The Croatian Herald 5th of July 2023

VJESNIK Hrvatski

SVE POSKUPJELO

Turisti s Jadrana se žale: 'Ne, ovo nije ona skupa Švicarska nego Hrvatska'

PECOTIĆ I WILLIAMS

Film 'Zemljak', buđenje je hrvatskog identiteta

To je priča o putovanju sjevernom Australijom dugom 10.000 kilometara koji je prošao Peterov pokojni otac

Naš vjerni suradnik Boris Čerina obavio je razgovor s koproducentima dokumentarnog �ilma "Zemljak" Peterom Pecotićem i Josephom Williamsom, koji

je prije premijere u Melbourneu prikazan u Bendigu i Geelongu. "Film je posveta našim precima - svim onim hrabrim ljudima koji su emigrirali u Australiju i prošli kroz teškoće kako bi stvorili dobar život", poručili su Pecotić i Williams. Film se nastavlja prikazivati po Australiji, a projekcije su održane i u domovini.

'MLADI FRANKOPANI'

Zabava 'Božić u srpnju' u Sydneyju

Ovaj običaj slavi kroz pjesme i plesove hrvatskog folklora, stigao je i sv. Nikola

Hrvatska folklorna grupa "Mladi Frankopani" priredila je u subotu, 1. srpnja, u Hrvatskom klubu "Bosna" u Sydneyju svoju tradicionalnu zabavu "Bo-

STARIJE OSOBE

Već i samo druženje omogućava doživljaj vrlo ugodnih emocija

TIM AUSTRALIJE ZA 5. HRVATSKE SVJETSKE IGRE

1 AUD = PRELAZI U CITY

Gvardiolov odlazak odličan je za njega i klub, ali i Hrvatsku

žić u srpnju". Bila je to još jedna uspješna godišnja proslava na kojoj se okupio veliki broj uzvanika. Svi su pristigli kako bi ovaj običaj slavili kroz pjesme i plesove hrvatskog folklora te uz glazbu benda "Sto na sat". Bilo je veselo, bili su tu i domaći kolači i bogata tombola. Dakako, stigao je i sv. Nikola.

HFG

Predstavljanje je bilo u Clifton Hillu, a okupljanje natjecatelja iz brojnih država svijeta je 24. srpnja u Zagrebu

UHrvatskoj katoličkoj zajednici sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu održana je u subotu, 17. lipnja, prezentacija "Tima Australije" koji će sudjelovati na Hrvatskim svjetskim igrama u Zagrebu, u srpnju ove godine.

Nazočne natjecatelje, sponzore i goste iz hrvatske zajednice Geelon-

Starohrvatska misa 15. srpnja

Glagoljaško misno slavlje, subotnju sv. misu u čast Blažene Djevice Marije 15. srpnja u HKZ-u sv. Nikola Tavelić u Clifton Hillu predslavit će vlč. Velimir Maglica. Sv. misna žrtva prinosit će se u izvornom obliku na glagoljici. Kao poseban gost nastupit će operni pjevač Branko Lovrinov, pjevat će za tu prigodu. Svi s u pozvani na misno slavlje.

KOLUMNA

Str. 27

ga i Melbournea pozdravio je, i zahvalio im na dolasku, koordinator Hrvatskih svjetskih igara za Australiju - Ante Radić.

Okupljanje natjecatelja iz brojnih država svijeta je u Zagrebu 24. srpnja, dan poslije Igre započinju misom u župnoj crkvi Sv. Mati Slobode, a potom slijedi svečano otvorenje na Atletskom stadionu Mladosti.

Igre završavaju 29. srpnja krosom svih natjecanja oko jezera Bundek.

Donosimo i popis sponzora koji su svojim donacijama podržali Tim Australije i Hrvatske svjetske igre.

Nisu 'povratnik' i četnik Dane rang Modrića i Lovrena, ali ipak...

Mladi Frankopani Brings Winter Christmas Spirit to Sydney with ’Christmas in July’ Celebration

1,6258 € 1 USD = 1,0763 €

Str. 9

Str. 6, 7

Str. 8

Str. 34

Str. 14,23,24

Tx

Piše: Zvonimir Hodak

Str.13

'Jedno srce, jedna Hrvatska'

Str. 3

Kao prosvjed moliteljima održan je i „Piknik slobode“ gdje su prosvjednice pozvale na prava žena

Dubrovniku nova nagrada

Dubrovnik je prema specijaliziranom časopisu “Global Traveler” najbolja odmorišna destinacija za grupne dolaske, za što je dobio i nagradu “Leisure Lifestyle Awards” na dodjeli u Philadelphiji.

Nagradu je u ime Dubrovnika preuzela direktorica predstavništva Hrvatske turističke zajednice u New Yorku Leila Krešić Jurić, koja je tom prilikom istaknula odličnu poziciju Dubrovnika na tržištu SAD-a što potvrđuje i ta nagrada.

- Kada govorimo o hrvatskim destinacijama i njihovoj prepoznatljivosti među Amerikancima, Dubrovnik prednjači po snazi brenda, a ujedno je i destinaciju u kojoj su turisti iz SAD-a ove godine najviše dolazili i noćili. Došlo ih je 68 tisuća, koji su ostvarili gotovo 200 tisuća noćenja, što su porasti iznad 50 i 40 posto u odnosu na lani, a i u ostatku godine očekujemo nastavak pozitiv-

nih trendova i za Dubrovnik i za Hrvatsku - poručila je Krešić Jurić.

Naglasila je i da je tržište SAD-a trenutno među top 10 tržišta s kojih je u Hrvatskoj do sada ove godine ostvareno najviše noćenja.

Časopis «Global Traveler” spomenute nagrade dodjeljuje na temelju ankete koju je među čitateljima proveo u razdoblju od 6. prosinca 2022. do 1. travnja 2023., a detaljni upitnik je obuhvaćao brojne kategorije putovanja s posebnim naglaskom na luksuzni segment i stilove života.

Taj je časopis, kažu iz HTZ-a, prepoznat i kao prestižna publikacija usmjerena na luksuzna putovanja i potrebe putnika koji traže ovu vrstu proizvoda i usluga.

Američki turisti su na drugom mjestu po broju u Dubrovniku, a United Airlines povezuje Dubrovnik sa SADom direktnim letom četiri puta tjedno.

Dječji ljetni karneval u Novom

Najslađa bića na svijetu, šarenih kostima, maštovitih koreogra�ija, uigranih koraka, skladnih ritmova, ali prije svega – čistih srca i iskrenih osmijeha, ispunila su u subotu navečer glavne novljanske ulice i trgove, topeći srca svojih bližnjih i drugih brojnih posjetitelja još jedne povorke Dječjeg ljetnog karnevala u Novom Vinodolskom.

Dječji ljetni karneval otvorili su živahni i veseli Mali mesopustari, jedni od ključ-

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

nih aktera nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske – Novljanskog mesopusta.

Prolazeći u svečanim odorama i izvodeći poznatu mesopustarsku zogu, ilitiga muzičku frazu Gajeve budnice „Još Hrvacka ni propala”, po tko zna koji put ponovno su okupljene prisjetili na vrijednosti novljanskih običaja i tradicije. Nakon njih u vlakiću su stigli razdragani čelnici Mesopustarskog društva.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV

Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

Kao i svake proteklih nekoliko mjeseci, ove prve subote u mjesecu muškarci su stigli na hrvatske trgove kako bi održali jutarnje molitve. Ovaj put su zauzeli nešto veći dio Trga, ogradili su prostor i postavili transparente.

transparente.

Na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića molitva je počela u 8.30 sati, a molilo se, uobičajeno, za domovinu, da muškarci postanu ‘’duhovni autoriteti u obitelji’’, život u predbračnoj čistoći, prestanak pobačaja i ostalo.

Organizatori molitve, Vitezovi bezgrešnog srca Marijina, potaknuli su i sve sudionike da od petka u 22 sati do subote u 10 sati mole i poste u petak za ‘’uspjeh javne molitve krunice’’, a poslali su i poruku. Naime, zamolili su sve da ‘’ne daju izjave za svjetovne medije’’ jer će ih oni ‘’ionako izokrenuti’’.

- Ograđujemo se i ovaj put od svih pojedinaca koji će namjerno ometati molitelje ili prolaznike ili isticati ideološki nepoželjna obilježja ili sudjelovati kao predstavnici udruga, a ne kao pojedinci -

Pred kastavskom Gradskom ložom u subotu je otvoreno još jedno Kastafsko kulturno leto. Uz pjesmu “Kastav gradu” u izvedbi muške klape Kastav, na Volti je podignuta festivalska zastava koja sve posjetitelje podsjeća da se u gradu na brege, nakon Bele nedeje i maškara, odvija njegovo “treće najvažnije zbivanje”.

Nastupi Glazbenog društva Spinčići te muške, a zatim i ženske klape Kastav zagrijali su publiku koja je po Trgu

Muškarci opet molili na Trgu bana

Jelačića, bio i sisački biskup Košić

Molitelji na Trgu bana Jelačića u Zagrebu poručili su organizatori.

Uz zvižduke i zvukove udaraljkaša iz pozadine muškarci su molili krunicu, a pridružio im se i sisački biskup Vlado Košić.

Inače, među moliteljima bili su i braća Christian i Austin Malietoa-Brown, članovi

Kastafsko kulturno leto

Matka Laginje tražila mjesto s kojeg bi popratila uvodnu svečanost popularnog kulturnog događaja. Kastav je gradić blizu Rijeke.

Program ovogodišnjeg Kastafskog kulturnog leta, ili šestog godišnjeg doba kako ga ondje zovu, do kraja će kolovoza predstaviti pedeset različitih kulturnih programa, festivala, glazbenih događaja i koncerata, dramskih i scenskih zbivanja, likovnih i dječjih sadržaja.

klape Samoana koji su u Hrvatskoj.

Kao prosvjed moliteljima održan je i ‘’Piknik slobode’’ gdje su prosvjednice pozvale na prava žena uz brojne transparente. ‘’Ja o sebi odlučujem’’, ‘’Nek sluškinjina priča ostane samo �ikcija’’,

‘’Žena je netko! A ne nešto!

Ne spominji ime žene uzalud!!!’’, neki su od transparenata koji su osvanuli na zagrebačkom Trgu.

Na skup su bile i prosvjednice pod organizacijom udruge Ženska mreža

Hrvatske koje su svojim transparentima pokazale nezadovoljstvo ovim ‘’anticivilizacijskim skupovima’’, kako tvrde.

Na Trgu su bile i članice, kako se nazivaju, pokreta za sekularnu državu. Bilo je i uvredljivih izjava, ali molitelji na njih nisu reagirali. Ovakve molitve održale su se i u drugim hrvatskim gradovima.

Potukli se zbog veza za brod

Na kopnu se ljudi nerijetko tuku zbog parkirnih mjesta za svoje automobile. Zna tu biti i teških ozljeda, no uglavnom, na sreću, sve prođe s povišenim riječima. No, zbog čega se onda tuku na otocima, gdje je inače malo automobila. Pa evo jednog primjera.

Zbog narušavanja javnog reda i mira, policija je u petak prijavila dvojicu muškaraca u mjestu Mandre na otoku Pagu. Sukob između 50-godišnjaka iz Paga i 68-godiš-

njaka iz Slovenije izbio je u 11.15 sati u središtu mjesta zbog veza za brod. Počeli su verbalno, a završili su u �izičkom obračunu i razmjeni udaraca.

Iz policije kažu da nitko od njih nije tražio liječničku pomoć, niti je itko bio pod utjecajem alkohola. Mjere zabrane približavanja nisu im izdane, samo su dobili optužni prijedlog za narušavanje “otočne idile”. Zanimljiv slučaj za otočke ćakule.

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

Utemeljen 1983.

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press (03) 9417 2766

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST)

GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

Sukobi i na moru

Čuvaju svoju tradiciju i običaje

Prizori iz Novog Vinodolskog

Prosvjednice pro�v molitelja

Najbolja des�nacija za grupne dolaske

MELBOURNE UOČI 5. HRVATSKIH SVJETSKIH IGARA PREDSTAVLJEN TIM AUSTRALIJE

‘Jedno srce, jedna Hrvatska’

U Zagrebu je okupljanje 24. srpnja, dan poslije Igre započinju misom u župnoj crkvi Sv. Mati Slobode, a potom slijedi svečano otvorenje na Atletskom stadionu Mladosti

Tekst: Ante RADIĆ, koordinator ‘Team Australia’ Foto: Zlatko KOZLEVČAR

UHrvatskoj katoličkoj zajednici sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu održana je u subotu, 17. lipnja, prezentacija "Tima Australije" koji će sudjelovati na Hrvatskim svjetskim igrama u Zagrebu, u srpnju ove godine.

Nazočne natjecatelje, sponzore i goste iz hrvatske zajednice Geelonga i Melbournea pozdravio je, i zahvalio im na dolasku, koordinator Hrvatskih svjetskih igara za Australiju - Ante Radić.

Prezentacija je započela izvedbom hrvatske himne, a potom je minutom šutnje odana počast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima, kao i preminulim članovima Tima Australije koji su sudjelovali na prethodnim Igrama - Dragi Brzici i Vinku Dorocu.

Pozdravivši još jednom sve okupljene, Ante Radić je zahvalio domaćinu, mons.

Bosiljku Rajiću, što mu je izašao ususret i omogućio da se prezentacija održi u prostorijama HKC-a i prostorije Australsko-hrvatskog kongresa Viktorije.

Naglasio je da bez sponzora ova prezentacija ne bi bila moguća, te je zahvalio svima koji su svojim donacijama, još jednom, podržali Tim Australije i Hrvatske svjetske igre, i samim time osigurali sportsku opremu koju će svi natjecatelji nositi u Zagrebu.

A to su:

Zlatni sponzori:

- Newlands Funerals, gosp.

Jadran Delić

- AHD Hrvatski klub Geelong, predsjednici Franjo Šarčević i Pejo Marić

- Društva pri Centru hrvatske zajednice Geelong, predsjednik Tomislav

Butković (Centar HZ Geelong, HDZ Geelong, Hrvatsko umirovljeničko društvo Geelong, HKUD Lado Geelong)

Srebrni sponzori:

- Hampshire Pharmacy Sunshine, gosp. Petar Ćurkovic

- Bullion Construction, gosp. Stipan Buljan

Brončani sponzor:

- Hrvatski projekti

Sponzori:

- Ante Šimunić

- Antun Šimunović

Medijski sponzori Tima Australije bili su:

- 3ZZZ Hrvatski radio u Melbourneu

- The Pulse Geelong, Hrvatski radio

- Hrvatski vjesnik

započinju misom u župnoj crkvi Sv. Mati Slobode, a potom slijedi svečano otvorenje petih Hrvatskih svjetskih igara na Atletskom stadionu Mladosti.

Sportska natjecanja su predviđena za dane 26., 27. i 28. srpnja, kada je i zatvaranje Igara, u dvorani Pauk, u sklopu Studentskog naselja Stjepan Radić.

A 29. srpnja svi natjecatelji pete Igre završavaju krosom oko Bundeka.

Isto tako, naglasio je Radić, radi se na tome da se osigura i neke sportske susrete poslije Igara (nogomet i tenis) kao i posjet Australskom veleposlanstvu u Zagrebu.

Ante Radić je dao riječ Šimi Skazliću, članu Radnog odbora Igara koji je pomagao u pripremama za Igre, da se obrati svim prisutnima. Šime se prisjetio prethodnih Igara i podijelio svoja iskustva u vezi s Igrama.

Na kraju se okupljenima obratio mons. Bosiljko Rajić te ih upoznao s radovima koji su bili u krugu Hrvatskog katoličkog centra; naglasio je dobru suradnju s Australsko-hrvatskim kongresom, a takvu suradnju očekuje i ubuduće - i sigurno će na Igrama navijati za Tim Australije.

Nazočnima je predstavljena i oprema koju će natjecatelji nositi na Igrama u Zagrebu, a predstavili su je Mary Petkovski i Daniel Radić, što je popraćeno velikim pljeskom. Ovim putem Tim Australije zahvaljuje Mary i Danielu na predstavljanju.

Na prezentaciji je predstavljena i pjesma "Jedno srce, jedna Hrvatska", himna Tima Australije, a možemo slobodno reći i himna Hrvatskih svjetskih igara, autora Drage Šajfara, koji je i sam nazočio prezentaciji.

Ovim putem zahvaljujemo Dragi na pjesmi i dugogodišnjoj podršci Timu Australije. Potom je uslijedila predaja sportske opreme natjecateljima koji putuju na Igre, a predao ju je nitko drugi nego legenda Melbourne Croatije, Billy Vojtek.

Koordinator Tima, Ante

Radić osvrnuo se na prethodne Igre naglasivši kako je Australija sudjelovala na svim dosadašnjim, gdje je bila veoma uspješna i odskakala organizacijski, ponašanjem i izgledom. Očekuje da će tako biti i na ovim, petim uzastopnim Hrvatskim svjetskim igrama na koje odlaze sa četrdeset jednim natjecateljem, a koji će nastupiti u boćanju, malom nogometu, tenisu, stolnom tenisu, krosu i golfu.

U Zagrebu je okupljanje 24. srpnja, dan poslije Igre

Billy Vojtek je, u ime Organizacijskog odbora Igara, svim sponzorima uručio i zahvalnice za dugogodišnju podršku Timu Australije.

Po završetku prezentacije priređen je domjenak za sve prisutne toga dana. Još jednom velika hvala domaćinumons. Bosiljku Rajiću, hvala svim sponzorima i svima koji su na bilo koji način pomagali u pripremama Tima za Igre; hvala Organizacijskom odboru, hvala Dragi Šajfaru i Billyju Vojteku, malonogometašima Tottenham Old Boysa, a natjecateljima Tima Australije mnogo uspjeha na 5. Hrvatskim svjetskim igrama u Zagrebu.

Dres koji će nosi� članovi Tima Australije

Ante i Ka�ca Radić

Mary Petkovski

Mons. Rajić pozdravlja goste uz dobre želje i uspjeh na Igrama

Vrijeme je za podvući crtu i reći: Mislim da smo napravili jako puno, rekao je premijer

Deset godina članstva u EU bilo je sjajnih deset godina za razvoj Hrvatske, rekao je premijer Andrej Plenković u subotu. Hrvatska je 1. srpnja 2013. ušla u Europsku uniju.

“Mislim da je ovih de-

‘Ovih 10 godina u EU bilo je sjajno za razvoj Hrvatske’

set godina bilo sjajnih deset godina za razvoj Hrvatske”, rekao je Plenković podsjetivši da je Hrvatska među 15 zemalja koje su u NATO-u, EU-u, Schengenu i europodručju.

“Ne možemo biti više u jezgri nego što jesmo. To je bila odlučnost naše proeuropske politike, prije svega HDZ-a kao glavne stranke u vladajućoj koaliciji, i svih reformi koje smo poduzeli ovom sedmogodišnjem mandatu”, istaknuo je.

“Znam da moramo još puno učiniti u nizu područja, ali to moraju svi. Imaju i drugi problema, i oni koji su osnivači imaju problema.”

Kazao je kako je Hrvatska dobila 25 milijardi eura za ovo desetljeće lovljenja koraka sa zemljama srednje i istočne Europe. Po njegovim riječima, 2016. godine apsorpcija prošlog �inancijskog okvira je bila 9 posto, danas je 124.

Što se tiče Fonda solidar-

Izbori u roku

Plenković nije u subotu otkrio kada će se u super izbornoj 2024. održa� parlamentarni izbori (održavaju se i predsjednički i oni za EU parlament), ali je poručio da on i HDZ na njih idu „samo-

U 2022. godini 11.685 više doselj

Iz Hrvatske je lani otišlo 46.287, a stigle su ili su se vratile 57.972 osobe, od kojih je velik dio radnika iz drugih zemalja

nost, alokacija je bila milijardu i tri milijuna eura, a Hrvatska je sada na milijardu i 400 milijuna eura. Podsjetio je i da je Hrvatska je krenula među najbržima s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti reakcija EU-a na veliku krizu covida.

Danas je Hrvatska sa sigurnosnim mehanizmom

pouzdano“ i na temelju pos�gnuća i vizije za dalje.

(Izbori) će bi� kad se odlučimo, u roku, rekao je premijer na Hrvatskom radiju, podsje�vši kako će za nekoliko dana bi� tri godine od zadnjih parlamentarnih izbora na kojima je HDZ pobijedio.

„Spreman sam traži� povjerenje građana na temelju onoga što ljudi znaju da smo napravili, ne dolazim pred birače kao enigma, nego kao netko s koferom rezultata, a oni (oporba) mogu sa demagogijom i željama“, kazao je

eurozone, europskim stabilizacijskim mehanizmom, zaštitom vanjske schengenske granice u jednom sasvim drugom položaju.

“Mislim da možemo biti ponosni na naša postignuća. ... Vrijeme je za podvući crtu i reći: Mislim da smo napravili jako puno”, dodao je premijer.

Možemo! ne želi u koaliciju sa SDP-om na izborima za Sabor

Ta stranka, koja ima vlast u Zagrebu, na izbore ide samostalno, u SDP-u su i više nego razočarani

Vijeće stranke Možemo! (koja je na vlasti u Zagrebu) na sjednici prošlog tjedna donijelo je odluku o predizbornoj koaliciji sa SDP-om za predstojeće parlamentarne izbore, no o tome se nisu oglasili.

Članica vodstva te stranke Sandra Benčić na konferenciji za medije dan poslije samo je rekla da je pala odluka da Možemo! izlazi samostalno.

“Plan je da na nacionalnoj

razini nakon izbora vlast sklopimo sa strankama od centra na lijevo, pri čemu SDP vidimo kao glavnog partnera. Odluka je donesena na temelju stava da ćemo tako mobilizirati najveći broj birača”, rekla je.

Smatra da je za stranke bolje da izađu samostalno, ali da sklope koaliciju nakon izbora te da je cilj maknuti HDZ s vlasti. Tomislav Tomašević kaže kako je na vijeću bilo 56 od 58 članova te da je velika većina htjela na izbore samostalno. “Komunicirana je odluka vodstvu SDP-u prije nego što smo je obznanili

Prvi put od 2008. godine Hrvatska je lani zabilježila pozitivan migracijski saldo, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za statistiku. Točnije u 2022. imali smo 11.685 više doseljenih nego odseljenih iz zemlje. Naime, iz Hrvatske je lani otišlo 46.287, a stigle su ili su se vratile 57.972 osobe, od kojih je velik dio radnika iz drugih zemalja.

“To su zapravo očekivani trendovi s obzirom na to koliko imamo stranih radnika u Hrvatskoj. Nemamo još točne podatke, ali vjerujem da je i među onih 46.000 koji su lani otišli iz Hrvatske više od polovice stranih radnika koji se vraćaju u svoje zemlje ili odlaze drugdje. Naime, podaci od prije dvije godine pokazuju da je među odseljenima bilo 35-40 posto stranaca odnosno nisu svi koji su otišli iz Hrvatske hrvatski državljani, što govori da se njihov migrantski trend smanjuje”, kaže demograf prof. dr. Ivan Čipin. Dodaje da u tim “radnim” migracijama ljudi dolaze u Hrvatsku na godinu ili više, ovisno o poslodavcu, a potom i nerijetko odlaze. Radne migracije

“Zasad uglavnom nemamo trajnu migraciju stranih radnika, dolaze bez obitelji jer radi se o ekonomskoj migraciji”, naglašava Čipin.

No, vrhunac odlaska iz Hrvatske zabilježen je 2017.,

U “radnim” migracijama ljudi dolaze u Hrvatsku na godinu ili više, ovisno o poslodavcu, a potom i nerijetko odlaze

Vrhunac odlaska iz Hrvatske zabilježen je 2017., sada visokoobrazovani ostaju, a odlaze oni sa srednjom školom i �izički radnici

kad su otišla čak 47.352 građanina odnosno razlika između odseljenih i doseljenih građana bila je u minusu čak 31.799. Nakon toga se situacija pomalo smirivala i taj negativni omjer je padao, ali je tek u prošloj godini stigla pozitiva.

“Trend povećanja migracija u Hrvatsku će se nastaviti sve dok imamo ekonomski rast i dok nam bude nedostajalo radnika u sektorima u kojima treba manje kvali�icirane radne snage poput trgovine, građevine, turizma... Dakako, ne bude li neke nove krize. No, s obzirom na to da traje obnova od potresa i širenje uslužnih djelatnosti, gotovo je sigurno da će i dalje trebati uvoziti radnu snagu. Inače, predviđanja u migracijama su jako teška. Naše migracije nisu tipične jer oni koji dolaze u Hrvatsku

pristupanja EU-u Hrvatska je

Članstvo Hrvatske u Uniji predstavlja povijesnu prekretnicu kojim je dodatno učvršćena hrvatska predanost europskim vrijednostima, rekao je Zlatev

Voditelj predstavništva

vama. I dalje ćemo nastaviti suradnju”, rekao je.

Ranije su iz Možemo! potvrđivali kako će ići u predizbornu koaliciju sa SDP-om, no sada su očito promijenili odluku. Čelnik SDP-a Peđa Grbin nije izravno komentirao tu odluku, ali je više nego jasno kako ih je prilično bolno pogodila ta politička ‘košarica’.

Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev poručio je ponedjeljak u Zadru kako je 10 godina hrvatskog članstva u EU-u obilježeno iznimnim rastom i razvojem, dok je u tom razdoblju dodatno učvršćena hrvatska predanost europskim vrijednostima.

„Za razdoblje od 2014. do 2020. Hrvatska je iz EU-fondova primila gotovo 6 milijardi EUR. Ukupna dodijeljena sredstva iz kohezijske politike za Hrvatsku od 2021. do 2027. iznosit

će 9,2 milijarde EUR, čemu valja pridodati i Nacionalni plan oporavka i otpornost s preko 9,3 milijarde eura. A tu su i sredstva i prilike kroz brojne centralizirane programe Unije poput Obzora Europa te programa LIFE.

Sve je ovo omogućilo i omogućit će dodatne investicije u infrastrukturu, inovacije i obrazovanje, čime raste globalna konkurentnost Hrvatske,“ rekao je Zlatev na konferenciji u organizaciji Agencije za razvoj Zadar-

‘Od

Premijer Andrej Plenković

Ognjan Zlatev, voditelj predstavništva EU u Hrvatskoj

Ivan Račan, Peđa Grbin i Tomislav Tomašević

NE PAMTI 15 GODINA, JOŠ OD 2008.

enih nego odseljenih iz Hrvatske

uglavnom ne dolaze da bi se tu preselili već samo zbog posla. Uglavnom se to događa preko agencija i dolazi ih onoliko koliko poslodavcima treba radnika. To nisu klasične migracije kad doseljavaju cijele obitelji nego radne, zato je teško i prognozirati”, naglašava Čipin.

POSJET ‘TO JE SVE HRVATSKA NACIJA’

Milanović je pozvao i na poštovanje uloge

Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane, koji su po njemu najzaslužniji za oslobođenje BiH

Dodaje da se jasno vidi da to nisu klasične migracije jer uglavnom dolaze sami muškarci. Što se pak tiče iseljavanja hrvatskih građana, Čipin drži da je kriva percepcija prema kojoj uglavnom odlaze visokoobrazovani. U dobnoj skupini između 26 i 34 godine bilježi se veliki porast visokoobrazovanih. U cijeloj Hrvatskoj više od 50 posto su žene, a u Zagrebu čak 65 posto, govore podaci Hrvatskog zavoda za statistiku.

“Više odlaze oni sa srednjim obrazovanjem i �izički radnici, pa zapravo nije tolika drama s visokoobrazovanima kao što se to pokušava prikazati”, uvjeren je Čipin. Više umrlih nego rođenih Istina, demografski trendovi u Hrvatskoj su i dalje loši jer je lani rođeno samo 33.883 djece, a umrlo je 56.975 građana, što znači 23.096 više umrlih nego rođenih. Istina, taj je nerazmjer nešto manji nego godinu prije, kada je korona uzela veliki danak u životima i kad je umrlo nikad više ljudi, čak 62.712. Što se tiče novorođenih, situacija nije puno bolja niti u prvih pet mjeseci ove godine u kojima je rođeno samo 13.028 djece, a lani u istom razdoblju

Predsjednik Zoran Milanović izjavio je u subotu u Tomislavgradu da Hrvatska čeka Bosnu i Hercegovinu u Europskoj uniji, te je najavio da će Zagreb još snažnije nastaviti potporu tamošnjim Hrvatima kako bi postali politički ravnopravni u njihovoj domovini.

“Čekamo vas, čekamo cijelu BiH, a do tada znajte da ste dio nas. To je sve hrvatska nacija, zajedničko srce,

zavoda

Demografi upozoravaju…

Stručnjaci procjenjuju da se broj doseljenika najvećim dijelom odnosi na uvezenu radnu snagu. Smatra to i demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc. „Ne samo da se ne zaustavlja iseljavanje hrvatskih građana, nego se približilo maksimalnim vrijednos�ma, i još kada se uzme u obzir prirodan pad stanovništva, jasno je da imamo demografsku devastaciju Hrvatske. Poli�čka inercija prema demografskim problemima došla je na naplatu. eć četvrtu godinu zaredom raste broj iseljenih hrvatskih građana, a istodobno se povećava broj useljenika i, može govori� tko što hoće, ali te brojke potvrđuju da se u Hrvatskoj događa zamjena

stanovništva. Kada se pogledaju podaci o broju rođenih za prvih pet mjeseci ove godine, mogli bismo ima� samo oko 30 �suća rođenih“, kaže Šterc.

Prevladavajući udio u broju useljenika odnosi se, procjenjuje, na uvezenu stranu radnu snagu, a manji dio na povratak hrvatskih državljana umirovljenika iz inozemstva.

Inače, prije jednog desetljeća u RH je bilo 10.378 useljenika iz inozemstva, a 2022. se taj broj povećao gotovo pa šest puta. Smatra se, stoga, jer su se zbog iseljavanja hrvatskih građana rupe na tržištu rada popunjavale uvozom, uglavnom niskokvalificiranom radnom snagom koja najčešće radi za minimalac.

13.839 djece. Zadnji put je brojka od 40.000 rođene djece u jednoj godini prijeđena davne 2012.

Sve je to očekivano jer ne raste niti broj brakova u Hrvatskoj i teško prelazi 20.000 godišnje. Tako su lani sklopljena 18.074 braka, a razvedenih je 4808. Pogubna je za zajednički život bila 2020. kad je krenula pandemija korone. Samo 15.000 građana odlučilo se tada za bračnu zajednicu, a svaki treći brak u odnosu na broj sklopljenih bio je razvrgnut. Da starimo, potvrđuju podaci da je čak milijun i pol građana Hrvatske starije od 55 godina, pa ne čude predviđanja UN-a da će Hrvatska 2050. imati manje od 3,3 milijuna građana.

“Činjenica je da starimo, ali ne treba dramatizirati nego je nužno tražiti politike kojima ćemo se najbolje prilagoditi toj činjenici”, zaključuje Čipin.

doživjela izniman rast i razvoj’

ske županije ZADRA NOVA u Providurovoj palači u Zadru povodom 10. godišnjice

hrvatskog članstva u EU-u. Kako se navodi u priopćenju Zlatev je kazao kako

Za razdoblje od 2014. do 2020. Hrvatska je iz EUfondova primila gotovo 6 milijardi EUR. Ukupna dodijeljena sredstva iz kohezijske politike za Hrvatsku od 2021. do 2027. iznosit će 9,2 milijarde EUR, čemu valja pridodati i Nacionalni plan oporavka i otpornost s preko 9,3 milijarde eura. A tu su i sredstva i prilike kroz brojne centralizirane programe Unije

RH višestruko profi�rala

Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol složio se da „nakon prvih 10 godina članstva u EU možemo podvući crtu i zaključi� da je Hrvatska višestruko profi�rala od svog članstva u raznim aspek�ma”.

„Europski fondovi čine naš zdravstveni sustav učinkovi�jim, obrazovni sustav

Hrvatska čeka BiH u EU, još snažnije će podržavati Hrvate

to je zajedničko nastojanje i napor. To je borba za Hrvatsku, to je borba za status Hrvata u BiH i zato Hrvati u BiH zaslužuju respekt”, rekao je Milanović u Tomislavgradu gdje je odlikovao Brigadu kralja Tomislava, Hrvatskoga vijeća obrane.

Najavio je da će Republika Hrvatska još snažnije podržavati Bosnu i Hercegovinu, navodeći kako je deset godina članstva u Europskoj uniji osnažilo njezinu poziciju.

Izrazio je očekivanje kako će se prestati s političkim preglasavanjem Hrvata te da će oni u “svojoj domovini” postati jednakopravni. “Živite u BiH koju nazivate

svojom domovinom. Treba puno strpljenja i poniznosti, to je vaša domovina i zajedno ćemo se boriti mirnim sredstvima da vas se tretira s poštovanjem, da imate jednaka simbolička prava”, dodao je hrvatski predsjednik.

Naveo je kako je to slučaj s izborom člana Predsjedništva BiH, kojega Hrvatima biraju drugi narodi. U četiri navrata hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića birali su Bošnjaci, zbog čega se inzistira na izmjeni izbornoga zakonodavstva.

Milanović je pozvao i na poštovanje uloge Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća

obrane, koji su po njemu najzaslužniji za oslobođenje Bosne i Hercegovine.

“Želimo da se to zna. Ne mora se svakog dana to ponavljati kao Očenaš. Ali, bez toga BiH ne bi bilo, a ona živi s otkucajima. Ipak je ima. I opstat će”, rekao je.

Poručio je kako Hrvati u ratu i danas pokazuju da će opstati i da ih se ne može iskorijeniti.

Hrvatski predsjednik u subotu je odlikovao Brigadu kralja Tomislava Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) redom Nikole Šubića Zrinjskog za zasluge u operacijama koje su dovele do oslobađanja Hrvatske i zapadne Bosne.

kvalitetnijim, ali i doprinose konkurentnos� našega gospodarstva. Tu bih posebno naglasio kohezijsku poli�ku, u kojoj je zapravo sadržana sama bit europske solidarnos� jer daje nadu novim državama članicama iz srednje i istočne Europe da će dos�ći stupanj razvijenos� starih članica”, rekao je.

članstvo Hrvatske u Uniji predstavlja povijesnu prekretnicu kojim je dodatno učvršćena hrvatska predanost europskim vrijednostima demokracije, slobode i solidarnosti.

“Naglasio je i kako je od pristupanja EU-u naovamo Hrvatska doživjela izniman rast i razvoj, a njeno gospodarstvo postalo snažnije te stvorilo nove prilike za poduzeća i pojedince, osobito ulaskom Hrvatske u eurozonu i Schengen 1. siječnja ove godine”, stoji u priopćenju.

Zlatevu je konferencija u Zadru bila posljednja javna aktivnost pošto krajem lipnja 2023. završava njegov mandat u Hrvatskoj, a tada će preuzeti mjesto posebnog savjetnika u Glavnoj upravi za zapošljavanje u Europskoj komisiji u Bruxellesu.

Kratkoročna korist i zarada mogli bi dugoročno imati vrlo nepoželjne učinke, rekao je Primorac

Ministar �inancija Marko Primorac izjavio je prošlog tjedna da porast cijena brine, a da nastavak takvih trendova može ozbiljno ugroziti i turističku sezonu i općenito gospodarstvo.

- Kada čujete koliko te cijene rastu to je nešto što je u svakom slučaju neprihvatljivo i moram priznati da me na neki način to i plaši. Strahujem od dugoročnih učinaka takvog porasta cijena - izjavio je Primorac nakon sjednice Vlade, odgovarajući i na pitanje o kuglici sladoleda, koja često košta i tri eura.

Ukoliko cijene nastave rasti tom dinamikom, ustvrdio je Primorac, to je nešto što može ozbiljno ugroziti i turističku sezonu i općenito

gospodarstvo.

Pojasnio je da, iako službena statistika ukazuje na kontinuirano slabljenje in�latornih pritisaka, brine rast cijena pojedinih proizvoda.

Kada je riječ o turističkoj sezoni, a u kontekstu i ekonomske situacije u kojima se nalaze ključna tržišta, pa

tako između ostalog i Njemačka koja je zapala u tehničku recesiju, Primorac je rekao da osobno “ima jednu bojazan u smislu ostvarenja dobrih rezultata, s obzirom na najave”, ustvrdivši da su cijene doista previsoke.

- Ima li za to opravdanja, ja osobno sumnjam, ne želim ulaziti u pojedine sektoreizjavio je Primorac, podsjetivši i na Vladino subvencioniranje cijena energenata, kao i niže stope PDV-a na pojedine proizvode i usluge.

Rekao je i da podaci o dobiti i maržama poduzeća ukazuju na to da su od povećanih cijena najveću korist ostvarili upravo poduzetnici.

Naglasivši da nikoga ne proziva, Primorac je pozvao sve poslovne subjekte na oprez.

- Kratkoročno neopravdano povećanje cijena i kratkoročna korist i zarada mogli bi dugoročno imati vrlo nepoželjne učinke - poručio je ministar �inancija.

Zoran Milanović u Tomislavgradu

Ministar Marko Primorac

‘Porast cijena me brine, to može ozbiljno ugroziti turističku sezonu’

Kolona u Lučkom kod Zagreba

Ogromne gužve prema moru

Iako se govori o mogućem manjem dolasku turista u Hrvatsku, prvog srpanjskog vikenda na hrvatskim autocestama su ponovno bile ogromne gužve. Počele su u subotu u ranim jutarnjim satima i to je s određenim prekidima potrajalo sve do nedjelje u podne.

U Lučkom kod Zagreba se na ulazak na autoceste prema Splitu i Rijeci čekalo i u kolonama od 6 kilometara.

Potom se u dugačkim kolonama vozilo do Bosiljeva,

Splićani otvorili lokal s kavom od skoro 100 kuna i uopće se ne srame

Plan je bio otvoriti nešto kao mjesto za kavu s Michelin zvjezdicom.

gdje se autocesta račva, potom se nastavilo u kolonama u pokretu kako ih nazivaju, a gužve su bile i na Istarskom ipsilonu.

Promet je inače bio pojačan na drugim cestama, na prilazima turističkim središtima, nekim graničnim prijelazima te trajektnim lukama, a situaciju u prometu dodatno su otežavali i kolnici koji su mjestimice bili mokri i skliski zbog pljuskova koji su za vikend pogodili Hrvatsku.

Nedjeljom trgovine zatvorene, osim 16 nedjelja u godini…

Prvoga dana srpnja na snagu su stupile su odredbe Zakona o o trgovini, koje, između ostaloga, propisuju da će prodajni objekti, dakle trgovine, supermarketi…, nedjeljom uglavnom biti zatvoreni, odnosno preciziraju kako trgovci samostalno mogu odrediti samo 16 nedjelja u godini kao radne.

Trgovci se pripremaju za nova pravila rada, a većina vlasnika malih trgovina, najblaže rečeno, nije oduševljena što im je uskraćen rad svake nedjelje.

Međutim, većina kupaca ipak podržava tu odluku.

„Ljudi moraju imati slobodan dan, pa nitko nije lud to

osporavati. Činjenica je da u trgovinama uglavnom rade žene i dobro je kad nedjeljom mogu u miru pripremiti ručak, međutim, u tome bi se trebalo naći nekakav balans jer i neki drugi rade nedjeljom. Situacija je takva da, što god se odlučilo, neće svi biti zadovoljni“, kaže jedan od njih.

Drugi pak smatra kako bi trgovine nedjeljom trebalo posve zatvoriti i dati svim zaposlenima taj dan u tjednu slobodan. Najžešći otpor ovom zakonu davali su vlasnici trgovačkih lanaca. Treba dodati kako će kiosci i pekarnice moći raditi nedjeljom.

Usamom središtu Splita otvoren je lokal u kojem kavu može biti i do skoro 100 kuna, dakle, 11 eura.

- Najjeftinija kava nam je espresso između 3 i 5 eura, a najskuplja �ilter kava za od 7 do 11. Dupla s mlijekom je od 6 do 10, isto kao i tasting menu, u kojem se dobije espresso i cappuccino po želji. Imamo i kave s alternativnin mlijekom, koje su još malo skuplje od klasičnih. Puno je to, znam. Nećemo se lagat‘... Ali opet, sve ovisi tko što hoće – kaže voditelj tog lokala Stanko Jurišić. Plan njega i ekipe s kojom radi je bio otvoriti nešto što nema nitko; praktički kao mjesto za kavu s Michelin zvjezdicom. Štoviše, voditelj je poprilično uvjeren da na ovom dijelu Europe nema sličnog objekta, s najekskluzivnijom kofeinskom robom.

- Nabavljamo direktno, od par malih proizvođača. Za to je zaslužan naš izvrsni pržioničar Ivan Kapuralić, koji na Žnjanu ima skladište i obavlja pripremu. Koliko je dobar pokazuje i to što su mu, prije tri mjeseca, došli prehrambeni tehničari s fakulteta, na predavanje o kavi.

- Zovu nas i neke privatne ugostiteljske škole, da organiziramo tečaj za bariste... Tko zna, možda nekad u budućnosti formiramo i neki trening centar tog tipa... - špekulira Stanko.

Za cjelogodišnji najam spremni su platiti od 800 do 1500 eura mjesečno

Voditelj upućuje i u proces odabira najbolje kave. Naime, nakon što se naruči par uzoraka, ekipa se okupi i obavlja testiranje naslijepo, da se izbjegne pristranost. I tako svakih par mjeseci, što znači da zrnca koja stižu u Split nisu uvijek istog podrijetla.

- Nemamo stalni asortiman. U stvari, on je sezonski. Otprilike, može se usporediti s berbom vina. Ili je dobra ili ne. A mi uzimamo samo naj-

bolju. I baza je da tako ljudi mogu uvijek probati nešto drugačije. A i za sve postoji preporučeni način pripreme.

Trenutno imamo dvije iz Kolumbije i po jednu iz Hondurasa i Kostarike.

“Dobro, brate, ali 11 eura šalica kave”, čudi se novinar.

Upitao ga je i kako naši ljudi reagiraju na to, a kako stranci.

- Pa, većina naših prvo uputi onaj iznenađujući pogled prema cjeniku... Onda

Izostali Nijemci, Francuzi…

Ove godine su izostali Nijemci. Totalno, nema njihovih rezervacija, ni onih starijih ni mlađih gos�ju iz Njemačke, navodi iskusni iznajmljivač. Smještaje na rubu Splita i u njegovoj okolici poput Podstrane, znači one za goste koji dolaze na obiteljski odmor, na životu drže istočna tržišta - Ukrajina i Poljska. Preko 50

posto naših gos�ju s�že iz te dvije države. Ostali?! Skandinavci nula bodova, bilo je nešto Engleza i Amerikanaca, nula Francuza. Nema Talijana. Iz Austrije nam je s�gao jedan stari gost - naglas prebire po lis� dosadašnjih gos�ju M. M.. Rezerviraju mu uglavnom tjedan dana, maksimalno 14.

pitaju zašto su tolike cijene, pa im mi objasnimo. I većina ih se odluči probati. A stranci dođu, vide, naruče, plate i idu ća. Uopće ne pitaju koliko košta..., zaključuje Stanko. Inače, središte Splita su mahom okupirali Englezi. Stižu jeftinim letovima na partijanje. „Nekoliko engleskih i skandinavskih tvrtki je stvorilo online famu o Splitu kao party destinaciji, pa sad imamo city breakove s lokanjem i kupanjem. A to nisu gosti“, otkriva jedan dugogodišnji iznajmljivač, vlasnik nekoliko apartmana uz more.

Više je nego uvjeren kako će Hrvatska ovog ljeta prvi put doživjeti sezonu u kojoj neće biti sve puno.

- Onu u kojoj neće biti “daj, daj, daj” i nakon koje će neki prestati raditi. Do sada ste mogli iznajmiti bilo koju bužu tijekom Ultre za 200 eura. Ove godine se buže neće iznajmiti za taj novac. Evo, i ja sam tek prije koji dan napunio posljednji apartman za Ultru. Košta 97 eura, a bio je 120. Znači, na last minute“, zapažanje je tog iznajmljivača.

- Očito je in�lacija učinila svoje. Dere cijelu Europu, to je danak. Sve je poskupilo... Istina, digli smo cijene, ali nije ni u Italiji jeftinije. Neće nama dugogodišnjim iznajmljivačima ljeto biti katastrofa, ali nije to ono na što smo mi navikli. Na kraju će izaći dobro, bit će malo manje popunjeno nego inače, ali ćemo tu razliku nadoknaditi nešto višim cijenama, pa ćemo opet biti na istom. Ali nije to to, zaključuje.

Stranci sve više iznajmljuju stanove u Istri i na Kvarneru

Zasad ništa od ljetnih vrućina

Obilne kiše i tuča na Jadranu

Bez kiše i grmljavinskog nevremena ni proteklog vikenda nije moglo u Hrvatskoj. Iako je početak srpnja, zasad nema ništa od ljetnih vrućina. U subotu je bilo promjenjivo i nestabilno, mjestimice s kišom, pljuskovima i grmljavinom, a osobito na Jadranu. Najviše jakog grmljavinskog nevremena bilo je u Dalmaciji, bili su upaljeni i žuti i narančasti meteoalarmi. Vjetar je na kopnu bio uglavnom slab, a duž oba-

le je puhao umjereno i jako jugo, prolazno i istočnjak. Najviša dnevna temperatura zraka bila je većinom od 22 do 27 °C.

Upravo zbog grmljavinskog nevremena i vjetra s udarima do 75 km/h za većinu Hrvatske je bio upaljen žuti meteoalarm, dok je za kninsku i splitsku regiju bilo upaljeno narančasto upozorenje, s obilnom kišom i jakom grmljavinom. Mjestimice je bila i tuča, ali bez težih posljedica.

Uvijek se priča o strancima koji kod nas, uglavnom na obali, kupuju nekretnine. Koliko je stranim državljanima zanimljiv najam nekretnine u Hrvatskoj ili se još uvijek samo traži kupnja nekretnine?

Poznato je da voditelji nekih inozemnih tvrtki i strani zaposlenici, kao i diplomati, rentaju stanove u Zagrebu. No, ulaskom u Schengen sve više stranih državljana unajmljuje nekretnine i na obali.

Prema riječima agentice Natalije iz pulskog ureda jedne agencije za nekretnine, sve je veći broj stranaca, posebno iz Njemačke, koji traže nekretninu za dugoročni najam. Naime, imaju u planu živjeti dio godine u Istri, a dio u svojoj matičnoj zemlji te im

je najam nekretnine brzo rješenje.

Prosječne cijene najma za koje su spremni izdvojiti kreću se oko 1500 eura mjesečno i uglavnom je riječ o stanovima s jednom do dvije spavaće sobe modernijeg uređenja.

- Problem je kod nas u Istri to što je ponuda takvih stanova izrazito malena jer je većina posebno tijekom

ljetne sezone predodređena za kratkoročni, odnosno turistički najam – kaže Natalija.

Na području Opatije bilježe, kažu u toj agenciji, velik broj upita za najam od Austrijanaca i Nijemaca, posebno starije populacije, koji ovdje žele uživati u svojoj mirovini.

- Uglavnom se traže manji stanovi do 1000 eura mjesečno u blizini sadržaja i mora

ili pak nešto jeftiniji u opatijskom zaleđu, gdje se cijene kreću u prosjeku oko 800 eura mjesečno za moderno opremljene stanove – navode iz te agencije.

U prethodnoj godini najviše najmova imali su, ističu, od strane Ukrajinaca, i to u veoma kratkom roku, a sada im velik broj upita dolazi iz Njemačke, Austrije i Slovenije.

- Porastom digitalnog poslovanja i trenda digitalnih nomada primjećujemo velik broj upita klijenata srednje dobi, pa i onih mlađih. Kod njih je važno da imaju infrastrukturu koja će im omogućiti da nesmetano obavljaju svoj posao, pa najčešće traže stanove ili manje kuće. Primjećujemo da im je izrazito važno da je nekretnina pet friendly - nadodaju

Opa�ja je jako primamljiva strancima

Blagajnice pozdravljaju odluku

Najskuplja kava u Hrvatskoj, a i šire

TURIZAM MALA ZEMLJA ZA SKUPI ODMOR

Neki su komentatori istaknuli kako nije samo in�lacija problem, već pohlepni ugostitelji

Bilo da je riječ o kavi, sladoledu ili hotelskom smještaju teško ćete ovog ljeta proći povoljno ako se odlučite ljetovati na našem lijepom plavom Jadranu.

Taj isti lijepi plavi Jadran za većinu Hrvata više uopće nije toliko privlačan, a kako bi i bio kad jedva krpaju kraj s krajem i životare od prvoga do prvoga u mjesecu kad im sjeda plaća od oko tisuću eura (nekima i puno manje).

Mnogi se stoga s nostalgijom sjećaju nekih davnih vremena kad su s radošću ljetovali

Američku TikTokericu posve su šokirale cijene na Jadranu:

u vlastitoj zemlji, što im je sada postalo itekakav luksuz jer si ga rijetki mogu priuštiti.

Nije ni čudo da mnogi ljetne mjesece provode u, primjerice, jeftinijoj Turskoj, Grčkoj ili Egiptu, gdje za običnu ležaljku na plaži neće morati izdvajati 40 eura po danu i strepiti hoće li sa sto eura moći preživjeti dan.

To će u Hrvatskoj teško moći ako planiraju, recimo, dva obroka, piće, pokoju kavu i posjet turističkim atrakcijama. Još ako se tome pridoda i cijena noćenja, dnevni iznos vrtoglavo raste.

Ono što je proteklih dana mnoge dodatno izbacilo iz takta cijena je dnevnog najma ležaljke na Hvaru koja je u godinu dana s 40 kuna porasla na 40 eura. Sve je to na društvenim mrežama objavila američka TikTokerica Niav koja od svoje 18. godine putuje svijetom, baveći se digitalnim marketingom.

U Hrvatskoj je ostala živjeti nakon što ju je posjetila po prvi put, nakon ukidanja lockdowna uzrokovanog pandemijom korona virusa.

- Nisam bila na Hvaru četiri godine i u međuvremenu je Hrvatska prešla na euro... Pogodite koliko košta iznajmljivanje jedne ležaljke ovdje - govori u videu Niav i dodaje da je ostala šokirana vidjevši da je jedan razvikani hvarski beach bar dnevni najam ležaljke naplaćuje čak 40 eura.

Mnogi su je u komentarima podržali i napisali da su cijene uistinu previsoke, a na komentar da je Hrvatska postala nedostupna domaćim ljudima, Niav je napisala da je šokantno koliko su cijene porasle. Neki su komentato-

ri istaknuli kako nije samo in�lacija problem, već pohlepni ugostitelji, a popularne turističke atrakcije poput Dubrovnika ili Hvara nazvali su sinonimom za skupo.

- Samo su promijenili valutu u eure, ali cijene su ostale iste. Ležaljka je prije bila 40 kuna, a sada je 40 eura - napisala je jedna korisnica.

Da bi se najam ležaljki mogao pretvoriti u jedan od najunosnijih biznisa na Jadranu pokazuje i malo istraživanje koje je proveo jedan portal.

Pa krenimo od Splita. Ako se želite kupati podno Marjana, na plaži Kašjuni, omiljenoj među turistima, ali i gej populacijom, cjelodnevni najam ležaljke stajat će vas 35 eura, dakle ‘samo‘ pet eura manje nego na Hvaru. Čisto za usporedbu - prošle godine u ovo vrijeme cijena najma ležaljki na Kašjunima bila je 25 eura. Ako želite pak cijeli dan ljenčariti na baldehinu taj će vas ‘sport‘ na Kašjunima itekako stajati - paprenih 125 eura (cijena je za dvije osobe).

Najam ležaljke i suncobrana u Dubrovniku košta 33 eura, a iznenađuje što ćete, ako idete samo par kilometara južnije, prema Župi

dubrovačkoj, u primjerice naselju Mlini, ležaljku za cijeli dan platiti tek pet, a suncobran četiri eura. Ovo je rijetki primjer povoljne cijene, budući da se cijene najma od Dubrovnika pa sve do Istre u prosjeku kreću od 15 do 20 eura.

Ipak, da ne vlada pohlepa u baš svakom kutku Lijepe naše, pokazuje primjer Tanje i Mateje koje su nedavno ležaljku u Komiži na Visu platile pet, odnosno šest eura.

A što je s ostalim popularnim turističkim destinacijama u našoj blizini? Primjera je bezbroj, cijene su relativno slične onima u Hrvatskoj, no izdvojit ćemo nekoliko primjera gdje ne morate za ležaljku plaćati ‘svetog Petra kajganu‘.

Postavili smo upit u popularnim grupama za putovanja na društvenim mrežama. Iva trenutno boravi na grčkom otoku Zakynthosu i kaže kako su cijene na svakoj plaži drugačije, najniža je sedam eura, za što možete dobiti čak dvije ležaljke (dakle, 3.75 eura svaka), a najskuplji najam iznosi 35 eura.

I vjerovali ili ne - na jednoj plaži ležaljku možete čak i besplatno iznajmiti.

Trenutačno sam na odmoru u Hrvatskoj i ovdje je skuplje nego u Austriji, kaže Brigitte

Austrijanci se čude visokim cijenama na hrvatskoj obali. Tamošnji dnevni list Kronen Zeitung prenosi dojmove jedne čitateljice.

“Maslac za 4,5 eura, pizza za 18 eura i parking za 40 eura. Ono što zvuči kao luksuzni odmor u skupoj Švicarskoj zapravo se događa u nekoć jeftinoj zemlji za odmor. U Hrvatskoj su cijene skočile u nebo nakon uvođenja eura”, pišu austrijske novine Kronen Zeitung.

Navode kako Hrvatska više nije jeftina ljetna destinacija.

“Hrvatska od 1. siječnja

2023. više nema kunu kao valutu, već euro. Istodobno, više se ne provjeravaju granice pri ulasku u popularnu državu za odmor - što posebno veseli turiste. Čemu se manje vesele: uvođenjem eura skočile su cijene – zapravo svemu!» piše Kronen Zeitung.

“Trenutačno sam na odmoru u Hrvatskoj i ovdje je skuplje nego u Austriji”, kaže Brigitte, čitateljica austrijskih novina, a živciraju je neka jela koja i bez priloga imaju “nevjerojatnu cijenu”.

Ima nekoliko spremnih primjera: “Pizza 18 eura, biftek 38 eura”, nabraja Brigitte. Visoke cijene ne staju ni na namirnicama u supermarketu: “Maslac 4,50 eura”, potvrđuje čitateljica Kronen Zeitunga.

No, ovdje treba napomenti kako u Austriji nigdje pa ni na benzinskim postajama nema kavu, i to vrlo slabe kvalitete, ne možete dobiti ispod dva eura. Da se ne govori o tome koliko cijene koštaju u tamošnjim ka�ićima i restoranima.

Problem je očito što su se naučili da je Hrvatska jeftino odredište u kojem za malo novca mogu dobiti kvalitetnu uslugu. Sada se ispostavilo da za to treba platiti određenu cijenu.

Iako, Hrvatska je dakako i dalje jeftinija od Austrije. Ovo što se u medijima navodi su cijene na pojedinim, razvikanim, mjestima. Par stotina medalje dalje u istom gradu cijene su bitno niže.

Jadni naši turisti u Hrvatskoj!

Jednoj obitelji treba 8 eura ako želi sladoled. I to po kuglicu

Mađarima je problem i što im je standard znatno pao pa im je ljetovanje u Hrvatskoj postalo luksuz

Mađarski mediji pišu o skupoći na hrvatskoj obali koja će ove godine dočekati turiste iz njihove zemlje.

U popularnom mađarskom mediju tako je objavljen sljedeći tekst:

‘Na hrvatskoj obali ove je godine poskupio sladoled, pa tako najjeftinija kuglica stoji 1,7 eura, a najskuplja 3,5 eura.

Mještani kažu da te cijene nikako nisu primjerene za njihov budžet, a svi znaju da su pretjerane.

U Splitu je u jednoj od tamošnjih slastičarnica s dugom tradicijom jedna kuglica dva eura, a na drugim mjestima doseže i do pet eura.

S druge strane, ima i onih kojima su poskupljenja premala.

- Puno je jeftinije nego u Engleskoj, kažu Caroline i Rus.

ŽALE SE I MAĐARI

Sladoled je postao mjerilo skupoće - Cijene su super. U Engleskoj je sladoled pet eura, rekli su turisti iz Britanije. Ni onima iz skandinavskih zemalja nije skupo.

U drugim dijelovima Hrvatske cijene sladoleda se

kreću od dva do tri i pol eura, što znači da četveročlana obitelj mora izdvojiti najmanje osam eura ako želi sladoled, a svi su pritom pojeli samo jednu kuglicu.‘, piše mađarski medij.

Croissant košta 6 eura

Cijene na Jadranu divljaju, a ove godine turis� se žale na cijene smještaja, ali i na cijenu obične kave i kuglice sladoleda, a sada i na cijenu kroasana. Posljednji primjer pokazuje da pohlepi pojedinih ugos�telja nema kraja.

Dnevnik.hr je dobio račun iz kafića na Korčuli. Dva croissanta, jedan s čokoladom

i jedan s bademom te dva čaja. Onaj tko je to naručio sigurno nije mogao ni zamisli� koliko će to košta�. Kada je s�gao račun, pisalo je 15,68 - ali ne kuna, već eura. Dakle, dva croissanta i dva čaja gotovo 120 kuna. Jedan čaj u tom kafiću košta 3,80 eura, a jedan kroasan čak šest.

‘Kune su pretvorili u eure!‘

Hvar je postao pres�žna i jako skupa des�nacija

Najam ležaljki o�šao je u nebo

“Pizza 18 eura, biftek 38 eura, parking 40 eura... Ne, ovo nije skupa Švicarska, nego Hrvatska”

Austrijanci vože ljetova� u Hrvatskoj, posebno u Istri

Hercegovački fratar brani naše Vatrene: Milanović ide na Sutjesku, Tomašević stoji ispod petokrake, a oni se uhvatili Modrića i Lovrena…

Neki korumpirani lopovi iz pravosuđa

nisu vrijedni Modrićeve istine, piše fra Mario

Poznati hercegovački fratar Mario Knezović komentirao je nedavno podignutu optužnicu protiv Luke Modrića i Dejana Lovrena. Objavu prenosimo u cijelosti.

„Ako je glavni problem

Hrvatske nekakav iskaz na sudu Modrića i Lovrena onda smo časna i pravedna zemlja? Znam da treba izgovarati istinu svuda, a ne samo na sudu.

NEKI KORUMPIRANIM

LOPOVI IZ PRAVOSUĐA

NISU VRIJEDNI MODRIĆEVE

ISTINE. Modrić i Lovren su glavni hrvatski pravosudni problem. Zašto? Zato što se ne vidi drugi način kako pljunuti na ponos i uspjeh.

Gradonačelnica Siska Ikić

Baniček govori da je Bleiburg vampirski pir, vlast u Varaždinu ne dopušta staviti ploču na kojoj piše da su komunisti ubili časnu sestru,

predsjednik hodočasti na partizansko stratište Sutjesku, zagrebačka vlast pali krijesove pod petokrakom itd. To je sve dokaz da Hrvatskoj prijeti propast.

Na putu eutanazije domoljublja stoje Modrić, Lovren i ostali koji su kao djeca protjerani sa svoga ognjišta. Ako je glavni problem Hrvatske

Pamić stao u obranu Vatrenih

Gledajte, ja se tom

čovjeku divim za sve što radi na terenu, a sve ostalo me ne zanima, rekao je Pamić o Modriću

Oonome što se događa oko Luke Modrića i Dejana Lovrena, nakon podignutih optužnica za lažno svjedočenje u ‹slučaju Mamić›, malo je bilo onih koji su željeli nešto reći. No, Igor Pamić, bivši reprezentativac i danas trener nije pobjegao od tog događaja:

- U ovom slučaju morat će se on braniti. Luka Modrić je kapetan naše reprezentacije i sigurno sve ovo nije ugodno za njega. No, reći ću vam ovo – mi možemo od heroja jako brzo napraviti kretena, a lako ćemo i od kretena raditi heroje.

Nažalost, to je meni u na-

šoj državi postalo normalno. Gledajte, ja se tom čovjeku divim za sve što radi na terenu, a sve ostalo me ne zanima.

Znam da će sada biti svakojakih komentara, ali pričekajmo ljudi, nemoj mu sad suditi kad je podignuta optužnica.

Znate, za mene je moja prva susjeda rekla da sam grozan, da ne kažem neku težu riječ, a ja znam da nisam. Ne želim o tom gospodinu govoriti na ovaj način, o optužnici.

On će se braniti, mi ne znamo što je napravio, je li nešto napravio i zašto je napravio ako je napravio. Mi, ili ja, možemo ga i moramo voljeti kao i sve naše reprezentativce zbog svega što su napravili za našu reprezentaciju i za našu zemlju – rekao nam je Igor Pamić.

nekakav iskaz na sudu onda smo časna i pravedna zemlja? Znam da treba izgovarati istinu svuda, a ne samo na sudu. Ali ovdje postoji veliko ALI…

Taj ALI glasi: Dok neki lopovi i korumpirani prevaranti u sudnicama sude takvi nisu vrijedni da im se govori istina. Lažnim ljudima se

Zbog njega Vatreni i jesu što jesu. Momak koji nam je život dao, jedan je od komentara u vezi Modrića

Ponovno podizanje optužnica protiv Luke Modrića kapetana i Dejana Lovrena izazvalo je burnu reakciju u javnosti. Naime riječ je o suđenju Zdravku i Zoranu Mamiću, Damiru Vrbanoviću i porezniku Milanu Pervanu, zbog izvlačenja 118 milijuna kuna iz Dinama. Prema tvrdnjama tužiteljstva, nogo-

istina ne baca pred oči! Zato, baš zato, podrška Modriću i Lovrenu!

Napomena: Ovo je dublja priča i tko je misli površno shvatiti tipa svi smo pred zakonom jednaki takvi ne vide daleko!“.

Zatim je objavio još jedan post u kojemu je nabrojio sve on koji su lažno svjedo-

čili, ali nisu bili procesuirani “U Hrvatskoj i BiH još je živo na tisuće ljudi koji su

vrelim uljem prže partizane i polijevaju sa zvonika.

3. Predsjednik države lažno svjedočio protiv svoje zemlje u Haagu.

4. Goli otok je bio pun intelektualaca koji su tamo završili zbog lažne optužbe i lažna svjedočanstva. 5. Mogao bih nabrajati u nedogled od raznih sinkopa tajkuna pa dalje.

PITANJE: Tko je od njih procesuiran zbog tih laži iznesenih na sudu? Ti lažni iskazi su rađali pogubljenjem i teškim robijama. Zar nitko nije suđen zbog tih iskaza? NE! Sve je to zataškano a samo su dva igrača optužena za lažni iskaz. Iskaz koji nije “pomogao” osuđenom Mamiću.

pred sudovima lažno svjedočili i ljude zbog tih lažnih iskaza na suđenjima u smrt i zatvore slali. U tim komunističkim montiranim procesima doslovno su životi padali.

1. Svjedočilo se čak lažno da je Stepinac klao i ubijao i jeo oči “srpske dece”.

2. Svjedočili su na sudu lažno da fratri sa Širokoga

Javnost o nastavku Modrićeve reprezentativne karijere: ‘Sudili bi čovjeku koji je toliko napravio

metaši su promijenili iskaze. Jedno su iskazivali u istrazi, a drugo na glavnoj raspravi.

Tvrdili su da se ranije izrečenog ne sjećaju, a diskrepancije nisu znali objasniti. Moglo bi to dovesti u pitanje i Modrićev nastavak nastupanja za reprezentaciju. Kapetanov odlazak iz reprezentacije predstavljao bi težak udarac za Vatrene koji se nadaju svoj dobar niz na velikim natjecanjima nastaviti i na nadolazećem Europskom prvenstvu 2024. godine.

Mnogi smatraju kako Modrić treba ostati u reprezentaciji bez obzira na op-

tužnicu. «Naravno da treba! Bez razmišljanja!», rekla je u komentaru čitateljica «Mislim da nema razloga da ne igra… Iskreno se nadam da će igrati», složila se druga. «Sada bi sudili čovjeku koji je toliko napravio za našu zemlju», stala je jedna osoba na stranu Luke Modrića.

«Zbog njega Vatreni i jesu što jesu. Momak koji nam je život dao. Veselje, medalje i razinu u svijetu sporta na kojem nam mnoge države zavide», prisjeća se jedan komentar Modrićevih postignuća i njihovog značaja za Hrvatsku.

“Postoji zakon koji je pro-

PO REDU SE BOG MOLI. Zato neka sve lažne iskaze procesuiraju pa će na red negdje pred kraj doći Modrić i Lovren. Ja sam za ISTINU ali ne selektivnu nego cjelovitu. VIDIM NEKI ovo svode na navijačku priču. To je uvreda razumu”, ističe fra Mario Knezović.

Modrićeva odvjetnica: ‘Njegova je savjest mirna.

Modrićeva odvjetnica Laura Valković komentirala je slučaj podizanja optužnice protiv Modrića i Lovrena zbog navodnog lažnog svjedočenja.

“Teško je govoriti da smo se iznenadili. Jesmo u smislu da je pravomoćno dovršen pa je neuobičajeno da se ponovno pokreće. Općinski kazneni sud u Zagrebu je donio rješenje kojom je odbacio optužnicu. Državno odvjetništvo se žalilo, a Županijski sud u Zagrebu je to odbio i potvrdio rješenje», objasnila je odvjetnica.

pisao kazne za lažne iskaze. Postupiti po zakonu kao i sa svima”, stoji u komentaru koji izražava različito mišljenje. “Trebalo ga je suditi ranije, a ne odgađati suđenje zbog njegove igre u reprezentaciji”, stoji u još jednom komentaru na društvenim mrežama. “Lukice, reci istinu”, stajalo je u jednom komentaru.

Je li sadržaj novo podignute optužnice istovjetan onima koje su ranije odbačene, znat će se kroz neko vrijeme. U međuvremenu, dvojica nogometaša mogli bi biti i svjedoci na suđenju za aferu Dinamo 2.

Protiv Modrića i Lovrena već su bile podignute optužnice zbog istih djela, ali one su odbačene i nije im suđeno. “Dvaput se o istom ne može raspravljati. Sudovi su ušli u pitanje osnovanosti sumnje postoji li to kazneno djelo ili ne. To je nešto što se ne može ponavljati”, kazala je Valković.

“Luka Modrić otpočetka govori da je njegova savjest mirna, da nije počinio kazneno djelo i kod toga ostaje”, rekla je o reakciji hrvatskog kapetana. “Kad vidimo detalje, odlučit ćemo o daljnjim koracima”, zaključila je odvjetnica.

Laura Valković

Lovren se opros�o od Vatrenih, Modrić je dao naslu�� kako će igra� i na Euru 2024.

Fra Mario Knezović

Luka Modrić i Dejan Lovren, legende Vatrenih

SYDNEY HFG 'MLADI FRANKOPANI' PRIREDIO TRADICIONALNU ZABAVU 'BOŽIĆ U SRPNJU'

Bila je to još jedna uspješna godišnja proslava na kojoj se okupio veliki broj uzvanika

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: HFG Mladi Frankopani

Hrvatska folklorna grupa

"Maldi Frankopani" priredila je u subotu, 1. srpnja, u Hrvatskom klubu "Bosna" u Sydneyju svoju tradicionalnu zabavu "Božić u srpnju".

Bila je to još jedna uspješna godišnja proslava na kojoj se okupio veliki broj uzvanika, a koji je uživao u bogatom programu. Svoje dojmove o samoj zabavi prenijela nam je Ruža Sardelić - predsjednica i učiteljica plesa HFG-a Mladi Frankopani.

"Okupilo se oko 250 ljudi. Svi su pristigli kako bi ovaj običaj slavili kroz pjesme i plesove hrvatskog folklora te uz glazbu benda 'Sto na sat'. Bilo je veselo, bili su tu i domaći kolači i bogata tombola. Na zabavu su pristigli i gosti - članovi Hrvatske folklorne grupe 'Domovina' i Australsko-hrvatske folklorne grupe 'Braća Radić'.

U folklornom programu folkloraši su se predstavili sa sljedećim koreogra�ijama: 'maleni' - dječja skupina 'Mladih Frankopana' izvela je plesove iz Moslavine; 'maleni' HFG-a 'Domovina' nastupili su s plesovima iz Međimurja, a njegovi juniori izveli su plesove iz Posavine; grupa c&b 'Braće Radić' izvela je plesove iz Slavonije; seniori 'Domovine izveli su plesove Slavonije i Splita, a seniori 'Mladih Frankopana' plesove iz Like" – rekla nam je predsjednica domaćina Ruža Sardelić, koja zahvaljuje svim folklornim grupama i gostima koji su došli podržati ovu zabavu, posebice HFG-u "Domovina".

"Velika hvala svim plesačima i sviračima koji svakog tjedna vježbaju kako bi sačuvali naše stare hrvatske folklorne običaje. Velika hvala Upravi i roditeljima HFG-a 'Mladi Frankopani', uz želje da se opet vidimo za 'Božić u srp-

Proslava hrvatske pjesme i plesa u duhu 'zimskog Božića'

nju 2024.!' – poručila je predsjednica Ruža.

Bogata tombola i okićen bor

Sv. Nikola donosi bon-bone

Juniori AHFG-a 'Braća Radić' - izvedba slavonskih plesova

Seniori HFG-a 'Mladi Frankopani' - izvedba ličkih plesova

Juniori HFG-a 'Domovina' - izvedba posavskih plesova

Seniori HFG-a 'Domovina' - izvedba slavonskih plesova

Izvrsni domaći kolači

Mame HFG-a 'Mladi Frankopani'

'Maleni' HFG-a 'Domovina' - koreografija posavskih plesova

Glazbenici sastava 'Sto na sat'

Moslavački plesovi u izvedbi 'malenih' HFG-a 'Mladi Frankopani'

Seniori HFG-a 'Domovina' - koreografija splitskih plesova

Slavljenice – Mar�na Mršić i Ruža Sardelić

Ruža Sardelić, predsjednica HFG-a 'Mladi Frankopani' - i Ivana Špehar, predsjednica HFG-a 'Domovina'

S�gao je i sv. Nikola!

Promašena politika ljevice

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Lijeva oporba u Hrvatskoj nikako da postane hrvatska! Možda ova opaska zvuči malo presmjelo, no kad se iz dana u dan prate aktivnosti i izjave političara s ljevice, nije teško zaključiti da u svemu tome prevladava puko kritizerstvo „začinjeno” jugonostalgijom. Toj svojoj ružnoj navadi čelnici pojedinih lijevih stranaka nisu se uspjeli othrvati čak ni u prigodi 10. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

Koliko god netko bio euroskeptičan i koliko god propitivao smisao samog postojanja Europske unije, a time i članstva Hrvatske u njoj, ne može poreći da je članstvo u klubu najrazvijenijih europskih država Hrvatskoj omogućilo znatno brži gospodarski napredak, a politička korist je jednostavno nemjerljiva. Nije tu riječ samo o europskim fondovima, iz kojih je Hrvatska dobila značajna sredstva za infrastrukturne, socijalne, obrazovne, znanstvene i razne druge projekte, nego i jednostavnoj, a iznimno značajnoj činjenici da se Hrvatska našla na boljoj, ugodnijoj i sigurnijoj strani granice koja Europu dijeli na dva bitno različita svijeta.

Stoga su, uz rijetke izuzetke, bivši i sadašnji političari, analitičari i diplomati, u prigodi 10. godišnjice članstva davali svečane, pozitivne i optimistične izjave.

Ali, našao se tu predsjednik SDP-a Peđa Grbin da svojom izjavom pokvari slavlje. On je doduše rekao da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju, eurozonu i Schengen bio je dobar,

Hrvatska je u 21. stoljeću, ljude zanima bolji život, zanima ih Europa, Europska unija, a ne povratak u komunističku diktaturu

ali je potom ustvrdio da je naša zemlja u nekim aspektima otišla korak unatrag u odnosu na ono gdje je bila. „Nemojmo danas govoriti samo o dobrom, nego budimo objektivni, budimo realni. Pa recimo između ostalog, danas je prva subota u mjesecu. Je li prije 10 godina, u Zagrebu, u Karlovcu, u Splitu, u Dubrovniku itd. bilo ljudi koji su na trgovima klečali, da bi se žene vratile tamo gdje im je mjesto? A gdje im je mjesto? Je li im mjesto u kuhinjama, kao što ti žele, ili u Hrvatskom saboru, u Hrvatskoj vladi, u Europskom parlamentu, u Europskoj komisiji?”, izjavio je Grbin.

Budući da je čelnik SDP-a, stranke koja je, barem prema istraživanja javnom mišljenje, i nakon silnog propadanja i osipanja ipak najjača oporbena stranka, Grbina bi, po logici stvari, trebalo nazivati vođom oporbe, no njega nitko tako ne doživljava. Zašto je tome tako, jednim dijelom objašnjava i navedena izjava.

Drugi važan krak lijeve oporbe, pokret Možemo, o godišnjici članstva očitovao se neutralnim prigodnim izjavama, u kojima nije bilo ni euforije, ni pretjeranog kritizerstva. No, općenito je njihovo političko djelovanje dosta slično SDP-ovom, s tom razlikom da puno više pažnje posvećuju tzv. rodnoj ideologiji, maskirajući je često u načelne izjave o ljudskim pravima. Uz to oni, čak i više nego SDP, posežu za pretjeranom količinom jugonostalgičnih tonova u svom djelovanju, od obilježavanja obljetnica pa do najava imenovanja zagrebačkih gradskih ulica po političarima iz doba komunističke Jugoslavije.

No, očigledno je da oba krila političke ljevice u Hrvatskoj žive u velikoj zabludi. Njihovi čelnici ne shvaćaju da svojim partizanskim i jugonostalgičarskim istupima i projektima ne mogu pridobiti građane na svoju stranu, nego postižu upravo suprotan efekt – odbijaju ih od sebe. Hrvatska je u 21. stoljeću, ljude zanima bolji život, zanima ih Europa, Europska unija, a ne povratak u komunističku diktaturu.

Piše: Zvonimir Despot

Najvažniji sud o Luki Modriću je onaj ljudski. Onaj stvarni sud, gdje sjede suci, već je jednom izrekao prema njemu svoj stav, da je nevin. No sada će se opet raspravljati je li Luka lažno svjedočio ili nije. Godinama? Po onom prvom, ljudskom sudu, koji zna biti nepogrešiv, Luka Modrić po svemu je herojski lik. Prateći ga godinama, kako je preuzimao sve veću odgovornost, do one najveće, kapetanske, osvojio nas je čvrstinom svog karaktera. I napose svojom životnom pričom, pa i time da nije odustao ni kada ga je jedan veliki klub brisao kao neperspektivnog.

Vjerojatno nije nimalo slučajan podatak što su, uza sve to, Luka, a i drugooptuženi u ovoj priči Dejan Lovren, bili i ratni izbjeglice. Od malih su nogu, dakle, bili suočeni s velikim životnim problemima, sazrijevali su brže od vršnjaka i čeličili se. U njihovu slučaju nije bilo ni nepotizma, ni korupcije, ni partije, dakle nikakvog poguranca sa strane koji bi im olakšao karijeru. Sve su učinili sami, izbrusili se, postigli svjetsku vrijednost i onda, ono najvažnije, ne samo opstali, ne samo postali nogometni velikani, nego i u svemu tome ostali dobri ljudi. Nimalo pohlepni. Za Luku Modrića čuo je doslovno cijeli svijet. I on je sigurno jedan od najzaslužnijih što novu državu poput Hrvatske svi prepoznaju i što nas ne miješaju s nekom drugom državom, što jednoj Sloveniji i Slovačkoj i dalje nikako ne uspijeva.

kulta hrvatske repke

Koliko to vrijedi, teško je izmjeriti, ali sigurno vrijedi najmanje toliko da Luka ne bi trebao biti izložen zahtjevima da, dok se stvar ne riješi na sudu, ne bi trebao igrati za reprezentaciju. Kako svi znamo da su Luki ovo i inače zadnji trenuci u reprezentaciji, oni koji postavljaju takve zahtjeve već su ga de facto i osudili, ili zbog svog naivnog moralnog higijeničarstva ili zbog toga što im organski smeta da je hrvatska nogometna reprezentacija simbol Hrvatske i hrvatstva. Prije nekoliko godina u medijima je plasiran stav da treba uostalom i rušiti kult hrvatske reprezentacije, jer da je jedini pravi kult onaj prema klubovima. To je, naravno, reklo bi se, jedan kastrirajući pristup, koji priznaje samo lokalno, a sve

ono nacionalno smeta i populistički je višak. Većina Hrvata, srećom, shvaća i osjeća da je strast i privrženost kada je u pitanju hrvatska nogometna reprezentacija snažniji osjećaj nego kada su u pitanju samo Dinamo, Hajduk ili Šibenik, na primjer. No neki su prikraćeni za taj nacionalni osjećaj. On se stječe u obitelji, on se ne da naučiti, kao što se ne da ni silom potisnuti. Luka Modrić doista je kult, kao i hrvatska reprezentacija. I ovu hajku koja se sada provodi nad Lukom, dakako neosuđenim, a još je prije počela i protiv onog najodgovornijeg što je naša repka postala kult, Zlatka Dalića, provode sigurno i oni čiji su motivi upravo rušenje kulta reprezentacije. Kod nas uistinu ima ljudi kojima, kako bi rekla jedna moja kolegica, smeta i slovo H na hidrantu.

Jedan medij u Hrvatskoj, čiji neki autori i inače imaju hijenski stav prema Modriću, postavio je pitanje “Treba li Modrića izbaciti iz reprezentacije ako ga sud proglasi krivim?” Ono korektno u tom pitanju bilo je ipak ono – ako ga proglasi krivim, ali rezultati glasanja bili su za njih prilično razočaravajući. Dakle, čak i ako sud ustanovi da je Modrić kriv, 53% Hrvata smatra da se njega ne smije izbaciti iz reprezentacije. Kako sudski proces protiv Modrića nije ni počeo, može se zaključiti da je golema većina Hrvata protiv njegova progona. To je onaj ljudski sud, koji zna biti nepogrešivo pravedan.

Luka je valjda najjači hrvatski brend u svijetu. I premda nema presude, moralni higijeničari traže da ga se izbaci iz repke. Luka, izdrži!

S obzirom na naš satirični duh, a i pozivajući se na rezultate narodnog referenduma sa spomenutog portala, ajmo se dogovoriti da Modriću, zbog godina, treba hitno suditi, pa ako bude proglašen krivim, kaznu mu zamijeniti radom za opće dobro, igrom u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji. Na rok kušnje od godinu dana. Luka, izdrži! (Večernji list)

Putin je osramoćen i oslabljen

Tko danas zapravo vodi Rusiju? Pitanje je to koje ostaje otvoreno i nakon što je Wagnerov šef Jevgenij Prigožin zaustavio pokušaj državnog udara dvjesto kilometara od Moskve, a predsjednik Vladimir Putin se nakon dvodnevnog ‘nestanka‘ ponovno obratio javnosti najavivši privođenje organizatora puča pravdi. Naime, rezultat Prigožinova pohoda na Moskvu sigurno je njegov vojno-politički kraj i kraj vojne formacije Wagner u njezinu dosadašnjem obliku.

Ali to je i početak kraja Putina, koji je tim zaustavljenim pučem osramoćen i oslabljen –car je ostao gol. Da bi se razumjela ozbiljnost toga zaustavljenog državnog udara, potrebno je najprije razumjeti što su to (bili) vagnerovci. Spin je ruske propagande da je to (bila) privatna plaćenička vojska Prigožina, bivšega zatvorenika, a kasnijeg oligarha, ironično nazivanoga ‘Putinovim kuharom‘.

Riječ je, zapravo, o vojnoj formaciji za posebne namjene koja je pod izravnim zapovjedništvom ruskoga vojnoobavještajnog vrha, a koja je ratovala za ruske interese od Sirije do afričkih zemalja, provodila specijalne destabilizacijske operacije u drugim državama u sklopu projekta ‘ruskog svijeta‘, uključujući i BiH, Crnu Goru i Kosovo, te je ponijela velik teret ruskih napadačkih ratnih operacija u Ukrajini.

I nije iznenađenje što je u mitskoga zapovjednika te posebne formacije – koja naoko djeluje izvan sustava, a zapravo je produžena ruka samoga političko-vojnoobavještajnog vrha – proizveden Jevgenij Prigožin, koji je u vrijeme osnivanja Wagnera bio osoba od najvećega Putinova povjerenja. Modelski, Prigožinovi vagnerovci u ruskim su ratovima i specijalnim operacijama bili ono što su u ratnim operacijama JNA i srpskoga vojno-političkog vrha za veliku Srbiju bili Arkanovi tigrovi ili knindže Kapetana Dragana – komandosi koji provode najosjetljivije i često najprljavije operacije prema zapovijedima samog vrha. A na koje vrh poslije može prevaliti odgovornost jer su, navodno, izvan sustava.

Imajući sve to na umu, što se to prošlog vikenda zapravo dogodilo u Rusiji? Najkraće – dogodila se promjena odnosa snaga u vrhu Ruske Federacije koja će nakon nekog vremena izazvati i promjenu vlasti. Još ne znamo tko je ta osoba ili tko je u krugu ljudi koji ovih dana upravljaju Rusijom, ali sigurno je da to više nije Putin. Taj netko ili ti neki moćniji od donedavnoga ‘cara‘ zaustavili su Prigožina na 200 kilometara od Moskve (a vjerojatno ga prije toga motivirali na pohod), omogućili mu bijeg, uvjerili Putina da amnestira njega i organizatore pohoda na Kremlj dan nakon što ih je proglasio izdajnicima i u strahu zatvorio Moskvu pa da poslije ponovno najavi njihov kazneni progon čestitajući sebi što je izbjegao

Rezultat Prigožinova pohoda na Moskvu sigurno je njegov vojnopolitički kraj i kraj vojne formacije Wagner u njezinu dosadašnjem obliku. Ali to je i početak kraja Putina

krvoproliće, optužujući uobičajeno Zapad da je takav rasplet željno očekivao… Osramoćen i oslabljen, Putin je sada u poziciji da provede promjene, ponajprije u vojnom vrhu, i pripremi tranziciju vlasti.

Međutim, previranja u Rusiji potiču nužno i ruske saveznike i ruske protivnike da se prilagode novim okolnostima ili da ih iskoriste za vlastite interese. Kad je o našem susjedstvu riječ, primjetno je zatečena bila Vučićeva Srbija, koja se ponovno nalazi u poziciji da se opredijeli između Zapada i Rusije. U vrijeme najveće neizvjesnosti u Moskvi u Vučićevim, izrazito proruskim medijima udarne su teme bile – strašna prometna nesreća u Jagodini i senzacionalni sos od sezonskog paradajza!

Prozapadna orijentacija bit će izazov i za buduću, sigurno šaroliku vladu u Crnoj Gori čija će okosnica biti deklarativno proeuropske i izrazito prosrpske stranke. Previranja u Rusiji ponajprije su prigoda da se BiH oslobodi čvrstoga monopolističkog zagrljaja Gazproma, a preko toga i presudnoga ruskog utjecaja. Indikativne su pritom dosad najizravnije optužbe američkog veleposlanika u BiH upućene šefu HDZ-a BiH Draganu Čoviću – da opstruira gradnju alternativnog pravca za distribuciju plina.

Upućene su nekoliko dana prije Prigožinova puča. A pod dojmom previranja u Rusiji i politički prkos Milorada Dodika prema Zapadu na neko će vrijeme oslabjeti. Za Ukrajinu to je test na kojem treba pokazati koliko je vojno spremna vratiti okupirani teritorij. Naime, s Putinovim odlaskom, bilo kada i na bilo koji način, aktivirat će se neki mirovni proces (potreban i zbog američkih izbora nagodinu). Ali i nakon Putina Rusija neće odustati od ‘ruskog svijeta‘. S nekim novim Wagnerom i nečijim drugim ‘kuharom‘. (Lider)

Rušenje

Piše: Višnja Starešina

Slavenski apostoli, suzaštitnici Europe

Živjeli su u IX. stoljeću. Rođeni u Solunu. Otac im Leon bijaše visoki gradski činovnik

Braća Ćiril (pravo ime Konstantin, ime Ćiril uzeo je nakon zaređenja) i Metod, obojica su rođena u Solunu. Poznati su i kao Solunska braća, Sveta braća i Slavenski apostoli.

Živjeli su u IX. stoljeću. Rođeni u Solunu. Otac im Leon bijaše visoki gradski činovnik. Otac im je prerano umro pa je za njih preuzeo brigu carski kancelar Teotikst. Metod bijaše pravnik pa mu je bila povjerena uprava provincije u Makedoniji.

Mnogo mlađi Konstantin od Teoktista bi pozvan u Carigrad na studij. Studirao je s maloljetnim carem Mihajlom III. Imao je za učitelja glasovitog Leona, zvanog Matematika, te Focija, budućeg patrijarha. Završivši nauke Konstantin je napustio karijeru na dvoru, dao se zarediti za svećenika, a preuzeo je i službu patrijaršijskog bibliotekara.

No brzo je napustio tu službu te se potpuno povukao u jedan samostan. Kad su ga pronašli, nije se više htio vratiti u službu bibliotekara, no ipak je prihvatio katedru �ilozo�ije u kojoj se toliko odlikovao da je dobio ime Filozof. U to je vrijeme pošao na dvor kalifa u Bagdad u svojstvu carskoga poslanika.

Međutim je g. 855. u Bizantu došlo da vrlo značajnih političkih promjena. Rođak cara Mihaela te smrtni neprijatelj Teoktista uspio je posve zadobiti povjerenje mladog cara te ubiti Teoktista. Carica majka Teodora morala se povući s upravljanja carstvom, a kasnije su je zatvorili u manastir.

Pod vladavinom Mihajla III. upravljanje i vođenje poslova efektivno je prešlo u ruke Bardasa. Tragičan završetak Teoktista i Teodore, zaštitnika Ćirila i Metoda, bijaše koban po obojicu. Metod se odrekao svoje službe te zamonašio u samostanu Olimpu u Bitiniji. Isto se tako povukao iz javnog života i Konstantin te pošao za svojim starijim bratom na Olimp.

Ondje su obojica provodila život molitve i studija. Političke su promjene imale posljedice i u crkvenom životu.

G. 858. svrgnut je patrijarh Ignacije, a na njegovo mjesto izabran je Focije, prijatelj i savjetnik Bardasov. Konstantin i Metod držahu se izvan tog spora. Oko g. 860. car je zadužio Konstantina za jednu političko-religioznu misiju među Kazarima koji tada prebivahu na obalama Crnoga mora između Dona i Kavkaza.

Konstantin se morao podvrći carevu nalogu te je u pratnji Metoda pošao na tu misiju. Za vrijeme stanke kod Kersona na Krimu počeo se zanimati za grob sv. Klementa, pape i mučenika. Kad se pronašlo i identi�iciralo tradicionalno mjesto groba sv. Klementa, Sveta su braća pronašla njegove relikvije te ih ponijela sa sobom. Konstantinova je misija postigla postavljeni cilj: mnogi su se Kazari pokrstili, a njihov je kan sklopio prijateljstvo s carem. Vrativši se u Bizant, Konstantin se ondje smjestio kod crkve Sv. apostola, a Metodije se povukao u manastir Polichronio te ondje postao opat.

Misija u Moravskoj

U međuvremenu je stiglo u Bizant poslanstvo kneza Rastislava (846.-860.) koji je vladao u Velikoj Moravskoj.

On je tražio za svoju kneževinu jednog biskupa te misionare koji bi njegovu narodu naviještali Evanđelje na slavenskom jeziku. Moravsku su djelomično misionarili misionari sa Zapada koji su, osim evangelizacije, nastojali i oko ekspanzije Zapadnog carstva. Rastislav je htio svoju državu osloboditi od političkog utjecaja germanskih, odnosno franačkih biskupa te svojoj zemlji pribaviti vlastitu crkvenu hijerarhiju.

Car je za tu misiju odabrao Ćirila i Metoda jer su oni, rodom iz Soluna, govorili staroslavenskim jezikom. Tada ni Moravljani ni ostali Slaveni nisu imali svoju literaturu.

Stoga je Konstantin (monaško mu je ime Ćiril) prije polaska u Moravsku najprije stvorio novi alfabet te na staroslavenski jezik počeo prevoditi svete knjige. Godine 868. Konstantin u pratnji Metoda i još nekih učenika pođe u Moravsku, opskrbljen carevim preporučnim pismom. U Moravskoj su se Ćiril i Metod dali na posao poglavito propovijedanjem te odgojem mladog klera. Uz pomoć Metoda Ćiril je na staroslavenski jezik preveo s grčkog liturgijske tekstove, a neke i s latinskog. Propovije-

danje i slavljenje bogoslužja, na jeziku narodu razumljivu, urodilo je velikim uspjesima, ali je u isto vrijeme kod franačkog klera probudilo neprijateljski stav pa ih optužiše u Rimu zbog navodnog krivovjerja.

Nakon tri i po godine djelovanja u Moravskoj Ćiril i Metod s nekolicinom učenika dadoše se na put u Rim. Ondje ih je svečano primio papa Hadrijan II. (867.-872.). Učinio je to zbog relikvija sv. Klementa koje su Sveta braća sa sobom ponijela. Obavijestivši se o radu Sv. braće u Moravskoj, Papa je priznao njihovu pravovjernost te potvrdio upotrebu staroslavenskog jezika u bogoslužju. Metod je u Rimu bio zaređen za svećenika, a donedavno se mislilo da je ondje Ćiril bio posvećen za biskupa, što ne odgovara povijesnoj istini. Zato se oni u liturgiji službeno nazivaju: sv. Ćiril, monah, i sv. Metod, biskup. Metod je, naime, kasnije primio biskupski red. Ćiril se u međuvremenu u Rimu teško razbolio. Za vrijeme bolesti se službeno zamonašio. U Vječnom je gradu umro 14. veljače 859. te bio pokopan u bazilici sv. Klementa, gdje mu se grob nalazi još i danas.

Nakon pregovora s knezovima Moravske i Panonije Papa je Metoda imenovao nadbiskupom staroga Sirmiuma, današnje Mitrovice, te ga poslao u Moravsku kao papinskog legata. Dok se vraćao na područje svog djelovanja bio je uhvaćen i zatočen. Adolvin iz Salzburga, Anon iz Freisinga te Ermenrick iz Passaua tzv. sinodom htjeli su tom ilegalnom nasilju dati pravni oblik. Metod provede tri godine u zatočeništvu u Ellwangenu. Papa Ivan VIII. (872.-882.) energično se zauzeo za nepravedno zatočenog nadbiskupa te ga oslobodio, a on se vratio u Moravsku.

I tako je ta slavenska pokrajina dobila vlastitu crkvenu organizaciju. Metod je ostatak života posvetio organizaciji svoje arhidijeceze, ali i literarnoj djelatnosti. Na žalost,

njegov sufragan Viching iz Nitre uz pomoć kneza Svatopolka zagorčio mu je posljednje dane života. Metod je umro 6. travnja 885., a naslijedio ga je učenik Gorazd.

Apostolskim pismom Magni�ici eventus Ivana XXIII. od 11. svibnja 1963. otvara se niz papinskih dokumenata koji spominju apostolat dvojice svetaca među slavenskim narodima. Ivan XXIII., spominjući i sjećajući se njihova dolaska u Veliku Moravsku, naglašava važnost njihove misije za jedinstvo kršćana, s velikom željom i nastojanjem oko ponovnog sjedinjenja s istočnjacima što su rastavljeni od Katoličke crkve. Leonard Boyle pronašao je relikvije sv. Ćirila, izgubljene g. 1779., nakon sekularizacije bazilike sv. Klementa u Rimu. Pavao VI. ih je svečano vratio u nju 17. studenoga 1963., a česticu od njih poslao je grčko-pravoslavnom metropolitu u Solun, u rodni grad sv. Ćirila i Metoda. Godine 1969., prigodom 1.100. obljetnice smrti sv. Ćirila, Pavao VI. je objavio apostolsko pismo Antiquae nobilitatis, upravljeno biskupima i vjernicima tadašnje Čehoslovačke.

Ivan Pavao II. od početka svog ponti�ikata davao je sve veće značenje Sv. braći ne samo zbog njihova djela u Crkvi i za Crkvu, nego i za čitavu Europu.

Apostolskim pismom Egregiae virtutis od 31. prosinca 1980. papa Ivan Pavao II. je svetog Ćirila i Metoda proglasio suzaštitnicima Europe.

Utjecaj svetih apostola Slavena Ćirila i Metoda na hrvatske krajeve bio je velik. Tako u našim krajevima, posebno primorskim jer se tamo i sklonio veliki broj protjeranih učenika, nastaje glagoljica. Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9 st. radom dvojice braće, a zadržala se u hrvatskim krajevima sve do 19. stoljeća. Već početkom 16. stoljeća sve je više potiskuje latinica. Tako je u hrvatskim krajevima dugo vremena živim pismom bila sačuvana uspomena na ovu dvojicu svetih ljudi. Sam naziv glagoljica nastao je na hrvatskom prostoru jer nastaje tek potkraj srednjeg vijeka, a to je vrijeme kada su glagoljicom pisali još samo Hrvati. Riječ glagoljica nastala je prema glagolu glagoljati. Taj glagol ima dva značenja: služiti misu na staroslavenskom jeziku; pričati, govoriti, divaniti.

Najpoznatiji hrvatski glagoljaški spomenik je Baščanska ploča. Spomenikom je dokumentirano darovanje zemlje lokalnom benediktinskom samostanu od strane pobožnog hrvatskog kralja Zvonimira.

Zovu je i „draguljem hrvatskog jezika“. Glagoljica je najčešća u primorskim krajevima: Istra, Hrvatsko primorje, Dalmacija, zadarski i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj, ali se nalazi i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, Međimurja i slovenskih krajeva. Sve do 1992. mislilo se da je glagoljica bila nazočna samo u tim krajevima, a onda se došlo do glagoljskih natpisa u crkvama uz rijeku Orljavu u Slavoniji, a o kojima se do tada nije ništa znalo. Pronađeni su glagoljaški natpisi na crkvama u Brodskom Drenovcu i Lovčiću, ali i u još nekima, čime je dokazano da se glagoljica koristila na cijelom prostoru Hrvatske. Glagoljica se u Hrvatskoj koristila kako u crkvenim, tako i u svjetovnim poslovima. Imamo primjerice dobro očuvano pismo velikaša Nikole Šubića Zrinskog iz 1544. godine na glagoljici, a važni glagoljski spomenici pravnog karaktera su i Vinodolski zakonik iz 1288. godine, te Istarski razvod s prijelaza 13. na 14. stoljeće, a koji je napisao svećenik glagoljaš Mikula.

Hrvatski svećenici glagoljašijedinstveni u svijetu

Glagoljaši su bili svećenici koji su se u bogoslužju koris�li glagoljicom i staroslavenskim jezikom. Nazivaju ih pučki još i popovi glagoljaši. Dali su velik doprinos na područjima vjere, kulture i prosvjete u hrvatskom narodu od 9. do kraja 19. stoljeća. Djelovali su većinom u biskupijama uz Jadransko more i njegovali tradiciju liturgije na narodnom hrvatskom jeziku od vremena sve�h Ćirila i Metoda i trenutka kada je Svetoj slavenskoj braći papa Hadrijan odo-

brio u Rimu liturgiju, a koju su oni preveli na narodni staroslavenski jezik. Hrva� su jedini narod Katoličke crkve koji je imao skoro �suću godina liturgiju na narodnom jeziku. Čitava Katolička crkva koris�la je bez izuzetka la�nski jezik do 1962. godine i Drugog va�kanskog koncila. Za tu izuzetnu povlas�cu među svim narodima svijeta posebno su zaslužni hrvatski svećenici glagoljaši, vrijedni čuvari kršćanske vjere i narodnog duha u hrvatskom narodu.

Rasprostranjenost glagoljice na hrvatskom prostoru

STARIJI I SAMO DRUŽENJE OMOGUĆAVA DOŽIVLJAVANJE UGODNIH EMOCIJA

Depresivnost i anksioznost - najčešće poteškoće mentalnog zdravlja u starijoj životnoj dobi

Za mentalno zdravlje su izuzetno važni odnosi s drugim ljudima te sudjelovanje u društvenoj zajednici

Pripremila: Suzana FANTOV

Svjetska zdravstvena organizacija de�inirala je mentalno zdravlje kao "stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti, odnosno stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodonosno te je sposoban dati svoj doprinos zajednici" (WHO, 2001.).

Kada je mentalno zdravlje narušeno javljaju se promjene u mišljenju, raspoloženju i ponašanju, osoba je često pesimistična glede budućnosti i nezadovoljna vlastitim životom te teško funkcionira u svakodnevnom životu. Najčešći mentalni poremećaji koji se javljaju su depresivnost i anksioznost (tjeskoba).

Mentalno zdravlje je više od odsustva mentalne bolesti jer ono uključuje razne pozitivne i poželjne ishode i koncepte, kao što su npr. samopoštovanje, pozitivna slika o sebi, samoe�ikasnost, sreća, optimizam, otpornost, osjećaj stručnosti i kontrole, nada.

Za mentalno zdravlje su izuzetno važni odnosi s drugim ljudima te sudjelovanje u društvenoj zajednici. Neka istraživanja pokazala su da postoji pozitivna povezanost između mentalnoga zdravlja i obrazovnog postignuća, produktivnosti na poslu, razvoja društvenih veza, te negativna povezanost između mentalnoga zdravlja i stupnja kriminaliteta, zlouporabe alkohola i droga.

Razina mentalnoga zdravlja uvjetovana je mnoštvom višestrukih i složenih bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Psihosocijalno funkcioniranje mentalno zdravih osoba na vrlo je visokoj razini, što karakterizira nizak osjećaj bespomoćnosti, jasne životne ciljeve, visoku otpornost te prisnost u odnosima s drugima.

Fizičko i mentalno zdravlje su u vrlo kompleksnoj vezi. Tjelesno zdravlje utječe na mentalno zdravlje jednako kao što mentalno zdravlje doprinosi tjelesnome zdravlju. Primjerice, kardiovaskularne bolesti mogu značajno pogoršati mentalno zdravlje te utjecati na razvoj depresi-

je. Istovremeno, depresija i osjećaj beznađa predstavljaju rizične čimbenike za pojavu kardiovaskularnih bolesti. Starije su osobe u sustavu socijalne skrbi prepoznate kao posebno osjetljiva korisnička skupina, a produljenjem životnog vijeka sve je većem broju ljudi potrebna pomoć u starijoj životnoj dobi. Ujedno, potrebe osoba starije životne dobi kontinuirano se mijenjaju i povećavaju. Sustav socijalne skrbi trebao bi se temeljiti na individualnom pristupu i prilagoditi se potrebama i željama korisnika. U starijoj životnoj dobi, kada se pojedinac susreće s tjelesnim ograničenjima te kada je tjelesno zdravlje često narušeno kao posljedica starenja organizma, posebice je važno održati dobro mentalno zdravlje.

Mentalno zdrava osoba se lakše nosi s tjelesnim ograničenjima i stresovima koji su nerijetki u starijoj dobi kao posljedica suočavanja s nizom promjena. Neki autori navode kako ne možemo govoriti o mentalnom zdravlju ako ono nije praćeno osjećajem sreće, dobrim raspoloženjem i zadovoljstvom životom, odnosno ako nema psihičkog blagostanja, iako subjektivno blagostanje i sreća nisu jedini kriteriji mentalnog zdravlja.

Kada govorimo o osobama starije životne dobi, upravo zadovoljstvo životom predstavlja mjeru prilagodbe na proces starenja. Blagostanje osoba starije životne dobi ne ovisi samo o povećanju standarda te kvaliteti života, već je važna svijest u društvu da starija osoba ima potrebe te da joj je potrebna pomoć drugih kako bi ih zadovoljila.

Zbog toga je prisutnost drugih ljudi u životu starijih i nemoćnih osoba veoma važna, a ujedno je važna sigurnost koju pruža društvo koje brine o svojim starijim članovima. Starenje nije samo tjelesni proces već ovisi i o brojnim socijalnim i osobnim čimbenicima. Pojedinci starije

životne dobi se, osim s narušenim zdravstvenim stanjem i onesposobljenosti, susreću s mnogim drugim ograničenjima i teškoćama poput slabljenja spoznajnih funkcija i osjeta, socijalnih gubitaka i promjena socijalnih uloga i odnosa.

Gubitkom radne uloge javljaju se i osjećaj beskorisnosti i odbačenosti, usamljenost te socijalna izoliranost, nezadovoljavajući �inancijski uvjeti zbog smanjenja prihoda i dr. Također, starije osobe često procjenjuju životne uspjehe i neuspjehe što ponekad može dovesti do sniženog samopoštovanja, a gubitci i stres mogu dovesti i do pojave starosne depresije.

Rezultati istraživanja pokazuju kako je depresivnost najčešća poteškoća mentalnog zdravlja u starijoj životnoj dobi, a klinička depresija najčešći psihički poremećaj među starijim osobama. Depresivnost se može de�inirati kao emocionalno stanje koje je karakterizirano osjećajima tuge, neraspoloženosti, žalosti i utučenosti, a očituje se kroz promjenu raspoloženja,

gubitak interesa i anhedoniju – nemogućnost uživanja u životu, umor i slabljenje životne energije, osjećaje bezvrijednosti i krivnje, poteškoće u koncentraciji i donošenju odluka.

Ove psihičke promjene su na tjelesnom planu često praćene poremećajem apetita, spavanja i psihomotoričke organizacije.

Na razvoj depresije u starijoj životnoj dobi utječe niz zdravstvenih, psiholoških i socijalnih čimbenika, od kojih su najznačajniji: tjelesna bolest, lijekovi, žalovanje, rat, umirovljenje, razmišljanja o životu i suočavanje sa smrću. Depresija utječe na sposobnost starije osobe da zadrži zadovoljavajuće �izičko zdravlje, da ostane aktivna i zadrži optimalno funkcioniranje u vlastitom domu i zajednici, te iz tog razloga rano prepoznavanje i prevencija depresije mogu značajno pridonijeti kvaliteti života starije osobe. Iz tog razloga brojna istraživanja usmjerila su se upravo na prepoznavanje rizičnih čimbenika koji utječu na pojavu depresije.

U starijoj životnoj dobi s depresijom često se javlja i anksioznost. Anksioznost (tjeskoba/tjeskobnost)možemo opisati kao reakciju na nespeci�ičan podražaj, predviđanje buduće opasnosti koja se manifestira kao složen i neugodan osjećaj tjeskobe, bojazni, napetosti i nesigurnosti. Anksioznost je normalna pojava u svakodnevnom životu. Ona ima motivacijsku i adaptivnu/prilagodbenu funkciju, potiče promišljanje, planiranje i oprez te sprječava ponovna izlaganja neugodnim i bolnim situacijama. No, patološka anksioznost je mnogo intenzivnija i pojedinac nema kontrolu nad njom zbog čega se često javlja i izvan opasne ili prijeteće situacije, traje dugo nakon stresa ili opasnosti, utječe na mišljenje i ponašanje osobe te ometa njeno svakodnevno funkcioniranje.

Kod starijih osoba simptomi anksioznosti često se preklapaju s medicinskim stanjima, primjerice hipertireozom, odnosno stanjem povećanog rada štitnjače, koje može rezultirati sličnim simptomima poput nervoze, brzog i pojačanog rada srca, osjećajem neugode pri boravku u toplim prostorijama, prekomjernog znojenja, drhtanja ruku, umora i gubitka težine. Gerijatrijski pacijenti stoga češće izražavaju simptome anksioznosti kao somatske probleme, a ne kao psihološke zbog čega rjeđe traže pomoć stručnjaka. U starijoj dobi anksioznost je povezana s medicinski neobjašnjivim simptomima, povećanim traženjem medicinske pomoći, kroničnim bolestima, niskom kvalitetom života i invaliditetom.

Anksioznost se u starijoj dobi javlja i kao posljedica suočavanja s opadanjem spoznajnih i �izičkih funkcija te drugim psihološkim stresorima odnosno kao sekundarni simptom u podlozi lošijeg općeg zdravstvenog stanja. Anksiozne starije osobe su ovisnije o tuđoj pomoći i veći su teret obiteljima, slabije su

disciplinirane u uzimanju lijekova, imaju smanjeno zadovoljstvo životom, veće poteškoće pamćenja i mišljenja te češće poručuju o osjećaju usamljenosti.

Dobro mentalno zdravlje – kako ga održati?

Istraživanja su pokazala da je socijalna podrška posebno važna u starijoj životnoj dobi jer može pomoći u smanjenju stresa te vodi boljem tjelesnom zdravlju i psihičkoj dobrobiti.

Osoba koja ima podršku drugih lakše se nosi sa stresnim situacijama, drukčije percipira stres te koristi drukčije strategije suočavanja i prilagodljivija je. Ujedno, depresija je češća kod onih starijih pojedinaca koji su socijalno izolirani – žive sami ili pak u ustanovama u kojima je velika �luktuacija ljudi pa nemaju mogućnost uspostavljanja bliskog i povjerljivog odnosa. U društvu koje stari stručnjaci na području mentalnoga zdravlja imaju važnu ulogu u poboljšanju kvalitete života osoba starije životne dobi jer, iako su određene biološke promjene kod starenja neminovne, sposobnost osobe da se prilagodbi na te promjene određuje njenu kvalitetu života, posebice u starijoj životnoj dobi.

Pružanje socijalne podrške starijim osobama može se ostvariti kroz njihovo uključivanje u razne aktivnosti unutar institucija koje brinu o starijima, ali i u zajednici, kako bi osobe starije životne dobi što dulje održale vitalnost i ostale mentalno zdrave. Uključivanje u razne preventivne programe, tečajeve, radionice, slobodne aktivnosti, sportske aktivnosti, hobije (npr. pjevanje u zboru, ples, čitanje, rješavanje križaljki, društvene igre…) ili jednostavno samo druženje s drugim ljudima omogućava starijim pojedincima da dožive ugodne emocije, osjećaju se korisnima, održavaju društvene odnose.

Ujedno, sudjelovanje u raznim društvenim aktivnostima može pomoći u održavanju i poboljšanju kognitivnih sposobnosti i vještina kod pojedinaca starije životne dobi te poboljšati njihovo funkcioniranje na kognitivnoj, emocionalnoj i socijalnoj razini, smanjiti doživljavanje stresa i potaknuti razvijanje strategija za suočavanje sa stresnim situacijama, smanjiti osjećaj usamljenost i tjeskobe, pozitivno utjecati na tjelesno zdravlje i njihov osjećaj blagostanja odnosno njihovo mentalno zdravlje.

Uvijek ak�vne grupe društvene potpore koje djeluju pri Australsko-hrvatskim društvenim uslugama

Za mentalno zdravlje su izuzetno važni odnosi s drugim ljudima te sudjelovanje u društvenoj zajednici

Njegovanje prijateljstva uz posebne prilike kao što su to rođendanska slavlja

U zdravom �jelu, zdrav duh!

U ovom obredu Sveta

Pričest se prima klečeći na jezik, a ne na ruku

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Suzana FANTOV, arhiva 2022.

Ako do sada niste imali nikakvog iskustva s tradicionalnom misom, proučite ovaj jednostavan vodič. Dakako, najviše i najbrže ćete naučiti pođete li sami na tradicionalnu latinsku misu, no ako ste pridošlica na ovaj oblik rimskog obreda prvo morate shvatiti kako vas ste na nj pozvani od samoga Boga, preko obilne milosti kojom vas je potaknuo da dođete.

Otkrit će vam mnogo toga dok budete nazočili toj misi, premda ćete se u prvih nekoliko navrata možda katkad osjećati čudno, zbunjeno ili čak potpuno izgubljeno. Nemojte odustajati, jer će vam možda trebati više "pokušaja" dok stvari polako ne sjednu na svoje mjesto. Zamolite Duha Svetoga da vas vodi. Duhovni plodovi koje ćete pritom steći će vas zadiviti.

Ako možete, nabavite primjerak misala za tradicionalni rimski obred, ili se za početak poslužite priručnim misalčićem koji će vam biti dostupan u crkvi. Misal će vam s vremenom biti od velike pomoći.

Pokušajte iz listića ili misala pročitati prijevode tekstova usporedno s latinskima, te ih pomno razmotrite.

Na tradicionalnoj misi mnogo se češće ustaje, kleči i sjeda nego na redovnom obredu. Ako niste sigurni što vam je činiti u određenom trenutku, jednostavno pratite upute iz misala i pratite kretnje drugih.

Usto, ako ste poznavatelj engleskog jezika, to će vam još više olakšati posao, jer gotovo 40 posto riječi iz engleskog jezika ima svoj korijen u latinskom. Dakako, pomoći će vam i dostupni usporedni latinsko-hrvatski tekstovi.

Svećenik će na oltaru navijestiti Poslanicu i Evanđelje, dok će puk izgovarati pripadajuće odgovore na latinskom. Nakon toga će svećenik doći do ambona gdje će ih pročitati na narodnom jeziku, nakon čega će uslijediti propovijed.

Za razliku od Novus Orda (redovnog obreda), molitvu Pater Noster (Oče naš) izgovara sam svećenik.

Puk zajedno s ministrantima odgovara posljednjom rečenicom molitve: sed libéra nos a malo (nego izbavi nas od zla).

U ovom obredu sveta pričest se prima klečeći - na jezik, a ne na ruku. Dakako,

ko: Tijelo Gospodina našega

Isusa Krista sačuvalo dušu tvoju za život vječni. Amen. Glavne značajke tradicionalne mise

Žrtveni karakter – pokušat ćemo kratko rastumačiti ovo složeno teološko pitanje. U svakoj svetoj misi se obnavlja i uprisutnjuje otkupiteljska žrtva Isusa Krista. U Starom zavjetu Izraelci su prinosili Bogu žrtve radi pomirenja čovjeka i Boga, kako bi im Gospodin oprostio grijehe.

Međutim, taj obred u sebi nije imao snagu postići pomirenje čovjeka i Boga zato jer je bio tek slika stvarnosti koja je došla kasnije sa Isusom. Tek je Isusova žrtva na križu bila prava i savr-

Uoči tradicionalne, starohrvatske svete mise u Clifton Hillu

ljudi koji imaju nekih zdravstvenih tegoba, ili bilo kakav �izički hendikep, pričestit će se stojeći ili sjedeći.

Glagoljaško je pjevanje izniklo iz glagoljaškog bogoslužja

Glagoljaško pjevanje prepoznatljivo je hrvatsko liturgijsko i izvanliturgijsko pjevanje izniklo iz glagoljaškoga bogoslužja. Podrazumijeva pjevanje na hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku te na živome hrvatskom jeziku čakavske osnovice.

Izraz je usmene pučke kulture koja se stoljećima prenosila s koljena na koljeno. Glagoljaško je pjevanje zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske (reg. broj Z-3620), za koje u Registru kulturnih dobara stoji:

»Pojam glagoljaško pjevanje obuhvaća tradicijsko (pučko) rimokatoličko liturgijsko, paraliturgijsko i drugo nabožno pjevanje u južnim jadranskim područjima Hrvatske (u Dalmaciji, Primorju i Istri) u prošlosti i danas. Tragovi ove glazbene pojave postoje i u gorskim područjima Hrvatske (u Lici, Gorskom kotaru i na Kordunu) te izvan granica Hrvatske u primorskim područjima Crne Gore i Slovenije.

Glagoljaško je pjevanje prevladavalo od ranoga srednjega vijeka sve do druge polovice 20. stoljeća, kada je nastupila snažna modernizacija crkvene glazbe. U određenim sredinama sačuvalo se u živoj praksi izvođenja sve do danas, u većoj ili manjoj mjeri, u izvornom obrednom kontekstu (Iž, Radovin, Sali…).«

Hrvatski operni pjevač Branko Lovrinov koji se bavi i proučavanjem klasične glazbe priredit će i tradicionalne napjeve za pjevanu starohrvatsku misu koja će se slaviti u HKZ-u Clifton Hill.

"Acapella glazbeni okvir za misu i danas je sačuvan i pjevan u mnogim krajevima Dalmacije. Najveće priznanje našoj katoličkoj kulturnoj tradiciji bilo je kada je petstogodišnja tradicija svetkovine ‘Za Križen’ u Jelsi formalno priznata kao nematerijalna kulturna baština UNESCO-a 2008. godine" - rekao nam je Lovrinov.

(Korišteni izvori: https://tradicionalnamisa.com/izvori/, Liturgijski materijali)

Poseban gost Branko Lovrinov

Glagoljaško misno slavlje, subotnju sv. misu u čast Blažene Djevice Marije 15. srpnja predslavit će vlč. Velimir Maglica. Sv. misna žrtva prinosit će se u izvornom obliku na glagoljici – pjevana sv. misa dolazi iz mjesta Kali,

otok Ugljan. Kao poseban gost nastupit će operni pjevač Branko Lovrinov, pjevat će za tu prigodu.

Svi su pozvani na misno slavlje, uz nadu kako će i ovo iskustvo ojačari rast u našoj vjeri.

Za razliku od redovnog obreda, pričesnik ne odgovara s "Amen" prije primanja hostije.

Svakako se upoznajte s riječima izvanredno lijepog blagoslova koji će vam svećenik dati dok čini znak križa s hostijom i stavlja ju na vaš jezik. Na hrvatskom glasi

šena žrtva, koja je omogućila obnavljanje narušenog zajedništva čovjeka i Boga. Katolička misa je upravo ono bogoslužje kojeg Isus Krist, pravi Veliki Svećenik, obavlja u nebeskoj Svetinji pred svojim Ocem. Tradicionalna misa je odraz upravo te nebeske stvarnosti.

Otajstvenost i simbolika – u ovoj misi prevladava osjećaj posvemašnjeg strahopoštovanja pred svetim otajstvima. To se izražava brojnim simboličkim gestama, od kojih mnoge vuku svoje podrijetlo iz liturgije Staroga saveza, čineći tako neprekinutu cjelinu. Uzmimo nekoliko primjera. Svećenik moli raširenih ruku (molitveni stav, koji iako potiče iz davnina, nije primjeren laicima tijekom misnog obreda, jer se u današnje vrijeme identi�icira sa svećenicima), česte su geste klanjanja, u nekoliko navrata se svećenik i vjernici pokajničkom gestom udaraju u prsa, a u svečanoj misi se mnogo kadi. Tamo gdje je običaj, ministranti prije dodavanja i prilikom vraćanja cjelivaju vrčiće u kojima se nalazi vino i voda za posvetu. Svećenik kao gestu poštovanja nakon posvećenja hostije sve do pranja ruku nakon pričešćivanja ne razdvaja palčeve i kažiprste. Često se tijekom mise čini znak križa, a prilikom najvažnijih dijelova mise poslužitelj zvoni zvoncem. Duboka poniznost i poštovanje prema Gospodinu – cijela misa je protkana duhom poniznosti, kojoj nas često uči Krist Gospodin (vidi Lk 18,10-14). Kada se svećenik tijekom obreda okreće prema narodu, uglavnom to čini spuštenog pogleda. Više puta tijekom obreda svećenik poklekne ili čini naklone, te ljubi oltar. Molitvu Domine, non sum dignus (Gospodine, nisam dostojan) svećenik moli tri puta, a kasnije to isto čine i vjernici. A dovoljno je baciti samo letimičan pogled na molitve mise da se vidi njihov karakter. Jedan od primjera: „Primi nas, Gospodine, duhom ponizne i srcem skrušene…“. U tradicionalnoj misi nema prostora za samoisticanje ili zavist (naročito kod laika). Također, za tradicionalnu misu je karakteristično izuzetno veliko poštovanje prema Presvetome Oltarskom Sakramentu, iskazuje se velika briga oko ulomaka i čestica svete pričesti prema Gospodinovom naputku: „Skupite preostale ulomke, da ništa ne propadne“ (Iv 6,12), jer je i u najmanjoj čestici prisutno presveto Tijelo Kristovo. Iz tog razloga prilikom pričešćivanja ministrant pričesnicima ispod brade drži pliticu.

ova-

Tradicionalna misa se vodi načelom da Bogu treba da� sve ono najbolje što imamo

Mnoge molitve, posebice središnju euharis�jsku molitvu (po Rimskom kanonu) svećenik govori �ho

Starohrvatsku sv. misu posebno karakterizira izuzetno veliko poštovanje prema Presvetome Oltarskom Sakramentu

U tradicionalnom obredu - naročito kod �he mise - uloga ministranta je izuzetno važna

Izraz glagoljica dolazi od slavenskog izraza glagol, što znači riječ, i glagolat, što znači govori�, zbori�, reći

Povlas�ca glagoljaškog obreda obuhvaća sve liturgijske službe: svetu misu, Božanski oficij ili Kanonske ure, te podjelu sakramenata

RAZGOVOR PETER PECOTIĆ I JOSEPH WILLIAMS - KOPRODUCENTI

Film je posveta našim precima - svim onim hrabrim ljudima koji su emigrirali u Australiju i prošli kroz teškoće kako bi stvorili dobar život, poručili su Pecotić Williams

Razgovarao: Boris ČERINA

Dokumentarni �ilm "Zemljak" (Countryman), australskog dvojca hrvatskih korijena Petera Pecotića i Josepha Williamsa, premijerno je krajem prošlog mjeseca prikazan u kinu "Lido" u Hawthornu. Prije premijere u Melbourneu �ilm je prikazan u Bendigu i Geelongu, a nakon Melbournea nastavljena je mini turneja po gradovima Albury, Sydney, Bundanoon, Randwick, Canberra i Brisbane. Sredinom lipnja �ilm je prikazan u Dubrovniku i Lumbardi na otoku Korčuli.

"Zemljak" je priča o putovanju sjevernom Australijom dugom 10.000 kilometara u kojem je Peter Pecotić - redatelj �ilma i jedan od koproducenata - u vrijeme COVID ograničenja 2020., kada se nije moglo putovati izvan Australije, odlučio proputovati put od Sydneya do Cairnsa koji je njegov pokojni otac prošao 1958. godine, kako bi posjetio potomke doseljenika s očevog rodnog otoka Korčule, koji su nakon doseljenja na sjeveru države Queensland sjekli šećernu trsku.

Ideja je bila da s njima porazgovara, vidi kako žive, jesu li zadržali jezik i običaje iz svoje ili domovine svojih roditelja i kako je njihovo podrijetlo oblikovalo njihov australski identitet.

Vlasti su u međuvremenu zbog mjera kontrole i zaštite od COVID-a na neko vrijeme zatvorile granicu između država Queensland i Novi Južni Wales pa se Peter nakon završenog posjeta nije mogao vratiti nazad u Sydney i odlučio je prijeći granicu prema Sjevernom Teritoriju koja je bila otvorena.

Nazvao je aboridžinskog umjetnika Josepha Williamsa u Tennant Creeku, kojeg je upoznao nekoliko mjeseci ranije pomažući organizirati izložbu umjetnika iz tog kraja u Sydneyju pitao ga može li provesti neko vrijeme s njim.

Događaji poprimaju neobičan tijek, a priča dobiva novu dimenziju kada dvojica prijatelja shvate kako imaju puno više toga zajedničkog nego što su mislili.

Joseph pomaže Peteru da otkrije zemlju svog rođenja - Australiju, a Peter Josephu otkriva zemlju zajedničkog podrijetla i svjedoči buđenju njegova hrvatskog identiteta.

Prijatelji postaju supripovjedači koji zajedno istražuju

priču o identitetu, kulturnoj baštini vezanosti za zemlju svojih predaka. Radnja se tu ne završava nego ide dalje prema svom vrhuncu kad Peter prisustvuje prvom susretu oca i sina nakon četrdeset godina. U �ilmu su vrlo vješto izmjenjuju crno-bijele fotogra�ije, video i tonski zapisi stari više od šezdeset godina s današnjim modernim snimcima istočne obale Queenslanda, Sydneyja unutrašnjosti Sjevernog Teritorija.

Ovim povodom zamolio sam obojicu koproducenata, Petera koji je trenutno na odmoru u mjestu Brno na otoku Korčuli i Josepha koji je na svom radnom mjestu u Tenant

Creeku za kraći razgovor, kako bih iz "prve ruke" saznao nešto više o nastanku ovog uistinu zanimljivog dokumentarnog

�ilma i daljnjim planovima vezanim uz njegovu promociju.

Kako je protekao nastavak mini turneje promocije �ilma nakon Melbournea?

Peter: Turneja je prošla odlično i imamo pregršt pozitivnih iskustava s promocije �ilma u Viktoriji, Novom Južnom Walesu, Queenslandu i Canberri. Mi najviše volimo premijere izravan kontakt s publikom putem pitanja i odgovora na kraju �ilma, jer to je izvrstan pokazatelj kako gledatelji doživljavaju �ilm.

Vrhunac je svakako bila projekcija u Sydneyju koju smo

novog veleposlanika Australije u Republici Hrvatskoj, gospodina Richarda Rogersa. Na premijeri je bila lijepa mješavina Australaca, Hrvata stranaca koji žive i rade u Hrvatskoj. Projekcija je održana u predivnom ambijentu ljetnog kina "Slavica" - i bilo je stvarno prelijepo. Par dana nakon toga imali smo projekciju u Lumbardi na Korčuli gdje smo isto tako imali izvanrednu mješavinu ljudi koji su rođeni u Hrvatskoj onih koji su rođeni vani, ali su došli živjeti u Hrvatskoj. Bilo je gledatelja iz Izraela, Maroka, Velike Britanije ostalih koji rade u Republici Hrvatskoj, za koje �ilm pak znači različite stvari, zbog različite kulture ili etničkog podrijetla. Ukratko jedna jako značajna projekcija.

Premijera u Dubrovniku nije bila prva premijera u RH. Ako se ne varam, �ilm je već prikazan u Zagrebu za Dan Australije, 26. siječnja ove godine, a pretpremijere su tijekom siječnja održane u Blatu, Smokvici i Korčuli

mjesto. Jeste li od početka namjeravali snimiti ovako kompleksan �ilm?

Peter: Ne… ovaj �ilm je na neki način uzrokovan COVID pandemijom… (smijeh). Ja svake godine putujem u Hrvatsku vrlo često u Aziju, ali kako zbog COVID ograničenja nije bilo dopušteno putovati izvan Australije odlučio sam iskoristiti to vrijeme kako bih bolje upoznao zemlju svog rođenja o kojoj, priznajem, nisam znao toliko puno - pritom mislim na Australiju izvan urbanih centara. Volim surfanje pa sam nabavio kombi s idejom da malo putujem surfam. Onda sam se sjetio tog puta u sjeverni dio Queenslanda o kojem mi je otac pričao još dok sam bio dijete, o kojem sam imao sačuvane neke snimke i fotogra�ije pa sam odlučio krenuti njegovim stopama i proći put koji je on prošao daleke 1958. godine kada je bilo puno teže putovati jer je taj dio Australije bio nerazvijen tropski. Ideju za sni-

Poveznice za pogleda� film preko

interneta

Želite li pogleda� film "Zemljak" (Countryman) možete to učini� preko interneta slijedeći poveznicu: h�ps:// countryman.vhx.tv/ Ako hoćete posta� dio pro-

jekta i donira� novac kako bi se snimio nastavak filma u Hrvatskoj: https://documentaryaustralia.com.au/project/countryman/

Otkrivanje zemlje zajedničkog podrijetla i svjedočenje buđenja hrvatskog identiteta

organizirali u suradnji sa Sveučilištem Macquarie projekcija u Canberri koja je organizirana u suradnji s Hrvatskim veleposlanstvom za vrijeme

Tjedna nacionalnog pomirenja, jer smo na projekciji imali

17 osoba u rangu šefa misije

ili veleposlanika i ukupno 160 gledatelja, uključujući članove obitelji Orlović koji su došli iz Sydneya, ali nekoliko osoba koje su na projekciju stigle iz Queenslanda. Želio bih ovom prilikom zahvaliti veleposlanici Republike Hrvatske u Australiji gospođi Betty Pavlovich generalnom konzulu gospodinu Ivici Glasnoviću na pomoći koju su nam pružili prilikom organiziranja premijere.

Kako je bilo na premijeri �ilma koja je održana 12. lipnja u Dubrovniku?

Peter: Jako lijepo… Dubrovnik je simbol međunarodne trgovine, međunarodne kulturne razmjene internacionalizma, i bila nam je izuzetna čast predstaviti �ilm u takvom okruženju. Isto tako upoznati

na otoku Korčuli...

Peter: Tako je… bila nam je izuzetna čast što nas je australsko veleposlanstvo u RH pozvalo da �ilm prikažemo u Zagrebu na Dan Australije.

Toliko sam bio uzbuđen, zahvalan i sretan što sam mogao predstaviti 'zemlju mog rođenja u zemlji mojih predaka'.

Ljudi u Blatu su bili toliko željni čuti ne samo o životu ljudi s Korčule u Australiji, već i o Josephu i kulturi australskih starosjedilaca od čovjeka koji

s jedne strane pripada tim starosjediocima, a s druge ima hrvatske korijene. Joseph nažalost nije bio prisutan na premijerama u Hrvatskoj, ali se nadam kako ćemo već dogodine to ispraviti i da će on posjetiti Hrvatsku. Najteže i najemotivnije za mene je ipak

bilo u Smokvici, rodnom mjestu mog pokojnog oca gdje su ljudi sjedili ozbiljni, prekriženih ruku, ali ipak su na kraju �ilma bili jako zahvalni, topli i zainteresirani, jer sam im donio odnosno vratio priču mog oca nazad u njegovo rodno

manje i dokumentiranje putovanja mi je dao prijatelj i to je bilo to. Znao sam da su ljudi koje je moj otac posjetio najvjerojatnije pomrli, ali sam se nadao kako ću pronaći njihove potomke. Dugo vremena sam

živio radio u Kini pristaša sam taoističke izreke da "dobar putnik ne smije biti previše vezan za odredište" pa kad sam saznao da je granica izmedu Queenslanda Novog Južnog Walesa zatvorena nije mi bilo teško prilagoditi se novonastaloj situaciji i promijeniti plan.

Imate li nekakve planove vezane za daljnju promociju �ilma? Nisam ljubitelj �ilmskih nastavaka, ali nakon što sam pogledao vaš �ilm moram reći kako nam je �ilm te naravi jednostavno potreban i volio bih vidjeti nastavak priče...

Peter: Nastavit ćemo s daljnjom promocijom �ilma, planiramo ga prikazati i u drugim mjestima i gradovima u RH

Australiji uz naše izravno sudjelovanje, koliko to bude mo-

brim ljudima koji su emigrirali u Australiju i prošli kroz teškoće kako bi stvorili dobar život.

Film pokušava pomiriti taj osjećaj pripadnosti pokazati kako se mi, potomci tih ljudi, možemo u isto vrijeme osjećati Australcima ali isto tako potpuno jednako Hrvatima - i voljeti zemlju iz koje smo potekli.

Hvala Peter na ovom razgovoru, i moram priznati kako bih sada vrlo rado zamijenio ovo hladno i kišovito vrijeme u Melbourneu za sunčano toplo na Korčuli, a ne bih imao ništa protiv ni trenutno samo "toplog" vremena u Tenant Creeku, za koje mi je odmah na početku razgovora Joseph rekao kako je tamo vrijeme toplo ili vruće, nikad hladno. Kako su poznanstvo s Peterom, snimanje �ilma nedavna promocija po Australiji utjecali na vaš život - i kako se osjećate sada kad su se malo slegle emocije od putovanja i promocije?

Joseph: Poznanstvo s Peterom, Ericom i Mirjanom Cestar iz Hrvatske kuće u Sydneyju je dovelo do toga da sam konačno, nakon dugog niza godina, upoznao svog oca, ne samo njega nego i rodbinu rođake za koje nisam niti znao da postoje. Time sam ispunio golemu prazninu koju sam osjećao u velikom dijelu svog života na tome sam im iskreno zahvalan. Pozvali su me da sudjelujem na izložbi i izložim

svoje radove zajedno s drugim hrvatskim umjetnicima i to mi je bilo posebno drago. Na putovanju i promociji �ilma po Viktoriji, Novom Južnom Walesu, Canberri i Queenslandu sam upoznao puno novih ljudi, najviše Hrvata koji žive u Australiji, i jako sam sretan zbog toga. Tennant Creek je mala sredina od nekih dvije i pol do tri tisuće stanovnika tako da je za mene upoznavanje tolikog broja novih ljudi i pričanje sa svima posve novo iskustvo.

Jeste li još u kontaktu s ocem i rodbinom koju ste upoznali?

Joseph: Da, čujemo se redovito, a i vidjeli smo se za vrijeme promocije �ilma u Sydneyu i izišli zajedno na ručak u restoran. Lijepo je to što održavamo vezu, to je jako važno. Jeste li naučili nešto o Hrvatskoj, zemlji svog podrijetla s očeve strane?

Joseph: Naučio sam nešto o povijesti hrvatskog naroda, zatim neke jezične izraze koje sam naučio od Petera, i čuo sam da je zemlja prelijepa. Znam da je glavni grad Zagreb, ali ne znam puno o mjestu Budak odakle mi je otac, osim da su u blizini mjesta ostaci tvrđave koja datira iz vremena Turaka. Skulpturu te tvrđave mi je rodbina mog oca poklonila prilikom upoznavanja u Sydneyju. Volio sam kao dijete igrati nogomet znam da se Hrvatska dobro plasirala

na dva zadnja Svjetska nogometna prvenstva. Znam da je Peter sada na otoku koji se zove Korčula, odakle mu je podrijetlo s očeve strane, i da mu je majka s poluotoka Pelješca, kao i to da Hrvati vole svoju zemlju i drže do svog jezika i običaja.

Biste li voljeli posjetiti Hrvatsku, upoznati se detaljnije s našom zemljom i kulturom, i otići u Budak i na Korčulu, u Zagreb?

Joseph: Volio bih i nadam se da će se to iduće godine i ostvariti. Ne mislim trenutno puno o tome jer toliko se toga novog dogodilo u kratko vrijeme, ali de�initivno bih volio otkriti odakle potječe moj otac jer jednim dijelom su tu i moji korijeni, iako sam odrastao i život proveo s obitelji s majčine strane.

Hrvatski vjesnik čitaju Hrvati koji žive i rade u Australiji. Što biste za kraj poručili čitateljima Hrvatskog vjesnika?

Joseph: Vrlo dobro pitanje; nisam razmišljao o tome, ali poručio bih im da je jako važno očuvati svoj jezik, kulturu i pripadnost.

Bez obzira na to gdje u kojoj zemlji živjeli morate sačuvati svoj jezik, kulturu i običaje biti na to ponosni. To važi za sve ostale narode.

Hvala Joseph na ovom razgovoru - i vidimo se idućeg ljeta u Republici Hrvatskoj Joseph: To bi bilo jako lijepo.

guće, putem pitanja i odgovora na kraju prikazivanja. U pregovorima smo s Hrvatskom televizijom i voljeli bismo, ako to bude moguće, da se �ilm prikaže na HTV-u. Promocije �ilma planiramo započeti u susjednim zemljama, npr. Bosni Hercegovini, jer tamo ima veliki broj ljudi kojima je ova tema bliska i mogu se s njome poistovjetiti. Konačni cilj je napraviti nastavak ili dodati scenu na kraju ovog �ilma kad Joseph posjeti Hrvatsku i počne učiti o hrvatskom narodu i, nazovimo ga tako, "hrvatskom snu". Zaista bi bilo lijepo kada bismo uspjeli na taj način zaokružiti ovu zanimljivu priču i putovanje. To dakako ovisi o mom koproducentu Josephu, jer ovo je naš zajednički projekt.

Za kraj ovog razgovora, što biste rekli ili poručili čitateljima Hrvatskog vjesnika ili Hrvatima u Australiji koji će pogledati, ili bi to željeli, vaš �ilm?

Peter: Film je posveta našim precima - svim onim hra-

Premijera u ljetnom kinu "Slavica" u Dubrovniku

The 5th “Croatian Wo Presented Under The

Text: Ante RADIĆ, Coordinator of ‘Team Australia’ Photos: Zlatko KOZLEVČAR

On Saturday, June 17, 2023, at the Croatian Club St. Nikola Tavelić in Clifton Hill, a presentation of Team Australia was held, which will participate in the Croatian World Games in Zagreb in July of this year.

The coordinator of the Croatian World Games for Australia, Ante Radić, greeted and thanked the present athletes, sponsors, and guests from the Croatian community of Geelong and Melbourne for their attendance.

The presentation began with the Croatian anthem, followed by a minute of silence in honour of all fallen and deceased Croatian defenders, as well as deceased members of Team Australia who participated in previous Games, Drago Brzica and Vinko Doroc.

Once again, Ante Radić greeted all those present and thanked the host, Monsignor Bosiljko Rajić, for accommodating them and allowing the presentation to take place in the premises of the Croatian Catholic Centre St. Nikola Tavelić, which is also the venue of the Australian-Croatian Congress

of Victoria. He emphasised that this presentation would not have been possible without sponsors and expressed gratitude to everyone who supported Team Australia and the Croatian World Games through their donations, thereby ensuring the sports equipment that all athletes will wear in Zagreb.

The sponsors are:

Golden sponsors:

- Newlands Funerals, Mr. Jadran Delić

- AHD Croatian Club Geelong, President Franjo Šarčević and Pejo Marić

- Associations af�iliated with the Croatian Community Centre Geelong, President Tomislav Butković

(Croatian Community Centre of Geelong, HDZ Geelong, Croatian Pensioners’ Association Geelong, HKUD Lado Geelong)

Silver sponsors:

- Hampshire Pharmacy Sunshine, Mr. Petar Ćurkovic

- Bullion Construction, Mr. Stipan Buljan

Bronze sponsor:

- Croatian Projects

Sponsors:

- Ante Šimunić

- Antun Šimunović

The media sponsors of Team Australia were:

- 3ZZZ Croatian Radio in Melbourne

rld Games”: The Australian Team Theme ‘One Heart, One Croatia’

- The Pulse Geelong, Croatian radio - Croatian News.

Team Coordinator Ante Radić re�lected on the previous Games, emphasising that Australia participated in all previous editions and was highly successful, standing out in terms of organisation, behaviour, and appearance. He expects the same for the upcoming 5th Croatian World Games, where they will send a team of 41 athletes who will compete in bowling, futsal, tennis, table tennis, cross-country, and golf.

In Zagreb, the gathering will take place on July 24, and the day after, they will start with a mass at the parish church of Sv. Mati Slobode, followed by the of�icial opening of the 5th Croatian World Games at the Mladost Athletics Stadium.

The sports competitions are scheduled for July 26, 27, and 28, which will also be the closing of the Games at the Pauk Hall, within the Stjepan Radić student complex. On July 29, all participants of the 5th Games will conclude with a cross-country run around Bundek.

Ante Radić also mentioned that he is working on organizsing additional sports events after the Ga-

mes (football and tennis) as well as a visit to the Australian Embassy in Zagreb. Ante Radić gave the �loor to Šime Skazlić, a member of the Games’ working committee who assisted in the preparations, to address all those present. Šime recalled and shared his experiences from the previous Games.

Lastly, Monsignor Bosiljko Rajić addressed the audience and informed them about the ongoing works within the Croatian Catholic Centre, highlighting the great cooperation with the Australian-Croatian Congress. He expects such cooperation to continue and assured everyone that he will cheer for Team Australia at the Games.

The audience was presented with the equipment that the athletes will wear at the Games in Zagreb, which was showcased by Mary Petkovski and Daniel Radić, receiving a great applause.

Team Australia expresses its gratitude to Mary and Daniel for their help with the presentation.

During the presentation, the song “Jedno srce, jedna Hrvatska” (One Heart, One Croatia) was introduced, which serves as the anthem of Team Australia and can be considered the anthem

of the Croatian World Games as well.

The song was composed by Drago Šajfar, who was also present.

We extend our thanks to Drago for the song and his long-standing support of Team Australia.

Following that, the sports equipment was handed over to the athletes traveling to the Games, and it was presented by none other than Melbourne Croatia legend, Billy Vojtek.

On behalf of the Games’ Organising Committee, Billy Vojtek presented acknowledgments and expressions of gratitude to all sponsors for their long-standing support of Team Australia.

At the end of the presentation, a reception was held for all attendees of the day. Once again, a big thank you to the host Monsignor Bosiljko Rajić, thanks to all the sponsors, thanks to everyone who helped in any way in the preparations for the Games, thanks to the Organising Committee, thanks to Drago Šajfar and Billy Vojtek, thanks to the Tottenham Old Boys futsal team, and we wish the athletes of Team Australia great success at the 5th Croatian World Games in Zagreb.

HFG Mladi Frankopani Host Traditional Annual Event ‘Christmas In July’

Celebrating Croatian Song And Dance In The Spirit Of A Winter Christmas

On Saturday, July 1, 2023, at the Croatian Club Bosna in Sydney, HFG Mladi Frankopani hosted their traditional event ‘Christmas in July’. It was another successful annual celebration that was attended by a large number of guests who enjoyed a rich cultural program. The president and dance teacher of HFG Mladi Frankopani, Ruža Sardelić, spoke to us about the event.

“About 250 people came to celebrate this tradition through Croatian folklore songs and dances, as well as with the music of the band ‘Sto na sat’. It was a lively event, made all the more special with homemade cakes and a rich raf�le. The event was attended by guests, members of HFG Domovina and AHFG Braća Radić.

In the folklore program, the following choreographies were presented:

Mladi Frankopani small group - dances from Moslavina; Domovina - small groupdances from Međimurje; Domovina - middle group - dances from Posavina; Braća Radić - group c & bdances from Slavonia; Domovina - large groupdances from Slavonia; Domovina - large groupdances from Split;

Mladi Frankopani large group - dances from Lika,” said President Ruža Sardelić, who thanked all the folklore groups and guests who came to support this event.

“A big thank you to all the dancers and musicians who practice every week to preserve our old Croatian folklore traditions. A big thank you to the management and parents of HFG Mladi Frankopani, with the hope to see you again for ‘Christmas in July 2024!’” concluded President Ruža.

Prepared by: Suzana Fantov Photos: HFG Mladi Frankopani

Green Gully too Strong for Warriors

Zoran Juraj SABLJAK

North Geelong Warriors, coming off a streak of consecutive victories, fell short in their most recent match against Green Gully last Friday night. Despite their efforts, the Warriors were unable to replicate their previous success, ultimately losing to Green Gully by a score line of 3-1.

Right from the start, the hosts, Green Gully, showcased their attacking prowess, opening the scoring in the 14th minute. They quickly built on their lead, �inding the back of the net again in the 29th minute, taking a 2-0 advantage into the halftime break. In the second half, the North Geelong Warriors fought back, offering a glimmer of hope for a comeback. They managed to reduce Green Gully’s lead with a goal in the 64th minute, narrowing the margin to 2-1.

However, their aspirations of a comeback were dashed when Green Gully struck once again in the 74th minute, extending their lead to 3-1 and effectively putting the game out of reach for the Warriors.

Eager to return to winning ways, the North Geelong Warriors will be back on their home turf this Sunday

July 9th. They are set to host a derby match against the Melbourne Knights, with kick-off scheduled for 15:00.

Adelaide Croatia Humbled by Birkalla Eagles

Maks JURKOVIĆ

Adelaide Croatia has lost a crucial game to Birkalla as the battle for promotion heats up. Croatia heading into the game held a slender lead of 1pt over rivals Para Hills Knights. Birkalla started the game looking the more threatening in wide areas, however it was Croatia with the �irst clear cut chance. 15 minutes in and Augustus Williams raced through on goal, only to see his shot shave the post.

On the 20-minute mark, Austyn Scambiatterra made it 1-0 for the home side. Unmarked at the back post, Scambiattera �ired his shot past John Solari.

With Croatia unable to muster any clear-cut chances to equalise after having a host of possession, it was Birkalla on the 70th minute who made Croatia pay dearly. Off Croatia’s own corner kick Birkalla were able catch the Croatia defence on a fast break. Nicholas Harpas capitalising on a lacklustre defensive setup.

With Croatia shell shocked, Birkalla were able to add a third moments later through Harpas, his well struck volley striking the post and hitting the back of the net. Substitute Jimmy Odenwalder, put

some respectability on the score line with a late goal placing his strike beyond Harpas. Croatia’s loss along with Para Hills victory sees Croatia drop to 2nd place with 4 games to go. The team

will need a massive response if they are to reclaim 1st position from Para Hills. Croatia next face Adelaide Victory this Saturday July 8th with a 15:00 kick-off scheduled at Rushworth Reserve.

Sydney FC clinched a hard-fought 1-0 victory against Sydney United 58 on a wintry Friday evening at the Sydney United Sports Centre. Cameron Fong’s decisive header from Matthew Scarcella’s cross in the 66th minute secured all three points for the determined young Sky Blues.

Both teams put up a solid defensive display, making goal-scoring opportunities scarce. Sydney United 58 worked hard but struggled to create chances, with their best opportunities coming from set-pieces and a nota-

Sydney United 58 Lose to Sydney FC

ble strike from substitute Tasei Kaneko.

The match started slowly, with Sydney FC dominating possession but failing to test Sydney United 58 goalkeeper Luke Cukar. The hosts had the �irst notable chance in the 7th minute when Yianni Fragogiannis �ired over the bar from a corner routine.

As the game progressed, Sydney FC started to assert themselves. Louis Agosti and Oscar Fryer combined well, but Agosti’s shot sailed over the bar. Ben Gibson also came close, but his curling effort missed the target.

Sydney United 58 threatened from set-pieces, with captain Adrian Vlastelica �licking a header over the bar. However, Sydney FC had the best chance of the half when Gibson’s curling free-kick was saved by Cukar.

In the second half, Sydney United 58 showed renewed energy, but Christopher Payne’s acrobatic attempt failed to trouble the opposition. Sydney FC had their moments on the counter-attack, with Agosti missing another opportunity.

Finally, in the 66th minute, Sydney FC broke the deadlock. Scarcella’s free-kick found Fong, who headed the

StAlbans Dinamo, seeking a recovery from their recent loss to South Melbourne, faced bottom-ranked Bentleigh Greens at Churchill Reserve last Friday night. In an unexpected turn of events, Bentleigh Greens took the lead in the 13th minute and maintained their advantage until halftime. Despite Dinamo’s efforts, Bentleigh doubled their lead in the 74th minute, securing an unlikely 2-0 victory. This Friday night, July 7th, Dinamo will be back on their home turf as they host the Port Melbourne Sharks, who currently sit in 5th place in the league standings. The match is scheduled to kick off at 19:45. The upcoming game holds signi�icant importance for St Albans Di-

ball into the net, securing his �irst goal of the season in the NPL NSW Men’s competition.

Despite their advantage, Sydney FC couldn’t extend

their lead. Substitute Alen Harbas came close, but his shot went wide. Sydney United 58’s best chance came from Kaneko, whose effort was saved by goalkeeper Adam Pavlesic.

Sydney FC pushed for a second goal, but Lachlan Middleton’s shot �lew over the bar. Mitchell Glasson also had attempts blocked as the defence held �irm. In the end, Sydney United 58’s free-kick in the dying moments was de�lected by the wall, ensuring Sydney FC’s hard-earned 1-0 victory.

Sydney United are at home this Sunday, 9th of July where they will host Sutherland Sharks. Kick-off is scheduled for 15:00.

Bentleigh Greens Stun Dinamo at Home

Zoran Juraj SABLJAK

namo, as they aim to bounce back from their recent defeats. Port Melbourne Sharks have proven to be a formi-

dable opponent throughout the season, and Dinamo will need to bring their A-game to secure a positive result.

O’Connor Knights Roar To Top of Table With 9-Goal Victory & Canberra Croatia Draw in 3-3 Goal Fest

The O’Connor Knights roared to the top of the National Premier League table on goal difference with a nine-goal battering of West Canberra Wanderers at O’Connor Enclosed in Round 12. Eight goals to the good by the 37th minute, after scoring �ive times in the opening quarter of an hour, the Knights were in irresistible mood, sweeping aside some feeble defending by the Wanderers in a swathe of goals, the visitors seemingly having no idea how to stem the tide opened by former defender Connor Bill who struck after �ive minutes.

Two goals in the following two minutes from Phakedi Manda and Aisosa Ihegie had the home team in complete control after just seven minutes, before a double from Regan Walsh, one from a freekick, and a corner swept home at the far post by Lachlan Fields had half-a-dozen on the scoreboard by the 21st minute.

Ihegie added a second, and Niko Kresic drilled in the eighth after a neat knockdown from Manda, as records looked set to tumble, Belconnen’s NPL high 10-1 win over Monaro Panthers in 2013 under real threat.

Credit though to the Wanderers who shut up shop after the interval and stopped the �low as only substitute Lachlan Campbell was able to add his name to the scoresheet to round off a comprehensive Knights victory.

Gungahlin United came

from behind three times to earn a draw at Deakin Stadium against Canberra Croatia as a sensational clash ended all-square with the teams sharing six-goals in a thrilling 3-3 draw.

Stephen Domenici got the scoring underway with a 39th minute penalty, calmly rolling

his �inish past Jamie-Lee Guo in the Gunners goal, but that lead lasted only two minutes, Misko Naumoski standing up a cross to the far post for Jack Green to nod emphatically into the far corner.

After the break Croatia retook the lead, Ryan Keir on his 30th birthday arriving to meet a corner and convert for 2-1 only for Gungahlin, for whom central defender George Timotheou made his debut, to equalise again as Maxx Green converted from the spot after Jason Ugrinic was adjudged to have handled.

Incredibly, with both Guo and Jason Matesa making great saves, there were still more goals as substitute Daniel Sparrow latched onto a stray header from Gungahlin’s Sam Vizy to ram a �inish low into the corner. Gungahlin took home a point though as Maxx Green reacted quickest to pounce in the area, his 13th of the season, earning the draw.

Dandy City Back on the Winners List with 1-0 Win Over Melbourne City

Knights Share Points with Avondale

After a hard-fought 0-0 draw last week against Manningham, Dandy City quickly returned to winning form. The team secured a vital victory with a lone goal in the 25th minute, courtesy of new signing Emmanuel Peters, formerly of Manningham. Peters made an impressive run before providing an assist for Jacob Alexander, who calmly slotted the ball home.

Despite creating numerous opportunities to extend their lead, Dandy City was unable to convert their chances, and the score remained 1-0 until the �inal whistle. Nonetheless, the result was enough to secure a valuable three points for the team.

Looking ahead, Dandy

City is set to face Langwarrin away from home this Saturday, July 8th . The match will take place at Lawton Park Reserve, where Dandy City aims to replicate their earlier success in the season when they emerged victorious with a convincing 4-0 win. Kick-off is scheduled for 15:00

Melbourne Knights Media

Melbourne Knights and Avondale were forced to settle for a share of the spoils following a high octane 1-1 draw at Knights Stadium in NPL Victoria Round 20 action last Friday night. The sides traded blows through Luka Kolić and Yusuf Ahmed as Knights halted the league leaders seven game winning run with Friday’s draw. Kolić opened the scoring in the 21st minute when he pounced on a stray touch from Tom Manos to dispossess the keeper on his return to Knights Stadium and �inish into an empty net. The 18-year-old mid�ielder now has six goals across all competitions for the Knights in 2023. Avondale found an equaliser via an Ahmed penalty in the 72nd minute when the visitors were dubiously awarded a spot-kick after Stefan Zinni went down inside the area. From there a frantic end to the contest ensued with big opportuni-

ties to snatch all three points falling to Gian Albano and George Ott at either end in stoppage time. Friday’s 1-1 draw leaves Knights in fourth position at the end of Round 20 as they continue in their pursuit of a �irst NPL Victoria �inals appearance since 2015. Next up for Knights is a Croatian derby on the road against North Geelong Warriors at Elcho Park this Sunday afternoon with kick off scheduled for 15:00.

Zoran Juraj SABLJAK

Pictures by the BEST ever photographer Dražen JURINA

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Film je priča o životu hrvatskih iseljenika u Australiji, posebice onih s otoka Korčule, ali i o susretu oca i sina aboridžinskog umjetnika nakon punih 40 godina

Pripremila: Suzana FANTOV

Ugrupama društvene potpore Casey, Brimbank i Maribyrnong koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga organizirano je prikazivanje dokumentarnog �ilma "Zemljak" Australaca hrvatskih korijena Petera Pecotića i Josepha Williamsa.

"Film je priča o životu hrvatskih iseljenika u Australiji, posebice onih s otoka Korčule, ali i o susretu oca i sina aboridžinskog umjetnika nakon punih 40 godina.

Članovi grupe su s oduševljenjem i suzom u oku pogledali �ilm koji im je probudio sjećanja i vratio ih u vrijeme njihovog dolaska u Australiju. 'Zemljak' je �ilm koji spaja ljude, obitelj, kulture i zemlje.

Članovi grupa Brimbank i Maribyrnong u petak, 23. lipnja, svečanim su ručkom i tortom obilježili i Dan neovisnosti Republike Hrvatske, spomendan koji se slavi 25. lipnja" - objavili su članovi grupa na svojoj službenoj Facebook stranici.

‘Zemljak’ probudio duboke emocije

Nacionalna komisija za suzbijanje korupcije već uvelike ispolitizirana

Barnaby Joyce tvrdi da je novoosnovano tijelo za suzbijanje korupcije već uvelike ispolitizirano unatoč tomu što je tek službeno počelo s radom. Nacionalna komisija za suzbijanje korupcije (NACC), sukladno predizbornom obećanju laburista, otvara svoja vrata te počinje s poslom pregleda „prijava” pristiglih tijekom vikenda.

Tijekom vikenda govorilo se o velikoj konzultantskoj kući PwC koju su Zeleni prozvali radi curenja informacija u poreznom skandalu, no većina

stranke navodi da se suradnja Stuarta Roberta s tvrtkom Synergy 360 također nalazi na ovom popisu. Robert, koji je dao ostavku na svoje mjesto u parlamentu u svibnju, porekao je sve tvrdnje da je koristio svoj položaj zastupnika i ministra kako bi pomogao konzultantskoj tvrtci, čiji je vlasnik njegov prijatelj, da sklopi ugovore s vladom.

Ministrica zaštite okoliša

Tanya Plibersek navodi da bi NACC mogla „samostalno odlučiti” hoće li istraživati bivšeg parlamentarnog zastupnika

BARNABY JOYCE

za Fadden. No Joyce, koji se na redovnom jutarnjem panelu Sunrise pojavo uz bok zasupnika laburista, rekao je da bi se prevelika politizacija ovog tijela vladi mogla obiti o glavu. „Stvar oko koje moramo biti zaista oprezni bila bi zaoštriti stvari prije izbora kao što je to bilo u slučaju Brittany Higgins, a ako ponovimo istu stvar sa slučajem Stuarta Roberta stvari se neće odraziti kako ste očekivali, cijela stvar bi se mogla vrlo loše odraziti na vladu”, rekao je.

Bilo tko, uključujući javnost

UPOZORENJE RODITELJIMA

Ovaj respiratorni virus posebno je dominantan u zimskim mjesecima kada može dramatično povećati broj hospitalizacija.

Roditelji se upozoravaju na dugoročne posljedice vodećeg uzroka hospitalizacija djece mlađe od pet godina nakon objave „važnuh” rezultata nedavnog istraživanja.

Respiratorni sincicijski virus (RSV) rašireni je virus koji uzrokuje simptome nalik gripi čija se cirkulacija dramatično povećava tijekom zimskih mjeseci i pogađa „80 do 90 posto djece” navodi epidemiologinja Nusrat Homaira, stručnjakinja UNSW-a za respiratorne bolesti. Iako se kod većine djece pritom radi o privremenoj bolesti, „oko 10 do 20 posto njih razvit će astmu u kasnijem stadiju života, recimo oko četvrte, pete ili sedme godine života”, ako obole u dojenačkoj dobi.

Nedavno istraživanje provedeno u SAD-u pokazuje da djeca koja se razbole od RSV-a tijekom prvih šest mjeseci života pate od povećanog rizika oboljenja od astme. „Kod njih je rizik zapravo četiri puta veći u usporedbi s djecom koja ne obole od RSV-a”, navodi dr. Homaira za Yahoo News Australia.

Novije istraživanje u SAD-u pratilo je 1946 djece tijekom pet godina te je utvrđeno što možemo učiniti kako bismo smanjili rizik od astme u djece. „Studija pokazuje da ako možemo izbjeći oboljenje

uzrokovano RSV-om tijekom prvih šest mjeseci života, možemo smanjiti rizik od posljedičnog razvoja astme u ove djece za 15%, što je velika brojka”, navodi dr. Homaira. „Ovo je vrlo, vrlo zanimljiv rezultat i zaista je važan… Moramo zaista promisliti o tome jer se ne radi samo o izbjegavanju jednog oboljenja od RSV već se radi i o posljedičnoj astmi.”

Australija bilježi jednu o najvećih stopa astme u svijetu, oko 2.7 miljuna ljudi bolovalo je od astme između 2020. i 2021., navodi Nacionalno vijeće Australije za astmu. Iako je dostupno nekoliko vrsta terapija za prevenciju RSV-a u dojenčadi u prvih šest mjeseci života, jednostavne javnozdravstvene mjere također valja primjenjivati. „Covid je pokazao da primjena jednostavnih javnozdravstveih mjera poput pranja ruku i održavanje određene socijalne distance može pomoći budući da znamo da se RSV virus prenosi rukama”, navela je. „Ako kod kuće imate stariju djecu, izbjegavajte da spavaju skupa ako je jedno od djece bolesno.”

„Nadam se da se roditelji neće preplašiti već da će pripaziti na ozbiljne simptome. Ako vaše dijete pokaže ove simptome, molimo potražite medicinsku skrb. Nadamo se da će spomenute terapije za RSV biti dostupne za kliničku uporabu u Australiji u idućih godinu do dvije”, zaključuje dr. Homaira.

i političare, može podnijeti prijavu tijelu za borbu protiv korupcije. Komisija može i sama odlučiti pokrenuti istragu sumnja li na „ozbiljnu i sustavnu korupciju”.

Premijer Anthony Albanese i državni odvjetnik Mark Dreyfus naglasili su da neće nalagati NACC-u da išta istražuje te su inzistirali da se radi o tijelu koje djeluje neovisno od vlade. Prvi povjerenik NACC-a Paul Brereton obilježit će početak rada komisije govorom za djelatnike i predstavnike medija u ponedjeljak ujutro.

Australiju se moli da više pomogne Ukrajini

Australija se čini se kreće prema rekordnom višku, no predstavnik Ukrajine u Canberri kaže da bi se nešto od tog viška trebalo usmjeriti prema Kijevu.

Veleposlanik Ukrajine u Australiji signalizirao je da bi volio vidjeti više vojne pomoći prema ratom razorenoj naciji s obzirom da je federalni proračun u konačnici pro�itirao od ruske invazije na Ukrajinu.

Federalna vlada potvrdila je da je na putu da ostvari „znatno veće” viškove od očekivanog. Mjesečna izvješća o proračunu koja je u petak objavilo Ministarstvo �inancija pokazuju da se krajem svibnja proračun nalazio u plusu od 19 milijardi dolara.

Vasilij Mirošničenko predložio je da se �inancijsko stanje bolje od očekivanog može izravno povezati s ruskom invazijom na Ukrajinu i znači da Australija ima obvezu pomoći više. „Brojni naši partneri uvelike su imali koristi od veće cijene potrepština i naravno sve je ovo rezultat ruske invazije na Ukrajinu”, rekao je.

„Zemlje poput Kanade, Norveške, Australije - povećanje cijena potrepština uvelike im je donijelo koristi za proračun te višak u proračunu, sada ćemo vidjeti kako će ove zemlje pokazati svoju potporu. Samo ove godine Norveška se obvezala na višegodišnji program

PRORAČUNSKI VIŠAK

potpore Ukrajini vrijedan više milijardi dolara. Mislim da će Kanada napraviti isto, postoji dosta mogućnosti.”

Mirošničenko nije izravno zahtijevao pomoć od vlade Australije već je izjavio da bi svaka dodatna pomoć bila zaista dobrodošla. „Na vladi je donijeti odluku o tome kako može pomoći Ukrajini… bili bismo oduševljeni da dođe do veće potpore. Zaista smo zahvalni na svemu što nam je do sada pruženo.”

U prosincu je Institut Australije u svom izvješću naveo da su izvoznici ugljena iz Australije zabilježili iznimno visoke dobiti.

U izvješću pod naslovom „Iz Rusije s ljubavlju: dobiti od ugljena zbog rata u Ukrajini” procjenjuju iznimno visoku dobit za tvrtke koje izvoze ugljen za razdoblje 2021.-2022. kada

je iznosila između 38 i 45 milijardi dolara. Između 13 i 23 milijarde dolara mogu se „izravno” pripisati nemirima na tržištu energenata nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, navode autori izvješća Rod Campbell i Matt Saunders.

Uz visoke cijene potrepština, visoki prihodi od poreza i slabija potrošnja doprinijeli su povećanju konačnog pozitivnog rezultata proračuna. Premijer Anthony Albanese i ministar obrane Richard Marles najavili su prošlog tjedna najnoviji paket pomoći Ukrajini vrijedan 100 milijuna dolara.

Iako se u ovom paketu pomoći nalazi 70 vozila, oprema koju je zatražila ova ratom razorena nacija kao što su Hawkeis (lagano zaštićeno vozilo na četiri kotača) nije uključena u ovaj paket pomoći.

Problemi s vozilima Hawkeis, uključujući sustav kočnica, razlozi su zašto ih vlada nije odabrala kao kandidate za pomoć Ukrajini. No gospodin Mirošničenko tvrdi da ih je vlada svejedno trebala poslati i tvrdi da je Ukrajina „najbolje mjesto za testiranje opreme”.

„Brojne druge tvrtke u industriji obrane iz cijelog svijeta trenutno testiraju svoju opremu u Ukrajini. Učinit ćemo ju boljom, a vaša obrana će biti snažnija. Osim toga, bila bi to velika pomoć Ukrajini”, rekao je. Gospodin Mirošničenko također je uputio poziv minsitrici vanjskih poslova Penny Wong da posjeti njegovu naciju, rekavši kako bi joj to uvelike pomoglo u boljem razumijevanju Ukrajine „iz prve ruke”.

„Ona je oduvijek dobro razumjela Ukrajinu, no kada posjetite tu zemlju dobijete jedan sasvim drukčiji kut gledišta”, rekao je.

Ministrica vanjskih poslova izjavila je da je „počašćena” pozivom no, kako smo razumjeli, ove godine ne planira posjetiti tu ratom razorenu naciju radi već popunjenog rasporeda. „Senatorica Wong počašćena je pozivom i raduje se posjetu Ukrajini čim to bude moguće. U međuvremenu će nastaviti zagovarati Ukrajinu i pružati joj praktičnu pomoć”, izjavio je glasnogovornik.

Postupno ukidanje online reklama za kockanje

Objavljen je vremenski rok

u kojem bi sportske kladionice trebale pronaći nove načine oglašavanja. Očekuje se da će federalna vlada podržati niz mjera protiv reklamiranja kockanja koje je predložio vođa oporbe Peter Dutton. Prije negoli donese bilo kakve odluke, Vlada očekuje objavu parlamentarnog izvješća o šteti koju uzrokuje kockanje na Interntu. Odbor federalne vlade preporučio je postupno ukidanje online reklama za konckanje tijekom tri godine. Stalni odbor Zastupničkog doma za socijalnu politiku i pravna pitanja u utorak je predao svoje izvješće o kockanju na Internetu i nje-

govim učincima, uključujući i 31 preporuku.

„Postupna, sveobuhvatna zabrana reklamiranja online kockanja preporučuje se

u roku od tri godine”, navodi predsjednica Odbora Peta Murphy. „Reklamiranje kockanja i simuliranje kockanja kroz video igre ohrabruje mlade ljude da kockaju i potiče rizična ponašanja.”

Zabrana bi se provela u četiri faze tijekom tri godine, počevši sa zabranom reklamiranja kockanja online tijekom vremena odlaska u školu i iz škole, a slijedila bi zabrana reklamiranja po sat prije i poslije tog vremena te tijekom održavanja sportskih događaja. Ovo bi uključivalo zabranu reklamiranja kockanja na Internetu na stadionima te dresovima igrača. U trećoj fazi posve bi se

zabranilo oglašavanje od 6 do 22 sata prije konačne faze ukojoj bi u trećoj godini uslijedila potpuna zabrana oglašavanja.

„Živimo u kulturi u kojoj su sport i kockanje duboko povezani”, navodi gđa Murphy. „Ova ponašanja uzrokuju sve rašireniju i ozbiljniju štetu pojedincima, obiteljima i zajednicama.” Gospođa Murphy rekla je da bi ovo trogodišnje razdoblje omogućilo sportskim kladionicama i medijskim kućama da pronađu nove sponzore i oglašivače. Među preporukama je i porez na online kockanje, osnivanje nacionalnog regulativnog tijela i pravobranitelja te kreiranje obrazovne kampanje.

Širenje virusa među mlađom djecom

Nisu 'povratnik' i četnik Dane rang Modrića i Lovrena, ali ipak...

Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku munjevito je reagiralo. Šest godina nakon što su se Luka Modrić i Dejan Lovren navodno ogriješili o član 305. st. 1. Kaznenog zakona RH., Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je optužnicu protiv obojice. Pa, kome obojci, a kome opanci, a kome i optužnica.

Terete naši ''tužioci'' i Luku i Dejana da su ''svjesno i neistinito 13. lipnja 2017.g. na Županijskom sudu u Osijeku iskazivali o aneksima ugovora''…. itd. itd. Ova brzina budi nadu da je pravda možda spora, ali nedostižna! Doći će vrijeme kad će i onaj koji je ubio Lukinog djeda na kućnom pragu jednog lijepog dana, a možda i prije, pročitati u Indexu da je optužen… Recimo, za smetanje posjeda.

Ni oni koji su obitelj Lovren iz BiH natjerali na bijeg sve do Karlovca, ne mogu mirno spavati. Do sada se za ''ove stvari'' optuživala naša draga Orjuna… Ali, od kuda sada Orjuna u Osijeku? Šest punih godina se čitalo, analiziralo, zbrajalo, spajalo, množilo i onda složilo u jednu optužnicu koja je po društvenom Richteru negdje na 7,5 rihterića.

Igrale se delije'...

Sjetih se tako drugara Dane kojega je čekala optužnica za ratni zločin, a naš Dane je prije toga 12 puta prelazio preko granice dolazeći na komemoracije svojih suboraca pod zajedničkim naslovom ''igrale se delije''. O njegovoj sudbini nakon toga više nigdje ni riječi.

Kao ni o ''povratniku'' koji je bacio bombu na dvojicu radnika Elektre… Dobro, nisu ''povratnik'' i Dane rang jednog Modrića i Lovrena, ali ipak. I oni bi neke razveselili. Ne koliko

Modrić i Lovren, ali ipak…

''Malo govno'' i ''dabogda sve izgubili'' su ''kletve'' koje se polako realiziraju. A u nogometu je na kraju sve u realizaciji. Pročitajte samo komentare na portalu Index.hr. Sve sama euforija i slavlje, pohvale pravosuđu s posebnim potrebama. Usred štrajka ''ufatilo'' dvojicu kapitalaca. Jedan tip na Facebooku me se dojmio ''intelegencijom''. Kaže on: ''Luka, mogu ti popu*iti… jednostavno se nemoj više vraćati u Hrvatsku…''. Koja briljantna ideja… Kao briljantin u kosi ujutro nakon umivanja…

Inače, ''res judicata'' latinski je izraz za stvar koja je već presuđena prije pet godina i to pravomoćno. O njoj se više ne može odlučivati. To zna državna odvjetnica, ali baš je briga. Međutim, to zna i Laura Valković, odlična odvjetnica koja brani Modrića. Ako tu pobijedi ''duboka država'', onda imamo sve odgovore tko vlada našom državom… Res judicata, ili prigovor presuđene stvari ne vrijedi jedino za Modrića i Lovrena.

I na kraju - grad Osijek. Hrvatski grad koji je za vrijeme Domovinskog rata bio ugrožen na dnevnoj bazi. Granatiran s druge obale Drave. Jednom davno Karolina Vidović Krišto i dr. Josip Jurčević su me angažirali da podnesem kaznenu prijavu protiv Vojislava Stanimirovića, pričuvnog o�icira bivše JNA, koji je ujedno bio i gradonačelnik Vukovara pod srpskom okupacijom. Prijavu sam dokumentirao, napisao i poslao na Županijsko Državno odvjetništvo u Osijeku. Nakon otprilike pola godine prijava je bila odbačena s obrazloženjem kao da je prijavu sa-

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

čarima i Orjuni, mi smo povijesno bili tek njemačke sluge, a oni veliki ratnici. Velemajstori su u umijeću kako poraze pretvoriti u pobjede. Od njih de�initivno treba učiti. Da je barem DORH iz Osijeka nadležan i za njih…

Putina su u Rusiji napokon upozorili da nije pametno zadržati istu narav ako iBalkanske gudure

Upravo se na svim razinama proslavlja deset godina od ulaska RH u EU. Vlast nabraja uspjehe, a građani, kada ih pitaju, uglavnom jadikuju nad in�lacijom koja nam je došla s eurom.

Kako je krenulo, morat ćemo se držati samo nogometno-ratnih pobjeda. Ah, mi Hrvati! Nije li to povijesni cinizam

stavio tim odvjetnika koji brane našeg Vojislava… Ništa, nula bodova…. Bravo državni odvjetnici! Perfektno odrađen posao!

Novi vrući kesten za hrvatsko pravosuđe

Suđenje Mamiću i ostalima pred Županijskim sudom u Osijeku rezultiralo je osuđujućom presudom, a suci odlepršali u pritvor, nad njima se provode istrage, neki su pobjegli sa suda u odvjetništvo… Međutim, Vrhovni sud RH i dalje misli da u Hrvatskoj postoji samo jedan županijski sud u zemlji pa je nemoguće delegirati nadležnost nekom drugom županijskom sudu.

Je li to zaslužio Osijek, grad koji je tako nastradao u Domovinskom ratu?!

Sada ga čeka evidentni pokušaj uništavanja ljudi koji su u zadnjih šest godina digli nacionalni ponos do neslućenih razmjera. Postupci protiv Modrića i Lovrena su novi vrući kesten za hrvatsko pravosuđe, izazivat će neminovno nove podjele, a Orjuna će lebdjeti poput balona, sretna i puna optimizma. Kao da ne zna da je optimist obično loše obaviješteni pesimist… Rupe na cesti zovu se udarne. Kako se zovu rupe u zakonu?

Pitanje glasi: treba li državni službenik plaćati sindikalnu članarinu i od onog dijela prihoda koji je stekao primanjem mita? Odgovor je: treba ako je pošten!

U Srbiji s pravom vlada vrijeme euforije. Sportske. Novak Đoković je osvojio 23 Grand Slam turnira. Nitko kao on. Nikola Jokić je u NBA ligi po statistikama jedan od najboljih, ako ne i najbolji. Kod nas imamo Luku Modrića i nogometnu repku, ali i pitanje koje lebdi u zraku: ako državni odvjetnici nastave raditi ovako revno i promptno, tko će nam ostati. Ostat će nam nešto što se je uvijek kod nas podcjenjivalo i spominjalo s podsmjehom.

Ratovanje… Novi Bljesak, Oluja, Lijevče polje, Odžak… Netko će reći dosta je svih vrsta ratova. Nažalost, to je nemoguća misija. Ratova će uvijek biti.

U nogometnim ratovima smo superiorni. Nogomet sad najblaže rečeno ''visi''. Kako je krenulo, morat ćemo se držati samo nogometno-ratnih pobjeda. Ah, mi Hrvati! Nije li to povijesni cinizam.

Naše komšije se smatraju velikim ratnicima, ali su, povijesno gledano, osvojili samo jednu veliku pobjedu - Cersku bitku u kojoj su, pod vodstvom Stepe Stepanovića, pobijedili na bodove austrougarske snage koje su činili opjevani ratnici-Česi. Bila je to bitka koja se odigravala od 16. do 19. kolovoza 1914.g. i točka. ''Pobjeda'' na Kosovom polju i slični ''trijum�i'' su zapravo bili porazi. Ipak, po ljevi-

tužnice''. Index.hr preferira prije svega moral pa onda istinu i konzekventnost. Dobra fora, ali samo za naivne i dalmatinske orjunaše.

Matija Babić, osnivač tog portala i glavni ideolog, svojedobno se malo zaigrao. Zaradio je optužnicu na Županijskom sudu u Zagrebu. Država je bila oštećena za nešto više od tri milijuna kuna. Alačev gazda, pastoralan i iskren, na kraju je dobio ''rigoroznu'' kaznu: rad za opće dobro… Prevedeno ''guljenje krumpira''. Jesu li ti krumpiri ikada oguljeni, e to ne znam… nemam pojma ni je li dio tih krumpira ikada pojeo njegov vjerni sluga Zvonko Alač.

Koliko smo odmakli od ''balkanskih gudura''? Skoro ništa. Još uvijek tražimo novčić u ''lebu'', slavimo brezovačke ''ustanike'', 27. srpnja u Srbu… Špilja Jadovno, ili Šaranova jama i dalje čuva tajnu od 40 tisuća tamo ubijenih Srba. Mali je problem što u toj 42 metra dubokoj jami nije nađena ni jedna ljudska kost. Čak ni životinjska. Za tu jamu je Hitler navodno poslao ustašama famozne Goldstenove drobilice. Moj teniski partner Žuki tvrdi da nas je aktualna vlast tako osiromašila da pojedinci i dnevni obrok plaćaju u obrocima.

Vrijeme teče, huji, prolazi, a ljudi sve češće odlaze. Otišao je i Inoslav Bešker, zadnji partijski sekretar iz pokojnog Vjesnika. Crkva mu se gadila, ali ne Vatikan i Rim. U Italiji je ostao do kraja… Žestoko je kritizirao Franju Kuharića i Franju Tuđmana.

Uglavnom, otišao je još jedan ljevičar koji se rukama i nogama borio da ostane živjeti i raditi u trulom kapitalizmu napravivši karijeru u komunizmu i ''samoupravnom'' socijalizmu. Paradoksalnih stvari je sve više i više. Iako narod kaže da o mrtvima treba govoriti sve najbolje, ne mogu ne spomenuti kako je za života bio u nekim arhivima obilježen kao suradnik KOS-a kodnog imena ''Oliver''…

Kada su neki 1991. godine skinuli maske, nitko ih nije prepoznao. Puna podrška pravosudnim štrajkašima!

Pravosuđe se trese. Sudski. službenici i daktilke štrajkaju. Ministar pravosuđa se čudi. Imaju 4,5 tisuće kuna na mjesec, a trebaju živjeti od eura. Činjenica je da ova država ima novca, čak i za bacanje. Koliko samo godišnje ''povuku'' iz države nevladine udruge, manjinci, Pupovčeve Novosti…

Umjesto da hitno povećaju plaće, ministar obećava ''strukturalne'' reforme s kojima će se povećavati plaće tek tamo jednog lijepog dana. A do tada jedna daktilka će i dalje raditi za tri suca i 4,5 tisuća kunića. Čini mi se da štrajkaši u pravosuđu ovaj put idu do kraja. S punim pravom. Mislim da će netko ovaj put ''pojesti go*na'', ali to neće biti sindikati… Puna podrška štrajkašima!!

Često moji naivni čitatelji protestiraju i traže odgovor na pitanje: zašto se stalno spominju samo fašistički zločini? Zar ih i komunisti nisu činili? Jesu, ali su kazne odslužili u -partijskim ćelijama!

Na čelu kolone u lovu na Modrića, Lovrena i Dalića ističe se naročito portal Index.hr i njegovi novinari. Tako ''mudri'' Zvonko Alač prodaje bozu: ''Modrić je davno trebao biti izbačen iz reprezentacije. To je jasno i bez op-

U vrijeme tih događaja imao sam branjenika iz Metkovića s optužnicom u Sisku zbog identičnog kaznenog djela. On je Lijepu našu oštetio za nekih 700 tisuća kuna. Presuđen je bio na dvije godine i šest mjeseci zatvora. ''Duboka država'' je uvijek na djelu. Volio bih doznati, ali do sada nisam uspio, imena članova vijeća koji su našeg Matiju uzdrmali ovom ''drakonskom'' kaznom guljenja krumpirića.

Neki moji branjenici su me zapitkivali bi li i njima za tri i nešto milja kuna mogao ishoditi ovakvu kaznu kao što je dobio Babić. Štoviše, bili su spremni iz tih krumpira napraviti pire krumpir, pomfrit, a ako treba i kesten-pire. Bili su spremni i pokajati se te nakon toga otići u Vijetnam… No, resursi ''duboke države'' bili su već pri kraju. Najprije je krumpire gulio jedan Sanaderov ministar, a onda i naš Matija. A svi ostali u red. Uvjet je da su lijevo orijentirani. Jedan naš pokojni lijevi profa, kao član uprave ''Posmrtne pripomoći'' uzeo je bio kredit od nekih 120.000 maraka. Kada je stvar pukla, profa se pokajao, vratio marke, ali stvar je ipak izašla u novinama. Meni su se u to vrijeme počeli javljati moji klijenti tvrdeći da bi se oni pokajali za mnogo manje iznose.

Muškarci vladaju svijetom, a žene vladaju muškarcima. Jasno je tko u stvari vlada svijetom. Ali, tko vlada Hrvatskom od smrti dr. Franje Tuđmana?

Još će puno Save proteći uzvodno dok to doznamo. Imamo samo nagađanja i pogađanja. Kao, dio vlasti je u rukama ovih, onih… Ali tko vlada Miloradom, Indexom…? Osjećam da će se i taj odgovor uskoro pojaviti. Možda će okidač koji će nam otvoriti oči biti baš slučaj Luke Modrića i Dejana Lovrena. Bumo videli – rekli su slepci!

Evo još jedan primjer koje smo mi društvo. Gradonačelnik Varaždina je član SDP-a. Ujedno je to i dokaz da ta strančica još diše, ali voda im polako dolazi do nosa. I tako netko, vjerojatno oporba, odlučiše dignuti spomen-ploču ubijenoj časnoj sestri Družbe sestara milosrdnica. Oduvijek ljevičarski Varaždin se za divno čudo složio. Kada je mudri gradonačelnik pročitao da na ploči piše ''ubijena od komunističke vlasti'', dobio je tzv. direktni proljev. Odmah, prosim lepo, izbrisati ''od komunističkih vlasti''. Sada se valjda radi na tome da se ubijena ''sestra milosrdnica'' nekako preko veze ubaci na listu ubijenih u Jasenovcu. Tamo primaju sve. Svaki ubijeni je dobro došao.

Baš kao i onaj bliski rođak pokojnog

Slavena Letice koji je umro u logoru El Shatt u Egiptu, a Slaven ga je pronašao na spomen ploči ubijenih u Jasenovcu. Opet ta je**na ''duboka država'' kojom vladaju plitke glave.

smotra folklora održat će se od 19. do 23. srpnja u Zagrebu, uz glavnu temu “Pokraj Kupe, lađane vodice” kojom će se obilježiti stotinu godina od pokupske etnografske ekspedicije rijekom Kupom od Karlovca do Siska, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare. Ravnatelj Smotre i etnolog Tvrtko Zebec objasnio je da je tema 57. Smotre folklora odabrana jer se ove godine obilježava 100. obljetnica ekspedicije hrvatskih etnologa Pokupljem gdje su snimili povijesno i kulturno važne fotogra�ije koje svjedoče o tadašnjim običajima. “Na ovogodišnjem izdanju festivala idemo tragom pokupske ekspedicije, kada su Vladimir Tkalčić i Milovan Gavazzi kajakom išli od Karlovca do Siska i snimali arhitekturu, predmete i običaje”, rekao je Zebec.

Međunarodna

Na smotri će nastupiti petnaestak skupina iz Pokuplja, desetak

SMOTRA FOLKLORA

Smotra folklora festivalska je priredba od nacionalnog značenja, speci�ična zbog visokih umjetničkih kriterija

društava iz drugih dijelova hrvatske te desetak iz inozemstva.

Smotra folklora festivalska je priredba od nacionalnog značenja, speci�ična zbog visokih umjetničkih kriterija odabira, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, dodavši da Ministarstvo kontinuirano podupire smotru koja donosi veliku vrijednost Zagrebu.

“Ministarstvo ulaže �inancijska i logistička sredstva u amaterizam, jer smatra da je to baza gdje se njeguje kulturna baština, građani aktivno participiraju, a stvara se i nova publika za kulturu. Ulaganje u amaterizam i u tradicijsku kulturu i kulturnu baštinu omogućilo je Hrvatskoj da bude prepoznata u svijetu po nematerijalnoj kulturnoj baštini. S 85 tisuća eura doprinosimo otprilike polovici budžeta”, kazala je ministrica.

Glavni program Smotre održavat će se na pozornicama na Europskome trgu, Trgu bana Jelačića i Zrinjevcu navečer.

Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. te prikazuje i a�irmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije HSS-a između dvaju svjetskih ratova te je dio svjetskog pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a, poručili su iz organizacije.

‘Pokraj Kupe, lađane vodice’

Recepti za dijabetičare: Ugljikohidrati nisu zabranjeni!

Treba uložiti vremena i znanja kako bi osobe oboljele od dijabetesa mogle imati uravnotežene i zdrave obroke prilagođene njihovom stanju

Salata s ječmom, feta sirom

Dijabetes je sve raširenija bolest koja zahtijeva promjenu životnog stila i prehrane. Dok se na dijabetes tipa 1 ne može utjecati preventivno, dijabetes tipa 2 može se prevenirati pravilnom prehranom

- 1 čajna žličica sezamovih sjemenki

- 2 žlice maslinovog ulja

- crni papar

- sol

- 1/3 čajne žličice mediteranskih začina

Priprema

Filete lososa odmrznite i ispecite na jušnoj žlici maslinovog ulja.

Baš kao i u pravilnoj prehrani, tako i u dijabetičkoj prehrani glavnim obrocima baza treba biti povrće. Što više različitih boja i vrsta povrća, to više različitih nutrijenata osiguravamo organizmu. Najbolji način za unos povrća su različite salate s kuhanim žitaricama, mahunarkama i kvalitetnim izvorom proteina. Evo jedan takav recept za dijabetiča

Sastojci:

- 40 g kuhanog ječma

- 50 g feta sira

- 1 šalica rikole

- 4 – 5 maslina

- nekoliko cherry rajčica

- 1 žličica maslinovog ulja

- pola crvene paprike

- 1 čajna žličica suncokretovih sjemenki

- crni papar

- sol, prstohvat bosiljka ili origana.

Priprema

Ječam skuhajte prema uputama, a povrće operite i narežite. U zdjeli pomiješajte sve sastojke i začinite.

Losos sa šampinjo-

Obroci za dijabetičare trebaju uključivati i omega-3 masne kiseline koje djeluju protuupalno i ako ih ne unosimo dovoljno putem prehrane, odnosno ribe, nužna je suplementacija. Losos je jedna od riba koja je bogata omega-3 masnim kiselinama.

Sastojci:

Sastojci:

- 2 �ileta lososa

- 100 g šampinjona (prerezanih na četvrtine)

- pola crvene paprike (narezane na trakice)

- 100 g tikvice (narezane na ploške)

- pola šalice bijelog kupusa (narezanog na deblje trakice)

i općenito zdravim stilom života.

No, bilo da je riječ o dijabetesu tipa 1 ili 2, prehrana je nešto o čemu itekako treba voditi računa. Zato je potrebno uložiti vremena i znanja kako

Povrće operite, narežite i ispecite na grill tavi na žlici maslinovog ulja.

Sezamove sjemenke kratko popržite na tavi.

Losos prebacite na tanjur, začinite solju, paprom i mediteranskim začinima te posipajte tostiranim sezamovim sjemenkama.

Povrće također začinite i poslužite uz losos.

bi osobe oboljele od dijabetesa mogle pripremati uravnotežene i zdrave obroke prilagođene njihovom stanju.

Važno je naglasiti kako ugljikohidrati nisu zabranjeni u prehrani osoba oboljelih od

Salata s kozicama i slanutkom

Još jedan ukusan i lagan mediteranski obrok lako se priprema, a bazu čini razno povrće. Ako ne volite kozice ili ih nemate pri ruci, zamijenite ih sardinama iz slane otopine u konzervi ili kockicama kuhane piletine.

RECEPTI ZA DIJABETIČARE – KOLAČI

šKolače bismo trebali jesti tek povremeno i u manjoj količini. Ni kolači nisu zabranjeni dijabetičarima, ali trebaju biti spremljeni od odabranih i prilagođenih sastojaka. Evo nekoliko ideja koje možete iskoristiti kad vam se jede nešto slatko.

Čokoladni kolač za dijabetičare

Sastojci:

- pola šalice kokosovog brašna - 2 čajne žličice praška za pecivo

- pola šalice kakaa bez šećera - 4 jaja

- pola šalice eritritola

- 1 čajna žličica ekstrakta od vanilije

- 400 ml kokosovog mlijeka iz limenke.

Za preljev:

- 115 g tamne čokolade (nasjeckane)

- pola šalice kokosovog vrhnja.

Priprema:

Zagrijte pećnicu na 170 °C. Premažite kalup promjera 23 cm uljem.

U zdjeli pomiješajte kokosovo brašno, kakao i prašak za pecivo.

Umutite kokosovo mlijeko s ekstraktom od vanilije.

U drugoj zdjeli umutite jaja s eritritolom, a potom dodajte smjesu od jaja smjesi od kokosovog brašna i mlijeka. Miješajte dok se smjesa ne sjedini, pazeći da ne nastanu grudice.

Premjestite smjesu u kalup i pecite 50 minuta, a na-

kon pola sata pečenja stavite foliju na vrh kalupa kako biskvit ne bi zagorio.

Nakon što je kolač pečen, pustite ga da se malo ohladi.

Na srednje jakoj vatri zagrijte tamnu čokoladu s kokosovim vrhnjem uz miješanje pazeći da ne zagori.

Prelijte čokoladni preljev preko biskvita.

Voćni kolač za dijabetičare

Za ovaj recept treba vam svega nekoliko sastojaka. Možete kombinirati i drugačije sastojke, npr. kod izbora voća. Umjesto narančine korice, dodajte limunovu, a umjesto jabuka neko drugo voće po želji.

nje. Smjesu prelijte u kalup i pecite oko 45 minuta ili duže po potrebi. Ukrasite bademovim listićima.

dijabetesa, već treba voditi računa o vrsti i količini ugljikohidrata te njihovoj kombinaciji s mastima i proteinima.

Tako se prednost daje složenim ugljikohidratima koji će osigurati vlakna, vitamine i

minerale, sporo se probavljati i tako spriječiti nagli skok šećera u krvi.

Tu su i drugi faktori poput vremena i broja obroka. Recepti za dijabetičare itekako mogu biti jednostavni i ukusni.

ve (ispranog)

- pola crvene paprike (narezane na trakice)

- crni papar, - sol

Priprema:

Sastojci:

- 150 g kozica

- 1 žlica maslinovog ulja

- pola šalice zelene salate (narezane na trakice)

- 150 g slanutka iz konzer-

Kozice pripremite na maslinovom ulju. Povrće operite i narežite te pomiješajte u zdjeli. Povrću dodajte isprani slanutak i kozice te začinite.

Sastojci:

- 2 šalice bademovog brašna

- 1 čajna žličica praška za pecivo

- 1/4 šalica maslinovog ulja

- pola šalice eritritola

- 2 jaja

- 1 čajna žličica ekstrakta od vanilije

- korica naranče

- 2 jabuke (narezane na kockice)

- bademovi listići za ukrašavanje (opcionalno).

Priprema:

Zagrijte pećnicu na 160 °C.

Pomiješajte sve sastojke osim jabuka i bademovih listića.

Umiješajte kockice jabuka i sjedinite smjesu.

Kalup promjera 20 cm obložite papirom za peče-

Najjednostavniji keksići lako se prave od kikiriki maslaca. Zasitni i odlični uz šalicu čaja zadovoljit će želju za hrskavim keksićima.

Sastojci: - 1 šalica maslaca od kikirikija bez šećera - 1/4 šalice eritritola - 1 jaje.

Priprema:

Zagrijte pećnicu na 160 °C. Obložite pleh papirom za pečenje.

Sve sastojke pomiješajte, oblikujte žlicom keksiće i naslažite ih na pleh za pečenje.

Pecite keksiće do 10 minuta, pazeći da ne zagore.

Vic Tjedna

RAKIJA

Kaže Mujo:

- Posl’o sam Fatu u trgovinu da mi kupi pivo i zamisli, udari je auto.

Haso ga pita:

- I šta ćeš sad?

Mujo:

- A imam neke rakije…

Keksići za dijabetičare

Tjedni horoskop

Ovan Vaga

21. ožujka do 20. travnja 23. rujna do 22. listopada

Ljubav će biti bliže nego što vam se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu, nego radije pričekajte. Malo po malo i doći ćete na svoje. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate pustiti neka ide kako ide ili da borbe za angažman budu takve da zapravo ostvarite Pirovu pobjedu.

Sretni brojevi: 1, 6, 12, 23, 33, 44

Ako ste još sami, ovih dana ćete težiti samo dobroj zabavi. Bit ćete željni opuštanja i slobode. Veselje je dobro, no bitno je da u startu drugoj strani priznate kakve su vam namjere. Tako ćete oboje biti zadovoljni. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu. To će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti horizonte.

Sretni brojevi: 8, 13, 18, 21, 23, 33

Bik Škorpion

21. travnja do 20. svibnja 23. listopada do 20. studenoga

Premda emotivno nećete osjećati ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozitivan stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Partner će to cijeniti i razumjeti vašu privremenu nezainteresiranost za ljubav. Budite strpljivi i taktični. Riješite se svojih velikih sumnji koje se pojavljuju onda kad stvari ne idu glatko. Nemojte sami sebi stvarati prepreke. Sad ćete saznati što je trebalo, informacije će stići.

Sretni brojevi: 2, 7, 13, 34, 35, 44

Vaše strasti će porasti, a vi postati zavodljiviji. Voljena osoba će to dočekati sa zadovoljstvom. Otuda ćete povremeno biti u borbama sami sa sobom, jer ćete željeti postići sve. Polako. Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti. Moguće je da će vas sve više ljudi pitati za savjet ili da će vam ponuditi usko specijaliziran posao.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 33, 36, 43

Blizanci Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Vaš ljubavni život bit će i dalje bogat, a vi ćete postajati sve smireniji.Strasti će biti tiše, no zadovoljstvo neće izostati. Činit će vam se da tek sad ulazite u jednu dugotrajniju fazu svoje veze. Izgleda da ćete biti u pravu. Samci će uspješno zavoditi. Pustite druge da se izraze, a ako treba, premda vam to bilo čudno, i da vas vode. U ovom trenutku jednostavno ne možete učiniti ništa na svoju ruku.

Sretni brojevi: 8, 11, 21, 23, 34, 44

21. studenoga do 22. prosinca

Nikako da dođete na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za vaša intimistička preispitivanja, pa se okrenite sebi. Nekima će istinski odgovarati samoća jer će intuicijom osjetiti da vrijeme nije najpovoljnije za ljubav. Bit će u pravu. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Napori su i dalje tu. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije.

Sretni brojevi: 5, 8, 13, 25, 34, 45

Rak Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Napokon će se pojaviti prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokazati kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaćati. Iako će vaši nadređeni pokazivati određenu naklonost prema vama, teško ćete nalaziti zajednički jezik. Problem je u tome što obje strane žele dominirati, a u hijerarhijskom poslovanju to ne prolazi.

Sretni brojevi: 8, 11, 21, 23, 34, 45

22. prosinca do 20. siječnja

Nejasnoće u vašem privatnom životu vjerojatno će se nastaviti. Najbolje će se zapravo osjećati oni koji nemaju nikakvih obveze ni prema kome. Ipak, biti sam također nije lako. Mirujte, ne očekujte ništa posebno i bit će dobro. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno.

Sretni brojevi: 8, 9, 12, 23, 29, 33

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Kad se o ljubavi radi, ovih dana osjećat ćete se poput ribe u vodi. Otvorenost drugih prema vama, ali i obratno, učinit će da će brzina kojom ćete djelovati ponekad biti zapanjujuća. Bit će potrebno usporiti radi druge strane. Možete vidjeti daleke rezultate, ali vaši suradnici su kratkovidni. Ipak, neke informacije će se početi pojavljivati ovih dana.

Sretni brojevi: 9, 19, 21, 29, 33, 35

21. siječnja do 18. veljače

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago. Već ste se pomalo zasitili silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježiti. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba, pa ni sklad neće izostati. Vaš trud bit će prepoznat, vi ćete dobiti na cijeni. Skromnost i neka vrsta stidljivosti koji dolaze od vas mnogima će biti primjer u ova krizna vremena.

Sretni brojevi: 7, 27, 29, 32, 39, 44

Djevica Ribe

23. kolovoza do 22. rujna

Ovih dana zaista će zasjati svijetlo na vašem ljubavnom nebu. Bit ćete ugodno iznenađeni koliko i kako vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Riješit ćete sve veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte.

Sretni brojevi: 10, 12, 21, 23, 33, 44

19. veljače do 20. ožujka

Malo ćete olabaviti i na opušteniji način kako zavoditi, tako i uživati. Voljena osoba rado će s vama pričati, a to će vas još više zbližiti. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi s neobaveznom kavom.

Možda će vam se činiti kao da vas pritišću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovoriti kako bi došli do boljih rezultata.

Sretni brojevi: 11, 20, 21, 29, 33, 35

Istraživanja su pokazali da šampinjoni potiču imunološki sustav povećavajući proizvodnju proteina koji se bore s uzročnicima bolesti

Gljive se mogu kupiti tijekom cijele godine, pripremaju se na različite načine, imaju dobar okus, potiču apetit, a ujedno imaju i visoku hranjivu vrijednost. Naučnici i nutricionisti odavno znaju da određene vrste gljiva imaju antitumorski učinak. Šampinjoni su jedna od najpoznatijih vrsta jestivih gljiva, svojstvenog mirisa i okusa, koja je sve više zastupljena u svakodnevnoj prehrani.

Ove popularne i ukusne gljive koristimo za pripremu gotovo svih jela, od pizza do salata i umaka. Međutim, osim izvrsnog okusa, bijele gljive krase i brojni hranjivi sastojci koji gode zdravlju. Istraživanja su pokazala da šampinjoni potiču aktivnost kritičnih stanica u imunološkom sistemu organizma. Dobra je vijest da su istraživanja pokazali da šampinjoni potiču imunološki sustav povećavajući proizvodnju proteina koji se bore s uzročnicima bolesti. Iste gljive imaju pozitivan utjecaj na stanice imunološkog sistema klasi�icirane kao dendritičke stanice.

A one mogu proizvesti bijele krvne stanice poznate kao T-stanice koje su odlučujuće za jak i zdrav imunitet. Dendritičke stanice deaktiviraju i uništavaju mikroorganizme poput bakterija i virusa ili antigena. Štoviše, dendritičke stanice mogu igrati važnu ulogu u borbi protiv raka.

Uz to, znanstvenici su utvrdili da je efekt podizanja imuniteta zahvaljujući šampinjonima povezan s njihovom količinom – dakle, više gljiva – izraženiji imunološki odgovor. Manje je poznato da popularna i cijenom dostupna gljiva može biti vrlo korisna u prevenciji i terapiji raka dojke. Stručnjaci vjeruju kako je konzumacijom samo 100 grama šampinjona dnevno moguće suzbiti rast tumora dojke kod žena.

U 100 g sirovih šampinjona nalazi se samo – 26 kcal, a to što je proteinima jedna od najbogatijih vrsta gljiva stavlja ga na popis vrlo poželjnih namirnica kojima se mogu hraniti i osobe s posebnim programima u prehrani poput osoba oboljelih od dijabetesa. Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry osvrnulo se na nutritivne karakteristike 6 vrsta gljiva, od kojih su tri vrste šampinjona. Pokazalo se da su gljive, svježe i kuhane, u različitim godišnjim dobima, dobar izvor prehrambenih vlakana, uključujući hitin, za kojeg se vjeruje da smanjuje nivo kolesterola u krvi, te beta-glukan, koji blagotvorno djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sistema. Šampinjoni još sadrže vitamine D i B grupe, nešto vitamina E i provitamina A, te dosta kalija, fosfora, željeza i drugih elemenata potrebnih ljudskom organizmu.

Priprema, kupovina i čuvanje

Gljive koje ostanu od ručka nije dobro ostavljati u hladnjaku za sutradan jer oksidiraju, a mogu promijeniti i aromu. Jednako tako podgrijavanje jela s gljivama nije preporučljivo, a nije poželjno gljive obrađivati u mikrovalnoj. Prilikom kupovine svakako izbjegavajte šampinjone koji su izgubili vlagu ili su premekani na dodir, te imaju oštećenja na površini. Birajte one koji imaju čvrstu strukturu.

Kod šampinjona ispiranje vodom i nije toliko e�ikasno, kao što je slučaj i s mnogim drugim jestivim gljivama, već se savjetuje da se brišu vlažnom krpom ili kuhinjskim papirom.

Ako ih sve ne iskoristite dok su svježi, ne brinite – možete ih nekoliko dana sačuvati u frižideru, najbolje u papirnatoj vrećici zamotanoj u vlažnu krpu jer ćete tako održati njihovu vlažnost i svježinu.

Šampinjoni podižu imunitet i štite od karcinoma

ZAPOČELO UPOZNAVANJE FARMERA NOVE SEZONE

Osebujni, zanimljivi i šarmantni, novi farmeri spremni su ispričati svoje životne priče, ljubavna iskustva, planove i želje, nasmijati ili, pak, izmamiti iskrene emocije

Započelo je predstavljanje 10 novih farmera koji će svoju srodnu dušu tražiti u 16. sezoni omiljene ‘Ljubav je na selu’.

Potraga za srodnim dušama po čitavoj Hrvatskoj nastavlja se, a ekipa najdugovječnijeg reality showa u Hrvatskoj ponovno kreće na veselo, ali i emotivno putovanje kako bi spojila usamljena srca.

Novih 10 farmera spremno je upustiti se u avanturu života te otvoriti vrata svojih imanja kako bi se u najboljem svjetlu predstavili damama koje će im pisati pisma. Osebujni, zanimljivi i šarmantni, novi farmeri spremni su ispričati svoje životne priče, ljubavna iskustva, planove i želje, nasmijati ili, pak, izmamiti iskrene emocije te dokazati da upravo oni zaslužuju pronaći svoju sreću u novoj sezoni showa.

Jedan od njih je i Mijo Bošnjak koji stiže iz mjesta Novi Varoš; trenutno nezaposlen, a u slobodno vrijeme sadi cvijeće i brine o njemu, a ima i nekoliko voćki, mali vrt i polja.

Bajker je i kaže da su mu motori jedna od najvećih strasti i u njima stvarno uživa, a druga velika ljubav mu je cvijeće koju je na njega prenijela njegova pokojna majka.

Mijo za sebe kaže da je veseo i iskren te se voli družiti s prijateljima, ali najveći gušt mu je sjesti na motor i istraživati nova mjesta. Dosad nije bio u braku, ali iza sebe, kako kaže, ima dvije velike ljubavi. Samoća mu teško pada te se nada da će u emisiji pronaći adekvatnu ženu za sebe. Priželjkuje visoku crnokosu djevojku od 35 do 45 godina koja je neiskvarena, prirodna, vrijedna, vesela i iskrena.

sam: Papir marche

11:58 AM Vijesti na engleskom jeziku

Ponedjeljak, 10. srpnja

10:15 AM Dnevnik 2

11:08 AM Idemo na sjever: Slovačka

11:52 AM Cro Hobice, dok.reportaža

11:57 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:05 AM Plodovi zemlje

12:55 AM Arboretum Trsteno

01:01 AM Glas domovine

01:19 AM Jelovnici izgubljenog vremena: Bogati riblji jelovnici

01:39 AM Pula: More

02:09 AM Otkrivamo Hrvatsku: Bakar

02:35 AM Goran Končar - violinist

02:45 AM Čukalj - Hallux valgus

03:03 AM Projekcije, hrvatski �ilm

04:46 AM Mir i dobro

05:11 AM Navrh jezika: Biblioterapija

05:27 AM Krka i njezini spomenici

05:42 AM Puls: Poremećaji u prehrani, Utorak, 11. srpnja

10:10 AM Baština: Rijeka Jadro

10:15 AM Dnevnik 2

11:08 AM Hrvatska danas Split

11:48 AM Čarobne juhe, dok. reportaža

11:53 AM Izradi sam: Satovi

11:58 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:06 AM Hrvatska danas

12:56 AM Utvrda Medvedgrad

01:02 AM Otvoreno

01:32 AM Glas naroda, hum.serija

02:02 AM Art a la carte

02:34 AM Znanstveni krugovi

02:59 AM Istina ili mit: Treba prestati dojiti u slučaju bolesti

03:12 AM Antiputopis: Vodeno obilje krša, dokumentarna serija

04:00 AM 63. Glazbene večeri u Sv. Donatu 2023., otvorenje

05:30 AM Pozitivno

Srijeda, 12. srpnja

10:10 AM Rimski forum u Zadru

10:15 AM Dnevnik 2

11:08 AM Hrvatska danas Split

11:48 AM Danijela Dvornik, reportaža

11:53 A Mobil od glinamola

11:58 AM Vijesti na engleskom jeziku

12:06 AM Hrvatska danas

12:56 AM Bajkovita Hrvatska: NP Mljet

01:02 AM Otvoreno

01:32 AM Izvan formata: Dagmar

02:02 AM Art a la carte

02:32 AM Bilješke o jeziku

02:57 AM Abeceda zdravlja: Debljinabenigne promjene na koži

03:20 AM Dalibor Martinis, dok.�ilm

Nedjelja, 09. srpnja

10:10 AM Baština u objektivu: Perivoj

kraljice Jelene

10:15 AM Dnevnik 2

11:08 AM Normalan život: Osobe s invaliditetom i depresija

11:48 AM Cerebralna Dominik,

03:50 AM Luda kuća, humo.serija

04:25 AM U svom �ilmu: Kristian Novak

05:16 AM Prometej: prof. dr. sc. Ana

Wagner Jakab

05:41 AM Skica za portret: Danica Brossler, Lepoglavska čipka

05:51 AM Upoznajmo Hrvatsku - Zaronite s nama: Smokvica - Primošten

U ‘Ljubav je na selu’ stižu farmer iz Slovenije i bajker koji obožava cvijeće

O’Connor Knightsi uspeli su se na vrh ljestvice pobjedom od 9 golova, Canberra Croatia u kiši golova odigrala neriješenih 3-3

O’Connor Knights uspeli su se na vrh ljestvice Nacionalne premier lige s golom razlike pobijedivši s devet golova Canberra Wandererse na O’Connor Enclosedu u 12. kolu.

Osam golova dali su do 37. minute pucajući u gol pet puta u prvih 15 minuta utakmice, Knightsi su bili izvanredno raspoloženi pomevši slabu obranu Wanderersa kišom golova, gosti jednostavno nisu imali nikakvu ideju kako zaustaviti plimu

koju je donio bivši branič Connor Bill pucajući u gol već 5 minuta nakon početka utakmice. Dva gola u iduće dvije minute Phakedi Mande i Aisose Ihgeie donijeli su domaćima potpunu kontrolu nad utakmicom nakon svega sedam minuta a potom je Regan Walsh postigao dva gola, jedan nakon slobodnog udaraca a drugi nakon udarca iz kuta nakon kojeg je loptu pored udaljene vratnice smjestio Lachlan Fields koji

je do 21. minute na semaforu imao šest golova. Ihgeie je dodao drugi gol a Niko Kresic postigao je osmi nakon dobrog dodavanja Mande, činilo se da će biti oboren još jedan rekord, onaj Belconnena od 10-1 nad Monaro Panthersima 2013.

Svaka čast Wanderersima koji su zatvorili svoju igru nakon poluvremena i prekinuli kišu golova, jedino se zamjena Lachlan Campbell uspio upisati među strijelce i tako zaokružiti nadmoćnu

pobjedu Knightsa. Gungahlin United tri puta se vraćao u igru i zaradio neriješen rezultat na stadionu Deakin protiv Canberre Croatia u senzacionalnoj utakmici koja je završila neriješeno te su momčadi podijelile bodove nakon uzbudljive utakmice sa šest golova i rezultatom 3-3.

Stephen Domenici postigao je prvi gol u 39. minuti s bijele točke uputivši loptu pored Jamie-Lee Gua na golu Gunnersa, no ovo vodstvo

trajalo je svega dvije minute. Misko Naumoski dodao je loptu pored udaljene vratnice Jacku Greenu koji je loptu uputio u udaljeni kut gola.

Nakon poluvremena Croatia je ponovno povela, Ryan Keir na svoj 30. rođendan dočekao je loptu nakon udarca iz kuta i postigao gol za 2-1 za Gungahlin za koji je debitirao obrambeni igrač George Timotheou, te su ponovno izjednačili kada je Maxx Green postigao udarac s bijele točke nakon igranja

rukom Jasona Ugrinica. Nevjerojatno je bilo za vidjeti odlične obrane koje su ostvarili obojica Guo i Matesa, bilo je još golova, zamjena Daniel Sparrow dočekao je odbijenu loptu nakon udarca glavom Gunghalinova Sama Vizyja te u smjestio loptu nisko u kut gola. Gungahlin je kući odnio bod kada je Maxx Green bio najbrži u kaznenom prostoru postigavši svoj 13. gol sezone i zaradivši svojoj momčadi neriješen rezultat.

Green Gully presnažan za Warriorse

SABLJAK

North Geelong Warriors, nakon niza uzastopnih pobjeda nisu uspjeli plasirati se među pobjednike u najnovijem susretu protiv Green Gullyja prošlog petka navečer. Unatoč najboljim nastojanjima, Warriorsi nisu uspjeli ponoviti prethodni uspjeh te su na kraju izgubili od Green Gully ja s 3-1.

Odmah nakon početka utakmice, domaćini Green Gully pokazao je svoje napadačke moći i postigao prvi gol u 14. minuti. Ubrzo potom povećali su vodstvo i ponovno zatresli mrežu u 29. minuti te tako na poluvrijeme otišli s rezultatom 2-0. U drugom poluvremenu North Geelong Warriorsi uzvratili su udarac nudeći tračak nade za povratak. Uspjeli su smanjiti prednost Green Gullyja pogotkom u 64. minuti smanjivši tako zaostatak na 2-1. Međutim, njihove nade za povratak srušene su u trenutku kada je Green Gully ponovno postigao gol u 74. minuti povećavši vodstvo na 3-1 te su tako u konačnici Warriorsima uzeli mogućnost pobjede.

North Geelong Warriorsi sada će se nastojati vratiti među pobjednike i to na domaćem terenu ove nedjelje 9. srpnja. Bit će domaćini u derbiju protiv Melbourne Knightsa s početkom u 15 sati.

Sydney United 58

izgubio od Sydney FC-a

Sydney FC ostvario je teško izborenu pobjedu s 1-0 protiv Sydney United 58 u zimskim uvjetima u petak navečer u Sportskom centru Sydney United. Odlučujući udarac glavom Camerona Fonga nakon dodvanja Matthewa Scarcelle u 66. minuti osigurao je sva tri boda za odlučne Sky Blues.

Obje momčadi odlično su se branile te gol prilika nije bilo mnogo. Sydney United 58 radio je naporno kako bi stvorio nekoliko prilika no najbolje su bile iz sigurnih situacija dok je najbolji pokušaj ostvarila zamjena Tasei Kaneko.

Utakmica je počela sporo, Sydney FC dominirao je posjedom lopte no nije uspio prevariti vratara Sydney Uniteda 58 Luku Cukara. Domaćinit su prvu dobru priliku na gol ostvarili u 74. minuti kada je Yianni Fragogiannis pucao iznad prečke nakon udarca iz kuta.

Kako je utakmica napredovala, Sydney FC sve se više isticao. Louis Agosti i Oscar Fryer dobro su se nadopunjavali no Agostijev udarac otišao je iznad gola. Ben Gibson također se našao blizu pogotka no njegova lopta promašila je metu. Sydney United 58 prijetio je iz sigurnih prilika, kapetan Adrian Vlastelica pucao je glavom no nažalost iznad gola. Međutim, Sydney FC imao je najbolju priliku poluvreme-

na kada je Gibsonov slobodni udarac obranio Cukar. U drugom poluvremenu, Sydney United 58 pokazao je obnovljenu energiju, no akrobatski pokušaj Christophera Paynea nije donio probleme konkurenciji. Sydney FC također je imao nekoliko trenutaka u protunapadu, Agosti je promašio još jednu priliku.

Konačno u 66. minuti Sydney FC postiže prvi gol. Slobodni udarac Scarcelle pronalazi Fonga koji glavom upućuje loptu u mrežu osiguravši tako svoj prvi gol sezone u muškoj NPL ligi Novog Južnog Walesa. Unatoč prednosti, Sydney FC nije uspio povećati vodstvo.

Zamjena Alen Harbas našao

se blizu pogotka no njegova lopta otišla je pored gola. Najbolju priliku za Sydney United 58 imao je Kaneko čiji je pokušaj obranio vratar Adam Pavlesic. Sydney FC vršio je pritisak tražeći još jedan gol no pokušaj Lachlana Middletona otišao je iznad gola. Pokušaji Mitchela Glassona također su blokirani od strane čvrste obrane protivnika. Na samom kraju utakmice slobodni udarac Sydney Uniteda 58 odbio se od živog zida te je tako Sydney FC kući otišao s teško zasluženom pobjedom od 1-0. Sydney United ove nedjelje 9. srpnja igra kod kuće gdje će ugostiti Sutherland Sharkse s početkom u 15 sati.

Zoran Juraj

Melbourne Knights Media

Melbourne Knights i Avondale bili su prisiljeni podijeliti bodove nakon napete utakmice koja je na stadionu Knightsa u 20. kolu NPL Lige Viktorije u petak navečer završila s neriješenih 1-1. Obje strane trudile su se postići gol, okušali su se Luka Kolić i Yusuf Ahmed dok su Knightsi neriješenim rezultatom od petka tako zaustavili pobjednički niz vodeće momčadi lige nakon sedam utakmica. Prvi gol dao je Kolić u 21. minuti dočekavši zalutalu loptu Toma Manosa kojem je uzeo loptu i pucao u praznu mrežu.

Birkalla Eaglesi potukli Adelaide Croatiju

Maks JURKOVIĆ

Adelaide Croatia izgubila je ključnu utakmicu protiv Birkalle, zahuktava se borba za promocijom u višu ligu. Croatia je prije ove utakmice imala malenu prednost od 1 boda nad konkurentima Para Hills Knights. Birkalla je utakmicu počela prijeteći na pozicijama daleko od gola no Croatia je ipak imala prvu jasnu priliku za gol. Nakon 15. minuta Augu-

stus Williams probio se prema golu no njegova lopta tek je okrznula vratnicu.

Austyn Scambiatterra u 20. minuti postiže gol za 1-0 za domaće. Nečuvan pored udaljene vratnice Scambiatterra je pucao ravno pored Johna Solarija.

Kako Croatia nije uspjela stvoriti jasne šanse za izjednačenje nakon dobrog posjeda lopte, Birkalla je ovo dobrano naplatila u 70. minuti. Nakon izvedenog udar-

Knightsi podijelili bodove s Avodaleom

Ovaj 18-godišnji vezni igrač do sada je postigao šest golova u svim natjecanjima za Knightse u 2023. Avondale je postiže gol izjednačenja jedanaestercem Ahmeda u 72. minuti kada su gosti do-

bili dvojbeni udarac s bijele točke nakon što je Stefan Zinni srušen u kaznenom prostoru. Od tog trenutka igralo se svom silom i bilo je dobrih prilika za odnijeti sva tri boda posebice one koje

su imali Gian Albano i George Ott u sudačkoj nadoknadi. Neriješeni rezultat od petka s 1-1 Knightse je ostavio na četvrtom mjestu na kraju 20. kola i oni nastavljaju svoj pohod na prvi nastup u �inalu

NPL lige Viktorije od 2015. Knightsi sada očekuje hrvatski derbi koji protiv North Geelong Warriorsa igraju na Elcho Parku ove nedjelje poslijepodne s početkom u 15 sati.

ca iz kuta Croatije, Birkalla je iznenadila obranu Croatije brzim protunapadom. Nicholas Harpas iskoristio je slabu postavu obrane.

Uzdrmavši obranu Croatije, Birkalla je dodala i treći gol nekoliko minuta kasnije zahvaljujući Harpasu, njegov volej udario je najprije u vratnicu i potom se odbio u mrežu.

Zamjena Jimmy Odenwalder smanjio je gol razliku kasnim golom uputivši loptu u

gol pored Harpasa. Croatijin poraz i pobjeda Para Hillsa donijela je pad Croatiji na drugo mjesto ljestivce s četiri utakmice do kraja sezone. Momčad će sada morati dobrano zapeti namjerava li ponovno osvojiti prvo mjesto od Para Hillsa.

Iduću utakmicu Croatia igra protiv Adelaide Victoryja, ove subote 8. srpnja s početkom u 15 sati na Rushworth Reserveu.

Bentleigh Greensi iznenadili Dinamo kod kuće

Dandy City ostvario pobjedu s 1-0 nad Melbourne Cityjem

Fotogra�ije: NAJBOLJI fotograf ikad Dražen JURINA

Nakon teško izborenog neriješenog rezultata od 0-0 prošlog tjedna protiv Manninghama, Dandy City vratio se u pobjedničkoj formi. Momčad je osigurala ključnu pobjedu jedinim golom utakmimce u 25. minuti zahvaljujući novom pojačanju Emmanuelu Petersu koji je prije igrao za Manningham. Peters je ostvario dojmljiv trk prije negoli je asistirao Jacobu Alexanderu koji loptu šalje u mrežu.

Unatoč brojnim prilikama za povećanje vodstva, Dandy City nije uspio iskoristiti stvorene prilike te je rezultat ostao na 1-0 do posljednjeg sučeva zvižduka. Bez obzira na to, bio je ovo dovoljan rezultat kako bi Dandyju donio vrijedna tri boda.

Dandy City sada se priprema za susret s Langwarrinom u gostima ove subote 8. srpnja. Utakmica se igra na Lawton Park Reserveu gdje će Dandy nastojati ponoviti uspjeh postignut ranije tijekom sezone kada je ostvario dojmljivu pobjedu s 4-0. Utakmica počinje u 15 sati.

St Albans Dinamo, se nastupom na Churchill Reserveu prošlog petka navečer protiv posljednjeplasiranog Bentleigh Greensa pokušao oporaviti od nedavnog poraza od South Melbournea. U neočekivanom razvoju događaja Bentleih Greens poveli su u 13. minuti i zadržali vodstvo sve do poluvremena. Unatoč najboljim nastojanjima Dinama, Bentleigh je udvostručio vodstvo u 74. minuti osiguravši tako neočekivanu pobjedu s 2-0. Ovog petka navečer, 7. srpnja Dinamo igra kod kuće gdje će ugostiti Port Melbourne Sharkse koji se trenutno nalaze na 5. mjestu ljestvice. Utakmica se igra u 19:45. Nadolazeća utakmica

važna je za St Albans Dinamo budući da će se pokuati vratiti među pobjednike nakon nedavnih poraza. Port Melbourne Sharksi pokazali su se teškim protivnikom tijekom ove sezone i Dinamo će morati biti u najboljoj formi želi li osigurati vrhunski rezultat.

Zoran Juraj SABLJAK

Zoran Juraj SABLJAK

Joseph Costa igrač Adelaide Croa�je s loptom

Tablica na str. 20

Tablica na str. 21

‘Otac mi je Hrvat, a odrastao sam gledajući Cro Copa!‘: On je Steve Erceg, australski Hrvat u UFC-u!

Nikada nisam bio u Hrvatskoj do sad, ali de�initivno bih ju volio posjetiti. Zemlja je predivna, također bih volio posjetiti svoju obitelj u Makarskoj, kaže Steve

Ranije ovog mjeseca je 27-godišnji australski Hrvat Stephen Erceg oduševio fanove, ali i čelnike UFC-a. Na UFC 289 priredbi se borio protiv Davida Dvoraka koji je u tom trenutku bio deseti na službenoj rang ljestvici muha kategorije, a to mu je ujedno bio i debi za najjaču promociju.

Osim što se u debiju borio protiv rangiranog protivnika, u meč je uletio samo osam dana prije jer je Dvorak ostao bez protivnika te pobijedio jednoglasnom odlukom sudaca. Erceg je borbu prihvatio i pobijedio. Rođen je u Australiji, ali otac mu je Hrvat

-Očeva strana obitelji mi je iz Hrvatske, točnije iz Makarske gdje još uvijek imam nešto obitelji. Ja osobno nikada nisam bio u Hrvatskoj, ali znam da je zemlja prekrasna te bih volio posjetiti obitelj koju imam tamo.

Debitirao je protiv rangiranog protivnika, a meč je prihvatio osam dana prije Rijetko kad se događa da borci u UFC-u u svom debiju dobiju rangiranog protivnika, a vjerojatno su rijetki i oni koji bi prihvatili takav rizik.

-Kada me UFC pozvao osam dana prije meča, malo sam oklijevao jer je to bilo prebrzo. Ali kada sada pogledam na to, bila je to odlična prilika jer sam izgubio nešto vremena tijekom pandemije. Zato sam priliku objeručke prihvatio i pristao se boriti protiv jednog od najboljih na svijetu.

Krenuo je s nogometom, ali je otkrio MMA i vidio Brocka Lesnara, ali i Cro Copa i Miočića

Nije rijedak slučaj da borca ka ovom sportu privuče jedna borba koju je negdje vidio, ili čak neki borac. Upravo je to slučaj sa Steveom koji je postao fan MMA-a dok je još bio nogometaš, a za to su ‘‘krivi‘‘ određeni borci.

Gvardiolov odlazak u City bio bi fenomenalan potez za njega, klub i Hrvatsku

-Moj prvi sport je bio nogomet, a onda sam brzo prešao u AFL (Australian Football League, australski nogomet) prije svega jer su moja obitelj i moji rođaci bili u tom sportu. Kasnije sam polako postajao fan MMA-a, jer sam vidio Brocka Lesnara. To je bio 2010. godine mislim. Tada sam i počeo trenirati MMA.

Nakon borbe je razgovarao sa UFC-ovim predsjednikom Danom Whiteom

Steve je uistinu napravio veliku stvar pobijedivši rangiranog protivnika u svom UFC debiju, i sve to nakon što je borbu prihvatio samo osam dana prije meča. Nakon pobjede je imao priliku razgovarati sa UFC-ovim predsjednikom:

-Da, uspio sam razgovarati s Danom Whiteom nakon borbe. Ali iskreno se ne sjećam što mi je sve točno rekao jer sam bio cijeli nervozan zbog svega. Sjećam se samo da mi je govorio kako sam čvrst i kako sam se uspio vraćati na noge kada bi me protivnik rušio i takve stvari.

Otkrio je i koliko nastupa namjerava imati ove godine u UFC-u, ali i što mu treba za napad na titulu

-Drage bih se volje volio boriti tri puta ove godine, dakle još

dvaput. Uistinu bih volio dobiti ESPN-ovu ‘Rookie of the Year‘ nagradu i mislim da ove godine trebam imati tri borbe da bih do toga došao, to je moj cilj. Također, mislim da ako uspijem doći do tri �iniša u sljedeće tri borbe, što bi značilo da ću imati četiri pobjede, mislim da bih se tada mogao boriti za titulu. To bi trebalo biti sljedeće godine ako sve prođe po idealnom scenariju.

U Hrvatskoj nikada nije bio, a najdraži borac mu je Cro Cop uz kojeg je i odrastao

-Nikada nisam bio u Hrvatskoj do sad, ali de�initivno bih ju volio posjetiti. Zemlja je predivna, također bih volio posjetiti svoju obitelj u Makarskoj.

Moj najdraži hrvatski borac je de�initivno Mirko Cro Cop, pogotovo zato što sam odrastao gledajući ga. Volim i ono što se uvijek za njega govorilo ‘desna noga bolnica, lijeva noga groblje‘. Također sam veliki fan Stipe Miočića jer je on jako čvrst, odličan je borac i njeguje jako dobre vrijednosti.

Na kraju je poslao poruku svima koji ga prate iz Hrvatske

-Jako cijenim i zahvalan sam svim fanovima iz Hrvatske, jednog dana bih uistinu želio doći i upoznati vas sve, a usput i razgledati tu prelijepu zemlju.

Gvardiol bi mogao postati ne samo uvjerljivo najskuplji hrvatski igrač ikada, nego i najplaćeniji branič u povijesti nogometa

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Prema više pouzdanih izvora iz klubova, Pep Guardiola i Manchester City rade sve da već ovo ljeto dovedu hrvatskog braniča Joška Gvardiola iz RB Leipziga. Njemački klub traži, prema zadnjim informacijama, odštetu od čak 100 milijuna eura. Time bi Gvardiol postao ne samo uvjerljivo najskuplji hrvatski igrač ikada, nego i najplaćeniji branič u povijesti nogometa te bi srušio rekord koji sada drži Harry Maguire kojeg je Manchester United iz Leicestera doveo za 87 milijuna eura.

Hrvatska reprezentacija bi takvim transferom mogla jako pro�itirati. Trener Cityja poznat je po tome da sjajno razvija igrače i često ih ne samo “natjera” da budu najbolja verzija sebe već im nerijetko rede�inira ulogu i nađe sasvim novi način za iskoristiti njegove vrline.

S obzirom na to da je Gvardiol u Dinamu igrao lijevog beka, a da je u Njemačkoj bio stoper u formaciji koja ih ima tri (za razliku od Cityja), tek ostaje za vidjeti koju će mu rolu Guardiola namijeniti. No, nema sumnje da igrač uz taku odštetu dolazi kao bitan kotačić kluba ne samo u idućoj sezoni nego doglednoj budućnosti i imati igrača

u najboljem klubu na svijetu velika je premija i za ugled hrvatskog nogometa i za reprezentaciju koja će uskoro proći još jednu smjenu generacija.

City će ovoga ljeta doista doživjeti velike promjene, pošto je već otišao Ilkay Gundogan, a postoje vrlo jasne naznake da bi uskoro mogli otići i Kyle Walker te Bernardo Silva. Ako uzmemo u obzir da je momčad nedavno napustio i Joao Cancelo, a prethodno i Gabriel Jesus te Zinčenko, ovaj City mogao bi doista izgledati potpuno osvježeno u odnosu na onaj od prije samo nekoliko godina.

Gvardiol bi zasad trebao preuzeti ulogu koju je prošle sezone iznenađujuće dobro igrao Nathan Ake, a koja predstavlja svojevrstan hibrid između lijevog stopera i beka. U 4-1-4-1 Guardiolinom sustavu koji se zbog suparničkog pritiska po potrebi transformira u 3-2-4-1, Gvardiol bi mogao biti ključ u iznošenju lopte i izgradnji napada, te bi se praktički mogao pretvoriti u veznog igrača u nekim fazama igre.

Gvardiol ima strahovite �izikalije koje su mu jedna od najvećih vrlina, ali ono što će posebno obradovati Pepa Guardiolu je njegova igra na lopti i želja da pasom ili iznošenjem lopte osvaja prostor. Osim toga, vrlo je brz što je ključno za Cityjevu obranu od tranzicije. Dugi niz godina je Cityeva obrana počivala na mogućnpsti da Kyle Walker pokriva ogroman prostor kako bi ostale linije mogle stajati vrlo visoko.

Hrvatski stoper mora popraviti svoju pozicijsku igru, ali u prošloj sezoni Bundeslige je i po tom pitanju bio osjetno bolji nego u prethodnoj. No, Pepove ekipe forsriraju presing kao primarno obrambeno oružje što je idealan način za prikriti tu manu i dovesti ga u situaciju da u duelima koristi svoju �izičku snagu i osvaja lopte. No, ključan element igre koji bi mu mogao donijeti transfer u City je igra s loptom.

Kada se pogleda progresivnost njegovih dodavanja, u kojima je uključeno koliko terena osvaja i faktor rizika, jedini igrač koji se s njime može staviti u isti koš je - što se Bundeslige tiče - Dayot Upamecano, koji je također brusio svoj talent baš u Leipzigu, a danas igra za Bayern. Njihova distribucija lopte daleko je ispred svih ostalih igrača, pa tako i braniča, u Bundesligi.

Prvak Europe i Engleske s druge strane može ponuditi Gvardiolu ono što dosad u karijeri nije imao i što mu jako malo klubova može ponuditi - konstantnu borbu za najveće trofeje. To će mladom braniču donijeti pritisak pobjede u svakoj utakmici na kakvog nije naviknut, ali to je nužna faza razvoja u onome što može postati, a to je najbolji branič na svijetu.

vardiol i Guardiola se po svemu čine kako idealan spoj. Ne treba zaboraviti ni to da bivši igrač Dinama ima tek 21 godinu i da će se sigurno dodatno razvijati. Došao je kod najboljeg mogućeg trenera za to.

Stephen Erceg s pobjedničkim pojasom

Joško Gvardiol postaje najskuplji branič u povijes�?

Borba s Dvorakom je bila žestoka

TRANSFERI BONUSI DONOSE OZBILJAN NOVAC U MAKSIMIR

Uz sve to, Plavi tek čekaju prihode od raznih bonusa i eventualnih transfera Olma, Sose i drugih na kojima bi mogao zaraditi još barem 15 milijuna eura

Marin TOMAŠ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Prvaku Hrvatske Dinamu sezona počinje za desetak dana kada na Maksimiru igra Superkup protiv pobjednika Kupa Hajduka. No, prije nego što Plavi odigraju ijednu utakmicu u novoj sezoni i prije nego što su prodali ijednog igrača, mogli bi zaraditi preko pet milijuna eura.

Brozović je blizu odlaska u Saudijsku Arabiju, a od tog transfera pro�itirao bi i Dinamo, iz kojeg je veznjak 2015. godine otišao u talijanskog velikana. Naime, hrvatski prvak ima pravo na 10 posto od idućeg Brozovićevog transfera, što znači da mu pripada 2.3 milijuna eura.

Ima pravo i na dio takozvane FIFA-ine naknade za solidarnost u iznosu od oko 560 tisuća eura, pa će od ovog transfera ukupno zaraditi 2.86 milijuna eura. Još prije toga, Dinamo je zaradio i odlaskom Kovačića u Manchester City.

Prema propozicijama UEFA-e, klubovi u kojima je igrač proveo period od 12. do 23. rođendana dijele 5 posto vrijednosti transfera. Dinamo prema tom pravilu ima pravo na dva posto od transfera pa će tako dobiti najmanje 600 tisuća eura.

Španjolci nude iznos koji je u njegovom ugovoru naveden kao odštetna klauzula, to je 10 milijuna eura

Villareal je pobijedio Fiorentinu i Fenerbahče u borbi za Dominika Livakovića, piše talijanski TuttoMercatoWeb. Navodi da je razlog taj što jedini od tri kluba koji ozbiljno žele golmana Dinama i Hrvatske nudi iznos koji je u njegovom ugovoru naveden kao odštetna klauzula. To je 10 milijuna eura odštete

“Fiorentina je ponudila

šest milijuna eura za Livakovića, ali Dinamo je to odbio jer je jasno koja je donja granica za koju će prodati golmana. Sada će Viole u licitaciji izgubiti od Villarreala. Doznajemo da će Španjolci ponuditi 10 milijuna eura, što je iznos za koji ga prvak Hrvatske mora pustiti. Fiorentina ne želi platiti više od ponuđenih šest milijuna eura. Smatra da je sve preko toga previše jer je Livaković ušao u posljednju godinu

Brozović pretpostavio Hrvatsku Interu

Talijanska Gazzetta otkriva neke od razloga kako je ‘pukla’ ljubav između Brozovića i Intera. Tako pišu da je glavni razlog što je Brozović više volio Hrvatsku od talijanskog kluba.

“Sve je počelo time što je Brozović igranje za Hrvatsku pretpostavio Interu i to je osnovni razlog.

Nakon što je u listopadu imao problema s tetivama Brozović se toliko sporo oporavljao da je prije

Dinamo bi prije početka sezone mogao zaraditi 20 milijuna eura

No, Dinamo bi mogao imati i još prihoda.

Gvardiol je u Leipzig prešao prije dvije godine iz Dinama uz odštetu od 18.8 milijuna eura. Dinamo prema ugovoru s Leipzigom dobiva 20 posto od Leipzigove zarade prilikom transfera Gvar- Bruno

Petković ide u Trabzon?

Turski mediji i dalje ‘bombardiraju’, Dinamovi igrači svakodnevna su tema. Tako neki mediji s Bospora govore da je Bruno Petković pred Dinamo stavio ul�matum i jasno rekao da želi o�ći iz Maksimira kod Bjelice u Trabzon! Takve potvrde iz Dinamovih redova nema, ne postoje naznake da je priča o�šla baš tako daleko,

iako je odavno poznato da je Petkovićev odlazak ovog ljeta vrlo izvjestan. I da je, uz još neke klubove, Trabzonspor tu vrlo uporan. Modri u startu traže pet milijuna eura, no, Turci se nadaju da će situacija u kojoj Petković, navodno, želi kod Bjelice i u kojoj mu ugovor istječe za godinu dana, smanji� Dinamove ape�te.

diola u treći klub.

Ako bi ga Leipzig prodao za 100 milijuna eura, koliko traži prema zadnjim informacijama, na tom transferu bi u odnosu na uloženo u Gvardiola zaradio 81.2 milijuna eura. Dinamu bi pripalo 20 posto od tog iznosa, a to je oko 16.4 milijuna eura. Hrvatski prvak se stoga nada što većem transferu, kako bi više zaradio.

Ukupno bi Dinamo mogao prije početka sezone zaraditi preko 20 milijuna eura (zasad ima sigurnih četiri milijuna eura). Uz sve to, Plavi tek čekaju prihode od raznih bonusa i eventualnih transfera Olma, Sose i drugih na kojima bi mogao zaraditi još barem 15 milijuna eura.

Villareal

pobijedio u borbi za Livakovića!?

ugovora i želi otići. To su razlozi zbog kojih bi Dinamo, prema njihovom mišljenju, morao sniziti cijenu», navode Talijani.

No, Alfredo Pedulla, talijanski novinar specijaliziran za transfere nogometaša, tvrdi da to nije tako. On piše da Fiorentina nije poslala službenu ponudu za 28-godišnjeg golmana, ali dodaje i da bi Dinamo za njega volio dobiti više od onog što mu je stavio kao klauzulu u ugovor. Livaković navodno može

Impresivan učinak Muse

napustiti klub u slučaju ponude od 10 milijuna eura, no Pedulla piše da bi Dinamo volio dobiti 12 ili 13 i bonuse te da veće ponude od 10 milijuna eura nisu nemoguće. Njegovu informaciju prenose i turski mediji koji prate razvoj situacije oko mogućeg dolaska Livakovića u Fenerbahče.

Livaković ima 28 godina i u Dinamu je od 2015. Već dvije godine želi otići iz Dinama, koji ga pušta, ali za najmanje 10 milijuna eura.

Ako se gleda učinak nogometaša u najboljih sedam liga u Europi prema tome koji im je prosjek golova (ne računajući kaznene udarce) i asistencija po susretu, jedno ime je veliko iznenađenje na popisu najboljih deset. Radi se o hrvatskom napadaču Petru Musi.

Odnedavno hrvatski reprezentativac je, dakle, čovjek koji sudjeluje u impresivnom broju golova tako što ih zabija ili namješta. Učinak mu je toliko impresivan da je po prosječnom broju stvorenih pogodaka ispred njega samo brazilski čarobnjak Neymar. U leđa mu gledaju brojna velika imena.

Musa stvara 1.19 golova po utakmici, 0.09 manje od prvog Neymara.

SP-a za klub odigrao samo tri utakmice. No, onda se spektakularno preporodio odlaskom u Katar. Igrao je praktički sve minute u svih sedam iscrpljujućih utakmica Hrvatske tamo. Nakon što se vratio s SP-a Inter opet nije mogao računati na igrača kojeg najviše plaća jer je Brozoviću nakon napora na SP-u trebao odmor“, navodi Gazzetta.

Veća pohvala Brozoviću od ovog ne treba.

Marcelo Brozović i Zlatko Dalić

Brozović u Al-Nassri uz Ronalda. “Svi su ga htjeli. On je h�o samo nas”, hvale se Saujdijci

Dominik Livaković

Petković