The Croatian Herald 11th October 2023

Page 1

VJESNIK Hrvatski

WOLLONGONG

Prva od Hrvata za Hrvate sagrađena crkva u Australiji

Str.5

HRVATSKI KLUB 'GIPPSLAND'

Str.

ZAPADNA AUSTRALIJA

NOGOMET, HNL

Pohvale i domaćinima i gostima koji svojim dolaskom ujedno podržavaju rad ovog kluba

Umirovljenici iz Hrvatskog katoličkog centra Duha Svetoga u Springvaleu prošlog su tjedna posjetili Hrvatski klub "Gippsland"

u Traralgonu. Uvijek spremni domaćini toplo su ih dočekali, kao i sve brojne „izletnike“ koji rado posjećuju ovaj mali, ali složan hrvatski klub. Uz pjesmu harmonikaša Ivice, puno smijeha na aukciji na kojoj je ponuđena i "svinjska pečena glava", bio je to dan za pamćenje.

DRUŽENJE U CLIFTON HILLU

Pripremljeni su na tradicionalni način s crvenim lukom i „grillani“ na velikom roštilju

R

edoviti susret članova

Australsko-hrvatskog

umirovljeničkog

HKZ SV. NIKOLA TAVELIĆ

Veliki broj okupljenih na misi za mlade i obitelji

Ženska

čajanka u Hrvatskom domu

Gwelup kod Pertha

Rijeka pobijedila Hajduk i preuzela prvo mjesto

BROJNE REAKCIJE NA 47. HRVATSKI NOGOMETNI TURNIR

Organizirano super - hrana - radnici - glazba – top kvaliteta! Kako je dobro vidjeti sve vas opet!, utisak je posjetiteljice iz Geelonga

„Turnir u Adelaideu bio je jedan od najboljih turnira do sada. Naši Hrvati volonteri, 'plava vojska“, napravili su dobar posao. Svaka čast svima u kuhinji, a ponajviše ženama koje su non-stop pekle palačinke i krafne. Lijepo je bilo vidjeti

cijelu zajednicu kako se okupila u tako velikom broju i organizirala tako uspješan turnir. Živio NK Adelaide Croatia Raiders i HSC Adelaide!“

Ovo je samo jedno od reagiranja koje je na poziv Hrvatskog vjesnika da nam pošaljete svoje utiske s turnira u Adelaideu stiglo na našu adresu. Donosimo i brojna druga reagiranja, kao i utiske samih organizatora te Hrvatskog nogometnog saveza Australije.

Hrvatska zajednica Australije ovime poručuje – hvala vam Hrvati Adelaidea!

Susreti koji se iščekuju

Svoje redovite susrete umirovljenici kluba „Southern Cross“ u Gladstone Parku, kao i prijatelji ovog kluba, svakoga tjedna iščekuju s jednakim žarom. Uvijek svježe pripremljena domaća hrana i sad već dobro poznati domaći kolači uvijek iznova oduševe sve klupske članove.

Gratitude in Action: A Salute to the Volunteers Who Elevated Adelaide Croatia’s Tournament to Greatness

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 1 OGLASI
1 AUD = 1 USD = 0,0617 €
35
Str.
KOLUMNA Str. 8
6
Piše: Zvonimir Hodak
Str. 9
kluba „Nikola Tavelić“ koji se u HKZ-u Clifton Hill okupljaju svakog drugog utorka u mjesecu, protekao je i 3. listopada uz aktivnosti kojima se svi vesele. Uz bogate porcije čevapčića, veselih priča i dosta smijeha, protekao je i njihov posljednji susret, a na onaj naredni možete se i vi odazvati. Dali su potpis za zabranu petokrake pa ga prekrižili? Na to se i ja moram prekrižiti Izlet u omiljeno hrvatsko odredište
'ćevapčić-party' Sjećanja koja će trajati, hvala vam Hrvati Adelaidea! Str. 12, 13, 14, 23 Str. 24 Str. 7
Pravi

PRIZNANJE UGLEDNI AMERIČKI MAGAZIN ZA PUTOVANJA

Dubrovnik je opisan kao najpoznatije i najomiljenije odredište u Lijepoj našoj dok je otok Hvar predstavljen kao savršen spoj luksuza i rustikalnog štiha

Vukovarsko gospodarstvo u porastu

Grad Vukovar donio je odluku o izmjenama i dopunama općeg programa razvoja poduzetništva na području grada za razdoblje od 2020. do 2025. godine. Novčano su dosada poticali poduzetnike u sedam područja, a sada su odlučili dodati još jedno - program poticanja poduzetništva u turizmu kako bi mogli raspisati natječaj i za turističke smještajne kapacitete.

Provedba programa realizirat će se temeljem javnog poziva za su�inanciranje troškova potrebnih za obavljanje i pokretanje gospodarske djelatnosti u području turizma. Statistički podaci govore kako je vukovarsko gospodarstvo u stalnom porastu, pa je u kolovozu ove godine u gradu na Dunavu bilo 10.652 zaposlenih osoba, što je 227 osoba ili 2,6 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Grad svake godine raspisuje javne pozive kojima dodjeljuje sredstva za pomoć poduzetnicima, a ove je godine za tu namjenu osigurao 265.445,62 eura (2 milijuna kuna). Poziv je raspisan koncem lipnja za dodjelu nepovratnih potpora Grada Vukovara u 2023. godini.

Javni poziv sadrži pet mjera: osnivanje i otvaranje gospodarskog subjekta, opremanje i uređenje poslovnog prostora, operativni troškovi poslovanja, nabava strojeva, uređaja, opreme, računalne opreme i računalnih programa te troškovi priključka na distributivnu mrežu električne energije, plina i vode. Nepovratne potpore dodjeljuju se za su�inanciranje troškova nastalih u ovoj godini s tim da je de�inirano kako je maksimalni je iznos nepovratne potpore koji se po pojedinom zahtjevu može dodijeliti 6000 eura.

Murali preobrazili Batinu

Gotovo da nema prolaznika kroz Batinu, jedino baranjsko mjesto na Dunavu, koji ne zastane kako bi pogledao pročelje kuće za odmor u tamošnjoj Nazorovoj ulici.

Tijekom rujna promijenilo je izgled i krase ga ptice, oblaci, komarac…

Još jedan mural osvanuo je na zidu uz prometnicu prema Zelenom otoku, a na njemu dominiraju ribe. Rezultat je to projekta “Waking up/ Buđenje”, koji je inicirala i organizi-

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

rala baranjska umjetnica Nevena Živić, rodom iz Batine, na ‘‘privremenom radu‘‘ u Rijeci. - Ovo je prvenstveno umjetnički projekt kojemu je cilj preobraziti Batinu u javni izložbeni prostor na otvorenom te na taj način podići kvalitetu kulturnog života, kaže Nevena, dodajući kako je svrha projekta obnavljanje zanemarenih ruralnih područja služeći se snagom ulične umjetnosti kako bi se stvorio lokalni identitet…

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV

Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

Čitatelji renomiranog američkog magazina specijaliziranog za putovanja Condé Nast Traveler uvrstili su Hrvatsku među svjetskih top destinacija. U sklopu dodjele prestižnih nagrada Readers’ Choice Award 2023., Hrvatska je svrstana na 14. mjesto.

svrstana

Ispred naše domovine nalaze destinacije kao što su Japan, Italija, Grčka i Irska, a za sobom je Hrvatska ostavila Njemačku, Veliku Britaniju, Austriju, Francusku...

Naša se Hrvatska, pri tom, našla i na popisu deset najgostoljubivijih zemalja Europe, a koliko je poznata i popularna na velikom američkom tržištu potvrđuje uvrštenje otoka Hvara među najbolje europske otoke te Dubrovnika među najbolje destinacije.

Hrvatska, Dubrovnik i Hvar među najboljim destinacijama svijeta

vatskih otoka, dok je za otok Hvar istaknuto da je riječ o destinaciji koja nudi savršen spoj luksuza i rustikalnog štiha.

dine stiglo 645.000 turista, koji su ostvarili 1,8 milijuna noćenja. Rezultat je bolji od lanjskog za 33 posto u dolascima i 23 posto u noćenjima. Prebačena je i rekordna 2019., i to za devet posto u dolascima i 12 posto u dolascima.

odredište

Dubrovnik je pritom opisan kao najpoznatije i najomiljenije odredište u Lijepoj našoj te kao odlična polazišna točka za istraživanje hr-

Marunade u Lovranu i Opatiji

Načelnik Lovrana Bojan Simonič i gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin spekli su prve marune (kestene) ove godine kod “marunića” na lovranskom Trgu slobode i tako najavili ovogodišnju Marunadu, listopad pun događanja u Lovranu, Dobreću i Lignju.

– Prošlo je 50 godina od prve Marunade, ali s obzirom na to da smo dvije preskočili, ova nam dođe 48. po redu. Pripremili smo zaista bogat pro-

gram ove godine, poručili su. Glavno otvorenje događanja u Lovranu starta nešto kasnije nego inače, upravo zbog promjene klime, zbog visoke temperature i dobrog uroda maruna, koje se isplatilo čekati da počnu u što većoj količini padati sa stabala. U sam događaj su uključena i zaleđa tih mjesta gdje će se organizirati vođene ture te izleti, naravno uz kušanje lovranskih maruna koji su nadaleko poznati po svojoj kvaliteti.

Nagrade Readers’ Choice Awards najdugovječnije i najprestižnije priznanje izvrsnosti u industriji putovanja, a dodjeljuju se na osnovu glasova čitatelja Condé Nast Travelera koji su slali odgovore i ocjene temeljene na iskustvu stečenom tijekom svojih putovanja.

Inače, s američkog tržišta je u dosadašnjem dijelu go-

Najviše se noćenja Amerikanci donijeli domaćinima u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Hvaru i Rovinju, što i objašnjava natprosječno puno pozitivnih ocjena čitatelja Condé Nast Travelera za Dubrovnik i Hvar.

Modna revija ribara na Cresu

Lokalna akcijska grupa u ribarstvu Vela Vrata, pod nazivom Lagur, koja djeluje na području Cresa, Malog Lošinja, Opatije, Lovrana i Mošćeničke Drage organizirala je na Velom mulu u creskoj luci jedinstveno događanje, modnu reviju ribara, koje je privuklo veliki broj znatiželjnika.

Tim događanjem su predstavili rezultate �inanciranja iz europske omotnice (novci dobiveni za projekte iz europskih fondova) za razdoblje od

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

Utemeljen 1983.

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail:

croatianherald@netspace.net.au

2014. do 2020. godine kao i uključene obrtnike i tvrtke te promovirati sektor ribarstva. Na modnoj reviji sudjelovalo je tridesetak ribara iz više mjesta, a bili su opremljeni visokokvalitetnim čizmama, hlačama, jaknama, majicama i rukavicama.

Od 2017. godine do danas uspješno je dodijeljeno 1.610.000 eura za 47 projekta vezana uz poslovanje ribara te očuvanje prirode i kulturne baštine.

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press (03) 9417 2766

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST)

GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 2 VIJESTI
Ribari kao modeli Mala svečanost u čast maruna Zid na ces� prema Zelenom otoku Grad Hvar na otoku Hvaru – ljepota od koje zastaje dah Dubrovnik najprivlačniji Amerikancima Vukovar je danas lijepo uređen grad

Hrvati nakon velike neizvjesnosti napustili Izrael

Ja sam tu, djeca su došla, idemo doma otvoriti

šampanjac, kazala je Vesna nakon slijetanja u Beč

Hrvati se nakon velike neizvjesnosti napokon

vraćaju kući iz Izraela. Zrakoplov iz Tel Aviva, uz kašnjenje od sat vremena, sletio je u ponedjeljak navečer u zračnu luku u Beču.

„Ovo je osjećaj nad osjećajima. Nisam se nadala da

ću više ikada doživjeti to što sam doživjela. Sva sreća, sve je dobro prošlo. Tu sam, bila sam kod obitelji u posjeti. Nije bilo pod sretnom zvijezdom, ali smo se sretno vratili“, ispričala je Vesna (77).

„Bilo je puno uzbuna preko noći, jako puno. Bježali smo u sklonište gdje su imali unutar kuće jedno. Vrlo, vrlo neugodna situacija. Dan prije bila sam 10 kilometara od Gaze slučajno. Čovjek ne može vjerovati da dan prije

Obilježen Dan Hrvatskog sabora i 32. obljetnica raketiranja Banskih dvora

Trajnu zahvalnost izražavamo tadašnjem vodstvu na čelu s dr. Franjom Tuđmanom i hrvatskim braniteljima, napisao je premijer

Hrvatska je u subotu i nedjelju obilježila dva važna datuma, 8. listopada 1991. kada je Sabor donio jednoglasnu odluku o raskidu svih državnopravnih sveza s tadašnjom SFRJ, što se obilježava kao Dan Hrvatskog sabora i 32. obljetnicu raketiranja Banskih dvora koja se dogodila dan ranije, 7. listopada 1991.

Dva Miga bivše JNA su tada bombardirali i raketirali Banske dvore u kojima su u tom su trenutku bili prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva tadašnje Jugoslavije Stjepan Mesić i premijer Jugoslavije – Ante Marković kao i drugi suradnici, među njima i Zdravka Bušić koja je i u subotu bila na obilježavanju. Prilikom raketiranja jedna je osoba poginula te nekoliko ranjeno.

Premijer Andrej Plenković sa suradnicima u subotu je polaganjem lovorovog vijenca na spomen-ploču na zgradi Vlade. Plenković je naglasio kako je to raketiranje bilo pokušaj da se likvidira prije svega predsjednik Tuđman, ali i cijelo hrvatsko tadašnje vodstvo, pa i predstavnici Hrvatske u tijelima Jugoslavije, što bi zasigurno značilo veliku političku destabilizaciju Hrvatske.

Željeli su time napraviti prekretnicu u procesu agresije koja je tada trajala već nekoliko mjeseci, rekao je Plenković te podsjetio da je dan nakon raketiranja Hrvatski sabor donio ključne odluke o de�initivnom prestanku svih veza s bivšom državom.

“Važno je da se tih trenutaka prisjetimo, da se prisjetimo hrvatskih branitelja i svih onih koji su dali svoju život za Hrvatsku. Dali sve što su imali da bismo danas živjeli u demokraciji, u slobodi, u zemlji koja je duboko integrirano i u Sjeverno-atlantski savez i EU”, naglasio je. Stoga su, dodao je, i potezi Vlade proteklih godina (ulazak u schengenski prostor i u europodručje, da Hrvatska bude dio Europskog stabilizacijskog mehanizma), u biti slijed politike koja je započela još 1990. godine kada je predsjednik Tuđman u Saboru u svom inauguralnom govori označio europske integracije Hrvatske kao strateški cilj zemlje.

U nedjelju na Dan Hrvatskog sabora, koji se obilježava kao spomendan na tu važnu saborsku odluku, Plenković je iskazao trajnu zahvalnost tadašnjem vodstvu na čelu s Franjom Tuđmanom, te poručio da je na njima da razvijaju Hrvatsku na dobrobit svih građana.

može biti na nekom mjestu gdje je bio pogled, uživancija i poseban doživljaj, a onda tu noć bježiš po nekoliko puta“, dodala je.

„Vratila sam se u one ružne naše godine koje želim zaboraviti, a ovo, moram reći, još i više. Sad sam sretna, došla su djeca po mene, puna sam emocija. Bit će sve dobro“, istaknula je te otkrila kako je njezina obitelj doživjela rat. Uz njih su cijelo vrijeme u zračnoj luci bili djelatnici Ve-

leposlanstva RH u Tel Avivu.

„Ja sam tu, djeca su došla, idemo doma otvoriti šampanjac“, kazala je te poslala poruku svima da se “ne boje ničega”. Za njih je organiziran i prijevoz autobusom od Beča do Zagreba kako bi se mogli sigurno vratiti kućama.

Ostali hrvatski državljani, od njih oko 180, koji su se u vrijeme sukoba kao turisti ili hodočasnici našli u Izraelu, vratili su se kući letovima u ponedjeljak.

POVRATAK KUĆI

Kako da Vaš glas bude važan

REFERENDUM | SUBOTA 14. LISTOPAD

Glasovanje na referendumu se razlikuje od izbora.

1. Trebate ispuniti jedan glasački listić.

2. Na glasačkom listiću će biti navedeno pitanje o predloženoj promjeni Ustava.

3. Za glasovanje, upišite ili ‘Yes’ ILI ‘No’ na engleskom, u kućicu na svom glasačkom listiću.

Svi australski državljani od 18 i više godina moraju glasovati.

Ne brinite ako pogriješite. Zatražite novi glasački listić i počnite ponovno.

Saznajte više na aec.gov.au/translated ili nazovite 1300 720 136

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 3 VIJESTI
Ovlastio
ACT. Authorised by the Electoral Commissioner, 10 Mort Street, Canberra, ACT.
Primjerak glasačkog listića
povjerenik za izbore, 10 Mort Street, Canberra,
Lovorov vijenac na spomen ploči na zgradi Banskih dvora

SPORENJE ZAKON O IZBORNIM JEDINICAMA

‘Milanović je “niš’ koristi i lijen’

Nema nikakvog logičnog objašnjenja za to što Milanović nije potpisao zakon, rekao je Plenković

Premijer Andrej Plenković prozvao je predsjednika Republike Zorana Milanovića za političku neodgovornost, lijenost i namjernu opstrukciju jer nije potpisao Zakon o izbornim jedinicama na vrijeme da može stupiti na snagu 1. listopada, poručivši da će mu pokloniti tintu i nalivpero.

Za Milanovića jer u subotu rekao da je predsjednik koji je “niš’ koristi, koji je lijen, koji se nije se udostojio poštovati volju zakonodavca, Hrvatskog sabora, koji je donio zakon o izbornim jedinicama u propisanoj proceduri, propisanom većinom 28. rujna”.

“Trajanje jednoga potpisa na proglašenje i potpis nije posao za tegleću marvu, to je posao za predsjednika Republike. Čin njegovog napora, žrtve, traje pola sekunde, potpisati akt traje pola sekunde”, rekao je Plenković.

Takvo Milanovićevo ponašanje nazvao je demonstracijom političke volje i destrukcije ustvrdivši kako nema nikakvog logičnog objašnjenja za to što Milanović nije potpisao zakon kako bi mogao stupiti na snagu 1. listopada.

“Dakle, njegova politička sramota, njegova politička

Tintu neka zadrži za sebe jer će mu trebati kad bude potpisivao smjene muljatora, rekao je Milanović

Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, u nedjelju je u izjavi za medije odgovorio premijeru Andreju Plenkoviću koji je u subotu za Milanovića rekao da je predsjednik koji je “niš’ koristi, koji je lijen, koji se nije se udostojio poštovati volju zakonodavca, Hrvatskog sabora, koji je donio zakon o izbornim jedinicama u propisanoj proceduri, propisanom većinom 28. rujna”.

- Plenković ne prestaje piliti već nekoliko dana i sad se toga uhvatio k’o luda Mara i ne prestaje. Tintu neka zadrži za sebe jer će mu trebati kad bude potpisivao smjene muljatora - rekao je Milanović.

Predsjednik Milanović je dodao da je Plenković obični institucionalni parazit. „HDZ i Plenkošenko meni nemaju pravo nametati u kojem roku, Ustav kaže osam“, re-

ICT SEKTOR INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Informacijski sektor pokretačka je snaga hrvatskog gospodarstva

Glavno izvozno tržište hrvatskim ICT tvrtkama su postale SAD, zajedno s Njemačkom, Velikom Britanijom i Švedskom

Hrvatski sektor informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) raste brže od prosjeka Europske unije (EU) te je postao pokretačka snaga hrvatskog gospodarstva, poručeno je u petak iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

sektoru rastao više od deset posto.

gu u gospodarskom razvoju zemlje.

neodgovornost, njegova lijenost i namjerno opstruiranje da zakon stupio na snagu”, rekao je Plenković.

Dodao je i da su koalicijski partneri u vladajućoj većini bili osupnuti takvim Milanovićevim ponašanjem te se osvrnuo na komentare u javnosti da su trebali “računati na to”.

“Zašto bi računali na to? Zašto bi mi računali na to, kad u dosadašnjoj praksi nikad nijedan predsjednik nije dopustio da propusti potpisati zakon u roku kako je zakonodavac htio da stupio na snagu”, rekao je. Ovdje je riječ o velikoj političkoj neodgovornosti, o zlorabljenju jednoga roka, dodao je.

‘Poklonit ću mu �ntu i naliv pero’

Pazite njegovu komunikaciju – nije tegleća marva nekog iz HDZ-a. Znači on šalje poruku Hrvatskom saboru –ma ne fermam vas dva posto, ne zanimate me, izabrani ste od naroda, najviše ste predstavničko �jelo, ali me ne zanimate, nemam kad, nemam kad… idem u Ministarstvo

obrane, idem na ručak, idem na večeru, idem na kavu, nemam �nte, prokomen�rao je Plenković.

Najavio je pritom da će Milanoviću za Božić kao poklon posla� “jednu �ntu, jedno nalivpero, da mu se nađe”. “Neka ga nosi stalno sa sobom”, dodao je premijer.

‘Plenković k’o luda Mara i ne prestaje’

kao je vezano za situaciju s potpisivanjem Zakona.

Osvrnuo se i na sukob na Bliskom Istoku, navodeći da su ubijeni civili. „To ne gledamo u Ukrajini, ni minute to nismo gledali. Izrael će uzvratiti“, komentirao je.

Spomenuo je i migrantsku krizu. „Ovo sad su sumnjivi tipovi koji prelaze granicu, tu treba dati policiji ovlasti da to suzbije“, zaključio je Milanović.

O zapošljavanju svog sina…

Ante Jakov Milanović je zaposlen u tvrtki UFF (bavi se proizvodnjom osvježavajućih napitaka), u vlasništvu tvrtke

S�pe Latkovića, donatora u kampanji Zorana Milanovića, kojemu su prošli tjedan srušeni bespravno sagrađeni objek� u uvali Vruja kod Omiša.

- Što je veliki donator? On je moj donator. Koliko mi je upla�o, 60.000 kuna. Stranka

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber kazala je da je u ICT sektoru ostvaren nevjerojatan napredak te da je to sektor koji je postao ključna snaga u našem gospodarstvu i pokretačka snaga zemlje. S više od 6.500 poduzetnika i više od 35 tisuća zaposlenih taj sektor ne samo da se ističe u ekonomiji, već je postao i njezin katalizator. rekla je Weber te navela kako je izvoz ICT usluga impresivno porastao i premašio 1,6 milijardi eura, čineći značajan dio u ukupnom izvozu zemlje.

ICT se, kazala je Weber, pokazao kao najotporniji u pandemiji i energetskoj krizi, tehnološkim promjenama i ostalim izazovima. Također, ne smije se zaboraviti da ICT industrija igra ključnu ulogu u transformaciji društva kroz digitalizaciju i razvoj tehnoloških rješenja.

“S pravom se može reći da je ICT industrija snažan pokretač gospodarstva”, kazala je Weber napominjući kako je u osam mjeseci ove godine broj zaposlenih u tom

Hrvatsko gospodarstvo se snagom oporavka od pandemijskog šoka svrstalo na drugo mjesto u EU, ističe Fitch

Agencija Fitch potvrdila je u petak rejting Hrvatske

‘BBB+’ i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, istaknuvši snažan kumulativni oporavak gospodarstva od pandemijskog šoka, pri samom vrhu EU-a, i smanjeni javni dug.

SDP mi je upla�la osam puta manje nego HDZ za Kolindu Grabar-Kitarović.

Što se �če Latkovića, ima nekoliko proizvodnih pogona, u jednom od njih radi moj sin. Moj sin je završio fakultet u Nizozemskoj (ekonomiju, op.a.).

Rekao je da tamo ne želi živje� i vra�o se u Hrvatsku. Za ostalo pitajte njega - rekao je Milanović.

Analiza HUP-a o ICT sektoru koju su predstavili glavni ekonomist HUP-a Hrvoje

Stojić i predsjednik HUP-ICT udruge Hrvoje Balen pokazala je među ostalim da udio ICT sektora u bruto dodanoj vrijednosti (BDV) od gotovo šest posto premašuje prosjeke EU, označavajući ga kao sektor koji ima ključnu ulo-

Analiza je pokazala i kako je izvoz usluga računalnog programiranja i povezanih djelatnosti impresivno porastao, premašujući 1,6 milijardi eura i čineći značajan udio u ukupnom izvozu naše zemlje. Glavno izvozno tržište su postale SAD, zajedno s Njemačkom, Velikom Britanijom i Švedskom.

Ukupni prihod ICT industrije lani

7,2 milijarde eura, 10,7 posto BDP-a

Povećanje prihoda i profitabilnos� ovog sektora, kako je istaknuto, utjecalo je pozi�vno na poslovanje, te je osnažilo povjerenje u njegov potencijal. Prema iznesenim podacima, ukupni prihod hrvatske ICT industrije dose-

gao je lani 7,2 milijardi eura (10,7 posto BDP-a), što je 16,9 posto više nego u 2021. Ako znamo da je lani ukupni prihod od turizma bio oko 13 milijardi eura, onda je jasno koliko je ICT sektor snažan u Hrvatskoj.

I agencija Fitch potvrdila rejting Hrvatske ‘BBB+’

Fitch je u srpnju prošle godine podigao ocjenu dužničkih papira Hrvatske za jednu razinu, na ‘BBB+’, uz stabilne izglede, nakon zaključenja postupka prijema u eurozonu. U listopadu prošle godine potvrdio je ocjenu i izglede, upozorivši ipak da bi gospodarski rast u 2023. trebao usporiti zbog in�lacije i posustajanja rasta u eurozoni. U petak agencija je potvrdila rejting i poboljšala

Gospodarstvo se dobro oporavilo

izglede iz stabilnih u pozitivne, naglasivši da se hrvatsko gospodarstvo snagom oporavka od pandemijskog šoka svrstalo na drugo mjesto u EU. Poboljšani izgledi odražavaju i prognozu agencije o proračunskom manjku u ovoj godini od samo 0,5 posto BDP-a, znatno manjem no što su bili očekivali u travnju. Javni dug iskazan

udjelom u BDP-u trebao bi se smanjiti na 62,1 posto, sa 68,8 posto u 2022., a trend pada nastavit će se i u idućim godinama, iako sporijim tempom, prognoziraju. Podsjetimo, sredinom rujna agencija S&P zadržala je rejting Hrvatske na BBB+ i revidirala izglede dugoročnog rejtinga Hrvatske iz stabilnih u pozitivne.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 4 AKTUALNO
Zoran Milanović Andrej Plenković Irena Weber: Nevjerojatan napredak hrvatskih ICT tvrtki

WOLLONGONG UOČI 40. OBLJETNICE POSVETE CRKVE I HKC-a 'MARIJA KRALJICA HRVATA'

Dana 29. listopada 1983. posvetio ih je hrvatski biskup Ćiril Kos iz Đakova, uz sudjelovanje mons. Williama Murraya, biskupa iz Wollongonga

Pripremila: Suzana FANTOV

Ove godine, 5. studenoga, u 17 sati slavit će se 40. obljetnica posvete crkve i Hrvatskog katoličkog centra “Marija Kraljica Hrvata” u Wollongongu.

Dana 29. listopada1983. godine posvetio ih je hrvatski biskup Ćiril Kos iz Đakova, uz sudjelovanje mons. Williama Murraya, biskupa iz Wollongonga koji je te godine, 13. ožujka, blagoslovio

temeljni kamen.

Sv. misu predvodit će fra Ante Vučković, splitski franjevac i umirovljeni profesor �ilozo�ije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Nakon sv. mise slijedi večera u crkvenoj dvorani, uz glazbu benda Pajdaši.

Istoga dana proslavit će se i 25. obljetnica misništva fra Ive Tadića, a okupljeni će se prisjetiti i pok. Andrija Matoca, uz 13. godišnjicu njegove smrti.

Ako ste voljni posjetiti ovu hrvatsku katoličku zajednicu na ovu veliku obljetnicu, možete se javiti na brojeve:

+61 2 4229 7034

+61 40 6767 771

Svoj dolazak trebate najaviti do 22. listopada!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 5 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE
‘To je prva od Hrvata za Hrvate sagrađena crkva u Australiji’

Lijepo druženje u omiljenom odredištu hrvatskih izletnika

Uvijek spremni domaćini toplo su ih dočekali, kao i sve brojne 'izletnike' koji rado posjećuju ovaj mali, ali složan hrvatski klub

Pripremila: Suzana FNATOV

Umirovljenici iz Hrvatskog katoličkog centra Duha Svetoga u Springvaleu prošlog su tjedna posjetili Hrvatski klub "Gippsland" u Traralgonu.

Uvijek spremni domaćini toplo su ih dočekali, kao i sve brojne "izletnike" koji rado posjećuju ovaj mali, ali

složan hrvatski klub. Jelovnik je bio bogat - moglo se birati i uživati u odličnom pečenju s ražnja, domaćim sarmama, raznim salatama i slasticama s bogatog stola s kolačima.

Uz pjesmu harmonikaša Ivice, puno smijeha na aukciji na kojoj je ponuđena i "svinjska pečena glava", bilo je to još jedno lijepo druženje i dan za pamćenje.

Pohvale su upućene cijelom radnom odboru, svima koji su pridonijeli još jednom uspješnom događaju, kao i gostima koji svojim dolaskom ujedno podržavaju rad ovog hrvatskog kluba.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 6 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE
TRARALGON UMIROVLJENICI HKC-a SPRINGVALE POSJETILI HRVATSKI KLUB 'GIPPSLAND'

POBOŽNOST HKZ SV. NIKOLE TAVELIĆA U CLIFTON HILLU

Veliki broj okupljenih na misi za mlade i obitelji

FINANCIJSKA POTPORA ZA 2023.

Objavljen je 2. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan RH

Ukupno planirana

vrijednost Javnog poziva je 880.000,00 eura, a najviši iznos po pojedinom projektu je 19.908,42 eura

- ugroženi pojedinci - povratnici/useljenici iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore koji žive u otežanim socijalnim, materijalnim ili zdravstvenim okolnostima koje onemogućuju integraciju u hrvatsko društvo.

‘Samo otvaranjem vrata vinograda - plodovi mogu biti uživani i vidljivi’

Pripremila: Suzana FANTOV

Usubotu 7. listopada, u HKZ Sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu s početkom u 17.00sati, sv. misno slavlje za mlade i mlade obitelji na koje sus vi pozvani i dobrodošli, započelo je molitvom sv. krunice a onda u susretu s Bogom brojnih vjernika, posebno pripadnika nešto mlađe generacije.

Ovakva misna slavlja kojim bi se privukla mladež, obitelji s malenom djecom, svi oni koji nedjeljom imaju obaveza razvozeći svoju djecu na brojne sportske aktivnosti koje su uglavnom održavaju nedjeljom, započelo su prije nekoliko mjeseci i od tada, svake prve subote u mjesecu, nastavljaju u sve većem broju okupljenih.

Prošle subote, nešto veću ulogu u samim pripremama, preuzeli su nastavnici Hrvatske škole jezika i kulture Melbourne, škole koja djeluje pri ovoj hrvatskoj katoličkoj zajednici. Oni su pomno pripremali svoje učenike koji su vrlo lijepo čitali molitvu vjernika na hrvatskom jeziku.

Bilo je lijepo vidjeti i malene ministrante koje za misna slavlja redovno priprema, Alexander McPherson. Djeca su prinosila i darove na oltar a zahvaljujući postavljenim televizijama, tekstovi molitvi na hrvatskom jeziku a onda prijevodi čitanja na engleskom jeziku, omogućili su svima lakše praćenje samog misnog obreda.

Ucilju promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoć ugroženim pojedincima - pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske i ugroženim pojedincima – povratnicima/ useljenicima iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je 2. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja �inancijske potpore za 2023. godinu

Rok za podnošenje

prijava

Rok je 30 dana i traje zaključno do 3. studenog 2023. godine, a prihvatljivi prijavitelji su:

- nepro�itne organizacije Hrvata izvan i u Republici Hrvatskoj (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice ili druge pravne osobe) čija temeljna svrha nije stjecanje dobiti i koje su se opredijelile za obavljanje djelatnosti i aktivnosti koje su predmet �inanciranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u Registar ili drugu odgovarajuću Evidenciju organizacija matične države.

- �izičke osobe – pojedinci čiji projekti promiču ciljeve i prioritete de�inirane strateškim dokumentima Ureda i u skladu su s područjima �inanciranja iz točke 1. Javnog poziva.

- ugroženi pojedinci – pripadnici hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji žive u otežanim socijalnim, materijalnim ili zdravstvenim okolnostima.

Ured će �inancijska sredstva dodjeljivati kao:

· Programske potpore –godišnje potpore projektima koji uključuju niz povezanih aktivnosti koje jačaju kapacitete nepro�itnih organizacija te kontinuirano doprinose zadovoljavanju javnih potreba Hrvata izvan Republike Hrvatske;

· Projektne potpore – za projekte koji su usmjereni rješavanju određenih problema i realizaciji zacrtanog cilja u određenom vremenskom roku i s de�iniranim resursima i troškovima;

· Potpore održavanju jednodnevnih i višednevnih manifestacija, a mogu biti kulturne, obrazovne, športske, gospodarske, socijalne, humanitarne, turističke i druge;

· Partnerske potpore –potpore za projekte koje nepro�itne organizacije i ostali prijavitelji provode u partnerstvu s drugim partnerima izvan ili u Republici Hrvatskoj;

· Potpore za su�inanciranje projekata �inanciranih iz drugih izvora – potpore za su�inanciranje projekata koje nepro�itne organizacije i ostali prijavitelji realiziraju sredstvima drugih donatora;

· Jednokratne �inancijske potpore ugroženim pojedincima pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji se nalaze u teškim socijalnim i materijalnim prilikama;

Jednokratne �inancijske potpore ugroženim pojedincima povratnicima/useljenicima iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore koji se nalaze u teškim socijalnim i materijalnim prilikama.

Ukupno planirana vrijednost Javnog poziva je 880.000,00 eura. Najniži iznos �inancijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je 663,61 eura, a najviši iznos po pojedinom projektu je 19.908,42 eura, dok je najniži iznos jednokratne �inancijske potpore 265,45 eura, a najviši 3.318,07 eura.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 7
IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

Nikada nijedan hrvatski klub ili organizacija nisu propagirali fašističke ideje u Australiji

Bio sam nazočan na Gala večeri povodom Hrvatskog nogometnog turnira u Adelaideu prošlog tjedna.

Na moje opće iznenađenje, veleposlanica Republike Hrvatske u Australiji, gđa Betty Pavelić, koristila je priliku svoga govora na toj večeri kako bi jednostavno rečeno nastavila baviti se stranim uplitanjem u našu zajednicu.

Gđi Pavelić nije ovo prvi put. Prošle godine, na upit novinara o optužbama na račun Sydneyjske Croatije – veleposlanica nije bila u stanju dati komentar koji bi umirio bilo kakve optužbe koje su bile uperene protiv čitave zajednice.

Godinu dana kasnije – veleposlanica bez ikakvih problema spominje u svom govoru kako je bilo fantastično vidjeti Sydneyjsku Croatiju u �inalu Kupa Australije.

Gđa Pavelić naglasila je kako moramo „očuvati pozitivan ugled stvorenog hrvatskog brenda koji se veže uz 'crveno-bijele kvadratiće' i držati nogomet izvan politike kako bismo zaštitili ugled naše zajednice, ne samo u Australiji i na Novom Zelandu, nego u cijelom svijetu, gdje je Hrvatska poznata kao moderna, napredna i tolerantna država“.

Ono što gospođa Pavelić ne shvaća je to da je hrvatska zajednica u Australiji izgradila ugled o Hrvatskoj i samim Hrvatima. Ovaj ugled nije razvijen od strane Republike Hrvatske, već od hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Australiji.

Naša povijest počinje 1950-ih i proizlazi od onih koji su se prvi naselili u Australiji, prokrčili put, formirali našu zajednicu, njezine klubove i organizacije i neumorno radili na prihvaćanju od strane vlada, medija i javnosti u cjelini.

PISMO UREDNIKU

Vrlo je neiskreno da veleposlanica javno zauzima stav koji je u suprotnosti sa zajednicom u Australiji i promiče ideje koje nisu u skladu s vlastitim stajalištima zajednice.

Bio sam osobno oklevetan u nizu članaka novina The Age ranije ove godine. Kao građanin Republike Hrvatske, nisam dobio nikakav kontakt od Veleposlanstva

ili Konzulata u vezi s ovim člancima. Naša diplomacija je bezobzirno iznijela službene komentare iz kojih se, između redaka, može zaključiti da se članovi naše zajednice bave ekstremističkom politikom.

Promijenite doba, promijenite ime države, a svi znamo tko se tako ponašao u prošlosti prema nama.

Moram naglasiti da je Australija slobodna i demokratska država u kojoj su Hrvati uvijek nastojali poštivati zakon i doprinositi društvu.

Hrvati kao etnička skupina prema državnim statistikama imaju najveću stopu posjedovanja kuće i najnižu stopu nezaposlenosti. Mi smo građani koji poštuju zakon, marljivi radnici koji su jednako pre-

dani Australiji i Hrvatskoj.

Međutim, imamo demokratsko pravo na samoorganiziranje i promicanje naše kulture, povijesti i tradicije unutar australskog zakona.

U kontekstu govora gđe Pavelić u kojem je promišljala kako bi jedine slike u hrvatskim klubovima trebale biti one naših nogometnih heroja – bila je jasna poruka svima u hrvatskoj zajednici – želimo vašu povijest obijeliti jer to odgovara Republici Hrvatskoj.

Dr. Ante Pavelić bio je buntovnički hrvatski političar prije Drugog svjetskog rata. Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca napustio je početkom 1929. nakon atentata na Stjepana Radića i proglašenja kraljevske diktature.

Bio je hrvatski borac za slobodu i simbol hrvatskog otpora. Bio je državni poglavar propale hrvatske države – prve takve nakon 879 godina. Ta je država doista bila na strani Osovine u Drugom svjetskom ratu.

Nakon Bleiburške tragedije i primoranja Hrvatske u novu tvorevinu - komunističku Jugoslaviju - stalan tok političkih i ekonomskih izbjeglica napustio je svoju domovinu u slobodni svijet.

To je kako i zašto su se Hrvati našli u živahnoj, organiziranoj i posebnoj zajednici u Australiji. Očuvanje kolektivnog sjećanja, povijesti i tradicije je visoko u našoj zajedničkoj psihi.

Nikada nijedan hrvatski klub ili organizacija nisu propagirali fašističke ideje u Australiji. Nikada nijedna istaknuta hrvatska osoba nije bila angažirana na javnoj i osobnoj razini u ekstremističkoj fašističkoj politici na lokalnoj razini, bilo u dogovoru s drugim manjinskim zajednicama ili šire. To je zbog jednostavne činjenice

Čajanka u Hrvatskom domu Gwelup

Izvješćuje: Matthew JURČEVIĆ

Nogometni klub Gwelup Croatia priredio je 1. listopada "žensku čajanku" (Ladies High Tea) u Hrvatskom domu "Gwelupu".

Lijepi broj gošća odazvao se ovom susretu u glavnoj dvorani ovog hrvatskog doma smještenog 11 kilometara sjeverno od središta Pertha.

Uz šaroliku ponudu jela, a onda i slastica, ovaj susret prošao je u znaku ugodnog druženja.

da je naš kolektivni pogled na to povijesno doba vezan uz njegovu simboliku u odnosu na povijest hrvatske borbe za slobodu.

Nezavisnu Državu Hrvatsku štujemo kao izraz naše volje da budemo slobodni i neovisni. Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman iznio je upravo takav stav početkom devedesetih.

Konačno, komentari gospođe Pavelić da je Hrvatska "moderna, progresivna i tolerantna zemlja" samo su zvižduk za bivše jugoslavenske struje unutar naše zajednice. Članci u novinama The Age koje sam ranije spomenuo također su sadržavali komentare koji se, između redaka, mogu čitati kao razočaranje što naše hrvatske institucije i imovinu u Australiji kontroliraju ljudi sa stavovima koji nisu u skladu sa službenom vladinom politikom Republike Hrvatske. Možemo li uskoro očekivati daljnje uplitanje hrvatskih diplomata u pokušaj postavljanja simpatičnijih čelnika naših klubova?

Moja poruka za gospođu Pavelić je da ostane pri radu u diplomaciji na međuvladinoj razini. Ako nije u mogućnosti prisustvovati društvenim događanjima i razumjeti i poštivati naš stav, onda je bolje da ne prisustvuje.

Također je dužnost svih nas da shvatimo da se diplomatskim kanalima vrši pritisak od strane Republike Hrvatske kako bi se potkopali klubovi i organizacije naše zajednice te da ne želimo biti uvučeni u ovu raspravu jer naši stavovi nisu za raspravu. Imamo privilegij jer smo slobodni kao zajednica u Australiji više od 70 godina.

Svi mi težimo za budućnošću u kojoj Republika Hrvatska u potpunosti prihvaća sve svoje građane i njihove stavove, povijest i okolnosti.

S poštovanjem, Pave Jusup, predsjednik NK Melbourne Knightsa

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 8 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE
'Veleposlanica Hrvatske bavi se stranim uplitanjem u našu zajednicu'
Lijepi broj gošća odazvao se ovom susretu u glavnoj dvorani ovog hrvatskog doma
ZAPADNA
AUSTRALIJA

CLIFTON HILL AUSTRALSKO-HRVATSKI KLUB UMIROVLJENIKA 'NIKOLA TAVELIĆ'

Poput pravog 'ćevapčić - partyja'

Uz bogate porcije čevapčića, veselih priča i pregršt smijeha, protekao je i njihov posljednji susret a u onaj naredni, možete se i vi odazvati

Pripremila: Suzana FANTOV

Nismo još čuli da je netko rekao da ne voli ćevapčiće – posebno one koji su pripremljeni na tradicionalni način, a onda pomiješani s mirisom crvenog luka, „grillani“ na velikom roštilju.

Upravo tako bilo je i 3. listopada kada je održan redoviti susret članova Australsko-hrvatskog umirovljeničkog kluba „Nikola Tavelić“ koji se u HKZ-u Clifton Hill okupljaju svakog drugog

utorka u mjesecu.

Svoje zajedničke susrete započinju sv. misom u crkvi sv. Nikole Tavelića, a onda druženje nastave u dvorani koja je potpuno opremljena i podobna za samostalno pripremanje hrane, posluživanje i brojne aktivnosti koje se u njoj mogu odvijati.

Tako se ovi aktivni članovi uvijek iznova trude pripremiti sadržajan dan za sve one koji se rado odazivaju.

Igranje karata, nagradne tombole, boćanje na malom boćarskom igralištu kraj župne crkve… dio su aktivnosti kojima se mnogi vesele.

Uz bogate porcije ćevapčića, veselih priča i pregršt smijeha protekao je i njihov posljednji susret, a u onaj naredni možete se i vi uključiti!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 9 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

Hrvatsku trese nepotrebna afera

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Nema te stvari, ni one najbanalnije, od koje se u Hrvatskoj ne može napraviti veliki politički skandal. Pa tako sada Hrvatsku trese afera „Tinta” – cjelokupna javnost, ali i najviši državni dužnosnici, danima se bave Zakonom o izbornim jedinicama koji je prošao predviđeni proceduru u Saboru, uključujući i glasovanje u kojem je dobio potrebnu saborsku većinu, ali će se unatoč tome, i to bez ikakvih suštinskih izmjena, ponovo naći na dnevnom redu Sabora. A dok se to ne dogodi, točnije dok zakon napokon ne stupi na snagu, Hrvatska se, kada je riječ izbornim jedinicama, nalazi u pravnom vakuumu, budući da je odlukom Ustavnog suda stari zakon prestao važiti 30. rujna.

Tko je za to kriv? Premijer Andrej Plenković upire prstom u predsjednika Zorana Milanovića, Milanovi pak tvrdio da je krivac Vlada, a ostali se opredjeljuju, ovisno o svom interesu ili političkoj orijentaciji.

Ustavni sud je u veljači odlučio da postojeći Zakonu o izbornim jedinicama prestaje važiti 1. listopada, Hrvatski je sabor zamjenu za ukinuti zakon izglasao 28. rujna, a trebala je stupiti na snagu 1. listopada. No, da bi zakon, stupio na snagu, nakon usvajanja u Saboru najprije ga mora potpisati Predsjednik Republike, a potom se mora objaviti u Narodnim novinama. Međutim, predsjednikov potpis stigao je tek 3. listopada, zakon je u Narodnim novinama objavljen 4. listopada, a u tekstu zakona stoji da stupa na snagu 1. listopada, dakle retroaktivno, što je prema hrvatskom pravnom poretku nedopusti-

Na čelu države su političari koje „krasi” lijenost i neodgovornost, a spremni su žrtvovati interes države radi sitnih političkih poena u međusobnim okršajima

vo. Ukratko dogodila s proceduralna pogreška zbog koje zakon mora ponovo u proceduru. U prvoj reakciji premijer Plenković je pokušao biti duhovit pa je, nakon što je Milanovića prozvao za političku neodgovornost, lijenost i namjernu opstrukciju, poručio da će mu darovati tintu i nalivpero. Iz Ureda predsjednika su odgovorili da je Milanović zakon potpisao u ustavnom roku koji je osam dana od njegova donošenja. „Zakon o izbornim jedinicama izglasan je u Hrvatskom saboru 28. rujna, a predsjednik Republike Zoran Milanović potpisao ga je 3. listopada, dakle sve po Ustavu RH i poštujući ustavni rok”, nabode u priopćenju iz Ureda predsjednika te ističu: „Pravo je pitanje zašto je izglasan 28. rujna i zašto je saborska većina u njega ugradila 1. listopada kao datum stupanja na snagu.” A Milanović je pred novinarima izjavio: „Što se tiče one tinte, neka je zadrži za sebe jer će mu trebati kada bude potpisao smjene i ukidanje imuniteta svim muljatorima oko sebe."

Plenković je pak, istaknuvši da je Predsjednik bio u Zagrebu, da nije bio spriječen, bolestan ni zatočen, poručio: „Ne samo da je namjerno učinio političku štetu sebi i Hrvatskoj, nego ono što je on napravio nije napravio nikad niti jedan predsjednik." Pa je podsjetio da je vlada koju je vodio aktualni predsjednik Zoran Milanović čak 15 puta imala precizno naveden datum u kojemu zakon stupa na snagu pa su i Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović te zakone potpisivali na vrijeme, a isto se dogodilo i kad je Vladu vodio Tihomir Orešković te da je i Milanović je potpisao takav zakon jednom prilikom.

„Običnom” i dobronamjernom građaninu ne preostaje ništa do žalostiti se što na čelu države imamo takve ljude. Političare koje „krasi” lijenost i neodgovornost, spremne zbog žrtvovati interes države radi sitnih političkih poena u međusobnim okršajima.

Piše: Davor Ivanković

Kad se dogodi i primijeti da službeni Beograd opet jaše na svom velikom mitomanskom konju velike Srbije, a to se ponavlja otkad je na vlasti Aleksandar Vučić, svi se iznova iznenade. Pa ih iznenađuje i pokušaj pobune i balvan-revolucije na sjeveru Kosova. Pa se opet postavi i pitanje je li to Vučić opet priziva rat, uzbuđenje traje nekoliko dana, a onda se sve raspline. Red provokacija, red pobuna, pa onda red smirivanja, sve to troje pod dirigentskom palicom Vučića.

Do sada mu je uspijevalo, a kazne su izostajale. Sve do ovog zadnjeg boja na Kosovu. Mi to jednostavno trebamo doživjeti kao prelazak Rubikona, kad već nismo takvim ocijenili Vučićev desant na Cetinje prije malo više od dvije godine. Tada je Srbija prvi put otvoreno prekršila suverenitet jedne države, uz to i članice NATO-a i prebacila patrijarha SPC-a Por�irija paravojnim neoznačenim helikopterom uz pratnju osam naoružanih specijalaca Srbije. Let nije bio prijavljen, tako da je to de facto bio vojni upad Srbije na teritorij članice NATO-a, a da nitko ustvari nije reagirao. Sada je Srbija otišla dalje. Ubacila je 30-ak naoružanih provokatora, oružja za oko 400 ljudi, pa to govori da su planovi bili još ambiciozniji i, da nisu bili prekinuti, došlo bi do oružane pobune većeg broja Srba na sjeveru Kosova. Vučić je time pokazao na što je spreman i potvrdio status glavnog destabilizatora teritorija na kojem je počivala bivša SFRJ. Reakcije NATO-a izuzetno

su mlake, a europski “ministar” za sigurnost Josep Borrell kaže da je EU “spreman razmotriti” uvođenje mjera protiv vlasti Srbije, uz puno “ako”, naravno. Dakle, opet mućak.

I premda Vučić i dalje grčevito drži sve poluge vlasti i pobjeđuje na izborima, u Srbiji je ipak sve više onih koji su protiv nastavljanja tog speci�ičnog višedesetljetnog poluratnog stanja, u kojemu su Srbi uvijek ugroženi pa se moraju pripremati, ako treba i za rat, i biti spremni podnositi i najveće žrtve. Zbog takvog stanja ni rata ni mira mnogo je stanovnika Srbije već odavno otišlo u normalnije sredine. No, desetljeća prolaze i mnogi bi se sada vratili, ali su suočeni s apsurdnom činjenicom. Razgovarao sam o tome s jednim bračnim parom koji su pobjegli još iz Miloševićeve Srbije 1990-ih, jer nisu više mogli trpjeti teror mržnje i rata, obreli se kao izbjeglice u jednoj sjevernoameričkoj državi, koja im je pružila nove mogućnosti i mirniji život. Kako su već u zrelim godinama, rado bi se vratili, ali kamo? “Kako da se nakon 30 godina vratimo u istu onu Srbiju, nepromijenjenu, iz koje smo pobjegli”, kažu mi dok razgovaramo na jednom južnodalmatinskom otoku. I dok je Vučića, ostaju ni tu ni tamo, s osjećajem da su apatridi.

A logika kaže da Vučić ne bi trebao moći mutiti vodu ni u Crnoj Gori, koja je u NATO-u, ni na Kosovu i BiH, gdje su raspoređene snage NATO-a. On, međutim, mimo te logike uspijeva držati Crnu Goru već dvije godine u statusu vulkana pred erupciju. I muti i u BiH i na Kosovu. Prilično porazno za NATO. Nije logično, ali se događa. Njegova tumačenja tipa “nema

Vučić je pokazao na što je spreman i potvrdio se kao glavni destabilizator tzv. regije. Mlake reakcije SAD-a i EU moraju zabrinuti Hrvatsku jer se povijest ponavlja

to veze sa mnom, nisam ja organizirao” zabavne su, jer je evidentno da u Srbiji ne može poskupjeti ni parizer, a da se Vučić ne javi. To što sad izgleda da su ti Vučićevi teroristi uletjeli kao grlom u jagode, tako je samo zahvaljujući protuobavještajnoj akciji, vjerojatno NATO-a, koji je alarmirao kosovsku policiju i spriječio širenje pobune. Od te akcije Vučić se ne može oprati, morao je znati. Ako nije znao, to bi značilo da nema kontrolu ni nad obavještajnim aparatom pa ni vojskom. Kaj god, rekli bi Zagorci. O tome da je proglašen dan žalosti i da je te vojnike nazvao “borcima za slobodu”, što je termin preuzet još iz Titove Jugoslavije, koja se tim terminom borila da ne bude optužena da podržava svjetski terorizam, ne treba ni govoriti.

Ako zbog realpolitike opet izbjegne kaznu, to će njemu biti signal da pritisne žešće. Ponašanje SAD-a, NATO-a, pa i Hrvatske, koja je tu prva zainteresirana zbog bureta baruta u Crnoj Gori, jest zabrinjavajuće mlitavo. Probajmo samo zamisliti što bi se dogodilo da se to drugo oko, Crna Gora, uspije vratiti u velikosrpsku glavu Vučićeve Srbije. Premda je pristup predstavnika crnogorske države i vojske u sjedište NATO-a već suspendiran radi prevencije, da se ne uvuku ruski igrači. U svakom slučaju, Vučić ima poluge za proizvodnju kaosa na zapadnom Balkanu i koristi ih. Predstavlja se kao rješenje problema, premda je on problem. Premda se ideja o velikoj Srbiji potvrdila opasnom za susjede, a neostvarivom čak i ratom, ipak čudi da Beograd i dalje jaše na istim mitovima i namjerno gubi EU perspektive. Povijest kaže da su svi ratovi za tu tvorevinu bili izgubljeni. Svima je ta ideja donijela patnju, uključivo i Srbima izvan Srbije. Za Hrvatsku, legitimno je smatrati da je Vučić spreman i za novi rat. Susjeda ne možemo mijenjati, kao ni Vučića. To je posao za građane Srbije. (Večernji list)

Požari se preselili u Slavoniju

Piše: Višnja Starešina

Traje vječno ljeto, blago nama i bundevama. Na sjeveru Hrvatske sve više poljodjelaca eksperimentira s egzotičnim nasadama, tropskim, a na hrvatskome moru plivaju ribe do sada neviđene, rastu na dnu biljke migrantice, ne integriraju se. Još vječno pjevaju šume u središnjoj Hrvatskoj, ne daju se bukve i hrastovi, dobro je. Vukovi i medvjedi lutaju šumama, poljima i gradovima, čagljevi se udomaćili, hladnokrvne zmije griju se na vječnom suncu, uglavnom bezopasne, osim tri vrste od petnaest njih, među njima domovinske kako je ustanovila sisačka gradonačelnica, koja ni Jimmyju Staniću ne da pjevati, a nekmoli Thompsonu. Zato pjevaju ptice u sutonu, da nadglasaju razne karleuše i slične pjevaljke koje se s jeseni, vjerojatno bez radnih dozvola, spuštaju u posezonsko primorje i sjevernije, da bi, valjda, razgalile manjince i postjugoslavenske Hrvate, uz zbunjenu mladež.

Glazbena jesen, tuk na luk: ne će nama tu u Hrvatskoj pjevati neki sumnjivi Hrvati, imamo mi konje za utrku, pa i kobile ako treba. A kada se približi Vukovar, ne će nama urlati o tragediji hrvatski guslari, nego ćemo mi odrastovci u Zagrebu tih dana imati festival fetiša, nego što, kontra hrvatskih fašista mi idemo s fetišistima, s orgijama nakaza

i slično, što odurnije to bolje. Zagrebački arzuhal koji, za razliku od Šoljanovoga vukovarskog, poručuje: platit ćete, Zagrepčani, nismo vas samo granatirali smećem, idemo dalje. Lokalni su izbori daleko, još imamo vremena za svakojake ujdurme. Nego, opažam da su kreativni Hrvati izmislili još jedne izbore, kao da ih nema dovoljno – izbore za premijera. Toga nigdje nema, ali što onda. Do sada već znamo barem pet imena premijerskih kandidata, i eto nama sreće. Više ih je no što će biti na izborima za predsjednika države, kojega se posla manje njih želi prihvatiti jer na tom mjestu

treba raditi, dizati teške predmete kao olovku ili nalivpero, hodati okolo, davati izjave i pakostiti izvršnoj vlasti koja doduše misli da je izvrsna, u što uvjerava politički i posebno ekonomski nepismen narod i ne da na svoje perjanice poput Grlića koji predstavlja bogatstvo za Hrvatsku, a i privatno. Znači, jesen je kada se bude svakojake strasti, a odlaze spavati šumski požari kojih je ove godine bilo, Bogu budi hvala, nešto manje no obično. Pa kada su vidjeli da im Dalmatinci znaju doskočiti, preselili se u Slavoniju koja ima šuma, ali vlažnih i nepodobnih, no zato uzgaja plastiku na osječkim poljanama. Istok Slavonije uvijek strada: i kada je u pitanju srpska agresija, i kada dođe afrička svinjska kuga, pa sada i požar golemih količina plastike. Rasrđeni Osječani traže krivca. Za sada je najbliže istini teorija o namjernom samozapaljenju. Gazda �irme se ne da, nije kriv, uz njega su i radnici koji ne žele u Irsku, a da nije bilo požara ne bismo saznali da u krugu poduzeća živi mnogo Nepalaca, ni krivih ni dužnih, ni oni ne žele na zapad. Eh, ta plastika. Najkraće i plastično rečeno, živimo u plastično doba (nakon brončanog i željeznog), sve je već plasti�icirano, od omota hrane u lancima i boca iliti �laša do dijelova ili cijelih strojeva, od dječjih igračaka do u skoroj budućnosti mrtvačkih sanduka, od kolijevke pa do groba. Kada ju više ne trebamo, bacamo ju u smeće, nego što, a ona se protivi, ne raspada se, ne da se.

Rasrđeni Osječani traže krivca. Za sada je najbliže istini teorija o namjernom samozapaljenju. Gazda �irme se ne da, nije kriv, uz njega su i radnici koji ne žele u Irsku

Ma bacamo ju i u rijeke, u jezera, najviše u more, pa već postoje istraživanja koja kažu da su ribe pune plastike, a mi jedemo ribe, unosimo plastiku u organizam i nije daleko dan kada će se rađati plastična djeca. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća)

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 10 STAJALIŠTA
Suvišno
je pitati ide li Vučić u rat

Zbog svoje čovječnosti i topline, od naroda prozvan “Ivan Dobri”

Posljednje riječi koje je izgovorio, držeći ruku svog tajnika, bile su: “Radili smo, služili smo Crkvi”

Sradošću se prisjećamo velikog i dobrog koncilskog pape, svetog Ivana XXIII., čiji spomendan Crkva slavi 11. listopada. Rođen je 25. studenoga 1881. u lombardijskom selu Sotto il Monte (provincija Bergamo) kao Angelo Giuseppe Roncalli.

Rodom iz seljačke obitelji, školovao se u Bergamu i Rimu, a za svećenika je zaređen 1904. Vojni kapelan, tajnik biskupa u Bergamu, profesor crkvene povijesti, autor životopisa svetog Karla Boromejskog, bio je od 1925. apostolski vizitator u Bugarskoj, od 1935. apostolski delegat za Tursku i Grčku, od 1944. nuncij u Parizu, a od 1953. kardinal i patrijarh u Veneciji.

Nakon smrti Pija XII. biran je za papu 28. listopada 1958. Za vrijeme svog kratkog ponti�ikata postao je protagonist obnoviteljskih ideja i koncep-

Da se podsjetimo. Sve je manji broj nas koji pamtimo listopadske i svibanjske pobožnosti te nedjeljne večernjice. Do sedamdesetih godina prošloga stoljeća prije podne se slavila misa, a poslije podne je bila večernjica – pobožnost s izloženim Presvetim.

Slično je bilo i u svibnju i listopadu: ujutro se slavila tiha latinska misa, a navečer marijanska pobožnost s krunicom, litanijama, molitvama Gospi i sv. Josipu te, na koncu, s izlaganjem Presvetoga i pričešću. Od kuda ta dvostrukost? Kroz dugi niz stoljeća liturgija je bila daleko od puka - i to zbog latinskog jezika te pretjerane klerikalizacije, pri čemu je puk mogao tek pobožno „slušati“ svetu misu.

U takvom su se ozračju javile pobožnosti u kojima je puk, za razliku od službene liturgije, mogao djelatno sudjelovati i k tome još na narodnom jeziku.

Tako su nastale različite pobožnosti: križni put, krunica, molitva Anđeo Gospodnji, devetnice, procesije i već spomenute večernjice.

Međutim, nakon liturgijske obnove javlja se nešto paradoksalno: liturgijski čini postaju u određenim slučajevima „konkurencija“ pobožnostima. Kako? Poslije reforme uvele su se večernje mise i to na narodnom jeziku. Puk sada aktivno sudjeluje u misi – na narodnom jeziku – molitvom, pjesmom i nekim službama. I što sada učiniti npr. sa svibanjskim pobožnostima? Gdje „smjestiti“

devetnice, trodnevnice ili „tri-

cija, začetnik crkvenog “aggiornamenta” (podanašnjenja). Uvijek nasmijan, vedar, jednostavan i prijazan, bio je omiljen u svijetu zbog svoje topline, čovječnosti i ekumenizma, kao zaštitnik radnika, siromaha, siročadi i odbačenih. Zbog toga je od naroda i prozvan “Ivan Dobri”. Kad je nakon obilaska

rimskih bolnica posjetio i tamnicu Regina Coeli, kazao je zatvorenicima: “Vi ne možete doći k meni, pa sam ja došao k vama”.

joj je, u času kad je svjetski mir bio opasno ugrožen, zatražio da se svi sporovi rješavaju putem pregovora, a ne upotrebom sile.

Iz molitvenih obrazaca uklonio je izraze koji vrijeđaju i ponižavaju Židove (spašavao ih je i pomagao im i u vrijeme rata). Pokrenuo je i otvorio II. vatikanski koncil (1962-65.), koji je i nakon njegove smrti nastavio rad na crkvenim reformama. Preminuo je 3. lipnja 1963. u Vatikanu.

Posljednje riječi koje je izgovorio, držeći ruku svog tajnika, bile su: "Radili smo, služili smo Crkvi. Nismo se zaustavljali skupljati kamenje, koje su s jedne ili s druge strane bacali na nas. A mi ga nismo ni na koga bacali. Imamo mnogo prijatelja. Imat ćemo ih još više. Sastat ćemo se u raju."

Blaženim ga je 2000. proglasio papa Ivan Pavao II., a svetim 27. travnja 2014. papa Franjo. Zaštitnik je papinskih poslanika te mnogih župa i crkava širom svijeta, uz ostalo i u našem Zagrebu (Dubrava, Studentski grad).

Pučke pobožnosti u misi?

Mjesec listopad je posebno posvećen Majci Božjoj i pobožnosti krunice - molitvi koja je vrlo često neshvaćena ili krivo shvaćena, pa je mnogi smatraju i dosadnom i besmislenom i zastarjelom... A sve to samo zato što je ne poznajemo. Krunica je ustvari meditacija i mnogi sveti ljudi - poznati i nepoznati - kroz povijest Crkve došli su do vrhunaca mistike i kontemplacije upravo po molitvi krunice.

Kažu da bi rječnikom glazbe izgovaranje Zdravo Marije u krunici bilo ritam,

Listopadske pobožnosti

a razmišljanje o Isusovu životu bile bi riječi i melodija. Krunica angažira u molitvi čitavog čovjeka - po razmatranju otajstava aktivira duh, maštu, inteligenciju, po trajnom kontaktu s Marijom angažira nas emotivno, po ponavljanju riječi i prebiranju zrnaca angažira nas na neki

način i �izički...

U molitvi krunice lako se ujedine i prepoznaju katolici cijelog svijeta - ona se u svakom dijelu svijeta moli na isti način i divan je doživljaj u velikim svetištima moliti je s mnoštvom vjernika koji iste riječi izgovaraju svatko na svom jeziku.

naest utoraka sv. Ante“?

Neki su se svećenici počeli „snalaziti“ da povežu jedno i drugo: kad je puk već došao na misu, neka odmah obavi i pobožnost. Tako su počeli u misi poslije pričesti ubacivati molitve, litanije i ine pobožne vježbe koje su prije bile zasebne, uvijek odijeljene od (tihe latinske)

mise. I danas se u nekim župama poslije pričesti ubace neke druge župniku ili redovničkom poglavaru omiljene pobožnosti i molitve. Je li to u redu? Odgovor je posve jasno napisan u Direktoriju o pučkoj pobožnosti i liturgiji: „Objektivna razlika između pobožnih vježba i prakticiranje pobožnosti s obzirom na liturgiju treba biti vidljiva u bogoštovnom izrazu. To znači nemiješanje obrazaca vlastitih pobožnim vježbama s liturgijskim činima. Prakticiranje pobožnosti svoje mjesto ima izvan slavlja euharistije i ostalih sakramenata.

S jedne strane, trebaju se stoga izbjeći preklapanja, budući da se govor, ritam, tijek,

Svoje ideje iznio je u programatskoj enciklici “K Petrovoj stolici” (1959.), u socijalnoj enciklici “Majka i Učiteljica” (1961.) te osobito u enciklici “Mir na zemlji” (1963.), u konicu, sudjeluju na križnome putu, i u procesijama… Direktorij nabraja mnoštvo takvih pobožnosti tijekom cijele liturgijske godine (br. 94168). Međutim, posve je krivo liturgijske čine uzurpirati za pobožnosti. Vrijedno je i jedno i drugo, ali „nepomiješano“, kako veli Direktorij. Ne možemo i ne smijemo slaviti bogoslužje mimo odredaba Crkve. Evo dobrog primjera: u svetištima ljudi rado obave pobožnost križnoga puta, izmole krunicu i ine molitve, a zatim sudjeluju u euharistiji. Zaključimo: ako bogoslužje slavimo onako kako to Crkva propisuje te – na pravi način i na pravom mjestu – čuvamo tradicije naše pučke pobožnosti, puk će duhovno napredovati zahvaćajući na oba ova izvora koja – svaki na svoj način – vjeru hrani, nadu krijepi, ljubav jača.

Dobre vijesti iz Hrvatske katoličke zajednice Adelaidea

Vlč. Luka Poljak iz Osijeka doći će uskoro za njihovog dušobrižnika

Nakon Drugog svjetskog rata mnogi su Hrvati napustili domovinu i iselili se u Australiju. Mnogi od njih pronašli su utočište i novi dom u Adelaideu. U to vrijeme Hrvati u Adelaideu nisu imali svoga hrvatskog svećenika.

Nadbiskup dr. Matthew Beovich, koji je i sam bio Hrvat po rođenju, delegirao

je vlč. Luke Robertsa za svećenika za Hrvate koji su se počeli okupljati na svetim misama u crkvi svetog Patrika u gradu. Nakon izvjesnog proteklog vremena ova zajednica nije imala svog hrvatskog dušobrižnika, no kako je najavljeno na sv. misi prošle nedjelje, 1. listopada, koju je predslavio fra Ivo Tadić, molitve naših Hrvata bit će uskoro uslišane dolaskom svećenika vlč. Luke Poljaka iz Osijeka. Budimo ustrajni u našim molitvama za svećenike!

teološki naglasci pučke pobožnosti razlikuju od odgovarajućih elemenata liturgijskih čina. Slično tomu, gdje to postoji, valja nadvladati suparništvo i suprotstavljenost liturgijskim činima. Valja očuvati prednost koju treba dati nedjelji, svetkovini, liturgijskim vremenima i danima.

S druge strane, neka se izbjegava prenošenje načina ‘liturgijskog slavlja’ na pobožne vježbe, koje trebaju čuvati svoj stil, svoju jednostavnost i vlastiti govor“.

Stvar je po sebi jasna. Misa ima svoj tijek - i što se god u nju ubaci strano je tijelo. Ne smijemo ubacivati bilo kakve molitve i pobožne čine u misu, ma koliko to „pobožno“ izgledalo.

A što ćemo onda s pučkim pobožnostima? One mogu imati sjajan i spasonosan učinak – ali uvijek izvan liturgijskih čina. Naime, pobožnosti imaju svoj govor i ritam i na poseban način progovaraju vjerničkom srcu. I zato ih treba njegovati. Vjernici veoma rado mole kru-

(Izvor: Dr. Zvonko Pažin, 16. srpnja 2015., Liturgika

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 11 VJERSKI KUTAK SPOMENDAN SVETI IVAN XXIII., PAPA KOJI JE OSTAVIO DUBOK TRAG - 11. LISTOPAD

ADELAIDE 2023. PRISTIŽU BROJNE POZITIVNE REAKCIJE NAKON USPJEŠNOG 47.

Hrvatska zajednica Australije -

Jedan od najboljih turnira. Sve je bilo odlično organizirano – ponuda izvrsne hrane, glazbe… Velika hvala Hrvatima iz Adelaidea. Malo nas je, ali nas ima! Bog i Hrvati!

Pripremila: Suzana FANTOV

Sjećanja koja će trajati

Hvala odličnim organizatorima, izvrsnim domaćinima, susretljivim momčadima, prijateljskim licima i druželjubivim posjetiteljima – odlazak na turnir u ime Hrvatskoga vjesnika svakako donosi naporne radne sate, ali vrijedi svake minute koja je sa sobom donijela neke nove uspomene, sjećanja koja će trajati.

Hvala vam Hrvati Adelaidea!

Suzana Fantov

Adrijana Dorinko, predsjednica FA Hrvatske zore, Melbourne:

Folklorni ansambl Hrvatska zora od srca zahvaljuje NK Adelaide Croatiji. Turnir je bio vrlo uspješan i čestitamo svima koji su bili dio njegovog stvaranja! Bilo je sjajno vidjeti toliko različitih država kako se međusobno podržavaju, toliko obitelji kako uživaju u prekrasnom vremenu, hrani, glazbi i zabavi!

Major Minor, Stara kuća - apsolutno briljirali!

Hrvatska zora se ponosi time što podržava svakog u zajednici, širom Australije, također podržavamo i njihovu Feštu više od 15 godina te volimo dolaziti u Adelaide.

Jedva čekamo sljedeći turnir u St. Albans Saints Dinamu sljedeće godine… vidimo se tamo !

Zahvaljujemo Anti Juriču koji je u svom govoru na svečanosti u subotu navečer istaknuo: “Koliko god da su naš nogomet i nogometni turniri važni, moramo zapamtiti da hrvatski ples i hrvatska škola ne smiju biti zaboravljeni!!!

Budimo ponosni Hrvati i poštujmo jedni druge i nikada ne zaboravimo da mi predstavljamo buduće hrvatske naraštaje.

Nikada ne zaboravi odakle potječeš!!!“

NEKA VIDE DA NAS IMA!

U svojoj najavi za 47. Hrvatski nogometni turnir domaćini - HSC Adelaide i NK Adelaide Croatia Raiders - pozvali su sve članove hrvatske zajednice Australije i Novog Zelanda: “Ajde dođite” – i mi smo došli…

Krenuli smo u četiri dana zabave, sporta i izvrsne atmosfere o kojoj smo detaljnije pisali u prošlom broju Hrvatskog vjesnika. Stoga smo na ovotjednim stranicama odlučili s vama podijeliti i utiske nekih od posjetitelja i organizatora koji su nam se javili te poslali svoje fotogra�ije:

Vera Čorić iz Geelonga i njeni prijatelji: Organizirano super - hrana - radnici - glazba – top kvaliteta! Kako je dobro vidjeti sve vas opet! Mi Hrvati – ima nas, ima! Wollongong Croatia Division 2 – Julian Lopac

Turnir je bio odličan! Adelaide je imao sve sadržaje jedan pokraj drugog tako da niste morali nikuda odlaziti cijeli dan. Voljeli bismo da uskoro budu domaćini još jednog turnira!

Suzi Grlić iz Wollongonga:

Turnir u Adelaideu bio je jedan od najboljih turnira do sada. Naši Hrvati volonteri, „plava vojska“, napravili su dobar posao.

Svaka čast svima u kuhinji, a ponajviše ženama koje su non-stop pekle palačinke i krafne.

Lijepo je bilo vidjeti cijelu zajednicu kako se okupila u tako velikom broju i organizirala tako uspješan turnir. Živio NK Adelaide Croatia Raiders i HSC Adelaide!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 12 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

hvala vam Hrvati Adelaidea!

Johnny Stančić iz Sydneyja:

Turnir je bio izvrsno obiteljski orijentiran. Bila je to šansa susresti se opet s poznatim licima i prijateljima, ali i sresti i upoznati neka nova lica. Do sada najbolji događaj u hrvatskoj zajednici kojem sam prisustvovao. Hvala hrvatskoj zajednici Adelaidea – niste nas razočarali!

Suzy Z.Kara, volonterka

HSC-a Adelaide:

Usprkos volonterskom poslu, uspjela je snimiti tek nekoliko fotogra�ija njezine kćeri, kćeri Annemarie Britvec i Susie Ereiz na terenu u jednom od poluvremena. No ponosno nam je pokazala i prsten kojeg je kupila na prodajnim štandovima gdje je i sama radila i ljubazno poslužila sve one koji su htjeli kupiti promotivne artikle s turnira. A nas je počastila i palačinkama! Hvala Suzy i vrijednim kuharicama!

Sydneyja:

Meni jedan od najboljih turnira. Sve je bilo odlično organizirano – ponuda izvrsne hrane, glazbe… Velika hvala Hrvatima iz Adelaidea. Malo nas je, ali nas ima! Bog i Hrvati!

Andrija Grgurević iz

Geelonga:

Gospodina Andriju zasigurno ste već vidjeli na nekom od hrvatskih nogometnih turnira – a kako i ne bi! Andrija do sada nije propustio nijedan, a kada smo ga sreli na turniru proteklog vikenda rekao nam je kako mu je ovo do sada osmi turnir u Adelaideu!

No, gospodin Andrija ima nam još puno, puno toga reći, ali to ćemo ostaviti za jednu posebnu priču punu uspomena i sjećanja ovog zaljubljenika u nogomet i hrvatsko ime.

HRVATSKI NOGOMETNI SAVEZ AUSTRALIJE

Jure Dragović, predsjednik

Čestitke ovogodišnjem domaćinu Hrvatskog nogometnog turnira, klubu Adelaide Croatiji i Hrvatskom sportskom centru na organizaciji fantastične proslave hrvatskog nogometa i kulture, te održavanju našeg turnira, koji je najveće godišnje okupljanje naših hrvatskih zajednica iz cijele Australije.

Ianu i Julie i vašim odborima, našim primarnim kontaktima vezanima za turnir - Steli, Stanku, Nenadu, Leu, Robu i Alanu - i vašem cijelom Organizacijskom odboru turnira: Bilo je zadovoljstvo raditi sa svima vama!

Iskreno se nadamo da ste svi u stanju shvatiti koliko ste sjajan događaj svi uspjeli organizirati i koliko ste radosti i ponosa donijeli svima koji su mu nazočili.

Velikom kontingentu volontera iz hrvatske za-

jednice u Adelaideu - osoblju kuhinje i bara, i onim veličanstvenim damama koje su napravile tisuće krafnamolimo znajte da je sav vaš trud tijekom četiri dana bio doista nevjerojatan.

U ime Saveza, svih naših klubova članova, njihovih simpatizera i svih ovogodišnjih posjetitelja turnirasvima u Adelaideu, od srca, najlipša vam Hvala!

U ime Adelaide Croatije također želimo zahvaliti i Mirku iz Sentia Australia na njegovoj nevjerojatno velikodušnoj aplikaciji za turnire, Hrvatskom vjesniku na njegovom fantastičnom izvješćivanju o ovom doga-

đaju i svim velikodušnim sponzorima turnira koji su doprinijeli i/ili podržali ovogodišnji turnir - vaša velikodušna podrška je jako cijenjena.

Svim našim klubovima i timovima koji su sudjelovali na ovogodišnjem turniru - hvala na kontinuiranoj podršci ovom važnom događaju.

Što se tiče klubova/ momčadi koji nisu mogli prisustvovati ovogodišnjem turniru, iskreno se nadamo da ćemo se vidjeti sljedeće godine kada St Albans Dinamo bude domaćin CSAA nogometnog turnira 2024. - u godini koja će biti 50. jubilarna godina našega Saveza.

Na kraju, mojim kolegama članovima Uprave Saveza - Katarini, Tomu i Damienu - zahvaljujem na vašem trudu ove godine i vašoj nepokolebljivoj podršci.

Hrvatski nogometni savez Australije i Novog Zelanda - uvijek ponosni i spremni!

July i dio mladih, djeca hrvatskih obitelji koja su posluživala i odlično odradila golemi posao. Julyne dvije kćerke, na koje je veoma ponosna, također su radile sve dane - od jutra do kraja radnog dana.

Glavna dvorana neprestano je radila i tek kada se sve završilo dio radne ekipe zasluženo je nazdravio.

July Čirjak, predsjednica Hrvatskog sportskog centra Adelaide:

Vrlo sam ponosna što mogu reći da je tim u Adelaideu najbolji! Moj stalni tim volontera u Hrvatskom sportskom centru radio je za uspjeh ovog turnira i za naš nogometni klub. Oni su stvarno dali najbolje od sebe i čineći to za ljubav svoje zajednice. Oni to čine bez oklijevanja i uvijek se rado pobrinu da usmjere naše „početnike“ te da uz volonterski rad dožive nevjerojatno iskustvo. Naš objekt nudi toliko toga za organizaciju ovakvog događaja i što više možete poželjeti kada vidite naš nevjerojatan sportsko-rekreacijski centar. Jedva čekam Feštu 2024.!!!

Ekipa se sprema za skoro planiranje tradicionalne Fešte. Jako sam ponosna na sve volontere iz naše zajednice i na sve naše organizacijske odbore i dodatne organizatore koji su bili uključeni u to da ovaj turnir bude uistinu najbolji! Hvala vam na sudjelovanju, bilo je lijepo što ste konačno bili s nama - Suzana!

U svoje osobno ime, u ime Organizacijskog odbora, svih volontera i članova naše zajednice, hvala svima na odazivu, posjetu i potpori koju ste pružili ovogodišnjem turniru. Posebno hvala i u ime cijelog kuhinjskog osoblja, čiju se hranu okupljeni nahvalili u tolikoj mjeri da su mnogi osobno došli pohvaliti naše kuharice, sve one koje su sve s ljubavlju pripremale! Takva pozitivna reakcija i sve lijepe riječi pohvale mnogo nam znače, stoga velika hvala svima!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 13 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE HRVATSKOG NOGOMETNOG TURNIRA – PREKRASNA ČETIRI DANA NOGOMETA
Ivana Šimić Galić iz
(Nastavak na sljedećoj stranici)
Jordana Čirjak s mamom July na gala večeri.

ADELAIDE 2023. PRISTIŽU BROJNE POZITIVNE REAKCIJE NAKON USPJEŠNOG 47. HRVATSKOG NOGOMETNOG

Bio je to turnir koji nitko neće zaboraviti - Bog i Hrvati!

Zbog odlične organizacije i izvrsne ponude hrane, pića i zabave bio je to turnir koji nitko neće zaboraviti. Bog i Hrvati!

“Ameos Hats & Accessorie” imali su svoj promotivni štand na prodajnnom odjelu turnira. Ponosni na hrvatsku baštinu, koristeći nacionalni grb kao dizajn svojih prozivoda. Veoma smo zadovoljni podrškom i pozitivnim povratnim reakcijama. Atmosfera na turniru bila je izvrsna! Odličan turnir.

Zajednica /kəˈmjuːnɪti/ - imenica; grupa ljudi koji žive na istom mjestu ili dijele određenu karakteristiku - "Hrvatska zajednica Adelaidea".

Nogometni klub Adelaide Croatia Raiders, Hrvatski sportski centar, Adelaide Croatia Vukovi, Adelaide Croatia Lisice i Adelaide Croatia Old Boys pokazuju što zajednica zaista znači. Prošlog vikenda cijela hrvatska zajednica Australije svjedočila je tome što zajednica može postići kad svi rade zajedno - četiri dana nogometa, beskrajni izbor hrane piće, obilje zabave iz Hrvatske, Adelaidea, Melbourna i Pertha, dugotrajni ručak za zajednicu u našem masliniku osmijesi posvuda!

kolače, sarmu i tisuće krofna osigurale su da svi gosti "koji vole slatko" budu zadovoljni.

Čak smo imali toliko neočekivanih volontera koji su uskočili kad je nestalo struje ili kad su trebali premještati kišobrane, stolove i stolice uokolo.

uvijek s osmijehom na licu... oni su poput "soli zemlje" razlog zbog kojeg je turnir postigao takav uspjeh!

Mi iz tima HRVART bili smo iznimno zahvalni što smo bili dio ovogodišnjeg turnira smatramo da je bilo fantastično. Zahvaljujemo svima koji su nešto kupili kod nas i bilo nam je drago upoznati toliko Hrvata. Zbog odlične organizacije i izvrsne ponude hrane, pića i zabave bio je to turnir koji nitko neće zaboraviti! Odbor je obavio nevjerojatan posao organiziravši tako velik uspješan turnir.

Bog i Hrvati! – tim HRVART

Što čini uspješan turnir?

Odgovor je jednostavanraditi zajedno kao zajednica, dopustiti svom odboru da sudjeluje, imati vjeru u svoj odbor i slušati što hrvatska zajednica želi. Ključ su, ipak, naši divni volonteri!

Naši igrači trenersko osoblje iz Adelaide Croatije, Vukovi, Lisice i Old Boys ne samo da su sudjelovali u nogometnim utakmicama, već su bili dio naše radne ekipe u pripremi za turnir i radili su neprestano iza šankova i kuhinje, danju noću, kad se nisu trudili trčali naokolo na nogometnim terenima.

Dame u kuhinji koje su predvodile Ana Blažeka Mira Radovanović surađivale su s muškarcima svih dobnih skupina u pripremi obilja hrane s roštilja ražnjeva. Deseci naših volontera iza šankova i servirnih područja pobrinuli su se da nitko ne mora čekati da

bude nahranjen ili da ugasi žeđ iz hladnjaka koji su bili puni danju i noću; ponekad od istih volontera koji nisu zaboravili isprazniti brzo punjenje smeća.

Tim za izvedbu nogometnih događaja pobrinuo se da sve utakmice budu na vrijeme, tereni su bili u bespri-

jekornom stanju i rezultati ažurirani. HFS Lenek Adelaide otpjevao je nacionalne himne i bili su naši topli i velikodušni domaćini ostvarujući dobrodošlu atmosferu po kojoj su Hrvati Adelaidea dobro poznati. Mnoge dame koje su pripremile obvezne domaće

Ponekad su čak naši velikodušni sponzori volontirali u kuhinji, na roštiljima, prali suđe i posluživali hranu! Naši volonteri dolazili su "izbliza izdaleka" - zajednice Raiders, Hrvatskog sportskog centra, Hrvatskog doma Adelaide i NK Strathmore Splita te NK North Geelonga iz Victorije! To su ljudi koji su se naradili, ali

Velika hvala Organizacijskom odboru, predvođenom Ianom Krivičićem, koji je neumorno radio više od godinu dana, sastajao se jednom, dvaput i ponekad čak tri puta tjedno s ciljem da organizira turnir na koji bi hrvatska zajednica Australije mogla biti ponosna. Kapa do poda i... Ani Blažeki, Karmen Bekavac, Danielli Brazzale, Juliji Čirjak, Ianu Krivičiću, Tanji Krivičić, Anni Krivičić, Anti Rajčiću, Anthonyju Skari, Robu Sodi, Nenadu Sosi, Tamiki Sosi, Robertu Strbiću, Leu Tolu, Alanu Vrbanacu Stanku Žiliću.

Također, naša građevinska ekipa zaslužuje veliku hvalu: Ian Krivičić, Joe Bekavac, Marko Jelić, Ante Jordan, Jure Jurković, Maks Jurković, Nenad Sosa Branko Šuica. HVALA SVIM NAŠIM

VOLONTERIMA - USPJEH

TURNIRA JE ZBOG VAS!

Velika hvala našim sponzorima: MC Labour, SIXT Car Rentals, Krivic, Living Gems, Vlada Južne Australije, Skara Smallgoods, Ilirija Resort, Omega Prestige Coaters, Solarlab, Croatian

Studies Foundation, Motiv Brand Design, AHD Melbourne, Salera’s Jewellery, Raymond Weil Watches, All Sportswear, Seafood Express, Saskia Beer, Tomich Wines, Cro Fire Food, Kilic Engineering i Hrvatski vjesnik. Naš turnir nije bio samo o nogometu, bio je prilika da svi budu uključeni. Slavlje naše baštine izuzetno je važno, a turnir daje priliku Hrvatima u Australiji da slave sve što je hrvatskonjihovu strast prema nogometu, poticanje zajedničkog duha, promicanje hrvatskih tradicija, stvaranje prijateljstava za cijeli život upoznavanje partnera za cijeli život.

Za razliku od mnogih drugih etničkih skupina u ovoj zemlji koje su se asimilirale u zaborav, to omogućava našem mlađem naraštaju da ostane povezan sa svojim rodoslovnim korijenima, koje danas s ponosom drže u svojim srcima.

Hvala Hrvatskom nogometnom savezu Australije što nam je pružio priliku da ugostimo godišnji Hrvatski nogometni turnir. Vidimo se iduće godine na onome što će nesumnjivo biti sjajan turnir u NK St Albans Dinamu. Živjela Hrvatska!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 14 15 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE IZ HRVATSKE ZAJEDNICE
– PREKRASNA ČETIRI DANA NOGOMETA (2)
TURNIRA
Hvala Adelaide! – Leo i ekipa.
‘Dinamo tim’
Pripremila: Suzana FANTOV
Hvala Adelaide! –Leo i ekipa Ponosni na hrvatsku baštinu ‘Kraljice krafni’
Stela
-(suorganizator)
Super
menadžerice kuhinje (zdesna): Anna Blažeka i Marica Blaženičić
Špoljar
‘HRVART.com’
Pozdrav i hvala Adelaide, polufinalis� – Hurstville Master B Team; Hurstville MasterA&B Team (Nastavak s prethodne stranice)

Celebrating Community Champions: The Extraordinary Volunteers Behind Adelaide Croatia’s Success

15 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 11th of October 2023

Crowning Glory: Miss Croatia Diaspora 2023 Takes Center Stage

In a dazzling spectacle hosted at the Gospodar prstenova hall in Tomislavgrad, Bosnia and Herzegovina, the Miss Croatia Diaspora 2023 contest, powered by Eko Stridon, unfolded its splendour this week.

The coveted title was claimed by the radiant twenty-�ive-year-old Tomislava Dukić, a proud graduate of the Faculty of Kinesiology in Split. With a profound commitment to a healthy lifestyle and a disciplined passion for sports, Tomislava emerged as the epitome of beauty and grace. Standing alongside her were the accomplished Monika Bodulović and Margita Hrženjak, who secured their positions as runners-up.

The runway dazzled with creations from the talented Tomislavgrad designer Marijana Dukić, showcasing her exquisite Mon Cheri bags, Angels fashion, and bridal

gowns from the renowned Nikolina bridal salon.

The spotlight was not just on their attire but also on the impeccable looks crafted by beauty experts. The beauty studio M by Martina Kelava, “Z” hair salon by Zdravka Mihojević, beauty studio

“Milla” by Milla Mamić, beauty studio “DM” by Dragica Mioč, makeup artist Dražena Tokić, and the Pink Lady hair studio by Cecilija Smiljanić joined forces to ensure the contestants radiated glamour and con�idence.

The captivating program,

Marko Livaja Bids Farewell to Croatian National Team

Hajduk Split striker Marko Livaja has chosen to hang up his boots when it comes to representing Croatia on the international stage, as con�irmed by the Croatian Football Federation this Monday. Just a day ahead of the national team’s rendezvous for the European Quali�iers against Turkey and Wales, Livaja personally informed the president of the Croatian Football Federation, Marijan Kustić, about his decision to step away from international duty. Subsequently, Livaja took to social media to share the news with the public, expressing gratitude and re�lecting on his journey with the national team.

“After much contemplation, I’ve decided to bid farewell to the Croatian national team, having communicated this decision to the Croatian Football Federation before making this public announcement. I extend my gratitude to the coach and the staff for the time spent representing my country and for the recognition as a player.

The bronze medal from Qatar will forever hold a special place in my heart, alongside the camaraderie among teammates and the joy resonating throughout the nation and diaspora due to our remarkable success. I take pride in every appearance for my homeland and hope the focus and positivity will be directed towards the

players, facing upcoming crucial matches in peace and without tension. Thanks to everyone for their support, and I sincerely wish the national team success in the present and the future.”

President Marijan Kustić expressed appreciation for Livaja’s openness during their conversation: “Marko has been a vital part of our national team in recent years, and while this announcement saddens me, I understand the reasons Marko shared in our honest conversation. We thank Marko for his contribution, especially in our journey to the bronze medal at the World Cup and wish him the best in his continued club career.”

Coach Zlatko Dalić, while regretting Livaja’s decision, expressed understanding: “I respect this decision, as I have respected previous decisions when someone retired from the national team. I thank Marko for everything he gave to the national team; he was a crucial part of our bronze story in Qatar, and I believe that World Cup will remain one of the fondest memories in his career. I wish him good health and happiness, both personally and professionally.” Livaja’s international career comprises 21 matches and four goals, including a crucial strike against Canada in the FIFA World Cup, securing Croatia’s bronze medal.

orchestrated by hosts Frano Ridjan and Maja Pašalić, was elevated by performances from the talented Ivan Ivica Martić. Adding a special touch to the evening were the sensational guest appearances of Mate Bulić and violin virtuoso Nikolina Pandža

Skoko from Mostar.

Expressing her joy at the triumphant realization of the Miss Croatia Diaspora event, Iva Loparić Kontek, the owner of the Miss Croatia license for Miss World, extended her gratitude to the Herzegovina-Neretva

Canton government, Mayor Ivan Vukadin of Tomislavgrad, Ivan Buntić of the city of Livno, and the event’s sponsors, including the general sponsor Eko Stridon and gold sponsors HT Eronet, Marina Frapa Resort from Rogoznica, and BTG d.o.o Tomislavgrad. The Gospodar prstenova hall played a pivotal role as the gracious host.

This prestigious event also marked the �inal stage in the journey to crown Croatia’s representative for the Miss Croatia 2023 competition. Tomislava Dukić, along with other county winners, has secured her place in the grand �inale of Croatia’s oldest beauty pageant, scheduled to unfold its 30th-anniversary celebration on November 27th in Zagreb. The countdown begins for the crowning of the most beautiful Croatian beauty queen.

Zagreb Welcomes Luxurious MET Boutique Hotel with Five-Star Splendour

Zagreb celebrated the grand inauguration of the MET Boutique Hotel, a �ive-star gem nestled just off the vibrant Ban Jelačić square. The unveiling ceremony, graced by esteemed guests including Tourism and Sports Minister Nikolina Brnjac, marked a signi�icant addition to the city’s hospitality landscape.

This lavish establishment, comprising 26 exquisitely designed rooms, a state-of-the-art spa, a versatile conference hall, a captivating roof terrace, and an array of other amenities, stands as a testament to the vision of its owner and investor, Ahmet Ulaj. As the proprietor of Gener 2, the company behind this impressive venture, Ulaj, an accomplished Albanian businessman with a longstanding presence in Croatia, initiated the hotel project back in 2017.

Situated in the heart of the city centre on Praška Ulica street, in close proximity to Ban Josip Jelačić square, the �ive-story MET Boutique Hotel is not just a physical structure but a symbol of the enduring friendship between Croatia and Albania. Ulaj emphasized its signi�icance, stating, “The hotel may be small, but its symbolism is great. We believe it adds value to the city, signifying the strong bond between our two nations.” He expressed his deep respect for the Albanian community in Croatia, whose representatives were present at the ceremonious opening.

In response to inquiries about the investment’s value, Ulaj shared that the �inancial details were still being �inalized, underscoring the complexity of the project and the remaining work to be completed. Despite this, the hotel already stands as a remarkable testament to the dedication and collaboration between the two nations.

Minister Brnjac, acting as Prime

Minister Andrej Plenković’s envoy, lauded the MET Boutique Hotel as a signi�icant contribution to the government’s ongoing efforts to foster investments in high-quality tourism facilities. She highlighted the impressive growth in four and �ive-star hotels and camping sites in Croatia over recent years, with a staggering €6.2 billion invested in quality tourism since 2017. The minister also af�irmed the government’s commitment to furthering these initiatives through the National Recovery and Resilience Plan and other funding sources.

Zagreb Deputy Mayor Luka Korlaet echoed the sentiments of satisfaction, praising the hotel project for its high-level architecture. He noted its positive impact on the urban restoration of the city, enriching the tourism offerings and contributing to Zagreb’s allure as a premier destination.

In essence, the MET Boutique Hotel stands not just as a luxurious accommodation option but as a symbol of cultural and economic collaboration, enriching Zagreb’s hospitality landscape and bolstering its reputation as a global destination.

16 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 11th of October 2023 NEWS & VIEWS THE NEW GENERATION │ Wednesday 21st of August FEATURE 16 16 EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS THE NEW GENERATION │ Wednesday 25th of September CROATIAN COMMUNITY 16 NEWS
17 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 11th of October 2023 CROATIAN COMMUNITY NEW GENERATION Wednesday 21st of August 2019 CROATIANNEWSCOMMUNITY & VIEWS 17 EXCLUSIVE REPORT 6th of February NEWS 25th of September 2019 ADVERTISEMENT 17 ADVERTISEMENT

Goals, Grit, and Gratitude: Unveiling the Heart of the Adelaide Croatian Community

Honouring the army of volunteers at this year’s Adelaide Tourney

Stela ŠPOLJAR Tournament

Co-Director

Photos: Suzana FANTOV

The Adelaide Croatia Raiders Soccer Club, the Croatian Sports Centre, Adelaide Croatia Vukovi, Adelaide Croatia Lisice and the Adelaide Croatia Old Boys is what community is all about. Last weekend the entire Croatian community of Australia witnessed how when a community works together what can be achieved - four days of soccer, never ending food and drinks, an abundance of entertainment from Croatia, Adelaide, Melbourne and Perth, a long table lunch in our own olive grove and smiles all around!

What makes a successful tournament?

The answer is simple –working together as a community, allowing your committee to have a say, having faith in your committee and listening to what the Croatian community wants. The key though is our wonderful volunteers! Our players and coaching staff from Adelaide Croatia, Vukovi, Lisice and Old Boys not only participated in soccer games, but formed part of our construction crew in the lead up to the tournament and worked endlessly behind the bars and kitchen day and night when they were not running around on the soccer pitches. The ladies in the kitchen who were lead by Ana Blažeka and Mira Radovanović, worked together with men of all ages cooking up a storm behind the bbqs and ražanj’s. Our dozens of volunteers behind the bars and serving areas made sure no one had to wait to be fed or have their thirst quenched from fridges that were stocked day and night sometimes by the same volunteers who also didn’t forget to empty fast �illing rubbish bins. The football operations team made sure all games ran on time, pitches were in pristine condition and scores were kept up to date.

national anthems and were our welcoming hosts setting the welcoming vibe Adelaide Croats are so famous for. The many ladies who made the compulsory cakes, sarma and thousands of krofne ensured all the sweet-toothed guests were satis�ied. We even had so many unexpected volunteers who stepped in when the electricity went out or umbrellas and tables and chairs needed to be moved around the venue. At times even our generous sponsors volunteered in the kitchen, on the bbqs, washed dishes and served food! Our volunteers came from near and far – the Raiders community, the Croatian Sports Centre, the Adelaide Dom and Strathmore Split and North Geelong Soccer Clubs from Victoria! These are the people who worked their butts off, but always did so with a smile on their faces… they are the salt of the earth and the reason the Tourney was such a success!

A big shout out to the organising committee, led by Ian Krivičić, who worked tirelessly for over a year, meeting once, twice and sometimes even three times a week with the aim of putting on a tournament the Croatian Community of Australia could be proud of. Kapa do poda to… Ana Blažeka, Karmen Bekavac, Daniella Brazzale, Juli Čirjak, Ian Krivičić, Tania Krivičić, Anna Krivičić, Ante Rajčić, Anthony Skara, Rob Soda, Nenad Sosa, Tamika Sosa, Robert Strbić, Leo Tolo, Alan Vrbanac and Stanko Žilić.

Also, our Construction Crew deserve a huge thank you: Ian Krivičić, Joe Bekavac, Marko Jelić, Ante Jordan, Jure Jurković, Maks Jurković, Nenad Sosa and Branko Šuica.

THANK YOU TO ALL OUR VOLUNTEERS – THE SUCCESS OF THE TOURNAMENT IS BECAUSE OF YOU!

A big shout out to our sponsors: MC Labour, SIXT Car Rentals, Krivic, Living Gems, The Government of South Australia, Skara Smallgoods, Ilirija Resort, Omega Prestige Coaters, Solarlab, Croatian Studies Foundation, Motiv Brand Design, AHD Melbourne, Salera’s Jewellery, Raymond Weil Watches, All Sportswear,

community

/kəˈmjuːnɪti/ Noun a group of people living in the same place or having a particular characteristic in common.

“Adelaide’s Croatian community”

Saskia Beer, Tomich Wines, Cro Fire Food, Kilic Engineering and the Hrvatski Vjesnik. Our tournament wasn’t just about soccer, it was a chance for everyone to be involved. Celebrating our heritage is extremely important and the tournament gives the Croatians in Australia the opportunity to celebrate all things Croatian – their passion for soccer, encouraging community spirit, promoting Croatian traditions, making lifelong friends and meeting lifelong partners, and unlike many other ethnic groups in this country that have assimilated into obscurity, it allows our younger generation to stay connected to their ancestral roots, which to this day they still proudly hold dear to their hearts.

Thank you to the Croatian Soccer Association of Australia for giving us the opportunity to host the annual Croatian Soccer Tournament. See you all next year at will no doubt be a great tournament at St Albans Dinamo Soccer Club!

Živjela Croacija

19 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 11th of October 2023 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 11th of October 2023
HFS Lenek Adelaide sang the
18 FEATURE CROATIAN COMMUNITY 18 NEWS & VIEWS 19 NEWS & VIEWS 18 19 EXCLUSIVE REPORT EXCLUSIVE REPORT THE NEW GENERATION │ Wednesday 6th of February 2019 EXCLUSIVE INTERVIEW – MARIN ČILIĆ 19 ADELAIDE CRO TOURNEY 2023 ADELAIDE CRO TOURNEY 2023
Seafood Express, Volunteer extraordinaire Ante Rajčić when he wasn’t playing soccer, he was working behind the bar like so many volunteers at last week’s tourney.

Exploring Croatia’s Enchanting Stone-Laden Pathways

Herzegovina’s Allure Grows: A Magnet for Tourists and Investments

In recent times, Herzegovina has become an increasingly sought-after destination for travelers, with a surge in visits attributed to year-round �lights between Zagreb and Mostar by Croatia Airlines (CA). The escalating investments in the local tourism sector, capitalizing on its captivating landscapes and distinctive hospitality services, further contribute to this positive trend.

Celebrating its 10th anniversary this year, the Herzegovina Tourist Cluster, comprising 32 members, remains dedicated to the advancement of tourism and the promotion of the region’s natural heritage. During a recent study visit for Croatian media and travel agents, representatives from the cluster, led by Marija Vukoja, Chair of the Cluster Management Board, along with executives from Mostar airport and Croatia Airlines, expressed their commitment to fostering tourism growth.

Established to fuel the tourism industry in Herzegovina, which currently lacks a regional tourism organization, the cluster operates through private initiatives and investments, devoid of public co-�inancing. Encompassing members from three cantons in southern Bosnia and Herzegovina—Herzegovina-Neretva, Herzeg-Bosna, and West Herzegovina, including part of the Republic of Srpska—the cluster plays a pivotal role in the region’s tourism development.

The study tour took participants to various enchanting locations in pristine natural settings, such as Mount Cincar and Kruzi Hill near Livno, home to wild horses in rural areas. With an increasing number of agencies offering adventure trips, Herzegovina is also gaining popularity for its adventure parks, including Peć Mlini by the gorges and caves on the Trebižat River, Hutovo Blato Nature Reserve, and

bird reserve near Čapljina. Religious tourism, centred around the Međugorje Marian Shrine, continues to be a signi�icant draw for Re�lecting the region’s growth, plans for the construction of new hotels are underway in almost all cantons. The Croatia Airlines Za-

greb–Mostar air route, now operational year-round, has emerged as a vital regional connection, according to CA spokesperson Davor Janušić. The airline commits to maintaining this important link, further propelling Herzegovina into the spotlight of the tourism map.

Croatia, a land of captivating wonders, leaves an indelible mark on its visitors. From the breathtaking coastline and idyllic islands to the delectable cuisine and warm hospitality, there’s much to savour. Amid these enduring impressions are the echoes of a rich history, manifested in the architectural marvels and the timeless allure of stone-paved streets.

These picturesque pathways, adorned with uneven stones or bricks, weave an integral narrative into the tapestry of Croatia’s urban landscape, their legacy spanning centuries. As one traverses these ancient avenues, a profound sense of time travel unfolds, transporting wanderers back to the medieval era.

The inception of cobblestones dates back to the ancient Romans, who ingeniously paved their roads for enduring strength. This practice proliferated across Europe, �inding a steadfast home in Croatian cities. The small, rugged stones proved ideal for paving narrow thoroughfares and alleyways, ensuring stable footing for both horses and pedestrians, minimizing the risk of slips and falls.

Present-day Croatia boasts a myriad of cities and towns adorned with cobbled and larger stone-paved streets, particularly in historic centres. Dubrovnik, renowned for its limestone clad Stradun, �lanked by Renaissance structures leading to the imposing Pile Gate, stands as a testament to this architectural heritage. Equally impressive are the cobbled streets of Split, the second-largest Croatian city, adorned with the grandeur of Diocletian’s Palace and its intricate architecture. In Zagreb, the capital, the cobbled streets of the Upper Town offer a nostalgic journey through time, surrounded by charming cafes, muse-

ums, and galleries.

The enchanting allure of cobbled and stone-paved streets extends beyond mainland Croatia, gracing the islands of Hvar, Korčula, and Brač, as well as the charming towns of Trogir, Rovinj, and Šibenik, among others. While their beauty is undeniable, the upkeep of these historical streets poses a signi�icant challenge, requiring regular maintenance due to the dislodgment or damage of stones over time. Despite the associated costs and efforts, local authorities recognize the paramount importance of preserving these cultural treasures.

In an unusual sight in 2020, Dubrovnik’s Stradun witnessed a rare phenomenon—grass peeking through the polished stones, a consequence of the deserted streets during lockdown.

Beyond aesthetics, the practical advantages of these cobblestone pathways come

to light. Unlike concrete or asphalt, cobblestones are porous, facilitating swift drainage of rainwater and mitigating �lood risks. Furthermore, their ability to retain less heat renders them cooler for pedestrians during the scorching summer months. These streets also serve as a natural deterrent to speed, enhancing pedestrian safety.

Stone-paved streets stand as a distinctive feature of Croatia’s urban landscape, offering a glimpse into the nation’s rich history and cultural heritage.

Their signi�icance transcends mere aesthetics, embodying practical bene�its that make them an indispensable facet of the country’s infrastructure. So, on your next sojourn in Croatia, surrender to the charm and beauty of its ancient paving techniques by strolling along these time-honoured stone-laden streets.

20 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 11th of October 2023 2020 TRAVEL

Dear Editor, I was in the audience at the Croatian soccer tournament Gala Night in Adelaide a week ago.

To my surprise, the Ambassador of the Republic of Croatia in Australia, Betty Pavelic proceeded to engage in what can be best described as foreign interference in the community in her speech at the Gala night.

Ms. Pavelic has form in this space. Last year, when quizzed by journalists about the accusations levelled against Sydney United at the Australia Cup �inal the Ambassador did not make any comment to quell accusations levelled against our community.

The Ambassador a year later in Adelaide – with a straight face spoke about how it was fantastic to see Sydney United in the Australia Cup �inal.

Ms. Pavelic emphasised need to “…preserve the positive image of the created Croatian brand associated with the ‘red-and-white squares’ and to keep football outside of politics to protect the reputation of our community, not only in Australia and New Zealand but throughout the world, where Croatia is known as a modern, progressive, and tolerant country.”

What Ms. Pavelic does not appreciate is that the Croatian community in Australia built the positive image of Croatia and Croats itself. This image is not derived from or advanced by the Republic of Croatia but by Croatian emigres and their descendants in Australia.

From the 1950s pioneers that �irst settled in Australia and formed our community, its clubs and organisations and worked tirelessly to gain acceptance by governments, media and the public at large.

It is very disingenuous for the Ambassador to publicly assume a position that is at odds with the community within Australia and to advance ideas that are not in line with the community’s own views.

I was personally slandered in a series of articles by The Age newspaper earlier this year. As a citizen of Croatia, I received no contact from the Embassy or Consulate in relation to these articles. Of�icial comments were made which made it out as if members of our community engage in extremist politics.

Change the era, change the name of the country and we all know who behaved that way in the past towards us.

I need to stress that Australia is a free and democratic country within which Croats have always strived to uphold the law and contribute to society.

Letter to the Editor

Croats as an ethnic group according to government statistics have the highest rate of home ownership and the lowest rate of unemployment. We are law abiding citizens, hard workers that are equally committed to Australia and Croatia.

However, we do have the democratic right to self-organise and promote our culture, history, and traditions within Australian law.

In the context of Ms. Pavelic’s speech where she mused that the only pictures within Croatian clubs should be that of our soccer heroes – was a clear message to all in the Croatian community – we want to whitewash your history because it’s convenient for the Republic of Croatia.

Dr. Ante Pavelic was a dissident Croatian politician before World War II. He left the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes in early 1929 after the assassination of Stjepan Radić and the proclamation of a royal dictatorship. He was a Croatian freedom �ighter and symbol of Croatian resistance. He was the head of state of a failed Croatian state – the �irst of its kind in 879 years. That state was indeed on the Axis side of World War II.

Following the Bleiburg massacres and the subsummation of Croatia into communist Yugoslavia – a steady stream of political and economic refugees left their homeland for the free-world. That is the how and why Croatian people �ind themselves in a vibrant, organised, and particular community in Australia. The preservation of collective memory, history and tradition is high within our shared psyche.

Never has any Croatian club or organisation propagated fascist ideas. Never has any high-pro�ile Croa-

tian person been engaged on a public and personal level in extremist fascist politics locally whether in concert with other minority communities or broadly. That is for the simple fact that our collective view of that era of history is tied to its symbolism as it relates to the history of the Croatian struggle for freedom.

We revere the Independent State of Croatia as an expression of our will to be free and independent. The �irst President of the Republic of Croatia, Dr. Franjo Tudman echoed this exact sentiment in the early 1990s.

Finally, Ms. Pavelic’s comments that Croatia is a ‘modern, progressive, and tolerant country’ is merely a dog-whistle for ex-Yugoslav currents within our community. The articles in The Age newspaper I mentioned earlier also featured commentary that can be read

between the lines as disappointment that our Croatian institutions and assets in Australia are controlled by people with views that do not align to the of�icial government policy of the Republic of Croatia. Are we to soon expect that Croatian diplomats will interfere further in a bid to install more palatable leaders of our clubs?

My message for Ms. Pavelic is to stick to working in diplomacy at the government-to-government level. If she isn’t able to attend community functions and understand and respect our position, then it is better that she does not attend.

It is also incumbent upon us all to realise that there is pressure being exerted by the Republic of Croatia through diplomatic channels to subvert our community clubs and organisations and that we do not want to be drawn into this discussion as our views are not up for discussion. We have had the privilege of being free as a community in Australia for over 70 years.

We all yearn for a future where the Republic of Croatia fully accepts all of its citizens and their views, history and circumstances.

Regards, Pave Jusup President of Melbourne Knights FC

21 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 11th of October 2023 SPORT CROATIAN COMMUNITY

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

22 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 11th of October 2023 ADVERTISEMENT ZAGREB CROATIAN BOOKSHOP BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS) CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South.
are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print,
Franchise
the industry’s future is
“We
Marketing and Design
in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for
TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au VJESNIK Hrvatski The Croatian Herald

REDOVNO DRUŽENJE UMIROVLJENIKA KLUBA 'SOUTHERN CROSS' GLADSTONE PARK

Susreti koji se iščekuju s nestrpljenjem

Uvijek svježe pripremljena domaća hrana i sad već dobro poznati domaći kolači uvijek iznova oduševe sve klupske članove

Pripremila: Suzana FANTOV

Svoje redovite susrete umirovljenici kluba „Southern Cross“ u Gladstone Parku, kao i prijatelji ovog kluba, svakoga tjedna iščekuju s jednakim žarom.

Susret je to dobrih prijatelja koji uz veliki trud domaćica tada uživaju u zajedničkoj večeri, pričama i pošalicama.

Uvijek svježe pripremljena domaća hrana i sad već dobro poznati domaći kolači uvijek iznova oduševe sve članove.

Na nama je da ih pohvalimo na ustrajnosti da održe ovaj klub aktivnim, na organiziranosti kojom privlače i umirovljenike iz drugih klubova i grupa, a onda i na ukusnim večerama o kojima je dobar glas stigao i do nas!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 24 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

Povratak života u opustjeli klišanski kraj

Klis - Neretvica se po prirodnim resursima vode, šume, ruda, voćarstva i prirodnih ljepota ubraja u najljepše i najbogatije dijelove BiH

Posljednjeg dana listopada u župnoj crkvi sv. Ante na Žitačama bit će predstavljena knjiga

“Klis - Neretvica, župe Obri, Podhum/Žitače i Solakova

Kula” autora Ivana Anđelića. O publikaciji će, uz autora, govoriti i mons. dr. sc. Pero

Sudar koji je podrijetlom iz ovoga kraja, potom prof. dr. fra Marko Karamatić te prof. dr. sc. Ivica Šarac. „Knjiga

“Klis - Neretvica, župe Obri, Podhum/Žitače i Solakova

Kula” mnogo je više od klasične župne monogra�ije jer o tom kraju govori znatno više od uobičajenih župnih monogra�ija”, kaže njezin autor Ivan Anđelić, koji je i ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta BiH. Čak 720 stranica knjige opremljeno je s oko 400 fotogra�ija te 20 povijesnih i geografskih zemljovida. Sinteza je, naglašava njezin autor, svega onoga što ovaj prekrasan i bogat kraj ima te prikazuje udio Hrvata u njegovu duhovnom i ukupnom razvoju.

„Prije svega, i najviše govori o duhovnom sklopu zajednice vjernika na jednom teritoriju, a potom o hrvatskoj etnologiji, povijesnim

prikazima, kretanju i životu katoličkog puka. U knjizi se, uz navedeno, nalazi i pregled zemljopisnih karakteristika i prirodnih ljepota, prirodnih resursa, gospodarstva, školstva, zdravstva, trgovina, turizma, etno-muzikologije, kao i svih drugih okolnosti u kojima su živjeli kršćani ovog

Iz klasi�ikacije djelatnosti vidljivo je kako se najveći broj obrtnika bavi trgovinom i popravkom motornih vozila

Kada je krajem prošlog mjeseca na Gradskom vijeću Mostara usvojena odluka o donošenju i provođenju regulacijskog plana poslovne zone Miljkovići, koja je predviđena na 180 hektara s planiranih 9 blokova u prvoj fazi, stvorene su pretpostavke za otvaranje dodatnog investicijskog zamaha u gradu na Neretvi, jednom od gradova koji se mogu pohvaliti visokim brojem obrtnika i registriranih pravnih subjekata, piše Večernji list BiH.

Sada će svi oni koji žele proširiti svoju djelatnost, kao i investitori koji tek traže mjesto za realizaciju svojih poslovnih ideja, imati prostor koji će moći zakupljivati po povoljnim cijenama te i time ojačati ekonomsku sliku gra-

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Uzbuna

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Sejdo Komšić, koji se lažno predstavlja kao hrvatski član Predsjedništva BiH, i drugi bošnjački-muslimanski član Denis Bećirović, predložili su zakon o državnoj imovini. Glede samog prijedloga nema tu ničega što se već nije čulo, njih dvojica tvrde da je imovina državna, a ne entiteta. Ali njih dvojica dobro znaju da su oni nadležni samo podnijeti zakon o proračunu BiH i da druge zakone ne mogu predlagati. Također dobro znaju, izgledi da taj njihov prijedlog dođe na dnevni red Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta BiH, a kamoli da se usvoji, su nikakvi! Pa zašto onda predlažu nešto za što niti imaju ovlasti, a i da imaju to ne može biti usvojeno?

RAĐA SE NOVA NADA

kraja od prapovijesti do suvremenog doba. Tom je prilikom kroz istraživački pothvat pobrojena imenom i prezimenom većina Hrvata koji su dali obol u životu ovoga kraja”, kazao je o publikaciji njezin autor. Napominje da se ove tri župe nalaze na desnoj strani Neretve u konjičkoj općini i imaju površinu oko 300 četvornih kilometara, što je površina veća od čitave općine Čapljina, a svega nekoliko km2 manje od općine Stolac te da su, prema službenom popisu stanovništva 1991., imale 4039 Hrvata katolika, dok je ukupan broj stanovnika, s druga dva naroda, bio 12.443. Kraj opisan u knjizi, dodaje autor monogra�ije, se po prirodnim resursima vode, šume, ruda, voćarstva i prirodnih ljepota ubraja u najljepše i najbogatije dijelove BiH.

U knjizi su opisane i okolnosti pod kojima je došlo do iseljavanja stanovništva, od potapanja Jablaničkog jezera do posljednjeg rata u kojemu

je najviše stradao hrvatski katolički puk.

„S obzirom na to da je potopljen najveći i najbogatiji dio područja pod vode Jablaničkog jezera 1954. godine te je tako ovaj kraj ostao odsječen od ostatka općine, pruga i cesta također su premještene na lijevu obalu Neretve. Prvi žičani most preko jezera sagrađen je 1960. godine. Već tada pokrenut je val prisilnog, a potom ekonomskog iseljavanja, da bi posljednji suludi rat (1992.1995.) potpuno opustošio kraj, najprije od Hrvata, koji sada tamo rezidencijalno žive te ih u sve tri župe ima svega 106. I broj bošnjačkog većinskog stanovništva se smanjio te ih je sada, prema procjenama, svega nešto više od 2000. Gospodarski je ovaj kraj uništen zatvaranjem Tvornice zakovica, rudnika piro�ilita, smanjenjem trgovine, zatvaranjem škola i zdravstvenih ustanova. Knjiga se bavi svi tim fenomenima, zbog čijih se posljedica ukupan

broj stanovnika i dalje smanjuje, Hrvata posebno”, kaže autor knjige. Nezaobilazna tema publikacije su i progon u ratu, ali i poratni zločini nad Hrvatima u ovom kraju.

„Logično je prikazati u knjizi sva stradanja Hrvata u ukupnom povijesnom razdoblju, a posebice u kataklizmičnim razmjerima tijekom posljednjeg rata (1992. - 1995.). Dan je poimeničan pregled žrtava I. i II. svjetskog rata te posljednjeg Domovinskog. Posebno su tekstualno obrađena stradanja u posljednjem ratu, a osobito stravičan zločin u Trusini, gdje smo rekonstruirali prvi put ukupan tijek događaja, crpeći podatke iz presuda Suda BiH pred kojim je vođen proces protiv počinitelja ovoga zločina.

Opisano je i stradanje obitelji Anđelić u Kostajnici, koje je jedna od prijelomnih točaka zastoja procesa povratka svih onih Hrvata koji su to željeli ili mogli”, objašnjava autor.

U FBiH gotovo 55 tisuća obrtnika, najviše u Mostaru, Tuzli i Sarajevu

Po svemu sudeći, imaju informacije kako ni ured Visokog predstavnika, u koji se oni uzdaju, neće donijeti takav zakon, a i da ga donese ne može ga nametnuti Srbima. Zbog toga i dalje lažu običan bošnjački-muslimanski narod, da oni, eto, nešto kao rade, bore se za nedjeljivu, cjelovitu, suverenu, demokratsku, modernu i kakvu sve ne Bosnu i Hercegovinu. No, oni zapravo prave sebi odstupnicu jer vrlo dobro znaju kako nema nikakve šanse da se takav zakon donese niti je moguće Srbima nametnuti takav zakon. Na prostorima nekih općina u Dragoj Našoj osvanule su karte „podjele“ cjelovite, nedjeljive, suverene i nikakve države BiH. U Tuzli, „najetničkijem“ gradu u BiH, policija se posebno potrudila i veoma brzo uklonila te „sramne“ plakate. Bošnjačko-muslimanski mediji odmah su se sjetili dogovora Cvetković-Maček, neki su požurili i usporedili to s navodnim dogovorom Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu o podjeli BiH. Ali brzo je uslijedio hladan tuš.

Preko Facebooka su se javili Nedim Muslić i Adi Selman, kazavši da su oni polijepili te plakate kako bi dobili medijsku pozornost, na plakatima nije nikakva podjela BiH nego trasa autoputa zvanog Koridor Vc. Medijska pozornost im je trebala jer Tužiteljstvo, koje je protiv njih ekspresno poduzelo radnje, nakon njihove prijave u svezi kriminala protiv sadašnjeg direktora Doma zdravlja Tuzla Semira Mačkovića i članova Upravnog odbora tog Doma Edine Kurević i Damira Ćilimlića nije poduzelo ništa. Njih dvojica tvrde da su Tužiteljstvu dostavili dokaze o kriminalu još prije dva mjeseca.

Potporu Dragoj Našoj za otvaranje pristupnih pregovora za ulazak u EU, dalo je više „moćnih“ članica EU, kako pišu na bošnjačkim-muslimanskim portalima, pa ih navode - Bugarska, Slovačka, Češka, Grčka Hrvatska i Rumunjska.

Ono što nisu kazali čitateljima je sljedeće – dok svoj blagoslov za otvaranje pristupnih pregovora BiH s EU ne daju Njemačka i Francuska, badava potpora svih tih nabrojanih država. Ipak, prema nekim najavama, Europsko vijeće se nada kako će u prosincu ove godine moći donijeti odluku o početku pristupnih pregovora. Tu nadu potkrijepilo je i Vijeće staraca, pardon, ministara Drage naše tako što na svojoj sjednici nije usvojilo niti jedan zakon. Jasno, radikalni bošnjačko-muslimanski političari to su jedva dočekali tvrdeći da se koalicija SNSD-a, HDZ-a i Trojke raspala te je potrebno napraviti novu većinu. Naravno tu novu većinu činili bi SDA i ostale radikalne bošnjačko-muslimanske stranke. Doduše, ima jedan „mali“ problem. Bez Srba i Hrvata ne mogu napraviti nikakvu vlast osim po nekim općinama gdje su Bošnjaci-muslimani u većini. Budući da su Srbi jasno i glasno rekli, niti jedan zakon neće biti usvojen dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu i zabrani rada stranih sudaca, šanse da se u prosincu otvore pristupni pregovori su veoma male, no sve je moguće danas pa tako i da Draga Naša otvori te pregovore i ako ne ispuni ni jedan od 14 prioriteta koje im je nametnula ista ta EU!

da, županije, ali i države u cjelini. Federalni zavod za statistiku nedavno je objavio publikaciju “Federacija u brojkama”, a u kojoj je, među ostalim, vidljivo kako je koncentracija pravnih osoba najveća na prostoru Mostara, Sarajeva i Tuzle (po klasi�ikaciji ulaze u razred s više

od 2800 subjekata), baš kao i koncentracija �izičkih osobaobrtnika.

Kada govorimo o �izičkim osobama, odnosno obrtnicima, njihov broj je protekle godine iznosio 54.649, što je također rast u odnosu na 2021., kada ih je poslovalo 53.188, dok je, analizirajući klasi�ikaciju dje-

latnosti, vidljivo kako ih najveći broj dolazi iz trgovine i popravka motornih vozila - 11.836. Slijede obrtnici iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (9835), na trećem mjestu su obrtnici u prerađivačkoj industriji (7260), dok četvrto drže zaposleni u poljoprivredi (5327). Za potonje dvije djelatnosti također se može utvrditi određeni rast u odnosu na prethodne godine, a što unosi optimizam i pokazuje kako, krizama unatoč, žitelji Federacije BiH pronalaze način za ostanak i opstanak u djelatnostima kojima se bave. S tim u vezi svakako je važno naglasiti kako bi im se perspektive rada dodatno mogle unaprijediti ako Federacija BiH provedbe sve zacrtane reforme iz ekonomskog segmenta.

Christian Schmidt je išao na sastanak u Zagreb. U Sarajevu se podigla uzbuna – što li to dogovaraju protiv nas Bošnjaka-muslimana?! To što predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, premijer Andrej Plenković, ministar inozemnih poslova Gordan Grlić Radman i golema većina hrvatskih političara podržavaju ulazak BiH u EU, pa čak i preko reda, bez ispunjavanja onih 14 prioriteta, Bošnjacima-muslimanima ništa ne znači, oni i dalje mrze Hrvatsku i Hrvate.

19. listopada u posjet Dragoj Našoj trebao bi stići generalni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg. Bošnjačko-muslimanski mediji se hvale kako će sastanak u Sarajevu održati i važno tijelo tog saveza, North Atlantic council (NAC). Samo je još falilo da napišu kako je BiH primljena u NATO. Kakve veze ima što su Srbi iz BiH protiv toga.

BiH je podnijela je Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zahtjev za preispitivanje presude u slučaju Slavena Kovačevića, savjetnika lažnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Sejde Komšića. Dotični Slaven Kovačević je digao uzbunu i zaprijetio, ako agentice podnesu žalbu na presudu podnijet će kaznenu prijavu protiv njih. Nadalje, sad se vodi rasprava jesu li agentice legalne, je li im istekao mandat, itd. Što se, pak tiče agentica u Strasbourgu one su djelatnice Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i po svemu su legitimne jer nisu izabrane neke nove. Povika Slavena Kovačevića je malo čudna jer je zahtjev za preispitivanje presude pravna radnja u postupku i najnormalnija. Na ovaj zahtjev za preispitivanje odluke čeka se stav pet sudaca pred Velikim vijećem Suda.

Razlog zbog kojega je kod Slavena Kovačevića, i onih koji su ga nagovorili da podnese tu tužbu, nastala uzbuna je sljedeći – što ako Sud preinači odluku, a mi požurili građanima Drage Naše reći kako smo ukinuli konstitutivne narode te da od sad BIH više nije država tri konstitutivna naroda, nego samo država građana?!

Dodik je konačno suglasan s Bećirovićem: Ako nema svoju imovinu, BiH nije država!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 25 VIJESTI IZ BiH

Ukinuto gotovo 200 radnih mjesta

Banka Commonwealtha ovog se mjeseca sprema ukinuti još dvjestotinjak radnih mjesta čime će broj zatvorenih radnih mjesta u toj banci iznositi preko 1000 tijekom svega godinu dana. Sindikat financijskog sektora (FSU) potvrdio je da će biti zatvorena 192 radna mjesta u Sydneyju, Melbourneu i Perthu kao rezultat „inicijative za automatizaciju”. Sindikat navodi da će 87 radnih mjesta biti izgubljeno u odjelu Banke Commonwealtha za kupnju nekretnina, 47 u odjelu financije klijenata te 21 u odjelu dnevnih bankarskih poslova. U sklopu ovog zatvaranja radnih mjesta njih 9 bit će zatvoreno u banci BankWest koja je u vlasništvu CBA i to u odjelu zajmova. Ovaj najnoviji krug zatvaranja radnih mjesta provodi se zbog smanjenja „maloprodajnog” bankarstva u proteklih 12 mjeseci, što je utjecalo na svakodnevne bankarske poslove i operacije timova za prodaju nekretnina.

Banka je FSU također dala do znanja da je „inicijativa za

BANKA COMMONWEALTHA

automatizaciju” u dva dijela tvrtke omogućila „pojednostavljene procese” koji zahtijevaju manji broj djelatnika. CBA je u proteklih 12 mjeseci ukinuo 1085 radnih mjesta, navodi sindikat. Nacionalna tajnica FSU-a

Julia Angrisano kritizirala je odluku o otpuštanju dodatnog broja djelatnika nakon

što je CBA prijavio dobit na godišnjoj razini od 10,18 milijardi dolara. „Jasno je da CBA ne oklijeva kada djelatnike treba poslati na burzu rada, banka je nemilosrdna u svom nastojanju smanjenja troškova i povećanja dobiti”, izjavila je Angrisano. „Djelatnici u financijskom sektoru trebali bi biti iznimno za-

brinuti radi toga što najveća banka u Australiji sada radi automatizacije procesa otpušta radnike.” Angrisano govori da je pritom otpuštena većina iskusnih djelatnika. „CBA ima velik problem s nedostatkom radne snage i velikim opsegom posla te im ukidanje radnih mjesta neće donijeti ništa u smislu smanjenja zabrinutosti zaposlenih. Oni koji su izgubili radna mjesta većinom su specijalizirani stručnjaci i teško je vjerovati da si banka može priuštiti istovremeni gubitak tolikog broja djelatnika u trenutku kada ima veliki problem prevelikog opsega posla u cijeloj organizaciji.”

Zabranjena uporaba mobitela u srednjim školama

UNovom Južnom Walesu u svim državnim srednjim školama s početkom četvrtog školskog kvartala počela je zabrana uporabe mobilnih telefona. Od ponedjeljka učenicima nije dopušteno korištenje mobilnih telefona tijekom nastave, odmora ili ručka, ali to mogu činiti prije i poslije službenog početka nastave. Ovom zabranom Novi Južni Wales priključio se Viktoriji, Južnoj Australiji, Sjevernom Teritoriju i Zapadnoj Australiji, a Queensland će zabranu uvesti iduće godine.

Pojedine škole moći će individualno odlučiti kako provoditi tu zabranu, neke su jednostavno rekle učenicima da telefone od početka dana ostave u ormarićima. Druge

škole pak imaju zaključane vreće u koje se ujutro nakon zvona stavljaju mobilni telefoni. Ove vreće mogu se otključati samo na posebnoj stanici izvan školskih vrata. Premijer Chris Minns najavio je uvođenje ove zabrane u travnju ove godine nakon što je to obećao tijekom uspješne predizborne kampanje.

„Poznajem mnoge roditelje koji su zabrinuti radi sveprisutnosti telefona i tehnologije u okruženju u kojem uče naša djeca”, rekao je Minns. „Vrijeme je da očistimo naše učionice od nepotrebnog odvraćanja pažnje i stvorimo bolji okoliš za učenje.”

Mobilni telefoni već su zabranjeni u osnovnim školama

NOVI JUŽNI WALES

diljem Novog Južnog Walesa. Osim boljih ishoda učenja, Vlada Novog Južnog Walesa nada se da će ova zabrana pomoći u borbi protiv cyberbullyinga koji je dodatno potaknut društvenim medijima.

„Potpuna zabrana mobilnih telefona u srednjim školama stvorit će novi okoliš, smanjiti distrakcije u učionicama i pomoći uhvatiti se u koštac sa cyberbullyingom te poboljšati ishode učenja kod naših učenika”, rekla je Prue Car, ministrica obrazovanja i ranog učenja. „Znamo da su roditelji diljem države zabrinuti radi utjecaja uređaja kao što su pametni telefoni na učenje njihove djece te njihovo mentalno zdravlje.

Pojedine srednje škole u Novom Južnom Walesu već su ranije zabranile mobilne telefone, a učitelji su zadovoljni time da su učenici dobro prihvatili dane u školi bez telefona. „Bio sam

Učinkovitost proširenog oporezivanja zemljišta kojim bi se trebala riješiti kriza stanovanja u Viktoriji dovedena je u pitanje nakon tjedan dana učestalih oporbenih napada na ovaj prijedlog.

Ovog tjedna državni rizničar Tim Pallas objavio je da će porez na prazna zemljišta odnosno stambene objekte u kojima se ne stanuje dulje od šest mjeseci biti proširen na cijelu državu, uključujući regionalna područja, počevši od 1. siječnja

Novi porez na praznu zemlju neće ublažiti krizu stanovanja

2025. Trenutno su ovim porezom pogođena samo imanja u središtu Melbournea i okolnih predgrađa te im se naplaćuje porez u visini od 1% ukupne vrijednosti imovine. Vlada navodi da će ovaj porez potaknuti vlasnike praznih stanova da ih prodaju u situaciji u kojoj se nacija nalazi u krizi stanovanja sa sve višim cijenama kuća i najamnina. „Zaista si ne možemo priuštiti da imamo neiskorištenu zemlju u metropolitskom području Melbournea koja se ne koristi dulje od godinu dana”, rekao je Pallas. „Naša jasna poruka vlasnicima zemlje je da ili izgrade te parcele ili ih prodaju nekome tko će ih koristiti.”

Ovu ideju nije pozdravio profesor Sveučilišta Melbourne za područje imovine Piyush Tiwari koji je izrazio sumnju u vladine tvrdnje da bi novi porez umnogome pomogao u rješavanju krize stanovanja, opisujući ga kao „grubi instrument”. „Implikacije ovog pore-

za nisu toliko velike u smislu da neće donijeti više od 700 do 800 novih stanova na tržište. Iz te perspektive nisam siguran koliko će taj instrument biti učinkovit”, rekao je. „Samo oni koji imaju drugi dom ili vikendicu bit će pogođeni.”

Vijeće Viktorije za imovinu izjavilo je kako očekuje više od predviđanja vlade o tome kako će nekoliko stotina vlasnika nekretnina biti pogođeno ovim porezom. Izvršna direktorica Vijeća Cath Evans rekla je kako je ovaj porez dodatni nepotrebni teret budući da će se vlasnici nekretnina morati sami raspitati hoće li se na njih odnositi ovaj zakon. „Ovo će proizvesti mnogo administracije za mali broj nekretnina, a to neće uvelike pomoći rješavanju krize stanovanja kakvu danas imamo”, izjavila je.

Ovu politiku privremena izvršna direktorica Vijeća socijalnih usluga Viktorije Juanita Pope opisala je „mudrom”

tražeći od vlade da prihode od ovako skupljenog poreza preusmjeri u socijalno stanovanje. „Prazna zemljišta koja su u vlasništvu investitora i veleposjednika zemlje nikome nisu od koristi”, izjavila je Pope. „Stvaranje financijskog poticaja za ulagače za izgradnju stanova ili napuštanje neiskorištene zemlje jest mudra politika.”

Ova vladina odluka je jedna od prvih pod vodstvom Jacinte Allen koja je preuzela mjesto bivšeg premijera Daniela Andrewsa nakon što je on prošlog mjeseca dao ostavku. Gospođa Pallas iznenadila je industriju kada je najavila ovu poreznu politiku prilikom doručka svega tjedan dana nakon što je vlada potpisala partnerstvo o dostupnosti s Vijećem za imovinu. Ranije tijekom tjedna gđa Evans je izjavila da vlada nije djelovala u „dobroj vjeri” kada je napravila ovaj potez bez konzultacije s industrijom.

zaista pozitivno iznenađen time kako su se brzo učenici prilagodili i prihvatili zabranu i sada sam ponosan što mogu reći da je ovo sada dio naše školske kulture”, rekao je ravnatelj srednje škole Killara Robin Chand. Srednja škola Killara uvela je zabranu mobilnih telefona početkom godine i g. Chand je izjavio da je zabrana uvelike popravila sve školske probleme kao što su odvraćanje pažnje u učionici i bullying.

Uvođenje zabrane možda znači dodatni posao za učitelje, no jedna škola koja već godinama provodi zabranu mobitela kaže da je ovo cijena koju vrijedi platiti. Srednja škola Condell Park uvelike je ispred svih kada je riječ o zabrani telefona, a tu je odluku donijela prije 16 godina i provodi ju tako što učenici početkom svakog dana odlažu mobitele na za to predviđena kolica.

Knjigovođa za Encore Accounting, Allan Mason dao je građanima savjete kako se unaprijed pripremiti za prijavu poreza. „Preko 20% građana prijave manje negoli bi mogli”, rekao je Mason. Rok za prijavu poreza Australskoj poreznoj upravi je 31. listopada. Tko god ne preda prijavu poreza do tog datuma mogao bi se suočiti s kaznom od 313 dolara. Ovaj iznos dodatno bi mogao narasti za 313 dolara svakih 28 dana dokle god prijavu ne predate, sve do maksimalno 1565 dolara. Međutim, postoji jednostavno rješenje za sve kojima treba nešto dodatnog vremena. Australska porezna uprava omogućuje registriranim poreznim savjetnicima da prijave porez u ime klijenata do produljenog roka 15. svibnja 2024. Svi koji „samostalno” predaju poreznu prijavu i kojima nedostaje vremena mogu se jednostavno javiti poreznom savjetniku i iskoristiti ovo produljenje roka, no savjetniku se svakako moraju javiti prije kraja listopada. Više od 70% poreznih prijava prijavljuju porezni savjetnici, stoji u podacima Australske porezne uprave za 2019/2020. Bujica ljutitih građana ba-

Uoči skorog roka za predaju prijave poreza

UPOZORENJE

cila se na društvene mreže tijekom razdoblja predavanja poreznih prijava ove godine kako bi izrazila svoje nezadovoljstvo nakon što su neočekivano morali vratiti novac Poreznoj upravi ili dobili manji povrat poreza od očekivanog. Veliki razlog tomu bilo je i ukidanje dodatnih poreznih olakšica za one s niskim i srednjim primanjima koje je stupilo na snagu ove godine. Ova olakšica osobama s godišnjim primanjima između 37.000 i 126.000 dolara donijela je olakšicu do 1500 dolara.

Međutim, jedan stručnjak upozorio je na to da ljudi često dobiju manji povrat poreza radi toga što sami ne-

ispravno ispune poreznu prijavu. „Većina pogrešaka koje vidimo, kada mi ljudi pošalju svoje porezne prijave na provjeru, su greške korisnika koji sami podnose prijavu”, navodi Natalie Lennon, osnivačica i direktorica tvrtke Two Sides Accounting.

Dodala je da je „sasvim u redu” da sami napravite poreznu prijavu” sve dok pazite na detalje i razumijete kako funkcionira povrat poreza. Budući da je pritisak sve veći za one koji sami ispunjavaju porezne prijave uoči roka 31. listopada, možda nije loša ideja da izbjegnete moguće kazne i javite se poreznim savjetnicima koji će to učiniti za vas.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 26 AUSTRALSKE VIJESTI
STRUČNJACI PREDVIĐAJU

Dali su potpis za zabranu petokrake pa ga prekrižili? Na to se i ja moram prekrižiti

Iako je lijeva ili ljevičarska opcija demaskirana još u vrijeme Staljina, Tita, Mao ce Tunga, ona je kod nas još i danas dominantna, osobito u medijima. Vrhovni vođa Sjeverne Koreje Kim Jong Un godinama je predmet opće sprdnje u tzv. demokratskom svijetu. Ali naša lijeva medijska falanga tog ekstremnog komunističkog diktatora štedi.

Na čelo države došao je "nasljednim" pravom, surovo se obračunava s "neposlušnim sljedbenicima"… streljanja, nestanak iz javnog života i na kraju tajne sahrane. Sve to je pi**in dim za naše lijeve progresivce.

Naši ljevičari se jedino boje povratka Trumpa na vlast u SAD-u. Taj republikanski "diktator" za njih je prava babaroga. Sve bi dali da vide Trumpa iza rešetaka. Međutim, na njihovu veliku nesreću, od koje će ih bar četiri naredne godine peči čir na želucima, za sada je najizglednije da će upravo Trump osvojiti republikansku kandidaturu, a ako mu opet ljevičari i demokrati ne ukradu izbore, uskoro bi mogao postati novi/ stari predsjednik SAD-a.

Treba dobro razraditi stare i nove metode krađe izbora

Tako čitam uvodnik Denisa Romca u Večernjaku: "Radikalizirana republikanska stranka (SAD) više nije sposobna ni za vlast ni za opoziciju".

Onda je valjda, kako se to lijevom Denisu čini, još "sposobna" samo da se raspusti. Naime, tako naš Denis komentira američku predizbornu scenu. Dušom i tijelom je za demokrate (što je njegovo ljevičarsko pravo), iako zna da Trump po anketama pobjeđuje čak i ako se kandidira kao nezavisni tj. nestranački kandidat. I sad se traži modus operandi kako spriječiti "ekstremistu" Trumpa u ponovnom pohodu na Bijelu kuću. Treba dobro razraditi stare i nove metode krađe izbora. Dobro, to medijsko ljevičarenje je old story u Lijevoj našoj.

W. Shakespeare je jednom rekao: "Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar čovjek!".

Započeli su tektonski pomaci i u nekim do sada stabilnim sferama.

Na primjer, u crkvenim krugovima. Ovih je dana naš dobri papa Franjo otvorio misom glavnu skupštinu Sinode. Kako piše Darko Pavičić smjer Sinode određen je nekoliko dana ranije. Da vas ne zamaram, radi se o "blagoslovu" istospolnih parova.

Koncepcija braka u Katoličkoj crkvi je uvijek bila i ostaje još uvijek jasna. To je isključivo zajednica muškarca i žene i k tome još neraskidiva.

Papa i kad je u papa-mobilu re�leksno vuče na lijevu stranu

Međutim, sad na scenu stupa "nova teorija pastoralnog milosrđa" ili prevedeno "da ne tretiramo kao grešnike one druge", tj. zajednice istog spola. I tako dobri papa Franjo širi katolički nauk, ali i zbunjuje katolike. Evidentno je da Papa želi pridobiti dio izgubljenih vjernika kao i dijelove njemačke Katoličke crkve koja teži općoj liberalizaciji pastorala, čak i prema istospolnim zajednicama.

To je u redu kao dio nove strategije, ali zašto dobri papa Franjo nije tako �leksibilan i kad se radi o dru-

gim temama. Npr.: on ni ne pomišlja na kompromis u već opjevanom slučaju kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca. "Mudro" je zatražio savjet SPC-a, parapolitičke organizacije, iako je unaprijed mogao znati što će mu oni savjetovati. Dobri naš papa Franjo, i kad se vozi u svom papa-mobilu, re�leksivno vuče na lijevu stranu. To samo govori o pedantnom servisu onih koji ga savjetuju. Ovako progresivan, Papa je medijima upao u oko. Tu ne pomaže ni okulist…

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Alkohol ne rješava probleme, ali ne rješava ni mlijeko. Kondom ne garantira siguran seks. Jedan moj prijatelj ga je imao kad ga je upucao ženin muž

Naša nova prija

Ivica Granić se čudom čudi kako je, njemu nepoznata narodnjakinja iz Srbije, "rasprodala" Arenu u Zagrebu tako da je za četiri koncerta planulo oko šezdeset tisuća ulaznica. Narodnjaci, braćo i zemljaci!

Ima kod nas njihovih ljubitelja i za 40 koncerata. Što možemo kad naši ljudi vole iskren narodni izraz. Tu su Indeksovci, Telegramovci, ljubitelji uređivačke politike Slobodanke, 6. lička, razni jugo�ili, itd. Sve su to "naši" ljudi, točnije "ljudine".

Zanimljivo je kako se u Beogradu, napose na uvaženijim skupovima i terevenkama bogataša dovodi pjevati naše hrvatske pjevače dočim kod nas narod voli baš srpske i ostale narodnjake koje izvode pjevači(ce) iz Srbije. Kulturološki fenomen!

Napokon sam doznao tko je umjetnica koja rasprodaje zagrebačku Arenu dok si rek'o britva. Aleksandra Prijović. Naša nova prija. Rasprodala bi ona i španjolsku arenu za borbu s bikovima. Samo gdje naći toliko bikova?

Liberalni duh naših zastupnika u Saboru ne želi da se ukine nijedna zvijezda, pa ni ona komunistička

U isto vrijeme zastupnik Domovinskog pokreta Stipe Mlinarić Ćipe nije u Saboru uspio skupiti dovoljno potpisa za inicijativu da se zabrani "crvena zvijezda petokraka", simbol smrti i stradanja u Domovinskom ratu. Da se Ćipe poslužio legendarnom partizanskom "ratnom �intom" pa da je, uz zabranu "zvijezde petokrake" zatražio i zakonsku zabranu svih koncerata Thompsona i Trama 11, dobio bi potpisa za izvoz.

Zastupnici, naime, žive u obmani da znaju što njihovi birači od njih žele, dok u stvari oni rade ono što ljevičari od njih očekuju da žele. Navodno je neki naivac iz Mosta čak i potpisao, ali je komesar Nik Grmoja taj jedini potpis prekrižio. I ja sam se osobno prekrižio. Uz ovakve poteze naših zastupnika ne treba se čuditi zbog čega i dalje među braniteljima vlada virus suicida.

Valjda se zastupnicima naroda postavlja pitanje: zbog kojih krimena bismo se morali odreći "naše petokrake"? Heineken pivo ne možeš dobit bez slike zvijezde. Jest da te dvije zvijezde nemaju nikakve poveznice, ali liberalni duh naših zastupnika u Saboru ne želi da se ukine nijedna, pa ni ona komunistička.

Valjda je to nanovo probuđena no-

vanje s protivnicima tipa "krepaj seronja", "kmečavci", "tovari" i slično. Mi dinamovci, sad kad je naš klub tako velebno odvalio najteže gostovanje u Prištini, možemo zajedno s igračima i klubom na godišnji odmor.

Tko je kriv za poraz?

Prodali su sve što se moglo prodati. Dinamo je ostao bez najboljih igrača koji su donosili pobjede. Naravno, sad treba naći krivca za poraze. Kriv je, a tko drugi nego trener. Čovjek je nešto više od mjesec dana u klubu. Kad je došao našao je praznu klupu i sad se raspravlja je li on pravi izbor ili nije. Imao je čak mjesec dana vremena da stvori nove Livakoviće, Šutale, Ivanušece, Oršiće… Stvarno koliko ćemo ga još trpjeti?

skom tjedniku zbraja pa zaključuje: "Dakle, lijevi i desni, izdajnici i domoljubi, paraziti i poduzetnici. Ovdje ih je okupio novac i moć i osjećaj nedodirljivosti". Kako svaka ptica svojem jatu leti, pitanje je bi li, da su živi, za istim stolom sjedili Bruno Bušić, Tomislav Merčep, Nikola Štedul i Slobodan Praljak? Je li netko vidio ikoga od gore spomenute "kreme" na, recimo, ispraćaju Zvonka Bušića - čeličnog hrvatskog borca za slobodu, ili na sahrani Nikole Štedula - tvrdog domoljuba koji je preživio unatoč šest udbaških metaka u sebi. Da ne spominjem Tomislava Merčepa, Slobodana Praljka…

stalgija za "prošlim" vremenima ili ona trula europska tolerancija koja nam je dovela stotine tisuća izbjeglica pred vrata te prijeti da i onaj dio Europe, koji to još do sada nije bio, postane Babilon.

Sjetimo se sad Orbana...

Stvarno dobar način rješavanja europske starosti stanovništva i demografske katastrofe. Sada kad zemlje EU-a, poput Švedske, strepe od najezde i kriminala nelegalnih migranata, dobro bi bilo da se naši ljevičari sjete kako je, njima omraženi, Orban još na početku migrantske krize obrazlagao zatvaranje granica Mađarske. A što se "zvijezde" tiče, sjetimo se samo onih romantičnih dana iz 1991. g. kad su MIG-ovi JNA bacali bombe na Markov trg sa željom da pozdrave Franju Tuđmana.

Zahvaljujući našem dragom pravosuđu s posebnim potrebama ti hrabri piloti MIG-ova s crvenom zvijezdom i dalje "dejstvuju", a naši ratni pobjednici se i dalje ubijaju… Dokle? Denis Šešelj nas podsjeća na riječi Antuna G. Matoša: "Bolje o ozbiljnim stvarima pisati smješno nego o smiješnim pisati ozbiljno".

Navodno se Zoran Milanović i sljedeće godine neće odazvati na tradicionalni Molitveni doručak predsjednika Bidena prvog četvrtka mjeseca veljače u Bijeloj kući jer će biti na dijeti, pa će tradicionalno preskočiti jutarnji obrok. Senzibilno obračunavanje s protivnicima tipa 'krepaj seronja'

Hajmo sad mi na naš nogomet. Čist k'o gorski potok. "Oj, (D)di-name, ne buš prvi" je opet u igri. Po svemu sudeći u ringu ostaju Hajduk i Rijeka. Jedni i drugi zauzimaju strateške pozicije. Bivši gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara uvjeren je kako je u Splitu "sudija" Igor Pajač krao za Dinamo, a protiv Hajduka. Nigdje nema toliko jeftine i ofucane demagogije k'o u nogometu.

Sudac Igor Pajač sudio je šest uzastopnih susreta Hajduka i Dinama. To je lako provjerljiva činjenica. Treba samo nazvati Sportske novosti. Tamo ionako gotovo svi navijaju za Hajduk. Od tih šest susreta Hajduk nije izgubio nijednu utakmicu!? Stvarno je pristrani sudac, i to u korist Dinama!

Dinamo, ovakav kakav je sad, mirno može pratiti ostatak prvenstva iz prvog reda. Sad su na redu akademske rasprave i senzibilno obračuna-

A što se krađe tiče, to je preventivno pucanje iz prazne puške. Pokradu te jednom, ali ti ne možeš šest puta izgubiti derbi prvenstva s možda novim prvakom. Mudar pokušaj, ali prozirni alibi. Ili je to sad poruka Rijeci?

Znam jednog bivšeg trenera Dinama koji se uvijek oslanjao samo na svoje znanje. Danas prima socijalnu pomoć…

Zadarski "Hrvatski tjednik" pogađa kao i uvijek u sridu. Dvije nespojive Hrvatske. S jedne strane izdajnici, paraziti, masoni, lupeži, jugo-nostalgičari, baštinici blajburških krvnika, a na drugoj heroji, idealisti, domoljubi, pravednici i nasljednici blajburških žrtava. Da li je to zaista tako ili se radi o plitkom spinu? Možda je samo spin. Meni se ipak nekako čini da je to točno.

Podijeljena Hrvatska

Hrvatska je stalno podijeljena. Jednom na domoljube i mrzitelje, drugi puta na ustaše i komuniste, treći puta na glasne podržavatelje pozicije ili oporbe, pa potom na bogataše koji su muljažama stekli ogromno bogatstvo u nekoliko godina i na ostatak svih onih koji sa svojim jadnim plaćicama i sramotno niskim mirovinama jedva preživljavaju iz mjeseca u mjesec. Pa onda opet podjela na one kojima je sve dostupno jer su se politički "snašli" i one koji se mukotrpno probijaju kroz okoštalu državnu i lokalnu administraciju te koji se bezuspješno javljaju na brojne natječaje vjerujući da su oni "nenamješteni" itd. itd.

Sad je i naš premijer podijelio Hrvatsku na dva tabora, onih koji sve vide i gledaju kroz šarene očale i ponose se svojim uspjesima i one koji samo kritiziraju, lamentiraju i sa svime su nezadovoljni. Ima li tome kraja?

Još je Konfucije rekao: "Oni koji slijede različite putove, ne mogu davati savjete jedan drugome".

Na posljednjem ispraćaju jednog poznatog zagrebačkog ugostitelja sve je vrvjelo od bliskih prijatelja iz javnog života. Od Bude Lončara preko Stipe Mesića do Mate Granića i Jace Kosor, ministra Butkovića, Dragana Čovića, Vilija Beroša, Borisa Lalovca, Zvonka Kusića, Mladena Bajića, o. Mije Gabrića, Tereze, Gibonija, Jolea itd. Sve je bilo puno, "njihovih" i "naših".

'Lijevi i desni, izdajici i domoljubi, paraziti i poduzetnici' Cinični Ivica Marijačić u Hrvat-

Ove druge povezuje domoljublje i bili su spremni dati život za Hrvatsku. A što povezuje one prve? Pitanje nije retoričko. Odgovor je dao Marijačić. Pazite, na primjer otac Mijo Gabrić, dekan zbora prebendera, vodio je za života povjerljive razgovore s bivšim šefom OZN-e Budom Lončarom. Koliko je samo svećenika OZN-a u mračnoj 1945.g. smaknula u Zadru i okolici? Bez suda i presuda.

Međutim, ono što ostaje za povijest jest činjenica da našim umrlim domoljubima nije možda na posljednji ispraćaj došla "krema", ali su zato došle tisuće i tisuće Hrvata i Hrvatica. Obični ljudi, dragovoljaci, branitelji i simpatizeri. Doista su izrasle dvije teško spojive Hrvatske. Možda bi ih mogli spojiti, recimo, Rusi ako bi se jednog tmurnog jutra pojavili u Hrvatskoj sa svojim "prevoditeljima" iz srpskog sveta.

Nedavno je u Ukrajinu iz Čečenije upućen korpus padobranaca kao potpora tamošnjim Rusima koji su tamo ionako padobranci.

Ivan Hrstić se čudi: "Da se izrazim najpristojnije moguće: Hrvati su bolesna nacija...".

A što ako se Vučićevi četnici zajedno s Rusima pojave na granici?

Potvrđen i četvrti koncert srpske senzacije u Areni Zagreb, nakon što je rasprodala treći u jednom danu. Ovo je stvarno čudo, svi su u šoku!

A kakav šok bi bio kad bi se, apstraktno govoreći, tim ljubiteljima turbofolk "muzike" jednog "tmurnog jutra" pojavili na granici Vučićevi četnici zajedno s Rusima kako bi proširili svoj "srpsko/ruski svet"? Arena Zagreb bi vjerojatno i tada zapjevala zajedno s njima, sva sretna da se ponovno vraća "bratstvo i jedinstvo". Zaista "bolesna nacija"!

Ima pravila koja treba upamtiti u životu. Novac ne može kupiti sreću, ali je ugodnije plakati u Mercedesu nego na biciklu. Oprosti svom neprijatelju, ali upamtite šupku ime. Ako pomogneš nekome u nevolji, on će te se sjetiti kad ponovno bude u nevolji. Mnogi ljudi su živi samo zato što je protuzakonito upucati ih. Alkohol ne rješava probleme, ali ne rješava ni mlijeko. Kondom ne garantira siguran seks. Jedan moj prijatelj ga je imao kad ga je upucao ženin muž.

Dva stara sportska znalca sretnu se na špici. "Bok! Kak' se zove onaj japanski borilački sport u kojem malecki i slabašni pobijedi nabildanog snagatora, a završava na 'do'?", upita prvi. "Čudo", ispali ponosno drugi!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 27 KOMENTAR TJEDNA

MALA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

28 MOZAIK HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. KRIŽALJKA
MALA KRIŽALJKA
KRIŽALJKA

RECEPTI

Teleća jetrica

Jela od iznutrica su vrlo česta u tradicionalnoj kuhinji posebno u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovo je jednostavan i starinski recept za ukusno pripremljenu teleću jetricu.

Umjesto teleće jetrice, može se koristiti i svinjska ili janjeća, a ovaj temeljni recept može se varirati s dodatkom začina po vlastitom ukusu.

Sastojci:

- 1/2 kg telećih jetrica

- 1/2 kg luka

- 3 žlice maslinovog ulja (bolje je maslinovo, ali može i obično suncokretovo)

- malo vode za podlijevanje

- vezica peršina

- sol i papar po ukusu

Priprema:

Jetrica očistite od žila (kako ne bi bila žilava nakon pirjanja) i narežite na tanke komadiće. U veliku tavu na zagrijano ulje dodajte sitno narezani luk.

Pirjajte luk na umjerenoj vatri dvadesetak minuta i podlijevajte s kojoj žlicom vode (po potrebi). Luk treba biti potpuno mekan pa pojačajte vatru i dodajte očišćenu i tanko narezanu jetricu. Tanko narezana trebala bi se brzo ispeći (ne duže od 3-4 minuta) zato je važno jelo pripremati na velikoj, širokoj tavi.

Kad je jetrica pečena, kuhanje je gotovo. Maknite s vatre i tek onda začinite solju, paprom i pospite nasjeckanim peršinom.

Poslužite s palentom ili rižom. Za vrijeme pirjanja, umjesto vode, možete podlijevati vinom, a možete dodati i jednu žlicu octa ‘acceta balsamica’. Također, nekima će pasati i gotovu jetricu posuti usitnjenim češnjakom. Mi preporučujemo da probate osnovni recept i da ga potom modi�icirate prema svojem okusu.

Pohanci u cornflakesu

- sol, papar

Priprema: Pileći �ile narezati na tanke trakice i začiniti odnosno marinirati sa solju i paprom i pola limuna.

Pustiti da odstoji 20 min., te uvaljati brašno, zatim u umućena jaja i na kraju u smrvljeni corn�lakes.

Ulje dobro zagrijati te pržiti do zlatno žute boje.

Izvaditi van te staviti na papirnati ubrus da se skupi masnoća.

Zagorski štrukli

Sastojci za tijesto: - 400 g brašna - 1 jaje - 1 žlica ulja - sol

Sastojci za nadjev:

- 1,2 kg svježeg sira

- 4 jaja - 100 g maslaca - sol - 1 l kiselog vrhnja

Priprema: Izmiješati čvrsto tijesto od brašna, 1 jajeta, ulja i nešto malo slane vode. Miješaj tako dugo dok se ne pojave mjehurići, a onda oblikuj tijesto u loptu pa malo razmijesi te premaži uljem da se ne zasuši i pokrij toplim

ubrusom. Ostavi tijesto da odstoji 20 minuta.

Nadjev: sir izmiješamo s 4 jaja, rastopljenim maslacem i malo soli te smjesu miješamo tako dugo dok ne postane glatka.

Odstajalo tijesto stavimo na stol posipan brašnom, razvučemo ga što tanje i namažemo nadjevom, poprskamo maslacem i savijemo. Rubom tanjura režemo štrukle i kuhamo u slanoj vodi, stavimo ih u namazani pleh, posipamo ostatkom maslaca i prelijemo vrhnjem.

Pečemo u pećnici 30 minuta na 180 °C do zlatno-smeđe boje.

Puding

tijeg i aromatičnijeg okusa. Ono što stigne u paketiću iz dućana, morat ćete vagnuti sami i potruditi se puding prokuhati u vodenoj kupelji što je jedina razlika u složenosti pripreme, ali ćete zato umjesto običnog pudinga dobiti vrhunsku slasticu.

Sastojci:

- 3,5 dl mlijeka

- 8 dag maslaca

- 12 dag brašna

- 12 dag čokolade

- 4 dag šećera

- 6 žumanjaka snijeg od 6 bjelanjaka

- 10 dag šećera

- 2 dl slatkog vrhnja za ukrašavanje

Priprema:

DJEČJI KUTAK

Sastojci:

- 400 g pilećeg �ilea

- 2 jaja

- 80 g brašna

- 120 g corn�lakesa

- 250 ml ulja za prženje

Iako je to danas teško povjerovati, puding se brzo i jednostavno može napraviti i bez kupovnog praška iz vrećice. Priprema pudinga kako su ga radile naše bake bit će jednako brza, a ipak bogatijeg i aromatičnijeg okusa. Ono što stigne u paketiću iz dućana, morat ćete vagnuti sami i potruditi se puding prokuhati u vodenoj kupelji što je jedina razlika u složenosti pripreme, ali ćete zato umjesto običnog pudinga dobiti vrhunsku slasticu.

Priprema pudinga kako su ga radile naše bake bit će jednako brza, a ipak boga-

Savjeti za pečenje krafni

Pročitajte savjete za pečenje neodoljivo ukusnih i savršeno lijepih krafni koje će svidjeti baš svima te ih što prije provjerite u praksi.

Za neodoljivo ukusne i lijepe krafne, zlatno-smeđe sa svijetlim prstenom i hrskavom koricom izvana, te žute, spužvaste i sočne iznutra:

• svi sastojci neka budu sobne temperature pa one iz hladnjaka, poput jaja, maslaca, mlijeka i kvasca izvadite barem sat vremena prije upotrebe

• koriste glatko brašno koje prosijajte kako bi bilo što prozračnije te se tako što bolje izmiješalo i povezalo s ostalim sastojcima

• izaberite recept koji uz jaja sadrži još i žumanjke, te nabavite jaja iz organskog uzgoja koja su prirodno žuća

• u tijesto obavezno dodajte alkohol, najbolje rum, koji će poboljšati njihov okus, ali i teksturu te svojim isparavanjem spriječiti upijanje suviše masnoće

• ako ste početnik, tijesto ne režite kalupom, već koristite metodu formiranja u kuglice, po kojoj, prema mišljenju praktičara postoje mnogo veće šanse za neizostavni “prsten”

• za pečenje koristite veću i dublju posudu od čvršćeg materijala s dovoljno masnoće, te istovremeno pržite najviše dva, tri komada kako bi tijesto moglo nesmetano “plivati”.

U mlijeko se stavi čokolada i maslac da se otope, a kad mlijeko zakuha doda se brašno. Smjesu neprestance miješati i kuhati na umjerenoj vatri dok se više ne lijepi na žlicu kojom se miješa, pa maknuti s vatre i pustiti da se ohladi. Kad se smjesa više nije vruća, dodaje se jedan po jedan žumanjak, šećer i na kraju lagano umuti snijeg od bjelanjaka. Staviti smjesu u kalup (ili manje vatrostalne oblike za posluživanje)

koji ste prethodno namastili i posuli mrvicama. Drugi lonac napuniti vodom otprilike četvrtinu pa kad voda zakuha staviti kalup i kuhati otprilike sat vremena. Treba paziti na vodu iz parne kupelji i dolijevati vruću vodu (jer voda iz kupelji isparava) kako bi puding uvijek bio tri četvrtine u vodi. Puding ohladiti, pa poslužiti s tučenim slatkim vrhnjem.

Bakine krafne

Ugledajte se na naše bake, te za pečenje koristite svinjsku mast ili tajnu mješavinu “in” slastičara od po 1/3 maslaca, kokosovog ulja i svinjske masti.

Masnoća je idealne temperature kad se oko ubačene grudice tijesta ili prethodno navlaženog drvenog štapića uronjenog u masnoću formiraju mjehurići.

Sirove krafne u masnoću uvijek stavljajte gornjim dijelom okrenutim prema dolje, te ih par minuta pecite poklopljene, a potom ih okrenite te do kraja pecite bez poklopca.

Pečene krafne premažite bijelom glazurom od šećera u prahu i limuna ili ih umjesto šećerom u prahu izdašno pospite mješavinom šećera u prahu, vanilin šećera i mljevenog maka.

Šale

Pratnja Pijanog momka prate tamburaši iz birtije. Gleda to pop, pa mu kaže:

- E, nesrećo jedna, zar te takvi prate?

- Bolje oni nego ti!

Mučenik

Staroj baki umro muž, pa nakon godinu dana umre i ona. Stiže kod svetog Petra pa ga odmah na vratima pita:

- Mogu li vidjeti svoga pokojnog muža?

- Naravno, evo samo trenutak.

Uzme sveti Petar knjižu-

rinu, lista, lista, zalupi je i kaže:

- Među anđelima ga nema!

Uzme on drugu knjižurinu, opet lista, lista, zatvori je i kaže:

- Nije ni među svecima, blaženima... Da vas pitam ja nešto, koliko ste godina vi bili u braku?

- Više od 50 godina, kaže baba.

Uzimajući debelu knjigu, sveti Petar kaže babi:

- Pa što ne kažete da je među mučenicima?

Glas

Zove čovjek ordinaciju i pita liječnika za savjet:

- Žena mi je bolesna, izgubila je glas i ne može pričati. Što da radim?

- Uživaj čovječe, uživaj!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 29 MOZAIK

Tjedni horoskop

Ovan Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija s osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome. Na radnom mjestu događaju se raznolike stvari, a poslovi dobivaju na težini. Jasno je da ćete izgarati, a ni rezultati neće izostati.

Sretni brojevi: 7, 11, 17, 21, 25, 33

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Prvi dio tjedna kao da će vas ljubav mimoilaziti, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nestati. S druge strane, pojavit će se i izazovne situacije kad ćete biti u poziciji da reagirate na provokacije. Nemojte. Ostvarili ste ciljeve iznad očekivanja i sad osjećate potrebu za odmorom ili bar predahom. Putuje. Tko još radi, vjerojatno će i dalje raditi revno. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja.

Sretni brojevi: 8, 15, 21, 25, 38, 44

ISTRAŽIVANJA

23. rujna do 22. listopada

Osjećat ćete se prilično sigurno u svojoj vezi. Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlosti, a najviše zato da motivirate sami sebe. Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije moguće ili da vi to ne možete, sami sebi pravite zatvoren put.

Sretni brojevi: 1, 9, 11, 21, 29, 33

Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Uglavnom ćete više razmišljati o ljubavi, nego što ćete ljubiti. Neki će opet osjećati iskušenje tajne ljubavne veze.

Bit će drugih koji će vas pozivati u svoje društvo, ali nećete biti sigurni koji im je motiv. Ne morate uvijek sve znati unaprijed. Surađivat ćete se svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Mnoge će oči biti uprte u vas i od vas će se očekivati. Neki će povući poteze koji će imati utjecaja na sve s kojim rade.

Sretni brojevi: 4, 14, 28, 31, 33, 42

Blizanci Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Nalazite se u fazi bogatog obiteljskog života. Gotovo da neće biti značajnijeg događaja u koji nećete uvući svoju obitelj. Kod nekih će to biti obitelj iz koje potječu. Oni u vezama gledat će kako povezati voljenu osobu sa spomenutim. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate žrtvovati ili da borbe za angažman budu takve da zapravo nećete biti sigurni da li se to isplati. Pokazat ćete svoju kreativnu crtu.

Sretni brojevi: 3, 9, 13, 23, 32, 45

21. studenoga do 22. prosinca

Iskreni savjeti dobrih ljudi pomoći će vam da pregrmite ovo vama pomalo dosadno ljubavno razdoblje. Mnogi će posegnuti za praktičnom knjigom gdje će naći niz korisnih uputa za svoj privatni život. Vjerojatan je krupniji materijalni dobitak koji će vas osnažiti i potaći da još predanije radite dalje. Cijenite svačiji trud, ali ono što se ovaj put postiglo smatrat ćete prije svega svojom zaslugom.

Sretni brojevi: 3, 13, 27, 31, 33, 45

Rak Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše ako ste još sami. Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu s prijedlozima punim aktivnosti i dinamike. U poslu ćete se malo nadmudrivati ili natjecati. Doći će do izražaja vaš borbeni duh. S autoritetima trenutačno ne stojite najbolje, pa pazite kako s njima surađujete.

Sretni brojevi: 1, 14, 26, 29, 39, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Neki bi mogli prolaziti iskušenje tajne erotske ljubavne veze ili svoju naklonost prema nekom skrivati jer tako određuju pravila ponašanja. U svakom slučaju, nije baš tipično za vas. Moralne dvojbe pratit će ovakvo stanje po cijele dane. Pred vama je sve otvoreniji put za razvoj na profesionalnom planu. Kod nekih će se to pokazati kao sve bolje povezivanje i suradnja s ljudima iz struke ili sa strancima.

Sretni brojevi: 4, 9, 15, 25, 32, 33

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Vjerojatno ćete pomalo otupjeti za ljubav ili za zahtjeve druge strane. Ona vas neće najbolje razumjeti, ali ne pokušavajte objašnjavati kako se osjećate. Najviše zato što je ovo ipak prolazna faza. Privilegije kojim ste se nadali bit će blizu, ali vi sami nećete biti u najboljoj formi da ih iskoristite. Više će to izgledati kao da vam se nešto nudi jer je to nečiji zadatak.

Sretni brojevi: 8, 13, 25, 32, 38, 44

23. kolovoza do 22. rujna

U vašim osobnim odnosima vladat će ležernost. Mnogi parovi uživat će bez pritiska da se nekamo mora izaći ili nešto nekom dokazati. Bit će i onih koji će biti skloniji povlačenju i skrivanju emocija, a tu su i male provokacije. Prepreke koje vi vidite objektivno su manje nego što vam se čine. Nadilazit ćete ih svojom maštom i sposobnošću prilagodbe.

Sretni brojevi: 20, 27, 29, 31, 36, 44

Pred vama su dani dobrih, ali ne velikih ljubavnih prilika. Iskoristite ih tako da ojačate povjerenje između vas i partnera. Također je potrebno primijeniti samokontrolu jer ćete povremeno reagirati kako ne treba. Razmislite o svemu. Uslijedit će podrška drugih za ono što radite, ali uz nju će doći i potreba da se napravite malo važni. Nema potrebe za tim.

Sretni brojevi: 1, 8, 11, 25 ,32, 33

19. veljače do 20. ožujka

Ovih dana pratit će vas lijepe ljubavne prilike. Iskoristite to da uživate ili da nekom izrazite ljubav. Neki će povremeno osjećati nedostatak atrakcija, pa će rado smišljati događaje koji nemaju realno uporište. Pomozite nekom. Dosta poslova dolazi svom kraju. Pripremate se za inventuru ili za zatvaranje poslovnih faza. Bit će i onih koji će silom prilika otići na godišnji odmor.

Sretni brojevi: 2, 6, ,9 11, 21, 23

Ne postoji jedinstven put do dugovječnosti. Stručnjaci se slažu da su neki od glavnih preduvjeta zdrava i uravnotežena prehrana i redovita tjelovježba.

Viša razina društvene integracije povezana je s boljim tjelesnim zdravljem i manjom vjerojatnošću za niz zdravstvenih problema, kao i sa zdravijim načinom života, jer više interakcije s ljudima podrazumijeva veću sklonost tjelovježbi i drugim oblicima kretanja, zdraviju prehranu i veću brigu o vlastitom zdravlju, prema nekim podacima.

Postavlja se pitanje koliko točno je društvenog kontakta potrebno da bi ljudi uživali maksimum prednosti za zdravlje

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Sage ispitalo je nelinearnu povezanost učestalosti društvenih kontakata s �izičkim zdravljem i dugovječnošću. Nelinearnost je izraz koji se koristi za opisivanje situacije u kojoj ne postoji pravocrtan ili izravan odnos između dva događaja ili procesa.

Prva studija testirala je nelinearnu povezanost između učestalosti društvenih kontakata i samoprocjene �izičkog zdravlja koristeći podatke ankete poprečnog presjeka iz velikog međunarodnog skupa podataka.

Druga studija koristila je longitudinalne podatke i ispitala je li prospektivni učinak učestalosti društvenih kontakata na samoprocijenjene rizike �izičkog zdravlja i smrtnosti također slijedio nelinearni obrazac.

Prva studija je pokazala da se, nakon što je učestalost društvenog kontakta dosegla umjerenu razinu (mjesečno ili tjedno druženje), njegov pozitivan učinak na zdravlje je počeo prikazivati ravnu liniju, što znači da ga praktički nije više bilo.

Druga studija proširila je ove nalaze na longitudinalne podatke i podatke o smrtnosti. Iako je niska učestalost kontakata bila povezana s lošim zdravljem i niskom stopom preživljavanja, po-

većanje učestalosti društvenih interakcija iznad umjerene razine (mjesečne ili tjedne) više nije bilo povezano s boljim zdravljem i dugovječnošću, a u nekim slučajevima čak je bilo povezano i s lošijim zdravljem i povećanjem rizika od smrtnosti. Mnogi ljudi uživaju u obiteljskim okupljanjima, druženju s prijateljima i sudjelovanju u posebnim vjerskim, društvenim aktivnostima i aktivnostima na radnom mjestu.

No dobrobiti se ne zaustavljaju na uživanju: one također utječu na vaše dugoročno zdravlje na načine koji su jednako važni kao i kvalitetan san, dobra prehrana i nepušenje.

Znanstvenici konstantno istražuju biološke i bihevioralne čimbenike koji doprinose zdravstvenim prednostima povezivanja s drugima

Na primjer, otkrili su da druženje pomaže u ublažavanju štetnih razina stresa koji mogu negativno utjecati na koronarne arterije, rad crijeva, regulaciju inzulina i imunološki sustav.

Druga linija istraživanja sugerira da brižno ponašanje izaziva oslobađanje hormona koji smanjuju stres. “Istraživanje je također identi�iciralo niz aktivnosti koje se kvali�iciraju kao socijalna podrška, od ponuda pomoći ili savjeta do izražavanja naklonosti”, izvještava Harvard Health. Osim toga, kaže navedeno zdravstveno tijelo, dokazi upućuju na to da se učinci socijalne potpore koji poboljšavaju život protežu na davatelja kao i na primatelja. Sve su to ohrabrujuće vijesti jer brižnost i povezanost s drugima može biti jedna od najlakših zdravstvenih strategija za pristup. Harvard Health dodaje: “Jeftin je, ne zahtijeva posebnu opremu ili režim, a možemo se uključiti u to na mnogo načina.”

Međutim, nemojte zanemariti druga područja. Zdrava, uravnotežena prehrana važan je dio održavanja dobrog zdravlja i može vam pomoći da se osjećate bolje.

Druženje s unucima smanjuje osjećaj usamljenosti

Novo je istraživanje pokazalo kako odlazak po unuke u školu ili vrtić ima brojne prednosti za mentalno zdravlje bake i djedova. Ovo je istraživanje nastalo skupljanjem rezultat prijašnjih studija koje su provedene na 200.000 ljudi iz 21 zemlje svijeta, a dokazalo se da druženje baka i djedova s unucima može smanjiti usamljenost i izazvati osjećaje ispunjenosti.

Dok druženje s unucima izaziva pozitivan utjecaja na zdravlje, istraživanje je pokazalo kako briga o parteru koji boluje od određenih stanja ili bolesti ili koji je nepokretan izaziva osjećaje usamljenosti, navodi The Guardian. Osim toga, više prednosti ima i češće i dulje druženje s unucima.

Istraživački tim je proučio 28 prijašnjih studija u kojima je sudjelovalo više od 191.652 osoba starijih od 50 godina. Jedno je istraživanje tako pokazalo da su osobe starije od 60 godina koje prosječno provedu oko 12 sati svakog tjedna družeći se s unucima i 60 posto manje sklone osjećajima usamljenosti.

Ovo potvrđuje i drugo istraživanje u kojem se istraživalo vrijeme koje bake i djedovi provode s unucima. Tako se pokazalo da što su bili češće i više u kontaktu s njima to su bake i djedovi bili sretniji i zadovoljniji.

„Prilično su jasni dokazi pozitivnih utjecaja druženja baka i djedova s unucima, dok je skrb o partnerima imala negativan učinak”, rekao je autor

istraživanja Samia Akhter-Khan.

Još jedan dokaz dobrom osjećaju nakon druženja s unucima je i česta usamljenost baka i djedova kojima su neki prijatelji možda i umrli pa se u druženju s unucima osjećaju mlađima, ali i pronađu zabavu i društvo u kojem mogu uživati.

U druženje s unucima uvijek možete ubaciti i neke aktivnosti koje su izvrstan način za pokretanje, zbližavanje, korisno provođenje vremena i ništa manje važno – dobru zabavu.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 30 MOZAIK
Djevica Ribe
Koliko se često trebate družiti s bližnjima da biste živjeli dulje

Dobar glas daleko se čuje…

03:46 PM Studio 4: Kultura

03:56 PM Sve će biti dobro, serija

04:41 PM Klub čitatelja

05:36 PM Jojo i prijevozna sredstva

05:41 PM Mališani

05:43 PM Ho ho ho hotel, crtana serija*

06:05 PM Potrošački kod

06:30 PM Prehrana kod djece,

06:35 PM Tragom nestale željeznice

06:50 PM Studio 4: Sport

Ponedjeljak, 16. listopada

11:10 AM Mir i dobro

11:35 AM Gasi svjetlo i odlazim

11:44 AM Dnevnik 2

12:39 PM Rijeka: More

01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:17 PM Plodovi zemlje

02:07 PM Kenjac, hrvatski �ilm

03:35 PM Zdrava prehrana

03:45 PM Studio 4: Kultura

03:53 PM Nedjeljom u 2

04:52 PM Samo lagano

05:22 PM 41. Samoborska glazbena

jesen

06:18 PM Od Konala do Montparnassea, dokumentarni �ilm

06:47 PM Dokumentarna reportaža

06:52 PM Studio 4: Sport

Utorak, 17. listopada

11:10 AM Dr. Beck

11:45 AM Dnevnik 2

12:40 PM Treća dob

01:05 PM Priča o Domcima, reportaža

01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:17 PM Kod nas doma

02:02 PM Baština: Muzej turizma

02:07 PM Otvoreno

02:37 PM Lijepom našom: Požega

03:43 PM Studio 4: Znanost

Promocija države kroz sport je veoma važan čimbenik svake zemlje, ne samo Hrvatske. Sport je u 21.stoljeću jedan od najunosnijih industrija u svijetu i takvoj situaciji nema kraja.

Kroz razne sportske događaje pokušava se doprinijeti razvoju pojedine zemlje, što je do sada i uspijevalo. Identitet nacije prepoznaje se i po imidžu – neke zemlje, proizvoda a u ovdje, spomenimo se kluba, timova, pojedinaca koji su svojim društvenim i gospodarskim ulogama, organiziravši tradicionalni hrvatski nogometni turnir u Adelaideu, nje-

govim postignutim uspjehom, ostvarili i publicitet kojeg je zabilježila i nacionalna televizija.

Promovirajući turnir, hrvatska zajednica Adelaidea, kao i svi oni koji su već svojim dolaskom podržali jedan od najvećih događaja u hrvatskoj zajednici, kroz kratki video-materijal na tv-kanalu ‘7 News Adelaide’, doprinijeli su daljnjem stvaranju pozitivnog imidža hrvatske zajednice u Australiji a onda u širem kontekstu, naše domovine.

Jedna bitna činjenica koju ne smijemo zaboraviti je ta da je jako teško stvoriti imidž, a još teže ga održati.

03:51 PM Studio 4: Kultura

04:01 PM Loza, dramska serija

04:51 PM Na rubu znanosti

05:41 PM Sretni gradovi: Reykjavik, dokumentarna serija

06:51 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 18. listopada

11:10 AM Dr. Beck

11:45 AM Dnevnik 2

12:40 PM Glas domovine

01:05 PM Psovke, dok.reportaža

01:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:18 PM Kod nas doma

02:03 PM Baština: MUO Fotogra�ije

02:08 PM Otvoreno

02:38 PM Zlatna liga

03:03 PM Razgovor s razlogom

03:33 PM Bonton: Kako uputiti kritiku

03:51 PM Vanna u Areni Zagreb - 2.dio

04:52 PM Studio 4: Sportske minute

05:22 PM Ribe, prehrana i kretanje

06:19 PM Art a la carte

06:49 PM Studio 4: Sport

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 31 TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM Kulturna baština: Tragom nestale željeznice HTV, nedjelja, 15. listopada, 06:35 PM 7 NEWS ADELAIDE IZVIJESTIO O HRVATSKOM NOGOMETNOM TURNIRU ADELAIDE 2023. Četvrtak, 12. listopada 11:09 AM Dr. Beck 11:45 AM Dnevnik 2 12:40 PM Eko zona 01:06 PM Posteri, dok. reportaža 01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:17 PM Kod nas doma 02:02 PM Menci Klement Crnčić 02:07 PM Otvoreno 02:37 PM Zlatna liga 03:03 PM Knjiga ili život 03:33 PM U kuhinji kod Suzy: Krafne 03:37 PM Studio 4: Znanost 03:45 PM Studio 4: Kultura 03:55 PM Stipe u gostima, hum. serija 04:26 PM Romano Bolković - 1 na 1, 05:16 PM Navrh jezika: Inicijali 05:26 PM Seoska gozba 06:11 PM Art a la carte 06:41 PM Fotogra�ija: Tomaso Burato 06:48 PM Studio 4: Sport
13. listopada 11:10 AM Dvije priče o Davoru, emisija pučke i predajne kulture 11:43 AM Dnevnik 2 12:38 PM Hrvati u BiH 01:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:16 PM Kod nas doma 02:01 PM Baština: Milengrad 02:06 PM Otvoreno 02:36 PM Zlatna liga 03:01 PM Izvan formata 03:31 PM Bonton: Davanje otkaza 03:36 PM Coprnice, dok. reportaža 03:41 PM Studio 4: Kultura 03:51 PM Sve će biti dobro, serija 04:36 PM Druga strana 05:01 PM Prometej 05:26 PM Labirint 05:51 PM (Re)kreativac: Futsal 06:16 PM Art a la carte 06:46 PM Baština: Milengrad 06:51 PM Studio 4: Sport
14. listopada 11:10 AM Moj put: Švicarska, serija 11:35 AM Prave coprnice, reportaža 11:40 AM Dnevnik 2 12:35 PM Studio 4: Sportske minute 01:00 PM Međimurje - gibanica, dokumentarna reportaža 01:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:13 PM Cronovatori: Industrija, dokumentarna serija (4/9) 01:43 PM Globalna Hrvatska HTV 02:23 PM Normalan život 02:58 PM Manjinski mozaik 03:13 PM Studio 4: Znanost 03:21 PM Studio 4: Kultura 03:31 PM Sve će biti dobro, serija 04:16 PM 4 TENORA - KD V. Lisinskog 2023., 1.dio 05:18 PM Peti dan 06:18 PM Planine: Učka, dok. serija 06:45 PM Prave coprnice, dok.reportaža 06:50 PM Studio 4: Sport
Petak,
Subota,
11:10 AM Veterani mira 11:45 AM Dnevnik 2 12:40 PM turizam.hrt 01:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:13 PM Kenjac, hrvatski �ilm 02:41 PM Šokačka rapsodija, snimka koncert narodne glazbe
Nedjelja, 15. listopada

SVIJET TENISA

BBC je hrvatski stadion stavio u svjetski vrh, a sad uz javnu akciju ide u obnovu

Ljubičićev put do uspjeha nije bio nimalo lagan

Ivan je s majkom i bratom u svibnju 1992. stigao u Hrvatsku, a otac je iz Banja Luke uspio izići tek pet mjeseci kasnije

Ivan Ljubičić (44) danas je poznat kao jedan od najvećih tenisača u hrvatskoj povijesti. U nacionalnom dresu osvojio je 11 turnira uključujući Davisov kup, a samo računajući nagrade od turnira zaradio je preko 9.5 milijuna eura. Nakon što je završio svoju igračku karijeru postao je trener, no ne bilo kome, već jednome od najvećih svih vremena - Rogeru Federeru. Nakon što se legendarni Švicarac umirovio, Ljubičića je kao trenera zaposlila Francuska teniska federacija.

Međutim, Ljubičićev put do uspjeha bio je sve samo ne lagan. Ne samo zbog energije truda i rada kojeg je trebao uložiti kako bi dosegao sportsku izvrsnost, već je riječ o izazovima potpuno druge prirode. Priroda tih izazova se može nazrijeti iz fotogra�ije koju je sam objavio na društvenim mrežama. Prikazuje socijalnu iskaznicu s Ljubičićevom fotogra�ijom nad kojom piše «izbjeglica».

Iza nje stoji teška priča hrvatskog teniskog asa. Naime, nakon što je s tek 12 godina osvojio prvenstvo bivše države (tek četiri godine nakon što ga je otac po prvi puta odveo na teniski teren), morao je napustiti rodnu Banja Luku.

Za sobom je zajedno s ostatkom obitelji ostavio sve

poznanike i imetak, a umjesto briga o izgradnji buduće karijere, glavna je misao bila kako preživjeti. U Hrvatsku je s majkom Hazirom i bratom Vladom stigao u svibnju 1992. godine. Otac Marko je ostao u Banja Luci obzirom da mu nije dopušteno da napusti državu. Obitelj je dolazak oca čekala dugih i neizvjesnih pet mjeseci. Tada je konačno stigao u Sisak.

Nakon toga obitelj se preselila u stan u Rijeci za koji su zamijenili posjed u Banja Luci. Tamo je nastavio trenirati, a otvorila mu se i prilika da trenira u Italiji. Sam navodi kako je taj trenutak bio presudan u odluci da se profesionalno počne baviti tenisom. “Otišao sam u Torino i tamo proveo tri godine. U početku nije bilo lako, htio sam se vratiti kući... Ali, malo-pomalo, priviknuo sam se, naučio jezik, dobro sam se osjećao i počeli su stizati i rezultati”, kazao je jednom prilikom Ljubičić.

Njegova uspješna igračka karijera nastavila se sve do travnja 2012. godine kada je, s 33 godine, odlučio objesiti reket o klin i potražiti nove mogućnosti.

Najveći trenerski izazov i uspjeh upisao je 2015. godine, kada je započeo suradnju s Rogerom Federerom. Zajedno su osvojili Australian Open i Wimbledon 2017. godine te Australian Open 2018. godine. Federer do tada nije četiri i pol godine mogao osvojiti Grand Slam.

Bavi se i mendžerskim poslom, a ima i agenciju kora surađuje s brojnim tenisačima.

Dvadeset eura nas košta jedna stolica s postavljenjem. Išli smo na sve društvene mreže i kroz medije. Dosta se ljudi uključilo, rekao je predsjednik kluba Luka Đuzel

Prvi put otkako je prije više od tri desetljeća izgrađen, obnavlja se Gospin dolac, stadion NK Imotskog, prema mnogima jedan od najljepših na svijetu. Klub ima novu upravu, podršku Grada i velike planove za budućnost.

Kultni britanski BBC ga je uvrstio među deset najljepših i najneobičnijih na svijetu, a novo vodstvo kluba želi da Gospin dolac bude na glasu i zbog kvalitete nogometa.

“Čini se da je cijela Hrvatska stvorena takva kao da se mislilo na Instagram, pa nije iznenađenje da je u toj zemlji i nogometni stadion koji izgleda kao da je iz snova, a nalazi se na granici Hrvatske i BiH”, pisalo je u tekstu BBC-a s opisom Gospinog

dolca. Prije samo pola godine četvrtoligaš NK Imotski bio je pred gašenjem. Skupina zaljubljenika u klub njime će upravljati sljedećih petnaest godina.

- Skupio sam jednu ekipu volontera kao što sam i ja i napravili smo za par mjeseci čudo- formirali smo sve omladinske kategorije. Imamo osam trenera, od toga

nominirana za najbolju mladu atletičarku Europe

Dobitnici će biti okrunjeni na svečanosti u Vilniusu, 21. listopada

Najveća nada hrvatske atletike Jana Koščak (17) nominirana je za najbolju mladu atletičarku Europe, odnosno zvijezdu u usponu (Rising Star). Europska atletska federacija (EA) objavila je deset nominiranih u ženskoj kategoriji, a među njima je nakon briljantne godine svoje mjesto našla i mlada Varaždinka.

Jana je u svibnju u austrijskom Götzisu nastupila na najvećem višebojskom mitingu na svijetu te sa 6293 boda ostvarila najbolji rezultat u povijesti jedne mla-

đe juniorke u seniorskom sedmoboju. Ujedno je to i sedmi rezultat svih vremena na juniorskoj (U-20) ljestvici, a hrvatski seniorski rekord popravila je za gotovo 700 bodova.

Još tijekom dvoranske

sezone srušila je i svjetski mlađejuniorski rekord u petoboju (4585), a zimsku je sezonu završila na prvom mjestu svjetske U18 ljestvice i na 60 m prepone i u skoku u dalj. Na otvorenom je, pak, prva na svjetskoj mlađejuniorskoj ljestvici u sedmoboju i u skoku u vis.

O dobitnici nagrade u jednakoj će mjeri odlučiti glasovi na društvenim mrežama, te oni nacionalnih federacija, predstavnika medija i stručnog žirija. Za Janu možete glasati “lajkom” na Instagramu i Facebooku Europske atletske federacije (European Athletics), kao i “retvitanjem” na Twitteru. Dobitnici će biti okrunjeni na svečanosti u Vilniusu, 21. listopada.

su četiri trenera s kineziološkim fakultetom - rekao je predsjednik NK Imotski Luka Đuzel.

Klub se �inancijski stabilizira, složila se prva momčad, a u blizini Modrog jezera trenira više od stotinu djece.

- Svakim danom dolazi sve više djece. Mislim da i ja i kolega Ivica Markota radimo dobar posao i da će se to dignuti na neku veću razinu. Mi se nadamo - rekao je trener starijih pionira NK Imotski Ante Jonjić.

A za to je potrebna i infrastruktura. Grad Imotski omogućit će rasvjetu za treninge, a napokon se obnavlja i stadion. Pokrenuta je akcija “Stolac za Gospin dolac”.

- Dvadeset eura nas košta jedna stolica s postavljenjem. Išli smo na sve društvene mreže i kroz medije. Dosta se ljudi uključilo - rekao je Đuzel, te dodao:

- Cilj nam je u petogodišnjem planu da se ovaj objekt legalizira da možemo pristupiti na europske fondove. I normalno viši rang - najavio je Đuzel.

Hrvatski tenisač Ivan Dodig i Amerikanac Austin Krajicek osvojili su naslov u parovima na teniskom ATP turniru u Pekingu nakon što su u srijedu u �inalu sa 6-7(12), 6-4, 10-5 pobijedili nizozemsko-britansku kombinaciju Wesleya Koolhofa i Neala Skupskog.

Za pobjedu su Dodigu i Krajiceku, koji su na ovom turniru bili prvi nositelji, trebala nešto više od dva sata, osam aseva i jedan oduzeti servis. Svoj servis Dodig i Krajicek nisu izgubili ni jednom iako su Skupski i Koolhof imali dva puta priliku to učiniti.

Za Dodiga i Krajiceka ovo je 15. zajedničko �inale i osmi zajednički naslov. Hrvatskom tenisaču ovo je čak 51. �inale, a dosad je osvojio 23 naslova.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 32 SPORT
IMOTSKI JEDAN OD NAJLJEPŠIH STADIONA NA SVIJETU
Stadion Gospin dolac u Imotskom
Dodig osvojio 23. turnir u paru
Briljantna Varaždinka
Jana Koščak

GIMNASTIKA SVJETSKO PRVENSTVO U PARIZU

BOKS HRVAT DO POBJEDE NOKAUTOM

Plantić obranio WBC-ov pojas

Drugi put je obranio WBC-ov Silver internacionalni pojas, a sad mu predstoji borba za onaj glavni

Hrvatski boksač Luka

Srbić svjetskim srebrom izborio Olimpijske igre

Nakon dva tjedna napokon je gotovo ovo Svjetsko prvenstvo.

Za mene je gotovo na najbolji mogući način. Srebrna medalja je tu. Osjećam se kao da mi je prva velika medalja ikada. Jer toliko je bilo problema prošle dvije godine, rekao je hrvatski gimnastičar Tin Srbić nakon osvojenog srebra na preči na u Antwerpenu.

Srbić je u svom četvrtom �inalu na petom SP-u došao do treće medalje, nakon zlata 2017. u Montrealu i srebra 2019. u Stuttgartu. Također, aktualni europski prvak Srbić osigurao je i nastup na Olimpijskim igrama sljedeće godine u Parizu, gdje će braniti srebro osvojeno prije dvije godine u Tokiju. Za svoju vježbu Srbić je dobio ocjenu 14.700. Zlatni je aktualni olimpijski pobjednik Japanac Daiki Hashimoto (15.233), a brončani Kinez Weide Su (14.500).

“Sumnjao sam u sebe da ću se baš moći vratiti na ovu razinu, ali trener, hvala Bogu, nije sumnjao. Uspjeli smo.

Opet je Hashimoto prvi, opet zasluženo. Bio je najbolji. Ali mislim da sam ja napravio možda i najbolju vježbu u zadnje dvije godine u bilo kojem svojem �inalu, čak bih rekao da je ovo bilo

čišće nego na Olimpijskim igrama u Tokiju. Samo je išlo. Presretan sam kad vidim koliko ljudi je uz mene, koliko prate, koliko su sretni zbog mene. Pogotovo trener

Lucijan Krce, sigurno je u deliriju. Ponosan sam na to što smo opet postigli. Još jedna srebrna medalja je tu. Puno ljudi je zaslužno za ovu medalju. Od mojih doma, roditelja i prijatelja koji su stalno uz mene, do magistre Mimi Vur-

delje u Hrvatskom olimpijskom odboru i cijelog HOO-a, moj trener, moja sportska psihologica Renata Barić, moj klub ZTD Hrvatski sokol, cijeli Hrvatski gimnastički savez stoji uz mene… Tu su bili i predsjednik Možnik i potpredsjednik Seligman. Kad pogledam na tribine i vidim njih da skaču od sreće, puno mi to znači. Ogromna je podrška sa svih strana. Ići ću se večeras s njima proveseliti”, kazao je Srbić.

Plantić u subotu je u Solinu obranio WBC-ov Silver internacionalni pojas u supersrednjoj kategoriji prekidom u četvrtoj rundi protiv Diega Ramireza. Iz njegova kuta doletio je ručnik nakon što je Argentinac drugi put u meču kleknuo. Plantiću je to sedma pobjeda iz isto toliko profesionalnih mečeva, a šesta nokautom.

Drugi put je obranio WBCov Silver internacionalni pojas, a sad mu predstoji borba za onaj glavni, za naslov međunarodnog prvaka, koji drži također neporaženi Talijan Ivan Zucco (18-0, 15 nokauta). Ta bi se borba trebala održati već do kraja godine.

“WBC-ov glavni delegat i supervisor priredbe rekao mi je da će sad dogovoriti meč s Zuccom, najvjerojatnije već u prosincu. Tako da, tjedan dana odmora, a onda opet pripreme”, potvrdio je Plantić jutro nakon nove

Možnik je uživao

Uživo je u Antwerpenu novi veliki podvig Tina Srbića pra�o i predsjednik Hrvatskog gimnas�čkog saveza Marijo Možnik, zajedno sa svojim trenerom Tigranom Goričkim. “Na početku godine Tin nas je razveselio �tulom prvaka Europe, uslijedilo je osvajanje ukupne pobjede u Svjetskom kupu i sada šećer na kraju, još jed-

na svjetska medalja. Peta svjetska medalja za Hrvatski gimnas�čki savez, treća Tinova… Presretni smo. Imamo i Tinovu vizu za Olimpijske igre, a vjerujem kako ćemo tu brojku olimpijskih viza još poveća� na proljeće kada će svi drugi naši reprezenta�vci ima� priliku izbori� Pariz kroz nastupe na svjetskim kupovima”, rekao je Možnik.

Tudor kandidat za trenera Napolija

Tudor je bez posla od lipnja, kada je nakon jedne sezone napustio Marseille

Igor Tudor, Graham Potter i Marcelo Gallardo kandidati su za trenera Napolija, objavio je Foot Mercato, navodeći kako bi aktualni trener napuljskog kluba Rudi Garcia mogao dobiti otkaz. Napoli se kao prošlosezonski prvak Serie A sada nalazi na petom mjestu s 14 bodova, sedam manje od vodećeg Milana.

Foot Mercato tvrdi da se predsjednik Napolija Aurelio De Laurentiis u nedjelju sastao s Garcijom, a planiraju i novi razgovor nakon što su ključni igrači pokazali ne-

zadovoljstvo trenutnim trenerom. Podsjetimo, Garcia je u lipnju preuzeo Napoli, iz kojeg bi brzo mogao i otići. Tudor je bez posla od

lipnja, kada je nakon jedne sezone napustio Marseille. Iako su se neki igrači otvoreno protivili njegovim metodama rada, hrvatski je stručnjak s Marseilleom bio u borbi za vrh i na kraju zauzeo treće mjesto Ligue 1. Na kraju sezone klub je napustio zbog "privatnih i profesionalnih razloga".

Turski mediji su 6. listopada pisali kako je Tudor blizu preuzimanja tamošnjeg Samsunspora. Riječ je o posljednjem klubu turskog prvenstva, koji je u sedam kola osvojio jedan bod. Treba reći i kako Tudor zbog onog što je napravio s Marseillesom ima dosta pobornika među kolegama trenerima koji su hvalili njegove rezultate postignute s tim klubom.

pobjede na putu prema boksačkom vrhu.

Ovo mu je bila najlakša pobjeda u borbama za pojas dosad, nakon što ga je osvojio protiv Khorena Gevora jednoglasnom sudačkom odlukom, a prvi put obranio protiv Yusufa Kanguela nokautom u posljednjoj 10. rundi. Ramirezu (36) ovo je bila 37. borba karijere i 11. poraz, ali tek treći nokautom.

“Pritiskao sam od prve minute, kao i uvijek, na te moje serije i udarce počeo

Možda je posljednja, a možda i ne. Ne razmišljam o tome, on neka se brine o tome, a ja ću se brinuti o sebi, poručio je Stipe.

Stipe Miočić vraća se u UFC-ov oktogon dvije godine i osam mjeseci nakon što je izgubio pojas teškaškog prvaka od Francisa Ngannoua. Protivnik najuspješnijem teškašu svih vremena 11. studenog u New Yorku bit će legendarni Jon Jones, koji je u ožujku protiv Ciryla Ganea osvojio taj naslov Predatorovim odlaskom iz organizacije.

Američkom borcu podrijetlom iz Rtine pokraj Zadra bit će to 25. borba u karijeri (20-4), ali prva u petom životnom desetljeću. Zato su 41-godišnjeg Stipu u intervjuu za ESPN pitali hoće

Luka Plan�ć je ostvario sedmu pobjedu

je polako padati i u četvrtoj rundi njegov je trener bacio ručnik da mu se ne bi nešto desilo u sljedećim rundama. Pravilno je postupio, zašto ugroziti svoga boksača?” rekao je Plantić pa objasnio svoju taktiku.

“On je kontraš, ljevak, pa sam ga dosta gađao u lijevo rame da mu onesposobim ruku, već u drugoj rundi je kleknuo zbog tog ramena. To se vidjelo i osjetilo, vjerojatno su zbog toga bacili ručnik. Nije mogao dignuti ruku poslije meča.”

li mu borba s Jonesom biti i posljednja. “Uvijek postoji mogućnost”, rekao je Miočić. “Razmišljam o umirovljenju još od svoje prve borbe na UFC-u 136. Vidjet ćemo, trenutačno se ne brinem o tome, nego o borbi.”

Jones je pet godina mlađi, ali ni on nakon eventualne pobjede ne bi više imao što dokazivati, kao višestruki

prvak u poluteškoj kategoriji koji je osvojio titulu u teškoj i obranio je protiv čovjeka koji ju je obranio više puta nego bilo tko u povijesti. Zato Amerikance muči hoće li i njemu to biti posljednja borba. “Možda, a možda i ne. Ne razmišljam o tome, on neka se brine o tome, a ja ću se brinuti o sebi”, poručio je Stipe.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 33 SPORT
Tin Srbić (lijevo) na pobjedničkom postolju
‘Ne razmišljam je li mi to posljednja borba’
S�pe Miočić
Igor Tudor

VATRENI OGLEDI S TURSKOM I WALESOM

‘Ne trošim energiju na one kojih nema’

Hrvatskoj slijede ogledi bez Perišića, Ivanušeca, Kramarića, a vjerojatno i Petkovića

Izbornik hrvatske reprezentacije Zlatko Dalić održao je u ponedjeljak konferenciju za medije povodom okupljanja reprezentacije za predstojeće utakmice kvali�ikacija za Europsko prvenstvo protiv Turske (četvrtak, Osijek, 20:45) i Walesa (nedjelja, Cardiff, 20:45). Govorio je i o iznenadnom oproštaju Marka Livaje od reprezentacije. Livaja se u nedjelju oprostio od hrvatske reprezentacije. Napravio je to objavom poruke na Instagramu.

‘’Nakon dugog razmišljanja donio sam odluku o odlasku iz hrvatske reprezentacije o čemu sam prije ove objave obavijestio Hrvatski nogometni savez. Izborniku i stožeru zahvalan sam na svom vremenu provedenom u reprezentaciji i priznanju kao igraču, a uvijek će mi posebno u srcu ostati bronca iz Katara i atmosfera koja je vladala među suigračima te radost u cijeloj državi i dijaspori koja je vladala zbog sjajnog uspjeha.

Ponosan sam na svaki nastup za moju domovinu i želio bih da fokus i pozitiva budu usmjereni prema igračima, nadam se da će u miru i bez tenzija dočekati sljedeće bitne utakmice. Hvala svima na podršci, a reprezentaciji od srca želim sreću i uspjeh sada i u daljnjoj budućnosti’’, napisao je najbolji igrač Hajduka.

Livajin oproštaj došao je u

najgorem trenutku za Zlatka Dalića, koji je ionako bio u velikim problemima sa sastavljanjem momčadi uoči okupljanja reprezentacije u ponedjeljak. Utakmica s Turskom vrlo je važna za Hrvatsku jer bi pobjedom pobjegla prvom pratitelju na tri boda uz utakmicu manje i onda bi u Walesu u nedjelju mogla napraviti ključni korak prema plasmanu u Njemačku.

Hrvatskoj slijede ogledi bez Ivana Perišića, Luke Ivanušeca, Andreja Kramarića, vjerojatno i Brune Petkovića. Od napadača je u potpunosti spreman samo Petar Musa.

“Čekaju nas dvije utakmice u kojima možemo napraviti

ANALIZA PORAZ U KONFERENCIJSKOJ LIGI

korak prema Euru, prema cilju. Imamo dosta problema. Ivanušec je de�initivno otpao, nije još bio na terenu, nema smisla. Kramarić i Petković, vidjet ćemo kakva je situacija. Nakon današnjeg treninga bit će jasnija slika. Nadamo se da ćemo nekog od njih moći koristiti barem za Wales.

Šutalo i Juranović nisu bili u sastavu za vikend i obojica imaju manje probleme Nedostajat će Perišić, ali ne želim razmišljati o onima kojih nema. Tražimo one koji će moći adekvatno odgovoriti. Cilj je isti, osvojiti što više bodova i primaknuti se Euru. Neću se trošiti na to koga nema.”

Kosovari održali Dinamu pravu nogometnu lekciju

Jakiroviću je ovo drugi težak europski poraz

nakon što je ispao od Sparte tako što je primio četiri komada u Pragu

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dalić o Livaji: Hvala mu i sretno!

Komen�rajući oproštaj Livaje, izbornik je kazao: “Žao mi je zbog njegove odluke. Mogao je još puno da� reprezentaciji i hvala mu na svemu što je za nju napravio. Uvijek sam govorio da poštujem odluke igrača koji se oproste

i da ih podržavam. Tako je i s Markom, hvala mu i želim mu sreću. To je sve što imam za reći. Fokus je na igračima za Tursku i Wales. Ne trošim energiju na one kojih nema. Imate priopćenja, mislim da je to dovoljno.”

Prosinečki blizu novom poslu

U ovu sezonu ušao kao trener novog hrvatskog prvoligaša Rudeša, ali je dobio otkaz nakon sedam kola

Legendarni hrvatski reprezentativac Robert Prosinečki (54) blizu je, prema pisanju turskih medija, preuzimanja klupe Samsunspora, posljednjeg kluba na prvenstvenoj ljestvici u Turskoj.

Predsjednik Samsunsporta Yuksel Yildirim je u prijateljskim odnosima s bivšim reprezentativcem i bivšim predsjednikom HNS-a Davorom Šukerom, a prema navodi-

ma turskih medija upravo je on preporučio Prosinečkog.

Podsjetimo, Prosinečki je u ovu sezonu ušao kao trener novog hrvatskog prvoligaša Rudeša, ali je unatoč dobroj igri nakon izrazito slabih rezultata dobio otkaz nakon sedam kola.

S druge strane, na dnu se nalazi i Samsunspor, koji, kao i Rudeš u ovom trenutku u HNL-u ima tek jedan bod. Posljednja momčad turske lige je upisala jedan remi i pet poraza u šest kola. Prosinečki već ima trenerskog iskustva u Turskoj. ‘Žuti’ je u dva navrata trenirao Kayserispor te u jednom navratu Denizlispor.

Nakon teškog poraza od kosovske momčadi (0:2), dio Dinamovih navijača zazivao je smjenu trenera. Nije poraz od Ballkanija jedini Jakirovićev podbačaj otkad je u Dinamu. Štoviše, nije ni sam poraz protiv Ballkanija, tvrde momčadi koja kod kuće ne gubi, najveći podbačaj sam po sebi. Podbačaj je činjenica da momčad izgleda neprepoznatljivo i ne može stvoriti ozbiljnu šansu.

Istu priču smo gledali i protiv Hajduka na Poljudu, iako je u prvih 45 minuta na terenu bio i najvažniji čovjek za završnicu napada Bruno Petković. Jakiroviću je ovo drugi težak europski poraz nakon što je ispao od Sparte tako što je primio četiri komada u Pragu, u kojem je Dinamo izgledao potpuno izgubljeno.

Situacija bi bila kudikamo gora da Darko Nejašmić nije neshvatljivo, u odbojkaškom stilu, digao ruke na Opus Areni i poklonio Dinamu penal koji ga je vratio u utakmicu i na kraju ga gurnuo prema pobjedi. Zaostatak za Hajdukom mogao je biti puno ozbiljniji.

S druge strane, Igor Bišćan je postao bivši nakon što je ispao od grčkog prvaka penalom u zadnjim sekundama utakmice. Uz kiks protiv Gorice, cijelu priču je usmjerio

poraz od Hajduka u prvom kolu prvenstva. No za razliku od utakmice na Poljudu, Dinamo je tamo dominirao 60 minuta i imao penal za 2:0 i rješenje susreta.

Naravno, nijedna priča nije jednosmjerna pa tako ni ova. Jakirović je u odnosu na Bišćana slabiji za tri ključne karike u momčadi - Livakovića, Šutala i Ivanušeca, a Dinamo tek treba stvoriti njihove zamjene i to je posao koji će trajati duže od jedne sezone. S druge strane, dobio je nekoliko prinova od kojih se Vidović već sada može proglasiti pojačanjem. Novi igrači dolazili su pri samom kraju prijelaznog roka i vrlo je teško istovremeno graditi momčad i imati rezultat.

Iz te perspektive, Dinamo je donio jedinu ispravnu odluku. Trenutno ne može dovesti čovjeka koji bi u većoj mjeri nego Jakirović garantirao rezultat kada se sve okolnosti uzmu u obzir. Klub je na svim razinama u tranzicijskoj fazi.

Ona će biti bolna, ali se mora odraditi i to je Dinamova realnost. Mijenjati trenera nakon dva ili tri loša rezultata u tom procesu nema smisla niti dugoročno donosi boljitak. Jakirović mora znati da ima povjerenja i vremena, barem onoliko koliko je to moguće imati u klubu poput Dinama, da provede momčad kroz taj proces. No to ga ni najmanje ne opravdava za ono što momčad prikazuje na terenu.

Dinamo u zadnje vrijeme izgleda očajno. Čak je i u razbijanju Astane koje je na kraju završilo s visokih 5:1

Dinamo tek na trenutke bio

na razini na kojoj bi morao biti, a klubovi u HNL-u i vani su odavno snimili koliko Dinamo pati kada se iz igre isključi Josip Mišić.

Nejasno je i rubno neobjašnjivo zašto Boško Šutalo ima toliko kredita. Bio je ogroman talent, ali su ga ozljede osakatile. Bez sumnje i dalje može svoju karijeru izvesti na pravi put, ali ne treba bježati od činjenice da Dinamo zbog njega pati. Svaka duga lopta suparnika je kocka, a s obzirom na to da prvak Hrvatske mora igrati s visoko postavljenom zadnjom linijom, njegova tromost i problemi u postavljanju su velika kadrovska, a onda i sistemska mana u igri.

Nakon susreta je Dinamov trener praktički bacio svoje igrače pod bus. Dobar dio navijača se slaže s takvim pristupom jer nisu pokazali baš ništa, ali nismo vidjeli nikakve ideje ni ciljeve u igri pa da bismo mogli sa sigurnošću zaključiti mogu li ih ovi igrači izvršiti ili ne.

Jasno je da nakon odlaska petorice nositelja u pola godine momčad mora patiti i tražiti se. No, dug je put od toga da je plafon ove momčadi niži do toga da na terenu izgleda kao da su se igrači vidjeli prvi put u životu. Prodavati dojam da se s ovim kadrom ne može puno bolje je sasvim krivi put. Naravno, ako je Jakirović uistinu zauzeo takav stav, a ne samo ubrzao s izjavom nakon vrlo emotivnog i šokantnog poraza. Ova momčad ima jasne limite, ali Jakirović posjeduje puno više od ovog kako momčad trenutno izgleda.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 34 SPORT
Priš�ni
Debakl Plavih u
Izbornik Zlatko Dalić pred novinarima Robert Prosinečki

Rijeka je slavila u Jadranskom derbiju i preuzela vodstvo na tablici. Dinamo se protiv Istre oporavio od šoka na Kosovu, a Osijek je otpustio Tomasa i pobijedio Rudeš

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Izuzetno zanimljivo 11. kolo Hrvatske nogometne lige donijelo je odlične utakmice i puno pogodaka.

Belupo je u ljepotici kola

svladao Varaždin s 3:2. Već do 18. minute bilo je 2:0.

Najprije je Bosec zabio glavom, a onda i Hoxha nakon što se sjurio u solo prodoru.

Varaždin se vraća u život 15 minuta kasnije kada se Pellumbi najbolje snašao u gužvi. U 38. minuti je Elezi poravnao nakon lijepe akcije gostiju. Pobjedu je domaćinu donio Štrkalj koji je u 82. minuti pravom bombom pogodio suprotan kut.

Osijek je s 3:0 svladao Rudeš što mu je prva pobjeda nakon više od mjesec dana i pod vodstvom privremenog trenera Ive Smoje. Puno bolji domaćin poveo je u nadoknadi prvog dijela kada je Mierez u mrežu skrenuo ubačaj Pušića.

U 80. minuti Jugović sjajno proigrava Fiolića koji iz druge pogađa za 2:0. Konačan rezultat postavio je Nejašmić u 90. minuti.

Rijeka je pobijedila Hajduk kod kuće s 1:0. Gosti su skoro šokirali Rijeku već u 4. minuti kada je Melnjak gađao glavom i pogodio vratnicu. Još jednu dobru šansu Hajduk je imao u 35. minuti kada je Labrović sjajno obra-

Rijeka pobijedila Hajduk i preuzela prvo mjesto

‘U Splitu nije dobro ništa osim prvog mjesta’

Nakon poraza od Rijeke, trener Hajduka Ivan Leko poručio je: “Svaka čast Rijeci, ali u Splitu je pri�sak puno veći, ništa se ne priznaje osim prvog mjesta. U Rijeci je dobro što god da napraviš. Bili smo danas bolji u sredini, ali nam fali naprijed igrača, veznjaka koji ulaze u završnicu. Mi to znamo.

Danas je utakmica bila al pari, 50-50, nekad � je manje žao izgubi� kad te pro�vnik baš razbije.”

Tablica

Mladi Vatreni opet zabio

nio udarac Sahitija iskosa. U tom periodu Rijeka je lagano preuzela konce igre. To joj se isplatilo u 63. minuti. Krovinović je na jednom slobodnjaku neoprezno igrao rukom i skrivio penal kojeg je Janković zakucao pod prečku.

Lokomotiva i Gorica su remizirale (1:1). Tuci je u 52. minuti zabio gol nakon greške Banića, ali je bod gostima spasio Matavž 20 minuta kasnije.

Dinamo je u promiješanom sastavu svladao Istru s 3:0. Bio je puno bolji od samog početka, a u vodstvo ga je doveo Bernauer prvijencem. Nakon prekida je lopta stigla do njega, a on ju je volejem poslao u mrežu.

Vodstvo je povisio Bulat kada je odigrao dupli pas s Emrelijem i sjajno poentirao pored nemoćnog vratara u 60. minuti. Konačan rezultat postavio je Perković koji se najbolje snašao poslije jednog prekida na drugoj stativi.

Napadač mlade hrvatske nogometne reprezentacije Roko Šimić bio je strijelac za RB Salzburg u 2-2 (2-1) remiju na gostovanju kod Austrije u Klagenfurtu u susretu 10. kola austrijskog nogometnog prvenstva.

Šimić, koji je igrao do 77. minute, doveo je Salzburg u vodstvo u 7. minuti, bio je to njegov četvrti prvenstveni gol ove sezone.

Forson je u 29. minuti povisio na 2-0, ali su domaći golovima Wimmera u prvoj minuti nadoknade prvog poluvremena i Jaritza u 74. minuti spasili bod. Luka Sučić zbog ozljede nije konkurirao za nastup u momčadi Salzburga. RB Salzburg je sada drugi na ljestvici sa 23 boda, jednim manje od vodećeg Sturma.

Trener Ancelotti je uvjeren da će Modrić ostati do kraja ugovora koji istječe 30. lipnja 2024.

rok. Ancelotti je, međutim, uvjeren da će Modrić ostati do kraja ugovora koji istječe 30.lipnja 2024.

Realov

trener Carlo Ancelotti rekao je u petak da Luka Modrić neće u siječnju otići iz Real Madrida jer se osjeća važnim igračem momčadi.

“Ne vjerujem da razmatra odlazak u siječnju. Smatra se važnim igračem, a to isto mislimo i mi (trener i ljudi u klubu)”, izjavio je Ancelotti na konferenciji za medije reagirajući tako na napise da bi kapetan Vatrenih mogao otići u SAD.

“Modrić će nam biti jako važan ove sezone te smo zadovoljni njime”, dodao je.

Modrić, 38-godišnji kapetan hrvatske reprezentacije, u utorak je ušao u igru u 64.minuti utakmice Lige pr-

“Razgovaram s Modrićem svaki dan. On je i dalje izuzetno motiviran. Ima veliku želju doprinijeti ekipi”, rekao je Ancelotti.

Modrić je zadnji susret Reala protiv Osasune (4:0) počeo od 1. minute i kao kapetan. Igrao je do 79. minute, a započeo je akciju za pogodak Kraljeva. Na izlasku sa stadiona dobio je ovacije Realovih navijača

Modrić je od dolaska u klub 2012. osvojio 23 trofeja s Real Madridom, te je dokapetan momčadi. Kapetansku vrpcu, kao najstariji u ekipi, nosi kada na travnjaku nije kapetan Nacho Fernández.

“To čime on može doprinijeti svlačionici ne može nitko drugi. Ima karizmu pa je važan i kada ne igra”, napomenuo je Ancelotti.

Povremeni hrvatski nogometni reprezentativac Josip Brekalo bio je strijelac za Fiorentinu u 3-1 (1-1) gostujućoj pobjedi protiv aktualnog talijanskog prvaka Napolija u susretu 8. kola Serie A.

Brekalo je postigao prvi pogodak na utakmici u 7. minuti kada je snažnim udarcem iskosa s desne strane provukao loptu kroz noge Mereta. Napoli je poravno u sudačkoj nadoknadi prvog poluvremena iz kaznenog udarca kojega je realizirao Osimhen, da bi u nastavku prvo Bonaventura u 63. minuti uz dosta sreće vratio prednost na stranu gostiju da bi Gonzalez u trećoj minuti nadoknade iz protunapada postavio konačni rezultat.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. 35 SPORT NOGOMET
OSIJEK SE VRATILI POBJEDAMA
DINAMO I
‘Modrić neće u siječnju otići iz Reala’
Roko Šimić
Rijeka 10 7 1 2 21-8 22 Hajduk 10 7 0 3 13-6 21 Dinamo 9 6 1 2 20-7 19 Gorica 10 4 4 2 10-7 16 Osijek 10 4 3 3 24-17 15 Varaždin 10 3 5 2 16-14 14 Lokomotiva 10 3 4 3 14-11 13 Slaven B. 11 3 3 5 14-24 12 Istra 1961 11 1 4 6 8-25 7 Rudeš 11 0 1 10 7-28 1
Luka Modrić vaka s Napolijem. Ancelotti ga u prethodna dva prvenstvena susreta s Las Palmasom i Gironom uopće nije uvodio u igru. Mediji su zato nagađali da bi nezadovoljni veznjak mogao otići u američki Inter Miami ili neki drugi klub kada se otvori zimski prijelazni Brekalo zabio protiv Napolija Velika pobjeda Rijeke na Rujevici Nezadovoljni
Leko

Adria International Travel

36 OGLASI HRVATSKI VJESNIK srijeda, 11. listopada 2023. ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU RADOS BROS L & TU S R S 133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020 Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com IMAMODUGOGODIŠNJEISKUSTVO
Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Tel: 03 9650 0804
www.adriatravel.com.au RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault
adriatravel@adriatravel.com.au
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.