Kako su ga župljani jako voljeli, dogovore se da će od sada za preljub na ispovijedi govoriti da su pali.

No, nakon nekog vremena stari svećenik umre i na njegovo mjesto dođe mladi svećenik. Nakon dvadesetak dana posjeti mladi svećenik gradonačelnika i reče mu:

- “Gradonačelniče, morate brzo nešto učiniti s pločnikom, župljani mi se na ispovijedi stalno žale da su pali.”

Gradonačelnik se počne smijati, shvativši da mladom svećeniku nitko nije rekao o njihovoj ‘šifri’. Ali prije nego što uspije objasniti, mladi svećenik uvrijeđeno nastavi:

- “Ne znam zašto je to vama smiješno. Pa i vaša je žena ovaj tjedan već dvaput pala!”

Varanje

Upecao Mujo zlatnu ribicu, a ona mu kaže:

- “Ako me pustiš ispuniću ti tri želje!”

Mujo je pusti pa kaže:

- “Prva želja mi je da me Fata ne vara, druga, ako me i vara da ja to ne znam, treća ako i znam da se ne sekiram mnogo!”

Tjedni horoskop

ZDRAVLJE

21. ožujka do 20. travnja

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Prvi dio tjedna donijet će lijepe ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog. Činit će vam se da drugi manipuliraju kako vama, tako i vama bliskim suradnicima.Što je najgore, bit ćete u pravu. Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti.

Sretni brojevi: 11, 12, 13, 23, 34, 45

21. travnja do 20. svibnja

Intenzivirat će se vaše kretanje među ljudima. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija sa osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome. Nakon što ste riješili jedan problem, odsada ćete raditi s manje napetosti i s više ugodnosti. Ipak, i dalje će se od vas tražiti povećan angažman.

Sretni brojevi: 18, 21, 28, 32, 37, 44

Bik Škorpion

Sretni brojevi: 4, 6, 8, 9, 11, 23

21. svibnja do 21.lipnja

Prva polovina tjedna donijet će mirno uživanje u zajedničkoj vezi ili diskretno traženje srodne duše. Drugi dio tjedna ljubav će vas povremeno mimoilaziti. Bit će lijepih susreta, ali malo rjeđe. Ne postavljajte si suvišna pitanja. Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan.

23. listopada do 20. studenoga

Ako se nekom udvarate, budite diskretniji. Ako ste u vezi, zanemarite prigovaranja od strane partnera. Kako tjedan bude odmicao, i ljubavne prilike će se poboljšavati. Zato idite korak po korak, pa će i rezultati biti trajniji. Ne navaljujte sa svojim idejama jer premda su se neka vrata malo otvorila, još nije vrijeme da s eksponirate.

Sretni brojevi: 4, 6, 21, 25, 37, 44

Blizanci Strijelac

Sretni brojevi: 1, 3, 5, 8, 21, 33

21. lipnja do 21. srpnja

Vaše emocije neće biti ništa manje nego prije, no ojačat će i potreba za sigurnošću u ljubavi. Otuda ćete povremeno biti u borbama sami sa sobom, jer će vas intenzitet emocija vući da dramite, a ziheraštvo da stanete. Sve što je shematski sada vas sputava. Bit ćete u u poziciji da se trebate prilagođavati novim programima i to najčešće onim koje su smislili vaši šefovi.

21. studenoga do 22. prosinca

Prvi dio tjedna kao da će vas ljubav mimoilaziti, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nestati. S druge strane, pojavit će se i izazovne situacije kad ćete biti u poziciji da reagirate na provokacije. Nemojte. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate žrtvovati ili da borbe za angažman budu takve da zapravo gubite. Budite strpljivi i taktični.

Sretni brojevi: 9, 11, 29, 32, 39, 44

Rak Jarac

Bit ćete sretni što vas drugi razumiju, te ćete se više otvoriti za ljubav. Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Oni koji još traže srodnu dušu lako će je sresti na sasvim običnim mjestima. Vjerojatno će vas sve poticati na više aktivnosti, pa će se i na radnom mjestu od vas zahtijevati pojačani angažman.

Sretni brojevi: 9, 11, 21, 29, 32, 33

22. prosinca do 20. siječnja

Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojim možete ostvariti ugodna poznanstva, a možda i mnogo više. Nemojte samovati jer su ovo vaši dani kad imate povećane šanse za ljubav. Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je činiti i krenut će tim smjerom. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja.

Sretni brojevi: 7, 12, 24, 26, 37, 43

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Vjerojatno ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna faza s kojom se trebate suočiti na mudar način. Još uvijek imate dovoljno energije i kredita od prije da sve dovedete u red. Uspjet ćete. Metoda da se jednim udarcem ubiju dvije muhe ovaj put neće sasvim upaliti, no vaša sposobnost da radite dvije stvari u isto vrijeme hoće.

Sretni brojevi: 10, 21, 28, 32, 34, 44

Djevica

Uživat ćete udvoje u miru i tišini poznatih mjesta. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba, Nećete se dati vidjeti na društvenim okupljalištima, nego ćete radije boraviti u prirodi ili kod kuće. Oni koji još traže srodnu dušu također neće mnogo izlaziti, pa će najvjerojatnije ostati sami. Mnogi će ići na sigurno jer će im nedavna iskustva i iskušenja govoriti da čine tako.

Sretni brojevi: 1, 10, 11, 20, 24, 36

Zasićenost izlascima usmjerit će vas na osamu i povlačenje. Najbolje ćete se osjećati u svom domu, a ako je voljena osoba uz vas, tim bolje. Oni koji su još sami ipak će više boraviti u društvu, ali istovremeno njihova mašta kao da neće imati granice. U poslu ćete se malo nadmudrivati. Utjehu ćete nalaziti u privatnom životu. S autoritetima trenutačno ne stojite najbolje, pa pazite kako s njima surađujete.

