The Croatian Herald 15th February 2023

VJESNIK Hrvatski

POLITIČKE BORBE

Oporba zatražila opoziv Plenkovića, uzvratio im da su 'ruski orijentirani'

Preminuo legendarni Ćiro

Trener svih trenera umro je u Zagrebu dan prije 88. rođendana nakon duge borbe s teškom bolešću

Napustio nas je legendarni hrvatski trener Miroslav Ćiro Blažević. Umro je u bolnici u Zagrebu 8. veljače, nakon što mu je večer ranije pozlilo. Dugo se borio s rakom prostate, a prije dva

tjedna prošetao se je sa sinom Miroslavom središtem Zagreba. Ćiro je rođen u Dolcu na Lašvi kod Travnika kao osmo, najmlađe, dijete Katarine i Mate Blaževića. Zauvijek će se pamtiti kako je kao trener Dinama osvojio prvenstvo tadašnje države 1982. godine i 3. mjesto s Vatrenima na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Bit će pokopan u Aleji velikana na Mirogoju.

'DINAMO CAR&BIKE SHOW'

Oldtimeri, druženje, zabava

Iskazan je veliki interes izlagača i publike za ovaj atraktivan događaj u hrvatskoj zajednici

Izložba starih automobila i motocikala "Dinamo Car&Bike Show" koja se tradicionalno održava na prostoru NK St Albansa okupila je brojne zaljubljenike u limene ljubimce. Uz dobru

zabavu i druženje obitelji i prijatelja, raskoš vrlo cijenjenih oldtimera ponovno je zablistala na ovogodišnjoj izložbi. Za glazbenu atmosferu pobinuo se DJ Jarac, bilo je tu tradicionalne hrane uz nezaobilazne specijalitete s roštilja, domaće krafne te vino i likere tvrtke "Pero's WineE. Donosimo i imena ponosnih pobjednika u svakoj od kategorija.

WOLLONGONG

PROSLAVE STEPINČEVA U MELBOURNEU, SYDNEYJU…

Neustrašivi pastir, borac za našu vjeru i Hrvatsku

noštvo vjernika okupilo se u katedrali sv. Patricka u Melbourneu ispred koje je i kip blaženog kardinala Stepinca

Tx Hrvatska zajednica u Australiji proslavila je spomendan blaženog kardinala

Alojzija Stepinca, neustrašivog pastira koji je u ona teška vremena bio hrabri borac za našu vjeru i Hrvatsku.Mnoštvo vjernika okupilo se u subotu, 11. veljače, u katedrali sv. Patricka u Melbourneu na svečanoj svetoj misi koju su predslavio dekan katedrale Werner Utri, uz koncelebraciju hrvatskih svećenika.

Slavlje su uveličala dječica obučena u narodnu nošnju i crkveni zbor sastavljen od pjevača iz hrvatskih katoličkih centara. Svečano je bilo i u drugim hrvatskim centrima, pa i u Sydneyju, St. Johns Park, gdje je u nedjelju, 12. veljače, služena misa u čast blaženog kardinala.

Održan je i tradicionalni piknik te posjet domu za starije - Naselju Kardinala Stepinca, gdje je upriličen folklorni program, a djelatnicima doma i volonterima dodijeljene su zahvalnice za predani rad.

1 AUD = NOGOMET,

HNL

Dinamo rutinski, Hajduk slavio u trileru u Varaždinu

Izlet u dolinu Yarre

Grupe društvene potpore Casey i Greater Dandenong, koje djeluju u okviru Australsko-društvenih usluga, provele su prošlog tjedna, 7. veljače, dan u dolini Yarre (Yarra Valley).

Bilo je to iznimno ugodno druženje uz uživanje u lijepoj prirodi, a zajednički ručak uslijedio je u povijesnom hotelu Yarra Valley Grand, izgrađenom još 1888. godine.

KOLUMNA

Hajde Dragane, neće Let 3 odmah vratiti neprežaljenu Jugu!

Str. 7

Str 5

Str. 8, 14, 23

Str. 24

Piše: Zvonimir Hodak

'Croatian Pilgrimage Cruise' – hodočasnici u limenim ljubimcima

Jahače, sudionike ovogodišnjeg 20. vinkovačkog pokladnog jahanja, dočekali su, u subotu uz tamburicu i rakiju, Vinkovčani u pješačkoj zoni na Trgu bana Šokčevića, okupanoj zimskim suncem i ugodnom hladnoćom. Pokladno jahanje zadnjih 20 godina organizira udruga Vinkovački

šokački rodovi koja slavi i dva desetljeća rada čime se posebno dići predsjednik

Udruge Zvonimir Liščić.

- Prekrasan je dan, imamo devet domaćina na što smo iznimno ponosni jer nije baš jednostavno primiti kod kuće 40 ili 50 jahača, stoga zahvaljujem svima. Na neki način čuvamo i promoviramo našu šokačku tradiciju, običaje u Slavoniji, Srijemu i Baranji – rekao je s ponosom Liščić dodajući kako je Udruga i osnovana radi očuvanja tradicijske kulture.

Inače, jahači su u pješačkoj zoni na četvrtoj postaji

te im je ostalo još pet. Domaćin gradonačelnik Ivan Bosančić istaknuo je kako su Šokački rodovi zajedno sa svojim prijateljima došli uveličati Pokladno jahanje te ujedno i pokazati koliko je važno čuvati tradicijsku kulturu.

U sklopu ovogodišnjeg, 20. vinkovačkog pokladnog jahanja, po prvi put je u pješačkoj zoni bio i pokladni sajam rukotvorina i domaćih proizvoda koji je na jednom mjestu okupio udruge i domaće proizvođače, a sve u organizaciji Turističke zajednice u suradnji s Gradom Vinkovcima.

Sajam je prodajnog karaktera i mislim da je svatko uspio pronaći nešto za sebe. Izlagači su svi odreda domaći pa smo tu mogli kupiti razne rukotvorine, nakit, keramiku i druge proizvode, a predstavile su se i udruge koje se bave očuvanjem autohtonih proizvoda i rukotvorina.

Moto-klub Đakovo na Bušare je stigao u čudnovatom MIG-u, a na kraju je održan i koncert Slavonskih lola

Kleopatre

U pokladnoj povorci od eura, odlaska kune pa do Kikaša…

1.700

Baloni na vrući zrak, ksilofoni, pčelari, pužići, jeleni, semafori, Pikasa, Kleopatre i faraoni, Meksikanci, čudnovati svatovi, muškobanjaste babe, ali i maske koje apostro�iraju aktualne događaje poput uvođenja eura, odlaska hrvatske kune – sve to i još puno toga slilo se u subotnje popodne u veliku pokladnu povorku najveće pokladne manifestacije istočne Hrvatske – 29. Đakovačke bušare, u kojoj je centrom Đakova prode�ilirao oko 40 skupina iz Hrvatske i Slovenije s gotovo 1.700 sudionika pod maskama.

Nakon što je gradonačelnik Marin Mandarić bušarima (za one koji ne znaju, bušari su maskirani ophodnici o pokladama kod Hrvata na istoku Hrvatske) predao ključeve grada, započela je vladavina Bušarske republike u kojoj su pod maskama gradom prošli dječji vrtići, predškole, KUD-ovi, karnevalske, fašničke i duge udruge sa suvremenim, kao i tradicijskim maskama. Među njime je bilo i onih što su na

Unescovom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva kao što su to Halubajski zvončari iz Viškova, a uz njih, bile su tu i baranjske buše iz Draža, starcevi iz Vukojevaca pokraj Našica, Galjske mačkare Mačkarane udruge Gala iz okolice Sinja

Karnevalska regata na Lošinju

Neobična karnevalska regata (‘Mare Monada’) posve se a�irmirala u programu Lošinjskog karnevala i u svojem devetom izdanju u subotu okupila je dosta gledatelja koji su pratili pripreme, kratku regatu i post-festum priredbe.

i maske iz drugih krajeva Hrvatske, kao i Kapelski krampusi iz Kapele u Sloveniji.

U povorci su se našli i pokladni svatovi, šišmiši, dvorske lude, budrovački lipicanci, maske inspirirane lunaparkom…, dok je grad-prijatelj Vrlika na Bu-

šare stigao sa skupinom Kikaši, apostro�irajući – i to baš kada se RH oprostila od kune i uvela euro - kultnu seriju Prosjaci i sinovi. Brojne karnevalske udruge primorske Hrvatske i ove godine plijenile su pažnju usklađenošću, ritmom, bučnošću i živopisnim kostimima i maskama, dok je Moto-klub Đakovo na Bušare stigao u čudnovatom MIG-u, a koji se, kao spoj domaće znanosti, uma i dostignuća, ne odvaja od zemlje.

Nakon prolaska povorke, u Gradskoj nastavno-sportskoj dvorani održan je izbor najljepših maski, kao i koncert Slavonskih lola.

Umjesto dosadašnjeg »regatnog polja« između dvije obale najužeg dijela lošinjske luke, sada je kao startno mjesto poslužio brod »Nerezinac«, koji je isplovio sa svojeg uobičajenog mjesta i zaustavio se na kojih stotinjak metara od obale.

Skijaško-sanjkaški užici na goranskom su području ovog vikenda privukli stotine znatiželjnika jer snijega i dalje ima dovoljno, staze su odlično pripremljene spremne, a temperature su bile ispod nule.

No, nisu to bili jedini užici koje je ovih dana nudio planinama najbogatiji dio Hrvatske.

Stabilno vrijeme i solidne naslage snijega spojene uz vedre i sunčane zimske dane jamčili su, ne samo onim starijima, uživanje u pogledu na

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

krajolike u gotovo svakom kutku Gorskog kotara. Posebno su ti vidici lijepi i atraktivni kad im se dodaju vodene površine kakve nude goranska jezera.

No, posebna atrakcija krila se u pogledu na ledenu bajku djelomično zaleđenih jezera Bajer u Fužinama i Lokvarskog jezera, pa oni koji su željeli uživati u ovim prekrasnim krajolicima nisu propustili prigodu krenuti ususret toj čaroliji.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

Za nastup po sunčanom, ali hladnom vremenu odvažilo se šest posada – od onih brojnijih do pojedinaca, a korištena su (improvizirana) plovila po vlastitom nahođenju i s dekoracijama po želji.

Od šest posada tu je udaljenost najbrže apsolvirala posada »Čari Orijenta«, četveročlano društvo u kojem su dva muškarca veslala, a dvije žene davale moralnu potporu.

Ledena bajka goranskih jezera Veće naknade za novorođene

Od Nove godine u bračkoj općini Sutivan (nasuprot Splita) naknade za novorođenu djecu porasle su za više od tri puta. Tako će roditelji za svako novorođeno dijete biti nagrađeni s 1350,00 eura, što preračunato u kune čini 10 tisuća.

Da bi stekli pravo na pomoć, jedan od roditelja treba biti državljanin Republike Hrvatske i imati prijavljeno prebivalište na području općine Sutivan, a i novorođeno dijete

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

Utemeljen 1983.

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

treba imati prebivalište na području te bračke općine. ”Ovo je samo jedna od onih mjera kojima potičemo pozitivne demografske procese jer bez mladih nema ni budućnosti“, poručuju iz te općine. Lanjske godine otvoren je novi dječji vrtić “Babarin”, koji pohađa 50 mališana.

Prvi put Sutivan je dobio jaslice i desetosatni predškolski program koji općina dijelom plaća kako bi smanjili izdvajanja roditeljima.

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press (03) 9417 2766

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST)

GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

Hrabri i uporni, prvi na cilju

Pogled od kojeg zastaje dah

Su�van je na sjevernom dijelu Brača

Đakovački bušari su najveća pokladna manifestacije istočne Hrvatske

I najmlađi u povorci

Ponosni čuvari šokačke tradicije

CRKVA ODLUKA PAPE FRANJE, PROMJENA NA ČELU ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE

Rođen je u Tomislavgradu 1968., u sjemeništu je bio u Dubrovniku, a teologiju je završio u Sarajevu. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 2011. za porečko-pulskog biskupa, a papa Franjo 2020. za splitskomakarskog nadbiskupa

Splitsko-makarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske

konferencije (HBK) Dražen

Kutleša u utorak je u podne imenovan za nadbiskupa koadjutora Zagrebačke nadbiskupije i time za nasljednika kardinala Josipa Bozanića.

Kutleša, koji je lani u listopadu izabran za novog predsjednika HBK na petogodišnji mandat, 73-godišnjeg Bozanića trebao bi naslijediti kad

Bozanić navrši 75 godina. Po pisanju medija, papa Franjo odredio ga je za nadbiskupa

koadjutora nakon procesa u sklopu kojega se povjerljivo ispituje kandidate koji odlaze u Rim, gdje ih Papa u konačnici odobrava i potvrđuje.

Za splitsko-makarskog nadbiskupa izabran je 11. srpnja 2020., a u službu je stupio 13. svibnja 2022.

Kutleša je rođen u Tomislavgradu 25. rujna 1968.

Poslije osnovne škole, koju je pohađao u Prisoju, išao je u sjemenište i završio Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. Završio je

Nadbiskup Kutleša imenovan je za nasljednika kardinala Bozanića, prvi

Hercegovac na Kaptolu

�ilozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu na kojem je 1993. diplomirao. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 29. lipnja 1993. u Prisoju. Godine 1995. upisao je poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu, gdje je magistrirao 1997. i doktorirao 2001.

Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i katehist u srednjim školama. Od 1998. do 2006. obnašao je službe vicekancelara u biskupijskoj kuriji, župnog upravitelja u Grudama, predavača kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru te člana zbora savjetnika i svećeničkog vijeća.

Od 2006. do 2011. bio je djelatnik Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 17. listopada 2011. za biskupa koadjutora Porečke i Pulske biskupije. Biskupsko posvećenje primio je 10. prosinca 2011. u Eufrazijevoj bazilici u Poreču. Za biskupsko geslo izabrao je riječi iz Psalma 31: “U Tebe se, Gospodine, uz-

dam.” Dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije imenovan je 14. lipnja 2012. godine.

Za splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora imenovao ga je papa Franjo 11. srpnja 2020. Upravljanje Splitsko-makarskom nadbiskupijom preuzeo je 13. svibnja 2022. u splitskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Mons. Kutleša je nakon

‘Pozivam sve na suradnju i otvorenost’

Obra�o se i vjernicima Zagrebačke nadbiskupije i cijele Domovine da mu se pridruže u molitvi da mu Gospodin udijeli snagu, mudrost i ‘pronicavo srce da može … razlikova� dobro od zla’ i da vođen Duhom Sve�m, što bolje može vrši� službu koju mu je povjerio.

„Molim i sve one koji vrše odgovorne službe na društvenom, ekonomskom i poli�čkom polju, sve ljude dobre volje za suradnju i otvorenost u skrbi za opće dobro, da zajedno, uključujući jedni druge, znamo objek�vno procjenjiva� situacije i donosi� najmudrije odluke. Povjeravam sebe i sve vas u zagovor Blaženoj Djevici Mariji koju zazivamo Gospom od Kameni�h vrata i Majkom Božjom Bistričkom! Povjeravam sebe i vas i zagovoru blaženog kardinala Alojzija“, istakao je mons. Kutleša.

imenovanja poslao svoje obraćanje iz kojeg izdvajamo.

“U ovoj posebnoj prigodi želim izraziti svoju zahvalnost Gospodinu koji me najprije pozvao biti svećenikom a potom i nasljednikom apostola. Sada me po želji svetog oca pape Franje, šalje u naš glavni grad Zagreb i u ovu časnu nadbiskupiju. Zahvaljujem Svetom Ocu na ukazanom povjerenju. (…) Ovih dana nalazimo se u ozračju proslave bl. Alojzija Stepinca, čijem zagovoru povjeravam sve ove događaje. Za blaženog Stepinca sveti je Ivan Pavao II., ušavši u zagrebačku katedralu 10. rujna 1994., posvjedočio: ‘Svojom prisutnošću, svojim radom, svojom hrabrošću i strpljivošću, svojom šutnjom i, napokon, svojom smrću, pokazao je da je istinski čovjek Crkve.’ Što više može jedan čovjek, jedan biskup poželjeti, nego da na koncu svoga života i svoga poslanja bude okarakteriziran kao ‘istinski čovjek Crkve’?“, poručio je nadbiskup Kutleša dodavši kako je geslo koje je sam odabrao na početku svoje biskupske službe bilo je i geslo kardinala Stepinca: ‘U tebe se, Gospodine, uzdam.’ Pod tim geslom nastavljam svoju službu, stoji na kraju njegove objave.

Spektakularno obilježena 450. obljetnica Seljačke bune

Tisuće posjetitelja imalo je priliku vidjeti oživljenu bitku između kmetova predvođenih Matijom Gupcem i vojske zloglasnog Franje Tahija

Od ‘najveće borbe za pravicu malog čovjeka’ - Seljačke bune, prošlo je 450 godina, a u sklopu obilježavanja te obljetnice, u subotu je u Donjoj Stubici upriličeno 15. izdanje Bitke kod Stubice koju je pratio i pokrovitelj manifestacije, hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Bitku kod Stubice rekonstruirala je udruga Družba vitezova Zlatnog Kaleža, a uz jubilarnu obljetnicu manifestacije organiziran je povijesni spektakl koji je okupio 260 izvođača, kmetova i vitezova iz 20 raznih udruga iz cijele Hrvatske te po dvije udruge iz Slovačke i Slovenije.

Predsjednik Milanović nije davao izjave novinarima, a iz njegovog je ureda stiglo priopćenje u kojem se ističe da su u rekonstrukciji Seljačke

borba za pravicu malog čovjeka

bune iz davne 1573. godine statisti i sudionici prikazali najveću borbu hrvatskog seljaka za pravicu.

“Obilježavanje Seljačke bune kroz prikaz te povijesne bitke održava se već 15 godina zaredom i danas predstavlja značajnu turističku atrakciju koja je prerasla okvire županije te postala jedna od vodećih kulturno-turističkih manifestacija u Zagorju», navodi se u priopćenju.

Tisuće posjetitelja imalo je

priliku vidjeti oživljenu bitku između kmetova predvođenih Matijom Gupcem i vojske zloglasnog Franje Tahija, a krapinsko-zagorski župan Željko Kolar istaknuo je kako ova manifestacija, uz Tjedan kajkavske kulture, privlači najviše turista.

“S obzirom na značaj Seljačke bune i Matije Gupca i onog što to znači za tradiciju i povijest naših Zagoraca ovdje, vjerujem da će ovo iz godine u godinu sve više rasti i da ćemo iz nekakva tri tjedna

otići možda i duže jer ove godine smo uveli i Bitku za Cesargrad, prvi veći dvorac koji je pao u toj buni”, izjavio je Kolar.

Matiju Gupca, vođu Seljačke bune, i ovoga je puta utjelovio Krešimir Končevski.

“Kao Gubec osjećam se ponosno i odgovorno jer to je velika čast. To je jedan od najvećih junaka hrvatske povijesti.

Morate znati da Matija Gubec nema konkurencije kad su u pitanju imena ulica i trgova u Hrvatskoj, a mislim da i šire”, istaknuo je Končevski.

Uoči Bitke kod Stubice, organiziran je planinarski pohod Stazama Gupčevih puntara, a bio je otvoren i Srednjovjekovni sajam uz ponudu zagorskih jela i zabavni program među kojima je osim koncerta Gorana Barea i grupe Majke zapažen bio i nastup tamburaškog sastava ‘Vinski brati’.

Na ovu manifestaciju u Stubici stiglo je između 15 i 20 tisuća posjetitelja, Stubica je bila puna, došlo je puno posjetitelja i iz susjedne Slovenije, a mnogi su preko agencija stigli i autobusima.

Bila je to najveća

Mons. Dražen Kutleša: Sve ove događaje povjeravam zagovoru bl. Alojzija Stepinca

Kardinal Josip Bozanić odlazi u mirovinu

NAJPOSJEĆENIJI SU ISTRA, ZAGREB I KVARNER

Ukupni rezultati u odnosu na lanjski siječanj u dolascima su bolji čak 31 posto, a u noćenjima 20 posto

Turistički siječanj nikada nije bio bolji od ove godine i to zbog sportaša i poslovnjaka.

Nakon posljednjeg mjeseca u godini, s natprosječnom potrošnjom, velikim blagdanima i novogodišnjim putovanjima, reklo bi se da malo tko razmišlja o ikakvom putovanju osim eventualno o

Nikad bolji početak turističke godine

odlasku na skijanje. Međutim, siječanjski turistički rezultati to itekako demantiraju.

Protekli mjesec turistički domaćini u Hrvatskoj imali su nikad bolje siječanjske rezultate, a pritom su upravo hrvatski građani bili najbrojniji gosti. Tijekom proteklog mjeseca Hrvatska je tako ugostila 236.000 turista, koji su ostvarili oko 709.000 no-

ćenja, od čega domaći gosti pojedinačno najviše, nešto više od 270.000.

Ukupni rezultati u odnosu na lanjski siječanj u dolascima su bolji čak 31 posto, a u noćenjima 20 posto. U odnosu na siječanj 2019., rast u dolascima iznosi devet, a u noćenjima 19 posto.

Pritom, već je i lanjski siječanj bio uspješniji nego 2019.

FINANCIJE GOSPODARSKE PROGNOZE EURO

Procjenjuje se da je hrvatski BDP prošle, 2021. godine rastao za 6,3 posto, da će ove godine rasti za 1,2 posto, a sljedeće, 2024. za 1,9 posto

Europska komisija objavila je u ponedjeljak zimske ekonomske prognoze, prema kojima bi gospodarski rast trebao biti veći, a in�lacija niža nego što se očekivalo. Naime, u jesenskim prognozama EK je očekivala tehničku recesiju.

Recesija izbjegnuta

za

BDP-a mogao bi biti me

ska proizvodnja i trgovina na malo slabe, ali se povjerenje potrošača i poduzeća počelo oporavljati, osobito u industriji i uslugama”, navode.

Najposjećeniji su bili Istra, Zagreb i Kvarner. Gledano po destinacijama, Zagreb, Split, Rovinj, Opatija i Dubrovnik. S time da jedino Dubrovnik još nije uspio nadmašiti brojke iz siječnja 2019.

To su dobre najave iako turistički djelatnici znaju kako će prva prava provjera turističke sezone biti uskršnji blagdani.

Hrvatska ne želi žilet-žicu prema BiH

Raste pritisak iz EU da se žica postavi, ali Hrvatska to ne želi zbog Hrvata u BiH

Onošto je prije nekoliko godina bila za Europsku uniji crvena crta, �inanciranje postavljanja bodljikave žice na vanjske granice, sada je ideja koja ima sve veću potporu, piše u subotu Jutarnji list.

Pozivi o ograđivanju žicom vanjskih granica, kako bi se time spriječila masovna ilegalna migracija, ne dolaze samo od krajnje desnice već sve više i od tradicionalnih stranaka centra.

Austrija, zemlja koja je lani najviše bila na udaru ilegalne migracije, otvoreno traži da se novcem EU �inancira i ograđivanje vanjskih granica žicom.

Pritom se prije svega misli na granicu između Bugarske

Žica koju su postavili Mađari i Turske. Tu ideju otvoreno zastupa i predsjednik Europske pučke strane Manfred Weber.

Iako dosad nije spomenuta vanjska granica Hrvatske prema BiH i Srbiji kao posebno problematična, ako se nastavi val dolazaka preko te rute, i ta će granica postati problem i za RH i za EU.

No Hrvatska, pogotovo kada je riječ o BiH, ne želi

Blago je povišena procjena rasta i hrvatskog gospodarstva u prošloj, ovoj i sljedećoj godini. Procjenjuje se da je hrvatski BDP prošle godine rastao za 6,3 %, da će ove godine rasti za 1,2 %, a sljedeće za 1,9 %.

U jesenskim prognozama EK je procjenjivala da je hrvatski BDP prošle godine rastao za 6 %, da će ove godine rasti za 1 %, a sljedeće za 1,6 %. Rast hrvatskog BDP-a u 2022. bio je među najvišima u EU-u, nakon Irske (12,2 %), Portugala (6,7 %) i Malte (6,6 %).

I ove bi godine rast hrvatskog BDP-a trebao biti među najvišima, nakon Irske (4,9 %), Malte (3,1 %), Rumunjske (2,5 %), Cipra (1,6 %) i Španjolske (1,4 %). Sljedeće godine Hrvatsku bi po rastu BDP-a preteklo 15-ak država članica, ali bi rast još bio iznad prosjeka u europodručju (1,5 %) i u EU27 (1,6 %).

Glavni pokretač rasta bila je domaća potrošnja, uz vanjski sektor, koji je također imao pozitivan doprinos. Rastu ove godine od 1,2 % trebalo bi pridonijeti pristupanje Schengenu i europodručju - očekuje se da će to dodatno smanjiti troškove i prepreke u trgovini i putovanjima te pomoći u investicijama.

Očekuje se da će geopolitičke napetosti i slabije globalno okruženje utjecati na vanjsku potražnju. U drugoj polovini 2023. očekuje se početak oporavka realnih prihoda zbog nižih cijena energije i hrane i još otpornog tržišta rada, koje će pridonijeti blagom povećanju potrošnje kućanstava.

Kvartalni rast u 2023. trebao bi dobivati zamah kako godina odmiče, in�lacija usporava, a povjerenje potrošača se oporavlja. Potrošnja kućanstava trebala biti biti glavni pokretač rasta. Investicije bi trebale umjereno

granicu pretvoriti u tvrđavu. Rekao je to u Bruxellesu na prošlotjednom sastanku čelnika država članica premijer Andrej Plenković.

Podsjetimo, žilet-žicu je svojedobno prva postavila Mađarska i još je nije uklonila, a također je i Slovenija na određenim dijelovima svoje granice s Hrvatskom to isto napravila. Uklonila ju je dijelom, ali ne u potpunosti.

Sve bebe ići će na posebne testove

Ako se spinalna mišićna atro�ija odmah otkrije, veće su mogućnosti izliječenja ili barem poboljšanja

Sve novorođene bebe u Hrvatskoj od 1. ožujka testirat će se na rijetku genetsku bolest - spinalnu mišićnu atro�iju, objavio je u subotu Dnevnik Nove TV koji je obišao laboratorij na zagrebačkom Rebru.

“Nalazimo se u prostoriji koja je posebno posvećena probiru za spinalnu, tu se nalazi sva potrebna opre-

ma, tu su dva PCR uređaja. I to kreće od 1. ožujka!” rekla je Dunja Rogić, predstojnica Kliničkog Zavoda za laboratorijsku dijagnostiku KBC-a Zagreb.

Na Rebru su se do sada radili probiri na još osam ri-

jetkih genetskih bolesti. Svaki dan prikupi se od 200 do 250 uzoraka, a rezultat je poznat za nekoliko sati.

“Kod pacijenata koji su bolesni taj gen nije funkcionalan i vidimo da je krivulja gotovo pa ravna. Kod zdrave osobe vidimo da je krivulja jako visoka”, rekla je Daria Šimić, molekularni biolog s KBC-a Zagreb.

Što se lijek kasnije primi, ova teška bolest ostavlja više traga. Lijekovi zaustavljaju progresiju bolesti i poboljšavaju ishod. Zato je otkrivanje probirom već u rodilištu ključno

“U četvrtom tromjesečju mješoviti signali upućuju na široku stagnaciju, iako se tehnička recesija (dva kvartala zaredom bez rasta BDP-a) ne može isključiti, jer industrij-

Hrvatski potražni psi u Turskoj

U izuzetno teškim uvjetima, naš tim se ne predaje i nastavlja pomagati, objavili su se hrvatski spašavatelji

Podaci koji dolaze iz potresom pogođene Turske i Sirije govore o desecima tisuća mrtvih koji su nestali pod ruševinama. Iz tih zemalja stižu i potresne slike. Jedna od najtužnijih je ona kada je otac držao za ruku svoj 14-godišnju kćer koja je umirala ispod gomile betona.

Nije joj se moglo pomoći. Umrla je. Sada je saznalo kako je tu noć otišla prespavati kod svoje bake. Obje su poginule, dok je kuća u kojoj je ona živjela sa svojim roditeljima ostala netaknuta.

Cijeli svijet šalje pomoć, no, još se na terenu nije stvorila dovoljna organizacija kako bi se to proslijedilo do

Kada zalaje Gizmo prema Niki…

Među sedmoricom pasa hrvatskih spasitelja je i Gizmo, tragač za unesrećenima u ruševinama. Nije Gizmo, među�m, ni običan potražni pas, već jedna od najboljih i najiskusnijih njuški u svome poslu, i to ne samo u hrvatskim granicama.

Zovu ga Debeli, ali samo zato što je flegma, pomalo trom i sporo češlja ruševine užasa u potrazi za ljudima, u usporedbi s ostatkom ekipe u kojoj su vižljas� i strelovi� belgijski ovčari koji se s gromade na gromadu prebacuju

poput klokana. No, ono što ima ovaj devetogodišnji labrador, nema gotovo nijedan drugi tragač, a to je apsolutno nepogrešiv nos i ono što vodiči zovu - fantas�čnom mikrolokacijom. To znači da je Gizmo - nepogrešiv, stopostotan u svim svojim akcijama. Kada zalaje prema svojoj Niki Markoč, koja je dio hrvatskog sedmeročlanog četveronožnog spašavateljskog �ma to bez ikakve dvojbe znači – pronalazak. Netko je još živ ispod gomile ruševina i tada kreće spašavanje.

Nika Markoč sa svojim psom Gizmom

Umjesto 6 posto, rast BDP-a u RH u 2021. 6,3 posto

PSKE KOMISIJE BOLJE OD OČEKIVANJA

dlaku, rast hrvatskog

đu najvišima u EU-u

Hrvatsko gospodarstvo se unatoč teškoćama ipak pokazalo jako otporno na krizu

NEOBIČNO UJEDINILI SE DESNICA I LJEVICA

Inflacija u RH će 2024. pas� na 1,6 posto

Glavni čimbenici rela�vno više inflacije u Hrvatskoj bili su porast cijena u uslugama, u sektoru prerađene hrane i neenergetskoj industriji veći nego što se očekivalo.

EK procjenjuje da će inflacija pas� na 6,5 % s prošlogodišnjih 10,7 %. Godinu poslije inflacija bi, prema najnovijim procjenama, trebala pas� na 1,6 % zbog niže cijene energije i smirivanja cijena hrane i usluga.

Ove godine inflacija bi u Hrvatskoj trebala bi� nešto iznad prosječne inflacije u europodručju, ali sljedeće godine trebala bi bi� niža

rasti, a i javna potrošnja dati doprinos. EK ove godine očekuje rast gospodarstva od 0,8 % u cijelom EU27 i 0,9 % u europodručju. “Gotovo godinu dana nakon što je Rusija pokrenula agresiju, gospodarstvo EU-a ušlo je u 2023. s čvršće pozicije nego što se

predviđalo u jesen. Sada se očekuje da će i EU27 i europodručje (zemlje koje su uvele euro) za dlaku izbjeći tehničku recesiju, koja je bila predviđena za kraj godine”, navode. “Ove smo godine nešto optimističniji. No i dalje su pred nama više-

Cijena plina manje nego prije rata, dosad najniža stopa nezaposlenos�

Nakon snažne ekspanzije u prvoj polovini 2022. gospodarski rast u Uniji je u trećem tromjesečju usporio, no nešto slabije od očekivanja. Unatoč vrlo nepovoljnim šokovima gospodarstvo EU-a izbjeglo je kontrakciju (smanjenje obujma) predviđenu u jesenskoj prognozi.

Zbog diversifikacije izvora opskrbe i naglog pada potrošnje razina skladištenja

plina veća je od prosjeka proteklih godina, a veleprodajne cijene plina pale su znatno ispod razina prije rata.

Tržište rada nastavlja jako dobre rezultate, a stopa nezaposlenos� ostala je do kraja 2022. na dosad najnižoj zabilježenoj razini, od 6,1 %. Istraživanja iz siječnja upućuju da će se u prvom tromjesečju 2023. izbjeći i smanjenje gospodarske ak�vnos�.

struki izazovi, pa nije vrijeme za tapšanje po ramenu, posebice zato što rat Rusije i dalje izaziva nesigurnost”, kaže potpredsjednik EK zadužen za euro Valdis Dombrovskis.

I povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni kaže da su se “smanjili rizici od recesije i nestašice plina te da je nezaposlenost još na rekordno niskoj razini”, ali da nas i dalje “čeka teško razdoblje”.

No, ovo su ohrabrujući izvještaji u odnosi na prošlo ljeto kada su mnogi zbog ovisnosti o ruskoj nafti i plinu predviđali gotovo slom europske ekonomije te teško stanje i u Hrvatskoj.

Problema je, dakako, bilo, međutim, ipak je danas situacija u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, kudikamo bolja nego što se to prije pola godine moglo i zamisliti. (T. G.)

hvala za svaki spašeni

život

Razlozi za opoziv premijera su silne afere koje štete svim građanima, rekao je Penava

Čelnik Domovinskog pokreta Ivana Penava izvijestio je u četvrtak da je oporba u saborsku proceduru uputila prijedlog za opoziv premijera Andreja Plenkovića zbog niza afera u koje tangiraju njegovu Vladu te je ustvrdio da je Ivo Sanader u usporedbi s njim ‹mala beba›.

„Domovinski pokret je, u suradnji s oporbenim stran-

Oporba zatražila opoziv Plenkovića

kama i desnice i ljevice, prikupio potpise i u saborsku smo proceduru uputili prijedlog za pokretanje pitanje povjerenja predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću”, izvijestio je Penava na konferenciji za novinare u Saboru.

Razlozi za opoziv premijera su, kako je rekao, silne afere koje štete svim građanima i koje iz dana u dan u sve teži

‘Moj

opoziv

Pokazali tko su i što su i sad opet hoće sakriti svoju sramotu, rekao je Plenković

Hrvatski premijer Andrej Plenković nazvao je u četvrtak“ ispodprosječnim uratkom” prijedlog oporbe da mu se izglasa nepovjerenje.

“Prijedlog su mahom potpisali oni, pod navodnicima, ruski orijentirani zastupnici koji nisu htjeli podržati sudjelovanje Hrvatske u misiji obučavanje ukrajinskih vojnika, čime su pokazali tko su i što su i sad opet hoće sakriti svoju sramotu”, rekao je Plenković.

Domovinski pokret je u četvrtak objavio da je, u surad-

Oporba je zatražila njen opoziv, Grmoja tvrdi da je lagala, Hrvoj Šipek to odbacuje

položaj dovode najranjivije, prije svega, umirovljenike kojih je 300 tisuća s mirovinom manjom od 260 eura, ali ugrožava i naše najmlađe generacije jer im zatvara perspektivu opstanka u Hrvatskoj.

Naglasio je i da oporba prijedlogom za opoziv “šalje poruku hrvatskom narodu da to hitno moramo promi-

jeniti”. “Ne živimo u iluziji da imamo većinu i da ćemo u Saboru uspjeti maknuti Plenkovića, ali moramo iritirati savjest i svijest još uvijek onih poštenih HDZ-ovaca, kao i trgnuti koalicijske partnere jer stilom vladanja kojeg demonstrira Plenković možemo bez zadrške reći da je Ivo Sanader mala beba”, kazao je Penava.

traže ruski orijentirani’

htijeva li pismeni odgovor, ali moramo radi forme. Veselimo se tome da ih otklonimo, kao što smo otklanjali sve do sad. Uglavnom ništa, od koga dolazi, nula”, rekao je Plenković.

Andrej Plenković

nji s oporbenim strankama i desnice i ljevice, prikupio potpise i u saborsku proceduru uputio prijedlog za pokretanje pitanje povjerenja predsjedniku vlade.

“Dolaze s jednim, ipak izrazito ispodprosječnim uratkom za koji ne znam za-

Podsjetimo, kada se pojavila SMS prepiska iz afere Vjetroelektrane (između bivše ministrice Gabriele Žalac i državne tajnice Josipe Rimac) u kojoj se inicijalima spominjao i AP, Plenković je održao sastanak s koalicijskim partnerima i priopćio kako su mu kazali da je njihova potpora Vladi „čvrsta kao beton“.

Osim na svoje partnere u Vladi Plenković može računati i na dio bivših SDP-ovaca koji su otišli iz te stranke.

onih kojima je najpotrebnija. Uz to je hladno, sa snijegom. Ni sigurnosna situacija nije na potrebnoj razini, tako da su spasilački timovi Austrije i Njemačke do daljnjega obustavili traganje.

I Hrvatska je u Tursku poslala pomoć preko Hrvatskog Crvenog križa i Hrvatskog Caritasa, čiji su kamioni s najnužnijim potrepštinama već stigli u tu zemlju.

Među prvima je u Tursku, koja je poslala pomoć Hrvat-

skoj nakon potresa na Banovini, otišlo 40-ak pripadnika

Civilne zaštite RH specijaliziranih za urbano traganje i spašavanje iz ruševina te sedam potražnih pasa.

„U izuzetno teškim uvjetima, naš tim se ne predaje i nastavlja pomagati“, ovo je u petak navečer objavljeno na službenoj Facebook stranici Ravnateljstva civilne zaštite

MUP RH uz fotogra�ije iz potresom razorene Turske.

Potraga za preživjelima i

dalje traje, a u njoj sudjeluju i psi iz Hrvatske. I upravo je fotogra�ija naših sedam nevjerojatno hrabrih četveronožaca najviše oduševila korisnike društvenih mreža.

„Kratak predah za naš tim“, napisano je na Facebooku.

„Sedam veličanstvenih! Sretno se vratite kući! Sretan i uspješan rad psima i vodičima, čuvajte se! Heroji!, Hvala vam za svaki spašeni život!“, zaredali su se komentari.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek poručila je u subotu da u Saboru nije lagala, nije komunicirala s Josipom Rimac o Vjetroelektranama i ne pada joj na pamet dati ostavku jer nije ni na koji način zloupotrijebila svoj položaj.

“Svatko ima pravo tražiti, ali meni ne pada na pamet dati ostavku jer doista nisam učinila ništa što bi bilo u suprotnosti s mojim radnim obvezama prve zamjenice ili glavne državne odvjetnice danas, a niti sam na bilo koji

način zloupotrijebila svoj položaj”, rekla je Hrvoj Šipek. Naime, ‘mostovac’ Nikola Grmoja nedavno ju je u Saboru pitao je li komunicirala s Rimac (osumnjičenoj u aferi Vjetroelektrane) oko Vjetroparkova, a Šipek je rekla

da ju zna iz vremena dok je bila kninska gradonačelnica ali da komunikacije u vrijeme izvida i istraga nije bilo. RTL je potom objavio SMS prepisku između njih dvije te ustvrdio da su bile na sastanku oko vjetroelektrana.

“Ne, nisam lagala, nisam prešutjela istinu! Ako pogledate SMS poruke koje su objavljene, te poruke sam razmjenjivala s tadašnjom državnom tajnicom u Ministarstvu uprave Josipom Rimac, a ja sam bila na položaju prve zamjenice. Logično da se u to vrijeme komunikacija između nas odvijala”, rekla je Hrvoj Šipek dodavši da se radilo o koe�icijentima za službenike te o crkvenom zemljištu u Kninu.

Ivan Penava

‘Ne pada mi na pamet dati ostavku’

Zlata Hrvoj Šipek

Hrvatski potražni psi u Turskoj na kratkom predahu

Po ovoj teoriji “zlobni Amerikanci” bacili su oko na Rusiju i prije otkrića Amerike, a Rusija je u Ukrajini “žrtva”vjekovnog neprijatelja!

Božo ČUBELIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Bliži se godišnjica agresije na Ukrajinu pa se čekaju nove Putinove riječi - jesu li zacrtani ciljevi ostvareni, ima li novih na vidiku... Evo ukratko što je na tu temu kazao Igor Jakovenko, ruski nerežimski novinar, u nedavnom razgovoru s Olenom Kurbanovom na ukrajinskom tv kanalu “Prjamij”.

Nezahvalan je posao prognozirati kakav novi narativ će se pojaviti u Kremlju - jer „tamo vlada neki pakao“. No, moguće je da će Putin narod pozvati na novi „Otadžbinski rat“, „ustani državo ogromna“ - djelo bezumno i neostvarivo. On može reći što mu drago, jer više nema što reći – sad se sve rješava na bojnom polju.

Putin još nije točno odredio ciljeve rata - zbog čega je sve pokrenuo. Početni su bili „denaci�ikacija“ i „demilitarizacija“

Ukrajine, ali od toga ništa. Sljedeći je bio uništenje „babilonske bludnice“ – na čemu je radio i patrijarh Kiril, ali „ta se dama nekako izmakla“. Onda je rečeno da je cilj “spec-operacije” - „očuvanje ljudskih života“ – i radi toga je ubijeno nekoliko stotina tisuća ljudi.

„Orwel se odmara dok to gleda“. I onda peti izgovor – rat za „zaštitu i spas Rusije“, a sve naginje tomu da će on dovesti do uništenja ruskog državnog projekta. Dakle, nisu važne Putinove riječi, važno je samo hoće li Ukrajina do kraja godine uspjeti osloboditi okupirane dijelove svog teritorija.

Nadalje, Putin može reći da je Rusija na oku “zlih Amerikanaca“ od pamtivijeka, da su “oni i prije otkrića Amerike ‘svetu Rusiju’ nastojali staviti pod svoju šapu”... i ponavljati takve mantre.

Osvrćući se na važan narativ da je Rusija u velikoj opasnosti, da su je svi napali, prevarili itd. - i da narod iznova treba ustati i zaštititi „rodinu“ kao i za vrijeme II. svj. rata, u kojem „nije imala saveznika“!, Jakovenko je kazao da je to mitologizirana slika koju je stvorila propaganda, nova folk history u kojoj nitko ne spominje da se u prvoj dionici tog rata Velika Britanija de facto sama borila protiv Hitlera, a SSSR je bio Hitlerov saveznik i s njim dijelio Poljsku, da je SAD bio saveznik i naoružavao SSSR, itd., a u tom izopačenom sjeća-

nju koje propagiraju državni mediji, i novi udžbenici povijesti – tvrdi se da se SSSR sukobljavao 1 na 1 s cijelim svijetom. Glede mitologema da Rusija danas ratuje s NATO-om, s cijelim Zapadom, jer Zapad Ukrajini isporučuje oružje, Jakovenko je kazao da kad je SSSR isporučivao oružje Egiptu u ratu protiv Izraela nitko nije pričao gluposti da on ratuje s Izraelom, ili kad je naoružavao Viet Cong – da ratuje protiv Amerike… Na primjedbu da Lavrov i društvo Rusiju predstavljaju kao žrtvu - da je Zapad vara, vuče za nos i nastoji baciti na koljena, da su svi oko nje krvnici i kanibali itd., - kazao je da je to sindrom koji je u psihologiji poznat pod pojmom “pasivna agresija”, tj. ljudi od sebe stvaraju žrtvu i tvrde da ih svi stalno ponižavaju pa oni onda teroriziraju sve oko sebe.

Dostojevski je u pripovijetci

“Selo Stepaničkovo” stvorio takav lik - Fomu Opiskina - koji živote ljudi tog sela izvrće naopačke - proizvodnjom kaosa najprije zagospodari njihovim emocijama, a onda njima ovlada i navodi ih da čine ono što njemu paše.

Rusija je sada „golemi Foma Opiskin na 1/9 Planeta - vrlo opasni Opiskin koji se služi strategijom pasivne agresije - strategijom vjekovima ponižavane zemlje koju svi mrze, ponižavaju i napadaju. U toj koncepciji svijet je i nastao samo radi toga, i Ameriku su otkrili samo zato da bi terorizirala Rusiju, a i Britanci i cijela Europa postoje samo zato da bi tlačili Rusiju“.

Usto ide i dječji kompleks rusocentričnosti - predstava o svijetu u kojoj nema ni traga shvaćanju da u slučaju da sada nema imperijalističkog rata koji je Kremlj pokrenuo u srcu Europe nitko Rusiju ne bi ni spominjao, jer je ona na periferiji društvene svijesti.

I još par riječi o onima koji predlažu da se s Putinom sjedne za pregovarački stol – „jer u ratu nema pobjednika, sve aktere treba prinuditi na pregovore i time uvjetovati vojnu pomoć Ukrajini“. Takvi ne shvaćaju da se s Putinom ne smije pregovarati - jer ne postoji točka kompromisa. Te teze na Zapadu zagovaraju brojni politički iluzionisti. A je li se to moglo činiti i s Hitlerom ‘42., ‘43., ‘44. – zašto Churchill, Roosevelt i Staljin s njim tada nisu pregovarali 1 na 1?

Kakvi su se mirovni pregovori vodili krajem 1945.? Samo oni o potpunoj, bezuvjetnoj kapitulaciji. I to čeka Moskvu vis a vis Ukrajine, a što će biti dalje - stvar je razgovora, pregovora, dogovora itd.

Još nema pravde za Kostriće, selo u kojem su Srbi pobili sve stanovnike

Ubili su i djecu od 2 i 4 godine u njihovim krevetićima, njihovu majku, oca… Sada je hrvatski sud oslobodio ubojice koji žive u Srbiji zbog ‘nedostatka dokaza’

Devetorica optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selu Kostrići u studenome 1991., u petak su na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno oslobođeni krivnje zbog nedostatka dokaza.

Selo Kostrići često se naziva i “najtužnije selo u Hrvatskoj” jer svi njegovi stanovnici pobijeni. Među ubijenim civilima u Kostrićima je i dvoje djece. Dva dječaka, dva brata. Tomislav i Dario Jurić. Jedan je imao 4, a drugi 2 godine. Ubijeni su u svojim krevetićima. Ubijena je i njihova majka Vera.

Zlatko Jurić, suprug i otac ubijenih, nije bio u selu kad su mu likvidirali ženu i djecu. Ušao je i u ku ći našao ih mrtve. Šokiran, izbezumljen i očajan krenuo je prijaviti zločin. Naišao je upravo na one koji su pokolj i počinili. Nakon mučenja i on je likvidiran.

Sutkinja Saša Lui je, obrazlažući presudu, precizirala da jedini svjedok i neposredni očevidac Nikola Bunjevac nije opisao događaj kako je navedeno u optužnici.

Dodala je da je Bunjevac kazao da je vidio dvojicu muškaraca, od kojih je jedan bio u civilu, kako ubijaju njegovu majku te da je skupina uniformiranih muškaraca došla u Kostriće, u općini Majur, nakon što su njegovi stanovnici već bili ubijeni.

Nadodala je kako je nedvojbeno utvrđeno da su devetorica optuženika pripadala jedinici milicije za posebne namjene SAO Krajine (tzv. Šareni), ali da ta činjenica nije dovoljna kako bi se neosporno potvrdilo da su počinili zločin.

Također, iz materijalnih dokaza nije bio moguće utvrditi u koje vrijeme su optuženici bili pripadnici tzv. Šarenih.

Za zločin u Kostrićima bili su optuženi Stevo Džakula, Nikola Bogdanović, Mile Milinović, Vlado Gavrilović, Veselin Božović te Dragan i Žikica Pendić, a sudilo im se u odsutnosti jer mahom prebivaju u Srbiji.

Optužnica ih je teretila da su u ranim jutarnjim satima 15. studenoga 1991. ubili najmanje 15 stanovnika Ko-

Spomen obilježje u središtu Kostrića na pokolj kojeg su srpski zlotvori počinili 15. studenog 1991.

strića, među kojima i dvoje djece, nakon čega su zapalili gotovo sve kuće u selu radi prikrivanja zločina. Mnoge žrtve do danas nisu identi�icirane, a zapovijed za ubijanje Kostrićana dao je zapovjednik tzv. Šarenih Stevo Borojević zvan Gada�i kojeg su godinu dana kasnije, u međusobnim obračunima, ubili pripadnici njegove postrojbe.

Obrazlažući oslobađajuću presudu za devetooptuženog Zdravka Matijaševića, optuženog da je ubio civila Zlatka Jurića, sutkinja je pojasnila kako činjenica da je s još dvojicom pripadnika tzv. Šarenih odveo Jurića iz njegove kuće u Majuru, da im pokaže gdje se navodno nalazi skriveno oružje, nije dostatna da ga se proglasi krivim za smrt civila čije tijelo nikada nije pronađeno.

Zamjenik Županijskog državnog odvjetništva Robert Petrovečki najavio je žalbu na nepravomoćnu oslobađajuću presudu.

U studenome 1991. srpske paravojne postrojbe u selu Kostrići kraj Hrvatske Kostajnice ubile su svih 16 stanovnika, među kojima i dvoje djece. Selo Kostrići često se naziva i “najtužnije selo u Hrvatskoj” jer svi njegovi stanovnici pobijeni.

U Kostrićima je 18. svibnja 2011. otkriveno spomen-obilježje masovne grobnice. Povjesničar Jakša Raguž, autor monogra�ije o Kostrićima, kazao je svojedobno da je stravični zločin u Kostrićima gdje su, ističe, svi mještani poubijani u jedno jutro samo jedna od niza epizoda uništavanja hrvatskog stanovništva preostalog u dubini okupiranog teritorija.

– Takvi su slučajevi Baćin (gdje je poubijano sve preostalo hrvatsko stanovništvo Hrv. Dubice i Cerovljana), Joševica( gdje je masakriran 21 civil) Bruška (poubijan cijeli zaseok Marinovića u jednom masakru), Široka Kula i Glinsko Novo Selo (ubijeni i spaljeni u podrumima svi zatečeni Hrvati), Lovas itd. Povodi za provedbu uništavanja stanovništva su mogli biti različiti, no cilj je uvijek bio isti – potpuno uništenje svih nesrba, genocid, kako bi se dobila potpuna etnička homogenost teritorija koji se namjeravalo uključiti u Veliku Srbiju. Tako su i mještani Kostrića postali žrtve provedbe genocidnog projekta stvaranja velike srpske nacionalne države – smatra Raguž.

Ubojice su zločin i proslavile. U svojoj bazi u partizanskome Spomen-domu ‘Kaline’, koji se nalazi u krugu manastira Srpske pravoslavne crkve u Komogovinama održano je slavlje, na kojem su se hvalili tko je što napravio u Kostrićima.

O zločinu u Kostrićima pronađen je izvornik Zapisnika o ispitivanju okrivljenog krvnika Stevana Borojevića Ćuka kod istražnog suca Milenka Momčilovića na okupacijskom Okružnom sudu u Glini 21. svibnja 1992.

Dokaz je to da su čak i okupacijske srpske vlasti taj čin okarakterizirali kao okrutan zločin. Srbi su tada proveli postupak zbog kaznenog djela ubojstva iz članka 47. stavka 2. toč. 1. Kaznenog zakona Srbije. Ta dokumentacija pronađena tijekom Oluje predana je MUP-u RH-e i Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu. Ovaj potonji učinio je sve da se zločin procesuira, kazni i nikako ne zaboravi.

U studenom 2017. godine DORH podiže optužnicu protiv devetorice državljana Srbije, a sada su nepravomoćno oslobođeni za strašan zločin u Kostrićima.

‘Zlobna Amerika’ i agresivna ‘žrtva’

Kada je mjesto u prvim danima “Oluje” 1995. godine oslobođeno, u njega se nije imao tko vra��

Cvijeće i vijenci za stradale

WOLLONGONG ‘CROATIAN PILGRIMAGE CRUISE’ - LIMENI LJUBIMCI NA ‘HODOČAŠĆU’

Predivno druženje. Hvala organizatorima i radnicima koji su pomogli. Neka vas sve blagoslovi Svevišnji, objavio je fra Ivo Tadić

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: službena Fb stranica HKC Wollongong

Hrvatski katolički centar Blacktown bio je domaćin posebnog "hodočašća" koje je priređeno u subotu, 11. veljače, u kojem su ljubitelji i vlasnici old timera, sjajno očuvanih limenih ljubimaca i snažnih motocikala, krenuli put HKC-a Wollongong.

"Danas, na spomendan Gospe Lurdske, u crkvi i Hrvatskom katoličkom centru Marije kraljice Hrvata ovdje u Wollongongu ugostili smo 'hodočasnike' iz

Sydneyja i Canberre koji su stigli sa svojim limenim ljubimcima, a koje smo poslije svete mise i blagoslovili.

Predivno druženje. Hvala organizatorima i radnicima koji su pomogli. Neka vas sve blagoslovi Svevišnji" –objavio je fra Ivo Tadić na službenoj Facebook stranici

HKC-a Wollongog, odakle prenosimo i krasne fotogra�ije koje svjedoče o ovoj zaista posebnoj i hvalevrijednoj ideji o organiziranju

hodočašća na kojem se, i na ovaj način, okupio lijepi broj vjernika, članova hrvatskih katoličkih zajednica Sydneyja i Canberre.

Ima jedna duga cesta…

SYDNEY SVETA MISA, TRADICIONALNI PIKNIK I

U molitvi i druženju u čast bl. kardinala Stepinca

Vrijedna ekipa sa svojim župnikom fra Petrom (prvi zdesna) i generalnim konzulom RH

Ivicom Glasnovićem (drugi slijeva)

Uručene su prigodne zahvalnice djelatnicima i volonterima Naselja kardinala Stepinca koji su svojim predanim radom pomogli korisnicima ovog doma u svakidašnjim potrebama

Pripremila: Suzana FANTOV

UHrvatskom katoličkom centru sv. Nikole Tavelića, St. Johns Park u Sydneyju, na Stepinčevo, 12. veljače, služena je nedjeljna sveta misa u čast blaženog kardinala Alojzija Stepinca.

Prije samog misnog slavlja koje je predslavio župnik ovog Centra, fra Petar Horvat, zapaljene su i svijeće ispred kipa blaženika koji se nalazi u prekrasnom dvorištu ove crkve gdje je kasnije održan, tradicionalni piknik na kojem se nastavilo nedjeljno druženje.

Povodom proslave Stepinčeva, Ivica Glasnović, generalni konzul Republike Hrvatske u Sydneyju, nakon sv. mise koja je služena u crkvi sv. Nikole Tavelića posjetio je i Naselje kardinala Stepinca.

"Tom prigodom uručene su prigodne zahvalnice djelatnicima i volonterima koji su svojim predanim radom pomogli korisnicima ovog doma u svakidašnjim potrebama. Hvala direktoru Emilu Peroshu i Upravi na pozivu, a posebno hvala svima onima koji se brinu o našim starijima, našim bakama i djedovima" – prenosimo riječi Ivice Glasnovića, kao i njegove fotogra�ije snimljene na ovim dvjema proslavama u čast hrvatskoga blaženika.

Tradicionalni piknik uz Stepinčevo - HKC sv. Nikole Tavelića, Sydney

Folklorni program i dodjela zahvalnica za predani rad djelatnicima Naselja kardinala Stepinca

PROJEKTI TRAŽITE LI DOM IZ SNOVA U HRVATSKOJ ILI REGIJI?

Mirjana Mikluec, vodeća hrvatska dizajnerica interijera i stručnjak za nekretnine ponudila je svoje usluge Hrvatima diljem svijeta

Mirjana Mikulec vodeća je dizajnerica interijera u Hrvatskoj i šire. Prije više od 15 godina osnovala je svoju tvrtku za dizajn interijera, koja trenutno zapošljava više od 30 stručnjaka: arhitekata, dizajnera interijera, agenata za nekretnine i stručnjaka iz područja medija i marketinga te brojne druge koji svi rade pod njenim vodstvom.

Iako je tvrtka "Mirjana Mikulec interijeri" prvenstveno usmjerena na dizajn i arhitekturu, ovo nije jedina usluga koju ona nudi.

Nakon 15 godina iskustva u dizajnu interijera, ne samo u Hrvatskoj već i diljem svijeta, Mirjanin tim odlučio se na veliki korak i kročio je u svijet nekretnina. Od 2020. klijenti se mogu obratiti tvrtki "Nekretnine Mirjana Mikulec" (nekretnine. mirjanamikulec.com) žele li prodati ili izajmiti svoje imanje ili pronaći nekretninu iz snova, bez obzira radi li se pritom o maloj kući, ekskluzivnom dizajnerskom imanju ili gradilištu.

Dobar dio njenog iskustva s nekretninama prikazan je tijekom pet sezona TV emisije „Tražimo dom s Mirjanom Mikulec”.

Od osnutka 2006. tvrtka "Mirjana Mikulec interijeri" ostavila je svoj jedinstveni potpis na nebrojenim apartmanima, kućama, restoranima, barovima, trgovinama i uredima diljem Hrvatske i okolne regije, kao i u brojnim europskim gradovima kao što su Pariz, London i Milano.

Formula uspjeha je sasvim jednostavna, jedinstveni pristup svakom projektu i prihvaćanje svakog projekta kao novog izazova. Stremimo savršenstvu, a ne zadovoljenju kompromisima, i uvijek inzistiramo na estetici te funkcionalnosti koja ujedno priča klijentovu speci�ičnu priču. Kako Mirjana to voli reći, svaki interijer je jedinstven, baš kao i ljudi. Stoga nijedan projekt nije nalik nekom drugom projektu.

TV emisija "InDizajn s Mirjanom Mikulec" proslavila je svoju 10. godišnjicu. Ovo je polusatna TV emisija usmjerena na dizajn interijera i promicanje njegove važnosti. Ovo je prva hrvatska TV emisija koja se bavi

Opatijom na Valentinovo zavladala srca

Pored dekoracije u parkovima i uz obalni put, crvena srca su zavladala i u izlozima, ka�ićima, kavanama i restoranima

prikazuje i na FTV u Bosni i Hercegovini.

"InDizajn – Festival modernog doma" je dizajn interijara koji se održava u Areni Zagreb te okuplja brojne izlagače iz svijeta dizajna interijera i cijenjene stručnjake i arhitekte od 2016. Škola za dizajn interijera koja je 2019. osnovana u Zagrebu otvorila je svoja vrata i u Splitu dvije godine kasnije, upisavši treći naraštaj stilista interijera i drugi naraštaj dizajnera interijera. Programe je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Tvrtka je također prisutna na svim važnim platformama društvenih medija, posebice na Facebooku i Instahgramu gdje InDizajn i Mirjanin Instragram prati zavidan broj ljudi zahvaljujući čestom dijeljenju nadahnutih ideja, najnovijih projekata i savjeta za dekoraciju.

Imamo i specijalizirani portal koji je upravo kao i TV emisija posvećen ukrašavanju doma, arhitekturi i dizajnu interijera www. indizajn.hr. On je dio najveće hrvatske skupine portala www.rtl.hr.

Bez obzira na to tražite li dom iz snova u Hrvatskoj i regiji, ili tražite novi izgled vašeg doma, s Mirjanom Mikules i njenim timom stručnjaka u dobrim ste rukama. Oni nude niz usluga, a na svakom je pojedinom klijentu izabrati ono što najbolje odgovara njegovim potrebama. Ostatak prepustite stručnjacima.

Zimske dane koji su zbog blage klime turistički potencijal, u Opatiji su, na tragu nastojanja da turistička sezona traje tijekom svih 365 dana u godini, učinili atraktivnijima uz prigodnu dekoraciju grada koja se nakon adventske i karnevalske, u utorak, 14. veljače, pretvorila u valentinovsku.

Također, buđenje grada i privlačenje što većeg broja posjetitelja moguće je uz osmišljavanje manifestacija koje privlače domaću klijentelu, ali i goste iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva.

Na tragu titule jednog od najromantičnijih gradova, Opatija se odlično pripremila za Dan zaljubljenih, za Valentinovo, a pored dekoracije u parkovima i uz obalni put, crvena srca su zavladala i u izlozima, ka�ićima, kavanama i restoranima.

Mnogi se pripremaju za dan koji je nekima poseban, a nekima tek »jedan od onih koji slave ljubav«, no u svakom slučaju, cvjećarima su zadnjih nekoliko dana pune ruke posla. Naime, treba na vrijeme pripremiti cvjetne aranžmane i pobrinuti se da »kraljice Valentinova«, dakle crvene ruže, koji slučajem ne prifali.

– Može se pokušati u buket ubaciti i druge vrste cvijeća, nastojala sam u ne-

koliko navrata više ponuditi recimo orhideje, no crvena ruža za Valentinovo je doista cvijet koji se najviše traži. Za Osmi mart dobro idu sve vrste cvijeća, ali za Valentinovo je crvena ruža zakon. Isto tako, od vremena korone sve do danas počela se jako tražiti usluga dostave i imamo pune ruke posla kako bi sve na vrijeme stigli pripremiti, rekla je opatijska cvjećarica

Lidija Smolić koja je upravo pripremala buket od 100 crvenih ruža koji će se po narudžbi klijenta na Valentinovo, dakle danas, dostaviti »odabranici njegova srca«.

Ispred štandova s cvijećem u Opatiji gdje prevladava crvena boja ljubavi i pozitivne energije, zatekli smo dosta zainteresiranih, jer kako smo saznali, »ništa se ne prepušta slučaju«.

„Supruga i ja svake godine osmišljavamo neka mala iznenađenja, mogu to biti i sitnice, no baš kada ona pomisli da sam zaboravio na Valentinovo“, otvori ormar i dočeka je znak pažnje, priznao je Zoran Laslavić, no s obzirom da mu je misija bila »ostati tajnovit«, nije otkrio što je kupio svojoj odabranici, da ne pokvari iznenađenje…

Inače, prema siječanjskim rezultatima o turističkoj posjećenosti, Opatija je najuspješnija destinacija na Kvarneru i jedna od najposjećenijih u Hrvatskoj, čime je potvrdila svoj status cjelogodišnje destinacije koja posjetitelje u velikom broju privlači i tijekom zimskih mjeseci.

dizajnom interijera i arhitekturom.

Sve od prve epiode, "InDizajn" neprekidno donosi svijet dizajna interijera dijeleći savjete, ideje i nadah-

nuće i donoseći pritom najnovije trendove na televiziji, portalima i društvenim medijima (indizajn.rtl.hr). Ova emisija emitira se na programu RTL Hrvatska, ali se

Za dodante informacije obratite se na info-nekretnine@mmi.hr ili posjetite internetsku stranicu www. nekretnine.mirjanamikulec. com.

Mirjana Mikulec (u sredini) sa svojim �mom stručnjaka i savjetnika

Sve je u znaku ljubavi…

Neka institucije rade svoj posao!

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Mic po mic stigli smo dotle da i hrvatski premijer javno brati osam hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbom da su trgovali ljudima. Plenković je izjavio kako mu se čini da kod osmero Hrvata pritvorenih u Zambiji "nije bilo nikakve namjere za trgovinom" djecom, dodavši da je "apsolutno neprihvatljivo" stigmatizirati djecu i njihove roditelje.

Komentirajući najavu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da će možda podignuti kaznenu prijavu protiv bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara jer je zambijskoj policiji poslao poruku da je jedan od uhićenih transrodna osoba, Plenković je istaknuo da u Hrvatskoj postoji "enorman rast govora mržnje". Potom je rekao: "To nije normalno, to nije dopustivo. Postaje se na jedan beskrupulozan način, enormno agresivan. Ja osuđujem takvu agresiju, pogotovo što je ovdje riječ o djeci, o djeci u vezi koje, koliko se meni čini, nije bilo nikakve namjere za trgovinom.”

Političari, pa i sam Plenković, kada ih se pita o sudskim postupcima koji su u tijeku, uvijek kažu da to ne mogu komentirati, nerijetko se pri tome posluže onom čuvenom rečenicom „Neka institucije rade svoj posao!”. No, u ovom slučaju Plenković se nije libio javno izreći svoj stav. I pri tome ustvrdio, tj. ponovio tvrdnju koju su već ranije iznosili aktivisti iz političkog kruga kojem pripada uhićena osmorka, da „nije bilo nikakve namjere za trgovinom”. Ako je Plenković mislio, a vjerojatno jest, da oni nisu namjeravali tu djecu prodati kad

Je li u pravu premijer Plenković kad, komentirajući slučaj hrvatskih državljana uhićenih u Zambiji, kaže da „nije bilo nikakve namjere za trgovinom”

ih dovedu u Hrvatsku, onda mu se može dati za pravo, no njih zambijske pravosudne vlasti ne terete za ono što su namjeravali napraviti, nego za ono što su napravili. Ne sumnjiči ih se da su namjeravali prodati djecu, nego da su ih kupili. A kupnja je, jednako kao i prodaja – trgovina. Prema zambijskoj optužnici, ali i prema javnim izjavama osoba koje su bile uključene u ranije slučajeve posvajanja djece iz Konga, i koje su javno opisale kako se ta procedura odvija, uhićeni hrvatski državljani su djecu kupili. Na isti način kako se kupuje štene ili kokoš. Sve je popraćeno papirima koji su, po svemu sudeći, u najmanju ruku dvojbene valjanosti. A sud u zagorskom gradiću Zlataru ih je, bez ikakve provjere, prihvatio kao vjerodostojne, na temelju njih izdao dokumente temeljem kojih su posvojitelji za četvero djece ishodili hrvatske putne isprave. Političari i „javni radnici” iz kruga kojem pripadaju (nesuđeni?) posvojitelji najprije su „mudro” šutjeli o ovom slučaju, potom su neki od njih (zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, primjerice) tvrdili da s njima nemaju nikakve veze, a danas vode snažnu kampanju potpore uhićenima. Među ostalim, traže da se u Hrvatskoj obustave sve aktivnosti, formalne i neformalne, kojima se ovaj slučaj propituje, tvrdeći da sve to poduzimaju kako bi se djeca koja su već posvojena i žive u Hrvatskoj zaštitila od neugodnosti i diskriminacije. Isto to je učinio i premijer Plenković - upozorio je da govor mržnje dovodi do toga da se ranije posvojenoj djeci govori: 'Vas su ukrali, vas su kupili, vi ste oteti vašim biološkim roditeljima'." No, govor mržnje je jedno, i protiv njega se treba boriti svim sredstvima, a istražne i pravosudne radnje kojima se propituje moguće kršenje zakona je nešto posve drugo, i ne može ga se ometati ili obustavljati radi nekih „viših ciljeva”. Neka institucije rade svoj posao!

Piše: Zvonimir Despot

Danima smo zatrpani SMS porukama dviju bivših mladih lavica HDZ-a, bivše ministrice i bivše kninske kraljice. U slučaju bivše ministrice, predsjednik Zoran Milanović već je javno presudio da te poruke u medije pušta Ured europskog javnog tužitelja, jer da mu je to u interesu te da se očito priprema teren... Za što se to priprema teren?

Ne vjerujem da poruke u javnost puštaju europski tužitelji. Vjerujem da ih puštaju neke druge strane u postupku, jer te dokaze nema samo europski tužitelj. Nekomu drugom je u interesu da to selektivno izlazi. Europskim tužiteljima ne samo da to nije u interesu nego sam uvjeren da oni tako i ne rade. Nekomu te poruke trebaju iz tko zna kojih razloga. Možda netko tako slaže svoju obranu. Možda netko hoće srušiti tu obranu, naštetiti HDZ-u, Plenkoviću, Vladi. Možda je sve to i dio predizborne kampanje koja je počela. Nije prvi put da u javnost izlaze takve poruke bivših dužnosnika.

No još jednom se potvrđuje da su mnogi dužnosnici svoje pozicije prisvojili za punjenje vlastitih džepova, da su Hrvatsku privatizirali za sebe i svoju ekipu, da su Hrvatsku dosad već mnogi tako opljačkali, pa i sve nas porezne obveznike koji radimo sve po zakonu, punimo državnu blagajnu, a oni nas potkradaju, varaju, muljaju i istodobno drže ruku na srcu kad se izvodi “Lijepa naša”, prikazujući se megahrvatinama. Najnovije SMS poruke još su jedan u nizu dokaza da u Hrvatskoj vlada ogroman kupleraj! Kupleraj ko-

rupcije i nepotizma u prvom redu! Stranka i ideologija su u drugom planu! One su samo sredstvo za ostvarenje cilja.

Međutim, mogu i premijer i svi drugi iz HDZ-a pričati koliko žele, mogu se braniti, ali ne mogu se obraniti od činjenice da je HDZ leglo najvećeg kupleraja! Možemo se složiti da takvog kupleraja ima i u drugim strankama, da je to jednostavno način ponašanja i funkcioniranja mnogih naših ljudi, da birači ne kažnjavaju takvo ponašanje, da se brzo zaboravljaju afere i tko je u njima bio. No HDZ prednjači u kupleraju! HDZ zato što je gotovo neprestano na vlasti, što je najveća stranka, najjača, stranka koja je premrežila Hrvatsku i u kojoj mnogi godinama vide način ostvarivanja svoje egzistencije. Naravno, nisu svi lopovi među njima.

Međutim, prilika čini lopova. I lopovi iziđu iz kaveza, osokole se, razbahate, vide kako drugi rade, posebno ako prođu nekažnjeno, i kupleraj se samo širi! Premijer nije lopov. Bar sve dosad upućuje na to da nikad nije bio ni

u jednoj aferi. Ni poruke u kojima se AP spominje njega ne inkriminiraju. To što oporba sve to nateže, sve je to, dakako, kampanja. I premijer bi bio odličan ministar vanjskih poslova. To mu je urođeno. No ima peh da je i premijer i predsjednik HDZ-a. Kao premijer se, najnovije, hvali uvođenjem eura i ulaskom u Schengen, i time što smo samo među 15 zemalja koje su uz to i članice EU i NATO-a. Sve super, hrvatska pozicija u Europi je po tome fantastična. Ali premijeru je godinama osnovni problem bazen ljudi koje regrutira, kao i činjenica da vodi HDZ koji je takav kakav jest, pun kupleraja, i nikad se ne zna gdje će izbiti novi skandal, nova afera, kad će uhititi ili optužiti kojeg ministra... Plenković ne samo da nije proveo prave reforme u zemlji, on nije ni HDZ reformirao.

Iz vrha stranke i svoje blizine udaljio je neke ljude, poput Milijana Brkića, ali to je kap u moru onoga što bi trebalo učiniti, jedno dubinsko pročišćavanje. Plenković za to nema ni volje ni hrabrosti. Bivša ministrica samo je jedan u nizu dokaza da premijer ne zna kadrovirati. Koliko li je samo ljudi otpalo od početka njegova prvog mandata. Darka Horvata je s pozicije maknula policija, a ne Plenković, koji je potom doveo još gorega, Ivana Paladinu. I tako bi se unedogled moglo nabrajati njegove promašaje u ljudstvu. Sve to mi plaćamo, tu nesposobnost, nekompetenciju, a još kad nam se dogodi kupleraj... Najgore od svega je što premijer u svemu tome ne vidi svoju odgovornost. Da bar prizna da je promašio, recimo oko obnove.

Premijeru je godinama osnovni problem bazen ljudi koje regrutira, kao i to što vodi HDZ koji je takav kakav jest i nikad se ne zna gdje će izbiti novi skandal i kad će uhititi kojeg ministra

Branko Bačić je daleko sposobniji i od Horvata i od Paladine. Ali nekoga poput Bačića trebalo je postaviti odmah nakon potresa, a ne sad kad treba spašavati imidž HDZ-a prije izbora. Istina, bolje sad nego nikad. A onda uza sve to čovjeka zaboli glava kad vidi oporbu koja je mahom jad i bijeda. To je ono što je mnoge potjeralo iz Hrvatske i razlog što se u nju ne žele vratiti. (Večernji list)

Ruska invazija je europski rat

već djeluje i kao glasnogovornik američke duboke države u ukrajinskoj maskirnoj odori. Da je samo ukrajinski predsjednik, lako bi (neki) europski čelnici “riješili” Volodimira jednostavno ignorirajući njegove zahtjeve, kao što su to uostalom činili i prije ruske invazije.

dopuštenje drugim državama da Ukrajini pošalju njemačke Leoparde. Da bi na kraju ipak pristao poslati Leoparde njemačke vojske. I to više i prije od drugih.

Piše: Višnja Starešina

Vjeran “military looku” kao svome zaštitnom znaku, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošetao je ovaj tjedan glavnim europskim prijestolnicama: od Londona i Pariza do Bruxellesa. Uoči prve obljetnice ruske invazije i očekivane nove ruske ofenzive, svratio je do Londona i ključnih EU adresa s nekoliko laskavih komplimenata i poduljim popisom želja, zahtjeva i očekivanja.

Za europske čelnike mnogo je ugodnije potvrditi svoju privrženost Ukrajini osobnim posjetom Kijevu, potapšati Volodimira, poslikati se sa zaštitnim prslukom na kijevskim ulicama, negoli kod kuće dočekati Volodimira s njegovim popisom želja i očekivanja.

Prvu nelagodu izaziva dakako to što su po svome sadržaju ti zahtjevi i vojno i politički izazovni za europske saveznice, a i za samu Europsku uniju.

Drugu nelagodu izaziva to što Volodimir javno izgovara želje i zahtjeve o kojima se u pravilu javno ne govori, poput speci�iciranih zahtjeva za oružjem. Treću nelagodu izaziva spoznaja da Volodimir u svojoj vanjskopolitičkoj misiji nije samo ukrajinski predsjednik

Premijer Rishi Sunak javno je obećao da će UK uvježbavati ukrajinske vojne pilote na zapadnim ratnim zrakoplovima. Ali Zelenski je javno zatražio da mu daju i borbene zrakoplove, jer trebaju mu “krila za slobodu”. Šefovi (još uvijek glavne) EU osovine francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz dočekali su ga združeno u Elizejskoj palači u Parizu. Macron, koji je nakon neuspješnog prvog vala ruske invazije nastojao odglumiti nekog mirovnog posrednika i zadržati dobre odnose s Vladimirom Putinom, u međuvremenu se prilagodio zapadnim trendovima. Zelenski mu je danas “cher ami”, odlikovao ga je ordenom Legije časti, obećat će mu podršku do posljednjeg daha…

Ali Zelenski je došao zatražiti borbene zrakoplove i dalekometne raketne sustave. I to javno. Isto je zatražio i od kancelara Scholza, koji se još nije oporavio od onih njemačkih tenkova Leopard, koje je najprije odlučno odbijao poslati Ukrajini, a odbijao je dati i

Rat u Ukrajini Europa ne bi smjela izgubiti želi li zadržati ikakav ozbiljan utjecaj u novom geopolitičkom poretku koji se stvara

No Scholzovu “alergiju” na javne i speci�icirane zahtjeve Volodimira Zelenskog za vojnu pomoć dijele i mnogi drugi europski šefovi vlada. Uistinu, s takvim se stvarima obično ne licitira javno. Ali, također znaju i Scholz i ostali, da je popis vojne pomoći koju javno traži Zelenski iznad svega test njihova zapadnog svrstavanja, sastavljen ili barem odobren negdje u Washingtonu.

To je pomalo izazivački test europske snage ili slabosti. I to je ono što iritira europske čelnike. Ali Europa jest o SAD-u ovisna vojna ne-sila.

Na posljednjoj postaji europske turneje Zelenski je stigao u Bruxelles, pred Europski parlament i na samit EU-a. Poručio je da Ukrajina želi “kući” – u EU.

I da Ukrajina danas brani europske vrijednosti nasuprot Rusiji. Zatražio je i vojnu pomoć. Dobio je dakako velik pljesak, jer EU je lak na pljesku, ali puno je kompleksniji u isporuci. Po povratku u Kijev dočekale su ga ruske rakete uoči još jedne bitke za bolje pozicije prije zamrzavanja sukoba, u ratu koji je Rusija već izgubila. No Ukrajina ga tek treba dobiti.

Europa ga ne bi smjela izgubiti želi li zadržati ikakav ozbiljan utjecaj u novom geopolitičkom poretku koji se stvara. Ruska invaziju na Ukrajinu jest europski rat i Europa ga ne može dobiti glumeći neutralnost i čekajući pobjednika. (Slobodna Dalmacija)

U Hrvatskoj vlada golemi kupleraj

Odmah po njegovu preminuću Božji je narod sa svih strana svijeta slao molbe da se započne proces beati�ikacije kardinala

Stepinca

Božji ga je narod još za života držao za Božjeg čovjeka, a glas svetosti i mučeništva nije prestao, dapače sve više se širio nakon njegove smrti. Cvijeća na njegovu grobu nije ponestalo, plamen svijeća nije se ugasio.

Odmah po njegovu preminuću Božji je narod sa svih strana svijeta slao molbe mons. Franji Šeperu, nadbiskupu zagrebačkom ili izravno Svetome Ocu Ivanu XXIII., a zatim Pavlu VI. ili samoj Kongregaciji za kauze svetaca, da se započne proces beati�ikacije kardinala Stepinca. (usp. Spisi suda za proglašenje blaženim i svetim sluge Božjega Alojzija Stepinca / Doc. Process.; DP/, sv. I., str. 42-44; 45, 4955, 57-59, 61-63.)

Pripravni postupci

Dana 14. studenoga 1969. mons. Franjo Kuharić, apostolski administrator Zagrebačke nadbiskupije, zatražio je od Kongregacije za kauze svetaca mišljenje o prikladnosti trenutka za početak postupka za proglašenje svetim nadbiskupa koji je bio „svjedok vjeran u životu i ostao je do smrti!“ (usp. DP, sv. I., str. 43.) i koji je dao „svoj život, iako na nekrvni način, za svoje stado koje mu je bilo povjereno i za obranu istine“. (usp. DP, sv. I., str. 43)

Prikazujući duhovni lik Sluge Božjega koji je umro na glasu svetosti i mučeništva, mons. Franjo Kuharić je posvjedočio: „Za Božju čast i za dobro ljudi milošću Božjom pomognut bio je uvijek spreman žrtvovati vlastiti život. Mržnja progonitelja koja je umnažala žrtve nije prestajala. Mnogi su ljudi ubijeni, premda se govorilo da je vrijeme mira, toliki svećenici i redovnici osuđeni su na zatvor, a nemali broj svećenika je ubijen, crkvena dobra nasilno otuđivana itd. (…) Godine 1946., 11. listopada, na

je trenutno prekinut.

Dana 4. listopada 1991. imenovan je novi postulator, vlč. dr. Juraj Batelja (DP, sv. VII., str. 1458s.), pa je sudski postupak nastavljen sjednicama u Hrvatskoj i Sloveniji. Posljednja sjednica ispitivanja svjedoka održana je javno u zagrebačkoj katedrali 17. veljače 1993.

Od 9. listopada 1981. do 16. lipnja 1993. održano je 96 sjednica. Za vrijeme toga sudskog postupka brižno je prikupljena sljedeća dokumentacija:

a) svjedočanstva svjedoka (DP, sv. I-VIII, str. 1-1829);

b) dokumentacija, bibliogra�ija i drugi tiskani materijali (DP, sv. IX-CXII).

gacija za kauze svetaca, započeo je kao istraživanje za upoznavanje njegova života i kreposti.

Budući da su u tijeku toga postupka utvrđeni elementi mučeništva, mons. Antonio Casieri, sudac delegat, predložio je mons. Angelu Feliciju, pročelnik Kongregacije za kauze svetaca, na zaključnoj sjednici procesa održanoj u Rimu 16. lipnja 1993. da se kauza kardinala Stepinca vodi pod naslovom: „O životu i vrlinama“ kao i „O mučeništvu“ („super vita et virtutibus“ nec non „super martyrio“) sluge Božjega Alojzija Stepinca.

Herojski život koji i danas prosvjetljava hrvatske vjernike

svetkovinu Materinstva Blažene Djevice Marije, osuđen je na 16 godina zatvora. Nakon pet godina provedenih u zatvoru u Lepoglavi premješten je na izdržavanje kazne u župnu kuću u Krašiću (…).

Državna je vlast potpuno suzila nadbiskupovu slobodu. Započela su nova poniženja koja su njegovo mučeništvo učinila još težim, sve do blažene smrti 10. veljače 1960.“

(DP, sv. I., str. 11)

Otvorenje postupka

Kardinal Franjo Šeper, prefekt Kongregacije za nauk vjere, i mons. Franjo Kuharić, nadbiskup zagrebački, uputili su 17. veljače 1979. papi Ivanu Pavlu II. posebnu molbu za proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

U svojoj su molbi istaknuli da je sluga Božji „žarko

ljubio svetu Crkvu i njenog

Božanskog Zaručnika Isusa Krista, za kojega je, u povijesnim vremenima, tamnima i dramatičnima, dao sjajno svjedočanstvo i trpio tolike i takve progone da se doista može ustvrditi da je kardinal Stepinac bio pravi ispovjedalac vjere, koji je svoj život dao, premda na nekrvni način, za stado koje mu je bilo povjereno i za obranu istine.“ (DP, sv. I., str. 43)

Kongregacija za kauze svetaca, nakon što se više puta savjetovala s Državnim tajništvom (usp. DP, sv. I., dokumenti 1-36), zbog povijesno-političke delikatnosti u kojoj se živjelo, dopustila je 4. prosinca 1980. da otpočne postupak za beati�ikaciju sluge Božjega

Alojzija Stepinca u Rimu „o životu i kreposti istoga sluge Božjega… pred posebnim sudištem, samo jednim sucem i stalnim bilježnikom,

bez promicatelja vjere… ali pod strogom tajnom, koju treba obdržavati o samome postupku i njegovome cilju, pridržanoj Svetoj Stolici“. (DP, sv. I., str. 80) Dana 24. veljače 1981. imenovan je postulator u osobi časnog oca Antonija Cairolija, OFM (DP, sv. I., str. 23.) Imenovani su članovi sudišta: mons. Pietro Santini, delegirani sudac (DP, sv. I., str. 163.) i mons. Antonio Casieri, bilježnik. (usp. DP, sv. VI., str. 1020.)

Postupak o životu, krepostima i glasu svetosti sluge Božjega Nakon prvih sjednica suda, koje su održane u Kongregaciji za kauze svetaca u Rimu od 9. listopada 1981. do 24. listopada 1984., osjetila se potreba da se sjednice ubuduće drže u Jugoslaviji, zbog čega je 11. listopada 1984. Kongregacija za kauze svetaca imenovala mons. Antonija Casierija sucem delegatom, dodijelivši mu pravo da se u Jugoslaviji, prema potrebi službe, može poslužiti bilježnikom – prevoditeljem. (usp. DP, sv. VI., str. 1020.)

Pošto su u Zagrebu započele sjednice suda 12. listopada 1984., sudac delegat imenovao je vlč. o. Kornelija Šojata, OFM kao bilježnika prevoditelja.

Kako je sud imao teškoće s jugoslavenskom policijom i jer je umro postulator p. Antonio Cairoli, OFM, postupak

Nakon što je bilo istraženo 126 arhiva u domovini i inozemstvu, bilo crkvenih, bilo svjetovnih institucija, kao i privatnih arhiva, kard. Franjo Kuharić, nadbiskup zagrebački imenovao je povijesnu komisiju sastavljenu od 4 stručnjaka i teološku komisiju sastavljenu od 23 stručnjaka kojima je bilo povjereno proučiti sve spise sluge Božjega te svu dokumentaciju o njemu i o svemu dati sud, gledom na pravovjerje i ćudoređe u spisima nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca. Za vrijeme sudskoga postupka saslušana su 74 svjedoka. Njih 68 predložio je postulator, a 6 njih pozvao je sudac delegat po službenoj dužnosti. Saslušana su 4 kardinala, 4 nadbiskupa i biskupa, 23 biskupijska svećenika, 7 redovnika, 14 redovnica, 20 Kristovih vjernika laika te 2 nekatolika.

Za vrijeme prvih sjednica koje je sud održao u Zagrebu, pojedini su svjedoci izrazili bojazan da će poradi svojega pojavljivanja na crkvenom sudu radi proglašenja blaženim kardinala Stepinca imati poteškoće s komunističkom vlašću. Veću su otvorenost svjedoci pokazali nakon pada te vlasti.

Na zahtjev stručnjaka povjesničara, bilo je potrebno izvršiti ekshumaciju tijela sluge Božjega zbog sumnje da je on u zatvoru u Lepoglavi bio otrovan.

Nakon temeljite analize i dobivenog uvida o stanju zemnih ostataka, stručnjaci su sve pojedinačno zabilježili te svoj sud proslijedili Kongregaciji za kauze svetaca.

Dodatni postupak i potvrda mučeništva

Postupak za proglašenje

blaženim i svetim sluge Božjega Alojzija Stepinca, koji je započela i dovršila Kongre-

Naime, i svjedoci i dokumenti ukazivali su na materijalnu stranu mučeništva (trovanje i zračenje) kao i na fomalni vid mučeništva, to jest da je progonitelj išao za njegovom �izičkom likvidacijom iz mržnje prema vjeri te da je sluga Božji spremno prihvatio to progonstvo iz vjernosti prema Kristu i njegovoj Crkvi. (DP, sv. VIII., str. 1829/1)

Kardinal Felici nakon toga je izdao odredbu za dodatni sud o mučeništvu sluge Božjega Alojzija Stepinca, koji je završio radom 6. lipnja 1995. i potvrđen od Kongregacije za kauze svetaca 24. studenoga 1995.

Dana 11. studenoga 1997. održana je u Rimu sjednica teologa koji su nakon proučavanja svih dokumenata i svjedočanstava svjedoka trebali donijeti pravorijek, može li se, u skladu s kršćanskom tradicijom, život i smrt sluge Božjega Alojzija Stepinca smatrati mučeništvom. Pretresajući materijalni vid mučeništva, koji se sastoji u progoniteljevim nastojanjima da iz mržnje prema vjeri dokrajči svoju žrtvu, ne prezajući ni pred nasiljem nad njegovim tijelom, prosudili su kako su i �izička i trpljenja nanesena sluzi Božjemu, za vrijeme sudskog procesa i izdržavanja kazne, a slabila njegovo zdravlje sve do prijevremene smrti („vulnera et aerumna carceris“), u skladu nauka Benedikta XIV, jasna sastojnica mučeništva.

Zaključak svih teologa bio je jednoglasan: Sluga Božji, osim što predstavlja sjajan primjer kršćanskih i biskupskih vrlina, može biti predočen Božjem narodu kao pravi mučenik Kristov.

Dana 5. svibnja 1998. pod predsjedanjem kardinala Pija Laghija, Ponentea, održana je u Apostolskoj palači u Vatikanu sjednica kardinala i biskupa koja je, imajući u vidu i mišljenje teologa te na temelju objavljene dokumentacije o postupku za proglašenje blaženim kardinala Stepinca, donijela jednoglasnu odluku da je kardinal Stepinac istinski mučenik katoličke vjere.

Mons. Juraj Batelja zahvaljuje Svetom Ocu, papi Ivanu Pavlu II., za najavljenu bea�fikaciju kardinala Stepinca

Raskoš starih, ali vrlo cijenjenih, oldti

Svježa topla kava, domaće vino i likeri tvrtke 'Pero's Wine', domaće krafne… upotpunili su dobru zabavu i druženje brojnih obitelji, prijatelja i poznanika

Tekst i fotogra�ija: Suzana FANTOV

"Dinamo Car&Bike Show", izložba automobila i motocikala koja se tradicionalno održava na prostoru NK St Albans Dinama pod pokroviteljstvom tvrtke "I&D Group", i dalje je veoma atraktivan događaj u hrvatskoj zajednici Melbournea za koji su i ove godine veliki interes pokazali i izlagači i publika.

Održan u nedjelju 12. veljače, ovogodišnji susret

zaljubljenika u oldtimere, snažne motore, moćne motocikle, uz odličnu organizaciju radnog odbora 'Dinamo Car&Bike Showa', pod prijetećim kišnim oblacima ipak je sa sobom donio ugodno sunčano prijepodne.

Za glazbenu atmosferu pobrinuo se dugogodišnji poznavatelj dobre glazbe - DJ Jarac, a za sve one kojima je šetnja parkiralištem i travnjakom otvorila apetit bilo je tu čevapčića s vanjskog roštilja, ukusnih peciva i ostale hrane koja se pripremala u dvorani kluba, a onda i tradicionalnog bureka, sirnice, palačinka… koje su se nudile na prodajnim štandovima. Svježa topla kava, domaće vino i likeri tvrtke "Pero's Wine", domaće krafne… upotpunili su dobru zabavu i druženje brojnih obitelji, prijatelja i poznanika koji se

Slijeva: John Bilos, William Čorić, Sandra Čorić, Anita Medved, Mario Knežević, Ivana Javni, malena Antonija Medved

Domobranka i Ashley, koji uspješno vozi utrke ‘CrashNBash’

BIMACA, BILA JE TO I PRIGODA ZA DOBRU ZABAVU I DRUŽENJE BROJNIH OBITELJI I PRIJATELJA

mera zablistala na ovogodišnjoj izložbi

uvijek radno sretnu upravo na ovakvim događanjima.

Štand s promidžbenim materijalom ove godine ponudio je i neke nove artikle s vrlo lijepim dizajnima. Sretni su bili i dobitnici vrijednih nagrada tombole, nakon čega je uslijedilo proglašenje najboljih po određenim kategorijama.

Evo imena �inalista koji su osvojili nagrade u sljedećim kategorijama:

Automobili

BEST MUSCLE CAR – Pontiac

– model Firebird – Spiro

BEST INTERIOR – Crysler –

CL – Daniel

BEST VALLIENT – VH – Stipe

BEST HOLDEN – Torana LC –1971. – Michael

BEST FORD - XA Coupe –Robbie

Hot Rod – Chris

PAINT JOB - Pontiac – Firebird – Spiro

BEST OF SHOW – Holden SLE – COM – Phil

Motocikli

BEST PAINT JOB – Soft tail –Harley Davidson – Graham G.

BEST CUSTOM – Indian –1999. – Naza V.

IZBOR PUBLIKE - Kawasaki – ZIR – Igor

BEST OF SHOW - Harley Davidson – 2017. – Daniel Čestitke pobjednicima, ali i organizatorima, svima koji su radili i pomogli u realizaciji uspješnog showa, izlagačima i svima koji su svojim dolaskom podržali ovaj događaj koji svake godine sa sobom donosi neke stare, ali u novom ruhu - cilindre, linijske motore, bregaste osovine, ubrizgivače…

Iva na promo�vnom štandu FG-a 'Mladi Hrva�'

Ekipa za roš�ljem

Za tebe molimo, za te žrtvujemo, lijepa naša zemljo Hrvatska!

Blaženi Stepinac živio je bez kompromisa, nastojeći provesti u djelo sve što je Bog od njega tražio. U njegovom životu vrijedilo je samo jedno - ili će biti Božje, ili nikakvo, rekao je vlč. Utri

Tekst fotogra�ija: Suzana FANTOV

Stotine vjernika iz brojnih hrvatskih katoličkih centara Viktorije prošle su subote, 11. veljače, hodočastile u katedralu sv. Patricka u Melbourneu, kako bi svečanom sv. misom proslavile Stepinčevo.

Ovu tracionalnu proslavu u čast spomendana blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koju posljednjih godina organizara vlč. Vedran Lešić - župnik

HKC-a Duha Svetog u Springvaleu - predslavio je dekan katedrale Werner Utri, uz koncele-

braciju mons. Bosiljka Rajića, vlč. Velimira Maglice, vlč. Josipa Grubišića i vlč. Lešića.

Uz dječicu obučenu u narodne nošnje, koja su već na samom početku misnog slavlja sudjelovala u ulaznoj procesiji, crkveni zbor sastavljen od pjevača iz hrvatskih katoličkih centara solo pjevači svojom su pjesmom uveličali ovo misno slavlje u raskošnoj katedrali sv. Patricka, ispred koje se nalazi i kip hrvatskoga blaženika.

U svojoj propovijedi vlč. Utri usporedio je primjer iz svoje obitelji, svog djeda koji je bio dobar vozač, ali koji je ipak uvijek trebao pomoć bake - suvozačice koja je upozoravala na kočenje, isključena svjetla… kako bi bio "još bolji", izvrstan, u onome što Bog očekuje od nas. S primjerom koji mi katolici trebamo slijediti po uzoru na našeg mučenika, junaka blaženika Stepinca.

Jer Bog želi da činimo dobro

i težimo izvrsnosti. Ako težimo izvrsnosti i ne odustajemo na tom putu požnjet ćemo žetvu ili dobiti nagradu u našoj potrazi. Težimo li grijehu, pogrešnim izborima, požnjet ćemo štetu od tih izbora. Stoga, što god činili činimo to svim srcem, za Gospodina, a ne za ljudske gospodare današnjice, jer jedini put izvrsnosti jest živjeti za Boga.

Baš kao što je živio bl. Alojzije Stepinac – bez kompromisa, nastojeći provesti u djelo sve što je Bog od njega tražio. U njegovom životu vrijedilo je samo jedno - ili će biti Božje, ili nikakvo!

Na kraju misnog slavlja, vlč. Lešić zahvalio je svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji misnog slavlja subraći svećenicima, a kao poseban znak pažnje u znak zahvalnosti poklonio je knjigu o povijesti hrvatskih katoličkih centara Viktorije - "Ruka Gospodnja bijaše nad njima" - de-

kanu, vlč. Utriju.

"Cijela Melbournška nadbiskupija, kao i hrvatska zajednica, zahvalna je Bogu za život kardinala Pella - koji je sahranjen prije nekoliko dana. Upravo kardinal Pell je nerijetko u svom životu isticao kako ga je u njegovom osobnom životu jako inspirirao život našeg blaženika. Doduše u nekim stvarima su imali zajedničku točku. Obojica su proveli vrijeme nevini u zatvoru", kazao je, između ostalog, vlč. Vedran Lešić te je izdvojio i riječi bl. Stepinca koje i dan danas odzvanjaju i zaslužuju da se o njima razmišlja: "Ohrabrite se i budite jaki u vjeri, koju očevi vaši ispovijedaju već 1300 godina!"

"Ostanimo stoga vjerni Bogu kako bismo zaslužili vječni život kojeg je Gospodin obećao onima koji mu ostanu vjerni do smrti, vjerni Stvoritelju i Gospodaru svijeta", poručio

je vlč. Lešić.

Skulptura Mladena Mikulina koja je službeno otkrivena 10. veljače 2001.

Brojni hrvatski vjernici iz Melbournea i Geelonga

Crkveni zbor pjesmom veliča Gospodina

Ulazna procesija

Slijeva: vlč. Lešić, vlč. Maglica, vlč. Utri, mons. Rajić i vlč. Grubišić

Prinos darova na oltar

Upaljene svijeće za zagovor i zaš�tu hrvatske zajednice, našeg naroda…

Ispred katedrale sv. Patricka

Over One Thousand Members of the Croatian Community of Victoria Pay Homage to Hero and Martyr, the Blessed Cardinal Aloysius Stepinac at St Patrick’s Cathedral

On the 11th of February 2023, the Western Knights soccer club held a special event to celebrate the birthday of the Hajduk Split soccer club. The event, called Bila Noć Night, was held at the Western Australian Croatian Community Centre in North Fremantle, and it was a great success.

The big hall at the community centre was full of soccer fans and supporters who had come to celebrate the occasion. They were all dressed in their best white attire, and the atmosphere was lively and festive. The club had decorated the hall with banners and �lags.

The dinner was cooked by Chef Stipe Lozić, who prepared a delicious Croatian feast for the guests. The menu included many traditional Croatian dishes, which were a big hit with the attendees. The food was accompanied by free-�lowing drinks from a well-stocked bar, which added to the festive atmosphere of the event.

After dinner, the guests were treated to some great music and entertainment by Major

Croatian Community of Perth, WA Celebrates “Bila Noć”

Minor, a popular band from Melbourne. They played a mix of traditional Croatian music and modern hits, which got everyone up and dancing. The band was a hit with the crowd, and they kept the party going late into the night.

In addition to the music and food, there was also a raf�le, which gave

guests a chance to win some great prizes. The raf�le prizes included soccer jerseys, scarves, and other soccer-related merchandise.

The party continued late into the night, and many of the guests stayed until midnight, dancing the kolo, a traditional Croatian dance. It was a great way to end the eve-

ning and to celebrate the birthday of the Hajduk Split soccer club. Overall, Bila Noć Night was another great success, and everyone who attended had a wonderful time. It was a �itting tribute to the Hajduk Split soccer club, and a great way to bring together the Western Australian Croatian community.

The event was a testament to the power of football to bring people together, and it was a night that will be remembered for years to come.

A big thank you to the committee of the Western Knights Soccer Club for once again organising another very successful Bila Noć function, thoroughly enjoyed

by the 300 guests plus in attendance. Since the inaugural Bila Noć back in 2016, the event has built a reputation as one of the biggest nights of the year, one that holds many fond memories for everyone that has attended. Many in attendance at this year’s instalment have been to every single Bila Noć since 2016, It certainly has built up a strong following something the committee of the Western Knights Soccer club is very proud.

Text and photos: Suzana FANTOV

Hundreds of faithful from numerous Croatian Catholic centres in Victoria, journeyed to St. Patrick’s Cathedral in Melbourne last Saturday, February 11, 2023, to celebrate the life and martyrdom of the Blessed Aloysius Stepinac with a solemn Mass. This traditional celebration in honour of the Blessed Cardinal Aloysius Stepinac, which has been organised in recent years by Father Vedran Lešić (of the Holy Spirit Croatian Catholic Church in Springvale), was presided over by Cathedral Dean Werner Utri with Monsignor Bosiljko Rajić, Father Velimir Maglica, Father Josip Grubišić, and Father Lešić. Along with children dressed in traditional Croatian costumes who participated in the entrance procession at the beginning of the Mass, the church choir made up of singers from Croatian Catholic centres and soloists, magni�ied this Mass celebration in the magni�icent St. Patrick’s Cathedral, which boasts a beautiful statue of the Blessed Cardinal Aloysius Stepinac located in the front gardens of the Cathedral where many stopped to pay their respects and offer a prayer to the Croatian martyr.

In his homily, Father Utri compared an example from his family, his grandfather, who was a good driver but still “needed” the help of his grandmother as a co-driver who “warned” him about braking, lights, etc. so that he could be “even better,” with what God expects of us, as Catholics to follow the example of our martyr, hero, and Blessed Stepinac.

For God wants us to do good and strive for excellence. If we

Stepinčevo 2023: Celebration Of Blessed Aloysius Stepinac In St.

Patrick’s CathedralMelbourne

strive for excellence and do not give up on that path, we will reap the harvest or receive the reward in our search. If we strive for sin, wrong choices, we will reap the damage of those choices. Therefore, whatever we do, let us do it with all our hearts, for the Lord and not for the “human masters” of today because the only way to excellence is to live for God.

Just as Blessed Aloysius Stepinac lived, without compromise, trying to implement everything that God asked of him. In his life, only one thing was valid - it will either be God’s or nothing!

At the end of the Mass celebration, Father Lešić thanked everyone who helped in organizing the Mass celebration in any way, fellow priests, and as a special sign of gratitude, he presented a book about the history of Croatian Catholic centres in Victoria, “The Hand of the Lord was upon them,” to Dean Utri.

The whole Melbourne Archdiocese, as well as the Croatian community, is grateful to God for the life of Cardinal Pell, who was buried a few days ago. Cardinal Pell frequently emphasised in his life how the life of our Blessed Stepinac had greatly inspired him personally.

They had some commonalities with both spending innocent time in prison. - We highlight the words of Father Vedran Lešić along with the words spoken by Blessed Stepinac, which still resonate and deserve to be re�lected upon today - “Be encouraged and be strong in the faith that your fathers have confessed for 1300 years!”

Let us remain faithful to God, so that we may deserve eternal life promised by the Lord to those who remain faithful...

This Year’s ‘Dinamo Car Numerous Enthusiasts

The splendour of old but highly valued vintage cars shone at this year’s exhibition.

Text and photos: Suzana FANTOV

The ‘Dinamo Car&Bike Show’, an exhibition of cars and motorcycles traditionally held at the NK St Albans Dinamo premises under the sponsorship of the ‘I&D Group’, remains a very well-attended event in the Croatian community in Melbourne, for which exhibitors and audiences showed great interest once again this year.

Held last Sunday, February 12, 2023, this year’s meeting of vintage car enthusiasts, powerful engines,

and mighty motorcycles, driven by the excellent organisation of the ‘Dinamo Car&Bike Show’ working committee, brought with it a pleasant sunny morning under threatening rain clouds. Long-time connoisseur of great Croatian music, DJ Jarac, provided the musical atmosphere, while for those who were hungry after strolling through the parking lot and lawn, there were cevapi from the outdoor grill, tasty pastries, and other food prepared in the club hall, and then traditional burek, sirnica, pancakes... which were offered at sales stands.

Fresh hot coffee, homemade wine and liqueurs ‘Pero’s Wine’, homemade donuts... completed the great fun and socialising of many families, friends, and

&Bike Show’ Gathers Of Vehicles Of Yesteryear

acquaintances who always meet at such events.

The promotional material stand this year also offered some new items with very nice designs. The winners of valuable raf�le prizes were also went away happy, this was immediately followed by the announcement of the best in certain categories.

Winners list of �inalists who won prizes in the following categories:

CARS

BEST MUSCLE CAR - Pon-

tiac - model Firebird - Spiro

BEST INTERIOR - ChryslerCL - Daniel

BEST VALLIANT - VH - Stipe

BEST HOLDEN - Torana LC -

1971 - Michael

BEST FORD - XA CoupeRobbie

PUBLIC CHOICE - FORD 36 -

Hot Rod - Chris

PAINT JOB - Pontiac

- Firebird - Spiro

BEST OF SHOW - Holden

SLE - COM - Phil

MOTORCYCLES:

BEST PAINT JOB - Soft tail - Harley Davidson

- Graham G.

BEST CUSTOM - Indian -

1999 - Naza V.

PUBLIC CHOICE - Kawa-

saki - ZIR - Igor

BEST OF SHOW - Harley Davidson - 2017 - Daniel

Congratulations to the winners, as well as to the organisers, everyone who worked and helped to make the show a success, exhibitors, and everyone who supported this event with their presence, which every year brings some old but in new clothes - cylinders, inline engines, camshafts, injectors...

John Biloš, William Čorić, Sandra Čorić, Anita Medved, Mario Knežević, Ivana Javni, and li�le Antonija Medved.

“We

First

the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Izlet u dolinu Yarre

rođendan Štefici i Veroni!

Sretan

Članovi grupe društvene potpore Greater Dandenong posjetili su u petak, 3. veljače, farmu životinja, a dan su obogatili i dvostrukim rođendanskim slavljem uz odličan roštilj i slatke rođendanske torte.

Zajednički ručak uslijedio je u povijesnom hotelu Yarra Valley Grand, izgrađenom još 1888. godine

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: službena Fb stranica Australian Croatian Community Services

Uorganizacji Australsko-hrvatskih društvenih usluga, grupe društvene potpore Casey i Greater Dandenong provele su prošlog tjedna, 7. veljače, dan u dolini Yarre (Yarra Valley).

Izletnici su svoje jutro započeli doslovno "slatko" –uz kavu i posjet tvrtki "Chocolaterie & Creamery", gdje su saznali zanimljive činjenice o čokoladi koju su kasnije imali priliku i degustirati.

Zajednički ručak uslijedio je u povijesnom hotelu Yarra Valley Grand, izgrađenom još 1888. godine. Godinama kasnije je renoviran, a danas jedan je od najboljih hotela u dolini Yarra, glavnoj vinogradarskoj regiji Viktorije u koju pristižu brojni poslovni putnici i turisti iz svih dijelova svijeta.

I naši izletnici zaustavili su se u jednoj od vinarija. U vinariji Yearing Station mogli su razgledati tradicionalno uređeni prostor s vinskim bačvama i bogato opskrbljenu trgovinu, a potom i nadasve prekrasnu prirodu u kojoj su uživali šetajući se.

Svi smo svjesni negativnih strana BiH, međutim, ovo je zemlja s brojnim potencijalima koji, nažalost, ostaju neiskorišteni

Treća godina uzastopnih kriza, a mi još plivamo”, kazao je ovih dana jedan od bh. gospodarstvenika i sam iznenađen svime što se događalo od 2020. godine, a evo bh. ekonomija pokazuje zube i nekako odolijeva ovoj krizi, piše Večernji list BiH.

S više ili manje uspjeha, svi sektori uspijevaju poslovati, ali i širiti svoje poslove, iako se suočavaju s brojnim nedostacima, poput nedostatka radne snage, nerazumijevanja na višim razinama, vlastite želje za što boljim rezultatom, pri čemu se povremeno zaboravi na radnike i tako dalje. Da BiH ipak nešto vrijedi, potvrdile su nedavno riječi Branimira Muidže, čovjeka koji je na čelu HeidelbergCement grupacije u BiH i Hrvatskoj, generalni direktor Tvornice cementa

Kakanj, čovjek u čijim tvrtkama radi 51 tisuća ljudi.

„Svi znamo koliko je politički i birokratski sustav u BiH kompliciran i često nestabilan, samim time svjedočimo takvom poslovnom okruženju kakvo imamo. Međutim, mnogo je kompanija koje su dokazale te i dalje dokazuju kako je BiH puna prilika i potencijala koji se, uz dobru organizaciju poslovanja, mogu ostvariti i dalje razvijati. Vjerujem u potencijale bh. gospodarstva kada su u pitanju nove ideje za razvoj, inovativnost i privlačenje stranih investicija. Vrlo je važno istaknuti i da mi u BiH imamo jako povoljan geografski položaj koji povezuje Istok i Zapad, što bi u dugoročnoj perspektivi moglo biti važno

EKONOMIJA BiH ODOLIJEVA KRIZI

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Sv. Sava i druga čuda

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Mnogi u Dragoj Našoj, u vrijeme pokušaja formiranja nove vlasti, uključili su se kao pomoć SDA-u da ne postane oporba. Ponovit ću ono što sam pisao u jednoj od prošlih kolumna, skoro svi bošnjačko-muslimanski mediji stavili su se u funkciju zaštite SDA i Bakira Izetbegovića od odlaska u oporbu. Naravno, najjača zaštita su mu muslimanski vjerski službenici. Tako je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Kozarcu kod Prijedora Amir efendija Mahić održao jedan skandalozan govor, ne krijući mržnju prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i prvom srpskom prosvjetitelju, nazivajući Svetog Savu začetnikom fašizma, a SPC sektom.

Bosna i Hercegovina povezuje Istok i Zapad

i korisno za našu ekonomiju”, naglasio je. Istaknuo je i europsku perspektivu BiH.

„Krajem prošle godine BiH je dobila i kandidacijski status od EU-a, što će imati i već ima jako pozitivan odjek kod postojećih i novih investitora u svim sferama gospodarstva. Prilike su nam nadohvat ruke, a na nama je pretvoriti ih u realne investicije, privući kapital koji bi se usmjerio u visoke tehnologije, čime bismo otvorili dobro plaćena radna mjesta za naše građane i perspektivu bolje kvalitete poslovanja i življenja uz bolji standard naših građana”, riječi su uspješnog poduzetnika koji je i na čelu Vijeća stranih investitora u BiH.

Međutim, da se stvore preduvjeti za razvoj, mora se riješiti i ono što muči i gospodarstvo i radnike. Ovih su dana u Udruzi poslodavaca FBiH detektirali probleme s kojima se suočavaju, od visokih poreza, preko doprinosa i para�iskalnih nameta pa sve do nedostatka radne snage i neučinkovite administracije.

Predložili su 40 propisa na svim razinama vlasti u BiH, a naravno, iskoristili su činjenicu da dolaze novi ljudi na vodeća mjesta, koji će, ako je suditi prema dosadašnjim aktivnostima i izjavama ključnih aktera, imati i više sluha za ove probleme. „U očekivanju uspostave vlasti, poslodavci i sindikati su jedinstveni i pokušavaju pokrenuti barem ključne prioritete, a to su ponajprije zakoni o doprinosima i porezu na dohodak. Bez velikih napora i kompliciranih procedura vlasti mogu donijeti propis kojim bi omogućili da poslodavci isplaćuju poseban dio plaća, do 400 KM, na postojeću plaću radnika, a taj dodatni dio plaće bio bi oslobođen doprinosa za zdravstveno osiguranje i za nezaposlenost. Ova mjera sigurno bi dovela do unaprjeđenja poslovnog ambijenta, a time i do povećanja plaća, što bi pomoglo zaustavljanju odljeva radne snage iz BiH. Opterećenje cijene rada u Federaciji BiH najskuplje je u Europi, a

porezi, doprinosi, para�iskalni nameti i druga opterećenja rezultiraju gotovo ‘plaćom na plaću’ ako analiziramo iznos prosječne bruto plaće, dio koji se isplati radniku za njegov rad te dio koji se uplaćuje u razne državne fondove”, kazao je, među ostalim, predsjednik Udruge poslodavaca u FBiH Adnan Smailbegović. Vrijedi istaknuti i želju poslodavaca u Federaciji da zaposle nove radnike i povećaju plaću u ovoj godini. Tako rast plaća do 10 posto poslodavci očekuju u velikom broju (68%), a istraživanje su proveli Federalni zavod i županijske službe za zapošljavanje. Naravno, s obzirom na in�laciju i rekordna poskupljenja, pitanje je što će 10 posto značiti u misiji zaustavljanja odlaska radne snage iz BiH, ali nekim koracima treba početi, samo da ta najava ne ostane na priči. Potencijala ima, a koliko će on biti iskorišten, pitanje je jer dosadašnje prilike od kraja rata naovamo uglavnom u BiH nismo dobro iskoristili.

Investicije: Više od 100 milijardi KM došlo iz dijaspore

Milijarde maraka u BiH stižu preko računa i “na ruke”. Nažalost, taj novac se jako malo investira u posao

Dijaspora kao pokretač ekonomskih aktivnosti u BiH - o tome se govori godinama i više jer su pošiljke novca od “naših izvana” stizale i u najgorim ratnim vremenima.

No, konkretnih investicija s tim novcem uglavnom nije bilo. Što je stizalo, koristilo bi se za potrebe kućanstva, a od većih ulaganja fokus je bio na nekretninama.

Stvari se žele pomaknuti s mrtve točke, da se novac koji dolazi izvana koristi za gospodarski pomak BiH jer uvijek ima onih koji žele ostati i raditi u svojoj zemlji, a pomoć bližnjeg koji radi u Njemačkoj ili nekoj drugoj razvijenoj zemlji itekako je dobrodošla.

Zanimljiv je projekt koji podržava Američka agencija za

međunarodni razvoj (USAID). Naziva se “Dijaspora invest” i ima perspektivu omogućiti otvaranje 2000 radnih mjesta kroz pomoć za 600 mikro, malih i srednjih poduzeća. Projekt

će se provoditi u idućih pet godina, a vrijednost mu je 15,7 milijuna dolara. Optimističan u vezi s projektom je i američki veleposlanik u BiH Michael Murphy. „Vjerujemo da dijas-

“S druge strane je utemeljenje na fašizmu. Spominjani Rastko (Nemanjić, nap.a.) kojeg zovu tako kako ga zovu, po tom njegovom monaškom imenu Sava, je bio začetnik ideologije mržnje prema drugome. Uzmite njegova osnovna djela. Čitava njegova djela se zasnivaju na proklinjanju između ostalog onoga što je poveznica s islamom i muslimanima. Naime, tzv. sveti Sava, kako ga pravoslavni svijet zove na području užeg dijela Balkana na kojem živimo, jeste jedan Rastko Nemanjić koji je rođen u jednoj porodici i njegov rođeni brat je bio krunisan za srpskog kralja. Veoma kontroverzna ličnost, u našem jugoslavenskom području prezentiran kao prosvjetitelj. Starije generacije se sjećaju da je čak i u vrijeme komunizma on predstavljan kao prosvjetitelj i osoba koja je donijela svjetlo nauke na ove prostore. To ni najmanje nikada nije bilo točno. Uvijek je to kao jedna notorna laž poturano ovdašnjem čovjeku”, između ostaloga rekao je Mahić. Ako je netko očekivao da će njegov mrzilački govor osuditi ili se bar od njega ograditi glavni poglavar IVZ u BiH reis Mustafa Kavazović, taj je debelo naivan. Naprotiv, reis je dao potporu njemu i ostalim imamima na njihovoj borbi.

Mitropolit dabrobosanski, Hrizostom obavijestio je članove skupštine Međureligijskoga vijeća da od 31. siječnja 2023. prekida članstvo u radu Međureligijskoga vijeća. Iz njegove obavijesti više je nego jasno kako on, za razliku od Islamske zajednice i reisa s imamima, ne želi dati potporu Bakiru Izetbegoviću. Naravno, iz ovoga se vidi još mnogo toga, ali kako ne bih pospješivao mržnju prestat ću pojašnjavati što se sve vidi.

Regulatorna agencija za medije (RAK), kaznila je Face tv. Kaznom od 15.000 maraka. Prema mišljenju mnogih jedan od tri razloga je taj što je u jednoj emisiji Senad Hadžifejzović rekao da Dodika treba ubiti. Hadžifejzović, kao i ogromna većina Bošnjaka-muslimana tvrdi da nije rekao ubiti nego umiriti. I sad bi se svi mi trebali praviti ludima i kazati da u kontekstu njegova govora to – umiriti – nije značilo ubiti, pa i ako nije koristio riječ ubiti! Kako god bilo, Face tv. najavila je tužbu protiv Draška Milinovića, direktora RAK-a. Ali, trebalo bi znati je sljedeće: još kad je visoki predstavnik u BiH bio Carlos Westendorp, Hadžifejzoviću je zbog radikalnih stavova i sijanja međunacionalne mržnje zabranio rad na javnoj televiziji. Ako bi netko pomislio da je, radeći na privatnoj televiziji, prestao sa širenjem mržnje taj se prevario, osilio se pa je još radikalniji i bezobrazniji. Dokle, vidjet ćemo.

Na svom zadnjem zasjedanju, Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) je, osim pune podrške visokom predstavniku Christianu Schmidtu, zahvale ne njegovu radu, naglasilo kako su Schmidtu upućene prijetnje.

pora ovdje igra jako važnu ulogu, osobito u ekonomskom smislu, a to se temelji na našem iskustvu koje smo imali s prethodnim projektom “Dijaspora invest” preko kojeg je 28 milijuna dolara donirano u BiH”, rekao je veleposlanik.

Mnogi ističu da se velika količina novca da i “na ruke”, odnosno oni koji dođu ostave novac u zemlji. Ako zbrojimo podatke od 1998. do danas, znači razdoblje od 25 godina, u BiH je stiglo više od 60 milijardi maraka, a brojka se s novcem “na ruke” sigurno penje i iznad 100 milijardi maraka. Novac iz ovakvih izvora neće dolaziti unedogled. U studijima je zaključeno da će, kad se iznosi smanje, nezaposlenost ostati, a država će se suočiti s manjkom svježeg novca. Ova sredstva sada održavaju platnu bilancu i makroekonomsku stabilnost zemalja, navode stručnjaci.

m bošnjačko-islamskom portalu, Klix.ba prave se Englezi i tvrde da su jedine prijetnje Schmidtu upućene iz RS još prilikom njegova dolaska na tu dužnost. Veoma brzo se saznalo da su prijetnje stigle iz Belgije, a onda Bošnjaci, kao i obično kad netko od Bošnjaka oskvrni, recimo pravoslavna ili katolička groblja, zapali zastave ta dva naroda, odmah kažu da se radi o psihički poremećenoj osobi. Nešto ih se puno nakupilo psihički poremećenih. Baš bi bilo fora čuti da su i imam iz Kozarca i oni koji ga podržavaju psihički poremećeni. A sada nekoliko riječi o uspostavi vlasti. U četvrtak, 16. veljače, trebala bi se održati sjednica Doma naroda Parlamenta BiH na kojoj bi izabrani zastupnici položili prisegu. Zašto kažem trebala bi? I sami znadete da u Dragoj Našoj dva plus dva može biti različito svaki dan. Evo dokaz. Zbog žalbe Zlatka Miletića, na odluku SIP-a o odbijanju njegove kandidature za predsjednika-dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH odložena je do odluke suda. Ali i kada sud donese odluku, kojom će sasvim sigurno potvrditi odluku SIP-a, od uspostave vlasti FBiH, budite uvjereni, nema ništa u dogledno vrijeme jer su Bakir Izetbegović i Sejdo Komšić, s ostalim islamističkim radikalnim dijelom političkih bošnjačko-muslimanskih stranaka odlučili na sve načine spriječiti otvaranje pristupnih pregovora Drage Naše s EU, odlučili su obezvrijediti darovani kandidatski status. 13. veljače, prema najavi novouspostavljene vlasti na razini BiH, trebala bi početi procedura smjene i biranja novih dužnosnika u sigurnosnim službama.

U praksi to znači da pod broj jedan leti duboko kompromitirani Osman Mehmedagić “Osmica”, čime bi Bakir Izetbegović ostao bez najjače poluge koja je za njega obavljala prljave poslove, širila dezinformacije i izmišljala razne spinove protiv političkih protivnika, ali i partnera. Međutim, prema najavama iz SDA, od toga, bar na toj sjednici, neće biti ništa. Pozivaju se na procedure i na bezbroj drugih, bezveznih razloga.

Po prvi put u životu volio bih da su neke priče stvarno samo priče, teorije urote, kao ona da iza strašnog zemljotresa u Turskoj stoji Amerika. No, rekli su i za rušenje sjevernog toka kako je to teorija urote i da su ga srušili sami Rusi. Pitam, zar su Rusi toliko glupi, jednostavnije im je bilo zavrnuti ventil?

Procjenjuje se da će se od ovog tjedna oko 19.000 izbjeglica s privremenim vizama moći prijaviti na novootvoreni program dodjele trajnog boravišta, čime je vlada ispunila predizborno obećanje koje je Anthony Albanese dao još 2022.

PRIORITETI FINANCIRANJA

Australska vlada ulaže 424 milijuna dolara

Obrazovanje, sigurnost hrane, vodna inftrastruktura i potpora za žene i djecu koji su izloženi nasilju u obitelji i seksualnom nasilju nalaze se među prioritetima �inanciranja vrijednog 424 milijuna dolara kojim se namjerava smanjiti nejednakost koju osjećaju Aboridžini i stanovnici otočja Torres Strait.

Australska vlada objavit će drugi godišnji provedbeni plan za zatvaranje jaza među Aboridžinima i stanovnicima otočja Torres Strait (Coalition of Peaks).

Ovo je odlučeno budući da je u Izvješću o provedbi plana za zatvaranje jaza iz 2022. otkriveno da se povećao broj samoubojstava, stopa skrbi izvan doma te stopa određivanja kazne zatvora za urođenike u Australiji. Međutim, počinjen je napredak kada je riječ o stopi zadržavanja urođenika u dobi od 10 do 17 godina, kao i rođenja djece sa zdravom tjelesnom masom te broja djece upisane u predškolski odgoj.

Ministrica za urođenike u Australiji, Linda Burney izjavila je da će se provedbeni plan usmjeriti na „stvarne aktivnosti i stvarnu promjenu”. „Vidjeli smo rezultate provedbenog plana za 2022. i znamo što kao vlada moramo bolje napraviti”, izjavila je. „Naše će mjere biti speci�ičnije i usmjerenije čime će imati veći učinak te ćemo time dopuniti već učinjeni posao u državama i teritorijima i poduprijeti organizacije za Aboridžine i stanovnike otočja Torres Strait da povedu aktivnosti u svojim zajednicama.”

Dodatni �inancijski paket

Uvođenje novih viza

Tražitelji azila koji su se prijavili za trogodišnju vizu u sklopu programa Temporary Protection visa - TPV ili petogodišnjeg programa Safe Haven Enterprise visa (SHEV) prije 14. veljače ili su stigli u Australiju prije negoli je provedena Operacija suverenih granica 2013., mogli bi dobiti trajno boravište sukladno odredbama za dodjelu vize radi rješavanja statusa (Resolution of Status (RoS) visa).

od 424 milijuna dolara uz

1.2 milijarde dolara određenih proračunom u listopadu osigurat će reformu četiri ključna prioriteta i dati socio-ekonomske učinke opisane Nacionalnim ugovorom za zatvaranje jaza.

Sukladno Izvješću o provedbenom planu za 2022., samo četiri cilja su ispunjena.

Značajan dio �inanciranja uključuje 150 milijuna dolara tijekom četiri godine kojima se namjerava osigurati pristup čistoj vodi za piće za udaljene i regionalne zajednice urođenika kroz fond Nacional Water Grid. Nastojanja da se osigura cjenovno pristupačna i dostupna hrane u udaljenim zajednicama također će biti jedna od tema koja se namjerava riješiti ovim programom, i to kroz �inanciranje vrijedno 11.8 milijuna dolara kroz Nacionalu strategiju za sigurnost hrane, a bit će �inanciran tijekom dvije godine.

U jednogodišnje partnerstvo s vladom Sjevernog Teritorija uložit će se 111.7 mijuna dolara potpore za izgradnju kuća u udaljenim područjima, s fokusom na prenapučena područja.

Pružatelji pravnih savjeta u području sprječavanja nasilja u obitelji primit će 66.8 miljuna dolara tijekom iduće dvije godine za pružanje pravne i druge pomoći djeci izloženoj nasilju u obitelji te seksualnom nasilju. Osim toga, 21.9 milijuna dolara bit će uloženo tijekom pet godina u sedam programa ozdravljenja, u okviru programa Support Families, kojima se namjerava provesti rana intervencija za oporavak od obiteljskog nasilja.

IZBJEGLICE I TRAŽITELJI AZILA

Vlada će se također obvezati uložiti 9.4 milijuna dolara tijekom dvije godine za beplatnu pomoć za prijavu za dodjelu vize, te dodatno �inanciranje stručnjaka za pružanje pravnih savjeta. Ministar za emigracije, državljanstvo i multikulturalne poslove Andrew Giles rekao je da će se time završiti desetljeće nesigurnosti za neke od tražitelja azila.

„Oni koji dobiju vizu kroz programe TPV i SHEV rade, plaćaju poreze, otvaraju tvrtke, zapošljavaju Austral-

ce i izgrađuju svoje živote u našim zajednicama, često u ruralnim i regionalnim područjima”, rekao je. „Bez trajnih viza oni nisu mogli dobiti zajam kako bi kupili kuću, izgradili svoje tvrtke ili se dodatno educirali. Gospodarski i socijalno gledano, nema smisla tako ih držati u predvorju”.

Međutim, ministrica unutarnjih poslova Clare O’Neill izdala je „kristalno jasno” upozorenje i izjavila da će oni koji pokušaju ući u Australiju bez valjane vize biti deportirani. „Sukladno Ope-

RBA najavljuje

Financijski stručnjak otkrio je zašto banke neće povećati kamatne stope po štednim računima kao što to čine kada je riječ o zajmovima za nekretnine, a zajmoprimce je usporedio s onima koji igraju igre na sreću u casinu - gdje „kuća uvijek pobjeđuje”.

Središnja australska banka Reserve Bank of Australia upozorila je Australce da će možda doći do dodatnog povećanja kamatnih stopa s obzirom na probleme sa zaustavljanjem in�lacije na ciljanih 2-3 posto. Nacionalna kamatna stopa na gotov novac narasla je na 3.35% ranije tijekom tjedna.

Financijski stručnjak Richard Whitten objasnio je zašto veće kamatne stope nisu primjenjive na štedne račune, a to je iz razloga što banke balansiraju niz kamatnih stopa koje se plaćaju na različite vrste proizvoda. „Svi u Australiji koji štede ili pozajmljuju novac igraju protiv casina u određenom smislu. Kuća uvijek pobjeđuje”, rekao je Whitten, urednik Findera - internetske stranice za usporedbu �inancijskih proizvoda. „Banka će uvijek pronaći način kako zaraditi novac, neovisno o tome padaju li kamatne stope ili rastu.”

Whitten je objasnio da je

raciji suverenih granica, ne postoji šansa da se nastanite u Australiji”, izjavila je. „Australske obrambene snage i pogranična policija patroliraju našim vodama te će presresti i vratiti sve brodove koji pokušaju ući u naše vode.”

Oni koji su vize dobili među prvima kroz programe TPV/SHEV, a čija se valjanost bliži kraju, bit će pozvani da se prijave za trajno boravište, a pozive će uputiti Ministarstvo unutarnjih poslova; svi ostali primatelji viza moći će se prijaviti od

daljnja povećanja

kraja ožujka 2023.

Vlada procjenjuje da će oko 19.000 građana koji borave u Australiji uz vizu imati pravo prijaviti se na za RoS vizu koja će dati ista prava kao i druge vize za trajni boravak. Ovo uključuje mogućnost glasovanja na izborima, prijave za kredite u bankama i pravo na NDIS i dodatne sustave socijalne sigurnosti. Prema važećim pravilima, oni koji su vize dobili kroz programe TPV i SHEV mogu se prijaviti za Medicare i isplate kroz program Cetrelink, te smiju raditi i studirati.

Primatelji RoS vize također će se moći prijaviti za australsko državljanstvo i sponzorirati svoje obitelji da dođu živjeti u Australiji sukladno Programu obiteljske migracije.

Oni koji su dobili vizu u sklopu programa TPV i SHEV, a ne dobiju RoS vizu, morat će napustiti Australiju dobrovoljno, a oni s novim zahtjevima za zaštitu mogu zatražiti intervenciju Ministarstva.

Prema brojkama Ministarstva unutarnjih poslova, trenutno se oko 5000 viza izdanih kroz programe TPV i SHEV nalazi pod revizijom. Ako revizija bude pozitivna, primatelji će dobiti RoS vizu.

PORAST KAMATIH STOPA

većina zajmodavaca tijekom prošle godine, uključujući četiri velike banke, prebacuje troškove povećanja kamata svojim klijentima u potpunosti. No kamatne stope na štedne račune nisu jednako toliko narasle u istom vremenskom razdoblju.

Guverner središnje banke Philip Lowe rekao je da je RBA revidirao svoju procjenu očekivane godišnje srednje in�lacije u lipnju na 6.25%. „Trebaju li se građani osjećati pokradenima? Teško je reći”, izjavio je Whitten. „Kada naraste kamatna stopa na gotovinu troškovi banke na pristup novcu također rastu, a ona

ove troškove prebacuje na zajmoprimce”.

„Banke također �inanciraju zajmove iz drugih izvora te su pogođene ponudom dostupnog novca.” Objasnio je da su banke pogođene različitim čimbenicima, uključujući i troškove poslovanja, kalkulacije dobiti te troškove �inanciranja ovisno o tome na koji način pristupaju novcu koji im je potreban za �inanciranje kredita za nekretnine.

Manji zajmodavci koji kredite pružaju putem Interneta mogli su naplaćivati manje kamatne stope jer nisu imali visoke operativne troškove poslovnica diljem zemlje, rekao je Whitten.

Federalni rizničar Jim Chalmers iznio je mračne prognoze o australskom gospodarstvu te priznao da je kriza koja je nastala uslijed trenutnih troškova života „Australcima donijela vrlo teško razdoblje”. Rizničar je izjavio da je kriza izazvana porastom troškova života nešto što se „osjeća za kuhinjskim stolom” u cijeloj zemlji, ali nije otvoreno kritizirao guvernera središnje državne banke Phillipa Lowea nakon devetog uzastopnog povećanja kamata.

RBA je povećao službenu kamatnu stopu na gotovinu na 3.35% nastojeći izaći na kraj sa sve većom in�lacijom koja se nalazi na najvećoj razini - 7.8% - u posljednje 32 godine.

„Očekujemo da će naše gospodarstvo ove godine znatno usporiti”, rekao je Chalmers. „Reserve Bank i Državna riznica očekuju da će to biti slučaj s obzirom na kombinaciju posljedica koje stižu uslijed visokih kamatnih stopa i nezahvalnih globalnih uvjeta.”

Prije povećanja kamata, ministar NDIS-a i bivši vođa laburista Bill Shorten rekao je za Sky News da će niz povećanja kamata koje provodi središnja banka biti „nevjerojatan teret za milijune građana koji pokušavaju otplatiti svoje hipoteke.”

Kriza uslijed trenutnih troškova života

GOSPODARSTVO

Hajde Dragane, neće Let

Armagedon je pojam vezan za proročanstvo o kraju svijeta. Spominje se u Bibliji, Novom Zavjetu, Otkrivenju (Apokalipsi) sv. Ivana. Za one koji nisu čitali Bibliju, pojam su mogli steći gledajući američki povijesni spektakl. No, to je bilo tako u prošlosti.

Sad je dovoljno pogledati vijesti i na običnom televizoru. Stravičan potres u Turskoj i Siriji. Stravičan rat s neizbrojivim žrtvama u Ukrajini. Snimke ruševina su skoro identične. Posvuda samo jad, sirotinja, ruševine, mrtvi na sve strane. Ginu i djeca i odrasli… Uzroci ovih dviju katastrofa su različiti, ali posljedice su slične. Rat je rezultat ljudske zatucanosti, a potres neizmjerne snage prirode. U takvim situacijama nama pred TV ekranima ostaje još jedino molitva. Iz ovog mračnog i depresivnog vremena teško je s vedrinom gledati u budućnost. Pokoj ti vječni, legendo!

U vrijeme i nakon korone umrlo je jako puno ljudi. Svatko od nas može potvrditi kako mu je u ovo zadnje vrijeme otišlo puno prijatelja, znanaca ili javnih osoba. Odlazi se uredno, iz dana u dan. Otišao je i Miroslav Ćiro Blažević. Rođen u Travniku, ali za razliku od Ive Andrića, izabrao je Zagreb i Hrvatsku za svoju domovinu. Bio je moj dobri prijatelj i klijent 18 godina. Većina se slaže da je bio najveći i neponovljiv.

Do 1982. g. Dinamo je 24 godine čekao na naslov prvaka. Tadašnji novinar Radio Zagreba Ivo Tomić skoro je na "silu" nametnuo Ćiru za trenera uplašenoj upravi Plavih. Sve ostalo što se potom dogodilo je, kao i obično, povijest. Forsirani marš kroz jugo-ligu i osvajanje prvenstva. Nastankom naše države postao je selektorom i 1998. godine osvojio za Hrvatsku broncu na svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Jedan i neponovljiv iz svijeta koji se raspada i nestaje… Pokoj ti vječni, legendo!

Sjećam se kad je jednom Ćiro Blažević izjavio kako su ga neki igrači "izdali" jer su se prije početka priprema udebljali. Kad su pripreme počele, Ćiro je zaključio da tu ima i "vele-izdaje"… HDZ je čistio nepoželjne nazive ulica, ali...

Gine se, mrtvih na sve strane, a brakovi su izvor novih ratnika, budućih stradalnika koji će jednog dana doživjeti sve ono što mi danas doživljavamo. Gledam na fejsu kako izgleda tajna sretnog braka u Indiji, trenutno najmnogoljudnijoj zemlji na kugli ili ravnoj plohi. Mladoženji se pokloni puška, a mladoj naslikaju crvenu

točku na čelu!

Igor Bjelik šalje na fejsu sliku Ulice kardinala Stepinca u New Yorku. Postoji već oko 40 godina. Ni Zagreb ne zaostaje, ali s nazivima ulica komunističkih krvoloka. Tako npr.: na Jarunu postoji ulica Vlade Ranogajeca, državnog tužitelja, koji je stotine i stotine ljudi poslao 1945. g. u smrt bez prava na suđenje. Tako bar tvrdi bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Zanimljivo da je 1993. g. HDZ "čistio" nepoželjne nazive ulica, ali Ranogajeca nisu dirali. Odletjeli su tada Ivan Šikić, Franjo Debeuc, Julije Antolić, a zamijenili su ih Anton Stipančić, Bernard Vukas…. Treba li očekivati uskoro ulicu Ćire Blaževića? Bojim se da ne. "Narodni heroji" imaju prednost. Napokon, oni su se borili za Hrvatsku u Jugoslaviji. Lijepa naša Juga!

Sve se u životu kosilo s njegovim pogledima. Bio je naime Japanac.

Ako transrodna osoba opljačka banku, smije li se javno reći da je ona transrodna?

Afera "Kongo, Zambija…" ne jenjava u medijima. Lijevi političari i političarke urlaju sa svih govornica o nepravdi prema osmorici naših državljana. Neki naši "pravnici" se čude, k'o pura dreku, kak' su to Zambijci prvo povukli optužnicu, a sad im opet sude po toj povučenoj optužnici? Takav je njihov pravni sustav. To je napokon shvatila i jedna naša bivša ministrica, ljevakinja, te je otprilike rekla kako nije točno da se 1945. g. strijeljalo nevine ljude . Oni nisu bili nevini, samo nisu nikada bili osuđeni na sudu… Trebali bi ponovno pogledati �ilm Sydney Pollacka Out of Africa. Ministrica je taj �ilm gledala.

Film zasigurno nije gledao Marko Špoljar, lijevo krilo Jutarnjeg. On se pomalo bavi i pravom. Kakav je novinar takav je i pravnik. Naime, naš Marko, kao i mnogi drugi, prati "sapunicu" iz Zambije u kojoj glavne uloge ima osmero naših državljana pod sumnjom na pokušaj trgovanja djecom. Marko "prosto ne može da veruje" kako su hrvatske "desne parapolitičke snage povele križarski rat" protiv posvojitelja.

Marko k'o i obično mlati praznu slamu i zato bi trebalo okrenuti slijedeću stranicu Jutarnjeg. Ali u Marku se probudio istražitelj ili isljednik pa kaže: "No, ovdje treba primijetiti i nešto puno opakije od puke činjenice da su desne snage zambijski slučaj odlučile iskoristiti kako bi nemilosrdno izudarale svoje političke

3 odmah vratiti neprežaljenu Jugu!

radikalne desnice i hrvatske radikalne antifašističke ljevice…

Izgleda da neke bitne razlike nema. Jedni i drugi su jugo-nostalgičari, kmeče za vremenom kad su jedni bili gospodari života i smrti, a drugi plaćeni sluge. Siguran sam da ne moram objašnjavati tko su jedni, a tko drugi.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Dovoljna je jedna sjednica Hrvatskog sabora pa da sve bude k'o na dlanu. Tko tu sve ne sjedi, koji folklor, teatar, vašar taštine. Već su izmišljene cigarete bez nikoti-

Razgovor u državnoj �irmi. Direktor: "Dobro, recite mi zašto bi htjeli raditi baš kod nas?". Odgovor: "Daj, tata, nemoj me zaje***ati".

protivnike… Naime, stalnim naglašavanjem činjenice da je jedan od uhićenih transrodan, domaći desničari izlaze iz okvira prihvatljive političke borbe te se svojim huškanjem približavaju zoni zakonom kažnjivog!".

I da završim s našim "pri-pravnikom", on zaključuje: "To prekomjerno granatiranje prema jednom od uhićenih može se shvatiti samo kao govor mržnje usmjeren prema svim transrodnim osobama u ovoj zemlji…". Javila se i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter te stala uz našeg Marka: "U komentarima o Hrvatima uhićenima u Zambiji ima i rasizma, transfobije, govora mržnje u širem smislu".

Što ako neka transrodna osoba opljačka banku ili nešto slično?

Smije li se javno reći da je ona transrodna i smije li se uopće komentirati takav događaj? O sudbinama djece gotovo nitko od tih dušobrižnika niti govori niti piše. Gdje su djeca, kako sve to doživljavaju, gdje su im roditelji, što oni na sve to kažu, itd. To naše medijske dušobrižnike ne zanima previše. Navodno je u tom dijelu zatajilo njihovo "istraživačko" novinarstvo.

Čini mi se da postoje razvijene, nerazvijene zemlje, zemlje u razvoju i Lijepa naša sa smetnjama u razvoju.

Poltronski gen ili stjecaj okolnosti?

Bernarda Holjevac se zabrinuto pita: "Zamislimo da nije bilo Tita, antifašista, komunista, NOB-a. Rat bi završio kao što je i završio, a Hrvati bi se našli na gubitničkoj strani zajedno s Njemačkom, Austrijom, Italijom, Norveškom i Japanom". Stvarno, zamislite, bili bi lišeni samoupravljanja, UDB-e, OZN-e, Bleiburga, Hudih i drugih jama, Golog otoka… Mnoge su maske već odavno pale.

Mnogi se pitaju koja je danas razlika između srpske četničke

na, kava bez kofeina, avioni bez pilota, ali još nije izmišljen parlament bez idiota! Sad se, recimo, skupljaju potpisi za opoziv glavne državne odvjetnice. Taj prijedlog Saboru može po zakonu podnijeti samo Vlada RH-a. Dakle, džabe ste farbali! Navodno neki ludi atentator nije stigao "odstrijeliti" Krešimira Beljaka jer je ovaj u međuvremenu postao "sitna divljač" na koju je proglašen lovostaj. Za mene ipak Beljak i dalje ponosno nosi titulu "prvog pravog frajera hrvatske politike".

Najprije su nas navukli, a onda nategli. I sad imamo euro. Sjećam se kad su Grci mijenjali svoju prastaru valutu drahmu u euro. To su primili "drahmatično"… Pobrinimo se najprije za našu djecu, a onda za migrantsku

Gordana Grgas je zabrinuta: "Trebalo bi nam biti važno kako kod nas žive strani radnici". Gordana je s pravom zabrinuta. Možda bi nam trebalo biti čak i važnije kako kod nas žive naši radnici i njihova djeca. Čitam u Večernjaku da u Hrvatskoj 14.000 djece živi u teškim uvjetima, točnije u teškom siromaštvu. U pučkim kuhinjama je gužva, kopa se po kontejnerima. Volimo se hvaliti da smo za neke azijske i afričke radnike "Njemačka". Jesmo, ali samo kao tranzitni prolaz do Njemačke, Švedske…

Pobrinimo se najprije za našu djecu, a onda za migrantsku. Dok mi brinemo o stranim radnicima, naši uče engleski i spremaju se za Irsku.

Nijemci kažu: "Što gluplji seljak, to veći krumpiri". Naše poltronske komplekse pokušavamo bezuspješno izliječiti brigom za strance, a domaći nam jedva spajaju kraj s krajem.

Navodno su neprijavljeni radnici štrajkali, ali "na crno".

Hrvati mogu napokon odah-

JOHN STONEMART MEMORIALS

nuti. Sad smo pred vratima raja. Preko Dore se u glazbeni svemir vinuo Let3. Pjesma je otvorena politička parodija. Andrija Jarak je nezadovoljan. Nije u pravu. Pjesma Mama ŠČ je lijepa, raspjevana balada o životu, psihopatu i traktoru. Zamislite da na �inalnoj večeri Eurosonga naši momci ulete na pozornicu na traktorima. Ako još netko tada započne vikati "evo Rusa" pa nastane kaos i "bežanija", proslavit ćemo se po cijeloj Europi i ako ne pobijedimo. Zašto pjevaju o traktoru skužit će samo Lukašenko.

Glazba pjesme Let3 je atraktivna i melodična, a kostimogra�ija i svjetlosni efekti su ludnica… Nastavak zabavno-glazbene euro-dekadencije

Uostalom, nakon talijanske pjesme koja je pretprošle godine pobijedila na Eurosongu, ova naša pjesma je samo nastavak zabavno-glazbene euro-dekadencije. Netko će možda pomisliti kako pišem o nečemu za što nisam stručan. Varate se. Pred 10-15 godina na Dori je pobijedila Doris Dragović s pjesmom "Marija Magdalena". Na čelu žirija sjedio je tada Zvonimir Hodak, odvjetnik. Kompetentan i stručan za glazbu k'o svi Ličani. Ličani pjevaju "pjevaj mi, pjevaj sokole…" jer su uvjereni da je sokol ptica pjevica. I ja s njima. Dobro, pravi glazbeni znalci k'o recimo Dragan Markovina znaju koja je to vrsta "muzike". On je u "Telegramu" pobjedu "letača" shvatio kao društveno priznanje njihovoj inventivnosti i ujedno se upitao "je li to znak nekih širih promjena?". Hajde Dragane, neće Let3 odmah vratiti neprežaljenu Jugu. Ni traktor kod nas nije dobar znak. Znaš već, traktori, beganje, Oluja itd. Uglavnom, fejs gori o pobjedničkoj pjesmi Let3, a komentari su ili sjajni ili ogorčeni. Milivoj Čalo je sklon kompromisima: "Njihov primitivizam i vulgarnost je svojstvena pećini i špilji…". Dobro, Eurosong je već dugo parada kiča i neukusa pa da i mi pokažemo naše "guzice i pi*pače". "Pa kad je bal, nek' bude maskenbal", piše Zubić Vila. Slažem se! I tako idemo u Liverpool s "Mama ŠČ" i njenim traktorom. Volan će morati prebaciti na lijevu stranu s obzirom na političku opredijeljenost izvođača. Prema istraživanjima ženskih udruga, prvi dojam na Hrvaticu muškarac ostavlja svojom odjećom i obućom. Drugi dojam ostavlja kad skine obuću! Fuj, smrdi! Razgovor u državnoj �irmi. Direktor: "Dobro, recite mi zašto bi htjeli raditi baš kod nas?". Odgovor: "Daj, tata, nemoj me zaje***ati".

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807

LAGANA PREHRANA

Recepti iz korizmenog jelovnika

Prije uskrsne blagdanske trpeze, od sljedećeg tjedna, 22. veljače 2023., započinje vrijeme u kojem se većina nas odriče nečeg omiljenog što se nalazi na svakodnevnom jelovniku, čokolade, slatkiša, alkohola, mesnih prerađevina, zasitnih sendviča, majoneze, jake hrane. Vrijeme korizme koristi se kao vrijeme idealno za laganu prehranu, najpogodniji trenutak za skidanje viška kilograma nagomilanih tijekom zime koja, ruku na

Obična zlevanka

srce, baš i nije pokazala zube, ali to mnoge nije spriječilo za posezanjem kalorične hrane. U stara vremena kuhao se grah, kupus začinjen tučenim i kuhanim bundevinim sje-

- 2 dcl maslinova ulja

- vrlo malo hladne vode

- 4-5 režnja češnjaka - 1 kapula

Priprema:

menkama, tarana, kaše, leća, palenta s mlijekom, zlevanke, krumpir kuhan i pečen, kukuruz, luk, rotkva, suho i svježe voće.

Samo nedjeljom bila su do-

vodu, pa kada proključa dodati poriluk izrezan na kolutiće. Kuhati ga kratko, tako da ostane hrskav.

puštena jaja, sir, maslo, mlijeko, skorup, kolač s mlijekom i jajima, suhi sir i slična jela jer se u korizmi postilo i od tih namirnica. Za današnji tempo života, kada svašta »trpamo« u organizam, barem jedno vrijeme, u korizmi, treba predahnuti od teške hrane bogate ne samo masnoćom, nego aditivima i konzervansima i okrenuti se lakšim obrocima.

Donosimo nekoliko recepata za koje nisu potrebne velike kulinarske vještine.

Namaz se služi uz tostirani kukuruzni ili integralni kruh.

Marinirana riba

Sastojci:

Sastojci:

- 1 jaje, - 2-3 dl mlijeka

- 150 g pšeničnog brašna, - 2 žličice meda

- žličica soli

- 1 jogurt (

- vanilin šećer, - 125 grama bijelog kravljeg sira

- nekoliko žlica kiselog vrhnja

Priprema:

Pjenjačom izlupati jaje, dodati naizmjence brašno, mlijeko, jogurt, sir (možete koristiti i kiselo vrhnje), med, sol i prašak za pecivo. Gotova smjesa bi trebala biti samo malo gušća od one za palačinke.

Smjesu izliti u namašćen i pobrašnjen kalup, poravnati te žlicom „pokapati2 kiselim vrhnjem. Peći u pećnici na 200 stupnjeva oko 20 minuta, dok zlevanka ne postane zlatno žuta.

Zlevanka je najbolja topla, no poslužit će i kao hladan međuobrok. Umjesto vrhnja na zlevanku možete staviti svježi sir, naribanu jabuku, pekmez ili višnje iz kompota

Gregada, ribarska

spiza, juha i glavno jelo u jednom

Sastojci:

- 1 kg krumpira

- 1 kg oslića

- 1 vezica peršina

- malo ružmarina

- sol i s mljeveni papar

- 1-2 dcl bijelog vina

- sok od kriške limuna

- oko pola litre riblje juhe

Cijele osliće, mogu biti i smrznuti, očistiti i narezati na komade debele 2 do 3 prsta. Možete ostaviti i glave, bit će bolji okus. Kapulu uz pomoć ribeža narezati na sitne tanke krugove pa malo posoliti i zažutiti na maslinovu ulju uz dodatak češnjaka.

Izrezati ploške krumpira na debljinu 2 cm. Na kapulu naizmjenice slagati komade ribe i krumpira, začiniti i podliti s 1 dcl, najviše 2 dcl vina i malo hladne vode s maslinovim uljem na kraju.

Dodati riblje juhe toliko da pokrije krumpir i ribu.

Kuhati poklopljeno oko 20 minuta na jakoj vatri. Na kraju dodati maslinovo ulje.

Gregada se kao i brudet ne miješa već se zdjela povremeno protrese.

Nakon 20 minuta maknuti poklopac, dodati peršin i kratko prokuhati na umjerenoj vatri dok krumpir ne omekša.

Gregada se može napraviti i od smrznutih �ilea oslića uz dodatak i drugih vrsta smrznute bijele ribe.

Heljdina salata za dvije osobe

Sastojci:

- 1 čajna šalica heljde

- 2 cijela poriluka

- 5 dkg cijelih oraha

- klinčići

- cvjetići vrijeska

- kadulja

- sol

- papar

- 1 žlica ulja

Priprema:

Prethodno namočenu heljdu kuhati u kipućoj posoljenoj vodi, s par klinčića koja će joj dati posebnu aromu, a heljda će biti lakše probavljiva.

Heljdu kuhati dvadesetak minuta, sve dok ne omekša. U drugoj posudi zagrijati

Na suhoj tavi prepržiti cijele orahe koje je važno cijelo vrijeme miješati jer lako zagore. U procijeđenu i dobro ohlađenu heljdu dodati također ohlađeni poriluk i ulje koje se uvijek dodaje u ohlađene namirnice, jer je bogato omega-3 masnim kiselinama čija se dobra svojstva smanjuju na visokim temperaturama.

Na kraju jelo začiniti solju i paprom te preprženim orasima. Dodati i malo sasušene kadulje koja je antiseptik te cvjetiće vrijeska.

Ovo jelo se može služiti kao glavno u vrijeme posnih dana korizme ili kao prilog uz neka laganija jela.

Namaz od tune

- 250 g srdele

- bosiljak

- ružmarin

- sol

- papar

- maslinovo ulje

- limun

Za nadjev na kruh:

- 200 g rajčice svježe

- 50 g crvene paprike

- 2 režnja češnjaka

- pesto genovese

- sol,

- papar

- maslinovo ulje

- svježi listovi peršina

Priprema:

Sastojci za 2 osobe:

- �ile tune

- 1 žlica kapara

- 2 žlice crnih i zelenih maslina bez koštica

- 1 žličica sjemenki lana

- majčina dušica

- 1 žlica ulja

- 1 žlica maslaca

Priprema:

Ocijeđenu tunu izgnječite štapnim mikserom, masline nasjeckajte na kolutiće. U tunu dodati sve sastojke, nasjeckane masline, 1 žličicu sjemenki lana, kapare, majčinu dušicu, 1 žlicu maslaca i malo ulja. Sve sastojke dobro promiješati.

Srdelu očistiti i oprati. Nožem odrezati glavu i ukloniti utrobu, te ju razrezati do repa kako bi izvadili središnju kost. Filete srdele staviti u posudu u kojoj ćemo je marinirati. Popunimo dno posude očišćenom srdelom, začiniti solju, paprom i s malo bosiljka te sitno mrvljenim ružmarinom i pokapati sokom limuna, te preliti maslinovim uljem tako da lagano prekrije ribu. Tako slagati dok ima srdela.

Pokriti posudu i staviti u hladnjak na nekoliko sati kako bi srdela upila začine.

Nadjev za kruh:

Rajčicu i papriku narezati na manje kockice, češnjak vrlo sitno pa u posudu za salatu dodati malo pesta genovese, ali ne pretjerati jer je umak jak. Začiniti solju i paprom i dodati još malo maslinovog ulja te lagano promiješati.

Na ispečeni kruh nanijeti nadjev i položiti nekoliko mariniranih srdela, s kožom okrenuta prema dolje. Posuti nasjeckanim svježim peršinom.

Vicevi

Dječak i bicikl

Vozio se jedan dječak oko crkve s biciklom, kad ono dolazi svećenik i upita ga: ‘’Zasto ne uđeš u crkvu?’’

Dječak: ‘’Pa bojim se da mi netko ne ukrade bicikl.’’

Svećenik: ‘’Ne brini se, Duh sveti će ga čuvati.’’

Dječak: ‘’U ime oca, i sina, Amen.’’

Svećenik: ‘’A gdje ti je Duh sveti.’’

A dječak će: ‘’Čuva vani bicikl.’’

Međugorje

Udala se cura u Međugorje pa nakon par dana zove majku i priča joj telefonom kako je se dobro udala!

- “Draga mama sve mi je super, kuća mi je blizu cr-

kve, mogu misu slušat iz kuće.”

A svekrva to sve slušala pa doda:

- “Da može, a koliki joj je jezik, može se iz kuće i pričestit”.

Raj

Poslije prometne nesreće, stižu Mujo I Haso na vrata raja. Tu ih dočeka gospodin u bijlom pa im kaže:

- Dobrodošli u raj gospodo! O novcu ne morate brinuti jer ga ovdje nema. O poslu ne morate brinuti jer ovjde posla nema.

Gleda ga Mujo pa mu kaže:

- Pa što smo niti dolazili, pa jarane ovde je isto ko u Bosni!

Tjedni horoskop

Ovan Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Put Venere kroz znak Vage dat će vam priliku da se pokažete u drugačijem svjetlu. Ipak neće sve ići glatko. Morat ćete se jako potruditi kako biste ispunili ono što želite. Ovaj tjedan sami ste sebi najgori neprijatelj, stoga dobro važite svaku riječ koju uputite partneru. Poslovna situacija tjedna bit će povoljna, ali ne i bajna. Odlični izgledi su jedino osobama koje se bave umjetnošću i modom.

Sretni brojevi: 2, 5, 8, 11, 21, 3

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Brojni događaji, neočekivani obrati i situacije na ljubavnom planu priuštit će vam nekoliko neprospavanih noći u kojima ćete razmišljati o de�iniranju odnosa kojeg imate. Nemojte pretjerano lomiti glavu. Još neko vrijeme neće vam biti jasno zbog utjecaja planeta. Intelektualno ćete biti iznimno jaki. U odnosima s drugima morat ćete malo pripaziti jer vaša energija neće svima leći dobro.

Sretni brojevi: 1, 9, 11, 21, 23, 27

23. rujna do 22. listopada

Trebali biste unijeti malo reda unutar svojih obiteljskih odnosa jer ćete u protivnom vjerojatno puknuti pod pritiskom kojeg na vas stavljaju. Odnos s voljenom osobom je relativno dobar, tj. bit će jako dobar ne budete li osobni stres prenosili na njega/nju. Pred vama je nekoliko zanimljivih promjena na poslovnom planu. Pripazite samo kako za vas ne bi sve postalo previše osobno.

Sretni brojevi: 7, 13, 23, 27, 37, 44

Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Mars i Venera vam donose puno intenzivnih događaja u život, pogotovo vezanih uz ljubavni život. Budite spremni preuzeti inicijativu. Čekate li na korak koji će ojačati vašu vezu, poput prosidbe ili zajedničkog života, dajte si još malo vremena.

Budite mudri i strpljivi i sve će biti kako želite. Početak tjedna prilično vam je naklonjen i sve će ići prema vašem planu, pogotovo situacije vezane uz nekretnine.

Sretni brojevi: 14, ,23, 24, 34, 35, 45

Blizanci Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Početkom tjedna mogli biste osjetiti nesuglasice s partnerom, pogotovo kad je u pitanju zajednička budućnost. Morat ćete biti strpljiviji. Ako ste slobodni, smiješi vam se jedan Škorpion. Ipak, da biste ostvarili išta od ovog morat ćete odvojiti malo poslovnog vremena ostaviti i za privatni život. Posao će vas jako opterećivati. Imat ćete puno obveza, a pomoći neće biti ni od kuda.

Sretni brojevi: 4, 9, 14, 23, 25, 34

21. studenoga do 22. prosinca

Odnos s partnerom mogao bi biti malo napet pa ćete biti skloni naglim odlukama. Nemojte prekidati vezu ako niste sto posto sigurni i hladne glave pri toj odluci. Ako ste samo mogla bi vas privući jedna osoba koja se neće prestati smješkati u vašem društvu. Moguće je da tu osobu poznajete i od prije. Venera koja je ušla u Vagu upućuje vas na važnost diskrecije, pogotovo kad su u pitanju važni dogovori.

Sretni brojevi: 1, 6, 19, 21, 29, 33

Rak Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Početak tjedna donosi vam pojačano razumijevanje između vas i vašeg partnera. Vrijeme je da se malo opustite posvetite svom domu, obitelji i onome što volite. Zabavite se i ne dajte lošim mislima da vas obuzimaju. Partner će vam donijeti utjehu koju trebate. Ako ste sami nemojte se obvezivati prema drugima. Ovaj tjedan donosi vam dobre poslovne vijesti vezano uz nekretnine i posjede.

Sretni brojevi: 8, 9, 16, 34, 40, 43

Zašto je povremeno dobro postiti?

Bez obzira na to kakva su vaša vjerska uvjerenja, povremeni post vrlo je dobra stvar za vaše mentalno i �izičko zdravlje. Naime, post vam omogućava da se dublje povežete sami sa sobom te da očistite svoje tijelo od svih nakupljenih toksina.

Neke od zdravstvenih prednosti posta su bolja kontrola nad vlastitom težinom, poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, bolja krvna slika, itd.

Iako se naše tijelo samo prirodnim ciklusima čisti od otrova, zbog brzog načina života, mnogo stresa i loše prehrane, naš je organizam često pod velikim opterećenjem. Da biste riješili takve probleme, idealna je metoda posta odnosno suzdržavanje od hrane barem jedan dan.

22. prosinca do 20. siječnja

Venera u Vagi donosi vam zanimljiv društveni život, ali morat ćete malo pripaziti kako ne biste pomiješali poslovne i privatne susrete. Kad je stalni partner u pitanju izbjegavajte laganje i izmotavanje. Imate li neke loše vijesti recite ih iskreno pa ćete moći riješiti probleme na miran način. U protivnom čekaju vas problemi i sukobi. Saturn koji prolazi kroz loš aspekt donosi vam pojačani obim poslova.

Sretni brojevi: 8, 13, 28, 31, 38, 44

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Mogli biste dobiti zanimljivu i neočekivanu ponudu na ljubavnom planu, ali s Venerom u Vagi najbolje bi vam bilo pripaziti na to što radite, jer ćete biti prilično žestoki. Komunikacija će vam biti iznimno dobra pa iskoristite ovaj povoljan utjecaj kako biste riješili neke davno započete probleme. Financije nisu najsigurnije, pogotovo one koje ne ovise samo o vama. Vaš vladar novca trenutno je loše aspektiran.

Sretni brojevi: 13, 23, 24, 32, 35, 43

Ljubavni život ovog tjedna mogao bi biti vrlo nepredvidljiv ovog tjedna. Jedna ili dvije situacije mogle bi vam zbilja proširiti vidike i promijeniti neke stvari. Odgodite svoje sumnje, strahove i ostale gluposti na stranu i prepustite se rijeci emocija da vas nosi. Uživat ćete u ovoj vožnji. Ovaj tjedan moglo bi vam biti bolje raditi u samoći nego svađati se s kolegama koji ne gledaju na probleme isto kako vi. Nemojte raditi samo za vlastiti probitak.

Sretni brojevi: 17, 28, 29, 35, 39

Djevica Ribe

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Čini se kako je vama opet proljeće! Jupiter, sretni planet vratio se u odličan aspekt i tamo ostaje duže vrijeme, a vama donosi sve što možete pomisliti kad su u pitanju veze, bilo poslovne bilo privatne. Ipak, Merkur, vaš vladar, još uvijek je ćudljiv pa nemojte biti brzopleti. Polako i sve će vam se dati samo od sebe. Imate energiju koju niste očekivali i sad biste najradije sve riješili odjednom. Nemojte pretjerivati.

Sretni brojevi: 9, 11, 21, 29, 31, 39

Ako vam vaša intuicija govori jedno, a svi ostalo drugo, vjerujte sebi. Malo riskirajte i dobit ćete puno više nego igrom na sigurno. Samo pri svemu tome nemojte u potpunosti izgubiti tlo pod nogama i sve će biti u redu. Imat ćete više obveza nego inače, ali ćete dobit pomoć koju trebate pa se ne morate uzrujavati oko toga. Dok se planetarni utjecaj malo ne smiri nemojte donositi neke veće i bitnije odluke vezane uz promjene posla.

Sretni brojevi: 4, 8, 12, 21, 31, 45

Post je vrlo učinkovita metoda čišćenja organizma koju svatko može provesti nekoliko puta na godinu. Može se provoditi na više načina, a najbolje je odabrati onaj koji će se uklopiti u vaš način života. Kod višednevnog posta, izbacuju se samo određene namirnice i poroci koji su štetni za naše zdravlje. Odlučite li se pak na jednodnevni post, najbolje je taj dan ne jesti ništa već piti samo vodu i biljne čajeve. Ipak, prije provođenja posta dobro je posavjetovati se s liječnikom ili nutricionistom, a smiju ga provodite samo zdrave osobe.

Postom se provodi detoksikacija organizma, a povećani unos tekućine tijekom trajanja posta pomaže kod izbacivanja svih nakupljenih otrova u tijelu. Na taj se način čiste krvotok te limfni sustav te se potiče proces regeneracije stanica. Razina kolesterola u krvi se smanjuje, stanice se opskrbljuju kisikom i poboljšava se disanje. Redovnim postom mogu se izliječiti mnoge tegobe kao što su problemi s kožom, glavobolja, razne alergije, loša probava, itd.

Imate li problema s viškom kilograma i debljanjem, post bi mogao biti pravo rješenje. Istraživanja su pokazala kako je post mnogo zdraviji

i učinkovitiji u borbi s kilogramima nego razne dijete. Povremeni posto omogućuje tijelu da spali sav višak masnoća koje su se nakupile.

Povremeni post pozitivno utječe na probavni sustav i funkcije crijeva općenito, a time se pospješuje i sam rad metabolizma.

Vjerovali ili ne, uz manje hrane živjet ćete duže. Naime, istraživanja su pokazala kako se životni vijek u pojedinim kulturama produljio upravo zbog načina njihove prehrane. Jedan od primarnih učinaka starenja je spor metabolizam, a što dulje budete održavali svoju mladolikost to će vam metabolizam raditi bolje i učinkovitije.

Istraživanja su pokazala da post poboljšava funkcije mozga jer potiče proizvodnju određenih proteina koji aktiviraju matične stanice mozga i pretvaraju se u nove neurone te promiču živčano zdravlje. Ti neuroni također štite moždane stanice od raznih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Uzrok akni i sličnih problema s kožom često su toksini koji su se nakupili u organizmu, a loše stanje kože jedan je od najvećih pokazatelja da je vašem tijelu potreban detoks. Post može pomoći kod pročišćavanja kože jer tijekom posta probava miruje pa tijelo može usmjeriti svoju energiju na druge sustave. Postom se tijelo čisti od toksina te potiče pravilan rad jetre, bubrega i drugih organa. Povremeni post poboljšava imunološki sustav jer smanjuje djelovanje slobodnih radikala, regulira upalne procese u tijelu i sprečava formiranje stanica raka. U prirodi, kada se životinje razbole, one prestaju jesti i umjesto toga se fokusiraju na odmaranje. Ovo je primarni instinkt koji organizmu i svim organima omogućava da se odmore, kako bi se tijelo moglo boriti protiv infekcija. Mi ljudi jedina smo vrsta koja traži hranu kada smo bolesni, čak i ako nam nije potrebna.

Postom se provodi detoksikacija organizma, a povećani unos tekućine tijekom trajanja posta pomaže kod izbacivanja svih nakupljenih otrova u tijelu

sam prema nogometašima tiranin. Samo tiranin može egzistirati na čelu reprezentacije”

Miroslav Ćiro Blažević preminuo je u 88. godini života u srijedu ujutro. Za hrvatski nogomet dao je mnogo, a upamćen je i po legendarnim izjavama. Ćiro je rijetko imao ‘dlak na jeziku’ i pričao je ono što je mislio.

O svećeništvu:

- Moja me majka spremala za svećenika. Otišao sam u sjemenište, ali kada me časna oblačila, shvatio sam da to nije za mene. Otišao sam kući i rekao majci da sam se zaljubio u časnu sestru i tu je bio kraj mog svećeničkog puta.

Želim reći da moraš biti talent za neke stvari i da se to ne može nametnuti - rekao je Ćiro.

Je li očekivao da će biti izbornik?

- Kada me jedan šovinist novinar upitao jesam li očekivao da ću od metlara postati izbornik, nisam zanijekao da sam bio metlar iako sam tada furao Jaguara, a oblačili me kreatori. Odgovorio sam mu: Kad sam bio metlar, nisam mislio da ću biti izbornik. Ja sam u to bio siguran, budalo jedna.

Što je u životu najvažnije?

- Da, zdravlje... Ali, i najzdraviji čovjek bez para - gotova bolest. Ja kad nemam para, ja sam psihički bolestan. Moraš raditi na sebi da bi mogao sebi osigurati egzistenciju. Moraš se jako truditi da bi zaradio novac.

Prisjetio se i anegdote kada je pokojni Franjo Tuđman bio bolestan:

- Tuđman mi je iz kreveta vikao da ne prilazim jer bih mogao dobiti gripu, a ja sam uletio u krevet i viknuo: ‘Predsjedniče, hoću vašu gripu!’

O nogometu_

- Muškarci koji ne vole nogomet uglavnom su homoseksualci.

- Ja sam prema nogometašima tiranin. Samo tiranin može egzistirati na čelu reprezentacije.

- Ja kažem da sam bolji trener od Capella. Onda me pitaju: ‘Kako to?’... Pa, da su Capello ili Mourinho rođeni u Travniku, došli bi do Turbeta (mjesto udaljeno 5 km od Travnika).

Nek odu iz Travnika do vrha nogometa, ma daj.

06:30 PM Potrošački kod

06:55 PM Sveučilišna Hrvatska

07:25 PM Najbolji dan: Strah od zubara

07:33 PM Juhuhu pjesmica: Četkica

07:35 PM Šareni lonac: Roštilj

07:47 PM Juhuhu pjesmica: Be be be be

07:49 PM Puls: Amorova žlica, dokumentarna reportaža

07:59 PM Moj Osijek, dok.reportaža

Ponedjeljak, 20. veljača

12:11 PM Dnevnik 2

01:04 PM Puls reportaža

01:14 PM Nedjeljom u 2

02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:17 PM Plodovi zemlje

03:07 PM Kako je obranjena Hrvatska, dokumentarna serija

03:57 PM Tri ljubavne priče, �ilm

04:22 PM Zdravlja: Plućna �ibroza

04:40 PM Pula: More

05:10 PM Mir i dobro

05:35 PM Samo lagano

06:05 PM 7. Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo

Utorak, 21. veljača

12:11 PM Dnevnik 2

01:04 PM Dr. Beck

01:44 PM Treća dob

02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:17 PM Kod nas doma

03:02 PM Otvoreno

03:32 PM Vrtlarica: Kompost

04:02 PM Stipe u gostima, hum.erija

04:32 PM Igor Čerenšek, dokumentarna reportaža

04:45 PM Baština u objektivu: Vrgada

04:50 PM Na rubu znanosti

05:40 PM Lijepom našom: Đakovo

06:45 PM 1991.: Početak, obrat i pobjeda - Pakrac

07:38 PM Sedam vrhova: Chomolungma, dokumentarna serija

Srijeda, 22. veljača

12:11 PM Dnevnik 2

01:04 PM Dr. Beck

01:44 PM Znanstveni krugovi

02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:17 PM Kod nas doma

03:02 PM Otvoreno

03:32 PM Zlatna liga

03:57 PM Razgovor s razlogom

04:27 PM Orašari, dok. reportaža

04:39 PM Vladimir Kočiš Zec - Pjevam i živim

05:44 PM Izvan formata

06:14 PM (Re)kreativac: Biciklizam

06:39 PM Lijepa naša Europo: Hrvati u Austriji

07:05 PM Oblak u službi zakona, serija

07:45 PM Najbolji dan: Luna sama u kući

ISKREN: Ovo su najbolje Ćirine izjave

“Uletio sam Tuđmanu u krevet i rekao mu: ‘Daj mi svoju gripu!’”

„Ja

Preminuo je legendarni Miroslav Ćiro Blažević, Trener svih trenera otišao dan prije 88. rođendana

Nakon 24 godine donio je Dinamu naslov prvaka (1982.), a s Vatrenima je1998. osvojio 3. mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj

Legendarni hrvatski

trener Miroslav Ćiro Blažević preminuo je u srijedu, 8. veljače, u Zagrebu, dan prije 88. rođendana. Ćiro se već dulje vrijeme borio s rakom prostate i tu je bitku, nažalost, izgubio. Preminuo je u bolnici u Zajčevoj nakon što mu se večer prije stanje pogoršalo i hitna je došla po njega.

Miroslav Blažević rođen je 9. veljače 1935. godine u Dolcu na Lašvi, kao osmo, najmlađe dijete Katarine Blažević (rođene Matovinović) i Mate Blaževića. Njihovo prvo dvoje djece Ivica i Marica, o kojima roditelji ostaloj djeci nisu puno govorila, umrla su u dobi od nekoliko mjeseci od španjolske gripe, a Miroslav je imao i sestre Jelenu (rođ. 1922.) i Dragicu (1926.), braću Antu (1923.) i Joška (1927.), a starija sestra Joze�ina (1933.) živi u Zagrebu.

Miroslav je kao petogodišnjak na jednoj zabavi u travničkom Hrvatskom domu dobio nadimak Ćiro, po lutki trbuhozborcu, što je ražalostilo njegovu majku, jer je njezin najmlađi sin za nju oduvijek bio Braco, s obzirom da je Seku već imala, Miroslavovu dvije godine stariju sestru Joze�inu.

Ćiro je od malih nogu pokazivao interes prema sportu, pa se počeo baviti skijaškim trčanjem. Kao 15-godišnjak nastupio je na republičkom prvenstvu na Jahorini, a 1952. na državnom prvenstvu na slovenskom Pohorju u utrci na šest kilometara bio je pobjednik u konkurenciji mlađih omladinaca. To je bila prva titula za jednoga natjecatelja iz BiH, a Ćiro je u utrci nadmašio favoriziranoga Slovenca Seknea.

Ćiro se, usporedo sa skijaškim trčanjem, počeo baviti i nogometom, pa se priključio travničkom Bratstvu, gdje je kao vrlo darovit napadač, golgeter već s 15 godina bio priključen prvoj momčadi. U klubu su mu falsi�icirali dokumente učinivši ga starijim dvije godine kako bi mogao nastupiti za seniore.

Kada je 1954. godine bio u Zagrebu u posjetu sestrama Jeleni i Dragici, slučajno je u

šetnji Ilicom susreo svoga bivšega trenera iz Bratstva Zlatka Golca. On ga je, poznavajući Ćirine nogometne kvalitete, poslao na trening u Dinamo. Tamo je mladoga Travničanina uskoro prvoj momčadi priključio trener Oskar Jazbinšek te ga je poveo na turneju po Mediteranu i Bliskom istoku.

Međutim, Ćiro nikada nije odigrao službenu utakmicu za Dinamo, jer je dobio poziv za odsluženje vojnoga roka u Čačak. Tamo je trebao ostati 18 mjeseci, ali vojni rok u međuvremenu je bio produljen na 24 mjeseca, a nakon njegovoga isteka za njega u Dinamu više nije bilo mjesta, pa je u proljeće 1957. godine postao igrač Lokomotive, zatim Sarajeva (1957. – 1959.), a posljednji klub za kojega je igrao u Jugoslaviji bio mu je Rijeka (1959. – 1963.).

U Rijeci je upoznao svoju suprugu Zdenku Đorđević, s kojom se oženio 1961. godine i dobio troje djece: kćeri Barbaru (rođenu 1962.) i Katarinu (1966.) te sina Miroslava (1971.).

Iz Rijeke je 1963. godine prešao u švicarski Sion, potom je igrao za Servette (1965.), a igračku karijeru okončao je u klubu Moutier (1966.).

U Švicarskoj je započeo svoju briljantnu trenersku karijeru, a prvi klub bio mu je nižerazredni Vevey (1968. – 1971.), potom je preuzeo Sion (1971. – 1976.), s kojim je osvojio svoj prvi trenerski trofej, švicarski kup 1974., zatim Lausanne Sport (1976. – 1979.), a 1976. godine u dvije je utakmice, s Austrijom (1:3) i Švedskom (1:2), vodio švicarsku nogometnu reprezentaciju. Ćiro se potom vratio u Jugoslaviju te 1979. preuzeo momčad Rijeke, a u prosincu 1980. godine prihvatio je poziv Dinama. Ondje se u prvom mandatu zadržao do ljeta 1983., potom drugi put od 1985. do 1988., treći put od 1992. do 1994., a četvrti put plave je vodio u sezoni 2002./2003.

Miroslav Blažević proglašen je Dinamovim trenerom stoljeća u izboru Večernjega lista, kao stručnjak koji je nakon 24 godine donio Dinamu naslov prvaka (1982.), istodobno promijenio krvnu sliku cijeloga kluba te doživio neslućenu popularnost. GNK

Dinamo na svojoj službenoj stranici navodi kako je Dinamo u šampionskoj sezoni 1981./1982. imao čak 42 tisuće pretplatnika te je po

Pokop u Aleji velikana na Mirogoju!

Posljednji ispraćaj legendarnog Ćire bit će u srijedu, 15. veljače, u Aleji velikana na zagrebačkom groblju Mirogoj. Lijes će bi� izložen od 12 sa�, a obred će poče� u 14 sa�. Komemoracija za legendarnog izbornika

“Vatrenih” bit će održana u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski istog dana u 10 sa�. Zbog velikog interesa javnos� dolazak na komemoraciju bit će omogućen samo osobama s pozivnicama, objavio je Hrvatski nogometni savez.

Trenerski trofeji i nagrade: Švicarski kup

sa Sionom 1974.

Prvak Jugoslavije

s Dinamom 1982.

Kup Jugoslavije

s Dinamom 1983.

Prvak Švicarske

s Grasshopperom 1984.

Prvak Hrvatske

s Dinamom 1993., 2003.

Hrvatski kup

s Dinamom 1994.

Superkup

s Dinamom 2002.

Superkup

s Hajdukom 2005.

Dvoransko prvenstvo Hrvatske sa Zagrebom 2006.

Treće mjesto na Svjetskom prvenstvu s Hrvatskom 1998.

Uefin Trener svih trenera: 1998.

Red kneza Branimira s ogrlicom 1998.

Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara 1998.

Državna nagrada Franjo

Bučar 1998., 2007.

tom kriteriju bio na drugom mjestu u Europi, iza nedostižne Barcelone čiji je broj članova prelazio brojku od 100.000.

Dinamo je 1982. godine bio prvak s pet bodova više od drugoplasirane Crvene zvezde (49:44). Nažalost, ispao je u prvom kolu Kupa prvaka od lisabonskog Sportinga (1:0, 0:3).

Osim u Švicarskoj, Jugoslaviji i Hrvatskoj, Miroslav Blažević vodio je klubove u još šest zemalja: Francuskoj (Nantes, 1988.-1990.), Grčkoj (PAOK, 1991./1992.), Sloveniji (Mura 2003.), Kini (Shanghai Shenhua, 2010.), Iranu (Mes Kerman, 2011./2012.) i BiH (Sloboda Tuzla, 2014.).

Ćiro je bio poznat ne samo kao vrhunski nogometni stručnjak, nego i kao vrstan motivator koji je bio u stanju u kratkome razdoblju potpuno mijenjati mentalitete svojih klubova, pa je od ispadanja iz prvoligaškog društva spašavao Prištinu (1985.), Rijeku (1996.) i Osijek (2002.). To mu nije uspjelo sa švicarskim Xamaxom (2005.). Ćiro je u Varteksu od 2003. do 2005. bio mentor današnjem izborniku vatrenih Zlatku Daliću, koji mu je nedavno posvetio svjetsku broncu u Kataru, a u dva navrata, na nagovor Milana Bandića, bio je i trener Zagreba (2006. – 2008., 2012. – 2013.).

Miroslav Blažević u jesen 2005. godine bio je trener Hajduka, s kojim je doživio debakl u kvali�ikacijama za Ligu prvaka od mađarskog Debrecena (0:3, 0:5), ali je prethodno s bijelima osvojio Superkup te je još uvijek jedini trener koji je osvajao trofeje s Dinamom i s Hajdukom.

Donedavno je Ćiro Blažević bio najuspješniji hrvatski nogometni izbornik, kao četvrt�inalist Europskog prvenstva 1996., te osvajač svjetske bronce u Francuskoj 1998. godine. Hrvatsku reprezentaciju vodio je u 73 utakmice.

Bio je 2001. godine izbornik i reprezentacije Irana, s kojom se nije uspio plasirati na SP 2002., zatim reprezentacije BiH, koju nije uspio odvesti na SP 2010., a 2011. godine u dvije utakmice vodio je i olimpijsku selekciju Kine.

Posljednju službenu utakmicu u bogatoj trenerskoj karijeri Ćiro Blažević vodio je 14. prosinca 2014. godine na klupi Zadra u Stanovima odigravši protiv Splita 1:1.

Miroslav Ćiro Blažević rođen je kao osmo, najmlađe, dijete Katarine i Mate Blaževića u Dolcu na Lašvi kod Travnika

Fotografija i lampion u kafiću Charlie s kavom i Cedevitom koju je ispijao svaki dan

Pri dva tjedna prošetao je sa sinom Miroslavom središtem Zagreba

‘Pamtit ću ga isključivo po dobrome. Bio je odličan susjed, šarmantan, duhovit, drag i kavalir‘, kaže Marina

Srijeda, 8. veljače 2023. godine, nedvojbeno će ostati upamćena kao jedan od najtužnijih dana u povijesti hrvatskog sporta. Hladno i sivo zagrebačko jutro postalo je kudikamo hladnije i sivlje nakon što su mediji objavili vijest da je u bolnici Merkur prestalo kucati srce velikog Miroslava Blaževića. Otišao je velikan nacionalnog sporta. Simbol hrvatskog nogometa. Trener svih trenera. Šarmer svih šarmera. Feldmaršal na terenu i gospodin izvan njega. Ukratko, apsolutna nogometna ikona. Evocirajući uspomene na minula vremena, sve veličanstvene nogometne pothvate i antologijske izjave legendarnog trenera, izašli smo na gradske ulice i uputili se prema središtu grada, s namjerom da posjetimo caffe bar Charlieomiljeni Ćirin ka�ić koji se nalazi preko puta stana u kojem je živio. Putujući prema odredištu, nastavili smo previrati po sjećanjima i vrtjeti sve epizode u kojima je Blažević bio glavni lik. Bilo je tu brojnih crtica koje su izvučene iz bogate nacionalne memorije, ali i onih koje su bile pohranjene na osobne “hard diskove”.

- Jako si spretan i pun kurtoazije, sine! - riječi su koje je znao uputiti mladom novinaru. Suvišno je uopće naglašavati koliko su navedene riječi značile tada nea�irmiranom i pomalo nesigurnom novinaru, u smislu ohrabrenja i podrške, te svojevrsnog blagoslova. Za njega to nije bio samo kompliment, za njega je to bila grandiozna potvrda da put koji je odabrao nije promašen, a istodobno i savršen poticaj da nastavi dalje s onim što radi - i to baš na način kako radi.

Korak po korak, uspomena po uspomena, i evo nas - Gajeva ulica broj četiri. Ulazimo u kultni Charlie, a prvo što primjećujemo jest stol smješten pored prozora, prekriven Dinamovim dresom, a na kojem su uredno posloženi crveni lampion i Ćirina fotogra�ija, uz mali macchiato i čašu vode s paketićem Cedevite, omiljenu narudžbu nekadašnjeg trenera Dinama i hrvatske reprezentacije.

- Uvijek je dolazio u društvu. Mnogo ljudi izmjenjivalo se

Bio je legenda grada, velikan hrvatskog sporta!

ZAGREPČANI O ĆIRI

Dobro ga je opisao Bilić, vjerovali smo mu i kad smo znali da nam laže! Genijalna istina!

Toliko toga smo proživjeli zajedno Bijeli Šal i ja da bi i knjiga bila premala, kamoli jedna stranica novina koje je, kao i ja, toliko volio. Šesnaest sam godina igrao kao nogometni profesionalac, od toga mi je 15 bio trener, a ja 13 njegov kapetan.

Kako god, vjerujem da će mu biti drago ako se spomenem nekih naših dogodovština koje, s obzirom na današnju sterilnost i banalnost u odnosima trener - igrač, djeluju kao burni renesansni roman pun krvavog i pravog života. Pokušat ću ih razdijeliti u vrijeme koje nas je, eto, opet razdvojilo.

Lijepo je i teško pisati o Ćiri. Lijepo, iz milijun razloga, teško - jer sve se čini

malo i nebitno, baš banalno i prosto, nedovoljno za njega i za nas. Pa da ne zalutam u nebitne formulacije i pametovanje, a takvih će o Ćiri biti i previše, ja ću ga opisati doživljenim - kroz ono što smo bili, što jesmo i, ako je tako, po onom što ćemo valjda biti.

Slaven Bilić ga je nedavno objasnio na duhovit, ali i iznimno precizan način.

Kaže da smo mu vjerovali i kad smo znali da nam laže! Genijalna istina! Kaže i da nas je samo on mogao voditi - to smo puno puta čuli, ali Slaven to dočarava sjajnim jezikom, punim ljubavi i poštovanja - punim obožavanja. Tu se krije odgovor na sva pitanja o nama i o Njemu.

Kao da je ono vrijeme tu i sada, kao da se trag ni najmanje istrošio nije. I sve je isto svima, sve je jasno svima - On je Šef, mi smo njegovi Sinovi! Neupitno i zauvijek.

dok je on boravio ovdje, to su nerijetko bila dvosatna-trosatna druženja, uz obilje smijeha. S njim nikad nije bilo dosadno, i svi smo uživali u svakom njegovom dolasku. Nažalost, u posljednje je vrijeme zbog bolesti vrlo rijetko dolazio, ali kada bi se osjećao bolje, svratio bi na kavicu. Posljednji njegov dolazak pamtim po tome što je jeo baklavu - kroz sjetu govori konobarica Marija.

Osim nad Charliejem, oblaci sjete i melankolija nadvile su se nad cijelim centrom, a osobito na potezu od Bogovićeve de Tesline ulice. Bio je to koridor na kojem se Ćiru, još ne tako davno, moglo sresti u prolazu. Ne samo da ga se moglo sresti, nego je gotovo uvijek bio naoružan osmijehom i toplom riječju za svakoga, dobro raspoložen i spreman za zajedničku fotogra�iju.

- Pamtit ću ga isključivo po dobrome. Bio je odličan susjed, šarmantan, duhovit, drag i kavalir - kaže Marina, stanarka zgrade u kojoj je živio i Ćiro, a na sličnom tragu je i Željko, koji također živi u istom susjedstvu: - Bio je poseban, osebujan lik… iskakao je među svima ostalima. Svakog čovjeka doživljavao je kao poznanika i prijatelja. Uvijek se ovdje negdje “muvao”, svakoga je pozdravljao… Bio je, jednostavno, legenda grada. Osim toga, imao je veliko nogometno znanje, i napravio je velike rezultate. Prema mojem mišljenju, najveći njegov uspjeh je ono što je s Dinamom napravio 1982., to je bilo ipak jedno “malo drugači-

je” vrijeme, zna se već kakvo. Među ljudima koji su koračali Gajevom ulicom bilo je i jedno poznato lice, ono bivšeg hrvatskog vaterpolista Dubravka Šimenca.

- Teško sam primio vijest o Ćirinom odlasku. Bio je iskren, čovjek kojeg si grlio i ljubio, te poštivao, uz sve njegove vrline i mane. Čovjek koji je mojoj generaciji, u onom sportskom smislu, donio taj bijeli šal oko vrata s Dinamom ‘82., pa onda Francuska s onom kapom francuskog policajca… Emociju koju je on dijelio sa svojim igračima, dijelio je sa svima nama. Jako će faliti Hrvatskoj, hrvatskom nogometu i hrvatskom sportu, a prije svega svojoj obitelji - govori, uz kratke pauze i suznih očiju Šimenc, pa nastavlja:

- Bio je, prema mojem mišljenju, jedan od najvećih. Imao je nešto što nemaju svi, tu ljubav prema svom narodu i svom susjedu… On se svima javljao, sa svima je razgovarao… Koliko smo samo kava ovdje u Charlieju popili i razgovarali… Uvijek je bio direktan i iskren, znao se ljutiti, znali smo se i mi na ljutiti na njega, ali ostat će jedna lijepa uspomena na čovjeka koji je u našem sportu, i ne samo u sportu, ostavio veliki trag. Bio mi je privilegij biti u njegovoj blizini, vezan sam s njim na puno načina, i jako mi je žao, ali prije svega osjećam veliki ponos što sam ga poznavao. Zlatko Dalić, naš izbornik, rekao je veliku istinu, da je Ćiro bio njegov uzor, a bio je, na neki način, i moj uzor - prije svega u odnosu prema drugome. To je ono što danas nedostaje.

Pokušali smo malo oraspoložiti našeg sugovornika pitanjem o tome sjeća li se neke zanimljive anegdote po kojoj će posebno pamtiti Ćiru.

- U njegovom životu, a puno je godina imao, sigurno da ima puno zanimljivih anegdota. Znao se ljutiti kad ga ne bi zvali na neke stranačke skupove, pa bi onda, kad bi došao, ponovno sve zadivio nekom svojom mišlju ili rečenicom. Kad si rekao Ćiro, nisi trebao reći gospodin Miroslav Blažević, jer on je bio Ćiro s velikim Ć, ali i s velikim

G. Bio je doista, veliki, veliki, gospodin. Uvijek je u autu imao spremne darove za svoje prijateljice; cvijeće, parfeme i slično, te je uvijek bio džentlmen. To ga je, sasvim sigurno, naučio život. Od malena, od Travnika, preko Švicarske, pa do ovog grada koji je jako volio. Nije rođen u Zagrebu, ali bio je purger “par excellence”.

Izbornik nogometne reprezentacije Zlatko Dalić govorio je o Ćiri Blaževiću, legendarnom treneru, nakon vijesti da je preminuo. “Pripremao nas je, ali veliki je šok, otišao je naš Ćiro”, rekao je Dalić. “Znao sam cijelu situaciju, znao sam da ide svome kraju. Borio se, imam puno lijepih uspomena, puno toga sam pošao s njim, on je moj nogometni učitelj, mentor, nogometni otac i čovjek koji me puno zadužio, teško mi je ovo palo…”, govori Dalić dodajući da su Ćiru svi voljeli.

“Imao je šarma, energije… Bio je toliko pozitivan, svi su željeli čuti njegove izjave, poseban je, najveći od svih nas, nitko ga nikad neće dostići”, kaže emotivno Zlatko Dalić govoreći o Ćiri. Otkrio je i kako je Ćiro 2003. u Varaždin došao kad je Dalić bio sportski direktor kluba i da je mnogo naučio od njega. “Bilo mi je važno da me tada zaštitio, dao mi je šansu da radim, postao sam i njegov pomoćni trener. Bio je moj mentor, moj kišobran i moja karijera ne bi išla ovako da nije bilo njega”, ispričao je. Nikada više nisu radili skupa, ali Dalić kaže kako je uvijek kad je bio u nedoumicama zvao Ćiru i tražio njegov savjet. “Uvijek je bio moja podrška i govorio da radim dobro, da on može samo pripomoći. I zaista, on je bio jedan od onih koji su me usmjerili dao mi je šansu da budem trener”, rekao je.

“Prije SP-a u Rusiji rekao je da će Hrvatska biti svjetski prvak. Malo tko mu je vjerovao, nisam ni ja… Ali bio je toliko optimističan da je zarazio i sve nas. Bio je moj prijatelj, učitelj i velika podrška”, kaže Dalić.

‘On je Šef, mi njegovi Sinovi. Zauvijek’

‘Poseban je, najveći od svih nas, nitko ga nikad neće dostići’

Miroslav Ćiro Blažević bio je uvijek galantan, pravi gospodin

S kapom francuskog policajca neponovljive 1998. i Davorom Šukerom

S šalom oko vrata i Rudijem Belinom u vrijeme Dinamova trijumfa 1982.

Ćiro Blažević i Zvonimir Boban

Zlatko Dalić i Ćiro Blažević

PORUKA

‘MOJ OPROŠTAJ JE KONAČAN’

Plan je da živim u BiH do kraja života i da živim što bolje. Nogomet me apsolutno više ne zanima, rekao je Mamić

Bivši čelnik Dinama

Zdravko Mamić izjavio je za bosanskohercegovačke medije od ponedjeljka da se oprašta od svog bivšeg kluba te da više nikad neće doći u Hrvatsku.

‘’Ovim intervjuom se opraštam od Dinama i hrvatskog nogometa. Da nije bilo smrti Ćire Blaževića, već bih održao konferenciju za novinare i službeno se oprostio.

U emotivnom smislu ni- Zdravko Mamić sada živi u Hercegovini

‘Opraštam se od Dinama i nogometa.

Nikad se više neću vratiti u Hrvatsku’

kad neću odustati od Dinama, to je moj život, ali što se tiče mog rada i sudjelovanja u bilo kakvoj upravi, to je apsolutna prošlost. Može se tako reći. Dinamo je u smislu svakog mog rada i angažmana prošlost.

Neću se više baviti Dinamom, nego nogometom općenito. Bit ću samo običan navijač. Ja sam u jeseni života. Ćirina smrt me najviše potresla u životu. I

ako mi je i otac umro, mislim da je ovo vrijeme ostavilo najveći utisak na mene. Neke stvari koje do sada nisam dobro razumio, nakon Ćirine smrti mislim da sam ih shvatio i moj oproštaj od nogometa je konačan’’, rekao je Mamić, a onda je rekao što misli kako vidi Dinamo u bu-

dućnosti bez njega:

“Što bude, život ide dalje. Nema nezamjenjivih. Naravno, mogao sam još puno napraviti, bez obzira na to što je moja situacija speci�ična, u BiH sam pet godina, mogao sam s ove pozicije puno pomoći Dinamu i hrvatskom nogometu. Vidim da ljudi koje sam stvorio misle da mogu bolje od mene, da im ne trebam, zašto da se guram, ništa ne zamjeram, ne osjećam se izdano niti prodano. Međutim, ne želim više sudjelovati ni u kakvim procesima u Dinamu i hrvatskom nogometu.”

Mamića su pitali zanima li ga ishod Skupštine Dinama koja će se održati u ožujku.

‘’Što se tiče mog angažmana, ne. U smislu čovjeka koji

ANALIZA SPLIĆANIN SRUŠIO PSG U KUPU

Francuzi se dive fanatiku Tudoru

Bivši trener Bijelih dokazao je na najvećoj sceni da je, što se nogometnog znanja tiče, trener koji pripada eliti

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

voli Dinamo i koji bi želio nastaviti putem na kojem smo moj tim i ja radili, mene to isto ne zanima.’’

Mamić je rekao i kako se više ne namjerava vraćati u Hrvatsku.

‘’Još mi se sudi u Hrvatskoj. Međutim, nisam opterećen. U Hrvatsku se sigurno neću vratiti. Čekam ishod svoje tužbe u Strasbourgu. Mislim da će biti usvojena ove godine, da dobijem moralnu satisfakciju. Ako Bog da, ne opterećujem se time. Plan je da živim u BiH do kraja života i da živim što bolje. Nogomet me apsolutno više ne zanima.

Kakav god bio sudski ili bilo koji drugi ishod, ja ću nastaviti živjeti u Bosni i Hercegovini’’, zaključio je.

Bogdanović neće više igrati za Hrvatsku ni vraćati se u Europu

Ostajem pri ranijoj odluci da neću više igrati, rekao je Bogdanović

Ponajbolji hrvatski igrač ove generacije Bojan Bogdanović ostao je u Detroit Pistonsima, s kojima ima ugovor i za sljedeće dvije sezone. Nakon toga dao je ekskluzivni intervju za španjolski Mundo Deportivo, iz kojeg se da zaključiti da nije oduševljen takvim raspletom, ali je optimističan za iduću sezonu.

U Pistonsima individualno igra najbolju sezonu karijere, ali momčadski nikad nije ovoliko gubio (Detroit je na omjeru 15-43) te je priznao da mu to teško pada.

Govorio je o razlikama između europske i NBA košarke, izričito naglasio da više nikad neće igrati u Europi te potvrdio da se to odnosi i na hrvatsku reprezentaciju, za koju je posljednji put zaigrao

na prošlogodišnjem Europskom prvenstvu.

Na novinarsko pitanje

može li se njegova izjava iz rujna ove godina kada je rekao da više neće igrati za hrvatsku reprezentaciju promijeniti, otklonio je takvu mogućnost.

„Stav mi je isti kao prošlog ljeta i ne mislim da će se promijeniti“, rekao je Bogdanović, inače rodom iz Mostara.

Na dodatno pitanje u čemu je problem s hrvatskom košarkom s obzirom da se nije plasirala na Svjetsko prvenstvo i rezultati

Bivši trener Hajduka Igor Tudor ove je sezone postavio nekoliko sjajnih rekorda. Već je na početku krenuo s dvije domaće pobjede, što se u Marseilleu nije dogodilo punih deset godina. Uskoro je i prvi put nakon četiri godine preuzeo vrh Ligue 1.

Zaredali su sa šest pobjeda u sedam kola, a onda su uoči pauze za Svjetsko prvenstvo nanizali loše rezultate i tek jednu pobjedu u šest utakmica. Ipak, pokazalo se da je prognoza o Tudoru koji će u Marseilleu jako kratko trajati bila potpuno pogrešna, a pauza za Svjetsko prvenstvo stigla je u najboljem mogućem terminu.

Dosta igrača nije igralo velike uloge u Kataru, momčad se rekuperirala i uz nekoliko pojačanja proživljava najbolji dio sezone.

Od tada je izgubila samo jednu utakmicu te imala remi s Monacom. Devet pobjeda, od čega čak šest s barem dva gola razlike, gurnulo je Marseille na visoko drugo mjesto tablice. Pet bodova za PSG-om velik je zaostatak, ali Marseille je trenutno prva od “smrtničkih” momčadi u Francuskoj.

Marseille je taktički najzabavnija i najzanimljivija ekipa lige, a principi igre su nešto što se jako teško može vidjeti na europskim terenima. Marseille igra u formaciji 3-4-2-1 i varijacijama na temu, a glavni Tudorov adut su tri stopera.

-

iza njihovih leđa. Osim toga, visoko pozicionirani stoperi daju još jedan bene�it u igri. U slučaju da igra u zadnjoj trećini postane zagušena zbog premalo prostora, Marseilleovi igrači uvijek imaju opciju kratke povratne lopte na stopera koji može okrenuti stranu i resetirati napad. S obzirom na to da taj povratni pas putuje 10, a ne 30 metara, restart napada dolazi puno brže.

trener radi nevjerojatan posao i Neymarom, hrvatski trener odlučio je još radikalnije ustrajati u svojim idejama. Imao je problema sa suspenzijama pa je u zadnju liniju postavio veznjaka Valentina Rongiera.

U fazi obrane još se jasnije vide Tudorovi zahtjevi. Marseille igra agresivan presing na čovjeka. Jasno da sve te ideje - dolazak s puno igrača u završnicu, stalne rotacije i nedostatak �iksnih pozicija te presing po cijelom terenu - nose veliku dozu rizika.

Baš je u kup utakmici protiv PSG-a pokazao da uz znanje ima i hrabrost. Dok bi se gotovo svaka ekipa povukla protiv momčadi s Messijem

prošle godine nisu bili dobri iako je u sastavu bilo nekoliko NBA igrača, kazao je da je bilo puno problema s ozljedama.

„Imali smo puno problema s ozljedama. Tako mi je praktički cijeli život, uvijek su nam zbog ozljeda falili najbolji igrači. Pretpostavlja se da s dobrim igračima treba napraviti neki rezultat, a zašto ne možemo, to je pitanje za milijun dolara.

Trebali bismo biti bolji, ne znam što reći, ali uvijek je bilo ozljeda“, zaključio je Bogdanović.

Iako se u modernom nogometu očekuje od stopera da grade igru, Tudor je otišao korak dalje. Njegovi stoperi su zapravo pomoćni vezni igrači čija je uloga nositi loptu duboko u suparničku polovicu. To im donosi dva velika bene�ita.

Kao prvo, takva atipična igra stopera koji su pozicionirani jako široko razbija suparnicima strukturu. Nijedan napad ne može braniti tako veliki prostor pa su suparnički veznjaci prisiljeni iskakati na Marseilleove stopere koji iznose loptu, što otvara ogroman prostor

Tudor je otišao korak dalje. Njegovi stoperi su zapravo pomoćni vezni igrači čija je uloga nositi loptu duboko u suparničku polovicu.

S njim je dobio još bolji protok lopte u prvoj fazi, ali treba imati hrabrosti postaviti ne naročito brzog veznog igrača u srce obrane koju napadaju najbolji igrač svih vremena i jedan od najboljih napadača svoje generacije. Temperament i fanatizam kad je u pitanju odanost vlastitoj �ilozo�iji Tudoru su odavno priskrbili “titulu” fanatika zbog koje su ga vrijeđali i tjerali u svakoj sredini u kojoj je radio, ali u Marseilleu se to odražava na njegov rad u najboljem smislu. Veliku većinu principa iz igre Tudor je gradio godinama. I u Veroni je praznio sredinu terena te napadao preko agresivnih bekova uz puno rotacija u svim fazama igre. U tom smislu vidi se nasljeđe Ivana Jurića, koji mu je bio jedan od prethodnika u Italiji. A ako gledamo i malo dalje na “obiteljskom stablu”, riječ je o principima na kojima je Gasperini sagradio fantastičnu Atalantu.

Bivši trener Bijelih dokazao je na najvećoj sceni da je, što se nogometnog znanja tiče, trener koji pripada eliti. No ostaje vječno pitanje u vezi s Tudorom - u kojem trenutku će njegov fanatizam postati previše svlačionici? Dok god se to ne dogodi, Marseille će biti jedna od najzabavnijih europskih momčadi.

Bojan Bogdanović

Igor Tudor

hrvatski

NOGOMET DINAMO I HAJDUK OPRAVDALI ULOGE FAVORITA

Dinamo je minimalno pobijedio Istru. Hajduk je nakon dva poraza uspio stići do pobjede u drami u Varaždinu, a Osijek je kod kuće kiksao protiv Belupa

Petar JUKIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

U21. kolu Hrvatske nogometne lige, vodeći klubovi su ostvarili pobjede. Dinamo je s 1:0 svladao Istru na Maksimiru.

U 25. minuti sudac je svirao lagan penal za domaćina nakon starta na Ademiju. Međutim, loptu je uzeo Josip Drmić koji je pogodio vratnicu.

Deset minuta kasnije, Dinamo dolazi do prednosti.

Baturina je lijepo ubacio s lijeve strane, a na loptu natrčava Ristovski koji puca iz voleja i probija Majkića koji je mogao bolje reagirati.

Dinamo je u nastavku dominirao. Dao je dva gola, ali su oba bila poništena zbog milimetarskih zaleđa Špikića.

Hajduk je u Varaždinu

pobijedio s 4:1. Prvo poluvrijeme bilo je potpuno bezsadržajno i bez golova. Na startu drugog Melnjak je nakon prekida zabio za vodstvo Bijelih. Varaždin je izjednačio već u idućem napadu kada je Brodić volejem zabio golčinu.

Tek što je lopta krenula s centra, Elezi je napravio pogibeljan start i zaradio crveni karton te je Hajduk igrao s igračem više do kraja. To je prvi iskoristio Livaja u 77. minuti kada je majstorski primio i zabio. U 77. Pukštas je krasnim volejem iz pada podebljao vodstvo, a isti igrač je u nadoknadi postavio konačan rezultat.

Osijek i Slaven Belupo odigrali su susret bez golova. Ključan moment bio je pad Kristijana Lovrića koji je djelovao ružno. Hitno je prevezen u bolnicu. Nasreću, obavio je sve pretrage i čini

Ćorić 21. tenisač svijeta

Borna Ćorić napredovao je dva mjesta na najnovijoj ATP ljestvici koja je objavljena u ponedjeljak i sada je 21. tenisač svijeta i najbolji hrvatski predstavnik u poretku. Marin Čilić je pao jedno mjesto, na 22. poziciju, a Borna Gojo zabilježio velik pad od čak 29 mjesta i sada se nalazi na 145. poziciji. Nino Serdarušić je zadržao

253. poziciju, Među vodećima nema promjena. Na vrhu ljestvice je srpski tenisač Novak Đoković, drugi je Španjolac Carlos Alcaraz, a treći je Grk Stefanos Tsitsipas. Podsjetimo da je Ćorić bio ključni igrač koji je svojim pobjedama protiv Austrije odveo Hrvatsku u završnicu Davis Cupa.

Bijeli slavili u trileru u Varaždinu

Strijelac vodećeg pogotka za Hajduk, Dario Melnjak, bio je presretan nakon pobjede:

„Lijep dan za mene. Zadnja dva tjedna su bila teža. Bilo je teško pogleda� ljude u oči. Vjerujem da je to iza nas i da slijede bolji dani. Zabio sam

klubu iz grada u kojem sam rođen. To se često dogodi. Slavio sam zbog sebe, a ne pro�v njih.” Momčad trenera Ivana Leke ima 41 bod, osam manje od vodećeg Dinama koji ima i utakmicu manje.

se kako nema ozbiljnijih i trajnijih posljedica. Lokomotiva je u Šibeniku pobijedila domaćina s 4:0. Kulenović, Bubanja, Goričan i Tuci bili su strijelci za pobjedu koja je Lokose približila borbi za Europu.

Rijeka je slavila kod kuće protiv Gorice (2:0). Povela je u 49. minuti kada je Marin bio siguran s bijele točke. U 89. minuti Grgić je probio stranu i ubacio. Marin nije dobro zahvatio loptu, ali je natrčao Liber iz pozadine i riješio pitanje pobjednika.

Liverpool kupuje Hajdukovog dragulja?

Portal Liverpool.com

piše da tog mladog

američkog igrača želi

Jürgen Klopp

Nedvojbeno, prvo ime u nedjeljnoj utakmici kojom je Hajduk pobijedio kod

Varaždina s 4:1 je mladi američki veznjak Rokas Pukštas koji ima svega 18 godina.

Svojim golovima u 78. i 91. minuti kojom je potvrđena pobjeda Bijelih u Varaždinu, skrenuo je pozornost na sebe u hrvatskoj javnosti koja zapravo nije ni znala puno o njemu. No, samo dan poslije te utakmice ispostavilo se da je Pukštas ime o kojem znaju

sve ili gotovo sve u velikom Liverpoolu. Naime, portal Liverpool.com piše da je Pukštas zanimljiv tom klubu i to po mišljenju menadžera Jürgena Kloppa: “Prirodno je talentiran u obrambenim zadacima, a njegov rad i izdržljivost možemo pripisati genima, od-

nosno činjenici da mu je otac Mindaugas Pukštas, litvanski olimpijac koji je trčao maraton na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. godine”, stoji u tekstu.

Dodaju i da je zadnji Amerikanac u dresu Liverpoola bio Zak Whitbread (2004.), no kako bi baš Pukštas mo-

gao biti novi adut Redsa. U Hajduk je stigao prije dvije i pol godine, kada je isprva pridružen kadetskoj ekipi.

Napredovao je tiho i postupno te se probijao do prve ekipe za koju je debitirao u travnju prošle godine. Njegov sunarodnjak, bivši trener Hajduka, Valdas Dambrauskas tada mu je dao gotovo punu minutažu u pobjedi protiv Hrvatskog dragovoljca na Poljudu.

Sada ga novi Hajdukov trener Ivan Leko, stavlja u početne sastave u svim utakmicama. Pred tim igračem je očito sjajna budućnost, što potvrđuje i činjenica da ga želi veliki Jürgen Klopp.

Junak Bijelih

Rokas Pukštas (lijevo) prima čes�tke od Livaje

Dario Melnjak

Veliko slavlje Hajduka