The Croatian Herald 4th December 2024

VJESNIK Hrvatski

ŽELJKO DOGAN

Ako Hrvatima nije problem to što im je Milanović najpopularniji političar…

Str. 5

Rasplesana zabava u božićnom izdanju

Bogata nagradna tombola je one najsretnije dodatno razveselila

Društvo umirovljenika

Melbourne Croatia priredilo je u subotu, 30. studenoga, svoju godišnju zabavu u društvenim prostorijama

Nogometnog kluba Melbourne Croatije. Društvo je zabavu priredilo uoči božićnih blagdana kako bi njegovi članovi i njihova rodbina i prijatelji zajedno uživali u još jednoj zajedničkoj večeri. Oko 160 uzvanika družilo se nakon bogate večere uz pjesme izvrsnih glazbenika benda „4 kuma“.

AUCKLAND, MISIJA

Dugih 120 godina vjere i vjernosti

Misno slavlje predvodio je aucklandski biskup mons. Stephen Lowe

Gotovo tri stotine hrvatskih katolika iz Aucklanda i drugih dijelova Novoga Zelanda sudjelovalo je u nedjelju, 1. prosinca, u

aucklandskoj crkvi sv. Mihaela na proslavi 120. obljetnice djelovanja Hrvatske katoličke misije u Aucklandu. Na slavlju su bili i veleposlanica Republike Hrvatske u Australiji i Novom Zelandu Betty Pavelich, zastupnica u novozelandskom parlamentu Tanya Unkovich…

AHDU, SKUPŠTINA

Podsjetnik na skromne početke, ostvaren razvoj i uspješna 2024. godina

Str.14

SPORAZUM O RAZUMIJEVANJU JUŽNE AUSTRALIJE I RH

Proslava otvaranja novog Konzulata RH u Adelaideu

Gosp. David Tudorović imenovan je počasnim konzulom RH u Južnoj Australiji

Vlade Južne Australije i Republike Hrvatske potpisale su Sporazum o razumijevanju o jačanju daljnje suradnje ovih dviju vlada.

Sporazum je potpisan na sastanku na kojem su sudjelovali premijer Južne Australije gosp. Peter Malinauskas i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, dr. Gordan Grlić-Radman.

Australija i Hrvatska njeguju prijateljske odnose otkako je Hrvatska kao europska država službeno priznata 15. siječnja 1992. godine.

Službeno otvaranje Hrvatskog konzulata u Adelaideu u Južnoj Australiji značajan je korak u razvoju ovih odnosa, a tom prilikom gosp. David Tudorović imenovan je počasnim konzulom RH u Južnoj Australiji. Ceremonija je održana u staroj zgradi parlamenta Južne Australije u utorak 26. studenoga 2024. Južna Australija može se pohvaliti velikom hrvatskom zajednicom koja se istaknula u raznim područjima djelovanja. Str. 13

Hajduku derbi na Poljudu, opet je na +7 ispred Dinama NOGOMET, HNL

Str. 3

Otvoren Advent u Zagrebu

Tradicionalnim paljenjem prve adventske svijeće na Manduševcu u subotu je i službeno otvoreno još jedno izdanje mnogima omiljene manifestacije - Adventa u Zagrebu. Grad je prepun ljudi, ima puno turista, posjetitelji se čak ni ne žale na cijene – pije se kuhano vino, jedu fritule, „debrecinke“, pleše, „špancira“…

Jastreb u HDZovim redovima: Od Tuđmana se nitko nije usudio izreći ovako direktan stav

Str. 31

Piše: Zvonimir Hodak

Zaboravila dignuti ručnu, pa trčala za automobilom

Na Facebook stranici Prometne zgode i nezgode objavljen je dramatičan video koji je na sreću završio samo s materijalnom štetom, ali mogao je puno gore. Naime, žena sa snimke vjerojatno je zaboravila podignuti ručnu kočnicu na automobilu koji je bio na uzbrdici.

Krenuo je unazad gotovo u istom trenutku kad je ona izišla iz vozila, pa je nesretna žena trčala za automobilom kojem su još bila otvorena vozačeva vrata i pokušavala spriječiti kaos, ali nije uspjela.

Policija je objavila da je u četvrtak prijepodne osobni auto naletio na četiri druga automobila i da nije bilo ozlijeđenih.

“Mogla je glavu izgubit zbog običnog lima… To se zove nepromišljenost. Nikada, ama baš nikada se ne pokušava zaustaviti auto ako počinje sam ići. Spašavaj sebe i druge oko trenutačne situacije, a lima

ima i bit će ga…”, jedan je od komentara. Mnogi su primijetili kako nitko od vozača nije stao i pokušao pomoći.

“Jadna žena, nadam se da je prošla bez ozljeda a ovi neljudi sto nisu stali da joj pomognu neka se srame”, piše jedna.

“Djevojka se nije mogla izvući od vrata, ako ja dobro vidim. U svakom slučajuhvala Bogu živa glava”, branio je jedan nesretnu ženu.

Srećom, situacija nije rezultirala težim posljedicama za vozačicu ili druge sudionike u prometu. Incident je završio s lakšim ozljedama vozačice i značajnom materijalnom štetom.

Nepažnja može dovesti do ozbiljnih nesreća, poput slijetanja vozila u more, što se posebice često događa tijekom turističke sezone, rijeku ili provaliju, a u najgorim slučajevima i do stradavanja osoba.

Ponica Rozi i konj Thor…

UGorskom kotaru i ovoga prosinca svi su se potrudili da, bez obzira hoće li biti snijega ili ne, osiguraju mještanima, ali i sve brojnijim gostima, barem malo adventskog ugođaja. Mnogi su krenuli u Delnice gdje se svake godine upriličuje popularna adventska bajka. Ima mnogo sadržaja, od ukrasa do rukotvorina, u tim pričama sudjeluju i stari, ali i mladi. U Parku kralja Tomislava bila nasmijanu obitelj

Lipovac iz Tršća – Bojana, njegova sestra Jelenu, nećakinja Antoniju… a s njima su bili i njihovi ljubimci – ponica Rozi i konj Thor. Obitelj Lipovac je, naime, vlasnik Konjičkog kluba Magušar i već godinama su dio Delničke adventske bajke. Kada je o konjima riječ, i ove godine moguće je provozati se kočijom kroz delnički park. Jedino nedostaje snijeg koji je istina pao, ali se zbog južine brzo i otopio.

TRADICIJA NEKAD JELO SIROMAŠNIH, A

Tisuće ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva posjetilo je Karanac, odnosno tamošnju poljanu kod župne katoličke crkve svetog Donata

Nekoliko tisuća ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva posjetilo je Karanac, odnosno tamošnju poljanu kod župne katoličke crkve svetog Donata. Parkinga u bližoj i daljnjoj okolici nije bilo ”ni za lijek”, a od silnog mnoštva u jednom se trenutku nisu vidjeli ni štandovi s autohtonim, domaćim proizvodima slavonsko-baranjskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG).

Takvo mnoštvo u ovo baranjsko etno selo privukao je tradicionalni Zimski vašar koji zadnje subote u studenom već tradicionalno organiziraju Udruga čuvara starih zanata i Baranjska kuća, uz pomoć Turističke zajednice Baranje.

Sudeći po izjavama redovnih posjetitelja i procjenama organizatora, ovogodišnji Zimski vašar bio je do sada najposjećeniji. Od jutarnjih sati do ranog poslijepodneva, naime, posjetilo ga je više od 5000 ljudi, među kojima i nekoliko organiziranih ekskur-

Čvarakfest u Baranji: 5000 ljudi u gužvi, ‘planuli’ čvarci od 30 €

zija. Bilo im je svejedno jesu li čvarci tanki i dugački ili debeli i kratki. Važno je bilo da su – čvarci. Svježi. U Karanac je stiglo pet puta ljudi više nego što ih u njemu živi, dok je u Baranji tijekom vikenda teško bili naći smještaj. A da je zaista riječ o najmasovnijem vašaru do sada, dokaz je broj ”čvarak majstora” na Čvarakfestu koji se održava u sklopu Zimskog vašara. Vatre je pod kazane zapalilo 20-ak natjecatelja (ekipa) iz Baranje, Osijeka, Đakova,

Ne treba se razmetati s ukrasima

Mnogi su u dvojbi kakav adventski vijenac izabrati. Ksenija Miojević, omiljena ‘vrtlarica’ iz jedne cvjećarnice u Dubrovniku kaže da za ukras došašća itekako dobro može poslužiti obično deblo. A Kseniji je za vjerovati, za njom je 37 plodnih godina u aranžerstvu. - Kad bih ja kupovala adventski vijenac, odabrala bih komad drva s mahovinom, poneki mjenduo i �joku, malo ploda i par listova rogača.

Ništa kičasto, nikakvih lančića, neprirodnih šljaštećih materijala, samo prirodno i u skladu s tradicijom. Deblo se prepili popola da može stajati na trpezi i to je to. Ne treba se previše razmetati s ukrasima, kad nam je priroda toliko toga lijepog dala, na nama je upotrijebiti malo mašte da nastane čarolija –kaže ova iskusna cvjećarka koja uz nadolazeće blagdane ističe i ljepotu zelenih dekoracija za kuću.

Belišća, Valpova, Velikog Trgovišća… Komisija koja je radila u sastavu Vlado Grujić, Tomislav Rob i Adam Getoš najboljim je čvarcima proglasila one koje je istopila osječko-beketinačka ekipa Udruge Šuška.

Drugo mjesto pripalo je OPG-u Kraljik iz Belišća koji je već osvajao ”zlato” na karanačkim Čvarakfestovima i ostalim sličnim manifestacijama, dok su ”broncu” osvojili Zagorci iz Velikog Trgovišća. Teško je bilo, izjavili su članovi komisije, odlučiti čiji je čvarak najbolji, pa su odlučile samo nijanse.

Sele se iz Splita u Zagoru

Nekad su se gotovo svi selili iz sela u gradova. Zbog toga je Zagora ostala gotovo ispražnjena. Iz Sinja i Trilja išlo se u Split, iz Imotske krajine u Makarsku, Omiš... A sada se događa obrat. I to veliki. Oni koji su davno iz zagorskog dijela migrirali u Split, sada vraćaju natrag.

U još većem broju njihova djeca i unučad. Ali i oni koji s tim krajem prije nisu imale veze. Vjerojatno su tomu

doprinijeli i visoki novčani iznosi koje treba dati za stan u mjestima u priobalju, pogotovo u Splitu, gdje se sve što može iznajmljuje turistima. Sada mlade obitelji masovno odlaze iz Splita i vraćaju se u svoja malena mjesta u Zagori. Tamo grade kuće na svojim parcelama, a ako ih i kupuju, cijena nije visoka. Djeca mogu ići u vrtiće ili škole, prometnice su dobre za odlazak na posao. I život je, tako govore, ljepši…

Vrtlarica Ksenija Miojević

Idu mlade obitelji

Ugođaj iz Delnica

Bila je to prava pomama za čvarcima, skuplji su i od pršuta

I kobasice za nahrani� silno mnoštvo

Mogla je izgubi� glavu…

Otvoren Advent u Zagreba, upaljena prva svijeća

Grad je prepun ljudi, ima puno turista, posjetitelji se čak ni ne žale na cijene – pije se kuhano vino, jedu fritule, ‘debrecinke’, pleše, ‘špancira’…

Tradicionalnim paljenjem prve adventske svijeće na Manduševcu u subotu je i službeno otvoreno još jedno izdanje mnogima omiljene manifestacije, Adventa u Zagrebu. U sklopu svečanog otvorenja posjetitelji su uživa i u spektakularnoj izvedbi “Orašara” na ledu kojom je otvorena i popularna atrakcija Ledeni park, koji ove godine slavi i veliku 10. obljetnicu, a koja se poklapa i sa 150. obljetnicom klizanja u metropoli, dok e vrhunac večeri bio na Zrinjevcu gdje će na tisuće lampica zasvijetlilo u tamošnjim krošnjama.

Feštalo se i na Jelačić-placu gdje se smjestio Legendarni advent koji je svojim koncertom otvorio Psihomodo pop. Sve do 7. siječnja uživat će se u brojnim blagdanskim specijalitetima, glazbenom, zabavnom

te kulturnom repertoaru.

Guštat će se i na Strossmayerovu trgu gdje se vratilo Fuliranje, Oleander terasi hotela Esplanade uz Fooling around, Europskom trgu te po prvi put i onom Eugena Kvaternika. Sve se događa na čak 18 lokacija u gradu.

Nakon paljenja prve svijeće na adventskom vijencu na Manduševcu na Trgu bana Jelačića, gradonačelnik Tomislav Tomašević istakao

je “došlo uvijek ono najljepše doba godine za grad Zagreb, doba došašća, adventa, doba božićnih praznika i božićnog ugođaja kada cijeli naš grad ispuni toplina i zajedništvo”.

Poželio je svima da imaju puno vremena za najmilije, da poklone pažnju i vrijeme obiteljima i prijateljima, ali i da se svi sjete i onih kojima je potrebna pomoć. To je ono što je duh Božića, ovih blagdana, ali ne i samo ovog razdoblja nego i duh Zagreba, naglasio je.

“Neka nam je blagoslovljeno došašće”, poručio je kanonik i rektor katedrale Zagrebačke nadbiskupije mons. Zlatko Koren koji je predvodio obred paljenja prve adventske svijeće.

Uz mnoštvo posjetitelja, na svečanom otvorenju Adventa, bili su i brojni dužnosnici, među njima i gradonačelnik Budimpešte kao i ministar turizma Tonči Glavina.

Izrazio je zadovoljstvo što je Zagreb i ove godine prepoznat kao jedna od najljepših božićnih, adventskih lokacija u Europi i svijetu. Dodao je da se raduje što će se vidjeti “još jed-

ostanite sigurni Znajte svoj rizik od požara,

no lijepo, zimsko lice turističke priče Republike Hrvatske”. Ugledni CNN je, naime, i ove godine zagrebački Advent uvrstio u svoj popis 20 najljepših božićnih sajmova u svijetu Zagreb je te subote navečer bio prepun ljudi, došli su i brojni turisti iz okolnih zemalja, pilo se kuhalo vino, plesalo se, na tisuće ih je samo ‘španciralo’, jelo razne delicije, pa tako i neizostavne ‘debrecinke’, frtitule te brojne druge specijalitete. Novinari su sreli posjetitelje iz svih dijelova Hrvatske i brojnih okolnih zemalja i svi su bili oduševljeni. “Zasad je ovo perfektno, svake godine je sve bolje i bolje”, rekla je jedna posjetiteljica. “Moglo bi biti bolje eventualno da ima snijega”, dodao je jedan dečko. Ove godine se posjetitelji čak ne žale ni na cijene. “A što, ne idemo svaki dan”, “Ovo su posebne prilike”, govorili su o cijenama. “Ma nisu pretjerane cijene, ako nešto voliš... Svi se pripremamo za ovo doba, malo uštediš”, bili su dobro raspoloženi Zagrepčani i njihovi gosti ove godine.

Važno je zaštititi svoje voljene od šumskih požara i požara trave. Rani odlazak i preseljenje dalje od zahvaćenog područja uvijek je najsigurnija opcija.

Saznajte kako ostati siguran na vic.gov.au/fire-safety-croatian

je kako Izvedba ‘ Orašara’ na Ledenom parku

Paljenje prve adventske svijeće uz mnoštvo na Trgu bana Jelačića

TRIBINA GOVOR MINISTRA OBRANE DIPLOMATIMA O KOJEM SE UVELIKE

Rusiji ne možemo ništa, Mađarska je opasna poput Srbije, a što mi radimo? Trošimo milijarde na robotaksije i maslačke!

Ajmo kompletno

rasprodati sve što imamo i napravit ćemo tisuće vrtića u kojima neće biti nitko. A tko će braniti te vrtiće, te obitelji kada dođe do problema? Ta nezrelost naše politike je nevjerojatna, istaknuo je Anušić

Posljednjih dvadeset godina politike Europske unije u potpunosti je promašeno. Vodstvo EU provodilo je ružičastu politiku kojoj su svi dobronamjerni, svi su dobrodošli. (...) Ekonomski Rusiji ne možemo ništa. Nikakve sankcije na nju ne djeluju. (...) Mađarska je za Hrvatsku jednako opasna kao i Srbija. (...)

Izgovorio je to, među ostalim, ministar obrane Ivan Anušić na tribini «Sigurnosni i geopolitički izazovi svjetskog poretka» u organizaciji Hrvatskog diplomatskog kluba, koja je u utorak navečer održana u Zagrebu.

Anušić je na tribinu došao kao izaslanik predsjednika Vlade te je održao 10-minutni pozdravni govor. Bilo je to 10 minuta tijekom kojih je prvi put od agresije Rusije na Ukrajinu jedan potpredsjednik hrvatske Vlade iznio niz kritika na račun europskih vođa i njihova vođenja europskih politika.

Iznimno je skeptično govorio o onome što se događa na istoku Europe, ali se dotakao i Mađarske koju je ocijenio jednako opasnom za Hrvatsku kao što je i Srbija.

Na početku je utvrdio da se slaže s tvrdnjama kako Europa više nema lidera te je počeo kritizirati europsku politiku.

“Dvadeset godina europska politika u potpunosti je promašena. To je ružičasta politika. To je liberalna politika, protiv koje ja nemam ništa, ali imam protiv njihova stava kada govorimo o obrani, o temeljima svake države i temeljima kršćanstva na kojima Europa počiva i koje je ta Europa polako napustila. Napustila ih je odlazeći prema, kako ja zovem, ružičastoj politici u kojoj svi nose ružičaste naočale. Misle da su svi super, da su svi dobronamjerni, da su vi dobrodošli i da se ne moramo brinuti za budućnost, da ne moramo razvijati vojsku, kupovati oružje i raditi na sigurnosti. I gdje nas je to odvelo!?” upitao je retorički Anušić te zaključio da je to rezultiralo današnjom situacijom u Europi.

“S druge strane gledale su

Ministar obrane Ivan Anušić govorio je bez rukavica – mnogi se slažu s njim:

Ulaže se veliki novac u opremanje Hrvatske vojske

rati o oružju”.

Podsjetio je da je u posljednjih godinu dana kao ministar radio na opremanju i osnaživanju Oružanih snaga nabavama oružanih sustava za Hrvatsku vojsku. U tom kontekstu osvrnuo se na, kako je rekao, nezrelost naše politike u Saboru koja kritizira te nabave i tvrdi da se za taj novac moglo napraviti 10, 20 vrtića. “Da,

Anušić je analizirao vojni proračun Srbije koji će, prema njegovim riječima, sljedeće godine dostići oko 2,5 milijarde eura. “Za što se Srbija naoružava? Oni su tamo praktički polugladni. Ljudi rade za vrlo male plaće, mala je zaposlenost, ali proizvode i kupuju abnormalno puno naoružanja. Zbog čega? Nitko se ne naoružava bez veze

‘Milanović

nas politike s istoka i točno su znale što radimo. Ne radimo ništa. A oni su radili i spremali se za ovo. U ovom trenutku podaci koji stižu s bojišta, iz Rusije, i podaci koji stižu iz Europe poražavajući su za Europu. Mi uopće ne možemo stići njihovu proizvodnju naoružanja. Ekonomski im

ak�vno sudjeluje u onesposobljavanju naše vojske‘

Analizirajući sigurnosnu situaciju i položaj Hrvatske unutar NATO saveza, ministar obrane nije mogao zaobići poteze predsjednika Zorana Milanovića.

- Predsjednik države ak�vno sudjeluje u onesposobljavanju pripadnika naših Oružanih snaga odbijanjem da sudjeluju s našim NATO saveznicima diljem Europe i svijeta u mirovnim ak�vnos�ma. Kakva je to poruka hrvatske poli�ke prema našim saveznicima u Europskoj uniji i u NATO-u? Mi pokazujemo nevjerodostojnost, neprincipijelnost i nezahvalnost za ono što su pojedine članice NA-

TO-a, prije svega SAD, učinile za nas �jekom Domovinskog rata”, istaknuo je Anušić.

- Nije mi jasno da i dan-danas u Hrvatskoj postoje poli�čke opcije koje dovode Hrvatsku u situaciju da se moramo pravda� na summi�ma, na konferencijama na kojima sjedimo s našim saveznicima zašto se ponašamo kao 13. prase. Ili zbog čega se ponašamo kao netko tko može sta� uz bok s Orbánom ili danas-sutra s nekim drugim čelnicima Europe koji su u ovom trenutku vrlo opasni, prije svega za Hrvatsku. Ne samo Srbija, nego i Mađarska”, dodao je.

ne možemo ništa. Nikakve sankcije na njih ne djeluju. Rusiji čak raste BDP, a Europa ovisi o politici Sjedinjenih Američkih Država”, iznio je Anušić i zaključio: “Kao Europa doveli smo se u situaciju da smo možda najslabija karika u podjeli vlasti, u podjeli snaga, u podjeli utjecaja”. Ministar obrane posebno je bio kritičan prema raspodjeli europskog novca. “Europska unija unatoč upozorenjima potrošila je milijarde i milijarde na električna vozila, na autonomne automobile, na taksije bez vozača. Dovoljno je da napravite jedan mali elaborat i dobijete novac od Fonda Europske unije. Bio sam dugo načelnik općine i župan i najbolje ste novce dobili za zaštitu maslačaka na livadi, zaštitu pčela, određenih kukaca, riba u rijeci koje nitko ni na koji način ne ugrožava, ali su ogromni novci dati upravo za te stvari. Nikad niti jedna kuna za sigurnost, za pripremu na ovu situaciju koju sad imamo, za uređenje atomskih skloništa, za edukaciju ljudi... Za bilo što ako ne za oružje. Ako o oružju ne želimo razgovarati jer je za nas u europskoj ružičastoj politici jako stresno razgova-

Vremena koja dolaze tražit će puno ozbiljnije vođe Europe i svijeta jer ćemo imati sukob kakav svijet možda nikad nije imao. Nadam se da neće eskalirati do te faze, ali moramo biti spremni i odgovorni prvenstveno svom narodu koji od nas očekuje da ga zaštitimo

‘Ma,

nije shvatio da su mediji tu pa je govorio malo slobodnije‘

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se i na izjavu ministra Anušića koji je nedavno izjavio kako je Mađarska jednako opasna za Hrvatsku kao i Srbija te da Europa više nema lidera, dok je europska politika posljednjih dvadeset godina bila potpuno promašena, nazvavši je «ružičastom», liberalnom.

“ Anušić je bio na skupu, riječ je o Diplomatskom klubu u čijem su članstvu bivši hrvatski veleposlanici, bilo je 30-40 ljudi. Bilo je neformalno i nije shvatio da su mediji tu pa je govorio malo slobodnije”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da je politika HDZ-a i Vlade čvrsta zapadna orijentacija, čvrsto u EU-u i NATO-u.

“Jasno je da smo upravo mi ta Vlada koja je u proteklih osam godina izdvojila za obranu više nego sve ostale skupa”, također je dodao.

mogli smo. Ajmo kompletno rasprodati sve što imamo i napravit ćemo tisuće vrtića u kojima neće biti nitko. A tko će braniti te vrtiće, te obitelji kada dođe do problema? Ta nezrelost naše politike je nevjerojatna”, istaknuo je Anušić i zaključio da se vladajuća politika Hrvatske promijenila. “Svjesni smo opasnosti koje imamo. Ne da bismo nekoga ugrozili ili napali, nego da bismo prevenirali ono što nam se dogodilo 1991. godine. To je ključ svega”, poručio je ministar obrane. Potom se okrenuo analizi vojnog proračuna Srbije koji će, prema njegovim riječima, sljedeće godine dostići oko 2,5 milijarde eura. “Za što se Srbija naoružava? Oni su tamo praktički polugladni. Ljudi rade za vrlo male plaće, mala je zaposlenost, ali proizvode i kupuju abnormalno puno naoružanja. Zbog čega? Nitko se ne naoružava bez veze. Iz tog se razloga politika Europe mora promijeniti. Pod hitno”, naglasio je ministar obrane.

Prema njegovu mišljenju, cijela Europa i svijet ponovo su na velikim ispitima. “Vrlo ozbiljna vremena zahtijevaju vrlo ozbiljne, snažne i odlučne ljude. Mi smo potrošili dobra vremena koja su trajala poprilično dugo. Vremena koja dolaze tražit će puno ozbiljnije vođe Europe i svijeta jer ćemo imati sukob kakav svijet možda nikad nije imao. Nadam se da neće eskalirati do te faze, ali moramo biti spremni i odgovorni prvenstveno svom narodu koji od nas očekuje da ga zaštitimo”.

REAKCIJA PLENKOVIĆA

Zoran Milanović

Andrej Plenković

Anušić s načelnikom Glavnog stožera generalom Tihomirom Kundidom

Ako Hrvatima nije problem to što im je Milanović najpopularniji političar, onda je Hrvatska u velikom problemu

Puno stvari čovjeku padne na pamet kada dobije nesretnu želju napisati nešto o Zoranu Milanoviću.

Posebice kada u zadnje vrijeme u vodećim 'hrvatskim' medijima pročita da je u anketama on već godinama najpopularniji hrvatski političar i gotovo siguran pobjednik na skorim predsjedničkim izborima!?

Svaki put kada nešto tako pročitam nakon toga mi kroz mozak prostruji bolno pitanje -Zašto?

Znači li to da se većina hrvatskih birača i njihovi mladi naraštaji okreću protiv svega za što smo se u dvjema Jugoslavijama borili i u Domovinskom ratu izborili?

To je pitanje koje sam u svojim komentarima o Milanoviću postavljao puno više nego i jedno drugo još od njegovog izbora za čelnika SDP-a, nakon pjesama 'Druže Tito mi ti se kunemo' 'Od Vardara pa do Triglava' i 'Računajte na nas'..., koje su se na dan parlamentarnih izbora 2007. iz njegovog izbornog stožera na Iblerovu trgu do dugo u noć orile.

Pa onda kasnije, za vrijeme njegovog katastrofalnog premijerskog mandata, a poglavito nakon njegove iznenađujuće pobjede na prošlim predsjedničkim izborima nad iznimno sposobnom i domoljubno orijentiranom Kolindom Grabar Kitarović.

Čime to oni koji sebe zovu Hrvatima i žive u današnjoj Hrvatskoj, posebice ako su domoljubi i vjernici, opravdavaju toliku potporu i odanost političaru kojem je Tito draži od Tuđmana!? Koji je izbacio Tuđmanovu i Stepinčevu bistu iz predsjedničkih dvora jer prezire hrvatsko domoljublje i crkvu u Hrvata.

Kako to može ići jedno s drugim?

Zar je, za Hrvate karakteristična, kolektivna amnezija već postala toliko autodestruktivna da se većina njih više ni ne sjeća Milanovićevih šokantnih izjava i goleme štete koju je kao premijer nanio tamo nekom 'paradoksalnom' narodu i 'slučajnoj' državi kojom je upravljao kao predsjednik vlade prije samo desetak godina?

Kada se šprdao s braniteljima i stopostotnim invalidima Domovinskog rata nazivajući ih 'šatorašima' zato što su skoro godinu dana u nenormalnim uvjetima prosvjedovali ispred svog ministarstva u Zagrebu kako bi ga podsjetili da je njegova dužnost voditi današnju Hrvatsku u skladu s nacionalnim interesima i potrebama hrvatskog naroda, a ne željama svojih 'bivših' drugova i drugarica.

Kada je na njih slao specijalnu policiju da bi ih ponižavao i tukao za vrijeme prosvjeda

ispred crkve Svetog Marka. Kada je solio još nezarasle rane vukovarskih branitelja i stradalnika, nasilno srbizirajući ćirilicom njihov, u velikosrpskoj agresiji do temelja porušen grad. Tvrdeći da je 'ćirilica potreba Vukovara' a one koji su se u očaju i nevjerici opirali tome nazivao 'divljačkim šovinistima'....

Ovakvo Milanovićevo ponašanje i izjave u svakoj normalnoj zemlji zauvijek bi mu uništili političku karijeru, ali je iz nekog 'neobjašnjivog' razloga kod većine birača u Hrvatskoj on još uvijek daleko najpopularniji političar. I, po navijačkim anketama u 'hrvatskim' medijima, siguran pobjednik na skorim predsjedničkim izborima.

Ako su te ankete i približno točne onda to pokazuje koliko je većini naroda u Hrvatskoj nakon 2000-te medijski temeljito ispran mozak, a hrvatsko društvo ozbiljno bolesno. Čovjek zaista ostane zapanjen i šokiran kada vidi koliko je puno birača u Hrvatskoj spremno ponovo zaokružiti Milanovićevo ime za predsjednika i što je još gore, da mu popularnost u odnosu na druge protukandidate raste. Iako su i najslabije informirani birači do sada morali uvidjeti tko je Zoran Milanović i za čije interese radi.

I koliko god se trudili racionalno objasniti stanje svijesti onih Hrvata koji na izborima i u anketama popularnosti glasuju za Milanovića, na kraju ćete uvijek doći do zaključka da to jedino može biti posljedica 'bivšeg' jugoslavenstva kod hrvatskih ljevičara, notorne političke nezrelosti i nesloge kod hrvatskih desničara i naivnog nasjedanja na medijske manipulacije običnog naroda kojeg politika ne zanima puno, ali se na izborima voli inatiti.

Naravno, ne može ih se samo tako sve skupa strpati u isti koš kao žalosne jugonostalgičare jer su mnogi od njih odani vjernici i domoljubi, spremni u svakom trenutku žrtvovati se za Hrvatsku.

Ali je tim teže razumjeti zašto i nakon više od trideset godina života u slobodi na izborima sebi još uvijek na vrat tovare tragikomične političke �igure zabetonirane u bivšem sustavu poput Mesića, Josipovića, Milanovića... od kojih su jugokomunistički odgoj i privilegije napravile kompletan politički promašaj i opasnost za novostvorenu hrvatsku državu.

Ideja da bi neobraćeni 'bivši' Jugoslaveni povratkom na vlast mogli današnju Hrvatsku pogurati naprijed i donijeti joj neku bolju budućnost doista je mit i čista glupost. Čak i kada bi to i željeli, zbog dugova onima koji su ih iz pozadine organizirali,

Piše: Željko Dogan

�inancirali i progurali na vodeće pozicije oni ne smiju postati istinski hrvatski domoljubi niti se usredotočiti na postizanje hrvatskih nacionalnih ciljeva. Mogu li se dakle graditi novi odnosi, ozračje sloge i civiliziranog dijaloga u hrvatskom društvu dok se ne izvrši bezbolna izborna lustracija svih odnarođenih Jugoslavena s političke scene i svih ključnih pozicija odlučivanja?

Desetljeća ispiranja mozga u školama, na fakultetima i u obiteljima bivših jugo funkcionera uspjela su u Hrvatskoj proizvesti takvu klasu privilegiranih jugozombija u politici, gospodarstvu i medijima koje danas ne zanima žrtva i patnja koju je hrvatski narod na svom putu do današnje slobode podnio. Ne zanimaju ih ni temeljne vrijednosti koje su ga na tom trnovitom putu održale. Zanimaju ih samo privilegije koje donosi vlast i ugodan parazitski život na koji su u bivšoj Jugoslaviji navikli.

Dakle, obični narod koji im i dalje daje svoj glas na izborima, vlastitom voljom, sam sebi nanosi golemu štetu, održava 'bivše' stanje i pravi situaciju u današnjem društvu još nenormalnijom i zamršenijom.

Treba li vam očitijeg primjera za to od izbora 'normalnog' Milanovića za predsjednika na prošlim predsjedničkim izborima?

Dio objašnjenja za njegovu popularnost kod običnog naroda može se naći i u prijeziru prema politici i političarima općenito, u nezadovoljstvu stanjem u kojem se hrvatsko društvo nalazi, u endemskoj korupciji i nepotizmu naslijeđenim iz bivšeg sustava, u neučinkovitom funkcioniranju institucija, u osveti 'lopovskom HDZ-u'... Ali, svatko pri zdravoj pameti na temelju Milanovićevog ponašanja vidi i zna da za sve to on nije dio rješenja već njegovo zadržavanje na vlasti znači samo gomilanje još većih problema.

Iz aviona se vidi da taj narcisoidni oportunist nema empatije za hrvatsku državu i narod. Nema jasnih ciljeva i načela. Nema programa ni viziju bolje budućnosti. Za razliku od jednog drugog, medijski per�idno bojkotiranog, predsjedničkog kandidata,Tomislava Jonjića,

Vrlo je važno hoće li hrvatski narod u ovim kritičnim trenutcima izabrati da mu na čelu države bude dokazano nesposobni jugobalkanski smušenjak i ruso�il ili zapadno demokratskim vrijednostima i savezništvu odan hrvatski domoljub

čiji je javno objavljeni program razuman apel za sve koji skrbe za današnju hrvatsku državu i njenu budućnost, posebice golemu masu pasivnih i razočaranih Hrvata, da iziđu na izbore i budu na pravoj strani u borbi protiv odnarođivanja, pljačke i manipulacija. Odnosno, svojim glasovima ne dopuste da Milanovićevo 'normalno' postane i njihovo normalno.

Očito, Milanovićev program nije ništa drugo do destruktivna balkanska arogancija, sijanje svađa i nereda i neodoljiva želja za uživanjem. Na lokalnim feštama kobasičara i vinara po Hrvatskoj ili Dodikovom imanju u tzv. Republici srpskoj, svejedno.

Kada vidite na što je funkciju hrvatskog predsjednika, od sveg civiliziranog svijeta odbačeni Milanović sveo i kako se na tom važnom mjestu ponaša onda se morate upitati - je li moguće da toliko puno Hrvata u Hrvatskoj vjeruje da je on zaista istinski predstavnik i slika hrvatskog naroda? A 'njegova' politika odraz hrvatskih potreba i interesa?

Ako u svakom svom javnom nastupu cinično potkopava povjerenje u EU i NATO, a jača utjecaj srpsko-ruskog 'sveta' nazivajući Vučića 'bratom', Dodika 'saveznikom', Putina 'nepobjedivim'. Ako negira genocid u Srebrenici i 'akceptira' na genocidu i etničkom čišćenju Hrvata i Bošnjaka sklepanu nekakvu nakaradnu srpsku Krajinu u BiH. Ako lupeta da smo 'mi oteli Kosovo Srbiji'.

Ako blokira pomoć prijateljskoj Ukrajini, žrtvi agresije čiji su vitalni dijelovi okupirani, a narod prolazi istu onu Golgotu kroz koju je hrvatski narod prolazio početkom 90-tih. Ako izgleda najsretniji kada može izjaviti ili uraditi nešto što će oštetiti nacionalni interes i ugled Hrvatske u svijetu. Ako se stalnim sijanjem svađa, podjela i nereda trudi baciti što više klipova pod noge unutarnjem skladu i napretku vlastite države....

Može li na osnovu toga Milanović biti najpopularniji političar u današnjoj Hrvatskoj i favorit za osvajanje još jednog mandata na skorim predsjedničkim izborima? 'Normalno' da može jer je njegova popularnost jedan u nizu podsjet-

nika koliko u Hrvatskoj ima još puno jugobalkanstvom zagađenih mozgova i korisnih budala koji ne shvaćaju da je vrijeme takvih političara bilo pa prošlo.

Očito su politička zrelost i demokracija u Hrvatskoj u povojima kada se na najviše funkcije u državi još bira 'političara u pelenama', kako su njemački mediji opisali Milanovića nakon njegovog sramotnog pljuvanja po 'slučajnoj državi i 'paradoksalnoj naciji' pred njihovom zaprepaštenom političkom i poslovnom elitom u zakladi Friedrich Ebert u Berlinu 2012.god.

Još jedan mandat na mjestu predsjednika koji bi birači u Hrvatskoj uskoro mogli pokloniti Milanoviću bio bi ne samo nova nacionalna sramota već i katastrofa.

Slika onog što bi on radio nakon reizbora naprosto je nezamisliva.

Njegov bolesni politički cirkus u drugom mandatu bio bi ne samo loš kao ovaj prvi, bio bi puno gori jer se njegovo neprihvatljivo ponašanje i sirovi impulsi više ne bi mogli kontrolirati. To bi dovelo do daljnjeg urušavanja ugleda Hrvatske u svijetu i funkcioniranja vitalnih državnih institucija poput vojske, sigurnosnih službi, diplomacije, pravosuđa, obrazovanja...

O problemima s nepoštivanjem preuzetih obveza i učinkovite suradnje sa saveznicima u EU-u i NATO-u ne treba ni govoriti jer bi to Hrvatsku gurnulo u zapećak njihovih interesa i napravilo vrlo ranjivom na napad izvana.

U ovom osjetljivom geopolitičkom trenutku kada se očekuju tektonski poremećaji na svjetskoj sceni bilo bi dobro da Hrvatska na mjestu predsjednika ima časnog domoljuba koji ima dubinu i širinu razumijevanja globalnih i regionalnih procesa i načina na koji se oni re�lektiraju na Hrvatsku.

Suočeni s bremenitim vremenima pred nama, puno Hrvata se vara ako misli da ovi predsjednički izbori nisu ništa različitiji od svih dosadašnjih i da nemaju puno veću speci�ičnu težinu.

Vrlo je važno hoće li hrvatski narod u ovim kritičnim trenutcima izabrati da mu na čelu države bude dokazano nesposobni jugobalkanski smušenjak i ruso�il ili zapadno demokratskim vrijednostima i savezništvu odan hrvatski domoljub.

Bilo bi jako dobro kada bi hrvatski birači na skorim predsjedničkim izborima vrlo pozorno razmislili o tome kome će dati svoj glas. I pri tom, unatoč medijski napumpanoj 'popularnosti', ne zaborave da je Milanović najgori izbor od svih kandidata.

Anketa o popularnosti predsjedničkih kandidata

Mjesec dana uoči predsjedničkih izbora Zoran Milanović zadržava status vodećeg kandidata, a zadržao je i postotak iz listopada od 35,76 posto glasova ispitanika, pokazalo je istraživanje CroElecto koje se provodi za Večernji list, i donosi rezultate biračkih preferencija u studenom.

Dragan Primorac zabilježio je značajan rast u odnosu na prošli mjesec, i s 23,21 posto popeo se na 26,53 posto. Marija Selak Raspudić također bilježi rast popularnosti, i u studenom ju je poduprlo 11,31 posto ispitanika, jedan bod više u odnosu na listopad. Kandidate čija potpora nije rasla u studenom predvodi Ivana Kekin sa 6,37 posto, slijede Miro Bulj s 3,51 posto, Branka Lozo s 2,47 posto te Tomislav Jonjić s 2,08 posto. Preostali kandidati su ispod jedan posto potpore, dok je neodlučnih ispitanika 10,53 posto. - Među kandidatima za predsjedničke izbore Zoran Milanović čvrsto drži vodeću poziciju i, iako raste podrška Draganu Primorcu te blago Mariji Selak Raspudić, teško je očekivati bilo kakva iznenađenja. Ipak,

Milanović je vodeći, a Primorac je zabilježio značajan rast u odnosu na prošli mjesec

istraživanja će biti zanimljivija i vjerodostojnija nakon što završi prikupljanje potpisa kada ćemo imati konačnu listu kandidata za predsjedničke izbore - kaže za Večernji list analitičarka Ankica Mamić. Politolog i sveučilišni profesor prof. dr. Pero Maldini kaže da potpora predsjedničkim kandidatima donekle odgovara potpori njihovim strankama, premda ne sasvim.

- Naime, Milanović, budući da se nastoji nametnuti kao predstavnik cjelokupne oporbe, primarno nastupajući naspram HDZ-a, ima potporu širu od podupiratelja SDP-a čiji je kandidat. Ta potpora ne znači nužno i suglasnost njegovih podupiratelja s njegovim političkim djelovanjem i komunikacijom, već znači glas protiv HDZ-a, koji ide njemu kao kandidatu s najviše šansi u tom duelu, posebice u odnosu na sve druge protukandidate. Stoga su ti birači skloni "začepiti nos" i dati mu glas i unatoč možebitnom neprihvaćanju njegova destruktivnog djelovanja, mišljenja je dr. Maldini.

TRADICIJA AUSTRALSKO-HRVATSKA FOLIKLORNA GRUPA 'BRAĆA

Nikolinje i završna prezentacija uz veselo druženje

Uslijedio je veseli piknik na otvorenom, koji je pružio savršen ambijent za druženje i opuštanje. Svi su uživali u ukusnim jelima s roštilja

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: AHFG 'Braća Radić'Sydney

ustralsko-hrvatska

Afolklorna grupa „Braća Radić“ iz Sydneyja održala je prošle nedjelje svoju tradicionalnu godišnju završnu prezentaciju koja je okupila članove, njihove obitelji i prijatelje u toplom ljetnom australskom danu. Ova posebna prigoda bila je prilika za proslavu truda i zalaganja svih članova grupe, koji tijekom godine neumorno rade na očuvanju hrvatske folklorne baštine u Australiji.

Završna prezentacija bila je prilika za dodjelu priznanja i nagrada u znak zahvalnosti za izuzetan trud i angažman članova folklorne grupe. Članovi su pokazali veliki entuzijazam, vještinu i predanost u očuvanju i promociji hrvatske tradicije, čime su ponovno potvrdili svoju važnost u hrvatskoj zajednici u Australiji.

Uslijedio je veseli piknik na otvorenom, koji je pružio savršen ambijent za druženje i opuštanje. Svi su uživali u ukusnim jelima s roštilja, a veselo društvo bilo je u pratnji izvrsnih harmonikaša koji su zabavljali prisutne svojom glazbom i stvarali nezaboravnu atmosferu.

Posebnu pažnju zaslužuje i trenutak kada je Sveti Nikola, tradicionalni zaštitnik djece, nagradio svu djecu koja su prisustvovala ovom događaju. Sv. Nikola im je podijelio darove, nagradivši ih za njihov trud i angažman, baš kao što to zaslužuju.

Ovaj događaj još jednom je pokazao snagu zajedništva i ljubavi prema hrvatskoj tradiciji, te važnost povezivanja s mladima i očuvanja kulture u dijaspori. AHFG „Braća Radić“ nastavit će s radom i sljedeće godine, nastojeći dalje širiti ljubav prema hrvatskoj glazbi i plesu, te pružiti priliku novim naraštajima da sudjeluju u očuvanju tradicije.

Više informacija o aktivnostima grupe pronađite na njihovoj stranici na društvenoj mreži: www.facebook.com/hfgbracaradic. sydney.

Vrhunac cijelog

događanja označio je dolazak Djeda

Božićnjaka na kamionu, „upakiranom“ u šarene božićne ukrasne papire, koji je dodatno razveselio djecu

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: HFG 'Domovina'

Hrvatska folklorna grupa „Domovina“ iz Sydneyja organizirala je u nedjelju, 1. prosinca, tradicionalnu božićnu zabavu u prelijepom parku, koja je okupila brojne članove grupe i njihovih obitelji.

Ovaj veseli događaj bio je prilika za zajedničko proslavljanje nadolazećih blagdana, ali i priznanje za dugogodišnji trud i uspješan rad grupe.

Zabava je započela uz prezentaciju trofeja i priznanja za istaknuti rad i sudjelovanje članova grupe tijekom protekle godine. Svi prisutni imali su priliku uživati u roštiljanju, ukusnoj hrani i piću, dok su dječica s veseljem skakala na napuhancima koji su postali omiljeni zabavni kutak za najmlađe.

Za najhrabrije i najspretnije tu je bilo i natjecanje u potezanju konopa, gdje su se ekipe natjecale u snazi i timskom duhu. Atrakcija dana bila je i "klizanje" na travi, što je izazvalo puno smijeha i zabave među svim uzrastima.

Vrhunac cijelog događanja označio je dolazak Djeda Božićnjaka na kamionu, „upakiranom“ u šarene božićne ukrasne papire, koji je donio radost za djecu, čime je zabava dosegnula svoj magični vrhunac.

Ovaj događaj još jednom je pokazao koliko je važno zajedništvo i čuvanje običaja među Hrvatima u Australiji, posebno onih vezanih uz božićnu tradiciju.

Hrvatska folklorna grupa „Domovina“ nastavlja s radom na očuvanju naše kulturne baštine, a ovakvi događaji omogućuju svim članovima i prijateljima grupe da se druže, zabavljaju i učvršćuju međusobno zajedništvo.

Do sljedeće godine svi se već vesele novim, još većim uspjesima i događanjima!

Priznanja za uspješan rad i druženje s Djedom

Rasplesana zabava u ‘božićnom izd

Oko 160 uzvanika

družilo se nakon bogate večere uz pjesme izvrsnih glazbenika benda ‘4 kuma’

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Zlatko KOZLEVČAR

Društva umirovljenika

Melbourne Croatia priredilo je u subotu, 30. studenoga, svoju godišnju zabavu u društvenim prostorijama Nogometnog kluba Melbourne Croatije. Društvo je zabavu priredilo uoči božićnih blagdana kako bi njegovi članovi i njihova rodbina i prijatelji zajedno uživali u još jednoj zajedničkoj večeri. Oko 160 uzvanika družilo se nakon bogate večere uz pjesme izvrsnih glazbenika benda “4 kuma”. Pripremljena je i bogata nagradna tombola pa su oni najsretniji dodatno navukli osmijehe na svoja lica.

Članovi Odbora zahvaljuju ekipi u kuhinji: Ljubici, Zlati, Finki, Oliviji, Jale 'Jo' i Julie. Isto tako zahvaljuju dobrovoljcima za pripremu kolača.

anju’

PROSLAVA HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA AUCKLAND,

Gotovo tri stotine hrvatskih katolika iz

Aucklanda i drugih

dijelova Novoga

Zelanda sudjelovalo je u nedjelju, 1. prosinca, u aucklandskoj crkvi sv. Mihaela na proslavi 120. obljetnice djelovanja

Hrvatske katoličke misije u Aucklandu

Euharistijsko slavlje predvodio je aucklandski biskup mons. Stephen Lowe, a uz voditelja Misije vlč. Danka Bizjaka, svećenika Sisačke biskupije, koncelebrirali su i nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč.

Tomislav Markić te delegat Hrvatske inozemne pastve za Oceaniju fra Davor Dominović, voditelj HKC-a Brisbane.

Na slavlju je bila i veleposlanica Republike Hrvatske u Australiji i Novom Zelandu Betty Pavelich, zastupnica u novozelandskom parlamentu Tanya Unkovich, svećenik Aucklandske biskupije hrvatskog podrijetla vlč. Anthony Sumich i svećenik na službi u anglikanskoj katedrali Ivica Gregurec.

Biskup Lowe je izrazio radost zbog svojega prvog susreta s hrvatskom zajednicom u Aucklandu te čestitao okupljenima ovaj visoki jubilej. U svojoj homiliji podsjetio je na valove doseljavanja Hrvata u Novi Zeland te odao priznanje na očuvanju vjere i baštine, kao i velikom doprinosu mnogih Hrvata novozelandskom društvu, prisjetivši se pri tome i hrvatskih dušobrižnika koji su djelovali u Aucklandu.

Na koncu misnoga slavlja ohrabrio je vlč. Bizjaka, koji je u kolovozu započeo svoje svećeničko služenje u Aucklandu, da nastavi raditi na povezivanju članova zajednice međusobno i s dragim Bogom, kao i s mjesnom Crkvom u kojoj sada žive. Izrazio je također nadu da će se među brojnim mladima koji su sudjelovali u slavlju pronaći i netko tko bi odgovorio na duhovni poziv. Svoje pozdrave na koncu misnog slavlja uputili su i predsjednik Misijskog vijeća Mirko Rosandich, nacionalni ravnatelj Markić, veleposlanica Pavelich te voditelj Misije Bizjak. Ravnatelj Markić pročitao je i prigodno pismo s čestitkom koju je okupljenima uputio kardinal Josip Bozanić, koji je zajednicu u Aucklandu posjetio 1998. godine, a veleposlanica Pavelich pročitala je pismo - čestitku Zvonka Milasa, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Misno slavlje glazbeno su oblikovali supružnici Silva-

Dugih 120 godina vjere i vjernosti

na i Pere Žigmanov te Goran Kačurov i Folklorni ansambl Kralj Tomislav. Sudjelovala su i djeca i mladi u narodnim nošnjama. Nakon misnog slavlja svi su se sudionici zadržali na domjenku u župnoj dvorani, a popodne su predstavnici Misije zajedno s voditeljem Bizjakom i ravnateljem Markićem posjetili grobove hrvatskih svećenika koji počivaju u Aucklandu.

Proslava je završila svečanom večerom s članovima Misijskoga vijeća te predsjednicima hrvatskih klubova iz Aucklanda Julenom Nolom iz Dalmatinskog kulturnog društva i Lenom Stulichem iz Hrvatskog kulturnog društva te Ivom Kolichem iz Hrvatskog kulturnog društva u Wellingtonu.

(Izvor: Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu)

Novi pisci lažne povijesti

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Advent je u Hrvatskoj započeo mnogobrojnim svečanostima po gradskim trgovima, ali i dvama nemilim događajima. Svečanosti su uobičajeni dio početka adventa, nerijetko poprilično odudaraju od onoga što bi advent, kao razdoblje priprave za proslavu Božića, trebao biti, ali na to smo se već navikli pa njih više nema smisla komentirati. Ali incidenti u Vukovaru i Zagrebu zavrjeđuju da se o njima napiše koja riječ. Dakle, u Vukovaru je netko uništio adventski vijenac ispred vukovarske župne crkve Kraljice mučenika, a u Zagrebu je netko na jelku postavljenu na glavnom gradskom trgu objesio kuglice s, blago rečeno, neprimjerenim političkim porukama. Vukovarska policija provela obavila svoj posao i ubrzo objavila da zna tko je uništio adventski vijenac! „Provedenim kriminalističkim istraživanjem otkriven je identitet počinitelja koji se dovodi u vezu s počinjenjem kaznenog djela oštećenja tuđe stvari. Radi se o mlađem maloljetniku zbog čega ova policijska uprava nije u mogućnosti iznositi detaljnije informacije", objavila je policija. I to je to!? Kako to da je maloljetnik udario baš na adventski vijenca, a ne na neku ružu stablašicu ili grm šimšira u nekom gradskom parku? Hoće li itko pokušati odgovoriti na to pitanje?

U Zagrebu pak iza provokativnih poruka ne stoji maloljetnik, nego skupina punoljetnih mladih osoba koja za svoje aktivnosti troši javni novac! „Pretpostavljam da je ovo postavila Ini-

Ljevičari žele velikosrpsku agresiju potisnuti u zaborav, a iz dana u dan se baviti navodnom hrvatskom krivnjom za sve loše što se dogodilo devedesetih

cijativa mladih za ljudska prava koja dovodi u pitanje velikosrpsku agresiju na Hrvatsku, blati Domovinski rat i veličanstvenu operaciju Oluja, a �inancirala se od Grada Zagreba, Središnjeg državnog ured za demogra�iju i mlade, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske te Nacionalne zaklada za razvoj civilnoga društva”, objavio je predsjednički kandidat Miro Bulj na društvenim mrežama. Slučaj je DORH-u i policiji prijavila Zorica Gregurić, predsjednica udruge Zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara. "Ove su poruke čisti govor mržnje, što je kazneno djelo u Hrvatskoj. Drugo, ove poruke krše deklaraciju o Domovinskom ratu koja je usvojena u Saboru i treće, ove poruke narušavaju ugled i čast Republike Hrvatske", istaknula je Zorica Gregurić. Iz spomenute udruge uskoro su „preuzeli odgovornost” za ovaj incident, a neki od navedenih �inancijera ustvrdili su da ne izdvajaju novce za djelovanje Inicijativa mladih za ljudska prava. Incident je osudio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, ali u jako, jako blagoj formi. Što je posve razumljivo jer se sve aktivnosti udruge Inicijativa mladih za ljudska prava, pa i ova najnovija, sjajno nadopunjuju s aktivnostima Tomaševića i njegovih stranačkih kolegica i kolega.

Nekoliko hrvatskih portala u posljednjih godinu dana osvrnulo se na epizodu popularnog podcasta “Inkubator” u kojoj Tomašević, govoreći o Domovinskom ratu, kaže: “Vrijeme je da rat ostavimo iza sebe. Mislim koliko, čovječe, koliko je prošlo?”. No, kada je riječ o Drugom svjetskom ratu, Tomašević i Možemo ne misle kako je vrijeme „da rat ostavimo iza sebe”, nego su itekako aktivni u obilježavanju partizanskih obljetnica.

Njihova strategija je jasna – velikosrpsku agresiju potisnuti u zaborav, a iz dana u dan se baviti navodnom hrvatskom krivnjom za sve loše što se dogodilo devedesetih (oni to nazivaju suočavanjem s prošlošću!), uz stalno veličanje maršala Tita, partizana i, posredno, Jugoslavije. I tako napisati lažnu povijest, baš kao što su je pisali partizani nakon 1945.

Piše: Branimir Stanić

Danas, trideset i tri godine nakon što je 18. studenoga 1991. Vukovar na njedrima majke domovine iskrvario pod velikosrpskom agresijom potpomognutom snagama tzv. Jugoslavenske narodne armije i četničkih postrojba, sa sigurnošću se može govoriti da je bio mnogo, mnogo vrjedniji nego što se tada mislilo.

Naime, kao što je sveznajućemu i svemogućemu Bogu poznato, čim se čovjek začne, kako će izgledati njegov život, tako je i Zlomu – kojemu je, jer je duh, otkriveno mnogo više nego čovjeku – očito bilo poznato da će hrvatski grad na Dunavu biti u desetljećima koji slijede uporište za novu hrvatsku nadu. Kad bi bilo dovoljno znanstvene hrabrosti i kreativnosti, čak bi se moglo istražiti kojim je čudom moguće da se i ove godine u Vukovaru okupilo oko 120 tisuća ljudi. Gledano u postotku, ni jedna europska zemlja danas ne može bez skupe animacije, promidžbe i složenih marketinških akcija okupiti u postotku toliki broj ljudi na jednom mjestu – a Vukovaru to kao da s lakoćom polazi od ruke. Vukovarskih oko 120 tisuća hodočasnika bilo bi istovjetno (u postotku) kao kad bi se na jednom mjestu okupilo oko 2,7 milijuna Nijemaca, 2 milijuna Francuza, 1,5 milijuna Talijana, 1,5 milijuna Španjolaca…

Može se mirno zaključiti da je mnogo toga i ove godine bezuspješno bilo upregnuto da se zatomi čudo Vukovara. No, vjernički gledano, po veličini križa prepoznaje se vrijednost žrtve, što se vidi po barem sedam pokazatelja.

Živimo u vremenu luđaka i psihopata, opet jednom. Fantazijama o nadnarodima i naddržavama. Hrvatsku, srećom, za sada okupira samo nogomet. Normalno, tu jesmo velesila, u četvrt�inalu nacija. Uz nogomet ide povremeno i uzvik „Za dom spremni”, oko kojega je toliko buke i podjela. Te je li samo prekršaj ili nešto gore. Onda se s neba u rebra pojavi australski sud, koji veli da nije prekršaj niti nešto gore. I da hotelski portiri dižu ruku, valjda kada zovu taksi za goste. Možda su Australci čuli i za Domovinski rat, ne ruski nego hrvatski, za pozdrav ne ruski nego hrvatski, u vrijeme srpske agresije. U svakom slučaju, eto opet Australije, koja je hrvatski jezik priznala prije Hrvatske, da se ne zaboravi. Uzgred, Aboridžine im ipak ne opraštam. Kao ni Amerima Indijance. To usput, velim, a ZDS u Hrvatskoj više i nije na naslovnicama, na kraju će od njega ostati samo Z., kada ga prepustimo generaciji Z. Što znači Z (osim na ruskim tenkovima) nikada nisam saznao, možda Zeznuta generacija. Koja ne želi imati djecu. Čujem da se u Splitu, i to u HNK, izvikuje i to često Za dom spremni. Ondje su postavili neki komad po kolumnama stanovitog orju-

Koliko vrijedi Vukovar?

Prvo, danima uoči godišnjice nije u javnom prostoru bilo nikakve ozbiljnije popularizacije i animacije dolaska ljudi. Štoviše, kada se inače dogodi ”spajanje vikenda”, ne prestaju medijska propitivanja kamo će ljudi ići pa da iskoriste lijepo vrijeme, a sada je to izostalo. Drugo, ako je nekomu cilj raditi na nacionalnom jedinstvu i na učvršćivanju zajedništva među svim hrvatskim regijama i ljudima – onda su Vukovar i Škabrnja prvorazredne šanse da se to i ostvari. No naslovnicama je većine novina toga dana premoćno dominirala zdravstvena afera smjene i uhićenja ministra i drugih koji su

Ove godine u Vukovaru okupilo oko 120 tisuća ljudi! Što je istovjetno (u postotku) kao kad bi se na jednom mjestu okupilo oko 2,7 milijuna Nijemaca ili 2 milijuna Francuza

s njom povezani. Baš tada poentirati zločine i razdor ne pripada kategoriji časnih pothvata. I treće što kao da je ciljalo ugroziti vukovarsko okupljanje politička je situacija potresa u stranci koja je bila na neki način vukovarski simbol – pa se ponegdje forsirao dojam da je to više stranačko okupljanje nego svenacionalna proslava.

Nažalost, kao četvrto, i Novi je list sudjelovao u relativizaciji godišnjice vukovarske žrtve kada je objavio intervju s riječkim nadbiskupom u kojem se, dok je bilo naroda, u tisućama vjernika iz Đakovačko-osječke nadbiskupije i šire, kucalo za domovinu, razglabalo npr. o blagoslovima homoseksualaca, rodnoj ideologiji, kritizirali se vjernici i popularizirale se čak i neke čudne teze o sekularnosti i dijalogu… Peti pokazatelj velike vrijednosti vukovarske žrtve jest to što se mjesecima forsira neka adoracija prema pjevačima, glumcima, pa čak i političarima u Srbiji. Kada bi Vukovar dobivao desetinu pozornosti koju u medijima u Hrvatskoj dobiva Srbija, hrvatski istok davno bi procvao. O vrijednosti vukovarske godišnjice svjedoči i šesti pokazatelj – da se ne ulaže gotovo ništa u ekonomsku stranu toga događanja i još se od toga nitko nije obogatio.

I sedmo, nije li čudno da vukovarska kolona sjećanja završava misnim slavljem, kao krunom događanja, a poruke koje su ondje izrečene ne nalaze na veći odjek? Zar ima nešto pogrješno u riječima zagrebačkoga nadbiskupa izrečenim na misi da se u kontekstu hrvatske povijesti još suočavamo s bolnom stvarnošću neprocesuiranja, pa čak i nagrađivanja onih koji su svojim zločinima nanosili nepravdu hrvatskomu narodu?

To što Vukovar svake godine doživljava i politička, i kulturna, i medijska i ekonomska, pa čak i duhovna podmetanja, pokazuje zapravo da mu je cijena neprocjenjiva. Vukovar očito vječno brani Hrvatsku. (Glas Koncila)

Važna presuda australskog suda

naša i provokatora, nazovimo ga za ovu priliku Ivančicom, dražesno. A ZDS viču, koliko smo razumjeli iz pofukovske „kazališne kritike“ –da bi se rugali i tomu i svačemu u suvremenoj Hrvatskoj, koja doduše daje materijala, ali nije zaslužila da ju jugonostalgičarski mediokritet, talog feralovske siročadi opanjkava usred Splita. Satira? Znate, za satiru treba pojesti puno kruha, zahtijeva pamet i duhovitost, a tek zatim oštricu. Iz spomenute kritike ostala mi je u pamćenju jedna rečenica: „Nitko se u publici nije smijao.“ Mogu li se takvi „komadi“ postavljati na scenu? Mogu. Na nezavisnoj sceni koja je i tako svakakva, a služi i za pranje novaca. Ali ne u kazalištu koje ima naziv Hrvatsko narodno kazalište. Je li, Puljko, HNK Split gradsko kazalište? Molim tumačenje. I tko je ondje ravnatelj, za Boga miloga?

Dotle iz Osijeka dolazi Sokol ga nije volio Fabijana Šovagovića. Djeca njegova, Filip i Anja vratili na daske dramu iz osamdesetih prošloga stoljeća, tešku slavonsku dramu kojoj patina vremena nije naškodila.

U nedjeljnom broju ponekad inspirativnih tiskovina čitam opsežan i dobro napisan životopis Marije Radić, Čehinje rodom, žene Stjepana Radića. Uz napis nekoliko fotogra�ija. Na jednoj slika vodstva „ženskih organizacija HSS-a“. Pogledam bolje, kadli u prvom redu

Australski sud veli da pozdrav „Za dom spremni” nije nacistički nije niti prekršaj niti nešto gore. I da hotelski portiri dižu ruku, valjda kada zovu taksi za goste

zdesna sjedi – moja baka Gizela. A jest, bila je baka opaka, borbena, imam negdje sudsku presudu iz tridesetih 20. stoljeća. Opalila nekog tadanjeg srbijanskoga Vulina kišobranom.

Nisu svi Hrvati ravnodušni na jezične vratolomije koje nas okružuju. Jedan od neravnodušnih je odvjetnik Srećko Ilić, koji ne sliježe ramenima, nego prosvjeduje. Odličan pravnik koji me je uspješno branio u poznatom idiotskom slučaju, zapazio je bio da su dnevne novine koje izlaze zorom jednoga jutra u listopadu osvanule s engleskim nazivima mjeseca i dana pojavljivanja. Pa reagirao, upitao kako to. Uredništvo mu se ispričalo, došlo je do tehničke pogrješke. Isprike čitateljima nije bilo. No dobro, omaknulo se, nije se ponovilo. Isti odvjetnik šalje mi fotogra�iju dućana na zagrebačkom Dolu, s natpisom Freshly baked bread, hand made food. Prijevoda nema. Kao da nema ni Zakona o hrvatskom jeziku. A da s druge strane ima balkanizama, vidim i sam dok se vozim Savskom: jedna od onih banaka koje izvrsno posluju, reklamira se natpisom Nula para, puno muzike. Para odavno nema, nema ni lipa, prve nestale s Jugoslavijom, druge, Kuzmine, nestale s eurozonskom Hrvatskom. A glazba također nestala. Sve je muzika. Još se održao bio Glazbeni zavod, ali nadošla Muzička akademija. Podsjećam: u onoj (zakašnjeloj) unitarističkoj jezičnoj ofenzivi u listu Komunist (druga polovica osamdesetih) u proskribirane riječi, da ne velim ustaške, uvrštena je na vrlo dobrom mjestu riječ – glazba. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

Posvećujmo se budnom tišinom i ne dopustimo da nam netko oduzme budnost i molitvu, tišinu i vjernosti u kojima se zrcali prisutnost samoga Boga

Na prvu nedjelju došašća, čitamo vrlo ozbiljne Isusove riječi iz Lukina evanđelja koje zvuče čak pomalo i prijeteće. No u konačnici njegove riječi su pune nade i utjehe za one koji ih ispravno razumijevaju.

Naime, Isus govori svojim učenicima da se pripreme za buduće događaje, a opet im ostavlja jasnu poruku da paze na svoj život u sadašnjem trenutku. S jedne strane ih potiče da se pripreme za konačne nevolje koje imaju pogoditi svijet: „I bit će znaci na Suncu, Mjesecu i zvijezdama, a na Zemlji bezizlazna tjeskoba naroda zbog huke mora i valovlja. Izdisat će ljudi od straha i iščekivanja onoga što prijeti svijetu. Doista, sile će se nebeske poljuljati.“ Međutim, taj strašni i presudni trenutak ljudske povijesti, kada će povijest doći pred vječni Božji sud, ima i onaj utješni trenutak za one koji su bili pozorni i odgovorni pred svime što se u povijesti događalo važnoga, to jest za one koji su povijest promatrali i živjeli kao povijest Božjega spasenja.

Taj utješni trenutak je trenutak slave Sina Čovječjega koji dolazi u moći kako bi do kraja izvršio spasenje svoga puka: „Tada će ugledati Sina Čovječjega gdje dolazi u oblaku s velikom moći i slavom. Kada se sve to stane zbivati, uspravite se i podignite glave jer se približuje vaše otkuplje-

Svake nedjelje palimo jednu svijeću više, čime polako prelazimo iz razdoblja mraka i straha u razdoblje svjetlosti i nade

Prva adventska svijeća 2024. zapaljena je 1. prosinca.

Advent traje četiri nedjelje, a svaka svijeća na adventskom vijencu ima svoje značenje: Prva svijeća - 1. prosinca - je svijeća nade (postilica ili proročanska).

Druga svijeća - 8. prosincaje betlehemska svijeća, simbol ljubavi.

Treća svijeća -15. prosinca - je pastirska svijeća, simbol radosti.

Četvrta svijeća - 22. prosinca - je anđeoska svijeća, simbol mira.

Svjetlo ovih svijeća predstavlja dolazeće svjetlo Isusa, a paljenje svake sljedeće svijeće označava približavanje Božića.

Uživamo u blagostima ove tradicije, ali treba razumjeti značenje svake svijeće. Možda će ova godina donijeti promje-

Vrijeme utjehe i zahvalnog iščekivanja, vrijeme pravednosti i ponosnog življenja

nje.“ Doista, kako se razaznaje iz Spasiteljevih riječi, njegov slavni dolazak bit će dolazak utjehe i ponosa za sve koji su ga častili i iščekivali da se pojavi u slavi kao Otkupitelj čovjeka i čovječanstva, čija će riječ i pravorijek na koncu svijeta biti konačni i neopozivi. Isusove riječi, međutim, ne ostaju samo na prijetnji/utjesi koja se ima zbiti jednom u budućnosti. Naprotiv, on to što se ima zbiti jednom u budućnosti povezuje izravno sa sadašnjim trenutkom u kojemu treba živjeti spremajući se za dane buduće utjehe i ponosa pred Sinom Čovječjim.

To je sasvim jasno iz njegova poziva da se paze da im srca ne otežaju u proždrljivosti, pijanstvu i u životnim brigama. Doi-

sta, ako je prije pozvao učenike da se usprave i podignu glave, a potom upozorava da paze da im srca ne otežaju, znači da on te dvije situacije povezuje. Onaj tko pazi u vremenu svoje sadašnjosti da mu srce ne oteža u porocima i brigama ovoga svijeta, taj će moći s ponosom se uspraviti i podići glavu pred Isusom - gospodarom povijesti.

Onaj tko u vremenu čuva živom svoju vjeru u Boga i njeguje zajedništvo s njime najbolje se priprema za budućnost koja će biti obilježena završetkom vremena i prelaskom u novo stanje postojanja. Naravno, za onoga tko je vjerovao, to novo stanje postojanja bit će život vječni u slavi Božjoj u koju će nas uvesti naš Otkupitelj.

Ali osim što nas Isus upozorava na dva važna trenutka o kojima treba voditi računa, onom budućem trenutku i Danu u kojem će doći u slavi da nas utješi konačnom utjehom i uvede u vječni život, Isus nas ne svraća samo da živimo ispravno svoju sadašnjost, već nam to i omogućuje.

On nam svojom prisutnošću u povijesti pomaže da to činimo. Bez daljnjega ne smijemo previdjeti da se s njime ispunja ono što je prorekao prorok Jeremija koji je navijestio dane u kojima će Bog ispuniti obećanje da će nam niknuti izdanak Davidov pravedni. Taj izdanak će omogućiti spokojan život Jeruzalemu koji će se zvati Gospodin – Pravda naša. Doista, važno je znati da

ne u našim običajima. U ovom članku ćemo istražiti tradiciju i običaje oko paljenja adventske svijeće.

Naš cilj je otkriti kako simbolika svake svijeće utječe na naš osobni rast i duhovni put prema Božiću.

Prva nedjelja adventa donosi poseban duh, priprema nas za dolazak Mesije. U ovom trenutku post, molitva i sudjelovanje u zornicama su ključni. Zornice, koje se održavaju u rano jutro, potiču na duhovnu obnovu. One jačaju našim zajedničkim tradicijama. Ovo razdoblje jača duh zajednice. Vjernici se s radošću

pripremaju za Božić. Molitvom i zajedničkim obredima, razumijevamo tradicije koje prenose pokoljenja.

Svijeća prve nedjelje znači svijeću nade. U liturgiji čitaju se posebni evanđeoski pasusi. Podsjećaju nas na važnost čekanja Kristova rođenja. Svake sljedeće nedjelje palimo novu svijeću. Svaka nosi svoju simboliku. Običaji su različiti, ali tradicionalno svijeću kitimo zelenilom. Adventski vijenac sam po sebi simbolizira vječnost i Božju vjernost. Očekivanje Božića nas vodi kroz cijeli advent. Svaka zapaljena svijeća otvara vrata toplinama

Bog ulazi u naš Jeruzalem, to jest u naš svijet i naše društvo, u naš narod i naš ljudski život. Pitanje je samo jesu li nam otežali srca i očni kapci i jesmo li sposobni vidjeti Otkupitelja koji dolazi kao Pravda naša, ili radije nastavljamo živjeti u svojemu ljudskom pijanstvu, prignutih glava i otežanih očnih kapaka, koji ne vide drugo nego samo zemaljske zamame i privide koji nam igraju pred očima svoju smrtonosnu igru. Došašće koje danas započinjemo za nas bi trebalo biti vrijeme utjehe i zahvalnog iščekivanja, vrijeme pravednosti i ponosnog življenja na koje nas potiče i u koje nas uvodi sam Bog koji dolazi među nas kao naš otkupitelj. Došašćem se pripravljamo proslaviti Kristov dolazak u povijest kojim nas je svojim životom poučio živjeti našu povijest, te nam je postao i otkupiteljem koji nas iz vremena izvodi u vječnost.

A ništa se od svega toga ne može zbiti ako sada nismo pripravni dočekati njegov dolazak u skromnosti i poniznosti, dolazak koji je najveća škola. I ako se kaže da je povijest učiteljica života, onda to vrijedi ponajviše za povijest Sina Čovječjega među nama ljudima u našoj povijesti.

Zato nas Božja riječ danas poziva da budemo pripravni kako bismo ga mogli prepoznati, jer o tome koliko ga i kako prepoznamo sada u vremenu ovisi koliko ćemo ga i kako prepoznati na koncu vremena kao našu nadu i utjehu,

obiteljskih okupljanja. Proslave postaju važnije. Prva adventska svijeća, poznata kao svijeća nade, simbolizira iščekivanje Kristova dolaska. Ova svijeća naglašava ključnu ulogu vjere u našim životima. Podsjećajući nas na proroka Izaiju, donosi poruke o spasenju i obnovi. Osjećaj nade dominira tijekom došašća. Pripremamo se za Božić. Paljenje prve svijeće označava početak razmišljanja o nada-

njega koji nas oslobađa vremenitosti i prolaznosti. Koliko i kako mi njega sada prepoznajemo u vremenu, toliko će i tako i on nas jednom prepoznati pred vratima vječnosti. Ova poruka Božje riječi nas upozorava da došašće nije vrijeme ugode ni ugodne površnosti, već istinskog ponosa vjere i molitve, kako nam reče sam Spasitelj: „Stoga budni budite i u svako doba molite da uzmognete umaći svemu tomu što se ima zbiti i stati pred Sina Čovječjega.“

Pretvorimo stoga došašće – vrijeme naše povijesti, u vrijeme budnosti, osluškujući kako sam Bog skromno i tiho dokida granice koje odvajaju vrijeme od vječnosti, zemlju od neba, čovjeka i Boga. Posvećujmo se budnom tišinom i ne dopustimo da nam netko oduzme budnost i molitvu, tišinu i vjernosti u kojima se zrcali prisutnost samoga Boga. Čuvajmo svoje pameti i svoja srca kao prijestolje i sjedište Božje pravednosti i ljubavi, kao mjesto koje je određeno za svetište Božjem Pravedniku.

Čuvajmo svoje biće da ne padnemo u zamku ovoga svijeta, već se postojano pripravljajmo tijekom ovoga došašća da nas Bog spremne pohodi svojom Utjehom i sačuva nas od straha i bezizlazne tjeskobe kojoj će jednoga dana biti izloženi svi ljudi.

(Izvor: prof. dr. don Ivan Bodrožić- 26. studenoga 2021.Homilije u godini C)

ma i težnjama. Kada se svijeća upali, pozivamo se na simboliku prve adventske svijeće. Potiče nas na dublje promišljanje o duhovnom putu. Svijeće se pale jer nas njihova svjetlost podsjeća na Isusa kao simboličko svjetlo koje nas izbavlja iz tame i grijeha te donosi nadu i spasenje. Svake nedjelje palimo jednu svijeću više, čime polako prelazimo iz razdoblja mraka i straha u razdoblje svjetlosti i nade.

Čestitke maturantima, njihovim roditeljima

i svim učiteljima hrvatskoga jezika!

Četrdeset godina učenja hrvatskoga jezika kao maturalnog predmeta u školama Viktorije je neopisiv uspjeh hrvatske zajednice Viktorije

Pripremila: Katica PERINAC

Foto: Julie MARINOVIĆ

Maturalna svečanost za maturante hrvatskoga jezika u saveznoj državi Viktoriji održana je 17. studenoga u Centru hrvatske zajednice u Geelongu. Ovu važnu svečanost u čast maturanata hrvatskoga jezika svake godine organizira Udruga učitelja hrvatskoga jezika u Viktoriji.

Jezik je jedno od osnovnih obilježja i veza između svih pripadnika nekog naroda. Borba za hrvatski jezik je tijekom naše višestoljetne, burne prošlosti bila duboko utkana u srca hrvatskih rodoljuba u nastojanju da očuvaju nacionalnu svijesti i samobitnost. Tako se ta borba nastavila i na ovom kontinentu, u ovoj multikulturalnoj zemlji.

Četrdeset godina učenja hrvatskoga jezika kao maturanog predmeta u školama Viktorije je neopisiv uspjeh hrvatske zajednice Viktorije budući da još uvijek ima država u svijetu u kojima hrvatski jezik nije ravnopravan s drugim jezicima. Zbog toga ova svečanost obilježava sjećanje na prošlost i pogled u budućnost njegovanja i nagrađivanja naše mladosti .

Maturanti hrvatskoga jezika 2024. su:

Daniel Davcik

Emily Davcik

Iva Grgić

Anna Žanić

Ava Kombol

Maya Helena Premužić

Magdalena Zeljko

Borna Anić

Stjepan Bilić

Mia Buljubašić

Ivan Čarapina

Rebecca Drvoderić

Mikela Gashi

Daniela Mandušić

Nicole Puljan

Noah Svirčić Čerina.

Oni dolaze iz centara Altona North, Geelong, Keilor Downs i Mentone.

Svečanosti su nazočili brojni uglednici, među kojima i Joseph Gene Petrić - generalni konzul Republike Hrvatske, Josip Tošić - zamjenik ravnatelja Viktorijske škole stranih jezika (Victorian School of Languages), David Kaberry – glavni menadžer za Country 1 VSL Centra, Viktorija Madunić – predstavnica Centra hrvatske zajednice, Helena Fantela - direktorica tvrtke Harcourts Geelong, gospođa Grgić, Stuart McPherson i Mary McP-

Isprika

herson, Michelle Butković, Alma Špiranović, Marija Ćosić i Mara Šmić u ime Hrvatske kulturne udruge, Julie Marinović i učitelji hrvatskoga jezika. Pokrovitelji ove svečanosti su: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, I&D Developments, Centar hrvatske zajednice Geelong, Harcourts North Geelong, Hrvatska kulturna udruga, Loaram Construction, HKUD LADO Geelong. Udruga učitelja hrvatskoga jezika u Viktoriji želi zahvaliti Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske i gore navedenim pokroviteljima na njihovoj velikodušnosti. Svečanost je započela izvođenjem hrvatske i australske himne u izvedbi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva “Lado Geelong”.

Potom su njegovi folkloraši svojim kratkim programom svim maturantima, njihovim obiteljima i gostima zaželjeli toplu dobrodošlicu.Maturante i sve nazočne pozdravili su generalni konzul Republike Hrvatske Joseph Gene Petric, zamjenik ravnatelja Victorian School of Languages Josip Tošić te predsjednica Udruge učitelja hrvatskog jezika u Viktoriji Katica Perinac.

U ime maturanata nazočne je na hrvatskome jeziku pozdravila Anna, a na engleskome Daniela Mandušić.

Maturanti su od Udruge učitelja na dar dobili: - sliku koju je nacrtala umjetnica Suzana Fantov - suvenir izrađen u povodu 40. obljetnice učenja hrvatskoga jezika

U ime Uredništva Hrvatskoga vjesnika ispričavamo se zbog nenamjerne, nastale greške prilikom prijeloma stranice u prošlom broju (od 27. studenoga)

HV-a u kojem je nedostajao drugi dio pripremljenog teksta.

Stoga ponavljamo prilog o maturan�ma, uz ostatak fotografija koje nisu bile objavljene zbog nedostatka prostora. Hvala na razumijevanju!

- lente koje su nosili maturanti ostaju trajno u njihovom vlasništvu, za uspomenu

- novčane kupone u iznosu od $100

Nagrade su maturantima uručile Paulina Erceg, Marijana Buljan i Marijana Pokrivač – učiteljice hrvatskoga jezika Generalni konzul Republike Hrvatske maturantima je uručio pohvalnice Konzulata za učenje hrvatskoga jezika.

Neizmjerna hvala za predivne fotogra�ije gospođi Julie Marinović koja je provela cijeli dan s maturantima i njihovim obiteljima kako bi ovjekovječila njihov dan. Nakon svečanog dijela Centar hrvatske zajednice je priredio predivan ručak za sve. Voditeljice programa su bile prošlogodišnja maturantica Antonela Trogrlić i tajnica i učiteljica hrvatskoga jezika Vesna Grgić. Iskrene čestitke maturantima, njihovim roditeljima i svim učiteljima hrvatskoga jezika!

SVEČANOST POTPISAN SPORAZUM O RAZUMIJEVANJU O JAČANJU SURADNJE

Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije: Ured premijera Južne Australije

Vlade Južne Australije i Republike Hrvatske potpisale su Sporazum o razumijevanju o jačanju daljnje suradnje ovih dviju vlada.

Sporazum je potpisan na sastanku na kojem su sudjelovali premijer Južne Australije gosp. Peter Malinauskas i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Njegova Ekselencija dr. Gordran Grlić-Radman. Australija i Hrvatska njeguju prijateljske odnose otkako je Hrvatska kao europska država službeno priznata 15. siječnja 1992. godine.

Službeno otvaranje Hrvatskog konzulata u Adelaideu u Južnoj Autraliji značajan je korak u razvoju ovih odnosa, a tom prilikom gosp. David Tudorović imenovan je počasnim konzulom Republike Hrvatske u Južnoj Australiji.

Ceremonija je održana u staroj zgradi parlamenta Južne Australije u utorak 26. studenoga 2024., a jedan od domaćina bila je i Njena Ekselencija gđa Betty Pavelich, hrvatska veleposlanica u Australiji.

Otvaranje novog Konzulata i imenovanje počasnog konzula rezultat je Sporazuma o razumijevanju kojeg su potpisali premijeri Južne Australije i Republike Hrvatske u prosincu 2023. godine. Hrvatska kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza (NATO-a) trenutno je u postupku ulaska u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kao njena 38. članica.

Južna Australija može se pohvaliti velikom hrvatskom zajednicom koja se istaknula u proizvodnoj i građevinskoj industriji, ribarenju i obradnoj industriji u Port Lincolnu, te u šumarstvu u Mt Gambieru i voćanstvu u području Riverlanda.

Građani Južne Australije hrvatskog podrijetla također su postigli i zamjetan uspjeh u rudarenju opala u Coober Pedyju i Andamooki. Južna Australija rado želi proširiti gospodarsko-trgovinske i ulagačke odnose s Hrvatskom.

Spomenuti sporazum stvorit će mogućnosti za suradnju u područjima kao što su turizam, obrazovanje, obnovljivi izvori energije, hidrogen, obrana, pomorstvo i ribarstvo, vinogradarstvo, informacijskoj tehnologiji, umjetnosti, kulturi i sportu.

Poput Južne Australije i Hrvatska želi koristiti zeleni hidrogen u dekarbonizaciji svoje industrije. Tijekom 2022. zemlja je usvojila nacionalnu strategiju koja sadrži viziju razvoja, istraživanja,

Hrvatska zajednica proslavila otvaranje novog Konzulata

Republike Hrvatske u Adelaideu

Premijer Južne Australije, gosp. Peter Malinauskas obraća se članovima hrvatske zajednice i gos�ma na službenom otvaranju Hrvatskog konzulata u Južnoj Australiji

proizvodnje i infrastrukture te uporabe hidrogenske tehnologije.

Unatoč tome što iz razdvaja udaljenost od 15.000 km, potpisivanje navedenog Sporazuma unaprijedit će suradnju između institucija Južne Australije i Hrvatske te njenih građana i tvrtki. Ovaj povijesni sporazum označava početak novog poglavlja u suradnji Južne Australije i Hrvatske te nudi mogućnost dijeljenja znanja i međusobnog učenja na korist gospodarstava obiju država.

Premijer Peter Malinauskas je izjavio: „Danas je početak novog odnosa koji gradi na našoj kulturnoj povezanosti i jača suradnju u izgradnji naših gospodarstava u budućnosti. Zahvalan sam ministru Gordanu Grliću-Radmanu na posjetu Australiji te na tome što je prihvatio suradnju vezanu za mogućnosti jačanja naših trgovačkih i drugih veza. Ovaj Sporazum pružit će temelj za jačanje ulaganja i gospodarskih mogućnosti, akadem-

Slijeva nadesno: Premijer Južne Australije - gosp. Peter Malinauskas, gđa Be�y Pavelich - veleposlanica Republike Hrvatske u Australiji, i gosp. David Tudorović - počasni konzul Republike Hrvatske u Južnoj Australiji, na službenom otvaranju Hrvatskog konzulata u Južnoj Australiji u utorak, 26. studenoga, 2024.

ske i istraživačke suradnje te razmjene znanja i stručnosti na različitim područjima, uključujući obnovljive izvore energije, pomorstvo, ribarstvo, kulturu, sport i vinogradarstvo.”

Ministar Gordan Grlić-Radman, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova dodao je: „Hrvatska i Južna Australija dijele posebnu povezanost izgrađenu na zajedničkim vrijednostima kroz živu, marljivu i uspješnu hrvatsku zajednicu u Južnoj Australiji. Gradimo na čvrstim temeljima gospodarske suradnje koja je izrasla iz jednog od najvećih australskih

ulaganja u Hrvatskoj koje potječe iz Adelaidea kao i stručnosti iz područja ribarstva i tehnologije iz Port Lincolna. Ovaj Sporazum također je prilika za Južnu Australiju da unaprijedi suradnju s članicom EU-a i NATO-a. Zahvalan sam premijeru Malinauskasu koji, zahvaljujući vlastitom podrijetlu, posjeduje iznimno razumijevanje uloge i važnosti međunarodne suradnje, posebice u Europi. Hrvatska pozdravlja ovu priliku jačanja suradnje u važnim industrijama i područjima koja je premijer nabrojio, ali i drugima, uključujući i nove tehnologije.”

Godišnja skupština - podsjetnik na skromne početke, razvoj i uspješnu 2024. godinu

Organizacija će nastaviti razvijati svoju reputaciju i osobama starije dobi i nadalje pružati kulturno prilagođene visokokvalitetne usluge

Godišnja skupština Australsko-hrvatskih društvenih usluga, na kojoj je predstavljeno Izvješće o radu za 2023.-2024. godinu, održana je u četvrtak, 28. studenoga.

“Unatoč svim izazovima s kojima smo se suočili tijekom prošle �inancijske godine - rastućim operativnim troškovima, nedostatkom radne snage i zakonskim promjenama - mi ostajemo ustrajni u pružanju visokokvalitetne skrbi.

Budući da ove godine naša organizacija slavi i 40. godišnjicu svog osnutka, skupština je bila i dobra prilika da se prisjetimo skromnih početaka 1984. godine kada je osnovana Hrvatska udruga za dobrobit zajednice u Viktoriji (CCWAV), nakon što je 1982. godine primljena prva �inancijska donacija za njeno osnivanje i rad. Organizacija je 1994. godine promijenila ime – od tada nosi naziv Australian Croatian Community Services/Australsko-hrvatske društvene usluge (ACCS/ AHDU). Bila je ovo i prilika za prisjetiti se svih naših osnivača, bivših i sadašnjih zaposlenika, volontera, menadžmenta, članova Uprave, donatora i, naravno, svih naših korisnika naših uslugajer bez vas ne bih bilo ni nas. Hvala vam svima i budite uvjereni da će organizacija organizacija nastaviti razvijati svoju reputaciju i osobama starije dobi – članovima naše i šire zajednice - i nadalje pružati kulturno prilagođene visokokvalitetne usluge u kući” – stoji u izjavi organizacije Australian Croatian Community Services na njenoj službenoj stranici na Facebooku.

Croatian Community Celebrates as New Consulate Opens in Adelaide

Premier of South Australia, Hon Peter Malinauskas addressing members of the Croa�an community and guests at the official opening of the

Zoran Juraj SABLJAK

Photos: Of�icial-Of�ice of Premier –South Australia

The South Australian Government and the Government of Croatia have signed a Memorandum of Understanding (MoU) to further strengthen cooperation between the two Governments. The MoU was signed at a meeting between the Premier of South Australia, Hon Peter Malinauskas MP and the Croatian Minister of Foreign and European Affairs, His Excellency Dr Gordan Grlić-Radman. Australia and Croatia have enjoyed friendly relations since the European nation was of�icially recognised on 15 January 1992.

In a signi�icant development, the Croatian Consulate in South Australia was of�icially opened, with Mr. David Tudorović appointed as the Honorary Consul for the Republic of Croatia in South Australia. The ceremony took place in the Old Chamber of the Parliament of South Australia on Tuesday, 26 November 2024, co-hosted by the Premier and Her Excellency, Ms. Betty Pavelich, the

Croatian Ambassador to Australia. The establishment of the new Consulate and the appointment of an Honorary Consul stems from the MOU signed by the Premier of South Australia and the Republic of Croatia in December 2023. Croatia, a member of the European Union and NATO, is currently in the process of accession to the 38-member OECD. South Australia boasts a large Croatian community which has been prominent in manufacturing and building industries, the �ishing and processing industries of Port Lincoln, forestry in Mt Gambier, and fruit growing in the Riverland. Croatian South Australians have also achieved considerable success as opal miners at Coober Pedy and Andamooka. South Australia is eager to expand economic trade and investment ties with Croatia. The MoU will create opportunities to collaborate in areas such as tourism, education, renewable energy, hydrogen, defence, maritime and �isheries, viticulture, information technology, arts, culture and sport. Like South Australia, Croatia harbours ambitions to utilise green hydrogen in decarbonising its industry.

(From L-R) Premier of South Australia, Hon Peter Malinauskas, Ms. Be�y Pavelich, the Croa�an Ambassador to Australia and Mr. David Tudorović Honorary Consul for the Republic of Croa�a in South Australia at the official opening of the Croa�an Consulate in South Australia on Tuesday, 26 November 2024.

In 2022, the country adopted a national strategy outlining a vision for the development, research, production, infrastructure and deployment of hydrogen technology. Despite the 15,000km separating Croatia and South Australia, this MoU will advance cooperation between institutions, people and businesses. This historic agreement marks the beginning of a new chapter between South Australia and Croatia, offering opportunities to share knowledge and learn from each other, ultimately bene�iting both economies. Premier Peter Malinauskas remarked, “Today marks the start of a new relationship that builds on our cultural connections and strengthens cooperation to grow our economies into the future. I am grateful to Foreign Minister Gordan Grlić-Radman for visiting South Australia and agreeing to work together on opportunities to strengthen commercial and other links. This MOU provides the basis to enhance investment and economic opportunities, academic and research cooperation and exchange knowledge and expertise in various �ields including renewable energy,

maritime, �isheries, arts, culture, sport and viticulture. “His Excellency Gordan Grlić-Radman, Croatian Minister of Foreign and European Affairs added, “Croatia and South Australia share a special bond, one built on common values and enhanced by the vibrant, hardworking and successful Croatian community in South Australia. We are building on a solid foundation of economic cooperation stemming from one of the largest Australian investments in Croatia originating from Adelaide, as well as �ishing expertise and technology coming from Port Lincoln. This Memorandum of Understanding will also be an opportunity for South Australia to advance cooperation with a member state of the European Union and NATO. I am grateful to Premier Malinauskas who has a tremendous understanding of the role and the importance of international engagement and particularly with Europe, given his own heritage. Croatia welcomes the opportunity to advance cooperation in the important industries and areas that the Premier has highlighted and beyond, including in emerging technologies.”

Croa�an Consulate in South Australia

2024 Croatian Language Graduation

On 17th November, a graduation ceremony was held for Croatian language graduates in the state of Victoria at the Croatian Community Centre in Geelong. This important ceremony is organised annually by the Croatian Language Teachers Association of Victoria in honour of Croatian language graduates. Language is one of the fundamental characteristics and bonds between all members of a nation. Throughout our tumultuous centuries-long history, the struggle for the Croatian language has been deeply woven into the hearts of Croatian patriots in their efforts to preserve national consciousness and identity. This has continued on this continent in this multicultural country.

Forty years of Croatian language as a matriculation subject in Victorian schools is an indescribable achievement for the Croatian community in Victoria, given that there are still countries in the world where Croatian language is not equal to other languages. Therefore, this ceremony commemorates the past and looks to the future of nurturing and rewarding our youth.

The Croatian language graduates of 2024 are: Daniel Davcik, Emily Davcik, Iva Grgić, Anna Žanić, Ava Kombol, Maya Helena Premužić, Magdalena Željko, Borna Anić, Stjepan Bilić, Mia Buljubašić, Ivan Čarapina, Rebecca Drvoderić, Mikela Gashi, Daniela Mandušić, Nicole Puljan, Noah Svirčić Čerina. They come from centres in: Altona North, Geelong, Keilor Downs and Mentone.

The ceremony was attended by: Consul General of

the Republic of Croatia Joseph Gene Petrić, Deputy Principal of Victorian School of Languages Josip Tošić, David Kaberry Area Manager for Country 1 VSL Centre, Viktorija Madunić representing the Croatian Community Centre, Helena Fantela director of Harcourts Geelong and Mrs Grgić, Stuart McPherson and Mary McPherson, Michelle Butković, Alma Špiranović, Marija Ćosić and Mara Šimić representing the Croatian Cultural Association, Julie Marinović and Croatian language teachers.

The sponsors of this year’s ceremony are: Central State Of�ice for Croats Abroad, I&D Group, Croatian Community Centre of Geelong, Harcourts North Geelong, Croatian Cultural Association, Loaram Construction and HKUD LADO Geelong.

The Croatian Language Teachers Association of Victoria wishes to thank the Central State Of�ice for Croats Abroad and the above-mentioned sponsors for their generosity. The ceremony began with the performance of Croatian and Australian anthems by HKUD Lado Geelong.

HKUD Lado Geelong

Katica PERINAC

Photos: Julie MARINOVIĆ

Ceremony Honours Student Success

extended a warm welcome to all guests, graduates, and their families with their short programme.

The graduates and all attendees were welcomed by the Consul General of the Republic of Croatia, Joseph Gene Petrić, Deputy Principal of Victorian School of Languages Mr Josip Tošić, and the President of the Croatian Language Teachers Association in Victoria, Katica Perinac.

On behalf of the graduates, Anna Žanić addressed the audience in Croatian and Daniela Mandušić in English.

The graduates received the following gifts from the Teachers Association: a picture drawn by artist Suzana Fantov, a souvenir commemorating the 40th anniversary of Croatian language, sashes worn by graduates as keepsakes and a monetary voucher worth $100.

The awards were presented to graduates by Croatian language teachers: Paulina Erceg, Marijana Buljan and Marijana Pokrivač. The Consul General of the Republic of Croatia presented certi�icates of achievement for Croatian language studies from the Consulate General of the Republic of Croatia. Immense gratitude for the beautiful photographs goes to Mrs Julie Marinović who spent the entire day with graduates and their families to immortalise their day. After the formal part, the Croatian Community Centre prepared a wonderful lunch for everyone.

The programme was hosted by last year’s graduate Antonela Trogrlić and Secretary and Croatian language teacher Vesna Grgić.

Sincere congratulations to the graduates, their parents and all Croatian language teachers!

Prepared by: Suzana Fantov

Photos: AHFG Linđo

Last Saturday, 30th November, provided the perfect opportunity for Sydney’s Croatian community to gather, as the traditional Christmas celebration organised by AHFG Linđo members was held at the Croatian King Tomislav Club in Sydney.

This special evening was �illed with Croatian music, dances, and, naturally, a Christmas atmosphere that brought joy to all attendees. The celebration was joined by special guests - HFG Mladi Frankopani and HFS Zagreb from Wollongong, whose performances delighted all spectators. Through dance and music, those present had the opportunity to experience the richness of Croatian tradition. The �irst performance began with the hosts, Group 5 members, presenting dances from Podravina, followed by Mladi Frankopani’s adult group performing beautiful Split dances. The rich folkloric programme continued with Group 4 members performing Posavina dances, followed by a special performance of Slavonian dances by former Linđo dancers of the Little Chicks. Group 3 of Mladi Frankopani captivated the audience with their dynamic Zagorje dance, whilst the folk dancers from HFS Zagreb Wollongong presented a dance from Lika. The

audience enjoyed Prigorje dances performed by Group 3, and Group 2 brought recognisable Slavonian dances. The Little Chicks added �lavour to the evening with their performance of the popular song “Pjevaj mi sokole”. For the youngest attendees, a special surprise was prepared - Father Christmas brought joy and sweets to the children, making the celebration even more magical. This extraordinary evening would not have been possible without the dedication of the organisers and all those involved in preparing the programme. Commendations to everyone who made this evening unforgettable through their presence and performances. The festive mood continued with music from the band ‘Plamen’. Joy, unity, and pride in Croatian tradition were at the heart of this pre-Christmas celebration, through which the active members of AHFG Linđo continue to advance and preserve our culture for future generations.

Iščekivanje i hod ususret očekivanom

Sprvim danom australskog ljeta, 1. prosinca, nastupilo je vrijeme došašća ili adventa. Vrijeme je to kada se pripremamo za proslavu Božića, rođenja Spasitelja Isusa Krista.

Advent nas poziva na zaokret - zove nas iz mraka na svjetlo. Kao simbol u došašću se koristi svijeća.

Prve nedjelje u prosincu u svim hrvatskim katoličkim centrima i zajednicama u Australiji zapaljena je prva adventska svijeća, koja nas zove da u ovim predbožićnim danima razmislimo o sebi, o onome koji će doći – o Isusu kojeg očekujemo.

Prorokova svijeća zove nas da se vratimo jednostavnosti i ljepoti života, a put za to je da se Bogu približimo, da njemu otvorimo ulaz u svoj život.

Adventsko vrijeme u Hrvatskom katoličkom centru u Adelaideu započelo je blagoslovom adventskih vijenaca. Vlč. Luka Poljak blagoslovio je vijence koje su vjernici položili ispred oltara, a nakon toga je uslijedio obred paljenja prve adventske svijeće.

Svijeće će ove godine paliti učenici Hrvatske škole koja će svojim recitalima aktivno sudjelovati u misnom slavlju te tako obogatiti “dane hoda ususret proslave rođenja našeg Spasitelja Isusa Krista” –poručuju iz HKC-a Adelaide.

HRVATSKA KATOLIČKA ZAJEDNICA

SV. NIKOLE TAVELIĆA - CLIFTON HILL

Susret čovjeka i Boga u korizmi se na simboličan način prikazuje ljubičastom bojom.

Ljubičasta je sekundarna boja koja se dobije miješanjem plave i crvene. Vjerujemo da plavetnilo svakoga asocira ili na nebo ili na more. I more i nebo slika su beskraja, dubine, nedokučivoga, tajanstvenoga.

Plava boja u nama često pobuđuje mir i potiče nas na kontemplaciju, stoga možemo reći da upućuje na duhovno. Dok je crvena boja, s druge strane, najsnažnija i kao takva predstavlja akciju, ljudsko djelovanje.

Miješanjem tih dviju boja kao plod dobivamo ljubičastu u kojoj možemo prepoznati životni, djelatni susret čovjeka s duhovnim, otajstvenim.

U liturgijskim slavljima u tzv. jakim vremenima - korizmi i došašću - ljubičasta nije boja pokore niti žalosti, nego boja koja našu pokoru i trud koji poduzimamo u korizmi (i u došašću) zaodijeva u iskustveni susret s otajstvom. Ona pokori (i tuzi) daje obličje radosnog susreta.

S početkom adventa u Hrvatskoj katoličkoj zajednici Clifton Hillu najavljeni su i neki od programa koji će obogatiti ovo radosno vrijeme. Tako je već za subotu, 7. prosinca, najavljena i misa za mlade i obitelji koja će se služiti u 17 sati, a nakon sv. mise pjevat će se božićne pjesme u dvorištu crkve (Christmas Carols). Svi su dobrodošli – želimo da se pridruže ovom lijepom okupljanju “kraj božićnih svijeća”.

U nedjelju, 8. prosinca, članovi Folklorne grupe “Mladi Hrvati” izvest će “Božićni igrokaz”, koji je uvijek vrlo simpatičan i originalan jer u “živim jaslicama” svake godine drijema i “djetešce Isus”.

Ova posebna večer bila je ispunjena hrvatskom glazbom, plesovima i, naravno, božićnom atmosferom koja je radošću prožela sve prisutne

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: AHFG ‘Linđo’

Australsko-hrvatska folklorna grupa “Linđo” priredila je protekle subote, 30. studenoga, tradicionalnu božićnu zabavu u Hrvatskom klubu “Kralj Tomislav” u Sydneyju.

Na zabavi su se okupili brojni pripadnici hrvatske zajednice te je ova posebna večer bila ispunjena hrvatskom glazbom, plesovima i, naravno, božićnom atmosferom koja je donijela radost svima prisutnima.

Zabavi su se pridružili i gosti – Hrvatska folklorna grupa “Mladi Frankopani” i Hrvatski folklorni sastav “Zagreb” iz Wollongonga – njihovi su nastupi oduševili sve prisutne. Kroz ples i glazbu okupljeni su imali priliku osjetiti bogatstvo I raskoš hrvatske tradicije.

Prvi nastup započeli su domaćini, članovi “grupe 5”, s plesovima iz Podravine, a nakon njih je odrasla grupa Mladih Frankopana izvela splet prekrasnih splitskih plesova. U bogatom folklornom programu nastupili su članovi “grupe 4” s posavskim plesovima, a potom je uslijedio i specijalni nastup nekadašnjih Linđovih plesača – “pilića” - koji su izveli slavonske plesove.

Grupa 3 Mladih Frankopana oduševila je publiku dinamičnom uzvedbom zagorskih plesova, a folkloraši Zagreb Wollongonga izveli su splet ličkih plesova. Okupljeni su uživali i u prigorskim plesovima u izvedbi “grupe 3”, a “grupa 2” donijela je prepoznatljive slavonske plesove. “Pilići” su začinili večer izvedbom popularne pjesme "Pjevaj mi pjevaj sokole".

Za najmlađe je, naravno, pripremljeno posebno iznenađenje – Djed Božićnjak slatkišima je razveselio djecu, čime je zabava bila još čarobnija.

Ova izvanredna večer ne bi bila moguća bez zalaganja organizatora i svih uključenih u pripremu programa. Pohvale svima koji su svo-

Proslava hrvatske

kulture i zajedništva u predbožićnom slavlju

jim prisustvom i nastupima učinili ovu večer nezaboravnom. Dobro raspoloženje do kasno u noć nastavilo se uz glazbenike grupe “Plamen”. Radost, zajedništvo i ponos hrvatske tradicije bili su u središtu ovog predbožićnog slavlja, kojim aktivni članovi “Linđa” nastavljaju unaprjeđivati i čuvati našu kulturu za buduće naraštaje.

Fordan Jandroković naglasio je važnost ustavne kategorije konstitutivnosti naroda kao natkrovljujućeg načela ustava višeetničke Bosne i Hercegovine

Hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini, Ivan Sabolić, potvrdio je u subotu Hini da je odgovorio na notu Ministarstva vanjskih poslova BiH i odbacio optužbe političara u toj zemlji koji su pokušali problematizirati izjave i posjet predsjednika Hrvatskog sabora, Gordana Jandrokovića, BiH. Prosvjedna nota poslana je u Zagreb u petak, a u odgovoru hrvatskog veleposlanstva istaknuto je kako se njezinom sadržinom uspješan višednevni službeni posjet Jandrokovića pokušava problematizirati i zlonamjerno interpretirati.

Veleposlanstvo je naglasilo kako su sve izjave predsjednika Hrvatskog sabora bile u duhu dobrosusjedstva i prijateljstva dviju država. Jandroković je jasno istaknuo da je Republika Hrvatska dosljedna u politici poštivanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine, osiguravanju jednakopravnog statusa tri konstitutivna naroda, gospodarskom i društvenom napretku te euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, stoji u odgovoru.

Prosvjedna nota Ministarstva vanjskih poslova BiH bila je upućena zbog Jandrokovićeve izjave da vjeruje kako će

Od siječnja do listopada ove godine iz BiH je izvezeno hrane u iznosu od 707,5 milijuna KM, dok je u istom razdoblju uvez iznsio od 3,2 milijarde KM Kako podignuti razinu konkurentnosti proizvoda iz BiH, a osobito kada govorimo o onim prehrambenim, ključno je pitanje koje će u vremenu koje je pred nama dobiti dodatno na važnosti, a osobito uslijed činjenice da su pred zemljom velike promjene koje u prvoj fazi uključuju jedinstveno regionalno tržište, a onda i postupno uvezivanje s jedinstvenim tržištem Europske unije koje, podsjećamo, donosi i oko 448 milijuna žitelja. Međutim, osim velikih prilika za domaće gospodarstvenike, ove promjene koje su dio ambicioznog Plana rasta za zemlje zapadnog Balkana donose i velike izazove, a osnovni je kako postati prepoznatljiv na tolikom tržištu te kako se nametnuti među proizvodima drugih zemalja, kako članica tako i susjeda. Uvidom u posljednje podatke Agencije za statistiku vidljivo je kako postoji de�icit u vanjskoj trgovini prehrambenih proizvoda, što dodatno potvrđuje kako su nove planirane kampanje domaćih institucija i više nego potreb-

BiH jedino može funkcionirati na ustavnom konceptu konstitutivnih naroda

koncept tri konstitutivna naroda na kraju prevladati jer, kako je rekao, inače neće biti ni BiH. Također, izjavio je da će europski put ojačati taj koncept, ali ne na štetu suverenosti i stabilnosti BiH, već time što će ojačati njezine institucije. Takve su optužbe iznijeli političari iz oporbene Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) Željka Komšića, a prihvatio ih je i ministar vanj-

skih poslova BiH, Elmedin Konaković.

Sam Jandroković je tijekom boravka u BiH kazao da takve optužbe odbacuje i da ih izriču oni koji očito nisu razumjeli bit njegovih poruka, u kojima je iznio snažnu potporu opstanku BiH i njezinu suverenitetu na temelju ravnopravnosti svih koji u toj zemlji žive. Iz hrvatskog veleposlanstva u subotu su još jednom

istaknuli kako je jasan ustavni koncept na kojemu BiH jedino može funkcionirati. Jandroković je naglasio važnost ustavne kategorije konstitutivnosti naroda kao natkrovljujućeg načela ustava višeetničke Bosne i Hercegovine, podsjetivši kako to načelo proizlazi iz Daytonsko – pariškog mirovnog sporazuma, te istaknuo da je ono temelj opstojnosti, stabilnosti i funkcionalnosti BiH.

niti uvjete za ulazak u programe IPARD III za razdoblje od 2021. do 2027., a u okviru kojih je dodijeljeno 990 milijuna eura sredstava EU-a. Međutim, ukupni iznos potrošen na projekte �inancirane u okviru IPARD-a je i veći jer i svaka zemlja korisnica doprinosi ukupnoj potpori u okviru IPARD-a kroz nacionalne doprinose (nacionalno javno �inanciranje).

Hrana iz BiH mora naći put do stolova na tržištu od 448 milijuna kupaca

ne. U razdoblju od siječnja do listopada ove godine iz BiH je izvezeno hrane (uključujući i žive životinje) u iznosu od 707,5 milijuna KM, dok je u istom razdoblju uvezeno robe u vrijednosti od 3,2 milijarde KM. Uvidom u pojedine kategorije vidljivo je kako značajan de�icit ostvarujemo kod različitih proizvoda za prehranu (izvoz 51,6 milijuna maraka, a uvoz 435 milijuna maraka). Ipak, unatoč de�icitu, postoje one kategorije u kojima smo u navedenom razdoblju ostvarili izvoz veći od 100 milijuna maraka.

Primjerice, kod voća i povrća zabilježena vrijednost izvoza u 10 mjeseci bila je 134,8

milijuna maraka (uvoz 480,3 milijuna KM), dok je vrijednost izvoza žitarica i proizvoda od žitarica bila 155,8 milijuna KM (uvoz 507,5 milijuna KM).

U odjeljku mliječnih proizvoda i jaja imamo i nešto manji de�icit (izvoz gotovo 131 milijun maraka, a uvoz 272,5 milijuna maraka), a sve navedeno upućuje na činjenicu da je za ojačavanje konkurentnosti i prisutnosti domaćih proizvoda na europskim tržištima nužno raditi na tehničko-tehnološkoj modernizaciji, što je pak izravno vezano uz potrebu znatnog povećanja iznosa poticaja različite vrste.

U tom kontekstu od suštinskog je značaja što prije ispu-

Povucite

se

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Osim toga, za mnoge od mjera i sami primatelji moraju �inancirati dio troškova projekata. Treba podsjetiti kako je nedavno Europska komisija pozdravila usvajanje strateškog plana za ruralni razvoj BiH za razdoblje 2023. - 2027. i pozvala bh. vlasti da intenziviraju napore na njegovu provođenju te ubrzaju aktivnosti u cilju usklađivanja sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a.

Od BiH se očekuje da harmonizira mjere podrške poljoprivredi u cijeloj državi koje nisu usklađene sa zakonodavstvom EU-a, uspostavi agenciju za plaćanje i integrirani administrativni i kontrolni sustav (IACS) i ubrza pripreme za provođenje poljoprivrednog popisa.

„Jer čini mi se da, ako nema konstitutivnosti i jednakopravnosti tada ne će biti ni BiH”, izjavio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. I Bošnjaci-muslimani su ga napali. To što je Jandroković svoju izjavu pojasnio, tvrdeći da je mnogo onih koji ne razumiju što se događalo devedesetih ni zašto je potpisan Daytonski sporazum te da ipak još uvijek postoje živi svjedoci, oni koji razumiju da BiH nema ako bi se, kao što Bošnjaci-muslimani žele, ukinula konstitutivnost naroda, a samim tim i jednakopravnost, Bošnjacima-muslimanima ništa ne znači. Oni su njegovu izjavu iskoristili kako bi ponovno pokrenuli svoju tezu o udruženom zločinačkom pothvatu tvrdeći, naravno netočno, da je Hrvatska bila agresor na BiH. To što je Hrvatska primila i zbrinula pola milijuna tadašnjih Muslimana, a današnjih Bošnjaka, to što je spasila Bihać da ne postane druga Srebrenica, to što je Tuđman prihvatio molbu Alije Izetbegovića da Hrvatska pomogne BiH, a za što ima i potpisan Splitski sporazum prema kojemu Hrvatska nikako ne može biti agresor na BiH, Bošnjacima-muslimanima ništa ne znači.

Logično je pitanje, kakva je to moralnost Bošnjaka-muslimana? Kako protumačiti njihovo „zaboravljanje“ nabrojenoga i mnogo toga nenabrojenoga?

Da nešto s bošnjačkim-muslimanskim razumijevanjem, kako starijih, a ono i novijih povijesnih događanja, nije u redu govori zaključak bošnjačko-muslimanskih političara: „O tome kakav koncept će na kraju prevladati u BiH, pa bio on i konstitutivnih naroda, odlučit će građani BiH, a ne probuđeni duhovi s Mirogoja.“

Što će to odlučiti građani BiH?

Moguće je kako ovom tvrdnjom misle da će se na razini BiH održati nekakav referendum na kojemu će većina građana, slično kao na referendumu o neovisnosti BiH, odlučiti da BiH bude uređena na građanskom principu? Kod ovoga bi trebali znati sljedeće: Hrvati su u vrijeme referendima imali dvije mogućnosti i ni jedan po njih nije bila dobra. Jedna, ona gora, bila je da glasaju protiv neovisnosti BiH i tako ostanu u sastavu Jugoslavije, druga, da glasuju za neovisnost i u takvoj BiH se pokušaju izboriti za jednakopravnost i konstitutivnost. Činjenica da u Ustavu BiH piše da je ona država tri konstitutivna i jednakopravna naroda te da su službeni jezici bosanski, srpski i hrvatski govori da su se ipak uspjeli izboriti za svoj status. Također, treba imati na umu i odluku Ustavnog suda BiH, glede slučaja Ljubić, da je konstitutivnost naroda NATKROVLJUJUĆE NAČELO!

No, gdje su tri najveća problema Bošnjaka-muslimana? Prvi je još uvijek njihov neizgrađeni i nedovršeni proces identiteta. Ma koliko se razni povjesničari, spomenut ću samo jednoga, Suada Kurtćehajića, trudili napraviti neku povijest BiH i identitet Bošnjaka-muslimana koja bi im odgovarala, samo jedno njihovo nastojanje, praviti narodnost na bogumilima, krstijanima, koji su bili ništa drugo nego obična sekta kao na primjer Jehovini svjedoci, govori da će problem Bošnjaka-muslimana sa identitetom potrajati dugo. Drugi problem, koji oni očito ne razumiju, jest taj da se niti jedan Hrvat niti jedan Srbin neće odreći konstitutivnosti, te da nema tog referenduma niti neke „ekonomske mrkve“ koja bi ih navela na samoubojstvo. Jer, odreći se konstitutivnosti, a znajući težnje bošnjačko-muslimanske političke oligarhije za uspostavom neke unitarne države Bosne u kojoj bi Srbe i Hrvate majorizirali, posebno za težnju da u konačnici naprave neku islamsku Bosnu na načelima šerijata, bilo bi samoubojstvo. I treće, jednako važno, jest pitanje što o uređenju i održanju BiH misli međunarodna zajednica.

Svojim nastojanjima, svojim stalnim pokušajima izazivanja sukoba koji bi ovdje ponovno doveli do rata, misleći kako bi tako popravili Dayton, misleći da bi nekim eventualnim novim ratom oni vojno pobijedili Hrvate i Srbe i tako napravili državu kakvu žele, Bošnjaci-muslimani pokazuju svu nezrelost, pa i naivnost. Zar netko ozbiljan može i pomisliti da će im Amerika, Europa, napraviti državu kakvu samo oni žele!? I bez obzira na to što mislili Bošnjaci-muslimani jedno je sasvim sigurno, jednako, ako ne i više od Bošnjaka-muslimana kako će biti uređena BiH pitat će se i Hrvatska i Srbija, ali i Rusija i Amerika podjednako. A Rusija i Amerika će, kad to bude trebalo njima, naći dogovor oko uređenja BiH koji sigurno neće biti onakav kakvim ga zamišlja bošnjačko-muslimanska politička oligarhija.

No, ovdje nije kraj glupostima (sve treba nazvati pravim imenom) koje Bošnjaci-muslimani čine. Na primjer, u udžbenicima za obrazovanje svoje djece srednjovjekovnu Bosnu opisuju kao raj na zemlji, pišu da u njoj nisu postojali niti Hrvati niti Srbi! U srednjoškolskom udžbeniku pišu da su Bošnjaci izravni potomci „krstijana“ koji su sa smijehom na licu prihvatili islam, a o tome da je prelazak kršćana na islam utjerivan ognjem i mačem, o „danku u krvi“, prisilnom odvođenju kršćanske djece, ni riječi. Što je također više nego upadljivo, fratre nigdje ne spominju. Nadalje, što reći o tvrdnji da Hrvati i Srbi nisu postojali u BiH prije 19. stoljeća?! Čudi li vas da je u povijesti o zadnjem ratu, o HVO i Hrvatima, ali i Srbima napisano sve crno da crnje ne može biti?

Koordinacijski odbor temeljnih boračkih organizacija Armije RBiH, Organizacija obitelji šehida i poginulih boraca Federacije BiH, Savez ratnih vojnih invalida FBiH, Savez boraca FBiH te Savez dobitnika najvećih ratnih priznanja BiH uputili su zajedničko priopćenje za javnost u kojemu poručuju Schmidtu: Povucite se sami! Govore isto što i Dodik. Razlog, ovakvog pisma, zahtjeva Schmidtu - usporedio je Aliju Izetbegovića s Ratkom Mladićem! Čudna mi čuda da ih je usporedio! Logikom bošnjačke-muslimanske političke oligarhije trebali bi se povući Schmidt, Jandroković, Hrvatska, Srbija, svi udžbenici, sve one države svijeta koje nisu za uređenje BiH onako kakvo oni žele.

Promjena načina zbrinjavanja biootpada

Vlada Novog Južnog Walesa vrši pritisak da se uvede obvezno

tjedno skupljanje biootpada budući da se očekuje da će odlagališta otpada za manje od 10 godina doseći svoj puni kapacitet.

Tjedno prikupljanje komposta stiže u gotovo sva kućanstva i poslovne subjekte u Novom Južnom Walesu do 2030. kako bi se potaknulo prikupljanje bačene hrane i smanjila količina otpada na odlagalištima otpada unatoč zahtjevima da se ne uvede obvezno prikupljanje radi smrada i nezgodne organizacije provedbe.

Prošlog mjeseca ministrica okoliša Penny Sharpe provela je drugo čitanje Prijedloga promjena Zakona o zaštiti okolišta i recikliranju tvrdeći da bi usvajanje Pri-

jedloga zakona o obveznom tjednom prikupljanju biootpada - zasebno ili u malenim kantama za „bačenu hranu i biootpad iz vrta” (FOGO kante za otpad) - omogućilo smanjenje količina na odlagalištima otpada. Ovu izjavu ministrica je dala nakon što su objavljene prognoze za šire gradsko područje Sydneyja i područja poput Port Macquarie i Coffs Harboura da će se odlagališta otpada posve napuniti do 2030. ili ranije.

Prosječno gledano hrana čini preko trećinu otpada koji bacamo u crvene kante za smeće u Novom Južnom Walesu, a ovaj se otpad zbrinjava kao komunalni otpad. Sukladno ministrici okoliša, primjena obveznog tjednog prikupljanja otpada od hrane u Novom Južnom Wale-

PUNI KAPACITETI

su preusmjerila bi gotovo 950.000 tona otpada od hrane i vrtnog biootpada s odlagališta otpada godišnje. Ako ostavimo organski otpad da trune on može proizvesti metan koji je 28 puta snaž-

niji od ugljičnog dioksida te je stoga vjerojatnije da će u atmosferi nakupiti toplinu. Najava o tjednom prikupljanju biootpada stiže unatoč pojedinačnim pozivima da se ukine tjedno prikuplja-

nje što predlaže Udruženje lokalnih vlasti Novog Južnog Walesa tvrdeći da tjedno prikupljanje biootpada „predstavlja znatnu promjenu njihovih usluga prikupljanja otpada” te da bi zahtijevalo dodatni trud za odvajanje otpada od hrane od ostalog komunalog otpada. Biootpad također može proizvesti neugodan miris ako počne stadij raspadanja hrane prije negoli se zbrine otpad radi čega su pojedina kućanstva zabrinuta i razmišljaju hoće li sudjelovati u odvajanju otpada od hrane.

Ministrica okoliša izjavila je da će uvođenje obveznog odvoza biootpada u zasebnim kantama pomoći u rješavanju problema.

Od 24. prosinca 2024. 43 gradska vijeća u Novom Južnom Walesu uvela su kante

za biootpad, a među njima se nalaze Forbes, Liverpool, parkes, Parramatta, Penrith, Wagga Wagga i Wenworth. Sukladno Prijedlogu zakona vijeća su dužna organizirti tjedni odvoz bioodpada u zasebnim kantama i osigurati da ne dođe do kontaminacije tijekom odvoza počevši od srpnja 2030. Nepridržavanje ovih odredbi moglo bi rezultirati kaznom do 500.000 dolara uz dodatnih 50.000 dolara dnevno sve dok traje prijestup. Kućanstva neće biti podložna izricanju kazni. Ova odredba neće fukcionirati u svim dijelovima države, uključujući i vrlo udaljene regije u višestambenim zgradama, gdje je kontaminacija moguća radi infrastructure, te u pojedinim domovima za starije osobe.

Australija bilježi Dan borbe protiv AIDS-a

Stanje na policama u trgovinama Woolworthsa počinje izgledati pomalo siromašno u dijelovima Novog Južnog Walesa, Viktorije i ACT-a dok preko 1500 Ujedinjenih sindikata radnika (UWU) štrajka tražeći veće plaće i bolje uvjete rada. U sklopu industrijske akcije koja traje već 11 dana, četiri primarna distribucijska centra ovog lanca supermarketa - tri u Viktoriji jedan u Novom Južnom Walesu te jedna partnerska lokacija u Lineageu - pogođena su štrajkom te su police u nekoliko supermarketa ostale prazne.

Na policama nedostaje sokova, riže, tjestenine, mesa, kruha i smrznutih namirnica.

Woolworths je potvrdio da će 2. prosinca u Melbourneu ponovno otvoriti Primarni povezni regionalni distribucijski centar za južnu regiju (MSRDC) – najznačajnije mjesto pogođeno industrijskom akcijom. Ovo znači da će nužni prehrambeni i drugi važni artikli - kao što su toaletni papir, pelene i pićaponovno biti bolje zastupljeni na policama supermarketa u Viktoriji.

Prošlog tjedna Woolworths grupa predala je ponudu Udruženom savezu radnika u trgovinama i distribuciji (SDA) uključujući i 16 točaka koje su bile predmet pregovora među kojima su bolje

plaće - otprilike oko 40% iznad nagrade za usluge skladištenja. Krajem studenoga više od1500 članova UWU-a naputilo je svoja radna mjesta nakon rasprava o boljim plaćama i boljim uvjetima rada. Sindikat zahtijeva povećanje godišnje plaće između 10 i 12.5%, dok je nacionalni tajnik UWU-a Tim Kennedy rekao da „radnici u Woolworthsu trebaju proporcionalno povećanje plaće kako bi mogli izaći na kraj s izazovima s kojima se trenutno susreću.”

Štrajkom se također namjerava ukinuti „okvir” supermarketa za koji sindikat tvrdi da je neodrživ te da predstavlja nesiguran pristup upravljanju. „Radnici su izvijestili da su pod pritiskom te da moraju kršiti propise i raditi nesigurno jer bi u suprotnom mogli izgubiti posao ako ne budu brži”, rekao je Kennedy. „Woolworths mora u prvi plan staviti sigurnost i dobrobit radnika, iznad svega ostalog”. Supermarket je otvoren za pregovore s UWU-om, no dogovor još nije postignut.

Prema izjavama Woolworthsa, gotovo tri četvrtine zaposlenika u Distribucijskom centru za južnu regiju u Melbourneu navelo je da se „želi vratiti na posao i dobiti plaće uoči Božića”, nakon 11 dana neprekinutog štrajka.

Tijekom proteklog desetljeća narastao je broj novih infekcija HIV-om u populaciji Australaca rođenih preko oceana kao i broj osoba koje su HIV dobile heteroseksualnim spolnim odosima unatoč dugoročnom silaznom trendu novih dijagnoza tijekom proteklog desetljeća.

Ruan Uys, voditelj programa Zaklade Bobby Goldsmith navodi kako je važno uvesti edukaciju o HIV-u u te zajednice kako bi se ona dovela u razinu koju nalazimo u gay zajednicama. „Kada govorimo o prijenosu infekcije naš smo fokus premjestili na promicanje edukacije i zdravlja u tim zajednicama jer su one naša nova granica.”

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se u nedjelju 1. prosinca, a obilježava se od 1988. s ciljem podizanja svijesti o AIDS-u te u počast onima koji su preminuli od te bolesti.

Uys je i sam pozitivan na HIV i kaže da – “iako je ova bolest moja najmanja briga to nije tako za sve osobe koje žive s ovom dijagnozom”. „Za neme osobno HIV je moja najmanja briga. Više me brine kako ću platiti račune i gdje ću sutra večerati nego što me brine moj HIV status”, rekao je Uys. „No ova stvarnost nije takva za brojne osobe u mojoj zajednici. Što znači živjeti s HIV-om ne izgleda jednako za bilo koje dvije osobe. Ako ste dio gay ili MSM (muškarci koji imaju seksualne odnose s drugim muškarcima) zajednice mislim da su stvari postale jednostavnije.”

HIV je kao pandemija de�iniran 1981. te su od tada od ove bolesti preminula 42 milijuna osoba. Danas oko

INFEKCIJA U PORASTU

40 milijuna osoba na svijetu živi s HIV-om.

„Postoji vjerovanje u široj zajednici da su osobe s HIVom promiskuitetne te da nismo oprezni, 90% infekcija dogodi se od osoba koje ne znaju da imaju HIV jer se nisu testirale i nisu se uključile u liječenje. Ako ste imali spolne odnose bez kondoma barem jednom u životu, testirajte se. Jednom je dovoljno”, upozorio je Uys.

Nakon što mu je 2014. dijagnosticiran HIV, Uys je počeo volontirati u HIV organizacijama i voditi radionice u svojoj zajednici.

Uys je prethodno radio u Vijeću za AIDS Novog Južnog Walesa (ACONI), no sada vodi program u zajednici sa Zakladom Bobby Goldsmith, dobrotvorom organizacijom iz područja HIV-a s najduljim djelovanjem u Australiji. Kroz potporu gay zajednice Uys je rekao kako mu je uspjelo izgraditi život okružen ljudima koji mu pružaju potporu i koji ga ne diskriminiraju radi toga što

je HIV pozitivan. Izvršni direktor ACON-a Michael Woodhouse na sličan je način zabrinut radi proširenja djelovanja svoje organizacije. „Obilježavamo Svjetski dan borbe protiv AIDS-a 2024. i dijelimo obvezu australske vlade da osigura da nitko ne ostane zaboravljen dok se primičemo cilju okončanja epidemije HIV-a u cijeloj Australiji”, rekao je. ACON obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a inicijativom za dobrotvorno prikupljanje sredstava diljem države. Događaj crvene vrpce (Red Ribbon Appeal) najveći je dobrotvorni događaj koji ACON organizira svake godine. Osim u prevenciji velik napredak bilježi se i u području liječenja za one koji žive s HIV-om. Sada Uys i brojni drugi koji žive s HIV-om čak ne moraju piti lijekove svakoga dana kako bi izašli na kraj s virusom. U Australiji je dostupno cjepivo s dugim djelovanjem koje je Australska administracija za lijekove odobrila za korištenje u

Australiji. Ovaj lijek prima se u obliku inekcije koju daje liječnik ili medicinska sestra jednom ili dva puta mejsečno za liječenje HIV-a te uz njega nije potrebno piti lijekove svakoga dana. Ovo je veliko olakšanje za zajednicu HIV pozitivnih osoba budući da se time eliminira strah da bi moglo doći do „virusnog skoka” koji se može dogoditi ako zaboravite uzeti tabletu. Govoreći o svom radu u Zakladi Bobby Goldsmith Uys je rekao da „oni žele zaustaviti prijenos bolesti obrazovanjem zajednica, tako da PrEP terapiju učinimo dostupnom svima i tako da antiretrovirusni liječenje učinimo dostupnima čak i onima koji nemaju osnovu za zdravstveno osiguranješto smo učinili u Australiji.” Matt Rule, zagovaratelj u zajednici također s HIV-om živi već preko desetljeća i dijeli svoju poruku o tome što treba napraviti. „HIV u Australiji nije završio za preko 30.000 osoba koje s njim žive. Napravili smo nevjerojatan posao u smanjenju prijenosa, no i dalje nas čeka dosta posla kako bismo ovaj cilj postigli i izvan gradskog središta te unaprijedili kvalitetu života osoba koje žive s HIV-om.”

Uys je također usmjeren na unaprjeđenje života za one koji žive i stare s HIV-om. „Želimo osigurati da oni koji žive s HIV-om imaju dobru kvalitetu života u odnosu na svoj zdravstveni status, da se mogu brinuti za sebe i da su dobrog mentalnog zdravlja. Jedan zadatak je zaustaviti prijenos, a drugi je dati potporu osobama koje žive s HIV-om. Ne možete imati jedno bez drugoga, to su dvije povezane stvari.”

Jastreb u HDZ-ovim redovima: Od Tuđmana se nitko nije usudio izreći ovako direktan stav

Hrvatska je na čelu kolone. Onih koje svi vole i cijene. Uršula je jamac da nam neće nova "raketla" ili nešto još puno gore sletjeti negdje u Zagrebu ili drugdje u Hrvatskoj kao što je "slučajno" sletjela ona kraj studentskog naselja na Jarunu.

Barem da se poštuje naše zalaganje za sigurnost. Kako vele Zagorci "kaj je, je", živimo u čarobnom svijetu, mira, sigurnosti i napretka. Pripreme za treći svjetski rat, koje užurbano provode gotovo sve ozbiljne države Europe i SAD, za naše političare, ali i narod, je fata morgana ili fata na jorganu. Mir u Ukrajini je navodno napokon dogovoren. Što su Rusi zauzeli ostaje im. Dobro, nešto im moraš dati jer su se ipak i oni istrošili. A to što su Ukrajinci ginuli tri godine, tko ih šljivi. Kad se taj "velebni" mir uspostavi, onda će netko otvoriti �lašu šampanjca i zaliti nas i naša skupa odijela.

Naš ministar obrane Ivan Anušić, najblaže rečeno čudne je biogra�ije. Sa 17 je godina postao dragovoljac Domovinskog rata i ostao do kraja. Sad je u "eksplozivnom" razgovoru za Jutarnji narušio političko jednoumlje koje vlada. Kaže naš ministar: "Politika EU je promašena". Nemoguće!? Svi nas vole! Osobito Srbija i Mađarska koje troše milijarde za naoružanje. Utješno je što ministar Anušić misli da su nam Mađari čak i opasniji od Srba, nekadašnje "treće armije u Evropi". Anušić, za razliku od naših salonskih političara sa Zrinjevca, mada ne nosi naočale, ne vidi da je sve ružičasto. Iako Vlada sada izdvaja više za obranu negoli ranijih godina, Anušić jasno ukazuje kako Uršula i ekipa planiraju tamo negdje u budućnosti izgraditi vlastitu EU obranu sposobnu da se suprotstavi mogućim agresorima na EU. Za sada EU još uvijek vjeruje u dobronamjernost onih koji prijete Europi. Neće valjda… Tako je mislio Račan i 1990. godine u Hrvatskoj. No, za razliku od legendarne '91. godine, sad se u Hrvatsku slijeva masa fondovske love, ali koju EU daje samo onda ako se troši na UI, zelene tehnologije, woke i kohezijske projekte. Žali se naš ministar obrane: "… za sigurnost ništa...". Logično, kad nas svi tako vole. Neki nas tako i zovu. Ima kod našeg ministra i zdravog vojničkog optimizma kad kaže: "Ako dođe do rata imat ćemo sukob kakav svijet ne pamti…". Reakcije su da je njegov govor reakcionaran. Neki čak misle kako je on jastreb u HDZ-ovim redovima. Navodno zato jer njegov istup nije bio dogovoren s Plenkijem i Ursulom. Bačiću je ostalo nešto materijala od obnove pa se odmah "ogradio" od kolege. Dobro kaže Davor Ivanković u svom nedjeljnom komentaru u Večer-

njem da je Anušić možda jastreb dok su oko njega same kokoši. Pa on je samo javno izgovorio ono što prosječni građani misle. Uzburkao je duhove

Neki podrepni HDZ-ovi analitičari iznenada su progledali. "On bi imao šanse protiv Milanovića".

A što onda s Primorcem? Možda da se njega postavi za ministra obrane. On je za vrijeme rata učio zanat u SAD-u. Spašavanje vojnika Ryana ili, šahovski rečeno, žrtva kraljice za pješaka.

Neki podrepni HDZ-ovi analitičari iznenada su progledali. "On bi imao šanse protiv Milanovića". A što onda s Primorcem? Možda da se njega postavi za ministra obrane. On je za vrijeme rata učio zanat u SAD-u

Evidentno je da je Anušić uzburkao duhove u HDZ-a. Glavno je pitanje "želi li on preuzeti stranku?". Ne znam dokle će trajati kohabitacija između Plenkovića i Anušića. Ono što je on kao ministar i potpredsjednik stranke rekao to sigurno od Plenkija nikada nećete čuti. To se inače u pravim demokracijama zove pluralizam mišljenja, a kod nas "osnovana sumnja na preuzimanje stranke". Ministar je otvoreno kritizirao briselsku političku elitu kad je rekao: "Ozbiljna vremena zahtijevaju vrlo ozbiljne, snažne i odlučne ljude. Mi smo potrošili dobra vremena koja su trajala poprilično dugo….". Nije li to još jedan dokaz da više nije u modi diplomatski rječnik kojim hrvatska elita već desetljećima navodno "uljuđuje" hrvatsku politiku. Još od vremena pok. predsjednika Tuđmana pa sve do danas nitko se nije usudio javno iznijeti ovako direktan stav. Što manje ljubavi skuplje vjenčanje.

Među ženskim kandidatkinjama za predsjednika(cu) zasada jedino Marija Selak djeluje donekle prihvatljivo, a ima redovan pristup medijima. Samo da ne izlane nešto pa doživi sudbinu mog favorita Tomislava Jonjića. Što on misli i zastupa u kampanji naši mediji ne prate niti za to mare. Za njih je Tomislav neviđeni kandidat. Nitko ga još nije vidio u mainstream medijima. Možda se probije do "Bujice". Teško! Imaju oni svoju kandidatkinju koja je već izgubila na predstojećim izborima. 6. lička ima Kekinicu koja iskače o svakoj temi na svim programima TV-a. Očito se ljevičari drže se one stare narodne "neprijatelj nikada ne spava", ali ga jedan odmjeren metak ipak može uspavati.

Jedan lijevi političar uzeo je dosta davno nezakonit kredit od 100 tisuća maraka pa se zbog toga javno pokajao. Javili su se građani koji bi se javno pokajali i za manju svotu.

Pobjeda Trumpa u SAD-u još uvijek izaziva šmrcanje i kmečanje naših ljevičara. Kao da je pobijedio za dlaku. To bi moglo

je očekivano srpska. Još kad se otvori svih četrdeset srpskih kulturnih centara, otkud nama tolike zastave… Hrvatske zastave u Srbiji idu izvanredno, čim se pojave odmah planu.

Predlažite 'velike projekte' za iseljenike

biti točno, ali samo ako bi se radilo o dlaci konjskog repa. Josip Jović zna da je Trumpova pobjeda oduševila Željka Keruma. Misli Kerum ako se Trump uspio vratiti i postati ponovno predsjednikom, zašto ne bi on mogao postati opet "poteštatom" Splita. Ima logike. Ljevičari se tješe ofucanom predrasudom kako su za Trumpa glasovali uglavnom oni slabije obrazovani. Ja pak mislim da kad bi Kerum Splićanima mogao zajamčiti Hajdukovo osvajanje nogometnog prvenstva, eto Željka opet na čelu kolone.

Amerikancima je puno lakše izabrati predsjednike drugih država nego svoga… Kao deklariranom Dinamovcu... Kad smo već kod prvenstva i Hajduka, meni se, kao deklariranom Dinamovcu, čini da je došlo vrijeme da Hajduk osvoji prvenstvo. Ono što se činilo kao potez očajnika, angažiranje talijanskog trenera, pokazalo se kao pun pogodak. Čvrsta obrana, a naprijed što Livaja dade. Ako u nedjelju pobijede Dinamo na Poljudu, bit će sedam bodova fore i priča je skoro gotova (tekst je pisan prije utakmice op. ur.). Neće više biti kmečanja oko Mamića, a grad će prodisati nakon 20 godina. Dinamo u komunizmu nije bio prvak 24 godine za redom. Sve dok nije došao Ćiro iz Rijeke i napokon osvojio prvenstvo. Nakon toga je pao i Berlinski zid i sve se promijenilo na bolje. Ako Hajduk osvoji ovo prvenstvo, igrat će protiv Bayerna, a Dinamo protiv Ružmarina.

Da Borussija nije bila u strahu da će se tribine srušiti, igrala bi još brže. Naši dečki ih nisu mogli uhvatiti ni za autogram… Zapovjedno mjesto Zagreb. Proglas od 10. travnja 1941. g. donosi: "Tko bude uhvaćen da pljačka ili mu se dokaže da je pljačkao bit će javno strijeljan!" Proglas je vrijedio sve do 8. svibnja 1945. godine… Nepoznati pošiljalac šalje mi sliku: Pogledajte zastavu iza 'mladog Jastreba u hrvatskom Vukovaru dana 18. XI 2024.g.'. Zastava

Zadaća iz matematike u zagorskoj školi. Pita učiteljica: "Vmrla je babica i ostavila ti 10 rali grunta. Ako pol moraš dati bratu, kulke ti je ostalo?". "Ostale mi je 9 i pol rali", spremno će Ivek. Jedna relativno dobra vijest. Ante Tomić, kolumnist Jutarnjeg, rekao je za Al Jazeeru: "Hrvatsku namjeravam napustiti do kraja godine, a Plenković je najbolji premijer u povijesti Hrvatske". Još ćemo mi svi žaliti za našim Antom. Naročito Jutarnji i Slobodna Dalmacija. Međutim, da bi počeli žaliti, Ante mora prvo otići… Gledam bilancu strahota iz Vukovara...

Poltroni uvijek ostaju poltroni. Otrovani su im geni ili se dogodilo s njima nešto medicinski neobjašnjivo. To što nas komšije plaše sa "srpskim svetom" naši politički poltroni komentiraju da na to zaboravimo jer je to duda varalica. Slažem se.

Nema ostvarenja srpskog sveta bez oružanog sukoba. Tko je bolji u otvorenom ratnom sukobu je poznato. Treba u Hrvatskoj što prije instalirati srpske centre pa kad jednom eksplodira, vidjet će se tko ima u glavi umjesto mozga dudu varalicu.

Bolje je biti zatvoren na psihijatriji nego otvoren na patologiji. Gledam bilancu onih strahota koje nas podsjećaju na bitku za Vukovar. Tu ima i patologije i psihijatrije za snimiti bar stotinu �ilmova strave i užasa. Pogledajmo: 879 poginulih hrvatskih branitelja

777 ranjenih hrvatskih vojnika

1830 poginulih civila, od čega 86 djece

2500 ranjenih civila

7000 civila i vojnika završilo je u logorima u Srbiji

858 ostalo bez jednog ili oba roditelja

1.500.000 metaka Srbi su ispalili na Vukovar

13.500 porušenih kuća ispaljeno na Vukovar, itd. itd.

I slijepcu je jasno da se tu nije radilo o bitci u ratnom sukobu nego o genocidu. Nesrazmjer u broju agresora, u kvaliteti oružja, broju branitelja je bio toliki da se riječ "genocid" jednostavno ne može preskočiti. Platili smo visoku cijenu za slobodu i samostalnost koju današnji političari ne štite dovoljno. Ima li još vremena da se probude iz samodopadnog snatrenja i pobrinu da nas budućnost ne uspije neugodno iznenaditi i potopiti?

Rusija je u Ukrajinu uputila korpus padobranaca kao potporu tamošnjim Rusima koji su ondje i onako padobranci.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u četvrtak na otvorenju vladinog savjeta za Hrvate izvan Hrvatske pozvao njegove članove da predlože "velike projekte" koja bi hrvatska vlada mogla �inancirati i poručio im da nisu zaboravljeni niti sami.

"Samo na taj način imamo dugoročno ugrađene temelje i stabilnost da ljudi kroz te simbole osjete da je hrvatska država tu. Niste sami, niste zaboravljeni, niste ugroženi i pripadate hrvatskom narodu, to je bit", poručio je Plenković u svom uvodnom govoru na otvaranju sjednice trećeg saziva Savjeta. Dodao je da se "vidi da ste nešto napravili ako iza vas ostane nešto veliko".

"Ako ostane Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, desetljećima ćemo govoriti da smo identitetsko i kulturno pitanje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini realizirali uz potporu hrvatske vlade", kazao je Plenković.

Kao druge primjere je istaknuo ulaganje u Sveučilište u Mostaru te

Niste sami, niste zaboravljeni, niste ugroženi i pripadate hrvatskom narodu, to je bit, poručio je Plenković

�inancijsku pomoć za KBC Mostar. "Moram čestitati Tomislavu (Žigmanovu) i Hrvatima u Srbiji, Vojvodini, s idejom izgradnje Hrvatskog doma - Matice. To je tip projekta koji pravi razliku. Kuća, institucija s angažiranim ljudima, gdje narod ima za što dolaziti, okupljati se i držati se skupa."

"Takve projekte mi hoćemo podržati kao vlada, svugdje, a naročito gdje smo manjina, ali to ne isključuje Hrvate koji žive i dalje", naglasio je Plenković.

Predsjednik Savjeta Ivan Gugan je pozdravio premijerov poziv, nazvavši ga "novim poticajem svima nama" kako bi se pomoglo prioritetnom cilju, očuvanju jezika i kulture Hrvata.

Gugan je rekao da će se u sklopu sjednice održavati paneli s temama najvažnijim za Hrvate izvan Hrvatske, poput integracije Bosne i Hercegovine te zemalja JI Europe u Europsku uniju.

"Koja je tu uloga Hrvatske da taj put olakša i pomogne, a svakako treba spomenuti i pomoć u očuvanju jezika i kulture, identiteta Hrvata u zapadnoeuropskim, odnosno prekooceanskim zemljama. Što čini Hrvatska za povratak, pogotovo mladih iz tih zemalja", istaknuo je Gugan kao neke od tema sjednice.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Ivan Gugan

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Paprenjaci – baš onakvi kakve su pekle naše bake

Ova vrsta medenjaka priča priču o tome kako su novi začini stizali na hrvatske stolove, ikako su dobivali svoju svakodnevnu primjenu u raznim jelima – pa tako i u kolačima.

Ovaj mirisni, a prije svega božićni keks zahtijeva priličnu vještinu, no zato je krajnji uspjeh još slađi. Dobro, i papren, jer ipak su ovo - paprenjaci, ali samo onoliko koliko je potrebno da budu jednostavno savršeni i da ih želiš pripremiti.

Važno je za paprenjake pažljivo dozirati sve začine navedene u receptu i paziti da nijedan ne prevlada. Nekada su naše bake imale posebne kalupe izrezbarene narodnim motivima, kojima su se služile kad bi se radili paprenjaci.

Danas se takvi kalupi prodaju samo na rijetkim mjestima. Ako niste te sreće da imate bakin ili prabakin, sasvim će dobro doći i oni moderniji, a tijesto možete izrezati i pomoću ukrasnog kotačića za kekse.

Sastojci:

- 45 dag oštrog brašna

- 18 dag masti

- 15 dag šećera

- 15 dag oraha

- 1 jaje

- 3 žumanjka

- 2 žlice meda

- 1 žličica cimeta

- 1/2 žličice klinčića

- 3/4 žličice papra

- 1/2 žličice muškatnog oraščića

Priprema:

U brašno umijesite mast, dodajte šećer, mljevene orahe, jaje, žumanjke, med, cimet, malo klinčića u prahu, muškatnog oraščića i papra. Sve to umijesite u prhko tijesto. Ostavite stajati oko 2 sata na hladnom mjestu.

Tijesto razvaljajte na dasci i režite kekse specijalnim drvenim kalupom za paprenjake.

Složite ih na namašćeni lim i pecite oko 25 minuta na temperaturi od 200 do 220 stupnjeva.

Dobro je znati: Drveni kalupi kojima su se oblikovali paprenjaci nekoć davno najčešće su bili drveni, a na njima su bili urezani simboli, poput ribe, janjeta, pijetla, križa i drugih koji su

na simboličan način povezivali pogansko i kršćansko. Mnogi drvodjelski obrti izrađuju ih i danas pa ih uz malo truda možete nabaviti.

Lako se koriste, a krajnji rezultat je fantastičan – i vizualno, osim okusom!

Zvjezdice s mar- meladom – bezvremenski klasik

Najavljuju se razne adventske svečanosti, planiraju kupnje prvih božićnih darova, maštamo o omiljenim božićnim kolačima... mislima smo već u božićnom okruženju. Razmišljate li već o mirisu kolačića i toplih aroma iz kuhinje ovaj će vas klasik sasvim sigurno oduševiti. Jer prhki keksići u obliku zvjezdica, spojeni u sredini s marmeladom, neizostavan su dio adventskih kolačića po kojima pamtimo blagdane. Možete ih brzo, jednostavno i lako zamijesiti i odmah staviti peći. I pekmez možete odabrati po vlastitoj želji – iako se u recepti najčešće spominje marmelada od marelica, mnogi ih vole namazati i domaćim pekmezom od šljiva, a za sasvim posebnu aromu i pekmezom od smokava.

I još jedan mali savjet: ove keksiće, koje mnogi još nazivaju i božićne zvjezdice, krancle... možete napraviti i u drugim oblicima – kao srce, cvjetiće ili bilo koji blagdanski oblik kalupa kojeg imate u kući.

Sastojci:

- 30 dag glatkog brašna - 6 dag jestivog škroba - 9 dag šećera u prahu - 21 dag maslaca - 6 dag mljevenih badema ili lješnjaka - 4 žumanjka - 30 dag marmelade od marelice (ili po vašem izboru)

- malo ruma - 10 dag šećera u prahu - 2 vanilin šećera

Postupak:

Od brašna, šećera u prahu i jestivog škroba, na listiće narezanog ohlađenog maslaca, badema i žumanjaka brzo umijesite prhko tijesto i stavite ga u hladnjak da odmara oko 1 sat.

Tijesto razvaljajte sasvim tanko. Izrežite kalupom zvjezdice i to polovicu od njih s rupicom na sredini. Složite ih u namašćeni lim i

pecite 10-ak minuta na temperaturi od 200 stupnjeva. Pečene zvjezdice s rupicom stavite na papir i pospite šećerom u prahu i vanilin šećerom.

Preostalu polovicu čitavih zvjezdica premažite marmeladom u koju umiješajte malo ruma. Preklopite pošećerenim zvjezdicama.

Ferrero keksi - savršenstvo okusa u zalogajujednom

Čim ste vidjeli naziv, mogli ste zamisliti kakve arome će se naći u ovom keksu.

Za sve ljubitelje Nutelle, ovo je pravi izbor. Kombinacije kremaste Nutelle i prhkog keksa idealne su za ove blagdanske dane pred nama. Božićni �ilm, šalica mlijeka i ovi keksići su idealna kombinacija za savršen Božić.

Sastojci:

Za tijesto:

- 1 šalice brašna

- 1 jaje

- 1 žličica praška za pecivo

- malo ekstrakta od vanilije

- 70 grama maslaca

- 25 ml mlijeka

- 15 g čokolade

- malo soli

Za punjenje:

- 5 žlica Nutelle

- 2 žlice šećera u prahu

Priprema:

Prvo napravite punjenje od Nutelle i šećera u prahu.

Pomiješajte ih dok ne dobijete homogenu smjesu.

Zatim napravite kuglice i složite ih na papir za pečenje i stavite u hladnjak. Dobit ćete cca 18 kuglica.

Pripremu tijesta započnite topljenjem čokolade u mlijeku. Na laganoj vatri otopite čokoladu u mlijeku i dodajte malo soli.

U drugoj posudi izradite šećer, maslac, jaje i ekstrakt od vanilije.

Dodajte otopljenu čokoladu.

U posebnoj posudi pomiješajte brašno i prašak za pecivo.

Postepeno dodajte smjesi od šećera, jaja i čokolade.

Ručno umijesite glatko tijesto.

Tijesto će vam biti mekše tako da ga morate oblikovati s pobrašnjenim rukama.

Ovisno o veličini keksa koju želite, uzmite komad

tijesta i omotajte ga oko kuglice od Nutelle.

Umočite u krokant od lješnjaka i stavite na papir za pečenje i lagano spljoštite.

Pecite na 180 stupnjeva, 15 minuta.

Ostavite da se u potpunosti ohlade.

Speculaas keksići

Sastojci

- 30 dag brašna

- 10 dag maslaca

- 2 žlice meda

- 1 jaje

- 5 žlica šećera

- 1 vanilin šećer ili

- 2 žličice vanilin arome

- prstohvat soli

- 1/2 vrečice praška za pecivo

- 1 žličica cimeta

- 1 žlica čokolade u prahu

- 1 ravno puna žlica začina za medenjake ILI

- 1 ravno puna žlica začina u prahu: klincic, muškatni orascic, đumbir

- naribana korica limuna/ naranče

Priprema

Jednostavno: prosijano brašno + prašak za pecivo + čokolada u prahu + sol + šećer + vanilin šećer + svi začini.

Suhoj smjesi dodati malo omekšali maslac ili margarin u listićima, med i naribanu koricu limuna/naranče.

Dlanovima istrljajte sve skupa u mrvicastu smjesu, nek bude ravnomjerno. Dodati jaje i sve dobro sjedinti u mekano tijesto koje se više ne lijepi za dlanove. Dok mijesite, po potrebi dodajte jos malo brasna ili vode.

Zamotajte smjesu u plasticnu foliju ili stavite u vrecicu i pustite ju da odstoji u hladnjaku par sati ili preko noći. Tijesto izvadite iz frizidera, pola sata ga ostavite da se malo smekša

Ako nemate mašinu za mljevenje s nastavcima za kekse, kalupima po želji izrezujte keksice i slažite na plitki lim/protvan od pećnice koji je pokriven pek papirom. Između keksica ostavite malo razmaka da se ne slijepe pri pečenju.

Peći na 180 stupnjeva u prethodno zagrijanoj pećnici, cca 10-12 min, ovisno o debljini keksa.

Nemojte ih predugo peći, ne smiju se zapeći, radije ih izvadite makar vam se čine nedovoljno pečeni jer se vani, pri sušenju stvrdnu u predivno prhko tijesto.

Pospremite ih u limenu kutiju.

Božićni vijenac kao neodoljivo predjelo

Stvar je vrlo jednostavna, a rezultat iznimno efektan!

Sve što trebate napraviti je sve omiljene namirnice koje biste inače koristili kao predjela, umjesto da ih klasično aranžirate na tanjur, posložiti na pladanj u obliku vjenčića. Poigrajte se s bojama i namirnicama i učinite grickanje uz druženje zabavnim.

URADITE SAMI Blagdanske

dekoracije

Božićna čarolija u vašem domu počinje tek kada ga ukrasite. U gomili gotovih dekoracija i ukrasa lako se izgubiti pa je “uradi sam” projekt najbolje rješenje. Ako još uvijek niste ukrasili svoj dom, za vas smo pripremili nekoliko jednostavnih ideja kako da sami napravite svoje božićne ukrase.

Blagdanski vijenac

Vjerujemo da će vas razveseliti činjenica da jedan od najljepših božićnih ukrasa možete izraditi sami i to vrlo jednostavno i povoljno. Sve što vam je potrebno je prazni vijenac, ukrasi, ljepilo, špaga i škare. Od ukrasa možete uzeti borove grančice, češere, šipak, sušeno voće poput naranči ili limuna, cimet te razne grančice. Odabrane ukrase lijepite na vijenac prema želji. Potom uzmite špagu i omotajte je oko vijenca kako biste napravili privjesak. Vaš vijenac je gotov i možete s njim ukrasiti svoja vrata.

Ako još uvijek niste ukrasili svoj dom, za vas smo pripremili nekoliko jednostavnih ideja kako da sami napravite svoje božićne ukrase

Viseće božićno drvce

Tko je rekao da božićno drvce ne može ići na zid kao ukras? Mi se s tim ne slažemo pa vam predlažemo jedan veoma jednostavan i povoljan ukras. Sve što vam je potrebno su deblje grančice različite duljine, a birajte ih tako da idu od veće prema manjoj. Potrebni su vam još manji ukrasi za bor poput malih kuglica, zvjezdica i ukrasnih vrpca te ljepilo, škare i špaga. Grančice složite u formu

bora, od najmanje prema najvećoj grani. Zalijepite ih te dodatno učvrstite špagom. Nakon što ste grane složili u oblik bora, vrijeme je da ga ukrasite. Odabrane ukrase zalijepite na grančice, a ukrasne vrpce složite u mašne koje također možete iskoristiti kao ukras. Ostatak špage zamotajte oko drveta i objesite ga na zid. Ako imate viška lampica, možete dodati i njih.

Tjedni horoskop

VRIJEME JE ZA GENERALKU

21. ožujka do 20. travnja

Sretni brojevi: 4, 6, 8, 9, 11, 33

Ovan Vaga

Obiteljski izazovi dobrim će dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom škripiti. Samci će ostati kod kuće. Ovaj tjedan za neke od vas mogao bi donijeti dosta borbe u poslu i karijeri. Neće biti ni lako ni glatko.

23. rujna do 22. listopada

Aktivirat će se vaša mašta i kreativnost, pa ćete služeći se spomenutim uspijevati rješavati sve dvojbe u privatnom životu. Ako još uvijek tražite svoju ljubav, dotjerajte se i izađite među ljude. Bit ćete im zanimljivi i prihvatit će vas. Sazrela vam je ideja o poslu za koji se treba potruditi, no vi ste potpuno predani i spremni ići u to.

Sretni brojevi: 18, 21, 29, 32, 33, 40

Riješite se suvišnih

stvari

Bik Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Većina vašeg privatnog života bit će usmjerena na sasvim obične aktivnosti kroz koje ćete uživati i nečiju naklonost. Bez velike pompe znat ćete cijeniti sitnice, a voljena osoba će vam uzvraćati jednakom mjerom. Sasvim jednostavno i dobro. Cijeli tjedan bit će usmjeren na rješavanje jednog važnog �inancijskog pitanja. Otvorit će se teme ulaganja, raspoređivanja sredstava ili su�inanciranja.

Sretni brojevi: 1, 5, 8, 11, 21, 33

Blizanci

21. svibnja do 21.lipnja

Zajedno s voljenom osobom prolazit ćete zanimljiva iskustva u kojim će obje strane otkrivati ponešto novo. Shvatit ćete ne samo da se volite, nego i da dijelite mnogo toga zajedničkog. Samci će također biti otvoreni za nova iskustva. Nalazite se u periodu kad će neke stvari trebati de�initivno privesti kraju. Baš ovaj tjedan karakterističan je po tome. Završit ćete neke priče i okrenuti novi list.

Sretni brojevi: 11, 21, 23, 34, 35, 44

21. lipnja do 21. srpnja

Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

Oni koji imaju obitelj dane će najradije provoditi s njom. Oni u parovima prolazit će pomalo turbulentno razdoblje gdje će trebati otvoriti karte i jasnije de�inirati zajednički odnos. Ipak, još uvijek neće sve biti jasno. Moći ćete se bez imalo bojazni osloniti na svoje prethodne rezultate. Neki će to iskoristiti da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živjeti na staroj slavi dokle god ide.

Sretni brojevi: 8, 9, 12, 21, 27, 33

i očistite svoj dom pred Božić!

Je li vaš dom obiteljski muzej? Imate li već godinama ukrase za bor koji nikada ne završe na njemu ili božićne tanjure/stolnjak koji nisu imali priliku ugledati svjetla blagdanskog stola?

ISretni brojevi: 2, 3, 5, 7, 21, 33

Neki bi se povremeno mogli osjećati usamljeno. Najbolje je primiriti se i povući u tišinu i meditaciju. Svoje očekivanja formirat ćete prema trenutačnom stanju, pa će ona biti skromna. Ipak, bit će i lijepih događaja. Zato se više otvorite. U temama povezanim s �inancijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati, proanalizirati i donijeti odluke koje će usmjeriti daljnji tijek razvoja.

ako se generalno čišćenje kuće ili stana veže za proljeće (naravno, čistimo i češće, no nekako je prirodnije to činiti kada prozori mogu biti širom otvoreni, a sunce razotkriti svaku trunku prašine), Tracy McCubbin, stručnjakinja za čišćenje i organizaciju doma kaže da je upravo početak prosinca pravo vrijeme za generalku jer ulazimo u vrijeme u godini u kojem najviše kupujemo i dobivamo stvari - vrijeme darivanja.

"Ovo je i vrijeme kada smo vrlo ranjivi. Veze između stvari koje posjedujemo i ideja kako bi naši životi trebali izgledat nikada nam nisu 'više pred nosom', nego za vrijeme blagdana", objašnjava McCubbin.

ove godine, nemojte ponovno tražiti neko kuhinjsko pomagalo za koje vjerujete da će od vas učiniti majstora u kuhinji ili nove bučice jer vam samo još one trebaju da počnete vježbati. Prestanite gledati u idealnu verziju sebe kada de�inirate svoje želje i zapitajte se što bi vas iskreno razveselilo i koristilo vam.

Pročešljajte dom

Je li vaš dom obiteljski muzej? Odnosno, imate li već godinama pa i desetljećima ukrase za bor koji nikada ne završe na njemu ili božićne tanjure/ stolnjak koji nisu imali priliku ugledati svjetla blagdanskog stola? Ako je tako, poklonite ih nekome tko će ih koristiti. Puno je lakše riješiti se nepotrebnih blagdanskih stvari prije, no što počne blagdansko ludilo.

Kupovanje nije lijek

Rak Jarac

Kamo god išli primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, ne sjedite kod kuće. Oni u vezama bit će sretni i ispunjeni, a njihov ljubavni život bogat. Moguće je da će vam se neke stvari na poslu učiniti težim nego što one zapravo realno jesu. Stalno ćete imati osjećaj da gubite tlo pod nogama.

Sretni brojevi: 19 21, 29, 32, 39, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Pojavit će se niz pitanja povezanih s vašim privatnim životom. Neki će čačkati do kraja, a baš tu bi se trebali zaustaviti i malo pričekati. Najviše zato jer će odgovori s vremenom doći sami od sebe. Zato budite strpljiviji i pažljiviji. Uglavnom ćete raditi s lakoćom jer ćete imati motiva više nego drugi, a volje možda i najviše. Unosit ćete kreativnost u svoj rad i rado pokazati drugima.

Sretni brojevi: 8, 10, 21, 30, 32, 33

"Nećemo se ni okrenuti, a već će biti 1. siječnja i mi ćemo biti 'predozirani' kupovinom, primanjem i davanjem poklona. I baš zato, ovo je najbolje vrijeme da očistimo svoj dom od viška stvari", dodaje stručnjakinja za organizaciju. Možda se i među stvarima koje nam više ne trebaju, nađe idealan poklon za nekoga. Uz ova tri koraka, "bezbolno" očistite svoj stan ili kuću, riješite se viška stvari i učinite da dom prodiše. Budite iskreni prema sebi

Kada vas vaši bližnji pitaju što želite pod borom

Blagdani znaju biti teški i osobe s emocionalnim problemima (a tko to nije) prazninu koju osjećaju pokušat će popuniti u trgovačkim centrima... No, puno je zdravije - i za psihu i za novčanik da se suočimo sa svojim razočaranjima, gubicima, slomljenim srcem, ljutnjom i frustracijama, nego da ih prikrivamo novom majicom, ukrasom za bor ili nečim trećim.

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Peripetije u vašem privatnom životu nizat će se bez plana i mogućnosti odgode. Okidač će biti potreba za dominacijom ili kontrolom, a ništa nećete moći kontrolirati. Budite strpljivi i tolerantni koliko god m ožete. Što god se našlo na dnevnom redu, vi ćete biti onaj pokretač ili glas koji će dati završnu riječ.

Sretni brojevi: 10, 11, 21, 23, 34, 36

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Male nesuglasice u osobnim odnosima bit će povezane s nesporazumima ili neiskrenostima. Ne morate sve otkriti, ali ono što pokažete neka bude iskreno. Fokusirajte na ono dobro između vas. S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili u svom radu. Vaša urođena otvorenost ovaj će put biti skladno pomiješana s ležernošću, pa će se mnogi iznenaditi kako smjelo vodite cijelu stvar.

Sretni brojevi: 7, 8, 21, 23, 34, 44

Sretni brojevi: 3, 8, 9, 21, 29, 32

19. veljače do 20. ožujka

Sigurnost i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami sada će birati samo sigurne opcije. Ograničenja će dolaziti zbog vanjskih okolnosti i nitko zasad ne može ubrzati stvari.

Iz dana u dan bit će sve više događaja u vašem privatnom životu. Mnogi će zablistati na raznim društvenim okupljanjima, a drugi će ih rado prihvaćati. Moguće su nove ljubavi, zaljubljivanja ili sreća u postojećem odnosu. Svakim danom sve će se više povećavati obim poslova koje trebate vi obavljati, a s tim će ići i veći napori. Kriteriji bi mogli biti strogi, no ne bojte se – imate sve kvalitete da uspješno odradite sve što treba. Sretni brojevi: 11, 21, 29, 31, 38, 44

Kratka šetnja nakon obroka može vam pomoći na više načina, a istraživanja sugeriraju da je hodanje od samo 500 dodatnih koraka dnevno povezano s manjim rizikom od niza bolesti.

Šetnja nakon obroka može pomoći u povećanju energije, poboljšanju probave i kontroli razine šećera u krvi, rekao je Nicholas Fischer, registrirani dijetetičar u MedStar Healthu, za Business Insider.

Kao sezonska tradicija, brza šetnja može biti odličan način da ostanete aktivni tijekom hladnijih i tamnijih mjeseci.

Istraživanja pokazuju da je hodanje od samo 500 dodatnih koraka dnevno povezano s boljim zdravljem srca i manjim rizikom od nekih bolesti.

Osjećaj viška energije i budnosti nakon šetnje izvrstan je poticaj za kretanje tijekom cijele godine, što može olakšati održavanje drugih zdravih navika bez čekanja na novogodišnje odluke.

"Ako ljudi imaju dosljednu rutinu ili naviku hodanja, vjerojatno imaju i druge zdrave navike", zaključio je Fischer.

"Pokreće vam se pumpanje krvi, dajete svom tijelu priliku da cirkulira hranjive tvar", rekao je Fischer, "Ako cijeli dan sjedite na kauču, veća je vjerojatnost da ćete biti ukočeni i umorni, dok ako ustanete, vaše tijelo je spremnije i sposobnije da se kreće". Čak i 5 minuta hodanja može imati velike koristi, ističe. "Ljudi mogu početi s onim što mogu učiniti, petominutnom šetnjom, a onda mogu graditi na tome", rekao je Fischer.

21. travnja do 20. svibnja

Ribe

Što

ove godine priprema najljepši advent u Hrvatskoj

Osim zavodljivom blagdanskom atmosferom Advent u Varaždinu osvojit će vas i bogatim programom. Čarobni grad Djeda Mraza vraća u djetinjstvo!

O

vog adventa otisnite se na nezaboravno virtualno putovanje koje vas vodi ravno do Kuće Djeda Mraza. Ovo jedinstveno iskustvo moguće je doživjeti samo na Adventu u Varaždinu koji od 29. studenog do 6. siječnja, njegovu povijesnu jezgru ponovno pretvara u najčarobniji kutak Hrvatske.

Čarobni grad Djeda Mraza vraća u djetinjstvo! Kući Djeda Mraza, Kući Bake Mraz, Grinchevoj špilju, Slatkoj kućici i Poklon Kućici ove se godine pridružila Radionica-Stvaraonica koja će svakodnevno biti mjesto druženja uz razne kreativne aktivnosti poput pečenja kolača, modeliranja gline, Lego božićne avanture do popularnih radionica Baking & wine za one nešto starije. Također, u Radionici-Stvaraonici baš svatko će moći pustiti mašti na volju i nacrtati svoj crtež,

a zatim ga u Poklon kućici aplicirati na majicu i tako izraditi personalizirani i originalan blagdanski poklon.

Bake Mraz svakodnevno će pričati priče, a toplinu njezinog doma upotpunit će prava mala izložba starih igračaka iz fundusa Saveza Društava „Naša djeca“ Hrvatske.

Osim zavodljivom blagdanskom atmosferom Advent u Varaždinu osvojit će vas i bogatim programom. Panoramski kotač, klizalište na 1200 metara četvornih s posebno odvojenim dijelom za najmlađe klizače, slane i slatke gastro delicije na adventskim kućicama i odličan glazbeni program i više su nego dovoljno razloga zašto barokni biser sjevera Hrvatske mora biti na vašem popisu ovog adventa ukoliko se u ovo blagdansko vrijeme nalazite u Lijepoj našoj!

Četvrtak, 05. prosinca

12:09 PM Njega novorođenčadi

12:46 PM Dnevnik 2

01:37 PM Eko zona

02:03 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:12 PM Kod nas doma

02:57 PM Baština: Latinsko jedro

03:02 PM Otvoreno

03:32 PM Zlatna liga: Franjo Gregurić i Mladen Vedriš

03:58 PM Što je klasik?

04:28 PM Studio 4: Znanost

04:45 PM Luda kuća, hum.serija

05:18 PM Romano Bolković - 1 na 1: .

06:08 PM . Školica: Slova S i Š

06:18 PM Na Magistrali, dok.�ilm

06:51 PM Art a la carte

07:21 PM Studio 4: Sport

07:29 PM Svijet znanosti

Petak, 06. prosinca

12:09 PM Krampuslauf, emisija

12:36 PM Dnevnik 2

01:31 PM Hrvati u BiH

01:56 PM Hakl na taksiju, reportaža

02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:10 PM Kod nas doma

02:55 PM Baština u objektivu: Krkom od Visovca do Roškog slapa

03:01 PM Otvoreno

03:31 PM Zlatna liga: Duško Ljuština i Paolo Magelli

03:56 PM Izvan formata

04:26 PM Studio 4: Znanost

04:39 PM Studio 4: Kultura

04:48 PM Dolina sunca, serija

05:29 PM Druga strana

05:54 PM Prometej

06:19 PM Državi malo, a nama lepo

06:49 PM (Re)kreativac: Hrvanje

07:14 PM Art a la carte

07:52 PM Hakl na taksiju, reportaža

Subota, 07. prosinca

12:09 PM Savudrija, dok. �ilm

12:35 PM Dnevnik 2

01:27 PM Sportske minute

01:47 PM Heklanje, dok.reportaža

01:56 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:04 PM Lušići i Majkovice

02:30 PM Globalna Hrvatska

03:10 PM Normalan život

03:45 PM Krojač dobre fotogra�ije

04:00 PM Studio 4: Znanost

04:10 PM Studio 4: Kultura

04:18 PM Dolina sunca, serija

05:02 PM Otišo je s mirisima jutra, u sjećanje na Krunoslava Kiću Slabinca

06:04 PM Peti dan

07:04 PM Studio 4: Sport

07:12 PM Heklanje, dok.reportaža

07:16 PM Garaža: Adastra

07:40 PM Gornjogradske kule

Nedjelja, 08. prosinca

12:10

PM Veterani mira

12:45 PM Dnevnik 2

01:35 PM turizam.hrt

02:05

PM Vijesti na engleskom jeziku

02:13 PM Čovjek ispod stola, �ilm

03:28 PM Luka Nižetić - Ludilo brale

04:30 PM Studio 4: Kultura

04:38 PM Dolina sunca, serija

05:20 PM Klub čitatelja

06:10 PM Jojo i brojevi:

06:15 PM Mališani:

06:17 PM Ho ho ho hotel:

06:29 PM Tata i ja, serija za djecu

06:39 PM Potrošački kod

07:04 PM Studio 4: Znanost

07:20 PM Alpe Dunav Jadran

07:50 PM Zavičaj Ivana Meštrovića

Ponedjeljak, 09. prosinca

12:10 PM Mir i dobro

12:35 PM HGSS, dok. reportaža 12:40 PM Dnevnik 2

01:35 PM Pula: More

02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:13 PM Plodovi zemlje

03:03 PM Čovjek ispod stola, �ilm 04:19 PM Čeljusni zglob

04:29 PM Studio 4: Kultura

04:39 PM Nedjeljom u 2

05:34 PM Samo lagano

05:59 PM Sunčana strana PrisavljaCubismo, Nola i Jazz orkestar HRT-a 07:26 PM Skica za portret: 07:49 PM HGSS, dok. reportaža

Utorak, 10. prosinca

12:10 PM Začepljen nos i upala sinusa

12:45 PM Dnevnik 2

01:37 PM Treća dob

02:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:10 PM Kod nas doma

02:55 PM Baština u objektivu: Lungomare od Opatije do Lovrana

03:00 PM Otvoreno

03:30 PM Lijepom našom: Đakovo

04:35 PM Studio 4: Znanost

04:43 PM Studio 4: Kultura

04:51 PM Glas naroda, hum. serija

05:21 PMB aština: Benkovačkim krajem

05:36 PM Na rubu znanosti:

06:26 PM Sveti Martin na Muri, �ilm

06:52 PM Božidar Smiljanić

07:22 PM Studio 4: Dijagnoza

07:55 PM Cvijeće Saše Šekoranje

Srijeda, 11. prosinca 12:10 PM Poremećaji mokrenja 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine

02:00 PM Dokumentarna reportaža

02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:12 PM Kod nas doma

02:57 PM Baština u objektivu

03:02 PM Otvoreno

03:32 PM Zlatna liga:

03:57 PM Razgovor s razlogom

05:37 PM Sportske minute

05:57 PM Vrtlarica

06:26 PM Art a la carte

06:56 PM Sretni gradovi - Amerika: Anchorage, dokumentarni �ilm

07:44 PM Moja priča, reportaža

07:50 PM Studio 4: Znanost

Sveti Martin na Muri, dok.�ilm HTV, utorak, 10. prosinca, 06:26 PM

Jug pobijedio Jadran i osvojio Kup Hrvatske

Dubrovački klub priredio je iznenađenje i slavio s 14:12

D

ubrovački Jug i splitski Jadran na zagrebačkom bazenu Mladosti odigrali su utakmicu za naslov osvajača Kupa Hrvatske u vaterpolu, a dubrovački klub priredio je iznenađenje i slavio s 14:12 (42, 3-5, 4-4, 3-1). Četvrtu godinu uzastopno o pokalu pobjednika Hrvatskog kupa odlučivali su Jadran i Jug, a Dubrovčani su došli do sedamnaestog trofeja kupa u povijesti. S mladom momčadi Jugaši su, u svom desetom �inalu u nizu, iznenadili favorizirani Jadran, odigravši na vrlo visokoj razini, dok su dvoboj odlučili šutevi mladih igrača dubrovačke momčadi.

Jug je bolje započeo dvoboj na krilima svojih najmlađih igrača, posebice Vlaha Pavlića i Mara Sušića, čijim su pogocima Dubrovčani poveli s 4-2. Puno iskusniji Splićani vratili su se u utakmicu u drugoj četvrtini nakon koje se na odmor otišlo s rezultatom 7-7.

I treća četvrtina bila je posve izjednačena te se u završnu dio-

nicu igre ušlo s 11-11. Četvrtinu je otvorio pogodak Sušića za Jug, Marinić-Kragić s igračem više izjednačava na 12-12, da bi četiri minute prije kraja dalekometnim šutem Sergi Cabanas opet doveo Dubrovčane u vodstvo.

Toni Mozara dvije i pol minute prije kraja s igračem više odvodi Jug na prednost 14-12, a Jadran ne koristi dva igrača više, da bi udarac Zvonimira Butića otišao preko gola te je moglo početi slavlje Juga.

Kod Juga je prvo ime bio Sušić s tri gola, dok su Pavlić, Hrvoje Zvono, Cabanas i Mozara zabili po dva gola, a vratar Toni Popadić imao je 10 obrana. Kod Jadrana, koji je ostao na jednom trofeju, najbolji vaterpolist Hrvatske Loren Fatović i Marinić-Kragić ostvarili su po tri pogotka, dok je Marko Bijač imao samo četiri obrane.

- Predivna večer za nas, čestitao bih svim suigračima. Borili smo se kao lavovi i zasluženo smo slavili. Mi smo mlada ekipa, ne možemo drukčije, a momci su budućnost hrvatskog vaterpola, rekao je vratar Juga i kapetan Toni Popadić.

SKIJANJE VELESLALOMSKA UTRKA ZA

Ljutić je do drugog mjesta došla s pete pozicije u prvoj vožnji, ostvarivši drugo vrijeme druge vožnje

Najbolja hrvatska skijašica Zrinka Ljutić osvojila je drugo mjesto na veleslalomu za Svjetski kup u američkom Killingtonu i prvi put došla na pobjedničko postolje u ovoj disciplini, zaostavši 54 stotinke za pobjednicom, Šveđankom Sarom Hector.

Ljutić je do drugog mjesta došla s pete pozicije u prvoj vožnji, ostvarivši drugo vrijeme druge vožnje. Jedina brža od 20-godišnje Zagrepčanke bila je 32-godišnja Šveđanka, s ukupnim vremenom 1:53.08 minuta, koja je time došla do svoje šeste pobjede u Svjetskom kupu, a sve ih je ostvarila u veleslalomu.

Treće mjesto je osvojila Švicarka Camille Rast (+1.05), kojoj je to također prvo postolje u veleslalomskim utrkama za Svjetski kup.

Vodeća je nakon prve vožnje bila Amerikanka Mikaela Shiffrin koja je mogla ostvariti rekordnu, stotu pobjedu u karijeri. Nažalost, Shiffrin je u drugoj vožnji doživjela nezgodan pad na strmini i tako je ostala bez mogućnosti za pobjedu.

Ovak uspjeh, plasman u top 3 u ovoj disciplini, hrvatsko žensko skijanje je čekalo više od 18 godina, još od 18. ožujka 2006. i pobjede Janice Kostelić u švedskom Åre u njezinoj posljednjoj utrci u karijeri.

Čekanje je u subotu prekinula 20-godišnja Zagrepčanka u svom 26. veleslalomu u

Zubac je NBA komentatore i fanove najjače lige oduševio s dvije velemajstorske akcije

Igračicama Mladosti nije pomogla niti 21 obrana njihove vratarke

Vaterpolistice splitskog Jadrana pobjednice su ovosezonskog izdanja Hrvatskog kupa nakon što su u �inalu na bazenu uz Savu svladale zagrebačku Mladost sa 17-16 (4-4, 2-2, 0-0, 2-2; 9-8) boljim izvođenjem peteraca.

Jelena Butić je s pet golova bila naje�ikasnija u redovima Jadrana, dok je Iva Rožić postigla pet pogodaka za Mladost. Igračicama Mladosti nije pomogla niti 21 obrana Latice

Medvešek tijekom utakmice i još četiri obranjena peterca u raspucavanju.

Bila je to izjednačena utakmica tijekom sve četiri četvrtine, a dvije najbolje hrvatske ekipe razdvojene su tek nakon 13 serija peteraca. Bez obzira na to što su peterci lutrija, možemo reći da su jadranašice u toj vrsti lutrije zaslužile više te “kockarske sreće” jer mladostašice nisu iskoristile niz meč lopti.

Za igračice Jadrana ovo je drugi naslov u Kupu, prvoga su osvojile prije tri godine, dok je Mladost ostala na 11 trofeja u Kupu.

Sezonu života igra Ivica Zubac. To je potvrdio i u porazu Clippersa od Wolvesa 92:93 u NBA kupu. Za 33 minute u igri postigao je 16 poena uz samo jedan promašaj iz igre (8/9). Imao je i najviše skokova (13) na utakmici. Zubac je tako šesti meč zaredom završio double-doubleom, a ovo mu je čak 14. takav učinak od početka sezone. Zubac je NBA komentatore i fanove najjače lige oduševio s dvije velemajstorske akcije protiv Rudyja Goberta (8 poena, 12 skokova). Aktualni osvajač nagrade za najboljeg defenzivca najjače lige te rekordni četverostruki nositelj tog priznanja bio je nemoćan protiv Zupca. Prvo ga je poslao u prazno, čime si je otvorio put prema košu. Nakon silovitog zaleta do tamo

Nestvarna vožnja Zrinke Ljutić, Hrvatica ostvarila najbolji rezultat karijere!

Nestvarna vožnja Zrinke Ljutić, Hrvatica ostvarila najbolji rezultat karijere!

Ima bosansko-zagorske korijene

Svjetskom kupu i nakon četiri slalomska, Zrinka Ljutić sad ima u postolje u svojoj najdražoj disciplini. Hrvatsko skijanje ima ukupno 141 postolje u najjačem skijaškom natjecanju, ali ovo je tek 20. u veleslalomu.

Nakon prve četiri utrke sezone, dva veleslaloma i dva slaloma, Ljutić je treća u ukupnom poretku Svjetskog kupa, a treća je i u poretku veleslaloma.

Malo je poznato kako je Zrinka ima bosansko-zagorske korijene. Naime, majka nove hrvatske sportske zvijezde potječe upravo iz Varaždina, ime joj je Mar�na Cvjetko Lju�ć, te je profesorica i prevoditeljica njemačkog i engleskog jezika.

Zrinkina oca, svojeg supruga Amira, po zanimanju pomorskog inženjera, Zagrepčanina banjalučkih korijena, upoznala je u glavnom gradu.

- Dok je Amir s djecom na snijegu, Mar�na ostaje u Zagrebu, radi i čeka ih, pružajući im na daljinu sigurnost pouzdane logis�čke baze u kojoj se planiraju i organiziraju mnogobrojne ak�vnos� koje treba obavi� izvan sportskih terena – svojevremeno su o njima pisali mediji.

Zrinka ima starijeg brata Tvrtka, mlađeg Hrvoja i mlađu sestru Doru.

- Sezona je odlično počela, jako sam sretna i zadovoljna svojim napretkom i da sam to pokazala i na novim skijama i već u drugoj utrci veleslaloma - vrlo mirno je rekla naša skijašica. Cijelu drugu vožnju je sjajno odradila, ali posebno je impresivna bila u završnom dijelu u kojem je imala najbrže vrijeme.

- Dobro sam se osjećala na ovom ledu, a i staza mi je odgovarala. Osjetila sam da dobro idem i samo sam tražila tu brzinu i tempo do kraja i bila sam jako, jako sretna kad sam u cilju vidjela da sam vodeća.

Zubac opet oduševio. “Dream shake” i zakucavanje protiv najboljeg braniča

zakucao je jednom rukom. Zatim je Zubac sjajnog skakača, blokera i braniča izludio “dream shakeom”, akcijom koja je bila specijalnost Hakeema Olajuwona, jednog od najvećih centara u povijesti. Leđima je izgurao Goberta do reketa te ga

tamo više puta izvrtio i onda poentirao.

Kod Clippersa je naje�ikasniji bio James Harden s 20 poena, ali s lošim šutom iz igre (7/20), a dodao je i 11 asistencija. Wolvese su predvodili Anthony Edwards s 21 poe-

nom, ali uz ogromnu potrošnju lopti (7/21), te Nickeil Alexander-Walker s 12 poena i 10 skokova. Inače, Zubac je rođen 1997. u Mostaru, u Hercegovini, a�irmirao se u Ciboni, a potom je prešao u Los Angeles Lakerse.

Ivica Zubac

Ovo im je drugi trofej sezone

Fenomenalna druga vožnja Zrinke Lju�ć

Presretna Zrinka u cilju

Slavlje vaterpolis�ca Jadrana

BUNDESLIGA GLAVNA META MEDIJSKOG ZANIMANJA

Nitko u njega ne vjeruje kao Dalić, u klubu igra ‘na kapaljku‘, ne razmišlja o odlasku

Mladi napadač ove sezone ima skromne brojke u momčadi iz Frankfurta

Igor Matanović u tišini �inišira godinu koja mu je promijenila život. Od malo poznatog nogometaša postao je A reprezentativac, od dečka čiju su izjavu tražili samo rijetki nogometni novinari prometnuo se u vrhunsku metu medijskog zanimanja.

Kada se pojavio među Vatrenima izazvao je salve komentara, a iako nije ispunio sve želje, za sljedeću 2025. godinu planovi su mu vezani isključivo za Eintracht iz Frankfurta, u kojem se nada de�initivnoj a�irmaciji.

Jednako kao i onog dana kad je debitirao za A vrstu uvjeren je da će njegova zvijezda tek zasjati, koliko god činjenica da su oko njega pogašeni kamere i mikrofoni govori kako nije sve prema očekivanjima.

Matanović je u “hollywoodskom scenariju” već trebao biti kandidat za hrvatskog nogometaša godine, a umjesto toga u posljednje se vrijeme jedva sastane s pokojom minutom na terenu. No, ni najmanje nije klonuo duhom.

Eintracht je u četvrtak gostovao u Danskoj kod Midtjyllanda u Europskoj ligi, dobio je 2:1, a on je ušao na teren u 82. minuti. Bila je to još jedna propuštena večer kakvih je sve više, a minutaže u klubu sve manje.

Mladi centarfor kojeg je izbornik Zlatko Dalić lansirao u prvi plan zasad se nije uspio nametnuti treneru.

Dino Toppmöller, sin nekad čuvenog stručnjaka Klausa Toppmöllera, �ina-

Što će biti

Da bi bivši Dinamov as bio na raspolaganju

treneru Flicku za to će trebati prikupiti dosta novca

lista Lige prvaka s Bayerom 2002. godine, od 19. kolovoza do kraja studenoga, u praktično tri i pol mjeseca sezone, dao mu je tek pet puta prigodu za start u početnoj postavi, a na takav se potez nije odlučio niti jednom u studenome. Ukupno je jednom bio u prvoj momčadi u Bundesligi, triput u Europi i jednom u DFB kupu, te sve zajedno postigao dva gola.

U isto doba u četiri je navrata započeo u prvoj jedanaestorici Hrvatske. Izbornik mu je pružio golemo povjerenje i prigodu, javnost je to podržala jer Hrvatskoj trebaju novi reprezentativci, međutim, da bi priča držala vodu Matanović se mora iz-

graditi do kraja kao igrač i dokazati u klubu.

Visok 194 centimetra, robusni centarfor pro�il je kakav se traži, no špice se prvo pita za brojke. Umjesto da protekom sezone igra sve više, na terenu je manje. U Europskoj ligi bio je starter u prva tri nastupa, pritom dvaput zamijenjen, da bi u posljednje dvije utakmice igrao 29 minuta i sada osam. Ima jednu asistenciju, u Istanbulu protiv Bešiktaša, ali gol nije zabio.

U Bundesligi je krenuo sa po dvadesetak minuta, potom je u petom kolu dobio ulogu startera protiv Kiela. Ostao je na terenu 65 minuta, a u dvije sljedeće utakmice s najjačima, Bayer-

S 21 godinom vremena ima

nom i Leverkusenom, nije niti ušao.

Kasnije je živio na sve sitnijim brojkama - 25 minuta, 17, pa 5 i posljednje jedna. Je li to privremeno stanje ili nije zadovoljio trenerove zahtjeve zna Dino Toppmöller.

Kada bi mu trener dao bianco povjerenje kao izbornik, bilo bi mu puno lakše, ali to se ne događa. Kod Dalića je postigao jedan gol protiv Škotske u Zagrebu, a nije igrao samo sa Škotima u Glasgowu.

Vatreni među elitom

Nakon objave FIFA-ine ljestvice, potvrđeni su nositelji i procedura europskih kvali�ikacijskih skupina za Svjetsko nogometno prvenstvo 2026. u Meksiku, SAD i Kanadi. Ždrijeb će se održati u Zürichu u petak, 13. prosinca.

Četvrtfinalisti Lige nacija Hrvatska, Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Portugal i Španjolska dobili su mjesto u prvom jakosnom bubnju, a pridruženi su im i Engleska, Belgija, Švicarska i Austrija.

Preostale reprezentacije podijeljene su u još četiri jakosna razreda.

Ukupno će u europskim kvali�ikacijama sudjelovati 54 reprezentacije koje će se boriti za 16 europskih mjesta koja vode na World Cup.

Reprezentacije će biti podijeljene u 12 skupina po četiri i pet ekipa. Utakmice

će se igrati sa svakim suparnikom kod kuće i u gostima između ožujka i studenog 2025. Pobjednici skupina će napredovati na SP, dok će se drugoplasirani kvali�icirati za daljnje kvali�ikacije. Zanimljivo, Hrvatska odmah nakon ždrijeba neće znati u kojoj će skupini igrati. Naime, u trenutku ždrijeba neće biti poznato koje će reprezentacije sudjelovati na Final Fouru Lige nacija u lipnju.

Dani Olmo opet je u središtu pozornosti, ovaj put zbog neizvjesnosti oko njegove registracije za drugi dio sezone. Naime, jedan od najvećih prioriteta Barcelone u narednim tjednima bit će upravo Olmova registracija, a to nije nimalo jednostavna misija. Predsjednik Joan Laporta i njegovi suradnici naporno rade kako bi bivši Dinamov as bio

Krenuo je vrlo agresivno s brojnim udarcima prema vratima, no i to je palo. U Bundesligi, u tih devet nastupa u kojima je na terenu prosječno boravio 22 minute, ima 0,9 udaraca po utakmici.

Igor Matanović i dalje je na pozi�vnom kursu. Predan radnik trenira punom snagom, uživa simpa�je navijača, što mu svakako godi i čeka svoj trenutak. Fokusiran je samo na Eintracht, ne razmišlja o zimskom odlasku na adresu koja bi mu jamčila

veću minutažu.

Prošlu sezonu proveo je na posudbu u Karlsruheu, te je tada u Drugoj Bundesligi pos�gao 14 golova. To mu ovog časa nije opcija, jedino Eintracht i dokazivanje u Frankfurtu. S 21 godinom vremena ima.

Ovog časa nitko u njega ne vjeruju toliko kao Dalić i struka HNS-a. To mu je poticaj i kredit, ali i odgovornost da opravda očekivanja. Pitanje koliki mu je konačan domet i dalje je u zraku. Do sljedeće akcije Vatrenih gotovo su četiri mjeseca, može li probiti Toppmöllerove barijere i vinuti se u prvi plan?

s Olmom? U Barceloni vlada neizvjesnost

na raspolaganju

treneru Hansiju Flicku, a za to će trebati prikupiti dosta novca.

Iako je katalonski klub nedavno i službeno ovjerio bogat sponzorski ugovor s Nikeom, prihodovna strana još uvijek nije dovoljna za registraciju španjolskog reprezentativca. Marca piše kako Barcelona trenutačno nastoji dokazati

La Ligi da je prihod od tog ugovora veći nego što registraciju La

se činio u prvom trenutku. Spomenuti je ugovor prilično kompliciran, s puno klauzula koje će povećati prihode uz �iksni iznos kojeg Nike godišnje plaća za sponzorstvo.

Klupski operativci nastoje pronaći i nove sponzore, a jedna od opcija je i prodaja nekih igrača u zimskom prijelaznom roku.

Osim toga, Barca računa i na prihode od ljetne turneje po Aziji, a i povratak na obnovljeni Camp Nou trebao bi donijeti povećanje prihoda.

U katalonskom velikanu nadaju se da će sve to biti dovoljno za Olmovu registraciju...

Igor Matanović - Visok 194 cen�metra, robusni centarfor profil je kakav se traži

Zlatko Dalić

ANALIZA HAJDUK SLAVIO U DERBIJU

No Petković, no party: Prošli je put u kaosu smirivao navijače, a sada bespomoćno gledao u pod

Dinamo je bez prave pomoći ponajboljeg igrača gotovo dva mjeseca

Scena prva. Dinamo je drugi put u četiri dana pobijedio Hajduk na Poljudu, izbacio ga iz utrke za naslov pa iz Kupa, Torcida je upala na teren, specijalci je vraćali natrag, uništila je stotine sjedalica, neredi su se proširili splitskim ulicama, a Bruno Petković dolazi do Bad Blue Boysa i moli ih da se pretjerano ne vesele.

Scena druga. Hajduk je pred drugom pobjedom nad Dinamom zaredom u sezoni, bježi na sedam bodova prednosti u prvenstvu, euforija je zahvatila više od 30.000 navijača na Poljudu. Na semaforu je 99. minuta, a režiser prijenosa pokazuje Petkovića. Bruno sjedi na klupi, svjestan kako zbog ozljede aduktora ne može pomoći, ali je pokušao biti podrška kraj terena. I nemoćno gleda u pod.

Dva su to dijametralno suprotna detalja ove kalendarske godine iz Splita koja najbolje oslikavaju što je Dinamo prošao i gdje se na-

lazi danas. Da, “modri” su i dalje itekako živi u borbi za naslov, i prošle su se sezone vratili nakon sedam bodova zaostatka za Hajdukom, u međuvremenu su napravili i rezultatski iskorak u Ligi prvaka s vrlo obećavajućim šansama da se plasiraju u drugi krug Lige prvaka. Dva su to dijametralno suprotna detalja ove kalendarske godine iz Splita koja najbolje oslikavaju što je Dinamo prošao i gdje se nalazi danas. Da, “modri” su i dalje itekako živi u borbi za naslov, i prošle su se sezone vratili nakon sedam bodova zaostatka za Hajdukom, u

međuvremenu su napravili i rezultatski iskorak u Ligi prvaka s vrlo obećavajućim šansama da se plasiraju u drugi krug Lige prvaka. Dinamo s Petkovićem i bez njega nije ista momčad, spremnog ga treba i reprezentacija. Iako će Bjelica već na zimu morati intervenirati i dovesti napadača, najveće pojačanje bio bi mu zdravi Petković pa i pod cijenu da pauzira još koju utakmicu, a trebat će mu vremena da se vrati u formu kad počne normalno trenirati. Samo, navijači Dinama nadaju se da onda neće biti prekasno kad pogledaju na ljestvicu.

Borussia Dortmund želi dovesti Sučića

Njemački klub pokušava odmah staviti polog na Sučića i nadjačati konkurenciju, pišu Talijani

Talijanski transfer insajder Gianluca Di Marzio piše kako Borussia Dortmunda u svoju svlačionicu želi dovesti mladu zvijezdu plave momčadi, Petra Sučića. Kako Talijan navodi, željeli bi ga dovesti već u siječnju

Dinamo 21-godišnji vezanjak zbog ozljede nije mogao nastupiti na prošlotjednoj utakmici dvaju klubova u Zagrebu (bilo je 3:0 za Borussiju) i neće ga biti barem dva mjeseca.

“Borussia Dortmund pokušava sve ubrzati. Njemački klub započeo je kontakte s Dinamom i uskoro se očeku-

je sastanak između klubova kako bi se razgovaralo o potencijalnim iznosima”, navodi Di Marzio.

“Borussia pokušava odmah staviti polog na Sučića i nadjačati konkurenciju. Posljednjih tjedana Fiorentina je također pratila igrača i izrazila interes. Ipak, cijena

koju je Dinamo postavio za Fiorentinu je previsoka”, dodaje talijanski transfer insajder.

Više puta se u javnosti pojavila priča kako su njemački velikani zaintersirani za Sučića, a sada je Borussija izravno navedena kao potencijalno mjesto za nastavak njegove karijere.

Sučić je u 17 ovosezonskih nastupa zabio tri gola i dvaput asistirao kroz sve svoje nastupe. Upisao je pet nastupa za hrvatsku reprezentaciju te pritom zabio jedan pogodak.

Premda prema Transfermarktu vrijedi svega tri milijuna eura, Dinamo za njega želi dobiti bitno više novca. Tako su plavi prošloga ljeta odbili ponudu talijanskog Coma od oko devet milijuna eura.

Ovog puta je dojam bio da Dinamo ne bi dao gol da se igralo još tri dana

Petar JUKIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Bio je to derbi kakav smo često gledali na Poljudu, u kojem nakon vodećeg gola Hajduka nismo vidjeli previše igre. No, ovog puta je dojam bio da Dinamo ne bi dao gol da se igralo još tri dana. Uz sve objektivne poteškoće koje je imao, ovo što je prikazao na Poljudu bilo je sramotno loše.

U prvom poluvremenu Dinamo je bio bolja momčad i relativno lagano je dolazio do zadnje trećine terena suparnika, ali tamo nije imao ni igrača koji bi potezom konkretizirao posjed ni ideju kako točno želi napasti Haj-

Dinamo na minus 7 od Hajduka

duk u samoj završnici.

Bez lopte je usmjeravao Bijele na njihovu lijevu stranu, gdje je ocijenjeno da je Diallo slabiji na lopti, i tjerao ih je da ispucavaju lopte prema Livaji. Theophile-Catherine i Torrente mogli su ga čuvati jako blizu jer Hajduk s Biukom, Kalikom i Sigurom iza Livaje nije imao igrača koji će napasti otvoren prostor i pokušati iskoristiti sporost Dinamove zadnje linije.

Hajduk je probleme u izgradnji napada pokušao kompenzirati nešto dubljim spuštanjem Rakitića da pomogne u organizaciji igre, ali nije se ni to pokazalo dobrom formulom. Dinamo je izgledao bolje u tranziciji, stalno je (na momente i očigledno previše) tražio Kulenovića dubinskim loptama i generalno je imao kontrolu nad susretom.

Bjelica je nakon utakmice spomenuo vjetar kao važan faktor, a Dinamo ga je u prvom dijelu imao u leđima i sigurno mu je to barem djelomično olakšalo posao. Ostaje teško objasniti zašto je Hoxha bio jedini igrač koji je pucao prema golu u takvim uvjetima, a njegov šut iz 15. minute je ostao jedini na utakmici koji su Plavi uputili u okvir.

U drugom poluvremenu je Hajduk bio bitno bolja momčad. Stabilizirao je fazu

izgradnje napada, a Kalik je puno lakše nalazio prostor i vezu s Livajom, što je gurnulo Dinamovu momčad na zadnju nogu i blizu Zagorčevih vrata, odakle se do kraja utakmice praktički nije uspjela maknuti.

Veliku većinu drugih lopti osvojili su Bijeli, uspjeli su nadtrčati i �izički izdominirati Dinamo u periodu od otprilike 20 minuta, u kojem gosti nisu imali predaha. Kada je Hajdukov pritisak popustio, već je bilo 1:0, a to na Poljudu u derbiju jako često znači da je utakmica gotova.

Reakcija Dinama u drugom dijelu bila je užasna. Sa stoperima slabim na lopti i s vjetrom u prsima nije uspio organizirati ni jedan jedini napad, a igrati duge lopte, i to na postavljenu obranu, bila je čista Hail Mary taktika, upotpunjena scenom u kojoj Dino Perić, koji godinu dana nije igrao nogomet, ulazi u napad za skok.

Dinamo ima tri igrača koja u kontinuitetu mogu raditi razliku. To su Petković, Mišić i Baturina. Tu možemo dodati i Petra Sučića, koji im je komplementaran i odlično paše na njihove karakteristike.

Bez trojice od ta četiri igrača, s umornim, indisponiranim i poluozlijeđenim Baturinom, ova momčad je osakaćena. Glavni problem

Plavih je što nisu, dok su spomenuti igrači bili zdravi, ustalili širu rotaciju. Situacija u kojoj su tri od četiri nositelja ekipe ozlijeđena, a Dinamo od početka sezone na klupi drži Roga, Kačavendu i Stojkovića, koji su potpuno bez ritma, nešto je što si klub od 60 milijuna eura koji igra na dvije fronte ne smije dozvoliti. Hajduk je daleko od savršene, pa i dominantne ekipe, ali Gattuso odrađuje sjajan posao. Nema nikakvih problema u tome da, ovisno o potrebi, na klupu ili na tribinu pošalje i ohladi do jučer nezamjenjive igrače poput Pukštasa ili Šarlije. Igraju najspremniji i takvu momčad je teško pobijediti. Bjelica je na klupi imao dva igrača koji jedini uz Baturinu mogu nositi loptu i osvajati prostor s njom u nogama, ali su i Rog i Stojković ušli prekasno, a trener Dinama je pokušao nešto promijeniti tek kad je suparnik rutinski umrtvio utakmicu. Nije sramota izgubiti na Poljudu jer se to događalo Dinamu i kad je bio puno nadmoćniji. Plavi imaju problema s ozljedama i ovo im je daleko najteži tjedan u sezoni, ali ovako igrati u kontinuitetu i ne pokazati ni milimetar indikacije da bi stvari mogle krenuti nabolje je epska sramota.

Velika pobjeda Bijelih

Petar Sučić

Bruno Petković

NOGOMET ZAGREBAČKI KLUB U VELIKIM PROBLEMIMA

Dinamo je izgubio na Poljudu. U zadnjih šest ligaških utakmica ima jednu pobjedu i sad jako zaostaje za najvećim rivalima

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Varaždin je svladao Šibenik kod kuće s 2:1. Već u šestoj minuti je Mamić dao lijepu loptu u prostor Dabri koji zabija za vodstvo. Promašio je domaćin još nekoliko sjajnih šansi, a u 50. minuti je na odbijenu loptu poslije udarca Šege natrčao Belcar i povisio vodstvo. Utješni gol za goste dao je Kulušić u 82. minuti.

Slaven je pobijedio Osijek s 3:2 u ljepotici kola. U 35. minuti Slaven odigrava sjajnu akciju poslije koje je Lučić zabio na asistenciju Grgića.

No, gosti poravnavaju u nadoknadi prvog dijela preko Dantasa koji se najbolje snašao kod odbijanca. Već u 54. minuti Hernani zabija za preokret, ali domaćin se nije predavao.

Tri minute kasnije Grgić je izjednačio, a gol vrijedan tri boda zabio je Božić u 73. minuti nakon kornera.

Rijeka je svladala Goricu s 1:0. Već u 11. minuti veliki problemi za domaće koji ostaju bez Selahija. I zgubio je jednu loptu i s leđa srušio suparnika te dobio direktan crveni karton. Ipak, Gorica to nije uspjela kapitalizirati i stvoriti ništa značajno. Rijeka se obranila do 85. minute, a onda je Rukavina dobro reagirao na ubačaj Jankovića i zabio za važnu pobjedu.

Istra je slavila kod Lokomotive (1:2). Već u trećoj

Na arapske milijune

Dalić je odgovorio dvama videima s domoljubnim pjesmama s koncerta “Domu mom

Kao grom iz vedra neba hrvatsku je sportsku javnost pogodila vijest o možebitnom odlasku Zlatka Dalića s funkcije izbornika Vatrenih. Jedan od ‘uglednijih‘ katarskih medija, Al Raya, objavio je da 58-godišnji Dalić postaje novim izbornikom nogometne reprezentacije Katra.

“Dalić postigao dogovor oko svih detalja, što će biti objavljeno u narednim satima, kao nasljednik španjolskog izbornika Marquesa Lopeza”, napisao je spomenuti izvor i ‘razriješio sve dvojbe‘. Razriješio, doduše, iz njihove perspektive, jer svako iole upućen ovoj je informaciji pristupio s dozom skep-

Hajduk svladao Dinamo koji je u nezapamćenoj krizi

‘Moramo proda� jednog igrača’

Nakon pobjede nad Dinamom, novinare je zanimalo i to što će Hajduk radi� na prijelaznom roku. Ga�uso je to

kratko prokomen�rao: “Treba vidje� koga ćemo proda�. Klubu je potreban novac, to je is�na. Vidjet ćemo. Moramo proda� jednog, a onda ćemo vidje� koga doves�. Što bih ja? Ne bih nikoga prodao. Ali ja sam trener. Nije korektno danas priča� o tome.”

Modrić nominiran za najbolju momčad svijeta

Međunarodna federacija profesionalnih nogometaša (FIFPRO) i ove godine glasa za najboljih udarnih 11 na planeti nogomet. U ponedjeljak je izašla prva lista s 26 nogometaša, a u užem krugu našao se i kapetan hrvatske reprezentacije Luka Modrić!

Za razliku od Zlatne lopte, u kojoj sudjeluju renomirani novinari diljem svijeta, FI-

FPRO top 11 određuju sami nogometaši iz 70 različitih zemalja. Morali su svrstati tri svoja favorita u svaku od linija. Modrić je u društvu s Bellinghamom, Rodrijem, de Bruyneom, Fodenom, Kroosom, Musialom i Valverdeom.

FIFPRO objavit će posljednje rezultate glasovanja, odnosno najboljih 11 na svijetu, 15. siječnja 2025. godine.

minuti u vodstvo ju je doveo Marušić, a u nadoknadi prvog dijela je Lawal povećao vodstvo. U 83. minuti Mudražija je nakon kornera nakratko vratio neizvjesnost, ali rezultat se nije mijenjao.

Hajduk je na Poljudu pobijedio Dinamo s 1:0. Gost je bio nešto bolja momčad u prvom dijelu, ali po snažnoj buri nije uspio previše kreirati, tek jedan nezgodan udarac Hoxhe s ruba kaznenog prostora.

Hajduk 15 9 5 1 24-10 32

Rijeka 15 7 8 0 21-5 29

Dinamo 15 7 4 4 30-18 25

Varaždin 15 6 6 3 14-10 24

Osijek 15 6 3 6 23-21 21

Slaven Bel. 15 4 4 7 18-22 16

Istra 1961 15 4 4 7 13-24 16

Šibenik 15 4 3 8 11-27 15

Lokomotiva 15 3 4 8 16-23 13

Gorica 15 3 3 9 13-23 12

U nastavku su Bijeli igrali niz vjetar i sjajno to iskoristili te pritisnuli Dinamo. U 54. minuti Sigur koristi neopreznost Baturine i lijepo pogađa u rašlje.

Do kraja je Hajduk imao još par šansi, a najbolju je Zagorac obranio Livaji koji je pucao iz dobre situacije.

Dalić na veliku podvalu odgovorio

se i opreza, a da bi mi, pak, razriješili, sve nedoumice, obratili smo se relevantnom izvoru i otkrili pravu istinu. Dalić uistinu je dobio ponudu da preuzme Katar, međutim istu je i odbio. Koje se svote novca odre-

kao nije poznato, ali možemo samo nagađati koliko je ‘milijuna‘ godišnje hrvatski izbornik mogao zarađivati. Ali nije. I to je ono najbitnije. Kao glavni strateg Vatrenih Dalić je već odbio jednu ‘izdašniju‘ ponudu, bilo je to

2018. nakon mundijala u Rusiji. Imao je u rukama 10 milijuna eura godišnje iz Kine i to na tri godine, no ni na to nije pristao.

U oba navrata pokazao je da mu je Hrvatska važnija od svega drugog, da na kraju krajeva nije sve ni u novcu, već emociji i domoljublju koje nikada nije krio. Pa je tako, indirektno ili direktno, na arapske milijune Dalić odgovorio - dvama videima s domoljubnim pjesmama s koncerta “Domu mom”, koji se u nedjelju održao u Zadru. Objavio je snimke dviju pjesama, “Kroacijo, iz duše te ljubim” klape Intrade te pjesmu Marka Perkovića Thompsona “Ako ne znaš što je bilo” u izvedbi Klape Hrvatske ratne mornarice.

Tablica

Velika prednost Bijelih

Izbornik Zlatko Dalić

Luka Modrić

Genarro Ga�uso

RENT

Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault