The Croatian Herald 6th November 2024

VJESNIK Hrvatski

Kome Hrvatska s ovakvim predsjednikom i oporbom može biti privlačan partner?

UDRUGA UČITELJA VIKTORIJE

Poetsko natjecanje učenika hrvatskih škola

Nagrade učenicima u iznosu od $ 4780 osigurao je Ured za Hrvate izvan RH

Udruga učitelja hrvatskoga jezika u Viktoriji priredila je u subotu, 26. listopada, školsko poetsko natjecanje u Centru hrvat-

ske zajednice u Geelongu pred prepunom dvoranom roditelja i učitelja te baka i djedova. U međuškolskom natjecanju sudjelovali su učenici hrvatskog jezika iz svih centara koji djeluju u okviru Victorian School of Languages, te Osnovne škole Holy Family i Hrvatske škole Clifton Hill.

TOPLA DOBRODOŠLICA

Boćari 'Gospića' u vinariji Horvat

Nije propuštena prigoda za isprobavanje odličnih vina koje se moglo i kupiti

Članovi HK „Boće Gospić“ posjetili su u subotu, 2. studenoga, vinariju „Horvat“. „U punom autobu-

Nije kao prije - Hrvati razočarani životom u Njemačkoj i Irskoj

Hrvatska ženska udruga je srce i okosnica kluba u Adelaideu, njihov predani rad utkan je u tkivo zajednice, rečeno je na proslavi

su vladala je odlična atmosfera veselih članova kluba. U vinariji su ih srdačno dočekali Andrija Horvat i njegovo osoblje, uz izraze tople dobrodošlice i domaću rakiju. Nakon obilnog ručka družili su se, a bilo je i pjesme uz koju se zaplesalo kolo.

Hrvatski klub "Adelaide" ponosno je u nedjelju, 27. listopada, proslavio 50. obljetnicu djelovanja udruge hrvatskih žena "Katarina Zrinski" - prve hrvatske ženske udruge u Australiji.

Proslava jubilarne obljetnice održana je uz brojne ugledne uzvanike koji su prisustvovali događaju bila

je tu i Zoe Bettson, ministrica multikulturalnih poslova koja je odala priznanje Udruzi.

Ova udruga svoj je naziv dobila po hrabroj povijesnoj ličnosti Katarini Zrinski te je ovim događajem proslavljeno pola stoljeća njenog kulturnog doprinosa i službe zajednici.

Na proslavi su se čule pohvale za desetljeća službe koja uključuje mnoge zadaće - od očuvanja hrvatskog nasljeđa i kulture do pružanje potpore članovima zajednice u trenucima kada im je pomoć potrebna.

Hajduk posrnuo u Varaždinu, golčina bivšeg hajdukovca

Za 'bile' se navija i u Perthu

Članovi Društva prijatelja Hajduka iz Pertha su se 26. listopada u 21 sat okupili u restoranu Le Cruz kako bi glasno navijali za svoje „bile“ u utakmici protiv Lokomotive. Napeta atmosfera među navijačima kulminirala je nakon postizanja pobjedonosnog pogotka. Okupljat će se i za svaku sljedeću utakmicu.

Nepopravljivi 'monstrum' paralizirao je

državu: Takav klinjo u bivšoj državi dobio je izbor

Str. 31

Str.3

Str. 23

Piše: Zvonimir Hodak

U prvih 10 mjeseci 20,5 milijuna turista

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču. Sezona će do kraja godine sigurno biti još bolja jer su zbog lijepog vremena i trenutno na hrvatskoj obali, ali i u gradovima u unutrašnjosti poput Zagreba, veliki broj turista.

Ti turisti, koji ne vole ljetne sparine i posebice gužve, uživaju na kupanju te u obilascima znamenitosti, i, kako ističu, i više su nego zadovoljni što su ovo doba godine odabrali za odmor.

Balet Orašar ruši rekorde

Krenula je prodaja ulaznica za balet Orašar u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. Iz HNK javljaju da je 4000 karata prodano u svega pet minuta. Balet za koji se već tradicionalno traži karta više, i ove godine ruši sve rekorde.

“U 10 sati HNK u Zagrebu pustio je u online prodaju ulaznice za popularni balet Orašar. U samo 5 minuta prodano je 4000 ulaznica”, poručuju iz HNK. I tako je to već godina-

ma. Zagrepčani i općenito posjetitelji hrvatske metropole očito vole tu baletnu izvedbu. Za preostale izvedbe baleta Orašar ostaje 5200 ulaznica koje će se prodavati na blagajni kazališta.

Jedno od najljepših djela klasične baletne umjetnosti vodi publiku u svijet, prinčeva i vila, prateći pustolovine djevojčice Klare koja od svojeg ujaka na Badnjak dobiva neobičan dar, drobilicu za orahe u obliku drvenoga lutka.

Strancima su najatraktivnije lokacije Istra i Primorje, a od gradova Rovinj i Opatija

Prema podacima Porezne uprave, od početka godine realizirano je oko 34 tisuće kupoprodajnih transakcija, a svaku treću nekretninu kupili su strani državljani. Velik interes diktira i tržišne trendove, utječe na cijene, ali i one bi se, ističe struka, s novim državnim mjerama, trebale korigirati.

Na listi najatraktivnijih lokacija za kupnju nekretnina, strancima su Istra i Primorje. U tim dvjema županijama, od početka godine, kupili su više od tri i pol tisuće nekretnina. Među najpoželjnijima Rovinj i Opatija. – Kupci su većinom ljudi kojima je to druga, treća ili neka daljnja nekretnina, dakle oni kojima je ovo drugi dom. Destinacija je poželjna u smislu tradicije i sadržaja koji se nude, a isto tako ima dobru povezanost s ostatkom Europe i to je isto čini poželjnom destinacijom, kazao je Saša Ivanišević, agent za nekretnine, Opatija.

Početne cijene opatijskih kvadrata idu od tri i pol tisuće eura. Ali, za nekretnine poput ove, one su i tri puta više.

Ne staje pomama za

nekretninama u Hrvatskoj, svaki treći kupac je stranac

– Ja bih rekao da za najskuplju robu nikad nema krize, napomenuo je agent. Primamljiva je strancima i Dalmacija te Grad Zagreb. Strani interes utječe i na tržišne trendove. Cijene su i dalje, u velikom broju slučajeva, nerealne.

Spasili malenog psa iz jame

Kod Ratkovog skloništa, na Bijelim stijenama, pas Lola upao je u subotu u duboku, strmu jamu i nije se mogao sam izvući. Četvero članova HGSS-a Stanice Delnice odmah je krenulo na teren.

“Na mjestu događaja, suočeni s izazovnim terenom i zahtjevnim pristupom, naši spašavatelji uspjeli su čuti Lolu, koja je, na sreću, bila živa i odgovarala na glasove. Zbog ekstremno teških uvjeta u jami, uskoro im se pridruži-

lo dvoje članova Komisije za speleospašavanje iz Istre. Zajedno, uz dodatne napore, nastavili su s provlačenjem u izuzetno gotovo nepristupačnim dijelovima jame. U trenutku kada su sve opcije izgledale iscrpljene, spašavatelji su pokazali dodatnu kreativnost i spuštena je deka koja je Loli pružila dovoljno trenja da se popne, taman toliko da je naš član može dohvatiti i spasiti”, poručili su iz HGSS-a.

– One još uvijek rastu iako je promet pao za 6,9 posto, a to znači da su cijene doista pretjerane, rekao je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospo-

darske komore. Na dinamiku prodaje, ističe struka, trebale bi utjecati i nove mjere, poput poreza na nekretnine. – Čim se nove nekretnine pojave na tržištu po zakonu ponude i potražnje doći će do korekcije cijena, a druga mjera je povrat pola iznosa PDV-a kod kupnje nekretnine u novogradnji, čime bi također trebalo doći do sniženja cijena, pojasnio je Branko Papeš, vlasnik agencije za nekretnine Dogma.

Prosječna cijena po četvornom metru sada iznosi oko dvije i pol tisuće eura, što je za sedam posto više nego lani.

Nalikuje

šafranu, otrovan je

Usred sezone branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu, jednog je berača od smrti spašavao i HGSS. Popularizacija šafrana u hrvatskim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No, stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna.

„Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran“. Da ga

HGSS-ovci nisu odmah u helikopteru prenijeli do bolnice, tko zna što bi bilo. Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica. U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, koji uzgajaju poljoprivrednici, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu. Ta zabuna može biti kobna.

Pas Lola sad je vani

Ta biljka je mrazovac

Svijet prinčeva i vila

S uvođenjem poreza na nekretnine trebale bi se smanji� cijene

Dubrovnik i dalje pun turista

Hrvati na računima drže skoro 40 milijardi eura, najviše štede Istrani

U sedam Jadranskih županija je oko 42 posto svih depozita, na Zagreb otpada 28 posto, a u preostalih 13 županija je 30 posto preostalih depozita

Svjetski je dan štednje bio u četvrtak, 31. listopada. Umjesto u čarapama, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvati na računima imaju 38 milijardi i 700 milijuna eura. Štedjeti valja početi već u ranim danima, najprije roditelji za vas, a prvim poslom i vi sami.

Financijska pismenost raste iz godine u godinu, nedovoljno za brojne alate štednje. Uz sve veće troškove života, pitanje je kako koji euro ostaviti sa strane.

“Nekad je teško, naprimjer ako mi ostane novaca od izlaska za vikend onda si to sačuvam sa strane, pa ako mi zatreba nešto od kozmetike ili slično onda imam novaca”, rekla je Karla iz Osijeka.

“Imam kasicu, ali na računu mi je sve, na karticama. Najviše je bilo 10 eura, nisu to neke velike štednje”, rekla

Novac ne ‘raste’ u bankomatu

“Ne mogu se žaliti, imam dobru penziju, ali još uvijek od te penzije ne mogu uštedjeti”, rekao je Ljudevit iz Zagreba.

“Slabo se štedi, ono nešto sitno se malo stavi, ali se brzo potroši. Recimo ja da ne pušim pa bih mogla staviti tih četiri eura sa strane, može se, može, ne kažem ja da se ne može, ali zavisi sve o apetitima”, poručila je Jadranka iz Zagreba.

Na računima Hrvati imaju 38 milijardi i 700 milijuna eura.

je Vanja Dominović iz HGK-a.

“Moramo proširiti vidike, tržište kapitala, osiguranja, tu smo čak loši, ispod prosjeka, dakle ne sva jaja u istu košaru, ali niti sva jaja u onaj stari konzervativni način jer imamo puno dobrih ponuda”, rekao je Vjeko Peretić, �inancijski stručnjak. Osim na račune, stavljali smo novac i u vrijednosne papire.

Kroz hrvatski školski sustav djeci se nastoji ukaza� na važnos� štednje makar i kada je riječ samo o džeparcu. Za djecu je štednja u kasici najčešći način čuvanja novca. Razmišlja� o štednji jedini je način da se ne dođe u beznadnu situaciju u kojoj se bez novca i ušteđevine teško snalazimo.

Otkad postoji kovani novac, ljudi su ga nastojali sakri� i sačuva�. Za to su uglavnom služile posude koje su

se s vremenom pretvorile u kasice različi�h oblika. One su dobar početak da djeca simpa�čnom gestom ubacivanja novčića uče o vrijednos� novca i o tome kako mala ušteda može vremenom naras� u nešto znatno veće.

Kako ne bi dobili iskrivljenu sliku o novcu pomislivši da novac „raste“ u bankomatu, učenici Osnovne škole Bakar uče o pravilnom raspolaganju novca i savladavanju financijski odgovornog ponašanja.

Sporenje u Makarskoj zbog zatvaranja Nebeske šetnice

Zbog predivnog vremena turista još ima, neki su i kupaju, a i svi hoteli su otvoreni

Posljednjeg dana listopada

Park prirode Biokovo je službeno zatvoren za posjećivanje u ovoj sezoni, a time i najatraktivnija biokovska lokacija – popularna Nebeska šetnica odnosno ‘‘Skywalk‘‘. Park će ponovno vrata otvoriti 31. ožujka 2025. godine, a zbog obnove dulje vrijeme će biti zatvorena i cesta koja vodi tamo. Ovime su posebno ogorčeni makarski turistički poduzetnici koji se bave biciklističkim i planinarskim turizmom. Govore kako, iako je početak studenoga, na plažama ima

još kupača, a gotovo svi hoteli su još otvoreni i k tome u Makarskoj boravi oko 2000 gostiju. Turisti biciklisti ostali su razočarani viješću da ne mogu posjetiti ‘‘Skywalk‘‘, a i svjedoci smo produženja turističke sezone zahvaljujući prvenstveno predivnom vremenu kao i spremnosti turističkih radnika za kvalitetnim radom u posezoni, upozoravaju tražeći da se promijeni ta odluka.

Nadležni međutim uzvraćaju da se već 30-ak godina nakon sezone Park bude zatvoren 1. studenoga. „Ne možemo se mi prilagoditi klimi jer se nikada ne zna kakvo nas vrijeme očekuje u jesen, a uz to moramo konzervirati ‘‘Skywalk‘‘“, zaključuju.

“U sedam Jadranskih županija skoncentrirano je oko 42 posto svih depozita, na grad Zagreb otpada također značajan dio, 28 posto, a u preostalih 13 županija je koncentrirano 30 posto preostalih depozita”, objasnila

Hrvati su razočarani životom

u Njemačkoj i Irskoj i zbog toga

se vraćaju u zemlju!?

U raspravu na popularnom subredditu Croatia se uključio i niz onih koji su se vratili u Hrvatsku ili to u skorije vrijeme planiraju učiniti

Koliko se Hrvata koji su otišli u inozemstvo u potrazi za boljom budućnosti odlučilo vratiti u zemlju?

Pitanje je to koje je na popularnom subredditu Croatia potaknulo rasprava o povratku naših državljana, posebno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013.

Korisnik je koji je postavio pitanje s početka istaknuo je da se u dijaspori širi percepcija o njihovom povratku, no on smatra da je situacija obrnuta.

- Je li vi poznajete nekog koji je se vratio zadnjih 10 Godina ( od 2013 ulazak HR u EU)? Širi se priča u dijaspori da se ljudi vračaju. Meni se čini da je priča obrnuta- napisao je korisnik u objavi.

Nakon te objave uslijedio je niz komentara ljudi koji su trbuhom za kruhom otišli iz Hrvatske, a među njima je bio i niz onih koji su se vratili ili to u

skorije vrijeme planiraju učiniti, prenio je Večernji list. Jedan od komentatora podijelio je svoju priču. S ocem je 2008. otišao iz Hrvatske, a vratili su se 2021. -Živjeli smo relativno skromno, ali skroz komotno te smo spremali lovu. Cilj nam je oduvijek bio povratak- napisao je u komentaru. Drugi korisnik Reddita naglašava da će se svi koji su otišli i imaju vlastitu nekretninu u većem gradu zasigurno vratiti iz Njemačke.

-Tko je god otišao, a ima vlastitu nekretninu u većem Hrvatskom gradu di je lakše naći posla će se 100 posto vratiti iz Njemačke kroz dogledno vrijeme, a ljudi iz manjih sredina i ruralnih dijelova i ostalih balkanskih država se neće vratiti

jer im je uz svu in�laciju i težinu tuđine bolje u Njemačkoj- istaknuo je u komentaru.

-Za nekoga je Njemačka idealna, za dobar dio ne. Realno, momentalno i nije neka sreća za ići, troškovi života su skupi kao svugdje, a plaće i nisu bas Bog zna što u današnje vrijeme.

Nije baš nebo i zemlja razlika kome su primarno ekonomski razlozi glavna vodilja-piše u još jednom komentaru. Osim Njemačke, u komentarima se provlačila i još jedna zemlja koja privlači naše iseljenika, a riječ je o Irskoj.

-Evo ja se vraćam za pol godine iz Irske, ako ne živiš skromno skupo je, tako da ako se hoćeš tu i tamo provesti i zabaviti, ne buš puno ušparaoporučio je jedan od korisnika.

“Više od 155 tisuća građana upisalo vrijednosne državne papire čak u vrijednosti 4.6 milijardi eura”, nadodala je Dominović. Kulturu štednje valja početi što je ranije moguće. Najprije roditelji, nakon toga sami. “Tu kulturu treba usaditi, roditelji trebaju početi štedjeti za vas, a onda da vi s prvim zaposlenjem i stjecanjem prvih prihoda tu kulturu, tradiciju štednje nastavite”, rekao je Peretić.

“U mladosti se provodimo i ne mislimo na starost, nego uživamo u životu dok možemo, tako je to i nitko ne misli na štednju u mladosti”, poručio je Ljudevit.

Na prvom mjestu štediša su Istrani, a na posljednjem stanovnici Virovitičko-podravske županije.

Fortenova se zadužuju za 1,2 milijarde eura

Dioničari Fortenove grupe (bivši Agrokor) dali su na Skupštini u ponedjeljak, 4. studenog, odobrenje za re�inanciranje postojeće obveznice Fortenova grupe sa sadašnjim većinskim kreditorom, investicijskim društvom HPS Investment Partners.

Re�inanciranje je odobreno do iznosa od 1,22 milijarde eura, na razdoblje do kraja prvog kvartala 2026. godine, objavljeno je iz kompanije. Prema informacijama Forbes Hrvatska, efektivna kamatna stopa iznosi više od 10 posto.

“Tim se aranžmanom smanjuje efektivni godišnji trošak �inanciranja, kao i diskont na izdavanje obveznice. Istodobno, produljenjem aranžmana s HPS-om stvoreni su preduvjeti da u 2025. godini Fortenova grupa dobije kreditni rejting te u sljedećem koraku re�inancira HPS s tradicionalnim �inancijskim institucijama”, navodi se u priopćenju. Naime, krajem ovog mjeseca na naplatu stižu obveznice, koje je Fortenova, zbog nedostupnosti bankovnih kredita, prisiljena �inancirati pod vrlo nepovoljnim uvjetima.

je Franka iz Osijeka. Prema računici Hrvatske gospodarske komore (HGK), prosječno po stanovniku Hrvati štede 9600 eura.

Skywalk, jedna od glavnih atrakcija

Hrva� novac više ne drže u čarapama, nego ipak u bankama

Djeca sa svojim kasicama

Sve više mladih vraća se u domovinu

RASPRAVA

General Kundid tri puta je bio zatečen na Pantovčaku bez odobrenja, rekao je Plenković dodavši da to smatra “nečuvenim” ponašanjem

Premijer

Andrej Plenković obratio se novinarima u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a te uputio oštre kritike predsjedniku Zoranu Milanoviću, ističući kako je “vrijeme za novog predsjednika” zbog, kako je naveo, “kaosa i državnih udara” koje Milanović navodno potiče.

Plenković je izjavio da je načelnik Glavnog stožera general Tihomir Kundid tri puta bio zatečen na Pantovčaku bez odobrenja, što smatra “nečuvenim” ponašanjem na koje bi hrvatska javnost trebala reagirati.

“Ne jednom, nego triput. I onda da cirkus bude veći prostire samome sebi crveni tepih pri navodnim konzultacijama s tim istim načelnikom Glavnog stožera i ostalim najvišim časnicima Hrvatske vojske na neke vojne teme u stožeru, u zgradi Ministarstva obrane. Potpuni cirkus, nepoštovanje vojske, časnika, časnica, vojnikinja, vojnika,” kazao je.

Plenković je rekao da će saborski Odbor za obranu glasati kada predsjednik Sabora to odluči, i to “kada nauče koliko je 2 plus 2, nije lako to, to je velika jednadžba’’.

Premijer je pozvao časni-

Bulj je tražio da se raspravlja o padu drona u Zagrebu. Vi ste ovdje pokazali da ste poltroni Milanovića, uzvratio mu je Đakić

USaboru je u ponedjeljak održana sjednica Odbora za obranu na kojoj nije bilo većine zastupnika oporbe nije bilo.

Zastupnik Mosta Miro Bulj je zatražio je da se na dnevni red stavi točka o izvješću o padu drona u Zagrebu jer, kako navodi, Vlada ima te informacije već dvije godine.

“Smatram da je ovo izravno uključenje Hrvatske vojske u ovaj sukob. Ne slažem se da su slučajevi Ukrajine i Hrvatske slični, jer mi smo bili nenaoružani, a to nije tako u Ukrajini”, rekao je zastupnik Mosta Miro Bulj.

“Mi smo jedina članica NATO-a koja je izravno napadnuta prije dvije i pol godine. Na moj upit Ruge je rekao da Vlada ima izvješće istrage. Zašto se to krije u javnosti?

Ovi zaključci su mrtvo slovo na papiru.

Nametnuti su. Ovo je tema kada vidimo što se događa s

Premijer Andrej Plenković

‘Vrijeme je da Milanovića narod kazni na izborima’

‘Bauk se ruga Saboru’

DOK-ING se smatra svjetskim liderom u proizvodnji besposadnih sustava za razminiranje, a Rheinmetal je veliki europski proizvođač oružja

ZZagrebački DOK-ING

Vlasnik tvrtke DOK-ING Vjekoslav Maje�ć (lijevo) pri potpisivanju sporazuma u Berlinu

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković komen�rao je u ponedjeljak oporbeno ignoriranje sjednice Odbora za obranu te ocijenio da se predsjednik tog odbora Arsen Bauk (SDP) “ruga Hrvatskom saboru” jer

je odbor sazvao, a na njega nije došao. “Ruga se u stvari Hrvatskom saboru, ne poštuje većinu članica i članova odbora. Ne sjećam se, a ja sam dugo ovdje u Saboru da se takvo ponašanje događalo”, kazao je Jandroković

ke da iznesu istinu te naglasio kako hrvatska Vlada želi poslati vojnike u Njemačku, što je Milanović kritizirao.

Plenković smatra da bi hrvatska javnost trebala reagirati na takva ponašanja i prozvati Milanovića.

“Vrijeme je da Milanovića narod kazni na izborima zbog ovog dezavuiranja demokracije. Mi ćemo na vrijeme raspisati predsjedničke izbore” istaknuo je Plenković.

Dodao je da Milanovićevi suradnici provode “spin-proizvode” u medijima kako bi prikrili stvarne događaje, no naglasio je da “ima nas koji znamo istinu”.

Bulj izbačen sa sjednice

Odbora za obranu

in�lacijom, ovo je tema koju gurate svaki dan”, Ante Deur iz HDZ-a, potpredsjednik Odbora, mu je tada izdao prvu opomenu jer je prekoračio vremenski rok.

“Ovo je sramotno što radite. Već dvije i pol godine imate detalje istrage a niste ih dali javnosti”, rekao je Bulj. “Nikada nismo vidjeli ova-

agrebačka tvrtka za proizvodnju specijalnih vozila za razminiranje, DOK-ING, sklopila je prije desetak dana, pri posjetu hrvatskog ministra obrane Ivana Anušića Njemačkoj, povijesni sporazum s europskim proizvođačem oružja Rheinmetallom, s kojim će razvijati besposadne sustave za razne namjene u potpori borbenim zadaćama.

Prvi demonstrator sustava bit će predstavljen 2025., a sporazum je sklopljen istovremeno kad i onaj o nabavi njemačkih tenkova Leopard.

Radi se o planu da DOKING proširi portfelj besposadnih robotskih sustava koji su do sada imali, kao što je to često isticao vlasnik Vjekoslav Majetić, isključivo civilnu svrhu.

DOK-ING je tvrtka osnovana 1992. godine sa sjedištem u Zagrebu, a koja se smatra svjetskim liderom u proizvodnji besposadnih sustava za razminiranje.

Borbena podrška Ipak, njemački koncern Rheinmetall i hrvatska tehnološka tvrtka DOK-ING potpisali su u Berlinu sporazum o razumijevanju o joint-venture, osnivanju zajedničke tvrtke, kojoj je cilj postati tržišni lider u sektoru besposadnih borbenih i neborbenih sustava (Unmanned Ground Systems - UGS).

Plan je razviti besposadne sustave za razne namjene u potpori borbenim zadaćama, kako je tada komunicirano. Kako su objasnili iz tvrtke DOK-ING, ostvarenjem strateškog partnerstva između

tvrtki DOK-ING i Rheinmetall ulagat će se u razvijanje raznih besposadnih daljinski upravljanih kopnenih sustava (UGS).

- Primarni je cilj partner-

a ugovor predviđa

Udružuju snage

kav skandal. Vi ste ovdje danas pokazali da ste poltroni Zorana Milanovića”, uzvratio mu je Josip Đakić. “Imate četvrtu opomenu, molim vas napustite odbor!”, rekao je Deur.

“Ti ćeš mi reći da sam poltron koji si primio Vučića i prostro mu crveni tapet”, rekao je Bulj na izlasku.

Plasman Spegre, uz tvrtke poput Spotifyja i Zalanda, pokazuje ne samo da je u rangu s najuspješnijim europskim kompanijama, već da je i predvodnik građevinskog sektora

Hrvatska građevinska tvrtka Spegra sa sjedištem u Splitu, specijalizirana za izvođenje sanacijskih radova i specijalnih tehnoloških postupaka, našla se među najuspješnijim europskim tvrtkama na prestižnoj listi Financial Timesa koja rangira 300 tvrtki s najvišim dugoročnim rastom, i to kao jedina iz

DOK-ING-ovi robo� za razminiranje drže i dalje čak 80 posto svjetskog tržišta i zato je Rheinmetall pokazao interes za partnerstvo. S planiranom integracijom Rheinmetallovih borbenih modula hrvatska tvrtka prelazi i u borbeni segment, kao i segment borbene potpore.

Direktor Rheinmetalla Björn Bernhard prilikom potpisivanja rekao je da “dva vodeća europska dobavljača u ovom području udružuju snage u provedbi izazovnih projekata. Zajedno želimo postavi� nove standarde i utr� put serijskoj proizvodnji i primjeni UGS-a”.

Splitska tvrtka Spegra našla se na

Hrvatske. Renomirana splitska tvrtka izvodi sanacijske radove na infrastrukturnim i gospodarskim građevi-

nama, a ova vijest ne samo da potvrđuje uspješnost i stručnost Spegre već, zajedno s nebrojenim nagradama

Osnivač Spegre, Berislav Borovina: Obnavljali su Zagrebačku katedralu, Stari most u Mostaru, Krčki most, Jupiterov hram u Splitu…

Gordan Jandroković

Zastupnik Mosta Miro Bulj

stva zajednički razviti besposadni sustav za razminiranje i operacije protumobilnosti,

zajednički razvoj novih verzija DOKING Komodo platforme.

Robotski sustavi za razminiranje isporučeni su i Ukrajini

Rheinmetalom kreće botskih borbenih vozila

Rheinmetall AG tu pridonosi različitim modulima sposobnosti/kompletima za nadogradnju sustava (npr. nadogradnja za izravnu i neizravnu paljbu, postavljanje mina, senzore za izviđanje, logistiku itd.), kao i svojim pristupom međunarodnom tržištu i industrijskim kapacitetima.

Integracija Rheinmetallovih modula na platforme DOK-ING-a proširit će raspon DOK-ING-ovih sustava u borbeni segment, kao i u segment borbene podrške. Odgovarajući demonstrator

se i brojna borbena rješenja i rješenja borbene potpore, uključujući i zajednički projekt besposadnog naoružanog vozila za potporu (Wingman).

Ti će se sustavi koristiti u kombinaciji s već poznatim klasičnim proizvodima Rheinmetalla, kao što su KF51 Panther, Büffel-3 oklopno vozilo za spašavanje i Kodiak-3 oklopno inženjersko vozilo.

“Ovo partnerstvo važan je korak naprijed za obrambenu industriju EU-a i njezine sposobnosti. Odlična je to vijest za hrvatsku vojnu industriju koja ima veliki potencijal preuzeti vodeću poziciju na tržištu besposadnih sustava”, kažu u DOK-ING-u, svjesni da razvijaju potpuno novu tehnologiju.

ZAGREB NA SABORSKOM ODBORU ZA OBRANU

Ruge je nastup pred zastupnicima započeo usporedbom Ukrajine i Hrvatske 1991. te Vukovara i Bahmuta, tome se usprotivio Bulj

Vršitelj dužnosti zamjenika glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge, prema vlastitom priznanju, nije prije Sabora posjetio ni jedan nacionalni parlament država članica ovog vojnog saveza kako bi zastupnicima objašnjavao prirodu aktiv-

‘Misija NSATU smještena

je u Wiesbadenu, hrvatski časnici ne bi morali ići u Ukrajinu’

Korak naprijed Konkretno, u okviru buduće suradnje s Rheinmetallom, DOK-ING će proširiti svoj portfelj besposadnih robotskih sustava. Razvit će

Ovo partnerstvo važan je korak naprijed za obrambenu industriju EU-a i njezine sposobnosti. Odlična je to vijest za hrvatsku vojnu industriju, kažu u DOK-ING-u

Prigodom potpisa ugovora Majetić je rekao da je DOKING inovacijski centar u sektorima budućnosti i njihova misija je od samog osnivanja bila gurati svijet prema novim rješenjima, tehnologijama i praksama.

“Strateško partnerstvo s Rheinmetallom simbol je zajedničke posvećenosti sigurnoj i stabilnoj budućnosti Europe. To je tek prvi korak u nečemu što će, uvjeren sam, izrasti u dinamično partnerstvo. Naš je cilj udružiti snage za kreiranje sustava za sigurnu Europu i razmjenu znanja koja jamči inovacije i najbolje ishode”, izjavio je.

Osim vozila za razminiranje, tvrtka proizvodi i vatrogasna i rudarska vozila, ali razvija i prilično atraktivni električni automobil - DOKING XD.

Predstavljeni još neki inovativni proizvodi koji su svjetska inovacija - postrojenje koje bez emisija CO2 pretvara organski otpad, plastiku, tekstil i mulj u vodik, čime se dobiva nova zelena energija.

prestižnoj listi Financial Timesa

struke proteklih desetljeća, ukazuje i na njezin kontinuirani doprinos očuvanju kulturne baštine kroz inovativne metode građevinske obnove.

Osnovana prije 35 godina u Splitu, Spegra je ostvarila zapažene rezultate u obnovi ključnih povijesnih i infrastrukturnih građevina diljem Hrvatske i šire, poput Jupiterova hrama u Splitu, Krčkog mosta, Hvarskog Arsenala, Jadranskog mosta, Starog mosta u Mostaru, mostova u Ninu te Zagrebačke katedrale. Spegrina stručnost do sada je bila prepoznata u Europi, a sada i na prestižnoj listi Financial Timesa, na kojoj se plasirala među deset najboljih građe-

vinskih tvrtki Starog kontinenta. Osnivač Spegre, Berislav Borovina, komentirao je vijest: – Kad smo krenuli, teško smo mogli zamisliti da će Financial Times pisati o nama, ali uz naporan rad, dan po dan, godinu po godinu i to smo doživjeli! Sve što radimo je iz ljubavi prema struci, a posebno prema našoj ogromnoj kulturnoj baštini te iz želje da je očuvamo budućim generacijama. Ovo je priznanje i svim našim djelatnicima čija su stručnost i posvećenost temelj uspjeha i dugovječnosti Spegre. Plasman Spegre na listu uglednog Financial Timesa, uz tvrtke poput Spotifyja i

Zalanda, pokazuje ne samo da je u rangu s najuspješnijim europskim kompanijama, već da je i predvodnik građevinskog sektora. Činjenica da je rangirana među 10 najboljih građevinskih tvrtki Europe ističe Spegrinu stručnost, ali i uspješnost poslovne strategije, usmjerene na održivost i očuvanje povijesne baštine. Još jedno u nizu prestižnih priznanja dodatno pozicionira Spegru kao lidera u specijalnim građevinskim sanacijama, ali i predstavlja čast hrvatskom poduzetničkom sektoru, pokazujući kako se uz uporan rad, stručnost i predanost može postići dugoročan rast na najvišoj europskoj i svjetskoj razini.

nosti NSATU-a.

Drugi ga nisu pozvali, rekao je, kao što su to zajednički učinili saborski Odbor za vanjsku politiku i Izaslanstvo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, na čijoj sjednici u srijedu Rugeu nije bilo nimalo jednostavno.

Nakon što je završio svoje uvodno izlaganje, u sklopu kojeg je praktično ponovio sve što su prethodnih mjesec dana o karakteru NSATU-a rekli premijer Andrej Plenković, ministar Ivan Anušić te u pisanom očitovanju načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid, gost iz Bruxellesa morao je odgovarati na niz pitanja HDZ-ovih zastupnika, koji su od njega očekivali da se jasno opredijeli protiv predsjednika Zorana Milanovića i većeg dijela oporbe.

On je to izričito odbijao, naglašavajući da nije doputovao u Zagreb kako bi govorio što bi Hrvatska morala učiniti. Opozicija nije bila u brojnom sastavu, na sjednici se pojavila samo nekolicina zastupnika Mosta, Možemo i pokoji nezavisni.

Ruge je nastup pred zastupnicima započeo usporedbom Ukrajine i Hrvatske 1991. te Vukovara i Bahmuta, čime je impresionirao HDZ-ovce, primjerice predsjednika Odbora za vanjsku politiku Andra Krstulovića Oparu, koji su mu zahvaljivali što se sjetio Domovinskog rata. Mostovac Miro Bulj, međutim, nije bio zadovoljan stavljanjem Ukrajine u kontekst hrvatske borbe za slobodu jer “mi nismo imali oružje i bili smo u rebatinkama”.

Dakle, Ruge je, ističući da nije došao držati lekcije i obraćati se svisoka zastupnicima, iznio osnovne informacije o NSATU aktivnosti.

Na samitu u Washingtonu su šefovi država i vlada 32 članice dogovorili ovaj paket pomoći Ukrajini vrijedan 40 milijarda eura, a odlučili su i o uspostavi NSATU aktivnosti sigurnosne potpore Ukrajini.

Ona je smještena u Wiesbadenu i idućih će mjeseci postati u cijelosti operativna.

Misiju podržalo 28 od 32 članice plus Australija i Novi Zeland

Zadaća je NSATU-a, koji je dosad podržalo 28 od 32 članice, plus Australija i Novi Zeland, pra�� sigurnosna događanja u Ukrajini, iden�ficira� njezine potrebe i omogući� koordinaciju među saveznicima. Imat će časnike za vezu koji će povremeno boravi� u Kijevu, ali to ne bi bili Hrva� za koje je Vlada predvidjela ograničenje. NATO snage neće bi� u Ukrajini, savez neće bi� strana u ovom ratu.

“Pomažemo Ukrajini, ali se ne borimo zajedno s Ukrajinom pro�v Rusije. Ključno je da ne uđemo u sukob s Rusijom”, kazao je Ruge. Unatoč ovim njegovim riječima još je puno puta odgovarao na pitanja HDZ-ovaca koji su inzis�rali da još jednom potvrdi da hrvatski časnici ne bi išli u Ukrajinu, nego u Wiesbaden. Ruge je strpljivo ponavljao da je baš tako, ali u hrvatsku poli�ku se nije h�o miješa�.

‘Velika razlika, sudjeluje li vojno ili civilno osoblje’

Na sjednici saborskog Odbora za obranu je sudjelovala i zastupnica Možemo! “ Važno je da smo imali priliku izravno pita� zamjenika glavnog tajnika NATO-a ključna pitanja koja su nas mučila čitavo vrijeme i na koja nismo dobili odgovor, od Plenkovića i njegovih ministara smo dobivali lažne odgovore”, ispričala je Benčić. Benčić je naglasila da postoji velika razlika sudjeluje li u misiji vojno ili civilno osoblje jer je tad i zakonska procedura izglasavanja drugačija.

“Nisu rekli da se u toj misiji može sudjelova� vojnim osobljem, ali i civilnim osobljem. To mijenja stvari jer kada vojska ide preko granice treba suglasnost predsjednika ili ju se može kompenzira� dvotrećinskom većinom u Saboru, a kada šaljemo civile ne treba ništa”, navela je Benčić.

Zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge (desno) i ministar obrane Ivan Anušić

Napeto na saborskom Odboru za obranu

Sandra Benčić iz Možemo

Borbeno vozilo za potporu u policijskim akcijama

sustava bit će predstavljen 2025. godine.

Nevjerojatno kakvu je dramu na hrvatskoj političkoj i javnoj sceni, zlorabeći ulogu predsjednika i vrhovnog zapovjednika, kreirao besposleni i od sveg uljuđenog svijeta odbačeni lakrdijaš, Zoran Milanović.

Njegova apsurdna zabrana da se u sklopu NATO misije za obuku u Njemačku pošalju dva (2) časnika Hrvatske vojske bio je još jedan u nizu podlih udaraca položaju i ugledu Hrvatske među zapadnim saveznicima.

Očito, vojska je ostala još jedini poligon na kojem Milanović može liječiti svoje privatne komplekse i demonstrirati ničim zasluženu moć pokazujući se prema pripadnicima hrvatskih oružanih snaga više kao upravitelj zatvora nego kao odgovorni zapovjednik jedne časne i respektabilne vojske zemlje članice NATO-a.

Potpuno je u pravu gospodin Dragan Primorac koji je javno istupio s pozivom generalima da bez straha 'iziđu s istinom' i ne prihvate, za hrvatske državne i nacionalne interese, jedno takvo apsolutno štetno i neprihvatljivo ponašanje.

Tome se već jednom mora stati na kraj. Zaista, koliki politički retard netko treba biti da ne vidi koliku opasnost za Hrvatsku na mjestu predsjednika i vrhovnog zapovjednika Milanović predstavlja?

Hrvatski državni sabor, Odbor za nacionalnu sigurnost i druge za to nadležne službe trebali su se odavno pozabaviti i istražiti pozadinu takvog, za hrvatski narod i državu, krajnje štetnog ponašanja. Je li to posljedica njegove vlastite jugonostalgične dezorjentiranosti ili je on megafon onog što se kreira i podmeće iz Beograda i Moskve?

No, i bez toga jasno se vidi da on ne vodi nikakvu hrvatsku politiku već stalnim sijanjem međuhrvatskih svađa i podjela nastavlja i produbljuje onu 'bivšu'.

Zamislite samo Milanovića u ulozi vrhovnog zapovjednika u slučaju rata? Koliko bi nam dugo trebalo da ponovo međusobno zakrvimo i tako postanemo lak plijen naših neprijatelja? Ono što još više plaši je toliko velik broj sljedbenika koji su mu spremni pomoći u uništavanju vlastite zemlje.

Očito, nešto se vrlo neobično i zabrinjavajuće u Hrvatskoj događa kada potpora Milanoviću dolazi i iz sredine od koje bi se to najmanje očekivalo. Od hrvatske 'domoljubne' opozicije i tzv. suverenista koji mu oduševljeno pomažu u potpaljivanju balkanski primitivnih svađa i histeričnih javnih rasprava u kojima dominira preuveličavanje, aljkavost i površnost. Gdje osobna, stranačka i inte-

resna isključivost čine svaku zdravorazumsku suglasnost o vitalnim nacionalnim i državnim interesima nemogućom.

Takva 'bivša' politika u današnjoj Hrvatskoj ne može se više voditi ne samo zato što je jalova i besmislena nego je i iznimno opasna. Može li dakle u ovim bremenitim vremenima Hrvatska biti politički, vojno i mentalno spremna za ono što dolazi s tolikim teretom

Piše: Željko Dogan

saveznicima Milanović uspio zatrovati i hrvatski narod. Pitanje je dakle koliko će vremena uzeti da Hrvatska

Zamislite samo Milanovića u ulozi vrhovnog zapovjednika u slučaju rata? Koliko bi nam dugo trebalo da ponovo međusobno zakrvimo i tako postanemo lak plijen naših neprijatelja?

Koliko ih, odgojenih na bivšoj 'istoriogra�iji', zna da su Rusija i Srbija zbog svojih grabežljivih apetita bile inicijatori i imale veliku ulogu u ratovima i smrti desetaka milijuna ljudi na tlu Europe?

Da je Rusija doturila oružje srpskoj tajnoj organizaciji Crna ruka kojim je ubijen nadvojvoda Ferdinand u Sarajevu što je izazvalo Prvi svjetski rat?

Da su zbog nepravednog mira i nemilosrdnog gaže-

ništa s tim što se događa između Rusije i Ukrajine vjerna je kopija one Miloševićeve na početku agresije na Hrvatsku da Europa i SAD nemaju ništa s tim što se događa između Srbije i Hrvatske. Potkopavanjem jedinstva i pokušajima unošenja svađa i nereda među članicama NATO i EU u ovim kritičnim trenutcima za svjetski mir Milanović nanosi nepopravljivu štetu ugledu i i interesima hrvatske države i naroda.

Kome Hrvatska s ovakvim predsjednikom i oporbom može biti privlačan saveznik i partner?

jugokomunističkog naslijeđa iz prošlosti koji je guši i sapliće na svakom koraku?

Vidite, dok zemlje članice NATO saveza kreću u mobilizaciju i jačanje posvećenosti svojih međusobnih obveza u suočavanju s prijetnjom posljedica ruske agresije na Ukrajinu predsjednik i 'domoljubna' opozicija jedne od najmlađih članica tog saveza otvoreno zabijaju nož u leđa NATO-u, SAD-u i napadnutoj Ukrajini.

Ironično, izdaja dolazi od predsjednika i opozicijskih zastupnika zemlje koja je svoju slobodu nakon stoljetnog ropstva uspjela izboriti upravo zahvaljujući savezništvu s Amerikom, NATO-m i uz nesebičnu pomoć Ukrajine.

U takvoj situaciji Beograd i Moskva znaju da mogu koristiti Milanovića kao klin za razbijanje jedinstvenog NATO odgovora Rusiji i privlačenje država nastalih raspadom bivše Jugoslavije u zonu što jačeg utjecaja rusko-srpskog 'sveta'.

Na čemu se neumorno radi od Tuđmanove smrti i Mesićevog organiziranja Balkanskog summita zemalja nastalih raspadom Jugoslavije u Zagrebu u studenome 2000te godine.

Pročitajte i 10 točaka programa njegovog nasljednika Josipovića i vidjet ćete da se u njima riječ Hrvatska spominje samo dva puta i to isključivo u kontekstu njenog ponovnog povezivanja i čvrste integracije u 'Našu Regiju' što je izričito naglašeno već u prvoj točci.

Ništa se ni u slučaju instaliranja Milanovića na mjesto predsjednika na prošlim predsjedničkim izborima nije dogodilo slučajno ni spontano. Duboka jugoudbaška država i njena centrala u Beogradu dugo su i temeljito planirali kako i s kime srušiti 'ustašicu' Kolindu, njeno nedvojbeno zalaganje za udaljavanje Hrvatske od Balkana i uključivanje u inicijativu 'Tri mora'. Znali su tko je njihov as iz rukava i da će preko narcisoidnog i osvetoljubljivog Milanovića najlakše postići svoj cilj. I sada ubiru plodove. Sjetite se da je Milanović i

u vrijeme svog premijerskog mandata donošenjem lex Perković u posljednji trenutak pokušao spriječiti ulazak Hrvatske u EU i njen bijeg s Balkana i nije čudo što sada sličnim potezima pokušava isprovocirati SAD i NATO da steknu dojam kako je Hrvatska nedozrela, 'slučajna' i balkanski zatucana zemlja od koje treba dignuti ruke i brigu o njoj ponovo prepustiti 'starijem bratu'.

Bez obzira što mnogi dužnosnici na Zapadu gledaju na Milanovića kao na otkačenog političkog redikula koji lupeta besmislice, sama činjenica da je za predsjednika izabran većinskom voljom hrvatskog naroda i da ima potporu i lijeve i desne opozicije sponzorirane novcem hrvatskih tajkuna s ruskim kapitalom u zaleđu, bacit će sjenu na Hrvatsku kao pouzdanog saveznika i u budućim geopolitičkim preslaganjima 'na našim prostorima' moglo bi se na nju gledati kao na nekog kog ne treba štititi ni pomagati već kazniti.

Koje to utjecajne zapadne zemlje i političari mogu današnju hrvatsku državu shvaćati kao povjerljivog saveznika i zauzimati se za njene interese ako se njen predsjednik prema njima ponaša na tako iritantan i prijeziran način?

Postoji li država koja je u vrijeme velikosrpske agresije poduprla ili pomogla Hrvatskoj koju Milanović nije oblatio i uvrijedio? Bilo bi iznimno opasno kada bi takvom vrstom samouništavajućeg prijezira i nezahvalnosti prema vanjskim prijateljima i

konačno shvati gdje i kome pripada i povrati povjerenje

SAD-a i onih zemalja Zapada koje su sa simpatijama gledale na njenu neravnopravnu borbu za slobodu protiv velikosrpskog agresora i pomagale joj da dođe svome cilju.

Treba još spomenuti da je prije zadnjih predsjedničkih izbora Hrvatska dobivala jasne signale upozorenja od prijatelja izvana što će joj se 'normalno' dogoditi ako 'predsjednik s karakterom' pobijedi.

Ali kao i obično kada je predizborni inženjering u Hrvatskoj u pitanju, povlačenjem konaca iza zavjese od strane duboke države i vještim medijskim manipulatorima s lijeva i desna, većina hrvatskog naroda ponovo je naivno nasjela.

Oni koji su u tom prljavo režiranom igrokazu na kraju ispali glavni krivci i korisne budale, radije će umrijeti nego to priznati.

Kako bilo, vidimo da je Rusija u 'normalnom' hrvatskom predsjedniku dobila još jednu navođenu raketu za miniranje EU i NATO saveza. Putinov, Vučićev i Milanovićev cilj je destabilizirati, međusobno posvađati i podijeliti zemlje članice, razbiti transatlantsko savezništvo i udaljiti SAD od zaštite Europe, a time i 'naših prostora'.

Koliko je ljudi u Hrvatskoj uopće svjesno da je NATO osnovan i postoji zbog zaštite Europe od ruske invazije i okupacije? Koliko ih je svjesno da bi bez te zaštite Rusi već odavno bili u 'srpskom' Dubrovniku' i na 'srpskom' moru od Ulcinja do Trsta?

nja Njemačke nakon toga na vlast došli nacisti koji su započeli Drugi svjetski rat a nakon njega, koristeći prigodu i ulogu zemlje pobjednice u tom ratu, Rusi okupirali zemlje Istočne i Srednje Europe (Poljsku, baltičke zemlje, Čehoslovačku, Mađarsku...). I Boga pitaj gdje bi se zaustavili da uz pomoć Amerike nisu zauzdani.

Što nam takvo povijesno iskustvo govori? Ako se popusti Putinu u okupaciji željenih dijelova Ukrajine hoće li on nakon toga stati? Jeli Milošević stao nakon pada Vukovara? Hitler nakon okupacije Čehoslovačke?

Može li dakle Europa biti mirna i sigurna od prijetnje ruske invazije ako se minira transatlantski savez s Amerikom? Isto tako, mogu li Hrvatska, BiH, Crna Gora, Kosovo i Makedonija nastaviti mirno egzistirati i razvijati se kao neovisne države uz već viđeni razorni velikosrpski utjecaj i pretenzije?

Koje li ironije, današnji hrvatski predsjednik postao je ne samo Putinov, Vučićev i Dodikov saveznik u razbijanju euroatlantskog saveza nego i glasnogovornik koji svijetu prenosi njihove stavove u vezi s okupacijom dijelova ukrajinskog teritorija, onog u BiH okupiranog od strane tzv. Republike srpske ('Ja je akceptiram') genocida u Srebrenici i 'Srbiji otetog Kosova'.

Treba li se onda čuditi što mu srpski portali i komentatori oduševljeno kliču- 'To Zoki Srbine' a neki mu čak posprdno sugeriraju da se nakon isteka Vučićevog mandata na slijedećim predsjedničkim izborima u Srbiji kandidira za njihovog predsjednika.

Žalosno je u što se Hrvatska s Milanovićem na mjestu predsjednika pretvorila. Njegovo veličanje Rusije i balkanski primitivno vrijeđanje Ukrajine, iznimno prijateljske države koja je od početka velikosrpske agresije pomagala da se Hrvatska odbrani i među prvima u svijetu je priznala, krajnje je licemjerno i podlo. Izjava da Hrvatska nema

Očito je nakon sijanja svađa, podjela i nereda u svojoj zemlji, Milanović odlučio da taj svoj jedino uspješan politički brend pokuša izvesti u članice EU i NATO saveza. Zbog čega Hrvatska već trpi velike posljedice. Nedavna posjeta zamjenika glavnog tajnika NATO Zagrebu jasan je znak upozorenja. Razumno bi dakle bilo da časni zastupnici u hrvatskom parlamentu umjesto rasprava i glasovanja o logičnom pristanku za sudjelovanje u NATO-voj misiji obuke ukrajinskih časnika prije toga podnesu zahtjev i glasuju o smjeni Milanovića s mjesta predsjednika, bez obzira koliko je malo vremena ostalo do predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Na taj bi ga se način otpratilo kao jednog od najvećih štetočina u povijesti hrvatskog naroda. Što on bez ikakve sumnje zaslužuje. Jednom kada se na ovaj ili onaj način završi njegov mandat imat ćemo puno vremena osjećati i uviđati posljedice koje smo izborom na vlast Milanovića i njemu sličnih 'bivših' Jugoslavena sami sebi nanijeli.

No, iako se zaostali toksični teret naslijeđen iz jugokomunističkog sustava ne rješava onako brzo kako bi mi željeli to još uvijek ne znači da hrvatski narod neće uspješno prebroditi ovaj iscrpljujući period kaosa i kušnje na putu do svog cilja.

Povijest je to pokazala a pokazat će i vremena koja su ispred nas. Na žalost, taj put će biti duži i teži zbog naše notorne sklonosti da lakovjerno nasjedamo na podvale koje nam podmeću neprijatelji naše slobode i napretka. Predizborna kampanja za skore predsjedničke izbore već se zahuktala, a skupa s njome i najave navijačkih 'hrvatskih' medija o ponovnoj, gotovo sigurnoj pobjedi trenutnog 'predsjednika s karakterom'.

Dobro je dakle hrvatske birače podsjetiti na onu čuvenu Einsteinovu izjavu - 'Ponavljati (birati) jedno te isto a očekivati drugačiji rezultat očiti je znak gluposti'.

PRIZNANJE POTVRDIO JE TO I CNN

Zagrebački

Advent među

najboljim

božićnim sajmovima na svijetu

Sastavljen od oko 25 božićnih sajmova rasprostranjenih diljem hrvatske metropole, Advent u Zagrebu čaroban je prizor, piše CNN

CNN je napravio popis najboljih božićnih sajmova na svijetu, a na njihovoj listi našao se i zagrebački. “Neki su postali toliko popularni da su sami po sebi postali turističke atrakcije”, piše CNN za božićne sajmove diljem svijeta.

“Lako je shvatiti zašto je Zagreb tri godine zaredom proglašen ‘najboljom destinacijom za božićni sajam’ u internetskoj anketi portala European Best Destinations za putovanja”, piše CNN.

“Sastavljen od oko 25 božićnih sajmova rasprostranjenih diljem hrvatske metropole, Advent u Zagrebu čaroban je prizor”, dodaju. Od atrakcija spominju nastupe, pop-up barove, božićni tramvaj i žive jaslice. U tekstu se još posebno spominju Fuliranje sa živom glazbom i street foodom.

Među 22 najbolja božićna sajma istaknuli su, između ostalih, i Wiener Christkindlmarktom u centru Beča, sajmove u Baselu, Strasbourgu, Pragu, Barceloni, Firenci, Kopenhagenu, Londonu, New Yorku i Singapuru.

Advent u Zagrebu nahvalili su proteklih godina brojni ugledni svjetski mediji. Britanski časopis Financial Ti-

Građani Europske unije trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata, stoji u preporuci

Sada su na 58 posto čime je prebačena norma koju će EU propisati od 2025. godine

Nije to bilo klasično vojničko postrojavanje, ali jutarnja je smjena djelatnika Unikoma (tvrtka koja prikuplja otpad) u radnim odorama u dvorištu tvrtke u Ružinoj ulici dočekala gradonačelnika Ivana Radića.

Nije još ni kucnulo šest sati, a svi su unikomovci bili spremni za početak radnog tjedna. Gradonačelnik im je došao u posjet, i to zbog pozitivnog razloga – taj je grad predvodnik među hrvatskim gradovima u odvojenom prikupljanju otpada.

Osijek je, naime, dosegnuo 58 posto odvojenog prikupljanja komunalnog otpada, što znači da je prebačena norma koju će Europska unija propisati od 2025. godine!

PČarobni prizori uskoro iz Zagreba

mes svrstao je Advent Zagreb 2023. među najbolje svjetske božićne sajmove.

“Zagreb svoje božićne aktivnosti ne ograničava samo na jedno mjesto – adventsko ozračje obuzme cijeli grad, a čini se da je svaki kutak posvećen predbožićnoj radosti”, pisao je tada Financial Times. Prije dvije godine CNN je također stavio zagrebački advent na svoju listu najboljih božićnih sajmova.

Inače, Advent u Zagrebu službeno će započeti 30. studenog 2024. i trajati sve do 7. siječnja 2025. godine. No, sve

će lokacije moći raditi i nekoliko dana prije službenog otvorenja. Riječ je o svojevrsnom razdoblju zagrijavanja, koje je uvedeno na prošlom izdanju manifestacije, odnosno takozvanom warm up periodu koji će trajati od 29. studenog do 2. prosinca. Tek nakon svečanog otvorenja u subotu, 30. studenog lokacije će zasjati u punom sjaju te započeti s koncertima i kulturnim programima. Službeni program započet će, kao i svake godine, nakon paljenja prve adventske svijeće na Trgu bana Jelačića.

Zbog uspješnih rezultata uprava Unikoma priredila je druženje za svoje djelatnike uz ki�lice i kavu, a direktor Igor Pandžić otkrio je kako će djelatnici Radne jedinice Čistoća i Sektora za gospodarenje otpadom, njih oko 150, biti nagrađeni i novčanim netododatkom na plaću od 100 eura.

- Mi smo, dakle, prešli i normu koja će vrijediti od 2025. godine! Zahvalio bih našim građanima na savje-

snom odlaganju otpada, radnicima koji 365 dana u godini prikupljaju otpad, ali i gradskoj upravi i gradonačelniku koji podržavaju naše projekte kojima ćemo učiniti da taj postotak bude još veći - rekao je Pandžić.

I gradonačelnik Ivan Radić se kratko obratio djelatnicima Unikoma, pohvalivši ih, kao i građane Osijeka, jer su upravo oni zaslužni za odličan rezultat u razvrstavanju otpada.

redsjednici Europske komisije na stol je došlo posebno izvješće u kojem stoji da bi građanima EU-a trebalo savjetovati da spreme zalihe u slučaju rata s Rusijom. Građani Europske unije trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti. Ta preporuka navedena je u Izvješću o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe koje je napisao bivši �inski predsjednik Sauli Niinistö, posebni savjetnik predsjednice Europske komisije. Izvješće je predstavio Ursuli von der Leyen sredinom prošlog tjedna.

U dokumentu se navodi kako EU nije bio spreman za pandemiju COVID-a niti za rat Rusije s Ukrajinom, zbog čega je krajnje vrijeme da se poradi na pripravnosti umjesto da se reagira na posljedice.

U dokumentu stoji kako bi Europska unija trebala savjetovati kućanstva da budu spremna na najmanje 72 sata samodostatnog funkcioniranja u slučaju nužde. Države članice savjetuju se da građanima daju smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama, prenosi Newsweek.

Navode se razne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, poput

Smijenjen

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

Spremajte zalihe – hranu, vodu, lijekove, baterije… za slučaj rata s Rusijom

hrane, pića, lijekova, svjetiljke i radija na baterije.

Cilj tog izvješća je pripremiti građane EU-a na izvanredne situacije poput novih pandemija, ekstremnih vremenskih uvjeta ili rata. Iako se ruska agresija ne navodi kao jedina moguća prijetnja, navedena je kao velik problem.

“Nemamo jasan plan što će EU učiniti u slučaju agresije na državu članicu. Ratna prijetnja koju Rusija predstavlja za europsku sigurnost tjera nas da se time pozabavimo kao glavnim problemom, bez podcjenjivanja ostalih

potencijalnih prijetnji”, stoji u izvješću. Navodi se i da prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, no da bi bilo kakva ruska akcija protiv države članice utjecala na svih 27 zemalja EU-a.

Predlažu se i druge mjere, poput izdvajanja najmanje 20 posto ukupnog proračuna za povećanje sigurnosti i pripravnosti za krizne situacije.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen.

načelnik koji je ‘peglao’ karticu u austrijskom bordelu

Na referendum o opozivu je izašlo 752 glasača, odnosno 41,48 posto, a velika većina njih glasala je za opoziv, odnosno njih 740

Prema još uvijek neslužbenim podacima, od 1813 upisanog birača u Općini Murter-Kornati, na referendum održan u nedjelju, na kojem se odlučivalo o opozivu načelnika Tonija Turčinova, izašlo je 752 glasača, odnosno 41,48 posto. Kako se doznaje, velika većina izašlih glasača glasala je za opoziv, odnosno njih 740.

Načelnik Turčinov o svemu se očitovao porukom: “Poštovani Murterke i Murterini, Hvala vam na ukazanom povjerenju do sada i svemu dobrom i lošem što smo skupa prošli. Nadam se da ste ovim izabrali najbolje za našu Općinu narednih 8 mje-

seci i da će Općina do sljedećih izbora uspjeti pripremiti sve što je zamišljeno. Nakon dugo godina osjećam se slobodno, ali ujedno i tužno.

Kroz naredna dva dana prestaje moja službena dužnost, iskoristit ću ih da završim započeto te se posvetiti obitelji koja je najviše propatila.

Jos jednom, hvala na svemu.”

Odluku o održavanju referenduma donijelo je Općinsko vijeće na sjednici održanoj 23. rujna.

Prema zakonu, do provođenja prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika obnašat će povjerenik kojeg će imenovati Vlada Republike Hrvatske.

Lijepa svečanost zbog dobrog rezultata

Josip Turčinov

Proslava jubilarne obljetnice održana je u Hrvatskom klubu

'Adelaideu' - uz brojne ugledne uzvanike koji su prisustvovali događaju bila je tu i Zoe Bettson, ministrica multikulturalnih poslova koja je odala priznanje Udruzi

Hrvatski klub "Adelaide" ponosno je u nedjelju, 27. listopada, proslavio 50. obljetnicu djelovanja udruge hrvatskih žena "Katarina Zrinski" - prve hrvatske ženske udruge u Australiji. Ova udruga svoj je naziv dobila po hrabroj povijesnoj ličnosti Katarini Zrinski te je ovim događajem proslavljeno pola stoljeća njenog kulturnog doprinosa i službe zajednici. Proslava ove obljetnice održana je u Hrvatskom klubu "Adelaideu" uz brojne ugledne uzvanike koji su prisustvovali događaju. Bila je tu i Zoe Bettson, ministrica multikulturalnih poslova koja je odala priznanje Udruzi za trajno očuvanje hrvatske kulture i njene duboko ukorijenjene obveze podržavanja multikulturalizma u Južnoj Australiji. Od ostalih uzvanika prisutni su bili Miriam Cocking, predsjednica Vijeća multikulturalnih zajednica u Južnoj Australiji, Gosia Skalban OAM, članica Odbora tog Vijeća, te Alice Cambpell, članica Vijeća Hindmarsh Warda, Grada Charlesa Sturta.

Predsjednik Hrvatskog kluba Marijan Čubelić i njegova potpredsjednica Dijana Adžić u pozdravnim su govorima pohvalili Udrugu za desetljeća službe koja uključuje mnoge zadaće - od očuvanja hrvatskog nasljeđa i kulture do pružanje potpore članovima zajednice u trenucima kada im je pomoć potrebna.

„Hrvatska ženska udruga bila je srce i okosnica našeg kluba. Njena predanost, suosjećajnost i marljivost utkani su u tkivo naše zajednice”, naglašeno je.

Na današnji dan 1974. godine, prije točno 50 godina, na inicijativu tadašnjeg predsjednika Hrvatskog kluba "Adelaidea", koji se tada nalazio u ulici Chief u Bromptonu, gosp. Fahrudina Cerića najavljeno je osnivanje udruge "Hrvatske žene Katarina Zrinski", čija je prva predsjednica bila Vilma Griveć.

Zadaća ove udruge bila je rad na podizanju kulturnog i društvenog aspekta hrvatske zajednice, posebice među njenim članicama, te pružanje opće skrbi i pomoći u različitim situacijama u sklopu potreba Hrvatskog kluba.

Svega 14 mjeseci kasnije, u siječnju 1976., najavljeno je osnivanje podružnice u sklopu "Hrvatskih sestara" u Renmarku/Berriju.

Hrvatska ženska udruga pros kulturnog doprinosa i službe

Predsjednica je bila Nada Šarunić, također prisutna na proslavi.

Tijekom ranih godina nije bio lak zadatak moliti žene za volontiranje, od njih se očekivalo da svojim muževima pomažu u stvaranju novog načina života, podižu svoje obitelji, rade naporno u tvornicama ili kao čistačice. U početku je Udruga bila podijeljena u skupine, one su zajednici pomagale kulturno i društveno. Ova skupina nastavila je raditi sa Školom hrvatskog jezika, Hrvatskim plesnim ansamblom "Lenek" i najavila je osnivanje hrvatske grupe "Lero".

Dame koje su u ono vrijeme bile poznatije pod nazivom "Marljive pčele", a okupljale su se subotom poslije podne. Ovi događaji održavali su se u ukupno 68 kućanstava diljem Adelaidea od 1975. do 1980. te su skupile značajnu svotu novca za izgradnju i opremanje profesionalne kuhinje ovog novog kluba.

„Marljive pčele” također su osnovale radne skupine za svoje članice koje su se trudile sa svojim supruzima očistiti zemljište i pružiti obroke za volontere koji su radili na izgradnji novog, današnjeg Doma koji se gradio u Bromptonu.

Kada je Dom konačno otvoren, 1980. godine, Hrvatska udruga žena "Katarina Zrinski" neumorno je organizirala događaje i radila u kuhinji kako bi prikupila sredstva za pomoć Hrvatskom klubu za otplatu dugova te je uvedeno održavanje "Čajanke", a Udruga je preporučila kulturni i društveni aspekt organizacije te je održavala satove yoge i 1984. otvorila knjižnicu.

Uvedeni su i jednodnevni izleti diljem Južne Australije te su pokrenute godišnje donacije različitim dobrotvornim organizacijama u Hrvatskoj i Adelaideu.

Kada je počeo rat za nezavinost Hrvatske 1991. postale su najaktivnije u prikupljanju sredstava. Hrvatska ženska udruga "Katarina Zrinski" pomogla je Hrvatskom klubu organizirati brojne ručkove i druge događaje u zajednici na kojima su se prikupljala hu-

lavila 50. obljetnicu zajednici u Južnoj Australiji

manitarna sredstva za pomoć Hrvatskoj.

Na molbu velečasnog Nikice Duševića, organizacija je prigrlila inicijativu "Hrvatska akcija za život", koju je predvodila Katolička crkva u Dubrovniku, kojom je �inancijska pomoć bila usmjerena ka pomaganju udovicama rata s djecom u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Između 1991. i 2000. uz pomoć zajednice prikupljeno je ukupno 258.635$ za pomoć potrebitim obiteljima.

Udruga danas ima 157 članova koji uglavnom uživaju u humanitarnom aspektu naše organizacije, posebice u održavanju "Čajanke" koja i danas puni dvoranu svojim članovima i gostima.

Tijekom obilježavanja 50. obljetnice Udruge, predsjednik Hrvatskog kluba Marijan Čubelić podijelio je priznanja ženama koje se u našoj zajednici posebice ističu svojim neumornim trudom kao članice Odbora i svojim trajnim članstvom u našoj organizaciji. Priznanja za trajno članstvo i volonterski rad primile su:

Danka Pedešić, od 1975.

Marija Žganec, od 1976.

Marija Adžić, od 1977.

Marica Brklje, od 1978.

Marija Ikasović, od 1983.

Marica Poznik, od 1988. Posebna priznanja dodjeljena su:

Veri Sočković - za predani rad na mjestu najdugovječnije služeće tajnice Udruge - od 2003. do 2022.

Đurđi Baričevac za predani rad na mjestu najduže služeće predsjednice Udruge - od 2005. do 2022.

Mariji Valčić - za najduže članstvo i zasluge na mjestu bivše članice Odbora od osnutka organizacije.

Mariji Smoljan, za njen rad na mjestu najduže služeće blagajnice Udruge i besprijekorni rad na mjestu blagajnice "Hrvatske akcije za život", pri čemu je obje zadaće obavljala istovremeno.

Nadi Šarunić, prvoj predsjednici Hrvatske ženske udruge "Katarina Zrinski" u Renmarku/Berriju.

Danas ovdje prisutnima želimo reći da je do danas ukupno 117 članica "otišlo s Bogom".

Podijeljena su i priznanja današnjim članicama Odbora, uz velike zahvale za njihov predani volonterski rad, kako slijedi: predsjednici Ljubici Friščić, potpredsjednici Ivanki Šumanović, blagajnici Dragici Šarunić, drugoj blagajnici Miri Krešini, tajnici Vjeri Žuveli. te članicama Odbora za 2024: Branki Mužiniċ, Zori Jukić, Senki Rončević, Fanici Kulonja, Mariji Kulaš, Stani Stevanja, Mariji Pupovac, Slavki Meštrov, Milki Todorić, Ljubici Herbut, Nevenki Strehovski, Katarini Majetić, Mii Štefanac, Miri Krešina i Mici Soldić.

Prodali bi Hrvatsku za nisku cijenu

Marinko JURIČIĆ

(iz Zagreba)

Nevjerojatno je za kako nisku cijenu su pojedini hrvatski političari spremni prodati ugled i sigurnost svoje države, a posljedično, u nekom najcrnjem scenariju, i njenu opstojnost. Trenutačno su aktualne dvije teme koje to sjajno ilustriraju.

Prva je, naravno, odluka o slanju hrvatskih časnika u NATO-vu misiju potpore Ukrajini NSATU. O tome su već svi čuli što su trebali čuti i rekli što su imali reći, pa se očekuje konačna odluka klubova zastupnika – kako će se izjasniti kad se to pitanje nađe na dnevnom redu Hrvatskog sabora. Naime, budući da je predsjednik Republike Zoran Milanović odbio podržati odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji potpore Ukrajini, uz obrazloženje da štiti "Hrvatsku od mogućeg uvlačenja u ratni sukob", Hrvatska se toj misiji može priključiti jedino ako takvu odluku podrži dvije trećine zastupnika u Saboru.

Da nije tužno i strašno, bilo bi smiješno slušati kakva sve obrazloženje pojedini zastupnici i stranački predstavnici daju kako bi obrazložili svoje protivljenje. Naime, uz one koji su principijelno protiv pružanja bilo kakve vojne potpore Ukrajini, čije stajalište treba poštivati makar se s njim i ne slagali, postoji i znatan broj onih koji se izjašnjavaju protiv odluke o sudjelovanju Hrvatske u misiji NSATU zato što tu odluku predlaže Andrej Plenković! I to otvoreno kažu. Dakle, da bi naštetili Andreju Plenkoviću i HDZ-u, kojem je on na čelu, spremni su u Saboru glasati protiv spomenute odluke i time učiniti Hrvatsku nedosljednom i nepouzdanom

Kad bi se rat proširio na europski jugoistok, teško je zamisliti da bi Hrvatska mogla biti ruski partner, neovisno tome hoće li sada podržati Ukrajinu ili glumiti neutralnost

članicom NATO-a. A pitanje je koliko je uopće smislena priča o uvlačenju i neuvlačenju Hrvatske u sukob u Ukrajini. Kad bi se kojim slučajem rat proširio na europski jugoistok, teško je zamisliti da bi Hrvatska mogla biti ruski partner, neovisno tome hoće li sada podržati Ukrajinu ili glumiti neutralnost. Prije će biti da bi bila žrtva agresije ruskih partnera. Druga tema koju ovdje valja spomenuti su pojedine reakcije na vijest da će Hrvatska kupiti 50 novih njemačkih tenkova Leopard 2A8. Dok se vojni analitičari i ozbiljni političari raduju što će Hrvatska u nesigurnim vremenima, koja su nastupila nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, dodatno ojačati svoju obrambenu moć, pojedini političari i aktivisti počeli su zbrajati koliko će milijuna otići na tu kupnju i tumačiti kako bi se taj novac mogao "korisnije" upotrijebiti. Tako je Ivana Kekin, aktivistica i predsjednička kandidatkinja platforme Možemo, podsjetivši da "Vlada od Njemačke kupuje 50 tenkova za 25 milijuna eura po komadu", poručila kako je važno "tu vrtoglavu cijenu staviti u širi kontekst". Pa je onda počela nabrajati: "Jedan takav tenk vrijedi kao 80 uređaja za magnetsku rezonancu, vrijedi 5 vrtića, vrijedi 230 stanova, vrijedi 100 specijalizacija iz dječje psihijatrije..." Ali je zaboravila (ili "zaboravila"?) da svi ti vrtići, stanovi, uređaji za magnetsku rezonancu i specijalizacije iz dječje psihijatrije neće vrijediti ništa ako ih Hrvatska ne bi bila u stanju braniti u slučaju da na njih krenu tenkovi Putinovih saveznika.

Aktivistica Ivana Kekin, kao i svi drugi koji podržavaju njene stavove, ili živi izvan prostora i vremena ili zemlji u kojoj živi ne želi dobro. Da nije tako, vidjela bi da su sve europske zemlje, ne samo na divljem Balkanu, nego i u pitomoj Skandinaviji, značajno povećale svoje vojne proračune i ubrzano moderniziraju svoje oružane snage.

Ima neke znakovitosti u tome što je na spomendan sv. pape Ivana Pavla II. u utorak 22. listopada umro jedan od utemeljitelja teologije oslobođenja, dominikanac Peruanac o. Gustavo Gutiérrez, s napunjenih 96 godina. Upravo su manipulacije tom teologijom, koja je dominirala južnoameričkim kontinentom i čiji se utjecaj proširio na čitav svijet, uključujući i zemlje pod komunističkom vladavinom, izazvale mnogo boli svetomu papi Ivanu Pavlu II. i otvorile podosta rana na crkvenom tkivu Južne Amerike i šire. Unatoč tomu što se u srcu teologije oslobođenja nalazi briga za siromašne i obespravljene, iskustvo s manipulacijom evanđelja i danas opominje da se nikada, ali baš nikada, vjera i evanđelje ne smiju uprezati u ičije političke interese.

Znakovito je i da je prvi put nakon umirovljenja papa Benedikt XVI. istupio u javnosti 2014. uoči kanonizacije svetoga pape Ivana Pavla II., kada je dao intervju jednomu njemačkomu novinaru. Otkrio je da mu je prvi veliki izazov na službi pročelnika Kongregacije za nauk vjere upravo bilo suočavanje s teologijom oslobođenja.

Rekao je da je zbog osobnoga iskustva s komunizmom u Poljskoj ta tema bila vrlo važna

Prije blagdana došao u posjet Republici Hrvatskoj predsjednik Republike Slučajnistana, prijateljske nam države. Pa mu je prostrt crveni tepih, kao što se i čini u takvim slučajevima. Malo se egzerciralo na Krešimircu, pa otišlo na ručak. I gdje je tu afera, gdje je sablazan? Ako i nije tako, ako sam loše informiran, ako se doista samo aktualac od predsjednika prošetao po tepihu ispred pomno odabranoga vojnog špalira, ne treba odmah dizati buku. I on kao vrhovni komandant mora negdje vježbati, ne će valjda u teretani, uvježbavati se, svladavati ulogu ratnika i vojskovođe, ne može to u Slovenskoj. Osim toga dođu i kamere, pa dobije besplatnu reklamu, a ne kao drugi kandidati koji troše stranačke novce ili skromnu osobnu štednju. I tko mu što može? Ovaj put nije prekršio Ustav, samo je malo zlorabio vojsku za infantilnu zabavu, a vojska k'o vojska, mora slušati. Drugi je preferencijalni muški kandidat, i on bez ratnog iskustva, neko vrijeme zavidno gledao, pa rekao da se radi o zlostavljanju hrvatske vojske i da bi se (barem) generali trebali pobuniti, što je također malo preradikalno i nije baš dobro odjeknulo. Ali bi generali mogli napisati pismo kako se osjećaju i što im se radi, njima i Hrvatskoj uopće, no ne će ni to. Imaju hrvatski generali loša iskustva s pismima, jedno je takvo došlo kao kec na desetku tadanjem prezidentu, pa on rastjerao sve potpisane osim jednoga, a neke posredno servirao Haagu. Pa kvragu, misle današnji kundidi, bolje je ništa ne pisati i ne potpisati, može se protumačiti kao vojni udar, a primorski protukandidat neka nađe druge

Teologija

papi Ivanu Pavlu II. Iako su, naime, različite inačice teologije oslobođenja nastale u Latinskoj Americi, a preuzimala ih je i Europa i Sjeverna Amerika shvaćajući ih kao pomoć siromašnima, problem je bio što su one težile za »velikom promjenom, iz koje bi trebao nastati novi svijet«, rekao je Benedikt XVI. »Tako je kršćanska vjera postajala pokretačem revolucionarnih pokreta, a time neka vrsta političke moći«, protumačio je, rekavši i da je papa Ivan Pavao II. bio uvjeren da se takvim falsi�iciranjima kršćanske vjere, baš zbog ljubavi prema siromasima, treba oduprijeti. »S druge strane upravo mu je stanje u njegovoj domovini pokazalo da se Crkva uistinu mora zauzimati za slobodu i oslobođenje – ali ne na politički način, nego tako da po vjeri budi u ljudima sile autentičnoga oslobođenja«, rekao je 2014. papa Benedikt XVI.

Problematičan je, naime, bio revolucionarni zanos pojedinih pripadnika teologije oslobođenja i njihovo političko angažiranje, pa čak i sudjelovanje u oružanoj revoluciji. Sveti papa Ivan Pavao II. imao je razloga za najveći oprez jer suočavao se u Poljskoj s iskustvom prijevare marksističkih zanesenjaka kojima je pak socijalna pravednost bila samo izlika za borbu za vlast.

Crkva u Hrvatskoj danas može biti Bogu zahvalna što u doba komunizma njome nije dominirala teologija oslobođenja, ali i što se nakon demokratskih promjena nije dopustilo da Hrvatska postane tzv. katolička država

Teologija oslobođenja nije, jasno, umrla s Gutiérrezom. Štoviše, mnogi njezine elemente nalaze i u naučavanju pape Franje kojemu su u središtu ljubavi Crkve najčešće siromašni, a postoje oni koji bi ga zbog toga najradije proglasili marksistom, pa čak i izravnim pristalicom teologije oslobođenja. Razborito međutim tvrde oni teolozi koji u nauku pape Franje doista vide njegovo poštovanje prema ideji teologije oslobođenja, no ne i potporu prema ikojim revolucionarnim pokretima koji zlorabe siromašne ili evanđelje u nečasne političke svrhe.

Pod tim vidom već su mnoge stranice analitičara ispisane nakon što je Papa novim kardinalom imenovao peruanskoga nadbiskupa mons. Carlosa Gustava Castilla Mattasoglija, fokusirajući se na biografsku stavku da je bio učenik preminuloga o. Gutiérreza – »oca teologije oslobođenja«.

Crkva u Hrvatskoj danas može biti Bogu zahvalna što u doba komunizma njome nije dominirala teologija oslobođenja, ali i što se nakon demokratskih promjena nije dopustilo da Hrvatska postane tzv. katolička država, to jest da se katolička vjera euforično ispolitizira. Odolijevanje politizaciji vjere i danas je, hvala Bogu, obilježje Crkve u Hrvatskoj (unatoč mnoštvu pokušaja da se njome manipulira). Uostalom, što se bude više zahuktavao proces za proglašenje blaženim i svetim kardinala Franje Kuharića, koji je postupao u duhu svetoga pape Ivana Pavla II., ohrabrenje za novo odupiranje politizaciji vjere bit će sve veće. I pod tim vidom doista se u Hrvatskoj može s ponosom slaviti svetkovina Svih svetih. (Glas Koncila)

Posjet predsjednika Slučajnistana

načine. I tako, za sada ništa od udara, sve ostaje u ustavnim okvirima, čak i Zoki koji je već jednom bio izvan okvira, a smješka mu se novi mandat, kažu ankete. Uostalom, vojna sfera ima druge brige, hoće li časnici u Baden Baden ili ostati u Krapinskim toplicama, a da sigurno ne će u nesigurnu Ukrajinu uvjeravao je saborsku oporbu zamjenik šefa NATO-a Ruge, vidjelo se po njemu da se čudi gdje se našao (Bože mili, kud sam zašo), usred hrpe pučkoškolaca koji su tužakali jedni druge novom učitelju, pa ih je klasi�icirao u nepouzdane i zločeste đake, razjedinjene, rastrojene i uopće živčane, nesvjesne da u ovom današnjem svijetu ne mogu tako, začuđen što zemlja koja zna što je rat i patnja (pa je uvodno spomenuo i Vukovar), odjednom ne želi dati ni dva ili osam časnika koji bi malo, izdaleka ili izbliza pomagali istoj onoj Ukrajini koja je među prvima priznala hrvatsku državu. Slučajno ili ne, dan prije Svih svetih prikazala je Hrvatska televizija zadnju epizodu nizanke Partija, i ta je zadnja, kao i prva, pokazala da serija nije promašena, vratila se zadnja komunističkim zločinima odnosno genocidu nad hr-

vatskim narodom 1945. S dosta već poznatih detalja, mladima možda nepoznatih pa ih je trebalo spomenuti, ali i jednim za koji ni mi nismo znali. Serija je (autor Gordan Malić) poantirana svjedočanstvom o autobusu. U Ško�joj Loki izdvojena su „ustaška djeca“ i utrpana u autobus. Djeca su odvezena šumskim putem, a kada je autobus stigao do preuskoga mosta, mališani izvedeni i pobijeni. Gdje je točno stratiše, ne zna se, ali bi se moglo naći. Kao što su nađene tolike masovne grobnice, više od tisuću njih razasute uglavnom po Sloveniji i mnoge obilježene, a Hrvatska nije pokazala namjeru da „u tom pitanju“ nešto učini, nije se trgnula ni kada je Slovenija u doba Janšina vladanja iskazala dobru volju. Jest. Pa tako preostaju samo svijeće oko velikoga križa na Mirogoju, na kojemu su groblju, uostalom, preorani i grobovi hrvatskih vojnika. Sjećam se ovih dana, ali i inače često mojega prijatelja biskupa Bogovića i njegova nikada ostvarenog projekta Svehrvatskoga groba podno Udbine, na Krbavskom polju, kamo su trebale biti premještene kosti iz svih hudih

već

i

Malo se egzerciralo na Krešimircu. I Milanović kao vrhovni komandant mora negdje vježbati, ne će valjda u teretani, uvježbavati se, svladavati ulogu ratnika i vojskovođe

Piše: Hrvoje Hitrec

jama,

poznatih

onih koje bi tek trebale biti pronađene. No za to je trebala politička volja, koje nije bilo ni tada ni sada. Pa ni svi naši ljudi pobijeni u srpskoj agresiji devedesetih nisu nađeni, a ti pokolji nisu bili drugo do nastavak onih iz sredine 20. stoljeća. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Branimir Stanić

Sveci – to su ljudi koji u svemu dobrom i lošem osjećaju

Sveci ne čine ništa drugo nego u svoje zemaljsko postojanje unose Boga i njegove kriterije života i djelovanja

Svetkovinu Svih svetih proslavili smo prošlog tjedna, 1. studenoga. Ne možemo ne uočiti da se u svijetu oko nas, pa i među nama vjernicima, događaju određena proturječja.

Naime, ne primjećujemo da mnogo ljudi želi ići putem svetosti, to jest ne stavljaju sebi kao bitni cilj života biti sveti, te živjeti ozbiljno i zauzeto da taj cilj ostvare. Da je ovo istina očituje se i po odnosu prema svetima, te je uočljivo da niti ne poznamo živote svetih niti ih se trudimo upoznati, a još manji ih staviti sebi za ideal i uzor koji nasljedovati.

S druge pak strane je uočljivo da svi ljudi teže ostvarenju i uspjehu, teže boljem i punijem životu na zemlji. Jednom riječju teže određenom blaženstvu koje očito poistovjećuju sa zemaljskim ugodama, sa zadovoljenjem zemaljskih ciljeva, probitaka i ostalih vremenitih ostvarenja. A da bi to ostvarili od sebe otklanjaju svaku neugodu ili svaku pomisao odricanja, žrtve, križa i tolike bolne i neželjene situacije.

A to opet pretpostavlja da u zemaljska ostvarenja i ciljeve ulažu svoje energije i snage, svoje umne i misaone sposobnosti, motiviraju svoju volju i usmjeravaju svoje želje. Doista, ljudi u zemaljske ciljeve unose svu svoju ljubav, jer željeti nešto intenzivno pretpostavlja golemu količinu ljubavi.

U takvom kontekstu, u kojemu se tako intenzivno bavimo svakidašnjim životom

i svakodnevnim ostvarenjima, ostaje premalo prostora za razmišljanje o svetosti i nastojanje oko nje. Pogotovo što o svetosti imamo određenu stereotipnu predodžbu koja je gotovo i sterilna. Imamo osjećaj da su sveci ljudi udaljeni iz svijeta koji ne žive ni približno sličnim životom kao i mi, koji su kao voštane �igure daleko od svake realnosti u kojoj se treba boriti do krvi za preživljavanje i svekoliki opstanak. Mislimo ponekad da za svetost moramo promijeniti radno mjesto ili izabrati neku drugu vrstu posla ili zanimanja, ne shvaćajući da je svetost poziv za sva vremena i za sva mjesta, za ljude svakoga zvanja i svake vrste posla. Svetost je poziv za sve kojih dotiče odnos s Bogom, te shvaćaju i vjeruju da Boga ima, te da nas on poziva da idemo putem svetosti koji nam je on naznačio.

Zato sveci ne čine ništa drugo nego u svoje zemaljsko postojanje unose Boga i njegove kriterije života i djelovanja. Oni nisu "supermani", već ljudi koji osjećaju Božju prisutnost na svakome mjestu i u svakom trenutku svoga postojanja. Njima je u njihovom svakodnevnom poslu, u njihovoj obitelji i drugdje, na prvome mjestu Bog, te svoj život žive prema njegovim uputama i milosnim darovima koji struje iz njega.

U tom duhu ne boje se ni neuspjeha, ni udaraca, ni žalosti ni bolesti, niti zaziru od ičega što je ljudsko, pa i kada iziskuje napor, odricanje i samoprijegor.

žOni jednostavno znaju da će sve na kraju biti dobro, jer ovo što mi ljudi svojim očima smatramo dobrim, a bez Božjeg pogleda, to nije do

Mislite da ste premladi za svetost?

Udanašnjem svijetu svatko ima ispriku zašto se ne može uključiti u svoju župnu zajednicu, služiti siromašnima, ili provoditi vrijeme u molitvi. Oni su ili prezaposleni, preumorni, prestari ili premladi. No Bog nas zove da mu služimo bez obzira na to kakav nam je raspored ili u kojem se razdoblju života nalazimo. Od nas se traži da darujemo sebe i da ne gledamo na cijenu, bez obzira na naše okolnosti.

1. Sv. Terezija iz Lisieuxa („Mali cvijet”)

Blaženoj Chiari dijagnosticiran je rak u 16. godini, a umrla je 7. listopada 1990. godine. Iako je bila u strašnim bolima, nije htjela uzimati lijekove protiv bolova, jer je htjela svoju patnju prikazivati Bogu. Bila je poznata po svojoj iskrenoj radosti, i odličan je svjedok toga da ne smijemo dopustiti da nam životne okolnosti odrede stavove.

4. Časna službenica Božja

Antonietta Meo Časna službenica Božja

mjerom i životom prožetim molitvom. Sveti Dominik umro je s 15 godina. Njegov je blagdan 9. ožujka. 7. Sveti Jacinta i Francisco Marto Kada su sveti Jacinta i Francisco Marto bili djeca, u portugalskom mjestu Fatimi počela im se ukazivati Gospa. Bili su poslušni uputama koje im je davala Blažena Djevica prije nego što su se oboje razboljeli i umrli mladi. (Crkva ih se spominje 20. veljače. – op. prev.)

kraja dobro, što se pokaže prije ili poslije.

Iz ove perspektive je jasno zašto danas na ovu svetkovinu čitamo evanđeoski odlomak o blaženstvima u kojemu Isus nudi vrlo neobične modele svetosti u onima koji su gladni, žedni, zaplakani, ožalošćeni, progonjeni. Ne zato što bi oni sami po sebi bili takvi, već što su kadri i u takvim okolnostima zadržati pogled na Boga i živjeti svjesni njegove prisutnosti. A to mnogima ne polazi za rukom niti u mnogo jednostavnijim i lakšim okolnostima, a oni to čine u tako zahtjevnim i složenim situacijama u kojima većina ljudi ne bi znala iznaći ili vidjeti neko dobro. Sveci su zato ljudi koji svoju životnu situaciju žive s ljubavlju koja dolazi od Boga i ne dopuštaju da im itko ili išta pomuti mir i zajedništvo s njime. Jer u životu se računa samo ono što činimo s ljubavlju Božjom, te je jedino ljubav takva da nam omogući da pečatom vječnosti i neprolaznosti obilježimo svu stvarnost oko sebe. Njegova ljubav je snažno i neprocjenjivo nadahnuće u svim okolnostima i situacijama života, tako da daje smisao i snagu ustrajati u svim nedaćama i pod svim križevima koje život namijeni.

Molimo stoga i za današnje naraštaje da im ne bude glavni cilj postati bogati, slavni, ispunjeni zemaljskim obiljem i blagodatima, već prije svega da se trudimo živjeti u ljubavi Božjoj.

I ne moramo se bojati da će nam Gospodin nešto uskratiti, već, naprotiv, sve će nam dati ako budemo težili prema njegovoj ljubavi i svetosti, jer će nas obdariti puninom života u svome kraljevstvu.

Sveta Terezija, koju često zovemo „Malim cvijetom”, provela je svoj život na zemlji čineći „male stvari s velikom ljubavlju”. Svoja je velika i mala djela prikazivala Kristu. Iako je živjela jednostavnim životom redovnice karmelićanke i umrla u dobi od 24 godine, proglašena je naučiteljicom Crkve. Njezin je blagdan 1. listopada.

2. Blaženi Pier Giorgio Frassati

Blaženoga Pier Giorgija Frassatija sv. Ivan Pavao II. je zbog njegova žara za svetošću i strasti za služenjem opisao kao „čovjeka svih osam Blaženstava”. Današnjim jezikom mogli bismo ga nazvati neumornim pokretačem. On sigurno nije sjedio i čekao da se stvari dogode same od sebe. Sudjelovao je u raznim crkvenim službama i želio je stvarno živjeti socijalni nauk Crkve. Umro je u dobi od 24 godine, a Crkva ga se spominje 4. srpnja.

3. Blažena Chiara „Luce” Badano

Antonietta Meo uskoro bi mogla biti proglašena jednom od najmlađih svetica

Katoličke Crkve. U dobi od pet godina dijagnosticiran joj je rak. U svojoj je bolesti napisala više od stotinu pisama Isusu i Mariji. Ta pisma pokazuju svetost koja nadilazi dječje godine.

5. Sveta Marija Goretti

Sveta Marija Goretti prelijep je primjer predanosti čistoći. U dobi od dvanaest godina pokušao ju je napastovati agresivni susjed. Ona je bila odlučna u tome da neće popustiti njegovim zahtjevima, a on joj je zatim nanio više uboda nožem. Dok je u bolnici umirala, Marija je imala snage oprostiti svojemu napadaču. Njezin je blagdan 6. srpnja.

6. Sveti Dominik Savio

Sveti Dominik se u školi suočio s mnogim borbama s kojima se suočavaju i današnji mladi. Čini se da se uvijek iznova zauzimao za svoja uvjerenja i poticao druge na pokajanje kada bi učinili nešto loše. Mnogo je utjecao na svoje vršnjake svojim pri-

8. Sveta Agneza

U dobi od 12 godina sveta Agneza postala je mučenica za vjeru. Odbila je udati se za guvernerova sina jer je odlučno pred ljudima izjavila da pripada Kristu Isusu. Zbog njezina odbijanja prosidbe osuđena je na smrt.

9. Blažena Imelda Lambertini

Blažena Imelda imala je veliku želju primiti Isusa u Euharistiji kada je još bila malena. Kada je konačno mogla primiti Prvu svetu pričest bila je tako radosna da je uskoro preminula.

10. Blažena Laura Vicuña

Blažena Laura predano je služila svojoj majci, do te mjere da je svoj vlastiti život prikazala za majčino spasenje. Ona je svjedok tome kako dijete može svoje roditelje dovesti k vjeri. Blažena Laura bila je iznimno predana u svojim molitvama i pobožnostima.

Nastavite upoznavati ove svece i počnite ih nazivati svojim prijateljima. Proučavajte njihove životne priče. Molite za njihov zagovor.

NEMAMO OPRAVDANJA

SPECIJALITETI HRVATSKA KULTURNA UDRUGA GEELONGA, JELA DJETINJSTVA

Udruga je ponosna na svoja postignuća i doprinos koji je dala u očuvanju hrvatske kulture i tradicije

Proljetna prezentacija kuhanja održana je u utorak, 24. rujna, u Centru hrvatske zajednice u Geelongu. Posebno zahvaljujemo našoj voditeljici, gđi Jasni Špiranović, koja je doletjela iz Queenslanda kako bi održala ovu prezentaciju. Prisutnu publiku motivirala je kuhanjem tradicionalne musake te keksima od limunske mirte i pinjola.

U ime Udruge želimo zahvaliti Jasni na velikodušno odvojenom vremenu i ljubavi s kojom je prikazala i s publikom podijelila svoje umijeće kuhanja, kao i na cijeloj pripremi koju je uložila prije samog događaja koja je ovaj proljetni tečaj kuhanja učinila iznimno uspješnim.

Njeno poznavanje bilja, odabir hrane i poznavanje ljekovitih svojstava pinjola i limunske mirte su hvale vrijedni. Oba jela su bila iznimno ukusna te su u njima

Predstavljen tradicionalni proljetni tečaj kuhanja

uživali brojni prisutni članovi hrvatske zajednice, i šire. Recepti za oba jela otisnuti su na hrvatskom i engleskom jeziku i podijeljeni svima koji su prisustvovali ovoj prezentaciji.

Iskrene zahvale želimo uputiti i Emmi Akmačić, Sonji Akmačić, Evanny Marinović, Lauri Števanja i Ameliji Špiranović - svim damama koje su te večeri pomagale u kuhinji i posluživanju hrane i

pospremanju.

Posebno zahvaljujemo Tomislavu Butkoviću - predsjedniku Centra hrvatske zajednice - koji je pripremio prostore za ovu prezentaciju. Hvala svim članovima Odbora, hvala Vam što uvijek dajete i više od sto posto kako bi ovaj događaj bio uspješan.

Kao i uvijek, naša udruga blagoslovljena je što ima vlastitu fotogra�kinju - Julie Marinović - koja je zabilježila predivne trenutke te večeri te je pomagala u posluživanju jela.

Ove godine Udruga bilježi 20. obljetnicu osnutka - ponosna je na svoja postignuća i doprinos koji je dala u očuvanju hrvatske kulture i tradicije. Udruga je organizirala festivale hrane, dobrovorno prikupljanje sredstava i brojna druga događanja. Na temelju brojnih održanih kuharskih prezentacija od 2004. Udruga je izdala dvojezičnu knjigu pod naslovom „My Mother’s Kitchen / Kuhinja moje majke” koja je objavljenja 2019. godine. Na tu smo knjigu neizmjerno ponosni, ona je apsolutno remek djelo.

Kuharica sadrži 169 recepata i 495 fotogra�ija. Naslovnicu je dizajnirao Charles Billić, dobro poznati australsko-hrvatski umjetnik. Na kraju, velika hvala Centru hrvatske zajednice u Geelongu koji bezuvjetno pruža trajnu potporu Hrvatskoj kulturnoj udruzi (Croatian Community Associaton) u priređivanju svih njenih događanja.

http://www.croatianculturalassociation.org/

Napeta atmosfera među navijačima kulminirala je nakon što je Sigur postigao pobjednički gol protiv momčadi Lokomotive

Pripremila: Suzana FANTOV

Pobjedu Hajduka protiv zagrebačke Lokomotive u susretu 11. kola Hrvatske nogometne lige slavili su i članovi Društva prijatelja Hajduka iz Pertha koji su se 26. listopada u 21 sat okupili u restoranu Le Cruz kako bi glasno navijali za svoje „bile“.

Atmosfera među navijačima bila je uzbudljiva od samog početka utakmice i rasla je za vrijeme opasnih situacija kad je Lokomotiva preuzela posjed lopte, a kulminirala je nakon što je Niko Sigur postigao drugi Hajdukov gol kojim je osigurao pobjedu svoje momčadi.

Ova pobjednička noć - uz slavljeničke pjesme i ukusna jela – još jednom je potvrdila koliko se Hajduk voli „i na kraju svita“. Da navijači ne budu gladni pobrinuli su se Danny Vujčić, koji se inače bavi kulinarstvom, i Richi Barbarich, potpredsjednik Društva.

Šezedesetak navijača koji su se okupili na ovom susretu s netrpljenjem očekuju novi, za čiju se promociju, kao i za ostala događanja, brine Marin Roković, predsjednik Društva prijatelja Hajduka – Perth, koje i vas poziva da postanete članovi voljenog Društva prijatelja Hajduka koje s današnjim danom bilježi rekordne 124 tisuće članova. Članovi Društva iz Pertha najavljuju i novi susret na istom mjestu – već ove subote zajedno će pratiti utakmicu između Hajduka i Istre 1961.

Pobjeda Hajduka slavila se i u Perthu

CLIFTON HILL MISA ZA MLADE I OBITELJI, A POTOM KOSTIMIRANO OKUPLJANJE

Na kraju dana, uz mali domjenak, svako dijete je dobilo poklončić u znak zahvalnosti za sudjelovanje

Pripremila: Suzana FANTOV

Prva subota u mjesecu, 2. studenoga, bila je posebna u Hrvatskoj katoličkoj zajednici sv. Nikole Tavelića, gdje je održano misno slavlje povodom Dušnog dana. Na sv. misi za mlade i obitelji, koju je predslavio vlč. Bosiljko Rajić, okupili su se brojni vjernici koji su se zajedno molili i sjećali svojih preminulih. Uz vlč. Rajića mali ministranti su pomno služili kraj oltara, unoseći dodatnu dječju Radost, ali i ozbiljnost, u liturgiju.

Nakon svete mise druženje je nastavljeno u župnoj dvorani u kojoj je organizirano posebno kostimirano okupljanje. Djeca su bila pozvana da se kostimiraju u njihove omiljene svece, što je rezultiralo kreativnim i zanimljivim kostimima. Tako su se mogli vidjeti mali predstavnici svetaca poput sv. Veronike, sv. Jude, sv. Ante, a voditeljica programa, Monika Buljan, predstavila je sv. Helenu u pratnji svoje sestre, anđela Helene Buljan.

Ovo veselo događanje pružilo je priliku za zabavno i edukativno učenje o svecima. Djeca su s velikim zanimanjem pratila izlaganja i aktivnosti, dok su se roditelji također radosno uključili u atmosferu svečanosti. Svi su se zajedno veselili i uživali u ovoj posebnoj prilici koja je spojila zajednicu na jedinstven način. Na kraju dana, uz mali domjenak, svako dijete je dobilo poklončić u znak zahvalnosti za sudjelovanje. Ova kostimirana zabava nije samo ojačala obiteljske i zajedničke veze, već je i potaknula radost i zajedništvo među svima prisutnima. S velikim uzbuđenjem očekujemo slične događaje u budućnosti, koji će nastaviti obogaćivati našu zajednicu i pružati nove prilike za zajedničko druženje i učenje.

Učenje o svecima na zabavan način

Iskrene čestitke svim učenicima, učiteljima i roditeljima, a zahvala Uredu za Hrvate izvan RH za donaciju od $ 4780 za nagrađivanje učenika

Udruga učitelja hrvatskoga jezika u Viktoriji peiredila je u subotu, 26. listopada, školsko poetsko natjecanje u Centru hrvatske zajednice u Geelongu.

Natjecanje je održano pred prepunom dvoranom roditelja i učitelja te baka i djedova. U međuškolskom natjecanju sudjelovali su učenici hrvatskog jezika iz svih centara koji djeluju u okviru Victorian School of Languages, te Osnovne škole Holy Family i Hrvatske škole Clifton Hill.

Članovi žirija bili su: generalni konzul Republike Hrvatske, Joseph Gene Petrić, Alma Špiranović i Tina Glavan.

Iskrene čestitke svim učenicima, učiteljima i roditeljima na uloženom trudu.

Zahvaljujemo Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske na donaciji novčanih sredstava u iznosu od $ 4780 za nagrađivanje učenika hrvatskoga jezika.

Pokrovitelji iz hrvatske zajednice:

I &D Constructions $ 1500 Hrvatska kulturna udruga $ 1500

Centar hrvatske zajednice $ 1000 + hrana za 80 učenika

Harcoorts Geelong $ 1000

Loaram $ 750

LADO Geelong $ 500

Nagrade su bile sljedeće: Prvo mjesto $100

Drugo mjesto $ 80

Treće mjesto $ 50

Poticajna nagrada $ 30

Pobjednici su: PREP razred

1. Mia Pičak

Poticajna nagrada: James Smilović

1. i 2. razred

2. Leonard Boras

3. Ashton Kunović

4. William Wolfe

Poticajna nagrada:

Doris Sever

Benedikt Jeličić

Klara Jurleta

3. i 4. razred

1. Marlo Lovrić

2. Emily Lahtaridos

3. Rose Šimović i Evan Bubica

Poticajna nagrada: Christian Vasilevski

Valentina Pajić

Andrea Čičak

5. i 6. razred

1. Kaya Sarčević

2. Laura Matijević

Poticajna nagrada: Emily Drvoderić

Andelina Basa

Volume 28. No. 1282

OWednesday, 6th of November 2024

Croatian Women’s Auxiliary

Celebrates 50 Years of Cultural and Community Legacy in South Australia

Vjera Žuvela and Dijana Adžić

n Sunday 27th October, The Croatian Club Adelaide proudly celebrated the 50th anniversary of Hrvatska Žena Katarina Zrinski, the Croatian Women’s Auxiliary, Australia’s �irst Croatian women’s organisation of its name. The Auxiliary, named after the resilient and courageous historical �igure Katarina Zrinski, was honoured for its half-century of cultural contributions and community ser-

vice. The anniversary event was held at the Croatian Club Adelaide, with a distinguished list of guests in attendance. Hon. Zoe Bettison, Minister for Multicultural Affairs, acknowledged the Auxiliary’s ongoing dedication to preserving Croatian culture and its deep-rooted commitment to supporting multiculturalism in South Australia. Additional dignitaries included Miriam Cocking, Chairperson of the Multicultural Communities Council of SA, and Gosia Skalban OAM, a Board

Member of the same council and Cr Alice Campbell, Councillor Hindmarsh Ward, City of Charles Sturt.

In the welcome address, the President Marijan Ćubelić and Vice President Dijana Adzic of the Croatian Club praised the Auxiliary for its decades of service, which have spanned everything from preserving Croatian heritage and culture to supporting community members in times of need.

“The Croatian Women’s Auxiliary

has been the heart and backbone of our Club,” “Their dedication, compassion, and hard work are woven into the very fabric of our community.”

On this day in 1974, exactly 50 years ago, on the initiative of the President of the Croatian Club Adelaide then at Chief Street Brompton, Mr. Fahrudin Cerić, announced the formation of the Croatian Women’s Auxiliary. Hrvatska Žena Katarina Zrinski, whose �irst President was Vilma Griveć.

…/Continued page 16

Croatian Women’s Auxiliary Celebrates 50 Years of Cultural and Community Legacy in South Australia

Continued from page 15

Vjera Žuvela and Dijana Adžić

The task of the auxiliary was to work towards the uplifting culturally and socially of the Croatian Community, in particular among it’s female members and to provide general care and help in various situations within the needs of the Croatian Club. 14 months later in January 1976 the formation of the country branch was announced, our Croatian sisters in Renmark/Berri. The President was Nada Šarunić, who was in attendance.

During the early years it was not an easy ask for volunteering, women were expected to assist their husbands to forge a new way of life, raise their families, work hard mostly in factories or as cleaners. At its beginning the organisation was broken up into groups, those that assisted the community culturally and socially. This group continued working with the Croatian Language School, Croatian Dance Ensemble Lenek, and introduced the formation of the Croatian Band ‘Lero’.

And those that were known as the “Busy Bees” or “Marljive Pčele”, These ladies held social get-together’s on Saturday afternoon’s. These events were held in at a total of 68 homes across Adelaide from 1975 to May 1980, and a substantial amount of money was raised for the building fund and for the stocking of the industrial kitchen of this new club

The busy bees, “ Marljive Pčele”, also created rosters for their members, who toiled with their husbands to clear the land of rubble and provided meals for volunteers who worked on the construction of the site of the new and current Dom being built at Brompton.

When the Dom was �inally opened in 1980 HZKZ tirelessly held functions and worked in the kitchen to raise money to assist the Croatian Club to pay off debts, the Cajanka’s were introduced and the Auxiliary recommenced with the cultural and social aspect of the organisation,

held “keep �it” and yoga classes, and opened the library in 1984. Day trips to destinations all over South Australia were introduced and commenced yearly donations to various charitable organisations in Croatia and Adelaide. Once the Croatian War of Independence commenced in 1991 fundraising became

its most active. HZKZ assisted the Croatian Club with many lunches and other community functions to raise money for humanitarian aid to Croatia. As requested by Father Nikica Dušević the organisation adopted a worthy organisation run by the Catholic Church in Dubrovnik, Hrvatska Akcija Za Ži-

vot, Croatian Action for Life, whose �inancial aid assisted war widows with children in Bosna Hercegovina and Croatia. Between the years of 1991 to 2000, and with the aid of the community a total of $258,635 was raised and sent to those families in need.

Today there are 157 members that mostly enjoy the social and humanitarian aspect of our organisation, in particular the Čajanka’s, which still �ill the halls with members and guests.

Certi�icates were presented by the President of the Croatian Club, Marijan Čubelić to the following women. These women stand out in our community for their past tireless work as committee members and continuous membership in our organisation:

The following were presented a Certi�icate for their continuous membership and volunteering:

Danka Pedešić, since 1975

Marija Žganec, since 1976

Marija Adžić, since 1977

Marica Brklje, since 1978

Marija Ikasović since 1983

Marica Poznik, since 1988

Special recognitions were awarded to: Vera Sočković for her de-

dicated work as the longest serving Secretary, from 2003 to 2022

Đurđa Baričevac for her dedicated work as the longest serving President , From 2005 to 2022

Marija Valčić, for being the longest continuous member and a past committee member since the inauguration of the organisation.

Marija Smoljan, for her work as the longest running Treasurer, and for her meticulous work as Treasurer to “ Hrvatska Akcija za Život” both tasks performed simultaneously. Nada Šarunić, �irst President of HZKZ in Renmark/Berri.

As part of her address to the guests Vjera Žuvela said, “We have to date 117 members that have gone to God, some of them were your mothers and grandmothers, and as a remembrance of them I would like to introduce and acknowledge our 2024 committee today, and thank them for their dedicated work as Volunteers.”

Certi�icates were also presented to the current committee with much thanks for their dedicated work as volunteers.

President: Ljubica Friščić Vice President: Ivanka Šumanović

Treasurer: Dragica Šarunić

2nd Treasurer: Mira Krešina

Secretary: Vjera Žuvela 2024 committee members: Branka Mužiniċ, Zora Jukić, Senka Rončević, Fanica Kulonja,Maria Kulaš, Stana Stevanja, Marija Pupovac, Slavka Meštrov, Milka Todorić, Ljubica Herbut, Nevenka Strehovski, Katarina Majetić, Mira Štefanac, Mira Krešina, and Mica Soldić.

The Croatian Cultural Association of Geelong presents traditional Spring cooking class

Photos: Julie MARINOVIĆ

On Tuesday 24. September 2024 the Spring cooking presentation was held at the Croatian Community Centre in Geelong. Special thanks to our presenter Ms Jasna Špiranović who �lew in from Queensland to do the presentation. She enticed the audience with her cooking of: Traditional Moosaka and Lemon Myrtle and pine nuts biscuits.

On behalf of the Association, we express our gratitude to Jasna for her generosity of time, love that she showed and shared with the audience and for all the preparation put in beforehand and on the evening in making this Spring Class a great success. Her knowledge about herbs, food choices and healing bene�its of pine nuts and lemon Myrtle was amazing. Both dishes were absolutely delicious and enjoyed by many attendees from the Croatian community and the wider community. Recipes from both dishes were written in Croatian and English and given to all who came to the cooking presentation. We sincerely would like to thank Emma Akmačić, Sonja Akmačić, Evanny Marinović, Laura Števanja and Amelia Špiranović who assisted on the evening in the kitchen by serving the food and cleaning up. Special thanks to the President of Croatian Community Centre Mr. Tomislav Butković for setting up the venue for the presentation. To all the Committee members thank you for always putting in more than 100 percent for the event to be successful. As always, the Association is blessed to have in-house photographer - Mrs. Julie Marinović, who captured these amazing moments on the night and helped serve the dishes.

This year the Association marks the 20th Anniversary of its inception. The Association is proud of the achievements and the contributions to the preservation of the Croatian culture and traditions. The Association organised food festivals, fundraising events, and many more special occasions. As a result of many of these cooking presentation since 2004 the Association has published bilingual cookbook My Mother’s Kitchen / Kuhinja moje majke’*, which was launched in 2019.

We are immensely proud of the cookbook as it is an absolutely masterpiece.

http://www.croatianculturalassociation.org/

The cookbook has 169 recipes and 495 photos. The front cover was designed by Charles Billić well know Australian- Croatian artist. Finally, thank you to the Croatian Community Centre of Geelong who continually support the CCA with all their events unconditionally.

Croatian Language Students Take Part

The Croatian Language Teachers’ Association of Victoria organised a poetry competition on Saturday, 26 October 2024 at the Croatian Community Centre in Geelong.

The competition was held in front of a full hall of parents, teachers, grandmothers and grandfathers. Students of Croatian language from all Victorian School of Languages centres, Holy Family Primary School and Croatian School Clifton Hill participated in the interschool competition.

The jury members were: Consul General of the Republic of Croatia Joseph Gene Petrić, Mrs Alma Špiranović and Miss Tina Glavan.

Sincere congratulations to all students, teachers and parents for their effort.

We thank the Central State Of�ice for Croats Outside the Republic of Croatia for the �inancial support of $4,780 for rewarding Croatian language students.

Sponsors from the Croatian community:

I & D Group $1,500

Croatian Cultural Association $1,500

Croatian Community Centre $1,000 + food for 80 students

Harcourts Geelong $1,000

Loaram $750

LADO Geelong $500

Immense thanks.

The prizes are:

First place $100

Second place $80

Third place $50

Encouragement award

$30

The winners are:

PREP

1st: Mia Pičak

Encouragement award:

James Smilović

Year 1/2

1st: Leonard Boras

2nd: Ashton Kunović

3rd: William Wolfe

Encouragement awards:

Doris Sever

Benedikt Jeličić

Klara Jurleta

Year 3/4

1st: Marlo Lovrić

2nd: Emily Lahtaridos

3rd: Rose Šimović and Evan Bubica

Encouragement awards:

Christian Vasilevski

Valentina Pajić

Andrea Čičak

Year 5/6

1st: Kaya Sarčević

2nd: Laura Matijević

3rd: Grace Grgić

Encouragement awards: Emily Drvoderić

Andelina Basa

Viviene Boras

Year 7/8

1st: Nikola Čarapina

2nd: Maya Bardolo

3rd: Eric Skidmore and

Romy Lovric Year 9

1st: Mia Krakić

Many thanks to the Croatian Community Centre who donated and prepared food for all competitors, and special thanks to Mr Marinko Grgić for his help in organising the hall for the competition.

Poetsko natjecanje učenika hrvatskih škola

Viviene Boras Grace Grgić

7. i 8. razred

1. Nikola Čarapina

2. Maya Bardolo

3. Eric Skidmore i Romy Lovrić

9. razred

1. Mia Krakić

Velika hvala Centru hrvatske zajednice, koji je donirao i priredio hranu za sve natjecatelje, te Marinku Grgiću - za njegovu pomoć u osiguranju i pripremi dvorane za natjecanje.

SUSRETI

Boćari 'Gospića' posjetili vinariju 'Horvat'

Ručak je bio s obiljem specijaliteta i domaćih kolača, članovi su se družili a bilo je i pjesme uz koju se zaplesalo kolo

Tekst i foto: Stjepan KALOCI, tajnik kluba

Članovi Hrvatskog kluba „Boće Gospić“ posjetili su u subotu, 2. studenoga, vinariju „Horvat“.

„U punom autobusu vladala je odlična atmosfera veselih članova kluba. Kada smo stigli u vinariju srdačno su nas dočekali Andrija Horvat i njegovo osoblje, uz izraze tople dobrodošlice i domaću rakiju.

Kasnije je bio poslužen ručak s obiljem specijaliteta i domaćih kolača. Članovi kluba uživali su u druženju s domaćinima, a bilo je i pjesme uz koju se zaplesalo kolo.

Bila je ovo prilika i za isprobavanje odličnih vina 'Horvat', koja se moglo i kupiti.

Zahvaljujemo domaćinu Andriji Horvatu na lijepom prijamu. Bio je ovo naš treći posjet ovoj vinariji, a vjerujemo da ćemo se uskoro opet vidjeti!

Hvala i našem predsjedniku Stjepanu Novaku na odličnoj organizaciji ovog izleta“ – naveo je Stjepan Kaloci, tajnik kluba.

Misija Althea, prisutna od 2004. godine, ima ključnu ulogu u održavanju stabilnosti i sigurnosti u zemlji, a cilj joj je osigurati sigurno okruženje za stanovništvo BiH

Na redovnoj polugodišnjoj debati Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o stanju u Bosni i Hercegovini donesena je odluka o produženju mandata EUFORove misije Althea za još jednu godinu. Misija Althea, prisutna od 2004. godine, ima ključnu ulogu u održavanju stabilnosti i sigurnosti u zemlji, a cilj joj je osigurati sigurno okruženje za stanovništvo Bosne i Hercegovine i odvratiti potencijalne destabilizirajuće snage, rekao je u raspravi francuski predstavnik u Vijeću sigurnosti.

Izrazio je zadovoljstvo zbog jednoglasne odluke o produženju mandata te naglasio značaj Althee za Bosnu i Hercegovinu i širu regiju. „Europska unija od 2004. godine ima temeljnu ulogu za stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine i regije s operacijom EUFOR Althea”, izjavio je predstavnik, dodavši da Francuska u potpunosti podržava ovu misiju i njezin rad.

Također je pohvalio činjenicu da su, unatoč izazovima, lokalni izbori održani 6. listopada, ocijenivši ih uspješnima, iako su promatrači iz OESS-a zabilježili određene nedostat-

„Ne treba nitko popustiti, već da svi shvate da su dobili nešto ako se napravi kompromis”, rekao je Čović

Nakon sastanaka s predsjednicima SDP-a i SNSD-a, te dodatnih susreta sa svim partnerima u vlasti tijekom vikenda i u ponedjeljak u Banjoj Luci, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović očekuje da na sastanku predsjednika stranaka u u Parlamentu BiH bude napravljen važan iskorak na europskom putu BiH. Nakon izvješća Europske komisije, kaže u razgovoru za Avaz, svima je jasno da je do domaćih političkih aktera hoće li BiH, za vrijeme mađarskog predsjedanja, u naredna dva mjeseca otvoriti vrata EU. Uvjeren je da se uz malo dobre volje dogovor može postići, a potvrdu toga dobio je i tijekom susreta s Miloradom Dodikom i Nerminom Nikšićem proteklih dana. „Mislim da će Vijeće ministara BiH vrlo brzo, do 15. studenoga, donijeti sve nužne odluke, da će to PSBiH pratiti, ali preduvjet za to je da se vratimo za stol, da korektno razgovaramo i da se uvažavamo, bez obzira na to što tko rekao i kako je mislio u posljednjih pola godine. Iz izvješća EK je jasno da je sve u našim rukama, a prijatelja imamo”, ističe Čović. Obaveze su poznate, a na

Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat

EUFOR-a u BiH

ke. Istaknuto je i da Francuska ostaje predana očuvanju mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine kao svjedok Daytonskog sporazuma, koji jamči jedinstvo, teritorijalni integritet i suverenitet zemlje. Francuska se, međutim, osvrnula na zabrinjavajuće inicijative vlasti Republike Srpske, koje prema njihovoj

ocjeni predstavljaju prijetnju ustavnom poretku, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. U kontekstu europskog puta Bosne i Hercegovine, Francuska je također istaknula svoju podršku

BiH na putu prema članstvu u Europskoj uniji, napomenuvši da je EU u ožujku ove godine dala ''jasan signal'' otvaranjem

pregovora o pristupanju. Prema francuskom predstavniku, Bosna i Hercegovina sada ima jedinstvenu priliku za napredak, te su pozvali bh. vlasti da iskoriste ovu priliku i rade zajedno kako bi ispunili osam ključnih mjera koje EU postavlja kao preduvjet za daljnje korake u integracijskom procesu.

tim. To je bio moj prijedlog, ali, na traženje gospodina Džaferovića, prihvatili smo da ide u redovnu proceduru i da kroz povjerenstva damo negativno mišljenje. Dok sam vodio sjednicu, jedan ili dvojica kolega iz tog kluba kazali su da smo ih nešto prevarili. Razumijem ljude u oporbi, koji na svakom koraku traže neki poenčić za sebe, ali mora biti malo više povjerenja. Naravno da ćemo ispoštovati dogovor”, poručuje Dragan Čović. Sličan stav ima i kada su u pitanju blokade na europskom putu, jer radi se o, kako kaže, stvarima od kojih zavisi

Čović: Potreban zajednički iskorak

za otvaranje EU vrata

pitanje tko će od aktera popustiti, Čović naglašava da to ne treba uraditi nitko. „Ne treba nitko popustiti, već da svi shvate da su dobili nešto ako se napravi kompromis. U pitanju je samo igra riječi. Hajdemo napraviti win-win situaciju, iskorak, a da poslije toga nitko ne obrazlaže kako je netko popustio”, pojašnjava Čović. Dogovor predstavnika stranaka u vlasti gotovo svakodnevno otežavaju nepovjerenje i politikantstvo. Pokazuje to i atmosfera koja se stvara u vezi s Prijedlogom zakona o Ustavnom sudu BiH zastupnika Želimira Neškovića, zbog kojeg za-

stupnici Kluba Bošnjaka Doma naroda PSBiH mjesecima nisu dolazili na sjednice. Nakon posljednje, na kojoj je razmatran u redovnoj proceduri, sudbina ovog zakona u rukama je Ustavnopravnog povjerenstva, koje ga mora odbiti u dva odvojena glasovanja. U javnost je potom odaslana teorija da će HDZ iznevjeriti dogovor s Klubom Bošnjaka. „Naravno da neće, jer je to dogovor. Sjedio sam s Klubom Bošnjaka u vezi s ovom točkom zbog koje se Dom naroda nije sastajao šest mjeseci. Mi smo tražili da ide u žurnu proceduru i da odmah završimo s

U čije ime?

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

budućnost BiH. „Ako se oporba zaklinje da je ovo njihova domovina, da su oni patriote, onda barem te stvari trebamo „gurati“ zajedno. Meni je neprihvatljivo da oni koji sebe vežu za sve što je pozitivno u BiH, barem oni tako govore, koriste svaku priliku da devalviraju ono što su kazali. Nema vjerodostojnosti u onome što govore. Zato ih pozivam da budemo svi zajedno, da pokušamo napraviti europski iskorak, a imat ćemo vremena za nadmudrivanje o nekim strateškim pitanjima”, kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

„Uradio sam ovo u ime Allaha jer Bosna podržava Izrael koji ubija muslimane u Palestini“, izjavio je malodobni E. S, nakon što su ga policajci svladali i priveli na ispitivanje. Vrijedi li pisati o terorističkom aktu u Bosanskoj Krupi i sličnim terorističkim (ne)djelima? Jer, ako u ovoj, na silu državi spomenete kvali�ikaciju, na primjer islamski radikalizam, terorizam, odmah će na vas skočiti skoro svi bošnjačko-muslimanski mediji, svi bošnjačko-muslimanski političari, svi Bošnjaci-muslimani. Prvo pitanje im je zašto nitko ne spominje srpski ili hrvatski terorizam, radikalizam. Odgovor je vrlo jednostavan, ali ga Bošnjaci-muslimani ne žele prihvatiti – zato što ne postoji u BiH hrvatski-katolički terorizam, ne postoji srpski-pravoslavni terorizam. Nikada se nije čulo da je neki teroristički akt počinio bilo koji Srbin ili Hrvat uz poklič Bog je najveći. Pogledajmo što u prijevodu znači Tekbir. Znači, Allah je najveći. I drugo, zato što su u BiH sve terorističke napade, njih tridesetak poznatih od svršetka rata pa do danas, počinili izričito Bošnjaci-muslimani, pripadnici islama. Na ovo se može ljutiti tko god hoće, može ovo nazvati izmišljotinom, ali dovoljno je samo malo pogledati na službenim mjestima i postat će jasno da je ova tvrdnja točna. Zbog ubojstva policajca Ozrena Marana i ranjavanja policajca Avde Hasanovića privedeno je više osoba, ali je najzanimljivija činjenica da je priveden i zaposlenik policijske uprave u Krupi. Kako je došlo do radikalizacije tog dječaka? Je li krivac za njegovu radikalizaciju „Škola Kur'ana? No, temeljno je pitanje zašto većina Bošnjaka-muslimana iznalazi razna i najčudnija opravdanja za terorističke akcije. (Ne)legitimni visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio je Vijeću sigurnosti UN-a izvještaj za BiH. Zanimljivo je da u tom izvještaju nema spominjanja terorizma. Je li Schmidt trebao u tom izvještaju bar napomenuti da su tridesetak terorističkih (ne)djela u BiH, od rata do danas, izvršili pripadnici Bošnjaka-muslimana? Ili o tome treba šutjeti kako se ne bi vrijeđali vjerski osjećaji Bošnjaka-muslimana? Hoće li se, i kada, u Parlamentu BiH naći prijedlog zakona po kojemu bi ustaške, četničke i vehabijske skupine bile proglašene terorističkim organizacijama, bile zabranjene i prognane iz BiH? Ili se zastupnici boje predložiti takav zakon? Prije će biti da se ne boje, ali nepredlaganjem takvoga zakona, zapravo podržavaju terorističke organizacije.

Nema tu sredine, ili ih podržavaju ili ih ne podržavaju. Zašto se opet, odmah nakon terorističkoga čina u Krupi u medijima govori o nekim kampovima za obuku stranih državljana u BiH? Iako je Tužiteljstvo dokazalo da je izjava Zukana Heleza o postojanju obučnih kampova na teritoriju RS izmišljotina, laž, na tzv. federalnoj televiziji se otvara dijaloška emisija u kojoj novinarka na sve moguće načine želi dokazati da kampovi u RS za obučavanje terorista postoje. Kako bi, po njenom mišljenju, raskrinkala ministra Nenada Nešića navodi da o tim kampovima piše na portalu. (Očito na Klix ba portalu, nap.a.)

Kako je moguće da netko imalo ozbiljan, imalo dobronamjeran, uzima napise portala, među njima i tog radikalnog islamskog Kliks. ba, kao relevantne? Kako je moguće da novinarka ne odustaje „tušiti“ ministra Nešića iako joj on kaže da Moldavska sigurnosna agencija Bosni i Hercegovini nikad nije dostavila nikakav dokument, nikakav dopis, čak ni službenu notu glede tih terorističkih kampova? Mogli bi ovako u nedogled postavljati pitanja, ali po uzoru na onu narodnu mudrost treba popu reći pop, a bobu bob, otvoreno se mora kazati istinu - bošnjačka-muslimanska politička oligarhija podržava ovaj vid radikalnog islamskog terorizma, istina ne glasno, ali se svim silama trudi ili prešutjeti takve događaje ili ih minimizirati. Zašto to politička oligarhija Bošnjaka-muslimana radi? Misle li da će na taj način kad tad doći do uspostave neke unitarne, odnosno islamske BiH? Nije isključeno da baš tako misle, kao što nije isključeno da misle kako to rade u ime Bošnjaka-muslimana. Ili u ime Allaha. Da su imalo vjernici znali bi da niti Allah, niti Buda, niti Bog, niti stotine drugih bogova kako god ih tko zvao ne podržavaju terorizam! Nema terorizma u ime Boga, svaki teroristički čin je u ime nekog ljudskog, obično prizemnog čina, i uglavnom je vezan uz povećanje salda na računu naručitelja terorističkog akta. Sociolog Esad Bajtal za sebe kaže da je po narodnosti Bosanac, odnosno da po Ustavu BiH pripada ostalima, požalio se u nastupu na N1 televiziji da je poglavar islamske vjerske zajednice u BiH reis Mustafa Kavazović izjavio da su u BiH Bošnjaci ljudi, a Bosanci konji. „Ja koji sam to vidio još uvijek ne vjerujem da je to stvarno. Po toj njegovoj formulaciji ja sam konj. Svijet danas u studiju gleda konja... I ne stidim se toga. Da li se stidi onaj koji me tako nazvao je pitanje koje mu javno postavljam.“ Osim osvrta na reisa govorio je o odgojno-obrazovnom sustavu kojega smo po njegovu mišljenju izgubili jer se fakultetske diplome, doslovce, mogu kupiti na benzinskoj crpki, što dovodi do problema i kaosa u BiH. No, kakav odgojno-obrazovni sustav u BiH žele neki Bošnjaci-muslimani vidljivo je na jumbo plakatima po bosanskohercegovačkim gradovima na kojima se poziva žene da stave hidžab!

I još nekoliko riječi o Schmidtovom izvješću Vijeću sigurnosti UNa. Sve što je taj izvještaj polučio su nove svađe između tri dominantne politike u BiH, ali i dva dijametralno različita pristupa svjetskih sila, s jedne strane Amerike, Engleske i EU te s druge strane Rusije i Kine. Poslije njegova izvješća te nastupa Bošnjaka-muslimana, Denisa Bećirovića i Zlatka Lagumdžije u Vijeću sigurnosti, mediji u BiH su prepuni potpore Bošnjaka-muslimana njima dvojici, i osude njihovih nastupa od strane Srba.

Kako bi ciklus smanjenja kamata stvarno mogao izgledati u 2025.

Stalno nam se iznova ponavlja kako stiže smanjenje kamatnih stopa, no stižu i loše vijesti za Australce koji jedva čekaju olakšanje.

Tijekom većine 2024. komentatori i gospodarski stručnjaci spekulirali su o tome da bi tijekom kalendarske godine trebalo doći do smanjenja kamatnih stopa. Kako je godina napredovala Australska središnja banka (Reserve Bank od AustraliaRBA) odgađala je smanjenje kamatnih stopa do trenutka kada se zaključilo da do smanjenja kamatnih stopa neće doći prije iduće godine. U prosjeku, tijekom proteklih 50 godina smanjenja kamatnih stopa stizala su 9.8 mjeseci nakon što je gotovinska kamatna stopa dosegnula najvišu razinu. Trenutno brojimo već gotovo 12 mjeseci, što je treći po duljini ciklus tijekom kojeg bilježimo maksimalnu kamatnu stopu. Smanjenje kamata sigurno će na kraju stići, no veliko je pitanje kako će to smanjenje izgledati u državi u kojoj institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozoravaju na tvrdokorne inflacijske pritiske.

U najnovije vrijeme cijene kamatnih stopa budućih tržišta postoje dva uračunata smanjenja kamatnih stopa

Anthony Albanese prvi se put u ime Laburističke stranke obratio biračima na velikom skupu koji je u nedjelju održan u Adelaideu rekavši kako je „odlučan osvojiti iduće izbore.” Uz glasnu podršku laburistima vjednih birača, premijer je na pozornicu dočekan s pljeskom, povicima i zvižducima. Obraćajući se okupljenim biračima, Albanese je rekao kako je njegova vlada na vlast stigla s nizom „izazova”.

„Na vlast smo stigli znajući da nas čeka doba ozbiljnih i hitnih izazova u vrijeme globalne gospodarske nesigurnosti”, rekao je. „Dočekao nas je rast inflacije na cijelom svijetu i povećanje cijene energenata. Također, veze Australije s vlastitom regijom također su zategute. Kod kuće nas je dočekala kriza sektora skrbi za starije, prijeteći položaj Medicarea, pad skupnih obračuna i pad stvarnih prihoda, ne slučajno već kao rezultat promišljanja i izgradnje gospodarske arhitekture. Naša energetska mreža uništena je godinama ideologije i nemara. Naše vještine i proizvodnja ispražnjeni su do toga da u globalnoj pandemiji gotovo nismo imali dovoljno maski i nismo ih bili kadri sami proizvesti. Sve su to izazovi s kojima smo se morali suočiti. To je nered na čijem smo čišćenju radili.”

GOSPODARSTVO

od 0.25% do kraja ožujka 2026. te se uskoro uvodi i treće. Cijene na tržištu malo su drukčije od predviđanja četiriju velikih banaka kada govorimo o gotovinskoj kamatnoj stopi.

ANZ: prvo smanjenje u veljači, smanjenje od 0.75% do prosinca 2025., gotovinska kamatna stopa od 3.60%.

Banka Commonwealtha: prvo smanjenje u veljači, smanjenje od 1.25% do prosinca 2025., gotovinska kamatna stopa od 3.10%

NAB: prvo smanjenje u veljači, smanjenje od 1.25% do lipnja 2026., gotovinska kamatna stopa od 3.10%

Westpac: prvo smanjenje u veljači, smanjenje od 1.0%

do prosinca 2025., gotovinska kamatna stopa od 3.35%

Na temelju sadašnje prosječne promjenjive stope za stambene kredite stanova u kojima stanuju sami vlasnici, scenariji koje predviđaju velike četiri banke rezultirali bi relativnim smanjenjem kamatnih stopa na stambene kredite - od 11.5 do 19.3%.

Primijenimo li ova smanjenja kamata na stambene kredite na rok od 30 godina, odnosno na trenutnu promjenjivu kamatnu kamatnu stopu za vlasnike koji žive u kupljenim stanovima, ovo bi značilo smanjenje rate od 7.2 do 12.7%. Na tamelju sadašnjih prosječnih promjenjivih kamatnih stopa za one

koji žive u stanovima kupljenima na kredit, scenariji koje su iznijele četiri velike banke rezultirali bi relativnim smanjenjem kamatnih stopa na stambene kredite u rasponu od 11.5 do 19.3%.

Povijesna smanjenja kamatnih stopa

Prosječna relativna smanjenja kamatnih stopa na stambene kredite od kada ih bilježi RBA bila su nešto veća negoli su ih predviđali scenariji četiriju velikih banaka, prosječno su kamatne stope na stambene kredite padale za 21.5% tijekom proteklih 65 godina. Relativno smanjenje veličine kamatnih stopa na stambene kredite dramatično je variralo tijekom

tog vremena. Tijekom recesije 1983. kamatna stopa za stambene kredite stanova u kojima žive sami vlasnici smanjena je za svega 14.8%, relativno gledano s 13.5 na 11.5%. U međuvremenu je recesija 1990/1991. donijela smanjenje kamatnih stopa na stambene kredite za 48.5%, relativno gledano kada su kamatne stope stambenih kredita pale sa 17% na 8.75%. Pogledamo li ova smanjenja kamatnih stopa za stambene kredite i usporedimo ih sa sadašnjim stanjem, gotovinska kamatna stopa smanjila bi se za 1.37% do 2.98%, a prosječna promjenjive kamatna stopa stambenih kredita pala bi na otprilike 4.98%. Prije pandemije prosječna promjenjiva kamatna stopa stambenog kredita za osobe koje žive u kupljenoj nekretnini iznosila je 3.6%. Na temelju prognoza četiriju velikih banaka o smanjenju kamatnih stopa, tržište i povijesne norme u nedostatku krize ili ozbiljne recesije, trenutno se čini ne previše vjerojatnim da bi kamatna stopa bila smanjena za gotovo 3%, kako bi kamatne stope pale na visinu na kojoj su bile prije pandemije. Trenutno prosječni vlasnik nekretnine u kojoj živi i koji za nju plaća kredit uz promjenjivu

do prvog lipnja iduće godine”, obećao je Albanese. „Samo ova mjera znači da će prosječni student na sveučilištu vidjeti smanjenje duga za pet i pol tisuća dolara.”

Ministar obrazovanje Jason Clare navodi da je mladim Australcima teže nego „brojnim drugim Australcima”. Sukladno reformi otplate studentskih kredita podigao bi se prag s 54.000$ na 67.000$ te bi se smanjile kamatne stope. „To bi značilo

Laburisti se prvi puta obratili biračima

Albanese je rekao "da se Australija suočila s globalnom olujom i nju je preživjela na australski način, na način laburista, ne rezanjem usluga na koje Australci računaju, ne tako da obiteljima ne pruži pomoć u teškim vremenima, već tako da se brinemo za naše ljude i gledamo u budućnost". Izjavio je da je obrazovanje u središtu vladine vizije za drugi mandat.

Do 100.000 Australaca dobit će pristup trajnom bestplatnom tehničkom i dodatnom obrazovanju (TAFE) ako laburisti ponovno pobijede na izborima, obećao je gosp. Albanese. Rekao je da bi ovaj prijedlog pomogao većem broju ljudi da dođu do vještina potrebnih modernom austral-

skom gospodarstvu. „Bit će više zanatlija koji će moći graditi naše domove, više učenika koji počinju svoj nauk, više skrbnika za naše voljene, bez obzira jesu li oni mladi ili stariji, i više mogućnosti za Australce koji će moći naučiti i ponoviti svoje znanje u promjenjivom i dinamičnom gospodarstvu”, rekao je Albanese. „TAFE našoj zemlji i našim ljudima daje sve to i sve dok postoji laburistička vlada TAFE će biti ovdje.”

Velike promjene studentskih kredita vrijedne 16 milijardi dolara

Sukladno vladinom planu 100.000 besplatnih TAFE mjesta financiralo bi se u sklopu zakonodavnog okvira svake godine od 2027.

Albanese je također formalno objavio vladine planove smanjenja studentskih dugova za 20% te reformu otplate ovih kredita. Oko 16 milijardi studentskih dugova bilo bi „oprošteno” svim studentskim dugovima koji postoje od lipnja iduće godine, što znači da bi postojeći dug zbog kredita kroz program HELP umjesto 27.600$ iduće godine bio smanjen za 5.520$. Prijedlog bi se odnosio na kredite za studente veterinarstva, zajmove za pomoć pripravnicima i drugim studentskim zajmovima za pomoć studenatima.

„Bit će to prvi zakon koji ćemo predložiti na zasjedanju idućeg parlamenta, prva stvar koju ćemo napraviti u novom mandatu i koja će vjerojatno stupiti na snagu

kamatnu stopu plaća 37.3% više za svoj kredit nego netom prije panedmije.

Prognoze

Olakšanje za one koji otplaćuju stambene kredite i dalje je na horizontu na kojem se nalazilo i tijekom većine 2024., no ono će na kraju stići, a kada se to dogodi nejasno je koliko će iznositi. Ono što danas znamo je da se stručnjaci slažu oko toga da bi nadolazeći ciklus smanjenja kamatnihs topa mogao biti sličniji tek načinjanju smanjenja negoli ozbiljnijim smanjenjima kamatnih stopa za stambene kredite na kakve su se Australci naviknuli tijekom većeg dijela posljednjih 35 godina.

Pri smanjenju gotovinske kamatne stope, najveće smanjenje koje trenutno nagoviještaju četiri velike banke i tržište tijekom idućih 12 do 18 mjeseci mogao bi donijeti dobrodošli trend smanjenja kamatih stopa, no mogao bi i razočarati veličinom tog smanjenja. Veći pomak svakako je moguć, no u situaciji u kojoj gospodarstvo stvara 430.00 radnih mjesta godišnje i inflacijom koja će vjerojatno ostati kakva jest ili će biti nešto iznad 2 do 3%, kako predviđa RBA, ovo se trenutno smatra ne baš izglednom mogućnošću.

umjesto izgradnje, uništavanje i prigovaranje umjesto rada. On rado nanosi štetu ljudima ako smatra da mu to može pomoći i spreman je odvesti zemlju unatrag ako smatra da će ga to osobno dovesti naprijed. To je osoba protiv koje ćemo se boriti na idućim izborima. To je naš protivnik i protiv njega moramo pobijediti, jer ako pobijedi Peter Dutton zemlja će izgubiti.”

Nemarni liberali napravili nered

da ako zarađujete 70.000$ uštedjet ćete 1.300$ u otplati rata za kredite”, rekao je. „To će pomoći onima koji ovog trenutka otplaćuju studentski kredit te će im dati bolje uvjete u idućim godinama.”

Brutalno upozorenje

Duttonu

U vlastitom obraćanju na spomenutom skupu, Richard Marles najavio je rušenje Petera Duttona upozoravajući da je vođa oporbe „previše sretan kada može naškoditi ljudima”. Zamjenik premijera rekao je biračima na skupu da Dutton „nikada ne slijedi Vaše prioritete, već samo svoje vlastite.” „To je njegovo shvaćanje vodstva”, rekao je g. Marsles. „Smanjenje umjesto zaštite i ulaganja, zastrašivanje i blokade

Ministrica vanjskih poslova Penny Wong, i sama iz Adelaidea, pohvalla je Albaneseovu vladu na gospodarskom postignuću.

Senatorica Wong ukazala je na to da je inflacija pala na razinu ispod tri posto prošlog tjedna te je ukazala na uzastopni proračunski plus. Potom je spomenula istragu vezanu za COVID-19 koja je ukazala na to da je potrošnja koalicijske vlade tijekom odgovora na pandemiju znatno povećala inflaciju. „Vlada Morrisona i Duttona uvodila je previše stimulacija i Australci su na kraju dobili visoku inflaciju - najmanje dva postotna boda veću nego je trebala biti”, izjavila je senatorica Wong. „Nemarni liberali napravili su nered, Australci plaćaju cijenu za to, a Albaneseova vlada počistit će taj nered.”

UNepopravljivi 'monstrum' paralizirao je državu: Takav klinjo u bivšoj državi dobio je izbor

Lijevoj našoj "dejstvuje" okupacija u četrdeset slika. Tek što smo jedva dočekali početak gradnje 40 srpskih kulturnih centara kao glavno jelo nam je servirana i obnova spomenika iz NOB-a.

Prevedeno - spomenika o svim zločinima i svim zločincima nad Hrvatima u novijoj povijesti. Destrukcija za destrukcijom. To je zaista na rubu pameti. Pobili su nas više nego što su to učinile dvije atomske bombe u Hirošimi, a mi im gradimo utvrde iz kojih mogu potpuno legitimno da "dejstvuju" u bliskoj budućnosti. Likvidirati 180 tisuća ljudi od 1945. do 1950. godine pa sve to ležerno pretvoriti u "spomeničku baštinu", to je cinizam i politička perverzija. Nema više Bude, Bakarića, Blaževića i ostalih komunističkih "drugova", ali nasljednika koji nastavljaju njihovu rabotu ima nažalost k'o pljeve. Lako je kad se cilj opravdava tuđim sredstvima.

Recimo, dragi i antipatični splitski gradonačelnik Ivica Puljak, neuspješni političar i preobraćenik u ateista, "navro" je da se postavi "spomen ploča" Sašku Gešovskom, kolateralnoj žrtvi iz redova JNA. Srbi su puni mudrih izreka. Jednoj me je poučio moj pokojni šahovski partner Igor Mandić, također uvjereni jugo�il: "Ej, bre Stavro, kud si navro". Puljak bi mogao ubrzo predložiti i da se na splitskoj rivi postavi maketa razarača Split koji je ušao u antifašističku "istoriju" jer je s njega u Domovinskom ratu bio granatiran grad Split. Bilo je i mrtvih, a to je po Puljku sigurno dovoljno za "spomen obilježje". Jel' to sve zajedno predstavlja tzv. spomeničku baštinu!? Komunjarama i jugo�ilima sigurno. Nas druge nitko ni ne pita. Ima još dovoljno mjesta za razne druge komunističke i jugo�ilske "veličine" da im se podignu spomenici kraj Miljenka Smoje. Samo naprijed, druže Puljak!

Joško Čelan misli da sve to predstavlja "divljanje jugovića na svakom koraku". Zanimljivo da su se prvi oglasili i jedini otvoreno protestirali članovi Torcide i to porukom Puljku i ekipi da im neće dopustiti da blate hrvatske branitelje. Možda nije loše citirati Torcidinu poruku: "Gradonačelniče, dogradonačelniče, i svi ostali klošari skriveni iza raznih vijeća, odbora i inicijativa, imamo poruku za vas! Nikada, ali baš nikada, nećemo vam dozvoliti da blatite i cipelarite hrvatske branitelje, njihove obitelji i sve druge Splićane i Hrvate ni da javni prostor koristite za pokušaje odvratnog skupljanja političkih bodova i to na način da obezvređujete vrijednosti i žrtve Domovinskog rata postavljanjem spomenika ročnicima neprijateljske i zločinačke vojske".

Zanimljivo da od svih brojnih navijačkih skupina u zemlji jedino Torcida objavljuje svoje domoljubne stavove. BBB u pravilu ne ulaze u bilo kakve političke vode. Oni se "ne bi šteli mešati"! Najblaže rečeno jadno… Dvostruki moral

Bivši članovi partije, a danas saborski zastupnici, k'o dosljedni komunisti, ne daju se krstiti argumentima… Naši saborski zastupnici mogu se podijeliti u dvije kategorije. Neki su nemoralni, a neki imaju dvostruki moral…

Opća opasnost je na vidiku. Država

je paralizirana jer jedan opasni klinac prijeti krajnje ozbiljno institucijama države. Ugrožena su njegova dječja prava! Ministri se smrtno ozbiljno pojavljuju na TV ekranima. Kunu se da su napravili sve što mogu i znaju, a možda i više, ali jednostavno ne ide pa ne ide. Loptaju se s gradom Zagrebom oko odgovornosti da se napokon nešto djelotvorno poduzme kako mladac ne bi onemogućavao da se sva ostala djeca iz razreda ponovno vrate na nastavu u školu. Znaju naši ministri da se treba čuvati nepisanih zakona. S pisanima je uvijek lakše. Klinac je, kažu neki, mon-

Bivši članovi partije, a danas saborski zastupnici, k'o dosljedni komunisti, ne daju se krstiti argumentima… Naši saborski zastupnici mogu se podijeliti u dvije kategorije. Neki su nemoralni, a neki imaju dvostruki moral…

struozan. Takvi su u pravilu neodgojeni desetogodišnjaci. TV, radio i tisak pumpaju napetost u iščekivanju nekog rješenja. Možda uvođenja izvanrednog stanja?

Roditelji druge djece iz istog razreda svjesni su da je stanje "stani, pani". Ako ih klinjo uzme "na zub" nema im spasa. Znaju to i naši ministri, oni državni kao i gradski. Sabor bi mogao ovim povodom planirati jednu izvanrednu sjednicu na kojoj bi možda zastupnik Josip Jurčević tražio da NATO-a pošalje svoje spacijalne jedinice za spas Hrvateka od malog "monstruma". Za trajanja ove melodrame druga djeca koja ne idu u školu (što njih sigurno teško pogađa) uskoro će trebati ozbiljnu psihološku pomoć. Učitelji su u komi. Sjede kod kuće i primaju plaću, a ništa ne rade.

Relevantne institucije također. Vjećaju danju i noću. Neki zlobnici predlažu da Mate Granić smisli neko spasonosno rješenje. On ionako sve zna, ima odlično pamćenje svojih političkih uspjeha i uvijek je svima na usluzi pa bi sigurno bez problema iznjedrio neko prihvatljivo rješenje za malca koji terorizira cijelu školu. Ni Dinko Dedić ne može vjerovati da je klinjo paralizirao državu.

To je postala kvadratura kruga. Sjetih se davnih pedesetih godina i jednog drugog klinca, također starog kobnih deset godina. Klinjo je bio bez oca, majka je naporno cijele dane radila, a klinac je naporno ljenčario i pao razred. Majka je otišla u Centar za socijalni rad i problem je bio u roku od pola sata riješen. Predloženo je majci da izabere u koji popravni dom želi poslati zločestog klinca - Ravnu Goru ili Glinu. Bez da je klinca bilo tko što pitao, kocka je pala na Ravnu goru jer se Glina majci činila preblizu Zagrebu. "Nepopravljivi" klinac se u roku odmah našao u Gorskom kotaru sa 700 drugih likova koje je također tada pratio pridjev "nepopravljivi". Kako je bilo u domu nije ni važno, ali klinac je u dvije godine sve nadoknadio, završio srednju školu, vratio se u Zagreb, završio gornjogradsku gimnaziju, upisao Pravni faks, diplomirao, položio pravosudni ispit, otvorio odvjetnički ured, i da ne nabrajam dalje… Zahvaljujući popravnom domu u Ravnoj gori danas, između ostalog, potpisuje i ovu prilično čitanu kolumnu..

Ako je ona bivša država mogla davnih pedesetih godina riješiti jednog tvrdoglavog klinca u roku od pola sata

onda bi to trebao biti putokaz i ovoj našoj demokratskoj državi. Samo tada nisu postojali toliki dušobrižnici za ljudska tj. dječja prava neodgojenih klinaca. Da stvar dovedem do apsurda, prisjetih se kako su u Rusiji za vrijeme Josifa V. Staljina demokratski standardi bili skoro pa "savršeni". Tvrdoglavi klinci su također rekordnom brzinom bili poslani u popravne domove, ali uz neke razlike. Naime, s njima su obično išli na preodgoj i njihovi roditelji. Od kada postoje škole, djeca su se uvijek znala potući, uvijek je bilo zločestijih i boljih đaka, većina je bila kako tako odgojena, ali je bilo i onih neodgojenih pa se znalo kako s njima izaći na kraj. Naši ministri i gradska bulumenta to očito danas ne znaju. Netko će reći da vrijeme čini svoje. Slažem se, ali vrijeme čovjeka ne liječi nego promijeni. Kad su mu se sva vrata otvorila, ubio ga je propuh.

Orjunaška narav

Sjećam se kako je režiser Paolo Magelli režirao djelo Iljfa i Petrova "Dvanaest stolica" koji se tada zvao "Dvanaest polica" i odigravao se u praznoj NAMI u koju publika nije imala pristupa. Svi koji predstavu nisu vidjeli, tvrde da je to bilo nešto neviđeno!

U Splitu je novinar Joško Čelan napisao knjigu "Spomenik izdaji". Glavni lik je famozni Miljenko Smoje, kontroverzni novinar i pisac kojeg jugonostalgičari slave, a domoljubi jednostavno preziru. U dane obljetnica njegova rođenja ili smrti u Slobodnoj i drugim jugonostalgičarskim medijima čitamo ode o velikom novinaru i književniku. Na rivi mu je podignut i spomenik. Veliki jugonostalgičar ima svoje mjesto na rivi, a Četvrta splitska brigada nema. U knjizi Čelan secira k'o skalpelom lik i djelo Miljenka Smoje. Opisuje ga kao običnog denuncijanta ljudi hrvatske orijentacije, osobu kojoj je srce bilo u Beogradu, a samo tijelo u Splitu. Na 588 stranica Joško Čelan je demaskirao Smoju za sva vremena. Čelan ima i presudu s Prekršajnog suda u Splitu na kojem je osuđen taksist kojeg je Smoje prijavio jer je u ležernom razgovoru, vozeći drukera Smoju, ismijavao "samoupravni socijalizam".

Čelan kaže u knjizi: "Smoje je cijeli život bio režimski novinar koji je i pisao režimski, nije tek bio režimski miljeniik, već njegov stup, njegov medijski egzekutor, pa je tako bio i tretiran". Smojin ideološki pro�il najbolje opisuje

jedan događaj iz 1985.g. Klasika! Utakmica između Hajduka i Crvene Zvezde i navijački neredi nakon utakmice. Smoje piše pismo isprike prijateljima u Beograd i kaže: "Krive su tešte kvadrate, one hrvatske horde koje su se u �ini, crveni, jugoslavenski Split spustile s druge strane brda…" Smoje je podržavao svaku ideologiju koja je kontra Hrvatske. Dragi su mu bili i autonomaši, Slobodan Milošević… Što više, kritizirao je i tadašnje političko vodstvo Splita što nije bilo u prvim redovima mitinga koje je Milošević organizirao po Jugi. Ne skrivajući svoju orjunašku narav Smoje je pisao: "A baš Split ne smi švigavat, nego mora biti na poprištu svake bitke za Jugoslaviju". Gledajući objektivno Smoje je dio one splitske projugoslavenske političke tradicije koju su izgradili Ivo Čipiko, Niko Bartulović, Đuro Vidović, Mirko Korolija, Ćiro Čičin Šain, Sibe Miličić… o kojima je Ivan J. Bošković napisao klasično djelo "Orjuna".

Nakon čitanja te knjige mnogi su progledali. Usprkos tomu, "Smojina djeca" i dan danas zauzimaju centralni medijski prostor u Splitu, a "nacionalisti" padaju u "drugu ligu". Tito se "oživljava", a uz "bratstvo i jedinstvo" veličaju se likovi kao Matvejević, Šerbeđije, Frlići, Štulići dok mnogi iz Domovinskog rata čekaju presude. Zato i ne treba čuditi što srpska političarka Adrijana Arnautović šalje preko TV ekrana poruku koja bi oduševila Miljenka Smoju: "Možemo zapaliti Hrvatsku i osloboditi RSK-u".

Komšije se naoružavaju i preko Adrijane šalju vatrene poruke. Znači, ne trebamo se brinuti za grijanje. Zagrebačka i Čakovečka plinara tako dobivaju ozbiljnu konkurenciju u Zagrebu. Međutim, Adrijana je zaboravila pročitati zadnju knjigu Slobodana Miloševića koju je napisao u Haagu. Knjiga se zove "Život i izručenje"…

Kad se pametan penje prema vrhu uvijek razmišlja kako će sići. S istoka nam dolaze "tople" poruke "Možemo zapaliti Hrvatsku…" Sličnost sa '45. godinom je namjerna. Na vrhu zapovjednog lanca za pokolje bio je Tito. On je Dalmatinsku brigadu popunio Crnogorcima. Zapovjednik brigade bio je Savo Burić, a naslijedio ga je Obrad Egić. Zapovjednik Prve partizanske bojne koja je ušla u Dubrovnik bio je Savo Četnik. Stalni asistenti bili su partizani Hrvati - Dušan Stipanović Guzina, Ante Eterović Vili, Marin Cetinić, Crnogorac Milovan Đilas i čovjek koji se naročitom isticao - Ante Jurjević Baja. To su uglavnom Hrvati i Crnogorci koji su se naročito isticali u nastojanjima da se dođe do mračne cifre od 180.000 ubijenih. Više ubijenih nego da su na Hrvatsku bačene dvije atomske bombe.

Oni se drže one stare :"Ne zaključujte da vas ne zaključaju".

Muškarce koji trče za svakom suknjom treba poslati u Škotsku na rehabilitaciju.

Doznali bi što Škot ima ispod kilta…

Samo muškarcima u braku probni rad traje doživotno.

Neprijavljeni strani radnici mogu štrajkati samo na crno….

S Kornata javljaju da se izlov prstaca nastavlja, dok netko ne dobije čekićem poprstima.

Luksic gradonačelnik Huechurabe u Čileu

Maximiliano Luksic Lederer, 37-godišnji sin rudarskog biznismena hrvatskog porijekla Andrónica Luksica, postao je gradonačelnik Huechurabe nakon što se prije nekoliko mjeseci odlučio baviti politikom u Čileu. On je u nedjelju pobijedio na izborima u Huechurabi, bogatom gradiću s 98.700 stanovnika, smještenom sjeveroistočno od glavnog grada Santiago de Chilea. Luksic mlađi, nasljednik jednog od najbogatijih ljudi Latinske Amerike, predstavio se kao neovisan, ali uz formalnu potporu koalicije Chile Vamos (Idemo Čile) koja okuplja desno konzervativne oporbene stranke. Na izborima je osvojio 38,43 posto glasova. Time je pobijedio Carolinu Rojas, članicu lijeve Stranke za demokraciju (PPD), koja je dobila podršku 33,85 posto birača. "Ovo nije noć stranaka ili političkih pokreta. Ovo je noć nade i budućnosti jer su ideje i projekt koji smo predstavili zajednički san", izjavio je Luksic nakon potvrde rezultata.

Luksic mlađi, nasljednik je jednog od najbogatijih ljudi Latinske Amerike, predstavljao se kao neovisni kandidat

Tijekom kampanje je rekao da je Huechuraba "jedno od rijetkih područja koje ima više od 700 kompanija" pa ondje želi uspostavljati javno-privatna partnerstva.

Do objave svoje kandidature on je u modernoj četvrti glavnoga grada vodio Canal 13, veliku televizijsku postaju u toj južnoameričkoj zemlji. U vlasništvu obitelji Luksic nalaze se rudnici bakra, banka i televizija Canal 13 u Čileu, a također i 84-postotni udio u hotelima Plava Laguna u Hrvatskoj.

Luksic će na mjestu gradonačelnika Huechurabe zamijeniti Carlosa Cuadrada (PPD) koji se nakon 12 godina u uredu gradonačelnika nije mogao ponovno kandidirati zbog zakona o ograničenju mandata.

Podsjetimo, i aktualni predsjednik Čilea Gabriel Borić, također je hrvatskog podrijetla. Njegovi su s otoka Pašmana pored Zadra otišli u tu zemlju. On sam je još kao student posjetio svoj rodni kraj.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Maximiliano Luksic Lederer

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

JELA OD BUNDEVE

Bundeva je bogata antioksidansom beta karotenom, što je lako prepoznati po njezinoj narančastoj boji. Beta karoten učinkovit je u borbi protiv slobodnih radikala. Sadrži različite vitamine i minerale kao što su vitamin C, vitamini B skupine, K, E, ali i kalcij, kalij, fosfor i željezo.

Osim mesa bundeve, u prehrani se koriste i bundevine sjemenke koje obiluju zdravim mastima, ali i bučino ulje koje po nutritivnoj vrijednosti i kvaliteti staje uz bok maslinovom ulju. Možemo reći da ono što je maslinovo ulje za mediteransku, to je bučino ulje za kontinentalnu prehranu. Također,

RECEPTI

Bundeva u egzo- tičnoj kombinaciji

Prvi recept je egzotična kombinacija s indijskim oraščićima i kokosovim mlijekom.

Sastojci:

- 2 čajne žličice maslinovog ili sezamovog ulja

- 1 manji slatki luk

- 2 velika režnja češnjaka

- 2 čajne žličice crvene curry paste

- 2 šalice povrtnog temeljca

- 1 konzerva kokosovog mlijeka

- 1 šalica pirea od bundeve

- 2 čajne žličice paste od rajčice

- 1 šalica crvene leće

- sol

- papar

- 2 šalice mladog špinata

- pola šalice prženih slanih indijskih oraščića (po želji)

- svježi korijander

Priprema:

Zagrijte ulje na tavi. Dodajte luk i dinstajte do pojave zlatne boje.

Dodajte češnjak i curry pastu te dinstajte jednu minutu.

Zatim dodajte povrtni temeljac, kokosovo mlijeko, pire od bundeve, pastu od rajčice i leću. Poklopite i ostavite da se kuha oko 15 minuta.

Povremeno promiješajte te dodajte sol i papar.

Zadnjih nekoliko minuta kuhanja dodajte špinat. Poslužite uz rižu ili neki drugi prilog te na kraju dodajte indijske oraščiće, vrhnje i korijander po želji.

Prava riznica zdravlja!

bučino brašno izvrsno je za različite deserte, posebice za kuglof.

Ako se pitate koje su bundeve za jelo, donosimo listu nekoliko sorti:

- obična uljna bundeva - hokkaido bundeva

Bundeva s tjesteninom

Jela s bundevom slažu se i s tjesteninom. Fini umak, tjestenina i bundeva uz tople začine poput cimeta ugrijat će vas u hladnijim danima.

Sastojci:

- 1 mala butternut tikva (oguljena i narezana na četvrtine)

- 2 čajne žličice maslaca

- maslinovo ulje

- 3 grančice ružmarina

- 4 jušne žlice crème fraiche (ili kiselo vrhnje)

- prstohvat cimeta

- prstohvat muškatnog oraščića

- sol - papar

- prstohvat čilija

- 300 g svježeg špinata

- parmezan za posluživanje

- 400 g tjestenine.

Priprema:

Zagrijte pećnicu na 200 °C. Četvrtine tikve stavite na lim za pečenje, pokapajte maslinovim uljem i pecite u pećnici oko 40 minuta dok ne omekšaju.

Nakon što je tikva pečena, ostavite da se malo ohladi i izblendajte.

Tjesteninu skuhajte prema uputama.

Na tavi otopite maslac i dodajte ružmarin, a nakon nekoliko minuta ga izvadite i dodajte pire od tikve, crème fraiche, čili, cimet i muškatni oraščić.

Dodajte sol i papar.

Na kraju umiješajte tjesteninu i posipajte parmezanom.

- butternut tikva ili bundeva

- patišon tikva ili bundeva. U trgovinama su najčešće dostupne male hokkaido i butternut tikve od kojih možete napraviti razna jela od bundeve.

Proteinski shake s bundevom

Zdravi recepti s bundevom ne moraju biti komplicirani i složeni. Za one koji vode �itness životni stil ovaj proteinski shake dat će novi pogled na �itness recepte.

Sastojci:

- 1 šalica biljnog napitka

- 3 žlice pirea od bundeve

- pola smrznute banane

- 1 mjerica whey proteina

- 1 žlica maslaca od badema.

Priprema:

Sve sastojke stavite u blender i izblendajte. Po želji dodajte cimet ili posipajte još mljevenim bademima.

Kruh od bundeve

Svima nam je već dobro poznat kruh od banane, ali što kažete na kruh od pirea bundeve?

Ovaj topli kruh od bundeve s ukusnim zimskim začinima bit će idealan kao desert uz toplu šalicu kave, čaja ili kakaa.

Sastojci:

- 400 g pirea od bundeve

- 4 bjelanjka ili 2 cijela jaja

- 1/3 šalice javorovog sirupa

- pola žličice vanilije

- 2 šalice zobi

- 1 žličica sode bikarbone

- 1 čajna žličica cimeta

- pola čajne žličice muškatnog oraščića.

Priprema:

Zagrijte pećnicu na 175 °C. Kalup za pečenje kruha obložite papirom. Pomiješajte sve sastojke i izblendajte ih. Smjesu prelijte u kalup i poravnajte površinu. Pecite oko 30 minuta.

Po želji prošarajte kruh otopljenom čokoladom.

Šale

WC RAZGOVOR

Taman sam sjeo na wc kada sam začuo glas iz druge kabine:

• Hej, kako si?

Nisam baš tip koji započinje konverzaciju u muškom WC-u ali ne znam šta me snašlo, pa sam odgovorio, pomalo sramežljivo:

• Ide, dobro! A drugi tip je upitao:

• I, čime se baviš?

Kakvo je to pitanje? U tom sam trenutku pomislio da je vrlo bizarno, pa sam odgovorio:

• Uhhh, putujem, baš kao i ti!

Tada sam pokušao iza-

ći što je moguće prije, ali sam začuo sljedeće pitanje:

• Mogu li doći kod tebe? OK, ovo je pitanje ipak previše nastrano za mene, ali sam shvatio da mogu samo biti pristojan i završiti razgovor. Rekao sam mu:

• Ne... trenutno sam zauzet nečim!!!

Tada čujem tipa, živčanog...

• Čuj, nazvati ću te kasnije. U susjednoj kabini je neki idiot koji odgovara na sva moja pitanja!!!

Tračanje

Žena priznala u ispovijedi kako često trača. Ispovijednik joj odredi pokoru da do sljedeće ispovijedi nikoga ne ogovara. Odlazeći iz ispovijedaonice ona procijedi kroza zube: – Eto mene sutra opet na ispovijed!?!

Lakši život

– Život je lakši kad se smiješ makar i samom sebi!?!

Kukavica

U jednom kvizu Ivo odgovara na pitanje za milijun eura. Pitanje glasi: „Koja ptica ne pravi gnijezdo?“

Ponuđeni odgovori su:

A : Vrabac

B : Lasta

C : Kukavica

Razmišlja Ivo i na kraju zatraži pomoć prijatelja. Pozovu oni Ivina prijatelja Marka, a on nakon kraćeg razmišljanja kaže: – Kukavica!

Ivo posluša i osvoji milijun. Sutradan Ivo odvede Marka u najskuplji restoran, kako bi ga počastio. Kad su sjeli upita ga Marko: – Ivo, kako si znao, da je baš kukavica ptica koja ne pravi gnijezdo?

A Ivo će: – A sve razmišljam što će joj gnijezdo kad živi u satu!

Tjedni horoskop

OBITELJSKI TERAPEUT

21. ožujka do 20. travnja

Sretni brojevi: 1, 2, 4, 5, 21, 23

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Vaša znatiželjna priroda postat će malo umjerenija, a vi na neki način mirniji. Barem kad se radi o ljubavi. Više vam neće biti važne atrakcije, nego ćete uspjeti uživati u sasvim malim i običnim situacijama. To je zrelost, bilo para, bilo osobe. Istraživači će dobiti novi vjetar u leđa. To će ih potaknuti da rade još predanije. I umjetnici će istraživati.

21. travnja do 20. svibnja

Znate da možete više i bolje, ali to ne ovisi samo o vama. Nitko nije savršen, pa nije ni vaša najdraža osoba. Pokušajte je prihvatiti onakvu kakva ona jest i vidjet ćete da bez nepotrebnih pritisaka i zahtjeva možete biti sasvim sretni. Isprobavat ćete različite opcije poslovanja. Neki će se čak usuditi i riskirati. Ova igra donijet će vam i određenu radost jer neće biti dosadno.

Sretni brojevi: 17, 21, 32, 33, 43, 45

Spolni odnos bez ljubavi neće vas usrećiti

Bik Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom malo škripiti. Samci će ostati kod kuće. Kako tjedan bude odmicao, primijetit ćete da postajete sve kreativniji. Zbog toga ćete početi raditi s više zadovoljstva. Vaše ideje bit će dobro prihvaćene od strane mlađih.

Sretni brojevi: 5, 7, 9, 21, 23, 44

21. svibnja do 21.lipnja

Neobavezna druženja uz kavicu mogla bi se lako pretvoriti u nešto više. Bit ćete ugodno iznenađeni ovom mogućnošću. Uspjet ćete u potpunosti pokazati ono što osjećate. Važno je jedino da ne pričate previše. Idite polako. U temama povezanim s �inancijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati sagledati, proanalizirati i donijeti odluke koje će usmjeriti daljnji tijek razvoja.

Sretni brojevi: 1, 10, 21, 30, 32 44

Ljudski nagon nema samo nagonski, nego i međuljudski potencijal. Ljudskoj spolnosti potrebno je osim nagonskog i međuljudsko uzbuđenje

N21. studenoga do 22. prosinca Blizanci Strijelac

Ako izađete van među ljude, naići ćete na niz prilika za ugodna poznanstva površnog karaktera. Dobro za zabavu. Zato smanjite svoja ljubavna očekivanja. Nije loše, ali sjećate se i boljih dana. Oni u vezama bit će uglavnom dobro. Predlagat će vam mnogo toga. Osjećat ćete se kao promatrač kojem se nešto nudi bez pravog izazova.

Sretni brojevi: 10, 21, 29, 32, 39, 44

21. lipnja do 21. srpnja

Sretni brojevi: 4, 7, 9, 11, 28, 33

Osjećat ćete se kao da se ne možete uhvatiti ni za što što je sigurno. U pravu ste, ali razmislite koliko ste sami zaslužni za to. Partner će vam ukazati način kako bolje izražavati emocije. Primijenite savjete za koje vjerujete da su dobri. Pred vama su novi izazovi koji zahtijevaju pametan i promišljen pristup. Također ćete trebati sve više surađivati s kolegama.

agon kod čovjeka mora biti u službi odnosa i njime bi ponajprije trebali vladati odnosni, a ne nagonski principi ponašanja. Nagon bez odnosa, nagon izvan odnosa gubi kvalitetu ljudskosti i služi jedino održanju organizma, a ne oplemenjuje čovjeka. Na području spolnosti mi možemo biti samo dobro ili loše funkcionirajući organizmi, ali također i ljudi. Nagon oplemenjen odnosom služi čovjeku, a bez toga – čovjekovu organizmu. Kriterij ljudske spolnosti treba biti kvaliteta odnosa, a ne samo kvantiteta i kvaliteta nagonskog u njoj. Čovjek je prije svega odnosno, a tek potom i nagonsko biće.

njem prvih aktiviramo �iziološko-nagonski, a stimuliranjem drugih međuljudski dio ljudske spolnosti. Tek paralelnim podražavanjem jednih i drugih pokrećemo cjelovitu ljudsku seksualnost. Seksualnost mora učvršćivati, obogaćivati čovjeka. Seksualni nagon se ostvaruje prvenstveno u odnosu s drugim čovjekom. To međuljudsko je, dakle, njegov bitan element. Način na koji se to u njemu ostvaruje daje ili ne daje tom nagonskom obilježje ljudskosti. Zapravo bi nagonsko trebalo biti instrumentom međuljudskih odnosa, a ne obrnuto, jer sve ono što važi općenito za odnose među ljudima, važi i za ljudsku spolnost. To je polazna točka našega pristupa i razmišljanja o problemu seksa.

Rak Jarac

22. prosinca do 20. siječnja

Neki će sve više držati do toga što okolina misli o njima i partneru. Ovaj stav učinit će to da svako malo pazite kako izgledate i gdje se pojavljujete. Ne zaboravite da je uvijek važnije ono što je unutra, nego ono izvana. Samo iskrenost donosi sreću. Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom. Na vama je da procijenite svoje snage i snage protivnika, te da postupite realno i pametno.

Sretni brojevi: 9, 11, 21, 22, 32, 3

Lav

Velik broj izlazaka i širok krug ljudi koji neprestano raste učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će biti sami, a uglavnom će se oko vas motati drage vam osobe. Bit ćete ispunjeni bez obzira na vaš status samca ili „u paru“. Suradnja s mladim osobama bit će najbolji dio posla ovaj tjedan. Sve ostalo bit će povezano sa stresovima ili malim borbama u kojim ćete izgarati.

Sretni brojevi: 9, 10, 21, 30, 43, 44

Djevica

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidjeti, pa se potrudite povesti je sa sobom ili objasniti svoju potrebu za društvenošću. Samci će lako nalaziti društvo suprotnog spola. Sve će vam biti važnije vaše znanje i stručnost u poslovanju. Mnogi će dobiti priliku pokazati svoje speci�ične talente ili će njihova diploma dobiti na težini.

Sretni brojevi: 6, 8, 19, 21, 29, 33

Nagonsko bez odnosa ublažuje �iziološku napetost u čovjeku. Tek cjeloviti odnos smiruje i usrećuje čovjeka. On se ne može postići stalnim povećanjem nagonskog kvantiteta. U tome griješe mnogi seksolozi. Ljudski nagon nema samo nagonski, nego i međuljudski potencijal. Ljudskoj spolnosti potrebno je osim nagonskog i međuljudsko uzbuđenje.

Čovjek nema samo �izičke, nego i međuljudske erogene zone. Za pokretanje ljudske spolnosti potrebno je podražiti i jedne i druge. Podraživa-

Unutar dugog monogamnog bračnog odnosa naročito je potrebna kvaliteta tog odnosnog aspekta bračne seksualnosti, koji bi se mogao poistovjetiti i s onim što se naziva bračna ljubav. Uz stvarnu, kvalitetnu i održavanu bračnu ljubav bračni krevet prestaje biti “najnezgodnije mjesto za seks”, a braku ne treba “treći” da bi se održao. Samo seks (nagonski dio) u kombinaciji s ljubavlju (odnosni dio) može predstavljati kvalitetnu podlogu za razvoj i održanje živog bračnog odnosa bez opasnosti njegovog odumiranja pojavom roditeljstva.

Izgledat će kao da je ljubav daleko od vas. Kod nekih će to i biti doslovno jer će im najdraža osoba trenutačno biti odsutna. Čežnje će ojačati, a s njima i osjećaj usamljenosti. Neki će mir nalaziti u aktiviranju mašte i svojih snova. Moći ćete se bez imalo bojazni osloniti na svoje prethodne rezultate. Neki će to iskoristiti da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živjeti na staroj slavi dokle god ide.

Sretni brojevi: 5, 18, 21, 27, 33, 44

Kako podnositi tuđe pogreške

Čegamo. Hoćemo da se drugi potpuno poprave, a sami se ne popravljamo.

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Ako ste još sami i iskreno želite ljubav, pokrenite se. Ovo su dani kad bi moglo zaiskriti na terasi lokalnog ka�ića, u sasvim neobaveznim druženjima uz kavu ili na putu do škole. Ako ste u vezi, oboje ćete se kretati više nego inače. Možda ćete i putovati. Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi. Poradit ćete na tome.

Sretni brojevi: 8, 11, 29, 32, 38, 44

Zaokupljenost drugom stranom bit će velika, a vi spremni da se borite za vas dvoje do kraja. Oni u stabilnim vezama obnovit će svoj erotski život na najbolji mogući način. Oni koji još traže srodnu dušu u udvaranjima će biti vrlo uporni i ići do kraja. Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Sretni brojevi: 3, 6, 8, 19, 21, 23

čovjek nije u stanju popraviti bilo kod sebe bilo kod drugih, mora strpljivo podnositi dok Bog ne odredi drukčije. Razmišljaj da je tako možda bolje za tvoju kušnju i strpljivost bez koje ne valja mnogo cijeniti svojih zasluga. Moraš se ipak moliti kod takvih smetnja da ti se Bog udostoji doći u pomoć, i da ih možeš strpljivo podnositi.

Ako se netko, jednom ili dvaput opomenut, ne smiri, nemoj se s njim prepirati; nego sve preporuči Bogu da se vrši njegova volja i njemu bude čast u svim slugama njegovim; jer Bog umije i zlo obratiti na dobro. Nastoj biti strpljiv u podnošenju tuđih pogrešaka i svakojakih bijeda; jer i ti imaš mnogo toga što drugi moraju podnositi.

Ako ne možeš samoga sebe učiniti onakvim kakvim bi htio, kako ćeš moći drugoga udesiti prema svojoj volji? Rado bismo htjeli da drugi budu savršeni, a svojih vlastitih pogrešaka ne ispravlja-

Ne sviđa nam se prevelika sloboda drugih, a sebi nećemo uskratiti što želimo. Hoćemo da drugi budu vezani pravilima, a nikako ne dopuštamo da sami budemo išta ograničavani. Tako se pokazuje da rijetko mislimo na bližnjega jednako koliko mislimo na sebe.

Kad bi svi bili savršeni, što bi onda imali trpjeti od drugih Boga radi? A sada je Bog tako uredio da se učimo “nositi breme jedan drugoga” (Gal 6, 2), jer nitko nije bez pogreške, nitko bez bremena; nitko nije sam sebi dostatan, nitko sam sebi dosta mudar: nego moramo snositi jedan drugoga, jedan drugoga tješiti i isto tako pomagati, poučavati i opominjati.

Koliko je tko krepostan, to se vidi bolje u slučaju nevolje. Jer prilike ne čine čovjeka slabim, nego pokazuju kakav je.

Ribe

Piše: dr. Pavao Brajša

DOLAZAK SINA TONIJA

Roditelji su jako

sretni, kao i sestrica Alba

Uobitelji Grašo rodio se sin. Nazvan je Toni, po Petrovom djedu Tončiju. Roditelji su jako sretni, kao i sestrica Alba. Mama i beba su dobro, a obitelj Grašo će dolazak prinove proslaviti diskretno u krugu obitelji.

Hana Huljić Grašo rodila je malenog Tonija koji je na svijet stigao carskim rezom.

Hana i Petar su u srpnju 2022. godine dobili i kćer Albu, a te godine u veljači su uplovili u bračnu luku u crkvi sv. Dominika u Splitu.

Petar Grašo kaže da će njegova kći Alba i sin Toni vjerojatnije biti „mamina djeca”.

„Ja mislim da će oni više biti mamini, jer će tate biti nešto malo manje nego mame, tako da mama će se brinuti. Iako, kad tata dođe, tata je ko' neki mali monument jer ga nema puno, tako da vidjet ćemo što će oni odabrati, ali što god odaberu... Sve je to lijep izbor kad imaš oba roditelja na raspolaganju”, zaključio je Grašo.

Fanovi iznenadili

Jelenu Rozgu

Glazbena zvijezda Jelena Rozga u subotu je održala koncert u rasprodanoj sarajevskoj dvorani "Zetra". Trosatnim spektaklom zaokružila je svoju regionalnu turneju "Minut srca mog", a oduševljeni fanovi pjevali su s njom uglas. U pauzi između pjesama uočila je zanimljiv natpis u publici pa ga je s tisućama ljudi prokomentirala.

"Jelena Rozga, ludilo mozga", pročitala je pjevačica natpis koji joj je izmamio osmijeh na lice pa dodala: "Jeste li ovo snimili, dečki? Moraš gore. Dođi ovdje kraj mene, znaš kako lijepo izgleda. Hvala vam. Sada se obucite, nemojte se golišati."

"Boginja", "Najbolji koncert ikad", "Najslađa na estradi, kao princeza", komentirali su obožavatelji video koji je pregledan skoro 100.000 puta.

Pjevačica je za 24sata podijelila dojmove sa sarajevskog koncerta na kojem je bila i njezina mama Marija. "Mama je presretna. Rekla mi je: 'Joj, pa Jelena, tebe ovdje ljudi stvarno vole'. Ponosna je jako", rekla je pjevačica po silasku s pozornice.

Okružena s desetak plesača, Rozga je u Sarajevo donijela, ne samo set listu bogatu njezinim najvećim hitovima, već i najskuplju produkciju jednog hrvatskog izvođača. Vatreni topovi, dim, konfeti, light show, laseri... Produkcija koje se ne bi posramile niti najveće svjetske zvijezde doprinijela je da Jelena uz glazbeni dobije i vrhunski scenski spektakl.

Četvrtak, 31. listopada

11:09 AM Dr. Beck: Hemo�ilija

11:45 AM Dnevnik 2

12:37 PM Eko zona

01:03 PM Djeca o Draženu, reportaža

01:07 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:16 PM Kod nas doma

02:01 PM Baština u objektivu: Ivan Rendić - Grobna plastika

02:06 PM Otvoreno

02:36 PM Zlatna liga: Branko Požgajac i Branko Bogunović

03:02 PM Što je klasik? Kralj Lear

03:41 PM Studio 4: Znanost

03:49 PM Studio 4: Kultura

03:57 PM Stipe u gostima, hum. serija

04:27 PM Romano Bolković - 1 na 1: Krešimir Dolenčić

05:19 PM Školica: Slova K i J

05:28 PM Planine: Brač, dok. �ilm

05:58 PM Art a la carte

06:28 PM Studio 4: Sport

06:36 PM Svijet znanosti

Petak, 01. studenoga

11:09 AM Zvona za mrtve, emisija pučke i predajne kulture

11:37 AM Dnevnik 2

12:30 PM Hrvati u BiH

12:55 PM Bračni par u domu, reportaža

12:59 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:07 PM Kod nas doma

01:52 PM Baština: Groblje na Marjanu

01:57 PM Otvoreno

02:27 PM Zlatna liga: Stjepo Butijer i Stijepo Mijović Kočan

02:52 PM Izvan formata

03:23 PM Studio 4: Znanost

03:37 PM Studio 4: Kultura

03:45 PM Dolina sunca, serija

04:29 PM Druga strana

04:56 PM Prometej

05:21 PM Labirint: Neki novi transferi

05:43 PM (Re)kreativac: Karting

06:07 PM Art a la carte

06:37 PM Studio 4: Sport

06:45 PM Autići, dok. reportaža

Subota, 02. studenoga

11:09 AM Moj put: Češka, dok. �ilm

11:34 AM Dnevnik 2

12:27 PM Sportske minute

12:47 PM Branko Indijanac, reportaža

12:57 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:05 PM Hrvatska moj izbor: Olga i Martin, dokumentarni �ilm

01:30 PM Globalna Hrvatska

02:10 PM Normalan život

02:45 PM Naš drugi dom

03:00 PM Studio 4: Znanost

03:09 PM Studio 4: Kultura

03:17 PM Dolina sunca, serija

04:02 PM Koncert Zoran Predin 2022. "Gastarbajter trubadur"

05:16 PM Peti dan

06:24 PM Branko Indijanac, reportaža

06:29 PM Tak je bilo na Sesvete, emisija pučke i predajne kulture

Nedjelja, 03. studenoga

11:09 AM Veterani mira

11:44 AM Dnevnik 2

12:37 PM turizam.hrt

01:03

PM Vijesti na engleskom jeziku

01:11

PM Ničiji sin, hrvatski igrani �ilm

02:49 PM Tedi Spalato, "Sve ću preživit"

03:44 PM Studio 4: Kultura

03:52 PM Dolina sunca, serija 04:34 PM Klub čitatelja

05:24 PM Jojo i brojevi: Broj 6

05:29 PM Mališani: Pia - čistim kuću

05:31 PM Ho ho ho hotel: Veliko malo

05:42 PM Tata i ja: Na jahanju, serija 05:52 PM Potrošački kod 06:34 PM Direkt

Ponedjeljak, 04. studenoga 11:10 AM Mir i dobro 11:35 AM Bruno Fantulin, reportaža 11:40 AM Dnevnik 2 12:32 PM Split: More

01:02 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:10 PM Plodovi zemlje

02:00 PM Ničiji sin, hrvatski �ilm

03:38 PM Akutna stanja u kardiologiji 03:48 PM Studio 4: Kultura

03:56 PM Nedjeljom u 2

04:51 PM Samo lagano

05:16 PM Sunčana strana Prisavlja: Neno Belan & Fiumens

06:56 PM Pitanje stila s Izabelom: Simona Antonović

Utorak, 05. studenoga 11:10 AM Dr. Beck: 11:45 AM Dnevnik 2 12:37 PM Treća dob

01:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:10 PM Kod nas doma

01:55 PM Baština: Guvernerova palača

02:00 PM Otvoreno

02:30 PM Lijepom našom: Benkovac

03:54 PM Crno-bijeli svijet, serija 04:43 PM Na rubu znanosti: 05:33 PM Iločki kraj

05:58 PM Željko Kipke

06:28 PM Studio 4: Dijagnoza

Srijeda, 06. studenoga 11:10 AM Dr. Beck: 11:45 AM Dnevnik 2 12:39 PM Glas domovine

12:59 PM Crtići, dok. reportaža 01:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:12 PM Kod nas doma

01:57 PM Baština u objektivu: Ilok

02:02 PM Otvoreno

02:32 PM Zlatna liga: Željko Krnčević i Dubravko Jelačić Bužimski

02:57 PM Razgovor s razlogom 03:17 PM Studio 4: Kultura

03:27 PM 4TENORA - Vokalna šetnja glazbenim desetljećima

04:25 PM Sportske minute 04:45 PM Vrtlarica: 05:14 PM Art a la carte

05:44 PM Konavle - prostor, dok. �ilm

06:33 PM Studio 4: Sport

06:51 PM Cvijeće Saše Šekoranje

Zdenka Kovačiček - 60 godina karijere HTV, nedjelja, 10. studenoga, 02:39 PM

Na izbornikovom popisu nalazi se 20 igrača. Većina njih, odnosno čak 15 sudjelovalo je na Olimpijskim igrama u Parizu

Hrvatska muška rukometna reprezentacija okupila se u ponedjeljak na početku kratkih priprema i dva kvali�ikacijska susreta za EURO 2026. protiv Belgije i Luksemburga, a izbornik Dagur Sigurdsson ističe kako je to prilika da se poprave nedostaci s OI u Parizu.

“Malo smo razorčarani nakon Olimpijskih igara, htjeli smo da smo pobijedili u bar još jednoj utakmici. Možemo reći i da nismo dobili prave utakmice, ponekad ne ode sve u pravom smjeru, no vidi se da nismo daleko od dobrih timova. Moramo biti konstantniji, meki smo u nekim pozicijama, u obrani, a napad nam mora biti tečniji i tu moramo biti bolji. Ima dosta stvari za popraviti, mi-

KVALIFIKACIJE ZA EURO 2026.

Izbornik Sigurdsson okupio rukometnu reprezentaciju

slim da i drugi timovi tako razmišljaju. Moramo iskoristiti svaku priliku za treninig da popravimo te stvari”, kazao je izbornik Sigurdsson. Na izbornikovom popisu nalazi se 20 igrača. Većina njih, odnosno čak 15 sudjelovalo je na Olimpijskim igrama u Parizu. Trojica su bila na ljetnim pripremamaMarko Mamić, Mateo Maraš i Ivano Pavlović - ali nisu išli u

Protivnik u londonskom York Hallu 8. studenog bit će mu Argentinac Bulacio

Od svih hrvatskih boksača koji su proteklih godina gradili svoj put prema svjetskom vrhu samo je još Luka Plantić (28) neporažen i u lovu na titulu svjetskog prvaka.

Njegov savršen omjer 100, koji je začinio s čak devet nokauta, u kušnju dolazi ovog petka, 8. studenog, u jednoj od najpoznatijih boksačkih dvorana na svijetu, u kojoj su pobjeđivali veliki šampioni.

Plantić je prije nepune dvije godine pobjedom protiv armensko-njemačkog veterana Khorena Gevora nakon 10 rundi osvojio WBC-ov International Silver pojas i započeo uspon prema vrhu supersrednje kategorije, dvaput ga obranio, a u travnju nokautirao Britanca Jacka Cullena i “nadogradio” pojas, postavši WBC-ov internacionalni prvak.

Bila mu je to prva od četiri borbe ove godine, nakon koje je “rekreativno” pobijedio Crnogorca Almira Skrije-

Pariz tako da su zapravo na popisu samo dva nova imena. Nažalost, Marka Mamića ipak neće biti ni na ovom okupljanju jer je ozlijeđen pa je izbornik umjesto njega pozvao Mateja Hrstića. U reprezentaciju se vratio David Mandić, koji je zbog ozljeda propustio nekoliko posljednjih natjecanja, a sada je sasvim zdrav i u sjajnoj formi.

Potpuno novo ime je kružni napadač Gianfranco Pribetić koji je hrvatsku rukometnu ligu tijekom ljeta zamijenio onom u Njemačkoj. Jedini igrač koji je bio u Parizu, a nije na ovom popisu je Marin Jelinić. Ali i on se kao i mnogi drugi nalazi na širem popisu od 35 igrača i može biti pozvan u svakom trenutku ako izbornik procijeni da mu treba.

Neporaženi Hrvat pred borbom karijere

lja, a zatim u rujnu obranio internacionalni pojas protiv Rumunja Catalina Paraschiveanua. Pobijedi li u idućem meču, doći će na dva koraka od titule WBC-ova svjetskog prvaka u supersrednjoj kategoriji.

Protivnik u londonskom York Hallu 8. studenog bit će mu 35-godišnji Argentinac Martin Bulacio, koji u profesionalnoj karijeri ima omjer 14-7, ali u meč protiv Hrvata ulazi s nizom od tri pobjede u proteklih godinu dana, a

Karizmatični Portugalac je utrčao na travnjak, uklizao je, ali onda se spotaknuo i pao na travnja

Uderbiju 11. kola turskog nogometnog prvenstva Fenerbahče je na gostovanju pobijedio Trabzonspor sa 3-2, a pobjednički pogodak postigao je Sofyan Amrabat u 12. minuti sudačke nadoknade. Bila je to sjajna utakmica s brojnim obratima, pet golova, 19 kornera, te čak 34 udarca prema suparničkim vratima.

Poveli su gosti u 42. minuti golom Freda, no Trabzon je početkom drugog dijela okrenuo rezultat golovima Simona Banze s bijele točke

ona posljednja protiv Serhata Gulera donijela mu je meč s Plantićem.

Plantiću će ovo biti prva borba u Engleskoj, gdje nastaju europske boksačke zvijezde, nakon što je prvih 10 borbi odradio isključivo u Hrvatskoj i Njemačkoj.

“Napokon se ostvaruje sve ono o čemu sam ranije govorio, boksat ću u Engleskoj, to je ulaznica za veliku scenu”, rekao je Plantić i otkrio da je ulog puno veći od nove obrane International pojasa.

Dominik Livaković je u velikoj formi

Mourinho potrčao u zagrljaj Livakoviću pa se ‘razbio’

(59, 67). Izjednačio je Edin Džeko u 75. minuti, a pobjedu gostima donio je Sofyan Amrabat u 12. minuti sudačke nadoknade.

Tadić je probio po krilu uputivši povratnu loptu u sredinu do Amrabata koji je pogodio za pobjedu. Inače, završetak susreta obilježila je jedna scena našeg Dominika Livakovića i ekscentričnog Josea Mourinha.

Fenerov trener Jose Mourinho burno je proslavio pobjedu. Portugalac je utrčao na travnjak bacivši se na tlo, a igrači i stručni stožer su ga poklopili slavivši važna tri boda. Dominik Livaković je branio za goste, dok je Borna Barišić igrao za Trabzon od 89. minute. Mislav Oršić nije

nastupio za domaći sastav. Fenerbahče je ovim rezultatom smanjio bodovnu razliku za vodećim Galatasarayem na pet bodova. Galatasaray vodi sa 28 bodova, Fenerbahče ima 23, a Samsunspor 22 boda. Trabzonspor je na 11. mjestu sa 12 bodova.

Inače, Fenerbahčeov trener Jose Mourinho burno je proslavio važnu pobjedu. Karizmatični Portugalac je utrčao na travnjak, uklizao je, ali onda se spotaknuo i pao na travnjak. Dominik Livaković mu je prvi uletio u zagrljaj, a onda su ga poklopili ostali igrači turskog velikana.

Hrvat u paru s Nizozemcem osvojio Masters u Parizu

Mektiću i Koolhofu je ovo treći Masters 1000 naslov ove godine

Hrvatski tenisač Nikola Mektić s Nizozemcem Wesleyem Koolhofom osvojio je naslov pobjednika u konkurenciji parova na ATP Masters 1000 turniru u Parizu, oni su u �inalu svladali britansko-češku kombinaciju Lloyda Glasspoola i Adama Pavlaseka sa 3-6, 6-3, 10-5.

Mektiću i Koolhofu je ovo treći Masters 1000 naslov ove godine, bili su pobjednici u Indian Wellsu i Šangaju, a usto imaju i naslove iz Aucklanda i Rotterdama te su tako postali prvi par s pet osvojenih naslova u 2024.

Za Mektića i Koolhofa ovo je bio 10. zajednički �inale u karijeri i šesti naslov, 2020. su osvojili ATP Finale, a usto imaju i četiri poraza u �inalima, po dva 2020. i 2024. Mektiću je trijumfom u Pa-

rizu stigao do 30 osvojenih naslova u karijeri, od toga je 10 osvojio na Masters 1000 turnirima.

U prvom setu hrvatsko-nizozemska kombinacija nije iskoristila jedinu “break-loptu” kod izjednačenja u sedmoj igri da bi u sljedećem gemu Mektić upao u krizu prvog servisa i to platio gubitkom te igre što se pokazalo ključnim u toj dionici igre.

Mektić i Koolhof su u dru-

gom gemu drugog seta propustili tri vezane “break-lopte”, ali su kod 3-3 spasili dvije prilike suparnika za “break” da bi potom odmah oduzeli servis Glasspoolu i Pavlaseku te stekli odlučujuću prednost. Od samoga starta odlučujućeg “tie-breaka” Mektić i Koolhof su bili u prednosti, da bi u samoj završnici upravo Mektić s nekoliko odličnih voleja i reterna okončao posao.

Izbornik Dagur Sigurdsson

Nikola Mek�ć i Wesley Koolhof

Mourinho na travnjaku

Luka Plan�ć

U Rapidu je dobio minutažu, prostor i povjerenje, a sve to koristi na najbolji mogući način

Dion Drena Beljo u proteklih se godinu i pol dana našao u raritetnoj situaciji. U lipnju 2023. izgledalo je kao da snovi postaju stvarnost, izbornik Zlatko Dalić pozvao ga je među Vatrene za završnicu Lige nacija. Vinkovčanin je stigao s pretpoziva umjesto ozlijeđenog Gvardiola i premda nije nastupio u pohodu na srebro, bio je to jasan signal da je Beljo “tu negdje” i da će ga izbornik dodatno promotriti.

Tako je i bilo, ubrzo će Beljo upisati prve i jedine nastupe za Hrvatsku. U porazima protiv Turske i Walesa u kvali�ikacijama za EP dobio je ukupno 55 minuta, u utakmicama kojih se sjećamo kao potpunog podbačaja reprezentativnog kolektiva, tako i neuspješnog testa za Belju, Petra Musu i Josipa Brekala, napadače koji su dobili značajniju šansu ususret ozljedama Perišića, Kramarića i Ivanušeca. Teško siromaštvo, a onda eksplozija

Koliko su stvari u “slučaju Beljo” pošle “ukrivo” najbolje pokazuje popis objavljen pet mjeseci kasnije - centarfor ne samo da se izgubio iz misli Zlatka Dalića, nego ga među izabranike nije uvrstio ni Dragan Skočić u U-21 selekciji uoči euro-kvali�ikacija protiv Andore i Portugala. Beljin nestanak iz kockastog izdanja plod je teškog vremena u prvoj mu cjelovitoj sezoni (2023./2024.) u Augsburgu, no u međuvremenu ga je Ivica Olić vratio među mlade, a ondašnja kriza vinkovačkog egzekutora danas se ne nazire ni u tragovima. Štoviše, Beljo u Rapid Beču, gdje boravi na jednogodišnjoj posudbi iz Augsburga s mogućim otkupom, podsjeća na onog ‘killera‘ kojeg smo ne tako davno podvlačili kao barem pristojnu nadu hrvatskog nogometa.

U proteklih mjesec dana 22-godišnjak je, zbrojimo li nastupe za klub i U-21 reprezentaciju, u osam utakmica zabio sedam pogodaka i udijelio jednu asistenciju. Ukupno gledano, u aktualnoj sezoni Beljo pod grbom austrijskog kluba broji 12 golova u svim natjecanjima. Nastavi li tim tempom, izjednačit će ili prestići najučinkovitiju sezonu karijere (2021./2022.), kada je u dresu Istre 1961 “eksplodirao” i utrpao 20 golova u 37 utakmica.

Valja naglasiti i da izvrsne numere stižu nakon teškog siromaštva - u prošloj sezoni zabio je tek dva gola za Augsburg.

PREPOROD HRVATSKOG EGZEKUTORA

Odbio Dinamo i Hajduk, a sad trese mreže u bečkom Rapidu

Bio je to ipak ispravan izbor

Posljednji pogodak stigao je u subotu, Beljo je u završnici susreta udarcem s bijele točke zaradio Rapidu bod na gostovanju kod lidera Sturma.

Bod je vrijedan znatno više znajući da je Rapid od 39. minute igrao s igračem manje, stoga je trener Sturma Christian Ilzer mogao biti samo nezadovoljan, a upravo je Belju podvukao kao najzahtjevniju prijetnju.

- Fizički je jak i vrlo težak za čuvanje, no moji igrači

morali su ga bolje paziti, pogotovo na visokim loptamakazao je Ilzer. Beljo je, dakle, u Austriji doživio potpuni preporod. Ljetos se mnogo govorilo o izborima, no napadač je u intervjuu za SN i sam kazao da “odlazak u austrijsku Bundesligu ne smatra korakom unazad”. Morao je Beljo “pobjeći” iz Augsburga jer druženje s Jessom Thorupom, trenerom koji je stigao kod Nijemaca u listopadu 2023. (devet mjeseci nakon Hrvata) jednostavno nije imalo smisla.

Vatrene

Danac je odmah odredio Phillipa Tietza kao prvu špicu, a nedugo zatim okrenut će se varijanti s dva napadača kako bi golu približio Ermedina Demirovića, čovjeka koji će završiti sezonu s 15 ligaških pogodaka i prijeći u Stuttgart za 21 milijun eura. Za to vrijeme, bivši igrač Osijeka skupljao je “mrvice” i shvatio da WWK Arena, barem zasad, nije mjesto pod suncem.

Čuli su i Dinamo i Hajduk da Beljo traži posudbu, izvijestili smo ljetos da je potencijalna transfer-priča snažila na znatno većoj razini od samog interesa dvaju hrvatskih klubova, no Belji su u Rapidu obećali startnu postavu i taktičke mehanizme koji izvrsno odgovaraju njegovim odlikama. Zato ih nije želio odbiti. U konačnici, austrijska Bundesliga stilom igre svakako je bliža Nijemcima nego što je to HNL.

Stoga, više je razloga zašto je odabir Austrije ispred Hrvatske bio logičan, a danas se pokazuje potpuno ispravnim. Beljo je u Rapidu dobio minutažu, prostor i povjerenje, uz to i igre u Konferencijskoj ligi. Sve što mu treba da se vrati “na traku”. Jednom prilikom kazao je i da je ime Dion dobio po Dionizu, između ostalog grčkom bogu fešti i plodne zemlje. Austrijsko tlo svakako se za Belju ispostavlja plodnim, a kako stvari stoje, mogao bi Beljo navijačima organizirati još mnogo fešti u aktualnoj sezoni.

Modrić je na snimci uzeo loptu i onda suigračima pokazao gdje će je odaslati… vanjskim dijelom noge silovito je opalio

Kao vino - što je stariji to je bolji. Luka Modrić iz dana u dan zbog svojih nogometnih kvaliteta i sjajnih utakmica i dalje plijeni pozornost domaćih i stranih medija.

Godine mu ne treba spominjati, ionako im prkosi

Modrić izveo čaroliju i skupio milijun lajkova, naklonio mu se i Mbappe

uvijek na isti način. Kvaliteta, rad, marljivost, zalaganje... Možemo nastaviti nabrajati sve ono u čemu je kapetan hrvatske nogometne reprezentacije već godinama na prvom mjestu.

Kapetan Vatrenih, ali i Reala, sprema se za nove utakmice. Nakon teškog poraza u El Clasicu od Barcelone, kraljevski klub ovoga tjedna nije igrao prvenstvenu utakmicu.

Razlog tome je što je to trebalo biti gostovanje kod Valencije koje je odgođeno zbog strašne katastrofe koja

Hezonja

je zadesila taj dio Španjolske.

Ipak, Modrić je i na jednom od treninga Reala pokazao što sve može s loptom. Na jednu je objavu kraljevskog kluba “palo” i više od milijun lajkova. Naklonio se našem maestru i Kylian Mbappe. Modrić je na snimci uzeo loptu i onda suigračima pokazao gdje će je odaslati. Loptu je namjestio pred golom, nakon čega ju je svojim specijalnim potezom, vanjskim dijelom noge silovito opalio.

Fanovi Reala na Instagramu su se oduševili.

dominirao u gostujućoj pobjedi Reala

Hrvatski izbornik Sesar može biti zadovoljan s igrama koje Hezonja pruža

Uponajboljoj ovosezonskoj predstavi madridskog euroligaša, u rutinskoj pobjedi u domaćem prvenstvu u Murciji (85:64), najbolji realovac bio je Mario Hezonja. Hrvatski reprezentativac ubacio je 21 koš, šutirajući iz igre 7 od 13, uključujući i pet trica.

Uz Hezonju, igru kraljevskog kluba nosili su još i veteran Sergio Llull (16 koševa), razigravač Facundo Campazzo (13 koševa) te centar Walter Tavares (10 koševa, 9 skokova, 3 blokade i 3 asistencije).

Trener Reala Chus Mateo u ovoj utakmici nije mogao računati na Andresa Feliza (stopalo), Usmana Garubu (noga), Sergea Ibaku (bolest) i Džanana Musu (gle-

žanj) a nastupio nije niti Xavier Rathan-Mayes. Hrvatski izbornik Josip Sesar može biti zadovoljan s igrama koje pruža najbolji hrvatski košarkaš za 2023. godinu, Hezonja neće moći igrati prvu kvali�ikacijsku utakmicu protiv BiH za Eurobasket 21. studenog u Zagrebu jer isti dan madridski klub igra euroligašku utakmicu protiv Albe. No, zato će igrati u uzvratnom susretu tri dana kasnije u Sarajevu.

Dion Drena Beljo proživljava lijepe dane u Beču

Beljo igra za mlade

Mario Hezonja

Luka Modrić

Marca ističe da nekadašnji igrač zagrebačkog Dinama zabija svakih 54 minute u prosjeku

Dobar dio prošlog ljeta navijači Barcelone debatirali su je li Nico Williams rješenje koje treba klubu ili je to možda Dani Olmo. Većina njih, piše Marca, smatrala je da bi krilni napadač Athletica trebao biti taj, no na kraju su “odluku donijeli sportski direktor kluba Deco i trener Hansi Flick, koji su navijali za dolazak Leipzigovog igrača. Nakon šest utakmica, nitko ne sumnja u ispravnost te odluke”.

Olmo se vratio u početni sastav Barcelone u gradskom derbiju s Espanyolom i odlučio ga s dva postignuta gola u pobjedi 3:1. Ono što Marcu posebno čudi je Olmova sposobnost zabijanja.

“Nitko na to nije računao, nije to nudio u prijašnjim klubovima”, piše o 26-godišnjem veznjaku koji je na pet golova u pet ligaških utakmica za Barcu. Zabio je u svakoj utakmici u kojoj je igrao barem jedno poluvrijeme, a nije zabio samo Realu u 25 odigranih minuta.

On u svakoj utakmici ponudi nešto posebno navijačima, nastavlja se u tekstu i podsjeća na njegova doda-

MODRIH BLISTA

Barca pogodila s Olmom, bolji i od svih očekivanja

vanja vanjskim dijelom kopačke i petom. Ono što radi na utakmicama dovoljno je za to “da cijelo vrijeme plješćete”.

U drugom tekstu koji veliča Olmove nastupe ističe se da je njemu potrebno najmanje minuta za postizanje gola u konkurenciji svih igrača iz pet najjačih europskih liga. Svojih pet golova postigao je iz ukupno 13 udaraca, od čega sedam udarca koji su išli unutar okvira. Samo jedan njegov pokušaj zaustavio je golman.

Marca potom ističe podatak koji smatra još impresiv-

nijim, a to je da nekadašnji igrač zagrebačkog Dinama zabija svakih 54 minute u prosjeku.

Među svim igračima liga Petice koji su odigrali minimalno 250 minuta ne postoji igrač kojem je potrebno manje za postizanje gola. Sljedeći je na toj listi, s golom svake 62 minute, Villarrealov Ayoze Perez. Podsjetimo, Olmo je kao 15-godišnjak iz Barcelone došao u Dinamo, tu se a�irmirao kao igrač, odakle je prešao u Leipzig, a na kraju je sada u Barceloni, svojoj Kataloniji.

Perišić zabio prvijenac za PSV

Nakon utakmice je dobio visoke ocjene i pohvale za nastup

Ivan Perišić (35) nije mogao izabrati bolji trenutak za prvijenac u dresu PSV-a. Iako je njegova momčad izgubila u derbiju od Ajaxa (32), Perišić je zabio za vodstvo svoje momčadi 1-2 u 54. minuti. Lijepo je pogodio lijevom nogom iz prve s nekih 18 metara i oduševio nizozemsku javnost.

Nakon utakmice je dobio visoke ocjene i pohvale za nastup, pa je tako po Voetbal Internationalu dobio 7,5 za nastup, a najbolje ocijenjeni nakon njega u redovima PSV-a su Noa Lang i De Jong s ocjenom 6,5. Ajaxom Josip Šutalo dobio je 7,5, kao i Perišić.

“Pokazao je drugo lice,

odlično zamahnuo i gledao kako njegov udarac nestaje u donjem desnom kutu. Golman nije imao šanse obraniti Perišićev šut”, napisao je Pzc.

“Perišićev učinak bio je presudan za PSV, posebno uzimajući u obzir važnost utakmice i rivaliteta. Perišić

je ovim golom učvrstio ulogu ključnog igrača”, dodajte Headliner.

Ovo je PSV-u bio prvi poraz u Eredivisie nakon 10 pobjeda na startu prvenstva. I dalje je vodeća momčad lige s 30 bodova, dok je Ajax drugi s pet manje.

Za razliku od HNL konkurencije, Dinamo ima i europske izazove, a Hajduk je bolji nego prošle sezone

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dinamo je pobjedom protiv Šibenika i porazom Hajduka u Varaždinu uspio razliku za najvećim rivalom smanjiti na četiri boda.

Iako je to puno bolja situacija nego je bila prije par dana, opravdano se u javnosti postavlja pitanje kako to da je Dinamo, s toliko širokim kadrom i otprilike 35 milijuna eura koliko će mi-

Kako je moguće da je Hajduk

ispred Dinama na tablici?

nimalno zaraditi od UEFA-e nakon trećine prvenstva iza konkurencije koja je doživjela toliko potresa i kojoj se praktički cijelo vodstvo i sportski segment promijenio u zadnja tri mjeseca. Objašnjenje tog fenomena je zapravo vrlo logično.

Za razliku od HNL konkurencije, Dinamo ima i europske izazove. Osim toga, prošle sezone igrao je u znatno slabijoj Konferencijskoj ligi, a sada igra Ligu prvaka, koja u novom formatu ima osam garantiranih utakmica u ligaškom sustavu, dvije više nego prošle sezone u europskim natjecanjima.

Te utakmice iscrpljuju, pa kad biste morali prognozirati koje su one najrizičnije za Dinamo u HNL-u, opravdano i logično biste pretpostavili da su to susreti nakon teških europskih gostovanja.

Poslije poraza od Bayerna u Münchenu Dinamo je primio četiri komada u Koprivnici, a isto se dogodilo i protiv Osijeka nakon gostovanja kod Red Bulla. Plavi vrhunac forme, u �izičkom smislu, uvijek tempiraju za početak sezone i odlučujuće utakmice za ulazak u europska natjecanja. Nakon toga Dinamo ulazi u fazu pada forme, koja se, ovisno o drugim faktorima, može više ili manje osjetiti i ostaviti posljedice.

Prošle sezone Dinamo je početkom listopada upao u krizu, a do sredine listopa-

da je u deset utakmica pobijedio u samo tri, od čega jednom u kupu niželigaša Oriolika. Dvaput je remizirao, a izgubio je čak pet puta uključujući i poraz protiv Ballkanija, Hajduka i Viktorije Plzen (dvaput).

Drugi razlog zaostatka je to što je Hajduk bolji nego prošle sezone, barem sudeći prema prvoj trećini prvenstva. Bijeli ne igraju naročito briljantno, ali su izrazito organizirani u fazi obrane, tvrd su suparnik svima, a dvije ekstra klase rade razliku.

Rakitić bez problema može kontrolirati tempo utakmice iz dubine, a Livaja je u zadnjoj trećini terena daleko najproduktivniji igrač lige. Gennaro Gattuso zauzeo je vrlo rezolutan stav po pitanju discipline i pokazuje se da to zasad jako odgovara momčadi kojoj su mnogi zamjerali što su se vođe u svlačionici, a posebno Livaja, postavljali iznad trenera.

Hajduk je izgubio u Varaždinu nakon čak 11 kola bez poraza, ali i u tom nizu Hajduk je pokazao da je daleko od nedodirljivog i takav tempo osvajanja bodova (2.45) bit će jako teško zadržati. Na isti način na koji je Hajduk bio na vrhuncu forme i sve mu je išlo na ruku, a kod Dinama je sve bilo suprotno, stanje će i po tom pitanju prije ili kasnije doći u ravnotežu.

Konačno, problem je i Dinamov kadar i način igre. Iako njegovi treneri uporno (sasvim opravdano) ponavljaju kako je Dinamu HNL otac i majka, i Jakirović i Bjelica uglavnom pokušavaju preslikati tranzicijski nogomet koji Plavi igraju u Europi i na domaće prvenstvo.

To je sad dokazano neuspješna formula protiv suparnika koji se puno češće brane i ne ostavljaju Dinamu prostor iza leđa i Plavi moraju biti ti koji će inicirati igru i tražiti višak u ligi.

Dinamo ima daleko najširu klupu u ligi, ali koliko god to kontradiktorno zvučalo, ona mu sada stvara probleme. Izvan udarnih 11 igrača, Dinamo nema de�iniranu užu rotaciju, igrače koje je provjerio, kojima daje minute i kojima u svakom trenutku može dati povjerenje da zaigraju u bilo kojoj utakmici od početka.

Teško je probavljivo što Dinamo tri dana nakon utakmice u Ligi prvaka primi četiri gola u HNL-u, a na klupi ima Petkovića, Roga, Ademija, Stojkovića, Špikića, Cordobu, Kačavendu i Theophile-Catherinea.

Svaki od njih igrao bi u bilo kojem drugom klubu u ligi, a dobar dio njih bi i nosio igru. Sve u svemu, alarm je kod Plavih upaljen, ali je utakmica u Šibeniku solidan indikator da su ga svi shvatili ozbiljno

Dinamo treba promijeni� s�l igre u HNL-u

Sjajni Dani Olmo

Ivan Perišić

Dinamo je pobjedom u Šibeniku od 4:0 poslao snažnu poruku. Rijeka je uz muke, ali slatko slavila u Puli. Oba kluba su se time primaknula Hajduku

Marin TOMAŠ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Dinamo je pobijedio Šibenik s 4:0 u gostima. Plavi su krenuli jako dobro, a u vodstvo ih je već u 11. minuti doveo Sučić koji je sjajno volejem zabio s 20 metara. U nadoknadi prvog dijela domaći igrač je neoprezno startao na Ademija, a Kulenović je penal pretvorio u pogodak.

U 49. minuti Kulenović na asistenciju Kačavende zabija svoj osmi gol ove sezone i izjednačava se s Livajom na vrhu ljestvice strijelaca. Konačnih 4:0 je postavio Mbuku nakon nove asistencije Kačavende.

Slaven Belupo je u gostima svladao Lokomotivu s 1:0. Čovjek odluke bio je Grgić koji je zabio u 32. minuti na lijepu asistenciju Nestorovskog.

Osijek je pobjedom protiv Gorice (2:0) dokazao da je kriza iza njega. U tvrdoj utakmici je mreže načeo Leš koji u 34. minuti neoprezno skreće loptu u svoj gol. Osijek je kontrolirao utakmicu i imao nekoliko šansi, a u 90. minuti je Jakupović proigrao Pušića koji je potvrdio tri boda. Rijeka je slavila u Puli kod Istre (0:1). U prvom poluvremenu smo gledali jako malo prave igre, ali je zato to bio festival prekršaja, njih čak 23 od čega ih je šest kažnjeno žutim kartonom. Ni u nastavku momčadi nisu uspijevale doći do šansi, a susret je prelomio Fruk iz slobodnog

Ivanušec zabio za Feyenoord

TVaraždin golčinom bivšeg djeteta

Hajduka potopio Hajduk

‘Ne želim pesimizam’

rener Feyežoorda Brian Priske pohvalio je Luku Ivanušeca nakon što je postigao prvi pogodak sezone. Hrvatski ofenzivac zabio je u pobjedi Feyenoorda od 3:2 nad AZ-om u 11. kolu Eredivisie.

“Jako sam sretan zbog njega. Morao se nositi sa situacijom u kojoj nije često igrao. Zaslužio je poštovanje nakon što je ovako odigrao. Bio je igrač odluke”, rekao

je Priske. AZ je vodio 1:0, ali Feyenoord je kreirao preokret velikim dijelom zahvaljujući Ivanušecu, koji je u 63. minuti pogodio za 2:1. Ivanušec se po lijevoj strani sjurio prema golu i mirno gurnuo loptu pored vratara.

U igri je bio do 74. minute. Dodajmo da je ovo hrvatskom nogometašu bio tek drugi start u sezoni za klub iz Rotterdama.

Nakon prvog poraza u ligi, trener Hajduka Gennaro Ga�uso nije očajavao. “Nismo bili najbolji večeras, ali nismo večeras izgubili prvenstvo, kao što ga nismo osvojili u prošlom kolu. Ne želim vidje� nijednu glavu dolje, ne

Tablica

želim pesimizam, idemo dalje svojim putem. Ako se traži krivac za ovaj poraz, to nisu igrači, to sam ja. Ovo je samo prometna nesreća na našem putu”, poručio je.

Nijemci pišu da je Majer zadobio puknuće bedrenog mišića, neće nastupati barem dvije sljedeće utakmice

Hrvatski ofenzivac Lovro Majer (26), koji se prije tjedan dana vratio na teren nakon dvomjesečne stanke zbog ozljede gležnja, u subotu je ponovno morao biti zamijenjen nakon što je odigrao samo 11 minuta za Wolfsburg u prvenstvenom dvoboju s Augsburgom koji je završio 1:1.

Wolfsburger Allgemeine Zeitung donosi kako Majera neće biti na terenima sljedećih nekoliko tjedana. Nijemci pišu da je Majer zadobio puknuće bedrenog mišića. Majer će propustiti sljedeću ligašku utakmicu kod Heidenheima, ali i protiv Union

udarca koji je krasno prebacio živi zid u 76. minuti. Varaždin je s 1:0 bio bolji od Hajduka kod kuće. Domaćin je odigrao puno bolje u prvom dijelu i imao je nekoliko izglednih šansi koje su Mitrovski i Belcar upropastili lošim odlukama u završnici. Ipak, u 43. minuti je Šego odapeo loptu s 25 metara i zakucao ju u rašlje Kalinićevog gola.

Hajduk 12 8 3 1 20-7 27

Rijeka 12 6 6 0 19-4 24

Dinamo 12 7 2 3 28-15 23

Osijek 12 6 1 5 18-15 19

Varaždin 12 5 4 3 10-7 19

Istra 1961 12 3 3 6 8-19 12

Šibenik 12 3 3 6 9-22 12

Gorica 12 3 2 7 11-19 11

Slaven Bel. 12 2 3 7 11-17 9

Lokomotiva 12 2 3 7 11-20 9

U nastavku se Hajduk malo trgnuo, ali je imao samo jednu pravu šansu i to kad su Uremović, a onda i Melnjak, nakon kornera pucali prema vratima Varaždina, no lopta je odbijena s gol-linije. Imao je Varaždin par šansi za slomiti utakmicu, nije ih iskoristio, ali se do kraja uspješno obranio.

Majer ponovno ozlijeđen, otpao i za Vatrene

Berlina. Hrvatski reprezentativac mogao bi izostati oko mjesec dana. Za reprezentativne akcije protiv Škotske i Portugala Majer je bio na pretpozivu izbornika Zlatka Dalića, no sada je i de�initivno otpao.

“Namjerno ga nisam stavljao od početka s obzirom

na njegovu dugu pauzu. Sad se moramo suočiti s vrlo teškim gubitkom”, rekao je Wolfsburgov trener Ralph Hasenhüttl.

Majer je u Wolfsburg stigao u kolovozu 2023. godine za 25 milijuna eura iz francuskog Rennesa. Dosad je za njemački klub upisao 40 na-

stupa. Zabio je sedam golova te pet puta asistirao.

Augsburg je u Wolfsburgu vodio do 83. minute pogotkom Tietza iz 34. minute, a onda je Amoura donio bod domaćoj momčadi. Vratar Augsburga Nediljko Labrović imao je pet obrana i bio je jedan od najboljih u svojoj momčadi.

Kristijan Jakić je odigrao cijelu utakmicu na poziciji zadnjeg veznog. Augsburg je privremeno skočio na 10. mjesto s 11 bodova, a Wolfsburg je s dva boda manje na 13. poziciji.

Ovakav razvoj situacije velika je šteta za Majera. Jedno vrijeme je bio u prvoj postavi Wolfsburga, pružao je i odlične partije za Hrvatsku, a onda su uslijedile ozljede koje nikako da prestanu. Za nadati se je kako će se uskoro oporaviti.

Lovro Majer

Gennaro Ga�uso

Kiks Bijelih u Varaždinu

RENT

Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault