The Croatian Herald 8th March, 2023

Page 1

VJESNIK Hrvatski

DANICA IZ SABORA

Nesvakidašnja životna priča otočanke s Brača; rođena sam u Australiji…

Str 6

NEKTAR ZA ČISTI UŽITAK

Str. 24

EUROSTAT

Iseljeni Hrvati poslali u RH 4,25 milijardi eura, 7 posto BDP-a

Str 7

I SYDNEYJU ODUŠEVIO TISUĆE

NOGOMET, HNL

Dinamo se odvojio, čvrsta Lokomotiva deklasirala Hajduk

Vrhunska vina i žestoke

kapljice lozovače, travarice i vinjaka dolaze iz vinarije

'Podrumi Andrija'

Steve Ravić, poznati �ilmski producent, predstavlja novo ime na tržištu vrhunskih i kvalitetnih vina u Australiji, a to je nitko drugi do onaj koji pruža "kapljice

hrvatskog neba" - vinarija "Podrumi Andrija" iz Hercegovine.

Zahvaljujući Iliji Ragužu, hrvatskom emigrantu i australskom poslovnom čovjeku iz Sydneyja, sada ćemo i ovdje moći uživati u superiornim vinima i nizu žestokih pića, uključujući lozovaču, travaricu i prvoklasni (premium) "Andrija vinjak".

POBJEDNIK 'ELLISTONA'

Marijanova 'Sjećanja' probudila

uspomene…

Bekić je hrvatski

umjetnik, kipar

koji ostavlja trag u australskom kamenu

Na ovogodišnjem kiparskom natječaju "Elliston", članovi Područnog vijeća Ellistona (Južna Australija) odlučili su da je pobjedničku skulpturu izra-

Zeljko Bebek: 'Pamtite me po pjesmama mojim…'

dio Marijan Bekić, hrvatski umjetnik, kipar.

Skulptura prikazuje isprepletena tkanja ili valove, s dvije sfere (kugle) na jednom kraju, jedne pokraj druge.

Umjetnika su inspirirala sjećanja na ugodne, romantične emocije i uspomene za vrijeme ljetnih odmora, na plaži, uz more…

Na kraju koncerata teško je bilo reći "laku noć svirači", jer je razdragana publika htjela još i još

Željko Bebek, nekadašnji vodeći vokal "Bijelog dugmeta" zajedno sa svojim bendom, "razbudio" je tisuće članova hrvatske zajednice na koncertima u Sydneyju i Melbourneu.

Svojim hitovima "Šta je meni ovo trebalo", "Dabogda te voda odnije-

Druženja uz ručak, igre…

Donosimo nove zapise o aktivnostima grupa društvene potpore koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga. Tu su druženja uz zajednički ručak, razgovori o korizmenom vremenu te opuštanje uz društvene igre i korisnu tjelovježbu. Dakako, prenosimo i lijepe rođendanske čestitke.

KOLUMNA

la", "I Bog je od nas digao ruke"..., koji su se nizali više od dva sata, Bebek je još jednom potvrdio sve ono što ga svrstava u glazbene legende.

U susretu s fanovima Željko se srdačno fotogra�irao sa svakim tko mu je prišao, izmijenio "sel�ije", zagrlio se… ponavljajući kako mu je srce ispunjeno što je ostvario svoju želju da se ponovno vrati u Australiju.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 1
OGLASI
Str. 35 1
€ 1
AUD = 1,5736
USD = 1,0603
Thrills Crowds in Melbourne and Sydney
Bebek
Str.13
tskog ni
23 hrva Superiorna hrvatska vina sad i u Australiji
14,
li u Ukrajini Putin slijedi nam nova srpska invazija
Str. 12 Pobijedi
ˆ
Piše: Zvonimir Hodak

Paul Bradbury, irskog podrijetla, doselio je u Hrvatsku iz kišnog Manchestera i od tada je svoj rad posvetio promociji Lijepe naše. Odavno ima portal na kojem objavljuje vijesti na engleskom jeziku

Od nedjelje objavljuje i podcast također na engleskom jeziku posvećen strancima koji su, poput njega, pronašli sreću u Hrvatskoj ili Hrvatima koji su nekada davno napustili svoju domovinu, ali su se vratili. Najveći kulturni šok bio mu je, priznaje, jezik. „Mislio sam da učim hrvatski, ali zapravo sam učio jelšanski govor“, rekao je novinar i osnivač prvog portala na engleskom jeziku u Hrvatskoj. Proputovao je 95 zemalja, ali na kraju je utočište pronašao u Hrvatskoj i to na otoku Hvaru gdje je i zasnovao obitelj. Dugi niz godina mijenjao je lokacije, te je živio u 10 zemalja, ali već 16 godina nije napustio Hrvatsku.

TURIZAM AMERIČKI PORTAL JAKO NAHVALIO HRVATSKU

I bez obzira gdje na ovoj blistavoj obali završili svoju noć, ušuškajte se u baru uz čašu lokalnog crvenog vina, navode

„Hrvatska je apsurdistan s najboljim lifestyleom u Europi i mrvicama balkanskog ludila, ali opet sigurna i autentična destinacija“, rekao je Paul. Priznaje da se još nije potpuno ‘udomaćio’, ali kao pravi Dalmatinac navija za Hajduk. Nikada nije imao ‘pravi’ posao već je sve u njegovom životu bilo spontano pa je tako osnovao i Total Croatia News, prvi i najveći portal na engleskom jeziku u Hrvatskoj koji promovira Lijepu našu u svijetu objavljujući oko 25 priča dnevno.

„Financijski sam siromašniji nego što sam bio, ali sam puno bogatiji kvalitetom života od kada sam ovdje“, priznaje Paul. Rekao je da su Hrvati jedan od rijetkih naroda koji odlično govore engleski jezik.

Njegov CRO Survival Kit podcast može se gledati nedjeljom u 12 sati na YouTube kanalu 24sata i Videoteci 24sata.

Američki portal Thrillist, koji pokriva teme o hrani, piću, putovanjima i zabavi, objavio je članak pod naslovom 15 mjesta za solo putovanje života. Ističu da je bitno ići na solo putovanja kako bi ljudi ugodili sebi i ispunili svoje želje bez da moraju uzimati u obzir želje svojih suputnika.

Na listu su stavili razna mjesta, “od malih gradskih dragulja do užurbanih glavnih gradova u kojima je izgubljenost dio avanture”. Tako su se na listi našli gradovi poput španjolske Seville, kalifornijskog Reddinga, Bangkoka, Pariza, Atene, Berlina... Spomenuli su zemlje poput Walesa, Belgije, Irske, Maroka i Hrvatske.

Iako su cijelu Hrvatsku stavili na popis kao idealnu destinaciju za solo putovanja, istaknuli su neke gradove u zemlji vrijedne posjeta. “Dubrovnik može biti malo skuplji. Ipak je to jedan od najturističkijih hrvatskih gradova.

Ali vozite li se uz hrvatsku dalmatinsku obalu pronaći ćete vina, sireve, plodove mora i mjesta za sunčanje

Dubrovnik, Ston, Pag, Zadar među mjestima za ‘solo putovanje života’

koja ste mogli samo poželjeti”, piše u tekstu. Spominju Pag, Zadar i

Ston. “Kušajte kamenice u Stonu, okupajte se ispred Morskih orgulja u Zadru gdje

Zagreb kulturno središte

Osim mjesta na obali, u posljednjih nekoliko godina Zagreb, u koji dolaze tisuće turista, je prošao transformaciju od grada u kojem se samo sramežljivo nazirao potencijal za nastanak punokrvne kulturne metro-

Obnova utvrde Gradina u Drnišu

pole do onog za koji se sa sigurnošću može reći da je postao kulturno središte i mjesto održavanja progresivnih izložbi i to baš poput onih koje se mogu viđati u New Yorku, Hong Kongu, Torontu ili Berlinu.

valovi od strateški izdubljenih mramornih stuba koje se spuštaju u vodu prave glazbeni instrument. Zaustavite se na Pagu zbog onoga što mnogi nazivaju najboljim ovčjim sirom na svijetu. I bez obzira gdje na ovoj blistavoj obali završili svoju noć, ušuškajte se u baru uz čašu lokalnog crvenog vina i pitajte barmena za preporuke kupališta koje biste trebali posjetiti sljedeći dan”, napisali su.

Društvo sportske rekreacije Jadranovo, mjestu kod Crikvenice, provelo je u subotu prve dvije ekološke akcije čišćenja podmorja u sklopu projekta »More bez otpada«, koji �inancira državni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u partnerstvu s Gradom Crikvenicom.

Akcije provodi šest ronioca uz pomoć šest ribara na brodicama i minimalno šest volontera u sklopu svake akcije. Namjera je u tri faze

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

i kroz četiri ekološke akcije očistiti približno 8.000 »kvadrata« podmorja u Jadranovu. Očišćeni otpad se nakon vađenja, mjeri, sortira i odlaze na ekološki prihvatljiv način.

Cilj projekta je ukloniti i propisno zbrinuti otpad s morskog dna u Jadranovu te podignuti svijest građana i gostiju grada Crikvenice o problemu onečišćenja mora, potrebi za zaštitom okoliša i podmorja te odgovornom odlaganju otpada.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

Grad Drniš napravio je prve korake ka obnovi Gradine smještenoj iznad kanjona rijeke Čikole – jedine očuvane utvrde u Gradu koja se nalazi na 334 metra nadmorske visine a s koje puca pogled na Drniš, Prominu i Petrovo polje. Srednjovjekovna utvrda danas je spomenik kulture koji bi se vrlo skoro trebao valorizirati u turističke svrhe i to bespovratnim europskim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i

otpornosti 2021.-2026.

Ukupna vrijednost projekta je preko 5,3 milijuna eura, a osim samog ulaganja u izgradnju i opremanje sadržaja na Gradini, kroz projekt su planirani i brojni multimedijalni sadržaji.

Planirana je gradnja am�iteatra, odnosno ljetnog kina. Pored toga, na Gradini će biti suvenirnica, dječje igralište s popratnim sadržajima, teleskopski vidikovac a sve s ciljem bolje promocije drniškog kraja.

Mala škola sanjkanja u Delnicama

Kako snijega ove godine u Gorskom kotaru ima napretek, i stariji a posebice djeca koriste svaku prigodu kako bi uživali u zimskim radostima. Tako je Malom školom sanjkanja namijenjenom predškolskom uzrastu u petak, 3. veljače, u Delnicama počeo Delnički sanjkaški vikend.

Zahvaljujući djeci iz Dječjeg vrtića “Hlojkica” mala škola doživjela je veliki uspjeh jer je mini sanjkalište u Rusovim dolcima bilo

DISTRIBUCIJA (Distribution):

pravi mali “mravinjak” curica i dečkića, koje su iz prikrajka pratili njihovi roditelji, spremnih naučiti što se god više može o sanjkanju. Cijelog vikenda glavna sanjkaška pozornica bila je baš to malo sanjkalište pri čemu je nakon početne pouke, kako bi se djeca sigurno spuštala niz padine, u subotu održana mala sanjkaška utrka, a u nedjelju je na sanjkalištu na Potoku upriličena atraktivna utrka jednosjeda.

CIJENA PRIMJERKA

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press

(03) 9417 2766

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 2 VIJESTI
GST)
PRETPLATA
Subscription): $270 Utemeljen 1983.
(inc.
GODIŠNJA
(Annual
na listi
Na vrhu će bi� amfiteatar
‘More bez otpada’ u Jadranovu
Akcija kod Crikvenice Pravi mravinjak u Rusovim dolcima Morske orgulje i Pozdrav suncu u Zadru
‘Hrvatska je apsurdistan s najboljim lifestyleom u Europi’
Paul Bradbury već 16 godina živi u Hrvatskoj

ODLUKA POSLA JE NA OBITELJSKOM GOSPODARSTVU PUNO, ALI SVE SE STIGNE

Viktorija nije htjela u Australiju, dobro joj je u Slavoniji

Njenom suprugu

Veliboru je i danas pomalo žao, priznat će, što se nisu skrasili u Australiji, no njegova će odabranica na to samo odmahnuti rukom

Makar šta! - tako će 40-godišnja Viktorija Terzić odgovoriti upita li ju se je li zažalila što nije poslušala prijedlog tada novopečenog supruga Velibora da se iz Slavonije presele u Australiju. Veliboru je i danas pomalo žao, priznat će, što se nisu skrasili u Australiji, no njegova će odabranica na to samo odmahnuti rukom.

Nimalo ne žali što je ostala u Novoj Ljeskovici, selu u siromašnoj i pustoj slavonskoj općini Čaglin (između Pleternice i Našica), ni kada se svako jutro u 6 sati rastrči imanjem pa doziva i hrani stado od stotinjak ovaca, desetak koza, praščića...

Iskusila je i život u većem gradu, školovala se u Zagrebu, no kada je vagala između gradske vreve i seoske mirnoće, nije puno dvojila. Ovčarstvom i kozarstvom supružnici Terzić počeli su

Viktorija i Velibor bave se i ovčarstvom

Hrvatski bacač granata kod ukrajinskih vojnika

U svom naoružanju pokazali su ga pripadnici specijalne ukrajinske vojne postrojbe “Kraken”

Hrvatski RBG-6, ili ručni bacač granata revolverskog tipa sa šest granata 40 mm, svakih nekoliko godina osvane u svjetskim medijima, uvijek u drugom ratu.

Prije desetak godina primijećen je u rukama sirijskih pobunjenika, pa se bila aktualizirala priča o RBG-6, a sada je opet aktualan jer su ga u svom naoružanju pokazali pripadnici specijalne ukrajinske vojne postrojbe “Kraken”.

Riječ je o speci�ičnom oružju koje dolazi do izražaja u bliskoj borbi, granate proizvedene u Hrvatskoj mogu

se aktivirati na minimalnim udaljenostima već od 11 do 28 metara, a efektivni domet tog oružja je nešto manje od 400 metara.

Ovaj bacač proizvodi se i dalje u Hrvatskoj, no u pravilu kad netko naruči veću seriju, od nekoliko stotina komada. Proizvodi se u Rijeci, nastao je u vrijeme Domovinskog rata, rabili su ga hrvatski specijalci u ratu po Hrvatskoj i BiH, a danas ga ima Hrvatska vojska.

Opremljen je sa OEG

(Occluded Eye Gunsight) sustavom, što omogućava korištenja oružja uz oba oka otvorena. Mogućnost korištenja i u uvjetima niske vidljivosti sve dok je vidljiva meta. Nišan je kalibriran u koracima od 25 metara (0375m).

“Takard” se koristi najnovijim tehnologijama i ne zaostaje za sličnim naprednim uređajima renomiranih proizvođača

se baviti prije devet godina, istodobno kada su postali i udomitelji, danas skrbeći o četvero odraslih s mentalnim teškoćama.

- Posla i obveza jako je puno, ali kada se sve dobro organizira i rasporedi, onda se sve stigne i funkcionira. Kada smo se počeli baviti poljoprivredom, želja nam je bila podići na noge naših dvoje djece, da ne budu nizašto zakinuti.

Sin i kći su u međuvremenu odrasli pa se sada borimo za sebe, kako bismo otplatili kredite i ulaganja te si osigurali pristojan život – govori Viktorija.

Poljoprivredu su oboje zavoljeli uz roditelje koji su se, dobivši prve košnice na dar i osnovavši 2001. godine obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, isprva bili odlučili okušati u pčelarstvu pa su jedno vrijeme imali šezdesetak košnica i prodavali med, usporedo uzgajajući jabuke na prvih hektar i pol svoje zemlje.

U strmom voćnjaku baš su sve poslove obavljali ručno –kosili, penjali se uzbrdo ilovačom sa špricom na leđima, prteći sa sobom dvoje male djece. K tome, bili su i zapo-

sleni u �irmama. Viktorija je najprije u Slatini završila trogodišnju srednju za stolara. U četvrti je razred išla u Zagrebu te naposljetku stekla zvanje drvodjelskog tehničara dizajnera. U obje je škole bila jedina djevojka u razredu. - Da, da, upisala sam smjer koji niti jedna druga cura tada nije htjela pohađati, a meni se to svidjelo. No, ljubav me na kraju odvela drugim putevima – priča Viktorija , koja se kasnije prekvali�icirala i za njegovateljicu pa, uz supruga, puno energije ulaže i u udomiteljstvu.

Iskustvo brušenja i lakiranja drveta koristi joj i na obiteljskom gospodarstvu, gdje su ona i suprug joj Velibor gotovo sami napravili štale, sjenicu...

Prije tri godine u svom su dvorištu Terzići napravili i ruralnu kuću za odmor, nazvanu po gazdarici. Osim u prirodi, ovdje mogu uživati i u proizvodima s OPG-a, poput kozjeg sira koji Viktorija pravi od mlijeka svojih ručno pomuzenih ljubimica, primjenjujući tako znanje sa završenog tečaja za mljekara i sirara.

Nakon

pet godina razvoja, Hrvatska je vojska dobila napredni taktički radiouređaj “Takard”, koji su domaće tvrtke proizvele po najvišim NATO-ovim standardima.

Jedinstveni proizvod, koji su uz potporu i u suradnji s Ministarstvom obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske razvile tvrtke RIZ - Profesionalne elektronike d.o.o., koja je razvila hardver, i Impel Groupa d.o.o., koja je ugradila softver, predstavljen je u ponedjeljak na vojnoj pokaznoj taktičkoj vježbi mehaniziranog voda na poligonu petrinjske Vojarne «Pukovnik Predrag Matanović».

Na predstavljanju novog uređaja bili su ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske admiral Robert Hranj sa suradnicima.

“Osim dvije tvrtke koje su bile glavni proizvođači, u proizvodnji komponenti za radiouređaj sudjelovalo je još pet domaćih tvrtki pa imamo sto posto hrvatski proizvod.

U komparaciji s dosadašnjim uređajima, ovaj ima ozbilj-

Hrvatski vojnik s modernim radiouređajem

Vojni napredni radiouređaj hrvatske proizvodnje predstavljen u Petrinji

ne prednosti. Ne govorimo samo o cijeni, nego i o održavanju i daljnjem razvoju uređaja. Uz uloženo mnogo vremena rada, korišteni su materijali koji ga čine vječnim”, rekao je ministar Banožić.

Kako je najavio, novim će se uređajem postupno opremiti najprije kopnena vojska, a zatim i druge grane vojske.

Brigadir Vedran Vejić iz Ministarstva obrane, koji je bio uključen u razvoj projekta, rekao je kako je “Takard” uređaj prilagođen svim NATO-ovim standardima te omogućuje interoperabil-

nost sa savezničkim snagama u mogućim operacijama pod vodstvom NATO-saveza.

Uređaj, koji je razvijen u mobilnoj i ručnoj varijanti, uz pripadajuće taktičke terminale, postupno će se uvoditi u postrojbe Hrvatske vojske, a samo ove godine za nj će se izdvojiti oko 2,6 milijuna eura.

Uređaj je malen, ručni je kao mobitel, vrlo je robustan i kvalitetan te ima vrhunski zaštitu.

“Takard” se koristi najnovijim tehnologijama i ne zaostaje za sličnim naprednim uređajima renomiranih proizvođača u svijetu, a u nekim

elementima je i napredniji, što su potvrdila usporedna testiranja. Kako je najavljeno, uređaj izlazi na svjetsku pozornicu komunikacijskih radiouređaja, a za istu ili nižu cijenu (6300 eura) nudi znatno više.

Osim međusobne komunikacije, “Takard” pruža detaljne informacije o položaju i �izičkom stanju vojnika te automatski prepoznaje opasne situacije koje dojavljuje zaštićenim kanalom. Opremljen je raznim telefonskim kombinacijama, baterijom velikog kapaciteta, različitim antenama i drugim priborom.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 3
VIJESTI
Viktorija Terzić iz Nove Ljeskovice u općini Čaglin kod Sla�ne Riječ je o specifičnom oružju za blisku borbu Viktorija u svom povrtnjaku

POMAMA ČUDAN ‘LIJEK ZA MRŠAVLJENJE’

POTICAJI POLA MILIJARDE EURA DIJELI SE PO

Oni koji dobiju novčane poticaje, bit će nadzirani, točnije - satelitski praćeni. Svakih pet dana putem satelita stizat će nove snimke

Poljoprivrednici koji zabušavati: Vlada sad

Opasan trend, kilograme žele skinuti - lijekom za dijabetes

Izdaje se na privatni, bijeli, recept, a mjesečna doza košta 150 eura

UHrvatskoj trenutno vlada nestašica lijeka Ozempic, koji je primarno namijenjen osobama sa šećernom bolesti, no postiže zavidne rezultate i kod ostalih koji žele smršavjeti. Zbog toga po “lijek za mršavljenje” hrvatski građani ovih dana odlaze u susjednu Sloveniju, u kojoj zasad, navodno, nestašice nema.

Glavni razlog za nestašicu na domaćem tržištu je, doznaje se, velika popularnost lijeka među onima s viškom kilograma, a u ljekarnama se, kažu, čak 80 posto lijeka izdavalo na privatni, tzv. bijeli recept. Rijetko je koji donositelj takvog recepta doista i bio oboljeli od dijabetesa, većinom su ga donosile osobe koje su uz pomoć lijeka željele izgubiti kilograme.

Naime, svaki liječnik specijalist, bez obzira na specijalnost, može izdati bijeli recept za praktički bilo koji lijek, bez

obzira na to ima li pacijent koji mu se obratio bolest za koju je lijek namijenjen ili ne. Na osnovu takvog recepta pacijent može kupiti lijek u ljekarni, a mjesečna doza stoji 150 eura.

„Istina je da trenutačno vlada nestašica. Prema našim informacijama, tijekom ovog mjeseca trebale bi stići nove količine“, kaže predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo. Iz ljekarni potvrđuju da je najveći udio izdanih lijekova preko bijelog recepta

Stambeni krediti u Hrvatskoj jeftiniji nego u ostatku EU

U europodručju je na kraju 2022. kamata dosegnula tri posto, a u Hrvatskoj je iznosila 2,6 posto

Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u europodručju na kraju 2022. dosegnula je tri posto, a u Hrvatskoj je iznosila 2,6 posto, objavili su hrvatski mediji, navodeći da su ulaskom u eurozonu banke počele nuditi kredite s �iksnom kamatom tijekom cijelog roka otplate.

Borba s in�lacijom i valovi podizanja referentnih kamata u Europi nezaustavljivo su se počeli prelijevati na

uvjete kreditiranja domaćih banaka.

Iako su iz Hrvatske narodne banke ustvrdili da realno nema potrebe za podizanjem kamatnih stopa

jer se bankama oslobodilo oko 14 milijardi eura “zamrznute” likvidnosti ulaskom u eurozonu, aktualna tranša državnog subvencioniranja stambenih kredita pokazuje da su ponuđene stope bitno porasle u odnosu na prošlu godinu.

Dio banaka ponudio je čak zakonski najvišu moguću signalizirajući da im je ograničenje efektivne kamate na 3,75 posto granično isplativo.

Ipak, kupnja nekretnine kreditom u Hrvatskoj trenutačno je povoljnija nego u eurozoni, a pogotovo u odnosu na kupnju u zemljama središnje i istočne Europe koje nemaju euro.

In�lacija usporava treći mjesec zaredom

Iakoprevladava dojam da cijene nastavljaju ubrzano rasti, a najave poskupljenja ne prestaju, statistika pokazuje da in�lacija u Hrvatskoj usporava treći mjesec zaredom. Na godišnjoj razini, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u veljači rasle su 11,9 posto, dok su u odnosu na mjesec ranije više za 0,2 posto.

Premijer Andrej Plenković stoga je ustvrdio da se trend «preokreće», podsjećajući da je in�lacija u siječnju iznosila 12,7 posto i više od 13 posto u prosincu, te da je

to «jako dobro». Trend usporavanja godišnje in�lacije nastavljen je i u eurozoni, četvrti mjesec zaredom, premda sporijom dinamikom nego proteklih mjeseci. Prema procjeni Eurostata, u veljači će u prosjeku iznositi 8,5 posto, a Hrvatska spada među šest zemalja

Izgleda da će od ove godine biti više reda i u sustavu dodjele novčanih poticaja za poljoprivrednike. Donedavno, bilo je slučajeva gdje je netko dobivao veliku novce za uzgoj stoke na pašnjacima, a nije imao nijednog grla dok su pašnjaci zjapili prazni.

Bilo je i slučajeva tzv. mobitel poljoprivrednika, imali su sve papire, a zapravo niti su se bavili obradom zemlje niti uzgojem stoke. Uzimali su novce onima kojima su od toga živjela i taj poticaj im je bio potreban.

Nakon što su se otkrile takve nepravilnosti, neki od njih su kažnjeni, neki su morali vratiti i novce, no, mnogi su prošli ‘ispod radara’. Nije im se dogodilo ništa, novci od poticaja su ostali kod njih.

Ali, ako je suditi po novim pravilnicima o sustavu nadzora koji su došli iz Bruxellesa, a koje je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede dužno primjenjivati, to barem u mjeri kao dosad, više neće biti moguće.

Naime, Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da poljoprivrednici mogu od ovog ponedjeljka pa sve do sredine svibnja podnositi jedinstveni zahtjev za ukupnu potporu za ovu godinu, vrijednu 490,6 milijuna eura, dakle, skoro pola milijarde eura.

Od 6. ožujka do 15. svibnja 2023. u podružnicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i

Zbog nedostatka radne snage, umirovljenicima je dopušten rad do četiri sata dnevno, uz zadržavanje pune mirovine

ruralnom razvoju može se podnijeti jedinstveni zahtjev za izravne potpore poljoprivredi i mjere novog kontrolnog sustava ruralnog razvoja za 2023. godinu, naveli su iz Ministarstva.

Zahtjev korisnici mogu samostalno popuniti preko elektroničke aplikacije, na-

kon čega ga moraju isprintati, vlastoručno potpisati te poštom ili osobno dostaviti u podružnicu spomenute Agencije, a mogu ga podnijeti i elektronički, uz elektronički potpis..

Svim poljoprivrednicima, koji još imaju poteškoća kod ispunjavanja jedinstvenog

Najvažnija su rana upozorenja

Ministrica poljoprivrede

Marija Vučković drži kako su najveća dobrobit ovog nadzora rana upozorenja. „Osnovna namjena sustava i, vjerujem, njegova najveća vrijednost jesu upravo rana upozorenja našim poljoprivrednicima vezana uz ispunjavanje kriterija prihvatljivos� i obveza u okviru mjera propisanih Pravilnikom o provedbi izravne potpore i Integralni i administra�vni kontrolni sustav (IAKS) mje-

ra ruralnog razvoja za 2023. godinu te razvijanje komunikacije i suradnje s proizvođačima.

Na ovaj način nadzirat ćemo gotovo sve poljoprivredne površine, kontrolira� ih učinkovi�je i prevenira� njihovu neprihvatljivu upotrebu te po�ca� hrvatske poljoprivrednike na pravovremeno ostvarivanje potrebnih uvjeta za ostvarivanje vrijednih potpora“, rekla je ministrica Vučković.

Poslodavci traže tis uzimaju ih za konob

s dvoznamenkastom stopom rasta. No, na mjesečnoj razini cijene u eurozoni su rasle brže nego u Hrvatskoj, 0,8 posto, nakon pada od 0,2 posto u siječnju, što upućuje da obuzdavanje in�lacije neće ići baš lako.

Za usporavanje in�lacije na godišnjoj razini u Hrvatskoj i eurozoni, ocjenjuje Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, zaslužne su niže cijene energenata, dok je hrana sve skuplja, unatoč tome što su globalne cijene hrane i poljoprivrednih sirovina u silaznom trendu.

Nema

što se u ovom trenutku ne nudi umirovljenicima u Hrvatskoj, a posebno u Dalmaciji, i to kao dodatni posao, onaj koji mogu raditi do pola punog radnog vremena, a da pri tom zadrže mirovinu.

Vozači autobusa, kombija, kamiona ili dostavnih vozila, taksisti, prodavači, kuhari, dostavljači, spremači, zaštitari, vodoinstalateri i građevinski radnici, promidžbeni agenti, djelatnici na farmi nesilica, vrtlari i brodski pituri… Ali i medicinske sestre/ tehničari, knjigovođe, šefovi kuhinje, liječnici, socijalni radnici i inženjeri... Nema razlike ni po spolu, na sva otvorena radna

mjesta koja su istaknuli poslodavci jednako su dobrodošle i umirovljenice i umirovljenici, a tako je, očigledno i u cijeloj Hrvatskoj.

Do ovih informacija doveli su oglasi na stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) umirovljenici. hzz.hr, nove mrežne namijenjene isključivo zapošljavanju umirovljenika, koja je u suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje startala krajem listopada prošle godine.

Na toj mikrostranici, kako je nazivaju u HZZ-u, mogu se oglašavati i poslodavci iz cijele Hrvatske koji traže radnike umirovljenike za rad do pola radnog vremena (do četiri

sata dnevno ili 20 sati tjedno) kao i sami umirovljenici koji traže posao. Da u općoj nestašici radnika u

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 4 AKTUALNO
Uskoro dolaze nove količine Povoljni učinci uvođenja eura Cijene u trgovinama i dalje rastu
li ocjenjuje
kao

LJOPRIVREDNICIMA DO SREDINE SVIBNJA

do biju poticaje više neće moći njihova polja prati - iz svemira

za potporu. Poljoprivrednici pozdravljaju uvođenje većeg nadzora.

Inače, sustav za nadzor površina (monitoring) je postupak redovitog i sustavnog opažanja, praćenja i procjene poljoprivrednih djelatnosti i praksi na poljoprivrednim površinama na temelju podataka satelita Sentinel u okviru programa Copernicus i drugih podataka najmanje istovjetne vrijednosti.

POLITIKA DOGODINE PREDSJEDNIČKI IZBORI

Ide li Kolinda u novi sraz s Milanovićem?

Špekulacije su dobile ‹krila› nakon što se Kolinda prošlog tjedna pojavila na jednom sastanku s Plenkovićem

Hoćemo li i na sljedećim predsjedničkim izborima koji se trebaju održati potkraj sljedeće, 2024., godine opet gledati sraz Zorana Milanovića i Kolinde Grabar Kitarović, pitanje je kojim se ovih dana bave hrvatski mediji.

zahtjeva, pomoć će pružati djelatnici državnih uprava za stručnu podršku i raznih savjetodavnih službi, besplatno, dakako.

I ono najbitnije, od ove godine stupa na snagu velika novost u sustavu isplate poticaja; praćenje aktivnosti na poljoprivrednim površinama. Oni koji dobiju poticaje, bit će nadzirani, točnije - satelitski praćeni.

Svakih pet dana putem satelita stizat će nove snimke. Dosad se kontrolama na terenu moglo provjeriti samo

Sada će se sve nadzira�, �me se želi sta� na kraj ‘lažnim poljoprivrednicima’

pet posto poljoprivrednih površina, odsad će se moći baš sve. Time se želi stati na kraj onima koji su primali poticaje, a nisu radili ništa.

Kad je ne zabilježi satelit, aktivnost će se morati dokazivati geotagiranim fotogra�ijama. Teže će se pratiti aktivnosti u maslinicima, vinogradima ili, primjerice, nasadima lijeske ili oraha te ispaša na pašnjacima. Tada će u provjeru na teren izaći kontrolori.

Praćenje je već počelo, kao i podnošenje zahtjeva

Njime su obuhvaćeni svi uvjeti za sve intervencije povezane s površinom koji se njime mogu nadzirati, a osigurava utvrđivanje prisutnosti neprihvatljivih površina, posebno trajnih struktura; neprihvatljive upotrebe zemljišta te promjenu vrste uporabe poljoprivredne površine za obradivo zemljište, trajne nasade ili trajne travnjake.

Rezultati automatske procjene poljoprivredne aktivnosti prikazuju se u sustavu u obliku “semafora”, pri čemu će zelenom biti označene prihvatljive površine, crvenom neprihvatljive površine, a za žuto označene površine nije moguća automatska procjena.

Na ovaj način prikupljeni podaci će, između ostalog, omogućavati rana upozorenja poljoprivrednika u svrhu poticanja pravovremenog poštivanja uvjeta za korištenje sredstava iz EU fondova te izbjegavanje administrativnih kazni ukoliko korisnik nakon upozorenja ispuni uvjet za potporu. (T.G.)

uće umirovljenika, are, kuhare, vozače...

Već je na ovaj način zaposleno skoro 24 �suće umirovljenika

Nagađanja u javnosti da je gđa Grabar Kitarović zainteresirana za ponovno osvajanje Pantovčaka pojavila su se nakon pojačanih aktivnosti bivše predsjednice.

Špekulacije su dobile «krila» posebno krajem prošlog tjedna kada se bivša predsjednica pojavila na sastanku Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku suradnju održanom u Zagrebu zajedno sa premijerom i še-

Za opoziv nisu glasovali ni svi oporbeni zastupnici, 56 je bilo za, a protiv opoziva je bilo 77 zastupnika

Premijer Andrej Plenković ima povjerenje Hrvatskog sabora i stabilnu većinu, potvrdilo je u petak glasovanje o premijerovu opozivu koji je tražila oporba, na poticaj Domovinskog pokreta (DP), jer je za opoziv ruku dignulo 56 zastupnika, 77 ih je bilo protiv, a jedan suzdržan.

fom HDZ-a Andrejom Plenkovićem.

I iako je premijer istog dana komentirao da ponovna kandidatura Grabar Kitarović u HDZ-u “nije tema”, teško je ne primijetiti da bivša predsjednica zadnjih mjeseci rado “koketira” s javnošću, da je pojačala svoju nazočnost na društvenim mrežama, ali i da je ponovno u prvim redovima na važnim događanjima uz

bok s premijerom. No, dok se to formalno i ne obznani nije jasno hoćemo li opet gledali “reprizu” drugog kruga izbora iz 2019./2020. s Grabar Kitarović i Milanovićem kao glavnim akterima. Do tada ima još dosta vremena, ali nije nemoguće da se ovakvi ‘spinovi’ plasiraju u medije kako bi se vidjela reakcija javnosti na moguće kandidature.

Propao pokušaj oporbe za opoziv

Plenkovića

Hrvatskoj umirovljenička populacija postaje sve respektabilnija radna snaga svjedoče i službeni podaci -

statistika kaže kako je, primjerice, krajem prosinca prošle godine do polovice punog radnog vremena bilo

zaposleno 23.399 umirovljenika.

To je značajan skok u odnosu na isti mjesec 2021. godine kada ih je radilo nešto više od 15 tisuća (15.054), a gotovo deseterostruko više nego, recimo, u travnju 2016. godine (otkad HZMO daje usporedbe) i kada ih je na ovaj način bilo zaposleno samo 2434. Naravno, tu treba uzeti u obzir da se krug umirovljenika kojima je dopušten rad do četiri sata dnevno, uz zadržavanje pune mirovine, od 2014. godine kada je ta mogućnost uvedena, neprestano širio – najprije su tako mogli raditi samo oni koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu, od 2019. godine to je pravo prošireno na korisnike prijevremenih starosnih mirovina, iza toga i korisnike obiteljskih mirovina te umirovljenike bivše djelatne vojne osobe i hrvatske branitelje.

Taj rezultat govori da za oporbeni prijedlog nisu glasovali ni svi oporbeni zastupnici, njih je 74. Protiv opoziva glasovalo je 77 zastupnika, koji su na taj način poslali poruku da su oporbene prozivke na premijerov račun neosnovane, te da on dobro radi svoj posao.

Sabor je o premijerovu opozivu raspravljao prošli

Sigurna većina u Saboru za premijera tjedan. U maratonskoj raspravi oporba ga je prozivala za brojne afere, od Janafa i Ine do “afere SMS”. Teretila ga je i za zatvaranje sisačke Ra�inerije, izostanak obnove nakon potresa, neprovođenje zdravstvene reforme...

Vlada je odbila premijerovu odgovornost za koruptivne afere i izostanak reformi, a uz njega, pokazalo se u raspravi,

čvrsto stoji saborska većina. Prvi je to put od listopada 2016., kada je Plenković preuzeo premijersku dužnost, da se u Saboru propitivalo pitanje povjerenja njemu. U proteklih gotovo šest i pol godina oporba je bezuspješno nastojala opozvati cijelu Vladu i niz ministara: �inancija, zdravstva, obrazovanja itd, no nikada premijera.

Neće biti uknjižbe na nekretninu primatelja socijalne pomoći

Ovo nije Vlada koja želi otimati, nego upravo pomagati, kazao je ministar Piletić

Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić najavio je da će se kroz izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi prvu nekretninu korisnika zajamčene minimalne naknade maknuti iz predmeta zabilježbe, kao i da bi ti korisnici i dalje trebali dobivati naknadu za ugrožene kupce energenata.

Piletić se time referirao na slučajeve u kojima se država uknjižila na nekretninu u kojoj živi osoba koja prima socijalnu

pomoć. U toj nekretnini je primatelj mogao živjeti doživotno, ali bi se onda država u slučaju da ima nasljednika najprije namirila za iznos koji je dala, a potom bi ostatak išao nasljednicima.

Ovom izjavom to je otklonje-

no jer je bilo slučajeva da samohrana majka s četvero koja prima socijalnu pomoć (zajamčenu minimalnu naknadu) od 133 eura, ne može tu nekretninu ostaviti svojoj maloljetnoj djeci s kojima živi.

„Taj članak Zakona o socijalnoj skrbi bit će temeljito preispitan i konsenzus je stranaka vladajuće većine da se “makne prvu nekretninu korisnika ZMN-a iz predmeta zabilježbe”, rekao je Piletić.

“Želim izraziti stav Vlade da ovo nije Vlada koja želi otimati, nego upravo pomagati, što smo činili ne samo kroz prošlu godinu, nego što ćemo činiti do kraja mandata”, naglasio je.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 5 AKTUALNO
Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović Marin Pile�ć Ministrica poljoprivrede Marija Vučković sa suradnicima
i
predmeta

Film ‘Sigurno mjesto’ Jurja

Lerotića uskoro u New Yorku

Nagrađivani hrvatski �ilm

“Sigurno mjesto” Jurja Lerotića prikazuje se u travnju u okviru festivala New directors/new �ilms festival koji je osnovao jedan od najvećih i najutjecajnijih muzeja suvremene umjetnosti na svijetu – MoMa, u suradnji s Lincoln Centrom.

Projekcije će se održati 6. travnja u Walter Reade Theateru u američkom centru za prezentaciju �ilmske umjetnosti Lincoln Center te 7. travnja u Muzeju moderne umjetnosti (MoMa), a Lerotić će ga u New Yorku osobno predstaviti i razgovarati s publikom, najavljeno je.

Festival New directors / new �ilms festival prikazuje �ilmove redatelja u usponu i od prvog izdanja 1972. godine, njujorškoj publici otkrio je �ilmove Wima Wendersa, Agnieszke Holland, Wong Kar-Waija, Pedra Almodóvara, Michaela Hanekea, Chantal Ackerman i drugih.

Većina autora prikazanih na festivalu postali su kasnije poznati, a iako nije natjecateljskog karaktera izuzetno je selektivan i tijekom dva tjedna prikazuje manje od 30 �ilmova iz godišnje svjetske produkcije.

Ovogodišnje igrane �ilmove su selektirali su La Frances Hui (kustosica na odsjeku za �ilm, MoMa), Florence Almozini (direktorica programa Lincoln Center), Rajendra Roy (kustos za �ilm, MoMa), Josh Siegel (Moma), Dan Sullivan (Lincoln Center) te Tyler Wilson (Lincoln Center).

“Sigurno mjesto” opisan je kao �ilm koji je “mudro izbjegavajući dijagnozu ili psihološku motivaciju, uglavnom naturalistički prikaz krize mentalnog zdravlja koja povremeno, kao u snu, proviruje preko tanke linije koja razdvaja život i smrt”.

Utemeljen na osobnom iskustvu redatelja, koji igra i glavnu ulogu, do sada je dobio 14 nagrada i bio prikazan na više od 30 festivala u Europi i Americi. Glavne uloge imaju još Snježana Sinovčić Šiškov i Goran Marković.

Nastao je u produkciji tvrtke Pipser, a hrvatski koproducenti su Zelena zraka.

Otišli su krajem 60-ih, a nakon desetak godina čitava obitelj vratila se u Hrvatsku, jednostavno nisu mogli bez domovine i željeli su se čim prije vratiti na svoj Brač, otkriva Danica

Danica Baričević, saborska je zastupnica

HDZ-a, i što je malo poznato, rođena je u državi Viktoriji, u Australiji, a kao petogodišnjakinja se s roditeljima vratila u Hrvatsku.

„Da, rođena sam u Mytlefordu u Australiji, kamo su moji roditelji otišli krajem 60-ih prošlog stoljeća ‘trbuhom za kruhom’. Tamo su se bavili poljoprivredom, a nakon desetak godina čitava obitelj vratila se u Hrvatsku. Jednostavno nisu mogli bez domovine i željeli su se čim prije vratiti na svoj Brač“, kaže Danica (Myrtlefor je 280 km sjeveroistočno od Melbournea i 46 km jugoistočno od Wangaratte).

Dodaje kako su njeni roditelji, unatoč tome što je Australija u �inancijskom smislu tada možda bila bolje i unosnije mjesto, donijeli čvrstu odluku da žele graditi svoj život i obitelj u svojoj zemlji. „Iako su izabrali teži put, vrijednim radom su pokazali da se isplati boriti za svoje i biti svoj na svome, a te su vrijednosti usadili i nama. Dio moje rodbine još uvijek živi i radi u Australiji i s njima sam često u kontaktu“, otkrila je.

Stoga je za nju tema hrvatskog iseljeništva nešto što je i sama upoznala. „Naša je zadaća da im omogućimo što lakši povratak kako bi se bez problema integrirali u društvo. Ovdje osim ljudskog potencijala vidim i onaj �inancijski, koji može donijeti dobrobit svima. Veselim se saborskom radu i na tom području jer smatram da se, kao što smo se 90-ih borili za svaki pedalj ove zemlje, i danas, 30 godina kasnije, valja boriti za svakog novog stanovnika i svako radno mjesto“, kazala je Danica.

Prije nego je postala zastupnica u Saboru, gdje je sada došla kao zamjena za ministra Branka Bačića, a ranije umjesto bivšeg splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, bila je vijećnica Splitsko-dalmatinske županije, a još prije toga bila je vijećnica HDZ-a u Supetru na Braču, gdje s obitelji živi.

Inače, njezina politička karijera počela je jednom hvalevrijednom akcijom!

- Konkretni razlog ulaska u politiku bila je moja suradnja s Udrugom roditelja djece s poteškoćama u razvoju “Brački pupoljci”. Prije 14 godina organizirala sam humanitarnu večer na kojoj

su skupljena prva sredstva i osiguran gradski prostor za rad udruge. Upravo taj osjećaj da se stvari mogu promijeniti nabolje bio mi je poticaj za snažnije djelovanje u društvu, pa i politici.

S ponosom ističem da je odnedavno moj Brač prvi otok u Hrvatskoj koji ima “Odjeljenje za ranu intervenciju za djecu s teškoćama u razvoju Centra za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači”. Osiguran je prostor u Srednjoj školi “Supetar” i četiri radna mjesta za mlade i obrazovane ljude koji će ostati u našem Supetru – niže Baričević motiv zašto je stupila na političku scenu.

Naime, za Danicu se veže jedan kuriozitet – u politiku nije došla iz javnog sektora, nije je politika uposlila u neku državnu tvrtku, već je ona – obrtnica! Ona je ta koja je dvadeset i više godina isplaćivala plaće, i nikada nije kasnila s tim!

„Imala sam lanac trgovina, desetak djelatnika, te sam od 2010. do 2020. bila predsjednica Udruženja obrtnika otoka Brača, znam sve probleme realnog sektora, obrtnika, poduzetnika! Upravo potpora obrtništvu i poduzetništvu jedan je od imperativa mojeg dosadašnjeg javnog djelovanja i neprestano se zalažem za njihovo promicanje“, zbori Baričević, koja je članica saborskog Odbora za gospodarstvo, gdje ukazuje na važnost obrtništva u poboljšanju životnog standarda, osobito na otocima.

Pohvaljuje poteze HDZove Vlade, koja je u vrijeme pandemije pružila podršku poduzetnicima kroz isplate

plaća privatnom sektoru, sada subvencioniranje cijena energije i nafte poduzetnicima, ali i ostalim građanima, ili pak niz mjera za zapošljavanje.

„Kao poduzetnica od 1992. do 2020. godine znam kako se potrebe za intervencijom države u tržište javljaju za vrijeme velikih kriza, ali su krize ujedno i prilike za napredak. Moramo težiti

Prije ulaska u politiku bila je obrtnica, imala je lanac trgovina s desetak zaposlenih

kreativnosti i konkurentnosti na ovom, za nas nikad dostupnijem europskom tržištu od skoro 500 milijuna ljudi“, rezimira magistrica marketinga i prodaje, koja je fakultetsku diplomu stekla u petom desetljeću života.

Kao 40-godišnjakinja, nakon dva desetljeća obrtništva, uloge supruge i majke sina, uspjela je izdvojiti vrijeme i za svoje obrazovanje – s prijateljicama je redovito putovala iz Supetra na predavanja u Dugopolje, te sve okončala online studiranjem na slovenskom Doba fakultetu.

Danica s ponosom pokazuje maslinik iznad Supetra, vlasništvo njezine obitelji, oca Josipa i majke Vinke Rajević, na imanju Ranjak koje se prostire na 16.000 metara kvadratnih, te diči sa 700 maslina, nekih 350 na jednom, a toliko i u drugom masliniku.

„Ovdje je sve s predznakom ekološki! Nema struje, napajanje je solarnim pločama, sve je uređeno trudom

mojih roditelja. S ocem sam i sama vadila svaki kamen iz zemlje, slagala zidove, uređivala naš današnji raj“, s ponosom Danica pokazuje uređeno imanje, gdje je sve s ljubavlju posloženo, te dok “dere” bura i savija grane maslina, ona ukazuje na svaki pedalj zemlje koja je vrijednim rukama dovedena do savršenstva.

„Težačko sam vam ja dite! Znam i masline obrezivati, završila sam i školu za maslinare, edukaciju...“, govori. A kao dijete povratnika na rodnu grudu, već je bila politički usmjerena na – desno, dok je Supetar zadnja tri izborna ciklusa birao – lijevo!

Kaže kako bi unatoč različitim političkim opcijama trebali biti na istoj strani kada su u pitanju naš grad i naš otok, a građanima u demokratskim procesima treba prepustiti da izaberu svoje predstavnike kada za to dođe vrijeme.

Pedesetogodišnja zastupnica je tijekom boravka u Zagrebu smještena u garsonijeri u državnom vlasništvu od 22 kvadrata. Nije tražila veći stan, veći komfor, smatrajući da je njezin posao pripremati se za saborske rasprave, rad u odborima, izučavanju materijala, a ne uživanje na korist poreznih obveznika.

„Moji roditelji su sve stekli svojim upornim i mukotrpnim radom, od poljoprivrede do turizma. Sjećam se iznajmljivanja naše kuće ljeti strancima, kada sam imala i poneko spavanje na balkonu ako su sobe bile zauzete, što je meni kao djetetu bila velika avantura. Tada je trebalo zaraditi svaku kunu, što danas izuzetno cijenim“, govori i pokazuje obiteljske fotogra�ije, pa sitnice koje obilježe nečiji život, od knjiga, slika, do amfora za ulje, stare mašine za šivanje, i svih onih predmeta koje većina skuplja tijekom godina.

„Ovo je naš raj!“, koncizno je opisala taj komadić zemlje koja njezinoj obitelji život znači otočna saborska zastupnica.

O suprugu Tonću sa splitskog Mertojaka, otkriva da je hrvatski branitelj koji se 1991. godine prijavio u teritorijalnu obranu u Splitu, a potom pridružio 141. brigadi na bojištu. Poslije rata radio je u policiji, a odnedavno je umirovljen. „Jako sam ponosna na njega i njegov ratni i životni put, ali s obzirom da se on ne voli javno eksponirati, ovo je dovoljno“, zaključila je na kraju.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 6 PANORAMA
POVRATNICA NESVAKIDAŠNJA ŽIVOTNA PRIČA OTOČANKE S BRAČA
‘Rođena sam u Australiji, tamo mi je još dio rodbine, često smo u kontaktu’
U masliniku svojih roditelja iznad Supetra Danica Baričević rođena je u Myrtlefordu, 280 km sjeveroistočno od Melbournea

Hrvatski su iseljenici u 2021. na privatne račune u RH doznačili 4,25 milijardi eura, a doseljenici u RH su svojim zemljama uplatili 534 milijuna eura

Hrvatski iseljenici su tijekom 2021. godine na privatne račune u našoj zemlji doznačili 4,25 milijardi eura, navodi europski statistički ured (Eurostat), dok su, prema istom izvoru, doseljenici u Hrvatsku svojim zemljama uplatili 534 milijuna eura. Od toga iznosa 226 milijuna eura isplaćeno je u zemlje članice

Europske unije, dok je 308 milijuna eura proslijeđeno u zemlje izvan EU-a.

Ovi podatci Hrvatsku svrstavaju u sam vrh zemalja članica EU-a ovisnih o doznakama njezinih državljana koji žive ili samo privremeno borave u inozemstvu jer sada već premašuju sedam posto hrvatskog BDP-a. S udjelom privatnih doznaka u nacionalnom BDP-u od tri posto iza Hrvatske su Letonija i Rumunjska.

Privatne doznake iz inozemstva za našeg zapadnog susjeda, Sloveniju, čine samo 1,2 posto BDP-a. Kada je pak riječ o državama izvan EUa, Hrvatska je po uplatama izjednačena sa Srbijom, dok njihovu veću važnost za nacionalne ekonomije i BDP imaju samo Kosovo (18 posto), Crna Gora (10 posto) te Bosna i Hercegovina (10,5 posto) i Albanija.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da doznake rastu jer je, od 300 tisuća ljudi koji su u posljed-

Uz Knin i Metković, organizira se i u Varaždinu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Zagrebu, Sisku, Osijeku, Splitu, Rijeci, Pločama i Zadru

Mit je da je NATO isključivo američki projekt

NATO se oblikuje i zbog straha Europe od SSSR-a i zbog bojazni od ponovne obnove njemačke moći

Božo ČUBELIĆ

Podaci se odnose na one koji žive ili privremeno borave u inozemstvu

Iseljeni radnici šalju sve više novca obiteljima u Hrvatskoj

njih desetak godina otišli iz Hrvatske, većina sada počela ozbiljnije zarađivati.

“To znači da je velik broj ljudi u inozemstvu ostvario dohotke što je, nažalost, porazno za našu državu. Što je zemlja siromašnija, to su doznake veće. Hrvatskoj to čak i nije toliko važno koliko recimo BiH, kako bi si ojačala devizne rezerve. Za nas

je to znak slabosti jer je to najproduktivniji dio populacije”, tvrdi Novotny, dodajući da su nekada gastarbajteri zarađivali puno manje, a danas zarađuju mnogo više i to je razlog rasta doznaka iz inozemstva. Ovaj ekonomski analitičar također vjeruje da će Hrvatska i idućih godina imati značajan rast inozemnih doznaka sve dok se ti

Najatrak�vnija je Švicarska

Prema istraživanju Eurostata, najatrak�vnije mjesto za zapošljavanje građana Europske unije izvan Unije bila je Švicarska, odakle je 15,5 milijardi eura isplaćeno u Francusku, Njemačku, Italiju, Portugal i Austriju.

Iz Velike Britanije primjerice još uvijek znatne uplate primaju Rumunjska i Poljska. Iz EU-a je u 2021. godini u Maroko o�šlo pet

milijardi eura, Filipine dvije, Tursku 1,5 te Kinu i Indiju 1,3 milijarde eura. Promatrajući druge tranzicijske zemlje, Češka je primila 3,7 milijardi privatnih doznaka, ali iz te su zemlje isplaćene 3,4 milijarde eura, doznake u Mađarsku bile su tri milijarde eura, a isplate 1,1 milijardu eura, a u Rumunjsku je na privatne račune građana sjelo 7,7 milijardi eura.

ljudi za stalno ne presele, odnosno dok im se u drugim zemljama ne priključe i njihove obitelji.

Jedna od kategorija zaposlenika koja na taj način egzistira su i pomorci. “To nije mali broj ljudi, radi se o nekoliko desetaka tisuća zaposlenika koji rade izvan domovine i svoju zaradu šalju obiteljima, a ne namjeravaju se trajno odseliti u inozemstvo”, dodaje Novotny. Europska unija u pretprošloj godini bilježi 131 milijardu eura takvih prekograničnih doznaka od čega je nešto više od polovine, točnije 56 posto, bilo unutar zemalja članica Unije.

Zemlje poput Poljske, Grčke i Španjolske čak 90 i više posto odljeva doznaka plasiraju zemljama izvan EU-a, dok su Irska s 90 posto, Italija s 86 posto i Litva sa 71 posto primale svoje doznake uglavnom izvan EU-a.

jati za ono što mi i znanost znamo da je istina”, navela je.

Na konferenciji je istaknuto kako se zalažu za zakonsku zaštitu života jer je, kažu, znanost dokazala da ljudski život počinje začećem.

Ovogodišnji

“Hod za život” održat će se kroz osam subota u svibnju i lipnju u 12 hrvatskih gradova, a među njima su prvi put Knin i Metković, najavili su u nedjelju iz inicijative “Hod za život, obitelj i Hrvatsku”, koja se zalaže za zaštitu života od začeća do prirodne smrti.

Uz Knin i Metković, organizira se i u Varaždinu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Zagrebu, Sisku, Osijeku, Splitu, Rijeci, Pločama i Zadru. “Ove godine pripremamo “Hod za život” u ozračju posljedica strašnih potresa u Turskoj i Siriji i godine dana rata u Ukrajini. Ovi gubici i ubijanja nedužnih ljudi čine nas još osjetljivijima na izgradnju

Željka Markić iz nacionalne koordinacije Hoda za život

kulture života”, istaknula je Željka Markić iz nacionalne koordinacije Hoda za život.

Dodala je kako kroz “Hod za život” podsjećaju sebe i druge koliko je važno zaštititi svaki ljudski život od začeća do prirodne smrti, da dijete ima ljubav, a majka podršku.

“Ružna afera trgovine djecom u Zambiji iznijela je na svjetlo dana da u Hrvatskoj ima mnogo parova i obitelji koji žele posvojiti dijete.

Dakle svako nerođeno dijete netko želi, svako dijete ima nekoga tko ga želi i tko za njega ima ljubavi”, istaknula je Markić.

Prošle godine zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević zabranio je postavljanje zastava Hoda za život, a Markić je najavila kako će to ponovno zatražiti. “Smatramo da kao građani gradova u kojima živimo i plaćamo prireze i poreze imamo pravo u javnosti svjedočiti i sta-

Smatraju kako je postojeći zakon o pobačaju potrebno mijenjati jer žele zakonski okvir koji će u 21. stoljeću štititi ljudska prava, počevši od temeljnog prava na život od začeća do prirodne smrti, štititi život nerođenog djeteta sukladno najnovijim znanstvenim spoznajama te štititi i jačati ženu.

Traže sprečavanje i kažnjavanje svake diskriminacije žena, osobito na radnim mjestima kada je trudna ili majka, te pozivaju vlasti da ulažu u mlade, obrazovanje, obitelji, radna mjesta i da se omogući svim ljudima koji žele imati djecu i stvoriti obitelj da to učine uz konkretan ekonomski i društveni napredak.

Š

to je NATO, i zašto ga se svi plaše?’ – jedno je od predavanja Tamare Eidelman, ruske povjesničarke, koje na intrigantan način osvjetljava to važno pitanje.

Kroz stalno strašenje vojnicima NATO-a pokušava se opravdati to što ih Rusija preventivno tjera od svojih granica, pa i na način da osvaja teritorij druge države, rušeći sve pred sobom… No, po čemu su ti „natovci“ strašni, i jesu li uopće strašni – i zašto je nastao taj savez u koji su okupljeni?

NATO (North Atlantic Treaty Organisation) je nikao na ideji potrebe objedinjavanja i zaštite naroda oko Atlantika. Već u veljači 1945., bilo je jasno da među bivšim saveznicima počinje borba za sfere utjecaja – poglavito u Europi.

Crvena armija oslobodila je veliki broj država od fašista, ali u tim zemljama uvode se nove diktature. U početku su imale koalicijske vlade, ali sve su „umrle“ od 1945. do konca 1947. i komunisti – mađarski, poljski, bugarski… uz podršku Moskve i Crvene armije krše oporbu i izbacuju je iz vlasti. Stvaraju se režimi koji prakticiraju tlačiteljski staljinistički model vlasti - u Čehoslovačkoj, Jugoslaviji, Albaniji, Rumunjskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, itd.

Niklo je i pitanje, a što će biti s europskim teritorijima koje nije zauzela Crvena armija? I nije bila riječ samo o Staljinu, nego i o komunistima koji su u Europi bili vrlo popularni – fašisti su ih ranije proganjali pa se na njih sad gledalo sa simpatijama. A to što je Staljin 1939. s Hitlerom sklopio sporazum o podjeli Poljske, radi čega francuski komunisti 1940. nisu htjeli pružati otpor, itd. - to se zaboravilo. Dakle, postojala je šansa da „lijeve snage“ počnu pobjeđivati i u Italiji, Francuskoj, Grčkoj...

I stoga američki predsjednik Harry Truman 1947. formulira principe svoje vanjske politike, te Kongresu kaže: „Zadaća SAD-a je podržavati slobodne narode koji se suprotstavljaju pokušajima da ih potčine njihove naoružane manjine (tj. komunisti, op. au) koje djeluju pod vanjskim utjecajem (tj. SSSR-a, op. au)“.

„Podržavati slobodne narode“, ali kako? A američki državni tajnik George Marshall oblikuje plan ekonomske pomoći razrušenoj Europi – i dr-

žave koje su ga prihvatile vrlo brzo su se izbavljale iz bijede. No one u kojima je uspostavljena komunistička diktatura pomoć nisu mogle dobiti… SSSR nikomu ne dopušta da ju primi. U Čehoslovačkoj 1948. nekomunistički ministri podnose ostavke nadajući se da će predsjednik Beneš raspustiti vladu i sastavit novubez komunista.

Ali on prihvaća ostavke i ostavlja komunističku vladu. Finska pak na „prijedlog Moskve koji se ne smije odbiti“ sklapa sa SSSR-om ugovor o uzajamnoj vojnoj pomoći u slučaju napada. Taj vojni savez nije u cijelosti lišio Finsku neovisnosti, ali je znatno ojačao utjecaj SSSR-a.

A norveški diplomati govore da su oni sljedeći – da će i njima isto predložiti. U Grčkoj je građanski rat, u Francuskoj i Italiji komunisti vrebaju vlast. I onda, te mračne 1948. Crvena armija blokira Zapadni Berlin – koji su kontrolirali USA, UK i Francuska – okružuje ga – i samo zračnim mostom koji su uspostavili Amerikanci moglo mu se pomagati. I svi se pitaju – što će biti dalje.

U drugoj polovici 1948. i početkom 1949. šanse da izbije Treći svjetski rat bile su vrlo velike. Staljin ipak odstupa - SSSR još nema atomsku bombu... No, uskoro provodi prvo njeno ispitivanje - krajem 1949. i on je atomska sila! U takvim okolnostima slobodne europske države traže neki oblik ujedinjenja.

I baš u toj točci pada mit da je NATO isključivo američki projekt - stvar je puno zamršenija. Europljani su se počeli ujedinjavati - Engleska, Francuska, države Beneluxa… žele i trgovinski i obrambeno se ujediniti. NATO se oblikuje i zbog straha Europe od SSSR-a i zbog bojazni od ponovne obnove njemačke moći. Europske države počinju nagovarati Amerikance na tješnju suradnju i uzajamnu vojnu podršku – no predsjednik Truman čak je i tada vrlo teško uvjerio Kongres da je potrebna organizacija na koju treba trošiti golem novac, da preko Oceana treba držati američke vojnike, itd. No, 4. travnja 1949. prvih 12 država sklapa ugovor o osnivanju: SAD, Velika Britanija (jezgra), Kanada, Francuska, Belgija, Danska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal. To je prvi sastav NATO-a. A prvi glavni tajnik NATO-a – general Lionel Ismay – izriče znamenite riječi: „Glavna, stalna, sveobuhvatna zadaća NATO-a je – izbjegavanje ratova“. I – „NATO postoji iz triju razloga – to keep the Russians out, the Americans in, and the Germans down”.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 7 PANORAMA
EUROSTAT DOZNAKE IZ INOZEMSTVA IZNOSE 7 POSTO BDP-a
“Hod za život” ove godine u 12 hrvatskih gradova
ZAPISI O RATU U UKRAJINI

MREŽE SIGURNOST DJECE NA INTERNETU - VODIČ ZA SNALAŽENJE I DJECE I RODITELJA (1)

Djeci ne treba braniti korištenje Interneta te usluga i servisa koji su primjereni njihovoj dobi, već se s njima ponajprije mora razgovarati i polagano ih upoznavati kako s čarima virtualnog svijeta, tako i s njegovim opasnostima

Djeca danas odrastaju u bitno drukčijem svijetu u kojemu se isprepliće stvaran život s virtualnim. Jednako kao što opasnosti vrebaju u stvarnome svijetu, one postoje i u virtualnom i katkada mogu završiti kobno. Stoga je važno djecu naučiti kako opasnosti prepoznati i kako na njih reagirati.

Prava je sreća da se u zadnje vrijeme sve češće progovara o opasnostima koje vrebaju ili proizlaze iz mreže svih mreža bez koje je svakodnevica praktično postala nezamisliva.

No unatoč tome, zadnja istraživanja pokazuju prilično nisku razinu osviještenosti roditelja o opasnostima koja vrebaju iz virtualnog svijeta, gotovo čak i određenu dozu nezainteresiranosti, a istodobno i to da djeca dobar dio svojeg vremena provode upravo na Internetu i to bez izravne kontrole odraslih.

U brojnim svakodnevnim razgovorima s roditeljima, bakama i djedovima, iz raznih statistika može se lako zaključiti kako velik postotak djece, i to predškolske djece, samostalno koristi internet.

Brojni roditelji malodobne djece ne postavljaju pravila za korištenje elektroničkih uređaja, kao što su to i pravila korištenja u smislu ograničavanja vremena kojeg dijete može provesti koristeći neki od elektroničkih uređaja.

Daleko manje se postavljaju pravila vezana za sadržaj kojemu dijete može pristupiti što je često daleko važnije.

Već je i u doba prije masovne popularizacije pametnih telefona bilo potrebno raditi na vlastitoj osviještenosti o opasnostima koja dolaze putem Interneta, a danas je to imperativ budući da smo kao pojedinci gotovo neprestano dio globalne računalne mreže i na neki način konzumiramo različite servise.

Isto vrijedi i za djecu koja su u sve ranijoj dobi izložena uređajima s pristupom na Internet, a da bi stvar bila još gora, često ih koriste bez osobitog nadzora i po vlastitom nahođenju.

Pri tome na umu svakako treba imati to da djeci ne treba braniti korištenje Interneta te usluga i servisa koji su primjereni njihovoj dobi, već se s njima ponajprije mora razgovarati i polagano

Nesiguran virtualan svijet opasniji je nego što možemo zamisliti

ih upoznavati kako s čarima virtualnog svijeta, tako i s njegovim opasnostima budući da se neželjene posljedice rizičnog ponašanja de�initivno ne događaju nekome drugome.

Dakle, prvi korak u osposobljavanju djece za sigurnost korištenja svega onoga što se na Internetu može naći jest da se internetski servisi koriste zajedno i da se na taj način djecu usmjerava što bi trebali koristiti, kako pronaći odgovarajuće sadržaje i kako prepoznati rizično ponašanje.

Predatori su se preselili na Internet

Internet nudi pregršt servisa koji su itekako pogodni za one iskrivljenih moralnih pogleda da ciljaju na djecu.

Tako su neki od primjera rizičnog ponašanja zapravo podjednaki u virtualnom i stvarnom svijetu, primjerice, razgovor s nepoznatim osobama.

Nažalost, razgovaranje putem Interneta daje lažan osjećaj sigurnosti pa su, ne samo djeca, mnogi skloniji s drugima dijeliti svoje osobne podatke te dijeliti razne druge informacije s potpuno nepoznatim osobama. To je nešto na što bi, u stvarnome

Djeca ne bi trebala objavljivati fotogra�ije na društvenim mrežama i to pogotovo ne one koje mogu poslužiti za bilo kakvu vrstu identi�ikacije ili krađu identiteta (seksualni predatori mogu koristiti fotogra�ije druge djece kako bi stvorili lažni pro�il s kojima će onda stupiti u kontakt s djetetom-žrtvom)

svijetu, malo tko gledao bez ozbiljne doze sumnjičavosti.

No, dok se koristi Internet, mnogi će bez pretjeranog razmišljanja uvrstiti potpuno nepoznate osobe na liste prijatelja, a to će raditi i djeca pa ih je potrebno osobito u tom smislu nadzirati i dati im jasno do znanja da, kao što bi i u stvarnosti izbjegavali razgovor s nepoznatim

Na većini društvenih mreža i servisa za razmjenu poruka kao što su Facebook, Whatsapp, Viber, Snapchat i Instagram donja dobna granica za djecu je 13 godina

osobama, to trebali raditi i u virtualnom svijetu.

Štoviše, načini komunikacije na Internetu su se također promijenili; djeca dobar dio svojeg vremena provode igrajući razne online igre kao što su Roblox ili Fortnite unutar kojih je omogućena nesmetana komunikacija.

Tu su društvene mreže, razni komunikacijski servisi i drugo. Sve to predstavlja odlično okruženje za predatore i druge kriminalce koji se lažno predstavljaju i stupaju u kontakt s djecom.

Doista ne treba misliti da se takvi problemi događaju nekome drugome jer, uvijek to valja imati na umu, djeca možda od svojih roditelja doista mogu biti korisnički upućenija u tehnologiju, ali im nedostaje životnog iskustva koje je presudno u prepoznavanju opasnosti.

Čak i tehnički upućeni roditelji zaboravljaju da djecu valja pažljivo usmjeravati u to kako se ponašati na Internetu i kako prepoznavati opasnosti koje vrebaju. Kada djeca smiju početi koristiti društvene mreže?

Djeca danas sve ranije žele sudjelovati u društvenim mrežama, no valja imati na umu da prema uvjetima korištenja, djeca na većini društvenih mreža i servisa za razmjenu poruka kao što su Facebook, Whatsapp, Viber, Snapchat i Instagram postavljaju donju dobnu granicu na 13 godina.

Podsjećamo da je prema zakonima u većini zemalja svijeta, dijete svaka osoba koja je mlađa od 18 godina. Preporuka je, dakle, ne dopustiti djeci da sama otvaraju pro�ile na društvenim mrežama, nego to trebaju učiniti zajedno s roditeljima

ziti sigurnost i da ih je bolje isključiti.

Važnost opcije Ghost na Snapchatu

Primjerice, Snapchat nudi značajku Snap Map koja omogućava da se na mapi u stvarnom vremenu vidi koji su svi prijatelji u blizini, a to može biti prilično opasno ako dijete na listi prijatelja ima nepoznate osobe ili osobe s lažnim pro�ilima. Stoga je uputno u postavkama sigurnosti uključiti op-

I sami bi roditelji trebali poduzeti određene mjere zaštite. Primjerice, kada i sami koriste Facebook, ne bi trebali javno objavljivati fotogra�ije svoje djece, a ako to već žele, onda fotogra�ije treba objavljivati s pravilno podešenim postavkama sigurnosti

i to onda kada se smatra da je dob djeteta odgovarajuća.

Roditelji bi trebali u svakome trenutku znati korisničke podatke za sve društvene mreže koje dijete koristi, povremeno ih zajedno koristiti i svakako imati uvid u aktivnosti djeteta na društvenim mrežama. Međutim, i sami bi roditelji trebali poduzeti određene mjere zaštite.

Primjerice, kada i sami koriste Facebook, ne bi trebali javno objavljivati fotogra�ije svoje djece, a ako to već žele, onda fotogra�ije treba objavljivati s pravilno podešenim postavkama sigurnosti; slike bi smjeli vidjeti samo prijatelji, a uputno je povremeno provjeravati liste prijatelja. Isto vrijedi i za djecu.

Djeca ne bi trebala objavljivati fotogra�ije na društvenim mrežama i to pogotovo ne one koje mogu poslužiti za bilo kakvu vrstu identi�ikacije ili krađu identiteta (seksualni predatori mogu koristiti fotogra�ije druge djece kako bi stvorili lažni pro�il s kojima će onda stupiti u kontakt s djetetom-žrtvom).

Djeci, osim toga, valja jasno dati do znanja da društvene mreže imaju mnogo pozitivnih strana, no da je od velike važnosti pravilno podesiti postavke privatnosti te ih je potrebno naučiti kako da to učine.

S djecom treba komentirati sadržaj na društvenim mrežama, učiti ih kako da prepoznaju lažne vijesti i podatke (treba ih učiti kako da provjere vjerodostojnost podatka dobivenih s Interneta) te ih upozoriti na činjenicu da postoji značajan broj lažnih pro�ila.

Valja ih upozoriti i na to da neke mreže imaju određene funkcije koje im mogu ugro-

ciju Ghost mode kako bi se onemogućio prikaz lokacije na mapi.

Društvenih mreža danas ima doista napretek, pa je djecu treba upućivati na to kako se ponašati na društvenim mrežama i kako ih pravilno koristiti… Ovisno o interesima djeteta, treba im i sugerirati koje bi mreže mogli koristiti.

Primjerice, vole li fotogra�irati mobilnim telefonom te ako žele objavljivati fotogra�ije, mogu koristiti Instagram koji omogućava stvaranje privatnih pro�ila koje mogu pratiti samo one osobe koje je vlasnik pro�ila prethodno odobrio.

Pri tome valja napomenuti da i unatoč tim ograničenjima i dalje valja biti pažljiv kakve se fotogra�ije objavljuju budući da jednom ono što je objavljeno na Internetu tamo zauvijek i ostaje.

Djeci treba pokazati i na koji će način blokirati nepoželjne pratitelje te kako reagirati na moguće neželjene komentare.

Što se tiče procjene kada bi dijete trebalo početi sudjelovati na društvenim mrežama, treba se voditi jednostavnim pravilom; ako dijete ne može razumjeti sve ovdje navedene upute, kao i druge slične preporuke, onda je premlado da bi sudjelovalo na društvenim mrežama i pro�il niti ne treba otvarati.

Osim toga, preporuka je da djeca osnovnoškolskog uzrasta kao i mlađa djeca nipošto ne bi trebala koristiti društvene mreže. To ne znači da ne smije ili ne može koristiti Internet, no to bi dijete trebalo raditi isključivo uz nadzor i usmjeravanje roditelja.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 8 KRONIKA
(Nastavak u sljedećem broju) Razgovaranje putem Interneta daje lažan osjećaj sigurnos� što koriste predatori Roditelji bi trebali u svakome trenutku zna� korisničke podatke za sve društvene mreže koje dijete koris�

Plaća gril

Ali tu plaću za kuhara neće dobit Nepalac ili Filipinac, dobit će ga Hrvat, uvozna radna snaga plaća se jeftinije, kaže Medak

majstora

u Dubrovniku? 3200 eura!

Potraga za konobarima, kuharima, sobaricama i ostalim sezoncima već je počela. Predviđa se da bi ovo ljeto u Hrvatskoj moglo nedostajati ča 30 tisuća radnika. U Dubrovniku su, stoga, već izdali dvostruko više dozvola za strane radnike nego lani.

Mladen Kukrika iz Trebinja sreću je potražio u Dubrovniku kao konobar. Mjesečno zaradi neto oko 1000 eura. ”Kada je bakšiš u pitanju, recimo da je to skoro plaća na plaću”, kazao je Mladen. Tisuću eura u Dubrovniku tijekom sezone mogu zaraditi i sobarice, i to za pet sati rada dnevno.

U Dubrovniku se za posao grill majstora može zaraditi čak 3200 eura. Na pitanje je li plaća doista tolika, vlasnik ugostiteljskog objekta koji je objavio oglas odgovorio je potvrdno. “Naravno, to ovisi o njegovu znanju i želji za radom”, dodao je poslodavac iz oglasa.

No, ako ste se planirali javiti za posao grill majstora u Dubrovniku s plaćom od 3200 eura mjesečno, bolje da odustanete! Iako ne žele pred kamere, objavljeno je da je pozicija popunjena!

Sretni dobitnik je, iz restorana u okolici Dubrovnika

Zrinka Cvitešić na jumbo plakatu u Los Angelesu

Lice Zrinke Cvitešić osvanulo je na jumbo plakatu na Sunset Boulevardu u Los Angelesu. Riječ je o reklami za Zrinkinu novu seriju The Power, koja se temelji na romanu britanske autorice

Naomi Alderman.

Zrinka u seriji glumi lik Tatiane Moskalev, bivše gimnastičarke i prve dame

Moldavije koja ubija svog supruga, preuzima vlast i pretvara državu u matrijarhalno carstvo.

Uz Cvitešić, u seriji glume i Toni Collette, John Leguizamo, Toheeb Jimoh, Halle Bush i mnogi drugi, a producirala ju je produkcijska kuća Sister Jane Featherstone.

Zanimljivo je da su se u redateljskim i scenarističkim ulogama našle isključivo žene.

Premijera serije je 31. ožujka na Prime Videu.

DOMAĆE DOMAĆE…JE,

Lijevani vrlički uštipci s rakijom

kažu – top chef, inače Hrvat koji je zanat ispekao u Londonu i Dubaiju.

“Tolika plaća za gril majstora, to je nemoguće, pa ne prodaje on zlatni burger”, ko-

mentira taj slučaj Željko iz Dubrovnika. A koja je uopće prosječna plaća u ugostiteljstvu u Hrvatskoj?

“Vjerujte mi tih 3200 eura za kuhara neće dobit Nepalac

Sve više Indijaca radi u Hrvatskoj

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priprema se za rast broja zahtjeva za dugotrajnu vizu indijskih državljana kojima je prethodno MUP odobrio rad i boravak u Hrvatskoj. U proteklih nekoliko godina postoji sve veća potražnja za radnom snagom iz te zemlje.

No, Indijci i drugi stanovnici Indijskog potkon�nenta, prema Europskoj uniji pa tako i Hrvatskoj, dolaze

uglavnom legalnim putem, preko agencija. Lani je njih 17.000 zatražilo, a 15.000 dobilo radne vize i vize za dugotrajan boravak u Hrvatskoj. No, u zadnje vrijeme dolaze i ilegalno, kao migran�. U siječnju je izviješteno da je 18.000 Indijaca došlo u schengenski prostor ilegalnim putem preko Srbije, što je rela�vno novi trend i novo migrantsko opterećenje koje je sve jače.

ili Filipinac, dobit će ga Hrvat! U eurima je prosjek neto plaće oko 1000 eura, a uvozna radna snaga 700 eura plaća –600 – tu negdje znači”, kazao je chef i zagrebački ugostitelj Marin Medak.

Ovome treba dodati kako se udruženje dubrovačkih obrtnika početkom ove godine okrenulo tržištu Makedonije, gdje je također i velika zainteresiranost.

„Na osnovu iskustava iz prethodnih godina, kvotama koje imamo za strance, činjenici da poslodavcima više odgovaraju djelatnici iz bližeg susjedstva zbog jezika i sličnosti u mentalitetu, shvatili smo da nam je makedonsko tržište jako važn o“, kazala je predsjednica Obrtničke komore i Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić.

Dodala je kako je niz problema u toj branši, ali i dalje je na prvom mjestu nedostatak radne snage. „Ukoliko ne budemo imali ljudi, sve ostalo bit će nam problem“, zaključila je.

Ronaldo iz Rimčeve tvrtke kupio ‘zvijer’ od 9 mil. eura! Stigao mu je u S. Arabiju

Bugatti je proizveo samo deset ovakvih automobila. I jedan je pripao slavnom Portugalcu

Cristiano Ronaldo, slavni Portugalac, je prije dvije godine kupio Bugatti Centodieci, od �irme koja je u vlasništvu hrvatskog poduzetnika Mate Rimca, dobio ga je prošle godine, a sada je njegov ljubimac stigao u Saudijsku Arabiju pa će se moći njime pohvaliti novim prijateljima šeicima u Rijadu. Postiže maksimalnu brzinu od 300 km na sat, ubrzanje do 100 km na sat postiže za 2,4 sekunde, a Bugatti je proizveo samo deset ovakvih automobila. I jedan je pripao Ronaldu. Teži dvije tone, ima sedam brzina, a košta devet i pol milijuna eura. Cristiano je dao ugravirati i svoje inicijale, kako netko slučajno ne bi pomislio da automobil nije njegov. U njegovoj se garaži od ra-

Ugravirao je i svoje inicijale

nije već nalaze Ferrari F430, Rolls-Royce Phantom, potom Lamborghini Aventador i Maserati GranCabrio, Bentley Continental GTC, kao i McLaren Senna kojeg si je poklonio prije nekoliko godina za 750.000 funti te brojni drugi automobili.

Ronaldo, inače, kako su izračunali, za jedan sat zaradi 23 tisuće eura, nakon jednog tjedna bude bogatiji za gotovo četiri milijuna eura, a koliko

Poslužuju se na slatko i slano, a ključni sastojak je rakija kako uštipci ne bi popili previše masnoće

Mjesto Vrlika kod Knina je vjerojatno jedino u kojem se već osmu godinu zaredom održalo natjecanje u pripremi – uštipaka. Dakako da onda pobjednici postaju odmah i svjetski prvaci.

Inače, to jelo ima dosta lokalnih naziva poput poderane gaće, langoši i langošice ili pecipale, i svugdje je sjajno, ali ako upitate Vrličane, nema do njihovih lijevanih vrličkih uštipaka.

Rade se od brašna, jaja, vode i soli, dodaje se i rakija kako ne bi popili previše masnoće, a zatim se prže u kombinaciji svinjske masti i ulja za dodatnu slast. Poslužuju se na slatko i slano, a Vrličani ih toliko vole da svake godine organiziraju čak i prvenstvo u pripremi.

Prošle, 2022. godine, u organizaciji Turističke za-

jednice, održano je već osmo po redu, a u pripremi se tada okušala i natjecateljica Snježana Blažević. Iako nije pobijedila, otkrila je nekoliko važnih savjeta za pripremu uštipaka.

“Pravi vrlički uštipak mora biti hrskav i mekan, kad stoji na ruci da s nje ne pada, ne smije biti ni mlitav ni puno tvrd. U uštipku se mora osjetiti slanost, mora se osjetiti rakija, nema tu puno aroma“, kazala je.

Dodaje da tijesto mora biti rjeđe od onoga za fritule i gušće od onog za palačinke, a šta se tiče oblika, sve je to stvar ruke. „Evo ja sam ih neki dan zamutila pa su od iste smjese ispali drugačiji one koje sam pekla ja, a skroz drugačiji oni koje je peka moj sin”, otkrila je Snježana.

Dodala je i kako ih ona najviše voli same i dodaci joj samo pokvare okus, no kako im neki dodaju pršut, sir, kajmak, a drugi ih, pak, vole posuti šećerom ili mažu čokoladnim namazima.

Mamić žrtva preprodavača, ostao bez skupog Mercedesa

Policija mu je automobil zaplijenila, otuđen je negdje na području Europske unije

Zoran Mamić, bivši trener i sportski direktor GNK

onda zarađuje mjesečno? Pa, na računu se pojavi oko 16 milijuna eura.

Računica je to plaće Cristiana Ronalda (35) koji će godišnje od ugovora u Al Nassru utrži oko 200 milijuna eura. No to je samo što se tiče nogometa, a gdje su još prihodi od sponzora, reklame. Prije dvije godine je postao prvi sportaš koji je u karijeri zaradio milijardu dolara, a zarada se samo penje.

Dinama koji se s bratom Zdravkom u Hercegovini nalazi u bijegu od hrvatskog pravosuđa ostao je u petak bez skupocjenog Mercedesa.

Naime, kako je prvi objavio portal Hercegovina.info

Mercedes Benz AMG GT 63 S koji prema tržišnoj cijeni vrijedi 132 tisuće eura bio je na meti europskih istražitelja zbog sumnje da je otuđen na području Europske unije.

Izgleda da je Mamić mlađi bio žrtva nekog od prepro-

davača koji se bave trgovinom automobila, a kupca ovog skupocjenog Mercedesa sumnjivog porijekla pronašao je upravo u njemu. Po raspisanoj potrazi, vozilo je pronađeno 1. ožujka u Mostaru u ulici Kardinala Stepinca, a upravo je to adresa na kojoj je prijavljen Zoran Mamić.

Mercedes je izuzet od ženske osobe koja ga je i vozila, a pretpostavlja se da se radi o Senki Mandić, trećoj supruzi Zorana Mamića s kojom ima i malenu kćer.

Inače, njemačka zvijer od 260 tisuća maraka na benzin dolazi iz Mercedesove karoserije ‘Coupe‘ sa snagom motora od 470 KW te 639 konjskih snaga.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 9 KRONIKA
U TURIZMU
POSLOVI KRENULA POTRAGA ZA RADNICIMA
Restorani u Dubrovniku traže djelatnike Najviše se traže kuhari, gril majstori… Mora bi� hrskav i mekan… Zoran Mamić sa skupom jurilicom

BiH je opet Jugoslavija u malom

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Bosni i Hercegovini su nekada, u „ono vrijeme”, dok se jugoslavenstvo propagiralo i nametalo kao rješenje svih problema u „zajednici bratskih naroda i narodnosti”, tepali da je Jugoslavija u malom. Trideset i nešto godina je prošlo otkako je ta titula otišla u zasluženu mirovinu, no sve je više razloga da se ona ponovo aktivira. Pri tome se, naravno, više ne bi aludiralo na Jugoslaviju iz vremena dok je još, barem naizgled, bratstvo jedinstvo cvalo, nego na Jugoslaviju s kraja osamdesetih, kad je svima bilo jasno da je taj projekt propao, samo je bilo pitanje što će biti dalje - što će i kako nastati na razvalinama nastati SFRJ i koliko ljudi će pori tome biti pobijeno, stjerano u logore, protjerano i zlostavljano. Kako se Jugoslavija urušavala, rasle se, s blagim zaostatkom „u fazi”, i tenzije unutar BiH, tako da je pojam „Jugoslavija u malom”, u onom značenju koje je do tada ima, postao besmislen iz zbog vanjskih, i zbog unutarnjih razloga. U međuvremenu su se dogodili krvavi ratovi, potom mirovni sporazumi, u BiH je nastupio mir za koji mnogi od početka govore da ga je bolje nazivati odsustvom rata, a koristi se i izraz „zamrznuti sukob”. Kako god, u BiH se ne ratuje već gotovo tri desetljeća, točnije – 28 godina. Kroz to vrijeme oblikovale su se nove političke strukture i novi politički odnosi, a rezultat toga je država i društvo koje sve više nalikuje Jugoslaviji iz druge polovine osamdesetih godina prošlog stoljeća. Najbrojniji narod na sve moguće načine, „institucionalno i vaninstitucionalno”, što bi

Nastojeći ostvariti dominaciju nad preostala dva naroda, bošnjačka elita spremno krši sva politička i ustavna načela, a sada se tome posve otvoreno priključila i Islamska zajednica

rekao Slobodan Milošević, najprije nastoji nametnuti načelo „jedan čovjek, jedan glas”, pri tome se ne suzdržavajući ni od kršenja političkih, zakonskih i ustavnih normi, a potom se počinju, najprije stidljivo, a potom sve otvorenije, spominjati oružani sukobi. Bošnjačka elita, politička, društvena, znanstvena, kulturna..., uz rijetke izuzetke, spremno krši sva načela, nastojeći ostvariti dominaciju nad preostala dva konstitutivna naroda, a sada se tome posve otvoreno priključila i Islamska zajednica. Baš kao što je osamdesetih Srpska pravoslavna crkva podržavala, u nekom smislu čak i predvodila, projekt velikosrpske ekspanzije.

Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović ovih je dana u jednom intervjuu otvoreno govorio o oružanoj borbi. “Današnja borba je u institucijama Bosne i Hercegovine. Ne smijemo dozvoliti da se one ruiniraju. Moramo pokazati da smo na sve načine spremni braniti institucije Bosne i Hercegovine, a ako one padnu, a imali smo to 92., moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem”, izjavio je Kavazović. Nakon burnih reakcija na tu njegovu izjavu, odbacio je optužbe da prijeti ratom te ustvrdio kako je on „zadnji čovjek koji bi pozivao na sukob s bilo kim”.

Striktno uzevši, Kavazović doista nije pozvao na sukob, niti je bilo kome izravno prijetio, baš kao što to nije učinio ni čelnik SDA Bakir Izetbegović kad je svojedobno govorio o prebrojavanju. No, ni Slobodan Milošević u čuvenom govoru na Gazimestanu nije nikome izravno prijetio, „samo” je rekao da ni oružane bitke nisu isključene, i svim je bilo jasno što to znači. Jednako tako je svima jasno što znači Kavazovićevo spominjanje oružja. Uostalom, ni Vladimir Putin ne priznaje da je Rusija napala Ukrajinu, po njemu, Rusija se samo brani od agresije.

Premijer je višekratno javno govorio kako Vlada ponovno ide na zabranu rada nedjeljom. Naravno, to se u prvom redu odnosi na trgovine. No rezolutno je govorio o zabrani rada! Jer je to doista zabrana. I onda je neku večer na HTV-u smiješno bilo slušati i gledati savjetnika ministra gospodarstva koji se upinjao dokazati da Vlada ništa ne zabranjuje nego da samo regulira! Drugi su mu u studiju replicirali, da je regulacija samo eufemizam za zabranu, ali on nikako ne želi da se govori o bilo kakvoj zabrani. Kao da nije slušao vlastitog premijera, ili je došao nečiji nalog da se Vladini birokrati bace na eufemizme, kako zabrana ne bi previše iritirala javnost.

Vlada ništa nije naučila iz prijašnjih pokušaja zabrane rada nedjeljom koji su redovno padali na Ustavnom sudu i ponovno se vodi čistim populizmom pred izbore! Prvo je nakaradno da izmijenjeni Zakon o trgovini stupa na snagu polovicom godine, i to baš u jeku turističke sezone! Jer trgovci imaju samo pola godine na raspolaganju da odaberu 16 nedjelja u kojima će raditi. To je maksimalna dopuštena godišnja kvota. A onda je sve skupa još nakaradnije izbore i jeftini populizam ponovno koristiti davanjem lažnih obećanja radnicima, ali i poslodavcima. Posve je jasno da je Vladi potpuno svejedno što će s ovim zakonom biti nakon izbora. On i jest na snazi tek od 1. srpnja, pa Vlada ima dovoljno vremena da se hvali zaštitom radnika i njegove obitelji, a da Zakon ne padne ponovno na sudu do izbora. Što će biti nakon izbora, koga briga! To je tako bilo i opet će biti. Ovdje bih izdvojio komentar Ceha trgovine Udruženja obrtnika Zadar koji je ostavljen na e-savjetovanju, u kojemu je sve ukratko rečeno: “Ceh trgovine Udruženja obrtnika Zadar smatra kako propisivanje zabrane rada nedjeljom ni u ranijim pri-

Opet populizam pred izbore

mjerima, pa ni sada, neće imati pozitivan već negativan učinak na hrvatsko gospodarstvo, kojemu je prijeko potreban oporavak, osobito nakon dvije godine poslovanja u epidemiološkim uvjetima. Pozitivan efekt koji se želi postići uvođenjem nedjelje kao neradnog obiteljskog dana prije bi se postigao učinkovitom i redovitom kontrolom poštivanja radničkih prava propisanim Zakonom o radu i drugim srodnim propisima.

S obzirom na to da se prihodi u Republici Hrvatskoj većinom ostvaruju od turizma (posebice na Jadranu), smatramo da hrvatsko gospodarstvo treba imati osigurane pretpostavke kako bi se turizam mogao i razvijati. Ograničavanje radnih dana ili radnog vremena trgovina dovesti će do sasvim suprotnog učinka budući da s terena raspolažemo informacijama kako je nedjeljni

promet u sezoni daleko veći od onoga preko tjedna. Odluku o radu nedjeljom treba ostaviti na slobodu poslodavcima, kao što je to bilo i do sada, uz pojačanu kontrolu poštivanja zakonskih propisa koji reguliraju rad djelatnika nedjeljom i praznikom. Kao Udruženje čiji članovi trgovačke struke uglavnom posluju na turističkom području, ističemo kako je mogućnost rada nedjeljom bitan čimbenik u strukturi prihoda njihova obrta, te kako predloženih 16 nedjelja nije dovoljno za ostvarivanje prihoda koji bi se ostvario kada bi nedjelje bile radne (kao i dosada) a, s obzirom na činjenicu da turistička sezone počinje sve ranije, te završava sve kasnije (ponekad je to razdoblje od ožujka do studenog, dakle punih 9 mjeseci).

Također, osim u samoj ljetnoj turističkoj sezoni, trgovački obrti nastoje razvijati svoje poslovanje i u drugim dijelovima godine (primjerice, advent u zimskom djelu godine) stoga ih ne bi trebalo ograničavati u njihovom radu. Mišljenja smo da se osobito treba omogućiti pravo na rad malim trgovcima koji su mahom obiteljski obrti i kojima bi onemogućavanje rad nedjeljom moglo za posljedicu imati zatvaranje njihovih obrta te dovođenje u pitanje njihove egzistencije. U konačnici, smatramo kako trgovinu kao jedan od segmenata u gospodarstvu nije potrebno na ovaj način diskriminirati u odnosu na druge djelatnosti koje se također obavljaju nedjeljom.”

Piše:

Vučićeva oporba u Srbiji, koju Rusija kontrolira još malo više nego što kontrolira Vučića, optužuje ga za izdaju, jer je odredbama kako se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, niti lobirati kod drugih država za protiv priznavanja Kosova – praktički priznao Kosovo. To je sadržajno točno, jer je dogovor koji su u Bruxellesu prihvatili srpski predsjednik Vučić i kosovski premijer Albin Kurti, tek je temelj za sporazum Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa, koji podrazumijeva postojanje dviju država.

Vučićevi mediji, koji su donedavno slavili njegov otpor prema imperijalističkom Zapadu i mudru politiku gradnje prijateljstva

Vlada ništa nije naučila iz prijašnjih pokušaja zabrane rada nedjeljom koji su redovno padali na Ustavnom sudu.

Također nakaradno je da izmijenjeni zakon stupa na snagu u jeku turističke sezone

Umjesto da se Vlada bavi ovakvim jeftinim populizmom, bilo bi bolje da brigu za radnike pokaže na puno e�ikasniji i pravedniji način. Prvo, da se ljudima ništa ne zabranjuje, da rade oni koji žele i koji mogu. Drugo, da se smanji porezna represija nad poslodavcima i nad radničkim plaćama! Vlada najavljuje svakakve mjere pomoći, ali ne želi se odreći poreza, ne želi smanjiti vlastite apetite, jer želi što više toga kontrolirati, pa tako i tijek novca! Smanjivanje porezne represije i podizanje produktivnosti rada jedini je način da svi pro�itiramo, pa tako i radnici. Problem je samo što nema političke volje za dubinske promjene. Andrej Plenković nije čovjek za njih. On ima fetiš, a to je jaka država. Problem je samo, ima li uopće koga tko je voljan i sposoban odmaknuti se od populizama svih vrsta? (Večernji list)

Velikosrpski suicidalni krug

i savezništva s bratskom Rusijom i Kinom, danas slave Vučićevu mudru proeuropsku orijentaciju. Pripremaju tako teren za još jedan politički salto suvremenog srpskog vožda i za prigodno “slavlje” posljednjeg geopolitičkog poraza velikosrpskog projekta – Sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.

Praktičnim priznanjem države Kosovo

Aleksandar Vučić zatvorit će krug koji je ova najnovija (bojim se ne i zadnja) inačica velikosrpskog projekta osvajačkim ratovi-

Srpski predsjednik Aleksandar

Vučić brani se da u Bruxellesu prošli ponedjeljak nije ništa potpisao, već je samo prihvatio dogovor o načelima za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova. Nije ga potpisao jer pokrovitelji tog razgovora, predstavnici EU-a i SAD-a, nisu to od njega u ovome trenutku niti izričito tražili. A prihvatio ga je, kako i sam priznaje, jer mu je predstavljen na načelu – uzmi ili ostavi.

ma i politikama ispisala u posljednjih 35 godina, učinivši toliko zla drugima da bi naposljetku projekt završio geopolitičkim samoubojstvom, sveden u granice uže Srbije. Preostaje tek da se proglasi njegova geopolitička smrt. Najznačajnije dionice tog suicidalnog kruga odigrali su veliki suvremeni srpski voždovi – Slobodan Milošević krajem osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća i Aleksandar Vučić u posljednjih desetak godina. Sukladno kontekstu vremena, Milošević je proizveden u komunističkom krilu velikosrpskog projekta, Vučić u njegovu četničkom krilu. Osim autokratske vladavine, obojicu je odlikovala taktička superiornost i strateško sljepilo. Upravo njihova politika prema Kosovu, toj mitskoj kolijevci ideje velike Srbije, pokazuje dubinu njihova strateškog sljepila. Potpiše li Sporazum o normalizaciji, Srbija će od EU-a dobiti prugu, koju (i) EU treba kao dio europske prometne mreže. Pokuša li izigrati dogovor (ili ga na to prinude Moskva i Peking) i Vučić i Srbija još će više postati objekt geopolitike velikih sila. Bez pruge. (Slobodna Dalmacija)

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 10 STAJALIŠTA
Piše:

POBOŽNOST KORIZMENE NEDJELJE - LITURGIJSKA TRADICIJA HRVATSKOG NARODA

Križeve vjernici mogu zastrijeti i u svojem domu kako bi se na Veliki petak upriličilo obiteljsko ljubljenje križa

Put do uspješne

vrijeme je vrijeme posebne pobožnosti prema muci i smrti Kristovoj. Katolici na poseban način kroz korizmu njeguju pobožnost Križnoga puta i tako intenzivno razmišljaju o tajnama Kristove patnje i boli.

Korizmeno

A sloboda se ostvaruje kroz ljubav, a ona kroz križni put, koji je put ljubavi i velike slobode.

Na početku svoga križnoga puta Isus je rekao: „Nitko mi ne oduzima život, imam vlast dati ga i opet ga uzeti“. Vrhunac te slobode ostvaruje se u davanju života na križu, ljubeći do konca, izrečeno u riječima: „Sve je ispunjeno“.

Dakle, sve treba ispuniti ljubavlju, da sve bude oslobođeno Kristovom slobodom. Proces toga oslobođenja kroz ljubav možemo pratiti kroz postaje križnoga puta.

Kroz četrnaest postaja možemo razmišljati o četrnaest odluka koje nas mogu dovesti do slobode služenja, ljubeći do konca.

"Ištite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se! Doista, tko god ište, prima; i tko traži, nalazi; i onomu koji kuca, otvorit će se."

Dobar dio života proživimo moleći ono što nemamo od ljudi koji imaju, ili koji znaju više od nas. Molimo jer nam je to potrebno. Često je to jedina mogućnost da se povežemo s drugima.

Kada nikada ne bismo ni za što molili, završili bismo u svojevrsnoj izoliranosti ili u lažnom i neplodnom samozadovoljstvu. Tražiti i davati – to je najvažniji dio našeg života i našega bića. Kada tražimo, priznajemo da nam je nešto potrebno. Kada dajemo, postajemo svjesni beskrajnog bogatstva koje je Bog unio u naše srce.

Isto se događa i u našemu odnosu s Bogom. Veliki dio našega odnosa s njime određen je molitvom prošnje; ostatak je zahvalnost. Kada molimo za pomoć, pokazujemo i priznajemo svoju korjenitu nedostatnost.

Moleći postajemo ponizni i otvaramo mogućnost da nam se Bog pokaže pravim Ocem.

Tako upoznajemo Božju ljubav prema nama. “Ili, ima li tko među vama da bi svome sinu, ako bi ga zamolio kruha, pružio kamen? […] Koliko će više Otac vaš nebeski dati dobra onima koji ga mole?”

Kad izražavamo svoju molitvu, ne smijemo biti motivirani sebeljubljem, ohološću, lakomošću ili zavišću. Ako, primjerice, molimo za pomoć na ispitu, ili je ono što želimo materijalna dobrobit, ozdravljenje od bolesti i sl., moramo u Božjoj nazočnosti preispitati skrivene razloge svojih prošnja i u dubi-

ni svoje duše upitati Boga hoće li ovo što od njega tražimo pomoći da ga više ljubimo i bolje izvršavamo njegovu volju.

Često ćemo odmah uočiti koliko je beznačajno nešto što nam se prije činilo od životne važnosti i shvatit ćemo da ono što smo žarko željeli uopće nije toliko važno. Znat ćemo uskladiti svoju volju s Božjom voljom i tada ćemo biti sigurni da su naše molitve pravilno usmjerene.

Možemo Gospodina zamoliti da nas što prije izliječi od neke bolesti; ali istodobno moramo moliti, ako nam se ta želja ne ispuni jer On ima drukčije planove – nama skrivene i nepoznate – neka nam udijeli milost potrebnu za strpljivo podnošenje boli te mudrost da iz bolesti izvučemo plodove koji će koristiti našoj duši i čitavoj Crkvi.

Prvi uvjet svake uspješne molitve je uskladiti svoju volju s Božjom voljom. Bog ponekad dopušta događaje i stvari koje nismo željeli ili ih ne razumijemo, ali će se na kraju pokazati njihova velika korist za nas i za druge. Svaki put kada pokušamo poistovjetiti svoju volju s Božjom voljom činimo važan korak u krjeposti poniznosti.

Postoje nebrojena dobra za koja Bog želi da ga molimo da nam ih udijeli; duhovna i materijalna dobra namijenjena našem spasenju i spasenju naših bližnjih.

“Ne slažete li se sa mnom da ukoliko ne dobijemo ono što smo molili Boga razlog trebamo tražiti u tome što nismo molili s vjerom, čista srca, s dostatnim povjerenjem, ili nismo bili ustrajni u molitvi? Bog nikad nije odbio niti će odbiti one koji na pravilan način mole njegove milosti.”

Korizma broji šest korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:

1. Čista nedjelja dolazi nakon Čiste srijede. Imena katekumena koji će u vazmenoj noći pristupiti slavlju sakramenata kršćanske inicijacije, zapisuju se u obredu izbora na ovu nedjelju.

2. Pačista nedjelja je još čišća od prve nedjelje. Na Pačistu nedjelju pozvani smo osvrnuti se na protekli dio korizme.

3. Bezimena nedjelja ime nije dobila iz poštovanja prema muci Kristovoj. Katekumeni koji se pripremaju za slavlje sakramenata u vazmenoj noći na ovu nedjelju imaju svoju prvu provjeru ili “scrutinium”.

4. Sredoposna nedjelja svoje je ime dobila zbog četvrtka koji joj prethodi i označava polovicu korizmenog hoda. Katekumeni se na-

Put kroz pustinju izabranog naroda traje. Na putu smo prema obećanoj zemlji, prema konačnom spasenju.

Put nije ugodan. Pustinja nije lijepo i poželjno mjesto, ali baš takva mjesta i situacije traže odluke i ponašanja koja nas vode u dobrom ili pogrešnom smjeru. Poslušati Božja

Nakon Čiste i Pačiste slijedi -Bezimena

laze na pola puta “čišćenja i prosvjetljenja”.

5. Gluha nedjelja obilježena je pjevanjem bez pratnje orgulja te pokrivanjem slika i križeva ljubičastim platnom. Križ ostaje zastrt do obreda otkrivanja u bogoslužju Muke Gospodnje na Veliki petak, a slike do uoči Vazmenog bdjenja.

Križeve vjernici mogu zastrijeti i u svojem domu kako bi se na Veliki petak upriličilo obiteljsko ljubljenje križa.

Gluha nedjelja ukazuje nam na veličinu dana muke, smrti i uskrsnuća Gospodina.

3. KORIZMENA NEDJELJA

pravila, moliti, čitati, zauzeto živjeti u zajednici vjernika pomaže u donošenju takvih odluka.

Deset zapovijedi ne treba shvatiti kao skup zabrana, strogih i zahtjevnih pravila. Zapovijedi su dar, znak saveza i oslobođenja izabranog naroda iz ropstva. To je temeljni propis (suvremeno društvo ga naziva Ustav) kojim jedan narod postaje organizirana zajednica ljudi.

Prva zapovijed, nazvana poglavita, uz druge dvije uređuje odnos prema Bogu i temelj je svih ostalih. Bog se obvezuje čuvati svoj narod, kao što je to i do sada činio – izveo ga je iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. Daje slobodu svome narodu, daje obećanje da će i ubuduće na njega paziti, a zauzvrat traži čistu vjeru i poštivanje svoje braće po vjeri i svih ljudi.

Četvrta govori o roditeljima, o obitelji, o temelju našeg postojanja. Ostale zapovijedi lako ćemo poštivati, ako smo prve četiri postavili kao temelje vjere prema Bogu i

6. Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje. Cvjetnicom počinje Veliki tjedan uz klicanje, blagoslov i procesiju s palminim i maslinovim grančicama. U Hrvatskoj je poznat običaj umivanja u cvijeću i kićenja bunara ujutro Cvjetne nedjelje.

Dodajmo da ako planirate slavlje rođendana, obljetnica i nekih drugih spomendana, činite to u nedjelju najbližu datumu spomena jer je svaka nedjelja, pa tako i korizmena, izuzeta od pokorničkog tona korizme.

čovjeku (poglavito roditelju). Tako se “zapovijedima” zapravo uređuju odnosi s Bogom i odnosi među ljudima, odnosno određujemo i sami sebe.

Vjernici u Korintu skloniji su mudrosti ovoga svijeta nego li mudrosti Božje riječi koju naviješta Pavao. Židovi traže znak, Grci mudrost, a Pavao im propovijeda o Kristu uskrslom i izaziva sablazan i podsmijeh. Stavljajući sebe ispred svih, oslanjajući se na svoje sposobnosti čovjek postaje bahat, sebičan i samodostatan.

Ne poštuje, ne uvažava i ne sluša nikog oko sebe, a i Bog postaje opterećenje, postaje nepotreban. Ponovno se ostvaruju proročke riječi – došao je na svijet nekima kao kamen spoticanja, na sablazan i propast, a nekima na spasenje i istinsku mudrost.

Izabrani narod (prije Krista) siguran je u spasenje, jer ima Zakon, Hram i Savez. Isus zato nije Mesija, nije Spasitelj, jer to je već riješeno. Simboličkim čišćenjem Hrama Isus

nastoji objasniti da površna, tradicionalna (otići u crkvu za Božić, Uskrs i pojesti odojka uz gemišt ispred crkve za Veliku Gospu) interesna religioznost ne vodi u spasenje. Istjerivanjem trgovaca žrtvenih životinja i mjenjača novca želi pažnju ljudi usmjeriti prema sebi, naglasiti da Bog nije prisutan u Hramu, a to znači da on prestaje biti mjesto susreta. Posredništvo nekog mjesta se dokida, a mjesto susreta je novi Hram, “šator tijela”, istiniti hram Novoga zavjeta – proslavljeno tijelo Kristovo. Ali takav susret ne može se dogoditi srcem ovisnim i zatrovanim zavišću, sebičnosti, nepoštivanjem … Treba očistiti srce od smeća suvremenog svijeta, početi s preobrazbom, postati svjesni da smo hram Duha Svetoga, da radimo i živimo za našu Crkvu, obitelj i domovinu. Poštujući i braneći Crkvu u svome narodu stvaramo preduvjete izgradnje sveopće Crkve svih naroda, jer ne poštujući svoje ne možemo poštivati tuđe.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 11 VJERSKI KUTAK
‘Ja sam Gospodin Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske’
POBOŽNOST KRIŽNOG PUTA
„Evo drvo križa, na kom je visio Spas svijeta! Dođite, poklonimo se“
molitve IŠTITE I DAT ĆE VAM SE'

Nema ljenčarenja u grupama društvene potpore

Grupa

je svoj susret u petak uz zajednički ručak, razgovor o korizmenom vremenu te društvene igre i laganu tjelovježbu

Pripremila: Suzana FANTOV

Usprkos visokim temperaturama prošlog tjedna, članovi grupe društvene potpore Maribyrnong, koja djeluje u ukviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga, održala je svoj redovni susret u prostoru Hrvatskog katoličkog centra Sunshine.

Zajednički ručak, razgovor o korizmenom vremenu

u kojem se nalazimo, a onda i društvene igre i lagana tijelovježba ispunili su ovaj petak s dobrim željama da se već drugog tjedna ponovno okupe oko binga, biljara… na zajedničkom druženju koje uvijek iznova donese nešto novo.

Rođendanska čestitka

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 12 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE DRUŽENJE U ORGANIZACIJI AKTIVNIH AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA
Marybyrnong održala Članovi grupe društvene potpore Casey i njezini voditelji još jednom čestitaju rođendan Janji i Alojzu.

KIPARSTVO SKULPTURA HRVATSKOG UMJETNIKA BEKIĆA POBJEDNICA 'ELLISTON' NATJEČAJA

Marijanova 'Sjećanja' probudila uspomene mnogih…

Umjetnika su inspirirala sjećanja na ugodne, romantične emocije i uspomene za vrijeme ljetnih odmora, na plaži, uz more…

Pripremila: Suzana FANTOV

Na ovogodišnjem kiparskom najtečaju "Elliston", članovi Područnog vijeća Ellistona (Južna Australija) odlučili su da je pobjedničku skulpturu izradio Marijan Bekić, hrvatski umjetnik, kipar.

On je svojoj skulpturi dao ime "Memories" (Sjećanja), a oblikovao ju je iz granita iz mjesta Wuddine. Skulptura prikazuje isprepletena tkanja ili valove, s dvije sfere (kugle) na jednom kraju, jedne pokraj druge.

Umjetnika su inspirirala sjećanja na ugodne, romantične emocije i uspomene za vrijeme ljetnih odmora, na plaži, uz more…

Upravo je stoga ova skulptura postavljena na travnatom prostoru za roštiljanje, kraj Front Beach, plaži Terrace Elliston.

O samom djelu nešto nam je rekao i sam Marijan Bekić, koji je na ovom natječaju 2021.-2022. godine ta-

kođer pobijedio sa svojom skulpturom "The Passage" (Prolaz) – koja prikazuje dva "granitna krila" u obliku jarbola s uklesanim motivima farmerskog i pomorskog životnog stila.

"Kako mi se već određeno vrijeme, po ovoj mojoj ludoj glavi u neodređenoj formi motala ideja o hrvatskom pleteru, ne samo kao nit moga podrijetla, nego kao neiscrpno vrelo inspiracije, krenula je inspiracija, ideja o ovoj skulpturi, a vjerujem da će toga biti još u nekim drugim izvedbama i kombinacijama.

Ovom prigodom, budući da je Elliston na zapadnoj obali poluotoka Eyre, s lijepom plažom, to je u meni izazvalo spomenute emocije - 'sjećanja' ili 'uspomene' na neka lijepa romantična prošla mladenačka vremena koja, kao voda kroz prste, nepovratno iscure i ostanu samo lijepa sjećanja i sijeda kosa.

Poslao sam dizajn na natječaj - i gle ugodnog iznenađenja!" – kazao nam je Marijan, koji je zadovoljan svojim umjetničkim djelom i time da je komisija Područnog vijeća Ellistona prepoznala njegove poruke.

Australsko-hrvatsko društvo "Hercegovina" za Viktoriju u suradnji s HKC-om sv. Leopolda Bogdana

Mandića - Sunshine

organizira dobrotvorni ručak koji će biti priređen u nedjelju, 19. ožujka, nakon sv. mise, u HKC-u Sunshine

povodom godišnjice smrti vlč. Josipa Vranješa.

Cjelokupni prikupljeni prihod bit će namijenjen za obnovu crkve sv. Leopolda Bogdana Mandića u Sunshineu.

Cijena ulaznice je $40, a u nju je uključen ručak

13 HRVATSKI VJESNIK srijeda 8. ožujka 2023. IZ HRVATSKE ZAJEDNICE
Za rezervaciju nazovite: Ante Zovak 0416 160 379 Marko Kožul 0412 325 469 HKC Sunshine 0468 721 685
Marijan Bekić kraj svojih 'Uspomena' oblikovanih u granitu Pogled na drugu stranu skulpture 'Prolaz' (The Passage) Od skice na gruboj s�jeni do završne skulpture 'Memories' na travnjaku u parku s pogledom na plažu Terrace Elliston Isprepletene linije podsjećaju i na hrvatski pleter… 'The Pasage' – pobjednička skulptura 2021.-2022. Hrvatski umjetnik Bekić ostavlja trag u australskom kamenu

po pjesmama

Svojim hitovima 'Šta je meni ovo trebalo', 'Dabogda te voda odnijela', 'I Bog je od nas digao ruke'..., koji su se nizali više od dva sata, Bebek je još jednom potvrdio sve ono što ga svrstava u glazbene legende

Tekst foto: Suzana FANTOV

Ima jedna tajna veza, tajna veza za sve nas"riječi su davnog hita legendarne grupe "Bijelo dugme" čiji je nekadašnji vodeći vokal, Željko Bebek, zajedno sa svojim bendom, "razbudio" tisuće članova hrvatske zajednice Sydneyja i Melbournea koji su s nestrpljenjem konačno dočekali njegove koncerte.

I nema tu neke velike "tajne" –prepoznatljiv po svom glasu, stilu jednostavnosti kojom osvaja srca ljudi, Bebek je ponovno osvojio pripadnike svih naraštaja, pa onih koji su nekad davno uživali u popularnim pjesmama Bijelog dugmeta, a onda, nakon njihova razdvajanja, nastavili uz Bebeka u čijoj su se karijeri ponovno nizali - hitovi. I ne samo one 'nešto starije generacije' – na koncertima u Sydneyju (3. ožujka) i Melbourneu (4. ožujka), pje-

vali su svi – kako se to uvriježeno kaže – "od 7 do 77 godina"!

Bili smo na koncertu koji je održan prošle subote, 4. ožujka, na prostoru Melbourne Croatije u organizaciji SC Melbourne Croatia i FC Melbourne Knights. Ugodna noć bila je idealna za održavanje koncerta na otvorenom, pod vedrim nebom, u klupskom prostoru u kojem su organizatori postavili pozornicu, vanjski šank s pićima, do kojeg su se redovi protezali do u nedogled, kako to inače biva na velikim okupljanjima, dok je se u unutrašnjosti kluba, sve do ponoći, mogla kupiti svježa hrana.

Ljubazne radnice u kuhinji s osmijehom su posluživale meso s roštilja, slatke krafne… i stoga ih i ovim putem želimo pohvaliti. Natkriveni dio ispred dvorane bio je uređen kao VIP loža. u kojoj su uzvanici također imali priliku poslužiti se s bogatog švedskog stola ili dobiti piće na vanjskom šanku ("baru").

Masivno "škljocanje" pametnim telefonima započelo je istog trena kada su se odlični glazbenici Bebekova benda, među kojima i njegov sin Zvonimir, pojavili na pozornici. Zvone je, mogli bismo reći, slika i prilika svog oca – zaljubljenik u glazbu, mladić koji je

krenuo stopama svog oca i, kako smo sami tome svjedočili – u tome uspijeva i glasom i svirkom na gitari.

Zaredali su se hitovi – "Ja po kafanama", "Šta je meni ovo trebalo", "Dabogda te voda odnijela", "I Bog je od nas digao ruke"… nizali su se više od dva sata, bez ijedne stanke, kojima je Bebek još jednom potvrdio sve ono što ga svrstava u glazbene legende. Uvjerljivo, još uvijek ispunjen snažnom energijom koju su vjerno dijelili svi ispred pozornice, plešući i pjevajući od riječi do riječi pjesme poput "Tako ti je mala moja, kad ljubi Bosanac", "Selma", "Odlazim", "Doživjeti stotu"… I kad je atmosfera toliko ispunjena pozitivom, teško je bilo reći "laku noć svirači" jer je razdragana publika htjela još i još, svima se činilo kako je vrijeme prebrzo prošlo.

U susretu s fanovima Željko se srdačno fotogra�irao sa svakim tko mu je prišao, izmijenio "sel�ije", zagrlio se… ponavljajući kako mu je srce ispunjeno što je ostvario svoju želju da se ponovno vrati u Australiju. Jer, "ima neka tajna veza, za sve ljude zakon krut; njome čovjek sebe veže kada bira neki put".

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 14 15 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE IZ HRVATSKE ZAJEDNICE 'ŽELJKO
TISUĆE, POPULARNI HRVATSKI PJEVAČ PREPOZNATLJIV PO SVOM GLASU, STILU I JEDNOSTAVNOSTI
BEBEK I BEND' KONCERTI U SYDNEYJU I MELBOURNEU ODUŠEVILI
I
Vanjski šank koji nije oskudijevao pićem Fotke za sjećanje na još jedna odličan Bebekov koncert u Australiji Srdačno druženje sa fanovima ‘Odlazim, oidlazim…’ – nekad su se palili upaljači a danas pametni telefoni… ‘Tako � je mala moja kad ljubi Bosanac’ Poput oca, izvrstan glazbenik - Zvonimir Bebek Nasmijana vrijedna ekipa u kuhinji Mnoštvo ispred pozornice; Melbourne Croa�a
Volume 27. No. 1199 Wednesday 8th of March 2023 Bebek Woos Crowds in Melbourne and Sydney With Hits of Yesteryear

There is a new player on the quality wine market in Australia and it is none other than the heavenly Croatian drop by Andrija Wineries from Hercegovina. Not only will Australians be able to indulge in these superior wines thanks to importer and distributor Ilija Raguz of Stone and Vine Co. in Sydney, Australians will also be able to enjoy a variety of spirits including Lozovača, Travarica and the premium top shelf Andrija Vinjak.

I was very impressed when I recently visited Andrija Wineries in the town of Paoča in Čitluk where I was hosted by the hospitable Ćorić family so by the time I had the opportunity to taste the Vinjak, my expectations were already very high. However, not only did the Vinjak meet my expectations but it exceeded them and I was pleasantly surprised by the extraordinarily smoothness of this aromatic Andrija Vinjak.

I won’t even begin to explain the amazingly sharp fruity �lavour, but rather encourage you to get your hands on a bottle because the high in demand Andrija Vinjak is already on pre-order for several years in advance. Any bottle that can be found on the marketplace is de�initely worth snapping up and adding to your bar collection and thankfully Stone and Vine just so happens to have a limited number.

The impressive reviews and the fact it managed to topple the big player French Congac’s at international taste tasting competitions, this Croatian

A New Player in the Australian Wine Market: Andrija Wineries from Hercegovina

responsible for bringing the product to Australia. Ilija could not look past introducing these amazing drops to his catalogue for the Australian market through Stone & Vine Co. which he founded in 2018 to connect wine lovers with exceptional wine products from all over the world from Italy and France to South Africa.

These unique products include the premium range like the award winning Vranac, Blatina selection, Žilavka Selection, Chardonnay, Syrah and the standard Blatina vrh and Žilavka vrh and if you really want to indulge and the price tag is not in question, then you have the incredible Andrija Reserve.

Premiership player Ivan Soldo of the Richmond Football Club has just got his hands on a few bottles of Andrija wines and like myself, Soldo’s father is from Hercegovina so enjoying these wines are very special for him. Soldo is extremely excited to taste the selection of these premium wines from the region of his heritage saying with a big smile on his face that he ‘can’t wait to try’ them.

variety of the Cognac style spirit is creating an absolute sensation.

It may all come down to the village of Paoča, which was �irst written about on May 20, 1306 in the Dubrovnik archives. Paoča sits only twenty kilometres away from the Adriatic Sea, with an altitude of about 230 metres and a sensational Mediterranean climate, making the region ideal for producing this amazing nectar for pure indulgence.

Growing vineyards and producing wine has always been a tradition with the Ćorić family and the story of the family and their business goes back to 1883 when Šimun Ćorić was born. He bravely served twelve years in the military and was awarded large estates in the village of Paoča in the Čitluk municipality. This wine dynasty is also the family of

the celebrated patriotic Croatian poet and musician Father Šito Ćorić, who dared to speak his mind during the Yugoslav occupation of Croatia.

The modern-day business as we know it today was named after Andrija Ćorić and is currently proudly operated by his son Miro Ćorić and grandson Andrija who played professional basketball for Cibona and Široki Brijeg. An injury forced him into retirement from which time he dedicated himself to the cellars of Andrija.

History aside, it is now all about putting the focus on the exciting news of the recent arrival to Australian shores of the �irst shipment of these top-quality drops from the cellars of Andrija Wineries.

Thanks to Croatian migrant and Australian businessman from Sydney, Ilija Raguz who is a native of Hercegovina and

Vesna Trokter has already had the opportunity to try the �ine wines and is now a huge fan. Vesna says that it’s ‘silky smooth and the best wine’ that she has tried in a very long time referring to the Blatina selection. Vesna said that she ‘looks forward to trying the Vranac’ next.

A number of Croatian clubs in Australia will soon have the opportunity to introduce these wines to the Croatian community and our community’s guests before it becomes available to a broader market.

All of these wines can now be ordered and delivered directly to your door by ordering through www.stoneandvineco.com and clicking on the Hercegovina selection. Stay tuned to the Vjesnik to �ind out what Soldo thinks of Andrija wines and look out for my social media pages and the Stone and Vine website for further updates. For now, get your hands on some bottles of these amazing Croatian drops from Andrija Wineries.

16 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 8th of March 2023 NEWS & VIEWS THE NEW GENERATION │ Wednesday 21st of August FEATURE 16 16 EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS THE NEW GENERATION │ Wednesday 25th of September
CROATIAN COMMUNITY 16 CROATIAN COMMUNITY
Ilija Raguz Richmond Tigers AFL premiership player Ivan Soldo Ivan Soldo, Vesna Trokter and Ilija Raguz Miro Ćorić father (le�) and son Andrija Ćorić (right) with Steve Ravic (centre)

‘Željko Bebek And Band’ - Concerts In Sydney And Melbourne Thrilled Thousands

There’s a secret bond, a secret bond for all of us’ are the lyrics of a hit song by the legendary band ‘Bijelo dugme’, whose former lead vocalist, Željko Bebek, together with his band, reminded thousands of members of the Croatian community in Sydney and Melbourne who eagerly awaited his concerts.

And there’s no big ‘secret’ here - recognisable by his voice, style, and simplicity that wins over, Bebek has once again won over all those generations who once enjoyed the popular songs of Bijelo dugme and then, after their separation, continued with Bebek, whose career was �illed with hits again. And not just the ‘older generation’ - at the concerts in Sydney (March 3, 2023) and Melbourne (March 4, 2023), everyone sang - as it is commonly said - ‘from 7 to 77 years old’!

We attended concert that took place last Saturday, March 4, 2023, at the Melbourne Croatia venue, organised by Melbourne Croatia SC and Melbourne Knights FC. The mild night was ideal for an outdoor concert, under the open sky at the club where the organisers set up a stage, an outdoor bar with drinks that did not require waiting ‘endlessly’ which usually happens at large gatherings, while inside the club, fresh food could be bought until after midnight.

The kind kitchen staff served grilled meat, sweet donuts... and we want to praise them for it. The covered part in front of the club was arranged as a ‘VIP lounge’ whose guests also had the opportunity to help themselves to a rich buffet or get a drink at the outdoor bar.

Massive ‘clicking’ of smartphones started the moment the excellent musicians of Bebek’s band, including his son Zvonimir, appeared on stage. Zvonimir is, we could say, the spitting image of his father - a music lover, a young man who followed in his father’s footsteps and, as we witnessed ourselves - excels in singing and playing the guitar.

Hits followed one after another - Ja po kafanama, Šta je meni ovo trebalo, Dabogda te voda odnijela, I Bog je od nas digao

ruke... and so for more than two hours, without a break, Bebek once again con�irmed everything that makes him a musical legend. Convincingly, still �illed with a strong energy that everyone in front of the stage faithfully followed, dancing and singing from word to word of songs like ‘Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac’, ‘Selma’, ‘Odlazim’, ‘Doživjeti stotu’...

And when the atmosphere is so �illed with positivity, it’s hard to say Laku noć sviraći because the ecstatic audience wanted more, and more, and it seemed that to all those present, that time passed way too quickly.

After the concert when meeting fans, Željko warmly took pictures with everyone who approached him, exchanged ‘sel�ies’, hugged... repeating how his heart is �illed with joy that he ful�illed his desire to return to Australia again. Because ‘there’s a secret bond, a secret bond for all people...’

ful�illed

17 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 8th of March 2023 CROATIAN COMMUNITY NEW GENERATION Wednesday 21st of August 2019 CROATIANNEWSCOMMUNITY & VIEWS 17 EXCLUSIVE REPORT 6th of February 2019 NEWS 25th of September 2019 ADVERTISEMENT 17 CROATIAN COMMUNITY
require od

Joseph Zbukvić World Renowned Watercolourist, An Undiscovered Gem in our Midst. (Part 1)

“Even though I have become successful and internationally renowned, in my heart I will always remain a boy from corn�ields in Croatia, and remember my idyllic childhood in Zagreb.”

Joseph Zbukvić is an internationally renowned watercolour artist whose talent has captured the hearts of art enthusiasts all around the world. Born in Croatia, Zbukvić along with his family emigrated to Australia, where he spent his formative years. Despite his global success, Zbukvić remains relatively unknown in his native Croatia, as well as the local Croatian Community. This is surprising considering the fact that his works have been featured in numerous galleries and exhibitions around the world, and he has won numerous prestigious awards, including the Silver Medal of Honour from the American Watercolour Society.

Zbukvić’s art is characterised by its ability to capture the essence of a scene with remarkable swiftness and �luidity yet captivating precision of speci�ic detail. He does not emulate a camera to fabricate an image in a photograph, but captures certain speci�ic details that resonate in the eye of the viewer, a cognitive liberation and visual compresence. His unique style is a product of his training as a graphic designer, which has taught him to see the world in a unique, differentiated way.

Rather than simply copying what he sees, Zbukvic’s art is more of an impression of the world around him, re�lecting his emotions and feelings about a particular subject which ultimately tells a story.

As part of Hrvatski Vjesnik’s efforts to showcase the rich and diverse aspects of Croatian Australians and their contributions to this society, we pro�ile Joseph Zbukvić in this and next week’s edition to bring to our readers a precious jewel in Australia that has been less widely known for far too long.

I had the privilege of catching up with Joseph recently where he opened his curtain into his unique world of art and creativity which many who come to experience will be continuously inspired and struck by the colours, moods and themes that Zbukvić captures.

Joseph, thank you for your time. Born in Samobor

Croatia in 1952, you came to Australia in 1970, can you tell us a little bit about your background and how you became interested in watercolour?

I’ll say to people that art for painting is like a calling sort of thing. People often say, how long you’ve been painting it? I can’t remember a time when I wasn’t interested in painting. But I guess you’d have to say formally, I started, let’s say, in my 20s when I came here. I did a course at Gordon Institute in Geelong, because that’s where we landed, and it was in industrial design. When I did that course, whatever you were designing, you had to draw it because [images] didn’t exist. So let’s say you did a new paper or salt shakers. You had to draw them and show what they would look like. So one of the teachers, Mr Smith, said, if you colour them in with some watercolour, the drawing, you can make it look more realistic. I got a lesson for 1 hour, as I was painting oils and acrylics in those days, not watercolour. I just felt in love with the medium, how quick it was. It’s just bit of water, a bit of pigment and splash, splash. Anyway, that was my introduction. This this was in 1973, I would say. I was already painting and selling paintings at a privately or local art shows.

You arrived in Australia in 1970?

Yes, we �lew here and made my �irst money on the way. On the plane they asked if any could speak English and translate the announcements to passengers and they [ait hostesses] let me stay with them and gave me �irst class food. So I had a lovely trip here and I made $20. That was the way I got a cheque and I opened a bank account. So that was my welcome to Australia.

Can you talk us through your process of concept to the �inal product?

I can’t explain that. It’s just something you have to do, I guess. Something like cooking or singing or passion in their life of some sort of writing or sculpting. When my friends were buying cigarettes and hanging around with the local milk bar, I was using up my spare money to buy paints and brushes. And

I remember it’s high school,

walking past the school and being ridiculed because I had my easel and stuff and I was going off painting. At that time, I wasn’t selling them, I wasn’t doing anything and no one particularly looked at them, except for my parents and relatives. Now It’s an urge that eventually leads you back to your thing, that eventually leads you, I guess, to become successful, if you’re lucky, which I did. Eventually you produce �ini-

shed works of art. And that requires a number of things, if you’re going to be successful, you need to produce something that’s good. What does it mean? That means it has to be balanced, it has to look good. It has to evoke something in a viewer. You have to stay pure when you’re painting. You can only put on the business hat once you’ve �inished. So it’s a kind of a dance between producing something that people will like, something you like, and following the rules of good composition, good tone of values and of course telling a story. The mechanics of it are pretty simple. You draw whatever you want to paint with watercolour. You draw a pencil very loosely. You don’t need to be very accurate. Then you lay on, washes off paint but not too many. It gets too tired and dirty if you do that. Just a few washes before, it’s got a life of its own. As soon as you put paint on, it stays wet for X amount of time. And that’s your window. Sometimes it’s a few seconds, sometimes it could be ten minutes, or maybe more. You are restrained within that window. You’ve got to get done what you want to get done while it’s still moist and damp, Once it’s dry, you can paint on top of it, but you can’t change it. It’s done. It’s �inished, sealed.

When you look at your early work, and the work you produce today. How do you think you’ve evolved over the years?

um of its own, then I abandoned the drawing more and more. Now, the drawing is very simple. It’s just a few guidelines just to tell me where I’m going. If I’m doing a building, you need to put in all the windows and things, more or less correct place and so on. But the drawing is very simple, very simple. And now the medium takes over. So I can do things like soft edges, let things bleed, run into each other and all sorts of things. It’s an incredible medium. The oils have been painted for centuries and they’ve more or less been exploited down to the nothing. Watercolour has only been around for a couple of hundred years and it’s actually still a baby. There’s still things you can do with it that people have not even thought of. But you can do remarkable things with it, you really can, you can use gravity, move it around, you can “�loat”. Some pigment �loats on top of the other, some in sweat, for instance.

The crystals are bigger and they drop down. We’re talking on microscopic scale and warm pigment will �loat on top. But then, just before this dries, if you disturb that a bit, you can bring the blue back up again. So it’s very intricate. It’s an amazing process. In terms of the amount of work and the pieces that you’ve produced, is there one that stands out that you’d consider to be your favourite?

the one that you’ve really slaved on. So if you’ve had a lot of trouble and it comes off, then you think it’s good, but it’s not necessarily so. And there some that never made it. I’m merciless. Anything that’s not up to standard in the bin, it goes, I don’t release anything that’s rubbish. It just doesn’t work. I suppose I could get a few dollars for it, but then it’ll surface somewhere and someone will say, oh, look at that rubbish. Is there anything on your bucket list, that you still haven’t painted you just know you have to?

I kind of wouldn’t mind going to Morocco and Egypt, places like that. That was always on the cards. All the English painters used to go there, and it does look interesting. But I’ve been to India, so it’s not that different, I guess. I’ve been to Turkey and I painted there, so I have experienced that as well. Being of Croatian background, how have you resisted the urge not go there and paint some of the most amazing landscapes and streetscapes?

Well I did at one stage and it just didn’t sell here. People didn’t relate to them. I painted down the coast. They liked those boats and Dubrovnik. I could sell those. I sound as if I’m a really commercial person, but I don’t believe that at any point churning out all these paintings and having them sitting in your storeroom somewhere, if they’re not selling so I stopped doing them. I absolutely adore doing horses, horse racing. But the market for it is so little. I do a few for love and fun of it, but they don’t sell. People who love horses don’t necessarily love art. You see what I mean? And I found that with Croatians because I came from Zagreb. I painted Zagreb. painted Zagorje. I went to the little villages and painted people picking produce, you know digging in the �ield and all that. absolutely loved doing them.

Do you get to go back to Croatia much?

�me in his Fitzroy studio.

There’s a huge difference. First, works relied on drawing heavily. The drawings are very accurate and then I would lay on paint on top of that, stay within the boundaries of the drawing, and it was more or less a drawing that was coloured in. So as the time went and I discovered the possibilities of the medi-

I have done a number of paintings that I regret selling and there are a number that come to mind when you say that. Not one in particular. You know, at the time you might be taken by it, you might be very happy because it was dif�icult to do, which is also another problem when you judge them. Sometimes paintings are very easy and yet they can turn out better than

I’ve been back for a couple of visits, but I was only a kid when I left, so my connection to my relatives and people was pretty small. I barely remember some of them. Little cousins well they were little kids but now they are 30-year-olds.

Last time went, I didn’t tell anyone. I just went by myself and just enjoyed myself in Zagreb for a week and I had a nice time just relaxing and I saw my old school friends.

19 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 8th of March 2023 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 8th of March 2023 18 FEATURE CROATIAN COMMUNITY 18 NEWS & VIEWS 19 NEWS & VIEWS 18 19 EXCLUSIVE REPORT EXCLUSIVE REPORT THE NEW GENERATION │ 6th of February 2019 EXCLUSIVE INTERVIEW – MARIN ČILIĆ 19 CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY
…Part 2 in next week’s edition
Joseph Zbukvić in his Fitzroy studio where he displays some of his most prized work. When not on loca�on Joseph Zbukvić spends most of his “Grandma’s backyard” Joseph Zbukvić pain�ng on loca�on. “Old-�mer Venice” Potato Harvest Daylesford, Victoria. “Promenade in Venice” “Wet Day in Northcote” Melbourne Yarra Valley Victoria

Adelaide Croatia used their get out of jail card as they sealed a valuable 3pts at Ramsey Park. Croatia missing several key players, Noah Blažeka (Suspension), Omari Didero & Jimmy Odenwalder (Injuries), were always in for a dif�icult task against big spenders and contenders Playford City. In the opening minutes Matthew Capone missed a sitter inside the box, left and marked with acres of space, he mis-hit his volley. Shaun Harvey would also miss a half chance with a scramble inside the box.

Playford started the better of the two teams with Jiela Ajak terrorising the Croatia defence in wide areas, wreaking havoc in the opening 20 minutes. Midway through the �irst half, John Solari kept Playford at bay, saving superb strike from Isaac Mullen, just inside the box.

Winners are grinners

Adelaide Croatia snatch victory

Ricardo Da Silva almost made it 1-0 to Croatia after some nice interplay with Joe Costa inside the box. Da Silva’s toe poke blocked by the Playford defence. Playford continued to create half chances, in stoppage time Tyson Herraman missed a free header, which landed straight at Solari who tipped over the bar. Croatia would have plenty of the ball but could not create

North Geelong Warriors Suffer Defeat at the Hands of Altona Magic

North Geelong Warriors were looking to get back to winning ways after a disappointing defeat at home the previous week, as they travelled to face Altona Magic last Saturday night. Unfortunately for the Warriors, things didn’t quite go according to plan as they suffered a 1-0 defeat to their opponents.

The only goal of the game came in the 29th minute, following a brilliant run by Tommy Semmy. Although Semmy’s initial shot was blocked, Jonas Markovski was on hand to �inish with aplomb and give Altona the lead. Despite their best efforts, the Warriors were unable to �ind a way back into the game before half-time, and they went into the break trailing 1-0.

Things went from bad to worse for the visitors when Aden Gardener was shown a red card in the 78th minute, making it even more dif�icult for them to get back into the

game. Despite having a oneman advantage, Altona were unable to add to their lead, and the game ended 1-0 in their favour.

The Warriors will be looking to bounce back this Saturday March 11th, as they return to their home ground to take on Avondale Heights.

This is expected to be a huge occasion for the club, as the �ixture coincides with their Annual Festa event, which is sure to draw a large crowd.

The North Geelong faithful will be hoping for a much-improved performance from their team, as they look to get back to winning ways in front of their home supporters. With kick-off scheduled for 17:00, it promises to be an exciting evening of football at Elcho Park. The Warriors will need to be at their best if they are to overcome a talented Avondale Heights side, but with the support of their fans behind them, they will be hoping to secure all three points and climb up the NPL ladder.

Dandy

City and Preston

Lions faced off in a highly anticipated match last Friday night at Frank Holohan Reserve with both teams aiming for promotion. The game was played in front of a large crowd, with over 1000 fans attending and many travelling to support the Lions.

In the early stages of the game, Dandy City took the lead through Brad Plant in the �ifth minute. Despite both teams creating chances throughout the rest of the �irst half, the score remained 1-0 in favour of Dandy at halftime.

The second half saw a revitalised Preston Lions side dominate the game, and they were eventually able to equalise in the 61st minute.

The Lions continued to push forward and were rewarded with three more goals, scored in the 80th, 83rd, and 94th minutes, respectively.

The �inal score was emp-

anything of substance.

From the onset of the 2nd half, Croatia survived another scare, a goal mouth scramble and a long range strike from, Thomas Strain just missing the post. 50 minutes in and Playford spurned another glorious opportunity, in a comedy of errors from Ajak and Strain both missing from the six yard box. As the half wore on it became end to end, neither team creating clear cut chances.

83 minutes in Croatia threw the ultimate sucker punch, not without controversy. A delightful cross from captain Da Silva, met Donatien Niyonkuru who bundled the ball into Ostybyte, with the linesman judging the ball was over the line. Replays show this was inconclusive, fortunate for Croatia, who were on the receiving end from poor refereeing in the round prior.

Rhys Townsend almost equalised in the 89th minute, his side foot volley straight at So-

lari’s near post.

Croatia should have sown the game deep into stoppage time Ricardo Da Silva’s ball over the top played through Niyonkuru who squared the ball to Gildas Gomwikezwa whose �irst touch drove him past Ostbyte, however he could only strike the post.Isaac Mullen with the last kick on the game almost equalised. His long-range effort, stunned Solari rooted to the spot. Fortunately for Croatia it narrowly missed the post.

Adelaide Croatia now face Blue Eagles this Saturday, March 11th at Marden Sporting Complex 3pm and will look to build on early season momentum. Croatia were fortunate to win this game, but as championship sides do, they just �ind a way. Croatia will have key players in Noah Blažeka and Omari Didero returning for the game which will be a massive boost for Croatia structurally.

Dandy City Mauled by Lions

hatic 4-1 win to the Lions, whose fans were understandably delighted with their well-earned victory. For Dandy City, it was their second loss in a row, and they will need to improve if they hope to get their season back on track. Their next match is against Werribee City this Saturday at Costas Mitre 10 Park, with kick-off scheduled for 15:00PM.

20 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 8th of March 2023 2020 SPORT
Zoran Juraj SABLJAK Dona�en Niyonkuru “Doni” celebra�ng with the supporters

Second Half Surge by United 58 Downs Manly United

Knights Fall Short in Derby, As Hellas Consolidates Top Spot

Zoran Juraj SABLJAK

The original Melbourne Derby took place last night between Melbourne Knights and South Melbourne Hellas, and as expected, it was a match full of excitement, rivalry, and drama.

South Melbourne Hellas came into the game on a high note, having remained undefeated in the �irst three rounds of the season. Meanwhile, Melbourne Knights were in search of their �irst win for season 2023, and they were determined to make it happen against their bitter rivals.

Unfortunately for Knights,

Dinamo St Albans secured their �irst victory of the season in a tough and tense encounter against Heidelberg United at Churchill Reserve. The match was �illed with drama as both sides battled for the three points, but it was Dinamo who came out on top thanks to a �lash of brilliance by George Ott.

Ott continued his impressive goal-scoring run, netting his �ifth goal in just three matches. His goal came in the 22nd minute, with Brian Summerskill playing a low ball across goal. Ott, who was closely guarded by a defender, showed great skill to back heel the ball past the keeper and into the net, sending the Dinamo faithful into raptures.

Heidelberg United were lucky not to be reduced to ten men following an ugly challenge on Joseph Monek by Anthony Lesiotis. The referee only showed Lesiotis a yellow card, which sparked outrage from the Dinamo players, fans, and bench. They felt that a red card was warranted, but the decision stood, and Heidelberg United remained with eleven men on the pitch.

The �irst half was �iery, with both sides giving it their all. Dinamo went into the break with a narrow lead, but they knew that Heidelberg United would come out �ighting in the second half.

In the 82nd minute, Dinamo had a scare as Heidelberg United pushed forward

the match didn’t start as they had hoped, with South taking an early lead in the 5th minute. The goal came from a throw-in that was poorly defended, and it was a wake-up call for Knights to step up their game.

The rest of the �irst half was fairly balanced, with both teams creating several chances with shots on goal. South, however, went into the halftime break 1-0 up, leaving Knights with a lot to do in the second half.

The hosts, doubled their advantage in the 47th minute, following a shot on goal that was parried into the

path of Pat Langlois, whose simple header was enough to give South a 2-0 lead.

But Knights kept persevering and were eventually rewarded in the 58th minute when Ciaran Bramwell was brought down by South’s keeper. The referee pointed to the spot without hesitation, and Gian Albano stepped up and made no mistake to make the scores 2-1 in favour of Hellas. It was the spark that Knights needed as their con�idence began to grow, as did the number of shots on South’s goal.

Despite all their efforts, however, the Knights were

unable to produce an equaliser, and the game ended with bragging rights in the derby going to the hosts, South Melbourne Hellas.

Melbourne Knights will now be looking to bounce back from their defeat when they play at home this Sunday night March 12th, against a struggling Bentleigh Greens side who are currently on the bottom of the ladder. The Knights will be hoping to secure their �irst win of the season, and with home advantage, they will be looking to make a statement in front of their fans. The match is scheduled to kick off at 19:30.

Dinamo St Albans Earn HardFought Victory Against Heidelberg

his marching orders.

Despite being a man down, Dinamo held on to their lead and secured all three points, much to the delight of their fans. The victory was a well-deserved one for Dinamo, who showed great determination and resilience throughout the match.

Their next match promises to be another tough encounter as they travel to face Hume City on Saturday night, March 11th. Kick-off is scheduled for 18:30, and Dinamo will be hoping to build on their �irst win of the season and continue their climb up the league table.

Sydney United 58 delivered a solid performance in the second half to secure a 2-0 win against last season’s Grand Finalist, Manly United, on Sunday afternoon at the Sydney United Sports Centre. The victory catapulted United 58 into equal �irst place on the National Premier Leagues NSW Men’s ladder.

The �irst half was relatively uneventful, with both teams looking to conserve energy in the heat. However, United 58 appeared more promising in the attacking third. The hosts began to control the game after the opening sector, with Tasei Kaneko leading his side’s attack and testing the strength of the Manly defence.

In the second half, Manly got off to a stronger start, with Bruno Mendes putting Ben Koop through on goal. However, United 58’s Chris Payne turned the momentum back into his side’s favour, forcing Jack Greenwood into a stellar save to deny his powerful effort.

United 58 dominated the middle stages of the second half but remained without a goal, with Leroy Jennings missing two promising chances. The hosts continued to put pressure on Manly but were denied on numerous

occasions by the strong unit of Manly defenders.

Alen Aganovic suffered a nasty head knock in a desperate attempt to clear a dangerous cross but returned to the pitch after treatment. With Manly’s best aerial threat off the �ield, United 58’s Yianni Fragogiannis picked out an oncoming Adrian Vlastelica at the back post, and he headed home the opener in the 78th minute. Manly tried to surge forward but were unable to get anything off, and United 58 sealed the result in the �inal seconds of the game as Matthew Bilic’s cross bounced up perfectly for Patrick Antelmi to place the ball into an open net.United 58 coach Miro Vlastelica praised his team’s performance, noting their dominance throughout the game. The win was especially signi�icant as it was at home in front of a brilliant crowd, he added.

on a counter-attack. Christopher Dib made a desperate attempt to stop the attack, but his challenge earned him his second yellow card, resulting in a red card and

21 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 8th of March 2023 SPORT SPORTSPORT
Zoran Juraj SABLJAK

“We

First

the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

22 THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday, 8th of March 2023 ADVERTISEMENT ZAGREB CROATIAN BOOKSHOP BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS) CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South.
are extremely
to
(pioneer)
proud
be the
Minuteman Press,
TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au VJESNIK Hrvatski The Croatian Herald

VRHUNSKA HRVATSKA VINA I KAPLJICE LOZOVAČE, TRAVARICE, VINJAKA I U AUSTRALIJI

Ilija Raguž, hrvatski emigrant i australski poslovni čovjek iz Sydneyja, odgovoran je što je proizvode vinarije "Podrumi Andrija" iz Hercegovine doveo u Australiju

Tekst: Steve RAVIĆ

Pojavilo se novo ime na tržištu vrhunskih i kvalitetnih vina u Australiji, a to je nitko drugi do onaj koji pruža "kapljice hrvatskog neba" -vinarija "Podrumi Andrija" iz Hercegovine.

Ne samo da će Australci imati priliku uživati u ovim superiornim vinima zahvaljujući distributeru Iliji Ragužu iz tvrtke "Stone and Vine Co." u Sydneyju, Australci će također moći uživati i u nizu žestokih pića, uključujući lozovaču, travaricu i prvoklasnom (premium) "Andrija vinjaku".

Ugodno sam se iznenadio koliko je neobičan ovaj vinjak, iako su moja očekivanja već bila visoka. Neću ni početi s opisom okusa i toga koliko je pitak, već ću vas radije potaknuti da ga nabavite jer se može kupiti samo uz narudžbu unaprijed budući da je godinama unaprijed rasprodan - stoga je svaka boca koju nađete na tržištu vrijedna toga da se bude dio vaše kolekcije.

Dojmljive ocjene i upravljanje te činjenica da je uspjela potući velikog igrača francuskog konjaka na

ocjenjivanjima, ova hrvatska inačica žestokog pića u stilu konjaka stvorila je pravu senzaciju.

Zaista me se dojmio kada sam nedavno posjetio vinariju "Podrumi Andrija" u mjestu Paoča, gdje me ugostila obitelj Ćorić. Paoča se prvi put spominje 20. svibnja 1306. u arhivi Dubrovnika, a nalazi se svega 20-ak kilometara od Jadranskog mora, na 230 metara nadmorske visine i s mediteranskom klimom ovo područje idealno je za proizvodnju nevjerojatnog nektara za čisti užitak.

OBAVIJEST

Dragi župljani, Srdačno vas pozivamo da nam se pridružite na svetoj misi kojom ćemo obilježiti godišnjicu smrti vlč. Josipa Vranješa.

Vlč. Josip bio je vjerni sluga Božji i suosjećajan pastir svog stada. Dotaknuo je mnoge živote svojom mudrošću, dobrotom i humorom. Svima koji su ga poznavali puno nedostaje.

Misa će se održati u nedjelju, 26. ožujka, u 11 sati u crkvi sv. Leopolda Mandića u Sunshineu. Nakon mise otkrit ćemo i blagosloviti ploču posvećenu njemu u čast u predvorju crkve.

Slijedi ručak u župnoj dvorani. Svi ste pozvani i dobrodošli.

Molimo vas da potvrdite svoj dolazak što prije kako bismo pripremili dovoljno hrane i pića. Ako netko želi sjediti sa svojim društvom, može naručiti stol za najmanje 10 osoba.

Cijena ulaznice je $40 (uključen ručak), a možete ju nabaviti u crkvi nakon svetih misa ili rezervirati na broj Centra - 0468 721 685.

Nadamo se da ćete nam se pridružiti u slavljenju života i naslijeđa vlč. Josipa.

Superiorna vina s dugom tradicijomnektar za čisti užitak

Vinogradarstvo i vinarstvo oduvijek su bili tradicija obitelji Ćorić i povijest obitelji i njihova poslovanja seže sve do 1883. kada je rođen Šimun Ćorić. On je hrabro služio 12 godina vojske i za tu zaslugu dodijeljena mu je velika površina zemlje u selu Paoča u općini Čitluk. Ovo je također obitelj proslavljenog hrvatskog domoljubnog pjesnika i glazbenika, oca Šite Ćorića.

U idućih nekoliko tjedana otkrit ću više o nasljeđu ove obitelji, no za sada ću se usmjeriti na uzbudljiv dolazak prve pošiljke kvalitetne kapljice "Podruma Andrija".

ISPRIKA

Uredništvo Hrvatskog vjesnika ispričava se HKC-u Sunshine i vlč. Josipu Grubišiću zbog nenamjerne greške koja je objavljena u oglasu 1.3.2023. vezanog za ručak nakon sv. mise povodom obljetnice smrti vlč. Josipa Vranješa.

U tekstu koji se odnosi na rezerviranje karata (stol za 10 osoba) karte se odnose na ulaznice, a ne 'špilove karata', igraće karte ili 'kartanje'.

Još jednom, ovim putem ispričavamo se zbog nastalog problema i greške koja se potkrala.

Uredništvo

Ilija Raguž, hrvatski emigrant i australski poslovni čovjek iz Sydneyja, rodom iz Hercegovine, odgovoran je što je ovaj proizvod doveo u Australiju. Ilija nije mogao ne predstaviti ovu nevjerojatnu kapljicu na australskom tržištu kroz tvrtku "Stone & Vine Co.", koju je osnovao 2018. kako bi se povezao s ljubiteljima iznimnih vina iz cijelog svijeta - od Italije preko Francuske do Južne Afrike.

Ovi jedinstveni proizvodi sada se mogu naručiti te će biti dostavljeni na Vaša vrata kroz www.stoneandvino. com.

Hrvatski klubovi u Australiji također će prvi imati priliku predstaviti ova vina hrvatskoj zajednici i našim gostima prije negoli ona postanu dostupna na širem tržištu.

Pratite i dalje Hrvatski vjesnik, moje društvene medije te internetsku stranicu i društvene medije tvrtke "Stone & Vine Co." za najnovije informacije.

Za sada, domognite se boce iz ponude "Podruma Andrija"!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 24 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

Udruge i ekonomisti složni su u ocjeni kako nema logike iza izostanka pada cijena jer iako su određene robe bile nabavljene u vremenu visokih cijena, to ni u kojem slučaju ne može vrijediti za sve

Pad cijena nafte i ostalih energenata te stabilizacija tržišta hrane na svjetskoj razini, nažalost, nisu donijeli dobre vijesti za potrošače u BiH. Cijene, osobito prehrambenih proizvoda, i dalje su na razinama koje su zabilježene na vrhuncu in�lacije, a da stvar bude gora, postoje primjeri u kojima određeni proizvodi dodatno poskupljuju. Udruge potrošača i ekonomisti složni su u ocjeni kako nema logike iza takvoga ponašanja jer iako su određene robe zaista bile nabavljene u vremenu visokih cijena, to ni u kojem slučaju ne može vrijediti za sve prehrambene proizvode, a osobito one čija proizvodnja ovisi o trenutačnom kretanju cijena energenata. Nadalje, brojni proizvodi u startu su zabilježili rast cijena iako se radilo o zalihama koje su nabavljene u vremenima prije krize. Sve navedeno jasno ukazuje na situaciju u kojoj žitelji Bosne i Hercegovine ispaštaju zbog snažnoga udara na kućne proračune, ali i izostanka sustavnih mjera nadzora. Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge građana “DON” iz Prijedora, a koja je iznimno aktivna na promociji zaštite prava potrošača, ističe kako udruga konstantno upozorava na situaciju, i to dulje vrijeme, u kojoj se cijene proizvoda jednostavno na vraćaju na ranije razine, unatoč padu cijena energenata, prvenstveno goriva.

„Znamo da je gorivo bilo pokretač lančane reakcije poskupljenja. Tako da, i kada dođe do smanjenja cijene goriva, to se ne odražava na osnovne život-

Da im nije rođaka iz inozemstva i njihove nesebične pomoći, mnogi građani BiH jedva bi mogli preživjeti

Posljednjih godina iz Bosne i Hercegovine u inozemstvo se sele čitave obitelji, za razliku od ranije, kada je na rad u inozemstvo odlazio samo muškarac koji je ovdje uzdržavao obitelj.

Demografska kretanja te sve manji broj stanovnika razlog su što se predviđalo da će doznake iz inozemstva iz godine u godinu padati jer se procjenjivalo kako će biti sve manje onih kojima će dijaspora pomagati. Ipak, barem za sada, predviđanja se nisu obistinila. Naprotiv, dogodilo se suprotno. Doznake rastu.

Dijaspora šalje novac u BiH, od čega veliki broj stanovnika zapravo i preživljava. Da im nije rođaka iz inozemstva i njihove nesebične pomoći, mnogi građani BiH jedva bi mogli preživjeti da ne “zaglibe” u kredite,

IZOSTANAK OČEKIVANOG PADA CIJENA

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Aksiom

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Prema Hrvatskom enciklopedijskom rječniku aksiom je, pod 1., općenito, temeljno načelo čija se valjanost ili istinitost prihvaća bez dokazivanja, praistina. Prema de�iniciji u klasičnoj �ilozo�iji, aksiom je tvrdnja koja je evidentna ili dobro uspostavljena te koja je prihvaćena bez kontroverzi ili pitanja. Prema uporabi u modernoj logici aksiom je jednostavno početna točka rasuđivanja....

Žitelji BiH opet zadnji u Europi

ne namirnice, a kamoli na neke druge proizvode”, naglasila je Marić. U kontekstu opravdanja zbog čega je to tako, ona je navela kako postoje tvrdnje inspekcijskih tijela da je roba pristigla u nabavi znatno skuplja, pa je onda i u maloprodaji skuplja.

„U svakom slučaju, potrošači uvijek ispaštaju, sve ide preko njihovih leđa”, upozorila je istaknuvši kako u Bosni i Hercegovini jednostavno ne postoji politika kao u zapadnim zemljama u kojima se zaista osjete sniženja, a cijene moraju ići dolje. To se kod nas u BiH, podsjeća, nikada nije dogodilo. Najbolnije je što žitelji BiH, kaže, nisu osjetili pojeftinjenja u osnovnim namirnicama, poput mlijeka i mliječnih proizvoda, iako je, dodaje, došlo do stabilizacije na tržištu za navedene proizvode.

Brašno i pekarski proizvodi u protekloj su godini poskupjeli, navodi, čak nekoliko puta.

„S druge strane, mi nikada ne možemo upratiti kolika je težina jedne ki�le, jednoga kruha...

To je posebna priča”, upozorila je, dodavši kako stanje u Ukrajini nema nikakve veze s ovom

tematikom jer je većina žitarica u BiH nabavljena iz Mađarske ili Srbije.

Dakle, i u ovom slučaju imamo, konstatira, obmanu potrošača, a pritom ne dolazi do smanjenja, već čak do povećanja cijena.

Marić također jasno navodi i kako smatraju da pitanje nabave u vremenima viših cijena i posljedično rasta u maloprodaji jednostavno ne vrijedi za sve proizvode.

„Dok je inspekcija izrekla bilo kakve kaznene mjere, tu je bilo neregularnosti. Mi nemamo pokazatelje od inspekcija koji su ih trgovački lanci kršili, kolike su bile prijevare, na kojim proizvodima”, upozorila je Marić, kazavši i kako sada postoji razdoblje žalbi na izrečene mjere, što znači da se ne zna hoće li u konačnici sredstva biti uplaćena u proračune. U prosincu 2022. godine vidljivo je kako se nastavlja snažan in�lacijski pritisak na kućne proračune. Najveći prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljku hrane i bezalkoholnih napitaka, i to za čak 23,2 posto, a slijedi prijevoz, koji je poskupio za 17,2 posto.

Nadalje, poskupjeli su i stanovanje i režijski izdaci, i to za 16,9 posto, dok su namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće u prosjeku skuplji za 12,2 posto. Kakve nas brojke očekuju kada je riječ o početku ove godine, koja je inače donijela vidljivi pad cijena energenata, vidjet će se vrlo brzo.

Ipak, �inancijske institucije očekuju kako bi u ovoj godini konačno trebalo doći do popuštanja in�lacijskog pritiska. Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) objavila je nedavno drugi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za razdoblje 2022.

- 2024. godine, a u njemu je iznesena procjena kako se očekuje usporavanje rasta gospodarstva, dok bi s druge strane uslijedio pad in�lacijskog pritiska. U projekcijama je vidljivo kako bi in�lacija u ovoj godini mogla pasti na 6,1 posto, dok bi u 2024. došlo do dodatnog pada na 3 posto.

Međutim, iz Centralne banke ne očekuju da će se in�lacija vratiti na višegodišnji prosjek, zabilježen prije 2022. godine, u srednjem roku.

Kao i svake godine, 1. ožujka pokaže se koliko je Bosna i Hercegovina nemoguća država. Veleposlanici BiH, Srbi, u svom pismu pišu: “Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, dostavljajući instrukciju svim veleposlanstvima i generalnim konzulatima da obilježe 1. mart, nepostojeći Dan nezavisnosti BiH, u kojoj daje neprihvatljivo tumačenje osnovanosti obilježavanja ovoga datuma, zloupotrebljava funkciju ministra isto kao što je radila i njegov prethodnik Bisera Turković....Ovakva praksa ne ide u prilog njegovim tvrdnjama da će popraviti loše stanje u Ministarstvu vanjskih poslova koje je zatekao nakon brojnih zloupotreba njegove prethodnice Bisere Turković, a koja se služila istim metodama i praksom da dodatno uruši odnose tri konstitutivna naroda i vanjskopolitičku pozic Predsjednik Republike Srpske i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik kaže da je svugdje u svijetu logično da se slavi dan kada je uspostavljen i potpisan mir, a ne dan kada je počeo rat. Po njegovoj tvrdnji, Bošnjaci-muslimani proslavom tog dana slave rat, a oni, Srbi, proslavom Daytonskog sporazuma mir. S druge strane, Bošnjaci-muslimani tvrde da je ovo sramotna praksa ignoriranja državnih praznika. Gledajući samo s točke pravnog gledišta, Srbi su u pravu jer ne postoji u Zakonu niti bilo kojem pravnom dokumentu DRŽAVE BiH 1. ožujka kao državni praznik. Pokušaj bošnjačke političke oligarhije da, preko Ustava i Zakona u Federaciji BiH, taj dan nametne kao državni praznik u cijeloj BiH pucanj je u prazno. Podrška međunarodnih političara da se 1. ožujka slavi kao državni praznik sasvim sigurno neće uvjeriti Srbe da to prihvate. No, da pogledajmo i drugu, hajde da je nazovemo, duhovnu stranu. Sasvim je jasno, iako se ovo što ću reći ne može dokazati nego je aksiom, da 1. ožujka kao Dan nezavisnosti BiH najmanje 70. posto građana BiH ne osjeća praznikom. Više je nego očito da je kod Srba aksiom da 1. ožujka nije nikakav Dan nezavisnosti BiH općenito, temeljno načelo čija se valjanost ili istinitost prihvaća bez dokazivanja, praistina... tvrdnja koja je evidentna ili dobro uspostavljena te koja je prihvaćena bez kontroverzi ili pitanja.

Što se tiče Hrvata u Dragoj Našoj, uvjeren sam kako golema većina njih taj Dan ne doživljava kao praznik. I glede Hrvata radi se o aksiomu. Postavlja se logično pitanje - što je rješenje za Dan nezavisnosti? I, ma koliko pesimistično zvučalo, rješenja NEMA!

U svom govoru povodom tzv. Dana nezavisnosti, Željko Komšić je optužio međunarodnu zajednicu kazavši: “BiH je opstala u svojim prepoznatljivim međunarodnim okvirima, usprkos svemu, pa čak i usprkos tzv. međunarodnoj zajednici… Nažalost naša država sada nije suočena samo s velikodržavnim aspiracijama susjeda i njihovim, rekao bih tradicionalnim pokušajima podjele BiH, nego i s neprimjerenim stranim intervencionizmom… Gdje nestade međunarodna podrška suverenitetu BiH pa nam sada ti lažni prijatelji sa susjedima uzimaju mjeru”. Njegovim osudama pridružio se i zastupnik u državnom parlamentu Zlatan Begić, dojučerašnji gorljivi član Sejdina DF-a, kazavši: “Johann Sattler je predani neprijatelj demokracije u BiH, eu rasist i jedan od predanih neprijatelja građana i države BiH koji godinama predano radi na realizaciji velikodušnih politika. Jedan je od kreatora grupe poznate kao ‘invalidne strukture’.”

Nakon ovakvih izjava, posebno člana Predsjedništva, logično je postaviti neka pitanja: Radi li to Komšić svjesno na konfrontiranju BiH s međunarodnom zajednicom, istom onom koja je na bezbroj načina pružila potporu suverenitetu BiH, koja joj je darovala kandidatski status za otvaranje pristupnih pregovora u EU, koja i materijalno, značajnim sredstvima, pomaže BiH? Radi li to on skupa sa radikalnim bošnjačkim političarom Bakirom Izetbegovićem i drugima na sprječavanju ulaska BiH u EU? Očekuje li on, i ta kompanija, da će ovim govorom biti zadovoljna međunarodna zajednica? Ili je Sejdo Komšić potpuno skrenuo s pameti?! Svoje nezadovoljstvo Komšićevim budalaštinama odmah je izrazio Johann Sattler, a on je predstavnik EU-a.

Doznake iz inozemstva: dijaspora u BiH

dnevno slala više od 10 milijuna KM

koje bi tko zna kada i kako mogli vratiti.

Oko deset posto ukupnog novca koji se troši u BiH poslali su naši ljudi iz inozemstva. Ukupni tekući transfer u 2021. iznosio je nešto više od četiri

milijarde maraka, potvrđeno je iz Centralne banke BiH.

Godinu prije taj iznos bio je veći od tri milijarde maraka. Razlozi povećanja doznaka iz inozemstva, odnosno privatnih novčanih transakcija, leže u bo-

ljem imovinskom stanju građana koji su odranije u dijaspori te sve većem broju migranata iz BiH u inozemstvu koji počinju dostavljati novac u zemlju, naveli su prošle godine iz Centralne banke BiH.

Sjednicom Doma naroda Parlamenta BiH izabrana su i sva povjerenstva potrebna za normalan rad tako da je s tim činom konačno završena uspostava vlasti na razini države. Glede Federacije BiH, nakratko je spriječena blokada uspostave vlasti jer je Predstavnički dom Parlamenta F BiH izabrao novo rukovodstvo, Lidiju Bradaru (HDZ) za predsjednicu, a Igora Stojanovića (SDP) i Re�ika Lendo (SDA) za dopredsjednike. Prema zakonu, Parlament ima rok od 30 dana da izabere novu vladu, ali se tu očekuju veliki problemi. Na koji način će biti spriječena blokada SDA, koju Bakir Izetbegović i njegova stranka najavljuju i od koje, kažu, neće odustati, ostaje za vidjeti. Uglavnom, sve je moguće osim da ne bude problema. Visoki predstavnik međunarodne zajednice Chriatian Schmidt donio je zakon o stavljanju van snage zakona o nepokretnoj imovini RS, a Ustavni sud BiH, raspravljao je o ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS, po zahtjevu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, Željka Sejde Komšića i nekolicine bošnjačkih zastupnika. Donesena je mjera privremene zabrane primjene tog zakona do konačne odluke suda.

Naravno, da su svi Srbi i pozicija i oporba protiv ove odluke Suda. Ono što je također jasno, što je aksiom, jest da Srbi nikad neće pristati da se imovina RS knjiži na BiH. Još jedan je to dokaz o nemogućnosti funkcioniranja Drage Naše kao države, a da ne bude protektorat međunarodne zajednice.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 25 VIJESTI IZ BiH

TOPLINSKI VAL

Najveće vrućine u posljednje dvije godine

Južna Australija tijekom prošlog tjedna osjetila je ekstremne vrućine, većina države sada se nalazi u fazi upozorenja na požare, a vatrogasne letjelice su u pripravnosti.

Temperature rastu u Sydneyju uoči vrućeg tjedna i najavljenog toplinskog vala koji će potrajati na obali Novog Južnog Walesa. Vrući zrak kretat će se državom uzrokujući povećanje temperatura čime će središte Sydneyja prvi put ove godine dosegnuti i 36°C. „Ljetne vrućine kakve nismo vidjeli od ljeta 2021. stižu diljem Novog Južnog Walesa te će milijuni građana biti izložena najvećim temperaturama u posljednje dvije godine”, najavila je meteorologinja Sky Newsa Alison Osborne.

Tijekom vikenda diljem države primijećeni požari niskog raslinja, a ekstremno visoka opasost od požara proglašena je za područja Greater Hunter, Central Ranges te Lower Central West Plains. Toplinski val utjecat će i na dijelove Queenslanda i Zapadne Australije, a dijelovi Tasmanije mogli bi ugledati snijeg.

Obilne kiše u području Top End i dalje donose rizik od poplava pa su donijele i blokadu ključnih prometnica u Zapadnu Australiju.

Starija meteorologinja Ureda za meteorologiju Sarah Scully izjavila je da će vrućine na istočnoj obali nastati radi premještanja vrućih sjevernih vjetrova ispred hladne fronte. „U velikom dijelu Novog Južnog Walesa od ponedjeljka do srijede bit će vruće i vjetrovito, što će povećati opasnost od požara posebice za planinska područja Novog Južnog Walesa (NSW

Povećanje kamata uoči sljedećeg sastanka RBA

Australce se upozorava na nova povećanja kamata dok banke predviđaju tešku situaciju za iduću godinu.

Očekuje se porast kamatnih stopa na hipoteke po deseti put zaredom nakon sastanka središnje banke (Reserve Bank) koji je planiran za ovaj tjedan. One koji se nadaju da će ovo biti posljednje povećanje kamata očekuje veliko razočaranje. Četiri velike banke, Commonwealth, Westpac, ANZ i NAB su prognozirale lošu godinu dok se RBA trudi stati na kraj podivljaloj in�laciji.

daljnja povećanja kamatnih stopa mogla biti potrebna kako bi se obuzdala in�lacija. „Odbor očekuje da će biti potrebna daljnja povećanja kamatnih stopa tijekom idućih mjeseci”, izjavio je.

Ranges) i područja Western Slopes”, izjavila je. „Očekujemo toplinski val niskog intenziteta za dijelove istočnog Novog Južnog Walesa, dok će jugoistočna Australija pretrpjeti niz hladnih fronti i pad temperatura dobrano ispod prosjeka. U planinskim područima Tasmanije u srijedu bi moglo biti čak snijega.”

Obilne kiše nastavit će se u većem dijelu regije Top End, zahvaljujući monsunu koji se premiješta iznad poluotoka Cape York te Queenslanda.

„Ovo trenutno donosi vlagu u Sjevernu Australiju i jačanje olujih aktivnosti”, izjavila je Scully. „Izdano je i niz upozorenja na poplave i preporuka za praćenje situacije za sjeverne dijelove zemlje. Javio se niz učinaka po zajednicu, prošlog tjedna obilne kiše diljem područja Top End rezultirale su evakuacijom određenog broja zajednica, sada je situacija lakša, velik dio vode koji je stvorio poplave prošlog tjedna sada se premijestio nizvodno. Radi toga je došlo do poplava na području Victoria River Crossing, glavne prometnice između Sjevernog Teritorija i Zapadne Australije te se očekuje da će ona ostati neprohodna do četvrtka.”

Zapadna Australija predahnula je toplinskog vala, a tijekom idućeg tjedna očekuje se onaj niskog intenziteta.

Sydney će se znojiti na maksimalnim temperaturama od 36°C u ponedjeljak te 34°C u utorak, temperature iznad 30°C očekuju se i tijekom ostatka tjedna, a u subotu su mogući i pljuskovi.

Melbourne može očekivati zahlađenje nakon paklenog vikenda, s maksimalnim temperaturama od 17 do 24°C i mogućim pljuskovima.

Trenutna službena gotovinska kamata stopa iznosi 3.35%, no banke očekuju da će nezavisna RBA najaviti dodatno povećanje od 0.25% na skorom sastanku čime će one narasti na 3.6% - što je ujedno i najviša razina od rujna 2012.

Glavni stručnjak za gospodarstvo tvrtke AMP Capital Shane Oliver složio se da će ovo povećanje „gotovo sigurno” zahvatiti i klijente banaka. „Komentari koje je dao RBA za sada su zaista tmurni”, izjavio je. „Razlike u pogledima (među �inancijskim stručnjacima), čini se, samo su u tome do koje će se mjere povećavati kamatne stope.”

RBA povećava kamate jer time pokušava zauzdati in�laciju. In�lacija je dosegnula najveću razinu u posljednjih 10 godina - 7.8% u prosincu - što je dobrano iznad cilja od 2-3%. koji je postavio RBA. „Visoka in�lacija otežava život ljudima i slabi funkcioniranje gospodarstva”, izjavio je guverner RBA Phillip Lowe nakon povećanja kamatne stope u veljači. „Ako visoka in�lacija ostane ukorijenjena u očekivanjima građana, bit će ju teško smanjiti kasnije. Upravni odbor nastoji vratiti in�laciju na 2-3 posto istovremeno držeći gospodarstvo stabilnim, no put ka postizanju ove ravnoteže nije lak.”

Federalni rizničar Jim Chalmers, koji ne može utjecati na odluke odbora RBA, rekao je da su se ovog tjedna pojavili znakovi da in�lacija počinje padati. „Siguran sam da ćemo ovo nekako preživjeti i da je najgora in�lacija iza, a ne ispred nas”, rekao je dr. Chalmers. No također je priznao da najviše pate građani. „Kamatne stope su nevjerojatne. Visoka in�lacija je pogodila naše gospodarstvo, a nismo imuni ni na globalnu situaciju”, rekao je. Nažalost, stručnjaci se slažu da nas čekaju teška vremena. Kada će kamatne stope doseći maksimum?

Nakon prvog mjesečnog sastanka ove godine u veljači, dr. Lowe je izjavio kako bi

Nakon ovih crnih prognoza, Westpac, ANZ i NAB predvidjeli su da će do svibnja kamatne stope narasti na nevjerojatnih 4.1%. Tri velike banke predviđaju da će kamatne stope biti povećane tri puta po 0.25% tijekom ožujka, travnja i svibnja. Ostvari li se ovo predviđanje, Australija će imati najveću gotovinsku kamatnu stopu u posljednjih 11 godina.

U međuvremenu je Banka Commonwealtha postala malo optimističnija u svojim prognozama pa sada govori o dva povećanja kamatnih stopa od 0.25%, čime bi se postigla maksimalna kamatna stopa od 3.8% u travnju. Ulazi li Australija u recesiju?

Dr. Oliver je upozorio da bi se zemlja mogla naći u recesiji nastavi li RBA povećavati kamatne stope ovakvim tempom. „Financijsko tržište blizu je prognoze o četiri nova povećanja, a gospodarski stručnjaci predviđaju još tri povećanja”, rekao je. „Pretpostavljam da bi to vjerojatno odvelo gospodarstvo u recesiju.”

Glavni stručnja za gospodarstvo AMP-a nada se da će RBA zaustaviti povećanje kamatnih stopa na nekoliko mjeseci. „Možete povećati kamatne stope i potom se ne dogodi ništa, zatim povećate ponovno kamatne stope i opet se ne dogodi ništa,” rekao je. „Potrebno je neko vrijeme da vaša banka prenese povećanje kamatne stope na vas… i potrebno je neko vrijeme kako biste vi primijetili da vaš bankovni račun ne izgleda tako dobro kao nekada te da potom prilagodite vašu potrošnju.”

Odmak između povećanja kamata i posljedica koje će

ono imati po naš novčanik produljio se zahvaljujući ušteđevinama koje smo nakupili tijekom pandemije, objasnio je dr. Oliver. Rekao je da središnja banka mora pronaći ravnotežu između potrebnih povećanja - kako bi se gospodarstvo „ohladilo” - i velikih povećanja.

Što to znači za zajmove za nekretnine?

Za trećinu vlasnika svog doma koji su suočeni s re�inanciranjem svojih hipoteka, dr. Oliver priznaje da „situacija postaje sve lošija i lošija”. Guverner Lowe rekao je na saslušanju senatskog odbora za procjene ranije tijekom mjeseca da je preplavljen pismima građana koji imaju hipotekarne kredite i bore se s učinkom neprekidnih povećanja kamatnih stopa.

„Na osobnoj razini ovo smatram vrlo uznemiravajućim, ljudima je zaista, zaista teško. To mogu razumjeti,” rekao je. „No također razumijem da ako ne suzbijemo in�laciju, to će donijeti još veće kamatne stope i veću nezaposlenost.” Zapisnik s nedavnog sastanka odbora RBA otkrio je da će oni koji su digli kredite uz promjenjive kamatne stope biti suočeni s rekordno visokim otplatama nakon predviđenog povećanja kamatnih stopa.

„Varijabilne kamatne stope na kredite za nekretnine porasle su značajno tijekom proteklih mjeseci i prema prognozama rate za otplatu kredita doseći će najveće razine do sada (u usporedbi s udjelom dostupnog prihoda kućanstva)”, navodi se u zapisniku.

Podaci kojima raspolaže RateCity pokazuju da će vlasnik nekretnine koji je digao hipotekarni kredit na 500.000$ mjesečno plaćati 77$ više ako RBA u utorak podigne kamatne stope.

Nastave li kamatne stope rasti na predviđeni maksimum od 4.1 posto, oni koji su digli hipotekarne kredite

morat će platiti vrlo visoke račune.

U trenutku kada gotovinska kamatna stopa u svibnju dosegne vrhunac, otplata kredita od 500.000$ bit će za 1154$ skuplja u usporedbi s travnjem prošle godine, navode podaci RateCItyja. Ovo je zaista nevjerojatno povećanje od 49% u nešto malo više od godinu dana.

Kada će kamatne stope pasti?

Iako su gospodarske prognoze za neposrednu budućnost loše, gospodarstveni stručnjaci ali i banke procjenjuju da bi središnja banka mogla početi smanjivati kamatne stope u roku od godinu dana.

Dr. Oliver navodi da gospodarski podaci koji su se pojavili od posljednjeg sastanka RBA ranije tijekom mjeseca ukazuju na to da je nacija već dosegla vrhunac in�lacije. „Komentari koje je dao RBA ukazuju na dodatno povećanje, ali gospodarski podaci koje smo vidjeli od prošlog mjeseca ukazuju na to da su pretjerali sa svojim mjerama”, rekao je.

„Pretpostavljam da će u nekom trenutku RBA shvatiti da su pretjerali i da će malo ohladiti stvari.”

AMP Capital „već odavno smatra” da će središnja banka početi smanjivati kamatne stope krajem ove godine, naveo je njihov glavni stručnjak za gospodarstvo. Ovo predviđanje je u skladu s optimističnijim �inancijskim institucijama kao što je Commonwealth Bank, ali i suprotno od predviđanja banaka kao što je Westpac.

RBA neće smanjivati kamatne stope sve do 2024. predviđa Westpac, ali će tada krenuti smanjivati kamate radikalno u sedam navrata.

Kako god da bilo, stručnjaci se slažu oko toga da će svakodnevni život za građane Australije naprije postati teži prije negoli se ponovno popravi.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 26 AUSTRALSKE VIJESTI VJESNIK Hrvatski The Croatian Herald TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au
BANKE UPOZORILE GRAĐANE

Pobijedi li u Ukrajini Putin slijedi nam nova srpska invazija

Prosječni IQ je negdje oko 97. To je gotovo 60 manje od IQ-a koje su imali, recimo, Stephen Hawking i Einstein. Ovaj potonji nas je razveselio uzrečicom kako su samo dvije stvari bezgranične - svemir i glupost, uz napomenu da za svemir to još nije 100 posto siguran.

Jednom je, u trenutku iskrenosti, rekao naš psihijatar dr. Herman Vukušić: "Nema zdravih, ima samo nepregledanih". Koliko ima hrvatskih povjesničara koji nisu pregledani samo Bog zna. Koliki je prosječni IQ naših hrvatskih povjesničara i onih koji pišu srednjoškolske udžbenike povijesti ocijenite sami, odnosno koliko ih je "nepregledanih". Već su "pre(o)gledani" Klasić, Goldstein, Jakovina, Markovina, a svoj pregled čekaju razni jugo-autori srednjoškolskih povijesnih udžbenika.

Najnovija prijava za taj pregled mogla bi biti i za Akmadžu i Hasanbegovića. Naime, u Zagrebu je, u okviru Hrvatskog instituta za povijest, održan kolokvij pod nazivom: "Bosanska golgota četnika 1945.". Gosti su bili srbijanski "istoričari" Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević. Zanima me samo IQ organizatora ovog skupa bez obzira na opće poznate povijesne činjenice. Naime, već nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. četnici Draže Mihailovića počeli su najprije tajno, a potom i javno približavanje Titu i komunistima. Zagreb su tako "oslobodile" miješane partizansko-četničke jedinice, naravno u partizanskim uniformama.

Gura li nas se u obnovljeno jugo-bratstvo i jedinstvo?

Tako je partizanski general Dapčević jednom prilikom priznao da su u svibnju 1945. partizani strijeljali kraj Maribora oko 30 tisuća ustaša i domobrana, a četnici su, uz asistenciju Engleza, pušteni kući. Klasić zna "znanje". Aktualni jugo-istoričar

Hrvoje Klasić je "šokovan" pa kaže: "Šokantno je da su za istim stolom sjedili oni koji veličaju ustaške zločine nad Srbima i četničke zločine nad Hrvatima i revitaliziraju ih". A onog koji veliča partizanske zločine nad Hrvatima nisu pozvali za stol.

Odmah svi na pregled! Uglavnom po Klasiću su četnici i ustaše "dobro surađivali" u Drugom svjetskom ratu. Valjda je po Klasiću ta suradnja išla toliko daleko da su udovice četnika od NDH dobivale mirovine, hranu, lijekove, oružje… Naš "istoričar" valjda "misli" da su onda s tim oružjem četnici napadali njegove partizane. Vjerojatno i onda kad su se pred kraj rata masovno presvlačili u partizanske uniforme nakon obaveznog brijanja… Ma kakav Drugi svjetski rat! Po Klasiću i jugo-povjesničarima to je bio samo bratoubilački rat partizana, ustaša i četnika. Međutim, za to klanje su nakon 8. svibnja 1945.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Zagreb poklonio našem "velikanu" Miljenku Smoji. Smoje to i zaslužuje. Karmela Devčić u Večernjaku nas podučava: "Otkud splitski dišpet?" Nastavlja: "Tražila se karta više". Zagrepčani kuže što je prava kvaliteta. Kad je Dragan Despot, pred otprilike godinu dana, postavio na scenu Krležin roman "Na rubu pameti" iz 1938., dvorana na Trgu bana Jelačića bila je poluprazna. Danas, sto metara sjevernije, traži se karta više za "Velo misto". Očito, svoj istančan ukus žitelji glavnog grada pokazuju

Navodno je predsjednik Milanović negdje izjavio da je Hrvatska sa 74. mjesta u korumpiranosti "pala" na 55. mjesto, ali smo to skupo platili

platili isključivo ustaše dok četnici i partizani preko svojih nasljednika i danas primaju "penzije" od RH…

Mirovine, naime, primaju samo oni koji su se borili i izborili za Tuđmanovu Hrvatsku. A epizoda s Hrvatskim institutom za povijest, Miroslavom Akmadžom, Hasanbegovićem, Klasićem te četničkim istoričarima Dimitrijevićem i Devićem samo pokazuje u kojoj smo još mjeri zatrovani vulgarnom ideološkom jugo-propagandom i koliko smo još daleko od izlječenja. Ako uopće jesmo? Možda je to baš put kojim nas se stalno pomalo i tobože neprimjetno gura u neko obnovljeno jugo bratstvo i jedinstvo.

U Koprivnici je trideset metara od policijske postaje eksplodirala eksplozivna naprava.

Policija nije reagirala jer nije bilo dojave građana.

Muškarci opet kleče i mole, narušavaju javni red i mir jugo�ila, ateista i "progresivnih" liberala. Preglasno mole. Fred Matić, inače zvan Punjena ptica, je ponovno u ekstazi. Bio je čvrstog uvjerenja kako je aktivizam u državi za koju se on borio dozvoljen samo za ljevičare i liberale (npr.: za pripadnike Možemo! kao Benčićku, Uršu Raukar i sl.). Nigdje nisam pročitao ni vidio da "molitelji" urlaju, potežu druge za rukav, ometaju promet, deru se da je pobačaj "civilizacijski domet", leže po pločnicima, lobiraju kod "svojih" istomišljenika u Saboru da galame po medijima i zagovaraju ih… Ljudi samo kleče i mole. Uglavnom, djeluju dijametralno suprotno od Freda Matića. Po reakcijama na fejsu Fred mnogima ide na "onu stvar". Koja je to stvar ostaje na Fredu da sam utvrdi. Jednog će dana možda i naš Fred otkriti "sveti gral"…

Kao što je nekadašnji predsjednik

RH Stipe Mesić dodijelio američkom veleposlaniku Williamu Montgomeryju velered kneza Trpimira zbog njegovih zasluga za uvođenje vele-reda, možda ga jednom, ako Kolinda opet postane predsjednica, dobije i Fred Matić.

Drago mi je da se nakon Splita i

tek kad se pojave Lepa Brena i Smoje. Nekako je simbolično da će oboje nastupiti u hrvatskoj "komediji".

Smoje je bio pravi jugoslavenski druker

No vratimo se mi našem Miljenku. Tip je bio stvarno osebujan lik. Danas ga se štoviše podiže na razinu idola. Kao, bio je "naš čovik" koji se rugao vlastodršcima. Ha, ha, ha!

Smoje je bio stopostotni režimski novinar i cinker. Ne "žviždač" nego druker. Već sam više puta pisao o tome kako postoji sudska presuda iz koje je vidljivo da je "naš čovik" prijavio miliciji taksistu koji je povjerovao kako je Smoje "naš čovik".

Smoje je bio de�initivno jedan od kulturnjačkih stupova tadašnjeg komunističkog režima. U protivnom mu nikada ne bi bilo ni dozvoljeno da napiše i snimi humorističke serije "Naše malo misto" i "Velo misto". Bio je uvjereni splitski Jugoslaven. Njegov tobožnji "anarhizam" bio je samo jeftina farsa, krinka kako bi humanizirao komunističku jugo-vladavinu. Vlaji su po njemu bili "horde koje su se s druge strane brda spustile u �ini, crveni i jugoslavenski Split". Kad je 26. listopada 1985. došlo do "gužve" na utakmici Hajduk - Crvena Zvezda, uzburkale strasti Splićana "smirivao" je naš Miljenko izjavivši: "Klero-nacionalisti, još bolje fašisti, spremaju se na akcije, ali nisu to Splićani, ti Torcidaši su opaki, opasni, zadojeni mržnjom, a još i tuku pitomce"(?). Uz ostale kvalitete, bio je i najžešći protivnik skidanju crvene zvijezde s hajdukovog dresa. Godine 1986. ili 85. bio sam na utakmici Hajduk-Dinamo u Splitu. Dan ranije Smoje je otprilike napisao kako je*eš pobjedu protiv ovakvog Dinama, aludirajući na tada "slabu" ĆiQrinu momčad. Završilo je 4:0 za Dinamo, a junak pobjede bio je, Ćirno otkriće, gluhonijemi Jozo Bogdanović koji je dao dva gola. Smoju sam vidio na tribini. Izgledao je kao da su mu upravo javili kako je njegov ljubimac Tito umro.

Što se to događa s našim dragim i lijepim Zagrebom? S jedne strane se slavi Smoje, s druge dolazi i glaz-

beno nas zatupljuje Lepa Brena, s treće beogradski povjesničari dolaze cmizdriti nad "zlom sudbinom" četnika u Drugom svjetskom ratu, pa cajke pune Arenu… Očekuje se možda uskoro i neki moderni balet o Arkanu, povratak Tita na sve zagrebačke trgove, ulice koje nose imena Milke Planinc, Anke Berus, možda sutra i Vučića, Izetbegovića mlađeg, Plavšićke, Martića itd. Sve to u ime novog bratstva i jedinstva koje su Tuđman i njegovi nacionalisti nasilno prekinuli osnovavši i izborivši samostalnu Hrvatsku. Naravno, prije toga "Možemo!" mora riješiti još samo pitanje smeća u gradu… Mislim na ono nacionalističko!

Sjećam se Biljane Plavšić osuđene za ratne zločine u Haagu. S nevinim izrazom lica izjavila je na Haaškom sudu da su na Palama Srbi imali isključivo snježne topove pa su grudama snijega gađali Sarajevo…. E, moj narode…

Pronađen je pravi ključ za izbor dobitnika književnih nagrada: Jurica Pavičić ili Miljenko Jergović. Tko kaže da "leve treba iti ne" kako lijepo kažu Međimurci? Njih dvoje su istinska djeca Jagne Pogačnik. Čeka se samo da na red dođe Ante Tomić sa svojim raskošnim antitalentom. Treba samo pogledati sastav žirija. Lijevi narcisoidni paunovi. Hrvatski ljevičari mogu sve, baš k'o i srpski. I Milorad Dodik čeka neku relevantnu povijesnu nagradu. Naime, naš Mile, kojeg cijeni i naš predsjednik Milanović, proglasio je bosanskog kralja Tvrtka Srbinom. Stvarno za nagradu! To je čak zasmetalo i osvjedočenog borca za bratstvo i jedinstvo Roberta Barjušija. Znam da ne vjerujete, ali je tako. Toliko jugo-neandertalaca baulja Lijepom našom da to polako prelazi u političku komediju.

Javljaju kako je vozačica BMW-a stradala kod Karlobaga dok se šminkala upravljajući autom. Policija je ustanovila da je krivac isključivo ljudski faktor, točnije Max faktor.

Završio je upis "državnih obveznica". Penzići su napokon živnuli. Sad mogu zaraditi od države tri posto na iznos mirovine ako za cijelu tu mjesečnu crkavicu od 200-300 eurića kupe obveznice. Taj mjesec ne trebaju jesti. Račune će platiti za dvije godine kad dobiju od države prinos od tri posto. Ma gdje ćeš bolje prigode za sirotinju da se napokon obogati. Jedna lijepa vijest za sve njih: pojeftinio je BMW X7 za nekih 2000 eura pa im je otvoren put za kupnju državnih obveznica.

Provokatori ne spavaju. Jedan

objavljuje: "Ako kupiš državne obveznice za 500 eura, za dvije godine zaradit ćeš 30 eura. Ako kupiš pive u limenci za 500 eura pa kad sve popiješ i odneseš u otkupni centar limenke, dobit ćeš 35 eura. Dokaz više da su neki nemoralni, a neki

JOHN STONEMART MEMORIALS

imaju dvostruki moral."

Lako je biti nevin kad te nitko neće…

Dokaz da je hrvatsko pravosuđe s posebnim potrebama Slavica Lukić postavlja zanimljivo pitanje: "Hrvati se radije obraćaju EU tužitelju nego DORH-u. Zašto?" Ako je hrvatsko pravosuđe ono s posebnim potrebama onda je DORH prvi problem koji vapi za solidnom terapijom. Savjet: čuvajte se nepisanih zakona jer s pisanima je lakše. Sjećate se raketiranja Banskih dvora prije trideset godina? Nedavno je DORH završio izvide i sad je potvrđena optužnica. Napad se dogodio 7. listopada 1991. Zna se za dogođaj, znaju se akteri Ljubomir Bajić, Slobodan Jeremić, Đuro Miličević, Čedo Kovačević itd. Sve je jasno, ali procedura traje li ga, traje već tri desetljeća. Zna se odavno da je pravo jedina znanost gdje je procedura podjednako važna kao i sadržaj, ali ipak trideset godina?! Prije će Ljubo, Slobodan, Đuro, Čedo i ekipa otići ne samo u penziju nego u "srpsko nebo" nego li će naše državno odvjetništvo, koje radi k'o mrav, istjerati pravdu na sudu. Mislim da nas samo EU-tužiteljstvo može izvući iz ovog pravosudnog gliba. Dok smo mi imali svoje principe, oni su imali Gavrila i Sinišu…

Luka Lisjak Gabrijelčić, slovenski povjesničar, potvrđuje ono što ja "tupim" već godinu dana. Ako Putin pobijedi i ostvari svoje interese, najveće žrtve bit će zemlje poput Hrvatske i Slovenije. Vučić već šalje delegate na Hrvatski povijesni institut. On je svoje četnike već rehabilitirao dok mi svoje ustaše i dalje lovimo u svakom kutu. Putin, apstraktno gledano, uređenje granica između Srbije i Hrvatske prepušta Srbiji, a to znači "pomoz' bog junaci". Srbija se naoružava punom parom, a mi? Uz toliki broj orjunaša, jugo�ila, partizana i domaćih izdajnika ne piše nam se dobro. Nema više novog Tuđmana. Po Gabrijelčiću, Putinov rat protiv Ukrajine pomno je isplanirani pokušaj obnove imperije.

On kaže: "Ako želimo zaustaviti rat, moramo zaustaviti agresora, a ne prestati pomagati žrtvi…." I Milanović i Kučan i Turk imaju pomalo utopistički stav. Zaustaviti rat u Ukrajini prestankom slanja oružje Ukrajincima. To je glupost. Rusi su krenuli na sve ili ništa. Prestane li se oružano pomagati Ukrajini, Putin će biti pobjednik, a onda se pripremimo za novu invaziju Srba u Glinu, Vukovar, Knin, Pakrac…. Ovo je možda pretjerana i neugodna analiza, ali po mom mišljenju istinita. Navodno je predsjednik Milanović negdje izjavio da je Hrvatska sa 74. mjesta u korumpiranosti "pala" na 55. mjesto, ali smo to skupo platili.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 27 KOMENTAR TJEDNA
THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898 BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889 DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108 RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588 FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882 SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807 BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118
“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete) l Spomenici i obnove spomenika l Pozlaćeni natpisi l Na svim nadgrobnim spomenicima
28 MOZAIK HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. KRIŽALJKE RJEŠENJA KRIŽALJKE: LABIRINT MALA KRIŽALJKA Od zaganih vodoravnih pojmova trebate križaljku. Pomoć: u jednom okomitom stupcu nalazi se naziv jednog hrvatskog grada.

Na blogu Gorski kotao, Vanje Vukadinović, pronašli smo tri tradicionalna recepta iz ovog kraja, a zvijezda goranskog stola je nadjev bez kojeg nema proslave Uskrsa.

Bez obzira slavili Uskrs ili ne, ono što je u vrijeme Uskrsa (Vuzema, Vuzama) tradicionalno i karakteristično baš za Gorski kotar je priprema goranskog nadjeva. Jelo koje je nekada bilo hrana siromašnih danas je prava goranska gastro poslastica. To je jelo koje u svakom mjestu Gorskog kotara ima drugačiji naziv i drugačiju varijantu pripreme. Nazivi za ovo jelo također variraju o mjestu gdje se priprema. Neki od naziva su crnoluški želudac, budla, budol, budel, želodac, naduavajna, nadwavnje, nadelo, hrge (Severin na Kupi), nadev (Vrbovsko)…

Osnova ovog vuzamskog jela su šunka, špek, svježi mladi luk, svježa jaja i kruh. Od tih sastojaka se radi smjesa koja se začini solju i paprom. Time se, po starinski, punio sušeni i dimljeni goveđi ili svinjski želudac ili crijeva. Tako pripremljen, nadjeven želudac se kuha u vodi ili u nekim krajevima Gorskog kotara peče u pećnici. Danas mnogi pripremaju moderniju varijantu i pune crijeva za salame ili ga peku u kalupu. Kada se nadjev ohladi, reže se i poslužuje uz kuhanu šunku, jaja, mladi luk i hren.

Ovo jelo ima jako puno varijacija i ovisno o tome gdje ste priprema, dodaju mu se čak i grožđice, govedina, goveđi jezik, a negdje u smjesu dodaju i kukuruzno brašno.

U severinskom kraju se rade hrge. Pravilo je 1 hrga – 1 jaje. Suhi kruh se nasjecka na kockice i pomiješa s umućenim jajima, a špek i mladi luk se poprže na svinjskoj masti te se pomiješa s kruhom koji je upio jaja. Od toga se rade hrge, poput knedli te se uvaljaju u bijelo pšenično brašno da budu glatke. Kuhaju se u slanoj vodi ili u vodi gdje se kuhala uskrsna šunka.

Nakon posta i jednostavnije hrane poput kisele repe, zelja, palente i krumpira, nadjev je eksplozija bogatog okusa. Nadjev se priprema na Veliki petak, a jede na sam Uskrs.

Nadjev, šunka, pisanice, kolači i sve što se blaguje

za Uskrs se, po tradiciji, stavlja u košaricu i prekriva najljepšim ručnim radom, šlinganim ili heklanim. Košarice se nose na blagoslov u crkvu, a najvažniji obrok je baš taj – posvećeni.

U staroj bilježnici suprugove prabake, blogerica

Vanja je pronašla zapisan i recept za goranski nadjev gdje su navedeni samo omjeri i sastojci, a postupak zna svaka domaćica ili domaćin u Gorskom kotaru.

Zanimljivo je da se nadjev radio samo u katoličkim obiteljima, a dobre običaje valja čuvati pa tako nadjev susrećemo na sve više stolova diljem Gorskog kotara i šire.

Vanja ga je počela raditi uz svog svekra i tako je sačuvala tu tradiciju te ga radi po ovom starom receptu.

Istražujemo kako se slavi Uskrs u Hrvatskoj, a vrijeme je za Gorski kotar

Goranski nadjev

Potrebno vam je:

- 10 jaja

- 250 g slanine

- 250 g šunke

- malo više od 1/4 kg kruha (starog) namočenog u mlijeku

- sol i papar

- mladi luk (zeleni dio)

- ako je mokro, malo mrvica ili kukuruznog brašna

Ovo su omjeri, a količina se prilagođava ovisno koliko se nadjeva radi. U većim obiteljima radi se i od 50 do 60 jaja, čak negdje i do 100. Vanja svoj nadjev radi od 20 do 25 jaja i prema tome prilagodi ostale sastojke.

Šunku i slaninu skuha dan ranije i ostavi da se hladi u vodi u kojoj se kuhalo. Naravno da je najbolje ako imate domaće suho, dimljeno meso. Šunka, slanina, mladi luk i kruh se nasjeckaju i to je najteži dio posla.

U to se dodaju razmućena jaja te sol i papar. Smjesa se dobro izmiješa i ostavi da malo odstoji da se sastojci prožmu.

Šira crijeva se namoče da budu elastična i pune se smjesom.

Treba paziti da se ne prepune jer jaja kuhanjem udvostručuju volumen. Krajevi se dobro zavežu ili za-

šiju da smjesa ne bi curila. Nadjev se kuha u puno vode i za vrijeme kuhanja ga treba bockati da izađe višak zraka. Voda ne smije jako ključati.

Nakon sat do dva (ovisno o debljini) nadjev je kuhan i treba ga izvaditi te ostaviti da se ohladi. Reže se na deblje šnite i poslužuje uz kuhanu šunku, jaja (često pisanice obojene u ljuskama luka), mladi luk i ribani hren.

Osim nadjeva, za blagdan Uskrsa se pripremaju blagdanska pečenja poput janjetine, odojka ili teletine s krumpirom i mladim lukom.

Pisanice

ja ako su ljuske ljubičastog luka i jaja svjetlija. Na ovakav, prirodan način, jaja se mogu bojati s plavim zeljem, ciklom, peršinom, špinatom, čajem, kurkumom, ljubičicama i slično.

U Prezidu je uz pisanice vezan drevni običaj trkanja jaja. Običaj je to tuckanja jajetom o jaje i to po pravilu „špička o špičku, ritka o ritku“. Pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo i na kraju trkanja osvoji najviše razbijenih jaja. Događaju se tu i razna podmetanja pa natjecatelji lukavo podmetnu drvena jaja i slično.

Od slastica, za Uskrs se pripremaju kolači poput orehnjače, makovnjače, karubnjače ili slatki kruh poput pince.

Orehnjača

Tijesto:

Tijesto:

- 600 g glatkog brašna

- 40 g kvasca

- 140 g maslaca

Nadjev:

- 200 g šećera

- 400 g oraha

- 4 bjelanjka

- vruće mlijeko

Pisanice su i u Gorskom kotaru simbol Uskrsa, a Vanja ih boja tradicionalno u ljuskama luka. Oprana jaja se oblože cvjetićima ili listićima, zamotaju u najlon čarapu koja se čvrsto poveže i stave se u lonac ispunjen ljuskama luka, vodom i jednom žlicom octa.

Jaja se kuhaju 10-ak minuta i ostave da se ohlade u ljuskama luka. Kada se skine čarapa, jaja se premažu špekom da se sjaje. Nijansa boje ovisi koliko ljuski luka stavite, a bude intenzivni-

- 140 g šećera

- 4 žumanjka

- mlijeko po potrebi

Priprema: Kvasac prelijte s malo toplog mlijeka, dodajte mu malo brašna i šećera te ostavite da se aktivira. Prosijanom brašnu dodajte aktivirani kvasac, žumanjke, rastopljeni maslac i šećer i zamijesite glatko tijesto, Tijesto ostavite na toplom mjestu da udvostruči volumen. Za nadjev mljevene orahe prelijte kipućim mlijekom, dodajte šećer i snijeg od 4 bjelanjka. Tijesto razvaljajte u pravokutnik te premažite nadjevom od oraha. Zamotajte u „poviticu“ te stavite u lim obložen papirom za pečenje. Pecite 40-ak min dok ne porumeni. Orehnjaču opteretite nečim ili ju okrenite naopako da se tako hladi kako se ne bi odvajao gornji sloj. U staroj bilježnici Vanja je pronašla recept s početka 20. stoljeća za uskrsnu tortu pa je s nama podijelila i taj recept.

Uskrsna torta

Biskvit:

- 6 jaja

- 180 g šećera

- 110 g glatkog brašna

- 1 limun (korica i sok)

Krema:

- 2,5 dl mlijeka

- 2 žlice brašna

- 140 g maslaca

- 140 g šećera u prahu

Za biskvit dugo miješaj-

te žumanjke i šećer dok smjesa ne postane svijetla i pjenasta. Dodajte sok i koricu limuna te žlicu po žlicu brašna uz stalno miješanje. Na kraju pažljivo umiješajte snijeg od bjelanjaka umućen s malo soli. Pecite u obliku za torte otprilike 30 do 40 min na 170 stupnjeva.

Za biskvit dugo miješajte žumanjke i šećer dok smjesa ne postane svijetla i pjenasta. Dodajte sok i koricu limuna te žlicu po žlicu brašna uz stalno miješanje. Na kraju pažljivo umiješajte snijeg od bjelanjaka umućen s malo soli. Pecite u obliku za torte otprilike 30 do 40 min na 170 stupnjeva. Za kremu pomiješajte hladno mlijeko s brašnom te zakuhajte. Smjesu miješajte i mora lagano kuhati dok se ne zgusne. Ostavite na hladno mjesto da se potpuno ohladi. Maslac i šećer u prahu se pjenasto izmiješaju i pomiješaju s kuhanom i ohlađenom kremom. Kremu dobro izradite da bude glatka. Možete ju aromatizirati s malo limunove korice i soka od limuna te vanilijom. Biskvit prerežite na 3 dijela. Slažite donji biskvit, kremu, srednji biskvit, kremu i na vrh treći biskvit. Tortu izvana premažite također kremom i ukrasite po želji.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 29 MOZAIK
U SUSRET USKRSU RECEPTI S USKRSNOG STOLA U GORSKOM KOTARU

Tjedni horoskop

Ovan Vaga

21. ožujka do 20. travnja

U osobnim odnosima zanimat će vas sasvim obične stvari. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete skromniji više nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na mjestima na kojim se svakodnevno kreću. Bit će dobro. Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade. Otuda će proisteći i nova motivacija, te svježe ideje.

Sretni brojevi: 10, 21, 30, 32, 33, 45

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Privlačit će vas sve što je skriveno, a mnogi će se obnoviti svoj erotski dio ljubavnog života. Ponekad vam strasti neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti za razumom, bar zasad. Mnogi će svoje ambicije svesti na realnu mjeru i to će biti dobro. Bit će i onih koji će vagati svoja postignuća iz prošlosti. Osjećate da je došlo vrijeme kad nešto treba mijenjati ili raditi drukčije.

Sretni brojevi: 5, 7, 15, 21, 25, 33

ODNOSI I ZDRAVLJE

23. rujna do 22. listopada

Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim pametnim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače. Ovaj stil odgovarat će svima onim koji su u duljim vezama. Nastavit ćete tihu diplomatsku strategiju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah. Tako će se izmjenjivati samački i timski način rada, a vi ćete se prilagođavati čas jednom, čas drugom stilu.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 36, 41, 45

Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško. Uzmite to kao izazov koji vas oboje može potaknuti da još više poboljšate svoj odnos.Oni koji su još sami puno će razmišljati. Sve na poslu vrtjet će se oko suradnje s drugima. Ništa nećete moći sami. Zato budite otvoreni i za drukčija mišljenja i metode.Vaša discipliniranost, predanost i energija bit će zarazni.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 19, 21, 29

Blizanci Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Svoju silnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to velik trud s jednako važnim rezultatima. Poslužit ćete se originalnim idejama koje će ponekad iznenađivati drugu stranu. Ipak, bit ćete prihvaćeni. Pokušat ćete stvari usmjeriti u konstruktivnom pravcu i izbjeći nepotrebne rasprave.Ne zavaravajte se da vas vole, mnogi zapravo ne podnose vašu samouvjerenost.

Sretni brojevi: 8, 9, 18, 21, 28, 44

21. studenoga do 22. prosinca

Bit ćete zagonetka drugima, a u duši spremni na ljubav. Mnogi će otkrivati svoju erotičnost. Ako već jeste u vezi, ona bi se trebala poboljšati, a partner bi se opet mogao zaljubiti u vas. Samci će biti pozivani u društvo, ali na diskretan način. Aktivirat ćete se u obnavljanju poslovnih kontakata, te pokušati oživjeti neke prijašnje projekte za koje vjerujete da su dobri.

Sretni brojevi: 9, 10, 21, 23, 34, 39

Rak Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Vjerojatno ćete se truditi razmjenjivati lijepe ideje s drugom stranom. Ojačat će povjerenje u vezama, a samci će biti skloni tražiti samo svoj ideal. Ništa manje od toga. Ipak, objektivno gledajući, bit ćete na distanci jedno od drugog. Privremeno. Pred vama je tjedan povećanih kretanja. Mnogi će potegnuti u drugi grad zbog posla. Poslovna putovanja osvježit će kako vas, tako i način na koji radite.

Sretni brojevi: 9, 10, 21, 32, 33, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za intimnošću, pa će se najvjerojatnije povući u osamu svog doma gdje će uživati udvoje. Oni koji još traže srodnu dušu mogli bi je sresti na sasvim običnim svakodnevnim mjestima. Uslijedit će dani kad ćete biti vješti u obavljanju poslova, ali nespretni izražavanju. Moglo bi se dogoditi da vas pogrešno protumače ili krivo shvate. Zato budite što jasniji.

Sretni brojevi: 11, 12, 21, 23, 33, 35

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Doći će do djelomičnog poboljšanja vašeg privatnog života, ali postojat će i mogućnost sitnih provokacija, pa i rasprava koje vam ne idu na ruku. Zato se ne zalijećite. Budite strpljivi i njegujte ono što imate. Vaše sposobnosti ovih će dana vjerojatno izaći na površinu. Radit ćete s više zadovoljstva, premda će ponekad biti zaista naporno. Zaposleni u uslužnim djelatnostima pripremat će velike ili zahtjevnije projekte.

Sretni brojevi: 1, 9, 11, 21, 29, 33

Planete vam uglavnom idu na ruku kad se o ljubavi radi. Oni u vezama neka budu ipak malo tolerantniji. Oni koji su još sami rado će izlaziti i zabavljati se do mile volje. Jako će im goditi velika društva i bučna mjesta. Bit će veseli. Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne preambiciozni, ići će vam od ruke. Ako se pak želite upustiti u nešto veće, atraktivnije ili zahtjevnije, ovo nisu najbolji dani za takvo nešto.

Sretni brojevi: 2, 5, 8, 9, 11, 21

Djevica Ribe

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Potreba za zaštitom u privatnom životu bit će naglašena. Ipak, ne gnjavite partnera da vas štiti, jer niste malo dijete. Shvatite da ne postoji garancija za ništa na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati sigurnije. Odrastite. Neki će biti u iskušenju da podlegnu ljutnji. Proanalizirajte sve i pokušajte ostati mirni čak i ako vas kritiziraju. Ključ uspjeha ovih dana jedino je u suradnji i kompromisima s kolegama s kojim radite.

Sretni brojevi: 8, 12, 17, 21, 24, 33

Bit ćete željni zabava i događaja, a neće ih biti dovoljno da vas ispune. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značaja. S druge strane, ako ste u duljoj vezi, stvari se razvijaju sasvim dobro. Komunicirat ćete sa suradnicima oko sitnijih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno. Ponekad će vam nedostajati pravih izazova jer oni koje doživljavate svakodnevno bit će manje atraktivni.

Sretni brojevi: 1, 2, 23, 24, 34, 45

Okružite

se prijateljima i poboljšajte svoje zdravlje

Prijateljstva mogu značajno utjecati na naše zdravlje i dobrobit, ali nije ih uvijek lako razviti, niti održati. Ukratko, dobri prijatelji su dobri i za vaše zdravlje. Oni mogu slaviti s vama u dobrim vremenima, a pružiti vam podršku u onim lošima.

Prijatelji sprečavaju izolaciju i usamljenost, oni su društvo koje vam je potrebno. Također vam mogu pomoći da povećate svoj osjećaj pripadnosti, svrhe i sreće, da smanjite stres, poboljšate svoje samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti. Prijatelji vam mogu pomoći da se nosite s traumama poput razvoda, teške bolesti, gubitka posla ili smrti voljene osobe, a tu su i kako bi vas potakli da se promijenite ili izbjegnete nezdrave životne navike poput prekomjernog pijenja ili nedostatka tjelovježbe.

Prijatelji također igraju značajnu ulogu u promicanju vašeg cjelokupnog zdravlja. Odrasle osobe s jakim društvenim vezama imaju smanjen rizik od mnogih značajnih zdravstvenih problema, uključujući depresiju, visoki krvni tlak i nezdravi indeks tjelesne mase (BMI). Zapravo, studije su otkrile da će starije odrasle osobe koje imaju smislene odnose i društvenu podršku vjerojatno živjeti dulje od svojih vršnjaka s manje društvenih veza.

No, zašto je ponekad teško sklapati prijateljstva ili ih održavati? Mnogim odraslim osobama

to predstavlja pravi izazov. Prijateljstva mogu biti u drugom planu u odnosu na ostale prioritete poput posla, brige za djecu ili ostarjele roditelje. Vi i vaši prijatelji možda ste se razdvojili zbog promjena u vašim životima ili interesima. Ili ste se možda preselili u novo okruženje, pa još niste pronašli način upoznavanja novih lica.

Razvijanje i održavanje dobrih prijateljstava zahtijeva trud. Međutim, užitak i dobrobit koju prijateljstvo može pružiti, čini ulaganje vrijednim takve investicije.

Pritom je kvaliteta važnija od kvantitete. Iako je možda dobro njegovati raznoliku mrežu prijatelja i poznanika, moguće je da ćete osjetiti veći osjećaj pripadnosti i blagostanja njegujući bliske, značajne odnose koji će vam biti podrška u svim nevoljama.

Ne zaboravite da razvijanje i održavanje zdravih prijateljstava uključuje i davanje i primanje. Ponekad ste vi taj koji daje podršku, a drugi put ste na strani primatelja. Ako prijateljima date do znanja da vam je stalo do njih i da ih cijenite, to može ojačati vašu vezu. Za vas je jednako važno da budete dobar prijatelj, kao i da se okružite dobrim prijateljima.

Upamtite, nikada nije kasno za razvijanje novih prijateljstava ili ponovno povezivanje sa starim prijateljima – to se ulaganje uvijek isplati, pa i s ciljem vašeg boljeg zdravlja.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 30 MOZAIK
Prijatelji vam mogu pomoći da se nosite s traumama poput razvoda, teške bolesti, gubitka posla ili smrti voljene osobe, a tu su i kako bi vas potakli da se promijenite

KREĆE ‘MASKED SINGER’

Očekuju nas spektakularne maske

Show uskoro kreće uživo iz jednog od najvećih studija u Hrvatskoj, a u njemu će aktivnu ulogu imati i gledatelji koji će glasovanjem odlučivati o sudbini svoje omiljene maske

Nakon brojnih nagađanja i medijskih upita o novom angažmanu voditeljice, RTL potvrđuje da će Nikolina Pišek voditi najraskošniji i najmisteriozniji televizijski show - ‘Masked Singer’.

Show uskoro kreće uživo iz jednog od najvećih studija u Hrvatskoj, a u njemu će aktivnu ulogu imati i gledatelji koji će glasovanjem odlučivati o sudbini svoje omiljene maske.

Voditeljica Nikolina Pišek i panel detektiva koji čine Antonija Blaće, Nives Celzijus, Borko Perić i Saša Lozar spremni su uskoro otkriti: ‘Tko to tamo pjeva?’. Panel detektiva uzbuđen je zbog elemenata misterija i pogađanja te interakcije s gledateljima, ali i raskošnih maski koje će uskoro izaći pred njih. No, glasovi gledatelja odlučivat će o ostanku omiljene im maske, a Antonija, Nives, Borko i Saša vodit će ih kroz detektivsku igru u kojoj sudjeluje cijela obitelj!

Dvanaest izvođača, koliko ih je u showu, nastupit će u pjevačkim dvobojima tijekom dvije prve emisije. Pravila su jednostavna - nakon tri pjevačka duela, ostat će tri maske s najmanje glasova publike, a potom će dobiti mogućnost u duelu otpjevati još jednu pjesmu. Ona maska koja bude imala najmanji broj glasova publike prva će se razotkriti i napustiti show. O tijeku emisije tako će odlučivati gledatelji koji će tijekom showa uživo moći glasovanjem odlučiti o ostanku omiljene maske.

Subota, 11.

04:22 PM Puls: Gasim svjetlo i odlazim, dokumentarna reportaža

04:32 PM Lijepom našom: Jelsa

05:46 PM Sve će biti dobro, serija

06:30 PM Potrošački kod

06:55 PM Alpe, Dunav, Jadran

07:25 PM Najbolji dan: Adam i Adrijan

- penjači

07:33 PM Juhuhu pjesmica: Rođendan

07:35 PM Šareni lonac: Slane i slatke palačinke

07:47 PM Juhuhu pjesmica: Be be be

07:49 PM Puls: Hrana za budućnost, dokumentarna reportaža

07:59 PM Tea Gligić, dokumentarna reportaža

Ponedjeljak, 13. ožujka

12:11 PM Dnevnik 2

01:04 PM Puls reportaža

01:14 PM Nedjeljom u 2

02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:17 PM Plodovi zemlje

03:07 PM Igrani �ilm - domaći

04:37 PM Abeceda zdravlja

04:55 PM More

05:25 PM Mir i dobro

05:50 PM Samo lagano

06:20 PM Koncerti i festivali zabavne glazbe

07:30 PM Dokumentarna serija

Utorak, 14. ožujka

12:11 PM Dnevnik 2

01:04 PM Dr. Beck

01:44 PM Treća dob (HZJ)

02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:17 PM Kod nas doma

03:02 PM Otvoreno

03:32 PM Vrtlarica

04:02 PM Humoristična serija - domaća

04:32 PM Baština u objektivu

04:45 PM Dokumentarna emisija - kratka forma

04:50 PM Na rubu znanosti

05:40 PM Lijepom našom

06:45 PM Dokumentarni �ilm - domaći

Srijeda, 15. ožujka

12:11 PM Dnevnik 2

01:04 PM Dr. Beck

01:44 PM Znanstveni krugovi

02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

02:17 PM Kod nas doma

03:02 PM Otvoreno

03:32 PM Zlatna liga

03:57 PM Što je klasik?

04:35 PM Festivali zabavne glazbe

05:35 PM Izvan formata

06:05 PM (Re)kreativac

06:30 PM Otkrivamo Hrvatsku

06:55 PM Dokumentarna serija

07:45 PM Kulturna baština

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 31 TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM Trogirska kvadrilja, emisija pučke i predajne kulture HTV, petak, 10. ožujka, 07:14 PM Četvrtak, 09. ožujka 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Dr. Beck 01:44 PM Eko zona 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Otvoreno 03:32 PM Zlatna liga 03:57 PM Sadnja starih sorti, dokumentarna reportaža 04:02 PM I to je Hrvatska: Karanac 04:12 PM Izradi sam: Čestitke 04:16 PM Bilješke o jeziku 04:39 PM Baština u objektivu: Arheološki muzej u Zadru-istraživanja 04:44 PM Luda kuća, humoristična serija 05:19 PM U svom �ilmu 06:09 PM Romano Bolković - 1 na 1: Hüsnü Oguz Aydemir
PM Heroji se ne zaboravljaju, dokumentarni �ilm 07:51 PM Štrukli, dok. reportaža 07:55 PM Daniel Lacko, dok. reportaža Petak, 10. ožujka 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Dr. Beck 01:44 PM Glas domovine 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Otvoreno 03:32 PM Zlatna liga 03:57 PM Navrh jezika: Brza hrana 04:12 PM Druga strana 04:37 PM Baština u objektivu 04:50 PM Sve će biti dobro, serija 05:34 PM Pogled preko granice - Hrvati u BiH 05:59 PM Kultura s nogu 06:24 PM Stani pa gledaj: Pod istim suncem, dokumentarni �ilm 06:49 PM Prometej 07:14 PM Trogirska kvadrilja, emisija pučke i predajne kulture 07:44 PM Jedno djelo 07:54 PM Baština u objektivu: Banovina 07:59 PM Mark, dok.reportaža
06:59
ožujka
PM Dnevnik 2 01:04 PM Mamutica, serija 01:49 PM Marijana Perinić, dokumentarna reportaža 01:54 PM Manjinski mozaik
PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Priče o blatu, dok. �ilm 03:02 PM Globalna Hrvatska HTV 03:42 PM Otkrivamo Hrvatsku: Lastovo - engleska verzija 04:12 PM turizam.hrt 04:45 PM Sve će biti dobro, serija 05:29 PM Sunčana strana Prisavljakoncert grupe Bang Bang 06:49 PM Sutkinja, dokumentarna reportaža 06:54 PM Peti dan 07:54 PM Irena Šekez Sestrić, dokumentarna reportaža 07:59 PM Marijana Perinić, reportaža
ožujka 12:11 PM Dnevnik 2 01:04 PM Veterani mira 01:39 PM Diplomatska oluja, dok. serija 02:34 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:42 PM Na putu, hrvatski �ilm
12:11
02:09
Nedjelja, 12.

Knightsi izgubili u derbiju, Hellas učvrstio prvo mjesto

Zoran Juraj SABLJAK

Momčadi Melbourne Knights i South Melbourne Hellas odigrale su vječiti derbi Melbournea, koji je ispunio sva očekivanja, bio pun uzbuđenja, borbenosti i drame.

South Melbourne Hellas u utakmicu je ušao u pozitivnom raspoloženju budući da je nakon tri kola ove sezone ostao neporažen. Melbourne

Knightsi u sezoni 2023. tek su u potrazi za prvom pobjedom i bili su odlučni ostvariti ju protiv svog tradicionalnog konkurenta.

Na nesereću po Knightse, utakmica nije počela kako su se nadali, South je poveo već u 5. minuti. Gol je postignut nakon ubačaja na koji je obrana loše reagirala te je ujedno bio i poziv na buđenje Knightsima da poprave svoju igru.

U nastavku prvog poluvremena igra je bila prilično izjednačena i obje momčadi uspjele su uputiti udarce na gol. South je, međutim, na poluvrijeme otišao s vodstvom od 1-0 ostavivši Knightsima dosta posla u drugom poluvremenu. Domaćini su u 47. minuti udvostručili prednost nakon udarca na gol koji je odbijen na put Patu Langloisu, čiji je udarac glavom bio

dovoljan za vodstvo Southa s 2-0.

Unatoč svemu Knightsi su ustrajali, a trud im se isplatio u 58. minuti kada je Southov vratar srušio Ciarana Bramwella. Sudac je bez oklijevanja pokazao na bijelu točku, a Gian Albano nije promašio te je smanji vodstvo Hellasa na 2-1. Bio je to poticaj koji je nedostajao Knightsima, samopouzdanje im je poraslo, a s njime i broj udaraca na gol Southa.

Unatoč svim naporima, Knightsi nisu uspjeli izjed-

načiti te su domaćini, South Melbourne Hellas, slavili su zasluženu pobjedu u derbiju. Melbourne Knightsi sada će se usmjeriti na povratak u igru nakon poraza u utakmici koju na domaćem terenu, u nedjelju 12. ožujka, igraju protiv Bentleigh Greensa koji se trenutno nalazi na samom dnu ljestvice. Knightsi se nadaju da će u toj utakmici odnijeti prvu pobjedu sezone, a kako igraju na domaćem terenu dat će sve od sebe pred domaćom publikom. Utakmice se igra u 19:30.

Dinamo St Albans odnio je prvu pobjedu sezone u teškoj i napetoj utakmici protiv Heidelberg Uniteda na Churchill Reserveu. Utakmica je bila prepuna drame jer su se obje momčadi borile za tri boda, no na kraju je Dinamo izašao kao pobjednik zahvaljujući briljantnom potezu Georgea Otta.

Ott nastavlja ostavljati dobar dojam postignutim golo-

Dinamo St Albans odnio pobjedu u teškoj utakmici protiv Heidelberga

vima, ovo je bio njegov peti gol u svega tri utakmice. Gol je pao u 22. minuti kada je Brian Summerskill proigrao nisku loptu ispred gola. Ott, kojeg je dobro čuvao protivnički igrač, pokazao je odličnu vještinu i petom uputio loptu u mrežu pokraj vratara, uz gromoglasno oduševljenje vjernih navijača Dinama.

Heidelberg United imao je sreću što nije bio prisiljen igrati s 10 igrača nakon ružnog prekršaja Anthonyja Lesoitisa na Josephu Moneku. Sudac je Lesoitisu pokazao tek žuti karton, na nevjericu Dinamovih igrača, navijača i cijele Dinamove klupe. Svi su smatrali kako bi crveni karton bio primjereniji, no odluka nije promijenjena te je Heidelberg nastavio igrati

sa svih 11 igrača. Prvo poluvrijeme bilo je vatreno, obje momčadi davale su sve od sebe. Dinamo je na poluvrijeme otišao s vodstvom, ali je znao da će Heidelberg u drugo poluvrijeme ući borbeno. U 82. minuti Dinamo je doživio šok kada

je Heidelberg United izvršio pritisak u protunapadu. Christopher Dib očajnički je pokušao zaustaviti ovaj napad, no njegovo mu je nastojanje tek donijelo drugi žuti karton te je bio prisiljen napustiti travnjak. Unatoč tome što je igrao s igračem manje, Dinamo je zadržao vodstvo i osigurao sva tri boda na veliko veselje navijača. Dinamo je dobro zaslužio ovu pobjedu pokazavši odlučnost i otpornost tijekom cijele utakmice.

Iduća utakmica ponovno će biti teška budući da igra u gostima protiv Hume Cityja, u subotu 11. ožujka u 18:30 sati, Dinamo će nastojati graditi na prvoj pobjedi sezone i nastaviti se uspinjati na tablici.

North Geelong Warriorsi izgubili od

Altona Magica

North Geelong Warriorsi nastojali su se u gostujućoj utakmici protiv Altona Magica vratiti među pobjednike nakon razočaravajućeg poraza na domaćem terenu prošlog tjedna. Na nesreću po Warriorse, stvari nisu krenule onako kako su planirali te su od svojih protivnika izgubili s 1-0.

Jedini gol utakmice pao je u 29. minuti nakon briljantnog trka Tommyja Semmyja. Iako je Semmyjev prvotni udarac blokiran, Jonas Markovski našao se na pravom mjestu za vodstvo Altone. Unatoč najboljim nastojanjima, Warriorsi nisu uspjeli pronaći put natrag u igru pa su na poluvrijeme otišli sa zaostatkom od 1-0.

Stvari su postale još lošije za goste kada je Aden Gardener dobio crveni karton u 78. minuti čime im je još više otežan mogući povratak u igru. Iako je imala igrača više Altona nije uspjela povećati vodstvo pa je utakmica završila rezultatom 1-0.

Warriorsi će se nakon ovog poraza nastojati vratiti među pobjednike - i to

u subotu 11. ožujka kada se vraćaju na domaći teren gdje igraju protiv Avondale Heightsa.

Očekuje se da će ovo biti velika utakmica za klub budući da se ona odvija istoga dana kad i godišnja "Fešta", koja će zasigurno privući brojnu publiku.

Vjerni navijači North Geelonga nadaju se boljem nastupu svoje momčadi i

povratku među pobjednike pred domaćom publikom. Utakmica se igra u 17 sati, a večer će zasigurno donijeti uzbudljiv nogomet na Elcho Parku. Warriorsi će se morati pokazati u najboljem svjetlu ako žele svladati talentirani Avondale Heights, no uz potporu navijača zasigurno se nadaju uzeti sva tri boda i uspeti se na ljestvicu NPL-a.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 32 SPORT

Lionsi potukli

Dandy City

Dandy City i Preston Lionsi odigrali su petak navečer dugoočekivanu utakmicu koja se u petak navečer igrala na Frank Holohan Reserveu, jer obje momčadi nadaju se plasmanu u viši rang. Utakmica se igrala pred brojnom publikom, bilo je više od 1000 navijača, od kojih su mnogi doputovali kako bi pružili potporu Lionsima.

U prvom dijelu utakmice

Dandy City poveo je pogotkom Brada Planta u petoj minuti. Iako su obje momčadi stvorile dosta šansi tijekom ostatka prvog poluvremena, rezultat je na poluvremenu ostao na 1-0 u korist Dandyja.

U drugom poluvremenu

Preson Lionsi su živnuli i počeli dominirati igrom te su izjednačili u 61. minuti. Lionsi su nastavljali napadati te im se trud isplatio s još tri postignuta gola - u 80., 83. te 94. minuti. Konačni rezultat iznosio je nadmoćnih 4-1 za Lionse, a njihovi navijači bili su oduševljeni ovom zaista zasluženom pobjedom.

Bio je to drugi poraz Dandy Cityja zaredom i morat će se popraviti ako želi imati uspješnu sezonu. Iduću utakmicu igra protiv Werribee Cityja na Costas Mitre 10 Parku s početkom u 15 sati.

Adelaide Croatia odnijela pobjedu

Maks JURKOVIĆ

Adelaide Croatia iskoristila je priliku i osigurala vrijedna tri boda na Ramsey Parku. Croatiji je nedostajalo nekoliko ključnih igrača - Noah Blažeka (suspendiran), Omari Didero i Jimmy Odenwalder (ozljede) - te je pred njom stajao težak zadatak pobijediti konkurenta Playford Cityja.

U prvim minutama utakmice Matthew Capone prokockao je stopostotnu priliku u kaznenom prostoru, iako je bio nečuvan promašio je gol pucajući iz voleja. Shaun Harvey također je protratio polupriliku radi gužve u kaznenom prostoru.

Playford je utakmicu počeo bolje, Jiela Ajak uzrokovao je probleme obrani Croatije unoseći kaos među njene redove u prvih 20 minuta utakmice. Sredinom prvog poluvremena

John Solari uspio je obraniti izvanredni udarac Isaaca Mullena iz kaznenog prostora.

Ricardo Da Silva umalo je postigao 1-0 za Croatiju nakon lijepe kombinacije s Joeom Costom u kaznenom prostoru.

Ali Da Silvin udarac spriječila je obrana Playforda. Playford je nastavio stvarati poluprilike, a u sudačkoj nadoknadi

Tyson Herraman propustio je postići gol iz udarca glavom te je lopta pala pod noge Solariju koji ju je prebacio preko prečke. Croatia je imala dobar posjed lopte, no nije uspjela stvoriti dobre gol prilike.

Nakon početka drugog poluvremena Croatia je doživjela još jedan šok nakon gužve pred golom u koju je doletjela lopta nakon dugog dodavanja Thomasa Straina koja je tek za nekoliko centimetara prošla

pored vratnice. Playford je u 50. minuti protratio još jednu odličnu priliku nakon niza pogrešaka Ajaka i Straina. Kako se poluvrijeme približavalo kraju, nijedna momčad nije uspijevala stvoriti izgledne gol prilike.

Croatia je u 83. minuti zadala konačan udarac, ali ne i bez kontroverze. Predivno dodavanje kapetana Da Silve dospjelo je do Donatiena Niyonkurua koji loptu dobacuje do Ostybytea, no linijski sudac procijenio je da je lopta prešla liniju.

Pregled snimke pokazao je da je odluka neutemeljena, na sreću po Croatiju, koja je u prethodnom kolu stradala radi lošeg suđenja.

Rhys Townsend umalo je izjednačio u 89. minuti pucajući desnom nogom iz voleja ravno u bližu Solarijevu vratnicu. Croatia je trebala postići

gol u sudačkoj nadoknadi, lopta Ricarda Da Silve dospjela je do Niyonkurua koji ju vraća Gildasu Gomwikezwi koji uspijeva proći Ostbytea, ali pogađa vratnicu.

Isaac Mullen posljednji je pucao u ovoj utakmici i umalo izjednačio. Njegov pokušaj iz daljine iznenadio je Solarija koji je ostao prikovan na mjestu. Na sreću po Croatiju, lopta je prošla pokraj vratnice.

Adelaide Croatia u subotu, 11. ožujka, igra protiv Blue Eaglesa na Marden Sporting Complexu i nastojat će nastaviti u pobjedničkom duhu. Susret počinje u 15 sati. Croatia je imala sreće kada je odnijela pobjedu u ovoj utakmici, alikako to prvaci obično naprave - u tome je uspjela. Ključni igrači za Croatiju će ponovno nastupiti, vraćaju se Noah Blaženka i Omari Didero, što će joj biti od velike pomoći.

Napad Uniteda 58 u drugom poluvremenu skršio Manly United

Sydney United 58 ostvario je solidan nastup i osigurao pobjedu s 2-0 u drugom poluvremenu protiv Manly Uniteda, momčadi koja je prošle godine nastupila u velikom �inalu, u subotu poslije podne u Sportskom centru Sydney United. Ova pobjeda odvela je United 58 na prvo mjesto muške Nacionalne premier lige Novog Južnog Walesa.

Prvo poluvrijeme proteklo je bez većih događanja, obje momčadi nastojale su čuvati energiju na velikoj vrućini. Međutim, United 58 izgledao je bolje u napadu. Domaćini su počeli kontrolirati igru nakon početka utakmice, Tasei Kaneko poveo je napad svoje momčadi i počeo testirati snagu Manlyjeve obrane.

U drugom poluvremenu Manly je igrao bolje, Bruno Mendes zaposlio je Bena Koopa na golu. Međutim, Uni-

Payne okrenuo je igru u korist svoje

momčadi prisilivši Jacka Greenwooda na nevjerojatnu obranu. United 58 dominrao je sredinom drugog poluvremena ali je ostao bez golova, Leroy Jennings promašio je dvije obećavajuće šanse. Domaćini su nastavili vršiti pritisak na Manly, no nekoliko prilika za gol osujetila je snažna obrana Manlyja. Alen Aganovic pretprio je

snažan udarac u glavu u očajničkom pokušaju da očisti opasno dodavanje, no nakon pregleda ipak se vratio na travnjak. Dok je najveća Manlyjeva zračna prijetnja bila izvan travnjaka Unitedov Yianni Fragogiannis dodao je loptu jurećem Adrianu Vlastelici pored udaljene vratnice te on u 78. minuti postiže prvi gol. Manly je pojurio u protunapad, no nije uspio postići gol te je United 58 zapečatio rezultat u posljednjim trenucima utakmice kada se dodavanja Matthewa Bilica savršeno odobilo prema Patricku Antelmiju koji je loptu uputio u praznu mrežu.

Trener Uniteda 58 Miro Vlastelica pohvalio je nastup svoje momčadi te istaknuo da su dominirali tijekom utakmice. Ova pobjeda posebno je važna budući da je izborena pred nevjerojatnom domaćom publikom, dodao je.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 33 SPORT
Zoran Juraj SABLJAK Fotogra�ije: Dražen JURINA Dona�en Niyonkuru "Doni" slavi s navijačima Pobjednici sa širokim osmijehom

MAKSIMIR SLIJEDI SUDBONOSNA SKUPŠTINA

Barišić je obećao da će upravu imenovati Šimića nakon izborne skupštine, navijači traže da to bude prije

Petar JUKIĆ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Devetog ožujka u Dinamu je na rasporedu skupština koja bi u mnogočemu trebala odrediti budućnost kluba. Bit će to izborna skupština praktički za sva najvažnija klupska tijela -

Barišić s navijačima ruši Mamića, Šimić u upravi umjesto Antolića?

skupštinu, Izvršni te Nadzorni odbor.

Posljednjih tjedana i mjeseci svjedočili smo potpunom cirkusu u hrvatskom prvaku, žestokim lobiranjima, prevratima, iznošenju prljavog rublja u javnost i teških optužbi.

Zdravko Mamić koji je i dalje u bjekstvu od hrvatskog pravosuđa aktivno se uključio u borbu za ponovnu prevlast u klubu, ali iz ove perspektive se čini da će ju izgubiti. Mamiću se žestoko suprotstavio dugogodišnji predsjednik Mirko Barišić koji je povukao i vrlo konkretne poteze. Iz kluba je isključio glavne Mamićeve suradnike - Miroslava Rožića, Damira Zorića, Nikolu Polaka i Andreja Menigu. Podsjetimo, Dinamova skupština prema statutu kluba ima 80 članova.

Riječ je o najvažnijem klupskom tijelu. Stari saziv skupštine ne samo bira novi saziv skupštine, nego i imenuje ostala klupska tijela pa je ključno za obje strane osigurati većinu, točnije - 41 ruku. Barišić je u puno boljoj poziciji, a izgleda da je Mamićeva struja sama sebi presudila.

Naime, osam od 80 mjesta u skupštini pripada povjerenicima koji učlane najviše članova. Mamić je u tu svrhu svom silom animirao sve prijatelje, rodbinu, znane i neznane, ali na sasvim krivi način.

Naime, u javnost je procurila glasovna poruka u kojoj sebi odanim povjerenicima govori da se moraju angažirati i učlaniti što više ljudi,

VATRENI POPIS IGRAČA ZA KVALIFIKACIJE

Dalić pozvao Ivanušeca i Musu, otpali su Budimir, Jakić i Grbić

Hrvatska 25. ožujka igra protiv Walesa u Splitu, a tri dana kasnije gostuje Turskoj

Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije

uzeti njihove privatne podatke i da će on osobno platiti članarinu.

Naravno, u smislu predizborne kampanje riječ o klasičnoj trgovini utjecajem pa su njegovi povjerenici privremeno suspendirani i neće moći sudjelovati na narednoj skupštini.

Za to vrijeme su Bad Blue Boysi uspjeli učlaniti 6300 novih članova koji su uplatili vlastiti novac. Riječ je o dosad neviđenoj akciji sa sjajnim uspjehom pa će tako svih osam povjereničkih mjesta pripasti ljudima koji imaju povjerenje navijača.

Ti povjerenici pristali su privremeno podržati Barišića, ali uz nekoliko uvjeta.

Jedan od njih je predsjednik već ispunio pa će osmi

ožujka biti zadnji dan Amre

Peternel i Krešimira Antolića u Dinamu - odlaze iz kluba i uprave čiji jedini član zasad ostaje Vlatka Peras.

Taj potez priskrbio je Barišiću, prema više izvora bliskih klubu, i neke skupštinare koji su u prošlosti podržavali Mamića. Sad kad

nema Antolića kojeg nitko od suradnika nije volio i kojeg su optužili za maltretiranje i ponižavanje na poslu,

nema prepreke da neki od njih prijeđu na Barišićevu stranu.

Međutim, navijači inzistiraju na demokratizaciji Dinama i novom statutu koji će omogućiti svim njegovim članovima pravo glasa. Upravo su zadnja tri mjeseca ludila i cirkusa pokazala do čega ovakav, hermetički zatvoren sustav, može dovesti. Osim toga, glasna podrška desetaka tisuća navijača više nije nešto što se može ignorirati.

Barišić je obećao kao prvi korak u upravu imenovati Darija Šimića nakon izborne skupštine. Međutim, navijači traže da Šimić postane predsjednik uprave još prije skupštine.

Naime, u slučaju da Mamiću odani skupštinari uspiju srušiti kvorum, onda bi u Dinamu imali nevjerojatnu situaciju da nema tko imenovati nove članove uprave pa bi Peras ostala jedini operativac, a njoj kao bivšoj Mamićevoj suradnici navijači ne mijenjaju.

Neke karte još uvijek su skrivene, a neke će se odigrati i nakon skupštine. Izvori govore da je Barišić svjestan da se Dinamo mora promijeniti i da će, u zamjenu za podršku navijača na ovoj skupštini, napraviti ključne korake prema izradi novog statuta.

Koga će pobjednička strana imenovati u Izvršni i Nadzorni odbor imat će također dugoročne posljedice za klub, a navijači opet komuniciraju javno da to jedino mogu raditi oni koji žive za Dinamo, a ne od njega - njegovi članovi.

Zlatko Dalić objavio je u ponedjeljak prvi popis u 2023. godini. Hrvatska krajem mjeseca počinje kvali�ikacije za Europsko prvenstvo, a Dalić je izvijestio javnost na koje igrače računa. Na popisu se ponovno našao Luka Ivanušec, Dinamov nogometaš koji u 2023. igra u sjajnoj formi, a poziv je zaradio i Ben�icin Petar Musa.

“Nemamo razloga puno mijenjati momčad koja je prije nekoliko mjeseci osvojila brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu pa su tako na popisu 23 igrača iz Katara. Priključili smo ponovno Luku Ivanušeca koji igra u jako dobroj formi u Dinamu, a Petra Musu već neko vrijeme želimo vidjeti u reprezentativnom okruženju”, izjavio je Dalić.

U reprezentaciji više nema Dejana Lovrena, braniča Lyona koji je objavio kraj reprezentativne karijere. U odnosu na Svjetsko prvenstvo nema i Kristijana Jakića (sad je dobio pretpoziv), Ive Grbića (također dobio pretpoziv) i Ante

Budimira. Hrvatska 25. ožujka igra protiv Walesa u Splitu, a tri dana kasnije gostuje Tur-

skoj. U ovoj skupini su još Armenija i Latvija. Plasman na Europsko prvenstvo izborit će dvije prvoplasirane reprezentacije.

Hrvatska reprezentacija okupit će se 20. ožujka u Splitu gdje će boraviti do 27. ožujka, kada će otputovati u Bursu.

Popis za Wales i Tursku:

Vratari: Dominik Livaković, Ivica Ivušić, Nediljko Labrović

Obrambeni: Domagoj Vida, Borna Barišić, Josip Juranović, Joško Gvardiol, Borna Sosa, Josip Stanišić, Mar�n Erlić, Josip Šutalo

Vezni: Luka Modrić, Mateo Kovačić, Marcelo Brozović, Ma-

rio Pašalić, Nikola Vlašić, Lovro Majer, Luka Ivanušec, Luka Sučić Napadači: Ivan Perišić, Andrej Kramarić, Bruno Petković, Mislav Oršić, Marko Livaja, Petar Musa

Pretpozivi: Ivo Grbić, Kris�jan Jakić, Dion Drena Beljo, Dario Špikić

Vekić do trijumfa u Monterreyu

Svjetski mediji pišu o slavlju 26-godišnje Vekić, koja je trijumfom napredovala osam mjesta na WTA ljestvici

Donna Vekić osvojila je naslov pobjednice na WTA turniru u meksičkom Monterreyu. Hrvatska tenisačica u �inalu je sa 6:4, 3:6, 7:5 pobijedila Francuskinja Caroline Garciju, prvu nositeljicu turnira i petu igračicu svijeta.

Vekić je tako osvojila svoj četvrti naslov na WTA Touru, nakon Kuala Lumpura 2014., Nottinghama 2017. i Courmayeura krajem 2021. Ukupno je u karijeri igrala 11 WTA �inala.

Svjetski mediji pišu o slavlju 26-godišnje Vekić, koja je trijumfom napredovala osam mjesta na WTA ljestvici, pa je sada 23. igračica svijeta. Reuters je podsjetio kako je Hrvatica prije dvije godine nakon operacije ko-

ljena razmišljala o kraju karijere.

“Zbog sumnji u svoje �izičko stanje, Donna Vekić zamalo se ostavila tenisa. Vratila se i sada je osvojila prvu titulu nakon 2021. Operirana je nakon Australian Opena 2021. Nedavno je ispričala da se bori kako bi se vratila na staru razinu”, navodi Reuters.

The Tennis Letter je na Twitteru istaknuo kako je Vekić u 2023. godini ostvarila 14 pobjeda i doživjela dva poraza. “Od zdravstvenih poteškoća i razmišljanja o odustajanju od tenisa do jedne od najvećih prijetnji na Touru. Draga Donna, ti si prava inspiracija”, piše The Tennis Letter.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 34 SPORT
Petar Musa, igrač Benfice, je klasični centarfor, igrao je za mlade Vatrene Presretna Donna Vekić Dario Šimić Mirko Barišić - uskoro se odlučuje o sudbini Dinama Izbornik Zlatko Dalić

NOGOMET DINAMO SE DODATNO ODVOJIO NA VRHU

Dinamo je s bodom

protiv Osijeka jedan

korak bliže naslovu jer je Hajduk izgubio kod kuće od Lokomotive koja je bila puno bolja

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

I24. kolo Hrvatske nogometne lige donijelo je puno zanimljivih utakmica s dosta iznenađenja i pogodaka. Rijeka se vratila na pobjedničke staze u žestokom derbiju, pobijedila je Istru u Puli s 2:0. U vodstvo ih je doveo Janković koji je zaobišao golmana u 22. minuti.

Susret se prelomio u 70. minuti kada je Mlinar zbog oštrog starta zaradio izravan crveni karton. Utakmica se pretvorila u festival kartona pa je pod tuš morao i Erceg koji je prilikom izlaska poderao sučevu bilježnicu. Pobjedu je potvrdio Janković iz penala u nadoknadi.

Varaždin je golovima Teklića i Brodića pobijedio Šibenik s 2:0 te se približio borbi za Europu.

Gorica je izborila bod u Koprivnici te je oživjela nade u ostanak. Poveli su preko Mitrovića koji je u 53. minuti pobjegao domaćoj obrani, a bod Slaven Belupu donio je Crnac nakon ubačaja u 60. minuti.

Hajduk je kod kuće izgubio od Lokomotive s 4:3. Već u 11. minuti je Bubanj na centaršut Cipetića doveo goste u vodstvo, a u 28. je Aliyu u brzoj kontri pronašao Stojkovića koji pogađa za 0:2. Uskoro je Lokomotiva zabila i treći gol, ali je Goričan bio u zaleđu pa je poništen.

Netom prije odmora Mlakar vraća nadu Hajduku nakon sjajnog driblinga i asistencija Anella. Lokomotiva se pouvkla, a Hajduk to koristi pa preko Livaje iz penala stiže do poravnanja u 66. minuti. Ipak, u 87. i 88.

Lokomotiva deklasirala Hajduk na Poljudu

Kazne Osijeku i Rijeci

Zbog neplaćenih obaveza UEFA je žestoko novčano kaznila Rijeku i Osijek. Rijeka je kažnjena novčano u iznosu od 450.000 eura, a Osijekova kazna, jer nije bio ispla�o plaće igračima za listopad i studeni prošle godine, iznosi ukupno 600.000 eura nakon što se zbroje 450.000 i

150.000 zbog recidiva. Također, i Rijeci i Osijeku prijete i veće kazne. Uvjetno su kažnjeni izbacivanjem iz idućeg natjecanja na koje se kvalificiraju u sljedeće tri sezone. Rijekino probno razdoblje iznosi jednu godinu, a Osijekovo dvije.

minuti Aliyu je dvaput pobjegao i zabio dva gola. Utešan pogodak za Bijele dao je Benarhou.

Dinamo je remizirao s Osijekom (1:1). Prvak je dobro igrao u prvom dijelu, a čak dva gola Špikiću su poništena zbog zaleđa.

U 55. minuti gosti su šokirali Maksimir. Nakon kornera je Škorić proslijedio loptu do Miereza koji sjajno pogađa za vodstvo.

Šest minuta kasnije Petković je iz slobodnog udarca pucao ispod zida i zabio za 1:1.

Do kraja je Ivanušec promašio odličnu šansu, a onda pogodio i gredu, ali rezultat se nije mijenjao.

polu�inalu kupa igrat će protiv Šibenika, dok će Hajduk igrati protiv Slaven Belupa.

Jones pobijedio i pozvao Miočića na borbu,

Stipe uzvratio – spreman sam!

Stipe, ti si najveći teškaš svih vremena i to je ono što želim. Nadam se da si spreman, rekao je Jones

edan od najvećih boraca svih vremena Jon Jones novi je prvak UFC-ove teške kategorije. Jones je nakon tri godine pauze na UFC 285 priredbi stigao do još jedne velike pobjede. U prepunoj T-Mobile Areni u subotu je u Las Vegasu je nakon samo dvije minute giljotinom svladao Francuza Ciryla Ganea. Jones je nakon meča prozvao Stipu Miočića koji će biti

njegov idući protivnik. – Želim Miočića, dajmo fanovima ono što oni žele. Spreman sam za tu borbu i želim je na ljeto. Stipe, ti si najveći teškaš svih vremena i to je ono što želim. Nadam se da si spreman,

jako želim taj meč. Na reakciju Stipe nije trebalo dugo čekati.

- Nemam što puno reći, vidimo se u srpnju. Ne moram posebno trenirati, radit ću sve kao i inače i prebiti ga - rekao je

Miočić i dodao:

- Rekli su mi da će borba biti u srpnju i ja ću biti spreman. Hto sam se sada boriti, ali se to nije dogodilo. No, pričekat ću.

Podsjetimo, Jones se vratio u kavez nakon više od tri godine i ‘giljotinom’ u prvoj rundi prisilio Francuza na tapkanje.

Miočić je uoči meča znao da će se boriti protiv pobjednika tog okršaja, a sad zna i tko će to biti - dugogodišnji vladar UFC-ove poluteške kategorije i borac sa samo jednim porazom u karijeri, kojeg je upisao zbog nedozvoljenog korištenja laktova.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. 35
SPORT TABLICA Dinamo 23 17 5 1 60-21 56 Hajduk 24 13 5 6 45-35 44 Osijek 24 10 6 8 33-26 36 Varaždin 24 9 6 9 29-33 33 Slaven 24 8 9 7 19-29 33 Istra 1961 23 8 7 8 21-22 31 Rijeka 24 9 4 11 28-32 31 Lokomotiva 24 8 4 12 34-37 28 Šibenik 24 3 11 10 16-29 20 Gorica 24 2 7 15 14-34 13
J
Nevjerojatan debakl Hajduka na Poljudu Bit će to spektakl: Jon Jones i S�pe Miočić
36 OGLASI HRVATSKI VJESNIK srijeda, 8. ožujka 2023. ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU RADOS BROS L & TU S R S 133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020 Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com IMAMODUGOGODIŠNJEISKUSTVO To advertise with us call (03) 9481 8068 or Email: croatianherald@ netspace.net.au Adria International
Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault
Travel

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.