Sretni brojevi: 18, 21, 27, 32, 37, 44

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Dok ćete vi razmišljati o svojoj ljubavnoj prošlosti, vaša ljubavna sadašnjost polako će vam izmicati iz ruku. Moguće je da propustite neku ljubavnu priliku jer spavate. Oni u vezama ipak će naći zajednički jezik s voljenom osobom. Da bi poboljšali ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati. Stav da je netko bogom dan nije dobar, a pogotovo kad to mislite za sebe. Sretni brojevi: 2, 3, 21, 23, 35, 45

Opasnosti pregrijavanja tijela osobito su izražene kod starijih osoba

Izuzetno je važno preventivno djelovati kako bi se otklonile moguće posljedice po zdravlje starijih osoba

Klimatske promjene i pridružene promjene vremenskih prilika, uključujući porast temperature zraka globalnog su karaktera, i očekuje se da će se povećati prevalencija mnogih zdravstvenih rizika zbog valova velikih vrućina.

Visoke temperature, vruće i sparno vrijeme, s visokim postotkom vlage u zraku, predstavljaju opterećenje za organizam, posebno osjetljivih skupina – osobito kroničnih bolesnika i starijih osoba. Izuzetno je važno preventivno djelovati kako bi se otklonile moguće posljedice po zdravlje starijih osoba. Opasnosti pregrijavanja tijela osobito su izražene kod starijih osoba, čiji je organizam već oslabljen brojnim bolestima. Naime, �izičke promjene metabolizma koje nastaju s godinama nepovoljno utječu na mehanizam regulacije tjelesne temperature.

Zdravstveni problemi koji povećavaju rizik od hipertermije:

- srčani i cirkulacijski problemi

- oslabljen rad žlijezda znojnica je dio �iziološkog procesa starenja

- kardiovaskularne bolesti, bolesti pluća i bubrega, šećerna bolest, bolesna stanja koja dodatno oslabljuju organizam ili rezultiraju povišenjem tjelesne temperature

- osobe na terapiji diureticima, sedativima, anksioliticima, lijekovima za srčane bolesti i povišeni tlak

- debljina

- pijenje alkoholnih pića i velikih količina kave koja djeluje dehidrirajuće

- posljedice po zdravlje

- toplinski poremećaji (toplinska sinkopa, toplinski grčevi, sunčanica, toplinska iscrpljenost i toplinski udar) skupina su srodnih bolesti uzrokovanih dugotrajnom izloženošću visokim temperaturama, ograničenim unosom tekućine ili poremećajem tjelesnih mehanizama za reguliranjem tjelesne temperature

Pod normalnim okolnostima tijelo se hladi znojenjem. Međutim u uvjetima jako visoke temperature, a naročito povećane vlažnosti zraka sam mehanizam znojenja nije dovoljan, znoj neće isparavati s kože, što onemogućava otpuštanje tjelesne topline, te tjelesna temperatura raste.

Toplinska sinkopa je stanje iznenadne vrtoglavice i naglog gubitka svijesti koje nastaje uslijed tjelesne

Preporuke

aktivnosti u uvjetima povišene vanjske temperature. Potrebno je skloniti osobu s vrućine u hladniji prostor, staviti noge u povišeni položaj i kada dođe svijesti dati joj piti vodu ili prirodne negazirane voćne sokove dok ne nestane osjećaj vrtoglavice.

Toplinski grčevi su bolni grčevi mišića koji najčešće zahvaćaju ruke, noge ili mišiće trbuha, a javljaju se uslijed napornog �izičkog rada. Iako tjelesna temperatura i puls obično ostaju normalni tijekom toplinskog grča, koža je često vlažna i hladna. Odmah treba prestati s �izičkom aktivnošću i skloniti se u sjenu ili klimatizirani prostor. Piti puno tekućine (vodu i prirodne negazirane voćne sokove, nikako alkohol i kofeinske napitke!).

Toplinska iscrpljenost je poremećaj organizma koji ukazuje na smanjenu sposobnost otpuštanja topline iz tijela. Simptomi koji ukazuju na toplinsku iscrpljenost su umor, slabost, glavobolja, mučnina, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani puls. Odmah se treba skloniti u hladniji prostor, piti puno tekućine. Ako se osoba ubrzo ne osjeća bolje potrebno je pozvati liječničku pomoć.

Toplinski udar je najteži oblik hipertermije. Sličan je sunčanici, ali on ne mora nastati kao direktna posljedica izlaganja suncu. Naime, toplinski udar nastaje zbog povišene tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama zbog prestanka funkcioniranja termoregulacijskih mehanizama organizma koji više nisu u stanju osloboditi višak topline u okolinu.

Najčešće se javlja za vrijeme ljetnih sparina kada je vlažnost zraka visoka, pa su znojenje I prirodno hlađenje organizma otežani, te raste unutarnja temperatura tijela. Znaci toplinskog udara:

– nastaje naglo, osoba je zbunjena i dezorijentirana s iznenadnim gubitkom svijesti i padom tlaka – koža je vruća (osjeti se na dodir rukom), suha i crvena – puls je jedva pipljiv i ubrzan (i do 160-180 u minuti)

– tjelesna temperatura je povišena preko 39 °C Toplinski udar u najtežim slučajevima završava komom i smrću. Temperatura viša od 40 °C trajno oštećuje unutarnje organe i mozak. Odmah treba pozvati liječničku pomoć.

za zaštitu od vrućina za osobe starije životne dobi

Planirati dnevne aktivnosti, �izički zahtjevnije poslove obaviti ujutro i navečer. Starije osobe ne smiju se izlagati suncu u razdoblju od 10-17 sati, posebno ne stariji kronični bolesnici oboljeli od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih bolesti, renalne insu�icijencije, dijabetesa.

Rashladiti svoj dom (zasjeniti prozore, noću otvoriti prozore), boraviti što više u klimatiziranim prostorima.

Prilikom izlaska iz kuće starija osoba treba nositi udobnu laganu odjeću, svijetlih boja od prirodnih materijala, te zaštititi glavu šeširom, maramom ili kapom.

Ne čekati da se razvije osjećaj žeđi, nego piti tijekom dana često i po malo! Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine (negazirana voda, juhe, variva ili čajevi), te prednost dati laganoj hrani (jesti sezonsko voće i povrće).

Osim vode važno je nadoknaditi i znojenjem izgubljene soli da ne bi nastupilo stanje disbalansa elektrolita u organizmu (opasnost od toplinskih grčeva!). Svi koji iz zdravstvenih razloga moraju ograničiti

unos tekućine i soli, svakako se trebaju posavjetovati s liječnikom. Nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka u starijih osoba.

Izbjegavati alkohol, kavu, vruću i “tešku” hranu (pržena, pohana, slatka, jako zasoljena i začinjena jela), jer još dodatno zagrijavaju organizam, te pijenje prehladne tekućine (želučani grčevi!).

Pojava glavobolje, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, grčeva u mišićima, hladne i vlažne kože, ubrzanog bila znak su uzbune za stariju osobu, osobito bolesnu i funkcionalno onesposobljenu, te se nužno gerijatrijski bolesnik mora hitno javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći. Starija osoba obavezno mora uvijek uz sebe imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt-osobe kojoj se može javiti u slučaju potrebe. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije nužno moraju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta.

Ribe

NOVI ‘GOSPODIN SAVRŠENI‘ DOLAZI IZ SPLITA

Šime dolazi iz

velike obitelji; ima starijeg brata i dvije

mlađe sestre za koje ponosno

kaže: „Oni su moje blago“

‘Želim imati sina i tatinu princezu‘

Na platformi Voyo i RTL-u uskoro počinje nova sezona showa ‘Gospodin Savršeni‘, a šarmantni Šime Elez, 26-godišnjak iz Splita, spreman je na ljubavnu avanturu svog života. S mediteranskom dušom i osmijehom koji osvaja, novi Gospodin Savršeni tražit će onu pravu na čarobnom Rodosu, a gledatelje očekuje pustolovina puna emocija i neočekivanih obrata.

„U ovoj priči pojavio sam se igrom slučaja“, započinje Šime sa smiješkom i nastavlja: „Pružila se prilika i odlučio sam je objeručke prihvatiti.“

Šime dolazi iz velike obitelji; ima starijeg brata i dvije mlađe sestre za koje ponosno kaže: „Oni su moje blago.“ Tu ljubav prema obitelji prenosi i na svoje planove - sanja o vlastitoj djeci. „Držim se čvrsto svojih uvjerenja, ali nikada neću nekoga siliti da razmišlja poput mene. Naposljetku, ne bih ni mogao biti s djevojkom koju, primjerice, zanima samo karijera.

Nemam ja ništa protiv toga i takvim ženama želim svu sreću, ali ja gledam

neke druge stvari u životu. Imam brata i dvije sestre i kad sam vidio koju sreću djeca donose u obitelj… Bez djece kuća ne raste. Želim imati svog sina i tatinu princezu, a ako djevojka nije spremna na to, ja joj mogu samo stisnuti ruku i poželjeti sreću u daljnjem životu.“

Rođen i odrastao u Splitu, nakon što je završio prirodoslovnu gimnaziju, upisao je ekonomski fakultet. Dok je još bio student, stekao je dragocjeno iskustvo radeći u tvrtki, gdje se bavio menadžmentom i organizacijom posla.

„Izgled mi nije presudan, ali energija jest“, govori Šime o idealnoj partnerici i nastavlja: „Mogu se zaljubiti u plavušu, crnku, brinetu… Je li visoka ili niska, ovakva ili onakva - stvarno nije bitno. Ako ima to neko ‘ludilo‘ koje me može i nasmijati i iživcirati da se ne ljutim tri dana, nego da sam za pola sata opet na starom, onda je to to.“ Naposljetku zaključuje da su najvažniji kemija i smisao za humor: „Pogođen smisao za humor s obje strane i puno smijeha - to bi za mene bila idealna kombinacija.“

Četvrtak, 23. siječnja

12:09 PM Dr. Beck

12:44 PM Dnevnik 2

01:36 PM Eko zona

02:02 PM Kako odabrati psa? reportaža

02:06 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:14 PM Kod nas doma

03:00 PM Otvoreno

03:30 PM Zlatna liga

03:55 PM Što je klasik?

04:30 PM Studio 4: Znanost

04:38 PM Studio 4: Kultura

04:46 PM Luda kuća, hum. serija

05:20 PM Romano Bolković - 1 na 1

06:10 PM Čarobna ploča - Školica: Slova

06:22 PM Ljevaonica umjetnina, serija

06:47 PM ART

07:25 PM Svijet znanosti

07:55 PM Kako odabrati psa? reportaža

Petak, 24. siječnja

12:09 PM Blues reke Drave

12:38 PM Dnevnik 2

01:30 PM Hrvati u BiH

01:55 PM Kanuist, dok. reportaža

01:59 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:07 PM Kod nas doma

02:52 PM Baština u objektivu: Jadro

02:57 PM Otvoreno

03:28 PM Zlatna liga

03:53 PM Izvan formata

04:23 PM Studio 4: Znanost

04:31 PM Cvijeće Saše Šekoranje

04:36 PM Studio 4: Kultura

04:44 PM Dolina sunca, serija

05:29 PM Druga strana

05:54 PM Prometej

06:19 PM Labirint: NAMA u nama

06:47 PM (Re)kreativac: Streličarstvo

07:12 PM ART

07:42 PM Studio 4: Sport

07:50 PM Kanuist, dok. reportaža

Subota, 25. siječnja

12:09 PM Stipan i Emili

12:33 PM Dnevnik 2

01:26 PM Sportske minute

01:46 PM Ito Kosir, dok. reportaža

01:50 PM elem od gaveza

01:55 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:03 PM Plitvička jezera

02:55 PM Globalna Hrvatska

03:35 PM Normalan život

04:10 PM Manjinski mozaik: Vilharovi

04:26 PM Studio 4: Znanost

04:34 PM Studio 4: Kultura

04:42 PM Dolina sunca, serija

05:27 PM SKUD I. G. Kovačić, 75 godina

06:42 PM Peti dan

07:42 PM Studio 4: Sport

07:50 PM Ito Kosir, dok.reportaža

07:54 PM Melem od gaveza

Nedjelja, 26. siječnja

12:10 PM Veterani mira

12:45 PM Dnevnik 2

01:35 PM turizam.hrt

02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:15 PM Most na kraju svijeta, �ilm

04:11 PM Dovoljno je reći... Aki

05:11 PM Studio 4: Kultura

05:19 PM Dolina sunca, serija

06:01 PM Klub čitatelja

06:51 PM Jojo i brojevi:

06:56

PM Mališani:

06:58 PM Ho ho ho hotel

07:10 PM Tata i ja, dokumentarno-igrana serija za djecu

07:20 PM Potrošački kod

07:45 PM Studio 4: Znanost

07:53 PM Studio 4: Sport

Ponedjeljak, 27. siječnja

12:10 PM Mir i dobro

12:35 PM , dokumentarna reportaža 12:40 PM Dnevnik 2

01:35 PM Split: More

02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:13 PM Plodovi zemlje

03:03 PM Most na kraju svijeta, �ilm

04:59 PM Zdravstveni turizam

05:09 PM Studio 4: Kultura

05:18 PM Nedjeljom u 2

06:13 PM Samo lagano

06:43 PM Sunčana strana Prisavlja: Zagrebačka �ilharmonija

07:47 PM Studio 4: Sport

07:55 PM Pitanje stila s Izabelom: Iris Pinjuh

Utorak, 28. siječnja

12:10 PM Dr. Beck

12:45 PM Dnevnik 2

01:40 PM Treća dob

02:05 PM Dokumentarna reportaža

02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:17 PM Kod nas doma

03:02 PM Rimski forum u Zadru

03:07 PM Otvoreno

03:37 PM Lijepom našom: Medulin

04:42 PM Studio 4: Znanost

04:50 PM Studio 4: Kultura

04:58 PM Glas naroda, hum. serija

05:28 PM Vanja Radauš i Hrvatski restauratorski zavod

05:43 PM Na rubu znanosti

06:33 PM Lonjsko polje

06:58 PM Latica Ivanišević

07:27 PM Studio 4: Dijagnoza

07:52 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 29. siječnja

12:10 PM Dr. Beck

12:45 PM Dnevnik 2

01:37 PM Glas domovine

01:57 PM Dokumentarna reportaža

02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:08 PM Kod nas doma

02:53 PM Baština: Rudnik Siverić

02:58 PM Otvoreno

03:28 PM Zlatna liga

03:53 PM Rava - centar svita, dok �ilm

04:23 PM Studio 4: Kultura

04:31 PM Matija Cvek i The Funkensteins u Domu sportova

05:31 PM Sportske minute

05:51 PM Vrtlarica

06:21 PM ART

06:51 PM Dokumentarni �ilm

07:44 PM Studio 4: Sport

07:52 PM Studio 4: Znanost

Hrvatska moj izbor: Stipan i Emili HTV, subota, 25. siječnja, 12:09 PM

Tom PAUŠAK

Fotogra�ije: Rob PEHAR

Melbourne Knightsi pokazali su svoju dominaciju na I&D kupu 2025. izvanrednim učinkom od šest pobjeda u ukupno sedam odigranih utakmica, čime su osigurali naslov na ovom prestižnom dvodnevnom turniru koji se održao na Elcho Parku u North Geelongu.

Domaćini ovog događaja koji je održan 18. i 19. siječnja bili su North Geelong Warriorsi, a okupili su četiri ugledna kluba: North Geelong Warriors, Dandenong City, Melbourne Knights i Dinamo St Albans.

Unatoč izazovu koji je donijelo vruće ljetno vrijeme vrući, momčadi od juniorske do seniorske razine pokazale su izvanrednu odlučnost, vještinu i sportski duh u zaista napetom natjecanju.

Izvanredan učinak Melbourne Knightsa iskazan je kroz šest pobjeda u sedam odigranih utakmica u svim dobnim skupinama, što je pokazalo koliko je sveobuhvatna izvrsnost kluba.

Jedinstven bodovni sustav turnira osigurao je da doprinos svakog tima iz svih klubova bude ključan za cjelokupan ishod, što je još više naglasilo pobjedu Knightsa koja svjedoči o njihovoj zajedničkoj snazi i timskom radu. Tračak prestiža cijelom turniru donijeli su i predstavnici Hrvatskog nogometnog saveza koji su bili prisutni na turniru.

Na njih je turnir ostavio izniman dojam, posebice kroz izvrsnu organizaciju, a uživali su i u ručku posebno pripremljenom u njihovu čast, čime je još više učvršćena kulturna i sportska važnost ovog događaja.

I&D kup mnogo je više od jednostavnog natjecanja; bila je to proslava zajednice i prijateljstva. Gledatelji i sudionici uživali su u vatrenoj atmosferi uz štandove s hranom i pićem te u brojnim prilikama za stvaranje novih prijateljstava i ponovno povezivanje s poznatim licima.

Iako su svi sudionici pokazali dojmljivu vještinu i sportski duh, tehnička vještina i timski rad Melbourne Knightsa ipak ih je izdvojio od drugih momčadi kao zaslužene prvake. Njhova dominacija u svim dobnim skupinama poslužila

Melbourne Knightsi trijum�irali na I&D kupu

i proslavili hrvatski nogomet i hrvatsku zajednicu

je kao sjajan primjer izvrsnosti i posvećenosti cijelog kluba. I&D kup 2025. utjelovio je jedinstvenu snagu nogometa u ujedinjenju zajednica i proslavu ne samo atletskih postignuća, već i bogatih kulturnih veza koje su u pozadini ovog sporta. Kako se turnir bližio kraju organizatori i sudionici bili su prepuni očekivanja vezanog za novi turnir 2026., željni nadogradnje na uspjeh ovogodišnjeg iznimno uspješnog događaja.

VELIKI TRANSFER NA POMOLU ZA 5 MILIJUNA EURA

Hrvat rođen u Njemačkoj napušta Rijeku i odlazi u SAD?

Rijeka je jedan od klubova koji moraju svake godine prodavati svoje najbolje igrače kako bi opstali – dovode mlade i manje poznate i tako iz godine u godinu

Je li Marco Pašalić (24) blizu izlaznih vrata na Rujevici? Koliko smo doznali iz inozemnog menadžerskog izvora, Rijeka na stolu ima iznimno zanimljivu ponudu kluba iz MLS-a. Za sada se ime kluba drži u tajnosti, kao i odšteta koja je ponuđena Rijeci, ali znamo da je predsjednik Damir Mišković svima koji su ga pitali za Pašalića postavio cijenu od 5 milijuna eura, na što treba dodati i određene bonuse, te postotak od sljedećeg transfera.

Zna se i da je Rijeka za Pašalića u dva navrata imala ponude iz Katara i Emirata, koje su ukupno bile na razini 7 milijuna eura, ali krilni napadač nije želio na Bliski istok.

MLS je već nešto drugo, liga koja je u golemoj ekspanziji i kojoj je dolazak Lea Messija u Miami dramatično poboljšao krvnu sliku. Amerikanci žestoko jačaju MLS s ciljem da već do Svjetskog

Imamo dosta igrača koji su pokazali kako mogu doprinijeti momčadi, ono što u njima vidim je jak identitet, rekao je Coppitelli

Bijelo-plavi su odmorili u nedjelju, bio im je to prvi slobodan dan otkako su se prvi puta u 2025. okupili. Iza njih je središnji dio zimskih priprema, a trener Osijeka Federico Coppitelli zadovoljan je onime što je dobio od momčadi za vrijeme boravka u Novigradu u Istri.

- Dobio sam ono što sam očekivao, dečki su uložili nevjerojatan napor i fokus u treninge. Naravno da su igrači sada umorni jer nismo imali slobodan dan otkako smo se okupili. Zbog toga je normalno da se počeo akumulirati i tjelesni i psihički umor. Fokusirali smo se na dijelove igre u kojima trebamo napredovati, radili na detaljima, na kompaktnosti momčadi. Jako sam zadovoljan kako smo radili i onime što smo napravilirezimirao je odrađeno u Istri trener bijelo-plavih.

Dodaje kako će momčad ponuditi nešto novo u nastavku sezone.

- Osijek bi trebao uvijek imati volju, a vjerujem da je imamo, da budemo ravnopravno protagonisti, a ne samo sudionici, želimo na-

prvenstva koje će se tamo održati sljedeće godine imaju ligu konkurentnu najjačima na svijetu.

MLS je postao i veliki izlog za izlazne transfere igrača. Samo ljetos je MLS u transferima teškima najmanje 10 milijuna eura napustilo sedam igrača. Naš Stipe Biuk se iz Los Angelesa prodao u Valladolid u transferu teškom ukupno 5 milijuna. Zbog svega navedenog Marco Pašalić - koliko doznajemo - na MLS gleda bitno drugačije nego što je gledao na Dohu ili Dubai. Iz MLS-a se

Osijek

uvijek može vratiti u Europu, posebno ako će igrati kako zna i može. Ako se i ne vrati, igrat će u izvrsnoj ligi koja napreduje velikim koracima i u kojoj svaki klub ima vrhunske uvjete za rad. Pašaliću su ponuđeni i izvanredni �inancijski uvjeti, tako da s njegove strane ne bi trebalo biti problema u realizaciji transfera. Pitanje samo da Mišković dobije ono što je zacrtao.

Podsjećamo i da je Pašalića ljetos jako želio Dinamo, govorilo se da je bio ‘milimetar‘ do dolaska u Maksimir, ali Mišković je na kraju tražio

više nego što je Dinamo želio platiti.

Kako god, sada su stvari drugačije i transfer je navodno blizu realizacije. Trener Radomir Đalović tako bi iznenada mogao ostati bez jednog od ključnih igrača u momčadi. Pašalić je jesenas igrao u svih 18 prvenstvenih utakmica, te je postigao tri gola uz tri asistencije. Od Pašalića smo kao reprezentativca koji je bio na Euru očekivali i više, ali svejedno je njegova uloga u odličnoj jeseni Rijeka bila jako važna.

ide s velikim ambicijama u

nastavak prvenstva

Stoga bi njegov odlazak donio Đaloviću dosta glavobolje u toj utrci za naslov, premda na Rujevici dosta vjeruju u mogućnosti 18-godišnjeg Šimuna Butića, koji je već jesenas dobio minutažu, doduše minimalnu, ali se ipak adaptirao na zahtjeve seniorskog nogometa. Naravno, Rijekin sportski direktor Darko Raić-Sudar vjerojatno već ima u notesu moguća pojačanja koja bi doveo ako Pašalić uistinu ode.

Dio Rijekinih navijača zapitat će se je li u redu prodavati tako važnog igrača u trenutku kad si vodeći na ljestvici? Rijeka je prije nekoliko dana igrača protiv Sturma, austrijskog kluba koji igra u Ligi prvaka. Sturm je također vodeći u prvenstvu Austrije, naslov mu otvara vrata Lige prvaka i sljedeće jesni, ali to nije spriječilo čelnike kluba da prodaju u Monaco centarfora i najboljeg igrača Danca Miku Bieretha. Sturm

je u tom poslu zaradio 13 milijuna eura. Austrijski klubovi daleko lakše pune proračun nego hrvatski, njihova TV prava višestruko su veća od naših, kao i sponzorski ugovori, ali Strum se samo držao nogometnih zakonitosti, bez obzira na to što će bez danskog napadača puno teže doći do Lige prvaka i zajamčenih 30 milijuna eura.

Stoga su nepotrebne te stalne rasprave o tome je li Rijeka trebala nekoga prodati ili nije. Mišković je davno poručio svim klubovima - ali i samom Pašaliću - pod kojim će ga uvjetima pustiti. Plate li Amerikanci ono što Rijeka traži, Pašalić će po svemu što znamo preseliti u MLS. Što će Pašalićev mogući odlazak u MLS značiti za njegov status u reprezentaciji? U posljednjih 10 utakmica Vatrenih, Marco Pašalić nije odigrao ni minute. Možda igrama u MLS-u i to promijeni...

praviti velike stvari... Ne želim de�inirati naš cilj, najmanje što želimo napraviti je dohvatiti mjesto koje vodi u Europu. Želimo stvoriti osnovu da postanemo momčadi koja će vjerovati da može nešto i osvojiti na svome putu. Naravno, bit ćemo sretni ako se to dogodi što ranije. Želimo postati momčad koja je važna u ligi i ostvaruje zapažene rezultate - dodao je.

Coppitelliju su ovo druge odrađene pripreme s bijelo-plavima. Novinari su ga pitali da usporedi momčad nakon ljetnih i ovih zimskih. - Nakon prvih priprema momčad je imala jasnu sliku, na svakoj poziciji bila su po

dvojica igrača, ali tijekom prijelaznog roka to se promijenilo. Danas imamo dosta igrača koji su pokazali kako mogu doprinijeti momčadi, ono što u njima vidim je jak identitet. Na početku sezone razlika je bila u radu, počeli su shvaćati ono što tražim od njih. Proučavao sam sve igrače, ali ipak je drugačije kada ih treniraš. Moj san kao trenera uvijek je da imam istu momčad dvije sezone. U startu sam od nekih igrača očekivao stvari koje mi nisu mogli dati, ali dali su mi nešto drugo. sad mi je jasnije što mi svatko od njih može dati na utakmici. Pripreme su ponudile i neka alternativna rješenja.

- Mladi igrači poput Bukvića, Matkovića, Mikolčića ili Hasića dali su nam nešto u prvom dijelu sezone, ali sada je vrijeme da još više iskorače. Bukvić je igrač s kojim možete biti u top 3 momčadi lige, a to je korak kojeg moramo napraviti s našim igračima i zbog toga ću mu davati šanse. Jesenas kada je ulazio s klupe davao je dobar doprinos, bio je važan igrač za nas, a što često nije bio slučaj kada bi počinjao od prve minute.

U nastavku sezone Coppitelli od momčadi očekuje dodatni iskorak.

- Moja poruka navijačima je da smo ambiciozni. Želimo iskoračiti, dovesti igrače na razinu više. Na terenu želim vidjeti ono što nam je nedostajalo, da počnemo pobjeđivati i u “prljavim” utakmicama. Moramo igrati prepoznatljivo, ali u isto vrijeme znati i kako doći do rezultata. Rekao sam igračima: “Ako želite igrati lijep nogomet to je u redu, ali ako želite napredovati na iduću razinu moramo pobjeđivati i u tvrdim utakmicama”. To je naša meta za drugi dio sezone, da postanemo momčad koja će pobjeđivati i u takvim utakmicama - zaključio je Coppitelli.

Marco Pašalić (u sredini) odlično igra za Rijeku, a povremeno i za Vatrene

Bijelo-plavi s Drave nadaju se velikom iskoraku

Federico Coppitelli

ANALIZA BOGAT DINAMOV PRIJELAZNI ROK

Modri ulažu puno jer love

novih

čak 30 milijuna eura

Galešić će zarađivati oko pola milijuna eura godišnje, a u Dinamu se očekuju da su u njemu konačno dobili modernog stopera

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dinamo u drugom dijelu sezone očekuje žestoki raspored. Nakon gostovanja kod Arsenala u Londonu, za vikend igra s Istrom kod kuće u prvenstvu, a već idući tjedan dočekuje Milan. Podsjetimo, u dvobojima s engleskim i talijanskim klubom Dinamu će trebati dva boda kako bi osigurao svoje mjesto među 24 najbolje momčadi Lige prvaka, koje će igrati nokaut fazu tog natjecanja.

Situacija nije bajna. I dalje su ozlijeđeni Josip Mišić i Bruno Petković koji neće biti spremni barem za prvih par utakmica, a novopridošli igrači se ne mogu registrirati za Ligu prvaka. Osim toga, Dinamo je treći na tablici i zaostaje za Rijekom i Hajdukom sedam bodova te nema puno prava na kiks u HNL-u. Zbog toga su Plavi odlučili biti vrlo aktivni na zimskom prijelaznom roku.

Prvi posao bio je dovođenje Nike Galešića iz Rijeke, 23-godišnjeg braniča, jednog od najperspektivnijih hrvatskih stopera.Izvršni odbor Dinama dao je suglasnost Upravi da se transfer vrijedan tri milijuna eura napravi, a Dinamo se također odrekao i klauzule koja uključuje 50 posto zarade od eventualnog izlaznog transfera Nike Jankovića. Galešić će zarađivati oko pola milijuna eura godišnje, a u Dinamu se očekuju da su u njemu konačno dobili modernog stopera koji zna igrati s loptom, ali i može braniti na širokom prostoru.

Nakon toga je klub objavio i da je stigao Bartol Franjić. Stigao je na posudbu iz Wolfsburga, a zadnju polusezonu proveo je na posudbi u Šahtaru. Poznat kao svestrani igrač obrane, Franjić će osnažiti konkurenciju na

više pozicija, bilo kao zadnji vezni, središnji stoper ili lijevi bek.

Konačno, Dinamo je sve dogovorio s Wilfriedom Kangom, 26-godišnjim bjelokošćanskim napadačem na poziciji gdje je najtanji - u vrhu navale. Dinamo će Herthi isplatiti oko 1.8 milijuna eura odštete, dok će Kangina godišnja plaća iznositi nešto više od 700 tisuća eura. Kanga je prošao omladinsku školu PSG-a, a u seniorski nogomet je ušao kroz francuski Angers. Igrao je i za turski Kayserispor, švicarski Young Boys, njemačku Herthu koja ga je slala na posudbe u belgijski Standard Liege i velški Cardiff. Dobra sezona u Young Boysima (16 golova i 5 asistencija) donijela mu je 2022. godine transfer od pet milijuna eura u Herthu. U ljeto 2024. godine je završio na posudbi u Cardiffu, ali se tamo nije snašao. Odigrao je 16 utakmica i nije postigao pogodak.

Zadnji gol zabio je u Standardu u travnju 2024. godine. Danas prema Transfermarktu vrijedi tri i pol milijuna eura. U Dinamu su skautirajući igrača gledali širu sliku, a ne samo zadnji angažman Kange u Cardiffu.

Vjeruju da je on pogriješio u izboru klubova Herthe i Cardiffa koji igraju nogomet u kojem njegove karakteri-

stike ne dolaze do izražaja. Kanga je tip igrača kojem odgovara momčad koja ima posjed i tip napadača koji aktivno sudjeluje u igri.

I dalje se pregovara (u trenutku objave ovog broja) s Lukom Ivanušecom koji bi se mogao iz Feyenoorda, u kojem se nije snašao, vratiti na posudbu do kraja sezone. Problem je FIFA-ino ograničenje broja posudbi prema kojima klubovi imaju pravo u jednoj sezoni poslati na posudbu izvan svoje lige točno šest nogometaša. Feyenoord je tu kvotu već ranije ispunio i zbog toga ne može Ivanušeca posuditi Dinamu. No, jedan od posuđenih igrača je ozlijeđen i trebao bi se vratiti u Nizozemsku što bi otvorilo put Ivanušecu u Dinamo. Konačno, aktivno se pregovaralo i s Gregom Taylorom, sjajnim lijevim bekom Celtica. Škotski velikan htio ga je najprije zadržati do svojih ogleda u Ligi prvaka pa ga onda prodati u Dinamu, ali zasad se čini da od tog posla neće biti ništa i da će Franjić, Perković i Pierre-Gabrieel krpati rupu na lijevom beku. Dinamo je uložio značajna sredstva u ovaj rok, ali nije imao alternativu. Obrana naslova prvaka Hrvatske bi mu vrlo vjerojatno donijela direktan plasman u Ligu prvaka iduće sezone i novih 30 (a vjerojatno i više) milijuna eura.

PROGNOZA UEFA NAJAVILA I

Dinamo još ima nadu u Ligi prvaka

U Ligi prvaka čekaju nas dvije važne utakmice, rekao je novi trener Cannavaro

Arsenal i Dinamo u srijedu u 21 sat na stadionu Emirates igraju utakmicu sedmog kola Lige prvaka. Arsenal je treći s 13 bodova te je blizu osiguravanja osmine �inala, dok se Dinamo s osam bodova nalazi na 24. poziciji, posljednjoj koja vodi u doigravanje. UEFA je uoči susreta londonskog i zagrebačkog kluba objavila najavu na službenoj stranici:

Ciparski medij Protathlima objavio je Oršićevu fotogra�iju s Pafosova stadiona

Pafos je u nedjeljnoj utakmici 19. kola ciparskog prvenstva svladao Paralimni s 2:0, a susret je s tribina pratio Mislav Oršić (32), hrvatski krilni napadač koji je trenutno bez kluba nakon što je ove zime raskinuo ugovor s Trabzonsporom.

Oršića su povezivali s mogućim povratkom u Dinamo, dolaskom u Rijeku, te interesom ljubljanske Olimpije i poljskog Rakowa, no čini se da bi karijeru mogao nastaviti u vodećem klubu ciparskog prvenstva, Pafosu. Klub je osigurao plasman u play-off Konferencijske lige zauzimanjem 12. mjesta u grupnoj fazi.

Ciparski medij Protathlima objavio je Oršićevu fotogra�iju s Pafosova stadiona te uz nju napisao:

“Dosadašnji solidni nastupi Arsenala doveli su do toga da su Topnici skupili 13 od mogućih 18 bodova. Momčad Mikela Artete primila je samo dva gola. Mladi Myles Lewis-Skelly, koji je asistirao u 3:0 pobjedi protiv Monaca u šestom kolu, mogao bi dobiti još jednu priliku da zablista protiv GNK Dinama. ‘Zadovoljstvo ga je gledati’, rekao je Arteta o 18-godišnjaku. ‘Sjajno je što možemo vjerovati da je sposoban igrati u ovakvom okruženju.’”

“Dinamo još ima nadu da će se kvali�icirati nakon teškog remija (0:0) sa Celticom

u šestom kolu iako mu neće biti lako s putovanjem u London, nakon kojeg slijedi domaća utakmica protiv Milana. ‘U Ligi prvaka čekaju nas dvije važne utakmice’, rekao je novi trener Fabio Cannavaro.

‘Tražit ću požrtvovnost od igrača od sada do kraja sezone. Karijera nogometaša je kratka i treba je iskoristiti do maksimuma. Bit ćemo jako motivirani protiv Arsenala’”, stoji u objavi UEFA-e, uz napomenu da je Arsenal izgubio samo jednu od posljednjih 26 domaćih utakmica grupne faze Lige prvaka.

Oršić ide na Cipar, tamo su već dva Hrvata

“Pitanje je vremena kad će Pafosov veliki posao biti zaključen dolaskom Mislava Oršića, što je Protathlima otkrila u nedjelju. Bez sumnje, ovaj transfer ima sve elemente da čini veliku razliku i da Oršić postane važan dio Pafosovih nastojanja da ostvari sve ciljeve u budućnosti“.

Ako potpiše za Pafos, Oršić će se pridružiti hrvatskom reprezentativnom vrataru Ivici Ivušiću (29) i bivšem Dinamovom veznjaku Ivanu Šunjiću (28). Tijekom karijere Oršić je igrao za klubove poput zaprešićkog Intera, Spezije, Rijeke, Celja, Jeonnam Dragonsa i Ulsan Hyundaija u Južnoj Koreji, kineskog Yataija, Dinama, Southamptona i Trabzonspora. Najuspješniji period imao je u Dinamu od 2018. do 2023., gdje je osvojio domaće trofeje, postizao ključne golove u europskim natjecanjima i izborio mjesto u hrvatskoj reprezentaciji. Zadnje dvije godine karijere obilježile su ozljede i manjak prilika za igru. Prema Transfermarktu, Oršićeva tržišna vrijednost trenutno iznosi 1.7 milijuna eura.

Igrači Dinama sad su na 24. poziciji

Prometno u Maksimiru: Niko Galešić

Mislav Oršić

NOGOMET TIH PRIJELAZNI ROK, ALI I VELIKA ŠANSA

Što se tiče aktivnosti na prijelaznom roku, Hajduk je dovodio malo, ali planski. Važno ime je Michele Šego

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Ovog vikenda se nastavlja sezona u HNL-u, a Hajduk dijeli prvo mjesto s Rijekom te ima sedam bodova prednosti nad Dinamom. Bijeli u nedjelju dočekuju Slaven Belupo, a njihovi navijači se nadaju da je došao kraj 20-godišnjem postu od titule. Što se tiče aktivnosti na prijelaznom roku, Hajduk je dovodio malo, ali planski.

Za oko 600 tisuća eura (uz što se i odrekao bonusa) doveo je Michelea Šegu (24),

Ima li Hajduk konačno sve što treba za titulu?

opasno desno krilo iz Varaždina, koje je njegovo dijete i bivši igrač. Šego je ove sezone jedan od najproduktivnijih ofenzivaca lige pa je u Varaždinu u prvoj polusezoni imao četiri gola i četiri asistencije.

Vrlo je važno za Hajduk bilo dovesti krilo koje ima konkretan učinak jer su u dosadašnjem dijelu sezone Kalik, Biuk, Durdov i Sanyang, četiri igrača s najvećom minutažom na krilu, imali skupa tek sedam golova i dvije asistencije.

Osim njega, Hajduk je praktički sve dogovorio s još jednim bivšim igračem, slovenskim napadačem Janom Mlakarom (26). On se nije najbolje snašao u Pisi, a Hajduku je nasušno potreban jedan svestrani napadač koji može zamijeniti Livaju na devetki, ali i pokriti krilne pozicije.

U prvom mandatu se Mla-

Nenadmašiv as Hajduka

Kada je nedavno upitan o tome ima li Hajduk momčad za �tulu, Livaja je u razgovoru za hrvatske medije poručio: “Smatram da nema, ali poznavajući trenera i njegov pristup prema igračima, mislim da možemo osvoji� naslov. Jako smo borbeni i to nas je nagradilo”.

Prpić na me� Real Sociedada

Hajdukov dragulj Dominik Prpić na radaru je Real Sociedada i mogao bi postati suigrač Luki Sučiću Hrva� su izgleda na cijeni u San Sebas�anu, a iz Španjolske s�že vijest kako plavo-bijeli već neko vrijeme skau�raju Dominika Prpića, U-21 reprezenta�vca i braniča s Dalićeva pretpopisa. Real Sociedad priprema

ponudu i raspituje se za cijenu preko posrednika, a Hajduk je navodno odredio početnu cijenu od 5.000.000 eura. To je iznos bez dodatnih bonusa i postotka od buduće prodaje. Pregovori su u inicijalnoj fazi, prenose strani mediji, a kad prođu inicijalni posrednički kontak�, očekuje se da će Sociedad puno ozbiljnije krenu� u pregovore.

Hrvat je superiorno zakucao gol u donji kut, kojim je riješio utakmicu, pišu mediji

Mateo Kovačić fenomenalno je odigrao za Manchester City u pobjedi kod davljenika Ipswicha 6:0 u 22. kolu Premier lige. Postigao je drugi i namjestio šesti gol svoje momčadi. Ovo je važna pobjeda za aktualne i četverostruke uzastopne prvake Engleske.

Titulu ove sezone neće obraniti jer imaju 12 bodova manje i utakmicu više od uvjerljivog lidera Liverpoola, ali ova pobjeda im je važna iz dva razloga. Njome ostaju u borbi za mjesto koje vodi u Ligu prvaka iduće sezone te su se napunili samopouzdanjem pred meč aktualne Lige

prvaka protiv PSG-a ovog tjedna, u kojem moraju pobijediti.

Dvostruki strijelac Phil Foden je Kovačiću dodao loptu na rubu šesnaesterca, odakle je hrvatski nogometaš pucao i matirao golmana domaćih Christiana Waltona. U 42. minuti Foden je svojim drugim golom na utakmici povisio na 3:0. U drugom dijelu City je postigao još tri gola. Zabili su

Jeremy Doku pa Erling Haaland. Norvežanin je golom proslavio novi ugovor od čak deset godina. Točku na i stavio je James McAtee u 69. minuti nakon krasne asistencije Kovačića, Goal ističe Kovačića: “Foden, Doku i Kovačić su pregazili Tractor Boyse te se tako savršeno pripremili za PSG.” Kovačić, koji je prema ovom izvoru “nezaustavljivo

Rebić nagazio ruku igrača

Hrvatski nogometaš Ante Rebić (31) isključen je u utakmici Leccea i Cagliarija u 21. kolu Serie A. Cagliari je pobijedio 4:1, a Rebić je za momčad Leccea ušao s klupe u 63. minuti. Deset minuta poslije napravio je prekršaj na stoperu protivničke momčadi Yerryju Mini. Gurnuo ga je s leđa i bacio na travnjak, a zatim ga na tlu nagazio kopačkom. Glavni sudac utakmice Juan Luca Sacchi isprva je dao žuti

kar sjajno nadopunjavao s Livajom i kao igrač koji puno radi bez lopte i traži loptu u dubinu dao je 18 ligaških golova u dvije sezone na Poljudu.

Nema sumnje da bi Hajdukovi navijači voljeli vidjeti i veću aktivnost na prijelaznom roku, ali sve zadnje informacije i projekcije govore da Hajduk nema dobru �inancijsku bilancu te je izgledno da će morati prodati nekog iz plejade mladih aseva poput Pukštasa, Sigura ili Durdova. No, dobre su vijesti da su zasad i svi dalje tu. Osamnaest je kola do kraja, a Dinamo koji na početku polusezone neće moći računati na ozlijeđene Mišića i Petkovića ima još barem dvije utakmice u Ligi prvaka što mu čini raspored još gušćim. Hajduk dugo nije imao ovakvu priliku za sanjati najveće stvari.

divljao po terenu”, ocijenjen je gotovo perfektnom devetkom uz obrazloženje: “Dobio je previše prostora na sredini terena, zbog čega je lako diktirao igrom. Trebao je imati asistenciju već na početku, kad je odlično dodao Haalandu, ali on je onemogućen da poentira. Fino je odapeo za gol, nakon čega je centrirao za McAteejev gol glavom.” Manchester City Evening News ocijenio je Kovačića osmicom te opisno dodao: “Rano je briljantnim dubinskim proigravanjem poslužio Haalanda. koji je propustio zabiti, ali je zato Kovačić kasnije lijepo postigao gol.” 90min je također Kovačića nagradio devetkom: “Kovačić je ispalio raketu za 3:0. Hrvat je superiorno zakucao gol u donji kut, kojim je riješio utakmicu.”

Nenad Bjelica

karton Rebiću, ali je nakon provjere snimke promijenio odluku u direktni crveni karton.

Goal je napisao naslov “Rebićeva katastrofa na Cagliari - Lecce: isključen je deset minuta nakon što je ušao u igru” te u podnaslov stavio: “Hrvatski napadač bio je negativac utakmice Cagliari - Lecce: zaslužio je crveni karton nakon deset minuta i njegova momčad se raspala.”

Puno novih igrača s�že na Poljud

Ante Rebić

Mateo Kovačić

Marko Livaja

Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault