The Croatian Herald 25th January 2023

IN MEMORIAM

Str. 12, 13

Cvjetko Milanović

bio je istinski borac za hrvatsku stvar, nadahnuo je naraštaje Osnivač Nogometnog kluba Adelaide Croatije i njen najvjerniji navijač Cvjetko Milanović nažalost je preminuo 11. siječnja 2023., u dobi od 93 godine. Bio je istinski borac za hrvat-

BRITANCI PIŠU

sku stvar i obiteljski čovjek.

Pobjegao je s majkom i dvije sestre 1944. od komunističkog režima, najprije u Austriju, a potom u Australiju. Bio je ponosan na napredak hrvatske zajednice od prvih valova imigracije.

Iza sebe je ostavio brojno potomstvo. Uvijek će živjeti kroz klub koji je osnovao. Legende nikad ne umiru. Počivao u miru Božjem.

Imoćani se sad pitaju hoće li turisti imati gdje spavati kad navale ovog ljeta?

Ugledni britanski dnevni list The Guardian preporučuje za 2023. svakako posjet Imotskom, opisujući taj kraj kao „jednu od najljepših hrvatskih regija u unutrašnjosti“. The Guardian piše o

Izbornik je bio na misi u Clifton Hillu i potom se družio i fotogra�irao s iznenađenim i presretnim vjernicima

Tx

Bosiljka Rajića i vlč. Velimira Maglicu. Uslijedilo je druženje i fotogra�iranje. „Hvala vam što ponosno pronosite ime naše domovine…“, izdvajamo iz bujice riječi zahvale koje su mu mnogi uputili gotovo u nevjerici da stoje kraj samog izbornika Vatrenih.

Borba

za prevlast u

Str.

Piknik u Gippslandu

Članovi

kluba "Boće Gospić", seniori, zajedno su se s drugim članovima hrvatske zajednice Melbournea i okolice, u subotu 21. siječnja, zaputili po ugodnom ljetnjem vremenu, autobusom iz Broadmeadowsa put "Gippslanda", hrvatskog kluba gdje su ih domaćini srdačno dočekali.

Nakon bogatog, tradicionalnog, ručka zajedno su uživali u druženju uz boće i pjesme harmonikaša Ivice.

8, 9 U travnju se očekuje veliko poskupljenje struje. Jedino se još "trofazni" nisu oko toga oglasili. Čekaju upute…

Zvončari prve nedjelje Pusta krenuli u pohode

Rukavački zvončari otvorili su u nedjelju ovogodišnju sezonu zvončarskih pohoda na području Matulja kod Rijeke. Kako njihova tradicija i nalaže prvu nedjelju Pusta (naziv za poklade) “obahajali” su gornje matuljsko područje.

Pod kožom, sa zvonima, krabujosnicama i baltama krenuli su na 25 kilometara dugi pohod kroz brojna mjesta tog kraja.

Polazak je bio s prvim znacima jutra, a ispratio ih je i veliki broj žitelja matuljskog kraja koji nisu htjeli propustiti priliku da ih vide i dožive u prirodnom okruženju.

Žitelji matuljskih zaseoka tradicionalno su ih dočekivali pred kućama i nudili ih pusnom hranom, fritulama, kroštulama, presnacom i domaćim vinom.

Zvončare su na putu dočekali promjenjivi vremenski uvjeti, od oblačnog i tmur-

nog vremena, praćenog laganom kišom, do predivnog sunčanog i burnog dana koji je bio kao stvoren za brojne fotografe koji redovito sa zvončarima odrade dobar dio puta kako bi “okom kamere” zabilježili tradiciju, kuturnu baštinu matuljskog kraja.

Uz tradicionalne pohode koji neće prestajati sve do Pepelnice, najveće zvončarsko događanje zbiti će se 18. veljače u Matuljima kada je na rasporedu 26. izdanje Zvončarske smotre.

Inače, poklade, mesopust, pust, mačkare ili fašnik je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.

Za vrijeme tog razdoblja svatko može biti što želi, u nekim mjestima preuzimaju i „ključeve“ grada, a vrlo često se tijekom njih događa i kritika vlasti na svim razinama.

Ni orkanska bura, ni snijeg nošen tom istom hladnom i neugodnom burom, nisu mogli zaustaviti brojne Novljanke, Novljane i njihove domaćine iz Vinske kuće Pavlomir da blagdan svetog Vinka, zaštitnika vinogradara, vinograda i vina, obilježe i proslave na dostojan, vesel i tradicionalan način.

Blagdan svetog Vinka, poznat i kao Vincekovo, Vinkovo ili Vinceška, tradicionalno označava početak vinogradarske godine i običaj je da se tog dana prvi put u novoj godini posjećuje vinograd.

Tako je bilo i u nedjelju u Novom Vinodolskom kada su domaćini iz Vinske kuće Pavlomir, u pratnji brojnih prijatelja, ljubitelja vina i drugih uzvanika obišli vinograd, koji je tom prilikom blagoslovio novljanski župnik i velečasni Mario Frlan.

Kako to nalažu običaji i tradicija, po završetku blagoslova napravljen je i prvi rez na trsovima ukrašenim domaćim delicijama. Kako je pojasnio vlasnik Vinske kuće

Veselo Vincekovo u vinogradu koji su podigli prognanici iz Vukovara

Pavlomir Miroslav Palinkaš, kobasice, slanina i kulen simboliziraju želju za plodnošću i dobrim urodom.

Kulen se stavlja na trsove kako bi grozdovi bili bili debeli i puni soka, slanina je tu iz razloga da podmazuje grlo kojim će vino što lakše teči, dok kobasice jednostavno predstavljaju plodnost i rodnost.

Po završetku ceremonijalnog dijela u vinariji je upriličeno druženje sudionika, uz hranu, piće, živu glazbu i feštu. Njihova su vina višestruko nagrađivana na raznim sajmovima i natjecanjima. Tako je žlahtina prošle godine bila najbolje ocjenjena žlahtina ikada na Vinistri, dok je pjenušac od žlahtine bio šampion autohtonih sorti

Hrvatske te zaslužio srebrnu medalju na Decanteru.

Vinska kuća Pavlomir na raspolaganju ima oko 30 hektara vinograda. Kada su započinjali posao nije bilo toliko izgledno da će stići do ovdje gdje su danas.

„Došli smo kao prognanici iz Vukovara i nije nam bilo lako. Primarni motiv bio nam je nešto proizvoditi i raditi. Početci su bili vrlo teški, no mi smo u posao ušli s velikim entuzijazmom“, kaže Palinkaš. Naš trud, rad i znanje, napominje, u konačnici su se isplatili, uz podršku dobrih ljudi i potporu Grada i Županije. Preko europskih fondova uspjeli smo izgraditi vinariju i napraviti podrume kapaciteta 250.000 litara.

Nasilni umirovljenik iz Zadra

Zadarski umirovljenik (74) prebio je u srijedu 27-godišnju medicinsku sestru nakon što je igrom slučaja sreo u apoteci gdje je došao podignuti lijek koji mu je ona ranije poslala iz ambulante njegovog liječnika.

‘Novi život starog hrasta’

Gradska knjižnica u Slavonskom brodu domaćin je zanimljive izložbe “Novi život starog hrasta”, autora Ive Jelušića. Riječ je o atraktivnim posudama izrađenim od abonosa, fosiliziranog drva hrasta lužnjaka koji nekoliko tisuća godina sazrijeva u mulju rijeka bez zraka.

Takvo drvo postaje mnogo tvrđe i mijenja boju od svijetle do bakreno-smeđe i crne.

Posude su replike izrađivane po uzoru na keramiku kosto-

lačke kulture s lokaliteta Pivnica. Radi pojašnjenja, to drvo odležalo je u zemlji gdje je tisuću i više godina bilo izloženo procesu humi�ikacije pod utjecajem vode tekućice.

Drvo abonosa hrasta crne je boje, što je posljedica međusobne kemijske reakcije trijeslovine u drvu i željeza u vodi. Hrastovina koja je odležavala u takvim uvjetima pronalazi se prilikom zemljanih radova i kopova ili iskapanja šljunka.

Kako je doza lijeka bila manja od one koju je tražio, 74-godišnjak se najprije prepirao s apotekarkom, a onda je i �izički nasrnuo na medicinsku sestru koja je u tom trenutku ušla u ljekarnu

podignuti lijek za drugog pacijenta. „Glupa si“, rekao joj je čim ju je vidio pokazujući joj rukom kako bi je trebalo dobro ‘izbubetati‘.

Ona ga je pokušala smiriti, ali mu je rekla da spusti ruku kojom joj je prijetio. No, umirovljenik ju je tada gurnuo, oborio na pod i počeo udarati rukama i nogama, dok su drugi kupci vrištali. Na kraju se umiješao apotekar, a umirovljenik je otišao prije dolaska policije.

Ukrao sve osim svinjskih nogica

Jedan je Ličanin iz Otočca imao što vidjeti kad je navratio u svoju pušnicu u svom dvorištu gdje je na sušenje stavio svoje pršute, plećke, kobasice, slaninu, švargle, kulenje, rebra, svinjske nogice i mnoštvo drugih suhomesnatih delicija.

Cijelu godinu se taj 67-godišnji domaćin mučio kako bi si priuštio mirnu zimu koja u Lici ne ide bez kiselog kupusa, krumpira i suhog mesa, te dakako dosta drva.

No, kad je prije nekoliko dana opet navratio u svoju pušnicu, koju nije zaključavao, imao je što vidjeti.

Neki lopov mu je odnio sve osim svinjskih nogica. Lopovu se očito one nisu svidjele ili nije imao vremena i njih potrpati dok je bio u krađi.

Policija traga za počiniteljem. Mnogi po selima u Hrvatskoj pa i u Lici ne zaključavaju svoje kuće i pušnice jer se osjećaju sigurno, no, očito će to ubuduće trebati.

Napravljen je prvi rez na trsovima, a kobasice, slanina i kulen simboliziraju želju za plodnošću i dobrim urodom

Nevjerojatan slučaj

Posude od abonosa

Izbirljivi lopov iz Otočca

Miroslav Palinkaš (u sredini) s gostima

Prava fešta u vinogradima kod Novog Vinodolskog

PRONATALITETNE POLITIKE

‘Baby boom’ u Starim Jankovcima nedaleko od Vinkovaca

Kad se sve zbroji i iskoriste li se sve mjere, od rođenja do završetka fakulteta ova lijepa i uređena općina u jedno dijete uloži do 15.000 eura

Unizu loših vijesti kada je riječ o demogra�iji u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja je od 1991. do danas ostala bez 100.000 stanovnika, postoje i svijetli primjeri koji pokazuju da ima nade i da se može bolje. Najbolji primjer toga je općina Stari Jankovci nedaleko od Vinkovaca, koja je u 2022. zabilježila pravi baby boom.

Naime, u pet naselja ove općine, koja broji oko 3300 stanovnika, u prošloj godini rođeno je čak 39 beba. Govoreći o baby boomu, mladi roditelji kažu kako se počelo nešto događati, da su zadovoljni, ali i da se nadaju da će tako ostati. Ističu i to da je riječ o maloj i uređenoj sredini, lijepom mjestu s puno pogodnosti za mlade i obitelji.

Potvrđuje to i Manuela Škorić (23), majka blizanaca Ana-

Grad Vis za treće dijete daje 25.000 eura

Imotski

te, a tu mogućnost za drugo dijete daje i Grad Opatija, te Kastav po simboličnih pola kune.

Škorić

stasije i Lukasa, koja kaže da mladim roditeljima sva ta pomoć puno znači.

– Znali smo da postoje neke poticajne mjere za roditelje, ali nismo znali o kojim je iznosima riječ. Ugodno smo se iznenadili kada smo ubrzo poslije rođenja blizanaca na račun dobili 11.000 kuna. Puno nam to znači jer moramo kupovati sve dvostruko – kaže Manuela.

Dodaje da su i ostale mame koje poznaje zadovoljne te da većina njih ne radi tako da im je svaka pomoć više nego dobrodošla. Usto i sam je postupak dobivanja sredstava bio brz i jednostavan.

nastavak sličnog trenda kada je riječ o broju rođene djece. Prema njegovim riječima općinske vlasti su donijele čak 45 različitih mjera za djecu i roditelje. Za svako rođeno dijete isplaćuju se jednokratne naknade, a tu su i stipendije, subvencioniranje prijevoza za učenike, besplatne škole plivanja, klizanja, pjevanja, tamburice, priprema za maturu…

U Brelima kao u Lici

Zbog snijega i leda u subotu je bio zatvoren dio Jadranske magistrale od Piska do Donjih Brela nedaleko Makarske. Snijeg se bio nataložio na tlu te je bilo izrazito opasno voziti. Uz to je puhala i jaka bura. Bio je oglašen i crveni meteoalarm za područje cijele jadranske obale, čime se najavljivalo izrazito opasno vrijeme.

Marin iz Gornjih Brela našao se sa svojim automobilom usred jakog vjetra i snijega na putu prema Donjim Brelima. “Ralica nije prošla, snijega ima poviše Dubaca, kao da smo u srcu Like”, rekao je Marin. Na pitanje hoće li djeca bit vesela kaže da hoće.

Kasnije je ralica pročistila puteve, ali zbog poledice starijima se sugeriralo da ne izlaze iz svojih kuća zbog opasnosti od padova na poledici. Dakako, mlađi, a pogotovo djeca, nisu htjeli propustiti ovo, za njih, neobično vrijeme kako bi uživali u snijegu.

uz naknade imaju i besplatan vrtić za prvo dije-

U spektru demografskih mjera, velik broj gradova nudi za ostanak stanovništva i privlačenje novih, i do-

datne pogodnosti kao što su besplatni razni programi u predškolskom obrazovanju, sufinanciranje prijevoza za učenike, stipendije… Prehrana, topli obrok u školama, je sada za sve učenike u Hrvatskoj besplatna.

Snijeg je zabijelio Hrvatsku, otežano se putuje prema moru

U ponedjeljak za kamione nije bilo slobodnog cestovnog pravca prema Dalmaciji

Snijeg je zabijelio Hrvatsku, najviše ga je palo u Lici i Gorskom kotaru te Dalmaciji. Zabijelio se i otok Brač, a bilo ga je i na Korčuli. U Zagori snijega ima i do 20 centimetara. U selima ispod Mosora i Biokova iz kojih je more kao na dlanu, sve je zameteno, ovakve vremenske prilike odavno ne pamte.

Osim snijega udarila je i bura, otežano se prometuje cestama. U ponedjeljak za kamione nije bilo slobodnog cestovnog pravca prema Dalmaciji, dakle, nije se moglo ni autocestom ni lokalnim cestama. Putnička vozila idu, ali uz veliki oprez.

Veliki problem stvaraju i automobili koji na put idu bez zimske opreme. Zaglave na cesti i stvaraju iza sebe nepregledne kolone. Tako je bilo u nedjelju na cesti prema Rijeci. Svima se savjetuje da dok ne prođe ovo nevrijeme ne kreću na put ako ne moraju.

Ništa bolje stanje nije ni s prometom na moru. Zbog olujnog vjetra s orkanskim udarima posebice ispod Velebita te velikih valova u

prekidu su mnoge katamaranske linije, a one trajektne idu otežano.

I u nastavku tjedna meteorolozi predviđaju snijeg u gorju i na sjevernom Jadranu Na jugu Jadrana moguće je i nevrijeme.

Osjet hladnoće u priobalnom području pojačava bura. Potkraj tjedna očekuje se smirivanje.

Na sjeveru zemlje snijeg je padao, ali uglavnom u gorju, dok ga je u nizinama zagrebačkog područja te u Slavoniji bilo svega nekoliko centimetara.

Eto, zima je ipak pokazala svoje zube. Ako u domovini ni ove godine nije bio bijeli Božić, sada je ovo vrijeme mnoge podsjetilo na ugođaje iz njihove mladosti.

– Javila sam se u općinu gdje su mi rekli da moram ispuniti jedan formular i donijeti rodne listove djece. Za dva ili tri dana novac je bio računu. Svakako su sve te općinske mjere rezultirale ovolikim brojem rođene djece. U međuvremenu sam čula i za niz drugih mjera za djecu koje osigurava općina što je svakako pohvalno i poticajno – rekla je Manuela.

Govoreći o baby boomu, načelnik Općine Stari Jankovci Dragan Sudarević (HDZ) kaže da i u 2023. očekuju

Činovnička livada ove subote

Kada govore o mjerama, mještani kažu da je u općini Stari Jankovci, koja je jedina općina prijatelj djece u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za najmlađe sve besplatno. Kad se sve zbroji i iskoriste li se sve mjere, od rođenja do završetka fakulteta općina u jedno dijete uloži do 15.000 eura.

– Ne znam je li do tolikog broja rođene djece došlo zbog tih mjera, ali vjerujem da su pomogle. Međutim, radimo mi i puno drugih stvari tijekom cijele godine. Usto cijelo vrijeme osluškujemo što kažu i što žele naši mještani tako da već sada mogu reći da ćemo u ovoj godini ubaciti u veću brzinu i uvesti neke nove mjere – rekao je Sudarević.

Sljeme prepuno djece, skijali su, sanjkali se…

Zbog prevelike gužve pao je i sustav naplate na žičari te su svi u nedjelju i išli i vraćali se besplatno

Autocesta prema moru u Lici Novi snijeg od petka

Snježni pokrivač koji u dijelovima Gorskog kotara premašuje 80 centimetara, idućih se dana ne bi trebao još “podebljavati”. Barem što se tiče nizinskih predjela. Slijedi par dana predaha, a novi snijeg u nizinama može se očekivati od – petka. Na Jadranu će biti sunčanog vremena,

osobito u Dalmaciji, no i dalje se očekuje razmjerno vjetrovito vrijeme uz umjerenu i jaku buru, podno Velebita na udare i olujnu.

Teže će se ploviti prema otocima, dok bi se promet autocestama prema Splitu i Rijeci nakon stišavanja bure trebao normalizirati.

Na Sljemenu iznad Zagreba snijega je palo oko 40 centimetara. Tijekom vikenda brojni Zagrepčani, pogotovo oni s malom djecom, požurili su na skijanje ili sanjkanje. Ceste su bile zakrčene, bilo je i zastoja, a za žičaru su bili kilometarski redovi.

Na kraju je, vjerojatno zbog prevelike gužve, pao i sustav naplate na žičari te su svi u nedjelju i išli i vraćali se besplatno. Bilo je predivno gledati na tisuće djece koja su uživala u zimskim radostima. Spuštali su se niz padine

na sanjkama, grudali, valjali po snijegu, pravili snješka.

Roditelji su ih, nakon što bi se s njima izmorili, pratili iz blizine uz kuhano vino. Kasnije su svi išli zajedno na grah ili kobasice. Bio je to nezaboravan vikend jer nije bilo previše hladno, tek nekoliko stupnjeva ispod nule.

Kad je riječ o skijašima, snijega je bilo previše na stazama koje će tek trebati urediti pa su se i oni spuštali na sanjkama. U ovom snijegu uživali su i planinari, oni koji redovno idu pješice po nekoliko sati do vrha Zagrebačke gore.

Mnogi se nadaju da se snijeg neće tako brzo otopiti te da će možda u veljači pasti još koji. Zima ima svoje čari. Djeca će ovaj ugođaj pamtiti godinama.

Manuela

(23), majka blizanaca Anastasije i Lukasa, iz Starih Jankovaca

Akcija Maslenica je bila prekretnica, najavila je Oluju

Počela je 22. siječnja 1993., glavni ciljevi operacije postignuti su za 72 sata, no teške borbe su zbog srpskog protunapada trajale sve do 31. ožujka

Budnicom zadarske Gradske glazbe središtem Poluotoka, u subotu ujutro u Zadru je počelo obilježavanje 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, prve velike oslobodilačke akcije Domovinskog rata u kojoj je oslobođen veći dio zadarskoga zaleđa.

Pripadnici Hrvatske vojske i policije oslobodili su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom čime je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. Oslobođeno i petnaestak mjesta i sela u zadarskom zaleđu, Zrakoplovna baza Zemunik i Novsko ždrilo u mjestu Maslenica, preko kojeg je potom napravljen pontonski most.

U akciji Maslenica i neposredno poslije nje ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja, a najveću tragediju doživjela je 3. Gardijska brigada Kune iz Slavonskog Broda koja je u obrani Kašića 1. veljače izgubila 24 pripadnika.

Ta akcija, kodnog naziva “Gusar”, počela je 22. siječnja 1993. u 6 sati ujutro, a glavni ciljevi operacije postignuti su za 72 sata, oslobođeno je gotovo stotinu četvornih kilometara teritorija, no teške borbe su zbog srpskog protunapada trajale sve do 31. ožujka.

U odavanju počasti pogi-

Petir ima 700.000 eura ušteđevine

Marijana Petir, nezavisna saborska zastupnica što je u Sabor izabrana na listi HDZ-a, tijekom gostovanja u emisiji HRT-a Nedjeljom u 2 privukla je najviše pažnje gledatelja podacima o prilično frapantnoj ušteđevini.

Sudeći po njezinu dijalogu s voditeljem emisije, zastupnica Petir ima oko 700 tisuća eura ušteđevine. Na voditeljevu opasku da se toliki novac ne isplati držati na banci uz aktualnu in�laciju od 13 posto (po njegovoj kalkulaciji gubitak je i do 80 tisuća eura), Petir je izjavila kako je to njezina privatna stvar.

- Ako ću trebati ekonomske ili investicijske savjete, onda ću tražiti one koji su stručni. Novcem kojega zaradim, ja upravljam kako ja želim - rekla je Stankoviću Petir.

nulim braniteljima kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru sudjelovali su ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar obrane Mario Ba-

nožić te drugi državni, županijski i gradski dužnosnici.

Potom je održana misa u crkvi sv. Šime, a nakon toga Svečana akademija u Hrvatskom narodnom kazalištu gdje su, uz ostale, bio i premijer Andrej Plenković te kao izaslanik predsjednika

države, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Robert Hranj.

Klapa Sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice otvorila je svečanost izvedbom hrvatske himne, a zatim je minutom šutnje odana počast poginulim braniteljima.

Roditelji i obitelji poginulih branitelja, stopostotne ratne invalide te branitelje koji su sudjelovali u VRO Maslenica su također nazočili svečanosti. General, Ante Gotovina, koji je sudjelovao u zapovijedanju tom operacijom, pozdravio je prisutne te se obratio s nekoliko riječi.

„Nakon oslobođenja juga Hrvatske i deblokade Dubrovnika, na današnji smo dan počeli s kodnom operacijom Gusar. Veliki dio domovine bio je okupiran i pod napadima. Valovi izbjeglica bježali su na sigurnija područja. Rušenjem mosta prekinuta je povezanost sjevera i juga.

Bili smo vojska koja se tek ustrojavala. Preuzeti odgovornost bio je naš izbor i misija, jer nam je cilj bio su-

parnike potisnuti u dubinu teritorija i stvoriti pretpostavke za izgradnju novog Masleničkog mosta.

Našim smo uspjesima stekli psihološku prednost nad protivnicima, kazao je Gotovina, naglasivši kako su se u akciji Maslenica hrvatski branitelji po prvi puta suprotstavili napadom, zbog čega su stekli veliko iskustvo“, rekao je general Gotovina.

Zadar i Zadarska županija slave Maslenicu ponosno, dostojanstveno i s puno emocija jer je ova operacija donijela sigurniji život i omogućila povratak dijela prognanika u oslobođena mjesta. Stoga se obljetnice ove operacije u Zadru obilježavaju u rangu najvećih blagdana.

Tako je i ovoga puta u središtu grada održan vojni mimohod s ratnim zastavama postrojbi koje su sudjelovale u toj operaciji koja je nagovijestila potpunu slobodu Hrvatske.

Akcija Maslenica imala je važno ratno značenje, ali i veliku simboličku vrijednost koja se nikad ne zaboravlja. Po mnogočemu je promijenila tijek Domovinskog rata, jer je nakon toga Hrvatska vojska samo išla u nove operacije oslobađanja zemlje koje će završiti Olujom.

Zadar i Zadarska županija slave Maslenicu ponosno, dostojanstveno i s puno emocija jer je ova operacija donijela sigurniji život i omogućila povratak dijela prognanika u oslobođena mjesta. Stoga se obljetnice ove operacije u Zadru obilježavaju u rangu najvećih blagdana. (T.G.)

Hrvati uhićeni u Zambiji branit će se sa slobode

Uhićena su zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga

Četiri hrvatska para osumnjičena za trgovinu djecom u Zambiji puštena su da se brane sa slobode do suđenja, nakon što je nadležni sud ustvrdio da su reguliranjem privremenog boravka u zemlji ispunjeni uvjeti za puštanja iz pritvora.

Otišli su u privatni smještaj, dobili su identi�ikacijske iskaznice i ne smiju napuštati tu zemlju. Obranu i boravak �inanciraju oni sami i njihove obitelji. Iduće ročište na suđenju zakazano je za 6. veljače. Djeca oduzeta uhićenim Hrvatima nisu u sirotištu, nego ih čuva policija u po-

Tko su uhićeni?

Sudski dokumenti navode kako je riječ o gitaristu Hladnog piva Zoranu Subošiću (52), zaposlenici Ustavnog suda Azri Imamović Subošić (41), doktoru veterine Ladislavu Peršiću (42), vlasnici obrta za njegu pasa Aleksandri Peršić (40), snimatelju i redatelju Noahu Kraljeviću (45), oružarki u HNK Za-

greb Ivoni Kraljević (36), elektrotehničaru Damiru Magiću (44) i profesorici kemije Nadici Magić (45). Spomenute se povezuje s lijevim političkim skupinama. Kraljević je vijećnik platforme Možemo, a i Subošić je svirao u bendu s Milom Kekinom čija je supruga zastupnica Možemo u Saboru.

sebnom objektu, smatraju ih žrtvama.

Uhićeni su početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata. Oni krivnju negiraju.

Sud u Ndoli, trećem najvećem gradu afričke države koja broji oko 19,5 milijuna ljudi, dopustio je prije dva tjedna hrvatskim državljanima da se brane sa slobode nakon što polože jamčevinu, 20.000 zambijskih kvača po osobi (oko 1100 dolara) i putne isprave, reguliraju boravište u Zambiji i pronađu 16 ljudi koji će za njih jamčiti.

Dva para su bila u registru

za posvojenje djece u Hrvatskoj, a dva nisu. Oni nisu bili u DR Kongu nego su im djeca, koja su imala hrvatske dokumente, stigla u Ndolu, u Zambiji. Navodno su djeca u hotelu gdje su bili smješteni plakala pa ih je očito netko prijavio. Uhićeni su u zračnoj luci pri pokušaju izlaska iz te zemlje. Dosada je iz DR Konga u Hrvatskoj posvojeno 91 dijete.

Zanimljivo je da su posvojenja potvrđena na istom sudu u Zlataru gdje su prihvaćene odluke kongoanskih sudova, iako su to trebali ishoditi pred sudom u mjestu prebivališta, dakle u Zagrebu. Uhićeni Hrvati u posvojenje te djece nisu išli preko hrvatskih institucija nego preko posrednika kojima je trebalo davati visoke iznose novca. Uskok je pokrenuo istragu tog suda.

Mimohod Hrvatske vojske kroz središte Zadra s ratnim zastavama

General Ante Gotovina

Položeni su vijenci za poginule u toj operaciji

Uhićeni Hrvati ne smiju napuštati Zambiju

Samo pola sata vožnje istočno od jadranskog ljetovališta Baška Voda nalazi se jedna od najljepših hrvatskih regija u unutrašnjosti, piše Guardian

Čuveni britanski Guardian, koji informira milijune ljudi duže od 200 godina, pozvao je svoje čitatelje da 2023. godine otputuju u - Imotski! Dobro, ne baš samo u Imotski nego u ukupno 23 europske destinacije po izboru novinara specijalista za putovanja, a među njima - i Imotski.

Pa evo piše Guardian kako se samo pola sata vožnje istočno od jadranskog ljetovališta Baška Voda nalazi jedna od najljepših hrvatskih regija u unutrašnjosti.

“Jedanaest jezera prošarano je krškim krajolikom koji okružuje grad Imotski, a najdramatičnije, Modro jezero, graniči s gradom. Grmljem obrasle litice uzdižu se iz goleme vrtače ispunjene plavom vodom. U jezeru se može plivati, a potrebno je samo se spustiti vijugavim putem do dna doline. Uz Park prirode Biokovo, Imotska jezera su kandidat za dobivanje statusa UNESCO-a 2023. godine. Osim uživanja u prirodi, ovo je područje pogodno i za razne aktivnosti poput vožnje kajakom rijekom Vrljikom, planinarenja, uživanja u pogledu sa srednjovjekovne tvrđave Topana u Imotskom i obilazaka vinograda”, hvali britanski dnevnik Imotsku krajinu i još navodi kako se za svega 56 funti može unajmiti dvokrevetna soba u tamošnjem hotelu Boutique Rooms 76. Osim Imotskog nahvalili su Guardianovi putopisci i brojne druge destinacije, od Kranja u Sloveniji do Versaillesa u Francuskoj, zatim njemačkog Leipziga..., ali za-

Tu je i pitanje jezika koji izražava stereotipe kojih nekad nismo svjesni, poput vrlo banalnih izjave, koje postoje u svakom jeziku i kulturi, kaže bivša predsjednica

Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović govorila je u nedjelju o položaju žena u politici. „Ta stereotipizacija čini ulogu žena puno težom, to dokazuju istraživanja i empirija. Žene se gleda kroz izgled, minorizira se njihovo obrazovanje, postignuća i očekivanja su u skladu s onim gdje je ženi mjesto… Politika se doživljava muškim svijetom“ poručila je. Potom je nastavila. „Kod nas postoji nekoliko sustavnih problema. Prvo je to da se postavlja gdje je mjesto

Britanci uvrstili Imotski u top-destinacije za turiste!

pin dolac, smješten skroz blizu Modrog jezera i Topane.

Hoće li Britanci imati gdje spavati kad navale ovoga ljeta? Valjda hoće, iako je već i lani u špici sezone manjkalo ležajeva.

„Neka oni dođu, svi su dobrodošli. Lani smo imali 18.000 gostiju i 143.000 noćenja, značajno više nego godinu dana ranije, a sada u 2023. se nadamo još 20 posto više. Povećat će se i smještajni kapaciteti. Imamo zasad 464 objekta, uglavnom su to vile i kuće za odmor s bazenima, a u njima oko 2800 kreveta, ali sad nam je u gradnji još 40 turističkih objekata“, kaže Kolovrat.

Zapad mora otvoriti oči, samo je raspad Ruskog imperija - lijek

Zločin u Dnipru je još jedan dokaz da ne postoji takva država kao što je Ruska Federacija - krvavi imperij nasiljem slijepljen iz desetaka podjarmljenih nacija Božo ČUBELIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Imota, uopće ne krije da su presretni ovakvom vrstom promocije.

„Nije mala stvar kad te tako značajne novine promoviraju, a nama su Britanci, iza Nijemaca i Poljaka, i dosad bili najčešći gosti. Iako, moram priznat, kako ovo nije prvi put da nas britanski mediji hvale. Već su uvrstili naš stadion među top deset najneobičnijih na svijetu“, spominje Kolovrat čuveni imotski stadion Gos-

I neki dan je u Imotskom otvoren novi hotel, riječ je o heritage hotelu s četiri zvjezdice Emotheo, ujedno prvome koji se u ovom gradu otvorio u zadnjih četvrt stoljeća. Ima 22 sobe.

- Sad imamo tri hotela, ali raste i gastronomska ponuda, otvaraju se novi barovi, konobe, niču agencije za organizaciju izleta... Ono na što smo stvarno ponosni jest kvaliteta naših smještajnih jedinica temeljem recenzija. Tu smo na 94-95 posto, što znači da se ljudi baš trude i svaka im čast. Sve ide nabolje u vezi turizma, a čak su se i naši ljudi počeli pomalo vraćati, jer vide perspektivu - zadovoljan je Kolovrat.

A nisu ni skupi, dodaje, poput morskih destinacija, a opet tu je i autocesta i tunel i za tren si na moru. Ni internet nije loš, malo zeza roaming u pograničnom području, ali uglavnom je OK. Gosti su zadovoljni, a to je najvažnije, kaže.

‘Čim pričam o ženama u politici, odmah sam feministička kokoš’

ženi, a gdje muškarcu. Ne možete svoje dijete zaštititi kad dođe u školu, kad se počne govoriti što dostoji curicama, što dečkima“, rekla je.

Dodala je kako se ta cijela ‘podjela rada’ koja postoji u društvu i dalje njeguje i utječe na same žene da doživljavaju neka zanimanja muškim poslovima i da dva ili više puta razmisle hoće li se upustiti u to područje.

„Drugo je pitanje jezika koji izražava te stereotipe kojih nekad nismo svjesni. Vrlo banalne izjave, koje postoje u svakom jeziku i kulturi, kad je netko hrabar, kažemo da ima muda, a kad nije

hrabar ili osjeća strah ili nedoumice, onda mu kažemo ‘e, nemoj bit, da ne kažem sad što…“, istaknula je.

Naglašava da se za žene odmah lijepi stigma. „Imam puno poziva diljem svijeta raspravljati o poziciji žena u društvu i politici, a u Hrvatskoj, kad o tome progovorim, onda sam ili feministička kokoš ili neki epitet karakterističan za domaće životinje koje smatramo nižima od ljudskih bića. U tom smislu nismo drugačiji od Afganistana koji je de�inirao da je život žene manje vrijedan od domaće životinje“, kazala je bivša predsjednica.

Dovilė Šakalienė, zastupnica u litvanskom Seimasu (parlamentu), u nedavnom razgovoru za ukrajinski You Tube kanal “Fabrika novin” (Tvornica vijesti), osvrnula se i na tragediju u Dnipru, u kojoj je ruski bezumnik raketom usmrtio više desetaka civila u stambenoj zgradi.

To je svojstveno za Rusiju i njene vojne invazije već stoljećima, jer su ruski samodržsci svoj imperij uvijek gradili “ognjem i krvlju” – on je “spaljena zemlja”. Nije slučajno da su upravo oni smislili frazu da je “bolje kad vas se boje, nego kad vas poštujujer iz straha se rađa poštovanje”.

To dobro karakterizira njihovu tzv. kulturu - kad ponestane argumenata strah je argument. Tako je i ova stambena zgrada još jedan dokaz da ne postoji takva država kao što je Ruska Federacija - krvavi imperij nasiljem slijepljen iz desetaka podjarmljenih nacija – „hidra koja cijelo vrijeme nastoji otrovati sve oko sebe“.

“Žao mi je da u Nürnbergu nisu održana dva procesa - jedan za naciste, drugi za sovjete: jer za milijune Ukrajinaca koje su pogubili, za stotine tisuća Litvanaca, Poljaka i drugih naroda - nikad nisu kažnjeni. Povijest ne oprašta takve pogreške - i to smo skupo platili. Ali Rusija će za to morati odgovarati, a popis ratnih zločina bit će puno duži”.

Na upit hoće li i nakon masakra u Dnipru još koji europski lider govoriti o tome da Putinu treba spasiti obraz, dati mu šansu, s njim sjesti za pregovarački stol – kazala je da se nada da više neće. Dodala je da i neke velike zapadne zemlje počinju shvaćati da priča o eskalacijiako se poduzmu odlučni potezi protiv agresora - samo pogoršava situaciju.

“Kad s ubojicom nastojiš sklopiti ugovor on ipak ubija - ugovaratelja. Dakle, i oni će morati otvoriti oči i vidjeti to što mi vidimo - Litva, Latvija, Estonija, Poljska i druge države - da je samo raspad tog imperija, Frankesteina, lijek. Zapad treba tražiti načine kako što prije dostaviti Ukrajini oružje nužno za obranu, a ne izgovore za odugovlačenje“, rekla je Šakalienė.

No, mentalna tranzicija, ističe, u velikim zapadnim državama ide puno sporije nego kod nas koji smo rusku okupaciju - mračno iskustvo - osjetili na vlastitoj koži. „A kad s kolegama putujemo u SAD, Njemačku, Francusku, itd. i pitamo ih: A kad bi vas napali, biste li se isto tako ponašali? Ne, ne... imamo 5. članak NATO-ove povelje“, prenosi njihov odgovor litvanska zastupnica.

Na izmaku prošle godine, 30. prosinca, ruski komunisti proslavili su 100. obljetnicu osnutka Sovjetskog Saveza (30. XII. 1922.), koji je imao 285 milijuna stanovnika.

Prije njega Ruski imperij živio je dva stoljeća, a nakon raspada SSSR-a - 25. XII. 1991. – njegova zastava skinuta je s Kremlja. Sporazumom između Bjelorusije, Rusije i Ukrajine u Minsku je 8. XII. 1991. stvorena Zajednica Nezavisnih Država.

No Komunistička partija Ruske Federacije sad opet trubi da taj sporazum u dijelu koji se odnosi na brisanje SSSR-a „nema pravnu snagu za Rusiju”. I čvrsto je uz Putinovu münchensku izjavu iz 1996. da je raspad SSSR-a „najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća”.

Ako je SSSR još živ – kako tvrdi KPRF - zavirimo malo i u stogodišnje djelo te preobražene tvorevine.

O SSSR-u sve govori lik i djelo njegovih vodećih �igura - Lenjina, Staljina, Molotova, Jagode, Ježova, Berije, Kaganoviča... Putina, patrijarha Kirila… - te 43 vojne agresije koje je Kremlj u 100 godina izveo u 28 država: u Gruziji 1921., 1991., 1992., 2008., Ukrajini 1914., 1918., 1939., 1914., Azerbajdžanu 1920., 1988., 1990., Čečeniji 1994., 1999., Poljskoj 1920., 1939., Finskoj 1939., Dagestanu 1994., 1999., Japanu 1938., 1945., Siriji 1967., 2016., Moldaviji (Pridnjestrovlje) 1992., Laosu, Sjevernoj Koreji, Kini, itd.

Sadašnja agresija na Ukrajinu samo je nastavak zločina tog čudovišta koje je stoljeće obilježilo - konc-logorima (gulazima), deportacijama i istrjebljenjima naroda, zatvaranjima političkih protivnika i u tzv. psihuške, ubijanjem neistomišljenika, mučenjima svake vrste...

Ovaj osvrt zaključimo s nekoliko misli Garryja Kasparova, ruskog političkog disidenta: Vojna pobjeda Ukrajine i slom Putinova režima preduvjet su i za oslobađanje same Rusije; zločin u Dnipru nalik je činu narkomana bez heroinske doze, a ovdje je narkoman režim koji svoje doze uzima u krvi…

držat ćemo se u novoj hrvatskoj turističkoj uzdanici.

Luka Kolovrat, direktor Turističke zajednice

Glasovito imotsko Modro jezero i stadion Gospin dolac smješteni odmah uz grad

Preporučuje se i kajak na rijeci Vrljici

Jedan od brojnih novih vila u okolici Imotskog

Kolinda Grabar-Kitarović

Čvrsto sam na strani Ukrajine, podržavam njihovu borbu za slobodu protiv ruskog agresora. Za to sam da im pomognemo humanitarno, prihvatom izbjeglica, slanjem oružja, ali obukom vojnika zaraćene strane na svom tlu, vi direktno ulazite u rat, kaže Sačić

Marko BARIŠIĆ

Željko Sačić jedan je od četvero zastupnika Hrvatskih suverenista u Saboru. Hrvatski je general, bio je dozapovjednik prvih antiterorističkih postrojbi „Sljeme“ i „Lučko“, kao zamjenik Specijalne policije sudjelovao je u svim obrambeno-oslobodilačkim operacijama do kraja Domovinskog rata. U drugoj polovici devedesetih bio je i pomoćnik ministra unutarnjih poslova.

Rođen je u Varaždinu, diplomirao je pravo u Zagrebu, 2000. je i magistrirao, oženjen je i otac dvoje djece.

Rado se odazvao razgovoru za Hrvatski vjesnik u kojem otvoreno iznosi svoja stajališta o najaktualnijim događanjima u Hrvatskoj te o glavnim političkim akterima u zemlji.

Gosp. Sačiću, od 1. siječnja Hrvatska je u schengenskoj zoni, ukinute su granične kontrole prema Zapadu. Neki govore da je to konačni odlazak Hrvatske s Balkana nakon 70 godina?

Podržavam takvo stajalište. Vratili smo se u zajednicu zapadnih i srednjoeuropskih država gdje smo živjeli stoljećima. Formalno-pravno, ne može nas više nitko zvati tzv. regionom ili zapadnim Balkanom, barem što se tiče naših vanjskih granica. No, što se tiče mentaliteta, o tome bi se dalo raspravljati.

Hrvatska je sada čuvar i vanjskih granica Europske unije. To je priličan izazov?

Tu će trebati dosta toga napraviti zbog sprječavanja ilegalnih migracija. Granice ni do sada nisu bile dobro čuvane. Od 2016. su bile jako napadane od ilegalnih migranata. U cijeloj 2022., a posebice zadnjih dva-tri mjeseca opet imamo intenzivno krijumčarenje ljudi preko njih, samo tome mediji nisu davali veliku pozornost. Ranije su i naši specijalci s dronovima bili uključeni u čuvanje granice i imali su pravo kroz sustav odvraćanja (‘pushback’) smanjiti prodor migranata u Hrvatsku. Apsurdno je da smo zbog pristupa schengenskoj zoni morali, da tako kažem, liberalizirati taj sustav. O čemu se radi?

Nakon prosvjeda ljevi-

čarskih udruga i nekih europskih institucija te objavljivanja određenih video materijala, hrvatska je policija morala pristati da te, kako se nazivaju, udruge civilnog društva imaju izravni monitoring nad radom naše policije u tom području. Sada čim migranti prijeđu granicu, naši policajci umjesto da im kažu, vratite se u Bosnu ili Srbiju, što su radili ranije, moraju im odmah ponuditi azil. Nude im smještaj, besplatnu prehranu i sve drugo. Prošlih godina je od njih nekoliko tisuća samo sedamdesetak željelo ostati u Hrvatskoj, a sad ih je već 12 tisuća zatražilo azil. Tu je problem hoće li Hrvatska sada postati hotspot, dakle, mjesto gdje se migranti registriraju i kod nas čekaju ishod zahtjeva za azilom. Hrvatska to nije u stanju podnijeti.

No tu imamo i problem sigurnosne ugroze. Nedavno je jedna velika skupina Čečena htjela azil kod nas. To je veliki sigurnosni rizik. Jer osim onih koji možda bježe od rata, kako većina tvrdi, tu mogu biti i prikriveni teroristi, Wagnerovci, i tu Hrvatska koja vodi proukrajinsku politiku, mora biti daleko stroža u provjerama tko ulazi u zemlju.

Može li tu Hrvatska išta utjecati da se to promijeni?

Može, sada je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao da su nakon naših zahtjeva i u Bruxellesu postali svjesni ozbiljnosti situacije te su od BiH zatražili da zabrani letove prema određenim zemljama, a od Srbije da ukine vize prema suspektnim državama iz kojih dolazi najviše takvih migranata i to su im uvjetovali nastavkom pristupnih pregovora. No, tu bi i Hrvatska sama trebala zauzeti čvršći pristup i vraćati one koji nezakonito prelaze granicu.

Umjesto kune, za kojom mnogi žale, kao valuta je uveden euro. Vi iz Suverenista ste bili protiv. Zašto?

Apsolutno pogrešno je u ovom trenutku bilo uvoditi euro umjesto hrvatske kune, koju smo branili, za nju živote dali i koju je predsjednik Franjo Tuđman s ponosom slavio. Hrvatska puška na hrvatskom ramenu i hrvatska kuna u hrvatskoj lisnici, bio je san našeg prvog predsjednika. Ali, eto, to je sada vladajući HDZ i premijer Andrej Plenković doveo u pitanje, bez referenduma kao najvišeg izraza narodne volje Hrvata.

Euro je uveden u vrijeme in�lacije, energetske krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, i dogodilo se povećanje cijena osnovnih potrepština, pad standarda, što se moglo predvidjeti jer je tako bilo i u drugim drža-

Neprihvatljiva nam je Plenkov a Milanoviću nismo zaboravili

vama koje su uvodile euro u boljim okolnostima. Svakim danom se pokazuje da to neće donijeti blagodat kojoj su se mnogi Hrvati nadali, ali možda će uski krug ionako bogatih ljudi od toga imati koristi. No, to je sad naša stvarnost, ali to je potpuno promašena i protunarodna priča bez obzira na opravdanja Plenkovića i guvernera Hrvatske narodne banke Bo-

risa Vujčića.

Iz HNB-a tvrde da će biti manje kamate za kredite građana. Kao argument navode da sada Hrvatska kao dio eurozone plaća puno manje kamate na obveznice nego primjerice Poljska ili Mađarska koje imaju svoje valute?

U zadnje vrijeme smo imali relativno dobar pristup kreditima po niskim kamatama

Oslanjanje na sposobne umjesto nesposobnjakovića

Kako vratiti snagu Hrvatskoj vojsci?

Mi hrvatski narod smo u povijesnoj, sudbonosnoj, prilici nakon devet stoljeća ostvarili svoju nacionalnu slobodu i uskrisili državu. Iako nismo bili međunarodno priznati, iako smo bili razoružani, to smo ostvarili jer su se prvi naš predsjednik Franjo Tuđman i suradnici koje je imao, oslanjali na mlade, sposobne ljude koji su bili ratni zapovjednici, koji su hrabro i nesebično provodili državnu politiku vođeni ljubavlju prema domovini, obitelji i našoj vjeri. Oni su vodili do pobje-

de. Danas, nakon što su detuđmanizcijom ti ljudi bačeni sa strane, neki nesposobnjakovići i podobnjaci, neki i iz bivšeg sustava, su došli u prvi plan, a te naše ljude su bacili u zapećak, na marginu, a brojne poput Đure Brodarca i mnogih drugih kriminalizirali i stavljali u zatvore, na kraju i sam sam bio nevin u zatvoru. To treba promijeniti i te ljude koji su odbačeni, a pokazali su se kroz rat, kao i mlade koji se vode tim vrijednostima, vratiti u sustav i Hrvatska vojska će opet biti ono što je bila – sila koje se neprijatelj boji, a saveznici je respektiraju.

i zbog razdoblja jeftinog novca, a sigurno je tome doprinijelo i naše članstvo u Europskoj uniji. No, to je premali argument da bi se opravdalo promjenu valute. Problem je što Hrvatska narodna banka i guverner Vujčić nisu dovoljno dobro raspolagali s �inancijskim blagodatima monetarne politike koje su imali u ruci. Dosta stručnjaka govori da se puno bolje moglo gospodariti i s našim visokim deviznim rezervama koje je trebalo usmjeriti u razvoj zemlje. Uostalom, kako su se ponašali, pokazuje i slučaj sa švicarskim francima. Takozvana HNB uopće građane nije zaštitila u toj krizi zbog koje su mnogi upadali u dužničko ropstvo. Sada čak i međunarodni sudovi daju za pravo na obeštećenje tih ljudi kojih je bilo više od 150 tisuća, a država nije napravila ništa da ih zaštiti. Okrenula im je leđa.

Zašto, po Vama, obnova nakon potresa i u Zagrebu i na Banovini ide tako sporo?

Novaca za obnovu ima. Ponajprije iz europskih fondova, na raspolaganju su milijarde, a uz to i naši građani,

kao i naše iseljeništvo iz Australije, Amerike, Europe, su iz solidarnosti dali milijune kuna pomoći. I naši nesposobnjakovići to nisu znali utrošiti. Prvi rok od godinu i pol je prošao u lipnju prošle godine, sad su zahvaljujući dobrim vezama Plenkovića sa še�icom Europske komisije Ursulom von der Leyen, dobili produženi rok.

Potrošeno je svega 25 posto od dostupnog novca. Novi ministar za graditeljstvo Branko Bačić je sada dobio zadatak da od toga ostatka, dakle, 75 posto sredstava, potroši što više u ovih godinu dana. Hoće li uspjeti, vidjet ćemo. Da rezimiramo, nesposobni, nestručni, neorganizirani. U Zagrebu su tri kuće porušili, ali još nisu počeli zidati, na Banovini su šest izgradili. Istina, obnovili su na 300-400 kuća negdje dimnjak, negdje crijep i to je to.

Vi u tome imate i osobno iskustvo?

Živim u Štefanovcu, dijelu Zagreba uz Markuševac, gdje je bio epicentar potresa. Stotinu puta je potres udario. Imao sam štetu na svojoj kući od 30-tak tisuća kuna, a

i podobnjaka

Željko Sačić: Apsolutno je pogrešno u ovom trenutku bilo uvoditi euro umjesto kune

samo dva dimnjaka smo rješavali i morao sam potporni zid i podrume ojačati i betonirati. To sam napravio sam. Hoće li vam to država nadoknaditi?

Nisam ni aplicirao za pomoć. Devedeset posto mojih susjeda je samo popravljalo svoje kuće, a država je to trebala. Hoće li se netko od njih javiti za nadoknadu troškova to ne znam, ali ja neću iz solidarnosti prema onima kojima to više treba.

Očekujete li sad neke pomake u obnovi s ministrom Bačićem?

Bačić ima jedan agresivniji stil, boje ga se, respektiraju ga u svim ministarstvima, tako da bi on trebao biti taj ledolomac. No, oni svi govore da više nemamo operative. I kad se sve ugovori da nema tko raditi, nema zidara, tesara. No, trebaju se snaći. Mogu uzeti i strance, ali na kraju krajeva, plati dobro ljude u Hrvatskoj pa će ići raditi.

Kakvo je Vaše mišljenje o premijeru Plenkoviću?

Plenković je jedan jako obrazovan i vrlo inteligentan hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a koji zna postaviti ciljeve i mehanizme kako da do tih ciljeva dođe. Međutim, mislim da je u zadnje dvije-tri godine u velikoj mjeri zane-

preduvjete za to, uključivo s Pupovcem koji podržava tu vlast u Beogradu. Nisu se nakon Miloševića nikada, javno, eksplicitno, ogradili od te velikosrpske, memorandumske, politike. Njihov patrijarh Por�irije vozi istim pravcem kao i oni za vrijeme rata, čak su i Šešelja proglasili polusvetim ili svetim, ne znam. Dali mu odlikovanje. Pa, zar mi s takvima možemo graditi dobru budućnost. A Plenković to želi. On im ide tamo na te njihove političke, a ne vjerske, domjenke i nudi jednu snishodljivost, slugan-

ćivat državni proračun, prva briga treba biti rad u interesu svog naroda, a ne u interesu svog džepa.

A što mislite o predsjedniku Milanoviću?

On je jedan fenomen. Kad je bio premijer i predsjednik SDP-a radio je sve najgore protiv hrvatskih nacionalnih interesa, protiv hrvatskih branitelja, proganjao nas je, vodio procese za navodne ratne zločine, protuustavno uvodio ćirilicu u Vukovaru, frustrirao nas je na sve moguće načine. Na kraju je to proizvelo 505 dana pro-

Podržite one koji su za zajedništvo, umjesto onih koji nas razjedinjuju

Što bi poručili Hrvatim a Australiji?

Dragi prijatelji, pratite tu situaciju kod nas, nemojte se obeshrabriti, puno toga što sam rekao izgleda pesimistično, ali činjenica je da kriza ipak glave skupa stavlja. Kad smo mi Hrvati u problemu, bilo da je riječ o ratu, potresu ili ekonomskim nedaćama, ipak sve međusobne nesuglasice i razlike uspijemo staviti sa strane i ići prema jednom cilju. Sad smo u situaciji da moramo složno krenuti prema ostvarenju prosperi-

tetnije Hrvatske jer nema nikakvog razloga da ova Bogom dana zemlja ostane ovako zapuštena, slaba, pokradena. Postoje u ruci svi instrumenti da se to dogodi, ali Vlada ih ne koristi. Evo, u sportu se to događa, nogometaši, skijaši, da ne nabrajam sve, su nam svima na ponos sa svojim nevjerojatnim postignućima. Pratite Hrvati iz Australije što se događa u domovini i podržite ne one koji kradu i koji govore protiv hrvatskog naroda i razjedinjuju ga, nego one koji su za zajedništvo.

vo. Plješćem zbog toga što poštuje branitelje, barem na taj način. Ali je prije rekao da ploču HOS-ovaca treba bacit u smeće. Otišao je s proslave Bljeska zato što je na jednom našem prijatelju vidio na majici oznaku HOS-a. Himna svira, a on se okrenuo i otišao. On HOS-ovce ne prizna, jednu hrabru postrojbu koja je krvarila i borila se za hrvatsku slobodu. Kakav je to predsjednik Hrvatske koji hrvatskog čovjeka koji je dao život ili dio svog tijela ili bio u logoru i krvario za domovinu od Vukovara, Dubrovnika i drugih ratišta, ne prizna.

A čak i bivši premijer Ivica Račan, također SDP-ovac, ju je priznao, legalizirao, i on sad nakon toliko godina sve osporava. Nemamo o čemu razgovarati.

Kako objašnjavate da je Milanović dobar s Domovinskim pokretom i Mostom, strankama koje su bliske vama, Suverenistima?

Žalosno. Ne znam gdje im je politička pamet. I gdje je vjerodostojnost ljudi koji su sve to prošli i bili žrtve tadašnjeg Milanovićevog stava dok je bio premijer. I oni sad kažu – joj, on je sad preko noći progledao i treba mu vjerovati. Ok, ali htjeli su

ićeva suradnja s Pupovcem, proganjanje branitelja

mario taj opći interes Hrvata da u svojoj državi budu, ono za što smo se borili u Domovinskom ratu, gospodari svoje sudbine. Ulazeći u koaliciju sa SDSS-om Milorada Pupovca, Plenković je to tako postavio da se Hrvati sada moraju sve više podređivati željama SDSS-a i Pupovca i raditi kompromise tamo gdje ih ne smije biti.

Ne može Pupovac biti toliki faktor u Hrvatskoj da neke sustave blokira, a istodobno promovira ‘srpski svet’ ili osporava oslobodilačke akcije Bljesak i Oluju. Na operativnoj razini, SDSS-ovci prodiru u brojna državna ministarstva i javna poduzeća, imaju dužnosnike u njima, a istodobno ne pokazuju znakove poštovanja prema hrvatskom narodu, prema hrvatskoj žrtvi. Pupovac se odmah naroguši kad tražimo procesuiranje zločina nad Hrvatima od strane velikosrpskog, četničkog, agresora, a istodobno uživa u svim blagodatima vlasti u Hrvatskoj. I to direktno ide na teret i na štetu Plenkovića.

Sada oni idu u tu nekakvu pomirbu sa Srbijom, a Srbija nije ostvarila nikakve

stvo, hrvatskog slobodnog čovjeka, ratnog pobjednika, prema agresoru u ratu. To mi Hrvatski suverenisti i hrvatski domoljubi ne možemo nikako prihvatiti. To je strahovito veliki minus za Plenkovića.

A megakriminal je također još jedna strana tog Plenkovića. Nedovoljno poduzima mjere da represivni aparat sprječava kriminal poput onog u Ini od milijardu kuna. A sve njegovi ljudi iz HDZ-a. To je za nepovjerovati. Pa zar ne može organizirat kružoke unutar tog HDZ-a i reći im –ljudi ne možete krasti, ošte-

svjeda hrvatskih branitelja u Savskoj ulici. I njega i Ivu Josipovića koji je tada bio predsjednik, srušili su hrvatski branitelji.

I sada kada je došao u poziciju predsjednika države, u prvim danima prva briga mu je bila da iz svog ureda izbaci sve hrvatske velikane. Od Radića, Starčevića, Tuđmana, njihove biste je uklonio. Što sad ja imam vjerovati tom predsjedniku Milanoviću? Čiji je on predsjednik?

Zato što odlikuje hrvatske branitelje, što ide okolo na godišnjice? Svaka čast. Bra-

abolirati Perkovića i Mustača. Pa nije to palo na pamet pokojnom Pavlu Miljavcu ili drugim generalima koji su potpisali famozno pismo. Netko je dao mig odvjetniku Anti Nobilu da idu s tim u javnost i da vide kako će branitelji reagirati. Kad su vidjeli da su branitelji 99 posto bili konsternirani tim prijedlogom, normalno da je taj lukavac odustao. Svjestan je bio da će izgubiti drugi mandat ako potpiše to pomilovanje. Ostavio je onda generale koji su to potpisali uključujući i našeg Antu Gotovinu na jednoj strani, a on ide dalje za

drugi mandat. A Perkovića i Mustača je stavio u stranu, do druge prilike.

To je Milanović, jedan pragmatičan, lukav, političar, ali doveo je u pitanje funkcioniranje vlasti. Na ključnim pitanjima gdje mora biti zajedništvo u hrvatskoj državi, znači u nacionalnim, vojnim pa i ekonomskim pitanjima, on je u svađi s Plenkovićem, ministrom obrane Mariom Banožićem i mi sada imamo ne samo unutarnje nego i međunarodne probleme. Kao da sve radi iz inata, a kad možda i ima dobre ciljeve, kao kada je htio zaštititi interese Hrvata u BiH, sredstva kojima se služi, poput namjere blokade pristupa Švedske i Finske u NATO, nisu primjerena.

General ste, situacija u Europi je vrlo složena zbog ruske agresije na Ukrajinu. Kako gledate na opremljenost i snagu Hrvatske vojske?

Stanje nije dobro. Kao saborski zastupnik i član Odbora za obranu i nacionalnu sigurnost mogu o tome govoriti do određene mjere. Ali mogu komentirati ono što su o tome već rekli predsjednici države i vlade. Mi smo dragi prijatelji Hrvati u Hrvatskoj i u iseljeništvu, u Australiji, u strahovito velikim problemima. U poziciji smo puno težoj nego što smo bili recimo ’92, i to nije vojna tajna, to se zna. Mi smo ‘95. bili daleko značajnija, opremljenija, organiziranija vojna sila nego što smo sada. Tada smo bili i naoružani za to vrijeme modernim naoružanjem koje smo, nažalost, morali nabavljati švercom i preko crnog tržišta jer smo bili pod embargom.

I kad je trećesiječanjska vlast nastupila 2000., Mesić, Račan i ostali iz te plejade koji su išli detuđmanizirati Hrvatsku, prvo su išli rušiti ratnu, pobjedničku, vojsku. Bila je smetnja uspostavi sluganskog odnosa sa Srbijom. To su razarali kroz godine, nisu ništa ulagali, poslije je HDZova vlada ukinula vojni rok i sad imamo situaciju kakva jest. Nemamo profesionalne baze, imamo 10-tak tisuća vojnika od slavne pobjedničke vojske, a u proteklim godinama oko 300 tisuća mladih Hrvata je otišlo iz sustava, a da nije steklo nikakvo vojno obrazovanje. Zbog nemara države oni danas ako im puška i dođe u ruke, ne znaju što će s njom. Ne obrazujemo ni svoju razvrstanu, a kamo li nerazvrstanu pričuvu. Ministar Damir Krstičević je bio uspostavio centre i omogućio da se digne određen broj ljudi na vježbe. Ali Banožić i Plenković to ne konzumiraju. Ni Milanović to ne potencira. I kako voditi rat? A tu na tisuću kilometara udaljenosti imamo brutalnu agresiju Ru-

sije na Ukrajinu.

Predlažete uvođenje vojnog roka. Koliko dugo?

Dvomjesečni vojni rok je sasvim dovoljan. Profesor sam bio i znam modele suvremene edukacije. Dva mjeseca intenzivne obuke bilo bi dostatno.

Bili ste protiv obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Možete li pojasniti zbog čega?

Pa upravo zbog navedenih razloga. Čvrsto sam na strani Ukrajine, podržavam njihovu borbu za slobodu protiv ruskog agresora. Za to sam da im pomognemo humanitarno, prihvatom izbjeglica, slanjem oružja, ali obukom vojnika zaraćene strane na svom tlu, vi direktno ulazite u rat. Zemlje koje imaju snažnu vojsku poput recimo Poljske, Njemačke ili Britanije to mogu raditi jer se mogu i obraniti. Dobro su opremljeni, imaju najmodernije protuzračne sustave. Mi se nemamo s čime obraniti. Dovoljno je da netko pošalje običan naoružani dron, mi ga nemamo s čime srušiti.

Znači, ako se mi idemo na bilo koji način u vezi s tim eksponirati visoko na listi ruskih neprijatelja i izlagati se njihovoj odmazdi, a istodobno nemamo nikakvih potencijala za – ne daj Bože –da se sami obranimo, onda to nema smisla. Pogotovo jer su i iz NATO-a poručili da zbog pojedine zemlje neće aktivirati članak 5. Povelje i ići u opći rat sa Rusijom nego se svaka zemlja sama mora brinuti za sebe u slučaju eventualnog napada.

Dakle, s jedne strane imamo obećanje Plenkovića i ministra Gordana Grlić-Radmana da ćemo prenijeti svoja ratna iskustva ukrajinskoj vojsci, a s druge strane nisu osigurali ništa da bi Hrvatska vojska bila opremljena i osposobljena za obranu. Busaš se u prsa, a ovamo ljude guraš u rat s praznom puškom. E, nećeš Plenkoviću, i zato mu nismo dozvolili da Hrvatski sabor bude njegov otirač.

Hoće li dolazak zrakoplova Rafale, protuzračnih sustava Mistral i gusjeničara Bradley, išta promijeniti u HV-u?

Hoće. To je dobro i mi to podržavamo. Ali, to nije dovoljno, to je kap u moru. Ali dobro je i za to pohvaljujemo Plenkovića. Kakvo je da je, doći će. Ali Mistral sam po sebi je za male visine, malog su dometa, štite stajanke zrakoplova. A mi trebamo cijeli granicu staviti pod nadzor. Jesu li to američki Patrioti ili neki sličan a manje skup zapadni sustav jer sad ruske S-300 ne možemo nabavljati, to je stvar odluke. Ali, mora se uložiti u sigurnost da bi se mogla zaštititi zemlja i ljudi. Izrael je u tome najbolji primjer.

Sačić (u sredini) sa suborcima tijekom Domovinskog rata

Posjet koji je oduševio brojna

Ovu nedjelju u Clifton Hillu upamtit će mnogi po iznenađenju koje ih je dočekalo u dvorištu pred samom crkvom. Naime, na sv. misi bili su izbornik Zlatko Dalić sa suprugom Davorkom te ključni ljudi HNS-aKustić, Kulušić i Pletikosa Pripremila: Suzana FANTOV

Dalićem, uz predsjednika Komisije za dijasporu i člana Izvršnog odbora HNS-a Antu Kulušića, tehničkog direktora A i U-21 reprezentacije Stipu Pletikosu i glavnog instruktora HNS Akademije Petra Krpana.

Uakciji Hrvatskog nogometnog saveza da se za mlade hrvatske nogometaše u Australiji organiziraju sportski kampovi kako bi se među talentima možda prepoznali i budući potencijali kao što je to nekad bio Josip Šimunić, doputovala je delegacija Hrvatskog nogometnog saveza predvođena predsjednikom Marijanom Kustićem i

Kako je protekao rad nogometnih kampova za dijasporu u Australiji u Melbourneu i Sydneyju, te kakav je bio "lov na talente" izvjestit ćemo u nekim od sljedećih brojeva Hrvatskog vjesnika, a u ovotjednom broju donosimo vam pregršt fotogra�ija koje svjedoče o nekoliko susreta koji su razveselili sva ona "vatrena srca" koja su se uspjela s njima susresti.

Gostima iz Hrvatske na fantastičnom uspjehu naše nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Katru, uz želje za ugodan boravak u Sydneyju, zaželio je Ivica Glasnović, generalni konzul Republike Hrvatske u Sydneyju.

izbornikom Vatrenih Zlatkom

Sydney: radost mladih nogometaša i možda "budućeg Šimunića"!

Hurstville Zagreb – seniori

Osmijeh i nevjerica – selfie s izbornikom Zlatkom Dalićem!

Livnjaci u Clifton Hillu!

Obitelj Buljan – veliki navijači Vatrenih uz njihovog izbornika

‘vatrena srca’ Hrvata u Australiji

"Sjajna organizacija i izuzetno gostoprimstvo, u Sydneyju smo se uistinu osjećali kao kod kuće" – izjavio je Marijan Kustić na službenoj Facebook stranici HNS-a o radu kampa u Sydneyju, koji je privukao 130 djece iz brojnih hrvatskih klubova iz grada i okolice.

Srdačan susret bio je i sa seniorima Association Hurstville Zagreb, čije fotogra�ije za uspomenu na ovaj poseban dan prenosimo s njihove službene Fb stranice.

A nedjeljno jutro nakon sv. mise u HKZ-u sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu upamtiti će mnogi po iznenađenju koje ih je dočekalo u dvorištu pred samom crkvom. Naime, na sv. misi bili su izbornik Zlatko Dalić sa suprugom Davorkom te ključni ljudi HNS-a - Marijan Kustić, Ante Kulušić i Stipe Pletikosa.

To je iznenađenje oduševilo sve župljane, baš kao i župnika vlč. Bosiljka Rajića i vlč. Velimira Maglicu koji su toga jutra

predslavili misno slavlje.

- Skromni, jednostavni, nadasve ljubazni, vjernici i domoljubi! – tek neki su od dojmova sretnika koji su imali priliku fotogra�irati se za uspomenu sa susretljivim gostima.

- Hvala vam za broncu koju ste donijeli u našu Hrvatsku; hvala vam što ste ostavili srce na terenu dok smo mi ovdje svi molili za vas, baš kao što ste i vi molili krunicu pred svaki izlazak na teren; hvala vam što ponosno pronosite ime naše domovine… - bile su bujice riječi hvale koje su mnogi iskreno, i gotovo u nevjerici da stoje kraj samog izbornika Vatrenih, uputili neočekivanim posjetiteljima.

Uz puno srdačnih zagrljaja, zajedničkih fotogra�ija i želje za još mnogo uspjeha u radu, za kraj posjeta, ekipa se ponosno fotogra�irala pokraj Stepinčeva kipa u dvorištu crkve najstarijeg Hrvatskog katoličkog centra u Australiji.

Susret s Ivicom Glasnovićem, generalnim konzulom RH u Sydneyju

Vlč. Maglica i mons. Rajić s neočekivanim, ali srdačno dočekanim gostima

Kraj Stepinčeva kipa u dvorištu crkve sv. Nikole Tavelića

Možemo gubi na svom terenu

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Nakon afere s posvajanjem djece iz Afrike, čiji glavni akteri – potencijalni posvojitelji koji su u Zambiji uhićeni i optuženi za trgovinu ljudima –su iz zeleno-lijevih političkih krugova, ljudi iz istih tih krugova ponovo su u središtu interesa hrvatske javnosti. Ovoga puta, doduše, nisu optuženi za kršenje zakona, barem ne izravno, ali uloga u kojoj su se našli nipošto nije nešto što bi si neki politički akter poželio, a pogotovo ako tvrdi da su mu glavni politički ciljevi zaštita okoliša i ljudska prava. Riječ je, naravno, o štrajku radnika zagrebačke Čistoće, za koji su izravan povod bili otkazi trojici njihovih kolega, a koje im je uprava tvrtke uručila zbog navodnog kršenja pravila prilikom prikupljanja otpada. (Optuženi su, temeljem snimke koju je mobitelom sa svog prozora napravila jedna stanarka, da su u isti kamion ispraznili kontejnere s različitim vrstama otpada.) No, osim povoda, postoje i uzroci. Pitanje je bi li 1000 radnika stupilo u štrajk zbog tri otkaza da među njima od ranije ne tinja (ili je možda bolje reći bukti?) nezadovoljstvo.

Čak i da nije bilo otkaza trojici radnika, štrajk je bio pitanje dana. Naime, budući da pregovori sindikata i uprave o povećanju plaća nisu dali nikakav rezultat, štrajk je neformalno najavljivan još u studenom, a početkom prosinca tri sindikalne podružnice su poručile kako je vrijeme da se zahtjevi za većim plaćama napokon uvaže. S prosvjeda na kojem ih se okupilo oko 1000, radnici su poručili kako su za Božić spremni na štrajk.

Za Božić štrajka ipak nije bilo, ali ni zadivoljavajućeg odgovora uprave. A sada kada se štrajk dogodio, radnici su objavili zahtjeve iz kojih je vid-

Štrajk radnika zagrebačke Čistoće pokazao je da u tvrtki za zbrinjavanje otpada koju vode ekološki aktivisti ne postoje čak ni pravila za postupanje s otpadom

ljivo da ih, osim niskih plaća, muče i brojni drugi problemi, od nedostataka odgovarajuće radne odjeće i obuće do nepostojanja „uputa o postupku izvođenja radnih operacija”. Dakle, u tvrtki za zbrinjavanje otpada koju, kao i čitavu gradsku upravu, vode ekološki aktivisti uopće ne postoje pravila za postupanje s otpadom!

A što se samih otkaza tiče, jasno je da je takva mjera, u zemlji u kojoj su neodgovornost, nerad i korupcija opća pojava, apsolutno neprimjerena, prestroga.

Uostalom, radnike je podržao čak i Renato Petek, SDP-ov zastupnik u Gradskoj skupštini (a SDP je koalicijski partner zeleno-lijevog bloka Možemo) i pri tome napisao: „Kad bi nepravilno postupanje radnika bio razlog za izvanredni otkaz, takav bi otkaz Davor Vić (direktor Čistoće) zaslužio već 10.000 puta!”

Aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegov zeleno-lijevi pokret Možemo vlast u Zagrebu su osvojili obećanjima da će uvesti red, a jedno od područja na kojem su se trebali posebno iskazati je upravo prikupljanje i zbrinjavanje otpada. No, ono što su do sada uspjeli napraviti je sve samo ne uvođenje reda.

Već dulje vrijeme smeće se odvozi neredovito pa građani vrećice sa smećem odlažu oko pretrpanih kontejnera, tako da se stvaraju velike gomile iz kojih se, osobito u ljetnim mjesecima, šire neugodni mirisi. Prvi podzemni spremnik za prikupljanje otpada koji su izgradili bio je predmet sprdnje na društvenim mrežama, potom su zbog kršenja procedure morali su poništiti natječaj za podzemne spremnike, a sada je sud navodno nezakonitom proglasio odluku gradske vlasti da građani sami �inanciraju nove spremnike. Uza sve to, gradsko odlagalište Jakuševec odavno je trebalo biti zatvoreno, a vlast, koliko je poznato, nije učinila baš ništa na pronalaženju nove lokacije... Kad se sve to zna, ispada ja štrajk 1000 radnika tek blagi indikator stanja.

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin još je jednom službeno potvrdio da će njegova partija podržati Zorana Milanovića na reizboru za šefa države. No istovremeno je odbio komentirati Milanovićeve stalne ruso�ilske, ali i antizapadne i antieuropske stavove. Grbin samo ponavlja da je i Milanović osudio rusku agresiju na Ukrajinu i da priznaje da je Ukrajina žrtva. I prije nekoliko dana, na uzastopna pitanja novinara što kaže na pohvale ruskog ministra vanjskih poslova na račun Milanovića i njegovih stavova koji su duboko protiv EU i NATO-a, Grbin je samo bahato odvraćao da ga ništa drugo ne zanima.

Istina, Grbin ima ispravan stav o ratu u Ukrajini, da je Rusija agresor. Ali ne želi ulaziti u kon�likt s Milanovićem i podržat će takvog ruso�ilskog tipa za predsjednika države koja je članica EU i NATO-a. Jesu li u pitanju neki nepoznati odnosi? Stari računi? Prikriveni ruso�ili u SDP-u? Ili se Grbin boji Milanovićeve navale bijesa i vađenja prljavog rublja ako ga javno kritizira? Ili još gore, ako ga se odrekne?

Slušao sam ovih dana i neke druge oporbenjake. Tako Nikola Grmoja kaže da ga uopće ne zanima što Milanović govori jer da njega nisu podržavali niti će ga podržavati. Naravno, i on i Most i Milanović su u tihoj neformalnoj, prešutnoj koaliciji već dulje, jer su u istoj interesnoj sferi. I još kad uzmemo u obzir niz ruso�ila među mostovcima, što više od njih očekivati? Slično i među suverenistima i domoljubima.

Jedina s jasnim stavom bila je Ivana Kekin.

Nejasan stav SDP-a o ratu u Ukrajini

Ona je rekla kako bi se svatko trebao dobro zapitati kad ga pohvali netko od visokih ruskih dužnosnika kao što je Sergej Lavrov pohvalio Milanovića! I Možemo! se jasno izjasnio protiv Milanovića, da ga ne podržavaju i da će imati svog kandidata na predsjedničkim izborima. No kod Milanovića i podrške njegovoj politici nije samo pitanje stava o ratu u Ukrajini i njegovih ruso�ilskih stavova. Kakvi su njegovi neki drugi politički stavovi, još je jednom dokazao za službenog posjeta Mađarskoj. Milanović je u Budimpešti opet bio nastrojen antizapadno. Prvo ga nahvali mađarska predsjednica, a onda on kaže da europske vrijednosti nisu svuda iste, da smo različiti i da je odnos EU prema Mađarskoj loš, neodrživ. Milanović u Budimpešti kaže dalje: Orbán i ja se slažemo da svaka zemlja treba sama uređivati odnose u društvu, nisu europske vrijednosti iste u svakoj zemlji.

Upravo suprotno, europske vrijednosti mo-

raju biti iste u svakoj, baš svakoj europskoj državi jer su upravo te europske vrijednosti (a ne mađarske ili hrvatske) bile minimum minimuma – conditio sine qua non – za pristupanje Europskoj uniji. “Naknadna pamet” poput Milanovića neka preispita svoje vrijednosti. Ili treba Hrvatsku vratiti u zajednicu sa Srbijom? Treba li nabrojiti koje su to europske vrijednosti koje Milanović osporava i daje Orbánu za pravo da ih urušava, poništava, ignorira, negira? Evo, neovisnost pravosuđa i neovisnost medija. To su elementarni postulati na kojima je sazdana Europska unija, ali i moderna zapadna civilizacija. Ili hoćemo na ljudska prava? Milanović Orbánu dozvoljava diskriminaciju na rasnoj, spolnoj, vjerskoj i tko zna kakvoj osnovi. Jer je Mađarska politički izolirana baš zbog gaženja osnovnih ljudskih prava, zbog političkog diktata nad pravosuđem i medijima, zbog teških optužbi za pronevjeru EU novca, a znamo i da je Orbán mali Putin. Hoće li Grbin

Piše: Višnja Starešina

Grbin ima ispravan stav o ratu u Ukrajini, da je Rusija agresor. Ali ne želi ulaziti u kon�likt s Milanovićem i podržat će takvog ruso�ilskog tipa za predsjednika!

reći da SDP i on osobno podržavaju takvu politiku? Takve Milanovićeve stavove? Hoće li se SDP onda svrstati među našu krajnju desnicu? Ili je SDP politički takav mrtvac pa mu za političko preživljavanje treba i takav Milanović? (Večernji list)

Hrvatski sudovi i trgovina djecom

Vidjela bi da čitav niz zapadnih država upozorava na posvojenja iz DR Konga ili ih suspendira.

No ona automatski prihvaća donesenu dokumentaciju kao valjanu i time otvara mogućnost da ilegalno “posvojena”, možda ukradena djeca iz DR Konga, dobiju hrvatske dokumente. Da je zakonodavac tako zamišljao postupak, onda bi vjerojatno propisao da legalizaciju dokumentacije iz država koje, poput DR Konga, nisu potpisnice relevantnih međunarodnih konvencija, veri�iciraju – u sudskoj pisarnici. Ili u ka�iću pokraj nje.

procedure dobivanja hrvatskih dokumenata za svog biološkog sina, rođenog u Singapuru, državi koja također nije (bila) potpisnica Haaške konvencije o zaštiti djece, ali je za razliku od DR Konga pravno uređena država.

Postupak je trajao sedam godina! Za DR Kongo ide automatski i ekspresno. Je li netko u MUP-u pod istragom, ispitan, suspendiran? Ne znamo. Koliko znamo uhićen nije nitko.

Što se dogodilo s hrvatskim institucionalnim suradnicima u tom lancu vjerojatnog krivotvorenja dokumenata za “posvojenje”? Znamo iz javno dostupnih izvora da je DR Kongo zakonskim aktima praktički zabranio posvajanja svoje djece stranim državljanima, upravo zbog raširene trgovine djecom u toj državi ratnih sukoba i kriminala.

Pa kako je moguće da to ne znaju sutkinje i suci sudova u Zlataru i Varaždinu, koji su bez ikakve provjere ovjerili kongoansku dokumentaciju o posvajanju? Nas kao građane neznanje ne ekskulpira od odgovornosti za poštivanje zakona.

A sutkinja krapinske podružnice općinskog suda u Zlataru ne smatra se dužnom znati da legalno posvajanje djece iz DR Konga nije moguće, ne smatra se dužnom znati da sva dokumentacija DR Konga mora proći dodatnu provjeru, ne smatra se pozvanom posumnjati u dostavljenu dokumentaciju, posavjetovati se s nadležnim institucijama, raspitati se ili barem proguglati malo…

Je li sutkinja koja je bez ikakve provjere legalizirala kongoanske dokumente o posvojenju uhićena, pritvorena ili barem suspendirana dok se slučaj ne razjasni? Koliko znam - nije. Još prije dva tjedna svisoka su iz općinskog suda u Zlataru objašnjavali zašto je normalno da sudac samo udari pečat na dokumentaciju iz DR Konga. I zašto je posve uobičajeno da parovi s prebivalištem u Zagrebu legaliziraju dokumentaciju o posvojenju na sudu u Zlataru ili u Krapini.

Na temelju te “automatski” legalizirane dokumentacije MUP je “automatski” izdao hrvatske dokumente “posvojenoj” djeci. I ništa nije bilo čudno u super digitaliziranom MUP-u što mu dolaze rješenja o posvojenju iz države iz koje već desetak godina nema legalnih posvojenja.

Da to baš ne ide tako “automatski” podsjetila je ovih dana kolegica novinarka Jasmina Kuzmanović, podijelivši javno vlastito iskustvo složene

Je li sutkinja koja je bez ikakve provjere legalizirala kongoanske dokumente o posvojenju uhićena, pritvorena ili barem suspendirana? Koliko znam – nije!

U međuvremenu se doznalo da hrvatske institucije pojma nemaju koliko je afričke djece, mahom iz DR Konga, posvojeno ili “posvojeno” u Hrvatskoj. Neslužbeno ih je oko 180, prema podacima Ministarstva obitelji socijalne skrbi 131, a navodno su samo četiri posvojenja legalna! Ne znamo je li i koja je od ovih brojki točna, ne znamo gdje se izgubila razlika od šezdesetak djece. Ali smo saznali da niti jedna nadležna institucija (centri za socijalnu skrb, Ministarstvo obitelji i socijalne skrbi) ne prate što se događa s tom djecom u Hrvatskoj nakon posvojenja ili “posvojenja”.

Ovih smo dana saznali da je od 68 rješenja o posvojenjima iz DR Konga njih 23 donio općinski sud u Zlataru! Ali, kao da je Zlatar Šangaj, a Krapina Peking, nema nikoga da se “u interesu javnosti” raspita tko su ti suci, tko su odvjetnici koji vode takve slučajeve, tko to “automatizmom” odrađuje u MUP-u? Tko su ti “plemeniti” posrednici? Imaju li političke poveznice? Sve sluti na organizirani lanac sudjelovanja u trgovini djecom. A nigdje ni države niti nadobudnih reporterki koje će “u interesu javnosti” postaviti ljestve iliti zagorski “lojtru” na sud u Krapini, da preko balkona potraže istinu. Ako već ne ide preko glavnog ulaza. No zato se Hrvatskom širi zabrinutost za demokraciju – u Zambiji. (Slobodna Dalmacija)

Prošlo je već mjesec i pol otkako je zambijska policija u zračnoj luci pograničnog grada Ndola uhitila četiri hrvatska para u pokušaju da preko Zambije odvedu četvero djece podrijetlom iz DR Konga, a na temelju sumnjivih dokumenata o posvojenju.

Piše: Zvonimir Despot

OBRAĆENJE SVETOG PAVLA, SVATKO PROŽIVLJAVA SVOJ DAMASK

Za svakoga je našao načina kako ga pridobiti za Krista

Kao pripadnik farizejske sljedbe progonio je prve kršćane. Nakon obraćenja pridružio se apostolima

Važan događaj u povijesti Crkve Kristove, obraćenje svetog Pavla apostola, slavimo 25. siječnja. Pavao se rodio u Tarzu u Ciliciji između 5. i 10. godine. Potječe iz maloazijske židovske obitelji s pravom rimskog građanina pa je uz hebrejsko ime Šaul imao i rimsko Paulus. Helenističko obrazovanje i rabinsko zvanje stekao je u Jeruzalemu, a prema tradiciji židovske dijaspore izučio je i zanat. Kao pripadnik farizejske sljedbe progonio je prve

kršćane. Nakon obraćenja, oko godine 34., pridružio se apostolima.

Događaj pred Damaskom na neki se način provlači kroz cijelu povijest jer svaki čovjek proživljava svoj Damask, obraćenje i put do Boga. Nekadašnjeg Savla, pismoznanca, revnitelja židovskoga zakona, Krist je pred Damaskom oborio ne samo s konja, nego i s njegovih svjetonazora i stremljenja. Preobrazio ga je od promatrača do čijih su nogu razjareni Židovi odlagali odjeću kad su kamenovali Stjepana Prvomučenika, u zauzetog radnika Kraljevstva nebeskoga.

Krist je Savla toliko preobrazio u Pavla da su ga prozvali Apostolom naroda.

Krepost – ključ svetosti koji često zaboravljamo

Neki mu pripisuju i osnutak Crkve na dugim, napornim, ali iznad svega blagoslovljenim misijskim putovanjima kojima je htio doprijeti na kraj svijeta. Toliko je bilo Pavlovo nastojanje oko naviještanja Kristove riječi, da je sve smatrao "lošijim" samo da zadobije Krista.

Ništa mu nisu mogli ni zmija, ni olujno more, ni oni što su ga htjeli proglasiti Bogom. Za svakoga je našao načina kako ga pridobiti za Krista. U štovanju Nepoznatog Boga u Ateni, on prepoznaje čovjekovu neprestanu želju i čežnju za Bogom, Jednim i Jedinim.

Pavao je za svoje obraćenje bio pripremljen proučavanjem Staroga zavjeta, koji

je narod pripravljao za dolazak Mesije.

Postavljalo se samo pitanje je li taj Mesija Isus iz Nazareta ili nije? Pavao se u to uvjerio u susretu pred Damaskom, koji je za njega bio velika milost, preokret, ali za svoje apostolsko poslanje on se još morao spremati. Nije sve bilo završeno u času obraćenja.

U Pavlom životu to je ipak bio izvanredan trenutak, presudan za njegovu budućnost, ali i za povijest kršćanstva, u kojoj je on po milosti Isusa Krista svakako jedan od najzaslužnijih pojedinaca.

On je Isusovo ime pronio cijelim svijetom i cijeli svijet ispunio evanđeljem.

Sveta Angela Merici – 27. siječanj

i u svim društvenim područjima na koja želite utjecati i koja želite promijeniti, najvažnije je započeti od samoga sebe. Poticanje ljubaznosti započinje s vlastitim djelovanjem prema drugima na način da ih uzimate u obzir, da ih cijenite i nastojite im pomoći. Drugi ljudi, a pogotovo djeca, uče na primjerima drugih, stoga prakticiranjem ljubaznosti ujedno potičete ljubaznost.

Kao

Zaštitnica je bolesnika, osoba koje su izgubile roditelje, hendikepiranih osoba…

A

Uršule (uršulinke), koja se posvetila odgoju i vjerskom poučavanju djevojčica napuštenih od roditelja i brizi za bolesnike i siromahe. Godine 1537. izabrana je za poglavaricu reda.

Dobre

navike temelj su svetosti. Molitva je ključna za rast u duhovnom životu, ali i temeljne ljudske vrline – koje čine naš svakodnevni život i kojima bi svatko trebao težiti i postizati ih da bi svijet postao boljim. Katekizam Katoličke crkve objašnjava: „Ljudske kreposti (vrline) jesu čvrsti stavovi, stalna raspoloženja, trajne savršenosti razuma i volje koje ravnaju našim činima, zapovijedaju našim strastima i upravljaju našim vladanjem po razumu i vjeri.

One daju lakoću, gospodstvo nad sobom i radost za moralno dobar život. Krepostan je čovjek onaj koji slobodno čini dobro. Ćudoredne kreposti stječu se ljudskim nastojanjem. One su plodovi i klice moralno dobrih čina; one pripravljaju sve moći ljudskog bića da uđe u zajedništvo s božanskom ljubavi.“ (KKC, 1804)

Ustvari, krepostan život postiže se stvaranjem dobrih navika. Dobre navike temelj su svetosti, a ne zahtijevaju nikakve dodate molitve ili pobožnosti. Antički �ilozof Aristotel govori o tom konceptu u svojoj Nikomahovoj etici. On objašnjava da „moralne vrline proizlaze iz navika“. Ako nemamo naviku kreposti, nikada se nećemo približiti Bogu.

Tijekom stoljeća brojni su autori pisali o sedam ljudskih kreposti ili vrlina koje su ključne za postizanje svetosti, a u sebi znače suprotnost onomu što je u kršćanskoj duhovnosti poznato kao sedam glavnih grijeha. Na putu svetosti potrebno je doći do savršenstva primjenjujući ispitivanje savjesti, razmatrajući svoje uspone i padove i živeći evanđelje.

Čistoća – znači živjeti moralno svoju spolnost, ovisno o životnom stanju.

Umjerenost – je duboko povezana s mnogim strastima, a znači sposobnost samokontrole.

Milosrđe – se rađa iz nesebične ljubavi za bližnjega i okosnica je evanđeoskog života.

Marljivost – je vrlina koja se opire lijenosti i održava se u ustrajnosti.

Strpljivost – je jedna od najtežih kreposti, a znači podnošenje teških okolnosti (i teških ljudi) s dobrohotnošću i suosjećanjem.

Ljubaznost – je u današnje vrijeme zaboravljena, ali je važna krepost i neizostavna kršćanska navika koju treba razviti.

Poniznost – znači boriti se s našom oholom prirodom, ona je istinsko poznavanje sebe i istodobno priznavanje naših mana i vrlina.

Biti ljubazan dolazi u različitim oblicima i ne mora za svakoga izgledati isto, ali za ljubaznost nisu potrebne velike geste ni novci. Ljubaznost možete prakticirati u svakodnevnim malim radnjama, kao što su: izražavanje zahvalnosti, davanje komplimenata, pridržavanje vrata nekome, osmijeh, pitanja kako se netko osjeća i treba li mu pomoć, ponuda zagrljaja. Osim toga, ovisno o sredstvima (vremenskim i novčanim) koje imate, ljubaznost možete prakticirati i u obliku volontiranja i donacija stvari ili novca potrebitima. Čak ni ovakvi “zahtjevniji” oblici ljubaznosti ne moraju biti prezahtjevni.

Ljubaznost se može prakticirati svakodnevno na različite načine, a na vama je da odaberete one s kojima se osjećate najugodnije.

Ne zaboravite pritom prakticirati i ljubaznost prema sebi, uzimajući vlastite osjećaje u obzir i djelujući na suosjećajan način prema sebi.

ngela Merici (Anđela Meriči), osnivačica uršulinki, rođena je 21. ožujka 1474. u talijanskom gradu Desenzano del Garda (provincija Brescia, Lombardija), u skromnoj seoskoj obitelji. Rano je ostala bez roditelja i starije sestre, a s 15 godina postala je franjevačkom trećoredicom.

Već kao djevojka isticala se svojom mudrošću, dobrotom i spremnošću da svakom pomogne. Prema predaji, 1524., na putu u Svetu zemlju, iznenada je oslijepila na otoku Kreti.

Prijatelji su ju htjeli vratiti kući, ali ona je silno željela posjetiti sveta mjesta.

Na putu kući dok je molila pred raspelom, vid joj se vratio na istom mjestu gdje ga je izgubila. Vizionarka i mističarka, osnovala je s još 28 djevojaka 1535. u Bresci redovničku Družbu svete

Kasnije se djelovanje njezinog reda proširilo i na poučavanje svjetovnih predmeta te otvaranje mnogih internata i škola za žensku mladež. Svojim odgojiteljskim djelovanjem Angela Merici bila je prethodnica suvremene pedagogije, a mnogim stajalištima i razmišljanjima bila je daleko ispred svog vremena.

Preminula je 27. siječnja 1540. u Bresci, gdje se i danas čuvaju njezine relikvije. Blaženom ju je proglasio 1768. papa Klement XIII., a svetom 1807. papa Pio VII.. Zazivaju je prigodom bolesti i tjelesnih boli, a zaštitnica je bolesnika, osoba koje su izgubile roditelje, invalida, hendikepiranih osoba i osoba izloženih �izičkom naporu.

U Hrvatskoj su uršulinke započele djelovati 1703. u Varaždinu, gdje su osnovale prvu školu, gimnaziju i preparandiju, a danas uspješno djeluju u Zagrebu.

DUHOVNOST PRETPOSTAVLJA MORAL

Kako biti ljubazan i poticati ljubaznost?

Utemeljitelju Adelaide Croa

Cvjetko Milanović (27.10.1930.11.01.2023.) bio je ponosan na hrvatsku zajednicu i na to koliko je napredovala od masovne imigracije u Australiju tijekom 50-ih, 60-ih i 70-ih godina

Tekst: Maks JURKOVIĆ

Foto: arhiva obitelji Milanović

Osnivač Nogometnog kluba Adelaide Croatije i njen najvjerniji navijač nažalost je preminuo, u dobi od 93 godine. Cvjetko je bio pravo utjelovljenje Adelaide Croatije. Cvjetko je vladao sposobnošću da osvijetli prostoriju svojom zaraznom osobnošću, uvijek ste mogli znati da će vam se raspoloženje popraviti kada ga sretnete.

Cvjetko je dobrodošlicu uvijek zaželio svakome, bez obzira na to tko ste ili odakle dolazite. Cvjetko je uvijek imao priče koje je bio spreman podijeliti. Kada rezervna momčad jednom prilikom nije imala dovoljno igrača i trebao joj je vratar, Cvjetko koji je tada bio član klupskog odbora, dobrovoljno se javio da će biti vratar. Po kiši i u najboljem odijelu morao je čuvati gol za Croatiju.

Sjećam se njegovog smijeha kada je pričao ovu priču, jer je u jednom trenutku na gol donio i - kišobran! Rezultat nije bio važan, bio je sretan što je mogao uskočiti i pomoći svojim sunarodnjacima Hrvatima. Važno je sjećati se ovih malih priča jer se one tijekom vremena izgube.

Bio je ponosan na hrvatsku zajednicu i na to koliko je napredovala od masovne

imigracije u Australiju tijekom 50-ih, 60-ih i 70-ih.

Cvjetkova priča počinje 1930. Rođen je u Kruševu u Hercegovini, 27. listopada 1930. Cvjetko je preživio Drugi svjetski rat, iz prve je ruke svjedočio gnjevu komunista. Oca je izgubio vrlo rano.

Cvjetko je 1944. donio hrabru odluku da pobjegne od komunističkog režima zajedno s majkom i dvije sestre te se najprije uputio u

kamp za migrante u Linzu u Austriji. U toj je državi ostao tijekom idućih šest godina, kao što su to tada napravili brojni Hrvati. Dana 14. siječnja 1950., kad je imao 19 godina, Cvjetkova obitelj stigla je u

U kampu Bonegilla boravili su sve do preseljenja u Južnu Australiju, a smjestili su se u Parksideu u Adelaideu gdje se prvodno nastanila velika većina Hrvata.

S malenom grupom Hrvata Cvjetko je osnovao prvu Hrvatsku folklornu skupinu, a 1952. i prvi Hrvatski nogometni klub u Australiji. Cvjetko je, poput brojnih mladih Hrvata, želio osigurati sigurno utočištve hrvatskoj zajednici, mjesto gdje hrvatsko ime nikada više neće biti okaljano i gdje s ponosom možemo reći odakle dolazimo.

Novoosnovani Nogometni klub Adelaide Croatia (Adelaide Croatia Soccer Club) ujedinio je zajednicu tijekom budućih pokoljenja te je postao odskočna daska za „hrvatski identitet”.

Cvjetko je bio ponosni član HOP-a, hrvatske politične skupine u Australiji koja se okupljala s ciljem oslobođanja i stvaranja slobodne, nezavisne Hrvatske, borbe za hrvatsku stvar, za istinu.

Godine 1959. Cvjetko je oženio ljubav svog života,

Maricu (Maslać), te su imali četvero djece: Drinu, Gloriu, Veronicu i Marianu. Cvjetko je bio ponosan djed 12 unučadi i 13 praunučadi. Ponosan obiteljski čovjek, njegova obitelj bila je odraz njega kao čovjeka.

Cvjetko je 1997. odigrao ulogu u osnivanju Hrvatskog sportskog centra u Adelaideu, najboljeg centra do dana današnjeg u sklopu Football South Australia. Cvjetka ste uvijek mogli vidjeti u Hrvatskom sportskom centru u petak navečer, uvijek bi u ruci imao pivo premium light.

Njegova ljubav prema Hrvatskoj i hrvatskoj zajednici nadahnula je brojne naraštaje pojedinaca. Upravo su predani, marljivi i domoljubni ljudi poput Cvjetka razlog zašto su hrvatska zajednica i njeni klubovi toliko ponosni i snažni.

Popis Cvjetkova doprinosa hrvatskoj zajednici Južne Australije i više je nego nadahnjujuć, upravo je stoga i prikladno da je 2015. ušao u Kuću slavnih Hrvatskog nogometnog saveza Australije (Croatian Soccer Association of Australia - CSAA).

Zaključno, navodimo Cvjetkova glavna ostvarenja:

- suosnivač Nogometnog kluba Adelaide Croatia1952. godine

- osnivač i član prve Hrvatske plesne folklorne skupine

- osnivač i doživotni član Hrvatskog kluba Brompton

- osnivač i doživotni član Hrvatskog sportskog centra

- član HOP-a tijekom 50ih, 60-ih i 70-ih.

Cvjetko Milanović, uvijek ćeš živjeti kroz Nogometni klub Adelaide Croatia, kao što kažu, legende nikad ne umiru!

Počivao u miru Božjem.

Melbourne brodom LANGFITT III.

Vrijedni domaćini priredili su za svoje goste bogati tradicionalni ručak uz obilje domaćih kolača i nagradnu tombolu, a usto su pripremili i boćalište

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: službena Fb stranica Gippsland Croatian Club

Ugodno ljetno vrijeme u subotu 21. siječnja 2023., Članovi kluba "Boće Gospić", seniori, zajedno s drugim članovima hrvatske zajednice Melbournea okolice, zaputili su se u subotu, 21. siječnja, po ugodnom ljetnjem vremenu, autobusom iz Broadmeadowsa put "Gippslanda", hrvatskog kluba u kojem su ih domaćini srdačno dočekali.

Vrijedni članovi "Gippslanda" za svoje su goste priredili bogati tradicionalni ručak uz obilje domaćih kolača i nagradnu tombolu, a usto su pripremili i boćalište na kojem su zajedno uživali u boćanju, a nakon toga, uz zvuke harmonike i pjesmu, zabavljali su se uz harmonikaša Ivicu.

"Hvala našem Odboru koji se potrudio da ovaj susret bude uspješan i da naši gosti budu zadovoljni. Hvala svim domaćicama koje su pripremile pregršt raznovrsnih kolača u kojima smo, uz kavu, uživali.

Veliko hvala našim prijateljima - Vladi Prši njegovoj supruzi Susan Tuksar - djelatnicima hrvatskog radijskog programa 3MDR 97.1fm (www.3mdr. com) koji uvijek prenose vijesti o događajima u našem klubu. Hvala im i na lijepoj donaciji za našu aukciju.

Svima hvala na posjetu, a svi su uvijek dobrodošli!" – poručila je Jadranka Bilić, tajnica kluba.

HRVATSKA

Upisi su započeli, a potrebne prijavnice moraju se ispuniti putem poveznice na web stranici http://enrolments.esasa.asn.au/?schoolid=eXYZ.

Ako trebate pomoć, kontaktirajte ravnateljicu Dragicu Sarunic na broj telefona 0423 614 361 ili izravno na

ŠKOLA - ADELAIDE

broj škole 'Community Language Schools SA' - 8301 4814.

Djeca nižih razreda imaju nastavu na adresi 15 Wood Avenuee, Brompton. Učenici viših razreda (The High School) nastavu imaju u "The School of Languages"Torrens Road, Croydon.

FA Hrvatska Annual Austr

Last Sunday 22nd of January 2023, FA Hrvatska Zora, held their 23rd annual Australia Day picnic at Lance�ield Park. The event was well attended and enjoyed by all in attendance, thanks to the beautiful weather and sunny skies.

The picnic featured a variety of activities for all ages to enjoy. Children were able to participate in games and other activities, while older adults were able to compete in a bocce tournament that included both men and women.

Music was provided by DJ Takac, who kept the crowd entertained throughout the event. Attendees were also able to indulge in a variety of Croatian delicacies, including the popular čevape and lamb on the spit. Children were also spoiled with lollies, snacks, and other sweets.

This year, FA Hrvatska Zora will be celebrating their 30th anniversary. The organisation has been working hard to preserve and promote Croatian culture within the community, and they plan to mark this milestone with even more celebrations in the future. So, look out for more exciting events and activities from FA Hrvatska Zora in the coming months.

Overall, the annual picnic was a great success and a wonderful way for the Croatian community to come together and celebrate their culture. FA Hrvatska Zora’s dedication to preserving and promoting Croatian culture is admirable and it is re�lected in the success of their events. We look forward to seeing what the organisation has planned for their 30th anniversary celebrations.

Zoran Juraj SABLJAK

Sydney Croatian Community Hosts Memorable Night for the Zlatko Dalić and the “Vatreni” Delegation

n Thursday, January 19th, 2023, a ceremonial dinner was held at the grand Curzon Hall in the suburb of Mars�ield Sydney, organized by Sydney United 58 football club, as a welcome to Australia for representatives of the Croatian Football Association led by coach Zlatko Dalić, in order to hold football camps in Sydney and Melbourne in search of young football talent from the Croatian

zon Sydney, ted to the led to and football diaspora.

ciation, Ante Kulušić, all of whom were present in the full hall of Croatians in Sydney.

The formal dinner was held after three days of soccer camps and academies held at the Sydney United 58 soccer club at the Croatian Club King Tomislav Edensor Park Sydney, in search of young talented players, which were attended by young boys of Croatian descent from the states of New South Wales and the Australian Capital Territory Canberra.

ut Australia.

At that time, this soccer club was proudly called “Sydney Croatia” as this club achieved success after success in competitions and came to the brink of entering the National League, the executive director of the Australian national soccer league deemed it inappropriate for clubs to enter the league under nationalistic names.

name of the nationality of their immigrant communities in Australia.

from

In addition to coach Dalić, guests from Croatia included the President of HNS-CFF Marijan Kustić, our very own Australian Croat who returned to live in Croatia and coach of the U-19 national team

Josip Šimunić, Petar Krpan the head instructor of the HNS Academy, the academy director of the Croatian Football Association, Boris Kubla, �itness coach of the Croatian national team, Luka Milanović, technical director of the A and U-21 national teams, and former and long-time goalkeeper of the Croatian national team, Stipe Pletikosa, and a member of the Executive Committee of the Croatian Football Asso-

Sydney United 58 soccer club began existence in 1958 thanks to the Croatian community which built and founded the Croatian Club King Tomislav and gravitated to that club and its young generations allowed training and competition in soccer througho-

Sydney Croatia soccer club was not interested in changing its name. However, after a great upheaval in the Australian national league in 1984, Sydney Croatia was accepted into the national league, under that name, but in 1993 it was put in a position where it had to change its name to “Sydney United”, like all other clubs that at the time carried the

And so at the formal dinner last Thursday, January 19, 2023 in Sydney, it was not only an honour to associate with the president of the Sydney United 58 soccer club, Marko Ivančić, and other of�icials of this club, but also with the president of the Croatian Club King Tomislav, Tomislav Lerotić, the president of the Croatian Club Sydney Concord, Zvonimir Kurtović, and one of the main �inancial supporters of the soccer club through many years, Marko Franović, one of the owners of the company Boka Aluminium Windows, which built and donated the stands and other facilities at the Sydney United ground at the Croatian Club King Tomislav.

The formal dinner in honour of the guests from the Croatian Football Association was lively and proud, with dance performances by the Croatian Folkloric Ensemble Vukovar from Sydney, music entertainment performed by the group Prva Liga, and the talented host and MC of the evening program was Ante Grabovac. The mixture of the �irst, second and third, and partly fourth generation of Croats and Croatians from Sydney and Canberra among the dinner guests was actually a presence that nourishes pride in Croatian existence for many years on this land of the southern hemisphere far from our homeland of Croatia.

Photos Mladen LEKO

Croatian Folkloric Ensemble Vukovar

Dalić Šimunić Pletikosa Krpan take part in a football panel

President of HNS-CFF Marijan Kustić

President of Sydney United 58 Marko Ivančić

Sandra Tvrtković addressed guests on behalf of the Croatian diplomatic and consular corps

MC for the evening was Ante Grabovac

Coach of Croatian National Football Team Zlatko Dalić and President of HNS-CFF Marijan Kustić

Coach of Croatian National Football Team Zlatko Dalić

Ina Vukić with Zlatko Dalić

A Moving Memorial Mass Tribute In Sydney Aus

With thanks to Branko Miletić, Written and compiled

by Ina Vukić

On a busy, working day, Friday 20th January 2023, a Memorial Mass was held at the St Anthony’s Church, Croatian Catholic Centre, Summer Hill, Sydney, Australia. It was a holy mass honouring the memory of a Croatian sel�less patriot who walked and lived with the Croatian Community in Sydney for many years and passed away at the age of 75 in Osijek Croatia on 10 December 2022. After immigrating to Australia in 1969 Mile Nekić lived a peaceful productive life until 1979 when along with �ive other Croatian immigrants’ lives known as Croatian Six took a deeply tragic turn. The six men were arrested on allegations of planning terrorist attacks in Sydney area, tried and convicted to 15 years of prison each. They always maintained their innocence to be released from prison in 1991 on good behaviour around the same time when the Australian television investigative journalist Chris Masters tracked down their accuser, Vico Virkez, who confessed that his testimony against the Croatian Six was false and that he was a Serb national Vitomir Misimovic on Communist Yugoslavia Secret Services UDBa assignment to blacken Croatians as extremist terrorists. Almost immediately after being released from prison in Australia Nekić packed his meagre belongings and headed back to wartorn Croatia to help defend it from the brutal, genocidal Serb and Yugoslavia Army aggression. His life’s dream had always been to see Croatia free from communist Yugoslavia. He died as a retired Croatian Army Of�icer; a hero of oppressed people by anyone’s de�inition. He died yearning for �inal justice for him and all the Croatian Six; he was not meant to see the day when the outcome of the Supreme Court of NSW in Australia would deliver the �indings of the late 2022 ordered Judicial Review into convictions for planning terrorist attacks from 1981 against the Croatian Six.

Today, there are several sources that indicate that the Yugoslav UDB set up the case against the Croatian Six, and these sources include the declassi�ication in 2016 of the relevant National Archives of the Commonwealth of Australia, the publication in 2019 of the book “Reasonable Doubt: Spies, Police and the Croatian Six” by Hamish McDonald, McDonald’s

interview with American national security professor John Schindler, publication of the book “The Secret Cold War, The Of�icial History of ASIO, 1975-1989.” by John Blaxland and Rhys Crawley, 2017, Hamish McDonald’s 2012 book “Framed”, which succinctly contextualises the circumstances under which the Croatian Six were charged and convicted of conspiring to bomb or attempt terrorist attacks on Sydney, and interview by Vice Virkez with ABC journalist Chris Masters, in which Virkez (Misimović) clearly admits, among other things, that he lied in his statements to the police and the court against the Croatian six.

After the Memorial Mass on Friday 20 January 2023 delivered by Fra Davor Filko touching memories of and tributes to Mile Nekić were shared by Mr Barry Lowe, a prominent former Australian journalist and Ms Marijana Rudan, a journalist, documentary �ilm producer and a former television presenter.

“It’s a bit painful re�lecting on a life that was as dif�icult

as the life Mile lead. 10 years in some of the worst prisons in Australia, the whole time knowing you’re innocent. Then the rest of your life waiting and hoping for that wrong to be righted,” Barry Lowe said, continuing: “I think some of the people like me who tried to get the Croatian Six verdict over-turned - and there were many of us, some of them in this church today - have carried a sense of guilt that we couldn’t have done more. For me the Croatian Six campaign had a personal element, Mile was my friend and my starting point in wanting to see justice prevailing.

But I think the remarkable thing about Mile was that he managed live a full and productive life despite the bad hand of cards that he had been dealt. He was a patriot who made a signi�icant contribution to Croatia’s struggle for independence - and he was awarded the medals for bravery that prove it. His role in leading a military intelligence unit that worked behind enemy lines, is an important chapter in the history of the Cro-

Larry Lowe at Memorial Mass for Mile Nekić Sydney

Fra Davor Filko Misa saying Mass at memorial for Mile Nekić

From (L-R) Barry Lowe, Marijana Rudan, Vesna Krizmanič, Marko Franović, Ina Vukić, Cecile Lowe at the memorial service for Milan Nekić 20th January 2023.

tralia To Mile Nekić - One Of „The Croatian Six“

until I heard about the new effort to reopen the Croatian Six case. I tracked Mile down and last April went to see him, Cecile and I driving from Salzburg through territory I hadn’t visited since the war. The four us - including Mile’s lovely wife Mirjana, who we really bonded with despite a reliance on Google Translate - had a wonderful four days together, kicking over the old traces, visiting the ruined water tower at Vukovar, touring the underground wine cellars in Ilok. I’ve been re�lecting recently how much more painful Mile’s death would have been for me if I hadn’t had those few days with him last year.

Then the news a few months ago that the judicial review into the Croatian Six had been ordered. I rang Mile - in the middle of the night for him. He was over the moon. He sent me a message the next day saying it was important to him that I had been the one to give him the news. He talked about returning to Australia to have his day in court.

jailing six innocent men. It’s objective was to defame the entire Croatian community in Australia. I think Mile somehow assumed some of the burden of guilt for that being allowed to happen.

I’ve been advised to steer away from politics in this speech. But I can talk about religion, this seems like an appropriate place. One of the tenets of our faith is forgiveness. And I can, with dif�icultly I admit, forgive those who made this injustice happen. But they need to show remorse and contrition. Some of them - former public of�icials - are still out there. They need to speak out now and say, yes this did happen, we were part of it and now it needs to be put right. Rest in Peace Mile.”

this man carried so much pain and that did not surprise me knowing the details of his life, yet despite the years and the many times life had broken Mile with its injustice, his eyes still held onto hope …

‘What will you do with my story?’ Mile asked. ‘What would you like me to do with your story Mile?’ I asked him. ‘What is your wish?’ ‘I just want people to know that I wasn’t guilty. I just wanted to live my truth and for that they wrongly judged me. I want the world to know that I was innocent.’ I told Mile, that I would do my best to make sure his wish came true.

time has come Mile. The time has come.’ ‘Are you still going to tell my story?” He asked me. ‘Yes, of course, but I am working with a team and these things take time. Look how long you have waited already. Over 42 years. Just a little more now. Hold tight.’

‘OK’ he said, ‘you will tell my story one day’. When Vesna Krizmanić rang me to say Mile had died, we were both in shock and shed tears.

atian resistance in eastern Slavonia.

But this productive life also included the warmth and generosity and total commitment of loyalty that he gave to his friends. An anecdote from the time soon after I got to know Mile - which started when I interviewed him about his success as an artist while serving time in Long Bay jail: My wife Cecile and I had just moved into a small terrace house in Marrickville - a bit of wreck, in dire need of some major renovation. But I barely knew which end of a hammer you’re meant to hold. Mile dropped in one day, had a look around and said ‘I can help with

this’. The next day, a Saturday, 6 o’clock in the morning we’re woken by a knock on the door and Mile walks in with a couple of mates, a cement mixer, bags of cement, timber, power tools, you name it. All weekend they’re pulling up �loors, stripping down walls and in a couple of days we’ve got a reasonably presentable house. I couldn’t get Mile to take a cent for the work or supplies, he even insisted on buying the beer for the post-job celebration.

We kept in touch, and we spent time together when the war was on, often sitting in the bar that used to operate in the underground shopping mall beneath the central square in Osijek, a safe haven when the city was being shelled.

Then there was a couple of decades when we didn’t have much contact

Well, that’s not going to happen now. There’s a bitter irony about how things turned out. Mile always wanted to clear his name and have the world know that he wasn’t the terrorist he’d been labelled with. I think he had imposed a sort of exile on himself and felt he couldn’t come back to Australia until his name was cleared. He didn’t get that opportunity that but at least he learnt that it was going to happen.

Of course, the Croatian Six conspiracy wasn’t just about

“Last year in May, thanks to the efforts of Ina Vukić, i visited Mile Nekić and his wife Mirjana in Osijek for a research project. I stayed with them in their home, where Mile recounted all the details of his dif�icult life to me,” said Marijana Rudan and continued: “There in his tiny kitchen while he smoked many cigarettes and Mirjana made coffee, he explained how he’d met my uncle at the airport in Vienna as they boarded the same plane to Australia in the late 1960s. Young migrants with no money, bound by their desire to escape Yugoslavia and start again in a free land of opportunities. ‘I know your father and your uncle well. Welcome Marijana,’ he said.I immediately sensed two things in his large blue eyes as he spoke. I saw that

‘But Mile’, I said, ‘Please eat something and look after yourself. I want you to live to see the day when everyone will know the truth.’ and Mirjana laughed. ‘It’s a good day when Mile remembers to eat.’That evening in Osijek Mile and his wife showed me their city, the cafes they frequented, the main square and then they took me to dinner in one of the nicest restaurants. ‘See, I do eat Marijana, but for me it’s more important that you eat and that you remember your time here with us in Osijek.’ I will never forget his kindness. A few months after I left Osijek, the news spread that a Judicial Inquiry had been ordered and that the evidence that led to the conviction and jailing of six innocent Croatian men, including Mile, would now be re-opened for examination. I immediately called them. ‘The

Over the years Vesna and Lydia had shared many stories about Mile’s kind heart. ‘He was a dreamer’ said Lydia ‘a true artist by nature.’ ‘Mile was ruled by his emotions and his ideals, but somehow he was unfairly judged and so misunderstood.’

Mile Nekić lived his entire life yearning for freedom through expression in his �ight for Croatia and through the stories he told in his artwork. In one way, I’m not surprised that Mile chose to die on the night Croatia beat Brazil in the World Cup. Little Croatia beating the world’s greatest footballing nation. What a story of resilience, a �ight to the end.

Mile’s heart was probably bursting. Because dreams do come true…So will yours Mile Nekić.

Rest in peace dear Mile. And know that your story will be shared, and your innocence honoured.

We all gathered here in your name today promise you this. Amen.”

With proud memories we hope and trust. Rest in God’s peace Mile Nekić and may the perpetual light shine upon you - always!

Marijana Rudan speaking at the memorial service for Milan Nekić

Mile Nekič passed away as a retired Croatian Army Officer at the age of 75 in Osijek Croatia on 10 December 2022.

As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on.

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location.

Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South.

“We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan.

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Folklorni ansambl "Hrvatska zora" 9. će rujna svečano obilježiti 30. godišnjicu svog djelovanja u HKC-u Sunshine. Više detalja bit će naknadno objavljeno, a sve informacije o aktivnostima možete pratiti i na njihovoj službenoj stranici na Facebooku: https://www.facebook.com/hrvatskazoramelbourne/.

Upisi za nove članove bit će 30. siječnja, u prostorijama HKC-a Sunshine, od 18.30 sati.

Hrvatska

je poštom svim svojim članovima poslala poveznicu za online upis, kako bi potvrdili svoje članstvo, a svi novozainteresirani neka se jave na njezin e-mail: lenekadelaide@ gmail.com.

Probe započinju 5. veljače, u 17 sati.

Članovi Hrvatske folklorne grupe "Brisbane" pozivaju i nove pjevače, svirače i plesače da im se pridruže. Informativna večer i upisi bit će u petak, 3. veljače, od 18 sati.

Probe počinju 3. veljače - za djecu u 19 sati, a za odrasle u 20 sati.

Folklorna grupa "Mladi Hrvati" - Clifton Hill uskoro će proslaviti veliku, 45. obljetnicu djelovanja, a počinju i ovogodišnje pripreme grupe. Svi koji su zainteresirani za uključivanje u rad grupe i za više informacija o njenom djelovanju mogu se javiti na e-mail info@mladihrvati.com.au. Probe započinju 6. veljače, a novi članovi uvijek su dobrodošli.

Hrvatska folklorna grupa "Mladi Frankopani" obavještava sve svoje članove, i one koji žele postati njenim članovima, da se "folklor i dobra zabava petkom uz tetu Ružu, Martinu i grupu izvanredne dječice i roditelja" – vraćaju u petak, 10. veljače. Čekamo vas!

Upis novih članova i folklorne probe Hrvatske folklorne grupe "Domovina" - Sydney počet će 10. veljače u HKC-u Blacktown. Više informacija može se pronaći na službenoj Facebook stranici https://www.facebook.com/HFGDomovinaSydney.

Plesne probe članova Australsko-hrvatske folklorne grupe "Braća Radić" u Sydneyju započinju u petak, 3. veljače, u 19 sati. Upisi novih članova odvijat će se tijekom mjeseca, svakoga petka. Svi folkloraši trebaju se registrirati.

folklorna skupina "Lenek" elektronskom

ODVJETNIK LUKA MIŠETIĆ REAGIRAO NA TVRDNJE FAKTOGRAFA

„Faktograf je orvelovska organizacija. Objavljuje laži i proglašava ih nepobitnim ‘činjenicama’ o kojima se ne može raspravljati”

Nakon što je Večernji list objavio analizu o razlozima nastanka i funkcioniranju Herceg Bosne, posljedicama, presudi Haaškoga suda..., ponovno je reagirao hrvatski fact checker Faktograf držeći se ustaljenih, ali krajnje jednostranih i prijepornih ocjena o tome da je Hrvatska bila agresor te s krajnje neutemeljenom tvrdnjom kako je cijeli tekst napravljen u cilju “obrane hrvatskih ratnih zločina”.

Tekst Večernjaka nastao je ne kako bi parirao napisima portala Autograf, koji se postavlja kao cenzor, nego da bi daleko šire rasvijetlio Herceg Bosnu od skučenih teza iznesenih o hrvatskoj agresiji na BiH dalekozorom ratnih zločina...

„Neprihvaćanje činjenice da je Republika Hrvatska napala Bosnu i Hercegovinu kako bi pokušala prekrojiti republičke granice de�inirane još u Jugoslaviji, danas predstavlja kamen temeljac suvremenog

Čak 51,3 posto mladih želi otići iz BiH

Nezaposlenost stanovništva u Bosni i Hercegovini jedan je od gorućih problema, a nezaposlenost mladih dosegla je razinu od gotovo 40 posto. Istraživanja su pokazala da je nemogućnost pronalaska posla glavni razlog što se mlado stanovništvo konstantno iseljava iz BiH.

Prema časopisu The Economist BiH je na vrhu liste s najvećim odljevom mozgova, a zabrinjavajući je i podatak da je za odlazak iz BiH zainteresirano čak 51,3 posto mladih. Stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini je čak četiri puta veća nego u zemljama Europske unije.

Bojni su razlozi za to, a neki od njih se kriju u činjenici da je zemlja bila suočena s ne baš uspješnim procesom ekonomske tranzicije. Tu je i pitanje neodgovarajućeg obrazovnog sistema koji nije moderniziran, ali i niska primanja.

Također, podaci ukazuju i na da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija te uvjerenje u veću mogućnost uspjeha, a nema ni jedinstvene strategije koja bi precizirala prioritete za poboljšanje životnih uvjeta mladih kako bi ih država zadržala u zemlji.

Kada je u pitanju zaposlenost mladih (od 15 do 24 godine), podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je stopa nezaposlenosti mladih 38,3 posto.

Prije pandemije, stopa nezaposlenosti imala je konstantan i stabilan trend opadanja.

Laž je i ne postoji ni jedna presuda da je Hrvatska agresor u BiH

hrvatskog revizionizma. Izgledno je, međutim, da dodatno podsjećanje na činjenice koje su javno poznate već godinama, a u nekim slučajevima i desetljećima, neće pomoći odgovornima u Večernjem listu da osvijeste sramotu kojoj su se izložili nevještim pokušajima historijskog revizionizma”, objavio je Faktografa u članku koji ima više komentara negoli činjenica.

Nije dugo trebalo da autor ovoga teksta, koji je prešao granice fact checkera te se postavio kao ideološki tumač posljednjih događanja, iznese krajnje pri-

Godišnji vojni proračun BiH iznosi 280 milijuna maraka, Hrvatske 1,96 milijardi, dok Srbija izdvaja oko 2,4 milijarde maraka

BiH se nalazi daleko iza susjeda, a američki portal koji svake godine pravi listu najmoćnijih vojnih zemalja svijeta Bosnu i Hercegovinu pozicionirao je na nisko 133. mjesto. Na popisu 145 zemalja svijeta čije vojne

jeporne tvrdnje te dobije niz komentara. Brzo je reagirao američki odvjetnik hrvatskih korijena Luka Mišetić koji je pred Haaškim sudom branio generala Antu Gotovinu i pri tome pokopao “fakte” Faktografa.

„Faktograf je orvelovska organizacija. Objavljuje laži i proglašava ih nepobitnim ‘činjenicama’ o kojima se ne može raspravljati. Primjerice, apsolutna je laž da je ‘činjenica da je RH napala BiH kako bi pokušala prekrojiti republičke granice’. Nikada ni jedan sud nije donio takav zaključak niti je ikada ijedan sud zaključio da

je Hrvatska izvršila ‘agresiju’ na BiH. Naprotiv, jedina nepobitna ‘činjenica’ je da je s teritorija Bosne i Hercegovine izvršena agresija na Republiku Hrvatsku od 1992. do 1995. A po međunarodnom pravu, uključujući i pravo na samoobranu iz čl. 51. Povelje UN-a, Hrvatska je imala puno pravo poslati svoje oružane snage u BiH kao odgovor na tu agresiju. Sve ostalo što se tiče uloge Republike Hrvatske u BiH tijekom rata otvoreno je za raspravu”, napisao je odvjetnik Mišetić.

Nakon toga iz Faktografa nije uslijedio nikakav odgovor.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Prijetnje

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Akademik iz Saudijske Arabije, Awad Al-Qarni jer je, navodno, preko Twittera i Whats Appa upućivao neprijateljske vijesti protiv Kraljevstva, osuđen je na smrt! U Dragoj Našoj, svako malo pojavi neki „tumač“ islama koji domaće muslimane uči ponašanju i tumači im islamsku vjeru.

Tako se nedavno oglasio Edin Pezić, koji na društvenim mrežama ima oko 350.000 pratitelja, naučavajući kako se musliman ima ponašati prema ženskom spolu. Iako će djelovati vulgarno, prostački, ovdje ću ipak spomenuti jedno, vjerojatno provokativno, pitanje njegovih pratitelja - smije li muslimanka oralno zadovoljavati svog partnera?

O glupostima tipa - da muškarac ne smije ni pogledati ženu s kojom će stupiti u brak i niz drugih budalaština koje „naučava“ taj Pezić neću, ali ću postaviti pitanje muslimanima-Bošnjacima u BiH: Zar je moguće da sami oni ne protjeraju tog fanatika? Nažalost, činjenica je da taj „islamski učitelj“ na društvenim mrežama ima oko 350.000 pratitelja. Ono što bi domaći muslimani trebali imati na umu, ako i dalje puste ove vjerske fanatike da im sole pamet, jest da neće proći dugo vremena kada će ih ti fanatici početi osuđivati na smrt kao i Saudijska Arabija svog akademika. Jesu li beha muslimani svjesni kuda idu?

Ali da se mi okrenemo trenutno najaktualnijem pitanju u Dragoj Našoj. Kada će i hoće li uskoro biti uspostavljena nova vlast prema rezultatima prošlogodišnjih izbora? Neki pomaci se događaju. Borjana Krišto je 28. prosinca prošle godine imenovana mandatarkom, ali još uvijek nije uspostavljena vlast na državnoj razini. Ako se najava da će Vijeće ministara biti uspostavljeno 25. ili 26. siječnja može uzeti kao neki pomak k uspostavi vlasti, hajde neka bude. 17. siječnja formiran je Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine, a predsjedatelj tog Doma je Tomislav Martinović iz HDZ BiH. I tu treba stati.

U emisiji tzv. federalne televizije „Dnevnik plus“ koja je, bez sumnje, još uvijek uz radijalnog Bakira Izetbegovića i SDA, dali su prostora Bakiru Izetbegoviću da iznese svoje stavove glede formiranja vlasti na razini Federacije BiH. I, što se moglo čuti?

Bakir Izetbegović je jasan; nema uspostave vlasti na razini Federacije BiH, ako njegova SDA neće biti u vlasti! Osim što prijeti blokadom, Izetbegović prijeti i organiziranjem bunta naroda. Koga on vidi na buntu? Naravno, raznorazna bošnjačka udruženja, od razvojačenih ratnih boraca tzv. Armije RBiH, preko „Majki Srebrenice“ i naravno, preko džemata. (džemat, pandan župi kod katolika, nap. a.) Budući da je Fuad Kasumović još 4. siječnja izjavio da blokade neće biti jer će intervenirati visoki predstavnik Christian Schmidt, naravno da se i Schmidtu, što neizravno što izravno prijeti „događanjem naroda“ ispred sjedišta OHR-a. Stječe se dojam kako su uvjereni da će ih se Schmidt prepasti.

Jedna stvar je veoma zanimljiva. Pred zasjedanje Ustavnoga suda, po zahtjevu Sejde Komšića i Še�ika Džaferovića, da se promjene izbornog zakon koje je se nametnuo Schmidt proglasi nevažećim, očekivanja radikalnog dijela muslimana-Bošnjaka su bila nevjerojatna. Nekako su ih Sejdo i Bakir Izetbegović uspjeli uvjeriti da će Schmidtove izmjene Izbornoga zakona Ustavni sud staviti izvan snage. Što se dogodilo?

Oružane snage BiH: četiri ispravna tenka i sedam helikoptera

snage analizira američki portal Global Firepower Bosna i Hercegovina se nalazi na 133. mjestu i, u odnosu na godinu dana prije, procijenjeno je kako je njezina operativna moć lošija.

Ispred BiH dvostruko bolju poziciju ima Republika Hrvatska, koja je prije nepunih četrnaest godina postala zemlja članica NATO saveza. Po tome istraživanju, Hrvatska zauzima 69., a Srbija pak 58. mjesto na svijetu. Nedaleko od BiH nalazi se Crna Gora, koja je pozicionirana na 128. mjestu. Zašto je to u slučaju Bosne i Hercegovine tako, ponajprije odgovor leži u jako niskim proračunskim izdavanjima za Oružane snage.

Naime, u proračunu BiH pojedinačno najveća stavka su troškovi Ministarstva obrane. Prosječan godišnji vojni proračun iznosio je oko 143 milijuna eura u posljednjih pet godina. Od tog iznosa, oko 92 milijuna eura troši se na plaće, koje su također jako niske, zbog čega se mali broj

ljudi odlučuje obući odore. Više od 25 milijuna eura namijenjeno je za smještaj i putne troškove vojnika i civilnih zaposlenika s obzirom na to da veliki broj njih ne spava u vojarnama, već unajmljuje stanove ili putuje na posao. Ostatak se odnosi na hranu, grijanje, gorivo, dok za obnavljanje naoružanja ostaje jako malo novca. To je razlog zbog čega BiH ima jako malo novca za nabavu, pa i za održavanje svojih oklopnjaka, letjelica, pa čak i kamiona.

Tako Oružane snage imaju samo četiri ispravna tenka od ukupno 69, koliko ih se nalazi u skladištima. Radi se o doniranim tenkovima M60A3 koje je BiH dobila 1996. godine, kada ih je tadašnjoj hrvatsko-bošnjačkoj Vojsci Federacije FBiH donirala američka vojska u sklopu kampanje “Obuči i opremi”, čiji je cilj bio sustići Republiku Srpsku. Nešto bolje, ali također loše je stanje s oklopnim transporterima.

Od 74, koliko ih imaju Oružane snage, tek je ispravno njih

24 posto. Ništa bolje stanje nije ni s letjelicama. Iako Oružane snage Bosne i Hercegovine nemaju svoje zrakoplove, ali imaju helikoptersku postrojbu. Ispravnih ih je tek 16 posto, odnosno svaka peta. U pogonu je pet američkih UH 1 helikoptera te dvije Gazele zaostale još iz vremena Jugoslavije, odnosno JNA. Jedan radarski uređaj je također ispravan.

BiH posjeduje i nekoliko protuzračnih sustava. Tek trećina kamiona Oružanih snaga je također operativna.

Oko 64 posto topničkog oruđa i oružja je ispravno, a daleko najbolje stanje je s lakim pješačkim naoružanjem, od čega je 65 posto u ispravnome stanju. Radi usporedbe, proračun BiH iznosi 280 milijuna maraka, Hrvatske 1,96 milijardi, dok Srbija izdvaja oko 2,4 milijarde maraka. Radi usporedbe, Srbija ima 242 tenka, no radi se o oklopnjacima čija je starost iznad 40 godina koje im je donirala Rusija.

Na svom zasjedanju od 18. i 19. siječnja Ustavni sud prolongirao je donošenje te odluke s napomenom da će o njoj raspravljati na nekoj od narednih sjednica. Ono što se zna, u nacrtu odluke Ustavnog suda pisalo da se odbija njihov zahtjev, ali zbog nedostatka sudaca (trebalo ih je pet za odluku) odluka ipak nije donesena. Glede zahtjeva Sejde i Še�ika bit će po onoj narodnoj – čekaj magarče dok trava naraste. U svrhu zaluđivanja muslimana-Bošnjaka, tzv. Federalna televizija koja je, ponavljam, još uvijek pod nadzorom radikalnog SDA i Bakira Izetbegovića, jer urednici i novinari na toj televiziji potpuno podržavaju SDA i Bakira Izetbegovića, u emisiji „Odgovorite ljudima“ dovela je člana DF-a i člana SDA, te jednu članicu SDP-BiH. Što se moglo vidjeti i čuti u toj emisiji?

Nevjerojatna je količina neznanja koju su pokazali gosti u studiju. Nevjerojatno je kako netko od njih može i pomisliti da će Ustavni sud odluku Visokog predstavnika staviti izvan snage! De mente! Posebno se treba osvrnuti na diskusije predstavnika SDA i DF-a koje idu samo jednim pravcem – Dodiku i Čoviću se ne smije ništa dati, oni ne trebaju biti u vlasti! Ono što se nikako u te dvije radikalne islamske stranke ne zapitaju je sljedeće – kako oni misle napraviti državu bez Čovića i Dodika, odnosno bez Hrvata i Srba!? Jer kad sutra ne bude njih dvojice bit će opet neki Hrvat i neki Srbin koji predstavlja Hrvate i Srbe. Kakvu to BiH oni misle napraviti bez Hrvata i Srba? Ili će biti da opasno lažu, prije svega obični bošnjački narod.

Zastupnik DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Zlatan Begić sam sebe je kandidirao za predsjednika Federacije BiH i to kao Bosanac i Hercegovac iz reda Ostalih. Znajući da za takvo što nema ustavne mogućnosti, a nema jer se kategorija naroda Bosanac i Hercegovac nigdje ne spominje jer jednostavno takvo što ne postoji, imajući u vidu da za svoju kandidaturu treba imati najmanje 11 zastupnika koji će je podržati, postavlja se pitanje zbog čega to radi. On jednostavno u BiH želi napraviti što gore stanje.

Osim gubitka vlasti, Bakir Izetbegović zna da će veoma brzo izgubiti „Osmicu“ jer će ga nova vlast smijeniti, a onda slijede procesi za kriminal i što sve ne. Zato Bakir Izetbegović želi blokirati uspostavu vlasti, zato će organizirati bunt „naroda“. Osim što mu se ne ide iz vlasti, ne ide mu se ni u zatvor.

Očekuje se pad cijena energenata

Australci su se suočili s golemim porastom cijena električne energije, no tijekom idućih nekoliko mjeseci očekuje ih šok, ako je za vjerovati novim predviđanjima u vezi cijena.

Odgoda revizije cijena cestarina

Vozači u Novom Južnom Walesu morat će pričekati do nakon izbora kako bi se pokrenula revizija nedosljednih cijena cestarina, potvrdio je premijer.

Vlada Novog Južnog Walesa potvrdila je da revizija cestarina državnih cesta neće biti provedena do nakon državnih izbora u potezu koji je oštro kritizirala oporba. Revizija je pokrenuta u travnju 2022. a cilj joj je pregledati nedosljednosti cestarina na državnim cestama i utvrditi u kojoj mjeri one utječu na troškove života. Izvještaj je izvorno trebao biti dovršen 2022. međutim, premijer Dominic Perrottet potvrdio je da će ovo biti odgođeno na 25. ožujka. „Trebat ćemo nešto vremena,” rekao je u četvrtak ujutro. „Izvješće će biti dovršeno tijekom idućeg vladinog madata.”

Iako je premijer rekao da bi volio vidjeti da revizija cestarina dovede do „ujedinjene mreže” troškova centarina, naglasio je da će se vozačima ponuditi kratkoročni popusti. Vlada je u lipnju 2022. pokrenula program koji će vozačima koji godišnje na cestarinu troše više od 375 dolara donijeti popust od 40 posto.

Ukupna vrijednost ovog popusta ograničena je na 750 dolara, a provedba programa potvrđena je na dvije godine.

Odgoda ove revizije naišla je na kritike laburista, glasnogovornih oporbe za prometnice John Graham nazvao je državni sustav cestarina „tajnim porezom” za vozače, posebice one koji žive u zapadnom dijelu Sydneyja.

Trentuno vozači koji putuju u poslovno središte

grada iz zapadnih predgrađa kao što je Penrith plaćaju preko 20 dolara cestarine dok oni koji se voze iz sjeverozapadnog predgrađa Baulkham Hills plaćaju vše od 16 dolara. Za veća vozila kao što su kamioni dulji od 12.5 m i visine preko 2.8 m ovi su troškovi trostruko veći.

„Nakon 12 godina visokih cestarina za zapadni Sydney, nitko ne vjeruje Dominicu Perrottetu da će ispuniti obećanje i provesti reformu cestarina,” navodi g. Graham. „Sydney je pod liberalima postao grad s najvećim cestarinama na cijeloj Zemlji.”

„Cestarina Dominica Perrotteta tajni su porez na vozače Zapadnog Sydneyja.”

Otkriće o odgodi reforme objavljeno je u trenutku kada je premijer otkrio novi projekt WestConnex prometne poveznice s M4 na M8 koja će omogućiti vozačima koji iz Zapadnog Sydneyja putuju u zračnu luku da zaobiđu 52 semafora i tako uštede 42 minute. Za uporabu autoceste također je određena maksimalna cijena od 11.11 dolara za putnička vozila te 33.32 dolara za teretna vozila.”

Tunel s četiri trake stajat će vozače 5.65 dolara za putovanje od 7.5 km a g. Perrottet tvrdi da će ova provemtnica poslužiti preko 100.000 vozača dnevno i smanjiti prometne gužve na Parramatta Rd. „Ovo će transformirati naš grad za naše građane”, rekao je. „Ako ne želite koristiti autocestu, ne morate i možete puno brže putovati koristeći Parramatta Rd.”

Tunel dugačak 7.5 km završen je u okviru donesenog proračuna i dva mjeseca ranije od planiranog.

Tijekom 2023. u istočnim državama očekuje se „značajan” pad veleprodajnih cijena električne energije. Nove analize državne riznice otkrivaju da istočne države mogu očekivati pad veleprodajnih cijena električne energije od 29 do 44 posto. Najveći pad cijena (44%) očekuje se u Queenslandu, potom slijedi Novi Južni Wales (38%), Južna Australija (32%) te Viktorija (29%). Državna riznica procjenjuje da će ovaj pad veleprodajnih cijena sniziti račune za električnu enregiju u maloprodaji za 230 dolara tijekom 2023/2024. kada se dogodi pad cijena.

Prošle godine federalni proračun otkrio je da bi kućanstva mogla očekivati povećanje računa za električnu energiju od 56% tijekom iduće dvije godine ako se rast cijena nastavi onako kako je počeo krajem 2022. Australian Securities Exchange usporedio je podatke o veleprodajnim cijenama

električne energije u studenom, prije negoli je Albaneseova vlada uvela maksimalnu cijenu plina, s podacima iz prosinca. Kontroverzni potez federalne vlade kojim se nastojalo kontrolirati rast cijena električne energije ograničio je veleprodajne cijene plina za nove ugovore na istočnoj obali za 12 dolara po gigadžulu tijekom 12 mjeseci.

tvrtke”, rekao je. „Ovo nije rješenje koje će djelovati preko noći, bit će potrebno nešto vremena, ali ohrabruje vidjeti da plan već sada polako djeluje.”

ANTHONY ALBANESE

Izgradnja centra za proizvodnju hidrogena PERROTTET

Oporba se žestoko protivila intervenciji na tržištu, a maloprodajni distributeri rekli su da se bore za nabavu plina od proizvođača od uvođenja ograničenja.

Međutim, podaci pokazuju da su veleprodajni troškovi u Novom Južnom Walesu pali s 213.49 dolara za megavat sat na 132.84 dolara od 30. studenog do 21. prosinca. U istom razdoblju veleprodajne cijene u Queenslandu pale su s 219.91 dolara za megavat sat na 124.18 dolara. Državni rizničar Jim Chalmers pozdravio je objavu ovih podataka kao znak da je plan Albaneseove vlade „počeo djelovati”.

„Prognozirane cijene nisu bile održive i zato smo djelovali. Naša intervencija pomoći će u ublažavanju visokih cijena za obitelji i

Međutim, pojavila su se upozorenja da će trebati vremena dok se pad cijena ne osjeti na računima građana budući da na potrošačke cijene uvelike utječe činjenjica na koliko je mjeseci određena maloprodajna distribucija uspjela osigurati određenu cijenu.

Ako je distributer platio visoku cijenu prije stupanja na snagu vladinog plana, tada bi cijene prema njegovim krajnjim korisnicima mogle ostati visoke još neko vrijeme.

Ministar za industriju, energiju i smanjenje emisije štetnih plinova, Chris Bowen rekao je da federalna vlada „nastavlja raditi svoj posao”.

„Ova fokusirana kratkoročna mjera bila je potrebna, ali potreban je ujedno i dugoročni plan kojim bi se povećala dostupna obnovljiva energija te smanjila naša ovisnost o nestabilnim tržištima preko oceana te kako bi Australija u budućnosti postala velesila kada je riječ o obnovljivoj energiji.”

Anthony Albanese najavio je veliku investiciju u otvaranje centra za proizvodnju hidrogena u sjevernom Queenslandu tvrdeći da će on stvoriti „tisuće dobro plaćenih radnih mjesta”.

Premijer je posjetio Townsville kako bi objavio dodjelu �inanciranja nakon povratka s bilateralnog sastanka o sigurnosti na Papui Novoj Gvineji.

Rekao je da će 70 milijuna dolara biti usmjereno u potporu hidgogenskog projekta u Townsvilleu. Objavio je i smjernice za lokalne tvrtke koje se mogu prijaviti na najtečaje od 30-70 milijuna dolara koji će pomoći lokalnom gostodarstvu u tranziciji.

Porast broja slučajeva COVID-19

Novi sojevi COVID-19 uzrok su zabrinjavajućeg porasta broja smrti pripisanih ovom virusu u jednoj australskoj državi.

COVID je odnio živote 156 građana Viktorije u proteklih tjedan dana, država se bori kako bi izišla na kraj s porastom smrti uzrokovanih ovim virusom. Međutim nešto manje od 5000 slučajeva zabilježeno je u državi u proteklih tjedan dana, što je pad od 37%.

Trenutno se u bolnicama nalazi 341 osoba, što je pad od 27%. Prosječan dnevni broj novih slučajeva bio je 702, a prošlog tjedna bolo ih je 1130.

Međutim, prosječan broj umrlih od virusa svakog dana ovog tjedna (22) ukazuje na porast od 5.5 % broja smrti od COVID-a u proteklih mjesec dana u usporedbi s prošlim mje-

secom, navodi se u izvješču glavnog liječnika prof. Bretta Suttona.

„I dalje vidimo pozitivne znakove kraja vrhunca širenja bolesti iz studenog/ prosinca te ovog tjedna broj novih slučajeva COVID-a i broj hospitaliziacija pada”, navodi prof. Sutton. Rekao je da je povećanje broja smrti bilo očekivano s obzirom na povećanje broja infekcija u posljednje vrijeme. „Nažalost, broj umrlih od COVID-a ponovno se povećao. Kao što smo rekli u prošlim pri-

općenjima, povećanje broja umrlih očekivalo se nakon nedavnih razdoblja visoke stope prijenosa bolesti u zajednici.”

Novi sojevi virusa koji još nisu identi�icirani čine 17% nalaza pretraga otpadnih voda, navodi prof. Sutton. „Prijenos poglavito možemo zahvaliti aktivnosti nekoliko omikron sojeva virosa”, rekao je. U izvješću se navodi da je dominantni soj XBF soj koji čini 35% svih otkrivenih slučajeva, a potom slijede BQ. 1 / BQ. 1.1 sa 16%.

„Ovo je uzbudljiv razvoj koji će stvoriti tisuće radnih mjesta u regiji, sigurnih, dobro plaćenih radnih mjesta”, rekao je. „Queensland se nalazi u najboljoj poziciji od svih država. Upravo tamo nalazimo najbolje resurse kada je riječ o sunčevoj energiji i energiji koju dobivamo iz vjetra, a tamo se nalazi i stručna radna snaga.” Financiranje u jednakom dijelu dolazi i iz privatnog sektora, naveo je izjavio je Albanese. „Možete se pretvarati da se svijet ne mijenja, pretvarati se da nam se neće dogoditi problemi s ograničenjem emisija ugljičnog dioksida i carinskih obveza naprednih gospodarstava”, rekao je. „Druga mogućnost je aktivno mijenjati spomenute industrije tako da postanu industrije koje ne samo da će preživjeti, već će i cvasti.”

Townsville je izabran kao lokacija za proizvodnju zelene energije radi svoje udaljenosti od Azije i prednosti koje im daje gradska luka i radna snaga. Termin zeleni hidrogen odnosi se na primjenu procesa elektrolize, dijeljenje vode na vodik i kisik korištenjem obnovljivih izvora energije. Hidrogen koji se time dobije potom se može prevoziti i koristiti kao gorivo s jedinim dopunskim proizvodom - vodom.

Zeleni hidrogen najavljivan je kao obećavajuća alternativa fosilnim gorivima koja se može koristiti za sve od prijevoza do grijanja stanova. Izbornu obaveza ulaganja 70 milijuna dala je najprije tada liberalna vlada a prošle godine u travnju ovoj su se obavezi pridružili i Laburisti.

Još pamtim riječi nekadašnjeg predsjednika HSP-a Parage o HDZ-u...

Stigla nam je još jedna zima. Ljudi kojima su stanovi i kuće stradale u potresima i dalje su u kontejnerima. Nitko nije opovrgnuo katastrofalnu informaciju kako je do sada na Banovini obnovljeno slovom i brojem tek šest kuća, a u Zagrebu ni jedna.

Sirotinja nikada nije bila prioritet onim bogatima na vlasti. No, nikad ne reci nikad. Novi HDZ-ov ministar graditeljstva Bačić krenuo je oštro, na prvu loptu. Za početak je zabranio sve nove potrese! Sad je odjednom HDZ-u postalo jasno kako treba cijeli proces obnove centralizirati i ubrzati te preskočiti nepotrebnu administraciju koja koči početak obnove. Kao da oni prije njega nisu to također javno tražili.

Na kraju možda se opet vrate Vanđelić, koji je prvi govorio zašto obnova šteka, i Gordan Hanžek, državni tajnik koji je najviše odlazio na Banovinu, ali u službenom Audiu, pa je morao otići. Možda bi njegov rad bio bolje ocjenjen da je dolazio u Petrinju i Glinu na traktoru.

Dok lijeve "progresivne elite" k'o fol spašavaju siromašnu djecu iz Konga i Zambije, u zemlji se sprema misija spašavanja "drugova" iz LGBTQ zajednice. Platforma Možemo! je ozbiljno podcijenila pravosuđe i zakone Zambije. Splitski glumac Pere Eranović, poznat i po tomu da ne juri dva puta mjesečno u Beograd po "inspiraciju", dobro je uočio što se ustvari događa. Vrijedi ga citirati: "Vidite ovu ekipu u Zambiji. Ovu koja je trgovala djecom. Svakim danom sve više dokaza o njihovoj prljavoj i nečasnoj raboti. Čak i da se okrene priča u suprotnom pravcu i da se pokaže da je nepravedno dignuta hajka na njih, ostaje zanimljivom činjenica kako gotovo cijela medijska bulumenta šuti. Ista ona koja redovno raketira sve nepoćudne iz konzervativnog spektra…. Šute i EPH-ovci, nema glasa od splitskog šeširdžije. Mukom je zamukao i onaj ćelavi verbalni nasilnik koji je hračnuo po Vukovaru. Šute i dežurne pravobraniteljice za djecu. Umukle i višestruko rastavljene spisateljice. Nema Mile Kekina s gitarom da objavi kakav džepni hit. Znate zašto? Jer je cijela ta uhićena ekipa iz Konga dio establišmenta koji već godinama izigrava moralni korektiv. Ta klika udara po moliteljima pred bolnicama i trgovima. Ta klika opravdava upad novinara na tuđi posjed. Ta klika provodi pritisak na referendumske inicijative. Ta klika branitelje naziva šatorašima. Ta klika glori�icira pravo na čedomorstvo. Ta klika određuje što je umjetnost… Ta klika slijedom toga bez pol muke odstrijeli reperski duo iz javnog prostora jer su uvrijeđeni njihovim pjesmama i tako ljudima izbijaju kruh iz usta. Ali zato ta klika u svojim performansama redovno briše usta hrvatskom zastavom. Psuje zadrtu majku ljudima koji ne misle k'o oni. Lijepe svinjsku glavu na fotogra�iju ministra islamske vjeroispovijesti…. Ta klika je zapravo tek raja, bezobrazna raja čiji je mali dio sada zapeo u državi na čijim televizorima ne postoji ni jedna vrsta šprajca da ih brani izrugujući one koji bi ih sankcionirali. Raja zapela u državi gdje ne postoji 'Provjereno' na kojem će se vrtjeti žalopojni prilozi o homofobnoj sredini, gdje transvestit ne može dobiti dijete na

'izvolite'….“ Treba ozbiljno obratiti pažnju na ekskluzivnost tog teksta. Na tragu toga zanimljivo je i pitanje koje je na fejsu postavila Vesna Vučemilović, saborska zastupnica: "Kad će se DORH uključiti u istragu o posvajanjima iz Afrike"“ Tu se Vesna ne treba brinuti. Upravo je ovih dana DORH "munjevito" podigao optužnicu protiv Ratka Dopuđe i Davora Lukića koji su navodno pred trideset godina raketirali Banske dvore… Da su, apstraktno govoreći, raketirali CK Saveza komunista RH, već bi davno "visili". I na kraju pitanje svih pitanja: kakva bi intonacija ove farse bila da su u nju bili uključeni tzv. ognjištari, neki Thompsonov klavirist, bubnjar "Prljavaca" ili menadžer Tram 11? Bi li i onda prvo vladala "gromka" medijska tišina o cijeloj aferi, a potom tekstovi puni suosjećanja s "jadnim" ljudima koji sada sjede u zambijskom zatvoru, a samo su htjeli spasiti nekolicinu kongoanske dječice?

I dok nam svakodnevno svira Radio "Laganini", daleko smo od laganinija. Rusi imaju svog novog cara – Putina. Na žalost, za razliku od Staljina, Putin je pun nuklearnog oružja. U Prvom i u Drugom svjetskom ratu poginulo je po trideset milijuna ljudi. Treći nije daleko… Hoće li u doglednoj budućnosti stati ovo bezumno krvoproliće? To zna samo Putin. Ameri testiraju svoju vojnu moć i oružje preko NATO-a, nadmetanje Rusije i SAD-a za primat se nastavlja, a Ukrajina krvari, ljudi ginu, iselili se, a infrastruktura se iz dana u dan pretvara u hrpu ruševina za čiju obnovu će trebati desetljeća. Čak i uz izdašnu europsku i svjetsku �inancijsku podršku. Hoće li ipak sve završiti po onoj Por�irijevoj poruci, koju je doduše poslao Srbima u odnosu na Kosovo i Hrvatsku, da su se granice uvijek mijenjale pa će se i opet mijenjati. Možda bi, sukladno toj njegovoj izjavi, Por�irije pristao na mijenjanje granica i gubitak Kosova, e da bi njegova uzdanica Putin (ne-daj-Bože) promijenio granice Ukrajine i zadržao Krim i možda još ponešto. Nekako mi se čini da je Por�irije zaboravio na tu "jednadžbu" kad je govorio o mijenjanju granica. Izgleda da se to odnosilo samo na proširenje granica Srbije. Naravno prvenstveno u BiH, ali i u Hrvatskoj. Republika Srpska nam je odmah tu, nadomak Siska i Zagreba. Vidi se, kad je vedro, sa Sljemena. Srpski svet se nazire, a Hrvateki se zabavljaju svojim medijskim igricama kako da "liberalna" ljevica potuče "zatucanu" desnicu. Za početak, dobro je da smo na Sljemenu

postavili topove… Mislim na snježne topove. Bolje išta nego ništa…

Na Krku se snima �ilm o gay partizanima. Komentar na fejsu ."Znao sam da su Mirko i Slavko bili više od drugova".

Moram se pohvaliti da je moja dugogodišnja kolumna čitana, ali i kritizirana. To je normalno i poželjno. Međutim 80 posto zamjerki odnosi se na to kako ne "udaram" dovoljno oštro protiv onih na vlasti. To je naravno HDZ. Ti "dobrovoljni davatelji tuđe krvi" nikako ne mogu shva-

Donji Lapac, Knin, Vukovar… Dok Hrvati vraćaju oružje iz Domovinskog rata, poboljšava se položaj Srba koji ga ne vraćaju. Ali zbog tog i takvog oružja Marko Francišković više od godine dana sjedi u Remetincu iako se zna da je Borovo Selo bolje naoružano od ukrajinskih branitelja. Ako uzmemo u obzir srpske policajce s dvojnim državljanstvom koje Srbija mobilizira, onda opet treba uvježbavati poticajnu pjesmu: "Bože čuvaj Hrvatsku…" Kao to će nam pomoći… Uglavnom, "mobilizovani" srpski policajci su se odlučili. Hrvatska im je bila kao mater koju su sisali do kraja.

Plaže se neće privatizirati ni ograđivati

titi neke naoko jednostavne stvari. Sva moja kritika onih na Pantovčaku i u Banskim dvorima je samo obični "ubod komarca". Je li se ikada itko od njih zapitao koliki postotak birača je potreban da neka stranka u RH dođe na vlast. Niti 35 posto. U Francuskoj i Njemačkoj je potrebno više od 65 posto, a u skandinavskim država još i više. Zato, dragi moji kritičari, izlazite na te je**ne izbore i birajte one koji će cijeniti vaše glasove, koji će se bojati vašeg gnjeva i koji će slušati vaše mišljenje. Do sada su se samo tresli od smijeha.

A kako je to u pravim, klasičnim demokracijama? Evo primjera. "Veliki" korupcijski skandal prisilio je predsjednicu norveškog parlamenta Evu Kristin Hansen da podnese neopozivu ostavku. Utvrđeno je da je nesretnica koristila stan od pedeset kvadrata koji je pripadao državi. Mogla ga je koristiti ako je njena privatna kuća udaljena od parlamenta najmanje četrdeset kilometara. Njena je bila udaljena samo trideset i sedam km. Naša Eva se ispričala i obećala da će platiti norveškoj državi neophodan iznos kojim je oštetila državu… Onako usput rečeno, Norveška danas ima su�icit od trilion i tristo milijardi dolara, a kad još Eva uplati lovu za nezakonito korištenje garsonijere od pedeset kvadrata…. Za takve standarde se trebaju građani izboriti koristeći sva dopuštena demokratska sredstva, a napose izbore. Tu moje jadikovke na vlast ništa neće promijeniti.

Netko mi je na moj zid poslao sliku platnene vreće za odlazak u trgovinu. Na njoj lijepo piše: "Bože daj mi snage da kupim samo ono po što sam došla".

Čitam kako je "Srbija mobilizirala dvadesetak hrvatskih policajaca". Hvala Bogu, znači da su se odnosi napokon normalizirali. Evo nama još jedne, obrnute mirne reintegracije na djelu. Znači da će Vučić uskoro moći sjediti za "okruglim stolom" s ostalim vitezovima.

Hrvatska (i Vesna Škare-Ožbolt) se sa "sjetom" sjeća generala Jacques Paul Kleina, američkog generala, francuskog imena. Zahvaljujući Jacquesu donijeli smo Zakon o oprostu, jedinstven u povijesti ratovanja. Prema tom Zakonu ratni pobjednik oprašta sve onima koji su ga napali, razorili, ubijali, silovali… Kao sad smo kvit. Nemojte nas više napadati, a mi vam sve opraštamo. Čak ćemo vam dopustiti i da mobilizirate "naše" policajce koji su u stvari "vaši".

Kaže Nikola Kajkić: "Rado idu Srbi iz hrvatskog MUP-a u srpske vojnike".

Evo nove provokacije na mom zidu. Slika povodom dolaska talibana na vlast u Afganistanu i tekst: "Dolaskom talibana na vlast, oko 200 tisuća ljudi otišlo je iz Afganistana".

Druga slika: Hrvatska i Vlada pa slijedi tekst: "Dolaskom HDZ-a na vlast oko 500 tisuća ljudi otišlo je iz Hrvatske". Dok sam bio tri godine odvjetnik HSP-a, sjećam se da je pred izbore 1992. godine tadašnji predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga izjavio otprilike ovo: "Ako ne pobijedi HSP nego HDZ, bit će Hrvata po bijelom svijetu kao jeftinog roblja i radne snage". Sad gotovo više nema HSP-a, ali Hrvata opet ima po cijelom svijetu.

Pogodite tko je pobijedio u ratu Vlade i trgovaca? Kažu na fejsu: "Plašenje trgovaca Državnim inspektoratom isto je kao i plašenje pedera golom guzicom". Vlada poziva trgovce na razumno postupanje, ali ništa ozbiljno ne poduzima da vrati cijene na one od 31. prosinca prošle godine. Kažu da Državni inspektorat "češlja" frizere i ugostitelje, ali što je s ostalima? Valjda su ćelavi pa ih ne treba češljati.

U Saboru se vode isprazne polemike. Za to vrijeme se u travnju očekuje veliko poskupljenje struje. Jedino se još "trofazni" nisu oko toga oglasili. Čekaju upute…

Slika tjedna je, možda čak i za Marićevu "ćirilicu", kad veliki i tobože kompetentni političari sjede negdje u Belgiji za stolom i razglabaju, a Vučić sjedi sam, k'o "Pale sam na svijetu" u drugom redu. Sve izgleda čak i pomalo duhovito. Da se tamo kojim slučajem našao Vlatko Maček, on bi morao sjediti ispod stola.

Nakon pobjede desnice u Italiji, navodno su se istarski antifašisti požurili sa sankcijama prema susjednoj Italiji - smanjuju slova na talijanskim nazivima ulica.

Na Kosovu je krajnje napeto. Vojni analitičari analiziraju vojnu snagu Srbije i Kosova. Srbija je naoružana do zuba. Nabrajaju avione, tenkove, helikoptere, dronove…. Međutim, našeg isusovca patera Iku Mandarića ne zanimaju dronovi. Njega zanima koliko Srbija ima traktora. Čini mu se da će Srbi na Kosovu s protekom vremena doživjeti reprizu onog što su u kolovozu 1995. doživjeli u Hrvatskoj. Možda pater Ike zna… On sigurno ima dobre kontakte s "onima gore".

Još jedna provokacija na fejsu: Markov Trg, slika Vladinih zgrada okruženih željeznim ogradama i tekst: "Zna li se je li možda Schengen stigao na Markov trg?" Isti pošiljatelj odmah šalje i sliku nasmiješenog Hitlera koji se hvali: "Ja sam odavno bio za Europu bez granica…"

Velike

rasprave podigle su se u Hrvatskoj oko prijedloga novog zakona o pomorskom dobru. Iz mnogih nevladinih udruga stigle su primjedbe kako Vlada zapravo kroz sustav koncesija onemogućiti pristup dijelu plaža hrvatskim ljudima.

Na to je u petak reagirao potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ustvrdivši da se hotelske plaže u Hrvatskoj neće privatizirati ni ograđivati. Naglasio je da se u novom zakonu strogo kaže da nema ograđivanja plaža, čak i da će ove koje su ograđene s istekom koncesije to prestati biti.

“Znači, teze o tome da će se sada plaže ograditi i privatizirati ne stoje, toga u zakonu nema, nije nam bila ni namjera niti ćemo to napraviti”, izjavio je Butković uoči sjednice vlade.

Dodao da postoje lokacije na pomorskom dobru kao što su terminali i drugi energetski objekti, koje će se zbog sigurnosti isključiti iz opće uporabe, ali to nisu plaže, o čemu će se, kako je najavio, i dodatno govoriti u raspravi u Saboru u prvom čitanju prijedloga zakona.

Kazao je i da će se po novom za-

U RH pojedinac ne može imati privatnu plažu, a hoteli trenutno imaju 18 ograđenih plaža

konu jasnije davati koncesije nego po važećem, a uvode se i javni natječaji, nadzor pomorskoga dobra te kazne, kako bi se spriječile zloporabe.

Važeći zakon o pomorskom dobru donijela je koalicijska i SDPova, a ne HDZ-ova Vlada, i to 2003., od kada se radi po njemu i on ima niz nedostataka, podsjetio je Butković.

“Po tom zakonu u Hrvatskoj imamo 18 ograđenih plaža, od čega tri u Istri i pet u Primorsko-goranskoj županiji, čije su županijske skupštine donijele odluke da se ograde plaže, a u većini u tim skupštinama nije HDZ. Zato je apsurd kada SDP kaže da se novi zakon treba povući, a oni su napravili zakon po kojem su plaže ograđene”, rekao je Butković.

U Hrvatskoj pojedinac, bez obzira koliko mu vrijedi vila koju ima, ne može imati privatnu plažu, jer je pojas kopna uz more od najmanje 6 metara pomorsko dobro koje je dostupno svima.

U Saboru se vode isprazne polemike. Za to vrijeme se u travnju očekuje veliko poskupljenje struje. Jedino se još "trofazni" nisu oko toga oglasili. Čekaju upute…

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

MALA KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKUPotrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

SUDOKU

PUČKA JELA I OBIČAJI ZA POKLADE

“Velika repa, mali klin, gazdarica, dajte jaja sim!”

Pokladne svečanosti održavaju se po čitavoj Hrvatskoj, a svaki kraj nosi i svoje speci�ičnosti, kako u običajima, tako i u hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i troši

Drevna čovjekova želja za prerušavanjem i slobodom koju ono donosi potječe od pamtivijeka, a prve organizirane svečanosti pod maskama nastaju u starom Rimu za vrijeme dionizijskih svečanosti.

U kršćanstvu je priča o počecima slavljenja karnevala vezana uz pravilo nastalo negdje u 9. stoljeću, za vrijeme Grgura Velikog, koje je propisivalo da u ponedjeljak i utorak prije Čiste srijede ili Pepelnice i korizme svećenici drže post. Nedjelju u kojoj počinje korizma tako su nazivali dominica carnis privii (“bezmesna nedjelja”).

Kako je puk oduvijek volio olakšati si izgovaranje riječi, tako je i nastao skraćeni i iskrivljeni oblik “karneval”, ili u prijevodu “mesopust”. S vremenom se (negdje oko 15. stoljeća) pravilo posta napustilo, a vrijeme pred korizmu je, naprotiv, postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama, ujedno i vrijeme suprotno dolazećem razdoblju Uskrsa kada vjernici kroz post jačaju poniznost duha.

Bogati hrvatski jezik za mesopust ili karneval ima i riječ “poklade” te “fašnik” u kontinentalnom dijelu.

Riječ “poklade” nastala je od starohrvatskog glagola “klasti” (“prerušavati se”). Pokladni utorak u starom se Zagrebu nazivao i “fašenk”. Vrijeme poklada rasprostrlo se po čitavoj Hrvatskoj, od panonskog i dinarskog do jadranskog područja, a svaki kraj nosi i svoje speci�ičnosti, kako u običajima, tako i u hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i troši.

Kontinentalna Hrvatska U Hrvatskom zagorju fašniku se naročito vesele djeca. Maskirani do neprepoznatljivosti u razne likove obilaze selo, a svaka im je kuća, nakon što odsluša njihov mali pjevačko-plesni “program”, dužna dati novaca, jaja i krafni.

U to se doba po kućama, osim mirisa krafni, širi i miris kiselog zelja koje je tih dana obavezno na jelovniku. Na selima se još uvijek jede pomalo zaboravljeno prisiljeno zeljepirjano zajedno s češnjakom, zaliveno paradajzovom juhom, začinjeno vrhnjem i kimom te posluženo s restanim krumpirom. Omiljeno jelo su i krpice sa zeljem. Poznati je specijalitet i suha svinjska podbradina, tzv. lalovka. Od kolača jede se “dizano” i, naravno, nezaobila-

zni kra�lini. Na Čistu srijedu je veliki post kada se jede bažulova juha s rezancima, grah-salata, krumpir-salata, a krafne se ne peku na masti nego na ulju.

U Zagrebu i okolici javne se pokladne priredbe priređuju od 17. stoljeća. U organizaciji gradskih vlasti pokladno je slavlje započinjalo već na blagdan Sv. tri kralja, kada se priređivala velika gozba. Gostilo se i na sam fašenk, dok se na pokladni utorak pilo gradsko vino, a jeli su se slatkiši (“confecti”) i suhe smokve (“�ighe”). U zagrebačkom prstenu također se priprema zelje, kuhaju se žganci, govedina, peče purica ili guska, a sladi se krafnama.

Samobor i Velika Gorica mogu se pohvaliti najdužom tradicijom održavanja fašničkog festivala u Zagrebačkoj županiji, ali se fašnik održava

i po gradovima i općinama diljem Županije. U Samoboru se, primjerice, na pokladni utorak kažnjava princ Fašnik (lutka napravljena od slame ili starih krpa i odijela). Sudi mu se za sve loše u protekloj godini, a kažnjava ga se spaljivanjem. Na fešti koja slijedi, osim krafna jedu se i poznate samoborske kremšnite, kobasice češnjovke s muštardom, a pije se slatki bermet.

Slavonski običaji slični su onima već opisanima u dijelu

o kontinentalnoj Hrvatskoj; jedu se preostale zalihe mesa, kobasice, čvarci, sušeno, a od slatkog buktle, štrudle i listarići, svargle, krofne (pržene u masti, s pekmezom i sitnim šećerom), masnica s orasima ili makom i pogačice s čvarcima. “Poklade su, poklade su, milo janje moje.

Barem da su, barem da su u godini troje!”

Bogati hrvatski jezik za mesopust ima i riječ “poklade” te “fašnik”. Riječ “poklade” nasta-

la je od starohrvatskog glagola “klasti” (“prerušavati se”).

Duž jadranske obale Hrvatski obalni gradovi poznati su po maštovito odjevenim povorkama i prigodnim zabavama. Najpoznatiji je Međunarodni riječki karneval sa živopisnim povorkama i karnevalskim balovima u kojima je prije stotinjak godina sudjelovalo gotovo sve europsko plemstvo. Nekada se u kazališnoj kući priređivao “praznik cvijeća”, a danas je riječki karneval jedan od najvećih europskih karnevala. Velik broj Riječana rado će vam reći da za karneval živi cijele godine!

Zaštitni znak Kvarnerskog karnevala jedinstveni su zvončari (na slici su Rukovački zvončari u Skrapnom).

Za zvončare su se nekada uzimali izdržljivi, jaki i komunikativni momci i dobiti tu čast nije bilo lako. Zvončari su o sebi stvorili mit kako za to treba biti rođen. Još i danas vlada svijest da zvončari, kada jednom krenu u ophod, ne smiju stati bez obzira na to što se putem može dogoditi.

Zvončarski moto “Krepat ma ne molat!” davao je do znanja da jednog zvončara ama baš ništa ne može zaustaviti. Oni koji bi zaustavili ophod bili su godinama izopćeni i kažnjeni.

igra “Robinja” – pjevana predstava s govornim dijelovima čiji je sastavni dio ples s drvenim sjekiricama. Robinju glumi muškarac, a ostali likovi su trgovac, stjegonoša, svirač i još neki inspirirani dobom turske vladavine.

Splitski karnevali nekada su se odigravali po gradskim i plemićkim palačama i u kazalištu, a kraj bi se slavio velikim vatrometom. Split je bio poznat i po raskošnim feštama te po svečanom, bogatom osvjetljenju s neizbježnim fritulama i kroštulama.

Lastovo je poznato kao otok karnevala, a tu se on naziva poklad. Prema predaji, gusari su pri napadu na Korčulu poslali na Lastovo glasnika s porukom da se stanovnici predaju jer će ih inače sami pokoriti. No, Lastovljani hrabrog srca naoružali su se i krenuli u napad, a na molitve sv. Juri oluje raspršiše gusarske brodove. Nesretni glasnik je uhvaćen i, za porugu, proveden kroz selo na magarcu, a zatim spaljen.

Krafne pokladnice

mlako pa u njega namrvite kvasac i dodajte žlicu šećera. Ostavite na toplom oko 10 minuta dok ne nabubri.

Tradicionalan domaći recept za šuplje mekane, lagane krafne. Ako volite šuplje koristite glatko brašno, ako volite teške tada možete pola glatko, pola oštro brašno.

Sastojci : - 250 ml toplog mlijeka - 1 svježi ili suhi kvasac - 4 žlice šećera - 1 jaje - 2 žumanjka - 4 žlice ulja - 2 žlice ruma ili rakije - 1 vanilin šećer - 500 g glatkog brašna - prstohvat soli - limunova korica

Dodatno: - 1 l ulja za prženje krafni

Priprema: Zagrijte mlijeko da bude

U jednoj većoj posudi pjenjačom umutite jaje, žumanjke, šećer, ulje, rum i vanil šećer pa u to dodajte brašno, kvasac, prstohvat soli i limunovu koricu. Zamijesto tijesto. Ukoliko bude potrebe dodajte si još malo brašna kako biste umijesili lijepo glatko tijesto. Posudu sa tijestom pokrijte i ostavite na toplom da se digne (oko sat vremena).

Kada se je tijesto diglo, prebacite ga na pobrašnjenu površinu i kratko ga još premijesite. Premiješeno tijesto sada razvaljajte na debljinu od 1 cm. Slobodno si dodatno pobrašnite tijesto od ispod i gore kako vam se nebi ljepilo.

Okruglom modlicom ili čašom izrezujte krugove i stavljajte ih sa strane na također pobrašnjenu površinu. Ostatak tijesta premijesite i oblikujte nove krafne. Ukoliko želite izbušite im rupu. Ostavite da se krafne

dižu na toplom, trebat će im oko 10 minuta ako je prostorija topla.

Sada u duboki lonac nalijte ulje i pustite da se dobro ugrije (treba reba biti vruće). Kako znati da je temperatura ulja ispravna? Ulje je dobre temperature ako uronite dršku drvene kuhače u njega i oko nje se ravnomjerno stvaraju mjehurići. Vatru sada malo smanjite - čisto da održava toplinu ulja. Neke krafne su vam se sada već više digle od drugih. Njih ćete prvo stavljati u ulje.

Uzmete krafnu i na ulje prvo ide njena gornja strana, znači ne ona koja je bila na brašnu već gornja. Naopačke nego kako su se dizale vani - idu u ulje. Stavljajte po 3, maksimalno 4 krafne u lonac.

Vilicom svaku malo odignite nakon 10-ak sekundi i ako je rumena, odmah ju prekrenite na drugu stranu i ostavite da i ta druga strana porumeni i to je to. Ocijedite ih na papirnatom ručniku i ukrasite po želji.

Odjeveni u “mornarsku robu”, maskirani ovčjom kožom, rogovima i s nizom zvonaca oko pasa, u povorci obilaze selo posebnim korakom, speci�ičnim za svaku grupu. Jedan od razloga da se postane zvončarom, osim iskazivanja snage i pokazivanja časti pred susjedima, leži i u neograničenim količinama jela i pića kojima ih se nudilo.

Nekada su u vrijeme poklada rezerve hrane bile pri kraju, no tim se momcima ipak moralo ukazati gostoprimstvo. Po završetku ophoda od dobivenih bi darova zvončari činili zajedničku večeru zvanu frigada na kojoj bi se častili svi zvončari, mještani i gosti. Zvončari i danas revno održavaju tradiciju i čine dio turističke ponude hrvatskog folklora.

Iz Kastavštine i Ćićarije dolazi i slatki specijalitet zvan presnac koji se pravi od tijesta, starog kruha, mlijeka, jaja, grožđica i cimeta. Poznate su još i kroštule s bademima, fanjki, šurlice od slatkog tijesta, smokvenjak od suhih smokava i oraha s malo lozovače, presnac od mladog ovčjeg sira, odnosno skute i kolači od maruna

U Gorskom kotaru radi se povatica od dizanog tijesta s nadjevom od sira, jabuka ili pak oraha.

Južnije, u Dalmatinskom području, za vrijeme karnevala ili “krnjevala” odigravaju se posebne, prigodne igre od kojih je naročito atraktivna Paška

I u Dubrovniku je tradicija poklada duga; seže još u 14. stoljeće. Karnevalsku povorku nekada su činili muškarci i žene odjeveni u tradicijsku nošnju koji bi za kneza plesali kola, izvodili troskoke i zabavljali se uz vesele zvuke trube i svirala. Od 20. stoljeća karneval se seli u zatvorene prostore bogataških kuća gdje bi se pod maskama plesalo do duboko u noć i uživalo u kneževu vinu i slasticama poput rožate.

Praznovjerje

Poklade su na neki način predstavljale početak novog života pa je uz to razdoblje vezano i dosta praznovjerja, rituala iz kojih bi se saznavalo kakva će cijela godina biti. Tako je, primjerice, u Zagorju običaj da se na Pepelnicu vodom u kojoj se kuhalo zelje poškrope noge. Na taj ste si način osigurali da vas cijele godine neće ugristi zmija! Tko bi na pokladni utorak prije no što iziđe sunce pojeo obrok od prosene kaše s krvavicom, do kraja bi godine živio sretno i bogato. Koga su gnjavile buhe, morao bi na fašnik u podne pojesti krvavicu s kiselim kupusom da ih se oslobodi. Dobro je bilo i popiti piva – za dug život! Tko bi pak popio mlijeka, toga ga ljeta ne bi opržilo sunce!

Najdraže nam pokladnice

U Samoboru se na pokladni utorak kažnjava princ Fašnik. Na fešti koja slijedi, osim krafna jedu se i kobasice češnjovke, a pije se slatki bermet.

I na kraju, svima nam je, u kojem se god dijelu Lijepe Naše nalazili, prva asocijacija na fašničke, pokladničke, mesopusne dane zavodljivi miris i slatki okus netom ispečenog kružića tijesta – pokladnice ili krafne.

Tjedni horoskop

Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja, ali i distance. Svatko će željeti nešto svoje, a usuglašavanje će biti kroz kompromis. Nađite zlatnu sredinu i oboje ćete biti mirniji. U protivnom, osjećat ćete se usamljeno. Na dnevni red dolaze intelektualne borbe. Neke će u vama izazivati emocije, pa ćete ih odrađivati sa strašću ili s ljutnjom.

Sretni brojevi: 2, 3, 12, 23, 24, 33

Možete očekivati raznolike utjecaje na svoj privatni život. S jedne strane, postojat će mogućnost mirnog uživanja i sklada, no s druge, bit će vanjskih izazova na koje ćete oboje morati reagirati. Pripremite se na obje varijante. Vaši nadređeni mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom. U prvi tren nećete znati kako se postaviti, ali oni sami dat će vam ideju što i kako dalje.

Sretni brojevi: 6, 13, 24, 26, 34, 41

Bik Škorpion

Vaša mudračka priroda postat će malo manje zahtjevna, a vi na neki način mirniji. Barem kad se radi o ljubavi. Više vam neće biti važne atrakcije, nego ćete uspjeti uživati u malim stvarima. To je zrelost, bilo para, bilo osobe. Voljet ćete. Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Ipak, kad sve zbroje, bit će zadovoljni.

Sretni brojevi: 1, 11, 21, 23, 33, 44

Kako tjedan bude odmicao, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. Vjerojatno ćete biti rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propustite. Bilo u vezi, bilo sami, dobro ćete se provoditi. Rezultati vaših napora polako izlaze na vidjelo, pa će drugi gledati da vas podrže. Ipak, ima još dosta toga oko čega će se trebati dogovarati.

Sretni brojevi: 10, 11, 21, 23, 37, 43

PSIHOLOGIJA

Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posvetiti ili će jedan član iste zahtijevati njihovu pažnju. Oni u novim vezama prolazit će male krize zbog nedostatka atrakcija. Do sada bi vas zaista mogla pomučiti. Izađite među ljude. Činit će vam se da je pritisak na poslu svakim danom sve veći, a uslijedit će i intelektualna nadmudrivanja. Jedva ćete čekati da se izrazite i pokažete što sve možete.

Sretni brojevi: 7, 8, 9, 21, 22, 33

Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim zrelim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače. Ovaj stil odgovarat će svima onim koji su u duljim vezama. Bit će zabavljanja, ali i ugodnih doživljaja u ozračju vlastitog doma. Samci će biti skromniji u svojim ljubavnim očekivanjima. Bez obzira na stres, vaša uvjerljivost kojom ćete zračiti omogućit će vam da utječete na druge.

Sretni brojevi: 4, 5, 14, 23, 24, 33

Zašto je dobra ideja maskirati se barem na jedan dan?

Vrijeme karnevala je slavljeničko razdoblje koje se i danas obilježava plesovima i povorkama maskiranih ljudi.

Nekada davno ljudi se maskirali kako bi zastrašili demone ili se od njih obranili, dozvali ‘bogove’ te tako molili za milost i pomoć. Ljudi se danas, iako tradicionalno, maskiraju iz sasvim drugih razloga.

Maskiranje se u današnje vrijeme prije svega smatra zabavnim te pruža ljudima mogućnost opuštanja, igranja te dijeljenje puno smiješnih trenutaka sa svojim društvom ili sugrađanima, ističu psiholozi.

Dr. Scott Bea, psihologinja na “Cleveland Clinic” jednom je prilikom izjavila da se čak može prepoznati osobnost pojedinca prema odabiru maske.

Tako će, smatra, svoju “crnu stranu” osoba pokazati odabirom maske vještica i monstruma

te raznih zvijeri. Svoju veselu i opuštenu stranu možete pokazati odabirom maske u obliku lika iz nekog crtića, omiljene komedije ili dobre vile.

Pretvaranje da si netko drugi prisutno je već u igri djece u dobi od oko dvije godine. Taj užitak koji mala djeca imaju, često tijekom odrastanja zaboravljamo, pa upravo maškare omogućavaju da ponovno oživimo dječji ‘gušt’ da budemo netko tko u svakodnevici nismo, da imamo moći koje nemamo i tome slično.

Kako odrasli, uklopljeni u svoje obaveze, često ne dopuštaju zdravi oblik igre, zabavu i opuštenost u kojoj će prštati od spontanosti, maškare su idealno vrijeme za “otpuštanje” kočnica, smatraju psiholozi.

Na kraju, nije važno koju ćete masku odabrati, važno je jedino da se u njoj osjećate ugodno i da se dobro zabavite!

Možda neće sve ići tako brzo kao što očekujete, ali stvari se svakako okreću u vašu korist. Budite otvoreni, komunicirajte s humorom kako vi to već znate, volite sebe i druge. Izađite van među ljude. Oni će vas rado prihvaćati. Predlagat će vam razne opcije, ali vi sami nećete moći utjecati na stvari. Osjećat ćete se kao promatrač kojem se nešto nudi bez pravog izazova.

Sretni brojevi: 6, 13, 23, 34, 36, 44

Malo je toga što bi u ovim zahtjevnim danima moglo smiriti vaše emocije. Bacat će vas amo tamo, a vi budite dovoljno čvrsti i hladni da odolite iskušenjima naglih reagiranja zbog kojih bi vam kasnije moglo biti žao. Komunicirat ćete sa suradnicima oko sitnijih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno. Ponekad će vam nedostajati pravih izazova jer oni koje doživljavate svakodnevno bit će obojeni stresom.

Sretni brojevi: 19, 21, 28, 32, 35, 36

Ulazite u manje zanimljivu ljubavnu fazu kad će se prilike prorijediti, a vi sve teže nalaziti zajednički jezik s osobama suprotnog spola. Primirite se i snagom samokontrole odražavajte solidan status quo. Pazite kako se izražavate. Rješavat ćete složenije zadatke bez ikakvih problema i svojom oštroumnošću impresionirati sve oko sebe. Napredovanje u karijeri bit će izgledno, ali za vas i naporno.

Sretni brojevi: 9, 12, 21, 27, 39, 43

Djevica

Nekima će se činiti kao da je ljubav daleko od njih, a zapravo je blizu. Treba bolje otvoriti oči. Ipak, mnogi će se više posvetiti sebi ili će svoja ljubavna očekivanja instinktivno smanjiti. Kako god bilo, izlasci bi mogli biti ugodni. Šteta ih je propustiti. Mala živciranja bit će povezana s odradom nekih sitnica iz prošlosti. Učinit ćete to na originalan način i tako otpustiti stare brige.

Sretni brojevi: 18, 19, 21, 29, 33, 43

Vjerojatno vam je već dosta svojih vlastitih ljubavnih očekivanja, pa ćete ili sve preokrenuti, ili svesti na realnu mjeru. Istina je da će vam nedostajati atrakcija, ali život donosi neka rješenja koja se tek kasnije pokažu kao najbolja. Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne preambiciozni, ići će vam od ruke. Ako se pak želite upustiti u nešto veće, atraktivnije ili zahtjevnije, ovo nisu dobri dani za takvo nešto.

Sretni brojevi: 1, 3, 6, 9, 22, 43

Ribe

Osjećat ćete sreću u svom srcu zbog stvari koje su vam drage, bit će ugodnih zabava po vašoj mjeri, a neće izostati ni susreti s dragim osobama. Budite otvoreni, imajte povjerenja u one koji vas vole i bit ćete zadovoljni. U situacijama kad osjećate povećan pritisak od strane nadređenih pozovite se na svoje znanje i stručnost.

Tako ćete stvari usmjeriti u konstruktivnom pravcu i izbjeći nepotrebne rasprave. Sretni brojevi: 16, 21, 24, 26, 33, 40

Povijest karnevala počinje u vrijeme antičkog Rima. U to doba se, za zimskog solsticija, slavila se Saturnalia. Na ovaj praznik robovima je dopušteno da se zabavljaju zajedno sa svojim gospodarima.

Nestankom antičke kulture i dolaskom nove religije, kršćanstva, tradicija nije nestala, samo je dobila novi oblik. Očuvani su običaji i maske, karnevalski kostimi veselje i lude zabave.

Za vrijeme karnevala bilo je dopušteno baš sve. Od pretjerivanja u hrani i piću do slobode u ljubavi. Muškarci su znali prerušeni u žene odlaziti u samostane.

Zbog svega toga, Vijeće desetorice, središnje državno tijelo Venecije u to doba, 12. veljače 1339. zabranilo je nošenje maski, jer se pod maskama događaju razne prevare i prekršaji. Koliko su se Venecijanci držali te zabrane govori činjenica da je Vijeće desetorice moralo ponovo zabraniti nošenje maski još nekoliko puta: 1458., 1461. 1502., 1504., 1606.

Da su se Venecijanci zaista voljeli maskirati, dokazuje odredba iz 1608. godine u kojoj se zabranjuje nošenje maski tijekom cijele godine! Tom je odredbom dopušteno maskirati se samo u vrijeme karnevala.

Maskiranje uveseljava ljude diljem svijeta već tisućama godina. Maska pruža slobodu i oslobađa od konvencija i pravila.

Porijeklo riječi karneval nije sasvim jasno. Korijeni riječi karneval tumače se nazivom za posljednju nedjelju prije korizme, domenica carnis prii-

Povijest karnevala u Veneciji

vii (nedjelja bez mesa). Period od 40 dana prije Uskrsa započne postom, odricanjem od mesa. Iz imena te nedjelje razvio se tijekom srednjeg vijeka (najvjerojatnije u Italiji) naziv carnem levare (ukloniti meso) koji je poreživio do našeg vremena u iskrivljenom obliku carnevale. Naziv karneval, nagađa se, iz Italije proširio čitavom Europom.

Drugo objašnjenje riječi još je starijeg porijekla. Radi se o nazivu carrus navalis koji je označavao brodove na kotačima koji su sudjelovali u brojnim povorkama tijekom 14. i 15. stoljeća u Italiji. Sam običaj sudjelovanja brodova na kolima u povorkama datira puno prije srednjeg vijeka. Kola na kotačima bila su dio proljetnih obrednih povorki u čast egipatske božice Izide, a isto tako i razuzdanih rimskih Saturnalija. Venecijanske maske poznate su od antičkog doba. Popularnost im raste u doba renesanse. a vrhunac su doživjele u 18 stoljeću.

Za vrijeme karnevala, Mlečani su se maskirali na svakakav načine. Najčešće maske i kostimi bili su ribar, liječnik, astrolog, lovac, seljanka, pekar, mesar, te likovi iz Commedie dell’Arte (Arlecchino, Brighella, Colombina, Pulcinella).

Znanstvenici smatraju da su se prve maske pojavile prije više od 20 000 godina. Do ovog zaključka došli su proučavanjem crteža na zidovima špilja u južnoj Francuskoj, na kojima su ljudi sa životinjskim glavama. Maske su koristili čak i stari Grci kako bi se skrili ili pretvarali da su netko drugi.

Ovan Vaga

Svoju veselu i opuštenu stranu možete pokazati odabirom maske u obliku lika iz nekog crtića, omiljene komedije ili dobre vile

Započelo ovogodišnje fašničko ludilo!

Karnevali i maskenbali još od srednjeg vijeka obilježavaju veljaču uoči Korizme prije Uskrsa. Maskirani likovi preuzimaju ključeve grada i počinje zabava i smijeh.

U Hrvatskom primorju na Sveta tri kralja najavile su se maškare. U istočnome dijelu riječkoga područja maškarane povorke krenule su prvu subotu nakon blagdana Bogojavljenja, a u zapadnome na blagdan sv. Antona, odnosno zvuk Antonjskog roga koji je najavljuje Mesopust.

Maškare su toliko zabavan događaj, da počevši od vrtića, preko škola, pa do poduzeća, zajednica i gradova, gotovo svi organiziraju maškare. Neke maškare su se s vremenom pretvorile u prave karne-

vala i globalno poznate poput Riječkog karnevala i Samoborskog fašnika. Samoborski fašnik organiziran je od 10. do 21. veljače, a Riječki karneval od 17. siječnja do 21. veljače.

Tradicionalni običaji vezani uz maškare lagano se gube, a maškare se najčešće pretvaraju u zabavu pod maskama uz izbore najboljih kostima pojedinačno ili najboljih kostima za grupe ili karnevale. Pokladnim povorkama, odnosno karnevalima obilježava se i na neki način kraj zime, te priziva proljetno buđenje, veselije razdoblje u godini. U vremenu karnevala ljudima se pruža prilika da prekriju svoje lice, a time i sakriju svoje brige i tuge, ta da na kratko budu netko drugi, veseliji, čudniji…

Četvrtak, 26. siječnja 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Eko zona 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Otvoreno 03:32 PM Zlatna liga 04:00 PM Trg Svetog Marka 04:12 PM 50 plus and faboulous 04:16 PM Izradi sam: Papir marche 04:21 PM Bilješke o jeziku 04:50 PM Baština u objektivu: Tisno 04:55 PM Luda kuća, hum.serija 05:25 PM U svom �ilmu: Iva Hraste-Sočo 06:15 PM Romano Bolković - 1 na 1, 07:06 PM Oblak u službi zakona, serija 07:46 PM Sadnja u gredicama, 07:50 PM Varaždinski klipić, reportaža

Petak, 27. siječnja 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Dr. Beck 01:44 PM Glas domovine 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Otvoreno 03:32 PM Zlatna liga 03:57 PM Navrh jezika: Inicijali 04:12 PM Dječak iz Auschwitza, �ilm 05:07 PM Baština u objektivu: Torpedo 05:20 PM Sve će biti dobro, serija 06:04 PM Hrvati u BiH 06:29 PM Kultura s nogu 06:54 PM Prometej 07:19 PM Stani pa gledaj: Sve po spisku za 50 kuna, dokumentarni �ilm 07:44 PM Šokol i šokolari ninski, emisija pučke i predajne kulture 08:11 PM Jedno djelo

Subota, 28. siječnja 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Čuvar dvorca, dramska serija 01:54 PM Manjinski mozaik 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Hrvatsko proljeće: 1971.: Tito i partija, dokumentarna serija 02:59 PM Globalna Hrvatska HTV 03:39 PM Susak - engleska verzija 04:09 PM turizam.hrt 04:42 PM Sve će biti dobro, serija 05:26 PM Klapa “Sv Juraj” i Orkestar HRM - 25. obljetnica VRO Maslenica 06:26 PM Razvrstavanje otpada, 06:31 PM Noć muzeja 2023., 07:31 PM Ljubičin vrt, dok. reportaža

Nedjelja, 29. siječnja 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Veterani mira 01:39 PM Idemo na put s Goranom Milićem: Sjeverna Amerika - Meksiko 02:23 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:31 PM Dva igrača s klupe, �ilm 04:26 PM Lijepom našom: Našice 05:40 PM Sve će biti dobro, serija

06:24 PM Potrošački kod

06:49 PM Alpe, Dunav, Jadran

07:19 PM Najbolji dan: Milana

07:27 PM Juhuhu pjesmica: Papučice 07:29 PM Ražnjići od srdela 07:41 PM Juhuhu pjesmica: Tata 07:43 PM Puls: Pozdrav iz Hrvatske, dokumentarna reportaža

07:53 PM Ingrid Jančec, dok. reportaža

Ponedjeljak, 30. siječnja 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Puls: Do posljednjeg daha, 01:14 PM Nedjeljom u 2 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kako je obranjena Hrvatska, dokumentarna serija

03:07 PM Dva igrača s klupe, �ilm

05:02 PM Abeceda zdravlja: TIA 05:20 PM Rijeke Hrvatske, dok. serija 05:50 PM Razvrstavanje otpada, 05:55 PM Mir i dobro 06:20 PM Samo lagano 06:50 PM Mjuzikl Glazba srca mog, GK Komedija 2020., snimka*

Utorak, 31. siječnja 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Dr. Beck 01:44 PM Treća dob 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Otvoreno 03:32 PM Vrtlarica 04:02 PM Stipe u gostima, hum.serija 04:32 PM Diana Kozniku, reportaža 04:45 PM Baština: Tražeći glagoljicu 04:50 PM Na rubu znanosti 05:40 PM Lijepom našom: Našice 06:46 PM Hrvatsko proljeće, serija

Srijeda, 01. veljače 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Dr. Beck

01:44 PM Znanstveni krugovi 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Otvoreno 03:32 PM Zlatna liga 03:57 PM Što je klasik?

04:27 PM Veganski šef Gaz Oakley, 04:39 PM Parni Valjak i gosti, snimka 05:51 PM Izvan formata

06:21 PM (Re)kreativac: Vaterpolo 06:46 PM Hrvati u Crnoj Gori 07:11 PM Oblak u službi zakona, serija

Oblak u službi zakona, serija HTV, četvrtak, 25. siječnja, 07:06 PM

Tradicionalni običaji vezani uz maškare lagano se gube, a maškare se najčešće pretvaraju u zabavu pod maskama uz izbore najboljih kostima

Gorica dovela bivšeg napadača

PSV-a

Za taj nizozemski klub odigrao je 102 utakmice i zabio 44 gola

Gorica se može pohvaliti novim i dobro obavljenim poslom. Naime, u redove hrvatskog prvoligaša stigao je Tim Matavž, 34-godišnji slovenski napadač. Golgeter je to koji je igrao za klubove od Nizozemske i Njemačke do Emirata i Slovenije te je zabio 174 gola u 465 nastupa.

Igrao je za veliki PSV u kojemu je bio sjajan te je u 102 utakmice zabio 44 i asistirao za 18 golova.

U reprezentaciji Slovenije ima skor od 11 golova u 39 utakmica. U povijest Slovenije ušao je 2010. pro-

tiv Farskih Otoka kao najmlađi strijelac hat-tricka.

U Gorici će nositi dres s brojem 89 i pokušati joj pomoći da se vrati u nastavak sezone. - Zadnji dani su bili naporni, događalo se puno stvari, ali na kraju je sve ispalo kako treba i nadam se da će tako biti i u budućnosti - rekao je Tim, koji je u Goricu stigao kao slobodan igrač.

Posljednji klub bila mu je ciparska Omonija. Gorica će mu biti 12. klub u karijeri.

- Želim pomoći mladim igračima s iskustvom koje imam.

Raspitao sam se o klubu prije dolaska, čuo sam pozitivne stvari, a i kuća mi je blizu tako da mi je bilo još lakše odlučiti se.

Zubčić stigao do bodova u Wengenu

Prijašnji rekord datira iz 2000. godine kada je Blanka preskočila nevjerojatnih 183 cm u Zagrebu

Ovog vikenda održalo se seniorsko prvenstvo u atletici, a od svih predstavnika posebno se istaknula Jana Koščak, mlađa juniorka (U18), višebojka, koja je u disciplini skok u vis odnijela pobjedu, te poboljšala mlađe juniorski rekord Hrvatske.

S preskočenih 190 cm Jana je poboljšala rekord Hrvatske za 7 centimetara. Spomenimo da prijašnji rekord datira od 2000. godine kada je Blanka Vlašić preskočila nevjerojatnih 183 cm u Zagrebu.

Atletska obitelj Koščak, tata Patrik i kćeri Jana (16) i Klara (17), uvelike podsjeća na put skijaške obitelji Kostelić (tata Ante, sin Ivica i kći Janica). Obje su obitelji na početku karijere svoje djece ulagale vlastita sredstva.

Obje su obitelji u mlađim dobnim skupinama postizale sjajne rezultate. Kostelići su na kraju uspjeli u seniorskoj konkurenciji doći do olimpijskih odličja, a taj put sestre Koščak tek čeka. Po rezultatima koje ostvaruju, na jako

Mlada nada hrvatske atletike srušila rekord Blanke Vlašić

dobrom su putu.

Treba istaknuti kako je Jana Koščak jedna je od najsvestranijih mladih atletičarki u Europi. Prošle godine na Europskom prvenstvu je pobijedila u skoku u vis, skoku u dalj i na 100 metara s preponama te je istovremeno postavila osobne rekorde u čak pet od ukupno sedam disciplina u kojima se natjecala! Jana ove godine ide na juniorsko EP, a velika želja je nastup na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine.

Jug svladao Mladost

Vaterpolisti

Jug Adriatic osiguranja lako su u subotu ostvarili pobjedu u 10. kolu hrvatskog prvenstva, prvom kolu Lige prvaka te su s 15-8 (5-2, 2-1, 3-3, 5-2) svladali zagrebačku Mladost.

Neizvjesnost je isparila već nakon prve četvrtine kada su domaći igrači stekli

tri gola prednosti. Nerješiva enigma za Mladost bio je Loren Fatović koji je postigao čak šest pogodaka, dok je tri dodao Filip Kržić. Kod gostiju je prvi strijelac bio Branimir Herceg s dva gola. U petak je Primorje na svom plivalištu svladalo šibenski Solaris s 9-6 (2-2, 3-2, 2-1, 2-1).

Hrvatski

skijaš Filip Zubčić zauzeo je 19. mjesto u slalomu u Wengenu za Svjetski kup, dok je pobjedu odnio Norvežanin Henrik Kristoffersen.

Kristoffersen je nakon prve vožnje bio drugi, no u drugoj je vožnji uspio nadoknaditi zaostatak i slavio je s vremenom 1:51.18.

Drugo je mjesto zauzeo je najbrži iz prve vožnje Švicarac Loic Meillard sa 20 stotinki zaostatka (1:51.38) za pobjednikom, a treći još jedan Norvežanin Lucas Baraathen sa 49 stotinki

zaostatka za Kristoffersenom (1;51.67). Zaostatak Zubčića za norveškim skijašem iznosio je 4.33 sekunde (1:55.51).

U subotu su u Wengenu nastupili i Samuel Kolega, Istok Rodeš i Matej Vidović. Rodeš nije uspio završiti prvu vožnju, Kolega je bio 33. a Vidović 36. nakon prve vožnje.

U poretku slalomaša prvi je Kristoffersen sa 320 bodova, drugi je Braathen s deset bodova manje, a treći Talijan Manuel Feller sa 241 bodom. Zubčić je 26. s 41 bodom.

Sva tri Hrvata zaigrala u NBA-u, Bogdanović najbolji

Bojan

Bogdanović je ubacio 22 koša, ali to nije pomoglo njegovim Detroit Pistonsima u izbjegavanju poraza pred domaćim navijačima u dvoboju s New Orleans Pelicansima, koji su slavili sa 116:110.

Pelicanse je do pobjede predvodio Jonas Valančiunas s 33 poena i 16 skokova.

Oslabljeni Phoenix Sunsi poraženi su 121:116 na gostovanju kod Minnesota Timberwolvesa, a Dario Šarić je za 18 minuta ubacio pet koševa. Anthony Edwar-

ds je za pobjednike postigao 31 poen, baš kao i najbolji igrač Sunsa Damion Lee.

Los Angeles Clippersi su kao domaćini izgubili od Denver Nuggetsa 115:103 iako su gosti bili bez svog najboljeg igrača Nikole Jokića.

Ivica Zubac je za 28 minuta ubacio šest koševa uz sedam skokova.

Strijelce pobjedničke momčadi predvodio je Jamal Murray s 24 poena, a isto toliko ih je za Clipperse ubacio Kawhi Leonard.

Bijeli karton - što to znači?

Glavna sutkinja utakmice portugalskog Kupa između ženskih ekipa Ben�ice i Sportinga (5:0) pri kraju prvog poluvremena pokazala je bijeli karton, i to liječničkim službama oba kluba. Engleski mediji pišu kako je ovo prvi put u povijesti da je pokazan takav karton.

Bijeli karton je novost u nogometu te se njime želi potaknuti fair-play. U utakmici Ben�ica - Sporting pokazan je nakon što su obje medicinske službe reagirale

kada je jednoj igračici bilo slabo, što je svojevrsna nagrada za njihov potez.

Na snimci koja kruži internetom vidljivo je kako jednom medicinskom djelatniku nije jasno zašto mu je pokazan bijeli karton. Publika je, pak, reagirala pljeskom.

Utakmica je odigrana na stadionu La Luzu pred više od 15 tisuća gledatelja, čime je postavljen rekord po posjećenosti ženskog meča u Portugalu.

Tim Matavž

Bojan Bogdanović

Filip Zubčić

Jana Koščak (18) iz Varaždina

Vaterpolisti Juga su bili nadmoćni

Bivši dragulj Dinama nikad je bliže odlaska iz Rennesa. niz klubova ga želi dovesti, osim PSG-a tu su Tottenham i

Manchester United

Odlazak 25-godišnjeg hrvatskog čarobnjaka Lovre Majera sve je ozbilnija priča u sportskim rubrikama europskih medija, za očekivati je da se Zagrepčanin sprema za transfer karijere.

Francuski mediji Media Foot i Jeunes Footeux javljaju je da je prvak Paris Saint Germain ozbiljno zagrijan za našeg playmakera nakon što je sjajno odigrao dvoboju protiv Rennesa.

S druge strane, Tottenham i Manchester United jer vjeruju kako je Majer nasljednik Luke Modrića.

- Rennesov strateg očekuje od Majera da se nametne kao jedan od najboljih igrača na svojoj poziciji u Europi. Manchester United i Tottenham to shvaćaju. U engleskim klubovima uvjereni su da je Majer dostojan nasljednik Luke Modrića i zato su poslali svoje skaute - piše Footeux.

Španjolski dnevnik El Naci-

Čovjek u Ndoli u Zambiji nosio je vreću na leđima u dresu Nike Kranjčara

Hrvatska nogometna reprezentacija osvojila je broncu na nedavno završenom Svjetskom prvenstvu u Kataru, a prije četiri smo godine u Rusiji slavili srebro. Za vatrene zbog toga znaju u svakom kutku svijeta pa tako i u Africi - na ulicama zambijske Ndole snimljen je čovjek s vrećom na leđima koji nosi kockasti dres.

Na leđima piše Kranjčar, a ispod prezimena broj 19. Dres Nike Kranjčara bio je,

Majer sve bliže Paris Saint Germainu, postaje li najskuplji Hrvat u povijesti?

onal tvrdi da se dva gradska rivala Real i Atletico bore za dovođenje brončanog vatrenog u španjolsku prijestolnicu.

Navodi se kako se očekuje da će odšteta biti 65 milijuna eura čime bi Lovro postao najskuplji Hrvat u povijesti, do sada to mjesto drži Mateo Kovačić kada je za 45 milijuna eura Real zamijenio Chelseajem.

ovaj put nije zamijenio dres s Lionelom Messijem, što je napravio u prvom dijelu prvenstva, jer je slavio i bio emotivan i nije za tim uopće išao.

Na pitanje kako je doživio Messija na terenu kazao je da je imao fenomenalnih poteza. „Dao je jednu loptu Mbappéu za čisti gol. Mi u našoj taktici nismo išli za tim da idemo zaustaviti Messija, bili smo posvećeni našoj izvedbi, da se borimo, da igramo najbolje što možemo. A protiv nas ne igra samo Messi, iza njega je cijela

jedna vrhunska momčad“, rekao je Majer.

Objasnio je i u kakvom je stanju nakon povratka iz Katara i kratkog odmora.

„Nisam uopće umoran od nastupa na SP-u, dapače baš sam odlično �izički spreman i motiviran. Nisam prošao pripremno razdoblje s Rennesom, ali igranje utakmica bilo mi je dovoljno da se vratim u normalan ritam. Za mene je ovo bila vrlo dobra utakmica, a znam i vjerujem da mogu još bolje“, zaključio je.

Legendarni Kranjčarov dres i u Africi

uz ‘dvojku’ Darija Srne, možda i najpopularniji tijekom prvog desetljeća novog milenija. Nekadašnji igrač Dinama i Hajduka za Hrvatsku je debitirao 2004. te igrao do 2013. godine.

Sveukupno je u nacionalnom dresu nastupio 81 put i zabio 15 pogodaka. Posljednju utakmicu odigrao je prije nego što je navršio 30 godina, ali popularnost Kranjčara, kao i njegovog dresa, očito ne jenjava. Od 2021. radi kao pomoćni trener u hrvatskoj U-19 reprezentaciji.

Hrvatski novinari stigli su u Zambiju, odnosno u grad Ndolu, gdje prate suđenje koje se pred tamošnjih sudom vodi protiv četiri para Hrvata koji su opteženi za trgovinu djecom zbog posvajanja četvero djece iz Demokratske republike Kongo. Sreli su ga na ulici kod suda slučajno, iako su ga pitali otkud mu dres i kako ga je nabavio, nisu se uspjeli sporazumjeti jer nije znao engleski, a u blizini nije bilo nikoga tko bi mogao prevesti njegove odgovore.

Piqueov sin u dresu Vatrenih

Došao je s ocem u jednu emisiju u dresu hrvatske nogometne reprezentacije koja mu se očito svidjela u Kataru

Gerard Pique nedavno je završio nogometnu karijeru, no nije odlučio odmarati. Slavni španjolski nogometaš jako je aktivan u mirovini, osim niza poslovnih uspjeha, osnovao je i ligu u kojoj in�luenceri i bivši nogometaši igraju nogomet.

Takve utakmice u Španjolskoj su postale gledanije od nekih prijenosa španjolskog nogometnog prvenstva.Osim popularnih in�luencera, nogomet su ponovno zaigrali Iker Casi-

llas, Kun Aguero, Chicarito i brojni drugi. U jednom emisiji Pique je tako gostovao sa svojim sinom Milanom kako bi najavio novitete u ligi. Bivši igrač Barcelone otkrio je kako će u ligi nastupiti i aktivni profesionalni nogometaš iz Španjolske, a zaigrat će pod maskom.

U jednom trenutku njegov sin Milan skoro je otkrio o kome se radi, no Pique ga je na vrijeme zaustavio jer bi tako uništio cijelu ideju, a potpisani ugovori bi pali u vodu.

Zanimljivo, Piqueov sin je u emisiju došao u dresu hrvatske nogometne reprezentacije koja mu se očito svidjela na nedavno održanom Svjetskom prvenstvu u Kataru.

O Gvardiolu se govori samo biranim riječima

Ono što smatram najvažnijim kod njega jest da je ljubazan, pristojan, prizeman i potpuno bistre glave, rekao je njegov suigrač Werner

Nakon

sjajno odrađenog

Svjetskog prvenstva u Kataru, Joško Gvardiol vratio se klupskim obvezama. Prva na redu bila je utakmica s Bayernom... Iako je zamalo zabio autogol, Joško se iskazao s nekoliko sjajnih obrambenih reakcija, ali i napadačkih izleta.

Dojmovi na još jednu briljantnu predstavu hrvatskog dragulja još se nisu slegnuli.

- Nije zabavno igrati protiv njega na treningu. Gvardiol može pucati lijevom i desnom, dodavati, ubacivati i odigravati dijagonale - nahvalio ga je suigrač Timo Werner u intervjuu za Bild.

Luka Modrić i

Lovro Majer

Prije tjedan dana njegov Rennes pobijedio je PSG s 1:0. U izjavi hrvatskim novinarima nakon te utakmice rekao je da

Gerard Pique i njegov sin

Nevjerojatna slike iz Ndole

Joško Gvardiol

TALENT SAD SE DOKAZUJE U ŠVICARSKOJ

U prvom nastupu za Zürich, mladi Hrvat je nakon ulaska u 77. minuti zabio dva gola

Fantastičan je bio debi našeg mladog reprezentativca Roka Šimića (19) u majici Züricha. U svom prvom nastupu za aktualnog švicarskog prvaka, po dolasku na posudbu iz Red Bull Salzburga, postigao je dva pogotka na gostovanju kod Luzerna i donio je svojoj momčadi veliki bod. Završilo je 2:2 (0:0), Šimić je u igru ušao u 77. minuti umjesto Okite i tih mu je 15-ak minuta na travnjaku bilo dostatno da se prometne u junaka dvoboja.

Luzern je, naime, u 82. minu-

Fantastičan debi mladog Šimića

ti poveo 2:0, a onda je na scenu zakoračio Šimić. Najprije je, u 89. minuti, spektakularnim volejem s 18 metara pogodio gornji lijevi kut vratara Müllera! A četiri minute kasnije, najbolje se snašao u gužvi nakon udarca iz kuta i s pet metara zakucao je loptu pod gredu za konačnih 2:2 i golemu radost svoje momčadi i oko 2.000 navijača Züricha na tribinama, koji su bili oduševljeni Šimićevim debijem.

- Nisam mogao ni zamisliti bolji start u novom klubu, stvarno je to bio debi iz snova. Iako, žao mi je što nismo uzeli sva tri boda, ali kad znamo da smo minutu prije kraja gubili 0:2, moramo biti zadovoljni i

tim bodom. Dobro smo igrali, primili smo prvi pogodak iz nepostojećeg kaznenog udarca, to nas je presjeklo, ali nismo odustajali.

Ušao je u igru u 77. minuti, a pet minuta kasnije Luzern je zabio i drugi gol. „Izgledalo je tada da nećemo izbjeći poraz. Ali, ja se nikad ne predajem. Kad smo primili taj drugi pogodak, bodrio sam se i govorio sam sebi da nema predaje, da se moram, kao i cijela momčad, boriti do kraja. Vjerovao sam da možemo dostići tu prednost domaćina, ma uvijek vjerujem, nikad se ne predajem, igra se dok sudac ne označi kraj. I u 89. minuti došla mi je ta lopta ne volej, u djeliću sekunde od-

lučio sam opaliti od prve! Pa kad ću, ako neću sad! I sjajno mi je ‘sjela’, lopta je bila neobranjiva za njihovog vratara“, pojasnio je Roko, inače sin proslavljenog hrvatskog reprezentativca Darija Šimića.

Na pitanje je li mu to najljepši pogodak u karijeri, kaže. „Jest, svakako jest. No, zabio sam sličan i u dresu Lokomotive, kad mi je kum Kačavenda asistirao. Ali, ovaj je gol ipak ljepši, atraktivniji, a ima i veću težinu.

Prva mi je to utakmica bila u novoj sredini, strahovito mi mnogo znači taj pogodak. Kao i suigračima, svi su mi poslije utakmice čestitali i zahvaljivali mi“, kazao je Šimić.

Puklo između Ademija i Čačića: Kapetan Dinama traži odlazak!

Jedan od najomiljenijih igrača “modrih” ljutit je na upravu jer mu nisu dozvolili transfer

Nakon remija s Goricom u svlačionici Dinama počelo je pucati na sve strane. Ante Čačić više nema kontrolu nad momčadi, a najnoviji šok priredio mu je Arijan Ademi (31).

Navodno je u ponedjeljak ujutro došao u klub i zatražio odlazak. Podsjetimo, Ademi je u Dinamo stigao 2010., miljenik je navijača i jedan od najvećih igrača u povijesti kluba.

Ademi je ljutit na Krešimira Antolića. Uoči prijelaznog roka obećano mu je da može napustiti klub. Ademi je došao s po-

nudom, no u klubu su mu rekli da ne može nigdje.

Ademi je prije godinu i pol je produžio ugovor s Plavima do ljeta 2026. godine, a kako sada

stvari stoje, mogao bi ostati do kraja ugovora na Maksimiru.

A zanimljivo je bilo i u svlačionici na dan obraćanja osuđenog bjegunca Zdravka Mamića (63) iz Mostara. Čačić je govorio u svlačionici 40 minuta, a zatim se obratio Ademiju.

- Ademi, hoćeš nešto reći kao kapetan - rekao je Čačić u svlačionici.

- Neću ništa reći, nemam što - odgovorio je Ademi.

- Ademi, želiš li reći nešto?

- Ne!

- Ademi?

- Ne želim ništa.

I tu je nastao kaos. Čačić je shvatio da je izgubio kapetana, a kada izgubite kapetana izgubili ste i svlačionicu... Dinamo je u potpunom kaosu.

ANALIZA BORBA ZA PREVLAST U MAKSIMIRU Dinamo u situaciji u kakvoj nikad nije bio

Atmosfera u klubu i oko njega je opet mučna, a glavna tema ponovno su kaznene prijave, USKOKove istrage, inspekcije i muljanja

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Utakmicama 18. kola započela je druga HNL polusezona. Dinamo je već u prvom kolu kiksao i kod kuće protiv posljednjeplasirane Gorice odigrao tek “nulu”, ali i dalje ima četiri boda prednosti uz utakmicu manje od Hajduka.

Iako je takva prednost s obzirom na iskustvo prilično velika, Dinamo je u situaciji u kakvoj dugo nije bio i mora se pojačati već u ovom zimskom roku.

Odlaskom Oršića u Southampton Dinamo je ostao bez glavnog ofenzivnog motora u momčadi. Koliko je važan njegov doprinos, čak i u okvirima HNL-a (u kojem se učinak Dinamovih igrača često podcjenjuje), najbolje je pokazala prošla sezona.

Tada je za vrijeme zimske pauze Dinamo dobio ponudu engleskog Burnleyja i postojala je dobra šansa da Oršić ode. Ipak, ostao je u Zagrebu i efektivno donio Dinamu titulu u dugotrajnoj utrci s Hajdukom. Tada je na polusezoni Dinamo bio poravnat s Rijekom i Osijekom, dok su Bijeli bili dva boda iza.

U prvoj utakmici drugog dijela prvenstva Oršić je zabio gol u pobjedi nad Rijekom (2:0), već u idućem kolu utrpao je dva gola Istri u gostujućoj pobjedi od 2:1, a kolo iza toga je golom u 90. minuti donio Dinamu pobjedu nad Goricom. Samo u prva tri kola nakon nastavka prvenstva Oršić je svojim golovima Dinamu direktno donio između pet i sedam bodova.

Još uvijek nije jasno tko će ga zamijeniti. Opcije s Ivanušecom ili Baturinom na krilu dosad su bile samo rezervne. Špikić može to igrati, ali onda je pitanje tko će igrati na suprotnoj strani. Marin je poslan na posudbu u Rijeku i čini se da je zasad najizglednija opcija Petar Bočkaj, koji je dosad uglavnom odmarao Oršića na toj poziciji uoči

Trener Plavih je samouvjeren

Na presici uoči susreta s Goricom, Čačić je govorio i o pojačanjima: “Pripremali smo se dobro, ali nedostaje nam još koja utakmica. Nedostajat će nam Lauritsen, Petković je dobio udarac, ali nema rupture, tako da ga sljedeći tjedan očekujem na treningu kao i Boška Šutala.

Odlazaka neće biti, a što se dolazaka tiče, vidjet ćemo prvo što se događa u našem vrtu. Moramo voditi računa o našoj školi, da damo tim

ključnih europskih utakmica.

Potrebu za pojačanjima uvjetovat će, naravno, eventualne nove prodaje. U tom kontekstu su se spominjali i drugi nositelji momčadi, poput Josipa Šutala, Dominika Livakovića i Brune Petkovića, koji se na zadnjoj prijateljskoj utakmici ozlijedio. No čak i ako više nitko ne ode iz Dinama, Plavi trebaju osvježiti redove.

Jedna od škakljivih pozicija je i lijevi bek. Dinamo tamo još uvijek ima samo Danijela Štefulja, kojem Čačić nimalo ne vjeruje, već na toj poziciji i dalje igra Robert Ljubičić, koji je veznjak po vokaciji i navikama u igri.

Shodno tome, nužan je i još jedan igrač za rotaciju u veznom redu. Ademi sve teže prati ritam modernog nogometa i ima problema s ozljedama, a najveći teret u ekipi podnosi Josip Mišić, koji je često izložen i prijetnji

igračima prostor. Kulenovića nećemo vraćati iz Lokomotive. Vidjet ćemo hoće li Omeragić doći sad ili na ljeto. Razgovara se o tome”, zaključio je Čačić.

suspenzija od kartona zbog pozicije koju igra. Rotaciju bi trebao malo podebljati oporavljeni Marko Bulat.

Konačno, trebat će i jedan igrač koji može igrati na krilu jer se Emreli i Menalo dosad nisu uspjeli značajnije nametnuti.

U Dinamu vlada pravi rat za prevlast između sukobljenih strana - one okupljene oko Zdravka Mamića i one koju predvode Krešimir Antolić i Mirko Barišić. Atmosfera u klubu i oko njega je opet mučna, a glavna tema ponovno su kaznene prijave, USKOK-ove istrage, inspekcije i muljanja. Osim što to može odvući fokus s terena, može imati i direktan utjecaj na svlačionicu. Naime, iako je Ante Čačić potpisao ugovor da će do ljeta 2024. biti trener i sportski direktor, ako na izbornoj skupštini u ožujku pobijedi Mamićeva struja, vjerojatno će se tražiti prva prilika da ga se makne s klupe. U takvim uvjetima je jako teško raditi.

Hajduk je doveo Ivana Leku, od kojeg očekuje velike stvari, a navijači ponovno ruše rekorde članstva i donose prihod klubu. U takvoj euforiji potrebno je samo malo da se prvenstvo zakuha, a čekaju nas i dva derbija, u kojima Hajduk može u direktnom dvoboju maksimalno smanjiti zaostatak.

Dinamo si nipošto ne smije dozvoliti gubitak titule i izostanak plasmana u Ligu prvaka.

Rashodi su za 2021. godinu iznosili skoro pola milijarde kuna, a očekivanja su da je iznos sličan i za ovu godinu. Bez UEFA-inog novca, to je rupa koju Plavi neće moći pokriti.

Roko Šimić, sjajan početak

Prvak je u velikim problemima

Arijan Ademi želi napustiti Maksimir

Hajduk se približio Dinamu

su na Poljudu svladali Šibenik pogotkom Livaje, Dinamo je remizirao sa slabašnom Goricom, a Osijek i Rijeka odigrali su 1:1 u Gradskom vrtu

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Krenuo je proljetni dio Hrvatskog nogometnog prvenstva. U 18. kolu Istra i Slaven Belupo odigrali su u Puli utakmicu bez golova. Nakon uspavanke u prvom dijelu, u nastavku se Istra probudila. Dvije najbolje šanse imala je preko Ante Ercega, ali bivši igrač Hajduka nije bio u golgeterskoj formi. Najbliže golu bio je kad je pogodio vratnicu.

Osijek i Rijeka su remizirali (1:1) u rubno regularnim snježnim uvjetima na Gradskom vrtu. U desetoj minuti Žaper je prenio loptu glavom nakon kornera, a a Špoljarić ju izbliza šalje u gol gostiju. Rijeka se probudila, a u 35.

Dinamo je kiksao kod kuće protiv Gorice (0:0). Već u petoj minuti Špikić je zabio nakon sjajnog voleja, ali je

gol poništen zbog prekršaja na početku akcije. Dinamo je bio jalov do kraja susreta i ubilježio je tek tri udarca u okvir gola protiv momčadi koja je u 17 kola skupila tek osam bodova.

Vida želi otići iz Grčke

kontru. Pričali smo da treba igrati s glavom i velikim srcem, a mi smo ušli samo sa srcem.

Trebamo još puno raditi, ali je slatko kada je teško, Bog te pogleda i po bijediš.”

Hajduk je nakon preokreta svladao Šibenik na Poljudu (2:1). Gosti su šokirali Bijele kada je Soldo uspio u kontri zavrnuti loptu pored golmana Hajduka, a na drugoj stativi ju je Arai skrenuo u mrežu.

Hajduk je stiskao, Šibenik se grčevito branio, a u nadoknadi prvog dijela Kalik je iz jednog �lipera u šesnaestercu uspio dati gol. Tih 1:1 stajalo je sve do 85. minute kada Livaja koristi jednu loše vraćenu loptu i zabija u situaciji 1 na 1 za sva tri boda Hajduka.

Varaždin i Lokomotiva odigrali su sadržajnu utakmicu u kojoj nije bilo golova, ali je bilo pregršt šansi. Domaćin je bio bliže pobjedi, a u dva navrata pogađali su stativu od čega je jedan udarac bio u 94. minuti

Juranović u Union Berlinu za 8.5 milijuna eura

Navijači mogu od mene očekivati da ću dati svoje srce, ali i da ću naporno raditi, poručio je Juranović

Josip Juranović priključio se Union Berlinu u kojem će nastaviti karijeru nakon transfera iz Celtica. Klub je objavio kako su izgledali njegovi prvi trenuci na novoj adresi, kako se snašao na treningu, a i kako je izgledala kratka poduka iz njemačkog jezika koji je, kako je rekao, učio u osnovnoj školi.

Juranović je u Berlin stigao za odštetu od 8.5 milijuna eura, koja može narasti na

više od deset ako se aktiviraju bonusi. Kamere su ga pratile od dolaska na aerodrom, snimile kraći razgovor u kojem se predstavio navijačima kluba, a onda i detalje

s treninga u krugu momčadi.

“Veselim se prvoj utakmici i, naravno, prvoj domaćoj utakmici.

Navijači mogu od mene očekivati da ću dati svoje

srce, ali i da ću naporno raditi. Veselim se upoznati i suigrače”, istaknuo je Juranović te obećao da će njemački svladati u roku od šest mjeseci.

Ovaj igrač koji je postao i standardi desni bek u hrvatskoj reprezentaciji je pravi primjer kako se radom i upornošću može stići daleko. Krenuo je iz Dubrave, zagrebačkog kvarta, igrao je u trećoj ligi.

Potom je besplatno prešao u Hajduk. Iz tog kluba je za svega 400 tisuća eura otišao u poljsku Legiju. Odatle za 3 milijuna eura u škotski Celtic. I sada je u trećoj momčadi njemačke lige.

Domagoj

Vida proteklog vikenda zabio je prvijenac za grčki AEK u pobjedi (2:1) kod Ionikosa. Iako je u AEK-u samo pola godine, Vida se želi vratiti u Bešiktaš, javljaju turski mediji.

U Bešiktašu je proveo četiri i pol godine prije odlaska u Grčku. Navodno je Vida preko svog menadžera poslao poruku potpredsjedniku Bešiktaša Emreu Kocadağu rekavši kako još jednom želi osvojiti prvenstvo s njima.

Međutim, Turci javljaju da u Bešiktašu ne žele dovesti Vidu jer je predsjednik Ahmet Nur Çebi bio izrazito

ljut kada je Vidin menadžer tužio Bešiktaš FIFA-i dok je Vida bio član kluba. Vida, 33-godišnji branič, za Bešiktaš je odigrao 165 utakmica i zabio 16 golova. U sezoni 2020/21 bio je prvak Turske.

Vida je inače i dalje član hrvatske nogometne reprezentacije. Iako u zadnje vrijeme ne igra u prvom sastavu nego ulazi tek povremeno, dobri je duh Vatrenih. Nije mu problem sjediti na klupi i umnogome je zaslužan za dobro raspoloženje u svlačionici naše reprezentacije

Bijeli

utakmice.

Josip Juranović

minuti dobila je penal nakon što je lopta pogodila Lovrića u ruku. Siguran izvođač bio je Frigan.

U nastavku su obje momčadi bezuspješno pokušavale dati gol sve do sudačke nadoknade kada je 16-godišnji Živković zabio za Osi-

jek. VAR je zbog uvjeta bio djelomično izvan funkcije pa se dobrih deset minuta čekalo na odluku, a gol je ipak poništen.

Veliko slavlje Bijelih