The Croatian Herald 12th February 2025

Page 1


VJESNIK Hrvatski

AKTIVNOSTI, AHDU

Vladala je ugodna atmosfera tijekom kreativnih radionica i društvenih igara

Donosimo kratki pregled aktivnosti dijela grupa društvene potpore koje djeluju u okviru AHDU-a. Tako su jedni izrađivali de-

Lijepi izleti i vesela druženja

korativnu kutiju i priredila rođendansku tortu. Drugi su pak već krenuli s ukrašavanjem uskršnjih pisanica. Bila je tu i „mini olimpijada“ od takmičenja u boćanju do bacanja konopnih obruča. Donosimo i zapis o dodjeli potvrda za polaznike tečaja koji je unaprijedio njihove digitalne vještine.

PRIPREMA SEZONE

Pronašli alternativu

Dubrovniku

To je Trogir, može mu parirati ljepotom, ali uz manje gužve i povoljnije cijene

Najveći njemački online časopis o putovanjima, TravelBook, savjetovao je svojim čitateljima da posjete Trogir, opisujući ga kao

grad koji ljepotom i znamenitostima može parirati Dubrovniku, ali uz znatno manje gužve i povoljnije cijene. Trogir, smješten u Dalmaciji nedaleko od Splita, pišu, nudi podjednako impresivnu povijesnu baštinu, ali bez prevelike navale turista. Posebno ističu njegovu povijesnu jezgru.

NOGOMET, HNL

Stepinac je svet, ali kakva mu je bila politička prosudba?

Živa zajednica

Pitajte ako niste znali što je bilo – odavanje počasti u Staroj Gradiški

Hajduk preuzeo vrh tablice uz zvižduke, novi poraz Rijeke

Rekonstrukcija Seljačke

Melbournea svečano proslavila Stepinčevo

Ispunjena katedrala zračila je posebnom energijom i zajedništvom okupljenih u čast hrvatskog blaženika Tx

Ovogodišnje obilježavanje spomendana blaženog Alojzija Stepinca, u jubilarnoj Svetoj godini, 8. veljače započelo je okupljanjem hodočasnika ispred crkve sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Brojni vjernici iz hrvatskih katoličkih centara i zajednica, među kojima su bili i oni koji su ponosno obukli svoje

hrvatske narodne nošnje, noseći crkvene zastave i hrvatske trobojnice i slijedeći križ, zaputili su se u pjesmi i molitvi prema velebnoj katedrali sv. Patricka.

Biskup Anthony Ireland, koji je predslavio misu s hrvatskim svećenicima, u svojoj je propovijedi podsjetio na snažnu vjeru i hrabrost koji su odlikovali bl. Stepinca, naglasivši da nam njegov život treba biti nadahnuće.

Posebnu notu misnom slavlju na hrvatskom i engleskom jeziku svojom je pjesmom dao crkveni zbor pjevača pristiglih iz hrvatskih katoličkih centara. Str. 14, 19

Donja Stubica ponovno je postala poprište jedne od najvažnijih bitaka hrvatske povijesti! U organizaciji „Družbe Vitezova Zlatnog Kaleža“ održana je veličanstvena manifestacija „Seljačka buna 1573 – Bitka kod Stubice“, koja je posjetitelje vratila 452 godine unatrag. Manifestacija je započela u rodnoj kući Matije Gubca, gdje je prikazan život legendarnog vođe seljačke pobune. Bio je to pravi spektakl kojem je prisustvovalo više od 20 tisuća ljudi.

Ako ne znate što je bilo: Nova generacija je pokazala da je prošlo vrijeme partizana

Str. 31
KOLUMNA
Piše: Zvonimir Hodak
Str. 2
Str. 5
Str.6
ROBIN HARRIS
IVO BUTKOVIĆ

Uhićena trojica krijumčara ljudi, dva

Talijana i Rumunja

Trojica

krijumčara ljudi

uhvaćena su u četvrtak i petak na autocesti A3. U prvom slučaju policajci su kontrolirali teretni automobil, njemačkih registracija, kojim je upravljao 56-godišnji talijanski državljanin, dok se u unutrašnjosti vozila kao suvozač nalazio njegov 23-godišnji sunarodnjak.

Policajci su u tovarnom prostor vozila uočili više stranih državljana koji su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku. I u drugom slučaju, u automobilu švicarskih registracija, kojim je upravljao 39-godišnji rumunjski državljanin, policajci su zatekli više stranih državljana koji su u RH ilegalno, odnosno gumenim čamcem preko rijeke Save.

Od osumnjičenih osoba su privremeno oduzeti automobili. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su osumnjičenici iz koristoljublja

primili u automobil strane državljane u namjeri da ih prevezu na dogovorenu lokaciju.

Uz kaznenu prijavu trojac je uhićen, a kažnjeni su i za prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to za nekorištenje zaštitnog sigurnosnog pojasa, prijevoz osoba u tovarnom zatvorenom prostoru i prijevoz više osoba nego je propisano, a za koje se mogu izreći novčane kazne od 30 do 1990 eura.

Prema stranim državljanima je proveden postupak sukladno odredbama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i Zakona o strancima.

S popuštanjem zime očito sve više stranih državljana nastoji prijeći hrvatsku granicu i otići dalje u zemlje Europske unije. Zanimljivo je da policija u zadnje vrijeme otkriva sve više državljana tih zapadnih zemalja koji sudjeluju u krijumčarenju migranata.

TRADICIJA STUBICA OŽIVJELA POVIJEST IZ 1573.

Publika je mogla doživjeti žar borbe, zvuk sudaranja mačeva i huk gomile koja je pratila kmetsku vojsku

Donja Stubica ponovno je postala poprište jedne od najvažnijih bitaka hrvatske povijesti! U organizaciji „Družbe Vitezova Zlatnog Kaleža“, Turističke zajednice Donje i Gornje Stubice te Grada Donja Stubica, održana je veličanstvena manife-

Spektakularna rekonstrukcija Seljačke bune

stacija „Seljačka buna 1573 – Bitka kod Stubice“, koja je posjetitelje vratila 452 godine unatrag.

Manifestacija je započela u rodnoj kući Matije Gubca, gdje je prikazan život legendarnog vođe seljačke pobune, a potom su sudionici krenuli prema Gupčevoj lipi u Gornjoj Stubici, gdje ih je dočekala tamburaška skupina Črleni Lajbeki.

Središnji događaj održan je kod Dvorca Stubički Golubovec, gdje su stotine statista i sudionika u vjernoj rekonstrukciji oživjele povijesni sukob seljaka protiv feudalaca iz 1573. godine, zbog nepodnošljivih uvijete života zavisnih seljaka.

Publika je mogla doživjeti žar borbe, zvuk sudaranja mačeva i huk gomile koja je pratila kmetsku vojsku predvođenu Matijom Gupcem. Neposredno uz crkvu je više od 400 godina stara Gupčeva lipa (zaštićen objekt prirode). Uz nju su vezane legende o Gupcu i seljačkoj buni

1573. Načeo ju je zub vremena, ali ona prkosi. Žilava je i neuništiva kao i njezini puntari – Stubičanci. Osim spektakularne bitke, posjetitelji su uživali u srednjovjekovnom sajmu, žonglerima, animatorima, glazbenom programu te raznim nagradnim igrama.

OPG-ovi su nudili autentične zagorske specijalitete poput bućnice, gibanice, štrukli, domaćih pita i suhomesnatih delicija, a bogata ponuda domaćih proizvoda – od meda, bučinog ulja, kupinovog vina do domaćih sokova i rakija – bila je pravi raj za gurmane.

U jedinstvenom mimohodu kroz grad, nekoliko tisuća posjetitelja pridružilo se kmetskoj vojsci, stvarajući povijesni prizor za pamćenje.

Nakon bitke, slavlje se nastavilo uz Buna party i energične nastupe bendova Zadruga i Kawasaki 3P, koji su atmosferu doveli do usijanja!

Novi Festival klapa u Novom

Festival klapa uz gitare i mandoline Novi ugledat će 26. travnja svijetlo dana, a riječ je o novom festivalu koji će se tada po prvi puta održati u Novom Vinodolskom. Iz

Natjecanje za Europsko stablo 2025.

Hrast crnika s Raba je u �inalu

Rapski stogodišnjak s Pjacete, nakon što je odnio pobjedu na nacionalnom natjecanju Hrvatsko stablo 2024. godine, u �inalu je natjecanja Europsko stablo 2025. godine, sastavljeno od pobjednika nacionalnih natjecanja ostalih zemalja partnera na projektu Stablo godine. Pobjednik natjecanja Europsko stablo godine simbolično se proglašava ususret Svjetskom danu šuma 21. ožujka svake godine. Riječ je

Hrvatski

o stablu zasađenom na rapskom Trgu slobode povodom odlaska talijanske vojske 23. travnja 1921. godine. Hrast crnika, lat. quercus ilex, karakteristična je vrsta za otok Rab. Generacije Rabljana su uz ovo stablo odrastale i družile se, stoga ono zauzima centralno mjesto u osobnim sjećanjima svakog stanovnika. Mnoge su obitelji sačuvale usmenu predaju o pretku koji je sudjelovao u sadnji. Krošnjom je popunio trg.

TZG-a Crikvenice ističu kako se nadaju da će novi festival s vremenom postati tradicija, i to upravo u gradu koji je dao i jednu od najboljih klapa u Hrvata, klapu Vinčace. Sličnog stava su i u Gradu Novom Vinodolskom.

– Novi Vinodolski grad je

Frankopana, Vinodolskog zakona, bana Mažuranića i mesopusta kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Naš grad se ponosi što više od 40 godina njeguje ljubav prema klapskoj pjesmi. Točnije od 1973. godine kada je osnovana prva klapa – klapa Novljani. Tako se malo-pomalo klapski akord ukorijenio i traje sve do danas. U prosincu 2000. godine održan je prvi susret klapa koji i dalje traje.

“Pruži mi ruku” u Osijeku

Ugodnih “sat i nešto” potrajala je šetnja Osijekom kao svojevrsno upoznavanje s planinarenjem u koju su bili uključeni slijepi i slabovidni članovi Športske udruge slijepih Svjetlost. U tome su im pomogli oni koji su se već izvještili u planinarenju - članovi HPD-a “Bršljan-Jankovac”.

- Počeli smo s novom pričom u Osijeku, naime Hrvatski planinarski savez je kroz svoju sekciju “Osobe s invaliditetom i planinarenjem”,

pokrenuo jednu divnu priču kojoj ćemo se i mi pridružiti. Slijepim osobama ćemo omogućiti boravak u prirodi s obzirom na njihove želje i mogućnosti - izvijestio je Damir Rapčan, licencirani planinarski vodič. Ovo prvo okupljanje je bilo s ciljem da se ostvari kontakt između vodiča i slabovidne osobe. Između te dvije osobe se mora stvoriti povjerenje kako bi drugi puta mogli otići u prirodu.

Čak 20 �suća ljudi došlo je gleda� uspjelu rekonstrukciju bitke
Idu na šetnje i u prirodu
Pitomi Novi Vinodolski
Jedan od sudionika rekonstrukcije
Od utapanja ih često spašava HGSS

'HALO, INSPEKTORE' POTROŠAČKA

Srednjoškolci za bojkot pekarnica – radi ‘nenormalnog poskupljenja’

Nekada smo burek plaćali 10 kuna (1,30 €), a sada 20 kuna (2,50 -2,70 €), Nekad nam je tjedno za školu bilo dovoljno 50 kuna (6,96 €), a sada ne možemo s manje od 115 kn (više od 15 €!). Sramota!!!

Platforma “Halo, inspektore” koja posljednja tri petka organizira opći bojkot trgovačkih lanaca u Hrvatskoj u ponedjeljak se na društvenim mrežama oglasila s neobičnom objavom.

Naime, platformi su se putem e-poruke obratili učenici Prirodoslovne škole Vladimir Prelog u kojoj su izrazili nezadovoljstvo radi “nenormalnog poskupljenja” pekarskih proizvoda. Podizanje cijena udarac je na njihov džep, no i njihovih roditelja.

Srednjoškolci žele bojkotirati pekarnice te traže podršku platforme i ostalih sugrađana u svojoj odluci.

Nisu samo oni izrazili tu želju. Iz platforme ističu da su slične poruke tijekom ovih dana dobili i od učenika Škole primijenjenih umjetnosti iz Rijeke, učenika IV. gimnazije u Zagrebu te drugih srednjih škola iz Hrvatske.

Njihovu e-poruku prenosimo u cjelosti:

“Mi, učenici Prirodoslovne škole VIadimira Prelog iz Zagreba zbog nenormalnog poskupljenja kruha, bureka, peciva i drugih pekarskih proizvoda koje mi kao mladi i naši roditelji, profesori i drugi više ne možemo pratiti i �inancirati, predlažemo da nas potrošačka platforma ‘Halo, inspektore’ podrži u našoj inicijativi jer i mi podržavamo vas u bojkotu od prvog dana.

Jer to što radite je dobro i za nas mlade koji smo nekada burek plaćali 10 kuna (1,30 €), a sada 20 kuna (2,50 -2,70 €), peciva 2 kune (0,27 €) a sada 6 kuna (0,80 €). Prvo su podizali cijene za 2-3 centa, sada po 10 centi.

Nekad nam je tjedno za školu bilo dovoljno 50 kuna (6,96 €), a sada ne možemo s manje od 115 kn (više od 15 €!). Sramota!!! Dosta nam je što nas pljačkaju i što moramo moliti roditelje za sve više i više novaca. Dokle? Pomozite nam u odluci da BOJKOTIRAMO PEKAR-

Znajte svoj rizik od požara,

ostanite sigurni

NICE. Ako nas budete podržali to će nam puno značiti. Sami ne možemo, ali s vama možemo puno.“

Inače, najveći odziv na bojkot bio je prvog petka, trenutno se bojkotira po jedan trgovački lanac svakog tjedna. Popusti cijena ima, ali više su to akcije na pojedine proizvode koje su trgovci, najvjerojatnije, prije toga povećali, pa su sada zapravo na istom.

Glavni razlog za bojkot trgovina u Hrvatskoj je činjenica da je dobar dio istih proizvoda skuplji u Hrvatskoj nego u Sloveniji, Italiji ili Njemačkoj.

Čak su i hrvatski proizvodi skuplji u Hrvatskoj nego u spomenutim zemljama. Ne svi, dakako, ali znatan dio.

Neki ekonomski analitičari govore kako su cijene u hrvatskim trgovačkim lancima skrojene ne za 4 milijuna stanovnika Hrvatske nego za 20 i nešto milijuna turista koji svake godine dođu u Lijepu Našu.

Važno je zaštititi svoje voljene od šumskih požara i požara trave. Rani odlazak i preseljenje dalje od zahvaćenog područja uvijek je najsigurnija opcija.

Saznajte kako ostati siguran na vic.gov.au/fire-safety-croatian

Uobičajena pekarnica u Hrvatskoj, cijene prilično visoke

Gotovina će sudjelovati na Milanovićevoj inauguraciji

To je vrh hrvatske države, institucija predsjednika… Ako Bog da, bit ću i ovaj put, rekao je

Na otvaranju spomenika dvojici branitelja poginulih u Vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica, u Pridrazi bio je i umirovljeni general Ante Gotovina. “Naša je dužnost pokloniti se onima koji su život dali za Domovinu”, rekao je. – Bez sigurnosti nema ni slobode, mi smo se izborili za nju i ovaj spomenik je sjećanje na te ljude, to su mladi ljudi koji su dali svoje živote, kazao je general Gotovina.

A prvi put govorio je i o odlasku na inauguraciju predsjednika Zorana Milanovića.

“To je vrh hrvatske države, institucija predsjednika, Sabor i predsjednik Sabora, Vlada i predsjednik Vlade. Svaki put kad sam bio pozvan, sam se odazvao, ako nisam mogao biti, zahvalio bih se i ispričao i to je

Na Pantovčaku će se 18. veljače održati inauguracija izabranog predsjednika Zorana Milanovića. Među stotinjak uzvanika koliko su iz Ureda predsjednika pozvali naći će se i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava Penava je ovu informaciju potvrdio, pa tako predstavlja prvog kapitalca iz vladajuće većine koji će doći na inauguraciju. Podsjetimo, predsjednici Vlade i Sabora Andrej Plenković i Gordan Jandroković te dio ostalih visokih dužnosnika HDZ-a javno su rekli da neće doći na inauguraciju. Među uzvanicima će biti i SDP-ovaca, kojih na prvoj inauguraciji gotovo da i nije bilo. Bivšem predsjedniku SDP-a Peđi Grbinu i Sabini Glasovac poziv stiže kao potpredsjednicima Sabora, a dolazi i aktualni šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Bokeljska mornarica priredila veliki spektakl u Kotoru – sudjelovali i članovi bratovština iz brojnih hrvatskih gradova

to. Ako Bog da, bit ću i ovaj put”, rekao je umirovljeni general. Nedavno su pak hrvatski mediji objavili da su se general Gotovina i predsjednik Zoran Milanović te bivši ministar obrane Ante Kotromanović, koji je sjedio uz Gotovinu, u društvu ukupno 15-tak osoba našli na ručku na zagrebačkom Jarunu. Iako su novinari saznali za to druženje, osiguranje je ubrzo udaljilo fotoreportere i nije im dopustilo pristup. U tom restoranu Jarunski dvori poslužuju se mesni specijaliteti.

I Penava na inauguraciji

Poziv je dobio i bivši ministar iz Milanovićeve vlade Gordan Maras.

Pozivnica će stići i predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću, načelniku Glavnog stožera Tihomiru Kundidu, gradonačelnicima Zagreba i Splita Tomislavu Tomaševiću i Ivici Puljku... Pozvani su i svi bivši predsjednici države, kao i predstavnici vjerskih zajednica, među njima i nadbiskup Dražen Kutleša.

Himna u izvedbi klape HRM-a

Na svečanosti inauguracije predsjednika Milanovića hrvatsku himnu izvest će klapa Hrvatske ratne mornarice „Sveti Juraj“, izvijestili su u petak iz njegovog ureda. Klapa je osnovana 2001. godine u Raketnoj bazi HRM-a u Žrnovnici, a danas djeluje u sklopu Orkestra OSRH i nastupa prvenstveno na svečanim i protokolarnim događanjima državnih institucija Republike Hrvatske, ali i na braniteljskim, kulturnim, glazbenim i vjerskim manifestacijama.

U protekle 24 godine djelovanja, klapa je nastupala na događanjima širom Hrvatske, ali i svijeta. Povodom ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije 1. srpnja 2013., klapa je nastupila na svečano-

sti podizanja hrvatske zastave ispred zgrade Europskog parlamenta u Strasbourgu, kao i na svečanosti u Vijeću Europe u Bruxellesu. Do danas je izdala više od 150 audio i video snimaka: od tradicionalnih dalmatinskih klapskih pjesama, preko napjeva svjetovnog i duhovnog karaktera do domoljubnih i modernih pjesama.

Predsjednik Milanović odlikovao je klapu Redom hrvatskog trolista za osobite zasluge u promicanju ugleda Republike Hrvatske i Hrvatske vojske.

Tradicionalna procesija s relikvijama sv. Tripuna prošla je svim ulicama i trgovima starogradske kotorske jezgre, praćena i dočekivana brojnim građanima

Unedjelju je Kotor zabilježio povijesni trenutak – ispred katedrale sv. Tripuna kolo su svetcu zaštitniku zabalali predstavnici svih onih koji nose odoru bratovštine Bokeljske mornarice 809. Domaćinima su se pridružili članovi bratovština iz Hrvatske – Pula, Rijeka, Zagreb, Split, Dubrovnik. Trg su zašarenile i nošnje brojnih kulturno-umjetničkih društava među kojima su najbrojniji bili gosti iz Župe Dubrovačke i cijelih Konavala. Zasvirali su i članovi Limene glazbe KUD-a Lovro Ježek iz Marije Bistrice. Uz brojne predstavnike crkve, skupu su nazočili i ministar unutrašnjih poslova RH Davor Božinović, Veselko Grubišić, veleposlanik RH u Crnoj Gori te Jasminka Lončarević, generalna konzulica RH u Crnoj Gori.

Kotorski trg bio je premali za sve one koji su htjeli pratiti bokeljsku svečanost kao što je i katedrala sv. Tripuna bila pretijesna za sve koji su htjeli nazočiti misi koju je predvodio biskup kotorski Mladen Vukšić.

Tradicionalna procesija s relikvijama sv. Tripuna prošla je svim ulicama i trgovima starogradske kotorske jezgre, praćena i dočekivana brojnim građanima i

Oko 10 �suća Hrvata

gostima pristiglim iz ostatka Crne Gore, dubrovačkog dijela Hrvatske te Hercegovine.

Ove dvije životne priče dio su naše povijesti, ali one su inspiracija za našu budućnost, rekao je Medved

Usklopu obilježavanja 32. obljetnice Vojno-redarstvene operacije (VRO) Maslenica, u zaseoku Baturi na području Pridrage u zadarskom zaleđu u nedjelju je otkriven spomenik dvojici hrvatskih branitelja poginulih u VRO Maslenica.

Radi se o Danijelu Grbinu iz Sali, pripadniku Otočkoga bataljuna, i Robertu Majeru iz Zagreba, pripadniku Bojne Frankopan, a uz članove obitelji, suborce i pripadnike braniteljskih udruga, otkrivanju spomenika prisustvovao je i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Medved je poručio kako svjedočimo i otimamo zaboravu dva hrvatska branitelja koji su život položili u Domo-

Hrva� u Crnoj Gori žive duž obale Jadranskog mora, najviše u Boki kotorskoj, u gradovima Tivtu, Kotoru, a žive i u Herceg Novom, Budvi, Baru i u Podgorici.

Na temelju crkvenih podataka procjenjuje se da u Crnoj Gori živi oko 10.000 Hrvata, a prema posljednjem popisu stanovništva provedenom 2011. godine u Crnoj Gori živi 6.021 Hrvat.

Hrva� u Crnoj Gori imaju priznat status nacionalne manjine te je po Ustavu Crne

Gore u službenoj upotrebi hrvatski jezik.

Od 2004. godine u Kotoru i Tivtu održava se nastava hrvatskog jezika i kulture u nadležnos� Ministarstva znanos� i obrazovanja Republike Hrvatske. Nastavu izvodi učitelj upućen od Ministarstva znanos� i obrazovanja Republike Hrvatske u prostorijama osnovnih škola u Tivtu i Kotoru. Jednako tako, postoji inicija�va da se nastava hrvatskoga jezika integrira u crnogorski obrazovni sustav.

Bila je to prilika za susrete obitelji, prijatelja, nova poznanstva i prijateljstva, za doživljaj jedne lijepe tradicije koja se baštini stoljećima i koju je UNESCO upisao na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva. Pod geslom vjera i čast prošla je još jedna svečanost Bokeljske mornarice, najdugovječnije bratovštine na Jadranu, a mišljenje je i u svijetu.

Kotor, Bokelji i njihovi gosti iznova su priredili svom zaštitniku sv. Tripunu dan koji se pamti.

Otvaranje spomenika dvojici poginulih branitelja

Spomen obilježje u Baturima vinskom ratu.

– Sjećamo se dobro kakvi su to bili dani. Nakon uspješno provedene operacije Maslenica, neprijatelj je pokušao protuudarom vratiti izgubljene pozicije.

U tom protuudaru, u obrani ovih prostora, nažalost je poginuo velik broj hrvatskih branitelja, rekao je ministar. Istaknuo je kako se u Pridrazi na poseban način sjećamo dvojice branitelja koji su poginuli braneći taj prostor i Hrvatsku.

– Ove dvije životne priče dio su naše povijesti, ali one su inspiracija za našu budućnost i naša je odgovornost da ih nikad ne prepustimo zaboravu. I zato smo danas ovdje, da se poklonimo našim herojima, ali i pošaljemo jasnu poruku, Hrvatska koju su sanjali, Hrvatska koju su branili, živi i danas u svakome od nas, dodao je Medved.

Istaknuo je kako se u Pridrazi na poseban način sjeća-

mo dvojice branitelja koji su poginuli braneći taj prostor i Hrvatsku.

-Ove dvije životne priče dio su naše povijesti, ali one su inspiracija za našu budućnost i naša je odgovornost da ih nikad ne prepustimo zaboravu. I zato smo danas ovdje, da se poklonimo našim herojima, ali i pošaljemo jasnu poruku, Hrvatska koju su sanjali, Hrvatska koju su branili, živi i danas u svakome od nas, dodao je Medved.

General Ante Gotovina
Ivan Penava
Fotografije svjedoče o povijesnom trenutku ispred katedrale sv. Tripuna

ROBIN HARRIS BIVŠI SAVJETNIK MARGARETH THACHER, ŽIVI U HRVATSKOJ

Stepinac je svet - ali kakva mu je bila politička prosudba?

Njegovo je proročanstvo trijumfalno ispunjeno

Ja vjerojatno ne ću doživjeti slom komunizma u svijetu radi skršenog zdravlja. Ali sam potpuno siguran u taj slom, napisao je u poruci Ivanu Meštroviću osam mjeseci prije smrti

Kako prolazi svako novo Stepinčevo, jedno postaje sve jasnije. Najstrožim kritičarima bl.

Alojzija Stepinca, kardinala i nadbiskupa Zagreba, ne preostaje ništa, što bi bilo koji čovjek kojemu je stalo do poštenja ozbiljno shvatio. Laži su pobijene, krivotvorine raskrinkane, priznat je opseg Stepinčevih intervencija u korist žrtava progona, a dokazana je, izvan svake sumnje, golemost komunističkih zločina protiv Katoličke crkve u Hrvatskoj i protiv drugih neprijatelja Partije. Stepinac je svet za većinu Hrvata

Stepinac još uvijek nije kanoniziran. Međutim, tkogod je upoznat s činjenicama, a to uključuje vjerojatno većinu Hrvata, ne sumnja da je on svetac i u nebesima –to jest, ako uopće vjeruje u svece i nebesa. Odgađanje kanonizacije, iako je Crkva u Hrvatskoj, uz razumljivu opreznost, rijetko spominje, nema smisla. To je izvorno posljedica toga što je papa Franjo uzeo u razmatranje još jedan od mnogih prigovora Srpske pravoslavne crkve, jedan u nizu prigovora koji su dosada bili zanemarivani. U pozadini se nalazila strategija Vatikana da uspostavi blizak odnos sa Ruskom pravoslavnom crkvom i pravoslavljem diljem svijeta. Ratoborna retorika moskovskoga patrijarha o Ukrajini je tome konačno stala na kraj. Stvar je dosegla paradoksalan i apsurdan vrhunac koji se sastoji u tome da Vatikan odbija odobriti objavljivanje rasprava Mješovite komisije katoličkih i pravoslavnih prelata i stručnjaka u vezi sa Stepincem, a koje je u ljeto 2017. zaključilo svoja zasjedanja zato što – kao što će se svatko tko je pročitao materijale složiti – ti tekstovi potvrđuju da nijedna od optužbi koje je podigao Beograd nema nikakva utemeljenja. Osjećaji šizmatika se ne smiju povrijediti, čak i kada su očigledno pogrešni. Je li njegova politička prosudba bila dobra ili loša?

U ovim okolnostima pristojne omerte, javna je rasprava o blaženikovu životu otežana. Međutim,

povjesničari se možda mogu plodonosno usredotočiti na njegovu važnost u svojstvu crkvenoga državnika. Određenije rečeno, je li imao dobru ili lošu političku prosudbu? Razumijevanje politike dakako nije moralna vrlina. Dobri ljudi mogu biti loši političari i loši ljudi dobri političari – barem u određenim granicama. Štoviše, od crkvenoga vođe se ne očekuje ista vrsta političke prosudbe kao od predsjednika ili premijera. U svojstvu vođe Katoličke crkve u Hrvatskoj, Stepinčev je prostor za djelovanje bio ograničen poslušnosti papi i pristajanjem uz katoličku praksu koja iscrtava jasniju liniju razgraničenje nego što to čine druge kršćanske denominacije između duhovnih i svjetovnih vlasti. Stepinac je, za razliku od svoga prethodnika Antuna Bauera koji je godinama bio politički aktivan, imao veliku odbojnost prema stranačkim politikama. S ograničenim je uspjehom nastojao držati svoje svećenike podalje od politike Hrvatske seljačke stranke i kasnije od Ustaša. Stepinac je s druge strane bio primoran zauzeti politički stav u različitim prijelomnim trenucima. Tako je 1930-ih donio odluku da pruži javnu podršku Vladku Mačeku, vođi Seljačke stranke, zato što je vjerovao da bi se Hrvati trebali ujediniti iza svojega glavnoga političkog predstavnika. Međutim, tome treba dodati da, usprkos njegovim prigovorima protiv triju neugodnih režima pod kojima je služio – Karađorđevićeva Jugoslavija, NDH Ante Pavelića i komunistička Jugoslavija Josipa Broza Tita – nikada nije poticao na ili prakticirao neposlušnost onome što je smatrao civilnim vlastima.

“Hrvati, kao i druge nacije, imaju pravo na samoodređenje” Stepinac je jasno smatra da duguje poslušnost novome režimu koji je preuzeo vlast 1945. U svome je obrambenom govoru na montiranom procesu 1946. zdušno odbacio optužbu za izdaju. Izjavio je da Hrvati, kao i druge nacije, imaju pravo na samoodređenje, što je naravno implicitno osporavalo koncept Jugoslavije. Međutim, nije otišao toliko daleko kao kardinal Jozsef Mindszenty koji je u načelu odbio priznati komunističku vlast u Mađarskoj.

Prije pedeset godina dvije su najozbiljnije optužbe protiv nadbiskupove političke

Nadbiskup zagrebački, kardinal, blaženi

Alojzije Stepinac –većina Hrvata ne sumnja da je on svetac

prosudbe bila da je podržao »stranu koja je izgubila« u smislu borbe komunističke partije i njezinih neprijatelja i u smislu pitanja trebaju li Hrvati imati vlastitu državu. Premda neki današnji jugoentuzijasti imaju slično stajalište, većina će se ljudi složiti da je Stepinac bio u pravu. Suprotstavio se komunizmu i ovaj je propao. Zahtijevao je nacionalnu državu za Hrvate i oni su je dobili. Nije vjerovao da će Zapad dopustiti stvaranje komunističke Jugoslavije Dakako, nije uvijek bio taktički mudar. S gledišta poznavanja kasnijih događaja, možemo reći da je Stepinac dopustio da on i Katolička crkva postanu preusko vezani s NDH. To je učinio usprkos

Dr.sc. Robin

Harris je predsjednik Centra za obnovu kulture (COK) i autor knjige Stepinac – njegov život i vrijeme

vlastitim zadrškama o izgledima nezavisne hrvatske države ovisne o Trećem Reichu koje je imao otpočetka. Mogao je biti manje usrdan kada je za dobrodošlicu NDH naručio Te Deum. Objektivan komentator bi se svakako složio da je trebao izbjeći izdavanje biskupskoga pastoralnog pisma od 24. ožujka 1945. u kojemu napada komunizam i njegove zločine, a kada su partizani gotovo bili pred vratima.

Ustvari, Stepinac sve do zadnjega časa, kao i mnogi drugi, nije vjerovao da će Zapad dopustiti stvaranje komunističke Jugoslavije. Ante Ciliga, koji je Stepnica držao moralnim divom, bio je zabrinut nakon što je vjerojatno početkom 1944. raz-

premda ostavlja dobar dojam kao čovjek, isto se tako doima kao tvrdoglav i negativan pripadnik svoga roda, opsjednut s boljševičkom prijetnjom i nespreman uvidjeti ikakva dobra kod novih vladara u njegovoj zemlji. On smatra da je već poznati proces komunizma u prvoj fazi, da će vlada biti spremna privremeno popuštati Crkvi u ovoj fazi ali vjerojatno samo u ovoj fazi.« Stanje se ustrajno pogoršavalo. Stepinac je mogao nastaviti diskretno izražavati nezadovoljstvo, ali je ispravno shvatio da je potrebno nešto kudikamo opasnije za režim – i za samoga sebe. Pismo Ivanu Meštroviću: nemoguće da pridobiju srca za monstruozni sistem

govarao s njime. Nadbiskup je očigledno vjerovao da će Treći Reich biti poražen, ali je i dalje inzistirao: »Nikakve opasnosti od pobjede komunizma u Hrvatskoj nema, nikad Tito neće doći u Zagreb. To Vam mogu garantirati.« Deakinov izvještaj

Stepinac je možda pogrešno pročitao geopolitički trenutak, ali je tijekom čitava života imao ispravno razumijevanje komunizma. Znao je da će i jugoslavenska partija služiti onime što je najprije u Mađarskoj vješto opisano kao »taktika salame«, bez obzira na dana obećanja. Nadbiskup je proveo dugo vremena u razgovoru s Frederickom Williamom Deakinom, bivšim britanskim agentom za specijalne operacije, kasnijim povjesničarom i Churchillovim pomoćnikom, koji je posjetio Zagreb u srpnju 1945.

Deakin je bio pronicljiv i dobro obaviješten promatrač, ali u predviđanju budućnosti Deakin nije bio u pravu nego Stepinac. U Deakinovu izvještaju stoji: »Nadbiskup Stepinac je Hrvat čvrstih nacionalističkih stavova, koji odaje dojam poštenoga i hrabroga čovjeka, a čiji su osobni pogledi bliži Paveliću nego

Titu. Premda je spreman zauzeti se za nezavisnost života Crkve, nije voljan prilagoditi se ili popuštati u svojim odnosima sa sadašnjom vladom. Trebalo bi istaknuti da,

Pastoralno pismo katoličkih biskupa od 20. rujna sadrži korjenitu osudu komunističkih zloporaba i progona te zahtjev za slobodom vjeroispovijedanja i slobodom ljudske osobe. Dok je još mogla, Crkva u Hrvatskoj je – posljednji put prije ponovnoga dolaska demokracije –prkosno izrekla koja su njena temeljna prava. Stepinac je u kućnom pritvoru u Krašiću komunizam nazvao mendacium incarnatum – utjelovljenom laži. Upravo stoga što je bio laž, zadržao je uvjerenje da će na koncu propasti. Stepinčeva poruka u njegovu pismu kiparu Ivanu Meštroviću 2. lipnja 1959, samo osam mjeseci prije nadbiskupove smrti doseže onkraj političke prosudbe u političko proročanstvo.

Rekao je: »… da je apsolutno nemoguće, da ikada pridobiju srca ljudi za ovaj monstruozni sistem. Ja vjerojatno ne ću doživjeti slom komunizma u svijetu radi skršenog zdravlja. Ali sam potpuno siguran u taj slom. Štogod se gradi protiv naravi, kako ju je Bog stvorio i ustanovio, to se mora srušiti unutarnjom nuždom. Moglo bi se i ovdje reći, što kaže Isus u Evanđelju: „Svaki nasad, kojega nije zasadio Otac moj nebeski, iskorijenit će se“. A budući komunizam negira i ruglu izvrgava Boga, sigurno je, da ga nije zasadio Bog nego sotona. Sotona je izgubio bitku na Kalvariji, pa sam siguran, da će je izgubiti i na Kalvariji mističnog Krista, a to je Crkva, koja danas prolazi svoju Golgotu.«

Četrdeset i pet godina nakon što je komunizam »oslobodio« Hrvate, Hrvati su se »oslobodili« komunizma i Stepinčevo proročanstvo je bilo trijumfalno ispunjeno.

‘JELAČIĆ PLAC’ HUK PJESME KOJA SE PRETVARALA U PORUKU DILJEM HRVATSKE

Rade, Raća Stojić uz dugu robiju u Staroj Gradiški proživio je i dugu izolaciju u strašnim i zloglasnim ‘samicama’

Priredili: Ivo BUTKOVIĆ i Marin SOSA

Pretprošlog ponedjeljka 3. veljače oko 17-e ure Zagrebom se širio snažni huk, od gornjogradskog brijega odjekivala je pjesma, a kao prasak stih pjesme pretvarao se u upozorenje i poruku diljem Hrvatske a i šire: AKO NE ZNAŠ ŠTO JE BILO...!

Tvrdi se da je toga dana zagrebački glavni trg Josipa bana Jelačića zaposjelo 70-80 tisuća Hrvat(ic)a svih dobi, u većini mladih, koji su došli dočekati hrvatske srebrene rukometaše u euforičnom veselju i pjesmi.

Sveukupna vesela scena na trgu kulminirala je kada su igrači skupa s Markom Perkovićem (Thompsonom) gromko zapjevali pjesmu koja je pokrenula silnu energiju kod Hrvata ma gdje god da su bili, o čemu se još uvijek šire priče.

Desecima tisuća u slavlju na ‘Jelačić placu’ pridružila se i ekipa iz Čitluka (Hercegovina) koja je nama u Zagrebu, a i šire nazivana omiljenim imenom ‘Raćina ekipa’. Pristigli su na slavlje u Zagreb s otkrivanja spomen ploče na robijašnici, odnosno još jednom srpskom logoru za vrijeme okupacije tijekom Domovinskog obrambenog rata.

Na povratku nazad u Čitluk nakon veselja na središnjem zagrebačkom trgu u podužoj vožnji preplitali su se razgovori: Damira, Pere, Ice, Andre, Blaža, Darka, Mirka i Alena o dvije teme, dva oprečna događaja. Tužnom spomenu na kojem su sudjelovali u ranijem dijelu dana u Staroj Gradiški i onom razdraganom, športskom, hrvatskom-pobjedničkom - domoljubnoj poruci u pjesmi.

‘Raćina ekipa’ koja inače ne propušta bilo koji važniji hrvatski nadnevak, a u smislu - da nešto hrvatsko bude, a da oni ne znaju što je bilo. Tako nisu mogli propustiti Staru Gradišku u ponedjeljak 3. veljače gdje je pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja RH u sada već podobrano oronulom zdanju, zloglasnom zatvoru znanom kao ‘Stara Gradiška’, u kamen uklesana još jedna istina.

Da, uz prethodnu opominjuću spomen ploču koja simbolizira zločine nad hrvatskim političkim domoljubima robijašima tijekom Titove komunističke strahovlade postavljena još jedna spomen ploča, kako bi se znalo da su tijekom Domovinskog rata taj prostor četnici i JNA koristili kao zatvorski logor za hrvatske branitelje.

Pitajte ako niste znali što je bilo!

Tu su ih, kao i one bivše, zločinački zlostavljali i mučili. Oni znaju i da je njihov uzor Rade, Raća Stojić uz dugu robiju u Staroj Gradiški proživio i dugu izolaciju u strašnim i zloglasnim ‘samicama’, pa su uz ostalo i stoga stigli jutrom u Gradišku.

Naravno pridružili se brojnim bivšim logorašima iz toga i drugih srpskih logora, starijim bivšim političkim uznicima, katoličkim i muslimanskim vjerskim dostojanstvenicima, na ceremoniji otkrivanja nove spomen ploče žrtvama hrvatskih uznika-logoraša iz zadnjeg rata za slobodu, istinu i državnost.

Kasnije su obišli zloglasni podzemni dio, premda su o tim tzv. rupama dosta znali, zgrozili su se nad onim što su vidjeli. U tom mraku samica pod zemljom na jednom ulazu u skučeni vodom potopljeni podzemni prostori, gdje je Rača oko dvije godine u izolaciji tamnovao, zapalili su svijeće.

A u njihovom spletu razmišljanja o dva oprečna događaja istoga dana, spoznali su da snaga domoljublja pobjeđuje. Kao i mnogi drugi znaju da je Raća bio jedan od predvodnika glavne trojke (Ilija Tolić, Josip Oblak, Rade Stojić) kada se 9 hrvatskih revolucionara, kao diverzanti HRB-a iz Australije 1963. u mjesecu srpnju ubacilo u Jugoslaviju. Bila je to prva ozbiljnija akcija u rušenju komunističke Jugoslavije. Smatra ih se prvim pretečama Domovinskom ratu. Junak Raća u 23-trećoj godini, preživio je sve čime su ga neprijatelji htjeli �izički i psihički uništiti, bio je u Domovinskom ratu branitelj u činu pukovnika HVO-a. Zaključili su, pričajući da je Thompsonova pjesma nova hrvatska domoljubna davorija koja je mnoge prizvala, mnoge opomenula, mnoge osokolila, davorija sa stihovima koji pokreću energiju, slogu i zajedništvo. Baš stoga nije ‘onima’ draga. Ali - ostaje! Potaknuti akcijom ‘Raćinih suradnika’ i mi u Zagrebu podsjetili smo se, da će uskoro i 5-a obljetnica kad nas je pukovnik Stojić Raća kao na-

Rektor HKS-a

prof. dr. sc. Željko

Tanjić

i spomenuti, a kamoli o tom zločinu govoriti. No to je posebna tema. Dokazano komunističko-partizansko zlodjelo, za koje su i nedavno tzv. ‘naši ljevičari’ uključivši bivšeg predsjednika zločin opravdavali navodeći davno prokazane agitpropske laži. Nazočila je u petak u molitvi i istini u crkvi na Širokom Brijegu cijela Herceg-Bosna.

U prošli petak 7. veljaće i u Zagrebu održana je komemorativna sveta misa za legendu Nediljka (Roda) Vegara povodom jedanaestogodišnice njegovog odlaska u vječnost, u kapelici Hrvatskog katoličlog sveučilišta (HKS) kojoj su nazočili njegovi ratni suborci i prijatelji. Kao i dosada misu je služio rektor sveučilišta dr. sc. Željko Tanjić.

pustio. Zapravo zaspao tijekom kraćeg odmora i umjesto odlaska na važni humanitarno-domoljubni sastanak u svoj Čitluk otišao je, nedvojbeno u rajske krajeve. Odrobijao je 9 godina u gradiškom kazamatu, 3 godine u zeničkom. Otrpio sve izazove i torture. Živio skladno u braku, sa suprugom, odgojio dvije fakultetski školovane kćerke i sina Juru, sada već dr. Juru Stojića koji u mostarskoj bolnici specijalizira urologiju. Ukratko – Junak Rade Raća Stojić bio je i ostao legenda od Čitluka u Hercegovini do australskog velegrada Sydneyja i australskog suptropskog sjevera.

Sve do devedesete i još koju, Hrvati u Australiji bili su bez dvojbe društveno i politički najinformiraniji u iseljeništvu. Mogli su birati između tri solidne tjedne novine, mnogih lokalnih (svojih) crkvenih i inih tiskovina, bilo u formi letaka ili obavijesti, kao i niza radio programa. Tako bilo. A sada?

Čini mi se da su mnogi i koji su mnogo znali - štošta zaboravili, a o onima koji niti znaju niti pitaju, nije vrijedno govoriti. Računajući i oslanjajući se na silni razvoj informacijske i tiskovne tehnike i tih novih mogućnosti ovo pitanje bi bilo izlišno - bespredmetno. Ipak čini se da nije tako, jer ned-

Povodom sv. mise i spomena na Nediljka Vegara (Roda), Bože Vukušić na svom portalu piše slijedeće: ‘’Nediljko Vegar „Rod“ rođen je 1952. godine u Ljubuškom. Njegov brat Pavo ubijen je 1972. kao jedan od vođa Skupine Feniks ’72 (Bugojanska skupina) koja je upala u Jugoslaviju pokušavši je srušiti.

Ubrzo su uhićeni Nediljko i njegov otac te odvedeni u zatvor.

vojbeno je i znači da je čovjek i organizacija još uvijek iznad novih alata.

I pretprošlog petka 7. veljače kao spomen i opomena komemorirana su dva značajna nadnevka, i kako reče fra Mijo Stojić na širokobriješkoj komemoraciji: ‘’Ovi su dani, znači, dani učvršćivanja našega identiteta, našega preispitivanja kao domoljuba i kao vjernika. Jugoslavenstvo i sve drugo što nam se silom nametalo ili nam se danas nameće nije nešto za čim bismo trebali ići.’’

Znači 7. veljače na Širokom Brijegu u 16. sati molilo se i memoriralo na mjestu gdje su 7.veljače 1945. partizani spalili 12 širokobrijeških franjevaca, a potom se molilo kod grobnice gdje su posmrtni ostaci 24 ubijena franjevca. Zločin je to koji je sve do Domovinskog rata bilo opasno

Ipak, Nediljko je uspio izaći iz zatvora nakon čega je počeo planirati bijeg iz Jugoslavije. To mu polazi za rukom u srpnju 1973. godine.

Život je nastavio u Njemačkoj, u kojoj se povezao s ostalim političkim emigrantima te je pristupio Hrvatskom revolucionarnom bratstvu (HRB) i Hrvatskoj mladeži Uzdanice. Zbog svojih djelovanja postao je poznat po nepokolebljivosti u domoljublju prema Hrvatskoj, a zato ga je kasnije i Bruno Bušić odabrao kao bliskog suradnika i prijatelja...›› Potom Bože opisuje Vegarov ‘ratni put’ koji dokazuje vrijednost hrvatskog časnika i junaka. Rektor, vlč. Tanjić nakon svete mise je uz pozdrav nazočnima izrekao i pohvalu što se i nakon jednog desetljeća s jednakim žarom sjećaju svog suborca, prijatelja, ratnika i domoljuba. O Nediljku je govorio kao osobi koja je zračila istinom i optimizmom, kao osobu nade i ufanja.

Na kraju je citirao što je jednom prigodom ‘Rod’ kazao:’’ “Moji ideali su ispunjeni, jer je stvorena hrvatska država. Ona je još uvijek daleko od mojih snova i očekivanja moga brata Pave i njegovih suboraca. Ali je takva kakva jest. Mi smo od prošlih hrvatskih naraštaja preuzeli žezlo borbe za samostalnu hrvatsku državu i mislim da smo tu povijesnu zadaću časno ispunili. Na sljedećim hrvatskim naraštajima je da se bore za njezino usavršavanje. Vjerujem da će i novi hrvatski naraštaji časno obaviti svoju dužnost kao što smo i mi obećavši to našim precima.’’

Pred spomen pločama koje svjedoče is�nu
Misa u kapelici
Stara Gradiška
Rade Rača Stojić

Opisuju ga kao grad koji ljepotom i znamenitostima može parirati Dubrovniku, ali uz znatno manje gužve i povoljnije cijene.

Najveći njemački online časopis o putovanjima, TravelBook, savjetovao je svojim čitateljima da posjete Trogir, opisujući ga kao grad koji ljepotom i znamenitostima može parirati Dubrovniku, ali uz znatno manje gužve i povoljnije cijene.

Iako je Dubrovnik najpoznatija destinacija u Hrvatskoj, često je preplavljen turistima – uz one koji dolaze zrakoplovom, svakodnevno ga posjećuju i tisuće putnika s kruzera. Trogir, smješten u Dalmaciji nedaleko od Splita, nudi podjednako impresivnu povijesnu baštinu, ali bez prevelike navale turista.

Povijesna jezgra Trogira od 1997. godine uvrštena je na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Razlog tome je iznimno očuvana urbana struktura koja seže sve do doba starih Grka i Rimljana. Posebno se ističe Katedrala sv. Lovre iz 13. stoljeća, poznata po remek-djelu Radovanova portala, te kula Kamerlengo iz 15. stoljeća. Također, tu su i knežev dvor, gradska vrata, kao i ostaci obrambenih zidina iz različitih povijesnih razdoblja.

Unatoč bogatoj povijesti, Trogir nije samo “muzej na otvorenom” – grad i danas živi punim plućima. Mještani još uvijek obitavaju u starim kamenim kućama, a brojni restorani i ka�ići pružaju autentičan mediteranski ugođaj.

Putnicima se tako preporučuje šetnja uskim kamenim ulicama Trogira, koje kriju male kapele i galerije, ali i uživanje na širokoj rivi s pogledom na marinu. Na glavnom gradskom trgu, koji nosi ime pape Ivana Pavla II., nalazi se i katedrala, jedan od najprepoznatljivijih simbola grada.

Za ljubitelje popularne kulture, Trogir je postao prepoznatljiv i kao kulisa u seriji “Igra prijestolja”, gdje

Pronašli idealnu alternativu

Dubrovniku – to je Trogir

Znamenitos� koje morate vidje�

Drvo ljubavi

U Trogiru, gdje se povijest isprepleće s legendama, ne smijete propus�� posje�� samostan sv. Nikole. Upravo se ondje, skriven među starim zidinama, nalazi reljef Kairosa, grčkog boga sretnog trenutka. Kažu da dodir njegova čuperka donosi veliku sreću. A za sve zaljubljene, put vodi do drva ljubavi, smještenog između kule sv. Marka i tvrđave Kamerlengo. Vjeruje se da poljubac pod njegovim isprepletenim granama donosi vječnu ljubav.

Šetnja povijesnom jezgrom Trogira je kao putovanje kroz vrijeme. Kažu da je potrebno nekoliko sto�na koraka da se prođe cijelom dužinom glavne ulice staroga grada. No to je samo broj. Važno je iskustvo koje vas obuzima dok istražujete tajne ovoga povijesnog bisera. Među brojnim kulturnim ikonama Trogira ne smijete propus��:

• crkvicu sv. Sebas�jana s gradskim satom

• tvrđavu Kamerlengo

• kulu sv. Marka

• gradsku ložu

• palaču Ćipiko

• amostan sv. Dominika

• palaču Garagnin-Fanfogna

• gradska vrata

• Knežev dvor

Povijesna jezgra je pravo remek-djelo

Putnicima se preporučuje šetnja uskim kamenim ulicama Trogira, koje kriju male kapele i galerije, ali i uživanje na širokoj rivi s pogledom na marinu

Trogir, biser hrvatske obale, ponosno nosi �tulu jednog od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova u Europi. Njegova povijesna jezgra je pravo remek-djelo romaničke i go�čke arhitekture, a od 1997. nalazi se pod zaš�tom UNESCO-a. Stari grad smješten na malenom otoku pravi je labirint uskih uličica, malih trgova i prekrasnih palača. Posebno se is�če katedrala svetog Lovre, monumentalna građevina s prekrasnim romaničkim

portalom. Ne propus�te posje�� ni gradsku ložu i utvrdu Kamerlengo, dva simbola Trogira.

Korijeni Trogira sežu u daleku prošlost, sve do an�čkog vremena. Grci su ga osnovali u 3. stoljeću pr. Kr. pod imenom Tragurion. Tijekom stoljeća grad je bio pod vlašću Rimljana, Bizan�naca, Venecije i Ugarske, a povijesni slojevi taložili su se jedan na drugi, stvarajući bogatu paletu kultura koje su oblikovale njegov jedinstveni iden�tet.

je Dominikanski samostan u staroj jezgri poslužio kao vrt u izmišljenom gradu Qarth. TravelBook savjetuje da se u staroj gradskoj jezgri ne pokušava parkirati, već da se koriste parkirališta prije ulaska u grad. Također, Trogir je udaljen svega 10 minuta vožnje taksijem od splitske zračne luke, a autobusom se može doći za manje od 20 minuta. Njemački časopis zaključuje da je Trogir idealna alternativa Dubrovniku – nudi istu mediteransku čaroliju, ali uz manje gužve i povoljnije cijene.

Za one koji žele istražiti hrvatsku obalu na autentičniji način, Trogir je destinacija koju ne bi smjeli propustiti.

Povijesna jezgra grada
Uske uličice mame putnike
Jedan je od najočuvanijih gradova
Pogled na Trogir u večernjim sa�ma

Hrvatska kultura zablistala na Naci

Nastup na ovom prestižnom događaju bio je više od dijeljenja svoje kulture - bio je to način povezivanja s ostalim narodnim zajednicama i prikazivanja bogatstva hrvatskih tradicija široj publici

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Danijel KOVAČ, HFS Croatia, Canberra Croatia FC

Nacionalni multikulturni festival 2025. godine u Canberri bio je živahna proslava kulture, raznolikosti i baštine, a posebno je zasjao prikaz hrvatske tradicijske baštine. Festival se održavao 7. veljače do 9. veljače okupio je tisuće posjetitelja, a omogućio im da uživaju u bogatstvu prikaza kulture i tradicije više od 170 narodnih zajednica. Jedan od najupečatljivijih nastupa bio je onaj hrvatske folklorne skupine “Croatije”. Park Glebe pretvorio se u živahnu pozornicu hrvatske kulture dok su grupe HFS “Croatije” izvodile splet tradicionalnih glazbenih pjesama i plesa. Hrvatska folklorna skupina oduševila je publiku dinamičnim prikazom bogatog folklora naše zemlje. Pozornicu je svojom pjesmom osvojio i bend “Ekipa”. Publika, koju su većinom činili pripadnici drugih naroda, brzo je upila energiju i veselje nastupa te se s entuzijazmom uključila u hrvatsko kolo. Bio je to dirljiv trenutak koji je odražavao duh festivala koji promiče uključivost i kulturnu razmjenu.

„Hvala što ste nam se pridružili u tri nevjerojatna dana proslave kulture, raznolikosti, povijesti i baštine“, izjavili su organizatori Festivala, naglašavajući važnost okupljanja zajednica kroz umjetnost, glazbu i hranu. Nastup hrvatske folklorne skupine bio je ponosan trenutak za hrvatsku zajednicu - pokazala je ljepotu hrvatske glazbe i plesa široj, raznolikoj publici. Potvrdili su to i glazbenici “Ekipe”.

A vrijedna ekipa Nogometnog kluba Canberra Croatije omogućila je brojnim posjetiteljima da na njihovom štandu isprobaju i hrvatsku tradicionalnu ponudu hrane i pića: ćevapići, ražnjići, sarme, kranjske kobasice i slatke fritule primamili su mnoge koji su se osvježili i hrvatskim pivom, vinima… Nacionalni multikulturni festival godišnji je događaj koji slavi mnoge kulture u Canberri, nudeći posjetiteljima priliku da uživaju u hrani, umjetnosti, glazbi i plesu iz cijeloga svijeta. Ove godine posjetitelji festivala mogli su uživati u ukusnim hrvatskim jelima, uživati u tradicionalnoj glazbi i naučiti nešto više o povijesti i kulturi hrvatskoga naroda.

Unatoč promjenjivom vremenu, događaj je nastavio cvjetati jer su ljudi svih etničkih skupina, naroda i kultura koje su predstavljali dolazili zajedno kako bi sudjelovali u proslavi multikulturalizma. Od živahnih štandova s međunarodnim delicijama do vibrantnih nastupa koji su prelazili kontinente, festival je bio dokaz snage zajedništva i važnosti prihvaćanja raznolikosti.

Za Hrvatsku je nastup na ovom prestižnom događaju bio više od dijeljenja svoje kulture - bio je to način povezivanja s ostalim narodima i nacijama i prikazivanja bogatstva hrvatskih tradicija široj publici.

Nacionalni multikulturni festival 2025. godine u Canberri bio je podsjetnik na ljepotu koja nastaje kada se ujedinjujemo kroz zajedničku ljubav prema kulturi i kreativnosti. Za hrvatsku zajednicu to je bila nezaboravna prilika da ostavi svoj trag u živahnom mozaiku australskog multikulturalizma.

onalnom multikulturnom festivalu

Znamo što je bilo

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Na svečanoj prisezi novog starog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića ipak neće biti izvedena pjesma „Ako ne znaš što je bilo” Marka Perkovića Thompsona. Ali sama činjenica da je bila najavljena kao dio službenog programa, i da se na prste jeden ruke mogu nabrojiti radio postaje koje bojkotiraju Thompsona, govori da se u hrvatskom društvu dogodila velika promjena. Naravno, ne predaju se i me miruju oni koji Hrvate pokušavaju uvjeriti da je Domovinski rat mrlja na hrvatskoj povijesti, da je to nešto čega se treba sramiti i što treba prepustiti zaboravu, a da je tzv. antifašistička borba ono čega se trebaju prisjećati, ono što trebaju obilježavati i čime se trebaju ponositi.

No, sve ono što se odigralo u posljednjih pola godine, od koncerata Marka Perkovića Thompsona u Imotskome do dočeka hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu, potvrđuje da u tome ne mogu uspjeti. Koliko god ljevičarska propaganda, uz pomoć medija kojima vladaju iste one snage koji su njima vladale i prije 1990. godine, ustrajno i vješto radila na tome, Hrvati na kraju ipak znaju što je bilo. Znaju da je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i oslobodilački, bez mrlje koja bi takav njegov karakter mogla dovesti u pitanje, što je svojim presudama potvrdio i Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu. A isto tako znaju da, kada je o Hrvatskoj riječ, jugoslavenski partizani nisu vodili samo rat protiv fašizma, nego i rat za nasilno uključenje Hrvatske u državnu zajednicu koju Hrvati nisu željeli i da su se pri tome nemilosrdno obračunali sa svim neistomišljenicima. Znaju što je bilo 1945. i u godinama koje su uslijedile. U hrvatskim zastavama s ovim i onim poljem neki, naravno, i dalje vide simbole zla, u pjesmama koje opjevavaju hrvatske krajeve, hrvatske heroje i događaje iz hrvatske povijesti vide poziv na mržnju i nasilje. A jugoslaven-

Jugoslavensku zastavu na odori je imao major Veselin Šljivančanin kada je u razorenom i okupiranom Vukovaru odlučivao tko će na strijeljanje, a tko u srbijanski logor

ske trobojnice sa petokrakom zvijezdom koje se ističu na koncertima nekih turbofolk pjevačica ne samo da im ne smetaju, nego nas žele uvjeriti da je ta zastava simbol dobra, poziv na pomirenje itd.

No, premda Hrvatskom vladaju ljudi koji ne žele ili nemaju snage reći, pa i u zakon unijeti, da je zastava propale federacije simbol zločinačkog režima i zločina, hrvatski narod zna što je bilo. Zna da su pod tom zastavom djelovali oni koji su od 1945. do 1990. Hrvate (i druge nesrbe, osobito Albance) ubijali, zatvarali i mučili, da su i po okončanja razdoblja masovnih smaknuća političkih protivnika nakon Drugog svjetskog rata protivnike režima nastavili širom svijeta loviti i ubijati kao divlje zvijeri. Jugoslavenski komunistički režim odgovoran za smrt 69 Hrvata u emigraciji, među kojima je i jedno 9-godišnje dijete! A onda je došla agresija na Hrvatsku tijekom koje su snage pod jugoslavenskom trobojnicom i petokrakom zvijezdom razarale i okupirale Vukovar, napadale Osijek, Karlovac, Sisak, Zadra, Šibenik, Split, Dubrovnik i brojne druge gradove i mjesta. Jugoslavensku zastavu na odori je imao major Veselin Šljivančanin kada je u razorenom i okupiranom Vukovaru odlučivao tko će na strijeljanje, tko u srbijanski logor, a tko će biti „samo” protjeran iz svoga doma i svoga grada.

Tim zastava nam, nakon svega, mašu na koncertima srbijanski pevaljki, ali i na raznim drugim mjestima, poput savskog nasipa u Zagrebu i dvorišta Titove rodne kuće u Kumrovcu. Mašu, ali uzalud!

Kao što sam već pisao, autokratski režim Aleksandra Vučića prvi put je dramatično uzdrman otkako je na vlasti. Uzdrmali su ga srbijanski studenti višemjesečnim demonstracijama kojima se priključuje sve više drugih ljudi, pa su demonstracije postale sve masovnije i raširene po cijeloj Srbiji. Mi u Hrvatskoj s velikom pažnjom to promatramo, jer nam nije svejedno što će se događati u najbližem susjedstvu iz kojeg su nam desetljećima dolazili veliki problemi, pa i ratovi, od Prvog svjetskog rata do Domovinskog rata. U Hrvatskoj mnogi podržavaju studentske demonstracije u Srbiji, a među njima su i naši studenti i neke javne osobe, poput nekih svećenika. Smatram da nemamo što podržavati te demonstracije jer je to unutarnja stvar Srbije. Štoviše, svima je jasno da su studenti zauzeli mjesto srbijanske oporbe koja se godinama neuspješno opire Vučiću, koja je razjedinjena i bez učinka. Pogibija ljudi na novosadskom kolodvoru bila je okidač za izlazak studenata na ulice, a zatim i svih

Vrijeme

krafna i fašnika, u koje će se odlično uklopiti inauguracija na Pantovčaku ili gdje već, svakako ne na Trgu sv. Marka, koji Zoki izbjegava zbog asocijacija na nesretni njegov premijerski mandat, uključujući osobito slanje specijalne policije na hrvatske branitelje, koji se bili sklonili u crkvu, a policija za njima, te da nije bilo junačnoga fratra, tko zna što bi bilo, pa bi se sada pjevalo Ako ne znaš što je bilo. Povijest je to, a Zoki navodno od tada doživio prosvjetljenje, možda mu pričali što su sve hrvatski ljudi bez njega učinili u obrani domovine, što ga je malo začudilo, a otkrio je i Hrvate u Herceg-Bosni, za koje prije nije čuo. Jako se zbližio s Hrvatskom vojskom, zapovjednike držao u svom uredu, a Hrvatski sabor utjerao u vojarnu. No dobro, ovo zadnje je malo pretjerano, zastupnici su ušli dragovoljno, dragovoljci, na služenje roka od četiri godine. Dabro će ih podučavati.

Glede inauguracije i inauguracija: skromnost jest vrlina, ali ne uvijek. Ako ova bude (pišem u nedjelju) kao ona prva, makar i s nešto više radoznalih, ne će biti dobro. Načelno: bio to Milanović (a što se može) ili tko drugi, riječ je ipak o svečanom činu koji zahtijeva nešto sjaja i doziranoga glamura. Nije to promocija čelnika manje općine, s malo kulena. I nije Tuđman svojedobno želio da inauguraciju prati stanovito blještavilo i dostojnost zbog njega samoga, nego je i izborom mjesta održavanja htio naglasiti poveznicu s povjesnicom, kao predsjednik drevne države Hrvata, čiji kontinuitet nikada u stvari nije prekinut, osim

Mi jedino možemo promatrati

drugih koji iz različitih razloga žele srušiti Vučića i njegov SNS. No, tu se sve zaustavlja. I srbijanska oporba imala je zajednički stav: svi su protiv Vučića, ali unutar sebe imaju šarolike političke stavove o budućnosti Srbije. Sada, kada su studenti u pitanju, također su izrazito antivučićevski raspoloženi, ali je posve nejasno kamo bi Srbija krenula nakon Vučićeva pada. Sve postaje malo jasnije kada su ovih dana u medije izašli rezultati istraživanja o političkim stavovima mladih u Srbiji koji danas žele srušiti Vučića. Prema istraživanju, mladi u Srbiji najviše vjeruju patrijarhu SPC-a Por�iriju, dok Europsku uniju velikom većinom vide negativno ili neutralno. Zabrinjavajući je podatak da samo petina mladih vidi EU pozitivno. Većina njih drži da je Kosovo Srbija, unatoč činjenici da Kosovo odavno više nije Srbija. U čemu se onda ti politički stavovi razlikuju od Vučićevih? Mogli bismo reći da su još radikalniji, ekstremniji ili još više nacionalistički obojeni od sadašnje vlasti. Zato je Vučić dosad s EU-om igrao toplo-hladno, jer u Srbiji nema jasnog konsenzusa o ulasku u EU, pa čak ni

Posve je promašeno iz Hrvatske podržavati studente protiv Vučića. Možemo samo promatrati i nadati se da Srbija neće postati generator nestabilnosti

među mladima koji, unatoč svemu, svoju budućnost vide na Zapadu. Stoga je vrlo diskutabilno podržavati ove demonstracije samo zato što se ni nama ne sviđa Vučić i njegova politika, počevši od ratnih dana i njegova huškanja Srba u Glini do današnjih dana. Vučić jest uzdrman i nazire se postvučićevsko doba, ako se ovakve demonstracije nastave i još masovnije okupe, a Vučić i ekipa ne nađu odgovore ni načine kako da pridobiju studente. Štoviše, u srbijanskoj oporbi imali smo neke likove koji su predstavljali političke opcije. Kod studenata nemamo baš nikoga, niti jednog lidera, niti jasnu političku platformu, osim želje za pravnom državom, demokracijom, manjom korupcijom i boljim životom… No, tko će to provesti u djelo jednog dana nakon Vučića? Nitko ne zna. Zato je posve promašeno iz Hrvatske podržavati studente i sve ostale koji su protiv Vučića, jer to nije naša bitka, niti znamo kako će završiti za nas, niti što bi nam značilo da Vučić padne. Možda nam je bolje sada s ovakvim Vučićem? Jer što vrijedi da želimo Srbiju u EU, kad većina tamo ne želi. Nigdje dosad na demonstracijama nismo čuli nikakve proeuropske politike. Stoga neka sami rješavaju svoje unutarnje probleme, a mi jedino možemo promatrati što se zbiva i nadati se da Srbija neće postati generator nestabilnosti u našem istočnom susjedstvu veći nego što je sada. (Večernji list)

Inauguracija zahtijeva nešto sjaja

u vrlo kratkom razdoblju diktature Aleksandra Karađorđevića, zanemarivo.

To me vodi prema uglavnom priglupim raspravama oko Tomislava, je li bio kralj ili predsjednik općine, a sve u svezi s 1100. obljetnicom Hrvatskoga Kraljevstva, koja idiotima izaziva dijareju i slične tegobe. Povjesnici se ne mogu složiti. Od Ive Goldsteina, recimo, očekujem tvrdnju da je baš spomenuti Karađorđević bio prvi hrvatski kralj. Od Budaka, to jest Nevena, nisam puno očekivao, ali za divno čudo taj je lik možda i najlogičnije postavio stvari. Naime, napisao otprilike sljedeće: ako su svi poslije Tomislava bili kraljevi, razumno je zaključiti da je on bio prvi.

Dosta o povijesti, ionako sam njome opterećen, pišem roman o 10. stoljeću i sav sam u Klaiću, Šišiću i Macanima, ali me ova naša zbilja dostiže posebno kada moram razmišljati gdje ću što i hoću li kupiti. I tko

je kriv za visoke cijene. Kada čovjek sluša bisere u lancu, ispada da nitko nije kriv, osim potrošača koji su zbog nerazborito visokih plaća proizveli in�laciju pomamnim trošenjem. Znači, da bi se snizile cijene, treba sniziti plaće, da ljudi ne mogu kupovati i mirna Bosna, što bi rekao moj djed, koji je navodno čuvao Ferdinanda u Sarajevu. Ono što jest nevjerojatno: u svemu ovom šušuru nitko ne spominje Hrvatsku narodnu banku, kao da ne postoji, a čini se da i ne postoji. Je li se guverner pretvorio u guvernantu, ne toliko lanaca, koliko stranih banaka, čiji je prihod enorman i mjeri se u milijardama, koje završavaju u siromašnim zemljama zapadne Europe. Nije se čak dosjetio ni Caritasove sjajne dosjetke da ljudi istresu iz škrabica hrvatske kune, koje se doskora više ne će moći zamijeniti za odurne eure, a tako prikupljen novac promijenjen u eure usmjeri

Piše: Zvonimir Despot
Piše: Hrvoje Hitrec
Tuđman je želio da inauguraciju prati stanovito blještavilo i dostojnost zbog njega samoga, nego je i izborom mjesta održavanja htio naglasiti poveznicu s povjesnicom
prema sirotinji. Hoće li se narod odazvati, ne znam, valjda hoće. Mnogi će ipak ostaviti barem dvadeset kuna, možda ih uokviriti i staviti pred njih svijeću, kao spomen na izgubljeni monetarni suverenitet, i inače. Slava kuni. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

OBIČAJI U MEĐIMURJU SU SE DJECI OSTAVLJALA PECIVA U OBLIKU PTICA

Ljubav koja ozdravlja, vraća vid slijepima, daje život za Boga…

Legenda kaže da je bio kršćanski iscjelitelj iz 3. stoljeća u vrijeme kada je kršćanska crkva bila žestoko progonjena

Legenda koja inspirira našu godišnju proslavu ljubavi na Valentinovo fokusira se samo na jedan aspekt ljubavi, kao da je romantična ljubav jedina stvar po kojoj se trebamo sjećati ovog sveca zaštitnika. Slavljenje ljubavi u svim njezinim oblicima je prekrasna ideja na bilo koji dan u godini. Ali postoje problemi kada se ograničimo samo na ljudski, emocionalni oblik ljubavi koji se neprestano prikazuje u knjigama, �ilmovima i masovnim medijima.

Problem je u tome što je taj pogled na ljubav promjenjiv, uvjetovan i lako se gubi. Može izazvati kratkotrajnu

radost i sreću, ali i bol i tugu ako ne ispunimo kriterije ljubavi koje prikazuje ovaj svijet.

Ovaj zbunjujući i dvostrani pogled na ljubav znači da propuštamo ključnu točku o izvoru i prirodi dublje, univerzalnije i apsolutne ljubavi koju je sveti Valentin razumio i živio. Samo jedna kratka priča iz njegova života govori nam da je ljubav više od onog što i možemo zamisliti.

Sveti Valentin – rimski biskup – bio je kršćanski iscjelitelj iz 3. stoljeća u vrijeme kada je kršćanska crkva bila žestoko progonjena.

Na suđenju za svoju vjeru, jedan od sudaca imao je posvojenu kćer koja nije mogla vidjeti, bila je slijepa. Sudac, po imenu Asterius, tražio je Valentina da izliječi djevojku.

Valentin ju je izliječio, a iscjeljenje ne samo da je pro-

mijenilo Asterijevo gledište o njemu, već ga je i obratilo na kršćanstvo gurnuvši ga u golemu ljubav Boga.

Možda je Asterius nazreo

Na Valentinovo se ftičeki ženiju, a do po veljače loza plače

Prvom čestitkom za Valentinovo smatra se pismo francuskog vojvode Karla Orleanskog supruzi iz zatočeništva u Engleskoj

Dan svetog Valentina ujedno označava i polovicu mjeseca. Znate li koja se narodna vjerovanja i izreke o vremenu vežu uz ovog sveca?

Nakon slavljenja Svijećnice i svetog Blaža, pred nama je omiljeni svetac zaljubljenihValentin.

Obilježavanje Valentinova, 14. veljače, u Hrvatskoj se, istina, veže uz utjecaj američke kulture, ali podaci kažu da je u Međimurju i ranije postojao narodni običaj da su se na taj dan ostavljala djeci peciva u obliku ptica. Objašnjenje je da je to dan kada i vrapci svadbuju odnosno da se "ftičeki ženiju".

Kako se počinju pariti i svijati gnijezda, smatralo se da je tog dana najbolje postaviti kvočku na jaja jer će dobro sjediti i izleći će se svi pilići. Postoji i vjerovanje da ako vrapci tog dana cvrkuću, uskoro će stići proljeće. Ono označava i polovicu mjeseca pa tako u pučkim izrekama o vremenu u knjizi Ante Čelana Gaganića stoji da do po veljače loza plače (ima soka i pogubno ju je tada rezati), kao i savjet "ne sadi lozu di žabe krekeću".

Tu su i "po veljače loza plače, od po ožujka pupak vanka, travanj listom, a svibanj cvitom". Navodi se i dio

za povrće: “Od po velje zelje u kovilje, Od po velje zelje u prdelje, (…) svaki korijen krene, svako zelje i svake želje”.

Dr. Rudolf Horvat u svojoj je knjizi "Narodni život i običaji južnih Slavena" zapisao da je sv. Valent zaštitnik ljudi koji boluju od "nevolje". Narod ne radi toga dana, nego se ispovijeda, daruje novce i svijeće (duplire) na oltar, oko koga klečeći obilazi golih koljena, moleći Boga da ga oslobodi nevolja.

Inače, povezanost ovog mučenika uz ljubav potječe iz legende o mladoj kršćanki i rimskom legionaru koji je iz ljubavi prema njoj također

postao kršćanin. Tijekom priprava za brak oboje su na smrt oboljeli, a svetac im je brak blagoslovio dok su umirali u samrtnom zagrljaju na postelji.

Prvom čestitkom za Valentinovo smatra se pismo francuskog vojvode Karla Orleanskog supruzi iz zatočeništva u Engleskoj.

Zanimljivo je dodati i narodna vjerovanja koja kažu da ako djevojka na taj dan vidi crvendaća, udat će se za mornara. Preleti li pokraj nje vrabac, udat će se za siromaha s kojim će biti jako sretna, a ako ugleda češljugara - udat će se za bogataša.

što obična ljudska ljubav nije mogla – izliječiti, vratiti vid slijepima!

Priča o njegovoj smrti također prikazuje koncept ljubavi neshvatljiv današnjem svijetu. Naime, na pitanje jednog suca pred carom, što misli o rimskim bogovima, sveti Valentin je jednostavno odgovorio da su oni demoni. Na to je cijela skupština skočila na noge i zatražila njegovu smrt. On je znao da će umrijeti zbog tog odgovora, ali ljubav prema Bogu dala mu je nadnaravnu snagu koja doslovno uznemiruje. Glavu su mu odrubili 269. na Flaminijskoj cesti, sjeverno od Rima.

ljubav koja je bila mnogo dublja od ograničenog emocionalnog koncepta ljubavi koji čovječanstvo ima. Uostalom, ta je ljubav mogla učiniti ono

Kroz povijest i danas postoje brojna izvješća o ljudima koji su doživjeli ne samo ozdravljenje i duboko iscjeljenje, promjenu života, nego i tu snagu mučenika kada su osjetili sveobuhvatnu,

apsolutnu Božju ljubav protiv koje ovaj svijet tisućama godina nesvjesno ratuje – i gubi.

Jednom je Isus rekao da nas Bog toliko poznaje i ljubi da, zamislite, svakom od nas, a milijarde je ljudi na Zemlji, poznaje svaku vlas na glavi koju je izbrojio.’

Svi koji imaju djecu i koji jako vole svoju djecu moći će posvjedočiti da, unatoč silnoj ljubavi, pojma nemamo koliko vlasi kose nam djeca imaju.

Isus nam je objašnjavao da koliko god divna ljudska ljubav bila, Božja je ljubav toliko veća, dublja i intimnija da se svaki detalj svakoga od nas razumije i prihvaća. Zatim to dokazuje kroz tisućljeća silnim iscjeljenjima i ozdravljenjima, čudesnim ljudima koji su imali hrabrosti ljubiti Ljubav baš poput svetog Valentina.

14. veljače slavimo sveca mladih

i zaljubljenih

Nije poznato na koji je način ovaj svetac povezan s ovim običajem, možda je posrijedi tek podudarnost što njegov blagdan pada u vrijeme kada se ptice u očekivanju proljeća počinju gnijezditi, u vrijeme buđenja života i ljubavi.

Sv. Valentin bio je biskup grada Terni, svećenik i liječnik. Prema predaji, oko 270. godine zbog crkvenih poslova došao je u Rim, za vrijeme progona cara Klaudija. Tamo je pomagao zarobljenim kr-

šćanima i potajno vjenčavao kršćanske parove.

Na upit cara Klaudija zašto nije na njegovoj strani, Valentin je odgovorio caru da su njegova božanstva beskorisna te da je jedino Krist donio čovjeku spasenje i nadu u bolji svijet.

Klaudije ga je smatrao prijateljem i nije ga želio osuditi na smrt, već ga je stavio u kućni pritvor kod jednog plemića poganina, nadajući se da će tako Valentina udaljiti od vjere.

Dok je bio u pritvoru, Valentin je Božjom milošću vratio vid domaćinovoj kćeri i obratio pogansku plemićku obitelj na kršćanstvo. Nakon tog događaja car ga je odlučio predati rimskom prefektu, koji je naredio odrubiti Valentinu glavu. Bilo je to 269. godine na Flaminskoj cesti, sjeverno od Rima. Na njegovu grobu papa Julije I. sagradio je baziliku u IV. stoljeću. Sveti Valentin zaštitnik je zaljubljenih i zaručnika.

Crkveni zapisi iz 16. stoljeća navode da su mladići ostavljali ljubavne poruke i čes�tke na pragu kuća svojih odabranica

Sunčano vrijeme pogodno za izlete,

Tri rođendana, veselo društvo i “mašta na volju” – zaokupili su grupu društvene potpore Casey i ispunili joj još jedno redovno druženje - ovaj put uz slatku rođendansku tortu i kreativnu izradu dekorativnih kutija.

Pridružujemo se čestitkama Katici, Julie i Zvonku!

Kreativna radionica u punom zamahu!

Uvijek marljive članice grupe društvene potpore Greater Dandenong prionule su posebno zanimljivom ukrašavanju uskršnjih pisanica.

Radi se o “quiling” tehnici izrade ukrasa od papirnih trakica koje se namotavaju, a onda odmotavanjem lijepe u raznim oblicima.

Naoružane strpljenjem, s osmijehom na licu, polako dovršavaju svoja mala umjetnička djela, a mi se veselimo vidjeti i njihove završne dekoracije. GRUPA

Članovi grupe društvene potpore sjevernog dijela Bandoore zaputili su 29. siječnja na izlet u Ashcombe Lavander i Maze Garden (Labirintni vrt). Dan pogodan za šetnju i istraživanje prirode sa sobom je donio razna uzbuđenja i u igrama na travnjaku, sve do zajedničkog ručka i povratka u Bandooru.

igre na ovorenom i vesela druženja

‘Mini olimpijada’

Sunčani početak veljače članovi grupe društvene potpore Maribyrnong iskoristili su za aktivnosti na otvorenom.

“Mini olimpijada” – takmičenje u boćanju, bacanju konopnih obruča i

ZAVRŠEN TEČAJ

Uspješnici polaznici

Za djelatnike Australsko-hrvatskih drutšvenih usluga organizirana je u petak, 24. siječnja, dodjela potvrda o završenom tečaju “Radni sustavi i komunikacija”. Program je posebno zamišljen kao prilika za dodatno usavršavanje digitalnih vještina, unaprjeđenje znanja engleskog ili hrvatskog jezika (po potrebi), komunikaciju i bolje korištenje internog tehničkog programa koji naša organizacija koristi u svom radu.

bagminton – bila je pravi izazov, a vrijedilo je sudjelovati u igrama uz obilje smijeha i veselja prožetih natjecateljskim duhom.

Uz pjesmu i tortu proslavljen je i rođendan Milana Sokola. Čestitke!

Posebnu notu misnom slavlju na hrvatskom i engleskom jeziku svojom je pjesmom uveličao crkveni zbor pjevača pristiglih iz hrvatskih katoličkih centara

Foto i tekst: Suzana FANTOV

Ovogodišnje obilježavanje spomendana blaženog Alojzija Stepinca, u jubilarnoj Svetoj godini, 8. veljače započelo je okupljanjem hodočasnika ispred crkve sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu.

Brojni vjernici iz hrvatskih katoličkih centara i zajednica, među kojima su bili i oni koji su ponosno obukli svoje hrvatske narodne nošnje, noseći crkvene zastave i hrvatske trobojnice i slijedeći križ, zaputili su se u pjesmi i molitvi prema velebnoj katedrali sv. Patricka. Nakon tri kilometra hodnje, molitve sv. krunice i radosne pjesme, stigli su na odredište ispred kipa bl. Alojzija Stepinca koji se nalazi u dvorištu katedrale u kojem je okupljeno mnoštvo pratila pjesma malih folkloraša iz svih hrvatskih folklornih grupa Melbournea i Geelonga.

Ispunjena katedrala zračila je posebnom energijom i zajedništvom kada je počelo svečano misno slavlje koje je predslavio pomoćni biskup Anthony John Irealand. Uz biskupa, sv. misu koncelebrirali su vlč. Vedran Lešić, koji posljednjih nekoliko godina organizira ovu tradicionalnu proslavu u melburnškoj katedrali, mons. Bosiljko Rajić, vlč. Velimir Maglica i don Tomislav Mlakić, zamjenski župnik u Hrvatskom katoličkom centru Sunshineu.

Živa vjerska hrvatska zajednica svečano proslavila Stepinčevo

Hodočasnicima iz Cli�on Hilla pridružili su se i vjernici iz ostalih hrvatskih katoličkih centara

Stepinac i vjernici koji mole krunicu predvođeni mons. Rajićem

Kolona hodočasnika i toranj crkve sv. Nikole Tavelića iz koje je krenula molitva

'Gospode ja tako trebam Tebe svakog trena' – Kata Jurjević i pjesma malenih folkloraša koja je dočekala okupljene vjernike

Zbor čija je pjesma uzvisila svečanu sv. misu u velebnoj katedral

Grupa hodočasnika kod Stepinčevog
Mladost i pripadnici starijih pokoljenja sudjelovali u proslavama u katedrali

Croatian Community Celebrates Blessed Alojzije Stepinac

Thrilling Six-Goal Derby Draw as Hajduk and Dinamo Share

In a pulsating start to the 2025 season, Dandy City Hajduk and Dinamo St Albans played out an enthralling 3-3 draw in the �irst of six Croatian derbies scheduled for the year. The match, played under warm but blustery conditions, drew a substantial crowd to witness what would become a memorable encounter.

The pre-match festivities featured a Presidents’ lunch attended by distinguished guests, including the Mayor of the Greater City of Dandenong, Cr Jim Memetti, alongside major sponsors and committee members from both clubs. Dinamo St Albans President Ilija Dragičević was also present for the occasion. Adding to the ceremonial atmosphere, the youngest members of FA Zvonimir, and junior players, delivered stirring renditions of both the

North Geelong Warriors Secure Late Draw in Thrilling Derby

Croatian and Australian national anthems.

The match itself lived up to its billing from the opening whistle. Dinamo struck �irst through Joseph Monek in the �ifth minute, only for Will Bower to equalise for Hajduk just three minutes later. The teams went into the break deadlocked at 1-1 after an intense �irst half.

The second half brought even more drama. Dinamo

regained the lead in the 48th minute when Mickel Platt successfully converted from the penalty spot. However, their advantage was short-lived as the in-form Bower immediately responded with a powerful left-footed strike to level the scores at 2-2.

The see-saw battle continued when Monek netted his second goal in the 55th minute, producing a magni�icent curling effort with his left foot

Knights Triumph in Season Opener

In a pulsating Victorian Premier League encounter, North Geelong Warriors demonstrated their �ighting spirit by salvaging a 2-2 draw against local rivals Geelong SC in front of a passionate crowd at Winslow Park. The Warriors, who are looking to bounce straight back to the top�light following their relegation in 2024, couldn’t have asked for a better start to the match. Casian Anghel found the back of the net in just the third minute, silencing the home supporters and setting the tone for what would become a memorable derby.

However, the hosts gradually worked their way back into the contest and were rewarded for their persistence in the 33rd minute when they drew level. The equaliser sparked renewed energy from both sides, with several chances created before the half-time whistle blew with the scores locked at 1-1.

The second half proved to be an even more dramatic affair. Tommy Josifovski, Gee-

long SC’s goalkeeper, produced a moment of brilliance with a spectacular penalty save that kept his team in the contest. The match also saw several disallowed goals adding to the tension and controversy that typically characterises these �ierce local derbies.

Geelong SC thought they had done enough to secure all three points when they took the lead in the 75th minute, sending their supporters into raptures. However, the Warriors showed tremendous resilience and re-

fused to accept defeat. Their persistence paid off when Sonny Brimmer emerged as the hero, scoring the equaliser with just �ive minutes remaining on the clock.

The 2-2 result ensures both teams take away a point from this thoroughly entertaining encounter.

North Geelong Warriors will look to build on this performance when they return to action this Saturday, February 15th, hosting Box Hill United at their home ground. Kick-off is scheduled for 17:00.

Melbourne Knights launched their 2025 NPL campaign in dramatic fashion, securing a pulsating 3-2 victory against Heidelberg United at the newly christened Tompsett Stadium.

The evening began with a prestigious president’s dinner, where club president Simon Pinčić addressed major sponsors and distinguished guests. During his speech, Pinčić expressed heartfelt gratitude to the club’s major sponsors for their continued support and shared his ambitious vision for the club’s future, noting that extensive renovations at the ground are nearing completion in the coming weeks.

The match itself proved to be a rollercoaster of emotions for the home supporters. An early defensive masterclass from Tomas Karlović in the 21st minute, executing a crucial goal-line clearance, kept the scores level. The deadlock was �inally broken in the 28th minute when Bramwell rose highest to head home, sending the passionate Knights faithful into celebration.

The Knights maintained their slender 1-0 advantage heading into the half-time break, but the drama was far from over. Shortly after the restart, Bramwell doubled his tally, converting another header from Shepherd’s precise cross, with the ball somehow �inding its way over the line.

Heidelberg refused to surrender, and Lesiotis pulled

one back in spectacular fashion in the 53rd minute with a thunderous strike from 30 yards that gave the Knights’ goalkeeper no chance. The visitors then drew level in the 66th minute, setting up a thrilling �inale.

As both sides pushed for victory, substitute Josh Karantz emerged as the unlikely hero on debut. The fresh-legged forward capitalised on a poor clearance from the Heidelberg defence to restore the Knights’ lead, much to the delight of the home huge crowd. There was still time for late drama as Heidelberg thought they had snatched a point in stoppage time, only for their celebrations to be cut short by the assistant referee’s raised �lag for offside on two occasions

The Knights will look to build on this impressive start when they face traditional rivals South Melbourne Hellas in the season’s �irst OG Derby. The highly anticipated clash is scheduled for Monday, 17th February, at Lakeside Stadium, with kick-off set for 19:30.

Zoran Juraj SABLJAK
Photos: Fidji Studios
Zoran Juraj SABLJAK
Pregame president’s dinner at Melbourne Knights’ season opener
Melbourne Knight’s president Simon Pinčić sharing his vision and future plans for the club.

Share Points in Season Opener

that left the Hajduk goalkeeper helpless. Yet Dinamo’s hopes of maintaining their lead were dashed once again when Michael Grgić fouled Bower in the penalty area in the 66th minute. Kenny Athiu stepped up to take the spot-kick, con�idently converting to make it 3-3.

In a display of unwavering determination, Sydney United 58 rescued a point in the opening round of the NPL Men’s NSW competition, staging a remarkable comeback from two goals down to secure a thrilling 2–2 draw against the Sutherland Sharks at the Sydney United Sports Centre last Saturday.

The Sharks drew �irst blood in the 15th minute when winger Daniel Wong delivered a low cross into the pe-

Despite both sides creating numerous opportunities to secure all three points in the closing stages, they ultimately had to settle for a draw. Dinamo will particularly rue their inability to capitalise on taking the lead three times during the match. Looking ahead, Dandy City Hajduk will host newly-promoted Preston Lions this Friday, 14th February, in what promises to be a �ierce Valentine’s Day clash, with kick-off scheduled for 19:45. Meanwhile, St Albans Dinamo face another away �ixture, travelling to Paisley Park to take on Altona Magic on Saturday, 15th February, with the match beginning at 18:15.

Opener Thriller at Tompsett Stadium

Sydney United 58 Salvage a Point in Dramatic Comeback Against the Sharks

nalty area. Defender Bailey Rule attempted to clear the ball onto captain Adrian Vlastelica, but the ball eventually crept into the net for an unfortunate own-goal. The visitors nearly extended their lead in the 23rd minute as Wong once again supplied a low cross from the left �lank; however, teammate Mason Fernandez’s effort lacked the necessary power and was comfortably collected by Tristan Prendergast.

Wong then created another opportunity in the 29th minute after Maki Petratos sent a ball in from the right into the box, though his subsequent attempt drifted wide of the target. The home side’s best chance in the �irst half came in the 39th minute. A corner saw captain Vlastelica head the ball towards Leroy Jennings, who then struck a header from point-blank range. Despite the close proximity, Sharks’ keeper—and former United 58 number one—Danijel Nizić made an easy save to deny an opening goal.

Emerging with renewed vigour at the start of the second half, Sydney United created several dangerous opportunities, though none immediately resulted in a breakthrough. The Sharks extended their lead in the 56th minute when Wong met a cross from Kotaro Katsuta. His �irst touch caused the ball to bobble off defender Liam McGing, allowing him

to volley it emphatically into the top left corner.

The home side began to claw their way back into the contest in the 80th minute.

Substitute Luke Žuvela nearly broke the deadlock when a corner from Tariq Maia found him; after controlling the ball with his chest, he volleyed it over the crossbar.

Persistence paid off in the 87th minute when another Maia corner was met by Michael Glassock, who deftly guided the ball into the net on

his club debut. With the clock winding down, Sydney United pressed on and eventually found an equaliser in the 90th minute. A brilliant long-range effort from Mason Wells curled into the net off the left post, salvaging a well-fought point in a dramatic encounter. Next up for United 58 is an away game against Sydney FC at Rockdale Ilinden Sports Centre this Sunday 16th February with kick off scheduled for 16:00.

opener last Thursday night.
President of Dandy City Hajduk Mr Bero Jurešić at the pregame luncheon between Hajduk and Dinamo

Text and photos: Suzana FANTOV

Last Saturday February 8th, during the Jubilee Holy Year, this year’s commemoration of Blessed Alojzije Stepinac’s memorial day commenced with a gathering of pilgrims outside St. Nicholas Tavelić Church in Clifton Hill. Numerous faithful from various Croatian Catholic centres and communities attended, many proudly donning traditional Croatian costumes while carrying church banners and the Croatian tricolour. Together, they followed the cross, their route marked by songs and prayers as they made their way towards the magni�icent St. Patrick’s Cathedral.

After a 3-km walk—during which they prayed the rosary and sang uplifting hymns—the pilgrims reached their destination in the cathedral courtyard, where they assembled before the statue of Blessed Alojzije Stepinac. Their arrival was celebrated with the melodic accompaniment of young folk dancers representing Croatian folklore groups from both Melbourne and Geelong.

The cathedral, �illed with a palpable sense of unity and special energy, became the setting for a solemn Mass presided over by Auxiliary Bishop Anthony John Ireland. The Mass was concelebrated by Fr. Vedran Lešić—who has been organising this traditional celebration at Melbourne’s cathedral for several years—alongside Msgr. Bosiljko Rajić, Fr. Velimir Maglica, and Fr. Tomislav Mlakić, the substitute parish priest at the Croatian Catholic Centre Sunshine.

Enhancing the celebration was the church choir, comprising singers from various Croatian Catholic centres. Their performances enriched the Mass, which was celebrated bilingually in Croatian and English.

In his homily, Bishop Anthony Ireland re�lected on the Gospel account of the miraculous catch of �ish, emphasising God’s tangible presence, grace, and readiness to impart His word. He encouraged all those present to re�lect on their own lives, reminding them that there is no need to fear when God is with us. The bishop also highlighted the steadfast faith and courage that characterised Blessed Stepinac, urging the congregation to draw inspiration from his life.

Fr. Lešić expressed his gratitude to everyone who had contributed to the celebration, acknowledging the many faithful who had embraced this encounter with God. He paid

Inspiration in Unity: The Croatian Community Celebrates Blessed Alojzije Stepinac

special tribute to two young altar servers from the Croatian Catholic Centre Springvale, Luis and Felix, for their participation in the Mass.

In a gesture of appreciation towards his fellow priests and the bishop, Fr. Lešić presented Bishop Ireland with a book entitled The Lord’s Hand Was Upon Them. The bishop then shared two personal anecdotes from his life and recounted his encounters with Croatians, relating their fateful journeys to Australia. He urged the faithful to

remain thankful for their new homeland.

Following the blessing, the assembled crowd at the 24th traditional celebration of Stepinac Day at St. Patrick’s Cathedral enjoyed a performance of “Lord, I Need You” by the folk dancers, staged in front of the cathedral. This �inal act, carried out under the intercession of Blessed Stepinac, once again af�irmed the Croatian community’s unity, strength, and the continual growth of their faith.

Kratka stanka za molitvu dese�ce krunice i grupnu fotografiju za uspomenu

zajednica Melbournea Stepinčevo

Posebnu notu misnom slavlju na hrvatskom i engleskom jeziku svojom pjesmom dao je crkveni zbor kojeg su činili pjevači iz hrvatskih katoličkih centara.

Biskup Anthony Ireland u svojoj je propovijedi - osvrnuvši se na čitanje iz Evanđelja o čudesnom ribolovu, opipljivoj Božjoj blizini, milosti i otvorenosti prema Božjoj riječi – potaknuo sve prisutne na razmišljanje o vlastitim životima, u kojima se ne trebamo bojati dok je Bog s nama. Podsjetio je na snažnu vjeru i hrabrost koji su odlikovali bl. Stepinca, naglasivši da nam njegov život treba biti inspiracija.

Vlč. Lešić zahvalio je svima koji su na bilo koji način obogatili ovo slavlje, velikom broju vjernika koji se odazvao susretu s Bogom, te posebno istaknuo dvoje malih ministranata iz HKC-a Springvale, Luisa i Felixa, koji su sudjelovali i na ovoj sv. misi.

Nakon zahvale svojoj subraći i biskupu na susdjelovanju u slavlju, mons. Irealandu darovao je knjigu „Ruka Gospodnja bijaše nad njima“.

A potom je biskup Anthony s okupljenima podijelio dvije priče iz svog života i susreta s Hrvatima, kad se upoznao s njihovom sudbinom i dolaskom u Australiju, te je sve vjernike zamolio da budu zahvalni njihovoj novoj domovini - Australiji. Nakon blagoslova okupljeno mnoštvo na ovoj 24. tradicionalnoj proslavi Stepinčeva u katedrali sv. Patricka poslušalo je ispred katedrale pjesmu folkloraša „Gospode, trebam te“ - praćeno zagovorom našeg blaženika još jednom je potvrdilo svoje zajedništvo, snagu i rast vjere svoje zajednice.

Zajednička fotografija svih
folkloraša i svećenika
Svećenici s biskupom pokraj kipa hrvatskoga blaženika
Monika Buljan Jones (na slici desno) i njezina sestra Helena organizirale su hodočašće na radost mnogih koji su im se pridružili
Veliki broj okupljenih Hrvata pris�gao je iz svih hrvatskih katoličkih centara i zajednica
Koloni hodočasnika pridružio se i don Tomo
Biskup Anthony John Ireland
kipa ispred crkve sv. Nikole Tavelića
pokoljenja koji su katedrali od samih početaka
Vjernice koje su u izvornim narodnim nošnjama hodočas�le do katedrale
Ponosno kraj kipa bl. Stepinca ispred katedrale

Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan RH u svrhu ostvarenja �inancijske potpore za 2025. godinu

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je 1. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja �inancijske potpore za 2025. godinu. U cilju promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoć ugroženim pojedincima - pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je 1. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja �inancijske potpore za 2025. godinu (u nastavku teksta: 1. Javni poziv).

Rok za podnošenje prijava u elektroničkom i papirnatom obliku je 30 dana od dana objave Javnog poziva i

Financijska potpora za Hrvate izvan RH

traje zaključno do 7. ožujka 2025. godine.

Poveznica za ulazak u računalni sustav: https://eprijave-hrvatiizvanrh.gov.hr/ Molimo prijavitelje da prije sastavljanja i podnošenja prijave na 1. Javni poziv pažljivo pročitaju Upute za prijavu. Ove Upute sadrže informacije o načinu popunjavanja e- prijavnog obrasca, načinu predaje prijave, kao i informacije o rokovima za prijavu te kontaktima u slučaju dodatnih pitanja o provedbi Javnog poziva.

Dodatne informacije mogu se dobiti na adresi e- pošte: programi-projekti@hrvatiizvanrh.hr ili radnim danom u vremenu od 10:00 do 15:00 sati na brojevima telefona: Informacije za prijavitelje

iz Bosne i Hercegovine

tel: +385(0)1/6444-651

Informacije za prijavitelje pripadnike hrvatske nacionalne manjine tel: +385(0)1/6444-653

Informacije za prijavitelje iz hrvatskog iseljeništva tel: +385(0)1/6444-699

Zbog mogućeg velikog broja pisanih upita isti će biti rješavani prema redoslijedu primitka, slijedom čega Vas molimo za razumijevanje ukoliko pisani odgovor ne zaprimite unutar 72 sata od dana slanja pisanog upita uz dodatnu napomenu kako ne možemo jamčiti davanje pravodobnog odgovora ukoliko pisani upit zaprimimo unutar 48 sati prije isteka roka za podnošenje prijava na Javni poziv.

Svi dobitnici stipendije su Hrvati iz raznih zemalja Južne Amerike –Sretno!

Povjerenstvo za odabir stipendista Sveučilišta u Zagrebu za e-tečaj hrvatskoga HiT-1 u četvrtak 6. veljače 2025. odabralo je 10 kandidata, odnosno dobitnika stipendije za e-tečaj u akademskoj godini 2023./2024.

Povjerenstvo za odabir stipendista Sveučilišta u Zagrebu za e-tečaj hrvatskoga HiT-1 u sastavu: prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, dr. sc. Marija Bošnjak, e-lektorica hrvatskoga kao inoga jezika Sveučilišta u Zagrebu i

Heli Hajdić-Nikolić, dipl. iur., glavna tajnica Sveučilišta u Zagrebu, donijelo je odluku o odabranim kandidatima:

1. Marco Antonio Nostas Mileta, Bolivija, proljetni semestar (spring)

2. Ariana Camila Reyes Saldarriaga, Ekvador, proljetni semestar (spring)

3. Tania Evelyn Selak, Argentina, proljetni semestar (spring)

4. Mario Rodrigo Bravo Varillas, Čile, proljetni semestar (spring)

5. Noelia Laura Pirsic Galeanoff, Argentina, proljetni semestar (spring)

6. Elizabeth Dujmovic, Venezuela, jesenski semestar (autumn)

7. Marko Chinni, Argenti-

na, jesenski semestar (autumn)

8. Felipe Rojas Moretic, Čile, jesenski semestar (autumn)

9. Dražen Slobodjanac, Argentina, jesenski semestar (autumn)

10. Camila Martinez Rodriguez, Bolivija, jesenski semestar (autumn)

Prijavilo se više od 40 kandidata, što je zaista velik broj, pa nije bilo lako odabrati samo 10 među vrlo sličnim kandidatima. One koji sada nisu dobili stipendiju ohrabrujemo da prate mrežne stranice Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatske matice iseljenika početkom iduće godine za iduću godinu.

Sretno!

Strateške interesi hrvatskog naroda su legitimno predstavljanje i potpuna ustavna jednakopravnost, ekonomska i socijalna osjetljivost i sigurnost te europski put

rvatski narodni sabor

HBosne i Hercegovine (HNS BiH) na svom 12. zasjedanju održanom u subotu u Mostaru usvojio je Deklaraciju u kojoj se, među ostalim, naglašava potreba za ravnopravnošću Hrvata s ostala dva konstitutivna naroda.

Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović istaknuo je kako je primarni prioritet čuvati svoju sigurnost, stabilnost i mir.

„Ima puno onih koji bi na drugačiji način rješavali pitanje odnosa u BiH, toliko je žrtava bilo diljem BiH, a i drugdje, da bi mi danas imali tu daytonsku ili parišku Bosnu i Hercegovinu i mislim da se nitko nema pravo igrati s tim. Kada je u pitanju rastuća in�lacija i nezadovoljstvo građana stalnim rastom cijena, ekonomskih preduvjeta ima, ali moramo drugačije donositi odluke, moramo stvarno donositi odluke i uvjeren sam da se i socijalni problemi mogu uravnotežiti, a i �iskalna problematika potpuno izanalizirati. U svakom slučaju, svi oni koji bi galamom nešto ovdje

BiH duguje oko 9 milijardi, ali ipak ne živi na kredit

Bosanskohercegovačke vlasti stalno ponavljaju kako vanjska zaduženost države nije velika te da se čak smanjuje, iako se u javnosti stvara dojam da Bosna i Hercegovina zapravo živi na kredit.

Podaci za prošlu godinu još se zbrajaju, ali oni za 2023. pokazuju kako je vanjski dug BiH na kraju te godine iznosio nešto više od 8,924 milijarde KM. Ovaj iznos obuhvaća vanjski državni dug u iznosu od 7,993 milijarde KM, koji je alociran na Federaciju BiH, Republiku Srpsku, Distrikt Brčko BiH i institucije Bosne i Hercegovine, vanjski dug entiteta i Distrikta u iznosu od 907,33 milijuna KM i vanjski dug jedinica lokalne samouprave u iznosu od 24,12 milijuna maraka.

Zanimljivo je da je udio "staroga" duga u stanju vanjske zaduženosti na kraju 2023. godine iznosio 6,22 % i manji je u odnosu na udio tog duga u 2022. godini, kada je bio 6,48 %. Većinu vanjskog duga BiH otplaćuje u eurima. Naime, u valutnoj strukturi ugovorenog vanjskog duga prevladavaju valute euro, SDR (specijalna obračunska jedinica koju koriste ključni međunarodni kreditori) i američki dolar s 90,99, kao i u stanju vanjskog duga s 93,77 %.

USVOJENA DEKLARACIJA

Čović: Učinit ćemo sve da ni unitaristi ni separatisti ne podijele

BiH

rješavali, bez obzira gdje sjede, ja ću im isto poručiti - mi ćemo učiniti sve da ni unitaristi ni separatisti ne podijele i ne unište BiH. Mislim da za to HNS u sebi ima snagu i mislim da je to jedini put za BiH, otvoriti vrata Europe”, kazao je Čović.

Dodao je kako nema smisla donositi nešto što je neprovedivo, komentirajući pitanje preglasavanja vezano za Južnu plinsku interkonekciju.

„Upozoravao sam na �ini

Poslodavci uglavnom ne mogu organizirati obuke, stručno osposobljavanje i usavršavanje za nezaposlene osobe, pokazalo je istraživanje

Poslodavci u BiH najčešće radnike traže preko osobnih kontakata, a gotovo 18 posto njih zbog uvođenja novih tehnologija ima potrebu za dodatnim osposobljavanjem djelatnika, dok je tek nešto više od 30 posto njih u mogućnosti osigurati praktičnu

način da nešto što je neprovedivo nema smisla donositi. Postavlja se pitanje je li to netko namjerno uradio da bi sve to stajalo, a tobože nekoga drugog optuživao za neke ruske i ne znam ni ja kakve interese. Na nama je da vrlo brzo djelujemo, ali da podsjetim partneri iz Federacije bili su usuglasili zakon noć prije sjednice Vlade, da bi sutra javili da ne može jer je pritisak bio jak. Razumijem i pritiska-

če, ali ovo je naša domovina. Ja ne želim biti odgovoran za bilo što loše u BiH, a pokušaj da to radi tvrtka na način na koji se to radilo ne može biti strateški interes nikoga osim nekog pojedinca. Ponavljam, morat ćemo vrlo brzo raditi jer interes Hrvatske je da što prije uspostavimo taj pravac, a opet, kad bismo svi to željeli trebalo bi nam šest-sedam godina da to realiziramo”, kazao je Čović.

Istaknuo je kako misli da je Hrvatski narodni sabor BiH ostvario svoj strateški cilj u interesu hrvatskog naroda u izgradnji zajedništva.

„Naglasili smo strateške interese hrvatskog naroda, mi smo ih prepoznali kroz tri stvari, a to su legitimno predstavljanje Hrvata i potpuna ustavna jednakopravnost, ekonomska i socijalna osjetljivost i sigurnost, te naš europski put, odnosno integracijske ambicije BiH uopće. Te tri stvari postavili smo prije tri godine, ali ni jednu nismo doveli do kraja i o tome smo danas raspravljali. Mislim da je HNS BiH ostvario svoj strateški cilj u interesu hrvatskog naroda u izgradnji zajedništva, a istovremeno ostavio dovoljno autonomnosti svakoj političkoj stranci da može voditi svoju politiku rasterećena od bilo kakve stege onoga što se zove zajedništvo”, kazao je Čović.

Radnike traže osobnim kontaktima, ali i na društvenim mrežama

nastavu za učenike i studente. Riječ je o podacima dobivenim kroz istraživanje tržišta rada 2023./2024. godine Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine. Kada je u pitanju modalitetnačin traženja novih radnika i posredovanje u zapošljavanju, anketirani poslodavci radnike najčešće traže osobnim kontaktima, dok su na drugom mjestu usluge posredovanja službe za zapošljavanje i njihov postotak je. U praksama zapošljavanja radnika odmah iza osobnih kontakata i posredovanja službi za zapošljavanje dominiraju korištenje društvenih mreža, putem sredstava javnog informiranja, putem mrežne stranice tvrtke

i korištenjem vlastitih baza podataka - pokazali su rezultati provedenog istraživanja.

Dalje se navodi kako svaki od tih načina koristi približno četvrtina poslodavaca. Što se tiče mogućnosti prijama učenika i studenata na praktičnu nastavu, 65,7 % od ukupno anketiranih poslodavaca nema tu mogućnost. Među zanimanjima za koja poslodavci mogu osigurati praktičnu nastavu studentima ili učenicima dominira ono prodavača - trgovca, za koje su poslodavci spremni obučiti 452 učenika. Poslodavci uglavnom ne mogu organizirati obuke, stručno osposobljavanje i usavršavanje za nezaposlene osobe. S obzirom na to da je ovaj

Kakvu povijest uče?

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

oblik rada s nezaposlenim osobama jako značajan, nužno je razmotriti aktivne mjere zapošljavanja koje bi pružile podršku poslodavcima da sudjeluju u ovim aktivnostima.

Zanimanja za koja su poslodavci spremni osigurati praktičnu nastavu su obućar, kuhar, konobar, šivač, prodavač/ trgovac, bravar, pomoćni radnik u proizvodnji, medicinska sestra-tehničar, pekar, stolar, zidar, ekonomist, prehrambeni tehničar, drvomodelar, tekstilni tehničar, tapetar, inženjer kemijske tehnologije, mesar, tesar, elektroničar/mehatroničar/CNC operater - navedeno je u spomenutom dokumentu Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

„Sarajevo nije oslobodila Armija BiH, Sarajevo je oslobodio Dayton i NATO, koji je naredio srpskoj vojsci da se povuče iz općina oko Sarajeva. Rekli su Mladiću - stop ili ćemo te bombardirati. Vi dobro znate, kad se u augustu proslavlja pobjeda i obrana Sarajeva, da to nije točno. Tada je zapravo izgubljena pozicija, a tim proslavama se stvara lažna slika kako je oslobođeno Sarajevo. Mi ga jesmo obranili (misli na Armiju BiH, nap,a,) ali ga nismo oslobodili. Smeta mi da se poslije toliko godina obilježava taj dan na nekoj Drvenoj džamiji. U programu tih obilježavanja na neki način je spriječeno da se kaže istina. Neke škole istina obilježavaju to na jedan, a neke na drugi način. Znate li da mnogi danas ne znaju kad je počeo Prvi svjetski rat, pa tako i danas, mnogi krivu povijest predaju djeci... Prigovaraju mi da sam potpisao nekim o�icirima Armije BiH da dobiju priznanja 'zlatni ljiljan'.

Tada nisam znao da su neki od njih bili nečasni, da su čak odgovorni za smrt svojih vozača i boraca... Često se govori da se Sarajevo promijenilo, da po malo se promijenilo, promijenila se nacionalna struktura, došlo je mnogo izbjeglica. U istočnom Sarajevu nema Bošnjaka, ovdje u Sarajevu nema Srba jer ni Srbin ni Hrvat neće lako ovdje u Sarajevu dobiti posao, stan i nažalost slika Sarajeva je promijenjena. Pojedine grupe kvare sliku multikulturalnog Sarajeva. Sarajevo više nije ni centar kulture. Doduše, imamo svakog mjeseca neke kulturne događaje, ali nema onoga što je nekad bilo. Sve se promijenilo iz prostog razloga je danas djeca imaju kompjutore, mobitele. No, najbitniji segment na koji sarajlije mogu biti ponosni, i dalje postoji izvjesna tolerancija među građanima različitih narodnosti.

Ljubaznost je i dalje karakteristika Sarajeva, grad je otvoren, postoji puno mogućnosti. Sarajevo nudi mogućnosti posebno strancima da upoznaju neku hiljadugodišnju kulturu.....“, dio je iz ovećeg intervjua generala Armije BiH, inače Srbina koji je cijelo vrijeme rata bio u toj armiji.

Što li se to dogodilo da Jovan Divjak nakon toliko godina javno kaže da Sarajevo nije oslobodila Armija BiH?!

Nedavno su načelnici općina i gradova, koji su pripadnici SDA, Bakira Izetbegovića, kojega je američka administracija prije dvije godine eliminirala iz vlasti jer su shvatili da ih je godinama vukao za nos tvrdeći kako želi nešto riješiti, konkretno izmjene Izbornoga zakona, a onda se izletio pa kazao kao je on samo pregovarao, ali da mu nikad nije padalo na pamet nešto po tom pitanju dogovoriti, osnovali nekakav svoj savjet pa su na tom savjetu donijeli osam zaključaka. Prvi je krajnje populistički i što bi se u narodu reklo, uvlakački. Podržavaju prava radnika u svezi sa slobodnim danima i neradnom nedjeljom. Možete misliti, mudra zaključka! Zatim podržavaju neradnu nedjelju, ali ako će se ona primjenjivati u cijeloj BiH. Iz ovoga je više nego razvidna njihova težnja da se svi zakoni, sve centralizira na cijelu BiH, što će reći da se RS, županije, kantoni i Distrikt Brčko nigdje ne spominju. Nadalje, izražavaju zabrinutost zbog toga što je vlada Federacije BiH donijela uredbu o minimalnoj plaći, jer će to, kako kažu, izazvati konfuziju. Kakvu konfuziju nisu pojasnili. Ostale zaključke do onoga osmog nećemo ni navoditi jer su svakako u stilu tralala-tralala nego ćemo nešto više o tom osmom zaključku. Ni manje ni više ti pripadnici radikalne SDA traže osmim zaključkom da visoki predstavnik Christian Schmidt odmah donese zakon o državnoj imovini BiH, jer je očigledno da on neće biti donesen u bliskoj budućnosti! Sama riječi – o državnoj imovini – ne ostavljaju nikakve dvojbe kakav im je cilj. Bez obzirana to što znaju da RS, odnosno Srbi, ni po cijenu novoga rata neće dopustiti da imovina bude na razini cijele BiH, odnosno da ih se razvlasti od imovine na teritoriju RS, oni traže od Schmidta da odmah donese takav zakon.

Vjerujem, poštovani čitatelji, da ste i vi sigurni kako će ih Schmidt poslušati.

Ministar obrane BiH, Bošnjak-musliman Zukan Helez, najpoznatiji po sirovim izjavama, kavanskim tučnjavama, izljevima mržnje prema Hrvatima i Srbima, ovih dana opet je pokušao zastrašiti Hrvate i Srbe. „Za četiri dana BiH predstavlja anti-dron sistem“, slavodobitno je izjavio za bošnjačko-muslimanski list „Dnevni avaz“. Naime, 11. veljače ministarstvo obrane BiH izvršit će primopredaju anti-dron sustava koji će biti u mogućnosti detektirati i onesposobiti bespilotne letjelice. Na taj čin dolazi vojni ataše Republike Turske, pohvalio se slavodobitno. Ako nekomu nije jasno zbog čega je Helez izašao s ovom viješću, evo pojašnjenja – na taj način želi zaplašiti Hrvate i Srbe, želi im poručiti kako bi ih bošnjačko-muslimanska vojska u slučaju novoga rata brzo i lako pobijedila.

Nekoliko riječi o odavno najavljenom preslagivanju vlasti, o uklanjanju članova SNSD-a bagerom, brisanja gumicom, ali i uklanjanju Dragana Čovića. Ove najave, uglavnom dolaze od ministra vanjskih poslova Drage Naše, Bošnjaka-muslimana Elmedina Konakovića. Na te najave dobio je odgovor od Srbina Staše Košarca, člana Vijeća ministara:. „Strah od Bakira i tuga zbog odlaska Murphyja pomutili su Konakoviću um. On lažno optužuje SNSD za blokadu, pokušava vršiti pritisak na HDZ... I dalje tražim lopatu po koju ga je Bakir poslao. Jedino što će mu uspjeti jest da poslušnu opoziciju u RS odvede na ćevape." Što to Bošnjaci-muslimani uče svoju djecu? Lažima o oslobađanju Sarajeva, prijetnjama neuravnoteženoga Zukana Heleza ili najavama Konakovića? Zar ne vide da rade ono što je Dobrica Ćosć rekao za Srbe – laž je srpski nacionalni interes, odnosno laž je bošnjački-muslimanski nacionalni interes! Nije teško zaključiti koji rezultat će postići tim lažima.

„Izazovnu budućnost” za australsku rudarsku industriju

Šokantni kolaps australskog rudarenja nikla zaprijetio je zatvaranjem 10.000 visokoplaćenih radnih mjesta u situaciji u kojoj vodeći rudarski magnat na ASX listi upozorava da se ova radna mjesta vjerojatno nikada neće vratiti. Upravo ovo je stajalište izvršnog direktora tvrtke Nickel Industries Justina Warnera koji predvodi 3.3 milijarde dolara vrijednu tvrtku koja vodi velike operacije rudarenja i rafiniranja nikla u Indoneziji.

„Australiju čeka zaista izazovna neposredna budućnost”, rekao je za NewsWire iz svog doma u Baliju u intervjuu koji je dao ovog tjedna. „Čak i ako cijena nikla poraste, radi se o tome kako zadržati cijenu nikla iznad 20.000$ po toni. Čak i po toj cijeni, uz mnogo proizvođača, marže su zaista tanašne.”

„Indonezijska metoda” proizvodnje uz niske cijene energije, niske cijene radne snage i radikalne vladine politike potpore, tehnološkog napretka u rafiniranju te poplava kineskog kapitala stvorili su konkurentsku oluju koja je uništila

Laburisti obećali uložiti 573 milijuna dolara

Albaneseova vlada obećala je dodati nove oralne kontracepcijske lijekove na popis federalno sufinanciranih lijekova prvi put nakon tri desetljeća.

Ovo obećanje dio je ukupne politike za unaprjeđenje ženskog zdravlja vrijedne 573 miljuna dolara objavljene u nedjelju, koja također sadrži povećanje popusta Medicarea za žene koje koriste dugoročna kontracepcijska sredstva kao što su intrauterina kontracepcijska sredstva.

U ovu politiku uključen je i popust na zdravstvene procjene za žene u menopauzi. Obraćajući se ženskom dijelu birača, ministrica iz redova Laburista Anika Wells izjavila je da je žensko zdravlje „dugo bilo zanemarivano”.

„Mogućnost dobiti oralno kontracepcijsko sredstvo u apoteci ili intrauterino kontracepcijsko sredstvo nešto je što je ljudima očajnički potrebno kada znamo da mlade žene često nemaju niti izabranog liječnika ginekologa”, izjavila je„Stoga je ovo iznimno važna incijativa usmjerena na smanjenje troškova života, posebice stoga što preko trideset godina na popis sufinanciranih lijekova nisu dodavana kontracepcijska sredstva.”

Prema prijedlogu Laburista, na popis sufinanciranih lijekova dodala bi se oralna kontracepcijska sredstva Yaz i Yasmin. Također, popust u sklopu Medicarea na uvođenje intrauterinog kontracepcijskog sredstva povećao bi se s 91 na 215$. I oralna i dugotrajna kontracepcijska sredstva mogu pomoći kod bolnih menstruacija i entometrioza.

Albaneseova vlada također bi dodala 11 novih klinika za endometriozu i bolove zdjelice diljem zemlje, čime bi broj ovih klinika narastao s 22 na 33. Ove klinike također bi bile potpora za žene u menopauzi.

Australiju. Proizvodnja nikla u Indoneziji u Industrijskom parku Morowali na otoku Sulawesi u velikom dijelu se provodi u tvornicama na ugljeni pogon. Werner je rekao da je tvrtka Nickel Industries izgradila vlastitu tvornicu ugljena kako bi poboljšala svoju proizvonju i plaća manje od 4.5 američkih centi po kilowat satu.

Nekvalificirani radnici u tvrtci Nickel Industries zarađuju između 1500 i 3000$ mjesečno, što je daleko ispod prosjeka australskih plaća. Operacije tvrtke Nickel Industries financira Tsingshan Holding Group, veliki kineski konglomerat s interesom u području nehrđajućeg čelika, nikla i baterija za električna vozila. Rezultat toga bilo je dramatično smanjenje troškova proizvodnje.

Stručnjaci za rudarstvo upozoravaju da bi ono što se dogodilo sektoru nikla u Australiji također moglo uslijediti i u sektorima dobitka drugih ključnih mineral, kao što je litij, što bi zatvorilo dodatna radna mjesta i ugrozilo ključne državne gospodarske resurse.

IZVRŠNI DIREKTOR TVRTKE NICKEL INDUSTRIES JUSTIN WERNER

„Mislim da je ovo velik problem,” rekao je stariji analitičar za financiranje klimatski neutralne energije Tim Buckley za NewsWire. „Ono što se dogodilo u sektoru nikla samo je početak. Ovo je poziv na buđenje i znak da moramo razmišljati strateški. Kineski kapital financirao je veliko širenje rudarenja nikla i njegovih rafiniranja u Indoneziji. „Milijarde dolara kineskog kapitala uložene su vrlo strateški u skladu s onime na što je pozivao predsjed-

POJAVA NOVE EPIDEMIJE

Ptičja gripe soja H7

Svega nekoliko dana nakon što je Australija objavila eradikaciju ptičje gripe, nova epidemija zabilježena je na jednoj peradarskoj farmi u Viktoriji.

Ministarstvo poljoprivrede Viktorije 8. veljače objavilo je potvrđene slučajeve visokopatogenog soja virusa H7N8 na sjeveru države.

Ovaj soj drukčiji je od sojeva koji su prošle godine pogodili peradarske farme u Viktoriji i razlikuje se od soja H5N1 koji je poharao SAD i druge dijelove svijeta.

Donesena je odredba o uspostavljanju kontrolnog područja od pet km oko pogođenog područja te kontrolnog područja u istočnom dijelu okruga Strathbogie Shire kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa. Svega nekoliko dana ranije, 6. veljače, federalna vlada obavijestila je Svjetsku zdravstvenu organizaciju da je nacija slobodna od ptičje gripe H7 te da je soj „eradiciran” nakon epidemija u Viktoriji, Novom Južnom Walesu i ACT-u. Ministrica poljoprivrede Julie Collins izjavla je kako nije bilo novih zabilježenih slučajeva od srpnja 2024. nakon „najznačajnije epidemije ptičje gripe koju je Australija do danas vidjela. Ponovna sloboda Australije od ptičje gripe važan je temelj za ponovnu uspostavu veza s trgovačkim partnerima kod kojih

su možda još na snazi restrikcije nakon prošlogodišnjih epidemija”, stajalo je u njenoj izjavi. Zamjenik glavnog veterinara Viktorije Cameron Bell izjavio je da je pogođena peradarska farma djelovala brzo kada je utvrđena sumnja da je njihova perad zaražena. „Ptičju gripu najčešće prenose divlje ptice i, nažalost, unatoč tome što ova farma ima izvrsne biosigurnosne uvjete, perad se zarazila”, rekao je. „Farma je djelovala brzo pri identifikaciji infekcije i usko surađuje s Ministarstvom poljoprivrede Viktorije kako bi suzbila epidemiju.”

„Iako postoji rizik za infekciju ptičjom gripom osoba koje dolaze u kontakt sa zaraženim životinjama, taj rizik je nizak za stanovništvo”, izjavilo je Ministarstvo poljoprivrede Viktorije.

Jaja i peradarski proizvodi koji su dostupni u trgovinama sigurni su za konzumaciju. Nažalost, očekuje se da će cijene ostati visoke budući da je epidemija 2024. utjecala na ponudu jer su ubijene tisuće peradi u nastojanju da se suzbije bolest na pogođenim farmama.

Vlasti su krajem siječnja potvrdile da je kombinacija visoke sezonske potražnje, ptičje gripe i industrijskih smjerica doprinijela nacionalnoj nestašici jaja.

nik Indonezije Joko Widodo.” Ministrica resursa Madeleine King očekuje da će nova Trumpova administracija „promisliti” o svom radu između 2016. i 2020. te nastaviti graditi na onome što je počeo Bidenov kabinet. Buckley je upozorio da je Kina već znatno uložila u litij i rijetke minerale u prošlih nekoliko godina. Buckley je također pozvao na veća javna ulaganja u ključne minerale kako bi se zaštitio položaj

Australije i podržao je nedavno ulaganje federalne vlade od 200 milijuna dolara u tvrtku Arafura Rare Earths, rudarsku tvrtku na ASX popisu koja se bavi rudarenjem ključnih minerala s operacijom u Sjevernom Teritoriju. „Prije deset godina rekao bih da je to zaista glupa intervencija. Vlada bira pobjednike. Danas se ne slažem s tom izjavom. Nećemo biti u stanju dodati vrijednost niti jednom od naših resursa i izgraditi stručnost ako nam ne bude dostupan strateški kapital… ako australska vlada može preuzeti dio rizika pružajući strateški javni kapital, onda možemo ponovno izgraditi te rafinerije, možemo izgraditi dodatnu vrijednost i potom tijekom ciklusa porezni obveznici mogu dobiti povrat tijekom vremena, no u tom slučaju zadržat ćemo australsko vlasništvo.”

Australija je dobro obdarena prirodnim resursima. Sada je samo stvar da imamo okruženje prave politike i potpore koja će omogućiti da bude konkurentnija naspram drugih zemalja.

Upozorenje Laburistima na federalnoj razini

Federalna Laburistička stranka mora naučiti iste lekcije kao i Laburisti u Viktoriji nakon dvaju državnih dopunskih izbora, upozorio je bivši strateg Laburista u Viktoriji.

Nakon glasanja u nedjelju poslije podne Laburisti u Viktoriji vode tek za dlaku pred Liberalima u utrci za zastupničko mjesto za Werribee na jugozapadu šireg gradskog područja Melbournea. Dok je ova izborna jedinica ranije osiguravala sigurno zastupničko mjesto za Laburiste zahvaljujući dubokim korijenima u radničkoj klasi, kandidate ove dvije stranke sada je razdvajalo tek 450 glasova.

Kos Samaras koji je više od desetljeća proveo radeći na predizbornim kampanjama za Laburiste, rekao je da više ne postoji takozvani „crveni zid” već da umjesto toga možemo vidjeti „crvenu bodljikavu žicu”.

„Laburisti su zabilježili najnižu primarnu potporu birača u izbornoj jedinici koju su do sada u povijesti svih dopunskih izbora u Viktoriji uvijek zadržali”, objavio je Samaras.„Da sam ja zastupnik Laburista i da se nalazim na zastupničkom mjestu koje je nekada bilo sigurno, učinio bih jednu od dvije stvari: planirao mirovinu ili se prema svom elektoratu počeo odnositi kao prema izbornoj jedinici ključnoj za pobjedu.”

„Za Liberale izazov se sada ne može poreći, oni su se suočili s demografskim zidom koji moraju premostiti”, rekao je. „Osvojiti 17 zastupičkih mjesta bez osvojenog mjesta u ovim dijelovima Melbournea bit će vrlo teško. Naravno, zadatak liberala može na kraju biti i mnogo lakši ako neki laburisti nastave zakapati glavu u pijesak kada je riječ o pucanju veza s bazom birača. Posebno se moraju zabrinuti

NAKON DOPUNSKIH IZBORA U VIKTORIJI

oni koji su odbacivali znakove upozorenja svih ovih godina, sada ste dijelom odgovorni za nered koji slijedi kada izgubite nekada vjernu bazu birača.”

Laburisti čak nisu ni imenovali kandidata za zastupničko mjesto u središtu Melbournea, Prahran koji su Zeleni ustupili Liberalima. S procjenom Samarasa složila se i Amy Remeikis, glavna analitičarka Australskog političkog instituta. Za NewsWire je izjavila da “iako je posve krivo preslikavati rezultate dopunskih izbora na opće izbore… rezultat bi trebao zabrinuti federalnu Laburističku stranku”. „Izborna sreća Liberala očito se u Viktoriji popravila, a Laburisti više ne mogu uzimati Viktoriju zdravo za gotovo, iako je većina ovoga, čini se, posljedica ljutnje na Allenovu vladu koju bi ovi rezultati također trebali brinuti”, izjavila je Remeikas. Izjavila je kako ovo samo povećava mogućnost da se Laburistička stranka na federalnoj razini vrati na vlast s manjinskom vladom, kao što već nekoliko mjeseci pokazuju rezultati anketa. Još nije poznato kada će Anthony Albanese sazvati federalne izbore, a rok da to učini je 17. svibnja.

Ako ne znate što je bilo: Nova generacija je pokazala da je prošlo vrijeme partizana

Imperija uzvraća udarac, ili tako nekako, naziv je nekog starog �ilma. Zašto spominjem taj �ilm? Pa zato jer smo jedan takav upravo odgledali. Srebro rukometaša, Thompson na trgu i dva puta pjeva neslužbenu himnu "Ako ne znaš šta je bilo"…. Bila je to opet jednom športska euforija i jedinstvo Hrvata u isto vrijeme… Ali sporadično se javljaju nezadovoljni. Naravno, tko bi drugi nego naši već dobro poznati jugo�ili i orjunaši. Evo jednog podnaslova u Večernjaku: "Hrvati u domoljubnom transu unatoč aferama i činjenici da smo prvaci europske in�lacije". Zar bi, da nismo slavili naše pobjednike, in�lacija bila manja? Ljupke su to poruke naših jugo-zombija. Međutim, psi laju, a karavana prolazi. Milorad Pupovac kaže: "Ne možemo se naviknuti na suživot s ustaškim nasljeđem". Jedva se privikao na četničko nasljeđe, pa mu je valjda previše i na hrvatsko domoljublje. Već dan nakon slavlja iz skoro osamdesetak naših škola diljem Hrvatske stigle su odmah dojave o podmetnutom eksplozivu. Policija je imala posla cijeli dan kako bi utvrdila da su lažne. Ipak, cilj je postignut, strah roditelja i djece je potaknut. Znaju mrzitelji Hrvatske gdje smo najranjiviji – na djecu. Sumnjam da će to ostati izolirani slučaj. Thompson pjeva "Lijepa li si…" i tako provocira progresivne elite. Kad je čuo da su ga proglasili fosilom, okamenio se… Jakov Sedlar, poznat je po tome da voli snimati "nezgodne" �ilmove. Neki dan je predstavio u "Cinestaru" u Zagrebu zanimljiv dokumentarni �ilm o slučaju "vojnog logora Lora" koji je svojedobno uzburkao strasti splitskih orjunaša. "Znatiželjni" Sedlar pokazao nam je kako je izgledao taj navodni "vojni logor" u kojem se mučilo naše JNA prijatelje, rezerviste i okupatore. Oni su porušili, popalili i poubijali stanovništvo na gotovo jednoj trećini Hrvatske (Vukovar, Ovčara, Škabrnja, Dubrovnik, Šibenik, Zadar…), a mi neke od njih "zarobili" i pripremili za njih "vojni logor" u koji smo ih poslagali k'o sardine. Drug koji je sve to započeo bio je Mladen Bajić o čemu se u �ilmu predočava njegova pisana naredba. 'Zloglasni' logor od 24 kvadratna metra

Međutim, nakon Oluje taj isti, naš Mladen Bajić, napisao je optužnicu prema kojoj su oni koji su bili čuvari u tom vojnom "logoru" Lora postali ratni zločinci tako da dvojica još danas sjede u Lepoglavi. Sedlar je kamerom obišao "vojni logor" pa je vidljivo da se tzv. "logor" sastojao od četiri sobička, svaki od šest kvadratnih metara. Znači čitav taj navodni zloglasni "vojni logor", za kojeg su srpski mediji i politika tvrdili kako je držao oko 7000 ljudi, u stvarnosti je imao je 24 kvadratna metara. Zatim slijedi naša uobičajena pravosudna senzacija. Prvi prvostupanjski sudac pok. Lozina i cijelo njegovo vijeće su jednoglasno, nakon duge i temeljite rasprave i ocjene svih dostupnih dokaza, oslobodili optužene Hrvate za navodni ratni zločin u Lori. Kako se to nije svidjelo tadašnjoj

generacija koja je ovih dana pokazala da je prošlo vrijeme partizana. Jel' tako druže Tibore…?

Proslava Stepinčeva

u New Yorku

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Rukometaši su svojim uspjesima demaskirali hrvatske institucije. Predsjednik države i predsjednik Vlade ostali su na margini. Pale su samo protokolarne čestitke i ništa više. Nije ni čudo kad nam se predsjednik Vlade ispričavao okorjelom jugo�ilu Zoranu Pusiću povodom njegovog javnog apela da se zabrani dolazak Thompsona na doček rukometaša. Plenkijev odgovor okorjelom jugo�ilu sliči na opravdavajuću ispriku. Nisam

"Gdje će Jonjić ako izgubi na izborima za ZG poteštata? Krenut će prema Dravogradu pa dokle stigne". Uredništvo "Slobodanke" je tu "političku bljezgariju" stavilo na naslovnu stranu!

politici, presuda je ukinuta povodom Bajićeve žalbe i predmet vraćen drugom sudskom vijeću koje je odradilo posao onako kako je politika naredila. Tako smo, zaslugom Sedlara, dobili još jedan povijesni dokument koji demaskira laži kojima se nastoji diskreditirati Domovinski rat. Naravno, nezadovoljna je orjuna i domaći izdajice. Thompson na Trgu bana Jelačića i demaskiranje navodnog "logora" Lora pokazalo se preteškim za želuce naših jugovića. Kažu u Hrvatskom tjedniku da su "rukometaši i Thompson na čistac izbacili najveće mrzitelje Hrvatske". Znamo mi njih već odavno jer su im otvoreni svi mediji, smiju nekažnjeno pljuvati po Hrvatskoj u ime neke apstraktne demokracije i tolerancije, a svaki pokušaj da se razotkriju njihove laži i povijesne krivotvorine nazivaju "revizionizmom". Tko je sad na pravoj strani povijesti? Zoran Pusić ili Ivica Marijačić… Kad svedemo naše orjunaše na normalnu veličinu, jedva će se vidjeti. Ivica Ivanišević je svima već dobro poznati jugoslavenčina iz Slobodne Dalmacije. Sad se, k'o fol, silno zabrinuo za Jonjića pa mu dijeli besplatne orjunaške savjete: "Gdje će Jonjić ako izgubi na izborima za ZG poteštata? Krenut će prema Dravogradu pa dokle stigne". Uredništvo "Slobodanke" je tu "političku bljezgariju" stavilo na naslovnu stranu! Tihomir Dujmović se pita: "Idemo li mi prema građanskom ratu?". Ofucani humor jednog Jugoslavena ne predstavlja "Rubikon". Pokolj u Bleiburgu plasirati kao ocvali humor tek je osobni debakl jednog potomka orjune - i ništa više. To što nijedna novinarska udruga nije na to reagirala govori sve o njima. Hrvatska im je ovih dana na dočeku rukometaša pokazala srednji prst.

Onima koji misle da sve imaju obično im nešto fali… Opravdavajuća isprika

Tibor Trstenjak rješava enigmu autora teksta "Ako ne znaš šta je bilo". Tibor je direktan pa kaže: "Znamo što je to g*vno radilo… i još neki bukači lišeni talenta i obraza…". Što je radio naš Tibor to nikog ne zanima. Ti "bukači" pokazali su nakon srebrne medalje koliko ih ima da bi se Tibor, Ivanka Mijić i ostali jugo�ili trebali zabrinuti. Nema više "Po šumama i gorama…". Na redu je nova

ja to htio nego Rukometni savez koji je organizator proslave. Svaki autentični hrvatski predsjednik Vlade ignorirao bi lijevog Pusića i njegovo cmizdrenje.

Međutim, Plenki mu je iskazao posebnu pažnju samom činjenicom da mu je javno odgovorio onako pitijevski. Koja smo mi država? Nakon ovog "herojskog" protesta Pusića jugo-nostalgičari se valjda sa sjetom prisjećaju Zoranovog pretka Grge Anđelinovića i njegovih krvavih ruku. Oni, čiju zabranu je ljevičar Pusić tražio od Plenkija, danas bi pomeli Zorana, Grgu i slične, i to u roku odmah. Zato, drugovi, probudite se! Uzalud vam trud svirači, za druge su dunje žute… Neka pevaljka pod imenom Remi ljuta je na Thompsona jer se kandidirao za "Doru". Moj prijatelj Roman Binder, dobronamjeran k'o što je inače, objavio je slike pevaljke s "tjentišta", digla tri prsta itd. Sad je sve jasno…

"Neka ostane Oltar domovine kao spomen na mrak Tuđmanova doba", uskliknuo je svojedobno Zvonko Mraković, pardon, Zvonko Maković, koji u mržnji spram sveg svetog i svijetlog, tjera m(r)ak na konac… Ako ne znate šta je bilo, prisjetite se Hrvata koji su godinama ležali u Haagu

Razveselio me elokventni odvjetnik iz Pule Mijo Čulić. Nazvao me zbog nekog predmeta. Nakon toga smo prešli na politiku. Mijo se tako prisjetio svog služenja u JNA. Bio je na otoku Korčuli. Održavala se vojna vježba negdje davne 1975. ili tamo negdje. Bila je organizirana uvijek po istom partizanskom obrascu. Crveni su naši, a plavi neprijatelji. Čulića je dopalo da bude među plavima. Bio je srpanj, plus 40. Vojnici su bili žedni. Čulićevi su molili mještane za malo vode. Odgovor je bio: "Nema vode za fašiste". Korčulani su tada bili stvarno svjesni komunisti. Od tada Mijo nosi u srcu Korčulu…

Sudeći po crnim kronikama vozači nam sve više piju. Toliko da se ne zna tko pije, a tko plaća (kaznu).

Kako mene nikad nitko ne citira, na čemu sam zahvalan, citirat ću ja sam sebe: "Nizozemska je jedna ako ne i jedina zemlja na svijetu gdje je razina mora viša od razine kopna. Time da je Haaški sud ispod (bilo koje) razine".

Zadnji čavao u lijes tog ljevičarskog

fol suda zabio je ovih dana Donald Trump. Demaskirajući njegov rad kao politički, a ne pravosudni, učinio je to kao izabrani predsjednik SAD-a i kao glavni �inancijer toga pseudo suda. Sličan sud je i nama dijelio pravdu i nakon Domovinskog rata. Ako ne znate što je bilo, prisjetite se Praljka, Gotovine, Markača i ostalih Hrvata koji su godinama ležali u haškom zatvoru. Svi oni koji su na kraju bili oslobođeni nisu imali pravo na tzv. naknadu štete jer su se ljevičarski "sponzori" osigurali od plaćanja odštete za svoje pogrešne optužnice i suđenja. Kad kod nas u Zagorju tužiš i izgubiš sud, plaćaš onome koga si tužio, ali to ne vrijedi za ljevičarsku hoštaplersku internacionalu koja dominira Haagom. Naime, kad je Hamas upao u Izrael i pobio više od 1200 ljudi na cesti, a odveo 350 taoca, Izrael je reagirao onako kako bi to učinila svaka ozbiljna država na svijetu. Taoce drži već treću godinu. Mnogi su ubijeni, a sad ih, zahvaljujući dogovorenom primirju, pušta na kapaljku. Međunarodni sud pravde u Haagu je, umjesto da podigne optužnice protiv Hamasovih terorista, optužio Netanyahua, izraelskog premijera, i zatražio njegovo uhićenje u svim državama članicama Suda. E, sad je Donald Trump suspendirao pravo svih djelatnika tog suda da dođu u SAD. Znači da više neće putovati na razne tribine i predavanja u Californiju i zgrtati lovu. Čiča miča, gotova je priča.

O čijim interesima bi Trump trebao voditi brigu?

U ovo kratko vrijeme od preuzimanja dužnosti predsjednika, Trump je povukao već nekoliko poteza koji razdiru crijeva ljevičarima ne samo u Americi nego u cijelom svijetu, pa tako, naravno, i kod nas. Stoga nas ne treba nimalo čuditi da se svaki dan u našim mainstream medijima pojavi nekoliko članaka i člančića u kojima bijesni i ogorčeni ljevičarski novinari bljuju vatru na Trumpa. Evo, samo primjera radi, spomenut ću Viktora Ivančića koji tvrdi kako je "Trump biznismen-predator, sajamski ekspert za cjenkanje koji je, spletom okolnosti, postao američki predsjednik". Ili Željko Trkanjec koji pokušava proširiti paniku na desnom spektru vjerujući da "Trump ne pokazuje nikakav interes graditi pakt s desnicom u EU".

I Mirko Galić je razočaran izborom Trumpa jer on navodno "vodi brigu jedino o američkim interesima". Pa o čijim bi trebao? Kineskim, afričkim ili možda našim? O našim interesima trebali bi voditi brigu naši političari. Bar onako zdušno kao što Trump vodi brigu o američkim. Zato je i tako premoćno pobijedio na američkim izborima. Ljevičari to nazivaju nacionalističkim pristupom. Međutim, tek kad svaka država vodi brigu o vlastitim interesima moguće je istinsko i pravedno dogovaranje o onome što nam je svima zajedničko i za što doista vrijedi, ne samo iz političke kurtoazije ili korektnosti, ući u neki zajednički kompromis. Sve smo rekli otvoreno, a onda su nas zatvorili.

Hrvatska zajednica u Americi s ljubavlju njeguje hrvatsku kulturu, tradiciju i identitet i time gradi čvrste mostove između domovine i novih naraštaja koji ovdje odrastaju, poručio je u nedjelju ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na susretu s Hrvatima u New Yorku.

“Hrvatska danas ponosno stoji kao članica NATO-a, Europske unije, šengenskog prostora i europodručja, a naše snažne veze sa Sjedinjenim Američkim Državama nastavljamo jačati kroz brojne inicijative – od ukidanja viza do potpisivanja Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja”, kazao je Grlić Radman koji je danas s hrvatskom zajednicom u New Yorku proslavio Stepničevo.

Šef hrvatske diplomacije je na Facebooku objavio da je hrvatskoj zajednici zahvalio na «predanosti, zajedništvu i bezuvjetnoj ljubavi prema domovini».

“Zajedno ćemo nastaviti čuvati našu baštinu i učvršćivati veze između Hrvatske i hrvatskog iseljeništva”, poručio je ministar.

Misno slavlje u povodu Stepničeva predvodio je njujorški nadbiskup kardinal Timothy Dolan. Na misi je s tamošnjim Hrvatima bio i ministar Grlić Radman

Misno slavlje u povodu Stepničeva predvodio je njujorški nadbiskup kardinal Timothy Dolan. Grlić Radman već je nekoliko dana u posjetu Americi. Obišao je Hrvatsko-američki kulturni centar Kralj Tomislav u Deer�ield Beachu, u luci u Miamiju s njezinim čelnicima razgovarao o mogućnostima suradnje hrvatskih luka i jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih čvorišta, a posjetio je i središnje zapovjedništvo SAD-a u bazi zračnih snaga MacDill u Tampi.

Ondje se razgovaralo se o aktualnim sigurnosnim izazovima u zoni odgovornosti CENTCOM-a i mogućnostima daljnjeg unaprjeđenja suradnje između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Nije teško dokučiti razloge posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova Sjedinjenim Državama. Očito se pokušavaju uspostavi mostovi i veze s novom američkom administracijom u čemu im može pomoći tamošnja hrvatska zajednica. Nesigurna su vremena u međunarodnoj politici i Hrvatska se. Posebice u Americi, pokušava predstaviti kao stabilan i pouzdan saveznik.

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

Licitari sve češće, osim na sajmovima i proštenjima, mogu naći i u suvenirnicama i prodavaonicama ekskluzivnih tradicijskih poklona

Licitar je šareno ukrašeni kolač od medenoga tijesta. Njegova se tajna izrade od davnine čuva u krugu obiteljskog obrta medičara središnje i nizinske Hrvatske.

Iako je u cijelosti spravljen od jestivih sastojaka, ponajprije donosi radost očima i duši. Tradicionalno je žarko crvene boje, a proizvodi se u različitim oblicima i veličinama. Sitni su licitari (srBalet licitarsko srceca, trešnje, bebe, ptičice, gljive, potkove, vjenčići, konjići), omiljen ukras božićnih jelki hrvatskih domova, a oni veći, namijenjeni su darivanju bližnjih povodom posebnih prigoda.

Običaj darivanja licitarskog srca, kojim mladić djevojci iskazuje svoju privrženost i ljubav, duboko je ukorijenjen u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Naro-

Jedinstven svehrvatski simbol

Činjenica da ljepota samih licitara može oplemeniti neki prostor, a da njihovo darivanje ili primanje može pružiti veliko zadovoljstvo, po sebi je razumljiva.

RECEPT

Kupid – savršen kolač za Valentinovo

onda i njih umutiti.

Kupid je �in i relativno jednostavan kolač koji je kao savršen da ga napravite voljenoj osobi za Dan zaljubljenih.

je to perník, Slovačkoj medovník, Sloveniji lect i dr. Iako svi oni imaju zajedničko podrijetlo, licitari sjeverozapadne Hrvatske s vremenom su poprimili osebujna i jedinstvena obilježja, kao što je žarkocrvena boja glazure te svojstven način ukrašavanja. Stoga nije čudo što su licitari danas prerasli u jedinstven simbol ne samo sjeverozapadne Hrvatske, već i svehrvatski simbol.

Omiljeni simbol – crveno srce uz mirisno cvijeće

čita prigoda za takav znak pažnje najveći je blagdan zaljubljenih, Valentinovo. Taj je običaj ovjekovječen i u glasovitom baletu Krešimira Baranovića Licitarsko srce izvođenom na pozornicama diljem svijeta. Hrvatski licitari

Šareno ukrašenih kolača od medenoga tijesta, kakvi su i licitari, može se naći diljem srednje Europe, pa i šire. U Austriji i Njemačkoj ti se kolači nazivaju Lebkuchen ili Lebzelter (otud i hrvatska riječ licitar), u Češkoj

Tako se licitari sve češće, osim na sajmovima i proštenjima, mogu naći i u suvenirnicama i prodavaonicama ekskluzivnih tradicijskih poklona.

Potvrda ovim riječima jesu i nastojanja hrvatske Vlade za uvrštavanje licitara na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Povijest izrade licitara

Tradicija izrade licitara započinje još u srednjem vijeku, napose 16. i 17. st., kada su se u brojnim europskim samostanima spremali kolači uz pomoć bogato ukrašenih drvenih kalupa.

U istočnoalpskom području, takav je način izrade kolača ubrzo prerastao u obrt, koji se postupno proširio i u druga područja središnje

Europe, kada dolazi i u panonske krajeve Hrvatske. U 18. i 19. stoljeću, u gradovima Zagrebu, Karlovcu, Koprivnici, Samoboru, Varaždinu i drugdje, licitari su bili ugledni obrtnici, a njihovi proizvodi omiljeni među Licitarski šator na proštenjup ripadnicima svih staleža. Tu se majstori medičarskog obrta bave izradom proizvoda od tijesta i voska - licitara, medenjaka, svijeća, voštanih zavjetnih darova te pripravom pića - gvirca i medice. Ti se proizvodi od samih početaka obrta prodaju na sajmovima i proštenjima vezanim uz crkvene svetkovine, a zahvaljujući licitarima, medičarski štandovi tim mjestima daju slikovitost i naročit ugođaj. I sami možete izraditi licitare!

No, veliko zadovoljstvo može pružiti i pokušaj izrade vlastitih licitara. Oni se možda po ljepoti ne mogu mjeriti sa licitarima koje izrađuju vješte ruke majstora, godinama uvježbavane za to, ali pružaju beskonačne mogućnosti za iskazivanje kreativnosti i osobnosti. Lijepi se rezultati mogu postići i nekim lako dostupnim, zamjenskim namirnicama. Zato, na posao... Kao prvo se, uz dodatak licitarskog kvasca, zamijesi tijesto od brašna i vode u kojoj je otopljen šećer. Tijesto se potom razvalja, te se modla šteherima, tj. oblikuje limenim licitarskim kalupima za izrezivanje. Oblikovano tijesto slaže se u lim za pečenje, te se peče u pećnici dok ne dobije blago žućkastu boju. Za sitne licitare, po dva se kolačića međusobno lijepe gustom smjesom brašna i vode, umetnuvši uzicu za vješanje među njih. Potom slijedi tunkanje, tj. umakanje licitara u tekući pripravak

obične želatine obojene jestivom bojom u prahu (npr. onom za bojanje pisanica), nakon čega se licitari vješaju kako bi se osušili.

Sastojci: Biskvit:

- 3 jaja

- 100 g šećera

- 150 g brašna

- 100 g maslaca

- 150 g čokolade za kuhanje

- 1 prašak za pecivo

Bijela krema:

- 600 ml mlijeka

- 80 g gustina

- 100 g šećera

- 1 vanilin šećer

Ukrašavanje:

- 1 preljev za torte crveni

- 2 žlice šećera

- 250 ml vode

- maline ili neko drugo šumsko voće

Priprema: Razbiti jaja i odvojiti bjelanjke od žumanjaka.

U posudi na štednjaku na pari otopiti čokoladu i maslac, malo prohladiti, te dodati u smjesu i dobro sve izmiješati.

Na kraju u smjesu dodati brašno i prašak za pecivo te završno izmiksati smjesu za biskvit.

Protvan dimenzija 29x18 cm namastiti i pobrašniti, te u njega isipati smjesu za biskvit.

Biskvit se peče u zagrijanoj pećnici na 180°C oko 30 minuta, a svakako probati da li je biskvit pečen s čačkalicom.

Biskvit dobro ohladiti. Gustin pomiješati sa šećerom.

U tu smjesu dodati 20 žlica mlijeka i dobro izmiješati da nema grudica.

Ostatak mlijeka staviti kuhati i dodati mu vanilin šećer.

Kad mlijeko zakipi maknuti ga s vatre te uz miješanje sipati smjesu gustina i šećera.

Vratiti na vatru te još kratko kuhati uz miješanje.

Vruću kremu izliti preko biskvita i sve dobro ohladiti. Ohlađeni kolač rezati kalupom u obliku srca (ako nemate taj kalup možete narezati četverokute) i slagati na tanjur za posluživanje.

Za ukrašavanje pomiješati crveni preljev za torte sa šećerom.

Vodu sipati u posudu i početi zagrijavati.

Ubaciti izmiješani preljev i šećer u vodu i miješati da nestanu sve grudice.

Pustiti da smjesa prokuha, malo prohladiti te ukrasiti narezani kolač.

Bjelanjcima dodati šećer te umutiti čvrsti snijeg.

Šale

Poklon

Fata se ujutro iskrala iz kuće i otišla do robne kuće kupiti Muji poklon za Valentinovo. Ode na odjel muške odjeće i počne razgledavati kravate, pa joj priđe prodavačica:

- Mogu’l vam kako pomoć’?

Fata odgovori: - Jašta da b’ mogla ... ‘oć’ kupit’ svom Muji kravatu za Valentinovo, al’ ne znam koja b’ mu najbolje smeđe oči istakla?

U konačnici slijedi ukrašavanje licitara (cifranje), za što se rabi, jestiva smjesa (ajs). razmjerno složene recepture. U svakom slučaju, gotovom se smjesom ajsa napuni papirnati tuljac ili šprica za ukrašavanje torti s odgovarajućim nastavkom (tilnom), te se licitar ukrasi bijelim viticama, šarenim cvjetićima, zelenom „travicom“ i sl.

Prodavačica se nasmije: - Slušaj, bona, uzmi ti koju ‘o’š’, svaka će mu dobro istaknut’ oči ako je pravo dobro zategneš!

Valentinovo

Mujo sretne Hasu na Valentinovo praznih ruku, pa ga pogleda ispod oka i upita:

- Haso, bolan, šta ‘s uz’o Habibi za Valentinovo?

Haso slegne ramenima: - Šta sam joj uz’o? 100 maraka, nije imala više!

Zatim ubaciti žumanjke pa

Na svaki komad staviti po jednu malinu ili neko drugo voće.

Licitar kao umjetnička inspiracija

Tjedni horoskop

PREVENCIJA SAMOUBOJSTVA

21. ožujka do 20. travnja

Sretni brojevi: 1, 2, 4, 5, 21, 23

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Vaša znatiželjna priroda postat će malo umjerenija, a vi na neki način mirniji. Barem kad se radi o ljubavi. Više vam neće biti važne atrakcije, nego ćete uspjeti uživati u sasvim malim i običnim situacijama. To je zrelost. Istraživači će dobiti novi vjetar u leđa. To će ih potaknuti da rade još predanije. I umjetnici će istraživati nove načine izražavanja.

21. travnja do 20. svibnja

Znate da možete više i bolje, ali to ne ovisi samo o vama. Nitko nije savršen, pa nije ni vaša najdraža osoba. Pokušajte je prihvatiti onakvu kakva ona jest i vidjet ćet da bez nepotrebnih pritisaka i zahtjeva možete biti sasvim sretni. Isprobavat ćete različite opcije poslovanja. Neki će se čak usuditi i riskirati. Ova igra donijet će vam i određenu radost jer neće biti dosadno.

Sretni brojevi: 17, 21, 32, 33, 43, 45

Bik Škorpion

Blizanci

21. svibnja do 21.lipnja

Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom malo škripiti. Samci će ostati kod kuće. Kako tjedan bude odmicao, primijetit ćete da postajete sve kreativniji. Zbog toga ćete početi raditi s više zadovoljstva. Vaše ideje bit će dobro prihvaćene.

Sretni brojevi: 5, 7, 9, 21, 23, 44

23. listopada do 20. studenoga

Neobavezna druženja uz kavicu mogla bi se lako pretvoriti u nešto više. Bit ćete ugodno iznenađeni ovom mogućnošću. Uspjet ćete u potpunosti pokazati ono što osjećate. Važno je jedino da ne pričate previše. Idite polako. U temama povezanim s �inancijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati sagledati, proanalizirati i donijeti odluke koje će usmjeriti daljnji tijek razvoja.

Sretni brojevi: 1, 10, 21, 30, 32 44

Kako pomoći sebi, a kako drugima kod suicidalnih misli?

Čak 80 posto onih koji su pokušali napraviti samoubojstvo, prije toga je govorilo o tome i davalo jasne znakove.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da više od 800 000 ljudi godišnje izgubi život zbog samoubojstva odnosno jedna osoba svakih 40 sekundi.

Ako izađete među ljude, naići ćete na niz prilika za ugodna poznanstva površnog karaktera. Dobro za zabavu. Zato smanjite svoja ljubavna očekivanja. Nije loše, ali bilo je boljih dana. Oni u vezama bit će uglavnom dobro. Predlagat će vam mnogo toga, ali vi sami nećete moći utjecati na stvari. Osjećat ćete se kao promatrač kojem se nešto nudi bez pravog izazova.

Sretni brojevi: 10, 21, 29, 32, 39, 44

Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

21. lipnja do 21. srpnja

Sretni brojevi: 4, 7, 9, 11, 28, 33

Osjećat ćete se kao da se ne možete uhvatiti za ništa što je sigurno. U pravu ste, ali razmislite koliko ste sami zaslužni za to. Partner će vam ukazati način kako bolje izražavati emocije. Pred vama su novi izazovi koji zahtijevaju pametan i promišljen pristup. Također ćete trebati sve više surađivati s kolegama, a nerijetko tako da stvarate ili prihvaćate kompromise.

Kako govori psiholog i psihoterapeut Mauro Lacovich, samoubojstvo se de�inira kao čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života, a uzroci mogu biti različiti.

To mogu biti teškoće s mentalnim zdravljem, zlostavljanje, dugotrajna bolest u kojoj se trpi bol, velika životna promjena (smrt bliske osobe, prekid veze, promjena mjesta prebivanja), dugotrajna izolacija, zloupotreba psihoaktivnih tvari, kulturalni pritisak (poput prisilnog braka), traumatska iskustva, nuspojava lijekova.

Čak 80 posto onih koji su pokušali napraviti samoubojstvo, prije toga je govorilo o tome i davalo jasne znakove.

Najvažniji način stvaranja identiteta za adolescente je druženje s vršnjacima, isprobavanje novih stvari, proširivanje društva, bavljenje svojim interesima i hobijima. Neovisno o dobi, ako osoba primijeti da je povremeno savladavaju suicidalne misli, može, prema riječima psihologa Lacovicha, obećati si da si u ovom trenutku neće ništa napraviti, pronaći mjesto na kojem se osjeća sigurno, izbjegavati opijate i razgovarati s nekim.

Istodobno, od neprocjenjive je važnosti da u svojoj okolini uočimo osobe koje imaju suicidalne misli.

Kako možemo prepoznati da netko iz naše blizine razmišlja o samoubojstvu?

Rak Jarac

Neki će sve više držati do toga što okolina misli o njima i partneru. Ovaj stav učinit će to da svako malo pazite kako izgledate i gdje se pojavljujete. Ne zaboravite da je uvijek važnije ono što je unutra, nego ono izvana. Samo iskrenost donosi sreću. Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom. Na vama je da procijenite svoje snage i snage protivnika, te da postupite realno i pametno.

Sretni brojevi: 9, 11, 21, 22, 32, 34

22. prosinca do 20. siječnja

Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidjeti, pa se potrudite povesti je sa sobom ili objasniti svoju potrebu za društvenošću. Samci će lako nalaziti društvo suprotnog spola. Sve će vam biti važnije vaše znanje i stručnost u poslovanju. Mnogi će dobiti priliku pokazati svoje speci�ične talente ili će njihova diploma dobiti na težini.

Sretni brojevi: 6, 8, 19, 21, 29, 33

Kad govorimo o psihijatrijskim dijagnozama povezanima sa suicidom, to su najčešće depresija, poremećaji upotrebe tvari i psihoza. Slijede ih anksioznost, poremećaji ličnosti, poremećaji prehrane i traume te organski uzrokovani mentalni poremećaji. Prema nekim podatcima, oko 90 posto osoba koje su počinile samoubojstvo suočavale su se nekim oblikom mentalnog poremećaja. No treba naglasiti da su te dijagnoze samo povezane sa suicidom; one ga ne uzrokuju.

Većina istraživanja pokazala je da u počinjenu samoubojstva ulogu igraju i sociološki i biološki elementi.

Kod mladih je važno shvatiti ozbiljno znakove poput smanjenog druženja s vršnjacima, bezvoljnosti, razmišljanja o budućnosti kao crnoj, odustajanju od aktivnosti u kojima je osoba do tada uživala, a posebno obratiti pažnju na znakove samoozljeđivanja ili spominjanje samoubojstva. Treba uzeti u obzir da su faktori rizika kod adolescenata jači i zato što su po samoj prirodi razvoja adolescenti impulzivniji.

Ponašanja koja ukazuju na povećani rizik od samoubojstva kod neke osobe mogu prepoznati u prijetnjama da će se ozlijediti ili ubiti, razgovorima o samoubojstvu ili izvještavanju o spremanju na kraj života, sastavljanju oporuke, nakupljanju lijekova, završavanju poslova, dijeljenju osobnih stvari, intenzivnim susretima sa svim ljudima koje poznaju.

Saslušati, razgovarati, pružiti podršku i potražiti stručnu pomoć su najvažnije stvari koje možemo učiniti, neovisno o tome radi li se o nama ili osobi iz naše okoline. Ako netko zatraži našu pomoć, treba je shvatiti vrlo ozbiljno.

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Velik broj izlazaka i širok krug ljudi koji neprestano raste učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će biti sami, a uglavnom će se oko vas motati drage vam osobe. Bit ćete ispunjeni bez obzira na vaš status samca ili „u paru“. Suradnja s mladim osobama bit će najbolji dio posla ovaj tjedan. Sve ostalo bit će povezano sa stresovima ili malim borbama u kojim ćete izgarati.

Sretni brojevi: 9, 10, 21, 30, 43, 44

Djevica

Ako ste još sami i iskreno želite ljubav, pokrenite se. Ovo su dani kad bi moglo zaiskriti na terasi lokalnog ka�ića, u sasvim neobaveznim druženjima uz kavu ili na putu do škole. Ako ste u vezi, oboje ćete se kretati više nego inače. Možda ćete i putovati. Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi. Poradit ćete na tome.

Sretni brojevi: 8, 11, 29, 32, 38, 44

Većina istraživanja pokazuje i da je općenito veća stopa samoubojstava među useljenicima u odnosu na domaće stanovništvo, što se objašnjava jezičnim barijerama i brigom za obitelj koja je ostala u matičnoj državi kao i odvajanje od njih, što često dovodi do osjećaja beznađa, depresije i tjeskobe.

Izgledat će kao da je ljubav daleko od vas. Kod nekih će to i biti doslovno jer će im najdraža osoba trenutačno biti odsutna. Čežnje će ojačati, a s njima i osjećaj usamljenosti. Neki će mir nalaziti u aktiviranju mašte i svojih snova. Moći ćete se bez imalo bojazni osloniti na svoje prethodne rezultate. Neki će to iskoristiti da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živjeti na staroj slavi dokle god ide.

Sretni brojevi: 5, 18, 21, 27, 33, 44

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Promjena u društvenom statusu koji smo imali, kao i odvajanje od prijatelja, također mogu biti okidači. Da društvo može biti rizični faktor, pokazuju i istraživanja koja su utvrdila da su pripadnici LGBTIQ+ zajednice izloženiji riziku samoubojstva, ističe psiholog.

Spol također igra ulogu. U Hrvatskoj je primjerice, samoubojstvo počinio mnogo veći broj muškaraca nego žena.

To ne čudi ako uzmemo u obzir dobru, staru narodnu da „dečki ne plaču“. Muškarce se odgaja da budu snažni i da ne smiju biti ranjivi, dok društvo uporno njeguje taj stereotip, govori Lacovich.

Osobi treba dati do znanja da nije sama, a ne kriviti je niti umanjivati važnost boli s kojom se suočava. Neki koji su pokušali suicid, posebno je bilo teško nositi se s okolinom koja im je objašnjavala kako su glupi, kako im to nije trebalo; obitelj koja ih je tlačila s time što će susjedi i rodbina reći ako saznaju; nabijanjem osjećaja krivnje zbog djece i članova obitelji koji bi ostali sami da su uspjeli. Bilo im je teško slušati objašnjenja o razlozima za život, o tome kako je sve lijepo, divno, krasno, dok su oni u sebi patili. Važno je imati na umu da to čini samo štetu, ne pomaže.

Zaokupljenost drugom stranom bit će velika, a vi spremni da se borite za vas dvoje do kraja. Oni u stabilnim vezama obnovit će svoj erotski život na najbolji mogući način. Oni koji još traže srodnu dušu u udvaranjima će biti vrlo uporni i ići do kraja. Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Sretni brojevi: 3, 6, 8, 19, 21, 23

Neovisno o svemu navedenom, treba biti svjestan toga da je svakome njegova bol najveća i da svatko ima pravo osjećati se loše. Bol je uvijek jedinstvena za svaku osobu, pa je okolina ne može razumjeti na jednak način. Bol često iskrivljuje doživljaj realnosti pa je osobi teško vidjeti da postoje rješenja.

No čini se da su posebno ugrožene mlade osobe, što nam je dodatno pojasnila psihologinja Ivana Garašić, kognitivno-bihevioralna terapeutkinja te ACT, CFT praktičarka.

U jeku izazova pandemije COVID-a-19 mentalno zdravlje bilo je dodatno ugroženo. Kod djece i mladih posebno je važno reagirati na vrijeme i uočiti bilo kakve znakove koji bi mogli ukazivati na to da nešto nije u redu.

Nitko od nas ne može ući u tuđi um i vidjeti što se tamo događa, ali zato može to poštivati, prihvatiti i pržiti podršku na način koji osobi odgovara. Nametati naše viđenje ili razumijevanje ne pomaže. Ako u bilo kojem trenutku osjećate da ste na rubu i da je bol prevelika, odmah potražite pomoć. Nazovite bilo koju blisku osobu, recite to profesoru ili nazovite Centar za krizna stanja i prevenciju suicida. Također se možete javiti u najbližu bolnicu gdje će vam biti pružena hitna psihijatrijska pomoć (koja ne znači nužno ostanak na bolničkom liječenju).

I upamtite, traženje pomoći nije znak slabosti; to je znak hrabrosti i želje za promjenom Pomoć možete zatražiti online – gdje je omogućen poziv, online razgovor i broj na koji se možete javiti 24/7: 13 11 14 https://www.lifeline.org.au

Ribe

Četvrtak, 13. veljače

12:09 PM Dr. Beck: Kolesterol

12:44 PM Dnevnik 2

01:34 PM Eko zona

02:01 PM Volonterka, dok, reportaža

02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:13 PM Kod nas doma

02:58 PM Otvoreno

03:28 PM Zlatna liga

03:53 PM Knjiga ili život: Srđan Sandić i Damir Uzunović

04:23 PM #FINO&JEFTINO: Ana Šerić

04:27 PM Studio 4: Znanost

04:34 PM Studio 4: Kultura

04:43 PM Luda kuća, hum. serija

05:20 PM Romano Bolković - 1 na 1:

06:10 PM Školica: Brojevi 3 i 4

06:23 PM Hrvati u Italiji, Venecija II,

06:52 PM ART

07:22 PM Studio 4: Sport

07:30 PM Svijet znanosti

Petak, 14. veljače

06:46 PM Ho ho ho hotel: Suho mokro

06:58 PM Tata i ja, dokumentarno-igrana serija za djecu

07:08 PM Potrošački kod

07:33 PM Studio 4: Znanost

07:41 PM Studio 4: Sport

07:49 PM Skica za portret

Ponedjeljak, 17. veljače

12:10 PM Mir i dobro

12:35 Vrtni spa - Anti age serum za lice

12:40 PM Dnevnik 2

01:30 PM Rijeka: More

02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:08 PM Plodovi zemlje

02:58 PM Neke druge priče, igrani �ilm

04:47 PM Zdravlea: Radiokirurgija

04:57 PM Nedjeljom u 2

05:50 PM Samo lagano

06:20 PM Sunčana strana Prisavlja: Be Sharp Band i Sunnysiders

07:52 PM Studio 4: Sport

Thompson je predstavio detalje nove pjesme: 'Petrovo pismo

Katarina nikad nije dobila...'

Thompson bi uskoro mogao imati koncert na zagrebačkom Hipodromu. Iz njegova menadžmenta izvijestili su kako su službeno uputili zahtjev za najam ovog prostora

Pjevač Marko Perković Thompson najavio je novu pjesmu 'Nepročitano pismo', koja će tematski biti vezana uz povijesne događaje iz 17. stoljeća. Posebno uz život hrvatskog bana Petra Zrinskoga.

„Tematski okvir Thompsonove pjesme 'Nepročitano pismo' glasoviti je listak napisan uoči pogubljena hrvatskoga bana Petra Zrinskoga supruzi Katarini. Bečki je dvor strahovao da će se prijepori hrvatskih velmoža s mlitavom carskom politikom i odbijanjem Dvora da hrvatske vojničke pobjede iskoristiti za oslobođenja hrvatskih zemalja od Turaka pretvoriti u separatistički pokret”, rekao je. Thompson bi uskoro mogao imati koncert na zagrebačkom Hipodromu. Iz njegova menadžmenta izvijestili su kako su službeno uputili zahtjev za najam ovog

prostora s ciljem organizacije velikog koncerta. Detalji o datumu i programu događaja bit će objavljeni nakon što zahtjev bude odobren.

Thompson je ljetos prvo nastupio u Imotskom u društvu Mate Bulića i Dražena Zečića, a potom je uslijedio i samostalni koncert u Imotskom. Spektakl nije zaobišao ni Dugopolje u kojem je pjevač nastupio samo nekoliko dana kasnije. Marko je uzeo pauzu od nastupa 2022. godine kako bi više vremena posvetio obitelji.

„Nekoliko mjeseci ga je sin nagovarao da se vrati nastupima. Thompson mu je obećao da će to i učiniti. Stoga se na nagovor sina Ante Mihaela Thompson odazvao da bude gost s nekoliko pjesama u Imotskom”, rekli su ranije iz Markova menadžmenta.

12:09 PM Loparski maškari 2.0, emisija

pučke i predajne kulture

12:39 PM Dnevnik 2

01:31 PM Hrvati u BiH

01:56 PM Superfood maska za lice

02:01 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:09 PM Kod nas doma

02:54 PM Baština: Starogradski muzej

02:59 PM Otvoreno

03:29 PM Zlatna liga

03:55 PM Izvan formata: Lijepe knjige

04:27 PM Studio 4: Znanost

04:35 PM #FINO&JEFTINO: Hrvoje Jurić

04:40 PM Studio 4: Kultura

04:48 PM Dolina sunca, serija

05:30 PM Druga strana

05:55 PM Prometej

06:20 PM Labirint: Generacija Z

06:45 PM (Re)kreativac: Mačevanje

07:12 PM ART

07:42 PM Studio 4: Sport

Subota, 15. veljače

12:09 PM Otkrivamo Hrvatsku: Lastovo, 12:33 PM Dnevnik 2

01:24 PM Sportske minute

01:44 PM Cvijeće kao dekor

01:49 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:57 PM Na Papuku - Geološke skitnje, dokumentarna serija

02:50 PM Globalna Hrvatska

Utorak, 18. veljače

12:10 PM Dr. Beck

12:45 PM Dnevnik 2

01:40 PM Treća dob

02:05 PM Vrtni spa - Aromatizirana ulja

02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:18 PM Kod nas doma

03:03 PM Baština u objektivu: Stećci Imotske krajine

03:08 PM Otvoreno

03:38 PM Lijepom našom: Poreč

04:43 PM Studio 4: Znanost

04:51 PM Studio 4: Kultura

04:59 PM Glas naroda, hum. serija

05:29 PM Na rubu znanosti

06:19 PM Otkrivamo Hrvatsku: Rab 06:44 PM Kvisko iz Vukovara

07:14 PM Studio 4: Dijagnoza

07:39 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 19. veljače

12:10 PM Dr. Beck

12:45 PM Dnevnik 2 01:37 PM Glas domovine ?

01:57 PM Pinky, dok. reportaža

02:01 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:09 PM Kod nas doma

02:54 PM Baština: Stipe Nobilo 02:59 PM Otvoreno

03:29 PM Zlatna liga

03:54 PM Razgovor s razlogom

03:30 PM Normalan život

04:05 PM Najsjajnija zvijezda

04:21 PM Studio 4: Znanost

04:29 PM Studio 4: Kultura

04:37 PM Dolina sunca, serija

05:22 PM Zlatne žice Slavonije

06:48 PM Peti dan

07:48 PM Studio 4: Sport

Nedjelja, 16. veljače

12:10 PM Veterani mira

12:45 PM Dnevnik 2

01:40 PM turizam.hrt

02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:20 PM Neke druge priče, hrvatski igrani �ilm

04:09 PM Ususret Dori 2025.

04:59 PM Studio 4: Kultura

05:07 PM Dolina sunca, serija

05:49 PM Klub čitatelja

06:39 PM Jojo i brojevi

06:44 PM Mališani:

04:24 PM Studio 4: Kultura

04:32 PM Ne diraj moju ljubav, 30 godina klape Šu�it

05:31 PM Sportske minute

05:51 PM Vrtlarica: Nasljeđe

06:21 PM ART

06:51 PM Emocije: Bez kontrole, serija

07:19 PM Studio 4: Sport

07:27 PM Studio 4: Znanost

07:35 PM Stari grad Sisak

07:50 PM Pinky, dok. reportaža

Baština: Stećci Imotske krajine HTV, utorak, 18. veljače, 03:03 PM

Knightsi trijum�irali u prvoj utakmici sezone na stadionu Tompsett

Zoran Juraj SABLJAK

Fotogra�ije: Fidji Studios

Melbourne Knightsi otvorili su sezonu 2025. na najdramatičniji mogući način, ozborivši pobjedu u napetoj utakmici protiv Heidelberg Uniteda na novoimenovanom stadionu Thompsett rezultatom 3-2. Večer je počela prestižnom predsjedničkom večerom na kojoj se predsjednik kluba Simon Pinčić obratio glavnim sponzorima i istaknutim gostima. Tijekom svog govora Pinčić je izrazio iskrene zahvale glavnim sponzorima kluba na njihovoj trajnoj potpori i podijelio je svoju ambicioznu viziju budućnosti kluba napominjući da se opsežno renoviranje terena bliži kraju u idućih nekoliko tjedana.

Sama utakmica bila je pravi tobogan emocija za domaće navijače. Rani obrambeni potez Tomasa Karlovića u 21. minuti nakon ključnog čišćenja lopte s gol linije, zadržao je neriješen rezultat. Prvi gol konačno je pao u 28. minuti kada je Bramwell bio najviši poslavši loptu u mrežu na opće veselje vjernih navijača Knightsa.

Knightsi su zadržali svoje tanašno vodstvo od 1-0 na

ti, Lesiotis je smanjio vodstvo na spektakularan način u 53. minuti snažnim udarcem s 30-ak metara koji vratar Knightsa nije imao nikakve šanse obraniti. Gosti su izjednačili u 66. minuti pripremivši tako teren za uzbudljiv kraj utakmice.

poluvremenu, no drama time nije nipošto završila. Nedugo nakon početka drugog poluvremena, Bramwell udvostručuje vodstvo poslavši loptu u mrežu nakon još jednog preciznog Shepherdova dodavanja glavom.

Heidelberg se odbio preda-

Kako su obje momčadi vršile pritisak pokušavajući doći do pobjede, zamjena Josh Karantz pokazao se neočekivanim herojem na svom debiju. Napadač odmornih nogu iskoristio je loše očišćenu loptu obrane Heidelberga kako bi ponovno doveo Knightse u vodstvo na oduševljenje brojne domaće publike. Ipak je još bilo vremena za dramu kada je Heidelberg već pomislio da je osigurao bod tijekom sudačke nadoknade, no njihovo je slavlje bilo kratkog vijeka budući da je pomoćni sudac u dva navrata podigao zastavicu označavajući zaleđe. Knightsi će sada nastojati dalje graditi na ovom dojmljivom početku sezone u utakmici s tradicionalnim konkurentom South Melbourne Hellasom u prvom ovogodišnjem derbiju sezone. Ova nestrpljivo iščekivana utakmica igra se u ponedjeljak,17. veljače, na stadionu Lakeside s početkom u 19:30.

Sydney United 58 spasio bod u dramatičnom povratku protiv Sharksa

Zoran Juraj SABLJAK

Nepokolebljivom odlučnošću Sydney United 58 spasio je bod u prvom kolu muškog NPL-a Novog Južnog Walesa nevjerojatnim povratkom u igru nakon zaostatka od dva gola nakon čega je osigurao uzbudljivih 2-2 protiv Sutherland Sharksa u Sportskom centru Sydney United prošle subote.

Sharksi su dali prvi gol u 15. minuti kada je krilni igrač Daniel Wong dodao nisku loptu u kazneni prostor. Obrambeni igrač Bailey Rule pokušao je očistiti loptu i poslati ju prema kapetanu Adrianu Vlastelici, no ona je nažalost završila u mreži za nesretni autogol. Gosti su zamalo povećali vodstvo u 23. minuti kada je Wong ponovno dodao nisku loptu s lijevog krila, ali njegov suigrač Mason Fernandez nije imao dovoljno snage te je loptu dočekao Tristan Pren-

dergast. Wong je stvorio još jednu priliku u 29. minuti nakon što ga je proigrao Maki Petratos s desnog krila u kazneni prostor, ali nije pogodio mrežu. Najbolju priliku domaći su u prvom poluvremenu imali u 39. minuti. Nakon udarca kuta kapetan Vlastelica loptu glavom šalje prema Leroyju Jenningsu koji ju potom puca glavom prema golu. Unatoč velikoj blizini gola, vratar Sharksa i bivši broj jedan Uniteda 58, Daniel Nizić bez problema su spriječili prvi gol protivnika.

Sydney United u drugo je poluvrijeme ušao s obnovljenom energijom stvorivši nekoliko opasnih prilika za gol, no nijednom lopta nije ušla u mrežu. Sharksi su povećali vodstvo u 56. minuti kada je Wong dočekao dodavanje Kotara Katsuta. Njegov prvi dodir uzrokovao je da se lopta odbije od obrambenog igrača Liama McGinga što mu je omogućilo da ju iz

voleja pošalje u gornji lijevi kut gola. Domaći su počeli vraćati se u igru u 80. minuti. Zamjena Luke Žuvela gotovo je postigao gol kada ga je pronašla lopta nakon udarca iz kuta Tariqa Maie, najprije ju je dočekao na prsa, a potom ju iz voleja uputio iznad prečke. Upornost se isplatila u 87. minuti kada je još jedan udarac iz kuta Maie dočekao Michael Glassock koji je loptu spremno uputio u mrežu debitirajući za klub. Kako se utakmica bližila kraju, Sydney United vršio je sve veći pritisak i na kraju izjednačio u 90. minuti. Briljantna duga lopta Masona Wellsa poslana je u mrežu odbivši se od lijeve vratnice, čime je Sydney United 58 izborio bod u dramatičnoj utakmici.

United 58 sada očekuje utakmica u gostima protiv Sydney FC-a u Sportskom centru Rockdale Illinden ove nedjelje, 16. veljače, s početkom u 16 sati.

Predsjednik Melbourne Knightsa Simon Pinčić dijeli s prisutnima svoju viziju i planove za budućnost kluba
Predsjednička večera prije prve utakmice sezone Melbourne Knightsa prošlog četvrtka navečer

Derbi sa šest golova donio podjelu bodova Hajduka i Dinama u prvoj utakmici sezone

Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije: Dražen JURINA

Uuzbudljivom susretu na početku sezone 2025. Dandy City Hajduk i Dinamo St Albans odigrali su neriješeno 3-3 u prvom od šest hrvatskih derbija koji će se igrati ove godine.

Utakmica se igrala po vrućini i uz vjetar, a privukla je brojnu publiku koja je stigla svjedočiti ovoj utakmici za pamćenje.

Slavlje uoči utakmice uključivalo je i predsjednički ručak na kojem su bili prisutni istaknuti gosti, uključujući i gradonačelnika šireg gradskog područja Dandenonga - vijećnika Jima Memettija, te glavne sponzore i članove upravnih odbora obaju klubova.

Predsjednik Dinama St Albans Ilija Dragičević također je prisustvovao ručku. Službenoj atmosferi doprinijeli su i najmlađi članovi Folklornog ansambla „Zvonimir“ te juniorski igrači koji su pripremili dirljive izvedbe hrvatske i australske himne.

Sama utakmica ispunila je sva očekivanja od prvog sučeva zvižduka. Dinamo je prvi pucao u gol u petoj minuti zahvaljujući Josephu Moneku, no Hajdukov Will Bower izjednačio je svega tri minute kasnije. Momčadi su na poluvrijeme otišle s neriješenih 1-1 nakon napetog prvog poluvremena. Drugo poluvrijeme doni-

Zoran Juraj SABLJAK

Unapetoj utakmici Premier lige Viktorije North Geelong Warriorsi pokazali su svoj borbeni duh spasivši rezultat od 2-2 protiv lokalnog konkurenta Geelong SC-a pred glasnom publikom u Winslow Parku. Warriorsi se nastoje vratiti među top momčadi nakon ispadanja iz lige 2024. te zaista nisu mogli tražiti bolji start utakmice. Casian Anghel pronašao je mrežu već u trećoj minuti ušutkavši tako domaće navijače i postavivši ton ovog derbija za pamćenje.

Ali domaćini su se postupno vratili u utakmicu i za svoj su trud bili nagrađeni u 33. minuti kada su izjednačili. Ovaj gol unio je novu energiju u obje momčadi pa je stvoreno nekoliko gol prilika prije negoli je sudac oglasio poluvrijeme na koje se otišlo s 1-1. Drugo poluvrijeme bilo je još dramatičnije. Tommy Josifovski, vratar Geelong SC-a imao je sjajan trenu-

jelo je još više drame. Dinamo je ponovno poveo u 48. minuti kada je Mickel Platt uspješno pogodio mrežu s bijele točke. Ali ova prednost nije bila dugog vijeka budući da je Bower u izvrsnoj formi ponovno odgovorio pucajući snažno lijevom nogom u gol za 2-2.

Ovakva napeta borba nastavila se dalje te je Monek u 55. minuti postigao svoj drugi gol pucajući lijevom nogom i ostavivši pritom vratara Hajduka posve bespomoćnim.

Dinamove nade da će sačuvati vodstvo ponovno su se rasplinule kada je Michael Grgić napravio prekršaj nad Bowerom u kaznenom prostoru u 66. minuti. Kenny Athiu pucao je s bijele točke i samouvjereno pogodio mrežu za 3-3.

Unatoč činjenici da su obje momčadi imale prilike osigurati sva tri boda do kraja utakmice, na kraju su se morale zadovoljiti s neriješenim rezultatom.

Dinamo će posebno žaliti što u tri navrata tijekom utakmice nije uspio povesti. Dandy City Hajduk ugostit će u petak, 14. veljače, novoplasirane Preston Lionse u zasigurno napetoj utakmici na Valentinovo s početkom u 19:45.

U međuvremenu St Albans Dinamo očekuje još jedna utakmica u gostima - na Paisle Parku u subotu 15. veljače igrat će protiv Altona Magica s početkom u 18:15.

North Geelong Warriorsi izborili neriješen rezultat u napetom derbiju

tak kada je na spektakularan način obranio jedanaesterac i tako održao svoju momčad u igri. Tijekom utakmice bilo je i nekoliko poništenih golova, što je doprinijelo napetoj atmosferi i kontroverzama koje i inače karakteriziraju ovakve napete lokalne derbije. Geelong SC već je pomislio kako je učinio sve što je

potrebno kako bi odnio sva tri boda kada je poveo u 75. minuti na oduševljenje njegovih navijača. Ali Warriorsi su pokazali neizmjernu čvrstinu i odbili su se predati. Upornost im se isplatila kada je Sonny Brimmer iz utakmice izašao kao junak postigavši izjednačujući gol svega pet minuta prije kraja utakmice.

Ovaj rezultat od 2-2 osigurao je da obje momčadi odnesu po bod iz ove zaista zabavne utakmice.

North Geelong Warriorsi sada će nastojati nastaviti u ovom tonu kada se vrate u akciju ove subote, 15. veljače, kada će ugostiti Box Hill United na domaćem terenu. Utakmica se igra u 17 sati.

Predsjednik Dandy City Hajduka g. Bero
Jurešić na ručku uoči utakmice između
Hajduka i Dinama

Stanišić se vraća nakon ozljede, bori se za mjesto u Bayernu

Vratio sam se kao igrač koji je odigrao puno važnih utakmica i osvojio naslove, izjavio je Stanišić

Josip Stanišić (24) krajem siječnja vratio se nogometu nakon dugog oporavka od ozljede i operacije kolateralnog ligamenta desnog koljena, koju je doživio u kolovozu 2024. godine. Kao rezerva nastupio je u pobjedama protiv Freiburga (1:2) i Werdera (1:0) u Bundesligi te u slavlju nad Slovanom (3:1) u Ligi prvaka.

Bile su mu to jedne od prvih utakmica za Bayern nakon što je prošlu sezonu proveo na posudbi u Bayeru. S klubom iz Leverkusena odradio je povijesnu sezonu zaključenu osvajanjem Bundeslige i njemačkog kupa, i to uz samo jedan poraz od Atalante u �inalu Europa lige.

Potom se vratio u Bayern, klub iz rodnog grada Münchena u kojem je započeo profesionalnu karijeru.

“Bio je to velik skok. Ne samo zato što sam puno igrao i mogao se nogometno razvijati, već i zato što sam otišao od kuće u Münchenu, vidio nešto drugačije i živio samostalno”, rekao je Stanišić u intervjuu za Kicker.

“Odrastanje mi je dobro došlo. Skok na novu razinu bio je ogroman. Ove godine pojavio se novi Josip koji dosad nije postojao. Uspješna godina s dvije titule bila je vrlo važna za sazrijevanje”, dodao je branič, kojeg Tran-

Danski stručnjak Hrvata je rijetko koristio u igri

Fe noord je smijenio trenera Briana Priskea (47). Nizozemski klub kao glavne razloge rastanka navodi “nekonzistentne rezultate i nedostatak kemije“.

U 33 utakmice s Feyenoordom ostvario je 18 pobjeda, sedam neriješenih rezultata i osam poraza.

Momčad je ostavio na petome mjestu nizozemskog prvenstva te pred dvije utakmice s Milanom u doigra-

TRANSFER PLAVI PRODALI VEZNJAKA

Dinamo će dobiti 14 milijuna eura �iksne odštete, uz 2.5 milijuna eura bonusa i 10 posto od sljedećeg transfera

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dinamo je riješio transfer Petra Sučića (21), koji će do ljeta ostati u Maksimiru, a od iduće sezone će igrati za milanski Inter. Mladi veznjak i hrvatski reprezentativac tako će ostvariti transfer u jedan od najvećih svjetskih klubova nakon jedne i pol prave prvoligaške sezone u kojoj je igrao važnu ulogu.

Josip Stanišić

sfermarkt procjenjuje na 28 milijuna eura. Bayern je prošle sezone poslao Stanišića na posudbu u Bayer, što mu je bilo iznenađenje. Trener Xabi Alonso ga je želio zadržati, ali minhenski klub je inzistirao na povratku hrvatskog reprezentativca. “Nisam se vratio kao Lionel Messi. Imao sam nogometne kvalitete i prije, ali stanje je drugačije”, rekao je Stanišić, koji može igrati na desnom boku ili kao jedan od trojice braniča u liniji. “Ako dolazite iz mlade momčadi Bayerna, morate biti značajno bolji od igrača koji su već tamo i koji su stariji da biste možda igrali. Igrači poput mene, koji možda nemaju izuzetnu kvalitetu, teže dobivaju minutažu. Vratio sam se kao igrač koji je odigrao puno važnih utakmica i osvojio naslove”, izja-

vio je Stanišić za Kicker.

“Mogu preuzeti još veću odgovornost, vjerujem da imam još puno toga u spremniku”, rekao je Stanišić, koji je prošle sezone upisao 38 nastupa za Leverkusen, zabio četiri i namjestio šest golova.

Stanišić je poručio da je dolaskom trenera Vincenta Kompanyja, koji je zamijenio Thomasa Tuchela, osjetio “dašak svježeg zraka”. “Sad se moram boriti i izboriti svoje mjesto. U jeku smo se zone, moram funkcionirati odmah, što nije lako”, rekao je Stanišić.

Branič s 20 nastupa za hrvatsku reprezentaciju vjeruje da može biti vođa momčadi. “Mislim da imam ono što je potrebno, ali znam da moram naporno raditi kako bih to ostvario dobrom igrom”, zaključio je Stanišić.

Ivanušeca držao na klupi. Sad dobio otkaz

vanju za osminu �inala Lige prvaka.

U Feyenoordu igra hrvatski reprezentativac Luka Ivanušec, koji je ove zime bio na korak do povratka na posudbu u Dinamo.

U prvoj sezoni kod trenera

Arnea Slota upisao je 42 nastupa (2134 minute), dok je pod Priskeom odradio tek 472 minute u 14 utakmica te zabio jedan gol. Luka Ivanušec

Podsjetimo, Sučić je trenutačno ozlijeđen i još uvijek nema de�initivne potvrde kada će se vratiti na teren, no Fabio Cannavaro i ostatak kluba očekuju da će im pomoći da u �inišu sezone obrane naslov u HNL-u i dođu na korak od direktnog plasmana u još jednu Ligu prvaka.

Poznati su i detalji ugovora. Dinamo će dobiti 14 milijuna eura �iksne odštete, uz 2.5 milijuna eura bonusa i 10% od eventualnog pro�ita koji bi Inter ostvario preprodajom Sučića bilo kada u karijeri. Jedna od početnih ponuda Intera bila je 12 milijuna eura uz dva milijuna bonusa, ali su Plavi ipak uspjeli dogovoriti povoljnije uvjete. Kada je riječ o bonusima (potencijalnih 2.5 milijuna eura), radi se o idućim stavkama. Za svakih 20 utakmica koje Sučić odigra za Inter, Dinamo će dobiti pola milijuna eura. Ukupno će tako, ako Sučić odigra 60 utakmica za Inter, samo po toj stavci prvak Hrvatske zaraditi još 1.5 milijun eura. inamo je uspio i isposlovati da se svaka utakmica u kojoj Sučić odigra manje od 45 minuta piše kao pola nastupa. Time su se zaštitili od uobičajenog trika i stavke u nogometnim pregovorima u kojima se igraču piše nastup tek ako bude starter ili odigra poluvrijeme. U tom pogledu, vrlo je velika vjerojatnost da će Dinamo ostvariti veći dio tog bonusa (ukupno do 1.5 milijuna eura). Ostalih milijun eura bonusa odnosi se na timske uspjehe - Dinamo će dobiti 500 tisuća eura ako

Petar Sučić je počeo igra� nogomet u Bugojnu

Sučić odlazi u Inter, evo detalja transfera

Inter postane prvak Italije i dobit će još toliko ako klub uđe barem u četvrt�inale Lige prvaka. Inter je htio da kriterij za taj bonus bude minimalno plasman u polu�inale, ali je pristao na Dinamov uvjet.

Jedan od najvećih problema kod Dinamovih izlaznih transfera su velike provizije. Neke od njih su i predmet rasprave na suđenju braći Mamić i pobočnicima u Osijeku. Dinamo je često imao praksu isplaćivati provizije čak trima različitim agentima.

Zbog toga su provizije agentima debelo prelazile FIFA-ine smjernice koje kažu da menadžeri ne bi smjeli uzimati više od 10% od transfera. Primjerice, 2022. godine Dinamo je isplatio rekordnih 10 milijuna eura posrednicima pri transferima.

Pri transferu Sučića menadžerska provizija iznosi 8.5%, što znači da će 91.5% novca završiti u Dinamovoj blagajni. Kod svih transfera tog ranga ili višeg, a pokazalo je suđenje u Osijeku, u Dinamovoj blagajni je završavao puno manji postotak transfera.

Ovo je poseban detalj za navijače koji već mjesecima špekuliraju da ljudi oko Marija Mamića, s kojim je Sučić nedavno snimljen u društvu,

aktivno sudjeluju u prodaji igrača i pribojavali su se da će klub opet isplatiti ogromne provizije agentima. Dinamo je na ljeto imao ponudu od Coma od osam milijuna eura uz bonuse. U međuvremenu je klub uspio dogovoriti dvostruko veći transfer, prije svega zahvaljujući Sučićevim odličnim igrama u Ligi prvaka i reprezentaciji.

Jedan od faktora kod transfera je taj što na Maksimiru žele zadržati/vratiti imidž kluba koji svoje najbolje igrače direktno prodaje u najveće svjetske klubove, a što se nakon transfera Marka Pjace u Juventus 2017. godine dogodilo još samo jednom - prošle sezone kada je Josip Šutalo prodan u Ajax. Bilo je još nekoliko ponuda, ali je klub jedino Interovu ocijenio zadovoljavajućom, a igrač je imao veliku želju otići tamo. Bilo je još nekoliko upita iz liga Petice, ali nitko nije poslao službenu ponudu osim jednog kluba. Taj klub je također iz talijanske lige. Oni su poslali ponudu koja je vrlo slična Interovoj u �inancijskom smislu, ali uz bitnu razliku - da igrač dođe odmah. Dinamo je to odbio jer vjeruje da mu Sučić može pomoći u pohodu na naslov ovog proljeća.

Rijeka nakon prvih 19 kola nije imala poraz, a sad je povezala dva. Zahvaljujući pobjedi protiv Varaždina, Hajduk je preuzeo vrh tablice

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dinamo je s 3:0 pobijedio Šibenik. Plavi su kontrolirali, ali nisu u prvom dijelu puno toga stvorili osim situacije u 38. minuti. Tada je Stojković sjajno ubacio iz prekida, a Mmaee natrčao iz drugog plana i pogodio prvijenca za Plave. I u drugom smo gledali sličan nogomet, a sve se promijenilo ulaskom Hoxhe. Najprije je nakom kombinacije sa Stojkovićem prevario čuvara i lijepo pogodio suprotni kut u 78. minuti. Tri minute kasnije ponovno je probio stranu i ubacio na drugu stativu gdje je Baturina na prazan gol zabio za konačan rezultat.

Gorica je s 1:0 pobijedila Osijek. Domaćin je bio bolja momčad u prvom dijelu u kojem nije bilo previše šansi. Početkom nastavka Osijek se probudio, ali u 56. minuti ga je domaćin šokirao kada je obrana napravila veliku grešku, a Mikanović glavom prebacio vratara. Do kraja nije bilo većih šansi.

Hajduk je s 1:0 bio bolji od Varaždina na Poljudu. Nakon dobrog starta gostiju, Tepšić neoprezno ruši Šegu koji je ove zime iz Varaždina došao u Hajduk, a Livaja u 10. minuti zabija za vodstvo.

Hajduk je tu nestao s terena, a Varaždin je dominirao. Do poluvremena su Latković i Dabro propustili sjajne šanse. Hajduk ni u nastavku nije mogao ništa, a Poljudom su se zaorili i zvižduci jer je Hajduk unatoč pobjedi imao tek 39 %

Hajduk preuzeo vrh tablice uz zvižduke

Dinamo smijenio sportskog direktora

Bilić ima novi posao

Slaven

Bilić (56) postaje privremeni voditelj popularne emisije (Ne)uspjeh prvaka, koja s emitiranjem kreće 17. veljače 2025. u 20 sati na kanalu Arena Sport 1. Bivši hrvatski izbornik će na mjestu voditelja naslijediti Marija Stanića i Mirzu Džombu i kao novi domaćin ugostit će sportske velikane s naših prostora.

osobnim izazovom. Projekt (Ne)uspjeh prvaka posebno mi je zanimljiv prvenstveno zbog poruke koja se šalje mladim ljudima i djeci. Smatram da je sadržaj jednako vrijedan i za sve roditelje, trenere, sportske radnike, praktički za sve generacije.

Par dana prije kraja prijelaznog roka, Dinamo je smijenio sportskog direktora Marka Marića.

Na funkciji je bio 11 mjeseci, a navijači su ga skoro isključivo držali krivcem za loše rezultate u HNL-u.

Uprava nije vjerovala da može proves� rekonstrukciju momčadi.

Do kraja veljače će Plavi finalizira� mete, a do 1. travnja najkasnije bi trebao bi� predstavljen novi sportski direktor.

Tablica

Upućeni tvrde da klub Modriću želi produljiti ugovor na još jednu sezonu, do ljeta 2026. godine

Iako će na ljeto napuniti 40 godina, Luka Modrić još ne govori o završetku karijere, a za to nema ni razloga jer i dalje igra na visokoj razini, iako u limitiranoj minutaži u Real Madridu. Klub ga i dalje smatra korisnim na terenu i neprocjenjivim u svlačionici. Zato ga je Real spreman zadržati i kad uđe u peto desetljeće života. Insajder Ekrem Konur, koji piše za Caught Offside, tvrdi da klub Modriću želi produljiti ugovor na još jednu sezonu, do ljeta 2026. godine. Već se godinama spekulira o Modrićevoj budućnosti u

“Ulazak u privremene voditeljske vode smatram posebnim profesionalnim i

Pratio sam prethodne sezone emisije, gdje sam i sam o nekim ljudima koje godinama poznajem saznao nešto novo, rekao je.

Hajduk 21 11 7 3 31-17 40

Rijeka 21 10 9 2 30-10 39

Dinamo 21 10 5 6 42-27 35

Osijek 21 8 6 7 32-27 30

Varaždin 21 7 9 5 18-15 30

Slaven Bel. 21 6 7 8 24-28 25

Istra 1961 21 5 8 8 20-32 23

Lokomotiva 21 6 4 11 28-36 22

Gorica 21 5 5 11 18-30 20

Šibenik 21 4 6 11 18-39 18

posjeda. Rijeka je kod kuće izgubila od Istre (0:1). Desetkovani domaćin bio je nemoćan protiv vrlo nezgodne ekipe. U 36. minuti je Valinčič probio stranu, a Gagua skrenuo loptu u mrežu. U nastavku se Rijeka konsolidirala, ali najbolje šanse opet su pripale gostima. No, rezultat se nije mijenjao. Slaven je pobijedio Lokomotivu 2:1. U 39. minuti sadržajne utakmice Kovačić iz odbijanca dovodi Slaven u vodstvo, a pet minuta kasnije Mudražija izjednačuje osmim golom u zadnjih pet kola.

Sva tri boda domaćinu donio je Šuto glavom u 75. minuti.

Modrić će i peto desetljeće dočekati u Realu

Realu jer klub u pravilu ne vezuje igrače u poznijoj dobi višegodišnjim ugovorima, nego na kraju sezone procjenjuje ima li smisla nastavljati suradnju. Tako Modrić

godinu za godinom potpisuje produljenja na jednu sezonu, a čini se da to neće prestati ni ovog ljeta. Ove je sezone 39-godišnji Modrić sakupio već 35 na-

stupa u svim natjecanjima, postigao tri gola i podijelio šest asistencija. Propustio je samo dvije utakmice u zgusnutom siječanjskom rasporedu, koji je uključivao dvije utakmice Superkupa u Saudijskoj Arabiji.

Potpiše li na još jednu sezonu, Modrić će produljiti boravak u Realu na čak 14 godina. U klubu drži brojne rekorde, pa je tako ovog tjedna postao stranac s najviše nastupa u gradskim derbijima protiv Atletica s okruglih 40 utakmica.

U više je navrata proteklih godina imao priliku prihvaćati puno unosnije ponude iz Saudijske Arabije i američkog MLS-a, pa i emotivne poput povratka u Dinamo, ali uvijek je bio jasan da želi završiti karijeru u Realu i da će igrati dok god ga trebaju.

Mirna pobjeda za Dinamo
Nenad Bjelica
Slaven Bilić
Luka Modrić
Marko Marić
Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.