The Croatian Herald 20th December 2023 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

VJESNIK BRISBANE Božićni koncert i igrokaz uz pjesme crkvenog zbora

ŽELJKO DOGAN Neka nam svima izvorni smisao Božića pomogne postati boljim ljudima

PRAVO ZAJEDNIŠTVO

Str. 12,13 Str. 7

iše od 300 uzvanika, članova hrvatske zajednice u Adelaideu, okupilo se u nedjelju, 10. prosinca, na božićnom ručku priređenom u Hrvatskome klubu

„Adelaideu“. „Jedini put u budućnost je rad uložen zbog ljubavi prema domovini, hrvatskom jeziku i hrvatskoj baštini. Nadamo se da vam ovaj Dom nije samo klub, već da u njemu vidite dio domovine i da se ovdje osjećate ugodno kao i u svom osobnom domu“, poručili su iz Odbora HK „Adelaidea“.

U ORGANIZACIJI AHDU-a

Str. 35

ć i ž o B n a t e r S i nova ! a n i d o g . 4 202

Božićni ručak i posjet sv. Nikole u Adelaideu Ove godine je 150 djece upisano u Hrvatski folklorni sastav 'Lenek' i Hrvatsku školu

ŠPANJOLSKI 'AS' Modriću nagrada za najboljeg veznjaka zadnjeg desetljeća

Str. 24

Str. 4

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

Str. 14

Božićni koncert u Sunshineu Nastup zbora sačinjenog od članova društvenih grupa bio je kruna same proslave

u s t ra l s ko - h r va t s ke društvene usluge organizirale su za članove svojih grupa društvene potpore

u utorak, 12. prosinca, božićni ručak u dvorani Hrvatskog katoličkog centra „Sunshinea“. Vrhunac proslave dosegnut je priređenim koncertom na kojem su nastupili članovi grupa koji su se za koncert marljivo pripremali.

Štovani čitatelji, rijetko kad se osjeća ljubav, sreća, toplina i potreba za bližnjima kao na Božić. Kod nas iseljenika � dani prizivaju i sjećanja

Tradicionalni božićni ručak u klubu umirovljenika 'St. Albansu'

na dje�njstva, rodni kraj, domovinu… Neka � plemeni� osjećaji koje pobuđuje Božić prate vas i vaše kroz cijelu novu godinu. Uredništvo

Str. 8

Božićna zabava za djelatnike i članove Upravnog odbora AHDU-a 'Spit Shack', fešta za završetak godine uz raspoloženu 'Ekipu'

Str. 9

Sljedeći broj Hrvatskog vjesnika izlazi 17. siječnja 2024. godine

Veseli domjenak u HK 'Gippslandu' Str.23

Str. 6

'Bosna Christmas Party' u Sydneyju

Str. 7

Članovi Hrvatskog kluba “Gippslanda” u Traralgonu okupili su se u subotu, 9. prosinca, oko bogato pripremljene božićne trpeze kako bi se zajedno družili i u šali i dobrom raspoloženju proveli ugodan predblagdanski dan. Nikola Smolčić, najstariji član zajednice, proslavio je svoj 96. rođendan, a rođendanske čestitke upućene su i ostalim slavljenicima.

KOLUMNA

Str. 27

Tuđman je bio oprezan oko jedne teme: Po supruzi mi je poručio da je nije spreman otvarati Piše: Zvonimir Hodak

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

PUTOVANJE NA MANJE OD DVA SATA VOŽNJE OD ZAGREBA

Mogu se napraviti prekrasne fotogra�ije s pogledom na Veliki slap, zasladiti se fritulama te kuhanim vinom Djeca su bila oduševljena

Dječji božićni sajam u Crikvenici

radicionalni, 26. Dječji božićni sajam još je jednom ispunio aulu crikveničke Osnovne škole Zvonka Cara, dokazavši da iz godine u godinu uživa veliku podršku učenika, roditelja, učitelja i drugih prijatelja škole i Crikvenice. Sajam je posjetiteljima ponudio unikatne božićne aranžmane i nakit koji su izradile vrijedne ruke učenika, učitelja, roditelja članova Učeničke zadruge Zvončica. Za kavu i kolače pobrinuli su se kao i mnogo puta do sada vjerni sponzori. Djed Mraz strpljivo se fotogra�irao sa svim mališanima i odraslima, a jedan foto studio sav prihod od fotogra�ija, kao i svih proteklih godina, donirao je školi. Novost na sajmu bio je štand sa “second hand” odjećom, na kojemu je sva odjeća bila uredna i opeglana te su mnogi ondje pronašli nešto za sebe. Osnovci su napravili

394 paketa iznenađenja, a tražilo ih se još. Na sajmu je svoj štand imao i Centar za pružanje usluga u zajednici Izvor Selce. Posjetitelji su bili oduševljeni priredbom koju su učenici pripremili uz pomoć svojih učiteljica, voditeljica izvannastavnih skupina. Bili su tu veliki i mali zbor te plesne i recitatorske skupine. Upečatljiv je bio i vizualni identitet škole, a nastupile su i mažoretkinje iz Selca „Hvala vam što ne odustajete od nas, kao što niti mi ne odustajemo od našeg Dječjeg božićnog sajma koji je ponos naše škole i koji se održava 26. godinu zaredom“, poručili su iz ove škole dodavši na kraju: „Beskrajno smo vam zahvalni na svemu što činite da bi sajam uspio, na uključivanju u radionice, na sponzorstvu bilo koje vrste, na vašim donacijama“.

Kolinda u japankama

edan je prolaznik 15. prosinca navečer usred Zagreba snimio bivšu predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović (55) u vrlo zanimljivoj modnoj kombinaciji, a isticale su se japanke na njezinim nogama. To se dakako pojavilo u medijima. Kad su je novinari nazvali nasmijala se i objasnila nam zbog čega je usred zime nosila ljetnu obuću. Razlog će razumjeti svaka žena. „Bila sam na pedikuri, ne mogu vjerovati da me netko fotogra�irao. Nisam željela da mi se uništi lak, i onda sam izašla u japankama“, rekla je Kolinda. Snimljena je dok je napuštala je haustor. Svezala je kosu u niski rep, odjenula smeđi kožni baloner, crne hlače, zelenu oversized torbu, a ono što je i prolaznika začudilo su japanke u prosin-

ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

a samo dva sata vožnje od glavnog grada Hrvatske, za deset eura i dodatne popuste, možete uživati u prizorima kao iz bajke. Nacionalni Park Plitvička jezera prekrasan je u svako doba godine, ali zimi je ipak nešto posebniji, romantičniji. U vrijeme Adventa svojim posjetiteljima nude i dodatnu ponudu. Na glavnom ulazu se svakim danom mogu napraviti prekrasne fotogra�ije s pogledom na Veliki slap, družiti se s Djedom Božićnjakom, Bakom Mraz i zasladiti se fritulama te kuhanim vinom. Druga lokacija je Zimski Vrt gdje se vikendima može uživati na toplom u raskošnoj blagdanskoj atmosferi. Može se uživati u tradicionalnim fritulama, pladnju s izborom ličkih sireva, piroškama, plitvičkim kobasicama u pecivu, čaju, toploj čokoladi i kuhanom vinu. Posebno iznenađenje bilo je druženje s Djedom Božićnjakom i bakom Mraz, koji su darivali najmlađe slatkom košarom. Advent na Plitvičkim jezerima je pravi spek-

Pogled na zaleđeni Veliki slap iznova očarava

Bajkoviti Advent na Plitvicama, druženje s Djedom Božićnjakom

takl koji okuplja posjetitelje svih generacija. Ovo je blagdansko vrijeme idealno za obiteljski posjet. Zato su na Plitvicama, posebno upriličeni sadržaji za one najmlađe. Tu je svakodnevno

Adventski uspon u Lošinju

rdina, predjel Malog Lošinja, jedinstven po stepeništu od dvjestotinjak kamenih pločama prekrivenih stepenica, posljednjih godina biva mjestom održavanja različitih javnih priredbi, uglavnom koncerata, a najnovija je svojevrsna utrka, ili bar uspon, uoči božićno-novogodišnjih praznika. Na Trgu RH, kraj adventskog šatora, sudionici su se okupili kupivši crveno-bijele kapice u stilu Djeda Mraza, s

tim da novac ide za ovogodišnju dobrotvornu akciju koju koordinira Društvo “Naša djeca”, a onda se zaputili Brdinom do pjacala ispred župne crkve. itko nije evidentirao rezultate, niti su oni bili bitni – od pedesetak sudionika veći dio je hodao no što je trčao, a na odredištu ih je dočekala mala okrjepa i zajednička fotogra�ija podno natpisa s uočljivom reklamom prekrasnog Adventa na ovom kvarnerskom otoku. Utemeljen 1983.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

onalni park Republike Hrvatske. Svojom iznimnom prirodnom ljepotom ovo je područje oduvijek privlačilo zaljubljenike u prirodu, pa je već 8. travnja 1949. godine proglašeno prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Proces osedravanja, kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera, predstavlja jedinstvenu univerzalnu vrijednost zbog koje su Plitvička jezera dobila međunarodno priznanje 26. listopada 1979. godine, upisom na Unescov Popis svjetske baštine.

Brojni sudionici na usponu

Kolinda Grabar Kitarović

druženje i fotogra�iranje za djecu, ali i odrasle koji žele osvježiti uspomene iz djetinjstva i probuditi dijete u sebi. Plitvička jezera su inače najstariji su i najveći naci-

Do Zavižana tek na proljeće

cu. U opuštenoj modnoj kombinaciji prošetala je Radničkom ulicom u centru hrvatske metropole.

Hrvatski

VJESNIK

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Od 17. prosinca svi posjetitelji posjećuju NP Sjeverni Velebit na vlastitu odgovornost, poručili su. Cesta prema Zavižanu zatvorena je za sav promet do 15. travnja 2024. godine. Zimska oprema za vozila, tako i osobna (gojzerice, topla zimska odjeća), su obavezne. Iz Uprave parka napominju kako je vrijeme u ovom dijelu godine iznimno nestabilno pa se divan sunčan dan u trenu može pretvoriti u oluju i snježnu mećavu.

ok u dijelovima Like s manjom nadmorskom visinom studen i inje prekrivaju većinu površina, kada su u pitanju veće nadmorske visine ovome treba dodati povremeni snijeg koji stvara probleme u cestovnom prometu. Tako iz Uprave Nacionalnog parka Sjeverni Velebit javljaju kako je glavni ulaz u park trenutno zatvoren. Razlog ove zabrane prometa je upravo snijeg i vrlo niske temperature zraka.

Planinarski dom na Zavižanu DISTRIBUCIJA (Distribution): VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

CIJENA PRIMJERKA (Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

U tjedan dana 42 smrtna slučaja od covida

Kad su u pitanju zemlje EU, Hrvatska je iza većine zemalja, a ispred Portugala, Latvije, Slovačke, Mađarske, Grčke, Rumunjske i Bugarske Giade De Gennaro Desulovich

Najljepša gospođa Perua je - hrvatskog podrijetla Još nisam imala zadovoljstvo posjetiti Hrvatsku, ali taj posjet planiram svakako u 2024. godini - izjavila je Giade

a izboru najljepše gospođe Perua pobijedila je Giade De Gennaro Desulovich i ova Peruanka hrvatskog podrijetla će predstavljati Peru na svjetskom izboru. Giade se natjecala s još 11 kandidatkinja te su u �inalu izbora morale svoju ljepotu i vještine predstaviti kroz nekoliko segmenta, a žiri je najviše oduševila Giade koja se istaknula se ne samo svojom ljepotom već i predanošću značajnim društvenim projektima, piše Croatiaweek.com. U Južnoj Americi i Peruu postoji velika hrvatska zajednica,

a članica te zajednice je i Giade koja je sada postala kraljica ljepote. Njezina obitelj potječe iz Mokošice pokraj Dubrovnika. - Još nisam imala zadovoljstvo posjetiti Hrvatsku, ali taj posjet planiram svakako u 2024. godini - izjavila je Giade. Novookrunjena Mrs. World Peru je izrazila svoje uzbuđenje zbog osvajanja krune i spremna je predstavljati Peru na nadolazećem svjetskom izboru. „Od srca zahvaljujem svima koji su vjerovali u mene, pružali mi svoju podršku i ljubav tijekom ovog uzbudljivog putovanja“, rekla je Giade. Njen izbor s ponosom na društvenim mrežama dijele ne samo pripadnici hrvatske zajednice iz Perua, nego i iz cijele Latinske Amerike.

iktok stranica iz Nizozemske koja se bavi statističkim i ekonomskim podacima je usporedila podatke statističkog servisa Numbeo o prosječnim plaćama u različitim državama Europe. Pa je tako prosječna neto plaća, po navodima te stranice, u Hrvatskoj 1159 eura, u BiH je 633 eura, Srbiji 665 eura, Sloveniji 1407, Mađarskoj 939, Italiji 1639, Irskoj 3000, Španjolskoj 1907, Portugalu 1079 eura,

Zemljovid Europe s iznosima prosječnih neto plaća u eurima

Nizozemci objavili prosječne neto plaće u državama Europe

Grčka 929. Podaci su im u načelu točni. Naime, Držani zavod za statistiku RH je u rujnu izvijestio da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za kolovoz 2023. iznosila 1163 eura.

Prosječna neto plaća u Zagrebu 1322 eura Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za rujan ove godine iznosila je 1.322 eura, što je nominalni pad za jedan posto u odnosu na kolovoz te porast za 12,9 posto u odnosu

na rujan 2022.Prosječna pak mjesečna bruto plaća po zaposlenome (dakle s izdvajanjima za zdravstveno, mirovinsko..) iznosila je 1.879 eura, što je pad za 1,3 posto u odnosu na kolovoz ali porast za 16 posto u odnosu na rujan 2022.

Znajte svoj rizik od požara,

ostanite sigurni

Važno je zaštititi svoje voljene od šumskih požara i požara trave. Rani odlazak i preseljenje dalje od zahvaćenog područja uvijek je najsigurnija opcija. Saznajte kako ostati siguran na vic.gov.au/fire-safety-croatian

Hrvatskoj opet raste broj zaraženih korona virusom, a u samo tjedan dana zabilježena su 42 smrtna slučaja oboljelih od covida, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. U zadnja tri tjedna raste broj novooboljelih, no situacija nije dramatična kao prije dvije godine, izjavio je epidemiolog Bernard Kaić. U Hrvatskoj trenutno cirkulira više podvarijanti omikron varijante virusa, slično kao i u drugim zemljama EU. Kaić ističe kako nema dokaza da je ijedna od tih novih podvarijanti posebno opasna. No, vrlo su zarazne pa su u Hrvatskoj od 5. do 11. prosinca zabilježena 443 nova slučaja oboljelih, u bolnici je 481 zaražena osoba, a 12 ih je na respiratoru. Među preminulima, u razdoblju od 5. do 11. prosinca, prevladavaju starije osobe u 70-im i 80-im godinama. Sve je to bio razlog da se još jednom uputi apel starijim osobama da se cijepe. Interes za cijepljenje i dalje nije velik, u tjedan dana cijepljeno je 696 osoba na području cijele Hrvatske, među njima samo su 42 osobe cijepljenje prvom dozom.

KOLUMNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

Neka nam izvorni smisao Božića pomogne postati boljim ljudima

Dodijeljeno 1, 1 milijun eura za 113 organizacija hrvatskog iseljeništva redišnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske dodijelio je 1, 1 milijun eura za projekte 113 organizacija hrvatskog iseljeništva iz 23 europske i prekomorske države. Jedan od dobitnika sredstva je i Centar za kulturu Brač koji je za svoj projekt Muzej iseljeništva otoka Brača dobio 40.000 eura (nešto preko 300.000 kuna). Isti iznos dobili su Revelin Media UG iz Njemačke za manifestaciju Večernjakova domovnica 2024. i Udruženje hrvatsko-američkih stručnjaka (ACAP) za 8. godišnju konferenciju tog udruženja. Pet tisuća eura manje, dakle 35.000 eura, Ured je dodijelio Hrvatskom etničkom institutu – Hrvatskoj franjevačkoj kustodiji iz Sjedinjenih država za radove u kompleksu Instituta i produkciju magazina Hrvatski franjevački vjesnik. Hrvatski dom u Montevideu iz Urugvaja od Ureda je dobio 30.000 eura kako bi njegov folklorni ansambl mogao sudjelovati na Vinkovačkim jesenima iduće godine. Po 25.000 eura pripalo je Hrvatskoj katoličkoj misi-

ji svetog Jeronima iz Johannesburga, Južnoafrička Republika, za popravak i sanaciju sjedišta Misije te Hrvatskoj katoličkoj misiji iz Berlina za dječji folklor. Ured je sredstva dodijelio javnim natječajem kojim je bilo propisano da najmanji iznos koji se može ugovoriti po pojedinom projektu iznosi 1.000 eura, a najveći 50.000 eura. Najveći iznos nije dodijeljen ni jednom od 113 projekata, a najmanji je dobila Hrvatska zajednica u Milanu za Noć hrvatskog �ilma i novih medija. Pet stotina eura više, dakle 1.500 eura, Ured je dodijelio Hrvatskom kulturnom društvu iz Wellingtona na Novom Zelandu za knjižnicu Društva. Polovica organizacija koje su dobile sredstva od Ureda dolazi iz tri države: Njemačke, Austrije i Australije. Na javni natječaj, raspisan u rujnu, mogle su se javiti udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i ostale organizacije iz 29 europskih i prekomorskih država. Mogle su prijaviti svoje projekte okrenute razvoju organizacija hrvatskog iseljeništva, kulture, obrazovanja, znanosti, sporta, turizma, ali i projekte izvan tih područja koji čuvaju nacionalni identitet i jačaju odnose između iseljene i domovinske Hrvatske.

rivlačenje hrvatskog iseljeništva važno je za proces demografskog i gospodarskog razvoja Hrvatske i treba strateški ojačati suradnju domaćih i hrvatskih poduzetnika s onima u inozemstvu, istaknuto je na panel raspravi o iseljeništvu prošlog tjedna u Otočcu. Dobre primjere privlačenja iseljeništva u proces demografskog i gospodarskog razvoja trebaju koristiti svi krajevi Hrvatske, zaključak je rasprave znanstvenika, poduzetnika, udruga i regionalne i lokalne politike. Rasprava je održana u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i županijskih komora

iz Otočca, Karlovca i Siska. Na skupu je istaknuto da više Ličana živi izvan Hrvatske nego u njoj, a po službenim procjenama „više od 3,5 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske“. “Nije zanemariva uloga iseljeništva u ekonomskom razvoju Hrvatske, kroz investiranje u domovini, ali i kroz transferiranje znanja i tehnologije usvojene u iseljeništvu. Zato treba više raditi na uključivanje iseljeništva u gospodarske politike ključne za održivi razvoj Ličko-senjske županije i Hrvatske u cjelini”, jedan je od zaključaka.

Polovica organizacija koje su dobile sredstva od Ureda dolazi iz tri države: Njemačke, Austrije i Australije

Dobri primjeri privlačenja iseljeništva P

ako vrijeme brzo leti kada čovjek zađe u sedmo desetljeće života. Božić nam je evo opet pred vratima. U njegovom ozračju svi se nekako vraćamo u djetinjstvo, posebice mi iseljenici, kada se s nostalgijom u srcu prisjećamo rodne kuće, topline Badnje večeri i radosti slavljenja Božića. Svaki put kada se Melbourne počne kititi božićnim ukrasima u meni naviru sjećanja i nešto me neodoljivo vraća u djetinjstvo, vuče rodnoj kući i idiličnom selu utopljenom u imotskom kamenjaru. Osobito na Badnje večer kada mi za vrijeme ponoćne mise u crkvi vraća sjećanje na didovo ognjište kojem smo tu večer svi ukućani, jedno po jedno, prinosili hrastove badnjake koje je on polagao na vatru i kasnije, veselo gladeći brk, zalijevao vinom - da godina bolje rodi. Kako smo tada, okupljeni oko didova ognjišta koje je lebdjelo u nekom blaženom ozračju, svi zanosno pjevali 'U sve vrime godišta...' dok je po podu razasuta slama pucketala božićnom radošću. Živo se sjećam veselog okupljanja oko božićne svijeće, nama djeci preduge didove molitve pred početak jela i stola punog ukusne hrane samo u takve blagdanske dane. Sjećam se i božićnih darova koje nam tada nije donosio Santa ni Djed Mraz nego naši stvarni djedovi, bake, tete, rođaci. To su obično bile na dnu džepa skrivene kockice šećera, bademi, orasi, suhe smokve ili tvrdi rogač. Teško je današnjoj djeci, navikloj na raskošno umotane skupe darove, objasniti s kakvom smo mi nestrpljivošću očekivali i kakvu su radost u nama izazivali ti skromni ali od srca darovani pokloni. Sjećam se i sela punog razigrane djece, bršljanom okićenih kuća, uštirkanih košulja i misnih odijela, srdačnih susreta i zagrljaja u nekom posebnom, uzvišenom raspoloženju. Svih onih dragih i dobrih ljudi iz mog sela koji su živeći u divnom suglasju s prirodom i Bogom marljivo radili i mučili se oko svojih škrtih vrtova, vinograda i njiva da bi o blagdanima, posebice božićnim, mogli uživati u plodovima svoje muke. Kroz glavu mi lete slike mnoštva ozarenih lica koja su se miješala u veseloj vrevi Badnje noći oko jaslica u crkvi i velikog badnjaka ispred crkve čestitajući jedni drugima onim našim starim i već pomalo zaboravljenim pozdravom - 'Na dobro ti došao Božić i porođenje Isusovo' Dok u ove predblagdanske dane prebirem po tim uspomenama znam da će mi, bez obzira koliko dugo i koliko daleko bio od rodne kuće ona zauvijek biti dragi dom kojem ću se u mislima rado vraćati u vrijeme božićnih blagdana. A Božići iz mog djetinjstva uvijek biti sjećanje na događaj koji je u sebi sadržavao bliskost susreta s Bogom i s drugim ljudima. Ovdje pak, gledajući oko

sebe, pitam se gdje je nestao taj naš stvarni Božić i sa žaljenjem primjećujem kako je puno toga upropašteno i izgubljeno. Iz godine u godinu Božić na neki čudan način gubi svoj izvorno vjerski sadržaj. Posvuda 'Santa', blješte raskošno okićene kuće, drveća, izlozi, dućani ali bez jaslica i bez onih istinskih božićnih likova koji karakteriziraju ozračje svetosti i smisao Isusova rođenja. Da nas u ove predblagdanske dane duhom prenesu u skromnu betlehemsku štalicu i dozovu u pamet onaj spasonosni događaj s početka naše ere kada se Krist rodio i još uvijek se rađa u svakoj božićnoj noći i u svim ljudima dobre volje. Kao i sve drugo u ovom liberalno materijalnom svijetu Božić postaje sve manje vjerski a sve više komercijalni događaj kojeg bogati i privilegirani koriste kao zgodnu prigodu da ostvare što veću zaradu. Raskošno okićeni veliki trgovinski centri ne daju ni najmanji znak da njihova blještava dekoracija ima bilo što s Kristovim rođenjem. Spretni i pohlepni trgovci prave od Božića prodajni spektakl koji očarava svojim blještavilom i privlačnim reklamama tjeraju obične ljude da kreditnu karticu što češće izvlače iz džepa. Smisao Božića utapa se tako u moru pomodarskog kiča, jela i pića te grozničavu kupovinu svakojakih gluposti za poklone koje ispod božićnog drvca obično završe negdje u ladicama ili na policama gdje skupljaju prašinu. Ovakve potrošački usmjerene proslave Božića koje se uglavnom svode na pohlepno uživanje i gomilanje nepotrebnih stvari u suprotnosti su s Kristovim poslanjem ljubavi i nade. Smisao Božića je u činjenju dobrih djela, u nesebičnosti i humanosti, u pomaganju bližnjeg svoga i onih u potrebi. Kakve veze s Božićem ima 'Santa' sa svojim letećim jelenima i kočijama punim preskupih darova kojima zatrpava djecu iz bogatih obitelji dok istodobno njihovi vršnjaci u siromašnim i zapuštenim zemljama umiru od gladi, ratova i epidemija izlječivih bolesti? Svi ti kitnjasto dekorirani paketi puni skupih poklona namijenjeni su onima za koje je zgrtanje bogatstva, udobnost i uživanje najveće dobro na ovom svijetu, a ne za one kojima je svojim rođenjem u skromnoj štalici Krist postavio božje zakone u srce. Normalan čovjek se upita u ime čega se ovaj najznačajniji povijesni događaj koji je de�inirao naše društvo i kulturu prepušta 'komercijalnom genocidu' i nastoji svesti samo na masovnu potrošačku groznicu, jelo, piće i zabavu, uz blještavu i bezličnu imitaciju stvarnog doživljaja Božića? Zašto golema većina dobrih ljudi, zbog šačice onih kojima Božić smeta, ne može sasvim slobodno i na dostojan način slaviti nešto tako dobro i značajno kao što je Kristovo rođenje, koje njima

Piše: Željko Dogan

Svaki put kada se Melbourne počne kititi božićnim ukrasima u meni naviru sjećanja i nešto me neodoljivo vraća u djetinjstvo, vuče rodnoj kući… i cijelom civiliziranom svijetu puno znači? Tako u medijima možemo pročitati da se u dječjim vrtićima djeci zabranjuje pravljenje jaslica i božićnih igrokaza, a pojedine melbournške općine i glavni spektakli sa svijećama namjerno isključuju vjerski sadržaj iz svojih programa. Neke općine su istjerale samu riječ Božić iz blagdanskog slavlja i zabranile svećenicima da citiraju riječi iz Biblije dok govore na proslavi. U mainstream medijima se ignoriraju ili cenzuriraju njihove božićne poruke, a na čestitkama se izbjegava tiskati riječ Božić pa ljudi jedni drugima sve više šalju 'Season's Greetings' Međutim, i usred sveg tog očitog proturječja taj najljepši crkveni i narodni blagdan u godini ipak ima nešto čarobno u sebi. Priznali mi to ili ne, znali mi to ili ne, htjeli mi to ili ne, Isus na svaki Božić uvijek i iznova dolazi k nama da podjeli s nama naše radosti, brige i patnje. Da nas podsjeti tko smo, što smo i zašto smo tu. Da nam rastjera strah i utješi nadom, jer kako lijepo reče Einstein – 'vrijeme ima lijevak kroz koji sve bezvrijedne stvari jednom iscure u more ništavila'. Život je putovanje na kojem čovjek može lako izgubiti orijentaciju ako izgubi duh i vjeru koje mu je Bog namijenio. Danas kada svijetom vladaju mnoga zla, nasilja i poroci nema nam drugog nego vratiti se duhu vjere i vrijednostima naših predaka. Bog je Mojsiju jednom rekao: ''Pođi i reci mom narodu - Danas pred tebe postavljam blagoslov ili prokletstvo. Blagoslov ako ćeš poštovati moralni zakon, slogu i zajedništvo a prokletstvo ako ćeš me se odreći i živjeti kako ti se prohtije''. Ova poruka stoji i danas pred nama kao temeljno odredište naše duhovne i ljudske obnove. Ništa nam budućnost neće donijeti ako ne shvatimo da je moralni preporod ono što treba nama, našoj obitelji, narodu i svijetu u cjelini. Kriza u današnjem svijetu je velika jer sebičnost sve više postaje glavni problem u ljudskim odnosima.

U današnje vrijeme svekolikog liberalizma, globalizacije, poplave tehnološkog napretka i svih vrsta poroka sve je podređeno vlastitim interesima u natjecateljskoj borbi za novac i položaj u društvu. Moral, međusobno pomaganje i suradnja su postali nepodnošljivi luksuz. No, ne može čovjek biti sretan ako je opsjednut samo sobom i novcem. Za naše duševno zdravlje i zadovoljstvo u svakodnevnom životu vrlo je važno više se družiti s drugim ljudima i raditi dobre male stvari kojima usrećujemo druge i vraćamo im vjeru u život i ljude. Uzimanjem udjela u borbi protiv zla i nepravde u društvu i svijetu u kojem živimo, život će nam nekako biti širi, bogatiji i imat će više smisla nego kad se začahurimo sami u sebe, stalno kukamo, tračamo i zavidimo jedni drugima. Svi mi možemo izgraditi bolju budućnost zalažući se za moralno zdravo, složno i solidarno društvo. Tko je vjernik i čovjekoljub, tko želi živjeti po vjerskim i moralnim načelima taj ne smije gledati samo sebe i svoj interes. Niti Božić slaviti samo slavlja radi. Zbog kićenja bora, zbog poklona ispod njega, zbog dobro ispunjenog stola, zbog odmora i blagdana. Ovogodišnji Božić proslavit ćemo u nimalo lakom trenutku. Na kritičnim mjesta u svijetu bjesne okrutni ratovi. Nepravde i nasilje potiču nemire i sukobe. Svjedoci smo patnje i stradanja mnogih naroda. Razaranja mnogih tradicionalnih vrijednosti, morala i duhovnosti. Laž, obmana, zlodjela i otimačina svuda su oko nas. Globalna ekonomija je u teškom problemu, dužnička kriza i onečišćenje atmosfere kao da su se oteli kontroli. Ljudski rod i čitav svijet nalaze se na rubu ponora. Ili na jednoj velikoj prekretnici. Možda su nam danas potrebnije nego ikad riječi uskrslog Krista: ''Ne bojte se! Ja sam uz vas'. Ove su riječi trenutno potrebne svim narodima i nacijama svijeta. A nama Hrvatima i riječi našeg uzoritog mučenika za Kristovu vjeru, blaženog kardinala Alojzija Stepinca: 'Ne bojim se za budućnost hrvatskog naroda dok bude štovao i dok se bude stavljao, poput naših djedova i pradjedova, pod moćnu zaštitu Majke Božje, naše odvjetnice i zagovornice''. Iako dakle ovogodišnji Božić dočekujemo u ozračju straha i nesigurnosti za ono što nas čeka ipak, Božić je Božić. Blagdan bogoljublja, čovjekoljublja i nade. Proslavimo ga svečano i na način dostojan tog dana. Budimo zahvalni Bogu jednostavno zato što nas je stvorio i za razlog zbog kojeg je to učinio. A mi stariji za sve dobro što nam se dogodilo u životu i što smo dočekali još jedan Božić . Krist nam dao mir i sve nas blagoslovio dobrim djelima. Čestit vam Božić i sretna Nova godina.

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

PREDSTAVLJANJE DANAS JE ZA HRVATSKI NAROD NAJVAŽNIJA TEMA SLOBODA

Oslobođenje je časovito, a slobodu se mora trajno održavati Osvrt prigodom 40. obljetnice objave prvog izdanja knjige dr. Ive Korskog “Hrvatski nacionalizam”

e mogu ovdje navesti sve teme koje je dr. Ivo Korsky obradio u toj knjizi “Hrvatski nacionalizam”, pa preporučujem svima, koji mogu, da je na portalu hrvatskonebo.org kopiraju, pročitaju i prouče. Ako danas analiziramo rad i djela dr. Korskog uočit ćemo da je govorio i pisao o hrvatskom pitanju s razumom, a ne iz drugih pobuda, borio se za slobodu i povijesni opstanak hrvatskog naroda, ukazivao je da je državna nezavisnost preduvjet za razvitak narodnog života. Opisuje nam razlog pisanja knjige i svoj životni put, pa već u uvodu piše: “Osjećam potrebu položiti račun hrvatskoj javnosti za ono što sam zastupao tijekom svoga djelovanja u javnom životu. Prije nego što će prirodni zakoni staviti točku na moj rad, želio bih sam napraviti bilancu onoga što je, po mojem mišljenju, najvažnije u mojem idejnom razrađivanju hrvatskog nacionalizma kao temelja djelovanja hrvatskog naroda.” I nastavlja: “Nikada ne bismo smjeli dopustiti da nam mišljenje i pisanje budu odvojeni od hrvatske stvarnosti, što nam se lako može dogoditi živeći godinama u emigraciji, napisao sam jedanput o tom pitanju“ (članak “Autentični hrvatski put” u mjesečniku “Naš put”, Toronto, Kanada, veljače 1972.). “No opet, s druge strane, ne smijemo dopustiti da bismo nesvjesno oponašali misli, pojmove i stavove koje nam je neprijatelj nametnuo u tijeku zadnjih 27 godina nasilne vladavine.” Što moramo učiniti? Tada sam odgovorio da moramo “tražiti autentični hrvatski put, a ne smijemo se pretvoriti u antitezu današnjeg mišljenja i stanja u Domovini”. Vjerujem da ovaj stav ukratko opisuje ono što sam zastupao u hrvatskom javnom životu od 1945. godine pa do danas.” U knjizi navodi da su tri čovjeka imala glavni utjecaj na njegovu intelektualnu izgradnju. “Prvi je bio moj otac. dr. Alfred Korsky, koji je uz svoje starčevićanstvo dao meni stegu što je uvijek bila temelj mojeg javnog djelovanja. Drugi je bio isusovac o. Karlo Grimm, koji mi je pokazao da su razum i znanost potrebni za učvršćivanje vjere i osjećaja, te da se treba savjesno i sustavno pripremiti za svaki javni nastup, bio on predavanje ili članak. Treći je bio prof. Ivan Oršanić, koji mi je nakon našeg poraza,

kada je najlakše bilo povući se u samoću intelektualnog iživljavanja, riječima i primjerom pokazao da je glavna dužnost hrvatskog intelektualca raditi za narod upravo onda kad je najteže, te da je konkretna politička djelatnost logična i neophodno potrebna nadopuna ozbiljnog političkog proučavanja i razmišljanja.” Sve njegove misli i svi napori usmjereni su tom cilju, potpuno razumljivom i uvjetovanom političkim i društvenim nesrećama, koje biju hrvatsku narodnu zajednicu kroz čitav njegov život. Naglašava da oslobođenje i sloboda nisu isto. “Oslobođenje je časovita, usredotočena djelatnost u kojoj osjećaji potiču na djelovanje. Sloboda je trajno stanje koje mora imati razumski temelj da bi se moglo održati. Osjećaji planu, i kao eksplozija ruše, razum radi polagano i izgrađuje. Sloboda je idealno stanje čovjeka, njegov najsavršeniji životni oblik, ali mu nije od prirode dana na tanjuru. Dana mu je samo sposobnost da je spozna i da je mukotrpnim radom ostvari.” Pa nastavlja: “Sloboda je stanje u kojoj je svaki član zajednice pozvan da odvagne svaku svoju odluku i da se odluči na svoj put tako da ne povrijedi svoju savjest, ni slobodu svog bližnjeg, niti interese svoje zajednice, nego naprotiv da s najvećom odgovornošću izgrađuje svoju osobnost i da sudjeluje u upravljanju i izgrađivanju narodne zajednice. Nema slobode bez odgovornosti, ali nema ni odgovornosti bez slobode. Korelativ slobode je odgovornost. Stvarno je slobodno samo ono društvo u kojemu svi pripadnici odlučuju o općim pitanjima i odgovaraju za svoje odluke.”

Sloboda je najveći teret za slaba čovjeka

“Biti slobodan znači nositi tešku odgovornost, a zajednica slobodnih ljudi jest skup nosilaca odgovornosti. Takva se zajednica ne stvara samo naredbama ili zakonima, nego se prije svega izgrađuje duševnim naporima i napretkom spoznaje. Po laganim doživljavanjem slobode i odgovornosti stvara se slobodan čovjek i slobodna zajednica.” Piše: ‘Ljudi, koji znaju biti odgovorni za svoje odluke, znat će biti slobodni. Neće se bojati slobode, jer će poznavati njenu sjenu; odgovornost. Širenjem odgovornosti, osobne odgovornosti u javnom radu, sprema se već sada hrvatska sloboda nakon hrvatskog oslobođenja.” Objašnjava nam da je najteže uvesti slobodu nakon diktature, i piše:

Piše: Ivan BARIĆ

vot u zajednici, jer se ne mora boriti samo protiv korisnika sustava, nego i protiv inercije samih žrtava takvog sustava.” “Građanska hrabrost je ona vrlina koja omogućuje promjene i napredak u društvu. Ona je osim toga i temelj slobode kao društvenog sustava i zato je sve diktature žele iskorijeniti. Uzalud sve spoznaje, uzalud istina, ako je nema tko propovijedati i primijeniti na društveni život. Bez građanske hrabrosti najljepše i najplemenitije istine ostaju puke želje, nepomične i neplodne, kao zrno pšenice na

rata, raspisalo slobodne izbore. Razumljivo je opravdanje da je u tadanjem času osovinska politika bila protiv izbora i za autoritativan sustav, no ovo ne mijenja na činjenici da bi takvi izbori, pa makar i krnji, bili izvanredno važan čimbenik u pripremanju budućnosti hrvatskog Naroda.”

NDH i ustaška vlast kao argument protiv hrvatske državne samostalnosti

Objašnjava zašto se stalno uveličavaju i nameću ustaški zločini: “Više od polovice svih prigovora, koji se formuliraju

Ivo Korsky i naslovnica njegove knjige Hrvatski nacionalizam “Diktatura pogoduje ljudskim slabostima, a priječi razvitak duhovnog čovjeka. Čovjek, proizvod diktature, boji se slobode. On je doduše priželjkuje, jer ostaci duhovnosti u njemu shvaćaju da je tek sloboda stanje dostojno čovjeka, ali on zamišlja slobodu više kao bezvlađe nego kao red. On se boji odgovornosti koja je oznaka prave slobode. Strah od odlučivanja drži ga u ropstvu. Tek u osjećajnom grču oslobođenja ruši diktaturu, pa da onda, oslobođen vanjskih spona, spozna da je u sebi neslobodan, da se boji odgovornosti, i već traži nekoga kome bi mogao predati tu svoju slobodu.” Ističe da je u izgradnji slobode potrebna i građanska hrabrost i to objašnjava primjerom Sokrata: “Sokrat se ne da zastrašiti prijetnjama sredine, njenim prezirom, pa ni nasiljem, nego dalje propovijeda svoju spoznaju, prima na sebe ruglo sredine i sve neugodnosti, i kad mu je život na kocki, ispovijeda svoje uvjerenje i za nj umire.” Suprotstaviti se sredini jedanput može biti znak neopreznosti ili prkosa, ali stalno nositi i propovijedati ideju znak je hrabrosti. “Stalno se boriti za istinu i plivati protiv struje općeg mišljenja i predrasuda sredine može samo zaista hrabar čovjek. Ona je odlika najvišeg ljudskog reda primijenjena na ži-

kamenu ili nerazrezana knjiga u biblioteci novopečena bogataša.” Upozorava nas da nam je iskustvo pokazalo da nema osobne slobode bez narodne slobode. Što trebamo raditi da bi oslobodili Hrvatsku, kako je urediti i nakon oslobođenja čuvati. Objašnjava nam koliko nam je zla nanijela Jugoslavija osobito poslije Drugog svjetskog rata. “Brutalnom silom Tito je nakon rata uništio hrvatski narodni otpor. Cvijet hrvatske inteligencije i hrvatskog vodstvenog elementa djelomično je �izički likvidiran, a djelomično je uništen zatvorima i drugim oblicima pritiska, te je hrvatska narodna svijest u prvim godinama nakon obnove Jugoslavije pala na najniži stupanj u posljednjih sto i pedeset godina. Procvat hrvatske nacionalne svijesti, koji je započeo s Antom Starčevićem, a ušao u najšire slojeve hrvatskog naroda zaslugom Stjepana Radića, te kao svoj plod donio prvu hrvatsku državotvornu generaciju u novom vijeku, nasilno je prekinut i narod je lišen svojeg vodstvenog elementa.” Piše da je neoprostiva pogreška ustaškog vodstva što nije raspisalo slobodne izbore. Govori o razlozima propasti Nezavisne Države Hrvatske. “Neoprostiva je pogreška ustaškog vodstva što nije odmah, u prvima mjesecima dok još nije bilo većeg građanskog

protiv Nezavisne Države Hrvatske, sastoji se od navođenja zločina koje su počinili ustaški elementi kao nosioci tadanje državne vlasti.“ “Ustaški” u ovim kritikama obično znači svaki hrvatski državotvorni stav bez obzira na ideologiju. Ovi se zločini ne navode iz moralnih razloga, nego kao dokaz da hrvatska država nije bila sposobna za život i da je zbog tih zločina morala propasti. Potpuno je razumljivo kad otvoreni protivnici hrvatskog naroda, te oni koji su protiv hrvatske državne samostalnosti, upotrebljavaju taj argument, ali nije razumljivo kad isti argument upotrebljavaju oni koji inače tvrde da nisu protiv hrvatske samostalnosti. Zato je posve pogrešno kad se hrvatskom narodnom ustanku pripisuju različiti strani utjecaji, ili kao što je to jasno formulirao prof. Ivan Oršanić: “Hrvatski narod u događajima oko 10. travnja nije imao nikakvu ideološku vanjsko-političku orijentaciju, nego isključivo volju da se oslobodi Jugoslavije i da se organizira u svojoj državi. Podmetanje fašističke ideologije i fašističke kvali�ikacije 10. travnju 1941. povijesno je neistinito i neispravno, te ga vrše oni koji bi htjeli nanijeti sramotu hrvatskom narodu namećući mu oznaku da nije imao volju za svojom državom, nego za Jugoslavijom, zato da bi oni dobili opravdanje za svoje stalno djelovanje protiv

hrvatske države.” Govori da napredujemo, iako još tada nismo stigli do cilja koji mora biti svrha svakom svjesnom Hrvatu: stvaranje odgovorne i diferencirane hrvatske politike, ustrojavanje političkih instrumenata za opću narodnu borbu i unošenje duha slobode u hrvatski politički život. Objašnjava razlike u tri programa hrvatske političke emigracije i o njihovim razlikama i piše: “Novost republikanskih načela dolazi do izražaja u socijalno gospodarskim pitanjima. Suočena s liberalnim kapitalizmom s jedne strane i s marksističkim kolektivizmom s druge strane, HRS traži odgovor na novo stanje u Hrvatskoj, u solidarističkom načelu koje bi uz političku slobodu osiguralo socijalnu pravdu i gospodarsku slobodu.” Pisao je i o vjerskoj slobodi, te naglašava da bi hrvatska politička sloboda bila ugrožena kad ne bi bila istovremeno osigurana sloboda na područjima vjerskom, kulturnom i gospodarskom. “Za narod koji ima pripadnika različnih vjera, bilo bi idealno stanje kad bi država osiguravala svim građanima slobodno pravo vjerskog udruživanja i iživljavanja, ali bi zahtijevala da se vjerske zajednice same uzdržavaju milodarima svojih vjernika, slobodno i bez državnog oporezovanja, ali i bez državnog �inanciranja, onako kao što se događa u Sjevernoj Americi.” Ne odriče se prošlosti ali zagovara otvaranje komunikacija sa Hrvatima koji su bili na suprotnim stranama u Drugom svjetskom ratu, jer svoju borbu smatra opravdanom i časnom. “Vršili smo svoju dužnost prema svom narodu u okvirima mogućnosti i na način na koji se moglo djelovati u ondašnjim prilikama.” Zagovarao je hrvatsko pomirenje i otvorenu komunikaciju, te jednom pismu bivšem partizanu među ostalom piše: “Prije nego što nastavimo razgovor, želio bih Vam prikazati doživljavanje partizanskog pokreta izvan talijanske zone, u sjevernoj Hrvatskoj. U Slavoniji i u Srijemu partizanstvo je bilo po svom vodstvu čisti komunizam, a po svojoj masi većinom srpstvo, te je zato ustaštvo, u narodu, bilo ne fašizam ili nacizam, nego nacionalistička obrana protiv srpskog rušenja hrvatske države, koju su istovremeno potkopavali Nijemci preko njemačke manjine povezane sa četničkim, srpskim jedinicama.” Sve obrađene teme u knjizi su važne, ali mislim da je za hrvatski narod danas, nakon oslobođenja, najvažnija tema Sloboda, koju je u prvom djelu knjige obradio dr. Ivo Korsky.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

‘SPIT SHACK’ TRADICIONALNA PROSLAVA U VESELOM DRUŠTVU ZA KRAJ GODINE, NOĆ ZA

Ekipa kakvu se samo može poželjeti!

Hrana, baklje, pjesma, ples i obilne količine alkohola osigurali su noć za pamćenje Priremila: Suzana FANTOV Foto: Danijel KOVAČ

organizaciji obiteljske ugostiteljske tvrtke "Spit Shack", koja u svojoj ponudi njeguje i razvija okuse hrvatske tradicionalne hrane i pića i usto nudi sve što uz njih ide, u subotu, 16. prosinca, priređena je još jedna njihova uspješna fešta. Tradicionalno za kraj godine, na svojoj adresi u Mitchellu (83 Lysaght St., ACT), već u poslijepodnevim satima okupili su veselo društvo koje je uživalo uz bogatu ponudu hrvatskih vina i originalnih proizovoda s promotivno-prodajnih štandova. - To je fešta za završetak 2023.! Bend "Ekipa" odsvirao je svoju posljednju svirku u Canberri za 2023. godinu, koja je polako na izmaku. Hrana, baklje, pjesma, ples i obilne količine alkohola osigurali su noć za pamćenje. Stigao nam je tim iz "Hrvart.com" u Sydneyju koji je imao svoj promotivno-prodajni štand. Izvrsno smo se proveli u noći koja je završila - nedjeljnim jutrom…! – rekao nam je Danijel Kovač, a sjajnu atmosferu s druženja ove ekipe dočarao nam je svojim fotogra�ijama.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

PAMĆENJE

SYDNEY HRVATSKI DOM BOSNA ORGANIZIRAO 'BOSNA CHRISTMAS PARTY'

Topla predbožićna zabava zagrijala srca mnoštva

Djeda Božićnjaka možda nije našao dimnjak, no pojavio se na krovu odakle je ispraznio svoju vreću darova na oduševljenje sviju Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Johnny STANČIĆ

rvatsko kulturno društvo 'Bosna' organiziralo je u petak, 15. prosinca, 'Božićnu party' za sve svoje članove i prijatelje ovog hrvatskog doma u Sydneyu. Uz izvanredne glazbenike benda 'Prva liga', zabava je bila osigurana a topla ljetna noć, sa sobom je donijela, uz ponuđena jela i hladno piće, ples i pjesmu mnoštva koje se okupilo, i poneko iznenađenje. I dok su se najmlađi mogli zabaviti na 'dječjim toboganima', Steven Tivanovac na svojoj harmonici, 'omamio' je sve one koji su se odmah uhvatili u veliko kolo u dvorištu ispred HD Bosna. Najveće iznenađenje bio je ipak dolazak Djeda Božićnjaka koji možda nije našao dimnjak, no pojavio se na krovu odakle je ispraznio svoju vreću darova na oduševljenje sviju.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

DRUŽENJE TRADICIONALNI BOŽIĆNI RUČAK U KLUBU UMIROVLJENIKA ‘ST. ALBANSU’

Čestitke za Božić i dobre želje do ponovnog susreta u 2024.!

Klub će nakon praznika ponovno započeti s radom - u srijedu 24. siječnja 2024. godine Tekst i fotogra�ija: Boris ČERINA

ustralsko hrvatski klub umirovljenika “St. Albans” organizirao je u srijedu, 13. prosinca, tradicionalni “božićni ručak”. U ime Uprave kluba, i svoje osobno ime, nazoč-

nima se obratio predsjednik kluba Juraj Popovački zaželjevši im čestit i sretan Božić i sve najbolje u novoj 2024. godini. Nakon govora uslijedio je odličan ručak koji se sastojao od juhe, glavnog jela i obilja domaćih kolača. Klub ovom prigodom obavještava sve svoje članove i umirovljenike da će nakon praznika ponovno započeti s radom - u srijedu 24. siječnja 2024. godine.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

ZABAVA ZA KRAJ USPJEŠNE GODINE AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

Božićna zabava za djelatnike i članove Upravnog odbora AHDU-a

Bila je ovo idealna prilika za sve zaposlene u ovoj organizaciji da se opuste, zaplešu i provedu vrijeme zajedno uz glazbu uživo i omiljene im pjesme Pripremio: Boris ČERINA

ustralsko-hrvatske društvene usluge (AHDU) organizirale su u

petak, 8. prosinca, za svoje djelatnike i članove Upravnog odbora sad već tradicionalnu “Božićnu zabavu” s večerom i razmjenom darova. Bila je ovo idealna prilika za sve zaposlene u ovoj organizaciji da se opuste, zaplešu i provedu vrijeme zajedno uz glazbu uživo i omiljene im pjesme, a kako je bilo na zabavi pogledajte na priloženim fotogra�ijama.

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

Pisci lažne povijesti

Habijan i nije izabran da napravi čuda

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

eki krugovi u Hrvatskoj, u kojima je i jedan broj ljudi sa znanstvenim titulama, uporno želi napisati lažnu povijest raspada Jugoslavije i osamostaljenja Republike Hrvatske. Neki su u tome gotovo i uspjeli. Napisali su udžbenik povijesti za četvrti razred gimnazija u kojem su događaje u zadnja dva desetljeća 20. stoljeća opisali na način koji vrijeđa ne samo osjećaje velike većine Hrvata, nego i zdrav razum. No, udžbenik je povučen, nakon članka na portalu Narod.hr u kojem je istaknuto da je pristup autora izrazito tendenciozan i da je pokušaj čiste manipulacije tzv. povijesnim izvorima, prije svega kada ja riječ o stvaranju Republike Hrvatske, prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i Domovinskom ratu. Portal je potom objavio analizu Ante Nazora, ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koji je ukazao na čitav niz faktografski pogrešaka, na manipulacije činjenicama te na skandalozne interpretacije. U udžbeniku se tako komunističkog dužnosnika Vladimira Bakarića, koji se istakao u rušenju reformskog partijskog krila u vrijeme Hrvatskog proljeća, naziva hrvatskim liderom te se tvrdi da se „dosljedno se suprotstavljao jačanju centralizma”, a Milki Planinc tepaju "željezna lady", aludirajući na Margaret Tacher, premda je riječ o izrazito neuspješnoj predsjednici jugoslavenske vlade koja je politički uspon, kao i Bakarić, ostvarila nakon sloma Hrvatskog proljeća, i čija uloga u masovnom mučenju i likvidaciji tisuća Hrvata 1945. na Kočevskom rogu do danas nije u

Dio hrvatskih gimnazijalaca učio je povijest po udžbeniku koji događaje u zadnja dva desetljeća 20. stoljeća opisuje na način koji vrijeđa zdrav razum

potpunosti rasvijetljena. Autori dalje navode da je 2016. poništena presuda kardinalu Alojziju Stepincu, ali tvrde da on time nije rehabilitiran, čime, kako ističe Ante Nazor, poručuju učenicima da je Stepinac i dalje, u najmanju ruku, suspektan kao zločinac. U udžbeniku se obrađuje pobuna Srba protiv legalne hrvatske vlasti, ali nigdje ne stoji da je ona bila oružana, nije posebno istaknut 5. kolovoza 1995. kao datum oslobađanja Knina, niti je objašnjen značaj toga događaja, koji ima posebnu simboliku. Navedeno je da su se građani Bosne i Hercegovine u ožujku 1992. na referendumu izjasnili za samostalnu državu, ali se ne spominje da su za samostalnost bili Hrvati i Bošnjaci, a Srbi protiv. Isto tako autori pišu da su pripadnici Hrvatske vojske “ubili 410 civila i zapalili više od 22.000 kuća” u tijeku i nakon Oluje, premda je tu tvrdnju Haaški sud odbacio, manipuliraju Tuđmanovim govorom na Prvom općem saboru HDZ-a, održanom u veljači 1990. u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu... Upravo takvu interpretaciju novije hrvatske povijesti podržavaju i ljevičarski pokreti i stranke u Hrvatskoj. Primjerice, aktualna gradska vlasti u Zagrebu, predvođena zeleno-lijevom platformom Možemo, početkom ove godine je izglasala da se neka javna površina na području Grada Zagreba (ulica, trg, park...) nazove po Milki Planinc. Tomaševićeva vlast također snažno podupire obilježavanje godišnjica iz tzv. Narodnooslobodilačkog rata, poput paljenja krijesova na savskom nasipu u spomen na godišnjicu ulaska partizana u Zagreb, a istovremeno se, kada je riječ o Domovinskom ratu, zalaže za to da „rat ostavimo iza sebe”. Govoreći o toj temi rekao je doslovce ovako: “Gle ono, mislim da je vrijeme fakat, da rat ono… ostavimo iza sebe. Kol’ko to već traje? Zamisli da u Europi, ono, i dalje to rade Njemačka i Engleska ili Njemačka i Francuska. Ono, kol’ko treba proć’?”

Piše: Zvonimir Despot

remijer je veliki čarobnjak, ne samo zato što je promijenio već 30 ministara, nego još više zato što nove ministre nalazi preko noći. To se pokazalo s ministrom obrane i ministrom gospodarstva. Nitko nije očekivao da će Mario Banožić skriviti prometnu nesreću u kojoj će poginuti čovjek i da ću mu to označiti kraj ministarske karijere. Premijer je pak bio neočekivano brz u njegovu razrješenju istog dana te u pronalasku nasljednika u Ivanu Anušiću. Premijer je iznenadno brzo reagirao zato što se zna koliko je inače spor u donošenju odluka, pa je ovo sad bio kao neki novi Plenković. Anušić se pokazao kao dobar izbor. Nitko mu ne može osporiti sudjelovanje u ratu, iako to nije najbitnija karakteristika za ministra obrane, ali jedan od žešćih napada predsjednika države na Banožića, a time i na premijera, bio je upravo to da je izbjegavao sudjelovanje u ratu. Anušić je relaksirao odnose s Pantovčakom tako da sad vojska može odahnuti i ne trpjeti politička prepucavanja. Premijer je usto riješio i Anušićevo svojevrsno oporbenjaštvo u stranci jer je sad član premijerova tima, a Anušić ponudu za ministarsko mjesto nije mogao odbiti jer mu je to bila prilika za skok u političkoj karijeri. I svi su zadovoljni: i predsjednik, i premijer, i Anušić, i vojska. Anušić usto ima već i

Piše: Branimir Stanić

iše događaja i fenomena posljednjih mjeseci sugerira da su se Hrvatska i njezin narod ponovno našli pred prijetnjom društvenih, kulturnih i političkih nasrtaja za koje su mnogi mislili da su već stvar prošlosti. Iako tijekom više od tri desetljeća nakon osamostaljenja u manjem, ali glasnijem dijelu hrvatske javnosti nije zamrla ideja jugoslavenstva, uvijek hranjena nostalgijom za vremenima kada se ”živjelo bolje”, sada se ta ideja preobražava u suprotni predznak. Naime, novim se naraštajima preko politike, a pogotovo preko popularne kulture, usađuje neka jugočežnja, to jest programirano stremljenje imaginarnoj budućnosti u kojoj će svi ”na ovim prostorima” živjeti bolje i sretnije, počevši od mladih. No i staroj jugonostalgiji i novoj jugočežnji zajedničko je načelo da srce obećanoga društva ipak za sve kuca u Beogradu. To jest dojam da će ponajviše odande dolaziti društvena, politička i kulturna idila. Za razliku od prošlih vremena, kada se ta dominacija plaćala krvlju nedužnih, novost je metoda da ju se u Hrvatskoj, pogotovo među dijelom mladih, ona dobrovoljno prihvaća. Štoviše, da se za nju i ulaznice plaćaju. Koliko god to nekima bilo zabrinjava-

dobro predznanje o vojsci, što se vidi iz njegovih prvih javnih istupa. Sve skupa, premijer se, ne htijući, pred izbore riješio krajnje nesposobnog Banožića. Druga je priča s novim ministrom gospodarstva Damirom Habijanom. Plenković se opet preko noći, ne htijući, morao riješiti bivšeg ministra Davora Filipovića, koji je bio isključivo njegov izbor za ministra, kao i prije za kandidata za nasljednika Milana Bandića, i također je postao jako nepopularno političko lice, ne samo zbog mnogih nemuštih izjava nego i zbog nesposobnosti iako je po zvanju ekonomist. Mnogi poduzetnici bili su zgroženi već i njegovim imenovanjem, a još više njegovim ministarskim mandatom kako je tekao. I

I dok je Anušićevo imenovanje moglo biti očekivano, ili logično, ili ništa posebno sporno, bacanje karte na Habijana baš nitko nije mogao očekivati

Plenković se tako, opet ne htijući, pred izbore riješio još jednog nepopularnog lica u svojemu timu u Vladi. I dok je Anušićevo imenovanje moglo biti očekivano, ili logično, ili ništa posebno sporno, tim više što je ministarsko mjesto u prvom redu politička pozicija, bacanje karte na Habijana baš nitko nije mogao očekivati jer Habijan nema nikakvog dodira s gospodarstvom i održivim razvojem. Habijan može imati tek toliko veze što je vodio odvjetnički ured jer su i odvjetnici privatnici. Dosad nigdje nije izlazio iz okvira pravne struke u svojem političkom djelovanju, a naglasak na tome da se bavio i korporativnim pravom čista je besmislica. No Habijan i nije izabran da napravi čuda s gospodarstvom i da bude sposoban za ministra. On je izabran da bude podoban i odan Plenkoviću. Jer si Plenković pred izbore nije mogao dopustiti opet neko lice koje će mu narušavati imidž i stvarati dodatne probleme, Plenković je s Habijanom išao na sigurno. Ionako ne može ništa posebno učiniti do kraja mandata. Ali može biti lijepo lice i može lijepo pričati i složiti suvisle rečenice, da se na njih nitko ne podsmjehuje. Habijan se dosad pokazao kao odani vojnik stranke, pa ga je šef sad gurnuo dalje u vatru, da sad lijepo priča o gospodarstvu i održivom razvoju. Mnogi se pitaju čemu još jedan pravnik i kad ćemo se malo riješiti pravnika jer imamo i pravnika predsjednika, predsjednika Sabora, premijera... No imali smo i ekonomista ministra gospodarstva, pa smo dobili antigospodarskog ministra. Očito treba čekati izbore i nakon njih novo miješanje karata. Možda tada gospodarstvo dobije ministra koji će ga i razumjeti, a ne samo o njemu lijepo pričati. (Večernji list)

Neojugoslavenstvo ne može uspjeti juće, ipak umiruje upravo ono što najviše zabrinjava. A to je zapravo panika s istoka. Upravo su ti sve agresivniji i sve očitiji nervozni kulturni nasrtaji možda najjasniji znak da koncept neojugoslavenstva s ponovnom srpskom dominacijom ne može uspjeti. Da je riječ o panici, vidljivo je u sprezi srbijanske politike koja djelomično i preko Srpske pravoslavne Crkve, a neki tvrde i Beogradske nadbiskupije, pokušava izvršiti zatiranje identiteta hrvatskih katoličkih vjernika u Vojvodini. To se nastojalo učiniti i preko ugroze hrvatskoga jezika u liturgiji među bunjevačkim Hrvatima, o čemu je nedavno u emisiji ”Press klub” na Z1 televiziji (23. studenoga) govorio dr. Ivica Šola, iznijevši u razgovoru s Tihomirom Dujmovićem i neke dokaze. Izrečena je vrlo jasna poruka da su takva nastojanja zaustavljena, čemu je simbolično svjedočilo i to što je novoga subotičkoga biskupa zaredio zagrebački nadbiskup uz kojega je bio i sisački biskup. I to što je u korijenu zaustavljeno maštanje da Srijemska biskupija pripadne Beogradskoj metropoliji također svjedoči o svijesti Katoličke Crkve u Hrvatskoj u kontekstu novih događanja. Nervoza je prepoznatljiva i na području popularne kulture, preko koje se također nastoje širiti utjecaji s istoka. Kada bi tko pobrojio sva silna sredstva koja su uložena u popularizaciju srbijanske narodne glazbe

U manjem, ali glasnijem dijelu hrvatske javnosti nije zamrla ideja jugoslavenstva, uvijek hranjena nostalgijom za vremenima kada se ”živjelo bolje”

i kada bi pobrojio kotače i kotačiće u medijskom stroju televizija i portala u Hrvatskoj, s upitnim vlasničkim strukturama, te silnu promidžbu na društvenim mrežama i urezivanje slike u kojoj ”regijom” dominiraju stare i nove jugozvijezde, ne bi mogao biti fasciniran brojem ispunjenih dvorana u hrvatskom glavnom gradu. Jer tolika politička i ekonomska ulaganja u nešto prolazno i porozno, što ne pripada kategoriji visoke kulture koja je trajna, može postići samo kratkotrajan uspjeh. On će doživjeti istu sudbinu jalova srbijanskoga posezanja za hrvatskom dubrovačkom književnošću, koje je među svima razumnima već doživjelo podsmijeh. U tom je smislu vrlo važno i donošenje Zakona o hrvatskom jeziku kojim bi se dodatno mogao zaštititi identitet pred vremenima koja dolaze. Ne treba ni s koje hrvatske razine, od kulturne preko političke do obavještajne, ignorirati nove strategije koje se s istoka kroje, a prolaze nerijetko i uz pokroviteljstvo velikih zemalja. Ne treba zaobići ni činjenicu da se Europom i svijetom širi ratni zadah. Ne treba zaobići ni tetošenje Srbije iz Europske unije koja je na pragu snažnije centralizacije. A suludo bi bilo zatvarati oči pred širenjem novoga srbijanskoga političkoga utjecaja na Crnu Goru. Ipak, dok je imalo političke pameti, zdravoga domoljublja, imunosti na karijerizam i uz nepokolebljivu svijest o zaštiti vlastitoga naroda i nacionalnih interesa, nikakvo nastojanje da zaživi neko neojugoslavenstvo ne može nadvladati plodove skupo plaćene hrvatske neovisnosti. Neka se paničari negdje drugdje. (Glas Koncila)

VJERSKI KUTAK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

BADNJAK ZADNJI DAN DOŠAŠĆA, NOĆ UOČI KRŠĆANIMA NAJDRAŽEG BLAGDANA

‘Ne bojte se, jer vam, evo, donosim radosnu vijest o velikom veselju za sav narod’ Danas vam se u Davidovu gradu rodio Spasitelj Krist Gospodin”. Ta vijest, ispunjena neizmjernom radošću i utjehom, srž je veličanstvene božićne poruke

eselimo se Badnjaku, 24. prosinac zadnji je dan došašća; posebno se radujemo Badnjoj večeri, noći uoči Božića, kršćanima najdražeg blagdana. Naziv je izveden iz praslavenskog korijena kao i u glagolima bdjeti ili buditi, sa značenjem bdjenja uoči velikog blagdana. Bdjenje je povezano uz post i nemrs te završava ponoćnom misom, polnoćkom. Badnjak ujedno označava panj ili kladu koja se tradicionalno palila na ognjištu noć uoči Božića, polijevala se vinom i posipala hranom te potom tinjala tijekom božićnih blagdana. U hrvatskoj tradiciji poznata je i druga vrsta badnjaka u obliku grane koja se ukrašava i stavlja na ulazna vrata. Evanđeosko izvješće o Kri-

stovu rođenju je prizemmno i trijezno, bez ikakve patetike i uzdizanja. Tom izvješću ton daju car August i njegov namjesnik Kvirinije. Oni vladaju, utjeruju novac i kroje zakone. Po njihovom nalogu, zbog popisa pučanstva, Josip i Marija,

obični mali ljudi bez povlastica, putovali su sa sjevera, iz grada Nazareta u Galileji, na jug Palestine, u Davidov grad Betlehem. I kad su došli na cilj svoga putovanja, kao da se nije dogodilo ništa izvanredno. Njihov prvorođenac povijen je

Blagdan Isusa, Marije i Josipa Idošću, 25.prosinca slavirođenje našeg Spasitelja i svjedoči najosnovniju činjenicu mo Gospodina, Isusa Krista. Božić (umanjenica, deminutiv, od našeg ljudskog postojanja i Bog, tj. mali Bog) slavi se od IV. stoljeća. U sadržaju Božića istaopstanka-obitelji knuta je poruka mira, važnost

arija, djevojka iz Nazareta, bila je zaručena s tesarom Josipom. Bili su siromašni. Josip je volio Mariju i znao je da je dobra i poštena, no kad je saznao da je trudna, da je ne osramoti, htio ju je potajice ostaviti. Tada mu se javio anđeo i rekao da će Marija roditi Sina Božjega koji je začet po Duhu Svetome i Josip je poslušao anđela te je uzeo Mariju za ženu. Kad je Marija bila u visokoj trudnoći, morali su iz Nazareta otići na popis stanovništva u Davidov grad Betlehem, udaljen 137 kilometara, jer je Josip bio potomak kralja Davida. Putovali su na magarcu i pješice. U Betlehemu je došlo vrijeme da Marija rodi i kad nisu našli mjesta u svratištu, otišli su do obližnjih pašnjaka gdje je Marija u staji rodila dijete i položila ga u jasle na slamu. Bilo je oko ponoći, nebo se obasjalo, anđeli su pjevali, pastiri su dolazili i donosili darove. Veselje nije dugo potrajalo, jer je anđeo kazao Josipu da s Marijom i dječakom bježi u Egipat. Kralj Herod se silno uplašio za svoje prijestolje kad je čuo da se rodio čudesan dječak koji će spasiti narod.

spunjeni neizmjernom ra-

neznatnih i nemoćnih te vjera da je Bog, nazočan u nejakom djetetu siromaha, snažniji od svih sila. Vjerski i kulturološ-

31. PROSINAC – SVETA OBITELJ

Naredio je da se poubijaju sva muška djeca rođena u Betlehemu. No, Sveta Obitelj je već bila u bijegu. Kad je umro Herod, obitelj se vratila u Nazaret. I kaže Sveto pismo: Isus je napredovao u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i kod ljudi. Blagdan Svete Obitelji zapravo je produženi Božić, jer je Božić sam po sebi „blagdan obitelji“. Taj blagdan Isusa, Marije i Josipa svjedoči najosnovniju činjenicu našeg ljudskog postojanja i opstanka - obitelj. Drugi vatikanski sabor cijeli ljudski rod naziva jednom ljudskom obitelji, a samu obitelj naziva „kućnom Crkvom“. Crkva samu sebe smatra „velikom obitelji vjernika“.

u pelene kao i svako drugo dijete, ali je umjesto u kolijevku položen u jasle, jer drugdje nije bilo mjesta. U drugom dijelu evanđeoskog izvješća slika se mijenja. Dolazimo do središta i glavnine. Najprije se govori o pastirima, dakle o skromnim ljudima koji se ničim nisu isticali nego su se brinuli za svoja stada. I baš njih, koji nisu bili prikladni ni pripremljeni za susret s Bogom, obasjao je Gospodnji sjaj pa nije nikakvo čudo da su se uplašili i da su bili zatečeni Gospodinovom nazočnošću. Njima je Božji glasnik navijestio veliku radost: “Ne bojte se, jer vam, evo, donosim radosnu vijest o velikom veselju za sav narod: Danas vam se u Davidovu gradu rodio Spasitelj - Krist Gospodin” (Lk 2, 10). Ta vijest, ispunjena neizmjernom radošću i utjehom, srž je veličanstvene božićne poruke. Ona dolazi od Boga kao najveći mogući dar, a namijenjena je svim ljudima dobre volje. Anđeoski glasnik nastavlja: “I neka vam ovo služi kao znak. Naći ćete Djetešce povijeno u pelenice gdje leži u

jaslama!” (Lk, 2, 12). Tu je napravljen most prema prvom dijelu evanđeoskog izvješća, u kojem je izgledalo kao da Bog šuti, dok se zbivaju samo zemaljske stvari. Sada na vidjelo dolazi svjetlo, ono pravo i glavno: navještaj rođenja Spasitelja svijeta. Sada se pokazuje tko je glavni gospodar svih tih događaja. To nisu ni August ni Kvirinije, nego Gospodin Bog. On drži sve niti povijesnih zbivanja u svojim rukama tako moćno da je pokrenuo golemi rimski upravni aparat, da se ispune njegovi planovi i obećanja o Mesiji koji se treba roditi u Davidovom gradu. Upoznavši sadržaj božićne svetkovine iz dijela evanđeoskog izvješća koji se obično čita na polnoćki, možemo se predati radostima Badnjaka, lijepim, toplim i idiličnim. Prepustimo se prekrasnim hrvatskim božićnim običajima, postavljanju božićnog drvca i jaslica te zapjevajmo naše stare, drage i radosne božićne pjesme, toliko bogate sadržajem evanđeoskih poruka!

25. PROSINAC – BOŽIĆ

Hajdemo, dakle, do Betlehema i vidimo ovaj događaj s kojim nas upozna Gospodin!

ki okvir Božića neiscrpno je umjetničko nadahnuće tijekom stoljeća u svim kršćanskim narodima. U hrvatskom folkloru uz Božić se vezuje skup običaja koji počinju u studenome došašćem, a završavaju na Sveta tri kralja. Simboli Božića su sijanje i uzgoj božićnog žita, urešavanje kuće i zgrada zelenilom, paljenje nove vatre, steranje slame u kući, stavljanje žita i svijeće na blagdanski stol, pripremanje obrednih peciva i drugih jela, pjevani ophod čestitara selom (koleda), postavljanje jaslica i božićnog drvca te običaj darivanja. Simbolika i čarolija božićnih običaja teži sreći i blagostanju u idućoj godini. U trećem dijelu evanđeoskog božićnog izvješća u akciju stupaju betlehemski pastiri: „Oni počnu govoriti jedan drugomu: Hajdemo, dakle, do Betlehema i vidimo ovaj događaj s kojim nas upozna Gospodin! Odu žurno i nađu Mariju i Josipa s Djetešcem gdje leži u ja-

slama. Kad ga vide, priopće što im je rečeno za to Djetešce. Svi koji su čuli pastire, divili su se onome što su im rekli. A Marija je pamtila sve te događaje i razmišljala o njima u srcu svome. Pastiri su se vratili svojim stadima, slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli onako kako im je bilo rečeno.“ (Lk 2, 15-20). Pastiri su, dakle, naš-

li čitavu Svetu Obitelj. Isus je središte, ali kada i Evanđelje spominje Mariju i Josipa, ne smijemo ni njih zaboraviti, i to ne samo sada, već nikada. Ono što pastiri vide u staji, povezuju s onim što su im rekli anđeli. Time se pokazuje i potvrđuje njihova vjera. Oni vide običnu mladu majku sa slabašnim čedom.

26. PROSINAC SVETI STJEPAN

Pun Duha Svetoga pogledao je na nebo i vidio Božju slavu i Isusa

26. prosinca slavimo miljenika vjerničkog puka, svetog Stjepana, đakona i prvomučenika. Njegovo ime dolazi od grčkog “Stephanos”(“Kruna”) pa danas imendan slave i naši Krunoslavi. Prema Djelima apostolskim (poglavlja 6 i 7) bio je jedan od prve sedmorice izabranih apostolskih pomoćnika (đakona). Najugledniji, najodlučniji i najsmioniji među njima, bio je ispunjem mladenačkim žarom. Isticao se govorničkom vještinom, revnošću i mnogim čudesima koja je Sveti Duh činio preko njega. Zbog njegova velikog uspjeha u naviještanju Isusova nauka, pristaše stare vjere u Jeruzalemu zamrzili su ga, uhvatili i doveli pred Veliko vijeće s optužbom da je hulio Mojsija i Boga. Tamo je održao glasoviti govor koji je toliko uzbudio starješine da su ga odveli izvan grada i pogubili kamenovanjem. Pun Duha Svetoga pogledao je na nebo i vidio Božju slavu i Isusa, gdje stoji s desne strane Bogu. Za vrijeme svoga mučeništva Stjepan je molio za svoje progonitelje. Savao, kasniji apostol Pavao, čuvao je haljine svjedoka i odobravao Stjepanovo smaknuće. Stjepan je pogubljen u Jeruzalemu oko godine 35. Slavi se kao prvi kršćanski mučenik. Prema legendi, nakon četiri stoljeća pronašli su njegov grob i tijelo prenijeli u Rim te pokopali uz ostatke mučenika svetog Lovre u njegovoj bazilici.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

ZAJEDNIŠTVO BOŽIĆNI RUČAK I POSJET SV. NIKOLE U HRVATSKOM KLUBU ADELAIDEU – OVAJ DOM

Više od 300 uzvanika, članova hrvatske zajednice u Adelaideu, okupilo se u nedjelju, 10. prosinca, na božićnom ručku priređenom u Hrvatskome klubu Adelaideu.

obrodošlicu na ovogodišnji božićni ručak i proslavu sv. Nikole zaželjela je, u ime hrvatskog odbora i cijele hrvatske zajednice, Diajan Adžić: - Želim pozdraviti našeg novog svećenika vlč. Luku Poljaka. Velečasni, dobro nam došao i nadam se da ćete se ugodno osjećati ovdje sa svima nama. Dugo smo vas čekali i nadamo se da će vaš dolazak učiniti našu zajednicu jačom i spremnijom na suradnju. Također, pozdravljam i naše časne sestre, s. Slavicu i s. Ljilju. I kako se ova godina približava kraju, jako je važno zahvaliti svim volonterima, svima onima koji podržavaju našu viziju za hrvatsku zajednicu u Adelaideu. Mi radimo koliko možemo, a volonteri su uvijek dobrodošli, tako da se nadamo da će u novoj godini biti puno više vrijednih ruku. Ovaj dom su izgradili upravo volonteri, darujući svoje slobodno vrijeme za sve nas. Rad nije prestao, rad se nastavlja. Imamo u našoj zajednici jako puno majstora, pa eto, sudjelujte u našoj sadašnjosti i nadam se budućnosti. Ogranci našeg kluba su: Hrvatska folklorna grupa „Lenek“, Hrvatska škola, Hrvatska žena „Katarina Zrinski“, a njihovi su članovi s Upravom neumorno radili na mnogim funkcijama ove godine. Od večera koje se održavaju petkom, plesa i sudjelovanja na drugim važnim događajima, njihov entuzijazam i kreativnost nas ohrabruju i održavaju našu kulturnu baštinu. Uistinu stvaramo lijepe uspomene na koje svi možemo biti ponosni. Ove godine imamo 150 djece koja su se upisala u „Lenek“ i Hrvatsku školu. Za proslavu sedamdesete obljetnice folklora u Adelaideu, kao i današnji koncert, uloženo je puno rada. Ovo je

'Jedini put u budućnost prema domovini, hrvatsk

Najmlađi 'Lenekovi' folkloraši

Posjet sv. Nikole i Krampusa Otpjevane himne prije početka druženja uz božićni ručak

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

NIJE SAMO KLUB, U NJEMU SE TREBA VIDJETI I DIO NAŠE DOMOVINE I OSJEĆATI SE KAO DOMA

- rad uložen zbog ljubavi om jeziku i hrvatskoj baštini' Učenici Hrvatske škole

jedini put u budućnost - i rad koji je uložen uložen je zbog ljubavi prema domovini, hrvatskom jeziku i hrvatskoj baštini. Baština i hrvatski jezik su važni za nas, to je naš identitet. U ovo godišnje doba moramo se sjetiti svih onih koji su bili prije nas, jer njihov rad i žrtva ne smiju se zaboraviti. Oni su imali glavnu ulogu u našoj zajednici, u stvaranju ovoga što mi danas imamo. Od njih smo naslijedili ljubav za domovinu i ujedno očuvanje naše tradicije ovdje u dijaspori. Danas mi dajemo obećanje da ćemo čuvati ono što smo naslijedili i raditi na tome da i dalje proširujemo hrvatsku kulturu i tradiciju. Nadamo se da vam ovaj Dom nije samo klub, već da u

Slijeva: predsjednik kluba Marijan Čubelić, VP Dijana Adžić, vlč. Luka Poljak

njemu vidite dio domovine i da se ovdje osjećate ugodno kao i u svom osobnom domu. Želimo prenijeti viziju onih prije nas, kao i našu viziju i želju na novi naraštaj. To se jedino može postići potporom i radom svih nas. U ime svih odbora Hrvatskog kluba želimo vam iskrene želje za sretan Božić ispunjen ljubavlju, smijehom i blagoslovima. Neka ovo blagdansko vrijeme bude vrijeme obnove i radosti za svakoga od vas. Sretan Božić i uspješna nova godina svima vama! U za Božić prikladno uređenoj dvorani, izvrsnom ručku, glazbi veselih tamburica te nastupu članova HFS „Leneka“, učenika Hrvatske škole, dočekao se i sv. Nikola, koji je u svojoj pratnji imao i ne tako omiljenog Krampusa! Predsjednik kluba, Marijan Čubelić, također je uputio tople pozdrave svima: - U ime Odbora Hrvatskog kluba od srca želim sretan Božić ispunjen ljubavlju, smijehom i blagoslovom. Neka ovo blagdansko vrijeme bude vrijeme obnove i radosti za svakoga od vas. Dobro došli, pater Luka, u našu zajednicu. Uzbuđeni smo i počašćeni što zajedno krećemo na ovo putovanje pod vašim vodstvom. Također želimo izraziti našu zahvalnost i Hildi Žuveli i Michaelu Tomljenoviću koji su zajedno sa svojim timom preuzeli golem zadatak pripreme današnjeg božićnog ručka. Ovo nikad nije lak zadatak, organizacija, energija i predanost koju su pokazali doista su vrijedni divljenja. Također želimo zahvaliti svima koji su pomogli da današnji dan bude lijep i nezaboravan za sve nas. Vrijeme koje ste proveli, bez obzira na to koliko dugo ili kratko, je uistinu cijenjeno. Svima sretan Božić i uspješna nova godina! – izdvajamo iz njegova obraćanja gostima i božićne čestitke.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

HKC SUNSHINE BOŽIĆNA PROSLAVA U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVEN

Božićni koncert za kraj još jedne ispunjene

Nastup zbora sačinjenog od članova društvenih grupa, uz pratnju Vladimira Jakopaneca na gitari, bio je kruna same božićne proslave Pripremila: Suzana FANTOV

ustralsko-hrvatske društvene usluge organizirale su za članova svojih grupa društvene potpore u utorak, 12. prosinca, božićni ručak u dvorani Hrvatskog katoličkog centra Sunshine. - Bilo je dobro organizirano, veselo, sadržajno, plesno, muzikalno, zabavno, razigrano, šaljivo, slatko i - po riječima mnogih – odlično! – rekli su razdragani gosti, članovi koji tijekom čitave godine uživaju u svojim redovitim susretima, brojnim aktivnostima i druženjima koja oplemenjuju njihov život. Vrhunac proslave dosegnut je priređenim koncertom na kojem su nastupili članovi grupa koji su se njega marljivo pripremali. Njihov je zborni nastup, uz pratnju Vladimira Jakopaneca na gitari, bio kruna same božićne proslave.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 20th of December 2023

Volume 27. No. 1239 20th of December 2023

Wishing All of Our Readers a Very Merry Christmas and a Safe & Happy New Year The Croatian Herald will back on sale on the 17th of January 2024.

FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN CROATIAN COMMUNITY

THE NEW NEW GENERATION GENERATION │ │ Wednesday 25th ofofSeptember of August 2019 THETHE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 20th21st December 2023

Unveiling the Enchantment: Adv A

s the holiday season approaches, there’s a magical transformation that takes place in the heart of Zagreb, Croatia. The city comes alive with twinkling lights, festive decorations, and the irresistible aroma of traditional Croatian delicacies. Welcome to the Advent Christmas Markets, a winter wonderland that captivates visitors with its charm, warmth, and the spirit of the season. Zagreb’s Advent festivities have gained international acclaim, earning the city the title of “Best Christmas Market in Europe” multiple times. The magic begins in late November and continues until early January, creating a month-long celebration that locals and tourists alike eagerly anticipate. The beating heart of Zagreb’s Advent celebrations is Ban Jelačić Square, where numerous majestic Christmas trees and the Advent candles takes centre stage, adorned with sparkling lights and ornaments. The square transforms into a bustling hub of activity, offering a myriad of stalls and activities that cater to all ages. One of the most enchanting aspects of the Zagreb Advent is its emphasis on preserving tradition. The market stalls, adorned with intricate wooden details, evoke a sense of nostalgia, transporting visitors to a bygone era. Here, local artisans showcase their talents, presenting handcrafted ornaments, unique gifts, and traditional Croatian souvenirs. It’s the perfect opportunity to pick up oneof-a-kind treasures for loved ones back home. Culinary delights are a cornerstone of the Advent experience, and Zagreb doesn’t

SAVE THE DATE

disappoint. Stroll through the markets, and you’ll be greeted by the tantalizing aroma of roasted chestnuts, sizzling sausages, and freshly baked štrukli—a traditional Croatian pastry �illed with cheese and sour cream. For those with a sweet tooth, the market offers a plethora of treats, from fritule (small doughnuts) dusted with powdered sugar

SUNDAY 17 MARCH 2024

CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE CROATIAN ADVERTISEMENT NEWS COMMUNITY &REPORT VIEWS 17

Wednesday 21st 6th 25th of August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 20thofof ofFebruary December 2023

ent Christmas Markets in Zagreb

to �laky pastries and gingerbread cookies. A highlight of the Zagreb Advent is the selection of mulled wine, or “kuhano vino,” served in festive mugs that become cherished souvenirs. Warm up your hands and your spirit with this aromatic beverage, available in various �lavours, including classic red, white, and even a fruity concoction for those seeking a unique twist. While Ban Jelačić Square serves as the epicentre, the magic of Zagreb’s Advent extends beyond, with various themed locations scattered across the city. Stroll through Zrinjevac Park, adorned with fairy lights and surrounded by historical buildings, for a more serene and romantic atmosphere. Here, classical music performances and art exhibitions complement the festive ambiance. For families, the Ice Park at King Tomislav Square provides a winter wonderland of ice skating and joyful laughter. The young and the young at heart can glide across the ice, creating cherished memories against the backdrop of the city’s iconic architecture. Another must-visit spot is the Strossmayer Promenade, where a unique blend of entertainment awaits. From live music performances and theatrical shows to art installations and cultural ex-

hibitions, this area showcases the rich cultural tapestry of Croatia. As night falls, the city takes on a magical glow, and the Advent experience continues to evolve. The streets come alive with live music performances, transforming the markets into a lively celebration. Choirs serenade visitors with festive carols, adding to the enchantment of the season. The Zagreb Advent isn’t just about shopping and indulging in delectable treats; it’s a celebration of community and togetherness. Locals and visitors gather in the spirit of Christmas, sharing laughter, joy, and the magic of the season. The atmosphere is infectious, making it impossible not to be swept away by the festive spirit. There is no doubt that the Advent Markets in Zagreb, Croatia, are a true embodiment of the Christmas spirit. From the charming stalls offering unique gifts to the aroma of traditional Croatian cuisine and the festive atmosphere that permeates every corner of the city, Zagreb’s Advent is a celebration that ignites the senses and warms the heart. It’s a journey into a winter wonderland that leaves a lasting imprint, creating memories that linger long after the Christmas season fades away.

DO YOU WANT TO GET YOUR CROATIAN CITIZENSHIP BUT DON’T KNOW WHERE TO START?

START YOUR JOURNEY WITH LETSGO2CRO With LetsGo2Cro’s personalised services, embark on a journey with us to rediscover your Croatian heritage and connect to your roots.

OUR SERVICE OFFERINGS We work closely with you to understand your specific needs and aspirations as you embark on your Croatian citizenship or relocation journey to Croatia. We can help you with:

- CROATIAN CITIZENSHIP Croatian citizenship application process - CROATIAN PASSPORTS Croatian passport application process - CROATIAN RESIDENCY Croatian residency process

-RELOCATION TO CROATIA Relocation and moving to Croatia

18 NEWS FEATURE EXCLUSIVE REPORT EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ CROATIAN COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 20th of December 2023

Hrvatski Dom Bosna -Hosts An

Pre-Christmas Celebration Warms the Hearts of the Crowd Prepared by: Suzana FANTOV Photo: Johnny STANČIĆ

ast Friday, December 15th, the Croatian Cultural Society ‘Bosna’ organised a ‘Christmas Celebration for all members and friends of this wellknown Croatian Club in Luddenham in Sydney’s west. With the extraordinarily talented members of the band ‘Prva liga,’ an entertainment event was ensured, and the warm summer night brought with it, along with the offered food and cold drinks, dancing and sin-

THE NEW GENERATION │ Wednesday 2019 Wednesday,6th 20thofofFebruary December 2023

CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS CROATIAN COMMUNITY

19 19

nnual Christmas Celebration…

ging for the large crowd that gathered, along with a few surprises. While the children were having fun on the slides Steven Tivanovac and his accordion ‘enchanted’ all those who immediately joined the large circle in the main yard in front of Hrvatski Dom Bosna. The biggest surprise was, of course, the arrival of Santa, who may not have found a chimney, but appeared on the roof from where he emptied his bag of gifts to the delight of everyone.” Dancing and celebrations lasted well into the night to signify yet another successful year for the club who have brought us numerous celebrations and events throughout 2023 and we wish the all the best with many more such occasions in the new year.

20 20

CROATIAN COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 20th of December 2023

Prepared by: Zoran Juraj SABLJAK Photos: Of�icial Croatian Sports Centre Adelaide Facebook Page

s the sun set on another remarkable year of communal bonding and monthly revelries, Adelaide’s “Hrvatska Žena”, the heart and soul of the community, orchestrated a spectacular grand �inale-the annual HŽ Christmas Lunch. The air buzzed with excitement at the Croatian Sports Centre in Adelaide as members and supporters gathered to celebrate a year �illed with successful “Slatko Poslijepodne” monthly gatherings, culminating in an unforgettable day of joy and festivity. At the epicentre of this culinary masterpiece were the talented individuals led by Anna and the revered “back boys.” Their dedication to the art of gastronomy transformed the event into a gastronomic journey, offering a smorgasbord of exquisite dishes that delighted the senses. The undeniable truth echoed through the venue: no one else could curate a menu quite like this remarkable team. Adding a visual enchantment to the festivities was the functions planning team, whose creativity and meticulous planning adorned the venue with breathtaking decorations and table settings. Their commitment to creating an immersive and visually stunning environment elevated the overall experience, setting the perfect stage for the day’s celebrations. The unsung heroes of the event were undoubtedly the food service team—Pippi, Leo, Izzi, Emily, Alana, and Danijela. Their dedication to ensuring a seamless and delightful dining experience for each and every attendee was palpable. Their efforts behind the scenes contributed signi�icantly to the success of these types of events. The dynamic bar and cafe team—Ante, Luka, and Ana— added a lively energy to the celebration, keeping spirits high and beverages �lowing.

Festive Brilliance in as Hrvatska Žena’s Christmas Lunch Sh

CROATIAN COMMUNITY SPORT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 20th of December 2023

Adelaide Annual ines Bright

Their behind-the-scenes efforts played a crucial role in maintaining the vibrant atmosphere throughout the day, earning them well-deserved applause. The melodious notes that �illed the air were courtesy of Damir Romanik, whose musical talent and dedication added a charming and enchanting dimension to the celebration. His contribution resonated with the spirit of togetherness and added a soulful touch to the festivities. A heartfelt thank you goes out to the generous supporters who, with their donations of lottery prizes and auction items, injected an element of excitement into the event. Their support is a testament to the strong community bonds within Hrvatska Žena, fostering a sense of unity and shared purpose. The joyous gathering of the community itself, with their unwavering support for the Hrvatska Žena committee and its members, was a sight to behold. Attendees expressed their appreciation, and the overwhelming positive feedback highlighted the success of the day. The pride felt by all involved was tangible, re�lecting the strength of the community spirit. As the year draws to a close, the HŽ Christmas Lunch stands as a shining example of the resilience, creativity, and camaraderie within Hrvatska Žena. Looking ahead, there is a collective anticipation for more successful gatherings, meaningful connections, and unforgettable moments in the years to come. Here’s to the indomitable spirit of Hrvatska Žena and the promise of a bright future for many years to come!

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 20th of December 2023

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

NIH USLUGA

godine

23 15

HK GIPPSLAND TRADICIONALNI BOŽIĆNI DOMJENAK UZ POKLONE SV. NIKOLE

Rođendanske čestitke uz bogatu božićnu trpezu

Njihovi dobro poznati specijaliteti s roštilja, domaći kolači, vrijedna nagradna tombola, uz dolazak sv. Nikole, obilježili su dan pun smijeha i veselja Pripremila: Suzana FANTOV

lanovi Hrvatskog kluba “Gippsland” u Traralgonu okupili su se u subotu, 9. prosinca, oko bogato pripremljene božićne trpeze kako bi se zajedno dru-

žili i u šali i dobrom raspoloženju proveli ugodan predblagdanski dan. Njihovi dobro poznati specijaliteti s roštilja, domaći kolači, vrijedna nagradna tombola, uz dolazak sv. Nikole, obilježili su dan pun smijeha i veselja. Nikola Smolčić, najstariji član zajednice, proslavio je svoj 96. rođendan, a rođendanske čestitke upućene su i ostalim slavljenicima – Baji (Jozi) Biliću, Tomi Drenjančeviču i Nikoli Korjenu.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

BRISBANE BOŽIĆNI KONCERT I IGROKAZ UZ UPALJENU DRUGU SVIJEĆU DOŠAŠĆA

Prenosimo tek slikom nešto više o predivnom božićnom koncertu u crkvi blaženoga Alojzija Stepinca u Brisbaneu

Folklorna grupa “Mladi Hrva�”

Pripremila: Suzana FANTOV

ruga adventska svijeća upaljena u nedjelju, 10. prosinca, naziva se i betlehemskom svijećom i podsjeća nas na mjesto u kojem se Isus rodio. Nakon što smo na prvu nedjelju došašća upalili pastirsku svijeću – simbol vjere i nade, druga svijeća nam donosi mir zbog spoznaje da je svjetlo Isusa bliže. To je i svijeća koja nas poziva na duhovnu pripremu za susret s Bogom. Zabilježili smo i neke posebne događaje koji su održani u hrvatskim katoličkim centrima i zajednicama pa tako tek slikom prenosimo i nešto više o predivnom božićnom koncertu u crkvi blaženoga Alojzija Stepinca u Brisbaneu. Svima onima koji nisu mogli prisustovati, a imaju mogućnost pregleda na Facebooku, preporučujemo da preslušaju snimku koncerta na njihovoj službenoj Fb stranici “Hrvatski Centar Katolički”! - Naša zajednica u Brisbaneu je ponosna da ima zbor koji svojim lijepim pjevanjem animira naša liturgijska slavlja. Članovi zbora, predvođeni gosp. Tomislavom Poljakom, koji je prije nešto više od go-

‘Tko pjeva - dvaput moli’ dinu dana došao iz Solina, marljivo pripremaju liturgijsko pjevanje kroz svoje tjedne probe. Zadnjih godina i broj pjevača u zboru se povećao. Na drugu nedjelju došašća, nakon večernje mise, počastili su prisutne sa sedamnaest skladbi iz repertoara adventskih i tradicionalnih hrvatskih božićnih pjesama. Zahvalni smo svima onima koji su svojim prisustvom odali priznanje i zahvalu članovima našega zbora za trud i rad tijekom liturgijske godine. Druženje je nastavljeno uz ukusne slastice i čašicu razgovora. Čestitamo našem zboru i pozivamo nove članove da im se pridruže – poručio je fra Davor Dominović, voditelj Hrvatskog katočkog centra Brisbanea i Gold Coasta. A ispred božićnih jaslica

FG “Mladi Hrva�” postavljenih u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu najmlađi članovi Folklorne grupe “Mladi Hrvati” nakon sv. mise okupljene su oduševili svojim igrokazom na temu božićnih jaslica. Uz pjesmu malih anđela,

pastira, mudraca s Istoka, a onda “Sv. Obitelji” u kojoj je “zaplakalo i malo djetešce” koje je predstavljalo Isusa, stigao je i sv. Nikola te je dječici, koja su s oduševljenjem pratila omiljenog “djedicu”, podijelio slatkiše.

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

EUROPSKO VIJEĆE ĆE O BiH PONOVNO O RASPRAVLJATI U OŽUJKU 2024.

Na Bosni i Hercegovini da do ožujka sljedeće godine ispuni očekivane reforme na kojima inzistira EU, što uključuje izmjene Izbornoga zakona

uropsko vijeće dalo je dodatnu prigodu Bosni i Hercegovini - svojevrsni politički baraž kako bi se našla u istome društvu s Ukrajinom i Moldavijom te otvorila pristupne pregovore, a uvjet za to je donošenje nekoliko reformskih zakona i potpisivanje sporazuma koji bi pokazali opredijeljenost ovdašnjih vlasti za prihvaćanje zajedničkih europskih vrijednosti. Ipak su na kraju šefovi vlada zemalja članica Europske unije odustali od ucjenjivanja europskoga puta Ukrajine Bosnom i Hercegovinom, šaljući tako, prije svega, poruku Bruxellesa da je uz Kijev u vrijeme ruske agresije na tu zemlju. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je da je bilo pogrešno ucjenjivati istodobnim otvaranjem pregovora s BiH i Ukrajinom, izražavajući očekivanje da će do ožujka sljedeće godine vlasti ove zemlje ispuniti postavljene uvjete kako bi Europsko vijeće donijelo potvrdnu odluku. Europsko vijeće je tijekom zasjedanja u Bruxellesu odobrilo otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom o članstvu u EU, dok je pak zatražilo od Europske komisije da do sljedećeg zasjedanja u ožujku dostavi izvješće o reformama koje vlasti BiH trebaju provesti kako bi se ta zemlja našla u istome društvu. U međuvremenu su predstavnici Austrije i Mađarske zagovarali povezivanje otvaranja pregovora s Ukrajinom i Bosnom i Hercegovinom, dok je pak Nizozemska istaknula svoje protivljenje napredovanju BiH prema Uniji. „Ne bi to trebalo povezivati na bilo koji način s Ukrajinom. Ukrajina

Čović: Nije trebalo ucjenjivati Ukrajinu putem BiH prema EU

ima svoja iskušenja i s te strane ne želimo uopće špekulirati. Europska unija donijela je najbolju odluku uvažavajući stajališta 27 članica”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru. Dodao je kako je na Bosni i Hercegovini da se dokaže kako bi do ožujka sljedeće godine ispunila očekivane reforme na kojima inzistira EU, što uključuje izmjene Izbornoga zakona, Zakona o sudovima, Zakona o sprječavanju sukoba interesa te Zakona o sprječavanju pranja novca i �inanciranju terorizma. Čović je dodao da je realističnije da BiH u ožujku dobije pozivnicu za otvaranje pregovora, navodeći kako je hrvatska strana u BiH najvažnija za postizanje kompromisa između vladajućih srpskih i bošnjačkih stranaka na državnoj razini. „Prioritet nam je Izborni zakon i mislim da ćemo to tijekom prvoga mjeseca kroz razgovore koje vodimo intenzivno ovih dana i okončati”, dodao je. Zahvalio je Vladi Republike Hrvatske za potporu u približavanju europskim integracijama, premijeru Andreju Plenkoviću i ministru regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimi Erliću s kojim se prethodno susreo

u Mostaru. „Bosni i Hercegovini upućen je snažan politički signal i jasan vremenski okvir da se u ožujku sljedeće godine otvore pristupni pregovori”, izjavio je premijer Plenković i nastavio. „Europsko vijeće će otvoriti pregovore s BiH kada ispuni kriterije koji su joj postavljeni, a mi smo sada pozvali Europsku komisiju da u ožujku pripremi izvješće o napretku BiH u cilju donošenja formalne odluke.” Plenković kaže da je to odličan poticaj za Vijeće ministara na čelu s predsjedateljicom Borjanom Krišto, s kojom je cijeli dan bio u kontaktu, da u sljedeća dva mjeseca napravi još nekoliko važnih koraka u ispunjavanju traženih kriterija. Predsjedateljica Krišto je u pismu Europskom vijeću kazala kako joj je žao što Bosna i Hercegovina nije dobila toliko potrebnu, a prema mišljenju svih u našoj zemlji, zasluženu potporu kada je u pitanju otvaranje pregovora s EU-om. Istaknula je kako su svi u Bosni i Hercegovini dali svoj maksimum, koji, nažalost, u ovome trenutku nije prepoznala Europska unija onako kako smo svi mi unutar Bosne i Hercegovine očekivali. Podsjetila

je sve članove Europskog vijeća na snažne iskorake koje je naša zemlja napravila u 2023. godini. Istaknula je kako je BiH prvi put u povijesti imala 100 posto usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Predstavnici međunarodne zajednice angažirane u BiH pozvali su vlasti da upravo zbog preporuke Europske komisije sada rade više i brže te osiguraju donošenje zakona koji su preduvjet otvaranja pregovora. Voditelj Izaslanstva EU-a u BiH Johann Sattler kazao je kako će nastaviti raditi s predstavnicima vlasti na usvajanju zakona i strategija i da “ima još vremena”. Sličnu je poruku poslao i američki veleposlanik u BiH Michael Murphy pozvavši političare u BiH da promijene svoj odnos prema reformama. „Mi smo podržali odluku EU-a da se odobri kandidacijski status BiH. Znamo da je to geopolitička odluka, ali je bila ispravna. Važan je to signal ljudima ove zemlje, posebno tijekom napetosti u međunarodnim odnosima”, kazao je Murphy. No, ne dijele svi u BiH ista razmišljanja kao predsjedateljica Krišto. A najveći dio kritika ide vlastima RS-a.

Mostar i ove godine ima najljepše jaslice I ove godine u unutrašnjosti stabla na mostarskoj šetnici postavili su najljepše jaslice

“Skromna tamna pećina drveta za kojega su nam iz Grada rekli da je odavno bolesno, vratila je život tom drvetu i ono u bolesti postade najljepše drvo u gradu Mostaru skrivajući mali Božić u svojoj nutrini”, priopćili su iz Franjevačkog svjetovnog reda i Frame Mostar. Naime, i ove godine u unutrašnjosti stabla na mostarskoj šetnici postavili su najljepše jaslice. “Kao i Franjo prije 800 godina tako i mi, njegovi Svjetovni franjevci s našom Framom Mostar i ovoga došašća čast Isusu iskazujemo u jednostavnosti, u središtu našega grada i blještavila šetališta. Naš skromni dar Isusu za Život”, istaknuli su iz Franjevačkog svjetovnog reda

i Frame Mostar. Podsjetimo, jaslice su krasile Mostar i u Adventu 2022. godine. Ove godine obilježava se 800. obljetnica prvih jaslica na svijetu. Kad je sveti Franjo Asiški davne 1223. godine napravio prve žive jaslice na svijetu, vjerojatno ni slutio nije što će iz njegove prvotne ideje nastale iz ljubavi prema malome Isusu nastati. Toma Celano, njegov prvi biograf, rekao je kako je asiški svetac Božić nazvao ‘’blagdanom svih blagdana’’ i slavio ga je s ‘’neizrecivom predanošću’’. Franjo je bio toliko strastven oko blagdana Božića da je 1223. godine, tri godine prije nego što je umro, učinio nešto sasvim novo: krenuo je rekreirati Isusovo rođenje. Mjesto radnje bilo je Greccio, malo selo u dolini Rieti, udaljeno je oko 90 kilometara od Rima. Uz pomoć lokalnog viteza Giovannija, Franjo je za misu izabrao špilju na litici.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Nemila i ciprizacija Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Vjerski muslimanski službenik Nezim Halilović je muderis koji vodi Ured za hadž Rijaseta Islamske zajednice BiH, također je bio i vodeći čovjek džamije kralja Fahda u Sarajevu koja je godinama pod nadzorom sigurnosnih služba zbog sumnje da ima veze s islamistima. Dakle, visoki dužnosnik. Harun Hodžić je imam u IZ. Tijekom rata bili su zapovjednici IV. i VII., zloglasne muslimanske brigade. Halilović je odlikovan najvećim odličjem koje su dobivali pripadnici tzv. Armije BiH, zlatnim ljiljanom te Grbom sa zlatnim mačevima. Na skupu u Nemiloj, koji je trebao biti potpora narodu Palestine, njih dvojica su to pretvorili u huškanje protiv onih koji nisu Bošnjaci-muslimani. Na tom skupu zagovarali su naoružavanje Bošnjaka-muslimana streljačkim oružjem, tvrdeći da svako i najmanje mjesto treba imati svoj streljački klub. Njih dvojica očito ne znaju poučnu priču o susretu Sadama Huseina i Georgea Busha. A priča kaže: Pozvao Sadam Busha u Bagdad. Sjede za stolom, razgovaraju. U jednom trenutku Sadam lupi šakom po stolu, Bush se trzne, a Sadam ga ispod stola udari po cjevanicama. Tako drugi, pa treći put. Veli mu Bush, dosta smo razgovarali, nego dođi ti kod mene pa ćemo nastaviti. Nakon pola godine dođe Sadam kod Busha. Budući da je znao što je uradio očekivao je nešto slično. Zbilja, u jednom trenutku Bush lupi prstom po stolu. Sadam je očekivao udarac po cjevanicama, ali ništa. I tako se ponovi još dva puta. Veli mu Sadam, dosta mi je bilo razgovora, odoh ja u Bagdad. U koji Bagdad, upita ga Bush?! Tako muderiz Halilović i imam Hodžić nagovaraju Bošnjake-muslimane da nogom u cjevanice (streljačkim oružjem) valjda udare po Hrvatima i Srbima, Hrvatskoj i Srbiji jer od njih, kao očekuju napad. Zaboravljaju u koji Bagdad će moći otići oni koje bi uspjeli nagovoriti na osnivanje streljačkih klubova, za ne daj Bože. E, svašta! Svatko sebi danas dopušta učiti, savjetovati narod. Nedžad Ahatović, na portalu Faktor.ba se plaši ciprizacije Bosne i Hercegovine! Ahatović samo malo više razrađuje već plasiranu priču po kojoj Orban, „dokazani prijatelj Milorada Dodika i protivnik Bosne”, pokušava napraviti ciprizaciju BiH! Taj pokušaj vidi u sastanku ministarstva obrane BiH sa mađarskim ministarstvom obrane, a posebno u činjenici da je sastanak skriven od javnosti. Nadalje, taj pokušaj ciprizacije vidi u mađarskom preuzimanju zapovijedanja EUFOR-om u BiH. Malo svijetlo nade, da se ciprizacija ipak neće dogoditi, pruža mu Dženan Redžo, Bošnjak-musliman koji je nazočio tom sastanku kao član izaslanstva ministarstva obrane, kojemu, kako piše, vjeruje. Baš me čudi da vjeruje jedino Bošnjaku-muslimanu. Na njegovu žalost ne vidi, ne shvaća, da baš tom izjavom vrši ciprizaciju BiH! Dobri poznavatelji (ne)prilika u Dragoj Našoj znali su odmah poslije sastanka beha političara u Bruxellesu da od toga neće biti neke velike koristi. Na prvom sastanku Vijeća Ministara poslije Bruxellesa, niti jedne jedine riječi o zadaći koju su dobili od EU. Nakon toga otkazan je i sastanak koalicijskih partnera u vlasti Drage Naše. Naravno, bošnjački-muslimanski mediji i političari za neodržavanje sastanka optužili su po navici, Dodika i Srbe. Isto se događa s Draganom Čovićem, odnosno Hrvatima, kad god misle da će im ta optužba donijeti makar i mrvice. Kao eklatantan primjer jest optužba Čovića i Dodika kako oni nešto šuruju protiv Bošnjaka-muslimana, odnosno protiv Bosne (i Hercegovine) jer su se sastali na božićnom domjenku kojega je organizirao potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić! Naravoučenije poslije ovih optužbi - najbolje bi bilo da u “Našoj Bosni” Božić ne postoji. Ukinimo ga kao što je gradonačelnica Sarajeva ukinula novogodišnji vatromet. A sada, pogledajmo kako su sastanak i zaključke iz Bruxellesa shvatili Bošnjaci-muslimani. U tv emisiji “Rezime” kazao nam je to Bošnjak-musliman Denis Zvizdić. Prvo nekoliko riječi o sporazumu glede “Frontexa”, jer su bošnjačko-muslimanski mediji, istina sramežljivo, javljali kako su u tom dogovoru pobijedili Bošnjaci-muslimani. Iskusan političar Denis Zvizdić nije izravnao kazao da bez dopuštenja policije RS i kantona nema ništa, nego kaže da sve strukture imaju tu svoje nadležnosti. Ono što je više nego jasno poslije tog dogovora jest činjenica da su “vidljive ustavne nadležnosti BiH, entiteta i kantona”. Točka, nema dalje, ali ako je Bošnjacima-muslimanima lakše zamotati istinu, neka im bude. Na pitanje novinarke zašto se Njemačka protivi otvaranju pregovora, opet kao iskusan političar, Zvizdić je kazao da to nije točno nego da Njemačka traži ispunjavanje prioriteta. Što je bitno kod njegova odgovora na ovo pitanje? Zvizdić nije kazao da se traži ispunjavanje SVIH 14 uvjeta. Također je dodao kako će biti dovoljno da se ispune dva ili tri uvjeta da se otvore pregovori o pristupanju EU! I što je najvažnije, nije propustio priliku kazati kako Zakon o Ustavnom sudu nikada neće biti usvojen niti će iz ustavnoga suda biti izbačeni suci stranci!!! Davno sam čitateljima obećao: Od danas ću u skoro svakom mom tekstu pisati sljedeće - taktika Bošnjaka-muslimana, glede ispunjavanja 14 uvjeta za otvaranje pregovora oko ulaska u EU, je sljedeća: Nekako ćemo pristati postići dogovor oko 12 prioriteta, ali na donošenje Zakona u sudu u kojemu neće biti stranih sudaca te na donošenje Izmjena izbornoga zakona u kojemu će biti zastupljeno legitimno predstavljanje naroda NI PO KOJU CIJENU NEĆEMO PRISTATI! Istovremeno ćemo gurati priču da je za otvaranje pristupnih pregovora sa EU dovoljno ispuniti samo četiri od 14 uvjeta. Znaju li to Čović i Dodik i posebno političari iz EU? Na kraju ću vam, poštovani čitatelji, zaželjeti Čestit Božić, Sveto porođenje, te puno sreće u novoj 2024. godini.

AUSTRALSKE VIJESTI

TRŽIŠTE RADA 2024.

Kod promjene posla ne očekujte veliko povećanje place

adnici ne bi trebali očekivati veliko povećanje plaće u slučaju da mijenjaju posao iduće godine, navodi stručnjakinja za trendove na radnom mjestu. Nicole Gorton, direktorica specijalizirane tvrtke za regrutiranje talenata Robert Half, rekla je da iako pritisci vezani uz rast troškova života također rastu, građani neće dobivati iznadprosječne ponude ako ne posjeduju specijalizirane tražene vještine kojima će moći pregovarati o većim plaćama u 2024. Gorton je izjavila da je ponuda veće plaće strategija koju poslodavci koriste kako bi privukli najbolje talente u trenutku kada postoji nedostatak takve radne snage, no to se mijenja, australsko tržište rada očekuje rekalibriranje nakon nekoliko godina masovnog zapošljavanja. „Kako gospodarstvo prelazi u stanje umjerenosti tijekom 2024. stabilizirat će se i dinamika porasta plaća”, izjavila je. „Poslodavci će morati pokazati snažne argumente kojima će njihovo radno mjesto razlikovati od ostalih, dok će posloprimci pažljivo morati artikulirati svoj doprinos te uskladiti svoja očekivanja s onim što se događa na tržištu rada.” Prema istraživanju koje je obuhvatilo 300 menadžera za zapošljavanje diljem Australije tijekom studenoga 2022. i u lipnju ove godine, kod zapošljavanja djelatnika tvrtke prioritet pridaju vještini iznad tradicionalnih kvali�ikacija. Rezultati istraživanja pokazali su da 74% poslodavaca nije previše zabrinuto glede toga ima li kandidat potrebne certi�ikate već priznaju da posjedovanje speci�ičnih vještina više govori o sposobnosti doprinosa te osobe određenoj tvrtci. Istraživanje je ukazalo i na to da će poslodavci tijekom 2024. zahtijevati veće prisustvo u uredu. Ove godine 87% poslodavaca

u Australiji koji su sudjelovali u istraživanju zahtijeva obvezne dane u uredu. Gorton navodi da obvezni dani u uredu znače da će neki zaposlenici početi tražiti nove prilike. Trideset i jedan posto poslodavaca koji su sudjelovali u istraživanju izjavilo je da su izgubili najmanje jednog zaposlenika radi obveznih dana u uredu, dok je njih 40% izjavilo kako predviđa da će djelatnici dati otkaz tijekom 2024. „Iako su vidljive prednosti ponovnog povratka djelatnika u urede, valja oprezno razmotriti njihove potrebe kada se donosi promjena politike koja je od velike važnosti brojnim stručnjacima, posebice ako su djelatnici prvenstveno došli na radno mjesto upravo radi ovih prednosti ravnoteže privatnog i poslovnog života”, navela je Gorton. Istraživanje je pokazalo da će neke tvrtke razmotriti ponovno zapošljavanje umirovljenika ili potražiti talente na međunarodnom tržištu u segmentima u kojima se susreću s manjkom radnika. Gorton govori da je 47% poslodavaca koji su zaposlili umirovljenike izjavilo da bi to učinili ponovno. Trideset sedam posto poslodavca izjavilo je da još nisu zaposlili umirovljenike, ali će o tome će razmisliti u budućnosti. „Dobar kandidat, bez obzira na radno iskustvo, trebao bi imati tehničku stručnost za obavljanje ključnih poslova učinkovito te bi morao imati sposobnosti svoje vještine pokazati u većem organizacijskom kontekstu, koristiti vještine kao što je rješavanje problema ili upravljanje dionicima”, dodaje Gorton. „Poslodavci traže i izvan tradicionalnih skupina kako bi pronašli djelatnike za tražene usluge oslanjaju se na preporuke ili umreženost kako bi pronašli specijalizirane talente”.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

Neplaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje T isuće ljudi primile su povrat milijuna dolara od Medicarea upravo prije Božića nakon što se otkrilo da više od milijun građana ima pravo na 234 milijuna dolara nezatraženog novca. Federalna vlada objavila je u studenome da gotovo milijunu građana treba isplatiti dug na temelju preplaćenih doprinosa jer na portalu myGov nisu bili pohranjeni njihovi bankovni podaci. Od prošlog mjeseca svoje je podatke sada podijelilo oko 55.000 građana te su primili više od 12 milijuna dolara povrata, navodi vladin ministar za usluge Bill Shorten. „Zna-

iljem Viktorije moglo bi se izgraditi više od 700.000 novih stanova nakon što je vlada otkrila nove dalekosežne reforme zakona kojima se upravlja dodatnim stambenim jedinicama i drugim nekretninama. Prema reformama najavljenima u subotu, mogle bi se ukinuti dozvole za one koji planiraju izgradnju druge nekretnine do 60 četvornih metara na zemljištima od 300 četvornih metara ili većima. Ministrica prostornog planiranja Sonya Kilkenny izjavila je da će ove reforme ukloniti „teret odobrenja planiranja koji je predugo bio u kategoriji teško ostvarivog”. „Preko 700.000 stanova diljem Viktorije ispunjavaju uvjete za drugi manji dom, olakšat ćemo dozvolu za život u takvim stanovima gdje pojedinci žele živjeti blizu svoje Građane Australije upozorava se na „tihog ubojicu” tijekom paklenih ljetnih praznika nakon potvrde da je 2023. godina bila najtoplija godina u povijesti. Građane se upozorava da bi toplinski valovi ovog ljeta mogli biti još snažniji. Iako većina građana uživa u padu temperature nakon užarenog toplinskog vala u Novom Južnom Walesu, pojavila se zabrinutost da najgore tek stiže, barem kada govorimo o visokim temperaturama. Bazeni u zajednici, biblioteke, trgovački centri i kina trebali bi biti dostupni u nastojanju zaustavljanja tajnog ubojice u Australiji - toplinskih valova. Vlasti u Australiji ovog su ljeta zabrinute oko utjecaja

POVRAT 12 MILIJUNA DOLARA

mo da je građanima Australije teško, upravo zato laburisti su platili oko milijun dolara dnevno, što znači da je preko 55.000 građana primilo više od 12 milijuna dolara do sada nezatraženog povrata doprinosa i to prije Božića”, rekao je

ministar u svojoj izjavi. Gotovo 700.000 građana koji imaju aktivan račun na vladinom portalu myGov, a kojima vlada duguje nepotraživani dio novca, moli se da hitno provjere svoje poruke na myGov. Od 31. listopada građani Novog

Južnog Walesa imali su najveći udio nepotraživanog novca, oko 234.000 građana imalo je nepotraživanih 72.6 milijuna dolara, a nakon njih po količini nepotraživanog novca slijede Viktorija i Queensland. Građani se mole da ne zaborave provjeriti jesu li u Medicareu ažurirali svoje bankovne podatke još prije blagdana kako bi u roku od tri dana mogli primiti novac. Odnedavno ova aplikacija koristi otisak prsta i prepoznavanje lica kao dio nastojanja sprječavanja prijevara i neovlaštenog pristupa osjetljivim podacima.

koristiti, vlasnici nekretnina u područjima pogođenim poplavama i požarima i dalje će morati izvaditi lokacijsku dozvolu. Od zemljišta koja ispunjavaju uvjete većina njih, tj. oko 700.000, nalazi se u stambenim područjima, navodi Ministarstvo prijevoza i planiranja.

Od toga se 2450 nalazi u ruralnim područjima. Ove promjene državna je vlada najavila kao način na koji namjerava olakšati tešku situaciju na tržištu stambenih prostora te tako omogućiti da obitelji ostanu zajedno ili da si osiguraju prihod od najamnine. Ranije tijekom godine vlada ACT-a najavila je slične mjere koje bi također trebale olakšati vlasnicima nekretnina da svoje nekretnine podijele za dvojno stanovanje, uključujući stambene jedinice za starije članove obitelji. Za razliku od Viktorije ova reforma obuhvaća tek 45.000 stanova te će se odnositi poglavito na stanove na jugu ove regije.

Plan državne vlade mogao bi stvoriti 700.000 novih stanova KRIZA STANOVANJA

obitelji”, izjavila je Kilkenny. Sukladno ovoj reformi, oni koji žele izgraditi ovakav dom i dalje bi morali dobiti standardnu građevinsku dozvolu te ispuniti zahtjeve koji se odnose na lokaciju, dizajn i osnovne potrebne sadržaje, ali ne bi bilo restrikcija o tome kako se ovaj drugi mali dom može

Upozorenje na „tihog ubojicu”

ekstremnih vrućina tijekom iduća dva mjeseca. Preko 150 predstavnika lokalnih vlasti, upravitelja trgovačkih centara i vodstava kino dvorana obavijestio je o ovom problemu u petak Nacionalni koordinacijski mehanizam (NCM). Ministar za upravljanje hitnim situacijama Murray Watt, koji je sazvao sastanak, rekao je da vlada toplinske valove smatra ozbiljnim problemom. „Toplinski valovi su tihi ubojica ove zemlje”, rekao je senator Watt na sastanku. „Upravo zato surađujemo s lokalnim vladama i privatnim sektorom kako bismo se na to propremili najbolje do sada”.

UOČI PAKLENOG LJETA

NCM je uključio sve razine australskih vlada, industriju i nepro�itni sektor kako bi cijelu naciju uključio u nastojanje izlaženja na kraj s ovim kompleksnim događajima. Tijekom proteklih deset godina vrućina je uzrokovala smrti blizu 300 osoba, a radi vrućine je hos-

pitalizirano preko 7000 osoba, navodi Australski institut za zdravlje. Predstavnike je o predviđanjima za ovu sezonu informirao Ured za meteorologiju. Ministarstvo zdravstva i skrbi za starije također želi podići razinu svijesti o planiranju mjera za smanjenje utjecaja toplinskih valova. Znanstvenici Europske unije također su ranije tijekom mjeseca potvrdili da će 2023. biti najtoplija godina do sada. Ova vijest objavljena je u trenutku kada se građane Australije upozorava da ostanu na hladnom uoči još jednog vikenda toplinskog vala.

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

Tuđman je bio oprezan oko jedne teme: Po supruzi mi je poručio da je nije spreman otvarati

oltron, poltroni - to je u praksi naziv za one (Hrvate) koji su poslušnici, dupelisci, potrčkala i sl. Izraz se upotrebljava i u množini i u jednini. Barem kod nas. Bolje da ne �ilozo�iram nego evo odmah primjera. Četnički pjesmuljci u Areni - mogu, Čavoglave u praznom tramvaju - ne mogu. Dupelisci odmah dignuše dreku, križaju se i kolutaju očima u nevjerici. Nitko ne pita kad i gdje je pjesma Čavoglave zabranjena, kojim to zakonom? Naravno, takvog zakona nema. Na scenu stupa poltronski kolektiv ZET-a, poznat kao Zagrebački električni tramvaj, koji je pjevanjem Čavoglava u praznom tramvaju koji ide na Remizu, u najmanju ruku neugodno iznenađen. Zašto? Tramvaj nije bio u redovnoj vožnji već se vraćao u spremište, bez putnika pa nikoga ta pjesma nije mogla uzbuditi. Međutim, uzbudila je tanahne glazbene osjećaje novinara Večernjaka, Jutarnjeg i 24 sata. To su oni koji su svršavali u Areni na cajke. I dok novinarska elita uživa u beogradskim cajkama, vozač i čistačica "vlaka Djeda Božićnjaka" neugodno su ih iznenadili potpuno drugačijim glazbenim odabirom. Štoviše, upravo obratnim od medijski propagiranog. I tako sada, dok Zagreb stenje pod najezdom četničke kulture (ili kako bi rekao Thompson "nek' se vidi da nas ima"), dotle vozač i čistačica iz "tramvaja zvanog čežnja" strepe za svoj "kruh svakidašnji" jer su njihovi poltroni iz Uprave "neugodno iznenađeni". A kruna te hipokrizije je da su i građani, po mišljenju medija, navodno "uznemireni"… Odmah su pronašli jednu "uznemirenu građanku" Nives Zmazek koja se zgrozila nad tim "ispadom čistačice i vozača": "Ja bih kupila kartu za taj tramvaj i vozila se od Dupca do Črnomerca…". Nives, Nives! E, moji poltroni, vrijeme je da se uozbiljite. Intelektualni proleteri Ivana Petrović nas podsjeća: "Mala bara, a tako puno krokodila". Biserka Šimunić se ne slaže s Ivanom: "Ma kakvi krokodili. To su uglavnom žabe krastače". I moj frend Dikan je ljut: "Poznate li državu na svijetu koja je prepustila sve medije svojim agresorima?". Misli da je došlo do tektonskih promjena. Kaže on: "Nema više trodiobe vlasti. Do sada je bilo pola meni, pola tebi, a pola Bagi! Sad smo ušli u četvero-diobnu vlast. Pola meni, pola tebi, pola Bagi i pola Vlahoviću". Fejs gori povodom ovog "incidenta" s Čavoglavima. Padaju riječi koje mogu uznemiriti mirno pučanstvo: "Možda ste ušli u Arenu, ali nećete u Čavoglave. Niste ni prije ni nakon Prije". Jesu li doista građani uznemireni do daske? Neki misle da je snimka iz tramvaja uznemirila samo "građane s Kozare". Kažu da su Austrijanci opisali cajke u tri riječi: "Musik fur idioten". Evo zašto je i Isus spominjao farizeje. U svojoj kolumni "Pro et contra" Ivanka Toma je "razvalila" BBB-e. Želi nama s kamenjara objasniti jednostavnu istinu da su se iz Zambije vratili Hrvati, a iz Grčke huligani. Kaže naša Iva: "Nemojte

lSpomenici i obnove

spomenika

l Pozlaćeni natpisi l Na svim nadgrobnim

spomenicima

zaboraviti da se iz Grčke vraćaju huligani koji su se tamo išli tući". Evo kako su naši "objektivni" mediji priopćili Hrvatekima vijest o uhićenju u Grčkoj preko sto navijača: Večernjak od 8. kolovoza 2023.g.: "Hrvatski huligani su brutalno ubili grčkog mladića"; Indeks od istog datuma: "Dinamovi huligani su izboli navijača AEK-a, a onda ga gazili i mlatili palicama"; Sportske Novosti, isti datum: "Tko je mladić kojeg su ubili hrvatski huligani?"; Nacional isti datum: "BBB huligani u masovnoj tučnjavi na smrt nožem izboli navijača AEK-a", itd. Sad kad se pokazalo da hrvatski na-

Vuk Perišić. Vuk Karadžić je valjda tada baš bio na turneji po Bosni pa nije mogao pridonijeti. Dejan i Vuk su se ovom knjigom pokušavali približiti mladima, rođenim nakon raspada njihove Jugoslavije. Pogodite tko je i ovaj puta izdavač takve neprocjenljivo važne knjige? Naravno, Fraktura. Diogen je svijećom tražio čovjeka, a poslije su njega tražili vatrogasci… Zanimljiv je slučaj Davora Filipovića Slobodni infocentar iz Zagreba javlja: "Iz Hrvatske, otkad je 1991.g. postaPiše: Zvonimir Hodak la "nezavisna", iselilo se 500.000 Srba (iz Zagreba) i 800.000 Hrvata". Srbi su bar pružili Fejs gori povodom ovog "incidenta" s Čavoglavima. Padaju riječi otpor! Dokaz da se sve može objasniti, koje mogu uznemiriti mirno pučanstvo: "Možda ste ušli u Arenu, ali ne i svakome. Da nismo pobijedili u Domovinskom ratu, imali bi barem ali nećete u Čavoglave. Niste ni prije ni nakon Prije" 500.000 stanovnika više. Usput, iz Srbije vijači nisu nikoga ni ubili ni izboli, ti zanski i četnički pokret bili izjednačeni. dolaze komentari po kojima je "uspjeh isti mediji javljaju opet naivnim Hrva- Od 2000. godine na ovamo četnici su Aleksandre Prijović ustvari paradigma tekima da se, umjesto brutalnih uboji- postali "borci za srpske nacionalne in- propadanja civilizacije". Pustimo onu ca, "vraćaju huligani". Znam da mnogi terese", a partizani su prikazani k'o ološ, latinsku: "De gustibus non est disputannovinari imaju "velike čkole", ali za tzv. zadojeni komunizmom i staljinizmom. dum". Zanimljiv je slučaj Davora Filipo"presumpciju nevinosti" očito nisu čuli. Naši "istoričari" nas i dan danas uvjera- vića. Imao je sve reference da ne uspije u Svatko je nevin dok mu se pravomoć- vaju kako smo postali država na avnoj- HDZ-u. I nije iznevjerio očekivanja. Amenom sudskom presudom ne dokaže su- skim zasadama. Još samo treba nekako rički student i košarkaš koji je s 26 godiprotno. Jel' tako Ivanka? Nobilo, recimo, ubaciti i "Titovo jajce". Osim retuširane na uspio diplomirati i doktorirati i dobiti smatra kako presumpcija nevinosti nije slike o četnicima, komšije uče svoje ško- profesuru na Ekonomskom faksu… Od apsolutna. Slažem se. Kad su u pitanju larce i o "srpskim zemljama". Tako na- samog početka njegovih javnih nastupa "naši" iz Konga i Zambije onda je apso- brajaju BiH, Crnu Goru, cijelu Dalmaciju u politici bio je ismijavan od onih koji se lutna, a kad su u pitanju BBB-i iz Dubra- s Dubrovnikom i Zadrom, Srijem s Vuko- ponose diplomama s benzinske pumpe ve i Sesveta (koji najprije izbodu navija- varom, Vinkovcima, Daljom, pa Vojvodi- u Mostaru. Smijenjen je brzinom svjetloča AEK-a, a onda mlate palicama te iste nu, Kosovo i Makedoniju. sti i to zbog "mućaka u vlastitim redovinavijače) onda je relativna. Sad sam još Uvod u Jugoslaviju ma". I u padu se ponio gospodski. Nikoviše sklon citirati genijalnog Lava TrocZa to vrijeme mi bi bili zadovoljni ga nije optuživao, ostao je dostojanstven kog koji je još davno de�inirao novinare da nam bar priznaju da smo 5. kolo- i uporan u tvrdnji kako nije znao za afekao "intelektualne proletere". voza dobili nazad Knin i okolicu. Kako ru sa svojim savjetnikom, ali da prihvaća Na jedan muški časopis dolazi u Hr- je sve relativno dokazuje i izdavač tog političku odgovornost. Koji ministar je vatskoj deset ženskih u kojima žene tvr- famoznog udžbenika Pro�il Klett. On je to to do sada učinio? de da su zapostavljene. Odbio je zakonski zagarantiranih šest lansirao senzacionalno otkriće u svojoj mjeseci pune plaće i još šest pola. Nije O našim 'istoričarima' knjizi "Priroda i društvo" za četvrti raDok pljuckamo po ženama i novinari- zred osnovne škole u kojoj se tvrdi kako on prijatelj Frane da se za njega u HEP-u ma ispod radara nam prolaze povjesni- u BiH žive samo Bošnjaci i Bošnjakinje. izmišljavaju savjetnička mjesta kako bi čari. Mislim hrvatski, za strane me boli Baš me zanima tko su bili recenzenti tog ostao i kad je morao pasti. I tako je otiona stvar. Ovog puta ću preskočiti Jako- povijesnog kao i udžbenika iz prirode i šao jedan dobar i kompetentan ministar, vinu, Markovinu i Klasića k'o plitki po- društva. Doista, kod nas se toliko brine a što je najvažnije, bio je pošten. Vjerutok. Oni i njihovi projugoslavenski sta- o pravilnom obrazovanju mladih gene- jem da je naučio lekciju o "poštenima u vovi su plići od najplićeg potoka. Bavit racija da pisci udžbenika mogu provući politici". Čovjek koji je ubio Libertyja Vaću se onima koji nisu javno eksponirani u svojim knjigama svakakve gluposti i lancea: "Često prekasno shvatiš da si neupornim mijenjanjem prošlosti. To su neistine jer recenzije valjda rade još lo- kim ljudima previše rekao i previše vjerovao…". Dobre vibracije stižu iz HDZ-a. oni koji pišu školske udžbenike. Krasan šiji od njih. primjer za to objavio je Ante Nazor. PriSamo bi nam kreativni jezikoslov- Stiže i novi (potrošni) ministar-športaš. ci mogli objasniti kako je nastala riječ Neka mu je sa srećom ovih još par mjemjer svih primjera je kardinal Stepinac. U udžbeniku za četvrti razred gimna- "parla-ment". Naime, koliko ja znam, seci do izbora. SAD je oštro upozorio Iran da prestazije kažu drugovi "istoričari": "Presuda "parlare" na talijanskom znači "pričati", ne "iranizirati" njihove opomene i da protiv Stepinca je poništena, no to ne a "mentire" znači "lagati". znači da je rehabilitiran". Prevedeno Nazovem prijatelja Zdenka, inženjera prestanu obećavati Hamasu nuklearno - ipak je zločinac. Spominje se balvan elektrotehnike, i pitam ga kako je i što oružje… Pandorina kutija revolucija, ali se izbjegava riječ "oruža- radi. Kaže: "Radim na vodeno-termična". Ovako ispada da su oni nas balva- kom tretmanu keramike, aluminija i Hrvatski tjednik je 14. prosinca o.g. nima, a mi njih Rafaleima. Đaci Katedre čelika pod otežanim okolnostima". K'o donio popis sudaca i tužitelja u Zagrebu, za povijest Filozofskog faksa u Zagrebu pravnik sam bio impresioniran i iskom- Splitu, Zadru, Šibeniku, Osijeku, Rijeci, spominju Oluju, ali ne spominju 5. kolo- pleksiran što baš i ne kužim kaj on to Varaždinu, Puli, Čakovcu, Imotskom i voza 1995. g. i događaje u Kninu koji su, radi. Kasnije mi je objasnio da pere suđe drugim gradovima koji su u službi kousput rečeno, državni blagdan. Njihovi s toplom vodom pod nadzorom supru- munizma slali Hrvate na robiju ili čak znanstveni uzori su na zagrebačkom Fi- ge. Na kraju razgovora postavio mi je pi- u smrt. Zanimljiv je to i dugo očekivan lozofskom faksu i u Beogradu. Međutim, talicu na koju opet nisam znao odgovor. popis. Međutim, mislim kako s time u Beogradu su hrabriji i pametniji. "Zašto u ludnici drže razdvojeno paci- treba biti oprezan. Preko pola stoljeća Tako je Dubravka Stojanović, srpska jente?". Kaže: "Pa da ne bi formirali Vla- sam odvjetnik. Između ostalih, zastupovjesničarka, svojedobno napisala da du…". U "novinarskom" domu je naš De- pao sam i dr. Franju Tuđmana u jednom je "Srbija dva puta promijenila povijest". jan Jović predstavio svoju knjigu "Uvod građanskom postupku. Jednom sam mu Piše kako su za vrijeme Miloševića parti- u Jugoslaviju". S Dejanom je razgovarao prilikom, nakon Oluje, spomenuo i javne

JOHN STONEMART MEMORIALS

tužitelje koji su njega po nalogu Partije pritvarali i slali u Lepoglavu… Nije bio sklon otvarati tu Pandorinu kutiju. To mi je indirektno poručio po mojoj supruzi. Država mu je bila sveti gral i nikakve osvete i revanšizam mu nisu bile ispred države. I moja supruga je prihvatila Tuđmanove argumente. Kad se s vama ne slažu “Otac domovine“, a podržava ga i moja vlastita supruga, onda su vam izgledi slabašni. Stoga shvatimo potez Hrvatskog tjednika kao doprinos utvrđivanju povijesnih činjenica, ali neću komentirati tu tamnu stranu naše prošlosti. Najbolje ju je zaboraviti… Zadar je preuzeo od Splita vodstvo na tablici gadova s najviše narkomana. Sumnja se da je vodstvo postignuto uz pomoć dopinga. Još uvijek traje vrijeme Adventa iliti Došašća. Svaki vikend ispred mog prozora kolone ljudi s djecom milje Zrinjevcem, Strossmayerovim i Tomislavovim trgom u potrazi za zabavom. Kao da su svi odjednom zaboravili na in�laciju i visoke cijene kupnje nepotrebnih božićnih tričarija. Hvala Bogu, naša draga EU, pa onda i ministrica poljoprivrede, smilovali su se napokon hrvatskim preugojenim svinjama i dopustili klanje u domaćinstvima. Dakle, bit će mesa za novogodišnju noć. Malo o derbiju Još samo da nabave salate. Zanimljivo kako se naši borci za prava životinja nisu oglašavali dok je trajao pokolj svinja u Slavoniji, a sad broje koliko mesa pojedemo za blagdane. Međutim, ne moraju biti zabrinuti za tradicionalne purice koje se obično s mlincima tamane za Božić. Već više godina purica je sve manje tako da će Hrvateki bar taj tradicionalni mesni obrok na Božić morati zamijeniti nekom vegetarijanskom "dudom varalicom". Javlja netko na fejsu: "Eej, kila bažulja je šest eura. Zgledi da ove lete buju same bogati prdeli". Ovu nedjelju odigran je derbi između Dinama i Hajduka. Trebao se odigrati u humanitarne svrhe. Možda bi to smanjilo tenzije kao i interes BBB-a i Torcide. Njihov izostanak s utakmice bio bi humanitaran potez. Mržnja i ekscesi već su se osjećali u zraku. Sreća da sam loš prognozer. Utakmica je ipak završila ništa s ništa. Dinamo je bio najlošiji u zadnjih pet godina. Hajduk se pokazao kao ozbiljnija momčad jer je bar pokušavao nešto učiniti od ove blijede utakmice. Ante Čačić je stvarno bio TV u boji za sadašnjeg trenera i njegovu koncepciju dubokih lopti. U prijevodu "duboke lopte" znače bjesomučno nabijanje lopti iz svog kaznenog prostora. Kapetana Dinama Ademija mogli smo vidjeti tek nakon utakmice kad je davao izjavu za TV. No, to je problem sadašnjeg trenera. Sudac Kolarić nije bio na razini već ispod razine utakmice. Ovakvim stilom igre Dinamo se može sigurno oprostiti s ovogodišnjim prvenstvom. U Zagorju će Zagorke opet zapjevati: "Oj, di-na-me, ne buš prvi!"

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

DANDENONG: FOOTSCRAY: 271 PRINCES HIGHWAY, 337 BARKLY ST 9706 8108 9689 8882

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

RINGWOOD: SPRINGVALE: 140 MAROONDAH H’WAY 1 QUEENS AVE 9870 8588 9540 8807

“Bit ćemo od ikoga tko je iji tin jef ju cijenu” napismeno istaknuo svo (Uz uvjete)

28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023. Biti samac tijekom novogodišnjih praznika ne mora biti razlog za tugu. Naprotiv, to može biti izvanredna prilika za stvaranje nezaboravnih trenutaka

ova godina je vrijeme slavlja, veselja i novih početaka. Dok mnogi planiraju proslave s obitelji i prijateljima, samci se ponekad mogu osjećati isključeno iz ovog veselog doba. No, biti samac tijekom novogodišnjih praznika ne mora biti razlog za tugu. Naprotiv, to može biti izvanredna prilika za stvaranje nezaboravnih trenutaka i uživanje u samostalnosti. U ovom članku donosimo vam 14 kreativnih i zabavnih ideja kako samci mogu proslaviti Novu godinu na jedinstven i nezaboravan način. Od solo putovanja do kućnih spa tretmana, pripremili smo širok spektar aktivnosti koje će vaš doček Nove godine učiniti posebnim i neponovljivim, bez obzira na vaše interese i preferencije. Zato, pripremite se za otkrivanje inspirativnih načina kako maksimalno iskoristiti ovaj događaj samostalno! 1. Solo putovanje Putovanje samostalno na neko novo i uzbudljivo mjesto može biti izvrsna ideja za doček Nove godine. Odabir destinacije ovisi o vašim interesima – možete otići u grad pun života i novogodišnjih događanja ili pak odabrati mirnije mjesto gdje se možete opustiti i uživati u prirodi. Putovanje samo donosi slobodu da radite što želite, kada želite, bez potrebe za kompromisom. To je prilika za osobni rast, upoznavanje novih ljudi i kultura, te stvaranje nezaboravnih uspomena. Možete istraživati lokalne običaje, uživati u lokalnoj hrani i piću, te doživjeti novogodišnju noć na potpuno nov i drugačiji način. Putovanje će vam pružiti novu perspektivu i često vodi do neočekivanih, ali predivnih iskustava. Sve u svemu, to je sjajan način da uđete u Novu godinu s osjećajem avanture i nezavisnosti. 2. Tematska kućna zabava Organizirajte tematsku zabavu kod kuće, bilo sami ili s nekoliko bliskih prijatelja. Odaberite temu koja vam se sviđa, na primjer, �ilmska noć, retro party, ili čak kostimirana zabava. Uložite vrijeme u dekoraciju i pripremu hrane i pića koji odgovaraju temi. To je savršena prilika za eksperimentiranje s kuhanjem ili miksologijom. Možete čak organizirati i igre ili aktivnosti koje odgovaraju temi. Tematska zabava kod kuće omogućuje vam da budete kreativni i uživate u udobnosti vlastitog doma. Osim toga, fotogra�ije s tematske zabave mogu biti sjajan podsjetnik na zabavno i jedinstveno dočekivanje Nove godine. 3. Volontiranje Novogodišnje volontiranje

14 KREATIVNIH I ZABAVNIH IDEJA

Ideje za doček Nove godine za samce

može biti izuzetno ispunjavajuće iskustvo. Možete izabrati volontirati u lokalnom skloništu za beskućnike, prihvatilištu za životinje, ili bilo kojoj drugoj organizaciji kojoj je potrebna pomoć. Time ne samo da činite dobro za zajednicu, već i povećavate svoj osjećaj zahvalnosti i samopouzdanja. Volontiranje vam omogućava da upoznate nove ljude sličnih interesa i stvorite smislene veze. Osim toga, davanje vlastitog vremena i energije za pomoć drugima može donijeti osjećaj radosti i ispunjenosti koji je teško nadmašiti. Ovaj način dočeka Nove godine može biti početak nove tradicije koja ima pozitivan utjecaj na vaš život i živote drugih. 4. Maraton omiljenih �ilmova ili serija Ako ste ljubitelj �ilmova ili serija, novogodišnja noć može biti idealna prilika za maraton vaših omiljenih naslova. Pripremite udobno mjesto za gledanje, nabavite omiljene grickalice i pića, te se opustite uz �ilmske klasike, nove hitove ili cijelu sezonu omiljene serije. Ovo je savršen način da se opustite i uživate u stvarima koje volite, bez vanjskih pritisaka ili očekivanja. Možete čak napraviti popis �ilmova ili serija koje ste oduvijek željeli pogledati, ali niste imali vremena. Gledanje �ilmova ili serija je također dobar način da se emocionalno povežete s pričama i likovima, te da privremeno pobjegnete od svakodnevnog stresa. 5. Online druženje ili igre U doba digitalne tehnologije, možete organizirati online druženje s prijateljima i obitelji koji su daleko. Postoje razne platforme za video pozive preko kojih možete zajedno dočekati Novu godinu. Osim razgovora, možete igrati online igre, gledati �ilmove zajedno, ili čak organizirati virtualni novogodišnji kviz. Ovo je odličan način da ostanete povezani s voljenima, bez obzira na udaljenost. Digitalna tehnologija omogućava vam da dijelite smijeh, razgovore i čak tost na daljinu, stvarajući osjećaj zajedništva i pripadnosti. 6. Osobni razvoj i planiranje Iskoristite novogodišnju noć za osobni razvoj i planiranje budućnosti. To može uključivati postavljanje ciljeva za nadolazeću godinu, meditaciju, čitanje inspirativnih knjiga, ili čak pisanje dnevnika. Ovo je prilika da razmislite o protekloj

godini, naučite iz svojih iskustava, i napravite plan kako da naredna godina bude još bolja. Možete kreirati vizualnu ploču snova (vision board) kako biste vizualizirali svoje ciljeve i snove. Takav introspektivan način dočeka Nove godine može biti temelj za pozitivne promjene i rast u vašem životu. 7. Kućni spa dan Priuštite si dan opuštanja i samomazanja s kućnim spa tretmanima. To može uključivati toplu kupku, maske za lice, aromaterapiju, meditaciju ili jogu. Ovo je idealan način da se opustite, oslobodite stresa i briga, te se posvetite sami sebi. Možete isprobati nove kozmetičke tretmane, slušati opuštajuću glazbu, ili čak prakticirati tehnike dubokog disanja. Kućni spa dan vam omogućava da uđete u Novu godinu osvježeni, opušteni i sa obnovljenom energijom. To je odličan način da brinete o svom mentalnom i �izičkom zdravlju. 8. Kreativne radionice ili hobiji Iskoristite novogodišnju noć za uranjanje u kreativne aktivnosti koje volite ili otkrivanje novih hobija. To može biti slikanje, pisanje, izrada nakita, kuhanje, fotogra�iranje, ili bilo koji drugi hobi koji potiče vašu kreativnost. Kreativno izražavanje je odličan način za relaksaciju i istraživanje vlastitih talenata. Možete kreirati nešto posebno za sebe ili kao poklon za nekoga. Osim što će vam pružiti zadovoljstvo i ponos, ove aktivnosti mogu biti i odličan način za oproštaj od stare godine i doček nove s optimizmom. 9. Gurmanska večera za jednog Pripremite ili naručite luksuznu večeru samo za sebe. Izaberite svoje omiljene specijalitete, bilo da se radi o so�isticiranim jelima ili vašim omiljenim udobnim obrocima. Postavite stol, upalite svijeće, i uživajte u svakom zalogaju. Ovo je prilika da proslavite sebe i svoje postignuća u protekloj godini. Također, eksperimentiranje s novim receptima ili okusima može biti zabavno i izazovno iskustvo. 10. Noćna šetnja ili promatranje zvijezda Ako volite prirodu, novogodišnja noć može biti idealna za noćnu šetnju ili promatranje zvijezda. Uzmite deku, topli napitak, i uživajte u miru i tišini prirode. Ovo je savršeno vrijeme za razmišljanje, meditaciju,

RECEPTI

Sočna pečenka i postavljanje ciljeva za novu godinu. Promatranje zvijezda može biti posebno čarobno iskustvo, dajući vam osjećaj povezanosti s univerzumom. 11. Učenje nove vještine ili jezika Počnite s učenjem nečeg novog na novogodišnju noć. Može to biti novi jezik, programiranje, ples, sviranje instrumenta, ili bilo što što ste oduvijek željeli naučiti. Online tečajevi i tutorijali mogu vam pomoći da započnete. Ova aktivnost ne samo da je produktivna, već vam može dati osjećaj postignuća i samopouzdanja. 12. Planiranje putovanja ili avanture za Novu godinu Ako ste strastveni putnik, iskoristite ovu noć za planiranje vaših idućih avantura. Istražite destinacije, planirajte itinerare, i sanjarite o budućim putovanjima. To je odličan način za održavanje pozitivnog i uzbuđenog duha dok ulazite u novu godinu. 13. Pisanje pisma budućem sebi Napišite pismo budućem sebi, opisujući vaše nade, snove, strahove i ciljeve za nadolazeću godinu. Ovo može biti moćan način za postavljanje osobnih ciljeva i podsjetnik na to što želite postići. Pismo možete čuvati i otvoriti sljedeće novogodišnje noći. 14. Virtualni događaji ili koncerti Ako preferirate ostati kod kuće, razmislite o praćenju virtualnih događaja ili koncerata. Mnoge organizacije i umjetnici nude online proslave ili nastupe, što vam omogućava da doživite uzbuđenje i zabavu koncerata ili događanja iz udobnosti svog doma. To je savršen način za uključivanje u svečanosti bez potrebe za odlaskom van. Doček Nove godine za samce ne mora biti manje uzbuđenje ili veselje od proslava s velikim društvom. Naprotiv, pruža jedinstvenu priliku da se posvetite sebi, svojim interesima, i osobnom rastu. Bilo da se odlučite za solo putovanje, kreativne aktivnosti, gurmansko uživanje, ili jednostavno noć opuštanja i introspekcije, svaka od ovih ideja može pretvoriti novogodišnje slavlje u nešto posebno i pamtljivo. Ove aktivnosti nisu samo načini za proslavu, već i prilike za stvaranje novih uspomena, razvijanje novih vještina, i stjecanje novih iskustava.

Rolani odojak punjen čvarcima i pistacijom, pečene bundeva s kaduljom i limunom. Sastojci: - otkoštena potrbušina odojka, cca 2 kg - 100 grama pistacija, slanih, preprženih - 200 grama čvaraka - 4 režnja češnjaka - 2 kg muškatne bundeve - šaka svježe kadulje - 2 organska limuna - 2 dl maslinova ulja Priprema: Smiksati čvarke, pistacije i češnjak. Namazati potrbušinu, dobro je posoliti izvana i iznutra. Ostaviti nekoliko sati ili preko noći u hladnjaku. Bundevu začiniti kaduljom, soli, limunovom koricom, a ostatak limuna peći s mesom. Meso staviti u pećnicu na 120 stupnjeva oko 3,5 sata, a posljednjih sat i pol dodati bundevu. Pojačati gornji grijač na 200 da kožica postane hrskava, oko 20 minuta.

Blagdanska torta Ukusna torta s �inom, sočnom kremom zasigurno će biti hit svakog blagdanskog stola. I ne samo za Božić, već i za vrijeme novogodišnjeg slavlja. Zbog ove novogodišnje torte gori internet! Sastojci: - 2 jaja - 8 g vanilin šećera - 100 g šećera - 50 ml suncokretovog ulja - 50 g maslaca - 340 g brašna - 10 g praška za pecivo Za kremu: - 200 g kompota od breskvi (ocijeđeni) - 400 ml mlijeka - 10 g vanilin šećera - 1 žumance - 3 žlice šećera - 4 žlice kukuruznog škroba - 200 ml vrhnja za šlag (već zaslađeno) - usitnjeni bademi Priprema; 1. U veliku zdjelu stavite jaja, vanilin šećer, šećer i ulje te dobro promiješajte pjenjačom. Dodajte maslac te umiješajte. Zatim dodajte brašno i prašak za pecivo te rukama zamijesite tijesto. 2. Od tijesta odvojite dio te napravi kuglu veličinu šake, omotajte prozirnom folijom pa stavite na 20 minuta u zamrzivač. 3. Namašćeni okrugli kalup (promjera 24 cm) obložite preostalim tijestom po dnu i malo po rubu. 4. Narežite breskve na kockice. U lonac ulijte mlijeko, dodajte vanilin šećer, žumance i 3 žlice šećera. Zatim dodajte 4 žlice kukuruznog škroba te sve promiješajte pjenjačom da dobijete �inu kremu. Ulijte vrhnje za šlag te sve dobro promiješajte pjenjačom. Dodajte usitnjene breskve i dobro ih umiješajte. 5. Prebacite kremu na tijesto u kalupu pa zagladite. Po kremi naribajte tijesto iz zamrzivača. Po tome pospite listiće badema. Pecite u pećnici zagrijanoj na 180-200 stupnjeva oko 25 minuta. Izvadite tortu iz pećnice i kalupa te pospite šećerom u prahu.

MOZAIK

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Nikako da dođete na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za vaša intimistička preispitivanja, pa se okrenite sebi. Nekima će istinski odgovarati samoća jer će intuicijom osjetiti da vrijeme nije najpovoljnije za ljubav. Bit će u pravu.Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Napori su i dalje tu. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije. Sretni brojevi: 8, 13, 23, 24, 41, 43

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

23. listopada do 20. studenoga

Nejasnoće u vašem privatnom životu vjerojatno će se nastaviti. Najbolje će se zapravo osjećati oni koji nemaju nikakvih obveze ni prema kome. Ipak, biti sam također nije lako. Mirujte, ne očekujte ništa posebno i bit će dobro. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno. Sretni brojevi: 7, 12, 18, 28, 32, 39

Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija sa osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome. Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati. Ponekad će to izgledati kao da vam se nudi posao iz snova, ali budite realni i oprezni. Sretni brojevi: 10, 12, 18, 29, 33, 35

Ljubav ćete nalaziti na svakom koraku i u svakom danu. Neće biti potrebno ništa posebno da je ostvarite. Ova običnost vama odgovara jer ste u duši mirni.Oni u vezama bit će zadovoljni i s najmanjom sitnicom koju će rado dijeliti. Možda nećete još vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite, ali osjetit ćete ih intuitivno. Baš intuicija bit će vam glavni vodič u poslu ovaj tjedan. Sretni brojevi: 5, 17, 21, 28, 33, 36

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

22. prosinca do 20. siječnja

Malo ćete olabaviti i na opušteniji način kako zavoditi, tako i uživati. Voljena osoba rado će s vama pričati, a to će vas još više zbližiti. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi s neobaveznom kavom. Možda će vam se činiti kao da vas pritišću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovoriti kako bi došli do boljih poslovnih rezultata. Funkcionirat ćete dobro. Sretni brojevi: 1, 10, 22, 24, 38, 44

Nekima će se činiti da su prepoznali svoj ljubavni ideal koji su tražili, ali bi se sve u trenu moglo pokazati kao puka iluzija. Zato budite više na zemlji, a manje u oblacima. Tako ćete biti sretniji. Oni u vezama bit će previše analitični prema partneru. Bit ćete izloženi brojnim kontaktima, a vaša sposobnost komunikacije povremeno će biti zbrkana. Potrudite se sve dobro organizirati i ako treba zapisati na papir. Vaše znanje će se sve više cijeniti. Sretni brojevi: 3, 6, 16, 27, 33, 40 Najviše će vam odgovarati mir i povlačenje. Mnogi će vrijeme provoditi u vlastitom domu, a ako je voljena osoba uz njih, tim bolje. Oni koji su još sami prepuštat će se ljubavnim snovima. Njihova mašta kao da neće imati granice. Zaposleni u uslužnim djelatnostima vjerojatno će morati raditi prekovremeno. I ostali će dosta raditi, te neće imati vremena ni za razmišljanje, ni za sagledavanje svoje pozicije. To će vam svakako donijeti dobrobit. Sretni brojevi: 1, 12, 15, 25, 35, 44

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago. Već ste se pomalo zasitili silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježiti. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba,. Vaš trud bit će prepoznat, vi ćete dobiti na cijeni. Ponekad ćete imati osjećaj da vas previše ističu. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno. Sretni brojevi: 8, 11, 21, 23, 32, 44

Lav

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Vaši osobni odnosi od ovog tjedna razvijat će se lakše i skladnije. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabaviti, pa će vam se činiti kao da ničega nije ni bilo. Mnogi parovi poboljšat će svoj odnos. Pasivan stav da se „na kraju sve samo složi“ vrijedi samo onda kad imamo dovoljno vremena. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Sretni brojevi: 9, 19, 21, 31, 33, 40

21. siječnja do 18. veljače

Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjerivati u uživanjima ili obratno, u suzdržanosti. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom, ili ćete težiti potpunoj samoći. Razmislite o sebi i o onom što želite. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na nova područja, uglavnom iz struke. Vjerojatno će se ostvariti i zakonski temelji da možete zavrtjeti nešto što ste dugo čekali. Sretni brojevi: 2, 21, 22, 28, 29, 33, 43

Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. Osim ako ne izađu. Nastavit će se bogato poslovno razdoblje. Barem za vas. Također je moguće da će se pojavljivati opcije nelegalnog poslovanja. Sretni brojevi: 10, 12, 20, 29, 30, 43

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji. Brige će ipak ostajati iza vas i partnera, a usredotočit ćete se na to kako konstruktivno osnažiti svoj odnos. Bit će još uvijek malih provokacija, ali s njima ćete se nositi lakše. Na taj način uspjet ćete osvježit će svoju vezu. Metoda da odjednom riješite više stvari samo će napraviti nepotrebnu zbrku. Još ćete morati rješavati posljedice toga. Sretni brojevi: 1, 23, 24, 34, 35, 44

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Ribe

19. veljače do 20. ožujka

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

NOVOGODIŠNJI SAVJETNIK

Kako planirati nezaboravan doček Nove godine? N

e postoji ništa slično, nijedan drugi događaj ne okuplja ljude na takav način niti pruža toliko mogućnosti za kvalitetnu proslavu kao što je to novogodišnji doček. Proslava dočeka Nove godine je tradicija kojoj se svi raduju. Djeca vole poklone pod jelkom, dok stariji uživaju u izlascima i druženju s prijateljima u posebnoj atmosferi praznika. Ne postoji ništa slično, nijedan drugi događaj ne okuplja ljude na takav način niti pruža toliko mogućnosti za kvalitetnu proslavu kao što je to novogodišnji doček. Zato je važno isplanirati ga tako da se svi okupljeni osjećaju savršeno, da imaju odličan provod i u veselju dočekaju godinu koja dolazi. Pripreme su već u tijeku, mnoga mjesta već sada nude opcije gdje izaći, slaviti li na otvorenom ili ne, kakvu glazbu slušati? Stoga je pravo vrijeme donijeti odluke koje će učiniti da bez stresa i briga uđete u 2024. godinu. Svaki dobar dogovor započinje s planom. Stoga, u

prvom koraku za planiranje nezaboravnog dočeka Nove godine trebate znati s koliko osoba slavite i s kojim proračunom raspolažete. Različite organizacije dočeka nude različite cijene, a najjeftiniji je doček na otvorenom. On je bez rezervacije, poklon svim sugrađanima, a osim kuhanog vina i rakije, često budu i neke grickalice za sve posjetitelje. U ponoć vas očekuje i vatromet uz puno čestitki i zagrljaja koji se dijele i s poznanicima, ali i nepoznatima. U slučaju da vam nije primamljiv boravak na otvorenom 31. prosinca, tu su restorani i klubovi koji nude i svečanu večeru i veliki izbor pića. Ovo je nešto skuplja opcija jer zahtijeva rezervaciju i troškove večere, ali pruža mogućnost proslave u toplom, uz glazbu i prijatelje. Tek kada odredite kako želite provesti proslavu, slijedi odabir konkretnog grada/mjesta u kojem ćete poželjeti organizaciju proslave!

Predblagdanaska depresija-strano emocionalno stanje P

redblagdanska depresija je emocionalno stanje koje se može javiti u blagdansko vrijeme, obično prije samih blagdana, prije Božića, Nove godine i drugih blagdana. Ovo stanje karakterizira osjećaj tuge, stresa, tjeskobe ili opće nezadovoljstva koji se pojačava tijekom priprema za blagdane. Važno je napomenuti da ova depresija nije formalni medicinski dijagnostički izraz, već opisuje skup osjećaja koje mnogi ljudi doživljavaju uoči blagdana. Predblagdanska depresija može se pojaviti iz raznih razloga, a neki od uobičajenih čimbenika uključuju: 1. Financijski stres: Troškovi blagdanske kupnje i darova mogu biti stresni, osobito ako imate ograničen proračun. 2. Društveni pritisak: Očekivanja vezana uz blagdanska okupljanja i društvene obveze mogu izazvati tjeskobu i stres. 3. Gubitak voljenih osoba: Blagdansko razdoblje može pojačati osjećaje gubitka, osobito ako nedostaju voljeni koji su preminuli ili su daleko. Može izazvati tugu i melankoliju. 4. Usamljenost: Za one koji se osjećaju usamljeno ili nemaju podršku obitelji i prijatelja, praznici mogu pojačati osjećaj izolacije. 5. Percepcija savršenstva: Pritisak da blagdani budu savršeni, kako se često prikazuje u medijima, a posebno na društvenim mrežama, može izazvati osjećaj neispunjenosti ili nerealna očekivanja. Visoka očekivanja i nerealne usporedbe s idealiziranim slikama mogu stvoriti pritisak i tjeskobu ako nisu ispunjena. Predblagdanska depresija može se manifestirati nizom simptoma, uključujući stres, umor,

tjeskobu i socijalnu izolaciju. Ako primijetite promjene u svom raspoloženju, nemojte ih ignorirati. Važno je prepoznati ove znakove kako bismo mogli na vrijeme djelovati. Obrazujte se o simptomima i njihovim potencijalnim uzrocima. Stres koji može proizaći iz očekivanja, �inancijskih pritisaka ili sjećanja na prethodne praznike, može se manifestirati kroz povećanu napetost i neraspoloženje. Razinu stresa može procijeniti ako ispunite stres test . Osjećaj umora, bez obzira na razinu aktivnosti, može biti signal da vaš um i tijelo reagiraju na dodatni teret blagdanske sezone. Tjeskoba prisutna u obliku stalne brige ili napetosti može otežati svakodnevne aktivnosti i uživanje u blagdanskim trenucima. Društvena izolacija još je jedan čest simptom predblagdanske depresije, kada se osoba povlači iz društvenih aktivnosti i osjeća se distancirano čak i kada je okružena ljudima. Taj osjećaj usamljenosti posebno može biti izražen u vrijeme blagdana, kada se očekuje da budemo okruženi ljubavlju i podrškom. Educiranje o simptomima i njihovim uzrocima može vam pomoći da osvijestite svoje mentalno zdravlje. Obratite pozornost na svoje reakcije na određene situacije i nemojte se ustručavati potražiti podršku od prijatelja, obitelji ili stručnjaka. Pravovremena reakcija i samosvijest ključni su koraci za bolje emocionalno blagostanje u blagdansko vrijeme. No, važno je shvatiti da stres ne mora biti neizbježan pratitelj blagdana. Postavljanje realnih očekivanja, kako za sebe tako i za druge, može vam pomoći da se nosite s pritiskom

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

PLANIRATE LI BOŽIĆNE BLAGDANE U HRVATSKOJ (5 .dio)

Božićni sajam u Salzburgu, poznat i kao Christkindlmarkt

ože se raspravljati o tome koji je grad prava adventska, odnosno, božićna prijestolnica, ali austrijski Salzburg zajamčeno je u užem izboru, i to ne samo zato što se na Badnjak 1818. godine u obližnjem Oberndorfu prvi put čula ‘Tiha noć, sveta noć’. Božićni sajam u Salzburgu, poznat i kao Christkindlmarkt, prvi put se spominje još u 15. stoljeću, pa je tako jedan od najstarijih u Europi. U današnjem obliku prisutan je od 1974. godine i smješten na dva trga pokraj predivne barokne katedrale sv. Ruperta - Domplatzu i Residenzplatzu, a održava se od 23. studenoga 2023. do 06. siječnja 2024. godine. Salzburg je tijekom Adventa doista posebno mjesto, a božićni duh osjeti se na svakom koraku. U to vrijeme posjete ga

stotine tisuća turista iz cijeloga svijeta, ponajviše kako bi osjetili spomenutu jedinstvenu božićnu atmosferu. Na Christkindlmarktu pronaći ćeš božićne ukrase svih vrsta, boja i oblika. Cijene najvećeg broja dekoracija uglavnom se kreću u standardnom rasponu cijena za takve proizvode, ali nemoj se iznenaditi cijenama proizvoda kao što su staklene kugle za jelku, koje često premašuju i iznose od nekoliko desetaka eura po komadu. Osim ukrasa, nude se i brojni slatkiši, Mozart kugle, prženi bademi, ušećerene jabuke, ali i domaće kobasice (cijene su od 5 eura pa na više), punč i kuhano vino (za koje treba izdvojiti u prosjeku 4 eura). Zapravo, na više od stotinjak štandova ‘nema da nema’.

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 21. prosinca 12:09 PM Dr. Beck 12:44 PM Dnevnik 2 01:39 PM Eko zona 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Arheološki muzej u Zadru 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Zlatna liga 03:58 PM Knjiga ili život 04:32 PM U kuhinji kod Suzy: Teleći rižoto sa šampinjonima 04:54 PM Stipe u gostima, hum. serija 05:24 PM Romano Bolković - 1 na 1: Bryan Lanza, talk show 06:14 PM Svijet oko nas: Blagdani 06:29 PM Auto za Afriku, dok.�ilm 07:19 PM Art a la carte

Petak, 22. prosinca 12:09 PM Rijeka moje mladosti, pučka i predajna kultura 12:36 PM Dnevnik 2 01:31 PM Hrvati u BiH 01:56 PM Izradi sam: Novčanici 02:01 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:09 PM Kod nas doma 02:55 PM Baština u objektivu: Banovina 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Čovjek s lutnjom - Krešimir Magdić, dokumentarno-glazbeni �ilm 04:27 PM Uređenje balkona, reportaža 04:31 PM Rudarska greblica, reportaža 04:45 PM Sve će biti dobro, serija 05:23 PM Druga strana 05:48 PM Starost treba doživjeti 06:10 PM (Re)kreativac: Klizanje 06:32 PM Art a la carte, emisija 07:35 PM Uređenje balkona, reportaža 07:39 PM Rudarska greblica, reportaža 07:43 PM Baština u objektivu: Banovina Subota, 23. prosinca 12:09 PM Moj put: Francuska, serija 12:35 PM Tihana eko, dok.reportaža 12:39 PM Dnevnik 2 01:34 PM Studio 4: Sportske minute 01:59 PM Srdela, Postira, Brač, dokumentarna reportaža 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Brodovi hranitelji, dok. serija 02:43 PM Globalna Hrvatska HTV 03:23 PM Normalan život 03:58 PM Manjinski mozaik: Glazba i ... 04:13 PM Studio 4: Znanost 04:21 PM Studio 4: Kultura 04:31 PM Sve će biti dobro, serija 05:11 PM Radujte se narodi - Božićni koncert Ansambla LADO 06:06 PM Garaža: Gretta 06:35 PM Baština u objektivu: Baranjske pruge kojih nema 06:50 PM Peti dan Nedjelja, 24. prosinca 12:10 PM Veterani mira 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM turizam.hrt 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Happy Endings, hrvatski �ilm 03:29 PM Božićni koncert Zbora HRT-a 04:33 PM Studio 4: Kultura 04:43 PM Sve će biti dobro, serija 05:28 PM Klub čitatelja 06:23 PM Jojo i prijevozna sredstva:

06:29 PM Mališani: Luna - Kotačići 06:31 PM Ho ho ho hotel, igrana serija 06:42 PM Tata i ja: Na pčelarenju, dokumentarno-igrana serija za djecu 06:52 PM Tragom božićnih pjesama, emisija pučke i predajne kulture 07:22 PM Potrošački kod 07:47 PM Bakalar, dok.reportaža Ponedjeljak, 25. prosinca 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM Božićna čestitka nadbiskupa zagrebačkog Dražena Kutleše 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Pula: More 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Velika obitelj, dok.�ilm 03:08 PM Tiha noć u Vukovaru, snimka 04:18 PM Božić velikih želja: Čarolija Badnjaka, čarolija života 05:18 PM Nedjeljom u 2 06:13 PM Kulturna baština: Božić 06:28 PM Božićni koncert u Bjelovaru 07:48 PM Studio 4: Sport 07:56 PM Purica s mlincima, reportaža

Utorak, 26. prosinca 12:10 PM Sveta zemlja Isusovim stopama, dokumentarni �ilm 12:42 PM Dnevnik 2 01:37 PM Petrinjski betlemaši, pučka i predajna kultura 02:02 PM Božićne kugle, dok.reportaža 02:06 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:14 PM Kod nas doma - Sretan Božić 02:39 PM Baština u objektivu: Božić 02:44 PM Anđeli, dokumentarni �ilm 03:14 PM Skupno braćo zapjevajmo božićni koncert Ansambla Lado 04:24 PM Božić velikih želja: Nova nada, novi početak 05:34 PM Sretni gradovi: Laponija, 06:24 PM Moj put, dokumentarni �ilm 07:16 PM Samo lagano - Božićna emisija 07:54 PM Božićne kugle, dok.reportaža Srijeda, 27. prosinca 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine 02:00 PM Život bez smartphonea, dokumentarna reportaža 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Baština u objektivu: Bjelovar 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Zlatna liga 03:58 PM Štefanje oko svijeta 04:48 PM Kod Suzy: Zagorska juha 05:03 PM Božić u Ciboni, snimka 06:33 PM Studio 4: Sportske minute 06:53 PM Vrtlarica 07:23 PM Drugi čovjek - Tihomir Lončar, dokumentarni �ilm

Tiha noć u Vukovaru, snimka koncerta HTV, ponedjeljak, 25. prosinca, 03:08 PM

ČESTITKE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

AHD MELBOURNE

vim svojim članovima i prijateljima, svim hrvatskim organizacijama, cijeloj hrvatskoj zajednici te svim Hrvaticama i Hrvatima, čestit Božić i sretnu novu 2024.godinu želi Uprava australsko-hrvatskog društva Melbourne zajedno sa udrugama koje djeluju pri Domu: Hrvatski oslobodilački pokret i Australsko-hrvatsko žensko društvo Katarina Zrinski.

A big THANK YOU to all our supporters, members, sponsors, players, volunteers, families & friends for your ongoing support in what has been a huge and successful year. We’d like to wish you all a very Merry Christmas and a safe and prosperous New Year 2024 and can’t wait to welcome you all back with open arms.

AUSTRALSKO-HRVATSKE DRUŠTVENE USLUGE

Australian Croatian Community Services (ACCS) Svim korisnicima naših usluga, poslovnim partnerima, suradnicima, volonterima i njihovim obiteljima čestit Božić, sretnu, i zdravu Novu 2024. godinu žele djelatnici i Upravni odbor Australian Croatian Community Services (ACCS)

HRVATSKO DRUŠTVO UMIROVLJENIKA ADELAIDE božićne blagdane, blagoslovljenu Novu 2024. godinu

Generalni konzulat Republike Hrvatske Melbourne Poštovani čitatelji Hrvatskog vjesnika, U ovo blagdansko vrijeme, želimo vam uputiti najiskrenije čestitke u ime svih djelatnika Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Melbourneu. Neka vam nadolazeći blagdani budu ispunjeni radošću, mirom i blagostanjem. Neka vam Božić donese radost, a Nova godina bude ispunjena novim prilikama, uspjesima i srećom. Hvala vam na podršci i suradnji tijekom ove godine, radujemo se nastavku zajedničkih projekata i događanja u nadolazećoj godini. Želimo vam sretan Božić i uspješnu Novu godinu! Djelatnici Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Melbourne-u

ijenjenim obiteljima, udrugama

članovima i njihovim hrvatskim društvima, i medijima, hrvatskim

katoličkim centrima, časnim hrvatskim generalima i braniteljima, predstavnicima konzulata i Veleposlanstva RH, kao i cijelom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu sretan blagoslovljen Božić, još bolju i sretniju Novu 2024. godinu. Želi, Odbor Hrvatske demokratske zajednice ogranak Clifton Hill

HRVATSKA ŠKOLA - ADELAIDE Hrvatska škola i roditeljski odbor želi cijeloj hrvatskoj zajednici čestit Božić i veselu Novu 2024. godinu

Učitelji i Roditeljski odbor, Dragica Šaruniæ, Predsjednica

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ I BOŽIĆNE BLAGDANE svim Hrvatima i Hrvaticama, hrvatskim društvima, HRVATSKO veleposlanstvu, svećenicima i osoblju radio postaja širom ŽENSKO Australije sa najljepšim željama za Sretnu i veselu Novu 2024. godinu od srca žele članovi i odbor DRUŠTVO Australsko- hrvatskog društva Mornington Peninsula Rye. 'KATARINA HRVATSKI DOM ADELAIDE ZRINSKI' ADELAIDE Čestit Božić i božićne blagdane, blago-

želi

tŝƐŚŝŶŐ Ă ǀĞƌǇ DĞƌƌǇ ŚƌŝƐƚŵĂƐ ĂŶĚ ,ĂƉƉǇ EĞǁ zĞĂƌ ƚŽ Ăůů ŽĨ ŽƵƌ DĞŵďĞƌƐ͕ ǀŽůƵŶƚĞĞƌƐ͕ ƐƉŽŶƐŽƌƐ͕ ĨĂŵŝůŝĞƐ͕ ƉůĂǇĞƌƐ ĂŶĚ ĨƌŝĞŶĚƐ ĂƐ ǁĞůů ĂƐ Ă ŚĞĂƌƚĨĞůƚ d, E< zKh ĨŽƌ ǇŽƵƌ ƐƵƉƉŽƌƚ ƚŚƌŽƵŐŚŽƵƚ ƚŚĞ ǇĞĂƌ͘ tĞ ůŽŽŬ ĨŽƌǁĂƌĚ ƚŽ ǇŽƵƌ ĐŽŶƚŝŶƵĞĚ ƐƵƉƉŽƌƚ ŝŶ ϮϬϮϰ͕ ĂƐ ǁĞ ĐŽŶƚŝŶƵĞ ƚŽ ŝŶǀĞƐƚ ŝŶ ƚŚĞ ůƵď͛Ɛ ĨƵƚƵƌĞ ĂŶĚ ĨĂĐŝůŝƚŝĞƐ ĨŽƌ ƚŚĞ ďĞŶĞĨŝƚ ŽĨ ƚŚĞ ůƵď͛Ɛ DĞŵďĞƌƐ͘ ^ƌĞƚĂŶ ŝ ďůĂŐŽƐůŽǀůũĞŶ Žǎŝđ ƚĞ ƐƌĞƚŶƵ EŽǀƵ ϮϬϮϰ͘ ŐŽĚŝŶƵ ǎĞůŝŵŽ Ɛǀŝŵ ƐǀŽũŝŵ ēůĂŶŽǀŝŵĂ͕ ŶĂǀŝũĂēŝŵĂ ŝ ƉƌŝũĂƚĞůũŝŵĂ͘ ŝǀũĞůĂ ƌŽĂƚŝĂ͊ hƉƌĂǀŶŝ ŽĚďŽƌ ƌŽĂƚŝĂ ĞĂŬŝŶ ^ŽĐĐĞƌ ůƵď

Čestit Božić i

-Sestra Slavica Turčić, predsjednica

Provedite blagdane i praznike u društvu svojih najmilijih!

OGRANAK CLIFTON HILL

cijeloj Hrvatskoj zajednici sretan Božić i Novu 2024. godinu

-Odbor Hrvatska žena “Katarina Zrinski”

Ljubica Friščić, predsjednica

Cijenjenim članovima i njihovim obiteljima, hrvatskim društvima, udrugama i medijima, hrvatskim katoličkim centrima, časnim hrvatskim generalima i braniteljima, predstavnicima konzulata i Veleposlanstva RH, kao i cijelom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu sretan i blagoslovljen Božić, još bolju i sretniju Novu 2024. godinu želi, Odbor Hrvatski klub Boće Gospić

slovljenu Novu 2024. godinu svim Hrvatima Australije, a posebno Južne Australije, u ime Upravnog Odbora Hrvatskog doma Adelaide želi Marijan Čubelić, Predsjednik

Hrvatski Boćarski klubAdelaide Želi svima onima koji ih podržavaju kao i cijeloj hrvatskoj zajednici sretan Božić i Novu 2024. godinu!

HDZ SPRINGVALE

ijenjenim članovima i njihovim obiteljima, hrvatskim društvima, udrugama i medijima, hrvatskim katoličkim centrima, časnim hrvatskim generalima i braniteljima, predstavnicima konzulata i Veleposlanstva RH, kao i cijelom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu sretan i blagoslovljen Božić, još bolju i sretniju Novu 2024. godinu. Odbor Hrvatske demokratske zajednice ogranak Springvale

ČESTITKE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

AUSTRALSKO HRVATSKO DRUŠTVO ‘EUGEN KVATERNIK’ - MT GAMBIER

AUSTRALSKO HRVATSKO DRUŠTVO HERCEGOVINA. VIC Australian Croatian Association Hercegovina ABN: 836 463 00 203

Čestit Božić i sretna Novu 2024. godina svim našim članovima i prijateljima, cijeloj hrvatskoj zajednici u Australiji i svim Hrvatima u Domovini i svijetu.

Čestit i Blagoslovljen Božić te zdravu, sretnu i uspješnu novu 2024. godinu, želimo svim Hrvatima i njihovim obiteljima u domovini i dijaspori, od srca vam želi Australsko Hrvatsko Društvo Hercegovina VIC.

HRVATSKA UZDANICA CANBERRA, MELBOURNE i GEELONG Stanovnici, radnici i Upravni odbor Naselja Kardinala Stepinca želi

“Sretan i blagoslovljen Božić i radosnu Novu 2024. godinu” hrvatskom puku u Domovini i dijaspori te svim dobročiniteljima i ljudima dobre volje. Posebno se prisjećamo, u ovo Božićno doba onih ljudi koji trpe zbog nepravde, samoće i bolesti. Neka im svima novorođeni Isus dodijeli utjehu i obnovi nadu.

Svim na zemlji mir veselje! Cardinal Stepinac Village wishes you all a very Merry Christmas and a Happy New Year!

ijenjenim članovima i njihovim obiteljima, hrvatskim društvima, udrugama i medijima, hrvatskim katoličkim centrima, časnim hrvatskim generalima i braniteljima, predstavnicima konzulata i Veleposlanstva RH kao i cijelom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu sretan i blagoslovljen Božiæ, još bolju i sretniju Novu 2024 godinu

Svim svojim članovima u Australiji i domovini, hrvatskim klubovima, društvima, udrugama i organizacijama te svim hrvatskim braniteljima i njihovim zapovjednicima na slobodi te onima koji su još u tamnicama, svim Hrvatima i Hrvaticama dobre volje, čestit Božić i sretnu novu 2024. godinu, želi Hrvatska uzdanica Canberra, Melbourne i Geelong. Wishing all our performers, volunteers, families and friends a very merry Christmas and a wonderful New Year. Thank you for your ongoing support during what has been a very challenging year for us and our entire community . We look forward to seeing you all again in 2024. Best Wishes HKUD 'LADO' Geelong

vim Hrvatima, vjernicima, župljanima, sretan i blagoslovljen Božić i Novu 2024. Godinu, od srca želi Hrvatski katolički centar, Sv. Leopold Bogdan Mandić, Sunshine.

CENTAR HRVATSKE ZAJEDNICE GEELONG Svim svojim članicama i članovima, hrvatskom Generalnom konzulatu, svim hrvatskim katoličkim centrima te svim Hrvaticama i Hrvatima u Australiji, domovini i diljem svijeta, želimo blagoslovljen Božić i sretnu 2024.godinu. Centar hrvatske zajednice Geelong Tomislav Butković, predsjednik

želi Odbor Hrvatskog radio programa 3ZZZ Melbourne

SUNSHINE

Sretan i blagoslovljen Božić sretnu Novu 2024 godinu Cijenjenim članovima i njihovim obiteljima, hrvatskim društvima, udrugama i medijima, hrvatskim katoličkim centrima, časnim hrvatskim generalima i braniteljima, predstavnicima konzulata i Veleposlanstva RH, kao i cijelom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu sretan i blagoslovljen Božić, još bolju i sretniju Novu 2024. godinu. Odbor Hrvatske demokratske zajednice ogranak Sunshine

Melbourne Croatia Soccer Club želi Sretan Božić i Novu godinu 2024. svim svojim članovima, navijačima i prijateljima. Sve za Croaciju, Croacija nizašto. - Uprava MCSC

HRVATSKA FOLKLORNA SKUPINA “LENEK” – ADELAIDE želi čestit Božić, sretnu i uspješnu Novu 2024. godinu svim svojim članovima i prijateljima Odbor HFS “Lenek” Hilda Žuvela, predsjednik

Australsko-hrvatsko žensko društvo 'Katarina Zrinski' Melbourne želi sretan Božić i božićne blagdane te sretnu Novu Godinu 2024. svim svojim članicama sa obitelji, svim hrvatskim društvima Australije, hrvatskom konzulatu i svim Hrvatima. Uz pozdrav. Za dom spremni - Uprava AHŽD 'Katarina Zrinski'

Sretan i blagoslovljen Božić Sretnu Novu 2024. godinu svim predstavnicima temeljnih ogranaka, članovima i njihovim obiteljima hrvatskim domoljubnim društvima, , udrugama i medijima, katoličkim i drugim hrvatskim vjerskim centrima, Predsjedniku Republike Hrvatske, časnim hrvatskim Generalima i braniteljima, predstavnicima Konzulata i Veleposlanstva RH, kao i cijelom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu želi, Predsjedništvo Koordinacije Hrvatske demokratske zajednice Australije i Novog Zelanda

Sretan i Blagoslovljen Božić i Nova Godina Merry Christmas & a Happy New Year!

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

JUNACI SNAGA, ODLUČNOST, DOMOLJUBLJE

Otkako se Hrvatska pojavila više kolajni osvojile su samo Francuska i Njemačka

jihove će karijere trajati kratko, ali imena će im spominjati i za tisuću godina, oni su postali besmrtni, parafrazirajući trailer epsko-ratnog �ilmskog hita Troja lišeni smo potrebe za bilo kakvim stilskim �igurama koje bi slikovito dočarale djela Vatrenih. Nakon prve bronce u Francuskoj 1998. godine Hrvatska u Japanu 2002. nije prošla skupinu, trebalo je nakon toga 20 godina za novi pothvat i izlazak na binu slave, pa je najveća težina bronce iz Katara što se nadovezala na srebro iz Rusije. Hrvatska je ostala u svjetskom vrhu iako su joj kladionici i stručnjaci za to davali simbolične šanse. Zato je 17. prosinca 2022. u Dohi dan koji će u našem nogometnom kalendaru uvijek biti upisan crvenim slovima. Istina je da su nakon trijumfa nad Brazilom čak i oni koji nisu vjerovali da imamo ekipu za najveće djela počeli govoriti o zlatu, i koliko je god jasno da na kraju nismo bili ushićeni kao Argentinci, treća medalja na svjetskim prvenstvima znači da smo zajedno sa Švedskom na diobi sedmog i osmog mjesta u povijesti po broju odličja s najvećih smotri nogometa. Više su ih osvojili samo Brazil, Italija, Njemačka, Argentina, Francuska i Nizozemska. Španjolska i Engle-

Prije godinu dana Vatreni su uzeli broncu u Kataru

Slavlje 17. prosinca 2022. godine ske bile su svjetski prvaci, ali ta jedna medalja im je jedina. No, spektakularan je podatak - otkako se Hrvatska pojavila više kolajni osvojile su samo Francuska i Njemačka po četiri, a nama pripada “bronca epohe” jer jedini imamo tri. Kad se gleda kontinuitet nazočnosti u svjetskom vrhu treća smo najuspješnija nogometna nacija na svjetskim prvenstvima u posljednja dva i pol desetljeća. U hrvatskom novogovoru bi se reklo: “wow”. Dok su 1998. godina i 2018. bile krune generacija velikih igrača koje su dugo srastale zajedno i padale na ranijim isušenjima kad se se već mogle vinuti u orbitu, Katar je došao kao najjača potvrda moći i žilavosti hrvat-

skog nogometa, post-festum Rusije, s osmoricom igrača koji su bili dio momčadi u moskovskog �inalista i 18 novih. Mundijal 2022. je jedinstven. Jedino prvenstvo igramo zimi, iako su tamo bile ljetno-jesenske temperature, velika većina svih događanja po mraku jer padao je rano, slično kao u Hrvatskoj, sve u jednom gradu i okolici, toliko glamoura, velikana i elite, ali i naroda, navijača iz sa svih strana planeta. Doha je bila svijet u malom. Put Vatrenih od Maroka u prvom kolu do Maroka u utakmici za treće mjesto poput bajke, i oni i svi mi s njima kročili smo Katarom, rušili prepreke i uživali u danima koje nećemo zaboraviti.

Hrvat na postolju nakon 2,5 godine Zubčić je odradio sjajnu drugu vožnju, bez ijedne pogreške i zauzeo drugo mjesto

ilip Zubčić osvojio je drugo mjesto na veleslalomu kojega su skijaši vozili za Svjetski kup u Alta Badiji! Jedini hrvatski predstavnik na toj utrci nakon prve vožnje bio je drugi sa zaostatkom od 31 stotinke od vodećeg Švicarca Marca Odermatta. Zubčić je odradio sjajnu drugu vožnju, bez ijedne pogreške i u trenutku kada je stigao na cilj imao je više od dvije sekunde prednosti

Filip Zubčić od tada prvoga, a u konačnici trećeplasiranog Slovenca Žana Kranjeca. Zubčić je odradio bržu drugu vožnju i od Švicarca Marca Odermatta koji je u konačnici slavio s 19 stotinki prednosti.

Zubčić se tako nakon više od dvije i pol godine popeo na postolje u Svjetskom kupu. Na trijumf u Svjetskom kupu čeka od veljače 2021. godine kada je slavio u veleslalomu u Banskom.

ŽDRIJEB IZVUKLI TEŠKOG SUPARNIKA

Dinamo će gostovati u prvoj utakmici u Sevilli, a uzvrat je na Maksimiru

obili smo jednog od najtežih suparnika kojeg smo mogli dobiti, premda niti ostali suparnici nisu slabi, kazao je Dinamov trener Sergej Jakirović nakon što je ždrijeb spojio Dinamo i Real Betis u borbi za plasman u osminu �inala Konferencijske lige. Zagrebački sastav će se za osminu �inala Konferen-

Slavlje Dinama nakon prolaska u daljnje natjecanje

Modri s Betisom za osminu �inala Konferencijske lige

cijske lige boriti s Betisom, koji je bio treći u skupini C Europske lige iza škotskog Rangersa i praške Sparte. Dinamo će gostovati u prvoj utakmici, a uzvrat je na Maksimiru. “Dobili smo jednog od najtežih suparnika kojeg smo mogli dobiti, premda niti ostali suparnici nisu slabi,” komentirao je Sergej Jakirović ždrijeb. “Morat ćemo ih dobro analizirati, dobro se pripremiti i pokušati sve kako bi u prvom susretu ostvarili povoljan rezultat uoči uzvrata u Zagrebu,” dodao je. “Modri” su prije dvije sezone u istoj rundi natjecanja, ali u Europskoj ligi, također gostovali u Andaluziji, tada protiv Seville. Momčad u čijim redovima igra Ivan Rakitić je u prvom susretu pobijedila sa 3-1, a Dinamo je u uzvratu slavio sa 1-0 što nije bilo dovoljno za prolaz. Ovoga puta Dinamu će prijetiti drugi španjolski prvoligaš iz Seville. “Mi sada imamo drugačiju momčad, mnogo toga će odrediti i zimski prijelazni rok. Pokušat ćemo dovesti pojačanja na pozicijama za koje smo zaključili da smo de�icitarni. Želimo pojačati konkurenciju na određenim pozicijama. Nadam se da će biti i zdravlja. Otkako smo svi na okupu forma je u uzlaznoj putanji,” poručio je Jakirović. Betis je u skupini Europske lige ostao iza praške Sparte koja je u zadnjem kolu kvali�ikacija za Europsku ligu izbacila Dinamo. Betis je na

svom Benito Villamarinu pobijedio sa 2-1, dok je Sparta u Pragu bila bolja sa 1-0.

Trener Sergej Jakirović

“Kada smo mi ispali od Sparte govorilo se kako je to slabašna i prosječna momčad. Međutim, Sparta je prošla jaku i zahtjevnu grupu, ipak se ispostavilo da je to dobra momčad, što smo mi i znali. Taj dan su bili bolji i izbacili su nas. Dobro ćemo analizirati Betis i vidjeti u kojem sustavu igraju i što nama odgovara kako bi im parirali,” poručio je Dinamov trener.

Španjolci s poštovanjem o Dinamu Španjolski mediji u ponedjeljak s poštovanjem pišu o zagrebačkom Dinamu koji će sa seviljskim Be�som odmjeri� snage u 1/16 ﬁnala Konferencijske lige, smatrajući da je Be�s favorit u dvije utakmice u veljači. Radijska postaja Cadena COPE izvijes�la je da Be�s, nakon razočaravajućeg ispadanja iz Europske lige, nastoji zakorači� na pravi put i napravi� nešto veliko. “Kako bi to pos�gao morat će nadigra� zagrebački Dinamo, klasik europskog nogometa, koji običava igra� i u Ligi prvaka, ali koji je izgubio

važne igrače, prodane, i koji se namučio da zauzme drugo mjesto u skupini”, naveo je taj medij. Be�s se u ždrijebu našao nakon ispadanja iz snažnijeg natjecanja, Europske lige, gdje je u četvrtak izgubio s 2-3 od Glasgow Rangersa u ključnoj utakmici. Novine Marca, među�m, navode da je aktualni hrvatski prvak “neugodan pro�vnik”. Be�s, sedmoplasirana momčad španjolskog prvenstva, dosad je igrala samo s Rijekom (1-1 i 0-0 2013. ) od hrvatskih klubova u europskim natjecanjima.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

BLAGDANI ZAVRŠETAK PRVOG DIJELA NOGOMETNE SEZONE

Hajduk je jesenski prvak, ima 6 bodova više od Rijeke i 7 bodova više od Dinama koji je treći, ali ima i dvije utakmice manje

posljednjoj utakmici prvog dijela nogometne sezone, velikom derbiju 19. kola Hrvatske nogometne lige, nije bilo pobjednika, Dinamo i Hajduk su na maksimirskom stadionu odigrali 0-0. Dinamo je bio bolji, no osim ogromne energije i žestine, veliki derbi nije ponudio previše prilika. Mreže su ostale netaknute pa je Hajduk zimsku stanku dočekao sa sedam bodova prednosti u odnosu na Dinamo koji je treći, ali ima dvije utakmice manje. Dinamo je postigao pogodak U 78. minuti koji je poništen nakon intervencije VAR-a zbog igranja rukom. Nogometaši Osijeka prvi dio sezone kraju su priveli domaćom pobjedom na Opus Areni, svladali su Slaven Belupo 4-1 (2-0). Nakon prvog dijela Osijek je imao 2-0 zahvaljujući golovima Kristijana Lovrića u 17. i 32. minuti. U 50. je Nail Omerović povećao na 3-0, dok je jedini gol za goste dao Matej Šakota u 66. minuti. Sve je zaključeno pogotkom Ramona Miereza u 88. minutu za 4-1. Nogometaši Rijeke uvjerljivom su pobjedom zaključili prvi dio sezone, s 3-0 (1-0) su na svojoj Rujevici svladali Rudeš. Najbolji igrač susreta bio je Franjo Ivanović koji je postigao uvodna dva gola na susretu, mrežu Rudeša je

Remi Dinama i Hajduka, pobjede Rijeke i Osijeka Splićani zadovoljniji S neriješenim ishodom više je bio zadovoljniji trener Hajduka Mislav Kaoglan. „Dinamo je imao posjed, nešto veći broj udaraca, ali mi smo stajali vrlo stabilno na terenu. Is�na je, očekivao sam ipak više prema naprijed. Kao i svaki trener tako i ja imam određene želje kako se pojača� preko zime, ali vidjet ćemo kakve su naše mogućnos� i što se događa na tržištu. Mi moramo bi� zadovoljni s posljednja dva

Mislav Karoglan mjeseca. Ostvarili smo dobre rezultate, nismo ni jednom izgu bili“ zaključio je Kroglan.

Tablica

Hajduk 19 1 3 2 4 25-10 41 Rijeka 18 10 5 3 33-16 35 Dinamo 17 10 4 3 31-14 34 Osijek 19 7 6 6 37-28 27 Gorica 18 7 6 5 19-15 27 Lokomotiva 18 4 9 5 22-19 21 Varaždin 18 4 9 5 23-25 21 Slaven Bel. 19 5 5 9 22-36 20 Istra 1961 19 4 6 9 18-34 18 Rudeš 19 0 4 15 7-40 4

Neponovljivi Luka Modrić

panjolske sportske novine AS dodijelit će u ponedjeljak navečer nagradu hrvatskom nogometašu Luki Modriću kao «najboljem veznom igraču u posljednjih deset godina», izvijestio je taj dnevnik sa sjedištem u Madridu. Kapetan hrvatske reprezentacije i dokapetan Real Madrida jedan je od 21 sportaša i momčadi koji će primiti priznanje na 17. tradicionalnoj dodjeli nagrada AS-a. Nagrade će biti dodijeljene u kazališnoj dvorani Teatro Real u središtu Madrida, a ceremoniji u 20 sati trebao bi nazočiti 38-godišnji Modrić.

Bruno Petković

Utakmica na Maksimiru je bila tvrda, borbena, bez puno šansi

pogađao u 14. i 62. minuti. Sve je zaokružio Marko Pjaca golom u 74. minuti za konačnih 3-0. Nogometaši Lokomotive su kao domaćini u Kranjčevićevoj ulici svladali Istru 1961 s 3-0 (1-0). Lokomotiva je tako pobijedila u prvenstvu po prvi puta nakon početka listopada kada je također bila bolja od Istre 1961, tada je u Puli pobijedila čak 4-0. Ovaj put su bodove zagrebačkom prvoligašu osigurali Silvio Goričan, Fran Žilinski i Robert Mudražija golovima u 43., 61. i 93. minuti. Nogometaši Varaždina s uvjerljivih su 3-1 (0-0) kao gosti svladali Goricu na Gradskom stadionu u Velikoj Gorici. Michele Šego je doveo goste u vodstvo u 59. minuti. Vodstvo Varaždina udvostručio je Domagoj Drožđek u 72. minuti iz kaznenog udarca, a samo minutu poslije Fran Brodić je zatresao mrežu za 3-0. Konačnih 3-1 postavio je slovenski napadač Tim Matavž u 80. minuti.

Modriću nagrada za “najboljeg veznjaka desetljeća” Nazvao bih ga i “najboljim veznim igračem u povijesti nogometa”, rekao je ASov komentator Roncero

On je u nedjelju navečer postigao gol i asistirao za pogodak u pobjedi Real Madrida od 4-1 nad Villarrealom, čime je “kraljevski klub” privremeno zauzeo vodeću poziciju u španjol-

skom prvenstvu. Modrić je od dolaska na Santiago Bernabeu u ljeto 2012. osvojio 23 trofeja s Real Madridom, od čega pet Liga prvaka. Ugovor mu istječe za šest mjeseci.

“Hrvat će dobiti nagradu kao najbolji vezni igrač desetljeća”, izvijestio je AS-ov komentator Tomas Roncero. “Ali ja bih otišao i dalje s njim”, dodao je u svom tekstu gdje ga je nazvao “najboljim veznim igračem u povijesti nogometa” jer osim tehnike posjeduje “kolektivni duh” koji nisu imali igrači poput “Zidanea, Kroosa, Xavija, Inieste, Platinija...”. Novine će za razna postignuća uručiti nagrade i španjolskoj muškoj te ženskoj nogometnoj reprezentaciji, osvajačima Lige nacija i Svjetskog prvenstva, nogometašima Rodrigu Hernandezu, Antoineu Griezmannu i Davidu Silvi, košarkašima Real Madrida, dizačici utega Lydiji Valentin, sinkroniziranoj plivačici Oni Carbonell, tenisaču Felicianu Lopezu i drugima, pokazuje popis objavljen na internetskoj stranici AS-a.

Petković je najbolji nogometaš N apadač zagrebačkog Dinama Bruno Petković najbolji je nogometaš godine u izboru “Kapetani biraju” koji je tportal proveo među nogometnim kapetanima 21. godinu zaredom. Danas već tradicionalnu anketu tportal.hr je proveo među kapetanima klubova HNL-a, a najbolji igrač odabran je temeljem zbroja njihovih glasova. Svaki kapetan izabrao je pet igrača za koje

smatra da su pokazali najviše na terenu u 2023. Prvom, odnosno najboljem, dodjeljivali su po deset, a petom po dva boda. Zbrajanjem bodova najbolji igrač lige postao je napadač Dinama, koji je od mogućih 100 osvojio 92 boda. Petković je ponio naslov sa 28 bodova više od drugoplasiranog napadača Hajduka Marka Livaje, koji je slavio zadnje dvije godine.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 20. prosinca 2023.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

DIŠ

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com