The Croatian Herald 29th March 2023

VJESNIK Hrvatski

PROJEKT IDE DALJE

Rimčevi robot-taksiji po Zagrebu će voziti krajem 2024. godine?

Str 2

UZ 1. OBLJETNICU SMRTI Str.14, 23

Otkrivena spomen-ploča vlč. Josipu Vranješu

Folkloraši FA 'Hrvatske zore' skladnim su pjevanjem uveličali misno slavlje

Prva godišnjica smrti vlč. Josipa Vranješa obilježena je u nedjelju, 26. ožujka, u Hrvatskom katoličkom centru sv. Leopolda Mandića u Sunshineu. U

prepunoj crkvi svetu misu predvodio je vlč. Josip Grubišić, voditelj misije. U propovijedi se osvrnuo na lik i djelo pok. vlč. Vranješa, a nakon misnog slavlja u predvorju crkve blagoslovio je spomen-ploču s likom i riječima vlč. Vranješa te zahvalama župljana za sve što je napravio i učinio u ovoj katoličkoj misiji.

OBIČAJI UZ USKRS

Str. 12, 13

VELIKA INVESTICIJA

Američka tvrtka pokreće cijelu Slavoniju, u Osijeku grade tvornicu čipova…

Str 6

VELŠANI U SPLITU

'Hrvati, obožavamo vas, tako ste mali, a tako prokleto sjajni'

Od pisanica i vuzmenki do vodičkih žudija

Donosimo dio običaja iz hrvatskih krajeva povodom Uskrsa

Raširen je običaj umivanja laticama cvijeća na Veliku subotu ili ujutro na samu Cvjetnicu. U subotu uoči Uskrsa u večer-

Vale Jack Vlasich, nedostajat će nam

"Bio je lojalan i pošten. Upravo to ga je činilo tako dragocjenim"

njim satima u mnogim će selima diljem Hrvatske gorjeti vuzmenke, vuzmenice, vuzmice, krijesovi, kolede, svitnjaci..., kako ih već tko zove. Uz vatru koja grije u još uvijek prohladnim noćima zna se i zapjevati. Dugo se nije, jer korizma je trajala četrdeset dana.

Tx

Hrvatska zajednica u Australiji oprašta se od Vale Jacka Vlasicha. Bio je poseban, neumoran u širenju istine o Hrvatskoj i pomaganju hrvatskoj zajednici u Australiji, postao je primjer onoga što bi svaki Hrvat trebao biti.

'Boće Gospić' u vinariji 'Horvat'

Hrvatskog kluba

"Boće Gospić" posjetili su u subotu, 25. ožujka, vinariju "Horvat" u viktorijskom mjestu Landsboroughu. Domaćin Andrija srdačno je dočekao goste na svom imanju, gdje je kasnije poslužen ukusan ručak. Druženje se nastavilo u srdačnoj atmosferi i dobrom raspoloženju.

KOLUMNA

Ivan Nediljko (Jack) Vlasich rođen je 29. srpnja 1934. na Novom Zelandu, a preminuo je na Zlatnoj obali 23. veljače 2023. u dobi od 88 godina. Iza sebe ostavlja suprugu Zlatu, sinove Kristina i Marija te unuke Zoey i Juliana.

Počivaj u miru, stari vojniče. Nadamo se da će ti zemlja pod Južnim križem konačno dati odmor koji si dobro zaslužio.

Steve Ravić: Moira Deeming - Let the Woman Speak

Sirovi titoisti na krilima medija ponovno se bore protiv 'strašnog hrvatskog nacionalizma'

Str. 8

Str.¸23

Piše: Zvonimir Hodak

Str. 8, 9

Uprotupožarnu sezonu ulazimo s pet kanadera i svih šest Air Tractora te se prošlogodišnja katastrofa, kada je Hrvatska na početku sezone požara imala samo šest letjelica, ne bi trebala ponoviti.

Hrvatska je na početku prošlogodišnje protupožarne sezone imala samo šest protupožarnih aviona. Tri Air Tractora i tri kanadera i to je bilo jedva dovoljno s obzirom na to da je sezona bila više nego vatrena, s rekordno opasnim i velikim šumskim požarima. To da je bila aktivna samo polovina naše protupožarne �lote rezultiralo je velikom nervozom, optuživanjima i sukobima na relaciji Ministarstvo obrane i velikogoričkog Zrakoplovno-tehničkog centra, koji održava zrakoplove Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

MORH je bio nemoćan premda je bio na vrijeme odvojio više od 30 milijuna kuna

za popravke i remonte protupožarne eskadrile. Afere su na kraju dotukle postojeću upravu, koja je smijenjena, a nekoliko tehničara dalo je otkaz. Osim 11 glavnih letjelica, protupožarnim snagama sada je na raspolaganju i jedan transportni helikopter HRZ-a opremljen za gašenje požara.

Za poslove izviđanja izdvojen je i jedan školski Pilatus PC-9 HRZ-a, u pričuvi je i 200 vojnika HV-a, desantni brod HRM-a, nekoliko brzih gumenih brodica te bespilotne letjelice HV-a.

Podsjetimo, prošle godine dio kanadera nije bio na vrijeme remontiran, a nekolicina stalno zaposlenih tehničara je u vrijeme ljeta otišla raditi za druge tvrtke izvan Hrvatske.

Kako kanaderi moraju na remont nakon određenog broja sati leta, nisu mogli biti u uporabi, a požari su bjesnjeli na obali. Sada se to više ne bi smjelo događati.

Pravila za autonomni taksi ne bi se trebala razlikovati od onih za „obični“

Radna skupina Ministarstva prometa radi na izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kojima bi se zakonski omogućilo uvođenje autonomnih taksi vozila u svakodnevnu upotrebu.

To je prvi pokušaj da se u tom zakonu propiše korištenje autonomnih vozila u javnom prometu. Prema prijedlogu koji je na stolu i uskoro bi trebao ići u javnu raspravu, pravila za autonomni taksi ne razlikuju se od onih za “obični”.

Za korištenje autonomnih vozila kao robot-taksija, kako se u široj javnosti kolokvijalno nazivaju, operater će morati prvo ishoditi licencu za javni prijevoz putnika u unutarnjem prometu automatiziranim vozilom te će smjeti ukrcati i iskrcati putnike i početi vožnju samo na području za koje je licenca ishođena.

Sva autonomna taksi vozila moći će koristiti postojeća taksi stajališta i stajališta koja koriste vozila javnog prijevoza. Isto tako, kao i ostala taksi vozila moći će

Rimčevi robot-taksiji bez vozača po Zagrebu će voziti krajem 2024.?

koristiti posebno obilježene vozne trake.

Prema radnoj verziji dokumenta, robot-taksi moći ćete naručiti putem elektroničke aplikacije u kojoj putnik unaprijed vidi rutu putovanja i maksimalnu cijenu.

Riječ je o zakonskoj podlozi koja će Mati Rimcu omogućiti uvođenje autonomnih taksi vozila, što on najavljuje već više od godinu dana. Prema najavama,

Zaštićena i slavonska kobasica

usluga je trebala biti dostupna krajem ove godine, ali je sve zbog zastoja u vrijeme pandemije prolongirano za godinu dana, odnosno za kraj 2024. godine.

Projekt je vrijedan oko 450 milijuna eura, a tvrtka

Projet 3 Mobility koja razvija projekt dobila je iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti nešto manje od 200 milijuna eura.

Uz razvoj i proizvodnju novih automobila, projekt

uključuje izgradnju centra mobilnosti, parka, trga, spremišta i punionica električnih samovozećih taksija na prostoru preko puta zagrebačkog Studentskog doma “Stjepan Radić”. Dodajmo ovome kako primjerice, u Sjedinjenim Državama robotski taksiji smiju voziti maksimalno 48 kilometara na sat i prometovati isključivo noću između 22 i 6 sati, i to samo na određenim cestama.

Kanađani na Plitvičkim jezerima

Uokviru posjeta Hrvatskoj studenti stručne škole šumarstva Rimouski

Département de technologie forestière iz Quebeca prvi dan proljeća dočekali su u najstarijem i najljepšem hrvatskom nacionalnom parku, i nisu mogli suspregnuti oduševljenje viđenim.

U skladu sa svojim zanimanjem, upoznali su se s prirodnim posebnostima, šumskim zajednicama i dominantnim vrstama drveća ovog zaštićenog područja.

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

Njihovi ukupni dojmovi, poručili su, mogu se svesti na staru de�iniciju kojom mnogi opisuju Plitvička jezera: „Nalazimo se u raju na Zemlji“!

Vegetacija u ovom dijelu

Like još nije niti blizu svoje biološke ekspanzije, ali je Kanađane iznenadila ljepota ovdašnjih jezera i slapova, bogatstvo �lore i stupanj zaštite prirode. Obećali su da će bajkovita Plitvička jezera ponovno posjetiti, ali u privatnim aranžmanima.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

Slavonska

kobasica dobila je europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, kao 41. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji. Objavila je to u četvrtak Europska komisija u službenom listu Europske unije, od 24. ožujka 2023. godine.

Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske

unije. Hrvatska je prostorno mala zemlja, dok je s druge strane, prema ljestvici zaštićenih izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla, na osmom mjestu u EU-u. .

EU znak zaštićene oznake izvornosti, odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda, a slavonskim proizvođačima lakši plasman na tržište i bolju cijenu svojih proizvoda.

Vukovar se priključio akciji sadnje stabala koja ima za cilj pridonijeti kompenziranju emisija CO2 automobilskih turističkih posjeta te je u tu svrhu posađeno 10 stabala trešanja uz pješačko-biciklističku stazu uz Dunav.

Naime, jedan od strateških ciljeva Hrvatske jeste turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu. Vrlo je važno Hrvatsku pozicionirati kao inovativnu i održivu turističku destinaciju, koja od-

govorno postupa s vlastitim resursima.

Razvijena ekološka svijest važna je za budućnost hrvatskog turizma. Akcija sadnje stabala je mali dio onoga što se može učiniti za prirodu koja nas okružuje. Ovaj projekt pod nazivom ‘Hrvatska prirodno tvoja’ („Croatia naturally yours“) kojim se potiče razvoj održivog turizma, provodi se u suradnji s državnim vlastima te će se nastaviti i u 2023. sadnjom novih stabala.

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

Utemeljen 1983.

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press

(03) 9417 2766

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST)

GODIŠNJA PRETPLATA

(Annual Subscription): $270

Okus koji se prepoznaje

Teško je odolje� takvoj ljepo�

Treba sve uredi� pa i to tko je kriv u slučaju nesreće

prirodno tvoja’ ‘Hrvatska prirodno tvoja’

letjelica za gašenje požara

IZLOŽBA POLJOPRIVREDNI SAJAM U GUDOVCU KOD BJELOVARA OBARA SVE REKORDE

Kad se uključi navigacija traktorista može na komandnu ploču staviti kavu bez bojazni da će se proliti

Proljetni sajam u Gudovcu, selu kraj Bjelovara, jedinstvena je poljoprivredna manifestacija gdje se izlaže najmodernija oprema, ali i blago za prodaju, tamo se sklapaju poslovi, ali se društvo i zna proveseliti uz pečenje i pivo.

U petak je sajam otvorila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, a na izložbenim prostorima predstavilo se više od 400 izlagača iz 10 zemalja.

Iako su organizatori očekivali rekordnu posjetu od oko 30 tisuća ljudi, ta brojka je na kraju i nadmašena, čak i vrijeme u nedjelju s kišom nije uspjelo upropastiti ovo tradicionalno okupljanje ljudi vezanih uz poljoprivredu.

Organizatori su inače pripremili 100 000 četvornih metara prostora gdje su brojni izlagači ali i posjetitelji došli na svoj račun. Reklo bi se da je za svakoga bilo ponešto.

One sklone dobrom zalogaju i dobroj kapljici su gotovo na svakom ćošku mamili brojni ugostitelji, ali i izlagači

Traktor Fendt 9000 Vario sa 420 konja, koji ore i šest brazdi, privlačio je najveću pozornost

Traktor od 480.000€ prodan i prije sajma: Ima klimu, zračne jastuke, ‘pegla’ sve rupe

na štandovima. Kako svake godine nekoliko eksponata privlači najveću pozornost i ove godine je primat odnio traktor Fendt 9000 Vario.

Zelena ljepotica koja teži bez utega 12 tona, a maksimalno opterećenje je nešto iznad 20 tona.

U stanju je za sat vremena izorati oko 2,5 hektra i pri tome potrošiti rekordno malu količinu goriva. Kad po-

To je rekord u toj kliničkoj ustanovi otkada provode transplatacije od 1995. godine

Transplantacijski tim

Svjetsko izvješće o sreći

Finska i dalje najsretnija, Hrvatska je na 48. mjestu

Novi Zeland je na 10., Australija na 12., SAD na 15. mjestu, a Afganistan i Libanon su dvije nanesretnije zemlje svijeta

Finska je šestu godinu zaredom proglašena zemljom s najsretnijim stanovništvom, pokazuje Svjetsko izvješće o sreći objavljeno u ponedjeljak.

Izvješće, koje se bavilo i učincima krize izazvane korona virusom na dobrobit ljudi, svake godine sastavljaju znanstvenici u SAD-u na temelju anketa Instituta Gallup.

Prema izvješću, nakon sretnih Finaca slijede Danska, Island, Izrael, Nizozemska, Švedska, Norveška, Švicarska, Luksemburg i Novi Zeland.

Hrvatska se nalazi na 48. mjestu, iza Japana i ispred Brazila. Među susjednim zemljama najsretnija je Slovenija na 22. mjestu, Italija je 33., Srbija 45., a Mađarska 51. Crna Gora je na 67. mjestu Svjetskog izvješća o sreći, a Bosna i Hercegovina je na 71. mjestu.

Pri dnu ljestvice nalaze se uglavnom afričke zemlje, a ratom razoreni Afganistan i Libanon dvije su najnesretnije zemlje svijeta, u istraživanju koje je obuhvatilo ukupno 137 zemalja.

Znanstvenici su rekli da je ljudska procjena sreće ostala “iznimno otporna” unatoč pandemiji covida-19, s globalnim prosjecima u razdoblju od 2020. do 2022. koji su bili jednako visoki kao i oni u godinama prije pandemije od 2017. do 2019.

Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu uspješno je transplantiralo devet srca u samo dva mjeseca, što je rekord u toj kliničkoj ustanovi otkada provode transplantacije od 1995., a novo srce u nedjelju je dobio 63-godišnji muškarac koji je bio na hitnoj listi mjesec dana.

U izjavi za Hrvatsku televiziju (HTV) o čak devet transplantacija unazad dva mjeseca, pročelnik Zavoda za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju KB Dubrava dr. Igor Rudež istaknuo je kako je iznenađen količinom organa koje su dobili. Dodao je da su zbog toga neizmjerno sretni jer su na taj način spasili mnoge bolesnike.

Pročelnik Rudež je od devet transplantacija obavio njih šest. Ističe da dobro uhodani tim za transplantaciju, uz suradnju kardiologa, savršeno funkcionira, pa i iznad očekivanja.

Novo srce dobio je u nedjelju 63-godišnji Ilija Čabraja koji je bio na hitnoj listi mjesec dana i ovo će mu spasiti život.

Od 2020. bio je pripremi za transplantaciju, a nakon

vuče šesterobrazni plug potrošnja se kreće između 18 i maksimalnih 22 litre dizela u sat vremena.

Njegovih 420 konja u stanju je povući i plug koji obrađuje i više brazda.

Ako se radi o vučenom plugu, a ne nošenom onda i 10 brazdi izore kao od šale.

Kako sve ima svoju cijenu tako i ova zelena ljepotica gola stoji oko 480 tisuća

Čak devet transplantacija

eura, naravno tome treba pridodati i porez na dodanu vrijednost (PDV) što taj traktor čini najskupljim eksponatom na Sajmu. Naravno ta cijena uključuje automatsku klimu, stabilizatore s ovjesima u tri točke.

Drugim riječima kad se uključi navigacija traktorista može na komandnu ploču staviti kavu bez bojazni da će se proliti.

Ima i tri zračna jastuka, od kojih su dva u zadnjem dijelu kabine.

- Na njivi koja nije ravna i preorana može se voziti 40 kilometara na sat a kabina ostaje ravna. Ima prednji ovjes i sve rupe i neravnine „pegla“. Mjenjač je automatski, bez stupnjeva prijenosa. Maksimalna brzina van polja je 60 kilometara na sat. Rezervoar guta 660 litara dizela – kazao je Ivica Bučanović, zaposlen u Inter Agrar Mehanizaciji.

Širina traktora je 2750 mm što ovisi o gumama. Visina je 3385 mm a od tla je udaljen 603 mm. Ovaj traktor prodan je i prije dolaska na sajam. Dodajmo ovome kako su rasplodni bikovi držali visoku cijenu, a jedan je, i to kako njegov vlasnik kaže, zbog dobrog genetskog materijala, prodan za cijenu od čak 20 tisuća eura.

Ugostitelji teško do kuhara, konobara…

što mu se u posljednje vrijeme pogoršalo zdravstveno stanje, to jutro su ga nazvali i kazali da srce stiže iz Austrije.

Dr. Marko Kušurin, kardijalni kirurg, rekao je kako im je trebalo oko 10 minuta od austrijske bolnice do aerodroma, a s našeg aerodroma do KB Dubrava su stigli rekordno, za 10-tak minuta.

Pročelnik Zavoda za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju KB Dubrava Rudež kazao je da 63-godišnjem transplantiranom pacijentu

Vrhunski liječnički �movi

“srce kuca samostalno i dobro uz minimalnu potporu lijekova”. Ako sve bude dobro, dodao je, pacijent bi se do jutra trebao probuditi i odvojiti od aparata za disanje.

Hrvatska je inače poznata po transplantacijama organa, ima dobre liječničke timove i najmoderniju opremu te je dio programa Eurotransplant, što znači da hrvatski pacijenti dobivaju organe iz drugih zemalja, ali i pacijenti iz drugih zemalja od hrvatskih donora.

Ugostitelj iz središnje Istre, čiji objekt radi tijekom cijele godine požalio se na nedostatak radne snage. Želio je podijeliti svoje iskustvo u kojem je putem natječaja tražio više djelatnika za svoj objekt: kuhara/icu, konobara/icu, servirku i pomoćnog kuhara/icu. Za posao mu se, kaže, od 25 raspoloživih nezaposlenih za ta radna mjesta, sa Zavoda za zapošljavanje javilo njih četvero. “Za kuhara nudim plaću od dvije tisuće eura, za konobara nešto više od tisuću, a za servirku i pomoćnog kuhara/icu plaća je tisuću eura”, rekao je. No, odgovori kandidata su se sveli na to da ili nisu zainteresirani za taj posao, rade u fušu ili pak rade u inozemstvu i trenutno im status nezaposlene osobe u potpunosti odgovara. Stekao je, kaže, dojam da su se odazvali intervjuu samo da bi zadovoljili formu i dobili pečat. Iako prava turistička sezona još nije počela, Hrvatska muku muči s radnom snagom. Ukinute su kvote za dolazak stranih radnika, tako da bi ih ove godine moglo biti više od 120 tisuća.

GALLUP

srca u samo dva mjeseca

KB DUBRAVA

Hostese su pomagale zainteresiranima za najnovije strojeve

ANKETE ISTRAŽIVANJE ZA OŽUJAK 2023.

HDZ je na 30,4 posto i pritom imaju pozitivan trend, a slijedi ih SDP sa svega 12,4 posto potpore

Dnevnik Nove TV objavio je u petak tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za ožujak 2023.

Istraživanje pokazuje da HDZ-u ne štete ni in�lacija, ni kritike oporbe, ni brojne afere koje se samo nižu.

Uživaju 30,4 posto podrške ispitanika i pritom imaju pozitivan trend, a rezultat im je za više od jednog po-

HDZ-u ne štete ni afere ni in�lacija, Milanović nastavlja gubiti potporu

stotnog poena bolji nego u veljači.

Na drugom mjestu, ali daleko iza, je SDP s 12,4 posto podrške ispitanika.

Treći je Most s 8,4 posto, a četvrta platforma Možemo sa 7,2 posto podrške. Obje stranke bilježe negativni trend.

Na petom mjestu je Domovinski pokret sa 6,4 posto podrške i blagim porastom u odnosu na prošli mjesec.

Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su Centar, HSU, IDS i HSS.

Rast neodlučnih birača

Svi ostali, među kojima i parlamentarne stranke poput HNS-a, Socijaldemokrata, HSLS-a ili Suverenista, imaju ispod 1 posto podrške.

Zabilježen je i snažan rast neodlučnih. U ožujku ih je 19,2 posto, što je čak za 4 postotna boda više nego u veljači.

Ukratko, HDZ je već neko vrijeme konsolidiran i zaista je teško zamisliti što bi se trebalo dogoditi da padne ispod 28 ili 29 posto.

Na pitanje koliko bi ljudi uopće izašlo na izbore, da se oni održavaju na današnji dan, sudeći prema ispitanicima i ispitanicama, odaziv bi bio pristojan.

Na birališta bi sigurno ili vrlo vjerojatno izašlo 68 posto njih. Izbore bi sigurno ili vjerojatno bojkotiralo njih 29 posto, dok stava nema 3 posto ispitanih.

Najpozitivniji i najnegativniji dojam

Najpozitivnijim građani doživljavaju predsjednika Republike, Zorana Milanovića. Na drugom je mjestu Ivan Penava, slijedi Božo Petrov, četvrti je Andrej Plenković, a peti Tomislav Tomašević.

Najnegativniji dojam ispitanici imaju spram Milorada Pupovca, slijedi Andrej Plenković, a treće mjesto u top petorci najnegativnijih dijele Gordan Jandroković, Hrvoje Zekanović i Zlatko Ha-

GOSPODARSTVO SMANJENO ZAOSTAJANJE

No, po tom kriteriju, ukupnom BDP-u, RH je trenutno i dalje četvrta najsiromašnija članica EU-a, iza Hrvatske su samo Grčka, Slovačka i Bugarska

Hrvatski je bruto društveni proizvod (BDP) prošle godine skočio na 73 posto prosjeka Europske unije, prema prvoj procjeni koju je objavio europski statistički ured Eurostat.

U godini dana to je skok od tri postotna poena, a u odnosu na šest posljednjih godina Hrvatska je smanjila zaostajanje za prosječnim razinama razvijenosti EU za šest postotnih poena.

Svejedno, i dalje je RH četvrta najsiromašnija članica Europske unije. Godine 2019. Hrvatska je, prije korone, bila na 67 posto prosjeka EU, u pandemijskoj godini vratila se na 65 posto da bi se poslije više primaknula prosjecima u odnosu na dotadašnje tavorenje.

Hrvatski BDP skočio dođe li do globalne

sanbegović. Gledamo li, pak, neto omjer negativnog i pozitivnog doživljaja, najbolje prolazi Ivan Penava, drugi je Božo Petrov, a treći Zoran Milanović.

Pada podrška Milanoviću Milanoviću pada podrška već četvrti mjesec zaredom. 56 posto ispitanih uglavnom ne odobrava njegov rad, što je rast za čak 5 postotnih poena u odnosu na prošli mjesec.

Broj onih koji ga podržavaju ima trend stabilnog pada, od prosinca gubi po dva postotna poena podrške mjesečno.

Zanimljivo, promatramo li podršku po strankama, nakon SDP-a Milanović daleko najviše simpatizera ima među biračima Mosta.

Smjer u kojem ide država Već drugi mjesec zaredom raste broj građana koji smatraju da država ne ide u dobrom smjeru, a u ožujku je tako mislilo gotovo tri četvrtine ispitanika. No zanimljivo je i da je stidljivo rastao broj onih koji vjeruju da država ide u dobrom smjeru, za jedan postotan bod.

Također se stidljivo smanjio broj onih koji nisu imali stav o tome. Što se podrške radu Vlade tiče, raste broj onih koji je ne podržavaju i sada je na 65 posto. Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. ožujka na 991 punoljetnih građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.

Uz natprosječno visoke stope rasta koje su protekle dvije godine bile 10 i 6,3 posto, hrvatski BDP po glavi stanovnika pogurao je i popis stanovništva, odnosno veći pad broja stanovnika nego što se to procjenjivalo za ovakve izračune. Pad broja stanovnika barem je statistički podebljao bogatstvo onih koji su ostali.

Dodatno, u pitanju su i relativni odnosi među državama jer se druge zemlje sporije oporavljaju ili imaju izraženijih problema zbog rata u Ukrajini. Slovačka je, primjerice, kao snažnija industrijska ekonomija, velika žrtva pandemije, a kasnije i rata u Ukrajini što je to zemlju gurnulo na pretposljed-

Kad bi se ovaj globalni rast nastavio, vjerujem da bi Hrvatska u njemu prošla bolje od većine članica EU-a, prognoza je dijela ekonomskih analitičara

Kad bi se ovaj globalni rast nastavio, vjerujem da bi Hrvatska u njemu prošla bolje od većine članica EU-a, prognoza je dijela ekonomskih analitičara

Kako iskoris�� 9 milijardi eura nepovratnih sredstava od EU-a?

Kroz novi višegodišnji financijski okvir i Sporazum Hrvatske o partnerstvu s Europskom komisijom Hrvatska će primi� devet milijardi eura nepovratnih sredstava kohezijske poli�ke za razdoblje od 2021. do 2027. godine radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije.

Vrijednost sporazuma predstavlja 17 posto hrvatskog BDP-a. Na konferenciji u Hrvatskog gospodarskoj

komori “Stvaranje pametne i konkurentnije Hrvatske” tvrtkama je prošlog tjedna predstavljeno što im je na raspolaganju na temelju sporazuma. Radi se o tri područja: rad na stvaranju pametne i konkurentnije Hrvatske s diversifikacijom gospodarstva i njegovom digitalizacijom, za�m kako Hrvatsku učini� “zelenijom” te kako poduprije� hrvatsko društvo i stanovništvo da bude zapošljivije, s konkurentnim vješ�nama i sposobnos�ma.

Hrvatski predsjednik u Derv

Odlikovao je 103. brigadu HVO-a Derventa Redom Nikole Šubića Zrinskog te poručio da je Daytonski sporazum i dalje vrlo važan i da će ga Hrvatska braniti

Predsjednik Republike

Zoran Milanović sudjelovao je u Derventi, koja je po Daytonskom sporazumu u srpskom entitetu u BiH, na obilježavanju 31. obljetnice osnutka 103. brigade Hrvatskog vijeća obrane Derventa.

“Odlikovao sam 103. brigadu HVO-a zato što to zaslužuje i zato jer je njihov doprinos nezaboravan, velik”, rekao je pa naglasio: “Teško ga je opisati riječima. Poginulo je 650 ljudi. Poginulo je preko 100 vaših suboraca muslimanske vjeroispovijesti, Muslimana,

Milanović predaje odlikovanje 103. brigadi

HVO-a u krip� crkve sv. Jurja u Derven�

danas bi se zvali Bošnjaci.”

“Sa žaljenjem i pomalo s tugom konstatiram: ne drže previše do toga. To je velika žrtva”, poručio je Milanović u obraćanju u kripti Crkve sv. Jurja u kojoj je prethodno nazočio svetoj misi. Daytonski sporazum neke je obradovao, a neke razoča-

rao, “ali drugačije nije išlo”, ocijenio je hrvatski predsjednik.

“Mislim da je bitno radi hrvatske povijesti da neke stvari podvučemo i zaključimo ako je to moguće. Po hrvatskim kuloarima, kavanama, birtijama, političkoj čaršiji, zagrebačkom korzu

ZA PROSJEČNIM RAZINAMA RAZVIJENOSTI

na 73 posto prosjeka EU-a, ne krize nastavlja se oporavak

Hrvatska postupno ide naprijed, ali ne toliko brzo kako se ranije očekivalo

nje mjesto u EU, odmah iza Bugarske koja zaostaje za prosjekom EU za 41 posto.

Slovačka je u minusu 33 posto, a Grčka 32 posto! Rumunji su, kad je riječ o dohotku po glavi stanovnika, sustigli Portugal, Mađarsku i Poljsku (na 77 posto prosjeka) te su i oni u prošloj godini odskočili tri postotna poena kao i Hrvatska.

Nijemci su lani pali za tri boda kao i Francuzi, Slovenci su se lagano pogurali na 92 posto prosjeka EU, Španjolci na 85 posto, Talijani na 96 posto, a Austrijanci na 125 posto prosjeka EU prema paritetu kupovne moći.

U 2022. Luksemburg i Irska zabilježili su najvišu razinu BDP-a po stanovniku u EU, 161% i 134% iznad prosjeka EU.

Premoć Luksemburga donekle se objašnjava činjenicom što je veliki broj stranih rezidenata zaposlen u zem-

Ohrabruje i rast poljoprivredne proizvodnje

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2022. godini porast će za 13,7 posto u odnosu prema godini prije, a vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi za 4,8 posto, pokazuje druga procjena realnog dohotka u poljoprivredi koju je u utorak objavio Državni zavod za sta�s�ku.

Prema drugoj procjeni, očekuje se da će u 2022. godini vrijednost poljoprivredne proizvodnje bi� povećana za 13,7 posto prema godini ranije i iznosi� 23,5 milijardi kuna. Vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi procjenjuje se na 13,3 milijarde kuna, što je rast od 4,8 posto.

lji i tako doprinosi njezinu BDP-u, a oni nisu dio rezidentnog stanovništva Luksemburga.

Visoka razina BDP-a po glavi stanovnika u Irskoj može se djelomično objasniti prisutnošću velikih multinacionalnih kompanija koje posjeduju intelektualno vlasništvo.

Povezana ugovorna proizvodnja s ovom imovinom pridonosi BDP-u, dok se velik dio prihoda ostvaren od ove proizvodnje vraća krajnjim vlasnicima poduzeća u inozemstvu. BDP po glavi stanovnika u Danskoj, Nizozemskoj, Austriji i Belgiji za više od 20% premašuje prosjek.

Eurostat će naknadno objaviti podatke o kupovnoj moći prema stvarnoj individualnoj potrošnji, pri čemu će u većoj mjeri uzeti u obzir razlike u cijenama roba i usluga po zemljama.

Neki analitičari nisu pesimistični kada je riječ o gospodarskoj budućnosti Hrvatske u ovo doba nesigurnosti, post-pandemijskog šoka i velike in�lacije, velikog rata u Europi i nezaliječenih posljedica devastirajućih potresa.

Iako se ne može znati hoće li svijet opet zaroniti u veliku krizu, upravo relativno jednostavan prolazak kroz dosad nezamislive šokove pokazuje da je globalni gospodarski rast sve robusniji.

„Kad bi se taj rast nastavio, vjerujem da bi Hrvatska u njemu prošla bolje od većine članica EU“, prognozirao je ovih dana jedan od njih. (T.G.)

enti hvalio HVO i Tuđmana

kada se spomene Posavina onda će većina ljudi, a naročito oni koji s tim veze nemaju, reći to je bila izdaja”, kazao je Milanović.

On to tako ne vidi i smatra čudom da su se Posavina i Derventa branile nekoliko mjeseci.

U Posavini su se borili i ljudi iz Hrvatske i tada je to bila politički vrlo problematična odluka, rekao je.

“Hrvatska je tu dosta izložila sebe, odnosno ljudi koji su je vodili, Tuđman i njegovi suradnici i na tome im treba odati priznanje”, rekao je.

Milanović smatra da su to bile nužne i jedine ispravne odluke.

Daytonski sporazum i dalje je vrlo važan jer čuva i jamči ravnotežu i BiH i status Hrvata, rekao je Milanović i poručio: “Tko god ga

Škola u Međimurju bez mobitela!

Bio sam malo začuđen, ali sad mi je zabavno jer mogu više vremena provoditi sa svojim prijateljima, kaže Luka iz 5.a

Svima nam je jasno da djeca previše vremena provode na mobitelima, ali poduzimamo premalo kako bi se to promijenilo. Odličan primjer dolazi nam iz Osnovne škole u međimurskom mjestu Strahonincu, kraj Čakovca,u kojoj učenici od početka ove nastavne godine više ne smiju imati uključene mobitele.

Čak ni pod velikim odmorom ne koriste mobitele. Nakon prvotnog šoka, djeca su sada svjesna da je to bila dobra odluka.

Većini osnovnoškolaca u Strahonincu još su donedavno zanimljivije od gradiva bile objave s Tik toka, Snapchata, Instragrama, Facebooka.

Ravnatelj Josip Šipek, uz podršku roditelja i nastav-

nika, odlučio je tome stati na kraj.

– Za vrijeme nastave su se ostavljali mobiteli uključeni, pa su imali pozive i poruke i društvene mreže, jednostavno to im je smetalo u koncentraciji na nastavu, rekao je ravnatelj OŠ Strahoninec Josip Šipek. I tako 397 učenika Osnovne škole Strahoninec u školi više nema upaljene mobitele. Da su znali pretjerati, svjesni su i sami.

– Iskreno, nije me baš iznenadilo, zato jer stvarno smo se trebali malo više družiti, pod odmorima smo svi bili na mobitelima, nikakva komunikacija, nitko s nikim nije razgovarao, rekla

je Ela iz 5.a.

– Bio sam malo začuđen, ali to je prestalo i osjećam da je nekako zapravo zabavno, jer mogu više vremena provoditi sa svojim prijateljima, razgovarati s njima, kaže Luka iz 5.a.

Pojedinim osnovnoškolcima odvikavanje od tipkanja i surfanja išlo je teže, ali vidjeli su da šale nema.

– Ispočetka je bilo situacija da učenici nisu to ozbiljno shvatili, pa smo morali par mobitela oduzeti i roditelji su morali doći po njih, vraćali smo ih roditeljima, rekao je ravnatelj Šipek. I druge škola mogle bi slijediti primjer Strahoninčana.

Nabavili društvene igre

Osim što sada umjesto porukama komuniciraju riječima, škola je učenicima nabavila društvene igre i zračni hokej, a načelnik općine darovao stolni nogomet. „Vidjeli smo da je trenutno

trend zabrane mobitela u drugim europskim školama, npr. Njemačkoj, Španjolskoj i jednostavno smo i mi odlučili poduze� taj korak“, rekla je učiteljica engleskog jezika Tea Horva�ć.

Kamate na stambene kredite u EU lani 3 posto, a u Hrvatskoj su bile 2,6 posto

dira i zanosi se idejom da nešto majstoriše oko njega, nije na našoj strani i mi ćemo se suprotstaviti.”

Priznanje Red Nikole Šubi-

ća Zrinskog, kojim je odlikovao 103. brigadu HVO-a

Derventa, Milanović je predao predsjedniku Udruge

dragovoljaca i veterana Domovinskog rata 103. brigade

HVO-a Derventa Marinku Nikolašu i ratnom zapovjedniku brigade Mati Bilonjiću, a oni su njemu poklonili glazbeni instrument posavskih

Hrvata, šargiju.

Izaslanik potpredsjednika

vlade i ministra hrvatskih

branitelja, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, general Marinko Krešić naveo je podatak da je prije Domovinskog rata u Derventi živjelo 24.000 Hrvata, a danas ih je u tome gradu tek

oko 2200.

“To je naša bol, bol nas ratnika koji smo ratovali na ovim prostorima s ciljem da tu ostanemo i živjeti”, kazao je Krešić.

To je bilo na kraju 2022. godine, u ovoj godini očekuje se da bi mogle biti oko 3,6 posto, u Poljskoj i Mađarskoj su 9 posto

misi u Crkvi sv. Jurja te po-

Prije svečanosti, predsjednik Milanović bio je na svetoj misi u Crkvi sv. Jurja te položio vijenac i upalio svijeću podno spomenika poginulim pripadnicima 103. brigade HVO-a Derventa na rimokatoličkom groblju.

Također je odao počast pripadnicima te postrojbe muslimanske vjeroispovijesti polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na mezarju Derventa.

sti polaganjem vijenca i pavelikih sukoba među politi-

Zbog ovog Milanovićevog posjeta Derventi došlo je do velikih sukoba među političarima srpskog entiteta koji su ga ocijenili kao ‘provokaciju’.

Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u europodručju na kraju 2022. dosegnula je tri posto, a u Hrvatskoj je iznosila 2,6 posto jer su ulaskom u eurozonu banke počele nuditi kredite s �iksnom kamatom tijekom cijelog roka otplate.

Borba s in�lacijom i valovi podizanja referentnih kamata u Europi nezaustavljivo su se počeli prelijevati na uvjete kreditiranja domaćih banaka.

Za razliku od Hrvatske, koju je bitno zaštitilo uvođenje eura, udar su najsnažnije iskusili klijenti u srednjoj i istočnoj Europi koje su

iz političkih razloga zasad zadržale nacionalne valute.

Tako je prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Mađarskoj koja je zadržala forintu i Poljskoj kojoj je nacionalna valuta zlo, premašila 9 posto.

No, i u Hrvatskoj se u ovoj godini očekuje porast kamatnih stopa na stambene kredite. Tako bi u odnosu na lanjih 2,6 prosječno mogli biti povećani za oko 1 posto,

znači oko 3,6 posto.

Dio banaka ponudio je čak zakonski najvišu moguću kamatu signalizirajući da im je ograničenje efektivne kamate na 3,75 posto granično isplativo.

Ipak, kupnja nekretnine kreditom u Hrvatskoj trenutačno je povoljnija nego u eurozoni, a pogotovo u odnosu na kupnju u zemljama središnje i istočne Europe koje nemaju euro.

smiju

odluka.

I dalje povoljni stambeni kredi� u RH

Umjesto �pkanja po mobitelima, djeca se sada međusobno igraju i druže

Najsuvremenije pročišćavanje otpadnih voda

UOsijekusu u punom jeku radovi na izgradnji postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda grada Osijeka. Rok završetka predviđen je za veljaču 2024. Postrojenje će biti u Nemetinu i u njemu će se pročišćivati otpadne vode grada Osijeka, Čepina, Antunovca, Bijelog Brda, Bilja i Darde. – Rekao bih da ovdje niče pravi mali grad, s obzirom na to da će se sagraditi čak 28 objekata. Kada ovo postrojenje za dvije godine bude dovršeno, bit će to najsloženiji i najsuvremeniji sustav za pročišćivanje otpadnih voda u Hrvatskoj. Govorimo o osjetljivom području dunavskog sliva, čime ćemo zaštititi našu Dravu“, rekao je pri obilasku radova osječki gradonačelnik Ivan Radić te je zahvalio Ministarstvu, Republici Hrvatskoj i Hrvatskim vodama.

Podsjetimo, izgradnja Po-

Projekt je vrijedan više od 30 milijuna eura, od čega EU su�inancira 73 posto iznosa, treba biti dovršen početkom 2024.

INVESTICIJA GOSPODARSKA I DRUŠTVENA RENESANSKA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Proizvodit će medicinske protetske dijelove i mikročipove te matične ploče za autoindustriju, dakle tehnološki vrlo so�isticirane informatičke komponente, matične ploče, čipove i �ine mehaničke sklopove

Američka kompanija Jabil Inc. kreće u gradnju centra izvrsnosti za proizvodnju u Osijeku. U njemu će u početku zaposliti 1500 ljudi, najavio

strojenja za pročišćavanje otpadnih voda grada Osijeka jedan je od šest ugovora u okviru EU projekta “Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture Grada Osijeka”. Izgradnja je potrebna za smanjenje ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u osjetljiva područja dunavskog sliva.

Postrojenje će imati treći stupanj pročišćivanja komunalne otpadne vode, što znači da će se voda nakon mehaničkog pročišćivanja dodatno pročišćivati i biološki pa će se, primjerice, dodatno smanjiti količina fosfora i dušika koja se u otpadnim vodama vraća u Dravu. Riječ je o iznimno zahtjevnoj investiciji i u građevinskom i u tehnološkom smislu.

Projekt je vrijedan više od 30 milijuna eura, od čega EU su�inancira 73 posto iznosa, dok je 10 posto �inancirano iz državnog proračuna te 10 posto sredstvima Hrvatskih voda. Preostalih sedam posto osiguravaju Grad Osijek i Općina Čepin.

„Impresioniran sam obilaskom ovog gradilišta, koje je zasigurno najveće u Slavoniji. Čestitam osječkom Vodovodu i Hrvatskim vodama na ovom projektu kojim će biti zadovoljene nacionalne direktive, kao i direktive EU. No ono što je još važnije jest to da će korist od ovog projekta imati gotovo 135.000 stanovnika grada Osijeka i osječkog prstena“, kazao je dožupan Mato Lukić.

Američka

tvrtka Jabil pokreće cijelu Slavoniju; kreću s gradnjom tvornice čipova, matičnih ploča…

je u četvrtak američki investitor putem PR agencije.

Javnost je tako napokon dobila potvrdu onoga o čemu se šuška od početka veljače, a što bi trebalo predstavljati gospodarsku i društvenu renesansu ne samo Osijeka već čitave Osječko-baranjske županije.

Renesansu jer je riječ o najvećoj investiciji u Osijeku, te jednoj od najvećih u Hrvatskoj. U konačnici, moguće je da će u novoj tvornici koja će biti smještena u Industrijskoj zoni Nemetin te zauzimati 170 tisuća m2, biti zaposleno 4500 ljudi.

Tako je barem komunicirano s predstavnicima lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Ivanom Anušićem, osječko-baranjskim županom te Ivanom Radiće, gradonačelnikom Osijeka, koji su osobno s investitorima pregovarali čak sedam puta u godinu i pol dana.

Čak 10 lokacija, u više država, uključujući Rumunjsku i Srbiju, bilo je u igri, otkrio je na konferenciji za novinare gradonačelnik Osijeka. No, američka se kompanija, a koja globalno zapošljava 250 tisuća ljudi na stotinu različitih lokacija u 30 država, odlučila na Osijek i Hrvatsku.

Riječ je o proizvodnoj kompaniji koja za više od 400 različitih brendova, odnosno klijenata, od onih iz područja zdravstva, dostave, pametnih telefona, automobilske industrije, 5G mreže… proizvodi raznu opremu te čiji su prihodi u 2022. iznosili 33,5 milijarde dolara.

Traže menadžere, inženjere…

Što se tiče nove proizvodne lokacije u Hrvatskoj iz kompanije najavljuju da je dovršetak gradnje proizvodnog pogona predviđen početkom 2024. godine te da

će u njemu raditi 1500 ljudi. Trenutno je, poručuju priopćenjem, u tijeku zapošlja-

vanje, koje će trajati cijelu godinu.

Otvorene su menadžerske i inženjerske pozicije, kao i niz radnih mjesta u operacijama, opskrbnom lancu, �inancijama i ljudskim resursima. Iznos investicije, što će točno proizvoditi u Osijeku te kakvi su im daljnji planovi iz američke kompanije, za sada, ne žele otkriti.

“Širenje poslovanja strateška je odluka u skladu s fokusom Jabila na dugoročne trendove i rast u područjima obnovljive energije, električnih vozila, zdravstva, 5G mreže i clouda”, kažu. Da će novi pogon biti središte Jabilove stalne predanosti inoviranju i održivosti poručuje Gerald “JJ” Creadon, izvršni potpredsjednik operacija Jabila.

Iz zahtjeva za ocjenu o potrebi utjecaja na okoliš, koju su u siječnju uputili Ministarstvu gospodarstva, vidljivo je da će u Osijeku proizvoditi medicinske protetske dijelove i mikročipove te matične

ploče za autoindustriju, dakle tehnološki vrlo so�isticirane informatičke komponente, matične ploče, čipove i �ine mehaničke sklopove za daljnje korištenje i ugradnju u automobilskoj i zdravstvenoj industriji.

Stajali im na raspolaganju

Kako se dalo zaključiti nakon press konferencije u četvrtak vezane za potvrdu ove investicije, možda i presudnu ulogu u dovođenju američkih investitora u Osijek imala je politika, odnosno župan i gradonačelnik.

”U startu smo im se u potpunosti stavili na raspolaganje jer je investitorima bilo iznimno važno dobiti političku suglasnost i prihvaćanje projekta”, kaže Anušić. To su i dobili. Grad je odmah oformio multiresorni tim koji je investitoru bio na raspolaganju 24/7. Dodatan plus u pregovorima sigurno je bila i politika grada Osijeka kojom se ulagači oslobađaju plaćanja komunalnog doprinosa.

Rezanje ovog nameta američkom će Jabilu, otkrio je Radić, uštedjeti 2,5 milijuna eura. Istovremeno, američka će proizvodna tvrtka gradu kroz naknadu za pravo građenja u 50 godina uplatiti 474 tisuće eura, od čega 194 tisuće u prve tri godine te još 280 tisuća u narednih 47 godina, odnosno do trenutka kada ne kupe parcelu, ako se na to odluče, pojasnio je Radić.

Grad je investitoru, također, pomogao oko pronalaženja parcele i njezine pripreme. Tako su u Industrijskoj zoni Nemetin, koja je opremljena svom potrebnom infrastrukturom, devet čestica spojili u jednu veličine 170 tisuća četvornih metara.

Prekvali�ikacija, edukacija…

”Bili smo iznimno brzi i operativni u svim procesima, a na rezultat svi možemo biti ponosni.

On je u konačnici posljedica našeg fokusa na jačanje gospodarstva, privlačenje investitora, stvaranje preduvjeta za otvaranje novih rad-

nih mjesta”, poručuje Radić. A dugogodišnji negativni trendovi, i gospodarski i demografski, koji su pogodili Slavoniju, mogli bi biti problem u pronalaženju zaposlenika, jer ovoliko radnika odjednom u Slavoniji nikada nije traženo. I u rješavanju tog problema lokalna se zajednica stavila na raspolaganje ulagaču.

Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije, poručuje da će svoj doprinos dati kroz prekvali�ikacije, stipendiranje, edukaciju i pripremanju radne snage za rad u proizvodnim pogonima Jabila. Sve su to, kaže, spremni i �inancirati.

Prekvali�ikacije bi trebale ići kroz Elektrotehničku i prometnu školu Osijek, a u svemu bi trebao sudjelovati i HZZ, kao i Sveučilište u Osijeku, posebno Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek (FERIT).

”Slavonija će svjedočiti obrnutom trendu. Umjesto dosadašnjem iseljavanju uvjeren sam da nam slijede godine doseljavanja i vraćanja stanovništva”, ističe Anušić koji je uvjeren da je ovo početak gospodarske i društvene revitalizacije Slavonije.

Dašak optimizma U konačnici, daje mu za pravo imenjak i stranački kolega Radić, Osijek bilježi nikada višu zaposlenost, a koja prelazi 50 tisuća ljudi. Usto, prvi su put u posljednji deset godina brojevi useljenih veći od broja iseljenih. Razloge za optimizam grad i županija imaju i zato što lokalna samouprava, otkrio je Radić, pregovara s još nekoliko investitora. S konferencije za medije stoga svojim stranačkim kolegama na višim funkcijama u Zagrebu poručuje da im daruju treću fazu zone u Nemetinu jer prostora za nove investitore u postojećoj industrijskoj zoni više nemaju.

Župan Ivan Anušić

Gradonačelnik Ivan Radić

Tvrtka Jabil Inc je već krenula s potragom za radnicima

Tvornica u Neme�nu kraj Osijeka bi trebala bi� dovršena početkom 2024. i u konačnici bi zapošljavala 4500 ljudi

VOJSKA MLADIĆI DOBIVAJU POZIVE NA KUĆNE ADRESE

Hrvatima s 18 godina stižu pozivi na upis u vojnu evidenciju - to je redovna aktivnost i nema veze s ratom u Ukrajini, kaže MORH

Upisivanje u vojnu evidenciju ne predstavlja obvezu da moraju ići služiti vojni rok, ali obrana domovine dužnost je i obveza svih, poručuju iz Ministarstva obrane

Sukladno Zakonu o obrani tijekom travnja i svibnja u Hrvatskoj će se provesti redovno obvezno godišnje uvođenje u vojnu evidenciju vojnih obveznika, muških osoba koje u kalendarskoj godini navršavaju 18 godina. Ministarstvo obrane RH (MORH) je u petak izvijestilo da će im tijekom ožujka i travnja na kućne adrese stići pozivi upućeni iz odjela za poslove obrane prema mjestu prebivališta.

U vojnu evidenciju upisivat će se i vojni obveznici, muške osobe, hrvatski državljani rođeni 2005. godine i starijih godišta koji nisu uvedeni u tu evidenciju. Hrvatski državljani koji borave u inozemstvu uvođenje u vojnu evidenciju mogu provesti putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u kojoj borave.

Kako je u vezi s tim bilo upita u javnosti o čemu se radi, s obzirom da u Hrvatskoj vojni rok nije obvezan, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale pri MORH-u Ivan Jušić pojasnio je da je najavljeno upisivanje mladića koji navršavaju 18 godina u vojnu evidenciju redovna administrativna aktivnost i ne predstavlja obvezu da moraju ići služiti vojni rok.

Sustav robotske ruke onkološki odjeli u svijetu koriste unatrag tri godine, a sada je i u Hrvatskoj

Po prvi puta u Hrvatskoj u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice izvedeni su zahvati ablacije i biopsije tumora na onkološkim pacijentima pomoću robotske ruke, izvijestili su u petak iz tog KBC-a.

“Na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre Milosrdnice po prvi puta u Hrvatskoj uspješno su izvedeni zahvati perkutanih ablacija (uklanjanje tumora toplinom umjesto kirurškim zahvatom) i biopsija tumora (uzimanje uzorka) na onkološkim pacijentima uz korištenje najnovije tehnologije robotske ruke”, istaknuli

‘Vojni rok nije ukinut nego zamrznut’

S obzirom na dvojbe u javnos� oko služenja vojnog roka, iz Vlade su pojasnili kako u Hrvatskoj vojni rok nije ukinut nego zamrznut.

„Vojni rok u Hrvatskoj nije ukinut, već zamrznut te da će sve odluke o sigurnosnoj situaciji oko rata u Ukrajini

nu iskaznicu ili, ako nemaju osobnu iskaznicu, domovnicu i Osobni identi�ikacijski broj (OIB).

U pravilu pošalju više od 20.000 poziva, a ako se pozvane osobe ne odazovu, Zakonom o obrani predviđene su prekršajne odredbe koje će provesti nadležni sudovi, istaknuo je Jušić. Upitan je li to redovna aktivnost, odnosno ima li kakve veze sa situacijom u Ukrajini, ponovio je kako je to redovna aktivnost koja se provodila do sada svake godine.

bi� iskomunicirane u okviru foruma, ins�tucija i organizacija kojih je RH članica“, rekao je u četvrtak potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, dodavši kako hrvatska vlada posvećuje visoku razinu pozornos� pitanju sigurnos�.

ZAPISI O RATU U UKRAJINI

Kremljovska imperijalna politika i jačanje NATO-a

Staljin je umro 1953. - i odmah su zatopljeni odnosi sa Zapadom.

NATO nije više potreban, počelo se pričati. Sad se priča druga priča

Božo ČUBELIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Utrenucima kad okupatorska sila Bahmut pretvara u ruševinu vraćamo se na temu NATO-a, jer je njegovo širenje na „Putinove granice“ navodno glavni uzrok krvoprolića –NATO je kriv za „preventivnu spec-operaciju“.

ća, Kina se izravno uključuje u teške borbe. UN osuđuje agresora – komunistički sjever – ali rat bjesni pune tri godine. I tek tada se NATO preobražava i u vojnu strukturu - ustrojava se zapovjedništvo združenih snaga, stvara se Glavni stožer itd. No, Staljin umire te opasnost od rata sa SSSR-om slabi, opet zatopljenje odnosa sa Zapadom, a time „ni NATO nije više neka nužnost“.

“Na ovaj način ih upoznajemo s njihovim obavezama. Kako s 18 godina stječu određena prava i mogu koristiti svoje biračko pravo, tako ćemo ih upoznati s njihovim obavezama, odnosno da im je obaveza obrana domovine”, rekao je Jušić u izjavi za

medije ispred Ministarstva obrane. Napomenuo je kako je Ustavom određeno da je vojna obaveza i obrana domovine dužnost svih za to sposobnih građana. Jušić dodaje da su se pozvane osobe dužne odazvati pozivu i donijeti sa sobom svoju osob-

Iznimno 2020., 2021. i 2022. godine nije �izički provođena zbog pandemijskih mjera, a ove godine ponovno su odlučili vratiti to da osobno dolaze na upis. Na pitanje hoće li oni koji se dođu upisati kasnije biti pozivani na neke vježbe, Jušić je rekao kako oni ovim upisom postaju vojni obveznici.

“Kasnije tijekom godina ako uđu u kategoriju tzv. razvrstanih pričuva, a to su oni koji su redovno služili vojni rok, koji su prošli dragovoljno vojno osposobljavanje ili su bili djelatni pripadnici Hrvatske vojske, ulaze u razvrstanu pričuvu i samo takvi se raspoređuju u pričuvne postrojbe. Ostali se vode u kategoriji nerazvrstane pričuve”, pojasnio je.

Jušić je dodao kako će mladiće prilikom upisa upoznati s mogućnostima ulaska u djelatni sastav Hrvatske vojske - mogu pristupiti u program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili, ako se na to odluče, mogu postati kadeti Hrvatske vojske ili časnici nakon završenog studija.

Prvi put u RH izvedeni zahvati ablacije i biopsije tumora pomoću robotske ruke

svijetu koriste unatrag tri godine, a odnedavno i veći onkološki centri u Europi.

Izvorni Savez od 12 država stvoren je 1949.– ne za rat, napade – nego suradnju, podršku i obranu. Tada nije imao ni zapovjedništvo ni združene snage, nego je bio politička organizacija čije su članice „odlučne čuvati slobodu, zajedničko naslijeđe i civilizaciju svojih naroda“ i „ujediniti svoje napore za kolektivnu obranu i očuvanje mira i sigurnosti“.

U Sjevernoatlantskom Ugovoru – sastavljenom 4. travnja 1949. u Washingtonu – u čl. 2 ističe se da je zadaća Saveza „jačanje vlastitih slobodnih institucija za daljnji razvoj mirnih i prijateljskih međunarodnih odnosa, stvaranje uvjeta za stabilnost i blagostanje, uklanjanje sukoba u vlastitim međunarodnim gospodarskim politikama i podupiranje međusobne gospodarske suradnje“.

U čl. 4 stoji da će se „zajednički savjetovati uvijek kada, prema mišljenju bilo koje od članica, bude ugrožena teritorijalna cjelovitost, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje od njih“.

Opet ništa o ratu - oni će se samo consult together - okupit će se, vijećati, raspravljati...

su u priopćenju. Umjetna inteligencija uz asistenciju

Micromate robotske ruke postavljene na CT uređaj omogućava da se sonda za toplinsko uništavanje tumora nakon početnog snimanja precizno pozicionira u tijelo. To predstavlja značajnu pomoć za preciznu navigaciju i

do najteže dostupnih ili teško vidljivih, malih tumora uz značajno manju količinu zračenja za pacijenta. Sve navedeno ujedno i ubrzava samu proceduru zahvata.

U KBC-u Sestre milosrdnice kažu da taj sustav robotske ruke onkološki odjeli u

“Prepoznat kao centar izvrsnosti u minimalno invazivnom liječenju onkoloških pacijenata u ovom dijelu Europe, Odjelu intervencijske radiologije KBC-a Sestre milosrdnice osigurana je ova tehnologija kako bi se isprobale sve mogućnosti i prednosti ovog sustava koji se planira u budućnosti koristiti kod većine onkoloških pacijenata”, istaknuli su u priopćenju koje potpisuje ravnatelj Davor Vagić i subspecijalist intervencijske radiologije na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Luka Novosel.

A u načelno važnom čl. 5 stoji „da će se oružani napad na jednu ili više članica u Europi ili u Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih te… će, u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih … pomoći članici ili članicama koje su napadnute… uključujući uporabu oružane sile“.

No, 1949. još nije bilo jasno kako taj Ustav primijeniti… Mnogi su već smatrali da je rat prošlo svršeno vrijeme – kad već nije izbio za vrijeme berlinske krize 1948., tvrdili su da je dovoljno ujedinjenje NATO-a za keep Russians out. Ali, mnogi su i upozoravali da ne treba toliko plašiti se same ruske invazije, nego prijetnji tom invazijom na koje će zapadne države odgovarati – ustupcima.

To je vrlo aktualno i danas. No, 1950. počinje rat u Koreji: komunistički sjever udara na proamerički jug - Moskva povlači konce, Amerika uzvra-

Hruščov na 20. kongresu KPSSSR-a govori o Staljinovom kultu ličnosti… i “mogućoj mirnoj koegzistenciji država s različitim političkim ustrojem”. Posve nova retorika – nakon grube - o imperijalistima, fašistima, Titovoj krvavoj kliki itd. Ali druge stvari se zaoštravaju. V. Britanija, Francuska i SAD 1954. potpisuju ugovor sa SR Njemačkom kojim se formalno završava okupacija, počinje proces prijama SR Njemačke u NATO, na što Sovjeti kažu da “i fašiste primaju”, itd.. No, britanski, francuski i američki vojnici ostaju u SR Njemačkoj - ali ne više kao okupacijska vojska, nego vojska NATO-a - kako bi ju štitila u slučaju invazije SSSR-a. I Zapadnu Njemačku primaju u NATO, a jedan od glavnih tajnika Saveza tada kaže da NATO ima dvostruku zadaću: “Zaštita od sovjetske ugroze i stvaranje uvjeta za opstanak SR Njemačke u Zapadnoj Europi”. No, javljaju se i pukotine u samom NATO-u ili tzv. kolektivnom Zapadu. Glavno njegovo načelo je konsenzus - sve odluke donose se jednoglasno. A 1955. je imao 15 država članica, s masom proturječnih interesa… Evo, tek danas ih je Putin uspio uskladiti.... De Gaulle želi Francuskoj vratiti izgubljenu veličinu, ne želi da u NATO-u o svemu odlučuju SAD i Velika Britanija… Ruše se i kolonijalna carstva, Amerikanci drže da NATO treba osiguravati mirni razvoj u Europi i Sj. Americi, a Francuzi ratuju u Alžiru, Nizozemci u Indoneziji, ruši se i Britanski imperij… i mnogi govore da bi se NATO trebao i u tim područjima uplesti u sukobe – ali strukture NATO-a su protiv toga.

I 1956. izbija bliskoistočna kriza – Egipat nacionalizira Sueski kanal, Izrael ga napada uz podršku Francuske i Velike Britanije, SAD - kojeg nisu ni izvijestili o tome, je razjarenamerički državni tajnik piše da je „to najcrnji dan u odnosima s Engleskom i Francuskom“, a njemački ministar vanjskih poslova da je „NATO mrtav“.

A slijedi i sovjetska tenkovska intervencija u Mađarskoj. Ostavljena je na cjedilu, ali se iznova pokazalo da NATO na pameti i dalje mora imati sovjetsku ugrozu, Moskva je opet pokazala zube.

Prisega ročnika koji dragovoljno služe vojni rok

Najnovija tehnologija u KBC Sestre Milosrdnice

Među ročnicima su i djevojke

POČAST BIO JE POSEBAN, NEUMORAN U ŠIRENJU ISTINE O HRVATSKOJ I POMAGANJU HRVATSKOJ

Zbogom oružju

Branko MILETIĆ

Usvojoj knjizi „Zbogom oružje” (A Farewell to Arms, 1929.) Ernest Hemingway odao je počast starim vojnicima koji su se suočili sa stvarnošću gubitka suboraca, koji od spoznaja vezanih za te rastanke nikada nisu mogli pobjeći i o kojima su uvijek iskreno govorili. To uvelike vrijedi i za Jacka Vlasicha i pokazuje kakav je život živio.

Ivan Nediljko (Jack) Vlasich rođen je 29. srpnja 1934. na Novom Zelandu, a preminuo je na Zlatnoj obali 23. veljače 2023. u dobi od 88 godina. Iza sebe ostavlja suprugu Zlatu, sinove Kristina i Marija te unuke Zoey i Juliana.

Između 1934. i 2023. u Jackovu životu bilo je dovoljno događaja kako bi se ispunila cijela knjiga.

Njegova supruga Zlata na ispraćaju je kazala kako ona i njeni sinovi Kristen i Mario, te šira obitelj - „riječima ne mogu izraziti koliko cijene svu dobrotu i potporu tijekom ovih teških trenutaka" te "svima koji im pružili potporu dok pokušavaju izaći na kraj sa smrću svog predivnog, voljenog supruga, predanog prijatelja koji im je bio sve na svijetu, Jacka Vlashica, srdačno na

tome zahvaljuju".

A njegov sin Kristen kazao je: „Posvetio je preko 30 godina svog života ovome. Tijekom rata bio je uvelike uključen u prikupljanje novca za obranu Hrvatske i objašnjavanje međunarodnim vladama zbivanja u Hrvatskoj. Mnogo je puta gostovao na radiju i širio vijesti o tome što se događa u Hrvatskoj.“

„Proveo je gotovo cijelo vrijeme istražujući i dokumentirajući probleme i zagovarajući na svim razi-

nama vlade i raznih organizacija da priznaju prava hrvatskoga naroda i nepravdu koja mu je počinjena. Najbolji primjer toga bila je prilika kada se borio da ANZAC RSL prizna zločine počinjene protiv hrvatskog naroda i da to postane vidljivo u paradi povodom obilježavanja Dana ANZAC-a.“

Jackovo nesebično usmjerenje na obranu slobodarske ideje nije bilo samo radi primjera, on je bio jednostavno zarazan i postao je primjer onoga što bi svaki Hrvat trebao biti.

Jack je mogao biti i mnogo drugih stvari odjednom - nadahnjujuć, pametan, duhovit, dovitljiv, nepomičan, pa čak i tvrdoglav.

Istovremeno je bio vjeran i iskren. Upravo ga je to činilo takvim blagom, svi ti atributi bili su njegove glavne karakteristike.

Imao je isti stav prema brojnim prijateljima čiji je krug rastao na Adelaide, Melbourne, Sydney i Brisbane, a to je nešto što smo svi mi tijekom godina naučili cijeniti.

Tijekom deset godina ko-

"Bio je lojalan i pošten. Upravo to ga je činilo tako dragocjenim"

Vale Jack Vlasich

liko smo razgovarali, Jack bi uvijek rekao: „Ostavit ću to u tvojim sigurnim rukama“, a to je naravno značilo da će mi dopustiti da promijenim nekoliko manjih sitnica u inače mnogo većim stvarima kojeg god teksta ili projekta na kojem smo u tom trenu radili.

Znate, za mene je to bilo u redu jer sam znao gdje se nalaze Jackovo srce i njegove dobre namjere, a to je uvijek bilo u pomaganju hrvatskoj zajednici u Australiji.

Moramo napomenuti da su Jacku u njegovom radu pomogli mnogi ljudi diljem

Australije, posebice djelatnici Hrvatskog vjesnika u Melbourneu koji su dugi niz godina podržavali njegovu borbu s RSL-om.

Jack je bio još mnogo toga, bivši poručnik u novozelandskoj vojsci, poslovni čovjek, brat, sin, zagovornik promjena, amater povjesničar, suprug te iznad svega otac.

Također je bio mentor brojnim drugima, kako je istaknuo njegov sin Kristen.

„Sjećam se da su ga u neko doba u 90-ima kontaktirali studenti sa sveučilišta i da su s njim proveli dane i

dane pripremajući doktorske radove (bio je njihov stručni savjetnik za radove o ratovima). Širina njegova istraživanja bila je nevjerojatna – imao je kod kuće tri posebne prostorije pune članaka, knjiga, časopisa“, rekao je Kristen.

Jack je prije svega bio prijatelj i čovjek kojem sam se zaista divio.

Unatoč tome što ga nikada nisam uživo upoznao, poštujem ga i odajem mu počast radi njegova domoljublja i napornog rada, kao i zbog njegove ljubavi prema hrvatskom narodu.

Upravo je zato Jack Vlasich tako poseban.

Nedostajat će ne samo svojoj obitelji i prijateljima na Zlatnoj obali, već svima nama.

Stari vojnik, kažu, nikada ne umire ili kako je to Hemingway napisao u romanu "Zbogom oružje": "Junak umire jednom, kukavica tisuću puta".

Počivaj u miru, stari vojniče. Nadam se da će ti zemlja pod Južnim križem konačno dati odmor koji si dobro zaslužio.

Počivao u miru, stari vojniče.

Borba za hrvatski identitet

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Ovih dana navršilo se 100 godina otkako je Kraljevina Italija, 28. ožujka 1923. godine, donijela zakonski dekret kojim je intenzivirala službenu talijanizaciju Istre, ne bi li konačno od nje stvorila talijansku pokrajinu. "Od 169 hrvatskih osnovnih škola, dvije gimnazije, dva ženska učiteljištva, 343 hrvatska učitelja, sličan broj svećenika Hrvata, tri hrvatske tiskare i tri dnevna lista, dva tjednika na hrvatskom jeziku, više stotina prosvjetnih, športskih i omladinskih društava gospodarskih zadruga i štedionica, niz narodnih domova po selima i gradićima, znatan broj općinskih uprava u rukama Hrvata - nije ostalo ništa... imali smo sve što jedan narod samoniklo kulturan, ponosan, svjestan svoje narodnosti i narodne časti može imati... sve su nam otjerali, sve pozatvarali, sve uništili i spalili, sve povelje, sve kulturne spomenike, čak i hrvatske natpise na nadgrobnim pločama, sve, sve, sve, pa i časna imena otaca i djedova naših, sve su nam odnarodili, zatrli, iskrivili, upropastili", zapisao je Ernest Radetić, hrvatski književnik rođen u Baderni kraj Poreča.

Bio je to tek jedan u beskonačnom nizu nasrtaja na Hrvate, na njihovu zemlju, jezik, identitet..., jedan u beskonačnom nizu pokušaja da ih se talijanizira, pomađari, ponijemči, poturči, posrbi... Hrvati su ipak, nažalost uz velike žrtve, znane i neznane, opstali i ostvarili svoju neovisnost. No, nasrtaji na hrvatski identitet tim nisu prestali, samo su se promijenili načini na koji se provode. Više se ne uništavaju dokumenti, ne zatvaraju se škole, ne uhićuju se oni koji govore hrvatskim jezikom, ne uklanjaju se imena s nadgrobnih ploča.... U nama susjednoj zemlji, s vrlo

Hrvati su ipak, nažalost uz velike žrtve, znane i neznane, opstali i ostvarili svoju neovisnost, no nasrtaji na hrvatski identitet tim nisu prestali

važnim mjesta, poručuje se kako hrvatski jezik ne postoji, čak se donose zakonski akti, usvojeni u parlamentu, kojima se prisvaja dio hrvatske književnosti, a to ujedno znači i prisvajanje jezika i identiteta.

Osim te, nazovimo je tako, vanjske bojišnice, postoji i unutarnja na kojoj se borba protiv hrvatskoga jezika i identiteta vodi na suptilniji način. Spektar djelovanja dosta je širok – od organiziranja okruglih stolova i izdavanja publikacija kojima se hrvatsku javnost nastoji uvjeriti da su hrvatski, bošnjački, crnogorski i srpski jedan jezik, preko javnog izrugivanja, čak i u programima televizija s koncesijom na nacionalnoj razini, jezičnim stručnjacima koji rade na očuvanju i obogaćivanju hrvatskog jezika, pa do organiziranja kulturnih i zabavnih manifestacija s očitim ciljem „preodgoja” hrvatske publike.

Sve to odvija već desetljećima, tu i tamo javi se neka reakcija koja se brzo zaboravi i sve ide dalje po ustaljenoj proceduri. No, unazad mjesec dana štošta zanimljivoga se tu počelo događati, a sve zahvaljujući pulskom gradonačelniku Filipu

Zoričiću koji je zabranio turbofolk koncert.

Uslijedile su burne reakcije i sudske tužbe, kao i medijske akcije kojima se nastoji probiti bojišnica koju je, uz potporu osječkog kolege Ivana Radića, Zoričić uspostavio. I mora se priznati da su borci za „pravo građanstva” turbofolka u Hrvatskoj spretni i uporni, o čemu najbolje svjedoči najnovije izdanje HTV-ove emisije Nedjeljom u 2. Urednik i voditelj Aleksandar Stanković ugostio je turbofolk pjevača Duška Kuliša, Hrvata iz Kreševa nastanjenog u Splitu, posjeo ga za klavir i dao mu da odsvira nekoliko pjesama i tako doslovce pokušao prevariti svoje gledatelje. Duško Kuliš jest Hrvat, živi u Splitu, zna svirati klavir, ali na koncertima ne svira klavir, a pjesme mu ne zvuče nimalo splitski. To svatko zna i uzalud je Stankoviću praviti igrokaze u svojoj emisiji.

Piše: Zvonimir Despot

Politička platforma Možemo! od subote ima novo vodstvo. Zapravo, napola novo vodstvo. Jer je Sandra Benčić bez protukandidatkinje ponovno izborila mjesto koordinatorice te stranke, ako se to uopće i može nazvati strankom, a novi muški koordinator postao je Tomislav Tomašević, koji je ipak imao protukandidata. Kao što smo već čuli i doznali, Možemo! nema predsjednika. To je jedina politička opcija u Hrvatskoj koja ima dva koordinatora, jednog muškarca obavezno i jednu ženu obavezno.

Ljudi danas prve informacije o bilo čemu prikupljaju na internetu. Kad pogledate web-stranicu Možemo!, o cijeloj platformi ne može puno naći. Primjerice, na njihovu webu je samo popis članova spomenutih tijela i statut te niz parola, a kad hoćete vidjeti gdje su neki kontakti, samo će vam izbaciti opću e-ma-

il adresu, OIB i matični broj. Možemo! nema nikakvu navedenu adresu gdje im je sjedište. Oni očito žive i rade u virtualnom svijetu. Da je tome tako, govori podatak kako funkcioniraju u Zagrebu gdje su na vlasti. Imaju svoje ćelije, kao nekad komunističke, ali sad su viralne, u kojima se bruse odluke i kadroviranja, raspravljaju interno preko Zooma na internetu, sve jako tajnovito, začahureno, što baš ne priliči političkoj platformi koja u politički sustav želi unijeti nove vrijednosti, između ostalog i transparentnost i otvorenost.

Mediji su sa subotnjih njihovih izbora posebno prenijeli najavu Sandre Benčić da nije pitanje hoće li Možemo! preuzeti vođenje države nego je pitanje samo kad će se to dogoditi. A ona je uvjerena da hoće, kao i svi oni koji su joj pljeskali. Pa jasno, vlast je slast, pa bi mnogi njihovi sigurno voljeli također osjetiti bar malo tu slast i bar malo svoje prihode podebljati na račun poreznik obveznika. Dobro, svim političkim opcijama je cilj osvojiti vlast, pa ih onda

Imaju svoje ćelije, kao nekad komunističke, u kojima se bruse odluke i kadroviranja, sve jako tajnovito, što baš ne priliči političkoj platformi koja zagovara transparentnost i otvorenost

treba i platiti. Naravno da se oni međusobno bildaju takvim izjavama te bildaju svoje birače i vabe nove. No što to Možemo! može i hoće, pa da se nudi za preuzimanje vlasti u državi?

Bit ću odmah brutalan u pogledu toga. Nije tajna da Tomašević i ekipa briju na Josipa Broza Tita i da bi mu oni već dali natrag neki trg u Zagrebu, ali Tomašević je u sadašnjoj situaciji ipak pragmatičan i jasno mu je da bi to jako loše odjeknulo usred svih drugih gadnih problema s kojima je Zagreb danas suočen. No Možemo! je ljevičarska platforma, u nekim vidovima i ekstremna, koja po tome nije ništa posebno različita od desnog ekstremizma. To smo već odavno naučili.

Bit ću brutalan jer se u subotu kod njih čulo da oni imaju program za budućnost koji hrvatska desnica nema. Da je tome tako, najbolje se pokazalo na njihovim zagrebačkim članovima koji su nedavno izglasali da bi Milka Planinc u Zagrebu trebala dobiti ulicu ili trg. Kakav šamar demokraciji, kakav šamar svima koji su u Jugoslaviji robijali za Hrvatsku, kakav šamar svim hrvatskim proljećarima koje je Milka Planinc proganjala! No sve to ne vrijedi kad ti ideologija pomuti pamet. I tu je Tomašević shvatio pogubnost te ideje pa je otklonio takvu mogućnost. No ovo sve govori kakva je ekipa oko njega. (Večernji list)

Presuda ratnom zločincu Vasiljeviću

tužuje, onaj koji utječe na sadržaj optužnica i u Beogradu i u Haagu, onaj čiju su odgovornost hrvatske institucije desetljećima sustavno ignorirale. Kao da i njima na daljinski upravlja Aca Vasiljević.

Piše: Višnja Starešina

Možete li zamisliti da šef ruske vojno-obavještajne službe GRU, koja je starija “sestra” KOS-a, admiral Igor Kostjukov, postane savjetnik međunarodnih tužitelja u istragama zločina na ukrajinskim okupiranim područjima? A da ga Ukrajina pusti – da samo radi svoj posao?

Uodsutnosti

i u medijskoj tišini, pred županijskim sudom u Osijeku ovih je dana na 20 godina zatvora prvostupanjski osuđen general Aleksandar Vasiljević, ratni šef Uprave bezbednosti JNA, kolokvijalno KOS-a.

Osuđen je za zločine nad hrvatskim zarobljenicima i civilima u logorima, koje je kao šef KOS-a ujesen 1991., u jeku rata JNA i srpskih vojski protiv Hrvatske, osnivao na teritoriju Hrvatske i Srbije, a njegovi su ljudi iz KOS-ove strukture de facto upravljali tim logorima u kojima je ubijeno najmanje 19 hrvatskih ratnih zarobljenika, tisuće njih zlostavljano, žene sustavno silovane. I to je tek jedan mali dio ratnih zločina koji su nad hrvatskim ratnim zarobljenicima i civilima počinjeni kroz strukturu KOS-a.

Drugi segment ratnih zločina počinjenih kroz KOS-ovu strukturu bile su masovne likvidacije, poput likvidacije ratnih zarobljenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice na Ovčari, kojoj je šef KOS-a Vasiljević dao i osobni obol svojom prisutnošću u “štabu” u Negoslavcima u noći 19./20. studenoga 1991., kada se krojio popis za likvidaciju.

Za likvidaciju na Ovčari general Vasiljević nikada nije niti optužen, unatoč tome što dokazi izvedeni pred sudovima za ratne zločine u Beogradu i u Haagu nedvosmisleno ukazuju na njegovo sudjelovanje u pripremi “operacije” likvidacije. Ne samo da nije bio optužen, već je postao svjedok tužitelja i u Beogradu i u Haagu, on im je birao svjedoke koji će odgovornost za zločin skrenuti od strukture KOS-a prema njihovim lokalnim suradnicima…

Da se za sustavne ratne zločine, koje je JNA sa srpskim vojskama počinila u Hrvatskoj, ikada sudilo najodgovornijima u tom sustavu, šef KOS-a Aleksandar Vasiljević svakako bi imao počasno prvo mjesto na optuženičkoj klupi. Umjesto toga, on je postao onaj koji op-

No ono što je danas za Ukrajinu nezamislivo, u Hrvatskoj je postalo desetljećima uobičajeno. Nitko nije niti primijetio da, u dvadesetak godina nakon puštanja hrvatskih zatočenika iz srpskih logora, DORH nije napravio niti jednu istragu zločina u tim logorima, koji vode izravno do Vasiljevića.

Da se uz blagoslov politike međudržavnim sporazumom odrekao nadležnosti za zločine u tim logorima. Da je Beogradu prepustio istrage za Ovčaru, uključujući i dokumentaciju haaških istražitelja. Da do današnjih dana nije istražio niti jednu operaciju JNA u ratu protiv Hrvatske, niti ulogu KOS-a u tim operacijama.

Da u javnom prostoru i medijima uopće ne postoji svijest i kolektivno sjećanje na najpoznatije specijalne operacije KOS-a koje su služile međunarodnoj difamaciji Hrvatske kao

“ustaške” države ili sijanju unutarnjeg razdora i nepovjerenja: od postavljanja eksploziva u židovskoj općini i na židovskom groblju u Zagrebu u ljeto 1991. u izvedbi KOS-ove terorističke skupine Labrador, do KOS-ove operacije Opera u sklopu koje su montirane i plasirane priče o izdaji hrvatskoga državnog i vojnog vodstva. Najpoznatija među njima bila je tzv. Optužnica za izdaju Vukovara, koja je podmetnuta na čitanje Siniši Glavaševiću, od iste one KOSove strukture koja ga je nekoliko dana kasnije planski i ciljano likvidirala na Ovčari. Još slabije se u hrvatskom javnom prostoru razabire KOS-ova uloga u osnivanju raznih antiratnih kampanja, u osnivanju NGO-a za istraživanje (mahom hrvatskih) ratnih zločina, operacija in�iltracije KOS-ovih agenata u hrvatsko pravosuđe, politiku, medije, još u fazi pripreme osvajačkog rata protiv Hrvatske, na čemu su poslije srpske službe samo nastavile graditi svoje operacije u sklopu novog političkog projekta –”srpskog sveta”.

Uostalom, tko danas u Hrvatskoj uopće može na slici prepoznati Aleksandra Vasiljevića? A po operativnoj moći se u vrijeme rata protiv Hrvatske mogao mjeriti jedino sa Slobodanom Miloševićem. Njegov je najveći uspjeh zapravo to što su njegove operacije u Hrvatskoj do danas ostale uglavnom javno neprepoznate i što je njegova uloga u tim operacijama ostala javno neprimijećena.

Što onda znači osuditi u odsutnosti jedva prepoznatljivog i duboko umirovljenoga generala Vasiljevića, tridesetak godina poslije zločina za koje je odgovoran, na zatvorsku kaznu koju nikada neće služiti?

Prvo, presuda osječkog suda izvukla je bivšeg šefa KOS-a i barem dio njegovih ratnih djelatnosti na svjetlo dana, dajući im sudski pečat zločina.

Drugo, pokazala je da osobne inicijative upornih pojedinaca ipak mogu pokrenuti duboko kontaminirani hrvatski sustav, koji je godinama (barem pasivno) štitio Vasiljevića.

Što znači osuditi u odsutnosti umirovljenoga generala Vasiljevića, tridesetak godina poslije zločina za koje je odgovoran, na zatvorsku kaznu koju nikada neće služiti?

Treće, iz presude proizlazi odgovornost za zločine u logorima njegovih nižih o�icira koji su još uvijek aktivni u projektu širenja “srpskog sveta”.

I četvrto, možda je ipak netko i pročita, usprkos političko-medijskoj šutnji koja je pratila i suđenje i presudu. (Slobodna Dalmacija)

CVJETNICA NEDJELJA MUKE GOSPODNJE, BLAGOSLOV MASLINOVIH GRANČICA

Ima ljudi koji se uzbuđuju zbog toga što je Isus pozdravljen s oduševljenjem. Oni žele da ti glasovi ušute

Text: Fra Jozo ŽUPIĆ

Cvjetnica spada u blagdane koji su još jako ukorijenjeni u našem narodu. Blagoslov palminih i maslinovih grančica, procesija s grančicama: sve je to u mnogim mjestima živa tradicija. Je li ona više od starog folklora? Je li ona poruka za danas? Pogledajmo! Hodočasnici koji su dolazili iz Galileje približavali su se Jeruzalemu s istoka, preko Maslinskog brda. Kada bi prvi put ugledali Sveti grad i njegov veličanstveni Hram, nastalo bi sveopće klicanje: bili su na cilju hodočašća. Stoga u jednom hodočasničkom psalmu čitamo: “Obradovah

Zadnji tjedan pred

Uskrs naziva se Tjedan muke, Sveti tjedan ili Veliki tjedan, a označava spomen na posljednje Kristove dane i liturgijsko uprisutnjenje njegovog vazmenog otajstva. Započinje blagdanom Cvjetnice, a završava Uskrsom.

Veliki četvrtak označava posljednji dan korizme, a na taj dan navečer započinje Vazmeno trodnevlje.

S obzirom na onaj prijepodnevni dio Velikoga četvrtka koji pripada korizmenom vremenu valja naglasiti da se tada slavi samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji, a slavi ju biskup u koncelebraciji sa svojim svećenicima. Ako nisu ozbiljno spriječeni, svi bi svećenici trebali biti na toj misi. Ta se misa naziva Misa posvete ulja, jer tada biskup blagoslivlja ulja koja će se tijekom godine koristiti za krštenje, potvrdu, bolesničko pomazanje, sveti red i za katekumene.

Također, tada svi svećenici obnavljaju svoje svećeničke zavjete, što je vrlo znakovito s obzirom da je Krist na Posljednjoj večeri ustanovio euharistiju i sveti red.

Navečer se u svakoj župi slavi Misa Gospodnje večere, kojom, ponavljamo, započinje Sveto trodnevlje.

Riječ je o spomenu na Kristovu Posljednju večeru, kada je ustanovio euharistiju i darovao nam se pod prilikama Kruha i Vina. Stoga je liturgijska boja bijela, a ne ljubičasta, a opći ton je slavljenički. Ipak, uočljiv je i pokornički karakter, a vidljiv je između ostaloga i tako što će, dok se pjeva Slava, zazvoniti zvona i više ne će zvoniti do Vazmenoga bdjenja. Zvona će, kako se to kaže u narodu, zavezati. Liturgijske odredbe pro-

Viče li još samo kamenje?

se kad mi rekoše: Hajdemo u dom Jahvin! Eto noge nam već stoje na vratima tvojim Jeruzaleme!” (Ps 122)

Pogled na Jeruzalem ispunjao ih je to većom radošću

rem jednosatno klanjanje pred Svetootajstvom, kao spomen na Kristovu molitvu u Getsemanskom vrtu, kada su njegovi učenici pozaspali, dok se

Otkupitelj svijeta znojio krvavim znojem.

Veliki petak

Veliki petak označava spomen na Kristovu smrt, pa stoga toga dana nema i ne može biti mise, nego se slave obredi Velikoga petka. S obzirom da je Krist umro u 15 sati, preporučljivo je da tada započne i bogoslužje, ali će češće to biti nemoguće jer mnogi rade. Liturgijska boja je crvena, znak mučeničke smrti.

Posebno je svečan početak, koji počinje u tišini, bez pjesme, a na način da svećenik, kada dođe do oltara, kle-

nego su bile velike muke i napori hodočašća. Kod jednog prijašnjeg Isusova dolaska, kad je bacio pogled na Jeruzalem, on nije klicao nego je plakao. Znao je unaprijed

kne ili legne okrenut licem prema dolje te se u sebi moli. Taj obred prostracije za mnoge je vjernike najpotresniji i najznakovitiji i u tom bi ga smislu svakako valjalo njegovati, jer pokazuje kolika snaga i rječitost može biti u tišini i u gestama.

I na Veliki petak se, kao i na Cvjetnicu, čita ili pjeva Muka, s tim da je ona uvijek po Ivanu. Može se također rasporediti po ulogama, s jednakom preporukom da svećenik izgovara sve one dijelove koji se pripisuju Kristu.

Posebno emotivan trenutak je vezan uz obred ljubljenja križa, a koji započinje tako da se donese platnom prekriveni drveni križ i u tri koraka postupno otkriva, uz pjevanje svećenika, svaki

Veliki tjedan

Imamo li razloga za radost ili za brigu? Žalost ili klicanje? Budućnost ne izgleda ružičasta. Ali možemo pokušati ići u dolazeće vrijeme s ispravnim stavom.

Taj stav pokazuje nam Isus. On posuđuje mlado magare. Na toj skromnoj životinji dojahao je u Jeruzalem i time pokazuje da mi ne smijemo biti “umišljeni, oholi” ako želimo “doći” ljudima. Isusova skromnost pokazuje nam najbolji put u budućnost.

povremeno smijemo biti magare na kojemu Gospodin dolazi ljudima.

Zadnja misao u ovom evanđelju: ima ljudi koji se uzbuđuju zbog toga što je Isus pozdravljen s oduševljenjem. Oni žele da ti glasovi ušute.

što će se dogoditi s voljenim Svetim gradom.

Možda smo i mi više puta pomislili: što će biti s nama, s našom domovinom, s našim gradovima? Što će nas snaći?

put višim glasom, zazivom: Evo drvo križa na kom Spas je svijeta visio, na što narod u šutnji poklekne te uzvraća pjevajući: Dođite, poklonimo se! Nakon toga svećenik i ministranti pokleknu i poljube križ, a potom to čine i svi ostali vjernici.

Zaključni dio obreda Velikoga petka čini pričest, a s obzirom da je Krist umro, razumljivo je da će se to učiniti s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak.

Štoviše, mnogi će istaknuti neprimjerenost pričešćivanja uopće toga dana, a ponajviše iz razloga jer je Krist mrtav i u tom smislu zapravo ne može biti živ pod prilikama Kruha i Vina. Također, s obzirom da je Veliki petak, uz Čistu srijedu, zapovijedani post i nemrs, blagovanje

Još nešto nas uči to vrlo jednostavno evanđelje: Isus šalje svoje učenike, da se pobrinu za jahaću životinju. Kad posuđuju magare, trebaju ljudima kazati: “Gospodinu treba”. To nas može pokrenuti: Gospodin treba nas, našu pomoć, naše sudjelovanje, da ostvarimo njegov plan. To je njegov plan, ali on ga ne želi ostvariti bez nas. Gospodin me treba, on treba tebe i sve nas. Neka nas tješi misao da

Kristova Tijela kao najizvrsnije hrane čini se kao ono koje takav post bitno narušava.

Na samom kraju iznese se Presveti Sakrament iz crkve, kao znak Kristove smrti i na takav se način pripremi i na posvemašnju subotnju grobnu šutnju. Velika subota

Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu, pa je sasvim razumljivo što toga dana nema ni mise ni pričešćivanja. Ako je moguće, vrata crkve bi trebala biti cijeli dan otvorena, kako bi se vjernici mogli pomoliti na Kristovu grobu.

Vazmeno bdjenje

Vazmeno bdjenje je spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt te njegovo uskrsnuće, po kojima smo spašeni, odnosno riječ je o slavlju koje na poseban način želi pokazati snagu Kristova prijelaza iz smrti u život te pobuditi u nama nadu da ćemo i svi mi jednoga dana, snagom Kristova vazmenoga otajstva, na sličan način prijeći iz ovoga u vječni život.

Svećenik pali uskrsnu svijeću od ognja bdjenja i s njom ulazi u crkvu, koja je u potpunom mraku. Dok ulazi, triput pjeva, svaki put višim glasom: Svjetlo Kristovo!, na što vjernici odgovaraju: Bogu hvala! Pri tome pale svoje uskrsne svijeće te se na takav način osvjetljava cijela crkva, a na koncu i pali svjetlo. Uskrsna svijeća i cijeli obred tako simbolizira uskrsloga Krista – novo Svjetlo koje rasvjetljuje narode i donosi Život.

To potvrđuje i posebno svečani hvalospjev svijeći, tzv. Exultet, koji potom slijedi. On nam između ostaloga

Smeta ih što se Isusu glasno i radosno kliče: “Učitelju, prekori svoje učenike”, traže od Isusa. Takvih ljudi ima i danas. Samo drukčije postupaju: oni obasipaju učenike Isusove vrlo glasno s predbacivanjima da ušute.

Uz (opravdanu) kritiku (istinitih) pogrešaka mnogih kršćana, svećenika kao i laika, ima i mnogo toga dobra što ga čine Isusovi učenici, a što se (gotovo) prešućuje. “Ako ovi ušute”, odgovara Isus, “kamenje će vikati”. Naša bi zemlja bila stvarno siromašna ako bi u njoj bilo više kamenja nego Isusa i kršćanskog svjedočenja vjere.

svraća pozornost na teologiju prijelaza iz smrti u život, iz žalosti u radost, iz raspadljivosti u neraspadljivost, te nam u tom smislu svjedoči zašto je Vazmeno bdjenje vrhunac svega liturgijskoga slavlja tijekom cijele crkvene godine.

Vrlo su znakovita i misna čitanja Vazmenoga bdjenja. Tako se najprije čitaju tekstovi iz Staroga zavjeta, kojih može biti sedam, a nakon svakoga se pjeva ili čita psalam te svećenik moli kratku molitvu. Ipak, broj se tih čitanja može smanjiti na tri, s tim da se izvještaj o oslobođenju iz Egipta ne smije izostaviti. Nakon posljednjega starozavjetnoga čitanja svećenik zapjeva Slava Bogu na visini…, a potom se čita poslanica, pjeva ponovno Aleluja te slijedi evanđelje.

Ponovno počinju svirati orgulje, pale se svijeće na oltaru i zvone sva zvona. Nastupa, dakle, radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt, a nama otvorio rajske dveri.

Treći dio Vazmenoga bdjenja je krsna služba, a u njoj svećenik blagoslovi vodu kojom će novokrštenici biti krštavani sve do Duhova. Njome tada blagoslovi i sve okupljene vjernike. Na koncu slijedi euharistijska služba, kao vrhunac svega slavlja.

Uvriježeni je običaj da se u uskrsno jutro blagoslivlja jelo, odnosno riječ je o liturgijskom obredu blagoslova one hrane koju vjernici donesu od kuće, a s ciljem da se ponajprije zahvali Bogu na svim darovima kojima nas obasiplje, pa tako između ostaloga i što možemo obilnije blagovati nakon četrdesetodnevnoga posta i u tom smislu svečanije proslaviti i sami Uskrs.

Uz vatru koja grije u još uvijek prohladnim noćima zna se i zapjevati. Dugo se nije, jer korizma je trajala četrdeset dana

Pripremila: Suzana FANTOV

Granje ostalo nakon sječe i čišćenja šumaraka na početku proljeća zapali se uoči Uskrsa. U subotu uoči Uskrsa u večernjim satima u mnogim će selima diljem Hrvatske gorjeti vuzmenke, vuzmenice, vuzmice, krijesovi, kolede, svitnjaci..., kako ih već tko zove.

Običaj je to koji je najrašireniji u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Neki će uz granje zapaliti i cjepanice, kako bi se plamen održao što dulje, možda čak i do ponoći, kad počinje najveći kršćanski blagdan Uskrs. Provjerili smo kako se u raznim dijelovima Hrvatske obilježavaju uskrsni blagdani. Mješavina je to crkvenih katoličkih, ali i pretkršćanskih obreda, na početku sezone vegetacije. Većina običaja održala se do danas, dakako u moderniziranim verzijama, prilagođenima vremenu.

Zagorska "jenga"

Paljenje vuzmenke u Međimurju poseban je događaj. I staro i mlado danima prije dovozi na kolima granje graba, bukve, akacije i drugih vrsta drveća, koje slaže na hrpu. Cilj je da vuzmenka bude što viša i šira, kako bi nadmašila one u susjednim selima. Kad se ode na ručak, užinu ili večeru, netko ostaje uz vuzmenku da je čuva. Jedan od običaja je, naime, da mladići potajice pokušaju zapaliti vuzmenku u susjednom selu i time susjede izvrgnu ruglu i sramoti.

U Zagorju se drvene klade slažu u obliku stošca ili društvene igre "jenge". Klada po klada, i tako u visinu. Vrh (frljunac) stupova koji klade drži na mjestu kiti se šarenim vrpcama pantlikama. Stari naziv za takav način ukrašavanja je – paheta.

U selima oko Ivanca vuzmenice znaju biti visoke i do dvadeset metara. Na žaru se peku jaja u tavama privezanima na dugačke drvene štapove. Ta su jaja posebno ukusna ako se zna da je dan prije bio post, kad su se, primjerice u Slavoniji, jela samo riba, grah, suho voće, kompot i slična bezmesna jela.

Jaja pečena na vuzmenki su, kažu, posebnog okusa.

Uz vatru koja grije u još uvijek prohladnim noćima zna se i zapjevati. Dugo se nije, jer bila je korizma duga četrdeset dana. Vuzmenke su običaj za koji znanstvenici kažu da su oblik obrednih vatri tijekom kalendarske godine, a uloga im je apo-

tropejska. Ostavština je to iz magijskih obreda, a cilj je da štite od zlih sila i nečisti.

Zbog uvjerenja da je pepeo vuzmenica ljekovit, stoka se tjerala da pretrči preko njega, pepeo se nosio na oranice radi boljeg uroda, a vladalo je i uvjerenje da dim tjera vještice. U crkvama se na Veliku subotu svečano odvezuju zvona svezana u četvrtak. Velika subota je dan molitve i obilaska Kristova groba u mjesnoj crkvi.

Nekad se tog dana nije odlazilo na polje, no ta je navada znatnim dijelom napuštena prije nekoliko desetljeća. Naime, mnogi preko tjedna ne stignu obavljati poljoprivredne radove jer imaju neki drugi stalni posao pa za rad na polju koriste vikende.

Ponegdje se Velika subota naziva i Bijela subota, vjerojatno zbog toga što se na taj dan pospremalo, čistilo po kući i bijelilo zidove gašenim vapnom. Jedan od najraširenijih, ali i najstarijih običaja je bojenje pisanica kao simbola života. I dok su se nekad koristile prirodne boje od iskuhanih ljuski crvenog luka, danas se uglavnom koriste kupovne boje. U Međimurju se njeguje izrada crnih pisanica koje su se ukrašavale bojom dobivenom od čađe, pa i od bobica bazge.

– Črne pisanice međimurska su speci�ičnost, kao što je, na primjer, crvena pengana speci�ična za Dubrovnik. Prije sto ili 200 godina pisanica se bojila uz pomoć čađe i zato je bila crne boje. Ljudi nekad nisu imali na raspolaganju boje kakve mi imamo danas. Ljuska se namazala pčelinjim voskom i bojala u čađi. Koristilo se samo ono što se moglo pronaći doma. Mi danas čuvamo tu tradiciju, u malo moderniziranoj verziji. Jaja se kuhaju najmanje pola sata, da što dulje traju. Najprije se izradi ornament, uglavnom je to proljetno cvijeće karakteristično za Međimurje, poput klinčeca, ljubičica i jaglaca, a potom se obojene krep-papirom, dok mi danas koristimo vodonepropusne �lomastere – opisuje Božena Hajdarović, umirovljena prosvjetna djelatnica iz Nedelišća pokraj Čakovca.

Radila je kao nastavnica u Gospodarskoj školi Čakovec i desetak godina vodila učeničku zadrugu. Poticala je djecu da se bave izradom izvornih proizvoda pa su jedne godine obrađivali i crnu pisanicu. Na pisanice se, kaže, mogu aplicirati i poruke poput: "Ovo jaje na dar ti se daje."

U brojnim selima diljem Hrvatske sačuvao se način farbanja uz pomoć voska i kičice, grančice trsa ili neke druge biljke omotane na vrhu žicom. Taj bi se vrh za-

Od pisanica i vuzmen

Paljenje vuzmenke u Međimurju poseban je događaj

Običaj umivanja la�cama cvijeća na Veliku subotu ili ujutro na samu Cvjetnicu

Među čuvarima Kristova groba su i vodički žudije, koji čuvaju Isusov grob od Velikoga četvrtka do Uskrsa

U Dubrovniku se tzv. pengana jaja dobiju ukrašavanjem pčelinjim voskom ili crvenom bojom iz korijena broća

U nekim župama hrana se na blagoslov ili "posvećenje" nosi u nedjelju rano ujutro

U brojnim selima diljem Hrvatske sačuvao se način bojenja uz pomoć voska

‘’Ovo se jaje za poljubac daje“

ke do vodičkih žudija

rišljave latice ljubičice. U Dubrovniku se na Cvjetnicu na blagoslov nosila ispletena palmina grančica, poma, kako se palma naziva u tom kraju, a našla se i na poštanskoj marki koju je Hrvatska pošta dala tiskati 2013. godine. Za pletenje pome valja imati spretnu ruku i poznavati tu vještinu. Pome su nosila samo djeca, a ako u nekoj kući nije bilo pomlatka, davale su se djeci iz susjedstva. Blagoslovljena, odnosila bi se do polja i vinograda ili postavljala u kući ispod raspela ili slike nekog sveca.

Poma iz prošle godine nije se smjela bacati u smeće, već bi se spaljivala ili zakapala u zemlju. Da su se ljudi bojali svega i svačega, govori i običaj iz Prigorja prema kojem se na Veliki petak nije smjelo ništa posuđivati. Posudite li tako susjedu sjekiru, mogao bi vam je vratiti začaranu, a onda se, vjerovali su, svašta može dogoditi. Na Veliku subotu u košarama se na blagoslov u crkvu nosi hrana koja se jede idućeg jutra na sam Uskrs.

U košarama se nađe komad šunke, hrena, jaja, kruha i pereca ili pince. U nekim župama hrana se na blagoslov ili “posvećenje” nosi u nedjelju rano ujutro. U šibenskom zaleđu na Veliku subotu djevojke i žene u su uređivale domove i dvorišta, a muškarci tjerali krave i bikove na pašu.

i poljubili raspetog Krista. Sudionici u povorci dobili bi novčice. U središnjoj Dalmaciji koriste se klepetaljke i čegrtaljke koje su stvarale glasne zvukove i pozivale na misna slavlja. Na Murteru bi na Uskrs najstarija djevojka iz svake kuće nosila na glavi veliku bijelu košaru kohu s bublijom (vrsta pogače), jajima, malo soli i malo sira. Mladići i stražari Božjeg groba na blagoslov su nosili vino. Etnolozi ističu da su u nekim priobalnim krajevima djevojke nosile samo bijelu odjeću kao znak čistoće i nevinosti. Etnologinja Jasna Čapo Žmegač piše da su žene koje su imale zetove nosile jaja u košarama za “nasadit zeta”, kako bi imao što više djece. Među starijim običajima u Velikom tjednu je i udaranje prutovima po crkvenim klupama, a izgubio se tijekom stoljeća, kao i običaj šibanja djevojaka i mladića kako bi se snaga s mladoga granja prenijela na njih. U nekim se sredinama do danas zato sačuvala tradicija čuvanja Kristova groba, a scensko prikazanje Uskrsa srednjovjekovnog je podrijetla.

Imotske ulice –"Isus" nosi teški križ

grijao na plamenu i uranjao u vosak. Prije stotinjak godina uglavnom su se koristile žuta, crvena, crna i smeđa boja. Crvena se prvo dobivala od korijena biljke broć (Rubia tinctorum), koja se koristila i za bojenje kože i tkanina, zatim od cikle, crvenog luka, pa i brazilskog drveta (Caesalpinia sappan). Za druge boje koristila se i kopriva, kora oraha... Što god se našlo u dvorištu. U dubrovačkom području očuvana je metoda bojenja tzv. batik tehnikom.

Slavonski svilopis

Pisanice su se i darovale, neki etnolozi kažu da je to zapravo i glavna njihova uloga, a zabilježene su i izreke poput “ovo se jaje za poljubac daje“ ili “ovo jaje znak ti budi da te moje srce ljubi”. Pisanice su se idućeg dana koristile i za igre poput: tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama i drugo. Umijeće ukrašavanja uskrsnih jaja - pisanica - u

Podravini 2008. godine zaštićeno je kao nematerijalno kulturno dobro. Na tom je području poznato nekoliko tehnika ukrašavanja pisanica, a pisanje voskom jedna je od najstarijih.

– Izvodi se uz pomoć pisaljke kojom se na površinu jaja nanosi vosak. Tako ukrašene pisanice mogu biti dvobojne, trobojne i višebojne. Druga tehnika ukrašavanja pisanica je struganjem. Tehnika ukrašavanja takozvanom železnom vodom izvodi se pomoću solne kiseline u koju se umače tanki kist i is-

crtava motiv na obojenoj površini. Tehnika ukrašavanja umatanjem danas se izvodi s pomoću raznobojnih krpica, a nekad se izvodila pomoću srčike iz biljke setinec. Vrlo je raširena i tehnika ukrašavanja otiscima biljaka – navodi se u opisu.

Za Slavoniju karakteristična je tehnika svilopis ili svilovez, kad se u cjevčicu umetala svilena nit koja se na ljudsku aplicirala s pomoću rastopljenog voska. Neki pisanice “odijevaju” u vunu, a među posebnijim tehnikama je potkivanje jaja. Jaje se ispuše, a na ljusku se minijaturnim čavlima pričvršćuje metalna potkova.

I nazivi se razlikuju pa se tako u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj nazivaju pisanice ili pisanci, u Slavoniji, Lici i Baranji šarena ili šarana jaja, a u Dubrovniku pengana jaja. Sačuvan je u nekim krajevima i običaj umivanja laticama cvijeća na Veliku subotu.

Često su se koristile mi-

Kad bi oko devet ili deset sati zazvonila crkvena zvona, ukućani su se vraćali doma kako bi se umili i postali čisti u duši i tijelu, a u nekim krajevima žene su se umivale u mlijeku kako bi bile zdrave i lijepe. Ustalio se i običaj odlaska na bdjenje u noći uoči Uskrsa. Tradicionalno, na Uskrs se na svečanom stolu nađu pinca, sirnica, kuhana šunka, šunka pečena u kruhu s mladim lukom i rotkvicama, rožata, kuglof, kokoš, purica, janjetina, kvalitetna bijela riba...

U podravskim krajevima stol je ukrašen bijelim čipkastim stolnjacima i nadstolnjacima s izvezenim motivima proljetnog cvijeća. Jeo se i vrtanj ili zbornjak, pomno ukrašen uskrsni kruh. U vazu se stavljale grane vrbe ili drijena koje su blagoslovljene na Cvjetnicu. Zanimljivo je da se ni mrvica blagoslovljene hrane nije smjela baciti, sve je trebalo pokupiti i pojesti ili zapaliti. Ostaci hrane nisu se smjeli davati životinjama. Nakon jela djeca po vrtu skupljaju pisanice.

Pohod raspetnika

U Prigorju i Zagorju njeguje se pohod raspetnika ili križičara. Na čelu skupine hodao je mještanin s raspelom u rukama. Obilazili bi kuće, a stanari su izlazili

Grob se uređuje cvijećem, a negdje i proklijalom pšenicom ili bijelim grahom posađenom na početku korizme. Među čuvarima Kristova groba su i vodički žudije, koji čuvaju Isusov grob od Velikoga četvrtka do Uskrsa. Radi se o dvanaest mladića koji ne smiju biti stariji od trideset tri godine, koliko je imao Isus kad je umro na križu. Žudija mora živjeti u skladu s kršćanskim naukom i sudjelovati u crkvenim obredima. Grob čuvaju po dvojica žudija odjevenih u rimske vojnike, a izmjenjuju se svakih dvadeset minuta.

Na Veliki petak prate Isusa koji nosi križ, a na Veliku subotu odbacuju koplja i padaju, dok dva anđela ulaze u grob i najavljuju Kristovo uskrsnuće. Na Uskrsni ponedjeljak obilaze se rodbina i prijatelji, djecu se daruje preostalim pisanicama, i nakon dugoga vremena korizme, kad se nisu organizirala slavlja i svadbe, oživio je nanovo društveni život po selima i gradovima. Uskrsni blagdani završavanju na Mali Uskrs (Belu ili Bijelu nedelju ili Matkanu), kad se održavao običaj matkanja, uzajamno darivanje pisanicama kojim su djevojke postale matke, odnosno sestre, koje su se time obvezale međusobno si pomagati do kraja života. Mali ili Mladi Uskrs dolazi osmog dana od Uskrsa jer se Isus osmog dana od uskrsnuća ukazao učenicima. Ime je Bijela nedjelja dobila po bijelim haljinama koje su nosili novokrštenici u vrijeme kad su se krstili samo odrasli.

Procesija na otoku Hvaru

‘Črne pisanice’ međimurska su specifičnost

U Zagorju se drvene klade slažu u obliku stošca ili društvene igre "jenge"

SUNSHINE HRVATSKI KATOLIČKI CENTAR SV. LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA,

Uz prvu obljetnicu smrti otkrivena spomen-ploča vlč. Josipu Vranješu

Značenje

Dvije brončane ruke na zidu simbolično predstavljaju uspomenu na sve one nekadašnje susrete pok. vlč. Josipa Vranješa njegovih župljana, prijatelja.

"Sjećam se da bi svaki put kad bih se susreo sa svojim prijateljem Josipom, kada se rukovao sa mnom, svoju drugu ruku stavio preko naše dvije ruke. Iskreno, baš kao iskreno rukovanje.

U tom ste trenutku uvijek znali da mu je iskreno drago

DRUŽENJE HRVATSKI KLUB BOĆE GOSPIĆ

Posjet vinariji 'Horvat'

što vas vidi i da ste srdačno primljeni. Siguran sam da je to učinio s većinom ljudi koje je pozdravljao - i možda se mnogi sjećaju ovog detalja.

Dvije brončane lijevane ruke na zidu predstavljaju ovaj susret i doček vlč. Josipa u svojoj kući svojoj crkvi.

Nadam se da će župljani naše crkve steći naviku 'pružanja ruke' njegovim rukama pritom se prisjeća� kako je bio divan čovjek", kazao je Jon Mikulic.

Folkloraši FA Hrvatske zore, odjeveni u svečane nošnje, skladnim su pjevanjem uveličali misno slavlje

Tekst i fotogra�ija: HKC Sunshine

Prva godišnjica smrti vlč. Josipa Vranješa obilježena je u nedjelju, 26. ožujka, u Hrvatskom katoličkom centru sv. Leopolda Mandića u Sunshineu. U prepunoj crkvi svetu misu predvodio je vlč. Josip Grubišić, voditelj misije. U propovijedi se osvrnuo na lik djelo pok. vlč. Vranješa, a nakon misnog slavlja u predvorju crkve blagoslovio je spomen-ploču s likom riječima vlč. Vranješa te zahvalama župljana za sve što je napravio i učinio u ovoj katoličkoj misiji.

Folkloraši Hrvatske zore, koji su bili odjeveni u svečane nošnje, skladnim su pjevanjem uveličali misno slavlje. Nakon mise uslijedio je ručak, a uzvanike su zabavili i najmlađi članovi Hrvatske zore - grupa "Maleni".

Uz vrlo ukusnu hranu svi nazočni su upoznati s prijateljima i dugogodišnjim suradnicima pok. vlč. Josipa Vranješa.

Gosp. Drago Šajfar predstavio je gosp. Jadrana Delića, Paula Šarića, Hrvoja Dragovića, Johna Mikulića, Antu Jurića gospođu Slavicu Vekić, te voditelja misije vlč. Josipa Grubišića. HKC Sunshine, na čelu s vlč. Josipom Grubišićem, ovim putem zahvaljuje svim donatorima, radnicima i svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji ovog događaja. Također ističe kako se darovima naših župljana prikupila znatna �inancijska pomoć koja će se upotrijebiti za nastavak obnove dvorane Centra.

Domaćin Andrija srdačno je dočekao goste na svom imanju, gdje je kasnije poslužen ukusan ručak

Pripremio: Stjepan KALOCI, tajnik kluba

Članovi Hrvatskog kluba "Boće Gospić" posjetili su u subotu, 25. ožujka, vinariju "Horvat" u viktorijskom mjestu Landsboroughu.

Njihov domaćin, Andrija Horvat srdačno je dočekao svoje goste na svom imanju, gdje je kasnije poslužen ukusan ručak.

Uživalo se u kolačima, a napose vinima iz Horvatove vinarije.

Posjet je uveličao i dolazak

Josepha G. Petrića, generalnog konzula Republike Hrvatske u Melbourneu.

U srdačnoj atmosferi, dobrom raspoloženju i druženju s domaćinima, završen je ovaj lijepi posjet vinariji "Horvat".

NAKON MISNOG SLAVLJA USLIJEDIO JE RUČAK

FA Hrvatska zora

skulpture ruku kraj spomen-ploče pok. vlč. Vranješu

Slijeva: Jadran Delić vlč. Josip Grubišić Ručak u dvorani Centra nakon misnog slavlja

Spomen-ploča s likom i riječima pok. vlč. Josipa Vranješa

Nastup ‘Malenih’

Slijeva: Ante Jurič, Paul Šarić Jadran Delić

Volume 27. No. 1202

Wednesday 29th of March 2023

Retirement in Croatia the Choice of More and More Foreigners

Every Tuesday at noon, a group of German and Austrian retirees gather at the Visnjik Sports Center in Zadar for their weekly swimming session. With a physiotherapist keeping a watchful eye, they enjoy the relaxed Mediterranean atmosphere and the opportunity to exercise in the pool. Many of them have chosen to make Croatia their second home and are spending their retirement years in the country.

According to HRT, the Germans and Austrians are punctual and disciplined, but they also appreciate the laid-back lifestyle and environment of Croatia. They have settled into the local culture, and some are even learning the language, like Astrid from Austria and Anja Schneider from Germany. Anja is a digital nomad who has been living in Zadar for almost two years, while Renate Nusser from Germany has retired and rented an apar-

tment in Nin. She has no desire to return to Germany, citing the high costs of living, bad weather, and stress as reasons.

The group of foreigners at the Zadar swimming pool was the idea of receptionist Senka Marin, who says that more and more people are joining the pool culture that has been created over the past 14 years. The retirees who come to swim are happy to do something for themselves, and they also appreciate the opportunity

to socialise and have fun. Physiotherapist Jakov Žuga notes that they have a dose of discipline but also enjoy humor and the chance to relax.

The group is looking forward to welcoming new members and increasing the number of hours spent in the pool. It’s clear that Croatia has become a beloved second home for these retirees, who appreciate the country’s lifestyle, climate, and culture.

Americans Building Huge Manufacturing Facility In Croatia

One of the world’s largest manufacturing solutions providers, American company Jabil, has announced the construction of a new manufacturing facility in the eastern Croatian city of Osijek.

“Jabil is in the process of establishing a new manufacturing facility in Osijek, Croatia. This expansion is a strategic move that aligns with Jabil’s focus on long-term secular trends and growth in renewable energy, electric vehicles, healthcare, 5G, and cloud,” the company said in a statement, before adding.

“The new facility will serve as a hub for Jabil’s continued commitment to innovation, sustainability, and delivering comprehensive manufactu-

Darko Matt Sertić, an American-Croatian businessman, has invested in a hotel so workers from his companies in Croatia can holiday on the coast for free. Sertić purchased Hotel Ablana in the small coastal settlement of Jablanac underneath the Velebit mountain two years ago solely for the purpose that his workers could holiday there for free.

Hotel Ablana, which has 26 rooms, was built in the second half of the 1990s and worked until 2010, when it then became derelict.

‘It was in a terrible state. It was overgrown with weeds, and wild animals lived in it, and the rooms were toilets for all those who bathed on the nearby beach. But in America, they teach you that even that ‘yuck’ can be turned into something good. Everything can be �ixed, except the location. When something is in an excellent location, then it makes sense for you to work hard,’ Sertić said in a recent interview.

Sertić’ renovated all the rooms, installed all new installations for water, electricity, gas and sewage, built a new kitchen and equipped it with state-ofthe-art appliances. He is installing solar panels on the roof. “Last year we already had our �irst guests, our employees, and our new season starts from Easter,’ says Sertić

Sertić moved from his native Sisak in to the USA in the mid-80s. He got a job in Silicon Valley and founded Applied Ceramics in 1994.

Applied Ceramics is a fabricator of custom-made ceramics, quartz, silicon, and sapphire spare parts designed for the semiconductor, solar, fuel cell, oil drilling and nuclear industries.

Applied Ceramics produces the ceramic components

ring solutions to our customers.” As Novac.hr reports the factory in Osijek, which will produce medical prosthetic parts and microchips and motherboards for the

auto industry, will create more than 1,500 jobs. It will also be the largest industrial project in modern Croatian history. The company has already begun the search for

workers.

“Jabil Osijek is currently looking to �ill a number of open positions in many functional areas, including: operations, production, en-

gineering, project management, human resources, �inance, training, recruitment, environment, health and safety, quality, supply chain, inventory control and ware-

housing, security, facility, IT and user solutions,” it said on their website Osijek hiring.

Jabil, which was established in 1966 and formally incorporated in Detroit, Michigan, in 1969, works today with over 450 of the world’s leading brands to bring their products to market and has more than 260,000 people in over 100 strategic sites around the world.

Completion of the construction of the production facility in Osijek is scheduled for the beginning of 2024. Osijek is quickly becoming a major IT hub. The construction of an IT business centre worth almost 9 million euros begun recently in the city’s IT Park.

CroatianAmerican Buys Hotel on Coast So His 200 Workers Can Holiday for Free

CroatianAmerican Buys Hotel on Coast So His 200 Workers Can Holiday for Free

for the machines that produce microchips, and its clients are the world’s largest manufacturers, such as Intel, Samsung, Philips and Taiwan’s TSMC. In 2008 he brought the company to his native Sisak and opened a plant there. Within the same industrial complex, he then

opened Kul IN, a culinary institute that trains students from all corners of the globe.

Sertić is also the founder of PISAK, a startup incubator helping local entrepreneurs and in 2018 he started the production of solar modules in the company Sunceco.

In Croatia, Sertić employs

around 200 people. With them in mind, but also in the desire to provide the participants of his culinary school with internships during the summer, he started looking for a hotel or resort by the sea.

“In recent years, we would arrange packages for our

workers to spend the summer in Karlobag or Povljana on Pag. We would pay them, and they would arrange themselves when someone would go to sea. On the other hand, the culinary institute is growing more and more, and people come to us from all over the world. We

have had frequent inquiries about whether we organise something in the summer on the Adriatic. That’s why we decided to buy a building in order to be on our own,’ says Sertić, who lives today between Croatia and USA, before adding. “It has nothing to do with socialism. When you do good to people, they return it tenfold. I think that the employer’s task is to organise a pleasant and harmonious life for all those involved in the company’s operations. Then your people will not go to Ireland or Germany. And in America we have a holiday home for our workers on Lake Tahoe, three hours from San Francisco.

The worker is not paid just to suffer, but at work, where he spends perhaps more time than with his family, he must feel happy’, the American-Croatian entrepreneur concluded.

Steve RAVIĆ

Moira Deeming MP would have to be acknowledged to be one of the most upstanding members of the Liberal Party in Victoria. Her campaign spearheaded a massive swing against Labor in the Labor safe Western Suburbs at the 2022 State election. The Liberals were otherwise decimated at the polling booth in Victoria which secured Daniel Andrews re-election.

Moira Deeming proved to be an exception being elected to the Upper House of the Victorian Parliament Legislative Council to represent the western suburbs of Melbourne as a Liberal MP, where she has since proven to be a star performer never shying away from challenging issues.

However, it appears that Moira has become a thorn in the side of the new hierarchy of a now very left leaning Liberal leadership in Victoria fronted by John Pesutto. The leader of the opposition seems to be more immersed in appeasing the left then actually representing his own party values.

On Saturday the 18th of March, Moira Deeming attended the ‘Let Women Speak’ rally as a guest speaker. While the rally was already in progress, a small group of masked neo-nazi men that had nothing to do with the event itself, showed up on the steps of Parliament performing a Nazi salute.

The Premier of Victoria Daniel Andrews was quick to seize the opportunity in making it all about the masked men. All the attention was taken away from the actual rally where women of all political ideologies, cultures, ethnic groups, religi-

Let the Woman Speak

ons and even sexual orientation gathered in unity to speak out about issues concerning women.

The media would proceed to simply label the women as anti-trans protesters like it was just a sideshow to the appearance of the masked men. To set the record straight, the diverse group of women attending the ‘Let Women Speak’ rally were actually voicing their concerns over issues like biological males competing in women’s sports and using female toilets. Women are understandably concerned about fairness in women’s sports and that of their safe space being violated.

After multiple instances of women being dominated in sports and raped by biological men sentenced to serve time as trans women in women’s prisons, there arguably just

cause for concern. Why are women being silenced?

It was the leader of the opposition John Pesutto that went a step further by throwing his very own party member Moira Deeming under a bus for speaking at the ‘Let Women Speak’ rally by implying that she was in some way af�iliated with the masked neo-nazi men that were not even a part of the ‘Let Women Speak’ rally.

John’s Pesutto’s response to the media included making references to Nazism and even ethno-nationalism opening up a real can of worms. His language could most certainly be interpreted as unethical and defamatory behaviour being committed by the leader of the opposition and his mob, compromising the integrity of their very own colleague Moira Deeming and potentially intimidating anyone else from

wanting to express their views and concerns publicly.

Pesutto’s actions were a deceitful, unjust and unacceptable condemnation of his very own female MP based on a false narrative. It was an act of utter betrayal committed against such a motivated and passionate woman that was merely voicing the concerns of women from the community.

Pesutto’s comments can also most certainly be perceived as act of intimidation towards other women considering to express their views publicly and it is most certainly a direct attack on the very principals of the political party he is meant to represent.

It was always evident that the small neo-nazi group actually hijacked the rally while it was already in progress and that the group is in no way af�iliated to Moira Deeming, nor

was it af�iliated to the organizers of the rally itself. It’s also worthy to note Moira Deeming openly condemns such groups.

But these facts did not deter Pesutto from passing a motion for a vote to expel Moira Deeming from the party room even on such a false pretense.

Without any plausible evidence, the Pesutto leadership proceeded with the vote to expel Moira Deeming, but his abysmal attempt to expel her failed on Monday the 27th of March. A compromise was reached in the party room where Moira Deeming was instead suspended ironically for nine months in a desperate attempt for the party and Pesutto to save face.

This in itself is still an absolutely pathetic and shameful outcome that has compromised the integrity of the party in which Moira Deeming’s character has also been unjustly condemned.

By throwing Moira Deeming under a bus and doing it without any legitimate or acceptable reasoning, Liberal Victoria has managed to disenfranchise their own supporters.

he party faithful have taken to social media strongly condemning Pesutto’s actions and �irmly putting their support behind Moira Deeming. Even high-pro�ile conservative women like Peta Credlin and indigenous Australian Senator Jacinta Price have all rallied to the support of Moira Deeming.

Brimbank councillor and Liberal party loyalist Maria Kerr stated that she feels ‘disenchanted’ by the situation also throwing her full support behind Moira Deeming and appealing to the Croatian community to also rally behind Moira.

Regardless of whether people agree with Deeming’s po-

litics or not, the repercussions of punishing individuals for having non-conforming viewpoints is fundamentally wrong and dangerous in a democracy.

The Liberal party in Victoria seems to have dropped the ‘broad church’ approach in favour of collective thinking in their attempt to appease the left.

The big concern here is that freedom of thought and expression is being compromised. Where would we have been as a Croatian community in Australia if it were not for the great Sir Robert Menzies? The founder of the Liberal Party of Australia afforded us the right to protest against Yugoslav oppression back in the homeland and to promote the idea of a free and independent Croatia when we were under Yugoslav tyranny. He did not buckle to the left who actually wanted to ban our culture, our schools, our clubs and our churches. He ignored the communist Yugoslav Government false allegations that labeled our liberation movement as fascist. Thankfully, communism collapsed and we as a people achieved independence in 1991. We as victims that have experienced the ruthlessness of totalitarian oppression and understand the importance of preserving freedom of speech and expression must stand up and let our voices be heard. We need to rally behind the voices that represent the very principles of freedom. Let’s get behind these voices in Parliament that stand for the freedom and liberty that we value so much.

That is why I encourage our Croatian community in Victoria to stand for Moira Deeming and not allow for our values to be compromised.

Remembering the players that were a part of those 70 years…

ANTUN KUŽILEK (Mid�ielder, 1971-1972)

State League 14+ games 10 goals, Dockerty Cup 1 game, Ampol/Inter City Cup 6+ games

2+ goals, State League Cup 3+ games 3 goals

How did you come to play for Melbourne Croatia?

In 1970, I played for NK Zagrebački Plavi, and Ante Pavlović from the Football Association offered me the opportunity to go to Melbourne. gladly accepted the invitation.

Do you remember your �irst game?

It was in January 1971, in the night-time Ampol Cup against Ringwood City (1-0).

What was your favourite game for Melbourne Croatia?

The �inal of the Ampol Cup in 1971, a big victory of 5-1 against JUST at Olympic Park. That victory was celebrated for a long time.

What is your favourite goal that you scored for Melbourne Croatia?

In the game against Hellas in 1972, I scored 3 goals in the �irst half. At half-time, the score was 4-0 in our favour, and the game ended 5-3.

Given that Hellas was the champion that year, this was truly a big victory.

Who were your coaches while you played for Melbourne Croatia?

Vic Janczyk was the coach in 1971, and Tony Vržina in 1972.

Which club did you enjoy playing against the most?

I enjoyed playing against JUST the most, because the atmosphere was always tense, and victories were sweeter.

Who was your best teammate while you played for Melbourne Croatia?

Billy Vojtek and Jim Mackay were the best and deservedly played for Australia.

What trophies were won while you played for Melbourne Croatia?

Two Ampol Cups (both times against JUST) and the Inter City Cup against Western Suburbs from Sydney. At that time, we were the best in Australia. We also won the State League Cup in 1971 against Hellas 3-2 (a tournament at the end of the season for the four best-placed teams in the State League).

When and against whom did you play your last game for Melbourne Croatia?

I don’t remember exactly, but it could have been a game against Fitzroy Alexanders in June 1972 at Olympic Park (1-1).

On a scale of 1 to 10, how do you rate your time at Melbourne Croatia? 10! I enjoyed playing for Croatia. We had success, and people appreciated me.

Happy 70th Anniversary

Melbourne Knights from Croatia

Celebrating 70 Years of Melbourne Croatia

Tomislav PELIN

FRANK JURIĆ

(Goalkeeper

- 1992-1996)

NSL 70 games, NSL Cup 5+ games, Dockerty Cup 5+ games

Melbourne Croatia/Knights soccer club is celebrating its 70th year of existence this year, and in that honour, the returnee community of Australian Croatians has decided to once more pay tribute to the club from which they grew up with and were formed by, ultimately inspiring their move back to the motherland of Croatia.

This year, the Melbourne Knights football club celebrates 70 years of existence.

On April 20, former players and fans who now live in Croatia will gather at the Bornstein Wine Bar in Zagreb to commemorate the occasion.

How did your move to Melbourne Knights come about?

After 2 years at the AIS there was no other club I’d sign for. Having supported the club as long as I could remember, it was a dream come true.

Do you remember your �irst appearance?

My �irst appearance was an away game against Parramatta Melita during the 1992/93 season. A 2-2 draw from what I remember.

Your most memorable game for Melbourne Knights?

It has to be the 3-2 win against Hellas in the 1994/95 semi-�inal in the pouring

rain.

Your most memorable save for Melbourne Knights?

Too many to pick just one. But if I were to pick one it would be a save I made against Brisbane Strikers at home in the 1995/96 season. A volley from 5-6 metres out where I dived to my left and held onto it. Great gloves back in the day.

Who were your coaches whilst you played for Melbourne Knights?

Ken Murphy, Branko Čulina, Mirko Bazić, Ian Dobson.

Which club did you enjoy playing against the most? South Melbourne Hellas.

Who was the most talented player you played with at Melbourne Knights?

There were so many to pick just one. We had an extremely talented team. Which trophies did Melbourne Knights win whilst you played for the club?

In 1994/95 we won the NSL Cup, Minor Premiership and Grand Final, whilst in 1995/96 we won the Grand Final. When did you play your last game for Melbourne Knights and against which club?

Against Marconi in the Semi Final in 1995/96.I played 35 out of 36 games

that season and missed out on the Grand Final due to Olympic Games commitments along with Danny Tiatto and Joe Spiteri. From 1 to 10, how would you rate your time at Melbourne Knights and why?

De�initely a 10. The group of players we had were some of the best Australia has ever produced. That team in 1994/5 is the best team in the history of Australian football. The players were all like a family. Everyone supported each other on and off the �ield. To this day, I still have a close relationship with many of them.

After the success of last year’s inaugural Melbourne Croatia trivia night which was hosted in Zagreb, Croatia in June of last year. Attended by a number of former players and fans living in Croatia as returnees in various periods of the past 30 years. A 2nd trivia night of this sort to be hosted at the same venue but in honour of Melbourne Croatia’s 70th anniversary. With this year’s event being bolstered by the announcement of additional former Melbourne Croatia/Knights players that call Croatia home and by an increased Australian Croatian community living in Croatia. A special announcement by the club’s leadership itself, announcing its arrival for a junior tournament in Vukovar the week prior and attendance of club president Pave Jusup at the 70-year trivia night event on April 20th in Zagreb.

In the leadup to this event, organised by passionate enthusiasts of the club and proud Australian Croatian returnees from Australia.

We have decided to conduct interviews with the former Melbourne Croatia/Knights players that are living in Croatia in the leadup to the event. Who have been an important part of the storied various periods throughout the club’s history. With 2 interviews to be featured every week until April 20th as a warmup to the grand event at Bornstein’s wine bar on Kaptol above the Zagreb Cathedral and nearby the Australian embassy. We hope you enjoy the reading and if you are in Croatia at the time of this upcoming event, we invite you to join us with your attendance.

According to Jozo Kolakušić, one of the organizers of the event along with Robert Gojević, invited guests include Mark Viduka, Joe Šimunić, Frank Jurić, Mark Šilić, and many others who once wore the jersey of this iconic Croatian club in Australia.

Founded under the name Croatia on April 9, 1953, in the western suburbs of Melbourne, mostly by Croatian immigrants after World War II. Throughout its rich history,

it has been several times champion of Australia, and had to change its name several times before becoming the Melbourne Knights in 1993. Their youth football school is widely renowned, being one of the best in Australia, which has produced a large number of players for the national teams of both Australia and Croatia.

As Jozo Kolakušić, a big fan of our national football team, says, more fans and players are expected to attend this year than last year, and they will also participate in a pub quiz related to the club’s history. Pave Jusup, the current club president, has also announced his attendance.

There are currently about a thousand returnees from Australia living in Croatia, and

their number is increasing every day. Football, which once connected them in the new world, now does the same upon their return to their homeland.

“We want to connect all those who grew up with football clubs there and pay them homage in this way. They shaped us as people and motivated us to return to our homeland,” Kolakušić concluded. Stjepan Lamza, Eddie Krnčević, and Željko Adžić are among the players who have also worn the Croatia jersey from Melbourne, among others.

This is also one of the clubs with the largest fan base outside the Australian A-League. As we can see, the number of their fans in Croatia is growing every day.”

Jozo KOLAKUŠIĆ and Robert GOJEVIĆ

Dandy City Draw with Manningham Blues

Zoran Juraj SABLJAK

Dandy City played out a 1-1 draw against Manningham Blues in a tightly contested affair last Friday night at Frank Holohan Reserve. Despite still searching for their second win of the season, Dandy showed great resilience to �ight back and earn a point.

The match started off poorly for Dandy as they found themselves trailing 1-0 early on. However, they didn’t let their heads drop and continued to push forward in search of an equaliser. Their

Goal-Less Draw as United 58 And Sharks Share Points

The Sutherland Sharks held Sydney United 58 to a goal-less 0-0 draw on a drizzly Saturday autumn evening at Seymour Shaw as both teams shared the spoils.

Sharks’ stand-in skipper Chris Lindsay marshalled his troops in no uncertain terms early on with the visitors employing the high press up the pitch although unable to fashion a scoring opportunity before a Mitch Stamatellis header in the ninth minute slipped over the bar at the other end.

In an indication of what was to come, it became a mid�ield arm wrestle without either able to master the ascendency. United 58 managed to notch up several blocked shots on the quarter-hour that required desperate defending from the home side in what was an entertaining encounter.

The �irst-half was reminiscent of both teams’ season to date, the mid�ield battle, defence and build up play were all excellent, but the �inal ball option was sadly lacking.

Stamatellis came close again late on with a stinging long-range effort from a corner falling to him outside the box but missing narrowly wide of the framework. But with neither keeper worked to any extent in the opening half, it remained deadlocked at the break.

Several half-chances were created almost immediately in the second half as each side had their moments, but the �irst strike remained elusive.

Chris Payne and Tariq Maia replaced Patrick Antelmi and Glen Tri�iro respectively for United 58 whilst Jordan Roberts came on against his former club, for Louis Khoury, both coaches ringing in the changes in an attempt to change the outcome of the match.

Nathan Grimaldi headed over from another Sharks corner but still no clear-cut opportunities presented themselves in a spirited and eagerly contested football match.

Cristian Gonzalez replied with a teasing free kick into the area met by United 58 skipper Adrian Vlastelica whose diving header slipped past the post in what was the Reds’ best opening of the match in the 70th minute.

Frustration, nerves and desperation were evident but was there to be a cool-headed moment that would lead to the goal that would, most likely, settle the tie was the question being asked in the stands.

Sharks substitute striker Hamish Lamberton worked on an opening, but his long-range effort was saved by Danijel Nizić in what was the United 58 keeper’s real �irst save of the match. A �lurry of late changes ensued in an attempt to dictate the outcome of this highly tactical and entertaining encounter came to nought as the score remained 0-0 at the �inal whistle leaving two frustrated coaches to comment.

efforts were �inally rewarded just before half time when Damian Iaconis scored to make it 1-1.

In the second half, Dandy created several chances to take the lead. However, the Blues’ defence remained resolute and held �irm to

ensure that the scores remained level at 1-1. Dandy will now turn their attention to their upcoming match against Melbourne City FC, which will be played at Parade College this Sunday.

Melbourne City FC have also struggled this season, and this presents an excellent opportunity for Dandy to secure their second win of the season. A victory for Dandy in this match would go a long way in restoring con�idence and putting their campaign back on track. Kick-off is scheduled for 15:00

Melbourne Knights Make It Three in a Row

Melbourne Knights Media

Melbourne Knights made it three wins in three with a 3-1 victory over Altona Magic at Knights Stadium on Friday night. Knights moved at least temporarily into fourth on the NPL Victoria standings thanks to goals from Gian Albano, Ciaran Bramwell and Mohammed Sumaoro. Albano opened the scoring in the seventh minute when he cut in from the left and ri�led a strike into the top corner for what was his third goal of the new campaign.

It took until the 76th minute for Knights to �ind their second of the night with Bramwell slamming home a �inish at the back post after Joey Franjic’s header came off the crossbar and Jack Morton had a shot cleared off the line on the end of a Gevaro Nepomuceno corner.

Five minutes later Knights had their third of the evening through Sumaoro who rose highest to nod home a Corey Sewell for his second goal in as many weeks.

The visitors did pull a goal back just moments after Knights third through Jonas Markovski who converted from the penalty spot. Markovski’s strike proved to be a mere consolation for the visitors with Knights coming away 3-1 victors and winning three league games in a row for the �irst time since March 2019.

Friday’s win also marked a milestone for a pair of Knights players with Corey Sewell and Trevor Ssemakula playing their 100th and 50th NPL Victoria matches respectively.

Speaking post-match, Melbourne Knights Head Coach Ben Cahn said he was pleased with the progression of his side ahead of a big game against Avondale next weekend. “We’re very happy with the three points and it’s nice to be building some momentum,” Cahn said.

Next up for Knights is a trip to Avenger Park this Saturday April 1st for a clash against Avondale who sit top of the league. Kick off for this �ixture is scheduled for 15:15.

Zoran Juraj SABLJAK

Dinamo St Albans put up a brave and resilient �ight in their recent match against league leaders South Melbourne, despite losing 0-1 at home. The match saw Dinamo play with ten men for the second match in a row, following Zelfy Nazary’s straight red card in the 26th minute. This was the fourth time this year that Dinamo has been forced to play with a numerical disadvantage.

Despite South Melbourne having the advantage, Dinamo’s defence held �irm, limi-

Dinamo Lose 0-1 in Tough Encounter with South Melbourne

ting the visitors to just one shot on goal. The �irst half ended with the scores tied at 0-0. However, South Melbourne eventually managed to break down Dinamo’s defence and score in the 50th minute, breaking the deadlock.

Despite the setback, Dinamo refused to give up and continued to press for an equaliser. South Melbourne only managed one more shot on goal than Dinamo, highlighting the home team’s resilience and determination.

In the dying minutes of the match, Dinamo nearly salvaged a point following a brilliant cross from Šime Brzoja. However, no one was able to meet the ball, and

Dinamo was left empty-handed. Despite the loss, Dinamo’s effort was commendable, and they deserved to walk away with at least a point from the match.

Dinamo St Albans will be looking to bounce back from the loss when they

Adelaide Croatia Suffers First Defeat of The Season

Maks JURKOVIĆ

Adelaide Croatia drop valuable three points against a gallant Para Hills out�it, who now move to the top of the table at the expense of Croatia. Croatia headed into the game without key personal, captain Ricardo Da Silva, Omari Didero and Alex Gountounas, with the experience of the three missed throughout the game.

With a bumper home crowd at the Croatian Sports Centre, it was Para Hills who silenced them in the early stages of the game. Keshav Shrestha corner kick �loating over Croatia goalkeeper John Solari and into the back of the net.

13 minutes in and Croatia should have equalised, Matthew Majetic’s cut back was met by the oncoming Donatien Niyonkuru inside the penalty area with his strike blazing over the cross bar.

travel to Kingston Heath Soccer Complex to take on bottom-placed Bentleigh Greens on Friday, March 31st. Kick-off for the match is scheduled for 19:30, and Dinamo will be hoping to secure a crucial win to move up the league table.

After Harrowing Season Start Warriors Announce Coach Stuart Begg’s Departure

orth Geelong Warriors are enduring a dif�icult time in the NPL Victoria competition, suffering their �ifth consecutive loss of the season, as well as their third 4-goal loss in as many weeks. The latest defeat came at the hands of Moreland City, who defeated the Warriors 4-1 last Saturday at CB Smith

Para Hills were reduced to 10 men after 22 minutes after William Mitev received his 2nd yellow card for a brash challenge on Fred Sunday. Croatia tried to gain control of the game however they couldn’t penetrate the Para Hills defence who defended deep.

Despite being down to ten men, it was Para Hills creating the more dangero-

us chances. Para Hills half time substitute Riley Stam was wreaking havoc for the Croatia defence, as Para Hills looked to break as Croatia committed numbers forward.

Para Hills made it 2-0 with 20 minutes to go, after Lansanna Smith played a long ball over the top to Stam, which split the Croatia open. Stam used his power to beat his defender and whistle his shot into the bottom right hand corner, leaving Solari with no chance.

It was all too little too late

for Croatia, after spurning a golden opportunity with �ive mins left to play, Calum Campbell tapped home in stoppage time after a goal mouth scramble.

In the remaining minutes, Croatia threw everything at Para Hills to no avail as Para Hills ran out deserved winners.

Croatia will look to move on and learn from this game as quick as possible, with a tough away game to Port Adelaide Pirates this Saturday April 1st at 19:00 at Taperoo Reserve.

The recent results seem to have taken their toll on head coach Stuart Begg, who has announced his departure from the club following the heavy loss. Begg had been in a coaching capacity at the club for four years, and his departure will no doubt come as a signi�icant blow to the team.

The club con�irmed that assistant coach Tomi Gavran has been appointed caretaker coach while they search for Begg’s replacement. Gavran will have the unenviable task of and turning around the team’s fortunes, with the Warriors currently sitting second last on the ladder.

The Warriors will be back at home this Saturday, April 1st, where they will host Green Gully. The team will be looking to bounce back from their recent defeats and give their home fans something to cheer about. Kick-off is scheduled for 15:00.

Reserve. seem that scheduled

I n l o v i n g m e m o r y o f

A n t u n F a n t e l a

11.03.1933 -25.03.2023

T h e f u n e r a l f o r A n t u n w i l l b e h e l d o n

M o n d a y 3 r d o f A p r i l 2 0 2 3 a t S t . L e o p o l d M a n d i c C a t h o l i c C h u r c h

2 2 F i t z g e r a l d R o a d S u n s h i n e W e s t

R o s a r y a t 1 1 a m f o l l o w e d b y a R e q u i e m M a s s

B u r i a l w i l l b e h e l d a t K e i l o r C e m e t e r y , l o c a t e d o n c n r o f C e m e t e r y R o a d a n d E l y C o u r t a t 1 p m

“We

First

the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Aktivne grupe društvenih potpora

Č

lanovi grupe društvene potpore Casey, u utorak 21. ožujka 2023., zabavili su se uz kuglanje u dvorani Oz Tenpin Bowling.

Uz zajednički ručak u hotelu Prince Mark proslavili su Dunjin rođendan!

Članovi grupe Brimbank su radili uskršnje dekoracije, a grupe Casey su se zabavili uz kuglanje

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: službena Fb stranica Australian Croatian Community Services

Č

lanovi grupe društvene potpore Brimbank su u ponedjeljak, 20. ožujka, nakon šetnje, imali priliku sudjelovati na predavanju na temu "Zlostavljanje starijih osoba" koje je održalo Vijeće Etničkih Zajednica Viktorije (ECCV). Grupa je zatim nastavila s radom na izradi uskršnjih dekoracija prije zajedničkog domaćeg ručka.

Ubrzanje europskog

puta BiH sa sobom nosi i nužnu izmjenu izbornog zakonodavstva kojom

će se harmonizirati

međunacionalni odnosi, a napose Hrvata i Bošnjaka u Federacij

Proces pridruživanja

Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, koji je dodatno naglašen nakon dobivanja statusa kandidata u prosincu te izbora novog Vijeća ministara BiH temeljenog na programskoj osnovi koja u temelju ima integracije i reforme, od strateškog je značaja za rješavanje otvorenih političkih pitanja u BiH koji već više od 20 godina opterećuju međunacionalne odnose.

Jedan od uvjeta iz Mišljenja Europske komisije za početak pregovora sadržan je u točki 4., stavku D, a koji precizira kako je potrebno osigurati provedbu odluka Ustavnog suda BiH, što zapravo u praksi znači i odluke u predmetu “Ljubić” koja govori o osiguranju legitimnog političkog predstavljanja kroz domove naroda i Predsjedništvo BiH. Drugim riječima, ubrzanje europskog puta BiH i dolazak u poziciju da država konačno otvori pregovore s Unijom sa sobom nosi i nužnu izmjenu izbornog zakonodavstva kojom će se harmonizirati međunacionalni odnosi, a napose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji.

Osim političkih pitanja, reforme u sektoru pravosuđa iznimno su bitne, a upravo se

Svjetska banka želi uvesti poticaje za unaprijeđenje primarne zdravstvene zaštite, kao i reforme u upravljanju okolišem i jačanju kontrole upotrebe duhanskih proizvoda

na tomu aktivno radi u ovom trenutku u okviru Ministarstva pravosuđa BiH. U Ministarstvu pravosuđa BiH intenzivno se radi na izradi strategije za reformu sektora pravosuđa i akcijskoga plana za njezinu provedbu. Riječ je o dokumentu od velike važnosti za to Ministarstvo jer će strategija biti okvir za donošenje ključnih zakona, brže i učinkovitije postupanje pravosudnih institucija i općenito poboljšanje i unaprjeđenje vladavine prava u BiH. Vijeće ministara BiH na posljednjoj je sjednici zadužilo to Ministarstvo da se, uz ostalo, ponovno aktivira radna skupina zadužena za njezinu izradu, a čiji je rad u zastoju još od 2021. godine.

Sve navedene aktivnosti dio su programske osnove nove državne vlasti, a na kojoj su posebice inzistirali hrvatski politički predstavnici, tražeći fokus upravo na europskim integracijama, ali i usko povezanim ekonomskim reformama.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto tako je tijekom razgovora s visokim predstavnikom EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednikom Europske komisije Josephom Borrellom naglasila da je dodjela statusa kandidata našoj zemlji značajan iskorak koji daje novu dimenziju odnosima BiH i EU-a i motiv za maksimalnu angažiranost institucija nadležnih za pitanja europskih

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Fekalije

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Nekakav „Centar za sigurnosne studije“ preporučuje visokom predstavniku Christianu Schmidtu da smijeni Milorada Dodika. Čudno da mu nisu preporučili da smijeni i Bakira Izetbegovića! Mnoge to u Dragoj Našoj baš čudi. Stalni pozivi Bošnjaka-muslimana međunarodnim institucijama i dužnosnicima da smijene Dodika postali su bljutavi. Najnoviji razlog je taj što je vlada Republike Srpske, na Dodikov prijedlog, donijela odluku o prekidu odnosa s američkim i britanskim veleposlanstvom u BiH. Zbog toga ga, po njihovu mišljenju, treba smijeniti, treba mu suditi, strpati ga u zatvor. No, tu se postoji „mali“ problem. Što je protuzakonito u prekidu odnosa s tim veleposlanstvima? Ništa tu nije protuzakonito. Dragoj Našoj u posjet došao je i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto. Nakon razgovora sa Schmidtom izjavio je: „Nikako ne pristajemo da EU uvede bilo kakve sankcije u odnosu na Zapadni Balkan“. Ono što su bošnjačko-muslimanski mediji pokušali sakriti, prešutjeti, jest da je kazao i: „ali i nikakve sankcije Dodiku“. Obojica su kazali i ono standardno – EU želi da Draga Naša bude u njenom društvu, ali mora ispuniti 14 uvjeta. Schmidt je još dodao kako u tih 14 uvjeta uključuje i prihvatljivo i održivo rješenje za pitanje državne imovine.

integracija.

Dodala je da je Vijeće ministara BiH već usvojilo nekoliko dokumenata značajnih za integracijske procese te utvrdilo nacrt proračuna za tekuću godinu koji će olakšati provedbu planiranih reformskih programa.

Tijekom razgovora koje je imala s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, Krišto je navela značaj rješavanja mnogih unutarnjih pitanja u BiH za nastavak procesa integracija, od kojih je najznačajnija izmjena izbornog zakonodavstva kako bi se konstitutivni narodi doveli u ravnopravan položaj i relaksirali politički odnosi te akteri fokusirali na europska pitanja.

Što znači prihvatljivo i održivo?

Zdravstveni

sustav u BiH, na svim razinama, od Svjetske banke dobiva 100 milijuna dolara pomoći u okviru programskog zajma koji se odnosi na razvojnu politiku sektora, a odluka koja je nedavno donesena na Odboru ove međunarodne �inancijske institucije dodatna je potvrda o �inancijskoj vrijednosti razvojnih projekata koje Svjetska banka trenutačno provodi u BiH, a provodit će ih još i više u idućem razdoblju.

Odobrenje novog programa dočekano je s iznimnim odobravanjem u BiH, a poglavito u sektoru zdravstva, koji će tako dobiti potrebnu potporu za unaprjeđenje �inancijske održivosti zdravstvenih ustanova pružanjem pomoći u sanaciji dospjelih neizmirenih obveza u zdravstvenom sektoru i uvođenjem mjera koje će spriječiti daljnji nastanak novih neizmirenih obveza. Također, programom Svjetska banka želi uvesti poticaje za unaprjeđenje pružanja usluga i jačanje primarne zdravstvene zaštite, kao i reforme u smjeru unaprjeđenja

Projekt svjetske banke donosi BiH 100 milijuna dolara

upravljanja okolišem i jačanja kontrole upotrebe duhanskih proizvoda.

„Zbog vrlo fragmentirane institucionalne strukture reforma zdravstvene zaštite u BiH predstavlja osobit izazov.

Svjetska banka će, stoga, putem sveobuhvatnog paketa investicija, tehničke pomoći i analitičkih usluga pružiti potporu za sustavne reforme i pomoći vlastima da građanima BiH pruže kvalitetnu zdravstvenu zaštitu”, rekao je Christopher Sheldon, šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru. Taj program izrađen je i oblikovan na temelju komplementarnog programa Svjetske banke “Unaprjeđenje

zdravstvenih sustava”, kao i na temelju tehničke pomoći koja uključuje funkcionalni pregled učinka sektora te tekuće aktivnosti jačanja transparentnosti i odgovornosti zdravstvenih sustava u BiH.

Poboljšati �inancijsku održivost i kvalitetu pružanja usluga zdravstvenih sustava, kao i ojačati regulatorni okvir za upravljanje okolišem i kontrolu duhana u prilog poboljšanim zdravstvenim ishodima u BiH ključna je odrednica navedenog programa Svjetske banke.

Grupacija Svjetske banke će posredstvom novog Okvira partnerstva pružiti potporu za reforme u tri šire oblasti:

povećanju inkluzivnog zapošljavanja u privatnom sektoru; unaprjeđenju održivog pružanja usluga i pružanju podrške BiH na unaprjeđenju njezine otpornosti na klimatske promjene. Okvir uključuje i temu rodne ravnopravnosti koja se proteže kroz sve oblasti, što ima za cilj prevladavanje strukturnih prepreka koje ženama i drugim ugroženim skupinama ograničavaju mogućnosti da daju svoj doprinos snažnijem, otpornijem oporavku.

U kontekstu �inancija za BiH će u idućih pet godina biti na raspolaganju 750 milijuna dolara novih zajmova od Svjetske banke, u ovisnosti o potražnji i napretku u provedbi reformi.

Za Srbe jedino je prihvatljivo da je imovina vlasništvo RS, a za Bošnjake jedino da imovina nije vlasništvo RS, nego BiH! I gdje smo sad? Kakvo to čarobno, prihvatljivo i održivo rješenje ima Schmidt? Bojim se da nema nikakvo. Doduše, treba realno kazati, Bošnjaci-muslimani ne vrše pritisak samo na Schmidta, nego i na neke Bošnjake. „U BiH traje gruba medijska kampanja kojom se nastoji vršiti pritisak na visoke predstavnike, posebno Schmidta i bošnjačke političke lidere koji nastoje graditi konstruktivne odnose s Hrvatima i Hrvatskom te se njihova spremnost na to proglašava izdajom bošnjačkih interesa“, kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Istina je to, kao i da je Radman bio blag u ocjeni. Trebao je biti otvoreniji, morao je kazati da to radi radikalna islamistička struja na čelu s Bakirom Izetbegovićem i njemu još uvijek odanim državnim medijima, kako bi ocjena bila potpuno točna. Stječe se dojam da u Dragoj Našoj bar netko od političara nešto i radi. Borjana Krišto, predsjednica Vijeća ministara BiH, u Europskom je parlamentu, osim svega što jedna predsjednica treba i mora reći, iskoristila priliku da parlamentarcima kaže kako se dugogodišnja nepravda prema hrvatskom narodu, da im drugi, konkretno Bošnjaci biraju člana Predsjedništva mora ispraviti i to izmjenama Izbornoga zakona, koji je jedan od najvažnijih među 14 prioriteta koje je EU postavila pred BiH. U razgovoru s predsjednicom Europske komisije Von der Leyen također je istaknula taj prioritet, a predsjednica Von der Leyen je izrazila zadovoljstvo brzim formiranjem vlasti na državnoj razini te potvrdila da BiH može računati na svu potrebnu pomoć EU. Naravno, Krišto je razgovarala i s Josephom Borrellijem, predstavnikom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. A sada, poštovani čitatelji, jedna jako, jako žalosna vijest. Ustavni Sud BiH odbio je zahtjev Sejde Komšića i Še�ika Džaferovića da stave izvan snage Schmidtove izmjene Izbornoga zakona. Sud je ustvrdio da su amandmani na ustav i izmjene Izbornoga zakona u skladu s Ustavom BiH i člankom 1 Protokola broj 12 i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, člancima Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i Međunarodnog pakta o građanskim pravima. Propade Sejdi i posljednja slamka za koju se hvatao kako bi bio u vlasti! Da sve po njega i šefa mu Bakira Izetbegovića bude gore, u Mostaru su HDZ i partneri dogovorili sve oko raspodjele ministarskih pozicija te najavljuju uspostavu vlade Federacije BiH za šesti travnja. Koje nove poteze će povući Bakir Izetbegović i SDA da to spriječe, vidjet će se ubrzo. Ovih dana krenuo je još jedan napad na „Našu Bosnu“. Odluke Hrvatske i Slovenije o nepriznavanju diploma visokoobrazovnih ustanova iz BiH, svojim priopćenjem Ekonomski fakultet u Sarajevu nazvao je političkom odlukom. Sram može biti i Sloveniju, a posebno Hrvatsku, kako to oni sebi daju za pravo ne priznati nešto za što su se kupci tih lažnih zvanja i diploma jako potrudili!? Kao prvo, morali su osigurati novac, drugo, morali su se raspitati po benzinskim crpkama gdje se nalaze te, obično nedovršene kuće u koje je smješten dotični fakultet čiju diplomu žele. I što je najteže u svemu, onaj tko je otišao u, recimo Travnik kupiti diplomu morao bi pojesti i ćevape, jer ako nisi kupio diplomu i pojeo ćevape ne možeš reći da si bio u Travniku!

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić poslije sastanka koalicionih partnera u Mostaru između ostaloga izjavio je: „Nudili su mi ogromne pare, ne govorim tu o Bakiru (Izetbegoviću nap.a.) nego o ljudima iz SDA koji su kupili delegate u Domu naroda“ (govori se da je SDA kupio četiri delegata, nap. a.). Samom činjenicom da je kazao „ne govorim tu o Bakiru Izetbegoviću“, zapravo je jasno rekao tko stoji iza nuđenja para da on promijeni dres.

Čelnik Islamke zajednice Husein Kavazović ponovno poziva na rat, ali malo so�isticiranije! U svom predramazanskom obraćanju kazao je: „Svi smo mi na neki način vojnici... Naša se domovina još uvijek nalazi u teškom stanju i bori se s raznim neprijateljima. Mi smo dakle u jednoj borbi, svojevrsnom bojnom polju...“ Pripadnike Oružanih snaga, samo muslimane, pozvao je da grade međusobno povjerenje i njeguju dobre odnose s onima koji teže istim ciljevima. Srbi i Hrvati sigurno ne teže tim njegovim “istim ciljevima“. Njegovu izjavu Dževad Galijašević je okarakterizirao kao „fekalije ispod ahmedije“.

Za početak pregovora s EU BiH mora omogućiti legitimno predstavljanje

Zabrana nacističkih simbola koje predlažu Laburisti

Dan nakon što je pozvao

Anthonyja Albanesea da zabrani nacističke simbole, Peter Duton u parlamentu je iznio svoj prijedlog u vezi s tim. Odluka o zabrani nacističkih simbola u Australiji prolongirana je zbog zabrinutosti da Vlada neće imati dovoljno vremena za pripremu zakonskog prijedloga o tome.

Vođa oporbe Peter Dutton pokušao je uvesti prijedlog zakona kojim bi se Kazneni zakon dopunio odredbom prema kojoj bi izlaganje nacističkih simbola bez razumnog razloga bilo kazneno djelo.

Ako taj prijedlog bude prihvaćen, svi koji ističu nacistički pozdrav, uniforme i nacističke simbole, koje utvrdi Izvršni odbor australskih Židova, mogu biti kažnjeni na godinu dana zatvora.

Vođa parlamenta Tony Burke naglasio je da je odluka laburista da se odgodi parlamentarno izjašnjavanje o prijedlogu izmjena Kaznenog zakona ni na koji način nije znak da je Vlada protiv zarbrane nacističkih simbola.

„Ne bih želio da itko, bilo tko, vidi trenutno podijeljeni parlament i ovo shvati kao dokaz podjele kada je riječ o potrebi protivljenja korištenju nacističkih simbola”, rekao je uoči glasovanja. „Ovi simboli korišteni su za ono što je postalo simbolom najgoreg u čovječanstvu. Bio sam zgranut kada sam ih vidio u Melbourneu.”

U subotu se skupina prosvjednika protiv transrodnih osoba susrela s protiv-

Uposljednjem satu zasijedanja parlamenta prije donošenja svibanjskog proračuna, Vlada tek mora osigurati potporu kako bi prošli prijedlozi fonda Housing Australia Future i Safeguards Mechanism.

ničkim prosvjednicima kod parlamenta Viktorije u trenutku kad se održavao skup pod nazivom „Dopustite ženama da govore”.

Tridesetak muškaraca neonacističke skupine Nacionalne socijalističke mreže pridružilo se skupu opetovano ponavljajući nacistički pozdrav.

Državna vlada u ponedjeljak je potvrdila da će poduzeti korake koji vode zabrani nacističkog pozdrava, kao odgovor na skup koji je održan tijekom vikenda.

Dutton koji je izazvao Vladu da donese ovakvu legislativu nakon što ga je državni odvjetnik optužio da se nije izjasnio o tom pitanju, rekavši da „danas nema važnije teme u parlamentu”.

„Ne tražimo podjelu, tražimo jedinstvo u ovoj akciji u parlamentu danas… tražimo zajednički rad u slanju vrlo jasne poruke, posebice mladim Australcima, na koje je lako utjecati kroz Internet”, rekao je. „Nažalost, odbojna je sve raširenija pojava glori�ikacije nacizma u Australiji.”

Prijedlog gospodina Duttona stigao je svega dan nakon što je Vlada optužila vođu oporbe da nije osudio neonaciste koji su pristutvovali spomenutom skupu.

U svom govoru, vođa oporbe govorio je o sudbini zastupnice u parlamentu Viktorije Moire Deeming kojoj prijeti isključenje iz stranke radi učešća u skupu, njegovom organiziranju i promicanju, usmjerenom protiv transrodnih osoba.

Deeming je opovrgnula bilo kakvu krivicu.

Koalicija je protivi obama prijedlozima, što znači da Vlada mora dobiti glasove Zelenih i najmanje tri nezavisna senatora želi li da ta dva prijedloga zakona prođu parlamentarnu proceduru. Iako je jasno da se laburisti primiču ostvarenju dogovora sa Zelenima oko donošenja politike o klimatskim promjenama, Anthony Albanese se suočava s prvim porazom vezanim za zakonodavstvopitanje prijedloga zakona o stanovanju vrijednog 10 milijardi dolara.

Vlada će tijekom tjedna predložiti i promjene Ustava koje će formalizirati pitanje koje će se svim građanima postaviti na referendumu kasnije tijekom godine.

Vladin Fond za nacionalnu rekontrukciju također će vjerojatno ovog tjedna proći proceduru u Senatu, Zeleni koji bi mogli biti voljni dogovoriti se s Vladom oko pitanja smanjenja emisija štetnih plinova kroz prijedlog pod nazivom Safeguards Mechanism frustrirani su što Vlada neće popustiti kada je riječ o stanovanju.

Riječ je o ključnom predizbornom obećanju laburista da će iz federalnog proračuna u Housing Australia Future Fund uložiti 10 miljiardi dolara, a da će se zarada Fonda koristiti za izgradnju �inancijski dostupnih stanova.

Laburisti namjeravaju izgraditi 30.000 novih stanova tijekom prvih pet godina ulaganja u Fond s ograničenjem potrošnje na 500 mili-

Borba u parlamentu oko fonda za stanovanje i klimatske politike

ANTHONY ALBANESE

juna dolara godišnje. Tisuće domova bilo bi namijenjeno ženama koje bježe od obiteljskog nasilja, starijim ženama koje su u riziku od beskućništva, osoblju obrambenih snaga i pripadnicima First Nations.

Zeleni sve žele ograničiti na pet milijardi dolara te prijete glasovanjem protiv prijedloga zakona ako Vlada ne poveća proračun namijenjen za stanovanje i uvede odredbe koje se odnose na najmoprimce. Oni tvrde da će ulaganje u spomenuti Future Fund samo još pogoršati krizu stanovanja u Australiji te su prijetili pokretanjem kampanje od vrata do vrata ne pokaže li Vlada namjeru za suradnjom.

U međuvremenu potpora senatora Tasmanije Jacqui Lambie i Tammy Tyrrell nije vjerojatna kada govorimo o Fondu za stanovanje, osim ako se Vlada ne obveže na izgradnju 1200 od 30.000 planiranih stambenih jedinica na istočnim otocima. Senatorica Lambie je izjavila kako je i dalje zabrinuta da će najveća prepreka za Vladu biti dobivanje potpore Zele-

nih. „Ono što znamo dok se svađamo oko ove teme je to da se kuće ne grade”, izjavila je za mrežu Nine u ponedjeljak ujutro naglašavajući da još nije donijela krajnju odluku. „Moramo početi graditi kuće, moramo riješiti ovaj problem i nakon toga uložiti još novca. Vidimo kako to izgleda. Prva kuća bit će izgrađena za dvije godine. Moramo nešto poduzeti, jedino što vidim je sve više ljudi koji su beskućnici, to će biti problem. Moramo negdje početi.”

David Pocock, nezavisni zastupnik čiji bi glas mogao biti ključan, želi da Vlada udvostruči svoje kapitalne investicije navodeći kako je zabrinut da se predloženim neće pokriti nedostaci planiranog socijalnog stanovanja.

Ministrica stanovanja Julie Collins upozorila je da će bez „ambiciozne” reforme ljudi patiti. „Upravo zato ponavljam svoj poziv, posebice zastupnicima u Senatu da odobre zakonski prijedlog ulaganja u Housing Australia Future Fund i što prije osiguraju izgradnju novih kuća”, navela je prošlog tjedna. Na-

glasila je i da Vlada radi više po pitanju stanovanja i mimo pitanja spomenutog fonda. U međuvremenu, početkom tjedna Zeleni će donijeti konačnu odluku o tome što misle o prijedlogu Safeguard Mechanism prije glasanja u Senatu. Temelj politike o klimatskim promjenama je zahtjev da 215 najvećih onečišćivača u zemlji smanje emisije štetnih plinova svake godine ili plate takozvani „kredit za emisije” ako ne ostvare postavljene ciljeve. Zeleni su zabrinuti da će se aktivirati mehanizmi za novi ugljen i plin, ali su rekli da su otvoreni za pregovore o drugim načinima smanjenja emisije štetnih plinova. Senator Pocock zabirnut je i zbog mogućunosti aktiviranja novih projekata za korištenje fosilnih goriva. Ministar za klimatske promjene i energiju Chris Bowen izjavio je da je vodio „korisne rasprave sa svim” nezavisnim zastupnicima. „Smatram da je ovo prilika da se smanje emisije štetnih plinova naših najvećih onečišćivača koju parlament ne može i ne želi propustiti”, rekao je.

Nakon nadmoćne pobjede na izborima

Nakon

povijesne pobjede laburista u subotu navečer, novoizabrani premijer Novog Južnog Walesa Chris Minns u nedjelju je s obitelji svratio na brzi doručak prije polaganja prisege i obećao da će se odmah baciti na novi posao.

Razgovarajući s novinarima nakon doručka Minns je rekao da će Vlada odrediti prioritete politike koje se tiču radnika u ključnim sektorima, ponovno uspostaviti esencijalne službe i pripremiti legislativu koja će onemogućiti privatizaciju tvrtke Sydneyjske vode.

„Imat ćemo sastanak vodstva danas poslije podne sa starijim izabranim ministrima”, rekao je. „Moramo se uvjeriti da ćemo privući i zadržati ključne radnike u našim školama i bolnicama, razgovarat ću sa starijim članovima spomenutih ministarstava”, rekao je.

Na pitanje o ukidanju

IZABRANI PREMIJER CHRIS MINNS

ograničenja plaća u javnom sekturu, Minns je rekao da će razgovori sa zaposlenicima i predstavnicima javnog sektora također biti „hitan prioritet”.

„Naravno, sjest ćemo s esencijalnim radnicima i njihovim predstavnicima i razgovarati o tome kako dalje”, rekao je.

Rekao je da će ukidanje

ograničenja plaća biti korišteno za ostale politike laburista vezane za esencijalne službe, uključujući i to da oko 10.000 učitelja dobiju posao na neodređeno, osiguranje 500 bolničara za regionalna i ruralna područja te da u hitnim službama na tri pacijenta radi jedna medicinska sestra.

„Sve su ovo esencijalni

dijelovi infrastrukture Novog Južnog Walesa u kojima moramo osigurati ulaganja u ljudski kapital”, rekao je. U subotu navečer Laburistička stranka izborila je ranu pobjedu protiv 12-ogodišnje koalicijske vlade. Predviđa se stvaranje većinske laburističke vlade, a oporba treba zauzeti najmanje 47 mjesta uključujući Parramattu, Penrith i East Hils. U svom prvom govoru nakon poraza premijer na odlasku Dominic Perrottet objavio je da će odstupiti i s mjesta vođe Liberalne stranke. Na pitanje tko bi trebao preuzeti vodstvo stranke, Perrottet je odgovorio da će „to riješiti stranka”, rekao je. S oko 55% glasova prebrojenih u Pittwateru, kandidat liberala Rory Amon mogao bi izgubiti zastupničko mjesto od nezavisne zastupnice Jacqui Scruby. Prebrojavanje glasova nastavlja se u ponedjeljak.

Sirovi titoisti na krilima medija ponovno se bore protiv 'strašnog hrvatskog nacionalizma'

Performans o Dubravki Ugrešić ide dalje. "Ljubavni život Šte�ice Cvek" i big-mama Dube postaju tablete za snižavanje tlaka radničke klase i napredne inteligencije. Ne znamo odvojiti bitno od nebitnog.

Recesija, cijene, struja, plin, iseljavanje, korupcija… dominiraju u Hrvatskoj, a mi pojma nemamo da je naša Dubravka: "Proteklih godina bila među jakim kandidatima za Nobelovu nagradu za književnost…".

Post festum možda doznamo da je i Ante Tomić bio kandidat za Nobela. Dobro, možda nije bio baš jaki kandidat, ali sa svoja dva metra visine bio je u najmanju ruku visoki kandidat.

Naša nesuđena i neprežaljena nobelovka godinama je u egzilu patila zbog "revizije jugo-povijesti", što god to značilo. To je za nju bio "sindrom lažnog pamćenja". K'o da slušam Katarinu Peović. Dolaskom Tuđmana na vlast i Dubravka i Katarina su doslovno "zinule" od čuda i jada.

Počelo se pričati nebuloze, da je Titov režim bio represivan, policijski, da se odlazilo na Goli otok zbog viceva, da se ljude odmah nakon rata najprije strijeljalo, a onda protiv dizalo optužnice, da je Tito, koji je po Dubinom mišljenju u "kolektivnom sjećanju naših naroda i narodnosti" bio ljubičica bijela, odjednom postao diktator i ubojica stotinjak tisuća zarobljenika, i to bez suda i presuda… To sve Dubravka nije mogla podnijeti u svojoj senzibilnoj i osjetljivoj jugo-duši pa je, zajedno s Titom i njegovim divizijama, odlutala u povijest, t.j. u "inostranstvo". Svoje "lijevo nabrijane" divizione ostavila je u "tuđmaniji" da rade po zadatku. Najdalje je u toj idolatriji Dubravkinog svjetonazora otišao Večernjak u kojem nas "kultivira" Denis Derk: "Zamislite da Miroslav Krleža nije umro u prosincu 1981. nego u ožujku 2023….".

I tako naš Denis iz čista mira, ni od koga nagovaran, prisiljavan, ni ucjenjivan, otvara svoju liberalnu dušu kako bi spasio dušu Dubravke Ugrešić. Kaže naš Denis: "…jer ako je Vesna Parun bila legitimna nasljednica Tina Ujevića, Dubravka Ugrešić bila je legitimna nasljednica Miroslava Krleže…".

Što o tom "ostavinskom postupku" misle ostali nasljednici Tina i Frica k'o što su Vedrana Rudan, Tomić, Boris

Dežulović, Viktor Ivančić, Viktor Novak (koji sve to gleda s "nebeskih visina"), ostaje nam samo za nagađati. Krležine

Glembajeve, U Agoniji, Vučjak, Na rubu pameti… uspoređivati sa "Šte�icom Cvek", e to može samo ljevičarski um jednog D(e)rka.

Um kakav je otprilike posjedovala i tobože nesuđena nobelovka. Osoba koja je bila uvjerena da hrvatska država "reetablira" NDH samim činom uvođenja kune, zastave i državnog grba. Osoba koja je još 2017. pisala da se u Hrvatskoj javno glori�icira fašizam.

Nju zaista nije trebalo napadati. Nju je trebalo u stvari žaliti. I njene "trabante", sirove titoiste. Da smo u samostalnoj Hrvatskoj donijeli samo 10 posto zakona kakvi su bili oni iz doba Dubine titovske Juge, uz ovakve njene izjave, ne bi joj pomogla ni Šte�ica Cvek ni Baba Jaga….

Naime, 6. Lička iz Večernjaka, protura tezu da je najveća uvreda u RH nazvati nekog Ciganinom ili Srbinom. Ja sam pak nekako uvijek mislio da je najveća

uvreda kad te nazovu izdajicom svog naroda.

Sa sjetom i grčevima u želucu prisjećam se dana ponosa i slave u prežaljenoj

Jugi i "napredne inteligencije" tipa lažne disidentice Dubravke Ugrešić. Bravar je bio preteča "umjetne inteligencije" na ovim prostorima. Svaka škola i svaki faks dobivao je po jednog novog profu iz "predvojničke obuke". Pojedine "profe" podsjećale su na studente povijesti koji su učili "istoriju" na povijesnom odsjeku Filozofskog faksa u Zagrebu.

Recimo, kod Klasića, Jakovine ili Goldsteina. Studenti su ih obožavali. Ako nisi

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Profu Mirjana Damašku cijenim ne samo zato jer mi je on, nakon maratonskog studiranja, osobno predao diplomu Pravnog faksa u Zagrebu već i jer je doista pravni stručnjak i razborita osoba

imao potpis tog profesora nisi mogao izaći na ispite iz drugih predmeta. Ima naša Dubravka pravo. To su bila sjajna vremena. Sve dok nije došao Tuđman i "uništio" sve.

Bio sam na ispitu kod druga profesora iz predvojničke. Pozove profa jednog studoša i postavi mu pitanje: "Reci druže iz kojih se delova sastoji puška?"

"Puška? Hm, puška se sastoji od kundaka, nišana, cijevi, šaržera…" i započne student onako rastreseno nabrajati.

"Netačno, druže! Vidiš, ovde u knjigi ti lepo piše: puška se sastoji od dole navedenih delova!" I onda je došla 1991., i otac reče:"Sad ili nikada"“ pa su Škoro i njegov Mata ostavili bez posla toliko Dubravkinih profesora…

Baš svirepo, bezdušno, ustašoidno…

Iz glavnog grada Zagreba dolaze nam dobre vibracije. Stigli su, naime, u trgovine vibratori!

Međutim, neovisno o vibratorima, ima i drugih dobrih vijesti. Hrvatska je nakon samo 33 godine osudila ratnog zločinca generala Vasiljevića na 20 godina zatvora. Plameni pozdrav poltronskom hrvatskom pravosuđu na žurnoj reakciji. Napredak se vidi kod Marka Franciškovića. Optužnica mu još nije bila ni potvrđena, a on je već odslužio više od godinu dana zatvora.

No, dobro, nije on general Vasiljević nego običan dragovoljac Domovinskog rata, a takvih imamo i previše. Samo nam prave probleme. Za jedno 50 ili 60 godina na red će doći i "drugovi" koji su raketirali Banske dvore. Uz pjesmu "Niste ni prije" svih čeka jednog lijepog dana naša "otužnica" ili optužnica.

Sarkazam političara čak više nije samo povijesni fenomen. Sjećam se jedne zgodne izjave Henryja Kissingera: "Opasno je biti neprijatelj SAD-a, ali još opasnije je biti prijatelj".

Dobro, i bez srpskih ratnih zločinaca imamo mi svojih "pravosudnih problema".

Recimo, Katarina Peović, zastupnica Radničke fronte i saborska zastupnica, prekršila je tzv. izbornu šutnju. Ufatilo je našu Katu i počelo prekršajno gonit'. A joj, Kato, naše zlato! Nije joj pomogla ni slika njene babe s pištoljčinom do koljena. Nemilosrdni DORH "goni" Katu jer je na dan "izborne šutnje" tamo nešto pred mikrofonima novinara laprdala tko sve treba izaći na glasovanje ili tako nešto, itd. itd…

Da gone, recimo, Grmoju ili Prkačina ili viteza Reinera, to bi bilo još nekako razumljivo, ali oni baš hoće našu Katu. Eto, to ti je ta "fašistička" vlast naci-

nom sjećanju kao hrabar vojnik nesklon trulim kompromisima. Sad taj međunarodni pravni otpad bleferski prijeti čovjeku koji igra "va bank" ili prevedeno "na sve ili ništa". Da komedija bude kompletna predsjednik SAD-a Joe Biden pozdravlja potez ICC-ja iako SAD uopće ne priznaju Međunarodni kazneni sud u Haagu.

Bivša američka ministrica vanjskih poslova Madelaine Albright svojedobno je predlagala da se Slobodanu Miloševiću sudi u Beogradu. Kad ju je neki "ustašo�il" zapitao ima li isti kriterij i za osumnjičene Hrvate, odgovorila je: "Naravno, neka se i njima sudi u Beogradu".

Stotinjak obitelji iz kontejnera preselilo u državni smještaj

Stotinjak obitelji na područjima koji su pogođena potresima u Zagrebu i Petrinji u zadnja dva mjeseca je preseljeno iz kontejnera u smještaj koji im je omogućila država, kazao je u ponedjeljak ministar graditeljstva Branko Bačić. Kontejneri na potresom pogođenim područjima se prazne i vraćaju u skladišta robnih zaliha, rekao je ministar.

„Na području zagrebačkog potresa i petrinjskog potresa smo izmjestili stotinjak obitelji koje su bile u kontejnerima u posljednja dva mjeseca, od početka mog mandata”, izjavio je.

onalista i kapitalista. Razljutilo je to i stalnu članicu 6. ličke Ivu Boban Valečić koja nas u stilu "evo zore, evo dana, evo Jure i Bobana" izvještava: "Vlada i Sabor trebali bi uvažiti činjenicu da je izborna šutnja zastarjela". Ma koji sjajan primjer "proleterske solidarnosti"!

Kate "šmajser" krši "zastarjeli" zakon, a slijepci iz DORH-a pojma o tome nemaju. Sve u stilu "proleteri svih zemalja, uozbiljite se". Još uvijek nisam skužio zašto je Lav Trocki jednom pljucnuo na novinare izjavivši da su oni "intelektualni proleteri!"

Domaće gangstere nije moguće zatvarati zbog neplaćanja poreza kao Ala Caponea, jer je kod nas sumnjiv svaki onaj koji ga ima čime platiti…

Profesor Mirjan Damaška, američki i hrvatski akademik, stručnjak za međunarodno kazneno pravo, profesor na Yale sveučilištu, ima zanimljivo mišljenje koje budi nadu. Naime, profesor tvrdi: "Ako Putin izgubi rat, kao i Milošević, mogao bi u Haag". Haag je pokrenuo postupak progona protiv Vladimira Vladimirovića za zločin prisilne deportacije ukrajinske djece u Rusiju.

Profu cijenim ne samo zato jer mi je on, nakon maratonskog studiranja, osobno predao diplomu Pravnog faksa u Zagrebu već i jer je doista pravni stručnjak i razborita osoba. Međutim, s Damaškom se ne slaže Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije i Putinov prijatelj. Inače je nekada bio česti gost na našem Jadranu kod svojih hrvatskih frendova.

Dmitrij srdačno pozdravlja "haaške sudije" i poručuje: Tavariščišć, podsjećam vas da postoji nešto što se zove hipersonična raketa, pa kad vam pošaljemo desetak takvih "raketa" na Međunarodni kazneni sud u Haagu prestat ćete sanjati o Vladimiru Vladimiroviću kao haškom pritvoreniku. Zato, kad šetate Haagom pažljivo promatrajte nebo, dragi drugovi suci!".

Jedna odmjerena i uravnotežena poruka. Slična onoj Jadranke Kosor kad je počeo lov na Gotovinu i topničke dnevnike. Zapravo je nedostižno poltronstvo koje su prema "haškim sudijama" pokazivale tadašnje hrvatske vlasti. Cijela hrvatska orjuna slinavo je piljila prema Haagu očekujući konačni nož u leđa "Tuđmanovoj državi".

Taj orjunaški nož trebao je napokon pokositi Gotovinu i Markača, a onda i samostalnost hrvatske države. Djelomično im je to uspjelo kad je riječ o bosanskim Hrvatima i Slobodanu Praljku, generalu heroju, koji je ostao u kolektiv-

Moram pohvaliti sam sebe kako čitam svoje kolumne. Za taj čin treba samodopadnosti, tolerancije i živaca. Rijetko čitam druge kolumniste, ali Milana Ivkošića ponekad pročitam. U zadnjoj kolumni Ivkošić se pita: "Čega bi se sve Hrvatska trebala odreći radi Srbije?".

Dobra tema, duboko povijesna. Sjetite se samo Radića i odlaska "gusaka u maglu". Sad nas "naši" iz Bruxellesa dave s "poboljšavanjem odnosa s državom koju se može nazvati 'četničkom'".

Četnici su sudski rehabilitirani, Čiča Draža dobiva svoje ulice, Predsjednik im je bio u četnicima sa Šešeljem, a mi bi se trebali, recimo, odreći beati�ikacije Stepinca kako bi udobrovoljili Por�iriju. Zbog Oluje bi se morali posipati pepelom i priznati kako je to zapravo bio "zločinački" pohod koji je završio "srpskim genocidom".

Po činjenicama utvrđenim u Haagu u Kninu je poginuo za vrijeme Oluje slovom i brojem jedan Srbin. Koji genocid! I na kraju Ivkošić demaskira osnovni problem. Da bi Vučić i Dačić iliti Dlakić bili zadovoljni "trebalo bi smisliti neki drugačiji naziv za državu jer je riječ 'Hrvatska' sama po sebi iritantna". Sve samo ne degutantna Hrvatska.

Ugledajmo se na njih. Mi za razliku od njih nemamo "užu Hrvatsku". Oni imaju geografski pojam "Uža Srbija". Kad se spoji "Uža" i doda prvo slovo od imena Srbije, što dobivamo? Uža-s! Neka samo naši jugovići i orjunaši i dalje hodočaste u taj "uža-s", ali neka paze na njihovu "uža-d".

Kao i inače, stalno se priča o hrvatskom nacionalizmu. A što je sa srpskim nacionalizmom? On priča o hrvatskom nacionalizmu!

Poslao mi je prijatelj zgodnu stvar o Židovima.

Prvi mudri Židov smatrao je da je ljudima loše jer im je u glavi loše. Bio je to Mojsije.

Drugi mudri Židov govorio je da je ljudima loše jer im je u srcu loše. Bio je to Isus.

Treći mudri Židov govorio je ljudima loše zato jer im je u džepu loše. Bio je to Marks.

Četvrti mudri Židov govorio je da je ljudima loše jer im je u gaćama loše. Bio je to Freud.

Peti mudri Židov govorio je da ljudima i nije tako loše jer sve relativno. Bio je to Einstein.

Meni osobno najviše se sviđa misao petog mudrog Židova. Navodno su ga jednom upitali kako to da žene u krevetu tako često boli glava. Peti mudri Židov ih je utješio rekavši: "To je relativno. U jednom krevetu ih boli glava, a u drugom ne boli".

One se sada nalaze u stanovima u vlasništvu države ili u stanovima koje je država dobila na javnom pozivu. Potonji su stanovi u privatnom vlasništvu, ali država za njih plaća najamninu, dodao je resorni ministar.

„Ako već nisu u kućama koje su obnovljene, našim je sugrađanima osiguran jedan od modela. Vlada je donijela odluku da za građane izdvoji do 160 eura za plaćanje režija, ovisno o broju članova ku-

One se sada nalaze u stanovima u vlasništvu države ili u privatnom vlasništvu, a država za njih plaća najamninu, rekao je ministar Bačić

ćanstva, do konačnog povratka u njihove zgrade i kuće”, napomenuo je Bačić

Ministarstvo radi na izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, koji će de�inirati površine na kojima se mogu postavljati solarne elektrane, u sklopu poticanja razvoja obnovljivih izvora energije.

„Tijekom pripreme tog zakona sam održao sastanak sa stručnim komorama, one su dale svoje sugestije i primjedbe. Ovog će tjedna zakon ići u saborsku proceduru”, odgovorio je Bačić nakon što je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović zatražio je od potpredsjednika Vlade Olega Butkovića da se zauzme za ubrzanje donošenja propisa o elektranama na obnovljive izvore energije.

„Postoji i mogućnost da i prije donošenje novog zakona izmijenimo Pravilnik o jednostavnim građevinama, prema kojemu bi se i bez građevinske dozvole mogla postavljati postrojenja koja se odnose na korištenje obnovljivih izvora energije”, rekao je ministar graditeljstva.

Tradicionalni uskršnji kolači

Neki od kolača koji se tradicionalno pripremaju za Uskrs su pogača, orehnjača, makovnjača, kuglof i suhi keksići. U nastavku se nalaze različiti recepti za tradicionalne kolače kojima možete zasladiti Uskrs!

Mramorni kuglof

Kuglof je tradicionalno jelo ne samo u Hrvatskoj, već i Češkoj, Švicarskoj i Njemačkoj. U nastavku pročitajte recept za tradicionalni kuglof.

Sastojci:

- 200 g glatkog brašna

- 250 g slanog maslaca

- 150 g čokolade za kuhanje

- 125 ml mlijeka

- 120 g šećera

- 4 jaja

- 1 paketić vanilin šećera

- 1 jušna žlica ruma

- 1 žličica praška za pecivo

- pola čajne žličice soli.

Priprema:

Pećnicu ugrijte na 180 °C, a kalup za kuglof premažite s malo maslaca i posipajte brašnom. U posudi promiješajte brašno, prašak za pecivo i prstohvat soli. Čokoladu za kuhanje rastopite na pari.

Pjenjačom umutite maslac, šećer i vanilin šećer u zasebnoj zdjeli. Tijekom miješanja dodajte jaja, a zatim naizmjence dodajte smjesu iz 2. koraka (brašno, prašak za pecivo) i mlijeko. Smjesi dodajte rum. Pola smjese izmiješajte s otopljenom čokoladom za kuhanje. U kalup za kuglof naizmjence ulijte čokoladnu i bijelu smjesu. Nožem lagano izmiješajte smjesu u kalupu kako biste dobili izgled mramora. Pecite kolač oko 30 minuta. Kad je kuglof pečen, ostavite ga da se malo ohladi u kalupu.

Kuglof s borovnicama

žih borovnica

- 380 g brašna

- 1 žličica praška za pecivo

- 1/2 žličice sode

- pola čajne žličice soli

- 280 g jogurta.

Sastojci za glazuru:

- 120 g šećera u prahu

- 2 žlice limunovog soka.

Priprema:

Zagrijte pećnicu na 170 °C, a kalup premažite s malo maslaca i posipajte brašnom. U velikoj zdjeli dobro umutite maslac, krem sir i šećer. Postupno dodajte jaja i bjelanjak (jedno po jedno, nakon svakog dobro izmiješajte). Dodajte limunovu koru i ekstrakt vanilije. Posipajte borovnice s dvije jušne žlice brašna. U zasebnoj zdjeli pomiješajte ostatak brašna s praškom za pecivo, sodom bikarbonom i soli. Dodajte suhu smjesu mokroj (postupno), a zatim dodajte jogurt. Kada sve dobro pomiješate, dodajte borovnice. Prebacite smjesu u kalup i pecite 55 do 60 minuta. Pustite da se ohladi 10 minuta prije nego izvadite iz kalupa. Kada se kolač sasvim ohladi, dobro pomiješajte sastojke za glazuru. Prelijte kolač glazurom i servirajte.

Domaća pogača

Tradicionalna pogača kakvu su spremale naše bake najvažniji je dio uskršnjeg jelovnika. Ovaj starinski recept sigurno će vas podsjetiti na bakinu kuhinju!

Sastojci:

- 500 g brašna

- 6 jaja

- 100 – 150 g šećera

- 125 g maslaca

- 150 ml mlijeka

- kockica kvasca

- paketić vanilin šećera

- prstohvat soli

- malo ruma

- naribana kora od limuna i naranče

- 1 jaje za premaz

Priprema:

Tijesto prebacite na dasku i mijesite barem 20 minuta. Tijesto ostavite da se diže par sati na toplom mjestu. Nakon što se digne tijesto ponovno premijesite. Od tijesta formirajte dvije (ili četiri manje) pogače i pustite ponovo da se dižu. Prije pečenja zarežite površinski križ na pogačama i premažite jajima. Pećnicu ugrijte na 160 °C i pecite pogače oko 40 minuta. Od preostalih bjelanjaka možete napraviti tzv. poljupce od bjelanjaka..

Orehnjača i

Torta od mrkve

Sastojci:

175 ml biljnog ulja

75 g grčkog jogurta

3 velika jaja

1 žlica ekstrakta vanilije

200 g brašna

250 g smeđeg šećera

1 žličica praška za pecivo

2 čajne žličice cimeta

1/4 žličice naribanog muškatnog oraščića

prstohvat soli

200 g naribane mrkve

100 g grožđica

100 g usitnjenih pistacija.

Sastojci za glazuru:

100 g maslaca

200 g šećera za glazuru

100 g krem sira

100 g marcipana

narančasta boja za hranu.

Priprema

Ugrijte pećnicu na 160°C.

Sastojci za tijesto:

- 600 g brašna

- prstohvat soli

- 2 jušne žlice šećera

- 1 paketić vanilin šećera

- naribana limunova kora

- 1 paketić kvasca

- 100 g maslaca

- 2 dl toplog mlijeka

- 2 žumanjka.

Sastojci za nadjev:

- 200 g mljevenih oraha

- 200 g maka

- 100 g šećera

- 2 paketića vanilin šećera

- pola čajne žličice cimeta

- 3 dl mlijeka

- 2 jušne žlice ruma

- 2 bjelanjka.

Priprema:

Brašno i sol prosijte u veliku posudu, pa im dodajte šećer, vanilin šećer, limunovu koru i kvasac i sve dobro promiješajte. Napravite udubinu u sredini smjese i u nju ulijte mlijeko, maslac i žumanjke.

Mikserom s nastavcima za dizano tijesto umijesite meko tijesto. Tijesto prekrijte čistom krpom i pustite da se udvostruči (oko 40 – 60 minuta). Dok se tijesto diže, pripremite nadjev.

Za orehnjaču pomiješajte orahe, 50 grama šećera, jedan paketić vanilin šećera, cimet, oko jedan decilitar mlijeka, jednu jušnu žlicu ruma i snijeg od jednog bjelanjka.

Namastite kalup za pečenje s malo ulja i stavite papir za pečenje u njega. Pjenjačom umutite ulje, jogurt, jaja i ekstrakt vanilije. U zasebnoj zdjeli pomiješajte brašno, prašak za pecivo, šećer, cimet, muškatni oraščić i sol. Pobrinite se da nema grudica. Pomiješajte suhe s mokrim sastojcima. Smjesi dodajte naribane mrkve, grožđice i pola pistacija. Sve dobro promiješajte i stavite u kalup. Pecite jedan sat i 10 minuta.. Kada se kolač ispeče, pustite da se ohladi. Za glazuru umutite maslac i šećer dok ne postanu glatki. U smjesu umutite pola krem sira dok ne postane glatka, a potom i drugu polovinu Premažite kolač glazurom. Vrh torte posipajte ostatkom pistacija. Marcipanu dodajte narančastu boju za hranu, dobro promiješajte i oblikujte ga u male mrkve.

Uskrsni kolač bez šećera

Sastojci

500 g sirutke

400 g grčkog jogurta

200 g kiselog vrhnja

4 jaja

100 g kokosovog brašna par kapi limunovog soka i malo naribane limunove kore

- 1 žličica ekstrakta vanilije

Ova osvježavajuća, voćna varijacija kuglofa idealna je za one koji žele malo drugačiji pristup klasici.

Sastojci:

- 75 g maslaca

- 115 g krem sira

- 450 g šećera

- 3 velika jaja

- 1 bjelanjak

- 2 žlice limunove kore

- 2 žličice vanilije

- 200 g zamrznutih ili svje-

U mlakom mlijeku razmutite kvasac, čajnu žličicu šećera i 30 grama brašna. Smjesu pustite da odstoji 15 minuta na toplom mjestu da se digne. U drugoj zdjeli otopite maslac i dodajte mu koru limuna i naranče, rum, šest žumanjaka i tri bjelanjka, šećer i vanilin šećer. Smjesu dobro umutite i dodajte ostatak brašna i smjesu kvasca. Smjesu dobro izmiješajte drvenom žlicom dok se ne pojave mjehurići.

Za makovnjaču zasebno pomiješajte sve preostale sastojke za nadjev s makom. Kada se tijesto digne, podijelite ga na dva dijela i razvaljajte u obliku pravokutnika debljine oko jedan centimetar.

Nadjenite tijesto i čvrsto smotajte. Nadjeveno tijesto stavite na namašćeni lim za pečenje, pokrijte čistom krpom i ostavite na toplome još oko 30 minuta.

- rum i grožđice po želji.

Priprema

Pomiješajte sve mliječne sastojke. Umiješajte limunovu koru i sok te žumanjke, a od bjelanjaka prvo napravite čvrsti snijeg, pa ga lagano umiješajte.

Smjesi dodajte kokosovo brašno, vaniliju, grožđice i rum po želji. Smjesu prelijte u silikonski pekač i pecite jedan sat na 180°C. Nakon sat vremena pećnicu prebacite na opciju da peče samo odozdo i pecite još pola sata. Servirajte kada se ohladi.

Foto mak

Tjedni horoskop

Ovan Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Vaš zanimljiv ljubavni period nastavit će se jednakim tempom i kroz cijeli ovaj tjedan. Pred vama su iskustva koja će zasigurno obogatiti vaš privatni život. Oni koji su možda još sami imat će mnogo udvarača. Moći će birati. Snaga i uvjerljivost kojom ćete zračiti omogućit će vam da utječete na druge. Ako nekog trebate pridobiti, vrlo je vjerojatno da ćete u tome uspjeti iznad očekivanja.

Sretni brojevi: 5, 17, 21, 28, 33, 36

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Tijekom ovog tjedna još se neće potpuno smiriti privatni život. Trebat će dosta diplomacije i strpljenja kako bi razgovarali normalnije. I dalje stoji da važete svaku svoju riječ. Postat ćete doduše realniji i smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja. Šefovi bi mogli promijeniti svoju taktiku i zatezati tamo gdje ste se najmanje nadali. Ovo će vam teško sjesti. Ipak, morat ćete prihvatiti ono što se nudi i prilagoditi se najbolje kako znate.

Sretni brojevi: 1, 23, 24, 34, 35, 44

ZAŠTO JE RAZVOD POGUBAN ZA ZDRAVLJE?

23. rujna do 22. listopada

Pred vama su mnogobrojne ljubavne prilike, a neke od njih čekaju vas na putovanju. Bit će vam lijepo. Vaše strasti bit će veće nego inače, a vi privlačni svakoj osobi suprotnog spola. Vrijeme je dobro za unutrašnje introspekcije, istraživanja u tišini i povučen rad. Kako ovo nije svojstveno vašoj prirodi, mnogi vas neće prepoznati kad vas vide kako mirno sjedite i predano radite bez brbljanja i buke.

Sretni brojevi: 10, 12, 18, 29, 33, 35

Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Moguće je da će vam nedostajati izazova u privatnom životu. Atrakcije koje vi priželjkujete izostat će, pa nemojte stvarati umjetne situacije zbog „sporta“. Prihvatite ovo kao prolazno zatišje i uživajte u sitnicama. I one imaju svoj šarm. Bit će previše želja i premalo prilika za njihovo trenutačno ostvarenje. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti, to će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti horizonte.

Sretni brojevi: 8, 13, 23, 24, 41, 43

Blizanci Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja, razumijevanja i sklada, a povjerenje će rasti. Bit ćete zadovoljni i sretni što je tako. Oni koji su još sami kontakt će započeti na intelektualnoj razini. S lakoćom ćete rješavati sve na što budete nailazili u svom profesionalnom radu. Vaša urođena ozbiljnost ovaj će put biti skladno pomiješana s ležernošću.

Sretni brojevi: 10, 12, 20, 29, 30, 42

Manje smo nervozni ako s nekim

Studija pokazuje kako su oženjeni ljudi, s vremenom, bili sretniji od samaca iz više razloga – svi smo socijalna bića i želimo s nekim podijeliti dobro i zlo

Na razvod gledamo kao neprijatelja našeg zdravlja i uglavnom mislimo na ono emocionalno. Međutim, rastava može ostaviti trag i na našem tjelesnom zdravlju.

SUOČAVANJE S POSLJEDICAMA

21. studenoga do 22. prosinca

Ako izađete van među ljude, naići ćete na niz prilika za ugodna poznanstva površnog karaktera. Dobro za zabavu. Zato smanjite svoja ljubavna očekivanja. Nije loše, ali sjećate se i boljih dana. Oni u vezama bit će uglavnom dobro. Istraživači će dobiti novi vjetar u leđa. To će ih potaknuti da rade još predanije. I umjetnici će istraživati nove načine izražavanja. Pokušajte biti što objektivniji i ne žurite.

Sretni brojevi: 9, 19, 21, 31, 33, 40

Rak Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom malo škripiti. Samci će ostati kod kuće. Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom. Na vama je da procijenite svoje snage i snage protivnika, te da postupite realno i pametno.

Sretni brojevi: 2, 21, 22, 28, 29, 33

Lav

22. prosinca do 20. siječnja

Bogatstvo izlazaka i širok krug ljudi koji se još više proširujte učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će biti sami, a uglavnom će se oko vas motati drage osobe. Bit ćete ispunjeni bez obzira na vaš status samca ili „u paru“. U temama povezanim s �inancijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati sagledati, i donijeti odluke koje će usmjeriti daljnji tijek razvoja.

Sretni brojevi: 1, 4, 6, 8, 11, 21

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Ako ste još sami i tražite ljubav, pokrenite se. Ovo su dani kad bi moglo zaiskriti na terasi lokalnog ka�ića, u sasvim neobaveznim druženjima uz kavu ili na putu do škole. Ako ste u vezi, oboje ćete se kretati više nego inače. Možda ćete i putovati. Isprobavat ćete različite opcije poslovanja. Možda će vam se činiti kao da vas pritišću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovoriti kako bi došli do boljih rezultata.

Sretni brojevi: 1, 12, 15, 25, 35, 44

Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidjeti, pa se potrudite povesti je sa sobom ili objasniti svoju potrebu za društvenošću. Samci će lako nalaziti društvo suprotnog spola.

Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Mnogi će se ovih dana jače pokrenuti ili će se od njih zahtijevati veći angažman na radnom mjestu.

Sretni brojevi: 1, 10, 22, 24, 38, 44

Djevica Ribe

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Osjećat ćete se kao da se ne možete uhvatiti za ništa što je sigurno. U pravu ste, ali razmislite koliko ste sami zaslužni za to. Partner će vam ukazati način kako bolje izražavati emocije. Moći ćete se bez imalo bojazni osloniti na svoje prethodne rezultate. Neki će to iskoristiti da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živjeti na staroj slavi dokle god ide. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije.

Sretni brojevi: 3, 6, 16, 27, 33, 40

Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će zato radije živjeti u mašti gledajući ljubavne �ilmove ili sanjareći na javi. Bit će i onih koji će osjetiti sve čari platonske ljubavne veze. Imat ćete potrebu staviti točku na „i“ i malo se distancirati od intenziteta posla. Pri tom ćete postati tiši, a mnoge će iznenaditi vaša nova faza nakon jakih komunikacija. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Sretni brojevi: 7, 12, 18, 28, 32, 39

Nimalo iznenađujuće, razvedeni muškarci se lošije hrane nego razvedene žene, tvrde. istraživači Međutim, razvedeni muškarci više vode računa o svom tijelu i u boljoj su formi. možda je tome razlog želja za privlačenjem novih partnerica.

Kada su u pitanju srčane bolesti, razvedene osobe su izložene većem riziku odolijevanja u odnosu na one koje i dalje uživaju u bračnom životu. Predviđa se kako će 37,5 posto razvedenih muškaraca razviti kardiovaskularne bolesti, usporedno s 31,7 posto oženjenih muškaraca.

Razvod u najvećem broju slučajeva nastupi oko 40. godine, što je isto vrijeme kada razina estrogena pada kod žena. Upravo estrogen štiti njihova srca.

Razvedene osobe koje se su preudale utrostručile su svoj rizik od senilnosti, pokazalo je istraživanje stručnjaka. Za ovakve rezultate smatraju odgovornim nedostatak društvene stimulacije, komunikacije, društvenosti i zajedničkog rješavanja problema – sve su redom prednosti braka.

Prosječno, oženjeni parovi žive sedam godina dulje, a razvedene osobe mogu očekivati da će njihov život biti tri godine kraći od prosjeka.

Mnogi se ustručavaju od razvoda zbog njegovog učinka na emocionalno zdravlje.

U ovoj priči nema pobjednika, međutim, nekima je gore nego drugima. Razvedeni muškarci su deset puta skloniji potražiti pomoć psihijatra zbog problema s kojima su se susreli, dok su razvedene žene pet puta sklonije potražiti pomoć stručnjaka.

Vjeruje se kako su muškarci emocionalno nepripremljeniji za rastavu, a jednako tako im loše ide izražavanje osjećaja i komunikacija. Iako je mnogima ovo stereotip, istraživači su ovu teoriju potvrdili brojkama. Također, žene imaju veću društvenu mrežu podrške na koju se mogu osloniti.

Brak pridonosi i emocionalnom i �izičkom blagostanju. No, kako bi se iz braka doista i izvukle pozitivne stvari, oba partnera trebaju zajednički raditi na stvaranju sretne i uspješne zajednice.

Studija pokazuje kako su oženjeni ljudi, s vremenom, bili sretniji od samaca iz više razloga –svi smo socijalna bića i želimo s nekim podijeliti dobro i zlo. Manje smo nervozni ako s nekim podijelimo sve što se događa trenutno u našem životu.

Istraživači Sveučilišta u Chicagu tvrde kako brak ima ublažavajući učinak na kortizol kada je u pitanju psihološki stres. Njihovi rezultati upućuju kako su samci podložniji psihološkom stresu u odnosu na osobe vezane brakom, te idu ruku pod ruku s prethodnim studijama koje su pokazale kako srčane bolesti i mnoge druge zdravstvene tegobe u većoj mjeri zaobilaze bračne parove.

A što kasnije? Kako se nositi s onim što dolazi nakon razvoda

Razvod je jako bolan period života koji se nažalost nekima od nas događa. Nesretnim spletom okolnosti moramo se suočiti s njegovim posljedicama, koje nužno ne moraju biti tragične.

Kada se prilikom rastave borite se emocionalnim problemima nije lako pored toga misliti i na �inancijske. No, od sada ćete morati i na to misliti jer je sve palo na vas, a tu se pojavljuje i pitanje stanovanja, odnosno koji partner seli iz zajedničkog doma. Obično nakon rastave žene shvate kako nemaju dovoljno novca za uzdržavanje djece. Stoga, dobro promislite i razradite plan budžeta.

Ako vas je partner varao to i dalje nije garancija da ćete dobiti na sudu sve što želite jer u većini slučajeva čak i tada se imovina dijeli na pola pola jer je stečena u braku pa je samim time i zajednička. Dakle, varanje često nije dovoljan argument.

Tužna je istina kako ćete nakon razvoda ostati bez nekolicine prijatelja. Normalno je da se više nećete moći zajedno družiti na prijateljskim proslavama i okupljanjima pa se nemojte iznenaditi ako ne budete pozvani. Boljet će vas što dugogodišnji prijatelji moraju izabrati, ali na kraju ćete se morati s tim pomiriti. Ali dobra vijest je da ćete sada imati više vremena za sebe te ćete moći na novim hobijima ili sportskim aktivnostima naći ljude slične sebi.

Vezi ste pridavali mnogo vremena i pozornosti i trebat će vam točno pola vremena koje ste proveli zajedno da “krenete dalje”. Ali ako imate djecu najteže od svega bit će objasniti njima kako tata ili mama nisu otišli zbog njih, već zbog vas samih. Nakon razvoda nikako se nemojte odmah upuštati u novu vezu jer je tada veća vjerojatnost da ćete naći sličnu osobu, a to ne bi smjelo dolaziti u obzir. Bez obzira na to da li vas netko privlačio ili ne, treba vam jedno vrijeme samo za sebe. Jedino ćete tako shvatiti neke stvari i saznat ćete u čemu ste pogriješili. Napravite check listu onoga što želite i trebate ostvariti u ovom životnom periodu.

Možda se budete osjećali usamljenima ali to je sasvim normalno nakon razvoda, koji se vodi kao najstresniji životni događaj. Stoga, radije nego da provedete ostatak života s nekim tko vam ne odgovara, budite sami i sretni jer nema ljepše stvari nego biti zadovoljan sobom. Osjećat ćete se hrabrije i moćnije kada vidite da ste sposobni za samački život.

podijelimo sve što se događa

FANOVE POGODILA VIJEST O BOLESTI STAVROSA

“Drži se, umjetniče! Samo hrabro, uz Božju pomoć sve je moguće”, napisao je jedan obožavatelj

„Moje srce raspalo se u tisuću komadića kad sam čuo vijesti o Stavrosu. Rasplakao sam se kao kišna godina, jer od iste je bolesti prije dvije godine preminuo moj brat Paolo. A Staki mi je isto poput brata. Ako je Paolo bio moja desna ruka, onda je i Staki moja ruka, moj prijatelj, moj drugi brat”, rekao je Mladen Grdović (64).

Nakon vijesti da glazbenik Jasmin Stavros (68) boluje od raka kostiju, Grdović ga je nazvao i popričao s prijateljem. “Pitao sam ga: ‘Staki, kako je?’. A on mi je rekao da je dobro, premda sam ja po njegovu glasu prepoznao da nije dobro. Ovo je tuga velika! Ali ja vjerujem u našega Stakija! Čvrst je on, pobijedit će!”, istaknuo je Grdović i dodao kako nije znao da mu je prijatelj teško bolestan.

Ipak, sjetio se da se Stavros često žalio na bolove u koljenima, rukama, kičmi... Tad bi

mu govorio da prestane kukati, a sad vjeruje da će se Jasmin izvući.

Stavros je zbog bolova u leđima otišao u bolnicu, dobio dijagnozu i od tada se liječi.

“Stalno sam u bolnici, nisam od tada išao doma. Loše se osjećam, bole me leđa, sve. Svakakve lijekove protiv bolova mi daju, nešto pomogne, a nešto ne”, rekao je Stavros.

Osim obitelji i kolega sa scene, mnogobrojni fanovi Stavrosu žele da pobijedi u bitki protiv raka. Poruke podrške pjevaču ostavljali su na našem portalu i službenoj Facebook stranici.

“Drži se, umjetniče! Samo hrabro, uz Božju pomoć sve je moguće”, napisao je jedan obožavatelj.

“Čuvaj se, naš dobri Staki. Bit će ti dobro i opet ćeš nastupati po feštama”, poželjela mu je brz oporavak obožavateljica.

03:52 PM Sve će biti dobro, serija

04:36 PM Potrošački kod

05:01 PM Sveučilišna Hrvatska

05:31 PM Najbolji dan: Anora - Preseljenje

05:39 PM Juhuhu pjesmica: Neću

05:41 PM Šareni lonac: Granola

05:53 PM Juhuhu pjesmica: Tuta

05:55 PM Puls: Gasim svjetlo i odlazim, dokumentarna reportaža

06:05 PM Stela i Anto, dok.reportaža

Ponedjeljak, 03. travnja

10:11 AM Dnevnik 2

11:04 AM Nedjeljom u 2

11:59 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:07 PM Plodovi zemlje

12:57 PM Kako je obranjena Hrvatska, dokumentarna serija

01:47 PM Hitac, hrvatski �ilm

03:02 PM Abeceda zdravlja: Dijabetes

03:20 PM Rijeka: More

03:50 PM Mir i dobro

04:15 PM Samo lagano

04:45 PM Koncert grupe Vatra - 20 godina, Zagreb, Dom sportova

06:00 PM 7-minutni kolač s jagodama, dokumentarna reportaža

Utorak, 04. travnja

10:11 AM Dnevnik 2

11:04 AM Dr. Beck

11:39 AM Treća dob (HZJ)

12:04 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:12 PM Kod nas doma

12:57 PM Otvoreno

01:27 PM Vrtlarica: Organizacija povrtnjaka

01:57 PM Glas naroda, hum. serija

02:27 PM Čarobni kolač, dok. reportaža

02:40 PM Baština u objektivu: Dubrovačke zidine

02:45 PM Na rubu znanosti

03:35 PM Lijepom našom: Benkovac,

04:40 PM Profesije osobno, dok. serija

05:30 PM Sedam vrhova, dok. serija

Srijeda, 05. travnja

10:11 AM Dnevnik 2

11:04 AM Dr. Beck

11:39 AM Znanstveni krugovi

12:04 PM Vijesti na engleskom jeziku

12:12 PM Kod nas doma

12:57 PM Otvoreno

01:27 PM Zlatna liga

01:52 PM Razgovor s razlogom

02:22 PM Rudolf Steiner, dok.reportaža

02:34 PM Petar Grašo u Areni Zagreb

03:39 PM Izvan formata

04:09 PM (Re)kreativac: Košarka

04:34 PM Otkrivamo Hrvatsku:

Brodski Stupnik

04:59 PM Šume i ljudi, dok. serija

05:25 PM Labirint

05:51 PM Moderni nomadi

‘Ne daj se, Staki naš. Bit ćeš ti dobro, samo hrabro!’

Sutherland Sharksi igrali su protiv Sydney Uniteda 58 bez postignutih golova u utakmici koja je u subotnje kišno poslijepodne na Seymor Shawu završila 0-0 pa su obje momčadi podijelile bodove.

Zamjenik kapetana

Sharksa Chris Lindsay predvodio je svoju postavu sigurno i odmah početkom utakmice počeo vršiti priti-

United 58 i Sharksi podijelili bodove u utakmici bez golova

sak pred golom, iako na kraju nije uspio stvoriti raniju priliku za gol od one udarca glavom Mitcha Stamatellis koji je završio preko prečke.

Kao predznak onoga što slijedi, najprije se sva borba vodila u veznom redu bez naznake tko će iz nje izaći kao pobjednik. United 58 uspio se nakon petnaest minuta dočepati nekoliko lopti nakon blokiranih udaraca koji su zahtijevali očajničku obranu domaćih u vrlo zabavnoj utakmici.

Prvo poluvrijeme podsjećalo je na dosadašnje rezultate obje momčadi ove sezone, borba u veznom redu, obrana i izgradnja igre bili su na visokoj razini, no nažalost nedostajala je završnica.

Stamatellis je kasnije tijekom utakmice bio blizu pogotka kada je primio dugu loptu nakon udarca iz kuta na poziciji izvan kaznenog

prostora, no lopta je završila nekoliko centimetara od vratnice. Nijedan vratar nije imao previše posla u prvom poluvremenu te se na odmor otišlo bez golova.

Nekoliko poluprilka stvoreno je odmah na početku drugog poluvremena, obje su momčadi imale svoje trenutke, no gol nije pao.

Chris Payne i Tariq Maia zamijenili su Patrick Antelmi i Glen Tri�iro za United 58, dok je Jordan Roberts ponovno nastupio protiv svog bivšeg kluba ušavši umjesto Louisa Khouryja, obojica trenera pokušala su izmjenama igrača promijeniti ishod utakmice.

Nathan Grimaldi glavom je pokušao pucati prema golu nakon još jednog udaraca iz kuta za Sharkse, no i dalje nije bilo pravih prilika u inače napetoj utakmici.

Cristian Gonzalez odgovorio je ubacivši slobodni udarac

Dandy City odigrao neriješeno s Manningham Bluesom

Zoran Juraj SABLJAK

Dandy City odigrao je 1-1 protiv Manningham Bluesa u napetoj utakmici koja se u petak navečer igrala na Fran Holohan Reserveu. Unatoč tomu što i dalje tek nastoji postići drugu pobjedu sezone, Dandy je pokazao otpornost te se vratio u igru nakon gola zaostatka.

u kazneni prostor koji je dočekao kapetan Uniteda 58 Adrian Vlastelica koji je, u 70. minuti, glavom loptu poslao pokraj vratnice u najboljem pokušaju Redsa u ovoj utakmici.

Frustracija, tanki živci i očaj bili su vidljivi, ali uslijedio je i trenutak trezvenog razmišljanja koje bi moglo dovesti do gola i donijeti gol koji su tribine željno čekale. Sharksova zamjena, napadač Hamish Lamberton pucao je dugu loptu koju brani Danijel Nizić u prvoj pravoj obrani vratara Uniteda 58 u cijeloj utakmici.

Niz kasnih gol prilika uslijedio je potom u nastojanju promjene ishoda ove iznimno taktički planirane i zabavne utakmice, no nije urodio plodom pa je rezultat prilikom posljednjeg sučeva zvižduka ostao 0-0 ostavljajući dva frustrirana trenera da komentiraju ovaj susret.

Utakmica je počela loše po Dandy, rano je primio gol. Međutim, momčad nije klonula duhom već je nastavila pritiskati nastojeći postići izjednačujući gol. Trud mu se konačno isplatio netom prije poluvremena kada je Damian Iaconis postigao gol za 1-1.

U drugom poluvremenu Dandy je stvorio nekoliko gol prilika za vodstvo. Međutim, obrana Bluesa izdržala je i osigurala neriješnih 1-1 na kraju utakmice. Dandy će svoju pažnju sada usmjeriti na nadolazeću utakmicu protiv NK Melbourne Cityja koju igra na Parade Collegeu ove nedjelje.

NK Melbourne City također ove sezone ima problema te ovo predstavlja izvrsnu priliku za Dandy kako bi osigurao drugu pobjedu sezone. Pobjeda Dandyja u ovoj utakmici značila bi mnogo za samopouzdanje momčadi i vraćanje na pravi put u ovoj sezoni. Utakmica počinje u 15 sati.

Adelaide Croatia pretrpjela prvi poraz sezone

Maks JURKOVIĆ

Adelaide Croatia izgubila je vrijedan bod protiv postave Para Hillsa koja se sada kreće prema vrhu ljestvice nauštrb Croatije. Croatia je u utakmicu ušla bez ključnih igrača - kapetana Ricarda Da Silve, Omari Dideroa i Alexa Gountounasa - te je njihovo zajedničko iskustvo zaista nedostajalo tijekom utakmice.

U Hrvatskom sportskom centru domaćih navijača bio je priličan broj, no brzo ih je utišao Para Hills već na početku utakmice. Keshav Shrestha izveo je udarac iz kuta prebacivši loptu iznad vratara Croatije Johna Solarija ravno u mrežu.

Croatia je trebala izjednačiti u 13. minuti, Matthew Majetić vratio je loptu prema jurećem Dinatienu Niyonkuru u kazneni prostor, no njegov pokušaj loptu je uputio iznad vratnice. Para Hills nakon 22 minute bio je prisiljen igrati s igračem manje nakon što je William Mitev dobio drugi žuti karton radi oštrog prekršaja nad Fre-

dom Sundayjem. Croatia je pokušala preuzeti kontrolu nad utakmicom, no nije uspijevala probiti obranu Para Hillsa koja se ukopala prilično duboko.

Unatoč čovjeku manje, Para Hills je stvarao više opasnih gol prilika. Para Hills je na poluvremenu uveo zamjenu Riley Stama koji je uzrokovao probleme obrani Croatije i činilo se da će Para Hills slomiti obranu Croatije koja je

dobar dio igrača usmjerila u prve redove.

Dvadeset minuta prije kraja Para Hills postigao je gol za 2-0 nakon što je Lansanna Smith uputio dugu loptu do Stama što je podijelilo obranu Croatije. Stam je iskoristio svoju snagu i svladao svog braniča te je potom uputio udarac u donji desni kut gola ne ostavivši Solariju nikakvu šansu za obranu.

Croatija je sada već imala premalo vremena za povratak nakon što je protratila sjajnu priliku pet minuta prije kraja, Calum Campbell ubacio je loptu u mrežu u sudačkoj nadoknadi nakon gužve pred golom. U posljednjim minutama Croatia je usmjerila sve svoje snage protiv Para Hillsa, no uzalud te je Para Hills iz ove utakmice zasluženo izašao kao pobjednik.

Croatia će nastojati krenuti naprijed nakon ovog poraza i vratiti se među pobjednike što je prije moguće odnosno već u idućem susretu u gostima protiv Port Adelaide Piratesa, u subotu 1. travnja, od 19 sati na Taperoo Reserveu.

Melbourne Knightsi ostvarili treću pobjedu zaredom

Melbourne Knightsi ostvarili su treću pobjedu zaredom potukavši s 3-1 Altona Magic na stadionu Knightsa u petak navečer. Knightsi su se barem privremeno tako smjestili na četvrto mjesto ljestvice NPL-a Viktorije zahvaljujući golovima Giana Albana, Ciarana Bramwella i Mohammeda Sumaoroa. Prvi gol dao je Albano u sedmoj minuti kada je ušao s lijevog krila i uputio streloviti udarac u gornji kut gola za njegov treći gol ove sezone.

Knightsima je trebalo do 76. minute za drugi gol koji je dao Bramwell, nakon udarca iz kuta Gevara Nepomucena, odbijanja lopte od prečke i čišćenja s gol crte...

Pet minuta kasnije Knightsi su postigli i treći gol te večeri zahvaljujući Sumaorou koji je bio najviši te je loptu koju je ubacio Corey Sewell poslao u mrežu i tako postigao svoj drugi gol u dva tjedna.

Gosti su smanjili vodstvo postigavši gol svega nekoliko trenutaka nakon trećeg gola Knightsa zahvaljujući Jonasu Markovskom koji je pucao s bijele točke. Pogodak Markovskog bio je tek utjeha gostima budući da su Knightsi

Nakon slabog

početka

sezone, Warriorsi najavili odlazak trenera Begga

odnijeli pobjedu s 3-1 dobivši tako tri utakmice zaredom prvi put od ožujka 2019.

Petak je također obilježio važan događaj za dvojicu igrača Knightsa, Coreyja Sewella i Trevora Ssemakulea, koji su tog dana odrigrali 100. odnosno 50. utakmicu u NPL-u Viktorije.

U izjavi koju je dao nakon utakmice, glavni trener Knightsa Ben Cahn rekao je kako je zadovoljan napretkom svoje momčadi uoči velike utakmice protiv Avondalea koja ih očekuje idućeg vikenda. „Zadovoljni smo s tri osvojena boda, lijepo je ovako nizati uspjehe”, rekao je Cahn.

Knightsi iduću utakmicu igraju u gostima na Avenger Parku ove subote, 1. travnja, kada ih očekuje Avondalevodeća momčad na ljestvici. takmica se igra u 15:15.

North Geelong Warriorsi iskusili su teške trenutke u NPL-u Viktorije pretrpjevši peti uzastopni poraz ove sezone, ujedno i treći poraz s četiri gola u jednako toliko tjedana. Najnoviji poraz zadao im je Moreland City koji je prošle subote na SB Smith Reserveu Warriorse potukao s 4-1. Ovaj najnoviji rezultat ostavio je traga po glavnog trenera Stuarta Begga koji je najavio svoj odlazak iz kluba nakon teškog poraza. Begg je u klubu u ulozi trenera bio četiri godine i njegov odlazak zasigurno će teško pogoditi momčad.

Klub je potvrdio da je pomoćni trener Tomi Gavran imenovan privremenim trenerom dok traje potraga za Beggovom zamjenom. Gavran će pokušati okrenuti sreću kluba u njihovu korist, što neće biti lak zadatak budući da se Warriorsi trenutno nalaze na posljednjem mjestu ljestvice.

Warriorsi ove subote, 1. travnja, ponovno igraju kod kuće gdje će ugostiti Green Gully. Momčad će se pokušati oporaviti od nedavnih poraza i dati domaćim navijačima razlog za slavlje. Utakmica počinje u 15 sati.

Dinamo u teškom susretu protiv South Melbournea izgubio s 0-1

Unatoč porazu na domaćem terenu od 1-0, Dinamo St Albans hrabro se borio u nedavnoj utakmici protiv vodeće momčadi lige South Melbournea.

U ovom susretu Dinamo je igrao s deset igrača već drugu utakmicu zaredom nakon što je Zelfy Nazary u 26. minuti zaradio izravni crveni karton. Ovo je već četvrti puta ove godine da je Dinamo bio prisiljen igrati s igračem manje.

Unatoč prednosti koju je imao South Melbourne, Dinamova obrana ostala je

čvrsta i ograničila gostujuću momčad na svega jedan udarac na gol. Prvo poluvrijeme završilo je 0-0. Međutim, South Melbourne na kraju je ipak uspio slomiti Dinamovu obranu te je u 50. minuti postigao gol.

Unatoč ovom udarcu, Dinamo se nije predao te je nastavio vršiti pritisak pokušavajući izjednačiti. South Melbourne uspio je stvoriti samo jednu priliku za gol više u odnosu na Dinamo, što pokazuje koliko je čvrst i odlučan bio domaćin.

U posljednjim trenucima utakmice Dinamo je gotovo uspio spasiti bod nakon

briljantnog dodavanja Šime Brozoje. Nažalost, nitko se nije našao na pravom mjestu kako bi dočekao ovu loptu pa je Dinamo ostao praznih ruku. Unatoč porazu, Dinamov nastup zaslužuje svaku hvalu, zaslužio je da iz ove utakmice odnese barem bod.

Dinamo St Albans pokušat će se ponovno vratiti među pobjednike u petak, 31. ožujka, kada putuje na nogometni kompleks Kingston Heath gdje igra protiv Bentleigh Greensa.

Utakmica počinje u 19:30, a Dinamo se nada ključnoj pobjedi kako bi se uspeo na ljestvici.

Melbourne Knights Media

Zoran Juraj SABLJAK

Zoran Juraj SABLJAK

POBIJEDIO JE DOMAĆEG BORCA

Hrvat nokautom debitirao u KSW-u

Nisam se borio pametno nego na emocije, pobjeda je jedino čime sam zadovoljan, rekao je Vrtačić

Hrvatski MMA borac Andi Vrtačić u petak navečer uspješno je debitirao u najjačoj europskoj organizaciji KSW-u, nokautiravši na priredbi KSW 80 u poljskom Lubinu domaćeg borca Mateusza Janura (6-6) sekundu prije kraja druge runde. Borcu pulskog Trojana to je bila četvrta pobjeda u pet profesionalnih mečeva, a druga prekidom.

“Zadovoljan sam zbog nokauta i pobjede, tko ne bi bio. Drago mi je što je ovako prošlo, da sam uspio pobijediti i kad ništa nije išlo po planu”, rekao je 28-godišnji borac. I to je otprilike sve čime je zadovoljan.

“Nisam se držao taktike, nisam uspijevao naći ritam i distancu, gdje sam najjači, a i trebalo mi je da mi tijelo dođe do radne temperature. Nisam se zagrijao kako treba, sve se prebrzo odvilo, počeli smo se zagrijavati u šest, pa imali još neke obaveze i, dok je meč počeo iza sedam sati, prilično sam se ohladio.

A ja sam dizelaš, treba mi više da se zagrijem, bilo bi bolje da sam više bio na foku-

serima”, rekao je Vrtačić, koji priznaje da je brzo izgubio fokus s taktike trenera Zelga Galešića, poznatog bivšeg borca iz Pule.

“Plan je bio otvoriti prednjim direktom da pronađem distancu na kojoj ću naći svoju igru i kombinacije. On me nakon jednoga klinča uzdrmao high-kickom, malo sam izgubio fokus, a on je domaći borac i publika je navijala ko luda pa ništa nisam čuo Zelga.

Išao sam naprijed, dobio još jedan udarac i dodatno mi je pala koncentracija. Poslije sam borbu više radio na emocije nego pametno i taktički. Poživčanio sam jer me lupio i više sam išao na ljutnju”, priznaje novi KSW-ov borac.

DRUŽENJE VELŠANI OTVORILI DUŠU U SPLITU

Pomalo je neobično da borac dobije priliku u tako jakoj organizaciji nakon samo četiri profesionalne borbe, pogotovo ako nije sve četiri pobijedio. Čak je i njegov sinoćnji protivnik, koji je uoči meča bio favorit, debitirao za KSW u 12. meču karijere, iako je domaći borac.

Znao sam da će prilika doći prije ili kasnije, a Zelg mi je prije mjesec i pol dana javio da je dogovoren meč. Sad čekamo drugi poziv, bit ću spreman, konstantno u treningu ponovno već od idućeg tjedna.

Ja bih najradije da to bude što prije, ali to ovisi o njima, a u igri je i nova borba u FNC-u”, zaključio je Vrtačić.

Hrvatske karatistice osvojile srebro na Europskom prvenstvu

Djevojke su odlično odradile posao, dale sve od sebe i to je jedino bitno, rekla je Lea

Vukoja

Hrvatska ženska reprezentacija u sastavu Lucija

Lesjak, Mia Greta Zorko, Sadea Bećirović i Lea Vukoja, osvojila je srebrnu medalju na Europskom prvenstvu u karateu u španjolskom gradu Guadalajari. Lucija Lesjak izgubila je od Johanne Kneer 3:6, a Mia Greta Zorko od Duygu Bugur s istim rezultatom.

Oba susreta bila su neizvjesna do posljednjih sekundi, s time da se veći preokret dogodio u drugom dvoboju u kojem je Zorko dulje imala prednost,

koju je na kraju ispustila za veliko njemačko slavlje i pobjedu 2:0.

Sadašnja generacija najboljih hrvatskih karatistica u ekipnom nastupu kompletirala je tako niz odličja, budući da u tri godine uzastopno imaju broncu, zlato i sada srebro.

Lesjak je izjavila kako je za-

vršnica u dvama izjednačenim mečevima otišla na njemačku stranu, dok je Bećirović dodala kako su Njemice iskoristile prigodu. “Djevojke su odlično odradile posao, dale sve od sebe i to je jedino bitno”, dodala je Vukoja. Hrvatske karatistice su na putu do �inala u prvom kolu bile slobodne, a u nastavku su eliminirale Srbiju 2:1, Tursku 2:0 i Francusku 2:1.

Ranije tijekom subote u �inalu poluteške kategorije -84 kg Enes Garibović izgubio je od Talijana Michelea Martine 3:1 i osvojio srebro, a Anđelo Kvesić (+84 kg) je došao do brončanog odličja zahvaljujući pobjedi nad Turčinom Fatihom Senom 7:3. Muška momčad u borbama u nedjelju se za broncu sastaje s Crnom Gorom.

Mi znamo vašu povijest i oduševljava nas kako ste se suprotstavili Srbiji i izborili za svoju državu. Jer, mi bismo to voljeli također učiniti, pričaju Velšani

Prijateljstvo smo “začeli”

još u Dohi, večer nakon što su se i službeno oprostili od Svjetskog prvenstva. I to baš porazom od Engleske. U hrvatskom novinarskom krijepilištu, The Hangout pubu, nakon nekoliko gutljaja zlatnog nektara, tri sredovječna muškarca okrenula su se prema našem stolu.

- Funny language - započeli su razgovor. - Ruski?

Ne, ne, hrvatski, odgovorili smo, na što im se licem razvukao ogromni osmijeh.

- Pa mi vas obožavamo! - podigli su krigle u zrak Jim, Patrick i Rhys.

Ali, zašto?

- Vrlo jednostavno: tako ste mali, a tako prokleto sjajni i zaj**ani. I to ne samo u nogometnom smislu - proširila se priča i na geografske geopolitičke sfere.

- Mi znamo vašu povijest, i oduševljava nas kako ste se suprotstavili Srbiji i izborili za svoju državu. Jer, mi bismo to voljeli također učiniti, odvojiti se od krune, od Velike Britanije i umjesto Walesa ponosno nositi pravo ime naše države - Cymru!

Proljeće u Dalmaciji se ne propušta

Vratili smo ipak loptu na travnjak, a onda i saznali da je

Hrvatska u polu�inalu Rusije brojala ne četiri, već sedam milijuna stanovnika.

- Pa vi ni ne znate da smo vašu pobjedu u Rusiji nad Englezima slavili kao da je nacionalni praznik. Trgovi u Cardiffu, Swanseaju i drugdje bili su prepuni, pilo se i pjevalo do jutra. Istina, više smo navijali protiv Engleza, nego podupirali vas, ali nakon Mandžukićeva gola dobili ste vjernu armiju fanova u Walesu. I otada vrlo vjernuzaneseno su pričali, radeći itinerer za ožujak, jer, naravno, gostovanje u Hrvatsku, u Split se podrazumijevalo.

- Ma, bez kurtoazije, nemamo šanse, ali proljeće u Dalmaciji, argh, to se ne propušta - pozdravili smo debelo natopljeni pivarskim emocijama.

Pratili su nas porukama na putu do bronce, a onda su se javili i u subotu, s Rive, no čvenk smo odgodili do nakon utakmice, jer ući u njihov mlin prije utakmice opasna je zamka.

Bilo je, uostalom, dovoljno proći Splitom u petak navečer, pa i u subotu oko podneva, gdje su Velšani pokazali iznimnu formu “dizanja utega” od pola kile.

Moć ponavljanja bila je“perišićevska”.

Vrijeme, grad, pivo, žene“bloody hell”

A oni brojni, ne sjećamo se zapravo kada smo gostujuće navijače drugih reprezentacija vidjeli u tolikom broju kako “peglaju” rivu, stopljeni s hrvatskim navijačima, bez ijednog incidenta. A premda smo Jima i ekipu namjerno zanemarili, druge jednostavno nismo mogli izbjeći dok su uživali u proljetnom Splitu... Službeno, prodano im je 1.800 ulaznica, no dojam je da ih je došlo i više, mnogo više. - Već smo tri dana ovdje, a nakon utakmice idemo i do Dubrovnika, uzeli smo godišnji da uživamo u hrvatskoj obali, koja je doista kao s razglednica. Iskreno, nemamo previše očekivanja od utakmice, pa vi ste je**no sjajni, treći na svijetu, monstrum od reprezentacije i putokaz svim malim državama. Ne samo zato što odlično igrate, već i po pristupu. Čovječe, dok Bale igra golf po Americi, Luka i dalje jede loptu. To je nevjerojatno - pričao nam je jedan stariji bračni par sunčajući se uz more.

- Nemojte da me žena čuje, ali moram vam reći: vrijeme, grad, pivo i, pogotovo, žene su “bloody hell” - prišapnuo je suprug, namignuvši. (JL)

Zajedno vrijeđali Englesku

Mediji su izvijes�li kako su se velški navijači sprijateljili s hrvatskim, nije bilo nijednog incidenta, a u pojedinim trenutcima navijači su

se ujedinili kako bi izvrijeđali Engleze. „Mrzimo Englesku“ i „Je*beš Englesku“, skandirali su zajedno hrvatski i velški navijači

‘Hrvati, mi vas obožavamo. Zašto? Tako ste mali, a tako prokleto sjajni i zaj**ani!’

Ante nakon borbe

Hrvatski i velški navijači u Splitu, nije bilo nijednog incidenta

Sjajne hrvatske kara�s�ce

ANALIZA NA POLJUDU ZAPOČELE KVALIFIKACIJE ZA EURO 2024.

Izbornik ima tendenciju uvoditi igrače koji su ljubimci lokalne publike, ali ovog puta mu se to obilo o glavu

Petar JUKIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Hrvatska nogometna reprezentacija je na startu kvali�ikacija za Europsko prvenstvo 2024. godine remizirala s Walesom na rasprodanom Poljudu

(1:1). Gol Kramarića iz 28. minute poništio je Broadhead u sudačkoj nadoknadi. Iako je dio navijača uzeo na zub izbornika, a još više njih strijelca Kramarića, prava je istina da se ništa dramatično nije dogodilo.

Hrvatska je u nekim dijelovima utakmica izgledala sjajno, a posebno u prvom dijelu u kojem je stvorila tri ili četiri čiste šanse i mogla je, odnosno trebala prelomiti

Hrvatskoj tek bod kod kuće protiv Walesa

utakmicu. U suštini, Hrvatskoj je u ključnim dijelovima susreta sreća okrenula leđa na isti način na koji ju je na nekim utakmicama Svjetskog prvenstva poljubila.

Jedine prave Dalićeve greške su bile one koje je napravio izmjenama. Livajina izmjena bila je prisilna, ali izlasci Kovačića i Kramarića

umjesto kojih su ušli Vlašić i Pašalić igrački nikako nisu doprinijeli momčadi. Ne zato što njih dvojica nisu dovoljno dobri igrači, već zato što u kontekstu ove utakmice njihove vještine donose malo. Izbornik ima tendenciju uvoditi igrače koji su ljubimci lokalne publike, ali ovog puta mu se to obilo o glavu.

Utakmicu je trebalo ubiti tempom koji Velšani ne bi mogli izdržati, a hrvatski strateg odlučio ju je u potpunosti umrtviti. Protiv protivnika koji ionako nije u stanju za visok intenzitet,

to se pokazalo promašajem. Nažalost, jedan jedini detalj koji Hrvatska nije dobro pripremila bio je baš onaj koji joj je odnio dva boda.

Znalo se da je Wales vrlo opasan u dugim autima koje koristi kao standardizirane prekide. I prije gola su baš na taj način kreirali dvije opasnosti, a u tim trenucima je čitava momčad loše reagirala na skoku i posebno na odbijenim loptama. Međutim, ništa strašno se nije dogodilo. Hrvatska je daleko najkvalitetnija momčad u skupini, a dobar rezultat u Turskoj bi isprao ovaj mini šok. Vatreni se vjerojatno još uvijek nalaze u slavljeničkoj fazi i teško je samo par mjeseci nakon igranja za svjetsko zlato držati fokus na kvali�ikacijama, i to onim iz kojih na prvenstvo direktno idu dvije najbolje plasirane momčadi. Čak i u slučaju da se preko kvali�ikacija ne plasira, Hr-

vatska ima odličnu šansu to učiniti preko završnice Lige nacija koju igra u šestom mjesecu.

Vjerojatno najveća tema u javnosti nakon utakmice je strijelac Andrej Kramarić. Kod pogotka je mogao dodati Marku Livaji, ali je sjajan udarac sve zamaskirao. Desetak minuta kasnije, međutim, propustio je dodati Ivanu Perišiću lagan pas u čistoj situaciji za gol i umjesto toga je pucao. Loše je to leglo Perišiću, domaćim medijima, ali i samom Daliću koji ga je nakon susreta prozvao.

“Moj dojam s klupe o toj situaciji je da je Kramarić trebao odigrati u bolju poziciju, a ne šutirati s 25 metara lijevom nogom. To nije bilo rezonski”, komentirao je Dalić nakon susreta. Kasnije je na presici ponovno analizu utakmice manje ili više sveo na taj detalj. Potpuno je legitimno i logično da izbornik

komunicira igračima što mu se ne sviđa u njihovoj igri i što od njih očekuje.

Međutim, za to postoji mjesto i vrijeme. U trenutku u kojem je ogroman broj navijača uzeo Kramarića na zub, Dalić se trebao postaviti zaštitnički, a onda mu u svlačionici reći sve što ga ide. Točno to je napravio Luka Modrić koji je u intervjuu nakon utakmice rekao kako je ta situacija nešto na što se ne treba vraćati.

Dalić zapravo nema izbora. U Tursku putuje bez ozlijeđenih Petkovića i Livaje i mora opet vjerovati Kramariću. Tek treba vidjeti kako će odgovoriti na izbornikovu javnu prozivku, posebno iz razloga što je na Poljudu napravio ono što radi velik broj napadača - gledao na gol tada kada bi drugi tražili drugačije rješenje. To nije ništa novo od njega i to je nešto s čim moramo naučiti živjeti.

Razuzdano slavlje Velšana po splitskim barovima

Zašto, kvragu, baš ova noć mora biti jedan sat kraća. Mi bismo da traje vječno, govorili su simpatični Velšani

Ovo je bilo upozorenje da se trgnu, otelo se nekome u dugoj, nepreglednoj koloni koja je šutke tražili put od Poljuda do Rive i okrijepe, gutljaja kojim bi hrvatski navijač lakše progutao gorku velšku pilulu koju su im gosti servirali u času kada se sve činilo gotovim.

Ta rečenica, ispostavit će se, postala je lajtmotiv cijele večeri, u kojoj je pjesma utihnula pred borbenim pokličima velških navijača. Momaka koji su

preklinjali samo jednu stvar...

- Zašto, kvragu, baš ova noć mora biti jedan sat kraća. A mi bismo da traje vječno - klatili su već opasno nakrivljeni u jednom splitskom baru, u kojem je samo jedan Hrvat bio iskreno sretan. Gazda, naravno... Hrvati su redom čestitali, a

Velšani se praktički ispričavali, znajući da ih je spasio “lucky punch”.

- Sreća, sreća, jasno kao dan, ali, koga briga prijatelju. Vidjeli smo koliko ste klasa iznad nas i daleko smo mi od Eura, ali vrijedilo je. Hej, mi smo uzeli bod Hrvatskoj usred Splita! – objaš-

njavali su.

Zauzimajući sve više “borbenih položaja” po Splitu. Hrvati su ustuknuli i dragovoljno im predali scenu. Nije bilo zle krvi, jedino razočaranja. Ali i nekog općeg konsenzusa.

- Mi i kvale, to je priča koja nema kraja. Možda i bolje, da ne poletimo - komentiralo je društvo s utakmice.

- Nema veze, bolji smo od svih i u maratonu kvali�ikacija to ćemo i bodovima pokazati. Sto posto - hrabre se.

Ovi drugi, dakle, slavili su frenetično. Dogodila se i scena za pamćenje: Velšani, u irskom pubu, slave uz hit engleske grupe Soft Cell i svevremenski Tainted love. Neka ih.

Velšani su bod u Splitu slavili kao pobjedu

Ovom pobjedom nad Rijekom Dinamo je dobio mir u kući

Iako strijelac, Kramariću prigovori zbog sebičnos�

Luka Modrić opet je bio najbolji