The Croatian Herald 20th November 2024

VJESNIK Hrvatski

SJEĆANJE NA JUNAKE

Vukovarska bitka

bila je zapravo 'bitka nad bitkama'

Str. 4

Lijepa proslava nebeskog zaštitnika u Clifton Hillu

SOLIDARNOST

Zamolba za izgradnju

crkve u Srbu, misa se sad služi ispred Pošte

Str.20

Svečano uz slavlje misionara, mučenika i prvog proglašenog sveca iz hrvatskog naroda

Župljani

HKZ-a Clifton Hilla u Melbourneu, kao i brojni vjernici iz ostalih hrvatskih katoličkih centara, svečanim misnim slavljem proslavili su u nedje-

lju, 17. studenoga, blagdan zaštitnika župe - sv. Nikole Tavelića. Raskošno ukrašena crkva bila je ispunjena vjernicima, a nakon mise upriličeno je ugodno druženje. Bio je tu i šator s domaćim kuhanim grahom i kukuruzima koji su se spremali u kotlićima na vatri, uz vanjski bar s pićem i domaćim kolačima.

ST. JOHNS PARK, SYDNEY

Blagdan patrona župe s tradicionalnim piknikom

Zahvalili su svima koji su prisustvovali, volontirali i uveličali proslavu ovog blagdana

Blagdan zaštitnika HKC-a sv. Nikole Tavelića u St. Johns Parku, Sydney, proslavili su brojni vjernici, svečanu sv. misu predslavio

je prof. dr. Stipo Kljajić, koji trenutno boravi u posjetu hrvatskim katoličkim centrima u Australiji. Brojni volonteri pobrinuli su se za ukusna jela, bili su postavljeni prodajni štandovi s lijepim rukotvorinama, a „Pajdaši“ su dodatno zagrijali atmosferu svojim odabirom pjesama.

OVatreni u četvrt�inalu

Lige nacija, Gvardiol strijelac na Poljudu REPREZENTACIJA

Rijeka ljudi u Koloni sjećanja u Vukovaru, počast

i u Canberri

Učenici hrvatske škole i folklorna grupa ‘Braća Radić’ obilježili su ovaj dan uz poruku: ‘Nikad zaboravljeni dok smo mi živi’

ko 120 tisuća domoljuba iz domovine i iseljeništva sudjelovalo je u ponedjeljak, 18. studenoga, u Koloni sjećanja u Vukovaru kojom je obilježena 33. godišnjica junaštva i tragedije tog hrvatskog grada na Dunavu.

Prošli su u tišini od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja, gdje su položeni vijenci i zapaljene

svijeće hrabrim hrvatskim junacima. Počast Vukovaru i Škabrnji odala je u nedjelju, 17. studenoga, hrvatska zajednica Canberre na prigodnom misnom slavlju za one koji su nam omogućili slobodu.

Nakon sv. mise u Veleposlanstvu RH je održana komemoracija i položeni su vijenci u čast poginulima, uz nazočnost predstavnika hrvatske zajednice i članova diplomatskog zbora.

Učenici hrvatske škole i folklorna grupa “Braća Radić” obilježili su ovaj dan uz poruku: „Nikad zaboravljeni dok smo mi živi“. Str. 3, 4, 5, 8

Svoj poznati, tradicionalni piknik u parku Brimbanku, u Keiloru, organizirao je u nedjelju, 17. studenoga, HSP Melbourne. U idiličnom okruženju parka uživalo je više od 150 posjetitelja (nakon što je nestabilno vrijeme ipak donijelo zrake sunca), među kojima su bili i članovi drugih hrvatskih klubova i udruga. Posjetitelji su u ugodnoj atmosferi koja je vladala tijekom cijelog dana uživali u domaćim delicijama i glazbi.

Str. 23

U cijeloj priči otkrila se istina o Turudiću:Ovo je ujedno poruka Plenkoviću i HDZ-u

Str. 14, 19

Str. 31

Piše: Zvonimir Hodak

Hodanje i degustacija vina, uz pršut i sir - ne može bolje

Savršeni vremenski uvjeti, odlično raspoloženje hodača i poslovično sjajna organizacija, obilježili su nastavak programa „Nordijskim hodanjem po povijesnim šetnicama Novog Vinodolskog“, kojeg Turistička zajednica Grada Novi Vinodolski priprema u suradnji s Klub za športsku rekreaciju Gorovo iz Opatije i Nordic Walking Team Opatija, a koji nudi program nordijskog hodanja i pješačenja raznim stazama.

Četrdesetak hodača se okupilo u Pavlomiru te krenulo Dolinom vina, atraktivnom rutom koja je vodila do samog središta Novog Vinodolskog, gdje su hodači uživali u ljepotama grada te se potom uputili natrag u Pavlomir. Nakon 8 km hoda prekrasnim krajolikom, uslijedilo je veliko �inale, jer je za sve zainteresirane u vinariji Pavlomir bila pripremljena prigodna degustacija vina, pršuta i sira.

Domaćini su se doista potrudili i hodači su uživali u svakom trenutku. Tako su organizatori, osim što su se pobrinuli kako bi sudionici dobili na korištenje štapove za hodanje, dodali još jednu posebnu vrijednost cjelokupnom programu.

TZG Novi Vinodolski i KŠR Gorovo i Nordic Walking Team Opatija današnjim su programom potvrdili sjajnu suradnju koja se nastavlja već naredne subote kada će hodači na atraktivnu stazu „Od izvora do Frankopana“ i koja će obilježiti završetak jesensko – zimske sezone programa „Nordijskim hodanjem po povijesnim šetnicama Novog Vinodolskog“.

Vinarija Pavlomir je u Vinodolu, do devedesetih posve zapuštenom a nekoć slavnom vinorodnom području, prognani Vukovarci početkom 1992. obnovili su tamo vinogradarstvo i vinarstvo.

DAROVANJE VOĆE IZ DOLINE NERETVE ZA SLAVONIJU

To će činiti i u godinama koje dolaze jer je je najmanje što možemo učiniti za Grad heroj

Uorganizaciji Udruge branitelja Grada Ploča, i ove su se godine, u akciji „Branitelji Ploča –djeci Vukovara“ prikupljale mandarine za osnovne škole, dječje vrtiće i braniteljske udruge s područja Vukovara, a kamion s devet tona ovog popularnog voća krenuo je prema Vukovaru u petak navečer.

Ovo je tradicionalna, 17. po redu, akcija članova UBGR. Najveće donacije osigurali su: Agro Neretva, Poljopromet, Enna fruit, Ivan Atanaskov, Ina Kraljević Đorđi Setovia, Jesenska, Grado obrt Silvija, Frigo, Fera Felix, Stela, Vagros, Sokovi Guci, Simpak, Agro Vuković d.o.o. …

U Kominu je akciju prikupljanja organizirala Katolička udruga MI, a svoj obol dali su i branitelji s područja Opuzena i Ploča koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom,.

Mandarine su u Vukovar odvezli Jure Kovač i Ranko Kuran, a uručene su dvjema osnovnim školama u Vukovaru, OŠ Blage Zadre i OŠ Dragutina Tadijanovića,

Branitelji Ploča poslali devet tona mandarina Vukovaru

Osnovnoj školi u Tovarniku, braniteljskim udrugama s područja Grada heroja,

dok je jedan dio podijeljen djevojčicama i dječacima iz Dječjeg vrtića u Županji, te djeci Šarengradu i Antunovca.

Zadovoljstvo zbog još jedne hvale vrijedne akcije nije krio predsjednik UBGP Željko Čović. „Drago nam je zbog velikog odaziva na akciju. U izražavanju pijeteta prema velikoj žrtvi koju je grad Vukovar pretrpio u Domovinskom ratu, te kao znak podrške i zahvalnosti prema Vukovarcima u obrani suvereniteta RH“, kazao je.

„Ovom humanitarnom akcijom povezuju se stanovni-

ci doline Neretve, branitelji grada Ploča i Vukovarci u jednu pozitivnu priču kojom se gradi međusobna povezanost i vjera u bolju budućnost. Svojim djelima pokazujemo našoj djeci kako graditi i promicati humanost, vjeru i nadu u dobro. Djeca uče ono što žive.

Budimo im primjer kako darivanjem oplemenjujemo međuljudski suživot“, rekao je Čović i naglasio kako će i u godinama dolaze nastaviti prikupljati mandarine za Vukovar jer je to „najmanje što možemo učiniti za Grad heroj“.

Dunja i njezina Sahara u vrhu

Kada je prije dvije godine tijekom ljetnih praznika s ocem i majkom posjetila Konjički klub Hercules u Vardarcu, danas 14-godišnja Dunja Turšić iz baranj-

ske Kotline ni pomisliti nije mogla da će za samo dvije godine na državnom prvenstvu osvojiti treće mjesto u nekoj jahačkoj disciplini.

Drvo za ogrjev za 30-tak obitelji

Akcija “Dobro je činiti dobro”

Pod motom “Dobro je činiti dobro” u Novoj Gradiški pokrenuta je humanitarna akcija, kojom će 30-ak potrebitih obitelji dobiti drva za ogrjev. Akcija se provodi u suradnji lokalnih institucija i volontera, a inicirali su je načelnik Policijske postaje Nova Gradiška i voditelj tvrtke Kopko. Na prostoru koji je navedena tvrtka sanirala nalazila se veća količina drva u njezinu vlasništvu i stabala koja

su na siguran način uklonjena. Pritom se rodila ideja da se stabla izrežu u drva za ogrjev i poklone najpotrebitijim obiteljima na području Nove Gradiške i okolice.

Osmišljen je plan za osiguranje distribucije, koja će trajati do kraja tjedna. Akcija se odvija u koordinaciji s Hrvatskim zavodom za socijalni rad - Područni ured Nova Gradiška, koji je izdvojio 30ak obitelji u potrebi za primitak ove donacije.

I to ne bilo kojoj, već u endurance (daljinskom) jahanju na prvenstvu Hrvatske i 8. kolo Kupa Hrvatske organiziran u istarskom Barbanu na kojem su sudjelovali najbolji hrvatski jahači.

Dunja i njezina devetogodišnja arapska kobila Sahara broncom su se okitile u kategoriji kadeta, na stazi dugoj 64 kilometra.

Uspjeh je tim veći što je Dunji, mladoj srednjoškolki, polaznici Mađarskoga školskog centra u Osijeku, to bio prvi samostalni nastup nakon samo dvije godine treninga i bavljenja jahačkim sportom.

Budućnost je pred njom.

UVrbovskom, mjestu u Gorskom kotaru, su, uz pomoć sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), krenuli u izradu Strategije zelene urbane obnove s ciljem održivog razvoja.

Iza ovog, za EU projekte tipično nerazumljivog naziva koji ni sami autori ne bi mogli pojasniti, krije se projekt kojem je cilj izgledom okoliša što ljepše Vrbovsko, odnosno, kako se to stručno europski kaže, razvoj zelene

infrastrukture, ma što ona bila.

Cilj je obnova urbanog prostora s naglaskom na zelenu infrastrukturu koja će unaprijediti kvalitetu života građana i očuvati prirodne resurse. To pak znači da se pri uređenju prostora planiraju prirodna rješenja kao što su zelene površine, parkovi, drvoredi i prostori za rekreaciju koji smanjuju utjecaj urbanizacije na okoliš. Također, ići će se i u smanjenje otpada. Sve

Dunja Turšić iz baranjske Kotline

Jedan od drvoreda u Vrbovskom

Branitelji su pakirali mandarine u kamion

Vukovar može biti samo grad heroja, onih koje ne vidite jer ih mi nosimo u srcima, kazao je stjegonoša Antun Dugan

Uvukovarskoj Koloni sjećanja kojom je u ponedjeljak obilježena 33. godišnjica stradanja toga grada u Domovinskom ratu, po podacima gradskih vlasti, sudjelovalo je oko 120.000 domoljuba iz Hrvatske i dijaspore.

Ulicama grada oni su prošli od Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Jurja Njavro” do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata gdje su državna i druga izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. odao je izaslanik predsjednika Republike Orsan Miljenić, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković koji su do groblja došli u koloni sjećanja koju su ove godine, uz branitelje Vukovara i članove obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja predvodili pripadnici policije koji su branili Vukovara 1991.

Počast stradalima, polaganjem vijenca i paljenjem svijeće, odala su i izaslanstva branitelja Vukovara, Grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije. Prije toga u dvorištu vukovarske bolnice održan prigodni komemorativni program.

Milka Budimir u Vukovaru je izgubila sina čije je posmrtne ostatke pronašla i pokopala, ali još uvijek traga za bratom.

“Tužna sam jer sam imala gubitak, ali sam sretna kada vidim ovu mladost. Vukovar ne bih nikada mijenjala jer je to bio i ostao moj grad. Smetaju me jedino politička previranja koja se često lome na Vukovaru i nama Vukovarcima”, rekla je ova 84-godišnja Vukovarka.

Kao i svake godine, Kolonu sjećanja predvodili su stjegonoše, a stijeg ratne 204. brigade HV-a čiji su pripadnici branili Vukovar 1991. tradicionalno je nosio Antun Dugan.

“Nikada neću prihvatiti izraz da je Vukovar pao. On ne može pasti. Kao i da je to grad heroj. Ne mogu biti heroji kuće, asfalt i infrastruktura. Vukovar može biti samo grad heroja, onih koje ne vidite jer ih mi nosimo u srcima”, kazao je pripadnik legendarne 204. brigade HVa. Svetu misu na groblju predvodio je zagrebački nadbiskup i metropolit, mons. Dražen Kutleša, a molitvu na za poginule i nestale nadbiskup đakovački i osječ-

U Koloni sjećanja 120.000 domoljuba iz domovine i iseljeništva

ki i metropolit, mons. Đuro Hranić.

Mons. Kutleša je poručio kako nas sjećanje na Vukovar može vratiti pravim vrijednostima - vjeri, obitelji i domovini, koje čine srž osobnog i narodnog identiteta.

“Ako postoji nešto u našoj osobnoj ili nacionalnoj povijesti što nas može vratiti pravim vrijednostima, probuditi u nama snagu ljubavi i podsjetiti nas na uzvišene ideale radi kojih smo spremni žrtvovati vlastite živote, tada je to sjećanje na sve ono radi čega je ovaj grad postao simbolom”, rekao je Kutleša u homiliji na Memorijalnom groblju u Vukovaru.

Gdje god se ovih dana nalazili, dodao je, osjećaji su isti - duboko poštovanje, zajedništvo, ponos i odlučnost da se unatoč svim poteškoćama nastavi dalje, s istom hrabrošću i zanosom kojima se Hrvatska branila 1991. godine.

Lampioni pušteni niz Dunav

Torcidin mimohod za žrtve Vukovara i Škabrnje

Tradicionalnim

mimo-

Ugradimo sve žrtve i stradanja u temelje budućnosti našeg naroda, istaknuo je biskup Rogić.

Mimohodom “Korak po korak” i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke, u Škabrnji je završeno središnje obilježavanje 33. obljetnice stradanja toga ravnokotarskoga mjesta. Mimohod, u kojem su, uz brojne hrvatske građane bili i predsjednik Republike Zoran Milanović te izaslanstva Vlade i Sabora, krenuo je s Trga dr. Franje Tuđmana, a predvodili su ga pripadnici Hrvatske vojske sa zastavama svih ratnih postrojbi, kadeti Policijske akademije, članovi povijesnih postrojbi, obitelji stradalih i nestalih hrvatskih branitelja i civila

U spomen na poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u obrani Vukovara 1991., u ponedjeljak navečer kod vukovarskog Dvorca Eltz niz Dunav je pušteno nekoliko sto�na zapaljenih crvenih i bijelih lampiona.

Riječ je o projektu “Svjetlosna rijeka sjećanja” Željka

Kovačića, koji se temelji na japanskoj priči po kojoj svijetlost lampiona koji putuju niz rijeku osvjetljava put dušama umrlih.

Crveni lampioni u spomen su na nestale Vukovarcebranitelje i civile u Domovinskom ratu, a bijeli za poginule branitelje i civile.

Naveo je kako je povijest Hrvatske obilježena brojnim ranama koje su oblikovale identitet i duh naroda, a među njima se Vukovar ističe kao simbol i podsjeća na to tko smo i za što se zauzimamo.

“Mi nismo agresori, nego žrtve; nismo napadači, nego branitelji; nismo narod koji prisvaja tuđe, nego narod koji brani svoje. Pokušaji da nam se nametne drukčiji identitet, da nas se odvoji od naših korijena i vrijednosti, nisu prestali ni danas”, ocijenio je Kutleša.

U vremenu općeg idejnog, zakonodavnog, jezičnog, vrijednosnog i moralnog meteža, dodao je, pozvani smo zastati i zapitati se za što smo spremni položiti svoj život.

Pri tome je rekao kako je odgovor jasan - to su vjera, obitelj i domovina. “Te vrijednosti čine srž našeg osobnog i narodnog identiteta”, kaže Kutleša.

Škabrnja – pamćenje stradanja koje ne blijedi

te hrvatski branitelji.

Pokraj Središnjeg križa i Spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu na groblju sv. Luke pročitana su imena stradalih te položeni vijenci.

Prije mimohoda, predvodeći misno slavlje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, šibenski biskup Tomislav Rogić kazao je da se u Škabrnji na današnji dan drugačije doživljavaju Riječi Bož-

je o žrtvi i ljubavi, o sebedarju i vjeri, o predanju u ruke Božje i Uskrsnuću na život vječni.

“Godine sjećanja, pamćenje stradanja koje ne blijedi, 33 godine od do tada nezamislivih stradanja. Nitko nije bio spreman na toliko zlo, bešćutnost, neljudskost, uopće pomisao što čovjek čovjeku može napraviti”, kazao je.

Na svoj način, ustvrdio je, Škabrnja i Vukovar sa svojim stradanjima traže od nas po-

gled vjere u Božju dobrotu, u Božju pobjedu koja je na dan stradanja izgledala odsutna.

“Samo pogled na Spasitelja na križu koji osjeća kao da ga je Otac napustio i ono što će se dogoditi za tri dana, uskrsnuće – mogu nam dati snage, ponuditi smisao - da se suočimo, prihvatimo, da ugradimo sve žrtve i stradanja u temelje budućnosti našeg naroda”, istaknuo je, među ostalim, biskup Rogić.

hodom duž Vukovarske ulice u Splitu u organizaciji Torcide, više tisuća građana u ponedjeljak je navečer na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata odalo počast žrtvama Vukovara i Škabrnje. Ovogodišnji Torcidin mimohod za žrtve Vukovara i Škabrnje organiziran je pod geslom “Gori na braniku svoje Hrvatske”. Na čelu kolone sudionici mimohoda nosili su desetmetarski transparent s natpisom “Vukovar” a među zastavama viorila se i zastava HOS-a. Duž Vukovarske ulice svijetlilo je mnoštvo lampiona. U ovogodišnjem Torcidinom mimohodu sudjelovali su brojni mladi te obitelji s malom djecom.

U Puli tradicionalni mimohod za Vukovar

Nekoliko stotina ljudi sudjelovalo je u ponedjeljak navečer u tradicionalnom mimohodu Vukovarskom ulicom u Puli u povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Sudionici su se pritom zaustavili ispred murala posvećenom Vukovaru, gdje su postavljene i brojne svijeće.

Na čelu mimohoda, održanim pod motom “i u mom gradu svijetli Vukovar” bili su istarski župan Boris Miletić i pulski gradonačelnik Filip Zoričić sa suradnicima, a već uoči početka mimohoda cijela Vukovarska ulica bila je ispunjena lampionima, što je stvaralo poseban ambijent sjećanja i ponosa.

Ove godine mimohodu su se pridružili i motociklisti, njih čak pedesetak, koji su bili svojevrsna prethodnica samom mimohodu.

“Svijetla grada Vukovara šalju poruku da moramo graditi mir, poštivati različitosti i uvažavati drugačije. Čuvajmo Hrvatsku, jedinu našu domovinu.

Mimohod na 33. obljetnicu stradanja

Potresne slike s groblja bijelih križeva u Vukovaru

Lampioni za duše umrlih

MEMORIJALNO

GROBLJE

Spomen na 18. studenoga

Spomen-obilježje ‘Kolona sjećanja

Uz spomen obilježje nalaze se dvije ploče na kojima su tekstualno opisani zadnji dani borbe 1991. godine

Na

ulazu u Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru u subotu je otkriveno spomen obilježje “Kolona sjećanja“ u spomen na 18. studenoga 1991. godine kada su 182 vukovarska branitelja predala oružje u zamjenu za slobodan izlaz nekoliko tisuća civila i ranjenika iz opkoljene gradske četvrti Mitnica.

“Te 1991. Vukovar je bio dolina smrti iz koje smo mi na Mitnici pronašli put odlukom da položimo oružje. Tim je činom okončana bitka za Mitnicu, spašeni su mnogi životi civila i ranjenika, a mi, hrvatski branitelji odvedeni smo u srpske koncentracijske logore. Kako je padala jedna za drugom gradska četvrt, na Mitnici smo gledali što napraviti jer smo vidjeli da je kraj neminovan. Znali smo koliko civila imamo i da ih treba zaštiti”, prisjetio je posljednji ratni zapovjednik obrane te vukovarske gradske četvrti Pilip Karaula.

Po njegovim riječima, oko Mitnice su branitelji postavili neprobojnu obranu koja je izdržala cijelo vrijeme opsade unatoč brojnim pokušajima

agresora da zauzme tu četvrt u jugoistočnom dijelu Vukovara, osim po hrabrosti branitelja, poznatoj i po vukovarskom Vodotornju.

“Odlučili smo stupiti u pregovore s JNA i ponuditi im svoje živote u zamjenu za izlazak civila iz razorenog Vukovara”, rekao je Karaula i dodao da je taj potez s današnje točke gledišta bio jako dobar jer su spašeni brojni ljudski životi.

Pregovori su održani 18. studenog 1991. na salašu Goldsmidt nedaleko samog Vukovara, a u ime branitelja Mitnice vodili su ih, uz nazočnost predstavnika Međunarodnog crvenog križa, Pilip Karaula, Zdravko Komšić i Matija Mandić. Nakon jednosatnih pregovora dogovorena je predaja Mitnice, uz uvjet branitelja da civili, njih oko 5000, budu prebačeni na slobodni teritorij Republike Hrvatske, dok će branitelji biti zarobljeni i odvezeni u logore u Srbiji, što se u konačnici i dogodilo.

Uz spomen obilježje nalaze se dvije ploče na kojima su tekstualno opisani zadnji dani borbe 1991. godine, pregovori i predaja oružja te su popraćeni fotogra�ijama iz dana Domovinskog rata. Prigodna spomen ploča postavljena je i na zgradi salaša Goldsmidt. Otkrivanju spomen obilježja nazočan je bio i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

‘Pupovac neće bacati vijenac’

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta (DP) Stipo Mlinarić poručio je u nedjelju iz Vukovara da dok je hrvatskih branitelja predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac “više zasigurno neće” bacati vijenac u Dunav, kao što je to činio do prošle godine.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac sve do prošle godine dolazio je 17. studenoga u Vukovar kako bi u spomen na sve nevine žrtve bacio vijenac u Dunav, ali to prošle godine nije učinio nakon što je dio branitelja predvođenih Stipom Mlinarićem zaprijetio da će ga ako treba i silom spriječiti u tom naumu.

“Čujem da će danas biti u crkvi sv. Nikole i tamo položiti vijenac. Poručujem im da trebaju doći u crkvu i molit se dragom Bogu za sve zločine koje su

Vukovarska bitka “bitka nad bitkama”

Grad je pod opsadom bio 87 dana, hrvatske snage nisu brojile više od 3000 pripadnika, dok je neprijatelj raspolagao s više od 30.000 vojnika i 600 tenkova

Vukovarci studeni proživljavaju u sjećanju na strahote iz vremena agresije JNA i srpskih paravojnih postrojbi u jesen 1991., a posebno nakon što je 18. studenog slomljena obrana i u Vukovar ušli agresori i počinili brojne zločine nad braniteljima i civilima u razrušenom gradu.

Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. slomom obrane i okupacijom koja je trajala do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kada su okupirani dijelovi vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Branili se gotovo tri mjeseca

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolici započeli ranije, kao datum početka bitke za Vukovar, koju mnogi nazivaju “bitkom svih bitaka”, obično se navodi 25. kolovoza 1991., kada su JNA i srpske paravojne postrojbe krenuli u tenkovsko-pješački napad na grad. Vrh JNA pretpostavljao je da će Vukovar osvojiti u tjedan dana, no borbe su potrajale gotovo tri mjeseca. Grad je gotovo svakodnevno napadan topničkim projektilima i bio izložen napadima tenkova i neprijateljskih vojnika, ali je obrana izdržavala sve dok je bilo oružja i streljiva.

JNA je angažirala Novosadski korpus, riječnu mornaricu, dijelove ratnog zrakoplovstva, 252. oklopnu brigadu, mobilizirane su jedinice Teritorijalne obrane Srbije, a na vukovarsko bojište poslane su elitne Prva proleterska gardijska mehanizirana divizija i Gardijska motorizirana brigada. Također su angažirali jedinice pobunjenih Srba i paravojne četničke postrojbe.

Građani Vukovara svakodnevicu su provodili uglavnom u podrumima i skloništima bez uredne opskrbe strujom, hranom i vodom.

U opkoljeni grad 19. listopada uspio je ući humanitarni konvoj Liječnika bez granica i spasiti 112 ranjenika iz vukovarske bolnice. Tijekom spašavanja dvije su medicinske sestre stradale u minskom polju u Bogdanovcima.

varu je, po podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, do 19. studenoga poginulo 450 branitelja i 1350 civila, od toga 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2500 ljudi, mnogi su zatočeni i odvedeni u neki od srpskih koncentracijskih logora, a nakon okupacije bila je nepoznata sudbina 2630 osoba. Franjevački samostan u Vukovaru raspolaže podacima o 2717 poginulih branitelja i civila u ratnom Vukovaru.

Najveći broj neriješenih slučajeva je s područja Vukovarsko-srijemske županije, njih 497, a s područja Grada Vukovara 371. U proteklih osam godina istražene su 133 lokacije te su trenutno u tijeku pretraživanja određenih lokacija.

Iz dana u dan neprijatelj je sve više stezao obruč oko Vukovara i njegovih iscrpljenih branitelja, kojima je pomoć stizala tzv. kukuruznim putem iz pravca Vinkovaca i tada još slobodnih Bogdanovaca.

počinili nad Vukovarom, ali i cijelom Hrvatskom”, poručio je Mlinarić nazvavši Srpsku pravoslavnu crkvu parapolitičkom organizacijom u kojoj se, kako je rekao, radikaliziraju pojedine skupine i to već stoljećima.

“Poruka im je, izgubili ste rat, odustanite od velikosrpske agresije”, rekao je.

“Ako sam na išta ponosan u ove četiri i pol godine bavljenja politikom to je što smo izbacili SDSS iz vlasti”, poručio je.

Da je kraj blizu osjetilo se nakon pada vukovarskog prigradskog naselja Lužac 2. studenog, kada su razdvojeni branitelji Vukovara i gradske četvrti Borovo naselje, da bi 10. studenog, padom obližnjih Bogdanovaca svima bilo jasno kako je pitanje dana kada se grad na Dunavu više neće moći braniti. Odnos vojne moći sukobljenih strana svo je vrijeme bitke bio neravnopravan. Hrvatske snage u Vukovaru i okolnim naseljima nikada nisu brojile više od 3000 pripadnika, dok je neprijatelj raspolagao s više od 30.000 vojnika i 600 tenkova, 500 oklopnih transportera i 180 haubica.

Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu Hrvatske vojske. Pojedine braniteljske skupine nekoliko su puta bezuspješno pokušavale deblokirati grad.

Potpuno razrušen i opkoljen Vukovar okupiran je 18. studenoga, iako je otpor branitelja mjestimično trajao do 22. studenoga. Iz grada je prognano oko 22.000 nesrba koji su privremeni smještaj pronašli diljem Hrvatske.

Tijekom agresije u Vuko-

Legendarni Blago Zadro

Najveća masovna grobnica u Europi Na području Vukovara 1998. godine ekshumirana je najveća masovna grobnica u Europi nakon Drugog svjetskog rata s 938 posmrtnih ostataka hrvatskih branitelja i civila. Međutim, za mnoge Vukovarce najpotresniji podsjetnik na stradanje njihova grada je masovna grobnica na Ovčari. Iz nje su 1996. ekshumirani posmrtni ostaci 200 branitelja i civila odvedenih 19. studenoga iz vukovarske bolnice, te brutalno ubijenih na tome poljoprivrednim dobru pet kilometara udaljenom od Vukovara dan kasnije, 20. studenog 1991. Najmlađoj žrtvi bilo je 16, a najstarijoj 72 godine. U spomen na 18. studenog 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode, a od 2020. taj je dan proglašen državnim blagdanom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Vukovarski vodotoranj, simbol obrane grada

S�pe Mlinarić Ćipe

Groblje srpskih tenkova na Trpinjskoj ces�

POČAST DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE DOMOVINSKOG RATA, VUKOVARA I

Nakon sv. mise u Veleposlanstvu RH održana je vrlo posjećena komemoracija i položeni su vijenci u čast poginulima, uz nazočnost predstavnika hrvatske zajednice i članova diplomatskog zbora

Tekst i foto: Mladen LEKO

Hrvatska zajednica Canberre sudjelovala je u nedjelju 17. studenoga na prigodnom misnom slavlju uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Misno slavlje predvodio je vlč. Mate Litrić, uz koncelebraciju mjesnog župnika fra Ante Šimunovića. Vlč. Litrić održao je srdačnu propovijed u kojoj je istaknuo važnost sjećanja na domovinu iz koje smo potekli i odavanja počasti onima koji su nam omogućili slobodu.

Na kraju misnog slavlja župni zbor „Sv. Cecilija“ predvodio je okupljene u strastvenoj izvedbi pjesme „Lijepa naša Domovino“, prije završne pjesme „Rajska Djevo, Kraljice Hrvata“ dok su članovi zajednice izlazili iz crkve.

Nakon sv. mise u Veleposlanstvu Republike Hrvatske održana je vrlo posjećena komemoracija i položeni su vijenci u čast poginulima, uz nazočnost predstavnika hrvatske zajednice i članova diplomatskog zbora.

Uoči same komemoracije došlo je do nevremena te je voditelj ceremonije, generalni konzul Ivica Glasnović, sve okupljene uveo u Veleposlanstvo, župni zbor započeo je izvođenje državne himne.

Veleposlanica Betty Pavelich odala je počast žrtvama Domovinskog rata i izrazila zahvalnost hrvatskim braniteljima za žrtve u borbi za slobodu naše voljene Domovine, prije nego što je fra Anto Šimunović predvodio molitvu za žrtve, a nazočni im odali počast minutom šutnje.

Hrvatska zajednica Canberre odala počast herojstvu Vukovara

Bio je tu i šator s domaćim kuhanim grahom i kukuruzima koji su se spremali u kotlićima na vatri, uz vanjski bar s pićem i domaćim kolačima koje su za prodaju pripremile vrijedne domaćice

Pripremila: Suzana FANTOV

Župljani Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hilla u Melbourneu, kao i brojni vjernici iz ostalih hrvatskih katoličkih centara, svečanim misnim slavljem proslavili su u nedjelju, 17. studenoga, blagdan zaštitnika župe - sv. Nikole Tavelića. Uoči središnje nedjeljne proslave održana je i trodnevnica – duhovna priprema kojom je osvijetljen i približen lik Nikole Tavelića, vrijeme u kojem je živio i njegov misionarski put u kojem je naviještao Isusa Krista. Misno slavlje predslavio je prof. dr. Stipo Kljajić, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene (Sarajevo) koji trenutno boravi u radnom posjetu u Australiji te je posjetio i ovu hrvatsku katoličku misiju, završnog dana trodnevnice koju je predvodio.

Fra Stipo je predavač biblijskih znanosti na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, radi kao docent na Katedri Svetog pisma Starog zavjeta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Uz fra Stipu na svečanoj sv. misi bili su i vlč. Josip Grubišić, vlč. Velimir Maglica i župnik, mons. Bosiljko Rajić. Zbog svojih obveza nešto kasnije se pridružio i vlč. Vedran Lešić.

Lijepo je bilo vidjeti prikladno raskošno okićenu crkvu ispunjenu vjernicima, malim ministrantima, djecu koja su aktivno sudjelovala u sv. misi i članove Folklorne grupe „Mladi Hrvati“ koji su dodatno obogatili pjevni dio svojim pjesmama. Crkveni zbor, uz orgulje Nediljka Buljana, praćen glasovima vjernika, dao je i ove nedjelje posebnu notu uzvišenosti. Misnom slavlju prisustvovala je i Marina Rogina, konzulica savjetnica u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Melbourneu. Bio je ovo susret s Bogom u kojem se istaknuo svijetli primjer hrvatskog sveca, Kristova svjedoka čije poruke mogu i trebaju se slijediti i danas kada je posebno važno ostati vjeran Božjoj objavi. Jer svako vrijeme nosi svoje „žrtve“ i „muke“ pod kojima se često i olako gube stavovi, uvjerenja, temeljne vrijednosti obitelji, života. Upravo stoga primjer nam treba biti sveti mučenik koji

Svečano uz slavlje franje i prvog proglašenog sve

vca, misionara, mučenika ca iz hrvatskog naroda

je svjedočio svojim životom. Evanđeoska poruka sv. Nikole Tavelića – biti hrabar Kristov vjernik – poruka je pod čijom se zaštitom zagovora trebamo nadahnjivati. Nedjeljno jutro nije bilo obećavajuće – teški kišni oblaci i snažan vjetar nisu pogodovali nastavku slavlja koje se pripremalo u crkvenom dvorištu gdje je bio postavljen veliki šator te dva šatora koje je velikodušno ustupio NK St Albans Dinamo, roštilj „Dalmatian Spit and Grill Trailer Hire“ Robbija Mladinića koji je spremno stigao kako bi pomogao poboljšati ovu feštu. Bio je tu i šator s domaćim kuhanim grahom i kukuruzima koji su se spremali u kotlićima na vatri, uz vanjski bar s pićem i domaći kolače koje su za prodaju pripremile vrijedne domaćice, članice Australsko-hrvatskog društva umirovljenika „Nikola Tavelić“, a onda i posebno uređena župna dvorana gdje se također posluživao bogati ručak kojeg je pripremila iskusna kuharska ekipa na čelu sa „chefom“ Suzi Lasić i „suchefom“, Antunom Rehlicki. Unutar dvorane bila je postavljena i mala prigodna izložba „Hrvatska lutka“: stare, tradicionalne lutke u hrvatskim narodnim nošnjama koje je za ovu priliku ustupila Dragica Hedješ bile su dodatna inspiracija Suzani Fantov, koja je oslikala platna s motivom hrvatskih lutaka. Izložba je bila prodajnog karaktera, a sav prihod doniran je za potrebe župe.

I dok je vani vladala borba s vjetrom i naletima hladnoće toplina druženja nije jenjavala, a za to se pobrinuo i izvrsni glazbenik Edvard Brčić koji je svojim pjesmama razveselio sve one koji su se okupili ispod velikog šatora, ispod krova, pa sve do prvih zraka sunca kada se na igralištu zaplesalo i kolo! Instant-tombola i lijepe nagrade izmamili su osmijehe na licima sretnih dobitnika, a župni radni odbor na čelu s vlč. Rajićem iskreno zahvaljuje svim pojedinačnim donatorima te Australsko-hrvatskim društvenim uslugama za njihovu posebnu donaciju svježih čevapčića – „Cevapi House“.

Baš kao i svim volonterima koji su uložili trud vezan za samo čišćenje crkve i okoliša te organizacije i rada na sam dan proslave; svima koji su se odazvali i doprinijeli na bilo koji način – jer bez zajedništva, dobrotvornog rada i velikodušnosti koja dolazi iz čistog srca nijedna zajednica ne može opstati - niti napredovati.

Baš kao što se treba zagledati u primjer sv. Tavelića, sigurnog u Kristovu vjeru i njegovu žrtvu ljubavi.

''Nikad zaboravljeni dok smo mi živi!''

I hrvatski poslovni ljudi iz Australije sudjelovali na 10. konferenciji udruge Meeting G2 održanoj u Zagrebu

Autor: Nikola MIHALJEVIĆ Fotogra�ije: Jasmina MIHOČ/Opis �ilm/Unimedia

U Zagrebu je 4. i 15. studenog u Kristalnoj dvorani hotela West IN Deseta održana je jubilarna konferencija „Udruge za poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske - Meeting G2“ pod nazivom "Desetljeće poslovnog povezivanja".

Na konferenciji su sudjelovali i Hrvati koji još uvijek žive i rade u Australiji te povratnici koji već neko vrijeme rade i žive u Hrvatskoj. Cilj ove inicijative umrežavanje je poslovnih ljudi hrvatskog podrijetla iz svih dijelova svijeta te osvještavanje da je Hrvatska zemlja poslovnih prilika, osobito od kad je dio, Europske unije, najbogatijeg tržišta svijeta ali i zemlje ugodnog života.

Konferenciju je svečano otvorio posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić istakavši u uvodnom govoru: „Samo zajedno može se uspjeti! Zajedno znači da uključujemo znanje, iskustvo, kapital od onih koji nisu tu ali žele biti ovdje i žele nam pomoći. „

Na otvaranju je govorio i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman te istaknuo važnost povezivanja poslovnih ljudi domovinske i iseljene Hrvatske te poručio da je Hrvatska uz Hrvate ma gdje god oni živjeli i dodao: „Idemo raditi zajedno za dobrobit vas, nas i naše lijepe Hrvatske.“

Vrlo emotivan govor održao je i predsjednik udruge Meeting G2 , Antun Krešimir Buterin te istaknuo kako im je želja bila u Hrvatsku dovesti što više vrijednih i uspješnih ljudi iz iseljeništva te ih spojiti s jednako vrijednim i pametnim ljudima iz domovine kojima trebaju svjetska iskustva i svježi kapital za daljnji razvoj Hrvatske.

Želja je također povezati naše proizvođače, izvoznike s Hrvatima diljem svijeta što

MINUTOM ŠUTNJE UZ DAN SJEĆANJA

Prošlog petka, 15. studenog, Hrvatskom klubu Braća Radić u Sydneyu, učenici hrvatske škole i folklorna grupa Braća Radić i ove su godine, kao i prethodnih godina, dostojanstveno obilježili Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, žrtve Vukovara i Škabrnje.

"Desetljeće poslovnog povezivanja"

će im pomoći da proizvode i usluge lakše, brže i e�ikasnije plasiraju globalno.

Istaknuo je i da se „hrvatska diplomacija mora pomaknuti u svojevrsne trgovce, promotore hrvatskih proizvoda, roba i usluga, a ne samo kulture i tradicije jer bez toga nema dodatnih prihoda, a onda će i sve ostalo zaostajati“. Posebno je istakao: "Nema nas samo četiri milijuna, nego osam. Nismo tako mali i slabi kako mislimo i kako neki tvrde. Zajedno možemo i moramo biti jači, spremniji, mudriji, inovativniji i uspješniji".

Na konferenciji je sudjelovalo više od 200 sudionika iz raznih krajeva svijeta, a pokrovitelji konferencije su Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo demogra�ije i useljeništva te Središnji državni ured za Hrvate izvan

RH.

Tijekom konferencije održano je više zanimljivih i poučnih panela i predavanja, jedan od ključnih govornika bio je Tomislav Kuljiš, osnivač i predsjednik Uprave vo-

dećeg maloprodajnog lanca i lanca supermarketa Hipermaxi S.A. Bolivia u Boliviji, s raznolikim ulaganjima u robu široke potrošnje, kožu, IT, govedinu i stoku, osiguranje, bankarstvo, logistiku, energetiku i građevinarstvo.

Gosp. Kuljiš je naglasio kako u Boliviji postoji mala zajednica Hrvata, no svi su vrlo poduzetni, a neki među najbogatijim ljudima u zemlji. Opisao je put izgradnje svog najvećeg biznisa, lanca supermarketa, koji je kada ga je kupio imao prihod od 10 milijuna dolara, a danas

ima 500 milijuna dolara prihoda godišnje i 4000 zaposlenih.

Na kraju konferencije dodijeljene su zahvalnice sudionicima i nagrade zaslužnim pojedincima među kojima je i Luka Jurčević iz Pertha, koji je dugogodišnji aktivan član udruge. Više o nagrađenima ali i samoj konferenciji možete pročitati na FaceBook stranici Udruge Meeting G2, https://www.facebook. com/p/CROATIA-MEETING-G2-100039862824392/ ili na internet stranici: https://meeting-g2.com/

ODAVANJE

OKUPLJANJE TRADICIONALNI PIKNIK U ORGANIZACIJI HSP-a

Nedjeljno druženje u parku Brimbanku

Posjetitelji su u ugodnoj atmosferi koja je vladala tijekom cijelog dana uživali u domaćim delicijama i glazbi

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Zlatko KOZLEVČAR

Hrvatska stranka prava Melbourne (HSP Melbourne) organizirala je u nedjelju, 17. studenoga, svoj poznati, tradicionalni piknik u parku Brimbanku, u Keiloru.

Događaj je privukao veliku pažnju posjetitelja, a u idiličnom okruženju parka uživalo je više od 150 posjetitelja (nakon što je nestabilno vrijeme ipak donijelo zrake sunca), među kojima su bili i članovi drugih hrvatskih klubova i udruga.

Posjetitelji su u ugodnoj atmosferi koja je vladala tijekom cijelog dana uživali u domaćim delicijama i glazbi.

Za ljubitelje ukusne hrane organizirana je prava hrvatska fešta. Okupljeni su uživali u janjetini s ražnja i miješanom mesu s roštilja, a uz to su posluženi i domaći kolači i kava. Uz odličnu ponudu hrane, posjetitelje je zabavljao bend Crna legija (Joe Sladic i Zvonko Sakic), koji je izvodio popularne hrvatske pjesme i stvarao veselu atmosferu. Događaju su nazočili i posebni gosti, među kojima su bili i Blaž Gotovac, hrvatski zlatar i sponzor HSP-a Melbourne, Marko Bulic, prvak Australian Blackball International Federation Inc. te Steve Ravić, redatelj i producent iz tvrtke Majestic Film. Ovaj uspješan događaj ne bi bio moguć bez truda i posvećenosti organizatora i volontera.

Velike zasluge za organi-

zaciju imaju Johnny Cash (John Sladic) i Drago Maligec, koji su se pobrinuli da sve prođe u najboljem redu. Svakako treba spomenuti i volontere iz kuhinje - Drago, Dion, Jurek, Cathie i Paula pobrinuli su se za vrhunski

užitak svih prisutnih. Organizatori zahvaljuju i tvrtki Pero’s Winery koja je ponudila kvalitetna vina na prodaju i za degustaciju, kao i svima koji su sudjelovali i učinili ovaj događaj nezaboravnim!

Austrijanci su skinuli hrvatski grb sa spomenika

Austrijanci su skinuli hrvatski grb sa spomenika

POZIV – DONACIJSKA AKCIJA

Spasite sjećanje na Bleiburg

Poštovani, pozivam Vas da se uključite u donacijsku akciju Počasnog bleiburškog voda, preko platforme GoFundMe, za pokrivanje troškova obnove spomenika i sudskih troškova oko povrata zemlje na Bleiburgu kako bi moglo ostati trajno spomen središte na nevine stradale žrtve i trajan spomen budućim genera-

cijama. Molimo Vas da nas svojom donacijom podržite i ugradite se u kulturu sjećanja na žrtve Bleiburga. Obratite pozornost na dodatnu naknadu platforme, odnosno tips od 18% koju možete pomaknuti na nulu.

Hvala Vam i dijelite dalje! https://www.gofundme.com/f/save-the-memory-of-bleiburg

Arenasu, jedan od najvećih na svijetu Hrvatska osnovna škola u Čileu ekološki osvještava javnost

Hrvatska škola (Escuela Republica de Croacia) na to se odlučila zbog sve izraženijih klimatskih promjena

Osnovna

“Hrvatska škola”, koju su prije 68 godina osnovali hrvatski iseljenici u čileanskom gradu Punta Arenasu, ekološkim akcijama želi probuditi svijest o klimatskim promjenama u toj južnoameričkoj zemlji.

Škola će u srijedu otvoriti vrata posjetiteljima kojima će učenici pokazati trinaest radova i ekoloških projekata.

“Izložba ima za cilj učiniti vidljivim ekološki pečat škole koji je implementiran u različitim internim politikama kao i u provedbi radionica o zaštiti okoliša, recikliranju i građanskom obrazovanju za sve razine od predškolskog do 8. razreda”, izvijestile su lokalne internetske novine El Magellanico.

Škola je još ranije osnovala «ekološki klub» pa njeni učenici sade drveće i uče kako zaštititi okoliš.

Hrvatska škola (Escuela Republica de Croacia) na to

se odlučila zbog sve izraženijih klimatskih promjena, izvijestile su prošli mjesec lokalne novine La Prensa Austral.

Učenici zainteresirani za pitanja prirode sada se okupljaju unutar tog kluba, a prvi korak bila je sadnja drveća u školskom dvorištu.

“Posadili smo dva drveta kako bismo obilježili početak rada kluba”, izjavio je predstavnik kluba Miguel Yáñez. Učenik Emilio Solís rekao je da “voli prirodu” te se veseli sudjelovanju u takvim aktivnostima.

U Čileu, južnoameričkoj zemlji s 19 milijuna stanovnika, živi oko 200.000 ljudi porijeklom iz Hrvatske, podatak je Ureda za iseljene Hrvate. Jedan od njih je i predsjednik države Gabriel Boric čiji su preci doputovali ondje brodom iz Dalmacije u 19. stoljeću.

“Hrvatska škola” osnovana je 1956. pod nazivom “Jugoslavenska školska grupa”, a nakon što je Hrvatska u ratu stekla neovisnost od Jugoslavije preimenovana je 1993. Škola se nalazi u ulici koja se zove “Hrvatska”.

Hrvatski grb u Punta

Nova politička emigraciju

Marinko JURIČIĆ

(iz Zagreba)

Hrvatsku upravo potresa još jedna u nizu afera u koje su upletene osobe iz samog vrha državne vlasti. I ovoga puta naša država se ne sramoti samo time što je u središtu afere (sada već bivši) ministar, jedan od najbližih suradnika premijera Andreja Plenkovića, nego i time što, po svemu sudeći, ni istrage, ni afere ne bi ni bilo da se za spornu nabavu uređaja za hrvatske bolnice nije zainteresirao Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu (EPPO).

Doduše, uhićenja Vilija Beroša i ostalih osumnjičenih dogodila su se temeljem istrage koju provodi USKOK, no iz onoga što se o cijeloj aferi doznaje iz izjava nadležnih osoba ispada da je USKOK u zadnji čas uskočio u ovu priču, i to kako bi „umanjio štetu” po aktualnu vlast! O čemu se radi, može se zaključiti iz izjave europskog delegiranog tužitelja Tomislava Kambera koji je rekao: „Činjenica jest da je prema informacijama koje su emitirane u javnom prostoru, obuhvat inkriminacije s kojim je išao USKOK, manji od onoga koji ima EPPO. Nedostaje mu dobar dio okrivljenika i USKOK je postavio priču da su isti okrivljenici imali drugačije uloge i da su počinili drugačija djela. Za ovo EPPO nije kriv. Riječ je o presedanskoj i bizarnoj situaciji." Ukratko, USKOK je svojom istragom obuhvatio manji broj osumnjičenika i manji broj kaznenih djela! Nakon toga nekoliko se dana iščekivalo kome će slučaj na koncu pripasti – USKOK-u ili EP-

Plaće su u Hrvatskoj porasle, radne snage nedostaje, a ljudi se i dalje iseljavaju. Očito je da se Hrvati ne iseljavaju zbog ekonomskih, nego zbog političkih razloga!

PO-u, da bi na koncu šef DORH-a Ivan Turudić odlučio je da je za vođenje ove istrage nadležan USKOK, ističući da je takva odluka donesena na temelju analize nadležnosti i speci�ičnosti kaznenih djela, uzimajući u obzir zakonske odredbe i ovlasti svakog ureda.

"Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta nadležan je za postupanje u istražnom predmetu pokrenutom rješenjem o provođenju istrage Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, od 15. studenog 2024. protiv okrivljenog Vilija Beroša i osam �izičkih i dvije pravne osobe zbog kaznenih djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, te pranja novca, povezanih s javnim nabavama medicinskih uređaja u hrvatskim bolničkim ustanovama", stoji u priopćenju DORH-a. Što će dalje biti, nezahvalno je prognozirati, no jedno je jasno: ovaj slučaj iznova potvrđuje da HDZ na krajnje bezobrazan način zlorabi činjenicu da glavninu oporbe čine projugoslavenske, postkomunističke i anacionalne stranke za koje velika većina Hrvata ne želi dati svoj glas, pa na izborima, nakon svih skandala i pronevjera ipak radije biraju HDZ, nego SDP, Možemo itd. Vlast koja se odavno preobrazila u korupcijsku hobotnicu čiji pipci su zarobili sve strukture vlasti i sva javna poduzeća, s jedne strane, i oporba čiji najveći dio zapravo ne želi da uopće postoji država u kojoj želi preuzeti vlast, a najveće neprijatelje vidi i hrvatskim braniteljima, Katoličkoj crkvi i svima onima koji se bore za očuvanje hrvatskoga identiteta i tradicijskih vrijednosti, s druge strane, savršena su kombinacija za stvaranje osjećaja beznađa i malodušnosti kod velike većine građana. Posljedica toga je, među ostalim, masovno iseljavanje koje je doslovce opustošilo neke dijelove Hrvatske, a koje, što je najgore, nije prestalo ni nakon što su plaće znatno porasle, a država se suočava sa sve većim nedostatkom radne snage. Pa postaje očito da se Hrvati ne iseljavaju zbog ekonomskih, nego zbog političkih razloga. Imamo novu političku emigraciju!

Iako mu to nije bila namjera, predstavljanje romana o prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu "Godina i vječnost" autora Vladimira Lončarevića (Alfa, 2024.) bilo je, osim kulturnoga i društvenoga, svojevrstan politički skup. No, ne na način da se njime u kakvu dnevnopolitičkom duhu podupre kandidat Hrvatske demokratske zajednice na skorim predsjedničkim izborima, stranke kojoj je Tuđman utemeljitelj. Ili da se podupre koji drugi kandidat iz "desnoga spektra". Događaj je bio političan na drugi način Naime, okupljeni u prostorima Hrvatskoga državnoga arhiva u utorak 5. studenoga mogli su se ususret 25. godišnjici smrti predsjednika Tuđmana (10. prosinca 1999.) sa sjetom, gotovo čežnjom, prisjetiti da je Hrvatska imala predsjednika čijim se djelovanjem uvelike može ponositi. Od zamišljaja i ostvarenja države preko obrambenoga rata pa do procesa mirne reintegracije. Štoviše, taj ponos na djelovanje predsjednika Tuđmana (uz svijest o ljudskim i profesionalnim slabostima i propustima,

Piše: Hrvoje Hitrec

Svršetkom prošloga tjedna sunčano, u nedjelju se sivi oblaci doticali zemlje. Niske temperature pojačavaju osjećaj hladnoće (tu dolazi nasnimljen smijeh). Noću pun Mjesec, dva normabela za spavanje. Sreća je da Mjesec ipak sve manje utječe na ljude i ne samo ljude. Taj sam fenomen odavno zapazio, ali mi je jedna (strana) dokumentarna emisija znanstveno objasnila što u školama ne uče: da se Mjesec svakoga dana (noći) udaljava od Zemlje petnaest centimetara. Zato se, znači, meni čini sve manjim što sam stariji. I da je u nestvarno dalekoj povijesti bio tik uz Zemlju, divovska tepsija, zastrašujuća. Osim toga, sada mi je jasnije zašto su šezdesetih prošloga stoljeća ljudi s lakoćom stigli na Mjesec, a poslije nikako. Zato što je tada bio bliži.

Ma dobro, kako je tako je. I mi se na Zemlji udaljujemo jedni od drugih, kako ne bi Mjesec koji se svačega nagledao, pa odlučio da je sigurnije biti što dalje od Zemlje i Zemljana, koji bi nakon sebe mogli uništiti i njega. A ništa, znači hladno je i opasno, kopaju se rovovi poljski i baltički, a mi u Hrvatskoj imamo svoje probleme, još smo ipak na drugoj crti pa se možemo baviti sobom, pa i s više soba. Mak i Tor drže se kuće, vani lutaju pola sata najviše i vraćaju se promrzli. Gledaju televiziju, a mene šalju po novine i onda zajedno čitamo. Oni više političke teme, ja športske. U petak ipak nisam uspio odoljeti, baš kada su se malo smirili tehničari i laboranti, uhitilo ministra zdravstva. Eto, što je snaga sindikata, reče Tor. "Budalo", velim, "nema to veze sa sindikatima i štrajkom, nova je priča i vrlo za-

ali i sveukupnom djelovanju koje još čeka na opsežnije znanstveno vrjednovanje) iz godine u godinu sve više raste. Nažalost, to se umnogome ne će moći reći za djelovanje onih njegovih nasljednika koji su životarili na jaslama te funkcije. I sramotili, pa čak i ugrožavali hrvatske interese pred međunarodnim sudovima i drugim ustanovama. U životu svakoga čovjeka, bez obzira na njegov društveni položaj, pamti se ozračje u kojem je završio život: što je zadnje radio, rekao i gdje je bio. Obično se u tim zadnjim trenutcima prepoznaje posebna, oporučna znakovitost.

Posljednje pojavljivanje predsjednika Tuđmana u javnosti bilo je na svetkovinu Svih svetih 1999. kada je na Oltaru domovine na Medvedgradu položio vijenac za sve koji su dali život za domovinu. A nakon 40 dana završio je i on svoje ovozemaljsko putovanje. Posljednji pak međunarodni događaj na kojem je sudjelovao bilo je otvorenje velike izložbe u Vatikanskim muzejima "Hrvati –kršćanstvo, kultura, umjetnost" krajem listopada 1999.

U predizbornom ozračju za tadašnje izbore za zastupnike u Hrvatskom saboru mno-

Okupljeni u prostorima Hrvatskoga državnoga sa sjetom, gotovo čežnjom, prisjetiti da je Hrvatska imala predsjednika čijim se djelovanjem uvelike može ponositi

gi su pokušali politizirati čak i tu izložbu. Njima je na neki način tadašnji prvi čovjek vatikanskih arhiva i biblioteke argentinski kardinal Jorge María Mejía poručio: "Jedan narod uspijeva sačuvati svoj identitet u mjeri u kojoj ostaje vjeran svojim početcima. Hrvatski narod, to svi znamo, sačuvao je tu vjernost i uz cijenu prolijevanja krvi vlastitih sinova i kćeri.

Pomislimo samo na blaženoga kardinala Stepinca i na tolike druge, manje poznate ili sasvim nepoznate svjedoke vjere. Neka, dakle, Europa ne zaboravi svoje početke u kojima je utkano i krštenje. Samo će tako ponovno naći svoj identitet."

Predsjednik Tuđman tada je u svojem govoru nizao kroz povijest događaje međaše i zaslužne kršćane utkane u hrvatski i europski identitet. Time je poručio da se i osobno i kao predsjednik de�initivno svrstao na stranu kršćanskih vrijednosti. Bilo je to hrabro. Jer, događalo se u doba kada se diljem Europe zahuktavala protukršćanska kampanja. Djelomično i od straha da bi pojam kršćanstva mogao ući u europski ustav i tako ugroziti galopiranje ideologije sekularizma. Tada su se u svjetskoj javnosti i politici daleko više cijenili globalisti nego suverenisti. Nije ni danas mnogo drugačije nego prije 25 godina. Hrvatski političari željeli bi istodobno da ih pamte kao Tuđmana, ali da se ne zamjeraju glavnoj struji. Znaju li da upravo ta kombinacija jamči izravan put u zaborav? (Glas koncila)

Vukovar ostaje simbolom otpora

nimljiva." Vraćam se na Makovu opasku dan prije, u četvrtak, kada smo gledali prijenos sjednice Vlade. "Sada sam prvi put skužio", rekao je debeli mačak Mak, "da postoji otvorena i zatvorena sjednica Vlade. Je li to zato da zatvorenoj mogu prisustvovati i ministri iz zatvora ili oni blizu zatvora?" Izbacio sam ga tada na dvorište, ne će on meni tako to. Kadli u petak ode i Vili, baš me je iznenadio. Sručila se na nesretnika Europa i Hrvatska usporedo, to jest europske i hrvatske protukorupcijske službe, što je dovelo do sukoba nadležnosti odnosno mjerodavnosti. Malo me je podsjetilo na slične peripetije u američkim kriminalističkim serijama: prvo

lokalni šerif uhiti čovjeka, odmah se zatim pojavi FBI i kaže da preuzima slučaj, a šerif bijesan, sutradan se pak pojavi CIA i veli da ona hoće uhićenoga, jerbo je riječ o ne samo saveznom. Šerif se zadovoljno smijucka.

Naš glavni državni odvjetnik pri tome zauzima suverenističko stajalište, ne će nama europska, dotično rumunjska tužiteljica krojiti pravdu, nije ona Carla del Ponte. Mi smo Hrvati! Gdje ste bili kada su nas napali srpski i srbijanski agresori? I tako dalje. Ne ćemo mi, ne će Turudić turiti glavu u pijesak i mirno gledati kako nam se ograničava još i tužiteljski suverenitet. Ostalo smo odavno popušili, ovaj ne damo. Vukovar ostaje simbolom otporne snage hrvatskoga naroda. U nedjelju navečer na HTV gotovo zaboravljeni �ilm Fadila Hadžića Zapamtite Vukovar, naslov koji se naslanja na Antuna Šoljana i njegove stihove: "I reći ću vam samo još jednu stvar/ Zapamtite Vukovar." U središnjem Dnevniku (ali i u spomenutom �ilmu) dokumentarne slike razorenoga grada, prognanici. Pa gdje to danas možete vidjeti? Pa odmah u sljedećoj rubrici rečenoga nedjeljnog Dnevnika HTV, koja donosi svježe slike iz Gaze, ruše izraelske rakete još ono malo preostalih zgrada, a kako im nije dosta, prebacuju se na Libanon. Papa Franjo vrlo lukavo ne spominje još genocid, ali traži da "međunarodna zajednica" utvrdi radi li se o genocidu ili ne. Ma jest, Franjo, o genocidu je riječ. Glede Hrvatske, Vukovara i razaranja hrvatskih gradova i sela, od Slavonije do Dalmacije, glede ubijanja i kulturocida, "međunarodnjaci" i njihovo pravosuđe zaključili su bili da genocida nije bilo, a nekmoli kulturocida. Ubijali su nas takoreći kulturno. Zato danas jedino na polju kulture postoji živahna veza Zagreba i Beograda, deru se cajke po Zagrebu, a i pozorišne sveze mnogo lepo funkcionišu. A Novosti ne izlaze u Beogradu, nego u Zagrebu, mnogo je lakša distribucija, dabome. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Glede Hrvatske, Vukovara i razaranja hrvatskih gradova i sela, glede ubijanja i kulturocida, "međunarodnjaci" i njihovo pravosuđe zaključili su bili da genocida nije bilo

Piše: Branimir Stanić

POBOŽNOST HRVATIMA OMILJENI PAPA IVAN PAVAO II.

'Kako li je samo lijepa obitelj koja moli krunicu svaku večer'

Ova marijanska pobožnost ima stoljetnu tradiciju i preporučuju je i danas mnogi crkveni dokumenti

Među poznatijim marijanskim pučkim pobožnostima su “svibanjske i listopadske pobožnosti”. Vjernici sabrani u crkvi svake večeri dotičnog mjeseca zajednički mole krunicu. U mnogim crkvama nakon krunice slijedi večernja sveta mise.

Treba dodati da ova i slične pobožnosti nisu obvezne kao nedjeljna misa, nego su slobodne, dragovoljne i znak većeg štovanja Blažene Djevice Marije (Gospe). Ova marijanska pobožnost ima stoljetnu tradiciju i preporučuju je i danas mnogi crkveni dokumenti.

Petnaest poticajnih citata o svetoj krunici

1. „Krunica je najljepša i najbogatija milostima od svih molitvi; to je molitva koja najviše dira Srce Majke Božje … i ako želite da mir prevlada u vašim domovima onda molite obiteljsku krunicu.“ Papa sveti Pio X.

2. „Idite prema Gospi. Ljubite je! Uvijek molite krunicu. Izmolite je dobro. Molite je što češće možete. Budite duše molitve. Nikada se ne umarajte od molitve, ona vam je najpotrebnija.

Molitva potresa Božje srce, po njoj dobivate potrebne milosti.“ Sveti otac Pio iz Pietrelcine

3. „Uvijek ostavljaš krunicu za kasnije i na kraju je ne izmoliš jer si pospan. Ako nema drugog vremena, onda je izmoli kada si na ulici a da

K

ako bi brak trajao zauvijek, dan za danom ga treba graditi na ovih sedam riječi (Mk 10,2-16).

OPROST: Muž i žena su dva nesavršena bića koja često jedno drugo vrijeđaju grubim i sebičnim riječima, gestama i djelima. Svaki put kada se međusobno uvrijede, trebaju imati poniznosti da jedno drugome iskreno kažu: “Oprosti mi” i “već sam ti oprostio/la”.

NJEŽNOST: Tko ljubi, nije agresivan, nasilan i prepotentan. Obilježje ljubavi je nježnost. Jedan nježan dodir, poljubac i zagrljaj govore i znače mnogo više od seksualnog čina koji se upražnjava bez nježnosti.

HVALA: Tko ljubi, zna reći hvala. Ljubav nije dar koji se

te nitko ne opazi. Ona će ti pomoći da se nađeš u Božjoj prisutnosti.“ Sveti Josemaria Escriva

4. „Od svih pobožnosti koje priznaje Crkva, ni jedno nije tako omiljeno zbog tolikih čuda kao pobožnost Presvetog Ružarija.“ Papa Pio IX.

5. Krunica je moćno oruđe za progon demona i zaštitu od grijeha… Ako želite mir u svojim srcima, u svojim domovima, u svojoj zemlji, okupite se svake večeri i izmolite krunicu. Neka ne prođe ni jedan dan bez molitve krunice, bez obzira na brige i poslove koji vas terete.“ Papa blaženi Pio IX.

6. „Jednoga dana putem krunice i škapulara Gospa će spasiti svijet.“ Sveti Dominik

7. „Najveći način moljenja jest molitva krunice“. Sveti Franjo Saleški

8. „Krunica je knjiga za slijepe, gdje duša vidi i tu se odigrava najveća drama o ljubavi koju je svijet ikada upoznao; to je knjiga za jednostavne, koja im pokazuje sve tajne i znanja koja pružaju veće zadovoljstvo nego obrazovanje običnih ljudi; to je knjiga onih starijih, čije se oči zatvaraju nad sjenama ovog svijeta, a otvaraju u cijelosti za onaj dolazeći. Njezina moć se ne može opisati.“

Nadbiskup Fulton Sheen

9. „Krunica je najizvrsnija molitva i naje�ikasniji način za postizanje vječnoga života. Ona je lijek za sva zla i korijen svih naših blagoslova. Ne postoji izvrsniji način molitve.“ Papa Leon XIII.

10. „Nitko ne može živjeti konstantno u grijehu a istodobno moliti krunicu. Ili će odustati od grijeha ili će odustati od krunice.“ Biskup Hugh Doyle

11. «Djeco, pomozite mi pobijediti zla koja muče Crkvu i ljudsko društvo, ali ne mačem, nego krunicom», rekao je papa Pio IX. u jednom od svojih govora.

12. «Kako li je samo lijepa obitelj koja moli krunicu svaku večer» – poručio je papa Ivan Pavao II. On je često govorio: «Krunica je moja najdraža molitva. Divna, krasna molitva! Divna u svojoj jednostavnosti! Divna u svojoj dubini!» Papa je proglasio godinu krunice (2002./03.), a na 25. godišnjicu svojega ponti�ikata napisao je apostolsko pismo “Rosarium Virginis Mariae”.

13. «Znajte, kad bih ja uklonio iz Zavoda moljenje svete krunice, u isti tren nestalo bi iz mog Oratorija i reda i rada i nauke i veselosti, čemu se vi toliko divite»

podrazumijeva. Zahvalnost za ono što se prima je božanska.

VJERNOST: Ne samo u trenucima radosti i blagostanja, već i u trenucima kušnje, bolesti i nerazumijevanja. Vjernost ne samo u djelima, već i u mislima, pogledima i riječima.

PLODNOST: Supružnici koji se zatvaraju daru djece počinjaju teški grijeh protiv Boga Oca i Stvoritelja. Tražena i željena neplodnost čini brak slabim u uzajamnoj ljubavi.

Pobačaj je uzrok tolikim razvodima.

ČAST: Ogovarati svog supružnika s prijateljima ili rodbinom znači činiti da izgleda loše i učiniti ga/ju predmetom suda i osude.

MOLITVA: Bez molitve nema oprosta, nježnosti, vjernosti, plodnosti, zahvalnosti, ni časti. Ako muž i žena ne mole zajedno, njihovo jedinstvo postaje teško, nemoguće, rekao bih.

Učinak svađe, ljutnje, psovke

i proklinjanja na naše živote

- rekao je sveti Ivan Bosco jednom posjetitelju svoga Zavoda koji se divio redu, radu, disciplini i veselosti dječaka.

14. Kad bi pitali sv. Pija iz Pietrelcine zašto toliko moli krunicu, rekao bi: «Ako je Gospa, bilo gdje da se ukazala, uvijek živo preporučivala molitvu svete krunice, ne čini li ti se da za to mora postojati valjan razlog?»

15. Sestra Lucija iz Fatime za krunicu je rekla: «Blažena Djevica Marija je krunici podarila takvo djelovanje, da ne postoji nijedan materijalni, duhovni, nacionalni ili međunarodni problem koji se putem nje i naše žrtve ne bi mogao riješiti.»

“Krunica je molitva koja me uvijek prati. To je molitva običnih ljudi i svetaca… To je molitva iz srca”, riječi su koje je papa Franjo napisao u predgovoru knjige koptskog katoličkog svećenika Yoannisa Lahzija Gaida posvećenoj molitvi krunice, prenosi Vatican Insider.

“Papa puno radi, ali uvijek nađe vremena za molitvu krunice. Kada osjeti potrebu, sjedne i moli krunicu. Mislim da to čini najmanje triput dnevno”, izjavio je Papin bivši tajnik mons. Alfred Xuereb.

Shvatite: kad se svađate i u ljutnji izgovarate oštre riječi, uvrede, kad psujete i proklinjete, isto je kao da ste vojsku demona pustili na tu osobu da ju unište; kao da ste s lanca pustili bijesne pse koji će je gristi, ujedati, ranjavati, dok je ne rastrgaju. Tako se silno zlo događa po našim lošim riječima! One imaju užasne učinke! To ne smijemo činiti ni neprijatelju, a kamoli svom bračnom drugu, ili svome djetetu, ili bilo kojem članu svoje obitelji. Zar doista želite da vaše bližnje uništi vojska demona, i rastrgaju bijesni psi, poslani od samoga sotone? Ako želite, onda se nastavite svađati, vrijeđati, zlo govoriti i proklinjati. I eto pakla u vašoj kući i obitelji.

je njih, a onda i nas. Važno je razumjeti da se ”sve vraća”! Ako činite dobro, onda vam se ono vraća. Ako činite zlo, vraća vam se zlo. Zato nas Bog potiče da vrlo oprezno rukujemo jezikom, odnosno riječima.

poslani

OGOVARANJE – UNIŠTAVA DRUGE I VAS

U tom smislu možete razumjeti kako je opasna snaga ogovaranja i mrmljanja. A oni su danas jako prošireni – i u svjetovnom društvu, ali i u kršćanskim krugovima i zajednicama.

Želite li pak da ljubav vlada, treba da ste sijači Božjih riječi, sijači ljubavi, sijači pozitivnih i blagih riječi. Jer takve riječi imaju pozitivan učinak. One oslobađaju vojsku Božjih anđela koji se dolaze boriti u vašu korist. Oslobađaju snagu Božjega Kraljevstva koja ima moć otjerati od vas zlo i njegove aktivnosti usmjerene protiv vas.

blagih od njegove aktivnosti

I još je važno razumjeti: KAD TI BIJESNI DEMONI ZAVRŠE SA SVOJOM ŽRTVOM, OKREĆU SE PROTIV VAS, KOJI STE IH OSLOBODILI!

Tako, na kraju i sami nastradate od zla koje ste oslobodili. Zato Isus kaže da ni svoje neprijatelje ne smijemo proklinjati, nego naprotiv –blagoslivljati! Budemo li ih proklinjali, oslobodit ćemo silu zla koja će uništiti najpri-

Treba biti svjestan da nijedan čovjek nije savršen. Svaki od nas ima dobre i loše stvari. Moguće je da pred sobom imamo jednu divnu osobu, koja svakako ima i svojih slabosti. Ogovaranjem te osobe činimo da svu pažnju drugih stavimo na njezine mane, slabosti i nedostatke. koji ne

NEMA NIŠTA GORE OD KRŠĆANINA KOJI OGOVARA BRATA KRŠĆANINA – govoreći zlo ili loše o njemu. Ogovarati možemo iz zavisti, ili iz povrijeđenosti. Iz bilo kojeg razloga to činili, to je teški grijeh jer ima razornu snagu! Koliko puta se dogodilo da smo ogovaranjem narušili nečiji ugled ili pokvarili nečiji dobar glas. Jer dok ogovaramo, mi pričamo loše stvari o nekoj osobi, koju želimo ocrniti. Doduše, govorimo istinu o njoj, ali u njenoj odsutnosti i ne može se braniti. K tome, u ogovaranju govorimo s ciljem da je ocrnimo. (KLEVETA je kad govorimo lažno protiv druge osobe!)

Proslava patrona HKC-a sv. Nikole

Brojni volonteri pobrinuli su se za ukusna jela, bili su postavljeni prodajni štandovi s lijepim rukotvorinama, a „Pajdaši“ su dodatno zagrijali atmosferu svojim odabirom pjesama i glazbe

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica St Nikola Tavelic Croatian Catholic Centre, St Johns Park

Nakon duhovne pripreme - trodnevnice koja se održavala od četvrtka 7. studenog do subote 9. studenoga - župljani Hrvatskog katoličkog centra sv. Nikole Tavelića u St. Johns Parku, Sydney, proslavili su blagdan svog nebeskog zaštitnika.

Svečanu sv. misu predslavio je prof. dr. Stipo Kljajić koji trenutno boravi u posjetu hrvatskim katoličkim centrima u Australiji. Nakon svečane svete mise

Tavelića s tradicionalnim piknikom

brojni vjernici mogli su uživati u lijepom sunčanom danu koji je bio prikladan za održavanje njihovog tradicionalnog piknika – zajedničke proslave u čast zaštitnika župe.

Brojni volonteri pobrinuli su se za ukusna jela, bili su postavljeni prodajni štandovi s lijepim rukotvorinama, a „Pajdaši“ su dodatno zagrijali atmosferu svojim odabirom pjesama i glazbe koja je odjekivala u sunčanom dvorištu, kraj „konobe“ u zelenom krajoliku Hrvatskog katoličkog centra.

„Neke predivne osobe su isto ispričale kako je naš sveti zaštitnik utjecao na njih i pomagao im u njihovim životima. Iskrena hvala svima koji su prisustvovali, volontirali i uveličali proslavu blagdana našeg zaštitnika sv. Nikole Tavelića“ – prenosimo zahvalu s njihove službene Facebook stranice, kao i fotogra�ije koje potvrđuju ovo krasno druženje i zajedništvo u HKC-u sv. Nikole Tavelića u Sydneyju.

Manifestacija koja okuplja kako bi proslavili bogatu kulturnu

Jedan od najuzbudljivijih aspekata ovog festivala su dječji nastupi koji prikazuju vještine mladih plesača, pjevača i glazbenika

Pripremila: Katarina NAZOR

Ove godine, 26. listopada, obnovili smo našu tradiciju dječjih nastupa kojima su djeca izvrsno isticala talente i znanje o folkloru te izvela plesove iz Slavonije, Prigorja, Turopolja, Bilogore, Posavine, Moslavine, Baranje, a najmlađi među njima izveli su pjesmu Pjevaj mi, pjevaj sokole. Jedan od najuzbudljivijih aspekata ovog festivala su dječji nastupi koji prikazuju vještine mladih plesača, pjevača i glazbenika. Osjećam potrebu spomenuti da su gosti nehrvatskog podrijetla komentirali da za “malu zemlju” s manje od četiri milijuna stanovnika imamo tako bogatu i živu kulturu i tradiciju u folkloru, s jedinstvenim narodnim nošnjama, plesom i pjesmom, ne uključujući sve stvari izvan folklora. Ove predstave ne služe samo za zabavu publike, već i za promicanje i očuvanje hrvatske baštine. Učenjem i izvođenjem tradicionalnih narodnih plesova, pjesme i glazbe, djeca se povezuju sa svojim kulturnim korijenima i jačaju svoj identitet i poznavanje hrvatskoga jezika.

Ovo je posebno važno u sadašnjem vremenu u kojem je lako izgubiti dodir sa svojim kulturnim naslijeđem.

Uspjeh dječjih predstava potvr-

Croatian Community of Canberra Marks Day of Remembrance for Victims of Homeland War, Vukovar and Škabrnja”

Story & Photos Malden LEKO

The Croatian Community of Canberra attended a special Mass on Sunday, 17 November on the eve of the Day of Remembrance for the Victims of the Homeland War and Day of Remembrance for the Victims of Vukovar and Škabrnja.

Local Parish Priest, Fra Anto Šimunović, concelebrated the Mass with vising priest, Father Mate Litrić, who delivered a heartfelt homily emphasising the importance of remembering where we came from and honouring those who had enabled our freedom.

At the conclusion of the Mass, the Parish Choir, ‘St Cecilija’, led the congregation in a passionate rendition of ‘Lijepa Naša Domovino’, before �inishing with ‘Rajska Djevo, Kraljice Hrvata’ as the congregation �iled out of the Church.

After Mass, the Embassy of the Republic of Croatia hosted a well-attended commemoration and wreath laying ceremony in honour of the fallen, in the presence of the local Croatian community, as well as members of the diplomatic corps.

Just as the commemoration was about to begin, the ominous skies

opened up, and Master of Ceremonies, Consul General Ivica Glasnović, ushered everybody inside the Embassy, where the Parish Choir started proceedings with the national anthem.

Ambassador Betty Pavelich paid tribute to the victims of the Homeland War and expressed gratitude to Croatia’s veterans for the sacri�ices made in the pursuit of freedom of our beloved Homeland, before Fra Anto Šimunović led the prayers for the victims and those present observed a minutes silence. With the rain dissipating, those gathered moved outside

in front of Marijan Bekić’s iconic ‘Vila Velebita’ sculpture, where wreaths and �loral tributes were laid by Ambassador Betty Pavelich and Consul General Ivica Glasnović, along with Ambassadors and diplomatic representatives of Albania, Bosnia-Hercegovina, Estonia, Kosovo, Latvia, North Macedonia, Norway, Slovenia and Ukraine, as well as members of HRB Hrvatska Uzdanica and Canberra Croatia FC. At the conclusion of the ceremony, Ambassador Pavelich lowered the Croatian �lag to half-mast as the ‘St Cecilija’ choir �inished proceeding with ‘Bože Čuvaj Hrvatsku’.

Croatian Folklore Festival Unites Generations

Katarina NAZOR

The Croatian Folklore Festival stands as a magni�icent celebration that unites Croatians from across Australia in honour of Croatia’s profound cultural heritage. This year marked a splendid renewal of our cherished tradition of children’s performances, where young talents masterfully demonstrated their grasp of folklore through enchanting dances from diverse regions including Slavonia, Prigorje, Turopolje, Bilogora, Posavina, Moslavina, and Baranja. The youngest participants particularly delighted audiences with their rendition of “ Pjevaj mi pjevaj sokole” and traditional children’s games.

The festival’s crown jewel remains the children’s performances, which brilliantly showcase the remarkable abilities of young dancers, singers, and musicians. It’s particularly noteworthy that visitors of non-Croatian background frequently remarked upon the extraordinary depth and vibrancy of Croatian culture. Many expressed astonishment that a nation of fewer than 4 million inhabitants could possess such a rich tapestry of folklore, featuring distinctive traditional costumes, choreography, and musical compositions— and this represents merely one facet of Croatia’s cultural wealth.

These performances serve a dual purpose: whilst entertaining audiences, they play a vital role in preserving and promoting Croatian heritage. Through the practice and performance of traditional folk dances, songs, and music, children forge meaningful connections with their cultural roots, strengthening both their sense of identity and their command of the Croatian language. This cultural reinforcement proves especially crucial in our modern era, where maintaining such connections becomes increasingly challenging.

The remarkable success of the children’s performances re�lects not only the dedication and diligence of the young performers but also the unwavering support of the broader community. This year witnessed an encouraging surge in young volunteers, demonstrating a heartening enthusiasm for community service.

We welcomed an increased number of attendees, both adults and children, which further validated the tireless efforts of our inter-group committee mem-

Generations in Cultural Celebration

bers. The community’s profound pride and passionate commitment to cultural traditions manifested beautifully in their uni�ied support of the festival.

The event drew phenomenal attendance, with groups travelling from New South Wales and Canberra to participate. We extend a warm invitation to folklore groups throughout Australia to join us next year, further

enriching this celebrated gathering. The festival offered something for everyone: delectable home-cooked meals, refreshments, delightful pastries, children’s entertainment, and an array of stalls hosted by Croatian entrepreneurs. The renowned band ‘Sto na Sat’ kept the festivities alive with music and dancing well into the evening.

Speaking on behalf of the inter-group committee for Croatian folklore groups in NSW, we �ind ourselves overwhelmed with gratitude toward our visitors and the management of the ‘Croatian Club Bosna Society’. Their consistently warm welcome and superior hosting have made our celebrations truly exceptional.

The Croatian Folklore Festival stands as a testament to the enduring beauty of our cultural heritage, serving as a poignant reminder of the importance of preserving these traditions for future generations. It exempli�ies the pure joy and profound beauty inherent in traditional folk arts, while fostering a sense of community and belonging among all participants.

Matthew JURČEVIĆ

The Western Knights Soccer Club hosted their popular annual Fish Night dinner on 2nd November at the Western Australia Croatian Community Centre in North Fremantle, situated 24 kilometres south of Perth CBD.

The well-attended event, which commenced at 7pm, drew approximately 300 guests, including distinguished attendees such as the Croatian Consul for Western Australia, Zoran Šangut, who was accompanied by his wife, and Matthew Jurčević from Croatia House Gwelup.

Guests were treated to a sumptuous Croatian-style seafood feast featuring grilled snapper, tuna cutlets, prawns, calamari, and seafood risotto.

The traditional meal was complemented by delectable palačinke for dessert, whilst tables were adorned with an assortment of cakes and biscuits, served alongside rich black coffee.

During the evening, the Croatian Consul delivered a speech emphasising the signi�icance of Perth’s Croatian community. He expressed his delight at the impressive turnout for the event. Western Knights Soccer Club President Dean Zlendić also addressed the gathering, extending his gratitude to the club’s sponsors for their support throughout the season and thanking all attendees for their presence.

The festivities continued well into the night with live music, creating a lively atmosphere that saw guests taking to the dance �loor, including participation in the traditional Croatian kolo dance. The celebrations concluded at midnight.

The event showcased the vibrant Croatian culture and community spirit that continues to thrive in Western Australia.

Hrvate iz cijele Australije kulturnu baštinu Hrvatske

da je marljivog rada i predanosti mladih izvođača, kao i podrške cijele zajednice.

Ove godine primijetili smo veći interes mladih volontera i ljubav prema služenju našoj zajednici.

Povećali smo broj gostiju, kako odraslih tako i djece, što čini naporan rad članova međugrupnog odbora još vrjednijim.

Ohrabrujuće je vidjeti koliko je zajednica ponosna na svoju kulturnu tradiciju i s koliko se entuzijazma udružila u nastojanju da ovaj festival bude što uspješniji.

Sve u svemu, Hrvatski folklorni festival i dječji nastupi prekrasna su proslava hrvatske kulturne baštine, i služe kao podsjetnik na važnost očuvanja naše kulturne baštine, te na radost i ljepotu koja se može pronaći u tradicionalnoj narodnoj umjetnosti.

Odaziv je bio fenomenalan, ove godine su prisustvovale skupine iz Novog Južnog Walesa, i Canberre, a i ovim putem pozivamo sve skupine diljem Australije da nam se dogodine ponovno pridruže i obogate festival. Domaća kuhinja, pića i kolači, različite zabave za djecu, a i hrvatski poduzetnici su se odazvali sa svojim štandovima te se za svih našlo ponešto. Također nas je zabavljao dobro poznati glazbeni sastav “Sto na sat” uz pjesmu i ples “do kasne ure”.

U ime međugrupnog odbora za hrvatske folklorne skupine u Novom Južnom Walesu riječima se ne može iskazati koliko smo zahvalni posjetiteljima i Upravi Hrvatskog kluba “Bosna”, u kojem smo uvijek toplo primljeni i gdje nam je fešta uvijek vrhunska.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA ORGANIZIRA

Zimska škola hrvatskog

folklora 2025. u Sisku

Prijavu treba poslati najkasnije do 15. prosinca ove godine, a škola traje od 3. do 12. siječnja 2025. godine

Pozivamo vas na Zimsku školu hrvatskog folklora koja će se u organizaciji Hrvatske matice iseljenika održati od 3. do 12. siječnja 2025. godine u Sisku.

Zimska škola folklora obuhvaćati će program plesova, nošnji i glazbala DINARSKOG PODRUČJA: Like, Podvelebitskoga kanala, Ravnih kotara, Bukovice, zadarskog priobalja, otoka Paga, Ugljana i Dugoga otoka, Šibensko-primoštenskog priobalja, zagore i otoka, Drniške i Sinjske krajine, Poljica, Zabiokovlja, Imotske krajine i doline Neretve, te plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini koji pripadaju tom plesnom području: zapadne i sjeverne Hercegovine, Završja, Kupresa, zapadne Bosne i srednjobosanskoga gorja.

Polaznici mogu odabrati jedan od tri ponuđena programa: PLES, TAMBURE ili TRADICIJSKA GLAZBALA.

Glavni i programski stručni voditelj zimske škole folklora je prof. Andrija Ivančan,

Ove godine je program plesova, nošnji i glazbala dinarskog područja ujedno voditelj i plesnog programa. Voditelj tamburaškog programa je Tibor Bün, uz gosta predavača Sinišu Leopolda, dok je voditelj programa tradicijskih glazbala Vjekoslav Martinić.

Prijavu je moguće izvršiti slanjem popunjene priložene prijavnice na e-mail: lucija. starcevic@matis.hr najkasnije do 15. prosinca 2024. godine. PRIJAVNICA

HMI je omogućila i Hrvatima izvan Republike Hrvatske oslobođenje od plaćanja školarine na temelju odobrene pisane zamolbe njihove kulturne zajednice ili udruge. Zamolbu za oslobođenje molimo da pošaljete najkasnije do 10. prosinca 2024. godine.

Cijena školarine iznosi 90 eura, te se ona uplaćuje po dobivenom računu od Hrvatske matice iseljenika i mora biti plaćena prije početka Škole.

Smještaj s punim pansionom organiziran je putem jednostavne nabave za sve sudionike u Hotelu Panonija u Sisku, Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 21. Cijena punog pansiona s noćenjem (pdv uključen) iznosi 50,00 eura po danu po osobi. Plaćanje smještaja vrše sami polaznici unaprijed na osnovi predračuna koji se može tražiti izravno od Hostela na racunovodstvo@ hotel-panonija.hr ili u samom hotelu plaćanjem na recepciji. Broj mjesta je ograničen. Veselimo se vašem dolasku!

Američke stipendije CSF-a za nadarene studente u Hrvatskoj i BiH

Oni će tijekom petogodišnjeg studija primati godišnje stipendije od 2.500,00 američkih dolara

Najveća hrvatska iseljenička zaklada za stipendiranje nadarenih studenata u domovini – Croatian Scholarship Fund (CSF) iz Kalifornije odabrala je novu generaciju stipendista, koji će tijekom studija godišnje dobivati po dvije i pol tisuće dolara, priopćeno je u petak iz zaklade.

Croatian Scholarship Fund iz Kalifornije nakon rigorozne procedure, izabrala je 40 najperspektivnijih ovogodišnjih maturanata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kojima će dodijeliti višegodišnje sveučilišne stipendije.

Studenti su izabrani između nekoliko stotina prijava, a među njima su neki od najuspješnijih maturanata. Oni će tijekom petogodišnjeg studija primati godišnje stipendije od 2.500,00 američkih dolara.

Dok se nalaze u CSF programu od studenata se oče-

kuje da zadrže visoki uspjeh, ostvaruju izvrsne rezultate u izvannastavnim aktivnostima te napreduju na studiju, navode iz zaklade. Stvaranje lidera kroz obrazovanje

CSF je osnovan 1989. godine u sjevernoj Kaliforniji. Tijekom proteklih 35 godina pod geslom „Stvaranje lidera kroz obrazovanje“ stipendirala je više od 400 nadarenih mladih ljudi slabijeg imovinskog stanja, koji su uspješno diplomirali na jednom od sveučilišta u Hrvatskoj i BiH, a danas su vodeći stručnjaci u svojim profesijama, ističu iz zaklade.

Trenutačno CSF-ove stipendije prima više od 150

DAROVANJE POKAŽIMO SOLIDARNOST

Zamolba za pomoć u izgradnji crkve u Srbu

Katolici iz Srba koji su se tamo kao izbjeglice doselili iz BiH 1995. godine trebaju kapelicu za svoje vjerske potrebe, sada se misa služi u poštanskom dvorištu Poštovani,

Gospićko-senjska-biskupija, potaknuta vjernicima katolicima iz Srba, koji su se1995. godine kao izbjeglice doselili iz Bosne i Hercegovine, pokrenula je projekt izgradnje kapelice u Srbu za njihove vjerske i sakramentalne potrebe. Sada se sv. misa služi u dvorani Pošte.

studenata. Mnogi od tih studenata ističu da bi bez �inancijske, ali i moralne potpore CSF-a teško upisali ili završili svoje studije.

Jedina želja zakladnika i ujedno obveza studenata jest da nakon završetka studija ostanu u Hrvatskoj, budu uspješni u svom profesionalnom životu te tako pridonose boljitku hrvatskog društva.

“To je ujedno najbolji način stvaranja nove generacije mladih i sposobnih lidera koji će nositi razvoj Hrvatske i Bosne i Hercegovine na različitim područjima djelovanja”, navode iz CSF-a.

Ove godine 20-ero dobitnika

Ovogodišnjih dobitnika stipendije, studentica i studenata prve godine, sa Sveučilišta u Zagrebu je dvadesetoro.

Na Sveučilištu u Splitu stipendije je dobilo sedmero studentica i studenata, na Sveučilištu u Rijeci petero studentica i studenata, a jedna studentica je sa Sveučilišta u Osijeku.

Sa Sveučilišta u Mostaru je šestero studentica i studenata, a na Sveučilištu u Sarajevu jedna studentica.

U tom pogledu Biskupija je do sada učinila sljedeće: kupila zemljište, napravila izvedbeni projekt, dobila građevinsku dozvolu, s građevinskim poduzećem GPV Građenje d.o.o. iz Gospića ugovorila radove o građenju u visini 581.303,81 EUR-a s PDV-om. Radovi su započeli 6. lipnja 2023., a trebali bi završiti do svibnja 2025., kako bi na sv. Anu 26. srpnja 2025. imali blagoslov crkve. Građevinski radovi izgradnje crkve su u završnoj fazi, a do sada izvedeni radovi, vidljivi na fotogra�ijama, u završnoj su fazi. Ostaje još ugradnja pokrova, instalacijski radovi, unutarnje uređenje, uređenje interijera, pročelja i okoliša objekta. Tijek gradnje može se pratiti i na web stranici Gospićko-senjske biskupije.

Za našu Biskupiju koja, uz druge važne projekte, još uvijek sanira ratom razrušene crkve i kapelice, ovaj iznos premašuje vlastite mogućnosti u zatvaranju �inancijske konstrukcije. Želja nam je da ova mala zajednica vjernika u Srbu dobije što prije crkvu, kako bi u njoj mogla redovito slaviti euharistiju.

Radujemo se povratku katolika na ove prostore i molimo stoga sve vjernike i ljude dobre volje da prema svojim mogućnostima pomognu ovoj maloj zajednici vjernika u Srbu da u što skorije vrijeme dobije svoju crkvu.

Ispod crkve smo predvidjeli dvoranu u kojoj bi se vjernici mogli okupljati u raznim vjerskim prigodama i slavljima – na krštenjima, prvim pričestima, krizmama i ostalim društvenim događanjima.

Povijesno mjesto Srb pripada župi Boričevac koja je u II. svjetskom ratu, u proljeće 1941. godine, pretrpjela velika ljudska i materijalna stradanja i razaranja. Njihove kuće, crkva i župni stan su spaljeni i razoreni.

Svi vjernici katolici ove župe, njih oko dvije tisuće, morali su napustiti svoja stoljetna ognjišta i - nažalost - ni do danas njihovi potomci nisu ostvarili pravo povratka.

Mještani sela Ivezići, njih 37, nisu se uspjeli spasiti, svi su pobijeni i bačeni u jamu kod Brotnje, na Dabinu vrhu. Godine 2017. izvršena je nji-

hova ekshumacija i pokopani su na katoličkom groblju u Boričevcu. Znajući svu tešku prošlost i stradanja ove župe, radujemo se povratku katolika na ove prostore i molimo stoga sve vjernike i ljude dobre volje da prema svojim mogućnostima pomognu ovoj maloj zajednici vjernika u Srbu da u što skorije vrijeme dobije svoju crkvu. Novčana sredstva mogu se uplatiti na žiro račun Gospićko-senjske biskupije, Senjskih žrtava 36, 53000 Gospić: PBZ HR 78 2340 0091 310310230 SWIFT (BIC) PBZZGHR2X U ime Gospićko-senjske biskupije i vjernika katolika u Srbu, svim darovateljima od srca zahvaljujemo na svakoj donaciji.

S poštovanjem, dijecezanski upravitelj: mons. dr. Richard Pavlić

Izgradnjom crkve prognani vjernici iz Bosne i Hercegovine, nastanjeni u Srbu, dobit će doličan bogoslužni prostor za vjerske potrebe

U prvih pola godine najviše investicija zabilježeno je iz Hrvatske (183,5 milijuna KM), potom Njemačke (157,9 milijuna KM), Slovenije (145,3 milijuna KM) i Austrije (101,7 milijuna KM)

Podaci prema kojima su izravne strane investicije u prvih pola godine dosegnule gotovo milijardu maraka unose optimizam i otvaraju mogućnost situaciji da ove godine dosegnemo rekordan iznos koji bi se približio brojci od 2 milijarde maraka, a što pokazuje stanoviti oporavak ekonomske aktivnosti zemalja u okružju koje su se pokazale kao najveći investitori u zemlju. Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine za Večernji list su potvrdili kako su izravne strane investicije za šest mjeseci (siječanj – lipanj) ove godine iznosile 955,9 milijuna KM.

Koje su zemlje na vrhu?

U pogledu tokova izravnih investicija, u prvih pola godine najviše investicija zabilježeno je iz Hrvatske (183,5 milijuna KM), potom Njemačke (157,9 milijuna KM), Slovenije (145,3 milijuna KM) i Austrije (101,7 milijuna KM).

Analizom ukupnog iznosa izravnih stranih investicija za prvih šest mjeseci ove godine može se pretpostaviti da bi, u slučaju da se sličan iznos i dinamika nastave i u drugom dijelu godine, izravne strane investicije na kraju 2024. mogle premašiti 1,9 milijardi maraka, a što je više u odnosu na prošlu godinu, kada su izravne strane investicije iznosile 1,89 milijardi KM. Drugi zaključak koji se nameće u analizi najvećih država investitora u prvih pola godine otkriva kako su s popisa “nestale”

Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosi se 3,79 milijardi KM i veći su za 203 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu

Iseljeništvo ne zaboravlja svoj rodni kraj te se u njega rado vraća. No, kako ih vratiti na dulje vrijeme, a pritom uspjeti i u prijenosu znanja i iskustava kako bi se rodno selo, općina ili grad ekonomski dodatno razvile te se stvorili preduvjeti za dugotrajni opstanak i ostanak, pitanje je na koje ne postoji jednoznačan odgovor. Ono u biti traži proaktivan, strateški i znanstveni pristup svih aktera, od vlasti, preko nevladinog sektora pa do struke. Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH), ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM i za 307 milijuna KM veći su u odnosu na 2022. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veći su za 203 mi-

REKORDAN IZNOS

Ove godine BiH kreće prema dvije milijarde KM stranih ulaganja

Možda

one države iz kojih je u prošloj godini zabilježen najveći iznos stranih ulaganja. Podsjećamo, najveći je priljev investicija tijekom 2023. godine zabilježen iz Rusije (376,3 milijuna KM), Srbije (355,6 milijuna KM) te iz Nizozemske (237,7 milijuna KM). Podaci za prvih pola godine otkrivaju nastavak uzlaznog rasta izravnih stranih ulaganja, no da bi se on dodatno pojačao u �inancijskom smislu, potrebne su brojne reforme unutar BiH, počevši od pravne sigurnosti, preko poslovne klime i borbe protiv korupcije pa do modernizacije birokracije. Potonje pitanje na prilično ilustrativan način prikazano je u nedavnom izvješću Grupacije Svjetske banke “Business Ready”, a prema kojemu za pokretanje biznisa u prosjeku treba 79 dana, dok je na globalnoj razini taj broj 32 dana. Birokratske procedure koje narušavaju poslovnu klimu i dalje su ključna zapreka za snažnije investicije BiH, kao i općenito podizanje životnog standarda u zemlji, a kada se tomu dodaju i loši pokazatelji u kontekstu oporezivanja i tržišne konkurencije, dolazimo do zaključka kako BiH, unatoč određenim promjenama, i dalje treba korjenite reforme koje će omogućiti brže i učinkovitije pokretanje poslovanja, kao

i zaštitu poslovnih subjekata. Novo izvješće Grupacije Svjetske banke “Business Ready” jasno upućuje na to gdje su slabosti BiH kada govorimo o poslovnoj klimi, a uvidom u njega vidljivo je kako su rezultati dobiveni na osnovi mjerenja pokazatelja u trima kategorijama (regulatorni okvir, javne usluge i operativna učinkovitost), kao i deset tema (početak poslovanja, lokacija poslovanja, komunalne usluge, radna snaga, �inancijske usluge, međunarodna trgovina, oporezivanje, rješavanje sporova, tržišna konkurencija te poslovna nesolventnost). Bosna i Hercegovina ima najviše bodova u oblastima rada, međunarodne trgovine i lokacije poslovanja, navodi se u izvješću Svjetske banke.

Sve navedeno jasno upućuje na zaključak kako BiH mora nastaviti s provedbom reformi koje se odnose na poboljšanje poslovne klime općenito, a u tom smislu, digitalizacija se nameće kao jedan od najučinkovitijih procesa koji treba olakšati i ubrzati procedure. Dobar primjer dolazi nam iz Federacije, gdje se priprema operacionalizacija sustava koji će ukinuti potrebu za dolaskom na šaltere i traženjem velikog broja dokumenata. Riječ je o integriranom online sustavu

lijuna KM u odnosu na prethodnu godinu. Ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na mirovine iz inozemstva.

Umjesto odljeva, BiH ima priliku za priljev mozgova iz dijaspore. Međutim, ti iznosi tek su kap u potencijalnom ulaganju u Bosnu i Hercegovinu, bilo da je riječ o izravnim investicijama predstavnika dijaspore ili o poslovima i poslovnim idejama koji

su posljedica lobiranja iseljenika unutar poslovne zajednice na Zapadu. Naravno, kako bi taj scenarij postao realnost, potrebne su brojne promjene, počevši od izrade registra dijaspore, preko jačanja ekonomske diplomacije pa do procesa koji traže smanjenje birokratskih procedura. Tehnološki park Intera tvrtka je koja godinama radi na umrežavanju iseljeništva i domaćih poduzetnika, a što je već rezultiralo brojim uspješnim pričama, a već tradici-

za registraciju poslovnih subjekata u Federaciji. Naravno, na državnoj razini IDDEEA radi na digitalizaciji koja se odnosi na pristup središnjoj bazi podataka, a na nižim razinama pojedine županije, poput Zapadnohercegovačke, također su krenule u aktivnosti u okviru UNDP-jeva projekta “Digitalna transformacija u javnom sektoru u BiH”. Ukupne investicije

Kada pak promatramo ukupno stanje s izravnim stranim investicijama, podaci s kraja 2023. godine ukazuju kako je ukupno stanje izravnih stranih investicija u BiH na kraju 2023. godine iznosilo 19,42 milijardi KM. Ovaj iznos ne predstavlja samo rezultat investiranja u prethodnom razdoblju nego kroz zadržanu zaradu i rezultat poslovanja poduzeća u stranom vlasništvu.

Promatramo li stanje izravnih investicija na kraju 2023. godine, najviše se odnose na Hrvatsku (2,80 milijardi KM ili 14,4% od ukupnog stanja investicija), Srbiju (2,68 milijardi KM ili 13,8%) te Austriju (2,67 milijardi KM ili 13,7%). Promatrano po djelatnostima, najviše izravnih stranih investicija je u oblasti �inancijskih usluga (3,73 milijarde KM), zatim u oblastima telekomunikacija (2,02 milijarde KM) i trgovine na veliko (1,84 milijarde KM).

onalno sredinom ljeta organizira konferenciju "Connecto" koja rezultira upravo dobrim primjerima ulaganja iz inozemstva. USAID je svojim projektom "Diaspora Invest" iznimno značajan pokretač pozitivnih procesa koji redovito ohrabruju te upućuju na činjenicu da se, uz malo volje i hrabrosti, može postići mnogo u svojem rodnom kraju. Posebnu vrijednost ima i partnerski odnos USAID-a s brojnim lokalnim zajednicama u

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

BiH. A upravo se u lokalnim zajednicama očekuju i najveće promjene kada govorimo o potpori ulaganju. Ljubuški i Travnik, primjerice, već nose laskavu titulu digital tax free gradova, dok se istodobno na razini Federacije priprema operacionalizacija sustava koji će ukinuti potrebu za dolaskom na šaltere i traženjem velikog broja dokumenata. Riječ je o integriranom online sustavu za registraciju poslovnih subjekata u Federaciji.

Nekoliko dana nakon pobjede Donalda Trumpa pojavljuju se raščlambe pojedinih analitičara što će i kako će biti. Tako jedan „stručnjak“, Jasmin Mujanović, kaže da će Trump MOŽDA okončati Dayton. Iz teksta gospodina Mujanovića, Bošnjaka-muslimana, vidi se kako njega zapravo ne zanima kakvo će biti rješenje za Ukrajinu, pa ni za Europu, nego jedino što njega brine jest hoće li biti kakve razmjene teritorija. Mujanovića brine hoće li američka administracija htjeti postići neku vrstu dogovora na Balkanu, zapravo, jedino što njega zanima jest mogućnost da se Srbiji nadoknadi gubitak Kosova teritorijem BiH, odnosno Republike Srpske. Naravno, takvo što nije jasno napisao, ali njegove riječi „s obzirom na to da je Trump nepredvidiv, sve su opcije na stolu” kazuju što njega žulja. Njega brine i mogućnost da Trump ostvari svoje najave, da će one države koje ne plaćaju dogovorenu svotu novca NATO-u ostati bez zaštite te alijanse. Jer, što ako međunarodne snage odu iz BiH?! Mujanović predviđa da će se u tom slučaju „europska kohezija, koja je oduvijek bila više slogan nego stvarnost, potpuno fragmentirati i ostat će samo s nizom suprotstavljenih saveza u stilu Male antante”. Ako bi se to dogodilo, nadalje predviđa Mujanović, neki će sigurno skliznuti prema Rusiji dok će drugi možda gledati prema Turskoj (i to ne nužno samo zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom).

Koje su to zemlje na Balkanu s većinskim muslimanskim stanovništvom? Misli li Mujanović da je BiH država s većinskim muslimanskim stanovništvom? Misli li da će se Bosna i Hercegovina okrenuti Turskoj?

Što Mujanović i ostali njemu slični analitičari zaboravljaju?

Prvo, Trump je vjerojatno čuo za BiH, Trump bi na zemljopisnoj karti svijeta možda i mogao naći gdje se nalazi BiH, ali je sasvim sigurno da je njemu i Americi BiH „trinaesto prase” ili „zadnja rupa na svirali”. Ne tako davno, prije četiri godine, kada je predsjednik Amerike postao Joe Biden, skoro svi Bošnjaci-muslimani su imali očekivanja kao će on prvo riješiti sve probleme u BiH, Bošnjacima-muslimanima napraviti državu, pa tek onda sređivati stanje u vlastitoj državi. Drugo, zar bilo tko od Bošnjaka-muslimana te njihovih političara može i pomisliti da bi Hrvati i Srbi dopustili približavanje BiH Turskoj, prije nego Europi ili Rusiji!? Nije isključeno da je gospodin Mujanović negdje pročitao kako je veleposlanik Velike Britanije u BiH Julian Reilly izjavio da će u BiH nestati konstitutivni narodi i da će ona biti građanska država pa svoje raščlambe bazira na takvim izjavama. Ono što bi svaki ozbiljan analitičar trebao znati jest sljedeće: a) Trump, ma koliko moćan bio, ne može sam ukinuti Dayton jer je to međunarodni sporazum i za njegovo ukidanje moraju biti i Njemačka, Francuska, Engleska, Rusija, plus Srbija Hrvatska i tri strane u BiH. Hajde što tri strane u BiH nitko ništa ne bi pitao, pa i Hrvatsku i Srbiju, ali se o ukidanju Daytona mora usuglasiti i Rusija. b) U BiH su već stoljećima Hrvati i Srbi izgradili svoj narodni identitet, a Bošnjaci-muslimani ga tek počinju graditi, međutim imaju problem identiteta o kojemu sam pisao u prošloj kolumni. c) Ne postoji ni teoretska šansa da u BiH Hrvati, Srbi i Bošnjaci-muslimani dogovore zajedničku, kako stariju, a pogotovu ne noviju povijest. Ne postoji ni teorijska šansa da se ta tri naroda dogovore o nekom zajedničkom nastavnom planu i programu. d) Nikakva sila međunarodnih moćnika, Engleza, Amerikanaca, Nijemaca, Francuza pa ni Rusa ne može ih natjerati na zajedništvo u tri slučaja koja sam nabrojao. Dakle, badava je Julian Reilly izjavio da će u BiH nestati konstitutivni narodi!

Prije nekoliko dana obilježena je obljetnica ubojstva fratara na pragu Fojničkoga samostana, koje su ubili pripadnici tzv. Armije BiH. Bošnjaci-muslimani tvrde kako jako cijene fratre koji su od sultana dobili ahdnamu, ali ih to nije spriječilo da ih u Fojnici pobiju. U Bugojnu, pak, u tijeku je suđenje za ratni zločin nad Hrvatima Bugojna. Iako je svima, koji su imalo upućeni u ratna zbivanja u BiH, jasno da je glavni nalogodavac zločina nad Hrvatima, kako Bugojna tako i nad Hrvatima Srednje Bosne, Alija Izetbegović, a da su „izvođači radova“ bilo Dževad Mlaćo, Selmo Cikotić i drugi niže rangirani Bošnjaci-muslimani, iako je svima jasno da je nalogodavac za atentat na Jozu Leutara opet bio Alija Izetbegović, a izvođači Mehmed Žilić, Avdo Hebib i drugi nižerangirani Bošnjaci-muslimani i dan danas još nitko nije osuđen za te zločine. Naravno, ovo što je ogromnoj većini poznato treba dokazati, ali se također zna da se s tim oteže kako bi krivci pomrli prirodnom smrću, a sve s krajnjom nakanom da se ne okrnji „lik i djelo“ Alije Izetbegovića, lik kakvog stvaraju bošnjački-muslimanski „znanstvenici“.

Još kratki osvrt na jučerašnji susret partnera u vlasti BiH. „Nakon ovih razgovora dalje smo nego što smo ikada bili“, poslije sastanka izjavio je Dodik. I nije problem što je on to rekao, problem je što je to istina. Na sve to Bošnjak-musliman Zukan Helez hvali se proizvodnjom dronova koje misli upotrijebiti protiv Hrvata i Srba u nekom novom ratu kojega Bošnjaci-muslimani priželjkuju, nesvjesni kakve bi bile posljedice, pogotovu po njih. No, možda Trump ukine Daytonski sporazum, možda se neke zemlje okrenu Turskoj, možda će sud dokazati tko je kriv za zločine nad Hrvatima, Srbima, Bošnjacima-muslimanima, možda će u Bosni i Hercegovini nestati konstitutivni narodi, možda će meni prirodnim putem ponovno narasti kosa, možda će...

Potvrđen slučaja ospica

Posjetitelje popularnog bara moli se da pripaze na pojavu simptoma potencijalno smrtonosne virusne infekcije. Zdravstvene vlasti izdale su upozorenje radi pojave ospica u Sydneyju. Ministarstvo zdravstva Novog Južnog Walesa moli posjetitelje popularnog bara u zapadnom dijelu središta Sydneyja da pripaze na pojavu simptoma ospica nakon što je putnik koji se nedavno vratio u zemlju posjetio nekoliko lokacija dok je bio zarazan.

Svi koji su posjetili Philter Brewing Public Bar u Marrickvilleu između 18:30 i 22:00 sata dana 7. studenoga upozoravaju se da pripaze na pojavu simptoma nakon što je kod jedne osobe potvrđeno da je oboljela od ospica. Radi se o putniku koji se nedavno vratio iz jugoistočne Azije gdje se bilježi nekoliko grupiranja ove bolesti te je također posjetio benzinsku postaju Metro Petroleum u ulici Enmore između 6:15 i 7:00 sati ujutro istoga dana. Osoba kod koje je potvrđena spomenuta bolest posjetila je i Medicinski centar Marrickville u ulici Marrickville 10. studenoga između 9:15 i 11:00 sati, za sve ove lokacije u središtu Sydneyja na kojima je oboljela osoba boravila izdano je upozorenje za građane. Direktorica lokalnog Instituta za javno zdravstvo u Sydneyju dr. Isabel Hess je izjavila da za spomenute lokacije ne postoji trajan rizik, no da su u mogućem riziku svi oni koji su ove lokacije posjetili istovremeno kada i oboljela osoba. „Simptomi uključuju visoku tempera-

AUSTRALIJA SE ODMAKNULA OD SAD-a I IZRAELA

Australija se odmaknula od SAD-a i Izraela te je glasovala za Nacrt rezolucije Ujedinjenih naroda kojim se priznaje „trajni suverenitet” palestinskog naroda na okupiranim teritorijima kao što su Pojas Gaze i Zapadna obala.

turu, bolne oči i kašalj, a nakon tri ili četiri dana slijedi pojava crvenog osipa koji se širi s glave i lica na ostatak tijela. Može trajati i do 18 dana do pojave simptoma od izlaganja virusu pa je stoga važno da oni koji su posjetili spomenute lokacije pripaze na pojavu simptoma do 28. studenoga 2024. „Svi koji razviju simptome trebaju se odmah javiti svom liječniku obiteljske medicine i priopćiti mu da možda imaju ospice te na taj način izbjegnu boravak u čekaonici s ostalim pacijentima.”

Ospice su virusna zarazna bolest koja uzrokuje visoku temperaturu i karakterističan osip. Ovo je visokozarazna bolest, a širi se kapljičnim putem kroz kihanje i kašalj u bliskom kontaktu s drugim osobama. Iako ova bolest može biti iscrpljujuća i smrtonosna, ona je i vrlo preventabilna kroz nekoliko cijepljenja. Cjepivo protiv opica, zaušnjaka i rubele (MMR cjepivo) daje se djeci od 12 mjeseci. „Želimo podsjetiti članove zajednice na provjere jesu li primili sve doze cjepiva. Cijepljenje može spriječiti bolest čak i nakon izlaganja ako se primi dovoljno rano”, izjavila je dr. Hess. „Sve osobe rođene nakon 1965. trebaju provjeriti jesu li dobile dvije doze cjepiva protiv ospica. Ovo je posebice važno za putnike u prekooceanske zemlje budući da se trenutno bilježe grupiranja ove bolesti u nekoliko regija. Ovo cjepivo daje se djeci u dobi od 12 do 18 mjeseci. Cjepivo je besplatno za sve rođene nakon 1965. ako već nisu primili dvije doze cjepiva. UPOZORENJE

Australija je u četvrtak stala uz 154 države - uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Novi Zeland i Francusku - i glasovala u prilog prijedloga kojim se priznaje suverenitet Palestine na „okupiranom palestinskom teritoriju, uključujući Istočni Jeruzalem, te suverenitet arapske populacije nad njihovim prirodnim resursima na okupiranoj Golanskoj visoravni.” Australija je također podržala drugi nacrt rezolucije koja osuđuje Izrael radi radnji 2006. povezanim s naftnom mrljom pokraj bejrutske obale te je pozvala Izrael na isplatu odštete Libanonu i drugim uključenim državama. Glasnogovornik ministrice vanjskih poslova Penny Wong rekao je da iako Australija ne podržava apsolutno sve točke rezolucije, njome se ističe važnost rješenja

UIzvješću o krizi nastaloj uslijed povećanja troškova života navodi se da su kućanstva u lošijem položaju u usporedbi sa situacijom od prije dvije godine te se Albaneseovu vladu poziva na hitni sastanak o ovoj temi.

Bivši senator iz redova laburista Graham Richardson navodi da „ima puno povjerenje” u Laburističku stranku kada je riječ o federalnim izborima 2025.

Australci stoje lošije u usporedbi s vremenom prije dolaska na vlast Albaneseove vlade prije godinu i pol, uslijedila je recesija u cijeloj zemlji, navodi se u parlamentarnom izvješću o krizi nastaloj uslijed povećanja troškova života.

poljuljano nakon kometara Kevina Rudda koji je kritizirao kandidata za predsjednika. „Ova vlada kreće iz nepovoljnog položaja kada je riječ o izgradnji tog povjerenja.” Ministar obrazovanja Jason Clare rekao je da je potpora Australije palestinskoj neovisnosti dana radi potpore „pronalasku rješenja s dvije države”.

„Moramo prestati s ubija-

Glas za trajni suverenitet Palestine

uz postojanje dviju država. „Iako se Australija ne slaže sa svim točkama rezolucije, ovaj glas odražava međunarodnu zabrinutost radi akcija Izraela kojima priječi pristup prirodnim resursima i trenutnim aktivnostima raseljavanja, oduzimanja zemlje, demoliranja i nasilja protiv doseljenih Palestinaca”, navodi se. „Jasno smo rekli da ovakvi koraci potkopavaju stabilnost i mogućnost rješenja kroz postojanje dviju država.”

Ovaj glas uslijedio je nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump imenovao proizraelski na-

strojenog voditelja Fox Newsa Petea Hegsetha ministrom obrane, pri čemu je izraelski premijer Benjamin Netanyahu ocijenio da nova Trumpova administracija znači „golemu pobjedu” za Izrael. Zamjenica vođe Liberalne stranke Sussan Ley izjavila je kako je ovo nepovoljan trenutak u kojem se Australija svojom odlukom odmiče od SAD-a. „Budući da dolazi nova Trumpova vlast, naša vlada mora pozitivno i konstruktivno raditi na izgradnji povjerenja”, izjavila je za kanal Seven dodajući da je povjerenje s ovim australskim saveznikom već sada

njem i početi pregovarati”, rekao je za Sunrise. „Ovo je glas preko 150 država koje nastoje krenuti u smjeru izgradnje dviju država iza sigurnih granica u kojima ljudi mogu živjeti, za razliku od onoga što tamo možemo vidjeti danas.” Odbacio je komentare da se Australija okreće od SAD-a i rekao da Trump također želi mir. „Želimo povratak talaca, kraj ubijanja i klanja”, rekao je. „Želimo stati na kraj gladovanju male djece na Srednjem istoku. Za to je potreban kraj pucnjave i bombardiranja te u tu svrhu ljudi moraju sjesti i razgovarati.”

The Croatian Herald

U Izvješću nakon istraživanja koje je predvodila Koalicija navodi se da je posvuda ustanovljeno da su se troškovi osnovnih potrepština, plus oni za najam stanova, troškove stanovanja, hrane i režija - povećali te da prihodi kućanstava s time nisu držali korak, što ih dovodi u situaciju sve većih �inancijskih pritisaka. U usporedbi sa 100 zemalja članica OECD-a, australska kućanstva također bilježe najveći pad raspoloživog dohotka. U Završnom izvješću objavljenom u petak navodi se i devet preporuka među kojima je i poziv nacionalnom kabinetu vlade da sazove hitni sastanak kako bi se stalo na kraj „pretjeranoj javnoj potrošnji”, a cilj odbora bio bi sagledati vladinu potrošnju i njen utjecaj na sve veću in�laciju.

U Izvješću se poziva premijera Anthonyja Albanesea te vođe država i teritorija na „razvoj reformi sa svrhom povećanja produktivosti gospodarstva” te naglašava kako je potrebno provesti „deregulaciju” kako bi se pojačala konkurentnost. U Izvješću se također spominje i politika koju podržavaju Koalicija i Zeleni, a u sklopu koje bi Udruga za zaštitu potrošača i konkurentnost imala ovlasti oduzeti moć supermarketima kao „posljednju mjeru” kako bi se na taj način borili protiv ekstremnog povećanja cijena i lošeg ponašanja trgovina. Izvješće također apelira za vladu da ponovno uvede tijelo za nadzor sektora građevinarstva kako bi se umanjile posljedice skandala povezanog sa Sindikatom zaposlenih u šumarstvu i pomorstvu (CFMEU).

Obje politike vlada je odbila.

Pod predsjedavanjem se-

natorice iz redova Liberalne stranke Viktorije Jane Hume, Odbor je proveo 21 javno saslušanje i razmotrio dokaze Središnje banke (Reserve Bank), Državne riznice, Sindikata, malih poduzetnika, udruženja sektora stanovanja i industrije, te građana Australije. Iako najnoviji podaci pokazuju da je in�lacija dotaknula željeni raspon Središnje banke od 2-3% prvi put nakon tri godina, senatorica Hume navodi da se brojna kućanstva i tvrtke i dalje nalaze „u krizi”.

„Standard života je pao i brojni građani Australije suočavaju se s trećim Božićem s manje novca u džepu. Mnogi od njih ove će blagdane dočekati u teškoj situaciji”, izjavila je. Kao Odbor za suzbijanje rasta troškova života u svom izvješću potvrdio, in�lacija je neprijatelj broj jedan svih Australaca. „Nažalost, laburistička vlada Australce je ostavila da se bore sami.”

Glasnogovornik federalnog državnog rizničara Jima Chalmersa odbacio je tvrdnje navedene u Izvješću navodeći da će ovog tjedna krenuti s primjenom mjera fonda vrijednog 900 milijuna dolara kojima se države namjerava potaknuti na smanjenje nepotrebne birokracije. „Da liberali zaista brinu o troškovima života, glasovali bi u parlamentu za naš program pomoći u smanjenju troškova života, no to nisu napravili”, rekao je. „Koalicija nam je ostavila puno veću in�laciju, velike de�icite i treću godinu ovog mandata i dalje nije ponudila �inancijski utemeljene i uvjerljive gospodarske politike.” Vlada je izjavila da je obuzdala potrošnju javnog sektora na 1.4% manje od polovice 30-ogodišnjeg prosjeka, dok je prethodna koalicijska vlada bilježila potrošnju od 4.1% te nije imala nikakvih ušteda u svom posljednjem proračunu.

Australska kućanstva sve siromašnija

Tmurna, hladna i neizvjesna vremena su pred nama. Čak je i prognoza vremena tu negdje. Ne znamo tko će nas zagrijati - Zagreb ili Čakovec. Ispred "Buldooga" sam sreo starog znanca. Osmijeh mu od uha do uha. Znam da radi u �irmi koja živi od euro fondova. "Što ima?" upitam ga. "Otpustili me s posla!" on će veselo. "Pa zašto se onda smiješ?" pitam u nedoumici. "Ostale su pohapsili", odgovori on i dalje se smiješeći. Dr. Kraljević je iz Požege, ako se dobro sjećam. Sjajan tip. Dobro kuži nogomet. Sve zna o Zvezdi, Partizanu, Hajduku, Dinamu, golmanima, strijelcima itd. Testirao je moje znanje: "Znate li tko je najbolji strijelac Partizana svih vremena?" "Hm, mislim Bobek" odgovorim. "Ne, Jure Francetić". Ah, sjetih se pjesme koju znaju svi suci prekršajnih sudova "Evo zore, evo dana, evo Jure Bobeka (pardon) Bobana..." O Dinamu i našoj repki danas neću zboriti jer me srce šteka. I tako, dok se mi bavimo jeftinim nogometnim humorom, Ivica Puljić se i dalje trese. Čovjek prosto "ne može da veruje" da je Kamala popušila od Donalda. Zabrinut je za sudbinu "sudije" iz New Yorka koji je ne tako davno izjavio da će Trumpa osuditi na 340 godina robije jer je lagao u nekom predmetu kad je navodno bio s nekom noćnom damom kojoj je on ili netko za njega dao 130.000 dolara. Zamislite taj teror. Ljevoruki "sudija", prije nego je proces i počeo, onako je iskreno svima otkrio da nesretnog Donalda misli poslati na "godišnji odmor" dug 340 godina. Pa se sad ti uzdaj u Kamalu i Ivicu Puljića. Mislim da se ipak Ivica boji bez nekog stvarnog razloga. Stari Donald je dobričina, pastoralan i pun razumijevanja. Mislim da i onaj američki sudac može mirno spavati sve dok mu jedno ujutro ne pokucaju na vrata. Znate već tko! Jadna Amerika. Dolazi crni "trampizam". Kod nas toga nema. Mi imamo "Interliber". Tako se zove najveći i najposjećeniji sajam knjiga u Zagrebu koji se od 12. studenog održava na Velesajmu. Mladen Pavković piše knjige pa je tako napisao i knjigu o Andriji Artukoviću u kojoj je skupio sve dokumente o uhićenju, saslušanju i presudi. Poznato je da je Artuković cijelo vrijeme procesa bio u odličnom �izičkom i psihičkom stanju osim što je vjerovao da mu se sudi u Californiji. A tamo se, koliko on zna, uvijek pošteno sudilo... Sve te i druge priče o suđenju Artukoviću ispričao je Mladen Pavković u svojoj knjizi. Potom je naš Mladen poslao knjigu na Interliber, ali nije stigla. Pošta je valjda zakazala. Ivica Puljić se čudi. Da kojim slučajem u Hrvatskoj vlada "autokrat" Trump moglo bi se njega optužiti za "staljinizam" i "cenzuru" na Interliberu. Kako kod nas nema autokracije i vlada potpuna demokracija u svim institucijama i u medijima, stvarno se treba čudom čuditi gdje je zapela Pavkovićeva knjiga o Artukoviću. Mladen Pavković se može žaliti. Možda najbolje Gradskom vodovodu. Nisu ni naši najveći književnici kao Tin Ujević nekada dobro prolazili u Zagrebu. Grad ga je tretirao k'o klošara. Ovih dana je obljetnica tog hrvatskog velikana čiji je dolazak u Zagreb bio pod mentorstvom Antuna Gustava Matoša, a značio je ujedno dolazak strastvenog pravaša, pjesnika posvećenog Hrvatskoj. Sjetimo se samo njegove pjesme "Odlazak" u kojoj žali za "malim mjestima". Evo par stihova da vas podsjetim:

U

cijeloj priči

otkrila se istina o Turudiću: Ovo je ujedno poruka Plenkoviću i HDZ-u

"U slutnji, u čežnji daljine, daljine, U srcu, u dahu planine, planine. Malena mjesta srca moga, Spomenik Brača, Imotskoga..." Čvrst i jasan odnos

Sad imamo Interliber i štrajkove medicinskog osoblja zbog bijednih plaća. Ogorčeni ljudi stoje pred kamerama HRT-a dok revoltirana zdravstvena djelatnica šapće u kameru: "Ako imaju novaca za 40 kulturnih centara onda moraju imati i za nas". Izvrsna je to tema za komentar, ali ne i za novinara režimske televizije. Mesari u Zagrebu organiziraju ma-

Hrvati stalno moraju nešto davati predstavnicima srpske nacionalne manjine. I tako je sad na red došlo izgradnja četrdeset kulturnih centara. Pitam koliko kulturnih centara ima Hrvatska u Srbiji i Crnoj Gori? Gdje je tu recipročnost?

sovni prosvjed. Traže manje mesa, a više kruha...

Na fejsu svakodnevno gledam slike naše mladosti, naših palih heroja. Sve je to bila mladost, a poginuli su u ožujku 1991. godine. Zanimljivo! Hrvatska to pamti! Međutim vlast je zaboravljiva ili poltronska. Kako hoćete. Zato one koji nikada pa ni danas ne priznaju svoje zločine u ime nekog iluzornog "suživota" nagrađuje s četrdeset kulturnih centara diljem zemlje. A tko gradi "kulturne centre" Hrvatima u Srbiji? Takvim i sličnim potezima vlast HDZ-a i koalicijskih partnera pokazuje da love ima i za štrajkaše iz 58 zdravstvenih ustanova. Navodno se napokon oglasilo Ministarstvo zdravstva i pozvalo štrajkaše na razgovor.

E, samo da još nije otprhnuo ministar Beroš, možda bi i bilo nekog pomaka u koe�icijentima plaća tih naših zdravstvenih djelatnika. Ovako su sada opet u mat poziciji. Pacijenti na Rebru su stali uz štrajkaše, ali ne i HDZ-ova Vlada. Zašto poltronstvo prema nekadašnjem agresoru, a bešćutnost prema vlastitim građanima koji održavaju ionako prenapregnuti sustav javnog zdravstva u Hrvatskoj? Kruže o tome razne teorije i teorijice. Dok je državu vodio Tuđman s Ličanima Nikicom Valentićem i Zlatkom Matešom odnos je bio čist i jasan. Znalo se tko su pobjednici, a tko ratni gubitnici.

Smrću Tuđmana došla je, kartaški rečeno, na štih južnjačka opcija, Sanader i Plenković. Umjesto Beograda, sada Bruxelles postaje centar i epicentar nacionalne politike u Hrvata.

A da bi im se umiljeli Hrvati stalno moraju nešto davati predstavnicima srpske nacionalne manjine. I tako je sad na red došlo izgradnja četrdeset kulturnih centara. Pitam koliko kulturnih centara ima Hrvatska u Srbiji i Crnoj Gori? Gdje je tu recipročnost?

U slučaju, ne-daj-Bože, nove eskalacije netrpeljivosti i sukoba između Hrvatske i Srbije ili Hrvatske i Crne Gore bojim se da ti "kulturni centri" preko noći ne postanu centri za opskrbu i borbu protiv Hrvatske i "ustaškog" HDZ-a kako ga komšije preko granice često časte.

"Ima neke sebičnosti u svakom našem samosažaljenju", davno je napisao Gustave Flaubert.

Propao je teatralni pokušaj mirenja sa Srbijom i Crnom gorom u režiji političara. Pri tomu su naši dramski prvaci

zujući same sebi i pokušavajući uvjeriti cjelokupnu javnost da "Ceterum censeo Carthaginem esse delendam" tj. da Turudić i Kartaga moraju pasti.... Ovo je ujedno i poruka Plenkoviću i HDZ-u što bi ih moglo dočekati u narednom izbornom ciklusu ili cirkusu.

Evo jednog vica Tomislava Mihanovića, mog stalnog izvora hrvatskog humora.

U njegovoj obitelji voda u koljenu prelazi s koljena na koljeno... MMA borbe još su surovije od naše Ivane

Surfam po Facebooku i naletim na foto strip. Streljački vod, osuđenik preplašen, moli "Stanite, ne pucajte, ja sam retardiran!" S druge strane odgovor: "Dokaži!" "Glasao sam za Možemo!".

Šesti svjetski festival

hrvatske književnosti

odigrali statiste. Tzv. presumpcija nevinosti

Evo nama hidrogenske bombe u politici - afera Beroš i doktori. Na žalost, nije ni prva ni zadnja. Beroša osobno poznajem. U našem jednom jedinom poslovnom susretu bio je ljubazan je i susretljiv. Imao sam jedan upit pa me odmah osobno primio u ministarstvu, saslušao i odmah me odbio! Doista ne znam u što je ili nije bio upetljan sad već bivši ministar zdravstva, ali znam da nema civilizirane zemlje u svijetu koja ne priznaje instituciju tzv. presumpcije nevinosti, usko povezanu s institutom "in dubio pro reo" koji se može primijeniti kasnije prigodom donošenja presude. Za presumpciju nevinosti već valjda svi znaju što znači, tj. da si nevin dok ti se pravomoćnom sudskom odlukom ne utvrdi krivnja, a ova presumpcija u korist okrivljenika nalaže da sud u slučaju sumnje uvijek mora suditi u korist okrivljenog. Znači u kazneno-pravnom smislu kriv je samo onaj kome je djelo dokazano pravomoćnom sudskom odlukom. Osuđen si u kaznenom postupku, imaš pravo žaliti se višem sudu pa ako taj sud odbije tvoju žalbu onda si tek pravomoćno osuđen i kriv. Naravno ako se osuđenik ne želi žaliti onda, nakon proteka roka za žalbu, postaje i formalno kriv. Okrivljenik može biti uhićen, pritvoren, sudjelovati u kaznenom postupku, ali stvarno je kriv tek kad drugostupanjski sud odbije njegovu žalbu ili se on ne žali. Danas 15. studenog Vili Beroš je neosuđen, ali, zahvaljujući našim medijima, već je osuđen i kriv bez prava na žalbu, barem što se tiče hrvatske javnosti. Kako će sve to završiti, vidjet ćemo. Boli ona stvar Zdenku Raukar za presumpciju nevinosti. Ona je već u Saboru održala "završni govor", donijela presudu i "kradež" poslala u zatvor. Pa neka HDZ tamo dokazuje tko je stvarno kriv. Nevine su samo zastupnice lijeve orijentacije. Tako i izgledaju. Konferenciju za tisak održao je i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić. Dugo su ga čekali predstavnici 6. ličke: "Kako to (druže op.a.) Turudiću da je slučaj Beroš vodio Ured europskog javnog tužitelja". Pa kad je Turudić odgovorio da je DORH od početka bio uključen jer ga po zakonu EU-a EPPO-u mora obavijestiti o svakom predmetu, naše predstavnice "6. ličke" su uporno ponavljale isto pitanje doka-

Ursula von der Leyen je navodno najmoćnija političarka u EU. Sve će više dolaziti do sudara između �ine

Ursle i "neotesanog" Trumpa. Mi Hrvateki smo već unaprijed izabrali stranu. Mi smo za �inoću i poltronstvo.

O Bože, hoće li ikada doći vrijeme da se svrstamo i stanemo na stranu onih koji nas mogu učiniti jakima i samopouzdanima.

Moj savjetnik za humor Tomislav Mihanović piše u svojoj najnovijoj knjizi "Krova i smija": "Zaludu ti odskočna daska ako ti je doskočna nasapunana".

Noću 17. studenog održana je dugo očekivana borba u UFC-u i to između najboljeg teškaša i najboljeg poluteškaša svih vremena. Najbolji teškaš je "naš" Stipe Miočić, rođen i živi u SAD-u. Protivnik mu je bio Jon Jones borac koji do sada u životu nije izgubio ni jednu jedinu borbu. MMA je tzv. slobodna borba u kojoj je sve dozvoljeno. Zamislite, recimo, Ivanu Kekin u ringu s rukavicama na rukama dok napada HDZ i vlast u borbi u kojoj joj je sve dozvoljeno. MMA borbe još su surovije od naše Ivane. Obožavam, kad nema saborskih sjednica, gledati UFC ili MMA borbe. One mogu djelovati ponekad čak i umirujuće i relaksirajuće u odnosu na naše oporbene zastupnike i zastupnice dok sikću na poziciju u Saboru. Naš Stipe Miočić je izgubio što sam i očekivao. Prvi put nisam navinuo sat na 04.00 ujutro nadajući se da će me osjećaj prevariti. Ipak nije pa kad sam ujutro pogledao snimku već je sve bilo gotovo. Stipe je bio pre�in, premekan... Nije se borio od 2021. g. Da je barem dolazio na saborsku galeriju gledati sjednice na kojima se odlučivalo o na primjer izboru Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Odmah bi očvrsnuo, a adrenalin bi mu skočio na maksimum. Možda da je Stipe otišao koji puta u Sabor i sjeo u klupu uz Josipa Jurčevića. Jura je danas spreman i za dom i za Jon Jonesa. U njegovom kutu s ručnikom bi stajao Dikan spreman baciti ručnik u ring ako stvari krenu neočekivano... U ovakvim uvjetima se na "brdovitom Balkanu" stvaraju šampioni. Madison Square Garden je "tiha misa" prema Saboru Republike Hrvatske. Usput rečeno, pravo je čudo da mi �ini, uglađeni i poltronski Hrvateki uopće imamo vrhunske borce u MMA ligi. Tomislav Mihanović misli da je vinarima voda došla do grla....

Šesti svjetski festival hrvatske književnosti na kojemu se raspravlja o položaju hrvatskih književnika u državama u kojima žive i vezama s matičnom hrvatskom kulturom i književnošću kao i odnosu Hrvatske prema njima te izgledu tih veza ubuduće počeo je u petak u Matici hrvatskoj. Književnik Stjepan Šešelj u ime organizacijskoga povjerenstva naglasio je važnost povezanosti između domovine i dijaspore. U ime Matice hrvatske Đuro Vidmarović istaknuo je važnost donošenja Zakona o hrvatskom jeziku i institucijsko povezivanje svih Hrvata, čemu doprinosi Svjetski festival hrvatske književnosti. Željka Lovrenčić govorila je u ime Društva hrvatskih književnika te najavila obilježavanje 125. obljetnice osnutka DHK. Epitet hrvatski književnik pronosi se neovisno o tome gdje koji književnik živi i kojim jezikom govori, rekla je. Državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas govorio je o važnosti hrvatskog jezika kao identitetske odrednice te o ulozi ovoga festivala u

Epitet hrvatski književnik pronosi se neovisno o tome gdje koji književnik živi i kojim jezikom govori

promicanju hrvatskog identiteta i premošćivanju zemljopisne udaljenosti svih naših zajednica. Rekao je kako mu je drago što se Festival održava uoči Vukovara, Velikoga petka hrvatske državnosti. Ravnatelj Matice hrvatskih iseljenika Mijo Marić podsjetio je na važnost književnika koji čuvaju identitet ne samo jezično nego i kulturološki.

Na Festivalu će književnici Marijana Dokoza, Adolf Polegubić, Ružica Kanitz i fra Jozo Župić iz Njemačke, akademik Nikola Benčić, Petar Tyran, Robert Hajszan i Herbert Gassner iz Gradišća u Austriji, Gabriele Blascetta, Francesca Sammartino i Vesna Ljubić Sammartino iz Molisea u Italiji te Šimun Šito Ćorić iz Švicarske i Ivan Baković i fra Luka Marković iz BiH s književnicima iz Hrvatske raspravljati o položaju književnosti, a posebno ulozi hrvatskih književnika u svojim u svojim zemljama.

Svjetski festival hrvatske književnosti i ove se godine održavao se od 15. do 17. studenoga, a nastavio je s radom u Društvu hrvatskih književnika.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

SUDOKU

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

KRIŽALJKA

IMAMO RECEPT

Boli vas grlo? Napravite čaj od ove biljke

Čaj od kadulje pokazao se izuzetno učinkovitim u ublažavanju neugodnih simptoma grlobolje, i to zbog nekoliko ključnih razloga koji proizlaze iz jedinstvenog sastava ove ljekovite biljke

Kadulja (Salvia of�icinalis) je aromatična biljka koja se već stoljećima koristi u kulinarstvu i narodnoj medicini. Posebno je cijenjena zbog svojih ljekovitih svojstava, a čaj od kadulje jedan je od najpoznatijih načina njezine primjene.

Kadulja je bogata raznovrsnim aktivnim spojevima koji joj daju impresivna ljekovita svojstva. Ova aromatična biljka sadrži kompleksnu mješavinu �itokemikalija koje djeluju sinergijski, pružajući širok spektar zdravstvenih dobrobiti.

Među tim spojevima nalaze se eterična ulja, �lavonoidi, fenolne kiseline i tanini, koji zajedno čine moćan koktel prirodnih ljekovitih sastojaka. Upravo ova jedinstvena kombinacija bioaktivnih tvari odgovorna je za mnogostruke terapeutske učinke kadulje, čineći je jednom od najcjenjenijih biljaka u tradiciji narodne medicine.

Među najvažnijima su:

- eterična ulja

- �lavonoidi

- fenolne kiseline (osobito ružmarinska kiselina)

- tanini

Ovi spojevi daju kadulji antioksidativna, protuupalna i antimikrobna svojstva, što je čini učinkovitom u borbi protiv različitih tegoba, uključujući grlobolju. Čaj od kadulje pokazao se izuzetno učinkovitim u ublažavanju neugodnih simptoma grlobolje, i to zbog nekoliko ključnih razloga koji proizlaze iz jedinstvenog sastava ove ljekovite biljke.

Ovo je jednostavan i učinkovit recept za pripremu čaja od kadulje koji će vam pružiti olakšanje kod neugodne grlobolje. Ovaj tradicionalni lijek, koji se koristi već generacijama, kombinira ljekovita svojstva kadulje s toplinom vrućeg napitka.

Pripremljen s pažnjom i nekoliko ključnih sastojaka, ovaj čaj ne samo da ublažava simptome upaljenog grla, već i pruža umirujući učinak koji će vam pomoći da se osjećate bolje. Sljedeći ovaj recept, možete iskoristiti prirodnu moć kadulje za brzo i učinkovito olakšanje grlobolje u udobnosti vlastitog doma.

Čaj od kadulje

Sastojci:

- 1-2 žlice svježih listova kadulje (ili 1 žličica sušenih) - 250 ml vruće vode - med (po želji) - limun (po želji)

Priprema:

Stavite listove kadulje u šalicu ili čajnik. Prelijte vrućom vodom i poklopite. Ostavite da se namače 5 do 10 minuta. Procijedite i po želji dodajte med i/ili limun. Za najbolje rezultate, pijte ovaj čaj 2-3 puta dnevno dok simptomi ne nestanu.

Druge zdravstvene dobrobiti čaja od kadulje

Osim što se pokazao iznimno učinkovitim u ublažavanju neugodnih simptoma grlobolje, čaj od kadulje krije u sebi čitav niz drugih potencijalnih zdravstvenih dobrobiti koje ga čine vrijednim dodatkom svakodnevnoj prehrani.

Zahvaljujući svojem bogatom sastavu bioaktivnih spojeva, ovaj aromatični napitak nudi širok spektar pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje, što ga svrstava među najcjenjenije biljne čajeve u tradiciji narodne medicine.

Od pomoći kod poboljšanja kognitivnih funkcija do regulacije hormona, čaj od kadulje predstavlja prirodno

PITANJA

Perica se obraća ocu:

- “Tata, tata kako leti avion?”

- “Ne znam, sine.”

- “A kako brod ne potone?”

- “Ne znam, sine.”

- “Tata, a kako tadi televizor?”

- “Ne znam, sine.”

Malo kasnije:

- “Tata, da li ja tebi dosađujem kada te stalno nešto

Ledeni čaj od kadulje Pripremite čaj kao i obično, ohladite ga i poslužite s ledom i kriškama limuna. Mješavina s drugim biljkama: Kombinirajte kadulju s drugim ljekovitim biljkama poput timijana, mente ili kamilice za dodatne dobrobiti. Kadulja s medom i đumbirom: Dodajte naribani đumbir i med u čaj od kadulje za dodatno jačanje imuniteta.

JABUKA NA DAN

Vlakna nisu korisna samo za probavu

Voće

rješenje za različite zdravstvene tegobe, pružajući holistički pristup očuvanju zdravlja i vitalnosti.

Pomaže kod poboljšavanja kognitivne funkcije: Istraživanja sugeriraju da kadulja može poboljšati pamćenje i koncentraciju.

Ublažava simptome menopauze: Može pomoći u smanjenju valova vrućine i noćnog znojenja.

Pomaže kod regulacije razine šećera u krvi: Potencijalno korisna za osobe s dijabetesom tipa 2.

Pomaže kod snižavanja kolesterola: Neke studije pokazuju da kadulja može pomoći u smanjenju razine "lošeg" LDL kolesterola.

Podržava zdravlje probavnog sustava: Može ublažiti probavne tegobe poput nadutosti i grčeva.

Pomaže za jačanje imuniteta: Zahvaljujući svojim antioksidativnim svojstvima, kadulja podržava funkciju imunološkog sustava.

Osim osnovnog recepta za grlobolju, čaj od kadulje možete pripremiti i na druge kreativne i ukusne načine koji će obogatiti vaše iskustvo konzumiranja ovog ljekovitog napitka. Eksperimentiranje s različitim metodama pripreme ne samo da će vam pružiti raznolikost u okusu, već i mogućnost da iskoristite dodatne zdravstvene dobrobiti kadulje. Bilo da preferirate topli ili hladni napitak, ili želite kombinirati kadulju s drugim ljekovitim biljkama, postoji mnoštvo opcija koje možete istražiti kako biste pronašli svoj omiljeni način uživanja u ovom drevnom prirodnom lijeku.

pitam?”

- “Ne, sine, jer ako ne pitaš ništa nećeš naučiti!”

Razgovor

U velikoj samoposluzi muškarac prilazi zgodnoj djevojci:

- “Oprosti, ovdje negdje mi se izgubila žena.”

- “Pa što ja tu mogu pomoći?”

- “Pa ništa, mogli bi malo

Iako je čaj od kadulje općenito siguran za konzumaciju i smatra se blagotvornim za većinu ljudi, važno je biti svjestan određenih mjera opreza koje se odnose na njegovu uporabu. Kao i kod svih biljnih pripravaka, postoje speci�ične situacije i stanja u kojima je potreban dodatan oprez pri konzumaciji ovog ljekovitog napitka. Ove mjere opreza nisu tu da bi vas obeshrabrile od korištenja čaja od kadulje, već da osiguraju njegovu sigurnu i učinkovitu primjenu u skladu s vašim individualnim zdravstvenim stanjem i potrebama.

Trudnoća i dojenje

Trudnice i dojilje trebale bi izbjegavati konzumaciju kadulje u većim količinama. Interakcije s lijekovima: Kadulja može utjecati na djelovanje nekih lijekova, posebno onih za dijabetes i antikoagulanse.

Moguće su alergijske reakcije na kadulju.

Pretjerana konzumacija:

Velike količine kadulje mogu uzrokovati mučninu, vrtoglavicu ili epileptičke napadaje zbog sadržaja tujona.

Preporučuje se ograničiti konzumaciju na 3 do 6 šalica čaja od kadulje na dan.

Za pripremu čaja najbolje je koristiti svježe listove kadulje iz vlastitog vrta ili kupiti sušenu kadulju od pouzdanih proizvođača. Hrvatska ima dugu tradiciju uzgoja ljekovitog bilja, uključujući kadulju, pa nije teško pronaći kvalitetne domaće proizvode.

popričati. Uvijek kada 10 sekundi pričam sa nekom djevojkom sa takvim grudima, moja žena se stvori niotkuda.”

Fata i medvjed

Dođe Haso Muji i kaže mu: Mujo, Fatu je napao medvjed!!!

A Mujo odgovori: sam ju je napo, pa nek se sam i brani!!!

Vlaknasta hrana ključan je dio zdrave prehrane. Ona donosi brojne zdravstvene prednosti, od poboljšane probave do smanjenog rizika od kroničnih bolesti

Vitamini, minerali, proteini, vlakna - našem organizmu potrebne su sve ove stvari i još mnogo njih kako bi bilo zdravo. Svaka od njih ima svoju ulogu u našem organizmu, a iako je najrazvikanija kao odlična za probavu, vlaknasta hrana čini puno više od samo toga.

Što su prehrambena vlakna? Prehrambena vlakna su vrsta ugljikohidrata koje tvoje tijelo jednostavno ne može probaviti. Vlakna se dijele na: - topiva vlakna (otapaju se u vodi i stvaraju tvar poput gela u crijevima)

- netopiva vlakna (ne otapaju se u vodi i prolaze kroz probavni sustav uglavnom nepromijenjena)

Obje vrste vlakana imaju važne uloge u tvom organizmu i donose brojne zdravstvene prednosti.

Zašto je vlaknasta hrana važna za bakterijsku �loru?

Za početak, vlakna služe kao hrana za korisne bakterije u našim crijevima (prebiotici), podržavajući raznolik i zdrav crijevni mikrobiom. Vlaknasta hrana također potiče redovitu probavu i sprječava zatvor. Pomaže i našem krvotoku. Topiva vlakna mogu pomoći u snižavanju razine LDL kolesterola u krvi (to je onaj "loš" kolesterol). Ona vežu kolesterol u crijevima i sprječavaju njegovu apsorpciju. Reguliraju i razinu šećera u krvi. Vlakna usporavaju probavu i apsorpciju ugljikohidrata, što je posebno korisno za osobe s dijabetesom.

Hrana bogata vlaknima obično je zasitnija od hrane s malo vlakana, pa je vjerojatnije da ćete pojesti manje i ostati siti dulje. Hrana bogata vlaknima također obično zahtijeva više vremena za žvakanje i ima manju energetsku gustoću od hrane s malo vlakana. To znači da ima manje kalorija za isti volumen hrane.

Svježe namirnice su najbolji izvori vlakana. Ako želite uključiti više vlakana u svoju dijetu, ovo je hrana koja ima najviše grama.

Kada govorimo o unosu vlakana kroz voće, važno je istaknuti da je najbolje konzumirati cijelo voće, uključujući koru (kada je jestiva), jer ona često sadrži najviše vlakana.

Osim što je bogato vlaknima, voće je i niskokalorično.

- maline (8 g vlakana po šalici)

- kruške (5,5 g po srednjoj kruški)

- jabuke (4,5 g po srednjoj jabuci s korom)

Povrće

Vlakna u povrću pomažu u stvaranju osjećaja sitosti, što može pomoći u kontroli unosa kalorija.

Preporučuje se konzumirati različite boje povrća kako bi osigurala širok spektar hranjivih tvari u prehrani. Artičoke (9,6 g vlakana po šalici)

Grašak (8,8 g po šalici)

Brokula (5,2 g po šalici)

Mahunarke - ova skupina obuhvaća različite vrste graha, leće, graška i slanutka, koji su ne samo bogati vlaknima, već i proteinima, vitaminima i mineralima.

Mahunarke se mogu koristiti na brojne načine - u salatama, juhama, varivima ili kao zamjena za meso u vegetarijanskim i veganskim jelima.

- grah (15-19 g vlakana po šalici, ovisno o vrsti)

- leća (15,5 g po šalici)

- slanutak (12,5 g po šalici) Žitarice

Za razliku od ra�iniranih žitarica, cjelovite žitarice sadrže sve dijelove zrna - ovojnicu, endosperm i klicu. Ovo ih čini bogatijima vlaknima, vitaminima, mineralima i �itokemikalijama.

- zobene pahuljice (4 g vlakana po šalici)

- smeđa riža (3,5 g po šalici)

- integralni kruh (2 g)

Orašasti plodovi i sjemenke

Orašasti plodovi i sjemenke poput oraha, lješnjaka, sjemenki bundeve i suncokreta su dobri izvori vlakana i drugih hranjivih tvari.

Važno je napomenuti da, iako su nutritivno vrlo vrijedni, orašasti plodovi i sjemenke su kalorični, pa ih treba konzumirati umjereno kao dio uravnotežene prehrane.

- chia sjemenke (10 g vlakana po unci)

- bademi (3,5 g po unci)

- lanene sjemenke (2,8 g po žlici)

Tjedni horoskop

POVRATAK TRADICIJI

21. ožujka do 20. travnja

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Sadržaji zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđeni i doživljena kao kod vas ovih dana. Netko će vas iritirati, ali nećete se dati isfrustrirati. Sjetit ćete se onih malih pažnji koje ljudima znače. Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih �inancijskih mogućnosti. To će vam podići samopouzdanje, pa ćete raditi predanije i vući smjelije poteze.

Sretni brojevi: 3, 10, 21, 30, 32, 40

21. travnja do 20. svibnja

Nalazite se u fazi bogatog obiteljskog života. Gotovo da neće biti značajnijeg događaja u koji nećete uvući svoju obitelj. Kod nekih će to biti obitelj iz koje potječu. Oni u vezama gledat će kako povezati voljenu osobu sa spomenutim. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate žrtvovati ili da borbe za angažman budu takve da zapravo nećete biti sigurni da li se to isplati.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 32, 39, 44

Prirodni lijekovi za savršeno zdravlje

Bik Škorpion

Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude koje će rado prihvaćati. Kako tjedan bude prolazio, postajat će sve jasnije da ovo što radite ima veći značaj nego što se činilo na početku.

Sretni brojevi: 7, 9, 17, 21, 27, 44

23. listopada do 20. studenoga

21. svibnja do 21.lipnja

Bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše ako ste još sami. Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu s prijedlozima punim aktivnosti i dinamike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. U poslu ćete se malo nadmudrivati ili natjecati.

Sretni brojevi: 4, 13, 21, 24, 34, 44

Prirodni lijekovi skriveno su bogatstvo, a posljednjih godina sve im se više vraća i moderna medicina. Mnogi moderni lijekovi utemeljeni su na sastojcima iz prirode

Već stotinu i više godina ljudi se oslanjaju isključivo na lijekove koje proizvode farmaceutske kompanije. Prirodni lijekovi pali su u zaborav, ali to ne znači da su manje vrijedni. Naprotiv!

Blizanci Strijelac

Za vas i prema vama će postojati dobre okolnosti kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da su svi pogledi upereni u vas. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnosti. Neki će zajedno putovati. Iz visina vi ćete se tijekom ovog tjedna polako spuštati na zemlju. Bit će sve manje sanjarenja, a sve više prizemljenog posla.

Sretni brojevi: 9, 21, 27, 33, 37, 44

21. studenoga do 22. prosinca

21. lipnja do 21. srpnja

Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe koje srećete na zabavama ili na sportskim priredbama. Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primijetite. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane zadovoljne. Kako tjedan bude odmicao, postajat će sve jasnije da vi imate potrebna znanja i stručnost koja se sada traži.

Sretni brojevi: 9, 10, 21, 29, 33, 44

Prirodni lijekovi skriveno su bogatstvo, a posljednjih godina sve im se više vraća i moderna medicina. Mnogi moderni lijekovi utemeljeni su na sastojcima iz prirode. Ne treba posebno napominjati da su prirodni lijekovi zdraviji za organizam i ne štete mu u tolikoj mjeri kao kemijski proizvedeni lijekovi. Vrijeme je da se vratimo prirodi i učinimo nešto dobro za svoje zdravlje. Naučite kako si plodovima prirode možete uljepšati život.

Rak Jarac

Vaši poznanici ili susjedi pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite njihove pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i bezbrižni Nećete zapostaviti niti jedan detalj.Vaša preciznost bit će pohvaljena. Ovih dana imat ćete priliku pokazati koliko ste originalni.

Sretni brojevi: 18, 21, 29, 32, 44, 45

22. prosinca do 20. siječnja

Prvi dio tjedna donijet će lijepe ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog Pred vama je dobra prilika za razvoj karijere ili za usavršavanje u struci. Bez obzira na vanjske okolnosti, prihvatite ono što vam se nudi.

Sretni brojevi: 7, 9, 11, 21, 29, 33

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija s osobama suprotnog spola bit će kvalitetna,. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi s neobaveznom kavom. Na radnom mjestu događaju se raznolike stvari.

Sretni brojevi: 3, 4, 7, 21, 23, 33

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Prvi dio tjedna kao da će vas ljubav mimoilaziti, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nestati. S druge strane, pojavit će se i izazovne situacije kad ćete biti u poziciji da reagirate na provokacije. Nemojte. Ostvarili ste ciljeve iznad očekivanja i sad osjećate potrebu za odmorom. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti.

Sretni brojevi: 3, 8, 21, 29, 32, 39

Sad vam je potpuno jasno da volite i da vas vole. Jedino što se pitate dokle će to tako trajati. Ovo pitanje sada je suvišno, a vaše brige samo opterećuju sklad koji možete živjeti. O vama ovisi hoćete li se okrenuti ka svijetlu ili ka tami. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije. Bit će to još jedna faza učenja i napredovanja.

Sretni brojevi: 1, 11, 21, 23, 32, 45

19. veljače do 20. ožujka

U starim vremenima vjerovalo se da limun uklanja anksioznost, povećava sposobnost pamćenja te poboljšava kvalitetu spavanja i rad probave. Kako su pokazala suvremena istraživanja, takva vjerovanja nisu bila pogrešna. Naime, znanstveno je dokazano da limun zaista smanjuje anksioznost i ima blagotvorno djelovanje na mozak. Dokazano je čak i da čaj od limuna ublažava simptome demencije. Ako imate takvih tegoba, nastojte što češće konzumirati limun. Posebno se preporučuje čaj od limuna koji možete konzumirati svakodnevno. U mnogim kulturama luk se tradicionalno doživljavao kao biljka koja rješava mnoge zdravstvene tegobe. Koristio se u borbi protiv dijabetesa, respiratornih poteškoća, prehlade i probavnih problema. Ljudi su znali piti sok od luka jer su vjerovali da će ih to izliječiti. Najnovija istraživanja pokazuju da je luk uistinu koristan za mnoge zdravstvene probleme. Luk, kako je dokazano, smanjuje simptome dijabetesa i štiti od kardiovaskularnih bolesti. Također sprečava i upalne procese u organizmu, štiti probavu od kroničnih bolesti, a dobar je i kao prevencija protiv raka dojke. Luk, dakle, treba jesti što češće. Ako ga ne možete podnijeti sirovog, skuhajte ga jer on tijekom kuhanja ne gubi svoja zdrava svojstva. Tijekom stoljeća, paprika se smatrala lijekom za sve. Ljudi su je koristili za uklanjanje boli, ali i kao afrodizijak. Bio je to dobar izbor jer su i suvremena istraživanja pokazala da paprika uistinu ima analgetska svojstva. Potvrđeno je da paprika utječe na prenošenje kemijskih procesa u mozgu koji su zaduženi za bol te na taj način ublažava bol. Dobra je za uklanjanje mišićne boli, kao i one koja nastaje nakon artritisa i operacijskih zahvata. Osim toga, paprika ima i pozitivan učinak na vitkost jer ubrzava sagorijevanje masti, posebno one nakupljene na trbuhu. Dakle, imajte papriku pri ruci kada vas nešto zaboli ili kad najavite rat kilogramima. Tradicionalno se smatralo da je banana pravi melem za kožu. Koristili su je kako bi zacijelili rane od uboda kukaca, ozljeda i opeklina. Da je banana uistinu dobra za kožu, potvrdila su i znanstvena istraživanja. Banana, naime, ima protuupalna svojstva koja umiruju kožu. Dobra je za vanjsku, ali i unutarnju primjenu. Na kožu se obično stavljaju one starije i mekše banane, a zelenije se jedu. Banana je dobra i za probavu, točnije za zaustavljanje preobilnog pražnjenja crijeva. Danas su mnogi proizvodi za ljepotu kože nastali upravo na temelju banane. Bilo bi stoga dobro da se i banana nađe na vašem jelovniku što češće, a možete je koristiti i za tretiranje manjih rana.

U staro doba urološki problemi rješavali su se peršinom. Ista je situacija i u modernom dobu jer je temelj mnogih lijekova upravo peršin. Dakle, i moderna znanost potvrdila je iznimno dobra svojstva peršina za urinarni trakt. Peršin pojačava i ubrzava lučenje mokraće i zato ga se često preporučuje kad osoba pati od upale mjehura ili bubrežnih kamenaca. Posebno je koristan čaj od peršina, ali dobro ga je jesti i svježeg. Peršinovo lišće ukusan je dodatak prehrani, a čini dobro ljudskom organizmu, stoga nemojte štedjeti na peršinu. U davnini, glog je bio nezamjenjiv kod liječenja kardiovaskularnih bolesti. Koristio se za visoki krvni tlak, oslabljene srčane mišiće te za aritmije. Iako je medicina daleko odmaknula u liječenju kardiovaskularnih bolesti, znanstvenici i danas priznaju dobrobiti gloga. Istraživanjima je otkriveno da glog ima snažna antioksidativna svojstva koja pridonose zdravijem srcu i reguliranju krvnoga tlaka. Ukratko, i moderna znanost slaže se da glog može puno pomoći u liječenju kardiovaskularnih bolesti. Glog se danas može pronaći u čaju, ali i u kapsulama. Ako imate problema s krvožilnim sustavom, nastojte barem dva puta tjedno svoj organizam počastiti glogom. U kojem obliku ćete ga konzumirati, ovisi isključivo o vama.

Borovnice smanjuju rizik od demencije

Ako ste zabrinuti zbog mogućnosti razvoja demencije, možete poduzeti određene korake kako biste smanjili rizik, poput konzumacije određenih namirnica koje pozitivno utječu na zdravlje mozga.

Bez obzira na unutrašnju sigurnost i samopouzdanje, činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnosti samokontrole ovisit će u uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se i dajte sve od sebe, ali pri tom budite realni. Sve što je shematski sada vas sputava. Bit ćete u u poziciji da se trebate prilagođavati novim programima i to najčešće onim koje su smislili drugi.

Sretni brojevi: 2, 6, 23, 24, 32, 44

Borovnice pozitivno utječu na zdravlje mozga na nekoliko načina, tvrdi neurolog dr. David Perlmutter. "Konzumiranje bobičastog voća, posebno borovnica, može smanjiti rizik od demencije poboljšanjem kognitivne sposobnosti i utjecajem na metabolizam mozga. Problemi s metabolizmom mozga izravno povećavaju rizik od demencije", pojašnjava za Parade.

Objašnjavajući detalje istraživanja, dr. Perlmutter ističe kako borovnice mogu poboljšati sposobnosti izvršnih funkcija u mozgu, performanse memorije i još mnogo toga. To je zahvaljujući spojevima antocijanina i proantocijanina koji utječu na sposobnost mozga da proizvodi energiju. Također, borovnice su bogate antioksidansima koji pružaju dodatne

zdravstvene koristi. "Imaju snažno protuupalno djelovanje koje pomaže u suzbijanju upale u mozgu. Kronična upala je čimbenik rizika za demenciju i druge neurodegenerativne bolesti", objašnjava nutricionistica Catherine Gervacio. Dodaje da za zdravlje mozga možete jesti i ove vrste bobičastog voća: jagode, maline i acai bobice. Što se tiče količine bobica koje treba konzumirati za zdravlje dr. Perlmutter sugerira donji rasponpola šalice dnevno.

Ribe

Četvrtak, 21. studenoga

16:35 PM Studio 4: Kultura

Petra

Dugandžić otkrila što joj je suprug emotivno rekao

12:09 PM Inkontinencija kod žena

12:44 PM Dnevnik 2

13:36 PM Eko zona

14:03 PM Emma, dok. reportaža

14:08 PM Vijesti na engleskom jeziku

14:16 PM Kod nas doma

15:01 PM Baština u objektivu: Karašica

15:06 PM Otvoreno

15:36 PM Zlatna liga: Dražen Vikić-Topić i Mile Mrvalj

16:01 PM Knjiga ili život: Witold Gombrowicz i Hervé Le Tellier

16:34 PM Studio 4: Znanost

16:50 PM Stipe u gostima, hum.serija

17:20 PM Romano Bolković - 1 na 1, 18:10 PM Čarobna ploča - Školica: Slova

18:20 PM Na Magistrali, dok. �ilm

18:51 PM Art a la carte

19:29 PM Svijet znanosti

Petak, 22. studenoga

12:09 PM Kulen, kulenica, divenicaemisija pučke i predajne kulture

12:39 PM Dnevnik 2

13:31 PM Hrvati u BiH

13:56 PM Endometrioza, reportaža

14:00 PM Vijesti na engleskom jeziku

14:09 PM Kod nas doma

14:54 PM Baština u objektivu: Klanjec

16:43 PM Dolina sunca, serija 17:28 PM Klub čitatelja

18:18 PM Jojo i brojevi: Broj 9 18:23 PM Mališani: 18:25 PM Ho ho ho hotel: 18:37 PM Tata i ja, serija za djecu 18:49 PM Potrošački kod 19:30 PM Alpe Dunav Jadran

Ponedjeljak, 25. studenoga 12:10 PM Mir i dobro 12:40 PM Dnevnik 2 13:35 PM Rijeka: More 14:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 14:13 PM Plodovi zemlje 15:03 PM Trebalo bi prošetati psa, hrvatski igrani �ilm 16:13 PM Virus zapadnog Nila 16:23 PM Studio 4: Kultura 16:33 PM Nedjeljom u 2 17:28 PM Samo lagano 17:53 PM Aljoša Jurinić i Simfonijski orkestar HRT-a

19:21 PM Studio 4: Sport 19:29 PM Kod nas doma - RubrikaPitanje stila s Izabelom 19:38 PM Baština: Drvena arhitektura

Glumica je ispričala i kako su se ona i njen sadašnji suprug upoznali prilikom njenog posjeta Africi

Nakon što je javnost doznala da se domaća glumica Petra Dugandžić (48) udala za 26 godina mlađeg nogometaša iz Nigerije, Maka Noblea (22), reakcije javnosti bile su razne. Ona je sad na društvenim mrežama objavila porukukojom ju je Mak htio ohrabriti.

“Pusti brige i idi u krevet, ja sam s tobom, s tobom sam do samog kraja... Odmori se i mirno spavaj, probudi se i veseli se najboljem showu ove godine koji će se dogoditi 15. 11.! Ljudi su preslabi da nas slome! Volim te”, poručio joj je on, aludirajući na predstavu u kojoj će Petra uskoro igrati.

I dok jedni bezrezervno šalju čestitke,

postoje i oni ljudi koji su ostavljali niz negativnih komentara.

Dugandžić je za Story ispričala i kako su se upoznali prilikom njenog posjeta Africi.

“Putovala sam u svom aranžmanu, a on je bio na gostovanju sa svojim klubom na nogometnom turniru. Upoznali smo se i kratko družili. Ostali smo u kontaktu putem interneta, mobitelima, na daljinu, bilo je tu i mojih želja da se preselim u Afriku, što je i bio razlog zašto sam otišla na to putovanje. Htjela sam živjeti na obali i vidjeti bih li tamo mogla naći svoj novi dom - u Africi koja me cijeli život jako privlačila”, ispričala je.

14:59 PM Otvoreno

15:29 PM Zlatna liga: Igor Zidić i Zvonko Maković

15:54 PM Izvan formata

16:24 PM Studio 4: Znanost

16:32 PM #FINO&JEFTINO: Pastrva

16:38 PM Studio 4: Kultura

16:46 PM Dolina sunca, serija

17:31 PM Druga strana

17:56 PM Prometej

18:21 PM Iz mirovine na posao

18:49 PM (Re)kreativac: Gimnastika

19:15 PM Art a la carte

19:45 PM Studio 4: Sport

19:53 PM Endometrioza, dok. reportaža

Subota, 23. studenoga

12:09 PM Sete i Hrvatska maritimna baština, dokumentarni �ilm

12:35 PM Dnevnik 2

13:27 PM Sportske minute

13:47 PM Festival društvenih igara, 13:55 PM Vijesti na engleskom jeziku

14:05 PM Lilich i Kolarec, dok. �ilm

14:31 PM Globalna Hrvatska

15:11 PM Normalan život

15:46 PM Manjinski mozaik: 16:01 PM Studio 4: Znanost

16:10 PM Studio 4: Kultura

16:18 PM Dolina sunca, serija

17:00 PM U ozračju tambure

18:04 PM Peti dan

19:12 PM Garaža: Father 19:41 PMBaština: U splitskoj katedrali

19:56 PM Festival društvenih igara, dokumentarna reportaža

Nedjelja, 24. studenoga

12:10 PM Veterani mira

12:45 PM Dnevnik 2

13:35 PM turizam.hrt

14:05 PM Vijesti na engleskom jeziku

14:15 PM Trebalo bi prošetati psa, hrvatski igrani �ilm

15:25 PM Ludwig van Beethoven: 9. simfonija

Uutorak, 26. studenoga 12:10 PM Dr. Beck: Zubni implantati 12:45 PM Dnevnik 2 13:37 PM Treća dob

14:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

14:10 PM Kod nas doma

14:55 PM Baština u objektivu: Klis 15:00 PM Otvoreno

15:30 PM Lijepom našom: Našice 16:53 PM Crno-bijeli svijet, serija 17:42 PM Na rubu znanosti: 18:32 PM Otkrivamo Hrvatsku: Jelsa, 18:57 PM Život u jednom danu: Ivica Boban - Odjeci mojih snova 19:52 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 27. studenoga 12:10 PM Dr. Beck: Imunitet 12:45 PM Dnevnik 2 13:40 PM Glas domovine 14:00 PM Flipermanija, dok. reportaža 14:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 14:12 PM Kod nas doma 14:57 PM Kneževa palača u Zadru 15:02 PM Otvoreno

15:32 PM Nenad i Damir Fabijanić 15:57 PM Razgovor s razlogom 16:27 PM Studio 4: Kultura 16:37 PM Goran Karan - Glas s juga 17:33 PM Sportske minute

17:53 PM Vrtlarica: Pospremanje vrta

18:22 PM Art a la carte

18:52 PM Amerika: Miami

19:50 PM Kod nas doma

Hrvatska moj izbor: Lilich i Kolarec HTV, subota, 23. studenoga, 14:05 PM

POTVRĐENI

SPEKTAKLI

Croa�a Rally ponovno će se vozi�

Vraćaju se Europsko i Svjetsko prvenstvo u rallyju u Hrvatsku

Ova događanja će pridonijeti svjetskoj promociji Hrvatske kao atraktivne turističke i sportske destinacije

Potpisivanjem ugovora

između hrvatskog organizatora i WRC promotora službeno je potvrđeno da će Hrvatska ugostiti Europsko rally prvenstvo (ERC) 2025., kao i Svjetsko rally prvenstvo (WRC) 2026. i 2027. Ugovor su u četvrtak potpisali predsjednik Organizacijskog odbora Croatia Rallyja Daniel Šaškin i izvršni direktor WRC Promoter GmbH Simon Larkin u nazočnosti državnog tajnika u Ministarstvu turizma i sporta RH Josipa Pavića te predsjednika Hrvatskog auto i karting saveza Roberta Markta.

Daniel Šaškin, predsjednik Organizacijskog odbora Croatia Rallyja, zahvalio je vladi RH na podršci i svim partnerima na suradnji. “Uz pomoć vlade RH, kao i svih naših partnera, Hrvatska će sljedeće godine biti domaćin ERC-a, a zatim i WRC-a u narednim godinama. Zahvaljujem i WRC promotoru što je prepoznao kvalitetu naše organizacije i odlučio ova automobilistička natjecanja i dalje održavati u Hrvatskoj.

Zahvaljujući našem iskustvu i uspješnoj organizaciji učvršćujemo Hrvatsku kao središte automobilističkog sporta, a vjerujem kako će ovi događaji, Europsko i Svjetsko rally prvenstvo, kao i dosad uspješno pridonijeti svjetskoj promociji Hrvatske kao atraktivne turističke i

sportske destinacije, osobito jer se održavaju u posezoni odnosno predsezoni.

Zahvala i Gradu Zagrebu, našem domaćinu, kao i svim našim partnerima te županijama u kojima se WRC utrke održavaju, na podršci”, izjavio je Šaškin.

“Kada se Croatia Rally pridružio WRC-u 2021. godine, znali smo da će postati moderan klasik i ni u jednoj od protekle četiri godine nije nas razočarao. Oduševljeni smo što nastavljamo ovu avanturu u naredne tri godine u svim našim prvenstvima. To će zasigurno dodati novi sportski izazov ERC-u, za koji mislimo da će privući ne samo naše redovne natjecatelje u ERC-u već vjerojatno i neke WRC timove.

Želimo zahvaliti vladi RH na svim razinama - na čelu s ministrom sporta i turizma Tončijem Glavinom, Danielu Šaškinu i Marinu Frčku, predsjedniku odnosno potpredsjedniku Organizacijskog odbora, kao i cijelom timu Croatia Rallyja, na nepokolebljivoj podršci ovom projektu”, rekao je Simon Larkin, izvršni direktor WRC Promoter GmbH. Potpisivanje ugovora slijed je Odluke o davanju suglasnosti vlade RH za isticanje kandidature te Zaključka za su�inanciranje Europskog prvenstva u Rallyju (ERC) 2025. i Svjetskog prvenstva u Rallyju WRC 2026. i 2027. godine, donesene na sjednici vlade RH održanoj 3. listopada. Tom su odlukom osigurane sve odgovarajuće garancije koje su Hrvatsku ponovno pozicionirale u kalendar međunarodnih rally natjecanja.

HOKEJ LIJEPA SPORTSKA PRIČA NA BANOVINI

Sišćani igraju u Alpskoj ligi sa slovenskim, talijanskim i austrijskim klubovima, Grad živi za klub

Pobjedom od 3:2 nad Jesenicama u raspucavanju nakon što su gubili 2:0, hokejaši Siska još su jednom obranili svoju Ledenu dvoranu i u četvrtak učvrstili prvo mjesto u Alpskoj ligi. U prvu utakmicu nakon dvotjedne stanke Sisak je loše krenuo, ne iskoristivši igrača više već na samom početku.

Gosti iz Slovenije odmah to kažnjavaju s dva brza gola, tako da već u šestoj minuti utakmice imaju visokih 2:0. Taj je rezultat ostao do kraja prvog perioda koji obilježava pomalo usporena i nepovezana igra domaćih hokejaša. U drugoj trećini u izjednačenoj igri ni jedna momčad ne uspijeva postići zgoditak.

Sisak se, uz burnu pomoć publike, konačno budi u trećem periodu i pokazuje snagu i karakter. Prvo branič Jan Smolec svojim prvim golom u Alpskoj sredinom trećine smanjuje na 2:1, svladavši odličnim udarcem inače sjajnog slovenskog golmana Žana Usa.

Sisak ubacuje u brzinu više i počinje opsjedati suparnički gol. To se isplatilo četiri minute prije kraja, kada mladi Karlo Marinković uspijeva izjednačiti rezultat. Sam �iniš utakmice frca uzbuđenjima, ali se nitko ne upisuje u strijelce, tako da se odlazi u petominutni produžetak u igri tri na tri.

Ni u njemu nije bilo golova, pa su uslijedili penali. Pobjednika nije bilo ni nakon početne serije od po tri udarca, pa je uslijedilo raspucavanje u kojem odlučujući penal zabija Marinković za potpuni preokret i pobjedu od 3:2.

Najbolji golman lige Vilim Rosandić je opet bio odličan s 35 obranjenih udaraca, kao i vodeći strijelac lige, mladi Bruno Idžan, koji ovaj put nije zabio gol, ali je upisao dvije asistencije.

Pobjedom nad Jesenicama, najtrofejnijim slovenskim hokejaškim klubom koji u svojoj 60-godišnjoj povijesti ima

Sisak preokretom protiv Jesenica zadržao 1. mjesto

Kostur

momčadi čine domaći dečki, stranci se dobro uklopili

Kostur momčad je slagan od sisačkih dečki koji su bili u momčadi prijašnjih godina, uključujući kanadskog Hrvata Nika Malenicu, koji je došao kod nas prije tri godine i rekao da će bi� tu dok god ga budemo trebali i da će nam bi� jako zahvalan. Četvorica stranaca - Finac Mikkola, Australac Bronte, Amerikanac Briere i Čeh Do-

čak 30 naslova prvaka, Sisak se učvrstio na prvom mjestu Alpske lige s 28 bodova uz najmanje odigranih utakmica. Iduća je na redu u subotu protiv talijanskog Merana u gostima.

Inače, hokejaši Siska ovog su proljeća drugi put u tri godine postali prvaci Hrvatske, a onda se odlučili za iskorak i sudjelovanje u Alpskoj ligi s austrijskim, talijanskim i slovenskim klubovima. Nakon 10 utakmica senzacionalno

stalek - sjajno su se uklopili. Svi žive blizu dvorane, a ljudi iz kluba stalno su im na raspolaganju ako im išta zatreba. Čeh je u Sisku doživio najmanji kulturološki šok, ali i ostali su vrlo brzo zavoljeli Sisak i prije svega njegove građane, a Australac je već prvog dana igrao nogomet s lokalcima i uživao u janje�ni.

drže vrh ljestvice iako imaju najmanje odigranih utakmica.

Njihov 18-godišnji napadač Bruno Idžan najbolji je strijelac lige, golman Vilim Rosandić ima najbolji postotak obrana, a momčad je vodeća po uspješnosti s igračem više, kao i s igračem manje. Na utakmice u prosjeku dolazi 1389 navijača, što ih drži na drugom mjestu po posjećenosti u ligi.

KHL Sisak protekle je tri sezone igrao u regionalnoj IHL

Prepoznatljiv po jednom sportu

ligi s klubovima iz Slovenije i Srbije te triput zaredom ispadao od Crvene zvezde. Ove su se jeseni ponovno susreli u IIHF-ovu Kontinentalnom kupu, u koji su se plasirali kao prvaci Hrvatske, i razbili Beograđane 7:1. Taj je rezultat najbolji pokazatelj da su Siščani preko ljeta skočili nekoliko stepenica.

“Alpska liga nije jedna stepenica više, nego pet”, rekao je kapetan Ivan Puzić, Zagrepčanin koji za Sisak igra već četvrtu sezonu i sudjelovao je u oba naslova prvaka i sve tri sezone IHL-a.

“Tamo smo trenirali 2-3 puta tjedno i imali jednu utakmicu, igrali 15-ak utakmica u sezoni, a sad ih s Alpskom ligom imamo 45. Puno su duža putovanja i ova liga zahtijeva potpunu posvećenost hokeju. Do ove godine imali smo poluamatersku momčad, a ovo sad je potpuni profesionalizam. Ostalo je nas 5-6 igrača i došlo 15-ak novih.”

Sisak velikim koracima u hokeju postaje ono što je Zadar u košarci, Dubrovnik u vaterpolu, Kaštela u odbojci ili Osijek u gimnas�ci - grad prepoznatljiv po jednom sportu u kojem se bori za �tule pro�v uglavnom dominantnih klubova iz metropole. Zato je Gradu Sisku bilo lakše od-

luči� se za ulaganje u projekt hokeja i omogući� mu ovaj uzlet posljednjih godina, a sve je počelo izgradnjom dugo očekivane dvorane Zibel. Iako se hokej na ledu u Sisku igrao još od 1930., a klub postoji od 1934., sve do 2018. djelovao je isključivo na klizalištu na otvorenom.

Dvorana Zibel je odlično popunjena

To zaista podsjeća na Medveščak prije 15-ak godina, ali priča je ipak dosta drukčija. Dok su momčad Medvjeda u počecima uspona činili mahom Kanađani hrvatskog podrijetla, a kasnije i stranci iz brojnih hokejaških zemalja, u Sisku je situacija obrnuta. U momčadi su samo četiri stranca, a ostatak čine domaći igrači, među kojima su najstariji Puzić i golman Rosandić s 28 godina, ali većina nema više od 21.

Nevjerojatna atmosfera u Sisku koji želi bi� grad hokeja

Miočić nije uspio: ‘Ovo je kraj, odlazim u mirovinu’

Amerikanac je u trećoj rundi pogodio Miočića kružnim udarcem lijevom nogom u lijevu stranu tijela oborivši ga na tlo

Američko-hrvatski borac Stipe Miočić (42) poražen je nokautom u trećoj rundi od Amerikanca Jona Jonesa (37) u borbi za naslov prvaka UFC-ove teške kategorije u spektaklu održanom u Madison Square Gardenu u New Yorku.

Jones time obranio naslov UFC prvaka u teškoj kategoriji potvrdivši da je možda i najbolji borac svih vremena. U dosadašnjoj karijeri postigao je sve što se postići moglo.

Najmlađi je prvak u povijesti UFC-a, osvajao je pojas u dvije različite težinske kategorije, a titulu prvaka u poluteškoj kategoriji branio je čak 11 puta. Ukupno je ostvario 28 pobjeda uz samo jedan poraz zbog diskvali�ikacije.

Amerikanac je u trećoj rundi pogodio Miočića kružnim udarcem lijevom nogom u lijevu stranu tijela oborivši ga na tlo, a potom plasirao još dva udarca u tijelo nakon čega je sudac Herb Dean je prekinuo borbu.

“Ovo je kraj, odlazim u mirovinu,” rekao je Miočić, najveći teškaš u povijesti UFC-a koji je u svojoj karijeri tri puta obranio naslov, međutim zadnji put se borio na UFC-u u ožujku 2021. izgubivši od Francisa Ngannoua.

“Ružan je osjećaj što sam izgubio, Bio je dobar u svojim udarcima, posebno no-

Iako je postigao globalnu slavu, nikada nije napustio posao vatrogasca, naglašavajući važnost zajednice i pomaganja ljudima

Stipu Miočića se bez dvojbe ubraja među najveće borce u povijesti UFC-a. Rođen 19. kolovoza 1982. u Clevelandu, Miočić je sin hrvatskih imigranata i od malih nogu je pokazivao sklonost prema sportu. Njegova priča o uspjehu počiva na upornosti i iznimnoj posvećenosti.

Odrastao je u Strongsvilleu, gdje je pokazivao sportski talent u različitim disciplinama. Tijekom srednje škole i fakulteta bavio se baseballom, hrvanjem i boksom. Studirao je na Cleveland State sveučilištu, gdje je stekao diplomu iz komunikacijskih znanosti. Ima i medicinsku diplomu, što mu je kasnije omogućilo karijeru

gama. Neke udarce sam uspio blokirati, ali pronašao je ovaj u rebra,” kazao je. “Čestitam mu na pobjedi, nisam radio ono što sam trebao i on je pobijedio, bio je bolji borac,” čestitao je Jonesu.

Svoju prvu titulu Miočić je osvojio u svibnju 2016. protiv Brazilca Fabricia Werdu-

ma kojem je to bio prvi poraz nakon 2011.

Samo četiri mjeseca kasnije obranio je naslov protiv Nizozemca Alistaira Overeema. Miočić je drugu obranu naslova odradio protiv Brazilca Juniora dos Santosa 13. svibnja 2017.

Potom se suočio s Francisom Ngannouom 20. siječ-

nja 2018. Očekivalo se da će borba biti jedna od najuzbudljivijih u povijesti UFC-a, a Miočić se otvoreno osjećao nepoštivanim jer nikada nije dobio toliko promocije i podrške kao Ngannou od UFC-a.

Hrvatski borac je dominirao tijekom pet rundi pobijedivši jednoglasnom odlukom i oborivši rekord u broju uzastopnih obrana naslova prvaka u teškoj kategoriji svojom trećom obranom. Titulu je potom izgubio 2018. u prvoj borbi s Amerikancem Danielom Cormierom. U uzvratu u kolovozu 2018. Miočić je pobijedio, a u trećem činu “trilogije”, u kolovozu 2020. je Miočić je ponovo slavio. Titulu je izgubio u ožujku 2021.

u hitnoj službi kao vatrogasac i bolničar. Paralelno s obrazovanjem i radom, počeo je trenirati borilačke vještine, što će postati ključno za njegovu ka-

rijeru. Miočić je profesionalnu MMA karijeru započeo 2010. i vrlo brzo skrenuo pozornost na sebe zahvaljujući kombinaciji tehničkog znanja, izdr-

žljivosti i moćnih udaraca. S rekordom od šest pobjeda bez poraza, pridružio se UFC-u 2011. godine. U svojoj prvoj borbi u UFC-u, Miočić je pobijedio Joeya Beltrana jednoglasnom odlukom sudaca, što je bio uvod u njegovu briljantnu karijeru.

Stipe Miočić je 14. svibnja 2016. osvojio titulu UFC prvaka u teškoj kategoriji, nokautiravši Fabricija Werduma u prvoj rundi na njegovom domaćem terenu u Brazilu. Ta pobjeda učinila ga je nacionalnim junakom u Hrvatskoj, dok je u SAD-u postao sinonim za neumoljivu radnu etiku i skromnost.

Kao prvak, Miočić je obranio titulu tri puta zaredom, što je rekord u UFC-ovoj teškoj kategoriji. Uspješno je svladao Alistaira Overeema, Juniora dos Santosa i Francisa Ngannoua, čime je učvrstio

Ova borba je prouzročila rekordnu zaradu za oba borca u njihovim karijerama. Ukupni fond za oba borca pri ovoj borbi će iznosi� oko 10 milijuna dolara (uz minimalne varijacije ovisno o uspješnos� prodaje UFC 309 priredbe), pri pravilu da pobjednik sa sobom odnosi 70 posto, a gubitnik 30 posto iznosa. Tako će Jones inkasira� sedam milijuna dolara, dok će S�pe od svoje posljednje borbe karijere zaradi� tri milijuna dolara.

nakon Ngannouovog nokauta i od tada se nije borio.

“Miočić je stvarno dobar, jako dobar”, rekao je Jones u svom intervjuu nakon borbe.

“Čvrst je i izdržljiv. Bilo je to kao da se boriš protiv Terminatora. Ne reagira previše na udarac u lice,” dodao je Jones.

Nagađalo se kako bi se i 37-godišnji Amerikanac mogao povući nakon ove borbe, no još uvijek nije donio konačnu odluku.

“Što se tiče moje budućnosti u oktogonu, odlučio sam da se možda neću povući.

Moram obaviti neke razgovore i možda ćemo vam dati ono što želite vidjeti. Znam da imamo mogućnosti,” poručio je Jones.

“Jon je najbolji ikad”, rekao

je prvi čovjek UFC-a Dana White za ESPN.

“Mislim da nitko o tome ne raspravlja. Tako je teško ostati na vrhu ove igre,” dodao je.

Marija Selak Raspudić o zločinačkoj organizaciji: Zašto inače rječiti Milanović sada šuti?

Spektakl u Madison Square Gardenu pratile su brojne slavne osobe iz svijeta politike, sporta i “show businessa”, a u publici je bio i novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.

“Puno hvala predsjedniku Donaldu Trumpu što je večeras ovdje. Ponosan sam što sam veliki američki i kršćanski prvak,” poručio je Jones koji je izašao iz okotogona kako bi pozdavio Trumpa.

Pogled na veliku karijeru: Ponos Hrvatske i Amerike

svoju poziciju među najboljima. Njegov stil borbe kombinirao je precizne udarce, snažan rad na nogama i ogromnu podnošljivost suparničkih udaraca, što mu je omogućilo da dominira protivnicima. Jedan od ključnih trenutaka u Miočićevoj karijeri bilo je trostruko rivalstvo s Danielom Cormierom. Nakon što je u prvoj borbi 2018. izgubio pojas, Miočić se vratio u velikom stilu i u revanšu 2019. godine vratio titulu tehničkim nokautom. U trećem i odlučujućem

meču, održanom 2020., Miočić je pobijedio jednoglasnom odlukom sudaca, čime je završio trilogiju kao pobjednik

Prije gotovo četiri godine Stipe je izgubio pojas prvaka protiv Francisa Ngannoua, a nakon velike pauze veliku karijeru je završio dvobojem protiv Jonesa, po mnogima najboljeg borca svih vremena. Nitko u UFC-ovoj povijesti nema toliko pobjeda u teškaškim borbama za naslov kao Miočić.

Stipe je poznat po svojoj prizemljenosti i životu izvan oktogona. Iako je postigao globalnu slavu, nikada nije napustio posao vatrogasca, naglašavajući važnost zajednice i pomaganja ljudima. Njegova supruga Ryan Marie i djeca često su u središtu njegovih intervjua, a Miočić je često isticao da mu je obitelj najveći izvor motivacije.

Borba u kojoj je Jon Jones ipak bio bolji od našeg S�pe Miočića

S�pi od ove borbe 3 milijuna dolara

S�pe Miočić

Donald Trump i Elon Musk u publici

S�pe u dvorištu svoje kuće u Clevelendu

S�pe u hrvatskom dresu

DIVLJENJE ŠKOTI I ENGLEZI O LUKI

‘Gospodin

Modrić ne kmeči poput Ronalda, nego se bori za svoju Hrvatsku’

Bila je to teška noć za legendu koja je bila svijetla točka za Hrvatsku, pišu Škoti

Škotska je pobijedila Hrvatsku 1:0 u Glasgowu u petom, pretposljednjem kolu skupine elitnog razreda Lige nacija. Škoti višestruko slave: ovo im je prva pobjeda nakon više od godine dana, k tome izborena protiv jake Hrvatske.

Konačno, njome je Škotska zadržala šansu da se u zadnjem kolu preko Hrvatske probije u nokaut-fazu, a ne da kao posljednjeplasirana ispadne u drugi razred Lige nacija.

Škotski mediji klanjaju se svojim nogometašima zbog velike pobjede, ali dive se i kapetanu Hrvatske. Daily Record, najprodavaniji list tamo, piše: “Bilo je nečeg dirljivog u gledanju Modrića kako prilikom Sučićevog opravdanog isključenja vjeruje u nepravdu na terenu.

Da, to je gospodin Modrić, kralj Real Madrida, kojeg mnogi smatraju najvećim veznjakom ove ere. I dalje mu je stalo do pobjeda. Ovaj 39-godišnjak nimalo nije

izgubio želju za ovom predivnom igrom i još uvijek napada svaku loptu za svoju zemlju. Bila je to teška noć za legendu koja je bila svijetla točka za Hrvatsku. To je dokazao i sjajnim dodavanjem za Pašalića.”

Engleski Guardian usporedio je kako su se na jako teškom gostovanju u razmaku od mjesec dana ponašali Cristiano Ronaldo i Modrić. U listopadu je vođa Portugala s reprezentacijom kod

Škotske uzeo samo bod (0:0) i bio je ogorčen te stalno prigovarao i bunio se.

Modrić je, pak, prema mišljenju Engleza, bio dostojanstven u svojim prosvjedima: “Cristiano Ronaldo je nedavno na južnoj strani Glasgowa stalno kukao i žalio se. Sad je još jedna globalna nogometna ikona otišla “raskrvavljenog nosa” zbog Škotske. Ipak, Luka Modrić nije vrištao i derao se poput Ronalda, to nije njegov stil.”

Zrinjski prodaje Modrićev retro dres

I nakon 20 godina otkako sam otišao, svaki dan osjetim ljubav iz Mostara, Hercegovaca. To ti ostaje zauvijek, rekao je Modrić

Hrvatski športski klub (HŠK) Zrinjski u prodaju je pustio retro dres Luke Modrića. Mostarski klub objavio je i cijenu, pa tako dječji model u fan shopu košta oko 23 eura (45 km), a za odrasle oko 28 eura (55 km).

Podsjetimo, Dinamo je 2003. svog tada 18-godišnjeg hrvatskog veznjaka posudio Zrinjskom u kojem je tako odradio prvu profesionalnu sezonu.

“Puno mi je pomoglo vrijeme provedeno u Zrinjskom i drugim ekipama na posudbama prije nego što sam otišao van. Došao

Uz sve taktičke probleme i činjenicu da je pola utakmice igrala s igračem manje, Hrvatska je veći dio susreta bila bliže pobjedi

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Hrvatska nogometna reprezentacija je doživjela drugi poraz u ovom izdanju Lige nacija. S 1:0 je bolja bila Škotska u Glasgowu koja si je time otvorila mogućnost ne samo za ostanak među elitom nego i za prolaz u završnicu Lige nacija. No, momčad Zlatka Dalića je i dalje favorit za prolazak kao drugoplasirana.

Utakmica na Hampdenu se može ugrubo podijeliti u dvije faze. Prva je trajala 43 minute, do drugog žutog, odnosno crvenog kartona Petra Sučića. Druga je uslijedila nakon toga i manje je indikativna u pogledu zaključaka koji se mogu izvući za budućnost. Glavni je onaj da se Hrvatskoj u Glasgowu nije dogodilo ništa strašno.

Dalić je zbog problema s ozljedama ostao na svega tri zdrava stopera i očekivalo se kako će u ovom ciklusu ponovno promijeniti formaciju i prijeći na četiri, umjesto pet igrača u zadnjoj liniji. Joško Gvardiol je zaigrao na beku, a ispred Luke Modrića i Matea Kovačića zaigrali su Petar i Luka Sučić te Martin Baturina.

Što se Hrvatskoj dogodilo u Škotskoj? Ama baš ništa

To je primijetio i škotski dopisnik za BBC koji je nakon otprilike 25 minuta u izvještaj uživo upisao: “Hrvati su jako dojmljivi na lopti, imaju očitu klasu i na poseban način tretiraju loptu i pronalaze jedan drugog. Mi smo potpuno suprotni, mi prelako predajemo loptu suparniku.”

Gvardiola i Jakića da istrči kontranapad, a stoperska linija Šutalo - Ćaleta-Car nije najbrža na svijetu i u nekoliko navrata su sjajne individualne obrambene reakcije spriječile velike probleme blizu hrvatskog gola u prvom poluvremenu.

Na kraju je, uz sve taktičke probleme i činjenicu da je pola utakmice igrala s igračem manje, Hrvatska veći dio susreta bila bliže pobjedi. Imala je dvanaest udaraca u odnosu na škotskih osam i jednu veliku šansu više, ali je obje zapucala.

u Mostaru prisustvovao promociji dokumentarnoga �ilma o 120-godišnjoj povijesti kluba.

sam u ligu koja je bila dosta čvrsta, gruba i to mi je kao 18-godišnjaku dosta pomoglo kako bih se mogao nositi sa seniorskim nogometom i duelima. Zato uvijek naglašavam koliko mi je sezona u Zrinjskom pomogla”, rekao je Modrić u srpnju, kada je

“Stekao sam dosta prijatelja, ali ako trebam izdvojiti ono po čemu ću ga najviše pamtiti, to je ljubav navijača. I nakon 20 godina otkako sam otišao, svaki dan osjetim ljubav iz Mostara, Hercegovaca. To ti ostaje zauvijek i to ću najviše pamtiti”, istaknuo je tada hrvatski kapetan. Modrić je nogomet počeo igrati u Zadru, za prvu momčad Dinama odigrao je 83 utakmice, a 2008. ga je doveo Tottenham za 22.5 milijuna eura. Nakon četiri godine stigla je ponuda Reala, u koji je otišao uz odštetu od 35 milijuna eura. U madridskom klubu postao je legenda, jedan od najboljih veznjaka u povijesti i danas njegov kapetan.

Na papiru je djelovalo kao da je Dalić na silu na teren nagurao najplemenitije igrače koje ima, a u izvedbi su se vidjeli svi problemi i svi bene�iti takve odluke. Bilo je jasno da će Hrvatska s dva lažna krila imati problema sa širinom u napadu, posebno jer su na tim pozicijama Gvardiol i Jakić kojima primarni instinkt nije protrčavanje uz liniju kako bi kreirali prostor krilima na svojoj strani.

Tehnička superiornost koju je imala postava koju je Dalić izveo na teren najbolje se vidjela u trenucima kada bi hrvatski igrači morali visoko, u vrlo suženim zonama i pod pritiskom, zadržati loptu. Baturina i Kramarić su se stalno pojavljivali između linija, kratkim pasovima su razigravali ostatak vezne linije koji se visoko podizao i Hrvatska je na momente vrlo lijepo kombinirala.

Hrvatska je relativno lagano dolazila do zadnjih 30 metara, ali je tamo bila zagušena. Pet veznjaka koji vole loptu u noge (pri čemu jedino ranije isključeni Sučić malo odudara po navikama) i Andrej Kramarić u vrhu napada natrpali su hrvatski napad centralno i momčadi je falilo ventila kada se Škoti skupe u sredini obrane.

Nije čudno što je najopasniji igrač u takvoj postavci bio Luka Sučić, koji ima fantastičan udarac i jedini može iz koraka kreirati sam sebi šut i ugroziti gol izdaleka. Ostatak se morao snalaziti na vrlo malom i zatvorenom prostoru. Problemi su bili vidljivi u trenutku gubitka lopte. Škotska je spremno čekala iza leđa

Da je Mario Pašalić malo bolje reagirao na Modrićevu loptu deset minuta prije gola McGinna, utakmica bi vrlo brzo bila pospremljena u ladicu, nacija bi slavila herojske napore selekcije kojoj je izraelski sudac htio oduzeti snove, a prolazak u četvrt�inale Lige nacija bio bi rutinski odrađen.

Primarni i daleko najvažniji cilj perioda poslije Eura je odrađen - Hrvatska će biti u prvom jakosnom šeširu na ždrijebu kvali�ikacija za Svjetsko prvenstvo. Puno je važnije da tamo dobije povoljnije suparnike nego hoće li par puta godišnje igrati s Nizozemskom u A skupini ili Ukrajinom u B skupini Lige nacija. I bez svega toga nije se dogodilo ništa strašno. Dalićeva Hrvatska je znala odigrati puno slabije utakmice i pobijediti, pa bi nakon takvih pobjeda ostalo mnogo više upitnika nego nakon Glasgowa. Tamo joj jednostavno nije bio dan.

Luka Modrić s dresovima Zrinjskog

Poraz Vatrenih na Hampdenu – Andrej Kramarić

Gvardiol zabio gol za novi veliki uspjeh

Bio je to gol vrijedan prolaska na završnicu Lige nacija, u ožujku iduće godine saznat ćemo moguće suparnike

Petar JUKIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je 1:1 s Portugalom u Splitu. Gosti su poveli golom Joaa Felixa u 33. minuti, a veliki bod Hrvatskoj donio je Joško Gvardiol u 66. minuti.

Bio je to gol vrijedan prolaska na završnicu Lige nacija jer je Hrvatska završila natjecanje kao drugoplasirana momčad skupine.

Hrvatska je ovime potvrdila prolaz među osam najboljih reprezentacija u Ligi nacija koje će igrati završnicu. Ždrijebom će jedna od četiri momčadi postati domaćin samoj završnici, gdje će se igrati polu�inale i �inale, sve na jednu utakmicu. Te utakmice su na rasporedu u šestom mjesecu. Hrvatska već otprije zna tri potencijalna protivnika, odnosno momčadi koje su završile kao prve u preostalim skupinama.

Tamo će najprije igrati četvrt�inale u kojem će u svakom od četiri para igrati po jedan pobjednik grupe i jedan drugoplasirani. Četiri pobjednika tih dvomeča (utakmice se igraju u ožujku iduće godine) otići će na završni turnir. To su Francuska, Njemačka i Španjolska.

Još je prije toga momčad Zlatka Dalića izborila i važniji rezultatski cilj, kada je osigurala svoje mjesto u prvom jakosnom šeširu prilikom ždrijeba kvali�ikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. godine. Koliko je to važno govori činjenica da samo prvi ide direktno na turnir, a Hrvatska je osigurala da ne može biti u skupini s Francuskom, Njemačkom, Engleskom, Španjolskom i drugim najjačim europskim reprezentacijama.

Dalić je protiv Portugala

opet izašao u formaciji s tri centralna braniča. Gosti, kojima su četiri glavna igrača otišla u klubove jer je Portugal već osigurao prvo mjesto u skupini, bili su neopterećeni na Poljudu, ali samim time i jako opasni. Bili su mnogo bolja momčad u prvom dijelu, a Hrvatska nije uspijevala pronaći balans u igri. Prebrzo i prelako je gubila posjed, a bez pravog razbijača u sredini terena je jako teško odgovarala na direktnu igru gostiju koji su u kontranapadima lako dolazili blizu Livakovićevog gola. No, izbornik je na poluvremenu napravio vrlo važnu izmjenu. Borna Sosa i Mateo Kovačić ostali su u svlačionici, u igru su ušli Mario Pašalić i Kristijan Jakić i Hrvatska je

‘Šteta

ponovno zaigrala u formaciji s četiri igrača u zadnjoj liniji. Od početka je pritiskala suparnika i sabila ga na njegovu polovicu. Osim što je zabila gol za izjednačenje, još jedan joj je poništen zbog malog ofsajda, a pogodila je i dvije stative. Sve u svemu, ponovno se izvukla iz jako teške situacije kada je na terenu izgledalo kao da joj je presuđeno. To je velika snaga ove reprezentacije, a Daliću se mora izreći pohvala. Iako je utakmicu postavio daleko od briljantnog, na vrijeme je reagirao, preuzeo je puno veću dozu rizika i to mu se ponovno isplatilo.

“Portugal nam se nametnuo visokim pritiskom. Mi smo bili pasivni, nismo stajali blizu njih, dali smo im i vrijeme i

što nismo zabili gol za pobjedu’

prostor. Imali smo dvije šanse, ali nije bilo dobro. Kad ti daš ekipi kao što je Portugal toliko prostora, onda si u velikim problemima. U drugom dijelu smo promijenili sustav i zagospodarili terenom, promašili puno dobrih prilika. Ostvarili smo remi, ali šteta što nismo zabili i gol za pobjedu”, izjavio je Dalić nakon utakmice.

Mar�n Baturina

United se zanima za Baturinu

Zvijezda Dinama Martin

Baturina (21) na meti je Manchester Uniteda, Atletico Madrida i Barcelone, početkom tjedna objavio je njemački Sky Sports, koji je nedavno izvijestio i da je Dinamov veznjak odbio ponudu Real Madrida.

Kraljevski klub nudio mu je navodno petogodišnji ugovor, s tim da bi prve dvije godine proveo na posudbama.

Prema tvrdnjama Sky

Sportsa, to nije odgovaralo Baturini jer želi biti dio prve momčadi nekog jakog kluba. Engleski nogometni medij FourFourTwo prenosi navedene Skyeve informacije te ističe da je Baturinino odbijanje Reala dobra vijest za United kojem predstoji transformiranje momčadi u koju godinama dolaze skupi nogometaši, ali ozbiljan rezultat izostaje otkako je klub napustio legendarni trener Sir Alex Ferguson.

Ivan Perišić nastupio je na Poljudu

Izbornik Dalić iznio je svoju analizu utakmice. “Portugal nam se nametnuo visokim pri�skom. Mi smo bili pasivni, nismo stajali blizu njih, dali smo im i vrijeme i prostor. Imali smo dvije šanse, ali nije bilo dobro. Kad � daš ekipi kao što je Portugal toliko prostora, onda si u velikim problemima. U drugom dijelu smo promijenili sustav i zagospodarili terenom, promašili puno dobrih prilika. Ostvarili smo remi, ali šteta što nismo zabili i gol za pobjedu”, rekao je Dalić

Osim dobre energije i raspleta u drugom poluvremenu, Hrvatsku može veseliti što je još jednom pokazala da ima puno širi i dublji kadar nego ga uglavnom koristi. Tako je Jakić nakon ulaska bio možda i ključan igrač Hrvatske. U napadu je bio asistent kada je jako lijepo ubacio Gvardiolu loptu na drugu stativu, dok je u obrani najprije pokrpao desni bok po kojem je jako curilo, a vrlo dobro je i zatvorio centralne koridore i prilaze golu Livakovića te je pomagao veznoj liniji.

Sve u svemu, iza Hrvatske je ciklus Lige nacija u kojem su ostvareni svi ključni rezultatski ciljevi. Osim toga, promovirano je niz novih igrača koji bi trebali nositi reprezentaciju u budućnosti poput Martina Baturine ili Petra Sučića. Konačno, Dalić je dao šansu 3-5-2 formaciji koja po svemu sudeći bolje paše ovoj ekipi. Velik je to posao ako se sjetimo kako smo prije samo par mjeseci bili razočarani poslije ispadanja s Eura. Hrvatska perspektiva još je jednom jako svijetla.

Tko su mogući protivnici Hrvatske?

To su Španjolska, europski prvak i aktualni pobjednik, potom svjetski doprvak Francuska i Njemačka

Hrvatska nogometna reprezentacija se domogla nokaut-faze, gdje brani srebro iz Rotterdama 2023. Izabranike Zlatka Dalića u idućoj reprezentativnoj akciji očekuju dvije utakmice za novi plasman na završni turnir.

Uefa će odrediti parove četvrt�inala u petak u podne u ceremoniji u Nyonu,

uključujući i druge duele i razigravanja u ovom natjecanju, kao i potencijalne parove polu�inala.

Vatreni nisu nositelji u ždrijebu jer su završili drugi u svojoj skupini, a za protivnike mogu imati jednoga od tri pobjednika drugih skupina u najjačem razredu (Ligi A). To su Španjolska, europski prvak i aktualni pobjednik, potom svjetski doprvak Francuska i Njemačka. Jedina restrikcija u ždrijebu je da reprezentacije ne mogu igrati protiv momčadi s kojima su se susreli u skupini pa kuglice neće moći

ponovno spojiti Hrvatsku s Portugalom. Nenositelji su i Italija, Nizozemska i Danska.

Prva utakmica na rasporedu je 20. ožujka i Hrvatska će u njoj biti domaćin, a uzvrat je 23. ožujka u gostima kod Španjolske, Francuske ili Njemačke.

Turnir četiri najbolje momčadi na rasporedu je od 4. do 8. lipnja 2025. Po jedno polu�inale igrat će se 4. i 5. lipnja, a utakmica za treće mjesto i �inale 8. lipnja.

Domaćin turnira bit će neka od zemalja sudionica.

Veliki remi na Poljudu, veliki bod Vatrenih

Ivan Perišić nastupio je na Poljudu

Izbornik Zlatko Dalić

RENT

Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault