The Croatian Herald 21st of August 2024

BRISBANE, PIKNIK

Svečan i duhovno ispunjujući događaj prepun zajedništva

Str. 13

VJESNIK Hrvatski

AHDU OD SRCA

‘Rajska Djevo, kraljice Hrvata…'

Nakon sv. mise upriličeno je druženje u dvorištu Centra gdje je priređen piknik

Brojni vjernici okupili su se na sam dan svetkovine Velike Gospe, 15. kolovoza, u HKC-u sv. Nikole

Tavelića, u St. Johns Parku u Sydneyju, kako bi na najsvečaniji način proslavili ovaj veliki blagdan. Lijepo je bilo u procesiji vidjeti i veliki broj mladih, posebno djece, a onda i članove AHFG-a "Linđo" koji su u njoj sudjelovali obučeni u svoje bogate narodne nošnje.

BLAGDANSKA SLAVLJA

Str. 7, 12

Proslave u Sunshineu i Clifton Hillu

Lijepe proslave Velike Gospe koju Hrvati tradicionalno slave gdje god žive

Sposebnim je duhovnim ushitom u četvrtak, 15. kolovoza, proslavljen blagdan Velike Gospe u HKC-u sv. Nikole Tavelića u Clifton

Hillu. Održana je procesija, a nakon sv. mise u župnoj dvorani je priređen mali domjenak. Svečano je bilo i u nedjelju, 18. kolovoza, u HKC-u sv. Leopolda Mandića u Sunshineu gdje je upriličena velika procesija. Nakon sv. mise u dvorani Centra je priređen tradicionalni blagdanski ručak.

Čestitka Hrvatskom vjesniku povodom 41. obljetnice djelovanja

NOGOMET, HNL

Str. 9

31. OBLJETNICA 'HRVATSKA ZORA' NAVIJEKE ŽIVJETI MORA

Dinamo lako protiv Šibenika, preokret Hajduka na Poljudu

Noć ponosa i tradicija sjajne 'Hrvatske zore'

Neumorno promiču hrvatsku baštinu i njeguju naš nacionalni identitet u Australiji

tx

Više od 350 gostiju okupilo se u subotu, 10. kolovoza, u Australsko-hrvatskom domu u Melbourneu, u Footscrayju, kako bi obilježili 31. obljetnicu djelovanja Folklornog ansambla "Hrvatska zora". Ovo značajno postignuće svjedoči o trajnoj obvezi ove organizacije da čuva i promiče hrvatsko nasljeđe u Australiji. Predsjednica "Hrvatska zore" An-

Druženja u 'Southern Crossu'

drijana Dorinko održala je dirljiv govor. Njene riječi odisale su ponosom, ustrajnošću i zahvalnošću dok se prisjećala izazova s kojima se ovaj ansambl susretao, posebice u sklopu nedavnih poteškoća vezanih za ponovno dobivanje svog doma

Uz glazbu i ples slavlje je potrajalo do kasno u noć, posvećenost "Hrvatske zore" očuvanju hrvatskog nasljeđa ostaje jednako snažno kao i do sada, obećavajući tako još brojne godine izgradnje i njegovanja kulturnog bogatstva hrvatsko-australske zajednice.

Ako ste u potrazi za mjestom za opuštanje i kvalitetno druženje, Klub umirovljenika "Southern Cross" u parku Gladstoneu nudi upravo ono što mnogima treba: ugodnu atmosferu, vrhunske domaće specijalitete i raznovrsne zabavne aktivnosti. Stoga pozivaju sve da se pridruže njihovoj zajednici. Svake srijede klub otvara svoja vrata u 14 sati.

Gdje se god Thompson pojavi tamo se "slučajno" nađu ljevičarski moralni higijeničari koji odmah…

Str. 7

SYDNEY, ST. JOHNS PARK

Str. 13

Str. 27

Str. 24

Piše: Zvonimir Hodak

Str. 35

Magarac na pustom otoku

Jedan osamljeni magarac na otoku Lavdara Mala (smještenom jugoistočno od Dugog otoka) izazvao je pravu malu buru među ljubiteljima životinja. Vidjeli su ga turisti koji su udruzi Prijatelji životinja javili da nesretna životinja stoji u moru i ne izgleda dobro.

U toj udruzi o Lavdari Maloj znaju samo to da nema stanovnika te da zadnje dvije godine svako malo dobivaju dojave da je netko tamo ostavio magarca, jer u blizini životinje nikad nema ljudi. Je li to, zapravo, isti magarac ili je otok mjesto za napuštanje ovih životinja, ne zna se. Za pomoć su se obratili načelniku Općine Murter-Kornati, koji im je odgovorio kako svake godine stižu prijave za napuštene magarce. Prije par godina su nesretnim životinjama organizirali dopremu vode, kako ne bi stradale. No, kako im je rekao, oni nakon nekog vre-

mena nestanu.

- Na otoku su pronašli korito koja dokazuju da se neko ipak brine o njima. Nisam stručnjak za životinje ali ovaj magarac izgleda poprilično zdravo i uhranjeno. Možemo napraviti izvidi im postupati po nalogu veterinarske inspekcije - stoji u odgovoru koji je poslan udruzi. Iz nje tvrde kako ne smije ništa pretpostaviti i ostati na procjenama. Svi nadležni trebaju utvrditi tko je odgovaran za skrb o magarcu te tko mu i kako osigurava sve potrebno, istaknuli su.

- Radi se o biću koje zbog nečije nemarnosti pati i zbog nečije neodgovornosti može umrijeti u mukama. To je nedopustivo i ljudi s razlogom reagiraju. Treba se postaviti pitanje kako netko smije ostaviti magarca na otoku ako životinje moraju biti pod stalnim nadzorom i stalnom skrbi... - poručili su iz udruge.

Ivan i Ruža Maras iz Gospića Preukusne borovnice iz

Like

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivana i Ruže Maras iz Gospića ove godine je proizvelo oko tone vrhunskih borovnica. „Naš urod je uvijek odličan, ali se ova godina zbog idealnog spoja vlage i toplih dana doista smatrala posebnom za urod borovnica. Sve smo prodali doslovno na kućnom pragu“, kaže Ivan. Zato nisu išli nigdje ni na tržnice, pa ni u svom Gospiću. Samo manji dio uroda su zaledili jer će i ove godine s

prerađevinama nastupiti na manifestaciji Jesen u Lici gdje su lani osvojili posebno priznanje za svoj namaz. Borovnice uzgajaju na potpuno ekološkim osnovama nadomak rijeke Novčice pored Gospića, bez korištenja bilo kakvih zaštitnih sredstava ili umjetnog gnojiva. Pri tome im je jedina zaštita uroda mreža zbog povremene najezde čvoraka i kosova koji se žele pogostiti preukusnim borovnicama.

GUARDIAN ODUŠEVLJAVA PRIRODNOM LJEPOTOM

Britanski Guardian objavio je listu šest otoka u Europi idealnih za bijeg od svakodnevnog stresa, a na njoj se našao i naš Rab.

Još jedno veliko priznanje stiže u Hrvatsku. Britanski Guardian objavio je popis šest otoka u Europi idealnih za bijeg od svakodnevnog stresa, a na njemu se našao i naš Rab. Kako su objasnili u članku, hrvatski je dragulj Britance oduševio svojom prirodnom

Hrvatski dragulj među šest antistres otoka u Europi; ‘Odiše radošću i glazbom’

ljepotom, plažama i bogatom povijesnom baštinom.

“Ovaj otok jednostavno odiše radošću i glazbom te mirisom svježe pečene ribe uz more. Ovog ljeta očekuje vas više ponuda hrane, a subotnje riblje fešte u kolovozu održavaju se u mjestima Kampor i Supetarska Draga. Nakon toga će se održati Rab Jazz festival. Penjući se u blizini parka Komrčar, uživao sam u najboljem pogledu na prepoznatljivu panoramu grada. Čak je i uglavnom betonska plaža grada Raba, ispod samostana svetog Andrije iz 11. stoljeća, postala omiljeno mjesto za

Maraton

Šilo – Crikvenica je najstariji plivački maraton na Jadranu dug 3,5 km i tradicionalno se održava na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza, zaštitnice Crikvenice, dio je bogatog programa Crikvenica Summer Showtime. Okuplja rekreativce i profesionalne plivače, a sudionici te utrke dolaze s raznih strana svijeta.

Ove godine bio je prijavljen ukupno 251 plivač i 85 plivačica, a osim iz Hrvatske,

biciklističke i planinarske staze obožavaju ljubitelji aktivnog odmora. Inače, nestvarnu ljepotu otoka Raba prepoznali su još stari Rimljani nadjenuvši mu ime „Felix Arba“, odnosno sretan otok. Poznat je po svojim grebenima i udolinama, a sva se naselja nalaze sa sunčane strane otoka koja je zaštićena od bure.

crkava

Plivački maraton kod Crikvenice

bilo je natjecatelja iz gotovo svih europskih zemalja te Argentine, Kanade, SAD-a, pa čak i iz Australije. Pobjednicima u više kategorija pripale su zaslužene nagrade, no svi su se dobro zabavili i promovirali aktivni život bez obzira na dob. „U zdravom tijelu je zdrav duh, a posebno na rivijeri sa 130-godišnjom tradicijom zdravstvenog turizma – oazi zdravlja“, poručili su iz Turističke zajednice Crikvenice.

koktel”, navode. Osim Raba koji se našao na petom mjestu, na popisu najboljih otoka za bijeg od stresne svakodnevice nalaze se i španjolski otoci Cies, francuski otok Ile Sainte-Marguerite, talijanski otok Ustica, grčki otok Tilos te njemački otok Hooge. Rab je prepun uvala, starih zvonika, očuvanih šuma, s prepoznatljivom gastronomijom i predivnom prirodom… Taj pravi biser jadranske obale smješten u Kvarnerskom zaljevu, s brojnim povijesnim građevinama, velikim brojem prekrasnih plaža idealnim za cjelodnevno uživanje, a brojne

Dobro je znati kako je jedno od najprepoznatljivijih jela ovoga kraja sušena hobotnica s jajima, poznato rapsko predjelo, koje se od davnina priprema u zimskim danima jer su otočani hobotnicu sušili na buri.

Fešta od puži s palentom u Istri

Sjedinstvene Fešte od puži – Feste delle Cioche nitko ne smije otići gladan, a to se pokazalo i ovog četvrtka, na blagdan Velike Gospe, kada se održala ova najveća galižanska ljetna fešta u organizaciji Zajednice Talijana Galižana i Grada Vodnjana (nedaleko Pule).

Galižanci su pripremili 65 kilograma puževa - 45 kilograma na šugo s palentom i 20 kilograma na fritaju. Na najveću i najpoznatiju gali-

žansku feštu stigli su posjetitelji iz svih krajeva Istre upravo zbog puževa, ovdašnjeg specijaliteta, a članovi Zajednice Talijana »Armando Capolicchio« marljivo su kuhali da zadovolje zahtjevna nepca i domaćih i gostiju. Bila je i zajednička marenda s fritajom s puževima. Za djecu je organiziran face painting te održana uvijek atraktivna utrka na biciklima, gdje su se biciklisti natjecali tko će sporije voziti.

Brojni natjecatelji u moru

Otok Rab su još Rimljani nazvali „otokom sreće“

Prepoznatljivi zvonici

Netko je ostavio magarca na otoku Lavdara Mala

Zahvaljujući visokokvali�iciranoj i obrazovanoj radnoj snazi, blizini nekolicine ključnih tržišta i najsuvremenijoj infrastrukturi, Jabilov centar u Osijeku u potpunosti je spreman, rekao je regionalni direktor te tvrtke Morales

Završena je izgradnja velikog centra izvrsnosti za proizvodnju u Osijeku američke kompanije Jabil Inc., a proizvodnja će započeti do kraja ovoga mjeseca, priopćeno je u srijedu. Kako je istaknuto, novi će centar biti središte Jabilove kontinuirane predanosti inoviranju, održivosti i pružanju sveobuhvatnih proizvodnih rješenja svojim klijentima. Prostire se na površini od 47.938 četvornih metara i raspolaže najsuvremenijom infrastrukturom, uključujući proizvodno postrojenje površine 22.296 četvornih metara, 10.684 četvorna metra skladišnog prostora i tehničko postrojenje površine 2.972 četvorna metra.

Centar je izgrađen u svrhu pružanja podrške klijentima u reguliranim industrijama poput automobilske i prijevozne industrije te zdravstva, a svečanost otvorenja će se održati kasnije ove godine. Projekt je razvila tvrtka Log Expert, a na njemu je tijekom 15 mjeseci radilo

Amerikanci završili tvornicu u Osijeku, otvara se krajem kolovoza,

zapošljavat će 1.500 ljudi

Što zapravo proizvode?

turi, Jabilov centar u Osijeku u potpunosti je spreman zadovoljiti potrebe naših klijenata. Svi u Jabilu smo uzbuđeni zbog suradnje s lokalnim partnerima, osiguravanja visokokvalitetnih radnih mjesta i doprinosa dugoročnom gospodarskom razvoju regije. Radujemo se daljnjem rastu i razvoju centra te našoj prisutnosti ovdje u Hrvatskoj”, rekao je Morales, zahvalivši na suradnji predstavnicima nacionalne i lokalne vlasti te partnerima Jabila.

Iako je riječ o vrlo specijaliziranim proizvodima koje Jabil proizvodi kao dobavljač za druge kompanije, još uvijek nije potpuno jasno što će se točno proizvodi� u Osijeku, osim da će to bi� proizvodi za automobilsku industriju, prijevoz i zdravstvo.

Prema ranijim najavama, očekuje se da će tvornica proizvodi� medicinsku prote�ku, mikročipove i ma�čne ploče za autoindustriju.

Traže inženjere i programere

Iako je pri dogovaranju izgradnje ove tvornice postavio problem hoće li bi� dovoljno stručne radne snage, čini se da je to uspješno riješeno.

Dio je, kako se to ranije najavljivalo, išao na prekvalifikaciju, a dio je, pretpostavlja se, došao živje� u Osijek. Tako je Jabil očito uspio

pronaći dovoljan broj ljudi za pokretanje proizvodnje, s obzirom na to da kreću za dva tjedna.

Osvježenje u Hrvatskoj, vrućine više nisu bile podnošljive

Teško je bilo živjeti tjednima na temperaturi od 38 do 40 stupnjeva, kao u kakvom vrelom grotlu

K

onačno je prošlog vikenda došlo malo osvježenje u Hrvatskoj. Stigla je kiša, baš onako kakva dolazi ljeti, sa stotinama munja i gromova, ponegdje i s tučom, jednako i na kopnu i na moru.

Bilo je i vjetra koji je ponegdje čupao stabla, posla su imali i vatrogasci. U Splitu je sve izgledalo kao početak općeg potopa, na Murteru je u jednoj noći palo kiše kao za cijeli mjesec.

Kiša se čeka više od dva mjeseca, a negdje i dulje. Doduše, ponekad je padala,

ali uglavnom u gorju, gdje i nije bila toliko potrebna, kao u Slavoniji, gdje su zbog suše podbacili i urodi pšenice, kukuruza, a čak i suncokret nije te sparine uspio izdržati.

Ugledavši kišu većina stanovnika Lijepe naše je odahnula. Teško je bilo živjeti tjednima na temperaturi od 38 do 40 stupnjeva, koja se ni noću u većini zemlje nije spuštala ispod 28. Ni u moru se nije moglo potražiti osvježenje jer je nerijetko bilo pretoplo, čak do 29 stupnjeva.

Ovo osvježenje s temperaturama do 30 stupnjeva, kažu meteorolozi, trajat će svega nekoliko dana, a onda opet dolaze vrućine. Samo da ne bude treći toplotni val, govore mnogi, jer to bi odista bilo teško podnijeti.

No, još uvijek ima nekih nepopunjenih radnik mjesta. Na Jabilovim stranicama su oglasi za sedam pozicija u Hrvatskoj.

Traže inženjere i programere.

Nekada su u marijansko svetište zapregama prevozili hodočasnike koji su do Zlatar Bistrice došli vlakom

Oko 150 kočija i 300 jahača okupilo se u nedjelju u Zlatar Bistrici na tradicionalnom 22. vozočašću konjskih zaprega i jahača u Mariju Bistricu.

Organizator manifestacije je Županijska udruga uzgajivača konja Krapina, a njome je nastavljena nekadašnja tradicija kada je u Zlatar Bistricu došao prvi vlak 1911. godine te su hodočasnike u marijansko svetište u Mariju Bistricu prevozili konjskim zapregama.

Sudionicima i gostima pridružio se državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek koji je istaknuo kako je iznimno važno što se na vozočašću okupljaju uzgajivači i ljubitelji konja iz cijele Hrvatske.

„Vlada Republike Hrvatske tome doprinosi dugi niz godina kroz brojne programe kojima potiče razvoj ovog sektora i ovog vida poljoprivrede. Važno je reći da se posljednjih

20 godina broj konja u Hrvat-

više od 1.000 ljudi iz 140 različitih tvrtki.

Unutar samoga centra nalazi se oprema za tehnologiju površinske ugradnje za sklopove tiskanih pločica, automatiziranu montažu na razini sustava, funkcionalno ispitivanje, pakiranje i ispunjavanje zahtjeva prema narudžbi ili speci�ikaciji kupaca. U budućnosti se planira dodavanje strojeva za injek-

cijsko prešanje, čime će se dodatno proširiti proizvodne mogućnosti centra, priopćeno je.

Jabilov regionalni direktor za razvoj operacija Victor Manuel Morales je istaknuo stratešku važnost novog centra. “Zahvaljujući visokokvali�iciranoj i obrazovanoj radnoj snazi, blizini nekolicine ključnih tržišta i najsuvremenijoj infrastruk-

vlasnici kočija prolaze kroz Mariju Bistricu

Jabil je u priopćenju tituliran kao pouzdan partner vodećih svjetskih brendova i pružatelj sveobuhvatnih inženjerskih, proizvodnih i logističkih rješenja Samo u Europi zapošljava više od 15.000 ljudi u 14 zemalja, a osječki centar prva je “green�ield” investicija Jabila u Europi u posljednjih 20 godina. Kako je lani istaknuo gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, riječ je o najvećoj privatnoj investiciji od osamostaljenja Hrvatske u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, “koja će promijeniti gospodarsku vizuru Osijeka, županije i cijele Slavonije”. Prema ranijim najavama, Jabilov centar u Osijeku bi trebao zapošljavati oko 1.500 ljudi.

U ovoj županiji imamo gotovo tisuću konja, veliki broj konjogojaca i to je nastavak tradicije”, zaključio je Tušek. Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar istaknuo je da je najvažnija odlika vozočašća očuvanje tradicije.

„Kažu ljudi da se novcem može kupiti sve, ali ne možete kupiti tradiciju. Mi već 22. godinu za redom organiziramo

Održano 22. vozočašće konjskih zaprega i jahača u Mariju Bistricu

skoj gotovo upeterostručio, a tome su doprinijeli mnogi programi”, kazao je Tušek. Posebno je spomenuo potpore za autohtone zaštićene pasmine kao što su hrvatski hladnokrvnjak i hrvatski posavac te dodao da Vlada i da-

lje čvrsto stoji iza konjogojaca i u novom programskom razdoblju. „Do 2027. godine osigurali smo 38 milijuna eura potpora za zaštićene pasmine te dodatno manje programe kojima želimo potaknuti genetiku i sve što je bitno za ovo.

vozočašće konja i kočija međunarodnog karaktera jer ovdje ima Austrijanaca, Mađara, Slovenaca i to je na neki način dodatna turistička ponuda našim hotelima koji su puni ovih dana”, naglasio je Kolar. Napomenuo je da je Krapinsko-zagorska županija jedna od županija u kojoj raste broj konja, odnosno grla te da je lani u odnosu na 2022. godinu broj konja porastao 8,5 posto.

Po dolasku u Mariju Bistricu, najprije se održala sveta misa i blagoslov konja u crkvi na otvorenom, a nakon toga nastavilo se druženje na Kalvariji.

Ponosni

Osječki centar prva je “greenfield” inves�cija Jabila u Europi u posljednjih 20 godina

Munje i gromovi s kišom u priobalju

VOJSKA NEMA VIŠE NEPOZNANICA

Sve što smo komunicirali s javnosti nastavljamo dalje raditi, kaže ministar Anušić

Ministar obrane Ivan Anušić najavio je u četvrtak kako će obvezno služenje vojnog roka započeti 1. siječnja iduće godine, a trajat će dva mjeseca.

“On će trajati dva mjeseca, počet će 1. siječnja 2025. i sve što smo komunicirali s javnosti nastavljamo dalje raditi. Povećali smo

Od 1. siječnja obvezno služenje

vojnog roka, trajat će 2 mjeseca

plaće vojnicima, dočasnicima i časnicima, njihova materijalna prava ne samo kroz osobni dohodak nego i kroz dnevnice i sve na što imaju pravo”, rekao je Anušić.

Hrvatska je 2008. privremeno suspendirala obvezno služenje vojnog roka i od tada se služi samo dragovoljno. Međutim, nakon agresije Rusije na Ukrajinu i sve ozbiljnije vojno-političke situacije, Hrvatska je počela razmatrati povratak obveznog služenja vojnog roka. Anušić se referirao i na nagađanja o mogućim rezovima u svome ministarstvu zbog rebalansa državnog proračuna, rekavši kako su u razgovoru s ministrom �inancija zaključili da u modernizaciji i opremanju Oružanih snaga nema prostora za štednju.

“Opremamo i moderniziramo Oružane snage, ustrojavamo ih na način kako se od nas očekuje i kako smo dogovorili sa saveznicima

Mi i naša djeca morat ćemo raditi one poslove za koje smo mislili da ćemo ih prepustiti nekim tamo koji su malo tamniji od nas, rekao je Milanović

Predsjednik Republike Zoran Milanović ustvrdio je u srijedu kako su imigracije najveći izazov s kojim se Hrvatska suočava te da taj proces treba biti permanentno nadgledan s ciljem da kad ‘ovdje netko dođe mora se kulturno uklopiti, naučiti jezik i prihvatiti lokalnu kulturu’.

“Imigracije i dolazak stranaca je stvarnost i najveći izazov s kojim se Hrvatska suočava, nikad se s većim izazovom nije suočila,” istaknuo je Milanović na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Jelse povodom Dana te općine i Velike Gospe njene zaštitnice.

Ocijenio je i kako su ‘rato-

u NATO-u i vrhom NATO-a. Mislim da ćemo imati puno bolju, jaču i kvalitetniju sliku Oružanih snaga nego do sada.

S ministrom �inancija razgovarali smo i došli do zaključka da u modernizaciji i

opremanju Oružanih snaga nema prostora za štednju”, ustvrdio je Anušić. Naglasio je i kako je to stav Vlade i politike, jer ‘okolnosti u kojima se nalazimo sigurnosno nam ne dopuštaju da na tome idemo štedjeti’.

Obuka u Požegi, Sinju i Kninu

To je oko 600 milijuna eura više nego prošle godine. Premda znatno sporije nego protekle dvije godine, prihodi nastavljaju rasti zbog povećanih cijena usluga

Vjerojatno ni jedna turistička sezona do sada nije izazvala toliko oprečnih ocjena svoje uspješnosti, od podbačaja i kraha do uvjeravanja da je sve upravo suprotno i očekivano.

Iako posljednje brojke o dolascima i noćenjima nisu ohrabrujuće, optimisti ustrajavaju na tome da su posrijedi tek produljenje sezone i izmjena strukture gostiju, u skladu sa stanjem ekonomija iz kojih dolaze.

O (ne)uspješnosti sezone, naravno, mnogo će reći i ostvareni prihodi od turizma, a analitičari središnje banke u ovom trenutku procjenjuju da će oni nastaviti rasti, premda ne dinamikom koja je viđena proteklih godina.

Prema posljednjoj službenoj projekciji Hrvatske narodne banke iz lipnja ove godine, kako piše Jutarnji list, na razini cijele 2024. prihodi od turističke potrošnje stranih turista mogli bi porasti za četiri posto ili 600 milijuna eura te doseći 15,2 milijarde eura.

HNB točno izraču

zaraditi od

“ništa posebno”, napominjući da su cijene u uslugama rasle, pa je za očekivati i nešto veće prihode.

S otvaranjem ekonomija i početkom putovanja nakon koronakrize turistički prihodi su eksplodirali, s dvoznamenkastim stopama rasta. Lani su povećani 11,3 posto ili za 1,49 milijardi eura, na 14,6 milijardi eura. Godinu ranije, pak, ostvaren je rekordni skok od 24 posto ili za 2,5 milijardi eura u odnosu na pretkriznu 2019. godinu.

“Radi se o očekivanom usporavanju rasta koji je u znatnoj mjeri posljedica baznog efekta, odnosno izrazito snažnog rasta proteklih godina”, ističu u HNB-u.

U prvom tromjesečju ove godine, objašnjavaju, prihodi od turističke potrošnje nerezidenata porasli su za čak 24,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali dostupni visokofrekventni podaci upućuju da bi rast u drugom tromjesečju trebao primjetno usporiti. S obzirom na svoj mali udjel, izrazito do-

Obuka ročnika trebala bi se odvija� u vojarnama u Požegi, Sinju i Kninu. Govori se da bi naknada iznosila oko 900 eura neto mjesečno. Nakon što bi odslužili vojni rok, ročnici koji su prošli obuku mogli

bi bira� hoće li se nakon toga vra�� u civilstvo, nastavi� se bavi� svojim uobičajenim poslovima i bi� dio vojne pričuve ili će osta� u Oružanim snagama i u njima traži� svoju profesionalnu karijeru.

Imigracije su najveći izazov s kojim se Hrvatska suočava

vi, Rusija, Ukrajina, zločini u Gazi, ubojstva, ratni zločini... stvari koje gledamo ali iz kojih ćemo se izvući ako smo imalo pametni i gledamo svoj posao’.

“Mala smo zemlja i kao svaka zemlja posebna kultura. Svatko o sebi tako misli i ima pravo misliti - pa

tako i mi mislimo. To je proces kada stranci dolaze u našu zemlju, a dolaze i dolazit će u određenoj mjeri, što treba biti strogo i permanentno nadgledano, promatrano sa svih strana s ciljem da kad netko dođe mora se kulturno uklopiti, naučiti jezik, prihvatiti lokalnu kulturu”, rekao je Milanović pojasnivši kako pri tome ‘ne misli na vjeru nego na kulturu, a to je slično ali i drukčije’.

Ustvrdio je i kako je Hrvata sve manje i realno njihov broj neće rasti. U tom kontekstu je kazao kako ćemo “mi i naša djeca morati raditi one poslove za koje smo mislili da ćemo ih prepustiti nekim tamo koji su malo tamniji od nas”. Nijedan posao nije sramotan no mora biti nagrađen, poručio je Milanović.

U sljedeće dvije godine, u 2025. i 2026., procjenjuju da bi stopa rasta mogla ubrzati na 4,5 posto “s obzirom na projicirani oporavak rasta gospodarstva na glavnim emitivnim tržištima”. To podrazumijeva da bi prihodi nagodinu rasli za 680 milijuna eura, na 15,9 milijardi, a godinu potom za 710 milijuna, na 16,6 milijardi eura.

Na pitanje mijenjaju li novi podaci o dolascima i noćenjima turista išta na stvari, u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kažu da ne mijenjaju

bri podaci s početka godina ne mogu presudno utjecati na rezultat u cijeloj godini. Ipak, u HNB-u vjeruju da bi se mogao ponoviti donekle sličan obrazac iz prethodne godine, kada je rast prihoda bio primjetno izraženiji tijekom predsezone i posezone negoli tijekom vrhunca u ljetnim mjesecima. Svoje projekcije prihoda od turističke potrošnje stranih turista temelje “na rezultatima makroekonomskog modela”, a proizlaze iz analiza “cijelog niza visokofrekventnih podataka, od �izičkih pokazatelja o broju noćenja i dolazaka gostiju ili prometa na autocestama te �inancijskih pokazatelja poput podataka iz sustava �iskalizacije, podataka o platnim uslugama ili podataka internetskih platformi za posredovanje u uslugama smještaja”.

U protekle dvije godine središnja banka se držala nešto konzervativnije pro-

Cilj je da Hrvatska bude cjelo

Možemo biti sigurni da ćemo na nivou godine imati jako dobre brojke, vjerojatno opet rekordne, rekao je ministar Glavina

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina u petak je u razgovoru za Dnevnik Nove TV komentirao je dosadašnju turističku sezonu te govorio o novom strateškom okviru i modelu upravljanja u kojem razvijamo cjelogodišnji turizam.

„Imali smo izvanrednu predsezonu, glavni dio turističke sezone se vrtimo unutar par postotnih poena i to je nešto što je očekivano, nešto što je poželjno. Ja cijelo

vrijeme komuniciram da što se tiče špice sezone mi više ne možemo tražiti nikakva povećanja”, rekao je ministar Glavina, komentirajući

podatke Hrvatske turističke zajednice prema kojima je u srpnju u jadranskim županijama boravilo 155 tisuća gostiju manje u odnosu na lani.

Zoran Milanović

Tonči Glavina, ministar turizma i sporta

Mladi ročnici će na služenje vojske

Ministar Ivan Anušić

Guverner HNB-a Boris Vujčić

nao koliko će Hrvatska ove turizma - 15.2 milijarde €

‘Srpanj nikako nije razočarao’

cjene, računajući da će prihodi rasti po stopi od oko deset posto. “Točnost projekcija varira s obzirom na promatrani horizont, odnosno o preostalom vremenu do kraja godine. Makroekonomska projekcija tako se redovito ažurira, pri čemu se uzimaju u obzir novi makroekonomski podaci, a novi visokofrekventni podaci i revizije postojećih pokazatelja pružaju osnovu za nove ekspertne procjene”, objašnjavaju.

PODACI HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

U jadranskim županijama ukupno je u srpnju bilo oko 155 tisuća manje turista nego lani, samo je u dubrovačkoj bilo nešto više

Sve jadranske županije u srpnju je posjetilo manje turista nego u istom lanjskom mjesecu, osim Dubrovačko-neretvansku gdje ih je

Turista

u srpnju 3 posto manje nego lani, noćenja ‘blago’ više

došlo ‘blago’ više, dok je noćenja u većini bilo gotovo kao lani ili tek nešto malo više, pokazuju podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

U Zagrebu nešto više turista

U jadranskim županijama ukupno je u srpnju, po podacima HTZ-a, bilo 3,4 posto ili oko 155 tisuća manje turista nego u lanjskom srpnju.

Zagrebu bilo 3,4 posto ili oko 9.000 manje nego u lanjskom srpnju.

‘S minimalnim padom noćenja turista od 0,6 posto, glavna ekonomis�ca RBA Zrinka Živković Ma�jević ocjenjuje da “srpanj nikako nije razočarao”. Štoviše, smatra da su podaci u skladu s očekivanjima.

“Fokus na privlačenje tu-

rista trebala bi svakako bi� barem pred i post sezona, ali i razvoj cjelogodišnjeg turizma u skladu s mogućnos�ma i kapacite�ma lokalnih zajednica”, piše u tjednom osvrtu. Uz to, za ostanak svakog gosta, is�če, kvaliteta će neminovno treba� opravda� cijenu.

Dodaju da su lani, na temelju visokofrekventnih podataka do travnja, očekivanja bila da će rast prihoda od turističke potrošnje nerezidenata u cijeloj prošloj godini iznositi 13,4 posto, a ostvarenje je u konačnici iznosilo 11,3 posto.

No izrada projekcije u protekloj godini, naglašavaju, bila je izrazito izazovna “zbog primjetnog porasta cijena u djelatnostima smještaja i ugostiteljstva”.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o kretanju potrošačkih cijena u srpnju pokazuju da je najveći rast i doprinos godišnjoj stopi in�lacije od 2,2 posto donijela skupina “restorani i hoteli”: s godišnjim rastom cijena od 9,5 posto pogurali su in�laciju za 0,48 postotnih bodova.

Kako objašnjavaju analitičari RBA (Reiffeisen banka), restorani i hoteli su već u prošloj godini dosegnuli gotovo 90 posto prosjeka cijena u europodručju “pa ovogodišnja snažnija dinamika rasta implicira daljnju konvergenciju prema najrazvijenijim državama i najvećim konkurentima unutar EU”.

godišnja turistička destinacija

Dodao je i da ne želi prekomjerni turizam te da je cilj da Hrvatska bude cjelogodišnja turistička destinacija. Također, projekcije obećavaju izvanrednu posezonu.

“Možemo biti sigurni da ćemo na nivou godine imati jako dobre brojke, vjerojatno opet rekordne. I to nam je cilj. Mi idemo u jednom novom smjeru, s novim zakonom o turizmu, novim strateškim okvirom, s cijelim novim modelom upravljanja u kojem razvijamo cjelogodišnji turizam i distribuiramo turistički program”, istaknuo je ministar.

Najgore je, smatra, kad je u nekoliko ključnih mjeseci izražena velika masovnost i

kada se cijela infrastruktura napreže, pa tako i dostupnost radne snage. Treba raditi na tome, istaknuo je, da se od turizma živi cijele godine i da glavni dio sezone traje barem od šest do osam mjeseci.

“Vi danas imate popunjeno milijun i 100 tisuća kreveta, a malo manje od milijun je još praznih i to je tema kojom se mi ozbiljno bavimo“, poručio je, dodavši da se mora zaustaviti politika neprekidnog rasta.

„Novim pravilnicima omogućit će se destinacijama da donesu svoje pravilnike o broju apartmana“, kazao je.

“Želimo da i za deset godina budemo destinacija koja će jednako dobro živjeti od

turizma, kao što živimo danas. Danas se moramo baviti upravljanjem, a ne više rastom”, zaključio je Tonči Glavina.

Ministar je poručio da će se turistima prepustiti odluku o tome jesmo li preskupa destinacija, a on bi želio upozoriti na omjer cijene i kvalitete.

“Danas informacija putuje jako brzo. Dobra informacija, dobra slika se relativno lako plasira u javnost, ali ona negativna još lakše”, kazao je i dodao da s cijenama moramo biti jako oprezni.

“Želimo biti premium destinacija, a ne destinacija masovnog turizma, ali moramo ispratiti odnos cijene i kvalitete”, rekao je.

U svim tim županijama pojedinačno se minusi dolazaka kreću od oko 3 do oko 6 posto, što primjerice za Istarsku županiju znači da ju je posjetilo oko 43 tisuće turista manje u srpnju ove godine nego u lanjskom, za Primorsko-goransku (Kvarner) to je njih oko 36 tisuća manje, za Splitsko-dalmatinsku oko 26 tisuća manje, Zadarsku oko 20 tisuća manje itd.

Dubrovačko-neretvanska županija jedina je u srpnju imala porast dolazaka turista, od blagih 0,6 posto, odnosno bilo ih je oko 2.600 više nego u srpnju 2023.

U toj je županiji, uz još Istarsku i Splitsko-dalmatinsku, u srpnju 2024. bilo i ne-

Grad Zagreb se u kon�nentalnom dijelu zemlje is�če s ukupnim turis�čkim dolascima i noćenjima tek nešto manjim od ukupnog prometa u svim ostalim kon�nentalnim županijama, kao i �me što je među svim županijama u srpnju među rijetkima s poras�ma dolazaka turista za 1,3 posto ili za njih oko 15,5 �suća više. No, noćenja je u

Od ostalih kon�nentalnih županija u pet je došlo manje, a u osam više turista u srpnju, ali su kao i jadranske ukupno u minusu, od 1,1 posto, odnosno posje�lo ih je ukupno oko dvije �suće turista manje nego u srpnju prošle godine.

što malo više noćenja nego u srpnju 2023., za 0,1 pa do 1,5 posto više, dok je u ostalim jadranskim županijama noćenja bilo od oko 1 do oko 3

posto manje.

Ukupno je na Jadranu u srpnju bilo oko 0,5 posto manje noćenja, što je za oko 163 tisuće manje.

Prosvjedi protiv turizma svuda po

Europi osim u Hrvatskoj. Zašto?

U Hrvatskoj se 60 posto od ukupnog broja kreveta nalazi u apartmanima privatnih iznajmljivača, ostalo su hoteli, u drugim zemljama je obrnuto

Ovog ljeta se diljem Europe prosvjeduje protiv turizma. Konkretnije, protiv masovnog turizma u gradovima. Venecijom, Barcelonom, Atenom i Amsterdamom odzvanja zajednička poruka: “Turisti, idite kući!”

Zahtjev je jednostavan, ali su problemi koje turizam uzrokuje u gradovima kompleksni. Pucanje lokalne infrastrukture, zagađenje, gužve, manjak vode u ljetnim mjesecima, remećenje svakodnevnog života lokalnog stanovništva, rast cijena nekretnine i nepriuštivost stanovanja u centrima gradova. Turistički gradovi u Hrvatskoj dijele te probleme. Poznato je da cijene u trgo-

vinama rastu u ljetnim mjesecima, da se smanjuje broj stambenih jedinica zbog toga što se stanovi pretvaraju u apartmane i lokalna infrastruktura se napreže do točke pucanja.

Pa ipak masovnih prosvjeda u Hrvatskoj nema, izuzev nekoliko ograničenih inicijativa. Zapravo bi Hrvatska trebala biti predvodnik u antiturističkim prosvjedima, jer prema istraživanjima ima veći problem s turističkom prezasićenosti od drugih država.

Osim ograničenih akcija, kao što je građanska inicijativa Stanari zajedno iz Splita,

koja se zalaže za deapartmanizaciju stambenih zgrada, prosvjeda protiv masovnog turizma u Hrvatskoj nema. Hrvatska prema Indeksu razvijenosti putovanja i turizma Svjetske banke ima lošiju ocjenu u kategorijama socioekonomskog utjecaja i održivosti turizma od Španjolske, Grčke i Italije. Speci�ičnost Hrvatske koja sprječava razvijanje kritične mase za prosvjede protiv masovnog turizma je struktura smještaja. Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj se 60 posto od ukupnog broja kreveta nalazi u apartmanima i sličnim objektima.

Turis� na hrvatskoj obali Jadrana

Prosvjedi u Barceloni

Zagreb je dobro posjećen

Split je i dalje prepun turista iz cijelog svijeta

Sunce i more - čini se da ubuduće turis�ma uz cijenu treba ponudi� odgovarajuću kvalitetu

BLAGDAN MNOŠTVO VJERNIKA U SVETIŠTIMA

Deseci tisuća hodočasnika i velike procesije za proslavu Velike Gospe

Tijekom cjelodnevnih blagdanskih svečanosti u Sinju je boravilo oko 100 tisuća vjernika

Blagdanska procesija u povodu svetkovine Velike Gospe održana je u četvrtak prijepodne ispred crkve Gospe sinjske, a sliku Čudotvorne Gospe u procesiji nosili su naizmjenice sinjski alkari, bogoslovi, časne sestre, predstavnici braniteljskih udruga i medicinske sestre.

Procesiju je predvodio nadbiskup splitsko-makarski Zdenko Križić koji je predvodio i misno slavlje po završetku procesije.

Nadbiskup je u propovijedi kritizirao one koji se zalažu za ubojstvo djece u majčinoj utrobi te podržao one koji se zalažu za život, pozvavši na molitvu za ozdravljenje “palog svijeta.”

Mons. Križić je rekao kako bi “za zagovornike ubojstva djece prije rođenja sve to trebalo biti besplatno da bude lakše izvedivo i da bi to mogao činiti što veći broj žena, a o pravima začetog djeteta kao da ne treba uopće govoriti.”

Ovogodišnja proslava Velike Gospe u Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske održana je pod geslom “Marijo, Majko Crkve, moli za nas!” Brojni su hodočasnici, neki hodajući i tijekom cijele noći, pristigli su Sinj.

Prema procjenama policije, u procesiji je sudjelovalo oko 50.000 vjernika, a među sudionicima su bili ministar

turizma Tonči Glavina i ministar demogra�ije Ivan Šipić. Tijekom cjelodnevnih blagdanskih svečanosti u Sinju, kako je rekla policija, boravilo je oko 100 tisuća vjernika, bilo je deset misa koje su se služile od rane zore do večernjih sati.

Krećući se sinjskim ulicama, sudionici procesije pjevali su pjesme u slavu Čudotvorne Gospe Sinjske, što je povremeno prekidano porukama s razglasa u kojima su se čitali dijelovi Evanđelja te izgovarale poruke među ostalim i da je “u svijetu sve više oružja, a sve manje dje-

ce” i da nam je “domovina opustjela”.

Velike proslave s hodočasnicima i procesijama održane su i u Mariji Bistrici, Aljmašu, na Trsatu kod Rijeke gdje je bio prisutan i državni vrh predvođen premijerom Andrejem Plenkovićem.

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša rekao je pak u četvrtak na misi u Mariji Bistrici kako su pitanje smrti i spola teme koje zaokupljaju modernog pojedinca ocijenivši kako su teorije, koje pod krilaticom jednakosti brišu sve razlike, samo drugo lice bijega od Boga.

‘Fidelissima advocata Croatiae’

Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan u Hrvatskoj, slavi se 15. kolovoza, kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. Na blagdan

Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene

Gospin pralik posebno štuju hrvatski branitelji

Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “�idelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata). Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stolje-

ća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina. Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine. Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj.

Thompson bacio publiku u trans, uglas s njim pjevalo

HOS je naš simbol, ako ga imate potrebu nositi, neka to bude znak domoljublja i zahvalnosti, nosite ga s ponosom. I ne bojte se nikoga, rekao je Thompson

Hrvatski glazbenik Marko Perković Thompson održao je u petak, 16. kolovoza, spektakularni koncert na stadionu Hrvatski vitezovi u Dugopolju, kod Splita. Pred tisućama euforičnih obožavatelja izveo je svoje najveće hitove. “Sine moj”, “Sude mi”, “Geni kameni”, “Prijatelji”, “Neću izdat ja”, “E, moj narode”, samo su neki naslovi iz bogate diskogra�ije izvođača pjesama domoljubne tematike. Jedna od njih bila je i “Ako ne znaš šta je bilo”, najnoviji Thomposonov hit koji je u nekoliko tjedana skupio milijune pregleda na platformi YouTube.

Uoči koncerta na prilazima Dugopolju bile su velike gužve i kolone, prodano je 40.000 karata. “Dobra večer, dragi prijatelji. Koja prelijepa slika. U Imotskom, pa sad u Dugopolju. Nemam riječi. Teško mi je pronaći riječi kojim bih opisao osjećaje. Napravimo ovu večer nezaboravnom”, kazao je na početku koncerta Thompson, čiji su obožavatelji u više navrata napravili pravu bakljadu na stadionu.

Prije pjesme “Čavoglave” spomenuo je obilježja HOS-a. “Vidim vas u majicama transparentima obilježjima iz Domovinskog rata gotovo svih postrojbi koji su sudjelovali u oslobađanju naše zemlje i to je lipo vidjeti. Sve su to naši simboli i nemojte dopustiti da ih dijelimo. HOS je naš simbol, ako ga imate potrebu nositi, neka to bude znak domoljublja i zahvalnosti, nosite ga s

40.000 ljudi

ponosom. I ne bojte se nikoga jer oni su naša pobjeda i naša istina kao i ‘Bojna Čavoglave’ koju ćemo otpjevati”, rekao je.

Uz pjesme koje slave domoljublje, vjeru i hrvatsku povijest, ova večer je bila posebna za sve prisutne, a posebno za one koji su prvi put doživjeli energiju Thompsonovih hitova uživo.

“Okrenimo ruke prema Bogu, prema Kristu, našoj Majci gore i svim svecima i zapjevajmo: ‘Neću izdat ja‘”, pozvao je Thompson, nakon čega su sve ruke bile u zra-

ku. Stadion je inače dva i pol sata prije početka koncerta već bio ispunjen Thompsonovim fanovima.

Podsjetimo, ranije ovog mjeseca Thompson je održao dva koncerta u Imotskom. Prvi je bio 6. kolovoza na stadionu Gospin dolac u sklopu događaja “Imotski ne zaboravi”, gdje su uz Thompsona nastupili Mate Bulić i Dražen Zečić. Drugi koncert, 8. kolovoza, bio je Thompsonov samostalni nastup, prvi nakon dvogodišnje pauze zbog obiteljskih razloga.

Mnogi su uživali u ovoj nezaboravnoj večeri

Neke od brojnih obožavateljica

Procesija u Sinju u kojoj je sudjelovalo 50 �suća ljudi

Veliki koncert Marka Perkovića Thompsona na stadionu u Dugopolju

‘Tvojom molbom nek' se vrati Božji mir na cijeli svijet!’

Nakon sv. mise članovi zajednice okupili su se na druženju u dvorani Centra te su uživali u tradicionalnom, bogatom blagdanskom ručku

Pripremila: Suzana FANTOV

Blagdan Velike Gospe vjernici Hrvatskog katoličkog centra sv. Leopolda Bogdana Mandića u Sunshineu proslavili su u nedjelju 18. kolovoza. Bio je ovo događaj ispunjen duhovnom radošću i zajedništvom, posvećen Uznesenju Blažene Djevice Marije, koji je okupio brojne vjernike i članove zajednice.

Slavlje je započelo svečanom procesijom koja je krenula uokolo samog Centra prema crkvi. Tijekom procesije sudionici slavlja nosili su kip Blažene Djevice Marije na nosilima urešenim cvijećem, dok su se na vjetru ponosno vijorile hrvatske zastave i crkveni barjak. Pjesma i molitve koje su pratili procesiju uveličali su ulazak u crkvu u kojoj je misno slavlje predslavio hrvatski misionar don Gabrijel Jukić, koji je nešto više od dva mjeseca na zamjeni u HKC-u "Sunshine".

U svojoj propovijedi don Jukić je istaknuo duboko značenje Velike Gospe za katolike, te nas je podsjetio na važnost ljubavi, nade i zajed-

ništva u našem svakodnevnom životu. Nakon sv. mise članovi zajednice okupili su se na druženju u dvorani Centra te su uživali u bogatom blagdanskom ručku koji se tu na Veliku Gospu tradicionalno priređuje svake godine.

Don Jukić vraća se u svoju misiju u Adei u Sjevernoj Ugandi, stoga mu župljani - kao i brojni vjernici ostalih župa koje je posjetio - žele zahvaliti na njegovim produhovljenim riječima i srdačnim susretima, te izražavaju želju da ga na njegovom putu prati obilje Božjeg blagoslova.

Sin Andronica Lukšića ulazi u politiku u Čileu

On je skloniji desnici, dok je sadašnji predsjednik Čilea Gabriel Borić, također hrvatskih korijena, ljevičar

Maximiliano Lukšić (36), sin čileanskog milijardera hrvatskih korijena Andronica Lukšića Craiga, napustio je mjesto izvršnog direktora televizije Canal 13 kako bi se bavio politikom u toj južnoameričkoj zemlji.

Lukšić se kandidirao za gradonačelnika Huechurabe, grada s 98.700 stanovnika u predgrađu glavnog grada Santiago de Chilea.

“Mnogi su vjerovali da ću ostati u privatnom sektoru jer je moje obrazovanje takvo”, naveo je u priopćenju. “Mogao sam nastaviti tako, ali imao sam želju staviti se u službu ljudi”.

Novinama La Tercera rekao je da su ga na taj korak potaknuli politička polarizacija u Čileu, nezadovoljstvo ljudi političarima i potreba da se uključi.

Na posljednjim izborima 2021. nije glasao za lijevo orijentiranog aktualnog predsjednika Gabriela Borića, hrvatskih i katalonskih korijena, nego za Josea Antonija Kasta. Prije dva mjeseca se preselio iz Vitacure, luksuznog predgrađa Santiaga, u obližnju Huechurabu. Ondje je kandidat koalicije šest strana-

ka od “desnice do centra”. “Ja sam neovisan. Nisam član ni jedne stranke, ali idem ispred koalicije koja me predstavlja u smislu napretka, slobode, sigurnosti i javno-privatnog partnerstva”, rekao je Maximiliano Lukšić. Dodao je da su se čelnici stranaka složili da upravo on bude kandidat za gradonačelnika.

Maximiliano Lukšić je treće od petero djece Andronica Lukšića, najbogatijeg čovjeka Čilea, zemlje s 19 milijuna stanovnika. U vlasništvu obitelji nalaze se rudnici bakra, banka, televizija Canal 13, a također i 84-postotni udio u hotelima Plava Laguna u Hrvatskoj.

Maximiliano Lukšić se školovao u Sjedinjenim Državama i Švicarskoj gdje je stekao MBA diplomu iz hotelskog menadžmenta. Radio je zatim u Pekingu, Hong Kongu i Hrvatskoj, gdje je sudjelovao u vođenju hotela u vlasništvu obitelji Lukšić. Godine 2016. vratio se u Čile i radio na televiziji Canal 13 čiji je izvršni direktor postao 2019.

Rekao je da ga je obitelj podržala u odluci da se bavi politikom. Izbori se održavaju 27.listopada. Ako i ne pobijedi na njima, Lukšić će se nastaviti baviti politikom.

“To je moja nova karijera, moj novi život”, naglasio je. “Ne pobijedim li ostat ću raditi za zajednicu jer joj želim doprinijeti”, dodao je.

‘O Majko ljubljena, od sveg svijeta slavljena’

Nakon sv. mise vjernici du se okupili na prigodnom pikniku, druženju uz roštilj, te su uz razgovor uživali u dobroj hrani i ugodnoj atmosferi

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Hrvatski Centar Katolički, službena Fb stranica

Proslava Velike Gospe u Hrvatskom katoličkom centru "Kardinal Stepinac" u Brisbaneu bila je svečan i duhovno ispunjujući događaj, prepun radosti i zajedništva.

Na ovaj veliki blagdan okupili su se brojni članovi hrvatske zajednice, a proslava je obuhvaćala ulaznu procesiju, sv. misu i zajedničko druženje, stvarajući nezaboravan trenutak za sve prisutne.

Proslava je započela svečanom procesijom prema crkvi. Tijekom procesije nosio se kip Blažene Djevice Marije, a sve je bilo obavijeno molitvama i pjesmama, što je dodatno obogatilo duhovno iskustvo ovog posebnog dana.

Središnji dio proslave bila je sveta misa koju je predvodio fra Božo Saraf. Fra Božo trenutno zamjenjuje voditelja ove hrvatske katoličke misije, fra Davora Dominovića, koji je trenutno na godišnjem odmoru.

Fra Božo je u svojoj propovijedi naglasio važnost i značenje Velike Gospe za svakog katolika, kao i važnost zajedništva i vjere u našim životima.

Njegov nadahnjujući govor potaknuo je sve prisutne da prodube svoju duhovnost i obnove se u vjeri.

Nakon sv. mise vjernici su se okupili na prigodnom pikniku, druženju uz roštilj. Ovo opuštajuće i veselo okupljanje omogućilo je svima da se upuste u razgovor i razmjenu iskustava, te uživaju u dobroj hrani i ugodnoj atmosferi.

Članovi grupa društvene potpore koje djeluju u sklopu AHDU-a

Čestitka Hrvatskom vjesniku povodom 41. obljetnice djelovanja

Vaš trud, predanost i profesionalnost nisu samo oblikovali kvalitetu medijskog sadržaja, već su i obogatili našu zajednicu informacijama koje su od iznimne važnosti za svakodnevni život, stoji u čestitci AHDU-a

Prvi broj Hrvatskog vjesnika izišao je u Melbourneu 16. kolovoza 1983. godine. Povodom te velike obljetnice djelovanja pristigle su nam krasne fotogra�ije i čestitka na kojoj srdačno zahvaljujemo članovima grupa društene potpore koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga (AHDU-a) i vjernim čitateljima.

“S velikim zadovoljstvom i poštovanjem želimo vam uputiti srdačne čestitke povodom 41. obljetnice djelovanja vaših novina. Vaš trud, predanost i profesionalnost nisu samo oblikovali kvalitetu medijskog sadržaja, već su i obogatili našu zajednicu informacijama koje su od iznimne važnosti za svakodnevni život.

Čestitamo vam na uspješnom putovanju i izvrsnom radu. Neka ova obljetnica bude prilika za slavlje svih postignuća i prilika za nove uspjehe u budućnosti. Želimo vam mnogo sreće, uspjeha i inspiracije u nastavku vašeg iznimnog rada.

Hvala vam što ste stalni izvor informacija i inspiracije, te što doprinosite razvoju naše zajednice”, stoji u čestitci AHDU-a.

Mala arhiva objavljenih tekstova o radu Australsko-hrvatskih društvenih usluga

Mogu li mediji pobijediti narod?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Uvod u kampanju za predsjedničke izbore, koji bi se trebali održati za otprilike četiri mjeseca, još je jedna prilika da se ljudi u Hrvatskoj zapitaju za koga rade mediji u Hrvatskoj, kakve ideje promiču i kakvu Hrvatsku pokušavaju stvoriti. Iz toga se, naravno, nameću druga pitanja, prije svega ona vezana uz vlasništvo nad medijima u Republici Hrvatskoj. Povoda za ovakva pitanja ni inače, nažalost, ne manjka, ali ovoga puta je izravan povod njihov odnos prema osobama koje su najavile kandidaturu na predsjedničkim izborima. Prije svega prema dr. Tomislavu Jonjiću, odvjetniku i publicistu iz Zagreba.

Jonjić je još u svibnju, bez ikakvih kalkulacija i iščekivanja tko će mu sve biti konkurenti, tko će ga eventualno poduprijeti, a tko neće, objavio svoju kandidaturu i pri tome poručio: „Pa da vidimo, kako stvari stoje… Unaprijed hvala svima na potpori, a hvala i onima koji će me kritizirati, napadati i klevetati, jer i oni su razlog za tu kandidaturu. Tko se vrabaca boji, taj ne sije proso. Želim pokazati da pravaški duh nije mrtav ni u 21. stoljeću i da nas još ima. Vrijedi se boriti za novu Hrvatsku!”

Mjesec i pol nakon toga objavljena je u medijima prva anketa kojom je istraženo koliku potporu uživaju predsjednički kandidati, ali među imenima između kojih su se anketirani građani mogli odlučivati nije bilo Tomislava Jonjića. Prema tom istraživanju, koje je objavila RTL televizija, najveću potporu uživa Zoran Milanović (35,9 posto), a za njim slijede Davor Ivo Stier, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin, Ivan Penava, Božo Petrov i Mislav Kolakušić. Od svih imena koja su ponuđena u toj anketi, u tom trenutku kandidaturu su bili naja-

„Hoće nam ponovno staviti brnjicu na usta i okove na ruke. No, hrvatski birači nisu bili ovce ni u Khuenovo niti u Aleksandrovo doba, pa ne će biti ni sada”, poručio je Tomislav Jonjić

vili samo Milanović, Selak Raspudić i Kolakušić, a ostali su dodani jer se o njima nešto šuškalo u medijima ili su autori istraživanja mislili da bi se mogli kandidirati. Ili su ih, možda na nečiji nagovor, htjeli potaknuti da se kandidiraju. Mjesec dana nakon toga svoju anketu objavila je Nova TV, a „pobjednik” je opet bio Zoran Milanović kojega bi poduprlo 32 posto ispitanika, a za njim slijede Dragan Primorac (28 posto), Marija Selak Raspudić (20 posto) i Ivana Kekin (9 posto).

Jonjić, koji je javno najavio kandidaturu, opet je izostavljen! „Mene nema, a ja to doživljavam kao potvrdu ispravnosti svoga puta”, poručio je Jonjić u objavi na Facebooku te dodao: „Vjerujem da isto misli i dobar dio biračkoga tijela. Na hrvatske je birače ban Khuen svojedobno htio utjecati batinama, Karađorđevićima je bila milija volovska žila i žandarski kundak, u doba komunističke Jugoslavije nismo mogli birati čak ni prividno. Sada nas, umjesto batinama, volovskim žilama, kundacima i robijaškim okovima, hoće ušutkati ignoriranjem i programiranjem javnoga mnijenja. Hoće nas ušutkati zabranama i blokadama na Facebooku koje nije doživio ni jedan kandidat! Hoće nam ponovno staviti brnjicu na usta i okove na ruke. No, hrvatski birači nisu bili ovce ni u Khuenovo niti u Aleksandrovo doba, pa ne će biti ni sada.” Kakvu potporu Jonjić uživa, može li probiti medijsku blokadu, koju snažno podupire i društvena mreža Facebook, uklanjajući njegove objave, teško je reći. Ali čini se da nije zanemariva, o čemu svjedoči online anketa magazina Nacional, koja nije reprezentativna, ali daje neki uvid, a po kojoj Jonjić uživa podršku 31 posto birača. Hoće li se pokazati da je Jonjić u stanju pobijediti i Milanovića i medije?

Mrzovoljan ton kojim je premijer Andrej Plenković odgovarao na novinarska pitanja na Trsatu za Veliku Gospu nije bio takav samo zbog njegove zlovolje jer su ga novinari opsjedali i na njegovu inače superkratkom godišnjem odmoru. Novinari su se obreli na Trsatu jer su tražili "živu" izjavu premijera, vezanu uz tragediju petorice moreplovaca Jadrolinije, od kojih su trojica baš tragično završila svoje živote. Bilo je prošlo već nekoliko dana pa su premijera de facto primorali da se uključi i to mu nije dobro sjelo.

"Pa što, nisam se pojavio ni kada je u Daruvaru ubijeno šest osoba", kontrirao je Plenković neempatičnom rečenicom kakvu si prije ne bi dozvolio. Novinari su smatrali da ni Plenković ni ministar Oleg Butković ne pokazuju dovoljno empatije prema zaposlenicima Jadrolinije koje je zgnječila pala rampa 55 godina starog trajekta "Lastovo",

Voda je sve. Zato su ljudi u mnogim južnim naseljima dične nam domovine s velikom radošću dočekali vijest da je na Marsu nađena voda, pa će valjda stići i do njih, makar u cisternama.

A vode su bili željni, i dobili ju, vjernici koji su u prošlom tjednu, tisuće i desetci tisuća njih, došli u marijanska svetišta od Aljmaša do Sinja, mnogi i pješke. Eto to je vjera i ufanje u Veliku Majku kojoj povjeravaju svoje tuge i jade, u nadi da će ih zagovorom spasiti barem od većih, tragičnih patnja, a s manjima se i sami mogu nositi. Nego, čak i na moje iznenađenje, taj toplinski val, odnosno val topline prema Gospi tako snažan i ukorijenjen u hrvatskom narodu, izazvao je neobičan bijes stanovitih medijskih djelatnika i mnoge od njih vratio u sretno doba boljševizma i humanizma općenito. Gnjevu je bio povod intervju zagrebačkoga nadbiskupa Dražena. Intervju je pakosno analizirao poslenik T. u dnevnim novinama, a sve pod dramatičnim naslovom „Klerikalna kontrarevolucija Dražena Kutleše“. Opa! Ma smrznuo sam se. Već sam vidio kako Kutlešu voze u Lepoglavu, ne prati ga Manolić, netko drugi valjda. Čitam onda tu poslenikovu „provjeru činjenica“ i pokušavam otkriti kontrarevolucionarne namjere, odnosno prvo se pitam o kojoj je revoluciji riječ, da bismo znali kontra čega je kontrarevolucija. Nikako se ne mogu dosjetiti. „Dovraga“, velim ja, „taj je T. postao otrovan, valjda zbog vrućine”. Da se zaustavio samo na Draženu, hajde de, Kutleša je živ i zdrav, pa se može sam braniti. Ako se uopće treba braniti.

Ali je taj novinar T. u svom trkeljanju prevršio mjeru onoga trenutka kada je u

a Plenković nije krio da ga novinari jako nerviraju. Tako je stvoren mučan dojam i svakako će obilježiti početak trećeg Vladina mandata, jer on sada, na kraju ljetnih godišnjih odmora ustvari i počinje. Prvo je prije mjesec dana uslijedio lagani nokdaun javnosti, kada je objavljeno interno pismo koje je ministar �inancija Marko Primorac poslao svojim kolegama ministrima u Vladi. U pismu je stajalo da je potrebno uštedjeti oko 1,6 milijardi eura, što je 5 posto proračuna, te da svi moraju provesti tzv. linearno kresanje. Pismo se pojavilo u javnosti, naravno, zato što ga je novinarima propustio izgledno neki od uzbuđenih ministara, pa je izbila aferica, ali iz koje je Primorac nešto i naučio, da ne može svima jednako kresati, a naročito to ne može raditi MORH-u koji stoji u redu za nabavu modernog naoružanja, koje si Hrvatska nije mogla priuštiti 20 godina i ne smije ispasti iz tog reda.

Nakon toga došla je tragedija s Jadrolinijom, koja je puno jače odjeknula i ima dale-

Ministarstva stežu remen, a turistička sezona kaže da taj sektor posustaje. Padaju industrijska proizvodnja i izvoz, a struja i plin će jako poskupjeti. I još nam je premijer mrzovoljan

ko razorniji učinak na Vladu. S tragedijom su isplivali Jadrolinijini kosturi iz ormara, kao i neumoljiva statistika koja pokazuje sve nedostatke njezine zastarjele putničke �lote. Ukratko, nacionalni brodar ima previše prastarih 50-godišnjaka u svojoj tzv. brzoj trajektnoj �loti koju se ne obnavlja, nego u najboljem slučaju krpa nabavom i po 30 godina starih trajekata. Jadrolinija nabavlja i nove brodove, kada su u pitanju katamarani, jer je to očito onaj pro�itni dio njezina posla u kojem su izloženi konkurenciji drugih prijevoznika. Kad su u pitanju trajekti, zaostatak u obnovi �lote gotovo je tragičan što se starosti tiče, a doslovno tragičan kad se sjetimo "Lastova". Iz hrvatskih brodogradilišta zadnji trajekt izašao je prije osam godina, sagrađen u kraljevičkom Dalmontu, ali za potrebe Rapske plovidbe. Jadrolinija je iz domaćih brodogradilišta zadnji put naručila četiri nova trajekta još početkom 2013., koji su s puno muke, a kažu i nekih projektnih pogrešaka, završeni u Uljaniku i 3. maju. Plenković je, kao i obično kada izbije neka afera, odmah u startu pokrio i Butkovića i prvog čovjeka Jadrolinije Davida Soptu, a pitanja odgovornosti ostavlja se za nakon objave rezultata istraga. Bilo bi iznenađenje kada bi ta istraga brzo završila jer obično ovakve u Hrvatskoj znaju potrajati i godinama. (Večernji list)

Zastrašujući napad na Kutlešu

maniri Jakova Blaževića dohvatio ni manje ni više nego Stepinca. Daklem, u ovih zadnjih trideset i pet godina ili i više, proučeno je sve što se proučiti moglo u svezi s Alojzijem, napisane knjige, svjedočanstva, pa se korak po korak ono početno „zločinac“ pretvorilo u upitno „svetac ili zločinac“, sve dok papa Ivan Pavao II. nije presjekao dvojbe i potvore, te u Mariji Bistrici podignuo Stepinca na oltar, blaženoga Alojzija.

U marijanskom svetištu, znači, i hrvatski se narod silno uzradovao. A eto sada novinar T. spominje upravo Mariju Bistricu i Stepinčev govor u njoj godine Gospodnje 1944. Kada je Alojzije rekao o komunizmu što je reći trebalo. Eh, to je neukom novinaru T. jako zanimljivo, pa kako 1944. protiv komunizma, dok „u zemlji vlada zločinački ustaški režim koji se ogriješio o sve zapovjedi Božje“. Tu novinar zastaje, jer zna da je Alojzije prije te 1944. i te kako grmio protiv svih zala koje je vidio i osjetio, protiv rasizma itd., ne navodi novinar Stepinčeve riječi koje se nitko u Europi u tom trenutku ne bi usudio reći, tek nastavlja da Stepinac nije ništa napravio. Nego je bio i ostao mračan i mutan, ograničen, pa „ne može biti dio identiteta bilo koje osobe koja slobodno koristi um“.

Velim, tako zastrašujući napad na osobu

Iz koje ispostave Ozne je izmilio novinar T., doista se ne mogu dosjetiti, ali tekst koji nam godine Gospodnje 2024. podastire, prepisan je iz optužnice iz 1946.

i djelovanje (da i djelovanje, a ne samo govorenje, vidi Marka Danona) nadbiskupa Stepinca, nije zabilježen u zadnjih trideset i pet godina. Iz koje ispostave Ozne je izmilio novinar T., doista se ne mogu dosjetiti, ali tekst koji nam godine Gospodnje 2024. podastire, prepisan je iz optužnice iz 1946., ako se ne varam. Znači, plagijat. Nego, vratimo se u tu 1944. kada je „usred NDH“ Alojzije propovijedao protiv komunizma. Oksimoronski? Je li taj komunizam i jesu li njegove metode bile tako daleko od Zagreba ili Marije Bistrice? Nisu. Za ilustraciju: istoga dana kada je T. objavio svoju �ilipiku, u istim (?) dnevnim novinama (ne mogu se zakleti, čitam sve), pojavljuje se članak pod naslovom „Mitovi o Goranima“. Mladi povjesničar Wollfy Krašić (Krašić!) rodom iz Mrkoplja dokazuje da su od 206 u ratu ubijenih ljudi u Mrkoplju i okolo njega gotovo sve njih pobili – komunisti. Zajedno sa svećenikom kapelanom Stjepanom Horžićem, uhićenim 1944. smaknutim godinu potom. Pa što je tu čudno? Pobili ih „usred NDH“, na čuđenje novinara T. koji samo znade da je to bio „teritorij NDH“. I, na kraju krajeva, sve se to dogodilo 1944. godine, za koju se hvata T. Je li Stepinac znao za taj „slučaj“? Ako i nije, znao je za mnoge druge na „teritoriju NDH“, a sigurno je znao tko je pobio njegove Krašićane 1943. Da. Pa kada je zbrojio dva i dva, a znajući za sve ljepote komunizma od Rusije nadalje, za teoriju i praksu, čemu začudnost nad njegovim govorom u Mariji Bistrici 1944., kada je predosjetio da će jedan totalitarni režim koji nije podržavao , biti zamijenjen drugim, nadolazećim, za hrvatski narod kobnim, i da se taj drugi već realizira na mnogim „područjima NDH“. (Uzgred, kada je bila riječ o Goranima: najveći pjesnik među njima također je ubijen. Nisu partizani, ali oni su ga ostavili samoga u nekoj pustoši, gdje su ga zaklali četnici, a ti su isti četnici, preodjeveni u partizane i u sklopu jugovojske divljali po Hrvatskoj, Sloveniji i drugdje 1945., i nadalje, osobito devedesetih. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

Piše: Davor Ivanković

POBOŽNOST POSEBNI MARIJANSKI BLAGDAN, BLAŽENA DJEVICA MARIJA

Marija se kao kraljica saginje nad ljudsku bijedu i pritječe joj u pomoć

Zagrebački nadbiskup

Antun Bauer okrunio je 1935. u Mariji Bistrici čudotvorni kip Marijin i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Majku Božju kraljicom Hrvata

U nizu velikih i vjernicima dragih marijanskih blagdana, 22. kolovoza slavimo Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu. Blagdan je uveo papa Pio XII. 1954. kao krunu proslave Marijanske godine i kao posljedicu nastojanja i prijedloga brojnih marioloških kongresa.

Po svome uznesenju Marija je postala i kraljica neba i zemlje, a nauk o njezinom dostojanstvu kraljice izložio je Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam. Naslov "kraljice" posljedica je vjerničkog razmišljanja te posebno pučke pobožnosti.

Marija je za pobožni puk ne samo "kraljica", već i "gospodarica", "vojvotkinja", pa čak i "carica", a u našem starom, prelijepom nazivu i "cesarica". Marija se kao Majka i službenica Gospodinova pokazala dostojnom takve časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina bogomajčinstva. Ako liturgija kaže "da Bogu služiti znači kraljevati", onda je Marija kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica.

Zanimljivo je da je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči i lijepa, u srednjem vijeku nastala, molitva "Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa"! Marija se kao kra-

Sluga Božji Josip Stadler, hrvatski svećenik, teolog i �ilozof, vrhbosanski nadbiskup, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, rođen je 24. siječnja 1843. u Slavonskom Brodu, u skromnoj obrtničkoj obitelji Đure i Marije, rođene Balošić.

U jedanaestoj godini ostao je bez oca i majke pa je brigu za njega preuzela obitelj Oršić. Školovanje je započeo u rodnom gradu, a nastavio u Požegi i Zagrebu, gdje je polazio gimnaziju. Filozo�iju i teologiju studirao je i doktorirao na papinskom sveučilištu Gregoriani u Rimu. Za svećenika je zaređen 1868. u Rimu. Od 1870. bio je nadstojnik u Nadbiskupijskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu, a od 1874. profesor na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Papa Leon XIII. imenovao ga je 1881. prvim vrhbosanskim (sarajevskim) nadbiskupom.

Apostolskim žarom nadbiskup Stadler u Bosni je razvio vrlo živu djelatnost na vjerskom, prosvjetnom, kulturnom

ljica saginje nad našu ljudsku bijedu i pritječe joj u pomoć. Hrvati su uvijek bili veliki štovatelji Blažene Djevice Marije i njoj su se uvijek obraćali u teškim vremenima i molili za pomoć. Zvali su je tijekom povijesti "�idelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvatske) i "kraljica Hrvata". Spjevali su joj brojne pjesme koje se i danas rado pjevaju. Već kod prvih hrvatskih knezova i kraljeva isticalo se izvanredno poštovanje prema Presvetoj Bogorodici.

U selu Biskupija kod Knina pronađen je Pralik Gospe Velikoga Zavjeta iz oko 1050. Kasnije su štovanje podržavali i širili osobitom revnošću pavlini,

franjevci, dominikanci i isusovci. Uz pavline je vezan razvoj Marijinih svetišta u Remetama i Mariji Bistrici. Franjevci su podigli svetišta na Trsatu, u Sinju i Iloku. Dominikanci su posredno ili neposredno uveli u hrvatske obitelji moljenje svete krunice. Isusovci su odgojili mnoge mladiće i djevojke pomoću Marijinih kongregacija.

Zagrebački nadbiskup Antun Bauer okrunio je 1935. u Mariji Bistrici čudotvorni kip Marijin i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Majku Božju kraljicom Hrvata. Blaženoj Djevici Mariji Kraljici posvećene su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva.

Družbu sestara služavki Malog Isusa, radi skrbi za siromašnu i napuštenu djecu, za starije osobe i siromahe. Časnim sestrama iz Družbe Kćeri Božje ljubavi darovao je posjed „Betanija“ u predgrađu Sarajeva, a one su pomagale siromasima i predavale u školi. „Otac sirotinje“, osnovao je sirotišta „Betlehem“ i „Egipat“ za djecu te starački dom. Bio je iskreno pobožan i rado je molio. Posebno je štovao Srce

Sluga Božji Josip Stadler

i nacionalnom polju. Pokrenuo je službeni nadbiskupijski list Srce Isusovo (od 1893. Vrhbosna), osnovao tiskaru, dječačko sjemenište i gimnaziju u Travniku (1882.), bogoslovno sjemenište u Sarajevu (1893.) s crkvom svetih Ćirila i Metoda, kaptol i nadbiskupski dvor te dao podignuti sarajevsku katedralu Srca Isusovog (188489.). Dao je sagraditi mnogo crkava i samostana. Utemeljio je u Sarajevu 24. listopada 1890.

Veličanstvena beati�ikacija održana je 28. rujna 2013. u pulskoj Areni

Spomendan hrvatskog mučenika i blaženika Miroslava Bulešića slavimo 24. kolovoza. Rođen je 13. svibnja 1920. u Čabrunićima kod Svetvinčenta u Istri kao sin Mihe i Lucije rođene Butković. Osnovnu školu polazio je u Juršićima, a potom se školovao u sjemeništima u Gorici i Kopru. Studirao je od 1939. do 1943. �ilozo�iju i teologiju u Rimu na sveučilištu Gregoriani, a za njegovo školovanje zauzeo se blaženi Alojzije Stepinac. Za svećenika je zaređen 11. III. 1943. u župnoj crkvi u Svetvinčentu. Bio je upravitelj župe u Baderni do 1945. To su bila teška ratna vremena kada su Istrom harale tri vojske - partizanska, fašistička i njemačka.

Osobitu pozornost velečasni Miroslav posvetio je odgoju djece i mladih. Pomagao je svima koji su bili u potrebi: «Između žalosnog, tužnog, krvlju natopljenog naroda, mi moramo biti dobri Samaritanci, koji tješimo, liječimo, pridižemo, zavijamo svaku ranu… Ja sam katolički svećenik i podijelit ću svete sakramente svima koji to traže - i Hrvatu i Nijemcu i Talijanu.“ Prijetili su mu s raznih strana pa je u svojem dnevniku zapisao: “Moj život Ti sasvim darujem za svoje stado… Želim umrijeti za slavu Božju i spasenje duše svoje i duša svojih vjernika.” U jesen 1945. imenovan je župnikom u Kanfanaru. Predavao je vjeronauk u školi, okupljao mladež, obnovio crkveno pjevanje, uveo pobožnost Srcu Isusovu i Marijinu, organizirao pučke misije i karitativnu djelatnost. Protivnici vjere su ga napadali, ali on nije htio ostaviti svoju zemlju i pobjeći u Italiju: ”Ako me ubiju, ubit će me za Boga i vjeru.”

Blaženi Miroslav Bulešić

U jesen 1946. postao je nastavnik i odgojitelj u sjemeništu i gimnaziji u Pazinu. Posvetio se odgoju i obrazovanju sjemeništaraca. Imenovan je tajnikom “Svećeničkog zbora svetog Pavla”, koji je okupljao svećenike Hrvate, zalagao se za slobodu vjere i nesmetano djelovanje Crkve, a pridonio je kao i mnogi drugi svećenici međunarodnom priznanju pripojenja Istre matici Hrvatskoj. U proljeće 1947. komunističke vlasti predstavile su “petogodišnji plan”, kojim su tražili radne akcije nedjeljom, zabranu vjeronauka u školama te udaljavanje Crkve iz javnog života. Miroslav Bulešić se tome odlučno usprotivio, zajedno sa drugim svećenicima iz "Svećeničkog zbora svetog Pavla". U kolovozu 1947. pratio je delegata Svete Stolice monsinjora Jakoba Ukmara, koji je dijelio krizmu na području oko Buzeta. Nakon što komunisti nisu uspjeli spriječiti krizmu u Buzetu 23. kolovoza 1947., došli su sljedećeg dana, 24. kolovoza, pred župnu kuću u obližnjem Lanišću. Mještani Lanišća složno su čuvali crkvu i svećenike u Lanišću, sve dok nije došla milicija. Potom su otišli kući smatrajući da neće biti daljnjih nereda. Kada je župnik Stjepan Cek otvorio vrata župnog dvora komandiru milicije, zlikovci su upali pred očima milicajaca u župni dvor. Pretukli su brutalno monsinjora Ukmara, a velečasnog Bulešića ubili su

ubodima noža u grlo. Krv mučenikova prskala je po zidu župnog ureda i tekla sve do predsoblja. Tadašnji papinski nuncij Joseph Harley izjavio je: ”Vi ste više dobili smrću tog mladog svećenika, nego li ste izgubili, jer ste dobili blaženika i mučenika.” Komunisti nisu dopustili da mučenik bude pokopan u svojoj rodnoj župi u Svetvinčentu, nego u Lanišću. Tek je 1958. njegovo tijelo preneseno na groblje u Svetvinčenat, a 2003. položeno u posebnu kriptu u zidu župne crkve u Svetvinčentu. Veliki istarski biskup Dragutin Nežić (Donja Reka kod Jastrebarskog, 1908. -Pula, 1995.) započeo je 1956. službeni postupak za proglašenje Miroslava Bulešića blaženim, ali su komunističke vlasti to zabranile. U Porečko-pulskoj biskupiji provedeno je službeno istraživanje o životu i mučeničkoj žrtvi Miroslava Bulešića, koje je 2004. predano Kongregaciji u Rim. Na obljetnicu Bulešićeve smrti, 1997., župljani laniške župe postavili su spomen ploču na zgradi doma gdje je mučenik ubijen. Istog dana su postavili i spomen ploču na zidu ispred same crkve, s tekstom: "24. kolovoza 1947., na ovoj posvećenoj zemlji, dok se dijelila Sveta potvrda, branili smo Crkvu i svećenike, svjedočili vjeru svojih otaca, narodni identitet i slobodu". Papa Benedikt XVI. ovlastio je 20. prosinca 2012. Kongregaciju za proglašenje svetih da objavi dekret o proglašenju blaženim velečasnog Miroslava Bulešića. Veličanstvena beati�ikacija održana je 28. rujna 2013. u pulskoj Areni, uz nazočnost mnoštva svećenika i vjernika. Posvećena mu je crkva u Valbandonu kod Fažane i policijska kapelanija Policijske uprave istarske.

Isusovo, kojem je posvetio nadbiskupiju.

Preporoditelj i duhovni obnovitelj Bosne, preminuo je 8. prosinca 1918. u Sarajevu, a pokopan je u sarajevskoj katedrali. Na njegovom grobu molio je 12. travnja 1997. papa Ivan Pavao II., prigodom posjeta Bosni i Hercegovini. U Sarajevu je 20. lipnja 2002. pokrenut postupak za proglašenje sluge Božjeg Josipa Stadlera blaženim i svetim.

Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu slavimo 22. kolovoza

Sluga Božji Josip Stadler

Spomendan je 24. kolovoza

CLIFTON

Nakon misnog slavlja članovi zajednice

nastavili su proslavu u župnoj dvorani, gdje je priređen mali domjenak

Tekst: Suzana FANTOV

Foto: Suzana FANTOV, Helena BULJAN

Hrvatska katolička zajednica sv. Nikole

Tavelića u Clifton Hillu s posebnim je duhovnim ushitom i radošću u četvrtak, 15. kolovoza, proslavila blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije odnosno blagdan Velike Gospe. Ovaj poseban dan okupio je brojne vjernike iz zajednice koji su zajedno sudjelovali u bogatom i svečanom obilježavanju blagdana.

Prije početka same svete mise vjernici su se okupili u crkvi kako bi molili svetu krunicu, u čast i zahvalnost za neizmjernu ljubav i zaštitu koju Blažena Djevica Marija pruža svojim štovateljima. Ova pobožna praksa, koja je započela u 10 sati, stvorila je posebno duhovno ozračje i pripremila prisutne za misno slavlje.

Nakon molitve krunice uslijedila je procesija s kipom Blažene Djevice Marije, koju su s velikim poštovanjem nosili članovi zajednice. Procesija je bila značajan trenutak jer ona simbolizira putovanje vjernika zajedno s Marijom u nebesku slavu.

Sveto misno slavlje predvodio je fra Danijel Nikolić, uz sudjelovanje velečasnog Velimira Maglice. Dirljiva propovijed fra Danijela potaknula je sve prisutne na dublje razmišljanje o značenju blagdana Uznesenja Marije i njenom mjestu u životima kršćana.

"Mi vjerujemo da je nakon Marijine smrti njezino tijelo uzašlo na nebo - ono nema groba - to je naša vjera. Marija nam je veoma bliska po tome što je proživjela veliku tugu, progonstvo… ona nas može razumjeti i zato se mi ljudi toliko Molimo Blaženoj Djevici Mariji i zato postoje tolika svetišta po cijelom svijetu u koja danas hodočašte brojni vjernici. Zato svakodnevno molimo krunice, i dok izgovaramo molitve izgovaramo i Božje riječi, riječi anđela – ‘Zdravo Marijo milosti puna, Gospodin s tobom’ - i svaki put kad se molimo podsjećamo se Marijina života" –istaknuo ke, između ostalog, fra Danijel u propovijedi o ponoznoj službenici koja je prepoznala naklonost Boga, svog Spasitelja, o Mariji koja nam treba biti uzor molitve u kojoj trebamo prepoznati sve ono što Gospodin čini za nas i kroz nas.

Nakon misnog slavlja članovi zajednice nastavili su

‘Zdravo Marijo, milosti puna’

proslavu u župnoj dvorani, gdje je priređen mali domjenak. Ovaj događaj pružio je priliku za zajedničko druženje, razmjenu čestitki i izraza zahvalnosti, te jačanje zajedništva među vjernicima. Atmosfera u dvorani bila je ispunjena radošću i zahvalnošću, a sve prisutne okupila je zajednička vjera i ljubav prema Blaženoj Djevici Mariji.

Proslava blagdana Velike Gospe u Hrvatskoj katoličkoj zajednici sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu još jednom je potvrdila snagu i ulogu zajednice u životima vjernika, te je istaknula važnost očuvanja i prakticiranja katoličke vjere u svakodnevnom životu.

BLAGDAN LIJEPA PROSLAVA U HKC-u SV. NIKOLE TAVELIĆA - ST. JOHNS PARK, SYDNEY

Lijepo je bilo u procesiji vidjeti i veliki broj mladih, posebno djece, a onda i članove AHFG-a "Linđo" koji su u njoj sudjelovali obučeni u svoje bogate narodne nošnje

Pripremila: Suzana FANTOV

Na sam dan svetkovine Velike Gospe, 15. kolovoza, brojni vjernici okupili su se u Hrvatskom katoličkom centru sv. Nikole Tavelića, u St. Johns Parku u Sydneyju, kako bi na najsvečaniji način proslavili ovaj veliki blagdan, prisjećajući se dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu Neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinomIsusom Kristom.

Uz marijanske pjesme krenula je duga povorka u procesiji, ophodnji u kojoj se nosila slika Sinjske Gospe. Lijepo je bilo vidjeti i veliki broj mladih, posebno djece, a onda i članove Australsko-hrvatske folklorne grupe "Linđo" koji su u njoj sudjelovali obučeni u svoje bogate narodne nošnje. Misnim slavljem, pouzdavajući se u Marijin nebeski zagovor, častila se iz zahvalnosti "kraljica Hrvata", koja je i "�idelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Nauk o Marijinu uznesenju na Nebo proglasio je 1. studenoga 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Nakon svečane sv. mise upriličeno je zajedničko druženje u dvorištu Centra, gdje je priređen piknik uz glazbu Mirka Pejića i njegovog sastava, te nastup "Linđovih" folkloraša.

‘Rajska Djevo, kraljice Hrvata, naša Majko, naša zoro zlata’

„Hrvatska zora navijeke živjeti mora” - duh

Uz glazbu i ples slavlje je potrajalo do kasno u noć, posvećenost 'Hrvatske zore' očuvanju hrvatskog nasljeđa ostaje jednako snažno kao i do sada

Tekst: Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije MKT Photography (Anna MIOĆ)

Živahne subotnje večeri 10. kolovoza dvorana u Australsko-hrvatskom domu u Melbourneu, u Footscrayju, odjekivala je bogatom lepezom hrvatske kulture dok je Folklorni ansambl "Hrvatska zora" obilježavao 31. obljetnicu svog djelovanja.

Više od 350 gostiju okupilo se kako bi obilježili ovo značajno postiguće koje svjedoči o trajnoj obvezi ove organizacije da čuva i promiče hrvatsko nasljeđe u Australiji.

Slavlje je počelo u 18:30 sati dirljivim prikazom nacionalnog ponosa. Sve tri dobne skupine "Hrvatske zore", uz pratnju vještih tamburaša, ujedinile su svoje glasove i najprije su izvele i hrvatsku i australsku himnu, pripremivši tako pozornicu za večer koja je lijepo povezala obje kulture i ujedno odala počast hrvatskim korijenima.

Publika je potom imala čast pogledati niz izvrsnih izvedbi koje su pokazale svu raznovrsnost hrvatskog folklora. Pripremna skupina "Hrvatske zore" uz melodijsku potporu tamburaša izvela je „Ličke plesove” - ples koji je utjelovio duh ličke regije. Kvalitetna skupina pokazala je svoje vokalne sposobnosti dirljivom izvedbom „Pjesme iz Slavonije”, koja je oživjela glazbeni duh Slavonije. Na pozornicu su se vratili koreogra�ijom „Ivanje u Pokuplju” koju su izveli zajedno s tamburašima prikazavši tako bogatu tradiciju Pokupskog. Maleni - grupa koju čine najmlađi izvođači - oduševili su sve prisutne svojom živahnom izvedbom skladbe „Mi smo djeca vesela”, uz pratnju tamburaša, čime su dokazali da hrvatska tradicija živi i u idućem naraštaju.

Nakon ukusne večere koja je gostima omogućila uživanje u okusima hrvatska kuhinje,

predsjednica "Hrvatska zore"

Andrijana Dorinko stala je na pozornicu i održala dirljiv govor. Njene riječi odisale su ponosom, ustrajnošću i zahvalnošću dok se prisjećala izazova s kojima se Folklorni ansambl "Hrvatska zora" susretao, posebice u sklopu nedavnih poteškoća vezanih za ponovno dobivanje svog doma. Prisutnim članovima rekla je da - iako su privremeno odvojeni od Centra hrvatske zajednice Sunshine radi poteškoća u komunikaciji - ostaje odlučna u nakani da se izbori da mjesto koje im pripada ostane netaknuto.

Predsjednica jre u govoru istaknula ključnu važnost jedinstva hrvatske zajednice, posebice u svjetlu nedavnih teškoća. Pozvala je sve Hrvate da čvrsto stanu uz svoju vjeru i kulturni identitet priznajući da se njihova ljubav prema hrvatskom nasljeđu često susreće s opozicijom iz različitih izvora. Dorinko je svoje obraćanje završila iskrenom zahvalom brojnim organizacijama i pojedincima koji su podržavali "Hrvatsku zoru" u dobrim i teškim trenucima.

Posebnu zahvalu uputila je NK Melbourne Croatiji, posebice spomenuvši Monicu Cimeru i njen odbor na pružanju privremenog doma za folklornu skupinu. Predsjednik AHD-a "Melbourne" Ante Jurič primio je zahvale za neprekidnu potporu, sponzorstvo i velikodušne ponude za pomoć. St Albans Saints Dinamo FC također je primio zahvale radi značajne potpore tijekom godine. Zahvale su upućene i klubovima Mebourne Knights, Strathmore Split, Gospić Bears, Vukovar & Wednesday Knights, HFS "Zvonimir", FG "Mladi Hrvati" te HKUD "Lado" na ohrabrivanju i potpori koju pružaju folklorašima "Hrvatske zore".

Predsjednica je također naglasila doprinos ključih pojedinaca. Kristian Jovica iz tvrtke Kupa Motors primio je zahvalu radi pružanja skladišnog prostora za tradicionalne nošnje folklorne skupine. Ana Paulus iz tvrtke AP CAKES primila je zahvale na donaciji predivne torte u povodu obilježavanja ove obljetnice. Robert Špoljar dobio je priznanje radi svo-

Rimac Automobili has introduced the Nevera R, an aggressive evolution of the Nevera hypercar. With 2,107 hp, next-generation Rimac All-Wheel Torque Vectoring, and advanced brakes, the Nevera R is designed for cornering while achieving even quicker straight-line performance than its predecessor. Mate Rimac, Founder and CEO of Rimac Group, stated, “We responded with the Nevera R: all the DNA of the re-

cord-breaking Nevera, but lighter, faster and more focused.” The Nevera R features a performance-oriented design with a �ixed rear wing and aggressive aero package, boosting downforce by 15% and aerodynamic ef�iciency by 10%.

New Michelin Cup 2 tyres reduce total understeer by 10% and increase lateral grip by 5%. Built around a next-generation 108kWh Rimac battery pack, the Nevera R offers enhanced performance

Rimac Unveils New Nevera R Hypercar

and driver feedback. It features sharper cornering, increased downforce, and re�ined steering for crisper feedback.

New EVO2 carbon ceramic brakes with a silicone matrix layer ensure improved stopping performance and durability.

Launched in Nebula green, the Nevera R’s interior offers additional colour and trim options, including painted carbon features. Production will be limited to 40 units worldwide.

16 CULINARY

CROATIAN COMMUNITY

**If you’ve ever had the pleasure of visiting Croatia, chances are you’ve encountered the gastronomic delight known as ‘peka’.** This quintessential Croatian dish, a veritable feast for the senses, has been tantalising taste buds for generations. For the uninitiated, picture this: a medley of succulent meats and garden-fresh vegetables, lovingly nestled in a dish that’s more than just cookware—it’s a culinary time machine.

The peka’s piece de resistance is its distinctive metal lid, a dome of culinary magic that would make any wizard’s cauldron green with envy. This lidded wonder is then placed in an open �ireplace, where hot coals and embers are piled atop, transforming it into a slow-cooking chamber of deliciousness. As the hours tick by, the ingredients within engage in a sultry dance of �lavours, simmering in their own juices until the meat reaches a tenderness that would make even the toughest food critic weep with joy.

But just when you thought peka couldn’t get any more impressive, along comes a group of ambitious Croatians to push the boundaries of this time-honoured tradition. In a culinary coup d’état that would make even the most seasoned chefs do a double-take, what is believed to be the world’s largest peka was recently created to commemorate Victory and Homeland Thanksgiving Day and the Day of Croatian Defenders.

The venue for this monumental gastronomic undertaking? The aptly named Glorya restaurant in Brnaze, near Sinj. One can only imagine the scene as curious onlookers gathered, their eyes wide with anticipation, to witness a peka so colossal it might well �ind itself immortalised in the Guinness World Records. Move over, largest ball of twine; there’s a new heavyweight champion in town!

The sheer scale of this culinary behemoth was such that it required the assistance of a crane to manoeuvre the gargantuan lid onto the expansive baking tray. One can’t help but wonder if the crane operator had ‘peka placement’ listed in their job description when they signed up for the role.

The masterminds behind this epicurean extravaganza, Branimir Grgić, Stipe Perić, and Stipe Budimir, shared the fascinating details of their creation with **Ferata.hr**, their voices brimming with pride and perhaps a hint of disbelief at what they had accomplished.

“The idea materialised rather spontaneously,” Branimir recounted, a twinkle in his eye. “Last year, someone suggested, ‘Let’s create a dish

A Titanic Triumph: Croatia’s Record-Breaking Peka

that no one has ever made before.’ Little did we know we’d end up needing heavy machinery to cook dinner!”

Stipe Perić, clearly relishing the opportunity to rattle off the impressive statistics, added, “The cooking lid boasts a diameter of 251 centimetres, while the tray measures 236 centimetres across. To put that in perspective, you could comfortably use it as a rather stylish, if somewhat impractical, dining table for a family of four.”

He continued, “The combined weight is approximately

600 kilograms. That’s about the weight of a small car, or if you prefer, roughly equivalent to 3,000 average-sized potatoes. Speaking of potatoes, we’re using about 100 kilograms in this peka, along with 60 kilograms of veal and around ten kilograms of other ingredients. It’s like we’re cooking for an army... of very hungry giants.”

The �ire to cook this monstrous meal was no small affair either. “We’ve prepared about �ive metres of wood for the �ire,” Perić added. “Essentially, we’re recreating a small forest �ire, but with a much tastier outcome.”

Stipe Budimir chimed in, highlighting the challenges they faced in sourcing a cooking lid of such extraordinary dimensions. “After an extensive search that felt like a quest worthy of Indiana Jones, we discovered craftsmen from Oroslavje, in Zagorje, who were capable of fabricating it. The result is truly magni�icent. It’s less of a lid and more of a dome—we’re half expecting it to get its own postcode any day now.”

“Our primary objective is

to preserve tradition,” Perić explained to **Ferata.hr**, his tone growing more serious. “Whether through this extraordinary culinary feat or other means, we celebrate the most illustrious moment in our history, honouring our veterans, many of whom served in the 4th Brigade, the 126th Brigade of the Ministry of the Interior, and various other units.”

The local communities of Brnaze and Turjaci ensured that not a morsel went to waste, as celebrations continued well into the night. The atmosphere was electric, a testament to the unifying power of food and shared cultural heritage. One can almost hear the clinking of glasses, the laughter of friends, and perhaps the occasional groan of someone who may have indulged a bit too enthusiastically in the fruits of this culinary labour.

This monumental peka stands not only as a culinary achievement but as a symbol of Croatian pride, innovation, and the enduring spirit of community that de�ines the nation’s rich cultural tapestry. It’s a reminder that sometimes, the best way to honour tradition is to push it to new heights—or in this case, new widths.

As the night wore on and the last morsels of this gargantuan feast were savoured, one can’t help but wonder: what’s next for the ambitious cooks of Croatia? A škampi buzara large enough to be seen from space? A sarma the size of a small village? Whatever it may be, one thing is certain: the world will be watching, forks at the ready.

Recommended – A BBC podcast on a Yugoslav Secret Service attempted assassination

Brian GALLAGHER

The BBC has recently produced a remarkable podcast series titled ‘An Assassin Comes to Town’, part of its ‘Crime Next Door’ programming thread. It concerns the failed Yugoslav Secret Service (UDBA) 1988 attempt to murder the leading Croatian dissident Nikola Štedul. Štedul, living in the Scottish village of Kirkcaldy, was shot six times by UDBA assassin Vinko Sindičić. Štedul was a leading light in the Croatian dissident movement. Sindičić had travelled on a stolen Swiss passport. He had reconnoitred Kirkaldy �irst by car.

This aroused the suspicions of one of Štedul’s neighbours who took down the license plate numberthis act led to the arrest and subsequent conviction of Sindičić.

This series, consisting of six 15-minute episodes, covers the entire affair from the shooting to the trial –and beyond. It is presented by Kaye Adams, who reported on the crime at the time.

The family of Štedul, neighbours, police and the doctor who treated Štedul’s injuries are all interviewed. Štedul is represented by archive recordings, having passed away in 2022.

UDBA had of course murdered many Croats and others in Europe, and Sindičić was linked to some of them. UDBA routinely got away with such assassinations. However, in the UK such crimes are not ignored, and the series does show the integrity of the Scottish legal system. Indeed, Sindičić was shocked that he was arrested at all.

There is a contemporary relevance to the series. Currently, there is an of�icial judge-led inquiry into the convictions of the ‘Croatian Six’ in Australia for planned terrorist offences. These convictions are widely seen as an appalling miscarriage of justice not least as the prime witness was – unknown to the trial – a Yugoslav informer. i.e. UDBA wanted these men framed to discredit the Croatian independence movement. The podcast did not refer to the Australian case but pointed out that Sindičić’s defence falsely accused Štedul of plotting terrorist acts.

The court did not accept this and Sindičić was sentenced to �ifteen years. The linkage is clear – an effort to

portray Croat dissidents as terrorists. This is a podcast that anyone with an interest in Croatia or Yugoslavia should listen to. Furthermore, it’s something that can be recommended by Croats to their non-Croat friends to help explain the Yugoslav era.

This is because it has been made as a crime podcast, aimed at the general public, without any political agenda. It will help people understand the repressive nature of the communist regime, which to this day some would like to present as some kind of moderate state. Indeed, this series will be unwelcome for Yugo-nostalgics. Fortunately, it has received some media coverage in Croatia such as Vecernji List and The Times in the UK.

I recommend this series highly. It is one of the best documentaries I have encountered regarding Croatia.

The series is freely available to listen to around the world on the BBC Sounds website. Simply google ‘An Assassin Comes to Town – Crime Next Door’ or use this link: https://www. bbc.co.uk/pr ogrammes/ p0hvvrc1

Nikola Štedul with Bruno Bušić - Vinko Sindičić was accused of Bušić’s murder.

Croa�an police in Zagreb escor�ng would-be assassin Vinko Sindičić – Sindičić was found guilty of a�empted murder and given a 15 year sentence

Croatia to Reinstate Compulsory Military

Croatia plans to reintroduce mandatory military conscription from 1 January 2025, as announced by Defence Minister Ivan Anušić. This decision marks a reversal of the policy suspended in 2008 when the nation transitioned to an all-volunteer force. The new scheme will require

After twenty years of coastal overcrowding and excessive construction, Makarska’s tourism strategy is �inally evolving for the better. In a recent appearance on HTV’s Studio 4, Antonia Radić Brkan, Makarska’s deputy mayor, unveiled the city’s new tourism direction. Long revered as one of Croatia’s most picturesque destinations, Makarska has grappled with overtourism for years. However, months before this summer season, the local government began implementing new regulations and establishing order.

The main city beach has seen signi�icant improvements: fences removed, parking zones expanded, and a new Biokovo Nature Park museum opened. Waste management has also been overhauled, with the introduction of special waste collection cards addressing illegal rentals as well. “We’ve installed locked containers accessible only to those who pay for waste collection,” Brkan explained.

“The results have been remarkable. Comparing January to August 2023 and

conscripts to serve for two months under conditions mirroring those of current volunteers. Minister Anušić revealed that the Croatian Defence Ministry has been laying the groundwork for this shift by boosting military salaries and upgrading weaponry in accordance with NATO obligations. The

Finance Ministry has backed the initiative, assuring that defence expenditure will not be compromised. Under the revised conscription policy, the Croatian armed forces expect to enlist between 4,000 and 4,500 conscripts yearly. These recruits will be summoned in multiple cohorts througho-

ut the year and will undergo basic infantry training at various military installations, including those in Požega, Sinj, and Knin. The training will concentrate on core combat competencies rather than specialised roles. Eligible men seeking to avoid military service may apply for medical exemptions, defer demic pursuits, or conscientious objectors. entails assignment cial service roles, requiring ration of military service muneration. Presently,

Makarska’s Tourism Trajectory: A Shift After Two Decades

2024, we’ve seen a 50% increase in proper sorting of paper, plastic, and glass, alongside a signi�icant rise in local residents using these services.” Addressing the longstanding issue of overdevelopment, Brkan ac-

knowledged that reversing 30 years of construction practices would take time.

“We’ve amended the spatial plan, implementing intervention measures that are already yielding positive results. A key change is the ban

on multi-apartment buildings, which Makarska’s landscape simply cannot accommodate.” The new Tourism Act promises to end beach chaos. “Once approved, we’ll develop a comprehensive destination management

plan,” Brkan stated. “Our aim is to restore authenticity and improve infrastructure to bene�it both tourists and locals during peak season.”

Efforts to revitalise the old city centre are underway, balancing the needs of merchants and visitors. “Our goal is to protect legitimate businesses that add value to our city,” Brkan explained. “Initially, there was resistance. After 20 years of beach disorder, relinquishing three months of lucrative, obligation-free work was challenging for some.” Addressing the persistent issue of beach towel reservations, Brkan was �irm: “Any items left on the beach will be treated as abandoned property and removed by our municipal wardens.”

This comprehensive approach signals a promising new chapter for Makarska’s tourism industry, prioritising sustainability and local authenticity.

Croatian Prices in July 2024: A 2.2% Rise from Previous Year

July 2024 witnessed a 2.2% increase in Croatian prices for goods and services compared to the same month in 2023. This upward trend in costs has been palpable across numerous sectors, largely attributed to in�lationary pressures and Croatia’s adoption of the euro as its of�icial currency at the start of 2023. Whilst Croatia’s simultaneous accession to the Eurozone and Schengen Area on 1 January 2023 was lauded as a diplomatic triumph—marking the �irst instance of a nation joining both entities concurrently—public sentiment has been less enthusiastic.

The average citizen, grappling with persistently rising prices, has expressed considerable discontent. According to the consumer price index, various sectors experienced notable price hikes. The hospitality industry led the charge, with restaurants and hotels seeing a 9.5% increase, contributing 0.48 percentage points to the overall rise. Education costs climbed by 5.5% (+0.04 percentage points), whilst healthcare expenses rose by 4.9% (+0.15 percentage points). Other signi�icant increases were observed in miscellaneous goods and services (+4.0%), alcoholic beve-

rages and tobacco (+3.4%), and recreation and culture (+3.4%). Transport costs grew by 3.0% (+0.42 percentage points), communication services by 2.9% (+0.15 percentage points), and food and non-alcoholic beverages by 1.7% (+0.45 percentage points). Even clothing and footwear saw a modest 0.9% increase (+0.06 percentage points). This comprehensive analysis of price �luctuations across various sectors paints a clear picture of the economic challenges facing Croatian consumers in the wake of signi�icant monetary and political changes.

The Changing Croatian in Foreign

As Croatia’s labour market undergoes a dramatic transformation, the Ministry of the Interior (MUP) �inds itself at the epicentre of a signi�icant shift, issuing an unprecedented number of work permits to third-country nationals. In 2024, the ministry is approving a staggering 20,000 permits monthly, a �igure that underscores the country’s growing reliance on foreign labour. By July’s end, the tally had reached an impressive 132,000 permits, setting a blistering pace that is poised to eclipse the entire 2023 total within a mere two months. This surge encompasses all permit categories—new, extended, and seasonal—with new employment authorisations leading the charge. Over 85,000 new permits have been granted, compared to 113,000 for the same period in 2023. Extensions have also seen a marked increase, with nearly 32,000 issued, approaching the previous year’s total of 41,000. The seasonal workforce, too, has expanded rapidly, particularly during the summer months, with 15,000 permits allocated. This upward trend is mirrored

Military Service

defer their service for acaor choose civil service as objectors. The latter option assignment to civil defence or sorequiring double the duservice with reduced rePresently, military volunteers

earn approximately €900 (USD 990) monthly, a �igure that will extend to conscripts. This reinstatement of conscription re�lects a broader trend among NATO member states reassessing their defence strategies and resources in response to evolving geopolitical and security challenges.

Changing Face of Labour: A Surge Foreign Work Permits

across Croatia’s diverse regions, with Bjelovar-Bilogora County already surpassing its 2023 �igures. While all counties report a higher number of new permits compared to extensions, the disparity is particularly pronounced in tourism-centric areas such as Istria, Dubrovnik-Neretva, and Split-Dalmatia. Istria County, for instance, has approved over 14,000 new permits and extended 3,000 in the �irst seven months of 2024, highlighting its strong appeal to foreign workers. The coastal regions’ reliance on seasonal labour is evident, with a signi�icant portion of permits concentrated in these areas. Conversely, continental counties such as Koprivnica-Križevci and Požega-Slavonia have not issued any seasonal work permits. Lika-Senj County presents an intriguing case, with foreign workers constituting a third of its labour force. Zagreb, both the city and its surrounding county, continues to be a major hub for foreign workers, with the local police department approving 16,000 new permits and extending 10,000. However, seasonal workers represent only a small

fraction of this total, with just 309 registered out of more than 27,000 permits issued. The demand for foreign labour has increased across all sectors, but none more so than in tourism and hospitality. July 2024 saw the number of work permits in these industries soar to 44,000, nearly matching the 46,000 issued throughout the entirety of 2023. This rapid growth now rivals the construction sector, which has traditionally dominated the in�lux of foreign workers, accounting for 69,000 permits in the previous year. As Croatia continues to navigate this evolving labour landscape, the rising tide of foreign workers is reshaping not only individual industries but the very fabric of the nation’s workforce. The MUP’s role in facilitating this transformation through its permitting process underscores the critical importance of adapting to changing economic needs whilst maintaining regulatory oversight. This delicate balance will undoubtedly play a pivotal role in Croatia’s economic future and its position within the broader European labour market.

The picturesque coastal city of Split, Croatia, has become a hotbed of discontent as locals voice their frustrations with disrespectful tourists. Reports of visitors urinating on ancient Roman ruins and causing obstructions in narrow streets have sparked outrage among the city’s inhabitants.

Split, nestled along the Dalmatian coast, has experienced a surge in popularity alongside other Croatian gems like Dubrovnik and Trogir. However, this in�lux of visitors has brought a host of challenges, fostering growing unrest among locals who bear the brunt of tourism’s impact.

The dramatic increase in tourist numbers has led to soaring prices and concerns over overcrowding. Long-time residents express a sense of alienation, feeling like strangers in their own hometown. One local, identi�ied as A. B., shared, “It’s utterly bizarre to walk around your own city and rarely hear Croatian spoken. It’s quite unsettling.” When discussing problematic tourists, A. B. emphasised that nationality was less relevant than individual behaviour.

“The most troublesome visitors are those who lack respect for our city and culture. Urinating on ancient Roman ruins and disregarding locals are prime examples of such disrespect,” A. B. explained. A. B. further elaborated, “A minor yet irritating issue is tourists’ lack of spatial awareness. They often block narrow streets by standing in the middle, oblivious to their surroundings. Many locals would argue that Americans are the worst offenders, tending to be loud and intrusive.”

Another resident echoed these sentiments, lamenting the overwhelming in�lux of tourists and suggesting it’s making townsfolk increasingly “paranoid”. They added, “Mass tourism has never

bene�ited the local population. It’s undeniably disruptive.” Commenting on the post-pandemic landscape, the concern about constant disruption was palpable.

“There’s a general sense of chaos everywhere, even in everyday life. People rent out their �lats to tourists, which affects our daily lives,”

the resident explained. Furthermore, they claimed that while Croatia had grown dependent on tourism, this reliance was proving detrimental to its residents.

“Croatia no longer produces much; we subsist on tourism. Does this impact us daily? Absolutely. There’s an overwhelming number of

Tourists’ Disrespectful Behaviour Draws Ire from Split Residents

people here,” they stated. The resident concluded by highlighting the personal impact: “In my own building, neighbours rent out their �lats to tourists. These visitors are on holiday, throwing parties and making noise, which disrupts everything. There should unquestionably be some limits set.”

Zoran Juraj SABLJAK

The Gold Coast Knights capped off their remarkable 2024 season in spectacular fashion, delivering a crushing 5-0 defeat to Lions FC at home on Sunday, 18 August 2024. Having already secured their back-to-back championship title a week prior, this match served as the proverbial icing on the cake, allowing the Knights to conclude their campaign with an emphatic triumph. Despite the �inal scoreline suggesting a one-sided affair, the match remained closely contested for much of the �irst half. The Knights struggled to break the deadlock until late in the opening period, taking a modest 1-0 lead into the half-time interval.

However, the second half saw a dramatic shift in momentum as the Knights found their rhythm. The �loodgates opened, and the home side netted an additional four goals, ultimately securing a resounding 5-0 victory. The performance delighted the sizeable crowd in attendance, who revelled in the opportunity to celebrate both the day’s win and the championship title on home soil. This victory punctuated an exceptional season for

Zoran Juraj SABLJAK

In a pivotal clash at the Sydney United Sports Centre on Sunday afternoon, Manly United clinched a 2-0 victory against Sydney United 58, ensuring their safety for the upcoming season whilst dealing a blow to the hosts’ �inals aspirations. The match, which marked Manly’s �irst triumph in �ive outings, saw Sydney United 58 commence proceedings with vigour, desperate to solidify their position in the top six. Early on, Tariq Maia tested the visitors’ defence, forcing Manly keeper Levi Kaye into action with a threatening effort awkwardly headed back by Rocco Pelle.

The opening quarter-hour witnessed Sydney United 58 maintain their offensive push, with Maia once again troubling Kaye, who was compelled to make a low save. However, Manly soon found their footing, nearly capitalising on a counterattack thwarted only by a last-ditch intervention from Sydney United skipper Adrian Vlastelica. As the �irst half progressed, both sides traded opportunities. Peter Kekeris unleashed a powerful long-range effort for Manly, prompting a diving save from Oliver Kalac. Sydney United’s Stephan De Robillard then crafted a gilt-edged chance, outmanoeuvring Kieren Paull and Kaye, only to �ire into the side netting from a tight angle. This pro�ligacy proved

Gold Coast Knights Seal 2024 Season with Stunning 5-0 Victory

the Gold Coast Knights, who demonstrated remarkable consistency throughout the campaign. Their dominance was evident in their impressive record, suffering only two defeats across the entire

season. As the dust settles on their latest triumph, attention inevitably turns to the future. The burning question on everyone’s lips is whether the Knights can maintain their momentum and achie-

ve the coveted “three-peat” – a third consecutive championship title. Only time will tell if they can rise to this formidable challenge and continue their reign at the top of the league.

Sydney United 58 Stumble in Crucial Home Clash Against Manly

costly for the hosts when, �ive minutes before the interval, Alen Aganovic netted perhaps the simplest goal of his career. A clever backheel from Benjamin Koop left Aganovic with a tap-in, giving Manly a crucial 1-0 lead at half-time. The second half saw Sydney United 58 emerge with renewed determination. Anthony Tomelić came agonisingly close to levelling the scores, his header

Mixed Fortunes as Kn

Zoran Juraj SABLJAK

Photos Dražen JURINA

The �inal round of the NPL Victorian Season concluded last Sunday, marking the end of a tumultuous campaign for the Croatian-backed clubs. Melbourne Knights, St Albans Dinamo, and Dandenong City each faced unique challenges and triumphs throughout the season, showcasing the resilience and passion that epitomise these community-driven clubs.

Despite a convincing 3-0 victory against Green Gully in their �inal match, Melbourne Knights’ hopes for a �inals berth had already been dashed the previous Monday with a 2-1 loss to Dandenong Thunder. The Knights �inished seventh on the ladder, a position considered below par for a club of their stature and history.

The season began inauspiciously for the Knights, with only four wins in the �irst half of the campaign. This poor run of form led to the departure of Coach Ben Surey, paving the way for club legend Ivan Franjić to take the reins as Captain-Coach. While Franjić’s appointment brought an immediate uplift, it wasn’t enough to secure a top-six �inish and a place in the �inals. The Knights’ �inal match saw goals from Woerndl (15’), Bramwell (31’), and Morton (63’), offering a glimpse of the team’s potential and providing a positive note on which to end an otherwise disappointing season.

narrowly missing the target. Manly, however, held �irm and began to assert themselves, with Bilal Belkadi’s dangerous header nearly doubling their advantage.

As the match entered its �inal stages, Sydney United 58 mounted a desperate push for an equaliser. Bailey Rule’s curling effort in the 83rd minute forced Kaye into an awkward save, highlighting the hosts’ growing desperation.

Manly United ultimately sealed the victory in the 88th minute when Miguel Bauza converted a penalty following a clumsy challenge by Christian Gonzalez.

The 2-0 scoreline not only secured Manly’s safety but also left Sydney United 58 precariously clinging to their top-six position. This result sets up a nail-biting conclusion to the season for Sydney United 58 against St George City this Sunday 25th August at the Sydney United Sports Centre with kick off slated for 15:00.

St Albans Dinamo’s season was a rollercoaster of emotions, culminating in a nail-biting escape from relegation. Their �inal match against league champions South Melbourne at Lakeside Stadium ended in a 2-1 defeat, despite Dinamo taking an early lead in the 26th minute. The �irst half of the season was disastrous for Dinamo, with only two wins leaving them �irmly in the relegation zone. However, the team’s remarkable turnaround in the latter stages of the season will go down in club folklore. Winning �ive of their last six matches, Dinamo lifted themselves out of the drop zone, securing their place in the NPL Victoria for the 2025 season. This late surge included impressive victories over established powerhouses Oakleigh Cannons and Heidelberg United, hinting at the team’s potential for the upcoming season. The resilience shown by Dinamo in the face of near-certain relegation is a testament to the club’s �ighting spirit and the dedication of its players and staff.

Perhaps the most heartening story of the season belongs to newly-promoted Dandenong City. Defying expectations, City not only avoided relegation but secured a place in the �inals, �inishing sixth on the ladder. Their �inal regular-season match, a 3-0 loss to Heidelberg United, was inconsequential as their �inals spot was already assured. Coach Nick Tolios deserves immense credit for guiding the team to such heights in their debut NPL Victoria season. The decision to rest key players on their fourth yellow card in the �inal match demonstrated the longterm thinking that has characterised City’s approach this season. Dandenong City now face Oakleigh Cannons in an elimination �inal at Jack Edwards Reserve, with the date and kick-off time yet to be con�irmed. Supporters are advised to check the club’s social media channels for updates on this crucial �ixture.

The 2024 season has ensured that all three Croatian-backed clubs will compete at the highest level of Victorian football in 2025. This guarantees at least six derby matches throughout the season, promising festivals of football that celebrate the rich cultural heritage these clubs bring to the sport.

The survival and success of Melbourne Knights, St Albans Dinamo, and Dandenong City speak volumes about the strength and passion of the Croatian community in Victorian football. Each club has faced its own challenges this season, from the Knights’ transition under new leadership to Dinamo’s great escape and City’s fairytale debut. As the 2024 season comes to a close, fans can look forward to more thrilling encounters, �ier-

ights, Dinamo and Dandy End 2024 NPL Victoria Campaign

ce rivalries, and the unique atmosphere that only these Croatian derbies can provide. The resilience shown by all three clubs this season bodes well for the future, promising exciting times ahead for Croatian-backed football in Victoria. With Dandenong

O’Connor Knights Edge Past Canberra Croatia in Derby

Zoran Juraj SABLJAK

Ina crucial match that could have signi�icant implications for the championship race, O’Connor Knights emerged victorious against Canberra Croatia in a hotly contested derby last Saturday. The closely matched sides, sitting second and third on the ladder respectively, battled �iercely with only four points separating them at the start of the match. Canberra Croatia struck early, with Atiya Waraga �inding the back of the net in just the third minute, putting the visitors ahead. However, O’Connor Knights refused to be deterred, equalising through Vinnie Sanchez in the 27th minute. The teams went into the half-time break deadlocked at 1-1.

The second half saw both sides vying for supremacy, but it was O’Connor Knights who dealt the decisive blow. Pax Manda broke the deadlock in the 73rd minute, securing a 2-1 vi-

ctory for the home side. This result has blown the title race wide open, with only four points now separating the top three teams. Gungahlin currently lead the pack on 41 points, followed by Canberra Croatia on 38 points, and O’Connor Knights hot on their heels with 37 points. With just two games left in the season, the championship is still very much up for grabs. The upcoming weekend could prove pivotal in determining the eventual winner. On Saturday, 24th August, O’Connor Knights will host league leaders Gungahlin in what promises to be a nail-biting encounter. Kick-off is scheduled for 15:00. Meanwhile, Canberra Croatia will look to bounce back when they welcome Olympic on Sunday, 25th August, also kicking off at 15:00.

WORK WITH US

Australian Croatian Community Services (ACCS) currently has several vacancies for Direct Care Workers under the Support at Home Program, in metropolitan Melbourne and Geelong.

This position involves providing support and care to elderly clients within our community.

ACCS is a highly regarded service provider and is committed to growth and development.

To be a successful applicant:

• It is preferred but not essential to have a completion of Certificate III in Aged Care or IV in Individual Support – one can be provided through ACCS for successful applicants

• Speak Croatian or any other European language

• Hold a drivers licence and drive a reliable car, fully insured

• Passionate and caring nature

• Current police check

You will be assisted and supported by our Care Managers. If you would like to become part of our friendly team, please forward your resume to marinar@accs.asn.au

care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

If you on 0421 631 689 would information, please contact Marina like more

1800 953 963 www.accs.asn.au

Hrvatski

The Croatian Herald

duh očuvanja kulture i ponosa u zajednici

je uloge voditelja programa i dugogodišnje povezanosti s folklornom skupinom. Andrijana je također iskreno zahvalila grupi "Major Minor" koja djeluje uz "Hrvatsku zoru" već niz godina, zahvalivši joj na izvrsnim večerima koje su doprinijele zabavi i živahnoj atmosferi tijekom brojnih događanja. Njihova dugogodišnja povezanost s "Hrvatskom zorom" i sposobnost da podignu energiju okupljenih priznata je kao ključna sastavnica svih slavlja "Hrvatske zore".

Dorinko je odala priznanje i neopjevanim junacima "Hrvatske zore", predanim damama u kantini, Ani Visković i Sandri Horvat na neumornim naporima u prikupljanju sredstava, damama koje se brinu za nošnje pod vodstvom Ane Mioč na preciznom radu u očuvanju tradicionalnih nošnji skupine, izvrsnom učiteljskom timu koji čine Berislav Vidaković, Robert Pavlić, Ines Sumić, Robi Volarević, Bianca Jovica, Nat Šagolj i Olivia Mandušić, čija strast i stručnost osiguravaju autentični prijenos hrvatske kulture na nova pokoljenja. Posebnu zahvalnicu primila je Anna Mioč iz MKT Photography radi ovjekovječavanja pamtljivih događaja skupine kojim osigurava očuvanje veselja i značaja ove velike obljetnice tijekom brojnih godina. Predsjednica je zaključila obraćanje izrazivši duboke zahvale Odboru "Hrvatske zore" koji čine: Berislav Vidaković, Robert Pavlić, Ines Sumić, Suzie Ilić, Lucy Hrbolić, Ana Mioč, Bianca Jovica i Diana Mandušić.

Njihova predanost i nebrojeni sati rada ključni su za uspjeh skupine tijekom proteklih 31 godinu.

Dorinko je svoj govor zaključila riječima „Hrvatska zora navijeke živjeti mora”, koje ukazuju na duh očuvanja kulture i ponosa u zajednici. Kako se slavlje uz glazbu i ples nastavilo do kasno u noć, bilo je jasno da posvećenost "Hrvatske zore" očuvanju hrvatskog nasljeđa ostaje jednako snažna kao i do sada, obećavajući tako još brojne godine izgradnje i njegovanja kulturnog bogatstva hrvatsko-australske zajednice.

Naš cilj je stvoriti prostor u kojem se svi osjećaju dobrodošlima i gdje svaki posjet ostavlja poseban dojam. Stoga vas pozivamo da se pridružite našoj zajednici, poručuje predsjednica Bosa

Durišić

Pripremila: Suzana FANTOV

Ako ste u potrazi za mjestom za opuštanje i kvalitetno druženje, Klub umirovljenika "Southern Cross" u parku Gladstoneu nudi upravo ono što vam treba: ugodnu atmosferu, vrhunske domaće specijalitete i raznovrsne zabavne aktivnosti.

Ovaj "mladi" klub neumorno radi na tome da svako okupljanje u njegovom prostoru bude još bolje i zanimljivije za sve njegove članove i posjetitelje.

Svake srijede klub otvara svoja vrata u 14 sati, dok vrijedne kuharice pripremaju domaća, tradicionalna jela koja se serviraju od 18 sati –od ukusnih predjela do savršeno pripremljenih glavnih jela i deserata.

Osim ponude ukusnih jela, klub nudi i brojne zanimljive aktivnosti. Tu je svima omiljeno boćanje, a prošlog tjedna društvo se odlično zabavilo i uz pjesmu i ples.

"Naš cilj je stvoriti prostor u kojem se svi osjećaju dobrodošlima i gdje svaki posjet ostavlja poseban dojam. Stoga vas pozivamo da se pridružite našoj zajednici i postanete dio naših tjednih srijeda ispunjenih zabavom, odličnom hranom i ugodnim druženjima.

Za sve dodatne informacije, ili rezerviranje vašeg mjesta, slobodno nas nazovite na broj telefona 042 577 2215. Naša ekipa uvijek je spremna pomoći i odgovoriti na sva vaša pitanja.

Radujemo se vašem dolasku i veselimo se zajedničkom provodu!" - poručila je predsjednica "Southern Crossa" Bosa Durišić.

Poziv na veselo druženje u Klubu

umirovljenika 'Southern Cross'!

NAKON VELIKE GOSPE ŽIVOT

Dolazi nam jesen i sve će nekako usporiti, a prazna sela prizivat će opet svoje kćeri i sinove koji su trbuhom za kruhom jednom davno otišli u daleki svijet

Opustjela su sela, ne čuje se vika djece, igrališta su prazna... Tako bismo slikovito opisali BiH posljednjih desetljeća otkad je krenuo masovni val odlazaka. Nažalost, iako se iseljavanje usporilo, izvan ljetnih mjeseci i dalje je situacija slična. A zašto tako počinjemo? Jer je prošli tjedan bio blagdan Velike Gospe, a već u danu i danima nakon “ljetnog Božića” počet će odlasci. Ivan koji radi u gradu blizu Kölna tužan je što mora napustiti svoj hercegovački kraj.

„Mogu ljetne temperature vladati tijekom cijele godine, ali nama je svima nekako nakon Velike Gospe jesen, prelazak u neko drukčije razdoblje, povratak u realnost. Uzeo sam odmor cijeli mjesec kako bih se stigao i zabaviti u prvom dijelu mjeseca, a odmoriti u drugom dijelu. Primjerice, malonogometni turniri bili su svakodnevica sve do 15. kolovoza, a sada se sve to lagano privodi kraju. Dok je to trajalo, svaku večer sam bio na druženju s prijateljima, kako onima koji se bave nogometom tako i onima koji vole pogledati utakmicu, i uistinu sam uživao u tome. Također, bio sam na seoskim druženjima, a diljem BiH bila su druženja iseljenih mještana, prezimenjaka i slično. U ovoj drugoj polovini mjeseca vrijeme ću provoditi isključivo s obitelji i napunit ću baterije za

Potrošnja porasla

za 400 milijuna KM

Podatak prema kojemu je u srpnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle potrošnja koja ja evidentirana putem �iskalnih uređaja u Federaciji veća za gotovo 400 milijuna maraka upućuje na nekoliko zaključaka. Prvi je veći broj gostiju, odnosno turista koji posjećuju BiH, a poglavito tijekom ljetnih mjeseci, a konkretne podatke o posjetima znat ćemo za nekoliko mjeseci. Istodobno, povećanje evidentirane potrošnje upućuje i na aktivno sudjelovanje dijaspore u gospodarskim tokovima BiH, odnosno u ovom slučaju Federacije BiH.

Drugi čimbenik koji također valja uzeti u obzir odnosi se na i dalje prisutna in�lacijska kretanja koja su uvjetovana porastom cijena, a dokaz je i podatak za lipanj ove godine u kojemu su, u odnosu na isti mjesec lani, hrana i bezalkoholna pića u prosjeku skuplji za 0,93 posto, alkoholna pića i duhan za četiri posto, stanovanje i režijski troškovi za 1,1 posto, namještaj, uređaji za kućanstvo i redovito održavanje kuće za 0,8 posto.

RUTINU

Velika Gospa

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Čim prođe “ljetni Božić” zaključavaju se kuće, utihnu sela, igrališta se isprazne

posao”. Govori Ivan. Upravo ti susreti iseljenih mještana i prezimenjaka bili su poslastica i za medije jer puno se priča tu čulo i saznalo. Sela su, nažalost, prazna, a ožive tek ovako u ljetnim mjesecima kada dođu njihovi iseljeni mještani. Međutim, postoji jedan fenomen otkad se pojavila pandemija koronavirusa, a to je da ljudi postaju privrženiji selima. Razlog je u tome što je tih tjedana proradila svijest građana. Dotad, kupiti hranu bilo je nešto normalno, a onda su zatvorene granice pa je zavladao strah jer ni kamioni nisu prolazili pa se postavilo legitimno pitanje kako uvesti hranu. Ljudi su onda shvatili da imaju stare kuće koje valja obnoviti i posaditi neku kulturu ispred njih. Nećemo pogriješiti ako kažemo da su milijuni maraka uloženi u obnovu starih kuća diljem BiH. Sugovornik s početka teksta kaže da bi ulaganja bila i veća da su riješeni imovinskopravni odnosi. „Tada je većina nas koji radimo vani shvatila koliko je

sve u svijetu krhko i koliko smo živjeli u iluziji da je Njemačka stvarno div koji je jači od bilo koje krize. Naravno, i u ovom trenutku se Njemačka dobro drži, ali kad o jednoj takvoj zemlji moramo govoriti da se drži, onda je jasno kakva je situacija. Dosta ljudi koje znam, a koji su iz BiH i Hrvatske, počeli su ulagati novac u rodne kuće, kupovati stanove, samo da imaju gdje doći i odmoriti se danas-sutra. Znam ljude koji su po stotinu tisuća maraka izdvajali za obnovu starih kuća za koje nisu znali da postoje dok nije počelo ovo teško i neizvjesno desetljeće, priča Ivan.

Iako i sam spominje težinu situacije, trajni povratak mu nije opcija, a to već dugo slušamo, da sugovornik nahvali rodni kraj i kaže da je tu sve ljepše, a onda se opet vrati tamo gdje je �inancijski stabilniji.

„Svjestan sam da nije u šoldima sve, ali i dalje sam relativno mlad da mogu naporno raditi i dobro zaraditi, a bojim se da bih kući ponovno morao

naporno raditi, a ne bih uspio zaraditi koliko mi je dovoljno. Iako sada čujem mnogo bolje vijesti, plaće se povećavaju, mnogi odlučuju otvoriti obrt. Ja još razrađujem neke ideje i ne isključujem to da ću ih uskoro početi realizirati, međutim, i to bih nastojao raditi tako da dio vremena provodim i u Njemačkoj jer mi to tržište nudi mnogo više širine u odnosu na domaće”, kaže. I dok se polako od njega opraštamo, vraćamo se na početak teksta, na opustjela sela, viku djece, igrališta puna rekreativaca, mladih i starih koji će se nakon napornog, radnog dana okušati u sportskom nadmetanju. Puno je priča o važnosti povratka kući, čuvanja ognjišta, obnove dotrajalih kuća, ali kad sve to treba konkretizirati, nekako utihne priča do idućeg ljeta. Brojne priče sad će utihnuti, dolazi nam jesen i sve će nekako usporiti, a prazna sela prizivat će opet svoje kćeri i sinove koji su trbuhom za kruhom jednom davno otišli u daleki svijet.

Natalitet neće povećati jednokratna

pomoć, već siguran i dobro

Demografska slika BiH sve je crnja, statistički podaci o broju novorođene djece, kao i padu broja učenika u osnovnim i srednjim školama sve su nepovoljniji

Negativni demografski trendovi u BiH su, nažalost, prisutni dugi niz godina, s razlikom u entitetima. Naime, u RS-u je već od 2002. prisutan prirodni pad broja stanovnika, dok u FBiH počinje u 2007. To znači da u BiH od 2007. godine imamo veći broj umrlih nego rođenih s izvjesnim razlikama u općinama i županijama.

Demografska slika BiH sve je crnja, statistički podaci o broju novorođene djece, kao i padu broja učenika u osnovnim i srednjim školama sve su nepovoljniji.

Statistika pokazuje da je od 2017. broj novorođene djece u konstantnom padu. Tako je

plaćen posao

2017. rođeno 30.200 djece, a pet godina poslije 26.687. Lani je u BiH rođeno 24.938 djece, a prema podacima Agencije za statistiku BiH, umrle su 34.434 osobe. Tijekom 2023. u BiH je sklopljen 16.451 brak, što u odnosu na 2022. pokazuje smanjenje za 2,01%. Tijekom 2023. razvrgnuto je 2259 brakova, što predstavlja povećanje od čak 13% u odnosu na 2022. Značajno

je pao broj školske djece, ali i studenata. Tako je u školskoj 2023./2024. upisano 256.385 učenika u osnovne škole, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za gotovo 4000, odnosno 3952. Analize predviđaju da će do 2060. godine BiH imati samo 1,7 milijuna stanovnika. Gotovo polovina stanovništva, kako se to procjenjuje, imala bi više od 65 godina.

Činjenica jest, od Velike Gospe prošlo je skoro tjedan dana, ali, poštovani čitatelji, nadam se da mi nećete zamjeriti što ću se kratko osvrnuti na taj blagdan. Također se nadam da mi nećete zamjeriti ni što ću u ovom tekstu biti malo više osoban.

Nažalost u ovoj na silu državi, Velika Gospa nije službeni, državni praznik. Samo ta činjenica, osim mnogih drugih, govori da je ova Bosna i Hercegovina karikatura od države. Poslije svete mise u Osovi, Gospinom svetištu u općini Žepče, ma koliko to nekomu izgledalo seljački ili zaostalo, i autor ovoga teksta, jer je Žepčak, jer voli, obožava naš, svoj, izvorni melos zadržao se pod šatorom uz društvo, poznanike, pivo i izvornu grupu Braće Vidović. Kako god bilo, na mjestu je ona – tko ne voli svoj kraj nikoga ne voli.

I još samo nekoliko riječi o Velikoj Gospi. Hrvati ovoga kraja znaju da ih je Gospa sačuvala uvijek kada su nailazila teška vremena. Zbog toga se 'na Gospojinu', u jednom ipak malom Žepču, po ovoj nenormalnoj vrućini za svetom misom skupilo oko pet tisuća Hrvata-katolika koji su se Gospi zahvalili na svemu.

A sada nekoliko riječi o proteklim događanjima u Dragoj Našoj. Ljetne vrućine su velike i nikakvo čudo nije što izbiju požari. I dok je vatra gorjela, širila se, političari iz Drage Naše, ovoga puta srpski i bošnjačko-muslimanski, su se igrali 'gluhih telefona'. Srbi su tražili da u pomoć oko gašenja požara u „Nacionalnom parku prirode Sutjeska“ Predsjedništvo BiH, ministar obrane Zukan Helez i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković daju dopuštenje za dolazak helikoptera iz Srbije, a Helez i Bošnjaci-muslimani su zatezali i tražili da RS prvo zatraži pomoć helikoptera Oružanih snaga BiH. Nakon tri dana obostrane gluposti, kada je vatra 'došla do grla', po slavodobitnoj izjavi Zukana Heleza, ipak su iz RS zatražili od njega da helikopteri BiH dođu u pomoć, a onda su potom on i Predsjedništvo dali dopuštenje helikopterima iz Srbije. No, vatrena stihija nije čekala dogovor „ovnova na brvnu“. Nakon svega, kada je požar stavljen pod kontrolu, oglasio se predsjednik vlade RS Višković: „Neki ljudi su zbog svojih sujeta i patološke mržnje onemogućili da helikopteri iz Srbije dođu u subotu i djeluju po požarištu i čekalo se do utorka. Zamislite, na ovakvim temperaturama koliko požar bijesni i kakve su posljedice. Podnijet ćemo prijave protiv odgovornih“.

Odmah su reagirali s 'druge strane' pitajući, hoće li prijave biti podnesene protiv političara iz RS koji su tri dana odbijali pozvati u pomoć helikoptere Oružanih snaga. Na koncu, ipak su se nekako dogovorili. Kaže narodna mudrost - nikad nije kasno doći pameti, a Ivo Andrić je napisao: „Čim uđeš u Bosnu prestaje logika“.

Iako su političari, uglavnom na odmoru, kako bi situaciju održao koliko toliko u stanju napetosti potrudio se Bošnjak-musliman Denis Zvizdić. U svom medijskom nastupu pokušao je servirati priču kako nije istina da je jedan od prioriteta iz mišljenja Europskog povjerenstva izbacivanje stranih sudaca iz Ustavnog suda. Navodno Srbi, 'kao zmija noge', kriju sadržaj ostalih prioriteta. Tvrdi naš vrli Bošnjak-musliman Denis Zvizdić da nigdje ne piše da se oni izbace nego se inzistira na provođenju odluka Ustavnog suda, a stranci ostaju kao trenutni model.

I tako 30 godina trenutni model.

Budući da su nedavno, neprihvaćanjem Reformske agende, Bošnjaci-muslimani jasno rekli da nisu za ulazak Drage naše u EU, Zvizdić pokušava ublažiti štetu te tvrdi kako su Srbi protiv ulaska BiH u EU! Koliko je poznato, Hrvati u Dragoj našoj su apsolutno za ulazak BiH u EU, kad bi i bila istinita tvrdnja Denisa Zvizdića da su Bošnjaci-muslimani isto za, a samo Srbi nisu, teško da bi oni to mogli spriječiti. Nakon što su Bošnjaci-muslimani svečano otvorili grandiozan spomenik pokojnom generalu „slavne Armije BiH“, Mehmedu Alagiću, optuženom za ratne zločine nad Hrvatima u Središnjoj Bosni, nakon što je „drugi u Bošnjaka-muslimana“, Sejdo Komšić po imenu Željko održao govor, nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt najavio da će „koristiti svoje ovlasti kako bi osigurao uklanjanje spomenika Mehmedu Alagiću“, nakon osude američkog veleposlanika Murphyja, o čemu sam pisao u prošlom broju, Bošnjaci-muslimani su odgovorili tako što su objavili kako je general Mehmed Alagić dobio svoj park u Sanskom Mostu.

U prvoj fazi uređen je cijeli parkovski prostor, staze, izgradnja rasvjete, fontane, sustav za odvodnju oborinskih voda, parkovske klupe kao i izgradnja kapije na ulazu u park, na kojemu je ispisan naziv parka. Druga faza radova predviđa dodatno uređenje parka, postavljanje skulptura i ukrasnih sadržaja, a treća radove na hortikulturi. Treba kazati da je Alagić, odlukom Visokog predstavnika Carlosa Westendorpa 1999. smijenjen s mjesta načelnika općine Sanski Most, a 2001. je uhićen i odveden u Haag. Umro je prije nego mu je izrečena presuda. Kakva će, i hoće li je biti, reakcija Schmidta, Amerike na ove očite provokacije ostaje da se vidi.

Budući da u ovom vrućem vremenu i nema nekih važnijih političkih događanja u Dragoj našoj ostaje nam čekati kišu jer ne daj Bože da opet izbije veći požar, tko bi gasio! U nadi boljih vremena za Dragu našu pozdravljam vas uz riječi naše izvorne pjesme Braće Vidovića: „Opet se vraćam domu svome“. Vrijeme može mnogo da izbriše, al' ne može sjećanje dječaka... Selo moje sve me tebi zove da se vratim u sokake tvoje...selo moje sanjam tvoju zoru... Ma što tko govorio žepački Hrvati su se počeli vraćati svom rodnom kraju. Živjeli i sretni bili!

Političke stranke ne slažu se u ocjenama reformi koje provodi Središnja banka (RBA), CBA je povećala dividendu nakon 9.8 miljuna dolara dobiti, a tvrtka Seven Group bilježi golemu zaradu. Ministrica financija Katy Gallagher priznala je da je javna potrošnja dijelom uzrokovana inflacijom, no umanjila je u njemu ulogu federalne vlade.

Ranije tijekom tjedna guvernerka Središnje banke (Reserve Bank) Michele Bullock izjavila je da teritoriji i vlade čine velik dio javne potrošnje, no ukazala je na to da se pritom ne radi „o glavnini potrošnje”.

Na pitanje apelira li federalna vlada na države i teritorije da budu štedljiviji, senatorica Gallagher novinarima je izjavila da je njen

Premijer Anthony Albanese lansirao je novu politiku za umjetnost, čime će nastojati pomoći australskom sektoru zabave i proširiti broj predstavnika urođenika u ovom sektoru.

Australski umjetnici bore se za preživljavanje.

Prvi udarac zadao im je COVID, a sada nezaustavljiva kriza nastala uslijed sve većih troškova života natjerala je građane da smanje potrošnju na zabavu što je pogodilo sve - od glazbenih festivala i nastupa komičara do odlazaka u kazalište ili kino.

Izvršni direktor Blake Young osjeća povlačenje publike iz mjeseca u mjesec.

„Poslovna strana umjetnosti uvijek je bila iznimno teška, a sada je postala još težom”, rekao je. „Kada smo ponovno otvorili nakon COVID-a stvari su se malo počele vraćati u normalu, no nikada se nismo vratili na razine prije COVID-a. Naša kazališna skupina ima određene programe koje provodimo svake godine i koji su imali redovitu i vjernu publiku, no stvari koje su prije bile pouzdane sada su manje pouzdane. Trenutno iznova ocjenjujemo situaciju u našem poslu.” Novo istraživanje objavljeno na stranici Finder, koje je ona ekskluzivno podijelila s NewsWireom, pokazuje dramatični pad potražnje za umjetničkim iskustvima tijekom 2024. Oko 24% Australaca izbjegava kazališta, pokazali su podaci, njih 36% propustilo je koncerte, 27% ispitanika odlučilo se ne otići na glazbene festivale, dok je njih 22% propustilo nastupe komičara.

„Za ovo možemo kriviti sve manji osobni proračun budući da građani moraju dati prioritet potrošnji na hranu i struju u odnosu na umjetnost i zabavu”, navodi stručnjakinja Findera Rebecca Pike. „Troškovi nastupa glazbenika i komičara znaju biti zaista veliki kada isto-

posao „zaista usmjeriti se na federalni proračun”. „Želim reći da državni rizničar i ja zaista ne govorimo drugim administracijama o tome kako bi trebale raditi svoj posao”, izjavila je. „Naš je posao pobrinuti se da naš proračun ne bude inflacijski, no da istovremeno pomogne građanima da izađu na kraj s troškovima života.”

Senatorica Gallagher upozorila je da novac koji troši vlada „nije najvažniji čimbenik”. Ministrica je također nastojala umanjiti ulogu Albaneseove vlade rekavši da je potrošnja nove federalne vlade tek kap u moru. „S našeg stajališta, u gospodarstvu od 2.7 trilijuna dolara, nova neto potrošnja ovogodišnjeg proračuna iznosila je oko 11 milijardi dolara u Commonwealthu”, izjavila

vremeno pokušavate otplatiti stambeni kredit.”

Posljedice usporavanja rasta gospodarstva vidljive su posvuda.

Prošlog tjedna obiteljski Harvest Rock Festival u Južnoj Australiji objavio je da se zatvara za 2024. nakon što se niz glazbenih festivala zatvorio radi velikih troškova, uključujući i poznati Splendour in the Grass, jedan od najposjećenijih festivala na otvorenom u Australiji. Udruga za medije, zabavu i umjetnost (Media, Entertainment and Arts Alliance) i sindikat koji predstavlja kreativne umjetnike u travnju su u svom izvjeđću naveli da gotovo polovica zaposlenih glazbenika zarađuje manje od 6000 dolara godišnje. Njih 64% zarađuje 14.999$ godišnje ili manje, a u anketi provedenoj na 550 glazbenika utvrđeno je da većina mora raditi nekoliko poslova kako bi preživjela. Folk glazbenica Kimberley Wheeler izjavila je da je sada više nego ikada ovisna o različitim izvorima prihoda izvan glazbe. „Nekada sam polovicu prihoda zarađivala glazbom, no povećanje troškova života i pad prihoda od nastupa natjerao me da potražim i druge poslove izvan glazbe”, rekla je nakon objave spomenutog izvješća. „Voljela bih da ovo nisam morala napraviti, no sada je sve teže pristojno zaraditi radeći kao glazbenik. Nije na odgovarajući način priznato da je ono što mi radimo također zanimanje.”

Blake je izjavio da je njegovo kazalište koje radi od 1936. prisiljeno prodati lokaciju Petrie Terrace koju posjeduju od 1060-ih "samo kako bi preživjeli". „Preživjeli smo samo zato što smo imali neku imovinu koju smo mogli prodati. Sada više nismo kazalište koje posjeduje vlastitu lokaciju. Sada smo kazalište koje mora unajmljivati lokacije.”

RASTROŠNE DRŽAVE

Usmjeriti se na federalni proračun

je. „Ovaj iznos je takav jer posebno pazimo i znamo da moramo mudro donositi odluke te se istovremeno trudi-

mo osigurati usluge i pružiti pomoć građanima u podmirivanju troškova života, ali ne na način da pritom oteža-

mo posao Središnje banke.” Albaneseova vlada suočila se s nizom kritika koje je uputila Koalicija radi njenih

mjera kojima upravlja gospodarstvom, a nakon odluke RBA da se kamatne stope zadrže na 4.35%, na što je oporba izjavila da javna potrošnja povećava inflaciju te da postoji raskorak između RBA i državne riznice. No na pitanja o potrošnji vlade u sklopu rada parlamentarnog odbora u petak, Bullock je izjavila da je njihova zabrinutost usmjerena u područja izgradnje stanova, potrošnje kućanstava i trgovine.

„Javna potrošnja trenutno nije glavni čimbenik”, rekla je Bullock. „Nesigurnost radi potrošnje, nesigurnosti radi izgradnje stanova, nesigurnosti vezane za trgovinu … sve su ovo stvari koje mogu biti kritične za razvoj gospodarstva i inflacije tijekom idućih nekoliko godina.”

UMJETNICI I VLASNICI DVORANA

Martha Lott, umjetnička direktorica i osnivačica Adelaide’s Holden Street Theatres izjavila je da je prije COVID-a organizirala 40-50 predstava godišnje. Sada ih je oko 30. Također je morala sniziti cijene ulaznica kako bi privukla gledatelje. Prije COVID-a cijene ulaznica bile su oko 38$, a sada su između 25 i 28$. „Bolje je za nas prodati ulaznice za 25$ negoli popuniti 20 posto gledateljskih mjesta uz cijenu ulaznice od 38$ jer tako umjetnici imaju publiku za koju nastupaju. Ne želite svirati za pet ljudi.”

Izjavila je da je ovo „nevjerojatno teško” razdoblje za umjetnike i izvođače. „Umjetnost se ne smatra valjanom industrijom niti karijerom”, izjavila je. „Čini se da ljudi očekuju da umjetnici nastupe bez naknade, no tako je nevjerojatno teško živjeti.”

Federalna i državne vlade razvile su niz politika kojima nastoje pomoći ovoj posrnuloj industriji. U sklopu prora-

Visoki troškovi života

čuna 2024/2025. federalna vlada osnovala je program za stipendije u iznosu od 7.7 milijuna dolara pod nazivom „Revive Live” kojim se financiraju aktivnosti koje podržavaju postojeće glazbene lokacije ili festivale.

Ministrica umjetnosti Južne Australije Andrea Michaels u međuvremenu je od dolaska na vlast 2022. osigurala dodatnih 70 milijuna dolara koji za umjetnički sektor daje njena vlada.

Otkazan je Splendour in the Grass 2024., zaista dugo iščekivani događaj australske glazbene scene radi čega su obožavatelji, ali i članovi ove industrije, razočarani. „Uložili smo i dodatnih 2.3 milijuna dolara na Adelaide Festival koji je ove godine imao rekordan broj besplatnih događanja kako bismo osigurali da svi mogu iskusiti magičnost tog festivala”, izjavila je. „Umjetnost i kulturna iskustva nevjerojatno su važni za dobrobit ljudi, njihove živote i umjetnike, glazbenike i kreativce naše

države te smo stoga kao vlada dužni osigurati da svi imaju pristup umjetnosti i kulturi te stoga podržavamo umjetničku industriju. Lott je izjavila da „potpuno” razumije zašto svi građani Australije koji paze na troškve smanjuju potrošnju, no upozorila je da mladi kreativci trebaju potporu javnosti kako bi se mogli razvijati i rasti. „Neki ljudi vole ostati kod kuće, no na koncu i TV i radio i Internet - sav taj sadržaj koji tamo nalazimo - izradili su umjetnici i kreativci”, izjavila je. „Ako podržite mladog umjetnika u Adelaideu da organizira neku predstavu na malenoj lokaciji na rubu grada,taj umjetnik mogao bi postati iduća velika filmska zvijezda koju ćete gledati na Netflixu. Naša potpora je veća i šira nego što ljudi misle. Young je izjavio da je pandemija dovela do toga da su se ljudi zatvorili uz zabavu kod kuće, što je imalo grozne posljedice po dugoročno zdravlje umjetnosti. „COVID

je promijenio ponašanje ljudi te oni više ne žele planirati previše unaprijed”, rekao je. „To opet može biti vrlo teško za umjetničke organizacije jer ne možete planirati unaprijed. Bliži se premijera, a prodaja karata je slaba. Dogodilo se da su ljudi ostali kod kuće i sada su shvatili koliko je zabave dostupno na Internetu. Promijenili su navike i shvatili da ovako mogu preživjeti.” Gospodin Young je izjavio da je uslijed svega toga bogatstvo ljudske interakcije esencija onoga što je „stvarno” u svijetu stavljeno u rizičan položaj. „Pokušavamo podsjetiti ljude da se svijet mijenja”, izjavio je. „Mijenja se digitalni svijet, raste umjetna inteligencija. Sve što vidite na televiziji, na društvenim mrežama, javlja se sumnja je li to što uopće stvarno. Mi pokušavamo podsjetiti ljude da je kazalište uživo jedino mjesto gdje možete otići a na kojem je sve stvarno. Ništa nije umjetno. Sve što tamo vidite je uživo i ljudsko je”.

Trenutni glazbeni hit Thompsona "Ako ne znaš što je bilo" ne djeluje ljekovito na one koji žive i vole Hajduk. Oni itekako znaju "kako je bilo". Dovedeš "trenersko ime" iz Italije da uz njegovu pomoć otjeraš duhove koji se uvijek javljaju oko "Velike Gospe". I to "veliko" trenersko ime odmah na početku "odcinka" Ivana Perišića medijima. Medijima koji, usput rečeno, nikada i nisu znali što se sve zbilo.

A kako bi i znali kad su svi lijevi. Još danas cmizdre da je "trebalo biti" malo drugačije. Malo morgen! Mediji su sretni što imaju Gattusa pa gaze Perišića. On odlazi iz kluba, a klub ispada iz europskih kvali�ikacija vođen mudrom Gennarovom rukom. Cilj je ispunjen. Ekstremno "jaki" slovački Ružomberg ide dalje. Uskoro će i Rakitić otići tako da će klub napustiti svi dobri igrači, a ostat će samo Gattuso i oni koji su ga doveli.

Izvrstan crtež tigra i dobar tekst ispod: “Nikada nisam gledao tko je koje nacije, bitno je samo da je čovjek“. Pisao sam ranije o našim rukometašima. Dva puta su bili olimpijski pobjednici i svjetski prvaci. Sad ih vodi neki islandski trener umjesto naš, Ivano Balić. Poltroni i kompleksaši na djelu. Stranac je uvijek bolji. Hajduk je zadnji puta bio prvak države pred nekih dvadesetak godina. Tada je trener bio Igor Štimac. Danas je on "persona non grata" na Poljudu. Kako to može biti nekome normalno da jedan bivši nogometni velikan nije dobro došao u svoj klub? O čemu pričamo? I tako polako Hajduk i njegovi velikani dobivaju "nogu". "Velika” imena iz inozemstva skupljaju kod nas lovu, a rezultat se zna oko Velike Gospe. Svi znaju što je bilo! Kako je islandski trener zaslužan za krah naših rukometaša na Olimpijadi, tako će i trećerazredni treneri iz Italije u nogometu odraditi svoj posao u Splitu i Osijeku. To je samo danak našem stoljetnom osjećaju manje vrijednosti i poltronstvu koje sada polako, ali sigurno ulazi i u hrvatski šport. Ružo moja ili u prijevodu Ružombergu moj…

Nikolo Makijaveli (1469-1526) je napisao: "Najlakši način da se procjeni inteligencija vladara je da se pogleda u ljude koji ga okružuju…"

Davor Ivanković upozorava na problem i ukazuje na terapiju: "Neki bi i sada zbog 'Jure i Bobana' slali na Goli otok… Zato se i dalje pjeva". I pjevat će se sve dok bude zabrana i zgražanja licemjera… Ima i iskreno začuđenih. Kažu na fejsu: "Jedno me čudi, kako nisu došli 'bubnjari' s Jelačić placa iz Zagreba u Imotski ometati koncert?". Budite sigurni da neće ni doći, nikada, a možda i onda…

Molim da mi se javi je li itko vidio na koncertu u Imotskom zastavu duginih boja?

Priča o dvije Hrvatske

Priča o dvije Hrvatske se nastavlja. Protagonisti su Roby Bajruši, Viktor Vresnik, Ivica Ivanišević, Ivanka Toma… i da

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

ih ne nabrajam uzalud. Bajruši "prosto ne može da veruje" pa piše: "Reakcije predsjedničkih kandidata na skandalozne događaje u Imotskom pokazuje koliko su nevjerodostojni". Roby je s pravom zabrinut. Ne samo u Imotskom nego koji dan kasnije "skandal" se ponovio s 50 tisuća mladih i u Dugopolju. Mladi se vesele, vole Thompsona i njegove pjesme, pjevaju "Čavoglave", "Lijepa li si" itd. Gdje se god Marko Perković Thompson pojavi tamo se "slučajno" nađu ljevičarski moralni higijeničari koji odmah uoče kako se na takvim skupovima urla za dom i pjevaju "ustaške" budnice. Dakle, na sceni je klasična podjela na dvije Hrvatske. Jednu

l Na svim nadgrobnim spomenicima Gdje se god Thompson

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Na sceni je klasična podjela na dvije Hrvatske. Jednu koja je pobjedonosno izašla iz Bljeska i Oluje, čija mladost danas uživa u slobodi i pjeva bez dlake na jeziku. S druge strane postoji i onaj mračni jugo-nostalgični dio Hrvatske koji stalno čeka "iza ugla"

koja je pobjedonosno izašla iz Bljeska i Oluje, čija mladost danas uživa u slobodi i pjeva bez dlake na jeziku pjesme koje im se sviđaju, neke čak i protestno jer ih higijeničari zabranjuju. S druge strane postoji i onaj mračni jugo-nostalgični dio Hrvatske koji stalno čeka "iza ugla".

Oni su nervozni, ljuti, frustrirani jer narod ne slijedi njihove "napredne" ideje. I po ovim nesnosnim vrućinama, Bajruši se krsti (valjda s tri prsta) dok gleda na TV izvješća s koncerata Thompsona u Imotskom i Dugopolju. Meta njegovih napada i zgražanja je čak i Zoran Milanović. Koketira s desnicom, hvali Domovinski pokret, vratio ratna odličja Branimiru Glavašu (ona koja mu je oduzeo Ivo Josipović). Imamo, dakle, dvije Hrvatske. Onu narodnu, proizašlu iz Domovinskog rata i onu jugo-nostalgičarsku, orjunašku, koja kontrolira medijski prostor, koja tuguje za Titom, Špiljkom, Milkom Planinc, Miljenkom Smojom i cmizdri za "onim divnim prošlim vremenima".

Roby Bajruši dugo i dosadno piše, ali i dugo pamti. Napose mu diže tlak Pantovčak i Milanović. On je, zamislite, odlikovao ratne gardijske brigade HVO-a. Odlikovao je nesretni Zoran i Zlatana Miju Jelića, nekadašnjeg zapovjednika MUP-a Herceg Bosne. Još bi se nekako progutalo da je odlikovan neki Mujo Jelić, ali Mijo… Roby se očešao i o Mariju Selak Raspudić. Razlog tomu je za sada nepoznat. Znate ono staru, kad izgubiš etiku, etiketiraš. Hrvoje Dečak nas podsjeća na jednu staru austrijsku poslovicu. Ona kaže da se ljudi ne trebaju previše brinuti jer će i onako biti kako Bog hoće. Potpisujem. Što se tiče ovih epskih vrućina dobro je kad nevrijeme dođe na vrijeme… Hoće li napokon pasti malo kiše ovdje na Braču? 'Jugoslavija živi u cijeloj Istri' Na ovoj paklenoj vrućini koja ne prestaje napušta me inspiracija za pisanje. I kad odeš na tzv. "službeni put" pa se javiš "najdražoj" doma s "hard worka" s ljubavnicom, moraš biti inspiriran, a kamoli kad pišeš kolumnu. Valjda zato po ovim

vrućinama sjedim tu na Bolu i nikamo ne mrdam. U hvatanju inspiracije ponekad mi pomognu frendovi koje imam na fejsu. Moj "zid" na fejsu je uvijek za sve pa tako i "za dom spreman". Naravno, i ja, kad nisam nespreman! Dikan mi šalje post uz komentar: "Ovako izgleda sramotan put komunističke hobotnice koja ne pušta ovu našu jadnu zemlju iz sada već neizdržljivog zagrljaja!". Tekst koji mi je poslao glasi: "Šeta Puležan na Vidikovcu i naiđe na tipa koji ide na Thompsonov koncert u Galižani. Tip ga pita: 'Stari kako da dođem od Vidikovca do Galižane?'. 'Hmm… nije jednostavno. Odeš po Omladinskoj ulici, prođeš kraj Pionirskog doma, spustiš se kraj doma JNA, skreneš lijevo i prođeš kraj O.Š. Moša Pijade, uđeš u Prvomajsku ulicu, izađeš na Obalu Maršala Tita, prođeš kraj Titova Parka, izađeš na Trg AVNOJ-a, tada nemoj desno jer ti je tamo ulica 43. Istarske divizije, nego idi lijevo na Partizanski put… Tamo ti je Thompson…".

Taj tekst prvi je prokomentirao Mattie Znoara: "Kad su ubili i protjerali Talijane, nakon 45-te, koji također nisu bili cvijeće, ali ne svi, dovukli su srpsko stanovništvo iz Srbije i BiH, uglavnom bivše četnike, tada su partizani nešto popunili s Bošnjacima zbog rudnika, a danas bi te ulice bolje bilo preimenovati u 'četničke". Javio se i Ivan Majić: "Pa da, Jugoslavija živi u cijeloj Istri, a Pula je predvodnik". Nakon ovakvih reakcija čak bi i "mali Ivica" prestao zapitkivati zašto Thompson ne smije doći pjevati u Puli.

Jedna moderna za tihe i samozatajne muževe: "Ako vas žena tretira k'o psa, kupite joj ga. Udvoje će vam biti lakše…". Sjećam se kako je svojedobno dužnosnik Ante Jelavić u BiH bio okrivljen za dvije inkriminacije. Prvu, da je sudjelovao u stvaranju HVO-a, čime je ugrozio teritorijalni integritet BiH, i drugu, da je sudjelovao u ukidanju HVO-a, čime je također ugrozio integritet BiH. Valjda je tužiteljstvo BiH zatražilo odmah i da kaznu izdržava istodobno u dva zatvora… Razočaran aktualnom vlašću i njenim

neispunjenim obećanima, saborski zastupnik "Vlastimir" zatražio promjenu imena u "Oporbimir”"

Europski dan borbe protiv onečišćenja okoline u centru Zagreba obilježen je bez automobila pa su odgovornost za gaženje pješaka preuzeli biciklisti. Malo o Domovinskom pokretu...

Dražen Travaš javlja: "Odlaze najveći - Alain Delon". Potpisujem iako moja tajnica nije nikada čula za njega. Rekao bih generacijski problem. Moj stari klijent Željko Grubić nepogrešivo analizira nas seniore. Rođeni smo 40-50-60-tih godina. Otada se sve okrenulo naglavce. Prešli smo s operatera za međugradske telefonske pozive na video pozive. Nekada se bilo gdje u svijetu išlo u kina, a danas su svi na You Tube-u, Whats App-u, Twitteru… Danas više nema mjesta za jednog Delona, Branda, Liz Taylor, pa ni za domaćeg glumca Ivicu Pajera…. Šteta. Sve prebrzo prolazi i mijenja se. Ipak neke se stvari kod nas nikada ne mijenjaju. Npr.: jugo-nostalgija. Ona je za sada vječna. Da bi je se iskorijenilo izgleda da nije dovoljan samo protek vremena, smjena generacija, novo tehnološko vrijeme… Bojim se da će ipak biti potreban neki kirurški zahvat… Čitam kako je najavljeno da će se 31. kolovoza o. g. održati izborna skupština Domovinskog pokreta. To je relativno nova stranka koja se pojavila na političkoj sceni tek 2020.g. Kao desna oporba HDZ-u Škoro je osnovao prvo pokret, a poslije je to preraslo u stranku. Nakon prvih turbulencija u stranci poslije predsjedničkih izbora, Škoru je naslijedio Ivan Penava. I kad su se već mnogi zlobnici ponadali kako je stranka propala, Penava je stranku stabilizirao i osnažio. Najveći politički uspjeh Domovinski je pokret do sada doživio na zadnjim parlamentarnim izborima kad je osvojio 13 mandata. Bez njega ne bi bilo ni današnje većine i vlasti HDZ-a. Kako je smisao svake političke stranke da bude na vlasti ili sudjeluje u vlasti jer samo tako može provesti svoj program i ideje i nešto u društvu promijeniti, DP je ušao u koaliciju s HDZ-om. Prvi puta u novijoj povijesti hrvatske države u Vladi sudjeluje stranka koja je desnija od HDZ-a. To bi trebalo više nervirati HDZ negoli DP. Međutim, mnogi nekadašnji podržavatelji DP-a, čim je DP ušao u vlast, odmah su počeli s kritikama o navodnoj "izdaji" hrvatskih interesa radi političkih fotelja. Mnogi Vukovarci i članstvo DP-a vjeruju Penavi, ali su nezadovoljni HDZ-ovim ljevičarenjem, a DP je HDZ-ov koalicijski partner. Gordijski čvor. Ujedno i prilika da se "obriše pod" s Penavom. Zapravo je jadno kako Hrvati ništa ne nauče iz prošlosti. Već se jednom pokušalo uništiti DP kad je izbila afera oko Škore. Ako se sada na izbornom saboru stranka raskoli, to neće biti pobjeda nijedne struje u DP-u nego onih kojima DP smeta. A takvih je puno i u desnom centru i na ljevici. Najviše će iz nesloge unutar DP-a pro�itira-

ti lijevi mediji. Da razbijanje jedinstva DP-a nije slučajno već dobro smišljeni i podmetnuti scenarij (ako već nikako drugačije onda bar po regionalnom ključu zastupljenosti delegata na skupštini), najbolje je vidljivo po tome što su nahuckani neki politički luzeri za koje nitko nikada ni ne bi čuo da ih DP nije uzeo kao svoje partnere.

To su izvjesni "Agrameri" koji sada izlaze sa spiskovima Penavinih tzv. "promašaja". Tu šačicu anonimusa, koji su se prozvali Agrameri iliti Zagrepčaneci navodno vodi neki Goran Jelić sa zanimljivim stavovima: "Domovinski pokret podržava pobunjene Srbe…", "podržava hrvatskog izdajnika", "izglasali pobunjenim Srbima milijune kuna…", "podržali izlaženje četničkog časopisa" i druge političke nebuloze. Inače "Agrameri" su ideja dr. Hermana Vukušića koji se brzo povukao kad je vidio "pro�il" i "dosege" učlanjenih. Kao što je Cezara izdao prijatelj Brut, tako sada i Penavu izdaju oni koje je prigrlio. Najprije su se bacali pod noge dr. Vukušiću, a potom Penavi. Agrameri prodaju bozu jer su nedovoljno politički iskusni da bi shvatili kako ih se iza scene manipulira s jednim jedinim prepoznatljivim ciljem: kad nije uspjelo razje*ati DP sa Škorom, sada će uspjeti s Penavom. Jadno je to kad strančica koja jedva da postoji povjeruje kako je politički čimbenik. Vidjeli su kako DP u zadnje vrijeme trpi kritike i s desna i s lijeva jer nije htio odbiti ući u vlast i osuditi Hrvatsku na još jedne parlamentarne izbore, pa su se sad i oni ohrabrili. To je po onoj narodnoj: vidjela žaba da se konj potkiva pa i ona digla nogu. Penava je Vukovarac, a na Agramer Žali Bože više riječi za ove i slične otpadnike koji rade u korist vlastite propasti. Jadno bi bilo samo kad bi se i neki od istaknutijih članova DP-a poveli za takvim jeftinim i pogubnim �loksulama. Stoga, treba pričekati još koji dan do održavanja sabora DP-a pa vidjeti što će i kako delegati glasovati. Vjerujem da će se zadržati jedinstvo stranke čak i ako ne budu svi sretni i zadovoljni s izborom. Napokon, to je politika. Umijeće mogućeg. A što se tiče predsjednika stranke Penave, on je Vukovarac, a ne Agramer. A zna se kako su Vukovarci branili svoj grad i istočnu Hrvatsku i kako ga ponovno izgrađuju i razvijaju. Nisu oni ni bakice s placa, ni pajdaši s kapljicom u ruci, ni pobornici svakojakih "belosvetskih" novotarija… Zato, uzalud vam trud svirači. Za druge su dunje žute.

Pitanje: Mogu li se radne navike steći gradeći Potemkinova sela?

U doba revolucije postoje dvije vrste ljudi. Oni koji dižu revoluciju i oni koji se na revoluciji uzdignu.

Ministar Beroš najavio da će od sada novo plaćanje lijekova biti puno pravednije. Prevedeno: “pravednici“ će od sada puno brže u raj…

OSMOSMJERKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

U teškim trenutcima nemojte misliti na to što sve ne možete učiniti, nego se prisjetite svega onoga dobroga što ste i da ste sposobni za još bolje

Duša je u nama nešto nevidljivo, ona je naša bit, naša osobnost, osnova tjelesnoga i psihičkoga života. Ona nas usmjerava u onome što mislimo, osjećamo i činimo. Bez nje bismo bili nerazumna životinja. Ona je naše ja. Ali gdje je ona u našem tijelu, to nitko ne zna. Jedno je sigurno: ona nije neka stvar, nema određenog mjesta.

Duša je „osobno, duhovno počelo života koje oblikuje tijelo” (Aristotel). „Čovjek nije

AUTOR LJEKARUŠE

Fra Jure Marčinković donosi recepte koji mogu pomoći u borbi protiv depresije

ni sama duša, ni samo tijelo, nego istodobno i duša i tijelo” (Aurelije Augustin), tj. sastoji se od duše i tijela. Tijelo je tvar (materija), a duša je njegova bivstvena oblikovnica (supstancijalna forma). Duša „sjedinjuje tijelo; znak je toga što se tijelo raspada kad duša odstupi” (Toma Akvinski).

Duša je nematerijalni dio čovjeka, bestjelesno duhovno biće koje oživljava čovječje tijelo, prožima ga.

Ona misli, uviđa, razabire, osjeća, želi. Na smrti se dijeli od tijela i do Sudnjega dana živi sama, uživajući nagradu ili trpeći kaznu za svoja djela. Bog je izravno stvara „ulijevajući” je u začetak (to se zove produševljenje) i otada živi vječno kao životno počelo u čovjeku. Ona je nevidljiva (duhovna) i besmrtna, ne propada kad se tijelo odvaja smrću, ne seli se ni u kakva druga bića, jedna je i jedinstvena svakom ljudskom biću i ponovno će se ujediniti s tijelom u konačnome uskrsnuću.

Duša nam daruje radost, zadovoljstvo i optimizam. No, ona može biti i blokirana i tada postajemo bolesni. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, potištenost je danas na četvrtom mjestu po učestalosti svih bolesti. Depresija je postala narodna bolest, i to s tendencijom stalnog uspona. Nedavno je pisao jedan ruski psiholog kako su crkve i ispovjedaonice sve praznije, ali zato su psihijatrijske ordinacije sve punije. Statistike kažu da se samo u posljednjih 15 godina depresija povećala 70 posto. U industrijskim zemljama, gdje vlada blagostanje, svaki deseti muškarac oboli od duševnih bolesti. Žene obolijevaju dvostruko češće od muškaraca. U 2008. depresivnu epizodu, sama ni uz pomoć obitelji, nije mogla prevladati 2621 osoba u Hrvatskoj nego je zbog toga bila smještena u bolnicu.

Osim depresije postoje i druge duševne bolesti, primjerice demencija, ovisnosti, psihoze, manija, fobije, shizofrenija, poslijetraumatski stresni poremećaj (PTSP) itd. Često mi mnogi pišu i pitaju: kako mogu znati da sam depresivna? Što to čini moju dušu bolesnom? Kako se očuvati od depresije? Razara li stres moju dušu? Svima odgovaram sljedeće. Prepoznajte sami jeste li depresivni. Mnogo je znakova koji upućuju na potištenost. Ako niže navedena duševna stanja traju dulje od dva tjedna, sigurno je riječ o utučenosti, barem u lakšem obliku: tmurno raspoloženje, nedostatak zanosa, umor, bezvoljnost, unutarnji nemir, izostanak samopouzdanja, umanjena moć koncentracije, nesigurnost pri donošenju odluka, jak osjećaj krivnje, povećana samokritičnost, zamišljanje loše budućnosti, oslabljen apetit, teški poremećaji spavanja itd.

Mnogo toga čini dušu bolesnom. Duševne bolesti mogu biti genetički uvjetovane. Ako je jedan od roditelja imao depresiju, i kod djece je 10-15 posto veći rizik da će također dobiti bolest. Ako uz to još nastanu negativne životne okolnosti i psihički stres, duša može lako oboljeti. Bolesno duševno stanje može prouzročiti mnoge bolesti, a posebno smetnje s cirkulacijom, jedenjem i probavom, srčane i probleme s disanjem, a često i poremećaj seksualnih funkcija. Međutim, moramo znati kako i razne bolesti pa i okolnosti mogu dušu učiniti bolesnom. Osobito će je pogoditi strah da ćemo izgubiti posao, financijske brige, stalni stres, problemi u braku, na poslu i u okruženju.

Sami moramo učiniti sve što možemo da se zaštitimo od tih opterećenja. Naravno, sve negativno nije moguće

promijeniti, ali se možemo pobrinuti da naša duša opet dobije pozitivne impulse. Opustite se. Zbog svakodnevnih pritisaka i stresa duša postaje bolesna. Upitajte se: što mojoj duši pogoduje? Pogoduje joj sve ono što Vam podaruje razonodu, zadovoljstvo i samosvijest. Upravo to Vas jača i čini opuštenima. Sport pritom ima veliku ulogu. Kretanje, osobito u šumi, po poljima, na suncu, jača samosvijest i stvara hormone koji usrećuju. No, ni u čemu se ne smije pretjerati. Važno je da tijelu omogućite da otkloni stres i napetost. Bitni su upravo mali koraci, što znači: idite naprijed korak po korak. Pritom je važno da sebi ne postavljate velike ciljeve, koje možda ne ćete moći ispuniti pa ćete se u tom slučaju razočarati i dodatno pogoršati stanje. Postavljajte sebi male ciljeve koje možete ispuniti, a nakon toga bit ćete sretni i zadovoljni. Ako uz to postignete i veće ciljeve, bit ćete još sretniji. Osim sporta, vrlo je važan i hobi. Nije bitno idete li rado u kino, svirate li glasovir, pišete li pjesme, nego da je to ono što Vas čini sretnima i zadovoljnima. Hranite dušu novim zamislima i doživljajima koji Vas, jednostavno, usrećuju. Tražite prijatelje i društvo drugih. Osobito važno mjesto u našem životu zauzimaju socijalni kontakti, obitelj, prijateljstvo s drugim osobama, na koje se uvijek možete osloniti, koji Vam nešto znače i koji će Vašu dušu razveseliti pozitivnim odgovorima i reakcijama. Ne zaboravite da je čovjek društveno biće i za razvoj njegove zdrave duše presudno je prijateljstvo s drugima. Zato se nemojte povlačiti u sebe i izolirati, nego idite među ljude, veselite se, razgovarajte s drugima. Televizija, računalo pa ni elektroničke poruke, SMS-ovi, chat, posebni telefonski brojevi i slično ne

Sveti samostanski recepti za liječenje - zdravlje iz prirode

Fra Juro Marčinković već više od pola stoljeća proučava ljekovito bilje, skuplja ga i pomaže mnogim ljudima da ozdrave ili da im bude bolje. Čak 1168 prirodnih recepata, provjereno djelotvornih i sačuvanih u narodnoj predaji, koji liječe ili tretiraju 136 bolesti i stanja, sabrao je i objavio u knjizi “Ljekaruša’’. U nastavku donosimo nekoliko najzanimljivijih.

mogu nadomjestiti osobne kontakte u stvarnosti.

Ako Vam je teško uspostaviti kontakte s drugim osobama, pridružite se nekoj skupini u svojem gradu. Takvih skupina ima dosta, raspitajte se. I Vaša bi rodbina svakako morala biti svjesna toga da Vam je potrebna pomoć pa im pružite šansu. Pjesnički, ali i znanstveno točno kaže biblijski pisac: „Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima” (Mudre izreke 16,24).

Snaga molitve i razmatranja. Bog je stvorio čovjekovo tijelo i dušu. Duša traži razgovor s Bogom, molitvu. Zato su nužni molitva i razmatranje. Pritom se možete poslužiti i malim trikom. Izaberite neku sliku iz Biblije ili neku za Vas važnu rečenicu koja će Vas motivirati, primjerice: „U Gospodina ja se uzdam, duša se moja u njegovu uzda riječ” (Psalam 130,5), napišite je i objesite tako da je svako jutro, kad ustanete, odmah ugledate. Možda to izgleda naivno, ali uistinu pomaže. Pokušajte se osloboditi negativnih misli koje Vas emocionalno vuku u „provaliju”. Kad god Vam nadođu negativne misli, odmah pomislite na izreku: „Uzda se duša moja u Gospodina!”, molite, razmatrajte, odbacite negativne misli. Učinite sve da se motivirate. Svi mi dobro poznajemo svakodnevne strahove, sumnje i očajavanja. Ako oni budu određivali naš svagdašnji život, oboljet ćemo. U teškim trenutcima nemojte misliti na to što sve ne možete učiniti, nego se prisjetite svega onoga dobroga što ste i da ste sposobni za još bolje. Postavite tijekom dana stvari tako da doživite uspjeh, a ne neuspjeh. Evo primjera: ako se prijavite na neki tečaj za učenje računala, opredijelite se za slabiju skupinu, u kojoj ćete doista imati uspjeha pa će sve krenuti dobrim putem.

Čaj od luka za čIšćenje i protiv celulita

Veliku glavicu luka (kapule) simo nasjeckajte, prelijte s pola litre hladne vode, stavite da provri, ostavite preko noći (l2 sati) poklopljeno, podgrijte, procijedite i popijte ujutro prije doručka. Kura traje šest tjedana, tjedan se pauzira pa po potrebi ponovi još šest tjedana.

Protiv ispadanja kose

Uvarak od peršina U pola litre vode stavite po jednu vrhom punu veliku žlicu sjemena i korijena peršina, kuhajte 10 minuta na laganoj vatri, ostavite poklopljeno 30 minuta, procijedite i nakon pranja glave operite je i ovim uvarkom. Kosa počne rasti, jača se koža na glavi i nestaju prhut i ljuščice kože.

Ulje od ružmarina i đumbira

U bocu sa širokim grlom stavite 100 g sitno nasjeckanih listova svježeg ružmarina i 100 g naribanog korijena đumbira.

Nalijte maslinova ulja da je oko 5 cm iznad mješavine. Ostavite dva tjedna na toplom, ne na suncu, te svaki dan bocu nekoliko puta dobro protresite. Potom procijedite, istisnite i ulijte u tamnu bocu.

Prije masiranja kose uljem, operite je neutralnim sapunom. Masirajte kožu na glavi svaku večer prije spavanja. Ujutro operite kosu samo mlakom vodom.

Terapiju provodite tri tjedna, tjedan pauzirajte pa ponovite još tri tjedna. Istodobno pijte naizmjenično čajeve - jedan dan dvije šalice čaja od ružmarina, a drugi dvije šalice od đumbira.

i

Grejp Imate li artritis ili uloge, svaki dan ogulite i pojedite 1-2 grejpa, zajedno s košticama koje treba dobro sažvakati. On razrjeđuje krv, izbacuje iz tijela otrovne tvari koje su proizvod bakterija, kao što su mokraćna kiselina i toksini. Osobito je djelotvoran kod uloga i reumatoidnog artritisa. Njegove koštice su najbolji antibiotik. No grejp smanjuje djelovanje nekih lijekova i zato se prije uzimanja treba posavjetovati s liječnikom. Oblozi od listova kupusa i kelja

Najbolji su vanjski listovi kupusa ili kelja koji se inače bacaju. Listove operite, natucite i izvaljajte bocom na lanenoj krpi tako da izlazi sok, stavite na bolna mjesta, zamotajte folijom, a preko toga stavite ručnik. Činite tako svaki dan dvaput po sat vremena tijekom dana ili sat vremena navečer, a onda novi oblog ostavite preko cijele noći.

Povišeni krvni tlak - Čaj od imele

U staklenu posudu stavite navečer dvije šalice hladne vode, dodajte dvije male žlice imelinih listova i ostavite preko noći (10-12 sati) poklopljeno. Ujutro samo podgrijte te popijte šalicu čaja na gutljaje, a drugu šalicu popijte predvečer. Kura traje tri tjedna, jedan tjedan stanke pa opet pijte tri tjedna... i sve tako tijekom tri mjeseca. Čaj istodobno smanjuje visoki tlak i povećava niski. Za vrijeme kure jedite dosta prirodne riže i zelene salate s rajčicom i lukom, puno kuhanoga krumpira, kupusa, crvenoga kupusa, cvjetače, jabuka, banana i jagoda.

Kod upale zglobova

artritisa

RECEPTI

Tjedni horoskop

PSIHOLOGIJA HUMORA

21. ožujka do 20. travnja

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno ili kao da se cijeli svijet urotio protiv vas. Primirite se i povucite u tišinu i meditaciju. Ne očekujte baš ništa od onog što trenutačno imate. Tako ćete najbolje pregrmjeti ovaj zahtjevan period. Možda će vam se u prvi tren učiniti da se vaša znanja i stručnost ne vrednuju onako kako treba. Slobodno prezentirajte svoje sposobnosti.

Sretni brojevi: 6, 8, 9, 23, 32, 34

21. travnja do 20. svibnja

Vaše čežnje bit će jake, a vi nekako prepušteni sami sebi. Oni koji imaju dobrog prijatelja ili prijateljicu pokušat će s njim (njom ) podijeliti svoje frustracije. Vezani će osjećati distancu u odnosu, a neki će biti u iskušenju ljubomore. Izdržite. Zaposleni u uslužnim djelatnostima imat će dosta posla, dok će ostali biti otvoreni za pomoć drugima.

Sretni brojevi: 18, 21, 28, 32, 37, 44

Bik Škorpion

Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. Osim ako ne izađu. Djelovat ćete na raznim frontovima, ali neće postojati ništa toliko snažno da bi vas potpuno zaokupilo.

Sretni brojevi: 1, 4, 5, 21, 23, 34

23. listopada do 20. studenoga

21. svibnja do 21.lipnja

Sretni brojevi: 2, 6, 7, 21, 23, 26

Vjerojatno je da ćete dati sve od sebe da se uljepšate, a primijetit ćete i to da vas osoba suprotnog spola stalno odmjeravaju. Oni u vezama pokušat će osvježiti odnos, dok će samci rado izlaziti i zavoditi. Otvorite se i bit ćete uspješni. Što je gotovo, gotovo je. Nemojte to više analizirati. Prepustite vremenu neka radi za vas, a vi se usredotočite na ono što upravo počinje.

Čemu se smijemo i zašto?

Istraživanja pokazuju da su nam ljudi koji imaju smisla za humor privlačniji od onih koji ga nemaju

Blizanci Strijelac

Vaša potreba za društvom bit će prilično naglašena, pa ćete svako malo izlaziti van. Bit će to neformalna druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima. Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam donese i novu ljubav. Kako tjedan bude prolazio sve ćete više shvaćati da one neopipljive ili skrivene teme sve više dobivaju na značaju.

Sretni brojevi: 11, 21, 24, 34, 35, 44

21. studenoga do 22. prosinca

21. lipnja do 21. srpnja

Nikako da dočekate svoju ljubavnu renesansu. Pokušajte gledati na život s više humora i otvorite se za ljude za koje znate da vam žele dobro. Tako ćete lakše podnijeti sve. Također činite ono što vama odgovara. Ne naprežite se. Uglavnom ćete raditi s lakoćom jer ćete imati energije više nego drugi, a volje možda i najviše. Nemojte sami sebi stvarati prepreke.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 21, 23, 33

Psihologe je odavno zanimalo koji su mentalni procesi uključeni u doživljaj nečega kao smiješnog, koju ulogu humor ima u našim interakcijama s drugim ljudima, što je to uopće smisao za humor te je li koristan za naše psihičko i �izičko zdravlje.

Rak Jarac

Povremeno će vam se činiti kao da je ljubav na nekoj drugoj planeti. Osjećaj usamljenosti i frustriranosti bit će blag, ali prisutan. Najbolje je potražiti vesele ljude ili zanemariti brige baveći se onim za što znate da volite. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno.

Sretni brojevi: 10, 21, 29, 32, 39, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Bez obzira na to što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnuti, u srcu ćete ipak naći mrvicu zadovoljstva. Možda neće biti toliko atraktivnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ove dane prolazite mirno. Možda nećete još vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite, ali osjetit ćete ih intuitivno. Baš intuicija bit će vam glavni vodič u poslu ovaj tjedan.

Sretni brojevi: 1, 23, 24, 34, 35, 44

Brojne teorije pokušavale su objasniti što je humor i zbog čega su nam neki sadržaji smiješni. Tijekom prve polovice dvadesetog stoljeća, najutjecajnija teorija humora bila je psihoanalitička teorija humora Sigmunda Freuda . Prema Freudu, razlog zašto uživamo u vicevima je to što nam omogućuju da osjetimo zadovoljstvo koje proizlazi iz otpuštanja primitivnih seksualnih i agresivnih impulsa. Ne osjećamo se krivi zbog toga jer je naš superego (dio ličnosti koji je, prema Freudu, zadužen za naš moral i savjest) privremeno preokupiran pametnim kognitivnim „trikom“ uključenim u vic i često nismo ni sasvim svjesni stupnja u kojem vicevi sadrže agresivne i seksualne sadržaje.

Naravno, ova teorija ima brojnih nedostataka, pa skupina teorija koje su nazvane teorije nekongruentnosti naglašavaju da su nam smiješne stvari koje su neočekivane, neobične i različite od onoga što normalno očekujemo . Primjerice, u vicevima njihov početni dio stvori kod nas određeno očekivanje o tome kamo opisana situacija u vicu vodi. No, završetak vica donosi obrat koji je neočekivan i to je ono što vic čini smiješnim.

uvjeta: 1) nešto ugrožava ili narušava shvaćanje osobe o tome kakav bi svijet “trebao biti”, 2) to ugrožavanje je benigno, i 3) obje ove percepcije se događaju istovremeno. Tako se, primjerice, duhovitima mogu percipirati situacije koje uključuju kršenje socijalnih, kulturalnih, lingvističkih, logičkih i moralnih normi. Ako kršenje norme doživljavamo preslabim ili prejakim, vic nam neće biti smiješan. Primjerice, religioznim osobama šala koja uključuje neku religioznu tematiku može biti uvredljiva pa stoga „povreda“ nije benigna i duhovit efekt šale će izostati, dok je netko drugi može doživjeti kao benignu i smiješnu. Smisao za humor se najčešće de�inira kao sposobnost osobe da doživi neke podražaje i iskustva smiješnima i da uživa u smiješnim stvarima. No, on zapravo ima puno aspekata – sposobnost shvaćanja šala i viceva, način na koji osoba sama izražava humor i ima duhovite opaske, stupanj u kojem sama aktivno traži duhovite sadržaje koje će čitati ili gledati, pamćenje za viceve ili smiješne događaje iz vlastitog života te korištenje humora kao mehanizam nošenja sa stresom. Smisao za humor naravno ovisi o mnoštvu faktora, kao što su kultura u kojoj osoba živi, inteligencija, zrelost, obrazovanje i kontekst.

Vedrina, pozitivan duh, smisao za humor – sve će to biti naglašeno u vašem privatnom životu ovih dana. Zato se ne trebate truditi previše, nego samo imajte otvorene oči i reagirajte kad treba. Sve će se slagati samo od sebe, a vi uživajte. Nalazite se u periodu kad će neke stvari trebati de�initivno privesti kraju. Baš ovaj tjedan karakterističan je po tome.

Sretni brojevi: 2, 9, 11, 21, 30, 33

Veći dio svog slobodnog vremena provodit ćete u sasvim običnim aktivnostima uživajući nečiju naklonost. Bez velike pompe znat ćete cijeniti sitnice, a voljena osoba će vam uzvraćati jednakom mjerom. Bit ćete zadovoljni i bez velikih prohtjeva. Počinje faza kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 32, 38, 44

Dane pred vama zapamtit ćete po bogatijem erotskom životu. Oni u vezama tako će obnoviti svoj odnos s partnerom, dok će samci biti vrlo nestrpljivi. Ponekad će prenagliti u udvaranjima jer će jedva čekati da pređu na stvar. Malim koracima može se prijeći jednaka udaljenost kao velikim. To što trenutačno nedostaje atrakcija nije znak da posao ne ide dobro.

Sretni brojevi: 9, 12, 21, 25, 44, 45

do 20. ožujka

Među novijim teorijama humora ističe se Teorija benigne povrede , novija teoriji humora koja nadograđuje prethodna shvaćanja humora, nešto doživljavamo smiješnim ako su zadovoljena tri

Općenito, istraživanja pokazuju da su nam ljudi koji imaju smisla za humor privlačniji od onih koji ga nemaju. No, na smisao za humor danas se ne gleda samo kao na vrlo poželjnu karakteristiku ličnosti, nego i kao na vrlo bitnu komponentu mentalnog zdravlja.

U istraživanjima se pokazalo da je negativno povezan s depresijom, pesimizmom i zabrinutošću oko različitih životnih pitanja

Konačno će doći do poboljšanja u vezama, ali još uvijek ćete povremeno dolaziti u iskušenja svađa. Naklonost će biti veća, ali brzina kojom ćete se razljućivati i dalje je tu. Zato se kontrolirajte i ne odgovarajte na svaku provokaciju. Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati. Ponekad će to izgledati kao da vam se nudi posao iz bajke, ali budite realni i oprezni. Posebno je važno provjeravati legalitete. Sretni brojevi: 18, 21, 29, 32, 33, 45

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Lav Vodenjak

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače

Djevica

Ribe

Najpoznatija TV kuhinja vraća se sa sedmom sezonom!

Žiri u novom sastavu svojim će strastvenim pristupom na kandidate prenijeti znanje i ljubav prema kulinarstvu te biti njihova najveća potpora

Svjetski poznat zabavni show MasterChef uskoro se vraća na Novu TV, a nova sezona gledateljima, ali i kandidatima već u prvim minutama donosi pregršt zabave, uzbuđenja, intrigantnih obrata i iznenađenja.

Jedno od tih iznenađenja su dva nova, ali u svijetu gastronomije dobro poznata lica koja će u MasterChefu debitirati u ulozi novih članova žirija. Stjepanu Vukadinu, koji se četvrtu godinu zaredom vraća u poznatu ulogu, u sedmoj sezoni pridružuju se Slavonac zaslužan za prvu Michellinovu zvjezdicu u Zagrebu – renomirani chef Goran Kočiš te šaptač stakeovima i majstor kulinarskog zanata – Mario Mihelj.

„Naša je zadaća da od kandidata napravimo chefove koji će jednoga dana zamijeniti naša mjesta. MasterChef će biti naša zajednička prilika s kojom ćemo zajedno učiti, rasti i, ono najbo-

lje, slaviti jezik koji spaja cijeli svijet, a to je hrana“, poručuje žiri pred koji će stati brojni ustrajni i kompetitivni kandidati s ciljem osvajanja titule nove kulinarske zvijezde i MasterChef pehara. Žiri u novom sastavu svojim će strastvenim pristupom na kandidate prenijeti znanje i ljubav prema kulinarstvu te biti njihova najveća potpora, ali i najstroži kritičari.

No od brojnih prijavljenih kandidata, samo će odabrani dobiti priliku ulaska u daljnje natjecanje, a svoje talente, osobnosti i kreativnost natjecatelji će predstaviti na audicijama.

Kroz uzbudljivih šest audicijskih epizoda gledatelji će svjedočiti maštovitim jelima i zanimljivim životnim pričama kandidata od kojih će samo najuspješniji uspjeti osvojiti pregače koje simboliziraju prolazak u idući krug natjecanja.

Četvrtak, 22. kolovoza

10:09

PM Baština: Villa Ružić I 10:14 PM Dnevnik 2 11:06 PM Hrvatska danas

12:36 PM Afrikanac, dok reportaža

12:40 PM Izradi sam: Broševi

12:45 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:53 PM Bajkovita Hrvatska: Riznica splitske katedrale - Split

12:59 PM Rijeke Hrvatske: Cetina, serija

01:30 PM Što je klasik? Ciganski romancero F. G. Lorca

02:03 PM U istom loncu

02:39 PM (Re)kreativac: Odbojka

03:03 PM Moja priča: Dunja Bezjak, 03:07 PM Megalitske građevine dinarsko-jadranskog prostora

03:57 PM Sretni gradovi: Ljubljana, dokumentarna serija

04:49 PM Intenzivni vrt - zaštita

05:17 PM Garaža: Stampedo

05:46 PM Skica za portret: Siniša Majkus

Petak, 23. kolovoza

10:09 PM Baština: Villa Ružić II

10:14 PM Dnevnik 2

11:07 PM Hrvatska danas

12:38 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:46 PM Bajkovita Hrvatska: Babino polje - otok Mljet

12:52 PM Rijeke Hrvatske: Zrmanja, 01:22 PM Jedno djelo: Antun Maračić

01:32 PM Dolina sunca, serija

02:17 PM U istom loncu

02:54 PM Eko zona

03:21 PM Koncert Tomislav Bralić i Klapa Intrade

04:21 PM Dužić i Stančić

04:46 PM Šibenski trubaduri - priče iz

borše Stanka Ferića

05:16 PM Blago iz potonulog broda

05:31 PM Garaža: Stillness

Subota, 24. kolovoza

10:09 PM Baština u objektivu: Vrgada

10:14 PM Dnevnik 2

11:07 PM Hrvatska danas

12:37 PM Alergije, dok.reportaža

12:46 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:54 PM Mletačka utvrda - Pula

01:00 PM Globalna Hrvatska

01:40 PM Dolina sunca, serija

02:21 PM U istom loncu

02:57 PM Tiktokerice, dok. reportaža

03:01 PM Moja priča: Obitelj Kordić, 03:06 PM Lijepom našom: Popovača

04:20 PM Gradionica vrtova: Nadira

04:50 PM Slatka kuharica: Opatija

05:10 PM V Briga o zdravlju životinja

05:21 PM Jojo i prijevozna sredstva: 05:27 PM Čarobna ploča: Kod doktora05:42 PM Skica za portret: Ivan Kožarić

Nedjelja, 25. kolovoza

10:10 PM Baština: Zadarske zidine

10:15 PM Dnevnik 2

11:07

PM Utjecajne hrvatske žene

11:43

PM Ana Carević, dok. reportaža

11:47 PM Tea Mamut: Smoothie

11:53 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:01

PM Buick Riviera, hrvatski �ilm

01:22 PM Dolina sunca, serija

02:05 PM turizam.hrt

02:30 PM Bajkovita Hrvatska: Muzej seljačkih buna - Gornja Stubica

02:36 PM Moja priča: Martin, reportaža 02:41 PM Kolone našeg vremena 04:06 PM Samo lagano

04:36 PM Slatka kuharica: Krk

04:56 PM Jojo i prijevozna sredstva: 05:02 PM Najbolji dan: Ana*

05:10 PM Tata i ja: Zmaj, dokumentarno-igrana serija za djecu

05:21 PM Volim životinje - Moj ljubimac: Tristian i Točka

05:31 PM Ana Carević, dok. reportaža 05:35 PM Drašine - otok Brač

05:40 PM Skica za portret: Liturgijsko srebro splitske prvostolnice

Ponedjeljak, 26. kolovoza

10:10 PM Baština u objektivu: Zadvarje 10:15 PM Dnevnik 2

11:07 PM Vjetar u kosi, dok. serija 11:56 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:04 PM Plodovi zemlje

12:54 PM Bajkovita Hrvatska: Ušće Mirne - Tarska vala

01:00 PM Glas domovine

01:20 PM Jelovnici izgubljenog vremena: Hrana svetih kraljeva

01:40 PM Zadar: More

02:10 PM Otkrivamo Hrvatsku: Bakar

02:36 PM Ruža Pospiš Baldani

02:47 PM Abeceda zdravlja: Žlijezda

02:58 PM Moja priča: Kora Pavelić, 03:03 PM Buick Riviera, hrvatski �ilm 04:24 PM Hrvatsko podmorje: Vis, 04:54 PM Mir i dobro

05:24 PM Lili - rođena za step, �ilm

Utorak, 27. kolovoza

10:10 PM Zagrebački parkovi 10:15 PM Dnevnik 2 11:07 PM Hrvatska danas

12:42 PM Tea Mamut: Smoothie 12:48 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:56 PM Bajkovita Hrvatska: Palača obitelji Vukasović Senj

01:02 PM Rijeke Hrvatske: Krka, serija 01:32 PM Crno-bijeli svijet, serija 02:19 PM U istom loncu

02:56 PM Izvan formata: Ksajpa 03:27 PM Kkoncert grupe Vatra 04:53 PM Milan Rakovac 05:23 PM Pozitivno

Srijeda, 28. kolovoza 10:10 PM Zlarinska razglednica 10:15 PM Dnevnik 2 11:07 PM Hrvatska danas

12:42 PM Tea Mamut: Souf�le 12:48 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:56 PM vrđava sv. Ivana - Dubrovnik

01:02 PM Rijeke Hrvatske: Neretva, 01:32 PM Izradi sam: Izrada svijeća 01:36 PM Đuro Tiljak i Tin Ujević 02:07 PM U istom loncu

02:42 PM Rođen na mreži

03:02 PM Poremećaji spavanja

03:12 PM Torta od čokolade

03:17 PM Katarina Čavar, reportaža 03:22 PM Suvremenici: Goran Trbuljak, dokumentarna serija

03:52 PM #FINO&JEFTINO: Vodenjak

03:57 PM Stipe u gostima, hum.serija 04:28 PM Maspok, dokumentarni �ilm

05:15 PM Prometej

05:41 PM Moja priča: Katarina Čavar, 05:46 PM Skica za portret: Branislav Dešković - pas koji se češe

Knightsi, Dinamo i Dandy završili sezonu 2024. uz različitu sreću

Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije: Dražen

JURINA

Prošle nedjelje završeno je posljenje kolo NPL-a Viktorije, čime je obilježen kraj iznimno napete sezone za klubove hrvatskih korijena. Melbourne Knightsi, St Albans Dinamo i Dandenong City suočili su se s jedinstvenim izazovima i trijum�ima tijekom sezone pokazavši ustrajnost i strast prema igri karakterističnu za ove klubove zajednice.

Unatoč uvjerljivoj pobjedi s 3-0 protiv Green Gullyja u posljednjoj utakmici, Melbourne Knightsi već tada nisu imali nade da će nastupiti u doigravanju budući da su one uništene prethodnog ponedjeljka porazom s 2-1 protiv Dandenong Thundera. Knightsi su završili na sedmom mjestu ljestvice, poziciji koja je preniska za klub njihovog kalibra i povijesti. Sezona za Knightse nije počela previše obećavajuće te su u prvoj polovici sezone upisali samo četiri pobjede. Takva loša forma navela je na odlazak trenera Bena Sureyja, čime su se otvorila vrata klupskoj legendi Ivanu Franjiću koji je preuzeo kormilo kao kapetan i trener. Iako je Franjićev angažman u ulozi trenera odmah donio pozitivne pomake ovo nije bilo dovoljno kako bi Knightsi osigurali šesto mjesto na ljestvici i plasirali se u doigravanje. U posljedjnjoj utakmici Knightsa golove su postigli Woerndl (15’), Bramwell (31’) i Morton (63’) pokazavši potencijal momčadi i pozitivan kraj inače razočaravajuće sezone. Za St Albans Dinamo ova sezona bila je prepuna različitih emocija, a kulminirala je u napetoj utakmici koja im je donijela spas od ispadanja. U posljednjoj utakmici protiv prvaka lige South Melbournea na stadionu Lakeside poraženi su s 2-1, unatoč ranom vodstvu Dinama u 26 minuti. Prva polovica sezone za Dinamo je bila katastro�ična, zabilježio je svega dvije pobjede i to ga je odvelo ravno u zonu ispadanja. Međutim, nevjerojatan preokret momčadi kasnije tijekom sezone upisat će se u povijest kluba. Pobjedama u pet u posljednjih šest utakmica Dinamo se izdigao iz zone ispadanja i osigurao mjesto u NPL-u Viktorije i u sezoni 2025. Ovaj kasni uspon uključivao je dojmljive pobjede protiv izvrsnih Oakleigh Cannonsa i Heidelberg Uniteda, što ukazuje na potencijal momčadi za nadolazeću sezonu. Ustrajnost koju je Dinamo iskazao unatoč gotovo sigurnom ispadanju iz lige svjedoči o tome kakav borbeni duh ima ovaj klub te koliko su

klubu odani igrači i djelatnici. Možda najsretnija priča ove sezone pripada novoplasiranom Dandenong Cityju. Protivno svim očekivanjima, City ne samo da je izbjegao ispadanje iz lige već je osigurao nastup u doigravanju završivši na šestom mjestu ljestvice. U posljednjoj redovnoj utakmici sezone poraz od 3-0 protiv Heidelberg Uniteda nije utjecao na njihov plasman u doigravanje budući da si je to mjesto već osigurao. Trener Nick Tolios zaslužuje neizmjerne pohvale za vodstvo svoje momčadi do ovakvih visina u debitantskoj sezoni u NPL-u Viktorije. Odluka ostavljanja ostatka ključnih igrača s četvrtim žutim kartonom na klupi tijekom završne ovosezonske utakmice pokazala je dugoročan način razmišljanja kakav je City ove sezone više

puta pokazao. Dandenong City će sada u eliminacijskoj utakmici igrati protiv Oakleigh Cannonsa na Jack Edwards Reserveu, a datum utakmice tek mora biti određen. Navijačima savjetujemo da prate društvene mreže kluba za najnovije infomacije o ovoj ključnoj utakmici. Sezona 2024. osigurala je natjecanje svih triju hrvatskih klubova na najvišoj razini nogometa u Viktoriji za 2025. Ovo jamči najmanje šest derbi utakmica tijekom sezone, što ujedno obećava i pravi festival nogometa kojim će se slaviti i bogato kulturno nasljeđe koje ovi klubovi donose u sport.

Ostanak u ligi i uspjeh Melbourne Knightsa, St Albans Dinama i Dandenong Cityja mnogo govori o snazi i strasti hrvatske zajednice u nogometu Viktorije. Svaki pojedi-

ni klub susreo se ove sezone s vlastitim izazovima, od preobrazbe Knightsa pod novim vodstvom do Dinamova nevjerojatnog bijega iz zone ispadanja i Cityjeva debija u ligi kao iz bajke. Kako se bliži kraj sezone 2024. navijači se raduju uzbudljivijim susretima, rivalstvima i jedinstvenoj atmosferi koju mogu pružiti samo ovi hrvatski derbiji. Ustrajnost koju su pokazala sva tri kluba tijekom sezone 2024. ukazuje na svijetlu i uzbudljivu budućnost za hrvatske nogometne klubove u Viktoriji.

Kako se nastup Dandenong Cityja u doigravanju tek treba održati, a Melbourne Knightsi i St Albans Dinamo pozitivno završavaju sezonu, čini se da će sezona NPL-a Viktorije 2025. biti zaista uzbudljiva za navijače ovih ponosnih klubova.

Zoran Juraj SABLJAK

Uključnoj utakmici u Sportskom cenru Sydney United u nedjelju poslije podne Manly United odnio je pobjedu s 2-0 protiv Sydney Uniteda 58, osiguravši si tako sigurnost za nadolazeću sezonu i ujedno zadavši udarac nadama domaćina za nastup u doigravanju. Ova utakmica bila je ujedno i prva pobjeda Manlyja u posljednjih pet utakmica, Sydney United 58 počeo je živo, nastojeći učvrstiti svoju poziciju među prvih šest momčadi na ljestvici. Relativno rano Tariq Maia stavio je na kušnju obranu gostiju prisilivši vratara Manlyja Levi Kayea na akciju, prijeteći pokušaj natrag je vratio Rocco Pelle. Prvih 15 minuta Sydney United 58 nastavio je s napadima, Maia je još jednom napravio probleme Kayeu koji je ovog puta bio prisiljen na obranu prizemnog udarca. Međutim, Manly se uskoro vratio u igru i skoro kapitalizirao protunapad, što je spriječila intervencija kapetana Sydneyja u Adriana Vlastelice u posljednji trenutak. Kako je napredovalo prvo poluvrijeme obje su momčadi stvarale gol prilike. Peter Kekeris plasirao je snažan udarac za Manly natjeravši Olivera Kalca na obranu. Stephan De Robillard iz redova Sydney Uniteda potom je stvorio izvrsnu priliku nadmudrivši Kierena Paulla i Kayea, no lopta je iz nemogućeg kuta sletjela s vanjske strane mreže. Ovaj promašaj pokazao se skupim za domaćine kada je pet minuta

Zoran Juraj SABLJAK

Gold Coast Knightsi na spektakularan način su priveli kraju izvanrednu sezonu 2024. nadmoćnom pobjedom s 5-0 protiv NK Lionsa na domaćem terenu u nedjelju 18. kolovoza 2024. Kako su tjedan ranije već osigurali dva uzastopna naslova, ova je pobjeda došla kao šlag na tortu omogućivši Knightsima završetak sezone s velikim trijumfom. Iako bi se iz rezultata dalo zaključiti da je igra bila jednostrana, prvo je poluvrijeme bilo iznimno napeto. Knigthsi su se borili postići prvi gol sve do pred kraj prvog poluvremena te su na predah otišli s prednošću od svega 1-0. Međutim, u drugom poluvremenu, dogodila se dramatična promjena te su Knightsi pronašli svoj ritam. Počela je prava golijada, domaći su postigli još četiri gola na kraju osiguravši pobjedu s 5-0. Ovakav nastup oduševio je povelik broj gledatelja koji su stigli proslaviti kako pobjedu toga dana tako i naslov prvenstva na domaćem terenu. Ova pobjeda još jednom je naglasila izvanredu sezonu za Gold Coast Knightse koji

Sydney United 58 posrnuo u ključnoj utakmici protiv Manlyja na domaćem terenu

su tijekom cijele sezone pokazali nevjerojatnu dosljednost i tijekom cijele sezone pretrpjeli svega dva poraza.

Gold

Kako je njihov posljednji trijumf već iza njih, Knightsi će svoju pažnju posvetiti budućnosti. Goruće pitanje jest

prije kraja poluvremena Alen Aganovic postigao možda i najjednostavniji gol karijere. Mudro dodavanje petom Benjamina Koopa dovelo je Aganovica u poziciju za gol za ključno vodstvo Manlyja s 1-0 na poluvremenu. U drugom poluvremenu Sydney United 58 izašao je na travnjak s novom odlučnošću. Anthony Tomelić našao se vrlo blizu izjednačenja, ali njegov udarac glavom završio je svega nekoliko centimetara izvan okvira gola. Manly je

hoće li Knightsi moći nastaviti u istom tonu i osigurati i treći uzastopni naslov prvenstva.

izdržao i nastavio pokazivati svoju odlučnost, Bilal Belkadi opasnim je udarcem glavom zamalo udvostručio njihovo vodstvo. Pred kraj utakmice Sydney United 58 očajnički je tražio izjednačenje. Bailey Rule plasirao je svoj udarac u 83. minuti prisilivši Kayea na nezgodnu obranu, naglasivši time koliko su očajni domaćini. Manly United na kraju je zapečatio pobjedu u 88. minuti kada je Miguel Bauza postigao gol iz jedanaesterca nakon nespretnog prekršaja Christiana Gonzaleza. Rezultat od 2-0 ne samo da je donio sigurnost Manlyju već je zatresao poziciju Sydney Uniteda 58 među prvih šest. Ovaj rezultat priprema je za napetu završnu utakmicu sezone za Sydney United 58 protiv St George Cityja koja se igra u nedjelju 25. kolovoza u Sportskom centru Sydney Uniteda. Susret počinje u 15 sati.

Vrijeme će dati sve odgovore na pitanje jesu li dorasli ovom izazovu i hoće li nastaviti vladati vrhom lige.

Coast Knightsi zapečatili sezonu 2024. pobjedom s 5-0

O'Connor Knightsi u derbiju pobijedili Canberra Croatiju

Zoran Juraj SABLJAK

Uključnoj utakmici koja je mogla imati značajne posljedice po utrku za naslov, O’Connor Knightsi izašli su kao pobjednici protiv Canberra Croatije u iznimno napetom derbiju koji se igrao prošle subote.

Dvije momčadi u sličnoj formi koje se nalaze na drugom i trećem mjestu ljestvice hrabro su se borile sa svega četiri boda razlike prije utakmice. Canberra Croatia postiže gol početkom utakmice, Atiyja Waraga pronašao je mrežu već u 3. minuti za vodstvo gostiju.

Međutim O’Connor Knightsi odbili su se predati te su u 27. minuti izjednačili golom Vinnie Sancheza.

Na poluvrijeme se dakle otišlo s neriješenih 1-1.

U drugom poluvremenu obje su se momčadi borile za premoć, no na kraju su O’Connor Knightsi zadali odlučujući udarac. Pax Manda dao je odlučujući gol u 73. minuti osiguravši tako pobjedu za domaće s 2-1.

Ovaj rezultat još je zaoštrio situaciju u borbi za naslov budući da prve tri momčadi sada dijeli samo četiri boda. Gungahlin se trenutno nalazi na vodećem mjestu sa 41 bodom, slijedi ga Canberra Croatia s 38 bodova te O’Connor Knightsi s 37 bodova. Sa svega dvije utakmice do kraja sezone, naslov prvenstva i dalje je moguć za sve tri momčadi. Idući vikend bit će ključan za određivanje mogućeg pobjednika.

U subotu 24. kolovoza O’Connor Kngihtsi ugostit će vodeći Gungahlin u utakmici koja će zasigurno biti napeta, a koja počinje u 15 sati.

U međuvremenu će se Canberra Croatia nastojati vratiti među pobjednike u utakmici u kojoj će ugostiti Olympic - u nedjelju 25. kolovoza, također s početkom u 15 sati.

OCJENA

‘Modrić nema snagu u nogama kao drugi, ali ima mozak kakav nema

Kada je Realu bilo potrebno povezivanje linija, Ancelotti je pogledao u smjeru Hrvata, piše As

Real Madrid krenuo je u obranu naslova španjolskih prvaka remijem 1:1 kod Mallorce. Luka Modrić odigrao je posljednjih pola sata utakmice.

Modrić je na teren stupio uz ovacije stadiona u 63. minuti umjesto francuskog veznjaka Aureliena Tchouamenija. Preuzeo je kapetansku traku i kontrolu lopte u sredini terena. Ističu to i španjolski mediji koji naglašavaju njegovu važnost za Realov tim.

Marca tako navodi da je Mallorcin trener Jagoba Arrasate, “majstor čitanja igre, shvatio da se nasljednici Tonija Kroosa pate u ovakvim situacijama”. “Ancelotti nije imao nikakve dvojbe, poslao je Modrića na teren. Hrvat, koji je dobio velike ovacije po ulasku na teren, nema snagu u nogama kakvu imaju drugi, ali ima mozak kakav nema nitko u Madridu. A to je bilo ono što je potrebno”, ističe se. Na istom je tragu i As. “Kada

Igra za njemačkog drugoligaša Karlsruhera, a prošlu sezonu proveo je na posudbi u Eintracht Frankfurtu

Izbornik Zlatko Dalić je odlučio Vatrenima pridružiti Igora Matanovića. Roditelji su mu porijeklom iz BiH. Njegov otac Ranko je iz Kotor Varoši, a majka Ankica iz Dervente. Iako je rođen u Hamburgu 2003., kako je sam rekao, kod njega nikad nije bilo dvojbe da igra za Hrvatsku.

Riječ je o igraču njemačkog drugoligaša Karlsruhera, koji je prošlu sezonu proveo na posudbi u Eintracht Frankfurtu. Napadač je, visok 1,94 cm. Nastup u prvome razredu njemačkog nogometa još nije upisao, a u drugoj je ligi upisao 85 nastupa uz učinak od 17 golova i 12 asistencija.

Nogometno je stasao u mladim momčadima St. Pau-

nitko u Realu’

je Realu bilo potrebno povezivanje linija, Ancelotti je pogledao u smjeru Hrvata. Kroosov odlazak višestruko uvećava Modrićev značaj. Dinamičan, pokazao je da za njegov stil igre ima mjesta u ovom sustavu. I to ne samo od 60. minute

Koliko je Modrić voljen, pokazao je i jedan mladi navijač domaće momčadi.

Prvu utakmicu Hrvatska će igrati 5. rujna u Lisabonu, a tri dana kasnije bit će domaćin Poljacima u Osijeku

Izbornik hrvatske reprezentacije Zlatko Dalić objavio je u ponedjeljak popis igrača na koje računa za nastupe u Ligi nacija. Hrvatska je u prošlom izdanju natjecanja igrala i izgubila �inale od Španjolske, a u novu sezonu kreće utakmicama protiv Portugala i Poljske.

Prvu utakmicu Hrvatska će igrati 5. rujna u Lisabonu, a samo tri dana kasnije bit će domaćin Poljacima u Osijeku. Podsjetimo, u skupini je i Škotska, protiv koje će hrvatska reprezentacije igrati 12. listo-

Izbornik Dalić objavio popis, Modrić će igrati, tu je i Perišić

On je fotogra�iran kako na tribinama tijekom utakmice, obučen u dres momčadi za koju navija, visoko podiže Realov dres s brojem 10 i Modrićevim prezimenom iznad njega. Korisnici društvenih mreža sve opisuju kao znak poštovanja suparničkih navijača prema Realovoj ikoni. Modrić je igrač Reala od 2012. godine. Nedavnim osvajanjem UEFA-inog superkupa postao je najtrofejniji igrač u povijesti madridskog velikana. Zasad s njim ima 27 trofeja.

Matanović, novo ime među Vatrenima

pada, u svom drugom okupljanju. Tada će, 15. listopada, biti i gost Poljskoj.

Podsjetimo, od reprezentacije su se nedavno oprostili Domagoj Vida i Marcelo Brozović i na njih se više ne može računati. Okupljanje reprezentacije zakazano je za ponedjeljak, 2. rujna, a igrači i stručni stožer će nakon dva dana boravka i priprema u Zagrebu, prema Lisabonu letjeti 4. rujna.

tanović S popisa je na listu igrača s pretpozivima kliznuo golman ciparskog Pafosa Ivica Ivušić.

“Liga nacija bit će nam dobra platforma za stvaranje momčadi koja će iduće godine krenuti u kvali�ikacije za Svjetsko prvenstvo 2026. godine. U odnosu na ovogodišnji Euro, ostali smo bez dvojice senatora, Vide i Brozovića, ali zato nas sve raduje što je kapetan i dalje s nama - Luka je naša velika snaga na terenu i izvan njega”, rekao je Dalić.

okruženju. Nova sezona tek je započela, svi kandidati imaju mogućnost kroz dobar rad i kvalitetne nastupe u svojim klubovima izboriti priliku u reprezentaciji”, nastavio je.

Igrao je za U-14 momčad Hrvatske, zatim za U-17 i U-18 momčadi Njemačke, da bi od 2022. godine ponovo igrao za Hrvatsku, ovoga puta U-21 i U-23 momčad. Sada se očigledno odlučio da će ipak svoju budućnost tražiti među Vatrenima.

Matanović je svojedobno objasnio kakav je igrač.

lija, a u Karlsruheru je prošle sezone konačno proigrao i postigao 14 pogodaka. Cijena mu je znano narasla, a trenutna mu se vrijednost procjenjuje na 5 milijuna eura.

Što se njegovog reprezentativnog dijela karijere tiče.

„Ja sam takozvani ‘target man‘ koji na sebe često veže središnje braniče. Moji suigrači trebaju što više igrati ‘jedan na jedan‘, ja sam tu u kaznenom prostoru za njih. Uzbuđen sam uči prvoligaške sezone, a jasno mi je da je skok iz druge u prvu ligu velik. U Karlsruheu sam napravio veliki korak prema seniorskom nogometu, a sada mi je plan upoznati sve, stjecati iskustvo i sve to pretvoriti u nastupe i golove“, rekao je.

Važno, na popisu je i ime kapetana Luke Modrića, za kojeg su neki strahovali da će se povući nakon Eura. Tu je i Ivan Perišić, za mnoge osporavan nakon izvedbi na EP-u i u dresu Hajduka, koji je i napustio. Nova lica na popisu su veznjak Dinama Petar Sučić i napadač Eintrachta Igor Ma-

“Imamo i dalje snažne temelje u momčadi koja je prije dvije godine osvojila brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu u Kataru, a pritom smo momčad osvježili s nekoliko novih imena koje želimo vidjeti u reprezentativnom

“Čekaju nas jako dobri protivnici u Ligi nacija, počevši s Portugalom u Lisabonu. Iako nećemo i ne smijemo zanemariti rezultat jer hrvatska reprezentacija uvijek mora stremiti pobjedama i uspjesima, naš prvenstveni cilj u Ligi nacija je posložiti momčad koja će krenuti u kvali�ikacije za SP. To znači pronaći neka nova lica, isprobati neka nova kadrovska i taktička rješenja, a pritom zadržati ono što je bilo najvažnije u našim uspjesima - snažno zajedništvo, timski duh i pobjednički mentalitet”, zaključio je izbornik.

Halilović briljira, zabio za Fortunu Sittard

To mu je već drugi gol, oduševio je igrom za koju je od Sofascorea dobio ocjenu osam

Alen Halilović sjajno je otvorio sezonu u dresu Fortune Sittard. Nakon što je u prvom kolu nizozemskog prvenstva bio strijelac protiv Go Ahead Eaglesa, zabio je i u drugom, sad Almere Cityju. Osim toga, oduševio je igrom za koju je od Sofascorea dobio ocjenu osam. Ta ocjena je i najveća za hrvatske igrače u deset najjačih

europskih liga u razdoblju od prošlog petka do nedjelje. Nekad najveći talent hrvatskog nogometa karijeru je započeo u Dinamu, a debitirao je u reprezentaciji već sa 16 godina. Prodao ga je Zdravko Mamić u Barcelonu, no karijera mu nije išla uzlaznim tijekom. Igrao je za brojne klubove, uključujući Milan, Hamburg, Standard, Las Palmas, Heerenveen, Sporting Gijon, Reading, Birmingham i Rijeku. Prošle godine je kao slobodan igrač došao u Sittard.

Igor Matanović

Izbornik Zlatko Dalić odredio je igrače

Alen Halilović

Luka Modrić dobiva pohvale za svoj nastup

nadalje...”

Navijač Mallorce s dresom Modrića

Nogometaši Rijeke na Rujevici svladali Istru 1961 s visokih 4-0, dok su Slaven Belupo i Lokomotiva odigrali bez pobjednika 2:2

Uprvoj utakmici 3. kola HNL-a Dinamo je lakoćom u Maksimiru svladao Šibenik sa 3-0 (2-0). Strijelci su bili Stefan Ristovski (6), Dario Špikić (19) i Sandro Kulenović (56).

Iako su oba sastava u prva dva kola upisala pobjede pa je “papirnato” bila riječ o derbiju, prvak Dinamo je u potpunosti dominirao susretom protiv povratnika u društvo najboljih.

Slaven Belupo i Lokomotiva su u Koprivnici odigrali odličnu utakmicu koja je završile bez pobjednika, 2-2. Počelo je sjajno za domaćine. Adrian Jagušić je sjajno potegnuo pogodivši suprotni kut.

Međutim, Lokomotiva je u 22. minuti uspjela izjednačiti preko Roberta Mudražije. U 37. minuti gosti su okrenuli rezultat, zabio je Mirko Suško. Konačnih 2:2 postavio je Karlo Butić udarcem u rašlje. Hajduk je preokretom na Poljudu svladao Varaždin sa 2-1 (0-1). Goste je u vodstvo doveo Dimitar Mitrovski (8), a Filip Krovinović (56) i Marko Livaja (74) su u nastavku pogađali za pobjedu Hajduka. Na poluvremenu su navijači igrače Hajduka ispratili zvižducima, a na kraju utakmice ipak pljeskom. Gorica i Osijek su odigrali 2-2 (1-0). Domaći su poveli golom Luke Kapulice (38) gosti su preokrenuli s dva pogotka Vedrana Jugovića (53, 61), da bi konačni rezultat postavio Damjan Pavlović (82) koji se najbolje snašao na drugoj vratnici.

RASPOLOŽENI STRIJELCI

Dinamo lako protiv Šibenika, preokret Hajduka na Poljudu

Psovao suca, zaradio crveni

Trener Slaven Belupa Ivan Radeljić zaradio je crveni karton zbog stalnih prigovora sucu Patriku Kolariću. Nakon utakmice objasnio je što mu je smetalo:

men�ra� suđenje, to stvarno nema smisla’.

Beljo opet strijelac

Dion Drena Beljo je došao do svog četvrtog pogotka za bečki Rapid u samo mjesec dana koliko je u klubu. Hrvatski napadač je najnoviji pogodak postigao na utakmici odigranoj u subotu protiv Tirola. Doveo je svoju momčad u vodstvo u 42. minuti, nakon ubačaja Benjamina Böcklea. Beljo se izvukao na drugu stativu te se samo naklonio na ubačenu loptu i neobranjivo matirao golmana iz

neposredne blizine. Drugi je to put da zabija u austrijskoj Bundesligi. Dva gola je dodao u kvali�ikacijama za Europsku ligu i u OFB Cupu. Belju je u ovom prijelaznom roku želio i Dinamo, ali se nije uspio dogovoriti ni s Augsburgom ni s igračem. Postojao je interes sedam, osam klubova, spominjao se i Hajduk, ali se na kraju odlučio za Rapid. Beljo je tražio klub koji će mu garantirati minutažu.

Najprije je dobio žu� karton, a nakon što je sucu nešto rekao i crveni. Kamere su otkrile da je psovao glavnog suca utakmice riječima “Pi*** � materina” te nakon što je isključen protes�rao je na odluku suca i bacio bočicu vode u njegovom smjeru. Ivan Radeljić

‘Ne znam što reći, bila je njihova čista ruka i onda dobiješ gol iz te kontre. Malo su živci bili tanki, svako kolo se neke njihove odluke vežu za nas, tako da više neću ko-

Tablica

Dinamo

Rijeka

Hajduk

Šibenik

Istra

Osijek

Tako sam sretan što je on naš igrač, svjetska klasa, samo su neki od komentara o hrvatskom veznjaku

Krasan gol koji je postigao u završnici utakmice i njime doveo Manchester City do konačnih 2:0 protiv Chelseaja, donio je Mateu Kovačiću pohvale engleskih medija i Cityjevih navijača. Momčad Pepa Guardiole sigurno je krenula u obranu titule, a hrvatski veznjak dokazao je da će se na njega moći ozbiljno računati u pokušaju osvajanja novog trofeja.

“Imao je tešku zadaću nadomjestiti Rodrija. Najveći dio prljavog posla odradio je sam, a najveći kompliment je taj da je bio jedva primjetan, kao što takav biva Rodri, sve do briljantnog gola kojim je zaključio pobjedu”, piše Manchester Evening News, koji je hrvatskom

Nogometaši Rijeke na Rujevici svladali Istru 1961 s visokih 4-0 (3-0). Mladi Rukavina je svoj prvi gol za Rijeku zabio nakon sjajne solo-akcije i lijepog udarca s ruba kaznenog prostora u sam gornji lijevi kut suparničkog gola.

1

Slaven Bel. 3 0 1 2 3-6 1

Kovačić oduševio medije i navijače: Zvijer!

veznjaku dao ocjenu 8. Chelsea je, podsjetimo, prošlog ljeta Kovačića (30) prodao Cityju za 29 milijuna eura. U tom prijelaznom roku je Moisesa Caiceda (22) iz Brightona doveo za 116 milijuna eura, a u zimskom prijelaznom roku prošle godine je Enza Fernandeza (23) kupio od Ben�ice za 121 milijun eura. Upravo uz njih dvojicu Kovačić je prošao na putu do lijepog gola.

“Na trenutke je bio malo nesiguran bez lopte, ali s loptom je izveo nekoliko važnih trenu-

taka kojima je podigao momčad. Prihvatio je napadačku ulogu lijevog beka s kraja prošle sezone”, opisuje isti izvor doprinos Joška Gvardiol i daje mu ocjenu 6. I korisnici društvenih mreža koji navijaju za City uživaju. “Kakav igrač”, “Prošetao se uz 200 milijuna funti”, “Senzacionalan je”, “Postigao je gol koji će kandidirati za najljepši ove sezone”, “Zvijer”, “Tako sam sretan što je on naš igrač”, “Svjetska klasa”, samo su neki od komentara o hrvatskom veznjaku.

Pašalić je zabio svojim standardnim snažnim udarcem s otprilike 25 metara. Zadnja dva postigao je Franjo Ivanović (28, 66).

Sučić u Baskiji

Trener nogometaša Real Sociedada rekao je u subotu da novopridošli hrvatski reprezentativac Luka Sučić ima "puno potencijala" i da je "jako talentiran" pa se nada njegovim dobrim igrama u Španjolskoj.

"Luka ne poznaje španjolsku ligu, niti nas, ali jako je talentiran i ima veliki potencijal sa svojim fantastičnim stasom. Nadamo se da će se brzo adaptirati i da će nam donijeti puno veselja", izjavio je Alguacil.

Sučić, 185 centimetara visoki veznjak, došao je u Baskiju prije tri tjedna iz austrijskog prvaka Salzburga. Dosad je igrao samo u Austriji gdje je i rođen.

U prugastom plavo-bijelom dresu s brojem 24 trebao bi u Real Sociedadu zamijeniti 28-godišnjeg španjolskog reprezentativca Merina koji je blizu prelaska u Arsenal.

Za Bijele je igrao i Ivan Raki�ć

Dion Drena Beljo

Pep Guardiola i Mateo Kovačić

RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault