The Croatian Herald 18th September 2024

Hrvatska ima najveći kreditni rejting ikad, ušla je u skupinu A

VJESNIK Hrvatski

Svi naši članovi tu su radi ljubavi prema hrvatskoj kulturi i folkloru, kaže Irga

Uovom broju donosimo vam razgovor s Tomislavom Irgom, predsjednikom Hrvatskog folklornog ansambla „Vukovar“ iz Sydneyja koji neumorno čuva

DRUŽENJE, AHDU

hrvatsku tradiciju ovdje na tlu Australije. "U ansamblu 'Vukovar' napravio sam sve što sam želio. Išao sam na turneje po Australiji, Novom Zelandu, Hrvatskoj, izgradio sam reputaciju skupine kao vodeće folklorne skupine u Australiji te sam tijekom proteklih 40 godina stekao doživotne prijatelje", ističe Irga.

Kreativnost kroz novi craft decoupage projekt svima je bila zanimljiva

Grupa društvene potpore Casey koja djeluje u sklopu AHDU-a, imala je prošli utorak, 10. rujna, iznimno uzbudljiv i dinamičan dan. Članovi grupe su su-

djelovali u izradi rukotvorina pokazujući nevjerojatnu maštovitost i vještinu Nakon takvog kreativnog početka druženje je nastavljeno u veselom tonu - uz kartanje i boćanje, igre koje su svima pružile priliku za opuštanje i zabavu. Vrhunac dana bio je obilježavanje čak sedam rođendana!

Ekipa 'Unimedije' snimala u hrvatskoj zajednici Canberre FILM 'NAŠI LJUDI' ČUVARI HRVATSKOG FOLKLORA (4) „Vođenje HFA 'Vukovar' moj je privilegij“

Proslava u Blacktownu

Proslava se nastavila na prostorima Centra na velikom pikniku koji je potrajao do kasnih poslijepodnevnih sati

Hrvatski katolički centar u Blacktownu i ove je godine, u nedjelju 8. rujna, proslavio blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, svoje nebeske zaštitnice.

Tradicionalno, proslavi je prethodila trodnevnica, a prije svečanog misnog slavlju u nedjelju održana je

TRADICIJA PROCESIJA UZ MNOŠTVO VJERNIKA

procesija vjernika u prostoru Centra u kojoj se nosilo zastave i Pralik Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, kojoj je sama crkva posvećena.

Nakon svečanog misnog slavlja proslava se nastavila na prostorima Centra na velikom pikniku koji je potrajao do kasnih poslijepodnevnih sati.

Podsjetimo, Pralik Gospe najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti, uklesan je u kamenu, potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je 1892. u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina.

NOGOMET, HNL

Livaja donio pobjedu Hajduku na Maksimiru

Zabava 'Hrvatskog karlovačkog društva'

"Hrvatsko karlovačko društvo" iz Sydneyja organiziralo je u nedjelju, 15. rujna, zabavu uz čajanku na kojoj su se okupili veseli članovi i prijatelji ovog društva, koji su uvijek spremni za druženje, ples i pjesmu. Zabava je organizira u prostorima HK-a "Kralj Tomislav", a za dobro raspoloženje pobrinuli su se izvrsni glazbenici Kemo i Mirko.

Miljenik ljevice šepurio se u New Yorku '91. dok smo bili napadnuti: I uspio je u naumu

Str. 12

Str. 23

Piše: Zvonimir Hodak

Str. 31

Str.

Podravlja otkupljuje paprike i šljive od Hrvata iz Vojvodine

UPodravku

ovih dana sti-

žu prve količine paprike i šljive iz sela Tavankuta na sjeveru Bačke, u sklopu inicijative Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) koji godinama nastoji povezati gospodarstvenike hrvatske zajednice u Srbiji s tvrtkama u matičnoj domovini, prenijeli su hrvatski mediji u Vojvodini.

“Uspostavili smo kontakte s Podravkom i kao prvi korak dogovoren je plasman oko 300 tona paprike i 100 tona šljiva”, izjavio je direktor Zemljoradničke zadruge Voćko Marijan Davčik, koja je u taj poslovni pothvat uključila osam kooperanata koji se bave proizvodnjom toga voća i povrća.

Davčik dodaje da je Podravka ozbiljan partner i da su uvjeti koje su ponudili dobri. “Zadovoljni smo i ako

se suradnja proširi mogli bi uključiti i više proizvođača, što bi bio poticaj za naše ljude da ostanu u ovom poslu”, rekao je Davčik.

Istaknuo je da je suradnja tavankutskih voćara i poljoprivrednika ostvarena zahvaljujući angažmanu ministra u Vladi Srbije i predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova.

“Ovo je prva inicijativa koju je DSHV ostvario kada je u pitanju gospodarska suradnja između proizvođača i jedne hrvatske tvrtke. Dogovoreno je s upravom na čelu s Martinom Dalić da ove godine idemo s relativno manjim količinama, i ako se to pokaže dobrim, a pokazuje se, razgovarat ćemo da se ova uspješna inicijativa proširi i da se napravi neka vrsta trajne suradnje”, izjavio je Žigmanov za hrvatske medije u Vojvodini.

Na tom području je šest riječnih pristaništa, četiri na Dunavu te po jedno na Dravi i Savi

Uvukovarsko riječno pristanište u nedjelju je uplovio kruzer pun gostiju s Dalekog istoka, a riječ je o 150 turista iz Kine. Prvi je to put da u Hrvatsku, kada je u pitanju turizam na riječnim tokovima, dolazi takva klijentela i jasno je kako to za domaćine u hrvatskom Podunavlju otvara novo poglavlje u tom zanimljivom turističkom segmentu.

Za Slavoniju, Baranju, Srijem, cijeli istok Hrvatske, na kojemu je šest riječnih pristaništa, četiri na Dunavu te po jedno na Dravi (Osijek) i Savi (Slavonski Brod), to je vrlo dobra vijest. Do sada su na tom tržištu dominirali gosti iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Njemačke.

To je potvrda da se riječni turizam nakon covid pandemije tijekom koje su bili u potpuno blokadi, dobro oporavio, zaključeno je u Osijeku na II. Panona Tour, forumu o nautičkom turizmu na kontinentu.

Dunav i Drava, naravno i Sava, vrijedan su resurs koji se ne smije zanemariti, nego razvijati. U turizmu na razini Hrvatske redovito se bilježe

Jača riječni turizam na istoku Hrvatske, stižu i gosti s Dalekog istoka

sve bolji rezultati, a takvi su i pokazatelji u riječnom turizmu. Za razliku od jadranske Hrvatske, ovdje na kontinentu jesensko doba je najvažnije.

„Uvjeren sam da će i ova

godina u tom turističkom smislu biti plodna. Ova tema ima i svojih teškoća, vezano uz plovnost naših rijeka, ali tu smo kao Županija spremni dati i �inancijsku i svaku drugu podršku da se taj dio una-

prijedi“, rekao je zamjenik osječko-baranjskoj župana Jakov Miletić.

„Imamo golem potencijal, ne mislim pri tome samo na grad Osijek nego i na cijelu regiju. Već sada velik je broj kruzera koji pristaju u Osijek, Batinu i Aljmaš. Kada je Osijek u pitanju, zaključno s 31. kolovoza imamo rekordne brojke u turizmu, ostvarili smo šest posto više dolazaka u odnosu prema prošloj godini, koja je bila rekordna. Tome pridonose i riječni kruzeri, ali siguran sam da oni kriju još veći potencijal“, poručio je Dragan Vulin, zamjenik osječkog gradonačelnika.

Konačno - kreće Cres Hike!

Slučaj s trajekta za Šoltu

Cedevita skuplja više od 6 puta

Putnica na Jadronilinijon trajektu objavila je na Facebooku uslikani račun za jednu Cedevitu u plastičnoj boci. Platila ju je 6.90 eura. Dakle, gospođa je išla sa Šolte u Split, po vrućem ljetnom danu je ožednila i platila jedno osvježavajuće piće - Ceveditu - čak 52 kune.

Nije trebalo dugo čekati da se na društvenoj mreži pojave zajedljivi komentari: “Uzimaju novac da poprave rampe”, “Gospođo, pogledajte cijenu prije nego kupite”, “Ovo je strašno i sramotno”, samo su neki od komentara na Facebooku. Ako uzmemo u obzir da u dućanu cijena Cedevite u plastičnoj boci iznosi 1.09 eura, to znači da je na trajektu skuplja više od šest puta! Dakako, svaki poslodavac ili trgovac ima pravo prodavati svoj proizvod po cijeni koju želi, ali ipak je ovaj slučaj pretjeran. Bahaćenje koje se mora jednom obiti o glavu.

Iovog rujna krenuo je projekt Cres Hike, program besplatnih pješačkih tura, koji ima za cilj popularizirati aktivan način života te ponuditi gostima ovog otoka, kojeg je 95 posto područja zaštićeno u području ekološke mreže Natura 2000., dodatni način kako ga bolje mogu upoznati. Netaknuta priroda i lijepo vrijeme tijekom cijele godine stvaraju brojne mogućnosti za aktivnosti na otvorenom na otoku Cresu, a za ljubitelje

boravka u prirodi i one koji žele upoznati otok, na raspolaganju je oko 300 km obilježenih pješačkih staza koje spajaju divljinu unutrašnjosti otoka s ljepotom njegove obale.

Cres je ekološki jedinstven, s nekoliko različitih klimatskih i vegetacijskih zona te slatkovodnim Vranskim jezerom u samome središtu. Posjetitelje će u vođenim turama pratiti članovi Planinarskog društva Osoršćica.

Najveća zarada na kruhu

Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, trgovci u Hrvatskoj najviše zarađuju na kruhu i pekarskim proizvodima kojima marža iznosi 37,2 posto! Kruh i pekarske proizvode maržom od 37,1 posto u stopu slijede slatkiši.

Svježe voće i povrće našlo se na trećem mjestu po visini trgovačke marže od 29,9 posto, dok je marža na bezalkoholna pića i �laširanu vodu 25,9 posto. Po visini marže

slijede perad i jaja, koja prosječno iznosi 24 posto, a istu maržu trgovci zaračunavaju i na prehrambene proizvode –brašno, šećer, rižu i tjesteninu! Na meso i mesne prerađevine zaračunava se marža od 23 posto, a na mlijeko i mliječne proizvode 21,4 posto. Tako ispada da su marže kod pojedinih proizvoda bile i više nego četverostruko veće od stope in�lacije tijekom 2023. godine, koja je prosječno iznosila 8,4 posto.

Ljubitelji pješačenja na otoku Cresu

Tavankut je mjesto naseljeno Hrva�ma

Riječni kruzer na Dunavu ispred Vukovara

OSTVARENJE

Hrvatska ima najvišu razinu investicijskog rejtinga ikad!

Agencija Standard and Poor‘s objavila je kako je povećala dugoročni kreditni rejting Hrvatske na A- s pozitivnim izgledima

Agencija Standard & Poor‘s podigla je u petak dugoročni kreditni rejting Hrvatske s ‘BBB+‘ na ‘A-‘, uz pozitivne izglede, istaknuvši da je produbljena integracija s europskim i globalnim partnerima potaknula provedbu reformi i rezultirala širim institucionalnim poboljšanjem.

Ocjena ‘A‘ signalizira snažne kapacitete za ispunjavanje �inancijskih obaveza, uz određeni stupanj ranjivosti na ekonomske uvjete i promjene. Turizam je i dalje motor rasta hrvatskog gospodarstva koje bi od 2024. do 2027. godine trebalo u prosjeku rasti za tri posto godišnje, dvostruko snažnije od prosjeka eurozone, ističu u S&P-ju.

To će se nadovezati na snažan rast bogatstva u proteklim godinama i podržati stabilno usklađivanje prihoda Hrvatske s prosjekom eurozone, dodaju. Hrvatske vlasti istodobno nastavljaju s provedbom programa reformi, koje bi zajedno sa zna-

čajnim ulaganjima, poduprtima novcem iz fonda Next Generation EU, mogla dodatno poboljšati potencijal za rast hrvatskog gospodarstva proširivanjem njegove strukture i jačanjem produktivnosti unatoč nepovoljnim demografskim trendovima. Pozitivni izgledi signaliziraju da bi rejting ‘A-‘ u iduće

Hrvatska je na dobrom putu poručuje agencija Standard and Poor‘s - Turizam je i dalje motor rasta hrvatskog gospodarstva

‘Izuzetno smo zadovoljni’

Bitka je trajala sedam dana, najveće su se borbe vodile oko šibenskoga mosta, Šibenik je obranjen

Bitka za Šibenik trajala je od 16. do 23. rujna 1991. godine. Bila je iznimno strateški važna jer su se morali obraniti Šibenski most, grad Šibenik i položaji na Jadranskoj magistrali. Da je agresor zauzeo bilo koju od tih lokacija, južna Hrvatska bila bi ispresijecana na par manjih ili većih džepova, čime bi došla u vrlo tešku situaciju za obranu. Šibenik je napao Mladićev 9. korpus JNA. Glavni nositelj napada bila je 221. mtbr s pridodanom oklopnom bojnom i TO ‘SAO Krajine’. Iznutra su velikosrpske snage imale svoja uporišta u gradu i okolici u vojarnama, ratnoj luci, obalnim topničkim bitnicama na otocima Žirju i Smokvici te na obali u Zečevu i Rogoznici jake snage JNA.

JRM je za napad s mora uputila s Visa skupinu ratnih brodova radi prodora i deblokade svojih brodova u šibenskoj luci te potporu kopnenim snagama pucajući topovnjačama. Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo podupiralo je kopnene i pomorske snage iz zrakoplovnih luka Pule, Zadra, Splita i Mostara. Za napad su imali na raspolaganju dobro naoružani korpus koji je krenuo tenkovsko-topničkim napadima. Veliku je ulogu odigralo za obranu

“Izuzetno smo zadovoljni ovakvim ishodom i porukama koje je agencija Standard and Poor‘s navela u svom izvješću gdje je istaknuto kako je pojačana integracija Hrvatske s europskim i globalnim poli�čkim partnerima potaknula provedbu reformi, donijela šira ins�tucionalna poboljšanja u gospodarstvu i državi u cjelini. Ovaj izniman

uspjeh rezultat je pozi�vnih kretanja i reformskih iskoraka ne samo na ekonomskom i financijskom polju, nego i brojnim drugim područjima. Nastavljamo ići putem odgovorne fiskalne poli�ke, gospodarskog rasta i ubrzanog korištenja europskih sredstava‘‘, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

dvije godine mogao biti podignut bude li ekonomska i vanjska otpornost Hrvatske kontinuirano jačala, uz podršku nastavljenih ekonomskih reformi i konsolidacije

proračuna, ističu u S&P-ju. S&P zaključuje da je u trogodišnjem razdoblju 2021.–2023. hrvatski BDP prosječno rastao 7,6 posto odnosno više nego dvostruko brže od

Obljetnica Rujanskog rata - bitke za Šibenik

PRIJE 33 GODINE

Hrvatski branitelji su nakon sedmodnevnih teških borbi obranili grad

Šibenika ovladavanje dva dana prije topničkom bitnicom na otoku Žirju. Zapovjednik Žirja predao se hrvatskim snagama, predavši im ispravne topove i velike količine granata. JNA to nije doznao, nego tek nakon što je sa Žirja pucano na ratne brodove JRM prvog dana bitke za Šibenik. Je-

dan je ratni brod pogođen, a ostali su napustili šibensko pomorje, čime je opasnost s mora eliminirana. Znakom opće opasnosti koji je oglašen na današnji dan 1991. u 17 sati i 57 minuta službeno je počela bitka za Šibenik. Agresor je napao Krešimirov grad s kopna, zraka, i mora. Nakon sedam dana teških borbi, 23. rujna oko podneva hrvatski branitelji - pripadnici ZNG-a 113. brigade, policije i 4. bojne 4. gardijske brigade - potjerali su tenkove i pješaštvo agresorskog JNA i srpskih paravojnih snaga sa Šibenskog mosta.

prosjeka EU-a, a prognoziraju i prosječan rast od tri posto u razdoblju 2024.-2027. Uz proračunsku ravnotežu, pozdravljeni su napori Vlade u pogledu daljnjeg smanjenja udjela javnog duga, i to na razinu ispod 60 posto BDP-a. U pogledu postizanja energetske sigurnosti, S&P ističe da je Hrvatska u protekle tri godine diverzi�icirala svoje izvore energije ponajprije zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku. Dostizanje A kategorije kreditnog rejtinga predstavlja ostvarenje jednog od ključnih ciljeva iz Programa Vlade u 3. mandatu, priopćeno je iz Vlade.

“U pet i pol godina napredovati od neinvesticijske razine (BB+) do A- investicijskog kreditnog rejtinga ogroman je iskorak za Hrvatsku, na koji možemo biti ponosni. Uz članstvo u schengenskom prostoru i europodručju, Hrvatska je sada i po razini kreditnog rejtinga pozicionirana u najuži krug zemalja”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Istaknuo je da je to “izuzetno pozitivan signal sigurnosti za sve strane i domaće ulagače, kao i za povjerenje međunarodnih �inancijskih institucija”. Podsjetio je da su gospodarski rast, odgovorno vođenje javnih �inancija i investicije uz apsorpciju europskih sredstava bili glavni trokut djelovanja Vlade u proteklih osam godina.

“U tome smo uspjeli unatoč svim krizama, u kojima smo očuvali socijalnu koheziju te snažno stali uz građane i gospodarstvo. S&P posebno prepoznaje političku stabilnost kao ključan faktor za sva strateška postignuća, kao i daljnju provedbu reformi i investicija u našem trećem mandatu. Hrvatska je na dobrom putu, a naš temeljni prioritet ostaje provedba politika za još kvalitetniji život naših sugrađana‘‘, izjavio je Plenković.

Srpski agresor je granatom pogodio kupolu šibenske katedrale

Rujanski rat bio je ključan za obranu Hrvatske jer tad je međunarodna zajednica razvlastila Jugoslaviju od njenih državnih atributa, čime se de facto prestala priznavati

Ministar Marko Primorac i premijer Andrej Plenković

Nemam problema s njihovom vjerom ni bojom kože, ali to je druga kultura, rekao je Milanović

Predsjednik RH Zoran Milanović rekao je u petak da se manjak radne snage ne može riješiti nekontroliranim dovođenjem stranih radnika i ‘svakoga tko odgovara nekom poslodavcu’ i to treba zaustaviti, a one koji kažu da je takvo ponašanje nacionalističko i rasističko nazvao je manipulatorima.

‘Nekontrolirano

dovođenje stranih radnika treba zaustaviti’

“Mi ćemo morati poraditi na tome da nema nečasnih poslova, a uvjet za to je da su poslovi pristojno plaćeni. Nije rješenje u nekontroliranom dovođenju svakoga tko odgovara nekom poslodavcu. To smo uočili i to treba zaustaviti. I tko god kaže da je takvo ponašanje nacionalističko i rasističko, taj je manipulator. To nema veze ni s kakvom političkom orijentacijom, lijevom ili desnom, to je zdrav razum. Nema nas 70 milijuna, nego jedva četiri i moramo čuvati svoje vrlo inteligentno i promišljeno“, poručio je Milanović u Kamanju, općini nedaleko od Ozlja u Karlovačkoj županiji, koja je taj dan obilježavala Dan Općine, Dan župe i svetkovinu Imena Marijinog. Naglasio je i kako nema nečasnih poslova od kojih bi naši ljudi trebali bježati. “Slažem se s izjavom koju

sam danas ovdje čuo da ne trebaju sva naša djeca biti doktori i inženjeri. Naša djeca ili naši unuci nisu nikakva viša bića koja ne mogu i ne trebaju raditi one poslove za koje se uvode ljudi iz inozemstva. Nemam problema s njihovom vjerom ni bojom kože, ali to je druga kultura”, dodao je.

‘Hrvatska

„Bit ćemo svjedoci, još neko vrijeme, da nam dolazi novac temeljem hrvatskog članstva u EU. Mi taj novac koristimo relativno, moglo bi i bolje i više. Svaki taj euro koji je dostupan, ako se ne iskoristi bit će bolan poraz jer taj novac neće dolaziti zauvijek“, rekao je predsjednik Milanović, stoji u priopćenju.

mora bi� lukava…’

Ona radi u tvornici, on je vozač autobusa, a cijela obitelj veseli se urodu na 10 hektara svoje i 20 hektara zemlje koju imaju u najmu

Prinos bi trebao biti odličan, rekordan –pogledavajući prema polju zrelih bundeva (tikava) posađenih nedaleko od obiteljske kuće zadovoljno kaže Marko Novak-Grgec iz Struge Nartske, malog mjesta u općini Rugvica nedaleko Zagreba.

Očekuje on da će ove godine imati oko pet tona suhih koštica koje će po svojoj recepturi preraditi u visokokvalitetno ulje, bezglutensko bučino brašno, namaz te zdravi snack – pržene slane i koštice s ljutom paprikom te češnjakom.

Uzgajaju bundevebezglutensko brašno

Cijela obitelj na njivi – Sanela i Marko i njihove tri kćeri – Hana, Leona i Katarina

Od tih radnika, 12 tisuća dolazi iz EU zemalja, a polovica preostalog broja iz susjednih zemalja, od azijskih prednjače oni iz Nepala, Indije i Filipina

Ministar rada Marin Piletić prošli tjedan je iznio detalje izmjene Zakona o strancima kojima će se produljiti dozvole za boravak i rad na tri godine te uvesti standardi za njihov smještaj, te naglasio da strani radnici nisu snizili cijenu rada u Hrvatskoj jer prosječna plaća raste. Broj zahtjeva za izdavanje dozvola za strane radnike nije jednak broju stranih radnika koji trenutno rade u Hrvatskoj a prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj su trenutno zaposlene 143 tisuća stranih radnika, rekao je Piletić tijekom

Govoreći o korištenju europskih fondova predsjednik Milanović rekao je da se taj novac koris� i ulaže, ali ne u otvaranje novih tvornica i novih proizvodnih pogona visoke tehnologije.

„To nije poli�ka onih koji financiraju Europsku uniju, a to su neke najboga�je države koje ne žele stvarnu konkurenciju. Žele partnere kojima će upravlja�“, rekao je pred-

sjednik Milanović istaknuvši da EU nije koncipirana tako da bi oni koji trenutno zauzimaju dominantnu poziciju tu poziciju dijelili ili ustupili bilo kome drugome.

Dodao je da Hrvatska u tom svijetu i takvim okolnos�ma mora bi� vrlo mudra i lukava da se izbori za svoje interese i da se što je moguće više približi najboga�jim državama EU.

U RH je trenutno 143 tisuće stranih radnika, 8 posto ukupne radne snage

konferencije “Hrvatska kakvu trebamo: Welcome to Croatia - izazovi integracije stranih radnika”.

“Od tih radnika, gotovo 12 tisuća dolazi iz europskih zemalja, dok gotovo polovica preostalog broja dolazi iz susjednih zemalja, najviše iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije”, rekao je Piletić. U posljednjih nekoliko godina zabilježen je porast radnika iz azijskih zemalja, a po

broju radnika prednjače Nepal, Indija i Filipini. Piletić je kazao kako oni ne snižavaju cijenu rada jer ona ne pada, već prosječna plaća raste iz mjeseca u mjesec. «Strana radna snaga nije snizila cijenu rada u Hrvatskoj, već je odgovorila na sve izazove hrvatskog gospodarstva». Unatoč rekordnom broju zaposlenih u Hrvatskoj, strani radnici čine osam posto ukupne radne snage.

– Devedeset posto koštica otići će za ulje. Za jednu litru kvalitetnog bučinog ulja treba oko dva i pol kilograma suhih koštica. Pravo ćete ulje, bez primjesa, prepoznati po lijepoj zelenoj boji, gustoći i bogatstvu mirisa i okusa – objašnjava Novak-Grgec kako razlikovati pravo od ulja sa znatnim udjelom suncokreta i drugih dodataka koje se na nekim etiketama ne navode, već se takvo ulje prodaje pod bučino djevičansko.

Iako su se bundeve nekad smatrale prvenstveno stočnom hranom, danas su njezine prerađevine sve traženiji prehrambeni dodatak, prvenstveno ulje koje se osim kao delikatesa koristi i kao lijek kod bolesti prostate, a česta je njegova primjena i kod regulacije tjelesne težine.

No te činjenice nisu bile okidači zbog čega je 41-godišnji Marko 2016. osnovao obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo. Ponukali su ga znatiželja i želja da se zemlja ne zapusti, ali i to što su i njemu i obitelji i koštice i ulje bili �ini, pa je najprije na jednom hektaru posadio buče golice, u nas najrasprostranjenije uljne tikve sorte Gleisdorfer.

Taj početak baš i nije bio briljantan niti je okolina bila voljna s njim podijeliti informacije kako uzgajati i prerađivati buču. No znatiželja i upornost te iz godine u godinu povećavanje površina pod bučama rezultirali da Novak-Grgec danas tikve

uzgaja na deset hektara zemlje.

Vjetar u leđa bilo je i bespovratno dobivenih 15.000 eura iz programa ruralnog razvoja, za potporu razvoja malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Novac je uložen u modernizaciju gospodarstva, čime je znatno olakšan rad. Posljednje četiri godine s međunarodne izložbe bučinih ulja Alpe-Adria obitelj Novak-Grgec vraća se sa srebrnim medaljama.

Zlato im izmiče za dlaku, no sasvim je sigurno da će

Prodaju na kućnom pragu i bučijadama

Stigao je iz Saudijske Arabije gdje je radio punih deset godina. U Hrvatskoj sam jako sretan, ovdje se osjećam sigurno i dobro, kaže Nilo

Obožavam Olivera, gotovo od prvog dana u Hrvatskoj! Stigao sam ovamo prije nešto više od godine dana, na Brač, gdje sam radio u jednome restoranu. Tamo su stalno puštali Olivera, i kad sam ga prvi put čuo, odmah sam se oduševio. Riječi tad još nisam razumio no do danas sam si preveo mnoge njegove pjesme pa ih i razumijem, a četiri sam naučio i napamet, otkriva Nilo Corino (30), Filipinac koji je, nakon Brača, došao raditi u Samobor u jedan poznati re-

Obrađuju deset hektara svoje i 20 hektara zemlje koju imaju u najmu. Uljne �kve golice posadili su na deset hektara, a suhe koš�ce buča toplim prešanjem prerađuju u nagrađivano ulje. Proizvode i bezglutensko bučino brašno, namaz od buče te pržene slane i koš�ce s dodatkom ljute paprike te češnjaka. Prodaju na kućnom pragu i posjećuju manifestacije poput Bučijade u Ivanić-Gradu.

Mladi Filipinac (30) zapjevao

Nilo Corino (drugi slijeva) pjeva na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu

Ministar rada Marin Pile�ć

Predsjednik RH Zoran Milanović

prave kvalitetna bučina ulja i - rad u polju je prava terapija

Važniji od novca je terapeutski učinak koji je rad na zemlji imao za Markovo zdravlje. Prije nekoliko godina dijagnosticirana mu je multipla skleroza: „Rad u polju njemu je terapija, to ga je izvuklo iz depresije“, kaže Sanela s kojom je Marko sedamnaest godina u skladnom braku

doskora prijeći i taj mali korak jer kvalitetu imaju, što potvrđuju i njihovi kupci koji im redovito dolaze na kućni prag, da se opskrbe proizvodima s ovog gospodarstva ili da nekog razvesele poklon paketima koje OPG također ima u ponudi. Osim buča za čije su branje kupili i kombajn, Marko i supruga Sanela na još dvadeset hektara zemlje siju kukuruz, soju i pšenicu za

koje imaju osiguran otkup.

Posao je obiteljski i u njega su uključene kćeri srednjoškolka Leona i osnovnoškolka Katarina dok je najmlađa od nepune četiri godine Hana pravi degustator delikatesa od buče.

Velika pomoć su i Markovi roditelji, starosjedioci u ovome kraju, uz koje je on još u ranoj dobi radio na polju, no s obzirom na to da kukuruz i pšenica nisu bili pro�itabilni, s vremenom se ta proizvodnja počela zapuštati, dok prije osam godina nisu napravili zaokret.

Poljoprivreda supružnicima Saneli i Marku nije (još uvijek) jedini posao, ona je zaposlena u tvornici, on je vozač autobusa, no itekako im od nje zarađeno dobro dođe za uvijek potrebno poboljšanje kućnog budžeta.

K tome, pouzdano znaju što koriste u svakodnevnoj prehrani.

Važniji od novca je terapeutski učinak koji je rad na zemlji imao za Markovo zdravlje. Prije nekoliko godina dijagnosticirana mu je multipla skleroza:

PORUKE UOČI PREDSJEDNIČKIH IZBORA

Ako me pitate oko bianco podrške, članovi moje obitelji je nemaju. Nitko je nema dok me ne uvjere, rekao je Primorac

Predsjednički kandidat Dragan Primorac, kojeg podržava HDZ, rekao je u četvrtak kako očekuje korektnu predsjedničku kampanju od svih kandidata i da se tu ne

Primorac poručio da od sudionika kampanje očekuje fair play odnos

radi o promociji osoba, već vrijednosti za koje će se zalagati, a poručio je i kako nitko neće imati njegovu bianco podršku.

“Očekujem korektnu kampanju na dobrobit građana, od svih kandidata. Ovdje se ne radi o promociji osoba, ovdje se radi o promociji vrijednosti za koje ćemo se zalagati u izgradnji nove Hrvatske, Hrvatske morala, čestitosti, gdje svaki građanin ima pravo reći ono što misli, a da nakon toga neće biti izvrijeđan ili kažnjen”, rekao je Primorac.

Dodao je kako će se takva

Hrvatska dogoditi i da od svih sudionika kampanje očekuje fair play odnos. “On je za sada takav bio. Ja se ne obazirem ako se dogodi neki mali udarac ili slično, to je život. S moje strane, bit će sve korektno, ja ću svjedočiti o svojim djelima”, istaknuo je Primorac.

Ocijenio je i kako je ljudima najlakše nešto obećati.

“Nije jednostavno mene imati na svojim leđima kao predsjednika RH ako budem inzistirao za svaku točku koju smo rekli da se ispoštuje”, poručio je, dodavši kako on nikada u životu nije pogazio

svoju riječ.

Primorac je također rekao kako poznaje funkcioniranje EU-a i država koje imaju sličan sustav, gdje se predsjednik i premijer moraju dogovoriti o ključnim pitanjima, ali da nitko nema njegovu bianco podršku.

“Ako me pitate oko bianco podrške, članovi moje obitelji nemaju bianco podršku. Nitko je nema dok me ne uvjere da je ono što radimo ispravno. To je početak i kraj svega”, poručio je.

Predsjednički izbori u RH održavaju se krajem ove godine.

Za stanove u kratkoročnom najmu plaćat će se porez na nekretnine

– Rad u polju njemu je terapija, to ga je izvuklo iz depresije – kaže Sanela s kojom je Marko sedamnaest godina u skladnom braku.

– Sve je pod kontrolom. Pametni lijekovi u kombinaciji s radom na zemlji i dobro je – dobacuje Marko Novak-Grgec radujući se dobrom urodu buča koje je uzgojio sa svojom obitelji te velikom proizvodnjom cijele palete proizvoda koja je počela prvenstveno iz znatiželje, a prometnula se u čisto zadovoljstvo.

era i oduševio sve: ‘Obožavam ga!’

storan. Novinari su slučajno naišli na video u kojem na zagrebačkom “Tomislavcu” (trg ispred Glavnog kolodvora u Zagrebu) pjeva Oliverovu “Dobro jutro, tugo” na jako dobrom hrvatskom, i jako lijepo. Pronašli su Niloa i s njim razgovarali.

- To je bilo prije pet, šest dana, kad sam s prijateljima prolazio preko Glavnog kolodvora. Tamo je s glazbenom opremom bila jedna, meni nepoznata pjevačica i još jedan muškarac, a kako moji prijatelji znaju da jako volim pjevati, rekli su tim dragim ljudima da ja znam pjevati na hrvatskom, i zamolili ih da me puste da nešto otpjevam. Ja sam inače jako sramežljiv, ali sam pristao, i otpjevao Olivera! Bio je to moj prvi javni nastup,

kroz smijeh će Nilo. Publika su mu bili ljudi koji su u tom trenutku čekali tramvaj, i dobio je, kaže, njihov aplauz. Tko zna, možda se, nakon što je probio led, odvaži na još javnih nastupa, i postane poznat kao Filipinac koji dobro pjeva Olivera, i zna riječi njegovih pjesama napamet?

- Tko zna, ali sumnjam, baš sam jako sramežljiv, smije se Nilo, dodajući kako ga je i vlasnik kavane/hotela u Samoboru, u kojoj radi, pitao bi li želio tamo nastupati, no nije prihvatio, jer se srami. Oliverove je pjesme naučio sam, s You Tubea, kaže nam da brzo uči i hrvatski jezik općenito.

U Hrvatsku je stigao iz Saudijske Arabije, u koju trbuhom za kruhom odlazi puno

Filipinaca, i u kojoj je radio punih deset godina.

- Put me, kao i mnoge moje sunarodnjake, onda doveo u Hrvatsku, u kojoj sam jako sretan. Prije svega, ovdje se osjećam sigurno, i dobro. U svojoj sobi u Samoboru redovito imam karaoke s prijateljima, govori Nilo. Filipinci, znamo otprije, obožavaju karaoke, one su gotovo pa njihov “nacionalni sport”, i nema �ilipinske zabave bez njih.

Nilo kaže da se nikad nije glazbeno školovao, naprosto, voli glazbu, voli pjevati i uživa u našem Oliveru, svom novootkrivenom glazbenom uzoru.

Osim njega, kaže nam, otkrio je i čuvene samoborske kremšnite, a u njegovoj su kavani, dodaje - najbolje!

Od koalicijskih partnera dobili smo punu potporu za poreznu reformu koja uključuje i porez na nekretnine, rekao je Bačić

Potpredsjednik Vlade ministar Bačić rekao je u utorak da se porez na nekretnine prvenstveno donosi kako bi se omogućilo priuštivo stanovanje te zaustavio rast cijena nekretnina i najamnina, istaknuvši da će svi stanovi i stambene jedinice koje su u kratkoročnom najmu, biti u škarama tog poreza.

“Naš je cilj da se smanji

potreba za kratkoročnim najmom i kako bi stanovi koji su u kratkoročnom najmu polako ušli u dugoročni najam. Pa će svi stanovi i stambene jedince koje su kratkoročnom najmu biti u ‘škarama’ poreza

na nekretnine”, izjavio je novinarima ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić nakon sastanka parlamentarne većine.

Dodao je da su od koalicijskih partnera dobili punu potporu za poreznu reformu koja uključuje i porez na nekretnine.

“Cilj nam je smanjiti rast cijena nekretnina u Hrvatskoj”, naglasio je potpredsjednik Vlade.

Bačić je, na novinarski upit, kazao da će u “škare” tog poreza ući i nekretnine koje su u turističkom kratkotrajnom najmu.

‘Nije bilo velikih stranačkih gubitaka nakon raskola u DP-u’

Parlamentarna većina nije ugrožena, DP ide dalje čvršće i jače, rekao je Mlinarić

Saborski zastupnik i zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić Ćipe poručio je u srijedu kako nakon unutarstranačkih izbora i raskola stranke nije bilo velikih gubitaka te naglasio da parlamentarna većine nije ugrožena, unatoč tome što su otišla dva zastupnika.

izbora i vidjet ćete da govorim istinu, da će Domovinski pokret biti treća snaga, kao što je bio i do sada”, poručio je Mlinarić.

Dva saborska zastupnika koja su napustila stranku nakon unutarstranačkih izbora su Igor Peternel i Krešimir Čabaj.

“Nije bilo velikih stranačkih gubitaka, otišla su dva saborska zastupnika i to je to. Domovinski pokret ide dalje čvršće i jače. Stat ću ovdje u svibnju nakon lokalnih

“Nitko nije sretan kad dolazi do osipanja, ali u ovom slučaju mogu tvrditi da ćemo de�initivno biti homogeniji, čvršći i jači jer je i dosad bilo nekih pukotina u radu”, kazao je Kukavica.

S�po Mlinarić Ćipe

Predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac

Ministar Branko Bačić

Sanela i Marko sa svojim proizvodima

Otvorena druga cijev Tunela Učka, bolje veze Istre s ostatkom Hrvatske

Ovaj projekt nije samo tehničko čudo, već simbol zajedništva i vizije, rezultat upornog rada, predanosti i suradnje mnogih pojedinaca i institucija Hrvatske, rekao je Silić

Tehničko čudo, ali prije svega simbol zajedništva, sažetak je onoga što su u petak navečer na otvorenju druge cijevi Tunela Učka istaknuli predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, generalni direktor Bina Istre Dario Silić te čelnici Istarske i Primorsko-goranske županije. Podsjetivši kako je upravo 13. rujna 2018. godine održana sjednica Vlade u Puli na kojoj je donesena politička odluka o izgradnji punog pro�ila Istarskog ipsilona i spoju na čvor Matulji, premijer Andrej Plenković rekao je na današnjoj svečanosti otvorenja druge cijevi Tunela Učka kako je taj projekt samo dio velikih infrastrukturnih projekata koje Vlada provodi “u ovoj fazi sazrijevanja Republike Hrvatske”.

“Vlada nije imala ni trunke dileme da Istarska i Primorsko-goranska županija

Nova cijev Tunela Učka ukupne dužine je 5,6 km, ima 24 poprečna tunela na svakih 250 metara, od kojih 12 pješačkih i 12 za vozila – cijena izgradnje je preko 200 milijuna eura

te cijela Hrvatska zaslužuju dovršetak ovog projekta. Do početka iduće sezone obnovit ćemo staru cijev, a godinu dana kasnije izgradit će se puni pro�il na mostu Mirna i vijaduktu Limska draga te autocesta do Matulja”, naglasio je Plenković, dodavši da kada je dolazio s riječke strane kroz dio nove cijevi pa kroz prolaz ušli u staru cijev, kako je rekao “čovjek zaista dobije puni dojam značaja ovako velikog projekta”.

“On je samo dio velikih infrastrukturnih projekata koje realiziramo u ovom razdoblju punog sazrijevanja Hrvatske, demokracije i razvoja, pa ja bih rekao i br-

Rekordno rana

Zbog speci�ične godine, koja je bila spoj i tople i hladne i kišovite i suhe, očekuju snažna i autentična vina

U vinogradima Agrolagune, Belja i Vupika u tijeku je berba grožđa koja je ove godine zbog klimatskih okolnosti krenula najranije u zadnjih 30-ak godina, a zbog speci�ične godine, koja je bila spoj i tople i hladne i kišovite i suhe, očekuju snažna i autentična vina.

Osim ranog početka, ova berba će, kako su naveli, biti zapamćena po iznimno visokim temperaturama te dugim toplinskim valovima tijekom kolovoza i početkom rujna koji su značajno otežavali rad beračima. Dosadašnja godišnja proizvodnja vina unutar kompanija Agrolagune, Belja i Vupika bila je na razini 10 milijuna litara vina.

Agrolagunini vinogradi protežu se na 636 hektara na terenima zapadne Istre u okolici Poreča, a uzgaja se 50 posto bijelih i 50 posto crnih sorti.

Ovogodišnja berba u Agrolaguni započela je 21. kolovoza s grožđem namijenjenim za proizvodnju pjenušca.

zine tog razvoja, koja se sada vidi i osjeća u svim našim krajevima”, rekao je premijer Plenković.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković za-

hvalio se svim vrijednim radnicima, projektantima i izvođačima koji su, kako je rekao, “najzaslužniji što smo danas ovdje”.

“Malo je ovakvih trenutaka u životu jednog pojedin-

ca koji ostanu urezani za cijeli život. Malo je takvih trenutaka, a jedan od njih je sigurno bio prije dvije godine kad smo spojili Hrvatsku Pelješkim mostom, a drugi takav je ovaj današnji trenutak, a to je otvaranje druge cijevi Tunela Učka, koji predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u novije vrijeme”, poručio je Butković. Generalni direktor Bina Istre Dario Silić naglasio je da je ovo povijesni dan za kompaniju, njihove korisnike i djelatnike te kako mjesec rujan nije slučajno biran za otvaranje. Naime, kako je naveo, u rujnu 1995. godine potpisan je inicijalni ugovor o koncesiji, u rujnu 2023. godine probijena je nova cijev Učke te je u rujnu 1947. godine Istra pripojena Hrvatskoj.

“Stoga ovaj projekt nije samo tehničko čudo, već simbol zajedništva i vizije, rezultat upornog rada, predanosti i suradnje mnogih pojedinaca i institucija Hrvatske. Dupliranjem Tunela Učka, Bina Istra će povećati sigurnost i postići usklađenost tunela s Direktivom EU iz 2004. o sigurnosnim zahtjevima za tunele u EU”, kazao je Silić.

Dodao je kako građevin-

ski radovi faze 2B21 podrazumijevaju izgradnju nove cijevi Tunela Učka ukupne dužine 5,6 km, koja ima 24 poprečna tunela na svakih 250 metara, od kojih 12 pješačkih i 12 za vozila, što ukupno čini 6,5 kilometara tunela i čini ga sa spojnim tunelima najduljim podzemnim iskopom u Hrvatskoj. “Jedan od najvećih izazova ovog projekta bio je izvesti radove u roku, uz postojeću cijev pod prometom. I zato, ovaj tunel predstavlja pobjedu nad preprekama, i dokaz je da kad radimo zajedno, možemo postići nevjerojatne stvari”, zaključio je Silić. Radovi na drugoj cijevi tunela Učka počeli su prije nešto manje od četiri godine, a vrijednost tog projekta je preko 200 milijuna eura, što koncesionar Bina Istra �inancira kreditom. Druga cijev duga je 5,63 kilometra i duža je od stare, koja se proteže na 5062 metra. Na istarskoj strani je druga cijev 100 metara udaljena od stare, dok je na kvarnerskoj udaljenost 25 metara, a u središnjem dijelu je najveća udaljenost - 50 metara. Nakon otvorenja prometovat će se kroz obje cijevi deset dana, a potom slijedi zatvaranje stare cijevi koja kreće u rekonstrukciju.

berba grožđa u vinogradima zbog velikih vrućina

Najveći fokus u Agrolaguni je pritom na Malvaziji Istarskoj, koja je ključna autohtona sorta. U berbi sudjeluje tim 50 berača, uz podršku dva stroja koji rade cijeli dan, dok jedan stroj radi i noćne smjene na najboljim položajima. Zbog ubrzanog zrenja crnih sorti, ove godine se u Agrolaguni očekuje i raniji

završetak berbe i to najkasnije u prvom tjednu listopada.

Direktor proizvodnje i vinarstva u Agrolaguni Josip Barišić kazao je kako je ova godina bila nevjerojatno izazovna. Vina će, kako je rekao, biti snažna, s izraženim aromama i povećanom strukturom, što je karakteristično za

jednu od najtoplijih godina koja je ikada zabilježena.

“Svaka berba i godina nosi svoju speci�ičnost, a vino odražava te posebnosti. Upravo je to ljepota vinarstva - u svakoj čaši možete osjetiti karakteristike godine, bilo da je bila topla, hladna, kišovita ili suha. Ova godina bila je spoj svega navedenog”, istaknuo je.

U Belju su kazali kako je do ove godine bilo nezamislivo da će se grožđe u Podunavlju brati sredinom kolovoza po najvišim ljetnim temperaturama, no iznimno visoke temperature utjecale su na ranije dozrijevanje grožđa. Tako je berba graševine kao najzastupljenije sorte na 564 hektara vinograda u Belju, na južnim padinama Banovog brda u središtu Baranje,

započela gotovo mjesec dana ranije u odnosu na prethodnu godinu.

“Period vegetacije loze je krenuo ranije od uobičajenog pa su i sve faze razvoja i sazrijevanja grožđa, uključujući i berbu, uranile u odnosu na višegodišnji prosjek. Nakon kišnog svibnja, lipanj i srpanj su donijeli puno manje oborina s toplim i suhim vremenom, koje se nastavilo i u kolovozu i to uz vrlo visoke temperature pa nismo imali više što čekati”, pojasnio je razloge ranije berbe rukovoditelj vinogradarstva u Belju Tomislav Pintarić.

Za Baranju je karakteristična berba u rujnu i listopadu s obzirom na različito dozrijevanje nekoliko sorti. Ove godine je dozrijevanje svih sorti došlo ranije i u isto

vrijeme, pa je velika prednost Belja upravo berba s dva moderna kombajna koji rade i po noći kako bi sve grožđe ubrali u trenutku pune zrelosti.

Osim berbe kombajnom, u Belju je važna i ručna berba grožđa koja se koristi za premium vina, Direktorica Vina Belje Suzana Zovko kazala je kako je za ovu berbu ključan rad kombajna. “Imamo iznimno kratke faze dozrijevanja kroz koje grožđe prolazi, neovisno o sorti, zbog čega dolazi do preklapanja. Najveći izazov ove godine je ispoštovati optimalne rokove berbe za svaku sortu i za svaki tip vina koji planiramo proizvesti.,“ istaknula je Zovko. U vinogradima Vupika berba je krenula sredinom kolovoza i to na 115 hektara. Prema riječima rukovoditelja PC Vinogradarstvo i vinarstvo Ivana Rupčića berba je završena početkom ovog tjedna i to u rekordnom roku. “U Vupiku smo se fokusirali na berbu kombajnima. Svjesni smo svih izazova koje je donijela ova godina i zadovoljni smo s kvalitetom 1,5 milijuna kilograma ubranog grožđa, od kojeg je polovina graševina”, kazao je.

Poli�čari i građevinari na otvorenju

Berba kombajnom u vinogradima Belja u Baranji

Ručna berba grožđa za premium vina

LJETOVANJE ‘PARADAJZ TURISTI’ STIŽU S PUNIM PRTLJAŽNICIMA

Zbog cijena na Jadranu vraća se već izumrla navika stranih turista; neki dolaze čak i s vrećom krumpira

Rade to i istočnjaci i zapadnjaci, a bude tu namirnica za kuhanje, sokova, piva, jogurta, �laširane vode...

Gosti koji dolaze s prtljažnicima punima hrane, neizbježni paradajz i pašteta na plaži, jadranske su sličice za koje se mislilo da su iščezle s hrvatske turističke scene.

U samim počecima turizma pojesti nešto na plaži – a nisu to uvijek bili samo pašteta i paradajz, znali su zamirisati i pohanci – bilo je sasvim uobičajeno i prihvatljivo. Onda se turizam pogospodio, ta je navika postala znak skučenih budžeta, a paradajz i pašteta povukli su se u apartmane.

Oni koji i dalje nisu krili da im je ekonomičnije donijeti na ljetovanje hranu iz svoje zemlje, pa bi i dalje na plaži, željni sunca, nešto malo prezalogajili, postali su – paradajz-turisti. Ta se etiketa uglavnom lijepila istočnjacima, iako bi u njihove redove zalutali i domaći, pa i Nijemci, Austrijanci... Ovog ljeta, međutim, osvjedočili su se brojni domaćini u privatnom smještaju, turisti opet pristižu s prtljažnicima natovarenim namirnicama.

– O, da. Dugo već radimo s Česima, Slovacima, Poljacima... koji čine 90 posto naših gostiju, i nekada, pa i početkom dvijetisućitih, bilo je uobičajeno da sa sobom na ljetovanje donose mlijeko, jogurte, �laširanu vodu, mesne proizvode, papriku, sokove... Nekako oko 2010. to je prestalo, standard im je porastao, a cijene se kod nas i njih manje-više izjednačile. Prošle godine smo, međutim, primijetili da se nešto mijenja, neki gosti su opet počeli donositi hranu, a ove godine je to itekako uzelo maha. Pogotovo kad su u pitanju obitelji s manjom djecom, nema nijedne koja nije sa sobom dovezla nešto od hrane – svjedoči iznajmljivačica s Paga.

Talijani donose čak i šalšu

Novljanski gušti su pravi raj za nepce

Donose gos� ovog ljeta itekako razne namirnice sa sobom na odmor. Bude hrane, ali gotovo obavezno pivo, flaširana voda, gazirana pića, jogur�... I to i Nijemci, Nizozemci, Austrijanci... Talijani, recimo, donose i svoju tjesteninu, čak i šalšu... Što se toga �če, ne vidim

neku veću razliku između istočnjaka i zapadnjaka, svi oni podjednako gledaju na što će i koliko potroši�. Toga nije bilo dok nismo prešli na euro... Moje iskustvo je da sad puno više sami kuhaju, a manje izlaze u restorane –potvrđuje istarska iznajmljivačica.

– Sad gosti dolaze čak s malim priručnim hladnjacima i prvo im je kad stignu da brže-bolje pitaju gdje ih mogu uključiti u struju. Osim mesa, donose i mliječne proizvode, sokove, povrće... I to često iz vlastitih vrtova. Puno više nego prije kuhaju u apartmanima, kad dođu dvije-tri obitelji koje se poznaju, često sa sobom imaju električni roštilj i zajedno roštiljaju na balkonu. Možda jednom tjedno iziđu van na večeru, obično na ribu, ipak su na moru i žele si to priuštiti. Fast food ih ne zanima, kažu da su im

hamburgeri i piza preskupi... Piza je u našem mjestu, inače, od 14 eura naviše, a hamburger se može pojesti za 12 do 17 eura – kazuje sugovornica. S obzirom na jadranske cijene, bilo je samo pitanje vremena kad će ta stara navika naših gostiju oživjeti.

– Govore da su im cijene kod nas previsoke. Među mojim gostima, koji kod nas dolaze godinama, ima i profesora, doktora i običnih radnika, ali svi to kažu. Skupo je i kod njih u velikim gradovima, ali kažu da su u manjim mjestima cijene niže. Hrvatsku oba-

lu jako vole, kod nas se ugodno osjećaju, a i relativno smo im blizu. Međutim, u odnosu na prije korone sad im za odmor treba bar 50 posto više novca – kaže paška iznajmljivačica koju puni prtljažnici ne iznenađuju.

Poneki se domaćini ipak iznenade kad vide što sve gosti donesu sa sobom, pa je iznajmljivaču na crikveničkoj rivijeri, recimo, bilo neobično vidjeti kad su gosti s nizozemskom registracijom iz svog automobila izvukli i vreću krumpira.

Više od 80 posto turista dolazi u Hrvatsku svojim automobilima, a iskušenju da od doma ponesu na ljetovanje i nešto od hrane ne odolijevaju, naravno, ni oni koji za odmor izaberu jug naše obale.

– Mi smo prije dosta godina izgubili Nijemce i Talijane kao goste, sad prevladavaju Poljaci, Česi, Slovaci, a ima i nešto Ukrajinaca, recimo. Kad dolaze s djecom, često sa sobom donesu nešto hrane, pogotovo napitaka, piva i sokova. Mnogi su moji stari gosti, koji dolaze i po tridesetak godina, i znam da kad izlaze van jesti prvo dobro prouče jelovnike u svim restoranima u mjestu. Međutim, kad sjednu za stol, opuste se i potroše koliko im je gušt – kaže jedan iznajmljivač u jednom manjem mjestu na Makarskoj rivijeri.

Sve više Nepalaca dolazi čistiti Zadar

Zbog nedostataka radne snage u Hrvatskoj je sve više stranih radnika, i to ne samo tijekom sezone. U zadarskoj Čistoći već je godinu dana otvoren natječaj za nove radnike, ali interesa nema. Nedavnim povećanjem plaća za 30 posto uspjeli su tek zaustaviti odlazak postojećih radnika.

Strani radnici, točnije 10 novih radnika iz Nepala, novo su pojačanje zadarske Čistoće. - Jednostavno smo došli u

situaciju da neke naše svakodnevne usluge ne možemo odraditi bez dovoljnog broja djelatnika, tako da smo od 1. rujna uzeli 10 radnika iz Nepala i zasad smo zadovoljni njihovim radom. Vjerojatno ćemo ići u smjeru dovođenja stranih vozača, rekao je Ivan John Krstičević, direktor Čistoće Zadar.

Nepalcima je Hrvatska obećana zemlja. 22-godišnji Angtin u domovini je zajedno s ocem vodio obiteljski posao, a

u Hrvatsku je došao zbog bolje plaće i radnih uvjeta. - Malo je teško, ali u redu. Puno je Nepalaca došlo u Hrvatsku. Ovdje dobijem plaću oko tisuću eura, u Nepalu bi za isti posao dobio između 200 i 400 eura na mjesec. To nije dovoljno za uzdržavanje obitelji. Da, sviđa mi se Zadar - kaže Angtin, djelatnik Čistoće Zadar.

Sporazumijevaju se na razne načine, ali za novog kolegu u Čistoći imaju samo riječi hvale.

Grad Vinodolskog zakona ponovno je u nedjelju postao prava gastronomska meka zahvaljujući popularnoj manifestaciji Novljanski gušti. Ova, već tradicionalna gastromanifestacija koja privlači ljubitelje dobre hrane i pića iz cijele regije, i ove je godine ponudila bogatstvo okusa i mirisa na novljanskom Trgu Ivana Mažuranića.

Posjetitelji su imali priliku uživati u raznolikim delicijama koje su pripremili lokalni ugostitelji, a koje će se nuditi po pristupačnim cijenama. Tako se za cijenu od pet eura mogla kušati gastrodelicija, dok je za slastice biloi potrebno izdvojiti 3 eura te 2 eura za decilitar vrhunskog vina.

– Delicija nije nedostajalo, a neke od njih bili su pljukanci s raguom od boškarina, mađarski perkelt, kotlet Ružica Vinodola s pljukancima te fuži sa šumskim gljivama i pršutom, dok je pravu simfoniju okusa Mediterana pružila Vinodolska lukovnjača – rolica od plemenite ribe

s kozicama u umaku od limete kao i kraljica mora srdela servirana s mariniranom salatom od krumpira, lukom i mini rajčicama u umaku od maslinovog ulja te šurlice s tunom i cherry rajčicom na mediteranski, ističu iz Turističke zajednice Grada Novi Vinodolski.

A kad je došlo vrijeme za desert, gastroljupce su čekale slastice koje su ih osvojile na prvi zalogaj.

– Prepustili su se slatkim notama pite od smokve i rogača, kremšnite, domaće štrudle s jabukama i vanilija kremom ili Vinodolskoj kocki, slasnoj kombinaciji svježe skute, sočnih smokava i nježnog biskvita. Ovo su samo neke od delicija koja su se nudile te je zasigurno svatko pronašao nešto po svom ukusu.

– Novljanski gušti nisu samo manifestacija, već prava gastroavantura koja obuhvaća nezaboravne trenutke uz odličnu hranu, dobro društvo i fantastičnu atmosferu, poručili su iz tog lijepog hrvatskog mjesta na Jadranu.

Naplaćeno 21 % više cestarine nego lani

Povećanje prometa u odnosu prema istom razdoblju prošle godine iznosi devet posto

Na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta proteklog vikenda zabilježen je promet od 922.871 vozila i naplaćena ukupna cestarina od 6,76 milijuna eura bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), što je deset posto veći promet vozila nego u usporedivom vikendu lani, te 21 posto više naplaćene cestarine. Naime, u usporedivom vikendu prošle godine zabi-

lježen je promet od 839.410 vozila, a naplaćena cestarina u iznosu od 5,59 milijuna eura bez PDV-a. Promet vozila tako je veći deset posto, a iznos naplaćene cestarine veći je 21 posto u odnosu prema istom vikendu prošle godine. Od početka ove godine do 1. rujna na dionicama autocesta pod upravljanjem Hrvatskih autocesta ostvaren je promet od 53.261.255 vozila. Povećanje prometa u odnosu prema istom razdoblju prošle godine iznosi devet posto, izvijestili su iz Hrvatskih autocesta.

Vraćaju se nekadašnja vremena zbog visokih cijena

Više automobila na cestama u turis�čkoj sezoni

Je�inije im je ponije� od kuće

Nepalci u zadarskoj Čistoći

ARGENTINA STVARANJE MOSTOVA

Hrvati u Patagoniji žele osnovati udrugu, lakše će moći do hrvatskog državljanstva

Rok za prijavu programa/ projekata traje zaključno do 2. listopada, najmanji iznos je 1.000, a najveći 50.000 eura po projektu

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pozvao je organizacije hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama da se prijave na 1, 2 milijuna eura vrijedan javni natječaj za potporu programima/projektima iz kulture, znanosti, obrazovanja, sporta, turizma itd. Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je 1.000 eura, a najveći 50.000 eura.

Jedna organizacija može podnijeti najviše dvije prijave, naveli su iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Za �inancijsku potporu mogu se prijaviti iseljeničke udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i ostale organizacije koje su se opredijelile za obavljanje djelatnosti i aktivnosti koje su predmet �inanciranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s hrvatskim Usta-

vom i zakonima ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost. Uvjet za prijavu je i da se protiv osobe ovlaštene za zastupanje ne vodi kazneni postupak i/ili nije pravomoćno osuđena za kaznena djela, te da je organizacija uredno ispunila obveze iz svih prethodno sklopljenih ugovora o �inancijskoj potpori Ureda.

Rok za prijavu programa/ projekata traje zaključno do 2. listopada.

Prijave se podnose se isključivo na hrvatskom jeziku i na propisanim obrascima koji su dostupni na mrežnim stranicama Ureda https://hrvatiizvanrh.gov.hr/, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i veleposlanstava nadležnih za državu na koju se odnosi javni natječaj.

Iznos koji je hrvatska država spremna dati za projekte iseljeničkih organizacija je za 100. 000 eura veći u odnosu na prošlu godinu, kada je isti javni poziv bio vrijedan 1, 1 milijun eura.

Kao društvo prvi puta smo na Vinkovačkim jesenima, a mnogima je ovo prvi put da su došli u Hrvatsku, istaknuo je Eduardo Antonich

Hrvatski iseljenici iz Urugvaja, članovi društva Hrvatski dom iz Montevidea u subotu su navečer prvi put nastupili pred hrvatskom publikom na Vinkovačkim jesenima.

“Hrvatski dom kulturno je društvo koje ima tamburaški orkestar, plesnu skupinu i lijepo sjedište gdje se okupljamo.

Kao društvo prvi puta smo na Vinkovačkim jesenima, a mnogima je ovo prvi put da su došli u Hrvatsku. U Vinkovce smo došli s 35 članova”, istaknuo je Eduardo Antonich, počasni hrvatski konzul u Urugvaju i

U kontaktu sam s predsjednicima hrvatskih klubova pa nam povezivanje pomaže da saznamo o mogućnostima i koristima koje imaju potomci Hrvata, kaže Adriana Curin

Hrvati u Patagoniji, najjužnijoj regiji Argentine, traže tamošnje ljude porijeklom iz Hrvatske kako bi se priključili nedavno osnovanoj skupini “Croatas en la Patagonia” kojoj je namjera postati udruga.

“Želja mi je da znaju da postojimo i da nam se priključe”, rekla je osnivačica Adriana Curin za lokalne novine El Chubut.

Curin, čiji je djed Hrvat, živjela je 17 godina u glavnom gradu Buenos Airesu gdje postoje udruge Hrvata. Kada se vratila u patagonijski grad Puerto Madryn uvidjela je da ondje nema niti jedne.

“Kada sam se smjestila pomislila sam da bih ja mogla potaknuti osnivanje udruge”, rekla je u tom primorskom gradu s oko 100.000 stanovnika.

“Znam da je ovdje puno ljudi porijeklom iz Hrvatske jer njihova prezimena završavaju na CH (Ć)”, dodala je.

Curin je počela pisati stanovnicima drugih gradova u Patagoniji kao što su Cipoletti, Esquel, Gaiman i Rawson pa je sada u skupini puno više ljudi. Obitelj Crljen je osigurala da se jedna ulica na jugu Madryina zove “Hrvatska”.

Grad je osnovan 1865. godine kada se tamo usidrio velški brod. Ondje stoga postoji udruga Velšana, ali i

Hrva� u Patagoniji, na jugu Argen�ne, žele se okuplja� i druži�, i pritom ostvari� prava kao potomci Hrvata

Talijana. Hrvati su također počeli dolaziti ondje u 19. stoljeću u potrazi za poslom i boljim životom.

Pokretačica inicija�ve je Adriana Curin čiji je djed bio Hrvat

U Argentini živi oko

300.000 Hrvata i njihovih potomaka, podatak je hrvatskog veleposlanstva u toj zemlji. Patagonija, koja je djelomično i u susjednom Čileu, najjužniji je dio Južne Amerike

Curin, osim razgovora za lokalne novine, obilazi i druge institucije ondje kako bi ukazala na svoju akciju, ali i registrirala udrugu.

“San mi je da formaliziramo skupinu, ali i ovako možemo raditi stvari i organizirati događaje”, rekla je. Ovaj tjedan se u Argentini održava festival posvećen imigrantima koji su kroz stoljeća naselili tu južnoameričku zemlju sa 46 milijuna stanovnika. Hrvati u Madrynu iznijet će hrvatsku tradicionalnu hranu.

Curin se nada da će to biti pokretač i drugih aktivnosti kojima bi ukazali na običaje i kulturu.

Jedan od motiva za osnivanje udruge joj je i širenje informacija o mogućnosti dobivanja hrvatskog državljanstva koje se dodjeljuje u veleposlanstvu u Buenos Airesu.

“Nalazim se u WhatsApp grupi zajedno s ljudima iz gotovo čitave Latinske Amerike i gdje se međusobno pomažemo”, rekla je Curin. “Također sam u kontaktu s

predsjednicima hrvatskih klubova pa nam povezivanje pomaže da saznamo o mogućnostima i koristima koje imaju potomci Hrvata”. Potomci Hrvata u svijetu mogu primjerice dobiti stipendiju za učenje hrvatskog jezika u Hrvatskoj. “Jedan od mojih sinova se prijavio, dobio stipendiju i otišao. Želim prenijeti te stvari koje neki propuštaju”, rekla je Curin. Napomenula je da je važno stvoriti mostove između iseljenika, te njih i domovine. “U konačnici cilj je da se upoznamo, družimo, pripremamo jela i zabavljamo pričajući svoje priče”, rekla je Curin. Poručila je svim zainteresiranima da joj se jave putem Instagrama ili na e-mail: croatasenlapatagonia@gmail. com

U Argentini živi oko

300.000 Hrvata i njihovih potomaka, podatak je hrvatskog veleposlanstva u Argentini. Patagonija, koja je djelomično i u susjednom Čileu, najjužniji je dio Južne Amerike.

tajnik za kulturne poslove Hrvatskog doma.

Ovo je naime, treća generacija Hrvata u dalekom Urugvaju, a raritet je da su osnovani davne 1928. godine kao odgovor na atentat na Stjepana Radića. Osnivačkoj skupštini, naime, tada se odazvalo 157 hrvatskih iseljenika. Uspomene na svoje korijene i zemlju iz koje su prije stoljeća emigrirali njihovi preci čuvaju uspješno njegujući običaje, folklor i tradiciju u dalekom Urugvaju. S obzirom na to da je najveći broj doseljenika u Urugvaj stigao iz Primorja i Dalmacije, društvo najviše njeguje pjesme i plesove obalnog područja. No, poštujući domaćina pred publikom 59. Vinkovačkih jeseni prikazali su slavonski program na oduševljenje gledatelja.

Osnovali su ga prije 150 godina hrvatski doseljenici s Brača, Hvara, Visa, Korčule te okolice Dubrovnika i Omiša

UČileu, gdje živi oko

200.000 osoba hrvatskog porijekla, jedno vatrogasno društvo zove se “Dalmacija” zbog svojih osnivača s dalmatinskih otoka. Vatrogasno društvo “Compañía Croata de Bomberos Dalmacia N°5 de Chile” osnovano je prije 150 godina u sjevernom lučkom gradu Iquique. Osnovali su ga hrvatski doseljenici s Brača, Hvara, Visa, Korčule te okolice Dubrovnika i Omiša koji su počeli nastanjivati sjever te južnoameričke zemlje od

I dalje postoji vatrogasno društvo “Dalmacija” u Čileu

sredine 19. stoljeća. To vatrogasno društvo, na čijem je čelu direktor Jorge Mollo Oyanedel, otputovalo je prošli tjedan u susjedni Peru kako bi učvrstilo suradnju s tamošnjim vatrogascima. Ondje su se sastali s predstavnicima dobrovoljnog vatrogasnog društva “Cuerpo General de Bomberos Voluntarios del Perú” (CGBVP) s kojima su razgovarali o prekograničnim akcijama spašavanja. Također su ukazali na sličnosti i važnost takvih društava u tim zemljama kojima se proteže planinski lanac Ande.

Grb društva je “hrvatska šahovnica”, proslavili su 150. rođendan

“Razgovaralo se o temama od zajedničkog interesa i mogućim područjima suradnje”, priopćila je vlada Perua. Čileansko vatrogasno društvo «Dalmacija», čiji je grb «hrvatska šahovnica», proslavilo je prije dva mjeseca svoj 150. rođendan. Na ceremoniji u gradu Iquigeu sudjelovali su gradonačelnik i hrvatska veleposlanica.

Prošle godine se društvo prisjetilo pogibije trojice svojih članova iz 1978. godine odavši im počast mimohodom na 45.obljetnicu tragedije.

Predstojnik Ureda Zvonko Milas

S nizom istaknutih

članova hrvatske zjednice razgovarali

smo o brojnim temama, posebice o materijalu za �ilm 'Genesis' o Anti Dabri, rekao nam je Nikola Mihaljević

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Unimedia

Filmska ekipa hrvatske tvrtke "Unimedia" koja se trenutno nalazi na australskoj turneji, gdje snima priloge iz hrvatskih zajednica za svoj novi dokumentarni �ilm "Naši ljudi", posjetila je i hrvatsku zajednicu u Canberri.

"U Canberri boravimo tjedan dana, a vrijeme smo iskoristili i za posjet istaknutog kipara Ante Dabre, čija djela su značajno utjecala na kulturno-umjetnički identitet Canberre. Razgovrali smo s našim velikim umjetnikom i sugovornicima koji su govorili o njegovoj karijeri. Među sugovornicima je bio i australski povjesničar umjetnosti Peter Read - koji je i autor nedavno objavljene biogra�ije o Dabri" – rekao nam je producent Nikola Mihaljević, član �ilmske ekipe koja je snimila veličanstvene Dabrine skulpture postavljene u gradu Canberri, među kojima je i "Navy Memorial", djelo koje je svečano otkrila engleska kraljica Elizabeta II.

Filmska ekipa svojim kamerama je snimila i brojna Dabrina djela koja je donirao hrvatskim zajednicama i Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Australiji. Snimili smo i velebnu zgradu Veleposlanstva koja je izgrađena i donacijama i samim radom članova hrvatske zajednice. "S nizom istaknutih članova hrvatske zjednice razgovarali smo o brojnim temama, posebice o materijalu za �ilm 'Genesis' o Anti Dabri. Župnik je govorio o aktualnom stanju hrvatske zajednice u Canbverri, svoje priloge dali su istaknuti poslovni ljudi, pripadnici sportske i kulturne zajednice, te naš istaknuti znanstvenik Hrvoje Tkalčić koji je nedavno svečano inauguriran za novog člana Australske

Kamerama snimljeni značajni doprinosi

hrvatske zajednice na području umjetnosti, kulture, znanosti…

akademije znanosti. Održali smo najavljene projekcije �ilmova u klubu 'Canberra Deakin' te se družili s posjetiteljima, njih pedesetak, kojima i ovim putem zahvaljujemo na toploj dobrodošlici" – rekao je Nikola, koji je sa svojim kolegama nastavio put prema hrvatskoj zajednici Wollongonga, a otuda će otputovati u Sydney.

Zašto mediji bojkotiraju Jonjića?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Dio vodećih medija u Hrvatskoj i dale ignorira Tomislava Jonjića i njegovu predsjedničku kandidaturu – njegovo ime ne uvrštavaju u ankete koje organiziraju, niti ga spominju u svojim objavama. Tako je, primjerice, portal 24sata.hr 12. rujna objavio anketu u kojoj čitateljima nude da se izjasne o sljedećih imena: Zoran Milanović, Dragan Primorac, Niko Tokić Kartelo, Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin i Aurora Weiss. Tu su, dakle, našlo mjesta za politički beznačajnog poduzetnika Niku Tokića Kartela i Auroru Weiss, savjetnicu predsjednika Milorada Dodika, koja je tri dana ranije iskočila niotkuda, ali ne i za odvjetnika i publicista Tomislava Jonjića koji je kandidaturu objavio još u svibnju.

Naravno, zna se što se time želi postići. Spominjanje Tomislava Jonjića u anketama i izvješćima bilo bi izravan poticaj biračima da razmisle i o tom imenu, a nekim moćnim krugovima u Hrvatskoj očigledno nije po volji da se o njemu razmišlja. Pitanje je zašto. Jer, i prije njega je bilo kandidata s desnice, ali niti jedan nije doživio takav bojkot.

Jedan hrvatski portal ovih je dana objavio, a tekst je potom prenio i Tomislav Jonjić na svojoj web stranici, da su pravi uzroci dublji i mogu se shvatiti samo kada se pogleda njegova obiteljska geneza.

Naime, roditelji Tomislava Jonjića, Dinko i Darinka rođena Ćutuk, su kao učenici imotske gimnazije godine 1958. bili među osnivačima organizacije Hrvatska revolucionarne mladež (HRM). Njihov cilj bila je slobodna, demokratska i neovisna hrvatska država i višestranačje, a držali su da se za njegovo ostvarenje treba intelektualno izgrađivati, brinuti se o hrvatskom jeziku, studirati hrvatsku povijest i književnost. No, vodstvo organizacije ubrzo je uhićeno i po kratkom postupku osuđeno na višegodišnje zatvorske kazne. Na Vrhovnom sudu NR Hrvat-

Roditelji Tomislava Jonjića, Dinko i Darinka rođena Ćutuk, su kao učenici imotske gimnazije 1960. godine osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne zato što su zagovarali slobodnu i demokratsku Hrvatsku

ske 1960. godine kazne su im nešto ublažene, pa je u konačnici Darinka Ćutuk osuđena na pet i pol, a Dinko Jonjić na pet godina zatvora. Andrija Vučemil dobio je šest godina, Željko Crnogorac četiri, Iva Šabić tri, a malodobni Jure Knezović 3 i pol godine. Darinka Ćutuk i Iva Šabić svoj strogi zatvor odrobijale su Požegi, Jonjić, Vučemil i Crnogorac kaznu su odslužili na Golom otoku, a maloljetni Knezović u Zenici.

Sam Tomislav Jonjić je uspješan odvjetnik, ekonomski i politički neovisan, uz to veoma plodan publicist koji se ne boji iznijeti stav o bilo kojem političkom i povijesnom pitanju. Kada se sve to zna, jasno je zašto gospodari hrvatskog medijskog prostora nastoje onemogućiti njegov kontakt s biračima.

Kolike su uopće Jonjićeve šanse i kolike bi bilo da ga ne ignoriraju? Na to pitanje, naravno, pouzdanog odgovora nema. Ako bi se sudilo po anketama onog dijela mainstream medija koji Jonjića ipak pripuštaju u krug predsjedničkih kandidata, izgledi su mu, kako je jedan portal objavio, na razini statističke pogreške. No, ima i nekih naznaka da te ankete ipak nisu objektivne, što im, ako se to pokaže istinitim, ne bi bilo prvi put.

Naime, u nekim online anketama, u kojima istraživanje ne provode anketari, nego posjetitelji određene web stranice izravno glasaju, Jonjić dobiva značajnu potporu. Tako je, primjerice, u anketi Večernjeg lista drugi, u anketi portala Dnevnik.hr dobiva devet posto glasova, što je ipak znatno više od statističke pogreške.

Andrej Plenković i HDZ mogu mirno spavati! HDZ može slaviti! Ali i Možemo! Može slaviti. I ta sekta može mirno spavati i kovati planove za daljnji politički uspon. Jer HDZ ne treba brinuti da će konačno dobiti oporbu kakvu trebamo niti Možemo! Treba brinuti za svoju budućnost. Sve zahvaljujući SDP-u i njegovu članstvu koje je politički totalno zabrazdilo i, zahvaljujući partijskom vodstvu koje je svrha samome sebi, partijskim salonskim ljevičarima kojima je samo bitno da prežive u nekoj fotelji na državnim jaslama.

Sve je ovo rezultat subotnjih partijskih izbora u SDP-u koji nisu bili iznenađenje niti su donijeli išta novoga. Bilo je jasno da je najizgledniji favorit za novog šefa partije Siniša Hajdaš Dončić, što se i potvrdilo u subotu, kad mu je malo nedostajalo da pobijedi već u prvom krugu. Iako je u subotu još drugi krug, sad je već jasno tko će biti nasljednik Peđe Grbina. To je osoba koja je za SDP najgore moguće rješenje. To je osoba koja je posve politički bezlična, bez ikakve

Uveli smo euro u posve krivo vrijeme, ali zato sada uvodimo porez na nekretnine u sasvim krivo vrijeme. Ipak, dovršavamo velike projekte, otvoren je drugi tunel kroz Učku, to jest druga cijev, pa je tunel sada postao dvocijevkom. Istra još jednom sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Prvi je put to uspjelo Milanoviću, drugi put 1981., i sada treći put. Govorim o Boži Milanoviću, svećeniku, koji je na Mirovnoj konferenciji 1946. dokazao da Istra pripada Hrvatskoj, i to dokumentom nazvanim Spomenica hrvatskoga svećenstva u Istri, podastrijetom Saveznoj komisiji.

Je, da, poslije su komunisti prodavali priču da su oni zaslužni, a bili su tako frustrirani da su u Pazinu zaklali svećenika Bulešića, pred crkvom. Tako je to bilo, ima, znači i zaslužnih Milanovića. Ovaj sadašnji mogao bi i bez velikih zasluga postati i budući, jer je narod željan zabave i festivala, promjene ne voli, o protukandidatima nema dovoljno informacija, ni o protukandidatkinjama, a potonjih ima sve više. Za sada je odnos žena i muškaraca tri naprama tri, tabor im je pojačan ulaskom u igru stanovite Aurore Weiss, za koju nikad čuli, ali joj je dobra preporuka savjetnički staž kod Milorada Dodika u tzv. Republici srpskoj. Ako Aurora pobijedi, ne će trebati Vučić i Dodik realizirati srpski svet iz Beograda. Čuda smo se nagledali, pa idemo dalje.

Dok se sve to kuha oko Pantovčaka, u Americi su birači više no Trumpa i Kamalu pratili izbore u SDP-u. „Tko vodi?“, zabrinuto je pitao Trump. Rečeno mu je da sve ide

karizme, bez osobnosti, bez širine, a da ne govorimo o njegovoj nesposobnosti u Vladi Zorana Milanovića, u kojoj je bio još nesposobniji od samog Milanovića, što je enormno postignuće.

Uglavnom, članstvo SDP-a je u velikom broju dokazalo da je nedoraslo političkom trenutku i da je Milanovićev talac jer biraju novog šefa partije koji je produljena Milanovićeva ruka. Totalno je smiješno kad taj izgledni novi šef u kampanji tvrdi da Milanović nema nikakav utjecaj na partiju, a Milanović izravno utječe na partijske izbore. A nije li Milanović i spasio SDP od potopa na prošlim parlamentarnim izborima? Nevjerojatna je ta spremnost ovih partijaša da s Milanovićem nastavljaju politički eutanazirati SDP koji je počeo eutanazirati upravo Milanović kad je preuzeo kormilo partije nakon smrti Ivice Račana. Po tko zna koji put se vraćam na serijal o hrvatskim premijerima, i na epizodu o Milanoviću, i što su sve o njemu pričali sami partijaši, a danas ga i dalje obožavaju.

Ali dobro, članstvo je tako odlučilo pa su valjda svjesni da će partija s takvim šefom postati drugorazredna i trećerazredna

Članstvo SDP-a je u velikom broju dokazalo da je nedoraslo političkom trenutku i da je Milanovićev talac jer biraju novog šefa partije koji je produljena Milanovićeva ruka

stranka, da će HDZ suvereno dalje vladati, a da će ih Možemo! samo dalje grickati i preotimati im biračko tijelo, kao što su to već učinili u Zagrebu, u kojemu SDP ne znači više gotovo ništa. SDP zasad još na površini drži samo ime, tradicija, infrastruktura, ali i to će se istopiti jer s novim partijskim šefom nećemo dobiti ništa novoga. Kakav je to novi SDP, kakve su to nove politike, kakve su to promjene ako propali i krajnje nesposobni šef stranke Peđa Grbin za svog nasljednika instalira još nesposobnijeg od sebe? Analitičari već dugo ukazuju na to da SDP treba napraviti odmak od Milanovića, a partija nikako iz njegova zagrljaja. Pri čemu Milanoviću uopće nije stalo do SDP-a. Partija je tu samo za njegove uskogrudne političke i osobne potrebe i on neće nimalo plakati nad pokopom SDP-a. Živo mu se fućka za njega. Ali je krajnje sljepilo da se tolikom broju članova SDP-a fućka za vlastitu stranku i da ne vide dalje od Milanovićevih skuta?

Istina, ni drugi kandidati za novog šefa partije nisu baš neki izbor za svijetlu budućnost SDP-a. Jer bi partiji u ovom trenutku za lidera trebao netko poput Tonina Picule. No Picula je sam procijenio da nema šanse na izborima, a možda se malo i kukavički maknuo od bilo kakvog pokušaja jer je ljepša plaća u Bruxellesu. Kako god, SDP je do sada uvijek imao izbore za najvećeg bezveznjaka i gubitnika. Zašto da sada mijenjaju tradiciju? (Večernji list)

Kako je Istra sjedinjena s Hrvatskom

po planu, u drugom krugu veliku prednost ima Hajdaš, u nevinoj mladosti član HDZ-a, pa je, znači, sve normalno. Uglavnom današnji SDP se traži i ne nalazi, osim u Zagrebu gdje je shvatio da ultralijevo nemremovsko ne prolazi, te bi u metropoli trebalo koalirati makar i s HDZ-om, dotično Leve previše iti ne. Štoviše, zagrebački SDP je cinkao javnosti da Nemremo daje velik posao �irmi s jednim zaposlenim, a ta jednoljudska �irma nadzor prepušta – beogradskoj �irmi. Onaj stari SDP, sljednik KP, ne bi od toga pravio probleme, naučen na nadzor Beograda nad Zagrebom, sluga pokoran.

ni urednik, inače sveprisutan u javnosti, vrlo rado slikan s vladajućim političarima, a vlasnik novina nerezident. Postoji valjda crta, ne mora biti crvena crta, preskačući koju sloboda tiska prelazi u zonu koja s novinarstvom više nema ništa zajedničko, pa bi Gege, kada je već Aurora napustila (?) Dodika, mogao doći na mjesto savjetnika u srpskoj republici, ili u neku medicinsku ustanovu. Jer, tako daleko i tako stupidno nisu dosegnule ni Novosti, spašene od napada domovinaca izravnom akcijom vlasti, koja ni okom nije trepnula kada je nestalo Hrvatsko slovo, tjednik za kulturu kojega je u stvari utemeljio Franjo Tuđman, uzgred i Hrvatsku demokratsku zajednicu, ha. Ma čitam ja u jednom listu naslov Povratak plašta narodu Tupinamba. Nikad čuo. Pa vidim da je to „prvi narod“ takoreći, starosjedilački u Brazilu. Stid me je što nisam znao, a to što su navodno bili kanibali, nema veze. Imali su svoj način života, i sveti plašt kojega su im oteli Portugalci, pa preprodali Dancima, ovi ga izložili u Kopenhagenu, a prošlih dana vratili narodu Tupinamba, to

Svećenik Božo Milanović je na Mirovnoj konferenciji 1946. dokazao da Istra pripada Hrvatskoj, i to dokumentom nazvanim Spomenica hrvatskoga svećenstva u Istri

A ništa, čitam novine. Gutam, pasionirano. I ondje čuda velikih, recimo moj vrtni patuljak Gege, novinar od formata. Taj piše ni više ni manje da razlog aktualnog jačanja Hrvatske vojske nisu ugroze s istoka ili od bilo gdje, nego da se Hrvatsku vojsku priprema za sukob s narodom, dotično valjda hrvatskim narodom. I tu se blasfemiju samo tako tiska, budući da cenzure nema i ne treba je biti, ali je simptomatično da takvom provokatoru podilaze urednici i glavjest Brazilu. Kakve to veze ima s Hrvojevim misalom. Očito su Brazilci i brazilska diplomacija tiho i vjerojatno ne samo tiho nastojali na povratu. Za razliku od naše diplomacije, kulturne i svake druge, koja mirno dopušta da znameniti Hrvojev misal, i taj svet za hrvatsku kulturu, počiva u – Istanbulu, to jest Carigradu. Barem smo mogli pokušati da povrat bude uvršten u Istanbulsku deklaraciju ili kako se već zove, premda nije tema, ali neka se nađe. Ali nismo, nismo čak ni europski tupinambe, nego samo tupi. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Zvonimir Despot

Piše: Hrvoje Hitrec

POUKE BIBLIJA NIKAD NEMA PROBLEMA S MREŽOM, BATERIJA JE UVIJEK PUNA

Ne mora joj se dopunjavati kredit, Isus je platio za sve; imamo neograničene razgovore i poruke

Štobi bilo kad bismo s našom Biblijom postupali kao s našim mobitelom?

- Imali bismo je uvijek u torbi ili u džepu.

- Više puta dnevno bacili bismo pogled na nju.

- Brzo bismo se vratili kući ili na radno mjesto kad bismo je tamo zaboravili.

- Upotrijebili bismo je da razveselimo prijatelje nekom porukom iz nje.

- Postupali bismo s njom kao da ne možemo bez nje živjeti.

- Svojoj djeci bismo poklonili barem po jednu - za njihovu sigurnost - a i da bismo komunicirali s njima.

Biblija ‘kao mobitel’

Razlika između Biblije i mobitela:

- Biblija nikad nema problema s mrežom.

- Pomoću nje uvijek imamo dobru vezu, svejedno gdje se nalazimo.

- Ne mora joj se dopunja-

Zašto dobri i ponizni ljudi najčešće

upotrebljavaju

jednostavne riječi?

S

rce, mozak i jezik dogovorili su se da više neće koristiti male i jednostavne riječi. Srce je reklo: „Te male riječi samo me opterećuju, čine me mekanim. Danas srce mora biti tvrdo!“

Mozak je rekao: “Velike misli, formulacije, spekulacije… To je nešto! Male riječi samo trate vrijeme!“

Jezik je rekao: “Ja se osposobljujem za stručne izraze, strane riječi, visok govor. Malim riječima više se ne želim baviti!”

I tako je srce jeziku slalo samo tvrde riječi, mozak je proizvodio samo učene riječi, a jezik je držao visoke govore. Preko usta više nije izašla mala, jednostavna riječ. Nakon te urote svijet je ostao bez utjehe, hladan i prazan.

Ipak je još uvijek bilo ljudi koji su se sjećali malih riječi. I počeli su ih izvlačiti iz zaborava. Najprije su se bojali da će biti ismijani. Ali, gle: male riječi radosno su se prenosile od usta do usta, od glave do glave, od srca do srca i izazvale su neslućeno širenje. A svijet je postao opet prijateljskiji.

Riječ mora svima služi-

ti. Zato dobri i ponizni ljudi upotrebljavaju jednostavne riječi koje će svi razumjeti: neuki i učeni.

vati kredit, Isus je platio za sve; imamo neograničene razgovore i poruke.

- Nema iznenadnog prekidanja komunikacije, a baterija je uvijek puna.

SOS brojevi:

- Ako si utučen, biraj Ivana 14.

- Ako si uznemiren, biraj 51. psalam.

- Ako si zabrinut, biraj Mateja 6,19,34.

- Ako si u opasnosti, biraj 91. psalam.

- Ako ti se čini da je Stvoritelj vrlo daleko od tebe, biraj 63. psalam.

- Ako tvoja vjera treba jačanje, biraj Hebreje 11.

- Ako si usamljen i u moru strahova, biraj 23. psalam.

- Ako misliš da si bezosjećajan i suviše kritičan, biraj 1. Korinćanima 13.

- Ako tragaš za tajnom prave sreće, biraj Kološanima 3,12-17.

- ako želiš mir i sigurnost, biraj Mateja 11,25 - 30.

Recept za molitvu koja nikada neće prestati

KAKO NEPRESTANO MOLITI

Uvrijeme pustinjskih otaca postojala je sekta mesalijanaca. Naglašavali su pretjeranu duhovnost i smatrali svaki �izički rad neprikladnim za monaha. Nekoliko monaha te sekte dođoše jednog dana opatu Luciju.

Starac ih upita: “Čime se bavite?” Oni odgovoriše: “Ni prstom se ne dotičemo nikakvog posla, nego kako veli apostol, molimo bez prestanka.” Na to im starac reče: “Jedete li vi?”

Oni odvrate: “Dakako da jedemo.” On im kaže: “I dok vi jedete, tko se u međuvremenu moli umjesto vas?” I opet im reče: “Zar vi ne spavate?” Oni odgovore: “Naravno da spavamo.” A starac će na to: “I dok vi spavate, tko se moli mjesto vas?” Na to nisu znali

Priča o ljudima koji su nosili vreće životnih uspjeha i neuspjeha

Jedna legenda govori o tri čovjeka, koji su svaki nosili po dvije vreće. No, teret nisu svi osjećali jednako. Vreće su im, jedna sprijeda, a druga straga, visile obješene na drvenoj motki na ramenu.

odgovoriti. On im reče: “Oprostite mi, ali vi ne činite to što govorite. A ja ću vam pokazati da ja, premda obavljam poslove, neprestano se molim. S Bogom se spustim na zemlju i radim što treba. Pritom govorim: “Smiluj mi se, Bože, i po milosrđu svome oprosti moje grijehe.” Tada ih upita: “Zar to nije molitva?” Oni odgovoriše: “Naravno da jest.” Tada im on reče: “Ako tako provedem cijeli dan u radu i molitvi, zaradim šest novčića, manje ili više, svejedno. Od toga dva novčića ostavim pred vratima kao milostinju, a za ostale kupim hranu. Dok ja jedem ili spavam, moli za me onaj tko je dobio dva novčića. I tako po milosti Božjoj neprestano se molim.”

Pitali su prvog čovjeka što nosi u vrećama. Odgovorio je: “Svi moji uspjesi, sva dobra djela mojih prijatelja, sve životne radosti su u vreći straga. Skriveni od pogleda, završeni, prekriveni lišćem, ne smetaju mi mnogo. U vreći sprijeda nosim sve loše i ružne stvari koje su mi se dogodile. Hodam, često zastanem, vadim ih, promatram, proučavam, razmišljam što bih mogao učiniti. Stalno sam s njima, i mislima i osjećajima. Neprestano radim na njima.” Taj se čovjek često zaustavljao, gledao unatrag, mučio se nad sobom i napredovao malo i vrlo sporo.

I drugog su čovjeka pitali isto. Rekao je: “U vreći sprijeda nosim svoja dobra

djela, spoznaje o vrlinama. Često ih gledam, vadim i pokazujem drugima. Vreća na leđima sadrži moje greške i slabosti. Nosim ih sa sobom kud god krenem, jer su moje i ne mogu ih tek tako odbaciti. Usporavaju me, ponekad su vrlo teške.”

Treći čovjek je odgovorio: “Na prednjoj vreći napisao sam riječ ‘dobrota’. Prepuna je pozitivnih misli, dobrih ljudskih djela, svih dobrih stvari koje sam imao i učinio u životu, misli o mojoj snazi. Ta mi vreća nije teška. Naprotiv, poput brodskih jedara, pomaže mi u kretanju naprijed. A vreća na leđima ima natpis ‘loša sjećanja’ i prazna je, jer sam joj odrezao dno. O svemu što mi se loše dogodilo, o lošim mislima koje ponekad imam o sebi, o zlu koje čujem od drugih, malo razmislim i bacim ih u tu vreću. Kroz rupu to ode zauvijek. Ja sam slobodan. Nemam tereta koji bi me usporavao u hodu.”

Što je moje poslanje?

Nakon dugogodišnjeg

zajedničkog života u učenju i meditiranju, trojica učenika napustila su svojega starog učitelja i krenula u svijet da izvrše svoje poslanje.

Deset godina kasnije, sva trojica su se vratila da posjete učitelja. Stari pustinjak ih zamoli da sjednu jer bijaše tako onemoćao da se nije mogao pridići.

Svaki od učenika pričao je svoja iskustva.

“Ja sam”, reče prvi ponosno, “napisao nekoliko knji-

ga koje su prodane u milijun primjeraka.”

“Ti si svijet ispunio papirom”, reče učitelj.

“Ja sam”, uze riječ drugi učenik, “održao na tisuće propovijedi u svim poznatijim gradovima.”

“Ti si svijet ispunio riječima”, reče učitelj.

Tada se javi treći učenik.

“Ja sam ti donio ovaj jastučić da možeš osloniti svoje umorne noge”, reče on.

“Ti si našao Boga”, reče učitelj smiješeći se.

DRUŽENJE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH

Nakon kreativnog početka druženje je nastavljeno u veselom tonu - uz kartanje i boćanje

Pripremila: Suzana FANTOV

Prošli utorak, 10. rujna, bio je iznimno uzbudljiv i dinamičan dan za grupu društvene potpore Casey koja djeluje u sklopu Australsko-hrvatskih društvenih usluga.

Grupa se doista istaknula svojim energičnim i angažiranim duhom. Svaki član grupe imao je priliku uživati u raznovrsnim aktivnostima koje su im pripremili njihovi voditelji.

Početak dana obilježila je kreativnost kroz novi craft decoupage projekt. Članovi su s velikim entuzijazmom sudjelovali u izradi rukotvorina, pokazujući nevjerojatnu maštovitost i vještinu. Ovaj projekt ne samo da je svima omogućio da iskažu svoje umjetničke talente, već je stvorio i priliku za zajednički rad i povezivanje. Nakon kreativnog početka druženje je nastavljeno u veselom tonu - uz kartanje i boćanje. Ove igre pružile su svima priliku za opuštanje i zabavu, podsjećajući na važnost timskog duha i prijateljstva.

Vrhunac dana bio je obilježavanje čak sedam rođendana! Svi koji su slavili svoj po-

Proljetni dani donose novi kreativni zanos!

seban dan bili su u središtu pažnje, a atmosfera je bila ispunjena smijehom, veseljem i srećom. Pripremljena je proslava uz torte i rođendansku pjesmu slavljenicima. Dan je bio ispunjen pozitivnom energijom i uzbuđenjem, a svi članovi veselili su se budućim zajedničkim trenucima i aktivnostima koje će ih još više povezati i usrećiti.

Mentori koji nove naraštaje uče hrvatskoj tradiciji kroz povijest plesa i pjesama –predsjednik HFA „Vukovar“ iz Sydneyja Tomislav Irga

Razgovarala: Suzana FANTOV

Upoznajmo pobliže voditelje hrvatskih folklornih grupa i ansambala čije se bogato iskustvo u čuvanju tradicije i prenošenju znanja prije svega odlikuje njihovom strašću prema folklornoj umjetnosti i vještini vođenja grupe, tj. sposobnošću motiviranja i poučavanja mladih članova koji nastavljaju čuvati ono što se marljivo prenosi godinama među folklornim grupama i ansamblima koji djeluju u sklopu hrvatske zajednice u Australiji.

U ovom broju donosimo vam razgovor s Tomislavom Irgom, predsjednikom Hrvatskog folklornog ansambla „Vukovar“ iz Sydneyja.

Gospodine Irga, kako ste započeli svoju karijeru u folkloru i što vas je privuklo ovoj umjetnosti?

- Moje putovanje počelo je u dobi od 15 godina. Moj rođak i ja željeli smo se družiti s djecom hrvatskog podrijetla i pridružili smo se lokalnoj folklornoj skupini „Vesela Slavonija” koju je vodila Joja Ugarković. Joja nas je naučila uživati u plesu, pjesmi i ljepoti bogatog nasljeđa kroz folklor. Dok smo bili članovi „Vesele Slavonije“ pridružili smo se i drugim folklornim skupinama kako bismo proširili naše folklorno iskustvo.

Možete li opisati svoje iskustvo u vođenju folklorne grupe iza koje je dugi niz godina rada?

- Voditi Hrvatski folklorni ansambl „Vukovar“ bio je privilegij koji će me pratiti cijelog života. Nastupali smo pred svjetski poznatim uzvanicima, uključujući i prvog predsjednika samostalne Hrvatske, dr. Franju Tuđmana, imali smo turneje po Australiji i Hrvatskoj u nekoliko navrata te smo prikupili sredstva za pomoć tijekom rata. Koje su vaše odgovornosti u ansamblu i što su najveći izazovi s kojima se susrećete?

- Kao predsjednik Hrvatskog folklornog ansambla „Vukovar“ nemam određene odgovornosti. Naša skupina sastoji se od članova koji surađuju kao tim, dijele odgovornosti kakve god one bile ili rade što je god potrebno. Svi preuzimamo odgovornost za vođenje operacija naše skupine.

Kako održavate balans između tradicije i inovacije u vašem radu s folklorom?

„Voditi HFA 'Vukovar' moj je privilegij koji će me pratiti cijelog života“

skupine da se angažiraju i razvijaju svoje vještine u folklornoj umjetnosti?

- U našoj skupini ne nedostaje motivacije. Svi naši članovi ovdje su radi ljubavi prema hrvatskoj kulturi i folkloru i dio su skupine iz vlastite motivacije.

Kako biste najbolje opisali proces mentorstva i prenošenja znanja idućem naraštaju/mladim članovima folklorne skupine?

Očuvanje kulturne tradicije hrvatskog folklora i kulture osnovni je cilj HFA „Vukovar“

- Tradicija je ključna za našu skupinu i imali smo sreće što smo na početku imali Branka Bernardića koji nas je učio plesove, koreogra�ije itd. Branko je u Hrvatskoj plesao u „Ladu“ i naučio nas je ne samo plesati, već i održavati tradiciju. Imamo izvrsne ljude u našoj skupini koji posjeduju majstorski talent u stvaranju koreogra�ija na temelju tradicije s inovacijom stvaranja predstave za našu publiku. Kako motivirate članove vašeg Upravnog odbora i

- Svake godine u skupinu primimo nove i mlađe članove. Također sada imamo već treće pokoljenje djece naših osnivača. Najbolji način na koji možemo biti mentori ovoj novoj generaciji je ne samo učiti ih plesove i koreogra�ije, već i tradicije i povijest odnosno podrijetlo ovih plesova kroz sam ples - i tako da im pokažemo prožetost plesova i s njima povezanih pjesama.

Kako se nosite s izazovima očuvanja hrvatske tradicije ovdje u dalekoj Australiji, toliko daleko od domovine Hrvatske?

- U početku je bilo teško, no sada smo usko povezani s glavnim folklornim skupinama u Hrvatskoj, posebice sa skupinom „Lado“ zahvaljujući internetu, a imamo i dugotrajnu vezu s Hrvatskom maticom iseljenika, gdje uspijevamo dobiti materijale koji su povezani s folklorom, glazbom, nošnjama i učiteljima folklora.

Kako promičete suradnju unutar grupe i razumijevanje važnosti timskog rada u folkloru?

- Kao što sam već ranije spomenuo, naša folklorna skupina sama je sebi motivator - stoga nikoga nije potrebno dodatno poticati. Kako biste procijenili uspjeh vaše folklorne grupe?

- U ansamblu „Vukovar“ napravio sam sve što sam želio. Išao sam na turneje po Australiji, Novom Zelandu, Hrvatskoj, izgradio sam reputaciju skupine kao vodeće folklorne skupine u Australiji te sam tijekom proteklih 40 godina stekao doživotne prijatelje.

Koji su vaši dugoročni ciljevi i vizija za budućnost HFA „Vukovar“?

- Naša skupina napravila je u proteklih 40 godina sve što je bilo moguće. Očuvanje kulturne tradicije hrvatskog folklora i kulture osnovni je cilj HFA „Vukovar“ - ovaj zadatak sada je u rukama mlađeg naraštaja, mladih članova „Vukovara“.

Pralik Gospe Velikog u procesiji brojnih

Nakon svečanog misnog slavlja proslava se nastavila na prostorima Centra na velikom pikniku koji je potrajao do kasnih poslijepodnevnih sati

Tekst i foto: HKC Blacktown

Hrvatski katolički centar u Blacktownu i ove je godine, u nedjelju 8. rujna, proslavio blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, svoje nebeske zaštitnice. Tradicionalno, i ovoj je proslavi prethodila trodnevnica kojoj su u većem broju nego prijašnjih godina prisustvovali vjernici iz HKC-a “Blacktown”, ali i ostalih katoličkih centara.

Prvi dan trodnevnice započeo je molitvom, a potom je uslijedilo misno slavlje i klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom; misno slavlje i klanjanje predvodio je fra Ivan Ivanković OFM. Drugi dan trodnevnice započeo je molitvom i križnim putem, a potom je služena sveta misa koju je predvodio fra Darko Žnidaršić OFM. I treći dan započeo je molitvom, a nakon toga služena je sveta misa na kojoj se dijelio sakrament bolesničkog pomazanja za bolesne osobe.

Nakon svete mise svi okupljeni na misnom slavlju sabrali su se ispred špilje Blažene Djevice Mari-

Volume 28. No. 1275

Wednesday, 18th of September 2024

Croatia’s Tourism Boom: A Record 16.9 Million Visitors Flock to Adriatic Paradise

Croatia has witnessed a remarkable surge in tourism this year, with a reported 16.9 million tourist arrivals thus far in 2024, according to the latest �igures from the Croatian National Tourist Board (CNTB). This marked increase compared to the previous year underscores Croatia’s burgeoning appeal as a premier travel destination in Europe.

The tourism sector has emerged as a crucial pillar of the Croatian economy, fostering job creation, economic growth, and infrastructure development nationwide. This in�lux of tourists has been propelled by the mounting demand for Croatia’s diverse offerings, including its breathtaking Adriatic coastline, rich cultural heritage, and idyllic islands.

The CNTB reports that the majority of tourists visiting Croatia in 2024 hailed from Germany, Slovenia, Austria, and Poland, with visitors from the United Kingdom and the United States also showing signi�icant growth. Among the

most sought-after destinations were Dubrovnik, Split, and Zagreb, as well as the picturesque Istrian and Dalmatian coastlines.

Dubrovnik, often dubbed the “Pearl of the Adriatic,” continues to captivate throngs of visitors with its medieval architecture, vibrant history, and crystalline waters. Meanwhile, Split, renowned for Diocletian’s Palace and its pulsating nightlife, and Zagreb, the capital city, have become hotspots for both cultural exploration and city breaks.

Tourists are also �locking to Croatia’s islands, including Hvar, Brač, Korčula, and Vis, celebrated for their unspoilt nature, pristine beaches, and exclusive resorts. The Istrian Peninsula, with its unique blend of Italian and Croatian in�luences, is another magnet for tourists seeking culinary delights, wine-tasting experiences, and seaside relaxation.

Croatia’s tourism success is largely attributed to its harmonious fusion of natural beauty and cultural heritage. The country boasts 10 UNESCO World

Heritage Sites, including the Old Town of Dubrovnik, the Plitvice Lakes National Park, and the Stari Grad Plain on Hvar Island. These landmarks, coupled with myriad festivals, music events, and historical sites, have established Croatia as a mecca for culture enthusiasts.

Adventure tourism is also gaining traction, with an increasing number of visitors partaking in activities such as sailing, hiking, cycling, and diving. The Plitvice Lakes National Park, with its cascading waterfalls and turquoise lakes, remains one of the most visited natural attractions, while the Paklenica National Park is a popular spot for hiking and rock climbing.

Tourism is a cornerstone of the Croatian economy, contributing signi�icantly to GDP. The surge in arrivals has bolstered revenue for the hospitality, accommodation, and transport sectors, further driving investments in tourism infrastructure. According to the Ministry of Tourism and Sports, the Croatian government continues to prioritise the

development of sustainable tourism, ensuring that natural and cultural resources are preserved for future generations.

The Ministry has also launched several initiatives aimed at promoting year-round tourism, encouraging visitors to explore Croatia during the off-peak seasons. This strategy has been instrumental in spreading the bene�its of tourism to lesser-known regions and alleviating pressure on popular destinations during the bustling summer months.

With 16.9 million tourist arrivals reported in 2024, Croatia’s tourism industry is �lourishing, attracting visitors from across the globe. The country’s rich tapestry of natural beauty, historical sites, and adventure activities continues to drive its appeal as one of Europe’s top travel destinations. As Croatia builds on this momentum, it is well-positioned for further growth in the tourism sector, contributing to its economic prosperity and international standing.

Mentors who teach new generations Croatian tradition through the history of dance and songs

Prepared by: Suzana Fantov

Let’s get to know more closely the leaders of Croatian folklore groups and ensembles whose rich experience in preserving tradition and transmitting knowledge is characterised, above all, by their passion for folk art, group leadership skills, and the ability to motivate and teach young members who continue to preserve what has been diligently passed down for years among folklore groups and ensembles operating within the Croatian community in Australia. In this issue, we bring you a conversation with the president of CFE Vukovar from Sydney, Tomislav Irga.

Where did your journey/ career in Croatian folklore begin, and what attracted you to the art of Croatian folklore?

My journey started when I was 15years old. My cousin and I wanted to socialise with kids of Croatian heritage, and we joined a local folkloric group called “Vesela Slavonija” run by Joja

Let’s Get To Know the Guardians Of Croatian Folklore In the Croatian Community Of Australia

Ugarkovic. Joja inspired us to enjoy dancing and singing and just enjoy the beauty of a rich heritage through folklore. Whilst at Vesela Slavonija we joined other groups to expand our folkloric experiences.

Can you describe your experiences in leading a folkloric group/ensemble with many years of hard work and experience behind it.

Leading CFE Vukovar was and is a privilege that will always stay with me for the rest of my life. We performed in front of world dignitaries

including the �irst president of Croatia, Franjo Tudman, toured Australia and Croatia on multiple occasions and also raised funds for the war effort.

What are your responsibilities in the ensemble and what are the biggest challenges you have faced?

I do not have particular responsibilities as president of CFE Vukovar. Our group is made up of members who work as a team, sharing responsibilities whatever they may be or whatever is required. We all take responsibility for the running and operation of the group.

How do you maintain a healthy balance between tradition and innovation with your efforts in Croatian folklore?

Tradition is critically important to our group, we were lucky enough at the start that we had Branko Bernardic to teach us dances, choreographies, etc.

Branko danced in Croatia in Lado and taught us how to not only dance but also how to maintain tradition. We have good people in our group who have a masterful

talent in creating choreographies based on tradition with innovation to create a show for our public.

How do you motivate your committee and group members to engage and further develop their skills/knowledge in the art of Croatian folklore?

There is no motivation required in our group. All of our members a there because of their love for Croatian culture and folklore and they are all self-motivated to be part of the group.

How would you best describe your efforts/ process of mentoring and imparting knowledge to the next generation/ younger members of the folkloric group?

Every year we recruit new and younger members to our group. We also have now the third generation of children from our founding members. The best way to mentor this new generation is to not only teach them the dances and choreographies but also the traditions and history(origins) of these dances by dancing with them and showing them the intricacies of the dances and associated songs.

How do you deal with the challenges of preserving Croatian tradition here in Australia, being so far away from the homeland Croatia?

It was hard in the beginning, but now we have a close relationship with mainstream groups in Croatian, in particular LADO, the internet and we have a long-lasting relationship with Croatia’s “Matica Iseljenika” where we are able to obtain materials relating to folklore, music, costumes and teachers of folklore. How do you encourage cooperation withing the ensemble and the importance of teamwork?

As I said before everyone in our group is self-motivating so encouragement is not really required.

How would you best describe/evaluate the success of the ensemble?

I have done everything that I have desired with CFE Vukovar. Toured Australia, New Zealand, Croatia, created a reputation for the group as being the leading folkloric group in Australia and making lifelong friendships over the past 40years.

What are your long-term goals and vision for the future of CFE Vukovar?

As stated before the group has been and done everything possible over the past 40 years. Maintaining the cultural traditions of Croatian folklore and culture is the primary goal of CFE Vukovar and this task is now in the hands of a younger generation of CFE Vukovar members.

Sv Nikola Tavelić Church in Clifton Hill was abuzz with youthful energy on Saturday, 7th September, as it hosted its monthly Mass for young parishioners and their families. This cherished tradition, held on the �irst Saturday of each month, saw a vibrant congregation gather for a unique blend of spiritual enrichment and social merriment.

As the �inal hymn faded, the air of reverence gave way to palpable excitement. The throng of worshippers, led by the exuberant younger members, eagerly made their way to the parish hall, where a spectacular surprise awaited them.

The typically sedate hall had undergone a dazzling transformation. Glittering disco balls cast shimmering patterns across the walls, while pulsating spotlights bathed the room in a kaleidoscope of colours. At the helm of this auditory and visual feast was DJ Monika, the creative force behind the parish’s innovative youth engagement programme. Her carefully curated playlist soon had feet of all sizes tapping to irresistible beats.

Within moments, the dance �loor erupted into a joyous spectacle. Toddlers twirled with abandon, teenagers showcased their latest moves, and even some of the more adventurous parents joined in the fun. The hall resonated with sounds of laughter and the infectious rhythm of contemporary hits mixed with timeless classics.

To fuel the festivities, a sumptuous spread awaited the revellers. Doting parents had outdone themselves with an array of home-baked treats, while the dedicated programme committee ensured no dancer went hungry, serving up piping hot dogs and an assortment of refreshing beverages.

Amidst the revelry, a touching moment of celebration unfolded. Two beautifully

A Heavenly Harmony: Youth Mass and Disco Delight at HKZ Clifton Hill

decorated cakes took centre stage, honouring the birthdays of Valentina and Helena. The crowd paused their merrymaking to serenade the beaming birthday girls, adding an extra layer of warmth to the already cordial atmosphere.

As the evening drew to a close, it was clear that this harmonious blend of faith and festivity had struck a chord with all in attendance. Parents exchanged knowing smiles, appreciative of the church’s efforts to create a welcoming space for the younger generation. The youth, still buzzing with excitement, were already eagerly anticipating the next gathering.

Looking ahead, the parish is set to host a ‘Trivia Night’ on the �irst Saturday of October. This family-friendly event promises an evening of intellectual stimulation and mirthful competition, with brain-teasing questions tailored for participants of all ages.

Story and Photos: Suzana FANTOV

Velikog hrvatskog krsnog zavjeta brojnih župljana i hodočasnika

je Lurdske, gdje su se molile Gospine litanije.

Trećeg dana misno slavlje i molitvu ispred špilje predvodio je domaćin, fra Ivica Pečnik OFM.

Misnom slavlju u nedjelju, koje je predvodio fra Klaudio Milohanović OFM iz HKC-a “St John's Park”, prethodila je procesija vjernika u prostoru Centra. Tradicionalno u procesiji se nosilo zastave i Pralik Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, kojoj je sama crkva posvećena.

Na misnom slavlju okupilo se mnoštvo vjernika iz župe te hodočasnika iz drugih hrvatskih katoličkih centara. Hodočasnici iz Newcastla i Wollongonga stigli su autobusima, a ostali svojim automobilima, dok su oni najhrabriji, pojedini hodočasnici iz “Summer Hilla” i “St John's Parka”, hodočastili pješice.

Hodočasnicima iz “St John's Parka” pridružile su se časne sestre družbe “Klanjateljice Krvi Kristove” koje djeluju u tom centru.

Ljepoti misnih slavlja kroz trodnevnicu i nedjelju doprinijelo je pjevanje župnoga zbora i asistencija ministranata, a nedjeljnog sudjelovanje mladih iz HFG-a “Domovina” i prvopričesnika.

Nakon svečanog misnog slavlja proslava se nastavila na prostorima Centra na velikom pikniku koji je potrajao do kasnih poslijepodnevnih sati.

Na Festivalu čipke u Lepoglavi izložene čipke iz 15 zemalja

Moto fes�vala je ‘Tkanje vremena’, a gradonačelnik Škvarić istaknuo je da Lepoglava ima bogatu povijesnokulturnu tradiciju i baš�nu vezanu uz pavline

Na jednu od najznačajnijih manifestacija u Lepoglavi, 28. Međunarodni festival čipke koji se održava od 13. do 15. rujna, došle su čipke iz 15 zemalja, a program je obogaćen i kulturom i baštinom Turske koja je ove godine zemlja partner Festivala.

Vještina izrade lepoglavske čipke još 2009. upisana na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a.

Moto festivala je ‘Tkanje vremena’, a gradonačelnik Marijan Škvarić istaknuo je da Lepoglava ima bogatu povijesno-kulturnu tradiciju i baštinu vezanu uz pavline.

Pavlini su inače katolički crkveni red koji je u početku bio pustinjački, a kasnije samostanski. Gradili su samostane i crkve, otvarali učilišta, promicali znanost i umjetnost među pojedinim narodima gdje su prebivali.

„Želimo da to nasljeđe, prije svega u čipkarstvu, a koje smo dobili od naših čipkarica, zadržimo i ugradimo u našu sadašnjost te stvaramo novu viziju budućnosti”, rekao je te dodao da su pripremljene brojne kvalitetne izložbe, ali i kulturno-zabavni program i enogastronomija.

„Ove godine zemlja partner je Turska, tako da je svoje orijentalno značenje, ljepotu i kvalitetu koju Turska ima podijelila sa svima nama”, istaknuo je Škvarić.

Program Festivala predstavila je direktorica lepoglavske Turističke zajednice Ljubica Dubovečak. Počeo u petak radionicom koja se održala u suradnji sa srednjim školama, a svečano otvorenje bilo je u večernjim satima, dok je subota bila rezervirana za zemlju partnera.

„Uz 35 izložbi koje su pripremili domaći i strani partneri, kao i osnovne škole i dječji vrtići, posjetitelji su prvi put mogli vidjeti čipke iz Engleske i Španjolske”, rekla je Dubovečak. U subotu navečer nastupila je turska pijanistica Tutu Aydinoğlu, a održan je i koncert Vanne i Martina Kosovca. U nedjelju su na rasporedu bili koncert Limene glazbe, tradicionalni gradonačelnikov gulaš te Izbor Miss Varaždinske županije za Miss Hrvatske 2024. Uz sve to, održao se i tradicionalni sajam na kojem su sudjelovali izlagači i iz susjednih županija.

Tradicionalno, Festival čipke održao se pod visokim pokroviteljstvo predsjednika Republike Zorana Milanovića koji je svoj obilazak počeo razgledavanjem izložbe hrvatskih čipkarskih centara i izložbe „Lepoglavska čipka i nakit“ u Turističko kulturno-informativnom centru Lepoglava, nakon čega je razgledao izložbu inozemnih izlagača i domaćina u Pavlinskom samostanu.

Ostali pokrovitelji ovog festivala ministarstva kulture i medija, turizma i sporta te poljoprivrede, Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, Hrvatska turistička zajednica, TZ Varaždinske županije, kao i Varaždinska županija i Grad Lepoglava.

Zabava uz čaj, kavu

i domaće kolače

Ni ovoj zabavi nije nedostajalo glazbe, a za to su se pobrinuli izvrsni glazbenici Kemo i Mirko

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Ivanka ŠIMIĆ

Hrvatsko karlovačko društvo“ iz Sydneyja organiziralo je u nedjelju, 15. rujna, zabavu uz čajanku na kojoj su se okupili veseli članovi i prijatelji ovog društva koji su uvijek spremni za druženje, ples i pjesmu.

Tako ni ovoj zabavi u društvenim prostorijama Hrvatskog kluba „Kralj Tomislav“ u Sydneyu, nije nedostajalo glazbe za koju su se pobrinuli izvrsni glazbenici, Kemo i Mirko.

Uz obveznu kavu i topli čaj okupljeni na čajanci uživali su i u pregrštu domaćih kolača.

Održana je i nagradna tombola, a jedna od sretnih dobitnica, Ivanka Šimić, poslala nam je i ove fotogra�ije koje svjedoče o još jednom zajedničkom susretu marljivih članova „Hrvatskog karlovačkog društva“ u Sydneyju.

Sve češće imamo priliku o ljepotama BiH čitati i u svjetski poznatim časopisima koji su neke od gradova, ali i prirodnih ljepota, svrstali među svjetski poznate destinacije

Turistička ponuda Bosne i Hercegovine iz godine u godinu diže se na višu razinu, stoga i ne čudi što sve veći broj turista dio odmora odlučuje provesti upravo u ovoj državi. Potvrđuju to i brojna istraživanja koja pokazuju visoku razinu zadovoljstva turista, koji ne samo da uživaju u novim iskustvima koja

U

U BiH najdulje boravili turisti iz Latvije, Irana, Ukrajine, Kuvajta, Egipta...

su stekli u BiH nego planiraju ponovni posjet te preporučuju BiH kao destinaciju drugima. Uz navedeno, sve češće imamo priliku o ljepotama BiH čitati i u svjetski poznatim časopisima koji su neke od gradova, ali i prirodnih ljepota svrstali među svjetski poznate destinacije. U svojim tekstovima najčešće opisuju različite kulture, bogatu povijest i gastronomsku ponudu te prirodne ljepote, što BiH čini sve atraktivnijom i poznatijom destinacijom.

Da se broj turista konstantno povećava, pokazuju i podaci domaćih statističkih agencija. - U srpnju ove godine turisti su ostvarili 240.792 posjeta, što je više za 17,9 posto u odnosu na lipanj ove godine i za 13,6 posto više u odnosu na isti mjesec lani, priopćeno je iz Agencije za statistiku BiH. Kako se navodi u podacima, turisti su ostvarili

Do dovršit će se novih 30 kilometara autoceste, sve do sjevernog ulaza u Mostar, ali i probijanje tunela Prenj dužine 10 kilometara

Nakon prošlotjednog otvaranja i puštanja u promet kolosalnog mosta Hercegovina, najvišeg infrastrukturnog objekta na koridoru Vc, čini se kako bismo ove godine mogli imati i vijesti kada govorimo o najdužem objektu cjelokupnog koridora, ali i dionicama koje od Mostara vode prema jugu.

Direktor JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić nedavno je poručio kako će ovo poduzeće nastaviti do kraja godine s procesom povezivanja južnog dijela zemlje s novih blizu 30 kilometara dionica sve do Mostara sjevera. A to bi, kako je nedavno potvrđeno iz Autocesta FBiH, uključivalo realizaciju plana prema kojemu bi do kraja godine bilo sve spremno za početak radova na dionicama Mostar jug – tunel Kvanj, tunel Kvanj – Buna, Mostar sjever – Mostar jug,

517.295 noćenja, što je više za 25,6 posto u odnosu na lipanj ove godine i za 8,4 posto više u odnosu na srpanj 2023. U ukupno ostvarenom broju noćenja domaćih turista je 24,1 posto, dok je 75,9 posto stranih turista.

Broj noćenja domaćih turista veći je za 13,5% u odnosu na lipanj 2024. i manji za 3,7% u odnosu na srpanj prošle godine. Broj noćenja stranih turista veći je za 30% u odnosu na lipanj 2024. i veći za 13% u odnosu na srpanj 2023. godine. U promatranom mjesecu u strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Saudijske Arabije - s 21,5 posto, Turske s 11,3 posto, Srbije sa 6,9 posto, Hrvatske s 5,7 posto, Poljske s 4 posto, Njemačke s 3,9 posto, SAD-a s 3,2 posto, Slovenije s 3 posto i Ujedinjenih Arapskih Emirata

s 2,9 posto, što predstavlja 62,4 posto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 37,6 posto noćenja.

Kako se nadalje navodi u podacima državne Agencije za statistiku, stopa iskorištenosti soba u srpnju 2024. iznosila je 45,2 posto, a stalnih kreveta 37,5 posto, dok je u istom mjesecu lani iskorištenost soba iznosila 43,1 posto, a stalnih kreveta 36,5 posto.

Prema okviru smještajnog objekta, najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti “hoteli i sličan smještaj” s udjelom od 92,9 posto. Što se tiče duljine boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turisti iz Latvije s 5 noćenja po dolasku, Irana s 4,2 noćenja, Ukrajine s 4 noćenja, Litve i Kuvajta s po 3,9 noćenja i Egipta i Francuske s po 3,6 noćenja u prosjeku.

Turistima je u srpnju u BiH bilo na raspolaganju 21.516 soba, apartmana i mjesta za kampiranje, što je za 4,7 posto više u odnosu isti mjesec lani, i 47.616 raspoloživih kreveta, što je više za 4,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U okviru djelatnosti “hoteli i sličan smještaj” turistima su bili na raspolaganju ukupno 19.481 soba i apartman, što je za 4,7 posto više u odnosu na srpanj prošle godine, i 41.355 kreveta, što je za 5,4 posto više u odnosu na isti mjesec lani.

„Cilj statističkog istraživanja je praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka statistike turizma u BiH u skladu s važećom EU regulativom za statistiku turizma”, priopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Što donosi iduća faza investicijskog ciklusa u federaciji BiH?

ali i kada govorimo o najkompleksnijem objektu na cijelom koridoru, tunelu Prenj. Ključna karakteristika tunela Prenj njegova je dužina od 10,15 km, prema kojoj spada u dugačke tunele i podliježe primjeni svih propisanih mjera sigurnosti u tunelima, prema smjernici 2004/54/EC. Tunel Prenj će se graditi uz

poštivanje svih sigurnosnih standarda propisanih smjernicom EU-a, odnosno s većim pro�ilom i pregradama. Planirana je izgradnja i potpuno opremanje obiju cijevi za promet.

Osim tunela Prenj, koji će biti najzahtjevniji infrastrukturni objekt na cjelokupnom koridoru, ali jedan od najslo-

Hoće, samo ne zna kad će

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

ženijih u europskim okvirima, što i ne čudi zbog iznimno zahtjevnog terena na kojemu će se graditi, i ostale dionice na prostoru Hercegovine, a osobito Mostar sjever - Mostar jug, ističu se svojom složenošću.

Ugovor o zajmu za izgradnju dionice Mostar sjever – Mostar jug na koridoru Vc vrijedan je 110 milijuna eura, zaključen je krajem godine između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a korisnik sredstava je JP Autoceste FBiH. Potpisivanjem ugovora EBRD je odobrio kredit u iznosu od 110 milijuna eura, s investicijskim grantom EU-a u iznosu od 150 milijuna eura i do 150 milijuna eura od lokalnih komercijalnih banaka za �inanciranje izgradnje dionice Mostar sjever – Mostar jug, čime će se podržati razvoj infrastrukture u zemlji, lokalnih poduzeća i usluga za građane.

U prošlom broju spomenuo sam izjavu Džafera Alića, predsjednika Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, u kojoj javno kaže da su Bošnjaci-muslimani vlasnici BiH, dok su Hrvati i Srbi u njoj neugodni podstanari iza kojih oni, Bošnjaci-muslimani, moraju čistiti i mesti!!!

Alićev šef Bakir Izetbegović na ovakvu nacionalističku, mrzilačku i bezobraznu izjavu samo je rekao kako to Alić nije trebao kazati. Još gore od toga jesu njegove riječi: “S obzirom kakve su frustracije pretrpjeli hercegovački Bošnjaci ili Bošnjaci u srednjoj Bosni, nije za opravdati, ali može se razumjeti”.

Dakle, i on misli u dlaku isto, ako ne i gore, samo kaže da to ne treba javno kazati. Bar za neko vrijeme. Kao da su u BiH stradali samo Bošnjaci-muslimani! Što je sa stradanjima Hrvata u, navedimo samo, srednjoj Bosni, Križančevu selu, Dusini, Uzdolu, Buhinim kućama, što je sa stradanjima Srba u Srebrenici, Bratuncu, u Federaciji BiH, i da ne nabrajamo!?

Ali vratimo se, samo kratko, na neka nedavna događanja koje nismo spominjali, uglavnom zbog nedostatka prostora, a ne treba ih zaboraviti.

Ljigavi i nikakav Denis Bećirović, član Predsjedništva Drage Naše, nedavno je, kao i obično, kukao kod međunarodnih predstavnika i savjetovao visokog predstavnika Christiana Schmidta koga bi trebao smijeniti. Kako Bošnjacima-muslimanima niz godina ne uspijeva nagovoriti međunarodnu zajednicu da Miloradu Dodiku zabrane politički rad, sada ga preko stranaca pokušavaju osuditi i strpati u zatvor, no to je još na “dugu štapu”. Zato je Denis Bećirović kazao da Schmidt treba žurno smijeniti ministricu obrazovanja RS.

Odgovor koji su Bošnjaci-muslimani dobili prešutjeli su, a iz OHR-a su im poručili kako se prvo mora pregledati, proučiti što u tom nastavnom planu i programu piše. Činjenicu da je Tužiteljstvo BiH odbilo, po pitanju nastavnog plana i programa RS, podići optužnicu su također prešutjeli.

Gostujući na N1 televiziji, Schmidt je izjavio da rata u BiH neće biti. Prema reagiranjima nekih Bošnjaka-muslimana, Schmidtove procjene nisu dobre. Tako je (samozvani) vojno-politički analitičar Nedžad

Ahatović, bitno je znati da je on Bošnjak-musliman, kazao da je to vrlo hrabra izjava u trenutku kad u Europi bijesni ‘najveći sukob poslije Drugog svjetskog rata..., kad se naše susjedstvo prekomjerno naoružava.” (Misli na Hrvatsku i Srbiju!) Po njemu je jedini način da na ovim prostorima ne dođe do rata da se u roku od četiri godine ulože dvije milijarde u Oružane snage BiH! Njegov je stav po svemu sudeći da slamom gasi vatru!

Da isto ili slično misli i član Predsjedništva Drage Naše, Bošnjak-musliman Denis Bećirović, potvrdilo se nakon njegova posjeta Turskoj, gdje je od Erdogana tražio da se BiH naoruža. Uzalud je Bošnjacima-muslimanima pojašnjavati da bi se u slučaju nekog novog sukoba te Oružane snage u roku od pet minuta raspale na vojsku RS, HVO HB i na vojsku Bošnjaka-muslimana. Srbi koji otvoreno zagovaraju demilitarizaciju BiH i proglašavanje njezine neutralnosti, a Hrvati malo sramežljivije, su u pravu. BiH ne treba imati vojsku. No, dobro, ako Bošnjaci-muslimani baš inzistiraju na vojsci, kao jednom od obilježja državnosti, eto onda neka BiH ima 99 vojnika kako sam predložio u mojoj knjizi Bosna i Hercegovina bijeda nerazumijevanje bijede.

Sud BiH je potvrdio optužnicu protiv Ramiza Durakovića zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva (srpskog) 1993. na području Čajniča. U Sudu BiH vodi se postupak i protiv Ferida Buljubašića, zapovjednika Istočnobosanske operativne grupe te još 12 optuženih. Nije nakana optuživati samo pripadnike jednoga naroda jer su, činjenica je, zločine činili pripadnici sve tri naroda, ali ovom prigodom treba podsjetiti na zločin protiv Hrvata Rame, u selu Uzdol, zbog jednog važnog razloga. Armija BiH je 14. rujna 1993. u tom selu ubila 29 hrvatskih civila i 12 pripadnika HVO-a. Najmlađa žrtva bio je 10-godišnji dječak Stjepan Zelić, ubijen na kućnom pragu s 13-godišnjom sestrom i majkom. Tom prigodom pripadnici Armije BiH ubili su i djevojčicu Jadranku Zeleniku (12) i staricu Lucu Zeleniku (87). I, zamislite, za sve te zločine Sud BiH osudio je samo Envera Buzu, ali mu je 2021. godine umanjio kaznu!

Kakva frustracija za obitelji ubijenih, a tek za Bakira Izetbegovića i ostale koji opravdavaju te zločine jer se ruši priča da Bošnjaci-muslimani nisu činili zločine.

Pokretač “Anti Daytona” Nihad Aličković, Bošnjak-musliman, nedavno je postavio transparent ispred američkog veleposlanstva u Sarajevu na kojem je pisalo “We are all Mehmed”. Evo jedan mali dio što o podizanju spomen obilježja Alagiću piše poznati književnik, Josip Mlakić:

“Koji je najvažniji događaj koji se dogodio u Bosni i Hercegovini u posljednjih ne znam koliko mjeseci? Je li to pad helikoptera Oružanih snaga BiH? Trostruko ubojstvo u Sanskom Mostu? Nazočnost Hrvata Komšića na otvaranju spomenika osobi koju je Haaški sud teretio ‘za ubojstva, nasilje nad životom osoba, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela koje nije opravdano vojnom nužnošću, pljačku javne i private imovine te uništavanje i hotimično nanošenje štete institucijama posvećenim religiji, kršenje zakona i običaja ratovanja, kao i namjerno ubijanje, nanošenje velike patnje i ozbiljne povrede tijela i zdravlja, nečovječno postupanje, nezakonito zatvaranje civila i ekstenzivno uništavanje imovine koja nije opravdana vojnom nuždom, usmjereno protiv Srba, Hrvata i drugih nebošnjaka’? Ništa od svega ovoga, ako je suditi po reakciji iz američkog veleposlanstva. Komšićev čin nije proglašen antidejtonskim djelovanjem, iako je riječ o esencijalnoj negaciji Daytona, veličanju ratnih zločina, što je po zakonu čak i kažnjivo.....”

Da, Schmidt je javno obećao ukloniti spomenik Mehmedu Alagiću. Nije rekao kad će! Krenula je izborna kampanja za lokalne izbore. Bit će veselo.

ŠEF FACEBOOKA KRITIZIRAO

ALBANESEOV PRIJEDLOG ZAHTIJEVAJU PREGOVORE S LABURISTIMA

Zabrana korištenja društvenih mreža za adolescente

Kako je premijer počeo iznositi planove o zabrani korištenja društvenih mreža za adolescente u Australiji, šef globalnih poslova Facebooka nazvao je ovaj prijedlog „noćnom morom za roditelje”.

Australija je izjavila da će kažnjavati internetske platforme s do pet posto njihovog globalnog prihoda ako ne budu sprječavale širenje dezinformacija na Internetu u globalnom nastojanju da se zauzdaju neograničene mogućnosti tehnoloških giganata.

Šef globalnih poslova Facebookga nazvao je prijedlog o zabrani korištenja društvenih mreža za adolescente u Australiji „noćnom morom” za roditelje koji ne uspiju spriječiti svoju djecu da koriste te aplikacije. Premijer Anthony Albanese predložio je ozakonjenje dobne granice za korištenje društvenih mreža nastojeći tako ograničiti adolescentima korištenje društvenih mreža poput Snapchata, Facebooka i Instagrama radi njihove vlastite sigurnosti.

Predlaže se zabrana korištenja do dobi od 14 godina.

Međutim, Nick Clegg, šef globalnih poslova Facebooka izjavio je da premijerov plan ne sadrži nikakve detalje. Tvrtka Meta - koja je vlasnik Facebooka, Instagrama i Whatsappa - i dalje bi slijedila sve zakone, no g. Clegg navodi da bi zabrana bila besmislena ako se ne upostave „uska grla” kao što je to sada u trgovinama Play ili trgovinama aplikacija ili na operativnim sustavima čiji su vlasnici tvrtke poput Googlea ili Applea. Govoreći na sastanku think tanka u Chatam Hou-

Početak procedure izmjene zakona o stanovanju

Premijer je optužen za „patetično i djetinjasto” ponašanje kada je riječ o krizi stanovanja u državi, Zeleni tvrde da je više usmjeren na borbu s njima već na rješavanje problema.

seu u Londonu, Clegg je rekao da postoji „čitav niz aplikacija” koje koriste adolescenti te da bi se sadržaj jednostavno premjestio iz jedne aplikacije u drugu. “Budete li od svih tvrtki tražili da sudjeluju u ovoj gluposti bit će to prava noćna mora za roditelje jer će oni morati pratiti korištenje svake pojedine aplikacije”, rekao je bivši vođa Liberalno-demokratske stranke u Ujedinjenom Kraljevstvu. „Sa stajališta roditelja ili sa stajališta vlade zapravo želite kontrolirati tko koristi ove aplikacije a tko ne, i jedini način na koji to možete praktično provesti je kroz lokaciju na kojoj se aplikacije dohvaćaju na uređaje odnosno iz trgovine aplikacijama. Bez obzira na to koliko se o ovoj temi razgovaralo u Australiji ili drugdje, ako želite napraviti tako velik potez, recimo donijeti zabranu, morate ju osmisliti tako da bude provediva. Mora obuhvaćati sve aplikacije koje koriste mladi, a ne samo neke.”

Albanese je prethodno rekao da želi „nacionalni pristup ovom problemu kako bi osigurao da različite države ne provode vlastite varijacije zabrane društvenih mecija.

„Jedna od stvari koje ćemo promotriti tijekom isprobavanja veri�ikacije dobi jest uporaba kroz stvarno iskustvo, i tu smo već napravili mnogo posla, sada smo u završnoj fazi te potom namjeravamo provesti isprobavanje”, rekao je za NOVA FM ranije tijekom tjedna.

Premijer je u javnosti govorio o mogućnosti korištenja tehnologije prepoznavanja lica kako bi se djeci spriječio pristup određenim aplikacijama, uključujući i pornogra�iju.

Idućeg tjedna počinje procedura u Senatu vezano za prijedloge zakona o pomoći pri kupnji i najmu stanova, oba prijedloga ključni su za vladin plan rješavanja problema sve većih troškova stanovanja diljem zemlje. Međutim, nijedan prijedlog neće proći proceduru u Gornjem domu parlamenta bez potpore Zelenih koji su zahtijevali zamrzavanje i ograničenja najamnina te kraj poreznih olakšica za građevinske tvrtke, te osnivanje građevinske tvrtke koja bi bila u vlasništvu vlade i gradila stanove koji bi se potom prodavali neznatno iznad cijene izgradnje.

„Laburisti nisu ponudili apsolutno ništa”, rekao je glasnogovornik Zelenih Max Chandler-Mather. „Nema najave nikakvih aktivnosti vezanih za ograničenje cijene najamnina. Nema dodatnog

ZELENI ZAHTIJEVAJU PREGOVORE S LABURISTIMA

novca za javne stanove ili javnu tvrtku za razvoj nekretnina. Nema prijedloga o negativnom rejtingu i popustu na kapitalnu dobit koja brojnim građanima koji žive u najmu onemogućuje kupovinu vlastitog doma. Laburisti ne pregovaraju, nisu dali nijednu protuponudu i, iskreno, izgubili smo strpljenje s premijerom kao ulagačem koji će radije odbiti dobre ideje samo zato da bi mogao zadovoljiti svoje osobno neslaganje sa Zelenima umjesto da najmoprimcima pomogne doći do vlastitog doma.”

Budu li usvojena ova dva prijedloga zakona, oni bi osobama koje kupuju prvu nekretninu omogućili kupnju sukladno programu jednakog udjela s vladom. To bi jednostavno značilo da bi vlada platila 40% troškova izgradnje za novu nekretninu te 30% za postojeću.

Program „Build to Rent” namjerava pružiti poticaj za izgradnju stanova isključivo za najam kroz porezne olakšice. Senat je ranije tijekom godine odbio ovaj prijedlog zakona otvorivši istragu kako bi ga se dodatno provjerilo.

Ali ovo nije naišlo na potporu oporbe i Zelenih, a Koalicija je tvrdila da će to stvoriti pristup stanovanju po principu „zauvijek u najmu” dok su Zeleni ustvrdili da ovo neće napraviti ništa do donijeti porezne olakšice građevinarima za gradnju stanova koje si nitko ne može priuštiti. „Laburisti misle da će pobijediti u političkoj borbi sa Zelenima, no u stvarnosti gubitnici laburističke politike tvrdoglavog odbijanja sudjelovanja u pregovorima bit će milijuni građana diljem ove zemlje koji se trenutno muče s problemom kako staviti kruh na stol i istovremeno platiti najamninu za stan samo zato što Laburisti ne žele ograničiti rast cijena najamnine”, izjavio je Chandler-Mather. „Gorko sam razočaran da u parlamentu u kojem imamo priliku pregovarati o povijesnom planu kojim bismo olakšali stambene probleme milijunima Australaca laburisti slijede patetičnu i djetinjastu strategiju kojom pokušavaju započeti svađu sa Zelenima.”

Pola milijuna Australaca živi s demencijom

Prema podacima najnovijeg izvješća, procjenjuje se da trenutno 411.000 Australaca živi s demencijom te da se u iduća tri desetljeća očekuje udvostručenje ove brojke.

Australski institut za zdravlje i blagostanje (AHIW) objavio je u petak najnovije izvješće o demenciji u Australiji u kojem se navodi da su se stope demencije povećale te da će broj izdanih lijekova i hospitaliziacija uslijed ove bolesti nastaviti rasti.

U izvješću se navodi da je ova bolest vodeći uzrok smrti u Australiji nakon koronarne bolesti srca te da je odgovorna za 9.3% smrti. Ovo je ujedno i vodeći uzrok smrti za Australce starije od 65 godina tijekom 2022. Sukladno izvješću, izdano je 688.000 recepata za lijekove za liječenje demencije za oko 72.400 Australaca u dobi iznad 30 godina tijekom 2022/2023. Ovo predstavlja povećanje od 46% u odnosu na 472.000 recepata izdanih u razdoblju 2012/2013.

Glasnogovornica Australskog instituta za zdravlje i blagostanje Melanie Dunford izjavila je da demencija predstavlja značajan zdravstveni problem i problem u skrbi za starije u Australiji. Dunford je izjavila da demencija ima velik utjecaj na zdravlje i kvalitetu života osoba s ovom bolešću, kao i na njihovu obitelj i prijatelje.

„Trenutno za demenciju

STRUČNJACI UPOZORAVAJU

nema lijeka, no postoje strategije kojima se izlazi na kraj s njenim simptomima i koje mogu pomoći u održavanju samostalnosti i kvalitete života”, izjavila je.

Dunford je izjavila da iako se vjerojatnost oboljenja od demecije povećava sa starošću, ona ne predstavlja neizbježan ili normalan dio procesa starenja.

Izjavila je da kako populacija Australije stari, imamo veći broj osoba koje žive s demecijom i kojima su potrebne zdravstvene usluge. Tijekom 2021/2022. oko 242.000 ljudi živjelo je trajno u domovima za skrb starijih, od čega njih 54% s demencijom. AIHW procjenjuje da je gotovo 3.7 milijardi dolara potršnje za zdavlje i skrb starijih tijekom 2020/2021. bilo izravno moguće povezati s ovom dijagnozom odnosno s liječenjem i skrbi za osobe s demencijom.

Direktor organizacije „Dementia Australia” David Sykes izjavio je kako ovo iz-

vješće povećava zabrinutost za razinu ovog problema u Australiji. Izjavio je da se i dalje ne bavimo rješavanjem ovog zdravstvenog problema u Australiji iako je on drugi vodeći uzrok smrti u državi.

„U Australiji 411.000 građana živi s demencijom, to će se u idućih 30 godina udvostručiti, a mi nemamo nacionalni plan”, rekao je. „Zagovaramo i podržavamo rad vlade vezan za razvoj Nacionalnog akcijskog plana za borbu protiv demencije koji bi pružio viziju i smjer politici u �inanciranju potpore osobama koje žive s demencijom. Također bi im pružio sustav i procese koji su potrebni kako bi ljudi pravovremeno bili dijagnosticirani i primili potporu koja im je potrebna.”

Profesor na Sveučilištu Zapadne Australije Leon Flicker rekao je da bi Nacionalni plan uvelike poboljšao situaciju kada je riječ o dijagnosticiranju demencije

te pružanju potpore i usluga ljudima koji žive s demencijom.

Profesor Flicker je izjavio da postoje znanstvene dvojbe o tome što napraviti kako bismo spriječili demenciju, a rizični faktori za demenciju rizični su i za druge bolesti, kao što su bolesti srca i karcinom. Prof. Flicker također je rekao da valja poboljšati sustav tako da oni koji su hospitalizirani s demencijom dobiju bolju skrb.

„Moramo se pobrinuti da reorganiziramo naše usluge tako da osobama s demencijom naš zdravstveni sustav pruži adekvatniju skrb”, rekao je. Prof. Flicker je rekao da kako populacija Australije nastavlja stariti tako će se povećavati broj osoba koje žive s demencijom budući da građani Australije žive sve dulje. Rekao je da je nakon Drugog svjetskog rata Australija iskusila migraciju i veliki broj rođene djece te da sada hvatamo korak s drugim dijelovima svijeta kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo i Europa koji već neko vrijeme imaju stariju populaciju.

„Srednja dob za osobe s demencijom u Australiji iznosi 82 godine, stoga je starenje najveći rizični faktor za ovu bolest”, rekao je. „Budući da ljudi ne umiru od drugih bolesti bit će sve više njih koji su stariji, a time i u riziku za demenciju. Nije dobro imati demenciju, no mnogo ljudi dosegne ovakvu starost, a to pak nije loša stvar.”

Završni je čin maškarade u Lijevoj našoj, ili točnije rečeno, političke maske padaju k'o jesenske kruške ili šljive. Treba samo pratiti na fejsu neumoljivog Dražena Travaša. On sve prati, sve vidi i ubada točno gdje treba: "Izbor iz programa HTV-a: 1. Komemoracija za zločinca Budu i izjave Tvrtka Jakovine te kadrovi ekipe Udbaša, KOS-a i BIA-e… 2. Gnojidba o srpskim velikanima, glumcima i pevačima… 3. Boris Dežulović, Ivica Ivanišević, Viktor Ivančić i Feralova gnojčad…; 4. Po ure sa Sandrom Benčić uz obećanje da će nakon toga zašutjeti". Travaš je za njih "ljuta trava". Šteta što "otrovni" Trava nije bio na ispraćaju na Mirogoju… Njih 150 sliče Budi k'o jaje jajetu, ili bolje rečeno, k'o mućak mućku. Kad oni propjevaju mnogi će utihnuti…

Ima i dobrih stvari, ali samo na fejsu. Višnja Strenja javlja: "I tako odoše Fred Matić, Budo Lončar, Vanja Špiljak, Bora Đorđević. Ovakve gubitke nisu imali još od Sutjeske!". Sad jugo�ili nastupaju otvoreno, nema više Tuđmana i Šuška pa koga da se boje. Plenkija? Ha, ha! Izlaze sve više na svjetlo dana. U zadnje vrijeme ih je osobito krenulo. Hrvatski Jugoslaveni Rade Šerbedžija, Tvrtko Jakovina, Milorad Pupovac, Ivica Maštruko, Ivica Ivanišević, "Ivica i Marica", Anđelo Miloš, Tomislav Tomašević, Vlada RH… izražavaju duboku sućut šefu OZN-e u Zadru krvave 1945.g. te još bljezgare o nekom "hrvatskom ministru vanjskih poslova". Buda je čitav svoj život služio samo Jugi.

Točka. Njih 150 na zagrebačkom krematoriju, slaveći pokojnika bez trunka srama, pljuckaju po Budinim žrtvama i žrtvama njegovih "budista". Povijesne 1991.g. kad smo, slikovito rečeno, ostali "goli i bosi", kad je bila okupirana jedna trećina nove, mlade i nenaoružane države, naš se Buda šepurio u New Yorku te u ime Jugoslavije zatražio u UN-u izglasavanje rezolucije o zabrani naoružanja "zaraćenih" strana. I uspio je.

To je bila klasična veleizdaja koju prešućuje i zataškava ona šačica poltrona koji su mu došli na ispraćaj i koji javno tuguju za njim. Njima na savjest! Recimo, Miljenko Jergović piše: "Hrvati će radije biti konobari i sobarice ako znaju da je Srbima još gore". Kakva duboka misao našeg "proslavljenog" pisca. Ne bih se začudio da se i Miljenko našao na krematoriju na ispraćaju Bude. Svaka država ima svoje petokolonaše i izdajnike, ali nigdje im nije tako lije-

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

po i nigdje nisu tako maženi i paženi kao u Hrvatskoj. A sad nešto što bi trebalo zvučati duhovito ili barem slično tomu. Karolina Vidović tvrdi kako je Plenkovićevo slavljenje Bude Lončara uvreda hrvatskim građanima. Nazvati Budu Lončara "velikim patriotom" krajnji je cinizam. Ako tako misli predsjednik Vlade onda, po Vidović Krišto, on to izriče ne samo u svoje nego i u ime svih članova Vlade, dakle i u ime Tome Medveda, Ivana Anušića, Ivana Penave… Kad će u Hrvatskoj doći vrijeme da političa-

Sad jugo�ili nastupaju otvoreno, nema više Tuđmana i Šuška pa koga da se boje. Plenkija? Ha, ha! Izlaze sve više na svjetlo dana

ri otvoreno kažu popu pop, a bobu bob? Zamislite da neki Ukrajinac predloži uvođenje embarga Ukrajini na kupnju oružja sad u vrijeme kada je Rusija napada. Bi li u slučaju smrti Zelenskij takvog Ukrajinca proglasio "velikim patriotom"? Hrvatsko poltronstvo je čudo. To je kombinacija lažne �inoće, diplomatskog takta i političkog dodvoravanja, ulagivanja i osjećaja manje vrijednosti. Inventura onog što vlast nije ove godine ostvarila, trajat će cijelu iduću godinu.

Malo o predsjedničkim izborima...

Inače, izbori za predsjednika Republike u Hrvatskoj su već dugo slijepa ulica, pa je glupo trošiti rasvjetu u slijepoj ulici. Međutim, u zadnje me vrijeme mnogi pitaju za koga ću glasovati u nadolazećim predsjedničkim izborima. Ljudi su zbunjeni kandidatima koje ljevičarski mediji svakodnevno propagiraju. Naravno, ne pretendiram da me podrže svi od oko 250 tisuća pratitelja moje kolumne, ali savjetujem svim dobronamjernim Hrvatima i Hrvaticama koji žele napokon opet jednom vidjeti na funkciji predsjednika države ozbiljnu, poštenu, domoljubnu i snažnu osobnost, da glasuju za Tomislava Jonjića. Mnogi će reći kako on nije dovoljno poznat široj javnosti, da je marginalac. Međutim, ima tomu razlog. Primijetili ste s kakvom je pompom najavljena i kako se uredno medijski prati kandidatura Primorca, Milanovića i Kekinice. Svi su oni iskočili iz istog šešira, samo s raznim ukrasima. O kandidaturi Tomislava Jonjića možete ponešto pročitati tek u Hrvatskom tjedniku. U ostalim pisanim i elektroničkim medijima vlada zavjet šutnje. Ne treba njima u utrci za Pantovčak osoba koja je neovisna, odvjetnik koji je zastupao haaške

optuženike, bivši hrvatski branitelj i diplomat bez i jedne mrlje. Upoznali smo se jednom u mom uredu. To je hrabra i poštena osoba, intelektualac koji dobro poznaje hrvatsku povijest, ali i stvarnost. Autor je više povijesnih djela, vrsni poznavatelj prilika u kojima žive Hrvati u BiH, katolik, desno orijentiran i čvrstih moralnih vrijednosti. On je zapravo sve ono što današnje političke elite preziru i ne žele u politici jer bi im bio ogledalo.

Mada izbori još nisu blizu, sad se bruse koplja, pa sam ja svoje nabrusio. Nadam se da će ga podržati brojne hrvatske istaknute javne osobe koje znaju procijeniti kome dati svoj glas. Jonjićeva kampanja je do sada bila prilično oskudna jer njega ne �inanciraju milijunskim iznosima stranke i njihovi poltronski donatori. On sam �inancira svoje pojavljivanje među biračima. No, nije li to zapravo ono što nam treba. Umjesto namještenih, politički izmanipuliranih i kupljenih kandidata, dobili bi napokon i nekoga tko ne pripada toj "dvorskoj" kamarili već se hrabro sam upušta u krajnje neravnopravnu borbu. Poput Davida i Golijata. Međutim, ne zaboravimo, David je uspio pobijediti Golijata. Može li Jonjić, uz svesrdnu podršku birača, pobijediti Milanovića, Primorca i Kekinicu? Vidjet ćemo… Redakcija koja 'hrabro' dere po 'čavoglavima' Za očekivati je kako će lijevi mediji i dalje ignorirati Jonjićevu kampanju, ali će sigurno u središte zanimanja gurnuti izvjesnu Auroru Weiss, savjetnicu za sigurnost i vanjsku politiku Milorada Dodika. Navodno je snimljena u uredu Ante Nobila, a priča se kako će se kandidirati za predsjednicu RH time što namjerava i dalje stolovati u Banjoj Luci. Aurora je odličan materijal za naše lijeve

medije, a kako je i sama izjavila, ona će biti kobila u utrci s kornjačama. Izjavila je kako se: "Kobila utrkuje s kornjačama, a ja nisam kornjača". Znači, sebe smatra kobilom?! Uglavnom, čim je Jonjić objavio svoju kandidaturu iz jugo mraka je izronila Aurora Weiss s jednim jedinim ciljem da kampanju pretvori u cirkus. Kad medijima ne upadnete u oko ne pomaže ni okulist… Javio mi se emailom Neven Ribarić, zabrinuti otac Lane Ribarić. Lana je novinarka Jutarnjeg lista. Prije svega da odmah raščistimo. U ovoj državi izlaze tri relevantna dnevna lista: Jutarnji, Večernji i Slobodna Dalmacija. I sva tri su manje ili više ljevičarska. Ocu smeta što sam njegovu kćer proglasio kolumnisticom, a ona je samo novinarka. Njen sporni dio teksta glasi: "Ovo Goranu Bregoviću nije bilo baš pametno, pjesma je seljačija, ali puno prije nje treba zabraniti Čavoglave…". Nakon tog mudrog otkrića slijedi moje "ironiziranje": "Bravo Lana. Ti si stvarno novinarka godine…". Otac Neven moli da ne pišem ružne riječi o mladim novinarima koji ni o čemu ne mogu odlučivati… "Nažalost, vaš tekst je proslijedilo više portala i neistina se ne može ispraviti". Slažem se s ocem Nevenom da danas, kad navodno vlada potpuna "sloboda medija", novinari ne mogu pisati onako kako misle oni već kako "misli" njihovo uredništvo. A urednici znaju odakle vjetar puše pa ne dopuštaju ni mladim ni starijim novinarima da "talasaju". Dakle, žao mi je ako je mlada novinarka zabrinuta. Možda bi trebala biti još više zabrinuta u kakvim novinarskim uvjetima radi. Doista, njena usporedba nije bila primjerena. Koliko je boraca HOS-a poginulo s pjesmom Čavoglave na usnama, na Srđu iznad Dubrovnika i na drugim našim bojišnicama? Očito je redakcija pro-jugoslavenskog Jutarnjeg izabrala mladu i još naivnu novinarku kako bi je zloporabila da javno zatraži zabranu Čavoglava, a da istodobno relativizira uvredu A. Dragaša i Bojana Mupćete. Sad imamo nezadovoljnu novinarku i zabrinutog oca dok redakcija Jutarnjeg trlja ruke. Još pokoji takav člančić i prvom prilikom zatražit će javno zabranu Čavoglava. Možda za tu smicalicu iskoriste neku drugu novu mladu novinarku ili novinara koji će se pod takav tekst potpisati. A možda, nakon članaka mladih novinara, Jutarnji zapuca "teškom artiljerijom" iz pera Borisa Vlašića, Roberta Bajrušija, Ivanke Tome, Snješke Pavić… da ne nabrajam svih

do kraja. Mladoj Lani želim više sreće s izborom redakcije koja i dalje "hrabro" dere po "čavoglavima". Kod njih još ni Berlinski zid nije pao… Iz socijalne karte malog Isusa vidi se da nije bio rođen na državnim jaslama.

Kad već ne smiju Thompson i Škoro, mogu Kekin i Ukraden Hajmo se sad malo vratiti nedavnom koncertu Bijelog Dugmeta u Splitu. Pjevalo se o propaloj državi Jugoslaviji. Nitko se nije bunio, nitko nije prijavljen, nitko nije kažnjen, nitko nije priveden i nitko nije isključio struju izvođačima. To je dokaz kako je kod nas moguć visok stupanj tolerancije. Evo, malo dobre volje i i �leksibilnosti pa je sve moguće. Kad već ne smiju pjevati Thompson i Škoro (za njih nema tolerancije), mogu Mile Kekin i Neda Ukraden. Policija bar tada može odahnuti. Nije ni njima lako stalno ispisivati prijave. Parola ZDS, hrvatski grb s prvim bijelim poljem, pjesme kao Čavoglave… sve to policiji uzrokuje dodatan posao pisanja prijava. Kad pjevaju Bijelo Dugme, Prija, Ukradenica i kompanija iz komšiluka to je melem ne samo za naše umorne policajce nego i za uši Jurice Pavičića, Ante Tomića, Rudanice, Robija Bajrušija, Borisa, Ivice Ivaniševića… i nema kraja nabrajanju sretnika. Stisneš "bijelo dugme" pa ekipa iz komšiluka u niskom startu srlja ponovno ovu jesen popuniti Arenu i novo izgrađene srpske centre diljem Lijeve naše. Uporno nas pokušavaju uvjeriti kako bez bratstva i jedinstva jednostavno ne ide pa ne ide.

Na vijest da je Paunović na izborima za novog šefa SDP-a dobio preko 20 posto glasova, Hajdaš Dončić je navodno izjavio kako je to podvala jer nije čuo nikakve glasove.

Dolazi jesen. Tako će se od 1. listopada pokazati kako se potrošače može uspješno musti pomoću struje. Stravično.

Za vrijeme nedavnih poplava voda je poplavila gra�ite išarane po fasadama zgrada u gradu.

Košarkaška utakmica između Crvene zvezde i Zadra potvrđuje da je najtraženiji uvozni artikal u Srbiji hrvatska zastava. Plane čim se pojavi. Nadbiskup Uzinić zalaže se za dijalog kultura, no valja prije toga uspostaviti kulturu dijaloga.

U tramvaju na Jelačić placu zatečena su dva rumunjska džepara s rumunjskom rukom u hrvatskom džepu. To još nije regulirano bilateralnim Ugovorom o pristupu EU-u.

Prosvjedna moć hrvatskih prosvjednika veća je nego propusna moć hrvatskih cesta.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Zobeno mlijeko nastalo je kao alternativa kravljem mlijeku zbog ljudi koji su osjetljivi na laktozu

Istraživanja su pokazala kako zob sadrži više bjelančevina od bilo kojeg zrna. Zobeno mlijeko ne trebaju piti samo alergičari, već svi kako bi im se poboljšao rad crijeva i želudca, ali i srca. Beta - glukani u zobi snižavaju kolesterol u krvi i time smanjuju opasnost od bolesti srca i krvnih žila. Napitak od zobi je bogat svim važnim hranjivim tvarima i savršen je izbor ako ste netolerantni na laktozu, a sve veći broj ljudi sve češće počinje otkrivati kako je upravo ta netolerancija razlog njihovih probavnih smetnji.

Zobeno mlijeko - idealno za ljude s posebnim prehrambenim ograničenjima.

Ako vi ne spadate u kategoriju intolerantnih, alergičnih ili vas uopće ne zanima alternativa kravljem mlijeku, slijedeće rečenice možda vas razuvjere u vašem mišljenju. Zobeno mlijeko ima uistinu dug popis dobrih i zdravstveno pozivitnih svojstava.

Napitak od zobi sadrži 15 vitamina i 10 minerala. Jedna šalica sadrži 36% prepo-

Bez lakotoze

Recepti bez laktoze namijenjeni su svima koji iz bilo kojeg razloga izbjegavaju mlijeko i mliječne proizvode. To može biti zbog intolerancije na laktozu, alergije na proteine kravljeg mlijeka ili jednostavno osobnih uvjerenja i etičkih razloga. Kakva god bila vaša motivacija, pripremili smo niz proizvoda i recepata koji vam omogućuju pripremu ukusnih doručaka, međuobroka, glavnih jela i deserata.

Postoji nekoliko dostupnih opcija za zamjenu mlijeka i mliječnih proizvoda u receptima. Biljne alternative su najčešće zamjene za ove proizvode. Umjesto kravljeg mlijeka često se koriste alternative poput zobenog, rižinog, kokosovog, sojinog ili mlijeka od indijskih oraščića. Ove se sorte razlikuju i po okusu i po nutritivnim vrijednostima, što znači da svatko može odabrati onu koja mu najviše odgovara.

Za glavna jela možete birati između raznih jela s ribom, mesom ili njiho-

tako najmanje 1 sat, a najbolje preko noći. Isperite i ocijedite zobene pahuljice pa ih smiksajte u blenderu i potom im dodajte 5 šalica vode te ponovno uključite blender na najjaču brzinu.

U ovom dijelu dodajte vanilije i zaslađivača (ukoliko želite).

Zobeno mlijeko iz kućne radinosti za sve koji izbjegavaju

ručene dnevne doze kalcija i 10% preporučene dnevne doze vitamina A. Ne sadrži laktozu i bogato je kalcijem

Zobeno mlijeko sadrži više kalcija od kravljeg mlijeka, a uz to neće uzrokovati nikakve smetnje, jer ne sadrži laktozu.

Zobeno mlijeko je vrlo dobar izbor za vegane i vegetarijance. Ne sadrži kolesterol u odnosu na punomasno mlijeko koje sadrži 24 mg kolesterola u jednom obroku.

Vrlo nizak udio masnoće svakako je još jedan plus zobenog mlijeka. Dakle, ako

vim biljnim alternativama. Uključena su i omiljena jela talijanske kuhinje, poput lazanja i špageta te druge vrste tjestenine. Mnogi od naših recepata za glavna jela također imaju dašak Azije ili Meksika.

Štoviše, postoji i mnoštvo recepata bez laktoze za razne deserte, koji također mogu biti veganski ili s niskim udjelom ugljikohidrata. Oni su izvrsni deserti za konzumaciju uz kavu ili se u njima može uživati kao dio popodnevnog snacka. Osim toga, možete pripremiti doručak bez laktoze koristeći biljno mlijeko i proizvode ili veganske proteine u prahu. U mnogim slučajevima to je sve što vam je potrebno za pripremu prikladnog doručka. Ako niste sigurni koje namirnice su bogate kalcijem, evo popisa: tamnozeleno povrće - brokula, kelj, cvjetača, prokulica, artičoke, šparoge suhe leguminoze - sve vrsta graha, grašak, leća naranče orašasto voće - bademi, orasi

suhe smokve sitna riba s kostima proizvodi od soje - mlijeko, sir

proizvodi obogaćeni kalcijem - žitarice za doručak, voćni sokovi.

planirate izgubiti kilograme, zobeno mlijeko može biti dobar izbor za vas. Jedna čaša sadrži 2.5 g masti i ne sadrži zasićene masnoće.

Zobeno mlijeko lako je napraviti i kod kuće!

Osim što ne morate brinuti o raznim dodacima koji se obično nalaze u trgovačkim markama, možete kupiti zob i pripremiti mlijeko u svojoj kuhinji i pritom eksperimentirati s različitim okusima, teksturama, šećerom i kalorijama. Kako? Evo recepta.

Priprema:

Zobene pahuljice namočite 2 šalice vode i ostavite ih

laktozu

Dobivenu mješavinu ocijedite kroz cjediljku, a mlijeko koje ste dobili stavite u staklenku i držite na hladnome.

Ako ipak niste za otvaranje mini mljekare u svojoj kuhinji, na našem webshopu čeka vas puno ukusnih zobenih napitaka!

Ono što svakako treba napomenuti jest da je napitak od zobi vidno gušće od ostalih pa je samim tim odlično i za zgušnjavanje nekih jela.

Koristite ga u smoothiejima, zobenoj kaši, s pahuljicama, u kuhanju ili ga pijte samostalno.

Zobenu kašu koju ste koristili u receptu možete pojesti i kao smoothie ili osušiti te je izmljeti u zobeno brašno.

Kremasti umaci bez mliječnih proizvoda?

Ako ste intolerantni ili alergični na laktozu ili vam okus mliječnih proizvoda ne odgovara ili ste pak vegan, ne brinite.

Ukusne, kremaste umake za žitarice, tjestenine i salate moguće je napraviti čim pročitate slijedeće savjete “Nemliječna” mlijeka najbolja su baza za umake bez laktoze i bez “normalnih” mliječnih proizvoda. Ako radite slađi umak, kokosovo mlijeko najbolji je izbor. Bademovo, zobeno ili sojino mlijeko bit će najbolja baza za druge vrste umaka. Tradicionalni umaci često za bazu koriste mast od pečenja. Iako će vam mnogi tvrditi da je teško napraviti ukusni, kremasti umak bez takve baze, nemojte brinuti.

Maslinovo ulje zdrava je masnoća koja će obogatiti svaki umak.

Ako želite napraviti što kremastiji umak, na maslinovom ulju popržite malo pirovog brašna i podlijte s nekom od zamjena za mlijeko.

Kratko i jasno, u blenderu s malo vode izmiksajte indijske oraščiće i to je to. Dalje s tom kremastom smjesom radite ostatak umaka kakav god želite.

Kikiriki maslac, maslac od kokosa i maslac od badema samo su dio biljnih maslaca koji će svaki umak posebno zagustiti i napraviti ga kremastim.

Preljevi za salate, umaci i dipovi za povrće i grickalice postaju vrlo lako izvedivi.

PLATON

Pita učiteljica Pericu:

- “Perice, koliko znaš o Platonu?”

- “Isto koliko i Platon o meni!”, odgovori Perica.

ZAŠTITA

Došla Fata roditi sedmi put pa ju doktor pita:

- Opet vi? Pa zar vaš muž ne koristi nikakvu zaštitu?

Fata će:

- Koristi on moj doktore, ali nisu svi pažljivi kao on!

GOSTI

Tata: - Hajde Perice kako se ono kaže kad odlaze gosti?

Perica: - Hvala Bogu!

PRSTEN

Mladić pita djevojku kojoj je nedavno poklonio zaručnički prsten:

- “Reci mi, jesu li tvoje prijateljice pohvalile prsten?”

- “I više od toga, dvije su ga prepoznale.”

PIJANAC

Pita mali Ivica tatu:

- "Tata, što je to pijanac?"

- "Sine... Vidiš li one dvije gredice na ogradi? Eto, pijancu se čini da su tamo 4 gredice."

- "Ali tata, ja vidim samo jednu gredicu."

Tjedni horoskop

21. ožujka do 20. travnja

ZDRAVLJE I GLAZBA

Dobar ugođaj, vaša otvorenost i spremnost da izrazite ono što osjećate, te naklonost druge strane, učinit će vam ove dane ugodnim. Oni koji još traže srodnu dušu lako će se približiti svakoj osobi suprotnog spola. Bit će zanimljivo. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na proširenje svojih znanja i stručnih sposobnosti. Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Neki će se usavršavati.

Sretni brojevi: 5, 6, 8, 21, 22, 33

Vaga

23. rujna do 22. listopada

21. travnja do 20. svibnja

Činit će vam se kao da nije pravo vrijeme za ljubav. Bit ćete u pravu, ali i ovi dani mogu donijeti nešto od razvoja ako de�inirate svoja ljubavna očekivanja. Zato se usredotočite na sebe i provedite malu unutrašnju inventuru. Preispitajte se malo dublje. Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je činiti i krenut će tim smjerom. Oni koji nisu razmislili o sebi vjerojatno će se suočiti s posljedicama vlastitih ambicija.

Sretni brojevi: 18, 21, 28, 32, 38, 44

Bik Škorpion

Povremeno ćete osjetiti poneku privatnu frustraciju ili prepreku za ljubav. Izdržite, a najviše zato što ćete ustrajanjem uvidjeti koliko zapravo imate snage i koliko volite. Sve će se tako istopiti samo od sebe. Čini se kao da će svanuti, ali nikako da to dočekate. Već vas hvata nestrpljenje da pokažete što sve znate.

Sretni brojevi:1, 3, 6, 11, 21, 33

23. listopada do 20. studenoga

21. svibnja do 21.lipnja

Vaš privatni život ovih će se dana vrtjeti oko vaših prijatelja. Kao da ćete zaboraviti da se može biti i udvoje i potpuno ćete se predavati boravku u grupi. Vaša najdraža osoba mogla bi vam to zamjeriti i osjećati se zanemareno. Morate se otvoriti i više surađivati s drugima. Stav da je netko sam po sebi dominantan nije dobar.

Sretni brojevi: 19, 21, 27, 32, 39, 44

Sviranje ili pjevanje dobro je za zdravlje mozga u kasnijoj

dobi

Vježbanje sviranja i 'čitanje' glazbe može pomoći u održavanju dobrog pamćenja i sposobnosti rješavanja složenih zadataka

stavno slušanje glazbe ne pomaže kognitivnom zdravlju.

Blizanci Strijelac

Ovih ćete dana imati promjenljiv vjetar kad se o ljubavi radi. Neka vrata će se otvarati, ali neka će se i zatvarati. Ponekad i istovremeno. Zato budite maksimalno otvoreni i budno pratite svaku priliku. Treba prepoznati što se krije iza nje. Na poslu će vam uglavnom ići dobro. Štoviše, pojačat ćete kontakte i više se angažirati oko mladih suradnika.

Sretni brojevi: 10, 21, 22, 32, 34, 44

21. studenoga do 22. prosinca

21. lipnja do 21. srpnja

Idućih par dana vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera. Osjećat ćete doduše, sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za tim da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki biti u dilemama da li izaći ili se povući u svoj svijet. Vaši nadređeni ovih bi dana mogli odigrati ulogu u vašoj karijeri. Vjerojatno će odlučivati o nečem što će imati utjecaja baš na vas.

Sretni brojevi: 3, 4, 21, 22, 32, 34

Sviranje glazbenog instrumenta ili pjevanje moglo bi pomoći u održavanju zdravlja mozga u starijoj dobi, utvrdili su britanski znanstvenici. Vježbanje sviranja i 'čitanje' glazbe može pomoći u održavanju dobrog pamćenja i sposobnosti rješavanja složenih zadataka, pokazuje studija koju prenosi BBC.

U radu objavljenom u časopisu International Journal of Geriatric Psychiatry navode da bi glazba trebala biti dijelom načina života koji pomaže održavanju zdravlja mozga.

Proučavano je više od 1100 ljudi starijih od 40 godina, s prosječnom dobi od 68 godina. Znanstvenici sa Sveučilišta u Exeteru analizirali su podatke o njihovim moždanim funkcijama u sklopu šire studije koja je proučavala kako mozak stari i zašto ljudi razvijaju demenciju. Proučavali su učinke sviranja instrumenta, pjevanja, čitanja i slušanja glazbe te glazbenih sposobnosti.

Dobrobit koja se vidi kod pjevanja mogla bi biti dijelom zbog poznatih društvenih aspekata boravka u zboru ili grupi, kažu znanstvenici: - Budući da imamo tako osjetljive testove mozga za ovu studiju, u mogućnosti smo sagledati pojedinačne aspekte moždanih funkcija, kao što su kratkoročno pamćenje, dugoročno pamćenje i rješavanje problema te kako bavljenje glazbom utječe na to. To svakako potvrđuje i u mnogo većoj mjeri učvršćuje ono što već znamo o dobrobitima glazbe. Konkretno, sviranje nekog instrumenta ima posebno veliki učinak, a ljudi koji nastave svirati u starijoj dobi imali su dodatnu korist, rekla je voditeljica studije prof. Anne Corbett za BBC. U studiji su ljudi koji su redovito 'čitali' glazbu imali bolje numeričko pamćenje.

„Naš je mozak mišić kao i bilo koji drugi i potrebno ga je vježbati, a učenje čitanja glazbe pomalo je poput učenja novog jezika, izazovno je”, objašnjava profesorica Corbett.

Rak Jarac

Ako je dosad bilo praznina u ljubavi, ovih dana dočekat ćete bolje prilike. Baš tako će se polako i postepeno vaš privatni život poboljšavati, a onda će se i osmijeh polako vraćati na vaše lice. Nemojte ništa forsirati i sve će biti dobro. Nova energija koju intenzivno osjećate potaknut će vas i na nova poslovna poduzimanja. Bit ćete spretni, konstruktivni, otvoreni, žedni izazova.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 21, 24, 43

22. prosinca do 20. siječnja

Bit ćete sretni što vas drugi razumiju.Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Oni koji još traže srodnu dušu lakše će je sresti na neobičnim mjestima ili onim povezanim s umjetnošću. Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više željeti poći na godišnji odmor. Oni koji to još ne mogu, vjerojatno će se morati angažirati oko nekih zaostalih poslova.

Sretni brojevi: 11, 13, 14, 23, 33, 45

Znanstvenici su usporedili kognitivne podatke ispitanika u studiji koji su se na neki način u životu bavili glazbom, s onima koji to nikada nisu činili. Njihovi rezultati pokazali su da su najviše koristi imali ljudi koji su svirali glazbene instrumente, što može biti zbog "višestrukih kognitivnih zahtjeva" te aktivnosti.

Sviranje klavira i sličnih instrumenata pokazalo se osobito korisnim, dok su limeni i puhački instrumenti također bili dobri. Čini se da jedno-

Znanstvenici nisu analizirali potencijalne prednosti bavljenja glazbom prvi put u životu tek u kasnijoj dobi, ali je profesorica Corbett rekla da vjeruje, na temelju trenutnih dokaza, da bi to bilo "vrlo korisno". Ona je rekla da, iako su potrebna dodatna istraživanja, promicanje glazbenog obrazovanja može činiti "vrijedan" dio javnozdravstvenih preporuka, kao i poticanje starijih osoba da se vrate glazbi kasnije u životu.

„Bilo bi naivno misliti da bi uzimanje glazbenog instrumenta značilo da nećete razviti demenciju. Nije tako jednostavno”, poručila je Corbett.

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojim možete ostvariti ugodna poznanstva, a možda i mnogo više. Nemojte samovati jer su ovo vaši dani kad imate povećane šanse za ljubav. Na dnevni red dolaze ambicije. Bit će i onih koji će de�initivno privesti kraju jednu fazu svog rada. Nova očekivanja su na pomolu.

Sretni brojevi: 9, 11, 21, 29, 32, 39

Djevica

Ako želite nekoga osvojiti, budite diskretniji. Ako ste u vezi, prešutite kritiku partnera. Drugi dio tjedna donosi bolje ljubavne prilike, ali ne još takve da bi se mogli razmahati. Idite korak po korak, pa će i rezultati biti trajniji.. Rado biste pokazali što znate, ali osjećate da nije još vrijeme za pokazati sve adute. U pravu ste. Neke stvari doći će bolje do izražaja ako pričekate još samo malo.

Sretni brojevi: 3, 8, 21, 23, 32, 39

Većinu idućih dana vi ćete se potruditi ispunjavati svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na diskretniji način, ali i dalje ćete biti zadovoljni i ispunjeni. Možda ćete samo smanjiti izlaske. Vjerojatno će vas sve poticati na više aktivnosti, pa će se i na radnom mjestu od vas zahtijevati pojačani angažman. Vama ništa neće biti teško.

Sretni brojevi: 18, 21, 28, 31, 33, 44

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Marijana Batinić otkriva novosti ovogodišnjeg izdanja „Života na vagi”

Lijep razvoj ljubavnih događaja ohrabrit će vas da organizirate zajednički izlet ili odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to užitak kako za vas, tako i za drugu stranu. Oni koji su još sami na putu sreću ljubav. Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. Ovih dana polako će se otvoriti jedna vrata. Bit će to još jedna faza učenja i napredovanja. Sretni brojevi: 17, 21, 28, 32, 38, 44

„Ove smo sezone podigli letvicu u svakom smislu. Produkcijski i sadržajno. Kandidati su podijeljeni u parove, što je potpuno promijenilo dinamiku njihovih odnosa”

Nedavno je na RTL-u počelo emitiranje osme sezone “Života na vagi”, koja se snimala ovog ljeta u Međimurju. U ovoj sezoni ima dosta novosti, ali je konstanta Marijana Batinić, voditeljica koja je uz trenere, Mirnu Čužić i Edina Mehmedovića, najveća podrška natjecateljima. Popularna voditeljica u razgovoru za Večernji list otkrila je kako joj je na snimanju i koje novine donosi nova sezona.

„Ove smo sezone prvi put u ‘Život na vagi’ kampu, prvi put da nema timova, nego su kandidati podijeljeni u parove. Smještaj nam je bio sjajan, brzo smo se zbližili s natjecateljima, možda i zbog toga što smo svi imali kućice jedni kraj drugih. Produkcijski tim je odavno jedna velika obitelj, tako da je bio užitak raditi i boraviti u prekrasnom Međimurju, gdje sam putovala svaki tjedan”, rekla je Marijana Batinić.

kandidati Smještaj kraj

A na pitanje ima li razlike u ovoj sezoni u odnosu na prošle, ovako je odgovorila:

„Ove smo sezone podigli letvicu u svakom smislu. Produkcijski i sadržajno. Kandidati su podijeljeni u parove, što je potpuno promijenilo dinamiku njihovih odnosa i povezaniji su drugačije s trenerima. Veća su podrška jedni drugima, imaju drugačiji pristup treninzima i natjecanju.”

„Ovo su možda i najspremniji natjecatelji u svim sezonama, kao da su bili najvjerniji gledatelji pa su odlučili postati i glavni junaci, ali su potpuno drugačije zamišljali projekt. Unatoč tome što nisu ni sanjali koliko će im biti teško, vuku svaki atom snage iz sebe”, istaknula je Marijana Batinić..

Ovan

Ribe

Voditeljica Anita Martinović o suzama farmera u ‘Ljubav je na selu’

Iskreni osmjesi, bodrenje i otvaranje pisama, sve su to bile reakcije sedmorice zadovoljnih farmera. Ipak, neki od njih istaknuli su se svojom emotivnošću pa su pustili i suze

Nova sezona 'Ljubav je na selu' počela je ovaj tjedan, a kao i dosad, prva je na redu bila podjela pisama. Voditeljica Anita Martinović razveselila je sedmoricu farmera obznanivši im da prolaze dalje.

Iskreni osmjesi, bodrenje i otvaranje pisama, sve su to bile reakcije sedmorice zadovoljnih farmera. Ipak, neki od njih istaknuli su se svojom emotivnošću pa su pustili i suze, a među njima posebno 49- godišnji Željko Stipetić iz Ogulina. Iako je Aniti isprva otkrio da neće biti previše tužan ako ispadne, sve ono što je nosio u sebi isplivalo je na površinu čim je vidio svoj svežnjić pisama.

A osim sreće i slavlja zbog prolaska dalje, epizoda dodjele pisama uvijek je pomalo tužna zbog toga što dio far-

mera odlazi kući. Na to je uvijek spremna i Anita, no neke nepredviđene i iznenadne situacije tijekom snimanja znaju je iskreno pogoditi.

„Uvijek mi je tužno kad moram nekome reći da nije dobio dovoljno pisama. Vidjeli ste i sami koliko su oni uzbuđeni, koliko jedva čekaju i onda hladan tuš.

Ja sam emotivac, pogode me tuđe suze, često se kontroliram tijekom snimanja, jer ako se i ja rasplačem, njima će biti još gore, pa onda na taj način trudim se malo primiriti situaciju i razveseliti ih nekom lijepom riječi. Ali da je lako, nije. Ima baš teških životnih sudbina i zato im još više u srcu želim da nađu tu neku svoju osobu koja će zaliječiti rane i uveseliti im život“, kaže.

Četvrtak, 19. rujna

10:09 AM Ivan Rendić – grobna plastika

10:14 AM Dnevnik 2

11:04 AM Hrvatska danas

12:35 PM Heklanje, dok. reportaža

12:40 PM Izradi sam: Dječji štednjak

12:45 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:53 PM Veliki Tabor - kapela sv. Ivana

12:59 PM Otvoreno

01:29 PM Tea Mamut: Pavlova

01:35 PM Dnevnici Virginije Woolf

02:07 PM Kod nas doma

02:52 PM (Re)kreativac: Ragbi

03:17 PM Na rubu znanosti: Što je um

04:10 PM Prizemljeni svemir, dok. �ilm

05:03 PM Vrtlarica: Sjeme

05:31 PM Garaža: Luka Balani

Petak, 20. rujna

10:09 AM Baština: Iz splitske katedrale

10:14 AM Dnevnik 2

11:05 AM Hrvatska danas

12:35 PM Hotel za kukce, reportaža

12:45 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:53 PM Katedrala u Puli

01:00 PM Otvoreno

01:30 PM Jedno djelo: Josip Vaništa -

01:40 PM Dolina sunca, serija

02:26 PM Kod nas doma

03:11 PM Eko zona

03:37 PM Hotel za kukce, reportaža

03:42 PM 59. Festival kajkavskih popevki

05:32 PM Pokraj Biđa selo, emisija pučke i predajne kulture

Subota, 21. rujna

10:09 AM Baština: Iz Starog Šibenika

10:14 AM Dnevnik 2

11:05 AM Hrvatska danas

12:35 PM Ibrica Jusić, dok.reportaža

12:39 PM Izradi sam: Kugle za kupanje

12:44 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:54 PM Bajkovita Hrvatska: Stari grad Zrinskih - Čakovec

01:01 PM Globalna Hrvatska

01:41 PM Dolina sunca, serija

02:22 PM U istom loncu

03:07 PM Moja priča: Igor Stipanović, 03:12 PM Lijepom našom: Orehovica

04:15 PM Dolinom rijeke Mirne, emisija

04:40 PM Slatka kuharica: Daruvar

05:10 PM Volim životinje ZOO: Klima i životni prostor životinja

05:20 PM Jojo i brojevi: Broj deset

05:25 PM Čarobna ploča - Svijet oko nas

05:39 PM Kamen, dokumentarni �ilm

Nedjelja, 22. rujna

10:15 AM Dnevnik 2

11:05 AM Parkinsonova bolest

11:45 AM , dokumentarna reportaža

11:50 AM Tea Mamut: 11:55 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:05

PM Happy Endings, hrvatski �ilm

01:21 PM Dolina sunca, serija

02:01 PM turizam.hrt

02:31 PM Bajkovita Hrvatska: Dvorac

Oršić - Gornja Stubica

02:36 PM Moja priča: Ive Sviričić

02:41 PM Koncert Teška industrija

03:36 PM U svom �ilmu: Ivan Repušić

04:26 PM Samo lagano

04:56 PM Slatka kuharica: Cres

05:16 PM Jojo i brojevi:

05:21 PM Najbolji dan: Vilim*

05:29 PM Tata i ja, serija za djecu

05:40 PM Volim životinje - Moj ljubimac

Ponedjeljak, 23. rujna

10:10 AM Baština u objektivu: Jadrija

10:15 AM Dnevnik 2

11:07 AM Judita, dokumentarni �ilm* 11:59 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:09 PM Plodovi zemlje

12:59 PM Dvor Trakošćan

01:04 PM Nebojša Weiner, dok. serija 01:29 PM Jelovnici: Jaje je bilo prvo

01:49 PM Zadar: More

02:19 PM Otkrivamo Hrvatsku: Lošinj

02:44 PM Dubravko Orlić - liječnik

02:54 PM Abeceda zdravlja: Rotavirus

03:04 PM Moja priča: Olivia

03:09 PM Happy Endings, hrvatski �ilm 04:25 PM Hrvatsko podmorje: Hvar, 04:55 PM Mir i dobro

05:25 PM Rava - centar svita, dok. �ilm

Utorak, 24. rujna

10:10 AM Baština: Jastrebarsko 10:15 AM Dnevnik 2

11:10 AM Hrvatska danas

12:45 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:55 PM Bajkovita Hrvatska: Crkva sv. Marije Snježne Belec

01:00 PM Otvoreno

01:30 PM Crno-bijeli svijet, serija

02:15 PM Kod nas doma

03:00 PM Izvan formata: Moje mjesto 03:30 PM Vinkovačke jeseni: Svečano otvorenje, snimka

04:45 PM Garaža: Londiner

05:20 PM Život u jednom danu: Maja Bezjak – Moć glazbe

05:50 PM Tea Mamut: puding od kruha

Srijeda, 25. rujna

10:10 AM Baština: Jedan dan na Bosutu 10:15 AM Dnevnik 2

11:05 AM Hrvatska danas

12:35 PM Tea Mamut: Scones

12:45 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:55 PM Stari grad Lukavec - Turopolje 01:00 PM Otvoreno

01:30 PM Izradi sam: Kućica za mačke

01:35 PM Knjiga ili život - Milan Rakovac i August Cesarec

02:05 PM Kod nas doma

02:50 PM Blago knjižnice HAZU

03:05 PM Moja priča: Povratnici iz

Južnoafričke Republike

03:15 PM Glas domovine

03:40 PM Stipe u gostima, hum. serija 04:10 PM Auto za Afriku, dok. �ilm

05:05 PM Prometej

05:30 PM Tea Mamut: Mojito s dinjom

05:35 PM Bajkovita Hrvatska: Grožnjan - grad umjetnika

05:40 PM Portret: Ignjat Job -Bajami

Dolinom rijeke Mirne, emisija HTV, subota, 21. rujna, 04:15 PM

Mirko Filipović - “Desna noga bolnica, lijeva noga groblje”

Cro Cop slavi 50. rođendan

Cro Cop je nonstop na treninzima što se i danas vidi na njegovom izgledu. Imao je jednu od najjačih, ako ne i najjaču lijevu nogu u povijesti kikboksa

Najveći hrvatski MMA borac Mirko Filipović proslavio je 10. rujna 50. rođendan. No, to se na Vinkovčaninu, koji je 2019. zbog moždanog udara prekinuo karijeru, uopće ne vidi.

Iako je prije pet godina prisilno prekinuo karijeru, Cro Cop je nonstop na treninzima što se i danas vidi na njegovom izgledu. Kroz povijest je trenirao nemali broj borilačih sportova, a na kraju je odabrao kikboks. I tu se itekako proslavio.

Omjer 26-8 na prvu i ne zvuči pohvalno, ali s kakvim se imenima borio, omjer ispada fenomenalan. Osvojio je Prideov Grand Prix, borio se u UFC-u, Bellatoru i Rizinu, ali kikboks mu je najbolje išao. Karijeru je 2013. okrunio osvajanjem K-1 turnira u Zagrebu.

Mirko Cro Cop Filipović imao je jednu od najjačih, ako ne i najjaču lijevu nogu u povijesti kikboksa, iako je i desna bila vrlo jaka. Nikad mu nije bilo važno koliko su njegovi suparnici visoki i �izički snažni jer ništa od toga se nije isplatilo ako se nisu čuvali njegove brutalne ljevice, a mnogi od njih nisu. Odatle i ona čuvena rečenica “Desna noga bolnica. lijeva noga groblje”.

Hrvatska svladala Litvu

Hrvatska muška teniska reprezentacija pobijedila je Litvu sa 4-0 u susretu Svjetske skupine I Davis Cupa koji se igrao u Varaždinu. Treći bod Hrvatskoj koja je time pobjegla na nedostižnih 3-0 i time osigurala da će u veljači sljedeće godine igrati u najvišem razredu najcjenjenijeg teniskog ekipnog natjecanja donijeli su Mate Pavić i Mili Poljičak.

U dvoboju parova su sa 6-4, 1-6, 6-3 svladali Edasa Butvilasa i Viliusa Gaubasa, dok je u posljednjem dvoboju koji mije imao rezulttsku važnost Matej Dodig nadigrao Gaubasa sa 6-3, 6-4. U petak su prva dva boda za Hrvatsku osigurali Borna Gojo 6-4, 6-2 pobjedom protiv Gaubasa te Duje Ajduković koji je sa 7-5, 6-7 (6), 6-2 nadigrao Butvilasa.

Donna Vekić

Ono što Stipi Miočiću ovoga puta ne ide na ruku jest to što mu s druge strane stoji Jon Jones, čovjek koji je uvijek u priči kada je riječ o najboljem borcu svih vremena

Najveći UFC-ov prvak teške kategorije Stipe Miočić vraća se u oktogon u borbi za titulu protiv legendarnog Jona Jonesa.

Prvi čovjek najveće MMA promocije na svijetu, Dana White, potvrdio je da će se borba održati na eventu 309 zakazanom za 16. studeni ove godine.

Borba će se održati na slavnom Madison Square Gardenu u New Yorku, a jedan od dvojice velikana ovoga sporta svoje će ime još dublje urezati u povijest slobodne borbe. Borba se trebala dogoditi čak godinu dana prije sada potvrđenog datuma, no Jones se ozlijedio na treningu zbog čega je morala biti odgođena. Sada se čini da su oba borca spremna za okršaj te bi se 42-godišnji Miočić i 37-godišnji Jones trebali vratiti u oktogon nakon podužeg izbivanja.

Treba vidjeti i kako će se to odraziti na njihovu formu, a pobjednika vjerojatno čeka okršaj s fantastičnim

Nakon zlatne olimpijske medalje veći je publicitet. Zaustavljaju me ljudi na ulici za sel�ie. Slatko mi je to, kaže Barbara

Prošlo je mjesec i pol otkako je Barbara Matić ostvarila ne samo najveći uspjeh svoje velike karijere nego i najveći uspjeh hrvatskog juda. A tog 31. srpnja ljeta Gospodnjeg 2024. ova 29-godišnja Splićanka postala je olimpijska pobjednica i tako, barem kada su takozvani mali sportovi u pitanju, ušla u red sportskih besmrtnika.

Stipe Miočić se vraća po titulu! UFC potvrdio okršaj s Jonesom

Englezom i trenutačnim izvanrednim prvakom Tomom Aspinallom.

Miočić je rekorder promocije prema obranama na-

slova u teškoj kategoriji. Još je 2016. godine osvojio svoj prvi naslov u borbi protiv Fabricia Werduma. Zatim ju je obranio protiv Alistaira Ove-

Svi moji svjesni su da se ja juda neću tako lako ostaviti

reema, Juniora dos Santosa i Francisa Ngannoua. Tijekom trilogije s Danielom Cormierom 2018. godine izgubio je titulu, a potom je vratio pa obranio. Konačno je poražen u ožujku 2021. godine od novog i poboljšanog Ngannoua te se od tada nije borio. Ono što Miočiću ovoga puta ne ide na ruku jest to što mu s druge strane stoji Jon Jones, čovjek koji je uvijek u priči kada je riječ o najboljem borcu svih vremena. Majstor svakog dijela slobodne borbe, vjerojatno je najopasniji borac koji je ikada kročio u oktogon. Jedan jedini poraz doživio je diskvali�ikacijom zbog bizarnog pravila koje je pred ukidanjem, u borbi kojom je dominirao. Godine 2011. postao je najmlađi UFC-ov prvak ikada, a titulu poluteške kategorije zadržao je do 2020. godine. Nakon nekoliko neinspiriranih, ali svejedno pobjedničkih izvedbi u poluteškoj kategoriji odlučio se izazvati u teškoj. Sjajnim je hrvanjem i borbom u parteru potpuno demolirao Ciryla Ganea i time pokazao da je uvijek jednako opasan.

odmakom na sve osvrnem. Kad budem samo navijača, ne budem više na strunjači, onda ću možda tek shvatiti. Kažem, nije još kraj. S obzirom da se nedavno zaručila, kakvi su planovi?

- On je zaposlen, njegova karijera se neće mijenjati.

moja sestra Brigita kaže, ja volim izaći na ulicu svakakva, da ne razmišljam o tome kako izgledam. A baš ona mi je prva rekla da sada i na to moram paziti jer će me svi prepoznavati. No i dalje ja ne razbijam puno glavu o tome osim ako idem na neki događaj ili neki medijski nastup, onda se ipak malo dotjeram. Je li pak svjesna nasljeđa koje ostavlja hrvatskom judu?

Najbolja hrvatska tenisačica Donna Vekić ostala je na 21. mjestu najnovije WTA ljestvice koja je objavljena u ponedjeljak. Petr Martić je pala tri mjesta i sada zauzima 108. poziciju na ljestvici, dok je Jana Fett napredovala sa 133. na 129. mjesto. Antonia Ružić, koja je prošli tjedan stigla do

četvrt�inala turnira u Monastiru popela se 19 mjesta i sada je 154. tenisačica svijeta. Lea Bošković je pala tri mjesta, sa 158. na 161. poziciju, Među vodećima nema promjena. Prva je Poljakinja Iga Swiatek, druga je Bjeloruskinja Arina Sabalenka, a treća Amerikanka Jessica Pegula.

Govori što se promijenilo u odnosu na njen prethodni život.

- Mediji, mediji, mediji.... Puno veći publicitet nego kada sam postala svjetska prvakinja. To se ne može mjeriti. Tek po tome sam skužila da je to nešto globalno, da to svi gledaju. Nakon svjetskog zlata su me prepoznavali fanatici sporta i oni koji se bave judom a sada svi. I babe i djedovi, mala djeca... Zaustavljaju me ljudi na ulici za sel�ie. Slatko mi je to.

Na pitanje pada li joj to katkad teško, kaže:

- Nije da mi teško pada, malo mi je čudno da me baš svi prepoznaju na ulici. Kako

- Nisam. Gledajući ovaj popis svih mojih dometa bilo mi je toplo oko srca. Nisam još svjesna, moram čekati da prođe još vremena, možda i da završim karijeru i da se onda s nekim vremenskim

Oni su svi bili svjesni da ja neću tako lako odustati od ovoga. Vidjet ćemo. Nećemo niti oko toga stvarati presing. Čudno mi je kada sam ovako slobodna, kada nema toga svega, kada ne znam kada ću na trening. No, treba i to malo osjetiti. Svi mi kažu da ne žurim, da se zaželim. Moram postaviti nove ciljeve i želje i onda se mogu vratiti.

Hrvatski tenisač Borna Ćorić popeo se dva mjesta na najnovijoj ATP ljestvici koja je objavljena u ponedjeljak i sada je 97. tenisač svijeta. Duje Ajduković je pao jedno mjesto, sa 105. na 106. poziciju, dok je Matej Dodik ostao na 291. mjestu na ljestvici.

Među vodećima nema promjena nakon tjedna u kojem su igrani Davis Cup susreti. Prvi je Talijan Jannik Sinner, drugi je Nijemac Alexander Zverev, a treći Španjolac Carlos Alcaraz.

S�pe Miočić želi povratak

Barbara Ma�ć

Borna Ćorić

Slavlje hrvatskih tenisača

Jon Jones

Uveden na poluvremenu kako bi City dominirao u drugih 45 minuta, time se pokazalo koliko je postao važan

Manchester City na svojem Etihadu pobijedio je Brentford 2:1 u četvrtom kolu Premier lige. Strijelac oba pogotka za mančesterski sastav bio je sjajni Erling Haaland. dok je za goste već u prvoj minuti zabio Yoane Wissa. Međutim sastav trenera Pepa Guardiole okrenuo je rezultat već u prvom poluvremenu i time s maksimalnih 12 bodova zadržao prvo mjesto.

U prvom sastavu Cityja bio je hrvatski reprezentativac Mateo Kovačić (30), koji je izašao na poluvremenu, dok je njegov sunarodnjak Joško Gvardiol (22) ušao odmah na početku drugog dijela. Evo što engleski mediji pišu o najskupljem braniču u povijesti nogometa, kojeg je City prošle godine platio 90 milijuna eura.

Goal je Gvardiolu dao ocjenu 7 uz opis: “Snagom i iskustvom nadogradio je igru Cityja u odnosu na Lewisa. Izvrsno je odigrao obranu i bio velika prijetnja u napadu.”

O 22-godišnjem hrvatskom veznjaku napisao da je nasljednik Luke Modrića

Centimetri su dijelili Luku

Sučića od toga da postane strijelac u utakmici Real Sociedada i Real Madrida. Hrvatski 22-godišnji veznjak uputio je ukupno četiri udarca prema golu na kojem je bio Thibaut Courtois, dvaput ga je bio i svladao, no na njegovu i na žalost njegovih suigrača i navijača, u ta dva pokušaja proslavi se ispriječio okvir gola.

Prije no što će prvo Vinicius Junior, a onda i Kylian Mbappe zabiti s bijele točke za konačnih 2:0 gostujuće momčadi u San Sebastianu, Sučić je morao žaliti za tih nekoliko centimetara koji su ga dijelili od toga da postane strijelac.

Prvo je u 25. minuti žestoko raspalio s vrha šesnaesterca, nakon čega je lopta odsjela na okviru.

Odmah na startu drugog

Engleski mediji puni hvale za igru Gvardiola

Portal 90min dao mu je također 7. “City jedva da je imao problema nakon njegova ulaska na poluvremenu”, navode za Gvardiola, kojem je to bio peti nastup za City ove sezone, a ukupno 47. Manchester Evening News slaže se s prethodna dva medija. Gvardiol je i od njih dobio sedmicu. “Pritiskao je po lijevoj strani i omogućavao Jacku Grealishu da ulazi u sredinu”, ističe gradski medij. Manchester City News, navijački portal fokusiran na engleskog prvaka, nastavlja sa sedmicama za hrvatskog nogometaša. “Joško Gvardiol je s Rodrijem uveden na

Centimetri

poluvremenu kako bi City dominirao u drugih 45 minuta, time se pokazalo koliko je postao važan. Elegantna predstava na lijevom boku. Nije imao sreće što nije upisao asistenciju nakon izvrsnog prolaska kroz sredinu”, stoji u tekstu Manchester City Newsa.

Yahoo Sports dao je malo veću ocjenu Gvardiolu, 7.5. “Poput Rodrija pomogao je Cityju uspostaviti kontrolu nad utakmicom u drugom dijelu. Sjajan nastup nakon ulaska s klupe, iskakao je po cijelom terenu kako bi pomogao momčadi”, navodi Yahoo.

dijelili Sučića od dva gola Realu

dijela opet je hrvatski veznjak bio velika prijetnja za Real. Gađao je iskosa u suprotni Courtoisov kut, ali i tada je pogodio vratnicu.

Doprinos Luke Sučića igri domaće momčadi u jučerašnjoj utakmici Marca je popratila riječima da “nije

mogao bolje iskoristiti priliku koju je dobio” i najavila da “Real Sociedad od njega može očekivati puno golova”. El Desmarque je otišao i korak dalje pa je tako o 22-godišnjem hrvatskom veznjaku napisao da je nasljednik Luke Modrića.

Nije nikakva tajna da se Dinamo pod Jakirovićem puno bolje snalazi u Europi, posebno protiv suparnika koji su ranjivi u defenzivnoj tranziciji

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Bio je to po svemu klasični derbi u kojem su obje ekipe tražile što manji rizik u obje faze. Veći dio utakmice ni jedni ni drugi nisu visoko pritiskali suparnika niti su dolazili u završnicu s većim brojem igrača. Bili su to uvjeti koji su po svemu više odgovarali Hajduku i time su još jednom donijeli na svjetlo jedan veliki problem Dinamanjegovu igru u derbijima.

Dinamo je vrlo lagano mogao izvući bod iz ove utakmi- Sergej

Plavi u derbijima igraju spor nogomet uz minimalan rizik

ce. Marko Rog je promašio najbolju moguću šansu, a kasnije još jednu vrlo dobru. Nije se Dinamo ni morao naći u zaostatku, bio je to još jedan derbi gdje nijedna ekipa drugu nije naročito nadigrala.

Hajduk je na Maksimir došao bez dva prva izbora na desnom beku - Nike Sigura i Fahda Mou�ija, na strani gdje je kod Plavih puno moćniji dvojac Ronaël Pierre-Gabriel i Marko Pjaca. Bitnije od toga, Hajduk je na Maksimir stigao u jeku velikih potresa u klubu, u kojem su bivši sportski direktor, uprava i Naš Hajduk, a na koncu i trener, ispaljivali otrovne strelice jedni prema drugima kriveći ih za krizu u klubu.

Ništa od toga nije bilo dovoljno da Sergej Jakirović promijeni svoju poučak iz derbija protiv Hajduka, Osijeka i Rijeke u kojima Plavi igraju spor nogomet uz minimalan rizik, iako imaju dokazano bolju i triput skuplju momčad. Dinamo se u takvim susretima otvori tek kad suparnik prvi zabije i kada više nema prostora kalkulaciji.

Omjer Sergeja Jakirovića u dosad odigranih 14 derbija sa spomenutim klubovima je osam pobjeda, četiri remija i dva poraza, što je odličan učinak. No, izuzmemo li samo sudačke nadoknade tih dvoboja,

u kojima je Dinamo krenuo na sve ili ništa kad je gubio, omjer drastično pada na tri pobjede, sedam remija i četiri poraza.

Period poslije reprezentativne pauze nikad nije idealan za momčad koja ima reprezentativce, ali treba stvari postaviti u potpun kontekst.

Ovo je bila prva sezona ikad u kojoj je Dinamo praktički kretao u europsku sezonu mjesec dana kasnije u odnosu na konkurenciju.

Rijeka je imala čak dva pretkola, odnosno četiri utakmice više, a Hajduk i Osijek po dvije. Proteklih sezona je Dinamu najveći problem uvijek bio taj što europski irelevantna konkurencija dočekuje HNL susrete našpanana. Sada, kada je Dinamo bio u šansi to realizirati, rezultat je taj da je sedmo kolo dočekao kao treći na tablici.

Nije nikakva tajna da se Dinamo pod Jakirovićem puno bolje snalazi u Europi, posebno protiv suparnika koji su ranjivi u defenzivnoj tranziciji. U tom smislu, nije teško objasniti kako je lani bilo moguće da Dinamo izbaci Betis uz odličnu igru, a par dana prije i nakon toga jako se mmuči protiv Lokomotive i Varaždina.

No sve to ne može objasniti zašto Dinamo ima ovakav pristup koji je na Maksimir stigao

i s puno kadrovskih problema. Dinamo je čekao i bojao se napasti Hajduk koji u vrhu napada ima sjajnog, ali i teretnog Marka Livaju, a na krilima ima Anthonyja Kalika i dijete od 16 (šesnaest) godina, kojem je ovo druga ozbiljna seniorska utakmica u životu. Iza njih su Filip Krovinović i Ivan Rakitić, igrači koji traže loptu u noge i kojima brzina nikad nije bila forte. Ukratko, od takve momčadi prijeti vrlo mala opasnost u tranziciji i time je Dinamov pristup još teže objasniti.

Hajduk je u najgorim mogućim okolnostima napravio sve što je trebao. Bio je strpljiv, ubo je šansu kada se otvorila i do neke razine zakuhao je prvenstvo, barem u ovoj fazi. Još jednom nije odigrao posebno inspirativnu utakmicu, a pobijedio je višestruko skupljeg suparnika.

Veliki je to i psihološki zalog za nastavak sezone, ali su Bijeli i “zakuhali” prvenstvo u trenutku u kojem se očekivalo da sve ide na Dinamov mlin. Na koncu, aktualnog prvaka Hrvatske čeka početak prave europske sezone i ogledi s najjačim ekipama kontinenta, u kojima nije favorit. Takve utakmice �izički i emotivno troše ekipu koja, a povijest je to pokazala, češće i gubi bodove u ligi.

Jakirović - loš Dinamo u derbiju

Luka Modrić i Luka Sučić

Joško Gvardiol

RIJEKA I HAJDUK PRESKOČILI SU DINAMO

Tom pobjedom Hajduk je preskočio Dinamo na tablici. Isto je uspjela i Rijeka koja je uzela tri boda na razrovanom terenu u Gorici

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Hajduk je pobijedio

Dinamo u Zagrebu

1:0. U prvom dijelu je Dinamo više prijetio, ali uglavnom izvana i bez previše rizika, a najopasniju situaciju imali su gosti kad je Livaja iz okreta lijevom pucao malo preko gola.

U drugom je utakmica dobila na tempu, a pogodak odluke stigao je u 70. minuti. Nakon dva pokušaja Pukštasa,

Velika

Hajduk na Maksimiru pobijedio blijedi Dinamo

Hajduk je izveo korner, a mladi Prpić je sjajno proigrao Livaju koji puca isprve i zabija. Dinamo je do kraja dao sve u napad i bio je jako blizu izjednačenja, ali je Rog promašio dvije vrlo izgledne šanse. Kod Bijelih je u nadoknadi Diallo zbog neopreznosti dobio drugi žuti karton, ali to nije pomoglo domaćinu koji je sada treća momčad prvenstva.

Lokomotiva je pobijedila Istru s 2:0 u gostima i došla do prve pobjede u sezoni. Obje momčadi imale su šanse, a onda u 28. minuti Čop proigrava Goričanina koji zabija za vodstvo zagrebačke momčadi.

Tako je bilo sve do 86. minute kada Goričanin nakon velike greške obrane slama utakmicu. U nadoknadi je za domaće dosuđen penal, ali je Marešić pucao preko gola.

Rijeka je na jako lošem

Uvjerava da je odličan u kontroli lopte i da ima sjajan pregled terena, piše Defensa Central

Luka Modrić najvjerojatnije igra posljednju sezonu u Real Madridu i klub je u potrazi za njegovim nasljednikom. Kapetan hrvatske reprezentacije i Real Madrida, čija je i ikona, sam je predsjedniku kluba predložio igrača koji bi mogao biti dobra opcija, 21-godišnjeg veznjaka Dinama Martina Baturinu.

“Zadranin je svojim čelnicima naglasio da ne skidaju pogled s njegovog sunarodnjaka. Uvjerava da je odličan u kontroli lopte i da ima sjajan pregled terena. U samo sedam utakmica već je pet puta asistirao. To su zanimljive brojke”, piše Defensa Central.

Isti izvor navodi da je Baturina igrač o kojem se razmišlja i na Old Traffordu, gdje smatraju da bi bio sjajan dodatak

Nakon što je Hajduk raskinuo ugovor sportskom direktoru Nikoli Kaliniću, došlo je do prozivki između njega i uprave kluba. Veći dio navijača je na strani Kalinića koji je rekao da se model upravljanja mora mijenja�.

Perišić potpisuje za Monzu?

Talijanski mediji prenose da je hrvatski nogometni reprezentativac Ivan Perišić viđen u Milanu te da je s tribina gledao utakmici između Monze i Intera u 4. kolu Serie A. Nakon raskida ugovora s Hajdukom, 35-godišnji Perišić intenzivno traži novi klub.

U završnici prijelaznog roka šuškalo se o interesu talijanskih klubova Coma i Monze za Perišića, no admi-

nistrativne prepreke zasad su ga spriječile u povratku u Italiju. Nakratko je kružila i informacija da bi mogao prijeći u Lokomotivu, no ti navodi su se pokazali neutemeljenima. Monza, klub u vlasništvu obitelji Berlusconi, nestrpljivo iščekuje njegov odgovor, posebno jer im početak sezone ne ide po planu, s trenutačnim plasmanom na 17. mjestu nakon tri kola.

travnjaku pobijedila Goricu s 1:0 u gostima. Bila je to tvrda i napeta utakmica koja je odlučena u 59. minuti. Tada je Janković odigrao kombinaciju s Andrićem i s 23 metra je opalio loptu i svom snagom ju zakucao od vratnice u gol.

Osijek je protiv Slaven Belupa stigao do prve pobjede sezone.

Tablica

Nakon pobjede u derbiju, pridružio im se i Ga�uso koji je poručio: “Za Nikolu Kalinića se ne može reći da je lažljivac. On me nagovorio

da dođem u Split. Hvala mu i posvećujem pobjedu njemu. Zbog ovih dečki sam jedino još tu.”

Hajduk

Rijeka 6 4 2 0 12-1 14

Dinamo 6 4 1 1 13-4 13

Šibenik 6 3 1 2 6-6 10

Varaždin 6 2 3 1 4-2 9

Istra 196 6 2 1 3 4-13 7

Gorica 6 1 2 3 6-8 5

Lokomotiva 6 1 2 3 5-9 5

Osijek 6 1 1 4 5-9 4

Slaven Bel. 6 0 1 5 3-10 1

U 14. minuti je Pušić dao jedini gol, a pomoglo mu je što se lopta odbila od gostujućeg braniča. Imale su obje momčadi do kraja šanse, posebno gosti, ali Malenica je zaključao svoja vrata i osigurao tri boda domaćinu. Hit momčad starta sezone Šibenik je uzela bod protiv Varaždina na Šubićevcu.

U utakmici bez pogodaka najbolju šansu su imali gosti preko Belcara, ali je Đaković sjajnom obranom donio remi.

Lijepi dani za Stanišića

Bruni Fernandesu. Veznjak Dinama i Hrvatske bio je zanimljiv i drugim klubovima u ljetnom prijelaznom roku. Fiorentina je bila jako zainteresirana i poslala je Dinamu tri ponude, s time da je ona zadnja iznosila 18 milijuna eura �iksno, uz bonuse i postotak od sljedeće prodaje. Dinamo je tu ponudu odbio. Pomogao je u tome i sam igrač, kojemu se nije ovog ljeta išlo iz Maksimira. Osobito nakon što je

osigurana Liga prvaka. Hoće li se uskoro javiti i Real, tek treba vidjeti. Sigurno je da je Modrić (39) na zalasku blistave karijere u kojoj je postao najtrofejniji igrač u Realovoj povijesti. Otkako je 2012. stigao u Madrid, osvojio ih je 27. Baturina, iza kojeg je 127 utakmica za Dinamo, s učinkom od 16 golova i 32 asistencije, i pet susreta za Hrvatsku, ima važeći ugovor do ljeta 2028.

Branič hrvatske nogometne reprezentacije Josip Stanišić (24) proživljava jako lijepe dane seniorske karijere. Igrač Bayern Münchena je prošle sezone na posudbi u Bayer Leverkusenu osvojio naslov prvaka Njemačke. To je bio četvrti uzastopni naslov za Stanišića, koji je prethodna tri osvajao u Münchenu.

Igrač rođen u Münchenu je u 31 utakmici za Bayer zabio dva gola i podijelio četiri asistencije. Tituli prvaka Njemačke je pridodao i osvajanje Kupa, a krajem sezone potvrđeno je kako ga Bayern neće trajno prodati Leverkusenu te da se vraća u Bavarsku.

Ove sezone startao je u prvoj utakmici pod novim trenerom Vincentom Kompanyjem u Kupu, a zatim je na treningu pretrpio ozljedu kada mu je pukao ligament koljena. Na teren mogao vratiti već krajem mjeseca.

Ga�uso stao uz Kalinića

Luka Modrić i Mar�n Baturina

Ivan Perišić

fešta Hajduka na Maksimiru

Gennaro Ga�uso

2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault