The Croatian Herald 23rd November 2022

VJESNIK Hrvatski

NOGOMETNO LUDILO

Str. 3, 27

ZAJEDNIŠTVO ODRŽAN FESTIVAL HRVATSKE HRANE I VINA

Hrvatski navijači s prepoznatljivim 'kockicama' u Kataru su već priredili pravi 'show'

Počelo je Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru na kojem Hrvatska brani srebro osvojeno u Rusiji 2018. godine. Vatreni su čvrsto na zemlji, u skupini su s Marokom, Kanadom i Belgijom.

Ne daju se velika obećanja, "igrat će utakmicu po utakmicu", ali dojam je da su opet spremni za velike stvari. "Spremni smo", poručio je hrvatski kapetan Luka Modrić.

Dok iščekujemo utakmice hrvatski navijači koji u sve većem broju pristižu u Katar već su priredili pravo "show". U Dohu stiže i najveća, 200 metara duga, hrvatska zastava.

KOLONA SJEĆANJA

Str. 4, 5

Mnoštvo ljudi sudjelovalo je u Škabrnji u mimohodu 'Korak po korak'

Deseci tisuća ljudi sudjelovali su u Koloni sjećanja u Vukovaru u petak, 18. studenoga, na 31. obljetnicu sloma obrane grada nakon 87 dana herojske obrane u potpunom okruženju srpskog agresora.

Dok je kolona išla od Vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja sa zvonika crkve sv. Jakova odzvanjala su zvona, a na prozorima domova su gorjeli lampioni.

Ove godine je bila kiša, ali to nije omelo one, njih oko 80 tisuća, koji su došli odati počast našim junacima koji su svoje živote ugradili u slobodu Hrvatske. Među njima su bili i Hrvati iz Australije.

Bilo je obilje hrane, nastupili su brojni folklorni sastavi, pjevalo se i plesalo uz Nenada Kumrića, grupu Major Minor, DJ Cyna…

Nakon dvije godine stanke, i usprkos lošem vremenu, 17. "Fešta" koja je 19. studenoga održana u Adelaideu ponovno je svjedočila o snažnom duhu zajedništva u hrvatskoj zajednici Australije. Ovaj festival hrvatske hrane i vina, kojem su uz brojne uzvanike prisustvovali i premijer Južne Australije Peter Malinauskas

Zanimljiv susret ministranata

te diplomatski predstavnici RH u Australiji, pokazao je svu raskoš hrvatske kulture i tradicije.

Nastupio je niz folklornih skupina - Hrvatska zora iz Melbournea, HFS Canberra Croatia, naš Lenek iz Adelaidea, a nastupili su i naši predivni prijatelji iz ukrajinske zajednice. Pjevalo se i plesalo uz popularnog pjevača Nenada Kumrića, grupu Major Minor, Dj Cyna… Koliko je sve bilo uspješno govori i to da je prvi put tombola bila rasprodana dan prije samog događaja. Nezaboravno.

Kolinda u Kataru u narodnoj nošnji

Pred nama je novo svjetsko nogometno prvenstvo, a Vatrene će, kao i u Rusiji, prije četiri godine, s tribina bodriti bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Uspjet će uzeti malu stanku od međunarodnih obveza i doći u Dohu. Za hrvatske reprezentativce navijat će u novoj modnoj kombinaciji –posavskoj narodnoj nošnji. Izabrala ju je u Posudionici i radionici narodnih nošnji u Zagrebu, čiji se vlasnik pohvalio susretom s Kolindom na Instagramu.

Nošnja u tkanju ima crvena i bijela polja, a kombinirat će ju s koraljnom ogrlicom. Kolinda u Dohu putuje 26. studenog, a objasnila je zašto je odlučila bodriti Vatrene u ovoj modnoj kombinaciji.

“Dress code na svečanoj platformi dopušta svečano odijelo ili traditional attire, odnosno narodnu nošnju. Inače, takvo je pravilo i u di-

plomaciji. Narodna nošnja je jako prihvaćen način odijevanja u svečanim prigodama.

Tako da ćete me vidjeti u tipičnim hrvatskim i crveno-bijelim kombinacijama odijela i nošnji ili njenim kombinacijama, što je i izvrsna promocija Hrvatske”, pojašnjava Kolinda Grabar-Kitarović.

Podijelila je s javnošću i mali savjet: “Uostalom, why blend in when you can stand out? Ovo ide i za države i za pojedince!” Stručnjaci za brendiranje vjeruju da Grabar-Kitarović neće ostati nezamijećena.

“Vjerujem da brojni gledatelji utakmica će pratiti i na Googleu će onda tražiti ‘OK, kakva je to nošnja, ima li kakva poruka’, tako da vjerujem da će to pozitivno odjeknuti”, poručuju.

Bilo po vrućini u Dohi ili po kiši kao na svjetskom prvenstvu u Rusiji, bivša predsjednica sigurno će biti zapažena.

Rekordna berba, ove sezone su proizveli 280.000 litara maslinovog ulja, a dogodine to planiraju utrostručiti

Specijalizirani američki maslinarski časopis Olive Oil Times već je početkom godine pisao o Hercegovini kao o novoj maslinarskoj zvijezdi na europskom Mediteranu, a sada donosi i novi tekst o rekordnoj berbi u Hercegovini. Ove sezone su proizveli 280.000 litara maslinovog ulja, a dogodine to planiraju utrostručiti.

Izjavu im je dao i Mirko Škegro (72), uspješni hercegovački vinar i maslinar. On je dosad zasadio 600 maslina od kojih je pedesetak u punom rodu. Imao je 250 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

- Masline sam brao kad je na stablima jedna trećina ploda bila zelene boje, druga trećina prošarana, a treća crne boje- kazao je za Olive Oil Times.

‘Hercegovina je nova maslinarska zvijezda na europskom Mediteranu’

„U New Yorku su moja ulja nagrađivana pet puta zaredom, a nadam se da će i šesti put“, kaže Mirko.

Plantaže obitelji Škegro nalaze se u zapadnoj Hercegovini u brdima iznad grada Ljubuškog u mjestu Radišići na

132 do 312 metara nadmorske visine i samo 28, 6 milja od obale Jadranskog mora. Tu je bioraznolikost, mnoštvo endemskih vrsta. Miješa se mediteranska i kontinentalna klima, dani su vrući, a noći hladne, što odgovara i

lozi i maslinama.

Splitska sladoledarnica

Emiliana odlučila je počastiti svoje goste te je tako povodom zimske stanke besplatno dijelila sladoled. Odista lijepa gesta kojom se iskazuje poštovanje prema svojim kupcima.

“Dragi Splićani, sezona hladnih slastica je pri kraju pa smo odlučili nagraditi vašu vjernost i u nedjelju 20. studenog od 12:00 do 15:00 častimo vas besplatnim sladoledom. P.S. vidimo se na

proljeće”, napisali su na tabli ispred sladoledarnice. Valja istaknuti kako ovo nije neobičan hir vlasnika, već uobičajena praksa.

Naime, sladoledarnica svake godine dijeli sladoled na kraju sezone. “Svake godine otkako je otvorio počaste sugrađane zadnji dan”, kazala je djelatnica te slastičarnice. Ovaj potez posebice iskače u ovom vremenu kada zbog skupih energenata sve poskupljuje i više nego što je to opravdano.

je osvojilo nagradu u New svijetu.

Njegovo ekstra djevičansko maslinovo ulje “Krš” već je osvojilo nagradu u New Yorku na NYIOOC, na najvećem i najprestižnijem ocjenjivanju maslinovih ulja na svijetu.

Kokain skrivala u – banci

Zagrebačka policija je dovršila kriminalističko istraživanje nad 27-godišnjakinjom zbog sumnje da je preprodavala drogu. Kolo se počelo odmotavati kad su je policajci slučajno zaustavili i kod nje pronašli paketić marihuane.

Potom su pretragom njene neupadljive Ford Fieste zagrebačke registracije pronašli devet paketića kokaina i jedan amfetamina. Na kraju su joj ušli i u stan na području No-

vog Zagreba gdje su također pronašli nove, manje, količine tih droga.

Nešto im je bilo sumnjivo pa su odlučili provjeriti i sef koji ima u jednoj hrvatskoj banci. Tamo su pronašli 58 grama kokaina koji je bio u četiri paketića i 87.400 eura za koje se sumnja da su pribavljeni prodajom droge. Predana je pritvorskom nadzorniku i teretit će ju se za preprodaju droge koju je, što je odista rijetkost, skrivala i u banci.

Pravodobno ubrane plodove maslina odmah je preradio u modernoj Uljari Kiwi, vlasnika Dragana Mikulića, koji na vrh brda Greda iznad Ljubuškog na 220 metara nadmorske visine, uz uljaru, ima i najveći maslinik u Hercegovini sa 7000 stabala. Sorte: uglavnom Oblica, zatim Istarska Bjelica, Buža, Leccino, Pendolino…

„Imamo vodu, brda, obilje sunca i strujanje vjetrova, što maslina voli“, kazao je Mikulić koji ističe da je Hercegovina idealna za maslinarstvo.

Baranjski kulen je sve traženiji

Ovih

dana je postignut sporazum o izvozu ABC svježeg krem-sira iz Belja u Baranji koji će sada biti dostupan u vodećim trgovačkim lancima u Austriji i Njemačkoj. Vrlo brzo se očekuje i dogovor oko izvoza tog sira na Daleki istok. Inače, pola proizvodnje tog omiljenog namaza se izvozi.

Izvozi se u sve većim količinama i vino kako iz Belja tako i od manjih proizvođača s istoka Hrvatske. No, omi-

ljena slavonska i baranjska delicija ipak je prva probila led. Riječ je o kulenu koji se izvozi u Njemačku, Austriju i Švicarsku, a zanimljivo je da je prošle godine među najboljim kupcima bila - Švedska.

Pri svemu valja podsjetiti na činjenicu da je baranjski kulen jedan od stotinu europskih proizvoda sa zaštićenim geografskim podrijetlom koje je Europska komisija odabrala za poseban ugovor s Kinom. Očito s razlogom.

Zagrepčanka ga je držala u sefu

Delicija koju vole i u Švedskoj

Luka Mišetić i Marta Bošnjak u uljari Mikulić

Izbor je posavska narodna nošnja

Maslinik ispod kule Hercega Stjepana u Ljubuškom

Prošetali su odjeveni u tradicionalne katarske bijele dugačke haljine s hrvatskim kvadratićima i pjevali ‘Moju domovinu’ pa ‘U boj, u boj’…

Skupina hrvatskih navijača izazvala je show u središtu Dohe, pojavivši se odjevena u tradicionalne arapsku haljinu, kanduru, ali ukrašenu prepoznatljivim crveno-bijelim kvadratićima.

Članovi kluba navijača Mi Hrvati prošetali su Souq Waqifom, središnjom tržnicom u Dohi, odjeveni u tradicionalne bijele duge haljine s karakterističnim hrvatskim kvadratićima.

Standardnim repertoarom navijačkih pjesama, od ‘Moje

Hrvatski navijači napravili ‘show’ u Kataru: Kockice osvojile Dohu, mještani oduševljeni

domovine’ pa do ‘U boj, u boj’, i šetnjom kroz jednu od glavnih turističkih lokacija Dohe bili su prava atrakcija. Ljudi su im prilazili želeći se slikati, snimale su ih brojne novinarske i fotoreporterske ekipe, a zbunjeni prolaznici oduševljeno su im pljeskali.

Svi su se sjajno zabavljali bez ikakvih incidenata i napetosti, čak su marokanske navijače učili pjevati hrvatske pjesme. Početak svjetskog prvenstva je pred vratima i atmosfera iz dana u dan raste. Hrvatski navijači sjajno

Snijeg zatrpao Gorski kotar i Liku, zabijeljela i Medvednica

Snijega na određenim dijelovima ima i do pola metra, djeca su došla na svoje

Hrvatsku je zahvatilo novo pogoršanje vremena koje je već donijelo zahladnjenje od nekoliko stupnjeva, vjetar, kišu, ali i snijeg koji je u subotu i nedjelju padao u Lici i Gorskom kotaru, a zabijelio se i Platak iznad Rijeke te najviši vrhovi Učke i Ćićarije u Istri. Na Sljemenu iznad Zagreba je pao prvi snijeg ove jeseni, izmjereno je 16 centimetara.

U Delnicama je trenutno tridesetak centimetara snijega. U Ravnoj Gori četrdesetak centimetara, Begovo Razdolje prekrilo je pola metra snijega. No, količina oborina polako se smanjuje,

kao što se smanjuje i vjetar. Temperatura je oko 0 °C. Snijega na prometnicama ima, no autocesta Rijeka - Zagreb konstantno se čisti. Sve raspoložive snage su na terenu.

Na cestama su zimski uvjeti, zabrana je bila za tegljače i prikoličare. Ostali vozači morali su koristiti zimsku opremu.

Na dionici od Delnica do Kikovice zabrana je bila za sve kategorije vozila osim osobnih automobila, zbog orkanskih udara bure.

Meteorolozi najavljuju nastavak hladnog vremena, sa snijegom u višim predjelima te orkanskim vjetrom. Izdani su i meoteoalarmi za određena područja.

Nove oborine krenule su od utorka, u priobalju je jugo s kišom. Ljude se upozorava da zaštite svoju imovinu.

Snijegu se dakako najviše raduju djeca

Hrvatska zastava od čak 200 metara stiže u Katar

su se uklopili u “navijačko ludilo” koje stiže u Dohu.

- Mi uvijek napravimo show, bez obzira gdje se pojavimo i gdje igramo - kazao je Ivo Stipanović.

- Ima nas 16, iz Osijeka nas je šest, ima nas i iz Zagreba, Dubrovnika - dodao je Goran Bendeković.

Bili su i u Rusiji, kada su se ukrasili šubarama, a niti Covid-19 ih nije zaustavio od dolaska na EURO 2020.

- Ovoga puta idemo do kraja, ostajemo u Dohi do Badnjaka - poručio je Stipanović.

Kroz RH prošlo 36.000 migranata

Nakon što je prošla gotovo cijeli svijet, sva velika nogometna natjecanja od Portugala do Rusije, najveća hrvatska navijačka zastava, duga čak 200 metara, dolazi i u Katar.

Dečki iz Crikvenice dolaze u Dohu dan uoči utakmice s Marokom s čak 200 metara dugom i oko 100 kilograma teškom zastavom. Najveća hrvatska zastava razvijala se od Poljske do Portugala, od Engleske do Brazila i Rusije, a sada dolazi i na Mundijal u Katar.

U Rusiji se na putu do hrvatskog srebra s njom pokrilo sve ruske trgove. Bila je dugačka 96, a široka 10 metara. Bila je pravi magnet za sve navijače. Kratili su je i šivali, a gdje god se pojavila, bio je to spektakl.

Najveći show je bio u Nižnjem Novgorodu gdje su dečki iz Crikvenice i Bribira angažirali lokalnu krojačicu Ljubu kako bi zašili dijelove zastave. “Pronašli smo je na ruskom Njuškalu”, kazali su tada sa smiješkom.

Navijači su zastavu koja je tada u originalu bila dugačka 96 metara zbog problema s transportom morali skratiti na tri dijela uoči utakmice s Argentinom, ali su tada najavili kako će je sastaviti kada

se Hrvatska plasira u osminu �inala.

Povukli su struju iz obližnjeg ka�ića i Ljuba je prionula poslu uz veliku medijsku pažnju. Sve su snimale brojne TV kuće i fotoreporteri. “U Dohu dolazi u jednom komadu, ali dvostruko duža, 201 metar”, kazao je Dado iz Crikvenice.

Prezentaciju je imala ovoga ljeta na Ribarskom tjednu u Crikvenici kada je razvučena uz rivu, a bila je izvješena i na Istoku maksimirskog stadiona na utakmici s Danskom u Ligi nacija.

“Zastava je spremna, putuje kao cargo teret, a prijevoz me koštao više nego moja zrakoplovna karta”, dodao je sa smiješkom.

UHrvatsku

je ove godine ušlo 36.000 migranata, a mnogi su dobili rješenja o napuštanju europskog gospodarskog prostora u roku sedam dana, uključujući i one kojima se pruža humanitarna pomoć u Zagrebu i Rijeci, izjavio je u ponedjeljak ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

S obzirom da Hrvatska nije krajnja destinacija, mnogi od pristiglih migranata ne žele podnijeti zahtjev za azil. Božinović je rekao da je povećanje ilegalnih migracija zabilježeno diljem Europe, uključujući zemlje zapadnog i istočnog Sredozemlja.

„Ove je godine ušlo 36.000 migranata u Hrvatsku, što predstavlja povećanje za 145 posto. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja poduzima sve što se tiče sigurnosti i zaštite ljudskih prava”, kazao je ministar. Hrvatska bilježi povećanje broja migranta iz onih zemalja koje dosad nisu registrirane na pravcima na kojima se Hrvatska nalazi, kao što je afrička država Burundi.

U susjednim zemljama situacije je takva da još uvijek ima država koje bi trebale imati vizni režim za dolazak u Europu, ali su ipak imale mogućnost slijetanja na aeorodrome u Beogradu i Sarajevu, bez potrebnih viznih formi, dodao je Božinović.

Hrvatski navijači prava su atrakcija na ulicama u središtu Dohe

Svi su se s njima htjeli fotografirati, a oduševljeni prolaznici su im pljeskali

Dečki iz Crikvenice donose najveću hrvatsku navijačku zastavu u Dohu

Zastava je spremna, putuje kao cargo teret, kaže Dado iz Crikvenice

DAN SJEĆANJA DALI SU SVOJ ŽIVOT ZA SLOBODNU HRVATSKU; 'TA VRCNUT ĆE ISKRA IZ

Prisjetili su se i uloge koju je Inozemni ured za tisak (Foreign Press Bureau), kojeg je vodio Mirko Volarević, imao u to ratno vrijeme, a i dolaska novinara iz Australije na istok Hrvatske

Ivo BUTKOVIĆ

Netko od sudionika vukovarske povorke sjećanja tijekom obilježavanja 31. obljetnice najmonstruoznijeg jugoslavensko-srpskog zločina nakon Drugog svjetskog rata, na upit o kiši, reče: ''I nebo danas plače''.

A preživjeli svjedok zločina u Škabrnji govorio je da nije mogao vjerovati kad je vidio kako su se njegovi dugogodišnji susjedi 18. studenoga 1991. pretvorili u monstrume sudjelujući u pokolju u Škabrnji, a sutradan u susjedom selu Nadinu.

A zločin od 18. studenoga 1991. u Vukovaru, gori od svega što je Dante smislio pišući o devetoj jami pakla, koji je počeo u Vukovarskoj bolnici a završio pokoljem na Ovčari, zgrozio je i zaprepastio cijeli svijet. Velim zgrozio i zaprepastio, ali nije ni spriječen ni zaustavljen, premda je dugo pripreman pa počinjen naočigled svijeta.

Istina je da su uglavnom tadašnji bjelosvjetski promatrači uz katkad i cinični žal međusobno govorili i slična izvješća slali, da pad Vukovara znači da je Milošević pobijedio, da nakon braniteljskog pogroma u Vukovaru slijedi kraj Franje Tuđmana i hrvatske državne samostalnosti.

Mislilo se tada da su najbolji, najhrabriji, najinventniji bili u Vukovaru, i da takvih više u Hrvatskoj nema. Mnogi su u borbi izginuli, mnogi su nakon što su položili oružje pobijeni, a svi ostali završili su u logorima, strašnim mučilištima, diljem Srbije. Mislili su tako jugoo�iciri, jednako tome drogirani četnici, a i veliki dio ''međunarodne zajednice".

Međutim ne bijaše tako, jer dogodila se, na čuđenje svih tih, ona proročanska ponajvećeg hrvatskog pjesnikaAugustina Ujevića:

"Al vrcnuti će iskra iz vašeg kremena! Ja vjerujem, ja znam! Ta zar da uzalud sve žrtve vam i mučeništva budu?

Da, roditi će rod od slavnog sjemena!"

I onda uskoro, na čuđenje jugoslavenskih o�icira i stranih stručnjaka, uslijedilo je uspješno hrvatsko oslobađanje pojedinih dijelova okupiranog teritorija. Posebno se nakon tih uspješnih operacija s objedama istaknuo Andrew Leslie, zapovjednik neke ka-

I australski Hrvati u Koloni sjećanja u Vu

nadske postrojbe koja je djelovala u okviru Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (United Nations Protecton Forces).

Na temelju iznesenih laži dobio je čak čin generala, pa je imenovan zapovjednikom za cijeli UN-ov Južni sektor u Hrvatskoj, a stacinirao se u Kninu. Kasnije je u Haagu optužio Antu Gotovinu za prekomjerno, nepotrebo granatiranje Knina, ustvrdivši da je na grad palo oko 30.000 granata, što je prouzročilo između 10 i 30 tisuća civilnih žrtava! Na kraju je ipak bio ismijan i u kanadskim novinama. Ali, pokazuje to - nije bilo lako.

Što tek reći za Carla Bildta, bivšega švedskog premijera i potom ministra vanjskih poslova koji je hvalio Miloševića, koji je u nekoliko navrata tražio od UN-a i NATO-a da vojno djeluju protiv Hvatske, sve to i štošta još u nastojanjima da sačuva tzv. SAO Krajinu. Potom je žestoko napadao "Oluju". Bio je ipak od '95. do '97. Visoki predstavnik u BiH, a opravdavao je Srbe čak i kad je riječ o genocidu u Srebrenici (govorilo se da mu je supruga Srpkinja).

Slagali su hrvatski časnici ipak bitku za bitkom, stasale su i hrvatske elitne postrojbe. Čudili se u svijetu opet. A onda u ljeto 1995. "Oluja" s Dinare i Velebita. Nije se stalo u euforiji nakon oslobađanja Knina, nego nastavilo u BiH i tako sve do pred Banja Luku. Gdje smo stali na poticaj Amerikanaca. Čudom se čudili svi u Europi. Ušutjeli s pričama da je JNA treća ili četvrta vojna snaga u Europi, a s paravojnim četničkim postrojbama prejaka i nepobjediva. A pobunjeni Srbi iz "krajine" pobjegli glavom bez obzira, a Amerikanci predložili Dayton.

Spomen na one koji su dali život za Hrvatsku Život u Hrvatskoj ide dalje, ali neki događaji ne blijede, a kamoli da se zaboravljaju.

Tako je 31 godinu kasnije, unatoč jakom zahlađenju, na tisuće ljudi stiglo u ravnokotarsko mjesto odati počast žrtvi Škabrnjana, pokloniti se pred spomenikom u čast 48 civila i 15 branitelja koje su umorili jugočetnički zločinci, zapravo pred svima koje su u ta dva dana paklenog orgijanja pronašli u selu. A u Vukovar, junački hrvatski grad na Dunavu, unatoč olujnoj kiši koja je obilato padala, stigla je svekolika Hrvatska. To mnoštvo iz domovine i iseljeništva - više od 80 tisuća ljudi -dostojanstveno je u molitvi i razmišljanju propješačilo skoro šest kilometara - od Bolnice do Memorijalnog groblja.

Drugoga dana mnogi su komemorirali žrtve zločina u Borovu Naselju, a trećega

(u nedjelju) brojni Vukovarci, majke nestalih i preživjeli uznici srpskih logora podsjećali su na strašna mučenja i likvidacije u "Veleprometu" - a iznosili su svoja sjećanja na pakleni zločin - pokolj bolesnika i ranjenika iz Vukovarske bolnice na Ovčari. Razlog, smisao, važnost dolaska tolikog mnoštva da se poklone žrtvi Vukovara bila je sažeta u tri riječi: dali su život za Hrvatsku!

No nije se u Vukovaru spomen na hrvatsko junaštvo i jugosrpski zločin ni ove godine komemorirao samo jedan dan, 18. studenoga. Prije toga organizirani su brojni društveno-umjetnički programi, a u sklopu njih i "18. novinarsko-književnički susret" u kojem je prvi put sudjelovala i Hrvatska matica iseljenika.

U tom sklopu kao organizator sudjelovao je i vaš bivši hrvatski konzul u Perthu i Sydneyju, a tijekom Domovinskog rata ravnatelj Inozemnog ureda za tisak (Foreign Press Bureaua) u Osijeku, kasnije u BiH, Mirko Volarević, s izložbom slika iz tog vremena iz Osijeka i sa slavonskih ratišta u Gradskoj knjižici Vukovara.

Osim vrijedne izložbe i niza objašnjenja on je posjetiteljima održao i iscrpno predavanje na završetku tog "novinarsko-književničkog susreta" s naglaskom na legendu Vuko-

vara, Sinišu Glavaševića, što je zabilježila televizijska kuća N1. Prisutnima je govorio o vrijednosti i ulozi "Foreign Press Bureaua - FPB-a" kao važne ispostave u kojoj su strani novinari dobivali točne informacije o ratnom i političkom stanju u Slavoniji. FPB, istaknuo je, održavao je prije pada opkoljenog Vukovara jedinu vezu sa svijetom, održa-

vanjem konferencija za tisak, razgovora uživo, itd.

Uz ostalo, Mirko je tom prigodom izdvojio tehnički propust: ''Ako za čim mogu žaliti, onda je to što nisu ostali zabilježeni naši razgovori sa Sinišom Glavaševićem. Za tu njegovu ljubav prema gradu i Vukovarcima, i način na koji je on to nama prenosio, ja nemam riječi s kojima bih vama sada mogao to prenijeti... Unatoč svemu, ti naši razgovori davali su nam poticaj i snagu, a prenosili smo ih dalje, pa i u iseljeništvo.''

Naravno da je prošlog tjedna na svim tim susretima bilo na tisuće priča ispričanih i neispričanih, pa smo se nakon Mirkovog povratka iz Vukovara u razgovoru prisjetili i događaja u Osijeku u to zlokobno vrijeme. Posebno jednog događaja iz rujanskih dana 1991. i nama znane priče koju pokatkad rado ponavljamo. I australski novinarski 'as' stigao u ratni Osijek

Autor ovih redaka se tada koji dan ranije vratio i iz rata poznatog Laslova (jedno od isturenih mjesta obrane Osijeka); i dok sam u sobičku u FPB-u pripremao izvješća za Hrvatski vjesnik i smišljao kad je prigoda zagnjaviti Mirka za organizaciju intervjua s tada prvim čovjekom Osijeka - Branimirom Glavašem - ulazi Volarević, maše s rukama

iznad glave i skoro pa viče: ''Ej, pusti te papirine. Stigli u Osijek i tvoji Australci!'' Ulazim s Mirkom u njegovu prostoriju i vidim meni dobrog znanog, jer je često dolazio pomoći u pripremi studentskih stranica u Hrvatskom vjesniku, mladog Tomislava Gudasića iz Geelonga, a s njime i renomiranog australskog novinara Barryja Lowea.

Taj događaj, koji i sada pokatkad prepričamo, uvijek u vedrim tonovima, jer je uistinu bio poseban, drukčiji, osvježavajući u odnosu na brojna ostala "njuškanja" stranih novinara.

Smjestili su se Barry i Tomislav u hotel "Central", na kojem su odavno bila porazbijana prozorska stakla, a umjesto njih "štitio ih je" nalijepljeni prozirni najlon, a u mraku služile su džepne baterije i svijeće. Nazivali smo ga "hotelom prve klase". Prvi dan novim osječkim pohoditeljima protekao je uredno, bez velikog granatiranja, a noć je bila dobra i mirna za spavanje.

No drugi dan kratili su uglavnom u skloništu "pothodnika", zbog intenzivnog granatiranja grada, a i noć je bila burna. Drugog jutra stiže Tomislav na ranu kavu i vragoljasto nam kaže: ''Barry odlazi. Rekao je da je ovdje jako opasno!'' Reče nam potom, da je "iskusni 'Ozi' prošle noći mudro izabrao kupaonicu, pa u kadu podastro madrac i u svojoj 'smišljenoj sigurnosti' čamio do jutra".

Što smo mogli doli - smijati se, i sva trojica smijali smo se do suza. Jedan među nama, ne sjećam se koji, bekrijski je dobacio: Kupaonica, kada pa madrac!, a uokolo padaju srpske granate! I Berry se uoči rastanka u razgovoru čudio da je unatoč granatiranju za doručak dobio svježe pecivo, da grad funkcionira unatoč tome što ga JNA i četnici stiskaju u pokušajima opkoljavanja. Australski novinar potom nam je zahvalio, sjeo u automobil i otputovao prema Zagrebu. Shvatio je on nas, a i mi njega. Kasnije je ostao pozitivan, uvijek korektan.

Tomislav je raskinuo svoj "savez" i ostao da se priključi dragovoljcima. Uskoro je u Osijek stiglo još šest momaka dragovoljaca, zvali smo ih "geelongška šestorka", a stigla su dva seniora (MelbourneCanberra). Dakako, kasnije su pristizali mladi Hrvati, dragovoljci, iz svih većih hrvatskih australskih zajednica. Već je rečeno kako je odnos australskih Hrvata prema domovini teško psihološki dešifrirati - u tančine objasniti.

Jer najudaljeniji su od Europe, kontakti s Hrvatskom i rodbinom bili su relativno rijetki i slabi, odlasci u, kako

Poziv na susrete u Vukovaru

Spomenik Siniši Glavaševiću

Jedna od fotografija svjedoči o pregovorima s bivšom JNA

Strani novinari '91. u Inozemnom uredu za tisak razgovaraju s hrvatskim ratnikom, braniteljem Osijeka

kovaru

kažu oni iz USA i Kanade, "stari kraj", nikakvi, a najviše je mladih Hrvata koji su kao dječica prispjeli u Australiju ili su u njoj rođeni stiglo u Hrvatsku braniti domovinu svojih roditelja. Stoga su se mnogi australski društveni, športski i politički odličnici, kao i "obični" susjedi, čudili tome, to prepričavali i cijenili.

No bilo je i onih koji su bili na "beogradskim jaslama". Tako poznati "mutikaša" Mark Aarons u svojoj knjižurini "War Criminals Welcome" - zapravo žalopojki što je australska vlada prestala �inancirati (njegov!) "Special Investigations Unit", kojeg je jedno vrijeme predvodio Graham Blewitt, kasnije zamjenik glavne tužiteljice Haaškog suda Carle del Ponte, piše o njihovom podlom čuđenju i prljavoj nakani.

Vjerojatno nakon što su Blewittu "potonule lađe" nakon njegovog sukoba s Carlom o tome tko je glavni, kad je dobio i "povratnu kartu", kako piše Aarons, uporno je s njim lobirao kod policijski i politički utjecajnih osoba u Australiji da se osnuje pravosudno tijelo slično Haaškom sudu i da se procesuiraju Hrvati koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, kako su rekli "u zločinima". Naravno, onako usput, kao za �iktivnu ravnotežu, dodali su - "i Srbi". No to je posebna i dulja priča.

Ukratko, nije bilo lako, ali unatoč svemu, nakon 31 godinu, za koji mjesec hrvatska država u potpunosti odlazi s Balkana - ulaskom u schengenski prostor bit će punopravna članica ujedinjene Europe.

I na kraju znademo da će u srijedu, kad izađe ovaj broj HV-a, reprezentacija Hrvatske u Kataru biti već u nogometnom zamahu. Nadamo se da će se i na ovom Svjetskom nogometnom prvenstvu mnogi čuditi kako narod od četiri milijuna, kad se izuzme iseljeništvo, može dati sportaše, u ovom slučaju nogometaše, koji osvajaju vrh svijeta!

Oni koji će se pitati kako je to moguće trebaju 18. studenoga doći u Vukovar, osjetiti tu hrvatsku domoljubnu snagu, volju i posebnost, koja se oslikava i u sportu.

Vrijedno je čuti i doživjeti Hrvate koji prispiju u grad na Dunavu gdje je 1800 hrvatskih ratnika, dragovoljaca branilo grad tri mjeseca od 30.000 tisuća u JNA ustrojenih vojnika te brojnih pripadnici razularenih paravojnih četničkih postrojba. A svi su bili dobro naoružani i imali su svu potrebnu logistiku, uz snažni "oklop" i zrakoplovstvo.

I nisu se hrvatski ratnici predali, nego su uz pregovore položili oružje.

VUKOVAR DESECI TISUĆA ODALI DOSTOJANSTVENU POČAST GRADU HEROJU

S prozora Hrvatskog radija Vukovar mogli su se čuti ratni izvještaji Siniše Glavaševića, ubijenog 20. studenoga na

Na tisuće domoljuba iz Hrvatske i susjedne BiH te iz inozemstva prošlo je u petak, 18. studenoga, dostojanstveno ulicama Vukovara u spomen na žrtvu toga grada u Domovinskom ratu, bez obzira na jaku kišu koja je stalno padala u gradu na Dunavu.

“Ništa me nije moglo spriječiti da dođem. Bila sam i prošlih godina i dolazit ću i ubuduće. Ne znam što bih rekla kada vidim sve ove ljude. Osjećam neizmjeran ponos što sam dio svega ovoga”, rekla je Anita Živanović iz Imotskoga.

Slično govori i Ivan Klasić iz okolice Varaždina koji je u vukovarskoj koloni sjećanja također već bio.

“Iznova je svaki put to novi doživljaj, novo ushićenje i spoznaja da pripadaš jednom tako ponosnom narodu, kao što je hrvatski. Vukovarska žrtva je nemjerljiva i svi bi se trebali neprestano klanjati onima koji su dali svoje živote za našu slobodu”, mišljenja je ovaj 56-godišnjak koji je u Vukovar došao sa skupinom prijatelja.

“Samo da ovoliko ne pada, ali izdržat ćemo i to. Kroz šta su prolazili Vukovarci na današnji dan 1991., ovo je ništa”, poručio je.

Obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 31. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu nazočio je i državni vrh, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i Vlade Andrej Plenković s brojnim saborskim zastupnicima i ministrima.

Preživjele branitelje Vukovara predvodio je njihov posljednji zapovjednik Branko Borković.

Dok su sudionici kolone sjećanja prolazili gradskim ulicama sa zvonika crkve svetih Filipa i Jakova odzvanjala je zvonjava zvona dok su se s prozora Hrvatskog radija Vukovar mogli čuti ratni izvještaji novinara i urednika, Siniše Glavaševića, ubijenog 20. studenoga na Ovčari, zajedno s još 199 žrtava.

Na prozorima domova Vukovaraca gore upaljeni lampioni koji se nalaze i duž cijelog puta kojim je vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja prolazila kolona sjećanja.

O veličini kolone svjedoči i podatak da se, dok je čelo kolone ulazilo u Memorijalno groblje, začelje kolone nalazilo u središtu grada,

Dok je mnoštvo prolazilo ulicama sa zvonika crkve odzvanjala su zvona, a na prozorima kuća su gorjeli lampioni

udaljenom više od pet kilometara od groblja.

Iako je 18. studenoga držani praznik i neradni dan, u gradu su otvoreni ugostiteljski objekti i pekarnice u kojima su okupljeni mogli potražiti okrijepu i nakratko zaklon od kiše.

Najteži dan u novijoj povijesti

Sjećanje je to na najteži dan u novijoj povijesti Vukovara. Nakon 87 dana herojskog otpora, 18. studenoga 1991. slomljena je obrana grada koji je potom okupirala JNA i srpske paravojne postrojbe počinivši brojne zločine nad civilima i braniteljima u gotovo potpuno razrušenom gradu.

Tijekom gotovo tromjesečne agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi

na Vukovar 1991. godine ubijeno je i poginulo najmanje 2717 hrvatskih branitelja i civila, više od 22.000 Vukovaraca je otjerano u progonstvo dok je nekoliko tisuća branitelja i civila prošlo kroz srpske koncentracijske logore.

Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još se nalaze imena njih 383 kojima se svaki trag gubi u Vukovaru u jesen 1991. godine.

Predsjednik Zoran Milanović bio je u Vukovaru dan ranije kada je otkrio spomenik Kati Šoljić, majci koja je u Domovinskom ratu ostala bez četiri sina, a u Drugom svjetskom ratu bez četiri brata, a na ovaj dan je bio u Škabrnji.

U Škabrnji oko 10 tisuća ljudi iz cijele Hrvatske

U tom mjestu 18. studenog 1991. ubijeno 48 civila i 15 branitelja, a tijekom okupacije do oslobođenja u Oluji, broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86

Kolona sjećanja održana je u petak, 18. studenog, u Škabrnji od zaseoka Ambar do središta tog mjesta. U Škabrnji je 18. studenog 1991. ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Tijekom okupacije, do oslobođenja u Oluji, broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.

U pratnji ministara i načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Roberta Hranja mimohodu „Korak

po korak“ do oko tri kilometra udaljenog groblja sv. Luke priključio se i predsjednik Zoran Milanović gdje je položio vijenac i zapalio svijeću u počast žrtvama ispred Središnjeg križa kod spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu.

Vijence ispred središnjeg križa položili su i izaslanstva Hrvatskog sabora, Vlade, u kojem su bilo nekoliko ministara, obitelji stradalih civilnih i vojnih žrtava u Škabrnji, branitelja koji su se borili na škabrnjskom području te hrvatskih županija.

Prije mimohoda misu za domovinu u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, koji je u propovijedi naglasio kako „stradanja ljudi u Škabrnji i u Vukovaru, kao i sve druge žrtve diljem Lijepe Naše, donosimo danas na oltar da ih prikažemo s euharistijskom žrtvom koja je predokus vječnoga života“. Prema procjeni, u Škabrnji se okupilo oko 10.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, od Istre i Kvarnera do juga, bilo je i stanovnika Vukovara, Komareva, Siska, Petrinje, Požege, Osijeka, Livna, Sarajeva, Gospića, kao i brojne braniteljske i civilne udruge proizašle iz Domovinskog rata.

Ovčari, zajedno s još 199 žrtava

Brojni mladi pristigli su u Vukovar unatoč kiši

Odana je počast žrtvama ubijenima na Ovčari

Na Memorijalnom groblju položeni su vijenci

Kolona sjećanja prolazi pored simbola grada, Vukovarskog vodotornja

Mimohod ‘Korak po korak’

POTVRDA

DOBRIH MEĐUDRŽAVNIH

Španjolski kralj i kraljica posjetili Hrvatsku

Bio je to prvi službeni posjeti španjolskih monarha Hrvatskoj povodom 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa dviju država

Španjolski kralj Filip VI. i kraljica Leticija boravili su u srijedu i četvrtak u službenom posjetu Hrvatskoj, što je prvi službeni posjet španjolskih monarha Hrvatskoj.

U Uredu predsjednika na Pantovčaku kraljevski je par, dočekao uz najviše državne i vojne počasti njihov domaćin, predsjednik Zoran Milanović sa suprugom Sanjom Musić Milanović.

Na crvenom tepihu, hrvatski su domaćini zajedno sa španjolskim kraljevskim parom odslušali himne, a kralj Filip, koji je po španjolskom ustavu šef države i glavni zapovjednik oružanih snaga, pozdravio je u pratnji predsjednika Milanovića vojnike počasne hrvatske bojne. Tijekom te ceremonije i intoniranja himne Milanović i Filip VI. Su kisnuli, a prve dame su bile pod kišobranima, uslijedilo je zajedničko fotogra�irnje, a potom se uputili na razgovore.

Kralj Filip VI. (54) i kraljica Letizia (50) prvo su se sastali s predsjednikom Milanovićem i njegovom suprugom, a nakon toga uslijedili su bilateralni sastanak hrvatskog predsjednika i španjolskog kralja.

Istovremeno s tim razgovorima, prva dama održava sa

Time je postala najbrži serijski električni automobil na svijetu

Rimac Nevera je postigla najveću brzinu od 412 km/h, što ga čini najbržim električnim serijskim automobilom na svijetu.

Podvig obaranja rekorda nastavlja se nakon neovisno potvrđenog rekorda za ubrzanje Nevere od 8,582 sekunde na četvrtinu milje postavljenog 2021. godine, što ju je učinilo najbrže ubrzavajućim serijskim automobilom na svijetu.

Ovom prilikom, Rimac tim posebno je tražio stazu ovalnog oblika s ravninama dovoljno dugim da Nevera

španjolskom kraljicom radni sastanak na temu inovativnih pristupa prevenciji debljine u djece. Španjolski kralj i kraljica te hrvatski predsjednik i prva dama položili su vijenac kod Spomenika domovini nakon zajedničkih sastanaka.

Istu večer predsjednik Milanović je sa suprugom priredio svečanu večeru u čast kralja Filipa VI. i kraljice Leticije koja se održala u Uredu Predsjednika Republike.

U četvrtak, drugog dana posjeta, održao se Hrvatsko-španjolski IFMIF-DONES forum na kojemu su sudjelovati predsjednik Milanović i kralj Filip VI, a na kojemu je potpisan Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i inovacija Kraljevine Španjolske o suradnji na izradi Programa DONES.

Ovim projektom predviđa se partnerstvo Hrvatske i Španjolske u istraživanju fuzije, uz partnerstvo u razvoju i gradnji akceleratora DONES, te partnerstva hrvatskih i španjol-

skih kompanija na izgradnji opreme za velike znanstvene projekte.

U sklopu damskog programa, prof.dr.sc. Musić Milanović i kraljica Leticija u četvrtak su posjetili zagrebačku Polikliniku za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG u kojoj će im biti prezentiran način rada poliklinike s djecom.

Španjolski kralj sastao se i s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem te s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem. Sukladno zakonu kralj i kraljica Španjolske, ustavne parlamentarne monarhije, ne daju intervjue, izjave novinarima, niti sudjeluju na konferencijama za medije.

Španjolski kralj i kraljica došli su u službeni posjet Hrvatskoj u godini kada se obilježava 30. obljetnica uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske, a s ciljem potvrde izuzetno dobrih međudržavnih odnosa te davanja poticaja za njihov daljnji razvoj.

Nevera postigla najveću brzinu od 412

postigne najveću brzinu, da bi se na kraju odlučili veri�icirati brzinu na stazi Automotive Testing Papenburg u Njemačkoj, s dva pravca od 4 km.

Staze na kojima je moguće postići brzinu veću od

km/h

400 km/h vrlo su rijetke jer je vrlo rijetko da automobil uopće može postići tako visoku brzinu. Proizvodnja Nevere trenutno je u tijeku u sjedištu Rimca na Jankomiru, a prvi automobili već su kod kupaca diljem svijeta.

Španjolski monarh položio je vijenac na Spomenik domovini

Kraljica Leticia, kralj Filip VI. s predsjednikom Zoranom Milanovićem i njegovom suprugom Sanjom Musić Milanović

Novi rekord tima Mate Rimca

Okupilo se više od 50ero djece, nakon mise igrao se nogomet i druge sportske igre, ručak je bio u crkvenoj dvorani, a na kraju se zaigralo i kolo

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službene FB stranice HKC-a Wollongong i HKC 'Sv. N. Tavelić' - St. Johns Park

UHrvatskom katoličkom centru - "Marija, kraljica Hrvata" - Wollongong, u subotu, 19. studenoga, održan je susret ministranata iz Sydneyja (HKC "St. Johns Park") i Wollongonga.

"Druženje smo započeli sa svetom misom, nastavili s nogometom i drugim sportskim igrama, a završili ga ručkom u crkvenoj dvorani. Na kraju se zaigralo i kolo.

Odigrana je utakmica između odraslih i djece. Rezultat je bio 4:3 za djecu. Na druženju se okupilo više od 50-ero djece.

Hvala fra Petru Horvatu na incijativi i organiziranju ovog predivnog druženja, kao i roditeljima koji redovito dovode svoju djecu u crkvu na svete mise i koji su danas doveli djecu u Wollongong. Nadamo se da će ubuduće biti još ovakvih druženja.

Na slavu Božju!" - poručio je fra Ivo Tadić.

"Hvala fra Ivi Tadiću i njegovim volonterima na gostoprimstvu i ručku, a dragom Bogu na predivnom danu ispunjenom molitvom, veseljem, igrom, stvorenim novim prijateljstvima i ispunjenim srcima!" – zahvalio je fra Petar Horvat.

Susret ministranata iz Wollongonga i Sydneyja uz molitvu, veselje i igru

Na koncu slavlja biskup je čestitao mladim krizmanicima i podijelio im prikladne poklone za uspomenu na današnji dan te križiće koje će nositi oko svoga vrata

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: službena FB stranica Hrvatski katolički centar (HKC "Cardinal Stepinac" Brisbane i Gold Coast)

Srijemski biskup mons. Fabijan Svalina prošlog je tjedna, u pratnji vlč. Tomislava Markića, ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, posjetio Hrvatski katolički centar "Kardinal Stepinac"Brisbane i Gold Coast.

Za vrijeme svečane svete mise koja je služena u subotu, 19. studenoga, koju je predslavio biskup Svalina uz vlč. Markića i fra Davora Dominovića, voditelja ove hrvatske katoličke misije, biskup je podijelio sakrament sv. krizme dvadesetšestorici krizmanika s Gold Coasta i iz Brisbanea.

"Kako još uvijek traje obnova unutrašnjosti naše crkve, sveto misno slavlje bilo je na vanjskom oltaru ispred kuće pod šatorom.

U svojoj homiliji biskup je napose pozvao i ohrabrio roditelje ovih mladih da ne zaborave svoje hrvatske i katoličke korijene, i da ih u onoj mjeri u kojoj je to moguće prenose i očuvaju kod svoje djece. Pozvao je sve prisutne da budu hrabri svjedoci poput tolikih mučenika kao što su bili i srijemski mučenici.

Na koncu slavlja biskup je čestitao mladim krizmanicima i podijelio im prikladne poklone za uspomenu na današnji dan te križiće koje će nositi oko svoga vrata.

Ovim putem zahvaljujemo biskupu Svalini i ravnatelju Markiću, a krizmanicima i njihovim obiteljima čestitamo" - poručio je fra Davor Dominović.

'Budite hrabri svjedoci, ne zaboravite svoje hrvatske i katoličke korijene!'

Biskup je ohrabrio svećenike na zauzeto pastoralno služenje hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima

Duhovne vježbe za hrvatske svećenike koji pastoralno djeluju u hrvatskim katoličkim centrima u Australiji završile su u četvrtak, 17. studenoga, u Nadbiskupijskom katoličkom centru u Melbourneu.

Duhovne vježbe započele su u ponedjeljak, 14. studenoga, a na njima je sudjelovalo jedanaest svećenika. Vježbe je predvodio srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina, koji se od 28. listopada, zajedno s nacionalnim ravnateljem Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislavom Markićem, nalazi u pastoralnom pohodu hrvatskim katolicima u Oceaniji.

U svojim nagovorima biskup Svalina je ohrabrio nazočne svećenike na zauzeto

pastoralno služenje hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima u svim izazovima suvremenog australskog društva. Svećenici su u posebnom dijelu susreta razmijenili iskustva iz svojih centara te saslušali Izvješće ravnatelja Markića o djelovanju Hrvatske inozemne pastve u cijelom svijetu.

(Izvor: https://www.facebook.com/hrvatskainozemnapastva)

Oni govore, pišu i pjevaju na hrvatskome jeziku!

Za sve prisutne, za sve one koji su daleko - ali u srcu, poput božićne čestitke svima, učenici su ponosno otpjevali omiljenu pjesmu - 'Moju domovinu'

Pripremila: Suzana FANTOV

Ispred svojih roditelja, baka i djedova, a onda i svojih učitelja – učenici hrvatskoga jezika u Altoni North Centru održali su u subotu, 19. studenoga, svoju priredbu za kraj školske nastave koja se ovdje održava svake subote.

Program je započeo pjevanjem hrvatske himne, a nastavio se igrokazom pod naslovom "Razgovor zvjezdica" i "Božićni ukrasi’. Za sve prisutne, za sve one koji su daleko ali u srcu, poput božićne čestitke svima, učenici su ponosno otpjevali omiljenu pjesmu - "Moju domovinu".

Uslijedile su i recitacije pjesmica koje je za njih pripremila njihova učiteljica MarijaTrbuhović, a priredba je završila božićnom pjesmom "Radujte se narodi".

"U ime svih nas i naših učitelja, želimo vam sretan Božić i novu 2023. godinu. Neka vas prati svjetlo božićnog jutra, vas i sve vaše, od srca vam želimo! U novoj godini u učionici s prijateljima sretni da sjedimo i hrvatski jezik još bolje usavršimo, da ga ne zaboravimo nikada, neka hrvatska riječ živi na ovim prostorima" – poručile su učenice, voditeljice ove školske priredbe, Mia Krakić i Tina Bilić.

Mia Krakić i učitelj Alexander McPherson

Saveznici Vladimira Putina

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Nakon neuspjelog pokušaja Srbije devedesetih godina prošlog stoljeća, aktualna agresija Rusije na Ukrajinu drugi je pokušaj nasilnog mijenjanja granica u Europi nakon drugog svjetskog rata. Gledano iz ove perspektive, i imajući u vidu odnose Rusije i Srbije, moglo bi slobodno pretpostaviti da su ratovi koje je Srbija pokrenula i vodila protiv zemalja nastalih raspadom Jugoslavije bili proba, ispitivanje trena za mnogo veću operaciju. I premda je eksperiment doživio totalni neuspjeh – Srbija nije ostvarila niti jedan od svojih ciljeva (uspostava srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini je neka utješna nagrada kojom srbijansko vodstvo, ni ondašnje, ni sadašnje, nije ni izdaleka zadovoljeno), Rusija je krenula u avanturu za koju u ovomu trenutku nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti kako će se završiti. Čitav svijet strahuje od širenja sukoba, spominje se treći svjetski rat, razumni ljudi čine sve što je u njihovoj moći da stvari ne krenu tim smjerom, ali, na žalost, nisu svi razumni. Postoje i oni koji čekaju svoju priliku i nadaju se da će metež koji je pokrenula Rusija iskoristiti za ostvarivanje nekih svojih ciljeva. Na žalost, većina tih političkih čelnika, koji u rusko-ukrajinskom ratu traže svoju priliku, je u zemljama koje su u neposrednom okruženju Republike Hrvatske. A neki od njih su toliko nestrpljivi da nisu u stanju mirno čekati rasplet rusko-ukrajinske tragedije, nego čačkaju, provociraju, javno pokazuju svoje namjere...

Jedan od njih je mađarski premijer Viktor Orban koji, osim što vodi „speci�ičnu” politiku prema Rusiji i ruskoj agresiji na Ukrajinu, koristi razne prilike kako bi istaknuo zemljovid „velike Mađarske”. Ta bi Mađarska površinom bila tri puta veća od sadašnje, a obuhvaćala bi čitavu Hrvatsku, osim Istre i Dalmacije, čitavu Slovačku, znatan dio Rumunjske, Vojvodinu, dijelove Slovenije, Austrije, Češke, Poljske i Ukrajine.

Takvu kartu je svojevremeno objavio mađarski Međunarodni ured za informiranje, a mađarski premijer Orban je u raznim prigodama

Neki političari u Europi nadaju se da će metež koji je pokrenula Rusija iskoristiti za ostvarivanje nekih svojih ciljeva. Na žalost, većina ih je u neposrednom okruženju Republike Hrvatske

na ovaj ili onaj način ističe. Ovih dana je tako na Instagramu objavio kako navija za mađarsku nogometnu reprezentaciju noseći šal na kojem je otisnuta mađarska zastava u obliku "velike Mađarske".

Srbija također „gaji posebne osjećaje prema Rusiji” te na sve načine nastoji izbjeći izravno očitovanje o ruskoj agresiji, a iz Beograda se neprekidno, s raznih razina vlasti i iz raznih političkih grupacija, odašiljaju poruke koje sadrže teritorijalne pretenzije prema susjednim državama. Osim što podiže napetost na sjeveru Kosova te otvoreno prijeti slanjem vojske su svoju nekadašnju pokrajinu, koja je u međuvremenu postala neovisna država, srbijanski predsjednik Aleksandra Vučić otvoreno govori o pripajanju Republike Srpske, malo manje otvoreno prijeti Crnoj Gori, daje ratničke izjave o Hrvatskoj... O ratu i proširenju teritorija koji kontrolira otvoreno govori i bošnjačko političko vodstvo u BiH. Bošnjački čelnici govore o ratu, najavljuju nekakvo prebrojavanje, spominju donove, tvrdeći da tako odgovaraju na neke prijetnje, premda nikakvih prijetnji nema. A kojem smjeru kane ići, osim nebrojenih izjava na domećem terenu, zorno svjedoči vijest koja je ovih dana stigla iz New Yorka. Veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj, kojeg je na tu dužnost instalirao Željko Komšić, bio je suzdržani prilikom glasovanja o rezoluciji kojom UN osuđuje masovna kršenja ljudskih prava u Iranu!

Piše: Davor Ivanković

Nakon velike vojne pobjede u Oluji, 26. kolovoza 1995. prvi predsjednik RH Franjo Tuđman Vlakom slobode dolazi iz Zagreba u Split, gdje na Rivi održava veliki skup. I premda je bilo razloga za nacionalnu euforiju nakon skoro pet godina teškog i krvavog ratovanja s pobunjenim Srbima i JNA, svoj govor nakon podsjećanja na ispunjena obećanja, Tuđman završava pitanjem okupljenima “što mi preostaje da vam još obećam?”. Odgovor desetaka tisuća bio je trenutan. “Vukovar! Vukovar!”, skandirala je publika. Često će, ravnajući se osjećajima, mnogi od onih koji su okusili ta ratna zbivanja 1990.-ih, kazati da je najbolniji događaj u ratu bio vojni pad Vukovara, njegova okupacija, a posebno likvidacije stotina branitelja i civila nakon što je grad pao u ruke, pokazalo se, divljih, nediscipliniranih i osvetoljubivih ubojica. Vukovar je i u ratu i dugo, dugo poslije, bio teška rana koja je krvarila i nikako nije mogla zacijeliti.

Bitka za Vukovar sigurno nije bila najveća bitka u ratu, ali je simbolički najznačajnija, jer je bila prekretnica za sve koji su sudjelovali u njemu. I hrvatske vojne snage i snage pobunjenika i JNA iz te su bitke, koja je trajala 87 dana, izašli potpuno promijenjeni, i po snazi, i po borbenom karakteru, i formacijski. Hrvatska je vojska krvarenjem branitelja grada dobila prijeko potrebno vrijeme za konsolidaciju na svim ostalim ratištima,

Obrana Vukovara je svjetski fenomen

dobila je priliku za mobilizaciju, za nabavku oružja i angažman iskusnih zapovjednika, dok su protivnici u tu bitku još ušli kao JNA, a izašli kao velikosrpska vojska, potpuno transformirana u vojsku koja provodi velikosrpsku hegemoniju tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića. Vukovar je izašao potpuno razrušen, a grad u kojem je prije rata živjelo oko 45 tisuća stanovnika (47 posto su bili Hrvati, a 32 posto Srbi) bio je sravnjen sa zemljom i kažu prvi veći europski grad koji je potpuno uništen još od vremena završetka Drugog svjetskog rata 1945. JNA je u napadu na Vukovar angažirala Novosadski korpus, riječnu mornaricu, ratno zrakoplovstvo, 252. oklopnu brigadu, jedinice teritorijalne obrane Srbije, a kada je zapelo, na vukovarsko bojište stiže i elitna Prva proleterska gardijska mehanizirana divizija i Gardijska motorizirana brigada. Sve to uz pomoć jedinica lokalnih pobunjenih Srba, te paravojne vojske četničkih postrojbi, koje je JNA opremila još u Srbiji.

Valja reći da su srpske i JNA snage koje su napale Vukovar imale različit stupanj motivacije. Dio tih snaga uopće nije bio motiviran za borbu, što se brzo i pokazalo. Na početku su u napad slali i najmlađe ročničke snage, a među kojima je tada još uvijek bilo i različitih nacionalnosti i narodnosti poput Slovenaca, Makedonaca, Muslimana, Albanaca, pa i Hrvata. Premda je propaganda bila snažna, poslije će se saznati da je nakon mjesec dana uzaludnih napada na Vukovar tijekom rujna i

Jedan je od razloga što je obrana Vukovara opstala gotovo tri mjeseca i pomoć dragovoljaca koji su pristizali u Vukovar i kao pripadnici ZNG-a, pripadnici MUP-a, te pripadnici Hrvatskih obrambenih snaga (HOS)

listopada odaziv u Srbiji na mobilizaciju pao ispod 60 posto. To jasno govori o rasulu koje je zavladalo u JNA, ali govori i o nekompetentnosti o�icirskog kadra.

Svi se, međutim, u tim različitim projekcijama ipak slažu oko procjene da je Vukovar napadalo oko 30 tisuća protivničkih vojnika. Kada se govori o vojnoj snazi branitelja, procjene se kreću od 1500, koliko je ustvrdio zadnji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković, do otprilike 2500 onih pod oružjem s hrvatske strane. Često se stoga uzima brojka od oko 1800 naoružanih branitelja. Beogradski magazin Duga još je 1992. objavio neslužbeni podatak Generalštaba vojske Jugoslavije da su JNA i paravojne formacije imale pet do osam tisuća poginulih, da je u napadima uništeno 250 do 300 tenkova i oklopnih vozila, te 20 do 25 zrakoplova i helikoptera. Mnogi, međutim, smatraju ove podatke pretjeranima. Najniže procjene koje dolaze od neslužbenih glasnogovornika JNA i tamošnjih vojnih komentatora kažu da su srpske snage izgubile 1103 vojnika i dobrovoljca, ranjeno ih je 2500, uništeno 110 tenkova i transportnih vozila, te da su oborena dva aviona, a još jedan je pao zbog kvara. Za ove se podatke smatra da su pretjerano niski, jer da su gubici ipak bili veći, pogotovo kada se pribroje gubici u redovima srpskih pobunjenika.

Bez obzira na ova još uvijek neprecizirana objašnjenja o broju civilnih i vojnih žrtava na obje strane, sa sigurnošću se može utvrditi da je otpor hrvatskih branitelja okupatorima bio neočekivano jak i za srpsku stranu poguban. Vukovar je stoga postao simbol hrvatskog otpora srpskoj agresiji i simbol žilavosti Hrvata u ratu za nezavisnost i nacionalnu državu. Mnogi analitičari će kasnije kazati da je u Vukovaru slomljena kralježnica JNA. (Večernji list)

Zašto nema optužnice za Vukovar?

Jesu li suviše zahtjevni oni koji 18. studenoga svake godine, u vrijeme sjećanja na žrtve srpskih zločina u Vukovaru, Škabrnji, ali i diljem tadašnje bojišnice s JNA i srpskim vojskama prigovaraju da su žrtve zaboravljene, a zločinci ostali nekažnjeni? Motivira li ih na iskazivanje nezadovoljstva tek puka politička nesklonost aktualnoj vladi, danas Plenkovićevoj, jučer Milanovićevoj, Kosoričinoj, Sanaderovoj ili Račanovoj? Ili možda naprosto pretjeruju u očekivanjima, kada kažu da je pravosuđe trebalo učiniti više, da se DORH ponaša kao institucija koja štiti agresora?

Kada je riječ o zločinima nad ratnim zarobljenicima i civilima, bile su dovoljne samo dvije optužnice: jedna za “Vukovarsku bolnicu”, odnosno za zločine nad pacijentima i osobljem bolnice koji su izabrani, odvedeni i pogubljeni, i druga za zločine nad ratnim zarobljenicima u srpskim logorima, pa da se na optuženičku klupu posjedne cijela Uprava bezbednosti JNA, kolokvijalno KOS.

Upravo su o�iciri i agenti KOS-a, sa svojim šefom generalom Aleksandrom Vasiljevićem bili planeri, organizatori i glavna provedbena struktura za zločine nad ratnim zarobljenicima, kako u izravnim egzekucijama, tako i u vrijeme zatočeništva. I prije Vukovara i u nastavku rata.

Uz te tri temeljne optužnice i još nekoliko dodatnih koje bi pokazale kako je bila riječ o jedinstvenom osvajačkom projektu od Vukovara do Škabrnje i Dubrovnika, s istovjetnim obrascem etničkog čišćenja okupiranih područja, bio bi zadovoljen temeljni pravosudni minimum. A taj minimum jest: da se presudama jasno de�inira sudjelovanje Srbije u osvajačkom ratu u Hrvatskoj, zločinačka priroda velikosrpskog projekta i da se kaznena odgovornost usmjeri prema uistinu najodgovornijima. Sve ostalo je bonus, redovni rad sustava na kaznenom progonu zločina.

No taj temeljni minimum pravde nije

ostvaren. Nije ostvaren pred Haaškim sudom, niti pred hrvatskim sudovima slijedom optužnica DORH-a. Zar ti veliki profesionalci, uključujući i ponajveće, Mladena Bajića i Dinka Cvitana koji su trasirali hrvatsku politiku kaznenog progona ratnih zločina, uistinu nisu znali podići optužnicu za operaciju JNA “Vukovar”, ako to već nije učinila Carla del Ponte? Ili ih je netko u tome sprječavao?

Zar je moguće da DORH nakon svih svojih istraga nema zapovijedi o toj operaciji, uključujući i izravnu zapovijed o granatiranju bolnice?

Zar nisu prepoznali beogradsku zamku otklanjanja kaznene odgovornosti s vrha JNA i srpske politike i pretvaranje velikosrpske agresije u građanski rat, onda kada su se kao državni odvjetnici Hrvatske u korist Beograda odrekli istraga za zločin na Ovčari, kada su se pismeno odrekli istraga za zločine u logorima na području Srbije, kada su propustili istražiti bilo koju agresorsku operaciju na hrvatskom tlu, kada su u svojim optužnicama rat u Hrvatskoj 1991. tretirali kao građanski rat, kada su benevolentno prešli preko srpskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji…

Posljednji je primjer beogradski kazneni progon hrvatskih ratnih pilota za navodne zločine u “Oluji”. A možda posljednja prilika za popravni ispit je rusko-ukrajinski rat i srpski pokušaji da preko univerzalne jurisdikcije za ratne zločine stvori presedan po kojem će rusko državno odvjetništvo progoniti ukrajinske branitelje – za ratne zločine. No tko to može učiniti? Oni koji su kapitulirali u miru prepustivši agresoru da nakon izgubljenog rata postane ultimativni sudac za ratne zločine? Sumnjam! (Slobodna Dalmacija)

Piše: Višnja Starešina

Kada je riječ o zločinima nad ratnim zarobljenicima i civilima, bile su dovoljne samo dvije optužnice: jedna za “Vukovarsku bolnicu” i druga za zločine nad ratnim zarobljenicima u srpskim logorima

Sveta Kata zagovornica je djevojaka, bolničarki…

O njezinom mučeništvu, koje je podnijela u Aleksandriji, pučka mašta stvorila je legendu s mnogim inačicama

Sveta Katarina Aleksandrijska je djevica i mučenica, izuzetno omiljena svetica - a o njezinom životu znamo malo i sve se uglavnom svodi na brojne legende; njezin spomendan slavi se 25. studenoga.

Kći guvernera, rodila se oko 282. u egipatskom gradu Aleksandriji. Za vrijeme vladavine cara Dioklecijana po svim rimskim provincijama bjesnili su strašni progoni, a naročito okrutni bili su oni u Egiptu. O egipatskim mučenicima nastale su kasnije mnoge legende, koje se nisu temeljile na povijesnim podacima već su uglavnom plod pobožne mašte.

Otvoreno srce i mnogo razumijevanja za siromahe

Sluga Božji fra Ante Josip Tomičić, hrvatski redovnik kapucin, rođen je 23. ožujka 1901. u selu Razbojine (župa Ričice, općina Lovinac) u Lici, kao deveto od dvanaestero djece Ivice Tomičića i Ane rođene Skorup. Na krštenju je dobio ime Josip, a kumovi su bili Joso Mašić, oružnički stražmeštar i njegova supruga Ikica, iz Ličkog Cerja. Kumovi su uzeli Josipa k sebi kad je imao 2-3 godine, jer nisu imali djece.

Od ranih dana učili su ga čitati, pisati i moliti. Djetinjstvo i mladost proveo je čuvajući stada, a duhovni preokret doživio je 17. siječnja 1917, kad mu je u ruke došla knjižica „San Blažene Djevice Marije“, u kojoj je otkrio Božje milosrđe. U kapucinski samostan u Varaždinu Josip je ušao 27. prosinca 1919. i dobio redovničko ime Ante.

Novicijat je započeo 20. studenoga 1920., a 1921. položio je prve redovničke zavjete. Iz Varaždina je u svibnju 1922. premješten u Karlobag za kuhara, a u veljači 1923. poslan je u Split.

U Splitu, u svetištu Gospe od Pojišana, vršio je službu sakristana, a za potrebe samostana svakodnevno je obilazio gradom i od kuće do kuće prosio živežne namirnice.

S vremenom mu je dodijeljena i služba sakupljanja milodara za uređenje svetišta Gospe od Pojišana. Za to svetište, kao i za uređenje drugih kapucinskih crkava, fra Ante je skupljao milodare u raznim dijelovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvo-

Takva je legenda i o mučeništvu svete Katarine, kršćanske djevojke na visokom položaju, iznimno lijepe i pametne. O njezinom mučeništvu koje je podnijela u Aleksandriji pučka mašta stvorila je legendu s mnogim inačicama. Jedna od njih govori o caru Maksiminu Daliju, koji je došao na vlast u rimskim afričkim provincijama i toliko se zaljubio u Katarinu da se zbog nje odlučio rastaviti od svoje žene.

Mlada kršćanka najodlučnije se odbila udati za njega, a on ju je potom suočio s pedesetoricom �ilozofa, koji su je trebali uvjeriti kako Krist zbog svoje smrti na križu ne može biti Bog.

Katarina, odlična govornica te vrsna poznavateljica �ilozo�ije i teologije, pridobila je na svoju stranu mudrace i oni su se obratili na kršćanstvo. Razjareni Maksimin ih

Sam blagdan Svete Katarine (Svete Kate) se obilježava 25. studenoga, što znači da se blagdan, prema pučkom kalendaru, slavi posljednjih dana jeseni i dolaska zime – što se naravno odnosi na europsku zimu, dok ovdje u Australiji započinju sve više temperature i početak ljeta. Također, od blagdana Sv.

Sluga Božji Ante Josip Tomičić - 25. studeni

premješten u Varaždin, gdje je boravio do 1947.

na vrata

Katarine (Sv. Kate) počinju i pripreme sa Božić, te se pjevaju božićne pjesme. Meteorološka izreka koja spominje sv. Katarinu veže se uz snijeg, jer zapravo u ovo doba dolazi do znatnog pogoršanja vremena te zahlađenja u tamošnjim krajevima. Donosi li snijeg ili ne, za svetu Katarinu se kaže da je simbol hrabrosti.

Vratite ih natrag brzo s mirom, kao glasnike radosti

je nakon mučenja pogubio, a potom je i Katarinu stavio na kotač s bodežima. Kad ga je ona dotaknula, taj se kotač raspao. Zatim su joj izvan grada odrubili glavu. Pogubljena je u Aleksandriji oko 307.

Prema toj legendi anđeli su Katarinino tijelo prenijeli na goru Sinaj i tamo ga pokopali. Na tom mjestu podignut je kasnije glasoviti samostan svete Katarine.

Po drugoj, sličnoj legendi, Katarina je na kršćanstvo obratila ženu rimskog cara Maksencija, a nakon toga se priča poklapa s prethodnom, s jednako tragičnim krajem. Pobožnost prema svetoj Katarini posebno se razvila u srednjem vijeku, kada su joj posvećene brojne crkve i kapele u zapadnoj Europi. Sveta Ivana Orleanska, kojoj se često ukazivala, smatrala ju je svojom nebeskom sa-

vjetnicom.

Jedna je od četrnaestero svetih pomoćnika. Zbog svoje učenosti i mudrosti proglašena je zaštitnicom knjižnica, knjižničara, učitelja, arhivista, znanstvenika, �ilozofa, propovjednika, teologa, odgojitelja, učenika, studenata, tajnica, stenografa i pisara, zbog govorničke vještine zaštitnicom pravnika, branitelja i odvjetnika.

Zbog načina kako je mučena zagovornicom je obrtnika koji se u svom poslu susreću s kotačima i noževima (mlinari, kolari, lončari, prelci, brusači, mehaničari, strojari, tokari, klobučari, galanteristi), a osim toga i zagovornicom djevojaka, neudatih žena, dadilja, bolničarki, kitničarki i umirućih. Zaštitnica je mnogih biskupija, gradova, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva.

dine, u Zagrebu i Beogradu. Bio je izvan samostana, na putu, šest do osam mjeseci u godini.

U splitskom samostanu fra Ante je 11. veljače 1925. položio svoje vječne zavjete. Premješten je 1926. u Dubrovnik. U Dubrovniku je imao isto zadatak kao i u Splitu - prošnju. Premješten je 1937. u Varaždin, gdje je ostao gotovo četiri godine. U lipnju 1941. premješten je u Zagreb.

Kapucini su tada gradili crkvu i samostan u zagrebačkoj Dubravi, a privremeno su boravili u župi svetog Jeronima u Maksimiru, kamo je stigao i fra Ante. Za Novu godinu 1942. nadbiskup Alojzije Stepinac blagoslovio je novu crkvu i osnovao Župu svetog Mihaela u Dubravi. Tih se dana i fra Ante preselio u Dubravu. U Zagrebu je ostao do 1945., kada je ponovno

Pješačio je 22 godine cijelom Hrvatskom. Ponizno je prosio milostinju i sakupljao milodare za školovanje mladih kapucina i gradnju novih crkava, samostana i sjemeništa. Na tom pješačenju doživljavao je brojna poniženja i uvrede, ali je ustrajao na svojem putu. U Rijeku je stigao 5. rujna 1947. i potom u crkvi Gospe Lurdske na Žabici obavljao sakristansku i vratarsku službu. Zbog zabrane komunističkih vlasti više se nije smjelo prositi. Kao osobiti štovatelj Blažene Djevice Marije, fra Ante Tomičić osjećao se silno počašćen službom sakristana u crkvi Gospe Lurdske.

Svi ljudi koji su radi bilo kojeg posla dolazili u samostan ili crkvu morali su se susresti s blagim likom fra Ante. Mnogi se Riječani sjećaju njegove susretljivosti, poniznosti i dobrote. Osobito je imao otvoreno srce i mnogo razumijevanja za siromahe. Nikada nikoga nije odbijao, svima je htio biti uslužan koliko je najviše mogao. Iscrpljen bolešću, preminuo je na glasu svetosti 25. studenoga 1981. u kapucinskom samostanu Gospe Lurdske u Rijeci.

Kada je fra Ante umro, ljudi su s krunicama i drugim nabožnim predmetima doticali pokojnika i nosili ih sa sobom kao dragu uspomenu, a gradom i okolicom brzo se širio glas: „Umro je svetac grada Rijeke!”

S

radošću čestitamo imendan našim dragim Klementinama, Klementima i Milivojima. Njihov je zaštitnik sveti Klement I. (latinski Clemens Romanus), četvrti papa i treći nasljednik svetog Petra, nakon Lina i Anakleta. Rođenjem Rimljanin, podrijetlom je bio Židov iz dijaspore, a kulturom Helen.

Po tradiciji učenik apostola Petra i Pavla, vladao je od 92. do 101. (po nekima od 88. do 99.). Umro je u progonstvu, vjerojatno u Kersonezu (tada Taurica, danas poluotok Krim). Ubrajaju ga u apostolske oce, po tradiciji neposredne učenike apostola i autore crkvenih spisa iz I. i II. stoljeća.

Autor je Prve poslanice Korinćanima (95-96), u kojoj stišava razdor među kršćanima u Korintu. O njegovoj dobroti i mirotvorstvu govori kraj njegove poslanice, u kojoj

Sveti Klement, 23. studeni

iskazuje brigu za svoje pismonoše: „Vratite ih natrag brzo s mirom kao glasnike radosti, da nam što prije jave o miru i slozi, što ih tako zazivamo i želimo, da bismo se mogli radovati i mi zbog uspostave reda među vama.“ Pripisuju mu veći broj spisa (takozvane „Pseudoklementine“).

Po kasnijim legendama od IV. stoljeća štovan je kao mučenik, umoren za vrijeme Trajanovih progona. Po tim legendama radio je u kamenolomu i na čudesan način pribavio je vodu žednim zatvorenicima.

Obratio je na kršćanstvo mnoge pogane te je zbog toga

privezan za sidro i s jednog broda bačen u Crno more. Njegovo tijelo sa sidrom pronašli su u IX. stoljeću na Crnom moru sveti Ćiril i Metod i donijeli ga u Rim, gdje danas počiva u bazilici svetog Klementa.

Zaštitnik je lađara, mornara, klesara, kamenorezaca, vodara, bolesne djece i mnogih naselja, župa, crkava i kapela po cijelom svijetu i u hrvatskim krajevima (Kelemen kraj Jalžabeta, Klimno na Krku, Kaštel Sućurac, Sitno Gornje kod Splita, Pražnica na Braču, Hrtkovci kod Rume, najveći otok u skupini srednjedalmatinskih Paklenih otoka).

Značenje izreke: Sveta Kata snijeg

KATOLIČKI CENTAR 'SV. NIKOLA TAVELIĆ' - ST. JOHNS PARK

Svečano uz proslavu patrona župe prvog hrvatskog sveca u Sydneyju

Brojni župljani uživali su nakon sv. mise uz glazbu benda 'Braća i ćaća', a vrijedni domaćini pobrinuli su se - kao i uvijek - da dobre hrane, pića, kolača, palačinki i kave ne nedostaje!

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Facebook stranica 'St. Nikola Tavelic Church', Croatian Catholic Centre, St. Johns Park

Proslava

blagdana prvoga hrvatskog kanoniziranog sveca, sv. Nikole Tavelića, u Hrvatskom katoličkom centru koji nosi njegovo ime u Sydneyju, (St. Johns Park), obilježena je na svečani način: trodnevnicama koje su prethodile misnim slavljima u nedjelju, 13. studenoga, a onda i uz veselo druženje u prekrasnom dvorištu ove crkve.

Svečanu sv. misu u čast zaštitnika župe, ujedno i zaštitnika hrvatskoga naroda, u 10.30 sati predslavio je fra Ivica Pečnik.

Brojni župljani uživali su nakon sv. mise uz glazbu benda 'Braća i ćaća', a vrijedni domaćini pobrinuli su se - kao i uvijek - da dobre hrane, pića, kolača, palačinki i kave ne nedostaje!

Zajedno u ‘vlaku koji ide punom parom’

I dalje se radosno pripremaju božićne dekoracije – dečki su prionuli slaganju i bojenju božićniih kutija, a vrijedne članice pripremaju maštovite božićne ukrase

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena FB stranica Australian Croatian Community Services

Za grupe društvenih potpora koje djeluju u organizaciji Australsko-hrvatskih društvenih usluga kažu da su "poput vlakića koji ide naprijed punom parom"!

To dokazuju njihove brojne aktivnosti kroz svaki tjedan njihova druženja u kojem se organiziraju kreativne radionice, dani uz bingo, karte, biljar… a onda tu su svakako i zajedničke proslave rođendana njihovih članova.

Tako su prošloga tjedna, nakon kuglanja u kuglani OZ Tenpin, članovi grupe društvene potpore Casey proslavili Michaelov i Marijin rođendan.

U kreativnim radionicama i dalje se radosno pripremaju božićne dekoracije - dečki su prionuli slaganju i bojenju božićniih kutija, a vrijedne članice prihvatile su se izrade maštovitih božićnih ukrasa.

I Nikola je imao svoju rođendansku tortu pa se stoga Hrvatski vjesnik pridružuje rođendanskim čestitkama svim slavljenicima!

Nastupio je niz folklornih skupina - Hrvatska zora iz Melbournea, HFS Canberra Croatia, naš Lenek iz Adelaidea, a nastupili su i naši predivni prijatelji iz ukrajinske zajednice

Tekst: Monica MARIĆ

Foto: Damir Ivka www.damir8.com, Cynthia Smoljan, Rebecca Zilić

Nakon dvije godine stanke ponovno smo, u subotu 19. studenoga, otvorili naša vrata povodom 17. "Fešte - festivala hrvatske hrane i vina" u Adelaideu. Organizacijski odbor Fešte pripremao se za ovaj dan cijelu godinu i smatrali smo da smo dovoljno pripremljeni za sve. Međutim, nismo očekivali da će nas dočekati olujno tmurno proljetno vrijeme.

Naš neslužbeni meteorolog Leo Tolo pažljivo je pratio promjene vremena bilo je jasno da će nam ipak trebati novi plan. Odbor je održao nekoliko sastanaka kako bi pronašao rješenje za ćudljive vremenske uvjete i uskoro smo uspjeli skrojiti novi plan cijeli događaj preseliti na drugu stranu naše klupske lokacije. Tjedan dana ranije rezervirali smo svu potrebnu opremu te smo morali samo ponovno organizirati i strukturirati naš originalni plan za taj dan. I tog je dana zaista sve stiglo i sve je bilo spremno.

Osigurali smo zaštitu koliko je god to bilo moguće, posebice za one koji su nastupali i prateće goste. Bili smo sigurni da su naše sestre i zajednica čuli naše molitve jer je jutro donijelo topli povjetarac, unatoč lošoj vremenskoj prognozi, pa su svi prisutni bili dobro raspoloženi.

Službeni program vodile su Belinda Fusco i Julie Jurković, a otvorio ga je Djaran Goldsmith iz Škole hrvatskoga jezika koji nas je poveo tijekom odavanja počasti našoj zemlji. Uslijedile su himne koje su pjevali učenici hrvatske jezične škole. Potom smo poželjeli dobrodošlicu nizu uzvanika - premijeru Peteru Malinauskasu, veleposlanici Republike Hrvatske Betty Pavelić, generalnom konzulu RH u Melbourneu Josephu Geneu Petriću, članu Zakonodavnog vijeća Terryju Stephensu našoj predsjednici Juli Čirjak, koja je svima koji su došli zaželjela dobrodošlicu te je "Feštu 2022." službeno proglasila otvorenom.

Zabave dakako nije nedostajalo, na pozornici i izvan nje. Tijekom jednog od plesnih nastupa vrijeme se po-

goršalo, obilna kiša zahvatila je našu lokaciju, što je uzrokovalo brzo razilaženje gostiju koji su potražili zaštitu po šatorima. Ali nakon kratkog čišćenja plesnog podija uskoro smo nastavili s našim nastupima pod krovom. Nastupio je niz folklornih skupina, uključujući Hrvatsku zoru iz Melbournea i HFS Canberra Croatiju.

Dobrodošlicu smo, naravno, zaželjeli i našoj folklornoj skupini Lenek iz Adelaidea te našim predivnim prijateljima iz ukrajinske zajednice. Željeli bismo ovim putem posebno zahvaliti našim skupinama koje su stigle iz drugih država kako bi nastupile na našem događaju. Zahvalni smo na sklopljenim prijateljstvima koja smo izgradili tijekom godina zahvalni smo vam na vašoj stalnoj potpori.

Također bismo željeli iskoristiti ovu priliku zahvaliti našim drugim suradnicima koji su se pobrinuli za zabavu. Imali smo čast zabavljati se uz lokalnog zabavljača Damira Romanika te našeg DJ Cyna. Naša zajednica također je izrazila dobrodošlicu Nenadu Kumriću, koji je stigao iz Hrvatske radi kojeg su svi bili na nogama. Kako je večer odmicala na pozornicu je stigla grupa Major Minor, koja je prisutne izmamila na plesni podij sve do ranih jutarnjih sati. Kao uvijek, njihova je energija stvorila fantastičnu atmosferu koja je do kraja prožela ovaj nezaboravni dan.

Prethodnog dana rasprodali smo sve karte za tombolu, a svi pristuni jedva su čekali čuti tko je osvojio nagrade, uključujući i kupon za putovanje vrijedan 4000 dolara koji je osvojio online kupac iz Zapadne Australije.

Iskreno želimo zahvaliti svim sponzorima koji su donirali nagrade za ovu tombolu.

Vaša velikodušnost omogućila nam je ponudu nagrada koje su zaista bile neodoljive.

Nikada nismo doživjeli da se tombola rasprodala dan prije samog događaja, čestitke svima koji su nas velikodušno podržali kupili karte za tom-

bolu. Čestitamo svima koji su osvojili nagrade! Iako su nam vremenski uvjeti tijekom dana zadavali organizacijske teškoće, zadivljeni smo činjenicom da je cijela zajednica željela da se ovaj događaj održi do kraja. Prisutni su pod šatorima nastavili jesti i piti te uživati u društvu onih oko sebe. U kuhinji smo svjedočili predivnoj suradnji požrtvovnosti u upravljanju smjenama - volonteri su se jednostavno pojavljivali kada je trebalo uvjeriti se da svi dobiju hranu na zaklonjenom mjestu. Naši fantastični kuhari dan su završili ponosni na svoje postignuće: skuhali su i ispekli - i prodalo se - 250 kg morskih plodova, 280 kg krumpira, 210 kg ćevapčića, 370 kg drugog mesa, 500 sarma, a sve se zalilo s 140 "kartona" piva.

Velike količine hrane i pića pratili su deserti, prodalo se 1200 naših krafna, 2000 fritula te 250 kutija domaćih kolača. Kada pogledamo sve te brojke, ne možemo riječima dovoljno izraziti golemi trud koji je u sve ovo uložila naša zajednica. Našim nevjerojatnim volonterima velika hvala! Hvala vam što ste rekli da, hvala na bezbrojnim uloženim satima prije samog događaja. Posebice hvala našim djelatnicima u kuhinji pod vodstvom Ane Blaženke, koji su ovu hranu pripremali mjesecima. Njihovo iskustvo i stručnost je ono čemu se divimo i nadamo se da će i mlađi naraštaji imati interesa za organizaciju događaja ove veličine posebne metode koje, pouzdano mogu reći, stvaraju najukusniju hranu koju ste ikad kušali.

Svima vama koji ste se javili da odradite još koju smjenu, svima koji ste se javili spontano i preuzeli posao drugih, i svima onima koji su poticali prijatelje i obitelj da sudjeluju – također velika hvala.

Osobno želim zahvaliti onima koji su zajedno sa mnom bili u organizacijskom odboru. Hvala im na marljivosti, strasti, posvećenosti i iskrenoj želji da nastave ovu predivnu tradiciju. Naša Fešta omogućuje našoj zajednici da ostane povezana s našim kulturnim korijenima i pruža nam predivnu priliku ponovno se povezati s ljudima u našoj zajednici i šire. Mislim da mogu u ime cijelog odbora reći da smo usred velike gužve na sam dan održavanja

Fešte imali priliku svjedočiti duhu koji je još zaista uvelike prisutan u našoj zajednici. Nadamo se da će ovaj duh nastaviti jačati tijekom idućeg razdoblja i radujemo se idućoj prilici kada ćemo vas sve ponovno moći sresti.

Ako ovaj �ilm ima poantu onda je ona: Budi čovjek, unatoč svemu. Nekima to uspije, mnogima ne!

Ispaćeni Vukovar, raskrvavljena Hrvatska iz ranih devedesetih, rat koji je zaprijetio konačnim nestankom naše domovinekonačno su dobili igrani �ilm kojeg se ne moramo sramiti.

Iako je ova teza gruba, neprijeporna je činjenica da smo krucijalne dane naše novije povijesti posve zanemarili u �ilmskoj umjetnosti, a dosadašnji radovi bili su mahom razočaravajući i umjetnički nedorečeni.

"Šesti autobus", igrani �ilm o vukovarskoj epopeji, redatelja Eduarda Galića i scenarista Dominika Galića. �ilm je koji će vas protresti, osjećat ćete i jezu i mučninu, ovo vas djelo neće smiriti, štoviše bit ćete i osupnuti nadrealnim scenama nasilja i krvoprolića i ljudskog zla. Međutim, što je cilj dobrog ratnog �ilma ako tu pojavu u ljudskoj rasi ne ogolite do kraja i poželite da se tako nešto nikad ne ponovi?

Vukovar je i danas, a kako ne bi bio i onda, svijet za sebe. I nema kroz povijest �ilmske industrije ni redatelja ni scenarista koji bi to besprijekorno uokvirio i podastro nam u istinskoj drami.

Nećemo reći da su otac i sin Galić bili predodređeni za tako nešto, ali oni su igranom �ilmu o vukovarskoj nesreći pristupili nakon što su godinama snimali dokumentarne �ilmove u serijalu "Heroji Vukovara". Što im je dalo za puno pravo da na temelju istinitih događaja, kroz određene �ikcije naprave konačno i igrani �ilm koji ima epitete veoma dobrog.

Složiti priču o djeci iz jedne ulice, koja su zajednon odrastala i sazrijevala da bi svoju životnu golgotu, kako tko, preživjeli u očajnim mjesecima krajem 1991. godine u bitci za Vukovar ne da nije lako - nego se čini i nemogućim. Makar, takvih vukovarskih mikro-priča bilo je bezbroj. No, kako prodrijeti u emocije, porive, motive i navade tih ljudi, tu je ležala najveća zamka za redatelja i scenarista.

I oni su to učinili ljudski, dakle odlično. Ako ovaj �ilm ima poantu onda je ona: Budi čovjek, unatoč svemu. Nekima to uspije, mnogima ne!

Tupavo je u recenziji prepričavati sadržaj, pokušat ćemo ga tek uobličiti u formu potrage jedne djevojke za ocem, hrvatskim braniteljem koji je nestao, a bio je oženjen Srpkinjom. Lišenost patetike najveći je uspjeh tvoraca �ilma.

A sudbine naglo odrasle djece iz iste ulice, kvarta i

‘Svi nešto pričaju, a nitko ništa ne zna’ - misterija titularnog šestog autobusa

grada koje su se poput plimnog vala nasukale na hridi pada Vukovara stvarne su i realne, makar će se mnogi složiti da sve skupa u konačnici izgleda i nadrealno. Ali, koliko puta nas život odvede u nadrealne vode, potom dekadama ne shvaćamo da se tako nešto uopće moglo dogoditi.

Upravo je i danas tako kada se priča vukovarska odiseja, tisuće priča stvorile su koloplet ne samo zamršenosti, nego i nevjerojatnosti i apsurdnosti. I kako to onda prezentirati u igranom �ilmu? Evo, baš tako kako smo vidjeli u "Šestom autobusu".

Nemojte nasjesti na tvrdnje da je u �ilmu previše nasilja, ta nije vukovarska golgota bila igraonica nego klaonica. U kojoj su neki spašavali svoje susjede druge vjere iznad groba, dočim su ih neki zaklane bacali u masovne grobnice.

Zamka da se u �ilmu jedna strana demonizira, a da se drugoj pristupi anđelizacijom spretno je izbjegnuta, što �ilmu daje umjetnički narativ. Makar se ispočetka osjeti tko je bio žrtva nasuprot onoga koji brani pravo na život, egzistenciju i slobodu.

I sve to ne bi bilo tako dobro snimljeno da se kroz �ilm nisu dokazali mladi glumci.

Često znamo lamentirati kako mi nemamo mlade glumce, za razliku od naših istočnih susjeda koji ih imaju napretek. To ne može biti istina.

"Šesti autobus" to zorno potvrđuje. Mlada glumačka postava odigrala je izvanredne role. Krunski je to dokaz da u nas nedostaje dobrih scenarija i dobrih režija, kroz slabe �ilmske uratke ni najboji glumac ne može svratiti pozornost na sebe.

Kada netko zna iz mladog glumca izvući ono najbolje što može dati, kroz okvir priče, gestikulaciju, rečenicu

i dobru priču, ali zacijelo i atmosferu tijekom snimanja, onda problema nema. Naš osnovni problem s mladim glumcima jest u činjenici da nemaju prigodu igrati u dobrim ostvarenjima.

Glumačku ekipu �ilma "Šesti autobus" predvode Marko Petrić i Zala Đurić, uz Radu Vulina, Živka Anočića, Pavla Matuškog i Ozrena Grabarića, a tu su i Arnaud Humbert, Goran Vrbanić, Josipa Anković, Ivica Lučić, Ermin

Ti su mladi ljudi iznijeli kompliciran, emotivan i "težak" �ilm baš upečatljivo. Dakle, imamo glumaca, ali nemamo djela!

Svakako pogledati.

(Recenzija Andrije Kačića Karlina za Dnevno.hr; prenesena s dopuštenjem)

U ljeto 1991. Hrvatska je proglasila neovisnost od SFRJ. JNA i srpske paravojne jedinice napale su Vukovar. Počela je bitka za Vukovar.

Sijamija, Muhamed Hadžović, Toni Gojanović, Dušan Kovačević, Matija Prskalo, Aleksandra Balmazović, Alban Ukay, Radoslav Milenković te Borko Perić.

Damir Markuš, vukovarski veteran i Jozo na zagrebačkoj premijeri.

Jozo i Andrija Kačić Karlin, nekadašnji sportski dopisnik Hrvatskog vjesnika, dok je radio za zagrebački Vjesnik.

Službeno je pet autobusa s hrvatskim zarobljenicima bilo otpravljeno na Ovčaru, gdje su nesretnici bili mučeni i ubijeni, a govorilo se i o šestom s braniteljima i ranjenicima iz vukovarske bolnice čija sudbina ostaje još uvijek neutvrđena.

Jozo Kolakušić, povratnik iz Melbournea, s glumicom Josipom Anković koja glumi trudnicu Tanju u logoru i u skloništu.

Postavlja se opravdano pitanje je li sadašnji broj prijelaza preko kojih se može izvoziti roba, a pogotovo onih koji imaju osiguran �itosanitarni pregled, dovoljan

Ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor 1. siječnja iduće godine sa sobom neće donijeti velike promjene s obzirom na to da Hrvatska već dulje vrijeme provodi schengenska pravila na granici. No, u trenutku kada na snagu stupi odluka o Europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanju putovanja (ETIAS), a što bi moglo uslijediti do kraja 2023. godine, državljani BiH morat će prije putovanja u schengenski prostor podnijeti jednostavan zahtjev koji će vrijediti tri godine i čija će cijena iznositi 7 eura. No, ono što je nepoznanica jest odgovor na pitanje hoće li ovaj obrazac morati popunjavati i državljani Europske unije, odnosno Republike Hrvatske koji žive u Bosni i Hercegovini. Za sada konačnog odgovora nema, no, kako doznajemo, čeka se smjernica Europskog vijeća koja bi mogla stići u idućih nekoliko dana i nakon koje bi mnoge stvari u tom kontekstu mogle biti jasnije. Jasno je i kako se Europska unija sada suočava s jedinstvenom situacijom s obzirom na to da izvan granice Schengena žive njezini državljani, a koji prebivalište imaju u Bosni i Hercegovini, državi koja nije članica Unije.

I dok je za sve europske državljane koji imaju prebivalište u zemljama EU-a situacija kristalno jasna, ovo je trenutak u kojemu će se morati dodatno promišljati kako reagirati.

Kada je riječ o samom ETIAS-u, radi se o automatiziranom elektroničkom sustavu koji omogućava ulazak i vodi evidenciju o posjetiteljima iz

Na drugom mjestu vodećih uzročnika smrtnosti u Federaciji BiH je akutni infarkt miokarda, a na trećem moždani udar

Koronavirus je prošle godine na području Federacije BiH prouzročio smrt 5895 stanovnika, što ga čini vodećim uzročnikom smrtnosti u ovom bh. entitetu. Godinu prije od posljedica zaraze ovim virusom u FBiH je preminulo ukupno 2665 osoba, od čega 1695 muškaraca i 970 žena. Osim velike smrtnosti, velik je broj onih kojima je zaraza ovim virusom ostavila dugoročne posljedice, ponajviše na kardiovaskularni sustav, zbog čega je Vlada Federacije BiH ovih dana, na zahtjev Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, izdvojila dodatna sredstva za �inanciranje usluga invazivne i interventne kardiologije i kardiokirurgije

NOVA PRAVILA

Državljani BiH plaćat će 7 eura za ulazak u Schengen

Iz Izaslanstva Europske unije u BiH za Večernji list su objasnili kako se očekuje da će sustav postati operativan do kraja 2023. godine.

„ETIAS ne uvodi obveze, poput obveze posjedovanja vize, i putnici iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i one iz Bosne i Hercegovine, i dalje će moći putovati bez vize”, naglasio je glasnogovornik Izaslanstva Europske unije i Ureda posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini Ferdinand Koenig. Pritom je objasnio i kako će državljani trećih zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u schengensku zonu trebati prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja ETIAS web-stranice ili mobilne aplikacije i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 eura, a dobiveno ETIAS odobrenje vrijedit će tri godine.

„Neke od ETIAS-ovih pogodnosti uključuju učinkovitije i

brže procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija, kao i učinkovitije procedure upravljanja granicama općenito”, zaključio je.

Biti će važno navrijeme popuniti obrasce, a poglavito kada je riječ o vozačima kamiona koji prevoze robu u zemlje Europske unije. Stoga je preporuka da sve one tvrtke koje obavljaju prekogranični promet teretnim vozilima za svoje vozače osiguraju navedene obrasce kako bi se u konačnici spriječile moguće gužve na samim graničim prijelazima.

Iz Granične policije BiH pak su naveli da, kada je riječ o pristupanju Republike Hrvatske schengenskom prostoru, eventualne izmjene na graničnim prijelazima u nadležnosti su tijela RH, odnosno MUP-a Republike Hrvatske.

Iz dosadašnjeg iskustva, kada govorimo o schengenskom prostoru, gdje putuju državljani BiH, to je svakodnevica (Slovenija, Mađarska, itd.), a sama činjenica da sada ispunjavaju uvjete ulaska u na-

vedene zemlje ukazuje da će pod istim uvjetima moći putovati i u Hrvatsku nakon njezina pristupanja Schengenu, pri čemu svakako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uvjeta ulaska u zemlje Schengena. Druga tema koja je usko vezana uz ulazak Hrvatske u schengenski prostor je pitanje broja graničnih prijelaza koji su opremljeni za �itosanitarni pregled roba.

Valja uzeti u obzir i činjenicu da BiH izvozi 72 posto robe na teritorij Europske unije, a što u praksi znači da se sav taj izvoz obavlja preko graničnih prijelaza s RH.

Postavlja se opravdano pitanje je li sadašnji broj prijelaza preko kojih se može izvoziti roba, a pogotovo onih koji imaju osiguran �itosanitarni pregled, dovoljan.

Za sada postoje dva takva prijelaza te je intencija povećati taj broj za barem još jedan, dok istodobno jedan od prijedloga ide u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će �itosanitarni inspektori raditi 24 sata, a sve kako bi se olakšao proces izvoza poljoprivrednih proizvoda.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Neće, neće pa stane

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

U narodu ima izreka iz naslova koja najbolje karakterizira stanje u Dragoj Našoj. Na prvi pogled ne izgleda tako jer formiranje vlasti poslije izbora ide veoma dobro, čak lakše i brže nego bi i najveći optimisti očekivali. Formirano je i Predsjedništvo BiH, točno prema najavi, bez dana kašnjenja.

Što će biti pravac djelovanja svakoga od tri člana moglo bi se zaključiti iz njihovih inauguracijskih govora. Kod srpskog predstavnika u tom tijelu jasno se moglo razabrati da nekih promjena u odnosu na način rada Milorada Dodika neće biti. Gospođa Željka Cvijanović dala je do znanja da ona dolazi iz Republike Srpske i da će u Predsjedništvu prije svega zastupati interese Republike Srpske i srpskog naroda te da će se striktno držati Ustava BiH koji govori o tri konstitutivna naroda i dva entiteta, kao Daytonskoga sporazuma. To će, naravno, značiti da će inzistirati na vraćanju nadležnosti RS prema izvornom Daytonu. Istina, dodala je kako je otvorena za suradnju na svim poljima osim na onima koji bi zadirali u interese Republike Srpske.

Nakon te izjave jasno je kako se problemi u radu Predsjedništva neće bitno promijeniti u odnosu na vrijeme dok je u njemu bio Milorad Dodik. Za razliku od nje, hrvatski član Predsjedništva, (koje li ironije) Željko Sejdo Komšić u svom govoru nastupio je s krajnje radikalnim stavovima i s najavama djelovanja koji su u suprotnosti s Ustavom i ustrojem BiH. Ni jednom riječju nije spomenuo narode u BiH, a u Ustavu piše da je BiH država tri jednakopravna i konstitutivna naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata, te svih njezinih građana. Još gore od toga je činjenica da je pokušao slagati, prije svega naivne Bošnjake-muslimane jer Hrvate i Srbe ne može, izjavom da je BiH na korak do ulaska u NATO. Nevjerojatno! Sejdo zna da ANAP, dogovor o suradnji BiH s NATO-om, ne znači i nije odluka o ulasku BiH u tu alijansu. Kažu, bezočno može lagati samo onaj tko obraza nema, a Sejdo je svoj davno, davno izgubio. Treći član, predstavnik Bošnjaka-muslimana Denis Bećirević nekoliko puta je spomenuo konstitutivne narode, te poboljšanje standarda svih u BiH pa bi se reklo, iako će to u sveopćoj recesiji izazvanoj globalnim svjetskim problemima biti teško ostvariti, da je umjeren u svojim najavama.

Glede uspostave vlasti Federacije BiH, ali i na razini BiH, i tu izgleda da sve ide bolje od očekivanja. Po najavama, razgovor između tzv. Osmorke i HDZ-a polučit će rezultate, odnosno uspostavu vlasti na razini Federacije Bosne i Hercegovine, ali...

I sada dolazimo do one izreke iz naslova. Zar bi netko mogao i pomisliti da će se Bakir Izetbegović, bez obzira na pobjedu tzv. oporbenih stranaka, tako lako predati, da će prihvatiti ne biti u vlasti!? U Tuzlanskom kantonu već je dobio tzv. preletače iz PDA, ali ako se zna da je ta PDA nastala od nezadovoljnih članova SDA to ne treba čuditi. Cilj Bakira Izetbegovića je jasan, dobiti većinu u klubu Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Pa i ako „Osmorka“, postigne dogovor s Čovićem, ne treba smetnuti s uma da je, recimo, Elmedin Konaković, koji ističe svoju kandidaturu za premijera FBiH, također izvorno iz SDA. Iz SDA je i Fuad Kasumović. I ma koliko njihove nesuglasice bile velike, nekako sam uvjeren da će ih uporni i lukavi „Riđobradi“ razbucati. Pogotovu ako SDA dobije 11. zastupnika u Domu naroda, a osobno bih se kladio da hoće.

Što bi to značilo?

SDA bi u bošnjačkom klubu imao većinu i na državnoj razini te se ponovno dolazi u situaciju da su vlast SDA, SNSD i HDZ.

ovih usluga. Naime, navedeno je da je 2019.

godine, prije pandemije, iz federalnog Fonda solidarnosti za program kardiologije i kardiokirurgije izdvojeno 42,08 milijuna KM i ukupno liječeno 6389 pacijenata te da je broj oboljelih bio u stalnom rastu. U prvih šest mje-

seci ove godine liječeno je 4058 pacijenata za koje je izdvojeno 22,19 milijuna KM. Financijskim planom Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH sredstva za program kardiologije i kardiokirurgije iznose 39 milijuna KM. Kako bi se našlo rješenje i smanjile liste čekanja, Zavod se zahtjevom obratio Federalnom ministarstvu zdravstva za dodatno �inanciranje usluga interventne kardiologije i kardiokirurgije koje su proistekle kao posljedica COVID-19. Inače, na drugom mjestu vodećih uzročnika smrtnosti u Federaciji BiH je akutni infarkt miokarda, od čijih su posljedica tijekom prošle godine preminule 2683 osobe u ovom entitetu, i to 1520 muškaraca i 1163 žene. Treće mjesto među uzročnicima smrtnosti u Federaciji BiH zauzeo je moždani udar - cerebralni infarkt, od čijih je posljedica tijekom 2021. godine preminulo 2058 osoba, odnosno 865 muškaraca i 1193 žene.

A sada nekoliko riječi o HDZ-u BiH i posebno njezinu predsjedniku Draganu Čoviću.

Kao i u svim prethodnim godinama, pa i desetljećima, Čović izlazi s optimističkim izjavama, no budući da je do sada uvijek promašio sa svojim predviđanjima i najavama dogodit će se ona narodna: „Neće, neće pa stane.” Dokaz sam dao u prošloj kolumni. U izvješću od 11. studenog 2019. o formiranju vlasti nakon izbora 2018. Čović je najavio: „U četvrtak će biti obavljeni razgovori u Parlamentarnoj skupštini BiH. Već je dogovoren kolegij Doma naroda i zajednički kolegij oba Doma, a nositelji aktivnosti su SNSD, SDA i HDZ. Prije toga ćemo imati razgovore sa SDA kako bismo otvorili priču oko Izbornoga zakona, a vjerujem da bi u četvrtak u 14,15 sati mogli imati drukčiji pogled u odnosu na onaj pesimistični, vezan za što skoriju uspostavu Vijeća Ministara BiH, time i Parlamentarne skupštine, a onda i na nižim razinama vlasti.”

Rezultat tog dogovora - nikad nije napravljena Vlada F BiH, nije donesen Izborni zakon...!

Glede uspostave vlasti poslije ovih izbora treba na umu imati ono što govori povjesničar dr. sc. Ivo Lučić: „Bošnjački radikali su svojim govorčićima, tekstovima i prijetnjama htjeli uplašiti Hrvate i ukinuti im ustavnu poziciju, ali su Amerikanci shvatili da to ne može ići mirnim putem... Dio bošnjačke politike, unitarističko-nacionalističko-islamističke, kako god je zvali, loši su učenici srpske politike... Problem bošnjačke politike je taj što se ne mogu konsolidirati. Nisu sigurni jesu li nacionalne ili građanske stranke. Ako gledamo neutralno vidimo da su itekako nacionalne s tim da su neke od njih nacionalističke, a neke, poput DF-a šovinističko-fašističke.”

Bakir Izetbegović će sve učiniti da zakomplicira uspostavu vlasti. Sejdo čeka taj trenutak, nadajući se da će ga Izetbegović opet uvesti u vlast. I tu dolazimo do one - „Neće, neće pa stane”!

zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u zonu Schengena.

Šokantna prognoza Reserve Bank of Australia (RBA) i gospodarskih stručnjaka otkrila je noćnu moru koja očekuje brojne vlasnike nekretnina koji moraju otplatiti kredite čije će se rate i dalje povećavati. Zapisnik sa sjednice koju je RBA održao u studenome objavljen je prošlog tjedna, a u njemu se navodi da će kao rezultat povećanja kamatnih stopa do sada ove godine rate otplate kredita za nekretnine još rasti.

„Ovo uključuje i učinak �iksnih kamatnih stopa koje s vremenom otpadaju”, navodi RBA. „S obzirom na kumulativne kamatne stope

prije sastanka u studenome, očekivalo se da će planirane rate kredita za nekretnine kao udio primanja kućanstva rasti na razine koje nismo vidjeli od 2010. Uplate u �leksibilni račun za otplatu kredita i korištenje mogućnosti otplate rata iznad de�inirane razine su i dalje visoke, ali manje ako 2022. usporedimo s prethodnom godinom. Broj sklopljenih kredita pao je u obje kategorije za one koji žele kupiti vlasititi dom i one koji žele uložiti, što je odraz učinka monetarne politike na posuđivanje novca za kupnju nekretnina.”

Prošlog tjedna je otkriveno

Horor scenarij kamatnih stopa

DRŽAVNI RIZNIČAR JIM CHALMERS

Jednokratne mjere za pomoć u podmirivanju troškova života mogle bi donijeti dodatnih pola posto već ionako visokoj in�laciji, čime bi kamatne stope još više porasle. Ove podatke otkrilo je najnovije modeliranje Državne riznice koja navodi da iako je državni proračun planiran tako da će tijekom iduće četiri godine biti veći za 114 milijardi, gotovo sav taj novac bit će utrošen na vraćanje duga.

Državni rizničar Jim Chalmers rekao je da je proračun donesen u listopadu donio 114 milijardi dolara većih prihoda od poreza iznad procijenjenog zahvaljujući visokim cijenama roba i niskoj stopi nezaposlenosti. Rekao je da će vlada vratiti 99% revizija za povećanje proračuna te 92 posto procjena budućih prihoda. On navodi da ovo neće uzrokovati daljnje in�lacijske pritiske te da će time australsko gospodarstvo ostati snažno. „Proračun je pažljivo podešen da izađe na kraj s izazovima koje našem gospodarstvu donosi in�lacija”, rekao je.

„Da smo potrošili sve dodatne prihode to bi uzrokovalo više problema dugoročno gledano za australska kućanstva i naše gospodarstvo. Naš proračun ne dodaje in�lacijske pritiske a u našem gospodarstvu, on omogućuje uštede i pruža usmjerenu pomoć za pokrivanje troš-

kova života uz gospodarsku dividendu.”

Dr. Chalmers je rekao da je više od 90 posto dobiti bio dobrano iznad one prethodnih vlada te se može usporediti s prosjekom tijekom Howard-Costellove vlade od oko 30 posto, a prosjek prethodne vlade bio je oko 40 posto. In�lacija je trenutno narasla za 7.3 posto u odnosu na prošlu godinu, što je najveća in�lacijska stopa u posljednje 32 godine.

U nastojanju da smanji in�laciju, Reserve Bank of Australia povećao je kamatne stope s 0.1 posto na 2.85 posto tijekom sedam mjeseci. Državna riznica u svojim je modelima pronašla da je vlada umjesto svojih dosadašnjih koraka odlučila smanjiti prihode i iskoristiti dio novca za isplate jednokratne pomoći, primjerice, to bi dovelo gospodarstvo u teži položaj.

Modeliranje ukazuje da bi ovakve mjere uzrokovale povećanje potrošačkog indeksa cijena na oko 6.25 posto u godini do lipnja 2023., a ne 5.75 posto na kojem se temeljio proračun od listopada. Ovo bi vjerojatno dovelo do toga da bi Reserve Bank morao povećati gotovinsku stopu na najveću razinu od 4.75 posto u lipnju 2023., a ne na 3.35 posto koliko predviđa proračun. Ovakvo povećanje donijelo bi mjesečno oko 440 dolara do hipoteke od 500.000 dolara

Noćna mora za vlasnike nekretnina

da je stopa nezaposlenosti u Australiji u listopadu pala na najniže stope tijekom 48 godina odnosno na 3.4 posto. Voditelj gospodarsva za Australiju Banke Commonwealtha Gareth Aird rekao je da je gotovo „automatski odobreno” da RBA poveća kamatne stope za 25 bodova na sastanku u prosincu. „Vjerujemo da je RBA svjestan rizika prekomjernog stezanja remena i neugodnog slijetanja koje bi to uzrokovalo”, rekao je.

GOSPODARSKE PROGNOZE

„Očekujemo da će tržište rada malo popustiti tijekom idućih mjeseci kada se osjeti usporenje potražnje uslijed trajnog dolaska strane radne snage.”

Povećanje gotovinske stope osmi mjesec zaredom u prosicu za 0.25 posto značilo bi da će kamatne stope iznositi 3.1 posto. Tržište predviđa maksimalnu gotovinsku stpu od 3.75 posto do sredine iduće godine, navodi se u procjeni budućih gotovinskih stopa koju objavljuje Australian Securities Exchange.

Prema navodima koje objavljuje RateCity, oni koji su uzeli varijabilni kredit od 500.000 dolara za nekretninu platit će 760 dolara više na mjesec nakon posljednjeg povećanja, a ovaj iznos mogao bi dosegnuti i 1000 dolara dogode li se daljnja povećanja.

Azbest ubije oko 4000 Australaca godišnje

Australce se upozorava da pripaze na azbest budući da njegove čestice ubiju više Australaca negoli ih godišnje pogine u prometnim nezgodama. Prema procjenama federalne vlade, oko 4000 građana godišnje premine zbog bolesti uzrokovanih azbestom, gotovo četiri puta više negoli ih pogine u prometnim nesrećama.

Upozorenja su izrečena uoči Tjedna svjesnosti o azbestu, koji se obilježava od 21. studenoga, navodi se da se tisuće tona ovog smrtonosnog materijala ilegalno baca, što zajednicu izlaže riziku izlaganja.

Prema procjenama, navodi se u najnovijoj anketi, svake se godine ilegalno baci preko 6000 tona azbesta, a troškovi zbrinjavanja posljedica ovog otpada iznose oko 11.2 mlijuna dolara.

Agencija za sigurno zbrinjavanje azbesta pronašla je da je više od trećine osoba koje su renovirajući svoj dom pronašle azbest u privatno izvedenim građevin-

Anthony Albanese predstavit će plan koji će uvesti velike promjene za australske radnike, a predstavit će ga u ponedjeljak, šest mjeseci nakon što je postao predsjednik.

Premijer Novog Južnog Walesa Dominic Perrottet odgovorio je na šokantno izvješće o zlostavljanju i seksualnom zlostavljanju koje je šokiralo zasupnike u državnom parlamentu. Detalji koji najviše zabrinjavaju uključuju tvrdnje nekoliko osoba da su bile silovane na radnom mjestu u prostorima parlamenta Novog Južnog Walesa u proteklih pet godina.

Premijer Anthony Albanese obećao je da će poduzeti veliki korak prema sprječavanju zlostavljanja i nasilja na radnom mjestu. Albanese će pred Konfederacijom sindikata za međunarodnu trgovinu u Melbourneu izjaviti da namjerava na raspravu u parlamentu staviti Konvenciju protiv nasilja i

UPOZORENJE

skim zahvatima priznalo da je na ilegalan ili opasan način zbrinjavalo ovaj otpad, a najčešća metoda bila je bacanje u kantu za otpad susjednog kućanstva.

Nepravilno zbrinjavanje otpada nešto je što bi Australce moglo izložiti tisućama smrtonosnih čestica, navodi izvršna direktorica Agencije za sigurno zbrinjavanje azbesta Justina Ross. „Azbest uzrokuje rak, i ako se ne zbrine na siguran način on ugrožava zdravlje radnika i cijele zajednice. Ovo je ozbiljan problem s dalekosežnim po-

sljedicama koji porezne obveznike košta miljune dolara radi uklanjanja uzrokovane štete po okoliš i dugoročnih zdravstvenih troškova”, navodi Ross. Kako je azbest prisutan u svakom trećem kućanstvu, oni koji razmišljaju o renoviranju svojih domova morali bi imati plan što učiniti ako ga pronađu. „Oni koji se nalaze u povećanom riziku od oboljenja su radnici na starijim zgradama i na infrastrukturi koja je izrađena od materijala koji sadrže azbest”, navodi Ross. „Međutim, azbest se također može naći

na neočekivanim mjestima kao što su kućni vrt, garaža ili područja za pohranu.” Mole se svi koji u svom domu pronađu azbest da kontaktiraju profesionalce za njegovo uklanjanje budući da on predstavlja rizik po zdravlje. „Jednostavnije je i sigurnije, a često i jeftijine, potražiti profesionalce da ovaj posao napravi za vas. Oni će obično uključiti trošak zbrinjavanja azbesta na legalan način u trošak njegova uklanjanja”, preporučuje Agencija. Tvrtku licenciranu za uklanjanje azbesta možete pronaći na internetskim stranicama WorkSafe ili SafeWork svoje države ili teritorija.

Oni koji u svom domu ili vrtu pronađu azbest moraju ga zbrinuti na licenciranom odlagalištu opasnog otpada čiji se popis može naći na internetskoj stranici Abestos Safety. Ilegalno zbrinjavanje azbesta je zločin koji se kažnjava visokim kaznama za one koji budu uhvaćeni, uključujući i one koji azbest bacaju u kante uz rub ceste.

Suzbijanje seksualnog zlostavljanja i nasilja na radnom mjestu

ALBANESE NAJAVIO PLAN

uzemiravanja (br. 190) tako da Australija može usvojiti pristup nulte tolerancije prema nasilju i uznemiravanju. Ova konvencija priznaje da nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu predstavljaju kršenje ljudskih prava i zlostavljanje. Tim instrumentom bit će obuhvaćeni svi radnici, čak i oni koji se tek prijavljuju za neko radno mjesto, a sve nacije bit

će pozvane da rati�iciraju razvoj ovog instrumenta i provedu sveobuhvatno nacionalno zakonodavstvo. Ovo uključuje preventivne mjere, mehanizme za predaju žalbi, načine praćenja kršenja i provođenja zakona, zakonodavstvo kojim se uvjetuje poslodavcima da provode politike na radnom mjestu protiv nasilja i zlostavljanja.

Ovom objavom Albanese

će obilježiti šest mjeseci od dolaska na mjesto premijera, a ona stiže dva tjedna nakon što su reforme bile preporučene u izvješću pod nazivom „2020 Respect@Work” koje je prošlo proceduru u Zastupničkom domu. „Staviti ovu konvenciju na dnevni red parlamenta prvi je formalni korak prema tome da Australija ra�iticira ovu važnu konvenciju”, izjavit će premijer. „Izjava naše nacije kojom se podržava pravo svake osobe na radnu kulturu temeljenu na obostranom poštovanju i dostojanstvu i pravu na radnu okolinu slobodnu od prijetnji nasiljem ili uznemiravanjem. Jer kada god razgovaramo o sigurnosti na radnom mjestu, to mora uključivati i pravo svakog radnika da bude zaštićen od seksualnog uznemiravanja.”

Mnogi zaboravljaju dan kada je jedan sudac u Haagu oslobodio naše generale i razbio planove naših komšija i orjune

Dana 11. studenog 1918. završen

je Prvi svjetski rat. Guske su se opet sretne i pune očekivanja našle u (novoj) Jugoslaviji, nekadašnjoj “tamnici naroda” kako su je nazvali komunisti. Tu zajednicu zvanu “tamnica” domaća orjuna ne može zaboraviti i da hoće, a i neće.

Tako npr.: Vedrana Rudan kao ponosna kokoš na seoskom gumnu poručuje: “Prevelika sam za Hrvatsku, Srbija je moja zemlja! Tamo ne da se osjećam kao doma nego jesam doma. A nisam Srpkinja“” Pa sretno ti bilo!

Mjesec studeni obilježavaju Vukovar, Ovčara, Škabrnja, ratni mrak, ubijanja, krv i očaj. Sada se toga sjećamo hodočašćem tisuća na vukovarsko groblje i u bolnicu te paljenjem svijeća diljem Hrvatske. No, nije svaki dan u studenom crno obojan. Recimo, 16. studeni. Mnogi nisu svjesni da je taj datum povijesno značajan za Lijepu našu kao i 5. kolovoza. Da dana 16. studenog 2012. nije bilo Theodora Merona, predsjednika žalbenog vijeća Haaškog tribunala, mi bi danas bili okvali�icirani u međunarodnoj i domaćoj orjunaškoj javnosti kao “zločinačka tvorevina”.

Snježana Pavić je tog jutra objavila u Jutarnjem ono čemu su se u srcima nadali neki poput Vedrane Rudan, Ante Tomića, Šokre Beljaka, Stipe Mesića, Josipa Boljkovca, “istoričara” Klasića, Jakovine, Markovine, Perice i sličnih jugo-nostalgičara. Nada da će tog dana biti napokon zabijen zadnji čavao u lijes Tuđmanove države. Ili tako nekako. Njima je od početka bilo sve jasno, a nadali su se kako će napokon to postati istinom i po “haaškim sudijama”. Međutim, sve je bilo jasno i poljskom Židovu Theodoru Meronu. Tročlano vijeće bilo je podijeljeno. Odlučujući glas za oslobađajuću presudu bio je glas predsjednika vijeća Merona. Mržnja lijevih projugoslavenskih medija mogla se tog 16. studenog rezati škarama u zraku. Da nije bilo Merona Oluja bi danas bila zločinačka operacija za etničko čišćenje Srba s njihovih “vekovnih ognjišta”, a Tuđmanova politika tek genocidni ostaci NDH.

Ipak, Meronovim glasom “potjernica” u Jutarnjem je bila povučena, a orjuna je podvila rep na žalost i tugu naših komšija. Propao je i taj zadnji pokušaj da se pomoću sudaca Haaškog tribunala briljantne vojne akcije kao što su Bljesak i Oluja kompromitiraju u očima ionako nesklone liberalne Europe. Zahvaljujući poštenju Theodora Merona “džabe su krečili”. Zato bi sjećanje na taj povijesni dan za Hrvatsku trebalo obilježavati. Ako to ne čine vlasti, onda bar ovako podsjećam sve moje čitatelje na to kao i na činjenicu kako je često sudbina moderne hrvatske države visila o niti, ne samo u slučaju Haškog suda već i Plana Z4, priznanja….

Sokrat je navodno rekao: “Pametni ljudi uče od svega i svakoga. Prosječni ljudi uče na iskustvu”. Dokle će “naši” učiti na vlastitom iskustvu, ne znam. Za početak, ne bi bilo loše naučiti čemu služi mali džep na desnoj strani traperica. Ne znate? Za vašu plaću u eurima!

Kad je ne tako davno, kao predsjednica, RH Kolinda Grabar-Kitarović rekla: “Svi vi, radit ćete od kuće!”, mnogi su se ironično smješkali. “Kaj

god!” Danas je to, zahvaljujući koroni, postao svjetski trend. Jedan je to od modusa za spašavanje radnih mjesta.

Ali ima to i svoju manje dobru iliti lošiju stranu. Naime, sretnem mnogo mlađeg bivšeg teniskog partnera. Priča mi vic: “Upao mi u stan anketar s pitanjem: ‘Kakvo je vaše mišljenje o seksu na radnom mjestu?’ ‘Nikakvo. Prvo, ja sam oženjen čovjek, a drugo, izbor je baš nikakav’. “Oprostite, a gdje vi radite?”, upita ga anketar. “Pa radim od kuće…!”

Napokon nam je stigla sumorna, kišna i prohladna jesen, a što je najgore, i neizvjesna. Voda je došla do grla. Javnost sve više traži od pametnijih da više ne popuštaju. U susjedstvu umro penzioner. Tu i tamo smo razgovarali, ali samo kratko. “Što vi kažete na sve ovo?”, pitam ženu iz njegovog ulaza. “Od čega je umro?” “Ha, dragi sused, obdukcija će pokazati samo od čega je živio!” stručno mi objasni!

Netko je nedavno postavio pitanje: “Treba li državni službenik plaćati sindikalnu članarinu i na onaj prihod do kojeg je došao korupcijom?” “Treba ako je pošten!”, glasio je odgovor.

Kad smo već kod anketa, jednu je pokrenuo Hrvatski nogometni savez iz Zagreba. Pitanje koje se nameće samo od sebe je: “Tko je najbolji hrvatski napadač svih vremena i zašto?” Došlo je puno različitih odgovora. Ja sam zapamtio samo jedan, onaj našeg Ante: “Jure Francetić jer je u zimu i proljeće 1942. očistio istočnu Bosnu od četničkih i komunističkih bandi i izbio na istočnu granicu države!” Božo Simunović na fejsu je pomalo nestrpljiv i štoviše rezolutan: “Ustaše, smjesta vraćajte židovske umjetnine”, a ja bih dodao i stanove.

Četiri godine su ustaše prisvajali i uživali u židovskim stanovima i umjetninama. Već bi bilo vrijeme da “naši oslobodioci” napokon izvijeste javnost kad su stanovi i umjetnine vraćeni zagrebačkim Židovima. Ako su vraćeni, koliko, a ako nisu, tko ih još danas koristi. Gabriel Garcia Marquez dobio je Nobela za roman “Sto godina samoće”. Da je pokazao interes i za povratak imovine koju su komunisti oduzeli Židovima onda bi osvojio još jednog Nobela za književnost. O toj temi danas postoji samo “sto godina tišine”…

Dobro, imamo mi i prečih problema kao što je pomirba sa Srbima koju nam je u Škabrnji na komemoraciji ubijenih Hrvata predložio premijer Plenković. Moram priznati da je dozrelo vrijeme za čišćenje tog čira. Prvo

neka Srbi priznaju agresiju, okupaciju 1/3 našeg teritorija, etničko čišćenje na koje kolutaju očima i tresu se od “smeha”, a o grobovima dvije tisuće ubijenih ne žele ni čuti, karte miniranih područja RH “ne mogu da nađu”, spremni su razgovarati samo o vraćanju opljačkanog, ali opljačkano vratiti ne žele. Tvrde da je RH dužna njima oko dvije milijarde “evra”, a kad tražimo da nam plate odštetu za hrvatske logoraše “pucaju od smeha…”. Uz sve to, Andrej Plenković poziva na bezuvjetnu pomirbu, i to u roku

rali. Svaka drugorazredna ili trećerazredna glumica bolno je uzviknula: Me too! Dobro se sjeća svakog detalja koji se dogodio prije 40-50 godina. Za ljevičarke ne postoji ni relativna ni apsolutna zastara kaznenih djela bez obzira što su same itekako u “zastari”.

RH u vrhu po recikliranju EE otpada

Hrvatska prednjači pred ostalim državama članicama Europske unije u recikliranju električnog i elektroničkog otpada (EE otpad) s više od 80 posto recikliranog otpada te vrste.

odmah. Malo morgen! Imamo mi prečeg posla tu kod nas doma. Katastrofalan ovršni zakon, problemi koje generira FINA, stalno rastuća in�lacija, korupcija, nepotizam, uvođenje eura i problemi koji će s njime tek nadoći… a mi bi se mirili s agresorom. Dobro, nije to bilo koji agresor. To je naš tradicionalno “najmiliji” agresor. To su prvi shvatili Vedrana Rudan, Boris Dežulović, Ante Tomić, Branimir Pofuk, orjunaška djeca Miljenka Smoje, raznorazni pripadnici 6. Ličke… Moglo bi se o tome pisati sabrana djela. Recimo, o iseljavanju mladih, demografskoj katastro�i, selima koja se preko noći prepolovljuju… Ali, koga briga? Bogati uživaju u svom bogatstvu, a osiromašeni kako će preživjeti. Stoga najbolje prolazi Radio “Laganini”. Ljudi se opuštaju uz glazbu iz osamdesetih, nasmiju uz pokoj vic na fejsu i razgale dušu kad ugledaju lampice na trgovima u Adventu.

Sjetih se jednog starog vica o već pokojnima Muji i Hasi. Pitali Muju: “Ako je na brodu 99 ljudi pa se brod prevrne naopako, koliko je ljudi ostalo na brodu?” “Jarane, ako se prevrne 99, onda ostane 66”. Jeftin vic, ali tako po prilici naši političari odgovaraju na problem demogra�ije…

Prisjećam se da se jednom prilikom Stipe Mesić javno pohvalio kako se Hrvatska sa 74. mjesta na listi korumpiranosti podigla na 55. mjesto, te je nadodao da smo to morali skupo platiti!

Dugo čekana stranka Karoline Vidović Krišto je napokon porođena. Naziv joj je “Odlučnost i pravednost” iliti OIP. Molim, pripazite, nije OIB nego OIP. Svi potencijalni članovi morat će se izjasniti o eventualnim “repovima” prije učlanjenja. Ako u tome stranka ustraje, neće biti mnogoljudna. Karolinu godinama zastupam i siguran sam da je poštena. Nije sklona “trulim kompromisima”, elokventna je i odlučna. Želim joj da uspije. Nekada je za uspjeh trebala snažna volja. Onda su ljudi otkrili vezu. Karolina ima volju – raditi.

Ja osobno obožavam rad. Mogu sjediti satima i gledati kako netko radi… Ljevica ima Sloveniju! Mnogi su zabrinuti zbog slovenskih teritorijalnih apetita, pa se pitam: “Treba li Slovencima dati hrvatsku polovicu zaljeva, radi mira u regiji?” Odgovor glasi: “Da, ako oni nama daju svoju polovicu!” “Što ako ustraju na obje polovice?” “E, onda im se pola oprašta!”

Liberali su u liberalnom svijetu tj. u liberalnim državama “pročitali” muškarce. Doslovno su ih demaski-

Nakon trijumfa u Ljubljani, i u Zagrebu je nedavno gostovao Placido Domingo, slavni tenor. Jagoda Martinčević ga je čekala i dočekala: “Od slavnog tenora do osrednjeg baritona i još lošijeg dirigenta”. Naravno, naša Jagoda odmah je zlobno uočila kako “dvorana znakovito nije bila rasprodana”. Jagoda je očito upala pod utjecaj tenorove “prtljage seks skandala”. Da je nekada zgodan, markantan i šarmantan Domingo lovio za guzu mlade statiste, e onda bi to bilo njegovo “ljudsko pravo”, ali pipkati žene, e to je stvarno fuj. Onako samo usput, ne znam da je taj danas “loši dirigent” do sada pravomoćno osuđen za bilo kakvo kazneno djelo spolnog uznemiravanja.

Osim kokodakanja “Me too” falange o pokvarenosti muškaraca, postoje i drugi pokazatelji. Recimo statistika o “jadnom” položaju nas muškaraca: 76 posto samoubojstava počine muškarci; 85 posto beskućnika su muškarci; 70 posto žrtava ubojstava čine muškarci; muškarci žive u prosjeku četiri godine kraće od žena; 90 posto očeva gubi skrbništvo nad djecom nakon razvoda; 96 posto smrtnih slučajeva na radu odnosi se na muškarce; muškarci dobivaju 63 posto dulje zatvorske kazne od žena za ista kaznena djela; 40 posto žrtava obiteljskog nasilja su muškarci… I na kraju – tko uopće zna da je 19. studeni Dan muškaraca? Za 8. mart (ožujka) znaju svi, osobito muškarci koji su se još u ženskom tijelu osjećali kao muškarci, a koji taj ženski dan redovno slave. Sve te silne žrtve iz pokreta Me too koje su se sjetile da su bile seksualno iskorištavane pred 30-40 godina (uglavnom zbog karijere), čvrstu su podršku dobile odmah od onih pravih, tvrdih muškaraca koji nose dugine boje. Podrška je naravno obostrana.

Na žalost, pokret “Me Too” mnoge žene su iskoristile kao trenutak da pro�itiraju na laži.

Na kraju vratimo se opet malo u Vukovar. Večernji nam iz pera Davora Ivankovića osvjetljava lik i djelo novog šefa IDS-a Dalibora Pausa. IDS i Paus su “popušili” Istru. Baš na dan kad se svi sjećamo žrtava Vukovara, naš Dalibor je onako “slučajno” ispalio kako “prosto ne može da vjeruje što radi i govori gradonačelnik Vukovara Ivan Penava”. On je “jadnik” zgrožen “nedopustivim” slavljem Penave što je po zadnjem popisu broj Srba pao ispod 30 posto pa ćiriličnih ploča više nema. K’o pravi drug i komunista on je spreman “odumrijeti” od hrvatske države i ako vukovarski Srbi to požele, on će tim ćiriličnim pločama popločiti “vascelu Istru”. Uz ovakve izjave, još samo politički “bedak” ne bi shvatio zašto je IDS popušio na izborima. Kad to Paus shvati, “voz s kolačima” će već davno otići.

Doznaje se da nakon prvog i drugog Hrvatskog pravopisa sad izlazi i treći Hrvatski pravopis – radi lakšeg nesnalaženja.

Hrvatska je po podatcima Eurobarometra za 2020. reciklirala 81,3 posto EE otpada. Švedska je reciklirala 47 posto, Njemačka 38,7 posto, Francuska 36,6 posto, Italija 32,1 posto.

Najlošija je bila Malta sa svega 20,8 posto, rečeno je Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Rješavanje problema EE otpada važno je za ostvarivanje ciljeva Zelenog plana i Akcijskog plana o kružnom gospodarstvu koji je Europska komisija donijela u veljači 2020.

Elektronika je najbrže rastući izvor otpada, a recikliranjem se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena jer se izbjegava nastanak emisija stakleničkih plinova uzrokovanih proizvodnjom novih materijala, posebno metala.

Članice EU-a u prosjeku prikupljaju i oporabljuju više EE otpada nego većina zemalja izvan EU-a , a to je oko 80 posto.

Prema Eurobarometru, Hrvatska recikliira 81,3 posto električnog i elektroničkog otpada, dok primjerice Njemačka 38,7 posto

EU je utvrdila zahtjevnije ciljne vrijednosti, poboljšala je zakonodavstvo o EE otpadu, ali se suočava s izazovom daljnjeg povećanja stope njegova prikupljanja, recikliranja i ponovne uporabe.

Načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada u Fondu Zvonimir Majić kaže da, po EU direktivi, godišnja stopa odvojenog sakupljanja EE otpada mora biti najmanje 65 posto prosječne mase EE opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine ili 85 posto EE otpada proizvedenog na teritoriju RH.

U Hrvatskoj je u 2020. stavljeno na tržište 66.505 tona takvog otpada od čega je sakupljeno 40.772 tone, a obrađeno 38.145 tona.

EE otpad označava različite oblike električne i elektroničke opreme koja je izgubila vrijednost za korisnika ili više ne ispunjava izvornu svrhu.

Riječ je o nizu uređaja, od malih i velikih kućanskih električnih aparata i IT opreme, pa do velike opreme, kao što su fotonaponske ploče ili bankomati, osim baterija, koje su obuhvaćene zasebnim propisima.

Zahvaljujući poštenju Theodora Merona “džabe su krečili”. Zato bi sjećanje na taj povijesni dan za Hrvatsku trebalo obilježavati.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

RECEPTI SPECIJALITETI ISTARSKE KUHINJE

Fuži

4 savjeta za čišćenje kupaonice

Kupaonice mogu biti najteža prostorija za čišćenje u kući, pokazala je to studija provedena prošle godine te se ispostavilo kako 52 posto ljudi mrzi raditi upravo taj posao. Studija je pokazala kako prosječna osoba provede oko 6 sati u tjednu čisteći kuću, a trećina njih smatra kako to nije dovoljno. Ako ne čistite cijelu kupaonicu odjednom, već se svakodnevno pobrinete oko nekih dijelova prostorije, uvelike čete si olakšati posao i ona će postati čisto i sigurno utočište. Isprobajte neke od ovih savjeta i imati čete više vremena za sebe kad dođe vikend.

1. WC ŠKOLJKA

Naravno da nitko ne voli ovaj zadatak, ali sigurno je važno održavati ju čistom i dezin�iciranom, ne samo kako bi kupaonica blistala već radi zaštite zdravlja. Studije su pokazale kako ne samo da bakterije možete prenijeti u zrak kapljičnim putem (kad puštate vodu) već i da one žive na njoj.

Dok bi se dezinfekcija cijele kupaonice trebala obavljati jednom tjedno, možete si olakšati zadatak tako da školjku dezin�icirate svakodnevno, pa tako nikada nećete imati mrlje od kamenca ali možete biti sigurno da je sigurna za korištenje. Brzo brisanje možete odraditi dezinfekcijskim maramicama, i za to vam stvarno ne treba puno vremena. Još je jedan predmet koji je leglo bakterija, a to je četka za WC, pa pazite koliko ju dugo koristite.

2. REDOVITO PERITE RUČNIKE

Vjerojatno ručnike kojima brišete tijelo mijenjate često, ali većina nas zaboravlja na ručnike za ruke a oni također mogu biti dom bakterija ali i neugodnih mirisa. Stručnjaci savjetuju da ih perete nakon dva-tri korištenja kako bi sigurno bili čisti. Kako bi se olakšali, pokušajte nabaviti dodatne ručnike da ih uvijek imate pri ruci. Dobro je znati da i zavjese za tuš kabine također možete staviti u perilicu rublja, a kako su one stalno izložene vlazi, odlično su mjesto za razvoj bakterija.

3. PAZITE NA KADU

Redovitim čišćenjem ćete izbjeći pojavu kamenca i naslage prljavštine, a sve što je potrebno prebrisati ih spužvicom i sredstvom za čišćenje tih površina. Još je bolja vijest da možete jednostavno pošpricati kadu sredstvom za dezinfekciju te ostaviti da djeluje 5 minuta i isprati vrelom vodom.

4. ODRŽAVAJTE OGLEDALA

Malo ogledalo će i najmanju kupaonicu učiniti barem vizualno većom, ali ništa neće uništiti efekt čiste kupaonice kao prljavo ogledalo. Svaki put nakon tuširanja prebrišite ogledalo krpom, a svakih 10 dana ga očistite sredstvom za pranje stakala. Ako želite da se nikakva prljavština ili otisci prstiju ne zadržavaju na ogledalu, malo deterdženta za pranje posuđa čistom krpicom razmažite po njemu. Možda zvuči čudno, ali vjerujte nam djeluje.

Sastojci (za 4 osobe):

- 40 dag brašna - 2 jaja - 2-3 žlice ulja - sol - ribani parmezan

Priprema: Brašno prosijati na dasku i oblikovati u kup, s udubinom u sredini. U dubinu ulupati jaja, dodati ulje i malo soli. Dodati vode i umijesiti tijesto. Kad je tijesto dobro umiješano, razvaljati ga u plohu debljine pola cm. Tijesto razrezati na kvadratiće 3x3 cm. Dva suprotna ugla preklopiti, spojiti u sredini i pritisnuti prstom. Fuže kuhati u ključaloj slanoj vodi desetak minuta. Prije posluživanja, fuže posipati ribanim parmezanom.

Poslužiti uz mesna jela u umaku.

Jota

Sastojci (za 4 osobe): - 40 dag suhih svinjskih rebara ili kost od pršuta - 30 dag graha - 3 žlice maslinova ulja - 1 glavica luka - 6 dag slanine - 2 režnja češnjaka - 1 vezica peršina - 15 dag makarona ili nekog drugog tijesta

Priprema:

Grah preko noći namočiti u vodi, zatim ga ocijediti i oprati. U lonac s vodom staviti kuhati suhu svinjetinu ili kost od pršuta. Kad je meso napola kuhano, dodati grah i kuhati još 2 sata. Na zagrijanom maslinovom ulju popržiti isjeckani luk i dodati ga juhi.

U međuvremenu prirediti “pešt”: sitno narezati slaninu, češnjak i peršin. Dobro isjeckati u jednoličnu smjesu.

Pešt dodati u juhu, potom tjesteninu i zajedno kuhati petnaestak minuta.

Posoliti i popapriti po ukusu, dignuti s vatre i poslužiti.

Fritule od tikvica

Priprema: Bakalar narezati na komadiće. Na ulju popržiti sitno sjeckani češnjak i luk pa kad zažuti dodati koncentrat od rajčica. Promiješati i odmah dodati rižu. Doliti vodu u kojoj se kuhao bakalar i posuti sjeckanim peršinom. Popapriti, a ako je potrebno i posoliti. Kuhati neprestano miješajući. Kada je riža napola kuhana dodati bakalar i 100 g ribanog parmezana. Promiješati. Nakon 10 minuta maknuti s vatre, poklopiti i ostaviti da malo stoji. Poslužiti s preostalim parmezanom.

Istarska supica

Sastojci (za 4 osobe): - 20 dag graha - 20 dag krumpira - 20 dag kiselog kupusa - 6 dag slanine - 1/2 glavice luka - 1 žlica brašna - 3 režnja češnjaka - 1 lovorov list - 1 žlica rajčice - 20 dag suhe svinjetine - sol i papar

Priprema:

Grah namočiti preko noći u vodi, ocijediti i skuhati. Zasebno skuhati kiseli kupus i krumpir.

Ako se priprema jota sa svinjskim mesom, meso treba skuhati s kiselim kupusom. Slaninu narezati na kockice i popržiti na vlastitoj masnoći. Dodati sjeckani luk i češnjak. Posuti brašnom, popržiti i zaliti s malo vode. Na zapržak izručiti kuhani grah, krumpir i kupus, lovorov list i koncentrat rajčice, preliti vodom i prokuhati. Posoliti i popapriti.

Kad je juha prokuhala, skinuti je s vatre i poslužiti.

Pašta-fažol

Sastojci: - 150 g tikvica - 100 g brašna - 1 jaje - 1 dl bijelog vina - 2 dl ulja za prženje - sol - 30 g ribanca

Sastojci: - 1 l terana - 2 žlice maslinova ulja - 2 žlice šećera - malo papra - kruh

Priprema:

Brašno, žutanjak, vino, sir, sol i sitno ribane tikvice dobro izmiješati, a zatim lagano umiješati snijeg od bjelanjka.

Žlicom uzimati male loptice tijesta i pržiti ih u vrelom ulju. Lagano ih okretati kako bi se ravnomjerno ispekle. Poslužiti posipanim ribancem.

Rižot od bakalara

Priprema: Odrezak domaćeg kruha debljine 1 cm ispečemo na gradelama (roštilju). U bukaletu stavimo šećer i papar, te zalijemo uljem. Zalijemo zagrijanim vinom i promiješamo. Pečeni kruh do pola umočimo u vino i serviramo bukaletu. Istarska supa (negdje su kaže i supica) je jednostavno pripravljen energetski napitak kojim se je u povijesti hranio istarski težak ili se je davala bolesnima za brži oporavak.

Šale

SOBA

Jao kad čujem – ‘mi smo svi spavali u jednoj sobi pa što nam je falilo’. Pa još jedna soba!

KALORIJE

Izgorila samo 1200 kalorija. Zaboravila sam pizzu u pećnici.

INSTAGRAM

Sastojci: - 300 g očišćenog i skuhanog bakalara - 2,5 dl maslinova ulja - 2 glavice luka - 1 glavica češnjaka - 1,5 žlica rajčicE - 300 g riže - 2 vezice peršina 150 g ribanog parmezana - sol, - papar

Baba, hoćeš da ti otvorim Instagram pro�il? Ne otvaraj ništa da mi muhe ne ulaze.

ŽELJA

Napunio Mujo 60. Obrati mu se Bog: Do sada sam te mazio, uživao si, bio zdrav. Sad je vrijeme da dobiješ neku bolest. Evo izaberi je sam. Auuuuu…. Ako već moram, daj ona perut.

Tjedni horoskop

Sve će se više ljudi skupljati u vašoj kući. Ako već jeste u vezi, više ćete vremena provoditi s ekipom poznanika i partnerom, nego sami s partnerom. Nitko vam doduše neće prigovoriti, ali ponekad se i osamite udvoje. Pred vama je sve otvoreniji put za razvoj na profesionalnom planu. Kod nekih će se to pokazati kao sve bolje povezivanje i suradnja s ljudima iz struke ili sa strancima.

Sretni brojevi: 3, 8, 13, 23, 34, 45

Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidjeti, pa se potrudite povesti je sa sobom. Samci će lako nalaziti, ali ne i zadržavati društvo suprotnog spola. Možda će vam se u prvi tren učiniti da se vaša znanja i stručnost ne vrednuju onako kako treba. Ipak, u drugom dijelu tjedna postajat ćete sve potrebniji onima s kojim radite.

Sretni brojevi: 10, 12, 21, 23, 34, 35

Bik Škorpion

Atrakcije na koje ćete svaki dan nailaziti budit će u vama uspavane snove o ljubavi iz bajke. Imat ćete toliko motivacije da biste mogli pretjerati s tulumima, ali i s ljubomorom. Nemojte zbog svega zapostaviti svoje dužnosti iz drugih područja života. Stara izreka da ako od života dobijete limun, vi od njega napravite limunadu, vrijedit će i ovaj put. Pokazat ćete svoju kreativnu crtu, te primijeniti spomenuto pravilo.

Sretni brojevi: 18, 28, 32, 38, 41, 44

Napokon će između vas i voljene osobe doći do opuštenosti kojoj ste težili, Ništa više neće biti isforsirano, a dani će vam spontano donositi prilike za ljubav. Vaše osobno neraspoloženje dolazit će iz drugih područja života, pa to zanemarite. Posao će vam izgledati sve čudniji. Ipak, to je samo vaš kut gledanja. Sada imate dovoljno razloga da radite na miru, ali napori će vas sustizati. Moguće je da ćete i vi sami dobiti priliku za napredovanje.

Sretni brojevi: 8, 14, 26, 28, 32, 44

ZDRAVLJE

Još uvijek ćete svako malo biti u iskušenju da se posvađate, da prigovarate ili da kritizirate drugu stranu. Moguće je i obratno, da drugi kritiziraju vas. Krajem tjedna počinju malo bolji ljubavni dani, ali i dalje stoji mogućnost provokacija. Istraživat ćete nešto, ali ni sami nećete biti sigurni što je to. Zbog toga ćete povremeno djelovati zbunjeno, kako sebi, tako i svojim kolegama.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 32, 38, 44

Opuštenost ili ravnodušnost vladat će u vašim osobnim odnosima. Mnogi parovi uživat će bez pritiska da se nekamo mora izaći ili nešto nekom dokazati. Povremeno ćete također biti skloni povlačenju i skrivanju emocija, ali to će biti prolazno. Sljedeći svoj put doći ćete do faze kad treba biti na usluzi drugima. Upravo ta vrline vrijedna osobina doći će do izražaja ovih dana.

Sretni brojevi: 19, 29, 32, 37, 43, 44

Vozit ćete mirno i sigurno većinu tjedna. Povremeno ćete se uplesti u mrežu raznih ljudi i vješto ćete s njima komunicirati. Oni koji su još sami lako će nailaziti na nova lica, a neka će im se i jako svidjeti. Ipak, težit ćete neobvezujućem. Vjerojatno ćete odlično prosperirati u uslužnim bavljenjima. Neki će doseći rješenja koja su dugo bila nemoguća. Zamislit ćete se nad svojom budućnošću, a posebno nad svojim talentima.

Sretni brojevi: 13, 17, 23, 26, 33, 37

Djevica

Počinje faza intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život odjednom će oživjeti i postati toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Prihvatite pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju. Mnogo posla je pred vama, a za to treba i mnogo energije. Možda će vam katkada nedostajati inspiracije ili motivacije za sve što treba odraditi.

Sretni brojevi: 10, 12, 21, 23, 34, 35

Kontakti će se malo prorijediti, ali osjetit ćete da je tako i bolje jer vam treba mir, pa i samoća. Uspijevat ćete napraviti analizu svoje ljubavne prošlosti, pa onda opet izaći van, u društvo. I tako naizmjenično. Bit će ovo šareni tjedan. Vjerojatno će vas podržati stručni ljudi jer će prepoznati vaše kvalitete. Bit će vam drago, premda ćete osjećati blage posljedice nakupljenog umora.

Sretni brojevi:1, 8, 11, 21, 29, 33

Jarac

Voljena osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepustite neka vas vodi.

Ona će ovih dana daleko bolje osmisliti vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Prepustite joj se s povjerenjem. Budite poput djeteta i bit ćete oboje dobro. Volite rad s ljudima, ali ovih dana cijenite prije svega poslove koji su stabilni. Sigurnost je tema o kojoj ćete rado diskutirati s kolegama.

Sretni brojevi: 10, 20, 24, 27, 33, 36

Intenzivirat će se mogućnost izlazaka i sasvim neobičnih zabava. Mnogi će poboljšati svoj društveni život, sretati zanimljiva lica, a bit će i onih koji će biti na pragu zaljubljivanja. Koliko vi mislite na drugu stranu, toliko će i ona misliti na vas. Dvojit ćete da li uzeti stvari u svoje ruke ili pustiti drugima da vode cijelu stvar. Ovaj put možete povući smjelije poteze jer će sve ono što radite, uz uvjet da ne forsirate, uglavnom dati ploda.

Sretni brojevi: 9, 19, 23, 25, 32, 4

Ribe

Zajednički jezik s voljenom osobom nalazit ćete kroz daleke i pomalo �ilozofske teme. Bit će i nešto nadmudrivanja. Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Suradnici neće biti jasni u svojim namjerama. Moguća su zatezanja tamo gdje ste se najmanje nadali. Ovo će vam teško sjesti. Sve ste spremniji jasno i glasno izraziti svoj stav.

Sretni brojevi: 9, 11, 21, 28, 36, 45

Pet najboljih prirodnih lijekova protiv glavobolje

Masaža opušta i stimulira, ali najvažniji element masaže je dodir. Dodir može izliječiti i puno teža stanja od migrene

Masaža stopala također može znatno ublažiti glavobolju, isprobajte.

Toplo i hladno

Promjena temperature na površini tijela dovodi i do drugih promjena. Ako vas muči glavobolja, kratkotrajna promjena temperature može ju zaustaviti. Ako vas ne boli glava, nije nemoguće da će vas zbog promjene temperature početi boljeti, čisto da znate. Nekim osobama za ublažavanje migrene pomaže hladan tuš, a nekima topli tuš. Trebate isprobati i dokučiti što vama pomaže, samo vas molimo da izbjegavajte ekstreme, ne tuširajte se u ledenoj niti u pre vrućoj vodi, barem ne za početak. Mnogima pomaže zamotati glavu u hladan ručnik. Isto tako mnogima pomaže umakanje ruku u toplu vodu (nemojte samo reći da vas tjeramo da perete suđe).

Neke dobre navike

Glavobolja može imati puno uzroka, vjerojatno više od bilo kojeg drugog simptoma. Sve što vam se u životu događa može uzrokovati glavobolju. Zato i je tako teško naći dobar lijek za glavobolju jer svaka glavobolja može imati drugi uzrok.

Migrena

kao najčešća vrsta glavobolje muči veliki postotak ljudi mlađe i srednje dobi. Zato smo se mi prihvatili nimalo laganog zadatka i istražili koji prirodni lijekovi zaista pomažu kod glavobolje, a koji ne.

Aromaterapija

Aromaterapija (alternativna grana medicine koja koristi ljekovita svojstva eteričnih ulja) je sigurno jedan od naje�ikasnijih prirodnih odgovora na glavobolju. Sljedeće biljke i njihova eterična ulja rješavaju vas glavobolje: - pepermint, - lavanda - eukaliptus - kamilica

Eterična ulja možete miješati međusobno, a možete ih koristiti i zasebno (samo pepermint, samo lavanda…). Eksperimentiranjem ćete saznati koji miris za vas najbolje djeluje.

Isprobajte:

Stavite 5 kapi eteričnog ulja u 1 dl tople vode. U otopinu umočite mekanu krpicu (ili maramicu) te namočenu krpicu stavite na glavu ili čelo. Fizička aktivnost

Poznato je da �izička aktivnost umanjuje bol zahvaljujući lučenju hormona endor�ina. Manje je poznato da je �izička aktivnost još e�ikasnija u umanjenju boli ako je ta bol uzrokovana migrenom. Lagana šetnja znatno će umanjiti vašu glavobolju. Samo hrabro, čak i kad vas boli glava prošećite. Osjetit ćete poboljšanje. Samo vodite računa o tome da ne pretjerujete jer ako se oznojite i umorite možete postići suprotan efekt, još goru glavobolju.

Isprobajte:

polusatnu šetnju svaki dan kao preventivno rješenje i kratku šetnju na svježem zraku kada osjetite napadaj migrene (šetanje u zatvorenom prostoru, oko stola u dnevnom boravku, se ne računa). Ako imate planinu u blizini, onda isprobajte planinarenje.

Masaža

Kada ste već kupili eterična ulja da isprobate naš prvi savjet, evo vam još jedan odličan način kako da ih iskoristite, u masaži. Masaža opušta i stimulira, ali najvažniji element masaže je dodir. Dodir može izliječiti i puno teža stanja od migrene.

Isprobajte (sa ili bez eteričnih ulja):

Neka vam netko prstima pritišće točke na glavi. Pritisak traje par sekundi, nakon njega slijedi pauza od par sekundi pa ponovno pritisak. Dodir će ublažiti glavobolju. Naravno, temeljita masaža glave i vrata još je bolje rješenje. Ako nemate nekoga pri ruci da vas masira glavu si možete masirati i sami. Upotrijebite palac i kažiprst, stisnite glavu u dvije točke i držite tako par sekundi pa popustite pritisak.

Buđenje u isto vrijeme svaki dan - Odlazak u krevet i jutarnje buđenje trebaju biti u isto vrijeme svaki dan. Neredovito spavanje, jedan dan više, pa par dana manje, a za vikend skoro uopće (ili suprotno, prespavati cijeli vikend), gotovo sigurno će dovesti do glavobolje. Zato je i uveden termin “vikend glavobolja” jer osobe koje se preko tjedna dižu rano, a onda za vikend dugo spavaju, pate od migrene.

Umjereni unos kofeina - Kava ublažava glavobolju, ali ako ste se navikli na kavu onda će njezin nedostatak uzrokovati glavobolju. Pijte do dvije kave dnevno, ne više.

Lagana i nemasna hrana - Masna i teška hrana još je jedan okidač glavobolje.

Kućni lijek za ekcem

Ako vi ili netko koga poznajete ima ekcem onda imamo sjajne vijesti za vas! Vrijeme je da kažete zbogom svim lijekovima na recept te ostalim pripravcima. Ovu krema, koju možete vrlo lako sami napraviti, je jednom riječju čudotvorna.

Sve što trebate je:

- 1/4 šalice zobi - zob sadrži zdrave masti koje pomažu ovlaživanju, omekšavanju i oporavku vaše kože

- 3/4 šalice kokosova ulja - kokosovo ulje smanjuje pojavu bora

- nekoliko kapi ulja ružmarina koje tonira kožu i uklanja suhoću kože (nije obavezno)

- 1 žlica maslinovog ulja - maslinovo ulje sadrži linolne kiseline, spoj koji sprečava vodu od isparavanja

Priprema

Priprema je vrlo jednostavna. Prvo sameljite zob dok ne dobijete �ini prah. Zob možete samljeti i u mlincu za kavu.

Potom rastopite kokosovo ulje na laganoj vatri. U rastopljeno ulje dodajte par kapi ružmarinovog ulja (nije obavezno), a zatim zobeni prah i na kraju maslinovo ulje.

Dobro miješajte sve sastojke dok ne dobijete ravnomjernu smjesu, potom ulijte u posudu te ostavite da odstoji par sati.

Kada je smjesa odstajala, nanesite ju na kožu i neka magija počne.

Dvije godine otkako nas je napustio legendarni glazbenik Kićo Slabinac

Među prvima donio rock glazbu na ove prostore, zvali su ga “hrvatskim Elvisom”, a svoju je rodnu ravnicu opjevao hitovima “Inati se Slavonijo” i “Slavonijo ja sam tvoje dijete”

Prošle su dvije godine otkako nas je napustio Kićo Slabinac, glazbenik koji je među prvima još početkom šezdesetih donio rock glazbu na ove prostore, zvali su ga “hrvatskim Elvisom”, a svoju je rodnu ravnicu opjevao hitovima “Inati se Slavonijo” i “Slavonijo ja sam tvoje dijete”. Kićo je završio u bolnici početkom kolovoza 2020. godine zbog konorarne bolesti koja mu ja zahvatila krvne žile. Ugrađene su mu tri premosnice, prve su vijesti bile dobre, no onda je krenulo po zlu. Opora-

vak se zakomplicirao jer mu rana na prsnom košu nije zarastala kako treba. Uslijedilo je još nekoliko operativnih zahvata, a iako prognoze više nisu bile najbolje, njegovi bližnji nisu gubili nadu. Posljednje je dane života proveo na respiratoru zbog pogoršanja respiratornog statusa.

Preminuo je u sobi KBC-a Zagreb, u kojem je ležao prethodna tri mjeseca.

Iza Kiće su ostali njegovi sinovi Pavao (42) i Ivan (40), kao i brojni prijatelji i publika.

TV

Četvrtak, 24. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Eko zona 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Hrvatska za 5 04:20 PM Bilješke o jeziku 04:42 PM Baština u objektivu: Pejačevići na platnu 04:47 PM Luda kuća, humoristična serija 05:22 PM U svom �ilmu 06:12 PM Romano Bolković - 1 na 1 07:02 PM Mosor živi vječno, dok. �ilm

Petak, 25. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck

01:43 PM Glas domovine 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Navrh jezika: Pošta 04:10 PM Druga strana 04:35 PM Baština u objektivu: Pejačevići na platnu 04:47 PM Dolina sunca, serija 05:32 PM Pogled preko granice - Hrvati u BiH 05:57 PM Kultura s nogu 06:22 PM Knjiga ili život 06:52 PM Prometej 07:17 PM Bus rusmarina, emisija pučke i predajne kulture 07:43 PM Jedno djelo

Subota, 26. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Loza, serija 01:53 PM Manjinski mozaik 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Bitka za Vukovar, dokumentarna serija 03:00 PM Globalna Hrvatska HTV 03:40 PM Fino i vino 04:05 PM turizam.hrt 04:30 PM Bonton: Zijevanje 04:40 PM Dolina sunca, serija 05:25 PM Zoran Juranić - autorski koncert u povodu 75. rođendana 06:40 PM Peti dan 07:40 PM Janko Popović Volarić, dokumentarna reportaža

Nedjelja, 27. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Veterani mira 01:38 PM Idemo na put s Goranom Milićem 02:22 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:29 PM Kenjac, hrvatski �ilm 04:06 PM Dolina sunca, serija 04:51 PM Dodjela Nagrada hrvatskog

glumišta, snimka 07:21 PM Alpe, Dunav, Jadran

Ponedjeljak, 28. studenoga

12:10 PM Dnevnik 2

01:03 PM Nedjeljom u 2 01:58 PM Dokumentarna emisija/�ilmkratka forma

02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Plodovi zemlje 03:03 PM Igrani �ilm - domaći 04:30 PM Zdravlje - obrazovanje 04:48 PM Dokumentarna emisija/�ilmkratka forma 04:55 PM More

05:25 PM Mir i dobro

05:50 PM Samo lagano 06:20 PM Festivali zabavne glazbe 07:50 PM Puls reportaža

Utorak, 29. studenoga

12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Treća dob 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Vrtlarica 04:00 PM Humoristična serija - domaća 04:30 PM Dokumentarna emisija/�ilmkratka forma

04:55 PM Na rubu znanosti 05:45 PM Lijepom našom 07:00 PM Dokumentarni �ilm - domaći 07:50 PM Skica za portret

Srijeda, 30. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck

01:43 PM Znanstveni krugovi 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno

03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Razgovor s razlogom / Što je klasik?

04:25 PM Dokumentarna emisija/�ilmkratka forma

04:50 PM Koncerti i festivali zabavne glazbe 05:55 PM Izvan formata

06:25 PM (Re)kreativac

06:50 PM Otkrivamo Hrvatsku

07:15 PM Seoska gozba

Bitka za Vukovar, dok.serija HTV, subota, 26. studenoga, 02:15 PM

As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on.

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

EKSKLUZIVNO IZ ABU DHABIA:

SVJETSKO PRVENSTVO JIU-JITSU 2022.

Ana Erceg osvojila broncu!

Bilo je prekrasno imati veliku podršku u Australiji svih onih koji su me podržavali i gledali televizijski prijenos uživo, rekla nam je Ana

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Ana ERCEG

Sa

Svjetskog prvenstva u jiu-jitsuu 2022., koje se održavalo u Abu Dhabiju, dolaze nam prve vijesti o osvojenom trećem mjestu, brončanoj medalji Ane Erceg iz Geelonga.

Lijepa i aktivna članica hrvatske zajednice, nositeljica ljubičastog pojasa, u petak 18. studenoga, u kategoriji 70 kg, ponosno se popela na pobjednički tron.

Predstavljajući Australiju u okviru tima "Absolute MMA" iz Abu Dhabija javila nam se i Ana: "Natjecanje na svjetskoj pozornici bilo je jedno od najuzbudljivijih, ali i najnapetijih iskustava u mom životu. Veoma sam zahvalna i ponosna što sam imala priliku pokazati svoj stil i vještine u pet intenziv-

Domaćini su u Lukinu čast na neboder stavili fotogra�iju hrvatskoga kapetana

nih borbi. Bilo je prekrasno imati veliku podršku u Australiji svih onih koji su me podržavali i gledali televizijski prijenos uživo!" Čestitamo našoj borbenoj Ani!

Ne neboderu u Dohi zasjala hrvatska zastava

Hrvatska

je itekako prisutna u Kataru. Nakon što su naši navijači u bijelim haljinama s prepoznatljivim crvenim kockicama postali svjetski hit, i domaćini su se potrudili istaknuti hrvatske simbole.

Tako je neboder na West Bayu u katarskoj Dohi zasjao u bojama hrvatske troboj-

nice. Nedugo potom je, pak, na jednom neboderu osvanuo portret Luke Modrića.

Hrvatski kapetan jedna je od najvećih zvijezda Mundijala u Kataru, prepoznatljiv je u svim dijelovima svijeta, a to znaju i domaćini Katarci, koji su u Lukinu čast na neboder stavili fotogra�iju hrvatskoga kapetana.

Modrić

Boje Hrvatske, kakav lijep prizor za vidjeti

Kikboksač iz Solina, koji je

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Najbolji hrvatski kikboksač Antonio Plazibat upisao je novu pobjedu. Do nje je došao na Gloryjevom eventu u Bonu protiv Raula Catinasa, 34-godišnjeg Rumunja (34, 41-7-1). Plazibat je sve riješio

B uzorka. Uobičajeno je da B uzorak samo potvrdi prvotne rezultate pa mediji koji se bave borilačkim sportovima već spekuliraju kako se ovime otvorila šansa da Plazibat dobije napad na pojas već u idućoj borbi.

Oglasio se i Verhoeven koji je izjavio da je spreman za meč s Plazibatom, a prve špekulacije govore kako bi do borbe moglo doći u prvoj trećini 2023. godine.

Podsjetimo, posljednji veliki hrvatski prvak u kikboksu bio je Mirko Filipović koji je 2013. godine osvojio K1 turnir.

Plazibat brutalno nokautirao suparnika, otvara mu se put do titule prvaka svijeta

već u prvoj rundi.

Nisu mu trebale ni pune dvije minute da dođe do tehničkog nokauta. Krenuo je sporije, polako dozivao Catinasa da ga napadne, a onda je serijama udaraca radio štetu Rumunju.

Nakon minute takve borbe uzdrmao je protivnika i na kraju uspješno završio borbu.

Kikboksač iz Solina, koji je i dosad bio prvorangirani borac svijeta, nakon borbe je žestoko prozvao aktualnog prvaka, Nizozemca Rica Verhoevena. “Ne mogu biti najbolji ako ne pobijedim sve protivnike. To i planiram učiniti. Imam samo jedno pitanje? Rico Verhoeven, gdje si? Ubit ću te!”, poručio je.

Plan Plazibata da realizira tu borbu na početku nije imao najbolju perspektivu jer se u kikboks nakon dugo vremena vratila velika zvijezda Alistair Overeem koja se dosad borila u MMA-u. Meč između njega i Verhoevena bio je usmeno dogovoren i svi su čekali veliki spektakl.

Ipak, Overeem je pao na doping testu koji je odradio

Bogdanović je odigrao vrlo učinkovitu utakmicu u kojoj je do 21 poena stigao uz šut 8/12

Već 11. put u 18 utakmica sezone, a peti u posljednjih šest, Bojan Bogdanović postigao je više od 20 poena, ali nije uspio spriječiti 15. poraz Detroit Pistonsa, koji su ovaj put izgubili u Sacramentu 137:129.

Bogdanović je odigrao vrlo učinkovitu utakmicu u kojoj je do 21 poena stigao uz šut 8/12.

Pogodio je dvije od pet trica i sva tri slobodna bacanja, uz tri skoka, dvije asistencije i tri izgubljene lopte. Posebno je impresivna bila teška trica kada ga je Harrison Barnes stjerao uz aut-liniju, a naš košarkaš samo gornjim dijelom tijela tražio prostor za šut i zabio preko ispruženih ruku.

Borba u ožujku

Nakon što je objavljeno kako je Overeem pao na doping, Plazibat je dao izjavu za hrvatske medije: “Spreman sam. Ja sam prije svog meča razgovarao sa Scottom Rudmannom, koji je jedan od Gloryjevih vlasnika, i glavnim matchmakerom Robbiejem Timmersom i usmeno s

njima dogovorio da je idući Rico. Rekli su mi da je moguće da se ja borim s njim ako ostvarim još jednu impresivnu pobjedu. Tako da sam i prije vijesti o dopingu znao da postoji velika šansa. Borba bi trebala biti u trećem mjesecu, u terminu kad su se njih dvojica trebala boriti.”

Bodgdanović odličan, ali

njegovi Pistonsi izgubili

Inače, Bogdanović je početkom listopada potpisao basnoslovni ugovor s Pistonsima.

U iduće dvije godine treba zaraditi čak 39.1 milijun dola-

ra. Ovim ugovorom nagrađene su njegove sjajne igre u dresu Detroita, a također, poboljšan je i njegov status najplaćenijeg hrvatskog sportaša.

ANALIZA KATAR JE ZADNJI “NORMALAN”

Poslije Katara Svjetsko nogometno prvenstvo više nikad neće biti isto

Umjesto 32 reprezentacije, bit će ih 48 te će se umjesto 64 utakmice igrati njih 80 što će dovesti do razvodnjavanja kvalitete

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Počelo je Svjetsko prvenstvo u Kataru, najkontroverznije u povijesti. Velik broj navijača diljem svijeta bojkotirat će ga zbog činjenice da se održava u zemlji koja krši ljudska prava i koja nema skoro nikakvu nogometnu tradiciju, a dodijeljena je bogatoj pustinjskoj državi u vrlo sumnjivim operacijama u vrijeme kada je dio čelnika FIFA-e uhićen zbog korupcije. Ipak, po nekim stvarima ovo bi moglo biti i posljednje “normalno” Svjetsko prvenstvo.

Naime, ovo Svjetsko prvenstvo je posljednje na kojem će igrati 32 reprezentacije. Već od onog idućeg, koje će se održati 2026. godine, igrat će čak 48 reprezentacija. To će vrlo vjerojatno dovesti do dodatnog razvodnjavanja kvalitete, a osim broja ekipa promijenit će se još nekoliko stvari.

Od dodatnih 16 reprezentacija na Svjetskom prvenstvu, tri mjesta će dobiti azijske reprezentacije, četiri afričke, dva sjevernoameričke, dva južnoameričke, tri europske i jedna paci�ička. Zadnji sudionik dobit će se međukontinentalnim razigravanjem.

Europski nogometni fanovi su ovu vijest dočekali s posebnom dozom skepse. Naime, već u prva dva dana Svjetskog prvenstva u Kataru azijske reprezentacije su doživjele debakl. Katar je izgubio od Ekvadora 2:0, a Iran od Engleske 6:1 pri čemu su izgledali potpuno nedorasli suparnici ovom nivou natjecanja. Pri tome treba nagla-

siti kako je riječ o aktualnom prvaku Azija (Katar) i najboljeplasiranoj azijskoj reprezentaciji na FIFA-inoj ljestvici (Iran).

Osim broja ekipa, mijenja se i format. Osim dosadašnjeg sistema u kojem dvije od četiri reprezentacije iz svake od osam skupina idu u osminu �inala, na novom Mundijalu ćemo gledati 16 skupina s po tri ekipe.

U nokaut fazu će ići ponovno dvije reprezentacije, ali će se ovog puta odigrati jedno dodatno kolo nokaut-faze, šesnaestina �inala u kojem će ostati najbolje 32 reprezentacije na turniru. Umjesto dosadašnje 64 utakmice, igrat će se njih 80.

Svjetsko prvenstvo 2026. godine bit će prvi Mundijal u povijesti koje će organizirati tri domaćina - Sjedinjene Američke Države, Meksiko i Kanada. Podsjetimo, dosad je jedino Svjetsko prvenstvo koje nije imalo jednog domaćina bilo ono 2002. godine koje se održalo u Japanu i Južnoj Koreji.

S obzirom na posljednjih nekoliko turnira (poput posljednjeg Eura) vidljivo je da bi praksa krovnih nogometnih kuća mogla biti ta da sve češće organiziraju turnire na teritoriju većeg broja zemalja. Tome u prilog idu i kandidature za Svjetsko prvenstvo 2030. godine.

Jedini samostalni kandidat je Maroko. Ostali kandidati bi

zajednički organizirali turnir, a to su Portugal/Španjolska/ Ukrajina i Paragvaj/Urugvaj/ Čile/Argentina. Također, prvi put smo dobili i međukontinentalnu nominaciju i to između čak tri kontinenta. Zajednički su se kandidirali Egipat, Grčka i Saudijska Arabija.

To potencijalno nije kraj promjenama. Naime, postoje snažni lobiji u javnom prostoru koji zagovaraju ideju Svjetskog prvenstva svake dvije godine što bi dovelo do dodatne pretrpanosti kalendara uz opasnost da dođe do zasićenja velikim turnirima po uzoru na rukomet.

“Upravo zato što se radi o čarobnom turniru možda bi se to trebalo događati češće. Ugled nekog događaja ovisi o njegovoj kvaliteti, a ne o učestalosti. Svake godine imate Super Bowl, Wimbledon ili Ligu prvaka svake godine, a svi su uzbuđeni i čekaju ga”, rekao je prvi čovjek FIFA-e Gianni Infantino.

S obzirom na to da je nedavno u javnost izašao �ilm FIFA Uncovered koji je kao nikad dosad raskrinkao korupciju u redovima krovne nogometne kuće, ovakvi potezi doprinose smanjivanju povjerenja navijače u poštenje u nogometu. Riječ je o igri koja pripada čitavom svijetu i potrebno ju je razvijati svugdje, ali ne po cijenu kvalitete njenog najvećeg turnira i najvećeg događaja na planeti.

Problem s brojem navijača

Ovo Svjetsko prvenstvo neobično je i po tome što se domaćini trude prikazati kako navijača ima više nego ih je stvarno na tribinama. To ponekad ispada smiješno. Tako su primjerice izvijestili kako je na otvaranju bilo 67 tisuća navijača iako ih stadion na kome se igralo može primiti 60 tisuća, a na poluvremenu se značajan broj sjedala i

ispraznio. To se nastavilo i kasnije kada su opet ustvrdili da je na jednoj drugoj utakmici bilo više navijača nego što ih stadion može primiti. Dodatnu nelagodu stvara i tzv. kupovina navijača, uglavnom, među stranim radnicima koji rade u toj zemlji, a koje domaćini onda predstavljaju kao navijače domaće reprezentacije. (T.G.)

Antonio Plaziblat - nezaustavljici nokauter iz Solina

i dosad bio prvorangirani borac svijeta, nakon borbe je žestoko prozvao aktualnog prvaka

nakon borbe s Badr Harijem. Uzorak urina koji je dao neposredno nakon borbe vratio je pozitivne rezultate na doping, a sada se čekaju rezultati

Bojan Bogdanović

SP u Kataru je zadnje s 32 ekipe

Hrvatski borac je spreman

NOGOMET NA OTVARANJU SE ČULA I ‘VOLIM TE HRVATSKO’

Hrvatska nogometna reprezentacija prvu utakmicu na Svjetskom prvenstvu u Kataru igra u srijedu kada izabranici Zlatka Dalića kreću u pohod na obranu svjetskog srebra iz Rusije (ovaj broj Hrvatskog vjesnika završen je u srijedu rano ujutro po australskom vremenu).

Protivnik je neugodni Maroko, momčad koja je na dosta pozicija pokrivena odličnim pojedincima, no niti

Vatreni kreću u pohod obrane srebra iz Rusije!

izbornik niti igrači ne bježe od uloge favorita. Barem kada je prolazak skupine F u pitanju.

Upravo će sudar s Marokancima biti ključan za dobar start na Mundijalu i pobjeda je imperativ. Pa je kapetan Vatrenih Luka Modrić poslao vrlo snažnu poruku u samo tri riječi onda kada je prvenstvo startalo.

„Mi smo spremni“, objavio je Modrić na društvenim mrežama. Hrvatski je kapetan jedna je od najvećih zvijezda Mundijala u Kataru, što dokazuje i činjenica da su se ovih dana uz njega na jednom neboderu u Dohi pojavljivali Neimar i Messi.

Hrvatska je u grupi još sa Belgijom i Kanadom i niti u jednoj utakmici protivnik nije nadmoćan. Dapače, ovakva Hrvatska bi za Kanadu morala biti nepremostiva prepreka dok su Belgijci, iako na papiru snažni, u laganom padu.

Ipak, ne treba se zanositi i treba ići korak po korak. Ova Hrvatska puno je zrelija nego ona iz Rusije i jednom kada se skupina apsolvira

Raspored utakmica

kušali otvorili vrata čitavom svijetu i predstaviti se u što boljem svijetlu.

Tijekom ceremonije otvaranja pjevali su se dijelovi navijačkih pjesama svih država na SP-u, pa smo mogli uživati u našim budnicama. Čulo se i “Volim te, Hrvatsko”, popularna navijačka pjesma Zaprešić Boysa, u kojoj je i ona magična riječ – Neopisivo!

Novinari hrvatskih medija izvijestili su kako je na stadionu bilo dosta ‘kockica’. Inače, hrvatski dres je postao pravi brend, toliko je lijep i prepoznatljiv da svi odmah kad više naše navijače bez razmišljanja i s poštovanjem uzvikuju ‘Croatia’, ‘Croatia’, i spominju naravno, uz druge igrače, ponajčešće Luku Modrića.

Dodajmo ovome kako Hrvatska važi za turnirsku ekipu. Obično prolazi skupinu uz određene teškoće, a onda kako turnir odmiče postaje sve moćnija. Netko je rekao da su Vatreni kao dizel motor. Treba im određeno vrijeme da se zagriju, a onda kad krenu teško ih je zaustaviti. (T. G.)

Perišić ima priliku srušiti Šukera i postati rekorder

Ako postigne jedan pogodak, izjednačit će se, a ako dva, postaje najbolji strijelac u povijesti hrvatske reprezentacije

Ivan Perišić na Svjetskom prvenstvu u Kataru ima priliku srušiti rekord Davora Šukera i postati najbolji strijelac u povijesti hrvatske reprezentacije kada su u pitanju golovi postignuti na najvećoj svjetskoj smotri.

Ako zabije jedan pogodak, 33-godišnji Omišanin će se izjednačiti sa Šukerom, a dva mu, dakako, trebaju da bi ga prestigao.

Šuker stoji na brojci od šest postignutih golova, a

Vrsaljko ostao bez kluba

Bivši hrvatski reprezentativac Šime Vrsaljko (30) sporazumno je raskinuo ugovor s grčkim Olympiakosom i sad je slobodan igrač. Grčki mediji su objavili kako je klub iz Pireja s Vrsaljkom dogovorio sve uvjete raskida ugovora i nakon svega nekoliko mjeseci napušta redove grčkog velikana.

Vrsaljko je za Olympiakos ove sezone odigrao devet utakmica u svim natjecanjima bez da je zabio gol ili upisao asistenciju. Vrsaljko je u Pirej stigao iz Atletica u srpnju ove godine, nakon što je u Madridu proveo pet godina.

Vrsaljko je jednu sezonu igrao za Inter, a u Serie A je još

nastupao za Sassuolo i Genou. Za reprezentaciju Hrvatske je odigrao 52 utakmice, a bio je standardni dio momčadi koja je u Rusiji prije četiri godine uzela svjetsko srebro

Musa opet zabio za Ben�icu

Iako je Svjetsko prvenstvo u Kataru počelo, a Portugal u četvrtak protiv Gane igra svoju prvu utakmicu, u Portugalu se igra profesionalni nogomet. Tako je Ben�ica u ponedjeljak odigrala susret 1. kola Liga kupa protiv

Estrele te je pobijedila 3:2. Ben�ica je povela u 13. minuti golom hrvatskog napadača Petra Muse nakon sjajne akcije čitave momčadi. Musi je ovo bio šesti gol u 18. nastupu za Ben�icu ove sezone.

krilni

golova. Protiv Maroka, Kanade i Belgije imat će najmanje tri prilike da podeblja svoj konto, a ako Hrvatska pro-

đe skupinu, što se i očekuje, imat će još najmanje jednu.

Dosad je Perišić zabijao Kamerunu i Meksiku tijekom Svjetskog prvenstva u Brazilu 2014. godine, a u Rusiji je postigao tri pogotka, po jedan Islandu, Engleskoj i Francuskoj. Dosad nikad na velikom natjecanju nije zabio manje od dva gola pa ako nastavi tim tempom, nema dileme da će preskočiti Šukera.

No, kako god bilo, Perišić će svakako biti veliki adut Vatrenih na Svjetskom prvenstvu.

Osim što zabija, Perišić u zadnje vrijeme možda još bolje asistira što se posebice vidi u njegovim nastupima za londonski Tottenham.

‘Mi smo spremni’, poručuje Modrić čime je dodatno podigao atmosferu u hrvatskoj javnosti

napadač Tottenhama je dosad na dva svjetska prvenstva, 2014. u Brazilu i 2018. u Rusiji, postigao pet

Ivan Perišić je u sjajnoj formi

Ponovimo još jednom kako Hrvatska i Maroko igraju 23. studenog u srijedu u 11 sati po hrvatskom vremenu (u 21 sat po australskom), s Kanadom igramo u nedjelju, 27. studenog, u

17 sati (po australskom vremenu to je ponedjeljak u 3 sata ujutro) i s Belgijom u četvrtak 1. prosinca u 16 sati (to je petak, 2. prosinca u 2 sata ujutro po australskom vremenu).

Podsjetnik na dane ponosa i slava – Neopisivo!

sve je moguće. Inače, nakon propusta u organizacijskom smislu,

posebno kad su mediji i navijači u pitanju, Katarani su blještavilom i tradicijom po-

Luka Modrić