The Croatian Herald 11th September 2024

uz odlične glazbene ritmove oduševio brojnu dječicu

party’ za oproštaj od fra Danijela

VJESNIK Hrvatski

Hvala svima u ovoj zajednici na lijepom gostoprimstvu, rekao je fra Danijel

Blagdan Male Gospe proslavljen je u nedjelju, 8. rujna, misnim slavljem u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clif-

LIJEPA PROCESIJA

ton Hillu, a predvodio ga je fra Danijel Nikolić koji se tom prigodom oprostio od vjernika budući da se vraća u domovinu. Nakon mise je u župnoj dvorani upriličen "pita party" fra Danijelu u čast.na kojem se moglo uživati u raznim domaćim pitama, kolačima i drugim slasticama.

Iz crkve Marije kraljice Hrvata do crkve Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta

upljani Hrvatskoga katoličkog centra “Wollongong” autobusom su u nedjelju, 8. rujna, krenuli put

HKC-a “Blacktown” na prvo hodočašće u hrvatsku katoličku misiju u čast proslave blagdana Male Gospe. Nakon svete mise upriličen je piknik pokraj crkve kojeg su organizirali domaćini te je nastavljeno bratsko druženje uz zajednički ručak i pjesmu.

Pjesme i plesovi u HK 'Braća Radić' iz Sydneyja

NEZABORAVNA ZABAVA U ORGANIZACIJI AHDU-a

Zabava je bila apsolutni hit! Hrvatski dom priredio je i svečani ručak s brojnim specijalitetima Tx

Članovi grupa društvene potpore koje djeluju u sklopu Australsko-hrvatskih društvenih usluga proslavili su u srijedu, 4. rujna, Očev dan u dvorani Hrvatskog doma u Geelon-

gu. Za ovu posebnu svečanost članovi grupa su se i posebno pripremili!

Zabava je bila u znaku osamdesetih prošloga stoljeća te su tako šareni rekviziti - vlasulje frizura iz nekadašnjeg vremena uz posebno odabrane kostime - doprinijeli atmosferi u kojoj su svi uživali s osmijehom na licu. Svi su uživali u glazbi i plesu, slavilo se i rođendane, a svatko je imao i svojih pet minuta slave.

Str. 7

Klub 'Vila Velebita' posjetio 'Gippsland'

Članovi Umirovljeničkog kluba „Vila Velebita“ zaputili su se prošlog tjedna, u subotu 7. rujna, na izlet u Traralgon. Prvi put bili su gosti hrvatske zajednice koja djeluje u okviru Hrvatskog kluba „Gippslanda“. Domaćini, poznati po svom gostoprimstvu i izvrsnoj domaćoj hrani, toplo su dočekali svoje goste te su u zajedničkom druženju proslavili i Očev dan.

Tuđmana sam upozorio gdje sam vidio Lončara i Jovića: Dobio sam sažalni pogled

CLIFTON HILL

Str. 9

Str. 6

Str. 27

Piše: Zvonimir Hodak

Na Kvarneru rekordan broj gnijezdećih supova

Rezultat ovogodišnjeg monitoringa gnijezdeće populacije bjeloglavog supa (Gyps fulvus) na području Kvarnera, koji se provodi već dugi niz godina, potvrdio je senzacionalnu vijest – populacija ugrožene vrste bjeloglavi sup u Hrvatskoj, koja je još nedavno brojala oko 130 parova, zahvaljujući značajnom trudu i ulaganjima u njen oporavak, ponovno se širi i napreduje, priopćeno je iz Udruge Biom.

Pozitivan se trend bilježi posljednjih nekoliko godina, ali brojka od 152 gnijezdeća para koliko ih je ove godine započelo s gniježđenjem na području Kvarnera, rekord je u ovom stoljeću.

Ova vijest je iznimno značajna u kontekstu očuvanja prirode u Hrvatskoj, gdje bjeloglavi supovi predstavljaju posljednju preostalu vrstu ptica strvinara.

Naime, druge dvije vrste koje su obitavale u našoj zemlji izumrle su u 20. stoljeću. Kako bilježi Crvena knjiga ptica Hrvatske, sup starješina (Aegypius monachus) izumro je još u prvoj polovici 20. stoljeća, a crkavica (Neophron percnopterus) početkom osamdesetih godina 20. stoljeća. Bjeloglavi sup, nekada rasprostranjen u gotovo čitavoj Hrvatskoj, na kraju je 20. stoljeća opstao samo na području kvarnerskih otoka. Nenamjerno trovanje do kojeg dolazi uslijed postavljanja zatrovanih mamaca za predatore stoke poput vukova i čagljeva, dodatno je dokrajčilo strvinare u velikom dijelu Europe, pa tako i kod nas. Glavni uzrok izumiranja tih veličanstvenih letača je postupno napuštanje stočarstva i s tim povezano zapuštanja travnjačkih površina.

POSEBNOST FENOMEN U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI

Smjestila se u gradiću Vrbniku, a na najužem dijelu široka je samo 43 centimetra. Proći kroz nju nije samo atrakcija, nego i izazov

Ako prolazite ovom ulicom, uvucite trbuh. Na najužem dijelu široka je samo 43 centimetara. Zove se Klančić, a mještani je nazivaju i najužom ulicom na svijetu. Smjestila se u staroj gradskoj jezgri. Nalazi se na otoku Krku, u gradu Vrbniku.

“U današnjem vremenu, ovaj mali fenomen često za stanovnike stare jezgre koji ovdje stanuju ne predstavlja samo atrakciju, nego i izazov jer se stvara velika buka i gužva, a ulice do Klančića su zagušene sa svima koji se žele slikati, ponijeti fotogra�iju i podijeliti uspomenu. Iz tog razloga volimo reći da je Klančić jedna od atraktivnosti stare jezgre i nastojimo goste uputiti i na druge lokacije, kako bismo donekle zadržali fokus na vrijednostima destinacije u cijelosti”, objasnili su svojedobno u Turističkoj zajednici Općine Vrbnik.

Iako joj mještani tepaju da je najuža ulica na svijetu, prema Guinnessovoj knjizi, taj rekord službeno pripa-

Mjesto Vrbnik na otoku Krku izgleda kao iz bajke

Najuža ulica na svijetu - na Krku, uvucite trbuh ako njome prolazite

Ulicom Klančić nije jednostavno proć

da Spreuerhofstraße, u njemačkom gradu Reutlingen. Spreuerhofstraße varira širina, od 31 do 50 cevntimatara. No Klančić, složit će se mnogi, vjerojatno je dražesniji.

Sam Vrbnik zapravo izgleda kao mjesto iz bajke. To je prvo što putniku pada na pamet dok se približava tom gradiću. S kopnene je strane obrubljen vinogradima autohtone vinske sorte vrbničke žlahtine.

To ime dolazi od slavenskog pridjeva žlahten, što znači plemenit, a savršen kolorit ovom prirodnom hrvat-

skom ulju na platnu dodaje more plavo poput neba čiji se šum čuje ispod 50-metarske hridi na kojoj je smješten spomenuti Vrbnik. Iz daljine se prvo ugleda zvonik župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, a potom u vidokrug ulaze zidine frankopanskog kaštela i kućice naslagane poput grozdova obližnje žlahtine. Kada se u vezi s tim mjestom spominju bajke, to nije samo zgodna metafora. Prema legendama, naime, u Vrbniku i njegovoj okolici svojedobno su obitavala brojna tajanstvena bića.

Trčali za oboljele od raka

Sve se dogodilo na Plitvicama

Medvjed napao čovjeka

Na području Plitvičkih jezera u petak navečer došlo je do napada medvjeda na čovjeka. Ravnateljica Općinske bolnice Gospić, Sandra Ćubelić, potvrdila je kako su zaprimili pacijenta s ozljedama koje se tretiraju kao lakše tjelesne ozljede. Napad se dogodio u večernjim satima na području Čuljić Krčevina unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera, potvrdila je policija. Poznavatelji životinja govore kako medvjed uglavnom ne napada ljude. Ali, kada to čini, napominju, ili štiti svoje mlade koji se nalaze negdje u blizini ili je pak toliko gladan da napada i čovjeka. Što je bio motiv kod ovog mede, teško ćemo doznati. Bitno je ipak da se na kraju sve dobro završilo. Čovjek je samo lakše ranjen, a medvjed, koji je inače zaštićena vrsta u Hrvatskoj, je odmaglio negdje u šumi, moguće je i prema svom zimskom brlogu.

Više od tisuću trkača sudjelovalo je u subotu na donacijskoj utrci „Znanjem i prevencijom do zdravlja“, koju su organizirale Liga protiv raka Brodsko-posavske županije i Ultramaraton klub Mazator. Odaziv je bio iznad očekivanja. Ovo je najmasovnija utrka do sada, a cilj je i ove godine onkološkim pacijentima olakšati borbu protiv raka, rekao je predsjednik županijske Lige za borbu protiv raka Darko Ka-

tić. „Prikupljena sredstva darovat će se onkološkom odjelu u Općoj bolnici, kako bi se poboljšali uvjeti boravka i liječenja“, rekao je Katić. Prošle godine prikupili smo 17.000 eura, s obzirom na odaziv taj iznos bi ove godine mogao biti veći. Uz novčanu donaciju, cilj utrke je promocija zdravih životnih navika jer stručnjaci ističu da zdravim načinom života možemo za 40 posto smanjiti pojavnost raka.

Ronio u moru i ugledao - jelena

Lucijan Španić, fotograf iz

Senja, krenuo je na ronjenje i ugledao neobičan prizor. „Kad sam tek krenuo, u moru između otoka Prvić i Goli ugledao sam mrtvu srnu kako pluta na površini. Bio sam prilično iznenađen, jer nisam očekivao ovakav prizor na moru“, rekao je Španić. Kad je kasnije pričao drugima o tome i pokazivao im snimke, oni koji su bolje poznavali životinje rekli su mu da je to jelen aksis. Vjerojat-

no je isplovio s Raba, rekao je Španić, koji je snimku događaja objavio i na svom Instagram pro�ilu. U zadnje vrijeme je čest slučaj da se životinje koje nesputano žive u prirodi nesputano spuštaju prema mjestima na obali pa i obližnjim otocima. Uglavnom su to divlje svinje, ali očito ima i onih drugih, poput srna i jelena, koji također nova, za sebe, bolja staništa. Pritom neki nažalost i stradaju.

Donacijska utrka u Slavonskom Brodu

Srne u moru nisu rijetkost

S nedavna 132 sada se populacija povećala na 130 parova

Ivanka dala otkaz, Darko zatvorio obrt pa se uputili u neizvjesne vode na Lošinju. Rezultati su čudesni

Slavonka došla „na sezonu“, ostala, udala se, i sada se sa suprugom i troje djece bavi ekološkom poljoprivredom, vlasnica OPG-a je njena kćer Angela

Stari djedov traktor nekoć je prašio širokim slavonskim poljima, a danas se njime na otoku Lošinju obrađuje oko 7000 četvornih metara zemlje. Taj je djedov traktor jedina mehanizacija obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Kurila, a vlasnica Angela Golubović iz Ćunskog, sela kod Malog Lošinja, dopremila ga je iz Slavonije, piše Večernji list.

– Od mehanizacije imamo ovaj oldtimer, sve ostalo radimo ručno – kaže 22-godišnja Angela uz koju su na gospodarstvu roditelji Ivanka i Darko, brat Lovro i sestra Elena.

Prodaju na kućnom pragu

Golubovići su jedini proizvođači povrća na otoku i na ekološki način uzgajaju 40 različitih kultura – rajčice, paprike, tikvice, patlidžane, lubenice, tikve... Prodaju na kućnom pragu i na tržnici u Malom Lošinju, gdje se na štandu izmjenjuju Angela i Lovro. Osim svježeg povrća u ponudi imaju i prerađevine poput pasirane rajčice, sataraša, ajvara, salse, kiseline, marmelada od svojih

šljiva i smokava.., uglavnom napravljenih prema recepturi mame Ivanke koja je iz rodnih Drenovaca kod Županje prije 23 godine na Lošinj došla “samo na sezonu”. Poljoprivredna priča obitelji Golubović na otoku prvenstveno orijentiranom na turizam započela je prije nekoliko godina i zbog nje je Ivanka dala otkaz, a Darko zatvorio obrt, uputivši se u neizvjesne vode. – Mami su falili Drenovci i poljoprivreda. A i htjeli smo na otok vratiti poljoprivredu, svi su orijentirani na turizam. Ja sam u Osijeku upisala, i završila, tri godine agronomije, a sad sam uzela godinu pauze da ovdje posložimo sve što smo planirali i da odlučim koji ću smjer uzeti za diplomski

Proizvodnja pšenice ove se godine u Hrvatskoj procjenjuje na 840 tisuća tona, što je povećanje od 2,2 % u odnosu prema proizvodnji u 2023., a povećana je i proizvodnja ječma, zobi i uljane repice, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku.

Pšenice je zasijano na 140 tisuća hektara, a očekuje se urod od šest tona po hektaru. Ječam je posijan na 67 tisuća hektara, a uz očekivanu proizvodnju od pet tona po hektaru ukupna se proizvodnja ječma procjenjuje na 335 tisuća tona, ili 15,5 %

veću nego lani. Procjenjuje se da se proizvodnja uljane repice u ovoj godini povećala za 14 posto, na 49 tisuća tona, a zobi za 35,3 posto, na 46 tisuća tona. Pod uljanom repicom je 17 tisuća hektara, a procjenjuje se urod od 2,9 tone po hektaru. Zob je posijana na 16 tisuća hektara, a očekivana je proizvodnja 2,9 tone po hektaru. Podatci o prvim procjenama odnose se na ratarske usjeve dok su još u polju i iskazuju se kao realan prinos kojim će se raspolagati nakon završetka žetve.

40-tak različi�h kultura

– objašnjava Angela dodajući kako teorija koju je učila nije u cijelosti primjenjiva u praksi, pogotovo ne u speci�ičnoj otočnoj poljoprivredi, na malim površinama, s plitkim tlom, bez neke velike šanse da ćete iskopati bunar s pitkom vodom, zbog čega Golubovići svoj povrtnjak navodnjavaju skupom vodom iz vodovoda.

Beru plodove cijele godine

poznat kao otok vitalnosti pa je i zato ovdje ekološka poljoprivreda najbolji izbor – tumači Angela, nekoć državna prvakinja u kik-boksu. Spajanje hrane i turizma krajnji je cilj ove mlade poljoprivrednice. Uz njihov pogon za preradu već je napravljen objekt kušaonice, uređeni su sanitarni čvorovi, na terasi postavljeni veliki drveni stolovi. Sad se rješava papirologija, bude li sve u redu, Golubovićevi će imati prvi registrirani agroturizam na otoku. Bit će to izletište s ponudom domaće hrane, bez glutena, a tako se i sami hrane zbog majčine bolesti.

Angela Golubović s obitelji jedina na otoku Lošinju uzgaja povrće, a na površini od 7000 četvornih metara �jekom cijele godine sade četrdesetak različi�h kultura. Svojim povrćem ne samo da opskrbljuje lokalno tržište nego ga i prerađuju u ajva-

re, pelate, sataraše, pasiranu rajčicu, kisele proizvode, marmelade... Obitelj ima i tridesetak kokoši, a dodatnu ponudu čine dvije kućice za robinzonski turizam i apartman u selu, čime su pos�gli spoj poljoprivrede i turizma u srcu Lošinja.

Na gospodarstvu Kurila, nazvanom po dijelu gdje se nalazi njihov povrtnjak, sadnja i ubiranje plodova traju cijele godine. Kako se jedna kultura izvadi, tako se druga sadi, s izuzetkom razdoblja od lipnja do rujna kada samo beru i pripremaju zemlju za jesen pa će za koji dan posaditi kupusnjače. Presadnice uzgajaju sami, iz svog sjemena, za što je zadužena mama Ivanka. Uz pomoć videa s YouTubea tata Darko na frezu je montirao polagač folije i napravio navodnjavanje. – Pojma nisam imao o poljoprivredi – kaže.

– Ostavili smo sigurne poslove i s troje djece krenuli u ovom smjeru. Moraš to živjeti da bi razumio – dodaje Ivanka.

– Oko nas je dovoljno zagađenja i zato smo se odlučili za ekološku poljoprivredu. Trenirala sam kikboks, do ozljede bila aktivna sportašica i prehrana mi je oduvijek bila iznimno važna. Uostalom, otok Lošinj je

Autohtona jela bez glutena

– Kuhat ćemo autohtona jela od namirnica koje imamo. Nećemo imati kartu s ponudom – objašnjava Ivanka kako su koncipirali svoj agroturizam u kojem će moći primiti 30 osoba. S tim će kapacitetom kao obitelj i dalje sami moći sve odraditi, što im je cilj. A tako će ujedno u srcu otoka spojiti poljoprivredu i turizam. Dvije robinzonske kućice u polju imaju, kao i apartman u središtu sela. Drže i tridesetak kokoši, bit će i nekoliko ovaca.

Uz široku ponudu svog povrća i voća te meso koje proizvedu, imat će sve potrebne namirnice za spravljanje ukusnih bezglutenskih jela čime će obogatiti i lokalnu gastronomsku scenu.

Fišijada nije samo kulinarsko natjecanje nego i druženje uz glazbu, dobru kapljicu i slastan zalogaj

Ove godine su se natjecala djeca, zabavno je bilo gledati kako se djevojčice i dječaci bore sa šaranima

Tko će skuhati najbolji riblji paprikaš, tko će najbrže uloviti rukama ribu u bazenu - samo su neka nadmetanja u parku pored Orljave, koja su okupila mnogobrojne ljubitelje ribljih specijaliteta.

Natjecalo se 56 natjecatelja iz Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije.

Natjecanje je otvorio gradonačelnik Željko Glavić i poželio svima ne samo dobro skuhani �iš, već i ugodno druženje uz tamburaše

„Zlatna dolina“. Najbolji �iš i osvojio prvo mjesto po ocjeni žirija je Ivan Đurčević iz Brestovca. Branko Milković iz Pleternice za svoj skuhani �iš osvojio je treće mjesto, drugo mjesto pripalo je Milanu Pavišiću iz Oriovca.

Nagrade je dodijelila direktorica Turističke zajednice Grada Požege Mirna Šimunović Svoboda. Ove godine su se natjecala djeca, zabavno je bilo gledati kako se djevojčice i dječaci bore sa šaranima. Treće mjesto tako je osvojila Vanesa Rosi iz Požege, drugo mjesto Filipa Filipović iz Magić Male, a prvo mjesto zaslužio je Filip Čutić iz Čaglina.

28. Fišijadu, koja nije samo kulinarsko natjecanje u pripremanju najboljeg �iša organizirala je Turistička zajednica.

„Ona predstavlja tradiciju, kulturu, našu destinaciju Zlatnu Slavoniju, druženje, glazbu, dobru kapljicu i dobar zalogaj.“ rekla je direktorica TZ Grada Požege Mirna Šimunović Svoboda.

Spravljanje fiša u Slavoniji je tradicija

TRADICIJA

Osim svježeg povrća u ponudi imaju i prerađevine

Angela Golubović s obitelji jedina na otoku Lošinju uzgaja povrće

ODLUKA OŠTAR STAV PROTIV PUPOVCA

Pupovac je ‘čuvao je leđa’ početniku i diktatoru Vučiću u Bačkoj Palanci, dok je on Hrvatsku zbog Oluja usporedio s nacističkom Njemačkom, rekao je Bulj

Gradonačelnik Sinja Miro Bulj službeno je obustavio održavanje izložbe “Susret na tromeđi” autorice Inie Herenčić, koja je trebala biti postavljena u Galeriji Sikirica. Odluka je uslijedila zbog �inancijske potpore koju izložba dobiva od Srpskog

Bulj zabranio izložbu u Sinju koju �inancira Srpsko narodno vijeće

narodnog vijeća (SNV), organizacije koju Bulj oštro kritizira zbog stavova i aktivnosti svojih članova.

U priopćenju za javnost, Bulj je naglasio da, iako je veliki protivnik bilo kakvih zabrana, kao gradonačelnik mora uzeti u obzir osjećaje svojih sugrađana te poštovati temelje na kojima je uspostavljena moderna hrvatska država. “Ne mogu dopustiti izložbu koju Galerija Sikirica organizira uz �inancijsku potporu Srpskog narodnog vijeća. Kao izabrani gradonačelnik i saborski zastupnik, moram voditi računa o poštivanju Domovinskog rata i drugih ključnih vrijednosti koje čine srž hrvatske države,” rekao je Bulj. Podsjeća da Srpsko narodno vijeće, jedan od donatora izložbe čije je održavanje planirano za 4. rujna, izdaje tjednik Novosti koji, kako Bulj navodi, “iz tjedna u tjedan pljuje po hrvatskim braniteljima i hrvatskoj državi,

dok Savjetom tog istog Srpskog narodnog vijeća predsjedava notorni Dejan Jović,

koji se složio na društvenim mrežama s izjavom Pere Kvesića da je Hrvatska, ne samo propali projekt, nego da je i sama zamisao stvaranja Hrvatske bila ‘retardirana i nakaradna’”.

“Osim toga, predsjednik Srpskog narodnog vijeća ‘čuvao je leđa’ početniku i diktatoru Aleksandru Vučiću u Bačkoj Palanci, dok je on Hrvatsku zbog oslobodilačke operacije Oluja usporedio s nacističkom Njemačkom”, dodaje Bulj.

‘Ako Plenković i HDZ podržavaju Pupovca…’

Ove godine došlo oko 110 lanjskih osam mjeseci od

Popunjenost smještajnih kapaciteta ovog ljeta, u srpnju i kolovozu, bila je za hotele na razini od oko 87 posto, kampova od 78 posto, a objekti u domaćinstvima (apartmani) od 62 posto

Hrvatski turizam u osam mjeseci ostvario je zadovoljavajuće, gotovo idealne rezultate s četiri posto više dolazaka turista i jedan posto više noćenja nego u isto vrijeme lani, a za cijelu se godinu očekuju četiri posto veći prihodi od stranih turista, oko 15,2 milijarde eura, rekao je u ponedjeljak ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Na predstavljanju rezultata turizma do kraja kolovoza ove godine, on i ravnatelj Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristijan Staničić istaknuli su jako dobru predsezonu kao i očekivanje dobre posezone.

ma je bilo 299,7 milijuna računa ili pet posto više nego lani, odnosno više od 5,4 milijarde eura prometa.

“Ako Andrej Plenković i HDZ mogu podržava� Pupovca, koji ne dijeli is� stav kao i moderna hrvatska država o karakteru Oluje, to ne znači da je to normalno i da ćemo mi ostali nacionalno svjesni i odgovorni poli�čari i dužnosnici to tolerira� i na to šutje�”, naglasio je Bulj.

“Neka SNV organizira izložbe i manifestacije gdje god hoće, pa i u slobodnom Sinju, u kojem ni u vrijeme korone nije bilo zabrana, ali u prostorijama i ins�tucijama Grada Sinja, dok sam ja gradonačelnik i dok imam povjerenje građana, neće!”,” zaključio je Bulj.

Stabilnost parlamentarne većine nije ugrožena, čine je 78 zastupnika

Kad bi se prebrojavali rekao bih da je ta brojka i 80, ali o tom, potom, rekao je Penava

Predsjednik Domovinskog pokreta (DP) Ivan Penava ocijenio je u četvrtak u Osijeku kako stabilnost parlamentarne većine nije ugrožena, te da je sasvim izvjesno da ona iznosi 78 zastupnika.

Novinari su Penavu pitali da komentira izjavu potpredsjednika Vlade Branka Bačića kako parlamentarna većina iznosi 78 zastupnika te odakle dolazi ta brojka ako dva do tri bivša zastupnika DP-a, nakon unutarstranačkih izbora u toj stranci, više neće podržavali koaliciju.

“To je vrlo realna procjena ministra Bačića, s tim da

imamo neke podatke koji podebljavaju tu brojku, ali rekao bih da je 78 sasvim izvjesno. Kad bi se prebrojavali rekao bih da je ta brojka i 80, ali o tom, potom”, odgovorio je Penava.

Na upit računa li tu i na dva glasa oporbenjaka koji bi mogli postati DP-ovci, Pe-

nava je ustvrdio kako “ima tu dosta toga, ali ono što je ključno, je da stabilnost nije ugrožena”.

Napominjući da se očekivanje godišnjeg prihoda od stranih turista za 2024. temelji na prognozama HNB-a, Glavina je dodao da će “možda biti i bolji od toga”, a komentirao je i da rast dolazaka od četiri posto do kraja kolovoza znači da ih je ove godine došlo oko 110 tisuća više nego u lanjskih osam mjeseci odnosno oko 16,8 milijuna, koji ostvarili 89,5 milijuna noćenja ili jedan posto više.

Računa 5 posto više nego lani

Iznio je i podatke o potrošnji turista tj. iz �iskalizacije turizma i ugostiteljstva do kraja kolovoza ove godine po koji-

Samo u kolovozu noćenja je bilo jednako kao i u lanjskom kolovozu, 31,6 milijuna, a ostvarilo ih je 4,9 milijuna turista ili pet posto više, dok �iskalizacija pokazuje 54,6 milijuna računa ili 3,9 posto više nego u lanjskih prvih osam mjeseci, te 1,47 milijardi eura prometa ili 9,2 posto više.

I podaci o svim vrstama prijevoza pokazuju poraste u odnosu na lani, posebice oko 20 postotni rast zračnog prometa, što su i Glavina i Staničić ocijenili bitnim za predsezonu i daleka tržišta, koja ove godine znatno rastu u odnosu na lani, posebice SAD, Australija, Kanada, Kina i Koreja. “Neki su se ljetos žalili da je sezona loša, no zapravo imamo gotovo idealne brojke s obzirom na politike i strate-

gije održivosti, u čemu se traži balans između doprinosa turizma gospodarstvu i kvalitete života stanovništva. S novom reformom turizma i većom odgovornošću nacionalne, a sada posebice i lokalne razine vlasti i s novim pravilnicima koji im daju alate za održivost nastojimo izbjeći ono što se događalo u nekim konkurentskim zemljama ovog ljeta s prosvjedima protiv prekomjernog turizma”, dodao je Glavina.

Stalni rast broja kreveta Najavio je da će novi pravilnici uskoro biti i usvojeni nakon što su već prošli javnu raspravu, a komentirao je i popunjenost smještajnih kapaciteta ovog ljeta, koji su samo za srpanj i kolovoz bili za hotele na razini od oko 87 posto, kampova od 78 posto, objekti u domaćinstvima od 62 posto, a nekomercijalni smještaj od oko 20 posto.

Uvodi se porez na nekretnine,

Porez se ne plaća na nekretninu u kojoj se živi ili je u dugoročnom najmu. Na sve ostale nekretnine plaćat će se porez, rekao je Primorac

IMislim da su mediji već naučili tko pokušava stvoriti nestabilnosti i tko na kraju uvijek dođe u situaciju da mora otići podvijenog repa, kazao je odgovarajući na pitanje zna li koliko je ljudi do sada napustilo DP-a te koliko su županijskih ili gradskih organizacija izgubili.

“Sve što se priča u dijelu medija je pokušaj da se stvori nekakva turbulencija, a ja vas uvjeravam da to nije ni bura u čaši vode. Zbog digniteta DP-a neću iznositi podatke o pojedinim osobama koje pokušavaju teatralno rezati iskaznice. Svi su oni na platnom popisu, ali tu ću stati, dodao je predsjednik DP-a.

ova hrvatska vlada namjerava uvesti porez na nekretnine. To su pokušavale i neke ranije vlade, ali je uvijek pritisak javnosti bio toliki da se na kraju od toga odustalo.

No, cijene stanova u Hrvatskoj su jako visoke, a uz to čak oko 400 tisuća stanova stoji prazno, zbog čega mladi ljudi teško mogu kupiti stan, a oni koji ga nemaju, među njima su i studenti, moraju plaćati jako visoke stanarine.

Čini se kako su u Banskim

dvorima sada prelomili. Uvodi se porez na nekretnine, rezolutno je prošli tjedan poručio ministar �inancija Marko Primorac.

– U ovom krugu poreznih izmjena uvest ćemo porez na nekretnine transformacijom poreza na kuće za odmor –rekao je Primorac, dodavši

Ivan Penava

Ministar financija Marko Primorac

Sinjski gradonačelnik Miro Bulj

Milorad Pupovac

tisuća turista više nego u nosno

oko 16,8 milijuna

POLEMIKA MINISTAR PROTIV

Predsjednik RH je neistinito interpretirao izvješće načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, poručio je Anušić

Hrvatska je u 2023. bila i u 2024. još je uvijek turistička destinacija dobrog omjera vrijednosti za novac. Tako bi trebalo i ostati i na tome također treba raditi, poručio je Staničić.

“Svake godine raste nam broj kreveta pa je tako i ove u odnosu na lani oko 25 tisuća kreveta više samo u privatnom smještaju. To nije održivo jer zapravo imamo ‘hiperin�laciju ponude’ smještaja, kao i porast pružatelja ugostiteljskih usluga i to mogu biti neki razlozi za određeno nezadovoljstvo kod dijela turističkih subjekata. Zato Vlada provodi niz mjera da bi se našao balans između ‘trokuta’turističke i �iskalne politike te

prostornog planiranja, čega je dio i novi zakon o održavanju zgrada i da se u zgradama bez suglasnosti stanara neće moći kategorizirati stanovi za najam turistima”, rekao je ministar. O nekomercijalnom (registriranom) smještaju kazao je da su to privatne kuće za odmor i slično za koje se plaćaju paušali, a sada će se porez na kuće preimenovati pa će se moći steći i bolja kontrola, ali će te poreze određivati lokalne razine i bit će u određe-

nom rasponu od-do, neće biti isto za svaku destinaciju, ali o tome će se, dodao je, znati više za “nekoliko dana kada će se to predstaviti”. Više reda u iznajmljivanju smještaja

Boljoj regulaciji će, vjeruje, pridonijeti i EU uredba o kratkoročnom najmu koja stupa na snagu krajem svibnja 2026. i s kojom Europska komisija (EK) želi uvesti više reda u iznajmljivanje smještaja turistima te da rezervacijske platforme u stvarnom vremenu razmjenjuju podatke s nadležnim tijelima i da mogu iznajmljivati samo objekte koji su za to registrirani i kategorizirani. “Pratit će se uz to i tijek novca, što je već lagano i krenulo, i sigurno će biti korisno i za održivost hrvatskog turizma, ali i poboljšanje priuštivosti stanovanja građanima”, smatra Glavina.

Direktor HTZ-a Staničić najavio je nove promotivne kampanje za rujan i listopad za strana, ali i domaće tržište, među kojima je i najranija do sada tzv. early booking ili kampanja za rano rezerviranje 2025., u kojoj će se i povećati ovogodišnjih oko 4 milijuna eura za suradnju s aviokompanijama da bi počele ranije i dulje letjeti na Hrvatsku.

“Hrvatska je u 2023. bila i u 2024. još je uvijek turistička destinacija dobrog omjera vrijednosti za novac. Tako bi trebalo i ostati i na tome također treba raditi”, poručio je Staničić.

Najavio je da će HTZ mijenjati odnosno tržištima i trendovima prilagođavati promotivne aktivnosti.

osim na one u kojima se stanuje

da će se time ostvariti jedan od poreznih ciljeva - prebacivanje s oporezivanja rada na oporezivanje nekretnina.

Porez se ne bi plaćao na nekretnine u kojima se stanuje te one koje se dugoročno iznajmljuju. Primorac je izjavio da oni koji najmanje 10 mjeseci godišnje iznajmljuju nekretnine neće plaćati taj porez, dok bi ga oni koji se bave kratkoročnim iznajmljivanjem morali plaćati. To znači da će i one jedinice lokalne samouprave koje dosad nisu naplaćivale porez na nekretnine to morati činiti. Također, dosadašnje granice poreza će se povećati.

– Prijedlog je da se poveća i gornja i donja granica – govori ministar �inancija.

Prema neslužbenim informacijama, gornja granica poreza na nekretnine mogla bi se udvostručiti sa sadašnjih pet eura po metru kvadratnom na 10 eura po kvadratnom metru.

– Porez na nekretnine neće plaćati osoba koja živi u nekretnini ili ako ima nekretninu koja će biti u dugoročnom najmu. Sve ostale bilo �izičke ili pravne osobe ako imaju nekretninu plaćati će porez – rekao je ministar. Dodao je da će se porezni obveznik utvrđivati u ožujku za tekuću godinu i onaj tko bude imao ugovor o dugoročnom najmu i bude u tekućoj godini dugoročno iznajmljivao nekretninu barem deset mjeseci dugoročno, neće morati plaćati porez na nekretnine.

Prepucavanje oko toga koliko puta je predsjednik Republike letio vojnim helikopterima nastavlja se. MORH je u subotu objavio da je predsjednik letio 348 puta, on je u nedjelju objavio druge brojke, kaže da je letio 74 puta. Sada se opet oglasio MORH.

“Predsjednik RH Zoran Milanović u svojem je priopćenju obmanuo javnost i iznio neistinite tvrdnje o korištenju vojnih helikoptera Oružanih snaga u svojem mandatu. Iako su prethodno deklasi�icirane zapovijedi o izvršenom korištenju vojnih helikoptera, Milanović je neistinito interpretirao izvješće načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga general-pukovnika Tihomira Kundida.

“Jedina je istina da su vojni helikopteri po Milanovićevu zahtjevu u njegovu mandatu ostvarili 348 letova, odnosno 241 sat leta. Od toga Black Hawk 90 letova/63 sata i 35 minuta leta, helikopter Mi-8 MTV 120 letova/80 sati i 20 minuta leta, a Mi-171 Sh 138 letova/97 sati i 30 minuta leta. Sve to koštalo je građane Hrvatske najmanje milijun eura”; tvrde iz MORH-a.

Kažu i da su “u dostavljenim tablicama Oružanih snaga prikazani su samo troškovi goriva, što je samo dio troška korištenja helikoptera.”

Iz MORH-a navode i kako su po zahtjevu predsjednika

– Povećat će se porezno opterećenje kratkoročnog iznajmljivanja u turizmu, koje se sad plaća kao paušal. To su sada smiješni iznosi –rekao je Primorac i dodao da su se na neki način stvorile porezne oaze u nekretninama.

– Takav model gospodarstva nije dobar niti je održiv – dodao je ministar rekavši pritom da će prijedlog biti i povećanje osobnog odbitka na 600 eura, a porast će i drugi odbitci povezani s osobnim odbitkom.

Također, ulazak u PDV bi bio s 50 tisuća eura umjesto sadašnjih 40 tisuća eura, a oni koji se žele vratiti u Hrvatsku, neko vrijeme neće morati plaćati porez na dohodak, najavio je ministar Primorac.

Milanović voli letje�

‘Milanović laže, letio je helikopterima

RH vojni helikopteri u Milanovićevu mandatu letjeli su ukupno 241 sat. Za to vrijeme, dodaju, piloti nisu provodili letačku obuku koja je znatno kompleksnija od pu-

348 puta’

helikopterima kog transporta vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga.

“Predsjednik Milanović obmanuo je javnost tako da je ukupan broj svojih zahtjeva o korištenju vojnih helikoptera, unutar kojih je više uzlijetanja i slijetanja, odnosno sati leta, prikazao kao ukupan broj sati korištenja helikoptera. S obzirom na broj sati leta i trošak koji se time proizveo za Ministarstvo obrane, irelevantan je podatak o broju zahtjeva/ zadaća o korištenju vojnih helikoptera koje navodi Ured predsjednika RH”, navode.

‘Kao dragovoljac neću dopus�� zastrašivanje…’

“Budući da su nadležnos� u području obrane propisane Ustavom i Zakonom o obrani, dokle god obavljam dužnost ministra obrane neću dopus�� da itko, bez obzira na svoju funkciju, netransparentno troši novac i koris� resurse Ministarstva obrane, za koje ja kao ministar obrane

odgovaram. Kao dragovoljac Domovinskog rata koji je u Hrvatskoj vojsci proveo punih 11 godina te sudjelovao u njezinu stvaranju, neću dopus�� da itko koristeći svoju poziciju zastrašuje pripadnike Oružanih snaga RH”, poručio je ministar obrane Ivan Anušić.

Specijalci iz Lučkog su najelitnija postrojba hrvatske

Pripadnici te jedinice bili među prvim hrvatskim braniteljima te su obišli sva ratišta, rekao je Božinović

Izaslanik premijera i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je u subotu da je Antiteroristička jedinica (ATJ) Lučko najelitnija postrojba hrvatske policije istaknuvši kako je svoju reputaciju stekla u najtežim trenucima Domovinskog rata.

“ATJ Lučko je jedna od najelitnijih postrojbi koje Hrvatska ima, a svoju je reputaciju stekla u najtežim trenucima Domovinskog rata”, rekao je Božinović prigodom obilježavanja 34. godišnjice osnutka ATJ Lučko u bazi te jedinice. Naglasio je kako su pri-

policije

Pripadnici An�teroris�čke jedinice Lučko

padnici te jedinice bili među prvim hrvatskim braniteljima te su obišli sva ratišta, a posebice značajna je bila njihova uloga u ključnim vojno-policijskim operacijama - Bljesak i Oluja.

“Radi se o elitnoj postrojbi koja ima međunarodnu reputaciju, surađuje sa svim specijalnim jedinicama nama partnerskih i prijatelj-

skih zemalja. U posljednje vrijeme vrlo intenzivno sa Zračnim snagama i Zelenim beretkama SAD-a”, naglasio je. Glavni ravnatelj policije Nikola Milina naveo je kako je kroz cijeli Domovinski rat prošlo 367 pripadnika te jedinice. Ukupno je u Domovinskom ratu poginulo 767 policijskih službenika dok ih se 21 još vodi kao nestali.

Ministar Ivan Anušić

Kris�jan Staničić i Tonči Glavina pred novinarima

Nakon svete mise upriličen je piknik pokraj crkvenastavljeno je bratsko druženje uz zajednički ručak i pjesmu

Pripremila: Suzana FANTOV

Župljani Hrvatskoga katoličkog centra “Wollongong” autobusom su u nedjelju, 8. rujna, krenuli put HKC-a “Blacktown” na prvo hodočašće u hrvatsku katoličku misiju u čast proslave blagdana Male Gospe.

“Hodočasnici su krenu-

Iz crkve Marije kraljice Hrvata do crkve

Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta

li autobusom ispred crkve ‘Marije kraljice Hrvata’ u 9 sati. Njih 35 stiglo je u Hrvatski katolički centar Blacktown u 10.30 sati - upravo prije početka procesije. Važno je istaknuti da je u procesiji ‘prvi put’ bio nošen župni barjak, a čast da ga nosi pripala je članu zajednice gosp. Nikoli Galoviću s Krka.

Središnjim euharistijskim slavljem koje je počelo u 11 sati predsjedao je fra Klaudio Milohanović, voditelj HKC-a ‘St Johns Park’. Hodočasnike iz Wollongonga predvodio je fra Šimun Markulin.

Nakon svete mise uslijedio je piknik kojeg su domaćini organizirali na prostoru pokraj crkve, nastavljeno je

bratsko druženje uz zajednički učak i pjesmu.

Bila je to svečana i pobožna proslava Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta. Bogu hvala i slava!”

- objavljeno je na službenoj Facebook stranici HKC-a Wollongong, na kojoj ujedno srdačno zahvaljuju Joži, vozaču autobusa, na ugodnoj vožnji.

ZAJEDNIŠTVO

Domaćini, poznati po svom gostoprimstvu i izvrsnoj domaćoj hrani, toplo su dočekali svoje goste te su u zajedničkom druženju proslavili i Očev dan

Pripremila: Suzana FANTOV

Članovi Umirovljeničkog kluba „Vila Velebita“ zaputili su se prošlog tjedna, u subotu 7. rujna, na izlet u Traralgon. Prvi put bili su gosti hrvatske zajednice koja djeluje u okviru Hrvatskog kluba „Gippslanda“.

Domaćini, poznati po svojoj gostoprimljivosti i izvrsnoj domaćoj hrani, toplo su dočekali svoje goste te su u zajedničkom druženju, posebno obilježili i Očev dan. Smijeha i veselja nije nedostajalo, posebno na licima sretnih dobitnika nagradne tombole. Lijepo vrijeme omogućilo je i malo boćarskog natjecanja na boćarskim terenima ovoga kluba. Upravni odbor gostima zahvaljuje na posjetu, baš kao što riječi zahvale upućuju i izletnici koji su uživali u ovom ispunjenom danu.

Lijepi primjer druženja koji osnažuje hrvatske zajednice

Vucetich pokrenuo otkrivanje zločina otiscima prstiju

Rođen je 1858. na Hvaru, a umro je 1925. godine u gradu Dolores, u Argentini

Revolucionari sustav uzimanja otisaka prstiju osmislio je hrvatski emigrant u Argentini Juan Vucetich (Ivan Vučetić), a svakog 1. rujna obilježava se Svjetski dan otisaka prstiju. U Argentini je krajem 19. stoljeća počinjen zločin koji je razriješen uzimanjem otiska prstiju, što je bio prvi slučaj na svijetu uspješne identi�ikacije otisaka u istrazi ubojstva.

Godine 1892. dvoje djece u dobi od 6 i 4 godine brutalno je ubijeno u gradu Necochea pored glavnog grada Buenos Airesa. Isprva se sumnjalo da je počinitelj Ramón Velásquez, prijatelj roditelja djece Ponciana Caraballa i Francisce Rojas. No tijekom ispitivanja je uvijek tvrdio da je nevin. Na mjestu zločina istražitelji su pronašli krvavi otisak prsta i kontaktirali zapovjednika policije Vuceticha. On je u to vrijeme razvijao sustav za identi�ikaciju otisaka prstiju za policijsku upotrebu. Rojasove i Velásquezove otiske prstiju usporedio je s krvavim otiskom.

Na iznenađenje policije, otisak prsta poklopio se s otiskom majke, koja je negirala da je dirala krvava tijela. Ali suočena s dokazima, Francisca Rojas je priznala zločin.

To je bio prvi put da je identi�ikacija otisaka prstiju uspješno korištena u istrazi ubojstva. Svakog 1. rujna obilježava se Svjetski dan daktiloskopije, odnosno otisaka prstiju.

Za sigurnosne stručnjake upotreba otisaka prstiju značila je ono što je upotreba DNK za nas danas.Stoga se Vucetichev sustav smatra “političkom i društvenom revolucijom”.

Vucetich je rođen 1858. na otoku Hvaru u Hrvatskoj, a s obitelji je 1882. emigrirao u Buenos Aires. Umro je 1925. godine, a pokopan je u supruginoj obiteljskoj grobnici u gradu Doloresu u Argentini.

U spomen na njega Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja u Zagrebu nosi ime „Ivan Vučetić“.

Ivan (Juan) Vuce�ch

odličnog disco par�ja slijedi pozivnica za ‘Trivia Night’, koja

se održa� prve subote u 10. mjesecu

Disco party oduševio brojnu dječicu!

Nakon sv. mise okupljeni su se uputili u župnu dvoranu u kojoj je priređena zabava koja je oduševila sve prisutne

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Posebna sv. misa za mlade i obitelje služena je u subotu, 7. rujna, u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Kao i svake prve subote u mjesecu, na ovoj sv. misi okupio se veliki broj mladih koji su u zajedništvu s obiteljima sudjelovali u duhovnom slavlju i druženju.

Nakon sv. mise okupljeni su se uputili u župnu dvoranu u kojoj je priređena zabava koja je oduševila sve prisutne, posebno one najmlađe.

Organiziran je pravi disco party, s blještavim svjetlima re�lektora i odličnim glazbenim ritmovima koje je omogućila disko džokerica Monika – koja je pokrenula i osmislila program za druženje mladih u sklopu župe u okviru okupljanja na sv. misama za mlade i obitelji.

Djeca su se odmah prepustila ritmu i uživala u plesnoj atmosferi. Svi su se veselili i zabavljali u punom smislu te riječi, a predvorje dvorane bilo je ispunjeno veseljem i smijehom.

Za sve prisutne pripremljen je bogat stol sa slasticama koje su donijeli roditelji, kao i posebna mala zakuska koju su pripremili članovi programskog radnog odbora. Plesači su mogli uživati u hot dog sendvičima i raznim sokovima, što je dodatno upotpunilo veselo ozračje.

Ovaj događaj bio je poseban i zbog rođendanskih proslava. Dvije rođendanske torte krasile su stol, a slavljenicama Valentini i Heleni upućene su najiskrenije čestitke i želje za rođendan.

Ovaj mali, ali značajan, dodatak programu pridonio je još većem veselju i radosti svih prisutnih. Ovaj događaj bio je savršena prigoda za povezivanje i zajedničko slavlje u duhovnom i društvenom kontekstu, te su svi prisutni izrazili zadovoljstvo što su imali priliku sudjelovati u ovakvom druženju. Organizatori i sudionici složili su se da je to bilo još jedno uspješno i nezaboravno okupljanje koje će sigurno ostati u lijepom sjećanju svih sudionika. U prvoj suboti listopada očekuje se “Trivia Night”druženje osmišljeno za obitelji i najmlađe - stoga se pripremite za večer kviza, pitalica i pregršt dobre zabave!

Predvorje ispunjeno žamorom djece spremne za disco party!

Nakon

će

‘DJ Moni’ je odabrala popularne pjesme i obvezni hit Baby Lasagne!

Helena, sretan � rođendan!

Slavljenica uz svoju rođendansku tortu

CLIFTON HILL OBILJEŽAVANJE SVETKOVINE MALE GOSPE,

Misno slavlje predvodio je fra Danijel Nikolić, koji se tom prigodom oprostio od vjernika, vraća se u domovinu

Tekst i fotogra�ija: Suzana FANTOV

Mala Gospa – blagdan rođenja Blažene Djevice Marije proslavljen je u nedjelju, 8. rujna, misnim slavljem u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu.

Misno slavlje predvodio je fra Danijel Nikolić, koji se tom prigodom i oprostio od vjernika Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hill budući da se vraća u svoju domovinu.

“Gospin rođendan”, koji Crkva slavi kao poseban dan posvećen rođenju Blažene Djevice Marije, okupio je veliki broj vjernika. Fra Danijela Nikolića, koji je proteklih tjedana nesebično služio zajednici Clifton Hilla, tom su prigodom srdačno pozdravili svih prisutni vjernici.

Nakon svete mise vjernici su se okupili u župnoj dvorani u kojoj je upriličen poseban događaj fra Danijelu u čast. Organizirana je "pita party" na kojoj se moglo uživati u raznim domaćim pitama, kolačima i drugim poslasticama koje su vrijedne domaćice pripremile za ovu prigodu.

Dugi švedski stol bio je bogato opremljen raznovrsnim delicijama, a prisutni su imali priliku razmijeniti izraze zahvalnosti.

Fra Danijel Nikolić zahvalio je svim članovima zajednice na toplom gostoprimstvu, zajedničkim trenucima, darovima i molitvama. "Hvala svima vama u ovoj zajednici na lijepom gostoprimstvu, zajedničkim obrocima, darovima i molitvama. Neka vas sve dobri Bog blagoslovi i čuva", rekao je fra Danijel, izrazivši svoju duboku zahvalnost i poštovanje prema župljanima.

Na kraju događaja župljani su fra Danijelu zaželjeli

‘Pita party’

uz oproštajnu zahvalu fra Danijelu Nikoliću

8. rujna Crkva slavi Marijin rođendan -rođenje Blažene Djevice Marije

Beneth

sretan put i obilje Božjeg blagoslova, nadajući se da će se uskoro ponovo vidjeti. Fra Danijel će svakako ostati u lijepom sjećanju svih prisutnih, a njegov doprinos zajednici Clifton Hill neće biti zaboravljen – baš kao ni jaka, crna kava koju je znao skuhati župljanima družeći se s njima u svim društvenim aktivnostima ove župe.

OBAVIJEST O SMRTI

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i sve one koji su ga poznavali, kako je 29.kolovoza 2024., preminuo

Juraj Sabalić

voljeni suprug Marije, otac Georgine, Željka i Marija, djed Matthewa, Daniela i Rebecce i zet Alan.

Slijeva: vlč. Rajić, fra Nikolić, vlč. Maglica, vlč.

Djelić raskošnog stola s domaćim pitama i kolačima

Fra Danijel sa župljanima HKZ-a ‘Cli�on Hill’

Fra Danijelova rodbina i prijatelji

Velika porezna nepravda

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Odluka je pala, Hrvatski će uvesti porez o kojemu se već godinama govori, porez koji mnogi mnogi prizivaju, tvrdeći da će donijeti spas, ali i porez od kojega mnogi strahuju i žestoko se protive njegovu uvođenju. Riječ je, naravno, o porezu na nekretnine.

Nema sumnje da taj porez, kada bi bio koliko-toliko pravedan, donio pun o dobroga hrvatskome društvu. No, on će, prema onome što iz vlade najavljuju biti sve samo ne pravedna, budući da među kriterijima za određivanje iznosa koji će se na pojedinu nekretninu plaćati neće biti ni vrijednost nekretnine ni imovinsko stanje vlasnika.

Od uspostave neovisne Republike Hrvatske do danas država je četiri puta značajnije intervenirala na tržištu nekretnina i u sva četiri slučaja okoristili su se oni koji imaju, a ne oni koji nemaju. Bogatiji, a ne siromašniji.

Najprije je država po simboličnoj cijeni rasprodala tzv. društvene stanove, a mogli su ih otkupiti samo, kako se to tada još zvali, korisnici stanarskog prava. Dakle, korist od toga, i to poveliku, imali su samo oni koji su u bivšoj državi dobili stanove na korištenje, ali ne i oni koji su prilikom dodjele stanova ostali ispod crte, kao ni oni koji su u to vrijeme bili nezaposleni ili su bili obrtnici i poljoprivrednici jer te kategorije stanovništva nisu mogle konkurirati za tzv. društvene stanove.

Drugi put država je intervenirala propisom kojim su građani koji kupuju prvi stan (ili kuću) bili oslobođeni poreza na promet nekretninama. Država je, dakle, �inancijski poduprla samo one koji su bili u stanju izdvojiti novce za kupnju nekretnine, ali ne i one koji nemaju stalno zaposlenje pa ne mogu dobiti stambeni kredit ili im primanja nisu dovoljno visoka da bi mogli ući u kredit. A među onima koji su potporom obuhvaćeni, istom kriterij se primjenjivao na one koji su jedva skucali novce za skromni stančić i na one

U Hrvatskoj će bogati i siromašni plaćati jednak porez na nekretnine, a isto tako jednak porez po kvadratu plaćat će se na trošnu staru kuću i na luksuznu hacijendu

kojima bogati tata kupuje luksuzni stan na ekskluzivnoj lokaciji.

Treća intervencija, koja traje i danas, je poticajna stanogradnja – program koji se svodi na to da država sagradi stanove te ih po cijeni znatno nižoj od tržišne proda kupcima odabranim na javnom natječaju. Možda je nakana bila dobra, no praksa je pokazala da su na dobitku opet samo dobrostojeći.

Četvrta intervencija bilo je subvencioniranje kamata na stambene kredite osobama mlađima od 40 godina. Treba li naglašavati da su opet na dobitku bili samo dobrostojeći građani. Osobe koje zbog niskih primanja ili zbog toga što nisu imale stalno zaposlenje nisu mogle podići stambeni kredit država ovom mjerom nije podupirala. Umjesto da podupre „kreditno nesposobne”, država je poduprla kreditno sposobne. Ukratko, na sva četiri projekata može se primijeniti poznata zagorska uzrečica i reći da država „masnoj guski maže vrat”. Pomaže onima kojima pomoć nije neophodna, a zanemaruje one kojima bi ona donijela dramatično poboljšanje kvalitete života. Realno je pretpostaviti da bi jedan broj onih koji su u proteklih desetak godina potražili sreću u Njemačkoj ili Irskoj ostao u Hrvatskoj da im je država, bilo kroz kupnju, bilo kroz najam, pomogla riješiti stambeno potanje. Porez na nekretnine nova je prilika da se u područje stanovanja intervenira na pravičniji način. No, kako sada stvari stoje, bogati i siromašni plaćat će jednak porez i jednak porez po kvadratu plaćat će se na trošnu staru kuću i na luksuznu hacijendu, ako se nalaze u istom mjestu.

Ujednom trenutku, prošlog tjedna, hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću bilo je već dosta pitanja o tome da su Francuzi ugovorili isporuku Rafalea Srbiji, pa se stekao utisak da ne treba davati toliko važnosti ni tom dealu, ni Aleksandru Vučiću. U Hrvatskoj i inače u političkom vrhu prevladava mišljenje da ga treba ignorirati. Nervoza s hrvatske strane oko Rafalea je logična, jer Hrvatska nije imala pojma da će Francuzi Rafale obećati i Srbiji. Naši to neće javno reći, ali Hrvatska je razočarana takvim potezom Emmanuela Macrona. Vučića, dakle, prije treba promatrati, paziti i analizirati njegove poteze, a nikako ignorirati. Jer, riječ je o autoritarnom lideru države koja nas je u povijesti napadala, svojatala naš teritorij. Tu se nije pomaknuo ni milimetra unatrag, nego naprotiv, promiče novu/staru velikosrpsku agendu, sada zvanu 'srpski svet'. Naum je isti. Na bilo koji način teritorijalno

Ljetovao sam često na Ugljanu, više u Kalima nego u Preku, ali sam ipak čuo što se događalo kada je OZNA ondje operirala, pod vodstvom mladoga Bude, i koliki su mladi ljudi 'nestali', nisu doživjeli stotu, nego ni tridesetu. A Buda jest. Jugoslavenski diplomat potom, drug beogradski, ljubimac većega zločinca. No dobro, ostao je jugoslavenski fan do kraja svoje karijere, a Hrvatsku zbrinuo glasujući za embargo na uvoz oružja, i to iz čistoga hrvatskog sentimenta, jerbo je Beograd očekivao oružje iz Rusije, budući da je do tada bio nenaoružan, za razliku od Hrvatske u rujnu 1991. To se zove pila naopako. U stvarnosti, i opet je Buda zaslužan za mnoge hrvatske smrti, mladih dragovoljaca koji se nisu imali čime braniti. Ostao je dosljednim i onda kada su Ameri prokljuvili, napokon, tko je agresor i koga zastupa jugoarmija, shvatio čak i Becker, isprva odan spasu cjelovite Jugoslavije, pa promijenio ploču.

Drug beogradski Buda ništa nije razumio, i dalje svoj na svome, pa i onda kada su Hrvati poput Tusa, Agotića ili Stipetića prebjegli u Hrvatsku i tek začetu Hrvatsku vojsku, odnosno Zbor narodne garde. Što je mislio i govorio, i kakvim je riječima častio Budu predsjednik Tuđman, mogu vam reći iz prve ruke, ali tko mene više šljivi. Ono što ni ja ne znam, jest ovo: u kojemu se trenutku Buda dokotrljao u Hrvatsku, našao potom ljubitelje svog uglednog lika i djela, pa u bespućima hrvatske politike 21. stoljeća i opet postao vrlo uglednim hrvatskim građaninom, savjetnikom raznih predsjednika. Ljubitelj umjetnosti, u protokolu kulturnih ustanova, pozivan na premijere u Hrvatsko narodno kazalište, na otvorenja izložaba.

proširiti Srbiju izvan njezinih granica, a nauštrb susjeda. Širenje 'srpskog sveta' nije moguće bez sukoba s Hrvatskom, jer je za našu zemlju to jednostavno pitanje opstanka i zato će se Hrvatska morati kad-tad oštro suprotstaviti tim naumima. Već kada je i BiH u pitanju. Teze kako je Hrvatska u EU i u NATO-u, pa bi valjda trebala time biti osigurana također su naivne. Grčka i Turska su u NATO-u pa su se nekoliko puta našle na rubu ratnog sukoba. Kako nećeš promatrati Vučića, čovjeka koji je samo ove godine upriličio velebni doček kineskom predsjedniku Xi Jinpingu, pa njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, te prije nekoliko dana i francuskom predsjedniku Macronu. Bujice superlativa koje su tekle između gostiju i njihova beogradskog domaćina bile su i pretjerane, na trenutke i ljigave, ali se Vučić tu snalazi k'o riba i udobno sjedi i na kineskoj i na EU stolici. Još dok je ispraćao Macrona, za daleki let u Vladivostok na noge ruskom Vladimiru Putinu pripremao se i odletio notorni

Naivno je više tvrditi da on "ne može sjediti na više stolica". Pa sjedi na kineskoj, onoj EU i ruskoj, a dok šalje oružje u Ukrajinu i Izrael, udobno mu je i na američkoj

Aleksandar Vulin, Vučićev alter-ego za ruska pitanja. On je u Vladivostoku ponovno prisegao u Vučićevo ime na vjernost rusko-srpskom prijateljstvu i savezništvu, što je Putin i prihvatio. Dakle, Vučić i dalje udobno sjedi i na toj trećoj stolici. Od svih velikih stolica, formalno mu fali potvrda da sjedi i na onoj američkoj. On je i na njoj sjedio u vrijeme predsjednika Donalda Trumpa, bio je primljen u Ovalnoj sobi, gdje ga je Trump doslovno posjeo na nekakav, rekli bismo u Zagrebu, štokrl, ali je Vučić zanemario taj ponižavajući čin i odradio i Amerikance. Ako je netko zabrinut sjedi li Vučić cijelom svojom staturom ili dijelom tijela i na toj četvrtoj, američkoj stolici, ne treba biti. Kada je o vanjskoj politici riječ, on je dobar đak Josipa Broza Tita, pa je poput njega iskoristio ratna zbivanja za ostvarivanje interesa Srbije. Vučić već najmanje godinu dana uredno u Ukrajinu šalje gotovo cijelu svoju mjesečnu vojnu proizvodnju raketa za VBR-e i granate svih kalibara, no to nije sve. Netom je otkriveno da je iz Srbije bilo možda već 200-tinjak letova za Izrael s vojnim teretom, a pretpostavka je da Izrael tako nadoknađuje golemu potrošnju granata od 155 mm i drugih kalibara, jer se mora pripremiti za mogući veliki regionalni sukob. Dok oružje iz Beograda tamo teče, SAD će tapšati Vučka. (Večernji list)

Drug beogradski ništa nije razumio

Godina ide prema još dalekom svršetku, superizborna, nekoliko superizbora je obavljeno, preostaje još jedan, predsjednički. Mediji su pojednostavili stvari, da se ljudi lakše snalaze, pa sveli pantovčačku priču na Milanovića i Primorca, kao da ostali kandidati ne postoje ili nije važno baviti se njima. Primorca prikazuju kao zamorca hadezea, Milanovića oprezno podržavaju iako je nepredvidljiv, kažu, a hadezeu zapravo paše, vele, jer se treba i zabavljati, inače bi bilo dosadno. Za sada je sve normalno, ali kada se mediji zajapure pa stanu tražiti ne samo dlake u životopisima kandidata, bit će velika gužva. Recimo, kada potraže odgovor na pitanje Gdje si bio kad je grmjelo. Eh, tu će biti mucanja i štucanja. Ja sam, recimo, ujesen i zimi 1991. bio doslovce svugdje, od krajnjeg istoka do krajnjeg juga, ali nikoga od kandidata nisam sreo, valjda smo se mimoišli. Pa sam se probio gliserom i u opkoljeni Dubrovnik, a u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj nikada me nisu pozvali ni na Dubro-

Budimir Lončar je ostao u Beogradu i onda kada su Hrvati poput Tusa, Agotića ili Stipetića prebjegli u Hrvatsku i tek začetu Hrvatsku vojsku, odnosno Zbor narodne garde

vačke ljetne igre, nisam u protokolu. Ostao sam onaj Voljevičin Grga Protokol. Nego, bit će nešto izbora i sljedeće godine, svibanjske pobožnosti u Zagrebu, gdje je na vlasti već dugo Nemremo, koji ima sjajne projekte, ali nikako da ih realizira. Prve dvije godine vadio se na Bandića, ili dovršavao njegove projekte, čak se slizao i s privatnicima koje je prije nazivao ma�ijašima, ali nije pomoglo. U početku nemremovci ništa nisu znali, sada nešto malo znaju, ali to ne pokazuju da se ne bi vidjelo. Kako bilo, Zagrepčanci su njima oduševljeni, kupuju plave vrećice, doduše najlonske, da bi smanjili plastični otpad. Tako su u samo tri godine i nešto sitno Zagrepčani zbrinuti, a i sve više zabrinuti.

U sjeni politike žive visoke kulturne ustanove poput HAZU, koja ima svoje regule, te ih primjenjuje s vremena na vrijeme na suradnike poput Julijane, što je izazvalo omanju aferu. Čini se da regule kažu kako nije lijepo da žena akademika postane nedajbože akademkinja, pa ni suradnica, a ako je bila suradnica ni to više ne može biti, valjda da se spriječi nepotizam i slične pojave. Ako me sjećanje ne vara, donekle slična situacija već se dogodila u prošlosti, s Mažuranićima. Jedan od slavnih Mažuranića, ne znam više koji, a ne da mi se provjeravati, dao je ostavku na čast akademika u znak prosvjeda što drugi Mažuranić nije primljen u HAZU, oprostite u JAZU. Ima današnji HAZU još neke regule koje zabrinjavaju – naime, ne primaju starije dečke i cure, ustanovili dobnu granicu. Bez obzira na to što ti „starci“ imaju reference možda veće od mnogih mlađih, a ljudi danas žive dulje nego prije, pa dulje i stvaraju. No granica je povučena. Obrazloženja nema, osim možda da HAZU nije dom umirovljenika. Ako nije banalno, a zašto bi bilo, usporedba s neizbježnim nogometom – što bi bilo da HNS postavi granicu: s više od trideset godina nitko ne može igrati za reprezentaciju. A nekmoli s trideset i devet. Tako nekako. I tko bi onda zabio Poljskoj u Osijeku? (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

Piše: Davor Ivanković

Blagdan Imena Marijina - Bogorodičin imendan

Papa Inocent XI. proširio ga je 1694. na cijelu Crkvu - i to kao "dan pobjede", na spomen velike pobjede kršćanske vojske nad Turcima kod Beča, 1683.

Usjajnoj kruni ljetnih marijanskih blagdana nailazimo na pragu jeseni još jedan dragulj - 12. rujna slavimo blagdan Imena Marijina, dakle Bogorodičin imendan.

Spominje se 1513. kao lokalni blagdan u španjolskoj biskupiji Cuenci. Papa Inocent XI. proširio ga je 1694. na cijelu Crkvu - i to kao "dan pobjede", na spomen velike pobjede kršćanske vojske nad Turcima kod Beča, 1683. godine. Dolazak Turaka pod Beč

Uzvišenje svetoga Križa

Blagdan Uzvišenja svetoga Križa, koji danas slavimo, potječe iz Jeruzalema. Car Konstantin dao je izgraditi baziliku Uskrsnuća nad grobom Isusovim i ona je bila posvećena 13. rujna 335. Carica Jelena pronašla je prema predaji dio izvornog Kristovog križa 326. te ga povjerila na čuvanje u toj bazilici. Kršćani Jeruzalema, dan nakon godišnjice posvete te bazilike, 14. rujna, izlagali su tu svetu relikviju te joj se klanjali. Perzijska je vojska otela relikviju 614., ali ju je car Heraklije uspio vratiti te ju je 3. svibnja 628. svečano donio u Jeruzalem. Iz Jeruzalema blagdan se vremenom proširio na kršćanski Zapad. Za sve kršćane Kristov križ je simbol spasenja. Križ je do Isusovog raspeća bio smrtna kazna za političke buntovnike i najteže zločince. Od tada je on znak pobjede nad grijehom i smrću, znak uzvišenja Krista i nade njegovih sljedbenika. Tko s vjerom i nadom prihvaća zagonetku križa može se nadati duhovnom preporodu i uzvišenju u trajnu sreću s Bogom.

Hrvatski narod vjekovima se borio za „krst časni“, za križ kao simbol našeg spasenja i kršćanstva uopće.

Ime Marijino Slavi se 12. rujna

bio je ozbiljna prijetnja cijelom kršćanskom Zapadu. Pobjeda je ostvarena na današnji dan, 12. rujna 1683., nakon što su na bojište u posljednji trenutak, na Malu Gospu, pristigle poljske čete na čelu s kraljem Janom Sobieskim. Nakon mise, na kojoj je ministrirao, pričesti i molitve krunice za sve vojnike, rano ujutro 12. rujna Jan Sobieski stao je pred svoju vojsku i rekao: „Pouzdavajući se u sveto i nepobjedivo Ime Marijino hrabro naprijed!“ Poljaci, iako malobrojniji, takvom su snagom nahrupili na Turke da su oni preplašeni pobjegli glavom bez obzira. Kad je poljska pobjednička vojska u trijumfu umarširala u Beč, malo i veliko, građani i vojnici, nagrnuli su u katedralu da zahvale zagovoru

Molitva ‘Sedam žalosti’ koju je

ostavila u ukazanjima

u

Kibehu tražila da se proširi svijetom

Krunica sedam žalosti je posebno draga Bezgrješnome Srcu Blažene Djevice Marije, koja traži od svih nas da ju molimo koliko češće možemo.

Za vrijeme ukazanja, Blažena Djevica Marija je mladoj vidjelici Marie Claire u Kibehu povjerila poslanje da u svijetu obnovi pobožnost Krunice sedam žalosti. Uz tu poruku dala joj je mnoge usmjerene na “hitni poziv na obraćenje”: “Pokajte se, pokajte se! Obratite se dok još ima vremena.”

Prije svoje smrti koja ju je zatekla tijekom genocida u Ruandi, Marie Claire je putovala po cijelome svijetu i podučavala tisuće ljudi ovoj krunici. A te tisuće ljudi su dalje podučavale na tisuće drugih ljudi.

Ova posebna krunica zadobila je međunarodnu popularnost otkako je Crkva 2001. godine priznala Marijanska ukazanja u Kibehu. Za vrijeme posjeta Kibehu Marija je otkrila da Krunica

sedam žalosti posjeduje neizmjernu duhovnu snagu za onoga koji ju iskreno moli. Ona je obećala da nam krunica može, kada se moli otvorena i raskajana srca, zadobiti Gospodnje oproštenje za naše grijehe i osloboditi nas od krivnje i grižnje savjesti. Također je obećala da bi krunica vremenom mogla razviti u nama duboko razumijevanje uzroka zbog čega griješimo i spoznaju da nam daje mudrost i jakost da izmijenimo ili uklonimo svaku unutarnju pukotinu, karakternu bolest ili osobnu po-

grešku koja nam stvara osjećaj nesretnosti i odvaja nas od zajedništva radosnoga života Božjega na koji smo pozvani, kojega smo predodređeni živjeti.

Krunica sedam žalosti sadrži svu snagu koju trebate da biste promijenili svoj život nabolje, da biste zadobili mir i zadovoljstvo, da biste iskazali svoje prave mogućnosti, ispunili svoje snove i približili se Božjem svjetlu. To nam je slavni dar koji nam daje Naša Gospa iz Kibeha; naučite kako se moli i molite tu krunicu što češće.

Majke Božje. Ta veličanstvena i spasonosna pobjeda bila je početak sloma velike turske sile.

Preslavnom imenu Marijinom, znaku nade, posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem hrvatskih krajeva i svijeta (Retkovci kod Ivankova, Vrbanja, Osijek-Donji grad, Zelčin kod Valpova, Svilaj kod Oprisavaca, Kamanje, Gornje Postinje kod Muća, Svilaj kod Odžaka, Oštra Luka-Bok kod Orašja, Gromiljak kod Kiseljaka, Donji Stoliv kod Kotora, Stanišić kod Sombora, Bački Brestovac kod Odžaka, Martonoš kod Kanjiže, Sivac kod Kule, Novi Sad, Mužlja kod Zrenjanina).

Inače, samo značenje Marijina imena nije do danas sa sigurnošću otkriveno, ali mnogi drže da ono dolazi od hebrej-

ski Mirjam, odnosno od myr –ljubljena i Jam – skraćenica od Jahve, te bi u tom smislu značilo ona koja je od Boga (Jahve) ljubljena. Neki pak njegovo značenje tumače s lijepa, gazdarica, gospođa itd. Koje god bilo izvorno značenje imena Marijina, pozvani smo častiti Blaženu Djevicu Mariju i njezino sveto Ime, upravo u onom shvaćanju da je ona prihvatila Božju volju da postane Bogorodica, da je poslanje koje joj je Bog odredio izvršila podređujući svoju volju Božjoj u svemu, te nam je u tom smislu putokaz ka svetosti, jednako kao što nam je zagovornica kod Boga u svim životnim situacijama, kako bismo svi zajedno jednom uživali Božju slavu.

Gospa Žalosna

Svake godine, 15. rujna, častimo Gospu Žalosnu ili Mariju od sedam žalosti (Mater dolorosa), a imendan slave naše Dolores i Tuge. Prisjećamo se sedam teških trenutaka Marijina života: Šimunovo proročanstvo u hramu da će joj „mač probosti dušu“, bijeg s djetetom Isusom u Egipat, traženje izgubljenog dječaka Isusa u hramu, susret s Isusom na križnom putu, boli dok su Isusa pribijali na križ, skidanje Isusa s križa („Pietà“), Isusov pogreb. Umjetnici prikazuju Mariju u suzama, sa sedam mačeva koji joj probadaju srce ili sedam medaljona s prizorima sedam žalosti oko njezinog lika. Pobožnost prema Gospinim žalostima ima svoj biblijski temelj u proroštvu starca Šimuna Mariji: »A tebi će samoj mač probosti dušu« (Lk 2, 35). Te riječi naviještaju Kristovu muku, a budući da nitko s Isusom nije tako blizak kao njegova Majka, nikoga kao nju neće potresti njegova muka.

O Marijinim žalostima

počeli su u XIII. stoljeću pobožno razmišljati naročito redovnici serviti i potom su nastale mnoge bratovštine Gospinih žalosti. Servitima je Sveta Stolica 1667. dopustila posebnu svetkovinu u čast Gospe od sedam žalosti, taj je blagdan 1735. preuzelo čitavo španjolsko kraljevstvo, a papa Pio VII. proširio ga je 1814. na cijelu Crkvu. Gospi Žalosnoj posvećene su Slovačka, američka država Mississippi, talijanska pokrajina Molise, redovnička kongregacija Svetog Križa te mnoge pokrajine, naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Špansko, Vranov Dol kod Jastrebarskog, Križevci, Kloštar Podravski, Kalinovac, Veliko Trgovišće, Veternica kod Novog Golubovca, Ludbreg, Kotoriba, Otočac-Fortica, Mrkopalj, Murine kod Umaga, Susak, Tkon, Hrvace, Donji Vinjani kod Imotskog, Split-Kašjuni, Gornja Dubica kod Odžaka, Čardak kod Modriče, Mali Mošunj kod Viteza, Selenča kod Bača).

Krunicom i sv. misom svakog četvrtka započinje susret umirovljenika

Snimljen lijepi prilog o hrvatskoj katoličkoj zajednici Springvalea

Vlč. Lešić o župi i župljanima koji ga okružuju govori kao o „svojoj drugoj obitelji“

Domaćini su za goste pripremili i bogati ručak, a nakon toga �ilmska ekipa iz Hrvatske uz slatke je krafne koje je pripremila gospođa Barica nastavila svoj put prema Canberri

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Filmska ekipa hrvatske tvrtke „Unimedia“ koja trenutno na australskoj turneji snima priloge iz hrvatskih zajednica za svoj novi dokumentarni �ilm „Naši ljudi“ posjetila je u četvrtak, 5. rujna, Hrvatski katolički centar Duha Svetoga u Springvaleu.

Kao i svakog četvrtka, ovdje se okupljaju umirovljenici koji nakon svete mise, uz svoja druženja, organiziraju zajednički ručak i razne aktivnosti. Tako su brojni članovi svoj dan započeli molitvom i sv. misom koju je predslavio župnik, vlč. Vedran Lešić.

Vlč. Lešić pozdravio je i posebne goste koje je upoznao s dugogodišnjom poviješću HKC-a u koji je stigao kao mladi svećenik, a koji već sada, nakon nekoliko godina požrtvovnog rada i truda, zajedno sa svojim župljanima ostavlja veliki trag u svojoj župnoj zajednici. Govorio je o brojnim grupama koje djeluju u okviru Centra – hrvatskoj školi, folklorašima „Zvonimira“, molitvenoj grupi, redovitim tjednim druženjima umirovljenika, ljubiteljima boćanja… Sni-

mljena je tako obnovljena unutrašnjost crkve, u kojoj je postavljen novi oltar, snimljena je i potpuno obnovljena mala dvorana, a u razgovoru su otkriveni i planovi za daljnje projekte.

Svoju priču pred kamerama je iznio i Stipe Međed, župljanin koji je svjedočio samim počecima gradnje crkve, djelujući u tadašnjem odboru, u vremenu u kojem se trebalo izboriti za temelje na kojima danas stoji crkva Duha Svetoga i u kojoj se okupljaju brojni hrvatski vjernici.

O radu Hrvatske katoličke udruge (Croatian Catholic Welfare Association) - koja tu ima svoje sjedište i stoji na usluzi starijim osobama - govorila je njena djelatnica, inače veoma aktivna župljanka, Kristina Butorac.

Ekipa �ilmske produkcije susrela se i s nekolicinom umirovljenika te vrijednim župljankama koje pomažu u održavanju crkve i pjevaju u crkvenom zboru.

Domaćini su za goste pripremili i bogati ručak, a nakon toga �ilmska ekipa iz Hrvatske uz slatke je krafne koje je pripremila gospođa Barica nastavila svoj put prema Canberri, gdje će se susresti s članovima tamošnje hrvatske zajednice.

Zbog nedostatka vremena pripremljeni video uradci „Unimedije“ nisu prikazani, no s vlč. Lešićem je dogovoreno da će biti prikazani u dogledno vrijeme, o čemu će članovi ove zajednice biti pravovremeno obaviješteni.

Sjećanja S�pe Međeda na davne dane - same početke gradnje crkve

Kris�na pod svjetlima reflektora govori o značaju rada kroz Hrvatsku katoličku udrugu

Vlč. Lešić govori o izazovima s kojima se susretao od svog dolaska u Australiju

Filmaši i domaćini u crkvi Duha Svetoga

Pjesma i plesočevima na dar

Kao posebni gosti pristigli su folkloraši Hrvatske folklorne grupe ‘Zagreb’ iz Wollongonga, koji su otplesali splet ličkih plesova

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Braća Radić

Očev dan u Hrvatskom klubu “Braća Radić” u Scho�iledsu proslavljen je 31. kolovoza. Očevi, kao i svi prisutni gosti, uživali su uz pregršt pjesama, recitacija i plesa u bogatom programu kojeg su pripremili članovi Australsko-hrvatsko folklorne grupe “Braća Radić”.

Nastupile su njihove tri uzrasne grupe s odlično uvježbanim koreogra�ijama plesova iz Podravine, Međimurja i Turopolja.

Učenici Hrvatske škole izveli su svoj recital pjesama posebno posvećen njihovim očevima.

Kao posebni gosti pristigli su folkloraši Hrvatske folklorne grupe “Zagreb” iz Wollongonga, koji su otplesali splet ličkih plesova.

Zabava se nastavila uz glazbu benda “Sto na sat”tako da je ova večer završila baš onako kao što je i počela – rasplesano i raspjevano!

Očev dan proslavljen

Svi su uživali u glazbi i plesu, slavilo se i rođendane, a svatko je imao i svojih pet minuta slave

Pripremila: Suzana FANTOV

lanovi grupa društvene potpore koje djeluju u sklopu Australsko-hrvatskih društvenih usluga proslavili su u srijedu, 4. rujna, Očev dan u dvorani Hrvatskog doma u Geelongu. Za ovu posebnu svečanost članovi grupa su se i posebno pripremili! Zabava je bila u znaku osamdesetih prošloga stoljeća te su tako šareni rekviziti - vlasulje frizura iz nekadašnjeg vremena uz posebno odabrane kostimedoprinijeli atmosferi u kojoj su svi uživali s osmijehom na licu.

CWednesday, 11th of September 2024

roatia’s introduction of new property tax regulations is rapidly reshaping the landscape for homeowners and landlords. Whilst the new taxes aim to bring clarity and fairness to the market, they also present fresh challenges, particularly for those offering family accommodation. Beyond concerns regarding foreign property owners, there is growing unease among individuals forced to let out even their own homes to cope with rising costs. Additionally, the issue of accommodation categorisation necessitates inspections to ensure landlords adhere to the assigned rating or “star” classi�ication. From the beginning of the new year, a property tax will be introduced in Croatia, altering the situation for �lat owners. This tax will not apply to properties that are either occupied by the owner or let out for at least nine months of the year. Furthermore, the �lat-rate tourism tax in its current form

Croatia’s New Property Tax: A Double-Edged Sword for Family Accommodation

will be abolished. Barbara Marković, President of the Croatian Family Accommodation Association, commented that whilst the new tax was expected, other challenges remain. “There’s always something new; we’re constantly under scrutiny and criticism. The property tax isn’t surprising—it was announced and anticipated. However, every blow to family accommodation is a fresh setback,” she said in a recent interview. Marković revealed that landlords are advocating for the �lat-rate tax to remain within the realm of family accommodation, separate from commercial accommodation, which they consider crucial. “Let’s maintain family accommodation as it is, whilst commercial accommodation should be subject to taxes, the establishment of businesses, and trade registration,” Marković explained, noting that some �lats fall under family accommodation, whilst others are considered commercial. “If a lady

lets out a small �lat she inherited from her grandmother, that could be regarded as family accommodation. However, if you have a building with 10 �lats let out to tourists, that’s commercial accommodation,” she clari�ied. Marković highlighted a signi�icant issue with foreigners purchasing properties in Croatia, presenting them as holiday homes, registering their guests as friends, and thus evading tax obligations. She believes the new tax should help clarify the market situation. “Some matters will be sorted out, but there may also be additional burdens on people who shouldn’t be affected. That’s why we’re discussing with the Ministry the possibility of keeping family accommodation under the �lat-rate tax,” she stated. She is also concerned about individuals compelled to let out the properties they live in to survive rising costs, as well as the categorisation of accommodation, which requires inspection to ensure compliance

with the assigned star rating. “We are in discussions about increasing inspections because it seems to me that those operating illegally are more protected than those who are legitimate and pay all their dues. These inspections should be more stringent,” the Association President urged. To make a pro�it from �lats, Marković revealed, a minimum occupancy of 13 weeks is necessary. She is also worried about the deteriorating infrastructure and the “unrealistic” price reductions that desperate landlords are offering to attract guests, which could draw a different type of clientele. “We lack suf�icient parking, there are places where water and electricity shortages occur, and ultimately, the quality of local life is diminishing. That’s why we advocate for family accommodation, because in my view, it doesn’t degrade the quality of local life. Commercial accommodation, however, is a different matter entirely,” she concluded.

Prepared by: Suzana Fantov

Photographs: Of�icial Facebook page of Braća Radić

Father’s Day at the Croatian Club Braća Radić in Scho�ields was celebrated on 31st August with a delightful array of songs, recitations, and dances. Fathers, along with all those present, thoroughly enjoyed the rich programme meticulously prepared by members of the Australian-Croatian Folklore Group Braća Radić.

The group’s three ensembles (A, B, and C) performed brilliantly, showcasing excellently rehearsed choreographies featuring traditional dances from the Croatian regions of Podravina, Međimurje, and Turopolje. Each performance was met with enthusiastic applause from the appreciative audience.

Students from the Croatian school delivered a heartwarming recital, offering special congratulations to the fathers in attendance. Their sincere words and carefully rehearsed performances touched the hearts of many.

As special guests, folk dancers from the Croatian Folklore Group Zagreb, based in Wollongong, graced the event with their presence. They enthralled the audience with a captivating performance of a traditional dance from the Lika region, adding further depth to the evening’s cultural showcase.

The festivities continued well into the night with live music provided by the band ‘Sto na sat’, ensuring that the evening concluded just as it had begun - with joyous dancing and singing! The atmosphere was electric, with participants of all ages joining in the merriment, creating lasting memories of this special Father’s Day celebration.

Croatian Club Braća Radić - Sydney Song and Dance - A Gift to Fathers

On Sunday, 8th September, at Sv. Nikola Tavelić Church in Clifton Hill, the Feast of the Nativity of the Blessed Virgin Mary was celebrated during the Sunday Mass, commemorating the birth of the Blessed Virgin Mary.

The Mass was led by Fra Danijel Nikolić, who took this opportunity to bid farewell to the faithful parishoners of the Croatian Catholic Community of Clifton Hill, as he is returning to his homeland.

‘Our Lady’s Birthday’, which is celebrated in the Church as a special day dedicated to the birth of the Blessed Virgin Mary, gathered a large number of worshippers.

Fra Danijel Nikolić, who had sel�lessly served the Clifton Hill community in recent weeks, was warmly welcomed by all present.

After the Holy Mass, the everyone gathered in the parish hall, where a special event was held in honour of Fra Danijel. A “Pita Party” was organised, where attendees could enjoy various homemade pita, cakes, and other delicacies prepared by hard-working parishioners for this special occasion. A long buffet table was richly adorned with varied delicacies, and those present had the opportunity to exchange expressions of gratitude.

Fra Danijel Nikolić thanked all members of the community for their warm hospitality, shared moments, gifts, and prayers. “Thank you all in this community for your lovely hospitality, shared meals, gifts, and prayers. May the good Lord bless and keep you all,” said Fra Danijel, expressing his deep gratitude and respect towards the parishioners.

At the end of the event, the parishioners wished Fra Danijel a safe journey and an abundance of God’s blessings, hoping to see him again soon. Fra Danijel will certainly remain in the fond memories of all present, and his contribution to the Clifton Hill community will not be forgotten – just like the strong, black coffee he used to brew for the parishioners while participating in all the social activities of the Clifton Hill parish.

Celebration of the Feast of the Nativity of the Blessed Virgin Mary and ‘Pita Party’ with a

Farewell Thank You to Fra Danijel Nikolić

Text and photograph: Suzana Fantov

Zoran Juraj SABLJAK

Canberra Croatia edged their way into the National Premier League Grand Final with an exhilarating Quali�ication Final penalty shoot-out victory against Gungahlin United at the Riverside Stadium in Queanbeyan. Sam Brown emerged as the hero, saving one penalty and netting the winner from the spot, after the match had ended 1-1 in regular time.

Gungahlin goalkeeper Aiden Munford appeared nervous in the early stages, twice being charged down by Daniel Sparrow as Croatia began brightly. Despite monopolising possession and territory, Croatia struggled to create clear-cut chances against the Gunners’ goal.

Augustine Bangura squandered the best opportunity of the �irst half for Gungahlin. Finding himself unmarked inside the sixyard box following excellent approach work from Daniel Olaoye, Bangura inexplicably blazed his effort over the crossbar, much to the disbelief of his teammates and supporters.

The deadlock was �inally broken early in the second half. A defence-splitting pass from Antoni Timotheou set Olaoye free, and the English winger made amends for an earlier miss by steering a precise left-footed �inish past Brown and into the bottom corner.

Croatia responded with renewed vigour, and an in-

Canberra Croatia Clinch Final Spot un Penalty Shoot Out, O’Connor Knights’ Season Ends in Heartbreak

spired substitution from Dean Ugrinić paid almost instant dividends. Mid�ielder Keegan Vucetic, freshly introduced from the bench, �ired low and hard through a crowd of players to level the scores with seventeen minutes remaining.

Both teams had chances to clinch victory in regular time. Daniel Barac struck the base of the post for Croatia, while Atiya Waraga’s shot for

Gungahlin was inadvertently charged down by Barac himself.

With the match destined for penalties, the shoot-out began with six successful conversions. Waraga’s effort was then saved by Munford, only for Brown to immediately thwart Romeo. After successful penalties from Daniel Subašić and Shandon Whitehead, Brown stepped up to score Croatia’s �ifth.

Jack Green’s subsequent miss for Gungahlin sealed Croatia’s progression to the Grand Final.

In the Elimination Final, Tigers FC mounted a impressive comeback to defeat O’Connor Knights 3-1, ending the Knights’ season and securing a Preliminary Final clash with Gungahlin United.

After a dominant start by Tigers, it was O’Connor who took the lead. Jackson Paesler controlled a high ball, cut inside his marker, and lashed a low shot into the bottom corner six minutes before the interval.

Tigers needed inspiration, and it came in spectacular fashion just past the hour mark. Sam Whithear, the Tigers FC captain, unleashed an incredible 50-metre effort that sailed over goalkeeper Seb Arranz’s head, drawing gasps from the crowd.

Buoyed by this wonder goal, Tigers quickly seized control. Angus Bailey danced past several challenges to hammer home a �ine �inish, giving his side the lead. The coup de grâce came with eighteen minutes remaining, as Nik Taneski latched onto a Nikos Kalfas �lick-on, rounded Arranz, and calmly slotted into the empty net. The result ended the Knights’ hopes of a repeat Grand Final appearance and set up an intriguing Preliminary Final between Tigers FC and Gungahlin United, with the winner set to face Canberra Croatia in the season’s showpiece event.

proslavljen u ritmu osamdesetih!

- Kao što možete vidjeti, zabava je bila apsolutni hit! Svi su uživali u glazbi i plesu, slavili smo i rođendane, a svatko je imao i svojih pet minuta slave! Imali smo reviju i nagrade za “najbolje obučene” klijente, što nije bio nimalo lak zadatak za naše suce.

Hrvatski dom priredio je pak svečani ručak – okupljeni su se gostili mesnim specijalitetima, prženim krumpirima i salatama, a za desert i štrudlama od jabuka s vanilinim sladoledom – zadovoljno su izjavili voditelji društvenih grupa koje iz tjedna u tjedan oduševljavaju svojom kreativnošću i temama koje ponekad predstavljaju izazove za njihove štićenike, koji kroz ta vesela druženja uvijek iznova proživljavaju posebno iskustvo susreta i duhovnog zajedništva.

“Ljubav ili smrt” - nastavak je priče o Koku, legendarnom dječjem junaku pisca Ivana Kušana Sa srpanjske promocije ovogodišnjeg Hrvatskog filmskog fes�vala

Filmske večeri hrvatske kinematografije

“Bosanski lonac” - duhovita je priča o porazu i kako se nosi� s njime

“Uzbuna na Zelenom Vrhu” – filmska je adaptacija prvoga romana iz klasičnog dječjeg niza Ivana Kušana

Publika je već prve večeri uživala u odličnom izboru suvremenih ostvarenja hrvatskih �ilmskih stvaralaca

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Croatia House, fotogra�ije s promocije festivala u srpnju 2024.

Šesti hrvatski �ilmski festival – koji se održava u organizaciji udruge

“Croatia House” - svečano je otvoren u četvrtak, 5. rujna, u kinu “Riverside Parramatta”.

Te su večeri prikazani prvi festivalski �ilmovi, a ostale projekcije trajat će do 8. rujna; u kinu “Palace”, Northorn Street, �ilmovi će se prikazivati od 12. do 15. rujna.

Publika je već prve večeri uživala u odličnom izboru suvremenih ostvarenja hrvatskih �ilmskih stvaralaca – kratkom �ilmu “Unspoken” (2024.) i �ilmu “Sedmo nebo”.

„Dnevnik Pauline P.“ je dječji igrani film Nevena Hitreca koji je nastao prema istoimenom romanu književnice Sanje Polak

Film "Zrin 1943." je auten�čna priča o hrvatskom gradu koji je doživio tragičnu sudbinu

MILANOVIĆ POZIVA PLENKOVIĆA

"Moramo se dogovoriti što da napravimo za te ljude. Političko Sarajevo i njegovi sponzori, to je Ured visokog predstavnika i američka ambasada, ne zanimaju bosanskohercegovački Hrvati”

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da se on i hrvatski premijer moraju dogovoriti kako pomoći Hrvatima u BiH da im se vrate elementarna prava jer, kako je kazao, političko Sarajevo i njegove sponzore, Ured visokog predstavnika i SAD, to ne zanima.

Milanović je na ZeGeVege festivalu održivog življenja komentirao dvodnevni posjet šefa vlade Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini i ustanovio da je "konačno popio tabletu za hrabrost" te je, čim je progovorio o neravnopravnosti Hrvata, dobio istu reakciju kao i on.

"Plenković je sad bio dva dana u Bosni i Hercegovini. Konačno popio tabletu za hrabrost i nešto je pričao o onim presudama Sejdić-Finci, o tome kako Hrvati ne mogu birati svog člana Predsjedništva i članicu, što im, naravno, opstruira političko Sarajevo i svi mi to jako dobro znamo", rekao je Milanović, javila je Hina. Dodao je kako on o tome priča što tiše, što glasnije već šest godina.

U 2022. godini prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta bila je 27,9 godina, a petnaest godina ranije, odnosno 2007. godine, bila je 24 godine

Glavni trendovi koji se posljednjih godina vežu uz modele obitelji u Europi su odgađanje ulaska u brak, kao i odgađanje rađanja prvog djeteta te manji broj djece. Sve te trendove, sudeći prema statističkim pokazateljima, uvelike prati i Bosna i Hercegovina. Nastavak školovanja, pronalazak stabilnog posla, odnosno stabilizacija �inancijske situacije, nemogućnost stambenog zbrinjavanja, suvremeni način života razlozi su zbog kojih se u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu povećava starosni prag žena koje se odlučuju za potomstvo.

U 2022. godini prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta bila je 27,9 godina. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, petnaest godina ranije, odnosno 2007. godine, prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta bila je 24 godine. Dakle, u relativno kratkom razdoblju ova dobna granica u BiH pomaknuta je za 3,1 godinu. Uz to što se sve kasnije odlučuju za majčinstvo,

Sarajevo i njegovi "sponzori" ne mare za Hrvate u BiH, moramo im pomoći

"Moramo se dogovoriti što da napravimo za te ljude. Političko Sarajevo i njegovi sponzori, to je Ured visokog predstavnika i američka ambasada, ne zanimaju bosanskohercegovački Hrvati već tko je šef tajne službe i kako surađuje s Amerikancima u suzbijanju militantnog islama. To je jedino što ih zanima", istaknuo je Milanović.

Uz zaključak da Plenković, nakon što je konstatirao problem, "sad pet godina može biti miran", Milanović tvrdi da je odnos "ekipe" iz SDA i političkog Sarajeva prema Plenkoviću isti kao prema njemu.

"Čim je to zaustio, a skrivao se i plašio godinama, dobio je

istu reakciju kao ja, nastavio je i dodao s tim ljudima, nažalost, ne ide na lijep i učtiv način", poručio je Milanović.

Upozorio je da "ako mi ne pomognemo Hrvatima u BiH da im se vrate elementarna prava, neće nitko".

Milanović smatra da je način na koji to radi Plenković pogrešan.

"Ja govorim jasno, ali nemam instrumente, on petlja, a ima instrumente", rekao je predsjednik RH.

Plenković je u srijedu i četvrtak boravio u BiH. Sastao se s čelnikom Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH te predsjedateljem Doma naroda Parlamenta BiH Draganom Čovićem.

Njegov posjet je naišao na kritike dijela bh. javnosti, medija i stranaka s bošnjačkim predznakom, navodi Hina. Milanović je s komentirao i potez Milorada Dodika koji je u udžbenike ubacio Ratka Mladića i Radovana Karadžića kao ratne heroje.

"Što god ja pokušavam popraviti, on zezne. On je sugovornik za sve bosansko-hercegovačke Hrvate u politici. Nažalost, Dodik tu previše kalkulira i igra se vatrom. Nepotrebno potpuno", rekao je Milanović.

"Ja mu svaki put kažem da smiri loptu. Nazovem ga, ne baš često, ali... Čujemo se, kažem mu da olabavi malo", kazao je Milanović.

Pomiče se dobna granica - žene u BiH prvo dijete rađaju

s 27,9 godina

žene u Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku Europe, rađaju sve manji broj djece. Kako bi se održao sadašnji broj stanovnika bez migracija, žene bi, prema tvrdnjama statističara, trebale imati 2,1 dijete. No, Europljanke su u 2021. godini, prema podacima Eurostata, u prosjeku imale 1,5 djece. U BiH je situacija još lošija. Naime, u BiH samo za jednostavnu reprodukciju nedostaje više od 11.000 novorođene djece godišnje.

U Federaciji BiH u 2021. godini žena je rađala u prosjeku 1,1 dijete, dok su početkom

sedamdesetih godina prošlog stoljeća žene u BiH imale u prosjeku 2,5 djece. Ranije objavljeni podaci pokazuju kako je sedamdesetih godina prosjek rađanja po ženi iznosio 2,6 djece, što se ubraja u proširenu reprodukciju, dok je, dakle, za jednostavnu reprodukciju potrebno rađanje od 2,1 djeteta po ženi.

„Obrazac se u BiH mijenja 80-ih godina, pa 90-ih godina iznosi 1,7, dok danas iznosi 1,3, što je najniža stopa fertiliteta (rađanja) u regiji i među europskim zemljama, a to znači da je naš natalitetni de�icit

Nema šanse

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

0,8 djece po ženi. To su podaci na razini države, a kada pogledate niže razine, imate općine i lokalne zajednice koje su demografski u fazi izumiranja, ali i one s proširenom reprodukcijom”, izjavio je nedavno za medije profesor demogra�ije Stevo Pašalić. Tvrdnje o velikom smanjenju broja novorođene djece u Federaciji BiH potvrđuju i statistički podaci. Na početku stoljeća u Federaciji BiH, prema tim podacima, bilo je 25.255 novorođenih, a tijekom 2021. godine su tek 16.873 bebe stigle na svijet u ovom bh. entitetu. Kad je riječ o Europi, ranija istraživanja su pokazala da Talijanke u prosjeku najkasnije u EU rađaju svoje prvo dijete, i to u dobi od 31,3 godine, a slijede ih Španjolke i Luksemburžanke u dobi od 31,1 godinu. Najmlađe u Europskoj uniji rađaju Bugarke - u dobi od 26,3 godine, no nakon toga u prosjeku i ostaju na samo jednom djetetu. U Hrvatskoj žene u prosjeku rađaju svoje prvo dijete s 28,9 godina, a 2015. su prvi put postale majke u prosjeku u dobi od 28,3 godine.

Na marginama Bledskog strateškog foruma hrvatski premijer Andrej Plenković, sastao se s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom i posebnim izaslanikom britanskog premijera za zapadni Balkan, lordom Stuartom Peachom. Razgovarali su o stanju na jugoistoku Europe s osvrtom na Dragu Našu nakon što je “dobila” otvaranje pristupnih pregovora. Tom prigodom je Schmidt govorio o tome kako EU može svoje modele integracija prilagoditi da bi olakšala proširenje. Pristup EU bi, po njegovu mišljenju, trebao biti usklađen s potrebama i očekivanjima sadašnjih, ali i budućih članica EU. Što se tiče BiH, bez obzira na to što će članice EU imati prilagođen način, on neće dati rezultate ako vlasti u BiH ne počnu ispunjavati svoje obveze. A obveze, navest ću samo dvije, su zakon o ustavnom sudu i izmjene Izbornog zakona.

Jeste li možda zaboravili koji od tri konstitutivna i jednakopravna naroda u Dragoj našoj NI PO KAKVU cijenu to ne želi i neće usvojiti te zakone, osim da im se to nametne? I jedna, možda zanimljiva činjenica, na tom sastanku nije nazočio nitko od političara iz Drage Naše. Ispada da ih se ništa ne pita.

Svečano je otvoren za promet most “Hercegovina”. I, možete li vjerovati, Re�ik Lendo, dopredsjednik Federacije BiH, te Bakir Izetbegović i njegova radikalna SDA zaključili su da je to “hrvatizacija Bosne i Hercegovine i čak poniženje! Program otvaranja mosta “Hercegovina” u kojemu je pozvan i hrvatski premijer koji je tom prigodom održao govor za njih skandalozan i neprihvatljiv. Most je �inanciran sredstvima građana Federacije, kažu u svojim priopćenjima. Međutim, Re�ik Lendo, Bakir Izetbegović i SDA bezobrazno lažu. Evo dokaza:

Stefano Elero, šef odjela za suradnju u Uredu EU u BiH, kazao je kako je most “Hercegovina” �inanciran bespovratnim sredstvima EU u iznosu od pet milijuna eura, te povoljnim kreditom Europske investicijske banke (EIB) od 105 milijuna eura za cijelu dionicu Počitelj-Bijača u dužini od 21. kilometra! A kredit će vraćati svi građani Drage naše, a ne samo Bošnjaci-muslimani, kako to žele predstaviti radikalni bošnjački-muslimanski političari. Što se zapravo postiže izgradnjom i otvaranjem ovoga mosta, i ove dionice autoceste?

Potpredsjednik EIB-a Robert de Grot kaže da mu je zadovoljstvo vidjeti završetak ključne dionice koridora 5C koji stvara direktnu vezu između BiH i Hrvatske te dalje prema EU. A ova radikalna bošnjačko-muslimanska politička grupacija nije za povezivanje s EU, pogotovu nije za povezivanje s Hrvatskom i Srbijom.

Ako pozornije analiziramo što to smeta Izetbegoviću, Lendi i ostalim radikalnim bošnjačko-muslimanskim političarima, uz to odlučimo kazati to otvoreno, bez umotavanja u nekakav politički celofan, stvar je nevjerojatno prozirna i plus jako prizemna. Most se, kaže Lendo, trebao zvati Počitelj, a ne Hercegovina! Lendi i ostalim radikalnim Bošnjacima-muslimanima srce bi bilo na mjestu da je most tehnički izveden u obliku polumjeseca. Da je tako tehnički napravljen, mogao bi na njegovom otvorenju govoriti, uz suglasnost Sultana, i Plenković. To je jedino što njima smeta. Ovako djeluje da je to u Hrvatskoj državi, kažu. Nakon Plenkovićeva govora i posjeta BiH krenuli su napadi bošnjačko-muslimanskih političara na njega i na sve što ima i samo prizvuk hrvatskoga. Tako, Šemso Mehmedović tvrdi da je Plenković s EU-om i Amerikom dogovorio frontalni napad na Bošnjake-muslimane te da će oni morati popustiti kod donošenja izmjena Izbornoga zakona. A Bošnjaci-muslimani to nikako neće jer bi im tim izmjenama pala u vodu i teoretska mogućnost uspostave unitarne BiH, a koliko sutra i islamske BiH.

Ima li bitne razlike u stavovima radikalne bošnjačke-muslimanske politike glede mosta “Hercegovina” i proslave Dana Republike Srpske? Naravno da nema, smeta im i Hercegovina i Republika Srpska. Zapravo, istinski im smetaju Hrvati i Srbi u Dragoj našoj! Evo dokaza:

Džafer Alić, predsjednik Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, inače član SDA, gostujući u emisiji “Aktualno”, javno kaže da su Bošnjaci-muslimani vlasnici Bosne i Hercegovine, dok su Hrvati i Srbi u njoj neugodni podstanari iza kojih oni, Bošnjaci-muslimani, moraju čistiti, čistiti!!!

Vide li, nakon ove izjave, predstavnici međunarodne zajednice, vidi li Visoki predstavnik Schmidt, gdje je zapravo pravi, najveći problem u funkcioniranju BiH kao normalne države!? Je li im poslije ove bezobrazne i mrzilačke izjave, i to predsjednika skupštine jedne županije, jasno zašto Dodik ne želi ovakvu BiH, zašto ni Hrvati ne žele ovakvu BiH?! Ili će se i dalje pravili ludi i ne poduzimati ništa. Sasvim je izvjesno kako Schmidt neće protiv Alića poduzeti ništa, međutim da je neki Hrvat, ili Srbin, pa i onaj koji nije ni na kakvoj političkoj ili funkciji u izvršnoj vlasti, izjavio da je BiH samo hrvatska ili samo srpska, milijardu na sto da bi im Schmidt zabranio političko djelovanje.

“Ako OHR ne reagira glede 'nastavka agresivne velikosrpske politike, koja se sada i kroz školu želi prenijeti na djecu, uputit ćemo apelaciju Ustavnom sudu. Ured visokog predstavnika dužan je reagirati i svojim odlukom van snage staviti akte Ministarstva prosvjete i kulture RS", priopćili su iz SDA. Smeta im nastavni plan i program u RS. Smeta njima i nastavni plan i program u hrvatskim županijama. Njima zapravo smeta sve što je hrvatsko i srpsko u Dragoj Našoj! Davno sam pisao – U BiH postoje najmanje četiri pogleda, četiri viđenja povijesti, kako ove najnovije tako i starije. Tako svoje viđenje imaju Hrvati, Srbi, Bošnjaci-muslimani i međunarodna zajednica i sva viđenja povijesti i kulture su dijametralno suprotna. Ono što će Bošnjaci-muslimani, ali i međunarodna zajednica kad tad morati shvatiti jest da nema ni teoretske šanse da se usuglasi neka zajednička povijest, zajednička kultura, a pogotovu ne neki zajednički nastavni plan i program za cijelu BiH.

Zabrana pristupa djeci društvenim mrežama koje stvaraju ovisnost

Australci

sve više podržavaju strože zabrane na društvenim mrežama. Južna Australija postat će jedna od prvih država koja će uvesti zakonodavstvo kojem je cilj zabraniti korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 14 godina.

Premijer Peter Malinauskas objavio je nacrt zakona kojim bi se platforme društvenih mreža obvezale osigurati da se djeci onomogući pristup njima. „Znamo da u pojedinim primjerima društvene mreže mogu biti izvor

dobra, ali znamo i da mogu naškoditi mladim ljudima”, rekao je. „U prošlosti smo vidjeli primjere u kojima alkohol i cigarete mladima štete te su vlade potom odlučile odgovoriti i poduzeti nešto po tom pitanju, ili ćemo ih zabraniti ili regulirati”. Ova odluka donesena je nakon što je sudac Vrhovnog suda Robert French u svibnju imenovan za voditelja pravnog tima za moguću zabranu uporabe društvenih mreža na temelju dobi. French je objavio svoj dokument na

Stanje suicida ratnih veterana i pripadnika obrambenih snaga

Veteran specijalnih snaga

Heston Russel razgovarao je o samoubojstvima veterana u sklopu uspona i padova nakon pridruženja ADF-u i o tome zašto bivši vojnici više ne pomažu u regrutaciji novih naraštaja. Vodeća skupina za potporu veteranima navodi da je „spremna” pomoći u provedbi ključnih preporuka velikog izvješča Kraljevske komisije o samoubojstvima među sadašnjim i bivšim pripadnicima obrambenih snaga. Kraljevska istražna komisija o situaciji sa samoubojstvima pripadnika i veterana obrambenih snaga svoje će završno izvješće u ponedjeljak predati generalnom guverneru Samu Mostynu. Malo je toga poznato o tome što će se naći u ovom izvješću, no izvršna direktorica organizacije „Soldier On” Amy Cooper izjavila je za NewsWire da je njena organizacija usko surađivala s Komisijom te da se „nada najboljem”. Objavljenih 13 preporuka privremenog izvješća smatra „kratkim i preciznim”.

„Smatram da će Kraljevska komisija također napraviti mnogo dobroga, dati jasne i sažete preporuke, te očekujem daljnje akcije vlade”. izjavila je. Cooper je izjavila kako očekuje da će se brojne teme izvješća odnositi na prelazak djelatnika obrambenih snaga u civilni život, područje stručnosti organizacije „Soldier On”. „Mislim da će se mnogo toga odnositi na potporu tijekom služenja dužnosti i toga da se uvjerimo da djelatnici ADF-a dobiju pozitivan prelazak u civilni život”, izjavila je. „Također je važna obitelj i mreža potpore, briga za obitelj dok ona pruža potrebnu potporu.” Kraljevska istražna komisija svoj je rad počela u srpnju 2021. i primila je gotovo 6000 podnesaka koji su oslikali stravičnu sliku neupsjeha insitucionalne potpore i proširenog maltretira-

JUŽNA AUSTRALIJA

nja i zlostavljanja. Saslušanja su se održavala diljem zemlje te je otkriveno da je najmanje 1677 sadašnjih i bivših pripadnika obrambenih snaga oduzelo vlastiti život između 1997. i 2021., što je 20 puta više od broja poginulih u borbi ili tijekom vojnih vježbi u istom vremenskom razdoblju. No Komisija je procijenila da je stvarni broj smrti koje je moguće spriječiti oko 3000. Istraga Kraljevske komisije uslijedila je nakon trajnih i intezivnih pritisaka veterana i njihovih obitelji. Tijekom više od desetljeća vodnik Chris Moore bilježio je sirovu, nefiltriranu stvarnost propusta ADF-a na prvoj liniji. Na kraju je to uzelo danak na njegovom vlastitom mentalnom zdravlju, no kada je od ADF-a zatražio pomoć dobio je poricanje i nemar. Bivša koalicijska vlada zaustavila je 2019. peticiju kojom se pozivalo na provedbu istrage Kraljevske komisije. Istraga je započeta dvije godine kasnije zato što su oba doma parlamenta prihvatila prijedlog uz potporu obiju stranaka. Čak i kada je konačno počela istraga susrela se sa snažnim otporom starijih dužnosnika iz redova obrambenih snaga na saslušanjima u sklopu istrage. Malo se toga promijenilo nakon što je Komisija objavila svoje privremeno izvješće prije dvije godine. Povjerenik Nick Kaldas rekao je u ožujku da se primjećuje „katastrofalan neuspjeh vodstva na razini vlade i u sklopu vojske da prioritet daju predloženim hitnim reformama”.

Cooper je izjavila da je već i sam broj ponesaka pokazao da postoje jasni sustavni problemi, no "iako vjeruje da postoji 'iskrena' želja za promjenom čeka nas velik posao".

„Smatram da postoji svijest o tome da je promjena potrebna”, izjavila je.

pristup njihovim stranicama te da je za osobe od 14 do 15 godina potrebna privola roditelja za korištenje društvenih mreža. Prijedlog zakona roditeljima bi omogućio i tužbe zbog nastale štete ako njihovo dijete pretrpi mentalne ili tjelesne štete uslijed prekršaja koji počini plaforma. Više od polovice građana Australije smatra da društvene mreže više štete no koriste, navodi se u rezultatima ankete koju je proveo „Ideally”, tvrtka za istraživanje tržišta.

Odlaze li milijuni iz riznice Commonwealtha

Kako

padaju cijene željezne rude, Australci bi se mogli susresti s povećanjem poreza i smanjenjem usluga kako se smanjuje potražnja za našim rudnim resursima. Slabe cijene roba mogle bi riznici Commonwealtha donijeti udarac od 4.5 milijardi dolara, upozorio je državni rizničar Jim Chalmers. Izvoz željezne rude i ugljena prošle godine značajno je pao radi slabe proizvodnje čelika u Kini i sve manje potražnje za termalnim ugljenom. „Ove godine na tržištu roba, posebice kada govorimo o željeznoj rudi i ugljenu, je pad od oko 40%”, rekao je Chalmers novinarima u nedjelju. "Kada padnu cijene roba kao što je to sada slučaj, to je zaista znak globalne gospodarske nesigurnosti, rizika i promjenjivog globalnog gospodarstva. Znamo da je usporen rast Kine i znamo da se SAD također brine, znamo da dvije trećine država OECD-a već sada bilježi negativan kvar-

SLABE CIJENE ROBA

tal, ili još gore od toga". Izjavio je da je globalna gospodarska nesigurnost u kombinaciji s „trajnim cjenovnim pritiscima” i visokim kamatnim stopama kod kuće usporila australsko gospodarstvo. No riznica Commonwealtha također je u riziku, rekao je. „Ovo također utječe na proračun”, rekao je državni rizničar. „Kada padnu cijene roba to utječe na naše gospodarstvo, ali i na naš proračun. Scenarij koji državna riznica prati i na temelju toga može predvidjeti oko 4,5 milijardi dolara gubitka za proračun Com-

monwealtha je onaj da je to posljedica nižih cijena roba.”

Podaci nacionalnih računa objavljeni prošle srijede pokazali su rast gospodarstva na slabašnih 0.2% za lipanjski kvartal odnosno 1% sezonski nakon prilagodbe za razdoblje od godine dana. Australski ured za statistiku izjavio je da je pad cijene roba doprinio ovom slabašnom rezultatu. „Cijene ruda pale su već drugi uzastopni kvartal, što je posljedica smanjene globalne potražnje za željeznom rudom i ugljenom.”

Albaneseova vlada od do-

laska na vlast bilježi dva proračunska viška. No Chalmers je naglasio da vlada „nije imuna” na pad cijene roba. Željezna industrija Kine usporila je radi problema u njihovoj građevinskoj industriji i sektoru nekretnina, što čini oko dvije trećine ukupne aktivnosti zemlje.

Državni rizničar iz sjene Angus Taylor kritizirao je Chalmersa rekavši da njegova politika uzrokuje gospodarske probleme zemlje i visoke troškove života. „Da su se laburisti borili protiv inflacije kada su stigli na vlast onda bismo vidjeli brže rezultate s padom inflacije, a gospodarstvo bi bilo u snažnijem položaju za rast sada, bez inflacije, rekao je.

„Stvar je zaista jednostavna, oni su posve zakazali napraviti ono što su rekli da će napraviti. Potpuno su zakazali, laburisti nemaju prave alate za ova vremena. Laburisti imaju jedan odgovor, a to je bacati novac na problem.”

Vlada napala Duttonov nuklearni plan

Albaneseova vlada našala je oporbeni plan uvođenja nukelarne energije zbog golemih troškova od 600 milijardi dolara nakon što Koalicija nije uspjela predočiti plan troškova od najave tog plana u lipnju.

„Peter Dutton imao je ideju: izgradnja nuklearnih elektrana stajat će 600 milijardi dolara, a pokrit će svega četiri posto nacionalne mreže”, navodi se u objavljenom reklamnom spotu. U njemu se nadalje govori da ove elektrane neće biti izgrađene ni stavljene u pogon do 2040. „Budući da je nuklearna energija najskuplja u Australiji, to znači da će troškovi električne energije porasti za nevjerojatnih 1000 dolara godišnje, ili više”, navodi se u spotu.

Podaci objavljeni u ovom reklamnom spotu dolaze nakon analize koju je Vijeće za pametnu energiju objavilo nekoliko dana nakon što je

vođa oporbe Peter Dutton otkrio oporbeni plan izgradnje sedam nuklearnih elektrana. Ovo vrhovno tijelo procjenjuje da će njihova izgradnja stajati između 116 i 600 milijardi dolara te da će se njima pokriti svega 3,7 posto potreba u 2050., na temelju iskustva iz prekooceanskih zemalja i podataka Australske znanstvene agencije i nacionalnog energetskog operatera. Ova organizacija izračunala je otprilike iste troškove za

gotovo stopostotnu pokrivenost potreba za obnovljivim izvorima energije. Državni rizničar oporbe Angus Taylor, koji je bio ministar energije u bivšoj koalicijskoj vladi, uzvratio je udarac na ovaj reklamni spot izjavivši da Albaneseova vlada „nema kredibilitet” vezan za energetsku politiku. „Govorimo o Laburističkoj stranci koja je obećala smanjenje cijena od 275 dolara, no od toga nema ni traga”, rekao je

Taylor. „Nema nikakvih naznaka da će se smanjiti naši računi za struju u sklopu ove strategije obnovljivih izvora energije koju nudi laburistička vlada”. Rekao je da su vladine energetske politike „propale” te da postoji „bolji put”.

Državni rizničar iz sjene Angus Taylor upozorio je da laburisti „nemaju kredibilitet” kada je riječ o energiji te je kritizirao vadin napad na nuklearni plan Petera Duttona. Dutton je odbacio pitanja o troškovima rekavši da ne želi opterećivati građane s previše informacija odjednom. Međutim, odsustvo jasnih troškova nije jedina stvar koja radi protiv njegove ideje. Sam plan objavljen je bez ikakvih ili tek uz minimalne konzultacije građana koji žive blizu predloženih lokacija za nuklearne reaktore, što je dovelo do kritika lokalnih zajednica te državnih vlada.

276 stranica, koji također poziva na novu regulativu kojom bi se nadzirala provedba

zakona i izdavale kazne. Ako budu doneseni, predloženi zakoni obvezar će tvrt-

ke vlasnice društvenih mreža da osiguraju da djeca mlađa od 14 godina ne mogu dobiti

DTuđmana sam upozorio gdje sam vidio Lončara i Jovića: Dobio sam sažalni pogled

ok bauk ustaštva kruži Hrvatskom njezini epski neprijatelji put putuju. Predrag Fred Matić, Budimir Lončar, Bora Čorba, Joža Manolić… odoše na vječna lovišta. Karikaturalni likovi. Za ljevičare, orjunaše i jugo�ile to su bili heroji naše epohe. Tomislav Tomašević "ne može da veruje". Najbolji od nas napuštaju nas. Prebrzo. Skoro svi su bili stogodišnjaci. Što je danas u vrijeme tehnoloških revolucija protek sto godina. Koji su to bili borci protiv prenapučenosti naše planete. Recimo, Buda. Njegov "navijač" Tomašević tvrdi da je otišao idealista.

Mračne 1945. godine šef OZN-e u Zadru bio je idealista Lončar, možda čak nadrealista. Imao je ruke krvave do lakta. Klasnim neprijateljima vezao je ruke i noge, a zatim im okačio kamen oko vrata i dao ih baciti ih u more. To su komunisti zvali "Podmorska bojna". Kasnije je osnovao SID kojem je bio jedno vrijeme na čelu, a koji se krvavo obračunavao s emigracijom. Inače je bio drag i osjećajan lik. Senzibilan! Pravi drug! Hrvatski tjednik ga hvali. Nije štedio ni svoje. Majku je navodno mlatio batinom, otac i brat završili su zatvoru…

More mu je bilo prirodno okruženje pa je pronađen kako pluta u moru u Preku, na otoku Ugljanu. Bez kamena oko vrata. Eto to je komunistički naturalizam dostojan Viktora Hugoa. Prošle su krvave "narodno-oslobodilačke" godine i naš se Buda bacio u politiku znajući "kome zvona zvone". Tu je opet dobri stari Antun Gustav Matoš da nas podsjeti tko smo zapravo mi Hrvateki. Nakon sramotnog embarga iz 1991. godine za koji je Buda glasovao u UNu, naš Buda i ostale budale nastavili su kao da Domovinskog rata nije ni bilo. Može li pogled u prazno reći dokle praznina seže?

Matošev poučak glasi: "Hrvatska ima više izdajica nego cijele Europa zajedno" i "vidje Hrvatska puno čuda, ali ne nađe štrika za toliko Juda". Potom Matoš žestoko upozorava: "No, na čudan način postupaju s njima. Francuzi svojim izdajicama poskidaju glave giljotinom, Englezi ih povješaju po podrumima, Srbi ih jednostavno pokolju, a Hrvati ih njeguju kao najveće nacionalno bogatstvo". Naravno, Hrvatima nije ni na kraj pameti poslušati velikog i mudrog pjesnika i nešto naučiti iz vlastite povijesti i kulturne tradicije. U vrijeme kad sam zastupao pokojnog Franju Tuđmana u predmetu protiv bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Vjekoslava Vidovića tiho i s puno obzira sam ga upozorio na primjer Dejana Jovića i Bude Lončara koji su se sve češće viđali na Vojnom učilištu "Dr. Franjo Tuđman". Aludirao sam da to nije dobro za "dobar glas" vojnog učilišta. Dobio sam duboko sažalni pogled pokojnog predsjednika. Vidio je i on kamo to vodi, ali zbog pomirbe je želio svakome otvoriti vrata i dati drugu šansu. Buda i njemu slični nikada tu šansu nisu iskoristili na pravi način. Nastavili su po starom. Buda je jahao dalje, pažen i uvažavan u ljevičarskoj javnosti i medijima, a "podmorska bojna" je pala u sramotni zaborav. Danas Tomašević hitno traži aleju ili ulicu za Freda i Budu. Možda se tu negdje oko

Jaruna ubaci i Bora Čorba. Najbolje da nađe neku ulicu ili aleju tik do one koju je dao službenici Zagrebačke banke koja je "cinkala" Tuđmana da nije prijavio "milijunski" iznos od 200 tisuća dojč-maraka. Da Tomislav Tomašević ima smisla za pragmatiku trebao bi predložit u istočnom dijelu grada "Aleju izdajica".

Ulica 'izdajica' i ulica 'ulizica' Tu bi odmah popunio brojne ulice nazivima naših izdajica. Potpuno zasluženo aleju na Jarunu u Zagrebu već ima Vladimir Ranogajac, partijski tužitelj koji je u svibnju 1945. godine slao

Vidio je i on kamo to vodi, ali zbog pomirbe je želio svakome otvoriti vrata i dati drugu šansu. Buda i njemu slični nikada tu šansu nisu iskoristili na pravi način

Hrvate u smrt i prije izricanja presude. Naime, kao što sam već više puta pisao da se ne zaboravi, Vladek je bio partizanski praktičar. On bi "narodne neprijatelje" najprije strijeljao, a onda bi im na kućne adrese slao optužnice da se očituju o krivnji. Zanimljivo je da nijedan od optuženih nije negirao krivnju. U Zagrebu teku pripreme za otvaranje najduže ulice u državi - "Ulica ulizica". No, vratimo se Budi.

Bila je povijesna 1991. godine kad je Ivica Račan poklonio Jugi skladišta oružja tzv. teritorijalne obrane. Hrvatska je pred srpsku agresiju ostala na lovačkim puškama i tenisicama. U Kranjčevićevoj ulici je bila održana parada ZNG koji su bili faktički bez oružja pa su djelovali više kao "manekeni". S muzejskim oružjem nastojalo se bar nakratko zavarati Slobodana Miloševića. Svakom pametnom je bilo jasno da se Hrvatska treba što prije naoružati, ali tu je "druga strana" bila oprezna. Ta "druga strana" predložila je u UN-a embargo na uvoz oružja u SFRJ.

Kako je Jugu branila dobro naoružana JNA, to je praktički značilo zabranu nabavke oružja vlastima u Hrvatskoj. Predlagatelj ovog sramotnog prijedloga bio je Budimir Lončar, bivši ministar "spoljnih poslova SFRJ". I kao što znamo, embargo je bio uveden. Miloševiću je to došlo k'o naručeno, a hrvatska vlast je tegobno dolazila do oružja na crnom tržištu koje je uvijek preplaćivala. Da nije bilo novaca našeg iseljeništva, teško da bi se Hrvatska tih ranih dana rata uspjela obraniti. Rekli su mu da je lijep kao slika, a potom su ga objesili

Gabriel Garcia Marquez dobio je 1967. godine Nobela za roman "Sto godina samoće". Traži se hrvatska verzija. Recimo, Sto godina "kurvanjske" šutnje o Budi, Joži, Vladeku i "Hrvatima" k'o što je Fred Matić…. Prvo su mu rekli da je lijep k’o slika pa su ga onda objesili. Prigodom zadnjeg susreta u Vatikanu Stjepan Mesić je navodno Papi oštro zamjerio kontakte s Tuđmanom pa mu je tom prigodom predočio audio i video snimke uz transkripte, na što je opet navodno Papa od Mesića zatražio - oprost… Govorio je da nije seljak, odali su ga veliki krumpiri.

Domagoj Knez pogađa u sridu: "Tko god piše protiv dr. Franje Tuđmana, hrvatskog velikana i političkog genijalca koji je nakon jedanaest stoljeća obnovio san svih hrvatskih generacija uspostavom hrvatske države, taj je ili

neprijatelj hrvatske države, ili naivac, ili budala kome su neprijatelji oprali mozak". Jutarnji list, nakon neponovljive Tanje Torbarine i dalje traži novinarku sa smislom za humor. Ne ide pa ne ide. Zadnji pokušaj s Lanom Ribarić je prava katastrofa. Dragutin Junković subotom ne moli i ne bubnja, ali se križa: "U Jutarnjem listu se pojavila nova 'novinarska' zvijezda - Lana Ribarić! Nije mi jasno da li u tom antihrvatskom listu ovakvi rastu sami ili ih sade k'o vrganje?" Kaže naša nova kolumnistica Jutarnjeg Lana: "Ovo Goranu Bregoviću nije baš bilo pametno, pjesma je seljačija, ali puno prije nje treba zabraniti Čavoglave". Bravo, Lana! Ti si stvarno novinarka godine! Ideš stazama Ive Lole Ribara i ostalih komunističkih partizana! Čestitke i redakciji Jutarnjeg! Naša "ribica" se ponudila, ali nema udice… Kad kucne čas podržati će zabranu Čavoglava Jest jeftin humor, ali Lana nije ni shvatila da je "zaribala" stvar. Ribareći ona hvata tko bi se mogao nalijepiti na njenu udicu pljuvanja po hrvatskim domoljubnim pjesmama Marka Perkovića Thompsona. Bora Čorba je bio i ostao deklarirani četnik. Barem nije o tome lagao. Naše pravobraniteljice čkome, zamukle, nema tu kruha za njih. Kad kucne čas podržati će zabranu Čavoglava. Lana Ribarić je novinarka godine dok Hrvoje Zovko ponosno objavljuje još jednu promociju HND-a. Maja Sever puca od ponosa. Pucala bi ona i "vatrenije", ali još nije vrijeme. Hrvatski kaos! Kad na kraju "padnu" i Čavoglave, na red će valjda doći momci iz Antiterorističke jedinice Lučko. Dvojicu zastupam. Upravo slave trideset i četiri godine postojanja. Četiri godine pjevali su Čavoglave. Sve dok se nije pojavila Lana Ribarić.. Zastupnica Sandra Benčić govori nepropisnom brzinom, ali je štiti zastupnički imunitet… U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti razbuktao se sukob - Zvonko Maković protiv Josipa Pečarića. Maković je "suradnik" i to poznati, a Pećarić je akademik. Maković traži da ga se izbaci iz tog društva. E, moj Zvonac, nije to više "Jugoslovenska" akademija. Maković ne želi više biti član Akademije ako nije akademik. Sve ili ništa! Maković je profesor povijesti umjetnosti. Umjetnost je da k’o profa postaneš akademik pišući o povijesti i umjetnosti.

Analiziraš tekstove i slike drugih, a da sam nisi napravio baš ništa. Zori-

ca Gregurić prezentira stanje stvari. Maković: Citati - 1 dokument, Pečarić – 8142. Naime, tu ne vrijedi nogometno pravilo o bodovima koje si nakucao nego samo broj citata u relevantnim publikacijama. Jedan citat prema 8142 citata. Sve je jasno. Klasičan blef naše ljevice. Doktorati u Banja Luci, diplome u Travniku, reklamna podrška lijevih medija. Zvonko je doktorirao u 49. godini života i zato je valjda njegov put u Akademiju potpuno ravan. Problem je što je jako strm… Izložba u Sinju Kad je svojedobno otvoren "Oltar domovine", javio se i Zvonkec Maković: "Neka ostane Oltar Domovine kao spomen na mrak Tuđmanova doba". Tako je Zvonko Maković odlučio tjerati m(r)ak na konac… Po zadnjim istraživanjima antropologa žene misle s obje polutke mozga, a muškarci samo s jednom. Čitam subotnji Jutarnji list. Desničarski terorizam je opet na djelu. Jurica Pavičić ima ekskluzivu iz Liliputa. Juri se ledi krv u žilama pa piše: "Miro Bulj bacio kasetnu bombu na kulturni grad Sinj". U prvi mah pomislih na Prvu antiterorističku jedinicu Lučko. Oni imaju kasetne bombe! Suludo! Ako se u blizini Bulja našao Ante Tomić i on je mogao nastradati. No, nije svaki dan Božić. Sinj ima lokalnu galeriju "Sikirica" kako bi prezentirala lokalnog partizanskog skulptora. Ako može svatko izlagati u toj galeriji zašto jednog lijepog dana ne bi tamo otvorili i izložbu sabranih "djela" Bude Lončara iz ranih 45-tih godina?

Međutim, pojavila se Inija Herenčić s idejom da se organizira izložba etnografskih fotogra�ija "Susret na tromeđi". Radilo se o folkloru Srba s ličke, dalmatinske i bosanske tromeđe. Uglavnom, na akademskoj razini izložba svjedoči o opancima, šajkačama, narodnim nošnjama… Valjda i "o pari koja buši gde burgija neće". Kako je ta srpska izreka sigurno starija od izuma parnog stroja valjda je i izumitelj parnog stroja James Watt bio Srbin jer je on izumio kako da "para" buši. Međutim, zastupnik i gradonačelnik Sinja Miro Bulj pretvorio je, po našem Juri, Sinj u "ne grad". Bulj je, onako smiren i pastoralan, odlučio ne dopustiti održavanje izložbe o opancima, zobnicama, šajkačama itd. Kaže Bulj kako ima toliko drugih važnijih stvari u životu jednog grada "heroja". E, tim povodom Jurica Pavičić na subotnjoj stranici Jutarnjeg lista otvara svoju senzibilnu jugo dušu pa "mudro" zaključuje: "Srbi nisu dobri kad o nečemu imaju političko mišljenje. Dobri su kad opstoje na razini etnološkog kuriozuma". Jadni Jure! Dobri su oni i predobri kad se treba izboriti kod Jurinih političkih miljenika za izgradnju četrdesetak vjerskih i kulturnih centara diljem Hrvatske s lovom svih nas iz proračuna, uključujući i Miru Bulja. A u tih 40-tak vjerskih i kulturnih centara biti će puno mjesta i za izložbe opanaka, šajkača… Nezgodno kad za života gradiš kućerinu da bi umro u staračkom domu… Nevladina udruga GONG dobila je nagradu Hrvatskog sabora za promicanje ljudskih prava i demokracije. Ukazala je na drastične primjere poput ovog: nedavno je šaptač u kazalištu podigao glas i dobio otkaz!

Tjedan kajkavske kulture u Krapini

UKrapini je u nedjelju otvorena tradicionalna manifestacija Tjedan kajkavske kulture koja će se uz niz sadržaja održati do 14. rujna. Krapina na tjedan dana postaje prijestolnica „kaja”, a bogat kulturni, zabavni i sportski program nudi za svakoga ponešto. Svečano otvorenje započelo je mimohodom Gradskog puhačkog orkestra Krapina, Krapinskih mažoretkinja, Počasne postrojbe Grada Krapine „Krapinski Ilirci” te djece i voditelja.

Manifestacija se i ove godine održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, a posebna savjetnica ministrice Dubravka Đurić Nemec naglasila je kako je to Ministarstvo od samoga početka shvatilo vrijednost manifestacije te je podupire na sve moguće načine.

„Ono što posebno veseli, je što mi već 59 godina vidimo da je manifestacija sačuvala izvorne elemente, izvorne koncepcije - očuvanje kajkavskog načina života, kajkavske tradicije, kajkavskog idioma, jezika”, rekla je Đurić Nemec.

Krapina postaje prijestolnica „kaja”, a bogat kulturni, zabavni i sportski program nudi za svakoga ponešto

Dodala je da je izuzetno važno da programski sadržaji nisu ostali usidreni u nekom prošlom vremenu, nego se razvijaju „u skladu s razvojem umjetničkih koncepcija, u skladu s mijenjanjem i razvojem potreba gledatelja, pratitelja, publike” te da organizatori i svi sudionici kulturu tumače na vrlo širok način.

Domaćin, krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović, istaknuo je da „kaj” nije samo riječ ili samo govor, već i način života.

„Kroz ovaj tjedan ima puno događaja, a kruna je Festival kajkavskih popevki, no ono što je po meni puno bitnije, su ova djeca jer oni su ti koji su jamstvo da će 'kaj' opstati, da će 'kaj' i dalje živjeti i da će biti ponosni Zagorci”, rekao je Gregurović.

Nakon svečanosti otvorenja uslijedio je Dječji korzo, gdje su se svojim nastupima predstavili najmlađi Krapinčani, a potom je u Galeriji grada Krapine otvorena retrospektivna izložbe Ivana Lovrenčića „Spiju tičeki vu vejah vsih“ i promovirana knjiga Luke Paljetka „Kajkavske pjesme“.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

KRIŽALJKA

SUDOKU

MALA KRIŽALJKA

Šale

Tračanje

Žena priznala u ispovijedi kako često trača.

Ispovijednik joj odredi pokoru da do sljedeće ispovijedi nikoga ne ogovara. Odlazeći iz ispovijedaonice ona procijedi kroza zube: – Eto mene sutra opet na ispovijedi…

Glagoli

Učitelj na satu objašnjava vrste glagola. Na kraju pita Juru:

– Jure, kakav je glagol „kihnuti“?

– Zarazni, gospodine učitelju!?!

Nema riječi

Ulazi muž u kuću pijan, a žena ga gleda pa kaže:

– Nemam riječi…

Muž će na to:

– Hvala Bogu, i to jednom da se dogodi!

Koloseum

Ivo i Jure razgledali Koloseum u Rimu.

– Ovo je fantastično – kaže

Jure. A Ivo će:

– A zamisli, pajdo, kako će tek to izgledati kada ga završe!?!

Loš primjer

Mama: Ivice, bezkoristan si, stalno se samo izležavš

Ivica: pa mama, ja sam jako koristan

Mama:kako?

Ivica:pa služim kao loš primjer

ZABAVNI KUTAK

Znakovi da vašem tijelu smeta gluten

Celijakija je kronična, doživotna, autoimuna bolest tankog crijeva koja nastaje kao posljedica imunološkog odgovora na gluten – protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i zobi. U dodiru s vodom aktivira se njegovo vezivno svojstvo koje kruhu i ostalim tijestima daje elastičnost i sposobnost bujanja. Zbog vezivnih sposobnosti počeo se koristiti i u namirnicama koje ga uobičajeno ne sadrže, poput raznih gotovih umaka, grickalica od obrađenog brašna (krekeri, čips), seitana koji je pšenična zamjena za meso u vegetarijanskoj prehrani,... Zašto se javlja osjetljivost na gluten?

Osjetljivost na gluten javlja se iz više razloga, ali za sada se vjeruje da je glavni uzrok razvitka intolerancije - genetska predispozicija. Uzroci također mogu ovisiti i o načinu prehrane te vanjskim čimbenicima. Kada se gluten dugoročno konzumira kao dio jednolične prehrane, uzrokuje usporenost organizma što dovodi do nemogućnosti probavljanja.

Vrste osjetljivosti na gluten su:

1) Alergija Zapravo se radi o alergiji na pšenicu odnosno na proteine koji mogu uključivati gluten. Alergija je obrambena reakcija našega tijela kada dođe u dodir s nekom supstancom koju smatra opasnom. Alergijske reakcije variraju od blagih do intenzivnih i opasnih, ovisno o jačini alergije i unesenoj količini. Do reakcije najčešće dolazi odmah po unošenju

namirnica koje sadrže pšenicu, ali može imati i odgodu do 2 sata.

Najčešći simptomi alergije na pšenicu su:

- mučnina i/ili povraćanje nakon pojedenog obroka

- nagla pojava osipa i svrbeža na koži

- suhoća i grebanje u grlu i ustima

- otežano disanje

- začepljen nos

- dijareja

Ako primijetite da vam se ovi znakovi pojavljuju uzastopno nakon obroka, potrebno je kontaktirati doktora kako bi se utvrdilo ako je riječ o ovoj vrsti alergije.

2) Celijakija

Celijakija je autoimuna bolest kojoj je glavni „okidač" gluten unesen u tijelo. Kada se gluten unese u organizam koji ima genetsku predispoziciju intolerancije, započinje imunološka reakcija tijela. Stvaraju se anti-tijela koja napadaju čestice glutena, usputno napadajući i stijenku tankog crijeva. Ovakva reakcija za posljedicu ima upalu tankog crijeva koja dovodi do stanja gdje ono više ne može razgrađivati hranjive tvari. Celijakija se utvrđu-

je krvnim pretragama. Prvi simptomi celijakije mogu biti:

- nagle promjene u kilaži - mučnina i/ili povraćanje

- kronični umor, glavobolja

- kronična dijareja ili zatvor

- osjećaj nadutosti i grčenje abdomena

- hormonalni disbalans i promjene u ponašanju 3) Necelijakijska intolerancija glutena

Radi se o blažem obliku osjetljivosti, koji nije dokazan kao imunosna nepodnošljivost, ali svejedno izaziva neugodne simptome nakon konzumacije glutena. Ne postoji speci�ičan test koji ovo stanje može dokazati, ali se u savjetovanju s liječnikom kroz pojavu simptoma može dijagnosticirati. Kod ljudi s intolerancijom se kratkoročno javljaju simptomi, a dugoročno može doći do oštećenja u crijevima i smanjene kvalitete života.

Simptomi intolerancije glutena uključuju:

- nadutost i bolove u abdomenu

- umor ili „omaglicu" - dijareju ili zatvor - glavobolju

Sočan bezglutenski kolač s limunom

Jeste li spremni za slatki zalogaj koji će ti popraviti dan? Ovaj bezglutenski kolač s limunom idealan je način da unesete malo vedrine u svoj dom, čak i kada imate stvarno loš dan. Ono što ovaj kolač čini posebnim je jednostavnost pripreme i bogatstvo okusa zahvaljujući sirupu od svježeg limuna koji se prelijeva po toploj torti, čineći svaki zalogaj sočnim i osvježavajućim.

Trebat će vam nekoliko osnovnih namirnica koje vjerojatno već imate u kuhinji: bademovo brašno, palenta, limun, i malo ljubavi prema pečenju. Bademovo brašno i palenta su ključni za postizanje savršene teksture, dok limun daje onu neodoljivu citrusnu notu koja podiže cijelu tortu na višu razinu.

Ključ uspjeha je u tome da se ovaj bezglutenski kolač s limunom dok je još topao prelijeva toplim sirupom. Na taj način, sirup će savršeno prodrijeti u svaki kutak ova divne slastice, čineći je iznimno sočnom.

Iako će biti teško odoljeti, najbolje je prije posluživanja pričekati da se kolač potpuno ohladi kako bi svi okusi mogli doći do izražaja. Eventualne ostatke kolača čuvajte u hermetički zatvorenoj posudi na hladnome mjestu do 3 dana.

Bezglutenski kolač s limunom možete zamrznuti do mjesec dana tako da ga omotate dvostrukim slojem plastične folije, a zatim aluminijskom folijom.

Odmrznite ga na sobnoj temperaturi 3-4 sata prije posluživanja.

Sastojci:

- 2 šalice bademovog brašna

- 0,75 šalice kukuruzne krupice

- 1,5 žličica praška za pecivo

- 0,25 žličica sol

- 200 g maslaca

- 1 šalica šećer

- 3 jaja

- korica 2 limuna

- 0,5 žličicavanilije

Priprema:

Zagrijte pećnicu na 180 °C. Obložite dno okruglog kalupa promjera 23 cm papirom za pečenje, a stranice kalupa premažite maslacem.

U srednjoj zdjeli pomiješajte bademovo brašno, palentu, prašak za pecivo i sol. Odložite sa strane.

U velikoj zdjeli, pomoću miksera, miksajte maslac i šećer na srednjoj brzini dok smjesa ne postane svijetla i pjenasta, oko 3 minute.

Dodajte trećinu smjese s bademovim brašnom i jedno jaje te miješajte dok se sve dobro ne sjedini. Postupno dodajite preostalu smjesu s bademovim brašnom i jaja, u još dvije serije, miješajući između svakog dodavanja.

Dodajte naribanu koricu 2 limuna i ekstrakt vanilije te kratko miješajte dok se sve ne sjedini. Prebacite tijesto u pripremljeni kalup i ravnomjerno rasporedite. Pecite tortu dok rubovi ne počnu lagano odvajati od kalupa, oko 40 minuta. Izvadite iz pećnice i pusti da se prohladi na rešetki te prelijte toplim sirupom.

Sirup i posluživanje

Sastojci:

- 0,5 šalica šećera u prahu - 3 žlice soka od limuna - šlag

Priprema: U lončiću na laganoj vatri pomiješajte šećer u prahu i svježe iscijeđen limunov sok, povremeno miješajući dok se šećer potpuno ne otopi i sirup ne zagrije. Maknite s vatre.

Pomoću čačkalice izbušite rupe po kolaču, međusobnog razmaka oko 2,5 cm. Polako prelijte topli sirup ravnomjerno po kolaču.

Pustite da se torta potpuno ohladi, oko jedan i pol sat.

Maknite stranice kalupa, izrežite tortu na kriške i poslužite sa šlagom po želji.

Tjedni horoskop

ZDRAVLJE

21. ožujka do 20. travnja

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Oni koji ne očekuju ništa spektakularno bit će zadovoljni. Oni koji maštaju o ljubavnim atrakcijama osjećat ćete se pomalo frustrirano. Moguća su povlačenja od društvenog života. Vezani će najradije boraviti kod kuće. Vaš poslovni interes ve se više usmjerava na skrivene teme ili područja gdje niste izloženi. Možda je ovo malo čudno, ali baš u spomenutom biste sada mogli imati uspjeha.

Sretni brojevi: 4, 7, 9, 11, 21, 33

21. travnja do 20. svibnja

Uživajte u društvu osobe koja vam je draga kad god možete. Ipak, pazite da katkada ne reagirate preburno. Uz malo samokontrole, sve će biti dobro. Samci neka izlaze. Nikad ne znate što vam se lijepo može dogoditi i to već danas. Uslijedit će određene protekcije. Potom ćete zamišljati sebe u ulozi onog koji vodi cijelu stvar. To će biti djelomično točno, no nemojte si umisliti.

Sretni brojevi: 18, 21, 27, 33, 36, 43

Trebamo li ujutro piti vodu čim se probudimo?

Bik Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Uživat ćete udvoje u miru i tišini poznatih mjesta. Nećete se dati vidjeti na društvenim okupljalištima, nego ćete radije boraviti u prirodi ili kod kuće. Oni koji još traže srodnu dušu također neće mnogo izlaziti, pa će ostati sami. Činit će vam se da ne možete mnogo utjecati na stvari. U ovom trenutku morat ćete se prilagođavati.

Sretni brojevi: 1 2, 21, 23, 33, 44

Blizanci

21. svibnja do 21.lipnja

Većinu idućih dana vi ćete imati dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihvatite pozive i krenite među ljude. Neki će započeti male kućne radove i uzeti nešto slobodnih dana da ih obave. Pokazat će se to kao pun pogodak.

Sretni brojevi: 5, 8, 11, 21, 22, 32

21. lipnja do 21. srpnja

Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojim možete ostvariti ugodna poznanstva, a možda i mnogo više. Nemojte samovati jer su ovo vaši dani kad imate povećane šanse za ljubav.

Bit ćete aktivniji više nego inače, a cilj će vam biti stvoriti što kreativnije okruženje ili jednak proizvod.

Sretni brojevi: 11, 19, 21, 23, 33, 43

Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

Pijenje vode kad se probudite nadoknađuje tekućinu koju ste izgubili tijekom noći, to posebno važno ako spavate otvorenih usta ili u toploj prostoriji

koju ste izgubili tijekom noći, to posebno važno ako spavate otvorenih usta ili u toploj prostoriji, a još više ako ste noć prije pili alkohol. Mnogi smatraju da im ispijanjem hladne vode ujutro pomaže da se razbude. Uostalom, dehidracija nas može činiti umornima i izazvati vrtoglavice, prema National Library of Medicine, pa čašom vode odmah ujutro možemo to spriječiti i osigurati da tkiva i organi što prije dobiju potrebnu tekućinu.

Možda ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna zbrka s kojom se trebate suočiti na vješt način. Uz malo truda vi ćete izazove pretvoriti u veliku sreću za oboje. U poslu ćete se mjeriti s drugima, a povremeno i nadmudrivati. Ne inzistirajte na svojim idejama, jer vas drugi ovaj put neće potpuno razumjeti. Izdržite.

Sretni brojevi: 18, 21, 24, 25, 32, 33

Znamo da je pijenje vode od iznimne važnosti, ali evo zanimljivog pitanja: je li bitno i vrijeme hidracije ? Naime možda ste nekad i sami čuli savjet da je čaša vode i to na prazan želudac najbolji način za početak dana, no treba li to stvarno biti prvo što napravimo ujutro? Odgovor čini se nije tako jednostavan.

Voda je esencijalna hranjiva tvar, što znači da je tijelo ne može samo proizvesti dovoljno da zadovolji svoje osnovne potrebe već ju kako biste bili zdravi moramo uzeti iz vanjskih izvora.

Slično tome, voda može povećati i mentalnu oštrinu i produktivnost tijekom dana. Dehidracija je naime također povezana s glavoboljama— tako da je čaša vode odličan način za poboljšanje mentalnih sposobnosti. Čak je i blaga dehidracija povezana s kratkoročnim gubitkom pamćenja i koncentracije.

Bez obzira na doba dana, pijenje vode može pokrenuti vaš metabolizam. Konkretno, hladna voda pokreće vaše tijelo da uključi mehanizam koji se zove termogeneza aktivirana hladnoćom. To znači da vaše tijelo zagrijava vodu uključivanjem metabolizma, za čak 30 posto, na oko sat vremena.

Tijelu je ona potrebna za podmazivanje zglobova, regulaciju tjelesne temperature, prijenos i izlučivanje hranjivih tvari, no organizam stalno i gubi vodu kroz normalne procese kao što su mokrenje, znojenje, pa čak i disanje. Neki čimbenici, poput tjelovježbe, vrućeg vremena ili određenih lijekova mogu taj gubitak i ubrzati, a bez obzira na individualne potrebe za vodom, jedno je sigurno: trebali bi ju piti svaki dan.

Rak Jarac

Većina idućih dana donijet će mirno uživanje u zajedničkoj vezi ili diskretno traženje srodne duše. Nećete se mnogo isticati, ali to ne znači da ne žudite za ljubavlju. Dapače, povremeno će vas mučiti snažne čežnje. Izdržite. Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. Ovih dana polako će se otvoriti jedna vrata.

Sretni brojevi: 10, 21, 29, 32, 38, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Sretni brojevi: 2, 6, 8, 21, 22, 36

Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja, jer vam pozicija planeta u tom smislu donosi male prilike. Nije doduše isključeno da se od svega razvije i dublji odnos, ali ne odmah. Zato budite mudri i staloženi koliko god možete. Nakon što ste riješili jedan problem, odsada ćete raditi s manje napetosti i s više ugodnosti. Ipak, i dalje će biti malih provokacija.

Dok spavamo nije moguće zadržavati svu vodu, a tijelo je i dalje cijelu noć gubi, pijenje vode kad se ujutro probudimo ima smisla.

Budući da ne možete piti vodu dok drijemate, vaše je tijelo ujutro prirodno dehidrirano. Pijenje vode kad se probudite nadoknađuje tekućinu

Pijenje vode ključno je za zdravu probavu. Na primjer, hidracija je korisna za ublažavanje zatvora, uobičajene nuspojave dehidracije. Topla voda ima potencijal razgraditi hranu koju ste pojeli bržom brzinom od hladne vode.

Stoga, ako ste skloni zatvoru, pijenje vode kad se probudite može pokrenuti proces rehidracije i pokrenuti stvari što je prije moguće.

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače Lav Vodenjak

Prvih par dana ovog tjedna donijet će ugodnije ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog. Boravak u prirodi osvježio bi vas. Oni koji ne mogu, nakon posla neka prošetaju jer će im tako brže i lakše dolaziti do dobrih poslovnih rješenja.

Sretni brojevi: 23, 24, 26, 32, 33, 44

Djevica

Do sredine tjedna vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera ili će sve biti obojeno frustracijama. U nastavku će se situacija početi razbistravati, a vama će se vraćati volja za ljubav. Utoliko će doći do poboljšanja. Sve što je kockasto vas sputava. Sad ćete biti u poziciji da se trebate prilagođavati novim programima i to najčešće onim koje su smislili drugi. Nemojte divljati

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 32, 39, 44

Oni koji su još sami još uvijek će čekati svog princa na bijelom konju, ali će polako shvaćati da ga nema niotkuda. To će im vjerojatno donijeti još poneku ljubavnu frustraciju ili okrenutost prema samima sebi. Neka preispitaju svoja očekivanja. Da bi poboljšali ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati s drugima. Stav da je netko bogom dan nije dobar, a pogotovo kad to mislite za sebe.

Sretni brojevi: 4, 5, 21, 24, 32, 34

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Pet razloga zbog kojih je dobro prošetati nakon jela

Kratka šetnja nakon jela postala je popularna praksa zbog potencijalnih zdravstvenih prednosti.

Mnogi će provjerenim potezima pokušati ispuniti svoja ljubavna očekivanja. Partner ili ona osoba koju pokušavaju osvojiti katkada će ih blokirati, ali ne trajnije. Bit će uspona i padova, a samo o upornosti ovisi hoće li ostvariti svoj cilj. Nije potrebno žuriti niti otkrivati sve adute, jer se neke stvari još bistre. Nemojte se potpuno eksponirati, ali možete raditi u tišini i prema pravilima igre.

Sretni brojevi: 1, 9, 11, 19, 21, 29

Evo zašto biste trebali prošetati nakon jela. Poboljšana probava Šetnja nakon jela može poboljšati probavu tako što stimulira želudac i crijeva, što pomaže hrani da se brže kreće kroz vaš sustav. Istraživanja pokazuju da hodanje oko 10 sati tjedno može smanjiti rizik od raka u probavnom sustavu. Bolje upravljanje šećerom u krvi

Još jedna prednost hodanja nakon obroka je bolja kontrola šećera u krvi. Ovo je posebno važno za osobe s dijabetesom tipa 1 ili tipa 2, jer hodanje može spriječiti nagli porast razine šećera u krvi. Smanjen rizik od srčanih bolesti Tjelovježba se već dugo povezuje s poboljšanim zdravljem srca. Redovita tjelesna aktivnost može

sniziti krvni tlak, LDL kolesterol i rizik od moždanog ili srčanog udara. CDC savjetuje najmanje 30 minuta umjerene tjelovježbe pet puta tjedno, što se može postići trima 10-minutnim šetnjama dnevno.

Podrška za mršavljenje

Tjelovježba značajno pridonosi mršavljenju u kombinaciji s uravnoteženom prehranom. Šetnja nakon obroka može vam pomoći da se pomaknete prema kalorijskom de�icitu, iako je potrebno više istraživanja kako bi se razumio njezin speci�ični učinak na gubitak težine.

Regulacija krvnog tlaka

Šetnja nakon jela također može pomoći u regulaciji krvnog tlaka.

Studije pokazuju da početak rutine hodanja može smanjiti sistolički krvni tlak, čak i kod osoba s rezistentnom hipertenzijom.

Ribe

Antonija i Ivica teže gotovo pola tone

"Mi ovim ljudima pokušavamo spasiti živote. Stvarno to mislim i vjerujem u to, ali ovo više nije pet do 12, ovdje su kola pošla nizbrdo", rekao je zabrinuti trener Edo Mehmedović

Iza nas je druga epizoda osme sezone showa 'Život na vagi'. Nakon vaganja, voditeljica Marijana Batinić imala je iznenađenje za natjecateljepridružili su im se još dva kandidata, Antonija (28) i Ivica (41), koji su izgledom šokirali ostale natjecatelje.

Nažalost, i moja djeca imaju problema s kilogramima i smatram sebe krivim za to - kaže Ivica, svjestan da im nije primjer. Žena mu pomaže u svemu što sam ne može, pa i u kupanju, obuvanju čarapa…

"Prijavio sam se u 'Život na vagi' da pomognem sebi, djeci i da se aktivno mogu vratiti svom životu i raditi sve poslove, da se vratim u vatrogasce", rekao je Ivica koji sad vozi kamion, kosi travu i slične poslove i to mu je jako teško.

"Najviše mi smeta dok stojim, počnu me jako boljeti leđa, a ne mogu ni daleko hodati", rekao je Ivica koji je na prvom vaganju imao 244,3 kilograma i time je najteži kandidat u svih osam sezona!

Došla je i Antonija iz Stobreča, kojoj su roditelji i sestra najveća podrška.

"Želim da napokon nađe sreću jer je odavno nema", rekla je kroz suze njezina majka i bodrila Antoniju da će biti sretnija i zadovoljnija kad se riješi kilograma.

"Ovo mi je posljednja šansa da budem sretna i imam normalan i kvalitetan život", rekla je Dalmatinka i otkrila da se počela debljati kad je promijenila školu i kvart i vršnjaci su je maltretirali. Sve je skrivala od roditelja i tješila se hranom i dovela se do toga da ima 214,2 kilograma. Ona je najteža kandidatkinja u osam sezona 'Života na vagi', a nakon vaganja rekla je:

"Ovo je krajnja granica i jedinstvena prilika da pokušam nešto napraviti."

"Mi ovim ljudima pokušavamo spasiti živote. Stvarno to mislim i vjerujem u to, ali ovo više nije pet do 12, ovo su kola nizbrdo i moramo naći načina kako to zaustaviti jer se iskreno bojim se za njih", rekao je zabrinuti trener Edo Mehmedović, a trenerica Mirna Čužić je komentirala da se, bez obzira na veliki izazov - veseli što će im pomoći.

Četvrtak, 12. rujna

10:09 AM Baština: Freske u Slavoniji

10:14 AM Dnevnik 2

11:10 AM Hrvatska danas

12:40 PM Kava, dok. reportaža

12:50 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:00 PM Dolina Neretve

01:07 PM Otvoreno

01:37 PM Stani u Lici: Udbina, serija

02:00 PM Cupcakes od mrkve

02:05 PM U istom loncu

02:50 PM (Re)kreativac: Tenis

03:14 PM Potraga za divovima

04:08 PM Kad vrane zapjevaju, �ilm

05:00 PM Vrtlarica: Kad zamiriši limun

05:28 PM Garaža: Postolar Tripper

Petak, 13. rujna

10:09 AM Baština: Galerija Meštrović

10:14 AM Dnevnik 2

11:07 AM Hrvatska danas

12:37 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:46 PM Otvoreno

01:16 PM Lovinac, dokumentarna serija

01:41 PM Jedno djelo: Vlatka Horvat

01:49 PM Dolina sunca, serija

02:33 PM U istom loncu

03:18 PM Eko zona

03:44 PM Zlatne žice Slavonije

05:30 PM Tako prosi duša, emisija pučke i predajne kulture

Subota, 14. rujna

10:09 AM Baština: Groblje na Marjanu

10:14 AM Dnevnik 2

11:07 AM Hrvatska danas

12:37 PM Konjički klub, dok. reportaža

12:42 PM Izradi sam: Decoupage

12:47 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:57 PM Bajkovita Hrvatska: Špilja

Feštinsko Kraljevstvo, Žminj

01:04 PM Globalna Hrvatska

01:44 PM Dolina sunca, serija

02:29 PM U istom loncu

03:14 PM Iz Lihtenštajna u Moslavinu

03:19 PM Lijepom našom: Rugvica

04:24 PM Gradionica vrtova: Daša

04:53 PM Slatka kuharica: Ivanić-Grad

05:23 PM Klima i životni prostor

05:33 PM Jojo i brojevi: Broj devet

05:38 PM Svijet oko nas: Ponavljanje

05:53 PM Zaronite s nama: Divna - Poluotok Pelješac

Nedjelja, 15. rujna

10:10 AM Baština: Guvernerova palača

10:15 AM Dnevnik 2

11:05 AM Djeca za bolji svijet

11:45 AM Kreativno pisanje, reportaža

11:50 AM Financier s marelicama

11:55 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:05 PM Hitac, hrvatski �ilm

01:18 PM Dolina sunca, serija

01:58 PM turizam.hrt

02:28 PM Bajkovita Hrvatska: Katedrala

Velike Gospe - Dubrovnik

02:33 PM Moja priča: Hrvatice u Indiji

02:38 PM Sunčana strana PrisavljaJazz orkestar HRT-a

03:38 PM Svetlana Bojković

04:33 PM Samo lagano

05:03 PM Slatka kuharica: Korčula

05:23 PM Jojo i brojevi:

05:28 PM Mališani

05:34 PM Tata i ja, dok.-igrana serija

05:45 PM Volim životinje - Moj ljubi-

mac: Dora i Fliper

05:55 PM Zaronite s nama: Maslenički most - Maslenica

Ponedjeljak, 16. rujna

10:10 AM Baština u objektivu: Ilok 10:15 AM Dnevnik 2

11:10 AM Nepokorena šuma, dok. �ilm 12:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:10 PM Plodovi zemlje

01:00 PM Zagreb - crkva sv. Katarine

01:05 PM Suvremenici: Nebojša Weiner

01:30 PM Izabrani zagrebački stolovi

01:50 PM Pula: More

02:20 PM Otkrivamo Hrvatsku: Imotski

02:45 PM Vladimir Kranjčević

02:55 PM Abeceda zdravlja: Celulit

03:05 PM Čileanac u Zagrebu, reportaža

03:10 PM Hitac, hrvatski �ilm

04:23 PM Hrvatsko podmorje: Korčula

04:53 PM Mir i dobro

05:23 PM Barba Vera, dok.�ilm

05:53 PM Zaronite s nama: Brod Peltastis - Krk

Utorak, 17. rujna

10:10 AM Baština u objektivu: Imotski 10:15 AM Dnevnik 2

11:10 AM Hrvatska danas

12:40 PM Tea Mamut: Ledeni čaj

12:45 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:55 PM Bajkovita Hrvatska: 01:00 PM Otvoreno

01:30 PM Crno-bijeli svijet, serija

02:15 PM Kod nas doma

03:00 PM Izvan formata:

03:30 PM 59. Festival kajkavskih popevki, Krapina

05:20 PM Zlatko Kauzlarić Atač 05:50 PM Tea Mamut: Ledeni čaj 05:55 PM Zaronite s nama: Vela Panitula - Kornati

Srijeda, 18. rujna

10:10 AMIndustrijska baština Šibenika 10:15 AM Dnevnik 2 11:10 AM Hrvatska danas

12:40 PM Tea Mamut: Mojito s dinjom 12:50 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:00 PM Grožnjan - grad umjetnika 01:05 PM Otvoreno

01:35 PM Ukrašavanje cipela 01:40 PM Knjiga ili život: Drago Glamuzina i Tahir Mujičić

02:10 PM Kod nas doma

02:55 PM Petnaesti kajkavski

03:10 PM Moja priča: Goran Golubić, 03:20 PM Stipe u gostima, hum. serija

03:50 PM Auto za Afriku, dok. �ilm 04:45 PM Prometej

05:10 PM Skica za portret: Šime Vulas

05:25 PM Zaronite s nama: Vrulja - Brela

Otkrivamo Hrvatsku: Imotski HTV, ponedjeljak, 16. rujna, 02:20 PM

Canberra Croatia izborila se za mjesto u Velikom �inalu Nacionalne premier lige pobijedivši u kvali�ikacijskom �inalu u napetom izvođenju jedanaesteraca protiv Gungahlin Uniteda na stadionu Riverside u Queanbeyanu. Sam Brown bio je junak utakmice obranivši jedanaesterac i postigavši pobjednički gol s bijele točne nakon što je redovni dio utakmice završio rezultatom 1-1.

Vratar Gungahlina Aiden Munford bio je nervozan početkom utakmice te se našao u dvije teške situacije koje mu je donio Daniel Sparrow budući da je Croatia dobro počela utakmicu. Unatoč činjenici da je imala većinu posjeda lopte na terenu, Croatia nije imala lak posao kako bi stvorila dobre prilike za pogodak u gol Gunnersa.

Najbolju priliku za Gungahlin u prvom poluvremenu propustio je Augustine Bangura. Našavši se nečuvan u kaznenom prostoru nakon odlične pripreme Daniela Olaoyea, Bangura je neobjašnjivo pucao iznad grede, na opću nevjericu svojih suigrača i navijača.

Prvi gol konačno je pao na početku drugog poluvremena. Dodavanje Antonija Timotheoua koje je podijelilo obranu dalo je prostora Olaoyeu te se tako engleski krilni igrač iskupio za raniji promašaj, ovaj put precizno je lijevom nogom pokraj Browna poslao loptu u donji kut gola. Croatia je odgovorila novom energijom i ulazak izvrsne zamjene Deana Ugrinića isplatio se gotovo odmah. Vezni igrač Keegan Vucetic, koji je također ušao odmoran s klupe, dodao je nisku loptu kroz skupinu igrača za izjednačenje sedamnaest minuta prije kraja utakmice. Obje momčadi imale su prilike za gol u redovnom dijelu utakmice. Daniel Barac pogodio je vratnicu za Croatiju, dok je udarac Atiyje Wa-

Canberra Croatia zgrabila mjesto u �inalu nakon izvođenja jedanaesteraca, O’Connor Knightsi završili sezonu slomljenog srca

rage obranio sam Barac. Kako je rezultat nakon redovnog dijela utakmice ostao izjednačen, uslijedilo je izvođenje jedanaesteraca. Ono je započelo sa šest uspješnih izvedbi s bijele točke. Warragin pokušaj potom je obranio Munford, a onda je i Brown obranio udarac Romea. Nakon uspješno izvedenih jedanaesteraca

Daniela Subašića i Shandona Whiteheada, Brown je izveo je udarac s bijele točke za ukupno peti gol Croatije. Jack Green nakon toga promašio je gol za Gungahlin, čime je osiguran nastup Croatije u Velikom �inalu.

U eliminacijskom �inalu NK Tigersi ostvarili su dojmljiv povratak u igru i potu-

kli O’Connor Knightse s 3-1, čime je završila sezona za Knightse budući da su ovim rezultatom Tigersi osigurali nastup protiv Gungahlin Uniteda u preliminarnom susretu �inala.

Nakon dominantnog starta Tigersa O’Connor je poveo. Jackson Paesler dobro je dočekao visoku loptu i poslao ju pokraj svog čuvara niskim udarcem u donji kut gola šest minuta prije kraja prvog poluvremena. Tigersima je trebala inspiracija i stigla je netom nakon 60. minute na spektakularan način. Kapetan Tigersa Sam Whithear uputio je nevjerojatan udarac s 50 metara koji je prošao iznad vratara Seba Arranza, na opću nevjericu publike.

Ohrabreni ovim nevjerojatnim golom, Tigersi su ubrzo preuzeli kontrolu. Angus Bailey prošao je nekoliko protivničkih igrača i potom ostvario izvrsnu završnicu za vodstvo svoje momčadi. Pobjeda je stigla osamnaest minuta prije kraja utakmice kada je Nik Taneski dočekao izvrsnu loptu Nikosa Kalfasa koju je obišavši Arranza poslao u praznu mrežu. Ovim rezultatom pale su sve nade Knigtsa da će opet zaigrati u Velikom �inalu i pripremile teren za preliminarno �inale između Tigersa i Gungahlin Uniteda. Pobjednik ove utakmice igrat će s Canberra Croatijom u završnom događaju ove sezone.

Zoran Juraj SABLJAK

U Areni pred 16-500 gledatelja pojavio se i Draženov hologram napravljen pomoću umjetne inteligencije. Pozdravio je svoje nekadašnje suigrače, sve prisutne i - otišao

Zagrebačka Arena bila je tijekom četvrtka poprište velikog košarkaškog spektakla, a sve u čast legendarnog hrvatskog košarkaša Dražena Petrovića koji bi ove godine slavio 60. rođendan.

Memorijalna utakmica u čast „košarkaškog Mozarta“, prerano preminulog u 28. godini, bila je razlog što su Zagreb posjetile brojne nekadašnje i sadašnje hrvatske, europske i svjetske košarkaške zvijezde. Pokrovitelj velikog sportskog spektakla bila je Vlada Republike Hrvatske, uz podršku Grada Zagreba i Hrvatskog košarkaškog saveza, pa je tako svemu svjedočio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Spektakl pred ispunjenom Arenom, odnosno 16.500 gledatelja, započeo je kratkim �ilmom o Draženu Petroviću i putu koji je krenuo u rodnom Šibeniku, a nastavljen je preko Cibone, madridskog Reala, Portlanda do New Jerseyja. Nezaobilazni su bili i trenuci s Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine kada je Hrvatska igrala �inale i izgubila od američkog Dream Teama.

„Dražen bi volio igrati u ovakvom, predivnom ambijentu“, rekao je Aleksandar Petrović nakon čega su na centar parketa izašle dvije hrvatske NBA zvijezde Bojan Bogdanović i Dario Šarić te velika svjetska zvijezda, Slovenac Luka Dončić.

„Puno toga sam čuo o Draženu, od ljudi koji su s njima igrali i stvarno mi je čast što sam tu“, rekao je Luka Dončić, dok je Draženov sugrađanin Dario Šarić također naglasio čast zbog dolaska na ovaj spektakl.

„Moj prvi klub se zvao Dražen Petrović. Jako lijepi utisak imam s tih početaka dok sam odrastao s pričama o Draženu. Čast mi je što smo iz istog grada i što sam u njegovoj akademiji napravio prve košarkaške korake“, izjavio je hrvatski reprezentativac Šarić.

Središnji događaj bila je revijalna utakmica između Hrvatske i tima Dražen kojeg su popunjavala brojna sadašnja euroligaška ugledna imena, a iz prvog reda sve su pratile brojne nekadašnje zvijezde ovog sporta.

U pitanju su bili Draženovi suigrači iz hrvatske reprezentacije i generacije ’92. Svemu su svjedočili i suigrači Dražena iz reprezentacije bivše Jugoslavije te brojne druge nekadašnje košarkaš-

Održana Memorijalna utakmica u sjećanje na Dražena Petrovića

emo�van

bilo je obraćanje Draženovog holograma

Draženove obitelji i nekadašnji njegovi suigrači

Igrači iz današnje hrvatske reprezentacije došli su oda� počast

ke zvijezde iz svakog kutka svijeta.

Hrvatsku koju je vodio izbornik Josip Sesar predstavljali su Goran Filipović, Martin Junaković, Krešimir Radovčić, Antonio Jordano, Mateo Drežnjak, Filip Krušlin, Mario Hezonja, Dario Drežnjak, Toni Nakić, Krešimir Ljubičić, Roko Prkačin i Danko Branković, dok su za

i tadašnji treneri Šibenke Vlade Đurović i Zoran Slavnić.

Uslijedili su potom dolasci nekadašnjih generacija Cibone i madridskog Reala, dok je Portland predstavljao njegov legendarni igrač Terry Porter, a pred New Jersey, sadašnji Brooklyn, je stigao Kenny Anderson.

Tim Dražen igrali Marcelinho Huertas, Shane Larkin, Nenad Dimitrijević, Džanan Musa, Andre Obst, Vanja Marinković, Jaka Blažič, Tornike Šengelia, Dyshawn Pierre, Walter Tavares, Mathias Lessort i Boban Marjanović.

Tim Dražen je izbornički vodio legendarni Željko Obradović uz prvu pomoć hrvatskog stratega Nevena Spahije.

„Teško je uopće opisati kakav je Dražen bio košarkaš. Fenomenalan igrač i šuter“, rekao je Porter, dok se na njega nadovezao Anderson.

„Dražen je bio čudesan. Ogroman šok je bila vijest o njemu, jer smo izgubili fantastičnog košarkaša, ali još boljeg čovjeka“.

Premda je rezultat bio u drugom planu Tim Dražen je pobijedio Hrvatsku 110107 (28-25, 28-26, 22-32, 32-24), a prvi strijelac bio je Mario Hezonja s 37 poena.

Jedna od stanki je začinjena i natjecanjem u tricama gdje je pobijedio Hezonja koji je u dodatnom razigravanju bio bolji od suigrača iz Reala Muse.

Mnogi igrači su htjeli sudjelova�

Utakmica je bila isključivo revijalnog karaktera, a svaki prekid iskorišten je za prisjećanje na Draženov put pa je prvi prekid donio povratak u 1983. godinu kada je Dražen vodio Šibenku do naslova prvaka Jugoslavije, pobjedom u �inalu protiv Bosne. U ime tadašnje generacije govorio je Predrag Šarić, a gledatelje su pozdravili

Posebno emotivan bio je trenutak kada su na centar parketa izašli Draženovi suigrači iz hrvatske reprezentacije koja je na Igrama u Barceloni 1992. osvojila srebrnu medalju. Tu je generaciju predstavljala velika većina tadašnjih igrača, pred publiku su izašli Aramis Naglić, Dino Rađa, Alan Gregov, Stojko Vranković, Žan Tabak, Franjo Arapović, Vladan Alanović, Toni Kukoč i Danko Cvjetičanin, a pojavio se i Draženov hologram napravljen pomoću umjetne inteligencije. ž Pozdravio je svoje nekadašnje suigrače, sve prisutne i - otišao.

Posebno

trenutak

Spektakl pred ispunjenom zagrebačkom Arenom

Članovi

NAVIJAČI BILO JE TO NEŠTO POSVE DRUKČIJE

Slavonija je zaslužila ispiranje gorkog okusa protiv Turske

Ulaznice je konačno dobio i običan čovjek, i to po razumnim cijenama, Slavonci su to zaslužili

Nova, moderna i spektakularna Opus Arena, ali i cijela Slavonija, zaslužili su ispiranje onog gorkog okusa u ustima koje je ostavila utakmica protiv Turske prošlog listopada. Ne samo zbog rezultata. Dapače, možda čak i više zbog atmosfere.

Debi hrvatske reprezentacije na novom osječkom zdanju je bio obilježen situacijom u kojoj su ulaznice dobili poglavito oni ‘podobni’, što je rezultiralo jednom od najslabijih atmosfera u recentnoj povijesti utakmica vatrenih.

Uz to sve još ni brojni srčani navijači iz Slavonije, koji su konačno dočekali Hrvatsku u svojoj regiji na dostojnom stadionu, nisu mogli doći do ulaznica bodriti ih. Uz pomoć nekoliko važnih poteza, druga utakmica vatrenih u Opusu je izgledala znatno drukčije u kontekstu tribina.

Sve ponovno podsjeća na dane kad se stvarala Hrvatska

Iz navijačkog svijeta stiže važna obavijest. Naime, na domaćim utakmicama reprezentacije navijanje će ubuduće voditi skupina koja je iz tog grada. Tako je Kohorta imala zadatak vođenja atmosfere na utakmici Hrvatske i Poljske koja se igrala na rasprodanoj osječkoj Opus Areni. Boysi će potom preuzeti štafetnu palicu protiv Škotske u Zagrebu u utakmici koja će se na stadionu u Maksimiru odigrati 12. listopada. Zatim će Torcida voditi navijanje protiv Portugala na svom Poljudu 18. studenoga i u zadnjem susretu “kockastih” u skupini Lige nacija zaključiti godinu reprezentacije na domaćim terenima.

Navijačke skupine najvećih hrvatskih klubova već su se na velika vrata vratile na utakmice reprezentacije na ovogodišnjem Europskom prvenstvu u Njemačkoj. Tor-

Kad se momčad još malo uigra i vrate poneki ozlijeđeni igrači, to bi mogla biti prava stvar

Petar JUKIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

HPredivna atmosfera na Opus Areni u Osijeku

Prvi važan potez je bio onaj HNS-a koji je omogućio da Osječani na benzinskim crpkama mogu kupiti ulaznice u �izičkom obliku. Tu je do ulaznica došlo puno više domaćih ljudi te ih nisu tek tako online putem mogli razgrabiti članovi višeg staleža iz cijele zemlje koji ionako ne bi pridonosili atmosferi. Ulaznice je konačno dobio i običan čovjek, i to po razumnim cijenama. Drugi važan potez je povukla navijačka skupina NK Osijeka, Kohorta, koja je preuzela inicijativu.

Naime, osječka navijačka

skupina je dogovoru s navijačkim skupinama reprezentacije, poput one Mi Vatreni, dogovorila da će njihovi pripadnici voditi navijanje na stadionu kojeg toliko dobro poznaju. Kohortaši su apsolutno tijekom cijele utakmice navijali i pjevali, a s vremena na vrijeme im se pridružio i ostatak publike. Najglasnija reakcija je, naravno, bila u 52. minuti kad je neponovljivi Luka Modrić pospremio loptu u poljski gol iz slobodnog udarca. Može se samo rećiapsolutna erupcija oduševljenja.

Pao veliki dogovor BBB-a, Torcide, Armade i Kohorte!

cida, Boysi, vinkovački Ultrasi, Šibenski Funcuti, Armada, Kohorta, Tornado... bili su na utakmicama Hrvatske i zajedno navijali. Pritom je vladao i pakt o nenapadanju.

Sada se otišlo još i korak dalje što je odlična vijest. Navijači su pritom bili najzaslužniji za atmosferu koja je

bila napravljena na stadionima u Berlinu, Hamburgu i Leipzigu.

Sve je podsjećalo na one prve godine hrvatske reprezentacije nakon stjecanja samostalnosti, prve utakmice “kockastih”. Izostao je samo barem malo bolji rezultat njihovih ljubimaca na terenu.

rvatska nogometna reprezentacija je okončala svoj prvi mini ciklus u Ligi nacija. Nakon poraza od Portugala (2:1), stigla je pobjeda protiv Poljske (1:0), a izbornik Zlatko Dalić je dao šansu novoj formaciji s tri stopera i dva beka, nešto što se najavljivalo i zazivalo u javnom prostoru već godinama. Treba napomenuti i kako Liga nacija više nije samo prijateljski turnir.

Liga nacija je od eksperimentalnog natjecanja postala jako bitna. UEFA ju je uzdigla na takav status kako bi dala na prestižu, ali i značaju svom najnovijem natjecanju reprezentacija. Sada i učinak u njoj, uz ranking na FIFA-inoj ljestvici, određuje koje reprezentacije će biti nositelji u kvali�ikacijama za SP.

Još nije službeno potvrđeno, ali po svemu sudeći, od 12 nositelja u ždrijebu kvali�ikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. godine njih 8 će biti one koje su u četiri skupine elitne A kategorije Lige nacija zauzele prve dvije pozicije.

Hrvatska bi, dakle, u konkurenciji Portugala, Poljske i Škotske nakon šest utakmica skupine morala biti barem druga kako bi imala povlašten status prilikom ždrijeba za SP.

Pobjeda protiv Poljske stoga je bila izuzetno bitna, a činjenica da Škotska nema bod iz prve dvije utakmice znači da će Hrvatska u idućem ciklusu, onom koji se igra u listopadu, imati šansu nokautirati otočku momčad i praktički ju već na polovici natjecanja izbaciti iz ozbiljnih kalkulacija za ostanak. Osim solidnog rezultata, još više veseli igra Hrvatske u novom sistemu. Vjerojatno najveći plus u ovoj formaciji je rola Joška Gvardiola. Jedan od najsvestranijih igrača na svijetu sada ima puno više opcija za organizaciju napada. Hrvatskoj je godinama problem bila primarna distribucija, a s tri stopera od

kojih su svi redom kvalitetni na lopti taj se problem može lakše riješiti.

Za razliku od preferirane 4-3-3 formacije koja je uključivala Marcela Brozovića (a ponekad i još jednog veznjaka) duboko na terenu, sada u zoni ispred braniča ima puno više prostora za povući loptu i osvajati prostor, što Gvardiol sjajno radi. Činjenica da sada ima stopera viška daje mu i puno veću slobodu u igri prema naprijed.

Odlaskom Brozovića Hrvatska je praktički ostala bez prave opcije na šestici. Kristijan Jakić dugo muči muku s minutažom i seljakanjem po pozicijama, Nikola Moro se treba rea�irmirati u klubu, a Josipa Mišića iz nekog razloga izbornik jednostavno ne voli.

Bez pravog razarača iza leđa, ova Hrvatska je defenzivno puno manje stabilna. Igrač viška u zadnjoj liniji donekle može to kompenzirati i donijeti balans. S obzirom na to da većina suparnika igra s jednim centralnim napadačem, uvijek jedan od stopera može izaći duboko i pomoći veznoj liniji u fazi obrane bez otvaranja prevelike rupe.

Bekovi poput Sose, Juranovića i Stanišića su u klubovima najčešće igrali baš u toj formaciji koja im omogućava

dolazak u brisani prostor jer krila, a onda i braniča, tamo nema. Dobrih 20 minuta drugog dijela Hrvatska je baš na taj način držala Portugal pod pritiskom. Kada imaš moćne skakače poput Budimira ili Pašalića, to djeluje kao racionalna strategija. Na taj popis ćemo pridodati i Igora Matanovića koji vrlo agresivno napada prvu stativu i vjerojatno je najveći dobitak ovih dviju utakmica. Čak i u situacijama kada ne dođe do lopte, tjera obranu na hitno preslagivanje i daje Hrvatskoj mogućnost da osvoji odbijenu loptu.

Uz Luku Modrića, koji je posebno dobru utakmicu odigrao protiv Poljske, oduševio je Mateo Kovačić koji je u Manchester Cityju jako napredovao i sve je bliže ulozi lidera u reprezentaciji u kakvoj smo ga godinama priželjkivali. Igra u oba smjera je sjajna, dobro izgleda na lopti i vrlo često osvaja prostor koristeći svoj dribling. Sve u svemu, nakon razočaravajućeg Europskog prvenstva, iza Hrvatske je ispit koji je položen s vrlo dobrim i perspektiva ponovno izgleda lijepo. Kad se momčad još malo uigra i vrate poneki ozlijeđeni igrači, to bi mogla biti prava stvar.

Igor Matanović, rođen u Njemačkoj, je budućnost Hrvatske

Navijači jedinstveni u potpori Vatrenima

Hrvatska je svladala

Poljsku 1:0 i došla do važna tri boda u Ligi nacija. Najbolji pojedinac utakmice i strijelac jedinog gola bio je Luka Modrić i to samo par sati prije svog 39. rođendana.

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Nakon lošeg rezultata na Europskom prvenstvu u Njemačkoj puno se pisalo i pričalo o tome kako je aktualna Hrvatska prestara i teretna momčad. Posebno je tu izdvojen dvojac u veznom redu, Brozović i Modrić.

Marcelo se odlučio i oprostiti od reprezentacije, dok je Luka unatoč glasinama i naklapanjima odlučio kao kapetan povesti svoju zemlju u još jedno izdanje Lige nacija. Nakon samo dvije utakmice, čini se kako je ta odluka bila pun pogodak. Protiv Portugala je Modrić odigrao solidnu, ali ne pretjerano pamtljivu utakmicu. No, protiv Poljske je briljirao i bio je u oba smjera najkonkretniji igrač Hrvatske, koji je još jednom sve oko sebe učinio boljima.

Nagrađen je i time što je postigao jedini pogodak kada je u 52. minuti iz slobodnog udarca lagano i savršeno precizno prebacio živi zid što je Hrvatskoj donijelo važna tri boda.

Njegove brojke na toj utakmici su fantastične. Iako ju je igrao samo par sati prije svojeg 39. rođendana, izdržao je na najvišoj razini svih 90 minuta. Imao je samo jedan neuspješan dribling od četiri pokušaja, svih pet dugih lopti je isporučio.

Dok njegov sjajan kreativ-

Luka je zastao kod navijača u invalidskim kolicima te im dao autograme i slikao se s njima

Luka Modrić briljirao je na utakmici Hrvatska – Poljska, no novinare iz Poljske i Bosne i Hercegovine oduševio je ponašanjem dugo nakon utakmice.

Oni su ga čekali u mix zoni stadiona u Osijeku i na izlazu iz Opus Arene te ostali očarani Modrićevim odnosom prema navijačima.

Novinar SportSporta iz

BiH bio je na stadionu i snimio tu scenu: “Prije nego što je ušao u mix zonu za davanje izjava, Modrić je samoinicijativno pomaknuo zaštitare koji su blokirali put navijačima.

Ovaj neočekivan i srdačan čin omogućio je obožavateljima da se približe svom

Modrić odigrao jednu od najboljih utakmica ikad za Hrvatsku!

‘Dokad ću igra�? Tko to zna…’

“Ponosan sam i sretan što sam došao do 181. nastupa za Hrvatsku. Nisam mogao ni sanja� da ću toliko dugo igra�. Prvi nastup je bio san, a ovo sad... Sretan sam što sam i dalje tu da pomognem ekipi da dođe do novih pobjeda.

U mojim godinama je bilo što teško prognozira�. Sa mnom se nikad ne zna. Idemo utakmicu po utakmicu. Kad ne bude više žara u meni, neće mi nitko treba� to reći. Sam ću o�ći. A do tada, i dalje sam tu”, poručio je Modrić nakon utakmice.

ni doprinos nije neobičan, protiv Poljske je oduševio i u defenzivi te destrukciji. Oduzeo je čak šest lopti, dok je kao pobjednik izašao iz 10 od 15 duela.

Osim pohvala od strane hrvatskih medija i javnosti, Modriću se naklonio i čitav nogometni svijet.

Engleski BBC i Mirror, Fabrirzio Romano, španjolska Marca i talijanska La Gazzetta dello Sport samo su neki od kultnih listova koji se čude dugovječnosti i kvaliteti hrvatskog kapetana te ga proglašavaju jednim od najboljih veznih igrača u povijesti ove igre.

Uz ovakvog Modrića, smjena generacija bit će relativno bezbolna, a Hrvatska će imati ozbiljnu šanse otići na još jedno veliko natjecanje.

Strani novinari snimali Modrića nakon utakmice. Oduševio ih je

‘Taj udarac bio je savršenstvo’

Luka Modrić donio je pogotkom iz slobodnog udarca pobjedu Hrvatskoj protiv Poljske za koju je cijelu utakmicu odigrao napadač Barcelone Robert Lewandowski, koji ju je kasnije komentirao za jednu poljsku televiziju.

“Vidjeli smo da hrvatska momčad igra dobro s loptom u nogama. U drugom dijelu smo napravili pogrešku i

dobili smo gol iz slobodnog udarca. Njima je bilo lakše igrati u napadu nakon toga. Modrić je zabio iz pozicije koja je bila jako blizu gola. Nekad je najteže zabiti iz takvih pozicija. Njegov udarac bio je savršenstvo. Naš golman nije ni vidio loptu. Bilo je teško pretpostaviti da će pogoditi. Ali u nogometu nekad zabiješ, a nekad primiš takav gol”, rekao je Lewandowski.

heroju, iskoriste priliku za fotogra�iranje i uživaju u trenutku s jednim od najvoljenijih igrača hrvatskog nogometa. Ova gesta svjedoči o dubokom poštovanju i ljubavi koje Modrić osjeća prema svojim navijačima.”

Novinar poljske televizije pratio je Modrića ispred stadiona, gdje je prije ulaska u autobus reprezentacije zastao kod navijača u invalidskim kolicima te im dao autograme i slikao se s njima, ali i s brojnim ostalima koji su ga tamo čekali. “Autogram za svakoga. Fotogra�ija? Nema problema. Luka Modrić pokazuje masterclass ne samo na terenu”, napisao je uz snimku scene koju je postavio na društvene mreže:

Očarani su Lukinim odnosom prema navijačima

Robert Lewandowski

Sjajna par�ja hrvatskog kapetana

Tajnovi� Luka

2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault