The Croatian Herald 3rd July 2024

DONESENA ODLUKA

Od Nove godine uvodi se obvezni vojni rok za oko 15 tisuća mladih

Str. 3

Miris kiselog kupusa uz ukusne kobasice!

VJESNIK Hrvatski

Udruga je objavila dvojezičnu kuharicu pod naslovom „My Mother’s Kitchen / Kuhinja moje majke”

Hrvatska kultura udruga Geelonga predstavila je nedavno svoj tradicionalni tečaj kuhanja. Hrvatska kulturna udruga (Croatian

GRUPE POTPORE

Cultural Association - CAS), a osnovana je 2004. s vizijom promicanja vlastite kulture i njenog očuvanja u široj zajednici. Oba jela bila su apsolutno božanstvena te su brojni prisutni članovi hrvatske i šire zajednice uživali kušajući ih. Ove godine Udruga obilježava 20. godišnjicu svog osnutka.

Rođendani Vesne, Marije i Zrinske dodatno su obogatili ovo redovito druženje

Grupe društvene potpore Maribyrnong i Brimbank, koje djeluju pod okriljem AHDU-a, okupile su se u petak, 28. lipnja, kako bi obilježile kraj semestra

i proslavile rođendane triju članica: Vesne, Marije i Zrinke.

Događaj je bio obilježen energičnom glazbenom podlogom koju je puštao DJ Miro, čime je stvorena ugodna atmosfera za sve prisutne.

Članovi grupe društvene potpore uživali su u zajedničkom druženju.

Andrijana Dorinko

CONCORD SYDNEY

Hrvatsko-karlovačko društvo priredilo zabavu koja se ne propušta

Str. 24

Poput svjetionika je

ČUVARI HRVATSKOG FOLKLORA U AUSTRALIJI (1)

Cilj nam je učiti djecu hrvatskoj kulturi i tradiciji koja se nikada ne smije zaboraviti kako bi bili odgojeni kao ponosni Hrvati, kaže Dorinko

Uhrvatskim zajednicama diljem Australije, koje njeguju svoj identitet i kulturnu baštinu, ističu se pojedinci čija predanost očuvanju hrvatskog folklora zrači kao svjetionik. Njihov rad i predanost nisu samo čin ljubavi prema tradiciji, već su temelj koji povezuje prošlost s budućnošću. U nastojanju da vam ih pobliže predstavimo, razgovarali

smo sa Andrijanom Dorinko, predsjednicom FA "Hrvatska zora", uvijek spremnom za suradnju i priču o onima čije srce kuca u ritmu tamburice i čije ruke plešu sjećanja starih običaja, ljudi koji svojim radom čuvaju živu tradiciju i omogućuju joj da procvjeta i na drugom kraju svijeta.

„Uvijek sam bila strastvena prema folkloru i našoj prekrasnoj hrvatskoj baštini, kulturi i povijesti. Odrastanjem u 90-ima gdje se toliko Hrvata okupljalo diljem Melbournea bili smo jaka zajednica i držali smo se zajedno“, kaže Dorinko u razgovoru za Hrvatski vjesnik.

KVALIFIKACIJE

Hrvatski košarkaši bore se u Grčkoj za plasman u Pariz

Članovi jedne grupe društvene potpore koja djeluje u sklopu Australsko-hrvatskih usluga okupili su se u srijedu, 26. lipnja, na čajanci tijekom koje su uživali u srdačnoj, veseloj atmosferi. Posebnu notu događaju dale su dame koje su na dar dobile elegantne rukavice, dok su muškom dijelu grupe poklonjene leptir mašne. Glavna zvijezda večeri bila je Kathy, čiji se rođendan slavio s veseljem i toplinom među prijateljima.

KOLUMNA

Otkrio sam što smeta ljevičarima, jugo�ilima i orjunašima kod

Dalića: To mu ne

Str. 35 Str. 7

Str. 12

Str. 9

Piše: Zvonimir Hodak

s

Guardiola ljetuje u Dubrovniku

Idok izbornici i igrači igraju na Europskom prvenstvu u Njemačkoj klupski treneri uživaju u godišnjem odmoru. Barem je tako slučaj sa strategom Manchester Cityja Pepom Guardiolom koji je s obitelji odlučio posjetiti hrvatsku obalu.

Posjetio je tako jedan dubrovački restoran koji se odmah na društvenim mrežama pohvalio dolaskom slavnog gosta koji se spremno fotogra�irao s osobljem.

“Čast je bilo upoznati i ugostiti jednog od najvećih nogometnih trenera današnjice. Hvala što ste posjetili naš restoran, bilo nam je izuzetno zadovoljstvo. Prekrasna večer uz prekrasnu familiju, nadam se da se vidimo opet!”, poručili su. Napisali su to uz fotogra�iju koju su objavili na Instagramu u restoranu Kasar u Zatonu nedaleko Dubrovnika.

Guardiola je u braku s Cristinom Serrom. Vjen-

čali su se 2014. godine te su dobili troje djece - Mariju, Valentinu i Mariusa. Nije ovo prvi put da Guardiola odmara u Hrvatskoj. Katalonac je još 2012. godine ljetovao na biseru Jadrana, a njegova kćer Maria također se na Instagramu pohvalila fotogra�ijama s jahte na kojoj su posjetili i Korčulu, Hvar, Split... Guardiola se tako pridružio dugom popisu svjetskih zvijezda koji su u proteklim godinama ljetovali u Dubrovniku. Među njima su i David Beckham, Magic Johnson, Rod Stewart, Beyoncé i mnogi drugi. Dubrovnik tako po tko zna koji put potvrđuje kako je postao prestižno mjesto na hrvatskoj obali kojeg mnogi žele posjetiti i tamo se odmarati. Očito ne bez valjanog razloga. Mami sve svojom ljepotom i primjerenom turističkom ponudom kojoj bogati i slavni, kako vidimo, ne mogu odoljeti.

Gvardiol ‘partijao’ na otoku Viru

Gvardiol (22) pohvalio se na Instagramu fotkom s odmora s prijateljima. Hrvatski reprezentativac otkrio je kako se odmara na plaži Lojena na Kornatima, a u storyju je tagirao svoje prijatelje. Podsjetimo, Gvardiol je nakon Eura otišao na otok Vir kod Zadra, gdje je snimljen kako partija uz narodnjačke hitove. Na Instagramu je osvanula snimka kako nogometaš u jednom virskom klubu pjeva hit Osmana Hadžića

„Ti mene ne voliš“, zagrljen s folkerom. Ovo nije prvi put da je Gvardiol iskoristio priliku da zapjeva u klubovima. 2022. se popeo na pozornicu zagrebačkog kluba Mint i zapjevao s pjevačem Milanom Ankićem. Tad je izveo stari hit Petra Graše „Ko nam brani“. Joško je, čini se, uzeo predah od naporne sezone pa se odlučio opustiti u rodnoj županiji svojih roditelja, koji su rođeni u Novigradu kraj Zadra.

KONAČNO ZANIMLJIV

Prošle godine se iz

Njemačke iselio 24.241 hrvatski državljana, a u tu zemlju su se doselila 20.604 hrvatska državljana, što je najmanji broj od 2013.

UNjemačku se prošle godine doselilo mnogo manje stranaca nego prijašnjih godina, a prvi put je pao i broj hrvatskih državljana koji su se uselili u nju, priopćio je Savezni ured za statistiku iz Berlina.

“Njemačka je prošle godine zabilježila pad broja useljenika. Dok su 2022. u Njemačku stigla 2.665.772 stranca, prošle godine je taj broj iznosio 1.932.509”, stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku.

U isto vrijeme je, s obzirom na to da se iz Njemačke iselilo 1.269.545 stranaca, neto broj useljenika pao na 662.964, što je osjetni pad u usporedbi s 2022., kada je neto broj useljenih iznosio 1.462.089.

Ovaj pad se prije svega povezuje s rekordnim brojem izbjeglica iz Ukrajine koji su se tijekom 2022. doselili u Njemačku, a čiji je broj 2023. osjetno pao.

Prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju se 2023. više hrvatskih dr-

Prvi put u 10 godina više se Hrvata iselilo iz Njemačke nego

što se u nju uselilo

žavljana iselilo iz Njemačke nego što se u nju doselilo. Tako su se prošle godine u Njemačku doselila 20.604 hrvatska državljana, što je najmanji broj od 2013., kada je Hrvatska primljena u EU.

Prošle godine se iz Njemačke

iselio 24.241 hrvatski državljanin, što znači da je 2023. pao broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj za 3637.

Ukupno je krajem 2023. u Njemačkoj živjelo 434.035 hrvatskih državljana. Neko-

Kramarić na plaži kod Šibenika

Hrvatski

reprezentativac Andrej Kramarić odlučio je predahnuti nakon što Hrvatska nije prošla grupnu fazu na ovogodišnjem Euru. Viđen je sa svojom obitelji kako uživa na plaži u Brodarici, mjestašcu kod Šibenika. Nogometaš voli provoditi vrijeme sa suprugom Mijom. Kramarić je u svibnju fotogra�ijom svoje supruge i sinčića na kojoj se vidi da Mia ima poveći trudnički trbuh otkrio da par čeka drugo dijete.

U bračnu luku uplovili su u ožujku 2021. u Starogradskoj vijećnici na zagrebačkom Gornjem gradu.

Svoju ljubavnu priču počeli su pisati u ljeto 2017. godine, i to godinu dana nakon što je on počeo igrati za njemački klub Hoffenheim.

No, vezu su održavali na daljinu jer je Mia tada još studirala veterinu. Mia je, kako je Andrej istaknuo, žena njegovih snova i na nju je jako ponosan. Baš kao i ona na njega.

liko godina ranije, 2016., u Njemačkoj je bilo prijavljeno 332.605 hrvatskih državljana.

Isti trend se primjećuje i kod ostalih novijih članica Europske unije, poput Rumunjske i Bugarske, kod kojih je broj migranata u Njemačku posljednjih pet godina u stalnom padu. Istodobno je u laganom porastu broj useljenika s Kosova i iz Sjeverne Makedonije, zemalja kojima je useljavanje omogućeno prema tzv. pravilu o radnoj snazi sa Zapadnog Balkana iz 2016. Značajan porast se bilježi kod useljenika iz Sirije, Afganistana i Turske, pri čemu se ne radi o radnoj migraciji, poput žitelja zemalja Zapadnog Balkana, nego o podnositeljima zahtjeva za azil.

Postavili su novi križ-krajputaš

Raznovrsna i bogata prošlost Brod Moravica, živopisnog mjesta nedaleko

Delnica u Gorskom kotaru, oživljena je i dokumentirana još jednom aktivnošću Etno udruge “Turanj” koje njeguje i čuva stare hrvatske tradicije. Naime, na raskrižju novog i starog poljskog puta koji od naselja Velike Drage vodi prema Malim Dragama, na lokalitetu zvanom Pri svetom Frančičku, članovi “Turnja” su – uz potporu nekolicine mještana

Velikih Draga, postavili lijep novi križ-krajputaš. Naravno, baš na tom mjestu ova se religijsko-putna oznaka nalazila i nekada davno. Nažalost, zbog sve većeg broja odlazaka ljudi iz ovih krajeva događa se da stari putevi polako zarastaju u šipražje i gotovo pa nestaju. Da bi to spriječili, ali i da bi posvjedočili kao je to nekada bilo, postavili su ovo zanimljivo i vizualno skladno obilježje.

Joško u svom elementu

Njemačka Hrva�ma više nije obećana zemlja

Andrej Kramarić s obitelji

Križ Pri svetom Frančičku

Pep

osobljem restorana u Zatonu

Kulminacija iseljavanja bila je 2017.

Od Nove godine uvodi se vojni rok za 15 tisuća mladih

Obuka će trajati dva do tri mjeseca, a mjesečna naknada mogla bi iznositi 900 eura neto, rekao je ministar Anušić

Sprvim danima Nove 2005. godine vraća se obvezni vojni rok. Detalji se još bruse.

- Između dva i tri mjeseca se planira provoditi obvezno služenje vojnoga roka. Ono što je bitno naglasiti je da smo mi podignuli naknade, one su sada 900 eura mjesečno, i ono što će biti i tada u služenju obveznog vojnog roka, isto će ostati vjerojatno ta naknada, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.

Ideja je da se što više mladih zadrži unutar sustava obrane, a, prema procjenama, godišnje bi obuku trebalo proći njih 15 tisuća.

- Sigurnosni izazovi su takvi da stavljaju pred sve nas obvezu promišljanja, ne samo Hrvatsku, već i mnoge zemlje u svijetu i Europi kako aktivirati taj model, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. U Hrvatskoj je obvezno služenje vojnog roka ukinuto 2008. te je uvedeno dobrovoljno.

U povorci su bili i mali Ličani iz “Gacke”; na glavama im crveno-crne ličke kape, u rukama tamburica dangubica.

Vesela, veselija, aj‘ neka bude Šokadija..., pjevali su u nedjelju poslijepodne mali folkloraši KUD-a “Šokadija” iz Budrovaca na početku raspjevane povorke Malih vezova što je veselo prošla đakovačkim korzom, od Male crkve, pokraj katedrale, preko Trga i slila se u ugodnu hladovinu Strossmayerova parka. Time su Mali vezovi uveli u središnji tjedan onih velikih, 58. Đakovačkih vezova, čija su tri udarna dana od 5. do 7. srpnja.

U malovezovskoj povorci bilo je oko 30 folklornih skupina s 1200 sudionika iz Đakovštine, Slavonije, drugih krajeva RH, pa i one izvan njezinih granica poput pomlatka HKC-a “Bunjevačkog kola” iz Subotice i dr. Na početku povorke barjaktari pa mažoretkinje KUD-a “Sklad”, a za njima 30-ak grupa folklornog pomlatka koji djeluje pri KUD-ovima, školama, vrtićima, udrugama... U malovezovskoj povorci i mali Ličani iz “Gacke”; na glavama im crveno-crne ličke kape, u rukama tamburica dangubica.

- Bravo, Ličani! - poz-

vi morati odraditi, poručuje Anušić.

Taj će dio obuke biti zadaća sustava civilne zaštite. Učit će ih, kako kažu, vještinama za život.

- Kada dođe do određenog rizika, do narastanja rizika, kako bi znao prvo izmaknuti se iz rizika, pomoći onom

Zemlje EU koje maju vojni rok

Ruska invazija na Ukrajinu, koja je počela u veljači 2022. godine, trgnula je Europu iz sna pacifizma i demilitarizacije. Grubo buđenje zateklo je Europljane nenaoružane i nespremne za eventualni napad agresivne sile sa istoka. Jedan od prvih odgovora, osim jačanja vojne proizvodnje, bila je ideja o povratku obaveznog vojnog roka. Obavezan vojni rok, u različi�m oblicima, danas u Europskoj uniji ima devet zemalja: Cipar, Grčka, Austrija, Litva, Latvija, Estonija, Finska,

Švedska i Danska. Najveći broj njih s obaveznim vojnim rokom je na sjeveru Europe, među zemljama koje graniče ili se nalaze u neposrednom susjedstvu Rusije. Na jugu ga imaju Cipar i Grčka zbog nape�h odnosa s Turskom, a koja također ima obavezan vojni rok. Estonija, Finska, Norveška, Austrija i Švicarska su zemlje koje nisu ni ukinule obavezno služenje vojnog roka. O uvođenju vojnog roka ozbiljno razmišljaju i neke velike zemlje poput Njemačke, Italije i Velike Britanije.

Mali vezovi

2024.: U raspjevanoj povorci 1200 malih folkloraša

dravljali su i pljeskali Đakovčani što su u velikom broju i ove godine došli gledati svoje Male vezove. Za njima, uz ostale, i pomladak KUD-a “Braća Banas” iz Josipovca Punitovačkog sa slovačkim folklorom.

- Dalmatinac zna, tu sam rođen ja... - pjevali su najmlađi članovi KKU-a Marina. Na Malim vezovima i mali folkloraši viškovačkog “Ivana Tišova”, “Gorjanca” iz Gorjana. - Šokica sam, govor me

izdaje... - pjevale su djevojčice u nošnjama iz “Graničara” Lužani, noseći u rukama grančice. Pomladak jednog od društava u nastavku povorke vukao je na špagi stare šerpe, a pomladak KUD-a “Sloga” Satnica Đakovačka predstavio se folklorom, kao i svojim mažoretkinjama. Potom se raspjevana povorka slila u park gdje se folklorni i drugi program ove godine održavao na dvije pozornice, a održane su i radionice za djecu.

- Ta je odluka u tom razdoblju bila ispravna, a nove okolnosti i novo razdoblje zahtijeva nove odluke, prema tome, više o detaljima kada detalje saznamo, rekao je predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk (SDP).

Tada, prije 16 godina, gotovo 90 posto mladih pozivalo se na priziv savjesti. No za one koji sada odbiju staviti pušku na rame - postoji drugi plan.

- Nosit će se grablje i motika, recimo, vreće kada se budu stavljali nasipi od mogućih poplava, nosit će se neke druge stvari - oružje neće morati nositi, ali će svoju dužnost i obvezu prema drža-

No za one koji budu civilno služili - obuka će trajati dulje i uz znatno manje povlastice. „Nosit će se grablje i motika, vreće kada se budu štitili nasipi od poplava“, kaže ministar obrane kraj sebe i napraviti samopomoć, znači, samog sebe, rekao je Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite.

U Hrvatskom generalskom zboru naglašavaju i važnost osposobljavanja mladih za samozaštitu.

- Od pružanja prve pomoći, reakcije u prirodnim nepogodama, nesrećama i katastrofama pa sve do prepoznavanja različitih oblika nekonvencionalnih prijetnji i izazova, rekao je umirovljeni general-pukovnik Mladen Kruljac, potpredsjednik HGZ-a. No za one koji budu civilno služili - obuka će trajati dulje i uz znatno manje povlastice.

Austrijanci parkirali na plaži – metar do mora

Kupači su prosvjedovali, no dvoje turista s kojima je bilo i dijete, nisu se previše obazirali

Na plaži kod Biograda osim kupača prošlog tjedna smjestio se i automobil austrijskih registarskih oznaka, objavio je jedan hrvatski portal. Možda je reći «na plaži» i preblago jer auto je parkiran doslovno na metar od mora.

“Bahati strani državljani su parkirali vozilo na plaži između kupača koji su se ubrzo udaljili od vozila. Neki zbog nelagode, a neki i zbog straha. Plaža je Slanica pored Crvene Luke, nedaleko od Biograda”, kazao je ogorčeni mještanin.

Kako je rekao, kupači su

prosvjedovali, no dvoje turista s kojima je bilo i dijete nisu se previše obazirali.

“Ignorirali su sve primjedbe uz komentar da gospođa ima zdravstvenih problema s nogom, što je apsurd jer je gospođa već nakon nekog vremena pokazala da je vitalna i da bez problema može hodati 50 metara, što je udaljenost na kojoj su parkirani svi drugi automobili”, kazao je. Slike pokazuju da su se turisti poprilično raskomotili uz automobil na plaži u prvom redu do mora. Pored Audija su i suncobran, luftić i sličan plažni asortiman. Za ovakve stvari bi u Austriji platili debelu kaznu komunalnom redaru i to im ne bi palo na pamet napraviti. Ali, zato u Lijepoj našoj si dopuštaju svašta…

Sazreli su uvje� za vraćanje obveznog vojnog roka

Ministar obrane Ivan

Anušić

Plaža Slanica nedaleko Biograda

Mladi čuvari hrvatske tradicije i baš�ne u srcu Slavonije

ĐAKOVO

REAKCIJA MVEP O CRNOGORSKOJ REZOLUCIJI

Ministarstvo navodi kako je nedvojbeno da motiv za usvajanje rezoluciji o Jasenovcu proizlazi iz toga što je u svibnju u UN-u usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici

Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim usvajanje rezolucije

Gordan Grlić Radman

‘Neprihvatljivo, neprimjereno i ugrožava odnose, može usporiti put Crne Gore u EU’

u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu i žali što je Podgorica odlučila zanemariti hrvatske pozive da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se negativno mogli odraziti na bilateralne odnose i europski put Crne Gore, priopćio je MVEP u petak navečer.

“Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije”, kaže se u prvoj reakciji hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova na današnje usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj skupštini.

“Pošto se Crna Gora stavila u položaj koji Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način”, kaže se u priopćenju u kojem nije navedeno koje će poteze službeni Zagreb povući.

MVEP navodi kako je nedvojbeno da motiv za usvajanje rezoluciji o Jasenovcu proizlazi iz toga što je u svibnju u UN-u usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici.

“Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. veljače 2007.”

Osim što se takav potez ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim, nije ni u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji, naglašava MVEP.

“Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao

i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore”, nastavlja MVEP.

Pošto je nedavno usvojen pozitivan izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), “Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku”.

Sukladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješava-

nje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.

“Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na RH devedesetih godina. To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše”, naglasio je MVEP.

Službeni Zagreb je i uoči stavljanja rezolucije u proceduru upozorio da ona može značajno usporiti put Crne Gore u EU.

Prosrpske stranke je usvojile

CLIMATIG IZ ZAGREBA PREDVIĐAJU

Hrvatski startup koji je dostu predviđaju mogućnosti za 10

Jedini su u ovom dijelu Europe, UN ih je svrstao na svoj popis veri�iciranih alata, a njihove usluge su koristili u Ernst & Youngu, Arena Hospitality Groupu i ACI marinama

Razina mora bi svake godine trebala rasti za oko tri milimetra, bit će sve toplije, a prosječna godišnja količina oborina će ostati na otprilike jednakoj razini. S tom razlikom da će pasti u znatno kraćem vremenu. Ljeto obilježeno sušama će se produljiti, pa će godišnji prosjek oborina u nekoliko preostalih mjeseci pasti i uzrokovati poplave.

I ostatak Europe će se u godinama pred nama suočiti s posljedicama klimatskih promjena: južne zemlje postat će sve toplije i sušnije, a sjeverne sve kišovitije. Predikcije su to Climatiga, hrvatskog startupa koji koristi klimatske modele, povijesne podatke i strojno učenje da izračuna vjerojatnost za deset klimatskih rizika. To čine toliko uspješno da se samo pet godina od osnivanja mogu pohvaliti zapaženim klijentima, velikim projektima i mjestom na UN-ovu popisu veri�iciranih alata za procjenu klimatskih rizika. Krajem svibnja proširili su se i na Sjevernu Ameriku pa već mjesec dana izračunima pokrivaju i taj kontinent, objavio je Jutarnji list.

- Climatig je i do sada bio dostupan u svim dijelovima svijeta, ali su se mogle dobiti informacije samo za lokacije u Europi. Sad je to prošireno

Tko su im klijen�?

Njihovi su klijen� kompanije koje imaju fizičku imovinu za koju žele procijeni� klimatski rizik, no najveći fokus je na bankama, osiguranjima i ESG konzultan�ma. Is�če se pak njihova suradnja s Ernst & Youngom, Arena Hospitality Groupom i ACI marinama. Nedavno su za jednu hrvatsku projektantsku kuću izračunali koji su klimatski rizici na lokaciji na kojoj će

izgradi� vr�ć. Takve procjene projektan�ma skreću pažnju na moguće rizike da bi, primjerice, u slučaju velikog rizika od poplave mogli unaprijed prilagodi� sustav odvodnje.

Buduća primjena aplikacije je za sve privatne korisnike, kod kupnje ili prodaje nekretnine, da bi mogli procijeni� troškove i vrijednost imovine u budućnos�.

Zlatnik Hum, najmanja kovanica na svi

rekorda, potvrdivši kako se radi o najmanjoj kovanici na svijetu.

Zastupnici u crnogorskom parlamentu usvojili su u petak Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije.

Oporbeni zastupnici napus�li su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.

Rezoluciju je podržala većina zastupnika “Pokreta Europa Sad” premijera Milojka

Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, umjereno prosrpske Socijalis�čke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.

Rezolucija je sredinom svibnja predana u parlamentarnu proceduru kao odgovor prosrpske desnice na podršku Spajićeve vlade

Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim narodima.

Primarno se odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau i Mauthausen.

Najmanja kovanica na svijetu zlatnik je apoena jedne kune promjera samo 1,99 milimetara i težine 0,05 grama. Na zlatniku su autohtoni motivi hrvatske baštine Hum, najmanji grad na svijetu, i boškarin

Zlatnik

‘Hum’, koji je izradila Hrvatska kovnica novca, u četvrtak je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao najmanja prigodna kovanica na svijetu, promjera samo 1,99 milimetara i težine 0,05 grama. Certi�ikat za svjetski rekord predstavnicima Hrvatske kovnice novca predao je Victor Fenes, ovlašteni procjenitelj Guinnessove knjige

Zadovoljan je, kaže, što mu se prezentirao kompletan proces izrade najmanje kovanice, koji ukazuje na dugu tradiciju hrvatske numizmatike.

Dodao je kako sada, nakon Švicaraca, Hrvatska drži rekord s najmanjom kovanicom na svijetu.

Direktor Hrvatske kovnice novca Robert Blaić kazao je, pak, da to društvo radi

Predstavljanje

zlatnika Hum, koji je ime

dobio po Humu u Istri, najmanjem gradu na svijetu

Nevjerojatne fotke superćelije iznad Vukovara od prije nekoliko dana

LJUDE

pan i u Sjevernoj Americi: klimatskih rizika do 2100.

Tim koji stoji iza

Clima�ga - Lana Hercigonja, Nikola Geršak, Lovel Kukuljan, Alen Šterpin i Mia Agapito

na gradove SAD-a i Kanade u kojima je interes za takvo nešto jako velik zbog čestih nepogoda. Taj je kontinent u klimatski još goroj situaciji od Europe zbog uragana i tornada - govori Alen Šterpin, direktor za znanost u Climatigu. Jedini je to startup u ovom dijelu Europe koji procjenjuje klimatske rizike. Najbliži konkurenti su u Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu jer razviti takav algoritam koji će biti pouzdan nije lak zadatak. - Sve je počelo 2019. kada smo na tržištu primijetili sve veću potražnju za klimatskim procjenama, a već se tada počelo spominjati ESG izvještavanje koje je sada aktualno. Klijenti nam se stalno javljaju jer prepoznaju vrijednost naših procjena - kaže Šterpin. Prema izvješću o katastrofama britansko-američke tvrtke Aon, svijet se u prvom kvartalu ove godine suočio s posljedicama klimatskih promjena čija se vrijednost procjenjuje na oko 41 milijar-

du eura. Šteta je u Europi bila povezana sa sušom u Španjolskoj, olujama u središnjem i sjevernom dijelu te poplavama koje su zabilježene diljem kontinenta. Europljani su tako samo na sanaciju potrošili 1,62 milijarde eura. Deset je rizika koje Climatig procjenjuje do 2100. godine: obilne oborine, suša, poplava rijeke, poplava mora, tropske ciklone, olujni vjetar, šumski požar, toplinski val, kasni mraz i tuča. Svoj će portfelj uskoro proširiti s dva nova rizika - klizišta i slijeganje tla - koja su posebno važna u graditeljstvu.

Izračuni Climatiga se teme-

‘Clima�g

Cost’

lje na klimatskim modelima koje su mjesecima testirali da bi izabrali one najvjerodostojnije. Zatim su ih veri�icirali s pomoću povijesnih podataka od 1991. (u nekim slučajevima čak 1971.) do danas. Razmatraju dva različita scenarija buduće klime: umjereni klimatski scenarij RCP 4.5 (koji će se najvjerojatnije dogoditi) i ekstremniji RCP 8.5 (najgori mogući scenarij).

Osim klimatskog rizika, postoji i dio vezan za klimatski indeks koji je posebno važan projektantima jer predviđa, primjerice, broj dana s vjetrom, s kišom većom od broja milimetara koji odrede klijenti, broj uzastopnih suhih dana...

ZAGREB

Podržat će ga SDP i Čačićevi Reformisti, ostale oporbene stranke ići će sa svojim kandidatima

Predsjednik Republike Zoran Milanović potvrdio je u srijedu da će se kandidirati ponovno na predsjedničkim izborima i da očekuje podršku SDP-a koja mu treba, među ostalim, i kako ga ne bi pokrali.

- Eto, sad. Očekujem podršku SDP-a, trebat će mi iz niza razloga, i organizacijskih, dakle da me ne pokradu. Pitali ste me, pa vam kažem - eto, sad, bez suvišnih zašto, odgovorio je Milanović na novinarski upit kad će potvrditi kandidaturu za predsjednika Republike. Milanović je ustvrdio je da ima najviše znanja i iskustva od svih mogućih kandidata, “ali to, naravno, nikada nije presudno”.

Milanović potvrdio da će se ponovno kandidirati

eto to su moji aduti, dodao je. No, kasnije se ispostavilo da to nije bilo spontano. U subotu je naime bile predviđena sjednica Glavnog odbora SDP-a na kojoj je Milanović, uz dva glasa protiv, dobio potporu te stranke

- Ne mora biti ni sada, ali

Nakon poraza na izborima za Sabor, sada valjda on utješno želi ponovno biti ovo što je sada, rekao je Plenković

PU funkciji je i nova mogućnost Clima�g Cost koja odgovara na pitanje koliko će nas klimatske promjene zapravo košta�. Korisnik unosi podatke o svojoj imovini, njenoj vrijednos�, troškove održavanja, režija i drugo, a algoritam na temelju klimatskih rizika i povijesnih podataka procjenjuje koliko će se (u postotku) njegovi troškovi u budućnos� poveća� ili smanji�.

- Neki misle da takve procjene samo preuzimamo sa stranica koje imaju svoje klimatske modele, no daleko smo od toga. Ti su modeli grubi i nepouzdani ako se na njima ne izvrše razne statističke i klimatološke operacije. Povijesni podaci su jako bitni jer strojno učenje u obzir uzima stvarne povijesne događajeobjašnjava Alen Šterpin. Rezultat takvog procesa je pouzdanost veća od 90 posto. Usluga Climatiga funkcionira tako da, nakon što razviju modele procjene klimatskih rizika, klijentima daju pristup aplikaciji koja je prilagođena njihovim potrebama pa u njoj mogu vidjeti podatke za svoju imovinu. Svi su podaci također dohvatljivi i putem API-ja. Šterpin ističe da Climatig svojim procjenama ne želi plašiti ljude, nego im pomoći da se na vrijeme pripreme za posljedice klimatskih promjena koje nas očekuju.

već je ušla u Guinnessovu knjigu

već 30 godina te da se bave kovanjem optjecajnog novca, ali proizvode i investicijske zlatnike i srebrnjake.

“Najmanja kovanica na svijetu zlatnik je apoena jedne kune promjera samo 1,99 milimetara i težine 0,05 grama.

Na zlatniku su autohtoni motivi hrvatske baštine Hum, najmanji grad na svijetu, i boškarin. Zlatnik ‘Hum’ izdan je u numizmatičkom kompletu ‘Hum i Zvjezdarnica Višnjan’ u seriji od svega 199 komada”, rekao je Blaić.

Istaknuo je kako mu je izuzetno drago što su osvojili svjetski rekord i ušli u Guinnessovu knjigu rekorda u kategoriji “Najmanja kovanica na svijetu”.

Najmanju zlatnu kovanicu na svijetu izdala je Hrvatska narodna banka, a otkovala Hrvatska kovnica novca krajem 2022. godine. Direktorica projekta Ela Genc istaknula je kako je 2020. godine Švicarska kovnica novca srušila isti rekord, izdavši zlatnik promjera 2,96 milimetara s motivom Alberta Einsteina.

“To je bio izazov za naš stručni tim i prihvatili su se posla koji je trajao dvije godine.

Kovanica se razvijala, bilo je puno uspona i padova i na kraju smo uspjeli”, rekla je Genc, dodavši da je odabran motiv najmanjeg grada na svijetu.

Promjer je manji od glave šibice i to je, naglasila

je, jedno veliko postignuće. Istaknula je i da Hrvatska kovnica novca želi biti ambasador Hrvatske u svijetu, pa zato uvijek u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom biraju motive koji obilježavaju poznate hrvatske znanstvenike, izumitelje, povijesnu i kulturnu baštinu, gradove i slično.

Komplet je, inače, upakiran u specijalnu, vrlo atraktivnu ambalažu i prodan je u roku od jednog dana.

Cijena je bila nešto veća od 22 tisuće tadašnjih kuna, a sada se prodaje, neslužbeno se doznaje, za više od 7.000 eura.

Zlatnik su osmislili mladi umjetnici Ana Divković, autorica idejnog rješenja kovanice, i Nikola Vudrag.

remijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak povodom Milanovićeve ponovne kandidature za predsjednika RH kako bi se on povukao s te dužnosti da je politički korektan.

“Mislim da je to očekivano. Išao je na izbore za Hrvatski sabor, kršeći Ustav kao ne kandidat, kao polukandidat, kvazi kandidat, nelegalni kandidat, teško je poražen i on i SDP i Grbin, koji je praktički nestao na onoj presici kada su se pojavili prije tri mjeseca, i sada valjda on utješno želi ponovno biti ovo što je sada”, rekao je

Potporu Milanoviću dao je i Radimir Čačić, čelnik Reformista. Iz većine ostalih opo-

rbenih stranaka (Možemo, Most…) su objavili kako će ići sa svojim kandidatima. Kandidaturu, zasad neslužbenu, najavila je i Marija Selak Raspudić, nezavisna saborska zastupnica koja je donedavno bila u Mostu. Predsjednički izbori se trebaju održati krajem ove godine.

‘Povukao bi se s dužnosti da je politički korektan’

Andrej Plenković

Plenković. Da je sve u smislu političke korektnosti uobičajeno, dodao je, on bi se bio pokupio s mjesta na kojem je

danas nakon kršenja Ustava i teškog poraza. Pri tome je Plenković naveo kako HDZ ima stranačke izbore 13. srpnja nakon kojih slijedi rasprava o predsjedničkim izborima. “Sigurno ćemo izaći s kandidatkinjom ili kandidatom koji će, uvjeren sam, pobijediti”, poručio je. Zasada u javnosti nema previše spekulacija o tome tko bi mogao biti kandidat te stranke. Jedno vrijeme se spominjalo ime predsjednika Matice hrvatske Mire Gavrana, ali se od njega, čini se, odustalo.

To bi ipak trebao biti neki politički fajter koji se zna sukobljavati u političkoj areni.

Penava o potpori Milanoviću: ‘Sve su opcije otvorene’

To su vrlo hipotetska pitanja i hipotetski odgovaram da su apsolutno sve opcije na stolu, kazao je Penava

Čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava prošli je tjedan iznenadio javnost izjavom u vezi s novom kandidaturom Zorana Milanovića.

Na pitanje novinarke N1 televizije bi li podržao Milanovića kao kandidata za predsjednika države, šef Domovinskog pokreta Ivan Penava je kazao: “To su vrlo hipotetska pitanja i hipotetski odgovaram da su apsolutno sve opcije na stolu”, kazao je Penava.

U stranci, kako je rekao, još nisu razgovarali o predsjedničkim izborima. “Sve je na stolu, od podržavanja nekoga do našeg kandidata”.

Na pitanje znači li to čak i Zorana Milanovića, Penava je odgovorio: “Sad se lovimo hipoteza, načelno, apsolutno je sve otvoreno dok tijela stranke ne donesu odluku”, rekao je šef DP-a. DP je inače u koaliciji s HDZ-om na državnoj razini i Penava je slijedom toga potpredsjednik Sabora. Nije baš uobičajeno davati potporu nekoj trećoj osobi koja je u sukobu s njihovim koalicijskim partnerima. Doduše, i prije parlamentarnih izbora spekuliralo se kako bi Penava i DP, zbog oštre retorike protiv HDZ-a i Plenkovića, mogli završiti u Milanovićevom taboru. No, to se, kako znamo, nije dogodilo.

Sljedeći mjeseci dat će odgovor i na najnovije dvojbe.

Zoran Milanović bi još 5 godina na Pantovčaku

Ivan Penava

PO HRVATSKOJ FRANŠIZI

Ukrajinci

uspješno sastavili i certi�icirali hrvatski robotski sustav za razminiranje

U Ukrajini je trenutno aktivno 36 DOK-INGovih robotskih sustava - od kojih su njih četiri �inancirana sredstvima Europske unije.

Hrvatska tvrtka DOK-ING izuzetno je cijenjena u svijetu po proizvodnja strojeva za razminiranje. Puno posla je obavila u Hrvatskoj, a prije nekoliko godina krenula je i u Ukrajinu.

Sada je njihova partnerska tvrtka Ukrajini A3TEH-Ukraine uspješno sastavila DOKING-ov robotski sustav za razminiranje MV-10 koji je dobio ukrajinski certi�ikat o sukladnosti, potvrdila je ta hrvatska tvrtka.

Kako ističu u DOK-ING-u, tvrtki za proizvodnju specijalnih vozila za razminiranje, robotski sustav je nakon sastavljanja prošao detaljno testiranje u nadležnom institutu ukrajinskog ministarstva

Vlasnik Vjekoslav Maje�ć

obrane te je dobivanjem ukrajinskog certi�ikata o sukladnosti potvrđena istovjetnost kvalitete sustava MV-10 neovisno o tome je li sastavljen u Hrvatskoj ili Ukrajini.

Osim sustava MV-10, u travnju ove godine provedeno je istovjetno rigorozno testiranje nad robotskim sustavom MV-4, koji je također u Ukrajini sastavio A3TEH, a koji je isto tako dobio certi�ikat o sukladnosti, dodaju u DOKING-u.

Partnerstvo DOK-ING-a i A3TEH-a uspostavljeno je 2022., otkada je u stalnom usponu. Prema saznanjima DOK-ING-a, u Ukrajini je trenutno aktivno 36 DOK-INGovih robotskih sustava - 17 sustava MV-4 i 19 sustava MV-10, od kojih su njih četiri �inancirana sredstvima Europske unije.

Do kraja 2024. planirana je isporuka još 28 sustava MV10 i dva sustava MV-4, ističu u DOK-ING-u.

MV-10 je jedini sustav za razminiranje u svojoj klasi koji je provjeren u stvarnoj borbenoj situaciji, a zbog svoje velike snage motora i vrhunske otpornosti na eksplozije predstavlja najjači sustav u svojoj klasi, dok je MV-4 jedan od najpoznatijih svjetskih robotskih sustava za razminiranje i eliminaciju eksplozivnih sredstava lake kategorije.

Rimac odgovorio brojnim kritičarima: Robotaksi ćemo proizvoditi u Zagrebu

Nije ekonomska poanta da imamo nekoliko stotina robotaksija koji se voze po Zagrebu, nego da imamo tisuće takvih auta koji su proizvedeni u Hrvatskoj, rekao je Rimac

Mate Rimac prošli je tjedan pokazao robotaksi. No to nije prošlo bez problema. Robotaksi se, naime, nije odazvao na naredbu te je ostao na mjestu. Tijekom predstavljanja Rimac je preko aplikacije dvaput pokušao pozvati robotaksi na pozornicu, ali auto nijednom nije došao. U Rimac Kampusu u predstavljen je robotaksi, od kojeg smo vidjeli isključivo uređenu unutarnju kabinu i ništa više.

To je, naravno, odmah potaknulo brojne kritike u javnom prostoru. Rimac je, podsjetimo, dobio 180 milijuna eura od poreznih obveznika EU.

U ponedjeljak je Mate Rimac objavio novi video, u kojem, kako piše, detaljnije otkriva robotaksi, koji se, kako smo prošli tjedan saznali, zove Verne. Tako se sad zove i bivša �irma P3M, koja ovaj sustav razvija.

“Htjeli smo još malo ući u detalje i pokazati kako smo došli do toga gdje smo danas”, kaže Rimac na početku razgovora.

“Razvoj konvencionalnog auta je užasno dug i kompleksan proces, koji ne može napraviti puno ljudi”, kaže.

li taj dizajn. Ali ne samo dizajn nego i tehničke karakteristike, crash zahtjeve i tako dalje...”, rekao je.

“Mi razvijamo vlastiti auto i ostale elemente sustava. Ali jedan dio koji smo se odlučili ne razvijati je autonomna vožnja. Radili smo s najboljim �irmama u svijetu, na kraju smo se odlučili na Mobileye”, kaže.

cilj bio da se ljudi jednom kad uđu osjećaju kao da je to njihov automobil. Verne će, kaže Rimac, imati podatke o osobi koja ulazi i tako će pustiti glazbu, prilagoditi temperaturu...

daleko iza, imamo jako puno prostora ispred sebe za upijanje energije udarca. Nećemo dozvoliti da auto krene prije nego što se ne zavežemo kako treba. Ako se netko zaveže iza leđa, balkanska fora, auto neće krenuti. Naravno, i dalje imamo airbagove koji nas štite u slučaju bočnog udara ili nekih drugih scenarija. Ali to su malo vjerojatni scenariji pošto imamo stvarno vrlo napredan sustav autonomne vožnje”, rekao je.

Povećane su površine pod kukuruzom, sojom, uljanom repicom, suncokretom…

Statistički podaci o ranim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod šećernom repom, sojom, suncokretom i kukuruzom, dok je istovremeno smanjena sjetva pšenice.

Pšenice je zasijano na 141 tisuća hektara, odnosno 17,5 posto ili 30 tisuća hektara manje nego u 2023. godini, pokazuju rane procjene površina važnijih usjeva u 2024. godini, koje je objavio Državni zavod za statistiku

(DZS). S druge strane, povećane su površine pod kukuruzom za 2,2 posto u odnosu na godinu ranije, na ukupno 275 tisuća hektara. Povećane su i površine pod sojom na 85 tisuća hektara, što je rast od 10,4 posto, kao i površine pod uljanom repicom na 16 tisuća hektara, povećanje od 6,7 posto. Oko 62 tisuće hektara površina je pod suncokretom, povećanje od 3,3 posto u odnosu na godinu ranije, a 11 tisuća hektara pod šećernom repom (rast od 37,5 posto budući da je lani tom kulturom bilo zasijano osam tisuća hektara).

Krumpira je posađeno na sedam tisuća hektara, što je identično lanjskim podacima. Zasijano

“Kad se razvije konvencionalan auto, obično se uzme neka konkurencija, neki prethodnici ili proizvođači koji imaju već neke modele i od toga kreću. Mi smo željeli napraviti nešto potpuno drugačije: auto razvijen iz nule da bi iskoristio sve prednosti autonomne vožnje”, rekao je Rimac.

“Htjeli smo da taj auto bude najsigurniji, najprostraniji, najudobniji, najbolje iskustvo za čovjeka u autu”, kaže Rimac.

Pokazao ranije modele

Onda je pokazao model iz 2019. godine, s kojim su, kako kaže, krenuli u razvoj.

“Već tada smo imali dvosjed. Zašto dvosjed? Zato što podaci pokazuju da 90 posto taksi ili Uber vožnji je jedna ili dvije osobe u autu. Mi smo željeli za te dvije osobe dati najbolje iskustvo, najviše prostora”, rekao je.

Pokazao je i ostale modele. “2021. smo imali senzore na krovu. 2022. smo rede�inira-

“Kako se razvija auto, tako se različiti elementi auta testiraju i razvijaju zasebno”, rekao je Rimac. Potom je pokazao modele koji rade različite poslove u cijelom procesu.

Pokazao unutrašnjost Rimac je potom ušao u robotaksi. Rekao je kako je

“Razmišljali smo puno o sigurnosti. Sustav autonomne vožnje koji smo odabrali i koji i dalje stalno napreduje želimo da je najsigurniji na svijetu i bolji od 99 posto ljudskih vozača. Do nesreće ne bi trebalo doći. Ali u maloj vjerojatnosti, ako dođe do nesreće, ovo treba biti najsigurniji auto na svijetu”, rekao je Rimac.

Onda je malo pojasnio dio o sigurnosti. “Vidimo da sjedimo jako

‘Sve izgleda futuris�čki’

“Zagreb je prvi grad gdje testiramo sustav i onda idemo u cijeli svijet, u druge gradove po Europi i van Europe. Najvažnije za Hrvatsku je to što ovo ostaje hrvatska �irma i ti auti će se proizvoditi u Hrvatskoj i izvoziti u cijeli svijet.

Proizvodnja u Hrvatskoj Nije ekonomska poanta da imamo nekoliko stotina robotaksija koji se voze po Zagrebu, nego da imamo tisuće takvih auta koji su proizvedeni u Hrvatskoj, u tvornici koju sad počinjemo graditi u južnom dijelu Zagreba”, rekao je.

“Što god smo napravili zadnjih 15 godina, činilo se nemogućim i suludo. Raditi najbrže električne aute na svijetu u Hrvatskoj, ovdje razvijati i proizvoditi baterije za najbolje proizvođače automobila, napraviti najveću tvornicu u jugoistočnoj Europi...

-Dogodila se ta jedna situacija, ali bitno je da se predstavilo to javnos�, da smo vidjeli kako izgleda taj robotaksi, koje su sve njegove performanse i mogućnos�. Mislim sve to skupa izgleda jako futuris�čno za sve nas. Još uvijek treba da� vremena

i prostora tvrtki, tvrtki koja to razvija da to sve skupa sjedne i da bude kako treba, rekao je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture. Butković i dalje vjeruje Rimcu iako nakon nedavne prezentacije ima dosta skep�ka.

Sve je to izgledalo suludo. I ovo je velik projekt, naravno da nije jednostavan. Ovakvi koncepti i autonomna vožnja će se dogoditi s nama ili bez nas. Ali zar nije bolje da mi u Hrvatskoj budemo aktivni dionici tome da se ovakvi auti razvijaju, proizvode i šalju u cijeli svijet”, rekao je Rimac. “Mi vjerujemo u ovo, idemo završiti projekt. Nadamo se 2026. u Zagrebu”, rekao je Rimac na kraju.

Hrvatski sustavi su već na ukrajinskom tlu

Ovo je izgled Rimčevog robotaksija

Mate Rimac objašnjava kako se kroz godine razvijao robotaksi

Slika s predstavlja robotaksija u Rimac Kampusu

PROJEKT KULTURNA SURADNJA S DOMOVINOM

Festival Hrvatske bratske zajednice ‘Tambure kroz generacije’ u Zagrebu

Više od 1500 potomaka Hrvata iz Amerike i Kanade stiglo u Hrvatsku kako bi obilježili 130. obljetnicu najveće hrvatske iseljeničke organizacije u svijetu

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković nazočio je u subotu koncertu tamburaškoga festivala Hrvatske bratske zajednice (HBZ) 2024. u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, gdje se okupilo mnoštvo potomaka Hrvata iz SAD-a i Kanade kako bi obilježili 130. obljetnicu HBZ-a.

Festival Hrvatske bratske zajednice (HBZ) 2024. pod nazivom „Tambure kroz generacije“ okupio je preko 900 izvođača, dok je ukupno više od 1500 potomaka Hrvata iz Amerike i Kanade stiglo u Hrvatsku kako bi obilježili 130. obljetnicu najveće hrvatske iseljeničke organizacije u svijetu.

“Glazbena i plesna prezentacija HBZ-a i njegovih članova znatno doprinosi izvrsnim odnosima između SAD-a, Kanade i Hrvatske te pokazuje veliki uspjeh Hrvatske bratske zajednice u uspostavljanju kulturne suradnje s domovinom tijekom posljednjih šezdeset i više godina, naglasio u pozdravnom govoru predsjednik

Vlade Andrej Plenković, koji je Festival posjetio nakon povratka iz Dubrovnika.

Premijer je istaknuo i važnost očuvanja kulturne baštine hrvatskoga naroda u SAD-u. Prisutnima se obratio na engleskom jeziku jer su mnogi mladi američki Hrvati prvi put u domovini svojih baka i djedova, koji su došli u SAD i Kanadu prije šest generacija.

Svaka zajednica koja 130 godina ima čvrste temelje i velik utjecaj, a svjedoči i o višegeneracijskoj predanosti i odličnoj organizaciji, istaknuo je.

Ovo je prvi put u povijesti da HBZ predstavlja kombi-

nirani tamburaški festival za mlade i odrasle, pa su na pozornici zajedno nastupali pripadnici čak četiri naraštaja iste obitelji, a u Zagreb je stiglo 36 folklornih ansambala. Predstavnici iseljenika tijekom dana primljeni su i

u Banskim dvorima. Festival je organizirala Hrvatska bratska zajednica u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika, a pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.

Na pozornici če�ri naraštaja

“Hrvatski iseljenici - potencijal su za budućnost Hrvatske”

Očuvanjem našeg hrvatskog jezika sačuvali smo naš identitet i baštinu. Hvala svima vama koji u iseljeništvu čuvate hrvatski jezik i prenosite ga novim generacijama, poručio je Zoričić

kršćani vrijedni, nego svako stvorenje, svaki čovjek.

Ovo je prvi put u povijes� da HBZ predstavlja kombinirani tamburaški fes�val za mlade i odrasle, pa su na pozornici zajedno nastupali pri-

padnici čak če�ri naraštaja iste obitelji, a u Zagreb je s�glo 36 folklornih ansambala. Predstavnici iseljenika primljeni su i u Banskim dvorima.

Emocije su bile na vrhuncu u dvorani Važnost očuvanja baš�ne

Glazbena i plesna prezentacija HBZ-a i njegovih članova znatno doprinosi izvrsnim odnosima između SAD-a, Kanade i Hrvatske te pokazuje veliki uspjeh Hrvatske bratske zajednice u uspostavljanju kulturne suradnje s domovinom �jekom posljednjih šezdeset i više godina - naglasio u pozdravnom govoru predsjednik Vlade Plenković. Premijer je istaknuo i važ-

nost očuvanja kulturne baš�ne hrvatskoga naroda u SAD-u. Prisutnima se obra�o na engleskom jeziku jer su mnogi mladi američki Hrva� prvi put u domovini svojih baka i djedova, koji su došli u SAD i Kanadu prije šest generacija. Svaka zajednica koja 130 godina ima čvrste temelje i velik utjecaj, a svjedoči i o višegeneracijskoj predanos� i odličnoj organizaciji, istaknuo je.

Šesti Hrvatski iseljenički kongres svečano je otvoren u petak u Puli na temu «Hrvatski iseljenici -potencijal za budućnost Hrvatske», okupio je oko 150 sudionika, a pulski gradonačelnik istaknuo je važnost očuvanja hrvatskog jezika, koji je bitan za čuvanje identiteta i baštine.

Obraćajući se skupu koji se održava na Fakultetu ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković tijekom tri dana, pulski gradonačelnik Filip Zoričić rekao je kako su teme kojima će se kongres baviti ovih dana, iznimno važne i zanimljive jer se, ističe, “Hrvatska, između ostalog, voli i kroz očuvanje jezika.”

“Očuvanjem našeg hrvatskog jezika sačuvali smo naš identitet i baštinu. Hvala svima vama koji u iseljeništvu čuvate hrvatski jezik i prenosite ga novim generacijama”, poručio je Zoričić na svečanosti otvaranja kojoj su nazočili i ministar demogra�ije i useljeništva Ivan Šipić, biskup Porečke i pulske biskupije mons. Ivan Štironja te dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Puli dr. Lina Pliško.

Dekanica Pliško poručila je da je velika zadaća Vlade RH osmisliti različite programe i poticaje za povratak brojnih hrvatskih iseljenika, dodavši kako je upravo ovaj Kongres mjesto gdje se izmjenjuju ideje i iskustva.

Biskup Štironja pozvao je hrvatske iseljenike da sve što čine, čine s ljubavlju, podsjetio je na važnost obitelji, naglasivši kako je mudro čuvati svakoga člana te temeljne i velike hrvatske obitelji jer je svaki čovjek neponovljiv, važan, ima svoju ulogu i vrijedan u Božjim očima.

Istaknuo je da nisu samo

“Svaki je čovjek važan, svaka je obitelj važna, osobito mlad i školovan čovjek te mlada obitelj koji mogu itekako polučiti svoje potencijale”, naglasio je biskup, Dodao je kako ne sumnja da će odgovorni u Hrvatskoj to prepoznati i da već prepoznaju jer “ono što činimo, činimo ne za cijenu propadljivog, nego za cijenu nepropadljivog”.

Ministar Šipić istaknuo je da svugdje gdje Hrvat živi, je njegov korijen i nitko nema pravo čupati taj korijen.

“Demogra�ija je nadstranačko, nadpolitičko pitanje. Ona se ne može i ne smije vezati ni uz jedan politički barjak, nitko je ne smije svojatati. Kao što zemlja pripada svima nama, odnosno generacijama koje dolaze jer smo ju mi samo posudili, tako je demogra�ija ozbiljno i jako pitanje kojim se sve strukture ovoga društva moraju baviti”, zaključio je ministar Šipić.

Nakon toga su uslijedila plenarna predavanja o migracijama, hrvatskim iseljenicima i izazovima demografske obnove Hrvatske.

U iseljeništvu oko 3,2 milijuna Hrvata

Oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi u 27 europskih i prekomorskih država, objavio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija i procjena hrvatskih zajednica u nekim državama, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave naši iseljenici i njihovi potomci. Broj naših iseljenika tako se približio broju stanovnika Hrvatske jer, prema popisu stanovništva iz 2021., imamo 3,871 milijuna stanovnika.

Najviše iseljenika i njihovih potomaka živi u SAD-u, oko 1,2 milijuna, za�m u

Njemačkoj oko 500.000, te po 250.000 u Argen�ni, Australiji i Kanadi. Čile broji oko 200.000, Novi Zeland oko 100.000, Austrija oko 90.000, te Švicarska oko 80.000 naših iseljenika i njihovih potomaka. Slijede Brazil s njih oko 70.000, Italija oko 60.000, Francuska i Švedska s po 40-ak �suća, te Irska s oko 20.000 i Nizozemska s oko 10.000 iseljenih iz Hrvatske. U Južnoj Africi živi oko 8000 naših iseljenika i njihovih potomaka te oko 7000 u Belgiji i oko 6000 u Peruu. Po pet �suća ih je u Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venezueli. U Ekvadoru ih je oko 4000, Luksemburgu oko 3000, Danskoj oko 2500 i Norveškoj oko 2000.

Sudionici su iznijeli niz prijedloga

Koncert u dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu

Kongres u Puli privukao je brojne stručnjake

Počela

Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture

S

veučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture koju već tradicionalno svake godine organiziraju Hrvatska matica iseljenika i Sveučilište u Zagrebu, počela je prošlog tjedna u Zagrebu U pozdravnom govoru dobrodošlice Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika zahvalio je polaznicima na interesu za hrvatski jezik kao glavnoj sastavnici hrvatskog identiteta kojeg dalje šire u svojim sredinama i zaželio im ugodan boravak u Zagrebu i Hrvatskoj.

Sveučilišna škola se odvija od 24. lipnja do 19. srpnja 2024. u Zagrebu, a u radu škole ove godine sudjeluje 22 polaznika iz 10 europskih i prekomorskih zemalja (Austrije, Francuske, Italije, Mađarske, Rusije, Turske, Australije, SAD-a, Kanade i Argentine).

Kao i prethodnih godina, među njima su i stipendisti s partnerskih sveučilišta i ustanova: Sveučilišta u Pečuhu, Instituta Filip Kaušić, Sveučilišta u Istambulu te Alpe Adriatic Conference mreže sveučilišta.

Jedna stipendija dodijeljena je Središnjemu državnomu uredu za Hrvate izvan RH koje je, zajedno s Hrvatskom maticom iseljenika, na temelju natječaja dodijelilo stipendiju polaznici iz Argentine.

Škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Akademski program obuhvaća 120 školskih sati nastave, u što je uključena i terenska nastava.

Jezična se nastava sastoji od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati. Program iz hrvatske kulture podrazumijeva: akademska i terenska predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti; stručno vođene posjete različitim muzejima, galerijama, umjetničkim izložbama, kazališnim predstavama i koncertima, kulturnim i znanstvenim institucijama te studijske izlete u Hrvatsko zagorje i Plitvička jezera.

Polaznici koji polože ispite iz Hrvatskoga jezika dobit će diplomu Sveučilišta u Zagrebu, svjedodžbu s upisanim ocjenama iz slušanja, govorenja, čitanja i pisanja te potvrdu o 8 ECTS bodova. Polaganjem ispita iz Hrvatske kulture steći će još 1 ECTS.

Ovaj nagli pad Vatrenih nebi trebao biti zabrinjavajući. Koliko god on bio težak i gorak, ako na vrijeme shvatimo o čemu je riječ, brže čemo premostit ovaj ‘laps’, i s još većim poletom i novim snagama zakoračit u budućnost. U to ne sumnjam

Piše: Stjepan ASIĆ

Nedavni debakl hrvatske nogometne reprezentacije na europskom prvenstvu uzbudio je Hrvate diljem svijetu, pogotovo na način kako se dogodio, neočekivano, iznenada, kao grom iz vedra neba. No, pitanje je dali je ustvari bio grom iz vedra neba? Pred natjecanjem vladala je velika euforija, iščekivanje da će naši Vatreni odradit svoj posao, kako je to već postalo uobičajeno za naše reprezentativce, ne stati već u samom početku natjecanja nego nastaviti dalje, a ako eventualno dođe do ispadanja iz natjecanja bit će to kasnije, nakon primjernog truda.

Takav jedan gubitak je prihvatljiv, borba se odigrala, igrači su pokazali hrabrost, volju, ljubav ne samo za šport nego ono što je najvažnije ljubav prema svojoj domovini. Tu je razlika od svakidašnjeg natjecanja, jer je u pitanje ime i ponos jedne zemlje, jednog naroda, zato ovaj ispad iz natjecanja u samom početku boli. Prvenstva ovakve vrste ne događaju se svakodnevno, nego nakon toliko godina, a za cijelo to vrijeme treba se pripravljat, spremat, biti u najboljoj formi kad dođe vrijeme. Zato je skoro nezamislivo da cijela ova priča završi tako brzo, baš kad se rasplamsala uzbuđenost, zainteresiranost, počelo ostvarivati očekivanja najedanput krah, zavjesa se naglo spusti, priredba je završena, spakiraj se i idi kući! Teško je progutati ovakvu situaciju pogotovo nakon ranijih pobjeda u pred turnirskim natjecanjima, uz velike uspjehe koje je hrvatska nogometna reprezentacija polučila u prošlosti. Iznimni uspjesi jedne male zemlje, primjerice na svjetskom prvenstvu u nogometu jedina druga nacija koja je sa još manjim brojem stanovništva, oko tri milijuna, osvojila čak dva svjetska prvenstva je Urugvaj, zemlja na jugu južnoameričkog kontinenta. Ovakav hladni tuš može imati i osvježujuće posljedice. Da nas malo probudi od velikih i slavnih postignuća prošlosti, da nas vrati na zemlju nakon što smo se vinuli

Vatreni, hrvatski eliksir!

u oblake. To je trajna borba čovjeka i božanskih sila još prepoznatljiva iz vremena Starogrčke mitologije.

Ustvari borba sa samim sobom, vlastitim težnjama. i očekivanjima.

Grčka mitologija naziv je za skupinu mitova koji pripadaju starim Grcima i govore o njihovim božanstvima i herojima, prirodi svijeta te o podrijetlu i značaju njihovih vlastitih kultova i vjerskih rituala. Mitologija je sastavni dio drevne grčke religije.(Wikipedia).

U tim mitovima često su do izražaja dolazila nastojanja običnih ljudi da se vinu u visine, među bogove, kao na pr. mit o Prometeju koji se vinuo u oblake, u nebesa, oponašajući bogove da bi na kraju opržen od sunca pao natrag na zemlju.

Ne mislim da se hrvatska nogometna reprezentacija toliko osilila da se pretvorila u tog grčkog junaka, ali možda su mnogi njihovi ljubitelji ne misleći pomislili da će se kontinuitet uspjeha iz prošlosti samo tako nastaviti i u budućnosti. Još jedna od ljudskih mana koja nas u isto vrijeme potiče da ostvarimo često neostvarive uspjehe, da bi ostvarenjem istih postali prepotentni, očekujući da će tako biti za sva vre-

mena. Tu jasno treba uzeti u obzir i promjene u ljudstvu, u smjeni generacija, u starenju, u tako zvanom prijelaznom vremeneu kad treba tražiti nove talente, nove zvijezde budućnosti. Možda je sada vrijeme tih ključnih promjena, opomena da se one moraju provesti kako bi mogli i u buduće održati razinu postignuća i uspjeha koje smo do sada polučili. U tom smislu ovaj nagli pad Vatrenih nebi trebao biti zabrinjavajući. Koliko god on bio težak i gorak, ako na vrijeme shvatimo o čemu je riječ, brže čemo premostit ovaj ‘laps’, i s još većim poletom i novim snagama zakoračit u budućnost. U to ne sumnjam.

“Znam svoj put, znam da radim ispravno i pošteno, časno. I da je ovo moja odgovornost. Potpuno preuzimam odgovornost, ovo je moj neuspjeh. Sa suradnicima određujem taktiku i

Možemo slobodno reči da su ti uspjesi na nogometnim turniru bili uz ostvarenje hrvatske državnosti naši največi uspjesi. Ti uspjesi dali su narodu koheziju i osječaj zajedništva koji nam često u svakidašnjem životu nedostaju.

igrače, odgovornost je samo moja. Ništa me neće pokolebati, neću tražiti alibije. Nakon puno uspjeha, došao je neuspjeh. Znao sam se nositi s uspjesima, tako ću se boriti i s neuspjehom. Bit ću čvrst i ustrajan, nije vrijeme da razmišljam što i kako dalje. Ovo je rezultat koji dođe, a iz toga treba izići jači “ izjavio je Zlatko Dalić, trener reprezentacije.

Lijepo je čuti ovakve riječi hrvatskog izbornika, jer daje sliku čovjeka koji zna okvir svojih mogućnosti, koji u isto vrijeme je iskren prema sebi i prema igračima i onima koji su ga na to mjesto postavili. Na kraju iskren je i prema svom narodu čiju potporu i ljubav za nogomet u sebi nosi.

Za uspjeh potrebna je dobra doza realnosti uz manju ali važnu dozu uvjerenja u uspjeh, samopouzdanja u sebe i u svoje igrače. Vjerujem da s ovakvim karakteristikama možemo slobodno i pozitivno pogledati u budućnost i okrenuti novu stranicu hrvatskog športa.

Jasno, da narod očekuje mnogo od ovakvih svjetskih nastupa, to je kao melem na ranu, momentalno oslobađanje od svakidašnjice, od svih mora i problema s kojim se svaki dan suočavamo.

A to je bilo vidljivo s kojom pozornošću i ljubavi su ne samo navijači nego i većina hrvatskog naroda pratili ovo natjecanje.

Primjerice, zadnju i ključnu utakmicu Vatrenih pratilo je preko milijun i tristo tisuće gledatelja putem televizijskih ekrana diljem zemlje a da i ne govorimo o broju navijača diljem svijeta. U ovim trenutcima Hrvati domovine i Hrvati vani u svijetu bili su jedno! Ako nas išta veže onda su to uspjesi hrvatske nogometne reprezentacije.

Sjetimo se nezaboravnih trenutaka 1998. na svjetskom prvenstvu u Parizu kad je Hrvatska, tek odnedavno samostalna i nezavisna držva igrala u polu�inalu protiv Francuske. Kakve emocije, kakav uspjeh iako smo tom prilikom izgubili. Sve skupa od svog oslobođenja Hrvatska je nastupila na šest svjetskih prvenstava osvojivši dvije brončane i jednu srebrnu medalju. Također nastupila je na svim europskim prvenstvima osim 2000., na kojima je dva puta dospjela do četvrt �inala.

U vidu ovih uspjeha možemo slobodno reči da su ti uspjesi na nogometnim turniru bili uz ostvarenje hrvatske državnosti naši največi uspjesi. Ti uspjesi dali su narodu koheziju i osječaj zajedništva koji nam često u svakidašnjem životu nedostaju.

Zato i toliko emocija i ushičenja među hrvatskom publikom kad god Vatreni zaigraju braneći hrvatske crveno-bijele (bijelo-crvene) kockice, prepoznatljivi simbol hrvatstva u svijetu. Ništa drugo nam nemože toliko podići vjeru i ljubav za domovinom, za svojim narodom, to je najbolji eliksir svim našim tegobama!

Ushićenje među hrvatskom publikom kad god Vatreni zaigraju braneći hrvatske crveno-bijele (bijelo-crvene) kockice

Hrvatski navijači u Njemačkoj

Ovakvi događaji postaju prilika za jačanje zajedničkih veza i promicanje kulture i tradicije među članovima hrvatske zajednice u Australiji

Pripremila: Suzana FANTOV

Grupe društvene potpore Maribyrnong i Brimbank, koje djeluju pod okriljem Australijsko-hrvatskih društvenih usluga, okupile su se u petak, 28. lipnja, kako bi obilježile kraj semestra i proslavile rođendane triju članica: Vesne, Marije i Zrinke.

Događaj je bio obilježen energičnom glazbenom podlogom koju je puštao DJ Miro, čime je stvorena ugodna atmosfera za sve prisutne. Prostor je bio ispunjen smijehom, plesom i veseljem, dok su članovi grupe društvene potpore uživali u zajedničkom druženju. Čestitke rođendanskom slavlju upućene su slavljeniciama uz srdačne želje za zdravlje, sreću i ostvarenje svih njihovih želja posebno za još mnogih ovakvih trenutaka. Svaki rođendan je poseban trenutak pa su tako i ovi rođendani, dodatno obogatili ovo redvno druženje.

Uz podršku Australsko-hrvatskih društvenih usluga, ovakvi događaji postaju prilika za jačanje zajedničkih veza i promicanje kulture i tradicije među članovima hrvatske zajednice u Australiji. Djelovanje grupa poput Maribyrnong i Brimbank važno je za očuvanje identiteta i povezivanje ljudi koji dijele iste vrijednosti i interese, uz sve one dobrobiti koje donose druženja. Na kraju susreta, uz osjećaj zajedništva i radosti, članovi su se razišli uz pozdrave nestrpljivo iščekivajući svoja ponovna okupljanja međusobne podrške, nakon kratke pause koja slijedi.

Tri slavljenice proslavile rođendan uz svoje drage prijatelje

Sretan rođendan

Kako odgovoriti Crnoj Gori?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Ako itko kontinuirano, bez ikakve rezerve i zadrške podržava ulazak zemlja europskog jugoistoka u punopravno članstvo Europske unije, onda je to Hrvatska. Od famoznih CD-a s hrvatskim prijevodom pravne stečevine Europske unije vrijednih osam milijuna eura, koje je tadašnja premijerka Jadranka Kosor darovala najprije Crnoj Gori, a potom i Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji i Srbiji, pa do lobističkih akcija hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Bruxellesu, Hrvatska je uvijek nastojala pomoći tim zemljama na njihovom europskom putu. Bosna i Hercegovina samo Plenkoviću može zahvaliti što je Europsko vijeće u ožujku odobrilo početak pregovora s BiH!

I ne samo da podupire europski put tih zemlja, nego propušta priliku u sklopu toga procesa rješavati neka otvorena pitanja. Svi se sjećamo kolike je silne uvjete Slovenija postavljala, prije svega u pogledu graničnih sporova, da bi Hrvatskoj dala svoj blagoslov za svaki, i najmanji, koračić prema članstvu u EU. Hrvatska, nažalost, ima otvorena granična pitanja sa sva tri istočna susjeda, u svakom od tih sporova međunarodno pravo je na strani Hrvatske, ali nitko iz Zagreba nije ni pokušao svoju podršku uvjetovati rješavanjem tih pitanja.

A što Hrvatska dobiva zauzvrat?

Iz Srbije svako malo posezanje za hrvatskim jezikom, kulturom i teritorijem, inzistiranje na famoznoj „univerzalnoj jurisdikciji” i podizanje serije optužnica protiv hrvatskih branitelja, ignoriranje međudržavnog sporazuma kojim je de�inirano pravo Hrvata u Srbiji, izbjegavanje suradnje na otkrivanju sudbine nestalih.... Iz Bosne i Hercegovine ustrajno, sve otvorenije i

U Hrvatskoj je bilo dosta oštrih reakcija na crnogorsku rezoluciju, predlažu se i neki konkretni potezi, no ima i onih koji traže odmjeren pristup

sve drskije proglašavanje Hrvatske agresorom na BiH i izjednačavanje uloge Hrvatske i Srbije u ratu koji se vodio od 1991. do 1995. (u Sarajevu 1991. „preskaču” jer razaranje Ravnog „nije bio njihov rat”), uzurpiranje hrvatskog mjesta u Predsjedništvu BiH, otvorene prijetnje da će Hrvatima u BiH uzeti i ona prava koja sada neometano koriste... Iz Crne Gore drsko odbijanje vraćanja imovine opljačkane tijekom agresije na Hrvatsku, od hladnjaka i televizora iz Konavala, preko opreme s dubrovačkog aerodroma, pa do velebnog školskog broda Jadran, a sada i usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj Skupštini.

Dokle će Hrvatska biti talac europskih ambicija svojih susjeda? Ima li smisla da Hrvatska trpi podmukle i brutalne udarce radi njihove europske budućnosti? Da svoj ponos i interese žrtvuje kako bi jednom bilo bolje BiH, Crnoj Gori i Srbiji?

Istina, i hrvatski je interes da te zemlje uđu u Europsku uniju, prije svega radi toga što bi se vanjska granica Unije time pomaknula dalje na istok, ali ipak je to prije svega interes samih tih zemalja.

Da je Crna Gora ovom rezolucijom prešla sve granice svjedoči reakcija Europske unije: otkazan je planirani posjet predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela Podgorici, a iz deklaracije Europskog vijeća izbačen je paragraf u kojem se pozdravlja napredak koji je Crna Gora postigla u svom pristupnom procesu.

U Hrvatskoj je bilo dosta žestokih reakcija na crnogorsku rezoluciju, predlažu se i neki konkretni potezi, no ima i onih koji traže odmjerenost jer bi, kako tvrde, oštra reakcija išla na ruku Aleksandru Vučiću koji, kao što je poznato, želi zaustaviti približavanje Crne Gore Europskoj uniji. Konačna odluka je na Vladi i Predsjedniku. Nadajmo se da će biti mudra i primjerena.

Privremeni sporazum o Prevlaci Hrvatska je potpisala 2002. godine, kada je s Prevlake odlazio UN. Potpisala ga je s tada još postojećom SR Jugoslavijom, koja se sastojala od dva oka u glavi, Srbije i Crne Gore. Protokol je nazvan privremenim, jer je to trebao i biti. Osnovane su komisije sa svake strane i njezini stručnjaci trebali su u roku od otprilike tri godine dogovoriti trajno razgraničenje na kopnu i moru. To se, naravno, nije do danas dogodilo.

Zadnji su se put komisije s hrvatske strane i sada sa strane Crne Gore, koja se u međuvremenu bila izvukla iz čvrstog zagrljaja Srbije, sastale prije devet godina. Po svemu tome vidi se da je sporazum vrlo ugodan za crnogorsku stranu, a vrlo je neugodan za hrvatsku. Zato se Crnogorci ne trude bilo što pomaknuti, a hrvatska strana nije se do sada ufala otvarati to pitanje jer je do jučer slovila kao prvi zaštitnik Crne Gore, koju gura i olakšava joj put u EU. Iz istih razloga Hrvatska se tek na razini povremenih izjava kao zalagala da joj vrate i školski jedrenjak “Jadran”, koji su Crnogorci oteli 1990-ih. Sporazum koji je potpisala Vlada Ivice Račana ili, konkretnije, tadašnji ministar vanjskih poslova Tonino Picula, te Goran Dosta

Vrućine donose tragedije, na moru i kopnu, završavaju kazališne i političke sezone, piše se nastavak Krležinih Zastava –oni s jugoslavenskom i crvenom zvijezdom imali su u lipnju svoje pobožnosti u Zagrebu, njima nasuprot vidjela se zastava HOS-a u Saboru. Službene hrvatske zastave najviše su se vijorile u – Njemačkoj. Dotično na Europskom nogometnom prvenstvu, gdje su nas lijepo oderali, isprevarali i zakinuli ne samo protiv Italije nego i inače, odlučivši unaprijed da taj hrvatski virus u nogometnom računalu ne će više pakostiti velikima. Dosta je. Te se poduzelo sve što se poduzeti moglo, od utakmica po vrućinama do nizozemskoga nestašnog istospolca Dannyja, čiji je partner navodno Talijan, možebitno i „muž“. I tako su nas oženili, što bi rekao narod. Nešto smo i sami skrivili, malo su nas pretrčali. A klatež došla na svoje: aha, to je ona reprezentacija koja drži ruku na srcu dok svira himna, to je ona domoljubna, klerikalna štoviše, da ne kažemo nacionalistička nacionalna vrsta, k tomu izbornik Hercegovac, ajoj... Uživa klatež u hrvatskom ispadanju. Čekala je dugo svojih pet minuta (ili osam minuta), dugo je čamila u rupi zgrožena dvama svjetskim uspjesima iste te reprezentacije i istoga selektora, grizla nokte i šutjela jer su trijum�i ipak bili preveliki da bi se tu nešto moglo učiniti. No sada je šo-

Svilanović uime SRJ potpisan je uvelike na štetu Hrvatske. Da je štetan za Hrvatsku, dokaz je i to što nikad nije objavljen puni tekst sporazuma, bez nekih članaka i bez aneksa, koji naša strana očito ne objavljuje zbog sramote, a crnogorsko-srpska jer joj paše. Već pri crtanju demilitariziranih zona Hrvatska je zakinuta jer ta zona s hrvatske strane iznosi pet kilometara u dubinu, a s crnogorske tri kilometra!? Pokojni SDP-ov premijer Račan ovdje je postupio slično kao u slučaju s Piranskim zaljevom, odnosno Savudrijskom valom, gdje je također para�iran dokument na hrvatsku štetu, a ne po načelu ekvidistance, nego da Sloveniji pripadne gotovo cijeli zaljev, a Hrvatskoj tek oko 330 metara mora. Sjećamo se da je to iz njegove Vlade argumentirano stavom da se nećemo valjda svađati oko dvije lignje. Lignje ih nisu zanimale ni kod Prevlake, a kada je objavljeno da je potpisan protokol, javio se i naš ekspert za pomorsko pravo i bivši ministar vanjskih poslova Davorin Rudolf. Kazao je da su granice privremenog morskog režima i sam režim uređeni skandalozno, jer nije poštovano načelo reciprociteta. Usvojeni su, rekao je, maksimalistički zahtjevi SR Jugoslavije. Nevjerojatno da je Hrvatska pristala na taj mali, mikronski akvatorij s

Privremeni protokol o Prevlaci potpisan je prije 22 godine, u Račanovo doba, na našu štetu i vrijeme je da Hrvatska izađe iz tog besmislenog režima te da riješi svoju južnu morsku granicu

lijeve strane Prevlake, u kojem ne smije ući ni naš policijski ni vojni brod. Kazao je da je ovaj protokol loša osnova za bilo kakva prihvatljiva rješenja. “Vrijeme će pokazati da sam u pravu, samo što tada gospodin Račan neće biti premijer pa ga neće imati tko pozvati na odgovornost”, dobro je tada gađao Rudolf. Rekao je on u offu svašta i o potpisniku s naše strane Toninu Piculi, ali to ne bi bilo zgodno objaviti. Rudolf nikako nije mogao shvatiti zašto premijer nije konzultirao vrhunske hrvatske stručnjake za međunarodno pravo, a bio je još živ svjetski autoritet dr. Vladimir Ibler, te zašto je to potpisano u tajnosti. Zaključio je da u “hrvatskim vanjskim poslovima plutaju zelembaći, nekompetentni pregovarači, brzala”. Na kraju, zašto s tekstom nije upoznata hrvatska javnost, to je sramota. Najopasnija stvar u tom sporazumu jest što je Hrvatska dobila samo nekoliko stotina metara morskog prolaza, a na tu crtu nastavlja se sužena linija epikontinentalnog pojasa do međunarodnih voda i time RH gubi stotine četvornih kilometara velike površine gospodarskog pojasa, a u kojem su u međuvremenu pronađene velike zalihe ugljikovodika. Nije, dakle, problem za Hrvatsku nekakva beogradska ujdurma oko rezolucije o Jasenovcu. To nama neće naštetiti. Može takvih rezolucija crnogorski parlament štancati svakodnevno koliko god hoće. No njihova odluka da naštancaju tu prvu ipak je glupava. Ovog puta Hrvatska neće moći mirno gledati ovakve Vučićeve spačke iz njegove crnogorske radionice. (Večernji list)

Uživa klatež u hrvatskom ispadanju

kirana i deprimirana klatež izmilila ispod kamena i pojavila se u punom sjaju bijednih sarkazama. Tu klatež nazivamo i pederima, što nije seksualna nego karakterna oznaka. (Glede pravih istospolaca ipak: homoseksualni lobby uspio je na valu bojažljive heteroseksualne defanzive domoći se moći i zavladati mnogih područjima života, te se situacija u zadnjim desetljećima potpuno izokrenula, neopazice smo došli do – diskriminacije heteroseksualaca, a sve i nadalje pod egidom ugroženosti homoseksualaca. Jer, kada spomenuti lobby osvoji neku instituciju i šire, daje prvenstvo sebi sličnima, što se već dogodilo u međunarodnim okvirima osobito u svijetu produktivne i još više reproduktivne umjetnosti, koja pada u naručje �loskule o političkoj korektnosti. Možda bolje od svega o tome svjedoče televizijske nizanke američke (i ne samo američke) proizvodnje: za ilustraciju jedna popularna bolnička serija – započela je bila prilično davno s ljubavnim odnosima oso-

Na Europskom nogometnom prvenstvu lijepo su nasoderali, isprevarali i zakinuli, odlučivši unaprijed da taj hrvatski virus u nogometnom računalu ne će više pakostiti velikima

blja usred operacija, krvi i smrti, ljubavnim ili samo erotskim, teško je reći, hetero vezama. Nizanka je dugo trajala, toliko dugo da je doživjela i udar homoseksualnoga lobbyja, koji je zadobio i te kakav utjecaj (a i novaca ima naravno), te su producenti natjerali scenariste da uvedu isprva samo lezbijski par vrhunskih liječnica, ali se pobunili muškoložnici i pitali gdje je muški par. Pa se pojavio i taj. I „moda“ je krenula, ne samo u bolničkim, nego i u obiteljskim (jedan sin mora biti istospolac), u kriminalističkim, u... (u vražju mater, nema gdje nema.) Čovjek jednostavno zažali za starim serijama, gdje i rijetke aluzije na muškoložništvo izazivaju smijeh... Ima ipak i sada naznaka heteroseksualne kontrarevolucije: kreće iz Amsterdama, koji je napokon shvatio čari „liberalizacije“ svega i svačega, u čemu je bio perjanicom.

Toliko o tome, a eto već i među nogometnim sucima. Nestašnoga Dannyja je Uefa otjerala s europskoga prvenstva, nakon što se ista ta Uefa pobrinula da Hrvatska ispadne, a na kraju je ispala i Italija, koja očito više nema utjecaja, pa ni na raspodjelu dužnosti u visokoj europskoj politici. O Nizozemcu Dannyju snimat će se, čujem, �ilm Osam i pol, na tragu Fellinija.

Nogometno se prvenstvo odvija i nadalje, ništa nije izgubljeno. Još imamo teoretske šanse da osvojimo sljedeće svjetsko prvenstvo, ako bude održano. Situacija na planetu Zemlja nikako nije ružičasta, puno manjih ili srednjih ratova lako može prerasti u treći svjetski rat o kojemu se već posve otvoreno govori (recimo na forumu u Dubrovniku).

U svemu lošem kao i uvijek postoji i nešto dobro: bit će to posljednji svjetski rat. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća –www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

Piše: Davor Ivanković

POTREBITI MLADI I SUVREMENA OBOLJENJA, KAKO IM NAJUČINKOVITIJE POMOĆI

Liječnici bolesniku trebaju ponajprije pristupiti kao svomu bližnjemu kojemu daju svu svoju pažnju i ljubav. Takav pristup duh bolesne osobe čini živim

Teskt iz rubrike »Mladi mladima« Glasa Koncila - katoličkih tjednih novina - pred nas stavlja razmišljanje o bolesnicima kao jednoj od najranjivijih skupina našega društva. Povod toj temi tada (2020.) bio je Svjetski dan bolesnika, koji Crkva svake godine obilježava 11. veljače. Tako je jedan dan u godini »rezerviran« upravo za one koje ponekad zaboravljamo i o kojima ne raspravljamo često u javnoj sferi, a upravo su oni najpotrebitiji naše pažnje, brige i tople riječi. O tome je govorio i papa Franjo u svojoj poruci upućenoj za taj dan.

Središte Papine poruke bile su Isusove riječi: »Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti« (Mt 11, 28). Papa nas isto tako upozorava da smo, kao kršćani, dužni brinuti se o dostojanstvu svake bolesne osobe. Bolest pak, iako ju često povezujemo sa starošću, pogađa svaku osobu bez obzira na dob, spol, vjeru ili nacionalnost.

Suvremen i ubrzan način života utječe na sve veću pojavu dijabetesa i srčanih bolesti u mladih, kao i pojavu brojnih mentalnih i psihičkih bolesti, za koje mladi, nažalost, često ne traže stručnu pomoć pa takvi slučajevi ponekad završavaju vrlo tragično.

Međutim, osim zdravstvenih djelatnika, duhovnu potporu i spas u bolesti može nam dati upravo naša vjera. Stoga vam predstavljamo kakvo je poimanje bolesti u Bibliji i zajedno se s vama podsjećamo kako je Isus ozdravljao bolesne, među kojima su bili i djeca i mladi. Upravo su djeca ona koja najteže prihvaćaju bolest jer su im djetinjstvo, doba sreće i radosti, zasjenili bol i tuga. Biblijsko poimanje zdravlja i bolesti

Biblija je puna primjera kada Isus, sam ili sa svojom dvanaestoricom apostola, ozdravlja i liječi ljude. Činio je to na razne načine, raznim ljudima, tako da mu se narod divio i pitao se: »Tko je ovaj čovjek?« Čineći čudesna ozdravljenja među narodima, Isus i njegovi učenici širili su vjeru i svojim djelima dokazali djelovanje Božjega milosrđa u našim životima.

Tumačenje bolesti u Novom i Starom zavjetu razlikuje se, ali svrha im je ista. Svrha je približavanje Bogu i odbacivanje svega što je

Radost i osmijeh i u bolesti

svjetovno. Tako je u Starom zavjetu bolest kazna za udaljavanje od Boga, u Novom je bolest opomena na prolaznost života. U Bibliji se bolest gleda s duhovnoga stajališta, a ne medicinskoga. Opisan je stvarni život i životne situacije ljudi koji se bore s različitim bolestima: kuga, boginje, kožne bolesti, otekline, guba, gluhoća, opsjednutosti i druge. No temeljna je poruka da Bog nije onaj koji nekomu šalje bolest, niti je bolest kazna Božja za nešto što je čovjek učinio. Bolest je daleko više znak i svojevrsna opomena da čovjek treba promijeniti smjer i svoj život sjediniti s Bogom koji je bogat milosrđem. Upravo su to pokazivali i svjedočili i Isus i njegovi apostoli: ozdravljali su bolesne ljude i činili čudesa. Čin ozdravljenja smatra se Božjim djelom kojim Bog nagrađuje čovjekovu vjernost. Božja poruka ozdravljenja koja se može iščitati iz Biblije jest da čovjek može tjelesno ozdraviti tek onda kada doživi duhovno zdravlje, a zdravlje i bolest su dva »pola« koji svaki na svoj način ljude dublje povezuju s Bogom. Jedna od najčešćih želja u čestitanju rođendana je: »Ma samo nek’ je Božjega blagoslova i zdravlja, ostalo će sve doći!« Da, zdravlja, kojega nikad u životu nema previše jer nitko nikad nije rekao: »Previše sam zdrav!«, premda o tome postoje i određene šale. A kako uopće de�inirati to »famozno« zdravlje, i što je ono točno?

Prema Hrvatskoj enciklopediji zdravlje je »stanje u kojem se nalaze živa bića kada svi njihovi organi nesmetano rade i harmonično sudjeluju u održavanju njihove cjelovitosti i sposobnosti da produže život u potomstvu; poremećaj takva stanja dovodi do bolesti.« Zdravlje je stanje potpunoga tjelesnoga, duševnoga

i društvenoga blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i nemoći; ono je osnovno ljudsko pravo, a postizanje najviše razine zdravlja najvažniji je svjetski društveni cilj.« To je dinamičan proces i na njega utječu različiti čimbenici poput bioloških (dob, spol, konstitucija), okolišnih, socijalnih, ekonomskih. Sve se više promiče socijalni i ekonomski razvoj zdravlja, kako bi to zdravlje zapravo bilo dostupnije svima. No nije samo �izičko zdravlje ono o čemu se treba brinuti. Tu je i naše psihičko, kao i duhovno zdravlje. Jer može čovjek �izički biti savršeno zdrav, no ako mu psiha i duh nisu zdravi ravnoteža će biti poremećena.

Dok za �izičko i psihičko zdravlje postoje svjetovni liječnici i osobe s kojima možemo raditi na tome, ne zaboravimo na aspekt duhovnoga zdravlja, onoga koje donosi sklad između duha, duše i tijela i koje nas vodi sve do odlaska u nebeski Jeruzalem. I za to su tu naši duhovnici, naši svećenici koji nam pomažu, ali ne zaboravimo ni na svoju odgovornost za duhovno zdravlje. Mentalno zdravlje nije statistika

I dok dijagnoze i liječenje mentalnih bolesti polako »izlaze« iz prostora stigme, statistike društvenih skupina koje su u najvećem riziku od obolijevanja od njih se ne popravljaju. Psihijatrijskim i psihološkim istraživanjima dokazano je da se pojavljivanje psihičkih poteškoća najčešće događa prije 24. godine, što mlade ljude, pogotovo studente i »nove« radnike, čini najrizičnijim skupinama. Naravno, bitno je istaknuti da iako su mladi najrizičnija skupina, psihički poremećaji nisu rijetki u ukupnoj populaciji ljudi – jedna od četiri osobe tijekom života suočit će se s nekom od psihičkih smetnja, a jednoj od njih pet bit će dijagnosticirana neka

djevojaka pokušati izvršiti samoubojstvo, gotovo tri puta više mladića će ga zaista počiniti. Ako se osjećate nelagodno, tjeskobno, nesigurno ili na bilo koji drugi način »ne kao što biste trebali«, razgovarajte s roditeljima, prijateljima ili se obratite stručnjacima – nemojte se skrivati. U tom slučaju šutnja nije zlato. Mladi i suvremena oboljenja

Zahvaljujući napretku medicine za pojedine bolesti, od kojih se prije nekoliko desetljeća umiralo, danas je dovoljan pokoji odlazak liječniku. Usprkos tome, danas se »u novom ruhu« pojavljuju »suvremene bolesti« od kojih, nažalost, obolijeva velik broj ljudi, a pritom raste i broj mladih oboljelih osoba.

mentalna bolest ili poremećaj.

Kada je riječ o psihičkom zdravlju mladih, šutnja nije zlato

Bitno je razlikovati psihičke smetnje, psihičke poremećaje i psihičke bolesti. Smetnje su prolazna emocionalna stanja (primjerice nelagoda, napetost nakon neuspjeha), poremećaji uključuju ponašanje koje odstupa od uobičajenoga (primjerice fobije – klaustrofobična osoba drukčije će se ponašati samo ako se nađe u malenom prostoru, a vratit će se uobičajenomu ponašanju čim ta »prijetnja« prođe), a bolesti su stanja u kojima osoba pokazuje znakove trajno oštećene kognitivne, emocionalne i socijalne funkcije.

Istraživanja su pokazala i da mentalne bolesti češće zahvaćaju djevojke nego mladiće, pri čemu djevojke češće razvijaju anksiozne poremećaje, fobije, opsesivno-kompulzivne poremećaje i socijalne fobije. Djevojke će također češće obolijevati od poremećaja u prehrani (anoreksija i bulimija), a mladići će mnogo češće razvijati razne oblike ovisnosti (droge i alkohol).

Podaci pokazuju i zabrinjavajuće brojke o samoubojstvima: dok će više

Jedna od psihičkih bolesti koje su danas vrlo izražene u mladih jest depresija. Depresija je, naime, ozbiljan duševni problem, koji se na vrijeme mora spoznati i liječiti. Takvo stanje osobe nije samo znak slabosti. Osnovno je obilježje depresije potisnuto patološko raspoloženje. Kao jedan od uzroka pojave te bolesti znanstvenici navode i društvene mreže i internet, što posljedično dovodi do otuđenja ljudi, odnosno »razbijanja« društvenih veza.

Drugi je uzrok pojave te bolesti »užurbano vrijeme« u kojem se danas nalazimo, gdje vrijedi »brže je bolje«. Oni koji ne uspijevaju uhvatiti takav užurbani ritam osjećaju se »zaostalo« i vrlo često obolijevaju od depresije. Nadalje, još jedna »suvremena bolest« od koje sve više mladih osoba obolijeva je dijabetes tipa 2. Dijabetes toga tipa bio je vrlo čest kod starije populacije, zbog čega je takva bolest u mladih osoba znanstveni šok.

Uz dvije navedene bolesti, mladi u posljednje vrijeme vrlo često obolijevaju od srčanih bolesti. Što više osoba oboljela od pojedine bolesti zna, to više može sudjelovati u načinu svojega liječenja i ozdravljenja. Pritom je također vrlo važno održavati vla-

stitu psihičku stabilnost.

I pažnja je lijek Osmijeh te lijepa i topla riječ ponekad mogu bolesniku značiti više od nekoga farmaceutskoga lijeka. Razmišljajući o bolesnicima i njihovom zdravstvenom stanju, najčešće smo usmjereni na mogućnosti njihova liječenja i terapiju koja bi im mogla pomoći u povratku svakodnevnim životnim aktivnostima. Međutim, kao što nas i papa Franjo podsjeća na vrlo bitan, a često zaboravljen, aspekt bolesti: osim terapije, bolesnicima je potrebna i duhovna njega, pažnja i ljubav.

Pri tome zdravstveni djelatnici, apelira Sveti Otac, trebaju imati na umu da su »svi dijagnostički, preventivni, terapijski, istraživački zahvati, sva njega i rehabilitacija uvijek u službi bolesne osobe, pri čemu imenica osoba ima prednost pred pridjevom bolesna«.

Drugim riječima, liječnici bolesniku trebaju ponajprije pristupiti kao svomu bližnjemu kojemu daju svu svoju pažnju i ljubav. Takav pristup duh bolesne osobe čini živim, jer ako je tijelo bolesno ne znači da i duša mora biti oslabljena i pokorena. Vezano uz mogućnosti liječenja i medicinske terapije, Papa se u poruci osvrće na još jedan gorući globalni problem, a riječ je o nepristupačnosti medicinske skrbi braći i sestrama diljem svijeta. Sveti Otac tim se povodom obraća i »zdravstvenim ustanovama i vladama svih zemalja svijeta da iz ekonomskih razloga ne zapostavljaju socijalnu pravdu«.

U svem tom zdravstvenom svijetu papa Franjo ne zaboravlja na Crkvu, za koju ističe da je »gostinjac« dobroga Samarijanca, odnosno kuća gdje bolesnici mogu pronaći Kristovu milost koja »nalazi svoj izraz u prisnosti, prihvaćanju i utjesi«. Uistinu, bolnice jesu spas za naše tijelo, ali Crkva je spas za ono što je vječno, a to je duša.

(Priredili: F. Hrnčić, K. Jakobović, M. Labaš, J. Radoslavić, M. Zadravec)

Andrijana Dorinko - predsjednica 'Hrvatske svjetionika osvjetljava put budućim naraštaj

Čvrsto vjerujemo da 'djeca uče ono što žive'  - da će kroz folklor biti odgojena kao ponosni Hrvati, jer ih učimo hrvatskoj kulturi i tradiciji koja se nikada ne smije zaboraviti, ističe Dorinko

Pripremila: Suzana FANTOV

Uhrvatskim zajednicama diljem Australije, koje njeguju svoj identitet i kulturnu baštinu, ističu se pojedinci čija predanost očuvanju hrvatskog folklora zrači kao svjetionik. Njihov rad i predanost nisu samo čin ljubavi prema tradiciji, već su temelj koji povezuje prošlost sa sadašnjošću i budućnošću. Kroz svoje napore oni prenose dragocjeno znanje bogate hrvatske kulturne baštine na nove naraštaje, osiguravajući da se tradicija ne samo sačuva, već i razvija u novom, svjetskom kontekstu.

Ti neumorni čuvari folklora nisu samo čuvari plesnih koraka, nošnji i melodija - oni su most između dva svijeta, nositelji priča i čuvari identiteta, čija strast prema hrvatskoj kulturi nadilazi prostor i vrijeme. Njihov doprinos ne samo da oplemenjuje lokalnu zajednicu, već širi krugove razumijevanja i poštovanja prema raznolikosti multikulturalne baštine Australije.

U nastojanju da vam ih pobliže predstavimo, razgovarali smo s Andrijanom Dorinko, uvijek spremnom za suradnju i priču o onima čije srce kuca u ritmu tamburice i čije ruke plešu sjećanja starih običaja, ljudi koji svojim radom čuvaju živu tradiciju i omogućuju joj da procvjeta i na drugom kraju svijeta. Kako ste započeli svoju karijeru u folkloru i što vas je privuklo ovoj umjetnosti?

- Uvijek sam bila strastvena prema folkloru i našoj prekrasnoj hrvatskoj baštini, kulturi i povijesti. Odrastala sam u 90ima, a tada se mnoštvo Hrvata okupljalo diljem Melbourneabili smo jaka zajednica i držali smo se zajedno.

Počela sam vježbati folklor kad sam imala osam godina

- u Hrvatskoj folklornoj grupi „Kardinal Stepinac“, a sa 16 godina u Hrvatskom folklornom ansamblu „ Zvonimir“ u Springvaleu, i nastupala sam dok se nisam udala 1999. godine. Bila sam učiteljica plesa više od deset godina.

Imala sam pauzu i došla sam u „Hrvatsku zoru“ (HZ) 2006. godine. Tada sam dovela moju četverogodišnju kći Kristinu u malu grupu i evo i danas, nakon 18 godina, još uvijek sam u HZ-u. U Upravnom odboru HZ-a sam više od 17 godina, a predsjednica sam 10. godinu.

Zauvijek ću biti zahvalna svojim roditeljima koji su me naučili vjeri, obitelji i ljubavi prema domovini. Također su me godinama vodili u hrvatsku školu - od 8. do 12. razreda.

Folklor je dio mog života već više od 25 godina! Podrška je također ključ velikog uspjeha. Željela bih zahvaliti svim našim bivšim i sadašnjim članovima HZ-a,

učiteljima, članovima odbora i našim roditeljima, jer bez svih tih izvrsnih ljudi sve što smo postigli ne bi bilo moguće.

Najvažnije od svega, želim zahvaliti svojoj užoj obitelji, suprugu Josipu, kćeri Kristini i sinu Marku, roditeljima, bratu i sestrama i prijateljima na neizmjernoj podršci mojim naporima - folklor će zauvijek živjeti u mom srcu! – o svojoj velikoj ljubavi, strasti i predanosti folkloru i svemu onom što ju uz njega veže govori gđa Dorinko.

Možete li opisati svoje iskustvo vođenja folklorne skupine koja radi već dugi

niz godina?   - Nastojim pružiti vodstvo i potporu svim mojim članovima HZ-a.  Trudim se to postići učinkovitom komunikacijom i odgovornim pregledom. Vjerujem u njih i pomažem im da uvijek imaju jasnu viziju, da budu hrabri, samouvjereni, pošteni i ponizni u donošenju pravih odluka za HZ.

Svojim primjerom i zajedno s Upravnim odborom Hrvatske zore radimo na koordiniranju rada grupa s učiteljima, komunikaciji s učiteljima održavanjem mjesečnih sastanaka, određivanju željenih ciljeva i izvedbi s učiteljima za

svaku grupu posebno, poticanju i podržavanju rada odbora HZ-a, nastavnika i članova, surađivanju s hrvatskom zajednicom, odlascima u crkvu, volontiranju, nastupima na raznim mjestima u hrvatskoj zajednici, ali i na raznim festivalima na kojima nastupaju kulturno-umjetnička društva drugih nacionalnih zajednica, organiziranju raznih događanja za prikupljanja sredstava za određene namjene tijekom cijele godine i drugo. Koje su vaše odgovornosti i najveći izazovi?

- Naša je vizija očuvati hrvatsku kulturu i tradiciju kroz nastupe, hrvatska događanja i susrete te mnoštvo različitih multikulturalnih događanja, s nadom da će što više ljudi biti nadahnuto za upoznavanje bogatstva i raznolikosti hrvatske kulture. Moj je prioritet osigurati da se te tradicije očuvaju i prenesu na buduće naraštaje. Nastojim predstavljati našu hrvatsku zajednicu na najbolji mogući način: osigurati da Odbor HZ-a radi s konstruktivnim planom i da se plan redovito pregledava, te uključiti obitelji HZ-a u događanja i nastupe. Najviše od svega nastojim brinuti se da naši članovi budu poštovani, sigurni, sretni i ponosni Hrvati kada su na probama i nastupima, ali i izvan naše zajednice.

Kako održavate ravnotežu između tradicije i inovacija  u svom radu s folklorom?

- Usklađivanje tradicije i inovacija u folklornoj kulturi zahtijeva vodstvo, otvorenu komunikaciju, prihvaćanje

promjena, timski rad između mene, Odbora HZ-a i učitelja. Kontinuirano učenje i isprobavanje s različitim stvarima, npr. povezivanje s učiteljima i pripremanje organiziranja događanja/koreogra�ije, pronalaženje prave ravnoteže između ta dva pola. Smatramo da je za članove HZ-a uvijek najvažnije da oni su sretni i da stalno uče različite stvari, što vodi i rastu i uspjehu. Kako motivirate članove svoje grupe da se uključe i razviju svoje vještine u folklornoj umjetnosti?

- Iskrenom i otvorenom komunikacijom, da budemo jedni drugima inspiracija, uključivanjem svih članova u sva sudjelovanja, podizanjem morala tima.

Svake godine uživamo u obiteljskom putovanju članova HZ-a u druge države u Australiji, gdje se obitelji i članovi HZ-a upoznaju i zbližavaju s članovima drugih folklornih skupina. HZ organizira izvrstan roštilj i ručak s pićem, zabavu za sve gdje se okupimo i pjevamo i družimo dan i noć. To su događaji koji naši članovi nikada ne zaboravljaju! Kako najbolje opisujete proces, mentorstvo i prijenos znanja u folklornim skupinama mladih članova? - Jedinstvo je snaga. Volim dobivati povratne informacije i druga pitanja koja naši članovi, učitelji, Odbor i roditelji imaju, kako svi zajedno možemo bolje raditi u HZ-u. Također vjerujem da je mentorstvo naših najmlađih članova i učitelja ključni dio HZ-a i naših

zore' poput ima folkloraša

Informativni susret i druženje s generalnim konzulom RH

budućih pokoljenja.

Timski rad je sposobnost zajedničkog rada prema zajedničkoj viziji kojoj svi težimo.

Kako se nosite s izazovima očuvanja hrvatske tradicije ovdje u dalekoj Australiji?

- Hrvatski folklor utjelovljuje ne samo lokalne tradicije, nego i lokalne pjesme, plesove i obrede. Služi kao medij koji prenosi prikupljena znanja budućim naraštajima i spaja hrvatsku dijasporu diljem svijeta.

Sudjelovanje u folklornim tradicijama ispunjava dijasporu neizmjernim ponosom, ona na taj način slavi i čuva hrvatsku kulturu. To je način odavanja počasti iseljeničkoj baštini i osiguravanja njezine trajnosti za buduća pokoljenja. Ove tradicije također služe i kao spas za hrvatski jezik, čak i za one koji su možda izgubili tečnost tijekom godina pjesme i plesovi njihovih predaka snažna su veza s njihovim jezičnim nasljeđem.

Najbolji način na koji čuvamo našu hrvatsku tradiciju u HZ-u je aktivno dijeljenje njenog kulturnog bogatstva sa svijetom kroz godišnje folklorne manifestacije, smotre i javne nastupe. Ovi događaji prikazuju bogatstvo hrvatske tradicije i služe kao platforme za poduku drugih o hrvatskoj povijesti, običajima i vrijednostima.

Kako promičete suradnju među grupama i razumijevanje značaja timskog rada u folkloru?

- Hrvatski folklorni festivali i manifestacije cijenjene su prilike za ujedinjenje zajednica, prikazujući raznolikost i jedinstvenost hrvatske tradicije. Oni potiču osjećaj ponosa i pripadnosti među Hrvatima i služe kao ključne platforme za kulturnu razmjenu i razumijevanje.

Kako ocjenjujete uspjeh u svojim folklornim grupama?

- Organiziranje i postavljanje jasnih ciljeva prije početka folklorne godine najbolji je način za mjerenje napretka unutar grupa i HZ-a u cjelini.

Komunikacija i traženje povratnih informacija između mene, povjerenstva, nastavnika i članova fgrupa olklornih

ključ je dobre organizacije.

Koji su Vaši dugoročni ciljevi i kakva je vizija budućnosti vaše folklorne skupine?

- Predani smo poticanju svih plesača i učitelja da teže izvrsnosti i uživaju na tom putu.

Vjerujemo da svaki plesač ima sposobnost povećati svoje �izičko, emocionalno i intelektualno blagostanje kroz folklor i podržavanje najvažnije i najljepše kulture kroz ples. Naš cilj je pružiti kvalitetne koreogra�ije i pjesme kroz brižne i profesionalne učitelje, u prijateljskoj i obiteljskoj atmosferi.

HZ ima snažno samopouzdanje, samopoštovanje, disciplinu i poštovanje kroz našu kulturnu baštinu i ples.

Posjedovanje sustava podrške ključno je za postizanje naših ciljeva! Dijelimo svoje ciljeve s kolegama plesačima, tamburašima i učiteljima koji su odgovorni i pomažu našim članovima da ostanu na pravom putu.

Hrvatska zora je posvećena našim obiteljima i svim članovima kako bi osigurala da budu dobro informirani o napretku unutar svih naših grupa.  Vjerujemo da će otvorena komunikacija i ohrabrenje kod kuće i unutar HZ-a promicati jače samopouzdanje svakog djeteta i njegovo učenje.  Čvrsto vjerujemo da 'djeca uče ono što žive'  - da će kroz folklor biti odgojena kao ponosni Hrvati, jer ih učimo hrvatskoj kulturi i tradiciji koja se nikada ne smije zaboraviti! Ne samo da to treba stalno podučavati kod kuće, već vjerujemo da je uspjeh svakog plesača rezultat odličnog timskog rada u sklopu Hrvatske zore. Molimo vas da vratite ljubav prema folkloru i upišete svoju djecu u ove predivne i talentirane grupe u Viktoriji:

- Folklorni ansambl „Hrvatska zora“

- Hrvatski folklorni ansambl „Zvonimir“

- Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Lado“

- Folklorna grupa „Mladi Hrvati I za kraj…

- „HRVATSKA ZORA NAVIJEKE ŽIVJETI MORA“ Hvala vam od srca, Bog Vas sve blagoslovio!

Joseph Petrić govorio je o gospodarskom i ekonomskom razvoju RH, misiji Veleposlanstva RH u Australiji i uslugama koje pruža Generalni konzulat u Melbourneu

Generalni konzul Republike Hrvatske u Melbourneu, Joseph Petrić posjetio je u utorak, 25. lipnja, grupe društvene potpore Casey i Greater Dandenong te je članove ovih grupa upoznao s razvojnim putem Republike Hrvatske kroz povijest, s posebnim naglaskom na period od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Petrić je govorio o gospodarskom i ekonomskom razvoju RH, misiji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Australiji i uslugama koje pruža Generalni konzulat u Melbourneu.

Članovi grupa s velikim su zanimanjem pratili izlaganje gospodina Petrića, kojem ovim putem zahvaljujemo na izdvojenom vremenu, pruženim informacijama i ugodnom druženju s našim članovima.

“Poslijepodne je završilo pjesmom i zajedničkom proslavom 94. rođendana našeg dugogodišnjeg člana Pavla. Pavlu sretan rođendan - i neka ih još puno zajedno proslavimo u zdravlju i veselju” - prenosimo čestitke sa službene Fb stranice Australsko-hrvatskih društvenih usluga.

ALEXANDER

McPHERSON (1998. – 2024.)

Nitko od nas sebi ne živi, nitko sebi ne umire.

Doista, ako živimo, Gospodinu živimo, i ako umiremo, Gospodinu umiremo. Živimo li, dakle, ili umiremo - Gospodinovi smo.

Ta Krist zato umrije i oživje da Gospodar bude i mrtvima i živima (Rim 14. 7-9).

Hrvatska katolička zajednica sv. Nikole Tavelić – Clifton Hill, sa svojim župnikom mons. Bosiljkom Rajićem, vlč. Velimirom Maglicom, članovima Australsko-hrvatskog umirovljeničkog društva Nikola Tavelić, članovima FG Mladi Hrvati, zajedno sa Hrvatskom školom jezika i kulture Melbourne te svim župljanima, ožalošćenoj obitelji, prijateljima i poznanicima, upućuje iskrenu kršćansku sućut povodom gubitka, svima voljenog Alexandera.

Njegov lik, djela koja je ostavio iza sebe, topli osmjeh i riječ koju je dijelio sa svima nama, živjet će u brojnim srcima koja je dotakao. Počivao u miru Božjem.

GEELONG HRVATSKA KULTURNA UDRUGA ODRŽALA ZIMSKI TEČAJ KUHANJA

Oba jela bila su apsolutno božanstvena te su brojni prisutni članovi hrvatske i šire zajednice uživali kušajući ih

Tekst: CCA Committee

Fotogra�ije: Julie MARINOVIĆ

Hrvatska kultura udruga Geelonga predstavila je nedavno svoj tradicionalni tečaj kuhanja.

Hrvatska kulturna udruga (Croatian Cultural Association - CAS) osnovana je 2004. s vizijom promicanja svoje kulture očuvanjem njena nasljeđa u široj zajednici.

Udruga je osnovana u

Miris kiselog kupusa uz ukusne kobasice!

počast našim prabakama, bakama i majkama koje su s druge strane svijeta, u stranoj zemlji, nastavile podučavati, njegovati i čuvati hrvatske običaje, kuhinju i tradiciju.

U utorak, 18. lipnja 2024., održana je kuharska prezentacija u Centru hrvatske zajednice u Geelongu. Velika hvala našoj voditeljici gđi Mariji Ćosić koja je potaknula publiku da s njom zajedno skuha kiseli kupus s krpicama i kranjskim kobasicama. Marija je prisutnima dala nekoliko savjeta i odala nekoliko trikova koji će pripadnicima svih naraštaja pomoći u pripremi ovog popularnog jela.

U ime Udruge ovim putem upućujemo posebnu zahvalu Mariji na svim pripremama koje je uložila unaprijed i na dan održavanja ovog događaja kako bi tečaj kuhanja bio ovako uspješan. Katica Perinac, predsjednica Udruge predstavila je palačinke punjene sirom. Katica je podijelila brojna sjećanja na vrijeme koje je u kuhinji provela sa svojom pokojnom majkom te kako ju je majka potaknula na daljnje njegovanje i očuvanje tradicije kuhanja.

Oba jela bila su apsolutno božanstvena te su brojni prisutni članovi hrvatske i šire zajednice uživali kušajući ih. Recepti za oba jela napisani su na hrvatskom i engleskom jeziku te su podijeljeni svima koji su stigli pogledati ovu kuharsku prezentaciju.

Velika hvala svima onima koji su te večeri pomogli u kuhinji u posluživanju hrane i prilikom čišćenja. Posebna hvala Michaelu i Ivanu koji su uvijek ovdje kada treba postaviti sve za večeru te poslije ponovno spakirati stvari i pospremiti. Kao i uvijek, Udruga je zaista blagoslovljena što ima vlastitu fotogra�kinju gđicu Julie Marinović koja je ove nezaboravne trenutke zabilježila okom kamere te je tijekom večeri pomogla poslužiti jela.

Ove godine Udruga obilježava 20. godišnjicu od svoga osnutka. Udruga je ponosna na svoja postignuća i doprinos koji je dala u očuvanju hrvatske kulture i tradicije. Udruga je organizirala festivale hrane, dobrotvorne akcije i brojne posebne događaje.

Kao rezultat brojnih kuharskih prezentacija od 2004. Udruga je objavila dvojezičnu kuharicu pod naslovom „My Mother’s Kitchen / Kuhinja moje majke” koja je objavljena 2019. godine.

Na ovu kuharicu smo iznimno ponosni jer je ona apsolutno remek djelo. Kuharica sadrži 169 recepata i 495 fotogra�ija. Naslovnicu je osmislio Charles Billić, poznati australsko-hrvatski umjetnik.

Na kraju želimo zahvaliti Centru hrvatske zajednice Geelonga koji neprekidno i bezuvjetno pruža potporu CCA u svim događajima koje organiziramo.

Plans for Three New Bridges in Zagreb

Zagreb’s General Urban Plan (GUP) is set to undergo signi�icant amendments, impacting the city’s transport infrastructure. With public consultation open until 12th July, the proposed changes include the construction of three new bridges in the western part of the city. These developments aim to enhance connectivity and accommodate the city’s ongoing growth, with a focus on balancing the needs of road, tram, pedestrian, and bicycle traf�ic.

Since the 1970s, Zagreb’s General Urban Plan (GUP) has included the construction of three new bridges in the western part of the city, spanning the area between the Jadranski and Jankomir bridges.

The proposed amendments to the GUP retain all existing transport corridors and the planned bridges over the Sava River. At the start of the public consultation on the GUP amendments, Mayor Tomislav Tomašević announced to the media that the character of the “ea-

stern Jarun bridge” is proposed to change from a road bridge to a pedestrian and bicycle bridge. This is due to its proximity to the Jadranski bridge, which accommodates both road and tram traf�ic, and the lack of a road connection on the southern side of the bridge. The pedestrian and bicycle bridge, located east of Lake Jarun, will link the sports facilities of Arena, Mladost, and RSC Jarun, as well as the residents of Lanište and Jarun neighbourhoods. An architectural and urban planning competition is required for this bridge, with the planned construction completion date set for the end of 2027, subject to the resolution of property rights issues.

The other two road bridges, further west, are the “western Jarun bridge” and the “Savska Opatovina bridge.” Both are essential given the city’s size and ongoing development, particularly with the rapid residential growth in the Stenjevec district. However, considering the existing population density in

the Podsused Vrapče, Stenjevec, and Trešnjevka Jug districts, the city administration prioritises the construction of the “western Jarun bridge,” which is also the focus of a traf�ic study commissioned by the City of Zagreb.

“The western Jarun bridge is intended for road and tram transport, as well as for pedestrians and cyclists. It is strategically important for establishing a tram network to the future National Children’s Hospital in Blato and signi�icantly improving the overall transport connectivity of the western part of the city. Based on the architectural competition and the status of property rights issues, we plan to build and open the western Jarun bridge to traf�ic by the end of 2028,” stated Mayor Tomašević. Regarding the “Savska Opatovina bridge,” it is estimated that due to less favourable property rights status, the need for an architectural and urban planning competition, and the construction of connecting roads, this road bridge can be built no earlier than 2031.

Mate Rimac unveiled the Verne RoboTaxi, a sleek, driverless two-seater coupe, last week in Zagreb, Croatia. Scheduled to debut in 2026, this futuristic vehicle will initially launch in Zagreb before expanding to other European cities, including the UK and Germany, as well as the Middle East. The company has already secured agreements with 11 cities and is in discussions with over 30 more worldwide.

Verne, co-founded by Rimac alongside his colleagues Marko Pejković and Adriano Mudri, the designer behind the Nevera, aims to revolutionise urban transportation.

Departing from traditional vehicle designs, the Verne RoboTaxi features a purpose-built platform devoid of a steering wheel or pedals.

Partnering with Mobileye, Verne ensures top-notch autonomous driving capabilities. The vehicle’s sophisticated sensor suite, including cameras, radar, and lidar, integrates seamlessly with the Mobileye Drive platform, offering �lexible and scalable autonomous driving solutions. Optimised for trips involving one or two passengers, the design prioritises spaciousness, offering more room than a Rolls-Royce and featuring sliding doors for easy access and unobstructed traf�ic �low. Inside, passengers can enjoy a 43inch ultra-wide display for entertainment and journey information, complemented by superb audio quality from 17 speakers. The cabin is preconditioned for comfort, with adjustable settings for ambiance, sound, and lighting to suit any mood.

The extra-large seats provide �ive levels of comfort, and a Touchpad allows for easy adjustment of settings. A unique feature, the Median, offers a physical switch to start and stop the ride, providing an added sense of control.

The rounded sunroof, or Halo ring, enhances the vehicle’s futuristic appeal, offering new perspectives of the city. With its spaceship-like design, the Verne RoboTaxi merges a smooth upper canopy with a solid lower body.

The integration of sensors and the removal of traditional automotive features like windshield wipers and side-view mirrors enhance aerodynamic performance and simplify maintenance. Despite its compact size, the vehicle offers the comfort of an executive limousine and includes practical storage in its trunk. Each city where Verne operates will have a “Mothership,” a specialised facility for inspe-

Rimac Brings Verne RoboTa

Futuristic xi to Zagreb

As Croatia’s tourist season reaches its peak, hospitality workers across the country are grappling with a perennial challenge: managing dif�icult guests. Despite recent wage increases, bartenders and waitstaff report that disrespectful behaviour continues to be the most demanding aspect of their jobs. A recent survey by Večernji list, a leading Croatian daily, uncovered widespread frustration among hospitality workers in both urban and coastal areas. From quiet family-run cafés to bustling nightclubs, staff members unanimously cited rude guests as their primary occupational hurdle.

Four phrases particularly irk Croatian hospitality workers:

1. “Give me my usual”.

2. “Come here, girl/boy”.

3. “I know the owner.”

4. “You brought me the wrong thing”.

Whistles, Snaps, and ‘The Usual’: What Not to Do in Croatian Restaurants

cellent service. They hope for more respectful treatment from guests, recognising that mutual consideration can signi�icantly enhance the hospitality experience for both staff and patrons. As Croatia continues to be a popular tourist destination, this insight into the experiences of hospitality workers serves as a reminder of the importance of kindness and patience in creating a positive atmosphere for all.

cting, maintaining, cleaning, and charging the vehicles daily, ensuring that customers always receive a safe and clean ride. Verne’s �irst production facility is being established in Croatia, where these autonomous electric vehicles will be produced for global deployment.

Adriano Mudri, Verne’s Chief Design Of�icer, introduced the new brand with a nod to Jules Verne, the visionary author known as “the man who invented the future.” Inspired by Verne’s imaginative innovation and faith in the future, the company aims to transform urban mobility with a blend of creativity and practicality. At Verne, the focus is not on being the �irst to market but on perfecting the customer experience.

Co-founder Mate Rimac emphasises that the goal is to provide an unparalleled mobility service that rivals the best luxury experiences at an affordable price. This approach ensures a safe, reliable, and highly personalised service that enhances every journey.

Verne’s ride-hailing app simpli�ies the process, allowing users to hail a vehicle, track its location, and personalise their ride.

These expressions, frequently heard during the busy tourist season, exemplify the lack of consideration some guests show towards staff. Despite the challenges, the hospitality sector has seen improvements. Starting wages now range from €1,100 to €1,300, with skilled chefs earning up to €2,000. However, attracting and retaining quality staff remains dif�icult, highlighting the impact of guest behaviour on job satisfaction. A young waitress from Kvarner shared her experience with Večernji list, describing how some customers act entitled, demanding to speak with management over minor delays. “I have this conversation at least �ive times a day,” she explained, emphasising the strain of managing unreasonable expectations in a busy environment. A waiter from Senj added that dealing with rudeness is more challenging than receiving small tips or unusual requests. He noted the frustration of customers insisting on “their usual” orders and complaining if the slightest detail is amiss during busy periods.

The introduction of taxes on tips this year has further complicated the job. Workers report additional stress from customers who snap their �ingers, whistle, or use demeaning terms like “dođi mala” (“come here, girl”) to get attention. A bartender in Split described the irritation of customers who whistle and expect immediate service, disregarding other patrons. Additional aggravations include patrons who don’t tip, become upset when items are unavailable, or rearrange furniture without permission. Despite these challenges, Croatian hospitality workers remain committed to providing ex-

AHFG Linđo Celebrates Golden

Half a century of Croatian cultural heritage honoured with jubilant festivities.

Prepared by Suzana FANTOV

On Saturday, 22nd June, the halls of King Tom Club in Sydney resonated with the joyous sounds of celebration as AHFG Linđo marked its momentous 50th anniversary. The gala event was a testament to the enduring spirit of Croatian culture in Australia and the dedication of generations who have kept our traditions alive. AHFG Linđo, a beacon of Croatian folklore in Sydney, currently boasts an impressive roster of 170 registered children. These young enthusiasts regularly assemble to dance, sing, and master new choreographies, ensuring the vibrant continuation of the rich Croatian cultural heritage.

The golden jubilee celebration drew an impressive crowd of over 500 attendees, highli-

ghting the group’s signi�icant impact on the community. Among the distinguished guests were Her Excellency Betty Pavelich, the Ambassador of the Republic of Croatia to Australia; Dai Le, Federal Member for Fowler; Ivica Glasnović, Consul General of the Republic of Croatia in Sydney; and Father Claudio Milohanović from the Croatian Catholic Centre St. Nikola Tavelić.

The formal proceedings of the evening were �illed with a sense of history and continuity. Tony Draženović had the honour of introducing his father, Slavko Draženović, who served as AHFG Linđo’s inaugural president in 1974. In a touching display of leadership across the decades, former presidents Damir Baničević, John Magličić, and Mile Dejanović joined the current president, Dubravko Sviličić, on stage to commemorate the group’s illustrious 50-year journey. (Apologies for absence were conveyed from past presidents Živko Surić, Vice Gović,

Jubilee At King Tom In Sydney

and Nikola Marinić.)

The evening’s entertainment showcased the depth and breadth of Croatian folklore. As special guests, members of HFS Croatia Canberra and CFE Vukovar delivered captivating performances, embodying the spirit of camaraderie within the folklore community. However, it was the host group, AHFG Linđo, that truly captured the audience’s hearts with their diverse and skilful presentations: The youngest performers, affectionately known as the Pilići (Chicks) group, charmed all with their rendition of ‘Dobro večer pilići’. Groups 2 and 3 transported the audience to the plains of Eastern Croatia with vibrant dances from Slavonia. Group 4 demonstrated the lively Bunjevac dance, while Group 5 concluded the performances with the spirited ‘Lički tanac’, a dance hailing from the Lika region. The festivities were further enhanced by what the organisers proudly declared as their “best prize raf�le ever”. With a total

value exceeding $12,000, the highlight was undoubtedly the grand prize of two return airline tickets to Croatia, valued at $4,000.

As the night drew to a close, the organisers expressed their heartfelt gratitude to all who contributed to the success of the birthday celebration. Special thanks were extended to the event’s sponsors and to every attendee whose presence not only honoured the past 50 years but also pledged support for AHFG Linđo’s future endeavours.

This golden jubilee celebration stands as a powerful reminder of the importance of cultural preservation and the strength of community bonds.

As AHFG Linđo steps into its next half-century, it does so with the continued passion of its members and the unwavering support of the Croatian-Australian community, ensuring that the rich tapestry of Croatian folklore will continue to thrive on Australian soil for generations to come.

O’Connor Knights Fall Short in 4-2 Thriller Against Gungahlin, Canberra Croatia Crush Olympic in 6-1 Classico Masterclass

Gungahlin United claimed the top spot in the National Premier League with a thrilling 4-2 victory over O’Connor Knights at the Australian Institute of Sport last Sunday.

The win put them one point ahead of Tigers FC, who have a game in hand. The match was intense from the start, with Gungahlin scoring just 15 seconds into the game. Christian Junna’s long ball found Augustine Bangura, who lobbed it over goalkeeper Seb Arranz for a spectacular opener.

O’Connor equalised in the 12th minute when Lachlan

Zoran Juraj SABLJAK

Photos Dražen JURINA

Dandy City emphatically ended their losing streak with a resounding 7-1 victory over Moreland City at Frank Holohan Reserve last Friday night. The home side, eager to return to winning ways after back-to-back losses, overcame a shaky start to deliver a masterclass in attacking football. The match began ominously for Dandy, with Moreland seizing an early lead in the 16th minu-

Fields headed in a free kick from Jackson Paesler. However, Gungahlin quickly regained the lead in the 22nd minute with a stunning free kick from Jeremy Habtemariam, who curled the ball into the top corner from 30 metres out.

The second half remained high-energy, with Shandon Whitehead extending Gungahlin’s lead to 3-1 through a de�lected free-kick. O’Connor narrowed the gap with an own goal by Jack Green in the 84th minute, but Gungahlin sealed the

Dandy City’s Magni�icent Seven: Moreland Crushed in Goal Bonanza

te. However, what transpired next was beyond anyone’s expectations. Dandy’s response was swift and decisive, with Kenny Athiu converting two penalties in quick succession to turn the tide in favour of the hosts. The �irst half’s drama wasn’t over, as Timothy Atherinos extended Dandy’s lead right on the stroke of half-time, sending his team into the break with a commanding 3-1 advantage. If Moreland harboured any hopes of a second-half comeback, they were swiftly extinguished. Dandy continued their relentless assault on the visitors’ goal, with Valli Cesnik adding his name to the scoresheet in the 52nd minute, effectively putting the game beyond reach at 4-1. The rout continued as Atherinos bagged his second of the night in the 62nd minute, further extending Dandy’s lead to 5-1. Will Bower joined the goal fest late in the game, �inding the net in the 83rd minute to make it 6-1. In a cruel twist of fate for the beleaguered Moreland side, an own goal in added time completed the 7-1 decimation, capping off a night to forget for the visitors and one to remember for Dandy City. This emphatic victory will

win when substitute Michael Katsoulis broke through to score the �inal goal.

The match was marked by its physicality, with ten yellow cards issued throughout the fractious encounter. Despite O’Connor’s efforts to stage a comeback, Gungahlin’s clinical �inishing and set-piece prowess ultimately secured their place at the top of the league table. This Saturday July 6th O’Connor Knights are at home where they will host Canberra Olympic at 15:00.

Canberra Croatia demolished Canberra Olympic 6-1 in a stunning Canberra Cla-

ssico at O’Connor Enclosed last Saturday. The scoreline could have been even more lopsided, as Croatia dominated throughout. Atiya Waraga continued his impressive form, notching his second consecutive hat-trick at the venue. His three goals brought his tally to eight in the last four matches. Croatia’s dominance was evident from the start. Daniel Barac scored twice in the �irst seven minutes, while Waraga added two more before half-time.

The woodwork denied Croatia thrice in the �irst half, hinting at an even more

emphatic victory. In the second half, Waraga completed his hat-trick, and Keegan Vucetic added a sixth. Stephen Domenici scored a consolation goal for Olympic with a clever lob.

The result highlighted Croatia’s clinical �inishing and Olympic’s defensive struggles. Croatia’s bench strength was also apparent, contrasting with Olympic’s limited options due to injuries and unavailability. This coming Sunday the 7th of July Canberra Croatia are at home to Monaro Panthers with kick off scheduled for 15:00.

Adelaide Croatia Shares the Spoils With Adelaide Comets

Maks JURKOVIĆ

undoubtedly boost Dandy’s con�idence as they prepare for their next challenge. The team will travel to Green Gully Reserve this Saturday, 6th of July, to face Green Gully. Kick-off for this away �ixture is scheduled for 13:00.

Adelaide Croatia were held to a 2-2 draw to 4th placed Adelaide Comets at the Croatian Sports Centre in an entertaining encounter. Adelaide Croatia started the stronger of the two teams and displayed arguably their best brand of football this season in the �irst half. In the 8th minute, Jai King thought he made it 1-0 for Croatia, Stefan Matteo’s cut back was met by King who placed into the bottom corner. Unfortunately for Croatia the linesman ruled Matteo offside. Adelaide Croatia would go on to miss a �lurry of chances, Stefan Matteo having his goal bound effort blocked on the line by Adam Le Cornu and Oliver Trimboli with time and space, striking his effort straight at Daniel Vaughan from inside the box. Adelaide Croatia �inally made it 1-0 in the 31st minute, Oli Trimboli playing through Katsuyoshi Kimishima who �inished into the bottom right-hand corner. As the half wore on Adelaide Comets grew into the game and began to dominate in possession, as Croatia would go on to sit deeper. This period of dominance would proceed into the 2nd half. Adelaide Comets equalised in the 50th minute. Some individual brilliance from Roberto Fernandez Garrido saw him turn his defender inside out and play the ball to Jayden LoBasso, whose strike from outside the 18-yard box sailed into the top corner for one of the goals of the round. Comets punished Croatia again and made it 2-1 in the 67th minute, Garrido capitalising on some poor defending from the Croatia

defenders to poke his effort from close range past Vinnie Barbaro. Croatia wrestled back momentum and on the 70th minute made it 2-2. Bradley Corbo on the end of Matteo’s cross, �irmly placed his effort into the bottom right-hand corner.

In the 84th minute Rhys Thompson skied his volley from close range, after the Comets defence failed to clear their lines. Thompson again had his header acrobatically tipped onto the crossbar by Vaughan as it

just wasn’t to be for Croatia. Croatia can take plenty of positives from their last two weeks against strong opposition, trusting that they can match it with the best. Croatia will need to ensure it maintains its focus defensively for 90 minutes as well as needing to have a killer edge in front of goals in order to make �inals. With no game next week due to the federation cup �inal they next face arch rivals FK Beograd at Frank Mitchell Park, Saturday 5pm the 14th of July.

Adelaide Croa�a’s Ma�hew Maje�c on the ball.

Adelaide Croa�a’s Ma�hew Maje�c on the ball.

St Albans Dinamo Stumble in 4-0 Loss to Manningham

Zoran Juraj SABLJAK

In a crucial encounter at Pettys Reserve last Saturday, St Albans Dinamo’s hopes of breaking their losing streak and climbing out of the relegation zone were dashed as they suffered a heavy 4-0 defeat at the hands of Manningham United. The hosts wasted no time asserting their dominance, with Ben Everson opening the scoring just six minutes into the match. Dinamo struggled to �ind their footing and went into halftime trailing 1-0. The second half saw Manningham United tighten their grip on the game. Everson continued

Zoran Juraj SABLJAK

In a hotly contested match last Saturday at Hume Stadium, Melbourne Knights and Hume City battled to a 1-1 draw, leaving both teams with a share of the points. The Knights, riding high on a streak of three consecutive wins and four unbeaten outings, entered the match with hopes of solidifying their position in the �inal six and se-

his stellar performance, doubling his tally in the 63rd minute and completing his hat-trick in the 77th minute. Manningham’s ruthless display was capped off with a fourth goal in the 87th minute, sealing a comprehensive victory.

This result marks St Albans Dinamo’s third consecutive loss, deepening their relegation worries. With

only six games remaining in the regular season, Dinamo face an uphill battle to secure their position in the league. The road ahead doesn’t get any easier for St Albans Dinamo as they prepare to host in-form Heidelberg United in their next �ixture.

The crucial match is scheduled for Sunday, July 7th, with kick-off set for 15:00 at Dinamo’s home ground.

Sydney United 58 Boost Finals Hopes with Gritty Away Win

Zoran Juraj SABLJAK

Sydney United 58 secured a crucial 1-0 away win last Saturday against Sutherland Sharks in a tightly contested match. The victory extended United 58’s unbeaten streak against the Sharks to 12 games and boosted their chances for a �inals berth. Japanese mid�ielder Shunta Nakamura emerged as the hero, scoring the match’s only goal in the 31st minute. Following a corner kick, Oliver Kalac provided an assist to Nakamura, who skilfully maneuvered past two defenders before �iring a shot from the edge of the box. Both teams had their share of opportunities throughout the game. Sutherland’s closest chance came just before halftime when Levi Sciuriaga’s shot hit the crossbar and appeared to cross the line, but the referee allowed play to continue.

United 58’s goalkeeper Oliver Kalac made several crucial saves, particularly in the second half, to maintain his team’s lead. The Sharks pressed hard for an equaliser, with Matthew Morić and Jay McGowan creating notable chances, but United 58’s defence held �irm.

Zoran Juraj SABLJAK

Incuring a spot in the �inals. The �irst half saw an evenly balanced contest, with the Knights arguably holding a slight edge in dominance. Their efforts were rewarded just before the half-time whistle when Ciaran Bramwell capitalised on a pinpoint cross from Saif-Eddine Sakhi. Bramwell’s well-timed header found the back of the net with relative ease, giving the Knights a 1-0 lead at the break. As the second half unfolded, the Knights’ defence stood �irm against Hume City’s mounting pressure. For much of the half, it seemed the visitors might walk away with all three points. However, Hume City’s persistence paid off in the 79th minute when they equalised in a fashion reminiscent of the Knights’ goal, levelling the score at 1-1. The �inal stages of the match saw the Knights create several promising opportunities to

The win was a signi�icant boost for Sydney United 58’s late-season push for the �inals, while Sutherland Sharks remain threatened by relegation. Loo-

king ahead Sydney United 58 are back at home this Sunday the 7th of July, where they will face Blacktown City with kick off scheduled for 15:00.

Warriors Stage Epic Upset Against Northcote

Late Equaliser Denies Melbourne Knights Victory at Hume Stadium

snatch a late victory. Despite their efforts, they were unable to capitalise on these chances, and the match concluded with a 1-1 scoreline – a result that seemed �itting given the competitive nature of the encounter.

This draw maintains the Knights’ unbeaten run, now stretching to �ive matches. While they couldn’t secure

the win they were hoping for to boost their �inals prospects, they demonstrated their resilience against a tough Hume City side. Looking ahead, Melbourne Knights will return to home turf for their next �ixture. They are set to host Manningham United this Friday, 5th July, with kickoff scheduled for the regular time of 19:30.

a match that will be etched in the annals of VPL 1 history, bottom-placed North Geelong Warriors pulled off a sensational upset against second-ranked Northcote City last Saturday at John Cain Memorial Park. The Warriors, who have shown �lashes of brilliance in recent �ixtures, �inally converted their potential into a stunning result, ending Northcote’s impressive 11-match unbeaten streak. The match began as many expected, with Northcote asserting their dominance early on. They struck twice in quick succession, �inding the net in the 31st and 34th minutes to take a comfortable 2-0 lead into the half-time break. At this point, it seemed the Warriors were destined for another defeat. However, the second half saw a remarkable turnaround that left spectators gobsmacked. The Warriors’ resurgence began in the 66th minute when Salou Jallow halved the de�icit, injecting new life into the contest. As the clock ticked down, George Elliss rose to the occasion, heading home from a free kick in the 87th minute to level the scores and set up a grandstand �inish. Just when it appeared the match would end in a draw, the Warriors orchestrated one �inal twist in the tale. Deep into stoppage time, they earned a corner kick. Northcote’s failure to clear their lines proved costly, as Sergio Escu-

dero capitalised on the chaos to head home the winner, sending the travelling Warriors’ faithful into raptures. This 3-2 victory marks North Geelong Warriors’ fourth and undoubtedly most signi�icant win of the season. It not only breathes new life into their campaign but also serves as a stark

reminder that in football, anything is possible. The Warriors will look to build on this momentum as they face another stern test this Saturday, 6th July. They travel to take on Preston Lions, another of the league’s powerhouses, with kick-off scheduled for 18:00.

WORK WITH US

Australian Croatian Community Services (ACCS) currently has several vacancies for Direct Care Workers under the Support at Home Program, in metropolitan Melbourne and Geelong.

This position involves providing support and care to elderly clients within our community.

ACCS is a highly regarded service provider and is committed to growth and development.

To be a successful applicant:

• It is preferred but not essential to have a completion of Certificate III in Aged Care or IV in Individual Support – one can be provided through ACCS for successful applicants

• Speak Croatian or any other European language

• Hold a drivers licence and drive a reliable car, fully insured

• Passionate and caring nature

• Current police check

You will be assisted and supported by our Care Managers. If you would like to become part of our friendly team, please forward your resume to marinar@accs.asn.au

care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

If you on 0421 631 689 would information, please contact Marina like more

1800 953 963 www.accs.asn.au

Hrvatski

The Croatian Herald

ČAJANKA OKUPLJANJE U OKVIRU AUSTRALSKO-HRVATSKIH

Posebnu notu događaju dale su dame koje su na dar dobile elegantne rukavice, dok su muškom dijelu grupe poklonjene leptir mašne

Pripremila: Suzana FANTOV

Članovi jedne grupe društvene potpore koja djeluje u sklopu Australsko-hrvatskih usluga okupili su se u srijedu, 26. lipnja, na čajanci tijekom koje su uživali u srdačnoj, veseloj atmosferi.

Svečanost je bila obogaćena domaćim slasticama koje su pripremile vrijedne članice grupe - gosti su uživali u ukusnim zalogajima uz šalicu omiljenog napitka.

Posebnu notu događaju dale su dame koje su na dar dobile elegantne rukavice, dok su muškom dijelu grupe poklonjene leptir mašne.

Glavna zvijezda večeri bila je Kathy, čiji se rođendan slavio s veseljem i toplinom među prijateljima. Njezina radost bila je zarazna, a osmjesi nisu silazili s lica svih prisutnih.

Svi su se veselili zajedničkom druženju, prisjećanju na lijepe trenutke provedene na njihovih redovitim susretima i planiranju budućih aktivnosti.

Osim uživanja u hrani, gosti su imali priliku pokazati i svoje plesne vještine te je vesela rođendanska atmosfera nastavljena uz pjesmu i ples.

Sada, nakon uspješno provedene čajanke, grupa će tijekom školskih praznika uzeti kratku pauzu. Ponovno okupljanje zakazano je za 17. srpnja, članice i članovi ove grupe koja djeluje u okviru AHDU-a nastavit će svoje druženje i aktivnosti koje grade međusobno zajedništvo i prijateljstvo.

Kathy, sretan rođendan!

Posebna upisna kvota za hrvatske studente iz iseljeništva

Uakademskoj godini 2024./2025. hrvatska visoka učilišta osigurala su posebnu upisnu kvotu za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva

Posebna upisna kvota odnosi se na dvije kategorije Hrvata izvan Republike Hrvatske: pripadnike hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država (Republika Austrija, Republika Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Talijanska Republika, Republika Kosovo, Mađarska, Rumunjska, Republika Sjeverna Makedonija, Slovačka Republika, Republika Slovenija i Republika Srbija) i na Hrvate iseljenike u prekooceanskim i europskim državama i njihove potomke

O uspješnosti projekta svjedoči prepoznatljivost programa u hrvatskoj akademskoj zajednici i dosadašnji iskazani interes pripadnika hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva za studiranjem u Republici Hrvatskoj. I u akademskoj godini 2024./2025. hrvatska će visoka učilišta osigurati posebnu upisnu kvotu za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva, čime se s uspjehom

To je jedan od vrlo značajnih projekata kojim se nastoji povezati mlade Hrvate izvan RH s domovinom

nastavlja jedan od vrlo značajnih projekata kojim se nastoji povezati mlade Hrvate izvan Republike Hrvatske s domovinom i to njihovim osobnim dolaskom u Hrvatsku, boljim upoznavanjem hrvatske kulture, jezika i svakodnevnoga života te stjecanjem kvalitetnoga obrazovanja. S desne se strane teksta (pod rubrikom Dokumenti) nalazi objedinjena tablica s brojem upisnih mjesta u posebnoj upisnoj kvoti u akademskoj godini 2024./2025. na hrvatskim visokim učilištima koja sudjeluju u programu posebne upisne kvote. U tablici su navedeni podatci za Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Sveučilište Josipa Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište Sjever i Hrvatsko katoličko sveučilište.

Atmosferu je živahno upotpunila Kemina i Mirkova glazba, donoseći ritam i veselje svim posjetiteljima

Pripremila: Suzana FANTOV

Unedavno otvorenom Hrvatskom društvu

Concord Sydney odjeknula je u nedjelju, 30. lipnja, prva zabava pod okriljem Hrvatsko-karlovačkog društva Sydney. Članovi Društva s ponosom su ugostili brojne prijatelje na ovom događaju obogaćenom hrvatskim štihom.

Atmosferu je živahno upotpunila Kemina i Mir-

"Odličan ručak i glazba, društvo… zabava za ne propustiti, a ujedno i podržati rad Društva u svakom smislu!"

kova glazba, donoseći ritam i veselje svim posjetiteljima. Uz izvrsnu hranu i piće, gosti su uživali u autentičnom druženju koje je odisalo toplinom zajedništva i tradicije.

Ivanka Šimić, jedna od prisutnih gostiju, podijelila je svoje dojmove o događaju: "Odličan ručak i glazba, društvo… zabava za ne propustiti, a ujedno i podržati rad Društva u svakom smislu!"

Ova prva zabava u „Concordu“ nije bila samo prilika za veselje i opuštanje, već i za jačanje veza unutar hrvatske zajednice u Sydneyju te podršku radu Hrvatsko-karlovačkog društva Sydney.

Svi prisutni su izrazili zadovoljstvo organizacijom i atmosferom te se s nestrpljenjem iščekuje sljedeći susret.

Hrvatsko-karlovačko društvo Sydney nastavlja svoju misiju očuvanja i promicanja hrvatske kulture, tradicije i zajedništva u Australiji, te će se i dalje truditi organizirati kvalitetne i uzbudljive događaje za svoje članove i prijatelje.

Prva i uspješna zabava Hrvatsko-karlovačkog društva

Sydney u novootvorenom prostoru s hrvatskim potpisom

Tijelo Dive Grabovčeve pokopano je na mjestu pogibije na Vran planini te je od davnina mjesto hodočašćenja. Danas se na grobu nalazi veliki kameni stećak, pored kojega je brončani kip, rad kipara Kuzme Kovačića

Uz sudjelovanje nekoliko tisuća hodočasnika svetu misu na prvu nedjelju poslije Petrova, 30. lipnja, kada se obilježava „Divin dan“, na Kedžari je predslavio fra Damir Pavić, tajnik Franjevačke provincije

OBILJEŽEN “DIVIN DAN”

Tisuće vjernika na Kedžari:

Hrvatski katolički narod u BiH treba biti ponosan na svoje mučenike

Bosne Srebrene.

S fra Damirom je suslavilo 14 svećenika među kojima su bili: de�initor Bosne Srebrene fra Vinko Sičaja, ramski gvardijan fra Andrija Jozić te župnik župe Sv. Ilije proroka u Doljanima, kojima pripada i lokalitet Kedžare na Vran planini, fra Stjepan Pavličević. On je na početku svete mise izrazio dobrodošlicu pristiglim vjernicima kojih je bilo nekoliko tisuća.

Prema tradiciji, misnom slavlju prethodile su pučke pobožnosti, obavljanje zavjeta i molitveni obilazak Divinog groba i spomen kipa. Također, hodočasnici su imali prigodu i za osobnu ispovijed, piše Nedjelja.ba. Nakon uvodne pjesme koju su otpjevale članice etno skupine Čuvarice iz Rame, pod ravnanjem mag. Biljane Glibo, tekst „Divina govora“ ove je godine izrekla, u narodnu nošnju obučena, Katarina Markešić.

Fra Damir je u prigodnoj propovijedi, ocrtavajući životni primjer Dive Grabovčeve, govorio o dobru i ljubavi koje svoj temelj imaju u življenju i svjedočenju vjere. Citiravši Isusove riječi da nema veće ljubavi od one da tko život svoj položi za svoje prijate-

lje, istaknuo je da hrvatski katolički narod u BiH treba biti ponosan na svoje mučenike. Na tom tragu ukratko je predstavio „mučeničku kartu“ počevši od Posavine i fra Lovre Milanovića, preko Sarajeva i deset franjevaca koji su stradali prije 500 godina (1524.) za vrijeme progona kršćana u režiji Gazi Husref-bega; zatim Uzdola i fra Stjepana Barišića; te istočne Bosne i Bl. Drinskih mučenica; pa do širokobriješki fratara koje je pogubio komunistički režim. Odatle je došao do „bisera mučeništva hrvatskog naroda“: Dive Grabovčeve.

Iznio je potom vlastito intimno iskustvo kako je promišljajući što reći o njoj u hostiji vidio tri slike: mladu lijepu djevojku s očima koje se cakle poput bisera, koja zagledana u daljinu kao da nešto iščekuje; drugu scenu da ta djevojka oko ruku ima krunicu; i treću njezino lice sjajno poput anđela koju ruka svećenika pričešćuje svetom hostijom.

U tim je slikama fra Damir ukazao na poruku koja se može iščitati na temelju života Dive Grabovčeve. „Diva govori da je najvažnije vjeru u srcu nositi i nju se ne bojati i životom posvjedočiti“, rekao je propovjednik te

to ilustrirao primjerom drva eukaliptusa koje se i nakon teškoga požara obnovi zato što ima jako korijenje.

Dalje je uputio na vrijednost i svetost obitelji. „Ako nema zdrave obitelji nema ni zdravog naroda ni zdrave države. Danas je napadnuto dostojanstvo žene na razne načine. Prije kada bi trudna žena ulazila u prostoriju svi bi ustajali. Zato što nema ništa svetije od donošena života. Vlasti svih razina trebaju sve učiniti da poštuju ženu koja rađa“, poručio je fra Damir i spomenuo nastojanja demografske obnove hrvatskoga naroda koja je neumorno provodio pokojni svećenik don Anto Baković.

Potom je uputio na vrijednost molitve citiravši što je kazao Bl. Alojzije Stepinac: „Kada vam oduzmu sve i kad mislite da nemate ništa, sklopite ruke na molitvu i imat ćete sve i bit ćete najjači.“ A kao vrhunac toga ukazao je na životnu važnost svete euharistije koja je „izvor i vrhunac našega života“. „Primajmo euharistiju dostojanstveno; pazimo kako dolazimo na mise; i nemojmo gubiti osjećaj misnoga ruha“, potaknuo je fra Damir. Na kraju mise riječi zahvale uputio je župnik Pavliče-

vić spomenuvši na osobit način četvoricu bogoslova koji su na istom mjestu, uz Divin grob, prije pet godina položili zavjeta te hodočasnike koji su organizirano došli iz Uskoplja, Sarajeva (Briješće i Stup) i Požege (Ramska zajednica Požega). Nakon euharistijskoga slavlja nazočni su se zadržali u objedovanju po hladovini lokaliteta Kedžara.

Inače, opjevana Diva Grabovčeva, bila je kći Luke i Luce Grabovac iz Rame, koja je živjela u 17. stoljeću, za vrijeme osmanlijske vladavine u Bosni. Mladi Tahir-beg Kopčić iz Kupresa htio ju je uzeti za ženu. Zaprosio je kada je imala 20-ak godina, ali ona ga je onda, uz suglasnost svoje obitelji, u nekoliko navrata odbila te pobjegla u planinu. Uvrijeđeni beg ju je našao, napao i ubio nožem.

Tijelo Dive Grabovčeve pokopano je na mjestu pogibije na Vran planini te je od davnina mjesto hodočašćenja. Danas se na grobu nalazi veliki kameni stećak, pored kojega je brončani kip, rad kipara Kuzme Kovačića. Prema tradiciji, Divin dan obilježava se prve nedjelje nakon svetkovine svetih apostola Petra i Pavla.

Bošnjaci za lokalne izbore fokusirani na Sarajevo, Srbi na Banju Luku, a Hrvati na Mostar i središnju Bosnu

Na državnoj i federalnoj razini Hrvatima prijeti preglasavanje i zato se u pravilu drže zajedno na tim izborima, ali ne i na lokalnim

Iako je do lokalnih izbora ostalo još više od tri mjeseca, već se naziru koalicije i savezi. Još se jednom potvrđuje da na lokalnim izborima, za razliku od općih, stranke mijenjaju partnere i koalicije ovisno o interesu i odnosu snaga u pojedinim gradovima i općinama. Mali su izgledi i za jedinstven nastup oporbenih srpskih stranaka, iako je i njima jasno da samo sa zajedničkim kandidatima mogu preuzeti vlast u nekim lokalnim sredinama u RSu. Glavna bitka u RS-u vodit će se za Banju Luku, Bijeljinu, Tre-

binje i Istočno Sarajevo. Evidentno je tek kako će u Srebrenici bitka za načelnika zapravo biti prebrojavanje Bošnjaka i Srba. Mnogo zanimljiviji lokalni izbori bit će u Federaciji BiH. Na državnoj i federalnoj razini

Hrvatima prijeti preglasavanje i zato se u pravilu drže zajedno na tim izborima. Međutim, na lokalnoj razini, poglavito tamo gdje su u većini, Hrvati biraju između više političkih opcija. Tako će i ovaj put HDZ BiH imati

jaku konkurenciju u Hercegbosanskoj županiji, gdje zajednički nastupaju HNP i HDZ 1990., a izvjesno je da će vodeća hrvatska stranka imati političkog suparnika i u Žepču, gdje je Ivo

Tadić nakon napuštanja HDZ-a utemeljio novu stranku. Za Hrvate je važno da zadrže politički utjecaj u središnjoj Bosni. Nije tajna da je za HDZ BiH važno i da u Mostaru pokaže političku snagu.

Osim HDZ-a, na izbore će sa-

Draga Naša

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

mostalno i neke druge hrvatske stranke, dok su se bošnjačke okupile oko tri različite koalicije. Jednu predvodi SDA, drugu “trojka”, a treću DF. Bošnjačke stranke će pravu bitku za prevlast voditi u Sarajevu. Budući da je izvjesno kako SDA može očekivati najveći broj načelničkih i gradonačelničkih pozicija u većinski bošnjačkim područjima, a da je pobjeda SDP-a u Tuzli ponovno neupitna, sve su oči uprte u Sarajevo te donekle u Zenicu i Bihać. Koliko im je bitna “bitka za Sarajevo”, najbolje svjedoči podatak da su i SDA i “trojka” progutali neke gorke pilule kako bi sebi osigurali što bolju startnu poziciju pred izbore. SDA je, uz svog vjernog “partnera” DF, izišao u susret Stranci za BiH, najavljujući podršku njihovim kandidatima u dvjema općinama, Novom Sarajevu i Novom Gradu.

Čija je Bosna, čija je Hercegovina, čija je Republika Srpska i čija je Bosna i Hercegovina? Što je Bosna, država, regija, zemljopisni opis jednog nikad točno de�iniranog prostora niti omeđenog čvrstim granicama?

Na primjer, kad prođete kroz tunel iz pravca Bugojna prema Kupresu, takozvana Kupreška vrata, ogromna većina običnih ljudi, ali i stručnjaka koji se bave zemljopisom, poviješću, kažu da je tu granica između Bosne i Hercegovine. Također, kad krenete od Sarajeva prema Konjicu i Mostaru, prođete tunel na Ivanu, kažu da ste u Hercegovini. E, sad, kad dođete u Bileću postavlja se pitanje je li Bileća u Hercegovini. Opet, kad pređete most na Usori, iz pravca Maglaja prema Doboju, kažu da je to Republika Srpska, koja se do Daytona nije spominjala. Teško da će običan građanin znati gdje se nalazi Brčko, u Bosni, u Republici Srpskoj ili je u Bosni i Hercegovini.

Bosna je i rijeka, Bosna je imenica. Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Hercegovina, su također imenice. Govori li se na svim navedenim prostorima isti jezik i kako se točno zove taj jezik, bosanski, hrvatski, srpski ili možda bosanskohercegovački?

Na sva ova, ali i niz drugih pitanja koja se postavljaju, Boga ti pitaj otkada, odgovor su najavili iz jednog od esdeaovih politbiroa koji se nazvao “Krug 99”. Zajedno s još nekim nevladinim organizacijama planirali su konvenciju za 4. srpnja ove godine, pod nazivom “Bosna je naša – bosanska”. Održavanje ovoga skupa obrazlažu potrebom da se na transparentan i patriotski način pokaže otpor daljnjem urušavanju države, njezine cjelovitosti stabilnosti te društvenom i državnom biću, ma što god to značilo.

I sad tu nastaje “mali” problem. Nisu rekli koje države, nisu rekli kako se ta država zove. Kako tvrde, sudjelovanje na zakazanom skupu prihvatili su predstavnici akademske zajednice i državotvornih političkih stranaka. Na toj konvenciji, prema najavama trebalo bi izraziti političko jedinstvo u temeljnim pitanjima, a posebno u kontekstu Deklaracije svesrpskog sabora i drugih doktrina podjela i hegemonije nad BiH, kaže Adil Kulenović predsjednik organizacijskog odbora. Fino je to rekao naš Adil, baš �ino pa ćemo se zato malo osvrnuti na neke njegove formulacije. Koliko akademskih zajednica imamo u Bosni i Hercegovini, kako se službeno zove država u kojoj se sve ovo događa i događat će se? Hoće li na tom skupu biti, predstavnici dvije akademske zajednice, koliko ih do sada imaju Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini? Hoće li na tom skupu biti predstavnici Akademije nauke i umjetnosti Republike Srpske?

Patriotski način? Tko su patrioti? Vole li, na primjer, Hrvati Bosnu i Hercegovinu? Vole li je i Srbi, jesu li Hrvati i Srbi patrioti? Ili to patriotski način podrazumijeva svojevremeno jednu vojnu formaciju? Što vole Bošnjaci-muslimani, Bosnu ili Bosnu i Hercegovinu? Kako se službeno zove država o kojoj će biti riječi na tom skupu? Kojim jezikom će se govoriti na tom skupu? I još jedno pitanje, svih pitanja, čija “naša – bosanska”?

Ako su organizatori tog skupa mislili samo na Bosnu, službeno država Bosna ne postoji. U Ustavu piše da je to država tri naroda pa su izrijekom nabrojani Bošnjaci, Srbi, Hrvati, svi građani BiH i ostali. Ne spominju se Bosanci. Što ćemo sad, kako onda može biti „naša – bosanska”!? U Ustavu piše da su službeni jezici bosanski, srpski i hrvatski. I sad tu dolazimo do jednog problema, narod bošnjački, a jezik bosanski, priznat ćete, malo nelogično. No, moguće je da su se Bošnjaci odlučili svoj jezik nazvati po rijeci Bosni. Ako bi to bilo tako, čini mi se da je bošnjački narod jedini u svijetu koji je svoj jezik nazvao po nekoj rijeci. Ali, dobro, što bi se danas reklo, legitimno je to, ne zna se je li legalno, što reče, Milorad Dodik može biti i lonac bosanski.

Hegemonije nad BiH? Zanimljivo, jako zanimljivo. Na koje i kakve hegemonije misle organizatori tog skupa? Možda misle na hegemoniju svjetskih sila, posebno Amerike koja ni komu u Bosni u Hercegovini, u Republici Srpskoj, u Brčkom, ne dopušta ništa što ne bi bilo u skladu s američkim interesima? Možda misle na hegemoniju visokog predstavnika i OHR-a, koja mijenja i nameće zakone u jednoj, kako kažu, suverenoj državi? Možda misle na hegemoniju Rusije?

Ali, da ne bude zablude, organizatori tog “patriotskog skupa” prvenstveno misle na hegemoniju Srbije i Hrvatske. Ako bi netko, možda imao zablude, pa kazao misle samo na hegemoniju Srbije bio bi u velikoj zabludi, organizatori skupa jednako, svim srcem i žarom mrze Hrvatsku i Hrvate, mrze Srbiju i Srbe.

Je li Feđa Štukan patriot? Ako je vjerovati “Stavu.ba”, Ferid Štukan, koji je sebe prozvao Feđom, je dezerter, narkoman, alkoholičar, ateist, Jugoslaven, lažni specijalac koji glumi žrtvu i vidi u tom priliku za osobni pro�it.

Zamislite, takvog pozitivnog tipa, Srbija je deportirala?

Tužiteljstvo BiH formiralo je predmet po kaznenoj prijavi koju je Ministarstvu unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine protiv Bakira Izetbegovića, Kemala Ademovića, Osmana Mehmedagića Osmice, Nedžada Herende, te NN osobe, podnio Edin Garaplija, bivši pripadnik Službe državne sigurnosti.

Osim ostalog, u prijavi se navodi kako su baš te osobe izvršile prikrivanje kaznenih djela terorizma i ubojstava vršitelja najviših sigurnosnih funkcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (Garaplija tu misli na ubojstvo, atentat na doministra policije Federacije BiH, Hrvata Joze Leutara) koje su počinili pripadnici tajne jedinice za likvidacije “Ševe”. Poštovani čitatelji, možda će vam sada biti jasnije zašto sam ja prva osoba koji je ovu državu još prije 25 godina nazvao Draga Naša!

Od poreznih olakšica, preko mirovinske naknade pa sve do socijalne pomoći ovdje donosimo sažetak promjena koje će stupiti na snagu 1. srpnja 2024. Svi radnici u Australiji dobit će poreznu olakšicu od 350 do 4500 dolara ovisno o poreznom razredu kada 1. srpnja 2024. na snagu stupi treća faza poreznih olakšica koje uvode laburisti.

Revidirane porezne olakšice koje je Albaneseova vlada najavila u siječnju te detaljno prikazala u sklopu prošlomjesečnog federalnog proračuna donijet će olakšanje za one s niskim i srednjim primanjima, dok će se smanjiti olakšice za oko milijun poreznih obveznika koji godišnje zarađuju više od 150.000$ kao što je prvotno planirano u sklopu promjena za vrijeme Morrisonove vlade.

Sukladno ovim promjenama, za osobe koje zarađuju između 18.201$ i 45.000$ najniža porezna stopa past će s 19 na 16%, dok će porezna stopa od 32.5% pasti na 30% za one koji zarađuju iznad 45.000$, no sada će porezni razred završavati na 135.000$. Oni koji zarađuju između 135.000$ i 190.000$ plaćat će poreznu stopu od 37%. Trenutno ovaj porezni razred počinje kod prihoda od 120.000$. Isto tako porezna stopa od 45% za one s najvišim primanjima primjenjivat će se za one s primanjima od 190.000$ umjesto 180.000$.

Laburisti navode da će sukladno ovim promjenama 13.6 milijuna poreznih obveznika dobiti porezne olakšice, a dodatnih 2.9 milijuna građana dobit će porezne olakšice sukladno originalnom planu. Dodatno, 84% poreznih obveznika sada će dobiti veće olakšice negoli je prvotno planirano. Povećanje pristojbe za izradu putovnica Trošak za izdavanje putovnice valjanosti 10 godina za odrasle narast će za dodatnih 15% počevši od 1. srpnja, s dosadašnje cijene od 346$ na 398$.

Proračun donesen u svibnju također je otkrio da će australski putnici od 2. srpnja moći zatražiti putovnicu po ubrzanom postupku s rokom izrade od pet dana uz dodatnu naplatu pristojbe u iznosu od 100 dolara. Trenutno izrada nove putovnice ili produljenje stare traje oko šest tjedana, navodi Ured za izdavanje putovnica. Već i sada postoji mogućnost prioritetne izrade putovnica za građane koji hitno trebaju putne dokumente što im omogućuje izradu putovnice u svega dva dana, no uz trošak od 252 dolara povrh uobičaje-

roditeljskom dopustu. Radnik star 25 godina koji je upravo maturirao s TAFE i počeo prvi posao zarađivat će 78.000$ prije poreza te će mu ostati 26.000$ više kada ode u mirovinu u dobi od 67 godina sukladno promjenama mirovinskih doprinosa u Australiji. Da je zajamčeni mirovinski doprinos ostao na 11% radnik bi mogao u mirovinu s ukupno 547.000$ u usporedbi s 573.000$ uz stopu od 11.5%.

POČETAK NOVE FINANCIJSKE GODINE

U međuvremenu ograničenja doprinosa za mirovinu ponovno će se podići 1. srpnja. Gornja granica doprinosa prije poreza za 2024/2025. iznosi 30.000$, što je povećanje s 27.500$ za 2023/2024. Granica doprinosa za mirovinu nakon poreza za 2024/2025. iznosi 120.000$, što je povećanje od 110.000$ u odnosu na 2023/2024.

Sve promjene koje stupaju na snagu 1. srpnja 2024.

ne pristojbe.

Povećanje minimalne plaće

Preko 2.6 miljuna radnika primit će najmanje dodatnih 33.10$ tjedno počevši od 1. srpnja nakon što je povećana minimalna plaća.

Komisija za pravedan rad (FWC) u lipnju je donijela odluku prema kojoj će se povećati minimalna plaća te nagrade za rad za 3.75% čime će se nacionalna minimalna plaća povećati za 87 centi - na 24.10$ po satu odnosno 915.91$ tjedno.

Diljem cijelog gospodarstva 20.7% radnika prima plaću sukladno pravilniku 121 modernih nagradnih stopa, dok svega 02% odnosno 32.100 australskih posloprimaca prima minimalnu plaću. Dodatnih četiri posto radnika koji rade na ugovor s poduzećima ili pojedincima dobivaju plaću na temelju godišnje odredbe FWC-a.

Australska udruga maloprodavača (ARA) izjavila je da ova odluka uz planirano povećanje od 0.5% jamačne stope mirovinskog doprinosa znači da će povećanje plaća za tvrtke od 1. srpnja iznositi 4.25%. Međutim, izvršni direktor ARA-e Paul Zahra rekao je da će ova odluka donijeti pritiske na maloprodajne trgovine posebice one manje koje se ionako nalaze u teškoj situaciji. Energetski popust od 300$

Sva kućanstva, bez obzira na visinu primanja, dobit će popust od 300$ na električnu energiju tijekom iduće financijske godine.

Popust će se od 1. srpnja primjenjivati u obliku četiri kvartalna popusta od 75$.

Najavljen kao druga središnja mjera smanjenja troškova života u proračunu državnog rizničara Jima Chalmersa, ovaj program ponudit će popust na električnu energiju od 325$ za male tvrtke.

Ukupni trošak ovog paketa mjera iznosi 3.5 milijardi dolara.

Sniženjem cijena, popust na cijenu energenata povećava stvarne prihode kućanstava te tako povećava ukupnu potražnju i inflaciju. Regulatori energenata su u međuvremenu objavili svoje ponude cijena el. energije za 2024/2025. koje će stupiti na snagu 1. srpnja.

Plaćeni roditeljski dopust

Proširuje se Australski program plaćenog roditeljskog dopusta.

Trenutno traje 20 tjedana, no ovo će se povećati za dva tjedna svake godine počevši s 1. srpnjem sve dok se 2026. ne dosegne ukupno 26 tjedana. Platna stopa ostat će vezana za minimalnu plaću koja se povećava na 915,91$ tjedno.

Ministrica socijalnih usluga Amanda Rishworth pohvalila je „povijesnu” promjenu i izjavila kako će ona utrti put povećanoj potpori kućanstvima Australije, posebice majkama.

Roditelji koji su dobili dijete rođenjem ili usvojili dijete nakon srpnja 2023. mogu pristupiti programu proširenog roditeljskog dopusta. Puna 22 tjedna dobit će oba roditelja ako njihov zajednički prihod ne prelazi 350.000$. Ako njihov zajednički prihod prelazi navedenu svotu, većina dopusta može biti pružena jednom

roditelju koji zarađuje manje od 168.865$. Samohrani roditelj mora zarađivati manje od 350.000$ želi li primati naknadu za vrijeme roditeljskog dopusta. Indeksacija isplata socijalne pomoći

Isplate za više od dva milijuna Australaca povećat će se od 1. srpnja kao rezultat najnovijih kvartalnih indeksacija praga prihoda i imovine. Ove promjene donijet će povećanje isplata za oko 1.3 milijuna obitelji koje koriste pet programa - obiteljske porezne olakšice (dio A i B), doplatak za rođenje više od jednog djeteta, dodatak za novorođenčad, isplata za mrtvorođenu djecu, i isplata za nužnu medicinsku opremu.

Za obitelji koje imaju obiteljsku poreznu olakšicu dio A maksimalna stopa isplate za djecu mlađu od 13 godina povećat će se za 8.68$ na 222.04$ ta dvotjedno razdoblje. Za djecu u dobi od 13 godina ili stariju povećanje iznosi 11.34$ odnosno maksimalnih 288.83$ za dva tjedna.

Za obitelji koje imaju obiteljsku poreznu olakšicu dio B maksimalna stopa isplate za obitelj s najmlađim djetetom ispod 5 godina starosti povećat će se za 7.42$ na 188.86$ za dvotjedno razdoblje. Za obitelji kod kojih najmlađe dijete ima 5 godina ili je starije povećanje će iznositi 5.18$ odnosno maksimalnih 131,74$ za razdoblje od dva tjedna. Dodaci koji se krajem godine dobivaju za obiteljske porezne olakšice dio A i B povećat će se za 36.50$ na 916.15$ odnosno za 18.25$

na 448.95$.

Potpora za rođenje više od jednog djeteta povećat će se sa 184.38$ na 191.94$ za trojke te sa 245.70$ na 255.78$ za četvorke ili više. Doplatak za novorođenče povećat će se za 79.17$ na 2003.82$ za prvo dijete, potpora u slučaju mrtvorođenog djeteta za 165.93$ na 4225.10$ te potporaza nužnu medicinsku opremu povećat će se za 8$ na ukupno 191$.

Najavljena povećanja prihoda i praga imovine također će pomoći gotovo milijunu primatelja starosne mirovine, potpore za invalidske mirovine te potpora za skrbnike koji će moći primijeniti povećani prihod i prag imovine i prije negoli to utječe na njihove isplate. Indeksirat će se i pragovi prihoda od imovine, kao i ono što će donijeti veću potporu umirovljenicima koji ispunjavaju uvjete i drugim primateljima potpore prihoda. „Indeksacija će donijeti pravovremeno povećanje onima koji primaju pomoć za obitelji, kao i umirovljenicima”, navela je ministrica Rishworth. „Ova povećanja omogućit će izravno povećanje dvotjednih isplata za obitelji.”

Zajamčeni doprinos za mirovinu

Zajamčeni doprinos za mirovinu koji poslodavce obvezuje da dio plaće stave na stranu za mirovinu zaposlenika povećat će se za 0.5% na 11.5% počevši od 1. srpnja. Potom će se povećavati za dodatnih 0.5% na 12% od 1. srpnja 2025., kada će vlada također početi plaćati mirovinski doprinos za one na plaćenom

Zabranjen tehnički kamen

Tehnički kamen koji se uvelike koristi za izradu ploha u kuhinji i kupaonici bit će zabranjen od 1. srpnja u cijeloj državi nakon što je pronađeno da uzrokuje potencijalno smrtonosnu bolest u zanatlija. Australija je u prosincu 2023. objavila da će postati prva zemlja na svijetu koja će zabraniti ovaj kamen koji može uzrokovati silikozu, neizlječivu bolest pluća uzrokovanu udisanjem silikatne prašine u velikim količinama kada se spomenuti materijal reže. Ova odluka donesena je na temelju preporuke tijela za sigurnost na radu Safe Work Australia te se oko njenog donošenja složili i Commonwealth i ministri zdravlja i sigurnosti na radu država i teritorija, a donesena je naon podulje kampanje Sindikata građevinarstva, šumarske i pomorske industrije (CFMEU) koji je pozivao na opću zabranu uvoza, proizvodnje i uporabe ovakvog kamena. Međutim, neki su u građevinskoj i klesarskoj industriji i ranije su izrazili zabrinutost glede nedostatka detalja o nadolazećoj zabrani ili smjernicama o tome kako se odmaknuti od popularnog proizvoda koji ih je ostavio u limbu i koji je nanio štetu poslovanju. Ministarstvo rada i odnosa na radu objavilo je nakon sastaka ministara Commonwealtha, država i teritorija u svibnju da će „neke zakonske odredbe omogućiti prijelazno razdoblje za nastavak određenog rada s tehničkim kamenom sve do 31. prosinca 2024.”

Otkrio sam što smeta ljevičarima, jugo�ilima i orjunašima kod Dalića: To mu ne mogu oprostiti

Na kraju naše europske nogometne balade ostao nam je samo Alan Ford za utjehu. "Bilo je i većih problema pa ih nismo riješili".

Mislim na naš nogomet. Thompson je svojom pjesmom pogodio ravno u sridu: "Miševi iz rupa izašli". Najnoviji target (oznaka u koju se puca) je Zlatko Dalić. Jugoslaveni i orjunaši su se digli na svoje rahitične noge i traže krv. Smijeniti Dalića! Umorio se! Raspao mu se san! Bolje da su trenirali nego što ih je vodio papi! itd, itd. Zlatko Lukež onako usput upozorava na fejsu: "Počevši od masona i engleskog igrača Ljudevita Gaja ideja jugoslavenstva je u svojoj biti negacija hrvatske državnosti". "Drski" Dalić, umjesto da se posipa pepelom po glavi, "arogantno" izjavljuje: "Mi smo u Njemačku doveli 100 tisuća ljudi koji su nas pratili". Kaže moj prijatelj na to: "E, da smo 8. maja 1945. doveli u Berlin 100 tisuća Hrvata, Berlin još ne bi pao" ili tako nekako. U šest godina koliko Dalić vodi našu nogometnu reprezentaciju jedva su dočekali jedan neuspjeh i sad se Dalić našao na "brisanom prostoru", na udaru jugo�ila i orjunaša poput Ivaniševića, Klasića, Jakovine, Markovine …. Na osobu poput Dalića se u Hrvatskoj dugo, zapravo predugo, čekalo. On je istinski Hrvat, čvrsti katolik i k tome još uspješan. Zato je stalna meta ljevičara, jugo�ila i orjunaša. Međutim, drugovi, jedan poraz ne znači da se trebate previše radovati. Samo treba ostati jobovski strpljiv i čekati prvi naredni veliki uspjeh naše repke. A, poznajući Dalića i naše momke iz repke, siguran sam da će on uskoro opet doći. Ivan Tomić Brišničanin na fejsu vidi jako dobro: "Orjuna je došla na svoje. Svi koji ne vole Dalića i Hrvatsku došli su na svoje!"

Došao je na svoje, na primjer, i Ivica Ivanišević, "novinar" Slobodne Dalmacije. Naš Ivica voli "istoriju" pa svako malo zakorači unatrag. Kaže Ivica: "Kao Hrvat sam u jesen 1993. osjećao duboki sram, za razliku od ganutog i ponosnog ministra Anušića". Čega se to splitski Jovan tako duboko srami? Hrvatski tjednik dešifrira Jovaniševićev sram. Naime, u jesen 1993. njegova voljena JNA nije pokorila dolinu Neretve i došla do Splita, a Armija BiH je "kihnula" pred HVO-om pa je propalo protjerivanje Hrvata. Ivica zna kako je "grubo" kad sam od sebe moraš okrenut glavu. Srećom pa sudac nije pao u ruke Igoru Štimcu "Istoričar" Hrvoje Klasić i dalje nas podučava: "Partizanima se može ponositi cijela Europa…" Naravno engleski, škotski, nizozemski, belgijski i svi ostali "europski partizani" cijene podršku Klasića i herojstvo njegovog rođaka Mike Špiljka, zahvalni za sve što su učinili za Hrvatsku. Naročito za onih pola milijuna ubijenih nakon rata. Zamjena za laž je prilagođena istina.

Koliko puno Hrvateka nije bilo u partizanima, a ipak im šumi u glavama… Nizozemski "sudija" Danny Makkelie naguzio nas je u 98 minuti. Pitam se: kako se zove seks od 98 minuta? No, ima Božje pravde. Ni

njegov tur nije ostao pošteđen. EU "pederacija" nogirala ga je s Europskog prvenstva. Noga u tur i ravno natrag u Rotterdam. Još da dopadne u šake Igora Štimca pa da nam zadovoljstvo bude potpuno.

U modernoj terminologiji seks od dvije minute zove se "mali znak pažnje". Muškarci mijenjaju žene, a auti su im zbog "saharskog pijeska" i dalje musavi.

Neobjektivni hrvatski mediji nisu istakli lijep jubilej Srbije. Komšije do susreta s Engleskom nisu na Europskom prvenstvu pune dvadeset i če-

Inače Hrvateki jedva čekaju da im se njihovi športski favoriti vrate kući na štitu. To je sad doživio i Zlatko Dalić. Minuli rad športaša se među Hrvatekima ne računa

tiri godine primili nijedan gol. Svaka čast! Osobito kad se uzme u obzir da se dvadeset i četiri godine nisu bili ni plasirali na EU nogometno prvenstvo. Mi se ne možemo pohvaliti s takvim dometom.

Hrvatski jal ne može podnijeti tuđi uspjeh

Inače Hrvateki jedva čekaju da im se njihovi športski favoriti vrate kući na štitu. To je sad doživio i Zlatko Dalić. Minuli rad športaša se među Hrvatekima ne računa. Nešto ranije to isto je doživio boksač Filip Hrgović. Zamislite koji je tek on luzer. Doživio je prvi poraz u profesionalnoj karijeri! Kao da je svijet pun neporaženih boksača. Filip je izgubio do sada samo jedan susret u profesionalnom boksu. Usput rečeno, samo jedan je otišao iz tog grubog športa neporažen - Rocky Marciano. Italo-Amerikanac Rocky dobio je četrdeset i devet borbi za redom i, opreza radi, napustio profesionalni boks. Na žalost, bilo bi bolje da je nastavio. Naime, od novca zarađenog boksom kupio je privatni zrakoplov i uživao u letenju sve dok se jednog dana nije srušio i poginuo. Ponekad je sreća relativan pojam. No, ostao je jedini boksač teške kategorije koji nikada nije izgubio bitku u ringu. A Hrgović je još živ, zdrav i u snazi. Treba mu samo dobar kubanski trener i spartanske pripreme pa će Filip, usprkos domaćim farizejima, opet na vrh. Hrvatski jal prosto ne može podnijeti tuđi uspjeh!

Da je Vedrana Rudan rođena u Indiji štovali li bi je kao svetu…

Na Svjetski dan meteorologa navodno je napokon izašao dugo očekivani Meteorološki bilten s popisom svih prirodnih pojava, ustanova i pojedinaca koji u Hrvatskoj vedre i oblače.

Sramni čin Crne Gore Svijet se munjevito mijenja. Ne baš na bolje. To je jasno i zadnjem apolitičnom Ličaninu, ali naši tzv. vladajući to još ne kuže. Sve se "okreće na glavu". Čitam da se nekada ženskim gaćicama mogao oprati automobil, a danas se ne mogu obrisati ni naočale.

Sada je "drugo oko u glavi" malo proškiljilo i izglasalo nekakvu rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. U praksi to znači da je jedna članica NATO pakta optužila drugu članicu NATO pakta za genocid. I nakon ove musake, Crna Gora s punim pravom

očekuje da ju Hrvatska srčano podrži na njenom putu ulaska u Europsku uniju. Unatoč nekim mlakim prijetnjama Plenkovića o uzvraćanju na ovaj sramni čin Crne Gore, siguran sam da Hrvatska tu neće zakazati.

Pored ovako "muškog" stava Hrvatske, postoji objektivna mogućnost da se u parlamentu Crne Gore crnogorska okupacija dubrovačkog zaleđa iz 1991. kao i granatiranje "Groda" proglasi još jednim hrvatskim genocidnim činom. Tako bi Crna Gora i Srbija - barem što se tiče "genocida" - mogle povesti s dva prema jedan.

Poltroni svih zemalja uozbiljite se kad se već proleteri svih zemalja nisu ujedinili.

Da se SDP pita opet bi uslijedila hrvatska šutnja

Hrvatska i dalje pronalazi nove i nove grobnice pobijenih ljudi. Zadnja je pronađena na smetlištu otpada kod Petrovačkog dola. Javio se i glavni Državni odvjetnik Ivan Turudić: "Za zločine su odgovorni počinitelji, ali i oni koji su znali za njih, šutjeli i danas o njima šute". Dosad je šutnja bila zlato - ili tako nekako. Recimo, Peđa Grbin misli da je vrijeme povratka Mladena Bajića i proglašavanje šutnje kao temeljnog ljudskog prava civilizacijski doseg za što će se njegov SDP u oporbi zdušno boriti. Kad već Crna Gora šuti kao zalivena o invaziji na dubrovačko zaleđe 1991. onda je jedini pravi hrvatski odgovor tzv. "gromoglasna" šutnja. Dobro je biti dobar, ali ponekad treba biti i pametan.

Sportske novosti su se odrekle Luke Modrića iako im je ovaj još nedavno bio potreban kao kruh… Kako to? Možda su novinari Sportskih prešli na dijetu…

Pastiri na Cresu imaju velike nevolje s divljim svinjama koje im ubijaju ovce. U Ministarstvu im je savjetovano da onda uzgajaju divlje svinje. Njima ovce ne mogu ništa!

Joško Jeličić odlazi s HRT-a kao nogometni komentator. Ostaje jugo-golman Tomislav Ivković. Politička nota je očita. Joško je vjernik, domoljub i zanimljivi komentator. Tomo je "apolitičan", danas i u vrijeme agresije na domovinu. Međutim, nogomet je ispolitiziran do "daske". Bilo bi cinično da Joška zamjeni Jurica Pavičić. Čovjek koji "kuži" nogomet bolje od Ante Tomića i Vedrane Rudan zajedno. Tomo Ivković ima

pravo biti apolitičan. Što će politika golmanu koji je jedini u povijesti obranio dva penala Diegu Maradoni. Ali što o nogometu zna i što nam može otkriti debeljuškasti Jurica sa svoje dvije lijeve noge? I lijevom glavom. Piše naš znalac nogometa Jurica Pavičić: "Dalić je osjetio nešto novo: neuspjeh". Potom mudro analizira: "Čovjek koji fratarski važe riječi…" Pazite, ovaj ne samoupravni izraz - fratarski. Umjesto da važe progresivno i napredno, on fratarski "dejstvuje" na omladinu, navijače i orjunu. Juricu, ofenzivnog bezveznjaka Slobodne Dalmacije, smeta jedna stvar, a to je što on misli da je Dalić postao "trener reprezentacije slučajno - usred jeseni". Onako usput, Dalić nikada nije bio trener reprezentacije. On je postao izbornikom iliti selektorom reprezentacije, a treneri su bili Ladić, Čorluka itd. Dalić nije "loš gubitnik" kako misli naš Jure. U stvari, on to ne misli. On to samo žarko želi. Za sada, na sreću, kod njega sve još ostaje samo na željama... orjunaškim.

Trebaju li Hrvatine dograbiti batine da s HRT-a otjeraju Anti-hrvatine?

Počele su osmo�inalne utakmice Europskog nogometnog prvenstva. Znatno oslabljena Italija igrala je sa samoupravnom Švajcarskom. Talijani su istrčali bez svog suca bezveznjaka Danny Makkelija koji je sudio tekmu s Hrvatskom. Eliminacija Hrvatske bila je dar njegovom suprugu(zi) Talijanu od strane Europske nogometne "pederacije". Tako oslabljeni Talijani bez Dannya bili su lagan plijen škrtih i racionalnih Švicaraca. Ni da je dražesni Danny mrdnuo turom ne bi im mogao pomoći dobiti ovu utakmicu.

Švicarska čak nije ni igrala u punom sastavu. Igrao je samo jedan Albanac Xhaka. Ostali čekaju susret sa Srbijom koju su već na dva svjetska prvenstva izbacili iz natjecanja. Zašto imaju pik na "genocidne" nacije još nije do kraja razjašnjeno. Ekipa iz Slobodne Dalmacije nešto sluti, ali mudro muči i čkomi. Usput, svi moji prijatelji bez izuzetka navijali su, ili slobodnije rečeno zavijali su, za Švicarce. Dvojica od njih čak vode beskonačni spor s bankama zbog kredita u švicarcima. Talijani su se uzalud branili protiv Švicaraca. U 50-toj minuti je bilo 2:0 za Švicarce. Da smo se mi pored Dannyia ipak uspjeli prošvercati u drugi krug pa sad igrali sa Švicarskom, prvi bi gol primili negdje u 88. minuti… Prisjetio sam se Škore Moram pohvaliti Facebook. Podsjetili su me na jedan moj post od prije četiri godine. Evo da jednom maznem nešto od sebe, a ne uvijek od drugih. Dakle 29. lipnja 2020. napisao sam: "Moje zanimanje za Škoru postalo je intenzivnije nakon što sam prvi put čuo najljepšu baladu Domovinskog rata - 'Matu'. Onaj tko napiše riječi i sklada glazbu za Matu ulazi u najmanju ruku u hrvatsku glazbenu povijest…"

Mark Twain je napisao: "Uvijek govori istinu. Na taj način ne moraš pamtiti što si rekao". Jel' tako, drugovi povjesničari s Filozofskog faksa u Zagrebu?

Zločin iz mržnje: Govorio je nešto protiv ‘kockica’

UVojniću nedaleko Karlovca je u subotu održana biciklijada u sklopu obilježavanja 33. obljetnice 110. brigade ZNG/HV, a na događaju je došlo do incidenta kada je 44-godišnji muškarac namjerno svojim vozilom udario u parkirane bicikle i bicikliste koji su stajali u blizini, pri čemu je jedna osoba ozlijeđena.

Nakon toga, muškarac, koji je vozio automobil s austrijskim registarskim oznakama, je pobjegao s mjesta događaja i po putu uzrokovao prometnu nesreću. Policija ga je poslije uhitila i privela u pritvor. Iz brigade kažu kako je nevjerojatni incident motiviran nacionalnom mržnjom.

Jedan od branitelja koji se našao tamo, Robert Mikan, sve je prepričao novinarima. “Sjedeći za stolom na terasi slušao sam kako stalno gunđa nešto kao ‘Hrvati, kockice, ustaše’. Kolega se digao i otišao naručiti nam sok, ovaj je sjeo u auto, ubacio u rikverc, počeo je galamiti i krenuo direktno na nas. Nakon toga je pobjegao. Njemu se na licu vidjelo da nas ide ubiti” rekao je Mikan.

Biciklisti špekuliraju da je muškarac najvjerojatnije istjeran iz ka�ića jer je bio jako pijan i prije no što su biciklisti došli, a onda su ga na to dodatno zasmetale “kockice”

Alkoholizirani 44-godišnji muškarac namjerno je svojim vozilom udario u parkirane bicikle i bicikliste ozlijedivši jednu osobu

na njihovoj sportskoj odjeći. Iz 110. brigade pozvali su predstavnike srpske nacionalne manjine da se očituju o ovom događaju. Reagirali su i iz Grada Karlovca te oštro osudili napad. “U kontaktu smo s ozlijeđenom sudionicom koja je samo pukom srećom izbjegla ozljede opasne po život. Njoj želimo brzi oporavak, očekujemo da policija i državne institucije odrade svoj dio posla što prije, a svim pripadnicima 110. brigade i svim braniteljima poručujemo, da kao što su u Domovinskom ratu časno i dostojanstveno branili grad i domovinu, jednako tako i danas ostanu dostojanstveni jer nitko ne može bilo kojim činom, niti divljaštvom umanjiti, niti omalovažiti postojanje hrvatske države i vrijednosti Domovinskog rata., gradonačelnik Damir Mandić i cijela gradska uprava stoji na raspolaganju” poručili su iz Grada.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1

do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Naglasak treba staviti na mediteranski način prehrane koji je bogat voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i mononezasićenim masnim kiselinama poput maslinovog ulja

Jeste li znali da pravilna prehrana osim na �izičko utječe i na Vaše mentalno zdravlje? Mozak troši oko 20% ukupnog energetskog unosa. Zahtijeva baš sve hranjive tvari, isto kao i vaše srce, pluća, mišići. Prehrana bogata kalorijama, šećerom, natrijem i transmasnim kiselinama (npr. pržena hrana, margarini) je hrana koju trebate izbjegavati jer štetno utječe na mozak, a može dovesti i do oštećenja.

Mozak ne voli kofein, alkohol, ali ni provođenje raznih dijeta za mršavljenje. Naglasak treba staviti na mediteranski način prehrane koji je bogat voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i mononezasićenim masnim kiselinama poput maslinovog ulja. Istraživanja pokazuju da upravo taj tip prehrane štiti mozak te da osobe koje ga slijede imaju manji rizik za oštećenje.

Koju hranu birati?

1. Cjelovite žitarice

Za svoj rad mozak treba stalnu opskrbu energijom, a za njega to je glukoza. Birajte

RECEPTI

Fini kolač od banane

Sastojci:

Biskvit:

200 g zrele banane

bjelanjka (od 3-4 jaja)

90 g pirea od jabuke

135 g zobenih pahuljica

55 g grčkog jogurta

30 g sirupa za palačinke

1 žličica arome vanilije

2 žlice zobenog mlijeka

60 g proteina od vanilije

Po 1/2 žličice praška za pecivo i sode bikarbone

Premaz:

Pogledaj i ti najveću po-

Koju hranu mozak voli?

namirnice s niskim glikemijskim indeksom koje sporo otpuštaju glukozu u krv. To su integralna riža, te tjestenina i kruh od integralnog brašna.

2. Hrana koja sadrži omega-3 masne kiseline Esencijalne masne kiseline koje su neophodne za rad mozga upravo ćete naći u ribi. Plava riba sadrži mnogo omega-3 masnih kiselina, ali naći ćete ih i u lanenom ulju, maslinovom ulju, orašastim plodovima, bućinim košticama, lanenim sjemenkama. Unos omega-3 masnih kise-

nudu �itness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!

6 žlica kikiriki maslaca 1/4 žličice stevije u prahu, po želji

Preljev po želji.

Priprema:

Pećnicu ugrijati na 180 °C. Okrugli silikonski kalup promjera 18-20 cm malo poprskati kokosovim uljem u spreju, a ako koristite običan kalup, obložiti ga papirom za pečenje. U kuhinjski blender staviti redom sve sastojke za biskvit. Izblendajte da se svi sastojci usitne i povežu. Dobit ćete nešto rjeđu smjesu, kao za američke palačinke. Ako je smjesa prerijetka, dodajte još malo zobenih pahuljica. Smjesu izlijte u pripremljeni kalup za pečenje pa pecite u

lina nužan je za očuvanje kognitivnih funkcija (opažanje, mišljenje, pamćenje, učenje, prosuđivanje itd.).

3. Hrana koja sadrži kolin Jaja, piletina, morska riba, jetrica i mahunarke poput leće, slanutka, graha, soje sadrže kolin, spoj koji štite od gubitka pamćenja i povezuje se s poboljšanjem ostalih kognitivnih funkcija. Istraživanja su pokazala da djeca majki čija je prehrana bila bogata ovim namirnicama za vrijeme trudnoće, imaju bolju sposobnost pamćenja.

ugrijanoj pećnici oko 25-30 minuta (ovisi o jačini vaše pećnice, napravite probu čačkalicom nakon 20 minuta). Izvadite i ohladite. Za premaz pomiješajte kikiriki maslac s malo stevije po želji. Ako je kikiriki maslac pretekuć, stavite premaz malo u hladnjak tako da bude mazive teksture. Time premažite tortu/kolač. Po želji dekorirajte i preljevom od čokolade.

Zapečenac s jajima i povrćem

Sastojci (za 2-3 osobe): Oko 200 g brokule

1 veći batat

1 luk

3-4 žlice maslinovog ulja

5 jaja

Himalajska sol, papar

1/2 šalice ribanog sira

4. Hrana bogata antioksidansima

Zbog velike potrošnje energije, mozak je izložen oksidaciji tj. stvaranju kemijskih spojeva (slobodnih radikala) koji uzrokuju njegova oštećenja. Antioksidansi kojima obiluju rajčica, borovnica i brokula imaju veliku ulogu u ublažavanju tih oštećenja. Naravno ne smijemo zaboraviti ni ostalo voće i povrće koje je također bogato antioksidansima te namirnice poput crne čokolade, zelenog i žutog čaja.

(npr. gauda ili parmezan)

Priprema: Brokulu očistiti i oprati, te narezati na manje cvjetiće. Batat oprati i oguliti, te narezati na kocke. Luk oljuštiti i narezati na kriškice. Sir naribati. Pećnicu ugrijati na 190 °C. Povrće staviti u posudu te dobro pomiješati s maslinovim uljem, solju i paprom. Prebaciti u vatrostalnu posudu za pečenje pa staviti u pećnicu na oko 20-25 minuta (na pola puta izvaditi pa malo promiješati, te vratiti). Nakon 20-ak minuta, izvadite posudu iz pećnice te na povrće razbijte pažljivo jaja. Posolite ih i popaprite, te sve pospite naribanim sirom. Sve stavite peći još oko 10 minuta na 175 °C, dok jaja ne pobijele i sir se ne rastopi. Poslužite odmah.

Tjedni horoskop

MENTALNO ZDRAVLJE

U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet postati otvoreniji prema vama, a i obratno. Mnogi će svoju vezu obnoviti nekim izlaskom na lijepo mjesto. Radni tjedan bit će šaren. S jedne strane, jedva ćete čekati da se izrazite i pokažete što sve možete, no s druge strane, o nekim temama bit će mudrije šutjeti

Sretni brojevi: 9, 11, 21, 23, 32, 34

Čini se da polako dolazite na svoje. Kako ste već neko vrijeme to čekali, pokazat ćete svoju radost. Izgledne su i zabave na kojim biste se mogli osjećati vrlo ugodno. U svakom slučaju, nemojte sjediti kod kuće. Idite među ljude. Izaći će na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će uzrokovati nove poteze koje je malo tko očekivao. Svi će se prilagođavati.

Sretni brojevi: 17, 21, 27, 28, 34, 44

Bik Škorpion

Blizanci

21. svibnja do 21.lipnja

Bit ćete raspoloženi za ljubav, ali druga strana držat će blagu distancu prema vama. Trebat će malo više truda da joj se približite. Ne odustajte, nego ustrajte. Oni koji su mladi lakše će se povezivati, a izlazaka neće nedostajati kod svih. Pred vama su neke nove mogućnosti. Odgovori na prije postavljena pitanja stižu.

Sretni brojevi: 1, 9, 11, 21, 22, 44

Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojim će biti mnogo prilika za zbližavanja. Vaš društveni život postajat će ih dana u dan sve bogatiji, a vi sve veseliji. Nemojte sjediti kod kuće, idite van među ljude, pokažite se i uživajte. Niste svjesni svojih mogućnosti. Od vas se očekuje više i bolje zato što ste za to sposobni. Potrudite se odraditi ono što morate, a onda se posvetite onom što želite.

Sretni brojevi: 4, 14, 21, 23, 33, 45

21. lipnja do 21. srpnja

Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

Sad već možete lakše pričati, pa i proanalizirati neke nedoumice iz svoje ljubavne prošlosti. Partner će vas rado saslušati, ali isto očekuje i od vas. Imajte to na pameti kad se počnete povjeravati. Vaš opušten stil bit će dobro prihvaćen. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu.

Sretni brojevi: 18, 21, 32, 33, 42, 44

Kako sačuvati psihički mir i stabilnost

Nerijetko se percipira da su mentalne bolesti znak slabosti, a ne bolest kao i svaka druga koja se uspješno liječi – i to u visokom postotku

Opuštenost i ugodno ozračje vladat će u vašim osobnim odnosima. Bit ćete zadovoljni što se u vašu vezu vratio onaj stari mir. Oni koji su još sami rado će izlaziti s prijateljima preko kojih bi mogli sresti novu ljubav. Većina stvari ipak dolazi na svoje mjesto, a vi počinjete raditi tiše i mirnije. Posebno dobro razvijat će se poslovi koji su povezani s komunikacijama ili putovanjima općenito.

Sretni brojevi: 7, 8, 19, 21, 29, 33

Svjetska zdravstvena organizacija de�inirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Dakle, biti mentalno zdrav ne znači da baš nikada nećemo osjećati tugu, ljutnju ili neku drugu negativnu emociju, ali podrazumijeva da nam ona neće remetiti normalno funkcioniranje te da ćemo, unatoč tome, imati osjećaj vlastite vrijednosti, sposobnost rasta i održavanja kvalitetnih međuljudskih odnosa.

U svakodnevnoj kliničkoj praksi jedan od najvećih problema je suradljivost pacijenta, jer osobe s mentalnim bolestima prerano prestaju uzimati lijekove pa se epizoda bolesti vraća i ponavlja, dok se bolest s pravilnom i dovoljno dugim uzimanjem terapije može držati pod kontrolom, pa oboljeli mogu normalno funkcionirati u obitelji, na poslu i svakodnevnim aktivnostima.

Život je užasno kratak, pa se često dogodi da je ljudima žao što su propustili neke stvari. Nije to uvijek lako postići; puno je lakše reći, ali pokušajte iskoristiti svaki trenutak, upoznajte sebe, saznajte što vas veseli, koja je vaša zona ugode... Često mislimo na druge, a sebe stavljamo u drugi plan. I, ne manje važno, svako pretjerivanje, primjerice u sredstvima ovisnosti, alkoholu, dovodi do problema. Najvažnije je postići životnu harmoniju i razviti empatiju koja je neophodna za zdravo i normalno funkcioniranje. – savjetuju stručnjaci.

Rak Jarac

22. prosinca do 20. siječnja

Ovih dana smanjit ćete svoje izlaske i više se usredotočiti na zajednički boravak u svakodnevici. Neće vam više biti potrebne atrakcije. Bit će dobrovoljno ostati kod kuće s voljenom osobom ili poći na neko mjesto gdje ćete biti sami. Kako tjedan bude odmicao, vama će postajati sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno razvijaju dobro. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte.

Sretni brojevi: 9, 11, 21, 29, 32, 33

Ojačat će povjerenje u vezama. Razumjet ćete voljenu osobu više nego inače, a i obratno je. Neki će ponovno istraživati teme koje dugo nisu. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na putovanju ili u nekoj intelektualnoj instituciji. Još uvijek dobar dio glavnih poteza ovisi o drugima, ali vi polako dio preuzimate u svoje ruke. Sreća da je tako, jer vi znate upravljati, a i svi se bolje osjećaju kad je tako.

Sretni brojevi: 3, 5, 7, 21, 23, 33

Iako psihičko zdravstveno stanje ne bi smjelo biti razlog za uskraćivanje ljudskih prava, činjenica je da su u cijelom svijetu ljudi s psihičkim problemima još uvijek diskriminirani i isključuje ih se iz života zajednice, a mnogi još uvijek nemaju ni adekvatan pristup zdravstvenoj skrbi.

Milijuni ljudi zahvaćeno je nekom od mentalnih bolesti, pri čemu je depresija, na samom vrhu. Nerijetko se percipira da su mentalne bolesti znak slabosti, a ne bolest kao i svaka druga koja se uspješno liječi – i to u visokom postotku, većem od 80 posto. No ono što za sigurno nije u dovoljnom fokusu javnosti je činjenica da, osim bazične bolesti, osobe s dijagnozom mentalnih bolesti često boluju i od komorbiditeta i multimorbiditeta (uz osnovnu bolest oboljeli pati još od nekoliko tjelesnih bolesti) raznih psihijatrijskih i tjelesnih bolest.

U društvu još uvijek vlada mišljenje kako su mentalne bolesti znak slabosti, pa mnogi zbog srama i stigme šute o svojim problemima. Međutim, patnja u tišini samo će produbiti problem; neizmjerno je važno što prije potražiti stručnu pomoć.

Postoje ključni koraci koje svatko od nas može dodatno poduzeti kako bi unaprijedio zdravlje. Savjeti su vrlo jednostavni, no ljepota života upravo je u tome da znamo cijeniti male stvari te da u svakom danu pronađemo nešto na čemu ćemo biti zahvalni. Puno malih ‘srećica’ stvara mozaik lijepog života, kojem svi težimo.

- Izgradite samopouzdanje!

- Prepoznajte i prihvatite svoje vrline i slabosti te na njima gradite svoje samopouzdanje.

- Hranite se zdravo, budite aktivni!

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Možda ste mogli učiniti i više, ali nema razloga za nezadovoljstvo. Sad ćete svoje snage usmjeriti na učvršćivanje onog što ste postigli u privatnom životu. Malo manje atrakcija, više intimnosti i sve vam opet ide u prilog.Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Moguće je da će provokatori otići na godišnji, pa će svima biti lakše.

Sretni brojevi: 10, 11, 21, 29, 33, 43

Djevica

U idućim danima vama će se ipak postepeno otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se opet sve češće smijete. Neće to doduše još biti bajka, ali ohrabrenje je tu. Samo ne reagirajte na male provokacije. Ako se stvari još ne pokreću, pokrenut ćete se vi. Bit ćete spremni animirati sve oko sebe kako bi postigli više. To će ujedno i razbistriti neke stvari u samoj operativnoj razini posla.

Sretni brojevi: 7, 8, 21, 27, 33, 37

Kako tjedan bude odmicao, vi ćete primijetiti da se vaši osobni odnosi počinju poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom Ustanovili ste nova pravila igre i sad postupate po njima. To što je naporno, naporno je i nemate kud.

Sretni brojevi: 11, 21, 32, 36, 41, 44

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Komorbiditeti i lošija kvaliteta života povezani su sa smanjenom brigom za tjelesno zdravlje u odnosu na opću populaciju, nuspojavama uzimanja psihofarmaka i načinom života (sjedeći stil života, manjak aktivnosti, nezdrava prehrana, pušenje).

Često se događa da se bolest skriva ili zanemaruje, da se simptomi ne prepoznaju na vrijeme i sl., zbog čega se osobe s mentalnim poteškoćama izoliraju, manje kreću, nezdravo hrane, što dovodi i do �izičkih tegoba u vidu hipertenzije, pretilosti, metaboličkog sindroma, i na kraju iznenadnih smrti zbog kardiovaskularnih bolesti (infarkt miokarda). Sustav i društvo jednostavno nisu dovoljno senzibilizirani kad su u pitanju ovi pacijenti ili su usmjereni samo na liječenje primarnog problema.

- Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost (šetnja, vježbanje...) pomoći će vam da smanjite stres i uživate u životu.

- Pronađite vrijeme za sebe!

- Opustite se uz glazbu, čitanje, meditiranje ili bilo što u čemu uživate.

- Odvojite vrijeme za obitelj i prijatelje!

- Ne budite sami. Njegujte odnose u obitelji, družite se s prijateljima. Obiteljska i prijateljska podrška važna je pogotovo u teškim trenutcima.

- Pružite i prihvatite pomoć!

- Svatko treba pomoć s vremena na vrijeme.

- Uključite se!

U idućim danima vaši će se osobni odnosi poboljšavati. Svakim danom vi ćete postajati sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet biti otvorena prema vama. Mnogo toga je pred vama. Nema mnogo vremena za predah. Neki će čak raditi i prekovremeno. Posla će biti dosta, a bit će i atraktivan. Kako ste dugo ovo priželjkivali, dat ćete sve od sebe da uspijete. Funkcionirat ćete dobro. Sretni brojevi: 17, 21, 27, 32, 37, 45

Najvažnija je edukacija, kako samih pacijenata, tako i njihovih obitelji i društva u cjelini kako bi se na vrijeme prepoznali tjelesni simptomi koji prate bolest. Također, naglasak treba biti na individualnoj psihoterapiji, ali i individualnoj farmakologiji, te mjerama rane intervencije i prevencije oboljelih od psihičkih bolesti. Cilj je pronaći terapiju koja je u najmanjim količinama naje�ikasnija, odnosno koja neće izazvati nuspojave; važno je da oboljeli ostanu aktivni u svakom smislu, na poslu, unutar obitelji, da se ne otuđe... Otuđenost čest je okidač za suicidalno ponašanje i pokušaje. Izuzetno je važno da se oboljela osoba uvijek, a posebno u krizi, ima kome obratiti za pomoć, zbog čega je neophodno educirati društvo i pomoći osobama u hitnim stanjima, a za što nam je potrebno donijeti Nacionalni program za prevenciju suicida.

- Uključivanje u zajednicu i dobrovoljni rad daje osjećaj svrsishodnosti i zadovoljstva; jača samopoštovanje.

- Naučite prevladati stres!

- Svakodnevni stres ne može se izbjeći. Naučite prevladati stres kako se ne bi odrazio na vaše mentalno zdravlje.

- Pronađite podršku u sličnima!

- Podijelite probleme s drugima koji su imali slična iskustva. To će vam pomoći u pronalaženju rješenja i nećete se osjećati izolirano.

- Naučite nove vještine!

- Stjecanje novih znanja i vještina povećava samopouzdanje.

- Upoznajte se!

- Što vas stvarno čini sretnima, što možete promijeniti, a što ne. Prihvatite samog sebe.

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Ovan Vaga

21. travnja do 20. svibnja

23. listopada do 20. studenoga

Ribe

Počelo je snimanje nove sezona ‘Ljubav je na selu’

Nakon što se 11 farmera predstavilo gledateljima, oni najsretniji, s najvećim brojem primljenih ljubavnih pisama, konačno su dobili priliku upoznati svoje dame!

Prošlog je tjedna u idiličnom seoskom ambijentu pala prva klapa nove, 17. sezone omiljenog showa ‘Ljubav je na selu’. Dobro uigrana ekipa RTL-ova showa tako ima pune ruke posla jer ljubav će se opet tražiti na imanjima diljem Hrvatske. Nakon što se 11 farmera predstavilo gledateljima, oni najsretniji, s najvećim brojem primljenih ljubavnih pisama, konačno su dobili priliku upoznati svoje dame!

Iz svih kuteva Lijepe Naše, ali i iz inozemstva stigle su zanimljive i osebujne kandidatkinje koje su im pisale. Njihove riječi u romantičnim porukama koje su primili neke su već osvojile, no sad je stiglo vrijeme da ih konačno vide uživo i odrade uvijek škakljive prve spojeve. Početku snimanja i uvijek dinamičnim te zabavnim danima na setu veseli se i voditeljica Anita Martinović, kojoj je ovo peta sezona ‘Ljubav je na selu’ koju vodi.

„Atmosfera na setu je vesela i jako pozitivna, svi sjajno surađujemo! Iako svaku sezonu započnemo emotivno, podjelom pisama, kada se od nekih farmera moramo oprostiti, ovi koji ostanu uvijek pršte od sreće i zadovoljstva, a tako je bilo i ovaj put”, ističe Anita.

Upravo je ona iz sezone u sezonu najveća podrška farmerima i njihovim damama tijekom prvih susreta kojima svjedoči, pa je tako i ovaj put ispitala sve pikanterije, pratila iskrice, a već nakon prvih dana na setu prilično je uvjerena da nas čekaju brojna uzbuđenja i obrati.

„Bilo je tu u prvih nekoliko dana već svega - i svađa, i suza, i poljubaca. A tek smo na početku! Moram priznati da su se dogodile neke ozbiljne emocije i simpatije, neki su se već ‘zatreskali’ na prvu. Za neke sam farmere baš iznenađena koliku su popularnost stekli među damama. Jedva čekam vidjeti kako će se međuljudski odnosi razviti na imanjima i što će sve farmeri pripremiti svojim gošćama”, kaže voditeljica.

A iako još ne smije otkrivati sve tajne sa seta, Anita obećaje da ni ova sezona nikako neće razočarati gledatelje. „Čini mi se da bi i ove godine mogla zazvoniti svadbena zvona”, tajanstveno najavljuje.

Kako će izgledati ljubavne avanture na imanjima, tko je dobio dovoljan broj pisama i kakve kandidatkinje stižu farmerima, gledatelji će doznati u 17. sezoni popularnog showa ‘Ljubav je na selu’, ove jeseni na RTL-u.

Četvrtak, 4. srpnja

10:09 AM Baština: Varaždinske toplice

10:14 AM Dnevnik 2

11:06 AM Hrvatska danas

12:37 PM Stanovi, dok. reportaža

12:42 PM Izradi sam: Podmetači

12:46 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:54 PM Bajkovita Hrvatska: Rastoke

01:01 PM Otvoreno

01:31 PM Tea Mamut: Koktel slastice

01:36 PM Što je klasik? Krojačica života Dubravka Ugrešić

02:08 PM Art a la carte

02:38 PM (Re)kreativac: Biciklizam

03:03 PM Na rubu znanosti: Video-igre

03:50 PM Republika: Umijeće načina,

04:38 PM Kad zamiriši na limun

05:06 PM Garaža: Cafetango

05:36 PM Stanovi, dok.reportaža

05:41 PM Baština: Drvena arhitektura

Petak, 5. srpnja

10:09 AM Baština: Villa Ružić 1.

10:14 AM Dnevnik 2

11:06 AM Hrvatska danas

12:37 PM Slikovnica, dok.reportaža

12:45 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:53 PM Arboretum Trsteno

12:59 PM Otvoreno

01:29 PM Vlado Kristl: Pozitiv 11

01:37 PM Dolina sunca, serija

02:19 PM Art a la carte

02:51 PM Eko zona

03:16 PM Doris Dragović - koncert

04:54 PM Sveti Ivo, evo nas!, emisija

05:24 PM Garaža: Tom & the Twisters

Subota, 6. srpnja

10:09 AM Baština u objektivu: Vrgada

10:14 AM Dnevnik 2

11:06 AM Hrvatska danas

12:42 PM Boja za školsku ploču

12:46 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:54 PM Utvrda Medvedgrad

01:01 PM Globalna Hrvatska

01:41 PM Dolina sunca, serija

02:21 PM Art a la carte

02:59 PM Moja priča: Iz Linhenštajna u Moslavinu

03:04 PM Lijepom našom: Jelsa

04:10 PM Gradionica vrtova - Ana, dokumentarna serija

04:40 PM Slatka kuharica - Lokve

05:07 PM Nastambe životinja

05:18 PM Jojo i prijevozna sredstva:

05:24 PM Mobiteli i računala

05:39 PM Smokvica - Primošten

05:43 PM Zorislav Horvat

05:53 PM Iz Linhenštajna u Moslavinu

Nedjelja, 7. srpnja

10:10 AM Baština: Villa Ružić 2

10:15 AM Dnevnik 2 11:10 AM Dom za odrasle Lobor-grad

11:48 AM Saša Šekoranja - cvjećar, 11:53 AM Tea Mamut: Kolač s kruškama

11:59 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:08 PM Prezimiti u Riju, hrvatski �ilm

01:37 PM Dolina sunca, serija

02:18 PM turizam.hr

02:48 PM Bajkovita Hrvatska: NP Mljet

02:54 PM Moja priča: Obitelj Kordić

02:58 PM Cubismo - 15 godina, snimka

04:07 PM Samo lagano

04:37

PM Slatka kuharica - Koprivnica

05:02

PM Jojo i prijevozna sredstva:

05:07 PM Najbolji dan: Nika

05:15 PM Tata i ja: Viseća kuglana

05:27 PM Moj ljubimac: Dora i Fliper

05:37 PM Saša Šekoranja - cvjećar, 05:42 PM Otočić Mrkan - Cavtat

05:47 PM Portret: Joško Eterović

Ponedjeljak, 8. srpnja

10:10 AM Baština u objektivu: Zadvarje 10:15 AM Dnevnik 2

11:06 AM Nedjeljom u 2: Ranko Rajović

12:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:13 PM Plodovi zemlje

01:03 PM Bajkovita Hrvatska: NP Krka

01:09 PM Glas domovine

01:34 PM Jelovnici izgubljenog vremena: Bogati riblji jelovnici

01:54 PM Rijeka: More

02:24 PM Otkrivamo Hrvatsku: Konavle

02:49 PM Mani Gotovac

02:59 PM Čeljusni zglob

03:09 PM Moja priča: 03:14 PM Prezimiti u Riju, hrvatski �ilm

04:43 PM Kornati, dokumentarna serija 05:13 PM Mir i dobro

05:43 PM Orgulje, pozdrav suncu

05:55 PM Petrova seka – otok Mljet

Utorak, 9. srpnja

10:10 AM Baština: Zagrebački parkovi 10:15 AM Dnevnik 2

11:07 AM Hrvatska danas

12:37 PM Siromaštvo kod djece 12:42 PM Tea Mamut: Ledeni čaj 12:47 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:55 PM Trogirska katedrala

01:01 PM Otvoreno

01:31 PM Crno-bijeli svijet, serija

02:16 PM Art a la carte

02:47 PM Izvan formata: Beč - muzej 03:17 PM Splitski festival 2024., snimka 05:17 PM Pozitivno

05:52 PM Zagrebački parkovi

Srijeda, 10. srpnja

10:10 AM Baština: Zadarske zidine 10:15 AM Dnevnik 2 11:05 AM Hrvatska danas

12:35 PM Saša Šekoranja, reportaža 12:44 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:52 PM Rimski forum - Zadar 12:58 PM Otvoreno

01:28 PM Izradi sam: Papir marche

01:33 PM Knjiga ili život: Georgi Gospodinov i Svetislav Basara

02:08 PM Art a la carte

02:38 PM Sjećanje na Branka Erdeljca

03:10 PM Tea Mamut: Kruščići

03:16 PM Moja priča:

03:24 PM Bogdan Budimirov, dok. serija

03:58 PM Stipe u gostima, hum. serija

04:28 PM Nepoznata Pula, �ilm

05:20 PM Prometej

05:45 PM Vojo Radoičić

Doris Dragović - koncert na Prokurativama, HTV, petak, 5. srpnja, 03:16 PM

Gungahlin United zgrabio je prvo mjesto Nacionalne premier lige pobijedivši s 4-2 O'Connor Knightse u Australskom instututu za sport prošle nedjelje. Ovom pobjedom plasirali su se ispred Tigers FC-a koji imaju utakmicu više. Sama utakmica bila je napeta od početka, Gunghalin je prvi gol postigao nakon samo 15 sekundi. Christian Juna dugu je loptu poslao do Augustina Bangure koji ju je prebacio iznad vratara Seba Arranza za spektakularni prvi gol. O’Connor je izjednačio u 12. minuti kada Lachlan Fields glavom u gol šalje slobodni udarac Jacksona Paeslera. Međutim, Gungahlin ponov-

no dolazi u vodstvo u 22. minuti izvrsnim slobodnim udarcem Jeremyja Habtemariama koji je loptu pucao u gornji kut gola s 30 metara. Drugo poluvrijeme ostalo je jednako napeto, Shandon Whitehead povećao je vodstvo Gungahlina na 3-1 zahvaljujući odbijenoj lopti nakon slobodnog udaraca. O’Connor je smanjio razliku golom Jacka Greena u 84. minuti no Gungahlin je zapečatio pobjedu kada se zamjena Michael Katsoulis probio

kroz obranu protivnika i postigao konačni gol. Utakmica je bila zaista žestoka uz deset žutih kartona. Unatoč nastojanjima O’Connora za povratak u igru, Gungahlinova precizna završnica i mudro iskorištene prilike na kraju su im osigurali mjesto na vrhu ljestvice. Ove subote 6. srpnja, O’Connor Knightsi igraju na domaćem terenu gdje će ugostiti Canberru Olympic s početkom u 15:00 sati.

Canberra Croatia potukla

Sydney United 58 povećao nade za nastup u �inalu pobjedom u gostima

Zoran Juraj SABLJAK

Sydney United 58 osigurao je ključnu pobjedu u gostima s 1-0 protiv Sutherland Sharksa u krajnje napetoj utakmici. Ovom pobjedom United 58 povećao je niz uzastopnih pobjeda protiv Sharksa na 12 utakmica te su povećani njihovi izgledi za nastupom u �inalu. Vezni igrač japanskog porijekla Shunta Nakamura pokazao se herojem utakmice ostvarivši jedini gol susreta u 31. minuti. Nakon izvedenog udarca iz kuta Oliver Kalac asistirao je Nakamuri koji je loptu vješto plasirao pored dva obrambena igrača te ju ispucao u mrežu s ruba kaznenog prostora. Najbolja šansa Sutherlanda dogodila se netom prije poluvremena kada je Levi Sciuriaga’ pogodio vratnicu i činilo se da je

lopta prešla liniju no sudac je pokazao da se igra nastavlja. Vratar Uniteda 58 Oliver Kalac ostvario je nekoliko važnih obrana posebice u drugom poluvremenu i tako sačuvao vodstvo svoje momčadi.

Sharksi su nastavili vršiti pritisak tražeći gol izjednačenja, Matthew Morić i Jay McGowan imali su dobre prilike no obrana Uniteda

58 je izdržala. Ova pobjeda donosi samopouzdanja u redove Sydney Uniteda 58 u njihovom nastojanju da osiguraju nastup u �inalu dok će Sutherland Sharksi ostati na sigurnoj udaljenosti od zone ispadanja. Sydney United 58 iduću utakmicu igraju na domaćem terenu i to u subotu 7. srpnja kada u 15:00 sati igraju protiv Blacktown Cityja.

je Canberru Olympic sa 6-1 u nevjerojatnom Canberra Classicu na O’Connor Enclosedu prošle subote. Krajnji rezultat mogao je biti još veći budući da je Croatia dominirala cijelom utakmicom. Atiya Waraga nastavlja svoju dojmljivu formu postigavši svoj drugi uzastopni hattrick. Njegova tri gola time su mu ukupno donijela osam golova u posljednje četiri utakmice. Dominacija Croatije bila je očita od samog početka. Daniel Barac

postigao je dva gola u prvih sedam minuta dok je Warraga dodao još dva prije kraja poluvremena. Croatia je tri puta u prvom poluvremenu pucala u okvir gola što ukazuje na mogućnost još veće pobjede. U drugom poluvremenu Waraga je postigao svoj hattrick a Keegan Vucetic dodao je šesti gol. Stephen Domenici postigao je utješni gol za Olympic mudro plasiranim lobom. Ovaj rezultat pokazao je kvalitetu završnice Croatije i proble-

O'Connor Knights s 4-2 izgubili protiv Gungahlin, Canberra Croatia potukla Olympic s 6-1

me u obrani Olympica. Snaga Croatije na klupi također je bila jasna za razliku od ograničenih mogućnosti Olympica uslijed ozljeda ili nedostupnosti igrača. Ove nedjelje 7. srpnja Canberra Croatia igra na domaćem terenu protiv Monaro Panthersa s početkom u 15:00 sati.

St Albans Dinamo posrnuo izgubivši s 4-0 od Manninghama

Zoran Juraj SABLJAK

Uvažnoj utakmici koja se prošlog petka igrala na Pettys Reserveu, pale su u vodu sve nade koje je St Albans Dinamo gajio u izlazak iz zone ispadanja budući da su pretrpjeli težak poraz s 4-0 protiv Manningham Uniteda.

Domaćini nisu gubili vrijeme već su odmah pokazali svoju dominaciju, Ben Everson postigao je prvi gol već šest minuta nakon početka utakmice. Dinamo nije odmah uspio pronaći svoju igru pa je na poluvrijeme otišao sa zaostatkom od 1-0. U drugom poluvremenu Manningham United pojačao je pritisak. Everson nastavlja svoj zvjezdani nastup udvostručivši vodstvo u 63. minu-

ti te je u 77. minuti postigao hattrick. Nemilosrdna igra Manninghama zaokružena je četvrtim golom u 87. minuti čime su zapečatili dojmljivu pobjedu.

Ovaj rezultat St Albans Dinamu donio je treći uzastopni poraz čime su se produbili njihovi problemi u zoni ispadanja. Sa svega šest pre-

ostalih utakmica u redovnom dijelu sezone, Dinamo očekuje težak zadatak osigurati poziciju u ligi. Daljnji put neće im biti lak budući da ih u idućoj utakmici očekuju izvrsni Heidelberg United. Ova važna utakmica igra se u nedjelju 7. srpnja s početkom u 15:00 sati na domaćem terenu Dinama.

Zoran Juraj SABLJAK

Unapetoj utakmici koja se prošle subote igrala na stadionu Hume, Melbourne Knigtsi i Hume City odigrali su neriješenih 1-1 te su obje momčadi podijelile bodove. Knightsi su u utakmicu ušli nakon tri uzastopne pobjede i četiri utakmice bez poraza te su se nadali daljnjem učvršćenju svoje pozicije među najboljih šest i osiguranju mjesta u �inalu. U prvom poluvremenu obje su momčadi igrale podjednako no Knightsi su ipak bili mrvicu dominantniji. Trud im se isplatio netom prije poluvremena kada je Ciaran Bramwell iskoristio precizno dodavanje Saif-Eddine Sakhija. Bramwellov pravovremeno

Maks JURKOVIĆ

Adelaide Croatia igrala je s neriješenih 2-2 protiv četvrtoplasiranih Adelaide Cometsa u Hrvatskom sportskom centru u zaista zabavnoj utakmici. Početkom utakmice Adelaide Croatia bila je snažnija i pokazala je bolju igru u prvom dijelu utakmice. U 8. minuti Jai King već je pomislio kako je postigao 1-0 za Croatiju, loptu koju je natrag vratio Stefan Mateo plasirao je u donji kut gola no nažalost po Croatiju, linijski sudac dosudio je zaleđe. Adelaide Croatia potom je propustila čitav niz prilika na gol. Stefan Mateo pucao je na gol no njegom pokušaj obranio je Adam Le Cornu dok je Oliver Trimboli unatoč činjenici da je imao dovoljno vremena i prostora loptu iz kaznenog prostora pucao ravno u Daniela Vaughana. Adelaide Croatia konačno je postigla gol za 1-0 u 31. minuti, Oli Trimboli proigrao

Zoran Juraj SABLJAK

Fotogra�ije Dražen JURINA

Dandy City na zaista je upečatljiv način završio svoj gubitnički niz pobijedivši prošlog petka sa 7-1 Moreland City na Frank Holohan Reserveu. Domaći su zaista iznad svega željeli vratiti se među pobjednike nakon uzastopnih poraza, te su nakon klimavog starta pokazali zaista vrhunski napadački nogomet. Utakmica je počela opasno za Dandy budući da je Moreland poveo već u 16. minuti. Međutim, ono što se potom dogodilo bilo je iznad svih očekivanja. Dinamov odgovor bio je brz i odlučan, Kenny Athiu u malom je razmaku pretvorio dva jedanaesterca u gol te sreću okrenuo u korist domaćinima. Drama u prvom poluvremenu nije imala kraja budući da je Timothy Atherinos na samom poluvremenu povećao vodstvo Dandyja pa su oni

Kasno izjednačenje otelo pobjedu Melboure Knightsima na stadionu Hume

plasirani udarac relativno je lako ušao u mrežu osiguravši Knightsima vodstvo od 1-0 na poluvremenu. Kako je počelo drugo poluvrijeme obrana Knightsa odolijevala je sve većem pritisku Hume Cityja. Većinu poluvremena čini-

Adelaide Croatia podijelila

je Katsuyoshi Kimishimu koji je loptu smjestio u donji desni kut gola. Kako je poluvrijeme odmicalo, Adelaide Comets sve su više dominirali igrom i posjedom lopte a Croatia se bila prisiljena braniti. Ovo razdoblje dominacije produljilo se i na drugo poluvrijeme. Adelaide Cometsi izjednačili su u 50. minuti. Roberto Fernandez Garrido pokazao je izvrsnu igru kada je nadigrao svog čuvara i dodao loptu Jaydenu LoBassu čiji udarac izvan kaznenog prostora dospijeva ravno u gornji kut gola za jedan od kandidata za gol kola. Cometsi su ponovno kraznili Croatiju i postigli gol za 2-1 u 67. minuti kada je Garrido iskoristio grešku u obrani Croatije kako bi iz blizine pucao u gol pored Vinnieja Barbare. Croatia se ponovno vratila u igru te je u

70. minuti uspjela izjednačiti na 2-2. Bradley Corbo dočekao je dodavanje Mattea te je loptu odlučno poslao u donji desni kut gola. U 84. minuti, nakon što

s Adelaide Cometsima

lo se da će gosti odnijeti sva tri boda. Međutim upornost Hume Cityja isplasila se u 79. minuti kada su izjednačili na način sličan golu Knightsa čime su izjednačili na 1-1. U završnom dijelu utakmice Knightsi su uspjeli stvoriti nekoliko obećavajućih gol

prilika te se činilo da će odnijeti kasnu pobjedu. Unatoč svom trudu nisu uspjeli iskoristiti spomenute prilike pa je utakmica završila s 1-1, bio je to pravedan rezultat s obzirom na napetu igru tijekom ove utakmice. Ovaj neriješen rezultat održao je netaknutim niz utakmica Knightsa bez poraza koji se sada povećao na pet uzastopnih susreta. Iako nisu uspjeli osigurati pobjedu, nadali su se povećanju izgleda za nastup u �inalu te su pokazali zavidnu igru protiv teškog protivnika Hume Cityja.

Melbourne Knightse sada očekuje utakmica na domaćem terenu.

Ovog petka 5. srpnja ugostit će Manningham United s početkom u uobičajenih 19:30.

Igrač Adelaide Croa�je

Ma�hew Maje�c s loptom

Cometsi nisu uspjeli očistiti situaciju, Rhys Thompson iz blizine je pucao iz voleja no lopta je otišla predaleko. Thompsonov pokušaj glavom ponovno na prečku odbacuje Vaughan, Croatiju jednostavno nije poslužila sreća. Croatia međutim iz ove utakmice može kući odnijeti mnogo pozitivnih stvari, općenito iz svoje igre posljednja dva tjedna kada su pokazali da mogu igrati protiv najboljih. Croatia će morati pokazati da je u stanju usmjeriti se na obranu cijelih 90 minuta kao i vrhunski učinak na gol želi li dospjeti u �inale. Budući da se iduća dva tjedna ne igra radi �inala Kupa federacije, iduća utakmica protiv tradicionalnih konkurenata FK Beograda na Frank Mitchell Parku očekuje ih u subotu 14. srpnja s početkom u 17:00 sati.

Fantastičnih sedam Dandy Cityja: Moreland pao u golijadi

na predah otišli s velikom prednošću od 3-1. Ako se Moreland i nadao ikakvom povratku u drugom poluvremenu, sve su nade vrlo brzo uništene. Dandy je nastavio nemilosrdne napade na gol gostiju, Valli Cesnik dodao je svoje ime među strijelce u 52. minuti čime je rezultat

stavio izvan dosega protivnika postigavši gol za 4-1. Golijada se nastavila kada je Atherinos postigao svoj drugi gol u 62. minuti i tako povećao vodstvo Dandy ja na 5-1. Kasnije tijekom utakmice rezultatu je doprinijeo i Will Bower postigavši gol u 83. minuti za 6-1. Da situacija bude još gora po Moreland, konačnom rezultatu doprinijeli su autogolom u sudačkoj nadoknadi za konačnih 7-1 čime je završena nezaboravna večer za Dandy City. Ova nadmoćna pobjeda zasigurno će povećati samopouzdanje Dandy Cityja dok se pripremaju za nove izazove. Dandy ove subote 6. srpnja putuje u goste na Green Gully Reserve gdje će igrati protiv Green Gullyja s početkom u 13:00 sati.

Warriorsi upisali neočekivanu pobjedu protiv Northcotea

Uutakmici koja će biti zapisana u analima VPL 1 lige, posljednjeplasirani

North Geelong Warriorsi uspjeli su zatresti drugoplasirani Northcote City prošle subote na Memorial parku John Cain. Warriosi koji su se nedavnim utakmicama pokazali kao povremeno briljantni, konačno su ostvarili svoj potencijal pretvorivši ga u nevjerojatan rezultat kojim su stali na kraj dojmljivom nizu Northcoteovih 11 uzastopnih pobjeda. Utakmica je, sukladno očekivanjima, počela ranom dominacijom Northcotea. Oni su dvaput tresli mrežu u 31. i 34. minuti za lagodno vodstvo od 2-0 na poluvremenu. U ovom trenutku činilo se kao da Warriorse očekuje još jedan poraz. Međutim, u drugom poluvremenu dogodio se preokret koji je posve zatekao gledatelje. Povratak Warriorsa u igru počeo je u 66. minuti kada je Salou Jallow prepolovio zaostatak i unio novu energiju u utakmicu. Vrijeme je odmicalo te se George Elliss pokazao

doraslim zadataku kada je u gol poslao loptu nakon slobodnog udaraca u 87. minuti te je tako pripremio teren za veliku završnicu. Upravo kada je pomalo izgledalo da će utakmica završiti neriješenim rezultatom, Warriorsi su plasirali posljednji prevrat u utakmici. u sudačkoj nadoknadi zaradili su udarac iz kuta. Northcote nije uspio očisititi loptu sa svoje linije što se pokazalo zaista skupom pogreškom budući da je Sergio Escudero iskorsitio nered na terenu kako bi postigao pobjednički gol na oduševljenje vjernih navijača Warriorsa. Ova pobjeda s 3-2 obilježila je četvrtu i nesumnjivo najvažniju pobjedu North Geelong Warriorsa ove sezone. Ne samo da je ona unijela novu energiju među igrače već je poslužila kao podsjetnik da je u nogometu sve moguće. Warriorsi će nastojati ponovno ostvariti ovakav rezultat u subotu 6. srpnja kada ih očekuje još jedan teški ispit. Tada naime igraju u gostima protiv još jedne izvrsne momčadi lige, Preston Lionsa, s početkom u 18:00 sati.

Zoran Juraj SABLJAK

Razlog je što Dinamo s Rijekom još nije dogovorio način isplate njegove odštete, koja iznosi milijun i pol eura

S

ergej Jakirović je na press konferenciji u ponedjeljak u Maksimiru najavio Dinamove pripreme, koje su počele danas, ali je govorio i o eventualnim pojačanjima i mogućim dolascima. Jedan od njih je i Marko Pjaca, o kojem se već danima priča kao da je igrač Dinama, ali se njegovo ime nije našlo na inicijalnom popisu putnika na pripreme.

Gdje je onda zapelo? Kako smo pisali prošlog tjedna, Pjaca je prošao liječnički pregled, sve dogovorio s Dinamom i potpisao ugovor,

TRANSFERI VELIKE PROMJENE NA MAKSIMIRU

Oko Petkovića se još čeka, otišli Šutalo, Bulat, Kaneko…

Što se događa s Pjacinim transferom u Dinamo?

Što se događa s Pjacinim transferom u Dinamo?

ali klub danima odugovlači s objavom transfera. Razlog je što Dinamo s Rijekom još nije dogovorio način isplate njegove odštete, koja iznosi milijun i pol eura.

Naime, Pjaca je po dolasku u Rijeku prošlog ljeta u ugovor ugradio klauzulu od milijun i pol eura, koju može aktivirati bilo koji klub iz

HNL-a. Bilo je jasno da je to u biti klauzula za Dinamo, koju je hrvatski prvak u ovom prijelaznom roku odlučio aktivirati.

Prema ugovoru koji je imao s klubom, Pjaca s Rijekom tu odštetu dijeli u omjeru 50-50, što znači da bi mu pripalo 750.000 eura. Dinamo je pokušavao ispregovarati manju odštetu, što je Rijeka, razumljivo, odbila, a sad se pregovara u načinu

isplate odštete. Dinamo ugovorno može aktivirati klauzulu na način da je isplati u ratama, ali Rijeci je problem što porez na tu klauzulu mora platiti u komadu, nevezano s dinamikom Dinamove isplate. U prijevodu, Damiru Miškoviću ne odgovara da Dinamo odštetu plati u ratama i tu se sad klubovi natežu i dogovaraju se.

Ne bi tu trebalo biti problema, ali se sasvim nepotrebno čitava priča odugovlači. Dinamo na sve načine pokušava sniziti tu odštetu. Ako mu je trenutačno milijun i pol eura problem za igrača kao što je Pjaca, to je jako loš znak. A planovi u ovom prijelaznom roku su, što su i u klubu potvrdili, veliki.

Na Maksimir stigao novi vratar

Nakon tri pariške godine vraća se u Hrvatsku, potpisao je ugovor s maksimirskim klubom

Dinamo je doveo novog vratara. U klub je stigao dosadašnji čuvar mreže francuskog drugoligaša Parisa, 29-godišnji Ivan Filipović. Nakon tri pariške godine vraća se u Hrvatsku, potpisao je ugovor s maksimirskim klubom i priključit će se momčadi i treneru Sergeju Jakiroviću na samom početku priprema, piše Dinamova službena stranica. Filipović je rođen 13. studenoga 1994. u Slavonskom Brodu, nogometno je stasao

Petkoviću ugovor s Dinamom traje još godinu dana. U njemu postoji i posebna izlazna klauzula

Petar JUKIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Na Maksimiru nas očekuje prometno ljeto. Nakon vrlo turbulentne sezone, Dinamo je uspio osvojiti duplu krunu i sad će napraviti sve što može da ostane na toj razini. Još su bolje vijesti stigle u Europi.

Zbog novog formata europskih kupova i zahvaljujući Dinamovom koe�icijentu, klub ove sezone starta u playoff rundi Lige prvaka, odnosno dva pretkola bliže grupnoj fazi nego inače.

To znači da mora proći samo jednog suparnika kako bi se plasirao u nikad izdašniju Ligu prvaka, ali čak i u slučaju ispadanja ima osiguran plasman u grupnu fazu Europa lige te mu europska sezona počinje čak mjesec dana kasnije nego inače.

stručnjak koji je taj posao dobio u siječnju ove godine, a prije toga je vodio Hajduk. U prvoj sezoni na klupi Standarda imao je brojne probleme, ponajviše zbog �inancijskih poteškoća u klubu, te je završio u donjoj polovici ljestvice.

Pisalo se o interesu nekoliko talijanskih klubova, ali zasad su svi ti poslovi daleko od dogovorenih.

u Graničaru iz Županje, gdje je još u ranim dječačkim danima načinio prve nogometne korake, s nepunih 17 priključio se vinkovačkoj Cibaliji, gdje je i počeo seniorsku karijeru. Od 2015. do 2017. godine branio je za zagrebačku Lokomotivu, potom jednu

sezonu proveo na posudbi u Sesvetama, nakon čega su uslijedile pune tri godine u Slaven Belupu, od 2018. do 2021., i potom nove tri u Parisu. U zadnja dva nastupa u Maksimiru, na proljeće 2021. u dresu koprivničkog kluba, predvodio je momčad u kapetanskoj ulozi, i to u razmaku od samo tri dana, prvo u prvenstvu, potom i u Kupu. Filipović će u Dinamu naići i na neke stare znance. Suigrači u Lokomotivi bili su mu Danijel Zagorac i Dino Perić, a u Parisu Maxime Bernauer. Svojedobno je bio u kadru U-19 i U-21 reprezentacije. Za Sesvete je nastupao u doba dok je momčad vodio glavni trener Sergej Jakirović.

Sportski direktom Marko Marić i uprava su iskomunicirali koja će Dinamova transfer politika na ovom roku biti. Prema njoj će Dinamo tražiti šest novih igrača, po dva u svakoj liniji. Marić je odboru predstavio točna imena. Bitna stavka je i ona da će se Dinamo na tržištu ponašati �inancijski odgovornije nego što je to, prema mišljenju ljudi iz kluba, činilo dosadašnje vodstvo i klub ni pod koju cijenu neće ulaziti u poslove za koje nema predviđen točan budžet.

Nakon što je Europsko prvenstvo završilo za Hrvatsku, vidjeli smo i prve konkretne poslove. Tako je Dinamo napustio Tibor Halilović, veznjak koji nije dobio previše šanse, ali i miljenik publike, japansko krilo Takuro Kaneko. U Maksimiru su procijenili da je milijun eura odštete za otkup njegovog ugovora (u Dinamu je bio na posudbi) u ovom trenutku previše.

Uskoro će biti službena i još dva odlaska. Boško Šutalo i Marko Bulat trebali bi oboje otići u belgijski Standard čiji trener je Ivan Leko, hrvatski

Šutalo je prije dvije godine došao u Dinamo iz Atalante za više od četiri milijuna eura i time postao drugi najveći ulazni transfer u povijesti kluba. No, ozljede su ga spriječile u željenom razvoju, a u Standard bi trebao prijeći kao slobodan igrač jer Dinamo ne želi plaćati njegovu godišnju plaću od oko 800 tisuća eura.

S druge strane, Bulat tamo odlazi na posudbu s pravom otkupa. No, ključno pitanje je ostaje li Bruno Petković. Petkoviću ugovor s Dinamom traje još godinu dana. U njemu postoji i posebna izlazna klauzula. Ona sada iznosi dva i pol milijuna eura, što znači da Dinamo mora prihvatiti bilo koju ponudu u tom iznosu. No, ona vrijedi samo do kraja Europskog prvenstva, odnosno 15. srpnja.

Što se tiče dolazaka, Marko Pjaca je već odradio liječnički pregled i dogovorio sve detalje ugovora nakon što je Dinamo odlučio aktivirati njegovu klauzulu u ugovoru s Rijekom. U njoj je stajalo da bilo koji klub iz HNL-a može otkupiti Pjacin ugovor za 1.5 milijun eura pri čemu Rijeka i Pjaca dijele po 750 tisuća eura. No, jasno je kako je klub najtanji u obrani, a i tamo se dogovorio veliki transfer. Zagrebački klub je na korak od toga da besplatno dovede Raula Torrentea, 22-godišnjeg stopera španjolske Granade.

Njemu krajem mjeseca istječe ugovor sa španjolskim klubom, a s Dinamom ga se povezuje još od prošle zime i perioda u kojem je Dinamo panično tražio rješenje na stoperskom mjestu. Tada je Torrente bio preskup za hrvatskog prvaka, ali sada bi jedini trošak njegovog dovođenja bila plaća pa je priča aktivnija nego ikad.

Očekuje se da će Dinamo biti i dalje aktivan na prijelaznom roku kako bi spreman dočekao novu sezonu i veliki izazov u Europi, a onda i domaćem prvenstvu. Spominjali su se slovenski reprezentativci poput Adama Gnezde Čerina, Žana Celara i Andraža Šporara. Pojačao se i Osijek, a ako se ostvari samo pola Hajdukovih želja i zvijezda koje trebaju doći, pred nama bi mogla biti najuzbudljivija sezona HNL-a u povijesti.

Nejasna situacija oko Brune Petkovića

Boško Šutalo ide u Belgiju

Marko Pjaca je dijete Dinama

Ivan Filipović

KOŠARKA KVALIFIKACIJE ZA OLIMPIJSKE IGRE U PARIZU

Put do vraćanja hrvatske košarke na staze stare slave počinje u Grčkoj i nije nimalo lagan, ali njime se mora krenuti

Marin TOMAŠ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Pred Hrvatskom košarkaškom reprezentacijom je turnir istine na kojem će pokušati izboriti plasman na Olimpijske igre koje se u kolovozu ove godine održavaju u Parizu.

Hrvatska u utorak, 2. srpnja, igra prvu utakmicu protiv Slovenije s početkom u 20 sati (u trenutku izlaska ovog broja utakmica je već odigrana), a drugu dan kasnije protiv Novog Zelanda u 16:30.

Prolaz dalje izborit će dvije prvoplasirane reprezentacije. Polu�inalne utakmice su na rasporedu 6. srpnja, a �inale 7. srpnja. Turnir se igra u Grčkoj, a samo će osvajač izboriti plasman na Igre.

Put je najteži mogući jer će Hrvatska na njemu, osim Luke Dončića i Slovenije, vjerojatno morati proći i Grčku predvođenu Giannisom Antetokounmpom.

Ovo su igrači s kojima će Hrvatska pokušati izboriti plasman: Goran Filipović (Igokea), Borna Kapusta (Split), Jaleen Smith (Partizan), Filip Krušlin (Strasbourg), Mario Hezonja (Real Madrid), Mateo Drežnjak (Studentski centar), Toni Nakić (Rio Breogan), Dario Šarić (Golden State Warriors), Dario Drežnjak (Zadar), Ivica Zubac (Los Angeles Clippers), Danko Branković

Pobjeda nad Kanađankama u osmini �inala pospremljena je u ladicu ugodnih sjećanja

Hrvatske reprezentativke će ovog tjedna u Manisi, u Turskoj, na Svjetskom prvenstvu za djevojke do 16 godina tražiti ulazak u malu povijest ženskog vaterpola u nas. Naime, reprezentacija do 16 godina koju vodi izbor-

nik Hrvoje Kundid borit će se za ulazak u krug 4 najbolja sastava na svijetu. U četvrt�inalu nadmetanja u Turskoj, Hrvatska igra protiv Nizozemske četvrt�inale Svjetskog prvenstva.

Pobjeda u ponedjeljak rano ujutro nad Kanađankama u osmini �inala pospremljena je u ladicu ugodnih sjećanja. Budući da se već bliži novi ispit i značajno teže, opasnije suparnice, nema vremena za puno osvrtanja na pobjedu protiv Kanađanki. Nije bilo stresno. Laganije čak od očekivanog – u dvije

Hajduk krenuo prodavati pretplate, odmah pao sustav

HTežak zadatak ispred Hrvatske

Hrvatska mora preko Dončića i Giannisa izboriti Igre!

Hezonja: Aco Petrović je kriv za povijesnu par�ju

Nakon 39 poena pro�v Brazila, Hezonja je poručio kako je kriv Aco Petrović, izbornik Brazila, koji mu je pokušao ući u glavu. A onda se osvrnuo i na Dončića:

“Iskreno, nemam pojma hoće li igra�, uopće ne pra�m. Najbitnije je da razmišljamo o sebi i što bolje se pripremimo. Prije smo razbijali glave stvarima koje nisu bitne. Kompaktni smo, koncentrirani smo na prave stvari, napravili smo odličan krug u reprezentaciji.

Svi respek�ramo Sesara, on respek�ra nas i radimo ono što nam kaže. Ide nabolje.”

Protiv Nizozemki za ulazak u povijest

je rečenice tu pobjedu prokomentirao naš izbornik. I odmah se ‘bacamo’ na sljedeću utakmicu i izazove koje ona nosi.

Nizozemska spada u svakako viši kvalitativni rang ženskog vaterpola, a ujedno radi se o reprezentaciji koja našem stručnom stožeru i igračicama nije nepoznanica. Upravo prije početka ovog Svjetskog prvenstva, naše su djevojke sparirale s Nizozemkama, u njihovog trening-centru nedaleko od Amsterdama. Sada se sučeljavamo sa suparnicama u utakmici u kojoj mi više

nismo favoriti – mišljenja je izbornik Kundid. Dao bi svakako Nizozemskoj laganu ulogu favoritkinja, ne preveliku, ali ipak. Sparing koji smo imali je pokazao da su one �izički nešto jače, bolje. Odlično plivaju. Imaju vratarku koja je odlična, ali i vrlo velika, visoka. Sad tu treba naći rješenja za ‘probiti’. No, da nekakvu šansu imamo, mislim da imamo. Vidio sam neke nedostatke kod Nizozemki i kako je njih moguće napasti, ugroziti. Nastojat ćemo to još dodatno na treningu uvježbati, zaključio je.

(Bayern) i Ivan Vraneš (BC Juventus).

Dvije pripremne utakmice, one protiv Poljske i Brazila, završile su pobjedom. U drugoj je posebno impresivan bio Mario Hezonja koji je zabio 39 poena što je drugi najbolji učinak u povijesti reprezentacije, odmah iza Dražena koji je jednom zabio 49.

Put do vraćanja hrvatske košarke na staze stare slave počinje u Grčkoj i nije nimalo lagan, ali njime se mora krenuti. Reprezentacija medalju nema od 1995. kad je baš u Ateni uzela europsku broncu, a propustila je zadnja dva Svjetska prvenstva i Olimpijske igre u Tokiju. Podsjetimo, na ogled najboljim košarkašima NBA lige mora ići bez svojeg najboljeg igrača Bojana Bogdanovića.

Donna

Vekić preokretom do pobjede na Wimbledonu

Hrvatska tenisačica Donna Vekić preokretom protiv Kineskinje Wang stigla je do prve pobjede na ovogodišnjem Wimbledonu. Vekić se tako pridružila Borni Ćoriću u drugom kolu ovogodišnjeg Wimbledona,

Osječanka je na startu nakon tri seta našla put do pobjede protiv Kineskinje Xiyu Wang (54. na WTA listi) – 3:6, 6:3, 6:4. Donna je izgubila prvi set, no u nastavku je ipak pronašla dobitnu kombinaciju.

Odlučujući trenutak dvoboja dogodio se u petom gemu trećeg seta kad najbolja hrvatska igračica drugi put oduzima servis suparnice. Vekić je ukupno zabila šest asova uz 69 posto pogođenog prvog servisa, a iskoristila je dvije od 10 break-lopti (Wang jednu od tri).

Sljedeća suparnica bit će joj pobjednica meča E. Andreeva – Bektas. Osječanka se polako vraća u formu.

ajduk je u ponedjeljak od 12 sati krenuo prodavati pretplate za sljedeću sezonu. Točnije, krenule su obnove pretplata od prošle sezone jer je planiranih 20 tisuća pretplata prošle sezone prodano. No online sustav nije mogao to podnijeti. Pao je, a iz kluba su javili oko 19:30 da je opet moguće produljiti pretplate.

Od 16. srpnja u prodaju idu mjesta, odnosno pretplate koje nisu obnovljene od prošle sezone. Cijene pret-

plata kreću se od 120 eura na jugu pa do 3000 eura, koliko koštaju pretplate za VIP sektor. Članovi, kojih je 110 tisuća, imaju popust od 12 posto na cijene pretplata, a po povoljnijim cijenama ih mogu kupiti i djeca te umirovljenici.

Splićani imaju daleko najveći broj navijača na utakmicama u odnosu na druge klubove HNL-a. Puni stadion, nerijetko iznad 20 tisuća ljudi, bio je gotovo tijekom cijele prošle sezone.

Sjajne hrvatske vaterpolis�ce

Može li nas Hezonja odves� u Pariz?

2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault