The Croatian Herald 11th December 2024

VJESNIK Hrvatski

HKC 'ADELAIDE'

HK 'GIPPSLAND'

Sva djeca bila su izuzetno dobra, bez krampusa na proslavi Sv. Nikole

Str. 7

Pjevanju omiljenih pjesama pridružili su se i svećenici, a potom i dječica

Prva subota prosinca u Hrvatskoj katoličkoj zajednici Clifton Hilla bila je ispunjena pjesmom, ra-

BRISBANE

došću i zajedništvom. Nakon misnog slavlja svi su se uputili u župno dvorište, gdje je uslijedilo veselo druženje uz božićne pjesme (Christmas Carols). Uživanje u pjevanju tih pjesama, nagradna tombola i poklončići za najmlađe razgalili su srca okupljenih.

Izvođenjem ovih skladbi čuva se tradicija i prenosi na naraštaje koji dolaze

UHKC-u “Kardinal Stepinac” u Brisbaneu na dan svetkovine Krista Kralja crkveni zbor održao je koncert u duhu adventa i

božićnih pjesama. Zbor se - zajedno sa svojim voditeljem gosp. Tomislavom Poljakom - potrudio uvježbati i svojim lijepim pjevanjem izvesti petnaestak uglavnom tradicionalnih hrvatskih adventskih i božićnih skladbi, na koje mi Hrvati katolici možemo biti ponosni.

Razmjena darova u društvu veselog Djeda Božićnjaka

Str.19

CANBERRA SVJEDOČANSTVO SNAGE ZAJEDNICE

1 AUD = 1 USD = 0, Rijeka na vrhu, kiks Dinama i poraz Hajduka NOGOMET, HNL

HFS ‚Croatia‘ proslavio kraj godine zabavom punom kulturnog sjaja

Kreativne božićne radionice

Proslava je trajala do ranih jutarnjih sati, za zabavu uživo pobrinula se talentirana grupa

Major Minor

Tx

Izvrsnim prikazom hrvatske kulture i tradicije, Hrvatski folklorni sastav „Croatia“ priredio je nestrpljivo iščekivanu zabavu za kraj godine, 7. prosinca, u prostorijama Croatije Deakina u Canberri.

Dvorana se pretvorila u zimsku idilu uz blještava božićna svjetla i blaganske ukrase, bila je ispunjena do posljednjeg mjesta.

Večernji program pokazao je dojmljiv talent triju folklornih skupina koje su nastupile, svaka pojedina izvela je plesove iz različitih dijelova Hrvatske.

Vrhunac večeri označio je dolazak tradicionalnih hrvatskih božićnih likova. Prvotni dječji strah od nestašnog krampusa pretvorio se u radost dok je Sv. Nikola dijelio slatkiše u skladu s hrvatskom božićnom tradicijom.

Zlatni jubilej obilježio je pola stoljeća posvećenog djelovanja u očuvanju i promicanju hrvatske kulture u australskoj prijestolnici. Str. 8, 9

Nova kreativna radionica članova grupe društvene potpore “North” koje djeluju u okviru AHDU-a u punom je zanosu. Na svom redovnom druženju srijedom članovi grupe počeli su izrađivati viseće ukrase koji će ovog australskog ljeta zasigurno krasiti brojne balkone, verande… Druženje je okrunilo i dvostruko rođendansko slavlje.

Zamislite Ivanu Kekin na Pantovčaku: njen savjetnik za obranu bio bi onaj čiji su pobijedili '45.

Str. 31

CLIFTON HILL

Str. 20

Str. 13

Str. 23

Piše: Zvonimir Hodak

Str. 14

Podaci Eurostata ohrabruju

Eurostat (europski statistički ured) objavio je podatke o stanju gospodarstva koji su ohrabrujući za Hrvatsku. Naime, Hrvatska je rastom BDP-a u trećem tromjesečju bila pri vrhu EU-a, uz bok Malti, uz najsnažniji tempo zapošljavanja.

Gospodarstvo eurozone poraslo je u trećem tromjesečju za 0,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon 0,5 postotnog rasta u razdoblju od travnja do lipnja, potvrdio je Eurostat važeće procjene.

Daleko je najsnažnije u trećem tromjesečju na godišnjoj razini porastao BDP Malte, za 5,4 posto. Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u trećem tromjesečju za 4,1 posto, prema kalendarski prilagođenim podacima.

U razdoblju od travnja do lipnja bio je porastao za 3,2 posto. Blizu su Hrvatskoj Danska i Cipar s rastom ak-

tivnosti u razdoblju od srpnja do rujna za 3,9 odnosno za 38 posto.

U skupini ‘velikih’ najveći rast bilježila je Španjolska, za 3,4 posto. Slijedi Francuska gdje je aktivnost porasla za 1,2 posto. U Njemačkoj smanjila se za 0,3 posto. Najsnažniji pad aktivnosti na godišnjoj razini bilježila je Latvija, za 1,0 posto. Slijede Austrija i Mađarska gdje je smanjena za 0,8 odnosno za 0,7 posto. Najsnažniji pad BDP-a na tromjesečnoj razini bilježila je pak Mađarska, za 0,7 posto. Broj zaposlenih u eurozoni porastao je u razdoblju od srpnja do rujna za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunali su statističari.

Hrvatska je u trećem tromjesečju bilježila najveći rast broja zaposlenih u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, za 6,9 posto. U prethodna tri mjeseca uvećan je za 6,5 posto.

Pa je li ovo svemirski brod?

UTrogiru je u subotu otvoren novi pješački most. Mostom za buduće generacije, kako su ga nazvali, prva su prošla trogirska djeca. Njegov izgled, očekivano, već tjednima je tema svih razgovora. Suvremeni projekt odabran je na javnom natječaju.

“Malo krivo jedna, malo druga strana. Za me je lako, ja jesam star i spor, ali kad dođu mladi malo pod alkoholom po noći treba pripaziti”, komentirao je Ivica iz Trogira,

SPEKTAKL BILO JE KAO U KOŠNICI, NEZABORAVNO

Bilo je više od 20 tisuća ljudi iz domovine i dijaspore, Thompson je koncert otvorio pjesmom „Duh ratnika“

Koncertom Marka Perkovića Thompsona, Đani Stipaničev banda, Klape Ragusavecchije i Klape More na Stradunu u petak navečer u Dubrovniku obilježen je Dan dubrovačkih branitelja i 33. obljetnica najgoreg napada velikosrpskog agresora na Dubrovnik u Domovinskom ratu.

Na koncertu je bilo gotovo 20 tisuća ljudi koji su oduševljeno pozdravili Thompsona koji je koncert otvorio pjesmom ‘Duh ratnika‘. Stradun je gorio, tisuće su pjevale zajedno s njim. Thompsonovi obožavatelji u Dubrovnik su došli iz svih krajeva Hrvatske, ali i dijaspore, a glavna gradska ulica tijekom pjevačeva nastupa bila je prepuna, bilo je kao u košnici. Promet oko starog dijela grada bio je potpuno zabranjen, a posjetitelji su se mogli parkirati na nekoliko lokacija odakle su do Grada mogli besplatno doći autobusom. Bilo je i angažirano i 200 zaštitara, nekoliko liječničkih ekipa i sve je proš-

Thompson na prepunom Stradunu pjevao u čast branitelja Dubrovnika

Trogirski projekt ima jedan detalj kojeg ne bi očekivali na ovom tipu građevine. Na njegovoj samoj sredini nalazi se čelična mreža koju su arhitekti zamislili da će služiti za igru ili odmaranje. Uvjeravaju da je sigurnost apsolutna.

“Svemirski brod, pa što ćemo, moramo se naviknuti na sve. Mi malo prije komentiramo da je bar negdje samo jedna mala stazica za invalide”, rekla je o novom mostu Sanja.

Zaklada

“Marin Čilić” u suradnji s OTP bankom dodijelila je donaciju u iznosu od 6000 eura za adaptaciju i opremanje laboratorija za �iziku u Gimnaziji Vukovar, što će omogućiti poboljšanje uvjeta za izvođenje nastave i provođenje znanstvenih istraživanja te u konačnici kvalitetnijem obrazovanju u STEM području.

Zaklada je dosad dodijelila 129 stipendija mladim sportašima i glazbenicima, izgra-

lo u najboljem redu. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković je najavljujući ovaj koncert nekoliko dana ranije ovo poručio:

“Želim poslati jasnu i nedvosmislenu poruku, 6. prosinca obilježavamo Dan dubrovačkih branitelja. Svima onima koji dolaze u Dubrovnik poručujem sljedeće - dobrodošli su svi oni koji će doći sa pijetetom i poštovanjem prema dubrovačkim braniteljima.

Donacija Gimnaziji Vukovar

dila četiri multifunkcionalna sportska igrališta, a Gimnazija Vukovar sedma je škola čiji će laboratorij biti obnovljen. „Iznimno smo ponosni što smo ove godine, uz podršku mladim glazbenicima i sportašima kroz individualne stipendije, bili u prilici pružiti i donaciju Gimnaziji Vukovar“, rekao je prilikom dodjele Marin Čilić. Uvijek ćemo isticati obrazovanje kao temelj razvoja zajednice i budućnosti, poručio je.

Sva znakovlja iz Domovinskog rata su dopuštena i dozvoljena, a svima koji misle na bilo koji način do-

nositi ustaško znakovlje ili znakovlje iz te propale države, poručujem jasno - niste dobrodošli u naš grad. Vi koji želite slaviti žrtvu heroja branitelja grada Dubrovnika - dobrodošli ste, i svo priznato znakovlje iz Domovinskog rata (to znači i HOS-ovo).

Svima koji se žele prisjećati nekih drugih režima, Ante Pavelića i ostale ekipe, molim vas, ostanite doma, taj dan vas ne želim u našem gradu.

To vrlo jasno želim istaknuti”, izjavio je gradonačelnik.

Za blagdan Sv. Nikole djeca u Hrvatskoj dobivala su poklone od svojih roditelja, koji su ih čekali „u čizmici“, a isto se događalo i u brojnim ustanovama u kojima borave djeca. Tako je u senjskom dječjem vrtiću Travica u petak bilo posebno veselo i prepuno uzbuđenja.

Djeci u posjet je stigao osobno Sveti Nikola i ove godine je darivao svaku odgojnu skupinu paketima prepunim bojica, �lomastera, crtaćeg

papira, glinamola, plastelina, ljepila, tempera i drugog likovnog materijala koji će djeca koristiti u likovnom izražavanju.

Senjskoj djeci su se pridružili i polaznici novo osnovanog vrtićkog ogranka iz Krasna sa svojim odgojiteljicama, a nakon posjete Svetog Nikole sva su djeca zajedno otišla u Pučko učilište na predstavu za djecu „Putovanje jednog puža“ koja se održala u sklopu programa „Advent u Senju“ .

Donacija Zaklade „Marin Čilić“

Lijepi ugođaj iz Senja

Pješački most u Trogiru

Nastup Marka Perkovića Thompsona na Stradunu

Sveti Nikola darovao mališane

Stradun je bio prepun

Gospodarstvo postupno jača

Prodali kuću u Brisbaneu i vratili se u Siverić kod Drniša

Djeca Australiju više ne spominju. Kako je bilo ljeto kada smo došli, samo su pitala kad ćemo na plažu jer su Šibenik i more udaljeni tek pola sata vožnje, kaže David

Iz Australije se ljetos u Siverić kod Drniša doselila mlada obitelj Papik. Prodali su kuću u Brisbaneu i vratili se s petero mališana u domovinu svojih roditelja, u malo mjesto s 400-tinjak stanovnika.

Još uređuju kuću koju su kupili u Siveriću, prošlog mjeseca dopremljene su im stvari brodskim kontejnerom iz Australije.

Josip (11) i Eva (10), dvoje starije djece, krenuli su od jeseni u školu u Siverić i polako uče hrvatski jezik. S mlađom sestrom Mihaelom (6) te braćom Dominikom (4) i Kristoforom (1,5) uživaju u nesputanoj, slobodnoj igri na otvorenome.

Australiju više ne spominju.

– Kako je bilo ljeto kada smo došli, djeca su samo pitala kad ćemo na plažu jer su Šibenik i more udaljeni tek pola sata vožnje, a sada kada je zima, jedva čekaju da padne snijeg – smije se njihov otac David Papik (36).

David je po zanimanju keramičar, radi s kamenom i knaufom i većinu radova koje je još potrebno obaviti na kući napravit će sam. Posla za njega ima dosta i u Siveriću i u Šibeniku, a radi sa šogorom koji mu sa sestrom živi u Kaštel Starom.

– U Hrvatsku će se vratiti i moja sestra s troje djece, a i dosta naših prijatelja i znanaca namjerava se vratiti

Joshua Grozdanic Ormazabal kaže da se u Hrvatskoj bolje živi nego u Čileu, to je razlog njegova povrataka.

Ana Raquel Figuero

Avila Meksikanka je čiji suprug po djedu potječe iz Like

Program Općine Legrad kojim se prodaju nekretnine mladim obiljima za 13 centa, očito je dobro zapažen jer su pred potpisom ugovora o kupnji dviju nekretnina i dvije obitelji koje su u Hrvatsku došle iz Čilea i Meksika.

Načelnik Legrada Ivan Sabolić rekao je da su na zadnjem natječaju bile oglašene četiri nekretnine, a za dvije su pokazale interes povratničke obitelji, jedna iz Čilea, druga iz Meksika.

Na zemljištu se nalaze

David Papik, njegova supruga

Ann i njihovih petero djece u kući koju su kupili u Siveriću kod Drniša

iz Australije. Teško je sada živjeti u Australiji, vlada �inancijska kriza, sve je poskupjelo, i hrana i stanovi i kuće. Istina i ovdje su sada cijene više, ali ipak nam na kraju mjeseca ostane više novca u džepu. Vukla nas je želja da se vratimo među svoj narod, a vratili smo se i zbog djece, jer će ovdje imati veću sigurnost i mirnije odrastanje.

Sviđa nam se mir koji imamo ovdje, hrana, blizina mora i sve. Sviđa nam se život ovdje – jednostavno kaže David za Večernji list.

Nije im se sviđalo što im se u Australiji djecu prerano, od vrtića i rane školske dobi, izlaže pretjeranim seksualnim sadržajima, a ni predrasude s kojima su bili suočeni u okolini jer su vjernici koji idu u crkvu.

Mještani Siverića s kojima smo razgovarali dok smo pokušavali doći do njih, osobito

Svaki povratak je dobitak

njihova prva susjeda, govore sve najbolje o njima i kako su krasna, mlada obitelj koju viđaju na misi u mjesnoj crkvi.

David i djeca su i prije dolaska u Hrvatsku imali hrvatsko državljanstvo, no supruga Ana (34) još se suočava sa sporom hrvatskom birokracijom kako bi i ona dobila državljanstvo i osobnu iskaznicu koja će joj olakšati život.

i živjet će pola godine u Hrvatskoj, a pola godine u Australiji jer imaju 21 unuče i žele biti prisutni u njihovim životima.

Kada su odlazili, Anina majka brinula se hoće li u Hrvatskoj imati posla i �inancijsku sigurnost, ali sada kada su se snašli, drago joj je zbog njih.

– Djeca uživaju ovdje, mogu se slobodno igrati vani, a u Australiji ih nismo

David je po zanimanju keramičar, radi s kamenom i knaufom i većinu radova koje je još potrebno obaviti na kući napravit će sam. Posla za njega ima dosta i u Siveriću i u Šibeniku

mogli same puštati u park i na ulicu. Lijepo su ih prihvatili u maloj školi u Siveriću, ali i cijelom mjestu. Susjedi nam pomažu, vole našu djecu. Nadamo se još da će se otvoriti vrtić u Siveriću, koji je zatvoren, iako sada ovdje ima još mladih obitelji s djecom – govori David dodajući da im je treće dijete, Mihaela, trebalo krenuti u vrtić u Drnišu, ali u njemu nije bilo mjesta.

Za Hrvatsku, koja je pred demografskim slomom, svaki povratak obitelji s djecom je dobitak. Izmjenama Zakona o strancima bit će olakšan privremeni boravak iseljenicima i potomcima iseljenika te članovima njihovih obitelji koji još nemaju hrvat-

sko državljanstvo. Neće ih se više tre�ra� kao strance te će, dok čekaju državljanstvo, s potvrdom koju će im izdava� Ministarstvo demografije i useljeništva ima� pravo na (samo)zapošljavanje bez dozvole za boravak i rad.

David se nada da će se i to uskoro riješiti i dodaje da je zasad jedina mana u Hrvatskoj ta proceduralna sporost.

Iako je, kaže, većina službenika srdačna i trude se pomoći im, ima i onih koji na njih gledaju kao na strance.

Anina majka u Australiju je otišla s 18 godina, a Davidovi roditelji odselili su se kao djeca 1969. u dobi od 10 i 15 godina sa svojim roditeljima.

Davidovi roditelji još su u Australiji, ali doći će i oni, dodaje, u idućih godinu dana

David dobro govori hrvatski jezik premda se, naravno, u govoru osjeti da je odrastao u Australiji, supruga razumije hrvatski, ali još se ustručava govoriti, a djeca će jezik, kaže, već polako naučiti. Dok su živjeli u Australiji, održavali su veze s hrvatskim iseljenicima s kojima su se družili u hrvatskom domu i nogometnom klubu te su i na taj način održavali vezu s Hrvatskom.

Dvije mlade obitelji, iz Čilea i Meksika, hrvatskih korijena, doseljavaju u Legrad

kuće, ali one su u takvom

stanju da ih treba rušiti, kaže Sabolić napominjući da su budući vlasnici obišle svoja mjesta stanovanja kojima su iznimno zadovoljni. Obje obitelji nemaju kori-

jene u Legradu, ali ih je privukao javni natječaj, a potom i samo mjesto. Joshua Grozdanic Ormazabal kaže da mu je otac rodom iz Hrvatske, a majka iz Čilea. Prije dvije godine vra-

tio se u Hrvatsku i od tada gleda kako riješiti stambeno pitanje.

Natječaj o prodaju nekretnina Općine Legrad pobudio je interes za preseljenje iz Velike Gorice u malu hrvat-

sku općinu pored Koprivnice, što će uskoro realizirati. Joshua, koji radi kao stjuard u zračnoj luci, kaže da se u Hrvatskoj bolje živi nego u Čileu, to je razlog njegova povrataka.

Ana Raquel Figuero Avila Meksikanka je čiji suprug po djedu potječe iz Like. Želja im je bila odseliti iz Meksika, a kako je su mužu korijeni hrvatski, opcija je bila vratiti se u taj dio Europe. Nakon kraćeg boravka u Hrvatskoj, putem medija su uočili da Općina Legrad provodi zanimljiv program. Gotovo besplatno zemljište pod uvjetom aktiviranja stalnog boravišta u Legradu bilo im je dovoljno da se odluče skrasiti u mjestu koje se nalazi na Dravi, a obje obitelji bit će neposredni susjedi. Do sada je Legrad zahvaljujući takvoj politici prodao 13 nekretnina, pa trenutačno u ponudi nema niti jednu. Čekaju da naslijede ili da im se pokloni zemljište ili kuća pa će ponovno raspisati natječaj po istom principu, kako bi poboljšali demografsku sliku općine.

Sretna obitelj u svom domu koji još uređuju

Legrad na Dravi prodaje kuće za 13 cen�, ali oni koji ih kupe trebaju tamo ima� prebivalište i živje� bar 15 godina, ova obitelj je doselila od kada je Općina krenula s mjerama koja je dobila 130 novih stanovnika i više od šezdesetero djece

Hrvatski Migovi otišli su u povijest, a naši piloti na Rafaleima će do pred kraj sljedeće godine provoditi obuku

Kao što je već bilo najavljivano iz Ministarstva obrane Republike Hrvatske, od nedjelje 1. prosinca 2024. NATO obvezu Air Policinga hrvatskog zračnog prostora privremeno će preuzeti dva hrvatska susjeda, Italija i Mađarska.

Ta “privremenost” trajat će, kako očekuju u MORH-u, do kraja 2025., odnosno početka 2026. godine, a po potrebi borbeni zrakoplovi susjednih savezničkih zemalja letjet će i nad Hrvatskom, s time da u skladu s dogovorom, Mađarska pokriva sjeverni i istočni dio Hrvatske, a Italija južni i

U intervenciju će talijanski Euro�ighteri i mađarski Gripeni kretati samo u izvanrednim okolnostima, a na poziv NATO-ovog središta u španjolskoj Tarragoni

U intervenciju će talijanski Euro�ighteri i mađarski Gripeni kretati samo u izvanrednim okolnostima, a na poziv NATO-ovog središta u španjolskoj Tarragoni

središta u španjolskoj bazi u Tarragoni.

Ovakav aranžman za Hrvatsku ne predstavlja trošak s obzirom na to da se ta saveznička usluga ne naplaćuje. U MORH-u su, dakle, procijenili da je našim pilotima potrebno tijekom 2025. da ne smanjuju intenzitet naleta i provođenja obuke, pa je stoga i dogovoren ovaj jednogodišnji “predah”.

Air Policing je obveza do čije aktivacije dolazi u prosjeku tek nekoliko puta godišnje, kada u naš zračni prostor “zaluta” neki, u pravilu civilni zrakoplov, koji se nije prijavio ili je s njim izgubljena radijska veza, pa se onda diže dežurni par lovaca koji provode vizualnu kontrolu tog događaja.

U intervenciju će, dakle, talijanski Euro�ighteri i mađar-

Talijani i Mađari provode ‘Air Policing’ iznad Hrvatske

zapadni dio, duž Jadrana.

Hrvatska je morala ući u takav aranžman koji je inače uobičajen među savezničkim NATO državama stoga što su u Hrvatsku stigla do sada sedam kupljenih Rafalea, a očekuje se da će do svibnja 2025. stići svakog mjeseca po još jedan, te će borbena eskadrila Rafalea biti tada kompletirana sa svih 12 borbenih zrakoplova.

Hrvatska bi mogla, naravno, obavljati Air Policing vlastitog neba i s Rafaleima, no onda bi dežurni par borbenih zrakoplova morao biti stalno na raspolaganju za Air Policing, što bi poremetilo program intenzivne obuke naših pilota na pristiglim Rafaleima.

Tijekom ove godine Hrvatska je ispunjavala svoju obvezu i zadaću nadzora i zaštite svog zračnog prostora s dobrim starim MIG-ovima

Suci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prijezirom odbacujem vašu presudu, rekao je tada

Sedma godišnjica smrti generala Slobodana Praljka, jednog od ključnih zapovjednika HVO-a (Hrvatskog vijeća obrane) tijekom Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini obilježena je 29. studenoga. Praljak je preminuo 2017. godine nakon što je popio otrov u sudnici Haškog tribunala, neposredno nakon izricanja presude kojom je bio osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih tijekom sukoba u BiH. “Suci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac! S prijezirom odbacujem vašu presudu”, rekao je tada.

Po jedan zrakoplov s�že svaki mjesec

U Hrvatsku je prošlog tjedna s�gao i sedmi višenamjenski borbeni zrakoplov Rafale. Sle�o je u vojarnu “Pukovnik Marko Živković“ na Plesu. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je kako će do travnja iduće godine u Hrvatsku s�za� po jedan avion svaki mjesec. “Krajem travnja 2025. godine u Hrvatskoj ćemo

ima� svih 12 aviona Rafale, kompletnu eskadrilu. U �jeku su nikad veća, pa i povijesna ulaganja u Hrvatsku vojsku koja su započela nabavom višenamjenskih borbenih aviona, a nastavljaju se kupnjom besposadnih zrakoplovnih sustava Bayraktara, najmodernijih tenkova Leopard 2 A8 te moćnog raketnog sustava HIMARS”, rekao je.

21, ali kako se znalo da njima istječu resursi, uglavnom krajem ove godine, unaprijed su potpisani bilateralni sporazumi na razini oružanih snaga u ime MORH-a, a potpisali su ih i zapovjednici ratnih zrakoplovstava triju država.

Air Policing je obveza do čije aktivacije dolazi u prosjeku tek nekoliko puta godišnje, kada u naš zračni pro-

stor “zaluta” neki, u pravilu civilni zrakoplov, koji se nije prijavio ili je s njim izgubljena radijska veza, pa se onda diže dežurni par lovaca koji provode vizualnu kontrolu tog događaja.

U intervenciju će, dakle, talijanski Euro�ighteri i mađarski Gripeni kretati iz susjednih zrakoplovnih baza samo u tim izvanrednim okolnostima, a na poziv NATO-ovog

ski Gripeni kretati iz susjednih zrakoplovnih baza samo u tim izvanrednim okolnostima, a na poziv NATO-ovog središta u španjolskoj bazi u Tarragoni.

Ovakav aranžman za Hrvatsku ne predstavlja trošak s obzirom na to da se ta saveznička usluga ne naplaćuje. U MORH-u su, dakle, procijenili da je našim pilotima potrebno tijekom 2025. da ne smanjuju intenzitet naleta i provođenja obuke, pa je stoga i dogovoren ovaj jednogodišnji “predah”.

Kada se eskadrila kompletira i piloti dosegnu određenu razinu operativne sposobnosti, dakle, za otprilike godinu dana, završit će se i privremena potreba za “uskakanje” talijanskih i mađarskih borbenih zrakoplova, te će kompletnu zaštitu i nadzor zračnog prostora preuzeti naši Rafalei.

i nije mu bilo spasa. Odmah isti dan doznalo se kako bi general Praljak, da je prihvatio ovakvu kaznu, uskoro mogao postati slobodan čovjek. Naime, prema međunarodnim propisima optuženik nakon odslužene dvije trećine zatvorske kazne ima pravo podnijeti zahtjev za slobodu, a s obzirom na to da se general Praljak dobrovoljno predao u travnju 2004. godine, i da je od tada gotovo cijelo vrijeme bio u

U Grudama odana počast generalu Slobodanu Praljku

Njegov čin samoubojstva šokirao je svijet i izazvao snažne reakcije u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, ali i međunarodnoj zajednici. Za mnoge, Praljkov posljednji čin bio je simboličan odgovor na presudu koju je smatrao nepravednom.

U Hrvatskoj i među Hrvatima u BiH Slobodan Praljak doživljavan je kao heroj i simbol borbe za slobodu Hrvata u BiH.

U mjestu utemeljenja Hrvatske zajednice, kasnije Republike Herceg Bosne, u Grudama, zapaljene su

svijeće i položeno cvijeće pred slikom heroja, u Parku hrvatskih velikana u Grudama, kod Spomenika braniteljima.

Podsjetimo, nakon što je s prijezirom odbacio tvrdnje suda da je ratni zločinac i ispio bočicu otrova, u sudnici

je nastala totalna konfuzija i muk. Samodopadne hladne osmjehe haaških birokrata zamijenili su šok i nevjerica. Po zahtjevu obrane, suđenje je privremeno prekinuto, a general Praljak hitno je odvezen u bolnicu, ali djelovanje otrova bilo je presnažno

pritvoru, takvi uvjeti vrlo brzo bi se stekli. Ali za nekoga tko ima izrazito izgrađen intelekt, etičnost, čast, hrabrost i jasno istaknute principe, ovo što se dogodilo u sudnici u Haagu bilo je i više nego neprihvatljivo.

Brojni su došli u Park hrvatskih velikana kod Spomenika braniteljima oda� mu počast

Nadzor će traja� do pred kraj sljedeće godine kada nastupaju Rafalei

Pilo� će na Rafaleima nastavi� intenzivnu obuku

Hrvatski Migovi su odslužili svoje

CLIFTON HILL BOŽIĆNI IGROKAZ U CRKVI SV. NIKOLE TAVELIĆA

‘Mladi Hrvati’ svečano oživjeli božićnu poruku

Igrokaz koji su izveli bio je poput pravih malenih "živih jaslica", u kojem su svi prisutni mogli osjetiti pravu božićnu atmosferu

Pripremila: Suzana FANTOV

Emotivan i dirljiv Božićni igrokaz, koji je oduševio brojne vjernike, održan je u nedjelju, 8. prosinca, u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu nakon svete mise koju je predslavio vlč. Tomislav Markić, koji trenutno boravi u pastoralnom posjetu hrvatskim katoličkim centrima i zajednicama u Australiji.

Igrokaz koji su izveli članovi Folklorne grupe “Mladi Hrvati” nalikovao je na prave malene "žive jaslice", u kojem su svi prisutni mogli osjetiti pravu božićnu atmosferu. U dramskoj izvedbi, uz prigodne božićne pjesme, mladi glumci su oživjeli priču o rođenju Isusa Krista, donoseći gledateljima poruku ljubavi, nade i mira koja je središnja nit Božića.

Posebno emotivan bio je trenutak u kojem je u središtu pozornosti bilo djetešce Daniel, koji je savršeno odigrao ulogu novorođenog djetešca Isusa, u jaslicama koje su bile postavljene u središtu crkve. Svojom nevinošću i prisutnošću Daniel je udahnuo dodatnu dubinu i emotivnost cijelom igrokazu, podsjećajući sve nas na taj sveti trenutak prije više od 2000 godina, kada nam je rođeno djetešce, Isus, Spasitelj svijeta.

Uz božićne pjesme osjetio se duh božićnog zajedništva i obitelji, koji je i ove godine ispunio crkvu.

Ovaj događaj ne samo da je bio trenutak duhovne obnove za mnoge, nego i lijepa prigoda za brojnije okupljanje i međusobno zajedništvo hrvatske katoličke zajednice u

UHobartu je, na prvu nedjelju došašća - 1. prosinca 2024. - u crkvi “Blažene Djevice Marije - Kraljice Hrvata” služena sveta misa na hrvatskome jeziku – prva nakon smrti vlč. Berislava Hunskog koji je preminuo u lipnju ove godine.

Sv. misu služio je vlč. Bosiljko Rajić, dušobrižnik župe sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu.

Na misi, koja je služena u 18 sati, okupilo se 40-ak vjernika – koji su prije toga i ispovijedali se.

Vlč. Rajić u propovijedi je govorio o došašću i pripre-

mi za vrijeme božićnih blagdana. Naglasak je stavio na Kristov dolazak i naš susret s njime kada dođe. To će biti pravo vrijeme spasenja i izbavljenja.

U župnim oglasima vlč. Rajić je iznio plan i program za daljnju pastoralnu skrb. Sljedeći njegovi posjeti bili su u 8. i 9. prosinca (na blagdam Bezgješnog Začeća Blažene Djevice Marije), kada je služio svete mise u 11 sati.

Predviđen je još jedan njegov pohod - 21. prosinca (subota) u 16 sati počet će božićna ispovijed, a sveta

Clifton Hillu. Ovaj igrokaz nije samo prikazivanje božićne priče, već i poziv na povratak temeljnim vrijednostima vjere i ljubavi, koje nas povezuju u obitelji i zajednici.

Za članove “Mladih Hrvata”, koji su pomno pripremali ovaj događaj, igrokaz je bio prilika da se na svoj način uključe u božićnu proslavu i doprinesu očuvanju hrvatske kulturne baštine u HKZ-u Clifton Hill, gdje djeluju više od 40 godina.

Uz božićni igrokaz druge nedjelje došašća svu djecu, baš kao i sve prisutne, razveselio je dolazak omiljenog sveca, sv. Nikole.

misa je u 18 sati. Vjernici su izrazili zadovoljstvo posjetom i želju da svećenik dolazi barem jednom u mjesecu. Nakon svete mise bio je blagoslov nove grobnice vlč. Berislava Hunskog. Na spomen ploči je upisano da je istinski svećenik koji je bio posvećen svome zvanju, Crkvi i vjernicima. Na podnožju je natpis: PASTIRU DOBRI, POČIVAO U MIRU BOŽJEM! Vlč. Bosiljko posjetio i Danicu Mamić, bolesnicu u mjestu Moonahu, koja puni svoju 91. godinu života.

KONCERT NAJVEĆI GLAZBENI DOGAĐAJ HRVATA IZVAN DOMOVINE SVE DO ZORE

‘Hrvatska noć’ u Frankfurtu, spektakl trajao 10 sati, Rozga bacila publiku u trans, a Mate Bulić za kraj

Mate Bulić na noge je doslovno podigao sve. Čim je stupio na pozornicu ruke u publici poletjele su u zrak, zavijorili su nogometni šalovi i zastave

Uprepunoj Areni u Frankfurtu u subotu navečer održana je trinaesta po redu ‘Hrvatska noć ‘, najveći glazbeni događaj Hrvata izvan domovine. Spektakl koji sjajno organizira Robert Martinović i članovi njegove obitelji trajao je do zore.

Tijekom čak deset sati glazbenog programa nastupili su Dražen Zečić, Jelena Rozga, Petar Grašo, Mate Bulić, Željko Bebek, Lidija Bačić, Parni valjak, Neno Belan i Tiho Orlić, a publiku u dvorani zagrijao je bend Slash.

Iako, ruku na srce, atmosfera je ionako već dovoljno usijana. Od poslijepodnevnih sati put Arene kretale su se kolone ljudi koji su pohrlili na ‘Hrvatsku noć‘, željni da uživaju u nastupima svojih omiljenih glazbenika.

Publika već tradicionalno na ovaj spektakl stiže iz cijele Njemačke, Europe, ali i SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda.

Mnogi u publici odjeveni su u navijačke dresove Hajduka, Dinama, naše nogometne reprezentacije...

“Hrvatsku noć” već tradicionalno vodi Dalibor Petko koji je na binu izašao uz taktove pjesme ‘Eye of the Tiger‘.

Od glazbenika, prvi je na scenu Arene pozdravljan gromoglasnim pljeskom izašao Dražen Zečić. Već s prvim taktovima hita ‘Govore mi mnogi ljudi‘ kompletna dvorana podigla se na noge i sa Zečićem otpjevala cijelu pjesmu, baš kao što su s njim nastavili pjevati i skladbe ‘Boem u duši ‘, ‘Nitko nema dva života‘.

Posebno emotivan trenutak bio je onaj kada se Zečiću na pozornici pridružila i Anđela, s kojom je prije gotovo tri desetljeća otpjevao i danas ultimativni hit ‘Ima li nade za nas‘. Anđela se danas preziva Zelić, sa suprugom i troje djece iz Njemačke se preselila u Luksemburg.

- I dalje se bavim pjevanjem pa smo tako Dražen i ja ovog ljeta nastupili zajedno i na Melodijama Jadrana, kaže Anđela.

Nakon Tihe Orlića na pozornicu se popeo Parni

Valjak, a sudeći po euforiji u publici publika je sjajno prihvatila Igora Drvenkara koji je za mikrofonom zamijenio svima dragog Akija Rahimovskog. Osim Igora, za mikrofon je u vodećoj roli u jednom trenutku stala i fenomenalna Tina Kresnik, otpjevavši ‘Jesen u meni‘.

- Neke od skladbi koje smo večeras pjevali nastale su puno prije nego što su se mnogi ljudi koji su ih s nama danas pjevali i rodili, zadovoljno kaže Husein Hasanefendić Hus čiji Parni valjak prvi puta nastupa na Hrvatskoj noći.

- Možda nismo tipični izvođači za ovakvu vrstu događaja, ali drago nam je što smo prihvatili poziv kako bismo ljudima predstavili našeg Igora - kaže Hus.

Potom se na scenu popela plavokosa princeza Hrvatske noći, a već s prvim taktovima hita ‘Bižuterija‘ krenulo je ludilo u Areni uz Jelenu Rozgu koja je za Frankfurt odabrala crnu haljinicu Coperni. Publika od početka do kraja njenog nastupa pjevala svih 12 njenih pjesama.

- Birala sam pjesme za koje znam da su svima drage, a kako ih ima stvarno puno, nije mi bio lagan odabir. Presretna sam bila kad sam večeras s pozornice vidjela koliko ljudi vole i pjesme starijeg datuma, kao i najnoviju ‘Lavicu‘ koju sam premijerno izvela ovog ljeta i posvetila je mom tati, mom Rozgi - govori Jelena koja dodaje da joj je 50 zadanih minuta na sceni bilo previše kratko.

- Taman sam se ugrijala. Ja vam baš volim pjevati, meni je to najbolji mogući provod - kaže Splićanka. Na pozornicu je izašao i Petar

- Uvijek mi je lijepo nastupiti na Hrvatskoj noći i pjevati pred našim ljudima koji žive van domovine, a za koje imam osjećaj da su baš jako povezani s Hrvatskom i da jako vole našu glazbu. Zbog njih posljednjih godina ne samo da obavezno dolazim na ovu manifestaciju nego mjesecima prije zovem organizatora i pitam ga kojeg će točno datuma biti Hrvatska noć kako bi taj nastup na vrijeme mogao uskladiti s drugim eventualnim obavezama - kaže Grašo koji će dogodine proslaviti 30 godina karijere. - Nisu ovdje večeras samo naši ljudi koji žive u dijaspori. Istim avionom s kojim sam ja iz Zagreba došao u Frankfurt na koncert su stigli i naši povratnici, jedna divna obitelj koja se nakon godina i godina života u Njemačkoj odlučila vratiti u Hrvatsku. Živjet će, rekli su mi, u okolici Slavonskog Broda, zasadit će orahe, proizvodit će hranu... Čestitao sam im od srca, a nadam se da će se mnogi povesti za njihovim primjerom jer smatram da je situacija u svijetu sazrela za povratak naših ljudi u Hrvatsku - govori Željko Bebek, koji je u Frankfurtu oduševio publiku izvodeći hitove iz svog kompletnog bogatog opusa.

Mate Bulić na noge je doslovno podigao sve. Čim je stupio na pozornicu ruke u publici poletjele su u zrak, zavijorili su nogometni šalovi i zastave.

- Meni je drago da su ljudi uživali. Već godinama nastupam na Hrvatskoj noći i nemoguće mi je odrediti kada je bilo najbolje. Čini mi se da je iz godinu u godinu sve bolje i bolje, a drago mi je da u publici uz moje drage vršnjake vidim i mlade ljude - kaže Mate.

Grašo.

Apsolutna kraljica večeri bila je Jelena Rozga –plava princeza kako su je nazvali

Dražen Zečić

Željko Bebek

Mate Bulić

Petar Grašo

Jelena Rozga, oduševljena publika, Parni valjak, Anđela i Dražen Zečić…. teško je moglo bi� bolje

PROSLAVA OBILJEŽENA SVETKOVINA SVECA U HKC ‘ADELAIDE’

Sva djeca bila su pozvana da izraze radosnu dobrodošlicu

Svetom Nikoli, a on ih je - zauzvrat - obradovao i svojim dolaskom i prigodnim poklonima

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Croatian Catholic Chaplaincy of Adelaide

Dolazak Sv. Nikole obradovao je one najmlađe, ali i brojne vjernike okupljene u Hrvatskom katoličkom centru u Adelaideu koji su uz svog župnika, vlč. Luku Poljaka, prigodno obilježili svetkovinu omiljenog sveca.

- Naša kapela Gospe od Velikog hrvatskog krsnog zavjeta danas je bila premala za sve vjernike koji su se okupili kako bi proslavili blagdan voljenog svecaSvetog Nikolu. Na svetoj misi vlč. Luka svima je približio život svetog Nikole, a osobito najmlađima. Izuzetno je bilo dirljivo vidjeti roditelje koji su čak i svoju najmanju dječicu danas doveli u dom Božji.

Na kraju svete mise je izmoljena posvetna molitva Srcu Isusovom te je udijeljen blagoslov s Presvetim oltarskim sakramentom, a nakon toga vlč. Luka je pozvao svu djecu da izraze radosnu dobrodošlicu Svetom Nikoli, a on ih je - zauzvrat - obradovao i svojim dolaskom i prigodnim poklonima

S obzirom na to da su sva djeca toga dana bila izuzetno dobra, krampusu nije bilo mjesta na današnjoj proslavi.

No, toj proslavi tu nije bio kraj - druženje se nastavilo u dvorištu župne kuće: pod vodstvom naše Željke Klindžić djeci je pružena prilika da se kreativno zabave u prekrasnoj radionici izrade tradicionalnih hrvatskih kolačića - licitara.

Naši najmlađi su se tako iskazali u svojoj kreativnosti, nešto naučili o svojoj baštini, a na kraju se i zasluženo zasladili - prenosimo ove lijepe vijesti sa službene stranice Croatian Catholic

Bez Krampusa na proslavi Sv. Nikole!

Chaplaincy of Adelaide na Facebooku.

U nedjelju, 8. prosinca, zapaljena je druga svijeća na adventskom vijencu, betlehemska svijeća koja simbolizira mir.

Uz recitacije učenika koji pohađaju Hrvatske školu, koji su zapalili drugu svijeću, zablistao je plamen koji nas potiče na traženje i širenje mira među ljudima i narodima.

VESNA VIDOVIĆ

Želimo obavijestiti rodbinu, prijatelje i poslovne partnere da se približava 10 godina otkako nas je napustila naša draga Vesna - supruga, majka, baka i nevjesta.

Nedostaje nam njezin nesebičan osmjeh i vedrina.

Počivala u miru Božjem. Amen.

OZBILJNA PONUDA – PRODAJA STANA Četverosoban stan u srcu Dubrave!

ID Kod: ZG72022

Lokacija: Dubrava, Donja Dubrava

Transakcija: Za prodaju

Vrsta nekretnine: Stan

Tip stana: 4SKL

Kupaonica: 2

Kat: 1

Cijena: 222.000€

Površina: 119,82 m2

Površina okućnice: 98,24 m2

Prodaje se prostran četverosoban stan u mirnoj ulici, u blizini Avenije Dubrava. Stan se nalazi na 1. katu kuće s tri stambene jedinice sa zasebnim ulazom i stubištem, pružajući privatnost i udobnost. Ukupna površina stana iznosi 95 m2 zatvorenog prostora, a dodatno ima 25 m2 balkona i terase, idealnih za uživanje na otvorenom.

Stan se sastoji od ulaznog prostora, prostranog i svijetlog dnevnog boravka spojenog s kuhinjom i blagovaonicom, tri spavaće sobe, od kojih je jedna master, radnog prostora, dvije kupaonice te praktičnog vešeraja. Cijeli stan je okružen balkonom i terasom.

Također, stanu pripada garaža i ostava u dvorištu što pruža dodatnu vrijednost.

Detaljno je adaptiran 1999., a dio 2005. godine no jako je malo korišten i odlično održavan. Stolarija je PVC, ulazna protuprovalna vrata, novi krov. Grijanje plinsko etažno. Klimatiziran.

Smješten je u mirnoj, širokoj ulici, ali u blizini svih potrebnih sadržaja, poput trgovina, škola, vrtića i tramvajske stanice. Stan ima svu potrebnu dokumentaciju, etažno vlasništvo 1/1.

Cijena nije �iksna.

Ovo je izvrsna prilika za obitelji koje traže prostran, funkcionalan stan s vlastitim vanjskim prostorom na odličnoj lokaciji.

Zainteresirani se mogu javiti na email: irena.ozimec@ gmail.com i zozizag@gmail.com ili na Wapp +1 631 264 9573 (najprije poslati poruku).

HFS ‚Croatia‘ proslavio kraj godine

Proslava se nastavila do ranih jutarnjih sati, pri čemu se za zabavu uživo pobrinula talentirana grupa Major Minor

Pripremio: Zoran Juraj

SABLJAK

Fotogra�ije: Slađana RILKO

Izvrsnim prikazom hrvatske kulture i tradicije, Hrvatski folklorni sastav „Croatia“ priredio je nestrpljivo iščekivanu zabavu za kraj godine dana 7. prosinca 2024. u prostorijama Croatije Deakina u Canberri.

Dvorana se pretvorila u zimsku idilu uz blještava božićna svjetla i blaganske ukrase, bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, članovi zajednice okupili su se kako bi proslavili još jednu nevjerojatnu godinu očuvanja kulture i umjetičkih postignuća. Večernji program pokazao je dojmljiv talent triju folklornih skupina koje su nastupile, svaka pojedina izvela je plesove iz različitih dijelova Hrvatske.

Juniorska skupina, koja se sastoji od najmlađih članova „Croatije“, očarala je publiku svojom živahnom izvedbom slavonskih tradicionalnih plesova. Pod stručnim vodstvom učitelja Patricka Rilka i Ante Jurkovića, ovi mladi izvođači pokazali su nevjerojatnu vještinu i entuzijazam u očuvanju kulturnog nasljeđa.

Srednja skupina pod vodstvom uspješnih učitelja Jessice Škrnjug i Taylah Mateše donijela je bogate tradicije Posavine na pozornicu predstavivši ih kroz svoju dinamičnu koreogra�iju.

Seniorska skupina pod vodstvom talentiranog učiteljskog trojca Kristine Jukić, Angele Postai i Katarine Jagarinec pokazala je živahne i energične plesove Splita. Njihov nastup donio je mediteranski duh Dalmacije prikazavši so�isticirane plesne tehnike i glazbene tradicije obalne Hrvatske.

Predsjednik Ante Jurković imao je ulogu voditelja programa večeri te se prisutnima obratio dirljivim govorom u kojem se prisjetio velikih postignuća koje je društvo zabilježilo protekle godine.

Naglasio je brojne uspješne nastupe i događaje u zajednici na kojima je HFS sudjelovao tijekom 2024., pri čemu je posebno spomenuo proslavu 50. obljetnice djelovanja HFS „Croatije“. Zlatni jubilej obilježio je pola stoljeća posvećenog djelovanja u očuvanju i promicanju hr-

zabavom punom kulturnog sjaja

vatske kulture u australskoj prijestolnici.

Vrhunac večeri označio je dolazak tradicionalnih hrvatskih božićnih likova. Luka Galović prigrlio je ulogu nestašnog krampusa pobrinuvši se za razigrane trenutke straha među djecom prije negoli ga je ceremonijalno potjerao Tomas Vlašić koji je bio obučen u Svetog Nikolu.

Prvotni dječji strah pretvorio se u radost dok je Sv. Nikola dijelio slatkiše u skladu s hrvatskom božićnom tradicijom. Proslava se nastavila do ranih jutarnjih sati, pri čemu se za zabavu uživo pobrinula talentirana grupa Major Minor. Njihov nastup obogatio je ton majstor Ivica Rilko te je plesni podij bio neprekidno pun dok su gosti uživali u tradicionalnoj, ali i modernoj hrvatskoj glazbi. Atmosfera je bila užarena, okupilo se nekoliko naraštaja koji su zajedno plesali, pjevali i slavili svoje kulturno nasljeđe. Ova zabava bila je nešto više od puke proslave kraja godine, bila je svjedočanstvo vitalnosti i snage hrvatske zajednice u Canberri. Ovaj događaj bio je dobar prikaz triju glavnih stupova hrvatskog kulturnog života: folklora, obitelji i duha zajednice. Zahvaljujući posvećenosti svojih učitelja, plesača i članova zajednice HFS „Croatia“ nastavlja igrati ključnu ulogu u očuvanju i promociji hrvatskih kulturnih tradicija za buduća pokoljenja.

Kako se večer bližila kraju bilo je jasno da je ovogodišnja zabava za kraj godine uspjela okupiti zajednicu u proslavi koja će se pamtiti još godinama.

Ovaj događaj ne samo da je obilježio kraj još jedne uspješne godine, već je ojačao važnost očuvanja kulturne tradicije u današnjem sve globaliziranijem svijetu.

Neodgovorna politička elita

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Često se moče čuti kako hrvatskom političkom scenom vladaju ljudi koji ili nisu dorasli poslu kojim se bave, ili mu pristupaju neozbiljno i neodgovorno. Ako je netko sumnjao u tu ocjenu, sada su sami ti ljudi pokazali da je ona savršeno točna. Naime, dvije vodeće političke stranke svojim nečinjenjem dopustile su da Republika Hrvatska ostane bez Ustavnog suda i tako upadne u ozbiljnu ustavnu krizu. Hrvatska je, naime, u petak, 6. prosinca, od ponoći bila bez Ustavnog suda jer Hrvatski sabor do toga roka nije uspio izabrati deset (od ukupno 13) ustavnih sudaca kojima je istekao mandat. Istina, trajala je kratko, do subote popodne, kada su ustavni suci, nakon što ih je ujutro Hrvatski sabor izabrao, položili prisegu pred Predsjednikom Republike, ali i ta kratka ustavna kriza zorno svjedoči o tome na što su naši političari spremni.

Da stvar bude gora, mandat sucima Ustavnog suda istekao je prije pola godine, ali je, sukladno zakonu, tj. po sili zakona, produljen za šest mjeseci, nakon čega više ne može biti produžavan. Dakle, nije se dogodilo ništa neočekivano, iznenada, nešto što bi odgovorne osobe zateklo, dočekalo nespremne. A kad se približavao kraj redovnog mandata sucima Ustavnog suda, vladajuća stranka nije pokazivala nikakvu namjeru pregovarati s oporbom o toj temi, što nužno, budući da se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom. Dakle, nužni su i glasovi oporbe.

Pregovori su u krenuli tek pred sam kraj produljenog mandata, završeni su dosta brzo i, koliko se moglo vidjeti iz medijskih izvješća i izjava sudionika, u dobroj atmosferi, da bi se u zadnji tren cijela stvar zakomplicirala. Praktič-

Jedni tvrde da je stari saziv Ustavnog suda, time što je sam sebi produljio mandat, spasio zemlju od ustavne krize, drugi da je riječ o kršenju Ustava i opasnom presedanu...

ki bez valjanog razloga. Naime, spletom okolnosti, Hrvatski sabor je u petak trebao glasati o izboru deset sudaca Ustavnog suda, sukladno dogovoru vladajućih i oporbe, i o SDP-ovu prijedlogu za opozivom premijera Andreja Plenkovića (i još čitavom nizu drugih točaka dnevnog reda), ali je u četvrtak SDP izašao sa zahtjevom da se glasanje o tim dvjema točkama razdvoji, da ne bude isti dan. HDZ, odnosno predsjednik Sabora Gordan Jandroković, je bio protiv razdvajanja pa je glasanje o opozivu uvršteno na dnevni red. Da bi onda, zbog SDPova ultimatuma „ili odgoda ili odustajemo od dogovora”, izbor sudaca Ustavnog suda bio odgođen za subotu.

Tko je kriv za ustavnu krizu – HDZ, zbog odgađanja početka pregovora o novim sucima Ustavnog suda i inzistiranja da se o obje točke glasa u petak, ili SDP, zbog ultimatuma i spremnosti da zbog banalne stvari sruši dogovor o izboru sudaca Ustavnog suda?

Umjesto da traže odgovor na to pitanje, prihvate odgovornost i iz ove situacije izvuku pouke za budućnost, HDZ i SDP smatraju da su u ovom procesu pokazali odgovornost! HDZ zato što je pristao da se o sucima Ustavnog suda glasa dan poslije glasanja o opozivu premijera, iznimno u subotu, a SDP što je, premda je HDZ s pregovorima čekao do posljednjeg trenutka i doveo državu na rub ustavne krize, reagirao kao odgovorna stranka i pristao na brzi dogovor.

Cijeloj ovoj tužnoj priči treba dodati još jedan detalj: Ustavni sud je u petak popodne održao sjednicu na kojoj je sam sebi produljio mandat! Jedni tvrde da je Ustani sud time spasio zemlju od ustavne krize, drugi da je riječ o kršenju Ustava i opasnom presedanu...

Saveznici i potencijalni saveznici, baš kao i suparnici i otvoreni protivnici, ubrzano se pripremaju za Trumpovu Ameriku u uvjetima zaoštravanja sukoba i otvorenih ratova između Istoka i Zapada. Jer svima koji umiju čitati procese savršeno je jasno da to više neće biti jednaka utakmica s ponešto izmijenjenim igračima, nego nova igra, s novim pravilima. A gdje je tu Hrvatska i gdje bi mogla biti?

Zahvaljujući strateškom partnerstvu s SAD-om u tri ključna procesa Hrvatska je postala integrirana europska država. No u međuvremenu je zapustila svoje odnose s SAD-om lutajući i tražeći nove strateške partnere od Londona i Moskve do Berlina i Pariza. Zato me obradovala vijest da je premijer Plenković telefonski razgovarao s izabranim predsjednikom Trumpom. Dakako da se u takvim razgovorima ne rješava sudbina svijeta. No to nam šalje poruku da Plenković razumije proces promjene, da želi uhvatiti priključak, kao i da s druge strane postoje otvorena vrata. Jednako su me obradovale poruke ministra obrane Ivana Anušića izgovorene na tribini Hrvatskoga diplomatskoga kluba: da je kraj europskih politika ‘ružičastih naočala‘, da Hrvatska mora žurno unaprijediti svoju obranu te da glavna prijetnja ne dolazi iz ‘srpskog sveta‘, već možda i veća iz mađarske velikodržavne politike. To nam govori da i ministar prepoznaje procese i da je spreman za promjene koje u sljedećem razdoblju čekaju obrambene sustave diljem zapadne alijanse. U hrvatskoj banalnoj političkoj i medijskoj javnosti te su poruke svedene na najbanalniju banalnost. U Plen-

Vrijeme jugoburno. Napokon dobre vijesti: na Krampus areni sv. Nikola donio Dinamu bod. Iste večeri Hrvatska zapala u ustavnu krizu, sve do jutra. Nikola stavio u čizmicu povjerenje premijeru sedamdeset i šest zastupnika, šestoga saborska straža lovila po hodnicima. Nema krize, nismo mi ni Francuska, ni Rumunjska ni Južna Koreja, nekmoli Sirija, koja šaptom pade. Malo se kockamo, kocke su nam u grbu, ali nismo ovisnici. Naše su afere mikroskopske, nevidljive prostim okom. Nema izvanrednoga stanja, ne paničarimo kao u Skandinaviji, gdje daju upute puku kako preživjeti nuklearni rat, negdje se već dijele i bočice joda. Ustavni sud postupio mudro, za svaki slučaj pripremio papir kojim mu se produljuje mandat u starom sastavu, ako izvršna i zakonodavna vlast ne obave posao na vrijeme. Papir na kraju nije bio potreban, ali je poslužio za male politikantske igrice oporbe, koje je prekinula Sanja Barić, a i izvučeni presedan Mletačke komisije. Znači ni tu nema afere, ni mikroskopske.

Prilika za Hrvatsku

kovićevu razgovoru s predsjednikom Trumpom nije prepoznato ništa osim želje da se pohvali. A Anušićev je istup sveden na najbanalniju razinu dvorskih igara moći. Ono bitno, dakako, nije ni dotaknuto.

A bitno je da se Hrvatska u tome novom procesu geopolitičkog resetiranja nalazi u vrlo delikatnom položaju: na zapadnom je rubu neintegriranoga europskog područja koje je pod snažnim istočnim utjecajima, što je praćeno i velikodržavnim projektima regionalne razine (Srbija, Mađarska, panislamski projekti). To nosi vrlo visok rizik sigurnosne destabilizacije, ali i ograničenih oružanih sukoba. No Hrvatska ima i vrlo snažan adut za snaženje svoje pozicije u novome geopolitičkom resetiranju Europe pod okriljem Amerike, odnosno Trumpove administracije.

Naime, EU nije u stanju preuzeti tu ulogu, već samo izvršavati zadatke. Adut je, dakako, LNG na Krku, sa svime što on znači za stvaranje nove energetske, a s njome i sigurnosno-obrambene karte Europe, koja će

Hrvatska može postati važan američki strateški partner u stvaranju nove energetsko-obrambeno-sigurnosne karte Europe, koje će u Trumpovu mandatu izgledno dobiti snažno ubrzanje

biti de�inirana terminalima za ukapljeni plin (LNG) i uz njih vezanom mrežom plinovoda i drugih infrastrukturnih projekata. Ono što je za Kinu projekt ‘Pojas i put‘, za SAD je, kad je o Europi riječ, projekt nove energetske mreže pod političkim okriljem inicijative ‘Triju mora‘. Njime se postavlja nova granica između Istoka i Zapada. LNG na Krku jedna je od ishodišnih točaka toga strateškog projekta. Zapadna integracija BiH vodi preko mreže plinovoda vezanih uz LNG na Krku. Gradnja Južne interkonekcije prvi je test. Političko vodstvo Hrvata u BiH, odnosno Dragan Čović, nažalost, doživljava se kao njegov glavni opstruktor.

Hrvatska može postati važan američki strateški partner u stvaranju nove energetsko-obrambeno-sigurnosne karte Europe, koje će u Trumpovu mandatu izgledno dobiti snažno ubrzanje. Uvjet je da se pokaže kao lojalan i e�ikasan suradnik te da pokaže kako može preuzeti dio odgovornosti za sigurnost tih novih koridora. Mađarska, a ne Srbija, u tome nam je glavni suparnik. Srbija je poslužila kao trojanski konj s pomoću kojeg Mađarska ulazi u BiH. Mađarska ima neke prednosti jer je politički aktivnija, jer je (kao i Srbija) izgradila osobne odnose s predsjednikom Trumpom ili suradnicima. Ali ima i teret istočnog igrača i EU otpadnika. Zato sada Hrvatskoj može postati prednost uvezanost Andreja Plenkovića u ‘ružičaste‘ politike EU-a, koje će se također ubrzano mijenjati. A Plenković može napraviti zaokret u suradnji s Anušićem, koji je kao ministar obrane čak pozvan najavljivati potrebu novog smjera. Ulaznica za novo hrvatsko-američko partnerstvo uklanjanje je blokade s projekta Južne interkonekcije. Jačanje obrambeno-sigurnosne spremnosti se podrazumijeva. Bude li pak blokade američkim strateškim projektima u hrvatskom dvorištu (BiH) uklanjala Mađarska (Srbiju da i ne spominjemo), to bi za Hrvatsku mogao postati siguran put iz europski ograničene suverenosti prema konceptu Khuen-Héderváryja. Bez pretjerivanja. (Lider)

Ustavna kriza od večeri do jutra

Ipak, treba se malo uozbiljiti. Početkom 15. stoljeća (vidi moj roman Vladar Bosne) neki je kroničar zapisao: „Od potopa nije se svijet toliko smel i vrtil“. Eto, vrijeme u kojemu živimo baš je takvo, to jest puno gore, jer je u petnaestom stoljeću poznati svijet bio nešto manji. Najopasnije je oružje bila tzv. grčka vatra, kojom su gađani brodovi, a topovi se tek oprezno pojavljivali. U prošlom tjednu bavili smo se mi Hrvati uglavnom sektama. Do tada smo znali samo za jednu sektu, Nemremo!, koja nije toliko maligna, osim za promet, smeće i grad Zagreb uopće, kadli smo čuli da postoje i druge udruge. Ma oduvijek su postojali manipulatori, koji ništa ne bi mogli učiniti da nema manipuliranih, lakovjernih ili munjenih. Pa i sada, ništa novo pod suncem. Ono što me je malo zabrinulo jest da o sektama država ne vodi računa, ne zna ni koliko ih je ni gdje su, ni u kojim se šumicama uz vatricu služe crne mise, koliko manipulatori zarađuju i odakle im toliki stanovi, kuće, standard. Dok zavedeni i „izvedeni na pravi put“ naglo osiromašuju. Nema evidencije, kao za prometne prekršaje, recimo. Nešto u

Naše su afere mikroskopske. Nema izvanrednoga stanja, ne paničarimo kao u Skandinaviji, gdje daju upute puku kako preživjeti nuklearni rat, negdje se već dijele i bočice joda

korist sekta: kažu napisi da one odvraćaju ljude od službene medicine. Pa očekujem da se objasni veza između lista čekanja i ulaza u sekte. Mislim, također, da pojam sekta treba malo proširiti, recimo na sektu stranih banaka u Hrvatskoj, sektu stranih trgovačkih lanaca itd., lančano i tajnovito povezanih međusobno i s hrvatskom politikom koja im dopušta ugovore s vragom, a on diktira cijene proizvoda. Nije važno, sve dok ne postane važno, a onda je kasno. Za jednu sektu, osim u uvodu rečene, ipak znam, a okuplja se u šumi nazvanoj Zajednički jezik, sastaje se potajno, ali i javno na Filozofskom fakultetu, što je već i pokojni Ivo Brešan ustanovio u Nečastivom, doduše iz drugih pobuda. Prije nekoliko dana toj šumi usprkos održan je u HAZU skup o budućnosti hrvatskoga jezika. Vidio sam i čuo izjave samo nekih jezikoslovaca, jer sam tražio mačka po vrtu i nešto propustio. Ali ono što sam čuo bilo mi je dovoljno da shvatim kako su vrsni jezikoslovci dobro krenuli, a to dobro je - razjasniti pojmove.

Da postoji hrvatski standardni kao jezik civilizacije, da postoji hrvatski književni kao jezik kulture, kojemu je štošta dopušteno, da postoje narječja i govori kojima je sve dopušteno, a sve navedeno zove se jednim jedinim imenom - hrvatski jezik. Tako nekako. Ne citiram, samo prepričavam, možda i površno. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

Piše: Branimir Stanić

POBOŽNOST NEKADAŠNJI OBLIK BLAGOSLIVLJANJA BITNO

Blagoslov obitelji (kuća) kao male kućne Crkve

Možda će se pokazati potrebnim da se blagoslov u budućnosti preimenuje u blagoslov kuće i obitelji, te se u tom smislu usklade i molitve

Blagoslov obitelji (kuća) u božićnom vremenu ima svoju dugu tradiciju, a u novije se vrijeme sam oblik blagoslivljanja bitno izmijenio, odnosno – gledano iz perspektive puka – prilično je osiromašio. To je osiromašenje teklo postupno, tako da se tek oni koji su zašli u ozbiljne godine sjećaju kako je blagoslov kuća bio izuzetno svečan, oni nešto mlađi svjedoče o relativno svečanom blagoslovu, dok se danas stječe dojam kako je blagoslov obitelji gotovo formalnost bez dubljeg liturgijskog i pastoralnog značenja.

Ipak, s druge strane, danas možemo govoriti o obogaćenju u teološkom smislu, koje je u ranijim vremenima bilo manje izraženo. U tom smislu i ranija i današnja vremena zahtijevaju da ih se kritički propitkuje, a s ciljem da se pronađe najprikladniji liturgijski i pastoralni model blagoslova kuća i obitelji, te se tako izbjegnu višestruke itekako zamjetne nedorečenosti i nezgrapnosti vezane uz taj blagoslov. Blagoslov kuća ili blagoslov obitelji?

Za razliku od nekadašnjih obrednika koji su imali blagoslov kuća o Bogojavljenju, današnji obrednik poznaje godišnji blagoslov obitelji o božićnim blagdanima u vlastitim domovima i time želi staviti sasvim nove teološke naglaske. Valja, naime, uočiti da se nekada naglasak stavljao na blagoslov kuće, a tek onda i ukućana, dok se danas stavlja naglasak na blagoslov osoba, štoviše blagoslov obitelji kao male kućne Crkve. Kako bi se bolje uočila ta promjena, dobro je istaknuti kako je u ranijim vremenima bilo sasvim dovoljno da makar jedan član obitelji bude nazočan blagoslovu, a ako ni on baš nije mogao taj bi dio primanja svećenika “odradili” susjedi ili rodbina. Danas, pak, prema novom obredniku, nije uputno blagoslivljati kuću ili stan ako u njima nisu uopće nazočni članovi obitelji, nego se preporučuje blagoslov odgoditi za neko drugo vrijeme, kada će cijela obitelj (ili barem njezin veći dio) biti na okupu. Dosljedno, u ranijim se vremenima blagoslov doživljavao kao gotovo magijska zaštita od svih vrsta zala, dok se danas više naglaša-

va poziv na svetost života i međusobna povezanost u vjeri cijele obitelji i njihova zahvalnost Bogu na svemu. Stoga je razumljivo da su domaćini, a još više domaćice, često znali škropiti svaki kutak kuće i cijeloga imanja blagoslovljenom vodom, nastojeći tako osigurati zaštitu od zlih utjecaja, a što ne treba ni danas podcijeniti i odbaciti, ali ipak treba ukazati na nedostatnosti.

Imajući to u vidu, novi red blagoslova s pravom stavlja naglasak na ukućane, a ne na prostor, ali se stječe dojam kako se sada previše otišlo u suprotnom smjeru, te da je potpuno ignorirana važnost blagoslova same kuće. Naime, s obzirom da ukućani imaju priliku kao pojedinci, ali i kao obitelji, primiti blagoslov u svakoj svetoj misi i u drugim liturgijskim slavljima, dobro je uočiti kako je ovaj blagoslov usko vezan uz prostor u kojem oni borave, a također i da se zaziva i na one koji će u njega dolaziti, a

A što s luknom?

ne samo na ukućane. Možda će se u tom smislu pokazati potrebnim da se blagoslov u budućnosti preimenuje u blagoslov kuće i obitelji, te se u tom smislu usklade i molitve.

Blagoslov obitelji je župnikova obveza?

Najčešće se navedena poteškoća oko vremena blagoslova obitelji rješava tako da župnici pozovu u pomoć još nekoliko svećenika ili bogoslova. Za to bi svakako trebalo imati razumijevanja, ali treba naglasiti i vidljive nedostatke. Njih ćemo prije svega pogledati iz perspektive vjernika koji primaju blagoslov. Iako će župnici s pravom reći kako blagoslov obitelji nije po sebi vrijeme za duhovne razgovore, nego za zajedničku obiteljsku molitvu i zahvalu Bogu, a onaj tko želi nešto drugo može uvijek doći u župu, ne treba smetnuti s uma kako mnogi vjernici, iz različitih razloga, nemaju pravu prigodu za susret sa župnikom, pa je bla-

goslov obitelji itekako važan i pastoralno može biti vrlo snažan.

Nadolaskom novih vremena i promjenom oblika komunikacije, posebno u gradovima i većim župama, došli smo do situacije da gotovo uopće nema izravnog susreta između župnika i većine vjernika, i to ne samo onih koji su takvi na papiru, nego i onih koji su redovito na svetoj misi. Takvi se susreti, naime, obično zbivaju u slučajevima neke “potrebe” (dogovor za krštenje, vjenčanje, sprovod i sl.), dok “običnih razgovora” u kojima bi župnik mogao dostatno upoznati nečiju obiteljsku situaciju gotovo da ni nema. Dolična priprema ili kako bude?

ga stada, odnosno u svjetlu onoga što smo obrazložili u prethodnom naslovu. Kad bi tako došao dan i približilo se vrijeme blagoslova njegove kuće, domaćin bi svako malo izlazio na ulicu provjeravajući čuje li zvona i vidi li izdaleka svećenika i ministrante koji se približavaju, kako bi ih, kada dođu pred kuću, mogao s poštovanjem uvesti. Ministranti su vodili računa da se slučajno ne bi dogodilo da netko ostane bez blagoslova, odnosno dok se nekoliko ministranata sa svećenikom, prakaraturom i ukućanima molilo u nekoj kući, drugi bi ministranti zvonom najavili svoj dolazak i domaćine nekoliko narednih kuća upitali žele li primiti blagoslov.

Svećenik bi bio obučen u roketu i nosio plavu štolu, a ministranti bi također nosili svoje ministrantsko ruho, te time i naizvan pokazivali o kolikoj se i kakvoj svečanosti radi. Tome bi još više pridonijelo nošenje blagoslovljene vode, tamjana, raspela i zvona.

Danas, nažalost, osim u pojedinim seoskim krajevima, ne možemo pronaći takvu i toliku svečanost, što je razumljivo s obzirom na bitno promijenjene životne okolnosti, ali svakako valja uočiti kako je s te strane blagoslov bitno devalvirao, i to kako sa strane vjernika, tako i sa strane župnika i njegove pratnje.

Današnji blagoslov obitelji

Osim navedenoga, dobro je spomenu� i problema�ku oko naknade za uzdržavanje župnika, a koja danas prilično zasjenjuje cjelokupan blagoslov. Češće se tako dogodi da oni koji primaju svećenika uopće ne uviđaju liturgijsku i pastoralnu ljepotu blagoslova, nego sve svode na materijalnu stranu, prema kojoj ispada da se blagoslov naplaćuje.

Treba istaknu� kako lukno uopće ne mora bi� povezano sa samim blagoslovom obitelji, nego ga je poželjno pla�� u neko drugo vrijeme u župnom uredu. Na takvom odvajanju neki župnici inzis�raju, upravo iz razloga da netko ne bi pao u napast tumači� da se blagoslov naplaćuje. To

je dobar pastoralni model i bilo bi ga dobro iz navedenih razloga primijeni� svuda, pa i uz uvažavanje činjenice kako bi na takav način župa bila na svojevrsnom materijalnom gubitku.

Naime, valja istaknu� kako taj novac u načelu ide u župnu blagajnu, a ne u župnikov džep, odnosno da mu je namjena bitno šira od one koju prosječan čovjek misli. Uz mnoštvo drugih mogućih plemeni�h situacija, svakako naglašavamo kako nije rijetkost da župnik od onih obitelji koje su slabijih materijalnih mogućnos� uzme tek pola iznosa lukna ili ne uzme ništa, dok onima koje su doista siromašne još materijalno i pomogne.

Nekada se “primanju svećenika u kuću” pridavala velika važnost, pa osim što bi kuća morala biti besprijekorno čista, pomno se pazilo i na mnoge druge detalje, s ciljem da se domaćin i cijela obitelj pred župnikom pokažu u najboljem svjetlu. Ne treba to gledati u svjetlu licemjerja, nego naprotiv u svjetlu iskazivanja velikoga poštovanja prema svećeniku, kao onome koji se u ime Kristovo brine za duhovno dobro svo-

S obzirom da su takve relativne sitnice postale manje-više stvar prošlosti, ne treba čuditi što se u konkretnim blagoslovima događaju vrlo ružne i neprimjerene situacije, poput vikanja na svećenika jer nije došao “na vrijeme” ili pak zato što je ukućane zaskočio dok su još u pidžama i uopće ne znaju da se blagoslivljaju obitelji njihove ulice. O onima koji ni sami ne znaju niti što je blagoslov niti dolaze u crkvu, ali svakako žele blagoslov obitelji – dakako po svojim uvjetima – ne treba niti govoriti.

Bez ulaženja u tekstualnu i liturgijsku analizu današnjeg blagoslova obitelji, želimo istaknuti kako, uz premještanje naglaska s blagoslova kuće na blagoslov obitelji, sada svoje važno mjesto zauzimaju svetopisamska čitanja, odnosno Božja riječ koja nije bila predviđena ranijim obrednikom, kao i molitva vjernika, unutar koje se moli za duhovne i materijalne potrebe obitelji. Prikladnost izbora čitanja od nekoliko koliko ih se nudi u okviru blagoslova, kao i mogućnost da se u molbenicu uvrste primjerene molitve baš toj obitelji može tako biti doista snažan poticaj da se blagoslov obitelji doživi kao pravi blagoslov. Stoga je još jednom važno istaknuti koliko je poželjno da blagoslov predvodi župnik, odnosno onaj koji zna ili se barem trudi poznavati životne okolnosti svojih župljana. U tom smislu, konkretni zazivi za npr. bolesne članove, pokojne, prijatelje i rodbinu, za one koji su možda odbacili Boga, koji su nezaposleni, žive u teškim materijalnim uvjetima itd., mogu se doživjeti vrlo snažno i poticajno, dok se općeniti zazivi koje može izreći (pročitati) svećenik koji ne poznaje ukućane mogu doživjeti praznima i nerječitima, a tako i cijeli blagoslov. Možda je danas previše očekivati da bi za vrijeme blagoslova vjernici klečali, možda se čak za stajanje može pronaći i dobro teološko opravdanje, ali ipak treba istaknuti kako se doživljaj blagoslova obitelji bitno profanirao i pridonio tome da se mnogima čini kao formalnost. Skrušenost kod klečanja i običaj ljubljenja križa u prijašnjim vremenima davali su jednu posebnu težinu cjelokupnom blagoslovu, pa bi ih svakako bilo dobro zadržati ondje gdje još nisu u potpunosti istisnuti. (Izvor: https://www.vjeraidjela.com/blagoslov-kuca-i-obitelji-u-bozicnom-vremenu)

Sveta misa za mlade i prva nedjelja došašća

Nakon svete mise

vjernici su se družili u dvorištu Centra - uz kolače i kavu posebnu radost donio je i dolazak 'Sv. Nikole'

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica St Anthony, Croatian Catholic Centre, Summer Hill Church

Advent/došašće je u tijeku – traje vrijeme duhovne priprave koja se u hrvatskim katoličkim centrima i zajednicama posebno obilježava - što pokazuje kako su hrvatske katoličke misije žive i budne! Prve nedjelje došašća, 1. prosinca, u Hrvatskom katoličkom centru sv. Antuna Padovanskog u Summer Hillu slavljena je sv. misa za mlade, a oni su u lijepom broju sudjelovali u misnom slavlju - zajedničkoj molitvi koja je tako plodonosnija i privlačnija jer upravo na ovaj način mladi zajedno duhovno rastu.

Nakon svete mise vjernici su se družili u dvorištu Centra - uz kolače i kavu posebnu radost donio je i dolazak „Sv. Nikole“, koji je djeci podijelio slatkiše.

Prenosimo vam i nekoliko obavijesti iz njihovog župnog listića koje se odnose na ovo adventsko vrijeme:

- od 12. do14. prosinca održat će se trodnevnica

koju će predvoditi fra Matija Marijić, franjevac - svećenik iz Zagreba;

- svi vjernici dobrodošli su na primanje sakramenta bolesničkog pomazanja u sklopu trodnevnice;

- 15. prosinca bit će proslava obljetnice posvete crkve i crkveni piknik; svečana sv. misa počinje u 10.30 sati;

- od 2. do 24. zornice s krunicom počinju u 5.30, s sv. misa u 6 sati.

AKTIVNOSTI IZ ŽIVOTA HKC-a ‘KARDINAL STEPINAC’ - BRISBANE I GOLD COAST

Zbor se potrudio

uvježbati i svojim lijepim pjevanjem izvesti petnaestak uglavnom tradicionalnih hrvatskih adventskih i božićnih skladbi

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Hrvatski katolički centar - Croatian Catholic Centre "Cardinal Stepinac" Brisbane and Gold Coast

Kraj liturgijske godine u Hrvatskom katoličkom centru “Kardinal Stepinac” u Brisbaneu obilježio je posjet prof. dr. fra Stipe Kljajića, člana Franjevačke provincije Bosne Srebrene, profesora biblijskih studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, koji je predvodio duhovnu obnovu od 22. do 24. prosinca.

“Kroz tri dana fra Stipo je - vođen biblijskim tekstovima – s nama razmatrao kako u svakodnevnom

životu učiniti Božju riječ živom i aktualnom - drugim riječima - kako u djela provoditi ono što nas Sveto pismo uči.

Uz fra Stipu pohodio nas je i fra Mario Jelić, također član Franjevačke provincije Bosne Srebrene, na službi župnika u Ljubunčiću kod Livna” – kazao nam je fra Davor Dominović, voditelj navedene hrvatske katoličke misije.

Na dan svetkovine Krista Kralja crkveni zbor održao je koncert u duhu adventa i božićnih pjesama.

“Zbor se - zajedno sa svojim voditeljem gosp. Tomislavom Poljakom –potrudio uvježbati i svojim lijepim pjevanjem izvesti petnaestak uglavnom tradicionalnih hrvatskih adventskih i božićnih skladbi.

Mi Hrvati katolici zaista možemo biti ponosni na svoju crkvenu i liturgijsku glazbenu baštinu, te kroz vježbanje i izvođenje ovih skladbi očuvati živom tradiciju i prenositi je na naraštaje koji dolaze.

Koncert crkvenog zbora u duhu adventa i božićnih pjesama

Bogu smo zahvalni da imamo u našoj zajednici pjevače i zborovođu koji nas predvode u našim svečanim liturgijskim slavljima.

Nakon koncerta članovi zbora počastili su nas domjenkom u povodu blagdana njihove nebeske zaštitnice - sv. Cecilije mučenice” – uz sve pohvale crkvenom zboru zahvalio mu je fra Dominović.

‘NORTH’ U ORGANIZACIJI AHDU-a

Svjetlucave kreativne božićne radionice

Na svom redovnom

druženju srijedom

članovi grupe počeli su izrađivati viseće ukrase koji će ovog australskog ljeta zasigurno krasiti brojne balkone, verande…

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: ACCS

Nova kreativna radionica

članova grupe društvene potpore “North” u punom je zanosu.

Redoviti susreti grupa koje

djeluju u sklopu Australsko-hrvatskih društvenih usluga bliže se ovogodišnjem kraju uoči božićnih blagdana, no to nije zaustavilo članove da se prihvate novog izazova i na svom redovnom okupljanju srijedom započnu izrađivati mobile, viseće ukrase od svjetlucavih stakalaca koji će ovog australskog ljeta zasigurno krasiti brojne balkone, verande…

Druženje je okrunilo i dvostruko rođendansko slavlje - Ilije i Nikole - a sve to uz uvijek zanimljive partije karata i bilijara.

Volume 28. No. 1287

Wednesday, 11th of December 2024

St. Nicholas Brings Christmas Joy to Adelaide’s Croatian Community

Prepared by: Suzana FANTOV

The arrival of St. Nicholas brought joy to the youngest members and numerous faithful of the Croatian Catholic Chaplaincy of Adelaide, who, together with their parish priest Father Luka Poljak, appropriately celebrated the feast day of this beloved saint.

“Our Chapel of Our Lady of the Great Croatian Baptismal Vow was too small

today to accommodate all the faithful who gathered to celebrate the feast day of our beloved saint - St. Nicholas. During the Holy Mass, Father Luka shared the life story of St. Nicholas with everyone, particularly the youngest members. It was especially touching to see parents bringing even their smallest children to God’s house today.

At the end of the Holy Mass, a dedicatory prayer to the Sacred Heart of Jesus was offered, followed by a blessing with the Most Blessed Sacrament. Afterwar-

ds, Father Luka invited all children to joyfully welcome St. Nicholas, who delighted them with his arrival and thoughtful gifts. Since all the children had been exceptionally well-behaved, Krampus had no place in today’s celebration.

The festivities didn’t end there, as the gathering continued in the parish house courtyard. Under the guidance of our Željka Klindžić, the children enjoyed a wonderful workshop making traditional Croatian gingerbread cookies - licitar. Our youngest members demonstra-

ted their creativity, learned about their heritage, and deservedly enjoyed the sweet treats they made,” - as reported on the of�icial Facebook page of the Croatian Catholic Chaplaincy of Adelaide.

On Sunday, 8th December, the second candle on the Advent wreath was litthe Bethlehem candle symbolising peace. Accompanied by recitations from the Croatian school pupils who lit the second candle, the �lame blazed forth, encouraging us to seek and spread peace.

Photos: Croatian Catholic Chaplaincy of Adelaide

Canberra: HFS Croatia Celebrates End-of-Year

In a magni�icent display of Croatian culture and tradition, the HFS Croatia hosted their eagerly anticipated end-of-year Zabava on December 7th, 2024, at the Croatia Deakin venue in Canberra. The hall, transformed into a winter wonderland with sparkling Christmas lights and festive decorations, was �illed to capacity as community members gathered to celebrate another remarkable year of cultural preservation and artistic achievement.The evening’s program showcased the impressive talents of three performing groups, each presenting distinctive dances from different regions of Croatia.

The Junior group, comprising the society’s youngest members, captivated the audience with their spirited performance of traditional Slavonian dances. Under the expert guidance of teachers Patrik Rilko and Ante Jurković, these young performers demonstrated remarkable skill and enthusiasm in preserving their cultural heritage. The Intermediate group, led by accomplished instructors Jessica Škrnjug and Taylah Mateša, brought the rich traditions of Posavina to life through their dynamic choreography.

The Senior ensemble, under the direction of the talented teaching trio Kristina Jukić, Angela Postai, and Katrina Jagarinec, presented the vibrant and energetic dances of Split. Their performance captured the Mediterranean spirit of Dalmatia, showcasing the sophisticated dance techniques and musical traditions of Croatia’s coastal region.President Ante Jurković, serving as the evening’s Master of Ceremonies, delivered a moving address re�lecting on the society’s momentous year. He highlighted the group’s numerous successful performances and community events throughout 2024, placing special emphasis on the signi�icant milestone of HFS Croatia’s 50th

Prepared by Zoran Juraj SABLJAK

Photos Slađana RILKO

End-of-Year Zabava with Cultural Splendour

anniversary celebration. This golden jubilee marked half a century of dedicated service to preserving and promoting Croatian culture in Australia’s capital.

A cherished highlight of the evening was the appearance of beloved traditional Christmas characters. Luka Galović embraced the role of the mischievous Krampus, creating playful moments of fright among the children before being ceremoniously chased away by Thomas Vlašić, who portrayed St. Nicholas (Sv Nikola). The children’s initial trepidation turned to joy as St. Nicholas distributed sweets and treats, maintaining a beloved Croatian Christmas tradition. The celebration continued well into the early hours of the morning with live entertainment provided by the talented band Major Minor. Their performance, enhanced by the expert sound engineering of Ivica Rilko, kept the dance �loor �illed as guests enjoyed both traditional Croatian music and contemporary favourites. The atmosphere was electric as multiple generations came together to dance, sing, and celebrate their shared cultural heritage. The zabava served as more than just an end-of-year celebration; it was a testament to the vitality and strength of the Croatian community in Canberra. The event perfectly exempli�ied the three pillars of Croatian cultural life: folklore, family, and community spirit. Through the dedication of its teachers, performers, and community members, HFS Croatia continues to play a vital role in preserving and promoting Croatian cultural traditions for future generations. As the night drew to a close, it was clear that this year’s zabava had once again succeeded in bringing together the community in a celebration that would be remembered for years to come. The event not only marked the end of another successful year but also reinforced the importance of maintaining cultural traditions in an increasingly global world.

Zoran Juraj SABLJAK

After a six-year hiatus from boxing, Filip Vulić has made an emphatic return to the sport, marking his comeback with a string of impressive victories. The 32-year-old Croatian-Australian �ighter capped off a stellar year by clinching the Australian National Heavyweight Championship at the prestigious National Championships held at the Australian Institute of Sport (AIS) in Canberra on November 21st to 24th. Over the course of the weekend, Vulić displayed remarkable grit and determination, �ighting three bouts to secure the national title.

Filip’s journey back into boxing has been nothing short of remarkable. After stepping away from the sport in 2018, his last �ight seemed like it might truly be his last. However, this year he has returned to the ring with renewed vigour under the guidance of his new trainers, Ross and Korob, at their Preston-based gym. Under their mentorship, Vulić has elevated his training to new heights, a fact re�lected in his impeccable 2024 record: �ive �ights and �ive wins.

In addition to his 2024 achievements, Vulić boasts a career record of 37 �ights, including six losses. He credits his recent resurgence to the disciplined approach instilled by his coach and a newfound passion for the sport.

Before boxing, Filip had a promising soccer career. He captained the Melbourne Knights’ junior side for two years and also played for the St Albans Saints senior team. However, an injury forced him to step away from football and led him down the path to boxing.

Vulić who began boxing at the age of 22 is huge fan of Ukrainian heavyweight legend Wladimir Klitschko, Filip draws inspiration from Klitschko’s technical brilliance and hard-hitting

style. Much like his idol, Vulić combines size, strength, and strategy to overpower opponents in the ring. His natural athleticism and competitive drive have been evident across both sports.

The future is bright for Vulić as he sets his sights on representing Australia at the international level. Next year, he will take to the global stage in Argentina, competing against the world’s best boxers. This opportunity marks a signi�icant milestone in his comeback journey and a chance to further solidify his legacy.

Wins in Five Fights

Unstoppable: Filip Vulić Secures Five Wins in Five Fights

Filip Vulić’s story is a testament to resilience and passion. From a six-year break to becoming a two-time national champion, he has proven that it’s never too late to reignite one’s dreams. As he continues to excel in the sport, the boxing community eagerly awaits what the future holds for this determined athlete. We wish Filip Vulić all the best as he takes on new challenges and represents Australia on the world stage. With his unwavering dedication and formidable skill, he is undoubtedly a name to watch in the years to come.

Razmjena darova uz veselog Djeda Božičnjaka!

Svi koji su sudjelovali u ritual uživali su u darivanju i primanju darova u ovo prekrasno doba godine

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Gipsland Croatian Club

Posebno je veselo bilo u subotu, 7. prosinca, u Hrvatskom klubu “Gippslandu”. Druženje članova i prijatelja ovog kluba koji su ih posjetili, uz bogati, tradicionalni ručak, dodatno je razveselio i posjet Djeda Božinjaka!

A kako bi sve bilo još zanimljivije, organiziran je Kris Kringle ili Secret Santa - (norveški i engleski sino-

nimi izraza Tajni Djed Božičnjak) - ritual razmjene darova koji vuče korijene iz drevnih običaja vezanih za posjet Sv. Nikole i Božić.

“Slaveći dan Svetog Nikole imali smo mali ‘zaokret’ ove godine - isprobali smo našeg Kris Kringla. Svi koji su sudjelovali uživali su u darivanju i primanju darova u ovo prekrasno doba godine. Hrana, roštilj i kolači bili su kao i obično ukusni i prekrasni. Hvala svima koji su mogli sudjelovati u ovom događaju, uključujući i daleke putnike. A koliko smo viceva čuli, tako smo se nasmijali!” – riječi su zahvale koje je sudionicima ovog događaja uputila Jadranka Bilić u ime Upravnog odbora kluba.

CLIFTON

‘Christmas Carols’, nagradna tombola i poklončići za najmlađe razveselili su okupljene koji su proveli ugodno ljetno poslijepodne pod vedrim nebom

Pripremila: Suzana FANTOV

Prva subota prosinca u Hrvatskoj katoličkoj zajednici Clifton Hill bila je ispunjena pjesmom, radošću i zajedništvom.

Na sv. misi za mlade i obitelji, koja se slavi svake prve subote u mjesecu, a koju je predslavio vlč. dr. Tomislav Markić, uz koncelebraciju župnika vlč. Bosiljka Rajića, okupio se veliki broj mladih i obitelji, koji su se u zajedništvu s Bogom pripremali za nadolazeće božićne blagdane.

Nakon misnog slavlja svi su se uputili u župno dvorište, gdje je uslijedilo veselo druženje uz božićne pjesme (Christmas Carols). Uživanje u pjevanju tih pjesama, nagradna tombola i poklončići za najmlađe razgalili su srca okupljenih koji su proveli ugodno ljetno poslijepodne pod vedrim nebom Pjevanju omiljenih tradicionalnih božićnih pjesama pridružili su se i svećenici, a onda i dječica koja su načila pjevati poznate božićne pjesme.

Ovaj je događaj bio pravi uvod u drugu adventsku nedjelju, kada ćemo zapaliti svijeću ljubavi na našem putu ka Božiću.

Ovaj susret još jednom potvrđuje živu zajednicu

župe u Clifton Hillu, koja je uvijek puna ljubavi, topline i zajedništva te nudi aktivnosti i programe kojima nastoji okupiti što veći broj vjernika, posebice one mlađeg naraštaja.

Pjesma,

radost i zajedništvo uz božićne pjesme

„Južne interkonekcije ima samo ako Hrvatska napravi investiciju koja će ići od Dugopolja prema Imotskom i Posušju. To je investicija od 70 km plinovoda. Opredijelili smo se to učiniti”

Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković boravio je u višesatnom posjetu Banjoj Luci, gdje je nazočio otvaranju muzejsko-galerijskog prostora u glasovitom samostanu "Marija Zvijezda", a u svom obraćanju novinarima istaknuo je kako se ne može negirati uloga Hrvata u izgradnji plinovoda kojim bi se BiH povezala s Hrvatskom. Plenković je to rekao kao odgovor nakon što se ovoga tjedna nastavio pritisak američke administracije na Hrvate u BiH.

„Južne interkonekcije ima samo ako Hrvatska napravi investiciju koja će ići od Dugopolja prema Imotskom i Posušju. To je investicija od 70 km plinovoda. Opredijelili smo se to učiniti. Hrvatska sada ulaže 580 milijuna eura u svoju infrastrukturu i nove, veće moderne plinovode koji će automatski biti namijenjeni i za transport vodika, kao energenta budućnosti. Hrvatska je donijela odluku da terminalu na Krku podignemo kapacitete s 3,1 milijardu kubika na 6,1

Govoreći o Međugorju rekao je kako je stekao dojam da su prva ukazanja vjerodostojna. "Bila je to zaista Gospa koja je govorila. Za ostala odgađam prosudbu”, rekao je kardinal Ruini.

Talijanske dnevne novine Corriere della Sera objavile su opširan intervju s Camillom Ruinijem koji slavi sedamdeset godina svećeništva. Na početku intervjua govorio je o tome kako je odlučio postati svećenik na kraju srednje škole i na taj način ”služiti Bogu u kojeg sam oduvijek vjerovao i posvetio mu cijeli svoj život”.

Ne krije da je imao mnogo kušnji protiv vjere, ali nikada nije posumnjao u Božje postojanje, u vječni život, u uskrsnuće tijela…Kušnje su kaže dolazile ne samo od Sotone, nego i od studija, čitanja knjiga… Za iskušenje je rekao kako je to poticaj da se kaže: ”Ja vjerujem”.

”Što više poznajete teologiju, to više znate kolike su poteškoće. Ali sada, kao starac, iskušenja gotovo da više i nemam”, kazao je kardinal Ruini.

Govorio je i o uskrsnuću tijela, svom svećeničkom putu, talijanskoj politici i političarima, svojim odnosima s papama… Prisjetio se i svog prvog susreta s papom Ivanom Pavlom II.

”Bila je jesen 1984. Pozvao me na večeru, na moje veliko iznenađenje, i postavio mi nekoliko pitanja o Talijanskoj biskupskoj konferenciji i kon-

HRVATSKI PREMIJER UPUTIO JASNU PORUKU

Plenković:

Hrvatska čvrsto posvećena europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine te je ponovio da će Hrvatska biti najveći zagovornik tog procesa jer je budućnost BiH u Europskoj uniji.

„Mi smo ovdje da pomognemo Bosni i Hercegovini na njezinu putu prema EU. Siguran sam da će Hrvatska biti najveći zagovornik tog procesa. Želimo snažnu Bosnu i Hercegovinu sa stabilnim institucijama koje samostalno odlučuju o svojoj sudbini, bez prevelikog upliva s strane”, poručio je Plenković, naglasivši da alternativa za BiH, osim članstva u EU, ne postoji.

„Hrvatska želi snažnu BiH s političkim strankama koje samostalno odlučuju o svojoj

„Želimo da BiH

sama odlučuje o svojoj sudbini”

milijardu kubika plina godišnje”, rekao je Andrej Plenković. Pritom je istaknuo kako je uvažavanje interesa Hrvata u BiH preduvjet za plinovod. On je naglasio kako će Hrvatska inzistirati na tome da struktura tvrtke koja će biti odgovorna za izgradnju i upravljanje plinovodom bude takva da uključuje predstavnike Hrvata

u BiH, čime bi se osigurala ravnopravnost svih naroda u BiH u ovom važnom infrastrukturnom projektu.

„Na nama je dovesti plin do BiH. Ovo je projekt koji će nas strateški još više povezati”, istaknuo je Plenković.

Tijekom svog boravka u Banjoj Luci, premijer Plenković ponovno je istaknuo kako je

sudbini. Svi narodi BiH trebaju se osjećati ravnopravno i uvažavani u svim procesima koji se tiču njihove budućnosti”, rekao je Plenković.

Osim infrastrukturnih i političkih pitanja, on je govorio i o važnosti održavanja kulturnog identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini, koji je bio i povod njegova boravka u Banjoj Luci.

ZA TALIJANSKE CORRIERE DELLA SERA

Kardinal Ruini o Međugorju:

Prva ukazanja su bila vjerodostojna

ferenciji u Loretu, koja je bila u pripremi. Odgovorio sam vrlo otvoreno, ne skrivajući probleme. Tako se rodila duboka veza, koja je trajala do njegove smrti”, kazao je kardinal Ruini, koji je za papu Benedikta XVI. rekao kako mu nije odgovaralo praktično upravljanje Crkvom te da je prvi prepoznao to ograničenje, ”ali svojim naukom i molitvom učinio je toliko dobra za Crkvu i društvo”. Pojasnio je i kako s papom Franjom nije imao sličan odnos kao s njegovom dvojicom prethodnika jer je već imao 82 godine i bio u mirovini kada je Bergoglio izabran za papu, ali je naglasio kako se ne slaže s onima koji ”u njegovu ponti�ikatu ne prepoznaju ništa dobroga”,

prenosi Radio-medjugorje.com. Papa Benedikt XVI. kardinala Ruinija 2010. godine imenovao je na čelo Međunarodnog povjerenstva koje je ispitivalo fenomen Međugorja pa ga je i novinar Aldo Cazzullo upitao:

Jasne upute

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

”Danas je Bezgrješno začeće. Predsjedavali ste međunarodnim istražnim povjerenstvom o Međugorju. Kakvu ste sliku stekli?”

”Da su prva ukazanja vjerodostojna. Bila je to zaista Gospa koja je govorila. Za ostala odgađam prosudbu”, odgovorio mu je kardinal Ruini.

Kardinal Ruini govorio je i o krizi vjere i krizi zvanja, budućnosti katoličanstva, aktualnim pitanjima u Crkvi, odbacio je mogućnost ređenja žena i ukidanja celibata, kao i mogućnost sklapanja homoseksualnih brakova, navodeći kako je to nijekanje samog koncepta braka koji mora biti između muškarca i žene.

Američki veleposlanik Michael Murphy BiH smatra pedeset prvom američkom saveznom državom. Zbog toga je sazvao sve parlamentarne stranke u Federaciji Bosne i Hercegovine, izuzev HDZ, one koja će odlučiti hoće li se donijeti Zakon o izgradnji tzv. Južne interkonekcije za transport američkog prirodnog plina u BiH, i izdao im zapovijed da se taj Zakon žurno donese do kraja ove godine.

Da nisu jadne bile bi smiješne riječi Predsjedavajućega Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH, Srbina, Dragana Miokovića: „Dobili smo jasne upute i projekcije o hitnosti zakona o Južnoj interkonekciji... Očekujemo da u najskorije vrijeme dođe u parlamentarne klupe!“ O Bože!

Treba li nekoga čuditi politički uspon tog Srbina. Mala je to funkcija za ono što je „odradio“ četverostruki svjedok Tužiteljstva u Haagu protiv Srba. Doduše, nije sam jer se može tješiti činjenicom da ima istomišljenike u sunarodnjacima, Saši Magazinoviću, Slobodanu Kojoviću, Miri Lazoviću i da ne nabrajam dalje jer bi običnog građanina Srbina mogla udariti kap spoznajom koliko imaju brankovića u svojim redovima. Miokoviću i sličnima ne treba postavljati pitanje o suverenitetu Bosne (i pomalo Hercegovine) u koji se zaklinju. Osim što je Murphy, kao predstavnik SAD-a, pogazio suverenitet i integritet BiH isto je to uradilo i Vijeće za provedbu mira u BiH (PIC), u stvarnosti Vijeće za stalno održavanje nemira u BiH. Na svoje dvodnevno zasjedanje pozvali su (Središnje izborno povjerenstvo), ministra prometa i komunikacija, ministricu civilnih poslova, direktora Granične policije. Zbog čega li su ih sve pozvali? Nakon ovih sastanaka ostalo je još samo da SAD ili EU i službeno proglase aneksiju BiH.

Vraćati se na zaključke tog PIC-a zbilja nema potrebe. I da nisu održali to zasjedanje i da nisu izdali to svoje priopćenje, prosječno upućeni građanin Drage Naše mogao ga je, bez bojazni da će pogriješiti, napisati: „Potvrđujemo i podržavamo suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine, podržavamo Ustavni sud, podržavamo Visokog predstavnika, osuđujemo Dodika i Republiku Srpsku, osuđujemo Dragana Čovića i ekstremne Hrvate koji ga podržavaju...”

Trla baba lan da joj prođe dan, kaže narodna mudrost. Iako je prošlo poprilično vremena od obilježavanje tzv. Dana državnosti BiH morat ću se osvrnuti na to obilježavanje, na tu proslavu, jer je, čini mi se, bez ikakvih komentara prošla je vijest da je taj Dan i naš šestomjesečni pripadnik HVO u Bugojnu, Bošnjak-musliman Zukan Helez, proslavio u društvu sa Seadom Dautovićem. Budući da je Helez javna osoba, ministar obrane BiH, malo ćemo posvijetliti „lik i (ne)djelo gospodina Dautovića, s kojim je Helez slavio. Dakle, 22. studenoga u Bugojnu je održana svečana akademija povodom tzv. Dana državnosti BiH. Proslavi su nazočili bošnjačko-muslimanski predstavnici društvenoga, političkoga i vjerskoga života, a među njima i bivši načelnik Stanice javne sigurnosti Bugojno, spomenuti Senad Dautović. Dautović je osuđeni ratni zločinac zbog zločina počinjenih nad Hrvatima Bugojna jer je, kako je Sud utvrdio, odgovoran za mučenje i nečovječno postupanje prema zarobljenicima te nije poduzeo mjere da to spriječi! Misli li netko da Helez nije znao za tu činjenicu? Zašto su Helez i ostali Bošnjaci-muslimani dopustili da u njihovom društvu, na toj proslavi, sudjeluje i osuđeni ratni zločinac? Zbilja, zna li netko gdje se nalazi, također osuđeni ratni zločinac, Bošnjak-musliman Sakib Mahmuljin? Ne primijeti se da bošnjački o-muslimanski mediji pokazuju zanimanje za to kao, na primjer, kad neki Hrvat ili Srbin pobjegnu iz BiH.

Zato Bošnjaci-muslimani u Dautoviću, Mahmuljinu i ostalim bošnjačko-muslimanskim zločincima vide heroja, a ne zločince.

Zato što svi oni misle da je pobijeno malo Hrvata, kako u Bugojnu tako i u cijeloj BiH. Koliku zatvorsku kaznu za zločine nad Hrvatima Bugojna će dobiti Dževad Mlaćo, ostaje za vidjeti.

Zašto u BiH nema pomirenja?

Zato što pripadnici sva tri naroda ne priznaju da su njihovi sunarodnjaci počinili ratne zločine!

Zakazana sjednica Vijeća ministara otkazana je jer su srpski ministri odbili sudjelovati zbog dolaska premijera Kosova Albina Kurtija.

Zbog čega su Bošnjaci-muslimani pozvali Kurtija u BiH? Zar ne znaju da BiH nije priznala Kosovo kao državu? Zašto misle da će objašnjenjem da ga je pozvala nevladina organizacija „Klub 99“, ispostava radikalne SDA, zavarati Srbe i Hrvate? Ako je pozvan od nevladine organizacije kako je moguće da ga u zgradi Predsjedništva BiH prime dva člana bošnjačkog-muslimanskog predsjedništva? Otkazane su i sjednice oba Doma Parlamenta F BiH! Da remiziramo.

Znaju sve ovo Bošnjaci-muslimani. Znaju da taj posjet neće, niti može postići nikakve pozitivne, ni političke ni ekonomske rezultate, ali im je jedini cilj da na taj način provociraju Srbe i RS.

I sada nekoliko pitanja.

Kako Bošnjaci-muslimani, nakon primanja Kurtija u Predsjedništvu i Vladi Federacije BiH, mogu od Srbije očekivati i tražiti da prizna suverenitet i integritet BiH? Zar nekoga čudi poruka ministra vanjskih poslova Srbije, Marka Đurića bošnjačko-muslimanskim članovima Predsjedništva BiH, Denisu Bećiroviću i Željku Sejdi Komšiću, da ubuduće Srbiji ne postavljaju bilo kakva pitanja u svezi s potporom BiH njenom teritorijalnom integritetu? Kako misle napraviti državu ako će ministar obrane s ratnim zločincem proslavljati tzv. Dan državnosti? Kako misle napraviti državu, a praviti se da ne znaju za „svoje“ odbjegle ratne zločince? Kako misle napraviti državu ako će u posjet zvati premijera države koju sami nisu priznali? I na koncu, zar misle da „jasne upute“ imaju za cilj Bošnjacima-muslimanima napraviti državu, jedinstvenu, nedjeljivu, cjelovitu, suverenu? Kako im više nije jasno

Kardinal Camillo Ruini

Crkva sv. Jakova u Međugorju

Woolworths postigao dogovor s radnicima u štrajku

Lanac supermarketa Woolworths postigao je dogovor s članovima sindikata u štrajku u četiri distribucijska centra u Viktoriji i Novom Južnom Walesu.

U izjavi koju je dao u nedjelju poslije podne gigant vrijedan 37 milijardi dolara potvrdio je da će se ponovno - već u nedjelju poslije podne - otvoriti njegov Distribucijski centar za Južnu regiju u Melbourneu jer je usvojen novi kolektivni ugovor s predstavnicima Sindikata radika te Udrugom radnika u distribuciji.

Distribucijski centar za pića u Melbourneu, Regionalni distribucijski centar u Wodongi i Distribucijski centar Erskine Park također će se otvoriti nakon 17 dana industrijske akcije. Ovaj štrajk prouzročio je pražnjenje polica pojedinih supermarketa diljem Viktorije, ACT-a i Novog Južnog Walesa.

Izvršna direktorica Woolworthsa Amanda Bardwell izjavila je da je tvrtka sada usmjerena na dostavljanje proizvoda iz distribucijskih centara i ponovno punjenje polica svojih trgovina. „Želimo se još jednom ispričati našim kupcima. Znamo koli-

Sve veći broj ljudi zainteresirao se za temu kako izbjeći pijenje alkohola tijekom božićnih blagdana jer žele ostati trijezni. Blagdansko vrijeme jedno je od razdoblja godine tijekom kojeg se najviše piju alkoholna pića, posebice kad šef plaća račun. Međutim, novi podaci koje objavljuje organizacija DrinkWise otkrili su da Australci okreću leđa alkoholu tijekom uredskih božićnih proslava i biraju bezalkoholna pića.

Istraživanje je pokazalo da 62% više građana nego prije svega deset godina sada naginje konzumaciji bezalkoholnih pića - kao što su bezalkoholni kokteli i sokovi. Štoviše, pozamašnih 53% ispitanika izjavilo je kako se nada da će tijekom blagdana smanjiti konzumaciju alkohola, posebice tijekom proslave Božića na radnom mjestu. Iako pomisao o tome kako drugima reći da ne piju alkohol može biti nelagodna, s povećanjem broja građana koji okreću leđa alkoholu stigma vezana uz takve izjave pada.

„Nastavljamo bilježiti pozitivan odmak u stavovima i ponašanjima vezanima za alkohol, pri čemu su slavlja glavne prigode na kojima ljudi prelaze na pića s nižim sadržajem alkohola ili bezalkoholna pića”, izjavio je izvršni direktor organizacije DrinkWise Simon Strahan. „Ovo ukazuje na sve veću

ko je frustrirajuće bilo kupovati u trgovinama i na Internetu u posljednjih nekoliko tjedana u Viktoriji, ACT-u i dijelovima Novog Južnog Walesa”, izjavila je u subotu poslije podne. „Iskreno zahvaljujemo našim kupcima na razumijevanju i strpljenju. Također želimo zahvaliti svim našim timovima u Woolworths Grupi koji su neumorno radili kako bi se poremećaj distribucije robe sveo na minimum i kako bi naši kupci bili zbrinuti. Posebice zahvaljujemo našim timovima u distribucijskim centrima koji nisu bili pogođeni štrajkom i koji su pomagali održavati razine ponude dok su četiri distribucijska centra bila zatvorena.”

U dokazima podnesenima Komisiji za pravedan rad, Woolworths je naveo da je štrajkom bilo pogođeno oko 40% distribucijskog kapaciteta u četiri centra, u brojkama to znači oko dva milijuna paketa. Tvrtka tvrdi da je izgubila oko 50 milijuna dolara u prodaji od kada je počela industrijska akcija. Oko 1500 radnika napustilo je svoja radna mjesta u distribucijskim centrima nakon neuspjelog pokušaja pregovora između Sindikata

UWU i Woolworthsa. Uz uobičajene rasprave oko plaća, UWU je navodno izrazio ljutnju vezanu za način na koji tvrtka mjeri učinkovitost radnika u centrima. Tijekom štrajka mogli su se vidjeti transparenti radnika na kojima je pisalo: „Mi nismo roboti!”

U svojoj izjavi Sindikat je izjavio da je izborio ustupke kada je riječ o mjerenju učinkovitosti radnika. „Napredak u pregovorima s tvrtkom dogodio se ovog tjedna kada je Woolworths u svoj poslovni

okvir uvjeta na radnom mjestu konačno dodao novu klauzulu koja osigurava da se radnike neće kažnjavati radi brzine kojom mogu raditi te se priznalo da apsolutno svi ne mogu neprekido raditi na 100%”, navodi Sindikat. „Novi kolektivni ugovor radnicima je donio i promjenu mjerenja brzine njihova rada i automatske kazne ako zaostanu - sustav kojim se radnike Woolworthsa tretiralo kao robote.” Nacionalni tajnik sindikata UWU Tim Kennedy rekao je da UWU

Uredske božićne

svjesnost o dobrobitima koje nose odgovorne navike konzumacije.” Naravno, neke stvari je lakše reći no napraviti, uz ovako snažnu kulturu pijenja alkohola u Australiji neki ljudi mogu biti iznenađeni time da je netko odbio popiti alkoholno piće. Prema mišljenju trenerice pijenja za organizaciju Grey Area Sarah Rusbatch, glavni način kako zaustaviti ljude da vam prigovaraju zato što ne pijete je samopouzdanje.

„Ako netko na vas vrši pritisak da popijete alkoholno piće, pristojan odgovor

‘večeras ne pijem’ je sve što vam treba”, izjavila je. Također je dobra ideja na proslavu stići s pripremljenim izgovorima zašto ne želite piti za sve one koji ne znaju prihvatiti „ne” kao odgovor. „Prije događaja odlučite što želite reći, jer ljudi će vas pitati zašto ne pijete”, rekla je Rusbatch. „Odlučite s kime ćete biti iskreni te kome ćete reći malu laž, jer ovo je možda jedina prilika kada je ispravno lagati - na taj način riješit ćete se ljudi koji prigovaraju i pokušavaju vas nagovoriti da pijete.”

proslave

Onima koji se možda boje otići trijezni na uredsku proslavu Božića Rusbatch savjetuje da „promijene način razmišljanja”. „Usmjerite se na ono što ćete dobiti, a ne na ono što možda propuštate”, izjavila je. „Radi se o tome da trebate ‘preoblikovati’ ishode koji bi se mogli dogoditi, a ne razmišljati o tome da ćete pokvariti atmosferu na proslavi. Razmislite o tome kako ćete se dobro osjećati kada se ujutro probudite i ne budete mamurni idućeg dana”. Tijekom proteklih nekoliko godina zemlja je objeruč-

Okvirom. Ovaj štrajk važan je jer se radilo o pravu radnika da odrede kako algoritam umjetne inteligencije može biti korišten za uspostavljanje brzine i nadzora rada te su osigurali da sustav bude transparentan, pravedan i poštuje osnovnu ljudsku humanost.

Prekidanje povezanosti između mjerenja brzine rada radnika i automatskog disciplinskog postupka ako zaostanu značajan je napredak radnika i znak da će radnici imati pravo sudjelovanja u određivanju kako se regulira rad dok se iz industrijskog doba krećemo prema digitalnom dobu umjetne inteligencije.”

nastoji zaštititi dobrobit radnika u eri „nadzora rada pomoću umjetne inteligencije.”

„Danas su radici Woolworthsa spasili Božić, no još važnije je da su istupili protiv jedne od najvećih prijetnji sigurnosti radnika dok ulazimo u eru nadzora rada kroz umjetnu inteligenciju”, rekao je. „Ovo je bila vrlo teška borba da se dođe do ove točke, radnici su tijekom štrajka izgubili plaće za 17 dana i stali su ujedinjeni protiv kaznenog sustava uprave Woolworthsa koju nazivaju

ke prihvatila bezalkoholna pića, 51% građana ih konzumira, što je porast od 35% u odnosu na 2021. S ovakvom promjenom kulture koja se događa pred našim očima, vrijeme je da šefovi primijete što se događa uoči organizacije proslava za kraj godine.

„Tvrtke trebaju promisliti kada planiraju proslave na kojima će se posluživati alkohol, jer radnici možda očekuju veću ponudu pića s manje alkohola i bezalkoholnih pića”, izjavio je Strahan. „Zajedno s drugim važnim preduvjetima za organizaciju proslava, primjerice nuđenja hrane kad god se poslužuje alkohol i osiguranja sigurnog prijevoza kući nakon proslave, pomoći će da se stvori sigurnija i ugodnija atmosferu za sve.”

Tvrtke koje se ne pobrinu za ponudu bezalkoholna pića neće se pobrinuti jednako za sve”, izjavila je Rusbatch. „Uvijek me čudi kada čujem da ima tvrtki koje ne nude nikakva bezalkoholna pića, a ako to čine nude vodu”, izjavila je. Oni koji ne piju alkohol imat će veći izbor piča bez alkohola, a očekuje se da će industrija bezalkoholnih pića rasti za 8% godišnje.

Prema podacima ANZ-a, bezalkoholno pivo činilo je 45% ukupne prodaje pića diljem Australije u 2023., što čini 10% ukupne prodaje piva. Kako trend pijenja

Woolworths je izjavio da je Sindikat također tražio povećanje plaća od 25% tijekom tri godine.

Sindikat SDA u izjavi za NewsWire navodi da je konačni dogovor donio radnicima ukupno povećanje plaće od 12.84% tijekom iduće tri godine, uz 1000$ isplate unaprijed, povećanje cijene radnog sata tijekom vikenda za radnike u smjenama i 500$ isplate unaprijed u obliku poklon bona te poklon bon u vrijednosti od 500$ u iduće tri godine.

bezalkoholnih pića raste, vrijeme je da tvrtke ponude alternative s 0% alkohola onima koji ne žele piti vodu, uključujući sokove i bezalkoholne koktele.

„Dostupno je sve što si možete zamisliti kao zaista dobra alternativa bez alkohola”, izjavila je Rusbatch. Tu uključujemo i kratka pića bez alkohola, vino i pivo. Ipak, tek malen broj tvrtki nudi takva pića.”

Za one koji će tijekom proslave blagdana na radnom mjestu ipak popiti kapljicu ili dvije DrinkWise nudi ove korisne savjete kako bi se opijenost održala na minimumu.

• Prije konzumiranja alkoholnog pića, popijte vode

• Pijte naizmjenično alkoholna i bezalkoholna pića

• Probajte pića s manjim sadržajem alkohola

• Pijte polako

• Pojedite nešto za vrijeme ili prije konzumacije alkoholnih pića

• Odredite svoje granice i držite ih se

• Razrijedite alkoholno piće dodatkom leda ili vode

• Planirajte unaprijed kako sigurno stići kući „DrinkWise ima jednostavnu poruku za ovu blagdansku sezonu”, izjavio je Strahan. „Ako ste odlučili piti alkohol u sklopu slavlja, molimo činite to odgovorno, pazite na druge i uživajte u blagdanima sigurno i razumno.”

Zamislite Ivanu Kekin na Pantovčaku:

Njen savjetnik za obranu bio bi onaj čiji su pobijedili '45.

Kapetan Ipsiwich Towna, engleskog ligaša, odbio je nositi kapetansku traku duginih boja. Koji "primić"! Udar na boje ili na liberalni svijet koji sve više podsjeća na "srpski svet". Nezaustavljivi su. U Ekvadoru je već odigrana "tekma" s loptom duginih boja.

Izgleda kao da kod nas zapadne tribine pune navijači obučeni u dresove "duginih boja", a istočna tribina je puna sirotinje crnih mračnih boja. Ima li uopće tribine na kojoj su navijači, recimo, crvene, bijele i plave boje. Zar doista zapadni svijet hrli k vragu?

Čuvena Ionescova drama ”Nosorog” mogla bi biti adaptirana u mjuzikl pod imenom "Nosorock".

Golman rukometnog kluba Zagreb Mandić jedan je od najboljih ako ne i najbolji igrač kluba koji je i dvostruki europski prvak. Njegovo pojačanje iz Srbije Miloš Kos ga je "sredio" za jednu dobru bolničku operaciju. Nije ona klasična "dva loša ubiše Miloša" nego po onoj Miloš "dođe, sredi i ode". Širi se rukometno “bratstvo i jedinstvo“. Po fejsu se svašta piše, a Zagrebaši samo muče i čkome. Baš gledam na TV-u utakmicu Zagreb-Barcelona. Bolje bi bilo da ne gledam. Inače što se rukometa tiče, tu smo daleko bolji od Srbije. Dvostruki smo svjetski prvaci i dvostruki olimpijski pobjednici. Zagreb je dvostruki europski prvak itd. Stoga bi oni trebali kupovati naše igrače, a ne da mi kupujemo njihove boksače pa kad nas lagano prebiju onda muk i šutnja. Mandiću i Zagrebu svako dobro. Inače famozna “hrvatska šutnja“ sada je postala i ”zagrebačka šutnja” ili prevedeno, staro dobro hrvatsko poltronstvo opet na sceni… Čitam kako je dana 6. prosinca Brena stigla u Zagreb, u Arenu. Hrvatska je odgovorila s 10.000 posjetitelja na domoljubnom koncertu u Zadru, a Thompson je jedva uspio dobiti koncert u Dubrovniku gdje je pokazao desecima tisuća ljudi koji su ga došli čuti i podržati koga narod želi. Brena u Zagrebu, Miloš Kos u rukometnom klubu Zagreb, bojim se da ipak lagano, ali sigurno tonemo! Do kada?

U modernoj adaptaciji kazališni komad Kontesa Nera mogao bi se igrati pod imenom ”Hostesa Nera”. Tempo nam sve više nameće zahuktala predsjednička kampanja. Meni se čini da je to kampanja ”puš-puš”. Šatro spika, ali većini već jasna. Kad se na kraju digne

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

magla, kad prestanu laži i muljanje, imat ćemo napokon ”novog”, ”svježeg” i svima ”dragog” predsjednika - Zokija Milanovića. Za njega bi mogao glasovati i Plenki jer mu to najviše odgovara. Zamislite sukob oko odlaska hrvatskih vojnika u Ukrajinu između Plenkija i, recimo, nove predsjednice Ivana Kekin te njenog savjetnika za obranu Mile Kekina. Kaže Kekin: ”Njegovi su pobijedili četrdeset pete“. Ta se pobjeda i danas pamti. 180 tisuća pobijeđenih i pokopanih po jamama Hrvatske i

Napokon je ovih dana Vlada imala muda i objavila “Non paper“ dragim i razmaženim komšijama. Sada Hrvatska traži odštetu za naše logoraše, povratak broda Jadran, rješavanje pitanja granice na moru, procesuiranje ratnih zločinaca…

Slovenije… Krleža je zbog ovakve pameti još davne 1938. g. napisao svoj jedini roman u prvom licu “Na rubu pameti“. 'Njegovo kodno ime sve je govorilo'

Svi traže raspisivanje izbora - i pismeni i nepismeni.

Na već tradicionalnom predbožićnom domjenku Hrvatskog tjednika, na kojem je bilo puno čitatelja i podržavatelja, sreo sam generala Glasnovića. Ispričao mi je jednu “ratnu“ priču. Primili usred rata dojavu u ubačenom neprijateljskom agentu. Slijedila je grozničava potraga, ali jedino što su uspjeli doznati bilo je kodno ime neprijateljskog uljeza. Kad su doznali da mu je kodno ime ”Panj”, odustali su od daljnje potrage. Njegovo kodno ime sve je govorilo. Sliči na onu staru “Duga cijev, a kratka pamet“. To se zorno pokazalo u “aferi“ Beroš. EPPO je tobože prijavio Hrvatsku. Koja prijava, kako izgleda i zbog čega?

Ne znam je li novinar Ivan Hrstić diplomirao pravo, ali je objavio zanimljivu analizu koju bi naši medijski ljevičari trebali naučiti napamet: ”Kovesi zapravo nije prijavila Hrvatsku! Jer da je prijavila, to bi značilo da EPPO može tužiti Hrvatsku Europskoj komisiji. To ne postoji. Hrvatski glavni državni odvjetnik po zakonu je arbitar koji donosi konačnu odluku, na koju EPPO nema pravo žalbe. EPPO se u stvari samo izjadao da nema ovlasti koje priželjkuje“. To zapravo “žulja“ naše lijeve elite. Neovisnost Hrvatske u odnosu na EPPO. Nemaju mogućnost obratiti se Europskom sudu. Tu je “kvaka 22”. Kakav je to EPPO koji ne može iskazati nepovjerenje našem pravosuđu? Hrvatsko povijesno pol-

tronstvo opet diže glavu. U Saboru slušamo svakodnevno “Kad mi dođemo na vlast…“ Pa, krenite već jednom..

Organiziranom kriminalu najvažnije je da je sve organizirano po zakonu.

U jesen 1991.g. Crna Gora je izvršila običnu vulgarnu agresiju na Hrvatsku. Čojstvo, obraz, poštenje, sve je završilo u smeću. Sve osim školskog jedrenjaka “Jadran“. On je završio u Kotoru. Jedrenjak dugačak 58 metara bio je potkraj 1990-tih na remontu u Crnoj Gori. Međutim, i nakon remonta drugovi iz Crne Gore nisu ga vratili Hrvatskoj već do danas čuči u nekoj luci u “dragoj i prijateljskoj“ susjednoj Crnoj Gori. Koliko ste samo puta čitali obećanja našim dragim komšijama: ako želite u EU, samo recite. Mi smo od jeseni 1991.g. uvijek uz vas. Čista hrvatska papagajska retorika. 'Sada Hrvatska traži odštetu za naše logoraše' Napokon je ovih dana Vlada imala muda i objavila “Non paper“ dragim i razmaženim komšijama. Sada Hrvatska traži odštetu za naše logoraše, povratak broda Jadran, rješavanje pitanja granice na moru, procesuiranje ratnih zločinaca… Napokon! Vlada je jasno dala do znanja da ako želite u EU, ovisite i o nama. Poltronski mačekovski mentalitet je iznenada zamijenio odlučan stav jedne suverene države. Ja bih dodao, imate svoj odnos sa Srbijom i Rusijom pa neka vam one otvore vrata euro fondova. Neka vam četnički vojvoda Andrija Mandić pokaže put koji preko Putina vodi u Europu. A četnik Mandić je predsjednik crnogorske skupštine. Gdje je zapravo puklo - ako je uop-

će puklo?! Slizat se s onima koji su te 1991.g. s leđa napali, ubijali i pljačkali, to je politička glupost par excellance. Usput rečeno, ministar vanjskih poslova Hrvatske nije pretjerano popularna osoba. Do sada vuče na leđima punu torbu gafova. Možda mu je ovaj puta šef ipak prišapnuo nešto što bi ga moglo bar malo rasteretiti. Pametan popušta prije nego mora…

Nema božićnih i novogodišnjih blagdana i praznika za jugo-nostalgičare i orjunaše u Zagrebu. U središtu Zagreba mladi orjunaši objesili su kartonske kuglice s porukama protiv države, Domovinskog rata i branitelja. Orjuna se u ovom slučaju sakriva iza “Inicijative mladih za ljudska prava”, regionalne nevladine udruge, ekstremno lijeve. U Hrvatskoj se kao muha u čaši mlijeka istakao Mario Mažić “nogometni stručnjak“ poznat po apelu Izvršnom odboru Uefe u kome je tražio zabranu izvođenja pjesme Marka Perkovića Thompsona “Lijepa li si…“. Naš Mario ima pun kofer “mudrih“ želja. Tako su se 2019.g. on i njegova jugo-udruga protivili uvođenju “Velereda predsjednika Franje Tuđmana” tvrdeći da Hrvatskoj ne treba odlikovanje koje nosi ime po sudioniku udruženog zločinačkog pothvata. I unatoč Mažiću, čiju udrugu novčano pomaže Plenkovićev režim kao i ostale jugoviće, orjunaše i lijeve agente, mi smo ipak uspjeli stvorili, zadržati i razvijati državu. Dobili smo krvavi rat, ušli smo u EU i NATO pakt, osvojili drugo mjesto na svjetskom nogometnom prvenstvu… Stvarno “uzalud vam trud svirači, za druge su dunje žute…“ Problem je jedino u tome što Mažić “mažnjava“ našu lovu, a branitelji se i dalje ubijaju. Sve to sliči na jedan smušeni crtić. Okupiraju nas, nakon četiri godine rata riješimo ih se, ostavimo ih na “istočnom kolodvoru“, kupimo nove traktore, ali oni su opet tu. Osnivaju nevladine udruge tražeći da ih �inancira vlada čiju državu mrze. Navodno na to imaju puno pravo jer je tako u Francuskoj, Finskoj, “Španiji“ itd. Sad pišu i vješaju papirnate kuglice na bor na glavnom gradskom trgu. Kad je to već tako ”simpatičan” i bezazlen potez ”mladih”, evo imam i ja jednu “pustu“ želju za “Senfov“ bor: za Božić želim temeljiti popis gdje je tko stvarno bio '91. godine. I dok jugo�ili sigurno žele imati pravo ostaviti jelku nakon sv. Tri

JOHN STONEMART MEMORIALS

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807

Kralja bez straha da će susjedi misliti kako su Srbi.

U 2025. godini sigurno bi željeli da se ratnim zločincima Kordiću, Prliću, Blaškiću, Ćoriću i Merčepu oduzmu državna odlikovanja. Oni se s njima ne ponose… Tko se s kime ponosi, pokazao je neki dan Thompsonov koncert u Dubrovniku. A vi, drugovi i drugarice, Mažić, Šimek, Blažević i Tomljenović vodite i dalje našim novcem specijalni rat protiv Hrvatske. Ishod će biti sličan onom zadnjeg, Domovinskog rata. S malom razlikom. Ovaj ćete si puta morati sami kupiti traktore.

'Hrvati se zbog toga stvarno moraju ozbiljno zabrinuti'

Bilo bi dobro da malo promijenite smjer. Počnite voziti u rikverc, kako vas upozorava Tomislav Mihanović.

Bio sam ljubitelj oldtimera, ali sam se odljubio kad sam neki dan sreo jednu svoju staru ljubav. Viktor Gotovac je pomalo zbunjen. Naš jugo-nostalgičar se pita: “Tko (nam) je kriv?” Ima puno kandidata. Prije svega Tuđman koji je iz čista mira stvorio, nakon toliko stoljeća, državu Hrvatsku. Analogno tome, Tito je skoro nevin. Znate onu “prije će Sava početi teći uzvodno nego će Hrvatska biti država“. SDP-ovci u zadnje vrijeme tvrde u Saboru da HDZ stvara lažnu nadu. Za razliku od njih koji stvaraju beznađe… Policija je navodno obavijestila da je ma�ijaška pucnjava na Knežiji bio obračun braće, a ne Kumova…

Milanović je pomalo sjetan: “Ovo je zadnja kampanja. Nema više! Ovo je zadnji tango“. Hrvati se zbog toga stvarno moraju ozbiljno zabrinuti. Isti predsjednik se može birati samo na dva mandata. Ako sad bude izabran, bojim se da ne zapleše “Žikino kolo” umjesto tanga i valcera. Osobno mislim da će se na žalost prošetati do Pantovčaka, prvenstveno zahvaljujući Plenkovićevom izboru kandidata i lijevoj medijskoj falangi. Najopasniji kandidat bio bi mu Tomislav Jonjić kad bi se smio pojaviti u medijima. Međutim, to je nemoguće. ”Ozbiljna” kandidatkinja mogla bi biti i Urša Raukar da se kandidirala umjesto Kekinice.

Naime, ja je još nisam vidio nasmijanu… Ante Tomić bi možda bio najsretniji da je na ovogodišnjem balu �ilmskih radnika svirao orkestar koji se zove Beogradska �ilm-harmonija!

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Mnogi ljubitelji pravog, rezanog bora za Božić ne mogu odoljeti tom prirodnom mirisu. I to je vrlo često razlog zašto se odlučuju za rezano drvce, a ne umjetno

Jelka je glavni je ukras svakog doma tijekom blagdana. Ako još uvijek niste izabrali hoćete li kupiti umjetno drvce koje možete koristiti godinama ili pak živo, mi ćemo vam pomoći. I jedno i drugo, ima svoje prednosti i mane, a evo i koje. Što se tiče umjetnog drvca, danas na tržištu možemo pronaći mnogo različitih umjetnih drvca - od običnih zelenih, do onih snježnih pa sve do skroz bijelih. Moramo priznati kako umjetna drvca danas izgledaju savršeno, a neka čak imitiraju i miris pravog bora. Cijena ovisi o visini, ali i o gustoći, a ako želite visoko i gusto božićno drvce morat ćete izdvojiti koju novčić više.

Cijene se penju zbilja visoko. Međutim, ako je prosječan vijek trajanja umjetnog drveta sedam godina, onda samo treba raspodijeliti taj iznos na te godine i procijeniti što je isplativije – svake godine dati dobrano platiti za pravi, rezani bor ili pak jednokratno malo više za umjetni bor. Što se tiče potrage umjetnog drvca, moramo priznati kako ni to nije jednostavno. Treba obići nekoliko trgovina, pogledati ponudu, procijeniti gdje su cijene najpovoljnije i odlučiti se za onaj koji vam se najviše sviđa.

Negativna strana umjetnog drvca je zasigurno izostanak pravog mirisa bora, koji u dom zaista unosi blagdanski duh i radost. Jedini miris kojeg možete dobiti od umjetnog drvca je plastika, pa ako

Šale

OBAVIJEST

"Božić je otkazan i to sve tvojom krivnjom jer si rekao Djedu Božićnjaku da si bio dobar ove godine i on je umro od smijeha."

PETAK

Sretnu se dvije plavuše.

Kaže jedna: - Božić ove godine pada na petak!

Na to će druga: - Znam, samo se nadam da nije 13.

KNJIGA

Baka unuci:

- Ove godine od mene možeš zaželjeti jednu lijepu knjigu.

sušiti, a iglice opadaju, čime drvce gubi na svojoj ljepoti i raskoši. Kako bi vaše drvce što dulje trajalo, preporučuje se kupiti ga što kasnije kako bi što dulje trajalo, po mogućnosti na badnjak ili dan prije. Isto tako, uložite u stalak s nastavkom za vodu. Mnogi ljubitelji pravog, rezanog bora za Božić ne mogu odoljeti tom prirodnom mirisu. I to je vrlo često razlog zašto se odlučuju za rezano drvce, a ne umjetno. Bez obzira na to što mnoge ža-

Umjetni ili pravi bor? Provjerite koje su sve dobre i loše strane

ste ljubitelj mirisa bora, ova opcija nije za vas. Alternativa mirisu pravog bora je aroma-lampica i nekoliko kapi eteričnog ulja bora, smreke ili jele.

Gledano s ekološke strane, transport umjetnih drvaca troše mnogo goriva, a uz to nastaju i toksični elementi poput olova. Većinom se proizvode od jeftine plastike, koja se jako sporo razgrađuju i ne može se reciklirati. Ako se jednog dana odlučite riješiti tog umjetnog bora, iz kojeg god razloga, nemojte ga baciti jer ako ga bacite plastika će ostati dugo na otpadu. Možete ga pokloniti susjedima, prijateljima, rodbini i slično.

Što se tiče nereda, tu svakako prednjači umjetni bor jer mu ne otpadaju iglice u tolikoj mjeri kao što je slučaj kod pravog. Samim time nema toliko čišćenja.

Što se pak pravih borova tiče, morate odabrati želite li rezana drvca ili ona u tegli. Ako želite da vaš pravi

Kaže unuka:

- Odlično, želim si tvoju štednu knjižicu.

POKLONI

Svi su pokloni otvoreni, a očajna žena se izdere na muža:

- Stvarno te ne razumijem. Već ti godinama poklanjam karirane kravate i sad ti se odjednom više ne sviđaju?!

ZAKLJUČAK

Kaže otac nakon još jednog Božića:

- Sada znam zašto sam kao dijete više volio Božić. Nisam morao plaćati poklone.

bor preživi nekoliko godina (ako ste te sreće), onda je drvce u tegli pravi odabir za vas. No trebate imati na umu da to drvo treba negdje biti kada blagdani prođu. Dakle, vodite računa o tome imate li prostora za njega i gdje ga možete smjestiti. Pravo drvce nije jeftino, a njihova cijena raste i s njihovom visinom, vrstom, oblikom. To je vjerojatno najvažnija stavka koja se svake godine ponavlja, pa treba razmisliti koliko vam je isplativo svake godine trošiti novac na to. Što se tiče potrage, pravo drvce baš i nećete pronaći na internetu ili u trgovinama kao što je slučaj s umjetnim već ćete ga tražiti vani. Kada odaberete drvce onda ga treba dopremiti kući. Zatim ga treba 'nasaditi' na stalak, smjestiti na savršenu poziciju u domu, možda čak i pomaknuti dio namještaja. Sve u svemu, puno više angažmana. Pravo, rezano drvo traje kratko. Na sobnim temperaturama počinje se

losti kada god se neko drvo posiječe, treba znati i drugu stranu priče – ona se uzgajaju, ne sijeku se iz šume, a čak 93 posto tih drvaca se u potpunosti reciklira, a od toga se stvara malč koji se koristi pri uređenju okoliša i u vrtlarstvu.

Ako vam se ne da čistiti iglice svakodnevno koje opadaju, onda ovakav bor nije nikako za vas. Nerijetko se dogodi da se tako vješto sakriju da ih se ponekad pronalazi sve do sljedećeg Božića.

Što se tiče pohrane, umjetno drvce nakon Božića jednostavno spremite, bez čišćenja i usisavanja dosadnih iglica dok pravo drvce morate odložiti na vani na adekvatno mjesto.

To znači da je bor s kojeg padaju iglice prošao kroz cijelu kuću/stan. Znači - još čišćenja.

Za koju god varijantu se odlučite, najvažnije je da ste zadovoljni sa svojom odlukom i da u tom božićnom drvcu uživa cijela obitelj!

Asvega

nekoliko minuta

ko još uvijek niste odlučili kakve kolačiće pripremati ovih blagdana, donosimo vam tri recepta za zdravije božićne kolačiće.

Odlučili smo ove godine prisjetiti se onoga što nas je najviše veselilo dok smo bili djeca – izrada kolača s mamom u kuhinji dok nas noge i ruke ne izdaju. Iako smo tada radili sve što je bilo stavljeno pred nas, danas, s kojim kilometrom i godinom više, odlučili smo se za zdraviju verziju božićnih kolačića.

Polumjeseci od vanilije i badema

Sastojci:

- šalica mljevenih badema

- ¾ šalice nera�iniranog šećera

- 1 i 1/3 šalice integralnog brašna

- 1 šalica bijelog brašna

- ¾ šalice hladno prešanog suncokretovog ili kokosovog ulja

- ¼ šalice vode

- 1-2 žličice prave vanilije

Priprema: Zagrijte pećnicu na 175 °C. Sameljite šećer i bademe, pomiješajte ih s brašnom i mrvom soli, dodajte ulje, vodu i vaniliju. Oblikujte tijesto u polumjesece s debljom sredinom i tanjim završecima. Stavite ih na podmazani lim i pecite 12 do 15 minuta, dok lagano ne posmeđe. Po želji ih pospite nera�iniranim šećerom u prahu.

Veganski čokoladni tartufi

Sastojci:

- 240 grama veganskog kremastog sira

- 2 šalice nera�iniranog šećera u prahu

- 2 šalice tamne čokolade - mljeveni badem, orah ili kokosovo brašno (opcionalno)

Priprema:

Stavite sir u blender. Šećer polagano dodajte u sir dok ga blendate. Zatim u smjesu sira i šećera dodajte čokoladu, koju ste prethodno otopili. Sve to dobro izradite u blenderu dok ne dobijete gustu, jednoličnu smjesu. Pustite da smjesa odstoji u hladnjaku dva sata. Oblikujte kuglice i uvaljajte ih u kokos, orah ili badem. Zatim ih ponovno stavite u hladnjak.

Kolačići od đumbira

Sastojci: - pola šalice nera�iniranog šećera

- 1 žličica đumbira u prahu - 1 žličica cejlonskog cimeta - ½ žličice sode bikarbone - pola šalice melase - ½ šalice sojina mlijeka - 2 i ½ šalice integralnog brašna - malo soli

Priprema:

Promiješajte šećer, đumbir, cimet, sodu i sol. Dodajte melasu i sojino mlijeko te dobro izmiksajte. Na kraju, stalno miješajući s mikserom, dodajte brašno. Tijesto razvaljajte po pobrašnjenoj površini. Poželjno je da bude što tanje tako da kolačići budu hrskaviji. Oblikujte kolačiće te ih stavite u pobrašnjeni i podmazani lim. Pecite na 175 °C oko 20 minuta. Pustite ih da odstoje pet minuta, a zatim ih prebacite u zdjelu.

Tjedni horoskop

KAKO PREŽIVJETI BOŽIĆ S OBITELJI?

21. ožujka do 20. travnja

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

U osobnim odnosima zanimat će vas sasvim obične stvari. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete skromniji više nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na mjestima na kojim se svakodnevno kreću. Bit će dobro. Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade.

Sretni brojevi: 7, 11, 29, 32, 37, 44

21. travnja do 20. svibnja

Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim pametnim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače. Ovaj stil odgovarat će svima onim koji su u duljim vezama. Samci će biti skromniji u svojim ljubavnim očekivanjima. Nastavit ćete tihu diplomatsku strategiju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah.

Sretni brojevi: 1, 7, 11, 21, 27, 33

Bik Škorpion

Privlačit će vas sve što je skriveno, a mnogi će se obnoviti svoj erotski dio ljubavnog života. Ponekad vam strasti neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti za za razumom, bar zasad. Mnogi će svoje ambicije svesti na realnu mjeru i to će biti dobro. Bit će i onih koji će vagati svoja postignuća iz prošlosti. To će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti horizonte.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 39, 43, 45

23. listopada do 20. studenoga

21. svibnja do 21.lipnja

Sretni brojevi: 5, 6, 8, 21, 23, 33

Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško. Uzmite to kao izazov koji vas oboje može potaknuti da još više poboljšate svoj odnos. Oni koji su još sami puno će razmišljati. Sve na poslu vrtjet će se oko suradnje s drugima. Ništa nećete moći sami, ali ni na silu. Vezani će isto biti bolje. Iako će vaši nadređeni pokazivati određenu naklonost prema vama.

Pijte umjereno i izbjegavajte politiku

Blizanci Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

Svoju silnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to velik trud s jednako važnim rezultatima. Poslužit ćete se originalnim idejama koje će ponekad iznenađivati drugu stranu. Ipak, bit ćete prihvaćeni. Pokušat ćete stvari usmjeriti u konstruktivnom pravcu i izbjeći nepotrebne rasprave. To će vam svakako proširiti horizonte.

Sretni brojevi: 2, 6, 9, 22, 32, 44

21. lipnja do 21. srpnja

Bit ćete zagonetka drugima, a u duši spremni na ljubav. Mnogi će otkrivati svoju erotičnost. Ako već jeste u vezi, ona bi se trebala poboljšati, a partner bi se opet mogao zaljubiti u vas. Samci će biti pozivani u društvo, ali na diskretan način. Aktivirat ćete se u obnavljanju poslovnih kontakata, te pokušati oživjeti neke prijašnje projekte za koje vjerujete da su dobri.

Sretni brojevi: 9, 11, 21, 29, 32, 39

“Možeš birati prijatelje, ali ne možeš birati obitelj” – danas ova tvrdnja više nije tako točna kao nekada, jer sve više nas smatra prijatelje članovima obitelji koju smo sami odabrali. No, činjenica je da kada dođe blagdansko vrijeme, mnogi od nas ne mogu izbjeći osjećaj tjeskobe.

nju na kraju stola, velike su šanse da ćete morati učiniti nešto što ne biste htjeli – i to uopće nije loša stvar.

Kompromis može pokazati obitelji da cijenite provođenje vremena s njima i želite stvarati zajedničke uspomena, a ne samo da stvari budu baš onako kako želite.

Bilo da je riječ o politici, neželjenim pitanjima o našim partnerima (ili njihovom nepostojanju), djeci ili neugodnim upitima o karijeri, svi imamo tu “jednu veliku temu” koju bismo željeli da naša obitelj ne spominje za blagdanskim stolom.

22. prosinca do 20. siječnja Rak Jarac

Vjerojatno ćete se truditi razmjenjivati lijepe ideje s drugom stranom. Ojačat će povjerenje u vezama, a samci će biti skloni tražiti samo svoj ideal. Ništa manje od toga. Ipak, objektivno gledajući, bit ćete na distanci jedno od drugog. Privremeno. Pred vama je tjedan povećanih kretanja. Mnogi će potegnuti u drugi grad zbog posla. Poslovna putovanja osvježit će kako vas, tako i način na koji radite.

Sretni brojevi: 4, 7, 9, 21, 23, 44

Sretni brojevi: 2, 7, 8, 21, 23, 44

Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za intimnošću, pa će se najvjerojatnije povući u osamu svog doma gdje će uživati udvoje. Oni koji još traže srodnu dušu mogli bi je sresti na sasvim običnim svakodnevnim mjestima. Uslijedit će dani kad ćete biti vješti u obavljanju poslova, ali nespretni izražavanju. Moglo bi se dogoditi da vas pogrešno protumače ili krivo shvate.

1. Ostavite politiku ispred vrata

Kada je riječ o politici, neki od nas mogu biti prilično apatični, dok drugi mogu biti vrlo glasni. Bez obzira na to gdje se nalazite na spektru, proglašavanje obiteljske proslave zonom bez politike može biti sigurnija opcija. Ostavite svoja mišljenja o politici pred vratima.

2. Podijelite teret

Blagdani mogu biti prilično stresno vrijeme za sve uključene. Kuhanje, čišćenje, organiziranje, prilagođavanje onom rođaku koji je postao vegan (ali nije se sjetio reći nikome sve do vikenda prije planiranih proslava) – čudesno je da imamo energiju za sve ovo svake godine.

Ako postoje područja na kojima ne želite pristati na kompromis, poput izbjegavanja određenih tema ili rasprava, bolje je to znati ranije nego kasnije. Možete na to podsjetiti ljude i preusmjeriti temu u drugom smjeru ako (ili kad) se pojavi. 6. Postavite granice

Ako imate grupni obiteljski chat na WhatsApp-u, možete s njima dogovoriti da se ne pokreću političke teme, da se izbjegava razgovor o djeci ili čak možete dogovoriti da nitko ne bude uvrijeđen ako zatrebate malo predaha i vremena za sebe. Iako ovo može biti lakše reći nego učiniti kada su u pitanju veća obiteljska okupljanja, obavještavanje voljenih osoba o temama o kojima ne biste voljeli razgovarati ovog Božića može im pomoći da primijete kada vam je potrebna podrška ili pak promijene temu ako vas netko stavi u neugodan položaj.

Lav Vodenjak

srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Doći će do djelomičnog poboljšanja vašeg privatnog života, ali postojat će i mogućnost sitnih provokacija, pa i rasprava koje vam ne idu na ruku. Zato se ne zalijećite. Budite strpljivi i njegujte ono što imate. Sjetite se diplomacije. Vaše sposobnosti ovih će dana vjerojatno izaći na površinu. Radit ćete s više zadovoljstva, premda će ponekad biti zaista naporno.

Sretni brojevi: 10, 11, 21, 30, 34, 44

Djevica

Potreba za zaštitom u privatnom životu bit će naglašena. Ipak, ne gnjavite partnera da vas štiti, jer niste malo dijete. Shvatite da ne postoji garancija "ni za što" na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati sigurnije. Odrastite. Neki će biti u iskušenju da podlegnu ljutnji. Proanalizirajte sve i pokušajte ostati mirni čak i ako vas kritiziraju.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 29, 32, 39

Planete vam uglavnom idu na ruku kad se o ljubavi radi. Oni u vezama neka budu ipak malo tolerantniji. Oni koji su još sami rado će izlaziti i zabavljati se do mile volje. Jako će im goditi velika društva i bučna mjesta. Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne preambiciozni, ići će vam od ruke. Ako ste još sami, ovih dana ćete težiti samo dobroj zabavi.

Sretni brojevi: 9, 11, 29, 32, 33 44

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Ako postoji član obitelji koji obično preuzima najveći dio organizacije, pokušajte mu ponuditi svoju pomoć. Iako može uživati u organiziranju božićne proslave, pritisak da je jedina osoba koja sve organizira može dovesti do rastućeg osjećaja nezadovoljstva ili prezasićenosti.

3. Pijte umjereno

Hrana i piće često su u fokusu tijekom blagdana, ali to ne znači da alkohol mora biti glavna tema. Iako nema ništa loše u uživanju u piću (ili tri), pažnja na količini alkohola može pomoći da se osjećate prisutnije u trenutku.

Isprobajte različita bezalkoholna blagdanska pića, konzumirajte polako, a možete i odbiti piće.

4. Izbjegavajte međusobno kritiziranje

7. Kratko i slatko

Nemojte osjećati pritisak da ostanete dugo. Što manje pokušavate nešto forsirati (bilo da se radi o dugom boravku ili dugim razgovorima), to više prostora ima za prirodan razvoj stvari. Ne možete se prisiliti biti dobro raspoloženi, i to je u redu.

8. Ostavite prošlost iza sebe

Lako je zadržavati se na neugodnim razgovorima iz prošlosti, ali biti zaglavljen u prošlosti može pokvariti sadašnjost i uništiti trenutak. Kako biste izbjegli daljnje konfrontacije ili nastavak rasprava, pokušajte se usredotočiti na sadašnjost.

9. Ne morate se slagati sa svime

Bit ćete željni zabava i događaja, a neće ih biti dovoljno da vas ispune. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značaja. S druge strane, ako ste u duljoj vezi, stvari se razvijaju dobro. Komunicirat ćete sa suradnicima oko sitnijih tema. Riješite se svojih velikih sumnji koje se pojavljuju onda kad stvari ne idu glatko.

Sretni brojevi: 1, 4, 6, 22, 23, 44

Mrmljanje samom sebi u bradu ili sarkastični komentari nikada nisu zabavan dio obiteljskih okupljanja. Pokušajte prakticirati empatiju i razumijevanje.

Savjetnik Greg Savva objašnjava kako možete prakticirati empatiju u svojim odnosima: “Pokušajte biti inkluzivniji. Nemojte nastojati nametnuti svoje mišljenje drugima i inzistirati da dijelite iste vrijednosti. Umjesto toga, pokažite da ste uzeli u obzir osjećaje i mišljenja drugih.”

5. Kompromis je ključan

Bilo da se radi o igranju Monopolyja (ponovno), zamjeni dobrog sira veganskom opcijom ili sjede-

Nikome ne pomaže kada jedna strana zauzme stav da je moralno superiornija ili pak odbija biti otvorena za iskrenu raspravu. Ako se suprotne strane ne mogu suzdržati, recite im da obrate pozornost na osjećaje drugih.

10. Ako sve drugo zakaže, podmitite sami sebe Dodijelite sami sebi nagrade kako biste si olakšali situaciju. Razmišljanje o nečem čemu ćete se veseliti nakon što preživite vrijeme s obitelji, može biti golem motivator. Možda je to jedan dan kod kuće u pidžami, čašćenje samoga sebe ili odlazak u dobar restoran. Pronađite ono čemu se veselite i postavite si to kao nagradu za preživljavanje svih blagdanskih stresova i obiteljske politike.

23.

Ribe

Blagdani mogu biti prilično stresno vrijeme za sve uključene. Ako postoji član obitelji koji obično preuzima najveći dio organizacije, pokušajte mu ponuditi svoju pomoć

U Opatiji svečano upaljena blagdanska rasvjeta

Advent u Opatiji traje od 29. studenog do 6. siječnja, a tijekom toga razdoblja posjetitelji mogu uživati u brojnim manifestacijama koje će se održavati diljem grada

Jedan od simbola „Najljepšeg Adventa uz more“, jelka na opatijskom Mrkatu (trđnici), zasjala je obasjana s tisuću malih lampica i u znaku glagoljice. Ovaj događaj simbolizira početak blagdanskog razdoblja i tradicionalno označava otvaranje Opatijskog Adventa.

Božićno drvce ispred Mrkata ove je godine „odjenulo“ jedinstveno blagdansko ruho s motivima glagoljice. Iako Opatija nije središte glagoljaške povijesti, dio je kulturnog kruga ovog fascinantnog pisma. Prve tragove glagoljice na području ovoga grada nalazimo u Veprincu. Druga poveznica Opatije s glagoljicom je ta što je u 15. stoljeću pripadala Kastvu, a Kastavski statut iz 1400. pisan je glagoljicom.

„U ovom vremenu globalizacije prednost treba dati autentičnosti, okrenuti

se sebi i svojoj tradiciji koja je izuzetno bogata. Glagoljica je ponos koji ne smijemo zaboraviti. O njoj se standardno uči u našim osnovnom školama.

Glagoljica predstavlja bogatstvo pismenosti, ali i baštinu jednog malog i ponositog primorskog kraja. Stoga je ove godine imamo na našem opatijskom boriću spreda Mrkata”, poručili su iz grada Opatije.

Advent u Opatiji traje od 29. studenog do 6. siječnja, a tijekom toga razdoblja posjetitelji mogu uživati u raznim aktivnostima i manifestacijama koje će se održavati na brojnim lokacijama diljem grada, koji se tradicionalno pretvara u čarobnu destinaciju, ukrašenu tisućama lampica i blagdanskim dekoracijama, pružajući nezaboravno iskustvo svim posjetiteljima.

Četvrtak, 12. prosinca

12:09 PM Dr. Beck: Aritmije

12:47 PM Dnevnik 2

01:37 PM Eko zona

02:04 PM Ibrica Jusić, dok.reportaža

02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:16 PM Kod nas doma

03:01 PM Otvoreno

03:31 PM Zlatna liga: Hrvoje Hitrec i Srećko Puntarić

03:57 PM Što je klasik? Joseph Roth

04:33 PM Studio 4: Znanost

04:41 PM Studio 4: Kultura

04:49 PM Luda kuća, hum. serija

05:24 PM Romano Bolković - 1 na 1, 06:14 PM Školica: Slova C i Č

06:24 PM Na Magistrali, dok. �ilm

06:54 PM Art a la carte

07:24 PM Studio 4: Sport

07:32 PM Svijet znanosti

Petak, 13. prosinca

12:09 PM Priče s končom iz borše Stanka Ferića: Šibenska luganiga

12:39 PM Dnevnik 2

01:34 PM Hrvati u BiH

01:59 PM In�luenserica, dokumentarna reportaža

02:03 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:13 PM Kod nas doma

02:58 PM Baština u objektivu: Marijan

03:04 PM Otvoreno

03:34 PM Zlatna liga: Tihomir Pop Asanović i Vladimir Mihaljek Miha

03:59 PM Izvan formata

04:27 PM Studio 4: Znanost

04:40 PM Studio 4: Kultura

04:48 PM Dolina sunca, serija

05:31 PM Druga strana

05:57 PM Prometej

06:22 PM Labirint: Kad šume utihnu

06:52 PM (Re)kreativac: Snowboard

07:17 PM Art a la carte

07:47 PM Studio 4: Sport

07:55 PM In�luenserica, dok. reportaža

Subota, 14. prosinca

12:09 PM: Savudrija

12:33 PM Dnevnik 2

01:25 PM Sportske minute

01:46 PM Invalidi i seksualnost

01:51 PM #FINO&JEFTINO: Štrukle

01:56 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:06 PM Don i Marko

02:31 PM Globalna Hrvatska

03:11 PM Normalan život

03:46 PM Horizonti snova

04:01 PM Studio 4: Znanost

04:09 PM Studio 4: Kultura

04:17 PM Dolina sunca, serija

05:00 PM Zagrebački kvartet saksofona i Simfonijski orkestar HRT-a

06:19 PM Peti dan

07:19

PM Garaža: Sheitans

Nedjelja, 15. prosinca

12:09

12:44

01:34

02:05

02:15

06:13 PM Mališani:

06:15 PM Ho ho ho hotel:

06:27 PM Tata i ja, serija za djecu

06:38 PM Potrošački kod

07:03 PM Studio 4: Znanost

07:11 PM Studio 4: Sport

07:19 PM Alpe Dunav Jadran

07:49 PM Portret: Zorislav Horvat

Ponedjeljak, 16. prosinca

12:10 PM Mir i dobro

12:35 PM Ivana Eurosong, reportaža 12:40 PM Dnevnik 2

01:32 PM Zadar: More

02:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:10 PM Plodovi zemlje

03:00 PM Buick riviera, hrvatski �ilm

04:20 PM Mucanje kod djece

04:30 PM Studio 4: Kultura

04:38 PM Nedjeljom u 2

05:33 PM Samo lagano

05:58 PM Sunčana strana Prisavljakoncert grupe Jonathan

07:35 PM Pitanje stila s Izabelom

07:40 PM Ivana Eurosong,reportaža

07:45 PM Baština: Ante Gregov

Utorak, 17. prosinca

12:10 PM Dr. Beck: 12:45 PM Dnevnik 2

01:40 PM Treća dob

02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:13 PM Kod nas doma

02:58 PM Menci Klement Crnčić

03:03 PM Otvoreno

03:33 PM Lijepom našom: Đakovo

04:57 PM Glas naroda, hum. serija

05:27 PM Kulturna baština

05:42 PM Na rubu znanosti

06:32 PM Otkrivamo Hrvatsku: Poljica

06:57 PM Život u jednom danu: Bogdan Žižić - Pješčana ura

Srijeda, 18. prosinca

12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2

01:37 PM Glas domovine

01:57 PM Jadrijev, dok.reportaža

02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:08 PM Kod nas doma

02:53 PM Baština: Milengrad

02:58 PM Otvoreno

03:28 PM Zlatna liga: Emilija Karlavaris i Izvor Oreb

03:53 PM Razgovor s razlogom

04:23 PM Studio 4: Kultura

04:33 PM Koncert: Vanna u Areni

05:33 PM Sportske minute

05:53 PM Vrtlarica: Iz prirode

06:22 PM Art a la carte

06:52 PM Amerika: Las Vegas

07:44 PM Studio 4: Sport

07:52 PM Studio 4: Znanost

PM Veterani mira

PM Dnevnik 2

PM turizam.hrt

PM Vijesti na engleskom jeziku

PM Buick riviera, hrvatski �ilm

03:35 PM Katran Session 1 & 2

04:28 PM Studio 4: Kultura

04:36

05:18

06:08

PM Dolina sunca, serija

PM Klub čitatelja

PM Jojo i brojevi

Još dva Hrvata u Kući slavnih EU rukometa

Nakon Balića i Smailagića, sada su Vori i Čupić dobili zasluženo priznanje

Europska rukometna federacija krenula je lani s jednom velikom novosti. Nakon 30 godina povijesti odlučili su napraviti Kuću slavnih europskog rukometa.

Svaki početak je težak, pa je tako bio i lanjski kada je za prvu ruku izabrano 32 rukometaša i 28 rukometašica za ovo prestižno mjesto.

Među njima su bili naši

– Ivano Balić, Irfan Smajlagić i Jelena Grubišić. Ove godine će im se na svečanosti u Beču planiranoj u sredini završnice ženskog Eura priključiti Igor Vori i Ivan Čupić.

Makar će ostati pitanja koja su kod izbora vječna ‘zašto ovaj, a ne onaj‘, činjenica je da EHF radi lijepu stvar i da će se kroz godine sve to postaviti na mjesto koje zaslužuje.

Ova godina će recimo biti posebna, jer u Kuću će ući dva nova umirovljenika Nikola Karabatić i Mikkel Hansen, te Anja Andersen vjerojatno najbolja rukometašica svih vremena, a to su možda i tri najveća imena svjetskog rukometa u proteklih 30-ak godina.

Igor Vori i Ivan Čupić su ljudi na koje mi možemo biti ponosni.

Igor Vori je naš svjetski prvak i olimpijski pobjednik, čovjek koji je nosio dres Zagreba, Barcelone, Hamburga, koji je osvojio 9 velikih medalja s Hrvatskom, koji je s Hamburgom postao prvak Europe… Igrač koji je kao pivot napravio posebne standarde u rukometu, koji je za pamćenje 2004. godine u Ateni

kada je Hrvatska osvojila zlatnu olimpijsku medalju igrao sam cijeli turnir na kojem Hrvatska nije izgubila niti jednu utakmicu.

Ivan Čupić je poseban rukometaš, igrač koji razumije rukomet drugačije od ostalih. Trostruki klupski prvak Europe. Sedam velikih medalja s Hrvatskom i jedina stvar koju nije uspio dosegnuti u karijeri je zlato s Hrvatskom na nekom velikom natjecanju.

Nitko nije savršen. Poseban je i zbog toga što je što je kao klinac sa 21 godinom odlučio otići u profesionalne vode, u Španjolsku, u mali klub Pilotes Posada odakle je krenula jedna velika rukometna priča.

Danas su i on i Vori treneri, grade jednu novu, drugačiju karijeru i ako je suditi po igračkom stavu i upornosti to će biti nove velike priče. No, dug je put.

E sad, mnogi će reći da imamo mi još kandidata za Kuću slavnih. I apsolutno će biti u pravu, no sumnjamo da će ih EHF zaboraviti. Recimo, Mirza Džomba, Blaženko Lacković, Pero Metličić svi olimpijsko i svjetsko zlato, svi klupski prvaci Europe.

Pa peterostruki prvak Europe Patrik Ćavar, olimpijsko zlato iz Atalante, pa Iztok Puc nezaboravni strijelac Zagreba i reprezentacije, dvostruki prvak Europe i olimpijski pobjednik, pa Slavko Goluža hrvatski rekorder.

Pa Zlatko Saračević nezaboravna ljevica koji je obilježio Ligu prvaka, Venio Losert dvostruki olimpijski pobjednik, Vlado Šola sa nezaboravnom predstavom iz Portugala u crvenom, plus onom iz Atene u sivom izdanju...

Hrvatski veznjak namjestio je oba pogotka, no njegov klub se morao zadovoljiti bodom na gostovanju

Uviše navrata Alen Halilović istaknuo je da je u Nizozemskoj pronašao “mjesto pod suncem”. Nakon neuspješne epizode u Rijeci, gdje ga se praktički nema po čemu pamtiti, nekoć najveći talent Hrvatske karijeru je “oživio” u Fortuni Sittard.

Uskoro će dvije godine otkako je Halilović igrač nizozemskog kluba, aktualna sezona druga mu je u dresu Fortune, a krenula je obećavajuće - s dva pogotka u prva dva kola.

Halilović je do danas ostao standardni povjerenik trenera Dannyja Buijsa u veznom redu, do aktualnog 15. kola više nije zatresao mrežu, već od statističkih podataka broji jedino asistenciju u porazu od PSV-a (1:3), no uglavnom su nizozemski mediji o Hrvatu govorili u svijetlom tonu.

Pogotovo Rafael Van der Vaart, bivši veznjak, a danas ustaljeni komentator vodećih događaja Eredivisie, koji već mjesecima “lobira” za Halilovićev transfer u Ajax, uvijek navodeći da bi to bio izvrstan potez kluba iz Amsterdama.

Novu dozu pohvala Halilović je zaradio nakon subotnjeg gostovanja Fortune

Halilović oživljava karijeru, sad je ‘ukrao show‘ i oduševio sve

kod Heraclesa. U 2:2 remiju, Halilović je namjestio oba pogotka svoje momčadi, a osim toga i ostao stopostotan u rubrici driblinga (2/2) i duela na zemlji (5/5).

U oči upada i podatak da je od osam poslanih dugih lopti, njih sedam odsjelo u pravim nogama. Halilovićeva kreacija nije bila dovoljna za trobod Fortune (zabili Da Cruz i Peterson, za Heracles Luka Kulenović i Roosken), ali jest za poprilično veliku dozu pozitivnih dojmova nizozemske kronike.

“Fortuna je uzvratila udarac zahvaljujući Haliloviću. Hrvatski trendseter nevjerojatnim je dodavanjem

pronašao Da Cruza, a imao je presudnu ulogu i prilikom potpunog preokreta”, ističe Voetbal u tekstu pod naslovom “Halilović čarolijama isfrustrirao protivnike”.

Nešto veći prostor za Hrvata izdvojio je portal AD, navodeći da je Halilović “promijenio sliku utakmice”.

“Nekoć veliki talent izgledao je kao da ponovo igra u La Masiji, omladinskoj školi Barcelone. Halilović je ukrao show na Heraclesovu stadionu.

Njegov nastup popratili su potezi sa stilom, bilo to guranje lopte kroz nogu suparnika ili driblinzi protiv Rubena Rooskena, koji je zbog Hrva-

ta imao vrlo tešku večer unatoč pogotku”, podvlači AD. Halilović je startao u 13 od 14 ovosezonskih utakmica Fortune u ligaškoj utrci, u prosjeku odigra 77 minuta po utakmici, a iduća šansa za “ukrasti show” stiže u subotu, kada im na red dolazi posljednjeplasirani Waalwijk. Fortuna je, pak, na devetoj poziciji s 19 bodova. Halilović je dijete Dinama, prošao je sve kategorije. Iz tog kluba je kao veliki talent otišao u Barcelonu, ali se na kraju tamo nije pronašao. Išao je na brojne posudbe, a nekim svojim potezima danas podsjeća na najbolje dane.

Bivši trener Borussije odbio ponudu West Hama

Ponudili su mu ulogu nasljednika Lopeteguija, no Terzić je ponudu ljubazno odbio

Bivši trener Borussije Dortmund, Edin Terzić, navodno je odbio priliku za posao u engleskoj Premier ligi. Kako javlja njemački sportski tabloid Bild, West Ham United ponudio mu je ulogu nasljednika Julena Lopeteguija, no Terzić je ponudu ljubazno odbio jer se ne vidi na tom mjestu.

Španjolac Lopetegui nalazi se pod velikim pritiskom u West Hamu zbog loših rezultata. Ako njegova momčad u ovom kolu ne ostvari pobjedu protiv Wolverhamptona, očekuje se da će biti smijenjen.

Zanimljivo, Terzić je već bio dio trenerskog tima West Hama, gdje je od 2015. do 2017. radio kao pomoćni trener uz Slavena Bilića.

Terzić je, podsjetimo, ovoga ljeta napustio Borussiju Dortmund, gdje je proveo veći dio svoje karijere obnašajući različite funkcije. Pod njegovim vodstvom

prošle sezone, Borussia je stigla do �inala Lige prvaka. Tijekom svog mandata na klupi Dortmunda, vodio je momčad u ukupno 128 utakmica, od kojih je ostvario čak 75 pobjeda. Uz to, zabilježio je 24 remija i 29 poraza. Osim West Hama, za Terzića je interes navodno pokazala i Roma. No, umjesto njega je na klupu Rimljana sjeo povratnik iz mirovi-

ne Claudio Ranieri. Obitelj Terzić odselila se iz bivše Jugoslavije i prije nego što su se rodio Edin u u gradu Mendenu u regiji Sauerland 1982. Otac mu potječe iz sela Doganovci kraj Donjeg Vakufa, a majka Ružica mu je Hrvatica iz Osijeka. Terzić ima hrvatsko državljanstvo, svako ljeto s obitelji provodi na Makarskoj rivijeri.

Ivan Čupić

Alen Halilović opet blista

Igor Vori

Edin Terzić

Priča o Filipu Vuliću svjedočanstvo je upornosti i strasti.

Nakon šest godina pauze postao je dvostruki nacionalni prvak, čime je dokazao da nikada nije kasno ponovno probuditi strastvenu vjeru u vlastite snove

Zoran Juraj SABLJAK

Nakon šest godina boksačke pauze Filip Vulić vratio se u svijet boksa u velikom stilu obilježivši svoj povratak nizom dojmljivih pobjeda. Ovaj 32-godišnji hrvatsko-australski boksač završio je sjajnu godinu borbom s australskim prvakom teške kategorije na prestižnom nacionalnom prvenstvu koje je održano u Australskom institutu za sport (AIS) u Canberri od 21. do 24. studenoga. Tijekom tog vikenda Vulić je pokazao nevjerojatnu izdržljivost i odlučnost te izborio naslov nacionalnog prvaka u tri nastupa. Filipov povratak u boks bio je zaista nevjerojatan. Nakon što je odstupio 2018. godine činilo se da je njegova posljednja borba zaista posljednja. Međutim, ove godine vratio se u ring s novom snagom pod vodstvom novih trenera - Rossa i Koroba - u njihovoj teretani u Prestonu. Pod njihovim mentorstvom Vulić je podigao svoj trening u nove visine i ta se činjenica preslikala na njegov besprijekorni učinak u 2024.: pet pobjeda u pet borbi!

Uz postignuća u 2024. Vulić se može pohvaliti karijerom s rekordnih 37 borbi, tijekom kojih je doživio šest poraza. Svoj nedavni povratak pripisuje discipliniranom pristupu koju mu je usadio njegov trener te novopronađenoj strasti prema sportu.

Prije nego što se okrenuo boksu Filip je imao obećavajuću nogometnu karijeru. Bio je kapetan juniorske momčadi Melbourne Knightsa dvije godine, a igrao je i za seniorsku postavu St Albans Saintsa. Međutim, ozljeda ga je prisilila da odustane od nogometa te ga je odvela na

Nezaustavljiv: Filip Vulić odnio petu pobjedu u pet borbi

novi put - prema boksu. Vulić se boksom počeo baviti u dobi od 22 godine, a veliki je obožavatelj ukrajinske teškaške legende Vladimira Klička, svoju inspiraciju crpi iz Kličkove tehničke briljantnosti i žestokih udaraca. Slično svom idolu, Vulić uspješno kombinira svoju veličinu, snagu i strategiju kako bi svladao svoje protivike u ringu. Njegova urođena atletska priroda i

Hrvatska osvojila broncu na SP-u u malom nogometu

U susretu za treće mjesto Hrvatska je svladala Rumunjsku s 2:0

Hrvatska reprezentacija u socca malom nogometu osvojila je brončanu medalju na svjetskom prvenstvu u Omanu. U susretu za treće mjesto, pogocima Vidićeka i Darojkovića Hrvatska je svladala Rumunjsku s 2:0.

U �inalu je Oman pobijedio Kazahstan nakon izvođenja kaznenih udaraca. U istom danu igrano je i polu�inale u kojem je Hrvatska izgubila od Kazahstana, nakon izvođenja kaznenih udaraca.

A do plasmana u �inale dijelila nas je samo jedna minuta. Naime, Kazahstan je izjednačio za 2:2 u 39. minuti, u situaciji kada su uveli dodatnog igrača umjesto vratara. Branili smo se dobro pet minuta i onda je jedan "�liper" završio iza leđa našeg vratara.

natjecateljski duh vidljivi su u oba sporta.

Vulića čeka svijetla budućnost dok se sprema predstavljati Australiju na međunarodnoj sceni. Iduće godine stupit će na međunarodnu pozornicu u Argentini, gdje će se natjecati protiv najboljih boksača svijeta. Ova prilika veliki je korak u njegovom povratku u sport koja će mu omogućiti da učvrsti svoje neslijeđe.

Priča o Filipu Vuliću svjedočanstvo je upornosti i strasti. Nakon šest godina pauze postao je dvostruki nacionalni prvak, čime je dokazao da nikada nije kasno ponovno probuditi strastvenu vjeru u vlastite snove. Dok nastavlja svoj izuzetni sportski uspjeh, boksačka zajednica željno iščekuje što će budućnost donijeti ovom odlučnom sportašu.

Želimo Filipu Vuliću sve najbolje u budućim izazovima dok predstavlja Australiju na svjetskoj pozornici. Sa svojom nepokolebljivom predanošću i izvanrednom vještinom, on zasigurno predstavlja ime koje u idućih nekoliko godina valja pratiti.

- Šteta, malo je nedostajalo da svladamo aktualne europske i svjetske prvake. Nije nas htjela sreća. Uspjeli smo se oporaviti do susreta za treće mjesto. Tu smo u rutinsku odigrali, malo su nam pomogli i Rumunji koji nisu bili opasni. Doro smo proučili njihovu igru – rekao

je Dino Kovač, izbornik Hrvatske.

Za plasmanom u �inale žali i Borna Vidićek, strijelac prvog pogotka u susretu za broncu.

- Vjerojatno ćemo za tri dana shvatiti da je ovo veliko uspjeh, prva povijesna medalja za hrvatski socca mali nogomet. Bili smo utučeno nakon poraza u polu�inalu, nije nam bilo do igre za broncu,a onda smo se nekako uspjeli motivirati i ovo je lijepa nagrada za sve dobre utakmice koje smo ovdje odigrali. Uostalom, na cijelom turniru nismo izgubili nijednu utakmicu – rekao je Vidićek.

Dino Kovač je za kraj rekao:

– Ova reprezentacija Kazahstana igra u jednom klubu, igraju tamošnju futsal ligu. Puno znači kada u rosteru imate igrače futsala, a ja ih nisam imao. Za nas igraju uglavnom igrači velikog nogometa, naši igrači futsala ne mogu jer im trenutačno traje prvenstvo. Ja ne mogu reprezentaciju kupiti ni na danu priprema jer svi ti igrači osim što žive po cijeloj Hrvatskoj imaju i svoje poslove i ne mogu izostati – zaključio je Kovač. Sljedeće SP je 2025. godine u Meksiku.

Brončana medalja oko vrata

KAPETAN

Španjolci opet veličaju Modrića: ‘Učitelj je svima očitao lekciju’

Modrić je vanjskom uputio sjajnu loptu između nekoliko domaćih igrača i pronašao Mbappéa koji je zabio pogodak

Nakon “kiksa” u Bilbau kontra Athletica (1:2), Real Madrid vratio se pobjedama na gostovanju u Gironu i sklopu 17. kola La Lige. Kraljevi ponovo dišu Barceloni za vratom, s dva boda, ali utakmicom manje od Katalonaca. Real je napokon odigrao jednosmjernu i relativno sigurnu utakmicu, a uz strijelce Bellinghama, Gülera i Mbappéa, istaknuo se i Luka Modrić. Hrvatski veznjak po šesti put u ligaškoj sezoni zaradio je ulogu startera, te ju uljepšao asistencijom za posljednji pogodak u dvoboju.

Modrić je vanjskom uputio sjajnu loptu između nekoliko domaćih igrača i pronašao Mbappéa, koji je u sprintu osvojio još nešto prostora i iskosa matirao vratara Gazzanigu. Pored asistencije, Modrić je zapisao odlične brojke i u ostalim statističkim rubrikama, tako i zaradio visoku ocjenu aplikacije Sofascore (8,5). Preciznije,

višu od svih veznjaka u aktualnoj sezoni La Lige.

‘Maestro‘ je upisao 103 točna dodavanja (od 112), četiri ključna pasa i osam (od 10) ispravno poslanih dugih lopti. Dva puta je očistio opasnost te jednom uspješno presjekao loptu. Zato i ne čudi da su ga španjolski mediji opet nagradili dobrim ocjenama.

“Hrvat se malo poigravao u prvom poluvremenu i izazvao jednu opasnu kontru Girone, no u drugom je krenuo u svojevrsni protunapad. Odlično je zadržavao posjed i poslao savršenu asistenciju Mbappéu. Bio je prisutan na raznim dijelovima terena i ključan u napadu i organizaciji igre Bijelih”, piše Marca uz

Nezaustavljivi

Od 12 zadnjih utakmica

Osasune Budimir je zabio u njih čak devet. Ovo mu je četvrti susret zaredom u kojem se upisao među strijelce

Ante Budimir (33) nastavlja s fantastičnim utakmicama za Osasunu. Hrvatski napadač zabio je gol u 54. minuti utakmice između Osasune i Alavesa u 16. kolu La Lige. Budimir je iz blizine ugurao loptu u mrežu za 1:1 nakon što je Alejandro Catena glavom spustio jedan ubačaj pred gol. Susret je završio 2:2.

Budimiru je to 11. gol sezone u svim natjecanjima, a 10. u španjolskom prvenstvu, čime se nalazi na tre-

ocjenu 6,5. Modrić je još bolje dojmove ostavio na kritičare Mundo Deportiva, koji su njegov nastup saželi u jednoj rečenici: “Učitelj je svima održao lekciju kako vezni igrač treba igrati”, kaže spomenuti portal, a u sličnom tonu piše i AS Spain:

“Madriđani su vratili posjed lopte u 36 navrata i dominirali igrom na sredini terena, osim u prvih 25 minuta utakmice. Tu se istaknuo Modrić, koji je održao još jednu lekciju u kontroli lopte. Osim što je ubacio loptu u prostor za Mbappéa, koji je zabio svoj deveti gol u La Ligi, Hrvat je imao 103 dodavanja od ukupno 673, koliko su Madriđani napravili tijekom cijele utakmice”, stoji na AS-u.

Budimir ponovno zabio

ćem mjestu ljestvice strijelaca. Ispred njega je Barcelonin dvojac Robert Lewandowski (16 golova) i Raphinha (11 golova).

Također valja izdvojiti da je od 12 zadnjih utakmica Osasune Budimir zabio u njih čak devet. Ovo mu je četvrti

susret zaredom u kojem se upisao među strijelce, a šesti u posljednjih sedam nastupa. Reprezentativac Hrvatske na dobrom je putu da nadmaši prošlogodišnji učinak i odigra najbolju sezonu karijere. Lani je u 33 nastupa u La Ligi postigao 17 pogodaka.

Klubu treba revaluacija jer oni koji imaju najbolji status i najveći utjecaj, više nemaju doprinos koji bi tome bio razmjeran

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dinamova momčad koja je istrčala prošlo kolo na Poljudu bila je u prosjeku stara 27.3 godine, točno godinu starija od Hajdukove.

Starost ekipe nije bila faktor samo u toj utakmici i samo ove sezone, radi se o trendu kod hrvatskog prvaka. Dinamo je prošle sezone u ovo vrijeme imao prosječnu starost od 25.8. godina.

Prema podacima s Transfermarkta, Dinamo ove sezone ima drugu najstariju momčad lige (26.1 godina), koja je za pola godine mlađa od Slavenove. To znači da aktualni prvak praktički nije osvježio momčad u proteklih 12 mjeseci. Na drugom kraju te ljestvice stoje Istra i Osijek, koji su stari malo više od 24 godine.

Jasno je da mlađi igrači bez minutaže koji su u momčadi tek kako bi se popunio zapisnik umjetno smanjuju prosjek. Stoga je starost ekipe najbolje utvrditi prosjekom odigranih minuta igrača određenog uzrasta.

Kada je riječ o igračima mlađim od 20 godina, Dinamovi su odigrali samo jedan posto dostupnih minuta u HNL-u i po tom kriteriju je slabiji samo Varaždin, koji nijednom igraču rođenom 2004. ili mlađem nije dao ni minutu šanse.

Dvije minute u ligi je dobio Mislav Ćutuk, šest minuta Noa Mikić, Luka Vrbančić, koji je nakon par kola otišao na posudbu u Lokomotivu, dobio je 25, dok je najveći dio otišao na Branka Pavića, koji je u 113 minuta imao i jedan start. Formalno je Dinamo dao minute četvorici mladića, ali je u praksi samo Pavić (i to tek donekle) dobio ozbiljnije minute na nekoj utakmici.

Kada je riječ o igračima koji su stari do 23 godine, situacija je bolja i Dinamo se nalazi na sedmom mjestu ljestvice.

Dao je šansu ukupno jedanaestorici igrača koji zado-

Plavi su jedna od najstarijih momčadi lige

voljavaju spomenuti dobni kriterij.

Većina od 25% minuta otpada na trojicu igrača - Raula Torrentea, koji je s dolaskom Bjelice postao starter, te Martina Baturinu i Petra Sučića, koji su ključni igrači i glavni projekti kluba. Činjenica da su ostali U-23 igrači dobili malo minuta postavlja opravdano pitanje hoće li i kada Dinamo razviti nove Sučiće i Baturine kada oni otiđu.

Trend postarivanja Dinamove momčadi je ugrubo počeo s prvim Bjeličinim mandatom, od sezone 2018./2019. Dinamo je tada prestao po cijenu rezultata na silu gurati hrpu klinaca u prvu momčad kako bi ih prodao.

Nova praksa donijela je Dinamu puno bolje europske rezultate, koji su posljedično omogućili klubu i da one najbolje igrače zadrži duže nego prije. U zadnje tri ili četiri sezone se nastavak takve politike također može razumjeti.

Prije deset godina Hajduk i Rijeka su u pravilu bili potpuno nedorasla konkurencija i Dinamo je mogao istrpjeti greške tri ili četiri jako mlada igrača u momčadi a da ne ugrozi prvenstvo.

Sada, kad je svaki bod bitan, treneri se ustručavaju dati šansu mladom igraču i radije će ju dati nekome koga su procijenili prokušanim i dokazanim. Problem stare momčadi nije samo pitanje budućnosti nego se vidi na terenu već danas. Starija momčad u pravilu znači i češće ozlijeđene igrače, a kad se to događa nositeljima uz koje se ne razvija dovoljno mladih igrača, onda je klub u velikim problemima.

Igrom slučaja su Petar Sučić i Sandro Kulenović iskoristili šanse zahvaljujući ozljedama prvotimaca i promjeni sustava, ali igrači poput Lukasa Kačavende, Luke Stojkovića i Branka Pavića zasad se drže na krajnjoj margini sastava iako je jasno da su baš oni ti koji mogu i trebaju osvježiti roster koji paralelno igra i prvenstvo i Ligu prvaka. Pred Plavima su nepopularni potezi - ili bi barem trebali biti. I pred trenerom, ali još više pred sportskim sektorom na čelu s Markom Marićem. Klubu treba revaluacija jer oni koji imaju najbolji status i najveći utjecaj, više nemaju doprinos koji bi tome bio razmjeran. S procesom se kasni već nekoliko prijelaznih rokova. Naći balans između iskusne ekipe i mladih talenata je jedna od najtežih zadaća u nogometu, ali više ne postoji nijedan racionalan sportski razlog zbog kojeg bi Dinamo i dalje gurao u istom smjeru.

Dinamo mora donije� nepopularne odluke

Maestralni Luka Modrić

Sjajni Ante Budimir

NOGOMET NOVA VAŽNA POBJEDA UPORNIH RIJEČANA

Dinamo nije uspio pobijediti ni četvrtu utakmicu u HNL-u. Ipak, prvak se time približio Hajduku koji je izgubio u Gorici

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dinamo je u 16. kolu Hrvatske nogometne lige odigrao 1:1 sa Slaven Belupom na Maksimiru. Plavi su puno bolje otvorili susret i imali su par šansi, a u 23. minuti je Moharrami lijepo ubacio, a Hoxha spustio loptu za natrčalog Kačavendu koji zabija za vodstvo.

Gosti se nisu predavali i nagrađeni su u 54. minuti kada je Grgić lijepo zabio nakon povratne lopte. Domaćin je dao sve u napad, ali se ispromašivao. Špikić i Kulenović su imali tri zicera s par metara, pogođena je i stativa, ali se rezultat nije mijenjao.

Istra i Varaždin odigrali su susret bez golova, a gosti su bili nešto konkretniji. Gorica je svladala Hajduk s 1:0 na domaćem terenu. Bijeli su krenuli solidno i u 24. minuti je Pukštas nakon lijepog prodora imao dobru šansu, ali mu je Maloča uklizao u posljednji trenutak. Imao je Hajduk do poluvremena još par solidnih situacija, ali nije zabio.

Zato Gorica je, kad je u 50. minuti Krizmanić pobjegao Šarliji i zabio za vodstvo. Hajduk je napadao svim silama, ali gosti su imali dvije sjajne šanse u kontri koje nisu iskoristili. Kad se činilo da je sve gotovo, Pavlović je neoprezno igrao rukom i poklonio Hajduku penal. Ipak, Banić fenomenalno brani udarac Livaji i ostavlja

Rijeka na vrhu tablice, kiks Dinama i težak poraz Hajduka

Ozlijedila se još dva igrača

Nevjerojatan niz ozljeda u Dinamu se nastavlja. Torrente i Ademi su morali izaći iz igre u

Nenad Bjelica

prvom poluvremenu. Time su se pridružili Perkoviću, Ogiwari, Petkoviću, Sučiću i Cordobi na popisu ozlijeđenih, a Bjelica je kratko komen�rao situaciju;:

“Možda je i do mojih metoda treninga. Ni tereni za trening nisu najbolji, a igrači su umorni i opterećeni.”

sva tri boda u Turopolju. Rijeka je slavila u Šibeniku s 1:0. Mogli su povesti već u drugoj minuti, ali je Janković iz penala prebacio gol za nekoliko metara. Ipak, 15 minuta kasnije Devetak neobranjivo pogađa rašlje. Do kraja je Rijeka mogla povećati vodstvo, ali raspoložen je bio vratar Šibenika.

‘Ja

sam purger… Dinamo je moj klub’

Najveće i najmarkantnije ime koje veže Dinamo i Celtic svakako je Mark Viduka. U Zagrebu je 2018. godine na Šestinama otvorio ka�ić, jasno da mu je Dinamo bliži nego Celtic, iako klub iz Glasgowa jako voli i cijeni. Odlično je raspoložen, raduje se utakmici svoja dva kluba, a Silvio Marić ga je kao ambasador Modrih pozvao na Maksimir... - Dinamo me zvao i dolazim na stadion s velikim veseljem - kazao je Viduka,

a na upit za koga će navijati počeo se smijati: - Mislite me uloviti na foru kao Roberta Jarnija? Nećete uspjeti! Ja sam purger... Naravno da je Dinamo moj klub, živim u Zagrebu, za koga bih trebao navijati, za Kamen Ingrad?

Viduka je rođen u Melbourneu, 1995. je došao u Dinamo, a tri sezone kasnije prešao u Celtic. Bio je pravi, klasični ubojiti centarfor, kakvih danas ima premalo.

Nezaboravni Petkovićev gol, Livaković opet bio sjajan prilikom raspucavanja penala

Prije nešto više od dvije godine, 9. prosinca 2022. u četvrt�inalu Svjetskog prvenstva u Kataru igrali su Hrvatska i Brazil. Aktualni 3. na svijetu jedva su izborili prvo prolazak skupine, a zatim i prolazak prve nokaut-runde. U zadnjoj utakmici grupe protiv Belgije (0:0) spasili su ih nevjerojatni promašaji Romelua Lukakua, a u osmini �inala protiv Japana to što je Dominik Livaković postao tek treći golman u povijesti SP-a koji je u raspucavanju obranio tri penala. Brazil, s druge strane, na SP-u je potvrđivao da je glavni favorit za naslov. Lako je

Rijeka 16 8 80 2 22-5 32

Hajduk 16 9 5 2 24-11 32

Dinamo 16 7 5 4 31-19 26

Varaždin 16 6 7 3 14-10 25

Osijek 16 7 3 6 26-21 24

Slaven Bel. 16 4 5 7 19-23 17

Istra 1961 16 4 5 7 13-24 17

Gorica 16 4 3 9 14-23 15

Šibenik 16 4 3 9 11-28 15

Lokomotiva 16 3 4 9 16-26 13

Osijek je s 3:0 porazio Lokomotivu. Već u drugoj minuti je Hasić nakon prekida i loše reakcije obrane zabio za vodstvo. Na 2:0 povisio je Soldo u 32. minuti nakon odigrane pete Jakupovića i jedne od najljepših asistencija ove sezone.

Čop je promašio dvije dobre šanse za goste, a točku na i stavio je Cvijanović u 56. minuti.

Prije dvije godine Hrvatska je srušila Brazil!

pred golom Hrvatske, koja je sjajno izvela kontru. Mislav Oršić probio je lijevu stranu i poslao loptu pred gol.

Tamo je Bruno Petković, koji je ušao umjesto Kramarića, opalio. Lopta je zakačila brazilskog braniča Marquinhosa te završila u mreži. Hrvatska se tako spasila svojim jedinim udarcem na gol na utakmici za 1:1.

Veličanstven trenutak koji se pam�

prošao skupinu sa Srbijom, Švicarskom i Kamerunom te jednako tako riješio Južnu Koreju (4:1) u osmini �inala. To mu je donijelo treću utakmicu na SP-ima protiv Hrvatske.

Činilo se da će završiti kao i prethodne dvije, pobjedama Brazila, jer ta momčad je dominirala. Hrvatsku je tijekom utakmice na životu održao Livaković, koji je

imao čak 11 obrana, najviše što je golman uspio obraniti na jednoj utakmici na prvenstvu.

Tako je izvukao Hrvatsku do produžetaka, ali prije kraja prvog dijela dodanog vremena ni on nije mogao ništa protiv Neymarove majstorije i Brazil je poveo 1:0.

Vodstvo je držao do tri minute prije kraja. Tada je previše njegovih igrača ostalo

Slijedili su penali u kojima su bili precizni svi hrvatski izvođači: Vlašić, Modrić, Majer i Oršić. Livaković je nastavio svoju sjajnu seriju tako da je obranio prvi penal Brazila, koji je izveo Rodrygo. Zatim su ga savladali Pedro i Casemiro, ali je Marquinhos pogodio stativu za ispadanje Brazila i jednu od najvećih pobjeda Hrvatske, treće polu�inale SP-a ukupno te drugo zaredom.

Tablica

Slavlje igrača Gorice pro�v Hajduka

Mark Viduka

RENT

Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault