The Croatian Herald 18th January 2023

VJESNIK Hrvatski

ŽELJKO DOGAN

ČUDESAN POTHVAT

Kome fali ćirilica u Vukovaru? Naricanje bez savjesti i morala Str.4

Str 6

IZBORNIK JE STIGAO

Str. 3

Liječnici s Rebra u isto vrijeme čovjeku presadili srce i jetru

Hrvati se opraštaju s voljenom kunom, za euro nema emocija

Održat će se dva kampa za mlade nogometaše, jedan u Sydneyju i drugi u Melbourneu, u potrazi na novim talentima

Omiljeni izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić sa suradnicima stiže u Australiji, a cilj im je pokušati pronaći "nove Šimuniće", talente koji će sutra možda

nastupiti i za Vatrene. Održat će se dva kampa za mlade hrvatske nogometaše u Australiji, jedan u Sydneyju i drugi u Melbourneu, dakako uz druge susrete i događanja.

Dalić na ovaj način želi naglasiti važnost iseljeništva, odakle dolaze brojni igrači naše reprezentacije, i zahvaliti na potpori koju Hrvati Australije daju Vatrenima.

ODLAZAK KARDINALA

Str. 9

Hrvatska katolička mladež je pozvala na molitvu za dušu pok. kardinala

Kardinal George Pell preminuo je 10. siječnja 2023. u Vatikanu u 81. godini od srčanog zastoja. Njegovo zatvaranje pod op-

tužbama koje je Visoki sud naposljetku oštro odbacio bio je moderan oblik razapinjanja na križ, reputacijski barem neka vrsta žive smrti, rekao je bivši premijer Abbott. Hrvatska katolička mladež pozvala je sve australske Hrvate i one diljem svijeta da im se pridruže u molitvi za dušu pokojnog kardinala.

Warriorsi prikupivši najviše bodova. Osim utakmica bilo je i glazbe uživo, a i zabave za koju su se pobrinuli Eddie i Ines Brčić. U ponudi je i bila i raznovrsna hrana uz tradicionalna hrvatska jela i osvježenja.

I&D Kup prvenstva klubova okupio je momčadi iz cijele Viktorije i pružio je platformu na kojoj su igrači svih uzrasta mogli pokazati svoje talente, a ujedno je svima osigurao zabavan i ugodan dan.

U ovom broju donosimo brojna izvješća s proslava Božića i Nove godine u hrvatskim centrima i klubovima širom Australije. Iako ih donosimo s vremenskim odmakom, jer Hrvatski vjesnik nije izlazio u ovo blagdansko vrijeme zbog stanke, želimo da i na ovaj način ostanu zabilježene jer svjedoče o vitalnosti svih naraštaja naše zajednice.

Do nedjelje 15. siječnja, u Hrvatskoj se moglo plaćati i kunama i eurima, a od toga dana samo eurima. Zbog dvojnog optjecaja tijekom ta dva tjedna od 1. siječnja, svi oni koji se svakodnevno imaju posla s novcem, posebno bankari, trgovci i ugostitelji, bili su stavljeni pred konverzijske muke. Ovi prvi služili su kao mjenjačnice, ali su tu ulogu neslužbeno preuzeli i ovi drugi. Sigurno je brojne trgovce ili konobare zaboljela glava kad su im mušterije neku sitnicu išle platiti krupnom novčanicom kuna ili eura.

Čulo se tako kako su neki s novčanicama od 200 kuna išli popiti piće samo da bi došli do eura, a gospar Mato Miš, prodavač na dubrovačkoj placi u Gružu, doživio je nešto nevjerojatno.

- Došao mi je kupac, jedan stariji gospar i kupio je dva kila kupusa raštike. Jedno

kilo stoji 20 kuna, a onda mi je izvadio tisuću kuna!

Da bi to što je rekao i potvrdio, gospar Mato ni pet ni šest, nego je odmah izvadio ‘hiljadarku‘ iz špaga koji mnogi nikad, a neki dugo nisu vidjeli. Zvuči nevjerojatno, ali je gotovo ‘mitskom‘ novčanicom od tisuću kuna na kojoj je Ante Starčević plaćeno dva kila kupusa!

Nije mu se dalo ići u mjenjačnicu pa je donio na placu, kaže gospar Mato koji inače četvrtkom i subotom s Osojnika dođe prodavati u Gruž. Međutim, tu nevjerojatnostima nije došao kraj, gospar Mato je prihvatio ponuđenu novčanicu i vratio ostatak novca: ni manje ni više - nego u eurima! Mnogi bi na njegovom mjestu to odbili - i to s opravdanim razlogom.

- Ma sve ja primam, s osmijehom govori gruški prodavač kojemu nije teško pala velika novčanica.

Uskoro bi trebao biti spojen most iznad kanjona rijeke Cetine u Omišu. Most je dio omiške obilaznice, ceste koja bi trebala riješiti problem gužvi koje u ljetnim mjesecima nastaju između Omiša i Splita.

Ostalo je samo staviti 12 metara čelične konstrukcije i most Cetina na obilaznici grada Omiša poprimit će svoj konačni izgled. No, mnogi su zbunjeni time što je jedan dio tri metra viši od drugog. Ljudima nije jasno kako će to spojiti.

Kako će spojiti most kod Omiša, jedan dio 3 metra viši od drugog?

cesta.

Slavonac ulovio šarana ‘kapitalca’

Nedeljko Mihaljević (48)

je u srijedu u Dunavu nedaleko od Kopačkog rita imao svoj ulov života. Dunavski ljuskavi šaran od 30 kilograma upecao se na njegove silikonske varalice, a borba je, priča, trajala više od 30 minuta, sve dok se šaran nije umorio. „Prvo sam mislio da je som u pitanju jer sam vidio da je velika riba, no ovo nisam očekivao. Kad sam krenuo za njim, vukao je i mene i čamac pola sata, četiri puta mi

je ispadao iz mrežice“, kaže Nedeljko koji peca otkad zna za sebe, a otkad je u mirovini svaki dan je u čamcu. Ni sam ne zna kako ga je uspio ubaciti u čamac, ruke su mu drhtale od tog natezanja, no, nije odustajao. „Nisam imao srca ni pomisliti da moj najteži riblji protivnik završi u gulašu ili na roštilju“, kaže i otkriva da kapitalac sad pliva „živ i zdrav“ u jednom ribnjaku kod Bizovca.

planirano

Kako uvjeravaju iz Hrvatskih cesta, to je normalno i planirano te bi uskoro obje strane trebale biti izjednačene. Hrvatske ceste objavile su simulaciju koja pokazuje kako će most biti spojen.

‘Nakon što se privremeni ležajevi, na kojima ona konstrukcija stoji, preko koje se gura, uklone, tada će most biti u ravnini s ovim mostom. Kad se spusti na konačne ležajeve, kao što je ova polovica, i druga će biti na konačnim ležajevima i na pravoj visini”, kazao je Tomislav Cvetko iz Hrvatskih

Ali, Omišani su i dalje zbunjeni. ‘’Pa ne znam, ja sam razmišljala o tome pa računam - stručnjaci su to, valjda znaju što rade”, kazala je jedna mještanka. ‘’To uop-

će nije problematično, nego vole onako malo, što se kaže, bit pametniji od onih koji to rade”, rekao je Omišanin Vjekoslav Marušić.

Most povezuje dva tunela - Omiš i Komorjak. Nedosta-

je još posljednje potiskivanje sekcije mosta, duge 12 metara, da bi prijelaz preko kanjona bio spojen i to u vidljivoj dužini od 152 metra. Most se nalazi na 70 metara nadmorske visine.

Omiš obilaznicu čeka više od 15 godina. Izgradnja brze ceste Trogir-Omiš otvorena je još 2006. godine. Obilaznica počinje na istočnom izlazu Splita i ide zaleđem, paralelno s Jadranskom magistralom, do kilometar iza Omiša. Most bi trebao biti završen početkom nove turističke sezone.

Duge šetnje na opatijskom suncu

Ovih dana, a tek je prošla sredina siječnja, u Opatiji i diljem Liburnije, nakon što se stišalo jugo i prepustilo ulogu sjevernim, ali ne prejakim vjetrovima, sve podsjeća na proljeće.

Dani su kao stvoreni za duge šetnje, mirno ispijanje kave ili čaja na suncem okupanim terasama, za opuštenu ćakulu, pa čak i pokoju kuglicu sladoleda koju se zbog temperatura koje su i dalje daleko od nule, može pojesti

tijekom cijele zime.

Nebo je nakon zaredalih sivih dana pokazalo svoju krasnu plavu boju prošaranu “bijelim ovčicama”, a na sunčanoj Slatini su uživali i šetači i galebovi koji su iskoristili siječanjsku idilu za besplatno sunčanje na najboljoj lokaciji – u prvom redu do mora.

Treba li reći kako se osim domaćih ljudi, na opatijskim šetnicama mogu sresti i mnogobrojni turisti iz raznih europskih zemalja.

Ipak zimska idila na Sljemenu

Prvi ovogodišnji snijeg zabijelio je u srijedu zagrebačko Sljeme, nakon što su početkom 2023. vladale proljetne temperature zbog kojih je odgođena druga utrka Snježne kraljice.

Ljubitelji snježnih radosti tako su napokon su došli na svoje. Na Sljemenu ima snijega i prizori su uistinu prekrasni. Zimska idila na toj planini ponad Zagreba privukla je brojne goste.

Neki se sanjkaju, drugi skijaju, a ostali uživaju u šet-

nji prirodom. Meteorolozi, nažalost, ne predviđaju da će se taj snijeg dugo zadržati. Kažu kako sada opet stižu gotovo proljetne temperature, a tek nakon toga bi se moglo očekivati zahladnjenje, možda i sa snijegom, barem u gorju.

No, njihove dugoročne prognoze, poput one da je u Hrvatskoj trebao biti bijeli Božić, kako znamo, nisu se obistinile tako da ih i sada trebamo uzeti sa zdravom skepsom.

Iz Hrvatskih cesta kažu kako je to normalno i planirano i da neće biti problema, spojit će ga za desetak dana

Šetaju i stari, ali i mladi

Nedeljko Mihaljević sa šaranom

Mnogi su uživali, a posebice djeca

Nisu u istoj ravnini

Most izlazi iz tunela iznad rijeke Cetine

Mato Miš sa ‘Starčevićem’ na tržnici u Gružu

Održat će dva kampa za mlade hrvatske nogometaše u Australiji, jedan u Sydneyju i drugi u Melbourneu, u potrazi za novim talentima i potencijalima za Vatrene

Ovih dana u Australiju siže izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić koji je vodeći Vatrene na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. kada su osvojili drugo mjesto i u Kataru 2022., gdje su bili treći, oduševio Hrvate diljem svijeta i smjestio Hrvatsku među nogometne veselile.

Izbornik Dalić stiže u Australiji sa svojim suradnicima, a o ciljevima tog putovanja prije nekoliko dana u Zagrebu su govorili dvojica glavnih ljudi ove operacije: Stipe Pletikosa, tehnički direktor reprezentacije i Petar Krpan, izbornik mlade hrvatske reprezentacije do 17 godina.

Od legendarne braće Kovač i Ivana Rakitića pa do mladih talenata Luke Sučića i Josipa Stanišića - hrvatska dijaspora već desetljećima igra neprocjenjivu ulogu u nogometnoj reprezentaciji.

Naš savez stoga ovoga mjeseca kreće s akcijom u Austra-

Dalić i društvo kreću u potragu za „novim Šimunićima“ u Australiji!

liji: održat će dva kampa, u Sydneyju i Melbourneu, i pokušati pronaći nove talente.

“A najpoznatiji hrvatski reprezentativac iz Australije dosad bio je Josip Šimunić. Nasljednike traži i Stipe Pletikosa, koji se ponosi dosadašnjim pojačanjima”, kaže Petar Krpan.

“U Australiji danas živi oko

160 tisuća ljudi hrvatskog podrijetla, otprilike kao cijela Zadarska županija. Hrvata je najviše u SAD-u - kao cijeli Zagreb! Pa zatim u Njemačkoj, kao čitava Splitsko-dalmatinska županija. Pa u Čileu, kao Primorsko-goranska i Karlovačka zajedno. U Argentini ih je kao cijela Osječko-baranjska

županija, u Kanadi kao Brodsko-posavska, u Austriji kao Krapinsko-zagorska, u Švicarskoj kao Ličko-senjska”, rekao je Stipe Pletikosa. Stoga je osim ova dva kampa u Australiji HNS već održao i još će održati kampove i u drugim zemljama.

“U Australiju putuje i Zlat-

ko Dalić, ponajprije kao super uspješni vođa naše A-reprezentacije. Ali i njega će se nešto pitati i o mladim talentima”, kaže Krpan.

“Sretno našim lovcima na talente, ali i 250-orici mladih Australaca među kojima se kriju neki novi Šimunići”, dodaje Pletikosa.

NSW Government pomaže smanjiti vaše životne troškove dajući vam više načina za uštedu, uključujući:

• Do 110 dolara popusta za Gas Rebate

• Do 600 dolara uštede na računima za energiju uz besplatan Solar Installation

• Do 250 dolara za Council Rate Rebates

Pridružite se milijunima koji su uštedjeli i upotrijebite Savings Finder da vidite na koje vaučere i popuste imate pravo, ili dogovorite termin kod stručnjaka za štednju. with a Savings Specialist.

Hrvatski izbornik Zlatko Dalić sa suradnicima ovih dana stiže u Australiju

Ivan Rakitić je među Vatrene došao iz Švicarske

Josip Šimunić je izbornik mlade hrvatske reprezentacije do 19 godina

Udjel ruske Sberbanke u Fortenovi odnosno Alketbija koji je to navodno od njih kupio, ostaju zamrznuti zbog sankcija, nemaju pravo glasovanja

VUKOVAR 25. OBLJETNICA ZAVRŠETKA

Milanović poručio Srbima: Ne govor

Saif

Alketbi, misteriozni ulagač u Fortenovu (bivši Agrokor), koji je pod sumnjivim okolnostima kupio vlasnički udio od ruske Sberbanke, izgubio je i posljednji spor na nizozemskom prizivnom sudu.

Alketbi je tužbom pokušao poništiti odluku stavljanja njegove tvrtke SBK Art pod sankcijski režim Europske unije i tako dobiti pravo glasovanja na skupštini dioničara Fortenove.

Ovime Alketbijevi udjeli u Fortenovi ostaju zamrznuti, a ujedno su potvrđene odluke skupštine dioničara, koja je nedavno donijela odluku o re�inanciranju duga od milijardu eura i produžila mandat upravi na još šest godina.

Tom pravomoćnom odlukom suda Pavlu Vujnovcu, vlasniku ENNA grupe sa sjedištem u Vukovaru, koja se najviše bavi trgovinom plinom, je otvoren put za samostalno i nesmetano upravljanje Fortenova grupom.

Vujnovac ima oko 30 posto udjela u Fortenovi, najviše iza ruske Sberbanke 41,82, koja sad nema pravo glasovanja jer je pod sankcijama. Tako sada ostali mogu donositi sve odluke (imaju 77 posto glasova, a potrebno im je 75 posto). Jedna od njih bit će i dokapitalizacija Fortenove, čime će Vujnovac povećati svoj udjel.

Alketbi je inače prokazan kao lažni šeik, za kupovinu udjela Sberbanke vrijednom oko 500 milijuna eura, kako se ispostavilo, platio

I nizozemski sud odbio Alketbijevu tužbu

je samo taksu od oko tisuću i pol eura, a ostatak iznosa, dakle sve, mu je dala ruska Gazprom banka kao kredit.

Očito je trebao poslužiti kao smokvin list da bi Rusi u Fortenovi izbjegli sankcije. Nije prošlo. Veliku ulogu u tome odigrala je Europska komisija početkom prosinca odlukom da i glasačka pra-

va spadaju pod sankcije, na koju se pozvao nizozemski sud.

Ruske banke su inače ušle u Fortenovu, bivši Agrokor, jer im tadašnji vlasnik kompanije Ivica Todorić nije mogao vraćati 1.5 milijardi dolara kredita kojeg je od njih uzeo po (čak) 12 posto kamata. (T.G.)

Predsjednik je odao priznanje za mudrost “maloj skupini dobrih ljudi, među kojima je istaknuo ratnog hrvatskog predsjednika Tuđmana

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja bila je veliki pothvat hrvatske politike, bila je to pametna i humana odluka, rekao je u nedjelju u Vukovaru predsjednik Zoran Milanović.

U govoru na svečanom skupu koji je u vukovarskom Hrvatskom domu održan u povodu 25. obljetnice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Milanović je ocijenio kako je odabirom procesa mirne reintegracije Hrvatska odabrala pravu stranu te je od početka pokazala dobru volju.

Odao je priznanje za mudrost “maloj skupini dobrih ljudi, među kojima treba spomenuti i prvog odnosno, što je puno značajnije, ratnog hrvatskog predsjednika Tuđmana”. Podsjetio je pritom kako je Hrvatska ponudila pobunjenim Srbima plan Z4 koji bi, kako je kazao, Hrvatsku skupo koštao, ali je odbijen u Beogradu.

Mažar se požalio novinarima

Vujnovac postaje novi ‘gazda’

Za Hrvatsku je važno da Fortenova, koja ima više od 50 tisuća zaposlenih i ogromne poljoprivredne površine na istoku zemlje (Belje, Vupik…) koje su od strateškog značaja, ne dođe u ruke stranih mešetara. Spor se vodio u Nizozemskoj jer su tamo depoziti Fortenove.

tenove kojom bi se u tvrtku ‘upumpao’ svjež novac za otplatu velikih obveza, a dokapitalizacijom bi kompanija prešla u ruke hrvatskog kapitala.

U tom kontekstu treba gledati i najnoviju odluku Vujnovca koji sa suradnicima prodaje Pevex za oko 500 milijuna eura. Taj novac bi trebao ući u Fortenovu.

Dotaknuvši se odnosa sa Srbijom, ustvrdio je kako ta država ne može pretendirati na članstvo u Europskoj uniji uz odnos koji ima prema Rusiji. Iako je taj odnos prema Rusiji legitiman, on ne pridonosi ulasku u EU, Srbija o tome treba donijeti odluku.

Uoči skupa u Hrvatskom domu novinarima se obratio Nikola Mažar rekavši kako mu je gradonačelnik Penava zabranio da se obrati kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora. Prethodno je u tom svojstvu položio vijenac i zapalio svijeću na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. “Ne znam koji je

razlog tome. Je li to što sam ja saborski zastupnik ili što sam se s obitelji 1998. godine vratio u Vukovar i radio na povratku dok u gradu tada nije bilo Ivana Penave”, rekao je. Mažar iz HDZ-a i Penava, čelnik Domovinskog pokreta, bili su protukandidati na zadnjim izborima za gradonačelnika Vukovara.

‘Živiš u ovoj Hrvatskoj, trebaš je poštivati…’

Milanović je izrazio žaljenje što na obilježavanju nije bilo predstavnika Srba. “Živiš u ovoj Hrvatskoj, trebaš je poštivati koliko je to moguće.

Sad je otvoren put za odluku o dokapitalizaciji For-

“Srbija u isto vrijeme mora znati da dok god misli dizati optužnice protiv naših generala i brigadira u mirovini zbog događaja na teritoriju treće zemlje, neće U školama gdje postoje kuhinje dijeli se topli obrok, a tamo gdje ih tek treba napraviti, hladni

Od 09. siječnja, nakon zimskim praznika, u svim osnovnim školama u Hrvatskoj učenici imaju pravo na besplatni obrok.

U većini škola gdje već postoje kuhinje, učenici dobivaju topli obrok, a tamo gdje postoje samo čajne, odnosno, gdje kuhinje treba napraviti i zaposliti najmanje dvije kuharice, dijeli se hladni obrok.

Zanimljivo je da većina djece sada uzima bilo marendu bilo topli obrok, rijetki su oni koji to propuštaju. Ranije je bilo puno onih kojima se to nije dalo te su si radije priuštili kupovanje bureka, pizze ili nekog peciva te naravno zaslađenih

Besplatni obrok za sve učenike osnovnih škola

sokova. Cijena koju država plaća za taj obrok je 10 kuna (protuvrijednost u eurima) i u tome proračunu se svi trebaju pronaći.

Jelovnike za obroke sastavljaju i javno objavljuju

mjesec dana unaprijed nutritivni stručnjaci. Razlikuju se od županije do županije, pa čak i od škole do škole u istom gradu, ali svi se slažu kako obroci trebaju biti hranjivi i zdravi.

Znam da ne može biti isti stav onakav kakav ja imam, to ni ne očekujem. Ovo je matična

zemlja i ovdje se živi“, rekao je. Predstavnici vukovarskog SDSS-a izvijestili su da ne dolaze iz prosvjeda jer je “vladajuća većina iz Statuta grada Vukovara izbacila mogućnost slobodne uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma”.

Podvig liječnika s Rebra, u isto

KBC Zagreb, poznat kao Rebro, obara sve rekorde, to je prva kombinirana transplantacija u Hrvatskoj

Prošli je tjedan na Rebru napravljena prva u Hrvatskoj kombinirana transplantacija jetre i srca istovremeno, kod istog pacijenta (45), i s organima istog donora.

Pacijent je mlada osoba, čekalo se više tjedana na pravog donora i, kako se neslužbeno doznaje, “ulovio se zadnji čas”. Bez ove operacije pacijent bi, kažu, teško preživio. Operaciju je dobro pod-

nio, i oporavlja se.

U

Učenici se sviđa ova novost

Saif Alketbi više nema pravo žalbe

Pavao Vujnovac

KBC-u Zagreb planiraju organizirati konferenciju za

novinare na ovu temu, gdje će biti izneseni svi detalji o ovom, prvom takvom tran-

Polaganje vijenaca na Memorijalnom groblju –mirna reintegracija završila je 15. siječnja 1998.

Prvi ovakav transplantacijski zahvat u Hrvatskoj

HRVATSKOG PODUNAVLJA

ite da je Ol uja bila etničko čišćenje

imati našu potporu i mi to ne možemo tolerirati. To je minimum povjerenja u odnosima. Zapad čeka i otvoren je”, kazao je Milanović.

Zapadu je zamjerio što se prema Hrvatskoj odnosio ponajčešće loše, ignorirajući ju. “Kada vidim saveznike u posljednjih 30 godina, vidim ih u Njemačkoj, Austriji i Mađarskoj... Prijatelja uguraš u NATO, u pet minuta, bez da ga pitaš. Prijatelja ne držiš na vatri šest ili sedam godina da bi ga pustio u Schengen, a bio je tehnički spreman prije pet godina. To nije prijateljstvo”, kazao je. Izrazio je žaljenje što na skupu nema političkih predstavnika Srba jer je za bilo kakav odnos potrebno dvoje, pozvavši ih da poštuju hrvatsku državu i ne govore da je Oluja bila etničko čišćenje, jer nije.

Izaslanik predsjednika vlade, ministar obrane Mario Banožić izrazio je ponos što Hrvatska vojska danas uživa sve snažniji međunarodni ugled među svojim saveznicima i partnerima. “Hrvatsku vojsku nastavljamo činiti još spremnijom i snažnijom, a vlada i u ovoj godini nastavlja modernizaciju i opremanje svih grana Oružanih snaga”, rekao je Banožić.

BANSKI DVORI DVA POVIJESNA DOGAĐANJA

Datumi 15. siječnja 1992. i 15. siječnja 1998. ključni su i sudbonosni u suvremenoj hrvatskoj povijesti, ističu iz Vlade RH

Republika Hrvatska ove godine 31. obljetnicu međunarodnog priznanja i 25. obljetnicu završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dočekuje potpuno integrirana u Europsku uniju - kao članica schengenskog prostora i europodručja, ista-

Vraćanje posljednjeg dijela dotad okupiranog teritorija bez žrtava

knuto je u nedjelju iz Vlade RH.

Datumi 15. siječnja 1992. i 15. siječnja 1998. ključni su i sudbonosni u suvremenoj hrvatskoj povijesti i za hrvatsku državnost, odnosno samostalnost i puni suverenitet. Dan međunarodnog priznanja Hrvatske spomen je na trenutak kada je svijet priznao neovisnost hrvatske države.

Mirnom reintegracijom hr-

vatskog Podunavlja pod puni suverenitet i ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćen je posljednji dio dotad okupiranog hrvatskog teritorija, bez ispaljenog metka ni izgubljenog ljudskog života, dodaje se u priopćenju Vlade RH u povodu tih ključnih povijesnih događaja.

Stoga, ističu iz Vlade, ova dva povijesna događaja obilježavamo zajedno na današnji dan, uz ponos na sva

zajednička postignuća u protekla tri desetljeća i s trajnom zahvalnošću hrvatskim braniteljima i svima koji su u Domovinskom ratu podnijeli žrtvu za slobodu Hrvatske.

Iz Vlade podsjećaju da prijenosom svojih iskustava iz mirne reintegracije i znanjima iz eurointegracijskog procesa, Hrvatska kontinuirano pruža podršku Ukrajini, u svom hrabrom otporu na brutalnu rusku agresiju.

Medved poželio jedinstvo naroda kakvo je bilo u Domovinskom ratu

“Hvala

Predsjednica nekadašnjeg Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u procesu mirne reintegracije Vesna Škare Ožbolt ustvrdila je kako je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja i dalje najuspješnija mirovna operacija UN-a kojom su spašeni brojni životi.

Prije svečanog skupa, na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata položeni su vijenci i upaljene svijeće, dok je u crkvi sv. Filipa i Jakova služena misa.

vrijeme presadili srce i jetru!

splantacijskom zahvatu u Hrvatskoj.

Otprije se, i u drugim bolnicama, rade kombinirane transplantacije, u 2021. su, prema službenim podacima, izvedene tri kombinirane transplantacije jetra-bubreg i šest transplantacija bubreg-gušterača.

No dosad nije bilo transplantacije srce-jetra, što je velik uspjeh za Rebro, ali i cijelu Hrvatsku. Kako se doznaje od upućenih liječnika, takva se operacija općenito u svijetu malo, rijetko izvodi.

KBC Zagreb obara sve rekorde u broju transplantacija. Prema neslužbenim

12-godišnji dječak dobio nova pluća

Na Rebru je prošli tjedan i 12-godišnji dječak dobio nova pluća. Sve do operacije bio je na respiratoru. Tata je stigao u posjet sinu nakon prve ovakve transplantacije pluća u Hrvatskoj.

“Čitavo smo se vrijeme nadali da će doći taj dan. I hvala

informacijama iz bolnice, ovih su, blagdanskih dana, tamo u samo 24 sata transplantirane tri jetre, od kojih je jedna i ova iz kombinirane transplantacije.

U prošloj je godini na Rebru napravljeno čak 106 transplantacija. U zahvate je uključeno između 130 i 140 ljudi u bolnici. Od početka programa transplantacije bubrega na Rebru je presađeno ukupno 2.500 bubrega.

Lani ih je transplantirano 38, pritom tri kod djece. Samo KBC Zagreb radi transplantacije organa kod djece. Lani je transplantacija izvedena i kod dva brata blizanca - dobila su, obojica, novo srce.

Obećao je da će Vlada nastaviti pomagati najranjivije i podupirati gospodarstvo, jer sada “trebamo demografsku snagu i ostanak mladih u Hrvatskoj“

Čestitku povodom Dana međunarodnog priznanja Hrvatske uputio je u nedjelju s akademije u Domu OS RH «Zrinski» potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, te poželio jedinstvo naroda kakvo je krasilo Hrvatsku u Domovinskom ratu.

Medved je pritom podsjetio na žrtve hrvatskih branitelja i naroda na putu do neovisno-

sti, te na tadašnji embargo na naoružavanje, otimanje oružja osvajanjem vojarni, i veličinu tadašnjeg jedinstva naroda.

“Zahvaljujem svima koji su pomagali, braniteljima koji su bili na crti obrane i onima koji su pomagali prognanima, ranjenicima, a na poseban na-

čin i iseljenoj Hrvatskoj, jer se kroz njihovu pomoć, kao nikada ranije, iskazalo jedinstvo nacionalnog bića”, rekao.

Medved je također pobrojao sve vojne operacije koje su dovele do oslobađanja najvećeg dijela teritorija, te istaknuo značaj mirne reintegracije kojom je završen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Od tada se Hrvatska razvila i ušla u euroatlantske integracije, kazao je i obećao da će Vlada nastaviti pomagati najranjivije i podupirati gospodarstvo, jer sada “trebamo demografsku snagu i ostanak mladih u Hrvatskoj”.

Odana počast braniteljima Gvozdanskog

Podno zidina utvrde Gvozdansko obilježena je 445. godišnjica herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela od turskih osvajača, te slavne pogibije branitelja ove utvrde 1578. godine.

Tim povodom u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u nedjelju je održano misno slavlje koje je predvodio pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem, nakon čega je održan mimohod i komemoracija žrtvama.

Tijekom svete mise i komemoracije bilo je riječi o herojskoj pogibiji hrvatskih branitelja Gvozdanskog, koja

je postala povijesni simbol domoljublja i otpora agresoru.

Starohrvatsku utvrdu Gvozdansko podigli su hrvatski plemenitaši Zrinski. U njemu je Nikola Zrinski imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca.

Ta utvrda je u 16. stoljeću bila brana pred najezdom turskih osvajača.

Osmanlijska vojska je od 1571. do 1577. godine poduzela više bezuspješna pohoda na tu junački branjenu utvrdu, da bi tek 1578. godine, nakon tromjesečne opsade i petog pohoda, pod vodstvom Ferhat-paše, bez otpora ušli u utvrdu.

Kada su Turci ušli, u utvrdi su zatekli razrušeni grad u kojem su na svojim borbenim položajima bila mrtva tijela smrznutih branitelja izmučenih glađu i nezapamćenom hladnoćom, koji su svjesno pošli u smrt.

Penava zahvalio svima

Bogu kad je došao, bilo je to veliko iznenađenje. Iznenadio je i mene i moga Franju. Franjo je digao obje ruke i rekao pobjeđujemo polako”, kazao je otac dječaka dodavši kako mu je sin za ručak poželio ćevape, što znak da se osjeća dobro.

Vukovarski gradonačelnik

Ivan Penava poručio je kako mirnoj reintegraciji Podunavlja nije bilo alternative i zahvalio svima koji su bili dio toga procesa.

i drugoj strani, koja u današnje doba ne bi smjela biti druga strana.

Trebali bi biti jedna priča. Trebalo je hrabrosti i s te strane pružiti ruku i pokazati ljudima put”, kazao je Penava dodavši kako “odgajati svoju djecu da ne vole svoju općinu, grad, županiju i državu nije dobra politika”.

Ivan Penava i Zoran Milanović u Vukovaru

Banski dvori na Markovu trgu u Zagerebu

Današnji ostaci utvrde

Ministar branitelja Tomo Medved

Hrvatski vijećnici za ukidanje ćirilice, srpski bili protiv

Većinom je glasova Gradsko vijeće Vukovara na sjednici u četvrtak, 29. prosinca, 2022. godine donijelo statutarnu odluku o izmjenama Statuta Grada Vukovar čime je brisana odredba o službenoj upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma na području grada Vukovara.

Tom odlukom se izvan snage stavila Statutarna odluka o ostvarivanju ravnopravne službene upotrebe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara koja je pripadnicima srpske nacionalne manjine davala pravo slobodne uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u društvenom i javnom životu te u službenoj komunikaciji u javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Vukovara.

U pojašnjenu odluke o izmjenama Statuta Grada Vukovara, navedeno je kako je toj odluci prethodila objava službenih rezultata popisa stanovništva provedenoga 2021. godine sukladno

kojima u gradu Vukovaru živi 29,73 posto Srba što je manje od jedne trećine od ukupnog broja stanovnika grada te na taj način ne ostvaruju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma na području grada Vukovara.

Za donošenje takve odluke bili su vijećnici Domovinskog pokreta, Hrvatskih suverenista, HDZ-a i predsjednik Gradskog vijeća, nezavisni Željko Sabo dok su protiv bili dvojica vijećnika SDSS-a i vijećnik Demokratskog saveza Srba.

To zapravo znači kako nema isticanja dvojezičnih ploča po državnim institucijama u Vukovaru što se ranije na silu pokušavalo zbog čega su bili organizirani i brojni prosvjedi u Vukovaru.

Srbima kao manjinskoj zajednici ostaju prava koja imaju po demokratskim standardima.

To znači da i nadalje mogu imati vrtiće i osnovne škole koji rade po hrvatskom programu, ali na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.

Kome fali ćirilica u Vukovaru?

Tužnim srcem Hina i zagrebački Jutarnji list objavili su prošli tjedan (30. 12. 2022.) doista dirljivu 'čitulju' pod naslovom: ''Ukinuta dvojezičnost u Vukovaru - Ovim je okončano desetogodišnje nasilje nad ćirilicom i srpskim jezikom u Vukovaru''.

Ovakav bezobziran i bezobrazan naslov može smisliti samo cinični velikosrpski um, a u Hrvatskoj objaviti samo 'bivši' Jugoslaveni koji nemaju trunke savjesti ni morala u sebi. Što jasno ilustrira koliko neosjetljivi na patnje vlastitog naroda i jadni mogu biti.

Doista je žalosno što se u vodećim 'hrvatskim' medijima ovako površno i jednostrano nariče nad gubitkom ćirilice u Vukovaru. Bez ikakvog povijesnog osvrta unatrag i spominjanja što su sve Vukovarci propatili i izgubili za vrijeme velikosrpske opsade i okupacije Vukovara.

Oh, da. Jadna ćirilica. Silno se napatila u Vukovaru u zadnjih deset godina. Zvjerski masakrirani i mučeni Vukovarci u tom opkoljenom i do temelja razorenom gradu uopće nisu. Sudeći barem po hrvatsko-srpskim medijima (Hina, Jutarnji, 24 sata, Večernji) koji užasnuti 'nasiljem nad ćirilicom u Vukovaru' to nisu smatrali vrijednim spomena.

Pogledajte samo koliko su i inače politička izvješća u vodećim 'hrvatskim' medijima površna, prazna i bez ikakvog dubljeg osvrta o uzročno-posljedičnim vezama određenog događaja.

Kako se, isto kao i za vrijeme bivše Jugoslavije, hrvatskom narodu još uvijek plasiraju �iltrirane informacije koje služe točno određenoj svrsi. Jednostavno, tu nema nikakvog slobodnog ni istraživačkog novinarstva već samo dobro sponzorirano ispiranje mozga kojim se želi Hrvatsku vratiti u 'dobra stara vremena' .

Optuživati i osuđivati Vukovarce zato što ne žele da njihov grad ponovno bude ono što je bio u vrijeme velikosrpske okupacije – BYKOBAP, cinično je ignoriranje grozne tragedije kroz koju su prošli

koliko im je važno cviliti zbog 'nasilja nad ćirilicom'!? Koja je, usput rečeno, ne samo gledajući s moralnog aspekta opravdano, nego i sasvim legalno, u skladu s popisom stanovništva, povučena iz službene uporabe u Vukovaru.

Srpski agresori nisu samo do temelja uništili i opljačkali taj prelijepi grad na Dunavu nego su ga nakon okupacije etnički počistili i nametnuli ćirilična obilježja kako bi mu nasilno uništiti hrvatski identitet.

Zašto bi dakle nedavnu legalnu i moralnu akciju gradskih vlasti Vukovara da ta obilježja konačno maknu hrvatski mediji nazivali 'Nasilje nad ćirilicom'? Umjesto recimoVraćanje digniteta gradu heroju koji to zaslužuje' ?

Tko to normalan i moralan može misliti da nakon svega što je prošao u velikosrpskoj opsadi i okupaciji taj napaćeni grad koji još nije zacijelio svoje ratne rane treba i dalje traumatizirati ćirilicom?

ru već je neoprostiva sramota što svi oni koji su najodgovorniji za njegovu Golgotu nisu odgovarali za svoja zlodjela. Sklanjanje ćiriličnih obilježja sa ulica Vukovara razumljiva je odluka svakoj razumnoj osobi.

Tome se mogu protiviti samo oni koji su ćirilicu u Vukovar donijeli tenkovima, oni koji su u njemu klali, silovali i pljačkali, a nisu još odgovarali za to. Kao i okorjeli 'bivši' velikosrbi i Jugoslaveni koji zbog bolesno grabežljivih snova o Velikoj Srbiji, odnosno žala za Jugoslavijom odbijaju živjeti u miru i dobrim odnosima s 'ustašama u današnjoj NDH'.

Optuživati i osuđivati Vukovarce zato što ne žele da njihov grad ponovno bude ono što je bio u vrijeme velikosrpske okupacije – BYKOBAP, cinično je ignoriranje grozne tragedije kroz koju su prošli ali i izbjegavanje gledanja na ono što se dogodilo u široj slici.

Naime, to što Srbi nemaju danas ćirilicu u Vukovaru mogu kriviti samo sebe.

A u prvom redu svoje 'heroje' iz agresije na Hrvatsku - Šešelja, Bokana, Arkana, Šljivančanina, Vučića,... koji su ga 'oslobađali' početkom 90-tih. I da ga nisu 'oslobodili' onako kako su ga 'oslobodili', Vukovar bi danas bio sasvim drugačiji grad. U kojem ćirilica ne bi bila problem, kao što nije problem u drugim hrvatskim gradovima u kojem u određenom postotku živi srpska manjina.

Zanimljivo, toga se nitko nije sjetio u onim hrvatsko-srpskim medijima koji su prije tjedan dana naricali nad sudbinom ćirilice u Vukovaru.

kada se velika Srbija na tom zajedničkom prostoru eventualno mogla stvoriti.

Ako vrsnim velikosrpskim ideolozima i stratezima nije uspjelo silom oružja, uz pomoć tajnih službi, SPC-a i na sve druge načine za dugih 70 godina trajanja dviju Jugoslavija posrbiti i kolonizirati Hrvate i druge 'bratske narode', kako bi im to moglo uspjeti danas? Kada svaki od tih naroda ima svoju vlastitu državu i vojsku. Plus, neke su članice NATO saveza, a neke na putu da to uskoro postanu.

Sada bi dakle takve sulude fantazije bilo zaista dobro zaboraviti.

Velikosrpski akademici, propagandisti i aktivisti, kojima vrvi Vučićeva Srbija, ne čine dobro mladim naraštajima Srba navlačeći ih da nastave ganjati tu zlokobnu fatamorganu i time produžuju agoniju borbe za nešto što je već mrtvo i zauvijek pokopano. U Hrvatskoj pod ruševinama Vukovara i na kninskoj tvrđavi 5. kolovoza 1995.

Mons. Zgrablić iz Pazina novi zadarski nadbiskup

Papa Franjo prihvatio je odreknuće od službe zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića, a novi zadarski nadbiskup postao je mons. Milan Zgrablić, sa svim pravima i dužnostima dijecezanskog biskupa, priopćeno je u subotu iz Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj.

Mons. Želimir Puljić (Kamena kraj Mostara, 1947.), koji je bio i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, odlazi zbog navršene

kanonske dobi od 75 godina kada po novim plavilima crkveni velikodostojnici idu u mirovinu.

Mons. Milana Zgrablića (Pazin, 1960.) papa Franjo je u travnju 2022. imenovao nadbiskupom koadjutorom Zadarske nadbiskupije, a sada je postao i novi zadarski nadbiskup.

Većinu svog svećeništva mons. Zgrablić proveo je kao župnik u Poreču i Rovinju gdje je ostavio značajan trag.

Treba li se onda čuditi što u člancima jugonostalgijom zadojenih i sponzoriranih novinara koji cmizdre nad nesretnom sudbinom ćirilice u Vukovaru, nema ni riječi o mjesecima opsade Vukovaraca pod kišom granata i bombi s ćirilicom ispisanim porukama mržnje kojima je do temelja razrušen njihov grad?

O patnji i traumama djece, starih i nemoćnih u pretrpanim skloništima i podrumima bez struje, vode i grijanja. O 'Slobodane šalji nam salate bit će mesa klat ćemo Hrvate.'

O agoniji teško bolesnih i ranjenih u podrumima stalno bombardirane vukovarske bolnice. O hrabrosti i herojskoj smrti branitelja koji su nesebično žrtvovali svoje živote braneći nadljudskim naporima svoj grad i domovinu od planirane okupacije i uništenja…

Očito im to nije toliko važno

Osim možda trenutnog hrvatskog predsjednika koji ju je u svom premijerskom mandatu uz pomoć policije silom nametao, uz tvrdnju 'ćirilica je potreba Vukovara'. A one koji su se u očaju i nevjerici opirali tome nazvao 'divljačkim šovinistima.' Umjesto da traže rješenje kako zakonskim aktima zaštititi dignitet grada simbola hrvatske patnje, tadašnji predsjednik vlade Milanović i njegovi ministri davali su bespogovornu potporu Miloradu Pupovcu koji je vodio kampanju srbiziranja Vukovara ćirilicom. Iako je svakome tko ima dvije čiste u glavi bilo jasno da je ta zlonamjerna podvala planirana i uvezena izvana. Smišljena da bi se njome degradiralo patnju i razaranje Vukovara, a medijski fokus pozornosti preusmjerio na razbijanje ćiriličnih ploča i ‘ugroženost’ Srba. Što se nažalost i dogodilo. Svatko tko ima minimalni stupanj ljudske empatije zna da nije sramota što danas nema ćirilice u Vukova-

Danas bi odnosi Srba i Hrvata u Vukovaru i općenito mogli biti drugačiji i bolji kada bi hrvatsko-srpski mediji i lokalni Srbi između sebe ohrabrivali odgovorne za zločine, mučenja i silovanja da se pokaju i odsluže zaslužnu kaznu. Kada bi zatražili oprost i kazali gdje su oni koji se vode kao nestali. Nakon toga bi komunikacija i povratak u kakav-takav normalan suživot bili lakši.

Sada se vjerojatno mnogi od hrvatskih Srba kaju i pitaju zašto su slušali i slijedili grabežljive ratne huškače iz Beograda kada su mirnim načinom i pregovorima mogli dobiti većinu onoga što su željeli?

Zašto su umjesto toga izabrali biti topovsko meso velikosrbima iz Srbije u oružanoj agresiji na Hrvatsku i time razorili vlastite obitelji i obitelji svojih susjeda Hrvata, pitanje je na koje oni sami trebaju naći odgovor.

Ono s čime Srbi u Srbiji i 'Regionu' moraju jednom zauvijek biti na čistu je to da se Jugoslavija de�initivno raspala i sada postoje samostalne države Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Kosovo i Makedonija.

Prošla su dakle vremena

Za pretpostaviti je da će Srbi koji žive u današnjoj hrvatskoj državi, nakon razočaravajućeg iskustva iz velikosrpske agresije na Hrvatsku, imati sve manje motiva biti moneta za potkusurivanje i taoci velikosrpskih mitova i planova iz Beograda a sve više željeti u njoj biti uspješni i sretni, izgrađivati bolji život za sebe i svoju obitelj. Činjenica je da pripadnici srpske manjine u Hrvatskoj uživaju danas veća prava, standard života i sigurnost nego Srbi u Vučićevoj Srbiji i susjednim joj zemljama. A u nekim stvarima (izborni zakon) čak i veća od većinskog hrvatskog naroda.

Realno je očekivati da će sve više njih isticati hrvatsku zastavu na svojim kućama za vrijeme državnih blagdana sretni što žive u okviru europski uljuđene i demokratski uređene EU zemlje u kojoj svi imaju ista prava, sigurnost i zaštitu. Nije li ironija da su Srbi danas daleko sigurniji u Vukovaru i u cijeloj Hrvatskoj nego u Vučićevoj ratnohuškačkoj Srbiji koja svaki tren može ponovo zaratiti s Kosovom, BiH ili Crnom Gorom?

Grabežljiva velikospska elita u Beogradu s Vučićem na čelu zbog iracionalnih snova o Velikoj Srbiji, isto kao u Miloševićevo vrijeme, odbija živjeti u miru sa susjednim 'bratskim narodima' i time svoj narod ponovo vodi u već viđene katastrofe.

Sve u svemu, jednom kad Srbi u Srbiji odluči da žele mir i dobre odnose s Hrvatima i drugim susjedima tada više neće golemom većinom birati na vlast i podupirati Miloševićeve najbliže suradnike, Vučića, Dačića, Vulina. I njima slične. Nego političare koji istinski re�lektiraju tu želju.

Piše: Željko DOGAN

Protiv ćirilice se i prosvjedovalo u Vukovaru

Mons Milan Zgrablić

KLJUČNA ODLUKA

Hrvati se opraštaju s voljenom kunom, izrađuju uspomene i umjetnička djela

Meni osobno je kuna bila sve, tako reći sam u život startala s njom, kuna mi je bila draga novčanica za razliku od eura, rekla je Željka

Od 15. siječnja u Hrvatskoj više nije u uporabi kuna, dosadašnja nacionalna valuta. Tada je bio zadnji dan da se s njom moglo plaćati, sada je sve u eurima. Ako ih još netko drži, može ih zamijeniti do kraja ove godine u bankama.

No, Hrvati su se, čini se, bili suživjeli s kunom. To svakodnevno dokazuju na društvenim mrežama dok se opraštaju s, kako ističu, voljenom kunom. Umjesto da kovanice valute koja odlazi u povijest čuvaju po kojekakvim kutijama, mnogi su od njih odlučili napraviti prava umjetnička djela. Jedna od njih je i Tamara Presečki iz Vinice. Sliku je nazvala ‹Lipa u punom cvatu›.

Otkrila je kako je došla na tu ideju.

- Došla mi je ideja sačuvati u našem domu na kreativan način naše kune i lipe. Kovanice, koje sam koristila, su bile od 5 lipa (u iznosu od 0.65 kuna), 10 lipa (u iznosu od 1.90 kuna), 20 lipa (u iznosu od 5 kuna), 50 lipa u iznosu od 6 kuna, 1 kovanica od 1 kune, 1 kovanica od 2 kune te 1 kovanica od 5 kuna. Sve zajedno iznos kovanica na platnu je 21,55 kuna. Djelo planiram staviti u dnevni boravak naše kuće da ih svi vide kad dođu k nama i nikad ne zaborave naše kune - objasnila je Tamara.

- Nakon objave te slike na Facebooku, u dvije grupe, ljudi mi se javljaju iz svih krajeva Hrvatske te mole da im napravim istu - ispričala je ova vrlo kreativna žena.

Još jedna kreativka je odlučila od kovanica napraviti umjetničko djelo, Željka Lalić Tomšić.

Ona je izradila predivnu granu punu kovanica.

- Inače se bavim slikarstvom u slobodno vrijeme tako da nije bilo teško ni doći na ideju slike s kovanicama kako bi ostale za uspomenu da ih jednom mogu pokazati svojim unučicama. Meni osobno je kuna bila sve, tako reći sam u život startala s njom. Za 5 kuna (medu) si davnih dana mogao kupiti sendvič, sok, žvake... Kuna mi je bila draga novčanica za razliku od eura - rekla je Željka.

- Na ovu sliku je potrošeno cca 60 do 70 kn u kovanicama, a sreća je bila da smo suprug i ja godinama stavljali u kutiju te sitne kovanice tako da

ih još dosta imam, a pomogle su i moje frendice u sakupljanju. Dojmovi na sliku su fantastični i meni osobno iznenađujući (jer se nisam nadala tome) kao fascinantno, predobra slika, super ideja, odlična uspomena za daljnje naraštaje... Na Facebooku se može naći puno radova i slika drugih žena koje je inspirirala kuna. Kao ideja može biti drvo, koje je najčešće, balerina, grozd, obitelj koja drži balone itd. - ispričala je.

Uz svaku fotogra�iju je ime autora i komentar koji je stavljen uz rad. Neki su opisali i postupak izrade.

Jasna Sučić Dolački: ‘Preli-

jepe su mi ove vaše uspomene na kune. Nemam za stablo (ja sam svoje potrošila), al’ se nabralo za vazu. Kutija, staklenka, cvjetići i plastične grane. Lijepljeno vrućim ljepilom.’

Ivana Sanjicki: Kud svi tu i ja. Printana slika i kovanice lijepljene sekund ljepilom, i stavila u okvir. Trajalo svega 10 minuta, a uspomena zauvijek.’

Minka Alić: ‘Ajde reko da i ja ovjekovječim svoje lipice pošto i nisam imala nekakve tisuće kn da uokvirim. Meni nisu padale sa stabla. Ja sam morala duboko tražiti. Toplo se nadam da ću eure brati na stablu.’

Dadina Svaštara: ‘Lipe i

kune pospremljene u �lašu... Postupak: alkoholom očišćenu �lašu premazati Drvo�ixom i nalijepiti zatvarač i salvetu (malo nagužvanu). Kad se osuši obojiti, nalijepiti kovanice (moment ljepilo), ukrasiti ružicama i paukom od hladnog porculana, iscrtati mrežu pauku sa kontur pastom, lagano premazati wax pastom cijelu �lašu, prelakirati bezbojnim lakom i to je to.’

Marica Peršić: ‘Kuda svi tu i ja, napravila svoje drvce od lipica. Zaigrala se, pa što god mi došlo pod ruku to sam i zalijepila da upotpunim drvo.’

Ivana Smoje: ‘Uspomena na voljenu kunu.’

Milijuni kovanica kune pohranjuju se u vojarnu ‘Croatia’ u Zagrebu

kovanica hrvatskih kuna Hrvatska narodna banka (HNB) već tjednima povlači iz prometa, ali njihovo spremanje u novu, golemu stometarsku halu u sastavu vojarne Hrvatske vojske ‘Croatia’ u Novom Zagrebu počelo je tek sada.

Izgradnja hale je kasnila, kao i natječaj za njezinu gradnju pa je MORH ponudio zamjensko, privremeno skladište u kojemu je HNB mogao početi odlagati kovanice kuna.

Hala, kao trezor HNB-a za kovanice, građevinski je dovršena nedavno, tako da je HNB mogao početi opremati trezor i nadzornom i sigurnosnom opremom.

- Do sada je iz optjecaja povučeno oko 2600 tona kovanica kune i naši građani još uvijek masovno polažu i mijenjaju kovanice kune u bankama. Očekujemo da će te kovanice kune doći do HNB-a u sljedećih nekoliko tjedana, kažu u HNB-u.

Prilično su iznenađeni brzinom povrata kovanica, jer je već povučeno iz opticaja polovina planiranih tona kovanica, od količine koju su, ukupno bili procijenili na 5200 tona i

ukupne vrijednosti 1,1 mlijardi kuna, odnosno oko 146 milijuna eura.

Dogovoreno je da će HNB te metalne kune u hali čuvati 54 mjeseca uz mogućnost produljenja najma do najviše 12 mjeseci, za što je MORH-u platiti oko 2 milijuna eura.

HNB-u se taj posao isplati jer smještanjem objekta unutar vojarne HV-a koja je sjedište 1. gardijske brigade Tigrova rješava ujedno i problem čuvanja i zaštite kovanica.

ZAPISI O RATU U UKRAJINI

Kasparov se nada godini „ugodnih iznenađenja“

Zločini putinskog režima iscrpili su zalihu strpljenja i neodlučnosti, Zapad se konačno priklonio stajalištu da samo bezuvjetna vojna pobjeda Ukrajine može donijeti plodove mira

(Za Hrvatski VJESNIK) Božo ČUBELIĆ

Garry Kasparov, ruski disident i šahovska legenda, je nedavno u razgovoru za kanal Forum slobodne Rusije iznio niz ocjena vezanih za, po mnogima, prijelomni događaj stoljeća – rusku agresiju na Ukrajinu i posljedice koje iz tog bezumnog čina proizlaze.

Kasparov, koji ima i hrvatsko državljanstvo, je izrazio nadu da će nam ova godina „donijeti puno dobrih stvari, ugodnih iznenađenja“.

Na upit što se dalje od Putina, koji je najavio božićno primirje pa ga brutalno prekršio, može očekivati – Kasparov je kazao da je to stvar gatanja… no da – pošto se sve zna o Putinovoj kukavičkoj podloj naravi i nealergičnosti na krv, spremnosti da čak i svoje suradnike žrtvuje za svoje ciljeve - njegova obećanja ne vrijede papira na kojem su napisana, sukladno onoj „danas smo potpisali, sutra otkazali“…

Cijela Putinova prošlost, koji je na vlasti već 22 godine, i njegove klike isto tako, je „laž kao normalno stanje stvari“, kazao je.

Očigledno je, ocijenio je Kasparov, da su nedavne gotovo pa istodobne najave i Amerikanaca i Nijemaca i Britanaca… pokazatelj da se Zapad priklanja stajalištu da samo bezuvjetna vojna pobjeda Ukrajine može dokrajčiti ovaj rat. Sve smo bliži trenutku kad će to biti mainstream!

A čim se to dogodi – oružja ima dovoljno za to da Ukrajina pokrene odlučujuće oslobađajuće akcije. Taj se proces odvija i na bojnom i na diplomatskom polju, ali još uvijek se vodi i podzemna politička borba u kojoj pristalice kompromisa vode izgubljenu bitku s onima koji smatraju da samo bezuvjetna ukrajinska vojna pobjeda može donijeti mir i njegove plodove.

Vezano za najave isporuke novih vidova zapadnog oružja, uključujući tenkove i drugo, Kasparov je kazao kako svjedo-

čimo trenutku u kojem količina prelazi u kakvoću.

Zločini Putinovog režima iscrpili su zalihu strpljenja koja je postojala na Zapadu. Očigledno je da je Zapad od 24. veljače prošle godine do danas prošao dug put. Vrlo je važno znati da razina javne podrške Ukrajini na Zapadu ne pada – i zapadni političari na to reagiraju.

Jedan od razloga koji ih je osokolio je i taj da je ova zima blaga – tj. priroda je na strani Ukrajine, na strani slobodnog svijeta, ustvrdio je Kasparov, i jasno je da se u iduća dva zimska mjeseca Europa neće smrznuti - tj. zloguka predviđanja da će ruska energetska blokada prouzročiti silne ekonomske probleme i prosvjede u Europi nisu se ostvarila.

Stoga zapadni političari korigiraju svoje postupke, javnost ih podržava, gospodarstvo postupno izlazi iz slijepe ulice, Njemačka je posve odustala od ruskih energenata, itd. Da, određena cijena bit će plaćena, ali otvaraju se nove perspektive, pojavljuju se novi vidici.

Politička misao na Zapadu počela se kretati u drugom smjeru – a i sami političari preskočili su psihološku prepreku koja ih je priječila da poduzmu najoštrije mjere prama Rusiji – tj. sva ta priča o odnosima s putinskom Rusijom već je stvar prošlosti – i sad oni traže druge algoritme za budućnost.

I očigledno je, kazao je Kasparov, da ako putinska Rusija prestaje biti prioritetni partner u energetskom sektoru, onda treba što prije premostiti tu stvar te tu već djeluju vrlo jasni mehanizmi zapadne politike: kad postoji jasan cilj treba mu težiti i proći put u najkraćem mogućem roku – jer je svaki prijelazni period trnovit.

A proći taj put u najkraćem roku nije moguće bez pobjede Ukrajine i kraja rata – jer je to preduvjet za izgradnju i stvaranje Novoga svijeta.

Svi vojni resursi Zapada, smatra Kasparov, bit će usmjereni prema Ukrajini – za mjesec, dva – samo je pitanje vremena. Kasparov drži da se svijet sada nalazi na prijelomnici – prijelazu u drugo kvalitativno stanje – u kojem se slobodne države počinju ujedinjavati kako bi riješile globalni problem, a to je konačno preoblikovanje tvorevine koja se sada zove Ruska Federacija.

Ta vojarna je sjedište Tigrova, tamo će se kovanice čuvati četiri i pol godine

Milijune

Ukupno se očekuje 5200 tona kovanica

Prikaz nekih od radova s kunama i lipama koji će krasiti domove mnogih hrvatskih obitelji

'ISUSE VOLIM TE' BILE SU NJEGOVE POSLJEDNJE RIJEČI KOJE JE IZGOVORIO

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Alexander McPherson, Pro�imedia / vatican media, edition.cnn. com/2023/01/05/world/ gallery/

Vjernici HKZ-a sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu oprostili su se od pape emeritusa Benedikta XVI., sv. misom zadušnicom služenom 5. siječnja u 19 sati.

Misu zadušnicu za pok. papu Benedikta XVI., koji je cijeli svoj život služio Gospodinu kojeg je najviše volio, prikazali su vlč. Bosiljko Rajić i vlč. Velimir Maglica.

U Vatikanu, pak, papa Franjo predvodio je sprovod bivšeg pape Benedikta XVI., a u svojoj propovijedi - održanoj pred desecima tisuća ljudi na Trgu svetog Petra - svog je prethodnika usporedio s Isusom.

Homiliju na sprovodnoj misi za papu emeritusa Benedikta XVI. prenosimo u cijelosti:

HOMILIJA SVETOGA OCA na sprovodnoj misi za Benedikta XVI.

5. siječnja 2023.

- »Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!« (Lk 23, 46).

Posljednje su to riječi koje je Gospodin izgovorio na križu, takoreći njegov posljednji dah, kao potvrda onoga što je karakteriziralo cijeli njegov život: stalno predanje samoga sebe u ruke Oca svojega. Ruke opraštanja i suosjećanja, ozdravljenja i milosrđa, ruke pomazanja i blagoslova, koje su ga ponukale također da se preda u ruke svoje braće i sestara. Otvoren pojedincima koje je susretao na svom putu i njihovim životnim pričama, Gospodin je dao da ga oblikuje Očeva volja, uzevši na sebe posljedice i teškoće koje za sobom povlači Evanđelje, do mjere da gleda svoje ruke probodene zbog ljubavi. “Pogledaj mi ruke”, kaže Tomi (Iv 20, 27) i svakome od nas. Probodene ruke koje se pružaju i nikada se ne prestaju pružati, kako bismo upoznali ljubav koju Bog ima prema nama i da vjerujemo u nju (usp. 1 Iv 4, 16).

»Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!«. To je poziv i program života koji On šapće i želi poput lončara (usp. Iz 29, 16) oblikovati srce pastira, sve dotle da u sebi ima iste osjećaje kao i u Kristu Isusu (usp. Fil 2, 5). Zahvalna predanost služenju Gospodinu i njegovu narodu koje je plod prihvaćanja potpuno besplatnog dara: “Ti pripadaš meni… ti pripa-

daš njima“, šapće Gospodin, “u dlanove sam te svoje urezao, ti si pod skutima srca moga. Ostani u mojem naručju i pruži mi ruke” .

To je Božja susretljivost i njegova blizina kadra dati se u krhke ruke svojih učenika, kako bi mogli hraniti njegov narod i reći zajedno s njim: uzmite i jedite, uzmite i pijte, ovo je tijelo moje koje se za vas predaje (usp. Lk 22, 19).

Molitvena predanost, koja se oblikuje i tiho pročišćava između kušnji i proturječja s kojima se pastir mora suočiti (usp. 1 Pt 1, 6-7) i povjerljivog poziva da pase svoje stado (usp. Iv 21, 17). Poput Učitelja, nosi na svojim plećima teret posredovanja i napor pomazanja svog naroda, osobito u situacijama kad se dobro mora boriti da prevlada i kad je dostojanstvo naše braće i sestara ugroženo (usp. Heb 5, 7-9). U susretu kojim rađa taj zagovor Gospodin daruje duh krotkosti koji je kadar razumjeti, prihvatiti, nadati se i staviti sve na kocku, bez obzira na nerazumijevanja na koja bi se pritom moglo naići.

To je nevidljiva i nedokučiva plodnost, koja se rađa iz svijesti o tome u koga se stavilo pouzdanje (usp. 2 Tim 1, 12).

To je povjerenje rođeno iz molitve i klanjanja, kadro razlučiti što se očekuje od pastira i uskladiti njegovo srce i njegove odluke s Božjim vremenima (usp. Iv 21, 18): »Pâsti znači ljubiti, a ljubiti znači također biti spreman trpjeti. Ljubiti znači: dati ovcama istinsko dobro, hranu Božje istine, Božje riječi, hranu njegove prisutnosti«.

Predanost podržana utjehom Duha, koji mu uvijek prethodi u poslanju: u strastvenom nastojanju da prenosi ljepotu i radost Evanđelja (usp. apostolska pobudnica Gaudete et exsultate, 57), u plodnom svjedočenju onih koji, poput Marije, ostaju na

ODLAZAK KATOL

Vjernici se oprostili od pape Benedikta

mnogo načina podno križa, u onom bolnom, ali postojanom miru koji niti napada niti porobljuje; i u upornoj ali strpljivoj nadi da će Gospodin ispuniti svoje obećanje, kao što je obećao ocima našim i potomstvu svome dovijeka (usp. Lk 1, 54-55).

Čvrsto vezani uz posljednje Gospodinove riječi i uz svjedočanstvo koje je obilježilo njegov život, i mi, kao crkvena zajednica, želimo slijediti njegove stope i povjeriti našeg brata u Očeve ruke: neka te milosrdne ruke nađu gdje u njegovoj svjetiljci gori ulje evanđelja koje je širio i svjedočio tijekom svoga života (usp.

Mt 25, 6-7).

Sveti Grgur Veliki, na kraju Pastoralnog pravila, pozvao je i potaknuo jednog prijatelja da mu pruži to duhovno društvo: »Usred oluja moga života tješi me pouzdanje da ćeš me ti, snagom svojih molitava, održati na površini i da ćeš mi, ako me teret mojih grijeha obori i ponizi, pomoći svojim zaslugama da se pridignem.« To je svijest pastira da ne može sam nositi ono što, zapravo, sam nikada ne bi mogao ponijeti, te se, stoga, zna preporučiti molitvi i brizi narodu koji mu je povjeren.

Vjerni Božji narod je taj koji, sabran, prati i povjerava

XVI.

George Pell, prefekt emeritus vatikanskog Tajništva za ekonomiju, preminuo je prošlog utorka, 10. siječnja 2023., u Rimu u 81. godini od srčanog zastoja.

“Ova vijest je veliki šok za sve nas”, rekao je nadbiskup Anthony Fisher iz Sydneyja u prvoj reakciji na Facebooku.

“Molite se za pokoj duše kardinala Pella, za utjehu i utjehu za njegovu obitelj i za sve one koji su ga voljeli i koji ga u ovom trenutku oplakuju.”

život onoga koji je bio njegov pastir. Poput žena na grobu o kojima čitamo u Evanđelju, ovdje smo s mirisom zahvalnosti i pomašću nade da mu, još jednom, iskažemo ljubav koja ne prestaje; želimo to učiniti s istim pomazanjem, mudrošću, tankoćutnošću i predanošću koje je on obilno razdavao godinama. Želimo zajedno reći: “Oče, u tvoje ruke predajemo duh njegov”.

Benedikte, vjerni Zaručnikov prijatelju, neka tvoja radost bude potpuna kad konačno i zauvijek čuješ njegov glas! -

Dvanaest nosača je uz zvukove zvona iznijelo drveni lijes Benedikta XVI. iz bazilike svetog Petra, položivši ga pred tisućama vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra uoči sprovoda bivšeg pape. Na maglom obavijenom trgu prolomio se pljesak, u znak poštovanja prema bivšem papi, heroju katoličkih konzervativaca koji je prije deset godina šokirao svijet odstupivši s dužnosti.

Na lijes od čempresa su Evanđelje postavili osobni tajnik pape emeritusa mons. Georg Gänswein i ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja mons. Diego Ravelli. Na lijes su položene i vatikanske kovanice iskovane tijekom njegovog ponti�ikata. Osim križa, papinog imena i godina ponti�ikata, lijes sadrži i papin osobni grb. Nakon ceremonije pogreba lijes je ponovno prebačen u baziliku; najavljeno je da će se obložiti cinkom te će se zapečatiti u drugom drvenom lijesu. Kao završni, treći lijes dolazi onaj od brijesta ili oraha, zapečaćen zlatnim čavlima.

Benedikt je na svoj zahtjev pokopan u podzemnim vatikanskim grotama, u kripti u kojoj su pokopani papa Ivan XXIII. i potom Ivan Pavao II.čiji su posmrtni ostaci kasnije prebačeni u baziliku.

Nadbiskup Peter Comensoli iz Melbournea reagirao je “s velikom tugom” na vijest, napisavši na Twitteru: “Neka je sada vječna svjetlost njemu, koji je tako postojano vjerovao u Boga Isusa Krista.”

Mnogi vjernici dodali su osobne poruke na društvenim mrežama, a jedan je ožalošćeni napisao: “Počivao u miru, dragi moj kardinale, u naručju Gospodinovu. Vene tijelo moje i srce moje, ali Bog je snaga srca moga i dio moj zauvijek.”

Drugi je komentator rekao: “Ne sumnjam da će kardinal George Pell bdjeti nad našom Crkvom u danima koji dolaze.”

Imenovan 2014. za prvog prefekta vatikanskog Tajništva za ekonomiju, Pell je služio kao nadbiskup Sydneyja od 2001. do 2014. godine. Prije toga je bio nadbiskup Melbournea od 1996. do 2001..

Bivši premijer Tony Abbott napisao je u izjavi objavljenoj na Twitteru da je Australija “izgubila velikog sina, a Crkva velikog vođu”.

Abbott, koji je kratko prošao obuku za katoličkog sjemeništarca, hvalio je Pella kao “predanog branitelja katoličke ortodoksije i nepokolebljivog zagovornika vrlina zapadne civilizacije”.

Rođen 1941. u gradu Ballaratu, Pell je 1966. zaređen za svećenika u bazilici svetog Petra u Rimu. Studirao je i na Papinskom sveučilištu Urbaniana i na Sveučilištu u Oxfordu.

Kao najviše rangirani australski prelat Crkve i otvorena javna osoba, Pell je opisan kao “napredan u mnogim društvenim pitanjima”, ali je često polarizirao javno mnijenje kada su u pitanju moral i vjera.

“Kao crkveni i kulturni konzervativac, privukao je pohvale i kritike sa svih oče-

Njegovo zatvaranje pod optužbama koje je Visoki sud naposljetku oštro odbacio bio je moderan oblik razapinjanja na križ; reputacijski barem neka vrsta žive smrti, rekao je bivši premijer Abbott

"Benedikte, vjerni prijatelju Isusa, neka tvoja radost bude potpuna kad čuješ njegov glas, sada i uvijeke!"

Sv. misa zadušnica u HKZ-u Clifton Hill

‘Svećenik razapet na moderan način!’

vole Blaženu DjevicuHrvati u Australiji dali su kao katolici predivan doprinos’

UZagrebu je kardinal Pell bio 2015. godine kao predsjednik Tajništva za ekonomska pitanja Svete Stolice. Tom prilikom koncelebrirao je svetu misu povodom proslave svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Grada Zagreba, kada je odaslao niz poruka Crkvi u Hrvata.

Predvodeći euharistijsko slavlje u zagrebačkoj prvostolnici, kardinal Pell tada je u svojoj homiliji rekao: “Hrvati vole Blaženu Djevicu. Znam to iz svoga australskog iskustva. Puno sam puta u Melbourneu i Sydneyju posjetio hrvatske zajednice na marijanske blagdane te u raznim vjerskim prigodama i procesijama. To su uvijek bila vrlo dojmljiva slavlja, puna vjere. Hrvati u Australiji dali su kao katolici predivan doprinos. Mnogi

mladi još uvijek žive svoju vjeru i nastavljaju davati doprinos. Ne preostaje mi ništa drugo nego zaključiti da je ključna za to vaša pobožnost prema Majci Božjoj”.

Govoreći o Kamenitim vratima koja su preživjela i ostala sačuvana unatoč raznim ograničenjima, planovima njihovog rušenja i osvajačkim pohodima, kardinal Pell ih je prispodobio Crkvi: “To je uistinu pomalo nalik Crkvi. Usprkos grješnicima, usprkos napadima velikih i ne tako velikih vođa, usprkos čak i onima koji bi je uništili iznutra, Crkva ostaje kao što nam je naš Gospodin i obećao da će biti – ni vrata je paklena neće nadvladati”.

Govoreći o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, kardinal Pell je rekao da je blaženi Stepinac “ve-

liki svjedok da nam nitko, a ponajmanje vlast, ne može oduzeti našu ljubav prema Isusu i Mariji”.

U zadnjem dijelu svoje homilije kardinal Pell je progovorio o Blaženoj Djevici Mariji ističući da nam je Majka Božja pod Kamenitim vratima prekrasna prilika za razmišljanje o ulozi Blažene Djevice Marije u spasenju općenito, ali i u životima svih Hrvata, kao i svih nas, čak i onih među nama koji ovamo dolaze izdaleka: “Kada nam postane teško, kada je vjera na udaru, kada je teško prepoznati put, možemo se obratiti Njoj.

Kao što je jednom učinila za učenike na Pedesetnicu i nakon toga u početcima Crkve, naša Majka nas okuplja oko našega Gospodina i podsjeća nas da je On slavio pobjedu”.

kivanih strana”, napisao je bivši premijer Australije.

"Ustvari, on je bio vrlo pastoralan svećenik koji je dobro razumio ljudsku ljagu i bio je više nego sposoban suosjećati s grešnicima dok je još uvijek savjetovao protiv grijeha."

Osvrćući se na vrijeme koje je Pell proveo u zatvoru zbog navodnog seksualnog zlostavljanja, Abbott je dodao: “Njegovo zatvaranje pod optužbama koje je Visoki sud naposljetku oštro odbacio bio je moderan oblik razapinjanja na križ; reputacijski barem neka vrsta žive smrti.”

“Na svoj način, time što se tako ravnopravno nosio s monstruoznom optužbom, on mi se čini svecem za naše vrijeme.”

Naime, presuda australskog Žalbenog suda iz 2020. poništila je u presudu Prizivnoga suda koja je donesena u kolovozu 2019., a prema kojoj je optužen za seksualno zlostavljanje dvojice dječaka. Slobodan i nevin je napustio zatvor nakon više od godinu dana, te otišao u jednu vjersku ustanovu u Melbourneu.

Kardinal Pell je nakon odluke Visokoga suda istaknuo da se neprestano izjašnjavao da je nevin. I da je nepravda koja mu je bila nanesena, sada ispravljena. Osvrnuvši se na čovjeka koji ga je lažno optužio, a koji je devedesetih godina bio ministrant u melburnškoj katedrali, kardinal je rekao da prema njemu ne osjeća nikakvu ljutnju. Također je zaželio da njegova oslobađajuća presuda ne izazove dodatne boli. Napomenuo je da je istina temelj dugoročnog ozdravljenja. I da je istina jedini temelj pravde. Jer, pravda znači istina za sve.

HRVATSKA KATOLIČKA MLADEŽ (CROATIAN CATHOLIC YOUTH)

Pridruženi u molitvi za dušu pok. kardinala

"Dok se sjećamo i molimo za dušu Georgea kardinala Pella, mnoge nam stvari padaju na pamet - njegova snaga vodstva, hrabrost, moralna čvrstoća, bezbrojni citati i priče. Postoji i jedna činjenica koju bismo mi Hrvati trebali imati na umu, a to je nadahnuće koje je crpio iz našeg ljubljenog bl. kardinala Alozija Stepinca.

Odnos između ova dva značajna čovjeka Crkve poticaj su za razmišljanje, unatoč tome što se nikada nisu poznavali.

Od junaka iz djetinjstva do znanstvenih interesa, dobivanja njegovih relikvija za sjemenište Corpus Christi u Melbourneu, do postavljanja njegove biste u tlo katedrale St. Patricka u Melbourneu - tko je mogao zamisliti da će 2001. godine, kada je kardinal Pell blagoslovio taj novopostavljeni spomenik, i on krenuti stopama bl. Stepinca. Zatvaranje kardinala Pella tako nas je brzo podsjetilo na duge zatvorske godine bl. Stepinca koji je patio pod komunističkim progonima.

U ovom tužnom trenutku

obnavljamo ono što je kardinal Pell tako rječito urezao u kamen na poprsje bl. Alojzija Stepinca: 'Svetac i mučenik'. Te hrabre riječi naglašavaju karakter tako vjernog prelata Crkve.

Zahvaljujemo kardinalu Georgeu Pellu na prijateljstvu s hrvatskim narodom tijekom dugih godina njegova života.

Molimo sve australske Hrvate i Hrvate diljem svijeta da nam se pridruže u molitvi za dušu našeg kardinala."

‘Hrvati

Hrvatski ljevičari trguju djecom?!

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Trgovina ljudima je jedno od zala modernoga doba, identi�icirano kao zločin kojim se iskorištavaju najranjiviji u društvu, pri čemu im se krše brojna ljudska prava. To je jedna od najbrže rastućih ilegalnih „industrija” svijetu, prema procjeni Ujedinjenih naroda, u tom se „poslu” na godišnjoj razini ostvaruje prihod od 150 milijardi dolara. Prema izvješću Europske komisije, ljudima se trguje iz više razloga: više od polovinom registriranih (60 posto) zbog seksualnog iskorištavanja; 15 posto zbog drugih vrsta prisilnog rada i 15 posto zbog aktivnosti poput prosjačenje ili uklanjanje organa.

Srećom, Hrvatska s tim zlom nema gotovo nikakvoga dodira, a ako i ima, onda je u pravilu riječ o tranzitu kroz Hrvatsku. Tako je barem bilo do sada, do trenutka kad je iz Zambije stigla vijest da je osmero hrvatskih državljana u toj zemlji uhićeno pod optužbom za trgovanje ljudima. Istina, prema dostupnim informacijama, njih se tereti za, recimo tako, blaži oblik sudjelovanja u toj ilegalnoj „industriji”. Osobe koje bi se, ako to sud potvrdi, mogle nazvati njihovim žrtvama nisu kanili prisiljavati na prostituciju ili prosjačenje, nego su ih željeli posvojiti, učiniti članovima svojih obitelji. Ali, tako barem tvrdi zambijski tužitelj, na nezakonit način, odnosno na način koji krši zakone i ljudska prava te djece. Informacija o ovom slučaju u hrvatski je javni prostor ušla na mala vrata, putem društvenih mreža i „niskotiražnih” portala, a autori tih prvih vijesti iščuđavali su se zašto vodeći mediji ne izvještavaju o uhićenju osmero hrvatskih državljana u dalekoj zemlji. I odmah su nudili moguće objašnjenje: uhićeni su iz lijevo-liberalnih krugova, bliski su zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, a jedan je čak i vijećnik izabran na listi Tomaševićeve stranke. Tomašević se najprije pravio lud, tjednima se nije očitovao o slučaju, da bi na kraju pred novinarima izjavio: „To je jedan od 500 vijećnika naše koalicije. Ja nisam s njim u osobnom kontaktu.” Pri tome je, kako se kasnije pokazalo, lagao da s tim jednim od 500 nije u kontaktu!

I mislio je da je tom izjavom riješio problem za sebe i svoju stranku. No, ako HDZ-ov vijećnik

Prema izjavama svjedoka, postupci posvajanja djece iz Afrike više nalikuju nabavljanju kućnog ljubimca, nego uključivanju ljudskog bića u novu obitelj

u općinskom vijeću najmanje, najzabačenije i najnevažnije hrvatske općine napravi prometni prekršaj, u svim će im medijima pored imena u zagradi stajati „HDZ”. Uzalud će Andrej Plenković govoriti da njegova stranka ima tisuće vijećnika. Analogno tome, Tomašević mora prihvatiti da uz ime njegovog vijećnika u zagradama mora stajati „Možemo”.

Slučaj se, dakle, nije mogao do kraja ignorirati pa se, kako vrijeme odmiče, nametnuo kao jedna od glavnih društvenih i političkih tema, ali se akteri na javnoj sceni svojski trude pomaknuti žarište, pa se, umjesto o detaljima slučaja osmero optuženih za trgovinu ljudima, govori o teškoćama pri posvojenju djece u Hrvatskoj, o nedorečenosti zakona..., čak se, po krinkom brige za dobrobit djece već posvoje iz Afrike, poziva na šutnju o ovom slučaju. A upravo bi za dobrobit te djece i cijelog hrvatskog društva trebalo do kraja rasvijetliti ovaj slučaja i pronaći odgovore na neka pitanja.

Prije svega, kako ljudi, koji mahom pripadaju nekoj lijevo-liberalnoj eliti, dolaze do djece iz Afrike, koji su im motivi za posvajanje i jesu li uopće podobni za preuzimanje uloge roditelja. Pogotovo što, prema izjavama svjedoka, sami ti postupci više nalikuju nabavljanju kućnog ljubimca, nego uključivanju ljudskog bića u novu obitelj.

Kad čujem ili pročitam da neki žale što i istok Hrvatske nije vojno oslobođen 1995., odmah me zaboli glava i prođu mi trnci tijelom od neugode. Jer ljudi koji takvo što pričaju i plaču za takvim scenarijem, pojma nemaju što govore, osim što lupetaju bez ikakve odgovornosti. Kao i u nizu drugih slučajeva.

Ti ljudi ne razmišljaju da je u slučaju vojnog oslobađanja istoka zemlje moglo biti daleko više žrtava i s naše strane nego u Oluji, ne samo s protivničke, i da bi bilo i daleko više razaranja. Rat na kraju do kraja dobiti bez ispaljenog metka, bez ijedne ljudske žrtve, to je neprocjenjivo! Mnogi nisu vjerovali da će proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja uspjeti. A na kraju je uspio, i ljudi su se naši vratili, kuće su obnovljene.

Život je obnovljen... Istina, ne bi svega toga bilo da nije bilo hrvatskih pobjeda u ratu. Povjesničarka dr. sc. Ana Holjevac Tuković jasno kaže: “Potpisivanje Temeljnog sporazuma omogućile su oslobodilačke operacije hrvatskih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje su provedene u koordinaciji s Armijom BiH.

Sve dok Srpska vojska Krajine nije poražena, vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj beskompromisno je odbijalo okupirani teritorij reintegrirati u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime je preuzelo odgovornost za vojnu opciju rješavanja pitanja okupiranog teritorija RH. Posebice nakon što je u siječnju 1995. odbilo i mirovni plan međunarodne zajednice, poznat kao plan Z4. Na odluku tadašnjeg srbijanskoga vodstva i vodstva Srba na okupiranom području hrvatskog Podunavlja da prihvati proces mirne reintegracije utjecalo je i loše stanje srpskih snaga u hrvatskom Podunavlju i Vojsci Jugoslavije”.

u ulogu s hrvatske strane imao je predsjednik Franjo Tuđman. On je bio svjestan pogubnosti vojnog oslobađanja istoka Hr-

Mirna reintegracija je Tuđmanov trijumf

vatske, a istodobno je jako dobro znao da je Hrvatska nakon Oluje u odličnoj situaciji, da može natjerati lokalne Srbe za pregovarački stol. S druge strane, bili su ključni i Amerikanci koji su podržavali Hrvatsku i koji lokalnim Srbima, ali ni srbijanskom vodstvu u Beogradu, nisu ostavili alternativu osim iseljavanja.

Stoga nije bilo slučajno da je na čelo UNove misije u istočnoj Hrvatskoj došao Amerikanac Jacques Paul Klein koji je na terenu davao tempo reintegraciji i ništa nije prepuštao slučaju. Sjetimo se samo kako je Klein nenajavljeno doveo Tuđmana u Vukovar na sastanak s lokalnim srpskim vođama. Oni su bili u šoku, vidi se na snimci! Klein je kasnije prepričavao što je govorio lokalnim Srbima: “Situacija je bila vrlo napeta, ali sam bio jasan.

Rekao sam im da tu regiju moramo reintegrirati u Hrvatsku. Poručio sam da su manjina i da imaju izbor: ostati, prihvatiti domovnicu, glasovati, štitit ćemo njihovu sigurnost i imovinu, crkve i pismo, ili otići u Srbiju kao raseljena osoba u izbjeglički kamp. Rekao sam im da nemaju jake karte, ali ako pametno odigraju, dobit će bene�icije. Neprestane probleme radio nam je Goran Hadžić, zastrašivao je ljude najavljujući smak svijeta.

Rekao sam im da će ih napustiti i pobjeći čim zagusti. I tako je i bilo”. Nakon 25 godi-

na, otkako je mirna reintegracija uspješno završena, otkako je 15. siječnja 1998. hrvatsko Podunavlje (odnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), konačno vraćeno u sastav Republike Hrvatske, što imamo danas? Prvo, podjela između Hrvata i Srba vidi se već po tome što SDSS nije želio sudjelovati na proslavi obljetnice.

Političke zavrzlame u Vukovaru izgovor su Srbima da ne sudjeluju na obilježavanju obljetnice. Da su imalo razumniji, obljetnicu bi obilježili s Hrvatima, koliko god da se sad politički prepucavaju s vukovarskim političkim vodstvom. Jer je mirna reintegracija sačuvala živote i srpskih mladića, srpskih civila, sačuvala je i imovinu tamošnjih Srba, i na kraju svima omogućila završetak rata. Mirna reintegracija još nije potpuno zaživjela među svim Hrvatima i Srbima.

Nesumnjivo da ima Srba koji se ni danas ne mire s time što žive u Hrvatskoj, pod hrvatskom vlasti. I mnogi tamo još žive paralelni život s Hrvatima, a ne život. Jedna od otežavajućih okolnosti je i to što Srbi ne priznaju agresiju na Hrvatsku, što imaju posve drukčiji pogled na rat. A još više život opterećuje to što mnogi ratni zločini još nisu sankcionirani, mnogi nestali još nisu nađeni, počinitelji zločina i dalje slobodno hodaju, a oni koji bi mogli nešto znati godinama šute.

Da Nikolaj Vasiljevič Gogolj živi u ovo naše doba, možda se njegova znamenita satirična komedija ne bi zvala “Revizor”, nego – “Ministar”. Objašnjavajući što ga je ponukalo da napiše “Revizora”, jednu od najuspješnijih društvenih satira svih vremena, Gogolj je rekao: “U “Revizoru” sam nakanio skupiti na jednu hrpu sve ružno u Rusiji, ono koje sam tada poznavao, sve nepravde koje se čine na onim mjestima i u onim prilikama u kojima se od čovjeka traži najviše pravednosti. I u isti se mah svemu narugati.

U slučaju našeg ministra grješne strukture koje kadroviraju u hrvatskoj vladi spasi-

Oni koji kažu da žale što istok Hrvatske 1995. nije vojno oslobođen, ne razmišljaju da je u tom slučaju moglo biti puno više žrtava i s naše strane. Dobiti rat do kraja bez ijedne ljudske žrtve, to je neprocjenjivo

To je temelj velikog nepovjerenja. Tu je i pitanje ratne odštete koje se stalno nameće. Tu je i odgovornost Srbije, hoće li ona biti konstruktivni čimbenik ne samo s Hrvatskom, nego i sa srpskom nacionalnom manjinom, ili će biti izvor nestabilnosti i kon�likata kao i prije, ili kao sad u BiH, Crnoj Gori, na Kosovu... (Večernji list)

Grješne strukture u hrvatskoj vladi

telja i obnovitelja prepoznale su u jednako nakinđurenom liku iza kojeg je poduži popis upravljačkih pozicija povezan s ruskim poslovima u Hrvatskoj, čiji je imetak rastao proporcionalno količini propalih projekata kojima je upravljao, kojeg su razni zavidnici u šali nazivali “skiperom ruskih oligarha”. A i najdobrohotniji savjetnik za upravljanje ljudskim potencijalima u njegovu bi profesionalnom životopisu teško pronašao ikakve kvali�ikacije za upravljanje kompleksnim političko-građevinskim projektom obnove potresom razrušenih Zagreba i Banovine, koja je i prije njegova dolaska duboko zaglibila, ne mičući se prema naprijed.

I tako je izabran naš ministar graditeljstva obnove i drugih poslova Ivan Paladina, koji je nakon manje od godine dana mini-

Izmišljeni Ivan Paladina nakon manje od godine dana ministarskog mandata otišao iz Vlade. Na obnovi nije učinio ništa jer izmišljeni likovi i ne mogu učiniti ništa

starskog mandata otišao iz Vlade. Učinio je u obnovi isto onoliko koliko i Gogoljev izmišljeni revizor Hlestakov u revizorskom čišćenju ruske provincije. Dakle – ništa. Jer, izmišljeni likovi i ne mogu učiniti ništa. No to i nije njegov grijeh. To je grijeh Andreja Plenkovića, koji je povjerovao (ili se barem tako pravio) da je izmišljeni ministar taj koji može pokrenuti obnovu, koji je izmišljenog imenovao ministrom i koji se sad, kao, čudi što “obnova ide nestvarno sporo”.

U Gogoljevu “Revizoru” puku je na kraju ipak ostala nada.

Nakon razotkrivanja koruptivne ljigavosti provincijske elite, na njezin užas, stigao je – pravi revizor. U Plenkovićevoj inačici, nada je ponuđena u liku novog Ministra, HDZ-ova senatora, neki bi rekli jednog od onih koji prave ministre i premijere – Branka Bačića. Bačić dolazi kao Ministar Spasitelj, sa svim potrebnim ovlastima i punom premijerovom potporom da organizira provede obnovu. Jer, time spašava Andreja Plenkovića. U vrlo personaliziranoj državi, u tome je nada. (Lider)

Piše: Zvonimir Despot

SVETI ANTUN PUSTINJAK, SVETAC U ISTOČNOJ I ZAPADNOJ CRKVI

Put kojim se Krist slijedi u siromaštvu, čistoći i poslušnosti

Antun je sve razdijelio siromasima, sestru je na odgoj povjerio u djevojački dom, a on se posvetio asketskom životu

Stjecanje novca i uživanje u njemu smatraj kratkotrajnom maštarijom. Jer, kakva je korist stjecati ono što se ne može ponijeti u duhu? Nije li bolje stjecati ono što možemo ponijeti sa sobom: pravednost, mudrost, hrabrost, prosuđivanje, ljubav i vjeru? - isticao je sv. Antun Pustinjak. Svoj je život posvetio pustinjačkom načinu života. Smatra ga se ocem redovništva. Slava je sv. Antuna Pustinjaka u tome što je pošao najljepšim putem, a to je put kojim se Krist slijedi izbliza u evanđeoskim savjetima i siromaštvu, čistoći i poslušnosti.

Križ u obliku „T“ (tau) koji se često susreće u kršćanskoj ikonogra�iji i umjetnosti potječe upravo od ovoga sveca. Prikazuju ga kao bradatog starca sa štapom čija je ručka u obliku slova „T“ (tau). „Tau“ se javlja u plavom i bijelom i na ramenu njegova ogrtača. Zbog toga je taj križ poznat i kao „egipatski križ“, a aleksandrijski su ga kršćani prihvatili kao svoj znak i simbol besmrtnosti.

Čitava Crkva mu svake godine slavi spomendan, a i u puku je jedan od najomiljenijih svetaca. Svoju popularnost dijelom zahvaljuje svom životopiscu - svetom Atanaziju, ali o njemu su pisali i najveći sveti oci: Jeronim i Augustin.

Rođen je u bogatoj obitelji, u Herakleopolisu u gornjem Egiptu, gdje je odrastao u blagostanju. Kad je navršio 18 godina roditelji su mu umrli, i trebao je kao najstariji preuzeti upravljanje kućanstvom i uzdržavanje maloljetne sestre. Ipak, odlučio je napustiti svjetovno učvršćen riječima Svetog pisma: "Hoćeš li biti savršen, idi, prodaj što imaš i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu." (Mt. 19,21).

Antun je sve razdijelio siromasima, sestru je na odgoj povjerio u djevojački dom, a on se posvetio asketskom životu.

Sljedećih petnaestak godina je proveo proučavajući učenja raznih pustinjaka i asketa koji su bili posvuda raspršeni. Živio je u blizini svog rodnog grada i bavio se �izičkim poslovima kako bi zaradio samo za osnovne životne potrebe, a sav višak davao je sirotinji.

Često je molio, jer je naučio da nasamo valja moliti bez prestanka, a kod čitanja Svetog pisma bio je tako pozoran da mu ništa od napisanog ne bi izmaklo. Svi žitelji sela i čestiti ljudi voljeli su ga - bilo kao sina, bilo kao brata.

Crkva posvećena sv. Antunu u Istri

U Hrvatskoj, jedna od najstarijih crkava posvećenih ovom svecu je u Barbanu, u Istri. Sagrađena je krajem 14. stoljeća u romaničkom stilu. Nadsvođena je šiljastim svodom i krov joj je od kamena. Oslikao ju je freskama majstor iz 15. stoljeća, a freske prikazuju Majku Božju s Djetićem, sv. Uršulu, Barbaru, Jelenu, sv. Blaža,

Jedna predaja govori kako je odlučio prebivati u napuštenoj grobnici u kojoj su ga snašle strahovite kušnje i koje su ga �izički iscrpile. Prijatelj koji je brinuo o njemu, kad ga je našao u grobnici kako leži bez svijesti, odnio ga je u crkvu. Usred noći Antun se osvijestio, a jedino je njegov vjerni prijatelj ostao budan uz njega. Antun ga je molio da ga odnese natrag i zaključa još jednom u grobnicu i tako vrati kušnjama.

Pred Antunovim očima pojavljivali su se lavovi, bikovi, zmije, škorpioni i silovito ga napadali. Antun je ostao miran, na njihovo navaljivanje samo bi im dobacio: "Kad biste bili jaki, bio bi dovoljan samo jedan od vas". Uskoro nakon toga grobnica, koja se iz temelja potresla, ponovno je utihnula.

Demoni i zvijeri zbunjeni su se povukli i nestali, bol u tijelu je prestala, otvorio se krov i grobnicu je obasjalo svjetlo. Svjestan da ima viđenje, Antun je osjetio svoje mirno disanje i upitao: "Gdje si bio? Zašto se nisi pojavio u početku i zaustavio moje nemire". Kristov glas

Jakova, Dionizija. Na bočnim zidovima i na svodu nižu se u dva pojasa prizori iz života sv. Antuna pustinjaka, smrt, pokop, nalaz groba, prijenos u Carigrad te prizor čudesnog ozdravljenja po njegovom zagovoru. Po zidovima crkve sv. Antuna ugrebano je mnogo grafita-hodočasničkih zapisa, pa i glagoljicom (najstariji zapis je iz 1420. godine).

mu odgovori: "Bio sam ovdje Antune, ali čekao sam i promatrao tvoju borbu. Sada, budući da si ustrajao i nisi podlegao, bit ću zauvijek tvoj pomoćnik".

Osjetivši da mu se bliži smrt, sv. Antun Pustinjak naredio je svojim učenicima, da kad se to dogodi, njegove zemaljske ostatke polože u neobilježen grob.

Njegovi učenici bili su mladi ljudi koji su za njim pošli u pustinju jer su htjeli da im on postane učiteljem duhovnog života. Antun je tako, i ne htijući, postao predvodnikom redovništva.

Prikaz njegovog života, opisan u djelu "Život svetog Ante Pustinjaka" svetog Atanazija, koji opisuje osobnost čovjeka koji odricanjem od svjetovnog raste u svetosti i kao takav se pretvara u kršćanski uzor. Mnoge se njegove riječi mogu pronaći i u zbirci "Život i izreke pustinjskih otaca".

Posljednje godine života proveo je u borbi za pravovjerje protiv Arijevog krivog učenja. Umro je 356. godine u dobi od 105 godina.

Molitva sv. Antunu Pustinjaku

Bože, ti si dao svetom Antunu opatu da ti služi osobitim životom u pustinji. Udijeli nam, po njegovu zagovoru, da se odričemo sami sebe i tebe sveudilj i nadasve ljubimo. Amen.

Skromnost nas uči samodostojanstvu i poštivanju dostojanstva svakog čovjeka

Usvijetu bučnih reklama, jumbo plakata, nasmiješenih ljepotica te uspješnih, bogatih i slavnih ljudi govor o nekim ljudskim vrlinama može izgledati posve bespredmetno. No, uvijek je bilo tako. Vrijednosti se, uostalom, bolje ističu u odnosu na njihove suprotnosti. Jedna od tih “nepopularnih” vrlina je skromnost, a druga je poniznost.

One su suprotnost duhu vremena u kojemu smo zatrpani govorom i slikom napuhanih zvijezda, uspjelih menadžera i neupitno važnih političara. Budući da čovjek ne može do kraja poreći i svoju dobru narav, onu prvu i bogostvorenu, valja govoriti o onome za čim, katkad i ne znajući ili pak na krivi način, teži. Stoga će govor o skromnosti i poniznosti razumjeti i oni koje je zapljusnuo val blještavila, uspjeha ili moći.

A to zbog činjenice da ih i oni osjećaju kao iskonski zov vlastitog srca koje negdje ipak zna da se i ne može biti više od toga da smo ljudi i da smo toliko veliki i važni koliko smo to u sebi i pred svojom vlastitom savjesti. Za razliku od egocentričnih i egoističnih nastojanja oko svekolikog promicanja vlastite veličine, ljepote i uspješnosti, skromnost nas stavlja u službu, okreće nas od nas samih i naših vlastitih prohtjeva prema drugima, čini nas suosjećajnima i dobrima. Skromnost je stečena vrlina. Do nje se dolazi izborom.

Mnogo je bilo mudrih i skromnih ljudi tijekom povijesti koji su ostavili velik trag. Nalazimo ih na raznim stranama i u raznim vremenima. Biblija o njima donosi brojna svjedočanstva. Tako je još prorok Sefanija upozoravao na važnost težnje prema skromnosti. On, savjetnički,

Skromnost i poniznost

preporučuje: “Tražite skromnost!” Skromnost nas uči samodostojanstvu i poštivanju dostojanstva svakog čovjeka.

Ona nas ne uveličava pred vlastitim očima, niti to želi učiniti pred očima drugih. Skromnost je stav koji uviđa vlastite granice, ali i mogućnosti, vrijednosti i mane.

Zato je skroman čovjek uvijek otvoren. Za njega nema gotovih rješenja, dogotovljenog slučaja ili pak propalog slučaja. Skroman se čovjek uvijek može nadati, uvijek može vjerovati da se još nešto može dogoditi, da je još moguć napredak, rast i popravak.

Skromnost ne očajava, a još je manje u opasnosti uznositi se. Ona doprinosi ravnoteži na tezulji naših života. Zato je Sefanijina preporuka i te kako važna. Štoviše, nužna. Posebice danas. Slična joj je poniznost. Ona je prije svega

istinita svijest o sebi, o Bogu i drugima. Za vjernike ta je svijest vezana uz Boga i sve njegove atribute. Poniznost sebe ne precjenjuje, ali niti podcjenjuje.

Svijest o vlastitoj nedostojnosti i nedostatnosti poniznost neće preuveličavati, već će se uzdati u Boga koji je sve u svemu. Ona ne poriče vlastite darovitosti, ali od njih ne gradi kule babilonske, kao što uaz vlastitim manama i pogreškama ne vidi odmah smak svijeta. Poniznost nas uravnotežuje i smiruje. Daje nam osjećaj nezabrinutosti pa i veselosti u ovome postojanju.

Skromni i ponizni ljudi hodajući su sveci Božji među nama. Ima ih i više no što bismo mislili. Najčešće ne žive u bogatim četvrtima niti u dvorovima i palačama… Srest ćemo ih na tržnicama, u pothodnicima, neboderima i barakama…

Kako vježbati poniznost

Evo nekoliko praktičnih savjeta, Majke Tereze, kako vježbati poniznost:

Govori što je moguće manje o sebi.

Vodi računa o svome poslu.

Ne budi znatiželjan.

Ne vodi brigu o tuđim stvarima.

Prihvati proturječnost i ispravak s veseljem.

Prijeđi preko tuđih grešaka.

Prihvati krivnju i kad si nevin.

Prikloni se volji drugih.

Prihvati uvrede i ozljede.

Prihvati omalovažavanje, zaborav i nesklonost.

Budi ljubazan i nježan čak i kad te provociraju.

Nemoj nikada pogaziti ničije dostojanstvo.

Odaberi uvijek najteži put.

Spomendan sv. Antuna slavimo 17. siječnja

Ručak je priređen u hotelu Watergardenu, a tijekom ručka grupe su razmijenile božićne poklone

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Accs FD

Grupe društvene potpore Maribyrnong i Brimbank priredile su 16. prosinca 2022. zajednički božićni ručak u hotelu Watergardenu. Tijekom ručka članovi i članice grupa razmijenili su božićne poklone, čestitali si međusobno Božić i zaželjeli sve najbolje u novoj 2023. godini.

Draž božićnog zajedništva oko blagdanske trpeze

Uz raskošne božićne dekoracije, obilje domaće hrane, velikodušne pokrovitelje i odličnu glazbu Damira Romanika, bilo je ovo fantastično druženje

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: službena Fb stranica Croatian Sports Centre

Za kraj godine, društvo "Hrvatska žena", koje djeluje pri Hrvatskom sportskom centru u Adelaideu, organiziralo je 18. prosinca 2022. tradicionalni božićni ručak. Uz raskošne božićne dekoracije, obilje domaće hrane, prinos velikodušnih pokrovitelja koji su omogućili bogatu tombolu i predmete darovane za aukciju, uz odličnu glazbu Damira Romanika, bilo je ovo fantastično druženje.

Sav prihod bio je namijenjen za potrebe rada Društva čije vrijedne članice neumorno rade kako bi doprinijele rastu ove složne hrvatske zajednice u Adelaideu.

OKUPLJANJE UZ TRADICIONALNU HRANU, DOMAĆE KOLAČE, PJESMU I PLES

Članovi ovog kluba i njihovi prijatelji poželjeli su svima jednu bolju i sretniju godinu, koja je veselo započela

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Gippsland Croatian Club

Izvrsna domaća hrana, zvuci harmonike, obilje tradicionalnih kolača, pjesma i ples – obilježili su doček Nove 2023. godine u Hrvatskom klubu "Gippslandu"čiji članovi i njihovi prijatelji žele svima jednu bolju sretniju godinu, koja je veselo započela u ovom hrvatskom klubu.

harmonike raspjevano

Brojni gosti uživali su uz glazbenike 'Prve lige', a o dobroj zabavi svjedoči i djelić fotogra�ija s njihove službene Facebook stranice

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Croatian Club Bosna St Marys

Uz odlične glazbenike benda "Prva liga", brojni gosti okupljeni tijekom novogodišnje noći u Hrvatskom klubu "Bosna St. Marys" u Sydneyju, uz obilje dobre glazbe i veselja, radosno su dočekali Novu 2023. godinu. Evo tek djelić fotogra�ija s njihove službene Facebook stranice, koje svjedoče o dobroj zabavi.

Croatia of�icially adopted the euro as its legal tender on January 1st, 2023, and January 14th, 2023 was the last day to spend remaining kuna banknotes and coins. To ensure a smooth transition, dual circulation of the kuna and the euro was allowed for the �irst 14 days of 2023. Retailers and service providers were advised

Farewell to Croatian kuna, national currency officially out of circulation

to give change in euros even if customers paid in kuna, with the exchange rate �ixed at 7.53450 kuna for 1 euro.

Citizens can exchange cash in kuna for cash in euros at the �ixed exchange rate, free of charge, until December 31st, 2023. The Croatian National Bank will exchange kuna cash for euro cash at the �ixed conversion rate free of charge starting January 1st, 2024. Prices will be displayed in both currencies throughout 2023 to ease the transition. ATMs will mostly issue €10 and €20 banknotes until April 1st, and then gradually start issuing other denominations as well.

It’s worth noting that Croatian Postal Bank (HP) and the Financial Agency (FINA) are allowing citizens to exchange cash in kuna for cash in euros from 1 January 2023 to 31 December 2023

at the �ixed exchange rate.

During this period, exchange will be free of charge, and a maximum of 100 kuna banknotes and 100 coins can be exchanged per transaction, as stated by the Croatian National Bank (HNB).

The HNB has also announced that coins can be exchanged until December 31st, 2025, whereas kuna banknotes can be exchanged without any time limit.

To facilitate the adaptation to prices expressed in the new currency, the dual display of prices, which started in early September 2022, will remain in force throughout 2023. Some 4,000 ATMs should be adjusted and operational by January 15th, and fees will be reinstated for taking out cash from the ATMs of other banks on January 16th. The fees were suspended for the

�irst two weeks of the transition.

The Croatian Banking Association (HUB), which brings together 19 leading Croatian banks, con�irmed its members’ successful euro changeover earlier this month. The association said that in line with a Croatian National Bank (HNB) decision, in the period until April 1st, ATMs will issue mostly €10 and €20 banknotes to provide citizens with smaller denominations in the initial stage of the use of the new currency. In addition, ATMs that are technically adapted will also issue €50 banknotes provided that amounts requested are above €150.

As of April 1st, ATMs will gradually start issuing banknotes of other denominations as well, depending on banks’ estimates and business policy, HUB said.

Zlatko Dalić named world’s 4th best national team coach

Croatia coach Zlatko Dalić has been named the 4th best national team coach in the world by the International Federation of Football History & Statistics (IFFHS).

After winning the Copa América and the FIFA World Cup 2022, Lionel Scaloni was crowned by IFFHS as the Men’s World Best National Coach 2022.

Didier Deschamps �inished in second place after leading France to the World Cup �inal, followed by Morocco coach Walid Regragui in third place and Dalić, who guided Croatia to not only the bronze medal in Qatar in 2022, but also to the Final Four of the UEFA Nations League.

There were three other Croatians among top in other categories.

Luka Modrić was named the 4th best player in the world, behind Karim Benzema, Kylian Mbappé and Lionel Messi who won the award.

Defender Joško Gvardiol �inished third in the Best Youth Player (U20) Award.

England’s Jude Bellingham took the award with the most points (115), followed by Jamal Musiala (95) from Bayern Munich and the Croatian in third place (55 points).

Meanwhile, Dominik Livaković was named the 4th best goal keeper in the world thanks to his heroics at the 2022 FIFA World Cup in Qatar.

Thibaut Courtois took away the award, with Argen-

tina’s World Cup winning keeper Emiliano Martinez in second place and Morocco’s Yassine Bounou third.

The IFFHS World’s Best Player award was founded in 1988. In 1991, FIFA President Sepp Blatter asked IFFHS to let this award to FIFA to become FIFA World Player of the Year. In 2020, IFFHS decided bring the awards back with Robert Lewandowski winning it in 2020 and 2021.

Croatian community in Seattle preserviatraditions

The Croatian community in Seattle recently came together to celebrate the annual feast of the Epiphany, known as Festa Tri Kralja, with a traditional mass and cultural celebration. The event, held at Holy Rosary Catholic Church in West Seattle, was a celebration of the 12th Day of Christmas and was a display of the vibrant cultural heritage of the Croatian community. The mass was presided over by Father Matthew Oakland and was accompanied by a 35-member tamburitza orchestra and choir, who performed parts of the mass composed by Thomas Yeseta, and Croatian Christmas Hymns arranged by conductor John Morovich and the late Walter W. Kolar.

The celebration began with a colorful large procession that included 22 members of the Seattle Junior Tamburitzans, who were dressed in traditional folk garments of Medjimurje and the Island of Susak. After Communion, the young Tamburitzans stepped onto the altar and sang two traditional Dalmatian Christmas carols, during which a second collection was taken to bene�it orphanages in Zagreb and Hrvatski Leskovac.

Following the mass, over 300 people gathered in the Lanigan Gymnasium for a traditional Zadar-style pasta lunch, which was prepared using an authentic recipe that was brought to the Puget Sound Region over 100 years ago. The meat sauce for the pasta was cooked the day before and simmered overnight, adding an authentic touch to the meal. Guests were treated to homemade Croatian cookies and desserts.

The celebration was �illed

with lively Croatian music, provided by the tamburitza orchestra and choir which included guests from Vancouver, BC Canada, Oregon, and Chicago. The event was co-produced by Croatian Fraternal Union of American “Sinovi Hrvatske Domovine” Lodge 439, The Seattle Junior Tamburitzans and Holy Rosary Catholic Church and over the last 25 years, Festa Tri Kralja has raised a total of over $100,000 USD for orphanages and other charitable causes in Croatia.

Although Seattle does not have a dedicated Croatian church, many Croatian gatherings are held at Holy Rosary Catholic Church in West Seattle, which is a historic location for the Croatian community. The community is a tight-knit one, with several hundred families originally settling there in the early 20th century, many of whom trace their roots to the islands of Zlarin, Prvic, Korcula, Susak, and Ilovik. The greater Puget Sound Region is home to approximately 40,000 Croatian Americans in a 100mile radius.

Anew Rimac showroom has opened its doors in the historic European city of Brussels, Belgium. The new immersive urban customer space – created by luxury car specialist D’Ieteren in collaboration with the Rimac team – is another milestone moment in the incredible growth of the Rimac brand.

Finished to re�lect Rimac standards, including a cutting-edge Nevera con�igurator, the Brussels showroom fuses state-of-the-art tech with atmospheric design and lighting aesthetics that tap into the core of Rimac’s DNA.

The complete Rimac experience in customizing, ordering and taking delivery of the Nevera – and future Rimac hypercars – has been carefully embedded into the ethos of the new showroom. As part of the collaboration with D’Ieteren, it will provide full aftersales support for Rimac owners, utilizing Rimac’s own diagnostic tools and in-house-developed fully digitized aftersales architecture.

The opening ceremony was attended by key Rimac Group executives, including CEO, Mate Rimac, Rimac Head of Sales, Roni Kert and Bugatti Rimac Managing Director Hendrik Malinowski, as well as David Favest, General Manager for Rimac at D’Ieteren.

“This new contemporary showroom is another addition to the growing Rimac network,” said Malinowski. “Rimac had an outstanding 2022 and by opening the doors to our new home in Brussels, we head into 2023 with total con�idence and positivity. The next 12 months will represent another important development for Rimac.”

He added, “In D’Ieteren Automotive, we could not have wished for a better network partner for Belgium and Luxembourg. D’Ieteren’s experience and connections within the automotive and luxury space will help Rimac

Rimac expands with new showroom in Brussels, Belgium

ining for dealers’ technicians.

to realize an even stronger presence in the region.”

Mate Rimac added: “Further growth of our partner network comes at an important moment for the brand, as our all-electric Nevera hypercar is �inding new homes around the world, delighting and surprising customers with its performance, power, and next-generation technology. Our immersive customer-focused space in Brussels, the symbolic heartbeat of Europe, will introduce the brand to new clients, acting as the perfect physical touchpoint into the world of Rimac and the capabilities of the Nevera.”

David Favest, General Manager of Rimac Brussels said: “The opening of the �irst Rimac showroom in the he-

art of Europe is the tangible concretization of our path initiated two years ago with Rimac. Rimac represents the future of Hypercars and is totally aligned with D’Ieteren’s Vision of Future Mobility: connected, sustainable and inclusive. A quantum leap in the world of Hypercars in Belgium and Grand Duchy of Luxembourg!”

With the opening of the Brussels showroom, D’Ieteren becomes the 23rd global dealer partner for Rimac Automobili, adding to the brand’s expansive footprint across Europe, America, the Middle East and Asia. Each partnership has been carefully hand-picked to deliver a world-class sales and ownership experience for customers, including intensive tra-

Developed to offer the next-generation hypercar performance, Nevera is of�icially both the fastest accelerating production car in the world and the fastest EV production car, marking a new era in the evolution of automotive performance.

The Nevera’s 1,914hp is produced by four bespoke Rimac-engineered electric motors, enabling 0-60mph in just 1.85 seconds, and 0-100mph in 4.3 seconds. While it offers up performance unseen in all hypercars before it, it’s been designed to enable all-electric grand touring previously deemed near-impossible with present day technology. Designed, engineered, and built in-house at Rimac Automobili in Croatia, only 150 examples of the all-electric Nevera will ever be created.

To complement the opening of the new showroom, the Nevera will take pride of place on the D’Ieteren booth at the Brussels Motor Show from 14 to 22 January.

RIP Adelaide Croatia Founder Cvjetko Milanović 27/10/1930 – 11/01/2023

dependent Croatia. A �ight for the Croatian Cause, the truth.

Adelaide Croatia’s founding member and most loyal supporter sadly passed away, aged 93. Cvjetko was everything that epitomised Adelaide Croatia Soccer club. Cvjetko had the ability to light a room with his infectious personality, you knew when you saw Cvjetko your mood would always lighten.

Cvjetko was welcoming of everyone, no matter who you were or your backstory, Cvjetko always had stories to share.

One of his favourites he shared with me was during the formative years of the Adelaide Croatia Soccer Club. The reserve team didn’t have enough players and they needed a goal keeper, Cvjetko being on the committee at the time, put his hand up to be the goal keeper.

In rainy conditions and wearing his best Sunday clothes, he had to goal keep for Croatia. I remember his laugh as he told the story because at one point he even brought an umbrella to the goals. The score line didn’t matter, he was happy to step in for the team and help his fellow Croatians. It’s so important we remember these small intricate stories because they get lost over time.

He was proud of the Croatian community and how far they have come since mass immigration to Australia during the 50/60/70s.

Cvjetko’s story starts in 1930. Cvjetko was born in Kruševo, Hercegovina on the 27th of October 1930. Cvjetko lived through World War 2, and saw �irsthand the wrath of the communists. His father dying at a very young age. In 1944

Cvjetko made the courageous decision with his mother and 2 sisters to �lee the communist reign of terror and escape to an immigration camp in Linz, Austria. Cvjetko remained in Austria for the next 6 years, like many Croatian’s at that time.

On the 14th of Jan 1950 at the age of 19 years, Cvjetko and his family arrived in Melbourne via the LANGFITT III. Staying at the Bonegilla Camp until he eventually moved to South Australia and settled in Parkside, Adelaide, which was where most Croatians initially settled.

Cvjetko with a small group of Croatians formed the �irst Cro-

atian Folkloric Group and then in 1952 the �irst Croatian Soccer team in Australia. Cvjetko like many of the young Croatian men wanted to provide a safe haven for the Croatian community, a place where the Croatian name could never be tarnished and where we could proudly say where we came from. The newly formed Adelaide Croatia Soccer Club would unite a community for future generations, and would become a spring board for ‘Croatian Identity’. Cvjetko was a proud member of HOP, a Croatian political group within Australia, rallying for the liberation of a free and in-

In 1959 he married the love of his life, Marica (Maslac) and would go on to have four children, - Drina, Gloria, Veronica and Mariana. Cvjetko was a devoted grandfather to 12 grandchildren and 13 great grandchildren. A proud family man, his family are a re�lection of the loving person he was.

In 1997 Cvjetko played his role in the establishment of the Croatian Sports Centre in Adelaide, the best facility to this date in Football South Australia. Cvjetko was a permanent �ixture at the Croatian Sports Centre on a Friday night, always having a premium light beer in hand.

Cvjetko’s love for Croatia and the community have inspired generations of individuals. It is the passionate, hardworking and patriotic people like Cvjetko why our Croatian community and are Clubs stand proud and strong.

Cvjetko’s list of contributions to the Croatian community of South Australia is nothing short of inspiring, very be�itting that he became a Hall of Fame member of the CSA Australia Savez in 2015.

- Co-Founder of Adelaide Croatia Soccer Club 1952

- Part of the �irst Folkloric Croatian Dance Group

- Founder and Life Member of the Croatian Club, Brompton

- Founder and Life Member of the Croatian Sports Centre

- Member of HOP throughout the 50s, 60s and 70s.

Počivao u Miru Božjem.

RIP Cvjetko Milanovic, you will always live on through Adelaide Croatia Soccer Club as they say, Legends Never Die.

Maks JURKOVIĆ

Photos courtesy of Milanović Family

Warriors Win 2nd Annual I&D

Zoran Juraj SABLJAK Photos Draźen Jurina & BruceMedia

The second annual I&D Club Championship Cup, sponsored by I&D Group, was held on January 15th at Frank Holohan Reserve. The tournament brought together teams from four clubs, including Melbourne Knights, St. Albans Dinamo, North Geelong Warriors and host club Dandenong City. The event was a celebration of football and Croatian community culture, drawing over 1000 people to Frank Holohan Reserve to watch the competition unfold.

Present on the day was the event’s major sponsor I&D Group’s Ivan and Kathy Filipović who have been instrumental in the support and development of Croatian football clubs for nearly two decades.

24 teams competed in the tournament, with age groups ranging from Under 14s to Seniors. The teams played using a points system, whe-

re the winner of each game would earn three points, a draw would earn 1 point and a loss would earn zero. This point system ensured that every team had an equal opportunity to earn points and contribute to the Club Championship.

The tournament began at 9:30am, with games taking place throughout the day. One of the �irst matches of the tournament was between Melbourne Knights and North Geelong Warriors in the Under 14s category with Warriors proving far too good with an 8-0 win. This set the tone for the rest of the tournament for the Warriors, with all their teams putting on a strong showing and providing exciting matches for the crowd to enjoy.

In addition to the competitive soccer matches, there was also live music and entertainment provided by Eddie and Ines Brčić. The duo, who are well-known in the Croatian community, kept the crowd entertained with their lively performances.

The audience was treated to a range of traditional Croatian music and popular hits, adding to the festive atmosphere of the event.

The kitchen and bar staff were kept busy throughout the day, ensuring that all attendees were well-fed and hydrated. A variety of food and drink options were available, including traditional Croatian dishes and refreshments. The catering was a big hit with the crowd, with many attendees praising the quality of the food and the friendly service. A big hit with the attendees was of course the lamb on the spit provided by Milan Klarica.

At the end of the tournament, North Geelong emerged as the champion, accumulating a total of ten points. The club put on an impressive performance throughout the day, earning victories in several of their matches. They beat out the competition to take home the coveted I&D Club Championship Cup, much to the excitement of their fans.

According to Dandenong

Winners of 2023 I&D Club Championship

Cup North Geelong Warriors lift the Cup

I&D Group’s Ivan Filipović hands trophy to 2023 Winners of the I&D Club Championship Cup

Club Championship Cup

City President Robert Jakovljević, “This format was adopted with the agreement of the NPL clubs of Victoria which gives each age group the opportunity to compete and contribute to the Club Championship. It’s also an opportunity for the Croatian community to come together in large numbers and enjoy a great day of football and of course to catch up with old friends.”

The I&D Club Championship Cup is a great event that brings together football teams from all over the region to compete in a fun and competitive atmosphere. The tournament serves as a great opportunity for players of all ages and skill levels to showcase their talents, as well as for fans to come together and enjoy the sport. With the tournament’s success, it is clear that it will continue to be a staple event in the Croatian football community for years to come. The tournament showcased the best of the best from the local teams and provided a platform for the upcoming players to showca-

se their talents.

The tournament’s organisers were praised for their efforts, with many attendees noting the high level of organization and attention to detail that went into making the event a success. The tournament was well-run and smoothly executed, with games starting on time and the schedule running smoothly.

served as a great way to bring people together and celebrate their shared heritage. With a strong turnout of Croatian community members, the tournament was a great showcase of Croatian culture and tradition.

The tournament also had a strong emphasis on sportsmanship, with players and teams being encouraged to play fair and respect the rules. This helped to create a positive and enjoyable atmosphere for all, with players and fans alike able to enjoy the games without any issues.

The I&D Club Championship Cup also provided a great opportunity for the local Croatian community to come together and celebrate their culture. The Croatian community is known for its strong sense of tradition and community, and the tournament

a great time. The I&D Club Championship Cup will continue to be one of the most successful and well-organised tournaments in Victoria.

The I&D Club Championship Cup was a great success. The tournament brought together teams from all over Melbourne and Victoria, provided a platform for players of all ages to showcase their talents, and provided a fun and enjoyable day for all. With the tournament’s success, it is clear that it will continue to be a staple event in the soccer community for years to come. The tournament was not just about winning or losing but it was about coming together, celebrating culture, and having and is community,

As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on.

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location.

Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South.

“We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan.

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Ugodna noć uz poznate hrvatske božićne pjesme, domaću hranu, sladoled, kavu… završila je s najljepšim željama za novu 2023. godinu

Pripremila: Suzana Fantov Foto: službene Fb stranice HFG Zagreb, Lado Croatian Folkloric Ensemble of Western Australia

Uorganizaciji Hrvatskog katoličkog centra u North Fremantleu (crkva sv. Ane), Hrvatske folklorne grupe Zagreb i Nogometnog kluba Western Knights, u subotu 17. prosinca 2022., održan je tradiconalni Božićni koncert.

Ovo je poseban događaj u hrvatskoj zajednici Zapadne Australije koji okuplja njezine brojne članove, obitelji i sve one koji nastupaju na pozornici osvijetljenoj božićnim lampicama.

Organizatori zahvaljuju svima koji su se odazvali i nastupili, posebice članovima Hrvatskog folklornog ansambla "Lado - Zapadna Australija" koji su kao posebni gosti nastupili u večeri koja je prethodila onoj na kraju 2022.

Ugodna noć uz poznate hrvatske božićne pjesme, domaću hranu, sladoled, kavu… završila je s najljepšim čestitkama i željama za novu 2023. godinu.

Godišnji Božićni koncert, poseban događaj u hrvatskoj zajednici Zapadne Australije

Jedna od tema svakako će biti ulazak Hrvatske u schengenski prostor, odnosno kako olakšati režim na granici za građane i tvrtke iz BiH

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto najavila je nedavno nakon telefonskoga razgovora s premijerom Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem da će njezin prvi službeni posjet biti Zagrebu i upravo susret s prvim čovjekom hrvatske Vlade.

Istodobno se pak doznaje kako će se taj susret iskoristiti i za pripremu prve zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske na kojoj bi se govorilo o nizu otvorenih tema, ali i načina za njihovo rješavanje te kako bi se, što je najvažnije, Hrvatska i formalno angažirala oko pomoći BiH za nastavak europskoga puta.

Tako bi se zajednička sjednica dviju vlada trebala održati najkasnije u ožujku nakon što novi saziv zasjedne u potpunosti u BiH te se ministri upoznaju s djelokrugom resora te otvorenim pitanjima povezanim i s Republikom Hrvatskom. Hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je praktički ishodio zeleno svjetlo za kandidacijski status BiH za EU te najavio svekoliku potporu cijeloj zemlji.

No, trenutačno je najaktualnije pitanje vezano uz ulazak Hrvatske u prostor Schengena i kako olakšati prelazak granice, kako građana tako i gospodarstvenika. Već sada su prve probleme strožeg režima osjetili prijevoznici roba. Iz Vanjskotrgovinske komore su

Ugovorena prva redovita linija iz Mostara

Talijanski prijevoznik Aeroitalia započet će sezonske ljetne letove iz Forlija u regiji Emilia-Romagna u sjevernoj Italiji za Mostar. Letovi iz Forlija za Mostar započet će 7. travnja.

Ovo je jako važna linija za Mostar, koji je sada i službeno osigurao svoje prve redovite letove za ovu godinu. Pored Mostara, ova kompanija letit će i za Beograd, Dubrovnik i Zadar. Prijevoznik će sljedećeg tjedna pustiti u prodaju karte za nove linije. Letovi iz Forlija za Beograd kreću 8. travnja, a za Dubrovnik i Zadar 15. lipnja. Usluge će se održavati do kraja ljetne sezone krajem listopada, a prijevoznik će stacionirati ATR72-600 turboelisni zrakoplov zrakoplov i Boeing 737-700 sa 148 sjedala u Forliju.Karte će se moći kupiti putem web stranice Aeroitalia, kao i kod turoperatora GoTo Fly i GoToTravel.

Točan raposred za nove linije bit će objavljene sljedeći tjedan kada karte budu puštene u prodaju. Aeroitalia je najnoviji talijanski privatni prijevoznik koji je s radom započeo tek prošle godine.

RAZGOVORI

O NIZU OTVORENIH TEMA

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Parobrod

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

U predbožićnom broju kazao sam vam kakvo obećanje su dali Čović, Dodik i Nermin Nikšić u ime „Osmorke“: „Sve ćemo učiniti da do Božića, ili najdalje do Nove godine imamo uspostavljenu novu vlast”. Prošla je Nova godina, prošao je i pravoslavni Božić vlast još nije uspostavljena. Glede činjenice da je Dragoj Našoj poklonjen kandidatski status bilo bi normalno da su se političari potrudili i uspostavili vlast, o ispunjavanju bar jednog od 14. uvjeta da i ne govorimo. Zašto je to tako?

Uskoro zajednička sjednica vlada Hrvatske i BiH

naveli kako se glavni problem, prije svega, nalazi s bh. strane. Naime, samo na dvama graničnim prijelazima u međunarodnom cestovnom prometu roba, Gradiški i Bijači, postoji takozvani sustav potpunog inspekcijskog nadzora na granici (BIP), pa se mogu koristiti za sve vrste roba i pregled roba biljnog i životinjskog podrijetla, živih životinja. No, bez obzira na sve, tražit će se od Hrvatske jednostavniji režim prelaska kako bi se ubrzao prelazak roba i smanjila mogućnost njihova kvarenja. S time ide i zahtjev za rede�iniranje sadašnjeg ugovora o graničnim prijelazima, koji pak nije samo autonomna stvar dviju država nego i novonastale činjenice da je Hrvatska članica Europske unije te da za eventualno prekategoriziranje prijelaza odobrenje mora stići i iz institucija Europske unije o nadzoru granice. Jedno od najprjepornijih pitanja je svakako skladište radioaktivnog

otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori. Protiv izgradnje toga objekta je Općina Novi Grad te predstavnici vlasti Republike Srpske, ali i Unsko-sanske županije. Hrvatska od 1998. godine pokušava uspostaviti centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori nadomak granice s Bosnom i Hercegovinom. Nevladine organizacije, općine i gradovi koji su prvi na udaru potencijalnog izvora opasnosti te političari iz ovog dijela Bosne i Hercegovine nastoje dokazati koliko ova lokacija nije prihvatljiva za sjeverozapadni dio zemlje. Protiv toga da se u bivšoj vojarni skladišti radioaktivni otpad je i općina Dvor u Hrvatskoj. No, vlasti u Zagrebu nastavile su s realizacijom ovoga projekta. Za obje zemlje važna je realizacija nekoliko infrastrukturnih projekata. Prije svega, to se odnosi na tri mosta preko Save. Zajedno s tim je i granični prijelaz u Svilaju kod Odžaka, most kod

Gradiške te izgradnja novoga mosta Gunja, Brčko.

Dva izaslanstva razgovarat će i o povezivanju plinovoda između Hrvatske i BiH kroz Južnu plinsku interkonekciju, što bi bilo od iznimne koristi za obje zemlje, a napose za BiH i njezino diverzi�iciranje opskrbe plinom. Hrvatska pak inzistira da se razriješi pitanje raspodjele dobiti proizvodnje električne energije u proizvodnim objektima u slijevu rijeke Trebišnjice, napose kroz projekt hidroelektrane Dubrovnik II, te da se daju odgovori na prijepore koji postoje s realizacijom projekta Gornji horizonti koji može imati implikacije i na dodatno zaslanjivanje Neretve na njezinu južnom dijelu.

S druge pak strane, posve sigurno će se otvoriti i pitanje korištenja voda iz akumulacije s Buškoga blata te kompenzacija koje plaća Hrvatska elektroprivreda (HEP) Bosni i Hercegovini.

Krenimo nekim redom. Odmah nakon izbora u listopadu 2022. napisao sam kako će pravi problemi nastupiti poslije izbora. SDA Bakira Izetbegovića nikako se ne miri s činjenicom da neće biti u vlasti. Za svoje ispadanje iz vlasti radikalno krilo Bošnjaka, oličeno u SDA i njenom predsjedniku Bakiru Izetbegoviću krivi Ameriku i Europu tvrdeći da su svi oni islamofobni, da sve rade na štetu muslimana u BiH. U jednom od svojih priopćenja napisali su da je „napadom na SDA Zapad sebi pucao u noge“. Da od mržnje i bijesa mogu realno pogledati stvari napisali bi „napadom SDA na Zapad, SDA je sebi pucala u noge”. No, SDA nije sama, ima svoje botove i svoje sluge. Tako se Željko Sejdo Komšić usudio zatražiti da mu kandidatkinja za predsjednika Vijeća ministara BiH Borjana Krišto podnese izvješće, tražeći posebno da mu iznese program uključivanja BiH u NATO! Što nije u redu kod ovoga njegova zahtjeva? Izvještaj ili ekspoze kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara može razmatrati samo Zastupnički dom Parlamenta BiH. Ovim prozirnim i jadnim pokušajem prisvajanja ovlasti Zastupničkoga doma Sejdo je pokušao provesti zamisao svoga gospodara, Bakira Izetbegovića, čiji je vjerni sluga, spriječiti imenovanje Vijeća ministara. Logično, Krišto je ignorirala taj njegov zahtjev. Ovdje moram, baš moram, podcrtati jednu činjenicu; Sejdo Komšić, koji sebe kad mu u Europi treba, predstavlja hrvatskim članom Predsjedništva BiH, glasuje na sjednici Predsjedništva protiv hrvatskog kandidata za mandatara, a istovremeno za hrvatskog kandidata glasuju bošnjački i srpski član.

Ako nekomu, pogotovu međunarodnim dužnosnicima, poslije ovoga nije jasno te i dalje podržavaju Komšića i način na koji je on do sada dolazio do mjesta hrvatskoga člana Predsjedništva ili im, kako u narodu kažu, „noge smrde“ ili su zlonamjerni prema BiH! Trećeg nema.

Neka „Radna grupa za BiH“, čitaj bot SDA, izrazila je svoju zabrinutost zato što u koalicijskom sporazumu HDZ, SNSD i „Osmorke“ nema NATO puta BiH. Podsjetio ih je Nermin Nikšić, predstavnik „Osmorke“ da su baš SDA i Komšić potpisali sporazum o ANAP-u, koji ne predviđa članstvo BiH u toj alijansi nego samo suradnju. Naravno, ta famozna „Radna grupa“ kritizirala je američkog veleposlanika Michaela Murphyja, visokog predstavnika Christiana Schmidta, Ameriku i EU. Pridružio im se i skoro premijer Federacije BiH Fadil Novalić, naravno član SDA, kojega je pogodilo to što je Murphy njegovu vladu nazvao nepostojećom.

Iseljavanjem stanovništva BiH

godišnje izgubi cijeli grad

Pod naslovom “Ova balkanska zemlja godišnje izgubi jedan cijeli grad”, austrijski tabloid “Heute” danas piše kako se iseljavanje stanovništva u Bosni i Hercegovini nastavlja. Isti izvor ističe, da iako su prošli božićni i novogodišnji blagdani svakodnevno na stotine

putnika odlazi iz BiH u inozemstvo. I to “bez povratne karte”. Napominje kako demografski statistički podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina, zbog iseljavanja stanovnika, “godišnje izgubi jedan cijeli grad”. Kako konstatira tabloid, demografsko stanje u BiH, je vrlo zabrinjavajuće.

“Heute” ističe kako prema procjenama Ujedinjenih naroda BiH će, ako se iseljavanje ne zaustavi “do 2070. godine izgubiti polovicu svoga stanovništva i imati samo 1,6 milijuna stanovnika”.

“Heute” se poziva na anketu hrvatske agencije “Piksel”, prema kojoj je, kako izvještava, “Bosna i Hercegovina sama na vrhu svih zemalja, koje bilježe najveće iseljavanje, tako da eksperti strahuju da će se mlada generacija nastaviti iseljavati u inozemstvo, a Bosna postati zemlja umirovljenika”. Kao jedan od razloga se navodi prosječna mjesečna plaća u Bosni od 575 eura, kao i nedostatak radnih i ostalih perspektiva za budućnost mladih. Posebice nakon razantne in�lacije i poskupljenja u BiH.

Pred ove božićne i novogodišnje blagdane ministru raseljenih osoba i izbjeglica u Vladi FBiH Edinu Ramiću, članu SDA, zasmetao je Djed Mraz, zasmetalo mu je ukrašavanje gradova jer po njegovoj tvrdnji dijeljenje paketića za djecu može povrijediti, pazite sad, „nečije vjerske osjećaje“. Kakve veze Djed Mraz ima s bilo kojom vjerom nije pojasnio. I onda netko treba povjerovati kako SDA i Bakir Izetbegović žele BiH u Europi, a ne da od nje žele napraviti islamsku BiH! Potom se 3. siječnja oglasio Zlatko Miletić, zastupnik Sejdina DF-a s tezom da bi trebalo malo prikočiti uspostavu vlasti. Imate pravo jednom pogađati po čijem naputku je to izjavio. Međutim, svi ovi botovi „male su mace“ za Islamsku vjersku zajednicu u BiH i njezina reisa Kavazovića. Na Saboru Islamske zajednice 24. prosinca reis je umjesto o religiji i islamu opet govorio o politici. Optužio je „Osmorku“ da trguje sudbinom Bosne (Hercegovinu nije spominjao) da rade na tome da se Bošnjake sabije u geto. Nije propustio optužiti i susjede, Hrvatsku i Srbiju. Jasno je kao dan da radikalizam u Dragoj Našoj potiče IZ. No, da ja ne bih davao svoj sud o IZ i Kavazoviću, evo onoga što kaže politički analitičar, Bošnjak-musliman Omer Čevra: „Na sceni je žestoka talibanizacija SDA, a Kavazović i IZ trebaju izaći na izbore jer svakako djeluju kao politička, a ne vjerska organizacija“. U međuvremenu SDA je uspjela iz „Osmorke“ na državnoj razini izbiti dvije stranke, NES koja ima četiri zastupnika u Zastupničkom domu i Stranku za BiH koja ima jednog zastupnika. Nedovoljno da spriječe imenovanje Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara i nedovoljno da sutra, kad dođe na red imenovanje Vijeća ministara, to spriječe. Tako je 28. siječnja Zastupnički dom gospođu Krišto potvrdio za mandatarku VM s 23 glasa za i 15 protiv. Nakon tih pokušaja IZ žuč su izlili prema Srbima, odnosno njima mrskom Miloradu Dodiku, kojeg bi najradije vidjeli mrtvoga. Na njihove salve optužbi zbog proslave 9. siječnja, Dana RS, Dodik je lakonski odgovorio: „I nama smeta proslava 1. ožujka kao Dana nezavisnosti BiH, ali mi ne kukamo kao vi“.

Nakon one duge sage i pokušaja radikalnih Bošnjaka-muslimana da spriječe Dodika da u Domu naroda BiH ima četiri svoja zastupnika pred argumentima Suda morali su odustati. Izjave predsjednika Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Suada Arnautovića, koji radi po nalogu Bakira Izetbegovića, od početka te priče su i žalosne i smiješne. Smiješne jer je na kraju popljuvao sam sebe.

I jedna zanimljivost - svih šest parobroda koji su nosili ime „Bosna“ neslavno je završilo, potonuli su, više ih nema. Da su nosili ime Bosna i Hercegovina možda bi još plovili, istina sporo, ali bi plovili.

Kao jedan od razloga se navodi prosječna mjesečna plaća u Bosni od 575 eura, kao i nedostatak radnih i ostalih perspektiva za budućnost mladih

Australija se priprema za visoke temperature tijekom vikenda kada se u nekoliko država očekuje dolazak toplinskog vala, a dijelove obale Queenslanda pogodit će „najobilnije kiše posljednjih godina”.

Ove dvije situacije nepovoljnog vremena najavljuju se u trenutku kada vlasti već upozoravaju na nagle poplave u dijelovima sjevernog Queenslanda. Prometnice u već zatvarane kako je Ured za meteorologiju upozorio na opasne po život brze poplave koje su uzrokovane padalinama do 300mm.

Meteorologinja za SkyNews Alison Osborne navodi da bi obala Queenslanda mogla iskusiti najobilnije kiše „u posljednjih nekoliko godina”. No građane u šest država i teritorija u južnoj Australiji upozorava se na visoke temperature tijekom vikenda koje bi sa sobom mogle donijeti opasne požare.

Za dijelove Zapadne Australije, Južnu Australiju, Viktoriju, Novi Jžni Wales, ACT i Tasmaniju predviđa se umjeren do snažan toplinski val, živa u termometru ovog će vikenda pokazivati visoke temperature. Nadležna tijela u ovim državama predviđaju visoke do iznimno visoke opasnosti od požara, a opasni uvjeti već su prijavljeni za jugozapadne dijelove Zapadne Australije i dijelove Južne Australije.

Ovog tjedna vatra je prohujala tisućama hektara zemlje i zaprijetila kućama na jugozapadu Zapadne Au-

stralije tijekom ovog tjedna nakon što su munje uzrokovale požare.

Suhi vjetroviti uvjeti u Zapadnoj Australiji povećat će opasnost od požara. Glavni gradovi u Zapadnoj Australiji, Južnoj Australiji, Viktoriji i Novom Južnom Walesu vjerojatno će izbjeći najveću vrućinu, dok će područja u unutrašnjosti zabilježiti temperature od 30-40 stupnjeva.

U Queenslandu poplave će očekuje se biti najintenzivnije u sjevernom dijelu obale u subotu i nedjelju kada se očekuje monsun koji će donijeti grmljavinske oluje i obilnu kišu. Umjerene do velike poplave očekuju se u unutrašnjosti u središnjem i sjevernom Queenslandu gdje se prati kretanje slivnog područja 17 rijeka.

Premijer Anthony Albanese apelirao je na građane Queenslanda da slijede savjete državnih vlasti. „Ne riskirajte vožnju kroz poplavljena područja, ostanite na sigurnom jer to je najvažnije”, rekao je u subotu. „Upravo u najgorim trenucima svjedoci smo onog najboljeg u karakteru australskog naroda.”

Velike poplave i dalje utječu na zajednice oko rijeke Fitzroy u Zapadnoj Australiji, a državna vlada navodi da je ovo dosad najgora poplava u povijesti.

Obilne kiše očekuju se u sjevernom dijelu Zapadne Australije i Sjevernom Teritoriju kako se tropski ciklon Ellie premješta prema unutrašnjosti.

Obitelji pogođene sve većom krizom uzrokovanom povećanjem troškova života žrtvuju obroke i pristup lijekovima kako bi smanjile troškove, otkrili su stručnjaci. Voditelj glavnog tijela za zajednicu u Novom Južnom Walesu navodi da su cijene hrane, goriva i energenata eskalirale, što je stvorilo iznenadne teškoće, u istraživanju se navodi da su cijene najma stanova i kuća dovele do novog povećanja broja beskućnika.

U izvješću koje je objavila skupina za potporu zajednica Launch Housing utvrđeno je da je broj ljudi koji koriste specijalne usluge za beskućnike (SHS) porastao za 8% u proteklih 4-5 godina.

Vijeće za socijalne usluge Novog Južnog Walesa (NCOSS), glavno tijelo za zajednicu u državi, navodi da su organizacije za pomoć na prvoj liniji preplavljene zahtjevima za pomoć nakon pandemije COVID-19, poplava i rasta općih troškova života.

Izvršna direktorica Joanna Quilty izjavila je za NCA NewsWire da su radnici u organizacijama kao što su Foodbank izvijestili o tome da polovica ljudi koji dolaze po pomoć u hrani iz „radničkih obitelji” koja si ne mogu priuštiti da kupe hranu. „Potražnja je dosegnula neviđene razmjere”, upozorava Quilty. „Ovo je posebno teško vrijeme koje je obilježeno stagnacijom plaća, pandemijom i migracijom stanovništva u regionalna područja ili izvan Sydneyja.”

Quilty je izjavila da su cijene hrane, energije i goriva zajedno sa zauzetim jeftinijim stanovima u predgrađima Sydneyja „mnoge ljude dovele u nemoguć položaj”. Izjavila je da su ljudi djelatnicima organizacija za pružanje pomoći priznali da dijelom ne uzimaju lijekove ili ne koriste medicin-

sku skrb jer si „to jednostavno ne mogu priuštiti”. Mladi ljudi također su priznali da ne uzimaju hranu redovito. „Radne obitelji osjećaju najveći stres”, izjavila je Quilty. „Čini se da je ovo nepremostiv problem.”

U drugoj anketi koju je provelo Australsko vijeće sindikata u trgovini (ACTU) utvrđeno je da je 24% građana Australije preskakalo obroke radi visokih troškova života. Ukupno 56% od 3000 ispitanika smanjilo je nužne potrepštine, dok je njih 21% prodalo dio imovine. Tajnica ACTU-a Sally McManus pripisala je ove crne brojke godinama u kojima je bilo sve više onih s niskim primanjima te nedavnim snižavanjima plaća. „Četvrtina građana ne može si priuštiti dovoljno hrane za tri obroka dnevno”, izjavila je u prosincu. „Ovakva kriza zahtijeva sustavni odgovor, moramo popraviti naše slomljene zakone o radu i ponovno razmisliti kako naše �inancijske institucije kao što je RBA mogu izaći na kraj s in�lacijom i zaštititi interese radnog naroda.”

Na pitanje što valja učiniti kako bi se popravila situacija s visokim troškovima života, Quilty je izjavila da bi povećanje potpore kroz programe kao što su JobSeeker i Youth Allowance mogle pružiti odre-

đenu razinu potpore osobama koje se nalaze ispod granice siromaštva. Također je izrazila svoju potporu ulaganju u socijalne stanove kako bi se time omogućili „sigurniji i stabilniji oblici smještaja”.

Prošlog mjeseca Australski sustav za praćenje beskućništva otkrio je rasuće stope beskućništva koje nadilaze rast populacije. U izvješću koje je objavio Launch Housing utvrđeno je da je prosječan broj ljudi koji koriste specijalizirane usluge za beskućnike (SHS) diljem Australije narastao s 84.800 osoba u 2017. na 91.300 u 2021/2022. Ova brojka predstavlja porast od 8% u odnosu na statistike od prije četiri godine. „Na usluge i politike usmjerene prema beskućnicima značajno je utjecala kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 koja je eksplodirala 2020.”, navodi se u izvješću. „Ovo je početkom pandemije uzrokovalo nevjerojatnu aktivnost za potporu osobama koje se suočavaju s beskućništvom.” Zabrinjava to što je u Queenslandu došlo do povećanja od 22% broja ljudi koji nemaju dom. U izvješću se navodi da je cjenovna nedostupnost jedan od rastućih uzroka beskućništva; gotovo trećina (27%) ispitanika navodi da je ovo uzrokom njiho-

vih potreba da potraže SHS. Jedan e-mail agencije za nekretnine iz Queenslanda sažima koliko je ozbiljna kriza stanovanja nakon što se preko 100 skupina javilo pogledati dvosobni stan u Brisbaneu. U spomenutom e-mailu tvrtke Vine Property Agents navodi se da je najamnina porasla za 25 dolara tjedno -1300 dolara godišnje, na 495 dolara, te je ovo rezultiralo nevjerojatnim interesom za spomenutu nekretninu. „Količina interesa ukazala je na to da smo naveli netočnu cijenu nekretnine, stoga moramo otkazati termine za razgledavanje”, navodi se u poruci.

Ni u Sydneyju situacija nije bolja. Agencija PropTrack Market Insight pronašla je da je srednja cijena nekretnine za najam u Sydneyju sada oko 560 dolara tjedno, što je rekordna cijena za glavni grad, navodi se na realestate. com.au. „U idućoj godini valja pratiti umjerenost u rastu cijena nekretnina za najam. Potražnja za nekretninama za najam i dalje je povećana, a ponuda je ograničena, no tijekom proteklih mjeseci broj slobodnih nekretnina se ustabilio”, navodi direktor gospodarskih istraživanja i autor spomenutog izvješća PropTracka Cameron Kusher.

Deset novootvorenih centara diljem Viktorije

Premijer

Daniel Andrews

objavio je da je sustav primarne zdravstvene zaštite „slomljen”.

Andrewsova vlada otvorila je deset novih prioritetnih zdravstvenih centara u Viktoriji kojima nastoji smanjiti pritisak na prezaposlene odjele za hitne slučajeve. Deset besplatnih centara za prioritetnu skrb već je zbrinulo preko 6000 pacijenata koji su im se do sada obratili.

U trenutku kada je državni zdravstveni sustav suočen s rekordnom potražnjom, ovi centri imat će ključnu ulogu u smanjenju vremena čekanja i pružit će i alternativne usluge za one koji ne mogu doći do svog liječnika obiteljske medicine.

Premijer Andrews rekao je da bi „osnovno pravo” trebalo biti pristup besplatnoj zdrav-

SMANJITI PRITISAK NA ZDRAVSTVENI SUSTAV

stvenoj skrbi te da je sustav primarne zdravstvene zaštite „slomljen”. „Prevelik broj građana Viktorije ne može doći do obiteljskog liječnika, a da ne govorimo do liječnika koji naplaćuje usluge od osiguranja. Naš sustav primarne zdravstvene zaštite je slomljen”.

Liječnici i medicinske sestre obučeni su liječiti sve - od blagih infekcija, prijeloma i opeklina do patologije i pretraga

raznih vrsta. Većina klinika radi sedam dana tjedno do po 16 sati dnevno bez prethodno dogovorenog termina i bez predočenja iskaznice Medicarea.

Deset centara otvoreno je na sljedećim lokacijama: Heidelberg, Ballarat, Dandenong, Epping, Frankston Glen, Waverley, Moonee Ponds, Narre Warren, Prahran, Sunshine.

Prvi podaci pokazali su da

ovi centri smanjuju pritisak na obližnje odjele hitnih službi te je objavljeno da bi se dodatnih 15 trebalo otvoriti do veljače. Novi centri nalazit će se na sljedećim lokacijama: Bendigo, Mildura, Sunbury, Albury Wodonga Health – Wodonga, Box Hill Hospital, Footscray Hospital, Goulburn Valley Health –Shepparton, Latrobe Regional Hospital, Maroondah Hospital, Mercy Werribee, Northern Health – Craigieburn, Royal Children's Hospital, St Vincent‘s, University Hospital Geelong te West Gippsland Healthcare Group.

Ovaj projekt vrijedan 70 milijuna dolara dio je plana Andrewsove vlade da popuni praznine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti diljem Viktorije, a tu je uključeno i 30 respiratornih klinika primarne zdravstvene skrbi koje će �inancirati država.

Čim 'međunarodna' zajednica osjeti bilo naroda i upali zeleno svjetlo, evo nama 'srpskog sveta' nadomak Zagreba

Turbulentna su vremena. Demoni prošlosti zuje oko nas. Jednog nam je na “samostalnoj” izložbi predstavila Bojana Radović u Večernjaku. “Kroničar Splita koji je ‘iša kontra cilog svita’ dobio je godinu punu događanja”.

Naravno, radi se o stotoj obljetnici rođenja Miljenka Smoje. Klasični novinarski frizeraj. Po onoj “sve je prolazno osim trajne ondulacije”. Njezin Miljenko bio je jedinstven, pa Bojana za dobar “ulazak” citira Lepu Smoje koja je “rekla da ne vidi novog Smoju…”.

Točno, u sridu joj je izričaj “jedinstveni kroničar Splita”. Lijepo je i pohvalno opisivati i glori�icirati tvrdog “Jugoslavena” na tako dirljiv način. To što je “slavljenik” sebe za života smatrao “Jugoslavenom” njegov je intimni odabir na koji svatko ima pravo.

Ali kad se zna da je “naš Miljenko” bio i doušnik UDBA-e, onda je to red i spomenuti. Znam za presudu Prekršajnog suda u Splitu po kojoj je bio osuđen jedan taksist. Vozio je “našeg Miljenka” pa kao tipični taksist malo je “divanio” o drugu Titu, hrvatstvu, komunizmu.

Vožnja je završila, taksist otišao po nove klijente, a naš Miljenko u “miliciju”. Da ne duljim. Ubrzo je taksist dobio presudu u kojoj se kažnjava na temelju prijave druga Miljenka Smoje. Naš kroničar je “iša kontra cilog svita”, ali nije “iša kontra” UDBA-e. Volio se kititi svojim kronikama o malom splitskom čovjeku, Vlajima i težacima.

Govorio je kako u “njegovoj butigi nema politike”, a ponekad je zadovoljstvo nalazio u denunciranju buržoazije u koju je vjerojatno ubrajao i splitske taksiste. Bio je pisac, kroničar, komunist, ali i orjunaš… Pa što, reći će neki? Njegovo pravo.

Međutim, ti isti nasljednici umrlih kroničara nikada nisu napisali ni slova o obljetnici smrti mladog Splićanina Frane Tente koji je razvio hrvatsku zastavu 1948. g. na Marjanu zbog čega je bio 1948. ubijen u Lepoglavi.

Zauzeli su Kongres, divljaju, žele Jaira Bolsonara, desničara koji pojma nema o destiliranoj demokraciji koju predstavlja Lula.

Lula je inače oličenje poštenja. Brazilski Sanader. Možda ga se čak može usporediti i s pok. Smojom. Jasno vam je da vam skrećem pažnju na dva, kako se to kod nas kaže, kriterija koji važe kad se radi o lijevima i desnima. Klasika.

Smoje je za ljevičare odličan kroničar vremena mada je bio i denuncijant. Lula je pak za njih narodni čovjek i “stara poštenjačina” mada je odsjedio u zatvoru zbog klasičnog koristoljubivog kriminala. Bolsonaro je pak rigidni desničar, odvratni bogataš, gulikoža “radnog naroda” itd. Sve bi to ljevičarima još nekako i prošlo da problem nije u tome što je Lula “pušio” svoju lulu 580 dana na robiji. Osuđen je bio zbog korupcije. Međutim, ponovno je izabran jer dio naroda u Brazilu još uvijek vjeruje ljevičarima i njihovim praznim parolama. Sve je to normalno našem Denisu i našoj Bojani i svim našim ljevičarima iz Jutarnjeg, Večernjaka, Globusa, Nacionala i drugih medija koji sliče jedan drugom k’o jaje jajetu, ili k’o mućak mućku.

Kako u Hrvatskoj biti sretan čovjek? Lako! Vičite stalno: Sretna vam nova godina!

Tako je, kako je. Kod nas je ipak primarna borba protiv nacionalizma. Zabrana ZDS-a neprimjerene pjesme Vatrenih na svečanom dočeku u Zagrebu, skidaju se dvojezične ploče u Vukovaru, ustašo�ili su se razmahali. Mirni i pastoralni su valjda samo ljevičari i Pupovčevi. Oni su pomalo zabrinuti. Žele samo miran suživot u “srpskim gradovima i općinama” u kojima su rođeni.

Uglavnom, hoće biti “svoji na svojem”. Kad će napokon shvatiti da u Republici Hrvatskoj nema ni jedne “srpske općine” kao nijednog “srpskog grada”. Postoje samo gradovi i općine u kojima Srbi imaju većinu, ali svi su ti gradovi, mjesta i općine u državi Hrvatskoj.

u svoje trube “mi smo pravi domoljubi”.

U Banjoj Luci marširaju nacističkim koracima, ali to nikoga od njih ne zabrinjava. Vatra je buknula, a naši “vatrogasci” peru kosu. Stalno se čuje na medijima u RS kako je došlo vrijeme da svi Srbi žive u jednoj državi. Za njih su Hrvati tek pokatoličeni Srbi… Jel’ se to ipak vraća 1991.godina?

“Dajte, najte”, rekli bi purgeri. Pa mi smo u NATO-paktu koji nas štiti. I Cipar je bio. Nove doktrine dolaze

Smoje je za ljevičare odličan kroničar vremena mada je bio i denuncijant. Lula je pak za njih narodni čovjek i “stara poštenjačina” mada je odsjedio u zatvoru zbog klasičnog koristoljubivog kriminala

završili 5. kolovoza 1995. Za svaki pokušaj eventualne nove, potrebno je nabaviti i nove traktore.

Prema zadnjim istraživanjima čovjek ima sam 30.000 gena. Pitanje? Kako s time izdržati do prvoga?

Bosanski lonac opet ključa Bosanski lonac opet ključa. Duh Gavrila Principa širi se Bosnom. Roby Bajruši je dugo mislio da se Milorad Dodik samo šali kad je laprdao o pripojenju Republike Srpske Srbiji. Sad su se napokon Robiju upalile lampice. Vidi on da se Milanovićev i Plenkijev frend ne šali.

To je stvarnost koja se polako pretvara u farsu, vidljivu i političkom slijepcu. Republika Srpska ima sve, vojsku, policiju i političku ekipu koja k’o zapeta puška čeka “prisjedinjenje”. Čim “međunarodna” zajednica tobože “osjeti bilo naroda” i upali zeleno svjetlo, evo nama “srpskog sveta” nadomak Zagreba. Običnim raketama mogu gađati Trg Bana Jelačića.

s istoka na zapad. I kad se jednog lijepog dana istok i zapad “probude”, evo nama opet nove valute. Možda stari dobri jugo-dinar.

Nedavno nas je “pohvalio“ poljski premijer Morawiecki izjavivši: “Neću uvoditi euro. Pogledajte kaos u Hrvatskoj”. Čudi me rezolutnost Poljaka. Oni, za razliku od nas, uopće ne kuže da su također kod ulaska u EU potpisali da će jednog lijepog dana uvesti euro.

Uostalom, euro nije još uvelo sedam članica EU-a. Ne zna Morawiecki da su nama guverner Narodne banke i predsjednik Vlade jasno obećali kako in�lacije, poskupljenja, varanja i lova u mutnom kod prelaska na euro neće biti. Oni koji nešto pokušaju bit će kažnjeni. Na kraju dvotjednih “prijetnji” Vlada nam je poručila da smo budale što smo vjerovali kako će oni doista nekoga od lovaca u mutnome i kazniti.

hengen) rodbina mog frenda koja živi u Njemačkoj sad od njega traži da im šalje lovu. Nisu lakomi. Traže da uplaćuje samo jednom mjesečno. Šamar u kaznenom pravu je informacija iz prve ruke…

Stvarnost se sve više pretvara u farsu. Oni koji se žestoko zalažu za pobačaj idu po djecu u Kongo i Zambiju. Valjda im je to bliže od bračnog kreveta. Lakše je dijete kupiti nego roditi.

Znate li koje osiguranje osigurava udbaške zločine? “Generalli osiguranje”.

Ne sliči li vam na bljutavu farsu prodika popa Pupovca o “dijalogu”. U istočnom Sarajevu se slavi, maršira, stvara se nova država sa svim obveznim atributima. Država koja ima i kadrove i resurse. Napose one haške.

Radovana Karadžića, predsjednika RS, osuđenog na doživotni zatvor; Biljanu Plavšić, osuđenu na 11 godina zatvora; Momčila Krajišnika, osuđenog na 20 godina zatvora; bivšeg predsjednika skupštine RS, Radoslava Brđanina, potpredsjednika vlade, osuđenog na 30 godina zatvora; Miću Stanišića, ministra policije koji treba odležati u zatvoru 22 godine; Ljubišu Beara koji je dobio doživotni zatvor; Zdravka Tolimira, također u doživotnom zatvoru; Vujadina Popovića, u doživotnom zatvoru; Stanislava Galića, u doživotnom zatvoru; Milan Lukića, u doživotnom zatvoru i da ne nabrajam dalje. Koliko ih je u Srbiji “fasovalo”, e to ne treba ni nabrajati.

Dobili su tek “drugarsku opomenu” uz savjet nama da, ako uočimo kako je netko neopravdano podigao cijene, kupujemo kod drugoga. To je zakon tržišta, kažu. Ja pak mislim da je to zakon kod svih prelazaka na euro i to u svim državama do sada.

U Beogradu i Banja Luci sve bi ulice mogle nositi imena srpskih ratnih zločinaca. I sad farizeji i jugo-nostalgičari rokću iz dana u dan protiv pozdrava iz Domovinskog rata ZDS te glumataju i mole da ih se ne uznemirava… Valjda su se dovoljno tresli od tog pozdrava od 1991. do kolovoza 1995.g.

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

Neki drugi “Smoje” ga je prijavio za taj veliki “zločin”, ali nema nikoga od novinara da ga se danas prisjeti. Hrvatska zastava na brdu u tadašnjoj republici Hrvatskoj. Strašno! Zato ga eto bar ja sada spominjem da se zna kakva su to lijepa vremena bila.

l Na svim nadgrobnim spomenicima

Jon Kabat Zinn je jednom napisao: “Ne možete zaustaviti valove, ali možete naučiti surfati”.

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

U Brazilu se događa eskalacija kriminala. Denis Romac je iznenađen i uvrijeđen. Izbori su završili. Lula da Silva je pobijedio, zapalio lulu, a ono posvuda neredi. Naravno, bune se desničari. Kao i u slučaju Trumpa.

Gledam jednu večer HRT, jedan od braće Bobetko iznosi primjer Siska iz 1971. Željezara Sisak je tada imala 17.000 zaposlenih od čega četrdeset i dva direktora. Među direktorima je bilo 40 Srba, jedan Jugoslaven i jedan Makedonac. U to vrijeme Sisak je imao pet puta više stanovnika Hrvata negoli Srba i drugih nacionalnosti. Kad se o tome napokon počelo pisati i govoriti za vrijeme tzv. Hrvatskog proljeća, zatvori su se počeli puniti.

JOHN STONEMART MEMORIALS

Razoružanu i naivnu Hrvatsku mogu tada ucjenjivati koliko hoće. U stilu, ili potres ili mi. Okolnosti su se u Europi preko noći drastično promijenile. Mnogi će se pitati zašto i mi nismo odlikovali Putina kad ga je već odlikovao Milorad. Ustavni sud BiH proglasio je proslavu 9. siječnja neustavnom jer podsjećanje na taj datum diskriminira Bošnjake i Hrvate.

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588

Za odluku Ustavnog suda Dodika “boli ona stvar”. Njegov cilj je pripojenje RS “majčici Srbiji”. To je za njega realna opcija. Tko je pred manje od godinu dana mislio da će Putin sa svojom armadom krenuti na Ukrajinu. Danas već za to dobiva odlikovanja.

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807

Kažu da UDBA nikada nije spavala, osim u Njemačkoj.

Nadam se da hrvatski puk neće 1. travnja nasjesti tradicionalno nekim novim podvalama jer su već dobro nasjeli zadnjoj podvali od 31. prosinca prošle godine. Znate već, onoj kako euro neće donijeti dodatno povećanje cijena i in�laciju!

Ukrajinski su ratni zapovjednici skriveni iz razumljivih razloga na nepoznatim mjestima. Ali zato ruski avioni intenzivno bombardiraju baš ta nepoznata mjesta. Na fejsu tvrde da je obogaćena seljačina opasnija od osiromašenog urana. To je u načelu točno.

Jeery Seinfeld je jednom napisao: “Ako imate majicu natopljenu krvlju, možda pranje rublja nije vaš najveći problem u tom trenutku”.

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete)

Naši jugo-nostalgičari, orjunaši, dvolični ljevičari i članovi 6. ličke mrzitelji su onih koji kleče i mole se. Kad već ne znaju kako bi ih olajali, jer ljudi samo mirno kleče i mole se Bogu, kleveću ih kako su protiv prava žena. Nisu uopće progresivni kao npr: gayevi na svojim paradama dok se drpaju i ljube po ulicama.

Kad se danas upitamo kako nazvati to što se događalo 1971. u Sisku, onda se samo od sebe nameće da se radilo o običnoj vulgarnoj okupaciji! Ali, hvala Bogu, s okupacijama smo

“Pavelić i ustaše su “ante portas”. U Hrvatskoj i Srbiji sinhrono traje lov na ustaše. Dačić, Puhovski, Miodrag Marić, Vedrana Rudan, Dežulović, Gerovac, Pofuk, Jurica Pavičić, i da ih sve dalje ne nabrajam, trube

Međutim, odmah iza toga slijedi vijest da princ Harry i Meghan dolaze u Split vidjeti kako je to živjeti bez titula! Slušajući glori�iciranje hrvatske zbilje (euro, NATO, EU, Sc-

JOHN STONEMART MEMORIALS

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807

Navodno su ti svi molitelji autoritarni i patrijarhalni tipusi koji mrze svoje i tuđe žene. Meni se pak čini da se na sve te mrzitelje onih koji kleče i mole može primijeniti stara engleska poslovica: “Lord, help me be the person my dog thinks I am”. Očito hrvatska ljevičarska krda mogu odoljeti svemu osim napasti.

NUNAWADING: 356 WHITEHORSE RD 9890 1118

“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete)

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

SUDOKU

KAKO SE IGRA SUDOKUPotrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MALA KRIŽALJKA

LABIRINT

Janjeća kalja

Vrlo lagano i ukusno jelo koje ljubitelji janjetine lako mogu pripremiti u vlastitoj kuhinji. Umjesto janjetine može se koristiti teletina kao i kombinacija janjetine i teletine.

Sastojci

1 kg janjetine s kostima

1 glavica kupusa

1 rajčica

1 manja glavica luka

4 krumpira

10-ak zrna papra

Sol po ukusu

1 lovorov list

Priprema

Meso narezati na komadiće veličine nekoliko centimetra. Na komade približno iste veličine narezati kupus, krumpir i luk. U posudu prvo staviti malo luka, kupusa i krumpira, zatim poredati red mesa, pa opet luka, kupus i krumpir, pa red mesa, na kraju dodati papar u zrnu, lovorov list, posoliti i dodati vode tako da prekrije sve sastojke. Kad zakuha, po potrebi skinuti pjenu s vrha, zatim smanjiti plamen ili temperaturu i ostaviti da se lagano kuha otprilike sat, sat i pol. Servira se sve zajedno, povrće i meso u dubokim tanjurima uz dodatak tekućine u kojoj se kuhalo, tj. juhe. Po želji može se dodati još krupno mljevenog papra i nekoliko kapi maslinovog ulja.

Pečeni odojak

Priprema

Odojka dobro obrisati i posoliti sa svih strana. Pleh namastiti (odlično bi bilo ako imate svinjsku mast), položiti odojka i peći otprilike pola sata na 220°C dok meso ne omekša, pa spustiti temperaturu pećnice na 180°C. Za vrijeme pečenja prelijevajte pečenku pivom i umakom od pečenja, par puta premazati hladnim uljem, a u pleh povremeno dolijevati malo tople vode. Zadnjih dvadesetak minuta pečenja, temperaturu pećnice podignuti na 220°C. Za hrskavu koricu koja će se kasnije lakše rezati, preporuka je nakon dvadesetak minuta izvaditi meso iz pećnice, obrisati kožicu papirnatim ubrusom i zarezati je u obliku mrežice dubine otprilike 3 mm ispod površine.

Pečena hobotnica s krumpirom

Recepti za pripremu hobotnice zaista variraju na bezbroj načina. U priobalnoj Hrvat-

skoj svaki gradić, a vjerojatno i svaka obitelj ima svoj “tajni” originalni recept. Okus će se razlikovati samo od vrste i kvalitete maslinovog ulja, arome ružmarina, omjera začina, načina kombiniranja i omjera povrća i začinskog bilja.

Naša inačica popularne hobotnice pod pekom praktičnija je receptura za pripravu kod kuće kojom ćete razveseliti obitelj ili goste.

Sastojci 1 hobotnica (oko 1 kg) 1 kg krumpira 1 veća glavica luka 3 češnjaka 6 žlica maslinovog ulja 6 žlica običnog ulja sol, papar, ružmarin 1 dl bijelog vina

Priprema hobotnice

Hobotnicu treba dobro očistiti od utrobe, oprati, odstraniti kljun. Da bi meso hobotnice bilo mekano postoji, više načina pripreme. Najčešće se hobotnica nalupa batom. Umjesto toga može se kratko (15-ak minuta) prokuhati u malo vode u koju se stavi pluteni čep kako bi hobotnica ispustila višak tekućine i sluzi. Najbolje je ipak zamrznuti hobotnicu, kako ne bi bila žilava nakon pečenja. U odgovarajući lim na hladno ulje staviti krumpir i luk izrezan na veće ploške. Na to staviti očišćenu i pripremljenu hobotnicu. Sve posuti ružmarinom i malo posoliti. Pokriti aluminijskom folijom i peći uz podlijevanje vodom na temperaturi 180°C oko 60 minuta. Potkraj pečenja zaliti vinom i dodati sjeckani češnjak i peršin. Kratko zapeći bez folije. Možete poslužiti kao glavno jelo.

Ajvar

litre ulja. Tekućina mora zakuhati, tada stavljate cijele paprike i neka se kuhaju oko 3 - 4 minute (kao za kiseljenje). Ocijedite ih i sameljite strojem za mljevenje mesa (može i mikserom iako je predložena opcija puno bolja). Pečene patlidžane ogulite pa ih također sameljite kao i (svježe) feferone. Pomiješajte u istoj posudi u kojoj ćete kuhati ajvar: paprike, patlidžane i feferone, dodajte 1, 5 litre ulja i pola dl octa, sol i papar. Provjerite slanost i paprenost. Masu kuhajte 2 sata na laganoj vatri uz često miješanje. Kuhani ajvar ulijte u čiste i zagrijane (u pećnici ili mikrovalnoj) staklenke. Vrh pokrijte uljem (pola prsta) i zatvorite celofanom. Zamotajte staklenke pokrivačem (dekom) da se polagano hlade.

Savjet:

Ovu količinu možete smanjiti na pola ili čak i manje, ono što je dostatno za jedan obrok. Bitno je da je omjer 2:1 u korist paprika (2 paprike - jedan patlidžan ili 5 kg paprika, 2,5 kg patlidžana). Ovaj se ajvar može dugo održati, pa i nekoliko godina bez bojazni da će promijeniti boju ili okus.

Džem od šljiva

Knedle sa šljivama

Sastojci

1 kg krumpira 1 jaje malo ulja malo soli 200 - 250 gr oštrog brašna Priprema

Krumpir se kuha u ljusci, oguli što topliji, protisne kroz prešu u veliku zdjelu. Doda se brašno. Količina brašna varira ovisno o kvaliteti krumpira (ako je mlad, bit će vodenastiji pa će trebati više brašna, a stari je suši i zahtijeva manje brašna). Također, može se dio brašna (otprilike 1/5) zamijeniti grizom. U krumpir i brašno dodaje se malo ulja, soli i jedno jaje i rukom se mijesi tijesto dok se sve �ino ne izmiješa. Nije potrebno previše mijesiti, da tijesto ne bude žilavo. Odvajati komade tijesta, na dlanu ih oblikovati u tijesto debljine cca pola centimetra i time omatati šljive. Umjesto šljiva, mogu se koristiti i marelice. Kad se svlada vještina pravljenja knedli, umjesto voća, može se koristiti i džem u odabiru željenog okusa. Od ove količine krumpira dobit ćete dvadesetak knedli.

Kukuruzni kruh

Sastojci

2 kg šljiva

1,5 kg šećera 2 mahune vanilije 2 dcl ruma

Priprema

Šljive dobro oprati, prepoloviti izvaditi koštice, staviti na lim za pečenje kolača, posuti šećerom, staviti vaniliju i staviti u pećnicu zagrijanu na 180°C. Džem se peče u pečnici oko dva do dva i pol sata uz povremeno miješanje. 15-ak minuta pred kraj pečenja dodati rum i temeljito promiješati i vratiti u pećnicu i početi sa sterilizacijom staklenki.

Priprema staklenki:

Sastojci: 10 kg crvene rog paprike 5 kg patlidžana 2,5 litre ulja

Sastojci: 10 kg crvene rog paprike 5 kg patlidžana (bolje onih srednjih) 2,5 litre ulja 1,6 litre alkoholnog octa 5 - 10 dag ljutih feferona po potrebi sol, papar

Priprema: Paprike operite, očistite (odstranite peteljku i koštice) i dobro posušite. Patlidžane operite, obrišite i ispecite cijele u pećnici u kalupu prekrivenom papirom za pečenje.

Dok se patlidžani peku, skuhajte paprike u mješavini od 3 litre vode, 1,5 litre octa i 1/2

Staklenke i limene zatvarače prokuhati u vreloj vodi. Kad se džem izvadi iz pećnice, smanjiti temperaturu na 50°C, u nju staviti prokuhane staklenke da se dobro osuše. Kad se staklenke osuše, u njih ulijevati topli džem i ostaviti u pećnicu zagrijanu na 50°C nekoliko sati, pa ugasiti pećnicu i pustiti da se marmelada ohladi u pećnici (najbolje preko noći). Sutradan staklenke zatvoriti poklopcima ili plastičnom folijom. U ovaj recept nije potrebno dodavati konzervans, jer će se ovako pripremljeni džem, u smočnici na hladnom i tamnom potrajati preko zime. Ovakav starinski način pripreme je praktičan, jer se ne mora stajati uz džem cijelo vrijeme i miješati tokom kuhanja, već je dovoljno nekoliko puta promiješati za vrijeme pečenja u pećnici.

Sastojci:

200 g kukuruznog brašna 200 g oštrog brašna 200 g glatkog brašna 20 g (pola kockice) kvasca

1 žličica šećera

2 žličice soli

1 žutanjak 350 ml vode 100 ml mlijeka 50 ml maslinovog ulja Priprema:

U kukuruzno brašno umiješati sol i popariti sa vodom te sve dobro izmiješati i ostaviti da se ohladi, kvasac razmutiti u mlakom mlijeku sa šećerom i ostaviti da se stvori pjenica. U brašno dodati sve sastojke redom i pjenicu od kvasca pa zamijesiti tijesto, dodati po potrebi nekoliko žlica pšeničnog brašna, ali neka ostane mekano i pomalo ljepljivo, posipati brašnom i pokriveno ostaviti da tijesto udvostruči volumen, promijesiti i staviti u kalup, te ostaviti da tijesto još jednom naraste. Prije stavljanja u pećnicu zarezati tijesto do polovice dubine na nekoliko mjesta. Peći na 170°C pokriveno folijom oko 1 sat, te otkriveno još otprilike 30 minuta. Kruh izvaditi i sa svih strana premazati uljem, umotati u vlažnu krpu i ostaviti kratko da korica malo omekša ostaviti da se do kraja ohladi pa tek onda rezati.

Ljubav

Ulazi mladić u knjižaru i pita:

– Imate li novogodišnje čestitke na kojima piše: Mojoj jedinoj ljubavi?

Prodavačica se nasmiješi: – Svakako, koliko trebate?

Mladić će:

– Dajte mi jedno desetak komada!

E-mail

Pisao sam Djedu Božićnjaku putem email-a…

„Dragi Djede Božićnjaku za Novu godinu želim jednoroga!“

Djeda Božićnjak odgovara: „Daj, budi realan !“

Ja : „Dobro, želim normalnu djevojku koja puno ne priča i koja će me voljeti i kad nemam novaca…“

Djed Božićnjak : „Koje boje hoćeš da bude jednorog ?“

Prsten

Kupio Mujo za Novu godinu Fati dijamantni prsten, sretne ga Haso te pita:

– „Mujo bolan zar Fata nije htjela za Novu godinu sportski auto?“

– „Je, ali gdje da nađem lažni auto?!“

Tjedni horoskop

Budite blagi s voljenom osobom i ne uzimajte okolnosti koje vam ne idu uvijek na ruku previše ozbiljno. Dani su takvi da ćete se trebati prilagođavati. Oni koji to učine bolje i prihvate poneki kompromis uživat će u većem međusobnom povjerenju. Mnogo posla je pred vama, a uz to idu i napori. Uvidjet ćete da se umarate, te da vam treba dva put više vremena za obaviti stvari nego inače. Osjetit ćete nedostaje energije za sve što treba odraditi.

Sretni brojevi: 1, 3, 5, 7, 9, 33

Pred vama su dani bogati izlascima i zabavama. Mnogi će poboljšati svoj društveni život, sretati zanimljiva lica, a bit će i onih koji će biti na pragu zaljubljivanja. Koliko vi mislite na drugu stranu, toliko će i ona misliti na vas. Novi suradnici u poslu koji radite pojavit će se iz drugog radnog okruženja ili čak druge sredine. Vi ćete im pokazati kako se najbolje mogu prilagoditi poslu.

Sretni brojevi: 2, 5, 7, 9, 21, 34

Svojim šarmom i smislom za humor uspjet ćete nadvladati distancu u osobnim odnosima koja će se topiti iz dana u dan. Voljena osoba sve će vas više podržavati, a ni vi joj nećete ostati dužni. Bit će vam zaista drago što je tako. Oni koji su još sami izlazit će bez pritiska da se nešto mora dogoditi. Malo više truda pokazat ćete u poslovima gdje se treba pokazatili tamo gdje postoji publika.

Sretni brojevi: 6, 9, 11, 21, 23, 44

Mnogo ljudi svako će se malo motati oko vas. Bit ćete zaigrani, veseli, spremni sve dijeliti s njima, ali bez previše obveza. Neki će svoju vezu postaviti u rang dobrog prijateljstva i odustati od većih intimnosti. Partner bi mogao biti zbunjen. Vaš utjecaj u poslu bit će utemeljen na vašoj zrelosti i profesionalnosti. Ovih dana još ćete čekati neke odgovore od suradnika koje mogu utjecati na daljnji razvoj posla, no općenito sve se razvija dobro.

Sretni brojevi: 13, 14, 23, 26, 34, 37

ZDRAVLJE

Diskrecija i intimnost bit će vam glavna obilježja i kriteriji kojim ćete se rukovoditi u osobnom životu ovih dana. Možda ćete voljenoj osobi čak ići i na živce, jer kad ona poželi izaći, vi biste ostali kod kuće. Izgledat će kao da svi nešto razvlače, ali vi nećete čekati ništa. Jednostavno ćete znati da se kockice se slažu sve većom brzinom, a na vama je da se prilagođavate najbolje što znate.

Sretni brojevi: 23, 24, 28, 31, 33, 44

U svojim privatnim odnosima postat ćete otvoreniji i opušteniji. Spremnost da vjerujete drugima vratit će vam se na najbolji mogući način. Ne samo da ćete vi imati povjerenje u partnera, nego će biti i obratno. Budite svjesni i čuvajte to. Vjerojatno nećete baš izbiti u prvi plan, ali će vam ipak ići dobro. Na vama je da radite i pokažete što znate. Oni koji su još sami izlazit će bez pritiska da se nešto mora dogoditi.

Sretni brojevi: 10, 11, 21, 23, 24, 35

Djevica

Zahtjevnost koja će stalno dotjecati iz drugih područja života povremeno će vam i dalje narušavati inače solidne osobne odnose. Ako pokušate nešto objasniti, nećete se snaći najbolje. Stoga budite tihi i jednostavno volite. .Ojačat će korespondencija s kolegama koji nisu iz vašeg mjesta rada.Povezat ćete se s njima i razmjenjivati poslovna iskustva. Neki će zbog posla i putovati.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 19, 21, 29

Premda će vaša veza objektivno napredovati odlično, vi sami bit ćete skloni čačkanju po sitnicama, a posebno svog unutrašnjeg svijeta. Takvim pristupom oduzet ćete nešto od spontanosti, pa nemojte pretjerivati. Opustite se. Koliko ste dugo sanjali o nekim poslovnim potezima, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće ili znanje.

Sretni brojevi: 10, 21, 24, 28, 31, 33

Simptomi koji mogu otkriti

u krvi

Nedostatak željeza u ljudskom tijelu je glavni uzrok anemije ili slabokrvnosti, a sideropenična anemija je najčešća vrsta slabokrvnosti

Manjak željeza u krvi se može nadomjestiti i nekim namirnicama. Željezo pomaže kod proizvodnje crvenih krvnih zrnaca, ali i pri održavanju zdravog imunološkog sustava.

Nedostatak željeza u ljudskom tijelu je glavni uzrok anemije ili slabokrvnosti, a sideropenična anemija je najčešća vrsta slabokrvnosti. Sideropenična anemija se manifestira vrtoglavicom, slabošću i konstantnim umorom. Provjerite koji to iznenađujući simptomi mogu otkriti da patite od manjka željeza u krvi.

1. UMORNI STE

Vaš šarm i sposobnost prilagodbe učinit će da vas mnogi požele u svom društvu. Neki će se pokazati koliko mogu biti zabavni. Izlazaka neće nedostajati.Oni u vezama mnogo će se kretati među ljudima, a voljena osoba će ih slijediti.Volite uspjeh više nego prosječnost, ali ovih dana ipak ćete se morati odraditi i neke dosadnije poslove. Oni su temelj za nešto više, pa ne �ilozo�irajte oko toga.

Sretni brojevi: 17, 19, 21, 29, 33, 37

Većinu ovog tjedna vladat će opuštenost između vas i voljene osobe. Ništa više neće biti isforsirano. Vaše osobno neraspoloženje dolazit će iz drugih područja života, pa to zanemarite. Koliko ste dugo planirali neke poslovne poteze, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće. Vjerojatno će se povećati vaš utjecaj na druge, a na vama je da to prihvatite i kao novu odgovornost.

Sretni brojevi: 5, 9, 15, 24, 25, 33

Većinu idućih dana vi ćete se dobro zabavljati i biti bez pritiska da se nešto mora postići. Otuda ćete zaista uživati s partnerom. Spontanost koja će se razviti među vama bit će dobrodošlo osvježenje. Samci će uspješno zavoditi. Vjerojatno će se mjeriti vaša postignuća u radu. Budite spremni na to. Neki će gledati da vam izvuku neku staru manu ili grešku koja je zaboravljena. Nemojte tome pridavati značaj, jer je mnogo više dobrog, nego lošeg.

Sretni brojevi: 8, 11, 18, 21, 28, 33

Ribe

Bit ćete zanimljivi većini ljudi s kojim dolazite u kontakt. U takvim okolnostima možete lakše osvojiti nečije srce. Ako ste još sami, dotjerajte se i izlazite van. Oni u vezama bit će potpuno svjesni da je njihova ljubav jaka. Uživat će. Vjerojatno ćete odlično prosperirati u �inancijskom smislu. Neki će doseći rješenja koja su dugo bila nemoguća. Bit ćete zadovoljni materijalnim postignućima. Sretni brojevi: 18, 19, 28, 39, 42, 44

Ženama često promakne ovaj simptom jer su naučile na umor pa će ga odbaciti kao simptom. Ipak, dobro je pojasniti da manjak željeza uzrokuje smanjen protok kisika do tkiva pa će organizam biti zakinut za energiju koja mu je potrebna. Ako ste uz umor i dosta nervozni i imate problema s fokusiranjem, možda je kriv upravo nedostatak željeza.

2. IMATE OBILNE MJESEČNICE

Kod žena je manjak željeza jedan od glavnih uzročnika jakih menstruacija. Žene u ovoj situaciji gube velike količine krvi, a nadoknadi se samo oko polovica, a onda opet gube jednako puno krvi idući mjesec. Ako je došlo do ovakvih promjena u vašoj mjesečnici, vrijeme je da porazgovarate s ginekologom.

3. BLIJEDI STE

Hemoglobin daje krvi crvenu boju i zato je naša kože upravo ružičaste boje. To to znači da manje razine proteina mogu i “uzeti” boju s vašeg lica. Ako ste bljedoliki, lako je primijetiti promjene. Ali bez obzira na ton kože, ako primijetite da je koža u usnoj šupljini blijeda, možda se radi upravo o manjku željeza.

4. ČESTO OSTAJETE BEZ DAHA

Bez obzira na to koliko duboko udahnete i dalje vam se čini da nemate dovoljno zraka? Upravo ovaj problem jedan je od simptoma kod manjka željeza i potrebno se njime pozabaviti, posebno ako bez daha ostajete kada obavljate radnje koje inače ne uzrokuju taj problem.

Crveno meso: Dobar prehrambeni izvor željeza je crveno meso, jer se željezo u njemu nalazi u obliku koji je lakše iskoristiv nego u drugim biljnim izvorima. Dodatni razlozi koji idu u prilog mesu su i proteini mesa koji poboljšavaju njegovu lakšu probavljivost. Osim kao vrlo vrijedan izvor željeza, crveno meso sadrži niz drugih za organizam važnih mikronutrijenata kao što su cink, selen, kalij i niz B vitamina, uključujući niacin, riboflavin, tiamin i vitamin B12.

Piletina: Ako ne volite crveno meso, nema razloga za brigu jer ga možete zamijeniti piletinom ili puretinom koje su također dobar izvor željeza. Samo mala porcija piletine ili puretine sadrži oko 1 mg željeza.

Zeleno povrće: Ako želite ukusan prilog, pripremite ga od kelja, špinata ili drugog omiljenog povrća. Kuhajte ga na pari ili svježu namirnicu dodajte salati. Uvijek ih možete pripremiti u gusti napitak. Stručnjaci ovu dijetu proglasili najboljom u prošloj godini, iskoristite njene prednosti

Riba: Ribu je uvijek dobro jesti, pun je proteina a u vašu će prehranu unijeti željezo.Tuna i Tofu: Ako ne jedete meso, uvijek možete željezo dobiti iz izvora poput tofua. Nakon obroka konzumirajte malo vitamina C kako bi se željezo u organizmu bolje razgradilo.

Jaja: Kajgana, kuhana, na oko... kako god volite jesti svoja jaja, ona pružaju organizmu dobro dozu željeza. Ako uz doručak pijete kavu ili čaj, morate zanati da sprečavaju dobru razgradnju željeza u tijelu.

Čokolada: Slobodno uživajte u ovoj poslastici i unesite malo željeza. U pitanju je tamna čokolada a porcija od 80 grama nudi oko 7 mg željeza.

Hrana koja prirodno sadrži velike količine vitamina B12 su mliječni proizvodi, jaja, riba, perad, obogaćene žitarice, govedina, školjke i hranjivi kvasac. Između ostalog, vitamin B12 pomaže u borbi protiv raka, srčanih bolesti i demencije. Kada tog vitamina nema dovoljno, tijelo ne dobiva dovoljno kisika i energije koju treba. Omaglica je također znak da ne dobivate dovoljno vitamina B12.

Gubitak osjeta u rukama i stopalima koji prati osjećaj trnaca poput uboda iglica može biti znak nedostatka vitamina B12.

Jaka bol u zglobovima koja nije posljedica ozljede ili kronične upale, poput artritisa, može biti znak za uzbunu. Sporiji re�leksi također su jedan od simptoma kod pacijenata s nedostatkom vitamina B12.

Plitko disanje, lupanje srca i ubrzani rad srca također mogu biti povezani s nedostatkom vitamina B12.

Kod ozbiljnog nedostatka vitamina B12 mogu se pojaviti i simptomi poput potpune slabosti koja otežava i samo hodanje. Osim slabosti mišića, problemi s ravnotežom i posrtanje mogli bi ukazivati na problem.

Žutilo kože i bjeloočnica tipičan je simptom žutice, što može ukazivati na neke ozbiljne zdravstvene probleme.

Neki pacijenti s nedostatkom vitamina B12 mogu imati i upalu jezika. Drugi znakovi povezani s usnom šupljinom uključuju glatki jezik te smanjeni osjet okusa.

Pjevačica Emilija Kokić (54) pridružit će se ekipi showa ‘Ples sa zvijezdama’, koji se uskoro vraća na male ekrane, a tijekom kojeg će pokazati svoje plesačko umijeće.

Emilija se već neko vrijeme nije pojavljivala na malim ekranima, ali njezini se brojni obožavatelji još uvijek dobro sjećaju pobjede na Eurosongu prije više od trideset godina s grupom Riva i pjesmom ‘Rock Me Baby’.

Podijelila je i svoje uzbuđenje za nadolazeći show.

„Ne bih rekla da imam tremu, ali jako sam uzbuđena i zanima me kakva ću biti učenica. Imam osjećaj da se mogu prepustiti u ruke osobe koja zna što radi, koja se time bavi, iako će mi se, sigurna sam, događati situacije u kojima mi neće biti

Emilija Kokić stiže u show ‘Ples sa zvijezdama’

Emilija Kokić stiže u show ‘Ples sa zvijezdama’

jasno zašto to radim, zašto traži od mene to što će tražiti. Ali pretpostavljam da je to dio posla i imam osjećaj da imam povjerenja, da ću se moći prepustiti i da ću moći uživati u svakom plesnom koraku koji ću naučiti”, rekla je za Showbuzz. „Imala sam plesače i radili smo koreogra�ije, ali to je sve bilo u nekakvim dijelovima s instrumentalima. Ali ovo što se sada zahtijeva u showu ‘Ples sa zvijezdama’ ogroman je posao i mislim da to nije zafrkancija. Mislim da nisam baš normalna što sam pristala i što sam prihvatila izazov koji nije baš malen”, našalila se pjevačica.

Emilija Kokić je od 2013. godine u sretnom braku s Miljenkom Kokotom, za kojeg se udala nakon dugogodišnjeg prijateljstva i pet godina veze.

Četvrtak, 19. siječnja 12:09 PM Dnevnik 2 01:02 PM Dr. Beck 01:43 PM Eko zona 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:16 PM Kod nas doma 03:01 PM Otvoreno 03:31 PM Zlatna liga 03:56 PM I to je Hrvatska: Nin 04:09 PM Dokumentarna reportaža 04:14 PM Izradi sam: Podmetači 04:18 PM Bilješke o jeziku 04:49 PM Baština Šibenska polja 04:54 PM Luda kuća, hum.serija 05:26 PM prof. dr. Marin Soljačić 06:16 PM Romano Bolković - 1 na 1, 07:06 PM Oblak u službi zakona, serija

Petak, 20. siječnja 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Dr. Beck 01:44 PM Glas domovine 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Otvoreno 03:32 PM Zlatna liga 03:57 PM Navrh jezika: Pismo i pisari 04:12 PM Druga strana 04:37 PM Baština: Šibenska šetnica 04:50 PM Sve će biti dobro, serija 05:34 PM Hrvati u BiH 05:59 PM Kultura s nogu 06:24 PM Stani pa gledaj: I bit ću velik, 06:53 PM Prometej 07:18 PM Škola hrvatskog folklora,

Subota, 21. siječnja 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Čuvar dvorca, dramska serija 01:54 PM Manjinski mozaik 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Hrvatsko proljeće: Čisti računi, dokumentarna serija 02:59 PM Globalna Hrvatska HTV 03:39 PM Otkrivamo Hrvatsku - Grohote (engleska verzija) 04:04 PM turizam.hrt 04:37 PM Sve će biti dobro, serija 05:21 PM Latino u ozračju tambure - TO HRT-a i R.Luque 06:36 PM Odlikaši, dok. reportaža 06:41 PM Peti dan 07:41 PM 80 - te, dok. reportaža

Nedjelja, 22. siječnja 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Veterani mira 01:39 PM Idemo na put s Goranom Milićem: Sjeverna Amerika - Mexico 02:23 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:31 PM Most na kraju svijeta, �ilm 04:26 PM Lijepom našom: Našice 05:40 PM Sve će biti dobro, serija 06:24 PM Potrošački kod 06:49 PM Sveučilišna Hrvatska 07:19 PM Najbolji dan: Luna 07:27 PM Quiche od povrća

07:37 P Prihvati srcem, reportaža 07:47 PM Valentina Šestan, reportaža

Ponedjeljak, 23. siječnja 12:11 PM Dnevnik 2

01:04 PM Puls: Istina je voda duboka, dokumentarna reportaža 01:14 PM Nedjeljom u 2 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kako je obranjena Hrvatska, 03:07 PM Most na kraju svijeta, �ilm 05:02 PM Transplantacija pluća 05:20 PM Rijeke Hrvatske, dok. serija 05:50 PM Jesen kod Šekoranje 05:55 PM Mir i dobro 06:20 PM Samo lagano 06:50 PM Mjuzikl Glazba srca mog, GK Komedija 2020. 07:50 PM Šarena pogača s tikvicama 07:54 PM Jesen kod Šekoranje,

Utorak, 24. siječnja 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Dr. Beck 01:44 PM Treća dob 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Otvoreno 03:32 PM Vrtlarica 04:02 PM Stipe u gostima, hum. serija 04:32 PM Jelena Glišić, dok. reportaža 04:44 PM Baština: Šibenski muzej 04:49 PM Na rubu znanosti 05:39 PM Lijepom našom: Našice 06:45 PM Hrvatsko proljeće, dok serija 07:32 PM Alpe - ulaznica za Himalaju

Srijeda, 25. siječnja 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Dr. Beck 01:44 PM Znanstveni krugovi 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Otvoreno 03:32 PM Zlatna liga 03:57 PM Razgovor s razlogom 04:27 PM Zagorski mlinci, reportaža 04:39 PM Parni Valjak i gosti - Kino SC, 05:51 PM Izvan formata

06:21 PM (Re)kreativac: Treking 06:46 PM Hrvati na Kosovu - Najstarija hrvatska dijaspora 07:12 PM Oblak u službi zakona, serija 07:52 PM Najbolji dan: Maro

na

- Najstarija hrvatska dijaspora HTV, srijeda, 25. siječnja, 06:46 PM

Hrvati

Kosovu

Emilija se već neko vrijeme nije pojavljivala na malim ekranima, ali njezini se brojni obožavatelji još uvijek dobro sjećaju pobjede na Eurosongu prije više od trideset godina s grupom Riva

Warriorsi osvojili 2. godišnji I&D Kup prvenstva klubova

Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije: Draźen Jurina & BruceMedia

Drugi uzastopni godišnji I&D Kup prvenstva klubova koji sponzorira I&D Group održan je 15. siječnja na Frank Holohan Reserveu. Turnir je okupio momčadi četiriju klubova, uključujući Melbourne Knights, St Albans Dinamo, North Geelong Warriorse te domaćina Dandenong City. Ovaj događaj bio je proslava nogometa i kulture hrvatske zajednice te je na Frank Holohan Reserveu privukao preko 1000 gledatelja koji su stigli pogledati okršaj.

Toga dana prisutni su bili i glavni sponzori ovog događaja, Ivan i Kathy Filipović iz tvrtke I&D Group, koji su ključni za potporu i razvoj hrvatskih klubova već gotovo dva desetljeća.

U sklopu turnira natjecale su se 24 momčadi različitih uzrasta, od U14 do seniora. Momčadi su se najtecale prema bodovnom sustavu u kojem je pobjednik svake utakmice dobio tri boda, neriješen rezultat donio bi jedan bod, a poraz ne bi donio bodove. Ovaj sustav osigurao je da svaka momčad ima jednaku priliku zaraditi bodove i doprinijeti prvenstvu klubova.

Turnir je počeo u 9:30 sati, a utakmice su se održavale tijekom cijelog dana. Jedna od prvih utakmica bila je ona između Melbourne Knightsa i North Geelong Warriorsa za uzraste U14 u kojem su Warriorsi bili nadmoćniji te su pobijedili s 8-0. Ovo je ukazalo na to kamo će krenuti ostatak turnira za Warriorse koji su u svim utakmicama bili snažni te su osigurali uzbudljive utakmice na opći užitak publike.

Uz natjecateljske nogometne utakmice bilo je i glazbe uživo, ali i zabave za koju su se pobrinuli Eddie i Ines Brčić. Ovaj dvojac dugo je poznat u hrvatskoj zajednici, a prisutne je zabavljao uz živahne nastupe. Publika je imala čast čuti niz tradicionalnih hrvatskih skladbi, ali i popularnih hitova - što je doprinijelo svečanoj atmosferi događaja.

Osoblje u kuhinji, ali i oni za šankom, bilo je zaposleno cijelog dana - kako bi nahranilo i napojilo sve prisunte. U ponudi je bila raznolika hrana, uključujući tradicionalna hrvatska jela i osvježenja. Catering je bio popularan među prisutnima, brojni gosti hvalili su hranu i ljubaznu poslugu. Najpopularnija među prisutnima bila je, dakako, janjetina s ražnja - za koju se pobrinuo Milan Klarica.

Na kraju turnira North Geelong izašao je kao po-

te, naravno, iskoristiti priliku za podružiti se sa starim prijateljima.”

I&D kup prvenstva klubova veliki je događaj koji povezuje nogometne momčadi iz cijele regije u zabavnoj i natjecateljskoj atmosferi. Turnir je i velika prilika za igrače svih dobi i razina vještine da pokažu svoje talente, a ujedno i prilika za navijače koji se ovdje mogu okupiti i uživati u nogometu. Kako se ovaj turnir pokazao iznimno uspješnim jasno je da će on se on još godinama nastaviti - održavati u hrvatskoj nogometnoj zajednici. Ovaj turnir pokazao je ono najbolje od lokalnih nogometnih momčadi, a ujedno je i osigurao platformu za nove igrače koji su ovdje imali priliku pokazati svoje talente.

Organizatori turnira pohvaljeni su radi uloženog truda, brojni prisutni primijetili su visoku razinu organiziranosti, a moglo se vidjeti da se pazilo na svaki detalj kako bi ovaj događaj bio ovako uspješan. Turnir se odvijao glatko, utakmice su počinjale na vrijeme i cijeli raspored odvijao se bez poteškoća. Ovaj turnir uvelike je bio usmjeren i na pravedan sportski duh, igrači i momčadi poticani su da igraju pravedno i poštuju pravila igre. Ovo je pomoglo stvoriti pozitivnu atmosferu u kojoj su uživali svi - kako igrači tako i navijači koji su uživali u igri bez problema.

bjednik skupivši deset bodova. Nastup ovog kluba bio je doista dojmljiv tijekom cijelog dana, zaradio je pobjede u nekoliko utakmica. Pobijedio je konkurente i kući odnio željeni trofej - I&D kup prvenstva klubova - na opće oduševljenje njegovih navijača.

sažeo

Predsjednik Dandenong Cityja Robert Jakovljević sve je sažeo u ove riječi: „Ovaj format natjecanja usvojen je uz suglasje NPL klubova u Viktoriji, u kojem svaka dobna skupina ima priliku natjecati se i doprinijeti prvenstvu klubova. Ovo je i prilika za sastanak hrvatske zajednice u velikom broju, kada ona može uživati u predivnom nogometnom danu

I&D Kup prvenstva klubova također je omogućio okupljanje lokalne hrvatske zajednice koja je imala priliku proslaviti svoju kulturu. Hrvatska zajednica poznata je po snažnom osjećaju za tradiciju i zajednicu, a turnir je ovom prilikom poslužio kao odličan način kako okupiti ljude i proslaviti njihovo dijeljeno nasljeđe. Kako je prisutnih članova hrvatske zajednice bio popriličan broj, turnir je ujedno bio i dobar primjer hrvatske kulture i tradicije.

I&D Kup prvenstva klubova bio je iznimno uspješan. Ovaj turnir okupio je momčadi iz cijelog Melbournea i Viktorije i pružio je platformu na kojoj su igrači svih uzrasta mogli pokazati svoje talente, a ujedno je svima osigurao zabavan i ugodan dan. Kako je turnir bio uistinu uspješan, jasno je da će on nastaviti biti dio nogometnog kalendara hrvatske zajednice još mnogo godina. Na ovom turniru nije se radilo samo o tome tko će pobijediti a tko izgubiti, već je on bio tu kako bismo se okupili i proslavili našu kulturu i dobro se zabavili. I&D Kup prvenstva klubova i ubuduće će biti jedan od najuspješnijih i jedan od bolje organiziranih turnira u Viktoriji.

Pobjednici I&D Kupa prvenstva klubova 2023. - North Geelong Warriorsi - podižu trofej

Ivan Filipović iz I&D Grupe predaje trofej za 2023. pobjednicima I&D Kupa prvenstva klubova

MENADŽER DEMANTIRAO

Nema ništa u pričama o Cityju, nisu istinite. Joška se stalno povezuje s velikim klubovima, ali on je sretan u Leipzigu, rekao je njegov menadžer Šišić

Francuski Media Foot objavio je u ponedjeljak da se Manchester City vraća u utrku za dovođenje Joška Gvardiola. Isti medij piše da je Pep Guardiola oduševljen onime što je vidio od hrvatskog stopera na Svjetskom prvenstvu u Kataru i spreman je platiti bilo koju cijenu koju Leipzig postavi.

Kako objašnjavaju francuski kolege, ta volja Guardiole da plati koliko treba nije motivirana samo Gvardiolovim prezentacijama na SP-u već i činjenicom da ga ne može dovesti osim ako ponudi više od Real Madrida, Barcelone, Chelseaja, Bayerna i ostalih zainteresiranih klubova. Spekulira se da bi to morala biti svota od 120 milijuna eura �iksne odštete.

“Prema našim informacijama, City je već uvjerio Gvardiola i njegovu obitelj da je Manchester najbolje mjesto za nastavak karijere, ali i da je Guardiola spreman dati mladom stoperu minute koje su mu potrebne. To se, naravno, odnosi na mjesto u prvih 11, i to sa statusom glavnog igrača obrane”, objavio je Media Foot.

Priču francuskog medija za hrvatske medije je u kratkom razgovoru demantirao Gvardiolov menadžer Marjan Šišić koji je, odmah nakon što nam se javio, kroz šalu istaknuo da već nedostaje klubova s kojima bi se Gvardiola moglo povezati te da je City “valjda već šesti klub u koji je Gvardiol ‘pristao’ doći”.

“Nema ništa u pričama o Cityju, nisu istinite. Joška se stalno povezuje s velikim klubovima, ali on je sretan u Leipzigu i ima ugovor do 2027. godine. Jedino na što je trenutno fokusiran je derbi s Bayernom, a onda i Liga prvaka u kojoj želi igrati baš protiv tog Cityja», kratko je rekao Šišić.

Gvardiol (ne) ide u City kod Guardiole

'Zaludio' najveće klubove svijeta

Sjajni mladi hrvatski reprezentativac očito je toliko 'zaludio' najveće klubove svijeta da se u vezi s njegovim transferom iz dana u dana pojavljuju tekstovi uglavnom u stranim medijima.

Najprije se govorilo da ide u Real Madrid, u kojem bi Gvardiol imao i potporu Luke Modrića, a u zadnje vrijeme sve češće ga se šalje prema financijski puno moćnijem

Manchester Cityju. Zasada još ništa nije odlučeno, i dalje je igrač Leipziga, ali ako je suditi prema učestalosti ovakvih natpisa, neće tamo još zadugo biti. U početku se spominjao iznos za njegov transfer od 90 milijuna eura, potom je cifra narasla na 110 milijuna koliko odšteta iznosi i prema ugovoru s Leipzigom, da bi se sada spekuliralo kako je narasla i do 130 milijuna eura.

Plaziblat će u borbu za naslov prvaka

Hrvatski kikboksač Antonio Plazibat dogovorio je borbu za naslov prvaka u Gloryjevoj teškoj kategoriji. Borit će se protiv Nizozemca Rica Verhoevena. Meč je trebao biti na Glory Collision 5 priredbi u ožujku, no odgođen je jer se Verhoeven ozlijedio.

Na službenoj konferenciji za medije Plazibat je potvrdio da će napasti naslov svjetskog prvaka te je rekao da mu je žao što se njegov protivnik ozlijedio. Datum borbe Plazibata i Verhoevena ovisi o tome kad će se Nizozemac oporaviti.

Dugo je Antonio čekao ovu priliku da se obračuna s prvakom, a malo je nedostajalo

Međunarodna judo federacija (IJF) objavila je nominacije za najbolje judašice i judaše svijeta za 2022. godinu, a među pet kandidatkinja je i dvostruka svjetska prvakinja, 28-godišnja Barbara Matić iz splitskog JK Pujanke. Glasanje na web stranici IJF-a započelo je u četvrtak i traje do kraja siječnja, a pobjednici će biti objavljeni u veljači tijekom Grand Slama u Parizu 2023.

“Iznimno sam zadovoljna kako je završila 2022. godina, ovo je zaista poput šlaga na torti. Biti proglašena, od-

da Verhoeven dogovori borbu s Alistairom Overeemom. No Overeem je pao na doping-testu i tako ispao iz svih kombinacija do daljnjega.

Plazibat je ove godine pobijedio Tarika Khbabeza i Raula Catinasa te u karijeri

zasad ima 22 pobjede i četiri poraza. Verhoeven (33) u karijeri ima 60 pobjeda i deset poraza. Nakon svojih posljednjih pobjeda Plazibat je više puta pozivao Verhoevena da konačno uđe s njim u ring.

Matić nominirana za najbolju judašicu svijeta

nosno ući u završni krug s pet najboljih judašica na svijetu stvarno je velika stvar. Presretna, prezadovoljna i ponosna sam na tu nominaciju.

Bila bi velika stvar da to osvojim, ali ja sam već trenutnom situacijom iznimno zadovoljna”, rekla je Matić, koja je trenutno na pripremama u austrijskom Mittersillu.

Dinamo čeka rasplet i 20-ak milijuna eura

u Leipzig prešao uz odštetu od 18.8 milijuna eura. Dinamo prema ugovoru s Leipzigom ima 20 posto od Leipzigove zarade prilikom transfera Gvardiola u treći klub. Ako bi ga Leipzig prodao za spomenutih 120 milijuna eura, na tom transferu bi, u odnosu

na uloženo u Gvardiola, zaradio 101.2 milijuna eura.

Dinamu bi pripalo 20 posto od tog iznosa, odnosno oko 20 milijuna eura. Dinamo bi tako na igraču koji mu je u seniorskoj momčadi proveo samo dvije sezone i odigrao tek 52 utakmice zaradio preko 40 milijuna eura.

UOgulinu

je održano prvenstvo Hrvatske za tenisače do 16 godina, a zlatnu medalju u konkurenciji parova osvojio je sin hrvatske teniske legende Gorana Ivaniševića. Šesnaestogodišnji Emanuel Ivanišević slavio je u paru s Franom Sučićem.

Sin osvajača Wimbledona trenira u zagrebačkom klubu Zagi, a Sučić u splitskom TK Split 1950.

Sučić je i u pojedinačnoj konkurenciji došao do �inala, gdje je izgubio od klupskog suigrača Duje Markovine, prvog nositelja turnira. Markovina je u prvom kolu izbacio baš Ivaniševića juniora, sa 6:1, 6:2.

Ivaniševićev sin osvojio prvenstvo Hrvatske u paru

Joško

Gvardiol

Podsjećamo, Gvardiol je

Antonio Plaziblat

Goran Ivanišević sa sinom Emanuelom

Barbara Matić

Hrvatska se sudarila sa stvarnošću

Bez obzira na veliku pobjedu protiv SAD-a, javnost je ostala jako zabrinuta onim što je vidjela protiv Egipta

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Hrvatska je na startu Svjetskog prvenstva u rukometu koje se igra u Švedskoj i Poljskoj doživjela težak poraz. Egipat, aktualni prvak Afrike, bio je bolji s 31:22, a bio je to ujedno i treći najveći poraz hrvatske reprezentacije u povijesti na najvećoj smotri. S obzirom na ono što smo vidjeli na terenu, može se reći i da smo dobro prošli.

Dva dana kasnije Hrvatska je s uvjerljivih 40:22 razbila SAD i praktički potvrdila drugi krug. Tamo će se plasirati tri od četiri najbolje ekipe u grupi, a u novoj skupini će biti potrebno zauzeti jedno od prva dva mjesta koja vode u četvrt�inale. Bez obzira na veliku pobjedu protiv SAD-a, javnost je ostala jako zabrinuta onim što je vidjela protiv Egipta.

“Kako smo spavali? Kao i utakmica što je bila - loše. Nismo se baš naspavali. Teško se isključiti nakon ovakve utakmice. Nije bilo lako ni ugodno. Psihologija je odigrala veliku ulogu, htjeli smo u jednom napadu zabiti dva gola, a to jednostavno ne ide. Trebalo je igrati šah, a mi zato nismo imali strpljenja. Nismo dobro stajali u obrani, protiv ovakve ekipe ako jedan segment ne štima, onda padaš. I nervoza raste. Nama se sve to dogodilo u drugom dijelu”, iskren je bio izbornik Horvat nakon utakmice.

Ipak, sasvim je jasno da ova Hrvatska ima ograničenja koje će oni najbolji suparnici vrlo vjerojatno znati dobro iskoristiti. Glavni taktički adut kojeg hrvatska reprezentacija na ovoj razini ima je obrana 5-1 s Duvnjakom

na prednjem. U teoriji, obrana 5-1 bi trebala eliminirati opasnost iz zone terena koju je Egipat koristio, ali to nije funkcioniralo. Obrana nije imala ni agresivnost, ni dubinu, ni gustoću u sredini i Egipat je nastavio stvarati probleme najjednostavnijim križanjem srednjeg vanjskog.

Kad se podvuče crta, Egipat je s krila zabio tri gola. Još je dva zabio iz kontranapada i jedan na prazan gol. To znači da je Hrvatska primila 25 golova kroz sredinu; što udarcima vanjskih igrača, što prolazima jedan-na-jedan, što proigravanjima na pivota. A veći dio utakmice igrala je obranu 5-1.

Hrvatska će teško na ovom turniru u napadu raditi razliku. Relativno puno se mijenja obrana-napad, slabo se trče kontre, individualnim pokušajima u napadu ulazi se u jako puno prekršaja i zato napadi traju relativno dugo. Kada se zbroje svi ti elementi, dolazimo do toga da na utakmicama hrvatske reprezentacije pada relativno malo golova.

Hrvatska ne može dobiti utakmicu u kojoj obrana zakaže. Naprosto nema teoretske šanse da dobije ikako osim obranom, jer nema napad koji može kompenzirati lošiju obrambenu partiju i tako izvući utakmicu.

U zlatnim danima hrvatskog rukometa reprezen-

tacija se također oslanjala na obranu. Koliko god mi iz današnje perspektive romantizirali Balića i Metličića u napadu, toliko su taj Metličić, Renato Sulić i Davor Dominiković u obrani mlatili bez milosti.

I tada se napad igrao uz veliku dozu improvizacije, ali reprezentacija je tada bila puno kvalitetnija. Danas ima tri vrhunska središnja vanjska, ali na ostalim pozicijama je tek solidno popunjena. Štoviše, na krilnim i golmanskim pozicijama u zadnjih 20 godina vjerojatno nije bila slabija.

Stoga ne treba čuditi da je Hrvatska daleko iza najvećih favorita turnira, posebno Danske. U posljednjih deset godina igralo se 12 velikih turnira, a Hrvatska ima tri medalje - europsku broncu te svjetsko srebro i broncu, dok se na posljednje Olimpijske igre nije ni plasirala. U selekciji mladih igrača i njihovom sustavnom odrastanju potrebne su velike promjene.

Danas se igra brz, svestran i poletan rukomet s visokom frekvencijom napada, s velikim brojem šabloniziranih akcija koje daju početan korak prednosti jer su obrane �izikalijama i skautingom postale teško slomljive. Ako se ne prilagodimo, neugodan trend deklasiranja od najboljih na svijetu mogao bi postati pravilo.

TRANSFER

Brozović uskoro prelazi u Barcelonu?

Marca piše kako prelazak u Barcelonu jako intrigira Brozovića, koji je u Inter došao u siječnju 2015.

Hrvatski reprezentativni veznjak Marcelo Brozović (30) na pragu je transfera karijere, barem prema pisanju Gianluce di Marzija i velikog dijela španjolskih tiskovina.

Marca piše kako prelazak u Barcelonu jako intrigira Brozovića, koji je u Inter došao u siječnju 2015. godine iz zagrebačkog Dinama za samo osam milijuna eura.

Od tada je postao ikona Intera te odigrao 302 utakmice u kojima je zabio 30 golova i asistirao za 37. Ugovor s Interom ga vezuje do ljeta 2026., a produljio ga je prije deset mjeseci, no to ne znači kako de�initivno ostaje na Giusseppe Meazzi.

- Barcelona je Interu poslala ponudu prema kojoj bi klubovi razmijenili Marcela Brozovića i Francka Kessieja. Glasine iz Španjolske su potvrđene - objavio je Di Marzio, a javio se i španjolski novinar Gerard Romero te napisao kako će poslije �inala talijanskog Superkupa napredovati pregovori Intera i Barcelone.

Naime, mogla bi se dogoditi velika trampa u kojoj bi razmijenili Francka Kessieja i Marcela Brozovića jer u Barci smatraju kako se hrvatski maratonac bolje uklapa u sustav i ideje legendarnog Xavija.

Ima ozljedu lista

Brozović još nije igrao za Inter otkako je počeo drugi dio talijanskog prvenstva. Oporavlja se od ozljede lista desne noge koju je zadobio tijekom Svjetskog prvenstva u Kataru gdje je s Vatrenima osvojio brončanu medalju.

Njegov povratak očekuje se uskoro, no, ako se još ne zna kad će se oporaviti, to ne

sprječava Barcelonu da ga pokuša dovesti u svoje redove. Brozović je naime poznat po svojom upornosti i požrtvovnosti te se brže nego većina igrača vraća na teren nakon ozljede. Nema dvojbe da bi za Brozovića prelazak u Barcelonu bio novi iskorak u njegovoj, ionako bogatoj, karijeri.

Katalonci su posljednjih godina ostali bez većine najboljih igrača. Leo Messi potpisao je za PSG, kamo je 2017. u sklopu najskupljeg transfera ikad otišao i Neymar.

Mnoge legende napustile su klub pa je tako Andres Iniesta preselio u Japan, a Gerard Pique objesio kopačke o klin. Još jedna ikona Blaugra-

ne sada će reći zbogom nogometu.

Naime, Sergio Busquets odlazi u mirovinu na kraju sezone i pred Barcom je zahtjev zadatak pronalaska idealne mu zamjene. Navodno su ga pronašli upravo u - Brozoviću! Hrvatski reprezentativac trenutno prema Transfermarktu vrijedi 35 milijuna eura.

Miočić najavio povratak u oktogon

Najavio je borbu u srpnju ove godine, a u kolovozu će napuniti 41 godinu

Hrvatsko-američki UFC borac Stipe Miočić na veliko veselje svojih navijača ipak neće u mirovinu, nego se nastavlja boriti pod okriljem UFC-a, barem prema objavi na Twitteru.

UFC je u ponedjeljak otpustio Francisa Ngannoua te mu oduzeo pojas prvaka teške kategorije, a organizirali su borbu za novog prvaka. Tako će se 4. ožujka na UFC 285 priredbi naći Jon Jones i Ciryl Gane. Mnogi su se pitali što je sa Stipom Miočićem, smatraju da je nepravedno zapostavljen od strane UFC organizacije. Međutim, čelni čovjek Dana White je izjavio kako je u kontaktu sa Stipom, a njegova objava ulijeva optimizam.

„Četvrti ožujka, sviđa mi se. Mene čeka pobjednik u srpnju“, napisao je Stipe i nagovijestio da je dobio novu

priliku da osvoji naslov teškaškog prvaka.

Na taj način ne samo da je poručio da je spreman sučeliti se s bilo kime bez obzira na sve, već i da ne ide u mirovinu kako se naveliko pisalo u američkim medijima tijekom dana.

Miočić je titulu UFC-a držao u dva navrata, od 2016. do 2018. kada ju je izgubio od Daniela Cormiera i iste godine vratio. Dvije godine kasnije izgubio ju je od Fran-

cisa Ngannoua.

U kolovozu će Miočić napuniti 41 godinu, a nije se borio od ožujka prošle godine kada je doživio nokaut od Ngannoua.

Miočića uživa veliko poštovanje među štovateljima UFC borbi. Uvijek je pristojan, korektan prema suparnicima, a u ringu je pravi lav. I kada mnogi misle da je gotov, vrati se i pobijedi. Kada pak izgubi, sportski čestita suparniku.

Trener Hrvoje Horvat

Težak poraz hrvatskih rukometaša

Marcelo Brozović na pragu velikog transfera

Stipe Miočić ne ide u mirovinu

TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Igor Tudor radi čuda u Marseilleu. Iako je dio javnosti i struke prognozirao da će se temperamentni Tušo, što mu je nadimak, teško snaći u zapaljivom Marseillu, slavni francuski klub igra jednu od najboljih ligaških sezona u posljednjih 15 godina.

S 3:1 protiv Lorienta upisao šestu pobjedu u nizu i tako došao na samo dva boda zaostatka iza iznenađenja sezone i drugoplasiranog Lensa. Prvoplasirani PSG mu bježi pet bodova, a ostala je još točno polovica prvenstva za odigrati se.

Rezultati nisu jedino što oduševljava kod Tudorove ekipe, već nevjerojatno ofenzivna i oku dopadljiva igra. Treći su napad lige po broju golova, a drugi su po kreiranim velikim šansama.

Tudorovih 3-5-2 je super ofenzivno, a francuski mediji

Nije bilo lako, ali sretni smo zbog pobjede, PSG ima najbolju momčad na svijetu, rekao je Majer

Nogometaši Rennesa pobijedili su Paris Saint-Germain 1:0 u utakmici 19. kola francuskog prvenstva i tako stigli do devete uzastopne pobjede na svom Roazhon Parku. Lovro Majer odigrao je 89 minuta te utakmice te je bio jedan od najboljih igrača na travnjaku.

Hrvatski reprezentativac izvodio je sve slobodne udarce za svoju momčad, a bio je i blizu gola kada je u 58. minuti odlično pucao s ruba kaznenog prostora, ali je Gianluigi Donnarumma obranio.

Pobjeda Rennesa, izborena golom Hamarija Traorea

Francuzi se klanjaju nevjerojatnom Tudoru

di bivši napadač Arsenala i Barcelone, Čileanac Alexis Sanchez.

Navijači Tottenhama traže Livakovića

Marseille nema dominan-

“Ovo je fantastično”

“Naravno da sam sretan, ovo je fantastično. Mislim da smo napravili sjajne stvari, ali tek smo na pola puta. Važno je da smo pobijedili, ali za mene je još važnije da smo napredo-

vali u odnosu na zadnje dvije utakmice. Idemo jednu po jednu”, rekao je Tudor koji u sljedeća dva tjedna igra dvaput s Monacom, u srijedu u kupu i 28. siječnja u prvenstvu.

S 42 osvojena boda u 19 kola, Tudor ima najbolju polusezonu i start nekog trenera Marseillea u 21. stoljeću. Srušio je rekord Marcela Bielse koji je u istom razdoblju osvojio 38 bodova. Također, takav rezultat je treći najbolji u povijesti jedinog francuskog kluba koji se može pohvaliti da u vitrini ima pokal namijenjen prvaku Europe.

Konačno, dobio je veliko priznanje i od tamošnje javnosti. Ugledni francuski novinar Thomas Bonnavent na Twitteru je napisao: “Veretout, Tudor, Kolašinac... Moramo im se ispričati, a posebno Tudoru. Izvanredno radi, njegov rad je zapažen. Stil je na mjestu, kao i dominacija. Da, Marseille je vrlo ugodna ekipa za gledanje. Bravo, Igore.”

Rennes pobijedio moćni PSG, Majeru ovacije cijelog stadiona

u 65. minuti, pokvarila je jubilej Kyliana Mbappea. Igrao je svoju 200. utakmicu u francuskom prvenstvu. Dosad je u Ligue 1 zabio 148 golova. “Nije bilo lako, ali sretni smo zbog pobjede. PSG ima

najbolju momčad na svijetu i želite li protiv nje pobijediti, morate biti usredotočeni do samog kraja susreta. Mi smo to bili i zaslužili smo tri boda”, rekao je Majer nakon utakmice i dodao:

“Osjećao sam se dobro. Bilo je teško, puno sam pretrčao, ali trčali su i drugi igrači. Velika utakmica. Nastavimo li ovako igrati, siguran sam da ćemo imati sjajnu sezonu.”

Kad je napuštao teren u 89. minuti, Majeru je cijeli stadion pljeskao, bile su to prave ovacije. Ovakva forma hrvatskog reprezentativca puno znači zasigurno i hrvatskom izborniku Zlatku Daliću.

U lipnju Vatreni igraju na Final Fouru Lige nacija, a potom počinju i kvali�ikacije za Europsko nogometno prvenstvo.

Vratar Tottenhama Hugo

Lloris postigao je autogol u prvom poluvremenu derbija protiv Arsenala. Navijači Tottenhama su ogorčeni i smatraju da 36-godišnji Francuz više ne brani na potrebnoj razini.

Stoga navijače traže od kluba da u siječanjskom prijelaznom roku potraže novog vratara, a mnogi od njih žele Dominika Livakovića (27). Golmana Hrvatske i Dinama već se ranije povezivalo s londonskim klubom.

Ovo su samo neki od komentara Tottenhamovih navijača na Twitteru:

“Kupite Livakovića!”, “Lloris stalno griješi, spreman je za mirovinu. Spursi trebaju dovesti Livakovića”, “Dajte više dovedite Livakovića”, “Treba nam novi golman, uzmite Livakovića ili nekog takvog”, “Tottenham je neozbiljan klub. Da nije, u klubu bi shvatili da je Lloris gotov već više godina i doveli bi nekog poput Livakovića”.

Slavni francuski klub igra jednu od najboljih ligaških sezona u posljednjih 15 godina

Marin

Dominik Livaković

Lovro Majer jedan je od ključnih igrača Rennesa

posebno ističu ulogu njegova tri stopera koja sudjeluju u svakom napadu i igraju visoko i široko kao da je riječ o veznjacima.

tnog strijelca, već su golovi ravnomjerno raspoređeni što je još jedan dokaz kako je riječ o jasnom i uigranom sistemu koji donosi plodove. Sa šest golova, listu predvo-

Hrvat radi sjajan posao u Marseilleu

Igor Tudor