The Croatian Herald 5th of February 2025

VJESNIK Hrvatski

AHDU, OKUPLJANJA

Dan Australije slavili su dostojanstveno - i to na „njihov“ način

DOČEK RUKOMETAŠA

Str. 3, 4, 5, 31

Thompson zapalio Trg, deseci tisuća na slavlju

Pjesma „Ako ne znaš što je bilo“ postala je svojevrsna himna rukometaša

Više desetaka tisuća navijača dočekalo je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu hrvatsku reprezentaciju koja je osvojila srebrnu medalju na Svjetskom ru-

kometnom prvenstvu. Stigli su mnogi iz svih krajeva Hrvatske, a bilo je i puno onih koji su stigli iz inozemstva. Tako je obitelj Budimir stigla iz Švicarske samo zbog dočeka na kojem je, na izričitu želju rukometaša, pjevao i Thompson. Njegova pjesma „Ako ne znaš što je bilo“ postala je njihova svojevrsna himna.

'AUSTRALIA DAY CRUISE'

Nezaboravno okupljanje ljubitelja automobila

Više od 350 automobila i motora sudjelovalo je u koloni limenih ljubimaca

Nezaboravno okupljanje ljubitelja automobila i motora u povodu proslave Dana Australije bilo je u petak, 26. siječnja, a organizatori Luka i

Danny Šarić pripremili su pravi spektakl.

Više od 350 automobila i motora sudjelovalo je u ovom posebnom, sad već tradicionalnom događaju

“Australia Day Cruise” u hrvatskoj zajednici, uz sudjelovanje mnogih auto moto klubova poput Bell Park Performance, Cro Cruisers i Yashi.

NOVI ZELAND

LIGA PRVAK

Str.20

Dinamova povijesna pobjeda nad Milanom, ali nije prošao dalje

ČUVANJE TRADICIJE I OBIČAJA SA SVOG OTOKA

Spektakularni Lastovski poklad u Geelongu

Novi vitraji u Wollongongu

U crkvi Marije Kraljice Hrvata u HKC-u Wollongongu blagoslovljeni su u nedjelju, 19. siječnja, novi vitraji. Zahvalni su svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta. „Neka nas svi ovi simboli potaknu na dublje zajedništvo, molitvu i zahvalnost Bogu za sve darove“, naglasio je fra Ivo Tadić.

'Podiglo se malo četovanje' - lira, kapo sale, kolovođe, maškare, pokladari…

Hrvatsko lastovsko društvo Australija organiziralo je u subotu, 1. veljače, u Centru hrvatske zajednice u Geelongu svoj tradicionalni Lastovski poklad i time obilježilo desetu godišnjicu svog postojanja i čuvanja običaja, tradicije i kulture svog otoka, nasljeđa svojih predaka. Predsjednica društva Stefani

Fantela u pozdravnom govoru je svima zahvalila na potpori i pomoći pri organiziranju događaja: „Hvala svima koji su nas naučili pokladama, roditeljima, babama i didama, svim Lastovcima koji su nam pjevali, govorili i balali. Posebno hvala onima koji su nam pomogli kroz ovih 10 godina, a sada nisu više s nama“, istaknula je. Putovanje kroz tradiciju prikazalo se i plesom lijepih maškara u paru, plesom sablji, pokladarima koji su plijenili svojim šarenilom, bogatstvom tradicionalne odjeće sve do „bala pod lirom“. Str. 8, 9

Thompson na Trgu je kolac u srce našim jugo�ilima: Stara lijeva ikona zabranila bi Marka

Str. 30

KOLUMNA

Piše: Zvonimir Hodak

Str. 13

Str. 12

Dame u vojničkim čizmama

Ženečija imena ostaju upisana u povijest uvijek nas inspiriraju svojim primjerom, predanim radom, zalaganjem i upornošću, dokazujući kako je samo nebo granica, bez obzira na okolnosti.

Jedna od njih zasigurno je i časnička namjesnica Nevena Ramić, prva dočasnica Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, rođena u Zadru, koja kao najvažnije u tom poslu, a i inače, ističe dosljednost i upornost, ali ponajprije - poštovanje.

Zahvaljujući tome iza nje su brojni uspjesi. Otkad se 1991. godine priključila Hrvatskoj vojsci, obnašala je više dužnosti u postrojbama, a na prethodnu dužnost prve dočasnice Središta za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva “Rudolf Perešin” imenovana je 2016.

Završila je više razina vojnih dočasničkih izobrazbi u zemlji i inozemstvu, pa tako i Air University, USAF Senior

Academy u Alabami i Command Senior Enlisted Leaders Course na Hrvatskom vojnom učilištu. Za postignuća u službi više je puta pohvaljivana i nagrađivana, odlikovana je Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti za pet godina, Redom hrvatskog pletera i Spomenicom domovinske zahvalnosti za deset godina te je nositeljica medalje “Oluja”. Sva ta hvalevrijedna dostignuća okrunila je novom funkcijom, postavši prva žena u povijesti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koja obnaša tu dužnost, što joj je i čast i obveza.

“Nova pozicija je meni, u prvom redu, veliki kompliment, ali i odgovornost, zbog činjenice da sam predstavnica svih vojnika i dočasnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kod razina koje donose odluke i zapovijedaju”, kaže dočasnica Ramić.

ORUŽJE POMOĆ

Zahvalni smo hrvatskoj vladi i narodu na kontinuiranoj podršci, rekao je ukrajinski premijer Šmihal

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio se Hrvatskoj na novoj vojnoj pomoći. Riječ je o 12. paketu vojne pomoći Kijevu koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.

- Protuzračna obrana i dovoljna zaliha presretačkih projektila bitni su uvjeti za približavanje miru. Zahvalan sam svim našim partnerima koji nas u tome podržavaju i koji jasno razumiju što je točno potrebno. Patrioti, IRIS-T, svi potrebni sustavi protuzračne obrane, razvoj bespilotnih letjelica i ulaganja u proizvodnju oružja ovdje u Ukrajini - radi se o zaštiti života i obrani same ideje da je mir moguć - objavio je Zelenski na platformi X te dodao:

- Ovaj tjedan primili smo nove pakete podrške: značajan paket od 1,2 milijarde dolara iz Švedske - hvala. Novi sigurnosni paket iz Finske. Još jedan paket iz Hrvatske. Hvala! Nastavljamo raditi kako bismo osigurali da sljedeći tjedan donese i potrebne odluke za Ukrajinu - odluke o podršci našoj

zemlji, našem narodu i našoj ukrajinskoj vojsci.

“Hrvatska je jedan od naših ključnih saveznika u Europi, pružajući aktivnu podršku u raznim sektorima, osobito u vojnoj pomoći. Jučer je hrvat-

Zelenski zahvalio Hrvatskoj na novom paketu vojne pomoći

ska vlada odobrila još jedan paket vojne i tehničke pomoći. Uskoro će ovo naoružanje pojačati našu vojsku na bojištu. Zahvalni smo hrvatskoj vladi i narodu na kontinuiranoj podršci”, rekao je ukra-

jinski premijer Denis Šmihal tijekom boravka u Hrvatskoj prije par dana. Naglasio je da su tijekom njegova posjeta Zagrebu razgovori s hrvatskim premijerom bili usmjereni na proširenje energetske suradnje, humanitarno razminiranje u Ukrajini i jačanje sankcija protiv Rusije. “Pojačat ćemo suradnju u plinskom sektoru”, rekao je.

Šmihal je također istaknuo da je Ukrajini već isporučeno 67 hrvatskih vozila za razminiranje te naglasio da je u Ukrajini započela proizvodnja tih vozila i njihovih komponenti.

Žele privući nove stanovnike

OBikovi su opasnost na ces�

Držala bikove bez nadzora

Policija u Drnišu je provela kriminalističko istraživanje nad 38-godišnjakinjom osumnjičenom za počinjenje kaznenog djela dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom na štetu više osoba (39, 56, dvije 79 i maloljetne osobe).

Sumnja se da je 38-godišnjakinja tijekom prosinca 2024.godine i siječnja 2025. godine u mjestu Otavice, ne držanjem stoke pod nadzorom, prvenstveno bikova,

Hrvatski

izazvala realnu ugroženost života i tijela oštećenih, koji su uslijed agresivnog ponašanja bikova bježali u strahu za vlastiti život. Također je utvrđeno je u navedenom razdoblju u mjestu Štikovo i mjestu Kanjane došlo do ugrožavanja sigurnosti cestovnog prometa, na način da je došlo do naleta 2 osobna vozila na krave bez nadzora, u vlasništvu osumnjičene. Osumnjičena je uz kaznenu prijavu poslana u pritvor.

pćina Lovas odlučila je provesti anketni upitnik u svrhu prikupljanja podataka o broju zainteresiranih osoba za stambeno zbrinjavanje na području Općine Lovas radi prijave na Program izgradnje i obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima RH za stambeno zbrinjavanje mladih osoba i mladih obitelji u skladu sa Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područji-

ma. Kako su naveli na svojim mrežnim stranicama, sudjelovanje u anketi ne obvezuje na korištenje stambenog zbrinjavanja, već će općinskoj upravi poslužit za de�iniranje potreba i uvjet je za prijavu.

Treba istaknuti kako u anketi mogu sudjelovati i osobe koje nemaju prebivalište na području Općine Lovas s obzirom na to da je pravi cilj programa zadržati postojeće stanovnike, ali i privući nove na istok Hrvatske.

Crikveničanke u Budimpešti

Učenice crikveničke Srednje škole dr. Antuna Barca, Lara Dugonjić, Nikolina Zgombić i Ana Pleša sudjelovale su, u pratnji psihologinje Jasne Borbelj Čeko i pedagoginje Mie Lakotić, na Regionalnoj konferenciji predstavljanja najuspješnijih učeničkih inicijativa. Konferencija je organizirana nedavno u Budimpešti, a dio je međunarodnog CARING projekta. Na konferenciji su predstavile projekt

škole »Pozitivna riječ, pozitivan svijet«, koji je prepoznat kao jedan od najboljih u regiji. Ovaj izuzetan uspjeh omogućio je crikveničkim učenicama sudjelovanje u brojnim radionicama i aktivnostima, gdje su razmjenjivale iskustva s vršnjacima iz Grčke, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske. Tijekom radionica razgovaralo se o brojnim temama pa i onima poput rodno uvjetovanog nasilja, prevencije nasilja i participacije učenika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski

Učenice Srednje škole iz Crikvenice

Lovas je kod Vukovara

Vozila za razminiranje

Časnička namjesnica Nevena Ramić

Hrvatski rukometaši ponos su cijele nacije - u domovini i iseljeništvu

Potpora s kopna, mora i iz zraka

Bez obzira što nisu uspjeli osvojiti zlatnu medalju, hrvatskim rukometašima je uoči �inala Svjetskog prvenstva stizala potpora sa svih strana Lijepe Naše kao i iz iseljeništva. I ovaj put potporu im je poslala Hrvatska vojska, kao što je to činila ranije i nogometašima.

Na kopnu, moru i iz zraka… Hrvatska vojska je uz hrvatske rukometaše!

‘Gledam ih kako predvode nove generacije hrvatskih ratnika…’

Gledam i čudim se kako su dragocjene za moj narod ove sportske lekcije koje tako često živimo, piše fra Antonio

Proslavljeni Vatreni Igor Štimac oduševljen je pismom koje je svećenik poslao hrvatskim rukometašima uoči utakmice u kojoj su se borili za zlatnu medalju u Oslu. Bio je izuzetno kratak, ali itekako jasan.

“Ovo staviti u udžbenike a ne gurati transgender s*****”; napisao je Štimac koji je na svom Facebook pro�ilu podijelio i objavu fra Antonija Muse koja je postala viralni hit.

“Gledam Domagoja Duvnjaka i Igora Karačića kako predvode nove generacije imena, lica, ratnika u izvođenju pjesme koja ne samo da se bori protiv zaborava, nego potiče ljubav. Kad je prije 6 mjeseci MP Thompson objavio pjesmu “Ako ne znaš što je bilo“ mnogi su dežurni komentatori govorili i pisali da je prošlo vrijeme ovakvih pjesama. Danas, dok cijela Hrvatska – predvođena našim nevjerojatnim rukome-

tašima – pjeva ovu pjesmu, svjedoči nam to da nikada neće proći vrijeme ljubavi za Domovinu. Ta ljubav je tako lijepo bljesnula ovoga siječnja, nakon godina čekanja, u igri, srcu, žaru i predanju onih koji su redovito među nama najbolji – hrvatskih sportaša.

Gledam Zvonimira Srnu kako daje izjavu i prepun

poštovanja pred pohvalama zlatnih rukometaša iz Portugala i Atene stidljivo ističe važnost tima.

Taj isti igrač nije za sebe htio zadržati titulu najboljeg igrača utakmice, nego ju je podijelio sa svojim suigračem i cijelim timom koji ih je okružio u zajedničkoj navali čiste, tople i iskrene emocije.

Gledam Igora Vorija i Mir-

Dok cijela Hrvatska – predvođena našim nevjerojatnim rukometašima – pjeva ovu pjesmu, svjedoči nam to da nikada neće proći vrijeme ljubavi za Domovinu

zu Džombu kako se iskreno raduju nekim novim klincima koji će možda i njih skinuti sa trona najuspješnijih hrvatskih rukometaša i prepoznajem u njima ljubav za dres koji su nosili.

Gledam Dominika Kuzmanovića koji tako ponizno govori o svojim nevjerojatnim

zaslugama, ne samo u ovoj utakmici, nego na cijelom turniru.

I gledam publiku koja na njegove poteze pada u delirij radujući se uspjesima svojega nacionalnoga tima. U toj publici je toliko obitelji, toliko mladih, toliko djece koji možda i ne razumiju do kraja što znači pobijediti Francusku u polu�inalu Svjetskoga prvenstva i kolika je to terapija generacijama naših ljudi kojima su sportaši često bili jedan od rijetkih izvora radosti u godinama neizvjesnosti i straha.

Gledam u Dagura kako pjeva riječi hrvatske himne i kako poslije utakmice zahvaljuje “herojima“ jer je svjestan da je sport više od igre, a da su nacionalni timovi izraz vjere, nade i ljubavi jednog naroda koji se – usred tolikih neslaženja –na ovom polju dokazuje kao uspješan, borben i spreman.

Gledam u sebe kako i nakon 22 godine otkako sam pratio prvo prvenstvo jednako strepim, jednako se ljutim, jednako sa sobom samim pregovaram tijekom utakmice, jednako se naježim na riječi pjesama i jednako pustim suzu kad čista

“Rukometaši, Hrvatska vojska je uz vas! Čuvajte hrvatski gol kao što mi čuvamo hrvatsko nebo! Zlato je naše! Glava gore, srce jako, igrajte za zlato bez straha! Idemo po pobjedu! Neka svijet još jednom upozna snažnu i hrabru Hrvatsku! Plovimo zajedno do pobjede! Iznad svih Hrvatska! Jedno srce, jedan cilj, pobjeda!

“Vi ste naši heroji! Iako smo kilometrima daleko, srcem smo uz vas! Igrajte ponosno, borite se do kraja!“, samo su neke od poruka podrške Hrvatskoj rukometnoj repre-

i topla emocija ljubavi nadvlada.

Gledam u hrvatsku zastavu za koju igraju naši sportaši i sjećam se kako su mi stariji znali svjedočiti da su u sportu navijali za Nizozemsku jer svoje zemlje nisu imali na turnirima, a upravo je nizozemska zastava ponajviše podsjećala na milu trobojnicu.

vijori za Zrinka

Gledam je kako se vijori visoko iznad lica hrvatskih rukometaša, kako za nju ponosno danas skija Zrinka Ljutić, gledam je na obrazima prekrasne hrvatske mladosti u zagrebačkoj Areni, gledam je na tribinama, na srcima tolikih navijača i gledam kako još jednom svi zajedno ćutimo da je ona veća od nas samih.

Gledam i čudim se kako su dragocjene za moj narod ove sportske lekcije koje tako često živimo.

Ako ne znaš što je bilo, nek ti kaže hrvatska sportska povijest ispisana krvlju i znojem tolikih heroja koji su na svoj način izrazili i zaživjeli ljubav za milu trobojnicu praveći na taj način trajni zavjet Domovini: Ili će se viti, il’ nas neće biti”, napisao je fra Antonio. u

Areni, veća kako tako nek pona zaživjeli

Neka svijet još jednom upozna snažnu i hrabru Hrvatsku! Iznad svih Hrvatska, poručili su im zentaciji uoči �inalne utakmice na Svjetskom prvenstvu koje su uputili kadeti Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“, piloti borbenog aviona Rafale, helikoptera Black Hawk, pripadnici akrobatske skupine „Krila Oluje“, Zapovjedništva specijalnih snaga, Antiterorističke vojne policije, Sokolovi, Pume, Gromovi i Tigrovi te pripadnici Hrvatske vojske koji se nalaze u misijama i operacijama na Kosovu i Mađarskoj.

Podsjetimo, pripadnici sve tri grane Oružanih snaga Republike Hrvatske, Hrvatske kopnene vojske, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Hrvatske ratne mornarice, pripadnici Hrvatske vojske koji se nalaze u misijama i operacijama na Kosovu, Poljskoj, Mađarskoj i Iraku.

REAKCIJA NA NOVI POKUŠAJ ZABRANE

Meni je jasno da Pusić ne može podnijeti ono što smo izborili u ratu. Ali sportski bi bilo, ne samo priznati poraz, nego i grijeh odnosno zločin, piše Ćipe

Stipo Mlinarić Ćipe, jedan od čelnih ljudi Domovinskog pokreta i koalicijski partner Plenkovića i HDZ-a, komentirao je otvoreno pismo koje je Zoran Pusić, čelnik Antifašističke lige, poslao premijeru ZAGREB

Postoji nešto posebno gadljivo u fenomenu klevetnika države

Plenkoviću. U pismu, podsjetimo, Pusić traži od Plenkovića da zaustavi Thompsonov nastup na Trgu bana Jelačića, koji je planiran kao dio dočeka rukometaša koji će danas osvojiti zlato ili srebro na Svjetskom prvenstvu.

“PUSIĆ – ILI THOMPSON, za koga će se premijer opredijeliti?

Postoji nešto posebno gadljivo u fenomenu klevetnika države u kojoj žive. Oni koji su godinama radili protiv vlastite države, oni koji su pod krinkom “civilnog društva” uvijek služili nekom tuđem gospodaru – uvijek se vraćaju ‘u pravi čas’, prenosi Index.hr.

Najnovija epizoda dolazi u režiji Zorana Pusića: Čovjeka koji se usuđuje pozvati premijera Hrvatske da zabrani Thompsona na dočeku rukometaša. Jer Marko Perković Thompson ‘budi ustaštvo’. I treba ga stoga ‘zabraniti?

Tražiti od Plenkovića da zabrani Thompsona na dočeku rukometaša u Zagrebu? U njegovoj Hrvatskoj za koju je ginuo? I to Zoran Pusić, predstavnik mnoštva udruga koje mu �inanciramo svi mi, i organizacija koja uporno pokušava nametnuti kompleks o Hrvatskoj kao ‘problematičnoj državi’, koji

sada sebi daje pravo određivati što ovaj narod (kojeg očito tako mrzi) smije slaviti, koga smije slušati, što smije pjevati”, piše Ćipe.

“Meni se danas nameće pitanje koje i Vama postavljam da razmislite i zapitamo se svi: Da nije Zoran Pusić spriječio Thompsona u pjesmi kad smo dočekali Vatrene 2018. godine, nakon drugog mjesta u Moskvi?

Ne mogu prestati zamišljati kako je to onda funkcioniralo: Pusić odlazi Pupovcu koji je tada bio dio Vlade, a on svojim linijama organizira sabotažu Thompsona. Je li to ista ona želja koja ga je tjerala da, dok smo mi ginuli, piše pam�lete u kojima nas

Pravda – za sve

se proglašavalo zločincima?” pita se Ćipe.

“Meni je jasno da Pusić ne može podnijeti ono što smo izborili u ratu. Ali sportski bi bilo, ne samo priznati poraz, nego i grijeh odnosno zločin.

Znam da to mogu samo pošteni i hrabri, neki dobri ljudi, a izdajice i mrzitelji vlastite države, naravno, ne mogu.

Razumljivo mi je da Pusić ne može podnijeti da Hrvatska slavi bez njegovih isprika i ograničenja. S bilo kim koji bi takvo što napravio, osobno nemam što tražiti ni privatno, ni politički.

Ali, nadam se da to ovoj vladi neće ni pasti na pamet”, konstatira Ćipe.

Atmosfera je sličila onoj iz srpnja 2018. prilikom povratka nogometne reprezentacije također nakon osvajanja svjetskog srebra. Nije bilo nijednog incidenta

Više desetaka tisuća navijača na središnjem je zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića dočekalo hrvatsku mušku rukometnu reprezentaciju koja je osvojila srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu završenom u nedjelju u Oslu. Hrvatski rukometaši veliku su većinu svojih utakmica na ovom SP odigrali u zagrebačkoj Areni u kojoj su nošeni glasnom podrškom s tribina ostvarili nekoliko velikih pobjeda, protiv Islanda, Slovenije, Mađarske i Francuske, kojima su nadmašili očekivanja te nakon 16 godina stigli do svjetskog �inala. Iako je u nedjeljnom �inalu protiv Danske, koja je osvojila svoje četvrto uzastopno zlato, Hrvatska čitavu utakmicu bila u podređenom položaju, najbolji dokaz tome kako navijači nisu ostali razočarani takvim raspletom su ovacije kojima su igrači dočekani po povratku.

Veličanstven doček na srebrne rukometaše,

Nas nitko godinama nije pitao što mi želimo, a sada je došlo vrijeme da se njih ne pita, piše Peternel

IIgor Peternel, saborski zastupnik stranke Dom i nacionalno okupljanje, komentirao je reakciju Zorana Pusića na najavu nastupa Marka Perkovića Thompsona na Trgu bana Jelačića: “Zoran Pusić ne želi Thompsona na Trgu jer je on navodno simbol ustaštva. Mi

Zastupnik Mlinarić je nakon ostavke svog stranačkog kolege Dabre zbog pucanja iz automobila postavio pitanje zašto se odmah skače kad Hrvat napravi i najmanji prijestup, a kad u srpskim selima odjekuju rafali iz automatskog oružja onda, kaže, nikome ništa. Upozorava na licemjerje jer zakoni očito za Srbe ne vrijede. “Vrijeme je za pitanja, odgovore i pravdu – za sve. Očekujem da ova moja Vlada na tom području napravi

zaokret!”, zaključuje Mlinarić u objavi.

„Hoću li živ dočeka� dan kad će se netko iz medija usudi� javno zapita� – što će Srbima u �m selima automatsko oružje? Odakle im? Koliko ga ima? Nije teško pogodi�. Nekad su imali pet puta više oružja nego Hrva�, danas je taj omjer sigurno još i gori. Repe�rke su zamijenile strojnice, a rijetko koja kuća nema arsenal. I što onda? Ništa. Šu� se“, piše Ćipe.

‘Pusić ne želi Thompsona, a mi već 20 godina ne želimo Pusića’

mnogi već 20 godina ne želimo Zorana Pusića i njegovu Antifašističku ligu, koja je simbol crvenih ‘seronja’. Nas nitko godinama nije pitao što mi želimo, a sada je došlo vrijeme da se njih ne pita.”

Hrvatska zaslužuje slobodu izbora i poštovanje volje naroda, a ne nametanje ideoloških stavova pojedinaca!

Stranka Dom i nacionalno okupljanje stoji uz sve one koji se bore za pravednost i pravo na izražavanje nacionalnog ponosa, zaključuje Peternel

Glavni zagrebački trg bio je potpuno ispunjen, a atmosfera je sličila onoj iz srpnja 2018. prilikom povratka nogometne reprezentacije također nakon osvajanja svjetskog srebra.

“Vi ste potpuno lud narod! Volim Vas, volim svoju momčad, ali najviše volim Pešića”, kazao je izbornik Dagur Sigurdsson okupljenima na Trgu.

Upravo je vratar Ivan Pešić, koji je objavio kako se nastupom na ovom SP-u oprostio od igranja za reprezentaciju, svojim obranama u završnici četvrt�inalnog dvoboja protiv Mađarske omogućio Hrvatskoj borbu za medalju.

“Hvala vam svima jer bez vas ovaj uspjeh ne bi bio moguć. Vjerojatno ću tek za desetak dana biti svjestan što smo napravili. Nadam se kako će buduće generacije uz vas ići dalje”, kazao je Pešić.

Od reprezentacije se ovim srebrom oprostio i dugogodišnji kapetan te jedan od najboljih rukometaša svijeta u posljednja dva desetljeća Domagoj Duvnjak.

“Ova ekipa ne bi ušla u �inale bez vas. To je sigurno. Budite podrška ovim dečkima u budućnosti, što god se dogodilo”, poručio je Duvnjak navijačima.

“Ovoliko ljudi nisam mogao niti zamišljati. Hvala vam svima na dočeku”, kratak je bio jedan od najboljih hrvatskih igrača tijekom SP-a, vratar Dominik Kuzmanović.

Navijači su se na Trgu počeli skupljati već u ranim po-

podnevnim satima, a dok su čekali dolazak svojih heroja za dobru atmosferu brinuli su se Daleka obala, Zaprešić BoysI i Prljavo kazalište, dok se rukometašima po dolasku na pozornici pridružio Thompson. Njegov dolazak bila je posebna želja rukometaša jer je njegov hit Ako ne znaš što je bilo postala neslužbena himna ove generacije reprezentativaca.

Evo, kako je to izgledalo tijekom dana. Mnogi navijači došli su puno ranije kako bi zauzeli mjesto bliže pozornici. Trg je na kraju bio pun kao šipak.

-Došli smo iz Metkovića još jučer ujutro u Zagreb. Morali smo doći ranije da bi zauzeli pozicije, da bi digli ovaj transparent i pokazali Zvoni i Jeli da smo im zahvalni. Zadovo-

ljan sam, srebrni smo, nemamo zašto biti tužni – rekao je dječak iz Metkovića kojeg smo zatekli u prvom redu na trgu.

Zdenka je u društvu unuke Dorotee. Došli su na trg oko podneva. – Provodim vrijeme s unukom. I lijepo nam je – kazala je Zdenka. Dorotea se, pak, najviše veseli vidjeti Glavaša i nada se njegovom autogramu.

Milan Budimir došao je iz Švicarske samo za doček. Kraj njega je kći Karla i cijela ekipa iz Švicarske. – Na Trg smo došli u 11 sati da zauzmemo prva mjesta i nije nam nimalo hladno. Grije nas odlična atmosfera. Djeca isto uživaju. Ponosni smo na našu zemlju i ove predivne trenutke zajedništva. Najviše se ve-

Zastupnik S�po Mlinarić Ćipe

Deseci �suća mladih u publici

prepunom Trgu bana Jelačića za

Thompson zapalio publiku

selim vidjeti našeg Domagoja Duvnjaka i Thompsonovom nastupu – kazao je Budimir koji je zbog srebrenih rukometaša uzeo godišnji odmor pa će u Hrvatskoj ostat do subote. Njegova Karla isto uživa. – Jedva čekam vidjeti rukometaše, bili su odlični cijeli prvenstvo – kazala ja Karla. Inače nisam baš ljubiteljica rukometa i ne pratim, ali ovo se jednostavno moralo gledati. Sve sam utakmice nekako preživjela, ali gledajući onu protiv Mađarske, sve sam živce izgubila. No, ovakav rasplet u �inalu je bio i za očekivati. Danas sam ovdje kako bi podržala naše rukometaše i jer ne propuštam ni jedan doček, a posebno pamtim onaj iz 2018. kada su se naši Vatreni vraćali iz Rusije –kaže Danijela Priselac koja je na trg stigla iz Bestovja te do-

DOŠLI IZ ŠVICARSKE

daje kako se posebno veseli nastupu Zaprešić Boysa. Tik uz trg naišli smo i na ekipu iz Kolumbije. Zadnji dan u metropoli odlučili su, naime, provesti na dočeku.

-Nismo znali ni što se događa, no rekli su nam da će biti dobra fešta pa ovdje čekamo Vaše srebrene rukometaš.

Rukomet i nije popularan u Kolumbiji, no znamo da Hrvatska ima odlične sportaše. Sjećamo se nogometnog prvenstva uz 2018. godine – rekli su.

Središnji događaj je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu gdje su rukometaši stigli oko 16 sati.

Nakon nastupa drugih grupa, koje su također bile odlične, karizmatični Marko Perković Thompson je doslovno zapalio Trg. Stotine baklji su se upalile i krenula je nesluž-

Milan Budimir došao je iz Švicarske samo za doček. Kraj njega je kći Karla i cijela ekipa iz Švicarske. Na Trg smo došli u 11 sati da zauzmemo prva mjesta i nije nam nimalo hladno. Grije nas odlična atmosfera. Djeca isto uživaju. Ponosni smo na našu zemlju i ove predivne trenutke zajedništva. Najviše se veselim vidjeti našeg Duvnjaka i Thompsonovom nastupu, kazao je

Vlada i Grad Zagreb podržali su prijedloge Hrvatskog rukometnog saveza u vezi s glazbenim programom dočeka, piše premijer

Malo poslije Mlinarićevog očitovanja na pismo Zorana Pusića (vidi lijevo na 4. str.) u kojem traži da se Thompsonu zabrani pjevanje na dočeku rukometaša, oglasio se i premijer Andrej Plenković.

‘Ako ne znaš što je bilo’ himna je rukometaša, uživajmo

na dočeku

bena himna hrvatskih rukometaša ‘Ako ne znaš što je bilo’. Otpjevao je još i pjemu ‘Geni kameni’ kao i neslužbenu hrvatsku himnu ‘Lijepa li si’.

Fenomenalni Dagur Sigurdsson osjetio je i kako je to kada Hrvati feštaju. Deseci tisuća ljudi dočekalo je rukometaše na Trgu bana Jelačića, a on je zaradio posebne ovacije kada je stao na pozornicu. Bio je u šoku s onime što vidi.

Islandski stručnjak osjetio je i kako je to kada Hrvati feštaju. Tisuće ljudi dočekalo je rukometaše na Trgu bana Jelačića, a on je zaradio posebne ovacije kada je stao na pozornicu. Bio je u šoku s onime što vidi.

– Što bih vam htio poručiti? Ljudi, vi ste totalno ludi! – rekao je Sigurdsson i nasmijao sve u publici pa napravio ‘ludnicu’! Svi su počeli pjevati ‘ovdje nitko nije normalan’.

A za kraj kratkog govora je dodao:

– Samo želim reći da vas volim sve! Volim svoju momčad, ali najviše volim Pešića – rekao je izbornik pa potom zagrlio hrvatskog golmana koji se u �inalu oprostio od reprezentacije.

Najveće su ovacije dobili vratar Dominik Kuzmanović i srednji vanjski Domagoj Duvnjak, navijači su skandirali njegovo ime.

“Ne bismo ušli u �inale da nije bilo vas. Hvala Zagrebe, hvala Hrvatskoj. I u buduće navijajte za ove dečke”, rekao je Domagoj Duvnjak uz skandiranje navijača. Zatim je došao red na nastup Marka Perkovića Thompsona.

Ovo je još bolje, nego 2020. godine”, rekao je Igor Karačić.

“Želio bih vam zahvaliti. Ne bismo ovo napravili bez vas”, rekao je Ivan Pešić koji se oprašta od reprezentacije.

“Ovo je ostvarenje snova. Lijepo je biti Hrvat. Brk će nestat nakon ovog prvenstva.

Obećao sam, a možda i neće. Lijep je osjećaj biti ovdje. Bez vas nema ni nas, hvala vam još jednom”, rekao je na kraju Filip Glavaš.

”Poštovani gospodine Pusiću, zahvaljujem Vam na pismu koje ste mi jučer uputili te ga i javno objavili. Dočeci naših sportaša nakon ostvarivanja velikih uspjeha na međunarodnim natjecanjima već godinama se održavaju na radost hrvatskih navijača. Izvanredni rezultati koje postižu hrvatski sportaši ne samo da promoviraju Hrvatsku diljem svijeta, već i ujedinjuju naciju te jačaju nacionalni ponos.

Stoga mi je iznimno drago da će Vlada i Grad Zagreb zajednički organizirati doček hrvatske rukometne reprezentacije u ponedjeljak, 3. veljače 2025., na Trgu bana Josipa Jelačića, povodom njihova povratka iz Osla”, piše Plenković.

“Vlada je još 2019. podržala inicijativu Hrvatskog rukometnog saveza da se dio ovog Svjetskog prvenstva održi u Hrvatskoj te smo ovogodišnju organizaciju snažno �inancijski poduprli, u skladu s našom politikom podrške hrvatskom sportu i sportašima.

Što se tiče odabira glazbenih izvođača, ističem da se prigodom organizacije dočeka prvenstveno uzimaju u

‘To

Smeta im Domovinski rat, smeta im HOS, smeta im Marko Perković Thompson, sve im hrvatsko smeta..., piše Bulj

Miro

Bulj, zastupnik

Mosta i gradonačelnik Sinja, komentirao je zahtjev Zorana Pusića da se Thompsonu zabrani nastup prilikom sutrašnjeg dočeka rukometaša.

Bulj je konstatirao da su Pusić i slični dosadili “i Bogu i čovjeku”, kako je Bulj napisao.

“Dojadili su Bogu i čoviku Pusići i ostali profesionalni lovci na fašiste. Smeta im Domovinski rat, smeta im HOS,

Ministar turizma Tonči Glavina prije nekoliko dana kazao je da je nastup Thompsona želja vlade. “Po objavama, najavljeni su Prljavo kazalište, Daleka obala, Zaprešić Boysi. Velika je želja igrača i Hrvatskog rukometnog saveza i velika je želja Vlade Republike Hrvatske da nastupa i da bude prisutan Marko Perković Thompson, tako da ćemo napravi� sve da se to realizira”, dodao je.

obzir želje sportaša i sportskih saveza, jer su upravo njihovi uspjesi povod okupljanja građana i navijača. Hrvatski rukometni savez i hrvatski reprezentativci jasno su izrazili želju da na dočeku, uz druge izvođače, nastupi i Marko Perković Thompson, čija je pjesma ‘Ako ne znaš što je bilo’ postala svojevrsna himna ove generacije rukometaša, a igrači i navijači pjevali su je prigodom svih utakmica u zagrebačkoj Areni. Vlada i Grad Zagreb podržali su prijedloge Hrvatskog rukometnog saveza u vezi s glazbenim programom dočeka”, piše premijer. Onda se osvrnuo na Pusićeve izjave o ustaškim obilježjima na Thompsonovim koncertima.

“U vezi s Vašim osvrtom na korištenje nedopuštenih

simbola i zastava u Imotskom, podsjećam da su nadležne institucije već poduzele odgovarajuće mjere protiv odgovornih osoba. Međutim, izolirani postupci pojedinaca ne mogu biti razlog za dovođenje u pitanje dočeka kojem će prisustvovati deseci tisuća naših sugrađana okupljenih s iskrenom željom da u veličanstvenom ozračju pozdrave naše rukometaše i odaju im priznanje za osvajanje nove svjetske medalje. Umjesto traženja ‘političke poruke’ u nastupu Marka Perkovića Thompsona na dočeku, što samo produbljuje ideološke podjele, predlažem da svi zajedno uživamo u uspjehu hrvatskih rukometaša i priredimo im veseli i dostojanstveni doček, kakav i zaslužuju”, dodaje se na kraju.

Dosadili su „i Bogu i čoviku’ ti profesionalni lovci na fašiste

je i velika želja Vlade’

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković

smeta im Marko Perković Thompson, sve im hrvatsko smeta... Hrvatskoj mladosti ne možete više nametnuti nikakve komplekse. Ovo je slobodna Hrvatska utemeljena na Domovinskom ratu, Hrvatska koja se oslobodila svih nametnutih kompleksa i krivnja, Hrvatska koja nikog ne mrzi. Idemo danas naši rukometaši za Hrvatsku stvorenu u Domovinskom ratu koja se voli više od svega”, napisao je Bulj.

Zastupnik Mosta Miro Bulj

Naši srebrni rukometaši na pozornici, navijači su ih burno pozdravili

Thompson je dva puta otpjevao ‘Ako ne znaš što je bilo’

Ovako je izgledao trg kad je izišao Thompson

Na mimohodu ćemo pokazati i Bayraktar i Leopard i Himars, osnažujemo Hrvatsku vojsku koja je do 2016. bila zapuštena

Ne vrijedi biti za šaku Judinih škuda izdajnik i napustiti svoje ideale, ’91. je bilo vrijeme sad ili nikad, a sada sve ono što si naučio i sve što znaš trebaš primijeniti da bi bio koristan svom narodu i zajednici kojoj pripadaš, kaže Anušić

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić gostovao je u četvrtak u Podcastu Mrežnica, govorio je o svečanom mimohodu u povodu triju velikih obljetnica, o opremanju Hrvatske vojske, o svom političkom i ratnom putu, o Domovinskom pokretu, novoizabranom predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu…. O vojnom mimohodu

Mi smo najavili veliki mimohod još sredinom 12. mjeseca prošle godine. Pripremamo proslavu svečanim mimohodom za 35 godina neovisnosti Republike Hrvatske, 30 godina od akcije Oluja i Bljesak.

Taj mimohod smo, dakle, najavili, već mjesec i pol dana radimo na njegovoj organizaciji, a kad će se održati to će biti tema razgovora premijera i predsjednika države. Nisam htio prejudicirati koji bi trebao biti datum mimohoda kako ne bi taj datum bio tema umjesto da to bude proslava triju velikih obljetnica.

Mimohod će svakako razveseliti Hrvatice i Hrvate, na njemu će se pokazati što smo proteklih godina činili i kako smo opremili i ustrojili Hrvatsku vojsku. Pokazat ćemo svima u Hrvatskoj čime naše Oružane snage raspolažu kao i onima koji žive izvan Hrvatske, a Hrvatsku vole.

Lokacija mimohoda bit će Zagreb, mislim da će biti ista kao što je bila prije 10 godina, dakle Vukovarska ulica.

To je nama logistički jednostavnije zbog vojarne Croatia, a datum – da li 30. svibnja, 5. kolovoza, 4. kolovoza ili 28. svibnja, nešto od tih datuma će biti. 28. svibnja je Dan Oružanih snaga, 30. svibnja je Dan državnosti, a 5. kolovoza je Dan pobjede.

Pokazat ćemo sve što Hrvatska vojska u ovom trenutku ima, što nabavlja i što je nabavila u proteklih godinu i nešto otkad ja odgovaram za ovaj resor. Pokrenuli smo stvarno ozbiljne nabave, Vlada Republike Hrvatske, premijer i ja smo sjedili puno puta i razgovarali o tome i jasna je potreba da se moramo osnažiti i ojačati. Dugo, dugo godina Oruža-

ne snage nisu bile u fokusu politike, nisu bile u fokusu modernizacije i opremanja, i moram reći da smo poprilično oslabili u periodu od 2000. do 2016. godine. Možemo reći da je taj period bio najgori za Oružane snage. Ovih posljednjih nekoliko godina krećemo u ozbiljnu nabavu i ozbiljnu opremu, moderne tehnologije, zapadne tehnologije, kojoj i mi kao članica NATO i pripadamo. Do kraja mjeseca travnja ove godine doći će svih 12 Rafaela u Hrvatsku, trenutačno ih je stiglo ukupno devet. Još osam Black Hawkova dolazi 2028. godine, kada govorimo o Himarsima, oni nam, također, dolaze 2028. godine. Kada govorimo o tenkovima Leopard 2A8 isporuka prvih tenkova bi trebala biti 2027., a svi kompletno do 2028. godine. Znači, u tim godinama se krećemo.

Nije lako ni jednostavno izgraditi i proizvesti tu vrstu naoružanja i tu treba nešto vremena, ali pošto smo saveznici, naravno govorimo i o Bayraktarima, oni će doći kompletno spremni već u 9. mjesecu ove godine.

Kada govorimo o našim saveznicima i zemljama s kojima smo potpisivali sporazume i nabavu svih tih sredstava, oni su nam spremni ustupiti njihovo naoružanje, a koje mi nabavljamo, da bi sudjelovalo u mimohodu.

Vjerojatno će u mimohodu biti i Byraktar i Leopard i Himars i naši Rafalei. Uglavnom, sve ono što Hrvatska vojska ima trenutačno i što će vrlo brzo imati bit će vidljivo na mimohodu.

O DP-u i HDZ-u

Postoji određena agenda i teze da sam ja generalno zadužen ili za neka rušenja ili sam posebno zaslužan za nešto, pa sam ljepilo Vlade u slučaju DP-a. Nikakva ljepila Vlade, nikakvi posebni odnosi, jednostavno – prije 10 mjeseci nakon izbora, kada

smo slagali Vladu jedino smo je mogli složi� s Domovinskim pokretom. To je matema�čki jedino bilo moguće, naravno i naša svjetonazorska kompa�bilnost. To je jedini ključ sklapanja Vlade tada i opstanka Vlade i dan danas.

O Trumpovoj poli�ci i odlukama

O iskustvima iz Domovinskog rata

Kada govorimo o iskustvima iz Domovinskog rata, nama nitko nije davao, ne više od mjesec dana, nego jedva 48 sati. Četrdeset i osam sati je trebalo po procjenama stranih službi da Jugoslavenska armija sruši demokratsku izabranu vlast u Hrvatskoj, da se likvidiraju ili zatvore čelnici Hrvatske tada ’91. godine i da se uspostavi kontrola kakvu su oni zamislili.

Ne da nisu uspjeli to za 48 sati nego to nisu nikada uspjeli napraviti jer smo se mi pet mjeseci krvavo borili, zaustavili njihovo napredovanje, platili krvavim žrtvama tu cijenu slobode.

Svakako mi se sviđa odluka da nema više od dva spola, to podržavam. Podržavam odluku pro�v te bolesne indoktrinacije djece s raznim izvedenicama njihovog �jela, njihovog spola i njihovog fizičkog izgleda i fizionomije kojoj pripadaju. Ako netko odluči bi� nešto drugo, onda neka to odluči u svojoj 18. godini. Onda je to ok, dotad se izgra-

dio i spreman je odlučiva� o svojoj sudbini. Pozdravljam njegovu poli�ku u kojoj je Amerika prva i interes Amerike i američkih građana, i to apsolutno tako treba bi�. Tu nema nikakve dileme. Dalje, kako i na koji način će Donald Trump vodi� poli�ku i kako će se ta poli�ka reflek�ra� na cijeli svijet i na Hrvatsku, to nam je tek za vidje�.

To iskustvo koje mi imamo iz ’91. godine moramo primjenjivati i sada i ne možete procijeniti da li neka vojska može izdržati u srazu s nekom drugom vojskom duže od mjesec dana, dva mjeseca ili tri mjeseca. Zašto?

Velika stvar u svemu tome je moral, nevjerojatan moral u Hrvatskoj vojsci koji nas je držao. Ukrajinci imaju nevjerojatno veliki moral i zato se ovoliko dugo brane od Rusa. Isto je i s mnogim drugim zemljama svijeta kojima su moral i volja bili prevaga za pobjedu kao što je to ’91. godine bila naša. Mogu reći da me rat kompletno formirao. Kada govorimo o mom današnjem stavu, o mojim političkim stajalištima i kreiranju onog što danas radim, 12 godina sam bio načelnik općine Antunovac koja je u Domovinskom ratu u potpunosti bila srušena,

’97. godine smo se vratili i nakon toga sam bio sedam godina župan u Osječkobaranjskoj županiji. Borio sam se za ovu državu, za ovu državu smo platili danak u krvi i moja obitelj i moji prijatelji i moji poznanici i moji školski kolege. Ti mladi ljudi koji nisu počeli praktički niti živjeti, iz ljubavi prema svojoj zemlji i svojoj državi išli su u rat i izgubili svoje živote. Ja sada kao netko tko je preživio sve što jesam i dobio priliku da činim i radim za Hrvatsku i da budem načelnik općine, župan i sada ministar obrane, radim punom snagom u smjeru za koji ja mislim da je dobar za hrvatski narod, za koji mislim da je dobar za onaj resor za koji sam ja odgovoran. Rat me u potpunosti oblikovao jer me naučio nekoliko životnih lekcija koje ne možete naučiti niti na jedan drukčiji način osim na taj način na koji sam naučio. Životne lekcije koje smo mi naučili u ratu, a to je da možeš biti i bogat i možeš biti i bahat i zločest i biti kakav god hoćeš, možeš biti i prekrasan i dobar i svakakav, ali u ratu možeš izgubiti glavu. Danas si tu, a sutra te više nema. Ostavština koja će ostati iza tebe mora biti nešto po čemu će te se pamtiti, u pozitivnom smislu, nešto što si činio za sebe, svoju obitelj i svoju državu. Iskustvo koje si tamo stekao primijeni ga i u svom privatnom životu, primijeni ga na način da se ponašaš u civilstvu kao što si se ponašao i u ratu, pošteno i hrabro, nemoj se ničega bojati, ako misliš da radiš i činiš ispravno, ne može te nitko pokolebati u tome. Ne daj se zastrašiti nikome. Zatim jedna od vrlo bitnih stvari je – odgajaj djecu u tom domoljublju, i jednostavno moraš biti svjestan da si malen, da te danas može biti, sutra te ne mora biti, ali dok si tu dok radiš i kreiraš, radi to tako kako treba, radi pošteno i iskreno. Ne vrijedi biti za šaku Judinih škuda izdajnik i napustiti svoje ideale, ’91. je bilo vrijeme sad ili nikad, a sada sve ono što si naučio i sve što znaš trebaš primijeniti da bi bio koristan svom narodu i zajednici kojoj pripadaš jer tada si bio u odori s puškom, napravio si što si znao i umio, a sad imaš priliku činiti kroz svoju poziciju. Generalno, to piše i u Bibliji, ne boj se. Generalno, to je poruka da se ne trebaš ničega bojati, ako radiš ispravno, netko će ti i nevidljivim prstom pomoći da se izvučeš ako ti bude teško i ako ne ide.

Ivan Anušić: Svakako mi se sviđa Trumpova odluka da nema više od dva spola, to podržavam

Hrvatska nabavlja i najmodernije tenkove, Leoparde 2A8

Himars, moćno oružje koje je Hrvatska nabavila od Amerikanaca

Otok pun tajni: Ljeti je pretrpan, a zimi ima samo 12 stanovnika

Domaćima se ne sviđa ni to što im turisti šeću po njivama i povrće beru kao suvenire

Dalmacija je puna prekrasnih otoka koji se uzdižu iznad kristalno čistog mora. Jedan od njih je Ošljak, koji je s površinom od 0,39 četvornih kilometara najmanji naseljeni otok u Hrvatskoj. Ali to je samo jedna od njegovih neobičnih značajki.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na otoku u Zadarskom kanalu živi 29 stanovnika, a zimi samo 12, donedavno najmlađi među njima imao je 65 godina.

Donedavno je najmlađi stanovnik ovog otočića imao šezdeset pet godina. A onda se doselilo njih nekoliko mlađih od pedeset. Revolucionarno je to za otok na kojem nema ni trgovine ni prometnice. Među doseljenicima, ili bolje rečeno povratnicima, je i zadarski glazbenik Davor Valčić.

“Ovdje sam dolazio kao dijete, moji baka i djed su dolazili ljetovati. Za otok sam vezan otkad znam za sebe”, rekao je.

Nakon preseljenja bio je vrlo iznenađen neobičnom navikom mještana. Primijetio je da izvan sezone, kada na otoku nema turista, nitko ni s kim ne razgovara.

“Više manje nitko ne priča ni s kim osim ovih mlađih. Htio ne htio, uvijek ćeš se posvađati. Ući ćeš u svađu zbog bilo čega, zbog broda, zbog veza, jesi vezao se malo kraće, duže, je l” ti brod malo ”lela”, jesi ostavio kolica negdje nasred puta… Tako da samo da postojiš, ovdje na rivi da ovako stojiš, sa svima ćeš ući u kon�likt”, priča Davor.

Ljeti se na Ošljak iskrca i po petsto turista. Previše, prema mišljenju stanovnika, za otok koji se pješice obiđe za dvadeset minuta. Doma-

ćima se ne sviđa ni to što im turisti šeću po njivama i povrće beru kao suvenire. Davor je turističku ponudu obogatio te pokraj pristaništa na ovom dalmatinskom otoku s rođakom izradio objekt autohtone piratske tematike.

“Ošljak je nekad bio kao Goli otok. Iz Zadra se vidi vjerojatno kao bijela stijena koja viri iz mora. Onda su Valčići tada s Cresa došli ovdje i nisu imali pametnije što za raditi na otoku i onda su piratizirali, terorizirali, pljačkali… Jednog dana su

naletjeli na tvrđi orah i nešto su ukrali što nisu smjeli”, prisjeća se Davor.

Ošljak je otok pun tajni. Svjedok je brojnih životnih brodoloma i previranja. Stoga su upravo napuštene dalmatinske kuće i oštećeni drveni brodovi tema Davorovih rukotvorina.

Na ovom je otoku otkrio novu strast, ali i nastavio s nekim starim, poput pisanja pjesama. Iako na njemu zasad ne planira ostati trajno, kaže da je iskustvo koje je stekao uz ovakav način života – neprocjenjivo.

Nema automobila…

NAPREDAK

Hrvat iz Švedske razvija i mijenja hrvatsku drvnu industriju na bolje

Iz njegovih tvornica uskoro će izlaziti samo gotovi proizvodi poput podova i namještaja, radit će se i kliknameštaj

Grupacija hrvatskog poznatog poduzetnika i lidera u drvnoj industriji Darka Pervana u središnjici njegove kompanije u Švedskoj prolazi kroz reorganizaciju, koja će obuhvatiti i njegove tvrtke u Hrvatskoj.

Zbog toga je promjene u Pervanovo grupi, kojima će tvrtka Bjelin Invest preuzeti samostalnu kontrolu nad Pervanovom tvrtkom Valinge Innovation i njezinim povezanim tvrtkama, ocjenjivala i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, odobrivši koncentraciju dopuštenom.

Iz odluke te agencije može se iščitati i kako će promjene u poslovanju povezanih tvrtki imati i značajnog utjecaja na proizvodnju u ovoj branši u narednim godinama, i to u smjeru kojemu već dugo Hrvatska želi ići, ka povećanju proizvodnje �inalnih proizvoda i smanjenja izvoza vrijedne sirovine iz hrvatskih šuma.

bio u portfelju Valinge Innovationa, te će sada, zajedno s Bjelinovom tvornicom Ogulin 2, biti pripojen Bjelin Investu, koji, inače, uz tvornicu u Švedskoj ima sedam tvornica.

Hrvatske tvrtke Bjelin i Valinge imaju tržišne udjele u visini od 0 do 5, te 10 do 20 posto, ovisno o grupi proizvoda, a ti su udjeli još niži procjenjuju li se odnosi na teritoriju EU.

“Nastavno na sve navedeno, može se zaključiti kako je svrha predmetne transakcije reorganizirati poslovanje povezanih društava stjecatelja, te napraviti pravilan i dosljedan prijenos know-howa, te kako je riječ o pro-kompetitivnoj transakciji, koja će izvjesno biti od koristi za cijeli sektor i hrvatsko gospodarstvo, prvenstveno zbog odmicanja o izvoza sirovine, te priključenje EU idealu proizvodnje s dodanom vrijednošću”, utvrdili su u AZTN-u uz konstataciju kako nije riječ o zabranjenoj koncentraciji koja može značajno narušiti tržišno natjecanje, a tim više što se ne stvara novi, niti se jača postojeći vladajući položaj sudionika ove prijavljene koncentracije.

Na otoku nema automobila, samo jedan mali quad lokalnog majstora, nema ni trgovine, ni pošte, ni liječnika. Nalazi se u Zadarskom kanalu, od Preka na Ugljanu udaljen je samo pola nau�čke milje, a krije bogatu povijest koja seže od davnina, točnije od 6. stoljeća otkad je da�rana crkva sv. Marije koja se nalazi u mjestu. Svaki komadić otoka ima neku priču, zato i ima ovu

neku čudesnu energiju. Svi mi koji smo odrasli na ovom otoku, svi imamo potrebu vra�� se i bi� dio ovog otoka. Tako da, primjerice, mi smo i zimi tu, više-manje, ovi sno o obvezama, a zimi je tu savršeno. Ručak se spremi zajedno, u grupi, nosi po kućama i tako, kazao je Davor dodavši da se sve mijenja dolaskom ljeta kad na otok pris�žu turis� i domaći.

“Cilj sudionika koncentracije je da se gotovo sva proizvodnja u roku od pet godina sastoji od gotovih proizvoda poput podova i namještaja, te da se smanji proizvodnja poluproizvoda koji se isporučuju drugim proizvođačima podova i namještaja”, stoji u AZTN-ovoj odluci, uz dodatak da se time smanjuje i obujam prometa od proizvođača do krajnjeg kupca i količina CO2 koja se stvara transportom.

Na razini Pervanovo grupacije, dakle, Bjelin bi trebao objediniti industrijsku proizvodnju, dok bi Valinge Innovations nakon izdvajanja proizvodnih tvrtki nastavio poslovati samo kao centar inovacija i licenci. Valinge, inače, ima više od 3,5 tisuće patenata i lider je u inovativnim tehnologijama podova. Reorganizacijom Bjelin Invest i Pervanovo grupacija želi prema AZTN-ovom pojašnjenju biti značajnije prisutan na tržištu namještaja, te, kako je to prigodom preuzimanja požeške tvrtke Spin Valis krajem 2022. najavio Pervan, želi uvesti tzv. klik-tehnologiju i na namještaj, a Spin Valis razviti u jednog od vodećih proizvođača namještaja u Europi. Unutar grupacije Pervanovo Spin Valis je do sada

Iz kompanijskih krugova pojašnjavaju i kako se ovim promjenama na razini grupe samu proizvodnju koja se odvija u Švedskoj neće preseliti u Hrvatsku, no plan je značajno povećati kapacitete u Bjelinovim tvornicama Ogulin 2, u Vinkovcima, Otoku, te u Spin Valisu u Požegi. Jačanje proizvodnje u Hrvatskoj uklapa se i u stratešku predanost grupacije ispunjenju ekoloških standarda, s obzirom na relativno kratku prometnu udaljenost od šuma do tvornica u kojima se obrađuje drvna sirovina. Pervan je, inače, u hrvatski drvni sektor ušao kupnjom pogona Tehno drva u Bjelovaru i Ogulinu, koji danas posluje kao Bjelin, potom je preuzeo pogone Furnira u Otoku, pa vinkovačku Spačvu, te je u segmentu parketa i podnih obloga najveći proizvođač u Hrvatskoj. Zadnja akvizicija bio je požeški Spin Valis.

Kod ocjenjivanja prijavljene koncentracije utvrđeno je da na području Republike

Inače, tijekom ocjenjivanja ove koncentracije, koje je zatraženo i kompletirano prije godinu dana, početkom siječnja 2024., na objavljeni javni poziv u AZTN-u nije zaprimljena niti jedna primjedba ili mišljenje.

Jedna od Pervanovih tvrtki je i Spin Valić iz Požege

Otok je smješten između Zadra i otoka Ugljana

Crkva sv. Marije iz 6. stoljeća

Davor i Dino Valčić

Darko Pervan

GEELONG

'Podiglo se malo četovanje' - lira, kapo

Putovanje kroz tradiciju nastavilo se plesom lijepih maškara u paru, plesom sablji, pokladarima koji su plijenili svojim šarenilom, bogatstvom tradicionalne odjeće sve do 'bala pod lirom'

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Hrvatsko lastovsko društvo Australija organiziralo je u subotu, 1. veljače, u Centru hrvatske zajednice u Geelong svoj tradicionalni Lastovski poklad i time obilježilo desetu godišnjicu svog postojanja i čuvanja običaja, tradicije i kulture svog otoka, nasljeđa svojih predaka.

Predivno i pomno tematski uređena dvorana Centra predstavljala je sve ono što generacijski čuvaju rođeni Lastovci, prenoseći svoje znanje i bogatu baštinu na svoje brojne nasljednike, što je potvrdila i potpuno ispunjena dvorana.

Pripadnici svih naraštaja, od onih koji se bliže stotoj godini do onih koji još nisu ni prohodali, toplom dobrodošlicom dočekani su na samom ulazu. Domaće „prkle“ (fritule), čašica pića za zdravicu, osmijeh i vesela atmosfera maškaranih lica, pratili su goste u večer koja je bila začinjena i glazbom izvrsnih članova benda Major Minor. Njihova lista popularnih dalmatinskih pjesama nikoga nije ostavljala „na miru“, sve prisutne vukla je na plesni podij.

A da Lastovci, kako sami sebe nazivaju, znaju „balat“ (plesat) mogli smo se i sami uvjerit promatrajući njihove plesne korake i piruete!

I dok se u Hrvatskoj na otoku Lastovu slavi 542. Lastovski poklad, svoju 10. obljetnicu ovo društvo otvorila je predsjednica Stefani Fantela pozdravnim govorom u kojem je svima zahvalila na potpori i pomoći pri organiziranju događaja: „Hvala svima koji su nas naučili pokladama, roditeljima, babama i didama, svim Lastovcima koji su nam pjevali, govorili i balali. Posebno hvala onima koji su nam pomogli kroz ovih 10 godina, a sada nisu više s nama“ – istaknula je, uz ostalo, u svom govoru.

Malene maškare – princeze, superjunaci, Harry Potter i ostali junaci – zaplesali su na početku programa koji je bio zaista nešto posebno jer je u svakom trenutku u sebi nosio originalnost tra-

sale, kolovođe, maškare, pokladari…

dicije koja se već godinama prenosi na najmlađe koji je „posve ozbiljno“ prihvaćaju. Putovanje kroz tradiciju nastavilo se plesom lijepih maškara u paru, plesom sablji, pokladarima koji su plijenili svojim šarenilom, bogatstvom tradicionalne odjeće sve do „bala pod lirom“ uz pratnju lire koju je majstorski svirao Florio Barbić, posebni gost s Lastova.

Vrhunac doživljaja svakako je obilježilo spuštanje Poklada na stijenu koja simbolički predstavlja „Pokladarovu gržu“ (vrh brda na Lastovu s kojeg se spušta Poklad).

Pokladari koji napinju (otelavaju uzu) uz neumorno sviranje lire cijelo to vrijeme bilo je jednako napeto kako najmlađima tako i ostalima.

Poklada su na vrhu „brda“ dočekali meštar od bombi i njegovi pomoćnici koji su na nj objesili bombe koje pri spuštanju „eksplodiraju“. „Culjanje“ je poput „�inala“ u cijelom ritualu.

Pokladarsko kolo, lijepe maškare – obučene u fantastične kostime – od originalnih kuhara, francuskih djevojaka, vještica, stjuardesa, crvenkapica… - akteri su uvježbano predstavili svoje lančane plesove s maramicama i bezbroj �igura, od kojih su posebno dojmljive one s mačevima.

Samoj večeri prethodila je molitva, a potom je uslijedio ukusan obrok u tri slijeda; kuharsko osoblje Hrvatskog centra Geelong zaslužilo je sve pohvale!

Slatke „prkle“ izmamile su osmijehe na licima uzvanika, a sretni dobitnici nagradne tombole imali su i razlog više za zadovoljstvo!

Svečana večer nastavljena je u odličnoj atmosferi – upravo onako kako je i započela – s jednakim veseljem, ponosom i „pismom“.

Thompson oslobodio Zagreb!

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

UHrvatskoj se dogodila prava revolucija. Pristojna, nenasilna, ali ipak revolucija. Vrhunac se dogodilo u ponedjeljak, 3. veljače 2025. godine, na središnjem trgu glavnoga grada Republike Hrvatske. Deseci tisuća ljudi na za Trgu bana Jelačića u isti glas je pjevalo najveće hitove Marka Perkovića Thompsona koji je, po želji samih rukometaša, svojim nastupom uveličao doček priređen u čast osvajačima srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u rukometu. Bilo je to veličanstveno �inale duge borbe tihe većine nad glasnom i moćnom manjinom koja odlučuje što se smije, a što ne smije javno pjevati i govoriti. Borba je bila doista duga, trebale su proteći pune 33 godine njegove karijere da bi se Thompson „probio” do glavnog zagrebačkog trga.

Šira javnost za njega je prvi put čula, tj. o njemu pročitala, 14. siječnja 1992. godine, kada je Slobodna Dalmacija objavila članak pod naslovom „Čavoglave - hit 'ispaljen' s fronte”. Nakon toga Thompson je otpjevao i brojne druge hitove koje je narod prihvatio i pjevao u svim mogućim prilikama, premda ga vladari medijske i političke scene nisu puštali na svoje pozornice. Ne samo da ga nisu pozivali na festivale, svečanosti i u televizijske emisije, nego su mu, negdje neformalno, a negdje i formalno, zabranjivali nastupe. Ili su mu, ako ništa drugo nisu mogli, isključivali mikrofon.

Naime, prije dočeka rukometaša, Thompson je na glavnom zagrebačkom trgu bio i 2018., na dočeku hrvatske nogometne reprezentacija, i to na izričitu želju Vatrenih. Uspio je otpjevati jednu pjesmu, a kad je krenula druga, isključen mu je mikrofon! Navodno je naredbu da se to uradi dao sada pokojni gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Stoga su se mnogi, kada su čuli da i rukometaši žele Thompsona na svojoj proslavi, pitali hoće li mu i ovoga puta isključiti

Tomaševiću i njegovoj ekipi sada slijedi druga gorka pilula – odluka o Thompsonovom koncertu u Zagrebu. Nema sumnje da bi ga najradije zabranili, ali teško je vjerovati da će se usuditi

mikrofon. No, to se nitko nije usudio napraviti, baš kao što mu se nitko nije usudio zabraniti nastup, premda je bilo takvih inicijativa. Ljevica je u nokdaunu, Bandićev nasljednik, izraziti ljevičar Tomislav Tomašević, nije ni došao na glavni zagrebački trg pozdraviti osvajače srebrne medalje. Umjesto na trgu, kako dolikuje, i kako je i sam u nekim ranijim prilikama činio, primjerice prilikom dočeka osvajača olimpijskih medalja, Tomašević je rukometašima na osvojenoj medalji čestitao u zračnoj luci. Premda je ranije bilo izričito rečeno da u zračnoj luci nikakvog dočeka neće biti. Mnogu si priželjkivali vidjeli lica Tomislava Tomaševića i njegovih suradnika na Trgu bana Jelačića, dok Thompson izvodi svoje velike hitove. Osobito lice Tomaševićeva zamjenika Luke Korlaeta koji je 2019. za Thompsonovu pjesmu “Lijepa li si”, koja je postala neslužbena himna Vatrenih, ali i drugih sportaša i navijača, javno napisao da je smeće! No, njih na trgu nije bilo. Zavukli su se u mišje rupe.

Sada im slijedi druga gorka pilula – odluka o Thompsonovom koncertu u Zagrebu. Nema sumnje da bi Tomašević najradije odbio Thomsonov zahtjev „za najam prostora na zagrebačkom Hipodromu”, koji je već podešen, ali teško je vjerovati da će se sada usuditi to napraviti. Baš kao što se jugoslavenska milicija 1989. godine nije usudila zabraniti povijesni koncert Prljavog kazališta na tadašnjem Trgu republike, danas Trgu bana Jelačića. Vlasti su učinile sve da koncerta ne bude, ali volja naroda je bila jača. Protiv volje naroda nije se moglo 1989., ne može se ni danas!

Piše: Branimir Stanić

Kakav poredak zastupa Katolička crkva, kad se danas cijeli svijet bori za novi poredak? – pitanje je koje je 1943. u vrijeme Drugoga svjetskoga rata postavio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Isto pitanje imao je potrebu ponoviti i kardinal Franjo Kuharić u više navrata tijekom komunističkoga jednoumlja pod kojim su jecali Crkva i narod.

Nadalje, isto je pitanje citirao i sv. papa Ivan Pavao II. na Stepinčevoj beati�ikaciji 1998. u Mariji Bistrici, a to je pitanje ponovio i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša na proslavi 25. obljetnice beati�ikacije u Mariji Bistrici 2023. Posljednji put to je pitanje odjeknulo na predstavljanju dviju knjiga autora sluge Božjega kardinala Franje Kuharića i kardinala Josipa Bozanića, koji ga je i postavio u svojem govoru.

Pitanje je posve na mjestu, i u vremenu i u prostoru, budući da ga je bl. Stepinac postavio u doba kada je Europa bila pritiješnjena ideologijama i nasiljem, kardinal Kuharić u doba komunizma, sv. Ivan Pavao II. u doba razmahivanja ideologije globalizma, mons. Kutleša u postpandemijsko doba i doba rata na ukrajinskom teritoriju, a sada ga je kardinal Bozanić postavio u vrijeme kad se javnost brzinom putovanja internetskoga signala zbu-

UHrvatskoj glede sustava nema nezadovoljnih ljudi, već i zato što im nije jasno u kojem sustavu žive i postoji li uopće kakav sustav, ali ne postavljaju pitanja. Naš se narod, osim u trenutcima velikih uzbuđenja i prijelomnih zbivanja, više bavi športom i šahom, trbuhom i kruhom. Kada se malo rasrdi, recimo na visoke cijene i ljudi kažu „Siti smo svega“, analitičari ne razumiju frazu, pa odmah u tomu nalaze razloge bojkota. Ako su ljudi siti, naravno da ne kupuju, čekajmo da ogladne.

Glede bojkota, počelo je lagano osipanje tvrdolinijaša, makroekonomisti ustanovili da će bunt navodno imati utjecaja na državni proračun, iz kojega izviru mirovine, a vidim da neki kolumnisti već govore kako vođa potrošačkog otpora u stvari ima političke ambicije. Tako da u lanac (proizvođač -uvoznik-distributer- trgovac- potrošač) treba umetnuti i nešto politike, uz to malo ma�ije i lobija. Već se sada vidi svršetak rata: čista pobjeda trgovaca, jer nema toga tko im može parirati u kreativnosti, lukavosti, dosjetljivosti. Neki su artikli zamrznuti, točno, ali zar nisu i do sada bili zamrznuti, prije državne intervencije, recimo zamrznuta blitva, špinat ili mahune. Zar nije i sladoled bio zamrznut? Pa i smrznuti uvozni kruh, naglo odmrznut u domaćem stranom robnom lancu. I zamrznute ribe. Zar nisu i kupci bili smrznuti, gledajući cijene? Znači, ništa novo. Osim toga, čini mi se da su kreatori općega bunta počeli malo pretjerivati, na valu trijumfa postali preopširni i

Stepinčevo pitanje živi

njuje nakon provedenih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, to jest kada se sve više govori i o nastupanju novoga poretka među velesilama.

Primjerice, pomnim iščitavanjem čestitke koju je povodom inauguracije američkoga predsjednika poslao papa Franjo ne vidi se da je istaknut entuzijazam zbog najave američkoga predsjednika o suzbijanju posljedica ideoloških kolonizacija na primjeru rodne ideologije, koja je protivna svim katoličkim gledištima. Više je prisutan oprez na drugim područjima, što se vidi iz riječi: "Nadahnut idealima svoje zemlje da bude zemlja mogućnosti i prihvaćanja za sve, nadam se da će pod Vašim vodstvom američki narod ići putom napretka i uvijek težiti izgradnji pravednijega društva, u kojem neće biti mjesta za mržnju, diskriminaciju ili isključenost." Ali istodobno Papa piše: "Dok se naša ljudska obitelj suočava s brojnim izazovima, da ne spominjem pošast rata, molim se Bogu da vodi vaše napore u promicanju mira i pomirenja među narodima." Te riječi pokazuju da katolicima istinska nada nikad nije u ovozemaljskim stvarnostima ili osobama ma koliko one dobra donosile i ma koliko radile za suzbijanje zla, nego je istinska nada uvijek i samo u Bogu. Zato nikada Katolička Crkva neće moći stati ni uz jedan ovozemaljski po-

Crkvu bi mnogi željeli instrumentalizirati, pogotovo oni iz političkih miljea. Vrijeme koje dolazi donosit će pred vjernike i društvo izazove koji su dosad rijetko viđeni

redak ili ovozemaljskoga vođu, ma koliko djelovao "na crkvenoj liniji".

Ili kako je u glasovitoj propovijedi poručio bl. Stepinac: "Mi, osuđujući sve nepravde, sva ubijanja nevinih, sve paleže mirnih sela, sva zatiranja sirotinjskih žuljeva… odgovaramo ovako: Crkva je za onaj poredak, koji je toliko star, koliko i deset zapovijedi Božjih. Mi smo za poredak, koji je napisan ne na raspadljivom papiru, nego u savjesti ljudskoj prstom Boga živoga."

Crkvu bi mnogi željeli instrumentalizirati, pogotovo oni iz političkih miljea. Ona pak mora biti u dijalogu s vlastima i surađivati jer iako je odvojena od države, nije odvojena od društva, koje u velikom postotku čine vjernici, i stalo joj je do općega dobra. Vrijeme koje dolazi donosit će pred vjernike i društvo izazove koji su dosad rijetko viđeni.

Mnogi će programi državnih i međunarodnih poredaka zvučati privlačno, no da bi se ostalo u istini, to jest da vjernici ne upadnu u zabludu, blagotvornim će im biti Stepinčeve riječi koje se odnose na jedini poredak uz koji svom dušom mogu pristati: "Temelj je toga poretka Gospodin Bog, koji se ne gubi u paragra�ima kao zemaljski zakonodavci, već je čitav poredak sažeo u deset riječi, deset zapovijedi Božjih… Naš bližnji, zvao se kako mu drago, nije šaraf u državnoj mašini, bila ona obojena crveno ili crno, sivo ili zeleno, nego je slobodno dijete Božje, brat naš u Bogu. Zato bližnjemu moramo priznati pravo na život, imetak, čast…" Tko ne želi izgubiti dušu u vremenima koja dolaze, vraćat će se toj pouci bl. Alojzija Stepinca. Blago narodu koji ju baštini. (Glas Koncila)

Za one koji ne znaju što je bilo

nejasni, zahvatili i gdje nije trebalo. Nešto je ili dosta jeftinije u Sloveniji, ali i ondje su naćulili uši, saznali da su Hrvati poludjeli, pa zašto ne bi i oni. Nedavnih me dana posao odveo u Novo Mesto, gdje nisam bio četrdeset godina i više, zadnji put kada su me izvarali pri kupnji Renaulta 4, pa ih ja tužio sudu, a sud u istom tom Novom Mestu, i naravno da sam izgubio parnicu. Uz to, odvjetnik mi je bio sjajni karikaturist Mladen Bašić, koji je za vrijeme rasprave nacrtao suca, a ovaj vidio sve svoje ionako velike mane, na papiru. Sada spominjem Novo Mesto, jer mi je konobarica u ka�iću kazala da će i Slovenci u bojkot, premda sumnjam, ali Crnogorci već idu hrvatskim stopama. Na kraju će bunt za-

Moglo bi se dogoditi da Thompsonov hipodromski koncert bude održan, jer dolaze lokalni izbori, potrebni su i glasovi „ustaša“, pa će možemovci pregristi jezik

hvatiti cijelu Jugoslaviju, to jest bivšu, sada zvanu Regioslavija.

Kakve su cijene u Srbiji, ne znam jer ondje ne zalazim iz principa, ali vidim da studenti iz srpskoga proleća imaju dobru logistiku, nisu gladni kao oni davni hrvatski. A hoće li srušiti Vučića, valjda je samo pitanje vremena, taj je od panike progovorio kineski. Ako se studentima i srednjoškolcima pridruži policija, prvi korak prema kraju, ako im se pridruži vojska, eh, tek onda je kraj. Mi Hrvati! ne bismo se trebali miješati, jer Vučić i njegovi batinaši ionako govore da smo umiješani, a nismo. Ali i javne potpore organizirane u Hrvatskoj u korist studentarije skrenule su, kako to već biva, u orjunaške vode, nanjušili jugoljubitelji da tu ima leba, te naoko simpatičnu podršku pretvorili u antipatičnu promidžbu �loskule o bratstvu i jedinstvu u Regioslaviji, s težnjom prema uskrsnuću krepane naddržave. Toliko, za one koji ne znaju što je bilo.

Za one mlade koji možda zbilja ne znaju što je bilo, postoji Thompsonova pjesma, poučna. Dok ovo pišem, a nedjelja je, još ne znam hoće li Marko pjevati na dočeku rukometaša, valjda hoće, barem dok mu ne isključe mikrofon. A hoće li održati koncert na Hipodromu, nejasno je, premda je Možemo!, znamo, lud za Thompsonom, ali se boji raznih pusića, dežulovića i viktorijanaca koji već rigaju vatru, a pridružili im se i drugi konji, koji vele da nemaju gdje trčati, osim na Hipodromu. Ali moglo bi se ipak dogoditi da rečeni hipodromski koncert bude održan, jer dolaze lokalni izbori, potrebni su i glasovi „ustaša“, pa će možemovci pregristi jezik. Kada smo već pri Zagrebu, za sada njih jedanaest pretendira na mjesto gradonačelnika, što daje jednu pristojnu nogometnu momčad, pa bi i novi stadion Dinama mogao biti izgrađen da imaju gdje igrati. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Piše: Hrvoje Hitrec

SPOMENDAN NJEGOV ŽIVOTNI PUT PRUŽA SVOJEVRSNI KOMPAS

‘Prva i temeljna stvar jest, da čovjek opet sagne ponizno glavu pred živim i pravim Bogom’

Papa Ivan Pavao II. je kardinala Alojzija Stepinca proglasio blaženim 3. listopada 1998. godine na Mariji Bistrici. Tada je u propovijedi, između ostalog, rekao: „Svojim ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati.

Evo glavnih točaka: vjera u Boga, poštovanje čovjeka, ljubav prema svima sve do praštanja, jedinstvo s Crkvom kojoj je na čelu Petrov nasljednik. Dobro je znao da se ne može popuštati kad je u pitanju istina, jer istina nije roba kojom se može trgovati. Zbog toga mu je bilo draže prihvatiti patnju negoli izdati svoju savjest i iznevjeriti obećanje dano Kristu i Crkvi.“

Čini se da su te riječi i misli svetog pape Ivana Pavla II. vrlo brzo pale u zaborav. Malo se o njima pripovijeda, piše, i analizira. I ne samo to! Vrlo malo je danas propovjednika i laika koji iščitavaju propovijedi blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Njegove su propovijedi bile kratke, jezgrovite i jednostavne. Znao se približiti običnom čovjeku, intelektualcu, svećeniku.

Njegove bi propovijedi trebalo aktualizirati u našem vremenu, jer su pravo duhovno blago koje vrijedi i za naše vrijeme u kojem živimo. Nažalost, to se rijetko događa. Rijetki su propovjednici koji citiraju briljantne misli blaženika. Njegov životni put pruža svojevrsni kompas hrvatskom narodu da se zna orijentirati u teškim vremenima.

Blaženi kardinal A. Stepinac o svijetu kao uzburkanom oceanu i miru

„Čitav je svijet nalik strahovitom uzburkanom oceanu, na kojem pojedinačni ljudski životi, a i čitavi narodi, postadoše igračka razbješnjelih valova strasti. Upitajte što misle o tom stari očevi i majke, koji ostadoše kao osamljeni panjevi bez sinova. Upitajte o tome žene, koje ostadoše bez pomoći muževa. Upitajte o tome djecu, koja ostadoše bez hranitelja. Upitajte o tome mladiće i muževe, koji su istrgnuti iz mirne obiteljske zajednice. Upitajte poglavare, koji moraju voditi brigu o bilo kojoj zajednici. Svi će vam potvrditi, da je mir jedno od najvećih dobara čovječanstva. I svima nam se, svima bez razlike, otima danas na

samo onda se mogu očekivati dani mira prema onoj Svetoga pisma: »Velik mir imaju koji ljube zakon Tvoj!« (Ps 119,165).“

Propovijedi blaženog Alojzija Stepinca i danas aktualne

sveti blagdan Kristova uskrsnuća uzdah iz grudi sličan onome, što svećenik moli kod oltara: »Uskrsnuli Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, daruj nam mir!«

(Molitva za pričest). Jer ako se Ti ne smiluješ, tko će drugi pomoći čovječanstvu?

Ako Ti ne umiriš oluje, u koje je svijet upao, kakva druga sila postoji još na zemlji, koja bi to mogla učiniti?

Jeste li kada promatrali, što rade mornari ili ribari na moru, kad hoće barem na čas umiriti valove? Bacaju ulje u more. I kad se ulje dotakne nemirnih valova, kao da je neka magična sila ušla u nj, more se odmah primiri na mjestu, gdje je prosuto ulje. To je jedina stvar, koja tako brzo i sigurno djeluje na taj nemirni element. A što može, pitam vas, što može da umiri uzburkane ljudske duše i srca, što umiriti rasplamsale strasti? Što utažiti bijes, koji se razmahao širom kugle zemaljske osim ulje milosti i milosrđa Božjega, koje se izlijeva na nesretni ljudski rod po Kristu, čije je sveto ime »Oleum effusum – prosuto ulje« (Pj 1,3). Po Kristu, koji je »Knez mira« (Iz 9,5) i koji taj mir kao prvi dar nakon svoga uskrsnuća donosi svojim apostolima. I dok promatramo nečuveni kaos u svijetu; dok slušamo uzdahe potlačenih; dok gledamo suze ispaćenih i unesrećenih; dok pratimo bijesnu propagandu razornih elemenata i čitamo o naporima državnika da uspostave mir: nehotice nam odzvanjaju u ušima riječi starozavjetnog proroka:

»Disce ubi sit prudentia, ubi sit virtus, ubi sit intellectus, ut scias simul ubi sit longiturnitas vitae et victus, ubi sit lumen oculorum et

pax! – Uči se, gdje je razboritost, gdje je snaga, gdje je razum, da znaš ujedno, gdje je duljina života i opstanka, gdje je svjetlo očiju i mir!« (Bar 3,14).“

Tko prihvaća Božji zakon – prima Kristov mir

„ Ti si bio spreman da ga dadeš i u podlim židovskim poglavicama, koji su nahuškali masu da viču na Tebe –raspni ga, raspni! Nisi isključio Petra, koji se zaklinjao na Veliki četvrtak, da Te ne pozna. Nisi isključio apostola i učenika, koji su Te onako sramotno ostavili na cjedilu u Tvojoj gorkoj muci. A zašto ipak nisu svi jednako postali dionici Tvoga svetog uskrsnog mira? Zato jer su samo neki od njih bili ljudi dobre volje. Pa makar su i pogriješili po ljudskoj slabosti, ipak su priznali tebe i sveti zakon Tvoj.

Zato im daješ mir, veliki mir prema riječima pobožnog psalmista: »Veliki mir imaju, koji ljube zakon tvoj!« (Ps 119,165). Jedni su dakle, koji su bili svjedoci, a i sukrivci Tvojih muka na Veliki petak, polučili uskrsni mir. A kad pitamo, zašto ga nisu polučili i drugi, makar si ga ti bio spreman dati svima, onda nalazimo odgovor u otvrdnuću njihova srca, koje je prezrelo glas milosti Božje, kad je kucala na vrata. I zato se ispunila na njima riječ proroka Izaije: »Nema mira bezbožnicima, govori Gospod Bog!« (Iz 48,22; 57,21).

Ta je istina tako stalna, kao što je stalan i Gospod Bog. Pa ipak, sve se je, izgleda, danas udružilo, da pokida vezu čovjeka s Bogom.

I umišljeni učenjaci i zavedene mase radnika i nebrojeni članovi tolikih staleža. Svi se naprežu da se riješe najprije slatkog jarma

i lakog bremena zakona Gospodnjeg, vičući u sav glas s onim buntovnicima u psalmu: »Raskinimo uzde njihove i zbacimo sa sebe jaram njihov.« (Ps 2,3). Oni traže oslobođenje od tobožnjeg okova zakona Božjega i traže sreću i mir drugdje. Jedni u prosvjeti, ali u prosvjeti bez Boga. Drugi u raznim etičkim pokretima, koji sve religije smatraju jednako vrijednima, bilo da Krista koja od njih smatra Bogom ili običnom varalicom.

Treći ga traže u komunizmu usprkos žalosnom iskustvu, da nema veće zapreke miru nego je komunizam, negacija svake istine i pravde. I tako dalje, da se ispuni ona Svetoga pisma: »Tot et tam magna malapacem appellant! – Tolika i tako velika zla nazivaju mirom!« (Mudr 14,22). I koliko god se takovi trudili, mira neće biti, nego će na koncu morati iskusiti ono isto, što i suvremenici Jeremije proroka: »Expectavimus pacem et non erat bonum! – Očekivasmo mir i nije dobro!« (Jr 8,15).

Pođimo dakle putem koji je označio Bog, ako hoćemo

da nas ogrije konačno blagodat trajnog mira. Prva i temeljna stvar jest, da čovjek opet sagne ponizno glavu pred živim i pravim Bogom i da ga prizna ne samo ustima nego srcem i dušom, apsolutnim Gospodarom svega, jer je »bez vjere nemoguće ugoditi Bogu« (Heb 11,6). Rekoh dušom i srcem, a ne samo ustima, kao što čine danas mnogi katolici, da ne bi uskrsnuli Krist i nama upravio ukor, koji je za života upravio nevjernim Židovima: »Puk ovaj časti me ustima, ali srce njegovo daleko je od mene!« (Mt 15,8). Iz žive vjere niče onaj spasonosni strah Božji, koji je početak svake mudrosti, jer izgoni grijeh iz duše i čuva i unaprjeđuje krjeposti.

Kad se bude opet poštivalo sveto ime Božje, kad se bude opet poštivao dan Gospodnji, kad bude opet cvala sveta čistoća mladeži, kad bude opet vladala bračna vjernost i poštenje, kad se bude poštivala tuđa imovina, život i glas bližnjega, kad se bude opet poštivalo odredbe Svete Crkve, izdane za duhovno dobro vjernika, onda i

Svjesni da živimo u teškim i konfuznim vremenima Uskrs bi nam trebao biti više od običaja. Više od lijepe crkvene tradicije. Ključ problema svijeta u kojem živimo, pa tako i Hrvatske, leži u nepoštivanju Božjeg zakona. Leži u liberalizmu bez granica. Leži u materijalizmu, divljem kapitalizmu, moralno bezličnom europeizmu, individualizmu i egoizmu svih mogućih vrsta. Nije samo pandemija korona virusa poremetila međuljudske odnose. Niti to čini nesretni rat u Ukrajini.

Zemlje zapadnog, za sada slobodnog, svijeta također su kao uzburkani ocean. Nasuprot katoličanstvu favoriziraju se oblici i stil života koji nema nikakvog temelja u Svetom pismu. Protiv katoličanstva, obitelji, Božjeg zakona, dostojanstva čovjeka i žene, vodi se podmukli psihološko intelektualni i moralni rat. Parlamenti različitih zemalja po kratkom postupku donose zakone koji se protive prirodnom, a pogotovo Božjem zakonu. Zato su vrlo aktualne misli blaženog kardinala Alojzija Stepinca izrečene daleke 1941. godine. Katolik i katoličanstvo imaju jasno poslanje: poštivanje Božjeg zakona i Božjeg imena, poštivanje nedjelje kao dana Gospodnjeg, poštivanje tuđe imovine, poštivanje tuđeg dostojanstva i njegovog dobrog glasa. A sve se to može dogoditi, ako tradicionalnu vjeru budemo pretvarali u praktičnu vjeru. Kada ćemo biti ne samo deklaratorni vjernici, vjernici po krsnom listu. Tada će živnuti zajedništvo u našim obiteljima, zajedništvo i ponos da smo katolici.

(IZVOR: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac: Propovijedi, govori, poruke, 1941. – 1946., Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, Vlč. Vladimir Trkmić)

Dan Australije - proslavljen na 'njihov način'

Slavilo se u dvorani tematski ukrašenoj veselim prepoznatljivim australskim bojama – okupljeni su nosili šarene žuto-zelene naočale, zastavice, prikladnu odjeću…

Pripremila: Suzana FANTOV

Uorganizaciji Australsko-hrvatskih društvenih usluga, članovi grupa društvene potpore Maribyrnong i Brimbank proslavili su u petak, 24. siječnja, Dan Australije.

Proslava je prošla u dostojanstvenom tonu, na "njihov način" – slavilo se u dvorani tematski ukrašenoj veselim prepoznatljivim australskim bojama – okupljeni su nosili šarene žuto-zelene naočale, zastavice, prikladnu odjeću…

Društvo je uživalo u odličnom ručku, a svi prisutni su uživali u opuštenoj atmosferi, uz „čašice razgovora“ proslavili su ovaj poseban dan u pravom australsko-hrvatskom stilu - s puno smijeha, prijateljskog druženja i međusobnog razumijevanja.

Neka nas svi ovi simboli potaknu na dublje zajedništvo, molitvu i zahvalnost Bogu za sve darove, naglasio je fra Ivo Tadić

Ucrkvi Marije Kraljice Hrvata u Hrvatskom katoličkom centru Wollongongu blagoslovljeni su u nedjelju, 19. siječnja, novi vitraji.

- Vitraji ne samo da ukrašavaju našu bogomolju, već nam svojim prikazima pomažu uzdići dušu k Bogu. Vitraji nas podsjećaju na ljepotu stvorenoga svijeta kroz Pjesmu stvorova svetog Franje, na riječi i živote četiriju evanđelista koji su nam donijeli radosnu vijest, te na majčinsku prisutnost Blažene Djevice Marije koju štujemo u liku Sinjske i Olov-

Novi vitraji koji donose svjetlost i poruku evanđelja

ske Gospe.

Od srca zahvaljujem svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog vrijednog projekta. Posebno zahvaljujem sestri Zdravki Milić iz Splita, koja je svojim talentom i vjerom utkala svoj dar u izradu ovih vitraja, donoseći svjetlost i poruku evanđelja u našu crkvu, kao i renomiranom poduzeću Kristal d.o.o. iz Viteza, Bosna i Hercegovina, koje je izradilo vitraje.

Hvala također svima koji su svojim donacijama i trudom

omogućili postavljanje ovih umjetničkih dijela. Posebna zahvala ide Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske na čelu s državnim tajnikom Zvonkom Milasom. Neka vam Gospodin uzvrati stostruko i neka vam svjetlost ovih vitraja uvijek bude podsjetnik na Njegovu prisutnost među nama.

Neka nas svi ovi simboli potaknu na dublje zajedništvo, molitvu i zahvalnost Bogu za sve darove! – zahvalio je fra Ivo Tadić, voditelj Hrvatskog katoličkog centra u Wollongongu.

Više od 350 automobila i motora sudjelovalo

U ime Australskohrvatskog društva Geelong zahvaljujem svima koji su stigli i podržali događaj te zajedno s nama proslavili ovaj veliki dan u Australiji, izjavio je Luka Šarić

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: ‘Greased n gassed’, Tom KOVAČ

Petak 26. siječnja bio je dan za nezaboravno okupljanje ljubitelja automobila i motora u povodu proslave Dana Australije, a organizatori Luka i Danny Šarić pripremili su pravi spektakl. Više od 350 automobila i motora sudjelovalo je u ovom posebnom spektaklu, sad već tradicionalnom događaju “Australia Day Cruise” u hrvatskoj zajednici, uz sudjelovanje mnogih auto moto klubova poput Bell Park Performance, Cro Cruisers i Yashi.

Događanje je započelo u jutarnjim satima doručkom u Hrvatskom domu Geelong, gdje su svi posjetitelji mogli uživati u pogledu na impresivnu kolekciju vozila. Bilo je lijepo vidjeti tako veliki broj Hrvata, ali i Australaca I pripadnika drugih država koji su pristigli kako bi uveličali ovaj događaj, svi ponosno držeći australske zastave.

Oko 11 sati krenulo se u vožnju prema hotelu St Leonards, gdje se okupila još veća skupina automobila i motora. Iako je oblačno jutro mirisalo na moguću kišu, sunce je brzo zasjalo i zagrijalo nas, a svi su uživali u ugodnoj atmosferi. Što je još važnije, svi su sudionici sretno prošli dan bez problema – bez ikakvih kvarova vozila.

“U ime Australsko-hrvatskog društva Geelong zahvaljujem svima koji su stigli i podržali događaj te zajedno s nama proslavili ovaj veliki dan u Australiji”, izjavio je Luka Šarić

„Bilo je fantastično vidjeti još veći odaziv nego prošle godine, ukupno 350 automobila bilo je parkirano svuda oko doma, na školskom dvorištu i uz bočne ulice. Nadamo se da će ovu tradiciju na životu držati i budući naraštaji“ – dodao je Danny Šarić.

Uz Geelong Street Rodders i SoCo Customs Car Club, događanje je privuklo i mnoge druge auto moto klubove, čineći ovo okupljanje još posebnijim. Više od 350 automobila i motora bilo je prisutno, a svi vlasnici limenih ljubimaca kući su se vratili s osmijehom na licu, te već sada s nestrpljenjem čekaju sljedeći Australia Day Cruise.

On Saturday, 1st February, at the Croatian Community Centre of Geelong, the Croatian Lastovo Society Australia organised their traditional Lastovo ‘Poklad’ Carnival, marking ten years of their existence and preservation of customs, traditi-

ons, and culture of their island and ancestors. The beautifully and carefully themed decorated hall of the centre represented everything that generations of native ‘Lastovo people’ preserve, passing their knowledge and rich heritage to their numerous successors, as con�irmed by the completely �illed hall.

Volume 29. No. 1292 Wednesday, 5th of February 2025

Croatian Lastovo Society AustraliaCelebrating Tenth Anniversary With Lastovo ‘Poklad’ Carnival

From centenarians to toddlers, guests of every age were greeted warmly at the entrance. The welcoming atmosphere was enhanced by home-made ‘prkle’ (traditional fritters), ceremonial drinks for toasting, and the cheerful faces behind colourful masks. The evening came alive with music from the talented Major Minor band, who-

se repertoire of beloved Dalmatian melodies proved irresistible, drawing everyone to their feet. The ‘Lastovo people’, as they proudly call themselves, demonstrated their remarkable dancing prowess - or ‘balat’ in their dialect - as they twirled and stepped with natural grace across the �loor.

…/Continued on page 18.

Text and photo: Suzana Fantov

Melbourne Knights Unveil $2M Stadium Upgrades at 2025 Season Launch

Stadium for at least the next three years

Story & Photos Zoran Juraj SABLJAK

The Melbourne Knights Football Club kicked off their 2025 season in style last Friday night, January 31st, with their annual season launch and jersey auction at the Australian Croatian Association in Footscray. The prestigious event attracted over 200 guests, including distinguished attendee Member of Parliament for St Albans, Natalie Suleyman.

Club President Simon Pinčić delivered a series of signi�icant announcements during his address, highlighting the strong corporate support backing the Knights in 2025. Longtime supporter Ivan Filipović of I&D Group continues as the club’s major sponsor, joined by new major sponsors AHB Group, represented by Pas Garofalo and Charles Agius, alongside Sherridon Homes.

A landmark announcement came with Matthew Tompsett of Tompsett Asphalt securing naming rights for the stadium. The venue will be known as Tompsett Stadium for at least the next three years, marking a �itting culmination to an extensive 18-month upgrade project valued at over $2 million. The improvements include new changerooms and pitches for the junior program, enhanced corporate facilities, drainage upgrades, extensive asphalt and con-

crete works, and a new green space at the clubrooms.

The evening’s entertainment was masterfully guided by MC Tony Dorotić, who conducted the traditional jersey auction that raised substantial funds for the club’s ongoing operations.

Comedian Des Dowling had the crowd in stitches with his interactive comedy rou-

tine, often playfully targeting audience members.

Guests enjoyed a sumptuous three-course meal, featuring the Dom’s signature dish “sarma,” while band “Gola Gitara” provided musical entertainment between formalities. The event proved to be an excellent opportunity for players, sponsors, and fans to connect and

David DAVUTOVIĆ

Photos Ana JUREŠIĆ

In a night �illed with nostalgia and community spirit, Dandy City Football Club kicked off their 2025 season with a memorable jersey unveiling ceremony at the Croatian Catholic Centre Springvale last Thursday. The event marked a signi�icant return to the club’s roots, featuring a traditional white-blue-blue strip inspired by Hajduk Split, complemented by a rebranded logo.

Under the leadership of new president Bero Jurešić and his committee, the event achieved record-breaking success, largely thanks to the generous support of major sponsor I&D Group and other loyal backers. Vice-president Tony Dorotić, serving as MC for the evening, delivered what many described as a “man-ofthe-match” performance, keeping the proceedings �lowing smoothly in the venue’s beautifully prepared small hall.

Melbourne Knights’ Club President Simon Pinčić delivering his address at last Friday’s 2025 season launch event.

strengthen the club’s community bonds.

The Knights will waste no time getting their 2025 NPL Victoria campaign underway, with their season opener scheduled for Thursday, February 6th at 7:30 PM. The inaugural match at the newly-named Tompsett Stadium will see them face off against Heidelberg United in what promises to be an exciting start to the season.

With the successful launch event setting a positive tone and signi�icant infrastructure improvements in place, anticipation is high for what looks to be a promising 2025 season for the Melbourne Knights.

The location held special signi�icance, positioned between the club’s historical grounds in Noble Park, Keysborough, and Chelsea. The club also unveiled their away kit, featuring the traditional Hajduk Split blue and red stripes, further cementing their cultural connections.

During the evening, special recognition was given to key supporters, including Ivan Filipović from I&D Groups, City of Greater Dandenong Mayor Jim Memeti, and City of Casey Deputy Mayor Melinda Ambroš. The club also expressed gratitude to Velečasni Vedran Lesić for the excellent venue preparation. Head Coach Nick Tolios, noted by Dorotić as the club’s longest-serving coach, shared his aspirations for the upcoming season: “Hopefully we can win our �irst �inal and give it a shake,” he said, acknowledging the crucial role of sponsors in building the current squad.

Hajduk Spirit Launches

Ma�hew Tompse� of Tompse� Asphalt announced as naming rights for the Somers St stadium to be known as Tompse�

Melbourne Knights’ President Simon Pinčić with club major sponsor Ivan Filipović from the I&D Group

President of Dandy City Bero Jurešić with club major sponsor Ivan Filipović from the I&D Group.

Spirit Lives On as Dandy City

Launches 2025 Campaign in Style

Under Tolios’ guidance, the team has already achieved signi�icant milestones, reaching the �inals for the �irst time in club history.

Jack Webster was con�irmed as captain for the third consecutive year, demonstrating the club’s faith in his leadership. The event also recognised the dedication of volunteers who recently installed rabbit-proof fencing around the grounds, working through challenging 35°C heat.

The season opener is scheduled for this Sunday, featuring a highly anticipated derby match against sister club St Albans Dinamo at Frank Holohan Reserve, with kick-off set for 17:00. A large crowd is expected for what promises to be an exciting start to the 2025 campaign.

“Thanks to all the sponsors who contributed to a record-breaking night,” Dorotić emphasised. “This support helps the club and the players immensely.”

Dandy City’s senior coaching staff spearheaded by Nick Tolios (centre).

City of Greater Dandenong Mayor Jim Meme� and City of Casey Deputy Mayor Melinda Ambros at last Thursday’s season launch.

President of Dandy City Bero Jurešić with , City of Greater Dandenong Mayor Jim Meme�.

Dandy City’s new logo which was unveiled on the night

Croatian Lastovo Society Australia - Celebrating Tenth Anniversary With Lastovo ‘Poklad’ Carnival

Continued from page 15

While Croatia’s Lastovo Island celebrates its 542nd Lastovo carnival, this society’s 10th anniversary was opened by president Stefanie Fantela with a welcome speech thanking everyone for their support and help in organising: “Thank you to everyone who taught us about carnival, parents, grandmothers and grandfathers, all Lastovo people who sang, spoke and danced for us - special thanks to those who helped us through these 10 years but are no longer with us” - we excerpt from her speech.

Little masqueraders - princesses, superheroes, Harry Potter and other heroes - danced at the beginning of the programme, which was truly special as it carried the originality of tradition passed down to the youngest who ‘seriously’ embrace it. The journey through tradition continued with paired masked dances, sword dances, carnival participants who captivated with their colourfulness and rich traditional clothing, all the way to the ‘dance under the lira’ accompanied by the lira masterfully played by Florio Barbić, a special guest from Lastovo.

A great experience was certainly the lowering of the carnival puppet onto a rock symbolically representing ‘Pokladarova grža’ (the hilltop on Lastovo from where the puppet is lowered). The carnival participants who stretch the rope, with the tireless playing of the lira throughout this custom, was equally exciting for both the youngest and others. The puppet was received at the top of the ‘hill’ by the master of �ireworks and his assistants, who attached �ireworks that

‘explode’ during the lowering.

The ‘swinging’ is like the ‘�inale’ in the whole ritual. The carnival circle, beautiful masks - dressed in fantastic costumes - from original chefs, French girls, witches, stewardesses, Little Red Riding Hoods - skilfully presented their chain dances with handkerchiefs, countless �igures of which those with swords were particularly impressive.

The evening itself was preceded by prayer and then a delicious three-course meal with all compliments to the Croatian Centre Geelong kitchen! Sweet ‘prkle’ brought smiles to everyone, and the lucky winners of the raf�le had one more reason to be happy! The gala evening continued in an excellent atmosphere - just as it began - with equal joy, pride and ‘song’.

Text and photo: Suzana FANTOV

sudjelovalo u koloni limenih ljubimaca

Paul, Luka i Danny Šarić

HRABRI

Ovaj skok nije bio samo zbog adrenalinskog uzbuđenja – bio je to znak proslave života, simbol borbe, izdržljivosti i nade

Pripremila: Suzana FANTOV

Za svoj 80. rođendan, 17. siječnja, Franjo Barišić odlučio se na nevjerojatan izazov: skočiti s najviše bungee platforme koja se nalazi u Nevisu, Queenstownu, na Novom Zelandu! Ali ovaj skok nije bio samo zbog adrenalinskog uzbuđenja – bio je to znak proslave života, simbol borbe, izdržljivosti i nade.

Naime, Franjo je 2019. godine dijagnosticiran rak prostate u trećem stadiju. Vodeići tešku borbu s opakom bolešću Franjo je prošao kroz 39 tretmana zračenja i primio je osam hormonskih injekcija, a nakon svega toga - 2021. godine – završio je liječenje, svladao je rak!

Iako je iza njega težak period, Franjo nije odustao od života. Ovaj bungee skok bio je njegov način da proslavi život, zdravlje i pobjedu. No, osim toga, Franjo želi poručiti svijetu: "Rak prostate može se izliječiti ako se otkrije na vrijeme. Svi muškarci trebaju napraviti jednostavan krvni test, bez ikakvih neugodnosti i invazivnih postupaka. To može spasiti živote."

Franjo se nada da će njegov pothvat inspirirati mnoge muškarce da se jave svom liječniku i podvrgnu se preventivnom pregledu. Rano otkrivanje raka prostate može biti crta koja nas dijeli od smrti, a Franjo je tu da podsjeti sve da ne čekaju – zdravlje je najvažniji kapital koji imamo.

Franjo je skočio u budućnost, pun nade i optimizma. Ponosni članovi obitelji su bili uz njega u tom nezaboravnom trenutku, a nakon skoka iz visine nazdravili su i čašom zasluženog šampanjca te krenuli natrag za Sydney, gdje Franjo nastavlja živjeti svoju svakodnevicu – pun energije i entuzijazma.

Za Franju skakanje nije samo �izički pothvat, već poziv na akciju: poticanje svih muškaraca da se brinu za svoje zdravlje i da, poput njega, uvijek traže načine kako pobijediti životne izazove.

Pozivamo sve da se pridruže širenju ove važne poruke, jer vaša podrška može potaknuti druge da poduzmu taj jednostavan, ali životno važan korak – testirati se i pobijediti.

‘Junak života’ - bungee skokom poslao poruku s visina

GRAĐEVINSKI MATERIJAL POVRATNICIMA U FOJNICU,

Pravo na donaciju građevinskog materijala za obnovu oštećene ili uništene kuće imaju povratnici u Bosnu i Hercegovinu

Novih 150 kuća u Bosni i Hercegovini ide u sanaciju, a u posljednje 24 godine Republika Hrvatska je omogućila građevinski materijal za obnovu njih otprilike 3100. Brčko, Busovača, Fojnica, Jajce, Kakanj, Kiseljak, Maglaj, Mostar, Novi Travnik, Odžak, Orašje, Prozor, Sarajevo, Tešanj, Travnik, Uskoplje, Vareš, Vitez, Vukosavlje, Zenica i Žepče lokacije su na kojima će se graditi uskoro, čim tvrtka koju na natječaju odabere Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske za 100 tisuća eura napravi Upute o sanaciji. Nalaziti se u njima treba, među ostalim, preslika suglasnosti za darovanje građevinskog materijala, izvadak iz katastarskog plana, prikaz zatečenog stanja s tehničkim opisom i crtežima, tehnički opis potrebnih radova, sheme električnih, vodovodnih i kanalizacijskih instalacija, fotogra�ije zatečenog stanja... više-manje sve o kući kojoj treba obnova.

„Natječaj se provodi u sklopu Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu darovanjem osnovnog građevinskog materijala u svrhu obnove ili izgradnje u ratu oštećenih ili uništenih kuća u Bosni i Hercegovini. Postupak i uvjeti za ostvarivanje prava u provedbi navedenog Programa uređeni su Uredbom o postupku i uvjetima ostvarivanja prava u provedbi programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu”, kazali

Beznađe i besperspektivnost samo su neki od uzroka zbog kojih ljudi odluče dići ruku na sebe i izvršiti samoubojstvo, napominju stručnjaci

Prema podacima FUP-a, MUP-a RS-a i Policije Distrikta Brčko BiH, tijekom prošle, 2024. godine u BiH se ubilo 299 osoba, piše Avaz. Prema najnovijim podacima Federalne uprave policije, na području FBiH evidentirana su 152 samoubojstva. Iako je to manje za 37 nego u 2023., i dalje je situacija zabrinjavajuća. Prema statističkim podacima FUP-a, prošle godine samoubojstvo je izvršilo 113 muškaraca i 39 žena. Samoubojstva su u najvećem broju izvršena vješanjem, njih 87, a na taj način je 66 muškarca diglo ruku na sebe i 21 žena. Vatrenim oružjem ubila su se 22 muškarca i jedna žena, dok je jedan muškarac sebe raznio

Hrvatska u 24 godine obnovila

3100 kuća u BiH, još

150 ih ide u sanaciju!

su iz Ministarstva graditeljstva. Budući da spomenuti Program nije novost, već je na snazi od 2001. godine, pitali smo koliko je dosad obiteljskih kuća sanirano doniranim materijalom, odnosno koliko se obitelji vratilo u BiH uz pomoć mjere. “Oko 3100 kuća obnovljeno je Programom”, kažu nam u Ministarstvu, a mi smo zavirili u dokumentaciju.

Prema Uredbi o postupku i uvjetima ostvarivanja prava u provedbi Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu, pravo na donaciju građevinskog materijala za obnovu oštećene ili uništene kuće imaju povratnici u Bosnu i Hercegovinu, odnosno obitelji koje su se vratile u mjesto svojega prijeratnog prebivališta te su vlasnici, odnosno suvlasnici oštećene ili uništene kuće.

Obitelji koje žive izvan BiH isto imaju pravo na materijal, ali ako se obvežu da će se nakon obnove vratiti u novu kuću. Pomoć će se odobriti može i onima koji se žele vratiti u mjesto u BiH u kojem nisu živjeli prije rata, ali za novu lokaciju moraju imati “opravdane razloge”. Sam osnovni građevinski materijal daruje se prema broju čla-

nova obitelji; 35 kvadrata neto je površina za prvog člana obitelji, a za svakog sljedećeg ide dodatnih 10 kvadrata, s tim da je jedan od glavnih uvjeta za dobivanje materijala da obitelj nema u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske. Ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području država nastalih raspadom SFRJ ili drugim državama u kojima borave, odnosno u kojima su boravili ili da je nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. godine, odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca. Ako korisnik i članovi njegove obitelji nisu već ostvarili pravo na pomoć u svrhu stambenog zbrinjavanja – koji su uvjeti za dobivanje građevinskog materijala navodi se u Uredbi, a sama isporuka ide u tri etape. Prvo stiže materijal za konstruktivnu sanaciju, onda za krovnu konstrukciju, pokrov i vanjsku stolariju, a onda za unutarnje uređenje. Ugrađivati se sve mora prema Uputi o sanaciji, koju smo već spomenuli. Samu ugradnju darovanog građevinskog materijala organizi-

U BiH lani čak 299 osoba

izvršilo samoubojstvo

bombom. Skokom s visine sebi je život oduzelo 20 osoba, od kojih 17 muškaraca i tri žene. Samoubojstvo utapanjem izvršila su tri muškarca i šest žena, dok su dva muškarca i četiri žene samoubojstvo izvršili tako

što su se otrovali. Pet osoba, dva muškarca i tri žene, ubilo se na neki drugi način.

Jugonostalgija

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Najveći postotak samoubojstava u 2024. bio je u ZDŽ-u (28,29%), potom u TŽ-u (24,34%) i SŽ-u (16,45%).

Prema podacima MUP-a RS-a, 2024. godine 140 osoba je počinilo samoubojstvo na području RS-a, što je manje za 33 osobe ili 19,1% u odnosu na 2023. Od ukupnog broja počinitelja

ra i �inancira korisnik, dok se građevinski materijal dobiva u skladu s raspoloživim sredstvima u državnom proračunu –stoji u Uredbi Vlade Republike Hrvatske u kojoj piše i da se u kući koja se izgradi darovanim materijalom mora boraviti minimalno narednih 10 godina. Vrši se i kontrola materijala, odnosno provjerava se je li on korišten u svrhe u koje je i namijenjen. U slučaju da korisnik ne poštuje rokove za izvođenje radova obnove ili izgradnje kuće ili darovani materijal ne koristi u svrhu za koju mu je darovan, pokrenut će se postupak raskida Ugovora i pokrenuti naknade štete – stoji u Uredbi u kojoj se navodi i da “korisnici koji su sami osigurali građevinski materijal kupnjom ili donacijom iz drugih izvora gube pravo na količinu i vrstu građevinskog materijala kojeg su sami na drugi način pribavili”. Ugovor se prekida i “ako se utvrdi da je u vremenu od podnošenja zahtjeva do početka isporuke građevinskog materijala podnositelj zahtjeva svoje stambeno pitanje riješio na bilo koji način, kupovinom, nasljedstvom ili izgradnjom stambenog objekta, a o tome nije pravodobno obavijestio”.

samoubojstava jedan je maloljetnik - muškog spola (identično i u 2023.), dok su svi ostali počinitelji punoljetne osobe. Samoubojstvo u RS-u izvršilo je 114 muškaraca i 26 žena. Kao i u FBiH, najčešći način izvršenja je vješanje i bilo ih je 84, zatim upotreba vatrenog oružja - njih 20, šest utapanjem i šest skokom s visine.

Pet osoba je izvršilo samoubojstvo trovanjem, četiri upotrebom hladnog oružja, četiri aktiviranjem bombe, a dvije osobe su se ubile na neki drugi način. Prema podacima Policije Distrikta Brčko BiH, 2024. na ovom području samoubojstvo je izvršilo sedam osoba, četiri muškarca i tri žene. Pet ih se ubilo vješanjem, jedna utapanjem i jedna ispijanjem kiseline.

Najviše samoubojstava u FBiH počinile su osobe u dobi između 60 i 70 godina. Slijede one između 50 i 60 godina te osobe između 70 i 80 godina, a potom osobe starosti između 40 i 50 godina i mlađe.

Nedavno je krnji Ustavni sud BiH izvan snage stavio Pravilnik o nastavnom planu i programu u RS. Zabrana se odnosi na dio iz udžbenika povijesti za deveti razred osnovnih škola, konkretno na temu „Republika Srpska i Odmbrambeno-otadžbinski rat“. Nabrajati pravne norme, odnosno razloge koje su iz Suda naveli je bespredmetno jer... Ono na što kod ove odluke treba obratiti posebnu pozornost je sljedeće: jesu li to članovi Ustavnoga suda, koji su o ovome odlučivali, dokazani i priznati stručnjaci za školsko obrazovanje? Nema potrebe postavljati daljnja pitanja jer je i laiku jasno da taj krnji Ustavni sud uglavnom donosi političke odluke i u ogromnoj većini one koje odgovaraju samo bošnjačko-muslimanskoj političkoj agendi. Pristalica sam toga da se o svemu kaže istina, a istina je jedna jedina: Bošnjaci-muslimani bi, kad bi im to bilo moguće, ukinuli ustavne odredbe po kojima je BiH država tri konstitutivna i jednakopravna naroda, ukinuli bi narode, Hrvate i Srbe, ukinuli bi ustavnu odredbu da su službeni jezici u BiH i hrvatski i srpski. Točka. Nema dalje.

Nekoliko riječi o najavama novog političkog preslagivanja u Dragoj našoj. Zašto su „Trojka“ i tzv. probošnjačke stranke pokrenule nešto za što baš i nije izvjesno da će im uspjeti? Prije svega jer sve te stranke istinski ne žele BiH prema važećem Ustavu, u kojemu postoje tri konstitutivna i jednakopravna naroda, nisu za BiH u kojoj su službeni jezici i hrvatski i srpski. Najtočnije rečeno, Bošnjaci-muslimani, ma kojoj političkoj stranci pripadali, su samo za državu Bosnu (i Hercegovinu) koja bi bila čisto bošnjačko-muslimanska, koja bi bila islamska na načelima šerijata, a ako bi u njoj i moralo živjeti nešto Hrvata i Srba oni se nikako ne bi tako mogli deklarirati, a pogotovu ne bi smjeli imati nikakva vjerska obilježja na sebi, kao što, recimo u Iranu niti jedan kršćanin ne smije na vidljivom mjestu nositi križ! No, nisu Bošnjaci-muslimani samo protiv Hrvata i Srba, oni su i protiv međunarodne zajednice oličene u visokom predstavniku Christianu Schmidtu. Da je to tako govori još jedna odluka krnjeg Ustavnog suda BiH koji je presudio da su Schmidtovi amandmani na Ustav Federacije BiH nametnuti u izbornoj noći diskriminirajući. Ništa novo, već odavno Bošnjaci-muslimani govore protiv visokog predstavnika i međunarodne zajednice. Navodno su Schmidtovom odlukom diskriminirani tzv. Ostali! Pozabavimo se malo s „Ostalima“.

Tko su „Ostali”? Jesu li oni narod kao Hrvati, Srbi, Bošnjaci? Naravno da nisu, jer takav narod još nigdje u svijetu, pa ni u svemiru nije poznat. Kako su onda tzv. Ostali diskriminirani? Kako može biti netko diskriminiran ako ne postoji?

Ah, da, netko se dosjetio pa ih je u Ustav stavio kao „Ostale”?

Tko su ti „Ostali“?

U većini slučajeva, bar je takva percepcija nametnuta, to su ljudi rođeni u tzv. miješanim brakovima. Zašto i čemu služe ti „Ostali“? Budimo do kraja otvoreni pa i to razgolitimo do kosti. „Ostali“ u većini slučajeva služe kako bi Bošnjaci-muslimani u parlamentima, u izvršnoj vlasti imali još koju ruku, jer ogromna većina tih „Ostalih“ podržava samo bošnjačko-muslimanske stavove. Budući da građani Drage Naše, uglavnom znaju za sve te slučajeve zloporabe tih izmišljenih „Ostalih”, neću ih ovdje nabrajati, odnosno ponavljati. Što je jedino ispravno rješenje ?

U Ustavu BiH trebalo bi pisati – BiH je država tri konstitutivna i jednakopravna naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata te nacionalnih manjina i onda ih redom nabrojati pa makar ta manjina imala samo jednog građanina BiH. Radi čistoće i mira u BiH trebalo bi u Ustav dodati: Nitko tko se bavi javnim poslovima, na bilo kojoj razini, ne može mijenjati svoju narodnost. Naravno, manjinama bi u Ustavu trebalo zajamčiti sva manjinska prava prema europskoj pravnoj stečevini. Prije pet dana Dom naroda Parlamenta BiH, po žurnoj proceduri, usvojio je zakon o graničnoj kontroli. Za zakon je diglo ruku jedanaest zastupnika iz reda HDZ BiH, SNSD, PDP, SDS, NIP, HDZ 1990 i ZNG, a protiv su bili Bošnjaci-muslimani iz SDA, Stranke za BiH i DF. Postavlja se pitanje, ako je ovo jedan od proeuropskih zakona, tko je to protiv ulaska BiH u Europu, Srbi i Hrvati ili Bošnjaci-muslimani? Konačni rezultat tog zakona je da će ploče s natpisima dobrodošlice u RS za nekih 30 metara proširiti, povećati RS. U narodu be rekli - tražili ste, gledajte! Shvatio je to između ostalih i Še�ik Džaferović, protiv kojega, gle čuda, još uvijek nije podignuta optužnica za ratne zločine. Ono što je poprilično jasno jest činjenica da, kako god slagali neke matematičke kombinacije, za prekomponiranje vlasti nitko nije u stanju napraviti sigurnu, a pogotovu ne stabilnu većinu pa će se najvjerojatnije dogoditi ona - tresla se brda rodio se miš - odnosno sastav kakve takve vlasti najvjerojatnije će ostati isti. I za kraj jedno promišljanje fra Marka Oršolića koje je izrekao za tv N1: „BiH će opstati kad ne bude ni Hrvatske, ni Srbije, zato što je multietnička, multireligijska, ona je historijska činjenica....“ U svom intervjuu kaže kako trenutačno čita knjigu „Tugoslavija“ Josipa Pejakovića koju smatra njegovim životnim i oporučnim djelom, a kako kaže, počašćen je i knjigom „Posljednji Jugosloveni“, Jovana Vejnovića, koja uvjerljivo pokazuje duh i nostalgiju jednoga doba. Uz sve to ističe i knjigu „Imaginarni Balkan“, Marije Todorove. Glede ovih razmišljanja fra Oršolića možda bi trebalo imati na umu da je u Jugoslaviji imao epitet „crvenog fratra“. Ne bih donosio konačni sud, ali po svemu sudeći naš „crveni fratar“, osim bolesti koje je nabrojao, pati i od jugonostalgije.

ŠEFOVI AUSTRALSKE INDUSTRIJE

Veći porezi na alkohol od 1. veljače

Australska industrija pića pozvala je vladu na uklanjanje starinskih povećanja poreza na alkohol usmjerenih na proizvođače piva i žestokih pića budući da su zabrinuti da bi ovaj porez mogao biti kazna i za proizvođače i za kupce ovih pića usred krize uzrokovane sve većim troškovima života.

Počevši od ponedjeljka porez na alkohol, koji se povećava svakih šest mjeseci, povećat će se 84. put od njegova uvođenja 1983. te će biti povećan za faktor 1.004. Dok porez koji se primjenjuje na pivo ovisi o količini alkohola u njoj, žestoka pića očekuje porez od 104.31$ po litri čistog alkohola, što je povećanje u odnosu na prethodnih 103.89$. Industrija međutim tvrdi da će se povećanjem poreza kazniti i proizvođači i kupci.

„Namet na pivo i žestoka pića je slavina koja neprekidno kapa, a koja već sada donosi 6.2 miljarde dolara novca konzumenata alkoholnih pića u Canberru, a planirano je da će porast za dodatnih 800 milijuna do 2027.”, navodi izvršni direktor Udruženja australskih hotelijera, Stephen Ferguson. „Ovime se uzima novac iz džepova ljudi koji si to ne mogu priuštiti. Svi znaju da bi se slavina koja kapa morala zatvoriti. Upravo to želimo vidjeti, pravednost za žene i muškarce koji žele uživati u pivu ili džinu i toniku u lokalnom pubu, a ne skrivene poreze kojima se pomalo povećava porez dvaput godišnje. Ovo su mjesta na kojima se otvaraju nova radna mjesta, ona su srce svojih zajednica.”

Izvršni direktor udruge „Spirits & Cocktails” Greg Holland navodi da je porez sada za 20% veći nego u predpandemijsko vrijeme, prije nego je Australiju zgrabila rastuća inflacija. „Najnoviji porast poreza koji je namet na žestoka pića u Australiji povećao na 104.31$

Oprost dijela HECS dugova do nakon izbora

Albaneseova vlada brani svoje planove koje će aktivirati u slučaju reizbora na ovogodišnjim federalnim izborima na temelju kojih bi oprostila 16 milijardi dolara studentskog duga. Premijer je krajem prošle godine najavio planove o oprostu svih studentskih dugova za 20 posto do 1. lipnja 2025., što bi utjecalo na tri milijuna Australaca. Prema ovom planu, prosječni dug nastao kroz program HELP od 27.000$ smanjio bi se za oko 5.520$, no spomenuti prijedlog neće ući u raspravu sve dok se ove godine ne izabere novi parlament.

po litri alkohola učinit će ga skupljim za kupce i proizvođače, te ćemo izgubiti na konkurentnosti pri izvozu žestokih pića”, rekao je. Govoreći o sloganu Laburističke stranke „Gradeći budućnost Australije”, izvršni direktor Udruge australskih proizvođača žestokih pića Paul McLeay rekao je da ovaj namet sprječava rast izvoznih mogućnosti tog sektora.

Izjavio je da će zamrzavanje nameta na alkohol povećati ciljeve vlade o diverzifikaciji izvoza i pomoći proizvođačima žestokih pića da izgrade svoje domaće proizvodne kapacitete te povećaju broj radnih mjesta. „U Australiji postoji 700 proizdođača žestokih pića, a polovica njih nalazi se u regionalnim područjima.”

„Uz pravu politiku, australska industrija žestokih pića može donijeti milijardu dolara zarade od izvoza u idućih deset godina.”

Dok je Nacionalna stranka ranije pozivala na dvogodišnju osnovnu poreznu stopu za pivo i žestoka pića, Jim Chalmers je ugasio zabrinutost rekvši da će učinci povećanja nameta na aklohol iznositi „manje od 1% po čašici”.

Državni rizničar također je pisao predsjednici Komisije za konkurentnost i zaštitu potrošača Gini Cass-Gottleib pozivajući ovu organizaciju da prati maloprodaju tijekom veljače kako bi se osiguralo da se povećanje nameta ne koriste za prekomjerno povećanje cijena.

„Borit ćemo se za konzumente piva tako što ćemo osigurati da ih se ne pljačka uslijed ove vrlo male promjene”, rekao je. „Pisali smo Udruzi za zaštitu potrošača kako bismo se uvjerili da pubovi ne zakidaju svoje posjetitelje kriveći vladu za bilo koje veće povećanje cijena. Većina pubova koji će napraviti pravu stvar ničega se ne trebaju bojati ”.

Ministar obrazovanja Jason Clare branio je odluku vlade da se pričeka rezultat izbora unatoč tvrdnjama da bi ranije uvođenje ove mjere moglo unijeti sigurnost među studente. „Bili smo vrlo jasni kada je premijer krajem prošle godine najavio ovu politiku i kada smo rekli da ćemo upravo s tom politikom izaći na iduće izbore”, rekao je. „Vrlo smo jasno rekli da će tri milijuna Australaca diljem ze-

Sve četiri australske velike banke sada vjeruju da će tijekom veljače doći do smanjenja kamatnih stopa kada Središnja banka održi svoj prvi sastanak Upravnog odbora ove godine.

„Očekujemo da će RBA smanjiti kamatnu stopu za 25 osnovnih bodova u veljači”, izjavio glavni stručnjak za gospodarstvo NAB-a Alan Oster. „Podaci za četvrti kvartal prošle godine potvrđuju da se inflacija smirila brže no što je

Tijekom

očekivao RBA te je vjerojatno da će doći do smanjenja inflacijskog profila u izjavi o monetarnoj politicu u veljači. Stoga je vrlo vjerojatno da će tijekom veljače početi postupno smanjenje kamatnih stopa.”

Kada se vjerojatno smanjenje kamatnih stopa pomakne sa svibnja na veljaču, banka kaže da nadalje očekuje smanjenje od 75 do 100 osnovnih bodova tijekom 2025.

Smatraju da će do veljače 2026. gotovinska kamatna stopa dosegnuti 3.1 posto, što je pad s razine od 4.35% na kojoj se nalazi od studenoga 2023. NAB vjeruje da će statistike niže inflacije koje je objavio Australski ured za statistiku utjecati i na snagu tržišta rada na kojem nezaposlenost iznosi 4%. „Iako je tržište rada i dalje snažno, trenutne uvjete ne smatramo inflatornima”, rekao je Oster. „Međutim, sve veće samopouzdanje RBA morat će se dijelom odraziti i u obliku ponovne ocjene situacije tržišta rada.”

Podaci Australskog ureda za statistiku pokazali su da je srednja inflacija u Australiji

FEDERALA VLADA BRANI ODLUKU

mlje koji trenutno imaju HECS dugove imati dug manji za 20 posto pobijedi li Laburistička stranka na idućim izborima. Ovo će donijeti veliku razliku za tri milijuna Australaca diljem zemlje.”

Clare je rekao da se Liberalna stranka protivi ovom planu koji je vođa oporbe Peter Dutton prošlog tjedna nazvao „kartaškim trikom” kojim se namjerava ponovno zadobiti popularnost među biračima. David Littleproud također je osudio ovaj potez kao očajnički te ga je okarakterizirao „duboko nepravednom politi-

kom” koja će imati učinka tek na jedan dio građana. „Stoga, ako Liberali pobijede na idućim izborima ovo se neće dogoditi”, rekao je Clare. „Želimo ovdje sasvim jasno reći - ako Laburisti osvoje iduće izbore smanjit ćemo studentske dugove za 20 posto.”

Prema spomenutom planu oko 16 milijardi dolara studentskih dugova bilo bi oprošteno, uključujući dugove nastale u sklopu programa studentskih zajmova HELP, VET Student Loan te Australian Apprenticeship Support Loan.

Vlada procjenjuje da će najviše koristi imati 883.801 stanovnika Novog Južnog Walesa koji otplaćuju studentske dugove gdje će biti oprošteno pet milijardi dolara duga uz prosječno 5.701$. U Viktoriji će koristi od ove politike imati 805.264 građana koji imaju studentske kredite, dok će ih u Queenslandu koristi imati nešto manje, naime 607.623 građana s oprostom duga od prosječno 5.755$ odnosno 5.357$. Nešto manji oprost dugova bit će u Tasmaniji - 4.561$, dok će najmanji oprost dobiti Sjeverni Teritorij s ukupno 82 miljuna dolara. Ova vijest objavljena je nakon što je Albaneseova vlada donijela zakon krajem prošle godine prema kojem bi se oprostilo dodatne tri milijarde dolara duga nakon što se „sredi” izračun indeksacije.

Prijedlogom zakona ograničila se stopa indeksacije zajmova u sklopu programa HELP na nižu stopu u odnosu na indeks potrošačkih cijena ili indeks cijena plaća nakon porasta od 7.1 posto prošle godine.

ČETIRI VELIKE BANKE

veljače stiže smanjenje kamatnih stopa

pala na 3.2% u posljednjem kvartalu prošle godine, što je pad u odnosu na inflaciju od 3.5% u jesenskom kvartalu. Ovo je nadmašilo i prognoze Središnje banke koja je predvidjela srednju inflaciju od 3.4% za 12 mjeseci do prosinca te 0.7% za posljednji kvartal godine.

Westpac je također ažurirao svoje prognoze nakon objave statistika o stanju inflacije u srijedu. Glavna stručnjakinja Westpaca za gospodarstvo Luci Ellis navodi da slijedi smanjenje kamatnih stopa te je svoju prognozu pomakla za tri mjeseca unaprijed navodeći da će RBA smanjiti službenu kamatnu stopu od 4.35%.

Ellis, koja je ranije bila pomoćnih guvernera RBA za gospodarstvo, izjavila je da su dobre vijesti o inflaciji pobijedile snažnije vijesti o razvoju na tržištu rada te da RBA očekuje da će blagi porast nezaposlenosti ukrotiti inflaciju. „Sa smanjenjem srednje inflacije od 0.5% po kvartalu (3.2%) godišnje, sada imamo dovoljno dokaza za zaključak da je pad inflacije uslijedio

brže od očekivanja RBA pa će stoga Upravni odbor RBA imati potrebno samopouzdanje kako bi počeo fazu smanjenja kamatnih stopa već u veljači”, izjavila je.

CBA i ANZ ranije su objavili očekivanja vezana za smanjenje kamatnih stopa u veljači, CBA o tome je govorio već prije tri mjeseca. Međutim, najmanje jedan vodeći australski gospodarstveni stručnjak i dalje nije uvjeren da će RBA smanjiti kamatne stope kada se sastane 17.-18. veljače. Govoreći za SkyNews glavni savjetnik za gospodarstvo Judo Banke Warren Hogan navodi da postoji šansa tek manja od 50% da će RBA smanjiti kamatne stope rekavši da „gospodarstvo još nije dosegnulo tu razinu”.

„Bilježimo veliki napredak u raspoloženju potrošača krajem prošle godine, porezne olakšice konačno su donijele rezultate”, rekao je. „Rast radnih mjesta sada pokazuje niske rezultate maloprodaje, no velika promjena je porast raspoloživih radnih mjesta na

visokim razinama. Ovo nam govori da se gospodarstvo popravlja i to je razlog zašto se pitamo hoće li inflacija doseći ciljanu vrijednost i ostati na toj vrijednosti.”

Hogan je izjavio da moramo naučiti od SAD-a koji je povećao kamatne stope brže od Australije prije negoli je počeo ciklus manjenja kamatnih stopa koji je nedavno zaustavljen radi straha od rasta inflacije. „Ako pogledate što se događa u SAD-u, činjenica da su nastavili smanjivati kamatne stipe dodatno naglašava ovaj zaključak”, rekao je.

„Razlog zašto su s tim nastavili, unatoč očekivanjima od prije svega nekoliko mjeseci, je taj da su namjeravali smanjiti stopu federalnih sredstava za dodatnih 100 osnovnih bodova, ako ne i više, jer je inflacija prestala padati a gospodarstvo je pokazalo čvrstinu, rast radnih mjesta i pad stope nezaposlenosti, stoga to je ista situacija koju imamo kod nas.” Na tržištu novca procjenjuju da su izgledi da će u veljači doći do smanjenja kamatnih stopa veći od 75 posto.

Thompson na trgu je kolac u srce našim jugo�ilima: Stara lijeva ikona zabranila bi Marka

Ivan Anušić, ministar obrane, ima atipičnu biogra�iju, barem za one koji dominiraju u tzv. dnevnoj politici u Hrvata. Sa 17 je godina postao dragovoljac Domovinskog rata u kojem je ostao do kraja. Pitate se kako je uspio postati ministar obrane? Prastara logika. Postavi takvoga na visoku poziciju da bi ga mogao lakše kontrolirati. No, nekada ta logika i ne upali. Ministar Anušić je nedavno izašao s nekim svojim idejama u podcastu Mrežnica za koje sam uvjeren da se neće svidjeti "monolitnom" vodstvu HDZ-a.

Taj, za sada blagi otklon očekivao se i ranije. Slavonsko stranačko tijelo iz kojeg dolazi Anušić daje Vladi previše ruku da bi se njegovi disonantni istupi mogli ignorirati. Albert Einstein je zaključio kako je glavni razlog stresa svakodnevni kontakt s idiotima. Mediji se uglavnom bave studentskim prosvjedima u Beogradu. Znači li to stvaranje treće "Srboslavije"?

Željko Glasnović se pita: "Gdje su bili beogradski studenti kad je velikosrpska armada 1991. godine krenula na Hrvatsku, BiH i Kosovo"? Tadašnje "studente" ispratio je srpski narod s oduševljenjem i cvijećem na put u Vukovar, na Ovčaru… I tako je srpska "studentska revolucija" u Hrvatskoj trajala sve dok 5. kolovoza 1995. godine nisu bili naglo prekinuti i poslani traktorima natrag u Srbiju. Slobodan Milošević ih je nazvao "zečevima" jer se ni jedanput nisu susreli oči u oči s hrvatskim braniteljima. I političkim slijepcima je jasno zašto "studenti" ruše Aleksandra Vučića. Njegov čuveni govor u Glini 20. ožujka 1995. godine bio je inspirativan za ove današnje "studente". Je li možda i oni čekaju neke nove tenkove i novo cvijeće? Načekat će se… Arena je puna i bez Brene Dobro, nije sve tako crno. Ima tu ponešto i crvenog i bijelog i plavog. Ako je u sredini i hrvatski grb, to im je dobar znak da takvu zastavu spale. Zamislite samo taj optimizam naših komšija kad su nam 20. ožujka 1995. godine poručili u "legendarnoj" Glini: "Nikada više Hrvati neće da se pojave u Glini". Sad im je stigla još i sol na otvorenu ranu. Arena je puna, ali bez Lepe Brene. Opet

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

Sulude optužbe od Vučićevog režima

metaši, ali i brojni navijači željeli da Thompson pjeva na njihovu dočeku u Zagrebu pa je, onako po narodski rečeno, laprdanje Pusića pišanje uz vjetar. Stvarno je Pusić gadno kažnjen jer mora živjeti u hrvatskoj državi. Treba shvatiti njegov bijes na sve hrvatsko.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

pa su na teren poslali momčad koja u zadnja četiri svjetska prvenstva u rukometu nije izgubila ni jednu utakmicu. Međutim, nitko ne "šljivi" taj podatak i svi su pohrlili u Oslo na utakmicu. Što se navijanja tiče, mi Hrvati smo u navijanju ono što su Danci u igranju. Nedostižni! Spremni smo napraviti ludnicu. Ovo rukometno prvenstvo je pokazalo tko smo i što smo. Razni Klasići, Jakovine, Markovine i ekipa sigurno su na

Usput rečeno, ponosni četnik Grgo i Zoran Pusić su rođaci. Lijepo je čuti i vidjeti kako rođak utječe na rođaka. Kaže narod: ne pada jabuka daleko od stabla

smo doživjeli da Hrvati nakon utakmice i dalje sjede i vesele se, a Srbi ustaše... Hrvatski rukometaši su punili Arenu svaki dan utakmica, a oduševljenje koje je obuzelo cijeli narod plasmanom hrvatske rukometne repke u �inale Svjetskog prvenstva zadivljuje svijet, ali ostavlja Srbiji i Sloveniji gorak okus u ustima. Kada na dočeku naših rukometaša iz Osla na Trgu bana Jelačića zapjeva i novu himnu Marka Perkovića Thompsona "Ako nisi znao što je bilo…", to će biti pravi kolac u srce našim jugo�ilima, orjunašima i anemičnim Europejcima. Imamo srebro. Bili smo drugi na svijetu u nogometu pa možemo i u rukometu. Skromni smo, pastoralni i dobroćudni… Uostalom, "Najte kaj zameriti" učio nas je još davno Dudek. Poslao mi je netko sliku Bana Jelačića koji navodno kaže: "Ovako ni ja nisam s**bao Mađare". Nakon što smo u polu�inalu dobili Francuze odmah se pojavio problem hoćemo li sad morati vratiti Rafale Francuzima? Nakon pobjede nad Francuzima, nastala je prava invazija Hrvata na Oslo. Zavladalo je ludilo, zlatna groznica. Čak ni 860 eura nije nemoguća cijena kad svi žele vidjeti glavni grad Norveške. Kad treba, ima se… Sportska smo nacija. U rukometu prvaci svijeta i dva puta Olimpijski pobjednici, u nogometu dva puta treći na svijetu, jednom drugi. Međutim, u Oslu su ipak Danci, pokazalo se opravdano, favoriti. Trostruki su svjetski prvaci, sada i četverostruki. Pusić vs. Plenković

Tvrdi smo kamen, ali Danci su hladni i organizirani Skandinavci

aparatima.

Stara lijeva ikona Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke ljige, javno je uputio molbu predsjedniku Vlade da spriječi Marka Perkovića Thompsona da ne pjeva na dočeku rukometne reprezentacije. To se zove dobra, stara "komunjarska demokracija". On "misli" da je Thompson u današnjoj Hrvatskoj, posebno među mladima, simbol ustaštva?!!! Okamenjeni ljevičar podsjeća Andreja Plenkovića da zadnji skupovi na kojima je pjevao Thompson "zloslutno podsjećaju na slične skupove 1933. godine u Njemačkoj". Pa jel' taj tip normalan??? Koja intuicija okamenjenog partizana. Pusić zna da se može kad se hoće. Dalekog 5. prosinca 1918. godine, po zapovijedi šefa zagrebačke policije Grge Anđelinovića, dočekani su hrvatski domobrani iz 25. i 53. domobranske pukovnije i pokošeni vatrenim oružjem. Ubijeno je 13 domobrana, a 17 ih je bilo ranjeno. Četnik Grgo je kasnije u beogradskoj skupštini izjavio kako je on ponosan na svoje krvave ruke. Usput rečeno, ponosni četnik Grgo i Zoran Pusić su rođaci. Lijepo je čuti i vidjeti kako rođak utječe na rođaka. Kaže narod: ne pada jabuka daleko od stabla. Zoran je stari antifašist koji je rođen nakon pada fašizma. Nije mu lako. U nedjelju je stigao i otvoreni odgovor Plenkovića na otvoreno pismo Pusića. 'Dabri nema pomoći' Odgovor je razložan i logičan. Plenki priznaje da je Thompsonova pjesma "Ako ne znaš što je bilo" postala neslužbena himna naših rukometaša na ovom svjetskom prvenstvu te da su ruko-

Netko mi je poslao na fejs šest moralnih načela, idealnih za starog partizana: Prije nego molišvjeruj. Prije nego govoriš - slušaj. Prije nego potrošiš - zaradi. Prije nego što napišeš – razmisli. Prije nego što odustaneš - pokušaj. Prije nego umreš - živi. Josipa Dabru ni Dudek ne bi spasio. Dabro je sad meta na streljani. Ne branim njegovu primitivnu želju da se slika s oružjem u ruci, gađa iz otvorenog auta i slično, ali je već ogavno kako se ta afera pretvorila u medijsku sapunicu kojom nas šopaju. Zamislite, dao je u ruke pištolj maloljetniku. Ivica Granić nas podsjeća kako je u ono "Titovo vrijeme" u srednjoj školi postojao predmet ONO i DSZ u okviru kojeg su maloljetni đaci učili gađati, itd. Pripremalo se maloljetne đake, ako se slučajno pojave "ustaše", kako "odbraniti" Partiju i obožavanog Tita. 'Hvala vam dečki'

Davor Ivanković je human prema trgovcima. "Trgovci vratite nas iz Slovenije i Trsta. Što prije, to bolje za vas". Stigle su me godine kad sam najsigurniji sa svojom ženom. One druge žele seks… Evo, napokon je došla i, kako bi u Lici rekli, "sveta nedilja". Naša "maša" ili misa je u 18 sati u dalekom Oslu. Osvojiti drugo mjesto na prvenstvu svijeta u rukometu je takva "infuzija" sreće koju Hrvati čekaju k'o ozebli sunce.

Danci su bili nepobjedivi, ali naši su se momci junački i s punim srcem borili sve do kraja i, unatoč pristranim španjolskim sucima, uspjeli izboriti najmanju razliku u rezultatu.

Odličnoj novinarki Ivani Petrović malo smeta što se Hrvatska ovdje predstavlja kao gubitnica.

Misli kako bi dobro "došla neka komparativna analiza" dosadašnjih hrvatskih i danskih rezultata. Danska je neosporno vladar na rukometnoj sceni, ali naša reprezentacija je pokazala da i mala Hrvatska može učiniti nemoguće. Hvala vam dečki!!! Sad je vrijeme za slavlje!

JOHN STONEMART MEMORIALS

Tvrdnje da iza prosvjeda u Srbiji stoje hrvatske obavještajne službe nastavak su govora mržnje prema Hrvatskoj pa će se ona okrenuti europskim institucijama kako bi se ta praksa završila, poruka je saborskih odbora za vanjsku politiku i Hrvate izvan Republike Hrvatske nakon zajedničke sjednice u petak.

Srbijom od studenoga traju demonstracije zbog smrtonosnog urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu, za koje prosvjednici okrivljuju korupciju na najvišim razinama, i zbog nasilja prema prosvjednicima.

Vlasti u Srbiji izravno ili putem prorežimskih medija tvrde da iza prosvjeda stoje hrvatske obavještajne službe, objavljuju fotogra�ije studenata FER-a koji su navodno hrvatski špijuni, javno pokazuju dokumente hrvatskih novinara i drugih državljana te uhićuju pripadnike nevladinih organizacija.

Najdalje je otišao gradonačelnik Subotice, grada na sjeveru Vojvodine s velikom hrvatskom manjinom, koji je u utorak rekao da su „ustaše napale Srbiju”.

Jasna Vojnić, zastupnica HDZ-a

Putem prorežimskih medija tvrdi se kako iza prosvjeda u Srbiji stoje hrvatske obavještajne službe rođena u Subotici i predstavnica srpskih Hrvata u Saboru, rekla je da retorika okrivljavanja Hrvatske za prosvjede „govor mržnje” prema Hrvatskoj koji „nije incident ili slučaj, već višegodišnja politika Srbije”. Naglasila je da saborski odbori traže „nultu toleranciju” prema Srbiji kako bi prestala s takvom retorikom i najavila je da će se Hrvatska za zaustavljanje „širenja međuetničke netrpeljivosti” okrenuti europskim institucijama poput Europske komisije. Predsjednica odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić najavila je da će Vojnić i ona, osim EK-u, o položaju Hrvata u Srbiji informirati i odbor Europskog parlamenta za vanjske poslove (AFET).

Predsjednik odbora za vanjske poslove Andro Krstulović Opara je rekao da Srbija optuživanjem Hrvatske za prosvjede „obezvrjeđuje” desetine tisuća prosvjednika koji su izašli na ulice jer žele demokraciju, vladavinu prava, mir i dobrosusjedske odnose. Želimo da „Srbija prestane tražiti vanjske neprijatelje” nastavio je Opara.

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Hranjiva zvijezda mediteranske kuhinje

Ima čvrstu i hrskavu teksturu, bogat je proteinima i siromašan masnoćama, a sadrži ugljikohidrate koji se sporo razgrađuju i stoga pruža dulji osjećaj sitosti

Slanutak, slanić, čičvarda, leblebije, toliko naziva za hranjivu i ukusnu mahunarku koja je poprilično zanemarena u modernoj prehrani, iako posljednjih godina doživljava sramežljivi „comeback“. Latinski naziv za slanutak je Cicer arietinum, a legenda kaže da je glasoviti Ciceron dobio nadimak po slanutku zbog izrasline na nosu koja je oblikom podsjećala na okrugli plod slanutka.

Grmovi slanutka originalno potječu s područja Bliskog istoka, gdje se kultiviraju već 9000 godina. S Bliskog istoka, slanutak se je proširio na područje Mediterana, pa i danas čini neizostavni dio mediteranske kuhinje.

RECEPT

SLANUTAK

Dvije su osnovne vrste slanutka – desi i kabuli. Desi nalikuje divljem slanutku, ima mala zrna, tvrđu ljusku i tamnije je boje koja potječe od fenolnih tvari. Ova vrsta obično se uzgaja na području Azije, Etiopije, Meksika i Etiopije. Vrsta kabuli udomaćila se na Mediteranu, a značajno je svjetlija, tanje ljuske i blažeg okusa.

Općenito, okus slanutka je blago orašast i ima čvrstu i hrskavu teksturu. Bogat je proteinima i siromašan masnoćama, a sadrži ugljikohi-

Tahini se priprema od sjemenki sezama i maslinovog ulja – na jednu šalicu sezamovih sjemenki, dolaze najmanje dvije žlice ulja, a po potrebi se količina može povećati na pola šalice.

Ta količina osigurat će oko dvije trećine šalice tahinija, ovisno o tome koliko ste maslinovog ulja upotrijebili. Na početku treba malo popržiti sjemenke sezama na laganoj vatri, desetak minuta, uz često miješanje. Po završetku pustite da se ohlade i potom ih stavite u duboki mikser s dvije žlice ulja.

Miksajte dok ne postignete željenu konzistenciju i dodajte još ulja po potrebi. Tahini iz kućne radinosti ima nešto zrnatiju, grublju teksturu od kupovnog te često ima i snažniji okus.

Osim slanutka i tahinija, za pripremu hummusa trebat će vam i vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, limunov sok, sol, češnjak i malo vode.

Falafel je još jedno jelo na bazi slanutka koje je posljednjih godina postalo omiljeno i u našim krajevima. Priprema se od omekšanog i mljevenog slanutka, kojemu se dodaju peršin, korijandar, češnjak, crveni luk, pecivo, sol, papar i kim. Od dobivene mase mijesi se tijesto, od kojeg se formiraju kuglice i prže u vrućem ulju. Obično se poslužuju u lepinji s tahinijem te prženim ili svježim povrćem.

Slanutak se priprema i kao pire, gusta juha ili dodatak različitim jelima, a može se jesti i kao grickalica koja je popularna u zemljama poput Alžira, Irana i Turske, a naziva se još i leblebi.

Odlično pristaje u salatama, varivima, uz meso i ribu, a dostupan je čak i u obliku brašna.

Zbog visokog udjela proteina, izvrstan je nutritivni partner mnogim vegetarijanskim jelima poput indijskog jela chana masala – bogatog variva od slanutka obogaćenog začinima i začinskim biljem.

otežavaju njihovu apsorpciju. Stoga se mahunarke namaču u vodi i ispiru prije kuhanja. Takav postupak treba prakticirati i sa slanutkom.

Slanutak je kuhan kada je potpuno mekan pod zubom, a da bi se postigla takva konzistencija neophodno je dugo namakanje i kuhanje. Neki kuhari će posegnuti i za ekspres-loncem kada kuhaju slanutak.

Platon

Pita učiteljica Pericu:

- “Perice, koliko znaš o Platonu?”

- “Isto koliko i Platon o meni!”, odgovori Perica. Udvaranje

Crnogorac se udvara djevojci:

Šale

- Pa odi ga uberi, za tebe je!

Kila Pacijent otišao liječniku na pregled.

- Imate kilu! - kaže doktor pacijentu.

- Oprostite doktore, ali koliko ja vidim ni vi niste baš toliko mršavi.

Upozorenje

Kaže žena mužu:

drate koji se sporo razgrađuju i stoga pruža dulji osjećaj sitosti.

Kako se slanutak kuha?

Oko pripreme slanutka u suhom stanju treba se malo potruditi. Prije kuhanja, potrebno ga je dugotrajno namakati, preko noći ili cijeli dan, jer se tako skraćuje vrijeme kuhanja, povećava se probavljivost te se smanjuje razina antinutrijenata. Antinutrijenti su spojevi koji se prirodno nalaze u mahunarkama, a vežući na sebe određene vitamine i minerale

Vegetarijanska jela

Nahranite tijelo i dušu ukusnim vegetarijanskim jelima. Uvjerite se u bogatstvo okusa obroka bez mesa.

Iako prehrani bez mesa često posvećujemo prostor, nikada nije previše ponoviti koliko je važan unos povrća za naše zdravlje. Čak i ako niste spremni u potpunosti se odreći mesnih obroka, barem jedan dan u tjednu temeljen na povrću svakako se svima preporučuje.

Pritom ne mislimo na „život na salatama“ – naprotiv, vegetarijanski recepti, posebice uz pravi izbor začina, itekako mogu predstavljati pravu gozbu za vaše nepce. Zobena kasa s jabukom i lješnjacima

Sastojci: 70 g (160 ml) krupnih zobenih pahuljica, 250 ml vode, 120 ml (i više po potrebi, odnosno prema željenoj gustoći) biljnog mlijeka, cimet, prstohvat soli, 30 g tostiranih, mljevenih lješnjaka

Priprema: Zobene pahuljice, vodu, mlijeko, cimet i sol stavite u lončić da zakuhaju. Kuhajte na laganoj vatri, uz miješanje pet minuta. Dodajte lješnjake i kuhajte (i dalje uz miješanje) još tri minute. Dolijte još mlijeka po želji, ostavite da se ohladi (zobene će pahuljice pokupiti još i kaša će se zgusnuti). Poslužite s gustim kokosovim mlijekom (vrhnjem), kriškama jabuke, cimetom i konopljinim sjemenkama.

Varivo od poriluka s krumpirom i slanutkom

Sastojci: 500 g poriluka, 1 glavica crvenog luka, 3 krumpira, 250 g kuhanog slanutka, 2 žlice maslinovog ulja, sol i papar

Priprema: Poriluk zarežite

Ako se koristi kuhani slanutak iz staklenke, treba ga ocijediti i isprati prije korištenja.

Slanutak čini okosnicu mediteranske prehrane i neizostavan je dio svjetskih jela poput hummusa, odnosno namaza od slanutka, falafela, odnosno prženih kuglica oblikovanih od usitnjenog slanutka te indijskog curryja. Sezam i slanutak neraskidivo su vezani u mediteranskoj i azijskoj kuhinji. Naime, i hummus i falafel pripremaju se ili poslužuju s pastom od sezama, poznatom kao tahini.

po cijeloj duljini, pa ga namočite u vodi desetak minuta i dobro operite od zemlje. Oprani poriluk nasjeckajte na kolutiće. Operite i ogulite krumpir pa ga izrežite na kockice. Luk sitno nasjeckajte, dinstajte na maslinovom ulju te mu dodajte poriluk i krumpir. Posolite, promiješajte i dinstajte nekoliko minuta. Dolijte oko 700 ml vode i stavite da se kuha. Nakon 20-ak minuta provjerite je li povrće kuhano, dodajte slanutak, po potrebi dodatno začinite, pa kuhajte još nekoliko minuta. Rižini (ili pšenični) rezanci s povrćem i tofuom iz woka

Sastojci: 200 g rižinih rezanaca (možete koristiti i obične, pšenične špagete), 1 luk, 1-2 mrkve, ¼ glavice kupusa, komadić svježeg đumbira, 200 g svježeg tofua, 2-3 žlice brašna, 1 žličica dimljene crvene paprike, 2 žlice biljnog ulja (ulja za pečenje), 2 žlice sezama, 2 žlice soja sosa

Priprema: Rezance (ili špagete) skuhajte prema uputi na pakiranju. Tofu ocijedite od vode (najbolje pustiti da stoji 15-ak minuta na kuhinjskom ubrusu), narežite na kockice, pa uvaljajte u brašno i dimljenu crvenu papriku. Luk i mrkvu narežite na trakice, kupus naribajte. U wok tavi zagrijte ulje, pa ispecite tofu, okrećući ga da porumeni sa svih strana te ga izvadite na tanjur.

Dodajte ostatak ulja u tavu i ubacite sve povrće. Pecite na srednje jakoj vatri tri minute, dodajte soja sos i naribani đumbir, pa nastavite kuhati još nekoliko minuta dok ne povene. Dodajte tofu i rezance i sve promiješajte. Na kraju pospite sa sezamom i poslužite.

- Vidiš ljepotice ono prekrasno cvijeće tamo?

- Da vidim.

- Moraš sinu reći da ne ženi tu kozu!

- Neću ništa govorit, mene isto nitko nije upozorio!

Razlike

Tahini

Falafel

Tjedni horoskop

MENTALNO ZDRAVLJE

Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno ili kao da se cijeli svijet urotio protiv vas. Primirite se i povucite u tišinu i meditaciju. Ne očekujte baš ništa od onog što trenutačno imate. Tako ćete najbolje pregrmjeti ovaj zahtjevan period. Možda će vam se u prvi tren učiniti da se vaša znanja i stručnost ne vrednuju onako kako treba. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti.

Sretni brojevi: 6, 8, 9, 23, 32, 34

Vaše čežnje bit će jake, a vi nekako prepušteni sami sebi. Oni koji imaju dobrog prijatelja ili prijateljicu pokušat će s njim (njom ) podijeliti svoje frustracije. Vezani će osjećati distancu u odnosu, a neki će biti u iskušenju ljubomore. Izdržite. Zaposleni u uslužnim djelatnostima imat će dosta posla, dok će ostali biti otvoreni za pomoć drugima. Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti.

Sretni brojevi: 18, 21, 28, 32, 37, 44

Depresija: tiha kriza mentalnog zdravlja muškaraca

U muškaraca se depresija češće može očitovati u simptomima poput netrpeljivosti, agresivnosti i razdražljivosti, nesanice, bolova u prsima, poteškoća s probavom i slično

Tematika

Bik Škorpion

Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati udvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. Osim ako ne izađu. Djelovat ćete na raznim frontovima, ali neće postojati ništa toliko snažno da bi vas potpuno zaokupilo.

Sretni brojevi: 1, 4, 5, 21, 23, 34

Blizanci

21. svibnja do 21.lipnja

23. listopada do 20. studenoga

Sretni brojevi: 2, 6, 7, 21, 23, 26

Vjerojatno je da ćete dati sve od sebe da se uljepšate, a primijetit ćete i to da vas osoba suprotnog spola stalno odmjeravaju. Oni u vezama pokušat će osvježiti odnos, dok će samci rado izlaziti i zavoditi. Otvorite se i bit ćete uspješni. Što je gotovo, gotovo je. Nemojte to više analizirati. Prepustite vremenu neka radi za vas, a vi se usredotočite na ono što upravo počinje.

povezanosti mentalnog zdravlja i spola već je desetljećima u fokusu psiholoških i psihijatrijskih istraživanja. Često se ovakva istraživanja bave upravo ženskim mentalnim zdravljem i utjecajem različitih društvenih faktora na isto. Međutim, posljednjih godina polako, ali sigurno počinje se istraživati i polje mentalnih poteškoća kod muškaraca.

Primjerice, u jednom istraživanju otkriveno je da su muškarci činili većinu sveukupnog broja počinjenih suicida u Kanadi (80 %). Pronađeno je također da muškarci 3 do 4 puta češće postaju ovisni o različitim opijatima od žena. Istovremeno, u većini slučajeva, muškarci se pretežito mnogo manje od žena odlučuju zatražiti stručnu psihološku i psihijatrijsku pomoć.

muškarci odnosno istraživati koncepte koji nam mogu pomoći u razumijevanju uzroka navedenih problema.

Teorija ‘double-bind’

Jedan od načina na koji možemo razumjeti pozadinu depresije kod muškaraca jest double-bind teorija. Nju je predložio poznati antropolog i jedan od pionira sistemske psihoterapije Gregory Bateson. Premda se Bateson teorijom double-binda koristio kako bi objasnio nastanak shizofrenije kod osoba, psiholozi i psihijatri danas hipotetiziraju da ovaj koncept može biti povezan i s nizom drugih psihičkih smetnji kod muškaraca, jedna od kojih je i depresija.

Vaša potreba za društvom bit će prilično naglašena, pa ćete svako malo izlaziti van. Bit će to neformalna druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima. Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam donese i novu ljubav. Kako tjedan bude prolazio sve ćete više shvaćati da one neopipljive ili skrivene teme sve više dobivaju na značaju.

Sretni brojevi: 11, 21, 24, 34, 35, 44

Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

21. lipnja do 21. srpnja

Nikako da dočekate svoju ljubavnu renesansu. Pokušajte gledati na život s više humora i otvorite se za ljude za koje znate da vam žele dobro. Tako ćete lakše podnijeti sve. Također činite ono što vama odgovara. Ne naprežite se. Uglavnom ćete raditi s lakoćom jer ćete imati energije više nego drugi, a volje možda i najviše. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 21, 23, 33

Zbog ovakvih statistika, istraživači i stručnjaci širom svijeta o mentalnim problemima kod muškaraca sve više počinju govoriti kao o „tihoj katastro�i“, „nevidljivoj krizi“ i sl.

Rak Jarac

Povremeno će vam se činiti kao da je ljubav na nekoj drugoj planeti. Osjećaj usamljenosti i frustriranosti bit će blag, ali prisutan. Najbolje je potražiti vesele ljude ili zanemariti brige baveći se onim za što znate da volite. Već će doći bolji dani. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu.

Sretni brojevi: 10, 21, 29, 32, 39, 44

22. prosinca do 20. siječnja

23. srpnja do 22. kolovoza

Bez obzira na to što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnuti, u srcu ćete ipak naći mrvicu zadovoljstva. Možda neće biti toliko atraktivnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ove dane prolazite mirno. Možda nećete još vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite, ali osjetit ćete ih intuitivno. Baš intuicija bit će vam glavni vodič u poslu.

Sretni brojevi: 1, 23, 24, 34, 35, 44

Kada govorimo o psihičkim smetnjama, prva na um mnogima pada depresija. Ne čudi to s obzirom na to da broj osoba koje boluju od depresivnog poremećaja kontinuirano raste od početka prošlog stoljeća u svim industrijaliziranim zemljama svijeta. Depresija u najširem smislu podrazumijeva trajni i kontinuirani osjećaj bezvrijednosti i bespomoćnosti uz osjećaj krivnje, nemogućnosti uživanja u hobijima, nemogućnosti uživanja u svakodnevnim stvarima, teškoće u obavljanju uobičajenih obaveza, a moguće su i suicidalne misli te tjelesne smetnje poput nesanice ili glavobolje.

Double-bind je jednostavan psihološki proces, a odnosi se na to da osoba kontinuirano dobiva dvije kontradiktorne, a istovremeno obvezujuće tvrdnje. Primjer double-binda bio bi roditelj koji stalno djetetu govori: „Trebao bi me češće grliti!“, a kada ga dijete pokuša zagrliti, ovaj se izmakne. Double-bind je logički nemoguće razriješiti, jer bilo što da osoba napravi neće uroditi plodom. U konkretnom primjeru, dijete će pri pokušaju grljenja dočekati odbijanje, a ako kojim slučajem ne zagrli roditelja, dobit će prigovor. Ovaj psihološki proces kognitivno i emocionalno je veoma oštećujući. Double-bind i depresija kod muškaraca U slučaju depresije kod muškaraca, double-bind se javlja kao ponavljajuća kontradiktorna poruka kako se muškarac treba ponašati. S jedne strane, muškarcima se kontinuirano poručuje kako bi trebali uvijek imati sve pod kontrolom, ne popuštati pod pritiskom, poručuje se kako su muškarci rođeni „lovci i sakupljači“, što je u suprotnosti sa simptomima depresije koji često mogu biti nedostatak motivacije, osjećaj osjetljivosti i opće slabosti. Na neki način, muškarci osjećaju da trebaju potražiti stručnu pomoć, ali su ujedno posramljeni svojim simptomima koji su u suprotnosti s onim što se od njih očekuje.

Stoga često stručnu pomoć ne traže do pogoršanja simptoma, a time se double-bind krug nastavlja okretati.

Lav Vodenjak

Vedrina, pozitivan duh, smisao za humor – sve će to biti naglašeno u vašem privatnom životu ovih dana. Zato se ne trebate truditi previše, nego samo imajte otvorene oči i reagirajte kad treba. Sve će se slagati samo od sebe, a vi uživajte. Nalazite se u periodu kad će neke stvari trebati de�initivno privesti kraju. Baš ovaj tjedan karakterističan je po tome.

Sretni brojevi: 2, 9, 11, 21, 30, 33

23. kolovoza do 22. rujna

21. siječnja do 18. veljače

Dane pred vama zapamtit ćete po bogatijem erotskom životu. Oni u vezama tako će obnoviti svoj odnos s partnerom, dok će samci biti vrlo nestrpljivi. Ponekad će prenagliti u udvaranjima jer će jedva čekati da pređu na stvar. Malim koracima može se prijeći jednaka udaljenost kao velikim. To što trenutačno nedostaje atrakcija nije znak da posao ne ide dobro.

Sretni brojevi: 9, 12, 21, 25, 44, 45

I žene i muškarci mogu patiti od depresije. Međutim, njihovi simptomi ovisno o spolu imaju tendenciju uvelike varirati. Naime, u muškaraca se depresija češće može očitovati u simptomima poput netrpeljivosti, agresivnosti i razdražljivosti, nesanice, bolova u prsima, poteškoća s probavom i slično. Stoga se ovi simptomi (jer se često pojavljuju i kod drugih zdravstvenih problema) u socijalnom okruženju lako mogu pripisati drugim uzrocima. Također, pošto žene lakše progovaraju o svojim emocionalnim potrebama i češće se u slučajevima psihičkih teškoća obraćaju stručnjacima, opis depresije kod muškaraca kao „nevidljive krize“ uistinu treba shvatiti ozbiljno.

S obzirom na rečeno, važno je otvoreno progovarati o mentalnim problemima s kojima se susreću

Jedna od najčešćih bolesti današnjice

Depresija je ozbiljna bolest koju bi trebalo na vrijeme prepoznati, vrlo pažljivo shvatiti i obavezno liječiti

Dakle, nekompatibilnost depresivnosti i koncepta (očekivanja) maskulinosti mogu uvelike doprinijeti produbljivanju problema depresije kod muškaraca. Razgovor o tome može predstavljati jedan

Veći dio svog slobodnog vremena provodit ćete u sasvim običnim aktivnostima uživajući nečiju naklonost. Bez velike pompe znat ćete cijeniti sitnice, a voljena osoba će vam uzvraćati jednakom mjerom. Bit ćete zadovoljni i bez velikih prohtjeva. Počinje faza kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 32, 38, 44

19. veljače do 20. ožujka

Konačno će doći do poboljšanja u vezama, ali još uvijek ćete povremeno dolaziti u iskušenja svađa. Naklonost će biti veća, ali brzina kojom ćete se razljućivati i dalje je tu. Zato se kontrolirajte i ne odgovarajte na svaku provokaciju. Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati. Ponekad će to izgledati kao da vam se nudi posao iz bajke, ali budite realni i oprezni. Posebno je važno provjeravati legalitete. Sretni brojevi: 18, 21, 29, 32, 33, 45

Depresija je jedna od najčešćih bolesti današnjeg čovjeka. Broj oboljelih u svijetu mjeri se u milijunima, a prisutna je i tendencija povećanja broja oboljelih.

Depresija je bolest s bezbroj lica koju nerijetko nije lako uočiti ni razlikovati. Izraz depresija vrlo se često koristi u medijima i u svakodnevnom govoru, što je ponekad opravdano, a ponekad i neopravdano, Tako se depresijom naziva i ono što nije prava depresija, već samo neki oblik neraspoloženja ili nezadovoljstva. Nadalje, granica između “običnog” neraspoloženja i depresije često je tanka i nejasna. Svi smo ponekad neraspoloženi, što ne znači da smo u depresiji. Neraspoloženje traje kraće vrijeme,

jasnijeg je uzroka kojeg onda lakše i otklanjamo. S druge strane, depresija je ozbiljna bolest koju bi trebalo na vrijeme prepoznati, vrlo pažljivo shvatiti i obavezno liječiti. Nekada ju je lako prepoznati i dijagnosticirati, a nekada teško, no upravo ispravna i pravovremena dijagnoza predstavlja najvažnije polazište za ispravno liječenje. Inače, samo ime depresija dolazi od latinske riječi i znači potištenost. Kada liječnici govore o depresiji, misle na niz srodnih psiho�izičkih stanja koje karakteriziraju poremećaji raspoloženja, tj. afektivni poremećaji. Oni se prepoznaju kao sniženo raspoloženje, negativni osjećaji te crne misli. Prate ih i tjelesni simptomi poput umora, iscrpljenosti te poremećaja sna i apetita.

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Ovan Vaga

21. travnja do 20. svibnja

Djevica

Ribe

pozitivan promociji nog

PRIZNANJE BOOKING.COMA

Hrvatska županija među 10 je najsrdačnijih regija svijeta

Gosti koji dolaze u taj dio zemlje govore, naime, već godina kako se takvo, iskreno gostoprimstvo danas rijetko sreće

Hrvatska ima jednu od deset najsrdačnijih regija svijeta. Na temelju više od 360 milijuna recenzija, Booking.com dodijelio je rekordan broj od 1,71 milijuna priznanja svojim partnerima, a Osječko-baranjskoj županiji stigla je potvrda da ima najgostoljubivije domaćine i izvrsnu lokalnu uslugu.

Na popisu deset najsrdačnijih regija su i Kakheti (Gruzija), Madeira (Portugal), Misiones (Argentina), Graubünden (Švicarska), Južna Australija, Bretanja (Francuska), Baja (California), Sur (Meksiko), Kien Giang (Vijetnam) te Drenthe (Nizozemska). Vrijedno priznanje za Osječ-

ko-baranjsku županiju i jest i nije vijest.

Gosti koji dolaze u taj dio zemlje govore, naime, već godina kako se takvo, iskreno gostoprimstvo danas rijetko sreće.

U kategoriji najgostoljubivijih gradova na svijetu za 2025., pak, nalaze se Sigirija (Šri Lanka), Cazorla (Španjolska), Urubici (Brazil), Taupo (Novi Zeland), St. Augustine (SAD), Orvieto (Italija), Manizales (Kolumbija), Quedlinburg (Njemačka), Ko Lanta (Tajland) te Chester (UK).

Među više od 1,7 milijuna ovogodišnjih priznanja globalne platforme za putovanja (i 16 posto više nego lani) u Hrvatsku ih je ukupno stiglo pedesetak tisuća.

Četvrtak, 6. veljače

12:09 PM Dr. Beck: Nesanica

12:44 PM Dnevnik 2

13:36 PM Eko zona

14:02 PM Menopauza, dok.reportaža

14:06 PM Vijesti na engleskom jeziku

14:14 PM Kod nas doma

14:59 PM Otvoreno

15:29 PM Zlatna liga

15:54 PM Što je klasik? Kralj Gordogan

16:31 PM Studio 4: Znanost

16:39 PM Studio 4: Kultura

16:47 PM Luda kuća, hum.serija

17:21 PM Romano Bolković - 1 na 1: Feliks Lukas, talk show

18:11 PM Čarobna ploča - Školica: Brojevi 1 i 2

18:23 PM Hrvati u Italiji, Venecija I, 18:51 PM ART

19:21 PM Studio 4: Sport

19:29 PM Svijet znanosti

Petak, 7. veljače

12:09 PM U Drežniku, na poklade, emisija pučke i predajne kulture

12:38 PM Dnevnik 2

13:30 PM Hrvati u BiH

13:55 PM Modelari, dok. reportaža

13:59 PM Vijesti na engleskom jeziku

14:08 PM Kod nas doma

14:53 PM Baština: Slavonske staklane

14:58 PM Otvoreno

15:28 PM Zlatna liga

15:53 PM Izvan formata

16:22 PM Studio 4: Znanost

16:30 PM Cvijeće Saše Šekoranje

16:35 PM Studio 4: Kultura

16:43 PM Dolina sunca, serija

17:25 PM Druga strana

17:50 PM Prometej

18:15 PM Labirint: Živjeti s demencijom

18:40 PM (Re)kreativac: Skvoš

19:11 PM ART

19:41 PM Studio 4: Sport 19:49 PM Modelari, dok.reportaža

Subota, 8. veljače

12:09 PM Anna i Maurizio

12:35 PM Dnevnik 2

13:28 PM Sportske minute

13:48 PM Prirodni dezodorans

13:53 PM Vijesti na engleskom jeziku

14:02 PM Kopački rit

14:53 PM Globalna Hrvatska

18:43 PM Mališani:

18:45 PM Ho ho ho hotel:

18:57 PM Tata i ja, dokumentarno-igrana serija za djecu

19:09 PM Potrošački kod

19:34 PM Studio 4: Znanost

19:42 PM Studio 4: Sport

19:50 PM Skica za portret:

Ponedjeljak, 10. veljače

12:10 PM Mir i dobro

12:35 PM Kod nas doma: Vrtni spa 12:40 PM Dnevnik 2

13:32 PM Zadar: More

14:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

14:10 PM Plodovi zemlje

15:00 PM Majka asfalta, hrvatski �ilm

16:48 PM Operacija sive mrene

16:58 PM Nedjeljom u 2

17:53 PM Samo lagano

18:23 PM Lili Gee i Mel Camino

19:52 PM Studio 4: Sport

Utorak, 11. veljače

12:10 PM Dr. Beck: Zdravlje testisa 12:45 PM Dnevnik 2

13:37 PM Treća dob

14:02 PM Sirup od melise i mente 14:07 PM Vijesti na engleskom jeziku

14:15 PM Kod nas doma

15:00 PM Baština: Slike s otoka 15:05 PM Otvoreno

15:35 PM Lijepom našom: Poreć

16:40 PM Studio 4: Znanost

16:48 PM Studio 4: Kultura

16:56 PM Glas naroda, hum. serija

17:26 PM Kulturna baština: 17:41 PM Na rubu znanosti

18:31 PM Otkrivamo Hrvatsku: TarVabriga, dokumentarni �ilm

18:56 PM Dalibor Matinis - Na rubu

19:27 PM Studio 4: Dijagnoza

19:52 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 12. veljače 12:10 PM Kako olakšati kemoterapije 12:45 PM Dnevnik 2 13:37 PM Glas domovine

13:57 PM Nesanica, dok. reportaža 14:01 PM Vijesti na engleskom jeziku 14:09 PM Kod nas doma

14:54 PM Baština: Stari Grad 14:59 PM Otvoreno

15:29 PM Zlatna liga

15:34 PM Normalan život

16:09 PM Duša grada

16:24 PM Studio 4: Znanost

16:32 PM Studio 4: Kultura

16:40 PM Dolina sunca, serija

17:21 PM Zlatne žice Slavonije: Retrospektiva 55 godina festivala

18:46 PM Peti dan

19:46 PM Studio 4: Sport

19:54 PM Prirodni dezodorans

Nedjelja, 9. veljače

12:10 PM Veterani mira

12:45 PM Dnevnik 2

13:40 PM turizam.hrt

14:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

14:20 PM Majka asfalta, igrani �ilm

16:08 PM Ususret Dori 2025.

16:58 PM Studio 4: Kultura

17:06

PM Dolina sunca, serija

17:48

PM Klub čitatelja

18:38

PM Jojo i brojevi:

15:54 PM dokumentarni �ilm 16:24 PM Studio 4: Kultura 16:32 PM Koncert grupe Gazde 17:34 PM Sportske minute 17:54 PM Vrtlarica: Vrt na balkonu 18:24 PM ART

18:54 PM Carl Seidl u Opatiji, dok. �ilm

19:19 PM Baština: Stari Grad 19:24 PM Studio 4: Sport 19:32 PM Studio 4: Znanost 19:40 PM I to je Hrvatska: Karanac 19:55 PM Nesanica, dok. reportaža

Hrvatska moj izbor: Anna i Maurizio HTV, subota, 8. veljače, 12:09 PM

Tekst i slike: Zoran Juraj SABLJAK

Nogometni klub Melbourne Knights sa stilom je otvorio sezonu 2025. prošlog petka, 31. siječnja, navečer kroz godišnji događaj otvorenja sezone i aukciju dresova koja je održana u Australsko-hrvatskoj udruzi (Australian Croatian Association) u Footscrayju. Ovaj prestižni događaj privukao je više od 200 gostiju, među kojima je bila i zastupnica u parlamentu za St Albans Natalie Suleyman. Predsjednik kluba Simon Pinčić tijekom svog obraćanja s prisutnima je podijelio nekoliko najava koje su dodatno naglasile korporativnu potporu Knightsima tijekom 2025. Dugogodišnji potporni stup kluba Ivan Filipović iz I&D Grupe nastavlja svoju ulogu glavnog sponzora kluba, a pridružio mu se novi glavni sponzor - AHB Grupa koju predstavljaju Pas Garofalo, Charles Agius i Sherridon Homes.

Velika objava stigla je od Matthewa Thompsetta iz tvrtke Tompset Asphalt koji je osigurao pravo imenovanja stadiona. Ovaj stadion će tijekom najmanje tri iduće godine biti poznat pod nazivom stadion „Thompsett“, čime je dosegnuta kulminacija opsežnog 18-omjesečnog projekta obnove stadiona vrijedna više od dva milijuna dolara. Unaprjeđenja uključuju nove svlačionice i terene za juniorski program, unaprjeđenje korporativnih prostora i drenaže, velike radove asfaltiranja i betoniranja, kao i novi zeleni prostor u prostorijama kluba.

Za zabavu se te večeri majstorski pobrinuo voditelj večeri Tony Dorotić, koji je vodio tradicionalnu aukciju dresova na kojoj su prikupljena značajna sredstva za redovno poslovanje kluba. Komičar Des Dowling nasmijao je prisutne do suza svojom interaktivnom komičarskom rutinom, često se nasmijavši i prisutnima u publici.

Gosti su mogli uživati u obilnom obroku u tri slijeda. poslužena su jela po kojima je Dom poznat – sarma i ostalo, a za to vrijeme grupa

Predsjednik kluba Simon Pinčić s glavnim sponzorom kuba Ivanom Filipovićem iz

Ma�hew Tompse� iz tvrtke Tompse� Asphalt dobio je pravo na imenovanje stadiona - bit će poznat pod nazivom stadion „Tompse�“ najmanje �jekom iduće tri godine

„Gola gitara” pobrunula se za glazbeni program između službenih točaka večeri. Ovaj događaj bio je izvrsna mogućnost za povezivanje igrača, sponzora i navijača, čime je ojačana povezanost kluba i zajednice.

Knightsi nisu tratili vrijeme kada je riječ o početku sezone 2025. NPL-a Viktorije, prva utakmica sezone planirana je već za četvrtak 6. veljače u 19:30. Ova prvu utakmicu na novoimenovanom stadionu „Thompsettu“ Melbourne Knightsi igrat će protiv Heidelberg Uniteda u zasigurno napetom susretu za početak sezone. S uspješnim otvorenjem sezone koji je postavio pozitivnu atmosferu i najavio značajna unaprjeđenja iščekivanja su na visini, a čini se da će sezona 2025. biti obećavajuća za Melbourne Knightse.

Predsjednik kluba Simon Pinčić obraća se prisutnima na otvorenju sezone 2025. prošlog petka

Melbourne Knightsi na proglašenju početka sezone najavili obnovu stadiona vrijednu dva milijuna dolara

tvrtke I&D Group

Duh Hajduka živi i dalje, Dandy City sa stilom otvorio sezonu 2025.

David DAVUTOVIĆ

Fotogra�ije: Ana JUREŠIĆ

Tijekom večeri pune nostalgije i duha zajednice, Nogometni klub Dandy City obilježio je početak sezone 2025. dojmljivom ceremonijom koja je prošlog četvrtka održana u Hrvatskom katoličkom centru Springvale. Ovaj događaj obilježio je značajan povratak kluba njegovom korijenima s tradicionalnim bijelo-plavo-plavim dresom koji je nadahnut Hajdukom iz Splita i dopunjen redizajniranim logom.

Pod vodstvom novog predsjednika Bere Jurešića i njegovog odbora, ovaj događaj bio je rekordno uspješan uvelike zahvaljujući velikodušnoj potpori glavnog sponzora - I&D Grupe - i drugih lojalnih sponzora. Potpredsjednik Tony Dorotić bio je voditelj službenog programa večeri, te je prema mišljenju mnogih odradio posao dostojan naslova „igrača utakmice” budući da se pobrinuo da sve protekne glatko u predivno uređenoj maloj dvorani. Sama lokacija također je bila značajna budući da se nalazi između povijesnog terena kluba u Noble Parku u Keysboroughu i Chelsea.

Klub je otkrio i svoj gostujući dres na kojem se nalaze tradicionalne boje Hajduka iz Splita - plava i crvena crta - čime su dodatno učvrstili svoju povezanost s ovim klubom.

Tijekom večeri posebno priznanje odano je ključnim sponzorima, uključujući Ivana Filipovića iz I&D Grupe, gradonačelnika šireg gradskog područja Dandenonga Jima Memetija, i zamjenicu gradonačelnika grada Caseyja Melindu Ambroš. Klub je također uputio zahvalu velečasnom Vedranu Lesiću na izvrsnoj pripremi prostora. Glavni trener Nick Tolios dobio je od Dorotića priznanje kao najdugovječniji trener kluba te je podijelio njegove ciljeve za iduću sezonu:

„Nadamo se da ćemo uspjeti pobijediti u prvom �inalu i protresti sezonu”, rekao je priznajući ključnu ulogu sponzora u izgradnji aktualne momčadi. Pod vodstvom Toliosa momčad je već postigla velike uspjehe, dospjevši do �inala prvi put u povijesti kluba.

Jack Webster potvrđen je za kapetana momčadi treću godinu zaredom, čime je klub pokazao koliku vjeru ima u njegovo vodstvo. Ovim događajem također je odano priznanje volonterima koji su nedavno postavili ogradu protiv zečeva oko cijelog terena na izazovnih 35°C. Prva utakmica sezone igra se ove

Dandy Cityja Bero

nedjelje, bit će to nestrpljivo iščekivani derbi protiv sestrinskog kluba St Albans Dinama koji će se igrati na Frank Holohan Reserveu s početkom u 17 sati.

Predsjednik Dandy Cityja Bero Jurešić s Jimom Meme�jem, gradonačelnikom šireg gradskog područja Dandenonga

Očekuje se veliki broj gledatelja na zasigurno uzbudljivom početku sezone 2025. „Hvala svim sponzorima koji su doprinijeli održavanju ove rekordne večeri”, naglasio je Dorotić. „Ova potpora neizmjerna je pomoć klubu i igračima”, dodao je.

Novi logo Dandy Cityja otvkriven je na otvorenju sezone

Gradonačelnik šireg gradskog područja Dandenonga

Jim Meme� i zamjenica gradonačelnika grada Caseyja Melinda Ambros na otvorenju sezone prošlog četvrtka

Predsjednik

Jurešić s glavnim sponzorom kluba Ivanom Filipovićem iz tvrtke I&D Group

Seniorsko trenersko osoblje Dandy Cityja predvođeno Nickom Toliosom (u sredini)

NOGOMET POMOR BAŠ SVIH FAVORITA

Izgubili i Dinamo i Hajduk i Rijeka

Rijeka je upisala prvi poraz u sezoni, ali to nisu iskoristili ni Hajduk ni Dinamo koji su izgubili na gostovanjima

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Istra i Gorica su odigrali susret bez golova u utakmici u kojoj je domaćin bio nešto bolji, ali neprecizan.

Šibenik i Slaven Belupo su odigrali 1:1. Nestorovski je već u drugoj minuti šokirao domaćina kada je dobro reagirao nakon odbijanca. Bod domaćinu osigurao je Laća nakon lijepe kombinacije u 55. minuti.

Varaždin je porazio Rijeku s 1:0. Varaždin je pritiskao od početka, a nemoćna Rijeka je kapitulirala u 31. minuti. Tada je Dabro pucao iz voleja, a Latković skrenuo loptu u mrežu. Gostima je postalo još teže u 69. minuti kada je Devetak dobio drugi žuti karton, a u nadoknadi Fruk i direktni crveni.

Lokomotiva je svladala Hajduk s 3:2. Gosti su poveli iz prve prave šanse, kada je Diallo nakon kornera ostao sam i zabio. U 23. minuti Karačić je probio stranu i vratio povratnu Mudražiji koji se sjajno okreće oko čuvara i zabija za izjednačenje. Tek što je lopta krenula s centra, Prpić ju je izgubio i Vuković zabija za preokret. Imao je Hajduk malo i sreće jer je VAR domaćinu poništio prvo penal, a onda i pogodak. Rezultat je poravnao Livaja koji u 53. minuti koristi asistenciju Rusina, novog igrača Bijelih. Sva tri boda domaćima donio je Mudražija u 71. minuti nakon odlične akcije.

Osijek je pobijedio Dinamo s 2:1. Već u 2. minuti Osijek je imao korner, Plavi su odbili loptu, a Omerović je s 20 metara fantastično pogodio rašlje. Dinamo je u potpunosti preuzeo kontrolu nad utakmicom i zaredao s par šansi od kojih je najbolja bila Kangina. No, do gola je stigao tek u 57. minuti kada Pjaca sjajno ubacuje, a Stojković ulazi iz drugog plana i pogađa za izjednačenje. No, već u

idućem napadu Soldo je bio najviši na skoku u korneru i vraća prednost domaćima. Dinamo je do kraja napadao,

imao tri stative i jednu loptu za koju je VAR procijenio da ipak nije prešla crtu, ali rezultat se nije mijenjao.

Prvi put me igrač sam tražio da izađe

Nakon poraza od Lokomo�ve, Ga�uso se obrušio na slabog S�pu Biuka kojeg je zamijenio na poluvremenu:

“U životu, kada se pogriješi, svaka greška se napla�. Ljepota nogometa je što se svaka greška može već sljedeći

Tablica

tjedan ispravi�. Brine me to što se, kad pogriješi, ne može vra�� u utakmicu. Prvi put u karijeri mi se dogodilo da me igrač sam traži zamjenu, to me lju�. To nikad nisam vidio.“

LIGA PRVAKA POVIJESNA NESREĆA

Dinamo je jedini klub s 11 bodova koji je ispao, a to može “zahvaliti” lošoj gol-razlici i povijesno visokom porazu od Bayerna

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dinamo je pobijedio Milan s 2:1 na Maksimiru u zadnjem kolu grupne faze Lige prvaka. Nažalost, to hrvatskom prvaku nije bilo dovoljno za prolaz u nokaut fazu. Sezonu je završio kao 25. od 36 momčadi, što znači da mu je za jednu poziciju izmaknulo mjesto koje je vodilo u šesnaestinu �inala.

Jedna od najvećih i najtužnijih pobjeda Dinama ikad

je izborom Kavina Theophilea-Catherinea na desnom beku, ali je francuski branič uz pravovremenu pomoć Stojkovića i Ademija sjajno zatvorio portugalskog krilnog napadača Rafalea Leaoa, jednog od najboljih na svijetu na toj poziciji.

ti �izički i taktički, naš klub cilja na to. Imamo dodatnu odgovornost na prvenstvu, nema prostora na pogreške. Već sutra moramo zaboraviti ovu fantastičnu izvedbu i okrenuti se sljedećoj utakmici. Brine me utakmica za vikend, nije jednostavno nakon ovakve utakmice igrati u tri popodne. Sigurno će biti teško, ne podcjenjujem protivnika”, poručio je talijanski stručnjak nakon najveće pobjede u svojoj trenerskoj karijeri.

Rijeka 20 10 9 1 30-9 39

Hajduk 20 10 7 3 30-17 37

Dinamo 20 9 5 6 39-27 32

Osijek 20 8 6 6 32-26 30

Varaždin 20 7 9 4 18-14 30

Slaven Bel. 20 5 7 8 22-27 22

Lokomotiva 20 6 4 10 27-34 22

Istra 1961 20 4 8 8 19-32 20

Šibenik 20 4 6 10 18-36 18

Gorica 20 4 5 11 17-30 17

Da Dinamo nije imao sreće sugeriraju i matematičke projekcije prije početka Lige prvaka. Tada se procjenjivalo da će 11 bodova, koliko je zagrebački klub ukupno osvojio, biti dovoljno u preko 99 posto slučajeva za prolazak. No, nadprosječno mali broj remija stalno je podizao potrebnu granicu za prolazak skupine i Dinamo je ostao zamalo kratak. Dinamo je jedini klub s 11 bodova koji je ispao, a to može “zahvaliti” lošoj gol-razlici i povijesno visokom porazu na Allianz Areni protiv Bayerna u prvom kolu, kada su Bavarci bili bolji s 9:2. Koliko je Dinamov uspjeh velik govori i činjenica da je od 27. na ljestvici bolji za čak četiri boda, dok bi mu četiri boda više bila dovoljna da se popne za čak 11 pozicija. To je možda i najbolji dokaz da je Dinamo ove sezone bio puno bliže najboljima od najboljih, nego onima koji su otpali za nastavak natjecanja. Bila je ovo i povijesna, prva pobjeda nad Milanom protiv kojeg je Dinamo u službenim utakmicama dosad igrao šest puta i svaki put izgubio. Milan se tako priključio vrlo impresivnom nizu europskih skalpova Plavih u zadnjih šest godina, a na tom popisu su West Ham, Atalanta, Tottenham, CSKA Moskva, Feyenoord, Sevilla, Betis, Chelsea i Genk. Raduje i činjenica da Dinamo do pobjede protiv sedmerostrukog prvaka Europe nije stigao negativnom i potpuno defenzivnom igrom, već jasnim planom igre. Fabio Cannavaro iznenadio

Veseli i to da novi Dinamov trener zajedno koristi Stojkovića i Baturinu kao dva najplemenitija i najopasnija mlada igrača, koji su međusobno komplementarni. Baturina je igrač koji može s loptom u nogama osvajati prostor i voli posjed igru, dok je Stojković nešto brži igrač koji češće pokušava utrčavanjima i driblingom stvoriti prednost. Dinamo se sad u potpunosti okreće HNL-u. Dosad mu je tempo od dvije utakmice tjedno stvarao veliki problem, a sada se konačno može posvetiti ligi. O važnosti HNL-a pričao je i Cannavaro nakon susreta.

“Rad je bio ključ za ovu pobjedu. Imao sam tu sreću da smo odradili pripreme u Turskoj. Jako volim raditi s njima, shvaćaju moje poruke. To su sve jednostavne stvari, jako mi se svidjela današnja izvedba, moramo nastaviti tako. Moramo se poboljša-

Sjajna vijest je i ta da će Plavi, u slučaju da obrane naslov, imati vrlo veliku šansu da se iduće sezone direktno plasiraju u Ligu prvaka, bez ijednog pretkola. Naime, svake sezone je jedno mjesto u grupi Lige prvaka rezervirano za klub s najvećim koe�icijentom među ligama čiji prvaci nemaju direktan ulazak u skupinu. Dinamo je trenutno vodeći na toj ljestvici, a do kraja sezone ga može prestići jedini grčki Olympiacos koji igra Europsku ligu. Za taj pothvat će, kaže većina izračuna, Grci morati proći barem još jedno kolo u kojem mogu igrati protiv Fenerbahčea, Anderlechta, Twentea ili Bodo Glimta.

Velika pobjeda Dinama

Velika pobjeda Osijeka

Lju�� trener Hajduka

OSLO IZRANJAVANA I UMORNA HRVATSKA NIJE MOGLA VIŠE

Sjajna Hrvatska osvojila srebrnu medalju na Svjetskom rukometnom prvenstvu!

Ostajem izbornik, uživajmo u srebru

Zaslužen uspjeh, hrvatski rukometaši sa srebrom oko vrata

Nakon pobjeda nad Islandom, drame s Mađarskom i deklasiranja Francuske u polu�inalu, Danska je u �inalu ipak bila bolja

Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu nakon što je u �inalu u Oslu pred 15.000 gledatelja izgubila od Danske sa 26-32 (12-16).

Izranjavana i umorna Hrvatska nažalost, nije uspjela zaustaviti moćni danski stroj. Usprkos silnom zalaganju i trudu, hrvatski rukometaši nisu uspjeli prekinuti pobjednički danski niz koji traje od 2019. godine i proteže se na četiri uzastopna SP-a.

Prva je to medalja hrvatskih rukometaša na svjetskim prvenstvima nakon bronce osvojene 2013. u Španjolskoj, te ukupno šesta, pri čemu čak četvrto srebro.

Drugi smo bili još u tri navrata (1995, 2005, 2009), a najveći uspjeh hrvatski rukometaši su ostvarili 2003. u Portugalu osvojivši zlato.

S druge strane Danci su postali prva reprezentacija u povijesti koja je spojila četiri svjetska naslova.

Danci su ovom pobjedom produžili niz bez poraza na svjetskim prvenstvima na čak 37 utakmica. Čak šest godina nisu izgubili na svjetskim prvenstvima osvojivši tri uzastopne titule (2019, 2021, 2023).

Posljednji poraz na SP-u su doživjeli u osmini �inala 2017. od Norveške (25-27), a nakon toga su nanizali 35 pobjeda i dva remija.

Aktualni svjetski prvaci bolje su ušli u susret. Hrvatska se mučila u napadu i nakon 10 minuta igre Danska je vodila sa 4-1. Dagur Sigurdsson je tražio čvršću i pokretljiviju igru naše obrane. Mijenjali smo obrane 5+1, pa 6-0, i u 20. minuti Hrvatska se približila na samo gol zaostatka. Nažalost, u 21.

Cijelo prvenstvo srce su ostavljali na terenu

Oproštaj Domagoja Duvnjaka

minuti smo ostali bez jednog od ključnih igrača u obrani Marka Mamića koji je dobio crveni karton zbog oštrog prekršaja nad Laugeom. Danska je do kraja poluvremena pobjegla na četiri razlike s koliko se i otišlo na odmor (16-12). Danci su daleko bolje ušli i u nastavak i s dva brza gola poveli su 18-12. U 36. minuti Danska je stigla i do ogromnih osam razlike (22-14) i već tada je

bilo jasno kako će Hrvatska teško za slavlja. U 41. minuti Danska je povela sa 10 razlike (24-14), a Hrvatska je do kraja uspjela smanjiti na šest golova zaostatka.

Dansku su do svjetske krune predvodili Mathias Gidsel sa 10 golova, Emil Jakobsen s pet golova, dok je Emil Nielsen sakupio 13 obrana.

U hrvatskim redovima naje�ikasniji su bili Ivan Martinović sa šesti i Mario Šo-

štarić s pet golova. Hrvatski vratari Dominik Kuzmanović (4) i Ivan Pešić (1) imali su ukupno pet obrana.

Duvnjak: Odlazim sretan i ispunjen

Finale Svjetskog prvenstva u Oslu bio je posljednji susret kapetana Domagoja Duvnjaka (36) i Igora Karačića (36) u dresu hrvatske reprezentacije.

Duvnjak je za reprezentaciju debitirao davne 2006. godine, prije gotovo dva desetljeća, a osvojio je devet medalja s velikih natjecanja - pet srebrnih medalja, te četiri bronce.

Osvojio je olimpijsku broncu (2012), svjetska srebra (2009, 2025) i broncu (2013), te tri europska srebra (2008, 2010, 2020) i dvije bronce (2012, 2016).

“Veliko hvala dečkima, stručnom stožeru, treneru i navijačima na ovom predivnom prvenstvu, ostat će mi u glavi cijeli život. Želim se zahvaliti i obitelji, roditeljima, djeci, sestri, suigračima, bivšima i sadašnjima. Ovo je predivna generacija koja me naučila što to znači nositi ovaj dres. Predivan, najljepši i težak dres, hvala ljudima koji su dali život za ovu državu, jer da njih nije bilo, ja ne bih mogao predstavljati ovu državu 20 godina. Odlazim sretan i ispunjen,” kazao je Duvnjak.

Duvnjak je u �inalu zabio jedan gol u samoj završnici utakmice. Deset sekundi prije kraja, Danci su se razmaknuli kako bi Duvnjak zabio posljednji gol u najdražem dresu. Potom se izgrlio s igračima Danske koji su mu čestitali na velikoj karijeri.

“Hvala Dancima na tom zadnjem golu. Osjećaj je onako, znaš da ti je to zadnji gol za ovaj dres. Bio je to jako dug put, gotovo 19 godina dao sam cijelog sebe za ovaj dres, odlazim ponosan, rekao je dodavši: “Rukomet nije samo Domagoj Duvnjak, to je ova reprezentacija. Turnir je pokazao da smo se vratili.”

Hrvatski izbornik, koji drži ruku na srcu dok svira naša himna, poručio je na kraju.

“Osjećam se malo razočarano, željeli smo još malo duže ostati konkurentni, ali moramo uživati u našem srebru, kazao je izbornik hrvatske reprezentacije Islanđanin Dagur Sigurdsson nakon poraza u �inalu SP-a od Danske.

“Osjećam se malo razo-

čarano, željeli smo još malo duže konkurentni, ali bila je velika borba do kraja. Danska je nevjerojatna ekipa, bez slabosti i trebao joj čestitati.

Pokušali smo sve što smo mogli, rano smo ostali bez Mamića, sreća nije bila na našoj strani. Međutim, moramo uživati u našem srebru,” kazao je.

Zahvalio se još jednom navijačima na sjajnoj podršci.

Nenad Bjelica

Dagur Sigurdsson

Naša navijačica u Oslu

Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault