The Croatian Herald 10th of July 2024

VJESNIK Hrvatski

ŽELJKO DOGAN

Krajnje je vrijeme, enigma Jasenovac mora biti riješena

Str. 6

Ovdje u Australiji moramo poštivati svoju povijest i pretke, ističe

Ruža Sardelić

Ruža Sardelić se još kao petogodišnja djevojčica zaljubila u folklor, ali i sve hrvatsko! Danas je predsjednica HFG-a – „Mladi

52. OBLJETNICA

Frankopani“ u Sydneyju te prenosi ovu ljubav na mlađe naraštaje s jednakom strašću kao što su je njoj prenijeli njezini roditelji. „Mi smo mala, ali vrlo bliska obitelj“, kaže Ruža u razgovoru za Hrvatski vjesnik ističući važnost domoljublja i nacionalnog, hrvatskog, identiteta.

U lipnju 1972. pokušali su dignuti ustanak protiv ondašnjeg komunističkog režima

Povodom 52. obljetnice akcije "Feniks '72." u Rumbocima, u BiH, služena je 29. lipnja spomen-misa za pripadnike te revolu-

cionarno-vojne postrojbe koju je činilo 19 junaka Hrvatskog revolucionarnog bratstva, u puku poznatije pod nazivom "Bugojanska skupina".

Komemoracija s misom zadušnicom održana je i u istarskom gradiću Tinjanu za člana te postrojbe Viktora Kancijanića.

KEIR STARMER

1 USD = 0, 922 €

Novi britanski premijer bio je hrvatski odvjetnik u tužbi protiv Srbije

Str. 5

HRVATSKA ZAJEDNICA OBAVIJENA TUGOM

Dirljiv oproštaj od našeg Alexandera

Blizu je dogovor, Ivan Rakitić ipak stiže na Poljud? 'Teta Ruža', 40 godina ljubavi prema folkloru

Sve nas duša boli što nas je Alexander napustio, rekao je na oproštaju vlč. Bosiljko Rajić

Na groblju u Footscrayu u subotu, 6. srpnja, uz veliki broj vjernika, vlč. Bosiljka Rajića i vlč. Velimira Maglicu, sahranjen je Alexander McPherson. Prije toga je služena sveta misa u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Bilo je prisutno više od 700 ljudi. Svirale su orgulje, ispraćaj se prenosio i preko video poveznice.Od pokoj-

nog Alexandera oprostili su se njegovi roditelji i njegove sestre, šira obitelj, članovi Lastovskog društva u Australiji koji su došli odjeveni u lastovske narodne nošnje, veleposlanica RH u Australiji Betty Pavelich, predstavnici brojnih hrvatskih organizacija i grupa u kojima je pok. Alexander sudjelovao, pomagao i sam bio aktivan član. „Dobri Bože, primi ga u svoje naručje i neka nađe svojoj duši mir za kojim je beskrajno čeznuo“, rekao je vlč. Bosiljko Rajić. Str. 8, 9, 23, 24

Zajedništvo sa sestrama u Adelaideu

Hrvatska zajednica Adelaidea okupila se na blagdan Predragocjene Krvi Kristove u crkvi sv. Marije kako bi u zajedništvu sa svojim sestrama iz kongregacije Klanjateljica Krvi Kristove proslavila njihovu najvažniju svetkovinu. Nakon svečane sv. mise su u prostoru svog samostana ugostile i počastile okupljene vjernike.

KOLUMNA

U RH bi zbog 'ustašluka' kaznili i Tita: Hrvatski grb iz 1974. počinje s prvim bijelim poljem

Str. 34

7

Str. 7

Piše: Zvonimir Hodak

Lađari na poštanskoj marki

Hrvatska pošta stavila je u optjecaj 8. srpnja novu prigodnu marku PUMed (Savez poštanskih operatora mediteranskih zemalja) na zajedničku temu sportova u mediteranskim zemljama, a motiv na hrvatskoj marki su neretvanski lađari tijekom natjecanja Maratona lađa. Prigodna marka rad je zagrebačkog dizajnera Deana Roksandića prema fotogra�iji Zvonka Kežića, fotografa iz Metkovića. Nominalna vrijednost marke otisnute u arcima od 16 maraka i nakladi 25.000 primjeraka iznosi 1,80 eura, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Prigodne marke PUMed izdaju svake godine članovi Saveza poštanskih operatora zemalja Sredozemlja - čiji je član i Hrvatska pošta - na temu karakterističnu za mediteransko podneblje. Maraton lađa amatersko

je sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve, a prvi je održan 13. rujna 1998. Po broju izravnih sudionika natjecanja Maraton lađa jedno je od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj u kojem prosječno sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što iznosi više od 600 natjecatelja svake godine. Neretvanska lađa i trupa postale su nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Maraton lađa izašao je iz okvira Neretve te postao važan događaj koji privlači pozornost i izvan granica Hrvatske predstavljajući spoj tradicije, sporta i turizma koji osvaja srca svih koji ga dožive. Na tom natjecanju, koje se pretvorilo u pravi spektakl, sudjeluju i ekipe iz kontinentalne Hrvatske i uz veliko rivalstvo svi se nastoje domoći pobjedničkog pehara – Domagojevog štita.

Gorski kotar, neodoljiva zelena oaza Gorske Hrvatske već desetljećima privlači brojne ljubitelje netaknute prirode, svježeg planinskog zraka, goranskih delicija i aktivnog odmora. Biciklisti se već tradicionalno okupljaju svakog srpnja kako bi doživjeli Gorski kotar na 2 kotača.

Zahvaljujući njima, koji Gorski kotar doživljavaju kao svoj drugi biciklistički dom, najljepša biciklistička avantura u Hrvatskoj, Gorski

NA VRHU PRENOSI UGLEDNI AMERIČKI ČASOPIS FORBES

Smještena je u podzemlju litice, 30 kilometara od Dubrovnika, a opisuju ju kao “pravo čudo”

Od Grčke i Hrvatske do Španjolske i Portugala, organizacija European Best Destinations (EBD) odabrala je najljepše plaže u Europi koje lokalci čuvaju kao tajnu.

Ugledni američki časopis Forbes objavio je da je Pasjača, prema istraživanju EBD-a, najljepša skrivena plaža u Europi. “Njima nije uvijek lako prići, ali ono što nude je tišina, privatnost, čista ljepota i kristalno more,” kažu iz EBD-a.

Tako se na novoj rang-listi 15 najljepših skrivenih plaža Europe našlo šest u Grčkoj, četiri u Španjolskoj, tri u Portugalu, no prva je – iz Hrvatske.

Malena, skrivena plaža Pasjača u Konavlima na jugu Hrvatske na samom je vrhu EBD-ovog popisa najboljih skrivenih plaža u Europi. Smještena je u podzemlju litice, 30 kilometara od Dubrovnika, a EBD ju opisuje kao “pravo čudo.”

“Godine 1955. nastao je tunel do mora. Preostalo kamenje iskorišteno je za izgradnju cesta ili je ostavljeno pored obale. Nekoliko godi-

na kasnije, valovi su to kamenje preoblikovali u šljunak, a potom i u pijesak. Rođena je

kotar Bike Tour ove godine bilježi svoje 12. izdanje, a ove godine je održana od 5. do 7. srpnja. Tijekom tri dana vožnje goranskim šumama, sudionici će upoznati brojne kulturne i prirodne zanimljivosti kraja te kušati lokalne specijalitete i mirisne plodove gorja. Tako su bili na proslavi 150 godina organiziranog turizma u Fužinama i zabavili se na tradicionalnim ‘Danima borovnica’ u Ravnoj Gori.

Preventivna

zdravstvena

zaštita stanovnika Imotske krajine, okolnih dijelova Dalmatinske zagore, te zapadne Hercegovine od danas bi trebala biti podignuta višu razinu. U Domu zdravlja u Imotskom svečano je pušten u rad novi CT uređaj, koji je nakon Splita i Hvara, treći takav u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Riječ je o dijagnostičkom uređaju vrijednom oko pola milijuna eura koji su �inanci-

Pasjača je najljepša skrivena plaža u Europi

Pasjača,” kažu. Pasjača je također proglašena najekskluzivnijom

Cavtat kao ‘hrvatska Toskana’

destinacijom u Europi, kao i najljepšim zaljevom u Europi.

Ova skrovita plaža često se nalazi na popisima najboljih europskih destinacija zahvaljujući svom jedinstvenom izgledu jer se doslovno nalazi ispod visokih stijena. Plaža je kombinacija pijeska i šljunka, a more je bistro i tirkizno plavo.

Nedaleko od Dubrovnika nalazi se i Cavtat, poznat kao “hrvatska Toskana.” “Šarmantni Cavtat vjerojatno je najslavnije mjesto u regiji, no njegov stari grad dobro je

čuvana tajna. Diči se lijepim kafićima i restoranima, kao i predivnom rivom obrubljenom palmama, a uspoređuje ga se čak i sa Saint Tropezom,” stoji u objašnjenju.

Novi CT uređaj i u Imotskom

rali građani posredstvom državnog i županijskog proračuna. Svima onima kojima će pretrage na CT-u biti potrebne, ubrzat će se dijagnostički postupci, ali bi se, nakon ove akvizicije u Imotskom, trebali rasteretiti djelatnici KBC-a Split. Tamo su do sada svi pacijenti iz tog dijela dalmatinskog zaleđa morali ići na pregled koji su, kao i svi ostali, čekali mjesecima. „To je prava stvar za ovaj naš kraj“, govore Imoćani.

Pasjača je iznimno fotogenična i zbog toga privlači fotografe i in�luencere sa svih strana svijeta. Kombinacija smeđe-sivih dramatičnih stijena i mirnog, zeleno-modrog, kristalno čistog mora te suprotnost između moćnih, sirovih litica i smirene površine mora, čini je idealnim mjestom za stvaranje nezaboravnih fotogra�ija.

Tuča mladih Šveđana i Norvežana

Masovna tučnjava dogodila u subotu nešto iza ponoći u središtu Splitu u kojoj sudjelovalo 20-ak mlađih stranih turista iz Skandinavije. Jedan od njih završio je s teškom tjelesnom ozljedom.

“Na Trgu braće Radić u Splitu 20-ak minuta nakon ponoći došlo je do sukoba dvije skupine mlađih stranih državljana Švedske i Norveške.

Na mjestu događaja zatečeno je osamnaest stranih državljana u vidno alkoho-

liziranom stanju i dovedeni su u službene prostorije policije i nad njima je provdeno istraživanje“, izvijestila je splitska policija. Dodali su kako je jedan sudionik događaja zadobio tjelesnu ozljedu nosa koja je okarakterizirana kao teška te mu je pružena liječnička pomoć.

U komentarima neki pišu kako je na sjeveru Europe običaj preko tjedno puno raditi, ali se onda vikendi u pravilu pretvaraju u – pijančevanje.

Vožnja kroz prirodu Gorski kotar Bike Tour 2024.

Pasjača nudi �šinu, privatnost, čistu ljepotu i kristalno more

Sada su pretrage dostupnije

U prvih šest mjeseci ove godine stiglo oko sedam posto više turista nego lani, koji su ostvarili oko tri posto više noćenja, rekao je Glavina

Rezultati turizma u prvoj polovici godine su izvanredni, sektor će kvalitetno odraditi i ljetnu sezonu, a očekuje se i odlična posezona, što pokazuje kako se ostvaruju napori da Hrvatska postane cjelogodišnja destinacija, izjavio je u četvrtak ministar turizma i sporta Tonči Glavina Ministar je iznio da je u Hrvatsku u prvih šest mjeseci ove godine stiglo oko sedam posto više turista nego lani, koji su ostvarili oko tri posto više noćenja, kao i da su ostvareni veliki, pa i dvoznamenkasti porasti u svim vrstama prometa, posebno u zračnom, koji su do sada ukupno za oko 25 posto bolji nego lani.

Zračni promet generira i nove motive i nove dolaske turista i zato je važan, a kazao je i da se slijedom najava za ljetni red letenja očekuje oko 250 veza sa stranim odredištima, što je također više nego lani.

Najviše letova očekuje s Njemačkom, Velikom Britanijom, Francuskom, Nizozemskom itd.

Turistički rezultati dosad izvanredni, očekuje se najuspješnija godina!

Posebno se osvrnuo na promete na najfrekventnijim zračnim lukama u Hrvatskoj koje su sve u velikom plusu, primjerice zračna luka Zagreb u prvoj polovici 2024. ima porast dolazaka za 16 posto u odnosu na lani, zračna luka Dubrovnik i iznad 25 posto, zračna luka Split od 10 posto, a Zadar čak 57 posto više dolazaka.

Raduju uz to, dodao je, i podaci iz cestovnog i pomorskog prometa, s 11 odnosno 5 do 10 posto (Jadrolinija) više dolazaka nego lani.

“Slijedom svega do sada i najava očekujemo da će ova turistička godina biti najuspješnija do sada, a za glavni

Hrvatska u većem dijelu turističke ponude ima dobar odnos cijene i kvalitete, ali i da nema razloga da bude ni skuplja ni jeftinija od konkurencije

moru, odgovorio je da podaci pokazuju da turistički promet iz Hrvatske također raste i prati otprilike trendove sa stranih tržišta, odnosno domaći turisti su u prvih šest mjeseci bili dominantno tržište za turistički sektor. Smatra kako to pokazuje da i među domaćima postoji povećane mogućnosti za putovanja i odmore, ali dodaje kako podizanje cijena u turizmu “može biti izazov za naše građane”, te da je Hrvatska cjelogodišnja destinacija, koja osim mora ima i drugu ponudu.

Smatra da zbog cijena u turizmu u ljetu neće doći do “nekog novog udara in�lacije” te da Hrvatska u većem dijelu turističke ponude ima dobar odnos cijene i kvalitete, ali i da nema razloga da bude ni skuplja ni jeftinija od konkurencije, primjerice Italije, Španjolske i sličnih.

U prvih 6 mjeseci 7,2 milijuna turista

U Hrvatskoj je u prvoj polovici godine boravilo 7,2 milijuna turista koji su ostvarili 28,1 milijun noćenja, izvijes�la je u četvrtak Hrvatskaturis�čka zajednica (HTZ), dodajući da u Hrvatskoj trenutno boravi više od 700 �suća turista. Većina od ukupnih noćenja

ili gotovo 25,8 milijuna u prvih šest mjeseci ostvarena na Jadranu, što je također dva posto više nego lani. Ostalih više od 2,3 milijuna noćenja odnosi se na kon�nent, a oko pola �h noćenja ili 1,2 milijuna ostvarena je samo u Gradu Zagrebu.

ljetni dio sezone opet ponavljam apel svim dionicima u turizmu da jako pripazimo na svaki segment ponude, na odnos cijene i kvalitete, zato što će biti izazova i zbog velikih sportskih događanja u Europi u ljetu”, poručio je ministar.

Na pitanje novinara zna li koliko si hrvatski građani mogu priuštiti ljetovanje na

BBC sastavio 10 hrvatskih

Dobar obrok često počinje pladnjem pršuta i sira, a pršut se začini ponekad i lovorom i ružmarinom

Što jesti kada dođete na ljetovanje u Hrvatsku?

BBC-jev portal GoodFood sastavio je listu od 10 najboljih hrvatskih jela i pića (i to ponajviše onih morskih), a odabrala ih je njihova novinarka i gastrospisateljica Kristin Vuković. Evo što se sve našlo na njezinoj listi.

1. Crni rižot

Na prvom mjestu hrvatskih jela koja turisti obavezno moraju probati našao se crni rižot. Pravi se od sipe ili lignje, maslinovog ulja, češnjaka, crnog vina i crnila od lignji, što daje intenzivan morski okus i crnu boju. Jelo je popularno na cijeloj hrvatskoj obali i od njega će vam se zacrniti usta i zubi, ali vrijedi toga.

2. Boškarin

Bijelo-sivi istarski volovi dugih rogova gurmanska su delicija i na drugom su mjestu. Boškarin se poslužuje u vrhunskim restoranima i konobama na razne načine, uključujući i kao carpaccio, u slanom umaku s tjesteninom ili njokima, kao salama i

odrezak ili kao juha.

3. Brudet

Treće mjesto pripalo je brudetu, ribarskom gulašu koji potječe iz talijanske regije Marche. Tradicionalno su ga ribari kuhali na otvorenoj vatri koristeći ulov od tog dana. U lonac bi dodali dovoljno octa da se varivo očuva nekoliko dana. Kao i Talijani, i primorski Hrvati u ovom jelu koriste temeljac od rajčice.

4. Buzara

Na četvrtom se mjestu našla buzara, jednostavno jelo od dagnji u vinskom temeljcu s češnjakom i krušnim mrvicama, koje je popularno diljem hrvatske obale. Buzara znači “gulaš”, a priprema se slično kao što Francuzi prave moules marinière.

5. Fritule

Sljedeća je na redu jedna slastica, a riječ je o fritulama,

“Moramo ispuniti kvalitetu usluge koju gosti traže i plaćaju, a imamo i sve bolje rezultate i u smještajnoj strukturi i infrastrukturi u turističkim mjestima. To će se još i poboljšavati uz prostorne lokalne planove, a nadamo se i novim pravilnicima koji slijede Zakon o turizmu i koji će uskoro izaći te će lokalnim sredinama i vlastima dati nove alate za upravljanje turizmom”, rekao je Glavina.

jela koje bi svi trebali probati

jedu za vrijeme blagdana. Ova pržena peciva nalik na krafne razlikuju se od regije do regije - u smjesu mogu ići žumanjci, grožđice, naribana korica limuna ili naranče, pa čak i rakija ili rum.

6. Fuži i pljukanci

Na šesto je mjesto ova novinarka stavila dvije tipične istarske tjestenine - fuže i pljukance. Fuži su domaća tjestenina u obliku pera, koja se pravi tako da se izrežu

kvadratići i svaki se komad omota oko drške drvene žlice. Istrani vole i ručno rađene pljukance, tjesteninu koja oblikom podsjeća na mahune, i njoke. “Često se po-

služuju s umakom od tartufa ili blagim crvenim umacima, poput umaka od govedine, boškarina, piletine, pijetla ili divljači.

7. Istarski pršut

Sljedeće što turisti u Hrvatskoj moraju obavezno probati je istarski pršut, koji se, za razliku od dalmatinskog koji se dimi, suši na zraku uz jaku sjevernu buru. Istarski pršut odležava najmanje 12 mjeseci, ovisno o vremenskim uvjetima i do 18 mjeseci, a dobiveni proizvod ima posebnu aromu i umjereno slan okus, koji se dobro slaže sa sirevima iz regije.

8. Malvazija i teran

Na osmom mjestu nije hrana, već piće, a riječ je o prepoznatljivim istarskim vinskim sortama malvaziji i teranu. Malvazija, pitko bijelo vino dobre mineralnosti s notama marelice i jabuke, odlično se slaže uz morska jela. Teran, robusno crveno vino, dobro se slaže s mesnim jelima, uključujući boškarin i pršut.

9. Peka

Dobar obrok često počinje pladnjem pršuta i sira. Istarski pršut se pravi od oguljenog svinjskog buta, koji se suho posoli morskom soli i začini prirodnim začinima poput papra i češnjaka, a ponekad i rinom.

Na devetom mjestu našlo se jelo od mesa i povrća popularno diljem Hrvatske - peka. Naziva se i ispod čripnje - to je doslovno hrana koja se kuha ispod terakota ili željeznog poklopca na užarenoj žeravici. Peka se može sastojati od hobotnice, janjetine, teletine ili piletine, a uz nju često ide i krumpir.

10. Tartu�i

Na posljednjem, ali ne i manje važnom mjestu, našli su se istarski tartu�i. Motovunske šume u Istri spadaju u šume s najviše tartufa na svijetu, a iako hrvatski tartu�i nisu toliko poznati kao talijanski, neki kažu da imaju jaču aromu, piše ova novinarka. Svakako su jeftiniji od talijanskih - obrok od više sljedova s velikom količinom tartufa košta upola manje nego u Italiji.

Krenula je glavna sezona na hrvatskom Jadranu

Ministar turizma Tonči Glavina

Peka - jelo od mesa i povrća popularno diljem Hrvatske

POMOĆ POSLJEDICE OLUJNOG NEVREMENA

Pedeset vojnika lokalnom stanovništvu bit će na raspolaganju dok god to bude potrebno

Hrvatska vojska pomoći će općini Bošnjaci u uklanjanju posljedica olujnog nevremena, izvijestilo je u petak Ministarstvo obrane, poručivši da će do 50 pripadnika vojske lokalnom stanovništvu biti na raspolaganju

Vojska pomaže općini Bošnjaci u uklanjanju posljedica nevremena

dok god to bude potrebno.

Odluku o korištenju Oružanih snaga RH u pružanju pomoći u uklanjanju posljedica olujnog nevremena u općini Bošnjaci donio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić na zahtjev Ravnateljstva civilne zaštite.

Od jutarnjih sati u općini

Bošnjaci bit će angažirano do 50 pripadnika Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, koji će lokalnom stanovništvu biti na raspolaganju dok god to bude potrebno, poručuju iz MORH-a.

Stanovnicima je u olujnom nevremenu praćenom vjetrom, obilnom kišom i jakom tučom u ponedjeljak prouzročena velika šteta.

Posljedice su vidljive na svakom koraku u Bošnjacima, u kojima gotovo nema kuće koja nije stradala. Porazbijani su krovovi, fasade i automobili. Oštećena je i seoska crkva kao i osnovna škola.

Tuča je nanijela veliku štetu na stambenim i gospodarskim objektima te poljo-

Oštećeno više od 1100 kuća

ĐAKOVO MANIFESTACIJA KOJA

Đakovački vezovi- bogatstvo

Vrhunac manifestacije bio je u nedjelju kada su gradskim ulicama Đakova prošle brojne folklornih skupine, jahači i okićene svatovske zaprege

GU zadnjih 20 godina u Hrvatskoj je ubijeno preko 400 ženu i pri vrhu smo po femicidu, kazala je Glasovac

Dok desna saborska oporba traži zabranu najavljenog uvođenja Rodnih studija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i derati�ikaciju Istanbulske konvencije, lijeva oporba pozdravlja uvođenje tog programa i traži prestanak ignoriranja i provođenje Istanbulske konvencije.

Sabina Glasovac (SDP) je istaknula da je po hrvatskom Ustavu zajamčena sloboda i ne vidim ništa sporno u Rodnim studijama i istraživačkom prostoru koji će proučavati rodnu ravnopravnost i time pridonijeti da unaprije-

zacijskom odboru, koji su ove godine u partnerstvu s Republikom Bugarskom, uspjeli i sada privući brojne posjetitelje i folklorna društva, koja će ovdje nastupati, i približiti ono što znači Slavonija, Hrvatska, ono što volimo i što jesmo”, naglasio je premijer Plenković

I zato će Vlada RH i ubuduće podupirati Vezove i niz drugih manifestacija u Općinsko-slavonskoj županiji, Slavoniji, Baranji i Srijemu, cijeloj Hrvatskoj, poručio je Plenković.

U Bošnjacima je oštećeno više od 1100 obiteljskih kuća na čijim je kroviš�ma sanacija započela, a i županija je upu�la apel ostalim vukovarsko-srijemskim gradovima i općinama za pomoć u crijepu, koji je u Bošnjacima i Županji najpotrebniji.

“Svaka kuća je u Bošnjacima

pretrpjela neku štetu, što i nije čudo ako se zna da je led bio promjera teniske lop�ce te je nezapamćeno u ovim krajevima. Štete se trenutačno na stambenim objek�ma procjenjuju na nekoliko milijuna eura i mi ćemo učini� sve kako bi se one što prije sanirale”, poručile su općinske vlas�.

Hrvatski vojnici na ispomoći privrednim kulturama, a tijekom radova jedna osoba teže je ozlijeđena pri padu s krova.

Iz Općine Bošnjaci poručili da su svjesni razmjera štete, ali su i pozvali stanovnike da se ne penju na krovove dok je mokro zbog opasnosti od pa-

dova. Vrijeme bi trebalo biti dobro narednih 10-ak dana i stići će se sve sanirati, poručili su.

Brojni dobročinitelji donirali su stradalim Bošnjačanima crijep, a najtraženiji su krovopokrivači.

Desna oporba traži zabranu Rodnih studija, lijevi pozdravljaju uvođenje

dimo rodnu ravnopravnost kako bismo bili društvo jednakih i ravnopravnih.

Zahtjev Marijana Pavličeka (Hrvatski suverenisti) da se derati�icira Istanbulska konvencija popratila je komentarom da oni moraju opravdati svoj smisao postojanja, skrenuti pažnju na sebe i ‘pecati’ u biračkom tijelu koje dijele s HDZ-om jer

smatraju da pripada njima i da su oni pravovjerni.

„Prihvaćanje Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji bitan je iskorak u Hrvatskoj oko kojeg smo postigli značajan politički i društveni konsenzus. Ona je prijeko potrebna i treba inzistirati da se ona provodi kroz edukaciju i prevenciju”, naglasila je.

Upozorila je da je u zadnjih 20 godina u Hrvatskoj je ubijeno preko 400 ženu i pri vrhu smo po femicidu.

Svaka žena u Hrvatskoj ima pravo živjeti slobodan život, bez batina, a nove generacije treba educirati kako ovo društvo treba biti bazirano na kulturi dijaloga, uvažavanja i poštivanja svakog ljudskog bića, poručila je.

lazbeno-scenskom slikom Sjaj nam sunce domovini slatkoj, ispred katedrale u Đakovu svečano su u petak otvoreni 58. Đakovački vezovi. Ovogodišnja zemlja partner je Bugarska, a premijer Andrej Plenković istaknuo je da su Vezovi bogatstvo hrvatske kulture, tradicije, identiteta. U nazočnosti predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, brojnih ministara, saborskih zastupnika, đakovačkog biskupa, brojnih Đakovčana i njihovih gostiju. Đakovačke vezove je proglasio otvorenim gradonačelnik Đakova Marin Mandarić koji je podsjetio da su prošlogodišnji proglašeni turističkim događajem godine.

“Kada smo dobili poziv da budemo zemlja partner na jednom od najpoznatijih festivala, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu, Đakovačkim vezovima, nismo razmišljali hoćemo li, nego smo samo razmišljali da to bude što bolje. Hvala vam na prilici da Bugarska višestruko predstavi svoje ljepote i mogućnosti”, rekla je veleposlanica Nikolaeva Krulova. Podsjetila je na zahvalnost Bugara biskupu Josipu Jurju Strossmayeru.

“Uvijek nam je izuzetno zadovoljstvo doći u Đakovo, na Đakovačke vezove i vidjeti bogatstvo hrvatske kulture, tradicije, identiteta. Želim čestitati gradu Đakovu i svima u organi-

Glazbeno-scenska slika, rađenoj i ove godine prema scenariju đakovačkog književnika Mirka Ćurića, i u režiji Darka Milasa, naslovljena je prema dijelom izmijenjenom stihu hrvatskog književnika i političara Luke Botića kojem je i bila posvećena tema ovog programa, Nastupili su brojni

U povorci i Hrva� iz Pertha te iz če�ri američke države

U svečanoj povorci okupilo se 55 kulturno-umjetničkih društava iz cijele Hrvatske ali i šire. Neke od folklornih skupina s�gle su iz čak če�ri američke države, iz Wisconsina, iz Ohioa, iz New Yorka i Kalifornije. S�gli su i Hrva� iz Pertha.

Manifestacija je međunarodnog karaktera jer na njoj sudjeluje oko sedamdesetak folklornih skupina iz cijelog svijeta, s oko če�ri �suće izvođača. Svaka skupina ima drugačiju nošnju, a svaka nošnja drugačiji vez.

‘Ne vidim se na Pantovčaku, ali ako

Gavran je negirao da je od HDZ-a dobio prijedlog da bude njihov predsjednički kandidat

Predsjednik Matice hrvatske i književnik Miro Gavran, koji se u medijima navodi među imenima koje bi HDZ mogao istaknuti kao svog predsjedničkog kandidata, kazao je u srijedu da se ne vidi na Pantovčaku i da je ispunjen radom u Matici i pisanjem, ali i dodaje – ako se zasiti toga, razmislit će.

“Ne vidim se na Pantovčaku. Nadam se da neću biti kandidat. U ovom trenutku se bavim jedino Maticom Hrvatskom i svojim pisanjem. Jako puno prijedloga dolazi, ljudi osjećaju da možda ono

što sam radio u Matici hrvatskoj može biti zanimljivo, ali time se doista nisam bavio niti razgovarao”, odgovorio je Gavran novinarima na pitanje vidi li se na Pantovčaku nakon svečanosti otkrivanja spomen-ploče u povodu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku. Negirao je da je od HDZ-a dobio prijedlog da bude njihov predsjednički kandidat, dodavši da je u zadnjih 25 godina dobio prijedlog da se politički angažira od sedam ili osam stranka.

“Mnogi ljudi mi sugeriraju

Nevrijeme je odnijelo brojne krovove s kuća

Miro Gavran, predsjednik Ma�ce hrvatske

Detalj sa svečanog otvorenja 58. po redu Đakovačkih vezova

KAZUJE ONO ŠTO VOLIMO I ŠTO JESMO

ske kulture, tradicije i identiteta

glumci osječkog HNK, glazbeni solisti, KUD-ovi, tamburaški sastavi i dr. Književnik i političar Luka Botić je, naime, dio života proveo radeći i stvarajući u Đakovu gdje je, 1863. godine, i umro i pokopan.

Program 58. Đakovačkih vezova nastavljen je u subotu, 6. srpnja, kada je, uz ostalo, partnerska Bugarska na gradskom korzu predstavila svoju gastronomiju i stare zanate, a njezin Ansambl za folklornu pjesmu i ples iz grada Sandanski u Strossmayerovom je parku, izveo folklorni program.

Vrhunac manifestacije bila je svečana povorka koja se održala u nedjelju, 7. srpnja gdje su gradskim ulicama Đakova prošle brojne folklornih skupine, jahači i okićene svatovske zaprege što su pratile tisuće ljudi. Od 1967. godine, kada su održani prvi Đakovački vezovi, pa sve do danas glavna manifestacija Đakovačkih vezova održava se svake godine u srpnju. Tako se svakoga ljeta u srcu Slavonije okupi na stotine folklornih društava te tisuće sudionika koji pjesmom, plesom i predivnim nošnjama čuvaju tradicije svojih krajeva kroz Đakovačke vezove.

Posjetitelji mogu uživati u tradicijskim priredbama, kušanju slavonske kuhinje, glazbenim programima od tradicijskih do raznih drugih izvođača, plesu i brojnim drugim kulturnim, turističkim i zabavnim priredbama.

Đakovački vezovi su manifestacija koja je čuvar izvornosti ovoga kraja, ali i ostalih krajeva Hrvatske i inozemstva uči mlade, i podsjeća stare na važnost očuvanja običaja.

se zasitim Matice, razmislit ću’

da se kandidiram, nakon što su krenule medijske špekulacije, ali ja moram zaista obaviti sve što imam u Matici. Ne vidim se u tome, zaista sam ispunjen ovim što radim kao predsjednik Matice hrvatske i kao književnik i nisam stigao razmišljati o tako nečemu”, kazao je.

Na pitanje hoće li razmisliti o mogućnosti predsjedničke kandidature, odgovorio je - “ako se zasitim Matice i pisanja, razmislit ću”, kazao je. Saborski zastupnik HDZ-a Ivan Malenica izjavio je u Saboru da nema informaciju da njegova stranka razmatra Miru Gavrana kao svog predsjedničkog kandidata. Nemam tu informaciju, ali naravno da Gavran uživa visoki stupanj ugleda i po-

štovanja u javnosti, kazao je. Kada za to dođe vrijeme, HDZ će istaknuti svog kandidata za kojeg vjerujem da će i pobijediti na predsjedničkim izborima, poručio je Malenica.

Ivana Kekin (Možemo!) ustvrdila je da je “Gavran pokazao zavidno samopouzdanje u svom prvom osvrtu na tu temu”. Što se njezine stranke tiče, kazala je da imaju jako puno dobrih i kvalitetnih ljudi među kojima će do jeseni izabrati kandidata.

“Kada kažem da nije isključeno da i ja budem kandidatkinja, to znači da sam spremna uhvatiti se u koštac ako bi do toga došlo. Naša stranka ne funkcionira na razini osobnih ambicija nego

POVEZNICA BIO ČLAN

Tada je rekao da je granatiranje Vukovara bilo toliko strašno da su i ptice prestale pjevati, prisjeća se Vesna CrnićGrotić

Keir Starmer obećao je donijeti promjene Velikoj Britaniji kao njezin sljedeći premijer nakon što je njegova Laburistička stranka u petak uvjerljivo pobijedila na

Novi

britanski premijer bio je odvjetnik

Hrvatske u tužbi protiv Srbije u Haagu

parlamentarnim izborima, okončavši 14 godina vladavine konzervativaca.

Laburisti lijevog centra trebali bi osvojiti golemu većinu u parlamentu od 650 mjesta, a konzervativci Rishija Sunaka imat će najgori rezultat u dugoj povijesti stranke jer su ih birači kaznili zbog visokih troškova života, loših javnih usluga i niz skandala.

“Promjene počinju sada”, rekao je Starmer u pobjedničkom govoru, okončavši tako 14 godina vladavine konzervativaca.

Njegova poveznica s Hrvatskom je činjenica da je bio dio pravnog tima u tužbi za genocid koju je Republika Hrvatska povela protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu. Početkom ožujka 2014.

Starmer je uime hrvatskog pravnog tima pred sucima ICJ-a imao nastup obrazlažući dio tužbe koji se odnosi na ratne zločine tijekom opsade, razaranja i nakon pada Vukovara.

– Bio je s nama i u pripremnoj fazi i tijekom rasprava na sudu – sjeća se Vesna Crnić-Grotić, voditeljica hrvatskog pravnog tima u toj tužbi pred ICJ-em, koja je na kraju, u presudi, odbačena.

razmišljamo dugoročno što je najbolje za našu stranku i političku scenu i onda donosimo stratešku odluku tko će najbolje nositi tu utrku i onda potencijalno obavljati taj posao”, poručila je Kekin. Dalija Orešković (DOSIP) smatra da HDZ neće imati dobrog protukandidata Zoranu Milanoviću jer, kaže, da ga ima i da ga može stvoriti, taj bi već osvanuo na javnoj sceni. “Jasno mi je da će HDZ pokušati ‘pecati’ i izvan svog uobičajenog bazena, ali mislim da ljudi koji imaju određeni intelekt mogu procijeniti stanje na političkoj sceni i isplati li im se uopće ulaziti u unaprijed izgubljene bitke i mislim da Miro Gavran neće nasjesti na takav trik”, ocijenila je.

– Kako smo u pripremnoj fazi razgovarali sa svjedocima, on je za svoj nastup pred sucima iskoristio rečenicu jednog našeg svjedoka, koji je rekao da je granatiranje Vukovara bilo toliko strašno da su i ptice prestale pjeva-

ti. Starmer je imao baš jako lijep i snažan govor o padu Vukovara – dodaje profesorica Crnić-Grotić, bivša dekanica Pravnog fakulteta u Rijeci. Starmera je u hrvatski je pravni tim doveo Philippe Sands, profesor prava na University College London, jedan od osnivača odvjetničkog ureda Matrix iz Londona koji je Hrvatska angažirala u svojoj tužbi.

Starmer je tada bio okončao svoj mandat glavnog državnog tužitelja za Englesku i Wales, a kako je bio na glasu kao vodeći pravni stručnjak ne samo na području kaznenog nego i međunarodnog prava, kao i na području zaštite ljudskih prava, na Sandsovu preporuku hrvatski pravni tim rado ga je primio u svoje redove kao pojačanje.

srpske agresije’

‘Borio sam se za pravdu za žrtve

Devet godina nakon rada u hrvatskom pravnom �mu u tužbi pred ICJ-em Starmer je u britanskom parlamentu u ožujku 2023., u raspravi s temom ruske agresije na Ukrajinu, spomenuo kako se, prije ulaska u poli�ku i u parlament u Westminsteru, “u Haagu borio za pravdu za žrtve srpske agresije”. Spomenuo je to u kontekstu svog pitanja premijeru Rishiju Sunaku o tome slaže li se da ruski predsjednik Vladimir Pu�n i njegovi suradnici trebaju bi� optuženi u Haagu i suoči� se s pravdom.

Sabor nakon 15. srpnja seli u prostore Hrvatskog vojnog učilišta

Zgradu Sabora nagrizao je ‘zub vremena’ i oštetili su je zagrebački i petrinjski potres u ožujku i prosincu 2020.

Nakon što 15. srpnja završi redovan rad, Hrvatski sabor počet će preseljenje u prostore Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ na Črnomercu gdje bi trebao ostati do završetka cjelovite i energetske obnove zgrade na Trgu svetog Marka. Preseljenje ureda predsjednika i potpredsjednika Sabora, predsjednika odbora, klubova zastupnika, zastupnika te zaposlenika Stručne službe, bit će od 15. srpnja do 15. rujna, prema planu prese-

ljenja, stoji u obavijesti koju je u petak zastupnicima odaslao tajnik Sabora Davor Orlović. Zgradu Hrvatskog sabora, koja ima status zaštićenog kulturnog dobra, nagrizao je ‘zub vremena’ i oštetili su je zagrebački i petrinjski potres u ožujku i prosincu 2020. i obnova joj je nužna. Procjena

je da će ona potrajati dvije, tri godine, koliko će Sabor biti u gostima na HVU na Črnomercu. Na početak obnove čekalo se poprilično, tom su kumovale složene procedure javne nabave, poništavanja javnog natječaja, odnosno odustajanja izabranog izvođača.

Obnova će traja� dvije do tri godine

Keir Starmer, čelnik Laburista koji su pobijedili na izborima

Vesna Crnić-Gro�ć

Đakovom su defilirane narodne nošnje iz svih krajeva svijeta

Okićene svatovske zaprege bile su posebna atrakcija

KOMEMORACIJA HRABRI REVOLUCIONARI, PRIPADNICI 'BUGOJANSKE SKUPINE'

Snažna i dostojanstvena 52. obljetnica akcije 'Feniks '72.'

Nazočni su sudjelovanjem na sv. misi i komemoraciji zahvalili na žrtvi hrabrim hrvatskim domoljubima koji su u drugoj polovici lipnja 1972. pokušali dignuti ustanak protiv ondašnjeg komunističkog režima

Priredili: Marinko SOSA i Ivan BUTKOVIĆ

Uorganizaciji Hrvatskog katoličkog društva Sarajevo, u Rumbocima u Bosni i Hercegovini 29. lipnja služena je spomen-misa za pripadnike revolucionarno-vojne postrojbe "Feniks '72." koju je činilo 19 junaka Hrvatskog revolucionarnog bratstva, u puku poznatijom pod nazivom "Bugojanska skupina".

Spomenutog nadnevka obilježena je pedeset druga obljetnica dolaska hrvatskih ratnika i branitelja u lipnju 1972. godine s nakanom pokretanja šire pobune i ustanka protiv tadašnjeg jugokomunističkog režima - ''s ciljem da se ne zaborave žrtve utkane zlatnim slovima u knjigu hrvatske nacionalne povijesti'', ističe Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo u svom pozivu na komemoraciju u Rumbocima.

Komemoracije za pripadnike skupine "Fenix" na tom području prethodnih godina održavale su se na planini Raduši, gdje se i dogodio prvi ratni sukob s vojnom policijom JNA, a misno slavlje u Uskoplju gdje su se iskrcali iz zarobljenog kamiona, a ove godine zbog opravdanih razloga organizatori su spomen na 52. obljetnicu odlučili prenijeti na prostor župe Rumboci.

Misno slavlje održano je u crkvi svetog Franje Asiškog u Rumbocima, a predvodio ga je don Mato Križanac uz suslavlje fra Ilije Jurića i don Ante Kutleše.

Vlč. Križanac dio propovijedi posvetio je prikazu značaja revolucionarnog dijela tog pothvata, ističući njegov značaj u tadašnjim međunarodnim zbivanjima i njegovu državotvornu i domoljubnu vrijednost koja je bila putokaz i preteča Domovinskog obrambenog rata.

Nakon sv. mise, u komemorativnom dijelu rodbina poginulih, branjitelji, izaslanstva vlasti i štovatelji su pohodili spomenik Iliji Lovriću i zajedničko spomen-obilježje "feniksovcima" koje je postavljeno uz županijsku cestu Rama - Tomislavgrad. Tu su položeni vijenci, zapaljene svijeće, a molitvu je predvo-

dio mjesni župnik fra Ilija

Potom se nazočnima obratio predsjednik HKKD-a Sarajevo Ante Prskalo koji je, uz ostalo, istaknuo: ''Svi nazočni su današnjim sudjelovanjem na sv. misi i komemoraciji zahvalili na žrtvi hrabrim hrvatskim domoljubima koji su u drugoj polovici lipnja 1972. pokušali dignuti ustanak djelujući na planini Raduši između Bugojna, Uskoplja i Rame, protiv ondašnjeg komunističkog sustava, s ciljem uspostave samostalne i neovisne hrvatske države.'' Ovogodišnja komemoracija 52. obljetnice revolucionarne akcije "Feniks '72." završila je u popodnevnim satima druženjem na ručku i ugodnim razgovorima u Ramskoj kući na Makljenu, uz sjećanje na nezamjenjivog don Antu Jelića. Komemoracija u istarskom gradiću Tinjanu Pretprošle nedjelje nas sedmero iz Hrvatske uzdanice iz Zagreba ujutro smo krenuli prikladnim vozilom u Istru, na komemoraciju za Viktora Kancijanića u Tinjanu. Nakon kraćeg odmora u Pazinu, odnosno razgledavanja doline grandioznog ponora najdulje istarske ponornice Pazinke, krenuli smo dalje. U daljnjoj vožnji, uživajući u skladu istarskih krajolika, ubrzo smo stigli u nedaleki

gradić Tinjan, znan još u rimsko doba, a sada poznat i kao "općina istarskog pršuta".

Nedugo iza nas na mjesto okupljanja stiže iz Zadra bivši Melbouržanin Bepo Bubnjar, koji je krajem '70-ih u bivšoj državi optužen kao "haerbeovac": odrobijao je šest godina i dragovoljac je Domovinskog rata.

Nakon Bepa stižu melbournški Istranin Serđo Marušić i Primorac s Krka Nikola Gršković, bivši igrač melbournške Croatije. Nikola je osim nogometa volio i folklor pa se u Melbourneu družio s folklorašima iz Hrvatske mladeži; zbog "nogometa i folklora" je odrobijao dvije godine u KPD-u "Stara Gradiška" jer je slučajno, baš u lipnju '72. tijekom upada "feniksovaca" stigao u posjet svojima na Krku pa je, uz ostalo, sumnjičen i kao "HRB-ova izvidnica".

Nakon pozdrava s pristiglim dvojcem na terasi lokalnog restorana pridružio nam se i Bože Vukušić, stigavši iz Pule gdje je Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva organizirao 6. hrvatski iseljenički kongres na tamošnjem Filozofskom fakultetu.

Bože Vukušić, voditelj predstavništva Počasnog bleiburškog voda (PBV-a) u Hrvatskoj na spomenutom kongresu održao je izlaganje pod naslovom „Odnos austrijske politike prema komemoraciji na Bleiburškom polju“.

Treba spomenuti i da je ugledni slovenski istraživač Igor Omerza održao referat pod naslovom „Slovenska Udba i Počasni bleiburški vod“. Moderator je bio Marin Sopta, voditelj Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i organizator Kongresa.

Nakon pozdrava, priča o prošlim dogodovštinama i razgovora valjalo se pridružiti koloni štovatelja života i djela Viktora Kancijanića, koju su kroz mjesto prema groblju predvodili stjegonoše s tri hrvatske zastave.

Sažeti prikaz komemorativnog programa kod spomenika te svete mise kod kapelice Božanskog milosrđa u šumarku mladih hrastova u nedalekom mjestu Mofardini Bože Vukušić je objavio na svom Facebook portalu, koji ovdje prenosimo: "Dana 30. lipnja u istarskom gradiću Tinjanu održana je komemoracija za Viktora Kancijanića, člana Skupine Feniks '72. pod pseudonimom 'Veli Jože', koji je poginuo 2. srpnja 1972. u jednom zaseoku u Rumbocima pokraj samog Ramskog jezera. Njegovu pogibiju detaljno sam opisao u knjizi 'Hrvatsko revolucionarno bratstvo – rat prije rata'. Najprije je priređen komemorativni skup pokraj spomen obilježja u znak sjećanja na Viktora Kancijanića na mjesnom groblju u njegovom rodnom Tinjanu.

Inicijativu za podizanje spomen ploče 2012. godine predvodio je Boris Morfadin, sumještanin Viktora Kancijanića, uz podršku istarskog ogranka Družbe Braća hrvatskog zmaja.

Urbanističko i kiparsko uređenje koordinirala je udruga Hrvatski križni put (čiji je predsjednik Vice Vukojević, a glavni tajnik Bože Vukušić).

Akademski kipar Zdenko Galić iz Gruda u Hercegovini izradio je reljef Viktora Kancijanića, a zagrebački arhitekt Petar Babić, rodom iz Šestanovca u Dalmatinskoj zagori, autor je urbanističkog rješenja. (Doista svehrvatsko spomen obilježje, n. op.)

Molitvu pokraj spomen obilježja predvodio je umirovljeni biskup porečko-pulski mons. Ivan Milovan, kojemu je kao biskupu dugo godina glavni tajnik bio pokojni vlč. Mario Kancijanić, brat Viktora Kancijanića. Prigodnu riječ pokraj spomen obilježja održala je u ime Družbe Braća hrvatskog zmaja mr. sc. Tatjana Tomaić. Potom je služena sveta misa zadušnica za Viktora Kancijanića koju je predslavio također umirovljeni biskup porečko-pulski u miru mons. Ivan Milovan, nakon čega se nazočnima obratio bivši istarsko-hrvatski politički emigrant iz Australije Serđo Marušić, član udruge Hrvatska uzdanica, čiji su članovi u većini bili i pripadnici Skupine Feniks ’72. Nakon svete mise većina nazočnih se uputila u nedaleki prostor gdje su organizatori priredili druženje, uz istarske delicije, hrvatske davorije i izvorne istarske napjeve, pa je svehrvatsko domoljubno druženje potrajalo do večernjih sati."

Jurić.

Pozivnica za odavanje počas� u Tinjanu

Misu zadušnicu predvodio je biskup u miru mons. Ivan Milovan

Molitva kod spomenika Ilije Lovrića

Spomenik 'feniksovcima' na županijskom putu Rama –Tomislavgrad

Okupljeni u Tinjanu na komemoraciji za Viktora Kancijanića

CLIFTON HILL HRVATSKA KATOLIČKA ZAJEDNICA SV. NIKOLE TAVELIĆA

Dirljiv oproštaj od našeg Alexandera na Footscrayju, svirale su orgulje, suze su

Sve nas duša boli što nas je Alexander napustio. Boli nas što se moramo oprostiti od osobe koju smo voljeli. U takvom osjećaju puštamo suze iz naših očiju, rekao je na oproštaju vlč. Bosiljko Rajić

Na groblju u Footscrayu u subotu, 6. srpnja, uz veliki broj vjernika, vlč. Bosiljka Rajića i vlč. Velimira Maglicu, sahranjen je Alexander McPherson.

Prije toga je u 10 sati služena sveta misa u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Misu zadušnicu služio je župnik Bosiljko Rajić, uz koncelebraciju vlč. Velimira Maglice.

Crkva je bila potpuno ispunjena, kao i kor i dvorana u kojoj je bio postavljen projektor kako bi što veći broj ljudi koji su pristigli na posljednji ispraćaj mogao pratiti misu zadušnicu.

Prema nekim procjenama, bilo je više od 700 ljudi. Misu, kao i posljednji ispraćaj na groblju, pogrebna tvrtka Newlands Funerals omogućila je pratiti i putem video poveznice, te se prijenos mogao pratiti i u Hrvatskoj.

Od pokojnog Alexandera oprostili su se njegovi roditelji i njegove sestre, šira obitelj, članovi Lastovskog društva u Australiji koji su došli odjeveni u lastovske narodne nošnje, članovi Bratovštine vitezova sv. Petra i Pavla, članovi HKUD-a Lado Geelong, učitelji i učenici Hrvatske škole, članovi Australsko-hrvatskog kongresa, brojni vjernici HKC-a Sunshine, HKC-a Springvale, HKC-a Geelong, veleposlanica RH u Australiji Betty Pavelich, predstavnici brojnih hrvatskih organizacija i grupa u kojima je pok. Alexander sudjelovao, pomagao i sam bio aktivan član. Svoje izraze sućuti uz cvijeće poslao je Joseph G. Petrić u ime Generalnog konzulata RH u Melbourneu, a

koji trenutno nije u Melbourneu. Brojni prijatelji doputovali su i iz drugih australskih država; kolege s fakulteta, članovi organizacije "Sunbury Showa"…

Teško je i nabrojiti sve one koji su sa suzama u očima nakon sv. mise slušali riječi oproštajnih govora uz dirljiv video snimak s fotogra�ijama iz obiteljskog albuma, fotogra�ijama na kojima se smiješi uz svoje prijatelje…

Na orguljama koje je svirala Ana Erceg, uz predivne glasove sestara Erceg, zatim članica lastovskog društva, pjesme Kate Jurjević, kao i ostatka crkvenog zbora, posljednji put Alexander je ispraćen iz njemu posebno drage crkve u kojoj je posljednjih godina sklapao svoje ruke u molitvu - molitvu u koju danas i nadalje stavljamo i njegovo ime.

Poslije ukopa svi su bili pozvani na karmine u talijanski klub u Altoni, nedaleko od groblja.

Oproštajne riječi uputio je i mons. Bosiljko Rajić:

- Draga ožalošćena zajednico!

Okupili smo se kako bismo se pomolili Bogu za Alexandera i kako bismo dali podršku i utjehu jedni drugima, posebno njegovim roditeljima i cijeloj njegovoj obitelji.

Aleksanderevu dušu preporučujemo Božjem milosrđu i upravo zato služimo ovu misu zadušnicu.

Danas na ispraćaju zemnih ostataka Alexandera osjećamo se bespomoćni, žalosni i napušteni.

Čuli smo u evanđelju kako je Isus umro na križu. On umire u jednoj posvemašnjoj osamljenosti i napuštenosti od Oca, sam na križu. Tako nam se čini i odlazak našeg Alexandera koji se događa u posvemašnjoj napuštenosti i osamljenosti. Izgleda kao da je Bog u tim trenucima bio daleko kao što je izgledalo da je bio daleko od Isusa na križu. Ali ipak, ja vjerujem da je Bog i kod njega bio blizu u njegovoj osamljenosti i napuštenosti, bio je Bog blizu u Isusu Kristu koji je i sam

patio i osjetio tu osamljenost na križu.

Vjerujemo da je Isus na sebe uzeo tešku smrt na križu kako bi s nama bio u našim patnjama i smrti. Isus je umro na križu za našeg Alexandera. Bog je solidaran s nama u životu i smrti.

Ja vjerujem da pokojni Alexander u času smrti nije bio sam. Ovaj Bog koji je za nas neshvatljiv, koji je za nas podnio smrt na križu, ovaj Bog je bio u tamnim časovima njegova života.

On je s njim patio i s njima je umro. Budući da je to tako možemo imati čvrstu nadu da je on sa svojim Bogom i uskrsnuo.

Danas nam misli prolaze kroz glavu i postavljamo si sebi mnoga pitanja na koja ne znamo odgovoriti. I ne trebamo postavljati mnoga pitanja, nego trebamo razmišljati o tuzi, tugovanju i utjehi. Naše duše ne možemo utješiti ako im ne dopustimo da budu tužne. Samo onda kada je duša tužna i kada plače moguće je dušu utješiti.

Sve nas duša boli što nas je Alexander napustio. Boli nas što se moramo oprostiti od osobe koju smo voljeli. U takvom osjećaju puštamo suze iz naših očiju.

Tuga i utjeha nemaju nikakve veze s razmišljanjem o tome što je bilo i kako je bilo. I ako razmišljamo onda se prisjećamo svega dobroga iz života pokojnog Alexandera i o tome pravimo re�leksije kako bi nam se otvorio novi put kojeg moramo slijediti. Alexander je bio dobar, požrtvovan, radišan, društven, ljubazan i u svakom trenutku spreman za pomoći. Volio je ovu našu crkvu i za nju je izgarao. Nemoguće bi bilo prebrojiti koliko je vremena potrošio za organiziranje i dizajniranje u crkvi i na oltaru.

Dao je svoj doprinos školstvu, kulturi, očuvanju hrvatske kulturne baštine. Poznavao je crkveno pravo, liturgiju, latinske i staroslavenske obrede, bio je na čelu ministranata, čitača. Neu-

groblju u samo tekle…

morno je pripremao liturgijske tekstove preko tv-ekrana u crkvi. Njegovao je starine poput sakralnih predmeta koje smo vidjeli na oltaru, misne robe koje smo isto tako vidjeli na oltaru. Kupovao je neke važne sakralne predmete, knjige i crkvenu robu i darovao je to crkvi. Bio je dobar suradnik našim udrugama i volonterima. Izvrsno nas je povezivao s crkvenim institucijama i pripremao za zajedničke nastupe na internacionalnim misama i suradnju s Bratovštinom Vitezova svetog Petra i Pavla. To su nam sjećanja na njega.

U prisjećanju na sve dobro što je činio znamo da je neka tamna sjena ležala u duši i da je silno patio. Mi stoga patimo i tugujemo za pokojnim Alexanderom pa se stoga prisjećamo svega dobra koje je činio i radi toga moramo biti zahvalni. To su lijepe uspomene koje moramo njegovati.

Osim dobra kojeg se moramo prisjećati moramo se prisjetiti i njegova križa, patnje i boli koju je nosio. Prisjetimo se i osoba koje su mu bile potpora i oslonac u tim teškim trenucima.

Njegova majka i otac, njegove sestre, djedovi i bake, rodbina, odgojili su ga i pomogli mu da izraste u krasnu osobu.

Suzana Fantov bila mu je kao majka, sestra, prijatelj, odgojitelj i savjetnik. Velika potpora i pomoć su mu bile

HKUD Lado Geelong i Udruga učitelja hrvatskog jezika

Viktorije uputili iskrenu sućut

Iako nas je Alex napustio, njegovo nasljeđe i dalje živi. Bio je predivna osoba - i upravo to svjedoči o obitelji koja ga je odgojila i vjeri koja ga je vodila, kazala je Anita Jurleta

Od prerano preminuloga Alexandera Mc Phersona u ime

HKUD-a Lado Geelong i Udruge učitelja hrvatskoga jezika Viktorije oprostila se Anita Jurleta, čiji govor prenosimo u cijelosti:

"U ime Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Lado Geelong ovim putem upućujemo našu iskrenu sućut Alexandrovoj obitelji i svima vama ovdje prisutnima.

Za one koji me ne poznaju, zovem se Anita, a Alex je bio moj bliski prijatelj kojeg sam imala čast upoznati ovdje tijekom vremena provedenog u Ladu.

Helena Buljan i "teta" Lucija Kolenda. Vlč. Velimir je bio kao otac, brat, prijatelj, učitelj i odgojitelj. Te osobe su ga voljele i suosjećale su s njime, a on je u njima našao nešto lijepo i dragocjeno.

Mi smo znali za njegovu patnju i zato smo ga stalno držali u našem društvu i uključivali smo ga u mnoge akcije samo da bude s nama i da nije osamljen. On je koristio svaki trenutak da bude s nama i tome se uvijek radovao.

Nažalost, ta njegova beskrajna težnja za mirom je bila jača od svega ovoga svijeta. I ta težnja ga je odvela u vječni mir i počinak. Stoga, dok vas možda boli dublje nego ikad prije, molimo zajedno. Iako Alexander više nije s nama ovdje na zemlji, još uvijek se možemo nadati da on nije izvan dosega naših molitava i da nijedna molitva nije uzalud potrošena u Božjem kraljevstvu.

Dragi Bože, zahvaljujemo ti za život Alexandera. Mislimo na sve ono dobro koje je u životu činio i na sve ono što je u životu patio. Svi smo zapanjeni činjenicom da je njegov život tako rano ugašen i ne možemo procijeniti patnju onih koji ga iskreno vole. Dobri Bože, primi ga u svoje naručje i neka nađe svojoj duši mir za kojim je beskrajno čeznuo. Bože, svima nama daruj snage da u vjeri koračamo naprijed prema ostvarenju vječnoga života. Počivao u miru Božjem!

Alex je moj dragi prijatelj koji nas je prerano napustio, no njegovo sjećanje živjet će kroz neizbrisivi trag koji je ostavio po naše živote. Alex je bio posve jedinstvena, posebna osoba koja je utjelovljivala ono najbolje od ljudskog duha.

Od trenutka kada sam ga upoznala, prije oko pet godina kada smo kao plesači djelovali u Ladu, odmah sam primijetila koliko je jedinstven i koliko je duboko njegovo znanje i razumijevanje politike, koliko je snažna njegova katolička vjera i koliko je zaposlen.

Za razliku od mnogih drugih mladih ljudi u dvadesetima koje sam poznavala, on je bio siguran u pravac kojim u životu želi krenuti i živio je život pun svrhe. Tijekom vremena koje smo proveli u Odboru Lada bolje smo se upoznali i tako sam počela cijeniti njegovu toplinu, velikodušnost i posvećenost tomu da svijet učini boljim.

Postao je bliski prijatelj i mudar mentor sa svojih 26 godina i svjetlost koja je vodila mnoge u našoj zajednici. Njegova duboka katolička vjera i hrvatsko nasljeđe bili su izvor neizmjernog ponosa koji je dijelio otvoreno i s ushićenjem, a posebice je bio ponosan kada je govorio o svom voljenom Lastovu.

Ono čega ćemo se najviše sjećati u vezi s Alexom jest njegova sposobnost i posvećenost stvaranju promjena nabolje i služenje njegovoj zajednici. Imao je otvoren um i želju za učenjem i znao je slušati ljude čak i kada se nije slagao s njima.

Uspješno je uspostavljao veze i gradio odnose s ljudima svih dobi. Starije generacije voljele su ga jer im je pružao pažnju i strpljenje i kada je riječ o pružanju potpore i kada ih je trebalo poslušati. Uzeo si je vremena kako bi razgovarao s ljudima i uvijek je bio prisutan netko koga je valjalo pozdraviti i popričati koju riječ tako da je bez poteškoća imao veliku i sretnu mrežu poznanstava.

Kada govorim o sebi osobno, naši su razgovori bili izvor neizmjerne utjehe i usmjerenosti, zauvijek sam zahvalna za priliku što sam mogla naučiti nešto iz njegova gledišta i razviti prijateljstvo koje smo dijelili.

Alex je s radošću volontirao dijeleći svoje vrijeme i talente među brojnim organizacijama. Svim srcem ulazio je u sve čime se bavio i bez obzira je li time usavršavao svoje plesne pokrete sa svoje 'dvije lijeve noge' ili služio u odborima s nepodijeljenom pažnjom podučavajući učenike u sklopu programa Hrvatskih studija Viktorije (Victorian CroatianVCE) koji djeluje u okviru Viktorijske škole stranih jezika, a svoje je vrijeme odvojio i za Crkvu. Mlađi članovi Lada uvijek će se sjećati njegova humora, njegova izvrsnog osjećaja za modu i sposobnosti da među svima nama bude svoj.

Sjećat ćemo ga se kao dobro obučenog u majicu i elegantne hlače na putu za Adelaide dok smo mi ostali nosili udobniju odjeću, no on je jednostavno bio takav, uvijek dobro obučen. U prostoriju bi uvijek ušao sa smiješkom na licu, s kaputom prebačenim preko ruke i kišobranom pod pazuhom dok je druga ruka držala torbu. Uvijek ću se sjećati izraza njegova lica kada nije mogao suzdržati smijeh koji je izašao iz njega obično kao rezultat neke njegove izjave.

U ime Udruge učitelja hrvatskoga jezika Viktorije željela bih podijeliti iskrenu sućut s Alexovom obitelji i prijateljma. Alex je bio osoba koju su svi voljeli jer smo se uz njega svi osjećali dobrodošlima i cijenjenima. Njegova ljubav i briga prema svakom pojedincu bili su uvijek vidljivi jer je bio osoba koja se uvijek brinula za druge i ništa mu nije bilo teško - njegove poznate riječi bile su - 'ostavi to meni, ja ću to or-

ganizirati', uvijek s osmijehom na licu. Svaka osoba u Udruzi voljela je njegov humor i priče koje bi pričao te strast s kojom je podučavao hrvatski jezik i kulturu, no povrh svega gradeći prijateljstva i pomažući svojim učenicima da u sklopu VCE programa postignu najbolje moguće rezultate. Njegovi učenici bili su predani učenju upravo radi njegove ljubavi prema podučavanju i očuvanju hrvatskoga jezika. Izgradio je zajednicu unutar učionice i naše udruge. Neizmjerno će nedostajati svojim kolegama, ali i učenicima. Alex, nema riječi kojima sve to možemo izraziti - puno ćeš nam nedostajati na našim sastancima i razgovorima. Dragi naš prijatelju i kolega - neka ti je laka australska zemlja. Iako nas je Alex napustio, njegovo nasljeđe i dalje živi. Sjećanja koja dijelimo, poduke koje nam je dao i povezanost koju je gradio nastavit će oblikovati naše živote i našu zajednicu. Bio je predivna osoba - i upravo to svjedoči o obitelji koja ga je odgojila i vjeri koja ga je vodila. Moj prijatelj će mi puno nedostajati, no tješi me spoznaja da će zauvijek biti s nama u našim srcima i sjećanjima. U svijetu u kojem možemo biti što god želimo, potaknula bih Vas sve da izaberete samo jednu stranicu iz Alexandrova života i živite sa svrhom i slijedeći principe čime god se bavili. Svi bismo trebali težiti utjelovljenju suosjećanja, mudrosti i volje za životom koje je Alex pokazivao svakoga dana. Počivaj u miru, dragi prijatelju."

Životno važni projekt

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Nevjerojatno je s koliko strana i uz kave sve argumente, bolje rečeno „argumente”, se pokušava osporiti i potkopati ideja da se u Hrvatskoj ponovo uvede obvezno služenje vojnog roka. Tu su brojne udruge koje se „po de�iniciji” zalažu za paci�izam, uz standardne paci�ističke argumente, zatim brojni pojedinci i skupine kojima hrvatska država baš nije na srcu, pa im vojni rok dođe kao zgodna prilika za poticanje nezadovoljstva i nespokoja, pa onda pojedine političke stranke koje su protiv svega što predlažu vladajuće stranke, bez obzira bilo to dobro ili loše... Jedna je udruga pokrenula online peticiju, mediji joj daju dosta prostora za promociju, no u dva tjedna jedna je uspjela prikupiti pet tisuća potpisa. Oni će, naravno, reći da je to puno. No, pet tisuća može biti puno i malo, ovisno o čemu se radi i u odnosu na što se ta brojka uspoređuje. Peticiju je potpisalo pet tisuća građana, no više od tri milijuna je onih koji je nisu potpisali.

Kad je riječ o argumentima i „argumentima”, tj. o manipulacijama kojima se ideja o ponovnom uvođenju vojnog roka nastoji diskreditirati dobar primjer je stajalište Zagrebačkog psihološkog društva koje je, izražavajući svoje „snažno protivljenje, poručilo: „Mladići ne trebaju uzeti pušku u ruke niti se čeličiti u vojsci kako bi odrasli.”

No, cilj i smisao vojnog roka nije čeličenje i odrastanje mladića, nego osposobljavanje za sudjelovanje u obrani od raznih ugroza, ne samo oružanih. Općenito, obvezno služenje vojnog roka nije hir nekog vladara, nego dobro razrađen i jasno de�iniran način da svi građani daju svoj doprinos funkcioniranju društva, poput plaćanja poreza. Čemu vojska služi lijepo se vidi na aktualnom slučaju sela Bošnjaci u Slavoniji.

Nakon nabave borbenih zrakoplova, helikoptera i borbenih vozila, ponovno uvođenje vojne obveze bit će kruna jednog za Republiku Hrvatsku i hrvatski narod životno važnog projekta

Nakon strašnog nevremena ni jedan jedini krov u Bošnjacima nije bio čitav, mještani su u nekoliko minuta doslovce ostali bez krova nad glavom i praktički posve bespomoćni. Bez hitne dopreme građevinskog materijala i pomoći u radnoj snazi dogodila bi se još puno veća katastrofa. U pomoć su, kao i u mnogim ranijim slučajevima, priskočili ljudi iz svih krajeva, uključujući i 25 građevinskih inženjere koji su bez naknade radili procjene šteta. No, najveći doprinos dala je Hrvatska vojska. Odlukom potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića u Bošnjake je odmah poslano 50 vojnika, a potom, kad su se bolje sagledale dimenzije katastrofe, još 50. Hrvatski vojnici iskazali su se u mnogim požarima, poplavama, potresima u Zagrebu i na Banovini... No, Hrvatska vojska, kao i vojske većine zapadnih zemalja, ima sve više problema s popunom sastava. Ministar Anušić nedavno je izjavio da je za normalno popunjavanje Oružanih snaga potrebno 1100 dragovoljnih ročnika godišnje, ali njih ima svega 300 do 400. Dakle nešto se mora poduzeti. Hrvatska tu ne izmišlja toplu vodu, nego postupa na isti način kao i druge europske zemlje.

Istina, ponovno uvođenje vojnog roka u europskim zemljama, pa i u Hrvatskoj, nije motivirano isključivo problemima s popunom sastava (popuna se možda mogla riješiti i povećanjem plaća), nego prije svega izmijenjenim prilikama u svijetu, osobito nakon početka ruske agresije na Ukrajinu.

U tom pogledu hrvatska je Vlada povukla nekoliko značajnih koraka, poput povećanja vojnog proračuna te nabave borbenih zrakoplova, helikoptera i borbenih vozila, a ponovno uvođenje vojne obveze bit će kruna tog za Republiku Hrvatsku i hrvatski narod životno važnog projekta.

Dvije najjače stranke u Hrvatskoj, HDZ i SDP, uskoro će birati lidere. No, nema potrebe da njihovo članstvo zašilji olovke jer će se na glasačkim listićima, kako stvari stoje, naći pred samo jednim imenom. Nema protukandidata. Kako to uopće i nazvati izborima? Izbor, naime, znači čin biranja, ono nešto iz čega se može birati, da imaš tu mogućnost. Što ti možeš izabrati kad se na listiću nađe ime samo Andreja Plenkovića ili ime Siniše Hajdaša Dončića? No i u trećoj po snazi stranci, Domovinskom pokretu, provedeni su izbori za šefa po istoj špranci. Ivan Penava bio je jedini kandidat. U Možemo! tvrde da je bilo više kandidata za koordinatore, ali kako pri tom činu nije bilo ni javnosti ni novinara, jer ovi svoje izbore odrađuju na tajnim mjestima, nisu ni to pravi izbori, nego dogovor elite unutar političke sekte. Najdovitljivijim kršiteljem stranačke demokracije pokazao se, pak, Krešo Beljak koji je prilično domišljato, čim se netko u HSS-u otkrio kao njegov protukandidat, toga jednostavno izbacio iz stranke. U svim tim strankama, dakle, događa se izostanak unutrašnje demokracije. To će posta-

Joššest mjeseci pa smo u 2025. i 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, a ne vidim za sada da se Hrvatska zdušno priprema za proslavu. Dalmacija, u kojoj je rođena hrvatska država, ima druge brige, neuspješno se brani od najezde turista koji postaju svojevrsna pošast poput skakavaca ili peronospore, a ova je jednim dijelom (manjim stvari) bila razlogom iseljavanja Hrvata na razmeđi 19. i 20. stoljeća, što se mnogima svidjelo pa je iseljavanje nastavljeno kroz cijelo prošlo stoljeće, te se odvija i danas, tko zna zašto. Uglavnom, u smjeru Hrvatske turisti i migranti, u obratnom Hrvati. Stari iseljenici i njihovi potomci ipak u ljetnim danima dolaze u staru domovinu, malo gledaju, malo plaču, ne pokazuju baš pretjeranu želju da se vrate čak ni sada kada je Hrvatska slobodna i napola suverena, već u svojim novim (i one već stare) domovinama vide da će im biti teško s birokracijom koja vlada od vrha do dna, a prva iskustva stječu u nekim hrvatskim konzularnim predstavništvima, gdje čekaju mjesecima i godinama da dobiju (i) hrvatsko državljanstvo, pa misle, i dobro misle, kako bi tek bilo s činovnicima na šalterima i u uredima u Hrvatskoj.

A vole Hrvatsku, vole, kao uspomenu koja blijedi, tek ju tu i tamo ožive bojama

U HDZ-u i SDP-u nema demokracije

ti ključno pitanje. Jer sve što se događa u životu političkih stranaka preslikava se na društvo kad te stranke postanu vladajuće. Ako je srž političkih stranaka u Hrvatskoj nedemokratska, one ne mogu graditi demokratsko društvo, jer su u svojoj biti autoritarne. I onda upriličuju ovakve unutarstranačke izbore u kome svi glume. Ako smo usvojili demokratska pravila igre, onda se uvijek, pa makar se znali rezultati izbora unaprijed, moramo držati demokratske procedure i osnovnog pravila da ljudi imaju pravo izbora. Nema �ilozofa na kugli zemaljskoj koji će izbore s jednim kandidatom uspjeti proglasiti demokratskim. Nedemokratska pravila igre bez konkurenta, u pravilu generiraju nee�ikasnost, nekvalitetu i korupciju. I to je onda začarani krug. Svjedoci smo, što vide građani i birači, da nam se događa dramatičan pad kvalitete i u Saboru i u državnim tijelima. Zato što način na koji su ti kadrovi došli do određenih pozicija nije bio demokratski.

U izostanku prvo unutarstranačke konkurencije ne dolazi ni do zdravog “tesanja” kadrova, nego se čeka rukopoloženje šefa, a ne konkurentski boj. Ovim načinom i birači se stavljaju u poziciju korisnih budala, najprije u stranci, a onda i šire. Dobivamo šou i predstavu. Pa

Sve što se događa u strankama, preslikava se na društvo. Ako “biraju” između jednog kandidata, u biti su autoritarne i to vodi oštrom padu kvalitete političara

kada se čini i besmislenim provesti izbore u stranci, oni se svejedno moraju odvijati s protukandidatima. I Franjo Tuđman biran je na unutarstranačkim izborima i premda se bilo besmisleno kandidirati protiv njega, imao je konkurente.

Sjetimo se Vesne Girardi-Jurkić, primjerice. Bez konkurencije u politici, kao i u gospodarstvu nema napretka. Zar se u HDZ-u ili SDP-u nitko ne pita kako će se nezdravo osjećati deseci tisuća njihovih članova kad ih privedu da zaokruže jednog od jednog?!

Ovo nas dovodi i do ključnog pitanja, ne samo ovdje nego i na EU razini, kako se regrutiraju političke elite, kojim mehanizmima i jesu li demokratski. Ovako zamišljeni “izbori” u HDZ-u i SDP-u apsolutno su nezanimljivi.

Kako dugo pamtim, sjetit ću se da je znalo biti potpuno drukčije, čak i prije višestranačja. U prosincu 1989. održan je 11. kongres SKH i bila su to tri, pokazat će se, presudna dana. SKH je birao između dva kandidata svog šefa, jednu je frakciju, liberalnu, predvodio Ivica Račan, a drugu njegov protukandidat, projugoslavenske orijentacije Ivo Družić. Račan je dobio 40, a Družić 29 glasova. Taj je izbor u SKH rezultirao održavanjem višestranačkih izbora pet mjeseci poslije. Unutarstranačka se demokracija preslikala na društvo. Kako Hrvatska već skoro 35 godina uživa u višestranačju, zaista je teško prihvatiti ovu demokratsku regresiju koja se sada zbiva u našim političkim strankama. (Večernji list)

Hrvatska kao uspomena koja blijedi

u ljetnim posjetima, u naporu koji čini Matica iseljenika da im iskaže ljubav u svojoj domeni,kulturnoj. Oprezni su, a kako i ne bi bili, ta voljena Hrvatska koju su u ratu pomagali zdušno i obilno, ta Hrvatska koja im se odužila barem s onih dvanaest mjesta u Hrvatskom saboru, jest, a koja ih je potom, u miru Božjem, svela gotovo na ništicu, premda njih, iseljenika, ima sada već možda i više nego onih Hrvata koji su, tko zna zašto, ostali u domovini. Pa i to dalekim našijencima izaziva ne samo oprez nego i potmulo nezadovoljstvo, milijuni iseljenika izjednačeni sa zanemarivom brojkom manjina u voljenoj Hrvatskoj. Milijuni, od kojih mnogi imaju i to nesretno hrvatsko državljanstvo, o kojemu

su mnogi naraštaji tek sanjali. O državi Hrvatskoj, samostalnoj, slobodnoj i više-manje suverenoj. Pa se okupaju u hrvatskom moru, posjete mjesta praroditeljska i vraćaju se odakle su došli, mladi njihovi potomci očarani, zatravljeni davnom postojbinom i korijenima, ali vraga, tek se poneki odlučuju stalno nastaniti u bajkovitoj zemlji s čudnim sadanjim stanovnicima. Takvo je iseljeničko ljeto u Hrvatskoj, koja nema strategiju useljeničku za iseljenike, te se sada dovija i previja kako da riješi taj naizgled nerješivi problem. Možda da iseljenicima, hrvatskim državljanima, daje radne dozvole, ne znam, nisam pametan... Ovako, umjesto strategije donosi se Registar stanovništva, bit ćemo svi registri-

Iseljenici i njihovi potomci dolaze u staru domovinu, malo gledaju, malo plaču, ne pokazuju baš pretjeranu želju da se vrate čak ni sada kada je Hrvatska slobodna i napola suverena

Piše: Hrvoje Hitrec

Piše: Davor Ivanković

rani kao automobili, dobit ćemo pločice, a podatci curiti kao što je običaj, a objašnjenje kaže da više ne ćemo trebati popis stanovništva. I ja mislim tako. Još malo pa ne ćemo imati koga popisati. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

PRIJEPORI DRUŠTVENI ILI OSOBNI SUKOB, UZROCI JOŠ NISU POTPUNO JASNI

Crkva uči da su homoseksualni čini u sebi neuredni i protivni naravnom zakonu, jer su zatvoreni daru života

Homoseksualnost je pojam koji je nastao na temelju grčke riječi: homoios - što znači isti, i latinske sexus - što znači spol. Prema tome, homoseksualnost označava seksualnu i osjećajnu privlačnost prema osobama istog spola, bez obzira postoje li ili ne postoje tjelesni dodiri.

Muška se homoseksualnost naziva još pederastija, onanija, seksualna inverzija, treći spol i slično, a ženska lezbizam, sa�izam i tribadizam. (Lezbizam i sa�izam potječu od starogrčke pjesnikinje Sapho koja je na otoku Lezbosu podučavala mlade djevojke ljubavnom umijeću među ženama. Pojam tribadizam je nastao prema riječi tribada, kako su se u staroj Grčkoj nazivale prostitutke.)

Postoje mnoge vrste homoseksualne naklonosti, tako da treba imati na umu kako je to veoma složena stvarnost koju ne treba odmah niti apsolutno osuditi niti, s druge strane, glori�icirati, kako taj imperativ nameću današnji mediji i dženderistički lobiji. Iz perspektive onoga što želimo ovdje naglasiti, spomenut ćemo dvije temeljne vrste, kojima pridodajemo i treću. Naglašavamo da pri tome uvijek imamo pred očima ponajprije homoseksualca vjernika, i to prvenstveno katolika.

Postoji tako npr. konstitutivna ili prava homoseksualnost, tj. takva gdje osoba uočava kako je uopće ne zanimaju osobe suprotnoga spola, dok istovremeno osjeća veliku privlačnost prema osobama istog spola. Osoba je tako oduvijek usmjerena i jednostavno se ne može drukčije ponašati. Za razliku od nje, postoji i prolazna homoseksualnost, tj. takva koja se zbiva samo zbog određenih okolnosti, npr. među mornarima, zatvorenicima ili vojnicima gdje nema osoba drugoga spola. Inače su takve osobe hetereoseksualne, odnosno u normalnim okolnostima gdje ima osoba drugoga spola ni ne pomišljaju na one istoga.

Njima bi se moglo, posebno u novije vrijeme, pridodati i prigodnu ili forsiranu homoseksualnost, koja bi podrazumijevala nametanje takvih društvenih paradigmi u kojima se homoseksualnost prikazuje kao posebno poželjan stil života, te se kao takav nudi u odgoju i obrazovanju, medijima i na svim javnim područjima. Pod takvim

Papa sugerirao mogućnost blagoslova za istospolne zajednice

U pismu papa Franjo ukazuje da bi se takvi blagoslovi mogli proučiti ako se u njima blagoslov ne miješa sa sakramentalnim brakom

PHomoseksualnost i učenje Crkve

utjecajem nemali broj osoba, najčešće djeca i mladi koji još nemaju dovoljno izgrađenu osobnost, mogu zaključiti da su i oni homoseksualci, iako to stvarno nisu niti bi u drukčijim okolnostima bili. Možemo spomenuti i još neke pojmove, kao što su homotropija, homoerotizam, razvojna homoseksualnost, patologijska pederastija, sodomija, uranizam, transvestitizam, biseksualnost…, koji se više ili manje vezuju i uz homoseksualnost.

Uzroci homoseksualnosti još nisu u potpunosti jasni. Neki smatraju da određenu ulogu imaju nasljedna svojstva, genska struktura i hormoni. To su tzv. uzroci biologijske naravi. Primjerice, neki su eksperimentirali na jednojajčanim blizancima i došli su do zaključka da su u velikom broju slučajeva oba blizanca homoseksualci. Ipak, istraživanja su pokazala da je i u mnogim slučajevima samo jedan od njih homoseksualac.

Slično se ustanovilo kako pojedine poremećene kromosomske strukture imaju veće preduvjete za homoseksualnost (npr. XXY kada će kod muškaraca biti naglašenije ženske oznake). Ipak, istraživanja pokazuju da ni to ne mora biti uvijek.

Također, mnogi smatraju da homoseksualnost može prouzročiti i povećan broj muških hormona kod žena ili ženskih kod muškaraca. No, da je to u potpunosti točno, homoseksualnost bi se mogla lako preusmjeriti: dovoljno je samo onom muškarcu koji ima smanjen broj muških hormona dodati ih. No, to baš ne ide tako lako. Osim uzroka biologijske naravi, mogu na homoseksualnost utjecati i uzroci psihologijske naravi i mnogi smatraju kako su oni najčešći. Tako neki psiholozi skreću pozornost na to da neskladni odnosi između oca i majke ili pogrešan odgoj mogu ostavi-

ti veliki trag na dijete, a u tom smislu mogu utjecati i na njegovu seksualnu orijentaciju. Treća vrsta uzroka su društvene naravi. Riječ je o već spomenutom promicanju homoseksualnosti i promiskuiteta u medijima i javnosti.

Kratak povijesni pregled stava prema homoseksualnosti

Kao povijesni fenomen, homoseksualnost je poznata u svim svjetskim kulturama. Negdje je hvaljena, negdje osuđivana. U staroj Grčkoj je posebno bila raširena među poznatim �ilozo�ima i umjetnicima onoga vremena. Usto, bila je poznata i među vojnicima (Sparta) i učiteljima i učenicima (učitelju je često njegov učenik bio seksualni partner; to je npr. slučaj s Platonom). Ipak su mnogi i u Grčkoj osuđivali homoseksualnost.

Iako su poznati neki veliki ljudi u starom Rimu kao homoseksualci (npr. Neron, Cezar, Marko Aurelije, Vergilije, Ovidije, Kaligula, Hadrijan, Trajan…), najčešće se negativno prema njima gledalo (posebno u početku Rimskog carstva), tako da su nerijetko bili strogo kažnjavani šibanjem, a nekad i doživotnim zatvorom.

Poznato je i da neka primitivna plemena prakticiraju homoseksualnost. Kod nekih je npr. potrebno da mladić najprije prođe određene homoseksualne aktivnosti, nekad čak i da živi neko vrijeme s muškarcem, pa tek onda može imati i spolni kontakt s osobom suprotnog spola.

Ipak, tijekom povijesti se najčešće gledalo negativno na homoseksualnost, a homoseksualce se oštro kažnjavalo, nekad čak i smrtnom kaznom. Kršćanstvo je tijekom svoje povijesti uvijek naučavalo da homoseksualnost nije u skladu s Božjom voljom, jer je Bog stvorio muškarca i ženu koji su pozvani biti jedno tijelo i rađa-

njem stvarati potomstvo. Društvo je liberalnije počelo gledati na homoseksualnost 1973. godine kada je ta seksualna orijentacija skinuta s popisa bolesti.

Učenje Crkve o homoseksualnosti

Crkva svoje učenje o homoseksualnosti, između ostaloga, donosi u Katekizmu Katoličke crkve, u brojevima 2357-2359. Razlikujući konstitutivnu i prolaznu homoseksualnost, naučava da je, oslanjajući se na Sveto pismo, Predaja uvijek tvrdila da su homoseksualni čini u sebi neuredni i protivni naravnom zakonu, jer su zatvoreni daru života i ne proizlaze iz osjećajne i spolne komplementarnosti. Zato “ni u kojem slučaju ne mogu biti odobreni” (br. 2357).

Crkva istovremeno priznaje kako ima veći broj muškaraca i žena koji imaju homoseksualne sklonosti i one za njih predstavljaju kušnju. Takve osobe treba prihvaćati s poštovanjem, obazrivošću i suosjećanjem, izbjegavajući bilo kakav oblik diskriminacije. Pozvane su, posebno kad je riječ o vjernicima, svoju patnju prikazati Gospodinu kao žrtvu i živjeti u spolnoj čistoći.

(Izvor: mr. Snježana Majdandžić-Gladić, Vjera i djela)

oglavar Rimokatoličke crkve sugerirao je kako bi moglo biti načina da se blagoslove istospolne zajednice, čime je odgovorio na izazove pet konzervativnih kardinala koji su ga pozvali da potvrdi crkvena učenja o homoseksualnosti. Vatikan je objavio pismo koje je papa Franjo uputio 2023., nakon što je ranije od njih dobio listu s pet pitanja, koja se zove "dubia".

U pismu Papa ukazuje da bi se takvi blagoslovi mogli proučiti ako se u njima blagoslov ne miješa sa sakramentalnim brakom. Vatikan smatra da je brak neraskidiva zajednica između muškarca i žene. Kao rezultat toga, poodavno se protivi “gay brakovima”. Ali čak je i papa Franjo izrazio podršku za građanske zakone koji proširuju pravne bene�icije na istospolne supružnike, a katolički svećenici u dijelovima Europe blagoslivljaju istospolne zajednice a da ih Vatikan ne sankcionira.

Franjin odgovor kardinalima, međutim, označava preokret u odnosu na trenutni službeni stav Vatikana.

Dok je u jednoj napomeni iz 2021. godine Kongregacija za doktrinu vjere otvoreno rekla da Crkva ne može

blagosloviti “gay zajednice” jer “Bog ne može blagosloviti grijeh“, papa Franjo je u svom pismu naznačio kako “pastirsko milosrđe" zahtijeva strpljenje i razumijevanje, i da bez obzira na to svećenici ne mogu postati suci “koji samo poriču, odbacuju i isključuju”.

U objašnjenju iz 2021., Kongregacija za doktrinu vjere rekla je da Crkva ne može blagosljivati homoseksualne zajednice jer "Bog ne može blagosloviti grijeh". "Iz tog razloga, pastoralna razboritost mora na odgovarajući način razlučiti postoje li oblici blagoslova, koje traži jedna ili više osoba, a koji ne prenose pogrešno shvaćanje braka", napisao je. "Jer kada se traži blagoslov, izražava se molba za pomoć od Boga, molba da možemo živjeti bolje, povjerenje u Oca koji nam može pomoći živjeti bolje."

Rekao je da postoje situacije koje objektivno "moralno nisu prihvatljive", ali ista "pastoralna ljubav" zahtijeva da se s ljudima postupa kao s grešnicima koji možda nisu u potpunosti krivi za svoje situacije.

Papa Franjo dodao je kako nema potrebe da biskupije ili biskupske konferencije pretvore takvo pastoralno milosrđe u �iksne norme ili protokole, rekavši da se to pitanje može rješavati od slučaja do slučaja "jer život Crkve teče kanalima izvan normi".

(Izvor: Papa Franjo u razgovoru za AP, 2023.)

Zajedništvo sa svojim sestrama na blagdan Predragocjene Krvi Kristove

Naše sestre Slavica i Ljilja obnovile su svoje redovničke zavjete na svečanoj svetoj misi, a potom su u prostoru svog samostana sv. Josipa ugostile i počastile okupljene vjernike

Hrvatska zajednica Adelaidea okupila se na blagdan Predragocjene Krvi Kristove u crkvi sv. Marije kako bi u zajedništvu sa svojim sestrama iz kongregacije Klanjateljica Krvi Kristove proslavila njihovu najvažniju svetkovinu.

Naše sestre Slavica i Ljilja obnovile su svoje redovničke zavjete na svečanoj svetoj misi, a potom su u prostoru svog samostana sv. Josipa ugostile i počastile okupljene vjernike

Blagoslovljena Krv Kristova! Navijeke blagoslovljena! - objavljeno je u povodu te svetkovine na službenoj Facebook stranici Croatian Catholic Chaplaincy of Adelaide.

Blagdan Predragocjene Krvi Kristove

Predragocjena Krv Kristova obilno se prolila u svetom trodnevlju, svetoj muci našega spasenja. Večer prije razapinjanja, Krist je osjetio na svojim leđima svu težinu grijeha i zla koje će se uskoro kao križ spustiti na njegova ramena. Ljubav prema nama, neizvjesnost i muka, strep-

nja i čežnja da prihvatimo tu cijenu otkupljenja, tjera mu i krvavi znoj na čelo. Isus se dao izbičevati. Sav je bio obliven Krvlju. Pilat je otvoreno priznao da na njemu ne nalazi nikakve krivice, a ipak ga je dao izbičevati. Svaki udarac prouzročio je novo prolijevanje Presvete Krvi. Pred Pilatom Isus priznaje: „Da, ja sam kralj“. Vojnici mu se izruguju i stavljaju mu trnovu krunu na glavu. Trnje probija kožu i Krv se slijeva niz lice. Ruganje, sramoćenje, a bolno trnje razdire njegovo sveto lice obliveno Presvetom Krvlju. Na svom križnom putu Isus pada nekoliko puta. Svaki put se otvara sve više rana i teče sve više Krvi. No, Isus se uvijek iznova diže i ide dalje. Ljubav ne poznaje granica, ona se ne predaje. Kod razapinjanja oštri čavli probijaju Spasiteljeve ruke i noge. Ljubav moli oproštenje za nas koji smo ga razapeli, Krv se obilno slijeva niz križ, natapa zemlju. Isusovo milosrđe, koje je vidljivo u njegovoj Krvi, obećava razbojniku raj te i nama dariva novu nadu. Naposljetku vojnici su se htjeli uvjeriti je li Isus zaista mrtav. Stoga jedan od njih uzima koplje i probada mu bok. Iz probodenog srca potekle su Krv i voda, znak otkupljujuće ljubavi.

Po Krvi Kristovoj svako stvorenje je pozvano na uskrsnu radost

Gospodin reče Abramu: “Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati…”

Nakon II. svjetskog rata ponovno je počeo rasti broj hrvatskih iseljenika u raznim područjima svijeta. Pokazala se tako potreba prisutnosti i duhovnog djelovanja sestara na australskom tlu, u zemlji velikih obećanja, boljeg materijalnog života. Crkva u Hrvatskoj, kao majka, sve više ulaže napore i zalaganje za duhovnu skrb hrvatskih migranata. Redovničke zajednice ipak nisu uzmicale pred problemom tako delikatne zadaće. I zato su se sestre Klanjateljice Krvi Kristove odazvale pozivu mjerodavnih crkvenih vlasti uputivši se u nepoznato, noseći u sebi i sa sobom ljubav prema “dragom bližnjemu”. Nošene su čvrstom vjerom i nadom u Krv Kristovu koja im je tada u tim izazovnim vremenima bila jedini jamac i oslonac, a tako je i danas.

Dne 13. prosinca 1963. sestre stižu u obećanu zemlju, u Melbourne, saveznu državu Viktoriju. Stižu četiri duhovne snage u predgrađe Clifton Hilla. Dočekane su s oduševljenjem, na uzletištu su ih dočekali dobronamjerni ljudi, žedni Boga i Njegove utjehe. Sestre se vrlo brzo suočavaju s raznoraznim problemima, ali ih sve jednako nosi kroz oluju iskušenja snaga Krvi Kristove i njihovo čvrsto zajedništvo. Vrlo brzo su se našle na Gospodnjoj njivi, gdje je trebalo dobro zaorati u svim vidovima ljudske potrebe: tješeći, bodreći, sve one koji su im se obraćali, a takvih je bilo ne mali broj. Ranjeni u duši i osamljeni uvijek su se obraćali sestrama, u kojima su naišli na sestre i majke. Daju se na sve strane i pomažu koliko samo mogu i znaju. To je vrijeme socio-edukativnog smjera.

Sestre Klanjateljice Kristove pod Južnim križem

Ubrzo shvaćaju da se njihovo apostolsko djelovanje odnosi na pronalazak odlutalih od Boga i svoje vjerske zajednice, revno radeći na tome da se zadrže u zajednici oni koji su ostali vjerni Bogu i svom hrvatskom identitetu. Sestre u razgovorima, te posredovanjem u raznim uredima zbog pronalaska radnih mjesta, te obiteljskim posjetima, uočavanjem i otkrivanjem, kao i u otklanjanju svih prepreka na koje nailaze, kao što su razne i ozbiljne nesuglasice u obiteljima i u samoj zajednici, ostvaruju pomiriteljsku dimenziju ASC karizme pod Južnim Križem.

U to doba život i apostolsko djelovanje sestara bili su isprepleteni mnogim problemima i često su bile marginalizirane u svom apostolskom djelovanju, pa su tako išle u druga mjesta gdje ih je Providnost slala i utirala im put. Tako se pomalo i polako širio duh pomiriteljske djelatnosti u spašavanju pojedinaca i obitelji.

Otresaju prašinu s obuće u Viktoriji i kreću u nove duhovne izazove u Canberri, 27. studenoga 1971., i to u nadbi-

skupskom dvoru posvećujući svoje darove i talenete iseljenim Hrvatima, te se polako uključuju i u strukture mjesne Crkve. Tu su sestre zaista bile cijenjene, a njihovo djelovanje sa zahvalnošću vrednovano, nažalost napustivši to mjesto 8. svibnja 1987., a krajem iste godine, 22. prosinca otvorile se zajednicu u Adelaideu, Južna Australija, gdje su prihvatile župni apostolat. I danas setre djeluju u tom gradu pomažući, tješeći i moleći za vjernike te zajednice Hrvata, koja pomalo nestaje sa scene ovoga svijeta, dok su se mlađi naraštaji asimilirali u mjesnu Crkvu, tako da su sestre tamo danas zaista “rame za plakanje” i jedini oslonac staračkoj populaciji sa znanjem da nije ostavljena i zaboravljena što se tiče sestara. Zbog nemogućnosti apostolskog djelovanja, zadnja grupa sestara trajno napušta Melbourne 16. prosinca 1977. Zato sestre kormilo svoje duhovne djelatnosti preusmjeravaju u sasvim drugu sredinu, kada se nastanjuju u jednom od najvećih gradova Australije, Sydneyju, NSW. Tu se one vrlo brzo i učinkovito uključuju u

Pomagale su u radu s hrvatskim emigran�ma

Prve sestre dolaze u Adelaide 1973. na poziv tamošnjeg biskupa kako bi pomagale svećeniku u radu s hrvatskim emigran�ma. Tako se postupno uključuju u život na australskom prostoru i šire svoj apostolat.

Apostolat sestara je raznolik: župna kateheza, animiranje liturgijskih slavlja i

vođenje crkvenog zbora, rad sa zajednicom Krvi Kristove i molitvenom grupom Marija De Ma�as (na engleskom jeziku), koordiniranje pastoralnog vijeća, pastoralni posje� bolesnima i potrebnima, socijalne ak�vnos�, koordiniranje i rad s volonterima u socijalnim djelatnos�ma, vodstvo Društva umirovljeKapelica u samostanu po-

sve prilike i modele duhovnog angažmana te i dan danas djeluju kao socijalne radnice, ne u pravom smislu riječi, učiteljice u hrvatskim etničkim školama, drže vjeronauk za prvopričesnike i krizmanike, oformljuju karizmatsku skupinu, molitvenu grupu žena moliteljica Krvi Kristove koje svake srijede pune akumulatore svoje duše i srca isključivo kroz pobožnosti prema Krvi Kristovoj, vode duhovne razgovore s onima koji to zatraže, a mnogi su tijekom ovih godina prošli program hagioterapije koji je jedan od uspjelih modela liječenja psiho-socijalne problematike. Sestre su uključuju i u djelatnosti duhovne naravi kada se za to ukaže potreba a zainteresirane skupine žena to zatraže, sestra se uvijek rado odazove, a ona im je velika duhovna potpora i sigurnost da su na pravom putu. Svako djelovanje, bilo koje sestre iz zajednice, neminovno je prožeto duhom karizme Marije De Mattias, a to je uvođenje zainteresiranih i uranjanje u otajstvo našega otkupljenja, u moć i snagu Krvi Kristove u njihovu životu. Krv Kristova je, ta snaga i poluga koja nas, iako pomalo u poodmakloj dobi tjera da svi upoznaju “Ljubav raspetog Isusa” i da ga što više uzljube radeći na tome da postanu i budu glasnici tog zaloga naše duhovne snage, a to je Krv Jaganjčeva na križu za sve nas prolivena. Dvije sestre rade u Domu kardinala Stepinca kao duhovna potpora svim korisnicima koji u njemu svoje zadnje dane života provode u pripravi za odlazak na drugi svijet, bolji svijet, upoznajući moć i snagu Krvi Kristove u danima teških kušnja koje vode ka boljoj budućnosti, to jest životu s Raspetim i uskrslim Kristom u Kraljevstvu Njegova i našega Oca.

(Izvor: https://hkc.com.au/klanjateljice-krvi-kristove/#content)

S. Slavica Turčić i s. Ljilja Muzić kraj vlč. Luke Poljaka, župnika HKC-a Adelaide

S. Slavica Turčić i Ljilja Muzić kraj vlč. Luke Poljaka, župnika HKC-a Adelaide

UPOZNAJMO IH ČUVARI HRVATSKOG FOLKLORA U HRVATSKOJ ZAJEDNICI

Još kao petogodišnja djevojčica zaljubila je se u folklor, ali i sve hrvatsko! Danas predsjednica HFG-a 'Mladi Frankopani' u Sydneyju, prenosi ovu ljubav na mlađe naraštaje s jednakom strašću kao što su je njoj prenijeli njezini roditelji

Pripremila: Suzana FANTOV

Upoznajmo pobliže voditelje hrvatskih folklornih grupa i ansambla čije se bogato iskustvo u čuvanju tradicije i prenošenju znanja odlikuje prije svega njihovom strašću prema folklornoj umjetnosti, vještini vođenja grupe i sposobnošću motiviranja i podučavanja mladih članova koji nastavljaju čuvati ono što se marljivo prenosi već godinama među folklornim grupama i ansamblima koji djeluju pri hrvatskoj zajednici u Australiji.

Razgovarali smo s Ružom Sardelić, koja se još kao petogodišnja djevojčica zaljubila u folklor, ali i sve hrvatsko! Danas je predsjednica HFG-a"Mladi Frankopani" u Sydneyju te prenosi ovu ljubav na mlađe naraštaje s jednakom strašću kao što su je njoj prenijeli njezini roditelji.

Kako ste započeli svoju "karijeru" u folkloru i što vas je privuklo ovoj umjetnosti?

- Počela sam plesati s nekih pet godina na poticaj roditelja koji su voljeli folklor, glazbu i sve hrvatsko!

I danas nastavljam podučavati, a kao predsjednica Hrvatske folklorne grupe "Mladi Frankopani" svoju ljubav prema folkloru prenijela sam i na svoju djecu, drugu generaciju rođenu ovdje u Australiji.

Možete li ukratko opisati svoje iskustvo u vođenju folklorne grupe iza koje je dugi niz godina rada?

- Bila sam aktivna u mnogim grupama kao učiteljica, članica Odbora i tajnica, a predsjednica sam "Mladih Frankopana" od 2015. godine. Moja prošla iskustva pomogla su mi u vođenju ove grupe, uz pomoć roditelja i naše djece, u pozitivnu i sretnu budućnost za pokoljenja koja dolaze. Koje su vaše odgovornosti i najveći izazovi?

- Puno je izazova kad ste predsjednica grupe, a usto i majka, supruga, te radite puno radno vrijeme i održavate prijateljstva.

Puno je rada ide "iza scene", kao što je to rad s drugim grupama u zajednici i pridržavanje zakona u radu jedne nepro�itne organizacije.

Tu je izgradnja odnosa s novim članovima Odbora, roditeljima i djecom te folklornim skupinama u Australiji i inozemstvu - u Americi, Kanadi i Hrvatskoj.

'Teta Ruža' i njezinih bogatih 40 godina iskustva i ljubavi prema folkloru

Svakako se trudimo kako bismo pronašli najbolji način promoviranja folklora u godinama koje dolaze. Kako u radu s folkorašima održavate ravnotežu između tradicije i inovacija?

Hrvatsku kako bi iskusile folklor - i lijepo je vidjeti i pokazati da nismo zaboravili svoju tradiciju.

Nekad prije, ali i nedavno - prije nekoliko godina, imali smo folklorne skupine, voditelje i glazbenike koji su nastupali u Australiji i sudjelovali na seminarima za naše buduće učitelje i glazbene voditelje. To nam pomaže da ostanemo u kontaktu s inozemstvom i promičemo bolju povezanost i njegujemo ljubav prema folkloru. Kako ostvarujete suradnju unutar grupe i razumijevanje važnosti timskog rada u folkloru?

- Moramo poštovati i razumjeti povijest folklora koju su nam dali naši preci i obitelj, prenoseći folklor s jednog naraštaja na drugi; zajednice čuvaju svoj jedinstveni identitet i održavaju vezu sa svojim korijenima. Ovo očuvanje kulturne baštine omogućuje društvima da slave svoju prošlost, prihvate svoju sadašnjost i oblikuju svoju budućnost. Ravnoteža u današnjem folkloru je zadržati interes naše djece stvaranjem društvene platforme gdje se mogu sastajati sa svojim prijateljima i zabavljati nastupajući na zabavama, festivalima i u događanjima u zajednici, što daje osjećaj da pripadate nečemu u čemu vas povezuje povijest folklora, jezik, glazba i zemlja - Hrvatska. Kako motivirati članove vaše grupe da se angažiraju i razvijaju svoje vještine u folklornoj umjetnosti?

• Postavite jasne ciljeve i očekivanja koja zahtijevaju i od obitelji da pomognu u osnaživanju naše grupe

‘Teta Ruža’ pred nastup za predsjednicu RH, Kolindu Grabar Kitarović, 2017.

već preko 40 godina. Potičem svoje učenike da uče, vole folklor kao što sam i ja u njega uronjena, pričajući im svoju priču i iskustva u folkloruprimjerice da će doživjeti iznimno uzbuđenje jer će vidjeti svoje prijatelje jednom tjedno na plesnim vježbama (probe) ili ushićenje oko spremanja za odlazak na zabavu kada se trebate obući, fotogra�irati jedan drugoga, pjevati i plesati jedni s drugima.

- Članove tima treba poticati da iskreno i s poštovanjem dijele ideje tako što će se osobno upoznati i iskreno slušati jedni druge. Potičem svoje roditelje i plesače da upoznaju druge roditelje i plesače iz druge grupe, ponude bilo kakvu pomoć tijekom večeri zabava, razgovaraju jedni s drugima, plešu zajedno, uspostave prijateljstvo... Kako biste procijenili uspjeh vaše folklorne grupe?

Ljubav prema folkloru u obitelji Sardelić prenosi se na drugu generaciju

• Izgradite povjerenje i odnos s obiteljima i drugim folklornim i društvenim skupinama

• Motivirate i nagradite naše obitelji i djecu odlascima na zabave, nastupima na lokalnim i međudržavnim smotrama folklora, obiteljskim i dnevnim izletima

• Bavite se problemima i izazovima kako biste izbjegli pogreške i pripremili se za buduće generacije

• Slavimo i dijelimo našu ljubav prema folkloru i ljubav prema našoj domovini Hrvatskoj

Kako biste opisali proces mentorstva i prenošenja znanja mladim članovima folklorne grupe?

- Djeca i roditelji zovu me "teta Ruža" zbog mog iskustva i ljubavi prema folkloru sad

U moje vrijeme međudržavni odlazak bio je vrlo popularan za upoznavanje novih prijatelja iz folklornih skupina i nastojanje da ih zadržite kao dugogodišnje prijatelje.

Društvena strana folklora u moje je vrijeme bila jako "cool" - uzbudljiva i zapravo jedina stvar koju sam poznavala osim gledanja nogometa i odlaska u crkvu.

Kako se nosite s izazovima očuvanja hrvatske tradicije ovdje u dalekoj Australiji?

- Domoljublje i nacionalni identitet također su ključni za Hrvate, koji se ponose svojom bogatom poviješću i kulturnom baštinom. Ovdje u Australiji moramo poštivati svoju povijest i pretke - ne zaboravljajući njihovu generaciju, ali i uključujući vlastite tradicije koje smo naučili kroz folklor i jedni kroz druge, posebno kada svoju tradiciju prenosimo na sljedeće pokoljenje. Neke skupine odlaze u

- Kroz 43 godine "Mladih Frankopana" grupa je okupljala i po više od 100 plesača, ali je polako i rasla i opadala zbog smjene generacija i drugih aktivnosti. Danas imamo više od 30 plesača, a ove godine u rujnu slavimo 43. godišnjicu osnutka grupe. Mi smo mala, ali vrlo bliska obitelj! Koji su vaši dugoročni ciljevi i vizija za budućnost vaše folklorne grupe?

- Moji dugoročni ciljevi i vizija za budućnost "Mladih Frankopana" je potaknuti mlade učitelje da nastave sjajan posao promicanja naše kulture i povijesti s pripadnicima budućih naraštaja, baš kao što sam ja učinila sa svoje dvoje djece koja su započela s plesom vrlo rano i plešu i sada kad su već odrasli. Možda ću jednoga dana biti ponosna baka koja će gledati svoje unuke - pripadnike treće generacije - kako plešu hrvatski folklor!

POSJET IZUZETNO SADRŽAJNA DOMOVINSKA TURNEJA HFG „ZAGREB“ IZ

Grupa pjesmom i plesom čuva hrvatski jezik, kulturu i bogatstvo hrvatske baštine prenoseći je mlađim naraštajima, rekla je Zrinka Vlašić

UZagrebu je 1. srpnja 2024. započela turneja Hrvatske folklorne grupe „Zagreb“ iz Pertha (Zapadna Australija) pod geslom „To je zemlja dide mog i oca mog“.

Sudionike turneje primio je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, a susretu na kojem su se predstavili kratkim folklornim nastupom i ugodnim razgovorom nazočio je i konzul Republike Hrvatske u Perthu Zoran Šangut. Istoga dana posjetili su i Hrvatsku maticu iseljenika, koja je pomogla pri organizaciji turneje, gdje ih je u ime Uprave i djelatnika pozdravio ravnatelj Mijo Marić. Uz riječi dobrodošlice ravnatelj Marić zaželio im je sretan i ugodan boravak u Hrvatskoj, zemlji njihovih očeva i djedova. Predsjednica HFG-a "Zagreb" Zrinka Vlašić i potpredsjednik Raymond Vicko Pecotić naglasili su kako grupa pjesmom i plesom čuva hrvatski jezik, kulturu i bogatstvo hrvatske baštine te da prenoseći je mlađim naraštajima i potomcima hrvatskih iseljenika stvara temelje za očuvanje veza s hrvatskom domovinom.

Turneju su započeli posjetom nacionalnom svetištu Blažene Djevice Marije u Mariji Bistrici gdje su sudjelovali u misnom slavlju koje je predvodio vlč. Domagoj Matošević. U nastavku dvotjedne turneje, koju je podržao i �inancijski potpomogao i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, grupa će nastupiti u Zagrebu, Vukovaru, Đakovu, Zadru, Korčuli i Splitu.

HFG „Zagreb“ djeluje pri Hrvatskom centru Zapadne Australije u North Fremantleu, predgrađu Pertha, koji ima snažnu i aktivnu hrvatsku zajednicu. Djeluje od 1955. godine, a danas ima više od 90 članova u dobi od 5 do 55 godina koji, nastupajući na velikim proslavama unutar hrvatske zajednice, predstavljaju hrvatski identitet i kulturu široj australskoj javnosti.

(Izvor: Hrvatska matica iseljenika, HMI)

„To je zemlja dide mog i oca mog“

HFG „Zagreb“ iz Pertha u Hrvatskoj ma�ci iseljenika

Marija Bistrica Primanje kod predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića

Park Zrinjevac, Zagreb

Razmjena darova u HMI-ju: Zrinka Vlašić, Raymond Vicko Peco�ć, Mijo Marić i Barbara Buršić

William Dean welcomes Braća Radić to

Braća Radić Performs at Local NSW Public School Multicultural Day

Stephen SINCEK (Dance teacher)

On June 28th, Braća Radić performers had an excursion to William Dean Public School in the Blacktown district. The school, having followed Braća Radić’s social media, reached out to inquire about a possible guest appearance. Braća Radić was honoured by the invitation and managed to gather over 25 performers to attend and showcase dances from the regions of Slavonia and Prigorje to the many cultures present on the day. Young Ante Sincek led the Braća tambura band on harmonica, accompanying the dancers and singers. A crowd favourite, “Oj Hrvatska Mati,” �illed the school grounds with a �lowing musical song and dance, creating a fun and vibrant atmosphere.

“It was an opportunity for our children to experience a network of different cultures, bonding through an excursion-style, fun-�illed day,” said a representative from Braća Radić. The principal and event coordinator were ecstatic with Braća Radić’s performance and attendance and look forward to more collaborations in the future.

Clare Laws, EAL/D Specialist Teacher and Multicultural Day Coordinator, made the following statement after the event, “Recently, I

Multicultural Day

had the pleasure of witnessing a captivating performance at William Dean Public School that showcased the rich cultural heritage of Croatia. The performance, featuring participants of all ages from children to adults, was a delightful homage to Croatian traditions, brought to life through playful dance and music.

As Braća Radić entered our school stage, I was immediately struck by the colourful array of traditional Croatian costumes worn by the performers. The intricate designs and vibrant colours of the costumes not only added authenticity but also set the stage for an immersive cultural experience. From lively folk dances �illed with energetic footwork to graceful choreography, the performance was a testament to the dedication and talent of the dancers. Children and adults alike moved with grace and passion, embodying the spirit of Croatian dance. Traditional instruments such as the accordion, along with a few high-pitched vocal shrills, �illed the air with lively melodies.

The performance at our public school was a resounding success and a testament to the community members involvement. It not only entertained but also educated the audience about the beauty and richness of Croatian traditions. The dedication and experience of the organisers, performers, and musicians was evident, making it a memorable performance for all who attended.

INTERVIEW – MARIN ČILIĆ MARIN TRIBUTE TO ALEXANDER MCPHERSON

Croatian Community’s Sad Farewell

Prepared by Suzana FANTOV

On Saturday, July 6th

2024, Alexander McPherson was laid to rest at the Footscray cemetery. The service was well-attended by a large congregation of faithful parishioners and friends from all over Victoria and interstate. Prior to that, at 10:00 AM, a funeral service along with mass was held at St. Nikola Tavelić church in Clifton Hill, which was of�iciated by parish priest Bosiljko Rajić, with vlč. Velimir Maglica.

The church was completely full, including the choir loft and the main hall where a projector was set up so that as many people as possible who came for the �inal farewell could follow the service. According to some estimates, there were more than 700 people. The mass, as well as the �inal farewell at the cemetery, was made available to follow via video link by the funeral company Newlands Funerals, allowing it to be watched in Croatia and by anyone unable to attend in person.

Alexander was farewelled by his parents and sisters, extended family, members of the Lastovo Society of Australia who came dressed in Lastovo folk costumes, members of the Brotherhood of Knights of St. Peter and Paul, members of HKUD Lado Geelong, teachers and students of the Croatian school, members of the Australian-Croatian Congress, numerous parishioners from HKC Sunshine, HKC Springvale, HKC Geelong, the Ambassador of the Republic of Croatia to Australia Betty Pavelich, representatives of numerous Croatian organisations and groups in which the late Alexander participated, helped and was an active member himself. Joseph G. Petrić sent his condolences with �lowers on behalf of the Consulate General of the Republic of Croatia in Melbourne, who is currently not in Melbourne. Many friends travelled from other Australian states; colleagues from university, members of the ‘Sunbury Show’ organisation... It’s dif�icult to list all those who, with tears in their eyes following mass, listened to the words of farewell eulogies alongside a touching video montage with photos from family albums, photos of him smiling with his friends... Ana Erceg on organ, was accompanied by the beautiful voices of the Erceg sisters, as well as members of the Lastovo society, songs

by Kata Jurjević, along with the rest of the church choir, Alexander was bid farewell for the last time from the church that was particularly dear to him, where in recent years he held his hands in prayer. A prayer in which today and henceforth, we also include his name.

After the burial, everyone was invited to a wake at the Italian club in Altona, near the cemetery.

Monsignor Bosiljko Rajić also delivered farewell words:

“Dear grieving community! We have gathered to pray to God for Alexander and to offer support and comfort to one another, especially to his parents and his entire family. We commend Alexander’s soul to God’s mercy, and that is why we are holding this funeral mass and service. Today, as we bid farewell to Alexander’s earthly remains, we feel helpless, sorrowful, and abandoned. We heard in the Gospel how Jesus died on the cross. He dies in complete solitude and abandonment by the Father, alone on the cross. The departure of our Alexander seems to happen in complete abandonment and solitude as well. It appears as if God was far away in those moments, just as He seemed far from Jesus on the cross. But still, I believe that God was close to him in his solitude and abandonment, God was near in Jesus Christ who himself suffered and felt that solitude on the cross. We believe that Jesus took upon himself the dif�icult death on the cross to be with us in our sufferings and death. Jesus died on the cross for our Alexander. God is in solidarity with us in life and death. I believe that the late Alexander was not alone at the moment of death. This God, who is incomprehensible to us, who endured death on the cross for us, this God was present in the dark hours of his life. He suffered with him and died with him. Since this is so, we can have �irm hope that he has also risen with his God. Today, thoughts are running through our heads, and we are asking ourselves many questions to which we don’t know the answers. And we shouldn’t ask many questions, but rather think about sadness, mourning, and comfort. We cannot comfort our souls if we don’t allow them to be sad. It is only when the soul is sad and weeping that it can be comforted. Our souls ache because Alexander has left us, and it pains us to say goodbye to someone we loved dearly. In this sorrow, we allow tears

to �low from our eyes. Sadness, like comfort, is not about dwelling on the past. When we do re�lect, we remember the good times in Alexander’s life and draw strength from these memories, guiding us toward the new path we must now follow.

Alexander was a good, sel�less, hardworking, sociable, and kind person, always ready to help. He had a deep love for our church and was passionately dedicated to it. The countless hours he spent organising and designing within the church and at the altar are immeasurable. He contributed to education, culture, preservation of Croatian cultural heritage. He knew church law, liturgy, Latin and Old Slavic rites, he was at the head of altar servers and readers. He tirelessly prepared liturgical texts via the TV screen in the church. He nurtured antiquities such as sacred objects we saw on the altar, mass vestments that we also saw on the altar. He bought some important sacred objects, books, and church vestments and donated them to the church.

He was a great collaborator with our associations and volunteers. He wonderfully connected us with church institutions such as joint performances at international masses and the association of the Brotherhood of Knights of St. Peter and Paul. These are our fond memories of him.

In remembering all the good he did, we know that some dark shadow lay in his soul and that he suffered terribly. We therefore suffer and mourn for the late Alexander, so we remember all the good he did and must be grateful for that. These are beautiful memories that we must cherish. Besides the good that we must remember, we must also remember his cross, the suffering and pain he carried. Let us also remember the people who were his support and backbone in those dif�icult moments. His mother and father, his sisters, grandfathers and grandmothers, relatives, raised him and helped him grow into a wonderful person. Suzana Fantov was like a mother, sister, friend, educator, and counsellor to him. Helena Buljan and ‘aunt’ Lucija Kolenda were a great support and help to him. Vlč. Velimir was like a father, brother, friend, teacher, and educator. All these people loved him and empathised with him, and he found something beautiful and precious in them.

We knew of his suffering, and that’s why we constantly kept him in our company and included him in many activities just so he would be with us and not be lonely. He used every moment to be with us and always rejoiced in that. Unfortunately, his endless longing for peace was stronger than everything in this world. And that longing led him to eternal peace and rest. Therefore, while you may be hurting deeper than ever before, let us pray together. Although Alexander is no longer with us here on earth, we can still hope that he is not beyond the reach of our prayers and that no prayer is wasted in God’s kingdom. Dear God, we thank you for Alexander’s life. We think of all the good he did in life and all that he suffered in life. We are all stunned by the fact that his life was extinguished so early, and we cannot begin to understand the suffering of those who sincerely loved him.

Good God, receive him into your arms and may he �ind peace for his soul that he endlessly yearned for. To all of us, God, grant strength to walk forward in faith towards the realisation of eternal life. May he rest in God’s peace!”

Farewell to Alexander McPherson

O’Connor Knights Break Losing Streak with Dominant Derby Win, Canberra Croatia Survives Late Scare to Clinch Crucial

The O’Connor Knights bounced back from two consecutive NPL defeats with a convincing 3-0 victory over Canberra Olympic in the ‘BBQ Derby’. Jackson Paesler starred, scoring twice for the Australia Cup Round of 32 entrants. Despite lineup changes, with regulars Micheal Adams, Regan Walsh, and Connor Bill benched, O’Connor maintained their early-season form of rapid counterattacks. Paesler opened the scoring six minutes before halftime, capitalizing on a rebound after Seb Usai’s initial save. The match pivoted �ive minutes into the second half. Olympic’s Stephen Domenici missed a penalty, hitting the crossbar. Imme-

diately after, Paesler doubled the Knights’ lead with a spectacular free-kick off the post. This sequence demoralized Olympic, forcing them to take greater risks. Their defensive struggles

continued as Patrick O’Rourke scored the Knights’ third goal seven minutes from time, following up on a Niko Kresic shot that hit both post and goalkeeper. The win bolsters O’Connor’s league

Warriors Show Grit in Narrow Loss to Preston Lions

Zoran

NJuraj SABLJAK

orth Geelong Warriors demonstrated their growing resilience in a hard-fought 3-2 defeat against VPL 1 powerhouse Preston Lions. Fresh off their upset victory over Northcote City, the Warriors entered the match with high hopes of another shock result. Despite falling behind 3-0 by halftime, North Geelong refused to capitulate. The Warriors mounted an impressive second-half comeback, netting in the 56th and 89th minutes to set up a tense �inish. Although unable to complete the

turnaround, their �ighting spirit was evident throughout. This narrow loss further underlines the Warriors’ recent improvement, as they continue to strengthen their play and challenge stronger opponents. The team’s ability to push Preston to the limit signals a positive shift in their performance. Warriors now set their sights on a crucial home �ixture against 8th-placed Bentleigh Greens on Saturday, July 13th. A win at Elcho Park could see the Warriors climb off the bottom of the ladder, with kick-off scheduled for 15:00.

Zoran Juraj SABLJAK

Photos Dražen JURINA

In a hard-fought battle on the road, Dandy City emerged victorious against Green Gully with a 3-2 win, propelling them to 6th position on the ladder and keeping their �inals hopes alive.

The match kicked off with early drama as Dandy was awarded a penalty in the 11th minute. Kenny Athius stepped up to take the spot kick, only to see his effort strike the upright. However, George Lambadaridis was quick to react, pouncing on the rebound and slamming the ball into the back of the net to give Dandy a 1-0 lead. Dandy’s dominance was evident throughout the �irst half, with the visitors recording an impressive 11 shots at goal. Green Gully’s defence looked shaky at times, struggling to contain Dandy’s relentless attack.

The visitors took their slim 1-0 lead into the half-time break.

The second half saw Green Gully �ight back, equalising in the 56th minute. However, Dandy City was not to be denied. Danny Kim restored the lead for the visitors in the 65th minute, and just four minutes later, captain Jack Webster rose highest to head home from a corner, extending Dandy’s lead to 3-1. Green Gully showed resilience, pulling one back in the 73rd minute to make it 3-2.

The home side mounted a late charge in search of an equaliser, but Dandy’s defence held �irm to secure the valuable three points.

This crucial away win sees Dandy City climb to 6th position on the ladder, strengthening their bid for a �inals berth.

Dandy City will look to

Three Points

standing, while Olympic’s woes persist, having conceded 39 goals in the 2024 season. This comprehensive victory reinforces the Knights’ status as strong contenders in the league. Next up for Knights is a crucial match against Tigers on Saturday 20th of July at O’Connor Enclosed with kick off at 15:00. Canberra Croatia secured

a crucial 2-1 comeback victory against Monaro Panthers at Deakin Stadium, closing the gap to league leaders Gungahlin United to just two points. The Panthers struck early, with Zac McLaren’s free-kick causing Croatia’s Parris Bangweni to head into his own net after just 80 seconds. Monaro’s defense, led by Roko Stri-

ka, Dylan Deep-Jones, and James La Vella, held �irm throughout the �irst half, with Croatia’s best chance coming from a Bangweni corner �lick. Croatia equalised 90 seconds into the second half when Daniel Barac’s cross found Keegan Vucetic, who scored from close range. The winning goal came from substitutes, as Daniel Colbertaldo’s cross was headed home by Daniel Sparrow. The Panthers nearly levelled late on when Ben Basser-Silk’s powerful shot hit the crossbar, leaving Croatia’s goalkeeper Sam Brown beaten. Next up for Canberra Croatia is a home game against Tigers this Sunday 14th of July with kick off scheduled for 15:00.

Three Goals, Three Points as Dandy City Conquers Green Gully

build on this momentum when they return home this Friday, July 12th, to host Hume City. With both teams currently in the top six, the clash promises to be an exciting affair.

Kick-off is scheduled for 19:45.

Melbourne Knights’ Unbeaten Run Hits Six as Franjić Strikes

Zoran Juraj SABLJAK

The Melbourne Knights continued their impressive form, securing a hard-fought 1-0 win against Manningham United at Knights Stadium last Friday night. The victory extends their unbeaten run to six games, further solidifying their position in the league. From the opening whistle, the Knights dominated proceedings, creating several chances but initially struggling to �ind the back of the net. The breakthrough �inally came in the 33rd minute when Captain-Coach Ivan Franjić rose highest to head home, giving the home side a well-deserved 1-0 lead. The Knights nearly doubled their advantage moments later when a powerful shot rattled the crossbar, with the subsequent rebound attempt dramatically cleared off the line by a desperate Manningham defence. The �irst half ended with the Knights holding onto their slim lead. Manningham United came out strong after the break, nearly equalising early in the second half only to be denied by the woodwork. The Knights’ Gian Albano had a golden opportunity to put the game to bed when he fo-

In a surprising turn of events last Sunday at Churchill Reserve, bottom-placed St Albans Dinamo pulled off one of the biggest upsets of the year, defeating 5th-placed Heidelberg United 1-0 in a tightly contested match. The game was a �ierce battle from start to �inish, with neither team able to break the deadlock for most of the encounter. Heidelberg dominated the �irst half, outshooting

Monek’s Late Strike Lifts Dinamo to Stunning Victory Over Heidelberg

Dinamo 9-2, but the home side’s defence stood �irm, frustrating the visitors’ attempts to �ind the back of the net. As the match seemed destined for a draw, Dinamo’s Joseph Monek became the hero. In the 85th minute, Monek struck a decisive blow, putting the underdogs ahead. Heidelberg scrambled to �ind an equaliser in the dying minutes, but Dinamo’s resolute defence held on for a memorable victory. This win not only marks a signi�icant upset but also lifts St Albans Dinamo off the bottom of the ladder.

They now sit just one point behind Manningham who is in third-last position, giving them hope of es-

caping the relegation zone with another positive result. Dinamo will look to build on this momentum as they return home this Sunday, July 14th, to host Altona Magic. Kick-off is scheduled for 15:00 at Churchill Reserve, where the rejuvenated squad will aim to continue their climb up the table.

und himself one-on-one with the keeper, but his effort sailed over the crossbar. Despite some nervy moments, the Knights’ defence held �irm to secure the 1-0 victory and extend their unbeaten streak to six matches.

Melbourne Knights will

look to continue their impressive run when they travel to face Heidelberg United this Friday, July 12th. The match is set to kick off at 19:30 at Olympic Village, where the Knights will aim to further solidify their position in the league standings.

Sydney United 58 Stumbles as Blacktown Claims Crucial Win

Blacktown City secured a crucial 2-0 victory over Sydney United 58 at the Sydney United Sports Centre on Sunday, bolstering their chances for a top-two �inish. The match showcased Blacktown’s offensive prowess and defensive resilience, resulting in their �irst clean sheet in four games. Travis Major opened the scoring in the 26th minute with a close-range tap-in, following a series of precise passes that culminated in Jak O’Brien’s assist. The visitors doubled their lead in the 61st minute when captain Mario Shabow calmly slotted the ball into the bottom corner, cementing Blacktown’s dominance. Despite Sydney United 58’s early threat, with Mason Wells narrowly missing a chance in the fourth minute, Blacktown controlled much of the game. The hosts came close to equalising in the 32nd minute when Wells struck the crossbar, but Blacktown’s defence held �irm. Goalkeeper Oliver Kalac kept Sydney United 58 in the game with several crucial saves, including a spectacular stop from Jak O’Brien’s shot in the 59th

However,

defence remained resolute.

substitute Luiz Lobo attempting two shots and Danny Choi providing a late

15:00.

Zoran Juraj SABLJAK

Zoran Juraj SABLJAK

minute. However, his efforts weren’t enough to prevent Blacktown’s victory. In the closing stages, Sydney United 58 pushed for a comeback, with

spark.

Blacktown’s

This coming Sunday July 14th United 58 are away to league leader Rockdale Ilinden at Rockdale Ilinden Sports Centre with kick off scheduled for

WORK WITH US

Australian Croatian Community Services (ACCS) currently has several vacancies for Direct Care Workers under the Support at Home Program, in metropolitan Melbourne and Geelong.

This position involves providing support and care to elderly clients within our community.

ACCS is a highly regarded service provider and is committed to growth and development.

To be a successful applicant:

• It is preferred but not essential to have a completion of Certificate III in Aged Care or IV in Individual Support – one can be provided through ACCS for successful applicants

• Speak Croatian or any other European language

• Hold a drivers licence and drive a reliable car, fully insured

• Passionate and caring nature

• Current police check

You will be assisted and supported by our Care Managers. If you would like to become part of our friendly team, please forward your resume to marinar@accs.asn.au

care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

If you on 0421 631 689 would information, please contact Marina like more

1800 953 963 www.accs.asn.au

Hrvatski

The Croatian Herald

Članovi Bratovštine bili su na sv. misi zadušnici za pok. Alexandera, i u tužnoj pogrebnoj povorci ispratili ga na groblju u Footscrayju

Bratstvo vitezova sv. Petra i Pavla registrirano je pri uredu Of�ice of Consumer Affairs u Viktoriji kao australska, dobrotvorna i nepro�itabilna organizacija čiji se ogranci nalaze u mnogim zemljama svijeta.

Njezin glavni cilj je pomoći siromašnima, bolesnima, svima kojima je pomoć potrebna.

Godine 2021. među nominiranima za dodjelu titule viteza bio je i Alexander McPherson, tada student na Australskom-katoličkom sveučilištu u Melbourneu. Alexander je tako postao najmlađi član i nosioc titule viteza Bratovštine. Kao vrlo aktivan član sudjelovao je u organiziranju brojnih dobrotvornih okupljanja, isporukama hrane, suradnji s brojnim organizacijama i institucijama koje rade na dobrobit potrebitih.

Nominiran je i za "viteza od milosti" (Knight of Grace) za rad i djela u katoličkoj misiji dobročinstva, a uskoro postaje i član Vijeća vitezova.

Radeći na širenju ovakvih humanitarnih projekata, zahvaljujući Alexanderu, Bratovština se povezala i s HKZ-om sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Svojim dobrotvornim zalaganjem, vrijednom donacijom pomogli su pri obnavljanju crkve prije nekoliko godina; sudjelovali su i u starohrvatskoj tradicionalnoj sv. misi koju je također organizirao Alexander, kao i u proslavama nebeskog zaštitnika, prvog hrvatskog sveca, Nikole Tavelića. Brojni članovi Bratovštine bili su u subotu, 6. srpnja, na sv. misi zadušnici za pok. Alexandera, i u tužnoj pogrebnoj povorci ispratili ga na groblju u Footscrayju.

Bio je najmlađi član i nosilac titule viteza Bratovštine, sudjelovao je u brojnim dobrotvornim okupljanjima

Napravio je velike stvari

IVAN ČIČAK

(25. 3. 1956. - Tunjestala, BiH – 7. 7. 2024. Melbourne)

Teška srca primili smo tužnu vijest da je preminuo prijatelj i kolega Bratovš�ne, Chevalier Alexander McPherson. Alexander je bio tako energična osoba sa svijetlom budućnošću. Aleksandar je napravio velike stvari i kao takvog ćemo ga pam��. Bio je drag i najcjenjeniji član Bratovš�ne.

U ime Bratovš�ne izražavamo sućut obitelji. Pokoj vječni daruj mu, Gospodine. Neka počiva u miru njegova duša i duše svih pokojnih vjernika. Amen.

Chevalier Peter Paul Portelli, Grand Master CKSPP, Melbourne, Australija.

Tužnog srca javljamo svoj rodbini, prijateljima i poznanicima da nas je, nakon kratke i teške bolesti, napustio naš dragi Ivan Čičak.

Krunica i sv. misa zadušnica bit će u ponedjeljak - 15. 07 .2024. u 11sati u crkvi sv. Nikole Tavelića – Clifton Hill (69 Hodgkinson Street).

Nakon sv. mise, posljednji ispraćaj bit će na groblju Keilor (Cnr Elly Crt i Cemetary Rd, Keilor).

Iza dragog pokojnika ostaje ožalošćena obitelj: supruga Ermina, kćerke Monika i Martina s obitelji, brat Zlatko s obitelji, sestra Mara, rodbina i prijatelji. Počivao u miru Božjem.

OBAVIJEST O SMRTI

Hvala za dobrotu, za poštenje, za neizmjernu ljubav i požrtvovnost; hvala za mnoštvo zajedničkih godina rada u našoj školi i našoj hrvatskoj zajednici

Velika tuga za vedrim likom njihova učitelja, kolege i prijatelja, Alenxandera McPhersona, zavladala je i među školskim klupama učenika koji svake subote marljivo uče hrvatski jezik u Altona North Centru Mentone (VSL).

Brojni učenici i njihovi roditelji, učitelji koje je pok. Alexander iznimno cijenio i kao svoje kolege i kao prijatelje, oprostili su se s njime u molitvi sv. krunice u crkvi sv. Nikole Tavelića, a onda sljedećeg dana na posljednjem ispraćaju.

U ime svih njih izraze iskrene sućuti obitelji, rodbini i svim prijateljima izrazila je učiteljica Marija Trbuhović, uz tople riječi uspomena koje je iza sebe ostavio uvijek nasmijani, srdačni, mladi učitelj Alex.

- Dragi naš kolega, prijatelju i učitelju, tvoj iznenadni odlazak ostavio je u nama neizmjernu bol i tugu.

Ni slutili nismo da je ovo naš zadnji susret s tobom. Svaki je rastanak težak, a emocije i boli koje su se nakupile u srcima svih nas teško je skupiti na jednom listu papira. O tebi kao našem kolegi, prijatelju i učitelju možemo reći samo sve najbolje.

Pamtit ćemo te po prvome danu kad si stupio kao učitelj i kolega u našu školu - nasmijan i otvorenog srca za sve nas.

Prihvaćen si od sviju svojih dragih učenika, postali su razred u kojem su puno učili, šalili se, pomagali si međusobno i postizali izvrsne rezultate na natjecanjima i završnim ispitima, a bilo je tu i raznih ludovanja i prepirki, ali si sve to s lakoćom rješavao.

Obilježio si njihove školske dane, ispravljao njihove zadaće i pripremao ih za maturalni ispit… Uvukao si se u njihova srca i uvijek ćeš tamo ostati kao njihov iskreni prijatelj i učitelj - to se nikad ne zaboravlja. No prije svega bio si čovijek. Unio si se u rad srcem i dušom, a djeca su to osjetila i zato su te toliko zavoljela, kao i mi kolege.

S tolikim žarom i ljubavlju pričao si im o ljepotama drage nam domovine Hrvatske.

Vodio si računa i govorio im koliko je bitan hrvatski jezik kao maturalni predmet te da nas po jeziku

svijet prepoznaje i da poznavajući materinski jezik održavamo sponu s dragom domovinom Hrvatskom za kojom si toliko žudio.

Na kraju ovog zemaljskog puta - dragi prijatelju, učitelju i kolega - hvala ti za sve, za dobrotu, za poštenje, za neizmjernu ljubav i požrtvovnost; hvala za mnoštvo zajedničkih godina rada u našoj školi i našoj hrvatskoj zajednici.

Zbogom dragi prijatelju, učitelju i kolega, do nekog novog susreta.

U našim si srcima i molitvama, dragi naš Alex. Tvoja kolegica Marija sa svojim dragim kolegama i kolegicama i dragim učenicima..

‘Na kraju ovog zemaljskog puta - dragi

prijatelju, učitelju i kolega - hvala ti za sve’

“Bez Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane danas ne bi bilo slobodne BiH koju poštujemo, za kojom ne posežemo, ali u kojoj za Hrvate tražimo jednaka prava”

Hrvatski predsjednik

Zoran Milanović rekao je u subotu u Tomislavgradu kako se iz Hrvatska ’ne trabunja o hrvatskome svijetu’ i podjeli Bosne i Hercegovine, i najavio da će se Zagreb nastaviti zauzimati za ravnopravnost sunarodnjaka i prestanak njihova preglasavanja. “Mi ne trabunjamo ni o kakvom o hrvatskom svijetu kojega se netko treba bojati. Ne trabunjamo o ruskom i srpskom svijetu, ne kolčimo, ne postavljamo međe i grani-

Milanović: Ne trabunjamo o hrvatskom svijetu, tražimo poštivanje prava Hrvata u BiH

ce”, rekao je Milanović. On je sudjelovao na 32. obljetnici utemeljenja brigade kralja Tomislava Hrvatskoga vijeća obrane. “Bez Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane danas ne bi bilo slobodne BiH koju poštujemo, za kojom ne posežemo, ali u kojoj za Hrvate tražimo jednaka prava kakva su propisana u Daytonskom sporazumu koji se ne poštiva. Hrvati u BiH su zaslužili da se poštuju njihova prava”, istaknuo je.

Ocijenio je štetnim što se iz bošnjačke javnosti u toj zemlji Hrvatsku naziva agresorom,

BiH ima iznimno povoljan geografski položaj koji povezuje Istok i Zapad, što bi u dugoročnoj perspektivi moglo biti važno i korisno za gospodarstvo

18 godina i 9 milijardi maraka investicija u BiH - to je ukratko ono bitno kad govorimo o Vijeću stranih investitora u BiH jer je ova organizacija danas jedan od ključnih aktera u unaprjeđenju investicijske klime i poslovnog okruženja u ovoj zemlji. Na čelu organizacije je Branimir Muidža, “kralj cementa i betona” i prvi čovjek cjelokupnog poslovanja Heidelberg Materials grupacije za BiH i Hrvatsku. Upravo u povodu obilježavanja punoljetnosti Muidža je organizirao druženje na kojem je rekao i nekoliko riječi o važnosti organizacije.

„Kontinuirana podrška svih naših članica koje su do sada investirale više od 9 milijardi konvertibilnih maraka u BiH od vitalnog je značaja za realizaciju naših aktivnosti i izradu preporuka za poboljšanje poslovnog ambijenta, čime značajno doprinose ostvarivanju temeljne misije i vizije Vijeća stranih investitora”, istaknuo je predsjednik Vijeća stranih

te opetovao kako su Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane najzaslužnije što je Bosna i Hercegovina država u današnjim granicama. ”Nije lijepo slušati svaki drugi dan o nekom udruženom zločinačkom pothvatu ili o tome da je hrvatska vojska bila okupatorska”, rekao je predsjednik Milanović. Izrazio je očekivanje da će se prestati s preglasavanjem Hrvata od brojnijih Bošnjaka u Bosni i Hercegovini kao što je to slučaj s nametanjem Željka Komšića za hrvatskog člana držanog vrha te zemlje.

“Vjerujem da će vrlo brzo Hrvatska biti u stanju pomoći Hrvatima da izmjenema Izbornog zakona dobiju svoja prava. To je simbolička stvar i važna je. Sada je vrijeme da se to bez straha kaže”, dodao je. Najavio je kako će se zauzimati da pripadnici Hrvatskoga vijeća obrane u Republici Hrvatskoj ostvare jednaka prava kao i pripadnici Hrvatske vojske ističući da suborci iz BiH nisu zadovoljni svojim statusom.

“To je nešto što će Hrvatska država morati preuzeti na sebe”, rekao je Milanović.

Na središnjem gradskom trgu prije obraćanja hrvatski predsjednik s izlaslanstvom položio je vijenac i zapalio svijeće za poginule hrvatske branitelje u Bosni i Hercegovini. Hrvatski predsjednik prošle godine je odlikovao Brigadu kralja Tomislava odličjem Nikole Šubića Zrinskog. Njezini pripadnici sudjelovali su u nizu vojnih operacija, uključujući i oslobodilačke operacije koje su prethodile Oluji i nakon nje koje su dovele do oslobađanja Hrvatske, okončanja rata u BiH i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

BiH je geografski spoj Istoka i Zapada, stranci investirali milijarde KM

investitora u BiH. Najavio je da će Vijeće ostati i dalje posvećeno svojoj misiji unaprjeđenja poslovnog okruženja i podrške investitorima. Uz podršku naših partnera i sponzora, nastavit će raditi na projektima i inicijativama koje će doprinijeti ekonomskom razvoju BiH. „Svi znamo koliko je politički i birokratski sustav u BiH kompliciran i često nestabilan, samim time svjedočimo takvom poslovnom okruženju kakvo imamo. Međutim, mnogo je kompanija koje su dokazale te i dalje dokazuju kako je BiH puna prilika i potencijala koji se uz dobru organizaci-

ju poslovanja mogu ostvariti i dalje razvijati. Vjerujem u potencijale bh. gospodarstva kada su u pitanju nove ideje za razvoj, inovativnost i privlačenje stranih investicija. Jako je važno istaknuti i da mi u BiH imamo iznimno povoljan geografski položaj koji povezuje

Istok i Zapad, što bi u dugoročnoj perspektivi moglo biti važno i korisno za našu ekonomiju”, istaknuo je Muidža prošle godine u izjavi za Večernji list. Prema nedavnim procjenama Centralne banke BiH (CB BiH), izravne strane investicije u prošloj su godini iznosile 1,7 milijardi KM, što je za 500

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

milijuna KM više u odnosu na 2022. godinu. Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomacije, kazao je da taj porast u odnosu na prethodnu godinu predstavlja pozitivan trend, ali zahtijeva dublju analizu u kontekstu održivog ekonomskog rasta.

U radu o temi “Izravne strane investicije u BiH kao pretpostavka ekonomskog razvoja” Alma Hurem zaključuje da se za izravne strane investicije može reći da predstavljaju važnu polugu tranzicijskih zemalja te važnu polugu rasta i razvoja ekonomija koje prolaze kroz procese tranzicije, poput BiH.

„Za BiH se može zaključiti da, uz to što je načinila neke značajne pomake u određenim segmentima, još uvijek nije stvorila povoljnu klimu za priljev stranih ulaganja koja mogu značajno doprinijeti ekonomskom rastu i razvoju ako se pravilno kanaliziraju. BiH, u svakom slučaju, mora imati jasnu viziju izravnih stranih ulaganja, što do sada nije bio slučaj”, istaknuo je, među ostalim, u radu koji je predstavljen prije pet godina.

Izreka „Kocka je bačena“ (Alea iacta est!) pripisuje se slavnom vojskovođi i političaru Gaju Juliju Cezaru (100. – 44. prije Krista). Budući da mu je Senat zapovjedio da se iz Galije vrati u Rim bez vojske, znajući da bi takav povratak značio njegovu smrt, vratio se sa legijom vojnika pa je prelazeći rijeku Rubikon, navodno, izrekao to svoje čuveno – kocka je bačena.

Kako je poznato, kocka je bačena i u Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP). Svakomu od nas je jasno, ili bi bar trebalo biti jasno, da je kockanje pošast te da u konačnici ne donosi dobro. No, u državi u kojoj po svemu sudeći najbolje posluju kockarnice donekle je ‘logično’ i ovo bacanje kocke u SIP-u. Pametnoj osobi jasno je da kocka nije, niti može biti, poštena.

Navest ću bezazlen, osobni, primjer. Sa suprugom sam se dogovorio da ću prvom djetetu ja dati ime, ona drugom, a kod trećeg sina imali smo različite prijedloge i nismo se mogli usuglasiti. Dok smo razgovarali koje ime ćemo dati trećem sinu moj brat je imao prijedlog: Evo na tri mala papirića svatko od nas troje napisat će ime, od tih papirića napravit ćemo kuglice i koja ostane zadnja to ime ćete dati djetetu. Nemajući pojma o kocki supruzi i meni učinilo se to prihvatljivim. Ono što nismo znali jest da je brat kuglicu na kojoj je napisao svoj prijedlog stavio pod nokat na malom prstu, jer kockari uvijek imaju nekakav trik, tako da je „poštenim izvlačenjem“ izvučena kuglica na kojoj je pisalo, Nenad Vuković, kandidat Partije demokratskog procesa (PDP). Dakle, nakon skoro pune dvije godine što je SIP dao mandat kandidatkinji SNSD-a Snježani Novaković Bursać, nakon što je ona sudjelovala u radu Parlamenta, glasovala o svim točkama dnevnoga reda, sada isto to povjerenstvo kaže da je to nelegalno!!!

Navodno je predsjednik RS Milorad Dodik izjavio da u Daytonskom sporazumu ne postoji zabrana za odcjepljenjem RS od Bosne i Hercegovine. U tom smislu urađen je i prijedlog o ‘mirnom razdruživanju’. Priča se da je rađen na bazi Daytonskog mirovnog sporazuma, a predviđa formiranje dvije nezavisne političke i teritorijalne cjeline koje bi funkcionirale u skladu sa sporazumom. „Strane“, eventualne potpisnice, tog sporazuma tijekom procesa razdruživanja trebale bi, primarno, postupati svjesno i dosljedno, poštujući nepovrjedivost granica. (Ne)legalni visoki predstavnik Christian Schmidt upozorio je vlasti RS da neće dopustiti nikakvo kockanje, pardon, nikakvo kršenje Daytonskog sporazuma. Kako bi dao važnost svom upozorenju uputio je službeno pismo predsjedniku NSRS Nenadu Stevandiću, istaknuvši da entiteti nemaju pravo na odcjepljenje. No, budući da NSRS nije donijela nikakav zakon glede ‘mirnog razdruživanja’, budući da se radi samo o najavama, deklaracijama i slično, Tužiteljstvo BiH i sam Schmidt još ne mogu poduzimati nikakve korake.

Dom naroda Parlamenta BiH i dalje je u blokadi. Bošnjački zastupnici, ne da će i dalje kako su izričito najavili blokirati rad Doma, nego ne žele ni čuti, niti raspravljati o zakonu o sudovina. Ali bošnjački političari, svi do jednoga, tvrde da žele u EU, a donošenje zakona o sudovima jedan je od uvjeta za otvaranje pregovora s EU! Kad smo već kod sudova, treba kazati da je Ustavni sud Federacije BiH odbacio apelaciju oporbenih zastupnika (DF i SDA) na „Povredu Ustava i Poslovnika u predmetu U-56/23 i U-7/24.“, a naručeno, Sejdino, mišljenje Venecijanskog povjerenstva je svakako bezvezno. Za manje upućene, cilj tih apelacija bio je spriječiti imenovanje Hrvata Marina Vukoje u Ustavni sud. Mostarski muftij, Salem Dedović u svom govoru povodom manifestacije „Putevima pobjede Armije BiH 2024.“ opet je zasmetao križ na Humu, te je govorom mržnje ustvrdio da on nije simbol kršćanstva nego hegemonije jednog naroda nad drugim, odnosno Hrvata nad Bošnjacima-muslimanima. Mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić svoj odgovor na govor mržnje efendije Dedovića završio je poznatim riječima: Oprosti im, Gospodine, jer ne znaju što čine! Zbog ovih mnogobrojnih problema u Dragoj-Jadnoj Našoj, odlutah od kocke.

Kakva je to država u kojoj se kockom, nepune dvije godine nakon okončanih izbora, odlučuje tko će biti zastupnik u državnom parlamentu? Kakva je to država u kojoj se blokira rad najvišeg zakonodavnog tijela, Doma naroda, i kakva je to država u kojoj se ne želi donijeti zakon o sudovima? Kakva je to država u kojoj u jednom od entiteta, jedan od tri konstitutivna naroda želi spriječiti izbor pripadnika drugog konstitutivnog naroda u Ustavni sud? Kakva je to država u kojoj se predlaže „mirno razdruživanje“? Kakva je to država u kojoj vjerski službenici šire mržnju?

To je jadna država!

Ono što neki ne žele vidjeti, same riječi ‘mirno razdruživanje’ jasno kazuju da mirnog razdruživanja nema, da je ono nemoguće. Naglašavanje riječi mirno, zapravo znači da takvo razdruživanje ne bi bilo mirno nego krvavo. Vide li bošnjački zastupnici da blokadom rada vrhovnog zakonodavnog tijela, ne samo sprječavaju približavanje BiH EU, nego da se kockaju s državom? Vidi li na koncu Schmidt i međunarodna zajednica da nametanje odluka i držanje BiH u kolonijalnom statusu ne može trajati dovijeka? I na koncu, kad se Gaj Julije Cezar pojavio sa svojom vojskom u Rimu Pompej i dio Senata su pobjegli. Gaj Julije je pobijedio Pompejevu vojsku, a Pompej je ubijen. Na koncu je i Gaj Julije Cezar ubijen u atentatu. Koja i čija vojska bi se pojavila u eventualnom razdruživanju, tko bi od članova NSRS, tko od članova Doma naroda BiH, tko od vjerskih službenika pobjegao, tko bi bio Pompej, tko Gaj Julije Cezar? Kazuju li povijesne činjenice išta Dragoj-Jadnoj Našoj!?

Kocka je bačena

MINISTAR PROGRAMA ZA OSIGURANJE INVALIDA (NDIS)

Bill Shorten: ukinuti seksualni rad uz potporu vlade

M

inistar za NDIS Bill Shorten kritizirao je osmotjednu odgodu i donošenje legislative NDIS programa. Ministar Bill Shorten rekao je da će regulativa koja pojedinim sudionicima omogućuje pristup seksualnom radu uz financiranje države biti ukinuta rekavši kako ona „ne prolazi ispit” usluga koje su razumne ili nužne.

U emisiji „Sky Sunday Agenda” Shorten je rekao da su, "iako većina sudionika radi pravu stvar, rubna pravila pomalo slaba". Ovo je dovelo do iskorištavanja pružatelja usluga te je ljudima omogućilo pristup uslugama kao što su međunarodna putovanja u Japan, korištenje saune i kriptovaluta. „Način na koji program funkcionira jest da dobijete osobni proračun. Želimo se uvjeriti da je osobni proračun donesen uz dobru procjenu potreba”, izjavio je. „Potom se želimo uvjeriti da zaista možete dobiti ono što vam je potrebno te da je to razumno i nužno. Zaista se nekad čudim gledajući neke od zahtjeva pojedinaca, no ne predaju svi ovakvo smeće.”

Na konkretno pitanje hoće li sudionici NDIS programa moći tražiti usluge seksualnih radnika sukladno novoj reformi, g. Shorten je posve isključio tu mogućnost. „Ovo jednostavno nije održiv prijedlog, to ne prolazi na ispitu”, rekao je. Međutim, dodao je da je vlada svjesna tek „jednog ili dva” slučaja u kojima se ovo događa. „Ovo se u većini NDIS programa ne događa”, rekao je Shorten. „Iako osobe s invaliditetom trenutno mogu imati pristup seksualnim uslugama uz financiranje države, potrebno je zadovoljiti stroge uvjete.”

Ranije su zagovornici programa osiguranja invalida u istrazi Senata izjavili da bi program NDIS trebao uključivati seksualne suluge za žene s invaliditetom koje ne traže partnere radi straha od izlaganja visokim stopama seksualnog nasilja.

„Iako bih partnera mogla pronaći kroz Tinder, bilo je to toksično, nasilno okruženje, i da nisam pronašla partnera radije bih za (seksualnu potporu) tražila kroz program

Iz prihvatilišta za beskućnike „Vinnies CEO Sleepout” zastupnica u Gradskom vijeću Sydneyja Linda Scott raspravlja o tome što se može napraviti u borbi protiv beskućništva u Australiji.

PRUŽANJE BESKUĆNICIMAPOMOĆI

osiguranja jer nije sigurno izlaziti s muškarcima u zajednici”, izjavila je predsjednica Udruge osoba s invaliditetom Nicole Lee.

Shorten ostaje na ratnom putu nakon što su Koalicija i Zeleni odgodili donošenje većih reformi za dodatnih osam tjedana te će zakon biti podvrgut doradi. Laburisti su izjavili da će njihova reforma NDIS-a donijeti uštete od 14.4 milijarde dolara tijekom iduće četiri godine te da će se usmjeriti na stroža pravila za pružanje usluga i proširenje sigurnosnih mehanizama i kriterija procjene za osobe koje pristupaju ovom programu osiguranja.

Nezadovoljni ministar ustvrdio je da će ova odgoda koštati oko milijun dolara na sat sve dok parlament ne nastavi zasjedanje nakon zimske pauze. Senatorica Nacionalne stranke Bridget McKenzie izjavila je da oporba neće biti „prisiljena” na nagle odluke te da je potrebna istraga kako bi se pribavili dodatni dokazi. „Zaista je fascinantno kako laburisti očekuju da će oporba i parlament poduprijeti njihove takozvane reforme bez ikakvog nadzora. Razumno je što smo od Seanata zatražili istragu kako bi se ispitali svi problemi”, izjavila je za Sky. „Čim se istraga provede i čim čujemo ne samo sektor nego i njihove koristnike, možda ćemo razviti samostalne prijedloge promjena ovog zakona. Upravo tako bi trebao funkcionirati parlament.”

Shorten je nastavio svoju kampanju za donošenje legislative u parlamentu prošlog tjedna kada je postavio veliki znak s natpisom „Spasite NDIS, senatori, no stavite korisnike na prvo mjesto.”

Laburisti i stranka One Nation također su postali neočekivani saveznici, voditeljica stranke One Nation Pauline Hanson podržala je prijedlog zakona i apelirala na senatore da „ostave politiku po strani”.

„Pozivan Koaliciju i Zelene, ako zaista brinete za građane, izložite svoje žalbe i predložite promjene te potom, ako su utemeljene, sigurna sam da ćemo ih podržati jer upravo to želimo”, izjavila je.

Usluge za pomoć beskućnicima „preopterećene su” i „pregažene” te su kao organizacije prisiljene odbijati stotine ranjivih/ugroženih Australaca kojima je potrebna pomoć ove zime. Voditeljica politike i zagovaranja Misije u gradu Melbourneu Shorna Moore navela je da organizacije koje pružaju usluge beskućnicima prijavljuju povećanje broja osoba kojima je potrebna pomoć te de se broj potrebitih u sklopu njihova programa udvostručio u svega 48 sati.

Najveći pružatelj usluga za maloljetne beskućnike, prihvatilište MCM, posve je popunjeno svake noći, navodi gđa Moore, mnogim mladima rečeno je da „jednostavno nema kreveta za njih”. „Kao rezultat ove situacije, često su prisiljeni izabrati između spavanja na otvorenom na niskim temperatrama ili se vratiti u nasilni dom”, navela je. Moore kaže da je zima „posebno okrutno vijeme” za Australce bez krova nad glavom. „Zima donosi opasnije uvjete za one koji su prisiljeni spavati na otvorenom ili u svojim automobilima te Gradska misija Melbournea doslovce primjećuje da se ljudi bore za goli život”, navela je. „Pružamo potporu

Smrtonosni soj ptičje

gripe napreduje Antarktikom, znanstvenici upozoravaju da je samo pitanje vremena kada će ova gripa stići u Australiju. Smrtonosni soj ptičje gripe pronađen je prvi put među pingivnima vrste gentoo, navodi Znanstveni dobor za istraživanja Antarktike (SCAR) izražavajući zabrinutost da bi se ovaj virus mogao proširiti među velikim kolonijama pingvina na Antarktici.

Znanstvenici istražuju širenje visokopatogenog soja ptičje gripe (HPAIV H5) među divljim životinjama na Antarktici te su pronašli da se virus među njima proširio. Međunarodni tim znanstvenika koji boravi na južnom kontinentu i istražuje prisutnost i utjecaj ptičje gripe na divlje vrste otkrio je pristunost gripe u području Weddel u sjevernom moru. HPAIV H5 prvotno je otkriven u Južnoj Americi krajem 2022. te je u veljači ove godine pronađen na Antarktici. Ptičje vrste na koje je ovaj virus najviše utjecao bile su ptice roda skua, a znanstvenici su zabrinuti da bi visoki mortalitet mogao imati dugotrajne posljedice po njiho-

za moge mlade i starije osobe, u materijalnom obliku za one koji traže toplinu gdje je to moguće, uključujući amfiteatre ili nenastanjene zgrade.”

Izvršna direktorica organizacije „Homelessness Australia” Kate Colvin izjavila je da je nedostatak sredstava u sektoru pružanja pomoći beskućnicima „jednostavno poražavajući” s obzirom na to koliko je ljudi bez krova nad glavom. Broj osoba koje su primile pomoć stagnira bez obzira na to što se stopa beskućnika povećava diljem države. „Organizacije za pružanje pomoći nemaju dovoljno sredstava i moraju ih raspodijeliti kako bi pomogle najugroženijima, koji im se jave”, izjavila je. „Radnici koji pružaju pomoć beskućnicima dolaze na posao jer žele pomoći svojim sugrađanima koji se zaista bore za goli život i potrebna im je pomoć,

no jednostavno nemamo dovoljno sredstava za to.” Organizacije za pružanje pomoći beskućnicima dnevno odbiju 295 osoba, svaka peta od njih je žena ili dijete, navodi se u godišnjem izvješću ogranizacija specijaliziranih za pružanje usluga beskućnicima za razdoblje 20222023.

U iszvješću o vladinim uslugama navodi se da je više od 57.000 osoba identificirano kao osobe kojima je potreban smještaj, ali ga 2023.-2024. nisu dobile. Izvršna direktorica organizacije St Vincent dr. Paul Society za Južnu Australiju Evelyn O’Loughlin izjavila je da nema dovoljno organizacija za pružanje pomoći kako bi se zadovoljile rastuće potrebe beskućnika u Južnoj Australiji.

O’Loughlin navodi da u sustavu postoji „usko grlo” u obliku nedostatka svih vrsti

smještaja, što znači da oni koji spavaju u kriznim centrima ne uspijevaju pronaći sigurniji smještaj. „Znamo da ove osobe ostaju kod nas po šest mjeseci i dulje u kriznom centru, što znači da ljudi koji se nađu u kriznoj situaciji ne mogu primiti pomoć jer mi ovdje imamo ljude koji ne uspijevaju pronaći trajniji smještaj”, izjavila je. „Jednostavno nemamo dovoljno socijalnih i javnih stanova diljem cijele Australije, posebice u Južnoj Australiji.” O’Loughlin je izjavila da "kada smještajni kapaciteti više ne zadovoljavaju potrebe onih koji nemaju smještaj, ostatak sustava ne funkcionira".

Kako njena organizacija prima svega 7 posto vladinih sredstava, gđa O’Loughlin navodi da vlada mora „učiniti više” i osmisliti bolje financiranje usluga za beskućnike u cijeloj zemlji.

Širenje ptičje gripe na Antarktici ZNANSTVENICI

vo preživljenje.

Od 2020. do tada neviđeno širenje pričje gripe uzrokovalo je znantan mortalitet divljih ptica i sisavaca na gotovo globalnoj razini. Znanstvenici su iznimno zabrinuti radi utjecaja ptičje gripe na populacije divljih životinja na Antarktici, posebice za one vrste koja se nalaze blizu granice kritično ugroženih vrsta. Voditeljica ekspedicije Sveučilišta Fede-

ration Megan Dewar izjavila je da bi praćenje Antarktike moglo pomoći praćenju utjecaja virusa HPAIV H5 u nadolazećem razdoblju. Opasni soj ptičje gripe već je poharao sve kontinente osim Australije i ostatka Oceanije. Pogođeni su milijuni divljih ptica diljem svijeta, oko 650.000 divljih ptica uginulo je samo u Južnoj Americi. Znanstvenica Instituta Doherty dr. Michelle Wile

izjavila je da je samo pitanje vremena kada će ovaj virus stići do Australije, a stručnjaci predviđaju da je najveći rizik od dolaska virusa između kolovoza i studenoga kada milijuni ptica migriraju iz sjeverne Azije.

„Pingvini na Antarktici, pelikani u Peruu, morski lavovi u Južnoj Americi i krave u SAD-u pogođeni su zaista brzo širećim i visokopatogenim sojem ptičje gripe poznatim kao HPAI H5N1”, izjavila je dr. Wile. „On je pronađen kod pingvina, slonovskih tuljana, krznenih tuljana i antarktičkih čigri. Virus prijeti preživljenju čitavih vrsta. Neke populacije ptica, pa čak i čitave vrste, možda se nikada neće oporaviti.” Dr. Wile je izjavila da kada virus stigne posebno će ugroženi biti crni labudovi. „Preko oceana, pelikani, komorani, blune, čigre, galebovi i tuljani nalaze se među najpogođenijim vrstama”, izjavila je. „Pripazite ovog proljeća na bolesne ili mrtve divlje ptice ili morske sisavce te ovakve slučajeve prijavite, praćenje bi moglo pomoći u borbi protiv ovog virusa.”

Već neko vrijeme srpski protektorat, a inače poznatiji pod imenom Crna Gora, ima prilično delikatan zadatak da za korist svojeg "drugog oka u glavi" "dejstvuju" kako bi ono postiglo još jednu pobjedu nad genocidnom Hrvatskom.

Tako se sastali "junaci" u bivšem Titogradu i onako "demokratski" izglasaše "Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu". Specijalni rat Crne Gore protiv Hrvatske je započeo, a srpski se posredno samo nastavio. Režiser ove ofucane melodrame u Beogradu zadovoljno trlja ruke. Zašto se uopće bavim ovim balkanskim "plovećim" kazalištem?

Ne bi bilo vrijedno tinte i papira da nedavno u posjetu Crnoj Gori nije bio hrvatski ministar vanjskih poslova.

Velika i moćna Crna Gora pokazala je simpatije i razumijevanje za "tuđmanovce". Rukovali su se i grlili pred kamerama, izmjenjivali riječi o suradnji, dobrosusjedskim odnosima i slične vanjskopolitičke �loskule, ali kad je hrvatski ministar poželio posjetiti hrvatski školski brod Jadran koji su 1990. naši dragi "prijatelji" maznuli, dobio je "bugarski grb". Sada, kao kruna diplomatske lakrdije, dolazi nam rezolucija o jasenovačkom genocidu po "direktnoj komandi" iz Beograda.

Sada na scenu stupa famozno hrvatsko političko poltronstvo. "Drugom oku" je diskretno dato do znanja da je ovim gafom doveden u pitanje europski put Crne Gore. Taj "oštar i direktan" potez hrvatske diplomacije izazvao je salve smijeha kod dobrohotnih Crnogoraca koji sada, predvođeni srpskom vlašću, ionako više ne mare postati članicom EU-a. Dosta im je da ih EU obilato �inancira iz pretpristupnih fondova. Zato su se Crnogorci počeli tresti od smijeha. Crna Gora počela specijalni rat protiv Hrvatske Čuli su i za izjavu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela koji je odmah upozorio "beskompromisne" Hrvate da zaborave bilo kakvo kažnjavanje Crne Gore blokadom pregovora. Uglavnom, Hrvatsku svatko može pljuskati kako mu se prohtije, bez ikakva straha od sankcija. Ponašamo se tako sluganski snishodljivo da izazivamo gađenje ozbiljnih nacija.

Tko je našim političarima rekao da je takvo ponašanje "duh suradnje i tolerancije"? Ponašamo se kao da nismo dobili Domovinski rat sa Srbijom i Crnom Gorom.

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

Lijepo je biti u dobrosusjedskim odnosima sa susjednim državama, ali samo ako su one korektne u tim odnosima.

Ako nisu, treba oštro odgovoriti kao što to čine normalne države, članice EU-a.

Očito naš Ministar primjenjuje ono što je jednom rekao Alan Ford: "Bolje je hrabro se povući nego se kukavički boriti".

Nedavno je moj klijent koji živi u Norveškoj rješavao neki svoj spor s partnerom iz Murskog Središća.

Znao je da je to slovensko ime, pa

Eto, lako je bilo u komunizmu "prošvercati" grb sa prvim bijelim poljem. Demokracija se ne da samo tako nasanjkati…

se zanimao kako se to ime piše u hrvatskom jeziku. Malo se iznenadio da je to hrvatski grad sa slovenskim imenom.

Dopuštamo da nam povijest pišu 'elitni' povjesničari Ok, ima toga i drugdje i nije nešto neobično. Nije to ništa, rekoh. Ali Slovenija npr.: ima vojarnu na Svetoj Geri, a ona je odlukom Arbitražnog suda pripala Hrvatskoj. Dugim riječima, postoji slovenska vojarna sa slovenskom vojskom na neosporno hrvatskom državnom području. Kad sam mu to ispričao, moj klijent "Norvežanin" me sažalno pogledao, ali se pristojno suzdržao od daljnjih komentara. Međutim, ne trebamo se previše čuditi poltronstvu naših političara kad dopuštamo da nam povijest pišu i tumače "elitni" povjesničari poput Klasića, Jakovine, Markovine…

Zašto nam onda ne bi povijest počeli pisati i Crnogorci, Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani... Jadna li si Lijepa naša Hrvatska… Jedna druga moja stranka mi kaže da ima neke kombinacije za biznis, ali ni jedna nije ispod deset godina robije…

Počele su ljetne vrućine i sezona godišnjih odmora. Turisti hrpimice navalili autocestama prema moru. Ogromne gužve, kolone i zagušenja u trajektnim i zračnim lukama. Ministar Primorac može već početi zadovoljno trljati ruke. Bit će love u proračunu! To što su svi na obali opet podigli cijene u nebo jer, naravno, stranci imaju love pa nek' plate, znači da će naših domaćih turista opet biti sve manje ili će se u moru kupati sve kraće. Ma 'ko j*be Hrvate, nek' se dođu kupati izvan sezone kad ionako ništa ne radi u Dalmaciji.

Jugo zastave mogu, a HOS-ove ne?

Konobar: "Ne služimo pijane

goste". Gost: "A debelima dajete jesti!" Možda je nategnuti humor, ali ujedno je i velika planetarna nepravda. Jedni mogu dok drugi "jok". Tako je i u drugim stvarima. Jedni plaćaju kazne za isticanje legitimne HOS-ove zastave na balkonu, a drugi mogu mahati jugo zastavom na gay paradi u centru Zagreba bez ikakve osude ili plaćanja kazne. A jedne i druge kontrolira ista hrvatska policija. Zato preporučujem svima onima koji vjeruju u bazičnu pravdu citat pokojnog pape Benedikta XVI.: "Dragi prijatelji, neka vas nikakve nevolje ne paraliziraju. Ne bojte se ni svijeta ni budućnosti, ni svoje slabosti. Gospodin vam je dopustio da živite u ovom trenutku povijesti kako bi, po vašoj vjeri, Njegovo ime nastavilo odzvanjati čitavim svijetom".

Papa je to koji je ostavio neizbrisiv trag, bez obzira na kratkoću mandata.

Nakon citata bivšeg Pape red je citirati i nekoga s tzv. jugoslavenske ljevice koja se isprsila spasiti svijet od "fašizma" desnice. Evo, neka to bude ovaj puta Lenka Udovički koja svoju antifašističku "borbu" vodi svako ljeto s Brijuna. Mudruje tako naša Lenka: "Srljamo u novi fašizam koji će prerasti u katastrofu. Strašan je paradoks da se ljudi okreću desnici koja koristi njihovu bijedu…" Ovo je analiza vrijedna barem još jednog besplatnog ljetovanja na Brijunima. Draga Lenka, očito ih je tvoja ljevica bacila (ili ostavila) u bijedi. Kad bi naša Lenka barem znala da su najpoznatiji svjetski fašisti Hitler i Mussolini bili također i tvrdi ljevičari. Hitler je 1916. bio član njemačke Radničke partije koja je bila daleko ljevija od njemačke Komunističke partije. S druge strane, Mussolini je u mladosti bio uvjereni komunist. Irski dramatičar i

nobelovac George Bernard Shaw bio je oduševljen mladim Mussolinijem. Nije ga se odrekao do smrti 1950. godine.

Naša lijeva falanga je pastoralna i skromna. Oni nam ništa dobrog ne obećavaju i to uvijek ispunjavaju.

Lenkini i Radini partizani povukli se na Brijune

U ovoj našoj državi dobro se zna tko kakve zastave nosi. Na jednoj strani Lenkini i Radini partizani i dalje nose svoju jugoslavensku zastavu dočim na drugoj strani oni vide same ustaše. Ustašija je preplavila Lijepu našu. Lenku toliko brine "bijeda naših ljudi" da se u panici, zajedno s Radom, svako ljeto povlači na rezervni položajna Breone (ili po ustaški) Brijune. Tako se one spašavaju da se, kao naša sirotinja, ne okrenu "desnici".

Inače, što se tiče desnice tu nam je već odavno nametnuta jedna jeftina šablona. Kao ljevica je socijalna, brine za radnike, penziće i sirotinju, a desnica je uvijek rigidna, beskrupulozna, ekstremna… Na veliku žalost i stisnute gaće ljevičara, desnica preuzima vlast diljem europskih država jer je narodu došlo do grla i zasitili su se praznih ljevičarskih fraza o ljudskim pravima, pravima manjina, socijalnoj pravdi, toleranciji prema LGBTQ+ populaciji, imigrantima itd. Desnica u Francuskoj doslovce "maršira" na Pariz. Rigidna je nešto k’o Domovinski pokret kod nas. Lenka i ostali ljevičari se zbog toga tresu k'o šibe na vodi. Branit će oni svoje Brijone do zadnjeg besplatnog dana ovog ljeta. Dobro je nedavno napisao Davor Ivanković da će naša ljevica prije dobiti sedmicu pogodaka na Lotu nego pobijediti na izborima. A sad da vidite kako su naši manjinci i ljevičari nasamarili naše neuke poltronske političke elite. Netko od zlobnih "desničara" poslao mi je link na kojem je slika hrvatskog grba koji je visio 45 godina u Jugoslavenskoj skupštini u Beogradu Potpisao ga je "Ljubičica bijela". Lično. Grb je s crvenom zvijezdom na vrhu. U sredini je more s hrvatskim grbom koje počinje prvim bijelim poljem. Potpisavši stupanje na snagu Ustava SFRJ iz 1974. "Ljubičica bijela" je imao vrašku sreću što nije živio u današnjoj tobože demokratskoj Republici Hrvatskoj. Inače bi dobio poziv suca za prekršaje i platio bi podosta eura kazne. Eto, lako je bilo u komunizmu "prošvercati" grb sa prvim bijelim poljem. Demokracija se ne da samo tako na-

sanjkati…

Jedna od legendarnih misli mog prijatelja i akademika Josipa Pečarića je: "Srbi dijele Hrvate na srpske sluge i ustaše. A ja vam ne volim biti sluga".

Mato Pavić, profesor ustavnog prava u Lijepoj našoj je pomalo začuđen. Ne zna kome vjerovati. Ustavu ili policiji. Ja bih uvijek vjerovao policiji. Kaže Mato: "Na Dan državnosti policija je oduzimala hrvatsku zastavu ljudima koji slave taj dan. Nekoliko dana kasnije mladi četnici su skidali hrvatsku zastavu, ali od policije nije bilo nigdje traga ni glasa. Kao da smo i dalje u Jugoslaviji. Poslao mi je dokaz i slatki video. Neidenti�icirani srpski turisti skinuli hrvatsku zastavu i pohvalili se video snimkom. Reakcija Dikana na to: "Ma, molim lijepo! Nije valjda opet počelo!?"

Plavuša se tuži prijateljici: "Ja mu pošaljem sliku na kojoj sam samo u gaćicama, a on mi napiše: 'Jes' vala i kod nas je vrućina!' E, moji Ličani… Evo, nemam više inspiracije jer je vruće, športski TV programi mi "štekaju" pa ne mogu u miru pratiti utakmice. Majstori došli, nešto prčkali, otišli, a program i dalje šteka. Zato je najbolje da umjesto ozbiljnih tema sebe i svoje vjerne čitatelje razveselim samo s još nekoliko zafrkancija.

Radnik oblijeće oko mašine koja mu je "o'�ikarila" uho. "Što ti je jado?" upita ga susjedni radnik. "Pa, tražim nešto!" "Ma što bolan?" upita ovaj. "Pa, tražim uho!" odgovori radnik nervozno. "Kojeg će ti vraga sad kad je odsječeno?" upita drugi radnik. "Ma imao sam cigaretu na njemu!"

Muškarci uvijek donose sreću! Prvo je žena sretna s njim, a kasnije bez njega.

Pitali zeca: "Zeko, koja ti je najveća želja u životu?" "Naučiti igrati šah?" "Zašto baš šah?" "Da pojedem lovca".

Kaže sin ocu: "Tata, ti si jako dobar čovjek". "Ma odakle ti to sada, sine?" začuđeno će otac. Sin ga pogleda pun ljubavi pa reče: "Kad ti legneš s mamom, ona mirno spava. Kad legnu oni drugi, mama stalno vrišti!"

Slažem se s Hrvojem Marušićem koji tvrdi "da antifašist jedino može biti antikomunist! Sve ostalo je laž."

Carmen Grčić-Tomašić konstatira na fejsu: "Zanimljiv narod ti Hrvati. Vjerojatno jedini narod na svijetu koji proglasi neradni dan da bi slavio svoje ubojice".

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

OSMOSMJERKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Kada nam zaprijeti pretjerana zaposlenost, moramo se truditi pronaći i zadržati mir u svom privatnom i obiteljskom životu

Stoljećima pa i danas, duhovni vođe se slažu da Bog djeluje u duši koja je u miru. No, moderan život nas prisiljava da držimo korak s vremenom što rezultira stresom i iscrpljenošću do te mjere da se uopće ne stignemo pozabaviti načinima kako više vremena provesti u miru.

Kada nam zaprijeti pretjerana zaposlenost, moramo se truditi pronaći i zadržati mir u svom privatnom i obiteljskom životu. Kada u svojim životima kontinuirano njegujemo mir, Bog počinje premještati planine.

Donosimo 7 strategija koje će vam pomoći da postignete više mira u vašoj osobnoj ili obiteljskoj svakodnevici:

Molitva i čašćenje Boga Kada svakodnevno stvarate prostor za Boga, istodobno otvarate i vrata miru.

Odmor

Nađite vremena za igru, zabavu i opuštanje. Posao vam ne bi trebao oduzimati cijeli dan i tako svih sedam dana u tjednu. Nakon Stvara-

RECEPTI

Trganci s

Tradicionalno međimursko jelo koje možete začiniti po svom ukusu. Najčešće se rade s kiselim vrhnjem i preprženim špekom.

Sastojci:

- 500 g glatkog brašna - 250 ml mlake vode

- ½ žličice soli

Preljev:

- 1 žlica svinjske masti

- 200 g kiselog vrhnja - prženi komadići špeka

- parmezan - crni papar

Priprema:

Od brašna, vode i soli zamijesite tvrđe tijesto. Nemojte odmah isipati svu količinu brašna, već ostavite malo sa strane kako tijesto ne bi bilo pretvrdo.

Malo po malo dodajte brašna tako da dobijete željenu tvrdoću. Ostavite da se odmori 15 minuta, a za

nja, uslijedio je počinak. Ako je Bog odredio vrijeme za odmor, trebali biste i vi. Prepuštanje Božjoj volji. Dopustite da stvari ponekad budu izvan vaše kontrole i prepustite sve Božjoj volji. Predajte Mu svoje tjeskobe, sjetite se da je Njegov jaram sladak i breme Njegovo lako (Mt 11, 30).

Strpljenje s drugima i sa sobom

Potrebno je mnogo vremena i truda kako bismo se približili svetosti. Sveti Franjo Saleški rekao je da “ništa ne usporava stjecanje kreposti, kao želja da ih steknemo na brzinu”. Mir dolazi kada strpljivo sudjelujemo u njegovu razvoju.

to vrijeme stavite kuhati veliki lonac vode za kuhanje trganaca, koju ste dobro posolili.

Razvaljajte tijesto na otprilike pola centimetra i narežite na trakice širine oko 3 centimetra, pa trgajte komade i spuštajte u kipuću vodu.

Kuhajte trgance desetak minuta, procijedite i prebacite u tavu gdje ste najprije zagrijali svinjsku mast.

Uz stalno miješanje prepržite ih na masti minutu do dvije.

Gotove trgance maknite s vatre, poslužite u tanjure i na vrh svake porcije stavite par žlica kiselog vrhnja. Dobro popaprite. Ako želite, prije trganaca na mast možete staviti nasjeckani špek, prepržiti ga pa tek tada dodati trgance i dalje raditi kako je opisano. Domaći mlinci

Naučite kako na jednostavan način pripremiti domaće mlince. Savršeni su kao

Ovo je 7 načina kako unijeti više mira u vlastitu svakodnevicu

Sakramenti

Iskoristite svaku priliku da primite Isusa – izvor svega mira – u svetoj euharistiji te kroz sakrament pomirenja priliku da se ponovno vratite miru kada ste se od njega udaljili.

Duhovno štivo

Ako ste ozbiljni u namjeri stjecanja i njegovanja mira, morate uložiti napor kako biste naučili na koji način ga kontinuirano graditi a duhovno štivo vam u tome pomaže.

Živjeti u sadašnjem trenutku

Židovski obraćenik Francois-Marie-Jacob Libermann savjetovao je: “Budi poslu-

prilog uz pečeno meso.

Sastojci:

- 500 g glatkog brašna

- 1 žličica soli

- 200 ml mlake vode

- 2 jaja

Priprema:

Sve sastojke stavite u veću zdjelu i zamijesite glatko tijesto.

Zagrijte pećnicu na 220 stupnjeva zajedno s limom za pečenje na kojem ćete peći mlince.

Ako imate mogućnost, pecite ih na štednjaku na drva, tada su naj�iniji.

Podijelite tijesto na 10 dijelova i svaki razvaljajte na veličinu 30×30 cm.

Lim za pečenje izvadite iz pećnice.

Mlinac oprezno prebacite na lim i vratite u pećnicu na 5-6 minuta.

Mlinci trebaju biti svijetle boje s tamnim točkama.

Gotov mlinac stavite na krpu kako bi se ohladio, a postupak ponovite s ostatkom.

Mlince natrgajte na komade veličine po želji i prelijte ih vrelom vodom.

Začinite masnoćom od pečenja i poslužite.

Napomena:

Ovako pripremljeni mlinci mogu stajati do 2 tjedna u hermetički zatvorenoj posudi.

šan i podatan u Božjim rukama.” Da bismo to činili, moramo dopustiti da nas Bog oblikuje i vodi u sadašnjem trenutku, bez kolebanja zbog grešaka iz prošlosti ili zabrinutosti za budućnost.

Sv. Augustin je rekao: “Jer mir je takvo dobro, da čak u ovom zemaljskom i smrtničkom životu nema riječi koju čujemo s takvim užitkom, ništa za čim žudimo s tolikom radošću, ili što smatramo tako ugodnim.” Mir je vrijedan mijenjanja vašeg rasporeda, spuštanja na koljena, formiranja dobrih navika i odustajanja od onih loših. Uložite potreban napor kako bi u svoj osobni ili obiteljski život donijeli malo više mira.

Šale

ZLATNA RIBICA

Upeca Mujo zlatnu ribicu.

Ribica: Pusti me i ispuniti ću ti 3 želje!

Mujo: Hoću dobar auto!

Ribica: Hoćeš na leasing ili u cashu?

Mujo: A hoćeš ti na mast ili na ulje?

CVIJEĆE

Crnogorac se udvara djevojci:

Vidiš ljepotice ono prekrasno cvijeće tamo?

Da vidim.

Pa odi ga uberi, za tebe je!

DEBLJINA

Imate kilu! - kaže doktor pacijentu.

Oprostite doktore, ali koliko ja vidim ni vi niste baš toliko mršavi.

Učiteljica

Pita učiteljica Pericu:

- "Perice, koliko znaš o Platonu?"

- "Isto koliko i Platon o meni!", odgovori Perica.

Tjedni horoskop

21. ožujka do 20. travnja

MENTALNO ZDRAVLJE

U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet postati otvoreniji prema vama, a i obratno. Mnogi će svoju vezu obnoviti nekim izlaskom na lijepo mjesto. Samci će opet više izlaziti. Tako ćete oboje biti zadovoljni. Radni tjedan bit će šaren. S jedne strane, jedva ćete čekati da se izrazite i pokažete što sve možete.

Sretni brojevi: 1, 5, 6, 11, 21, 33

23. rujna do 22. listopada

Čini se da polako dolazite na svoje. Kako ste već neko vrijeme to čekali, pokazat ćete svoju radost. Izgledne su i zabave na kojim biste se mogli osjećati vrlo ugodno. U svakom slučaju, nemojte sjediti kod kuće. Idite među ljude. Izaći će na vidjelo nešto što se dugo čekalo. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije.

Sretni brojevi: 10, 11, 21, 29, 33, 45

Kako govorite kada govorite o mentalnome zdravlju?

Bik Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Bit ćete raspoloženi za ljubav, ali druga strana držat će blagu distancu prema vama. Trebat će malo više truda da joj se približite. Ne odustajte, nego ustrajte. Oni koji su mladi lakše će se povezivati, a izlazaka neće nedostajati kod svih. Pred vama su neke nove mogućnosti. Odgovori na prije postavljena pitanja stižu.

Sretni brojevi: 2, 3, 4, 32, 35, 44

Blizanci

21. svibnja do 21.lipnja

Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojim će biti mnogo prilika za zbližavanja. Vaš društveni život postajat će ih dana u dan sve bogatiji, a vi sve veseliji. Nemojte sjediti kod kuće, idite van među ljude, pokažite se i uživajte. Niste svjesni svojih mogućnosti. Od vas se očekuje više i bolje zato što ste za to sposobni. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 21, 22, 44

21. lipnja do 21. srpnja

Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

Sad već možete lakše pričati, pa i proanalizirati neke nedoumice iz svoje ljubavne prošlosti. Partner će vas rado saslušati, ali isto očekuje i od vas. Imajte to na pameti kad se počnete povjeravati. Vaš opušten stil bit će dobro prihvaćen.Nakon što dobijete potrebne informacije, krenut ćete u akciju još predanije.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 29, 33, 44

Stigmatizacija osoba s problemima mentalnoga zdravlja temelji se na predrasudama

Stigma, mitovi i zablude povezane s mentalnim poremećajima ili općenito problemima mentalnoga zdravlja negativno utječu na svakodnevni život osoba koje proživljavaju probleme mentalnog zdravlja što može voditi diskriminaciji i uskraćivanju čak i najosnovnijih ljudskih prava.

slabosti, da su osobe s mentalnim poremećajem opasne, nesposobne, krive za vlastitu bolest i sl. Najčešća je predrasuda povezana s depresijom da će osoba biti doživljena kao slaba, poremećena, da će biti neshvaćena ili čak ismijana. Predrasude koje imaju depresivna djeca i adolescenti o depresivnosti često su razlog da ne traže pomoć i da svoje probleme ne povjeravaju drugima. Vrlo im je teško naći osobu u koju će imati povjerenja i koja će im jamčiti anonimnost. Budući da se temelji na predrasudama, diskriminacija najčešće rezultira kršenjem ljudskih prava i odvajanjem, izoliranjem i odbacivanjem diskriminiranih osoba.

Opuštenost i ugodno ozračje vladat će u vašim osobnim odnosima. Bit ćete zadovoljni što se u vašu vezu vratio onaj stari mir. Oni koji su još sami rado će izlaziti s prijateljima preko kojih bi mogli sresti novu ljubav.Većina stvari ipak dolazi na svoje mjesto, a vi počinjete raditi tiše i mirnije. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte.

Sretni brojevi: 7, 8, 10, 11, 21, 33

Stigmatizaciju možemo de�inirati kao proces negativnog obilježavanja osobe, dodavanja negativnih obilježja na temelju jedne karakteristike koju posjeduje. Podrijetlo riječi stigma puno govori o značenju toga naziva: riječ stigma na grčkome jeziku znači ‘naglasiti’, ‘istaknuti’, ‘označiti’ i nema negativno značenje. Pri preuzimanju te riječi u latinski jezik ona dobiva negativno značenje, točnije znači ‘sramoćenje’ i ‘degradacija’. Stigmatizacija osoba narušenog mentalnog zdravlja široko je rasprostranjena u društvu te ima negativne posljedice na osobu koja proživljava probleme mentalnoga zdravlja, njenu obitelj, ali i zajednicu. Uslijed stigmatizacije dolazi do povlačenja, zanemarivanja i izostanaka brige o vlastitom zdravlju – bilo mentalnom ili tjelesnom te tako stvaraju prepreke za dobivanje stručne pomoći i podrške njezine okoline.

Upravo su strategije za smanjenje stigmatizacije osoba narušenoga mentalnog zdravlja jedna od važnih aktivnosti promicanja mentalnoga zdravlja. Strategije smanjenja stigmatizacije mogu imati pozitivan utjecaj na njihovu spremnost da traže stručnu pomoć i liječenje, kao i na njihovu sposobnost da u potpunosti sudjeluju u životu svoje zajednice. Stoga, svaki napor za promicanje mentalnog zdravlja nužno uključuje promicanje i zaštitu potreba i interesa osoba narušenoga mentalnog zdravlja.

Rak Jarac

22. prosinca do 20. siječnja

Ovih dana smanjit ćete svoje izlaske i više se usredotočiti na zajednički boravak u svakodnevici. Neće vam više biti potrebne atrakcije. Bit će dobrovoljno ostati kod kuće s voljenom osobom ili poći na neko mjesto gdje ćete biti sami. KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, vama će postajati sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno razvijaju dobro. Bit će to još jedna faza učenja i napredovanja

Sretni brojevi: 7, 9, 11, 29, 32, 33

srpnja

Možda ste mogli učiniti i više, ali nema razloga za nezadovoljstvo. Sad ćete svoje snage usmjeriti na učvršćivanje onog što ste postigli u privatnom životu. Malo manje atrakcija, više intimnosti i sve vam opet ide u prilog. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Nejasnoće u vašem privatnom životu vjerojatno će se nastaviti.

Sretni brojevi: 9, 11, 29, 21, 39, 33

jačat će povjerenje u vezama. Razumjet ćete voljenu osobu više nego inače, a i obratno je. Neki će ponovno istraživati teme koje dugo nisu. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na putovanju ili u nekoj intelektualnoj instituciji. Još uvijek dobar dio glavnih poteza ovisi o drugima, ali vi polako dio preuzimate u svoje ruke. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte.

Sretni brojevi: 17, 18, 21, 28, 33, 44

22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače Lav Vodenjak

Pojam stigmatizacije obuhvaća tri komponente: neznanje, predrasude i diskriminaciju. Ono je što ih čini problematičnima to da su stečeni vrlo rano u životu i da su otporni na promjenu.

Stigmatizacija osoba s problemima mentalnoga zdravlja temelji se upravo na predrasudama. Najčešće predrasude povezane s mentalnim poremećajima odnose se na to da su neizlječivi, da su izraz

Jedan od načina kako možemo djelovati na smanjivanje stigmatizacije i diskriminacije je i našom brigom o tome kako govorimo kada govorimo o mentalnom zdravlju ili osobama koje pate. „Riječi su važne“ - razmislite kako vi govorite kada govorite o mentalnom zdravlju. Jezik i značenja koja se pridaju riječima mogu utjecati na one koji vas slušaju ili o kojima pričate. Svojim izborom riječi možete potaknuti razumijevanje mentalnog zdravlja u odnosu na probleme mentalnog zdravlja i mentalne bolesti/ poremećaje, razbijanje stereotipa i mitova i naglasiti oporavak.

Kako se osloboditi negativnih misli?

Većina

Kako tjedan bude odmicao, vi ćete primijetiti da se vaši osobni odnosi počinju poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Oni koji već jesu u vezi bit će još bliži jedno drugome. Ustanovili ste nova pravila igre i sad postupate po njima. Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti.

Sretni brojevi: 16, 21, 26, 33, 34, 45

ljudi ima negativne, neugodne ili neželjene misli tijekom dana, ali većina ljudi nema problema s takvim mislima. Ljudi u većini slučajeva intuitivno opserviraju svoje misli i puštaju ih da budu tu tijekom dana, bez da se značajnije bave s njima koliko im god bile čudne i neobične.

Problem nastane kada se pojave misli koje su opetovane, ponavljajuće i intruzivne, tada ljudi imaju prirodnu reakciju – žele pobjeći od takvih misli, slika, sjećanja, emocija i drugih pojava.

tim što pokušava kontrolirati tj. suprotan efekt. Dodatan problem je što neki ljudi biraju strategiju ruminiranja o vlastitim mislima što ima isti efekt kao i pokušaj kontrole misli. Npr. većina ljudi dobije neku misao o svojoj smrti, ali većina ljudi nikada neće aktivno krenuti razmišljati o tome (npr. kada ću umrijeti, hoće li biti bolno, hoće li ljudi tugovati, kakav će život biti kada me ne bude i dr.). Ruminiranje ili aktivno ponavljajuće razmišljanje o nekoj misli može dovesti do toga da te misli ima još više i da smo još više osjetljivi na nju bez obzira na to što nam na prvu djeluje kao da svaki put kada joj se prepustimo i krenemo brinuti o njoj – da će baš taj put biti lakše –jer neće. Npr. ako ovu situaciju s umiranjem stavimo u naš aktivni fokus, mi ćemo imati te misli još više, a osjećat ćemo se još gore jer smo fokusirani na negativni dio kojeg se plašimo.

kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

U idućim danima vama će se ipak postepeno otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se opet sve češće smijete. Neće to doduše još biti bajka, ali ohrabrenje je tu. Samo ne reagirajte na male provokacije. Bit će ih i dalje. Ako se stvari još ne pokreću, pokrenut ćete se vi. Vaš trud bit će prepoznat, vi ćete dobiti na cijeni. Ponekad ćete imati osjećaj da vas previše ističu.

Sretni brojevi: 5, 7, 12, 13, 24, 33

U idućim danima vaši će se osobni odnosi poboljšavati. Svakim danom vi ćete postajati sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet biti otvorena prema vama. Organizirajte neki izlet ili putovanje. Bit će vam lijepo. Mnogo toga je pred vama. Nema mnogo vremena za predah. Neki će čak raditi i prekovremeno. Nemojte sami sebi stvarati prepreke. Sad ćete saznati što je trebalo, informacije će stići.

Sretni brojevi: 15, 21, 23, 24, 33, 44

U takvim situacijama ljudi rade neke od strategija poput: pokušaj izbjegavanja misli, pokušaj kontroliranja kada će se misao javiti ili neće kao i pokušaj supresije neugodne misli. Kada osoba koju muče neugodne misli pribjegne jednoj od ovih laganih strategija dolazi do takozvanog paradoksalnog efekta. Paradoksalni efekt je pojava u kojoj se na psihičkom planu događa suprotno od onoga što se mi trudimo raditi.

Npr. ležimo u krevetu i sutra imamo važan dan na poslu pa nam je bitno da se naspavamo, tada se pokušamo natjerati da brže i bolje zaspimo, ali kao posljedicu toga dobijemo da obično spavamo lošije i kraće nego inače.

Druga situacija je kada imamo neko bolno sjećanje npr. prekid dugogodišnje veze i pokušamo se natjerati da ne mislimo o toj osobi, ali što se mi više trudimo da ne mislimo, to uočavamo da imamo sve više misli na tu osobu i da nam je sve teže. Dakle, u paradoksalnom efektu osoba pokušava kontrolirati nešto neugodno, a što je prirodno (misli, slike, spavanje, sjećanja i dr.) i zbog toga dobiva još više problema s

Tehnike opuštanja odličan su izbor što raditi kada dobijemo puno neželjenih misli, ali trud koji se mora ulagati u njih kao i njihov efekt nisu skroz primjereni situaciji, a nekad su i osobama i neprihvatljivi. S druge strane, vježbanje promatranja svojih misli, kako dolaze i prolaze, bez da ih zaustavljamo. Najlakši način da se „oslobodimo“ neugode misli jer da naučimo da koliko god te misli bile ružne, neugodne, crne, ali i realistične, one su i dalje samo to – MISLI.

Važna lekcija: neugodne stvari u životu ne možemo izbjegavati, naročito ako se jako loše osjećamo, ali možemo naučiti kako da ih samo promatramo, dozvolimo im da budu tu i osvijestimo da to nije realnost već samo jedna u nizu misli, slika i osjećaja koliko god teški bili.

Ovan Vaga

21. travnja do 20. svibnja

23.

do

23.

Djevica

Ribe

KOLIKO SU ZARADILE KRALJICE ESTRADE

Severina je s trona svrgnula Maju Šuput

Prema najnovijim podacima Poslovne Hrvatske, “kraljica estrade” lani je imala ukupnu neto dobit od gotovo 450.000 eura

Ja samo pjevam, ja samo sviram, ja nemam razlog da se živciram..., pjeva Severina Vučković (55) već 25 godina, a da je tome stvarno tako, najbolje pokazuju i brojke njezinih tvrtki i bilanca 2023.

Prema najnovijim podacima Poslovne Hrvatske, “kraljica estrade” lani je imala ukupnu neto dobit od gotovo 450.000 eura. S obzirom na to da je godinu prije po zaradi nepisanu titulu “kraljice estrade” ponijela Maja Šuput Tatarinov (44), zaradivši ukupno 272.000 eura, provjerili smo kako je ona prošla 2023. Plus na računima tvrtki uvelike se smanjio iako joj nitko ne može oduzeti “titulu” prvoga glasa svadbenih večeri. Šuput je inače vlasnica dviju tvrtki: Morska diva osnovana 1993. i Majushka 2018. godine. Ona je i uspješna poduzetnica jer nema djevojčice koja ne zna za njezine Majushka mikrofone i ostale proizvode. Majushka, u kojoj je suvlasnica sa suprugom Nenadom Tatarinovim, ostvarila je 2022. godine dobit od oko 30 tisuća eura.

Preko Morske dive vodi glazbenu karijeru i ima jednog zaposlenog s plaćom oko 750 eura. Tvrtka je u 2022. godini zaradila neto dobit od oko 242.000 eura. Tu su uključeni svi koncerti, svadbe i stručno ocjenjivanje u tri sezone ‘’Supertalenta’’.

Severina je očito shvatila kakvu zaradu donosi biti članica žirija glazbenog showa. Njezina zarada u 2022. godini bila je 168.000 eura, prema podacima Poslovne Hrvatske.

Te 2022. je bila druga iza Maje Šuput po zaradi. Severina je prošle godine prihvatila biti članica žirija RTL-ova showa ‘’Superstar’’, a donedavno je bila vlasnica ili suvlasnica tri tvrtke.

Njezina tvrtka Glazbeni program, koja se bavi organizacijom koncerata, donijela joj je u 2023. godini prihode od oko 700.000 eura, a neto dobit od oko 246.000 eura.

Njezina tvrtka Dobrodošao u klub ima jednog zaposlenog po plaći od oko 900 eura. U 2023. godini tvrtka je ostvarila neto dobit od 206.755 eura.

Četvrtak, 11. srpnja

10:09 AM Zlarinska razglednica

10:14 AM Dnevnik 2

11:04 AM Hrvatska danas

12:34 PM Kolekcija barbi, reportaža

12:39 PM Izradi sam: Magneti

12:43 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:52 PM Utvrda Novigrad na Dobri

12:58 PM Otvoreno

01:28 PM Tea Mamut: Pavlova

01:33 PM Što je klasik: Günter Grass

02:06 PM Art a la carte

02:36 PM (Re)kreativac: Trčanje

03:00 PM Drevne kulture Perua

03:48 PM Republika: Velikani, serija

04:40 PM Vrtlarica: Polikulturni vrt

05:08 PM Pips, Chips & Videoclips

Petak, 12. srpnja

10:10 AM Baština: Apoksiomen

10:15 AM Dnevnik 2

11:07 AM Hrvatska danas

12:37 PM Grof Darkula, dok. reportaža

12:47 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:55 PM Starogradsko polje - Hvar

01:01 PM Otvoreno

01:31 PM Jedno djelo: Boris KrstulovićCentar Elektroslavonije

01:40 PM Dolina sunca, serija

02:21 PM Art a la carte

02:53 PM Eko zona

03:19 PM 58. Đakovački vezovi 2024. -

04:49 PM Ovca u muzeju, emisija

05:19 PM Garaža: Osmi putnik

05:49 PM Branka Kaminski

Subota, 13. srpnja

10:10 AM Arheološki muzej u Zadru

10:15 AM Dnevnik 2

11:07 AM Hrvatska danas

12:37 PM Slikovnica, dok. reportaža

12:42 PM Izradi sam: Satovi

12:47 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:55 PM Crkva sv. Marije

01:01 PM Globalna Hrvatska

01:41 PM Dolina sunca, serija

02:22 PM Striček Duško, dok. reportaža

02:27 PM Moja priča: Catarina Aleixo

02:35 PM Lijepom našom: Jelsa

03:40 PM Art a la carte

04:10 PM Gradionica vrtova - Nikolina i Lina, dokumentarna serija

04:39 PM Slatka kuharica - Koprivnica

05:07 PM Treniranje životinja

05:17 PM Jojo i prijevozna sredstva

05:22 PM Čarobna ploča - Svijet oko nas

05:32 PM Garaža: Valungari

Nedjelja, 14. srpnja

10:10 AM Baština u objektivu: Banovina

10:15 AM Dnevnik 2

11:07 AM Prevencija i liječenje gastroenteroloških oboljenja

11:47 AM Škrtica, dok. reportaža

11:50 AM Pita od badema i limun

11:55 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:03 PM Ljubavni život domobrana, 01:29 PM Dolina sunca, serija

02:14 PM turizam.hr

02:44 PM Utvrda Fortica - Omiš

02:50 PM Moja priča: Povratnici iz Južnoafričke Republike

02:56 PM 64. Sv. Donat 2024.

04:06 PM Samo lagano

04:36 PM Slatka kuharica - Istra

05:04 PM Jojo i prijevozna sredstva: 05:09 PM Najbolji dan: Barbara 05:16 PM Tata i ja, dok.-igrana serija 05:27 PM Moj ljubimac: Helena i mačke

05:37 PM Tena i jastuci, dok. reportaža 05:41 PM aština: Benkovačkim krajem

Ponedjeljak, 15. srpnja

10:10 AM Baranjske pruge kojih nema 10:15 AM Dnevnik 2

11:10 AM Vjetar u kosi, dok. serija

12:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:10 PM Plodovi zemlje

01:00 PM NP Plitvička jezera

01:06 PM Glas domovine

01:31 PM Brodski jelovnici

01:51 PM Split: More

02:21 PM Bale-Valle

02:46 PM Moje slike, moji snovi: Saša Šekoranja – likovni umjetnik

03:06 PM Moja priča: Ante Dabro 03:11 PM Ljubavni život domobrana, 04:37 PM Mljet 1, dokumentarna serija 05:07 PM Mir i dobro

05:37 PM Baranjske pruge kojih nema

05:42 PM I to je Hrvatska: Hrelić

Utorak, 16. srpnja

10:15 AM Dnevnik 2

11:10 AM Hrvatska danas

12:40 PM Televizija student, reportaža

12:45 PM Tea Mamut: Puding od kruha 12:50 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:00 PM Šibenska katedrala

01:05 PM Dinaridi, dok.serija

01:35 PM Crno-bijeli svijet, serija

02:20 PM Art a la carte

02:50 PM Ptice, pčele, planine

03:20 PM Sunčana strana Prisavljakoncert grupa Lili Gee i Mel Camino

04:50 PM Kapi života, dok.serija

05:20 PM Pozitivno

05:55 PM Baština u objektivu: Bjelovar

Srijeda, 17. srpnja

10:10 AM Baština: Blago iz mora 10:15 AM Dnevnik 2

11:05 AM Hrvatska danas

12:35 PM Tenisačica, dok. reportaža 12:44 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:52 PM Trg i crkva sv. Marka - Zagreb 12:58 PM Primorski visovi

01:28 PM Mobil od glinamola

01:33 PM Enver Krivac i Davor Schunk

02:08 PM Art a la carte

02:38 PM U potrazi za sandardom 03:00 PM Mentalno zdravlje mladih

03:10 PM Tea Mamut: SCONES

03:24 PM Suvremenici: Boris Bućan, 03:58 PM Stipe u gostima, hum.serija

04:33 PM Hrvatsko proljeće - Šezdesete, 05:20 PM Prometej

05:45 PM Irena Podvorac

58. Đakovački vezovi 2024. - otvorenje HTV, petak, 12. srpnja, 03:19 PM

O'Connor Knightsi prekinuli gubitnički niz dominantnom pobjedom u derbiju, Canberra Croatia preživjela kasni napad i odnijela ključna tri boda

O'Connor Knightsi vratili su se među pobjednike nakon dva uzastopna poraza u NPL-u uvjerljivo pobijedivši Canberru Olympic s 3-0 u „BBQ-derbiju”. Briljirao je Jackson Paesler postigavši dva gola za novog člana šesnaestine �inala Kupa Australije. Unatoč promjeni postave i ostanku na klupi redovnih igrača Michaela Adamsa, Regana Walsha i Connora Billa, O’Connor je pokazao dobru formu, kao i na početku sezone, pokazavši se izvrsnim u brzim protunapadima. Paesler je prvi gol postigao šest minuta prije poluvremena iskoristivši odbijenu loptu nakon inicijalne obrane Seba Usaia. Najnapetije je bilo u 6. minuti drugog poluremena. Olympicov Stephen Domenici promašio je jedanaesterac i pogodio okvir gola. Odmah nakon toga Paesler udvostručuje vodstvo Knightsa spektakularnim udarcem nakon što se lopta odbila od vratnice poslije slobodnog udarca. Ovaj slijed događaja posve je demoralizirao Olympic prisilivši ga na veće rizike. Njegovi problemi u obrani nastavili su se kada

je Patrick O’Rourke postigao treći gol za Knightse sedam minuta prije kraja utakmice nakon pokušaja Nike Kresica koji je pogodio vratnicu, ali i vratara. Ova pobjeda poboljšala je poziciju O’Connora u ligi, dok se Olympicovi problemi nastavljaju budući da je u sezoni 2024. primio ukupno 39 golova. Ova dojmljiva pobjeda poboljšala je

status Knightsa kao snažnih pretendenata u ligi. Knightse sada očekuje ključna utakmica protiv Tigersa koja se igra u subotu 20. srpnja na O’Connor Enclosedu s početkom u 15 sati.

Canberra Croatia osigurala je ključnu pobjedu s 2-1 protiv Monaro Panthersa na stadionu Deakin smanjivši tako zaostatak za vodećim

Gungahlin Unitedom na svega dva boda. Panthersi su napali rano, slobodni udarac Zaca McLarena doveo je do autogola Croatijina Parrisa Bangwenija nakon svega 80 sekundi igre. Obrana Monara predvođena Rokom Strikom, Dylanom Deep-Jonesom i Jamesom La Vellom izdržala je cijelo prvo poluvrijeme, a najbo-

lju priliku Croatia je imala nakon Bangwenijeva udarca iz kuta. Croatia je izjednačila 90 sekundi nakon početka drugog poluvremena kada je dodavanje Daniela Baraca pronašlo Keegana Vucetica koji pogađa mrežu pucajući iz blizine . Za pobjednički gol pobrinule su se zamjene. Dodavanje Daniela Colbertalda u mrežu je smjestio Daniel Sparrow. Panthersi su zamalo izjednačili pred kraj utakmice kada je snažan udarac Bena Basser-Silka pogodio vratnicu ostavivši vratara Sama Browna nespremnog. Canberra Croatia iduću utakmicu igra na domaćem terenu, protiv Tigersa ove nedjelje 14. srpnja, s početkom u 15 sati.

Sydney United 58 posrnuo, Blacktown odnio ključnu pobjedu

Blacktown City osigurao je pobjedu s 2-0 protiv Sydney Uniteda 58 u Sportskom centru Sydney Uniteda u nedjelju, čime je povećao svoje izglede da će sezonu završiti među prve dvije momčadi lige. Utakmica je pokazala mudrost obrane Blacktowna i otpornost njegove obrane, što mu je donijelo prvu utakmicu bez primljenih golova nakon četiri utakmice. Travis Major postigao je prvi gol u 26. minuti pucajući iz blizine nakon niza preciznih dodavanja koji su rezultirali asistencijom Jaka O’Briena. Gosti su udvostručili vodstvo u 61. minuti kada je kapetan Mario Shabow smireno uputio loptu u donji kut gola zapečativši tako dominaciju Blacktowna.

Unatoč ranoj prijetnji Syd-

ney Uniteda 58 kada je Mason Wells zamalo promašio gol priliku u četvrtoj minuti, Blacktown je dominirao većinom utakmice. Domaćini su se našli blizu izjednačenja u 32. minuti kada je Wells pogodio okvir gola, no Blacktownova obrana ostala je čvrsta.

Vratar Oliver Kalac ostvario je nekoliko ključnih obrana za Sydney United 58, uključujući i spektakularnu obranu udarca Jaka O’Briena u 59. minuti. Njegov učinak nažalost nije bio dovoljan

kako bi spriječio pobjedu Blacktowna. U posljednjim trenucima Sydney United 58 vršio je pritisak kako bi se vratio u igru, zamjena Luiz Lobo pokušao je dvaput na gol, a Danny Choi također se pobrinuo za tračak nade u posljednjim trenucima utakmice. Međutim, obrana Blactowna ostala je čvrsta. Ove nedjelje, 14. srpnja, United 58 gostuje kod vodeće momčadi lige Rockdale Illindena u Sportskom centru Rockdale Illinden. Susret počinje u 15 sati.

Kasni pogodak Mooneka doveo Dinamo do neočekivane pobjede

Zoran Juraj SABLJAK

Uneočekivanom razvoju događaja prošle nedjelje na Churchill Reserveu, posljednjeplasirani St Albans Dinamo ostvario je jedno od najvećih iznenađenja godine pobijedivši petoplasirani Heidelberg United s 1-0 u napetoj utakmici. Igra je bila napeta od početka do kraja, nijedna momčad nije uspjela postići gol većinu utakmice. Heidelberg je dominirao prvim poluvremenom s nadmoćnih devet udaraca na gol naspram Dinamovih dva, no domaća obrana ostala je čvrsta onemogućivši pokušaje gostiju da postignu gol. Kako je utakmica odmicala činilo se da će sve završiti neriješeno, no junak utakmice bio je Joseph Monek koji je u 85. minuti odlučno smjestio loptu u gol za vodstvo Dinama. Heidelberg je u posljednjim trenucima pokušao izjednačiti, no odlučna obrana Dinama izdržala je i ostvarila dojmljivu pobjedu.

Ova pobjeda ne samo da je važna za St Albans Dinamo, već ga je i izdigla s dna ljestvice. On se sada nalazi svega bod iza Manninghama koji je na trećem mjestu od dna ljestvice, što mu daje nadu da će izbjeći zonu is-

padanja ostvari li barem još jedan pozitivan rezultat. Dinamo će nastojati nastaviti ovakve rezultate na domaćem terenu gdje će ove nedjelje, 14. srpnja, ugostiti Altona Magic. Utakmica počinje u 15 satI na Churchill Reserveu, gdje će momčad s novom energijom nastojati uspeti se na ljestvici.

Zoran Juraj SABLJAK

Pogotkom Franjića Melbourne Knightsi neporaženi već šestu utakicu zaredom

Zoran Juraj SABLJAK

Melbourne Knightsi nastavljaju igrati u izvrsnoj formi te su prošlog petka osigurali teško izborenu pobjedu s 1-0 protiv Manningham Uniteda na stadionu Knightsa. Ovim rezultatom niz bez poraza za Melbourne Knightse povećao se na šest utakmica zaredom, čime su dodatno učvrstili svoj položaj na ljestvici. Od samog početka Knightsi su dominirali utakmicom stvorivši nekoliko gol prilika, no u početku su imali problema s pronalaženjem mreže. Gol je konačno pao u 33. minuti kada je kapetan-trener Ivan Franjić bio najviši i tako postigao gol za zasluženo vodstvo od 1-0. Knightsi su zamalo udvostručili svoju prednost nekoliko trenutaka kasnije kada je snažan udarac tresao

Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije: Dražen JURINA

Iz teške borbe u gostima Dandy City izašao je kao pobjednik protiv Green Gullyja s 3-2, što ga je dovelo na šesto mjesto ljestvice i probudilo nade za plasman u �inale.

Utakmica je počela dramatično kada je za Dandy dosuđen jedanaesterac, već u 11. minuti. Kenny Athius izveo je udarac, no lopta je pogodila tek okvir gola.

Međutim, George Lambadaridis reagirao je hitro i dočekao odbijenu loptu koju je smjestio u mrežu za vodstvo Dandyja od 1-0.

Dominacija Dandyja mogla se vidjeti kroz cijelo poluvrijeme, gosti su zabilježili dojmljivih 11 pokušaja na gol.

Obrana Green Gullyja izgledala je mjestimice nesigurno boreći se s neumoljivim napadima Dandyja. Gosti su s prednošću od 1-0 otišli na poluvrijeme. U drugom poluvremenu Green Gully je uzvratio udarac izjednačivši u 56. minuti.

Međutim, Dandy City nije se dao smesti. Danny Kim ponovno dovodi goste u vodstvo u 65. minuti, a svega četiri minute kasnije kapetan Jack Webster bio je najviši te je u gol smjestio loptu nakon udarca iz kuta povećavši vodstvo Dandyja na 3-1.

Green Gully pokazao je znatnu čvrstoću i u 73. minuti smanjio zaostatak na 3-2. Domaći su krajem utakmice krenuli u napad pokušavajući izjednačiti, no Dandyjeva obrana ostala je čvrsta i sačuvala vrijedna tri boda.

Ova ključna pobjeda u gostima omogućila je Dandy Cityju plasman na 6. mjesto

Tri gola, tri boda za Dandy City u utakmici protiv Green Gullyja

ljestvice, što je učvrstilo i njegovo nastojanje da se izbori za nastup u završnom dijelu natjecanja.

Dandy City nastojat će nastaviti ovakvim putem na domaćem terenu na kojem ovog petka, 12. srpnja, igra protiv Hume Cityja. Kako se obje momčadi trenutno nalaze među prvih šest na tablici, ovo će zasigurno biti uzbudljiv susret, koji počinje u 19:45 sati.

tek okvir gola, no loptu koja se potom odbila dramatično je s linije očistila očajna obrana Manninghama. Prva polovica završila je tanašnim vodstvom Knightsa. Manningham United nakon poluvremena počeo je snažno i umalo izjednačio početkom drugog poluvremena, no lopta se ipak odbila od vratnice. Igrač Knightsa Gian Albano imao je sjajnu priliku zapečatiti rezultat kada se našao jedan na jedan s vratarem, no pucao je preko gola. Bilo je još nekoliko napetih trenutaka, no obrana Knightsa izdržala je i sačuvala pobjedu s 1-0 i time povećala niz bez poraza na šest utakmica.

Melbourne Knightsi nastavit će svoje dojmljive nastupe u gostima protiv Heidelberg Uniteda ovog petka, 21. lipnja. Utakmica se igra u 19:30 na Olympic Villageu, gdje će Knightsi nastojati dodatno učvrstiti svoj položaj u ligi.

Zoran Juraj SABLJAK

North Geelong Warriorsi pokazali su čvrstoću u teškoj utakmici koja je završila porazom od 3-2 protiv moćne momčadi VPL-a 1 Preston Lionsa. Nakon iznenađujuće pobjede protiv Northcote Cityja, Warriorsi su u utakmicu ušli puni nade u još jedan neočekivani rezultat. Unatoč tome što su na poluvremenu zaostajali s 3-0, North Geelong jednostavno se odbijao predati. Warriorsi su plasirali dojmljiv povratak u igru u drugom poluvremenu postigavši golove u 56. i 89. minuti i tako osigurali napetu završnicu utakmice. Iako nisu posve uspjeli okre-

nuti igru u svoju korist, njihov borbeni duh bio je nepokolebljiv tijekom cijele utakmice. Poraz s ovako malenom razlikom dodatno pokazuje koliko su Warriorsi napredovali u posljednje vrijeme dok nastavljaju jačati svoju igru i opiru se jačim protivnicima. Sposobnost Warrirosa da Preston dovedu do granica izdržljivosti pokazuje zaista pozitivan pomak u njihovoj igri. Warriorse sada očekuje ključna utakmica na domaćem terenu protiv osmoplasiranih Bentleigh Greensa u subotu 13. srpnja. Pobjeda na Elcho Parku mogla bi Warriorsima donijeti odmak s dna ljestvice. Utakmica počinje u 15 sati.

TRANSFER BIVŠI VATRENI U SPLITU

Rakitić ipak stiže na Poljud?

Proslavljeni veznjak načelno je dogovorio sporazumni rastanak s Al Shababom, po kojem će se odreći ogromnog novca

Na Poljudu su napokon dogovorili prvo ljetno pojačanje - Ivan Rakitić (36) trebao bi vjerojatno već ovaj tjedan postati igrač Hajduka.

Proslavljeni veznjak načelno je dogovorio sporazumni rastanak s Al Shababom, po kojem će se odreći ogromnog novca kako bi došao u Split.

Rakitić je s predsjednikom Bilićem i sportskim direktorom Kalinićem već riješio sve ugovorne stavke, tako da se sad samo čeka da se Al Shabab i Rakitić i formalno raziđu.

Rakitić bi po svemu trebao biti istinsko pojačanje za Hajduk, ali jasno je da će mu trebati vremena da uhvati prije svega �izičku formu, jer je posljednju utakmicu odigrao još 27. svibnja, te je od tada praktički na odmoru. Gattuso ga u početnoj postavi sigurno neće moći koristiti prije kolovoza, čak i ako Rakitić već sutra krene s treninzima.

Gattusa će Rakitićev dolazak sigurno razveseliti, ali

Talijan je nakon dobro odigrane utakmice sa Šahtarom jasno poručio da su mu u ovom trenutku nasušno trebaju brzi krilni igrači. Nije to rekao otvoreno, ali praktički je poručio da će bez takvih igrača momčad napadački biti nedovoljno opasna. Što je za momčad koja želi pobjeđivati u serijama ogroman problem.

Hajduk na krilu ima Emira Sahitija, koji - ako ćemo baš iskreno - i nije krilo o kakvom Gattuso priča. Sahiti je krilo postao spletom okolnosti, jer ima dobru brzinu, solidan dribling, veliku energiju i ne boji se ići

okomito. Sahiti bi bio značajno potentniji da na drugoj strani terena ordinira netko tko bi u Hajduku imao status prvog krila. Što u današnjoj momčadi može biti samo Ivan Perišić.

Nažalost, kod Perišića je puno upitnika, jer nakon teške operacije ni izbliza nije prodoran i opasan kakav je dugi niz godina bio u gotovo svakoj utakmici.

I veliko je pitanje kad ćemo Perišića ponovno gledati u punoj formi, s tim da je svima jasno da će mu i u najboljim okolnostima trebati dosta vremena. Kojeg Hajduk i Gattuso baš i nemaju.

Beljo potpisao za bečki Rapid

Radi se o jednogodišnjoj posudbi, Beljo je lani za 3 milijuna eura iz Osijeka prešao u Augsburg

Najavljeno, učinjeno! U ponedjeljak je u Beču 22-godišnji Dion Drena Beljo, napadač s dva nastupa za najbolju hrvatsku selekciju, obavio liječničke preglede i uz nazočnost svog zastupnika Srđana Lakića odmah potom potpisao ugovor o jednogodišnjoj posudbi Rapidu, s time da bečki klub ima i opciju otkupa Beljina ugovora od Augsburga, koji traje do 2027. godine. Nijemci su, podsjetimo, u siječnju prošle godine platili Osijeku za Belju 3 milijuna eura, a od te je svote 300.000

eura “sjelo” na račun Istre 1961. Beljo je ovog ljeta bio itekako zanimljiv tržištu, imao je ponude Dinama i Hajduka, također i Bochuma, Genoe, Hoffenheima, St. Paulija, Twentea i LASK-a, no Rapidov projekt doživio je najprivlačnijim.

Beljo se spominjao i kao mogući igrač Dinama, međutim, očito je procijenio da mu je za napredovanje i stalno mjesto u momčadi Rapid puno bolja opcija. Beljo je inače dobro krenuo u Augsburgu, a onda je zasjeo na klupu i vrlo rijetko ulazi u igru.

HAJDUK USKORO POČINJE SEZONA

Dva tjedna uoči početka sezone postoji puno neodgovorenih pitanja o tome kako će izgledati momčad za iduću sezonu.

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Nakon što je za hrvatsku reprezentaciju završilo Europsko prvenstvo, pažnja domaće javnosti se opet polako vraća HNL nogometu, a posebno je zanimljivo ono što radi Hajduk.

On svoju prvu utakmicu sezone igra 25. srpnja u Splitu gdje će protiv HB Torshavna s Farskih otoka tražiti prolaz u treće pretkolo Konferencijske lige. No, dva tjedna uoči početka sezone postoji puno neodgovorenih pitanja o tome kako će izgledati momčad za iduću sezonu.

Prvo važno pitanje je na koga Hajduk od nositelja može računati. Naravno, izlazni transferi uvijek su mogući, posebno u ligama poput SHNL-a, ali Hajduku već neko vrijeme dva igrača koji su projicirani nositelji igre stoje u kategoriji “neriješeno”.

Ugovor Ivana Perišića je automatski produžen, no u njemu se ističe stavka po kojoj bilo koji klub može dovesti hrvatskog reprezentativca za 200 tisuća eura. Ne postoji nijedan drugi razlog za takvom klauzulom osim da si ostavi otvorenom mogućnost jeftinog i laganog izlaska, ali zasad je teško prognozirati hoće li je iskoristiti ako se ukaže šansa.

Kalinić još uvijek nije riješio ključna pitanja

Bila bi to velika stvar za domaću ligu, a nema sumnje da oni i dalje mogu dati jako puno u takvoj konkurenciji. S druge strane, najveći upitnici oko njihovog eventualnog dolaska vodili su se oko toga da će okosnica momčadi, posebno u ofenzivnom dijelu biti vrlo stara.

No, nije se previše pričalo o tome kako bi momčad bila složena i kako bi igrala. Hajduk je još s Livajom i Kalinićem imao određenih problema u fazi obrane, a sada bi stilski i formacijski morao zadovoljiti to da su mu na terenu istovremeno i Livaja i Perišić i Džeko i Rakitić i Krovinović.

Kako god tu momčad poslagali po terenu i koju god formaciju Gattuso izmislilo, u najboljem slučaju će barem jedan igrač igrati van svoje pozicije i u sasvim novoj ulozi, a vrlo lako će se ta tvrdnja odnositi i na više njih. Džeko i Rakitić su marke i igračine,

Rokas Pukštas se prošle sezone pretvorio u jednog od ključnih igrača kluba, no prvi je u izlogu za prodaju i trenutno je najvrjedniji Hajdukov eksponat. Klub se mora pokritransferima, sebno dok nema značajnijeg prihoda od Europe i za očekivati je da će ponudi u visini od cca osam milijuna eura Hajduk reći “da”. Neovisno o budućnosti Perišića, Pukštasa i svih ostalih igrača u kadru, jasno je da je podjednako bitno tko će doći. Maštu Hajdukovih navijača su zapalile višestruke najave o tome da će na Poljud stići Edin Džeko i Ivan Rakitić.

ali slučaj Brekala i Perišića je vrlo nedavan i bolan dokaz da to nije uvijek dovoljno. Hajduk je vrlo uvjerljivo završio prvi dio sezone i vodio je na tablici veći dio sezone da bi u �inišu doživio kolosalan pad sa (za klub) rekordnih sedam domaćih prvenstvenih poraza. Pad je došao kao kombinacija više faktora, ali posebno je očito bilo koliko Hajduku nedostaje Mihael Žaper koji se u veljači polomio te ga nije bilo do kraja sezone. Uz ofenzivno orijentirane bekove, Krovinovića od kojeg se na silu pokušava napraviti defenzivniji igrač nego što po prirodi jest i Livaju koji ne igra obranu, Žaper je zbog balansa koji daje momčadi bio ključan igrač Hajduka. No, stvari po tom pitanju nisu krenule nabolje. Žaper bi prema zadnjim informacijama mogao propustiti i veći dio, a možda i čitavu prvu polusezonu jer bi tek u listopadu trebao početi trenirati. Činjenica da Hajduk u tom periodu nije pronašao zamjenu za njega već lovi imena u napadu je van svake logike.

Dok se ne riješi taj problem, najave o pojačanjima na drugim pozicijama su zanimljive iz svakog aspekta, ali iz sportskog aspekta su pompozna pozadinska buka. Onoga trenutka kada je preuzeo momčad, to je Kaliniću morao biti prioritet uz pronalazak novog trenera.

Koji će, ako se taj problem ne riješi, imati isti problem, a onda i sudbinu kao njegovi prethodnici.

Dion Drena Beljo

Ivan Raki�ć

Kakav ćemo Hajduk gleda� u narednoj sezoni?

vati po-

Hajduk je

Hrvatska košarkaška reprezentacija zapela je u �inalu i izgubila od Grčke. Ipak, to je daleko od crnih vijesti za domaću košarku.

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Hrvatska košarkaška reprezentacija u �inalu predolimpijskog turnira igranom u dvorani Mira i prijateljstva izgubila je od domaćina Grčke 80:69 i tako se propustila plasirati na OI u Parizu.

Nakon dramatične pobjede nad Dominikanskom Republikom u polu�inalu, Hrvatska nije imala snage protiv moćnog domaćina kojeg je predvodio jedan od

Hrvatska pokazala da ima kvalitetu

najboljih košarkaša današnjice Giannis Antetokounmpo. Iako glavni cilj turnira nije ostvaren, Hrvatska nema nikakvog razloga za očajavanje. Dapače, nakon dugo godina stigle su dobre vijesti o našoj košarkaškoj reprezentaciji.

Sama činjenica da je porazila Sloveniju predvođenu s Lukom Dončićem s 26 poena razlike, a onda i da je u Pireju bila ravnopravan suparnik tri četvrtine meča govori kako je reprezentacija i igrom i rezultatom znatno napredovala u zadnjih godinu dana.

Podsjetimo, ovo će biti druge Igre zaredom na koje nismo otišli, ali se nije ni plasirala na zadnja dva Svjetska prvenstva, a donedavno je

na redovnoj bazi gubila od trećerazrednih europskih reprezentacija. Naravno, najveća razlika u

odnosu na standardne turnire bilo je to što se ne igra NBA pa su joj mogli pomoći Dario Šarić i Ivica Zubac,

Ne volim slavi� poraze, ali…

Izbornik hrvatske košarkaške reprezentacije na kraju je bio zadovoljan. “Odigrali smo dobar turnir i jedva čekam nove reprezenta�vne akcije. Kada pogledaš sta�s�ku, nadskakali smo ih 39:36, ali oni su imali osam napadačkih koje su realizirali. Mi onda par puta ostanemo na otvorenom šutu i ne pogodimo. Ne volim slavi� poraze i ne mogu bi� ni zadovoljan, ali sad smo pokazali da smo na pravom putu s ovime što radimo”, nakon utakmice je rekao izbornik Sesar.

što nije slučaj preko sezone kada Hrvatska mora igrati s adutima iz domaćeg prvenstva i regionalne lige.

Hrvatski tenisač Mate Pavić sa Salvadorcem Marcelom Arevalom plasirao se u četvrt�inale muških parova u Wimbledonu, oni su u susretu 3. kola svladali Francuze Sadija Doubiju i Fabiena Reboula sa 6:4, 7:6.

Pobjednici Roland Garrosa otprije mjesec dana, Pavić i Arevalo dominirali su na svom početnom udarcu tijekom čitavog susreta, suparnicima nisu dopustili niti

jednu “break-loptu”, dok su oni realizirali jednu od ukupno šest prilika za oduzimanje servisa što govori kako su mogli i lakše do pobjede. U “tie-breaku” drugog seta su Hrvat i Salvadorac dominirali od prvog poena, poveli su s 4:0 i mirno riješili odlučujuću igru u svoju korist sa 7:1. Pavić i Arevalo će u četvrt�inalu igrati protiv Finca Harrija Heliovaare i Britanca Henryja Pattena.

Tu leži i najveći sustavni problem domaće košarke jer je ogromna kvalitativna razlika između onih koji odu u NBA i većine onih koji ostanu. Hrvatska danas osim Hezonje nema igrača koji igra važnu rolu u velikom europskom klubu.

Josip Sesar

Put do potpunog oporavka domaće košarke je dug i uključuje revitalizaciju malih proizvodnih centara, kao i bolju sistematizaciju natjecanja za naše najbolje klubove. Bit će to dug i težak put na kojem treba mnogo strpljenja i znanja, ali hrvatska košarka je nakon dugo vremena dobila lijepe vijesti.

Vekić se plasirala u polu�inale Wimbledona

Vekić je tako postala treća hrvatska tenisačica koja je stigla do polu�inala na nekom Grand Slam turniru

Hrvatska tenisačica

Donna Vekić pobijedila je u četvrt�inalu Wimbledona Novozelanđanku Lulu Sun s 2:1 u setovima. Vekić, 37. igračica svijeta, izgubila je prvi set 5:7, no pobijedila u drugom 6:4, a u trećem apsolutno izdominirala te s dva breaka pomela Sun rezultatom 6:1.

Inače, tenisačica s Novog Zelanda senzacija je ovogodišnjeg Wimbledona. Trenutno je 123. igračica na WTA ljestvici, ušla je na turnir kao kvali�ikantica i ostvarila uspjeh karijere.

Donna Vekić ostvarila je najveći uspjeh u karijeri i povijesni uspjeh za hrvatski ženski tenis. Prije nje se u polu�inale Wimbledona plasirala jedino Mirjana Lučić

1999. godine. Vekić je imala više prilika za oduzimanje servisa suparnici i u prvom setu, prvenstveno u četvrtom gemu koji je trajao gotovo 15 minuta. U tom je gemu

Vekić imala tri break-lopte, no, na kraju je izgubila taj set.

U drugom setu obje su igračice čvrsto držale svoj početni udarac sve do 4:3 za Vekić, a onda je naša igračica iskoristila pad u igri Sun za break i prednost te dobila taj set 6:4.

Treći set izgledao je kao da je hrvatska tenisačica igrala

protiv neke juniorke. Sjajnim servisom i s dva breaka pomela je Sun, koja je uspjela osvojiti jedan počasni gem za ispadanje u četvrt�inalu, što je 23-godišnjoj Novozelanđanki najveći uspjeh karijere. Vekić je tako postala treća hrvatska tenisačica koja je stigla do polu�inala na nekom Grand Slam turniru, nakon Ive Majoli u Roland Garrosu 1997., koji je Zagrepčanka i osvojila, te Mirjane Lučić, koja je igrala polu�inala Wimbledona 1999. i Australian Opena 2017. "Iskreno, ne znam što bih rekla, vrlo težak meč. Gurala me do krajnjih granica. Ne znam što bih rekla, prva dva seta sam se osjećala kao da umirem, ali sam si govorila da se moram boriti dalje i čekati svoju šansu", rekla je Vekić nakon čega je voditelj podsjetio na to da je prije tri godine zbog ozljeda čak razmišljala o tome da se ostavi tenisa, a sada je u polu�inalu Wimbledona.

Sjajna Osječanka Donna Vekić

Malo je falilo

Mate Pavić i Marcel Areval

2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault