The Croatian Herald 23rd August 2023

VJESNIK Hrvatski

UPORNOST SE ISPLATILA

Dandy City osvojio naslov NPL2 i promociju u NPL Viktorije

Str. 34

NOVA SNIMKA OTKRIVA

Boysi nisu krivi, stradalog porezao navijač AEK-a!?

Snimka otkriva da je navijač AEK-a slučajno porezao nesretnog Michalisa, navijača AEK-a, dok su trčali

Ugrčkim medijima, a potom i hrvatskim, pojavila se nova snimka koja potvrđuje da navijači Dinama, Bad Blue Boysi, nisu ubili navijača AEK-a nesretnog Michalisa.

Na snimci se vidi kako

GOLD COAST KNIGHTSI

Osvojili su prvenstvo NPL-a Queenslanda nadmoćnom pobjedom

Str 35

O'CONNOR KNIGHTSI

Zasluženi prvaci Nacionalne premier lige Capital Footballa

Michalis i još jedan AEKov navijač bježe. Michalis dotiče tog navijača po ramenu, ovaj instiktivno zamahuje. U ruci je imao predmet nalik nožu. Michalis odlazi do kioska, majica mu je krvava. Dok je došla Hitna iskrvario je i ubrzo preminuo.

Boysi od početka tvrde da nisu sudjelovali u tome. Njihov grčki odvjetnik tvrdi: "Na videosnimci nitko od Hrvata ne nosi nož".

AKTIVNI ČLANOVI AHDU

Druženje kroz igre i kreativne radionice

Malo vježbe, malo knjige, puno smijeha i veselja uz kistove, boće i rođendansku tortu

Aktivni članovi grupa društvenih potpora ugodno su se družili kroz igre i kreativne radionice u organizaciji Australsko-hr-

vatskih društvenih usluga. Donosimo nekoliko izvješća s tih druženja na kojima se vježbalo, uživalo u čitanju knjigu, igralo boće, kuglalo, izrađivalo voštane svijeće, sudjelovalo u likovnim radionicama… Sve dakako uz dosta smijeha i veselja te jednu lijepu proslavu rođendana uz neizostavnu tortu.

Naše stranice ostaju poput povijesnog zapisa, dokumenta koji svjedoči o razvoju hrvatske zajednice u Australiji

Hrvatski vjesnik, vaš tjednik, proslavlja 40 godina postojanja. Prvi broj izišao je 16. kolovoza daleke 1983. godine. Unatoč brojnim problemima s kojima se u današnje vrijeme poplave raznih portala i sadržaja s interneta susreću tiskani mediji, i dalje postojimo. Posebno je teško bilo u vrijeme

Nove razglednice australskih Hrvata iz naše domovine

Turistička sezona u Hrvatskoj je, gledano u cjelini, vrlo uspješna. Veliki broj turista je u zemlji i vjerojatno će, po prihodima, biti postavljeni novi rekordi. Kako se tamo ove godine našao i velik broj australskih Hrvata, među brojnim turistima u ljetnim gužvama - no uživajući u toplom, hrvatskom ljetu - ponovno vam donosimo njihove “ljetne razglednice” i pozdrave iz Lijepe naše… Malo gdje se može uživati u bojama plavog mora, mirisima borova i nedirnute prirode kao na hrvatskom Jadranu.

pandemije. No, opstali smo i to kao zadnji „živući“ tjednik na hrvatskom jeziku u Australiji. Izvješća objavljena u našem tjedniku ostaju poput povijesnog zapisa, dokumenta koji svjedoči o razvoju jedne zajednice –hrvatske zajednice u Australiji.

A vama – velika hvala: na čitanju, suradnji, vašoj objavljenoj reklami, pozivu u vašu zajednicu, event; i na kritici i na pohvali, na razumijevanju i svakoj srijedi kada kupujete vaš Hrvatski vjesnik ili ga teškom mukom otvarate onako umotanog u najlon. Hvala za svih 40 godina!

barem u dvije stvari: u nogometu i ratu

Three Croatian Clubs Clinch NPL Championships

1 AUD = 1,6853

1 USD = 1,0871

Str. 33

Str. 5

Str. 14, 23

Piše: Zvonimir Hodak

40. OBLJETNICA HRVATSKOG VJESNIKA

Str. 12, 13

Str. 8, 9

‘40 nam je godina tek!’

LJETOVANJE BOGATI I POZNATI HRLE U ‘LIJEPU NAŠU’

Bio je sa zaručnicom, a s njima su u društvu bili i pjevačica Katy Perry te glumac Orlando Bloom

Vezovi privukli 130.000 gostiju

Dok su dosadašnje najbolje izvedbe Đakovačkih vezova, poput onih iz 2019. godine, bilježile posjećenost od stotinu tisuća gostiju tijekom svih dana održavanja, ovogodišnji, 57. Vezovi, održani od 21. lipnja do 9. srpnja, privukli su rekordnih 130.000 gostiju.

Doznaje se to od direktorice Turističke zajednice grada Đakova Marije Burek, a koja se poziva na podatke Policijske postaje Đakovo. Tako je srce Slavonije u vezovskih dva i pol tjedna posjetio grad pet puta veći od Đakova ako se zna da Đakovo prema popisu stanovništva iz 2021. godine, zajedno s prigradskim prstenom, ima nešto više od 24.000 stanovnika.

- Rekordan broj posjetitelja rezultat je kvalitetnog programa 57. Đakovačkih vezova, kako onog folklornog tako i popratnih priredbi, kao i glazbene ponude

- kaže Burek i navodi statistiku vezovske posjećenosti.

- Strani gosti činili su 56,13, a domaći 43,87 posto. Najviše je stranih gostiju iz Njemačke, Sjeverne Makedonije, Sjedinjenih Američkih Država, Mađarske, Austrije i Švicarske, s tim da su gosti iz Njemačke uvijek naši najbrojniji strani gosti - navodi direktorica TZ-a Đakova.

Dodajmo i da su na ovogodišnjim Vezovima folklorne skupine iz Sjeverne Makedonije, Sjedinjenih Država i Mađarske bili sudionici vezovskih priredbi, (i) onih glavnih, s tim da je Sjeverna Makedonija bila i zemlja partner đakovačke smotre folklora.

- Unazad dvije do tri godine turisti prepoznaju Đakovo kao lokaciju na kojoj će se stacionirati i obilaziti čitavu regiju, a što potvrđuje da je Đakovo uistinu srce Slavonije – zaključila je Burek.

Već je dobro poznato da je hrvatska obala popularna destinacija među poznatim licima. Mnoga poznata imena tijekom godina posjetila su Lijepu Našu, a posebno je popularan Dubrovnik. To potvrđuje i osnivač Amazona Jeff Bezos koji je u četvrtak uhvaćen u šetnji Stradunom. Bezos je Dubrovnikom prošetao u večernjim satima

Osnivač Amazona Jeff Bezos u Dubrovniku

u društvu zaručnice Lauren Sanchez i prijatelja. Opušteni i držeći se za ruke, Jeff i Lauren ljetnu večer iskoristili su za uživanje u čarima Dubrovnika.

Bezos se za ovu priliku odlučio za bijele hlače i jednostavnu plavu majicu, a Lauren je nosila zelenu dugačku suknju i crni top. S njima su u društvu bili i pjevačica Katy Perry te glumac Orlando Bloom te glazbenik Usher.

Inače, par već neko vrijeme uživa na superjahti vrijednoj 500 milijuna dolara, a prije dolaska u Hrvatsku posjetili su Grčku i Italiju. O Bezosovoj šetnji Stradunom raspisali su

Maraton za pse u Crikvenici

se i britanski mediji, posebice Daily Mail.

Novinari su pohvalili izgled našeg povijesnog grada koji je vrlo popularan među poznatima za turističko odredište.

‘’Grupa je viđena kako šeta slikovitim ulicama popločenim vapnencem povijesnog grada okruženog zidinama, uživajući u ranom večernjem svjetlu. Zaštićeni zaštitarima koji su držali podalje znatiželjne turiste, šetali su Stradunom - glavnom ulicom za pješake, okruženom restoranima, barovima i trgovinama’’, napisali su.

Bezos je prije toga sni-

mljen u jednom restoranu u luci na otoku Šipanu u kojem su svi zajedno dobro raspoloženi uživali u specijalitetima i veselo nazdravljali. Tamo su se zadržali neko vrijeme, potom su prošetali i dubrovačkim ulicama, a nakon toga su se vratili na luksuzno plovilo kojim već nekoliko mjeseci plove Mediteranom. Nakon posjeta dubrovačkom području Bezos se odlučio odmoriti od gradske vreve te je otplovio prema otoku Mljetu. Tamo je u petak navečer svoje prijatelje počastiti večerom na palubi svoje skupocjene jahte u uvali Polače na otoku Mljetu.

Parkirao BMW na plažu, pa…

NaFacebook stranici Prometne zgode i nezgode objavljena je u petak fotogra�ija auta marke BMW sa slovačkim registracijama parkiranog na samoj plaži.

“Jutros na Pagu”, piše u objavi na kojoj se vidi kako je vlasnik pokušao užetom izvući auto na cestu. Objava je prikupila tisuću lajkova i brojne komentare. “Bravo”, komentirala je jedna osoba, a druga se našalila: “Jel’ se tako parkira novi BMW?” “Pustite ga neka

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

se izvlači sam, bar neće biti dosadno ljudima na plaži, imat će što za gledati”, napisala je treća.

“Skupa mu ležaljka”, “Navikli ljudi na prvi red do mora ili čuva mjesto na plaži” i

“Sigurno je navigacija kriva”, neki od komentara. No, ovo što se događa s automobilima je ipak manje bolno nego kada turisti u japankama idu na Biokovo ili za okladu plivaju do otoka koji je izgledao „tako blizu“.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

Underdog Marathon u Crikvenici okupio je u subotu brojne pse i njihove vlasnike. Željko Vučković i njegova kujica Lili pobjednici su ovogodišnjeg 7. Underdog Marathona, koji tradicionalno organizira Monty’s Dog Beach. Slavili su, kako se to kaže, do dugo u noć. Riječ je o prvenstveno natjecanju u trčanju i plivanju ljudi i njihovih četveronožnih ljubimaca, a za one koji nisu sportski tipovi održano

je i natjecanje u jedenju sladoleda i ispijanju pseće pive. Najbržim “jedačem” sladoleda proglašen je Ari s Vesnom, dok je najbrži “ispijač” pive Mrvica s Damirom. Reakcije su fantastične. Svake godine imamo sve više prijavljenih, a broj moramo limitirati zbog tako širine rive i da sve bude fer i pošteno, kažu organizatori. Mnogi vlasnici pasa najavili su kako će obvezno doći sljedećeg ljeta i natjecati se.

Jato dupina u rovinjskoj luci

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Nevjerojatan

prizor dočekao je posadu jednog plovila prilikom uplovljavanja u Rovinj. Kažu da su se pred njima najprije pojavila dva-tri zaigrana dupina, a zatim i cijelo jato. Bilo ih je više od deset.

Smjesta su zaustavili motore, i uživali u njihovoj igri pazeći da ih ne uznemiravaju. „Skakali su pored nas; igrali se i uveseljavali nas svojim ponašanjem“, kažu. Na žalost, njihov primjer nisu slijedili

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press (03) 9417 2766

svi. U roku od pola sata na lokaciji su se počele pojavljivati brodice, cijela �lota različitih motornjaka, turističkih brodica, jahti... Neki su se držali na razdaljini, no drugi su krenuli juriti prema njima, a jedan gliser doslovce je pratio čitavo jato.

Nažalost, nisu se držali pravila po kojem se dupine ne smije uznemiravati te se treba držati se na pristojnoj udaljenosti i samo uživati u prizoru.

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST)

Prekrasni prizori

Vesela atmosfera na maratonu

BMW izvlačili konopom

Jeff Bezos sa svojim društvom u Dubrovniku

Đakovo je srce Slavonije

TRADICIJA VITEŠKA IGRA U BARBANU U ISTRI

Vrhunac toplinskog vala, i noći s 30 °C

Iako je prošla Velika Gospa, pa bi, kako je nekad bilo, trebale prestati ljetne vrućine, Hrvatska je ovaj tjedan na udaru novog toplinskog vala. Temperature će pogotovo u obalnim područjima ići i preko 35 stupnjeva Celzijusa. Vrijednosti temperature zraka više od 35 °C izgledne su na sjevernom Jadranu, nerijetko i na srednjem te u unutrašnjosti Dalmacije, kažu meteorolozi. Ali to nije sve. Problem je i što će biti tople noći i to kakve nisu bile ni u sredinom ljeta. Meteorolozi govore da se u mnogim krajevima temperature ni noću neće spuštati ispod 30 °C. Takve vrućine danju i sparine noću opasne su za starije osobe, pa im liječnici preporučuju mirovanje i boravak u hladu.

I kao što to obično biva. Uz takve vrućine dolaze i pljuskovi s grmljavinom, ali uglavnom u kontinentalnom području. S obzirom na to kako su ta nevremena izgledala u zadnje vrijeme, s tučom i vjetrovima koji su rušili stabla, ništa više nije iznenađenje.

Spektakularna 48. Trka na prstenac

Pobijedio je Daniel Broskvar, a prijelazni predsjednički štit i bodež te poklon uručio mu je predsjednik Milanović

Fotografija što su sve kupili

Poljski turisti vole i hrvatske proizvode

Volim Hrvatsku! Najbolja zemlja za Slavene na odmoru! Ondje svatko gleda svoja posla, poručio je Poljak

Fotogra�ija proizvoda koje su poljski turisti kupili u Hrvatskoj postala je hit na društvenoj mreži Reddit. "Moja sestra i njezin zaručnik jučer su se vratili s odmora u Hrvatskoj. Evo zašto uvijek idu autom", napisao je jedan korisnik Reddita uz fotogra�iju gomile hrvatskih proizvoda na stolu. Bilo je tu svega - od rakija, teranina i pelinkovca do marmelada, kokica s "okusom tartufa", meda, maslinovog ulja...

"Ukrali su vam s brda i malo kadulje, suši se", našalio se.

Fotogra�ije su privukle veliku pozornost Hrvata. "Ovo je čitava prosječna hrvatska plaća na jednom stolu", pisali su Hrvati u komentarima, aludirajući na to kako takvi proizvodi znaju imati visoke cijene.

"Volim Hrvatsku!! Najbolja zemlja za Slavene na odmoru! Ondje svatko gleda svoja posla", poručio je Poljak oduševljen Hrvatskom te Hrvatima pojasnio da "njegova sestra i zaručnik nisu bogati, nego su samo štedjeli za odmor i jako vole hrvatske proizvode".

Osim hrvatskih proizvoda Poljaci jako vole hrvatsku glazbu te pogotovo hrvatsku obalu. U Hrvatskoj se, kažu, osjećaju jako ugodno.

Daniel Broskvar pobjednik je ovogodišnje 48. Trke na prstenac koja je u nedjelju održana u Barbanu, u Istri, a prijelazni predsjednički štit i bodež te poklon uručio mu je hrvatski predsjednik Zoran Milanović, pokrovitelj manifestacije.

Tridesetšestogodišnji

Prijelaznu nagradu “Pticu prstenac“, rad akademskog kipara Josipa Diminića, uručio mu je istarski župan Boris Miletić. Osim toga, dobio je i novčanu nagradu od pet tisuća eura dok mu je predsjednik Hrvatskog sabora uručio prigodnu medalju. "Dojmovi se još nisu slegli, no presretan sam i uzbuđen. Pobjedu posvećujem obitelji i naravno da ću ovu pobjedu dostojno proslaviti", rekao je slavodobitnik Broskvar koji je ukupno osvojio osam bodova i kojemu je to prva pobjeda na

trci u petom nastupu. Otvarajući ovogodišnju trku, predsjednik Republike Zoran Milanović istaknuo je da treba i dalje čuvati tu vitešku igru, proslavu tradicije i vještine konjanika. „Ovo je, na neki način, kao i Sinjska alka - naša priča i zato je trebamo čuvati", poručio je.

Osim njega, među brojnim uzvanicima danas su u Barbanu bili i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. Jandroković je poručio kako narodi koji gube

Referendum

korijene, nemaju svoj identitet i tradiciju, nemaju niti budućnost Tradicionalna Trka na prstenac održana je ove godine 48. put, a obnovljena je nakon pauze duge 280 godina. Zvuci konjskih kopita Barbanom odjekuju redovito od 1976. godine, pretposljednjeg vikenda u kolovozu.

U toj konjičkoj manifestaciji natjecatelji moraju u tri utrke savladati stazu dugu 150 metara te kopljem pogoditi prstenac. Natjecatelj koji u tri utrke postigne najviše bodova postaje slavodobitnikom.

Referendum će se održati ove godine, o tome da li će se Ustav izmijeniti kako bi prepoznao Prve Ljude Australije, uspostavljanjem Glasa Aboridžana i Torres Strait otočana.

Posljednji referendum je održan 1999. To je jedini način na koji se Ustav može izmijeniti. Ustav je temeljni dokument o osnivanju, koji utvrđuje kako se upravlja Australijom.

Svi australski državljani od 18 i više godina moraju glasovati, i Vlada mora djelovati prema onome što Australija odluči.

Kad glasujete na referendumu, Vaš odgovor je važan.

Saznajte više na aec.gov.au/translated ili nazovite 1300 720 136

Pobjednik Daniel Broskvar sa š�tom

Ministrica iznimno zadovoljna sezonom

Poručila je da treba raditi na produžetku i razvoju dobre predsezone i postsezone

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac u nedjelju je izrazila iznimno zadovoljstvo dosadašnjim tijekom turističke godine, istaknuvši da je Hrvatska trenutno po turističkim pokazateljima na razini 2019. godine, a predsezona je zabilježila rekordne rezultate.

“Ono što nas posebno veseli izuzetno su dobri rezultati u predsezoni, ali isto tako rezultati na kontinentu bolji su nego što smo očekivali”, izjavila je ministrica Brnjac.

Po njezinim riječima, do sada je zabilježeno više od 14,6 milijuna dolazaka te je ostvareno više od 77 milijuna noćenja, čime je Hrvatska po pitanju turizma došla na predpandemijsku razinu iz

NAVIJAČI HRVATSKI DUŽNOSNICI POSREDUJU U ATENI Plenković u Ateni o Boysima: ‘Vidio sam snimku, Grcima smo predali papir s molbom’

Grčke vlasti dale su do znanja hrvatskim vlastima da bi “istraga trebala trajati nekoliko tjedana, a ne mjeseci”, rekao je Plenković

Hrvatski premijer

2019. godine.

Turistički promet u kontinentalnom djelu Hrvatske oko osam posto je bolji u odnosu na 2019. godinu.

Brnjac je navela i da je učinjeno “sve što se moglo po pitanju marketinških kampanja i promocija, ali i ulaganja koja sada kreću iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti”.

Time će, poručila je, i kontinentalni dio Hrvatske postati turistički konkurentniji. Za ovogodišnju predsezonu rekla je da je bila bolja nego ikada te je ponovila cilj ravnomjernog raspoređivanja turističkog prometa tijekom cijele godine.

“Ove su klimatske promjene katastrofalne za turizam koji se oslanja na samo nekoliko mjeseci”, istaknula je Brnjac poručivši da treba raditi na produžetku i razvoju dobre predsezone i postsezone.

Andrej Plenković siguran je da će grčka policija i pravosudne vlasti utvrditi okolnosti smrti navijača AEK-a, a grčkom kolegi Kiriakosu Micotakisu kazao je da Hrvatska traži da se Dinamovim navijačima zajamči sigurnost, omogući pravično i brzo suđenje i deportacija onih koji ne podliježu kaznenoj odgovornosti.

Nakon što je 29-godišnji Michalis Katzouris ubijen uoči kvali�ikacijske utakmice za Ligu prvaka, 102 člana BBB-a uhićena su i u zatvorima čekaju završetak istrage.

Plenković je rekao da Zagreb od Atene očekuje “sigurnost hrvatskih državljana i pravedno, učinkovito i brzo suđenje”.

“Ukoliko bude onih koji neće biti obuhvaćenih kaznenom odgovornošću već prekršajnom odgovornošću, da se donesu odluke koje bi eventualno značile trenutnu deportaciju iz zemlje i povratak hrvatskih državljana u Hrvatsku”, rekao je Plenković i dodao da su hrvatske institucije u tom slučaju spremne provoditi mjere nadzora i opreza nad deportiranim navijačima.

Vlada RH opet šalje kanader Grčkoj

Plenković je rekao da navijački neredi nisu ugrozili odnose dviju zemalja članica EU i najavio da Hrvatska Grčkoj šalje kanader u borbi pro�v požara. Jedan je već

vlasti i da Hrvatska poštuje neovisnost pravosuđa članice Europske unije.

Grčke vlasti dale su do znanja hrvatskim vlastima da bi “istraga trebala trajati nekoliko tjedana, a ne mjeseci”, rekao je premijer.

poslala u srpnju. “Hrvatska vlada je danas o tome raspravljala i donijela odluku da se još jednom upu� kanader u Grčku u ovoj požarnoj sezoni”, najavio je Plenković.

Plenković je još jednom izrazio sućut zbog smrti grčkog navijača i “siguran” je da će grčka policija i pravosudne vlasti utvrditi okolnosti tog događaja.

Iako u Grčkoj vlada nepovoljno ozračje za hrvatske

Hrvatski e-Recept vrijedi u 4 EU zemlje, od '25. u svima

Za uvid liječnika u medicinsku dokumentaciju, svaki pacijent mora dati svoju suglasnost

E-Recept izdan u Hrvatskoj sada vrijedi u četiri zemlje Europske unije, a od 2025. godine vrijedit će u svima. Te zemlje su Finska, Estonija, Portugal i Španjolska.

Hrvatski trenutno mogu samo u te četiri zemlje podići lijekove u njihovim ljekarnama preko e-recepta koji im je izdao njihov obiteljski liječnik u Hrvatskoj.

Španjolci, primjerice, također mogu preko svojih e-recepata podići lijek u hrvatskim ljekarnama. Prekogranična zdravstvena

mreža Europske unije trebala bi u svom punom opsegu zaživjeti do 2025 godine.

Inače, Hrvatska se odavno nalazi u sustavu prekogranične zdravstvene mreže EU pa liječnici u Portugalu, Češkoj, Luksemburgu, Francuskoj, Malti i Španjolskoj već neko vrijeme mogu pristupati podacima o pacijentu iz Hrvatske te dohvaćati osnovne podatke iz njegova liječničkog kartona, ako hrvatski građani u tim zemljama zatraže neplaniranu zdravstvenu skrb.

No, dohvaćanja osnovne medicinske dokumentacije dostupna je samo osobama koje su dale suglasnost za takvu razmjenu putem hrvatskog Portala zdravlja, koji je sastavni dio hrvatske elektronske usluge e-građani.

Četvrti zahtjev je ustupanje kaznenog postupka Hrvatskoj ukoliko se ispune zakonski uvjeti za to i Grčka uputi takav zahtjev. Plenković je naglasio da o tome odlučuju grčke pravosudne

Sad ih je milijun i 686 tisuća zaposlenih, više je bilo samo osamdesetih godina prošlog stoljeća, 1,96 milijuna

Posljednjeg dana srpnja u Hrvatskoj je bilo milijun i 686 tisuća zaposlenih radnika, a više zaposlenih od tog broja Hrvatska je imala samo osamdesetih godina prošlog stoljeća kao jedna od razvijenijih republika unutar SFRJ.

Nakon osamostaljenja, prethodni hrvatski rekord datira iz 2008. godine, kada je usred turističke sezone bilo milijun i 640 tisuća zaposlenih – oko 46 tisuća manje nego sada. Rekord iz socijalističkog razdoblja s kraja osamdesetih iznosi 1,96 milijuna zaposlenih.

Ministri posje�li neke navijače

U Ateni su ministar pravosuđa Ivan Malenica i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Hrvatski ministri susreli su se s grčkim kolegama i posje�li neke hrvatske navijače u dva zatvora.

navijače zagrebačkog Dinama, Plenković je rekao da “sudovi postupaju prema činjenicama, a ne emocijama”.

“Grčki premijer rekao je da može jamčiti sigurnost pritvorenih hrvatskih državljana u grčkim pritvorima, tražili smo da oni imaju pravedan proces, pravedno suđenje, treće, tražili smo da oni koji budu prekršajno odgovorni da se oni vrate u Hrvatsku i četvrto, rekli smo da je RH spremna provoditi mjere nadzora i opreza ukoliko bi neki naši državljani bili upućeni u našu zemlju dok traje postupak u Grčkoj”, kazao je.

Kaže da su hrvatske vlasti grčkim vlastima predale papir sa zahtjevima, odnosno molbom.

“Radimo kako treba, došli smo ovdje da poštujemo neovisnost pravosuđa. Ne sjećam se da smo imali ovakvu situaciju da nam je pritvoreno u jednoj državi toliko hrvatskih državljana”, napomenuo je premijer, dodaje. Plenković je također rekao da je pogledao i snimku koja se pojavila u ponedjeljak, a mogla bi biti krunski dokaz.

Nikad više zaposlenih u Hrvatskoj

suća stranaca, a uz njih statistiku je popravilo i 28.147 tisuća umirovljenika koji su zaposleni na četiri sata. Među njima je 1470 umirovljenih branitelja.

Kad je o strancima riječ, nešto više od 40 tisuća stranaca dobilo je dozvolu za rad u građevinskom sektoru koji, inače, ima oko 135 tisuća zaposlenih, dok 37 tisuća stranaca radi u turizmu.

Hrvatska je nadoknađivala gubitke iz prethodne �inancijske krize punih 15 godina, a da bismo došli do sadašnjeg broja zaposlenih, zemlja je morala širom

otvoriti granice za stranu radnu snagu te dopustiti rad umirovljenika.

U prvih sedam mjeseci

ove godine dozvolu za rad

u Hrvatskoj dobilo je 108 ti-

Nešto više od polovice stranaca (55 posto) dolazi s nekadašnjeg jugoslavenskog prostora, a ubrzano im se približavaju radnici iz Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša, kojih je već oko 30 posto u ukupnom kontingentu strane radne snage.

Ministrica Nikolina Brnjac

Turis�čka ambulanta u Rovinju

Filipinci raznose poštu Dubrovčanima

Grčki i hrvatski premijeri, Kiriakos Micotakis i Andrej Plenković, u Ateni

ATENA POJAVLJUJU SE NOVI DOKAZI KOJI BACAJU POTPUNO DRUKČIJE SVIJETLO

Na snimci se vidi kako Michalis i još jedan AEKov navijač bježe. Michalis dotiče tog navijača po ramenu, ovaj instiktivno zamahuje. U ruci je imao predmet nalik nožu. Michalis odlazi do kioska, majica mu je krvava...

Hrvatski mediji objavili su u ponedjeljak ekskluzivne snimke od skoro 10 minuta koje su dio policijskog spisa u vezi sa smrću AEK-ova navijača Michalisa. Ta bi snimka trebala pomoći Bad Blue Boysima da se odbace optužbe za pokušaj ubojstva, jer se na snimci jasno vidi da nitko od pripadnika zagrebačkih navijača nije sudjelovao u ranjavanju nesretnog Michalisa. Uz pomoć videa i pratećeg teksta, donosimo rekonstrukciju događaja te kobne večeri kada su se sukobili navijači AEK-a s BBB-ima i Gate 13 (navijači Panathinaikosa). Evo što se vidi na snimci koja je dio policijskog spisa...

Iako je dio navijača AEK-a, kao i policija, napustila područje oko stadiona, nekoliko minuta poslije 23 sata tamo je još više od 250 grčkih huligana.

23:03 – AEK-ovi navijači okupljaju se na južnoj strani stadiona, među njima i poginuli (plava majica) i ubojica (bordo majica). Osoba u plavoj majici skida motociklističku kacigu s glave, dok osoba u bordo majici ima kacigu u desnoj ruci (drži je na čudan način).

23:04 – Bordou se približava navijač u crnoj majici koji očito ima nož u ruci. Ubrzo potom bordo pažljivo premješta kacigu iz desne u lijevu ruku. Dok to čini, kao da nešto pridržava u kacigi.

23:05 – Do AEK-ovih navijača dolazi vijest kako se stadionu približavaju Dinamovi navijači te oni kreću prema njima. Bordo se najprije pozdravlja s navijačem bez majice koji ga upućuje do debljeg navijača u crnoj majici i svijetlim hlačama. Deblji mu očito daje instrukcije kamo da ide.

23:06 – Navijači AEK-a trče istočnom stranom stadiona prema navijačima Dinama koji dolaze. Plavi ima kacigu na glavi, dok bordo kacigu drži lijevom rukom, a u desnoj ruci vidi se podulji predmet umotan u nešto. (To je inače način nošenja oštrog predmeta kako bi se spriječilo samoozljeđivanje.)

Dok se trkom približava navijačima Dinama, bordo kružnim pokretima ruke odmotava stvar koju ima u desnoj ruci.

23:07 – Dolazi do kontakta dvije navijačke skupine,

Snimke

dokazuju da Bad Blue Boysi nisu ubili

Michalisa, nožem ga je porezao navijač AEK-a?

Očekujem brzu istragu, Boyse treba što prije vra�� u Hrvatsku

Predsjednik Hrvatskoga

sabora Gordan Jandroković

izjavio je kako u slučaju Dinamovih navijača uhićenih u Grčkoj očekuje ubrzanje istrage i pravedno suđenje kao i povratak u Hrvatsku navijača koji nisu povezani s događajima u kojima je smrtno stradao navijač AEK-a.

Svaka država drži do neovisnos� svoga pravosuđa. Nećete ništa pos�ći velikom bukom, napadima i optužbama, izjavio je u nedjelju Jandroković

Kako smo izvijes�li u prošlom broju Hrvatskog vjesnika, potvrđeno je nakon DNK analize, da nitko od privedenih nije potencijalni ubojica navijača AEK-a.

Na novinarsko pitanje o

obrani Dinamovih navijača sa slobode, koju bi Hrvatska omogućila svojim jamstvom, odgovorio je kako to nije u nadležnos� Hrvatskoga sabora. Dodao je kako je siguran da će vlada učini� sve što može, pa i jednu takvu mjeru, kako bi osigurala povratak onih koji se mogu vra�� u Hrvatsku. “Čini mi se kako idemo u tom smjeru”, istaknuo je predsjednik Sabora. Ustvrdio je i kako su s grčkim kolegama vrlo snažni kontak� na razini vlada i resornih ministarstva. Dodao je kako se mora vodi� računa da se tamo nalazi velik broj hrvatskih državljana te kako je sigurno da nisu svi oni sudjelovali u tragičnim događajima.

GRČKI ODVJETNIK: ‘Na videosnimci nitko od Hrvata ne nosi nož’

Uhićeni Bad Blue Boysi razdvojeni su u manje skupine i premješteni u zatvore diljem Grčke. Samo desetorica ostala su u atenskom zatvoru, kaže grčki odvjetnik Athanasios Kaimanakis, koji zastupa 96 hrvatskih državljana.

Tvrdi i da je još nisu izuze� svi predme� oduze� za potrebe istrage. Čim ih pregledaju, kaže da će zatraži� da se puste na slobodu uz uvjetnu kaznu ili jamčevinu

oni za koje se više ne sumnja da su ubojice. Napominje da je jedan uhićeni Hrvat u težoj poziciji nego ostali.

„Jednog je mladića policija optužila da je imao nož. Odbacujemo tu tvrdnju. Upu�li smo zahtjev da se obrade o�sci prsta s noža i da se usporede s njegovima. Nije nosio rukavice. Nož nije njegov. Na videosnimci nitko od Hrvata ne nosi nož“, kaže odvjetnik.

pri čemu AEK-ovi navijači bacaju 15-ak molotovljevih koktela, od kojih onaj najveći, od 5 litara, izaziva poveću eksploziju.

23:08 – Navijači AEK-a bježe u smjeru odakle su došli. Plavi i bordo trče usporedno jedan s drugim. Obojica imaju kacige na glavi. Plavi se nalazi s desne strane bordoa. U jednom trenutku plavi dotiče navijača u bordo majici po ramenu. Inercijom trka lijeva ruka plavog zamahuje prema nazad dok bordo desnom rukom, u kojoj očito drži neki predmet, zamahuje u smjeru plavog. Najvjerojatnije ovdje dolazi do kobne posjekotine s unutarnje strane nadlaktice plavog. Trzaj koji plavi radi svojom desnom rukom indicira da ga je nešto zaboljelo. Odmah nakon toga možemo vidjeti kako bordo maše unazad desnom rukom u kojoj se vidi duži predmet.

U drugom kutu kamere, odmah nakon kobnog trenutka, možemo vidjeti predmet koji bordo drži u svojoj desnoj ruci.

Plavi se potom udaljava prema južnoj strani stadiona, dok bordo ulazi u ka�ić imena DP bistro. Pri ulasku na terasu dotičnog ugostiteljskog objekta ponovno možemo vidjeti dulji predmet u njegovoj ruci. I kamera iz drugog kuta to potvrđuje.

Plavi se južnom stranom stadiona udaljava te u jednom trenutku primjećuje najprije nešto na svojoj majici, skida kacigu s glave i potom gleda svoju lijevu ruku.

23:09 – Vidimo ga kako trči prema kiosku. Koji se nalazi 180 metara od mjesta

gdje je zadobio kobnu porezotinu, od koje je prošlo točno 1:17 minuta. Ulazi u kiosk vidno krvav s lijeve strane.

23:11 – Bordo izlazi iz DP bistroa na terasu istog objekta bez kacige i dugog predmeta u ruci. U interakciji je s ljudima koji su u objektu. Čini se kao da mu je ozlijeđena lijeva ruka (možda od oštrog predmeta koji je nosio).

Idućih nekoliko minuta bordo se ne udaljava daleko od DP bistroa, u više navrata izlazeći i ulazeći u objekt, uz konstantnu interakciju s ljudima za koje se čini da su iz tog objekta.

23:18 – Djelatnik kioska zove hitnu 9 minuta nakon što je plavi ušao u njegov objekt. U međuvremenu nije mu pružio nikakvu pomoć.

U isto vrijeme bordo je izašao ispred DP bistroa kako bi sudjelovalo u obračunu s navijačima Dinama. Po načinu držanja očito je kako mu je ozlijeđena lijeva ruka. Nakon naleta navijača Dinama, bordo ponovno bježi u DP bistro.

23:19 – U kiosku prolaznici pokušavaju pružiti pomoć plavome, dok djelatnik kioska i dalje ne zna što bi.

23:20 – Nakon dolaska po-

licije navijači Dinama daju se u bijeg, a bordo izlazi iz DP bistroa. Udaljava se južnom stranom stadiona. U jednom trenutku zaustavljaju ga dva navijača AEK-a a i pokazuju mu u smjeru DP bistroa. Kreće rasprava između njih. Ispred DP bistroa nalaze se policijske snage. Bordo nervozno hoda držeći se za lijevu ruku.

23:22 – Bordo se kreće u smjeru DP bistroa dok iz obližnje ulice dolaze navijači AEK-a na motorima. Zovu ga, kreću prema njemu i jedan od njih, u svijetloj majici i tamnim hlačama te s mobitelom u ruci kreće u smjeru DP bistroa. Bordo ulazi u objekt, te vrlo brzo istrčava s kacigom u ruci. Navijač u svijetloj majici čeka ga ispred terase objekta. Zajedno se udaljavaju. Bordo nosi kacigu u desnoj ruci te je u jednom trenutku predaje navijaču u svijetloj majici. Zajedno nestaju iz kadra.

23:27 – 600 metara istočno od DP bistroa grupa ljudi na motorima zaustavlja se kod kontejnera za smeće, pregledava jedan i nastavlja dalje.

23:32 – 24 minute nakon kobnog događaja sanitetsko vozilo dolazi do kioska gdje se u teškom stanju nalazi navijač u plavome. Tri i pol minute trebalo je osoblju saniteta i prolaznicima koji su pružali pomoć da unesrećenog ukrcaju i krenu prema bolnici.

Djelatnici kioska peru poprište, možda i uništavajući možebitne dokaze.

0:49 – Sjede na opranom poprištu kao da se ništa nije dogodilo.

Trenutak kada je navijač AEK-a, koji ima nož, vjerojatno nenamjerno porezao nesretnog Michalica koji je potom iskrvario

Po grčkim zakonima u pritvoru mogu osta� i do 18 mjeseci

Gordan Jadroković

Grčke vlas� su Bad Blue Boyse počele prebaciva� u grčke zatvore, neke i na udaljene otoke

Na spomen Đuri Perici, svoj život je posvetio stvaranju slobodne Hrvatske

Đurin dolazak pred Božić 1990-te kod mnogih Hrvata Australije ostavio je golemi dojam i trajno sjećanje

Ivo BUTKOVIĆ

MINISTAR MEDVED

Tomo Medved - nestali su naš prioritet

Velika rana su nam naši nestali u Domovinskom ratu

U Daruvaru je pri kraju gradnja Veteranskog centra, jednog od četiri u Hrvatskoj

UDaruvaru su u subotu, 19. kolovoza, obilježeni 32. godišnjica početka Domovinskog rata u tom gradu te Dan hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Daruvara.

Sjećanje je to na malobrojne pripadnike daruvarske policijske postaje koji su obranili središte grada, a od toga dana brojni su se dragovoljci javljali kako bi branili Daruvar.

U sjećanje na 16 daruvarskih policajaca koji su poginuli ili nestali u Domovinskom ratu ispred policijske postaje položeni su vijenci i zapaljene svijeće.

Prije 32 godine pobunjeni su Srbi napali postaju, a nasilno su odvedeni Marijan Petrovečki, Darko Petrovicki i Damir Rambousek te nikada nisu pronađeni. Branki je tada nestao sin Marijan.

- Sve informacije o njemu su bile lažne. Zavlačilo me se uvijek, kaže Branka Petrovečki, majka nestalog policajca. Kao i svake godine, upućeni su pozivi stanovnicima daruvarskih sela koji imaju bilo kakve informacije o nestalima.

- Mi znamo da vi znate te lokacije gdje su zakopana tijela policajaca, jer ona su negdje u blizini tih naselja. Prekinite zavjet šutnje i pokažite normalnu ljudsku gestu tako da obitelji policajaca dobiju svoj duševni mir

odnosno da dostojno mogu pokopati svoje najmilije, kazao je Ivo Gjaić, predsjednik Udruge hrvatske policije branitelja Daruvara.

„Velika rana su nam naši nestali i na tom području u zajedništvu sa Savezom udruga zatočenih i nestalih i gospođom Ljiljanom Alvir činimo velike napore kako bismo pronašli sve do zadnjeg nestalog iz Domovinskog rata. Na tom tragu nastavit ćemo neumorno i nadalje“, poručio je Tomo Medved, ministar branitelja, Pronalaženje svih nestalih u Domovinskom ratu i dalje je prioritet, kazao je Medved istaknuvši zajedništvo kojim se obranio ne samo Daruvar.

- Uz policijsku postaju Daruvar, ali i one iz sjeverozapadnog dijela Hrvatske, iz svih dijelova Hrvatske, prepoznali su potrebu, uključili se i došli u Daruvar, došli na bojišta, kazao je Medved.

U Daruvaru je pri kraju gradnja Veteranskog centra, jednog od četiri u Hrvatskoj.

„Daruvar će biti naš najveći veteranski centar, investicija vrijedna 14 milijuna eura s kapacitetom od 200 mjesta za hrvatske branitelje“, rekao je ministar. Raspisan je natječaj za zapošljavanje osoblja. Veteranski centar trebao bi biti otvoren do kraja godine. Okupljeni su branitelji i pripadnici policije te članovi obitelji poginulih i ostali u svečanom mimohodu prošli su središtem grada te se polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred središnjeg spomen obilježja prisjetili poginulih branitelja.

Bez i trunka uljepšane hvale u stilu ‘o mrtvima sve najljepše’, treba i valja reći i istaći, da je na najuvaženiji sveti blagdan kod Hrvata Veliku Gospu (15. kolovoza) u Zagrebu preminuo uzorni domoljub, junak, bivši saborski zastupnik i vršitelj niza odgovornih dužnosti, Đuro Perica. Rođen je Đuro u svom voljenom Srijemu u Nijemcima 29. siječnja 1941., a dio školovanja i studij agronomije završio je u Zagrebu. Od mladosti znao je tko je i što je, pa je stoga već u ranijoj mladosti bio pod povećalom Partije ‘samoupravnog socijalizma’.

O Đuri dovoljno govore njegovo domoljublje, politička �ilozo�ija, 14-godišnje robovanje u jugoslavenskim robijašnicama, trostruki izbor u Hrvatski sabor te obnašanje niza dužnosti u državnim institucijama i državotvornim zajednicama, a posebice njegov odnos prema iseljenim Hrvatima i putovanja po hrvatskim zajednicama, među kojima se ističe nekoliko njegovih boravaka među Hrvatima Australije.

Sada je mnogima poznato da je Udba 1975. godine namjestila eksploziju kod zagrebačkog Paromlina te optužila 13 mladih Hrvata za navodni pokušaj atentata na Tita, premda Tito u tom predjelu Zagreba toga dana nije uopće bio niti prolazio. Đuro je u tom udbaškom procesu, nakon silnog mučenja, osuđen na smrtnu kaznu koja je kasnije kao ublažena na 20 godina stroge robije.

Đuro je bio aktivni sudionik Hrvatskog proljeća, jednako tako angažiran i u hrvatskim političkim aktivnostima krajem osamdesetih te sudionik osnivanja političkog pokreta HDZ-a.

U stvaranju hrvatske državnosti i samostalnosti devedesetih jedno vrijeme bio je na dužnosti pomoćnika ministra unutarnjih poslova. Prvi je i dugogodišnji predsjednik Kluba hrvatskih političkih zatvorenika, dugogodišnji predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman, potom njen počasni predsjednik.

Vjerojatno to sve Đuro ne bi mogao izdržati, a kasnije i postići i ostati dosljedan,

Đuro Perica proveo je 14 godina u komunis�čkim zatvorima

da nije imao vjernu družicu svoju Jadranku. Reče jednom prigodom: ‘’Naročito dok sam robijao znao sam da je Jadranka uz mene, premda su mnogi prijatelji i znanci, neki od straha, neki jer su bili jadne duše, od nje okretali glavu kad bi je susreli negdje u susjedstvu ili na ulici u gradu“.

Ne računajući dolazak Vlade Šeksa krajem osamdesetih i stvaranje prvih ogranaka HDZ-a u Australiji te kasniji posjet predsjednika Franje Tuđmana nedvojbeno je Đurin dolazak kod mnogih Hrvata Australije ostavio golemi dojam i trajno sjećanje. Zapravo bio je on prvi ugledni hrvatski saborski dužnosnik koji je pohodio Hrvate u Australiji krajem 1990. (pred Božić), a svojim domoljubljem, iskrenošću i jednostavnošću bio je prihvaćen od mladih i starijih.

Bio je jednako pozitivno primljen od australskih političara, a zahvaljujući organiziranosti tamošnje zajednice i gđi Podravec, kao nitko kasnije Đuro se bio ‘umorio’ od svakodnevnih sastanaka s australskim političkim uglednicima. I njemu su hrvatske zajednice i Hrvati Australije, reklo bi se, bili najbliži.

Zapravo već prvu ‘povratničku trojku’ iz Australije u veljači 90-te, Vesu, Beti i Snježanu, prigrlio je u tzv. baraci. A onda krajem godine ponukan Vesom Jurićem i Elizabetom Gal prihvatio je ideju odlaska među Hrvate Australije i u pratnji Beti, na iznenađenje mnogih, došao je kao vjesnik hrvatske nade.

I pri nedavnom zadnjem razgovoru reče kako ga je

ove godine najviše obradovalo što su ga došli vidjeti i s njim provesti nekoliko sati

Beti i njeni roditelji Miro i Đurđa, kako ih je nazvao, njegovi prijatelji iz prvih melbournških dana.

Obećali smo u tom razgovoru Đuri, da će nas nekoli-

ko ‘’australskih Hrvata’’ kad završe ljetni odmori doći mu u pohode, a da se dotad odmara i dobro ojača. Nažalost, sudba je bila drugačija. Ostat će dragi Đuro Perica u našim sjećanjima. Neka mu je laka hrvatska zemlja koju je neizmjerno ljubio.

Oproštaj Plenkovića i Jandrokovića

Od Đure Perice opros�li su se mnogi. „Đuro je svoj život posve�o stvaranju slobodne Hrvatske. Hvala mu i počivao u miru Božjem!“, poručili su iz HDZ-a. Izraze suću� njegovoj supruzi Jadranki i osobito poštovanje upu�o je premijer Andrej Plenković.

Pericu je nazvao is�nskim domoljubom i važnim sudionikom procesa osamostaljivanja Hrvatske. Istakao je kako je nakon mon�ranog poli�čkog procesa u bivšoj SFRJ proveo 14 godina svog života „zatvoren i podvrgnut mučenjima“, a odmah po izlasku na slobodu stavio se na raspolaganje predsjedniku Franju Tuđmanu i hrvatskoj državi.

Izraze suću� njegovoj obitelji upu�o je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. „Pam�t ćemo ga kao is�nskog domoljuba neslomljiva duha koji je posve�o svoj život i dao veliki obol stvaranju slobodne i samostalne Hrvatske“, rekao je Jandroković.

Dodao je kako Perica nikad nije zaboravio ni svoju Slavoniju i Srijem o kojima je napisao neke od najljepših pjesama.

„Neka mu je laka hrvatska zemlja koju je toliko volio i za koju se borio“, poručio je predsjednik Sabora.

valja da trostruki

Svečani mimohod kroz središte grada

ZAGORJE PONOSNI SU NA SVOJU TRADICIJU

FESTIVAL KONCERTI, ATRAKCIJE, PREDSTAVE… Otvoren 25. Špancirfest u Varaždinu

Duša svakog Špancirfesta je ulični umjetnički program, a ovoga puta perfomeri koji dolaze iz desetak europskih zemalja

21. Vozočašće konjskih zaprega do Marije Bistrice

Vozočašće je primjer

kako vjera i ljubav prema životinjama stvaraju i održavaju tradiciju, rekao je župan Kolar

Više od 20 zaprega, stotinu kočija i 300-tinjak jahača okupilo se u nedjelju na tradicionalnom, 21. Vozočašću konjskih zaprega od Zlatar Bistrice do Marije

Bistrice, a među brojnim gostima bila je i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Ministrica je poručila kako Ministarstvo i Vlada pored redovitih mjera kojima potiču konjogojstvo i druge djelatnosti u poljoprivredi, posebno pozornost posvećuju izvornim i autohtonim pasminama.

„U mandatu predsjednika

Vlade Andreja Plenkovića smo u samo konjogojstvo iz različitih mjera uložili više od 20 milijuna eura, a u razvoj izvornih i autohtonih pasmina putem jedne mjere otprilike 17 milijuna eura”, istaknula je Vučković.

Dodala je da je Vozočašće lijepa i vrijedna manifestacija te zahvalila svima koji obnavljaju i razvijaju hrvatsko konjogojstvo, čuvaju izvorne i autohtone pasmine.

„Treba primijetiti da je ta hrvatska tradicija i kultura bila preduvjet za poljoprivredu, za razvoj poljoprivrede i ostat će. Zajedno s našim konjogojcima, s poljoprivrednicima i drugim sudionicima, unapređujemo poljoprivredu i svi ti ljudi koji čuvaju tradiciju, obavljaju djelatnost istovremeno i preuzimaju nove tehnike, skloni su inovacijama i novim pristupima i na taj način razvijaju svoju djelatnost”, naglasila je ministrica.

Župan Željko Kolar istaknuo je da je Vozočašće, koje se na isti način održavalo i prije stotinjak godina, primjer kako vjera i ljubav prema životinjama stvaraju i održavaju tradiciju.

„Zahvaljujući Županijskoj udruzi uzgajivača konja Kra-

pina i našim poljoprivrednicima koji doma hrane konje i kojima su konji ljubav, zahvaljujući njihovim prijateljima iz čitave Hrvatske, ali i Austrije, Mađarske, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, imamo ovu sjajnu manifestaciju za koju više pozivnica nije potrebna”, rekao je Kolar.

Podsjetio je da se Vozočašće uvijek održava prve nedjelje nakon blagdana Velike Gospe.

„To je isto tako dio tradicije koju mi pokušavamo poštivati, a sve to radimo u suradnji s Marijanskim svetištem jer nam je izuzetno bitno da i rektor svetišta Majke Božje Bistričke blagoslovi kočijaše, konjanike, konje i kočije, a to je bitno i ljudima koji ovamo dolaze”, zaključio je župan Kolar.

Sportska atrakcija „Kupom uzvodno“

Radi se o plivačkom

natjecanju po sredini rijeke

Kupe koje je tu granica između Hrvatske i Slovenije

Festival sportske rekreacije i ove je godine obilježilo atraktivno plivanje Kupom, i to uzvodno. U subotu, 19. kolovoza, upriličen je 19. Tradicionalni međunarodni plivački miting “Kupom uzvodno”, popularno događanje koje tradicionalno okuplja veliki broj pripadnika svih generacija. “Kupom uzvodno” je jedinstvena sportsko – turistička manifestacija u plivačkom natjecanju, uzvodno po sredini granice Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

Svi natjecatelji plivaju uzvodno

Broda na Kupi) održan je bogat plivački program u brojnim disciplinama, ali sve su bile s plivanjem uzvodno.

Sve je trebalo biti održano dva tjedna ranije, ali je odgođeno zbog izuzetno hladne vođe, što je bilo posljedica velikih kiša i poplava koje su bile u to vrijeme. Osim plivačkog programa, organizator Udruga za sport, rekreaciju i turizam “Kupa”, zajedno sa suorganizatorima

UVaraždinu je u petak, 18. kolovoza, otvoren 25. Špancirfest, jedna od najdugovječnijih hrvatskih ljetnih manifestacija koja u deset festivalskih dana donosi više od 500 programa – koncerte, ulične performanse, atrakcije, predstave, ples i brojne druge aktivnosti.

Organizatori očekuju rekordan broj posjetitelja.

Duša svakog Špancirfesta je ulični umjetnički program, a ovoga puta perfomeri koji dolaze iz desetak europskih zemalja izvest će više od 70 programa.

„Po prvi put u Hrvatsku dolazi ‘Orkestar sirena’ koji će biti naši gosti ovog prvog festivalskog vikenda i vjerujem da će, kao što to rade na gostovanjima u brojnim svjetskim gradovima, oduševiti publiku u Varaždinu”, rekla je direktorica Turističke zajednice grada Varaždina, Jelena Toth.

Na glavnoj festivalskoj pozornici na Starom gradu održat će se 12 koncerata, a najveća će atrakcija biti škotska rock grupa Franz Ferdinand, koja je nastupila 22. kolovoza, dok je prva festivalska večer bila rezervirana za splitski TBF.

Svi koncerti na ovoj pozornici bit će besplatni.

U dvorištu kod Vile Bedeković u petak navečer nastupila je slovenska grupa Perpetuum Jazzile, za čiji se nastup tražila karta više, a na Kapucinskom trgu u 22 sata priređen je pravi pravi spektakl.

Sudionici utrke imaju priliku stepenicu po stepenicu osvojiti Vukovarski vodotoranj

Atletski klub Vukovar drugi put organizira zanimljivu i izazovnu utrku stepenicama na najpoznatijem tornju u Hrvatskoj - Vukovarskom vodotornju.

„Riječ je o odličnom projektu Europske unije, odnosno Kreativne Europe kojem je Turistička zajednica grada

Varaždina jedan od partnera. U sklopu projekta, 32 plesača iz nekoliko europskih zemalja izvela su multimedijski glazbeno- plesni show”, istaknula je Toth.

Finale prve večeri ovogodišnjeg Špancirfesta nije bio uobičajeni vatromet, već laserski show sat prije ponoći na Starom gradu, a Toth je istakla da je riječ o spoju klasične glazbe i svjetlosnih efekata, showu koji je dobio brojne nagrade na europskom i svjetskom tržištu.

Gradonačelnik Neven Bosilj istaknuo je prednost Varaždina za ovakav festival jer je centar grada zatvoren za

promet.

“Šest trgova i mislim 14 ulica. Ako dođete na jedan dan, sigurno nećete uspjeti sve vidjeti. Po deset je programa po danu, sigurno će vam nešto promaknuti”, rekao je gradonačelnik, uvjeren da će posjetiteljima biti zanimljivo sve što vide.

Inače, posjetiteljima je, što je inače rijetkost, osiguran besplatan parking na jednoj većoj površini odakle ih opet besplatno ‘buseki’ voze do središta grada.

„S obzirom da trenutne prognoze pokazuju da je pred nama tjedan sunčanog, lijepog, toplog i ugodnog vremena, nadamo se na kraju i rekordnom broju posjetitelja”, zaključila je Jelena Toth.

Utrka “Vukovarskih 198”

organizira i nastup supova –daskaša koji su prezentirali ovaj sport kao i samo natjecanje.

Kako su istakli organizatori, kroz ovu manifestaciju neposredno se promoviraju turistički potencijali kupske Doline s obje strane obale, a sa ove granice šalju se u svijet poruke mira, suživota i prijateljstva među narodima, što Udruga Kupa ovakvim manifestacijama itekako potiče.

Naziv utrke, “Vukovarskih 198”, vezan je uz to što Vodotoranj ima 198 stuba, a svaki će natjecatelj proći i 200 metara memorijalne staze, što znači da je cilj utrke na vrhu poznate vukovarske građevine. U pozivu sudionicima organizatori poručuju kako imaju priliku stepenicu po stepenicu osvojiti vodotoranj.

“Utrka će se održati 30. rujna i sudionicima daje pri-

liku da iskuse trčanje na zahtjevnoj, ali prekrasnoj stazi koja će ih zasigurno ostaviti bez daha. Obuhvaća 198 stepenica na stubištu Vukovarskog vodotornja i 200 metara memorijalne staze, dok kraj utrke predstavlja izlazak na vidikovac i dodirivanje zastave Republike Hrvatske”, stoji u pozivu natjecateljima.

Prijave će biti otvorene do 15. rujna ili do popunjavanja planiranog broja mjesta, s tim da je maksimalan broj sudionika ograničen na 240 trkača. Na prvom je izdanju utrke bilo 135 natjecatelja iz Hrvatske, BiH, Njemačke i Francuske, koji su unatoč kiši i vjetru prešli stazu i testirali granice vlastitih mogućnosti.

Mnogi su došli vidje� konjske zaprege

Vozočašće - lijepa i vrijedna manifestacije

Sve ak�vnos� su na otvorenom

Dama iz ‘prijašnjeg’ vremena

40.OBLJETNICA UZ PODSJEĆANJE

NA PRVI BROJ HRVATSKOG VJESNIKA, TJEDNIKA

Vama – velika hvala: na čitanju, suradnji, vašoj objavljenoj reklami, pozivu u vašu zajednicu, 'event'; na kritici i na pohvali, na razumijevanju i svakoj srijedi kada kupujete vaš Hrvatski vjesnik

Milijuni internetskih portala, brojne društvene mreže i masovna dostupnost interneta, razlozi su velike krize tiska kroz koju su mnoga izdanja ugašena, nestala.

Dogodilo se to i s nekadašnjim, brojnim novinskim publikacijama na hrvatskome jeziku u Australiji. Pad čitanosti povlači sa sobom manja ulaganja, sve manji broj reklama i plaćenih obavijesti o kojima ovisi glavnina �inancijske sigurnosti opstankna novina, a onda je tu i smanjenje naklade uslijed nepreglednog besplatnog sadržaja koji se može naći – online.

Preskočimo li nekoliko deseteljeća u kojima se, usprkos svim nedaćama i �inancijskim poteškoćama, pronašao i Hrvatski vjesnik, pod pokroviteljstvom direktora Ivana Filipovića, uspjelo se krenuti dalje.

Krenulo se s obogaćivanjem sadržaja zahvaljujući originalnim tekstovima iz Hrvatske, dotjerivanju gra�ike, preglednijem prijelomu i formatu za kojeg je zaslužan dio uredništva koji se nalazi u Zagrebu.

Malobrojno uredništvo sa sjedištem u Melbourneu, nakon što se preselilo iz službenih prostorija koje su se nalazile pri HKC-u Clifton Hill, kako bi smanjilo troškove iznajmljivanja prostora, preselilo se u svoje domove.

Digitalno vrijeme sa sobom je donijelo brojne prilagodbe,

a posebne izazove donijelo je teško vrijeme pandemije, restrikcija koje su posebno zahvatile državu Viktoriju. "Novo normalno" suzilo je mogućnosti na minimum. Nedostatak aktualnih vijesti o događanjima u hrvatskoj zajednici Australije, nepostojanje izravnog kontakta, bili su dodatni teret na putu vjerodostojnosti i kvalitete sadržaja koji jedino može zadržati čitatelja.

I dok su se posljednje novinske publikacije u Australiji na hrvatskome jeziku potpuno ugasile, ostavljajući Hrvatski vjesnik kao jedini, najstariji "živući" tjednik, isti problemi zatekli su i malobrojne tiskare, organizatore dostave i same dostavljače. Cjelokupna ekonomska situacija uvjetovala je povećanje cijena, a konkurentnost na ovom polju gospodarstva – više ne postoji. Povećanje cijena "na jednoj strani" donijelo je i porast cijene "na drugoj".

Često loš kvalitet fotogra�ija, blijede i zamućene boje koje se prelijevaju; kašnjenje dostave novina na adresu pretplatnika, "izgubljene" novine… redovne su bitke svakog tjedna u borbi s voditeljima tiskare i dostavljačima. Reakcija nezadovoljnih pretplatnika, čitatelja… ovdje je neizbježna. Teško usklađivanje kvalitete oblikovanja novina sa svime onime što se događa nakon ranih jutranjih sati srijedom, prije nego gotove stranice krenu "u pogon tiskare", nažalost narušava povjerenje čitatelja.

Ono što se od samih početaka do danas, kada Hrvatski vjesnik puni 40 godina svog izlaženja, nije promijenilo - su vijesti, razgovori, reportaže, crtice i priče, ekskluzivni sadržaji koji, iako se mogu dobiti pregledavajući portale,

‘40 nam je godina tek!’

pružaju dodatne informacije, imaju dodatnu vrijednost.

Dok se internetske stranice "ruše", fotogra�ije, pro�ili na društvenim mrežama "blokiraju, kradu i editiraju" te samim time gube na vjerodostojnosti, stranice Hrvatskog vjesnika mogu se pregledati i sutra… i vikendom nakon sv. mise; sačuvane i nakon deset, dvadeset i, evo danas, nakon četrdeset godina.

Iz malo kojeg pametnog telefona nastali su foto-albumi koji će sačuvati tisuće i tisuće fotogra�ija koje svakodnevno snimamo dok se šetamo, naručujemo koktele, odlazimo na putovanja "tagirajući" svaku zračnu luku…

Fotogra�ije na stranicama koje požute, sačuvane u novinskoj arhivi, potpisane imenima, mjestima događaja i zabilježnim vremenima, ostaju poput povijesnog zapisa, dokumenta koji svjedoči o razvoju jedne zajednice – hrvatske zajednice u Australiji.

Stranice pisane na hrvatskome jeziku – stranice su koje će i dalje odolijevati internetskim prijetnjama prilagođavajući se vremenu u kojem se nalaze te uvijek dopirati do čitatelja koji ih vjerno prelistava, usprkos ponekim nenamjernim propustima i problemima koji ih žele "progutati".

Za ono što donosi sutra, nastojat ćemo se pripremiti što bolje i onoliko koliko smo u mogućnosti već danas.

A vama – velika hvala: na čitanju, suradnji, vašoj objavljenoj reklami, pozivu u vašu zajednicu, event; i na kritici i na pohvali, na razumijevanju i svakoj srijedi kada kupujete vaš Hrvatski vjesnik ili ga teškom mukom otvarate onako umotanog u najlon.

Hvala za svih 40 godina!

Uredništvo Hrvatskog vjesnika

Marija Jurić

28.5.1941. – 17.8.2023.

- Bila nam je odana majka i izvanredna baka zbog koje smo se uvijek osjećali tako sigurno i voljeno: majka Josipa i Suzan; svekrva Carla i Shane; voljena baka unučadi: Annie, Toma, Cate, Mary, Charlieja, Sophije i Harriet.

Misa zadušnica za Mariju Jurić služit će se u crkvi Svete Obitelji (Separation Street 147, Bell Park), u srijedu 23. kolovoza 2023. u 10.30 ujutro; slijedi pokop na groblju Highton.

Nakon pogreba bit će priređen domjenak u Australia Croatian Association (93 Separation Street, Bell Park).

Posebnu zahvalu upućujemo brižnom osoblju Doma "Cro Care".

Do ponovnog susreta.

Počivala u miru Božjem.

Hrvatski srednjoškolci osvojili su dvije brončane medalje na 19. međunarodnoj geografskoj olimpijadi (iGeo), održanoj od 8. do 14. kolovoza 2023. u Bandungu u Indoneziji.

S brončanim medaljama u Hrvatsku se vraćaju Luka Protulipac iz zagrebačke XV. gimnazije i Gabrijel Kučko iz zabočke Gimnazije Antuna Gustava Matoša, dok su na ovom uglednom međunarodnom natjecanju uspješno sudjelovali Mario Rubić iz splitske III. gimnazije i

Bernard Trempetić iz zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga. Učenike su na putu pratili Dubravka Spevec, članica Task Forcea Svjetske geografske olimpijade i asistent Ivan Ivić, oboje s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

iGeo se sastojao od pisanog testa, multimedijskog testa i terenskog rada koji zahtijeva promatranje u smislu kartografskog prikaza i geografske analize.

TRAJE…, 16.

Hrvatski srednjoškolci osvojili dvije bronce na geografskoj olimpijadi

Ubijanje hrvatske proizvodnje

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Sukob hrvatskog prehrambenog diva i njemačkog trgovačkog lanca koji ima trgovine širom Hrvatske jedna je od tema kojima se ovih dana „zabavlja” hrvatska javnost. Podravka i Kau�land prvo su se svađali podalje od očiju javnosti, a potom je sve dospjelo u medije. Pri tome jedni pišu da je „Podravka prekinula isporuku proizvoda Kau�landu”, drugi da je „Kau�land izbacio Podravkine artikle s polica”.

Iz Podravke je potvrđeno da je isporuka njihovih proizvoda prekinuta još u travnju „jer nije postignut dogovor o uvjetima suradnje”. Objasnili su i medijske napise da

se u Kau�landu kupcima i dalje nude neki od najprodavanijih artikala kao što su Lino lada, ajvar, pasirana rajčica... To su, kažu iz Podravke, proizvodi iz starih zaliha, ali novi više neće stizati na Kau�landove police. Ukratko, umjesto hrvatskih, Kau�land će prodavati uglavnom uvozne proizvode.

I prije ove epizode, koja bi mogla dovesti do toga da Podravka izgubi dio tržišta, potrošači su u Hrvatskoj jednostavno bili prisiljeni kupovati uvozne proizvode u trgovinama kojima su vlasnici stranci, tako da cjelokupna dobit, i od proizvodnje i od trgovine, odlazi u inozemstvo.

Znatan dio maloprodaje u Hrvatskoj u rukama je stranaca, u tim trgovinama dobar dio robe je iz uvoza, čak se i kruh koji se u njima prodaje mijesi u Poljskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Italiji... Tu se logično nameće pitanje: ako su u Hrvatskoj plaće znatno niže nego u većini tih zemalja, kako se uopće isplati tamo mijesiti kruh i uvoziti ga u Hrvatsku?

Strani trgovački lanac pokušava uništiti Podravku, a paralelno s time, naočigled cjelokupne javnosti, u propast odlazi najveći hrvatski proizvođač jaja

Sve to je rezultat (ekonomske) politike koju su vodile dosadašnje hrvatske vlade. Domaćoj proizvodnji nije osiguravana odgovarajuća potpora, a u sklopu procesa privatizacije olako se pristajalo na prijedloge, da ne kažemo ucjene, iz Europe da se put Hrvatske u Europsku uniju „plati” prodajom hrvatskih banaka i tvrtki strancima. Kao rezultat takve politike došli smo do toga da danas Hrvatska većinu hrane uvozi, premda bi, s obzirom na resurse kojima raspolaže, bila u stanju hraniti pola Europe, a od svake bankovne transakcije, telefonskog poziva, natočene litre goriva ili kupljenog kruha dobit odlazi u inozemstvo.

Do kojih sve apsurdnih situacija ta neodgovorna politika može dovesti pokazalo se u vrijeme izbijanja pandemije covida-19, kada je u hrvatskim trgovinama nestalo kvasca. Običnog kvasca za kruh nije bilo ni za lijek! A nekad, ne tako davno, Hrvatska je imala dvije tvornice kvasca, Podravkinu u Koprivnici i Plivinu u Prigorju Brdovečkom kod Zagreba. Međutim, jednu i drugu kupio je francuski div Lesaffre, a zatim ih zatvorio! Kad su ih Francuzi kupovali, nitko se nije pitao ima li smisla dopustiti stranoj kompaniji monopol, baš kao što, kad su tvornice zatvarane - prva još 2007., a druga 2018. godine, nitko nije zucnuo ni slova, premda je riječ o strateškom prehrambenom proizvodu!

Sada strani trgovački lanac pokušava uništiti Podravku, a paralelno s time, naočigled cjelokupne javnosti, u propast odlazi najveći hrvatski proizvođač jaja. Zbog nalaza pozitivnog na salmonelu, od 2019. do danas morao je pobiti čak 300 tisuća kokoši, a vlasnik tvrtke Milan Lukač tvrdi da su ti nalazi podmetnuti te za sve optužuje državne institucije i konkurentsku kompaniju.

Na korak smo do toga da Hrvatska doslovce postane potrošačko društvo, da trošimo, a ništa ne proizvodimo.

Piše: Davor Ivanković

Uvijek mi je bilo zanimljivo kako su Dubrovčani beskompromisni u adresiranju i imenovanju agresora iz 1991. i kako nikad nisu tražili neke druge riječi radi toga što je, eto, prošlo više desetljeća, pa bi trebalo tražiti politički korektniji izričaj. No, Dubrovčani se nikad nisu sramili reći odakle su agresori. Mislim na to svega nekoliko dana nakon što je u nekad davno najuglednijem beogradskom i dnevnom listu u Srbiji, Politici, opet na naslovnici izašao tekst s porukom “Dubrovnik je po jeziku uvek bio srpski”. Taj me je naslov prebacio vremeplovom u kraj 1980-ih, kad je upravo beogradska Politika u svojoj huškačkoj rubrici “Odjeci i reagovanja” izravno diktirala i pripremala velikosrpsku agresiju na Hrvatsku, BiH, na kraju i Kosovo. Svojatali su iz Beograda dubrovačku književnost, pa stanovništvo, dubrovačku republiku i sam Grad i prije, to već traje stoljećima, no nakon svega što se događalo 1990-ih i stotina tisuća žrtava velikosrpske imperijalne agresivne politike, moraš biti poprilični luđak da ponovno pokreneš to isto klupko.

Sada je to učinio redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Slavko Petaković, koji tvrdi kako je Dubrovnik “možda i najveća riznica građe za proučavanje povijesti srednjovjekovne Srbije”. Mašala, Slavko! Mogao se on sjetiti možda i najvećeg doprinosa moderne velikosrpske kulture dubrovačkoj povijesti, onog iz 1991./1992. Držimo li se one da je i nekultura dio kulture, stvarno su Slavkovi dali

sve od sebe i u tome su se pokazali najboljima. Nitko nikada nije krenuo rušiti i granatirati Dubrovnik, ali je to uspjelo velikosrbima, koji spremno i danas, usred Beograda kliču “srpski Dubrovniče”.

U staroj gradskoj jezgri Dubrovnika, unutar gradskih zidina, nalaze se 824 kuće, palače, samostana, crkve, dakle, objekata građenih od kamena. U sjevernom dijelu starog Grada, od ukupno 337 objekata oštećenih je 243, ili gotovo 70 posto. U južnom dijelu od ukupno 487 objekata oštećeno je 227 ili oko 47 posto. teško je oštećeno 30 posto ukupnog građevinskog fonda povijesne jezgre u Dubrovniku, a 10 posto potpuno je uništeno u požarima prouzrokovanim zapaljivim projektilima. Na pročeljima zgrada i na popločenju trgova i ulica, pored toga, evidentirano je i 314 izravnih pogodaka granata.

Podaci su to skupljeni nakon što su od zidina Grada odbijeni Slavkovi ljubitelji dubrovačkih starina, pa je popisana šteta koju su te nakaze nanijele Gradu. Da mi je čuti objašnjenje Slavka kako to da je po njemu Dubrovnik istodobno možda i najveća riznica srednjovjekovne Srbije, a da su je njegovi tako sistematski razorili i spalili te grozne zime 1991./1992., kad su “riznicu” ostavili bez struje, vode, komunikacije!? Taj kulturocid i urbicid iz 1991. neće se zaboraviti. Dubrovnik je gađan tisućama projektila, premda je bio pod zaštitom UNESCO-a i premda se na gradskim zidinama u to vrijeme vijorila zastava UN-a (UNESCO), ali ni to za Slavkove barbare nije imalo nikakve važnosti. Slavko će se vjerojatno sjetiti i doprinosa tadašnjeg trebinjskog vožda i poslije gradonačelnika Vučurovića, koji je nakon granatiranja Dubrovnika idejni začetnik one povijesne izjave “napravit ćemo mi i ljepši i stariji Dubrovnik”. Kakvi neimari!

Nakon svega što se događalo 1990-ih i stotina tisuća žrtava te agresivne politike, moraš biti poprilični luđak da ponovno pokreneš to isto klupko

Opsjednuti svojom ljubavi prema srednjovjekovnoj riznici srpske kulture, od kraja 1991. do kraja lipnja 1992. rešetali su po gradu. Znameniti franjevački samostan Male braće primio je ukupno 51 pogodak granatom. Crkva sv. Vlaha pet izravnih pogodaka, sedam baroknih palača sagrađenih nakon potresa 1667. u potpunosti su izgorjele. Dvaput je pogođena velika Onofrijeva fontana, Stradun je dobio 46 direktnih pogodaka. Najveća rupa u pločniku bila je promjera oko metar i pol. Unutar zidina Dubrovnika izravno je pogođeno projektilima ili gelerima oko 80 posto površine krovova. Pogođene su i brojne tvrđave, stara gradska luka, katedrala, Knežev dvor, palača Sponza... Naravoučenje Petakovića i sličnih je kako Srbija treba nastaviti tvrditi da gdje god se govorilo i pisalo štokavštinom pripada srpstvu, tako i Dubrovnik. U Beogradu se, dakle, kuha ista ona čorba od prije 35 godina. Reklo bi se – lud, luđi, velikosrbin. (Večernji list)

Predstavnike vlasti boli istina

Piše: Branimir Stanić

Nedavno

je Ustavni sud Republike Hrvatske presudio u korist svećenika kojega je jedan općinski načelnik tužio zbog riječi iz njegove propovijedi. Prethodno su dva suda, općinski i županijski, odlučila kazniti svećenika jer se tijekom mise koju je služio kao zadovoljštinu nakon što je načelnik naredio da se raspelo s javne površine baci na otpad kritizirao taj postupak. Napokon je Ustavni sud, u odluci s nadnevkom 12. srpnja, poništio dvije sudske presude i vratio slučaj na ponovni postupak pred općinskim sudom. Iako bi bilo korisno dublje ući u taj slučaj, detaljno opisan u objavljenu sudskom dokumentu, s mnoštvom podupirajućih presuda Europskoga suda za ljudska prava, pozornost je zaslužio dio argumentacije Ustavnoga suda koja je postala aktualna i u kontekstu ovogodišnjega crkvenoga dijela proslave u Kninu 5. kolovoza, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Naime, ponovno se u dijelu javnosti aktualiziralo pitanje smije li svećenik kritizirati postupke vlasti – što se na neki način dogodilo u pozdravnom govoru kninskoga župnika i gvardijana na misi za domovinu. Taj je snažan govor, koji su okupljeni vjernici

popratili dugotrajnim pljeskom, a prisutni predstavnici vlasti s kiselkastim izrazima lica, u manjem dijelu medija kasnije cjelovito objavljen, a u većini drugih – prešućen. Je li svećenik u svojem govoru smio reći da Republika Hrvatska nije sljednica ni ustaškoga nacizma ni partizanskoga antifašizma, nego da je stvorena u Domovinskom ratu? Je li smio tražiti razloge zašto svake godine na proslavu dolazi sve manje branitelja i sve manje posjetitelja? Je li – što je neke moglo posebno zaboljeti – smio ustvrditi da je “mnogo onih koji dođu, ali moraju ostati iza prepreke” i pozvati sve da prekinu takvu praksu “jer upravo su nam u prvom redu branitelji omogućili da slavimo ovaj Dan”?

Je li krimen njegova želja da “proslava Oluje bude spontano svenarodno veselje bez ikakvih velikih ograda i podijeljenosti”? Je li, nakon što je nabrojio koja je bila cijena hrvatske slobode, smio zamoliti predstavnike vlasti da u strateškim odlukama slušaju volju naroda, pogotovo preko referenduma, te upozoriti na moralnu obvezu od napadača tražiti iskreno kajanje i nadoknadu svekolike štete?

Nažalost, još uvijek je osvrtanje crkvenih predstavnika na ugroze općega dobra u dijelu društva etiketirano kao “miješanje Crkve u politiku” – što neodoljivo miriše na

Osvrtanje crkvenih predstavnika na ugroze općega dobra u dijelu društva etiketira se kao “miješanje Crkve u politiku” – što neodoljivo miriše na doba totalitarizma

doba totalitarizma. Svećenici dobro znaju što pripada homiliji i govoru u crkvenim prostorima, a što ne. No dosad je bilo manje poznato kako na to pitanje gleda najviša hrvatska sudska instanca.

Naime, kada je u spomenutom slučaju načelnik tužio svećenika smatrajući da je ugrozio njegov ugled, Ustavni je sud bio jasan: od prava na zaštitu ugleda nekoga dužnosnika jače je pravo na slobodu izražavanja. Ustavni sud istaknuo je da su pravu načelnika na zaštitu ugleda suprotstavljena sljedeća zajamčena prava svećenika: jamstvo slobode savjesti i vjere i slobodno javno očitovanje vjere ili drugoga uvjerenja te jamstvo slobode mišljenja i izražavanja misli.

Kad je pak riječ o kritici tijela javne vlasti, Ustavni je sud također bio nedvosmislen: “Granice dopuštene kritike mnogo su šire nego što je to slučaj s privatnim osobama, šire su čak i u odnosu na kritiku političara i dužnosnika.” Štoviše, “u demokratskom društvu radnje ili propusti tijela s javnim ovlastima moraju biti podložne strogoj kontroli ne samo od strane zakonodavnih i sudskih vlasti nego i od javnog mnijenja te se očekuje da pokažu visok stupanj tolerancije prema kritici”, ocijenio je Ustavni sud.

To, dakle, s gledišta Ustavnoga suda znači da kada se dogodi ugroza, materijalna ili duhovna, koja pogađa vjernike i ide na štetu općega dobra, na evanđeoskim temeljima svećenik ili koji drugi crkveni predstavnik smije izraziti kritiku tijelima vlasti. Pritom je valjda jasno da predstavnike vlasti ne boli zapravo kritika, nego boli istina. (Glas Koncila)

Beograd opet o “srpskom Dubrovniku”

SPOMENDAN SLUGA BOŽJI PODUZETNI JOSIP STADLER, NADBISKUP VRHBOSANSKI

Preminuo je 1918. godine. Na njegovom grobu molio se 1997. godine papa Ivan Pavao II. prigodom posjeta BiH

Sluga Božji Josip Stadler, hrvatski svećenik, teolog i �ilozof, vrhbosanski nadbiskup, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, rođen je 24. siječnja 1843. u Slavonskom Brodu, u skromnoj obrtničkoj obitelji Đure i Marije, rođene Balošić.

U jedanaestoj godini ostao je bez oca i majke pa je brigu za njega preuzela obitelj Oršić. Školovanje je započeo u rodnom gradu, a nastavio u Požegi i Zagrebu, gdje je polazio gimnaziju. Filozo�iju

Siromaštvo

Iako je Stadler bio visoki crkveni dostojanstvenik i, kao takav, mogao je živje� ugodnim životom, on je živio vrlo skromno i siromašno. Nije napisao oporuku jer nije imao ništa ostavi� iza sebe. Sve što je imao već za života je dijelio drugima, najprije onima kojima je bilo najpotrebnije. Da je Stadler i kao nadbiskup živio skromno, doznajemo iz jedne njegove izjave koju je zabilježio o. Hammerl u nadbiskupovu životopisu. Tamo možemo pročita� ovu Stadlerovu izjavu: “Vidite, ja sam sad nadbiskup, a nemam tako dobra jela kao onda”, dok je bio bogoslov u rimskom zavodu Germanicum.

Nadbiskup Stadler, preporoditelj i duhovni obnovitelj Bosne

i teologiju studirao je i doktorirao na papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Za svećenika je zaređen 1868. u Rimu. Od 1870. bio je nadstojnik u Nadbiskupijskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu, a od 1874. profesor na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu.

Papa Leon XIII. imenovao ga je 1881. prvim vrhbosanskim (sarajevskim) nadbiskupom. Apostolskim žarom nadbiskup Stadler u Bosni je razvio vrlo živu djelatnost na vjerskom, prosvjetnom, kulturnom i nacionalnom polju.

Pokrenuo je službeni nadbiskupijski list Srce Isusovo (od 1893. Vrhbosna), osnovao tiskaru, dječačko sjemenište i gimnaziju u Travniku (1882.), bogoslovno sjemenište u Sarajevu (1893.) s crkvom svetih Ćirila i Metoda, kaptol i nadbiskupski dvor te dao podignuti sarajevsku katedralu Srca Isusovog (1884–89.). Dao je sagraditi mnogo crkava i samostana. Utemeljio je u Sarajevu 24. listopada 1890. Družbu sestara Služavki Malog Isusa, radi skrbi za siromašnu i napuštenu djecu, za starije osobe i siromahe. Časnim sestrama iz Družbe kćeri Božje ljubavi darovao je posjed „Betanija“ u predgrađu Sarajeva, a one su pomagale siromasima i predavale u školi.

„Otac sirotinje“, osnovao je sirotišta „Betlehem“ i „Egipat“ za djecu te starački dom. Bio je iskreno pobožan i rado je molio. Posebno je štovao Srce Isusovo, kojem je posvetio nadbiskupiju. Bio je i veliki štovatelj Blažene Djevice Marije i svetog Josipa. Papa Leon XIII. imenovao je Josipa Stadlera apostolskim povjerenikom za sjedinjenje Pravoslavne i Katoličke crkve. Prvi je među Hrvatima

Stadler - čovjek inicijative

Stadlerovi zemni ostatci počivaju u sarajevskoj katedrali

Imajući na pameti mnogobrojna pisana znanstvena i ostvarena apostolska djela, s pravom se može reći da je Stadler bio čovjek plodne inicijative. Još kao profesor na Zagrebačkom sveučilištu počeo je skupljati novac u korist fonda za dječačko sjemenište.

bljivom nadom i nesebičnom ljubavlju?

Ljubav prema Svetom pismu

Stadler je već kao student teologije bio veliki ljubitelj Svetog pisma. Evo što on sam o tome kaže: “Još u Kolegiju u Rimu Novi zavjet sam, koliko se sjećam, pročitao osam puta, jednom ili dva puta klečeći; već dvije godine propovijedam narodu svake nedjelje i blagdana evanđelje svetog Mateja”. Sam je izdao s komentarom Sveta evanđelja i Djela apostolska. U jednom pismu Stadler moli rektora Germanicuma da se moli na jednu njegovu nakanu.

On kaže u pismu: “Vaša mi je molitva također potrebna zbog izdavanja Svetog pisma

objavio �ilozo�ijski sustav u šest knjiga: Logika: Dijalektika (1904.), Logika: Kritika ili noetika (1905.), Opća meta�isika ili ontologija (1907.),

na hrvatskom jeziku; početkom siječnja 1893. godine počet ćemo �ska� svetog Mateja”.

Stadler je cijenio riječi Svetog pisma, tako da se pred njim nitko nije smio šali� sa Sve�m pismom.

ne i obrana same te istine. Josip Stadler je uspostavio i poredak �ilozo�ijskih znanosti: ontologija istražuje bitak bića (biće kao biće), kozmologija narav tjelesnih stvari i njihove zakone, psihologija ili dušoslovlje narav duše i njezinih moći, o Bogu govori bogoslovlje, pravilima ispravnog mišljenja i suđenja bavi se logika, a predmet etike najviši je zakon poštenja.

Kosmologija (1909.), Psihologija (1910.) i Naravno bogoslovlje (1915.).

Filozo�ija je za Stadlera bila i put dolaženja do isti-

Duh ekumenizma i suradnje

Da je Stadler imao u sebi ekumenskog duha vidi se, između ostaloga, i po tome što je sa svojim tajnikom pohađao muslimane po njihovim kućama kad su slavili Bajram.

Jednako tako, bio je Stadler otvoren i za ekumensko djelovanje s pravoslavnima.

Među�m, treba prizna� da je Stadler ipak bio svjestan činjenice da je ekumensko zbližavanje cilj koji nije lako pos�ći. Tako on u pismu zahvaljuje Sv. Ocu na jednom dokazu ljubavi i napominje

“da sveto ujedinjenje običnim putem nije moguće, nego da za to treba izvanredna milost Božja”.

Da je Stadler poš�vao osobe druge vjere i narodnos� vidi se i po tome što je za pedesetu godišnjicu svoga svećenstva svotu od 12000

kruna podijelio dvanaestorici siromašnih, vrijednih vjenčanih parova, koji su toga tjedna trebali prvi puta sklopi� zakoni� brak u Sarajevu.

Stadler je zaželio da se novac podijeli trima katoličkim, trima grkoistočnim, trima muslimanskim i trima židovskim mladim bračnim parovima.

Pritom je Stadler naglašavao jedinstvo spoznaje i djelovanja. Osim mnogobrojnih okružnica i pastirskih poslanica, preveo je evanđelja po Mateju (1895.), po Marku (1896.), po Luki (1899) i po Ivanu (1902.), te Djela apostolska (1907.). Nadbiskup Stadler objavio je na latinskom Fundamentalnu teologiju (Theologia fundamentalis, I–II, 1880–84.).

Preporoditelj i duhovni obnovitelj Bosne, preminuo je 8. prosinca 1918. u Sarajevu, a pokopan je u sarajevskoj katedrali. Na njegovom grobu molio se 12. travnja 1997. papa Ivan Pavao II. prigodom posjeta Bosni i Hercegovini. U Sarajevu je 20. lipnja 2002. pokrenut postupak za proglašenje sluge Božjeg Josipa Stadlera blaženim i svetim.

Fond je dobro rastao tako da je do konca I. svjetskog rata iznosio 1.500.000 kruna. Pokrenuo je Glasnik sv. Josipa, Glasnik Presvetog Srca Isusova, Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu, Rajska vrata, Ljubimo Gospodina.

Stadler je na hrvatski jezik preveo Logiku profesora Tongiorgia, Balanovo djelo Katolička crkva i Slaveni u Bugarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini. Teologia fundamentalis. Izdao je s komentarom Sveta evanđelja i Djela apostolska. S doktorom Brestjenskim pokrenuo je časopis Balkan, u svrhu jedinstva Istočne i Zapadne crkve. Izdao je djelo Propovijedi o nauku kršćanskom od franjevca Jeronima Filipovića, a 1898. prijevod Ben Hura.

Dobar Stadlerov poznavalac, austrijski isusovac koji je djelovao u Bosni, Anton Puntigam, za nadbiskupa Stadlera kaže: “Umro je bez dugova, ali isto tako i bez trunke imanja. Stoga nije pravio nikakvu oporuku... Ali ostavio nam je svoja djela, svoj sveti život i svoju blaženu smrt”.

reći život

A ima li što bolje i veće od blažene smrti kojoj je prethodio svet život ispunjen velikom vjerom, nepokole-

U svom radu Stadler je nailazio na prepreke te je doživljavao niske udarce kako u onim izvancrkvenim krugovima tako i onim unutar Crkve. No, niti je znao niti mogao mrziti. Izmiren s Bogom i ljudima pošao je s ovoga svijeta 8. prosinca 1918., na blagdan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, koju je kao Majku Isusa Krista neizmjerno štovao. Iza sebe nije ostavio dugova, a ostavio je svoja djela koja i danas, kao nadahnuće, govore o jednom velikanu hrvatske povijesti. Stadlerovi zemni ostatci počivaju u sarajevskoj katedrali.

Na njegov grob dolaze sestre, svećenici i vjernici moleći zagovor kod Boga u raznim potrebama, a na njegov grob je 12. travnja 1997. došao današnji Petrov nasljednik, papa Ivan Pavao II., koji je u svom nagovoru svećenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima u katedrali istaknuo:

“Kako u ovoj katedrali ne spomenuti mons. Josipa Stadlera, prvoga nadbiskupa obnovljenoga starog biskupskog sjedišta u Vrhbosni, današnjem Sarajevu i utemeljitelja Družbe Služavki Maloga Isusa, jedine redovničke zajednice koja je nastala u Bosni i Hercegovini? Neka živi spomen na toga velikog pastira, posve vjerna Apostolskoj Stolici i uvijek spremna služiti braći, hrabri i podupire misionarsko zalaganje svih Bogu posvećenih osoba koje rade u ovome meni tako dragome kraju!”

Spomendan nadbiskupa Stadlera slavimo 23. kolovoza

‘LJETNA RAZGLEDNICA’ POZDRAVI IZ LIJEPE NAŠE HRVATSKE I PONOSNE BOSNE I

Doživljaji iz domovine koji stvaraju

Kako se i velik broj australskih Hrvata ove godine našao među brojnim turistima ponovno vam donosimo njihove ‘razglednice’ i pozdrave iz Lijepe naše…

Pripremila: Suzana FANTOV

Sblagdanom Velike Gospe tradicionalno završava vrhunac turističke sezone u Hrvatskoj.

Prema podacima koje donose hrvatski mediji, bila je to rekordna špica sezone. Iako je broj noćenja ostao isti kao lani, a broj �iskaliziranih računa u smještaju se čak i smanjio, iznos naplaćenih računa porastao je za petnaestak posto.

Kad se govori o uspješnosti, treba se promatrati cijela turistička godina – iako ne treba samo brojiti turiste i noćenja, na kraju se ipak broje – euri.

Kako se i velik broj australskih Hrvata ove godine našao među brojnim turistima, u ljetnim gužvama - no uživajući u toplom, hrvatskom ljetu - ponovno vam donosimo njihove “razglednice” i pozdrave iz Lijepe naše…

Ana Kombol svoje pozdrave šalje sa zadarske obalne šetnice na kojoj se nalazi i svjetski poznata turistička atrakcija Pozdrav Suncu - djelo arhitekta Nikole Bašića. To je djelo postavljeno u blizini Morskih orgulja, prvog Bašićeva djela.

Ana je gradsku znamenitost – Pozdrav Suncu - posjetila noću, kada se u čarobnoj igri svjetlosti čuje zvuk Morskih orgulja u pozadini.

Pozdrav Suncu djelo je nagrađivanog zadarskog arhitekta Nikole Bašića, a sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih ploča postavljenih u razini rive, u obliku kruga promjera 22 metra.

Ova jedinstvena urbana instalacija danju upija sunčevu svjetlost, a zalaskom Sunca uključuju se rasvjetni elementi ugrađeni u krug te proizvode iznimno dojmljivu svjetlosnu igru.

Hladeći se u bistrom moru Cavtata, veliki osmijeh i pozdrav šalje nam Mary Kolega.

Cavtat je gradić naslonjen na magični Dubrovnik i prelijepe Konavle, u kojemu još i danas možete osluhnuti duh minulih vremena i doživjeti stoljetne tradicije naših predaka.

Upravo to čini ga idealnim mjestom za odmor, gdje svatko može pronaći ono što želi: uživati u miru skrovitih uvala i dugih šetnji uz more ili provoditi aktivan odmor uz brojne sportsko-rekreacijske, zabavne i kulturne programe koji se nude.

Mary Ann Marcan i Joe poslali su nam zajedničku fotogra�iju s koncerta hrvatske dive Doris Dragović, održanog u Labinu.

U istočnom dijelu Istre, na svega tri kilometra od mora, smjestio se ovaj srednjovjekovni gradić, grad bogate povijesti i kulturnog naslijeđa, danas grad galerija i umjetnika koji ovdje stvaraju i borave tijekom cijele godine.

Ako ga do sada niste posjetili, svakako se prošetajte glavnim gradskim trgom na kojem se nalazi odlično sačuvana loggia iz 16. stoljeća, iz koje potječu i glavna gradska vrata sv. Flora. Iznad vrata uklesani su labinski grb te mletački lav, simbol vladavine Venecije. Top iz razdoblja Austrije i niz drugih zanimljivih detalja otkrit ćete šetajući se ovim gradićem.

Danny Vujo najveći dio svog posjeta hrvatskoj provest će u Makarskoj, a kako nam javlja ovaj srčani navijač Hajduka, uskoro kreće i u Split gdje će sudjelovati na kulinarskom tečaju s nekim od vrhunskih kuhara!

Čorić i Ashley Benic zajedno su putujući posjetile brojna željena odredišta uživajući tako sedam

uspomene i pozivaju na povratak!

Pozdrav sa Visa!

Kristina Puskaric Bursic boravila je u Hrvatskoj dva mjeseca nakon 27 godina!

- Bio je to prvi posjet za mog supruga i kćer, koji su oduševljeni te se jedva čekamo vratiti! Posjetili smo Zagreb, Karlovac, Dugu Resu, Dubravce, Novigrad na Dobri, Slavoniju - Vukovar, Vrpolje, Gundincs, pa Slunj, Rastoke, Cetingrad, Cvitović, Kremen na Kordunu, Dubrovnik, Makarsku… Bili smo na dnevnim izletima u Međugorje, Mostar, Trogir, a onda kruzerom krenuli uzduž jadranske obale uživajući tako u obilasku naših otoka - Visa, Lastova, Korčule… Posjetili smo Primošten, Bigorad na Moru, Zadar, Bibinje, Opatiju… a stigli smo i do Venecije! – javila nam je Kristina koja je zajedno sa svojom obitelji stvorila brojne uspomene koje sa sobom nose natrag u Australiju.

Ljetni kolaž

Bobbie Surina, kao i njena sestra i rođaci, oduševljena je Visom te već sada najavljuje povratak na ovaj pučinski otok skrivenih prirodnih uvala, plaža i podmorskih špilja.

Očuvana i nedirnuta priroda najveća je vrijednost i rijetkost te najjači turistički adut otoka Visa. Svjetska organizacija za zaštitu okoliša uključila ga je među deset najočuvanijih otoka Sredozemlja.

Malo gdje ćete kao tu uživati u mirisima i bojama nedirnute prirode koja okružuje naselja nastala još u antičkim vremenima kad su uvale ovog otoka bile jezgre današnjih gradova Visa i Komiže.

Pozdrav iz Imotskog!

Iz “Matanovih dvora”, iz Imotskog, pozdrav nam šalje Stipe Kristijan Čičak.

Nema čovjeka iz Imotskog, i ne samo Imotskog, koji nije više puta pogledao kultnu seriju „Prosjaci i sinovi“ - remek djelo dvojice Imoćana – pisca Ivana Raosa i redatelja Antuna Vrdoljaka.

U toj seriji snimanoj početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća veliku ulogu imale su i dvije kamene kuće – Kikaševi i Matanovi dvori. Ti dvori bili su simboli statusa, bogatstva, ali i trajnosti – kako bi Matan rekao – oni su „vični i vikovični“.

Teško da bi tada netko mogao pretpostaviti da će za četrdesetak godina, u današnje vrijeme, ti „dvori“ biti uništeni i devastirani, što zubom vremena što krađom „vacada“ i pragova, što nebrigom sadašnjih vlasnika. Premda devastirani, dvori i dalje stoje, čekaju i prkose vremenu. Prvi, oni Kikaševi u Zmijavcima, zaseoku Karoglani, a ovi drugi – Matanovi u Imotskom, uz gradski stadion „Gospin dolac“, nasuprot utvrde Topana.

Na sreću, diljem Imotske krajine primjetna je tendencija obnove tih starih kamenih kuća koje svjedoče o našoj baštini i načinu života, ali i o vještini tadašnjih graditelja. Nadamo se da će takvu sudbinu i novu mladost doživjeti i ovi „dvori“, na radost i ponos svih nas…

Alexander McPherson je, skupa sa svojom obitelji, posjetio i Lastovo, rodno mjesto svoje majke Mary.

Ovaj otok, kojeg nazivaju i “otokom kristalnih zvijezda”, okružen je čistim modrim morem, a jedno od najmanje svjetlosno onečišćenih mjesta na svijetu!

Udaljen, ali čaroban – otok Lastovo ima jedinstven arhipelag u kojem će uživati svaki zaljubljenik u more. A ako volite povijest, svakako će vas zanimati i povijest ovog otočića koji se kroz stoljeća srčano branio od svakog napadača. Često je mijenjao svoje “gospodare”, ali su sve te promjene ostavile bogato nasljeđe kulturnih znamenitosti.

Spomenimo samo Lastovski statut iz 1310. Godine te “Lastovski poklad” – karneval star više od 500 godina koji je proglašen hrvatskim kulturnim nematerijalnim dobrom, a čiju tradiciju pomno čuvaju iseljeni Lastovci i njihovi potomci i ovdje u Australiji.

Na pitanje što radi i u čemu ponajviše uživa, rekao nam je kako osim u kupanju u kristalno bistrom moru, šetnjama otokom, druženju s obitelji, rođacima i mještanima, uživa ”od srdjela na ražnju, čumula, brodeta i ‘lonza’ do krokanta i biškota, a sve to uz čašu domaćeg vina i rakije”.

Ivana nam šalje raspjevane pozdrave sa proslave sv. Lovre održane u Koprnu (Dalmatinska Zagora) gdje su nastupali Sinovi Hercergovine i drugi brojni izvođači.

Nek se čuje, nek se zna da Koprno volim ja…!

Pozdrav sa najmanje svjetlosno zagađenog mjesta na svijetuLastova

Malo vježbe, malo knjige, puno smijeha i veselja uz kistove, boće i rođendansku tortu!

Ženski dio grupe Casey odvažio se iskušati u izradi voštanih svijeća, održana je likovna kreativna radionica grupe North, sportski dan u kuglani imale su grupe Hume i Whittlesea

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: službena Fb stranica

Australian Croatian Community Services

Koliko su aktivni i kreativni članovi grupe društvene potpore

Casey pokazalo je njihovo druženje 1. kolovoza kada se ženski dio grupe odvažio iskušati u izradi voštanih svijeća.

Iako na početku pomalo nesigurne, članice su s oduševljenjem prionule kreativnom radu u želji da se ovakva kreativna radionica ponovi u predbožićno vrijeme.

Njihova mala "knjižnica" i dalje privlači ljubitelje dobrog štiva jer - kako poručuju njihovi članovi - onaj tko ne voli čitati nije još pronašao pravu knjigu".

Dan ispunjen šarenim platnima

Prošlog tjedna, likovnu kreativnu radionicu grupe društvene potpore North vodila je Ana Čabrić (19), studentica Australskog katoličkog sveučilišta.

Ana, koja u svoje slobodno vrijeme voli slikati, podijelila je svoju strast i s članovima koji su se zabavili bojama i kistovima te svoje umjetničke radove ponijeli kućama.

Dan ispunjen šarenim platnima završio je zajedničkim ručkom – izvrsnim pilećim gulašom, a "slatko za kraj" pripremila je Marija Nikolić - ispekla je slasni kolač od jabuka.

Probuđen natjecateljski duh

Lijepa proslava rođendana

Grupe Hume i Whittlesea 16. su kolovoza u sjevernom dijelu grada imale sportski dio dana u kuglani Oz Tenpin.

Probuđen natjecateljski duh, uz dobru zabavu, obilježio je ovo druženje koje je nastavljeno zajedničkim ručkom u hotelu Bundoori.

Vezano za desert, posluženu Pavlovu, imaju samo riječi hvale i svima preporučuju da isprobaku tu deliciju - jer kako su naveli zadovoljni članovi - "toliko je bila ukusna da je nisu uspjeli ni poslikati".

Slavljenička atmosfera vladala je 9. kolovoza u grupi društvene potpore North, proslavljen je rođendan Zore Perak.

Na početku samog susreta, putem Zoom aplikacije, izravno iz Hrvatske, lagane vježbe razgibavanja vodila je Irena.

A dan su svakako obogatila dječica iz obližnjeg dječjeg vrtića, čiji posjet su organizirale njihove "tete" (voditeljice vrtićkih grupa).

U brojne aktivnosti - bojenje, crtanje, izradu nakita od perlica… - bili su uključeni maleni i članovi navedene grupe.

Ahead of the upcoming Euro 2024 quali�iers next month, Croatia’s head coach, Zlatko Dalić, has unveiled the roster for the national squad. Croatia is set to commence their quali�ication campaign with a match against Latvia on September 8th in Rijeka, followed by a trip to face Armenia on September 11th.

Despite speculations surrounding the retirement of Luka Modrić after the UEFA Nations League �inal in June, the 37-year-old captain’s name stands proudly on the roster. He will celebrate his 38th birthday just a day after the Latvia �ixture. However, the selection didn’t include Hajduk Split striker Marko Livaja, who was sidelined from the Nations League Finals due to a training ground incident. In his stead, Matija Frigan, the Westerlo striker, has been given a call-up to reinforce the attacking options.

The Croatia squad for the upcoming matches against Latvia and Armenia comprises:

Goalkeepers: Dominik Livaković, Ivica Ivušić, Nediljko Labrović

Defenders: Domagoj Vida, Borna Barišić, Josip Juranović, Joško Gvardiol,

Borna Sosa, Josip Stanišić, Josip Šutalo, Martin Erlić

Mid�ielders: Luka Modrić, Mateo Kovačić, Marcelo Brozović, Mario Pašalić, Nikola Vlašić, Lovro Majer, Luka Ivanušec

Strikers: Ivan Perišić, Andrej Kramarić, Bruno Petković, Petar Musa, Matija Frigan

Additionally, the following players have been placed on-call: Dominik Kotarski, Duje Ćaleta-Car, Jakov Medić, Nikola Moro, Martin Baturina. Coach Zlatko Dalić expressed his satisfaction with the team’s recent performance at the Nations League �inals, maintaining his trust in the squad that secured the silver medal. He particularly highlighted the invaluable presence of Luka

While the injured Gvardiol was unavailable for the Final Four, the inclusion of Frigan from the Netherlands adds a dynamic forward dimension, amplifying the attacking potential.

The challenges ahead are substantial, as Croatia is on the cusp of pivotal matches that could signi�icantly propel them towards the Euro tournament.

Acknowledging the team’s favourites’ tag, Dalić stressed the importance of unwavering concentration and focus. He urged the players to maintain the spirited and resolute performance demonstrated in June, striving for the same energy and quality to justify their favourites’ status

Luka Modrić Defies Retirement Speculation, Joins Croatia’s Euro 2024 Squad

Modrić, emphasizing that his contribution on and off the �ield signi�icantly bolsters the team’s strength. Dalić also commended the stability of the players’ club situations, a contrast to previous September gatherings. Noteworthy transfers for Mateo, Joško, Lovro, and

Josip to prominent clubs— Manchester City, Ajax, and Wolfsburg—were celebrated by the coach, who anticipates their continuous development.

With an eye on the impending quali�iers, Dalić discussed the strategic enhancements to the squad.

against Latvia and Armenia. Croatia presently holds four points from two matches, positioning them third in the group, with two games in hand over the current leaders, Turkey.

The top two teams in the group automatically qualify for Euro 2024.

Rucˇak ispod Masline

OLIVE GROVE LUNCH

FRIDAY

An

Resilience Rewarded: Dandy City Completes NPL2

Double with Championship Win

Zoran Juraj SABLJAK Pictures by Dražen JURINA

In a stunning display of determination and skill, Dandy City achieved the remarkable feat of securing the NPL2 Championship, thereby completing an exhilarating double following their promotion to NPL Victoria.

This remarkable journey was punctuated by a thrilling come-from-behind victory against FC Bulleen just last Monday night. The resounding culmination came last Saturday, as Dandy City faced off against Eastern Lions, ready to grasp the elusive title.

Entering the contest, the Dandy City team was acutely aware of the Eastern Lions’ prowess as a formidable adversary. Coach Tolios’ squad knew they needed to be on their guard, fully prepared to thwart any challenge that came their way in their pursuit of securing the double.

A crisp afternoon at Frank Holohan Reserve provided the backdrop for this monumental clash, as a vibrant crowd assembled to witness the unfolding drama. In a heartfelt gesture, the club committee offered free entry, ensuring that all supporters could bask in the electric atmosphere. The club extended their appreciation by hosting a generous lunch, inviting sponsors, volunteers, and committee members to partake in the celebration—a heartfelt reward for their unwavering support over the years.

The tension was palpable, and expectations soared as Dandy City took to the �ield.

From the �irst whistle, it was clear that Eastern Lions were determined to challenge every inch of Dandy City’s dominance. However, Dandy City had their own plans and swiftly gained the upper hand with an 18th-minute goal by Christopher Irwin, much to the crowd’s relief.

A pivotal moment arrived just before halftime when John Hall showcased brilliance, saving an astonishing penalty to maintain Dandy City’s lead. The halftime respite allowed them to regroup, led by Captain Jack Webster who marshalled the defence impeccably against Eastern Lions’ persistent efforts.

The climax of this triumphant tale occurred when Will Bower unleashed a remarkable strike that found the back of the net. Champagne �lowed, and jubilant chants of “Championi” resonated through the Filipović Stand, with fans converging near the race to embrace the victorious squad as

the �inal whistle echoed. The celebrations erupted, creating an exultant atmosphere that refused to subside.

The �ield soon transformed into a canvas of joy as of�icials, sponsors, fans, families, friends, and children swarmed the pitch to embrace their new champions. The scenes were nothing short of ecstatic, mirroring the incredible journey that led to this momentous achievement. It’s astounding to re�lect that in the early stages of the season, Dandy City was battling relegation—a testament to the collective efforts of players, coaching staff, and

the entire football operations team.

While the revelry continues, many are already casting their gaze toward an impending challenging year. Dandy City’s return to NPL heralds a formidable shift in competitiveness, a challenge that both Dandy and Nick Tolios are poised to embrace. Their experience in the upper echelons of football assures that the coming year will be met with preparedness and determination.

A heartfelt congratulations resounds through the ranks of Dandy City—a well-deserved salute to their undeniable success. This journey of resilience and triumph will undoubtedly inspire future generations within the club and beyond.

Zoran Juraj SABLJAK

Ahistoric moment unfolded at the Croatian Sport Centre as Gold Coast Knights secured their place as the NPL Queensland Champions in a stunning 4-2 victory over Olympic FC last Sunday. This resounding triumph, which left fans in awe, underscored the Knights’ dominance and determination on the �ield.

In a scenario of anticipation and jubilation, the Knights’ coronation arrived with a game still left to be played. As the �inal whistle blew, the championship title found its deserving home, an achievement that was a testament to the team’s relentless pursuit of excellence.

The Knights left an indelible mark on the game from the outset, sprinting to a �lying start that set the tone for their emphatic victory. The scoreboard came alive in the 9th minute, courtesy of Bradden Inman. Momentum was �irmly on their side as Tyson Martin quickly added to the tally, doubling their lead with an impeccable goal in the 21st minute.

Astonishingly, the Knights further solidi�ied their supremacy by netting their third goal just �ive minutes later, in the 26th minute, when Max Brown found the back of the net. As the teams retreated to the changing rooms for halftime, the Knights held a commanding 3-0 lead, and the crowd could already taste the impending victory.

In a triumphant journey that embodies dedication and skill, the O’Connor Knights have reshaped their history by clinching their �irst Capital Football National Premier League title. With a 26year history that now shines brightly, the Knights’ rise to triumph showcases not only their resilience but also their commitment to excellence.

Without a doubt, this triumph is a result of meticulous planning and unwavering efforts. The Knights have expertly demonstrated the art of building a solid club foundation, elevating their game to new heights. Their performances haven’t just dazzled but also captivated supporters, leaving them engaged at the edge of their seats in excitement. Goals have �lowed freely, defence has remained steadfast, and their style of play has radiated an unyielding spirit.

Recognizing the importance of fortifying their defence, Head Coach Miro Trninic and his dedicated collaborators, Aleks Trninic and Nick Tither, embarked on a strategic transformation, identifying the defence as an area in need of rejuvenation. Their endeavours were bolstered by Assistant Coach and physio-

Gold Coast Knights Clinch NPL Queensland

Championship with Commanding Victory

The visitors managed to ignite a glimmer of hope in the 56th minute with a goal, but any thoughts of a dramatic turnaround were swiftly extinguished by Austin Ludwik’s well-executed tap in from a corner, which marked the Knights’ fourth goal. As the ball hit the net, champagne corks popped around the ground, symbolizing the impending celebration.

Though Olympic FC managed a late goal, it proved to be too little too late as the �inal whistle resonated, unleashing a torrent of wild celebrations that echoed through the stadium and well into the night. The victory was not only a triu-

mph for the Knights but also a testament to the collective efforts of all involved.

As the champagne �izz settled and the championship

glory basked in the limelight, the Knights swiftly shifted their focus to the Australia Cup Round of 16 encounter against Western United. Set

for Wednesday, August 30 at 7:30pm at the Croatian Sport Centre, the upcoming clash promises to be a �ierce battle that will undoubtedly capture the attention of fans. Heartfelt congratulations to the Knights’ camp for their remarkable achievements in 2023.

The NPL Queensland Championship stands as a testament to their dedication, skill, and the unity that propelled them to the pinnacle of success.

The journey continues, and as the Knights’ quest for excellence pushes forward, their legacy shines ever brighter within the realm of Queensland football.

O’Connor Knights: Worthy Champions of the Capital Football National Premier League

bright future. From a modest beginning to an unrelenting journey, the Knights’ story underscores the power of dedication and effective coaching. Initial points from their opening matches didn’t hint at what was to come.

therapist Davor Nemet, who expertly managed injuries, and Team Manager Michael Skrtic, a crucial �igure according to Miro. The transformational shift that fuelled the Knights’ ascent came from a quartet of players from the previous season’s seventh-place team.

Connor Bill and Lachlan Fields emerged as central defensive pillars, tightening the Knights’ backline. James Driscoll and Harrison Palić surged down the �lanks, disrupting opposition defen-

ces with skill, and Seb Arranz rose to prominence as a gifted goalkeeper, well-supported by Alex Connell. In the mid�ield, the metro-

nomic skill of Daniel Roberts and the evergreen brilliance of Regan Walsh served as beacons. Contributions from Michael Adams, Patrick

O’Rourke, and the legendary Josip Jadrić were instrumental in mid�ield creativity. The attack showcased incredible speed with Tyson Livermore, Phakedi Manda, Niko Kresic, and Aisosa Ihegie.

Beyond the First-Grade title, the Knights have nurtured a spirit of unity and family, celebrating successes across all levels of the club. Their youth development program has yielded talents like Lachlan Campbell, Sam Van Dooren, Vinnie Sanchez, and Jak Matic, hinting at a

Seven consecutive victories, including a stunning nine-goal spectacle, propelled them to a dominant position. A victory against Gungahlin United sealed the title, culminating in the Knights being rightful and deserving champions. Their success isn’t de�ined solely by the title, but also by the establishment of a closely-knit club family, where victories at all levels are celebrated equally. The Knights’ legacy has been shaped by nurturing young talent and cultivating a culture of excellence from the very foundations. This victory isn’t just a trophy; it’s a testimony to the Knights’ unwavering dedication, spirit, and enduring commitment to the beautiful game they bring.

Sydney United 58 Succumbs to St George

St George City continued their impressive streak in the National Premier Leagues NSW Men’s, securing a 2-0 victory against Sydney United 58 at Sydney United Sports Centre. Franco Maya opened the scoring just before halftime, followed by Kosta Petratos converting a penalty in the second half.

Early in the game, United 58 had a goal disallowed due to an offside call after Patrick Antelmi reacted swiftly to a left-sided corner. St George had their chances too, with Petratos attempting a shot from the left edge of the box that narrowly missed the near post.

Despite both teams creating opportunities, St George managed to take the lead in the dying minutes of the �irst half. A defensive error from United 58 allowed Maya to capitalise and poke the ball past the goalkeeper.

The second half saw St George continue to press for another goal. Pedro Ferrari set up Dominic Cox, whose powerful shot hit the frame of the goal. In the 65th minute, Petratos doubled the lead by converting a penalty after Cox was fouled in the box.

United 58 attempted a comeback, with Antelmi trying to breach St George’s defence, but goalkeeper Yaren Sozer stood �irm. As the game neared its end, St George’s substitute Marley Peterson had a chance to extend the lead, but Luke Cukar in the United 58 goal denied the effort.

With this victory, St George City secured their fourth win in their last �ive matches. Sydney United however slid to 10th on the ladder.

As the 2023 NPL NSW season enters its �inal stretch, Sydney United �inds itself preparing for a showdown against its arch-rivals, Syd-

Despite Loss St Albans Dinamo Ensures Survival in NPL

Zoran Juraj SABLJAK

The �inal chapter of St Albans Dinamo’s 2023 season was written on a crisp Saturday afternoon at Churchill Reserve, as they faced off against Green Gully in a match that marked both the end of their campaign and the beginning of re�lection and rejuvenation. Unfortunately for the boys in blue, this season is one they would rather relegate to the recesses of memory. Their journey has been tumultuous, characterised by a struggle that extended through most of the second half of the season to avoid relegation. While the team had already secured their place in the National Premier Leagues (NPL) for the following year, their last match against Green Gully held minimal signi�icance in terms of league standings.

The �inal score of 0-2 in favour of Green Gully showcased the challenges Dinamo faced in their last battle of the season.

The early stages of the game saw them concede a penalty in the 5th minute, resulting in Green Gully taking an early lead. The visitors capitalised on their momentum, doubling their advantage in the 27th minute, effectively securing the three points and adding another layer of frustration for the home side.

With the conclusion of this season comes an opportunity for Dinamo to shift their focus to next year. The disappointment of the 2023 campaign will serve as a driving force for the team as they look forward to the upcoming year. The need to rebuild and refocus has never been more evident, and the players and coaching staff will undoubtedly be committed to harnessing the latent potential within the squad. With hope in their hearts and determination in their minds, St Albans Dinamo will undoubtedly rise from the challenges of 2023 to greet the opportunities that season 2024 holds.

ney Olympic, in the upcoming game. Positioned just above them in the 9th spot on the ladder, this clash holds a unique signi�icance beyond the standings. While the match might not have a substantial impact on the ladder, the derby nature of the encounter ensures that bragging rights are on the line. Both teams are set on concluding the season on a positive note. Although the �ixture won’t heavily in�luence the ladder, the intensity and rivalry within the derby promise an engaging spe-

ctacle for fans.

The game is slated for Wednesday, August 23rd at 19:00. However, all eyes will be on the Australia Cup commitments this weekend.

The much-anticipated match against Brisbane Roar will be hosted at the Sydney United Sports Centre. United 58 aims to replicate last year’s remarkable journey to the �inal of the Australia Cup. Kick-off for this cup encounter is scheduled for 2:00 PM this Saturday, making it a �ixture that fans won’t want to miss.

Canberra Croatia

Monaro Panthers kept alive their top four hopes and kept on course for a potential second Grand Final in succession, as they recorded a vital, hard-fought 1-0 win over Canberra Croatia at Deakin Stadium.

The result, secured by a penalty struck midway through the �irst-half by full-back Robert Tkatchenko, was a major blow to the reigning League Champions ambitions of �inals football, meaning they need to realistically win both remaining matches, and rely on other results elsewhere.

Croatia saw a goal di-

sallowed from Franc Greco in the �irst-half, the Argentinean rules marginally offside before slotting home, before a sublime dummy from Zac McLaren released Archie McGregor who was upended in the area by Daniel Subasic. Tkatchenko converted from the spot.

Panthers stopper Jordan Thurtell was, once more, in top form, making a trio of saves to deny Croatia an equaliser after the break. Panthers though held on for the points and hopes of progression into post-season.

Knights Primed for Finals Action Following Narrow Defeat to Heidelberg

Zoran Juraj SABLJAK

Melbourne Knights wrapped up their NPL season with a closely contested 3-2 loss against Heidelberg United last Saturday afternoon at Olympic Village. Although the outcome had no bearing on their �inal ladder position, as the Knights had already secured an impressive 4th spot, the team remains optimistic and determined as they set their sights on the forthcoming �inals action.

Despite the �inal score line, the Knights ignited the match with a blazing start, courtesy of an early goal in the 7th from Mitch Hore. Hore’s clinical �inish came after a well-executed pass that found him one on one with the opposing keeper. Displaying remarkable composure, Hore con�idently dispatched the ball into the back of the net.

Yet, celebrations were short-lived as Heidelberg United swiftly responded, erasing the Knights’ lead a mere two minutes later. The intensity of the encounter remained palpable, with both sides vying for control and momentum. Just before the halftime whistle, Heidel-

Zoran Juraj SABLJAK

In a sombre conclusion to their season, the North Geelong Warriors were dealt a decisive blow by South Melbourne, succumbing to a 2-0 defeat at Elcho Park last Saturday. Despite glimpses of promise and a �ighting spirit, the Warriors found themselves on the wrong end of the score line, sealing their fate for the season. For the Warriors, the equation was clear: secure a victory and hope that other results would align in their favour to guarantee survival. The scenario was half-realised, as both Bentleigh and Moreland suffered losses in their respective matches. Additionally, South Melbourne �ielded a dramatically altered starting line-up, offering the Warriors a chance to capitalise on the changes and seize the opportunity.

The initial half unfolded in favour of North Geelong, with a total of �ive shots on goal being mustered. Encouraged by news of concurrent results, they headed into halftime with a sense of determination and everything to play for in the second half. However, the narrative took a turn in the latter stages of the match. Despite the Warriors’ valiant efforts to keep the visitors at bay,

Warriors Relegated Despite Gutsy Effort to the End

the deadlock was ultimately broken in the 82nd minute.

Substitute Allen Webb seized the moment, sending South Melbourne into the lead and simultaneously shattering the Warriors’ aspirations of a dramatic upset that could lead to survival.

The story further unravelled two minutes later when another substitute in Ali Salemani netted another goal for South Melbourne, solidifying their victory and delivering a harsh verdict for the Warriors: relegation.

The �inal whistle marked the conclusion of a challenging

season and the end of the line for the Warriors in the current tier.

Looking ahead, the Warriors now face the task of regrouping and rebuilding as they prepare for their venture into NPL2 in the upcoming year. While relegation is a bitter pill to swallow, it also signi�ies the stark contrast between the NPL and NPL2 levels of competition. Having earned promotion just this year, the Warriors �ind themselves relegated back to NPL2, serving as a stark reminder of the unforgiving nature of the sport.

berg managed to turn the tables, gaining a 2-1 advantage that they carried into the break.

The second half witnessed an unrelenting battle on the �ield, with Heidelberg United managing to extend their lead to 3-1 in the 72nd minute.

This goal placed the visitors in a dif�icult position, seemingly out of reach from a comeback. However, the Knights demonstrated their resilience by refusing to surrender. In the 90+3 minute, substitute Mohammad Sumaoro breathed fresh hope into the Knights’ camp by reducing the de�icit to 3-2.

Unfortunately, time was not on their side, and Heidelberg United ultimately emerged victorious with a slim margin of victory.

With the curtains drawn on the NPL season, Melbourne Knights now pivot their focus towards the much-anticipated �inals football.

The Knights are slated to commence their playoff journey this Friday night at Somers St, where they will host the Port Melbourne Sharks in an elimination �inal.

The kick-off time for this clash is scheduled for 19:30.

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Fra Ivo Tadić, župnik iz Wollongonga, na Šćitu proslavio 25 godina svećeništva

Služio je u župama u Tuzli, Busovači, Wollongongu, Okučani te se ponovo vratio u Wollongong gdje i danas radi kao voditelj ove hrvatske katoličke misije

URED ZA HRVATE IZVAN RH

Odluka o dodjeli stipendija za učenje hrvatskog u RH

Dodijeljeno je ukupno 500 stipendija, a nastava će se održavati u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Dubrovniku i Puli

Objavljena je konačna

Odluka o dodjeli stipendija za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2023./24.

S ciljem učenja hrvatskoga jezika, upoznavanja i njegovanja hrvatske kulture i nacionalnog identiteta te jačeg povezivanja i suradnje s iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima, Središnji državni ured za Hrvate

izvan Republike Hrvatske je za akademsku godinu

2023./24. dodijelio ukupno

500 stipendija za učenje hrvatskoga jezika u Republici

Hrvatskoj, za 308 kandidata – budućih polaznika Tečaja.

Nastava će se održavati na Filozofskom fakultetu u Za-

grebu (Sveučilište u Zagrebu), Filozofskom fakultetu u Splitu (Sveučilište u Splitu), Filozofskom fakultetu u Rijeci (Sveučilište u Rijeci), Filozofskom fakultetu u Osijeku (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku), Sveučilištu u

Zadru, Sveučilištu u Dubrovniku i Filozofskom fakultetu u Puli (Sveučilište u Puli).

O potpisivanju Ugovora o stipendiranju kao i o drugim pojedinostima vezanim uz odobrenu stipendiju kandidati izabrani temeljem ove Odluke bit će obaviješteni putem elektroničke pošte.

Uvidom u tu odluku, koja je s punim podacima dostupna na web stranici Ureda za Hrvate izvan RH, vidljivo je kako ogromna većina dobitnika te stipendije dolazi iz Južne Amerike.

Stipendisti iz Argentine i Čilea su najbrojniji, ali tu su i mnogi iz Bolivije, Perua, Kolumbije, Ekvadora, Brazila, Venezuele te iz zemalja srednje Amerike poput Jamajke, Meksika, a jedna kandidatkinja dolazi i iz Južne Afrike. Tek poneki kandidat dolazi iz europskih zemalja poput Finske, Nizozemske, Njemačke, SAD-a i Australije. Zapravo, gledajući taj popis odakle sve dolaze stipendisti, koji su potomci Hrvata, nerijetko je riječ o četvrtoj ili petoj generaciji, koji su davno odselili u te zemlje, dobije se stvarni dojam o brojnosti hrvatske dijaspore, našeg iseljeništva kojeg ima u svim dijelovima svijeta.

Što uključuje stipendija?

Inače, sada će se sa svim stipendistima, od kojih većina stiže na dva semestra, znači jednu akademsku godinu. potpisati ugovori. Stipendija uključuje trošak tečaja hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar,

Dubrovnik i Pula), subvencioniranu prehranu do dva obroka dnevno (u studentskim domovima) te naknadu za smještaj u iznosu od 110,00 eura mjesečno koja se isplaćuje svim korisnicima stipendije koji su uspje5no završili upisani semestar.

Tekst: preneseno sa portal

Rama info.; Foto: Ramski internet portal / Tomislav Bošnjak

Užupi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Šćitu fra Ivo Tadić proslavio je 25 godina misništva, javlja portal Rama info.

Proslava je započela misnim slavljem u župnoj crkvi, koju je uz koncelebraciju velikog broja svećenika predvodio slavljenik fra Ivo.

Prigodnu propovijed izrekao je fra Stjepan Radić, gvardijan na Bistriku.

Tijekom prigodne propovijedi fra Stjepan je izrekao promišljanja o Božjoj milosti i svetosti, značenju svete mise, zahvalnosti, ljepoti svećeničkog poziva … Pozvao je nazočne vjernike da mole za današnjeg slav-

Radi se o jedinstvenom radioničkom programu učenja hrvatskog jezika kroz druženje i zabavu koji se kontinuirano provodi od 1993. godine

Svečanom završnom priredbom obilježena je proslava 30. obljetnice Male škole hrvatskoga jezika i kulture koja se ove godine održala od 17. do 28. srpnja u Novom Vinodolskom okupivši 86 polaznika u dobi 9-16 godina iz 14 europskih i prekooceanskih zemalja: Austrije, Njemačke, Poljske, Luksemburga, Irske, Ujedinjenog Kraljevstva (Sjeverne Irske, Velike Britanije, Škotske), Italije, Švedske, Švicarske, Grčke, Kosova, Ujedinjenih Arapskih Emirata, SAD-a i Meksika.

Završnu svečanost uveličali su svojim dolaskom ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, ispred Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dubravka Severinski sa suradnicima, gradonačelnik Novog Vinodolskog Tomislav Cvitković, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća

Srbije Jasna Vojnić, ravnatelj Crvenog križa grada Zagreba Petar Penava te veliki broj obitelji i prijatelja polaznika.

„Kroz učenje jezika i upo-

ljenika, kako bi kao i do sada radosno i pošteno išao stopama Isusa Krista. Srebrnu misu fra Ivo je proslavio uz nazočnost župljana, prijatelja, rodbine i susjeda.

Riječi čestitke, zahvale i poticaja izrekli su srijemski biskupa Fabijan Svalina i fra Julijan Madžar, vikar župe

Rama-Šćit, zatim a pjevanje tijekom sv. mise animirale su članice župnog zbora.

Po završetku misnog slavlja, za nazočne vjernike upriličeno je druženje uz zdravicu, a u poslijepodnevnim satima za svećenike, rodbinu i prijatelje druženje se nastavlja na Jaklićkoj planini.

Fra Ivo zaređen je 1998. godine an sv .Petra i sv. Pavla u Sarajevu. Mladu misu slavio je na blagdan sv. Ane 1998. Služio je u župama u Tuzli, Busovači, Wollongongu, Okučani te se ponovo vratio u Wollongong gdje i danas radi kao voditelj ove hrvatske katoličke misije.

Djeca pristigla iz čak 14 zemalja na

Malu školu hrvatskog jezika i kulture

znavanje s kulturom, mladi Hrvati imaju priliku očuvati svoj identitet i izgraditi snažnu povezanost s Domovinom. Vlada Republike Hrvatske nastavit će još intenzivnije skrbiti o hrvatskoj nacionalnoj manjini gdje god se ona nalazila, a posebno prema osjetljivoj zajednici kao što ona u Janjevu. Naši iseljenici su veleposlanici hrvatske kulture i identiteta, a njihova predanost u očuvanju hrvatske kulture, jezika i tradicije te njihovo prenošenje sljedećim naraštajima zaslužuje posebno priznanje“ – kazao je ministar Grlić Radman čestitajući Hrvatskoj matici iseljenika ovaj hvalevrijedan jubilej.

Čestitke je uputila i Dubravka Severinski te najavila kako će Središnji državni ured za Hrvate izvan RH i nadalje podupirati uključi-

vanje što većeg broja djece u Malu školu hrvatskoga jezika i kulture.

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić zahvaljujući svima na dolasku i sudjelovanju u Maloj školi hrvatskoga jezika i kulture naglasio je kako se radi o jedinstvenom radioničkom programu učenja hrvatskog jezika kroz druženje i zabavu koji Hrvatska matica iseljenika kontinuirano provodi od 1993. godine.

Dugogodišnja voditeljica

Male škole Lada Kanajet Šimić provela je uvažene goste izložbom radova likovne i novinarske radionice te radionice kreativnog pisanja, nakon čega je uslijedila priredba pod nazivom 30 priča mojih predaka za 30 godina

Male škole koja je ujedinila sadržaj svih radionica. Što su sve naučili u samo deset

dana Male škole pokazali su polaznici jezičnih radionica čitanjem literarnih radova s temom „Dolazak mojih predaka u Hrvatsku“.

Lutkarska radionica je uprizorila svoju verziju „Ljepotice i zvijeri“, dok su se dramske radionice predstavile s trima predstavama „Putnik“, „Potraga za blagom Male škole“ i „Smiješna škola”.

Filmska radionica je za proslavu velikog jubileja pripremila reportažu „Naših 30“ i kratki film „Nestali“. S „Tri međimurske“ se predstavila radionica hrvatskog folklora, dok je glazbeno-plesna radionica svojom izvedbom poručila „Ja sam za ples“.

Iznenađenje večeri bila je trodijelna torta s obilježjima

Male škole, broja 30 i Hrvatske matice iseljenika. (HMI)

U Novom Vinodolskom okupilo se 86 polaznika u dobi 9-16 godina

Sadašnja stopa in�lacije očito je manja od očekivane, ali ono što brine analitičare je izloženost bh. ekonomije globalnim promjenama, posebno unutar Europske unije

Europska središnja banka predviđa da bi in�lacija u eurozoni mogla nastaviti kretati se silaznom putanjom i iznositi 2,9% u sljedećoj godini, uz smanjenje cijena sirove nafte za 5,8% u odnosu na prethodnu godinu. In�lacija bi u Bosni i Hercegovini u sljedećoj godini mogla iznositi 3,1%, a u 2025. g. 2,2%, dok su očekivanja za godinu poslije 1,9%, navedeno je u nedavno objavljenoj informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH o perspektivama zemlje za sljedeće tri godine.

Izrada projekcija in�lacije u BiH temelji se na kretanju cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu i projekcijama in�lacije u EU kao važnih eksternih čimbenika, objašnjavaju iz DEP-a. Europska središnja banka predviđa da bi in�lacija u eurozoni mogla nastaviti kretati se silaznom putanjom i iznositi 2,9% u sljedećoj godini, uz smanjenje cijena sirove nafte za 5,8% u odnosu na prethodnu godinu.

U 2025. također se predviđa pad cijena sirove nafte od pet posto, a in�lacija u eurozoni mogla bi biti niža i iznositi

2,1%, dok se cijene prirodnog plina tijekom 2024. - 2025. ne bi trebale znatno mijenjati, kao što je to bio slučaj u prošloj godini. Kada je riječ o kretanju indeksa hrane na svjetskom tržištu, posljednje raspoložive projekcije Svjetske banke upućuju da bi indeks cijena hrane mogao biti manji oko 0,4% u sljedećoj godini.

„Uzimajući u obzir veliki utjecaj svjetskih cijena na domaću in�laciju, može se pretpostaviti da će u razdoblju od 2024. do 2026. doći do postu-

Entitetske vlade početkom godine povećale su minimalne plaće, ali to je povećanje daleko ispod očekivanja radnika i daleko ispod životnih troškova

Povećanje plaća nužno je kako bi se barem usporilo, ako ne zaustavilo, iseljavanje iz Bosne i Hercegovine. Zbog sve lošijeg standarda građana, koji ih primorava na iseljavanje, poslodavci su jednostavno primorani podizati plaće ili stavljati ključ u bravu.

Entitetske vlade početkom godine povećale su minimalne plaće, ali to je povećanje daleko ispod očekivanja radnika i daleko ispod mjesečnih troškova - 50 KM veće plaće neće mnogo pomoći radnicima, a još manje zaustaviti iseljavanje.

analitičari očekuju postupno opadanje in�lacije u iduće tri godine

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Sulude ideje

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Predsjednik “Istočne alternative” Vojin Pavlović predlaže da se iz BiH protjeraju veleposlanici SAD, Njemačke i Engleske, a da se visoki predstavnik Chritian Schmidt uhiti. Taj njegov prijedlog bošnjačko-muslimanski mediji nazvali su suludomm idejom.

Institut za istraživanje genocida iz Kanade, svi u njemu su Bošnjaci-muslimani, podnio je kaznenu prijavu protiv Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske. Traže od Schmidta da mu zabrani bilo kakvo političko djelovanje. Mašallah, što bi rekli Turci. Bošnjaci bi, jer ih političkom borbom ni pameću ne mogu poraziti, da Visoki predstavnik ili međunarodna zajednica zabrane rad Dodiku, Stevandiću, Viškoviću, Stanivukoviću, potom svakom srpskom političaru, i ovima iz srpske oporbe, točnije išli bi do zadnjeg Srbina i, jasno, do zadnjeg Hrvata.

pne stabilizacije cijena u BiH. Osim spomenutih eksternih čimbenika, stabilne cijene komunalija, kao domaće komponente in�lacije, imale bi pozitivan utjecaj na razvoj in�lacije u promatranom razdoblju”, navode iz DEP-a. U izvješću se navodi da su osnovni rizici za projekcije in�lacije podijeljeni na eksterne i domaće čimbenike te dodaje da cijene energenata, kao i hrane, na svjetskom tržištu imaju značajnu ulogu u kretanju in�lacije.

„Više cijene energenata uvećale bi ulazne troškove, odnosno došlo bi do prebacivanja troškova s proizvođača na potrošače. Pritom bi i rast cijena prehrambenih proizvoda mogao biti prisutan te bi tako ukupna in�lacija mogla biti nešto veća u odnosu na osnovni scenarij”, objašnjavaju iz DEP-a. Među domaćim čimbenicima koji bi mogli utjecati na razinu in�lacije su rizici poput rasta cijena komunalija, koje nisu uzete u obzir, a mogu dovesti do rasta in�lacije, dodaje se u izvješću. Ohrabrujuću procjenu stanja bh. ekonomije dala je Međunarodna rejting agencija Standard and Poor’s (S&P) koja je povećala kreditni rejting BiH s “B” na “B+”, uz stabilne izglede. Analitičari S&P u svom

izvješću navode da povećanje kreditnog rejtinga odražava njihovo viđenje bh. ekonomije koja se pokazala otpornom, unatoč nedavnim utjecajima, među kojima su pandemija COVID-19, nekoliko epizoda političke nestabilnosti i slabija vanjska potražnja. Realni BDP BiH u potpunosti se oporavio od pandemije te su, na osnovi ekonomskih indikatora za prvu polovinu 2023. godine, analitičari S&P revidirali naviše svoje projekcije rasta realnog BDP-a, s 1% na 2%. Na povećanje kreditnog rejtinga utjecala je i povoljna �iskalna pozicija konsolidirane opće vlade, s prognoziranim niskim neto dugom opće vlade od 22% BDP-a do kraja 2023. godine.

Treba istaknuti da je ekonomska slika BiH, uključujući i stopu in�lacije, početkom ove godine djelovala prilično sumorno. Tako je Centralna banka BiH početkom ožujka, pozivajući se na službene podatke iz siječnja i očekivana kretanja egzogenih varijabli, poput cijena hrane i nafte te domaće i strane ekonomske aktivnosti, iznijela očekivanje da bi godišnja in�lacija u prvom tromjesečju mogla biti čak 12,6 posto.

In�lacija potrošačkih cijena

iznosila je 14,1 posto u siječnju 2023. godine, ali su i tada najavili njezino usporavanja u nastavku godine.

Procijenjena temeljna in�lacija u BiH, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana te energenata, također je bila visoka. U siječnju je rast temeljne in�lacije u BiH na godišnjoj razini procijenjen na 9,8 posto. - U prvom polugodištu 2023. godine očekujemo godišnji rast temeljne in�lacije od 8,6 posto, što implicira da ukupna in�lacija u BiH nije visoka, isključivo, zbog rasta cijena roba na međunarodnim tržištima.

U razdoblju permanentnih šokova, procjenjivanje kretanja ekonomske aktivnosti i in�lacije vrlo je neizvjesno, na što ukazuje i svaka nova objava o makroekonomskim projekcijama najvažnijih međunarodnih institucija, objavili su tada iz Centralne banke BiH. Svaki rast cijena smanjuje kupovnu moć i standard značajnog dijela bosanskohercegovačke populacije.

Ipak, sadašnja stopa in�lacije očito je manja od očekivane, ali ono što brine analitičare je izloženost bh. ekonomije globalnim promjenama, posebno unutar Europske unije, koja je ključni trgovinski partner BiH.

Kad bi im to uspjelo, vrlo brzo počeli tražiti zabrane i za svoje sunarodnjake, Bošnjake-muslimane koji bi bilo kako pokazali da nisu za uspostavu unitarne, čitaj - islamske BiH. Zamislimo situaciju da ih Schmidt posluša. Kada bi ih poslušao, priznao bi da je doživio politički poraz. Kako bi demokratskom svijetu u današnje vrijeme pojasnio da neki stranac dekretom nekomu, izabranom na demokratskim izborima voljom naroda, zabranjuje politički rad? Znajući sve to, Schmidt i međunarodna zajednica odlučili su proglasiti sve one koji ih ne slušaju kriminalcima koji krše zakon i to onaj, pazite sad, kojega donosi on, Schmidt, iako nema odluke UN-a po kojoj je on visoki predstavnik. Još su odlučili uskratiti novac RS-u, nadajući se da će bankrotirati. Zaboravili su na jednu činjenicu; Dodik će naći novce kod drugih, trećih. Smetnuli su s uma da na ovaj način, sankcijama prema RS, taj entite okreću na drugu stranu, predaju ga u ruke Kini i Rusiji.

Dodik tvrdi da je podizanje optužnice protiv njega napad na srpski narod i na Republiku Srpsku. Jasno je da će ova akcija međunarodne zajednice do maksimuma homogenizirati Srbe. Što slijedi? Potpuna decentralizacija BiH na tri dijela? Na koncu, Schmidt i svi protivnici Dodikove politike mogu za njega reći što god žele, ali na neke Dodikove tvrdnje, jednostavno nemaju odgovore. Na primjer, ako se Schmidt, odnosno Tužiteljstvo, odluči podići kaznenu prijavu protiv Dodika zbog nepoštivanja Schmidtovih odluka, zar nije optužnicu trebalo podići prvo protiv NSRS, jer je ona donijela zakone, a potom protiv Dodika koji je te zakone potpisao? Ali, kako ćeš podići optužnicu protiv skupštine, sabora, senata, kongresa!? Na koncu, zašto Schmidt konačno ne pokaže odluku Vijeća sigurnosti o njegovu imenovanju za Visokog predstavnika?!

Na portalu Index pišu: “Milanović otišao u BiH pa branio Dodika”. Spletom okolnosti bio sam nazočan te svaku njegovu riječ čuo svojim ušima. Ni jedan jedini put Milanović nije spomenuo Dodika. To što je kritizirao OHR jer ne žele donijeti, nametnuti izmjene Izbornoga zakona ni u kom slučaju nije obrana Dodika, dakle, Index i svi ostali koji viču “neka visi Pedro” lažu.

Nakon gostovanja Milanovića u Širokom Brijegu, Dnevnik FTV imao je otprilike desetak važnih vijesti, prva napad na Dodika, druga napad na Milanovića, treća napad na Dodika, četvrta napad na Milanovića i tako do kraja Dnevnika. Ono što im nikako nije jasno jest činjenica da Milanovića, CNN i Allgemeine Zeitung, nisu svrstali s Viktorom Orbanom i Miloradom Dodikom među ruso�ile. Zbilja, ima li netko adekvatno pojašnjenje s pravne točke gledišta, što je to ruso�il? Bošnjaci-muslimani su poludjeli na činjenicu da je Milanović uručio odličje “Poskok bojni”. Za njih su sve postrojbe koje su uspjele očuvati Hrvate i Srbe zločinačke!

Vlada FBiH donijela je odluku kojom se utvrđuje najniža plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. u neto iznosu od 596 KM, što predstavlja povećanje za

9,85% u odnosu na najnižu plaću utvrđenu za 2022. Točnije, povećana je za 53 KM.

Poslodavci u FBiH pozvali su vlasti da žurno izmijene propise kako bi se omogućilo

povećanje plaća radnicima do 400 KM te tako smanjio odljev radne snage, koji već sad teško pogađa brojne djelatnosti. Udruga poslodavaca u FBiH ranije je predložila izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak Federacije BiH, tako da im država oprosti plaćanje poreza i doprinosa za uvećani iznos plaće. Međutim, to bi im ostavilo na volju, a ne obvezalo poslodavce na povećanje plaća. Inače, BiH ima najniže plaće u okružju. Istraživanje

Ako se iseljavanje nastavi ovim tempom, BiH očekuju veliki problemi.

Preko nametanja Željka Sejde Komšića te silnim nastojanjima eliminirati Dodika i tako uništiti Republiku Srpsku, Bošnjaci-muslimani su Hrvatima i Srbima do neslućenih granica uspjeli ogaditi BiH. Po svemu sudeći, kod njih je premoćna ona radikalna struja koja bi stvorila Bošnjakistan, kako je nedavno ustvrdio njihov akademik Enver Duraković. No, ti koji bi ovdje stvorili islamsku državu na načelima šerijata preračunali su se. Hrvati u BiH sigurno neće pristati na podjelu BiH. Zašto? O tomu sam pisao više puta, ali budući da je ponavljanje majka znanja, evo još jednom. U nekoj, eventualnoj podjeli što bi Hrvati mogli dobiti? Hercegovinu, bez Srednje Bosne, bez Žepča, Usore, bez Hrvata Tuzle i bez Posavine! Pristati na takvu podjelu bilo bi ludo, a Hrvati nisu ludi. Srbi bi pristali na podjelu BiH, pod uvjetom da uzmu cijelu RS i, ako bi kako moglo, Brčko. Zagovaratelji nekog Bošnjakinstana bi vjerojatno pristali i na onih 23 posto teritorija BiH, koliko jedan kroz jedan grunta imaju u svom vlasništvu, samo da naprave klicu islamske države u Europi. Međutim, što god tko od tri naroda u BiH želio, ma koliko to bilo iracionalno, ni jednog od tri naroda se tu ništa ne pita. Međunarodna zajednica neće dopustiti podjelu jer se to ne uklapa u geostrateške interese velikih sila. Uostalom, da je htjela podjelu BiH, podijelila bi je davno.

Mislim da je sljedećih 10-15 dana ključno za vašu zemlju da se usvoje zakoni u skladu s europskim stečevinama, kazao je Johann Sattler poslije radnog sastanka s ministrom u Vijeću ministara, Hrvatom Davorom Bunozom. Zapravo, kazao mu je isto što je ranije rekao Bošnjaku-muslimanu Elmedinu Konakoviću, ministru vanjskih poslova, što će na kraju reći svima u BiH - EU traži usvajanje svih onih 14 prioriteta. Ako ste slučajno pomislili da je Draga Naša kolonija, protektorat, u pravu ste. Zbilja, jesu li ideje Vojina Pavlovića, bošnjačkog-muslimanskog Instituta za istraživanje genocida iz Kanade, �inancijske sankcije Republici Srpskoj, potpuno homogeniziranje Srba kao odgovor međunarodnoj zajednici, Schmidtovo nepredočavanje odluke Viječa sigurnosti o njegovu imenovanju za visokog predstavnika, pokušaj medijskih podvala o predsjedniku Hrvatske Milanoviću, nametanje Sejde Komšića Hrvatima, uspostava Bošnjakinstana, ideje o mirnoj disoluciji BiH i još mnoge sulude?

Državni

Izvješće o međugeneracijskoj budućnosti Australije

Očekuje se da će najnovije izvješće pokazati da će u idućih 40 godina populacija Australije narasti na više od 40 milijuna, što je nadmašilo prethodne procjene. Šesto međugeneracijsko izvješće (IGR) koje će objaviti državni rizničar Jim Chalmers pokazat će trendove kretanja stanovništva, produktivnosti i potrošnje te će otkriti dugoročne probleme s kojima će se suočiti �inancije nacije.

Prema procjenama, stanovništvo Australije trebalo bi se do 2060/2061. povećati na 39.8 milijuna, što je za milijun više od prethodne procjene od 38.8 milijuna 2021. te bi broj stanovnika do 2063. trebao premašiti 40 milijuna. Uz to se očekuje da će građani Australije živjeti dulje pa je procijenjeni životni vijek sada 87 godina za muškarce te 89.5 godina za žene do 2062/2063. Udvostručit će se broj osoba starijih od 65 godina, a broj

Australaca starijih od 85 će se utrostručiti, navodi se u izvješću. Očekuje se da će građani ostati zdraviji u starijoj dobi i imati manje djece te da će to donijeti dugoročne gospodarske izazove jer će se sve veći broj građana dulje vrijeme oslanjati na usluge koje �inancira vlada. Ovo će pak povećati potrošnju vlade za skrb o starijim osobama i usluge potpore. Prema procjenama, prekooceanske migracije također će činiti dobar dio rasta populacije te se očekuje da će one činiti 0.7% ukupnog godišnjeg rasta stanovništva od 1.1%. Iako vlada očekuje da će ukupni broj prekooceanskih migracija dosegnuti 315.000 migranata u 2023/2024., dugoročni priljev migranata smanjit će se na 235.000 do 2062/2063.

Državni rizničar brojke navedene u izvješću IGR koristit će kako bi ustvrdio da spori rast produktivnosti

Zabrinutost zbog naoružavanja Kine

ŽIVOTNI VIJEK

u Australiji nije neizbježna projekcija ako poslovna i šira zajednica zbiju redove s vladom kako bi se riješio problem nacionalne produktivnosti.

Produktivnost, odnosno koliko učinkovito rad može proizvesti roba i usluga, posljednjih je mjeseci postala glavna tema politike uslijed

VEĆA IZDVAJANJA ZA PROJEKTILE

Australska mornarica bit će naoružana s više od 200 projektila klase Tomahawk, a sve zbog rastuće zabrinutosti vezane za sve većeg naoružavanja Kine i njene sve veće vojne prisutnosti u regiji.

Ministar za obrambenu industriju Pat Conroy u ponedjeljak će najaviti ulaganje od 1.7 milijardi dolara u nove, vrhunske projektile koji će povećati napadačku moć Australskih obrambenih snaga.

Ova nabava provodi se kao rezultat preporuka koje je dala strateška revizija obrane preporučivši hitno povećanje projektila srednjeg dometa i brzih projektila obrambenih sposobnosti u Australskim obrambenim snagama.

Gospodin Conroy je rekao da će ova nabava oružja brzo povećati sposobnost obrambenih snaga, no naglasio je da vlada razmatra mogućnosti lokalne nabave projektila.

„Kako ulazimo u ono što mnogi nazivaju dobom projektila, znamo da će oni biti ključni alat za obrambene snage u obrani Australaca”, rekao je.

Projektili klase Tomahawk za kopneni napad su navođeni projektili dugog dometa do

1500 km. Američki State Department odobrio je prodaju projektila klase Tomahawk u vrijednosti 1.3 milijarde dolara (odnosno njih 220) u ožujku rekavši tada kako je „ključan” nacionalni interes pomoći Australiji u „razvoju i održanju njene snage i spreme za samoobranu”.

Spomenuti navođeni projektili trebali bi prvotno biti postavljeni na razarače klase Hobart. Kasnije bi trebali biti postavljeni na podmornice na nuklearni pogon klase Virginia koje Australija namjerava kupiti od SAD-a te ih tijekom idućeg desetljeća namjerava proizvoditi sama. Australija je tek trećina obrambenih snaga koje će kupiti oružje uz SAD i UK.

Ministar obrane Richard Marles rekao je kako je važno da Australija bude sposobna za samoobranu u sve većim preobratima globalnog okoliša.

„Ulažemo u sposobnosti naših obrambenih snaga koje su nam potrebne kako bismo naše moguće protivnike držali podalje od naših obala i Austalce učinili sigurnima u složenom i nesigurnom svijetu u kojem danas živimo”, rekao je.

Vlada će u ponedjeljak ta-

upozorenja da bi anemični rast produktivnosti nacije, ako se ne promijeni nabolje, mogao dovesti do smanjenja životnog standarda. Prema najnovijim analizama Komisije za produktivnost, preko 80% nacionalnog rasta prihoda u posljednja tri destljeća može se pripisati rastu poduktivnosti. No ona je ti-

Australija možda trenuto bilježi proračunski višak od 19 miljardi dolara, no državni rizničar upozorio je na rast duga za pružene usluge za svu stariju populaciju koji će povećati državne izdatke u idućim desetljećima.

U intergeneracijskom izvješću kojr će biti objavljeno u

jekom posljednjih 10 godina stagnirala i pala na najnižu razinu u zadnjih 60 godina. U proračunu od listopada, g. Chalmers je smanjio pretpostavke dugoročnog rasta produktivnosti s 30-godišnjeg prosjeka od oko 1.5% na 20-godišnji prosjeg od oko 1.2% godišnje. Kako bi se izbjegao daljnji pad

produktivnosti Australije, očekuje se da će državni rizničar predstaviti „područja mogućnosti” u kojima vlada može potaknuti novu eru produktivnosti. Ovo uključuje i rast gospodarske dinamike nacije, poticanje inovacija i ulaganja te omogućavanje boljih vještina za radnu snagu Australije.

„Albaneseova vlada poput lasera je usmjerena na produktivnost Australije koja je deset godina bila zanemarivana i upropaštavana”, navodi državni rizničar. „Postavili smo ambiciozan plan za povećanje produktivnosti jer znamo koliko je to važno za rast plaća i životnog standarda.

Maksimalnim povećanjem mogućnosti za transformaciju energije, prihvaćanjem novih tehnologija te ulaganjem u ljude i njihove vještine možemo izgraditi produktivnije i prosperitetnije gospodarstvo.”

SVE VEĆI TROŠKOVI STARIJIH AUSTRALACA

Dug za pružene usluge

kođer najaviti nabavu više od 60 naprednih navođenih proturadijacijskih projektila s produljenim dometom (AARGM-ER) u vrijednosti od 431 milijun dolara koje će kupiti od SAD-a. Projektili AARGM-ER koriste so�isticiranu tehnologiju za identi�ikaciju, lociranje i uništenje kopnenih ciljeva te će se koristiti na letjelicama Australskih zračnih obrambenih snaga klase Growler i Super Hornet.

Preko 50 milijuna dolara bit će uloženo u izvidna borbena vozila s navođenim protutenkovskim projektilima Spike Long-Range 2 koji će vojnicima dati mogućnost borbe protiv oklopljenog protivnika na udaljenosti većoj od 5 kilometara.

Ovo ulaganje �inancira se iz postojećeg proračuna za obranu.

Marles je rekao da je rat u Ukrajini ukazao na važnost „ne samo ratnih zaliha već i domaće industrije proizvodnje projektila.”

Ugovor za nabavu AARGM-ER dodijeljen je tvrtci Varley Rafael Australia, a tvrtka Varley Group također će vladi predstaviti mogućnosti domaće proizvodnje projektila.

četvrtak navodi se da su pritisci troškova, poglavito vezano uz zdravlje, skrb za starije, NDIS, obranu i plaćanje kamata na dug, nešto što donosi sve veće pritiske na državni proračun u idućih 40 godina.

Procjenjuje se da će glavnih pet pritisaka koji uzrokuju potrošnju narasti za 5.6 posto ukupnog BDP-a do 2062/2063., što je u današnjim brojkama oko 140 milijardi dolara, a rasti će sa sadašnje trećine ukupne potrošnje vlada Commonwealtha 2022/2023. na polovinu ukupne potrošnje do 2062/2063.

NDIS i kamate na dug vlade bit će najbrže rastuće kategorije tijekom idućeg desetljeća, zdravstvena skrb i skrb za starije rasti će pri kraju predviđanog razdoblja uslijed sve starije populacije. „Samo demografsko starenje, procjenjuje se, bit će odgovorno za 40% ukupne potrošnje vlade tijekom idućih 40 godina”, navodi se u izvješću. „Starenje i sve veća populacija pogoduju snažnom rastu potrošnje na zdravstvo i skrb za starije. Drugi faktori poput novih tehnologija i drugih unaprjeđenja u kvaliteti skrbi također će, predviđa se, povećati rast potrošnje vlade.”

Državni rizničar Jim Chalmers rekao je da će servisiranje naslijeđa Albanesove vlade od 1 trilijuna dolara duga

donijeti dodatne probleme za proračun, a otplate kamata na dug predviđa se da će rasti s 0.7% BDP-a 2022/2023. na 1.4% do 2062/2063.

U svjetlu prvog proračunskog viška u posljednjih 15 godina, rekao je da je ovo izvješće pokazalo koliko je važno da vlada ulaže većinu pozitivnih promjena proračuna zbog prihoda te da odgovorno popravlja proračun. „Proračun izgleda trenutno mnogo bolje, ali međugeneracijsko izvješće otkrilo je pritiske na proračun koji će se sve više povećavati”, rekao je dr. Chalmers. „Odgovorno �iskalno upravljanje pomaže popraviti proračun i osigurati esencijalne usluge u budućnosti i upravo zato poduzimamo odmjerene akcije kako bismo ojačali strukturne proračunske pozicije tijekom vremena. Bit će potreban više nego jedan proračun ili jedan mandat proračuna kako bismo poništili štetu koju je nanijela Koalicija.”

Ministrica �inancija Katy Gallagher rekla je da je Albaneseova vlada usmjerena na „odgovorno upravljanje proračunom” od prvog dana mandata. Izjavila je da je to svjedok vladine �iskalne strategije koja je urodila proračunskim viškom od 19 milijardi dolara istovremeno omogućavajući „ciljani trošak života”.

Postoje brojne mogućnosti dobivanja kazne za vaš automobil, no mnogi vozači nisu svjesni da postoji i velika kazna ako neregistrirano vozilo parkirate na ulici. U Novom Južnom Walesu nezakonito je parkirati neregistrirani automobil na ulici ili području povezanom s ulicom dulje od 15 dana nakon isteka registracije vozila.

Uhvate li vas u prijestupu, mogli biste se suočiti s kaznom od 704 dolara te 20 kaznenih bodova. Kazne variraju u različitim općinama te vlasnici mogu biti kažnjeni jednako strogo kao da su uhvaćeni u vožnji neregistriranog automobila.

U međuvremenu, skrećemo pažnju na još jedno slabo poznato pravilo koje bi vozače moglo stajati novca, a to je ako mašete kroz prozor automobila. I vozač i suvozač mogu se suočiti s kaznom od 337 dolara i tri kaznena boda ako ih se uhvati u ovoj jednostavnoj radnji, navodi Budget Direct. „Čak i to da spustite prozorsko staklo i ispružite ruku kako biste se ohladili moglo bi Vam donijeti nevolje”, rekao je stručnjak za osiguranja.

„Sukladno prometnim pravilima svih država i teritorija, nezakonito je pružati bilo koji dio tijela izvan vozila u bilo kojem trenutku.”

Pravilo o neregistriranim automobilima

Jači smo od njih barem u dvije stvari: u nogometu i ratu

Evo još jedna "morska" kolumna. Opet je vruće i sparno. Za početak mi pomaže "skalpel" Vesne Filipović: "Pa kažu novinarčeki: bojite li se nereda? Čega? Nismo mi potomci Turaka što ljude naganjaju noževima. Mi smo bečki konjušari koji snishodljivo s osmjehom dočekamo svakog tuđinca, a samo svoj rod dočekujemo govnjivom motkom".

Savršeno istinit i tvrd zaključak. Hvala Vesni na "pogonskom gorivu" da se malo pomaknem s mjesta. I

Dikan mi je bio inspirativan: "Tko umre u jesen za njega nema zime!"

Stvarno istina! Na kraju mi je poslao i jednu duboku poruku: "Mene novac i slava ne zanimaju. Zanima me samo novac!" Ja pak mislim da ljude ne zanima slava dok zgrću novac. Kad ga jednom dovoljno zgrnu, počne ih zanimati slava i moć.

Savjet ženama: ako vam je suprug homić možete biti zadovoljni. Bar vas ne vara s drugim ženama.

Vraćaju se u modu grčke tragedije poput Sofokla, Euripida, Tespisa, Eshila, ali i Leke, Biš-ća-na… da ih ne nabrojim baš sve. Marcel Holjevac kao i obično upozorava: "Lani su grčki navijači ubili grčkog navijača - PAOK-ovi Arisovog". Klasična grčka drama. Za ubojstvo je osuđeno dvanaest mladića. Najniža izrečena kazna bila je devetnaest godina zatvora, ali čak su sedmorica mladih navijača dobila doživotni zatvor! Bez puno raspravljanja o individualnoj odgovornosti, to je bila više jedna vrsta grupne iliti kolektivne odgovornosti. Kao nekada u SSSR-u. Ako su ovi podaci dio grčke sudske prakse, e onda su to novi tamni oblaci nad glavama hrvatskih navijača.

Orjunaški dio medijske falange mogao bi biti ipak na kraju zadovoljen. Sanja Modrić i ekipa možda i puste koju krokodilsku suzu - onako tek reda radi. Što gore to bolje! Već citirani Marcel se blago čudi: "Jasno mi je za medije u Hrvatskoj, ali mi nije jasno zašto mediji u Srbiji toliko navijaju da hrvatski turizam propadne. Pa od čega bi oni onda živjeli? Pol

Srbije ljeti konobari po Jadranu".

Pitagorin poučak za nekretnine. Kvadrat u centru jednak je zbroju dva kvadrata na periferiji grada.

Jesu li Hrvati krivi i za Heysel?

Grci su već "pokazali" Hajduku, a sada i Dinamu. I onda će biti "mirna Bosna". "Uzrujat" će se "Telegram", Sanja i preostali progresivci u Lijepoj njihovoj… Neprekidno inzistiraju na tome kako je poginuo grčki navijač. Kao "ni jedna civilizirana nacija…itd. ne može zaboraviti…" i trla baba lan.

Za razliku od grčke policije, oni znaju da su ga "skinuli naši". Ali je li to doista bez presedana u nogometu?

Naime, 29 svibnja 1985. na stadionu

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

Heysel u Bruxellesu igrali su Juventus i Liverpool u �inalu Kupa prvaka. Prije nego je utakmica počela došlo je do sukoba navijača na stadionu. Rezultat je bio trideset i devet mrtvih. Zamislite, a BBB-si nisu sudjelovali u toj tužnoj priči. Dvije "civilizovane" nacije, Italija i Engleska, i danas za tragediju okrivljuju jedna drugu. Istina je, kao i obično, negdje u sredini. Kakva je to tek bila tragedija, ali toga se naši ljevičari ne sjećaju jer u tučnjavi nisu sudjelovali Hrvati.

Tamo nije bilo Hrvata, ali ih je zato

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Nije mi jasno zašto mediji u Srbiji toliko navijaju da hrvatski turizam propadne. Pa od čega bi oni onda živjeli? Pol Srbije ljeti konobari po Jadranu"

bilo u Odesi 1916. O tome je pisao i

Krleža: "U Odesi je počelo. U krvavoj Odesi, u 'Kanatnom zavodu' gdje se masakriralo "en mass" i gdje su pokapajući mrtvace rekli onom grobaru da ne treba da znaju tko su ti ljudi, jer to su Hrvati". Dakle, još davno u Odesi se klalo, tamo su pucale kosti i tamo su se davili utopljenici. 6. lička odmah će vrisnuti: koja usporedba?! Da su umjesto hrvatskih vojnika tamo nastradali Srbi, Odesa bi danas bila puna spomenika njihovim herojima. Ovako se radilo o Hrvatima koji su odbili služiti pod srpskom zastavom i srpskoj državi u nekoj srpskoj "dobrovoljačkoj diviziji".

Zaključujem kako je u neredima u Ateni stradalo desetak BBB-sa, ali to nikoga ne zanima u našim medijima.

"Što su tražili to su i dobili". Poginuo je Grk, a krivac za to su kolektivno svi BBB-i. Ubilo ga oko sto divljih Hrvata, ni krivog ni dužnog. Grci pak već više od desetak dana još uvijek nemaju pojma tko je stvarno bio ubojica. Atena nije Odesa, ali Atena i Odesa i nisu tako daleko… uz malo mašte.

Navodno je policiji u Ateni bilo sugerirano da u rastjerivanju navijačkog nasilja štedi suzavac. Ali, Hrvati će plakati i bez njega.

Demokratska "poltronska" Republika Hrvatska voli sve države na svijetu. Najviše susjede kao BiH, Crnu Goru, Makedoniju… Sve će ih podržati da što prije "uđu" u Europsku uniju. Voli i Kosovo, ali malo diskretnije jer će podržati Srbiju… Ima li još uopće naivnih koji čitaju ovu kolumnu da se zapitaju od kuda Hrvatekima tolika "ljubav". Poltroni vole sve i ujedno se boje svih. Pobijedili u ratu, ostali bez ukradenog kulturnog blaga, napunili im se grobovi stradalima u ratu, bezuspješno tragali za nestalima, ratna šteta nikada zbrojena, sve je to kod poltrona u drugom planu…Neki dan, 19. kolovoza, kad sam počeo pisati ovaj tekst, održala se u Tivtu u Crnoj Gori središnja proslava povodom devedeset godina od izgradnje školskog

broda Jadran. Usput rečeno, hrvatskog broda. Prekrasni stari jedrenjak izgrađen je u Hamburgu, a cijeli svoj vijek bio je upisan u hrvatskom registru brodova.

Kako ono kaže Škorin Mata: "I onda je došla +90-ta i Crnogorci uskliknuše: "Sad ili nikada". Miroljubivo su počeli granatirati Dubrovnik, pljačkati okolinu "groda" i Konavle, a jedrenjak Jadran su proglasili svojim. Naime, početkom 1991. u osvit rata, kad su i politički slijepci progledali, naši "slijepci" poslali su Jadran na "remont" u Tivat. Tada se probudilo čuveno crnogorsko čojštvo. Brod je temeljem ugovora o sukcesiji pripao Hrvatskoj, ali druga strana ima jake argumente. Naime, kad je brod sagrađen prva luka u koju je Jadran 1933. uplovio bila je Tivat. Sad se samo čeka da Crna Gora sve brodove koji su ikada uplovili u Tivat proglasi svojima. Možda i neki nosač aviona iz BiH.

Crnoj Gori bih za početak uveo vizni režim...

U slučaju broda Jadran naša je Vlada pokazala svoja prava hrvatska muda. Poslali su ultimativno pismo našim crnogorskim prijateljima: "Vratite nam naš Jadran u duhu NATO savezništva i dobrosusjedskih odnosa!!" Crna Gora bi mogla odgovoriti u zagorskom dijalektu "Drugovi, dajte najte i ne zajebajte". Međutim, nakon "bezobraznog" i rigidnog ultimatuma ustašoidnih Hrvata "Vratite nam naš Jadran u duhu NATO savezništva i dobrosusjedskih odnosa", došao je diplomatski odgovor Crne Gore kao da ga je pisao netko u euro diplomatskim salonima: "Svojatanje tuđe imovine protivno je uobičajenim uzusima, međunarodnom pravu i europskim vrijednostima za koje se Crna Gora opredijelila…." Zamišljam u svojoj bujnoj mašti da sjedim kao prava politička sirovina u hrvatskoj Vladi pa me A. P. ovlasti odgovoriti na ovaj odgovor iz Crne Gore. Odmah bi tim

tipovima koji su se "opredijelili za europske vrijednosti" poslao slatko diplomatsko pisamce s obaviješću kako, dok ne vrate brod, Hrvatska im uvodi vizni režim, a javit ćemo im se kada se bude glasovalo oko prijema Crne Gore u Europsku uniju.

Još nismo riješili ni pitanje Prevlake. Badinterova je komisija doduše dodijelila Prevlaku Hrvatskoj, ali Hrvatsku još nitko nije o tome obavijestio. Kako je ta komisija osnovana 27. kolovoza 1991. još se čeka obavijest. Da barem postoje neke tablete ili serum protiv poltronizma. Naravno, kao i uvijek, nazire se sretan kraj. Jadran će ostati crnogorski, a o Prevlaci se u duhu NATO savezništva još možemo dogovoriti.

Ipak još uvijek prijeti jedna potencijalna opasnost: koji će Jadran komšije zatražiti. Cijeli Jadran ili jedrenjak?

Osim jedrenjaka i Prevlake s Crnom Gorom nemamo problema. Na olimpijski bazen u Boki Kotorskoj Hrvati mogu ući i otplivati svoje. Lijep bazen nazvan po ratnom zločincu Zoranu Džimi Gopčeviću koji je bio za vrijeme Domovinskog rata upravitelj zatvora u kojem je pokazao izuzetnu senzibilnost baš prema Hrvatima ili kako je on tepao "ustašama". A Džimi je bio vaterpolist, jakih noga i ruku…

Što je to knock aut? Puna šaka brade…

Dinamo je ispao iz utrke za "ljigu" šampiona. Očekivano. Izgovori klasični i prilično ofucani. Da nije sudac izmislio "penal", da Bišćan nije opet zaspao na klupi, da je ostalo 2:1 igralo bi se još 30 minuta i - mi bi opet "popušili". Zašto? Kad su BBB-i upali u namještenu klopku, EU-nogometna ma�ija je donijela odluku.

Odluka podsjeća na Titovu jeftinu mantru "Revolucija koja traje". Pun im je kufer neatraktivnih hrvatskih klubova čiji najbolji igrači već igraju za njih. Nacionalna momčad ruši sve već određene standarde. Navodno oni od nas žele samo igrače za jeftini novac na kojima će oni dalje zarađivati. Slučaj Gvardiol… Spirala se dosta dugo zna. Najprije se riješiti Davora Šukera, člana izvršnog odbora UEAF-e, koji je bio trn u oku legendarnom ministru športa Željku Jovanoviću. On je kao ministar sporta, a nitko za njega ne zna dok tog Šukera znaju svi…

Orjuna ima svoj cilj i jasne mete Drugi čunj koji je u toj internacionalnoj kuglani trebalo srušiti je Dinamo. Osamnaest godina "vulgarne" dominacije na nacionalnoj nogometnoj sceni. Nije važno je li je to uvijek bilo zasluženo ili slučajno ili "sređeno" iz Maksimirske ili Međugorja. Marković je umro, Šuker

JOHN STONEMART MEMORIALS

eliminiran, Mamići u BiH vrijeme je za svježe vjetrove. A na samom kraju te "vrhunske transakcije" zamaskiran je konačni cilj – srušiti i repku sa Zlatkom Dalićem. Oni su čak i gori od Dinama. Te osvojili broncu na Svjetskom prvenstvu u Parizu, potom srebro u Moskvi, pa onda opet broncu u Katru, zatim srebro u Rotterdamu… k'o da druge samoupravne države ne postoje.

Orjuna je nacrtala svastiku, ispisala ogromne parole po vijaduktima "da Bog da sve izgubili", "Modrićmalo govno"… ali sve im je do sada bilo uzalud. Isključiš im struju na dočeku na Jelačićevom trgu pred 500.000 tisuća "ognjištara, ustaša, rigidnih desničara", a oni pjevaju Thompsona kraj živog Rade Šerbedžije, Lepe Brene, Bajage…. Uz ovakve nema nama nikada pomirenja. A to je krajnji cilj, sveti gral. Pomiriti ponovno sve naše narode i narodnosti. Kad je to uspjelo 1945. zašto ne bi i danas? Zato bez ljutnje. Najvažnije je da čitava operacija bude na vrijeme demaskirana jer mi smo jači od njih. Barem u dvije primarne i bazične stvari: nogometu i ratu… Košarku i kamena s ramena im priznajemo. I još nešto na kraju. Oni sami ne mogu nam ništa. Gube dok još nije ni počelo. Mogu nas poljuljati samo uz jaku podršku naše orjune, naših rigidno lijevih medija… zakržljali i mutavi jugo�ili odlaze uz jaku podršku gerijatrije… Ciljevi su jasno nacrtani, ambiciozni, plavo-belo-crveni, ali uz minimum našeg jedinstva neostvarivi.

Ako već nekome morate dati svoj glas, dobro je za vas da to ne činite na glas.

Navali narode! Izašla je nova knjiga Ive Goldsteina "Povijesni revizionizam i neoustaštvo - Hrvatska 1989-2023.". Istoričar Ivo je neumoran. Njegovi su popušili, ali on je tu da nas na vrijeme obavijesti u kakvoj močvari živimo. Old story! Izdavač je Fraktura, zaliječena bez gipsa… Velika žalost u svijetu i polusvijetu. Ma�ijaški kum kumova Joseph Bonanno umro je u 98. godini prirodnom smrću. To se u njegovoj okolini smatra neprirodnom smrću. Čudno kako neki uspiju tako dugo poživjeti. Recimo, naš Joža Manolić je već davno prešao stotu. Nekak' si mislim možda su i Bonanno i Joža doživjeli tako visoke godine zahvaljujući mirnoj savjesti.

Pišući ovu morsku kolumnu ne znam zašto sam se sjetio norveškog slikara ekspresionista Edvarda Muncha i njegove slike "Krik"… Slika bi trebala simbolizirati našu vrstu nadjačanu strahom i tjeskobom. Nakon svega što smo doživjeli i preživjeli ovog ljeta i ovih godina, strah se pretvara u neugodnu konstantu….

OSMOSMJERKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MALA KRIŽALJKA

RECEPTI ZA ROĐENDANSKE TORTE Slojevita torta od pistacija i trešanja

latine potopiti u hladnu vodu da nabubre.

Mlijeko zakuhati s naribanom tonkom, ostaviti 10 minuta pa umiješati nabubrenu želatinu. Dobro promiješati pa kroz cjedilo preliti preko bijele čokolade. Energično miješati da se čokolada otopi.

Dodati slatko vrhnje i izraditi štapnim mikserom. Prohladiti da bude sobne temperature.

Rasporediti po stvrdnutom želeu od trešanja, staviti u zamrzivač. Iz pečenog biskvita izrezati kruh promjera 16 cm.

Za biskvit će vam trebati:

- 150 grama margarina sobne temperature

- 150 grama brašna

- 1 prašak za pecivo

- 130 grama smeđeg šećera (ili 100 grama običnog)

- 3 jaja

- 2 naranče

- 100 grama tamne čokolade ili čokoladnih kapljica

Pripreme:

Sacher torta: Originalni recept za

klasik oko kojeg se vodila pravna bitka

Ova torta je spoj finih slojeva s pistacijama, trešnjama, bazgom, bijelom čokoladom, tonkom i karamelom...

Joconde biskvit s pistacijama:

- 130 g očišćenih (neslanih) pistacija

- 10 g šećera u prahu

- 90 g šećera

- 30 g (bezglutenskog) brašna

- 4 jaja

- 10 g ulja

- prstohvat soli (ako su pistacije neslane)

Priprema:

Biskvita:

Priprema biskvita:

Pistacije samljeti u blenderu sa šećerom u prahu, paziti da ne puste masnoću.

Žumanjke izmutiti s kristal šećerom u pjenu. Dodati ulje i pistacije i pažljivo špatulom umiješati. Smjesa mora ostati pjenasta.

Rasporediti u veći lip preriven papirom za pečenje i peći na 180 stupnjeva 10 minuta. Ohladiti i maknuti kalup, izrezati krug promjera 16 cm koristeći obruč kalupa tog promjera, omotati prozirnom folijom.

Višak biskvita pojesti ili osušiti na zraku pa namrviti i koristiti mrvice za dekoraciju.

Žele od trešanja s bazgom i lime-

tom:

- 150 g očišćenih trešanja

- 50 g sirupa od bazge

- korica ½ manje limete + sok te limete

- 3 lista želatine

Priprema:

Želatinu stavite u hladnu vodu da nabubri. Trešnje izblendajte s ostalim sastojcima i procijedite u lončić te zagrijte. Ubacite nabubrenu želatinu, promiješajte i ostavite da se prohladi.

U kalupu pomjera 16 cm dno obložite prianjajućom folijom, a stranice trakama čvršće vrećice za zamrzavanje. Kad su se trešnje ohladile, prelijte smjesu u kalup i stavite u zamrzivač da se stvrdne.

Krema od bijele čokolade:

- 180 g kvalitetnije bijele čokolade

- ½ manje mahune toke

- 100 ml punomasnog mlijeka

- 2 lista želatine

- 200 ml slatkog vrhnja

- prstohvat soli

Priprema: Čokoladu nasjeckati. Listove že-

Nakon 15-ak minuta kad se namelaka lagano počela stvrdnjavati, staviti biskvit na vrh i lagano pritisnuti da prione uz namelaku. Ostaviti u zamrzivaču da sve skupa smrzne. Kad je smrznuto, krenuti s izradom moussea od pistacija.

Mousse od pistacija:

- 60 g neslane paste od pistacija (neslane pistacije blendajte dok ne dobijete glatku pastu)

- 2 g soli

- 500 g mlijeka

- 125 g šećera

- 4 žumanjka

- 50 g maslaca

- 40 g gustina

- 4 lista želatine

-380 g slatkog vrhnja

Priprema: Želatinu potopiti u hladnu vodu da nabubri. Žumanjke dobro istući mikserom sa šećerom i gustinom. Mlijeko zakuhati s pastom od pistacija. Kipuće mlijeko pomalo sipati u žumanjke stalno miješajući. Vratiti u lonac i neprestano miješajući kuhati da se krema zgusne. Odmah prebaciti u drugi, pliću i širu posudu, umiješati maslac i nabubrenu želatinu. Prekriti prianjajućom folijom da potpuno dotiče površinu kreme.

Dok se krema hladi, dno kalupa za torte promjera 21 cm obložite prianjajućim folijom, a stranice trakama čvršćih vrećica za zamrzavanje. Izvadite iz zamrzivača srednji dio s biskvitom, te odstranite kalup i plastiku. Staviti ga u sredinu većeg kalupa s biskvitom prema dole. Pospremiti u zamrzivač dok krema od pistacija ne bude spremna.

Kad se krema od pistacija prohladi i bude otprilike sobne temperature, izmiksati je te ručno pažljivo umiješati mekše istučeno vrhnje za šlag. Kremu rasporediti u kalupu sa središnjim dijelom tako da popuni stranice i prekrije površinu. Ostaviti da se smrzne, najbolje preko noći ili koji dan unaprijed pa glazirati jutro prije upotrebe.

Pećnicu upalite na 180 stupnjeva, a kalup za tortu obložite papirom za pečenje a stranice kalupa namastite.

Maslac izmiksajte sa šećerom dok se ne sjedine.

Dodajte jaja, brašno, naribajte koricu 2 naranče i miksajte još malo dok smjesa ne postane ujednačena.

Čokoladu nasjeckajte na sitne komadiće i sjedinite biskvitom.

Biskvit prebacite u kaput i žlicom ili špatulom poravnajte.

Biskvit nije tekući, malo je gušći pa ga je potrebno "ručno" rasporediti.

Pecite ga 20-25 minuta dok ne porumeni i provjerite čačkalicom da li je gotov.

Za mousse od čokolade trebat će

vam:

- 300 grama tamne čokolade

- 120 ml mlijeka

- 350 ml vrhnja za šlag

- 3 lista želatine ili pola vrećice

Postupak pripreme:

Prije svega, mousse počnite praviti kad je biskvit skoro već hladan, odnosno spreman za rezanje. Želatinu pripremite prema uputi na vrećici.

U međuvremenu otopite čokoladu na pari. Kad se čokolada otopila, ostavite ju

sa strane i ugrijte mlijeko te u njemu otopite želatinu (ako koristite listove dobro ih ocijedite od vode).

Mlijeko dodajte čokoladi i miješajte dok smjesa ne postane jednolična.

Pustite da se čokoladna smjesa hladi 5 minuta kako ne bi bila prevruća.

Zatim izradite vrhnje u šlag, ali ne smije biti skroz izrađen, mora biti mek i skoro tekući.

Smiješajte čokoladu i šlag pažljivo kako ne biste izbacili sav zrak iz mousea.

Slaganje:

Biskvitu maknite papir za pečenje i kad je skroz ohlađen prerežite ga po pola.

Biskvit je malo tvrđi, pa možete ga čak malo premazati sokom od naranče (ja nisam pa je donji dio bio odličan jer je upio malo vlage mousea dok je gornji dio ostao malo tvrđi što uglavnom ne smeta. Donji dio stavite u kalup torte, istresite mousse i prebacite drugu koru.

S tortom u hladnjak na par sati ili preko noći a sutra uživajte u ovom savršenstvu!

od 1954. do 1963. godine, a mediji su ovu bečku borbu kolokvijalno zvali „Cake war“ ili, doslovno prevedeno, Rat torti.

Strogo čuvani recept Hotela Sacher

Da razjasnimo, recept koji posjeduje Hotel Sacher čuva se u sefu upravitelja hotela i tek ga rijetki mogu dobiti na uvid.

Osim u samom hotelu, torte prodaju i u njihovim specijaliziranim prodavaonicama te kafićima, kao i na web shopu.

Sacher torta, dekadentna slastica od čokolade i džema, prvi je puta napravljena u Beču prije nešto manje od 200 godina.

Za sve kojima je Sacher torta omiljeni kolač, imamo pravu poslasticu. Osim što ćemo ti ispričati porijeklo ove legendarne slastice, donosimo ti i originalni recept za Sacher tortu koja je sočna i puna okusa. Priprema nije komplicirana, no povijest koja se krije iza poznate Sacher torte nešto je zapetljanija.

Priča Sacher torte počinje u Austriji. Tijekom 1832. godine na čelu Austrije bio je kancelar Klemens Wenzel von Metternich. Ovom dugovječnom državniku u poznim godinama malo je toga bilo važnije od ostavljanja dobrog dojma na ljude koje je ugošćivao. Svojoj je posluzi jedne večeri dao uputu kako desert treba biti izvanredan, što ne bi bio problem da se glavni chef nije razbolio.

Neiskusni 16-godišnji pripravnik Franz Sacher nije imao izbora; morao je osmisliti i pripremiti slasticu vrijednu divljenja. Čokoladni je biskvit nadjenuo marmeladom od marelice, preklopio drugim biskvitom, prelio ga slojem rastopljene čokolade i pričekao da se ohladi. I te je kaotične večeri nastao originalni recept za Sacher tortu, jedna od najpoznatijih svjetskih slastica.

Koliko je poznato, Franz Sacher je tortu pripremio 5. prosinca 1832. godine. U proteklih je 200-tinjak godina njena popularnost daleko nadišla granice Austrije pa su joj tako u SAD-u posvetili i cijeli jedan dan u godini - upravo 5. prosinca.

Pričom o mlađahnom Franzu Sacheru ponosi se bečki Hotel Sacher, koji je strogo čuvani recept zaštitio pod nazivom Original Sacher-Torte.

Njihovi dugogodišnji rivali, obližnji bečki Cafe Demel, desetljećima su tvrdili kako je finalna verzija Sacher torte osmišljena upravo kod njih. Navodno je Franzov sin, Eduard Sacher, u Cafe Demelu usavršavao svoje slastičarske vještine, a istovremeno i recept naslijeđen od oca.

Da pojasnimo, Eduard je 1876., nakon pripravništva u Demelu, otvorio Hotel Sacher i sa sobom ponio i recept. Tako da, Sacherica možda jest ranije bila u ponudi Demela, no temelji Hotela Sacher izgrađeni su na receptu i prezimenu Franza i Eduarda.

Hotel Sacher i Cafe Demel, udaljeni svega desetak minuta hoda, vodili su kompleksnu pravnu bitku

Bez obzira na tajnovitost, na službenim su stranicama objavili recept koji su okarakterizirali kao približan.

S obzirom na to da im sva slava počiva upravo na Sacherici, vjerovat ćemo im na riječ – i na grame.

Sacher torta original recept

Sastojci za Sacher tortu:

- 130 g tamne kuverture (min. 55 % kakaa)

- 1 štapić vanilije

- 150 g omekšalog maslaca

-100 g šećera u prahu

- 6 jaja

- 100 g šećera

- 140 glatkog bijelog brašna

- 200 g marmelade od marelice

- 200 g šećera

- 150 g tamne kuverture (min. 55 % kakaa)

- tučeno vrhnje za serviranje

Priprema:

Zagrij pećnicu na 170 stupnjeva. Kalup promjera 24 cm obloži papirom za pečenje, namasti stranice kalupa i pospi ih s malo brašna.

Rastopi kuvertura na pari pa pusti da se malo ohladi.

Vaniliju razreži po dužini pa ostruži sve sjemenke.

Miksaj omekšali maslac sa šećerom u prahu i vanilijom sve dok se ne pojave mjehurići.

Razdvoji jaja. Žumanjke izmiksaj sa smjesom maslaca pa dodaj i rastopljenu kuverturu.

Bjelanjke izmiksaj s kristal šećerom u snijeg pa ih umiješaj u smjesu maslaca i bjelanjaka.

Prelij u kalup, zagladi i pecite 1015 minuta s blago otvorenim vratima pećnice.

Zatim ih zatvori i peci još 50 minuta.

Izvadi biskvit iz pećnice pa ga oprezno prebaci na rešetku obloženu papirom za pečenje i pusti da se hladi barem 20 minuta. Zatim ga preokreni i pusti da se u potpunosti ohladi.

Biskvit prereži na dva jednaka dijela pa premaži obje polovice zagrijanim džemom. Premaži i sa strane.

Za glazuru rastopi kristal šećer sa 125 ml vode i pusti da se kuha otprilike pet minuta.

Pričekaj da se sirup malo ohladi pa ubaci nasjeckanu čokoladu. Miješaj dok se ne rastopi.

Mlakom glazurom prelij tortu i pusti da se hladi nekoliko sati. Serviraj uz tučeno vrhnje.

Jaffa torta - slastica iza koje ne ostaju ni mrvice

Tjedni horoskop

Ovan Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Premda emotivno nećete osjećati ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozitivan stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Partner će to cijeniti i razumjeti vašu privremenu nezainteresiranost za ljubav. Budite strpljivi i taktični. Ključ uspjeha u poslu ovih dana nalazi se u suradnji i prihvaćanju ponekog kompromisa. Ne tjerajte po svom jer glavnu riječ zasad vode drugi. Strpljivo čekajte svojih pet minuta.

Sretni brojevi: 1, 5, 12, 21, 23, 44

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Neke od vas mučit će čežnje. Mislit će da je ljubav daleko od njih. Ipak, ona je zapravo bliže nego što im se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu. Ponekad ćete imati osjećaj da vas previše ističu. Skromnost i neka vrsta stidljivosti koji dolaze od vas bit će primjer.

Sretni brojevi: 3, 8, 13, 24, 33, 43

Blizanci

21. svibnja do 21.lipnja

Vaša energičnost i poduzetnost u ljubavnom životu ponekad će graničiti s ludošću. Nisu isključene ni male ljubomore, ali s većim intenzitetom. No kako dođe, tako će i proći. Potrebno je malo više samokontrole da bi bili sretniji. Pogledajte bolje oko sebe i naći ćete mnogo onih koji bi željeli surađivati s vama. Potrebno je bolje se povezati i osmisliti učinkovitiji organizacijski plan.

Sretni brojevi: 6, ,9, 11, 21, 23, 44

23. rujna do 22. listopada

Nećete popustiti pred trivijalnostima ili tračevima. Vi znate što tražite i toga ćete se i držati. Pokazat će se da ste bili u pravu. Ona osoba koju sad osvojite znat će da su vaše namjere ozbiljne. Stoga ćete se zbližiti samo s onima koji isto to očekuju. Kad se čini da su sve lađe potonule, vi ste onaj koji uvjerava sve druge oko sebe da nisu. Držite se onog što ste zamislili i provedite to u djelo bez skretanja s puta.

Sretni brojevi: 7, 13, 27, 32, 37, 44

Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Možda ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna zbrka s kojom se trebate suočiti na vješt način. Još uvijek imate dovoljno energije da sve dovedete u red. Uspjet ćete. Bit će dana kad ćete se zateći u iskušenju samodopadnosti. Vaša samoprocjena treba biti realna i zrela. U svakom vašem potezu zrcali se ono što nosite u sebi.

Sretni brojevi: 2, 5, ,9, 13, 25, 33

Strijelac

21. studenoga do 22. prosinca

Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja, jer vam pozicija planeta u tom smislu donosi manje atrakcija i poneku provokaciju. Zato budite mudri i staloženi koliko god možete. Ako vas partner povrijedi, ne uzimajte to previše k srcu. Proći će. Vaš poslovni interes polako se preusmjerava na istraživanja. Ono što ste postigli, tu je, ali sad na dnevni red dolaze neke neispitane ili skrivene stvari.

Sretni brojevi: 13, 23, 34, 35, 41, 43

ž

Rak Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Ljubav ćete nalaziti na svakom koraku i u svakom danu. Neće biti potrebno ništa posebno da je ostvarite. Ovaj mir će vas zbunjivati, jer vi volite provokacije. Ipak, većina vas bit će zadovoljna i s najmanjom sitnicom koju će rado dijeliti. Ne navaljujte sa svojim idejama jer premda su se neka vrata malo otvorila, još nije vrijeme da krenete u akciju.

Sretni brojevi: 10, 21, 24, 26, 32, 44

Tri načina na koja stres ugrožava naše zdravlje

Kada smo pod stresom, mozak nema dovoljno resursa koje može odvojiti za procese kao što su razmišljanje, planiranje, fokusiranje...

Neovisno o spolu, dobi, ekonomskom statusu - svi se suočavaju sa stresom u životu, i to je normalno, a u malim količinama čak i poželjno.

Stres može biti izazov koji nas održava budnima, motiviranima i spremnima za izbjegavanje opasnost, no od previše stresa možemo se i razboljeti.

Kronični stres posebno je štetan za kvalitetu života i može dovesti do �izičkih simptoma, kao što su gastrointestinalni problemi, kao i mentalnih simptoma, poput depresije i moždane magle.

Stres se de�inira kao odgovor tijela na ono što doživljavamo prijetnjom ili izazovom, obrazac emocionalnih i �izičkih reakcija koje prati subjektivan osjećaj preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na određene događaje.

22. prosinca do 20. siječnja

Izazovna pozicija ljubavnih planeta u odnosu na vaš znaku učinit će vam ove dane zahtjevnim za ljubav. Mnogi će prepoznati svoj ideal koji su tražili ili će ga tražiti po pravim kriterijima. U svakom slučaju, nećete biti potpuno zadovoljni. Iako će vaši suradnici pokazivati određenu naklonost prema vama, teško ćete nalaziti zajednički jezik.

Sretni brojevi: 2, 3, 12, 23, 31, 33

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjerivati u hedonizmu ili obratno, u asketizmu. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom, ili ćete težiti potpunoj samoći. Sjetite se pravila zlatne sredine i nađite ravnotežu. Zaposleni u uslužnim djelatnostima morati će raditi prekovremeno. I ostali će dosta raditi, te neće imati vremena ni za razmišljanje.

Sretni brojevi: 1, 9, 27, 32, 37, 45

Vaši osobni odnosi postepeno će se poboljšavati, ali ne toliko koliko možda očekujete. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabaviti, pa će vam se činiti kao da ničega nije ni bilo. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na proširivanje znanja, bilo u smislu novih sadržaja, bilo kroz suradnju s ljudima iz struke.

Sretni brojevi: 6, 9, 13, 26, 32, 44

Djevica Ribe

23. kolovoza do 22. rujna

Bit ćete sigurni u svoje osjećaje i bez obzira na vanjske okolnosti, nećete dati da vas ništa skrene s vašeg ljubavnog puta. Osvajači će osvajati s velikim samopouzdanjem, a oni u vezama poticat će partnera na pozitivan stav. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno.

Sretni brojevi: 4, 14, 23, 26, 34, 43

19. veljače do 20. ožujka

Vjerojatno će vam jednako važno biti kako organizirati zajednički život, ali i to kako se dobro zabaviti. Neki će tješiti voljenu osobu i uveseljavati je eliminirajući tako njene probleme. Pokazat ćete se kao odličan i suosjećajan zabavljač. Zaigranost i vještina ophođenja s drugima bit će vaše glavne osobine koje ćete pokazivati na radnom mjestu.

Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte.

Sretni brojevi: 1, 8, 11, 19, 25, 39

Kada smo suočeni sa stresorom (bilo koji izvor stresa, bilo interni ili eksterni), naše tijelo proizvodi više hormona stresa. Primjerice, kortizol, hormon kojeg luči nadbubrežna žlijezda, igra ulogu u odgovoru našeg tijela na stres. S druge strane, adrenalin kontrolira našu reakciju, povećava broj otkucaja srca i povećava krvni tlak. Dugoročna izloženost velikim količinama kortizola i drugih hormona stresa može utjecati na naše �izičko, mentalno i kognitivno zdravlje.

Kada tijelo otpušta hormone stresa, zapravo se trudi izbjeći ili se othrvati “opasnosti” koja je pred njih. Kortizol tjera tijelo da otpušta više glukoze, a adrenalin srce da kuca jače, što rezultira povećanim krvnim tlakom. Ovaj proces može uzrokovati niz �izičkih simptoma.

Suočeni sa stresom, automatski se “stišćemo”. Ovakva napetost može dovesti do kronične boli u mišićima, uglavnom u donjem dijelu leđa, vratu i ramenima. Napetost u vratu, vilici i ramenima povezana sa stresom može biti okidač za glavobolju, uključujući i migrenu.

Dišni putevi u našim plućima se sužavaju kada smo pod stresom, zbog čega dišemo brže i pliće. Stres može izazvati astmatični napadaj kod alergičara ili osoba s astmom.

Promjene u crijevnim bakterijama povezane sa stresom mogu uzrokovati niz gastrointestinalnih problema, od proljeva i zatvora do mučnine, povraćanja, nadutosti i bolova u trbuhu.

Ekstremni i/ili kronični stres može uzrokovati disfunkciju osovine hipotalamus-hipo�iza-nadbubrežna žlijezda (HHA), sustava odgovornog za regulaciju našeg odgovora na �izički stres. Pretjerana aktivacija HHA osi može uzrokovati razne probleme sa spavanjem, poput loše kvalitete sna i nesanice.

Osim na �izičko zdravlje, stres utječe i na mentalno zdravlje pojedinca. Stres može potaknuti ili pogoršati tjeskobu.

Čak i ako nestane izvor stresa, osjećaj tjeskobe možda neće.

Stres aktivira i simpatički živčani sustav i HHA os - i jedno i drugo može utjecati na iskustvo emocija kao što su razdražljivost, ljutnja i strah. Istraživanja pokazuju da postoji snažna povezanost između stresa i ljutnje, osobito među muškarcima.

Kada smo pod stresom, mozak nema dovoljno resursa koje može odvojiti za procese kao što su razmišljanje, planiranje, fokusiranje. Najvjerojatnije uslijed upalnog odgovora tijela i promjena u mozgu izazvanih stresom, stres može utjecati na naše kratkoročno i dugoročno pamćenje, kao i na našu sposobnost stvaranja novih sjećanja i učenja novih informacija.

Oslobađanje hormona stresa može povećati rizik od razvoja nekoliko različitih kardiovaskularnih problema, poput hipertenzije, visokog kolesterola, bolesti srca, srčanog udara i moždanog udara.

Kronični stres može uzrokovati neravnotežu hormona, poput niske razine testosterona, što može dovesti do raznih problema sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem.

Kronični stres može povećati šanse za razvoj autoimunih poremećaja. Studije su otkrile da je stres povezan s pojavom i ozbiljnošću autoimunih poremećaja kao što su reumatoidni artritis, multipla skleroza i Gravesova bolest.

Istraživanja pokazuju da kronični stres može povećati rizik od dijabetesa tipa 2. To može biti zbog oslobađanja kortizola, koji povećava šećer u krvi. Kronični stres s vremenom može promijeniti aktivnost vašeg mozga i kognitivne funkcije, povećavajući mogućnost razvoja raznih neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest. Kronični stres može potaknuti rast malignih tumora.

Ako je moguće, pokušajte smanjiti opseg posla koji radite. Smanjenje količine nepotrebnih zadataka koje dnevno obavljamo može biti prvi korak u uspješnom menadžiranju stresa. Pokušajte s meditacijom i vježbama disanja - one dokazano pomažu u smanjivanju razine stresa i tjeskobe. Vježbajte redovito, i onda kada vam se ne da. Dovoljno tjelesne aktivnosti može pomoći da razbistrite um, poboljšate raspoloženje i smanjite rizike za �izičko zdravlje.

Stvorite rutinu spavanja koja vam pomaže da dobijete odmor koji vam je potreban da biste ostali zdravi.

Ograničite unos alkohola i duhana te nezdrave hrane i slatkih pića. Osim što će vam pomoći da bolje spavate i smanjite upalu, blagotvorno će djelovati na razne aspekte vašeg �izičkog zdravlja.

POČINJE JUBILARNO 25. IZDANJE ŠPANCIRFESTA

Što je ‘Špancirfest’?

Špancirfest, jedan do najpopularnijih hrvatskih ljetnih festivala, ove godine slavi 25. obljetnicu i traje od 18. do 27. kolovoza.

Koncerti, ulični performeri, radionice, izložbe, kreativa, bogata izlagačko-prodajna ponuda, gastronomski užici i brojni drugi sadržaji na deset dana pretvaraju predivnu povijesnu jezgru Varaždina u jedinstvenu festivalsku pozornicu, koja svake godine privuče stotine tisuća posjetitelja.

On je i glazbeni i ulični festival; i kazališni i gastro i kreativni i tradicijski i partijanerski festival, manifestacija koja svojom raznolikošću i eklektičnošću već više od dvadeset godina osvaja srca i duše desetina tisuća posjetitelja, koji krajem kolovoza hrle na ulice varaždinske povijesne jezgre osjetiti jedinstvenu i nezaboravnu čaroliju Špancirfesta.

U deset festivalskih dana, ulice, trgovi i parkovi velike pješačke zone u samom srcu Varaždina pretvore se u glazbene, kazališne, plesne i performerske pozornice, ateliere na otvorenom, a bogata izlagačka i gastronomska (ali i party) ponuda od Varaždina stvori

najbolje i najzabavnije mjesto za oproštaj od ljeta.

Stoga je najbolji odgovor na pitanje što Špancirfest jest, možda protupitanje „A što nije?“.

Špancirfest je danas veliko i važno kulturno-turističko događanje kojom se Varaždin zauvijek ucrtao na turističku i kulturnu kartu, ne samo Hrvatske, već i šire regije. Festival je to koji u sebi nosi cijeli niz sadržaja dovoljno bogatih da bi funkcionirali i kao samostalne manifestacije, a harmonično objedinjene u Špancirfest, Varaždin na deset dana krajem kolovoza svake godine pretvaraju u središte svijeta.

Ove godine lineup glazbenika predvode TBF, Parni valjak, Perpetuum Jazzile, Buč Kesidi i Neno Belan s bendom.

Nastupit će niz uličnih performera, a izlagat će oko dvjesto proizvođača i obrtnika. U Gastro segment Špancirfesta Varaždin iz godine u godinu ulaže sve više, i ove godine je konbrendiran sa Zagreb Burger Festivalom, dok vinsku ponudu nosi Vinartov Vinski grad.

Četvrtak, 24. kolovoza

10:09 AM Baranjske pruge kojih nema

10:14 AM Dnevnik 2

11:07 AM Hrvatska danas

11:48 AM Kovanice, dok.reportaža

11:51 AM Mobil od glinamola

11:55 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:03 PM Hrvatska danas

12:54 PM Bajkovita Hrvatska: Narona

01:00 PM Samo lagano

01:28 PM Izvan formata: Vehabović

01:57 PM Art a la carte

02:28 PM (Re)kreativac: Skokovi u vodu

03:04 PM Na rubu znanosti: Prapovijesna naselja američkog jugozapada

03:55 PM Hrvatska policija u Domovinskom ratu, dokumentarni

Ponedjeljak, 28. kolovoza

10:09 AM Baština u objektivu: Arheološki muzej u Zadru - istraživanja

10:14 AM Dnevnik 2

11:08 AM Idemo na sjever: The Best Of

11:47 AM Legende HGSS-a, dokumentarna reportaža

11:52 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:00 PM Plodovi zemlje

12:56 PM Glas domovine

01:18 PM Jelovnici izgubljenog vremena: Gulaši i ragouti

01:39 PM Split: More

02:09 PM Janjevački majstori čuvari tradicije

02:34 PM Moje slike, moji snovi: Vladimir Krpan - pijanist

02:44 PM Abeceda zdravlja: Rotavirus

03:02 PM Duh u močvari, �ilm za djecu

04:33 PM Hrvatsko podmorje: Rat u Jadranu, dokumentarna serija

Petak, 25. kolovoza

05:03 PM Mir i dobro

05:28 PM Pozoj, dok.reportaža

05:33 PM Navrh jezika: Hrvatski

05:48 PM Legende HGSS-a, reportaža

Utorak, 29. kolovoza

10:09 AM Baština:Bribirska glavica

10:14 AM Dnevnik 2

11:08 AM Hrvatska danas

11:48 AM Ljepota i predrasude

11:52 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:00 PM Hrvatska danas

12:51 PM B Našice - Dvorac

12:57 PM Loza, dramska serija

01:46 PM Art a la carte

02:21 PM Znanstveni krugovi

05:24

02:54 PM Točka na A - suvremena hrvatska arhitektura

03:46 PM Doris Dragović - koncert

05:25 PM Pozitivno

Srijeda, 30. kolovoza

10:09 AM Baština: Carl Seidl u Opatiji

10:14 AM Dnevnik 2

11:08 AM Hrvatska danas

11:48 AM Ljubavna priča, reportaža

11:51 AM Ukrašavanje odjeće

11:56 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:04 PM Hrvatska danas

12:55 PM Dubrovnik - Riznica Katedrale

01:01 PM Samo lagano

01:31 PM Knjiga ili život: Vlaho Bogišić, Ivana Šojat i Lada Martinac Kralj

02:03 PM Art a la carte

02:34 PM Draganićki rječnik

02:55 PM Kronična bol

03:16 PM Suvremenici: Nebojša Weiner, dokumentarni �ilm

03:43 PM Luda kuća, hum. serija

04:22 PM U svom �ilmu: Milan Marić

05:12 PM prof. dr. sc. Josip Kusak

Nedjelja, 27. kolovoza

05:37 PM Jadranka Fatur

05:47 PM Ljubavna priča, reportaža

Janjevački majstori čuvari tradicije HTV, ponedjeljak, 28. kolovoza, 02:09

St George City nastavio je s impresivnim nastupima u muškoj prvoj nogometnoj

ligi Novog Južnog Walesa osiguravši pobjedu s 2-0 protiv Sydney Uniteda 58 u Sportskom centru Sydney Uniteda. Franco Maya postigao je prvi gol netom prije poluvremena, a slijedio ga je Kosta Petranos iz jedanaesterca u drugom poluvremenu.

Početkom utakmice za United 58 poništen je gol radi zaleđa nakon što je Patrick Antelmi reagirao hitro na udarac iz kuta s lijeve strane terena. St George je također imao nekoliko pri-

Sydney United 58 izgubio od St Georgea

lika, Petratos je pokušao pucati s lijeve strane s ruba kazenog prostora, no ipak je za malo promašio bližu vratnicu.

Unatoč prilikama s obje strane, St George je poveo u posljednjim trenucima prvog poluvremena. Pogreška u obrambenim redovima

Uniteda 58 omogućila je Mayi iskoristiti priliku i poslati loptu u gol pokraj vratara. U drugom poluvremenu St George je nastavio vršiti pritisak kako bi postigao drugi gol, Pedro Ferrari dodao je za Dominica Coxa čiji snažan udarac pogađa okvir gola. U 65. minuti Petratos je udvostručio vodstvo postigavši gol iz jedanaesterca nakon što je na Coxu napravljen prekršaj u kaznenom prostoru.

United 58 pokušao se vratiti u igru, Antelmi je pokušao probiti obranu St Georgea, no vratar Yaren Sozer obranio je ovaj pokušaj. Kako se utakmica bližila kraju, zamjena u redovima St Georgea Marley Peterson imao je priliku povećati vodstvo, no Luke Cukar iz redova Sydney Uniteda 58 obranio je ovaj udarac.

Ovom pobjedom St George Ctiy osigurao je četvrtu pobjedu u posljednih pet utakmica. Sydney United ovime je pak pao na 10. mjesto ljestvice.

Kako se sezona NPL-a

2023 Novog Južnog Walesa bliži kraju, Sydney United priprema se za susret protiv tradicionalnog konkurentaSydney Olympica. Protivnik se na ljestvici nalazi mjesto iznad, na 9. mjestu, te će ovaj susret biti odlična prilika za promjenu situacije izvan položaja na ljestvici. Iako ova utakmica možda neće donijeti značajnu promjenu na ljestvici sveukupno gledano, derbi ovakve prirode jedinstvena je prilika za osvojiti pravo hvale.

Obje momčadi sezonu će završiti pozitivno. Iako ova utakmica neće znatno utjecati na ljestvicu, intenzitet

i rivalstvo u ovom derbiju obećanje su napetog spektakla za navijače. Utakmica se igra u srijedu 23. kolovoza u 19 sati.

Međutim, sva će pažnja biti usmjerena na Kup Australije koji se igra ovog vikenda. Napeto iščekivana utakmica protiv Brisbane Roara igrat će se u Sportskom centru Sydney Uniteda.

United 58 nastojat će ponoviti nevjerojatno postignuće od prošle godine kada se probio do �inala Kupa Australije.

Ovaj susret kupa igra se u 14 sati ove subote, bit će to utakmica koju navijači neće htjeti propustiti.

Završni poglavlje sezone 2023. za St Albans Dinamo uslijedilo je svježeg subotnjeg poslijepodneva na Churchill Reserveu gdje je zaigrao protiv Green Gullyja u utakmici koja je označila kraj sezone obiju momčadi te početak razmišljanja o postignutom i obnovi energije.

Nažalost za momke u plavom, ova sezona jedna je od onih koju bi najradije izbrisali iz pamćenja.

Njihov put ove sezone bio je pun previranja, karakteriziran borbom koja se protegla tijekom većine druge polovice sezone u kojoj su nastojali izbjeći ispadanje iz lige.

Iako je momčad već osigurala mjesto u Nacionalnoj premier ligi (NPL) iduće godine, utakmica protiv Green Gullyja tek je neznatno utjecala na njezin položaj na ljestvici.

Konačni rezultat od 0-2 u korist Green Gullyja bio je još jedan izazov s kojim se Dinamo susreo u posljednjoj bitci ove sezone.

Početkom utakmice, u 5. minuti, primili su gol iz jedanaesterca te je Green Gully stigao do ranog vodstva. Gosti su iskoristili ovaj razvoj događaja i udvostručili prednost u 27. minuti osiguravši tako tri boda, čime su dodali još jedan sloj frustracije za domaće.

Nakon završetka ove sezone Dinamo sada ima priliku usmjeriti se na iduću godinu. Razočaranja iz sezone 2023. služit će kao pokretačka sila za momčad koja željno iščekuje iduću sezonu.

Potreba za izgradnjom i novim fokusom nikada nije bila očitija negoli sada, igrači i treneri zasigurno će se usmjeriti na usmjeravanje neiskorištenog potencijala unutar momčadi. S nadom u srcu i odlučnim umom St Albans Dinamo zasigurno će izrasti iz izazova koje mu je donijela 2023. te

spremno dočekati prilike koje nudi sezona 2024.

Canberra Croatia poražena s 1-0

Monaro Panthersi održali su na životu nadu u plasman među prve četiri momčadi i nastavili put prema potencijalnom drugom zaredom Velikom �inalu zabilježivši ključnu pobjedu s 1-0 protiv Canberra Croatije na stadionu Deakin.

Ovaj rezultat osigurao je jedanaesterac koji je sredinom prvog poluvremena izveo središnji branič Robert Tkatchenko, čime je nanio snažan

udarac nastojanjima aktualnog prvaka lige za nastup u �inalu, što znači da bi morao pobijediti u obje preostale utakmice i pouzdati se u to da će mu ostali rezultati ići u prilog.

Za Croatiju je poništen gol Franca Greca u prvom poluvremenu radi neznatnog zaleđa prije negoli je pucao na gol, nakon čega je izvrsna �inta Zaca McLarena pokrenula Archieja McGregora na kojem je Daniel Subasic u kaznenom

prostoru napravio prekršaj. Tkatchenko je postigao gol iz jedanaesterca. Vratar Panthersa Jordan Thurtel ponovno je bio u odličnoj formi obranivši tri udarca Croatije za izjednačenje nakon poluvremena. Panthersi su zadržali sva tri boda te se nadaju daljnjem napretku u postsezoni.

Zoran Juraj SABLJAK

Unatoč porazu, St Albans Dinamo osigurao ostanak u NPL-u

Tablica na str. 20 Tablica na str.

Zoran Juraj SABLJAK

Utmurnom zaključku sezone North Geelong Warriorsi primili su odlučujući udarac od strane South Melbournea izgubivši na Elcho Parku prošle subote s 2-0. Unatoč nekoliko obećavajućih trenutaka i borbenom duhu, Warriorsi su iz utakmice izašli kao gubitnici i tako zapečatili svoju sudbinu ove sezone. Za Warriorse je jednadžba bila jasna: osigurati pobjedu i nadati se da će se ostali rezultati posložiti tako da bi im osigurali ostanak u ligi. Ovaj scenarij već je bio

Knightsi spremni za �inale nakon napetog poraza protiv Heidelberga

Melbourne Knightsi završili su NPL sezonu prošle subote napetom utakmicom u kojoj su protiv Heidelberg Uniteda u Olympic Villageu izgubili s 3-2. Iako ovaj rezultat ne utječe na njihov položaj na ljestvici budući da su Knightsi već osigurali dojmljivo četvrto mjesto, momčad je i dalje optimistična te odlučna probiti se u nadolazeće �inale.

Unatoč konačnom rezultatu, Knightsi su počeli utakmicu strelovito, zahvaljujući ranom golu Mitcha

Horea u 7. minuti. Horeova precizna završnica stigla je nakon izvrsno plasiranog dodavanja koje ga je pronašlo jedan na jedan s protivničkim vratarem. Pokazavši izvanrednu smirenost, Hore je samouvjereno uputio loptu u mrežu.

Međutim, slavlje je bilo kratkog vijeka budući da je Heidelberg United hitro uzvratio udarac poništivši vodstvo Knightsa već dvije minute kasnije. Napetost utakmice gotovo se mogla

opipati u zraku, obje su se momčadi borile za kontrolu nad igrom. Netom prije poluvremena Heidelberg uspijeva povesti s 2-1 te s tom prednošću odlazi i na poluvrijeme. U drugom poluvremenu uslijedila je nemilosrdna borba na travnjaku u kojoj je Heidelberg uspio povećati vodstvo na 3-1 u 72. minuti.

Ovaj gol doveo je goste u težak položaj i činilo se kao da se više neće moći vratiti u igru. Međutim, Knightsi su pokazali otpornost te su se odbili predati.

U 93 minuti zamjena Mo-

gotovo ostvaren budući da su Bentleigh i Moreland pretrpjeli poraze u svojim utakmicama. Dodatno, South Melbourne u utakmicu je ušao s promijenjenom postavom nudeći tako Warriorsima priliku iskoristiti ove promjene i zgrabiti priliku za pobjedu.

Prvo poluvrijeme razvilo se u korist North Geelonga s ukupno pet udaraca na gol. Ohrabreni vijestima o rezultatima ostalih utakmica, u drugom su poluvremenu igrali na sve ili ništa. Međutim, priča se posve promijenila u posljednjim trenucima utakmice. Unatoč

odličnim nastojanjima Warriorsa da goste zadrže podalje od svog gola, prvi gol ipak je konačno pao u 82. minuti. Zamjena Allen Webb zgrabio je priliku i doveo South Melbourne u vodstvo istovremeno uništivši nade Warriorsa u dramatičan obrat koji bi im osigurao preživljenje.

Priča se dodatno zakomplicirala dvije minute kasnije kada je druga zamjena Ali Salemani također postigao gol za South Melbourne, učvrstivši tako njegovu pobjedu i donijevši tešku presudu za Warriorse: ispadanje iz lige. Konačni

sučev zvižduk označio je kraj izazovne sezone i kraj putovanja za Warriorse u ovoj ligi. Warriorsi će sada morati reorganizirati svoje redove i izgraditi novu snagu u pripremama za nastup u NPL-u 2 iduće godine. Iako je ispadanje iz lige teško prežaliti, to također pokazuje koliko je velik kontrast natjecanja u NPL-u i NPL-u 2. Budući da su promociju u NPL zaradili tek ove godine, Warriorsi se iduće godine ponovno vraćaju u NPL 2 što će ih dodatno podsjetiti na nemilosrdnu prirodu ovog sporta.

O'Connor Knights: zasluženi prvaci Nacionalne premier lige Capita Footballa

hammad Sumaoro unio je svježu nadu u redove Knightsa smanjivši zaostatak na 3-2.

Nažalost, vrijeme im nije išlo u prilog te je Heidelberg United na kraju izašao kao pobjednik s malenom prednošću.

Kako je završila sezona NPL-a, Melbourne Knightsi sada će se usmjeriti na iščekivano �inale. Knightsi bi doigravanje trebali početi već u petak uvečer u ulici Somers gdje će ugostiti Port Melbourne Sharkse u eliminacijskoj utakmici koja počinje u 19:30.

putovanju koje utjelovljuje predanost cilju i vještinu, O’Connor Knightsi preoblikovali su svoju povijest postigavši prvi naslov prvaka Nacionalne premier lige Capital Footballa. U 26 godina dugoj povijesti Knightsi su ovim naslovom pokazali ne samo upornost već i posvećenost izvrsnosti.

Ova pobjeda nesumnjivo je rezultat preciznog planiranja i neumornog truda. Knightsi su stručno pokazali umijeće izgradnje čvrstih temelja kluba, čime su svoju igru uzdigli do novih visina. Njihovi nastupi nisu samo oduševili vjerne navijače ostavljajući ih na rubu sjedala od uzbuđenja. Golovi su tekli bez poteškoća, obrana je ostala postojana, a stil igre odražavao je njihov neumorni duh. Priznajući važnost čvrste obrane, trener Miro Trninic i njegovi vjerni suradnici Aleks Trninic i Nick Tither krenuli su putem strateške transformacije identi�iciravši obranu kao područje koje valja pomladiti. Njihova nastojanja podržali su pomoćni trener i �izioterapeut Davor Nemet, koji se stručno brinuo za ozljede, te menadžer

Utrijumfalnommomčadi Michael Skrtic koji je, kako kaže Miro, bio ključna osoba.

Sila koja je preobratila Knightse i potaknula njihov uspon stigla je u obliku kvarteta igrača iz sedmoplasirane momčadi prošle sezone. Connor Bill i Lachlan Fields pokazali su se središnjim stupovima obrane koji su učvrstili zadnju liniju Knightsa. James Driscoll i Harrison Palić jurili su krilima onemogućavajući protivničku obranu svojom vještinom, a Seb Arranz pokazao se izvrsnim vratarem uz odličnu potporu Alexa Connella.

Daniel Roberts i njegova precizna vještina u veznom redu te uvijek briljantni Regan Walsch služili su kao lučonoše.

Doprinosi Michaela Adamsa, Patricka O’Rourkea i legendarnog Josipa Jadrića bili su ključni za kreativnost veznog reda.

U napadu su bili nevjerojatno brzi zahvaljujući igri Tysona

Livermorea, Phakedija Mande, Nike Kresica i Aisose Ihegieja.

Osim želje za osvajanjem naslova, Knightsi su njegovali duh jedinstva i obitelji slaveći uspjehe na svim razinama

kluba. Njihov program razvoja mladih polučio je talente među kojima su Lachlan Campbell, Sam Van Dooren, Vinnie Sanchez te Jak Matic, koji ukazuju na svijetlu budućnost kluba.

Od skromnih početaka do nevjerojatnog putovanja, priča o Knightsima pokazuje kolika je snaga predanosti i učinkovitog treninga. Prvi golovi prvih utakmica nisu još ukazivali na ono što će uslijediti. Sedam uzastopnih pobjeda, uključujući spektakl s devet golova, probili su ih do pozicije dominantne momčadi. Pobjeda protiv Gungahlin Uniteda zapečatila je ovaj naslov kulminirajući krunidbom Knightsa zasluženim prvacima.

Uspjeh ne de�iniraju samo naslovi već i uspostavljanje povezane klupske obitelji u kojoj se pobjede slave na svim razinama jednako. Naslijeđe Knightsa građeno je oblikovanjem mladih talenata i promicanjem kulture izvrsnosti od samih temelja. Ova pobjeda nije samo trofej, ona je svjedočanstvo nepokolebljive predanosti, duha i posvećenosti Knightsa predivnoj igri koju su pokazali.

Zoran Juraj SABLJAK

Tablica na str. 21

Upornost se isplatila: Dandy City osvojio naslov NPL2 i promociju u NPL Viktorije

Unevjerojatnom prikazu odlučnosti i vještine, Dandy City postigao je nevjerojatni rezultat osiguravši prvenstvo NPL-a 2, time osvojivši dvostruki naslov nakon promocije u NPL Viktorije. Ovo nevjerojatno putovanje obilježila je nevjerojatna neočekivana protiv FC Bulleena prošlog ponedjeljka navečer. Kulminacija je uslijedila prošle subote kada je Dandy City nastupio protiv Eastern Lionsa spreman zgrabiti teško opipljivi naslov. Dandy City u utakmicu je ušao svjestan vještine Eastern Lionsa kao odličnog protivnika. Momčad trenera Toliosa znala je da mora biti na oprezu i potpuno spremna prevladati sve izazove koji im stanu na put ka osiguranju naslova. Ova monumentalna utakmica igrala se svježeg poslijepodneva na Frank Holohan Reserveu uz prisustvo brojne publike koja se okupila svjedočiti ovom dramatičnom susretu. Klub je velikodušno ponudio besplatan ulaz na utakmicu kako bi osigurao da svi navijači budu prisutni na ovoj napetoj utakmici. Klub je svoju velikodušnost nadalje pokazao organiziravši obilan ručak na koji su bili pozvani sponzori, volonteri i članovi odbora kako bi i oni sudjelovali u slavlju, bila je to nagrada za njihovu neprekidnu potporu tijekom godina.

Napetost se mogla osjetiti u zraku, očekivanja su bila sve veća kako je Dandy krenuo na teren. Od prvog sučeva zvižduka bilo je jasno da Eastern Lionsi namjeravaju osporavati svaki milimetar dominacije Dandy Cityja. Međutim, Dandy City imao je svoje planove te je ubrzo osigurao prednost golom koji je u 18. minuti dao Christopher Irwin na olakšanje vjernih navijača. Ključan trenutak stigao je netom prije

poluvremena kada je John Hall pokazao briljantnu reakciju obranivši jedanaesterac i tako sačuvao vodstvo Dandy Cityja. Poluvrijeme im je dalo vremena za reorganizaciju redova, kapetan Jack Webester predvodio je obranu besprijekorno bra-

neći sva nastojanja Eastern Lionsa.

Vrhunac ove napete utakmice dogodio se kada je Will Bower pucao nevjerojatan udarac ravno u gol. Potekao je šampanjac, a uzvici „šampioni” prolomili su se s tribine „Filipović“ s koje

su navijači pojurili čestitati pobjedničkoj momčadi kako se prolomio posljednji sučev zvižduk. Počelo je slavlje i stvorila se nevjerojatna atmosfera koja jednostavno nije splašnjavala.

Travnjak se uskoro pretvorio u pravo slavlje, na njemu su se mogli vidjeti dužnosnici kluba, sponzori, navijači, obitelji, prijatelji i djeca koja su pojurila na travnjak zagrliti nove prvake. Ove scene bile su zaista scene pravog slavlja te su odražavale nevjerojatno putovanje koje je dovelo do ovog trenutka. Nevjerojatno je prisjetiti se da se u ranim fazama sezone Dandy City borio protiv ispadanja iz lige, svjedočanstvo je to truda koji su uložili igrači, treneri i cijeli operativni tim kluba. Dok se slavlje nastavlja, mnogi već bacaju oko na nadolazeću izazovnu godinu. Povratak Dandy Cityja u NPL najavljuje pomak natjecateljskog duha, izazov koji su Dandy i Nick Tolios objeručke prihvatili. Njihova iskustva u najvišim vrhovima nogometa omogućit će im da iduću sezonu dočekaju spremni i odlučni.

Od srca čestitamo Dandy Cityju na nadvojbeno zasluženom uspjehu. Ovo putovanje pokazalo je odlučnost i pobjedu koja će zasigurno služiti kao nadahnuće budućim naraštajima kluba.

UHrvatskom sportskom centru dogodio se povijesni trenutak, Gold Coast Knightsi osigurali su prošle nedjelje mjesto prvaka NPL-a Queenslanda nevjerojatnom pobjedom s 4-2 nad Olympic FC-om. Ova velika pobjeda, koja je ostavila snažan dojam na navijače, dodatno je naglasila dominaciju Knightsa i njihovu odlučnost na terenu.

Puna iščekivanja i slavlja krunidba Knightsa stigla je s još jednom preostalom utakmicom. Kako se prolomio posljedni sučev zvižduk, naslov prvaka pronašao je zasluženu momčad, njihovo postignuće svjedočanstvo je nemilosrdne potrage momčadi za izvrsnošću.

Knightsi su ostavili trajni trag u igri od samog početka pojurivši prema startu koji je ujedno odredio ton njihove nadmoćne pobjede. Semafor se zablistao već u 9. minuti zahvaljujući pogotku Braddena Inmana. Sreća ih je de�initivno pratila, Tyson Martin ubrzo je dodao još jedan gol udvostručivši vodstvo besprijekornim golom u 21. minuti.

Na sveopće iznenađenje Knightsi su dodatno učvrstili svoju nadmoćnost postigavši treći gol svega pet minuta kasnije, u 26. minuti, kada Max Brown trese mrežu. Kada su se momčadi povukle u svlačionice na poluvremenu Knightsi su vodili s premoćnih 3-0, navijači su već pomalo osjećali okus nadolazeće pobjede. Gosti su uspjeli povratiti tračak nade u svoje redove golom u 56. minuti, no bilo kakav dramatični preokret ugasio je Austin Ludwik izvrsnim golom nakon udarca iz kuta, čime postiže četvrti gol za Knightse.

Čim je lopta zatresla mrežu na tribinama se otvarao šampanjac, označivši početak slavlja.

Zoran Juraj SABLJAK

Zoran Juraj SABLJAK

Fotogra�ije: Dražen JURINA

Tablica na str. 18

osvojili prvenstvo da nadmoćnom

NOGOMET RIJEKA PREOKRETOM DO VAŽNIH BODOVA

Dinamo ponovno nije igrao zbog europskih obaveza. To je iskoristio Hajduk koji je na gostovanju kod Rudeša

Marin TOMAŠ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Dinamo je odgođenu utakmicu protiv AEK-a igrao u subotu. Prvak Hrvatske samim time nije mogao igrati kod kuće protiv Varaždina pa je propustio i drugo kolo zaredom.

Slaven je kod kuće remirizao s Istrom (2:2). Već u 11. minuti je Mioč zabio na asistenciju Boseca, a vodstvo je poduplano 15 minuta kasnije kada je Crnac s ruba kaznenog prostora pogodio u donji kut.

Istra se napromašivala, ali

Hajduk opet pobijedio

Hajduk ostao stopostotan, na +8 ispred Dinama

je onda krenula naplaćivati dugove. U 39. minuti je Mlinar ubacio, a Vuk volejom smanjio vodstvo. Bod gostima donio je Erceg u 84. minuti nakon ubačaja na glavu.

Hajduk je s 2:0 pobijedio Rudeš u Kranjčevićevoj i ostavio ga bez boda. Već u četvrtoj minuti Livaja je prihvatio ubačaj Dolčeka, sjajno se okrenuo oko svog čuvara i mirno zabio za vodstvo.

Isti igrač je imao fenomenalnu asistenciju za drugi gol. Sačuvao je loptu i gur-

nuo ju kroz dva suparnika za Melnjaka koji povisuje vodstvo u 15. minuti. Treba napomenuti kako je Rudeš imao pristojan broj šansi i više udaraca od Bijelih. Najbolje su imali Lazarov i Ljubanović, ali je Lučić sjajno branio.

Osijek je svladao Goricu s 1:0. U 28. minuti je Maloča neoprezno igrao rukom i svirana je najstroža kazna. Gržan je pucao, ali je promašio cijeli gol. No, samo par minuta kasnije Lovrić ubacuje loptu i Caktaš zabija svoj šesti gol sezone. Bivšem kapetanu Hajduka je to bio stoti gol u HNL-u, a to je bio i konačan rezultat.

Iako je Olympic FC uspio postići gol potkraj utakmice, bilo je to ipak premalo i prekasno te je kraj utakmice označio početak glasnog slavlja koje se na stadionu moglo čuti do dugo u noć.

Ova pobjeda nije samo trijumf za Knightse, već svjedoči o sveukupnom trudu svih uključenih.

Kada su se mjehurići šampanjca slegli i slavlje oko pobjede smirilo, Knightsi su svoju pažnju usmjerili na kolo od 16 momčadi Kupa Australije u kojem igraju protiv Western Uniteda.

Ova utakmica igra se u srijedu 30. kolovoza u 19:30 u Hrvatskom sportskom centru, a obećaje napetu borbu koja će zasigurno privući pažnju navijača.

Iskrene čestitke Knightsima na nevjerojatnom postignuću tijekom 2023. Prvenstvo NPL-a Queesnlanda svjedok je posvećenosti, vještine i jedinstva koji su momčad doveli do samog vrha.

Putovanje Knightsa se nastavlja, svoju će izvrsnost dokazivati i dalje, a njihovo naslijeđe obasjat će sve sjajniji nogomet Queenslanda.

Pomoćni trener Hajduka

Rijeka je pobijedila Lokomotivu 2:1. Već u šestoj minuti Bubanja je na asistenciju Miličevića iz kornera doveo goste u vodstvo. Rijeka se probudila i par puta zaprijetila, a do poravnanja je stigla u 38. minuti kada je Pašalić iz vrlo teške pozicije zabio za 1:1. Obje momčadi su krenule potpuno u napad, a Rijeka je stigla do pobjede u 78. kada je Djouahra lijepo pogodio s 20 metara.

S Livajom bi sve trebalo bi� u redu

Momčad iz Splita s klupe je vodio pomoćni trener Adnan Čustović jer trener Ivan Leko odrađuje suspenziju nakon Superkupa pro�v Dinama. Navijače Hajduka jako je zabrinulo to što je Marko

Tablica

Livaja napus�o igru šepajući, a Čustović je samo nakratko komen�rao: “Mislim da su u pitanju grčevi. Vidjet ćemo što će reći liječnička služba.”

Tablica na str. 19

Adria International Travel