The Croatian Herald 28th September 2022

TRADICIJA I OBIČAJI

MARIJAN BEKIĆ

NACIJA

Ovogodišnje

57. Vinkovačke jeseni ponovno su potvrdile zašto su prava riznica izbornog narodnog blaga i tradicije. Bila je to i smotra hrvatskog folklora koja je okupila brojna kul-

turno-umjetnička društva, predstavnike svih hrvatskih županija i regija, ali i iseljeništva. Impresivan je bio svečani mimohod, koncert Petra Graše… Među australskim Hrvatima koji su se zatekli na odmoru i u posjetu domovini bio je i Antun Brčić iz Melbournea, koji je svoje dojmove ovjekovječio fotogra�ijama koje objavljujemo.

Hrvatsko lastovsko društvo Australia brižno čuva običaje svog rodnog kraja

Hrvatsko

lastovsko

društvo "Australia" prošle je nedjelje, 25. rujna, u dvorani Centra hrvatske zajednice Geelong, organiziralo

zajedno

zatvorenika iz Velike Britanije, SAD-a, Švedske

„Lijepo je biti kod

kazao

Prebeg

Zagreb, zahvalivši

Među njima je bio i Antun Brčić iz Melbournea, čije fotogra�ije objavljujemo

Prekrasan je i vrlo neobičan osjećaj i treba ga svakako doživjeti, kad je temperatura zraka dosta niža od temperature mora, a još uvijek je kalendarski ljeto. „Ovo je moj pozdrav ljetu iz Opatije, moja poruka svima koji razmišljaju hoće li se spustiti do mora, zaplivati i napuniti energijom ili ne, da svakako dođu prije najavljene kiše, prije jesenskih dana“, kazala je u subotu Jasna Zajec iz Ljubljane nakon što je završila svoju prvu turu plivanja na kupalištu Tomaševac u Opatiji.

„Zanimljiv je taj osjećaj kad ulaziš u more, na kupalištu nema puno ljudi, sve je mirno, a more je pogodno za kupanje, toplije od samog jutra koje je u zadnja dva dana nešto svježije i vjetrovitije. Volim more u svako doba godine, ljetujem najčešće na Visu gdje svakodnevno puno plivam, a sada sam u Opatiji

koja nije daleko od Ljubljane, došla sam još malo uživati u jutarnjem plivanju i prekrasno je“, objasnila je svoju strast za kupanjem Jasna. Iza deset sati, a oko podneva pogotovo, kažu na ovome kupalištu, u zadnjim danima ovogodišnjega ljeta uživaju i mnogi drugi kupači svih dobnih uzrasta, među kojima je najviše umirovljenika i onih koji nisu u stisci s vremenom uslijed poslovnih obaveza…

Temperatura zraka je u subotu prijepodne iznosila 14 stupnjeva, a mora između 21 i 22… Ispada po tome da se za razliku od ljeta i njegove vruće špice kada se u more baca radi osvježenja, sada u tom istom moru može malo zagrijati, no u svakom slučaju dobro razgibati i iskoristiti ove dane koji su tako lijepi da vrijedi ona domaća izreka »gušta je živet«.

Od tog broja, 56 posto posjetitelja su strani državljani, a najviše ih je iz Njemačke, Slovačke, Slovenije, Austrije i Poljske

Špancirfest, festival dobrih emocija u baroknom Varaždinu i ove je godine otišao korak naprijed u odnosu na prethodnu. Posjetilo ga je 250 tisuća posjetitelja, od kojih je više od polovice (56 posto) stranih državljana, najviše iz Njemačke, Slovačke, Slovenije, Austrije i Poljske.

Kako je u četvrtak izvijestila direktorica Turističke zajednice Grada Varaždina Jelena Toth, u deset dana ovogodišnjeg 24. izdanja popularnog festivala, koji se održava u drugoj polovici kolovoza, prema podacima eVisitora na Špancirfestu je ostvareno 25 posto više dolazaka i 23 posto više noćenja u odnosu na 2021. godinu.

Unatoč velikom broju kišnih dana, održano je više od 500 planiranih programa, od kojih je bio odgođen samo jedan koncert. Tijekom deset dana Špancirfesta ukupno je na području grada Varaždina ostvareno 79,3 milijuna kuna prometa što je 10 posto više nego 2021.

Stranci osobito vole Špancirfest koji je posjetilo 250 tisuća ljudi

stival preporučilo prijateljima, a čak 68 posto onih koji su ga posjetili će to ponovno učiniti. Što se procjene kvalitete tiče, Špancirfest je ocijenjen odličnom ocjenom (4.56).

Španciranje središtem grada

godine. Agencija Promocija plus je tijekom kolovoza provela opsežno istraživanje o percepciji i dojmovima javnosti o Špancirfestu te ih je Toth predstavila

„Rezultati istraživanja pokazali su da je Špancirfest prepoznat kao jedan od tri

Start u Vukovaru, cilj u Iloku

Već 19. puta za redom održan je Vukovarski veslački maraton osmeraca, u znak sjećanja na dan osnivanja 204. vukovarske brigade te u čast na 32 poginula člana Hrvatskog veslačkog kluba „Vukovar“ u obrani Domovine i grada Vukovara.

te istaknuvši kako Grad Vukovar godinama podupire ovaj hvale vrijedan projekt.

najboljih festivala u Hrvatskoj, uz Splitsko ljeto i Advent u Zagrebu. Najčešće asocijacije na spomen pojma “Špancirfest” su zabava, Varaždin i gastronomija“, rekla je Toth.

Čak 97 posto ispitanika bi, navodi se u istraživanju, fe-

Gradonačelnik Neven Bosilj također je izrazio zadovoljstvo ovogodišnjim izdanjem festivala. „Izuzetno sam zadovoljan ovim rezultatima.

Mi smo također prvi puta u 24 godine napravili jedno veliko istraživanje javnosti i tržišta te smo dobili rezultate koji nas potkrjepljuju u tom stavu i mišljenju da je ovogodišnji Špancirfest bio izuzetno izuzetno uspješan“, rekao je Bosilj.

“Ples jedara i svijetla” uz svjetlosne efekte i glazbu koje je zadivila mnoge.

festivalu su inače bile tradicijske barke iz brojnih hrvatskih obalnih mjesta, a program je privukao pažnju domaćih ljudi, kao i gosti-

Posebice je bilo dosta turista i sudionika festivala iz Slovenije koja je na ovogodišnjim festivalu bila zemlja partner.

Riva je bila prepuna, nekoliko redova ljudi bilo je uz obalu, gotovo svakome u rukama su bili mobiteli kojima su fotogra�ijama i videozapisima bilježili ples jedara i svjetla, uz glazbene arije, čuvajući tako i uspomene na jednu lijepu i nesvakidašnju večer.

Maraton je u subotu svečano otvorio zamjenik gradonačelnika grada Vukovara Filip Sušac poželjevši svim natjecateljima 11 ekipa koje su ove godine sudjelovali sreću

Start utrke duge 34 kilometra bio je ispred HVK-a Vukovar, a cilj ispred hotela „Dunav“ u Iloku. „Ovakav maraton je zaista naporan, no kada dođete do cilja, od osjećaja umora i iscrpljenosti koju je utrka prouzročila, osjećaj ponosa i pijeteta nadmoćno prevlada“, rekao je Sušac koji je i sam kao veslač sudjelovao u nekoliko ovakvih maraton

Hvaru Gospić je veći od Berlina, Pariza…

TIako bi mnogi pretpostavili da je to Zagreb, ipak teritorijalno najveći hrvatski grad je Gospić, središte Like, koji se prostire na čak 967 km kvadratnih, dok je glavni grad Hrvatske površine od 641 km kvadratnih.

U površinu Gospića nadodano je čak 50 naselja koja mu pripadaju, kao i prostor između njih, te ovaj faktor čini Gospić najvećim gradom u Hrvatskoj, Osijek je površine od 169, a Split nešto manje

od 80 km2, Pariz 105 km2, Berlin 892 km2, Barcelona 102 km2, Madrid 604 km2, Amsterdam 219 km2, Barcelona sa 102 km2 broji 1,62 milijuna stanovnika, a Gospić nešto manje od 13 tisuća.

Ovaj lički grad veći je i od najmanje hrvatske županije, Međimurske, koja površinom zauzima samo 729 km2. To znači da bi Gospić bio veći od Međimurske županije i kada bismo Međimurju pridodali površine Osijeka i Rijeke.

Veslački maraton na Dunavu

Prelijepe slike iz baroknog Varaždina

Središte Ličko-senjske županije

Oslobođen Hrvat koji je bio u ruskom zarobljeništvu!

Mogu samo reći da je lijepo biti kod kuće, rekao je Prebeg po dolasku u Zagreb. Zahvalio je Plenkoviću, Zelenskom i Saudijcima na oslobađanju

zračna luka od Donjecka je Rostov na Donu. Prvo je bilo to neko uzbuđenje, konačno se nešto promijenilo, konačno ide prema nečemu i onda kad sam čuo zrakoplov, tko zna gdje sad idemo, što se događa”, kazao je Prebeg.

Mogu samo reći da je lijepo biti kod kuće”, naglasio je Prebeg.

Na pitanje kakvi su mu planovi, poručio je da želi najprije vidjeti sestru i prijatelje. Ima još jednu želju.

Hrvat

Vjekoslav Prebeg, koji je boreći se za Ukrajinu bio zarobljen od Rusa kod Mariupolja, stigao je u četvrtak u Hrvatsku. Oslobođen je dan ranije uz još devet zatvorenika iz Velike Britanije, SAD-a, Švedske i Maroka. Za hrvatske medije je ispričao kako je teško oslobađanje.

“Put je bio težak. Kada su nas odvodili iz donjeckog istražnog zatvora, bili smo vezani, proveli smo od 14 sati do 8 sati u kamionu, bilo je hladno noću. Bili smo umorni. Odveli su nas u zračnu luku Rostov na Donu. Nismo znali što se događa. Susreli smo te neke Saudijce, nismo ni znali jesu li Saudijci, samo smo pretpostavili po odjeći”, rekao je Prebeg.

Prije leta za Saudijsku Arabiju, koja je posredovala pri oslobađanju, zarobljeni-

ke su u zračnoj luci pregledali liječnici.

“Bila su dva doktora, inicijalni pregled, saturacija, tlak, grlo, poslušali su nam pluća i napisali kratki formular o svakome. Onda su išli provjeriti taj neki avion”, kazao je Prebeg priznavši da su zarobljenici bili uplašeni. Naime, kad su ih vodili prema aerodromu, svi su pretpostavljali da idu prema ukrajinskom teritoriju na razmjenu.

“Kad sam čuo zrakoplov, ja sam rekao: Dečki, mi smo sto posto u Rusiji. Najbliža

‘Mjeseci rada na njegovu povratku’

Predsjednik hrvatske vlade

Andrej Plenković je u četvrtak pozdravio oslobođenje Prebega iz ruskog ratnog zarobljeništva u Ukrajini. “Ono što je najvažnije, čuli smo se. On meni djeluje u dobrom stanju, vrlo je zadovoljan.

Sretan je što je konačno u prigodi da se vrati kući”, kazao je. Istakao je da su hrvatske vlasti radile mjesecima na Prebegovu povratku te da je on osobno “u svakoj prigodi” ukrajinskim dužnosni-

cima, uključujući predsjedniku Volodimiru Zelenskom i premijeru Denisu Šmihalu, ukazivao “koliko nam je bitno da se u procesima razmjene zarobljenika obuhvati i hrvatskog državljanina”.

“Veselim se da smo u konačnici uspjeli kroz brojne kontakte s ukrajinskom stranom i s drugim zemljama. Zahvalni smo ukrajinskim vlastima i Saudijskoj Arabiji koja je tu bila ključna u proteklih nekoliko tjedana”, zaključio je.

U Svibovcu pokopani posmrtni ostaci 72 žrtve partizanskih jedinica iz 1943.

Kad su partizanske postrojbe zauzele Varaždinske Toplice mučeno je i poubijano stotinjak ratnih zarobljenika, bez suđenja, a zakopani su na nekoliko lokacija diljem grada

Na groblju u naselju Svibovec Toplički u Varaždinskim Toplicama u nedjelju su pokopani posmrtni ostatci 72 žrtve masovnih likvidacija na sjeveru Hrvatske u Drugom svjetskom rata, koje su ubili pripadnici partizanskih jedinica u rujnu 1943., a žrtve su ekshumirane 2014.

Kad su partizanske postrojbe tijekom Drugog svjetskog rata zauzele Varaždinske Toplice, 29. rujna 1943., mučeno je i poubijano stotinjak ratnih zarobljenika, bez suđenja, a zakopani su na nekoliko lokacija diljem grada.

Posmrtni ostaci u nedjelju pokopanih žrtava ekshumirani su 2014. godine u šumi Jakšenica u Leskovcu.

Predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Franjo Talan kazao je kako na području Varaždinske biskupije postoji stotinjak takvih lokacija, a dosad ih je obilježeno desetak.

Obredu je nazočila i izaslanica ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ivona Paltrinieri.

„Ove žrtve više neće biti u crnoj zemlji u zabačenoj šumi... Te 2014.

godine kad je pokrenuto istraživanje u dvije grobne jame pronašli smo 72 osobe, i to 71-og muškarca i jednu ženu, a uglavnom je riječ o mlađim odraslim osobama, u dobi od 20 do 40 godina”, pojasnila je Paltrinieri.

Antropološkom obradom na minimalno 37 lubanja utvrđene su ozljede koje dokazuju da su žrtve stradale nasilnom smrću, dodala je.

Zamjenica varaždinskog župana Silvija Zagorec izjavila je da svatko ima pravo na dostojan ukop i na uređeno posljednje počivalište.

„Tim ljudima nije bilo ni suđeno,

nisu imali pravo na obranu niti na pomilovanje, već su lišeni života. No ono što je najgore, nisu imali ni pravo na dostojan ukop i ispraćaj, pa današnjim danom to ispravljamo”, rekla je Zagorec.

Toplička gradonačelnica Dragica Ratković naglasila je kako je ovaj komemorativan skup održan kako bi se žrtvama vratilo dostojanstvo.

„Ne možemo promijeniti tragične povijesne činjenice, ali moramo ustrajati u potpori svima, kako bi se na temelju činjenica utvrdila povijesna istina. To je naš dug prema nevinim žrtvama, istini i pravednosti”, rekla je Ratković.

Misu za žrtve predvodio je sisački biskup mons. Vlado Košić.

„Dao Bože da se svi tragovi totalitarnih režima što prije uklone iz naše zemlje i da budemo slobodno društvo sa svojom budućnošću koje mrtve štuje, a gradi si budućnost u slobodi i miru”, rekao je mons. Košić.

Zahvalio je saudijskom prijestolonasljedniku Muhamedu bin Salmanu koji je posredovao u razmjeni zarobljenika između Rusije i Ukrajine i čijim su privatnim zrakoplovom prevezeni.

“Htio bih također zahvaliti premijeru Plenkoviću na svemu što je činio svih ovih mjeseci za mene. Htio bih zahvaliti ministru vanjskih poslova, htio bih zahvaliti i predsjedniku Zelenskom, koji je u suradnji s našim ministrom i premijerom mnogo toga učinio i doveo do toga da konačno budemo oslobođeni iz zarobljeništva”, rekao je Prebeg dodavši da je umoran jer je u posljednja tri dana spavao uistinu malo.

“Umoran sam, a opet nekako ne mogu spavati. Mislim da mi treba bar 12 sati normalnog sna, da se probudim i da shvatim da se to dogodilo, da sam slobodan.

“Htio bih također stupiti u kontakt sa svojom djevojkom Irinom. Kad su počela vojna djelovanja oko Mikolajiva, ona je pobjegla u Francusku kod svoje rođakinje s djecom. To mi je prioritet sada, ali ne bih htio ništa forsirati. Čuti je li ona dobro, ako je ikako moguće, i vidjeti se s njom.”

Inače, Prebeg je još u bolnici u Dubravi. S njim je i njegova sestra. Liječnici kažu da je dobrog zdravstvenog stanja, no s obzirom na devijaciju nosa i ozljedu desnog ramena, napravljene su sve potrebne pretrage.

Prebeg je sam zatražio psihološku pomoć. Nakon pregleda psihijatra, liječnici su utvrdili da je jako traumatiziran.

Na tijelu ima vidljive ugrize, no liječnici nisu sigurni je li riječ o stjenicama. Zbog toga su ga pregledati dermatolozi, a zatim je pušten kući. Živi u Zagrebu.

Vjekoslav Prebeg je izjavu novinarima dao ispred Kliničke bolnice Dubrava gdje je obavio zdravstvene preglede (s njim je bila njegova sestra)

Dostojan ukop žrtava partizanskih zločina kod Varaždinskih Toplica

Spomen ploča

Mi se prema Beogradu ponašamo džentlmenski u procesu europskih integracija, dosta je bilo, rekao je Milanović

Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je na svečanosti polaganja prisege 20. naraštaja kadeta Hrvatskog vojnog učilišta Dr. Franjo Tuđman.

Među ostalim, komentirao je i odbijenicu Ministarstva pravosuđa, koju su uputili Srbiji na zamolnicu za izručenjem četiri pilota, protiv kojih je srbijanski sud nedavno podigao optužnice zbog navodnih ratnih zločina u BiH tijekom Oluje.

„Vlada nije učinila ništa i vidim da neće učiniti ništa. Da sam premijer, učinio bih nešto. Nisam premijer. Mogu predložiti, ali ne ovako javno. Tu se radi o zulumu i teroru nad hrvatskim zapovjednicima i rekao sam sve što sam imao reći o njihovoj navodnoj odgovornosti“, poručio je.

Hrvatska, dodao je, ima načina da odgovori ako za to postoji politička volja.

„A zna se tko to može - premijer. Zašto neće? Nemam pojma. Ova priča da mi po tome nećemo postupati, kao da ti netko opsuje mater više puta, možeš ne postu-

Suverena i neovisna Ukrajina ključna je za našu sigurnost, poručila je bivša predsjednica s panela NATO-a

Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je u ponedjeljak na panelu o ponovnom buđenju NATO-a održanom u sklopu 24. sastanka na visokoj razini, a fotogra�ijama s panela pohvalila se na svom Instagram pro�ilu.

“Panel o ponovnom buđenju NATO-a na XXIV. sastanku na visokoj razini: NATO je uvijek znao svoju svrhu; i više od samog NATO-a, naši građani ponovno osvještavaju činjenicu da se sigurnost nikada ne može uzeti zdravo za gotovo. Kon�likti mogu brzo metastazirati. Ruska agresija na Ukrajinu premostila je asimetrije očekivanja i doprinosa preko Atlantika. Svi više ulažu u obranu“, napisala je bivša predsjednica.

Dodala je kako tek trebamo premostiti asimetriju sposobnosti. „Proteklih mjeseci vidjeli smo temeljnu promjenu u NATO-vom položaju obrane i odvraćanja, jačanju prednje obrane i povećanju otpornosti. Moramo nastaviti nadograđivati, ažurirati i koordinirati naše obrambeno planiranje. Iako se suočavamo s ponovnim

‘Srbi takvi pored mene živog neće ući u EU’

‘Dosta je bilo’

Je. Kako se Hrvatska ponaša prema Beogradu? U procesu europskih integracija džentlmenski. Pa dosta je bilo. Takvi pored mene živog neće ući u EU“, rekao je predsjednik.

Dvije njemačke obitelji doselile su se u Proložac kod Imotskog, dovršavaju svoje kuće, odatle rade, djeca im tu idu u školu, uče hrvatski

Vremena se mijenjaju. Ono što je do jučer bilo nezamislivo, danas je realnost i normalno. Proložac kod Imotskog je odnedavno postao dom za dvije njemačke obitelji koje su u Njemačkoj ostavile i svoj posao, svoje bliske i daljnje obitelji, prijatelje, kolege s posla, konačno i jednu posve drugu kulturu življenja.

Toj zanimljivoj migraciji iz srca razvijene Europe u Dalmatinsku Zagoru kumovao je rastući ruralni turizam u Imotskoj krajini.

Dok Hrvati i dalje Gdje je najljepše?

Prološcu. Ovdje imamo sve ono što smo zamislili za dobar, normalan i zdrav životpriča gospođa Grace.

Sada žive u iznajmljenoj kući, ali samo do kraja listopada, nakon čega će se preseliti u svoju novu kuću, koja se dovršava u drugom dijelu Prološca.

- Kupili smo i kuću koja još nije izgrađena i mi je upravo dovršavamo. Radujemo se tom trenutku, baš kao da

pati, a možeš i reagirati. A ti pokušavaš �ino“, rekao je pa se obrušio i na srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića zbog priča o ubijenoj srpskoj djeci.

„Ta priča s ubijenom djecu mi je postala nepodnošljivo gadljiva. I mi Hrvati isto imamo djecu. Kao netko je išao ubijati srpsku djecu, baš iz

aviona je išao gađati srpsku djecu. Tu ima cijeli niz pitanja, koje Srbija u principu ni nema prava postavljati i taj njihov zakon kojim si prisvajaju pravo i moralnu auru da sude svemu što se dogodilo na području bivše Jugoslavije, u redu, ali tako u EU nećeš ući. Pored mene živog“, zaključio je oštro Milanović

Dakle, priča ide ovako: Eric (47) Kathler i njegova supruga Grace (46) iz Koblenza sa sinom i kćerkom koja je ostala živjeti u Nizozemskoj, često su svoj godišnji odmor provodili po europskim zemljama, pa ih je tako odmor doveo i u Hrvatsku.

Od Istre do Dubrovnika, obale i otoka mijenjali su destinacije, oduševljeni ljepotama Hrvatske.. I onda su u ponudama turističkih agenata našli i Proložac u Imotskoj krajini i Dalmatinskoj zagori.

- Vratili smo se u Koblenz i pričamo tako jednom, u krugu obitelji, gdje bi nam bilo najljepše živjeti. Prvo smo izabrali državu. Hrvatska nije imala konkurenciju. E, sada je trebalo odlučiti u koju regiju, i onda je uslijedilo glasanje nas četvero.

I evo vidite, Proložac je dobio sva četiri glasa moje obitelji! Istina, kćerka će nastaviti svoj život u Nizozemskoj, a ja, suprug i sin život nastavljamo u Hrvatskoj, u

‘Stajat ćemo uz Ukrajinu koliko god bude potrebno’

osvajanjem teritorija, moramo biti spremni i za operacije u više domena, usredotočujući se ne samo na teritorijalne granice s kopna, zraka i mora, već i na granice iz domene svemira, kibernetičkog prostora, informacija te nove i disruptivne tehnologije“, objavila je.

Na kraju je istaknula da je NATO je obrambeni savez i

ne traži sukob ili konfrontaciju.

„Ali odgovorit ćemo na svaku prijetnju našem teritoriju, ljudima ili resursima.

I nastavit ćemo stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno. Suverena i neovisna Ukrajina ključna je za našu sigurnost”, napisala je u opisu podijeljenih fotogra�ija.

smo kupili neku lijepu nekretninu u Njemačkoj - veli simpatična gospođa Grace. Novinari su ih zasuli silnim pitanjima. Zašto odlazak

Toj zanimljivoj migraciji iz srca razvijene Europe u Dalmatinsku Zagoru kumovao je rastući ruralni turizam u Imotskoj krajini.

se tome radujemo da nemate pojma! Ovdje nas je i dovela želja za zdravim životom, sunce, zrak, hrana, sve imate!’ - jednoglasni su Grace i Eric.

Buduća premijerka govorila je da se

Hvalila je Musolinija, ideološki uzor joj je bio i Putin, no, tijekom pobjedničkog govora imala je pomirljiv ton

konzervativnu snagu u zemlji, a da nije u potpunosti izbrisala njezine postfašističke korijene.

G

iorgia Meloni (45) vjerojatno će postati prva premijerka Italije i to na čelu najdesnije vlade od Drugog svjetskog rata. Prema privremenim rezultatima, desni blok na čelu s Braćom Italije, strankom koju vodi Meloni, trebao bi imati uvjerljivu većinu u oba doma talijanskog parlamenta.

U koaliciji su još Forza Italia čiji je šef Silvio Berlusconi te krajnje desničarska stranka Liga. Meloni je uspješno rebrendirala svoju stranku Braća Italije u dominantnu

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović

Milanović je upitao radimo li mi Srbiji probleme kakve neke države rade Makedoniji, koja ih nije ni napala. „Je li nas Srbija napala? Je. Jesu Srbija i Beograd bombardirali, palili masovno Hrvatsku?

Giorgia Meloni

Riječ je o ženi koja je u prošlosti hvalila Mussolinija i govorila da se Dalmacija i Istra trebaju vratiti Italiji.

Krastavci, pomidore…

Kolinda Grabar-Kitarović

Na njene objave uslijedili su brojne reakcije. “Prelijepa”, “Kraljica”, “Diva”, “Posle Franceka

koja je bila i ostala predsjednica moje Hrvatske, u zdravlju živila” - glasili su samo neki od brojnih komentara.

Eric (47) Kathler i njegova supruga Grace (46) iz Koblenza ispred svoje kuće koja se dovršava u Prološcu kod Imotsko

‘Radujemo se što ćemo saditi krastavce, pomidore, paprike, baš onakve kakve smo jeli u Prološcu kada smo došli kao turisti. Zasadili smo i maslinu, pratimo je, toliko

Grace već uči hrvatski, sin je s njima, a kćer je u Nizozemskoj

sele, Nijemci se doseljavaju: Hrvatska nema konkurenciju!

nuta na autocesti i u vezi s cijelom Europom. Ja već iz Prološca vodim svoj posao u Njemačkoj, suprug će ga nastaviti također. Po struci sam diplomirani psihoterapeut, suprug Eric je inženjer za projekte klimatizacijskih so�isticiranih uređaja, sin će uskoro diplomirati aeronautiku. Ono najbitnije je da se više nećemo vraćati u Koblenz.

Hrvatima ne mislimo uzeti radna mjesta, imamo mi posla preko glave, tako da mirne duše možemo nastaviti živjeti u Prološcu. Istina, kod naših obitelji, prijatelja i poslovnih partnera bilo je nedoumice…

A ja mislim da će neki od njih uskoro krenuti našim stopama, baš kao i ova jedna naša obitelj koja stanuje nedaleko od nas. Pa jesmo li u Europskoj uniji ili nismo? Jedna velika obiteljrezimira gospođa Grace.

U Vukovaru je broj pripadnika srpske manjine pao ispod trećine s – 34,8 posto na postojećih 29,73 posto

Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj žive 3,871.883 stanovnika. Među njima je, prema narodnosti 3,547.614 (91,63%) Hrvata, Srba 123.892 (3,2%), Bošnjaka 24.131 (0,62%), Roma 17.980 (0,46%), Talijana 13.763 (0,36%).

U odnosu na prošli popis Vukovar

Broj Srba u Vukovaru pao ispod 30 posto, izgubili pravo na ćirilicu

iz 2011., Hrvatska je izgubila 413.056 tisuća stanovnika, odnosno 9,64 % svog stanovništva. Povećan je udio romske manjine, a smanjen je udio srpske i bošnjačke manjine u odnosu na popis iz 2011.

ski jezik za 17.531 građana (0,45 %), dok je na prošlom popisu materinski jezik bio za 16.856 građana (0,40 %).

More iza Biokove

Vidite, nigdje nismo htjeli nastaviti živjeti, ni u Španjolskoj, ni Nizozemskoj, ni Italiji, Grčkoj, već u Hrvatskoj u Prološcu. A more nam je iza Biokove - veli na sve boljem hrvatskom jeziku gospođa Grace.

Očito da su prvi sati učenja hrvatskog s prof. Boženom

iz Njemačke, zašto ostavljanje sigurnosti u razvijenoj zemlji, zašto Proložac u Dalmatinskoj zagori, kako će se nastaviti život, što će s poslom, kako s jezikom?

- Samo polako... – smiruje situaciju gospođa Grace.

- A što vi mislite da nema

Panđom već urodili plodom.

Gospođa Grace priča o još jednoj obitelji iz Njemačke koja je također kupila kuću u Prološcu. Došli su živjeti s maloljetnom djecom, koja već pohađaju nastavu u tamošnjoj osnovnoj školi, a cijela obitelj ubrzano uči hrvatski jezik.

Proložac, a ostala mjesta imaju!? Hej prijatelju dragi, ovdje imamo sve što nam je potrebno! Topli dom, vrt za sadnju svježeg domaćeg povrća, voća, internetsku vezu sa svijetom, pa tako i s mojim poslom u Njemačkoj.

Tu smo za petnaestak mi-

I Grace i Eric oduševljeni su i novim susjedima. Spominju tako Marija, pa Antu, Nikolu, pa susjedu ovu, onu...

- Svi su tako dragi, tako prisni, svatko nam hoće pomoći, dočekuju te s osmijehom, sve je to tako čisto, zrak predivan. Bili smo u Prološkom Blatu, vidjeli ljepotu imotskih jezera, ovo predivno polje. S nestrpljenjem čekamo i prve plodove povrća i voća koje smo posadili ispred naše kuće.

Ljudi me pitaju hoću li otvoriti psihoterapeutsku ambulantu, da bi se isplatilo. Nisam o tome razmišljala, možda jednoga dana, počet ćemo i našoj novoj državi plaćati poreze.

Dalmacija i Istra trebaju vratiti Italiji

Nova miljenica talijanske desnice svoj je osobni brend sažela u sada već poznatu tiradu na skupu 2019., koja je postala viralna nakon što je remiksirana u pjesmu.

“Ja sam Giorgia, ja sam žena, ja sam majka, ja sam Talijanka, ja sam kršćanka. To mi nitko neće oduzeti”, rekla je Meloni pristašama u središtu Rima.

Ta je fraza postala lajtmotiv političkog uspona Giorgie Meloni od liderice rubne stranke s korijenima u talijanskoj neofašističkoj desnici do iduće premijerke. “Bog, zemlja i obitelj”, slogan je pod kojim je Meloni vodila kampanju, a riječ je o sloganu koji su koristili fašisti.

Meloni je imala 19 godina kada su je strani mediji prvi put intervjuirali dok se

borila za izbornu kampanju u svom rodnom Rimu. Tada je francuskim novinarima rekla da je “Benito Mussolini bio dobar političar, jer sve što je radio, radio je za Italiju”. Kasnije će promijeniti ton, govoreći da je diktator napravio “pogreške”.

Sve do nedavno njezini ideološki uzori također su uključivali ruskog Vladimira Putina, kojeg je hvalila zbog “obrane europskih vrijednosti i kršćanskog identiteta”.

No od tada se distancirala od ruskog predsjednika, nedvosmisleno osuđujući njegovu invaziju na Ukrajinu i podržavajući zapadne sankcije Moskvi. U vezi Hrvatske nije bila blagonaklona

“Bit će da sam uvijek bila protiv ulaska Hrvatske u EU dok ne dođe do povrata imo-

vine Ezulima. Da ne govorim o povratku, izravno, Istre i Dalmacije”, napisala je u komentarima.

Prošlog mjeseca Meloni je snimila videoporuku na tri jezika kako bi uvjerila talijanske partnere da će se držati tradicionalnih saveza Rima, uključujući NATO. Odbacila je tvrdnje da će njezina krajnje desna stranka s neofašističkim korijenima biti na čelu autoritarne vlade.

Tijekom pobjedničkog govora u nedjelju navečer Meloni je imala pomirljiv ton.

“Ako smo pozvani da upravljamo ovom zemljom, činit ćemo to za sve Talijane s ciljem ujedinjenja ljudi i fokusiranja na ono što nas ujedinjuje, a ne na ono što nas razdvaja. Vrijeme je za odgovornost”, rekla je.

U Vukovaru je broj pripadnika srpske manjine pao ispod trećine – s 34,8 % na postojećih 29,73%. Prema Ustavnom zakonu srpska manjina time je zbog gubitka stanovništva izgubila pravo na ćirilicu u Vukovaru.

Hrvatski je materinski jezik za 95,25 % građana ili njih 3.687.735, srpski je materinski jezik za 45.004 građana (1,16 %), dok se na prošlom popisu 52.879 građana (1,23 %) izjasnilo da im je srpski materinski jezik. Hrvatsko-srpski je materinski jezik za 4278 građana (0,11 %) dok je takvih na prošlom popisu bilo manje, 3059 (0,07%).

Bosanski jezik je materin-

Talijanski jezik je materinski za 12.890 (0,33 %) građana dok je na prošlom popisu bilo 18.573 građana (0,43 %) kojima je talijanski bio

materinski jezik. Romski je materinski jezik za 15.269 građana (0,39 %). Albanski je materinski jezik za 13503 građana (0,35 %), dok je na popisu 2011. 17.069 (0,40 %) stanovnika izjasnilo se da im je albanski materinski jezik.

Katolika je u RH 83,36

Postoje nejasnoće oko popisa u vezi s religijskim opredjeljenjem. Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

No, Državni zavod za statistiku je na svojim službenim stranicama objavio dvije potpuno različite tablice strukture stanovništva prema vjeri po gradovima i općinama: prema jednoj, u Hrvatskoj

ima 78,97 posto katolika, a po drugoj njih 83,36 posto, što je u apsolutnim brojevima razlika od 181.000 građana.

Problem je, čini se, u metodologiji popisa, odnosno, u lošoj pripremi onih koji su popis po kućama provodili. Dio katolika svrstan je u „ostale kršćane“ te otud razlika u postotcima. Po popisu iz 2011. katolika je bilo 86,28%. Međutim, po ovom popisu porastao je broj agnostika, skeptika i ateista što se događa i drugdje u svijetu.

'Vratit ćemo sve na stanje prije 2011.'

Nijedno pravo koje je iskamčeno temeljem lažnog popisa nećemo ga pustiti niti ostaviti, rekao je Penava

Komentirajući

pad od pet posto Srba u Vukovaru gradonačelnik Ivan Penava odbacuje mogućnost iseljavanja, već proziva popisivače iz 2011. za lažne podatke i manipulaciju.

'Ti podaci su na tragu onoga što već više od 10 godina govorimo. Podaci govore u prilog tome da je popis stanovništva obavljen po prošlom popisu netočan i ti podaci dovode pod znak pitanja kome je bilo u cilju u Vukovar implementirati lažne podatke, dovesti do napetosti, da se pripadnici srpske manjine moraju osjećati nelagodno jer je netko eksperimentirao s lažnim podacima. Na pitanje mijenja li se sad nešto oko jezika ili pisma

srpske manjine u Vukovaru, Penava je istaknuo da će sve vratiti na stanje prije 2011.

'Predložit ću promjene i vratiti stvari na stanje od prije popisa 2011. kad smo na temelju lažnih podataka bili prisiljeni na neke korake neprirodnim načinom, neprirodnim putom.

Postoje načini dozrijevanja

kad su mogući koraci prema naprijed“, kazao je.

'Nijedno pravo koje je iskamčeno temeljem lažnog popisa nećemo ga pustiti niti ostaviti. Vratit ćemo situaciju na početnu poziciju. Ono što su neke strukture smišljeno progurale u Vukovaru, nećemo pustiti tek tako', zaključio je Penava.

Ivan Penava

Š

to reći nakon još jednog povratka iz vremenski relativno kratkog ali sadržajno vrlo bogatog posjeta staroj domovini? Prije svega da me Hrvatska svaki put oduševi svojom neopisivom ljepotom od koje čovjeku zastaje dah. Ona je toliko bajkovito lijepa da nije čudo što je mi Hrvati još od davnih vremena u svojoj himni zovemo Lijepom Našom.

Njenoj ljepoti ne dive se samo Hrvati već, kao što je zbog toga stoljećima bila neodoljiv mamac raznim grabežljivim osvajačima, tako i sada svake godine njene prirodne draži i bogato povijesno nasljeđe privlače milijune stranih turista koji se slijevaju sa svih strana svijeta da bi uživali u tim jedinstvenim blagodatima. Među njima je svakako i velik broj iseljenih Hrvata i njihovih potomaka koji dolaze obnoviti uspomene iz djetinjstva ili se opustiti i odmoriti u društvu obitelji, rođaka i prijatelja.

Boravak na odmoru u Lijepoj Našoj zaista nudi čitavu lepezu jedinstvenih užitaka. Od sunčane obale, prekrasnog mora i otoka do idiličnih mjesta u unutrašnjosti i uzbudljivih festivala zabave, hrane i pića gdje se zaista možete dobro opustiti i zabaviti. Naravno, nakon toga svaki povratak u suvremeni tempo života i svakodnevni naporni rad u nekoj od stranih zemalja ispunjen je emocijama i nostalgijom.

Putujući nedavno valovitim zagorskim bregima ukrašenim slikovitim crkvicama i dvorcima, plodnim Međimurjem čiji su brežuljci načičkani izvrsnim obiteljskim vinarijama, a obrađena ravnica pretvorena u zeleno-zlatno more kukuruza i drugih žitarica, pa preko idilično šumovite Like, bisernih Plitvičkih jezera i drevnog kraljevskog grada Knina do najljepšeg mora na svijetu i onda još niže dolje preko impozantnog Pelješkog mosta prema krajnjem jugu pa sve do božanstvenog Međugorja u Hercegovini, često su mi kroz glavu strujali stihovi popularne Thompsonove pjesme - Lijepa li si.

Ali mi je pao na pamet i znameniti zavjet koji nam je ostavio sveti otac papa Ivan Pavao II. prigodom pastoralna posjeta Hrvatskoj, koju je iznimno volio: ''Bog vam je podario predivnu zemlju, potrudite se da joj budete dobri upravljači. ...''

Nažalost, zbog povijesnih okolnosti, političke nezrelosti i tereta nasljeđa iz bivšeg jugokomunističkog sustava teško je naći zemlju sličnu Hrvatskoj po tolikoj odnarođenosti i nesposobnosti njenih upravljača.

Iako se vide neki pomaci (danke EU), uzeti će izgleda još dosta vremena i muke dok se okoštali teret 'bivšeg' načina rada i ponašanja odstrani. Ili se sam od sebe uruši i izumre.

I zaista, stoljećima okupirana i pljačkana, sada slobodna Hrvatska, zaslužuje napokon postati sretna i prosperitetna država. Zahvaljujući svojoj iznimnoj ljepoti, prirodnom bogatstvu i potencijalu Hrvata u domovini i izvan nje, ona bi to zapravo trebala biti. Samo kada bi njen predsjednik, vlada i institucije bili jedna sinkronizirana snaga koja bi sve te potencijale mobilizirala, stimulirala i aktivirala za opće dobro, taj cilj bio bi na dohvat ruke.

Putujući uzduž i poprijeko Hrvat-

ske i gledajući svu tu neiskorištenu ljepotu i bogatstvo ona me po mnogo čemu podsjećala na uspavanu ljepoticu iz bajke o Trnoružici koja još čeka nekog svog princa da dođe izdaleka, probudi je i usreći. Srce mi

Uspoređujući sliku Hrvatske koju sam vidio prije nekoliko tjedana s onom koju sam vidio prije tri godine može se reći da ona u nekim stvarima ipak napreduje; zahvaljujući članstvu u EU, postoje vidljivi znaci da se polako ide na bolje

kih, pokrajinskih, navijačkih i raznih drugih 'nepomirljivih podjela'.

Što je još gore te svađe su toliko balkanski ostrašćene i prostačke da se čovjek u čudu zapita - Što se to s našim narodom u Hrvatskoj događa? Kuda ga to vodi? Kao da ga neka skrivena ruka programirano balkanizira i vraća u bivši regionalni geto. To ne može biti slučajno. Oni koji stoje iza toga očito su osmislili političko-medijsku kampanju iza koje stoji jasan cilj - destabilizirati novonastalu hrvatsku državu urušavajući u njoj međuljudske odnose i svaku uspješnu priču. Od čvršće suradnje i povezivanja s moćnim

Bajkovita, ali bivšim teretom umrtvljena Hrvatska

je u tim trenutcima govorilo da bi to jedino moglo biti hrvatsko iseljeništvo. Kada bi mu bila data poštena prigoda da pomogne popraviti stanje na bolje i ponovo je dignuti na vlastite noge.

Onako kako je to uradilo židovsko iseljeništvo od Izraela, irsko iseljeništvo od Irske ili kinesko iseljeništvo od Kine.

Hrvate iz domovine i iseljeništva treba motivirati da bez ikakvog zazora i ljubomore traže načine za čvršću suradnju i razmjenu ideja kako poboljšati trenutno stanje. Kako zajednički učvrstiti i graditi bolju Hrvatsku uklanjajući prepreke za brži gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta. Ne treba u vezi s time puno mudrovati. Treba samo preuzeti model po kojem su spomenute zemlje, koje poput Hrvatske imaju golemu i moćnu dijasporu, preporodile i razvile svoja gospodarstva zahvaljujući nesputanoj i učinkovitoj međusobnoj suradnji.

Ali dok me srce vuklo u tom željenom pravcu, razum i ono što sam vidio i čuo nisu mi dali nadu biti prevelik optimist.

Za nekog tko dugo godina živi vani i povremeno dolazi na odmor u Hrvatsku mogu reći kako bode u oči bolna činjenica da je ona u puno stvari ostala jugobalkanski kronično bolesna i zapuštena zemlja. Nasljeđena politička, poslovna i koruptivno-pljačkaška, klima 'snađi se druže' toliko je duboko ukorijenjena u sve pore društvenog života da oni kojima takvo stanje odgovara ne žele nikakve promjene. Dobro raspoređeni u dvjema vodećim strankama i međusobno umreženi korupcijom i nepotizmom oni su sebe postavili u poziciju s koje mogu sabotirati svaku promjenu trenutnog stanja te neutralizirati ili gurnuti na marginu sve one koji se s njima ne slažu.

Većini recikliranog jugokomunističkog kadra, koji od 2000-te, instaliran da ponovo dominira politikom, gospodarstvom i ključnim državnim institucijama očito nije u interesu da se Hrvatska uskladi s novim vremenom i transformira u učinkovit demokratski sustav koji promiče poštenje, sposobnost i domoljublje. Zaštita općeg dobra i nacionalnih interesa njima je važna koliko i lanjski snijeg. Iskustvo nam govori da odnarođenim mentalnim Jugoslavenima i njihovim potomci-

ma (čast rijetkim iznimkama) nije važno opće hrvatsko dobro već samo njihovo osobno. Za tu njihovu naslijeđenu manu znaju vrlo dobro i njihovi sponzori izvana i s njima povezane interesne skupine koje to mudro koriste kao oruđe protiv procvata hrvatske države i crpilište njenog bogatstva za sebe.

Sve što čovjek može reći o njima jest da su to pogrešni ljudi na pogrešnim mjestima u pogrešno vrijeme. Koji današnju 'hrvatsku' politiku vode više-manje na isti način, s istim znanjem i ciljem s kojima su je vodili njihovi očevi u bivšoj Jugoslaviji. Radi se dakle o što bržem sluganskom sklanjanju nekom drugom pod skute i grabljenju što više materijalnog i �inancijskog bogatstva ili kakvog ugodnog namjesničkog položaja za sebe.

Zar se u ovih 20-tak godina nismo u to bezbroj puta uvjerili?

Bizarno je da ih narod u domovini još uvijek bira sebi na vlast iako su oni ne samo glavna prepreka njegovom nesputanom gospodarsko-društvenom razvitku nego i ozbiljna prijetnja opstanku suverene hrvatske države s vlastitim identitetom. Dajući im na izborima vlast hrvatski narod sam sebe onemogućava da prokrči izlaz ispod tereta prošlosti koji ga guši i sputava da brže napreduje.

Bodu u oči i druge notorne mane našeg naroda koje oni neskloni slobodi i razvitku današnje samostalne hrvatske države vješto koriste. Naime, mi Hrvati, najčešće bez imalo razmišljanja, volimo se zalijetati u međusobna trvenja i svađe ni ne sluteći da su one uglavnom izazvane lukavim podmetanjem od strane onih koji nam ne žele dobro.

Na polju politike, gospodarstva, medija, kulture i sporta, svuda se sukobljavaju lijevi i desni, 'antifašisti' i 'fašisti', 'dinamovci' i 'hajdukovci', 'progresivni' građani i nevladine organizacije sa 'zatucanim ognjištarima', ... . Nikad toliko nekontroliranog bijesa, javnog liječenja privatnih kompleksa, balkanskog primitivizma i političkog diletantizma koji kao kancer nagrizaju i razaraju zdravu društvenu klimu. Razočaravajuće je gledati kako od vrha do dna društvene ljestvice, od predsjednika države do dokonih mudrijaša u seoskom ka�iću, odrasli ljudi se kao zajapurena mala djeca svađaju oko uglavnom perifernih stvari. Nekakvih priglupih ideološ-

hrvatskim iseljeništvom, zaustavljanja odljeva mladih i visoko kvali�iciranih stručnjaka, do bojkota pritoka zdravih, proizvodnih investicija na račun uvoza spekulativno-pljačkaških, kojim se guši Hrvatska.

Sjetite se samo odvratne kampanje blaćenja pok. predsjednika Tuđmana, generala pobjednika i hrvatskih branitelja, koja se od 2000-te vodi kako bi ih se ocrnilo i dovelo u sumnju njihovo postignuće. Kako se preko raznih svastika i navijačkih 'incidenata' to isto radilo i radi hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji i Dinamu. Kako se urušio Agrokor, prodala INA, Pliva, najljepši hoteli i dijelovi hrvatske obale. Kako su ismijavani i srušeni Kolinda i Tihomir Orešković. Kako se već u začetku potkopava i uništava sve ono što bi Hrvatsku moglo izvući iz aktualnog stanja.

Nema jednostavnih odgovora ni brzih rješenja za izlazak iz tako zamršenog labirinta problema stalno podmetanih iznutra i izvana. Ali ni ohrabrujućih znakova da će se mlada hrvatska država uskoro riješiti tereta bivšeg nasljeđa, rascjepkanosti i podjela.

Nažalost ono što sada ima u predsjedničkoj fotelji i državnom Saboru previše je sirovo i ratoborno raspoloženo. Fokus vodećih hrvatskih političara i zastupnika u državnom Saboru više je usmjeren na međusobne svađe i ideološke bitke iz II. svj. rata nego na istraživanje i rješavanje vitalnih nacionalnog problema poput dramatičnog odumiranja pučanstva i iseljenja više od jedne trećine znanstveno obrazovanih mladih ljudi u najproduktivnijoj dobi.

Na čelu države, stranaka i pokreta nisu dakle ljudi koji vide dalje od svojih stranačkih rovova i osobnih interesa da bi mogli potaći nadideološke i nadstranačke projekte za opće dobro i buduće naraštaje. Ako to nisu u stanju uraditi kako će onda rješavati probleme koji su zajednički svima u društvu? A kada se ti problemi ne rješavaju onda se međusobne svađe i sukobi samo nastavljaju i umnožavaju.

Što je još gore te svađe često uživo prenose i još više potiču navijački 'hrvatski' mediji koji im daju golem prostor pa se onda sve to skupa pretvara u neku vrstu balkanskog cirkusa ili reality showa u kojem se izgleda svi dobro zabavljaju.

U svakom slučaju mladu hrvatsku državu s toliko političke nezrelosti, s toliko međusobnog jala i podjela, s toliko zlonamjernih vanjskih i unutarnjih kočničara i njihovih korisnih budala, nije lako voditi.

Očito u ovom trenutku Hrvatskoj očajnički treba više političara poput pok. Tuđmana i Zdravka Tomca koji znaju postići onu delikatnu ravnotežu lijevog i desnog političkog spektra što nije lagan zadatak.

No, ako na trenutak stavimo na stranu sve te kronične probleme, onda uspoređujući sliku Hrvatske koju sam vidio prije nekoliko tjedana s onom koju sam vidio prije tri godine može se reći da ona u nekim stvarima ipak napreduje. Daleko je to od onog koliko bi se, sudeći po njenom prirodnom bogatstvu i potencijalima moglo, ali ipak, zahvaljujući članstvu u EU, postoje vidljivi znaci da se polako ide na bolje.

U gradovima i selima niču krasne nove kuće i zgrade, grade se infrastrukturni objekti, živi se bolje, voze se bolji automobili, šoping centri i ka�ići su puni. Zbog masovnog iseljavanja produktivne radne snage i odljeva mozgova za one koji znaju i hoće raditi posla ima napretek. Ne samo za Hrvate nego i za one iz balkanskog zaleđa i migrante iz azijskih zemalja kojih je u Hrvatskoj svakim danom sve više.

Jedan interesantan detalj. Na izravni let od Dubaija do Zagreba uz tridesetak nas Hrvata i drugih Europljana najednom je nahrupilo i preostala mjesta u zrakoplovu zauzelo oko stotinjak uredno odjevenih i podšišanih mladih ljudi, isključivo muškaraca, između 20 i 40 godina, koji su, sudeći po arapskim slovima na zelenim koricama putovnica vjerojatno na let za Zagreb stigli organizirano iz Pakistana ili Bangladeša.

To mi ne bi toliko zapelo za oko da mi istu takvu scenu na toj istoj liniji za Zagreb nije opisao netko tko je putovao u Hrvatsku za božićne blagdane, znači osam mjeseci prije mene. Još više me je to zaintrigiralo kada mi je prijatelj kojem sam to ispričao, a čiji je rođak zaposlen u administraciji na zagrebačkom aerodromu, rekao da bi taj izravni let Dubai-Zagreb zbog neisplativosti bio davno ukinut da nije takvih 'turista'. Koje onda možete vidjeti kako kampiraju po zagrebačkim parkovima i napuštenim selima diljem Hrvatske.

Tko ih regrutira i u dogovoru s kime u tolikom broju planski dovodi u Hrvatsku da nadomještaju iseljene Hrvate ostaje misterija za vodeće hrvatske političare, medije i javnost. Nadajmo se da to nije onaj čuveni arhitekt globalističkog pokreta za kojeg se tvrdi da iz pozadine �inancira migracijske valove prema Europi. A koji se već jednom, u presudnom trenutku nakon Tuđmanove smrti izravno umiješao u hrvatsku politiku poduprijevši povratak na vlast bivših jugokomunista.

I tako, 30 godina od postignuća vlastite slobode i države izvana i iznutra nemilosrdno manipulirana i pljačkana Lijepa Naša kroz labirinte tereta naslijeđene prošlosti još uvijek traži sebe i svoj put u bolju budućnost.

Ključno pitanje je hoće li joj prošlost pokopati budućnost ili će joj budućnost pokopati prošlost.

Piše: Željko Dogan

UŠTEDJET ĆE PRILIČNO NOVCA

Uređujem prilično veliko imanje na kojem će itekako biti posla za bageristu, otkriva Škoro

ODMOR PRIHODI VEĆI

Solidne turističke brojke i u rujnu

Saborski

zastupnik Miroslav Škoro u 61. godini odlučio je upisati tečaj za bageristu. Svoj potez objasnio je u razgovoru za portal Telegram, rekavši kako je već odslušao trodnevnu teoretsku nastavu, a sad je na praksi.

“Već sam imao 70-ak sati praktičnog rada na bageru od ukupno 90 koliko ih moram proći da bih mogao pristupiti

Škoro završava tečaj za bageriste

ispitu”, kaže Škoro.

Podsjeća da je u “Večernjoj školi” Željka Pervana igrao Ferda “Mićka” Smičiklasa, a sad se opet našao u večernjoj školi, no ovaj put stvarnoj. Štoviše, Škoro otkriva da je nedavno kupio polovni bager JCB X3 i želi naučiti raditi na tom stroju.

“Taj bager vrlo je moćan i nije jednostavno njime rukovati, pa valja svladati tu vještinu”, kaže Škoro, koji je inženjer građevine.

Kasnije, diplomirao je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, smjer marketing, a u prosincu 2017. godine i doktorirao na temu Modeli upravljanja i raspodjele prihoda glazbene industrije u uvjetima digitalizacije. Objašnjava

zašto je u šezdesetoj godini života odlučio položiti ispit za bageristu.

“Uređujem prilično veliko imanje na kojem će itekako biti posla za bageristu. Trebat će iskopati i prebaciti nekoliko tisuća kubika zemlje, ogroman je to posao, a radni sat bage-

riste plaća se od 300 do 400 kuna”, kaže Škoro i dodaje kako će, kada položi ispit za rukovanje bagerom vlastitim radom uštedjeti prilično novca.

Škoro imanje podiže u Donjoj Drenovi kraj Svetog Ivana Zeline, tridesetak kilometara sjeverno od Zagreba.

Gledano prema destinacijama, najviše gostiju trenutačno ugošćavaju Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Split i Umag

Turistička sezona ispunjava očekivanja, gostiju je za osam mjeseci bilo devet, a noćenja tek četiri posto manje nego pretpandemijske 2019., a �inancijski pokazatelji govore da će ta rekordna turistička godina po prihodima biti i nadmašena. Rujan, pak, prebacuje i solidne dotadašnje brojke.

Od početka devetog mjeseca do sredine prošlog tjedna u Hrvatskoj je registrirano nešto više od 1,6 milijuna turista i deset milijuna noćenja, a gosti su za jedan posto brojniji nego 2019., dok je noćenja četiri posto više nego u istom razdoblju te godine.

Trenutačno se u našoj zemlji još uvijek odmara oko 400.000 gostiju, što je dvadesetak tisuća više nego lani na isti dan rujna.

bamo odgovoriti na izazove održivosti turizma i kvalitete, raznolikosti, brige za okoliš i brige za domicilno stanovništvo koje od turizma živi i bavi se njime – kazao je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić na međunarodnoj konferenciji “Tourism 365” održanoj

u Tuheljskim toplicama, najavljujući daljnje promotivne aktivnosti. U utorak je tako lansirana i nova promotivna kampanja “Falling for Croatia”, kao svojevrsni jesenski vodič kroz destinacije i aktivnosti koje naša zemlja nudi u ovo doba godine.

Prvi plodovi uvođenja eura, RH ima manji prinos na obveznice od Italije…

Kupci mađarske desetogodišnje obveznice trenutačno traže prinos od 9,41 posto, poljske 6,03, češke 4,86, talijanske 4,12, a hrvatske 3,37 posto

Nakon donošenja novih smjernica monetarne politike američkih Federalnih rezervi, uslijedila je povećana volatilnost na globalnim �inancijskim tržištima koja uključuje i rast prinosa na državne obveznice.

Na američko desetogodišnje državno izdanje prinos je dosegnuo 3,7 posto, najvišu razinu od 2011., a nastavljen je i daljnji rast prinosa na dvogodišnje državne obveznice.

Opći rast kamatnih stopa nije mimoišao ni referentnu njemačku desetogodišnju obveznicu: prinos je dosegnuo razinu od dva posto, a još početkom kolovoza iznosio je 0,65 posto. S ozbiljnim nepovjerenjem ulagača, sve manje sklone riziku, suočavaju se brojne europske zemlje.

Kupci mađarske desetogodišnje obveznice, prema podacima Trading Economicsa, trenutačno traže prinos od 9,41 posto, dok se Rumunjska

u ovom trenutku može zaduživati na deset godina uz prinos od 8,33 posto, Poljska 6,03, a Češka 4,86 posto (te zemlje nisu uvele euro nego imaju svoje valute).

Investitori u hrvatske desetogodišnje obveznice traže prinos od 3,37 posto, nešto više nego na zemlje koje su još ranije uvele euro, slovenske (3,09 posto), španjolske (3,04 posto) i portugalske (tri posto).

U slučaju zemalja izvan europodručja presudnu ulogu u procesu rasta kamatnih stopa imaju nacionalne monetarne politike koje su značajno po-

digle ključne kamatne stope zbog povišene in�lacije. No, među zemljama eurozone različiti tempo povećanja kamatnih stopa određuju drugi razlozi, ponajprije razina javnog duga.

Očekivano, najviše pozornosti izaziva Italija (koja je davno uvela euro), opterećena ne samo dugovima nego i političkom nestabilnošću: prinos na desetogodišnju obveznicu sad iznosi 4,12 posto. Većina država eurozone ima prinose niže od četiri posto, no kako je ulaskom u EMU (ekonomska i monetarna unija) premijera rizika automatski niža, a “osigurači” su jači, Hrvatska očito ostvaruje konkretne koristi od procesa uvođenja eura.

“U usporedbi sa zemljama koje nemaju euro, prinosi na hrvatske obveznice kreću se na zamjetno nižim razinama, prateći regionalna i globalna kretanja”, kažu ekonomski analitičari.

Očekivalo se da će prinosi na hrvatske obveznice konvergirati prema razini koju ima Portugal, ali s obzirom na trend povećanja kamatnih stopa, “prije se može očekivati da će se portugalski prinosi povećati, nego hrvatski smanjiti”.

I dalje kod nas dominiraju Nijemci, Austrijanci, domaći gosti, Poljaci, Slovenci i Česi, a najbolje u rujnu ide domaćinima u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji i na Kvarneru. Gledano prema destinacijama, najviše gostiju trenutačno ugošćavaju Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Split i Umag.

– Možemo reći da smo se nekako vratili na one staze prije pandemije. Naravno, puno će važniji biti efekt �inancijskih prihoda odnosno onog što ćemo uprihodovati na kraju godine. Sada tre-

Potpora zbog covid krize

Potpredsjednik Odbora za promet i turizam u Europskom parlamentu István Ujhelyi na konferenciji u Tuheljskim toplicama kazao je da turizmu zbog covid krize i dalje treba pomoć.

– Trebamo jak mehanizam kriznog menadžmenta na razini Europe, što znači da nam treba novac kako bismo poduprli turističku industriju.

HDZ-ov župan dobio čašom u glavu, krvav došao u bolnicu

Oko tri ujutro dok je s društvom izlazio iz ka�ića, 24-godišnji mladić iznenada ga je udario čašom u glavu

Dobro

sam - rekao je varaždinski župan Anđelko Stričak, nakon napada u noći sa subote na nedjelju na njega u varaždinskom lokalu.

Župan je, saznaje se, poslije otvorenja 54. Varaždinskih baroknih večeri u privatnom aranžmanu otišao u Caffe bar Strauss. Društvo se zabavljalo do tri sata ujutro kad su odlučili otići. Dok su prolazili prema izlazu iz Straussa, 24-godišnji mladić Stričaka je iznenadio udarcem čašom u glavu.

- Ja sam ondje bio privatno s društvom da bi me ničim

izazvan čovjek napao - rekao je nevoljko župan Stričak, koji je inače iz HDZ-a.

Podsjetimo, ovo nije prvi put da je Anđelko Stričak žrtva napada. Prije nekoliko su ga godina na dravskom nasipu, dok je trčao, napala trojica mladića i slomila mu arkadu.

Uzrok napada ostao je tajna, budući da županu nije ništa ukradeno. Tada se nagađalo da je povod napada

bilo njegovo inzistiranje da se razriješi misterij nestanka velike količine oružja iz skladišta Policijske uprave Varaždinske.

Noćas nakon napada, župan je krvave glave potražio pomoć u Općoj bolnici Varaždin. Ondje su mu sanirali rane i pustili ga na kućnu njegu. Na mjesto događaja izašli su i službenici PU varaždinske, koji utvrđuju sve okolnosti događaja.

U Hrvatskoj tisuće ljudi rade u privatnom sektoru i oni također trebaju našu potporu u krizi, ekonomskoj ili covid krizi, stoga trebamo neku vrstu budžeta za turizam na europskoj razini – istaknuo je Ujhelyi, dodajući da se mora misliti na budućnost, ali i činjenicu da treba privlačiti goste cijele godine, a ne samo ljeti

Miroslav Škoro i dalje uči

Bager JCB X3

Manje kamate zbog uvođenja eur

Trenutno je u Hrvatskoj oko 400 tisuća gostiju

Promotivna kampanja “Falling for Croatia”

Anđelko Stričak i Caffe bar Strauss

U Bršadinu kod Vukovara ekshumirane dvije osobe

NESTALI

Kad bih svog sina Gorana našla živog, sama bih si raku iskopala. U njoj je mjesto meni, a ne mom djetetu. Muž je muž, ali dijete je dijete. govori Nevenka

Ja sam velika vjernica.

ONI KOJI

Uorganizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja u četvrtak su ekshumirani posmrtni ostaci dvije osobe, pronađeni na području Bršadina u blizini Vukovara, a prema preliminarnim nalazima potječu iz Domovinskoga rata.

Ekshumirani posmrtni ostaci dvije osobe nakon obrade u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar bit će prevezeni na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu radi identi�ikacije, priopćeno je iz Ministarstva hrvatskih branitelja.

Uprava za zatočene i ne-

stale Ministarstva, u suradnji s drugim nadležnim tijelima Republike Hrvatske, nastavlja s provedbom istraživanja na svim lokacijama za koje prikupljena saznanja ukažu da su moguća mjesta prikrivenih grobnica iz Domovinskoga rata, dodaje se u priopćenju.

Na području Vukovarsko-srijemske županije provode se vrlo opsežna istraživanja na području Petrovačkog atara, a predstoje i istraživanja na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, najavljeno je.

Republika Hrvatska još uvijek traga za 1832 osobe nestale i smrtno stradale u Domovinskom ratu, od kojih je 518 osoba s područja Vukovarsko-srijemske županije, naveli su iz Ministarstva hrvatskih branitelja.

I SOA se uključila u potragu

Onima koji su mi uzeli sina i muža sve sam oprostila. Ali neću im nikada zaboraviti. Jer ne mogu. Ma pogledajte mog sina Gorana. Pa kome je to dijete išta krivo? Moj anđeo... A ovo je moj suprug Josip. Miran, povučen, ni mrava nikada nije

‘Bila bih zahvalna da pronađem svog Gorana i Josipa, bilo žive ili mrtve…’

zgazio. Oni koji su ih odveli također to znaju. Ali željela bih da netko od njih progovori i kaže gdje su. Da se i ja smirim nakon tih desetljeća patnje i muke.

Ne znam hoću li ikada dočekati da nađem njihove kosti. Jer ne mogu više, neutješno je plakala Nevenka Filar (64) iz Majura u studenom 2019. Iako joj je ruka drhtala, čvrsto je držala fotogra�ije neprežaljenog sina i supruga, hrvatskih policajaca kojima se svaki trag gubi u listopadu 1991. Iz podruma nekadašnje milicije u Hrvatskoj Kostajnici gdje ih je zadnji puta vidjela. U njoj je svega 49 kilograma. Osim života i psihe, njihov nestanak uništio joj je i zdravlje. S kćeri Marijanom i sinom Tomislavom i dalje za njima tuguje i za njima traga.

su nas zvali da izađemo, jer će nas u protivnom zapaliti i poklati. Psovali su nam ustašku majku. Sina i muža su odveli i zatvorili u školu u Mečenčanima. Išla sam ih tražiti. Oglušila sam se na dobacivanja i psovke tih zvijeri s puškama, na njihove prijetnje ubojstvom. Nisu mi dali da ih posjetim pa sam se vratila kući - govorila nam je Nevenka.

Nakon 22 dana torture u Mečenčanima, doznala je da su ih prebacili u podrum bivše stanice milicije u Hrvatskoj Kostajnici.

Iako prepuna straha, čežnje i strepnje, uzela je mlađeg sina za ruku i nošena hrabrošću i snagom kakvu samo majka ima, zaputila se vidjeti sina i supruga.

Potom je maramicom obrisala suze, uzdahnula pa nastavila:

Sjećanje na žrtve u IvanovuSelu gdje mahom žive Česi

UIvanovom

Selu nedaleko od Grubišnog Polja održana je u četvrtak komemoracija za žrtve poginule u Domovinskom ratu.

Članovi obitelji, suborci, prijatelji i predstavnici vlasti počast su im odali kod spomen-obilježja u Ivanovom Selu, a u crkvi Presvetoga Srca Isusova služena je misa zadušnica.

Prije 31 godinu pobunjeni Srbi iz okolnih mjesta srušili su most preko potoka Peratovice kako bi spriječili dolazak pomoći stanovnicima

Ivanovog Sela, gdje su ubijali mještane, palili obiteljske kuće i gospodarske objekte.

No, pomoć je ipak stigla iz smjera Šuplje Lipe, odakle su pripadnici Interventnoga voda iz Daruvara uspjeli natjerati pobunjene Srbe na povlačenje.

U Ivanovom Selu, gdje mahom žive pripadnici češke nacionalne manjine, u Domovinskom ratu 21. rujna 1991.

poginulo je sedam osoba, među kojima dvojica pripadnika Interventnoga voda iz Daruvara, a ranjeno je 12 osoba.

- Kada su počele prve barikade po selima oko Majura, suprug i sin krili su od mene da su se prijavili u policiju. Znala sam samo da odlaze stražariti. Naši dojučerašnji susjedi napali su nas i tjerali ljude iz Graboštana, Stubljara i Majura, pljačkali, palili, tukli i ubijali. Baš tog 3. rujna suprug i sin s položaja su došli kući okupati se i presvući. Željeli su se vratiti na položaj, ali nisam im dozvolila. Kćer sam poslala kod sestre u Sloveniju, a sedmogodišnji sin je ostao sa mnom. Rekla sam im da sin i ja idemo s njima, kud god oni pošli - prisjetila se Nevenka.

Goran je imao samo 19 godina. Sjećanja su joj živa, glas još čvrst, crte lica oštre, a u trenucima kada se prisjeća kako su pobunjeni Srbi okružili njihovu kuću, iz očiju joj sijeva bijes. Nadirali su, kaže, iz polja, odasvuda.

- Pucali su iz automatskih pušaka, djecu smo skrivali pod jastuke i krevete, neki su trčali pod štokove, sa stropa od detonacija otpadali su komadi žbuke. Tada

- Pustili su nas unutra i okružili puškama. A tada sam vidjela supruga i sina. Bili su obučeni u njihova odijela i stajali pognutih glava. U jednom trenutku sin je podigao glavu i rekao mi: Mama, ne brini, sve će biti u redu - izgovorila je, zarila glavu među tanke prste i gorko zaplakala.

Zadnji put ih je vidjela u podrumu milicije u Hrvatskoj Kostajnic

- Molila sam njihovog glavnog da mi puste muža i sina. Govorila sam im da oni nikome ništa nisu krivi. I ne, nisam plakala u tim trenucima. Kao da sam se skamenila. Nisam plakala ni kada je sin podigao majicu i kada sam uočila podljeve i rane oko rebara. Ruke su im bile posječene, bili su izudarani. Nijemo sam stajala pitajući se kako da ih izvučem i čvrsto sam stiskala mlađeg sina za ruku. Rekla sam tom glavnom da nemam novca, ali da imam više od 30 koza i preklinjala ga da mi bar dijete pusti. Rekao je da ne može. Ali mi je dopustio da im sutradan donesem garderobu. Međutim, kad sam drugi dan došla, rekli su mi da su ih odveli martićevci i od tada o sinu i mužu više ništa ne znam - nizala je Nevenka.

Pronalazak sina i supruga značio bi joj sve. Posebice da sina nađe živog.

- Kad bih svog sina našla živog, sama bih si raku iskopala. U njoj je mjesto meni,

a ne mom djetetu. Muž je muž, ali dijete je dijete. Goran je bio dobar sin. Završio je srednju metalsku školu, otišao na obavezno služenje vojnog roka i prijavio se u policiju braniti svoju zemlju. Nije imao djevojku. Iza njega nisu ostali potomci. A da jesu, tim unucima bila bih i majka i baka. Goran je bio moja nada i da je ovdje, bilo bi mi lakše - tužno je zborila Nevenka.

Nije to izrijekom rekla, ali ponekad sebe krivi što nije imala novca da mu omogući profesionalno bavljenje nogometom za koji je živio. Pa joj dođe da opsuje neimaštinu zbog koje mu nije mogla omogućiti preseljenje u Zagreb.

- Goran je obožavao nogomet. Vodili smo ga na probu u Dinamo i tamo su nam rekli da je talent u koji treba ulagati. Bili smo siromašni, nismo imali odakle plaćati mu stanovanje i boravak u Zagrebu.

Kamoli puste sreće da smo to napravili, danas bih imala svoje dijete. Znate, ja se zapravo još nadam. Nikad nisam pomislila da je mrtav. I danas vjerujem da će mi doći odnekuda. Pa ga sanjam. Ne vidim ga, ali osjećam ga iza leđa, osjećam njegov dah, osjećam da je uz mene, da me dodiruje - zborila je Nevenka te priznala da sve ove godine živi, ali zapravo ne živi.

I ne zna do kada će.

- Moja kći i mlađi sin rekli su mi: Mama, skupi snage, ne dopusti da se naš brat i tata zaborave. Nemaš se čega bojati. Neka se boje oni koji su im to napravili. Ti samo tražiš svog sina i muža. Želim da svaka obitelj pronađe svoje nestale. Molim sve koji znaju gdje su, da progovore. Bila bih zahvalna da pronađem svog Gorana i Josipa, bilo žive ili mrtve. Valjda će mi Bog dati da to podnesem - zaključila je. (24 sata)

U studenom prošle godine je između sela Pačetin i Bobota u blizini Vukovara pronađena masovna grobnica s deset posmrtnih ostataka. Iskapanja na dosta širokom području su trajala 28 dana, a onda su u plitkom sloju otkrivena tijela kojima su ruke bile

vezane žicom. Bilo je jasno da potječu iz Domovinskog rata. Ta 151. masovna grobnica u Hrvatskoj do sada, otkrivena je uz pomoć SOA-e (Sigurnosno-obavještajne agencije), koja i inače dosta radi na dobivanju informacija o nestalima u Domovinskom ratu.

Republika Hrvatska još uvijek traga za 1832 osobe nestale i smrtno stradale u Domovinskom ratu

Komemoracija za stradale

Nevenka Filar drži fotografije sina i supruga, hrvatskih policajaca, kojima se svaki trag gubi u listopadu 1991.

MINISTARSTVO BRANITELJA Nastavak potrage za nestalima

SKULPTURA NA OTVORENOM

Marijan Bekić izlaže novu skulpturu -‘Resilience’

Preminuo je prvi urednik Glasa Koncila

Novinar i publicist te prvi urednik i jedan od pokretača Glasa Koncila Vladimir Pavlinić preminuo je u nedjelju u Londonu, u 93. godini života. Rođen je 1929. u Dubrovčanu u Hrvatskom zagorju. U Zagrebu je pohađao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju te završio Katolički bogoslovni fakultet, a studirao je i slikarstvo.

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: privatni album Marijana BEKIĆA

Skulpture na otvorenom u Garden Mudgee u Novom Južnom Walesu ove će godine biti ponovno izložene. Ova tradicionalna izložba, koja se postavlja već 12 godinu pod nazivom "Sculptures in the Garden Mudgee", u početku je bio mali događaj zajednice u okviru nepro�itabilne organizacije koji kasnije prerasta u jednu od vrlo poznatih umjetničkih izložba regionalne Australije. Oko 30.000 ljudi posjeti ovu izložbu na kojoj je izlagalo više od 500 umjetnika, a ove godine na njoj će se predstaviti i naš hrvatski umjetnik, kipar Marijan Bekić.

O svom djelu, inspiraciji i poruci koja je sabrana u granitno-drvenoj skulpturi "Resilience" (Elastičnost), nekoliko riječi rekao nam je i sam umjetnik.

"Ovaj uradak 'vrije' u meni već poduže vrijeme, otkako sam, negdje 2018. godine, grubo skicirao ideju.

Ideja je bila, na meni svojstven način, mojim vizualnim rječnikom odgovoriti odnosno proturječiti globalističkom narativu glede 'klimatskih promjena' (donedavno su ga nazivali 'globalno zatopljenje') koji je, osobito u posljednje vrijeme, veoma aktualno odnosno gotovo nasilno nametnut.

Zanimljivo je da isti lobiji koji su nam 'uvalili pandemiju korone' stoje i iza toga. Nitko od njih ne spominje utjecaj Sunca na 'klimatske promjene', koje se pripisuju uglavnom ljudskom utjecaju, a sve kako bi se čovjeka dodatno upreglo u globalističku kontrolu. Ovim uopće ne sugeriram da ne trebamo voditi računa o svome okolišu i prirodnim Bogom danim blagodatima i ljepotama. Dapače!

Dakle kakve veze ima moj uradak s klimatskim promjenama?

Naime spajanjem ovih dvaju prirodnih elemenata ili materijala - najtvrđeg (granit) i najmekšeg (drvo), koji su postojali prije, postoje za vrijeme i postojat će poslije ljudske egzistencije, (ako čovjek ne uništi sve svojim najubojitijim oruž-

Od mladenačkih dana bio je pod prismotrom jugoslavenskih sigurnosnih službi, a nekoliko je puta i završio u zatvoru. Najtežu zatvorsku kaznu zaradio je 1953. za vrijeme služenja vojnoga roka u Nišu, zbog “neprijateljske propagande u cilju narušavanja borbene moći JNA”. Vojni sud u Nišu osudio ga je na tri godine

jem. Pa čak i onda priroda će se oporaviti, ali ovaj put bez čovjeka) - simbolično šaljem poruku otpornosti prirode, sa ili bez ljudskog utjecaja.

Kamen - granit je potrošio odnosno oslobodio svoju energiju u nastajanju, milijunima godina prije čovjeka. A drvo neprekidno višestruko oslobađa svoju energiju na korist sveukupnom životu na zemlji.

Dakle, granitna polirana kugla donekle asocira na planet Zemlju, u koju su usađene račvaste grane najtvrđe vrste australskog drveta meni dostupne, imenom myal, sa zaoštrenim šiljcima, na neki način poručuju, ali i upozoravaju. Ako ne živimo u skladu s prirodom, ona može biti smrtonosna.

Stari ljudi su znali osluškivati prirodu i u skladu s njom graditi kuće na najpogodnijim terenima!

Pohlepa i tiranija ječega su najveće zlo, a ne 'klimatske promjene'.

Osim toga, mi doslovce živimo na 'buretu baruta'.

Ponutrica zemlje je užarena i u tekućem stanju u stalnom pokretu, utječe i na površinsku klimu, a koji povremeno viškom pritiska izbija na površinu u vidu vulkana. Dok 'ploče' Zemljine kore koja se postupno hladi neprekidno plutaju i svojim pomacima izazivaju potrese. Dokle god taj 'Zemljin motor' radi dotle će biti 'klimatskih promjena' i života na Zemlji" – rekao nam je Marijan Bekić.

Otvaranje izložbe najavljeno je za vikend 8. i 9. listopada od 10 do 16 sati. Bit će otvorena svakoga dana od 10 do 16 sati do 23. listopada 2022.

Izloženi umjetnički radovi bit će na prodaju.

Adresa: Rosby Wins, 122 Strikes Lane Mudgee NSW. Za više informacija može se nazvati na broj 0402 245 438, Annabel Cameron Smith.

Bio je tri godine u zatvoru, Hrvatsku je napustio 1972., a vratio se 1990. godine

zatvora, a punu je kaznu, osim u tom srbijanskom gradu, izdržavao i u KPD-u Stara Gradiška.

Pavlinić je uređivao Glas Koncila od 1963. do 1972. i bile su to jedine novine u komunističkoj Jugoslaviji, a vjerojatno i u ostatku Istočnoga bloka, koje nisu podlijegale režimskom nadzoru. Za njegova uređivanja Glas Koncila kao dvotjednik imao je redovitu nakladu od 120.000 primjeraka.

U prvim godinama ga je i lektorirao pa je uporaba hrvatskoga jezika umjesto nepostojećeg “hrvatsko-srpskog” bila dodatna karakteristika kojom je Glas Koncila odudarao od ostalih novina svoga vremena.

Zemlju je napustio 1972.

i pošao najprije u Beč, a nedugo nakon toga u London. Napustivši svećeništvo ondje je zasnovao obitelj. Niz je godina surađivao s uglednim emigrantskim intelektualcem Jakšom Kušanom oko časopisa

“Nova Hrvatska”.

U lipnju 1990. na poziv predsjednika Franje Tuđmana vratio se u Hrvatsku. Za potrebe informiranja vojnih i diplomatskih predstavnika stranih zemalja osmislio je informativni tjednik na engleskom jeziku “Croatia Monitor”. Godine 1998. održavao je novinarske radionice za novinare Hine.

Odlukom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Pavliniću je u Londonu 2019. uručeno odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge za kulturu i njezino promicanje.

Ideja je bila odgovoriti odnosno proturječiti globalističkom narativu glede "klimatskih promjena" koji je, osobito u posljednje vrijeme, gotovo nasilno nametnut

Marijan na oblikovanju granitne polirane kugle

Zaoštreni šiljci poručuju, ali i upozoravaju

Grubo skicirana ideju, 2018.

Spajanje dva prirodna elementa - granita i drveta

Marijan Bekić, hrvatski umjetnik koji svojim impozantnim djelima ostavlja trag u australskoj umjetnosti

Propaganda, a ne pravda

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Najnoviji istupi srbijanskih čelnika, prije svega predsjednika Aleksandra Vučića i ministra unutarnjih poslova Aleksandra Vulina, još jednom potvrđuju da projekt univerzalne jurisdikcije Beograd nije pokrenuo kako bi se kaznilo krivce za ratne zločine, nego je isključivo riječ o nastojanju da se promijeni karakter ratova koji su na području bivše Jugoslavije vođeni nakon raspada te države.

U svojim javnim istupima spomenuti dvojac Srbiju vraća u drugu polovinu osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kad su srbijanski političari i mediji, pa čak i ljudi iz svijeta kulture i znanosti, poticali građane na mržnju, ne skanjujući se pri tome posegnuti za lažima, preuveličavanjem i zlonamjernim tumačenju činjenica iz prošlosti.

Upravo tako je postupio i Aleksandar Vučić! Komentirajući vijest da je beogradski sud zakazao suđenje hrvatskim pilotima za navodni zločin počinjen u kolovozu 1995. na Petrovačkoj cesti, on je izjavio: "To je postupanje po optužnici, pravomoćnoj, pravovaljanoj. Suđenje se nije moglo održati pred zagrebačkim sudom, ali trebalo je. Nisu zainteresirani za djecu, jer su to srpska djeca pa njihovo ubojstvo za njih nije šteta i razumljivo je da se za taj zločin mora suditi pred beogradskim sudom. Mi smatramo da su djeca – djeca, bez obzira na nacionalnost."

Ubrzo je Vučiću stigao briljantan odgovor hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je svom srbijanskom kolegi poručio: „Ta priča s ubijenom djecu mi je postala nepodnošljivo gadljiva. I mi Hrvati isto imamo djecu. Kao netko je išao ubijati srpsku djecu, baš iz aviona je išao gađati srpsku djecu. Tu ima cijeli niz pitanja, koje Srbija u principu ni nema prava postavljati i taj njihov zakon kojim si prisvajaju pravo i moralnu auru da sude svemu što se dogodilo na području bivše Jugoslavije, u redu, ali tako u EU nećeš ući. Pored mene živog!” „Je li nas Srbija napala? Je. Jesu Srbija i Beograd

Istupi Vučića i Vulina još jednom potvrđuju da je projekt univerzalne jurisdikcije Beograd pokrenuo kako bi promijenio karakter ratova vođenih na području bivše Jugoslavije

bombardirali, palili masovno Hrvatsku? Jesu. Kako se Hrvatska ponaša prema Beogradu? U procesu europskih integracija džentlmenski. Pa dosta je bilo. Takvi pored mene živog neće ući u EU”, dodao je Milanović.

Nakon toga je reagirao ministar Vulin, ističući da to što je rekao Milanović „može reći samo ustaša”. I još je ponovio, čak i malo „podebljao”, Vučićevu priču o pobijenoj srpskoj djeci. Naravno, ni on, kao ni Vučić, nikada nije rekao ništa o tome kad će taj „univerzalni” beogradski sud suditi onima koji su ubijali hrvatsku djecu.

„Univerzalni” sud u Beogradu na raspolaganju ima cjelokupnu dokumentaciju bivše JNA, dostupno su mu i svjedoci i mogući krivci za razaranje Vukovara i ubojstva koja su se dogodila nakon okupacije toga grada, kao i za nebrojene zločine počinjene na okupiranim dijelovima Hrvatske te za neselektivna bombardiranja Dubrovnika, Šibenika, Zadra, Gospića, Karlovca, Siska, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Osijeka... Odavno je već mogao pokrenuti i završiti suđenja za te zločine, ali nije.

U domovinskom ratu poginulo je 402 djece! Samo na području tadašnje Općine Slavonski Brod u jednoj ratnoj godini, 1992., čak je 27-ero djece ubijeno na pragu svoga doma. Ubile su ih granate i bombe koje su ispalile srpske snage.

„Univerzalni” sud u Beogradu odavno je mogao pokrenuti i završiti suđenja i za te zločine, ali nije. Nije stoga - da se parafraziramo Aleksandra Vučića - „jer su to hrvatska djeca pa njihovo ubojstvo za njih nije šteta”.

Kraj bajke o obećanoj zemlji Irskoj

desetak dana hrvatski su mediji preplavljeni oglasima irskih poslodavaca koji nude Hrvatima brzo preseljenje i posao. To su sponzorirani sadržaji i promotivni tekstovi u kojima se nalazi nekoliko stvarnih likova, naših mladih ljudi, koji su u Irskoj već godinu-dvije, a njihove su poruke bajkovite. Može se, kažu, mjesečno uštedjeti minimalno 1500 eura. To da Irci sada moraju oglašavati i vabiti Hrvate u svoju, do jučer Hrvatima obećanu zemlju, može značiti da jednostavno žele više Hrvata jer su se pokazali dobrim radnicima ili se iseljenički val iz Hrvatske smanjio, pa ga se želi opet potaknuti.

Uzadnjih

Neki od tamošnjih naših ljudi, pak, upozoravaju da u tim reklamama ima dosta nelogičnosti, pa i netočnosti, primjerice nudi se smještaj u gradiću koji na karti Irske ne postoji, nije naznačeno da su u oglasu navedene tzv. bruto plaće, na koje još ide, kao i kod nas, oko 40 posto davanja, a ono što je točno jest da posla stvarno ima. Doduše, uglavnom je riječ o poslu skladištara i profesionalnih vozača.

Ima i korektnih stvari u tim promo-sadržajima, pa jedna od naših iseljenica otvoreno kaže kako je puno njezinih prijatelja onamo došlo zezati se i uživati u izlascima, ali to tamo ne prolazi ako baš želiš zaraditi. Korektno je i to što se navodi i ono što je glavni problem odlaska u Irsku, a to je stambeni problem. Prosječna stanarina u Irskoj, naime, iznosi gotovo 1600 eura mjesečno, u malim gradićima udaljenijima od Dublina 850 eura, a naši se snalaze pa dijele stan s još trojicom-četvoricom, pa je njihov dio 600 eura.

Koliko je skrivenih problema u priči o

preseljenju u Irsku, dokazuje i objava francuskog veleposlanstva u Dublinu, koje je svojim građanima doslovce poručilo da, žele li se doseliti u Irsku, paze na moguće prevare, jer ondje vlada velika stambena kriza. Kada je krenuo veliki iseljenički val prema Irskoj prije nekih sedam-osam godina, mediji su odigrali jednu od glavnih uloga, jer se godinama o tome izvještavalo uglavnom u superlativima. Naši ljudi u Dublinu kažu da je glavna reklama ipak išla od usta do usta i da su prijatelji zvali svoje poznanike da krenu na taj put, ali uglavnom je u vezi s mračnijom stranom priče vladao zavjet šutnje. Nakon toliko godina dosta naših ljudi još ne može prihvatiti da primjerice nije više moguće imati pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje s obzirom na to da su se odselili.

I premda su, kažu, zimski letovi iz Dublina

za Zagreb i dalje prepuni onih koji u Hrvatsku dolaze obavljati preglede i popravljati zube, sve je manje onih kojima naša spora državna birokracija još nije uskratila to besplatno liječenje u RH. Naši u Irskoj dobiju tzv. medical card, ali to je javno zdravstvo sporije i slabije nego naše, a liste čekanja su, kažu, goleme. Samo “dobar dan” kod liječnika opće prakse košta 60 eura. Odlazak u pub oko 100 eura. I kao što kaže ona naša iseljenica, želiš li uštedjeti, nema izlazaka. Samo rad. U tome se, dakle, većina naših iseljenika u Irsku ne razlikuje od generacija gastarbajtera, koji su prije 50-ak godina počeli odlaziti u Njemačku ili još starijeg iseljeništva koje je odlazilo preko bare. Dobili su poslove koje nisu mogli birati, a tamošnji ih ljudi nisu željeli raditi, štedjeli su svaki novčić, nisu izlazili niti zabavljali se, i tako desetljećima. Njihovo gastarbajterstvo bio je uglavnom mukotrpan put.

Irci sada plaćaju oglase da privuku Hrvate, a otkriveno je i kamo su nestali vukovarski Srbi – eno ih u Irskoj, oni su četvrtina od 20 tisuća radnika s RH putovnicom

Veliki dobrostojećih Iraca, naime, živi od rentijerstva, iznajmljujući sve skuplje stanove doseljenicima. Zgrade sa stanovima, dakle, namjerno se ne grade. I to je bit te tzv. prevare na koju čak i Francuzi upozoravaju svoje građane. Kad tome dodaš klimu bez sunca, život s cimerima na što gotovo nijedan mladi čovjek u Hrvatskoj ne bi pristao, a u Irskoj pristaje, sve to briše irsku pozlatu.Dosta se Hrvata u potpunoj tišini vratilo u Hrvatsku, a jedan dio odselio se u Njemačku i Austriju. Još jedna zanimljivost. Naime, dosad neobjavljeni podaci kažu da se tek pola od onih 20 tisuća iseljenih građana u Irskoj odnosi na Hrvate iz Hrvatske. Četvrtina su, naime, Hrvati iz BiH i Vojvodine, a otkriva se i kamo su nestali vukovarski Srbi – eno ih u Irskoj, oko 5 tisuća njih čini jednu četvrtinu radnika u Irskoj s hrvatskom putovnicom. Ti isti podaci spominju i dolazak sasvim novog tipa iseljenika iz Hrvatske, onih koji ondje ne namjeravaju raditi nego samo �iktivno pa izgube posao i onda žive od socijalnih naknada, koje nisu zanemarive, iznose 320 eura tjedno. Ako je to novi trend, i Irci će se brzo ohladiti od uvoza naših radnika. (Večernji list)

Presvlačenje u ukrajinske boje

“specijalne operacije”, bio je prinuđen odnose s Pekingom kvali�icirati kao “balansirane”, za razliku od posljednjeg razgovora s Xijem uoči invazije na Ukrajinu, kada se pohvalio “bezgraničnim partnerstvom” s Kinom.

Moramo

priznati da smo usvojili previše naivan pristup prema Rusiji i temeljili naša očekivanja o njezinu funkcioniranju na krivim osnovama. Trebali smo slušati naše poljske i baltičke prijatelje koji su živjeli pod sovjetskom vladavinom. Tako je tjedan europskog kajanja u utorak pred Europskim parlamentom (EP) otvorila mlada �inska premijerka Sana Marin. Samo dan poslije, kajanju se na najvišoj EU razini, u svojem godišnjem obraćanju EP-u, pridružila predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen.

Da se oslanjao na pomoć svojih “europskih prijatelja”, osobito onih vojno najmoćnijih poput Njemačke i Francuske, Volodimir Zelenski danas bi bio ili pod zemljom ili, u najboljem slučaju, u nekoj drugoj zemlji. Zato ne budimo naivni – postavimo ovaj novi val europskog kajanja u njegov realni kontekst. Zašto baš sad? Je li prepuštanje Ukrajine Putinu uistinu bio europski grijeh iz neznanja? I koliko je današnja potpora, uključujući i predsjednicu EK, istinska, iskrena i trajna?

Vremenski okvir europskog kajanja odredila su dva gotovo istodobna događaja: uspješna kontraofenziva ukrajinske vojske duž istočne bojišnice, baš uoči susreta ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog vođe Xi Jinpinga na marginama summita Šangajske organizacije za suradnju (SCO) u Samarkandu (Uzbekistan). Ukrajinski vojni uspjesi još uvijek su jako daleko od vojne pobjede nad ruskom okupacijskom vojskom. No oni su pokazali koliko je ukrajinska vojska ojačala svoje kapacitete, ne samo u oružju nego i u usvajanju zapadnih (čitaj: američkih i britanskih) strategija i taktika ratovanja. Uz vraćeni teritorij, oni donose Ukrajini značajnu psihološku prednost i upravo suprotno djeluju na rusku stranu.

I drugo, iako se ne može govoriti o vojnoj pobjedi, taj preokret na terenu otvara (još daleki!) put prema početku ozbiljnih mirovnih pregovora. To što se taj vojni preokret dogodio upravo uoči susreta Putina i Xija možda i nije baš sasvim dar s neba, nego dijelom i rezultat vojno-političkog planiranja.

U svakom slučaju, olakšao je kineskom vođi djelomično distanciranje od Putinove ukrajinske “specijalne operacije”. I sam Putin, koji je osobno predestinirani gubitnik svoje

Da se oslanjao na pomoć svojih “europskih prijatelja”, Volodimir Zelenski danas bi bio ili pod zemljom ili, u najboljem slučaju, u nekoj drugoj zemlji

Europsko neznanje ili nepoznavanje ruskih, odnosno Putinovih namjera pritom je najvećim dijelom tek alibi priča. Rasplesana Sana Marin vjerojatno uistinu nije znala, ali je u pravom trenutku povukla pravi potez – uvela Finsku u NATO. No Ursula von der Leyen kao bivša njemačka ministrica obrane nije mogla ne znati. Jer upravo je za njezina mandata njezina politička mentorica i še�ica, kancelarka Angela Merkel, forsirajući plinovod Sjeverni tok 2, svim upozorenjima unatoč, vodila Njemačku i Europu u potpunu ovisnost o ruskoj energiji.

No politički koncepti ne mijenjaju se preko noći, a osobito ih ne mogu promijeniti njihovi (bivši) protagonisti. Zato ne čudi što unatoč deklarativnoj potpori Ukrajini njemački kancelar Olaf Scholz (također jedan od protagonista) uporno izbjegava Ukrajini poslati tražene borbene tenkove Leopard. Umjesto njih šalje im vojne transportere. To je ipak korak naprijed u odnosu na medicinske zavoje i kacige koje im je slao na početku ruske invazije. Ali i pokazuje koliko je ovo naglašeno njemačko presvlačenje u boje ukrajinske zastave zapravo potez iz političke nužde.

Za istinsku promjenu paradigme potrebna je ipak neka nova politička generacija. (Slobodna Dalmacija)

Piše: Višnja Starešina

Piše: Davor Ivanković

Crkva i mladi su jedno

Izraz »Crkva i mladi« nekima bi – pogrješno – mogao zazvučati kao »odvajanje« dvaju elemenata. Označava li on staro naspram mladoga, tradicionalno naspram liberalnoga, zastarjelo naspram modernoga?

Ne. Crkva i mladi su jedno, jer su svi mladi dio Crkve kao ustanove, a prema riječima pape Franje u pobudnici »Krist živi«, koju vam prikazujemo iz broja u broj, oni su budućnost. Da na mladima svijet ostaje ustaljena je i poznata uzrečica, no kada zamislimo koliku ona zapravo ima težinu, ona »prvotna plitkost« te rečenice hlapi. Jer mladi zaista i jesu budućnost ne samo Katoličke crkve, nego i budućnost svijeta.

O tome mnogo piše i govori papa Franjo, često pozivajući mlade da žive evanđelje »danas« kako bi formirali i »sutra«, jer mladi su »danas« za »sutra«. U daljnjem

tumačenju odnosa mladih i Crkve Papa ističe kako je uloga roditelja, nastavnika, učitelja i skrbnika, odnosno svih starijih, odraslih ljudi koji ih usmjeravaju u životu mlade oblikovati u stvarima u kojima nemaju iskustva tako da se mogu nositi s teretom života.

Vrlo je zanimljivo promatrati i svjedočiti svježinu koju papa Franjo unosi u odnos Crkve i mladih – odnos u kojem nas uči da mladi vjernici nisu nužno samo pasivni slušači i da trebaju samo slijediti, nego i da mlade treba slijediti u budućnost. Papa na vrlo lijep način postavlja okvire »novoga egalitarizma«, ako ga tako uopće možemo nazvati, gdje učitelj i učenik, u ovom slučaju mlad i star čovjek, ne funkcioniraju na principu �iksnih, tradicionalnih i podijeljenih uloga, nego izmjenjuju međusobna iskustva i zajedno rastu.

U Crkvi ima mjesta za svakoga

Svi smo stvoreni različiti

i na svoj način posebni.

Imamo svoje mane i vrline, talente koji su nam dani i za koje znamo, ali i one koje možda još nismo otkrili. Za sve to možemo zahvaliti Bogu koji nas je stvorio upravo onakve kakvi trebamo biti.

Najmanje što možemo učiniti kako bismo mu zahvalili jest djelovati u njegovoj zajednici, Crkvi, kako bismo pomogli onima kojima je to potrebno, ali i kako bismo pronašli sebe te se na još jedan način približili Bogu i spremali za ono što nas čeka u nebeskom Jeruzalemu. Zajednice mladih, ministranti, skauti, pjevački zborovi – Crkva nam pruža pregršt opcija da kao mladi damo svoj doprinos zajednici.

Imate li dobar glas i želite da euharistijska slavlja budu još ljepša, pridružite se pjevačkomu zboru svoje župe.

Uvijek je potrebna neka pomoć oko crkve, bilo prije ili poslije mise, ili pak oko određenih događanja u župi, pa se tako možete javiti, među ostalim, i u karitativnu grupu… I pastoralni djelatnici uvijek trebaju nove mlade snage kako bi uvijek bili na raspolaganju kako mladima tako i starijima u njihovu djelokrugu. Mjesta i odabira ima za sve, a na vama je samo da odaberete ono u čemu se najbolje osjećate i na taj način pomognete zajednici, ali i sebi, te na svojevrstan način zahvalite Bogu na svemu što je stvorio za nas, ali i na nama samima.

Težnja duhovnom savršenstvu i redovničkom zvanju

Njegova mučenička smrt 28. rujna 935. godine opisana je u mnogim staroslavenskim i latinskim legendama

Sveti

zaštitnik u hrvatskim krajevima poznat je kao Vjenceslav ili Većeslav, a Česi svoga prvoga sveca nazivaju Václav. Odvjetak obitelji Přemyslovića, rodio se oko 907. u Stochovu kraj Kladna.

U kršćanskom duhu odgojila ga je baka, sveta Ludmila, a kneževski naslov stekao je 921. godine. Isprva pod skrbništvom majke Drahomíre, oko 925. zavladao je samostalno i obnovio tradicionalne veze između Češke i Bavarske. Uzorni kršćanin i prijatelj siromaha, pravedni i revni vladar, u sebi je ujedinio dvije misionarske predaje, slavensku iz Velike Moravske i njemačku iz Regensburga te znatno pridonio pokrštavanju Čeha.

Težio je duhovnom savršenstvu i redovničkom zvanju. Ubili su ga iz zasjede na putu prema crkvi poganski velikaši, pristaše njegovog mlađeg brata Boleslava I., na današnji dan, 28. rujna 935., u mjestu Stará Boleslav.

Njegova mučenička smrt

opisana je u mnogim staroslavenskim i latinskim legendama. Posmrtni ostaci svetog Václava preneseni su u katedralu svetog Vida (Víta) u Pragu, koja je postala stjecište brojnih hodočasnika, a njegovo ime nosi i najljepši praški trg, Václavské

náměstí. Njegovom zagovoru pripisuju se mnoga čuda, a njemu u čast ispjevana je u 19. stoljeću popularna engleska božićna pjesma „Good King Wenceslas”. Zaštitnik je Češke, češkog naroda, Praga, Praške nadbiskupije, Moravske i pivara.

Isus

Oodnosu Isusa prema mladima nemamo puno zapisanih biblijskih podataka. Međutim, i ono malo što imamo izrazito je dragocjeno, a na temelju toga možemo vidjeti što to Isus od mladih osoba očekuje i na koji put ih upravlja.

Evanđelist Marko pred nas stavlja sliku bogatog mladića. Iako je živio prije gotovo dva tisućljeća, taj je mladić, poput nas, itekako razmišljao o svojoj budućnosti i smislu života.

Biblijski mladić, kojemu ne znamo ime, dolazi pred Isusa s vrlo jasnim pitanjem: »Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?« (Mk 10, 18).

Jasno je to pitanje koje

smo mnogi postavili klečeći u crkvama ili u svojim domovima. Iako je pitanje teško, Isus mladiću, ali i nama, daje vrlo jednostavan odgovor i »recept« za vječni život: »Ne ubij! Ne čini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči lažno! Ne otmi! Poštuj oca svoga i majku!« (Mk 10, 20). Sve su to zapovijedi kojih se taj bogati mladić pridržavao pa Isus ide korak dalje i od njega traži potpuno predanje, odnosno da napusti sve svoje bogatstvo i podijeli ga siromasima. Upravo je na tom primjeru vidljivo kako Krist svoje mlade želi učiniti savršenima. On je taj koji se mladima predstavlja kao »rješenje« za današnju osrednjost i materijalnost koja mnoge

mlade sputava u istinskom predanju bližnjima, a potom i Bogu. Krist je taj koji daje smisao mladenačkomu životu i osvjetljava njihov put prema budućnosti. Pratiti ga nije lako, ali je zato sigurno utočište koje ovozemaljski svijet ne može pružiti. Koje god mjesto u društvu zauzimali, Krist želi da svojim ponašanjem pokažemo kako smo njegovi.

Nadalje, traži da uvijek idemo korak dalje jer prilike za duhovni napredak uvijek ima. Držeći se toga, možda jednoga dana i dostignemo savršenstvo pa, za razliku od bogatoga mladića, ne ćemo otići žalosni, nego raširenih ruku dotrčati u Kristovo okrilje.

Zahvaljujemo vam na vašim dobrim djelima, darovima koje ćete prikupiti, i radosno vas očekujemo na našem otoku, stoji u pismu župnika s otoka Lastova

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Hrvatsko

lastovsko društvo brižno čuvajući običaje svog rodnog kraja nastavlja svoju dugogodišnju tradiciju ovdje u Australiji - prošle nedjelje, 25. rujna, u dvorani Centra hrvatske zajednice Geelong organiziralo je proslavu u čast nebeskih zaštitnika otoka Lastova, sv. Kuzme i Damjana.

Vrlo ukusan ručak, na kojem su poslužene i tradicionalne "skalice" (kroštule), bio je dobrotvornog karaktera. Naime, sav prihod prikupljen na ovom susretu namijenjen je za pomoć uređenja pastoralnog prostora na otoku Lastovi, kao i za pomoć pri obnovi crkve sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu.

Velikodušni članovi ovog društva i šira hrvatska zajednica srdačno su podržali ovu akciju, čije goste je na samom početku susreta pozdravila predsjednica Društva Veronica Pavlović.

Pročitala je pozdravne riječi koje im je uputila načelnica Općine Lastovo Anita Jančić Lešić i tople riječi župnika don Tonćija Ante Prizmića.

"Dok ovo slušate, na Lastovu sunce polako zalazi. Djeca su se kupala, igrala… što znači da ovdje ima života, ima budućnosti. A budućnost su naši mladi – djeca, studenti, srednjoškolci - stoga želimo urediti jedan prostor gdje su nekad stanovale časne sestre i pretvoriti ga u pastoralni prostor – osposobiti ga za mlade gdje bi se mogli okupljati za vrijeme proba zbora mladih; koji bi se mogao koristiti za vjeronauk, za prvopričesnike, krizmanike, za sve susrete… a sve kako bi se nastavilo graditi zajedništvo koje su nam u zalog ostavili naši preci. I kako sam već rekao, sunce zalazi i Lastovo tone u san, no sutra će osvanuti nova zora, novi dan. Bog

će nam dati novu priliku za nova dobra djela.

Zahvaljujemo vam na vašim dobrim djelima, darovima koje ćete prikupiti, i radosno vas očekujemo na našem otoku, na piću kojeg ćemo zajedno popiti u tom prostoru koji se nadamo urediti.

Neka vas prati obilje Božjeg blagoslova i neka vas čuva zagovor naših svetaca, sv. Kuzme i Damjana" – stoji, uz ostalo, u pismu župnika.

Uz video projekciju sa snimkama brojnih događanja iz godina koje su iza Hrvatskog lastovskog društva "Australija" zanimljivo je bilo pregledati i izložene foto albume s prekrasnim fotogra�ijama lastovskog Poklada, maškaranih plesova, druženja…

Bile su tu i sačuvane stranice Hrvatskog vjesnika na kojima se izvješćivalo o brojnim susretima koje je organiziralo ovo društvo.

Sv. misa u čast sv. Kuzme i Damjana slavljena je u crkvi Sv. Obitelji u Geelongu, a predslavio ju je vlč. Vedran Lešić.

Slatke

Veliko hvala fra Ivi

Tadiću na smještaju članova reprezentacije i logističkoj potpori, a hrvatskoj zajednici i Generalnom konzulatu na podršci, poručili su iz Hrvatskoga biciklističkog saveza

Pripremila: Suzana FANTOV

Hrvatski biciklisti ponosno predstavili nacionalne boje

završenog Svjetskog prvenstva u biciklizmu, koje se u organizaciji Međunarodne udruge biciklista (Union cycliste internacionale - UCI), osnovane 1990., svake godine održava na drugoj lokaciji - dojmove o natjecanju, rezultatima naših biciklista i zahvalu svima koji su podržali nastup hrvatske reprezentacije prenio nam je Matija Kvasina, njezin trener i menadžer.

Nakon

- Pravilo ovog natjecanja je da se održava četiri godine u Europi, a zatim na jednom od kontinenata. Tako smo 2010. bili u Geelongu i Melbourneu.

Ove godine prvenstvo se vratilo na tlo Australije, odnosno u "Wollongong 2022".

Znali smo od početka godine gdje je te smo se isto tako sjetili kako smo posjetili Geelong. Od tada do danas ostali smo u dobrim odnosima s obitelji Ivelja kojoj smo se najprije obratili za pomoć. Anthony Ivelja spojio nas je s fra Ivom Tadićem i Hrvatskom katoličkom zajednicom u Wollongongu.

Srećom, fra Ivo je tada kad smo se povezali, početkom srpnja, bio u Zagrebu te smo imali priliku i sjesti uživo, upoznati se i proći neke od dijelova. Sve to prošlo je jako glatko te nam je odmah dao do znanja da dolje (u Wollongongu) imamo sve što trebamo: smještaj, hranu, vozila, prijevoz od aerodroma do Wollongonga te je smogao snage i sredstava da se nabavi dodatna karta koja je omogućila nastup Nicolasa Gojkovića u juniorskoj kategoriji.

Financijska situacija biciklizma, 'malog sporta', u Hrvatskoj nije baš bajna te nam je velika pobjeda bila sama činjenica da smo došli na prvenstvo uz, naravno, veliku pomoć HKC-a Wollongong, fra Ive Tadića i prijatelja Hrvata iz Wollongonga i Sydneyja.

Ono što nam nije spomenuo je toplina i dobrota koju smo dobili na svakom uglu od svih redom koji su nas dočekali, s kojima smo živjeli - Jele i Marka, drage Kate, maserke Lily te mnogih drugih s kojima smo se upoznali i povezali te u kratkom roku stekli čvrsta prijateljstva.

Došli smo u ponedjeljak 12. rujna jer je prva utrka bila na rasporedu 19. rujna, kronometar na kojem je nastupio Fran Miholjević. Ranije smo

stigli kako bismo se u potpunosti navikli na vremensku razliku. Taj dio je prošao fantastično - svaki dan je išao glatko, bez problema, te kako su dani prolazili sve bolje smo bili uigrani s vremenom.

Dan po dan, došao je prvi nastup - 19. rujna Fran je startao u 16:19 minuta. U cilj je ušao kao 11. plasirani U23 senior u disciplini pojedinačnog kronometra.

Budući da je na Europskom prvenstvu bio drugi, tj. osvojio je srebrnu medalju, ovdje se došlo s istom željom i još većim motivom da se ostvari vrhunski rezultat - ulovi medalja. Naravno, nakon prolaska kroz cilj sam Fran nije bio previše zadovoljan jer je medalja ostala daleko, ali vrhunski rezultat nije izostao budući da se radi o Svjetskom prvenstvu te da je ovime potvrdio kako spada u sam vrh svijeta kad je u pitanju kronometar.

Nakon ovoga trebalo se malo odmoriti, ali više mentalno da se održi motivacija za sljedeću utrku koju smo imali 23. rujna.

Nakon nekoliko dana odmora i priprema stigao je i

petak, 23. rujna, kad su nas čekale dvije utrke.

Nicolas Gojković nastupio je u kategoriji juniori sa startom u 8:30 sati, a Fran Miholjević u 13 sati.

Borbenost od starta do cilja dovela je Nicolasa do 31. mjesta u cestovnoj utrci u juniorskoj kategoriji, a Frana do 53. u kategoriji U23 seniori.

Rezultati su to koji nisu medalje pune sjaja, ali su potvrda da dečki imaju kvalitetu te da su u stanju parirati velikim državama u kojima je biciklizam puno razvijeniji - poput Italije, Belgije, Francuske, Ni-

zozemske itd.

Borili su se srčano te pokazali da mogu. Pogotovo Fran koji je hrabro vodio manju skupinu prve dvije trećine utrke.

Sad, kako su utrke završile, odmah se vraćamo natrag gdje nas na domaćem terenu čeka najveća hrvatska utrka"Cro Race" - koja starta iz Osijeka 27. rujna.

Iz tog razloga nismo imali vremena ostati i malo dulje se družiti s prijateljima koji su nas ugostili. Dosta prije utrka smo stigli te smo uspjeli, uz treninge i utrke, vidjeti razne zanimljivosti u okolici.

Još jednom u ime Hrvatskog biciklističkog saveza te svih nas koji smo bili 'dolje' svima zahvaljujem za svu pomoć i podršku, bez koje naš dolazak ne bi bio moguć a samim time niti ostvareni rezultati.

Otišli smo sretni i zadovoljni jer smo povezani bolje nego prije te se sigurno lovimo diljem svijeta, bilo da se radi o Hrvatskoj ili Australiji.

Treba reći da je 99 posto posla na sportašu, a na nama je da odradimo jedan posto koji, naravno, nije samo je-

Nadamo se da ćemo se vidjeti ponovno - u Hrvatskoj ili Australiji - rekao nam je Matija, ponosan na svoje dečke.

Za vrijeme njihovog boravka svoju podršku pružio im je i Generalni konzulat RH u Sydneyju i generalni konzul Ivica Glasnović.

"Tijekom zajedničkog druženja zahvalili smo hrvatskoj biciklističkoj reprezentaciji na dolasku i promociji hrvatskog sporta na Svjetskom prvenstvu koje se održavalo u Wollongongu. Također je glavna tajnica HBS-a Ivana Ruszkowski u ime Saveza zahvalila fra Ivi Tadiću na smještaju članova reprezentacije i logističkoj potpori te hrvatskoj zajednici i Generalnom konzulatu na podršci. Lijepo je bilo vidjeti naše bicikliste u prepoznatljivim hrvatskim bojama kako voze ulicama grada. Želimo im sretan povratak u Domovinu, i puno sportskih uspjeha. Bravo!" - prenosimo riječi generalnog konzula Ivice Glasnovića.

Kišni dani Wollongonga…

dan - ima tu više, ovo je samo sloboda izraza kojom pokušavam prikazati koliko rada stoji iza svakog sportaša koji lovi rezultat.

Zahvala

fra Ivi Tadiću i hrvatskoj zajednici Wollongonga

Nicolas Gojković – ‘cestovna pravila treba poštivati’!

Medalja je ostala daleko ali vrhunski rezultat nije izostao: Fran Miholjević na Svjetskom prvenstvu u Wollongongu 2022.

desetljeća u rujnu se održavaju Vinkovačke jeseni. To je najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, pa čak kontinentalne Hrvatske u cjelini.

Ovogodišnje, 57. po redu, posjetili su mnogi australski Hrvati koji su se zatekli na odmoru i u posjetu svojoj domovini Hrvatskoj. Među njima je Antun Brčić iz Melbournea, koji nam je svoje dojmove ovjekovječio fotogra�ijama koje nam je poslao.

Kako bi vam približili sve ono što se događa kroz tranjanje ove manifestacije, evo ukratko povijest razvoj Vinkovačkih jeseni kroz godine: Na Jesenima sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore drugih zemalja Europe i Amerike. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu 1966. godine.

U početku je to bila lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje. Godine 1970. uz spomenute skupine na Smotri sudjeluje i skupina gradišćanskih Hrvata i Rusina i Ukrajinaca iz Petrovaca.

Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, Austrije, Mađarske, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Francuske, Švedske i SAD-a. Od 1977. Vinkovačke jeseni su smotra izvornoga foklora "naroda narodnosti Hrvatske", a od 1990. smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore.

Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri.

One se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od

I australski Hrvati na Vinkovačkim jesenima, toj riznici izvornog narodnog blaga i tradicije

1993. godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina Foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu Đakovačkim vezovima.

Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe.

Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske iz inozemstva.

Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba kojom se želi dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh mentalitet Šokca, Slavonca i ob-

noviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni od 1974. Divani se održavaju najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice.

Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi sv.

Euzebija Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalije, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom.

Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg može uživati u ljepoti narodnih nošnji zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni.

S početnih dvadesetak izvornih skupina i sedamsto izvođača Smotra foklora danas okuplja više od sedam-

deset skupina s oko tri tisuće izvođača. Poseban interes na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske.

Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje.

Otuda velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje.

Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, 1970. godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje 1971. prerastaju u Dječje jeseni. Športska natjecanja, crtanje na pločniku panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima.

Uz spomenute tradicionalne priredbe manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog športskog sadržaja. U to vri-

jeme u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja drugo.

Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda.

Otvorenje 57. Vinkovačkih jeseni

U petak, 16 rujna 2022., otvorene su 57. Vinkovačke jeseni! Zbog loših vremenskih uvjeta ovogodišnje izdanje otvoreno je u športskoj dvorani Osnovne škole Antuna Gustava Matoša.

Scensko uprizorenje "Ravnico, sva u klasju žita zlatnoga", što je ujedno i tema ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni, prikazalo je kako je ravnica slavonskome čovjeku izvor nadahnuća i životnih blagodati.

Subota na Vinkovačkim jesenima tradicionalno donosi bogat središnji, ali i popratni program.

Na glavnoj pozornici Vin-

kovačkih jeseni u središtu grada održan je prvi dio Državne smotre izvornog hrvatskog folklora, nakon koje su posjetitelji, na istom mjestu, mogli pogledati reviju "Etno frizure svijeta" koju je organizirao Kulturni centar "Gatalinka" iz Vinkovaca. Državna smotra izvornog hrvatskog folklora na Vinkovačkim jesenima okuplja KUD-ove, predstavnike svih hrvatskih županija i regija, ali dijaspore, pobjednike međužupanijskih i regionalnih smotri folklora koji njeguju izvorni hrvatski folklor. Uz nastup domaćeg KUD-a "Tomislav" iz Županje na pozornici Vinkovačkih jeseni održana je Državna smotra izvornog hrvatskog folklora koja je u Vinkovcima još jednom okupila ponajbolja društva iz cijele Hrvatske. Niti 57. Vinkovačke jeseni nisu mogle proći bez Maratona lađa, jer je to sada već postala jedna velika tradicija za ovu kulturnu manifestaciju. I po obilnoj kiši udruga "Vinkovački lađari" ove

moglo vidjeti oko 250 sudionika iz cijele Hrvatske.

Utrke su održane na Bosutu, ali nažalost kiša je odgodila nastupe osoba s invaliditetom, kao i onih mladih od 10 do 16 godina starosti. Međutim, pokazalo se kako se uz veliku želju i volju može boriti protiv prirodnih nepogoda te da je šport ipak iznad svih tih nedaća.

Veza između Slavonca i njegovog konja, gizdavog lipicanca, usađena je ljudima konjima s plodne ravnice od davnih vremena kada su zajedno obrađivali njive, izvlačili drva iz šume, ratovali ili se jednostavno gizdali u raznim svečanim prilikama tradicijskoga života Slavonije.

Strojevi i vozila potisnuli su ih s polja i puteva, ali konja nikada nisu istisnuli iz srca Slavonca. Najbolje se to vidi upravo na tradicijskim priredbama pa tako i na Vinkovačkim jesenima. Svečani mimohod u kojemu se predstavljaju folkloraši iz cijele Hrvatske vrhunac je Jeseni, a revija konjanika i konjskih zaprega "točka na i" svako-

ga mimohoda i iznimno dojmljivo predstavlja Slavoniju, njezinu postojanost, snagu razigrani duh.

U svečanom mimohodu sudionika 57. Vinkovačkih jeseni s Revijom konjanika i konjskih zaprega, ulicama Vinkovaca prošlo je 30 konjskih zaprega, sudjelovalo je oko 120 konja.

Svečani mimohod - središnja priredba

Svečani mimohod, s oko 2500 sudionika, s punim pravom smatra se središnjom priredbom Vinkovačkih jeseni jer zaokružuje sve ono što se u Vinkovcima događalo tijekom dana Jeseni kada je riječ o tradicijskoj baštini, od Folklornih večeri kao Županijske smotre folklora Vukovarsko-srijemske županije, mimohoda Dječjih Vinkovačkih jeseni do Državne smotre izvornoga hrvatskoga folklora.

Nedjeljna povorka, 18. rujna, sa 69 KUD-ova, 50-ak jahača 30-ak svečanih zaprega još jednom je prenijela Hrvatskoj i svijetu sav sjaj i bogatstvo neprocjenjive baštine hrvatskoga naroda.

Čuvari tradicijske kulture, završno, u šokačkom kolu s gledateljima, još jednom su ponosno pokazali što su naslijedili od svojih starih čuvajući za buduće naraštaje.

Nakon završetka neki su krenuli na ručak, a drugi na nastavak Državne smotre folklora na kojoj je na središnjoj pozornici nastupilo devet folklornih skupina. Treći dio održan je u večernjim satima, kada se predstavilo još 11 gostujućih KUD-ova.

Državna smotra organizirana je u tri dijela, trajala je dva dana, a prvi put su bile zastupljene sve plesne zone – panonska, alpska, dinarska i jadranska, s predstavnicima svih hrvatskih županija te hrvatskim KUD-ovima iz Bosne Hercegovine, Rumunjske i Slovenije, ukupno njih 30.

'Fazan' iz Gradišta pobjednik u kuhanju čobanca

U organizaciji Lovačkog saveza Vukovarsko-srijemske županije, u sklopu Jeseni održano je natjecanje u kuhanju čobanca. Trajalo je svih deset dana tijekom

Radi se o malenome Roku iz Otoka kojega je baka odmah po rođenju upisala u Kulturno-umjetničko društvo "Josip Lovretić" povela ga na njegove prve Vinkovačke jeseni. Raspjevana i razigrana povorka folkloraša, konjanika zaprega krenula je od tržnice kroz središte grada, od svečane pozornice prema stadionu HNK Cibalije. Rekordnih 69 folklornih skupina, od kojih tridesetak gostujućih, predvodile su nuštarske mažoretkinje osječki puhački orkestar, a za njima tradicionalno sudionici odjeveni u narodne nošnje sa zastavama i grbom Vinkovačkih jeseni, Grada Vinkovaca Republike Hrvatske. Tijekom svih deset dana trajanja svatko je mogao pronaći nešto za sebe, radilo se o hrani, kulturnim ili zabavnim događajima - i oni najstariji i oni najmlađi imali su sadržaj koji im je mogao privući, ali i zadržati pažnju. Dvorište ideja, slavonski sokak, vinski šor, svjetlost fenjera, folklorne večeri, koncert - samo su dio repertoara kojeg su ponudile Jeseni. Gradonačelnik Ivan Bosančić procijenio je kako je ove godine bilo 100 tisuća posjetitelja te 10 tisuća sudionika koji su upriličili najveću tradicijsku manifestaciju u Hrvatskoj. Iako je zastor tek spušten polako će krenuti pripreme za 58. Vinkovačke jeseni za koje vjerujemo da će biti još bolje, bogatije i kvalitetnije te da će sve biti podignuto na još višu razinu. (Korišteni izvor: https:// vinkovackejeseni.hr/)

kojih su posjetitelji mogli kušati ovo popularno jelo i u njemu uživati.

S obzirom da se radi o natjecateljskom karakteru, samo jedna udruga je mogla biti pobjednik. Laskavu titulu najboljih kuhara čobanca odnijeli su članovi Lovačke udruge "Fazan" iz Gradišta, dok se na drugo mjesto plasirao "Jastreb" iz Babine Grede. Treće mjesto osvojila je Lovačka udruga "Jelen" iz Komletinaca. Pobjednika se biralo na način da su udruge imale svoj broj, stoga suci nisu mogli znati o kome se radi sve do proglašenja pobjednika. Petar Grašo svojim nastupom spustio zastor Koncert Petra Graše spustio je zastor nad 57. Vinkovačkim jesenima koje su na vinkovačkim ulicama okupile veliki broj ljudi, što posjetitelja što sudionika. Svečani nedjeljni mimohod kruna je manifestacije, ali rada svakoga folkloraša, a najmlađi sudionik imao je svega dva mjeseca.

Slaven Bilić Appointed New Watford F.C. Head Coach

Former Croatia coach

Slaven Bilić has been named manager of Watford Football Club, the club con�irmed last Monday.

Bilić has been signed on an 18-month contract, subject to receiving the relevant work permit, the club said in a statement. Earlier on Monday the club said it had relieved Rob Edwards of his duties as Head Coach.

The Croatian returns to the UK after a stint being without a job after he parted ways at the start of the year with Chinese club Beijing Guoa.

Bilić, who is Watford’s 17th permanent manager in the past decade, has coached at two clubs already in the UK, �irst with West Ham then with West Bromwich Albion.

Watford, who were relegated from the Premier League last season, are currently in 10th place in the Championship. Bilić is expected to lead Watford in their next match this weekend away at Stoke FC.

Cr

oatia has �inished top of

UEFA Nations League –League A – Group 1 to earn a place in the �inal four after a 3-1 victory against Austria in Vienna last Monday morning.

Needing a win after Denmark beat France 2-0, Zlatko Dalić’s side turned on an impressive second half performance to top the group and make the �inal four of the Nations League for the �irst time.

Croatia took the lead at the Ernst Happel Stadium in just the 6th minute when Nikola Vlašić went on a run down the right and squared the ball back to captain Luka Modrić who beat his man before slotting into the bottom left corner to make it 1-0.

The lead was short-lived when just three minutes later Christoph Baumgartner levelled the scores when he glanced his header from a cross from the right past Dominik Livaković.

In the 18th minute there was a blow for Zlatko Dalić when Marcelo Brozović was forced off the �ield with what looked like a hamstring injury.

His absence in the defensive mid�ield role was felt as the home side began to take control of the match and create chances. Marko Arnautović went closest but a

The Croatian Bureau of Statistics today released on their website the �inal results of the census which was conducted in Croatia in 2021. According to the 2021 Census, the Republic of Croatia has a population of 3,871,833, of which 1,865,129 are men (48.17%) and 2,006,704 are women (51.83%).

Compared to the 2011 Census, the population has decreased by 413,056 persons or 9.64%.

The results of the 2021 Census show that the share of Croats in the country is 91.63%, up from the 2011 Census when the share was

Croatia Make Final Four Of Nations League After Beating Austria

�ine one-handed save from Livaković denied the Bologna striker. After absorbing some pressure, Croatia were happy to go into the break with the score levels.

Croatia looked more composed at the start of the second half and they started to look more dangerous.

vren and he would head home to ensure victory.

“We played well overall. We started good and then conceded a goal. They were then better for a period and thankfully they didn’t score from their chances. We improved, scored twice and we were the better team and deserved the win in the end and to be in the �inal four. It is a nice success for Croatian football,” said Modrić after the win, before adding.

“We achieved what we wanted and now the World Cup is ahead of us. If we continue like this we will be dangerous for everyone at the World Cup.”

Coach Zlatko Dalić added:

Zlatko Dalić introduced

Marko Livaja and Borna Sosa as he looked for a breakthrough and it would not take long when Sosa laid on a pass for Ivan Perišić and his cross was headed home by Livaja to make it 2-1.

Moments later Croatia stretched their lead when after short corner Lovro Majer crossed to an unmarked Dejan Lo-

90.42%. Next are Serbs at 3.20%, down from 4.36% in 2011. Bosnians were third at 0.62%, followed by Roma (0.46%), Italians (0.36%) and Albanians (0.36%), while the share of other members of national minorities is individually less than 0.30%.

The share of people who have declared regionally is 0.33%, and the number of people who did not want to declare is 0.58%.

Share of Croats in Croatia increases as census results published it

95.25% of people declared that their mother tongue was Croatian, and 1.16% of people declared that their mother tongue was Serbian. The share of people with another mother ton-

“This was a big result, it was a tough game. Was a battle but congratulations and thanks to the guys and the fans. To play away and have 25,000 fans is amazing. In 15 games since the Euros (in 2021), Croatia has only lost one game and I am proud of that.”

The semi-�inals and �inal of the Nations League will be played next June in Amsterdam. The winners of the Nations League receive 14 million euros.

Croatia’s next match, and only warm-up before the World Cup starts, will be against Saudi Arabia on 16 November.

gue is individually less than 1.00%. Of the total number of inhabitants of the Republic of Croatia, 99.24% have Croatian citizenship, while 0.74% or 28,784 are foreign citizens.

According to religious af�iliation, Catholics make up 78.97% of the population, Protestants 0.26%, other Christians 4.84%, Jewish 0.01%, Orthodox 3.32%, Eastern religions 0.9%, other religions 0.96%, Muslims 1.32%, agnostics 1.68%, non-believers and atheists 4.71%, while 1.72% of people did not want to answer the question about religion. 2.14% is unknown.

The Cro -Tourney Returns Bigger and Better Than Ever

Following nearly three year absence, the biggest event on the Croatian Calendar is back as the 46th Croatian Soccer Tournament kicks of this Thursday at Sydney’s most famous venue King Tom which is also the home to the Sydney United Sports Centre in what promises to be one of the biggest tourneys in recent years with record crowds expected with the added bonus of Sydney United’s historic �inal appearance against Macarthur FC this Saturday night in the Australia Cup �inal.

Add to that nearly four full days of football �ixtures, gala events, Friday night Disco with Saturday night threatening to be mutate into event on its own should Sydney United bring home the Cup. So look out !

Without going into too much written detail here’s a run-down of what to expect and when; and to all those attending, stay strong and go the distance and let’s not have too many “�irst night �lyers”.

A

Crucial Moment for Bosnia

Brian GALLAGHER

The2nd October elections in Bosnia-Herzegovina (BiH) are of great importance, in particular for the Croats of the that country as well as for neighbouring Croatia. Due to electoral loopholes, Bosniaks (Bosnian Muslims) may take a dominant position, which would see the reduction of Croats and af�iliated others to a non-represented minority, destroying the power-sharing agreement between Bosniaks, Croats and Serbs set up by the Dayton Peace Accords in 1995. Such a situation could lead the Serb part of the country to declare independence, leading to the disintegration of BiH, causing instability on Croatia’s largest border. It is important for everyone to pay close attention to these elections.

The war in BiH was brought to end largely through US green-lighted Croatian force of arms in 1995, saving the country. Subsequently, the Dayton Peace Accords, signed in November of that year, established peace between Croats, Serbs and Bosniaks. The country was split into two entities. 51% became the Federation of Bosnia-Herzegovina, and 49% became the Republika Srpska. There is also the small Brčko district, governed by neither entity.

There are a number of layers of government, such

as a rotating presidency representing the constituent communities groups and the House of Peoples. Above all this is the Of�ice of the High Representative (OHR). This is headed by an individual tasked with implementing the Dayton Peace Accords , currently the German Christian Schmidt. The OHR wields great power, it can change and establish laws and even dismiss elected politicians.

Whereas – due to ethnic cleansing – the Republika Srpska is largely Serb, the Federation is shared between the Bosniaks and Croats. All three peoples are regarded as ‘constituent’ or sovereign, the idea being that no group can dominate, but have to manage the country together. This power-sharing concept is critical to maintaining the peace. It is important to note, that in the former Yugoslavia, the Serbs thought they could dominate though numbers, hence the importance of the equality of the constituent peoples, to prevent such a situation arising in BiH.

The current problem arises from the Federation part of the country. Numerically, the Bosniaks outnumber the Croats in the Federation, forming 70% of the population compared to the Croats 22%. This should not be a problem, due to the constituent peoples concept. However, due to a loophole, Bosniaks can vote on the Croat list for the rotating presidency rather than the Bosniak one. What this means is that Bosniaks vote for their own representative, but due to numbers can also

elect the Croat one, which they have done on a number of occasions. Zeljko Komsić, who identi�ies himself as a Croat, is the man whom Bosniaks have voted to take the Croat post. It cannot be said that that Komsić enjoys support from both communities. The vast majority of Croats do not vote for him, preferring the HDZ (Croatian Democratic Union) candidates and he does not bother to campaign in Croat areas, which are mainly in Herzegovina. He is treated as a persona non grata in many Croat municipalities.

The Komsić situation has caused considerable bitterness amongst Croats and is certainly not in the spirit of the Dayton accords –the Croats would likely not have

signed it if they knew was going to happen. For their part, the Serbs have been given an excuse for secessionism – they do not want to end up like the Croats and have given this as a reason for their intransigence.

However, the problem may now get signi�icantly worse, endangering BiH itself. The election sees not only the elections of the Presidency but, indirectly the House of Peoples. In 2002, the then OHR, Wolfgang Petritsch, changed the electoral rules ensuring each canton had to elect one person from each group. However, this meant that the numerous Bosniaks were able to claim Croats seats as their own. For example, Gorazde canton, which is 94% Bosniak, elects one Bo-

sniak, one Serb and one Croat. There are only 24 Croats there. A Bosniak can identify himself as a Croat, Bosniaks are permitted to vote for him and the Bosniaks effectively get an extra seat. This problem also effects the Serbs and other minorities in the Federation. The situation that approaches in the ele-

ctions is that the Croats are likely to be excluded from government if they fail to elect two thirds of their club within the House of Peoples. Croats would effectively become a minority, with the Bosniaks taking full control of the Federation, ending the Dayton power-sharing agreement.

The October elections will have potential consequences for Croatia

Signing of the Dayton Peace Accord in December 1995 which effectively ended hostilities in BiH

Herzegovina

Worse still, the Bosniak nationalist party the SDA (Party of Democratic Action) would be dominant. Supporters of the current electoral system claim it is ‘civic’ and say that the rule of the majority is acceptable. They often point to people parties and individuals and claim they are moderate, such as the aforementioned Zeljko Komsić. What they fail to mention is that those parties and individuals are almost exclusively voted for by the Bosniaks. They also neglect to mention that the biggest party that supports the current electoral system is the Bosniak nationalist SDA, which controls the Federation. On top of that, both Iran and Turkey have come out in support of the current arrangements. These points are to be borne in mind whenever pro-Bosniaks profess support for the system and claiming to be against nationalism.

All across Europe there are arrangements to protect national groups, whether it’s the Flemish and Walloon regions in Belgium, the cantonal system in Switzerland or the Scottish parliament in the United Kingdom. Northern Ireland is a power-sharing system. No-one suggests that the Good Friday

Agreement be effectively dismantled to let one group dominate, yet this is what Bosniaks and their supporters wish to see in BiH.

It’s worth pointing that the BiH Constitutional Court in the Ljubić case ruled in favour of the Croats being properly represented, but this has not been implemented. There is also the European Court of Human Rights decision in the Sejdić-Finci case, which states that the minorities such as the Roma and Jews should be able to run for of�ice without having to be associated with one of the constituent peoples. The ECHR decision can and should be implemented – there is no real con�lict with the concept of constituent peoples.

In July, the OHR proposed introducing a 3% threshold to get elected to the House of Peoples. This potentially would mean Bosniak politicians would not be able to take Croat seats in places such as the Gorazde canton. There was an uproar by Bosniak politicians and their allies, and Schmidt backed down, even though he never of�icially made it public. It transpired that the US and UK supported Schmidt – signi�icant as the UK historically has not done favours to the Croats. No doubt both countries understand the consequences of the destru-

ction of the three constituent peoples power sharing concept.

It has been suggested that the Schmidt may yet impose his decision after the elections. However, this is very far from certain, given his retreat in July.

If the Croats are relegated to a minority in the elections, without any intervention by Schmidt, what then? The Federation would effectively become a Bosniak entity. It is then likely that BiH will slowly start to unravel. Croats will have to rethink their position – they are not likely to take orders from the SDA and their allies - and the Serbs will be emboldened to secede. The international lawyer Luka Mišetić has pointed out that for its part, Croatia may then be forced to suspend the Dayton peace agreement. The agreement was signed by three states – BiH, Croatia and Serbia. Croatia, as a guarantor of the Dayton Accords, can then suspend the agreement. This would not mean that things revert to 1995, but rather that things stay exactly as they are, which at least would prevent any legal discrimination against the Croats, as would be entirely possible under an SDA dominated government.

For neighbouring Croatia, it is a strategic issue. Zagreb does not want a disintegrating state on its borders, which would also affect the European Union. Further, the Croats in BiH, in particular in Herzegovina, provide a buffer zone both physically and politically against trouble from Bosniaks – who attempted to prevent the building of Croatia’s important Pelješac Bridge – and from Serbia.

The Dayton Peace Agreement is imperfect by any measure. However, the state of BiH provides a degree of security for all, both its citizens and its neighbours, for the very good reason that the constituent peoples concept prevents any one group dominating the whole country.

The idea of power-sharing is a moderate one. It should not be endangered in BiH, and it is to be hoped that Christian Schmidt recognises this and helps create a situation where it is a permanent feature of the country, allowing it to one day govern itself.

Brian Gallagher will be co-hosting a Twitter Spaces audio programme on the elections, check his Twitter account @croatiabusiness for details.

MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South.

“We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan.

As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on.

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Pustare južno od Osijeka - muzej na otvorenom

- Neki od nas pustaraša smo se nedavno ugodno iznenadili kad smo na elektronskom mediju vidjeli informacije o zanimljivoj objavljenoj knjizi Pustare južno od Osijeka koju su napisali osnivači udruge Korijeni pustare.

Udruga Korijeni pustare uređuje Pustaraški ćošak

Na Pustaraškom ćošku revitaliziran je bunar, bit će postavljeni raspelo, đeram visok više od deset metara, krušna peć, klupe i sjenica

U Antunovcu traju radovi na projektu Pustaraški ćošak, budućem muzeju na otvorenom kojim udruga Korijeni pustare želi označiti mjesto u spomen nekadašnjim pustarama kojih je južno od Osijeka bilo čak 120.

Radno je ovo ljeto za članove Udruge koji su gotovo svaki dan na raskrižju Kolodvorske i Školske ulice gdje niče jedinstveni muzej koji će podsjećati na to što je sve postojalo na pustarama i kako je bio organiziran život na njima.

Na prostoru na raskrižju Kolodvorske i Školske ulice, u smjeru nekadašnje pustare Seleš, članovi udruge Korijeni pustare Branko Vadlja i Ivan Kastela objasnili su

Predsjednik udruge Korijeni pustare Željko Mišković pohvalio je uspjeh Udruge te Ivana Kastela i Branka Vadlju, članove koji su pripremili knjigu "Pustare južno od Osijeka". Riječ je o opsežnoj građi koja je obuhvatila sve dostupne povijesne materijale o nekadašnjim pustarama. Dvojac je, uz veliku podršku i ostalih članova unatrag osam godina, prikupljao dokumente, svjedočanstva, fotogra�ije... Kastela i Vadlju može se nazvati i "živućim muzejom" koji sada napokon može malo odahnuti

kako su u tijeku radovi na vodovodnim instalacijama.

Na Pustaraškom ćošku revitaliziran je bunar, bit će postavljeni raspelo, đeram visok više od deset metara, krušna peć, klupe i sjenica, a muzej će imati i ugao porušene kuće s nazivima pustara. Kako su pustare bile povezane prugom bit će postavljene replike vagona te dio pružnog toka uskotračne pruge. Kao posebnu zanimljivost u budućem in situ muzeju izložit će skulpturu crne svinje fajferice u prirodnoj veličini akademskog kipara Marijana Sušca.

Udruga Korijeni pustare njeguje i oživljava običaje, tradiciju i kulturu življenja na pustarama na kojima se kao gospodarskim cjelinama proizvodilo sve za život, ali i za prodaju Osječanima. Projekt Pustaraškog ćoška realiziraju u suradnji s Općinom Antunovac i Osječko-baranjskom županijom.

(Izvor: https://radio.hrt.hr/radio-osijek/vijesti/)

Nedavno sam se vratio iz posjeta domovini gdje sam posjetio i Osijek i Antunovac te se sastao s autorima knjige i osnivačima udruge koji nastoje zadržati makar ono malo što su predstavljale pustare.

Imao sam čast biti pozvan na jedan od njihovih redovnih sasta-

- Na ovaj način nekadašnji stanovnici žele sačuvati uspomena na danas već u sjećanju izblijedjele, ali nikad zaboravljene pustare koje su bile mala živopisna naselja organizirana u urbanističkom, gospodarskom, društvenom, socijalnom i kulturnom smislu.

- U nastojanju da sačuvamo uspomena na pustare i stanovnike - pustaraše tiskali smo knjigu Pustare južno od Osijeka, autora Ivana Kastela i Branka Vadlje, koja se, nakon tiska drugog izdanja od 300 primjeraka, može kupiti u knjižari "Nova" i preko kontakta objavljenog na Facebook stranici naše udruge. Išli smo u dotisak jer je naklada od 600 primjeraka rasprodana u nepuna dva mjeseca nakon promocije.

Postoji interes da se knjiga prevede na mađarski i njemački jezik, a imamo pozive da se knjiga prezentira u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Vinkovcima, Belom Manastiru, Valpovu, Čepinu, ali i u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Srbiji, BiH

naka na kojem se raspravljalo o novom projektu kako da se napravi jedan postav na otvorenom, na salašu između Seleša i Antunovca, koji bi jednim dijelom prikazao život na pustari.

Nakon odobrenja za takav projekt kao što su plan i neophodna građevinska odobrenja, uskotračne tračnice, skretnice, vagoni, pravi bunarski đeram, parni stroj i dr.

Kako je cijeli projekt na dobrovoljnoj osnovi i ovisi od donacija pozivam sve pustaraše kao i one koji su voljni pomoći ovdje u Au-

straliji, da pomognemo da se projekt što prije završi – rekao nam je Ivan Virag - za Udrugu ovlaštena osoba ovdje u Australiji - kojeg možete nazvati radi više informacija ako je to potrebno.

Sve donacije izravno se uplaćuju na broj računa kojeg prilažemo.

UDRUGA KORIJENI PUSTARE IBAN

HR 9525 0000 9110 136 9912

SWIFT CODE HAABHR22

Knjiga “Pustare južno od Osijeka”

jer sve su uspomene pretočili u impozatno djelo od tristotinjak stranica.

Jedinstvena monogra�ija većim dijelom baštini dio zajedničke povijesti na ovim prostorima, opisuje početke industrijalizacije, poljoprivredu, stanovanje, način života i rada u jednoj multikulturnoj zajednici.

"Bogato je ilustrirana i opremljena brojnim povijesnim dokumentima koji prikazuju povijesne istine o

pustarama. Ovaj je uradak ogledalo prošlosti, ali i putokaz i poruka da bi život i suživot među ljudima mogli nekadašnjih pustara kao materijalizirani trag onoga što je nekada postojalo na tim prostorima", navode Vadlja, Kastel i predsjednik im Mišković.

S predstavljanja monogra�ije "Pustare južno od Osijeka" 18. prosinca 2019. u Hrvatskom domu u Antunovcu. (Izvor: Glas Slavonije.hr)

Željko Mišković, predsjednik udruge

i Australiji. Ova činjenica ne samo da govori o interesu za knjigu i pustare kao njezin primarni sadržaj nego je to istovremeno poticaj i potvrda opravdanosti nastojanja članova Udruge da se realizira projekt muzeja na otvorenom, tzv.

Pustaraški ćošak. Ovaj bi projekt uz ono povijesno, kulturno i edukativno imao svakako i turističko značenje. Središnji dio projekta bit će bunar s đermom kao izvor života i simbol svih pustara. (Izvor: Glas Slavonije.hr)

IVAN KASTEL, jedan od autora knjige “pustare južno od Osijeka“

- Koristimo sunčane dane da što više napravimo, svakog dana bliže smo cilju. Upravo radimo budući đeram kojim će, uvjeren sam, biti ponosni svi "pustaraši" – naši članovi koji su nekada živjeli na našim pustarama oko Osijeka, ali i oni koji njeguju uspomene na takav prijašnji način života. Ove naše napore i to što činimo, uvjeren sam, prati Bog odozgo, jer kako inače objasniti da srećemo toliko ljudi topla srca, toliko ljudi što mogu, ali i hoće pomoći u našim nastojanjima da realiziramo naš projekt, naš san... muzej na otvorenom, na samom mjestu, "Pustaraški ćošak". S učenicima i profesorima Srednje škole za primijenjenu umjetnost i dizajn radili smo na oslikavanju zidne površine na ulazu u grad obilaznicom od Vinkovaca. Dio skica je učinjen, nastavak slijedi. Nadalje, upravo

nam je donirano i dovezeno deset kubika pijeska, a obećano nam je, isto tako, deset kubika kamena za podlogu. Iskopali smo zemlju za temelje spomen-zida pustarama, temelje podloge eksponata parnog stroja, iskopali smo zemlju za postavljanje budućeg vodovoda i kanalizacije. Ono što možemo, uvijek činimo od srca, a hvala svima što su nam pomagali i onima što će nam pomagati - kaže Ivan Kastel.

- Priznajem već su mnogi, ne samo pustaraši, pitali kako mogu pomoći. Imamo viziju što želimo, pa ćemo omogućiti ljudima da svojim prilozima pomognu. Obraćaju nam se ljudi iz inozemstva s istom željom. Sve ćemo objasniti uskoro kako se to može na svojoj Facebook stranici - kaže Kastel.

(Izvor: http://glas.hr/477685/3/Pustaraski-cosak-dobio-je-prve-konture)

Ivan Virag, ovlaštena osoba u Australiji za sve informacije oko prikupljanja pomoći koja se izravno uplaćuje na račun Udruge

KANDIDATKINJA

„Samo kroz rješenje na načelima potpune ustavne jednakopravnosti i kroz legitiman izbor političkih predstavnika u Predsjedništvu i Domu naroda, BiH ima budućnost i opstojnost”, naglasila je Borjana Krišto

Zanekoliko dana u Bosni i Hercegovini održavaju se opći izbori. Oko 3,3 milijuna glasača birat će vlast na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini. Izbori se održavaju u jeku velike političke krize zbog nepromijenjenog Izbornog zakona, a mnogi predviđaju da će se kriza nastaviti i nakon izbora. S njihovim približavanjem predizborna kampanja sve je žešća. Borjana Krišto, kandidatkinja HNS-a BiH za člana Predsjedništva BiH, rekla je da je potpuna ustavna jednakopravnost i legitiman izbor političkih predstavnika u interesu cijele BiH.

Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za člana Predsjedništva BiH, rekla je u Dnevniku HRT-a da su ovo povijesni izbori, i za BiH i za Hrvate u BiH.

„Ustav BiH de�inirao je BiH kao državu tri konstitutivna naroda, nepravedno podijeljenu na dva entiteta - bošnjački i srpski. Postoji ustavna dis-

In�lacija u kolovozu 17,4 posto, preživjeti je sve teže

U vremenu nezapamćenih poskupljenja i statističkim zavodima u BiH teško je precizno izračunati trenutačnu stopu in�lacije, ali, bez obzira na razlike u izvješćima, postoci koje su objavili entitetski zavodi potvrđuju ono što građani itekako osjete – preživjeti je sve teže, a zima nosi najveće izazove od rata. Najviše rastu cijene hrane, goriva, prijevoza, energenata.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u kolovozu rasle su za 0,1% u odnosu na srpanj, a godišnja in�lacija u FBiH iznosila je 17,4%.

„Uz visoku stopu in�lacije, imamo usporen ekonomski rast”, rekao je za Avaz Ranko Markuš, doktor ekonomskih znanosti. Dodaje kako se rast cijena opravdava globalnim poremećajima i ukrajinskom krizom.

“Rusija i Ukrajina možda su i najznačajniji globalni proizvođači poljoprivrednih proizvoda. Zbog rata se smanjila svjetska proizvodnja hrane, pa je hrana postala skuplja. Rusija je i jedan od najvećih proizvođača nafte i plina, pa su zemlje koje su uvele sankcije Rusiji dovedene u situaciju očekivane nestašice energenata, što izravno utječe na njihovu cijenu. Poskupljenjem energenata sve je poskupjelo, ali postoji i određena razina špekulativnih poskupljenja”, smatra Markuš.

kriminacija prema konstitutivnom narodu, a usto imamo stalne nasrtaje na Ustavom zajamčena prava Hrvata gdje nam drugi narod, bošnjački, većinski, bira političke predstavnike. Samo kroz rješenje na načelima potpune ustavne jednakopravnosti i kroz legitiman izbor političkih predstavnika u Predsjedništvu i Domu naroda, BiH ima budućnost i opstojnost”, kazala je u razgovoru s Ivicom Đuzelom.

Kaže da BiH stagnira, društveni i politički odnosi su na dnu, a poljuljano povjerenje, prije svega između Bošnjaka i Hrvata, treba ponovno izgraditi. Uvjerena je da će hrvatski narod pokazati snagu i zajedništvo, kao što je to, rekla je,

Ljudi odlaze zbog ekonomsko-političke situacije, ali i zbog sveopće letargije i lošeg ozračja, tako da i oni sa solidnim primanjima i sigurnim poslovima odlučuju potražiti sreću na Zapadu

Niže prosječne cijene komunalnih usluga i režija, odnosno usluga koje građani plaćaju svakog mjeseca, dostupnost privatnih stambenih nekretnina, kao i veliki broj privatnih parcela u ruralnim sredinama koje nose mogućnost uzgoja za vlastite potrebe neki su od ključnih razloga zbog kojih veliki broj građana Bosne i Hercegovine odlučuje, unatoč kriznim vremenima, ostati te pružiti priliku životu i radu u domovini.

Trend odlaska, koji je primjetan nekoliko posljednjih godina, jednim dijelom kao posljedica ekonomsko-političke situacije, ali i sveopće letargije i ozračja, zbog čega se i oni sa solidnim primanjima i sigurnim poslovima odlučuju potražiti sreću na Zapadu, pokazao je zapravo kako stvari u suštini nisu crno-bijele te da u zemljama zapadne Europe nije zajamčena zarada “preko noći”.

Dapače, veliki broj iseljenika iz BiH suočava se s iznimno visokim cijenama najma stambenih jedinica, koje su, uzgred rečeno, često i neadekvatne za

PREDSJEDNIŠTVA BIH

Krišto:

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

je suveren, ustavotvoran i konstitutivan

pokazao i HNS kroz kandidiranje zajedničkog kandidata.

Njezina ključna politička poruka je da je BiH njezina domovina i da je voli te da je to domovina i hrvatskog naroda: „Hrvatski narod kao konstitutivan narod nije niti manjina ni mali narod, on je narod koji je ustavotvoran, konstitutivan i suveren, naglašava.”

Na pitanje slaže li se s onima koji kažu da su neki stvarni problemi građana ostali zaboravljeni, rekla je da HDZ BiH u izbore ide s programom koji je napravljen na temelju analize političke situacije i kriza, izazova vremena.

„Ne bih rekla da su po strani ostavljena druga pitanja. U našem su fokusu ne samo

politička pitanja, ali oni su zaista prioritet u BiH i moraju se riješiti, jer opterećuju i sva druga pitanja”, rekla je Krišto. Naglasila je da se, ako pobijedi, ne može odustati od promjene izbornog zakona, da se on mora promijeniti prema odluci Ustavnog suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju. „To znači da i hrvatski narod kao konstitutivan narod ima pravo odlučiti tko će ga predstavljati, zastupati u institucijama. Zbog nepromijenjenih pravila HNS je odlučio ići s jednim kandidatom bez političkog pluralizma”, ponovila je. Nada se i vjeruje da će i da će svi politički predstavnici drugih naroda shvatiti da je to interes i budućnost BiH.

Jedna od mnogobrojnih ispostava SDA, odnosno bošnjačko-muslimanske politike u Dragoj Našoj, je i nekakav Krug 99. Radi se o skupu, kako sebe zovu intelektualaca. Osobno ih zovem vijeće staraca. Utemeljeni su samo zato da guraju radikalnu politiku Bošnjaka-muslimana, i pod izravnim su utjecajem SDA Bakira Izetbegovića. Na tim svojim seansama plasiraju neke kvazi znanstvene istine koje su zapravo samo dio udbaških metoda dezavuiranja političkih protivnika, izmišljanja raznih “događaja”, potom udaranje na sva zvona kako bi se ta njihova “znanstvena istina” proširila u neuki narod. Na tom Krugu 99 sudjelovao je jedan od najradikalnijih Bošnjaka-muslimana, Reuf Bajrović. Tema zadnje njihove sesije bila je “Suvremena politika Hrvatske u obnovi dogovora iz Karađorđeva”. Dakle, u samom nazivu tvrdi se da je Hrvatska dijelila BiH i to u Karađorđevu, na sastanku Tuđmana i Miloševića. O čemu se zapravo radi?

Bošnjaci, po uzoru na Srbe i njihov mit o Kosovskom boju, stvaraju neke svoje mitove. Osim mita o deset ili više genocida nad muslimanima u zadnjih stotinjak godina (broj genocida svake godine raste, kao što je broj “prognanih” Srba u Oluji, kod nekih njihovih “znanstvenika”, već je narastao na 550.000). Glavni izvor za tu bošnjačku-muslimansku tvrdnju o dogovoru Tuđman Milošević su lupetanja šarlatana Stipe Mesića koji, gle čuda, NIJE bio na tom sastanku u Karađorđevu! I kod ovoga se pokazala točnom ona narodna - u laži su kratke noge. Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije napisao je Reufu Bajroviću: “Reufe, imam ponudu za Vas. Uskoro sudjelujem na okruglom stolu na sličnu temu. Bilo bi mi od pomoći ako mi pošaljete taj sporazum o podjeli BiH Tuđman Milošević. Ja ću Vama zauzvrat poslati sporazum o podjeli BiH Izetbegović Krajišnik. Može?”

Za razliku od nepostojećeg sporazuma Tuđman Milošević sporazum o podjeli BiH, sporazum između Izetbegovića i Krajišnika postoji.

U broju od 13 rujna napisao sam: Sasvim je sigurno kako bi Bekir Izetbegović u Predsjedništvu radije vidio Sejdu Komšića, koji se, kad se treba kandidirati izjašnjava kao Hrvat, nego Bošnjaka Denisa Bećirevića....

Iseljenici iz BiH

samo za stanovanje

troše 1000 eura

smještaj cijelih obitelji, a nova energetska kriza dodatno će osiromašiti kućne proračune bh. iseljeništva. Kada se tomu doda i činjenica da užurbani stil života, kao i sve veći troškovi, traži od građana da često rade i po dva posla, dolazi se do zaključka kako ne teku svima med i mlijeko.

Usporedbom cijena troškova stanovanja vidljivo je kako je zapravo isplativije boraviti u Bosni i Hercegovini. Cijene hrane i goriva su, doduše, više, međutim, područje u kojemu BiH bolje stoji od većine europskih država su cijene komunalnih usluga, kao i stanovanja općenito.

Najveći broj građana BiH ima svoje privatne nekretnine, bilo da je riječ o stanovima ili pak obiteljskim kućama, a novim obiteljima iz godine u godinu otvaraju se sve bolje prilike za

dobiti nove stambene nekretnine, često uz poticaje općinskih i gradskih vlasti. Uvidom u podatke na stranici immowelt. de, koja prikuplja i objavljuje podatke o cijenama najma stanova, kao i cijenama prodaje, vidljivo je kako se, primjerice, najjeftiniji dvosobni stan u Münchenu od 58 četvornih metara s dvije sobe iznajmljuje za 527 eura mjesečno, dok se stan od 50 četvornih metara, ali s balkonom, nudi za 838 eura mjesečno.

Za smještaj prosječne obitelji u prosjeku je potrebno izdvojiti i više od 600 eura. U BiH, primjerice, cijene najma dvosobnih stanova variraju od 200 do 550-600 maraka, ovisno o lokaciji, no, uz opasku kako veliki broj obitelji u državi već ima riješeno stambeno pitanje. Kupnja nekretnine na Zapadu još je neisplativiji proces.

Veoma brzo ova moja tvrdnja dobiva konkretizaciju. Naime, Bakir Izetbegović, skupa sa SVIM bošnjačko-muslimanskim strankama, dakle i onima iz tzv. njihove oporbe, smislio je jednu „igru“. Vi iz oporbe kandidirat će te Denisa Bećirovića, ali on sam će raditi sve kako na izborima ne bi bio izabran. Kako to provode u djelo? Zakazan je TV duel kandidata za Predsjedništvo, prvo u emisiji „Presing“ Televizije N1, na koju Bakir Izetbegović nije došao. Drugi bošnjački-muslimanski kandidat, kandidat oporbe, Denis Bećirević je napustio raspravu. Što su njih dvojica tim postupcima htjeli kazati bošnjačko-muslimanskim biračima? Izetbegović je pokazao je kako je on kod Bošnjaka-muslimana nedodirljiv i da može raditi što hoće. Bećirević je svojim napuštanjem pokazao kako on nije dorastao funkciji za koju se kandidira jer ne možete biti političar, i to na najvišoj razini, a napuštati rasprave o bitnim stvarima za državu. Komšić je odbio doći jer tu ne sudjeluje Borjana Krišto, kao fol on bi da se suoče dva hrvatska kandidata. To što on s hrvatstvom ima veze koliko i Marko Kraljević s televizijom, po njemu, nema veze. Na sljedećem sučeljavanju, na tzv. Federalnoj televiziji, došla su tri bošnjačko-muslimanska kandidata - Izetbegović, Bećirović i Hadžikadić. Zahtjev novinara da sve trojica kažu na engleskom što bi rekli strancima pri susretu s njima Bećirović je odbio. Opet je tim postupkom de�initivno sebe eliminirao kod birača. Zapravo radi se o smišljenom scenariju kako ponovno instalirati Komšića jer će glasovi onih koji su mislili dati glas Bećiroviću otići Sejdi Komšiću. I tako će Bošnjaci-muslimani ostvariti svoj cilj, a Bećirović će za nagradu biti uhljebljen nekom funkcijom u Vijeću ministara ili kao predsjednik jednog od parlamenata. Sljedeći cilj kojega Bošnjaci-muslimani, koji su se osilili nedjelovanjem Visokog predstavnika glede nametanja i političkih izmjena Izbornoga zakona, jest instalirati najmanje šest „svojih“ Hrvata u Dom naroda Parlamenta FBiH. Kako to misle ostvariti?

U startu mogu izabrati četvero Hrvata iz većinskih bošnjačkih županija, a preostalu dvojcu tražit će iz Zeničko-Dobojskog kantona i Srednjobasanske županije. Ako znamo da se iz Žepča u stranci Fuada Kasumivića, bez sumnje Bošnjaka-muslimana, kandidirao Hrvat Vinko Marić iz Žepča i kad znamo za njegovu, doslovce mržnju prema HDZ jer u njemu nije ostvario svoje političke interese veoma je realno da u Zeničko Dobojskom kantonu Bošnjaci-muslimani dobiju svog petog Hrvata. Dakle ostaje im još da to riješe u Srednjobosanskoj županiji.

Bakir Izetbegović je na sve mislio pa osim tih zakulisnih političkih igara sasvim sigurno stoji i iza praktičnih “igara”. U općini Čelić živi u ogromnoj većini bošnjačko-muslimansko stanovništvo. E, tu je, koji dan poslije predizbornih nastupa Sejde Komšića, uništeno šest kapelica, šest križnih postaja u župi sv. Ante Padovanskog u župi Drijenči. “Niti te postaje imaju neku materijalnu niti umjetničku vrijednost”, kaže župnik fra Franjo Martinović. Pa zbog čega su uništene, postavlja se logično pitanje i nameće jasan odgovor - zbog mržnje Bošnjaka-muslimana prema Hrvatima-kršćanima. I jasne poruke: uništit ćemo vas. Najjadnije u svemu jest da na ovo nitko neće reagirati, a posebno neće reagirati Christian Schmidt. Istina, hrvatski premijer Andrej Plenković ga je na sjednici Vijeća sigurnosti pozvao da nametne izmjene Izbornoga zakona, ali je u pravu predsjednik Zoran Milanović kad je na taj njegov poziv kazao: “Kasno Marko na Kosovo stiže!” Ali nije sve do Bošnjaka-muslimana. Hrvatska republikanska stranka (HRS) Slavena Raguža ponovno je izašla s nekim kartama novog ustroja BiH. Svi znaju da od novog stroja nema ništa. Ovim svjesno ili nesvjesno rade u korist Bošnjaka.

Hakerski napad na Optus

Očekuje se da će federalna vlada objaviti velike sigurnosne promjene nakon što su milijunima korisnika tvrtke Optus ukradeni osobni podaci.

Optus je otkrio da je oko 9.8 milijuna Australaca potencijalno pogođeno kršenjem sigurnosti što je za posljedicu imao krađu podataka bivših i sadašnjih klijenata - konkretnije imena, e-mail adresa, telefonskih brojeva, datuma rođenja, adresa stanovanja, a u nekim slučajevima čak i brojeva vozačkih dozvola te putovnica.

U sklopu nekoliko novih promjena koje vlada nastoji uvesti, a koje će navodno biti najavljene u idućih nekoliko dana, banke i druge institucije bile bi u slučaju kršenja sigurnosti odmah obaviještene o takvom događaju. Trenutno je radi zaštite sigurnosti nemoguće odmah obavijestiti banke u slučaju kršenja cyber sigurnosti.

Optusu će također biti naloženo da bankama prenese podatke o klijentima kako bi one mogle pratiti bankovne račune klijenata čiji su podaci ukradeni u hakerskom napadu.

Optus je nakon ovog napada primio oštre kritike, klijenti su se obrušili na teleoperatera tražeći njegov odgovor na ovu situaciju.

Izvršna direktorica Optusa Kelly Rosmarin izjavila je da je za napad saznala „manje od 24 sata prije negoli smo informaciju objavili u medijima”.

Potpredsjetnik Optusa za regulativu i odnose s javnošću Andrew Sheridan rekao je da je Optus pripremao izjavu za medije u trenutku kada je priča postala poznata javnosti.

„O napadu ste znali u srijedu, niste ništa objavili u srijedu, ništa niste objavili niti u četvrtak ujutro, već tek u četvrtak u vrijeme ručka”,

rekao je Fordham. „Izjavu ste objavili tek nakon što je Australian na svojoj web stranici objavio priču o napadu. Ako Vam je u interesu zaštititi Vaše klijente, zašto ih niste obavijestili onog trena kada ste saznali za potencijalno kršenje sigurnosti?”

Sheridan je ustvrdio da postoje „određeni koraci” koje valja poduzeti u ovakvim situacijama, tvrdeći da je Optus reagirao „vrlo, vrlo brzo”.

Haker zahtijeva otkupninu od 1.5 milijuna dolara, ostali teleoperateri upozoreni

Zloglasni online identitet tvrdi da u posjedu ima osjetljive informacije milijuna Australaca i od Optusa traži otkupninu od milijun USD (1.5 miljuna AUD) u kriptovaluti.

Zahtjev se pojavio na forumu u subotu rano ujutro i stručnjaci su do sada utvrdili da se radi o zahtjevu stvarnog počinitelja. Takozvani haker tvrdi da je u posjedu podataka 11.2 miljuna korisnika Optusa te da ima njihova imena, datume rođenja, brojeve telefona, e-mail adrese, a za određeni dio korisnika i brojeve identi�ikacijskih dokumenata kao što su vozačke dozvole ili putovnice.

„Optus, ako čitate! Naša cijena za to da ne prodamo podatke dalje iznosi 1.000.00,00 USD. Dajemo Vam tjedan dana za odluku”, dio je poruke objavljene na forumu.

Kako bi dokazao autentičnost prijetnje, haker je pokazao isječak podataka za koje je stručnjak iz područja cyber sigurnosti i pisac Jeremy Kirk iz tvrtke ISMG Corp rekao da se podudaraju s kršenjem sigurnosti te je ukazao na to da bi se u ovom slučaju moglo raditi o osobi koja stoji iza spomenutog napada.

Zajednice u Novom Južnom Walesu koje su već pogođene poplavama očekuje mogućnost ponovnih poplava, ako je za vjerovati vremenskoj prognozi za ovaj tjedan.

Ured za meteorologiju predviđa da bi se ovog tjedna mogla pojaviti nova fronta koja bi se iznad države trebala premještati noseći sa sobom kišu i moguće grmljavinske oluje. Ova fronta trebala bi se pojaviti u zapadnom dijelu države te će se premještati prema istoku u utorak i srijedu.

Državna služba za hitne situacije navodi da surađuje s Uredom za meteorologiju kako bi se utvrdilo koja će područja biti pogođena kišom. Ured predviđa pljuskove diljem istočnog i središnjeg Novog Južnog Walesa i jugoistočnih obronaka u utorak s mogućim grmljavinskim olujama u središnjim i istočnim područjima.

„S obzirom na aktualne poplave, zasićene kanale i brane prognoza nove fronte u dolasku vjerojatno će dodatno povećati poplave,

Australija bi trebala biti otvorena za ugovore o slobodnoj trgovini, a rat u Ukrajini trebao bi završiti ako želimo da padnu cijene hrane, rekao je sentor laburista Tim Ayres.

Pomoćni ministar trgovine kon�likt u istočnoj Europi učinit će glavnom temom svojih razgovora s ministrima poljoprivrede i turizma na nizu sastanaka G20 u indonezijskoj provinciji Bali koji će se održati ovog tjedna.

„Ovo je jedan od glavnih uzročnika in�lacije i povećanja cijena kao i pritiska na sektor energenata koji je jednak u Australiji i svugdje drugdje u svijetu”, rekao je

Poplavama pogođene zajednice

brojne zajednice već su iskusile ponovne poplave tijekom protekla dva tjedna.

U Gunnedah, u sjeveroistočnom Novom Južnom Walesu, rijeka Namoi dosegla je maksimalnih 8.24 metra u subotu ujutro, a preplavljena voda se polako povlači.

Očekuje se da će obližnji gradovi Wee Waa i Warren ostati izolirani još dobar broj dana, dok Državna služba za hitne situacije provodi akcije dostave namirnica iz zraka i vozila za čišćenje.

NOVI JUŽNI WALES

a u više sustava očekuju se produljene ili ponovne manje ili veće poplave”, rekao je glasnogovornik Državne službe za hitne situacije. „S obzirom da su kanali puni, a brojne brane opterećene do krajnjih granica, vodeni putovi osjetljivi su na dodatne kiše te će se ponovno dići

vodostaji rijeka, a moguće su i nove poplave prema unutrašnjosti. Očekujemo da će u tim područjima i dalje biti potreban operativni angažman.”

Ured za meteorologiju još uvijek nije ukinuo upozorenja na poplave za zapadni i južni Novi Južni Wales, a

Ako ste pogođeni poplavom i treba vam pomoć, kao što je primjerice privremeni smještaj ili namirnice, molimo javite se Državnoj službi za hitne situacije na broj 132500, ako to već niste učinili.

Ranije tijekom mjeseca, Ured za meteorologiju objavio je da je u dolasku treća La Nina te da će ova prognoza donijeti iznadprosječne kiše u istočnoj Australiji tijekom proljeća i ljeta.

Glavna tema cijene hrane

senator Ayres. „Upravo zato je važno da međunarodna zajednica djeluje dosljedno, izolira Rusiju i izvrši maksimalni pritisak kako bi ona povukla svoje snage iz Ukrajine i završila ovu bijednu epizodu.”

Na pitanje koje bi konkretne mjere predložio na Baliju kako bi se smanjila cijena hrane, senator Ayres je rekao da će ponoviti potrebu da Rusija završi rat te da će to „biti fokus međunarodnih rasprava”.

Kako se in�lacija od 6.1 posto u Australiji na najvećoj razini u posljednjih 30 godina, senator Ayres na sastan-

ku zemalja članica G20 reći će da će i „slobodna trgovina u poljoprivredi i hrani” pomoći sniziti cijene.

Senator Ayres rekao je da su laburisti usmjereni na otvaranje novih tržišta za australsku mesnu industriju te industriju žita i povrća. Prilikom svog obraćanja kolegama na Baliju promovirat će novu strategiju australskog turizma kojoj je cilj povećati prihode od posjeta na 230 milijardi dolara do 2030. Ova strategija za cilj ima povratak prihoda od turizma na predpandemijsku razinu od 166 milijardi do 2024.

Stajalište Australije prema Tajvanu nepromijenjeno

Nakon nevjerojatne izjave koju je ovog tjedna dao Joe Biden, čovjek zadužen za australski obrambeni odgovor dao je svoje obećanje Kini.

Australija nije promijenila svoje stajalište prema Tajvanu, ali će nastaviti stajati uz SAD u vršenju pritiska na Kinu zagovarajući stajalište da ona ne poduzima nikakve drastične akcije, potvrdio je Richard Marles.

Američki predsjednik Joe Biden ovog je tjedna obvezao američke vojne snage na obranu Tajvana ako Kina ostvari svoje invazijske prijetnje.

Visoki australski politički dužnosnici i vođe nastavit će s pokušajem da poprave diplomatske i gospodarske odnose između dviju zemalja istovremeno vršeći pritisak na Kinu da učini više kako bi zaustavila ruski rat u Ukraji-

RICHARD MARLES

ni. Ovo je objavljeno nakon što je glasnogovornik oporbe za obranu Andrew Hastie podržao Bidena.

Hastie je „podržao pritisak predsjednika Bidena glede Tajvana”, unatoč tomu što je time prekršio tradiciju strateške dvoznačnosti. Ministar obrane rekao je da je SAD „jasno rekao” da se njegova politika prema Tajvanu nije

promijenila. „Bez obzira na komentare koje je dao predsjednik, rekao sam i ranije što mislim da pokazuju komentari predsjednika Bidena, a to je trajan interes za Indopaci�ik u istočnoj Aziji”, rekao je.

„Pozdravljamo daljnu američku prisutnost u Indopaci�iku. I dalje smo mišljenja… ne želimo vidjeti uni-

lateralne promjene statusa quo u Tajvanskom tjesnacu.” Australija je pod pritiskom balansiranja između izgradnje diplomatskih odnosa s Kinom, a da istovremeno ne promijeni svoje stajalište prema Tajvanu. Ministrica vanjskih poslova Penny Wong sastala se ovog tjedna sa svojim kineskim kolegom drugi put u tri mjeseca. Prije njihova sastanka u srpnju, ovakvih sastanaka nije bilo od 2019. Senatorica Wong je izjavila da je sastanak, koji je održan na marginama Generalne skupštine UN-a u New Yorku, bio „konstruktivan” te da je pokrio čitav niz tema. „Australski interesi su trajni, a vlada će nastaviti razgovarati o tim temama i nastavit će razgovarati s Kinom kako bi se stablizirao ovaj odnos, što će zahtijevati daljnji angažman”, izjavila je.

‘Postali smo mala zemlja velikih budala’; popisom stanovništva nezadovoljni su mnogi, počevši od Pupovca

Dok sam živio preko “velike bare” jedan od češćih uzdaha Amera bio je: “Situation is full of drama”. Kad sam se, nakon skoro osam godina, vratio u “jugo-samoupravni socijalizam” ni jednom nisam čuo da neko kmeči o nekakvoj drami. Jugići su bili poznatiji u svijetu po izreci: “Nema problema!”. Dakle, bili smo dobro istrenirani i poslušni Hrvateki koji su kroz povijest naučili “čkomiti” iliti držati jezik za zubima.

Nije se puno “dramilo” ni 1991. godine. Tada se znalo što se mora raditi i napravilo se. Sada je i k nama stigla izreka “Situation is full of drama”. Bude i istok i zapad! Na istoku Por�irije otvoreno najavljuje napad i promjene granica susjeda. Na zapadu je zbog energetske krize ugašeno čak i “svjetlo na kraju tunela”.

Postali smo mala zemlja velikih budala. Rekli bi na TV Novoj: “Evo priče!”. Ovih se dana iz Ukrajine, i to iz ruskog zarobljeništva, vratio Vjekoslav Prebeg. Rusi su mu, kao nepogrešivi prognozeri, prognozirali smrtnu kaznu. Sretnog Vjekoslava dočekala su u Hrvatskoj dva ministra i smjestili ga odmah u bolnicu na pregled i oporavak. Ali dočekala ga je i tzv. lijeva “demokratska javnost”. Pogađate? Na nož. Trebate samo otvoriti Index, Telegram i ostale lijeve portale pa pogledati što njihovi vjerni čitatelji pišu o Prebegu.

Zaostali “smetlari” bivše Juge došli su odjednom (kartaški rečeno) na štih. Tu se može pročitati bezbroj negativnih i vulgarnih komentara kao npr.: “Kakav je on vojnik, išao za novac ubijati. Neka ga Ukrajina njeguje, a ne naši porezni obveznici. Sramota od države”, “Od nekog probisvijeta i plaćenika rade heroja…” itd.

Stotine smrdljivih smetlara se obrušilo na “probisvijeta i plaćenika”. Vjerojatno su duboko nesretni što Prebeg nije strijeljan ili što nije “prebegao” na “pravu” tj. rusku stranu. Međutim, kao što se Prebeg otišao boriti za slobodu Ukrajine, Jean- Michel Nicolier, mladi dragovoljac HOS-a iz Francuske, došao se boriti u Domovinskom ratu na strani Hrvatske.

U obrani Vukovara ostavio je svoje kosti. Ovaj lijevo orijentirani jugo-otpad koji redovno prati krajnje lijeve portale vjerojatno jednako misli i za Jean-Michela da je bio “probisvijet i plaćenik” jer je došao braniti novu hrvatsku državu. Da ne spominjemo Španjolski građanski rat od 1936. -1939. Sva komunistička klatež tog vremena pohrlila je u “Španiju” da tobože spašavaju “demokratiju”.

Mo’š mislit’! Staljinovi demokrati. Obećavali su Španjolcima vedriju budućnost. Očito su gledali krivu prognozu. Pobijedio je naravno “diktator” Francisco Franco i odvojio Španjolsku od Drugog svjetskog rata. To je Španjolcima “teško”palo. Ni Tomašević, stručnjak za smeće i njegovo zbrinjavanje, ne bi mogao riješiti pitanje ove vrste otpada koja buja u Hrvatskoj. Godine 1991. nije baš bilo preporučljivo pljuckati javno po mladom Francuzu.

“Krivousti” (kako jugo-nostalgičari nazivaju Tuđmana) i njegovi uveli su “teror” pa su se mijenjala imena preko noći. Broj imena “Hrvoje“ stalno je rastao kao danas vodostaj Kupe. Ali poslije “Krivoustog” nadošla su dru-

kalnoj vlasti i dobili dvojezične ploče. Ustaše opet dejstvuju! Sad je iznenada prestalo zanimanje za Ustavni zakon o dvojezičnim pločama dok Pupovac ne progura novi, ispravljeni popis stanovništva. Ne znaš što je gore: kad se netko pravi �in ili kad se pravi pametan. O temi neustavnosti dvojezičnih ploča u Vukovaru čkomi i predsjednik države, inače “konzekventan” kad ih je trebalo nametnuti onima koji su jedva preživjeli susrete s JNA i ćirilicom.

HRT još nije pozvao u “Otvoreno” Puhovskog, Macana ili barem Klasića i

Lik stoji na rubu fasade deseterokatnice spreman sunovratiti se u bezdan. Supruga i policajac ga pokušavaju smiriti. Ona mu govori: “Ljubavi, još je cijeli život ispred nas”. Lik se ipak bacio. Policajac se potom obrati supruzi riječima: “Niste mu smjeli prijetiti!”

ga vremena. Vremena demokracije tako da danas obožavatelji “Ljubičice bijele” imaju svoje portale, dnevne novine, tjednike, dočim oni koji su rat dobili imaju tek jedan tjednik –“Hrvatski tjednik” iz Zadra. Meni je irelevantno zašto je Prebeg otišao u Mariupolj, ukrajinski Vukovar. Da li zbog love ili iz idealizma. Važno je da se pridružio pravoj strani. Onima koji su napadnuti i koji se očajnički brane ne bi li opstali kao država. Važno je ipak da je njegova avantura završila sretno, ali i demaskirala još jednom naše jugo-nostalgičare, orjunaše i lijeve kompleksaše. Ako se “proročanstvo” njihovog ljubimca Por�irija pokaže kao realna prijetnja, opet će živnuti, dići bulje i početi kreketati o tome kome je na pogreb došlo više “svetskih” državnika – Titu ili kraljici. Naime, s obzirom da smo država s posebnim potrebama bilo je za očekivati da se ovih dana pokrene kod nas jedno krucijalno pitanje: na čijem je pogrebu bilo više svjetskih vođa, Tita ili kraljice Elizabete. Index zna odgovor. Zato je i pitanje postavio. Sve što cmizdri, kmeči, nariče za zločinačkom Jugom diglo je svoje rahitične rukice i kliknulo Tito! I nakon Tita, Tito. Sve što je u to “žalosno” vrijeme nešto politički vrijedilo slilo se prema “kući cvijeća“.

Došla je čak i mama tada aktualnog predsjednika SAD-a Jimmyja Cartera, ali Jimmy nije došao. Nije došao ni Dino Rađa, nisu ga pustili iz škole. Napravio je grešku u koracima. Nije pratio “stopu” rasta Titove čudesne popularnosti. Uglavnom, Indexovi nostalgičari otvorili su nam oči tvrdnjom: “Tita su svi voljeli”. Sjajno! Neka ga vole i danas. Zato i nema relevantnije liste ratnih zločinaca, a da se na njoj ne pojavi zločinac “kojeg su svi voljeli”. Hajte, proleteri svih zemalja uozbiljite se!

S nekim ljudima razgovaraš i riješiš problem. S nekim ljudima više nikada ne razgovaraš i riješen problem…

Postoji napredna “glazbena” udruga imenom Wagner. Iz Afrike se polako vraćaju kući. Ne bih se onesvijestio od čuda da jednog lijepog sunčanog dana, zajedno s Patrijarhom, osvanu i na našim granicama. I to onda kad zaključe da ih treba mijenjati. Međutim, svaki “domovine sin” zna da smo ih pobijedili za samo četiri dana. Ako zatreba, opet ćemo…

Vrijeme je matura. Gledam na televiziji kako je predsjednik Milanović sudjelovao u svečanosti polaganja

prisege 20. naraštaja kadeta Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman. Lijepo, ali premalo. Imajući na umu Por�irijevo “proročanstvo” o granicama, Hrvatska bi morala ubrzano ojačati svoju obrambenu moć. Zlu ne trebalo. Naime, sadašnje stanje je zabrinjavajuće. Od svibnja 1995. do danas Srbija je ojačala svoje vojne potencijale za 94 posto, a Hrvatska tek za 17 posto! U svibnju 1995. imali smo oko 250.000 tisuća dobro uvježbanih i motiviranih vojnika. Negdje sam pročitao da je danas taj broj oko 12.000. Volio bih da taj podatak nije točan. Inače ćemo prije ili kasnije imati veliki problem.

Gallup je nedavno objavio rezultate globalnog istraživanja o (ne)zadovoljstvu građana. Hrvati su na visokom četvrtom mjestu jer je svaki drugi Hrvat stalno zabrinut. Ja sam sigurno jedan od njih…

Vučić je legalist pa kaže: “Onaj tko ubija decu, za to mora da odgovara”. Načelno je u pravu. Samo kad je Hrvatska podsjetila Vučića na odgovornost za smrt 402 djeteta ubijena za vrijeme agresije Srbije na Hrvatsku, tada Vučić nije ni prstom mrdnuo da među svojima pronađe krivce. Je li ga ikada itko jasno i glasno upitao kad će njegovi iz Srbije i Hrvatske odgovarati za te zločine? Dogovorili su se tek da trebaju odgovarati oni koji su likvidirali djevojčicu Aleksandru Zec. Ona je simbol, a što je s naših 402. simbola? Napokon smo dobili podatak kako po najnovijem popisu stanovništva ima znatno manje katolika nego li ranije. Jedna “mudra” teologinja je zaključila kako je to rezultat demokratizacije. Ha, ha! Kao, prije je vladala diktatura Katoličke crkve u Hrvatskoj koja je svih prisiljavala da se izjasne kao katolici. Međutim, kad su i druge kršćanske crkve digle glas protiv rezultata popisa, postalo je očito da se u popisu stanovništva vješto manipuliralo pitanjem vjerskog opredjeljenja tako da su mnogi ljudi ostali zbunjeni i nehotice krivo ispunili zadane rubrike. Bilo kako bilo, ljevičari i ateisti mogu likovati. Ovaj su puta dobro uspjeli provesti svoj naum kako bi prikazali da u Hrvatskoj ima sve manje vjernika, a sve više ateista. I to onih “progresivnih”.

‘Egzodus’ Srba Nakon maratonskog prebrojavanja stanovništva, u Hrvatskoj je navodno opet na djelu “egzodus” Srba. Zamislite, sad ih u Vukovaru nema neophodnih 33 posto da bi sudjelovali u lo-

Jakovinu da komentiraju “katastrofu” pada broja Srba u Vukovaru i okolici. Sad im se ne žuri. I urednik “Otvorenog” Denis Latin se primirio. Možda stvar spasi Aca Stanković i pozove Nedjeljom u 2 po ne znam koji put Željka Komšića da nas on uvjeri kako je tamna strana mjeseca od dvadesetog do prvog. Program HRT-a je briljantna pobjeda hrvatske ljevice. Programsko vijeće, urednici, novinari k’o da su ih u Vijeće progurale nevladine udruge. Duh Vesne Teršelič, Rade Borić, Anke Mrak-Taritaš lebdi Prisavljem.

Ovih sam dana bio pozvan na sud kao svjedok. Jedan portal je objavio moju kolumnu u kojoj sam oslikao lik i djelo Denisa Latina, dugogodišnjeg urednika večernje emisije “Otvoreno”.

Naš Denis je na fejsu objavio sliku dr. Tuđmana na poštanskoj marki. Tada je napisao kako je marka povučena iz prodaje jer kupci nisu znali na koju stranu treba pljunuti. Baš u stilu Pupovčevih “Novosti”. Pazite, to je jedan od urednika na Hrvatskoj televiziji! Denis je odmah tužio portal, a ja sam morao sutkinji objašnjavati zašto “mrzim” našeg Denisa. Pokajao sam se jer njega zapravo treba iskreno žaliti zbog njegovih političkih javnih izjava, a ne mrziti.

Uglavnom, HRT je temeljito očišćen od bilo kakvog nacionalnog narativa. Iza mene je svjedočila Maja Sever. Nedostaju još samo svjedočenja Puhovskog i Beljaka pa da sud dođe do pune “istine”. Čudi me da čovjek koji se svakodnevno herojski bori sa smećem u gradu Zagrebu, naš gradonačelnik Tomašević, nije zatražio savjet od HRT-a kako su se oni tako brzo uspjeli riješili desnog otpada na Prisavlju. Baš kao u šahu, u kojem i najžešći komunisti brane svog kralja. Tako i naši nacionalisti i domoljubi moraju svaki mjesec plaćati 80 kuna “lagarine” da bi mogli uživati u “Lijevoj našoj” u režiji HRTovih ljevičara.

Nacional i Globus sliče jedan drugome k’o jaje jajetu. Još bolje, k’o mućak mućku.

Niccolo Machiavelli, majstor političke misli, jednom je napisao: “Nameće se pitanje je li bolje da te ljudi vole ili da te se boje?” Odgovor je: “Poželjno bi bilo i jedno i drugo, ali budući da je teško složiti ovo dvoje, puno je sigurnije, kad već čovjek mora biti bez jednoga od ova dva, da te se boje”.

Indeksovci i danas misle da kad se nekog boji, to je čista ljubav.

Onih pola milijuna koji su zbog Tita otišli pod zemlju nisu sudjelovali u anketi…

Sad malo humora kojem sam se iskreno nasmijao u očekivanju apokalipse. Supruga mi je poslala karikaturu na kojoj lik stoji na rubu fasade deseterokatnice spreman sunovratiti se u bezdan. Supruga i policajac ga pokušavaju smiriti. Ona mu govori: “Ljubavi, još je cijeli život ispred nas”. Nakon tog, druga slika na kojoj vidite dvije crte prema dole odnosno kako se frajer bacio. Policajac i supruga gledaju za njim, a policajac se obraća supruzi riječima: “Niste mu smjeli prijetiti!”.

Firma “Klas” iz Slavonskog Broda otkupljuje od seljaka pšenicu po povoljnoj cijeni od jedne kune i pet lipa po kilogramu, čime se deklarirala kao njihov “klasni” neprijatelj.

Sarma duga

metar ‘ZELJARIJADA

Za njezinu je pripremu utrošeno oko 4,5 tone namirnica, a pripremali su je četiri dana

Ovogodišnja rekordna mega sarma, predstavljena u subotu na ‘Zeljarijadi’ u Vidovcu (kod Varaždina), dugačka je 1.501 metar, a za njezinu je pripremu utrošeno oko 4,5 tone namirnica, rekao je predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni, glavni kuhar ‘najveće sarme na svijetu’.

Trodnevna tradicionalna kulturno-gospodarska manifestacija ‘Zeljarijada’ koju organizira Kulturno-umjetničko društvo Vidovec počela je u petak, a svečano je otvorena u subotu. Tijekom tri dana manifestacije organizirani su brojni programi, a središnji dio manifestacije upravo je kuhanje mega sarme.

Četiri dana sarmu je pripremalo 30-ak učenika varaždinske Gospodarske škole i Srednje škole Arboretum Opeka iz Marčana, kao i desetak kuhara iz Udruge kuhara Varaždinske županije

„Utrošili smo oko dvije tone varaždinskog zelja, oko 800 kilograma svježeg mesa, 300 kilograma sušenog mesa, 200 kilograma kuhane riže, tisuću jaja, 70 kilograma luka, dva kilograma češnjaka i druge sastojke”, rekao je Crleni te dodao da je, kad se sve zbroji, riječ je o oko 4,5 tone sastojaka.

Načelnik Općine Vidovec, Bruno Hranić, zadovoljan je što je nakon dvije pandemijske godine ‘Zeljarijada’ ponovo održana uživo.

„Zeljarijada je turistička i gastronomska manifestacija, što je u Hrvatskoj prepoznato, a sutra će nam doći i KUD-ovi iz susjednih zemalja, stoga možemo reći da je to i međunarodna manifestacija”, rekao je Hranić.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak podsjetio je da je Varaždinsko zelje, uz još 34 hrvatska poljoprivredna i prehrambena proizvoda, zaštićeno na razini Europske unije.

„To su naši tradicijski proizvodi koje promoviramo i na ovaj način. Ova manifestacija doprinosi njihovoj promociji, kao i očuvanju tradicijskih vrijednosti ovoga kraja”, rekao je Majdak.

Program ‘Zeljarijade’ završen je u nedjelju Sajmom starih zanata i Gospodarskim sajmom te mimohodom KUD-ova i Međunarodnom smotrom folklora.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

RECEPTI

Zapečeni krumpir s gljivama

1 žličica crvene paprike crveni luk mala žlica origana peršin

Priprema:

Pecivo nareži, posoli i namoči. Dodaj umućena jaja, sjeckani luk, mljevenu crvenu papriku i origano.

Punjeni i zapečeni krumpiri sa šampinjonima, pancetom i sirom ukusno su jelo ili prilog mesnim jelima. Jednostavno i brzo, ovo jelo ostavlja dojam složenosti koji će te u potpunosti osvojiti.

Osim što može biti samostalno jelo, ovako punjeni krumpir sjajan je prilog mesnom odresku.

Sastojci: 5 krumpira

8 šampinjona

1/2 ljubičastog luka 100 g pancete

2 režanja češnjaka majčina dušica

1 dl bijelog vina

50 g goude sol svježe mljeveni papar

Priprema:

Pancetu ispržiti na brzinu na tavi pa dodati luk, šampinjone, češnjak i malo bijelog vina.

Nakon nekoliko minuta dodati ostatak vina, majčinu dušicu, sol i papar.

Neočišćeni krumpir kuhati u slanoj vodi 15-ak minuta. Izvaditi ga iz vode da se ohladi i razrezati ga na četiri dijela, kako bi sredinu mogli napuniti pancetom i šampinjonima.

Raspodijeliti umak po krumpirima i peći u prethodno zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva pola sata.

Izvaditi krumpir iz pećnice, posuti ga sirom i vratite na još desetak minuta u pećnicu.

Složenac od rajčica i mljevenog mesa

Dodaj meso, posoli, popapri i izmiješaj.

Složi red ploški kuhanog krumpira u ljusci, red mesne smjese, red ploški rajčica i koluta luka. Prelij juhom, pospi peršinom i peci na 190°c oko 50 min.

JESTE LI ZNALI

Pire od krumpira je pravi klasik među prilozima. Za to se ogule krumpiri, skuhaju u vodi, dobro zgnječe te se doda malo mlijeka, maslaca te malo muškatnog oraščića, soli i papra. To je, recimo to tako, osnovni recept. Međutim, profesionalni kuhari tvrde kako s pomoću jednostavnog trika pire od krumpira može dobiti još bolju aromu.

Naime, krumpir je poput male spužve – upija tekućinu u kojoj se kuha. Doraditi ga možeš i uz pomoć dodataka poput vrhnja ili karameliziranog luka.

Pri kuhanju važno je paziti na veličinu krumpira. To se posebno odnosi na one koji su ga odlučili usitniti, no to nisu učinili ravnomjerno. Naime, ako se komade različite veličine baci u vodu, manji će se prekuhati, a veći se neće uopće dovoljno skuhati.

biti dobro osušeni, a poželjno je da ih staviš u hladnjak 10-ak minuta prije pečenja. Kratkotrajno kuhanje krumpira prije pečenja sasvim je uobičajen način, no mnogi griješe što zaustavljanje termičke obrade izvode tako što krumpir nakon kuhanja uranjaju u hladnu vodu.

Nakon što izvadiš krumpir iz hladnjaka ili zamrzivača možeš ga lagano začiniti uljem, ali nastoj se suzdržati od izdašnog soljenja. Sol je u redu u manjim količinama staviti u vodu u kojoj se kuha krumpir, ali prije pečenja može izvući vlagu iz krumpira i potpuno sabotirati tvoj napor koji su uložila u sušenje krumpira.

Kao što smo već napomenuli, soljenje radije ostavi za kasnije. to se temperature pečenja tiče, neko opće pravilo glasi:

Pizza od mljevenog mesa s povr-ćem - jelo koje ima sve što treba!

Ako voliš musaku i jela s mljevenim mesom, onda će ti se zasigurno svidjeti i složenac od rajčica, krumpira i mljevenog mesa. Ovaj zapečeni složenac može poslužiti kao bilo koji obrok u danu.

Potrebno ti je:

700 g mljevenog mesa

500 g rajčice

120 ml mesnog temeljca

400 g krumpira

1 pecivo

2 jaja

Već na samom početku kuhanja krumpira javlja se dvojba: oguliti ili ne oguliti koru? Preporučuje se krumpir ipak kuhati s korom no iznimno je važno očistiti ga prije pripreme i/ili konzumacije. Nadalje, postavlja se pitanje treba li krumpire kuhati u jednom ili više komada. Rezanje krumpira na manje komade značajno će smanjiti vrijeme kuhanja. Ako nisu u mogućnosti usitniti krumpir, već je i njegovo prepolovljavanje sasvim dovoljno da skrati postupak. Hladna ili topla voda, pitanje je sad

Iako većina obično slijedi prva dva koraka, treći je upravo onaj koji bi mogao mnoge potaknuti da promjene svoje navike. Mnogi smatraju kako je krumpir najbolje ubaciti u kipuću vodu i nastaviti kuhati, ali zapravo je mnogo mudrije napraviti obrnuto – s kuhanjem krumpira započeti u hladnoj vodi.

Naime, ako krumpir ubaciš u kipuću vodu vanjski dio krumpira će se puno brže skuhati nego unutarnji što će rezultirati neravnomjerno kuhanim krumpirom. Dok se zagrijava s vodom, krumpir će se tako ujednačeno skuhati i biti savršeno spreman za tvoje delicije. Ps: postoji niz dobrih razloga zašto ne bi trebala baciti vodu u kojoj se kuhao krumpir, a otkriti ih možeš ovdje.Znamo dva dobra razloga zašto se krumpir ne smije stavljati u ključalu vodu Omiljeni prilog: pire krumpir

Čovjek bi mogao pomisliti da je to svejedno – i tako će se sve zgnječiti na kraju u pire – ali prekuhani krumpiri preuzmu previše vode pa je pire onda vodenast. Kako bi on bio što podatniji, nakon kuhanja krumpire ostavi da odstoje pet minuta prije nego ih zgnječiš.

Hrskavi krumpir zbog kojeg rastu zazubice

Čini se kako nam je za pripremu savršeno hrskavog krumpira potrebno i znanje matematike. Naime, engleski studenti su izračunali pod kojim se kutom treba narezati kako bi prženi krumpir ispao maksimalno hrskav. Jednostavno objašnjenje: nemoj rezati krumpir vertikalno, nego ukoso! Tako da je gornja površina ploški veća.

S tom tehnikom rezanja će se gornja površina krumpira povećati za 65 posto te tako ponuditi više površine koja nakon prženja u tavi može biti �ino hrskava.

Nadalje, za hrskavost bi presudna mogla biti i količina soli koju koristimo u pripremi krumpira. Sol izvlači vlagu iz unutrašnjosti na površinu što je upravo suprotno od onoga što želimo u super hrskavom krumpiru pa je najvažnije sol dodati tek nakon što se krumpir isprži il ispeče.

Pri soljenju ne treba štedjeti jer je krumpiru potrebna izdašna količina kako bi bio savršeno začinjen. Dodavanjem soli nakon termičke obrade izbjeći ćeš i neželjenu gnjecavost.

Primamljivost krumpira iz pećnice

Mnogi pribjegavaju pripremi krumpira u pećnici budući da je riječ o vrlo praktičnom, brzom i jednostavnom načinu pripreme ove ukusne namirnice. Prije pečenja krumpiri trebaju

Krumpire peci u pećnici na 175 °C oko 20 minuta, a zatim ih prevrni i peci još 20 minuta. Kako pravilno skladištiti krumpir?

Pizza je uvijek dobro rješenje! No, ova je toliko drugačija od klasičnih da ćete je s radošću prirediti najdražima. Tu je sve što treba, a bonus je što nije komplicirana!

Mljeveno meso nije stvoreno samo za hamburgere i mesne okruglice! Daleko je više kreativnih načina na koje ga možeš pripremiti. Jedan od njih je svakako pizza od mljevenog mesa s povrćem.

Za početak, naš je savjet da uvijek birate svježu mljevenu govedinu – stručnjaci tvrde da baš ona daje optimalni okus mesa i sočnost svakom jelu.

Pizza od mljevenog mesa s povrćem

Sastojci za 16 komada:

3 kriške tosta

2 glavice luka

150 g crème fraiche (vrsta kiselog vrhnja)

sol i papar sir po želji - mozzarella je najbolji izbor

Tri su važna faktora: mrak, temperatura i suhoća. Podrum se zbog mraka i niske temperature nameće kao savršeno mjesto skladištenja.

Temperatura za skladištenje krumpira u podrumu treba biti između 5 i 8 stupnjeva. Ispod 4 stupnja se škrob u krumpiru polako pretvara u šećer, dok iznad 10 stupnjeva može doći do klijanja. Suhoća je važna jer inače počinje truljenje te se na krumpiru mogu stvoriti gljivice.

Ako objekt u kojem živiš nema podrum, krumpir možeš držati u ostavi ili kuhinjskom ormariću koji rijetko koristiš. Važno je znati da krumpire ne smiješ držati u najlonskoj vrećici jer postoji opasnost od ubrzanog truljenja. Bolje ga je držati u lanenoj vreći, drvenoj kutiji, prozračnom papiru ili jutenoj vreći.

Također, važno je skladištiti ga podalje od jabuka, krušaka ili banana jer one za vrijeme zrenja proizvode plin etilen zbog kojeg se krumpir brže kvari.

Ako posjeduješ ograničen skladišni prostor kupuj manje količine krumpira kako ne bi došlo do njegova propadanja zbog neodgovarajućeg skladištenja.

Manje je i u ovom slučaju više!

3 češnja češnjaka Po 1 vezica peršina i bosiljka

kg mljevenog mesa

jaja mljevena paprika

luk

crvene i

Priprema: Pećnicu uključite da se zagrije na 220 Celzijevih stupnjeva. Tost namočite u malo vode. Luk i češnjak ogulite, začinsko bilje properite i posušite pa sve sitno nasjeckajte. Tost iscijedite i umijesite s jajima, mesom, lukom, češnjakom i začinskim biljem. Smjesu začinite solju, paprom i mljevenom paprikom pa je raspodijelite po nauljenom limu, poravnajte dlanovima te pecite u zagrijanoj pećnici 15 minuta. Luk ogulite, papriku očistite i operite, rajčice operite pa luk nareži na kolutove, paprike na kockice, a rajčice na ploške. Šampinjone, po želji, raspolovite (ako nisu narezani na ploškice). Zagrijte 2 žlice ulja, dodajte papriku pa je pržite oko 5 minuta. Posolite i popaprite, ubaci šampinjone i kratko ih pržite s paprikom. Razmutite pikantni umak, kečap, crème fraiche i 3 žlice ulja. Smanjite temperaturu pećnice na 175 Celzija, pa po polupečenom mesu raspodijelite rajčice, mješavinu paprika i šampinjona te kolutove luka, prelijte sve razmućenim umakom, pospite sirom te pecite još 60 minuta.

Savjet više o mljevenom mesu

Svi želimo jesti zdravo i sočno. Bez obzira koje jelo radite s mljevenim mesom, želite li smanjiti udio masnoće, jednostavno skuhajte meso i nakon što je gotovo isperite ga pod mlazom tople vode, pa temeljito posušite papirnatim ručnicima. Iako ćete na ovaj način dobiti manje masnoća, moramo priznati da istodobno s ispiranjem odlazi i većina okusa mesa. Često u nedostatku vremena kupimo mljeveno meso pa ga zamrznemo do prilike kada ćemo ga pripremiti. Bilo bi dobro da izbjegavate ovakve situacije jer se prirodni sokovi mesa zamrzavanjem pretvaraju u ledene kristale a meso gubi potpunu sočnost. Radije unaprijed planirajte kupovinu i spremite omiljeni recept sa svježim mljevenim mesom!

Što je veća temperatura pečenja mljevenog mesa, to će se ono više skupiti, a sokovi ispariti. Zato mljevenu govedinu obavezno pripremajte na umjerenoj temperaturi.

Foto krumpir

Zlatna pravila kuhanja krumpira

Tjedni horoskop

Ovih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Imat ćete doduše dovoljno energije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađivati ono što im u emotivnom smislu nedostaje. U tome će i uspjeti. Najradije biste se povukli u kuću i radili nešto iz vlastite sobe. Neki će ove utjecaje iskoristiti za prave kućne radove, pa će im završi radno vrijeme poći s posla kući.

Sretni brojevi: 2, 8, 13, 23, 34, 3

Pred vama su dani bogati ljubavnim iskustvima koje će za vas biti ugodna. Oni koji su još sami neka se svakako dotjeraju i izađu među ljude jer su šanse da nađu i dožive ljubav zaista povećane. Oni u vezama uživat će u sitnicama.Slušajte druge više nego sami sebe. U ovom trenutku to je tako. Ljudi oko vas i oni s kojim poslovno surađujete trenutačno više vide od vas ili imaju veći utjecaj na stvari. Zato se povežite .. Slijedite ih do cilja.

Sretni brojevi:1, 9, 12, 21, 23, 33

Nikako da dosegnete ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte boriti s nečim što nema smisla. Razlučite što je što, ali ne reagirajte pod svaku cijenu. Tek kasnije imat ćete razloga da pokažete što osjećate i priliku da to učinite ispravno. . Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije moguće ili da vi to ne možete, sami sebi pravite zatvoren put. Razmislite o tome.

Sretni brojevi: 10, 21 24, 25, 34, 44

Iako će vas idući dani svako malo dovoditi u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe, vi sami bit ćete podložni neprimjerenim reagiranjima, te stoga i eliminiranju mogućih zbližavanja. Uz dozu samokontrole sve će ispasti bolje. Potrudite se. Neki će biti iznenađeni važnošću posla koji je pred njima. Možda će se i uplašiti. Ipak, neka znaju da su svemu postavljenom sasvim dorasli.

Sretni brojevi: 18, 21, 25, 38, 43, 45

Škorpion

Napokon ćete se osjećati sigurnije u svojoj vezi. Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Oni koji su još sami plijenit će pažnju drugih svojom vedrinom. Surađivat ćete se svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Mnoge će oči biti uprte u vas i od vas će se očekivati. Neki će povući poteze koji će imati utjecaja na sve s kojim rade.

Sretni brojevi: 10, 12, 26, 28, 32, 44

Premda ćete objektivno imati dobar vjetar u leđa u ljubavi, svako malo činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnosti samokontrole ovisit će u uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se. Moguće je nešto prelijepo. Umjetnici pred publikom, sportaši, kao i oni koji rade s mladima dobit će veliku priliku u svom radu. Neki će se zbog toga zaletjeti i početi graditi kule u zraku.

Sretni brojevi: 11, 18, 31, 33, 42, 44

Rak Jarac

Mnogi će uživati kako odavna nisu. Prilike za zbližavanja bit će gotovo svakodnevne. Ako ste još sami, dotjerajte se i izađite među ljude. Oni vas čekaju. Već vezani će osjetiti kako se njihov odnos razvija u pravcu u kojem i treba. Bit će im drago. Sve ćete se više zanimati za nove sustave koji bi mogli poboljšati rezultate onog što radite. Izgradit ćete nove planove u tom smislu.

Sretni brojevi: 9, 11, 29, 31, 32, 43

Pred vama su dani dobrih, ali ne velikih ljubavnih prilika. Iskoristite ih tako da ojačate povjerenje između vas i partnera. Također je potrebno primijeniti samokontrolu jer ćete povremeno reagirati kako ne treba. Budite suzdržani. Neki poslovi dolaze svom kraju. Pripremate se za inventuru ili za zatvaranje poslovnih faza. Bit će i onih koji će silom prilika otići na godišnji odmor.

Sretni brojevi: 8, ,13, 17, 25, 32, 44

Djevica

U ljubavi će vas većinom pratiti sreća. Male sumnje bit će prolaznog karaktera, pa im nemojte pridavati značaj. Objektivno, vrata nečijeg srca vama su otvorena. Ne pravite sami sebi zatvoren put, nego idite tamo gdje osjećate da pripadate. Poslove ćete obavljati s lakoćom, a vaše samopouzdanje će porasti. Mnogi će ovih dana imati prilike više pokazati i dokazati svoje radne sposobnosti.

Sretni brojevi:

ZDRAVLJE

Četiri koraka do lakšeg ustajanja iz kreveta

Trebali biste svaku večer u isto vrijeme ići spavati. Ako nemate tu naviku, bilo bi dobro da je počnete vježbati. Trebat će vam neko vrijeme da se priviknete, ali poslije će vam biti puno lakše

nuti, provjerite jeste li spremili sve stvari u torbu, a ključeve od stana i auta odložite na vidljivo mjesto.

3. UVIJEK U ISTO VRIJEME

19, 29, 37, 38, 44

Utjecaji ljubavnih planeta na vaš privatni život bit će uglavnom zanemariv, kao da će vas ljubav mimoilaziti. Premda će vam se u jedan čas činiti da je moguće baš sve, već idući tren uvidjet ćete da nije moguće ništa. Vjerojatan je krupniji materijalni dobitak koji će vas osnažiti i potaći da još predanije radite dalje. Cijenite svačiji trud, ali ono što se ovaj put postiglo smatrat ćete prije svega svojom zaslugom.

Sretni brojevi:9, 19, 21, 27, 31, 33

Bit ćete pozivani na putovanja ili na društvena okupljanja van mjesta boravka, a baš tako biste mogli sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i zadovoljni. Privilegije kojim ste se nadali bit će tu, ali vi sami nećete biti sigurni kako ih iskoristiti. Više će to izgledati kao da vam se nešto nudi jer je to nečija dužnost ili jer su takva pravila.

Sretni brojevi: 12, 18, 29, 31, 35, 44

Ribe

Bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše ako ste još sami. Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu s prijedlozima punim aktivnosti i dinamike. Na radnom mjestu svako ćete malo pokazivati borbeni stav, pa nećete biti ugodni kolegama. Pokušajte na sve gledati mirnije i ne skačite na svaki postavljeni izazov.

Sretni brojevi: 10, 29, 31, 38, 43, 45

Kada

nam ujutro zazvoni budilica, svi se poželimo izležavati barem još pet minuta u krevetu. Jutarnje ustajanje iz kreveta doista nije lako. No, ipak postoje načini da si olakšamo svaki početak dana.

1.MOTIVACIJA

Svako jutro odredite si razlog ustajanja. Bilo to vježbanje, doručak s obitelji ili tuširanje. Neka vam to bude motivacija za dizanje iz kreveta.

2. DOBRA PRIPREMA

Večer prije pripremite sve što vam se potrebno ujutro. Ispeglajte odjeću koju ćete sutradan odje-

Trebali biste svaku večer u isto vrijeme ići spavati. Ako nemate tu naviku, bilo bi dobro da je počnete vježbati. Trebat će vam neko vrijeme da se priviknete, ali poslije će vam biti puno lakše. I ne zaboravite na preporučenih osam sati sna!

4. RECITE “NE” TELEVIZIJI

Preporučujemo da izbjegavate gledanje u televizijske, kompjutorske i mobilne ekrane sat vremena prije spavanja. Izloženost umjetnom svjetlu razbuđuje i smanjuje proizvodnju hormona melatonina, zaduženog za san.

Ovih savjeta pridržavajte se svaki dan. Budete li duže spavali vikendom nego radnim danima, poremetit ćete svoj unutrašnji sat pa ćete niti još umorniji.

Ne idite ljutiti u krevet!

Naime, prema kineskom istraživanju provedenom na sveučilištu Beijing Normal University, teže je izbrisati loša sjećanja ako ih prespavamo. Stručnjaci su zaključili da se ljudi najviše sjećaju onih negativnih događaja koje nisu proradili prije spavanja, što znači da će traume i ružna sjećanja biti dugotrajniji u sjećanju ako ih prespavamo. Čini se da su znanstvenici dokazali staru narodnu izreku: “Ne idite ljutiti u krevet!”

Ovan Vaga

do

studenoga do 22. prosinca

Blizanci Strijelac

lipnja do 21. srpnja

prosinca do 20. siječnja

ožujka

P

ostoje ljudi koji, kada su preplavljeni osjećajima, problemima i teškim trenucima, utjehu traže u spavanju. U naoko bezizlaznim situacijama njihov organizam odgovara tzv. naučenom bespomoćnošću i njima je tada najlakše zaspati. I to je u redu, ali osim što će ih sutradan dočekati nepromijenjena situacija, tijekom sna loša će se sjećanja bolje utisnuti u nekoliko moždanih regija.

POPULARNI SHOW

Uskoro kreće 6. sezona Života na vagi

Svoje tvrdnje o pripadnosti kraljevskoj obitelji potkrijepio je fotogra�ijama iz mladenačkih dana na kojima nevjerojatno nalikuje na kralja i vojvotkinju od Cornwalla

Okruženi planinama i borovom šumom, u samom srcu Gorskog kotara, u mjestu Gerovo uvelike se snima šesta sezona RTL-ova showa ‘Život na vagi’. Show koji pomaže stvaranju i prilagodbi novom, zdravijem i sretnijem načinu života gledatelji RTL-a moći će pratiti od 26. rujna od 21.15 sati.

„Ove nas sezone čeka surovi Gorski kotar, natjecatelji koji su došli s golemim teretom, koji smo im zajedničkim snagama pomogli skidati, sloj po sloj. Predugo su odgađali život i tu su došli možda po svoju posljednju šansu. Vrlo su svjesni sebe i situacije u kojoj se nalaze i probijali su svoje granice od samog početka. Puno je tu emocija i neočekivanih obrata i veliki je to šok za sve njih… Pripremite maramice, svima će nam trebati!“ rekla je voditeljica ‘Života na vagi’ Marijana Batinić.

Treneri Maja Ćustić i Edin Mehmedović još će jednom biti podrška i motivacija natjecateljima da pobjede sve

svoje strahove i daju priliku boljem i zdravijem životu. „Što se tiče kandidata, svatko je od njih zanimljiv na svoj način, ali neću ih puno hvaliti da se ne iznenadim na kraju“, kaže Maja, a Edo dodaje: „Uvijek osjećam tremu i veliko uzbuđenje na početku svake naše avanture - natjecatelji su već prionuli na posao, pažljivo slušam njihove priče i veselim se njihovu napretku“, zaključio je Edo.

TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 29. rujna 10:09 AM Dnevnik 2 11:02 AM Dr. Beck 11:43 AM Eko zona 12:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:16 PM Kod nas doma 01:01 PM Otvoreno 01:32 PM Trbuh Zagreba, dokumentarni �ilm 01:56 PM Hrvatska za 5: Izvrsni inovatori i njihovi mentori 02:26 PM Bilješke o jeziku: Hrvatski mjesni rječnik 02:51 PM Baština u objektivu: Klanjec 02:56 PM Luda kuća, humoristična serija 03:29 PM U svom �ilmu: Ivana Šojat 04:19 PM Romano Bolković - 1 na 1, talk show 05:09 PM Točka na A - suvremena hrvatska arhitektura

Petak, 30. rujna 10:11 AM Dnevnik 2 11:04 AM Dr. Beck 11:44 AM Glas domovine 12:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:17 PM Kod nas doma 01:02 PM Otvoreno 01:32 PM Vatroslav Kuliš - Riffovi, dokumentarni �ilm 01:57 PM Navrh jezika: Pobratimstvo lica u svemiru

02:12 PM Druga strana 02:37 PM Baština u objektivu: Klis 02:50 PM Dolina sunca, serija 03:35 PM Hrvati u BiH 04:00 PM Kultura s nogu 04:25 PM Knjiga ili život 04:55 PM Prometej 05:20 PM Ane Mljećka, emisija pučke i predajne kulture 05:54 PM Jedno djelo

Subota, 01. listopada 10:11 AM Dnevnik 2 11:04 AM Loza, serija 11:54 AM Manjinski mozaik 12:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:17 PM Kod nas doma 01:02 PM Globalna Hrvatska HTV 01:42 PM Fino i vino 02:07 PM Kultura s nogu 02:32 PM Bonton: Unošenje u lice za vrijeme razgovora 02:43 PM Dolina sunca, serija 03:28 PM Parni valjak i gosti - Kino SC 04:40 PM Peti dan 05:40 PM Berači gljiva, dok.reportaža

Nedjelja, 02. listopada 11:11 AM Dnevnik 2 12:04 PM Veterani mira 12:39 PM Idemo na put s Goranom Milićem: Južna Amerika - Argentina 01:22 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:30 PM Ničiji sin, hrvatski �ilm 03:08 PM Istarske freske: Jedno vrijeme za sva vremena, dokumentarni �ilm 04:10 PM Dolina sunca, serija

04:55 PM Lijepom našom: Orehovica 06:00 PM Potrošački kod 06:25 PM Sveučilišna Hrvatska

Ponedjeljak, 03. listopada

11:11 AM Dnevnik 2

12:04 PM Puls: Amorova žlica, dokumentarna reportaža

12:14 PM Nedjeljom u 2

01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:17 PM Plodovi zemlje

02:07 PM Ničiji sin, hrvatski �ilm

03:45 PM Abeceda zdravlja: Debelo crijevo i intervencijska radiologija 04:03 PM Rijeka: More 04:33 PM Mir i dobro

04:58 PM Samo lagano

05:28 PM Parni valjak i gosti - Kino SC

Utorak, 04. listopada

11:11 AM Dnevnik 2

12:04 PM Dr. Beck

12:44 PM Treća dob

01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:17 PM Kod nas doma

02:02 PM Otvoreno

02:32 PM Vrtlarica: 3. epizoda

03:02 PM Stipe u gostima, hum.serija

03:32 PM Pastrva, dokumentarna reportaža

03:44 PM Baština u objektivu: Kneževa palača u Zadru

03:49 PM Na rubu znanosti

04:39 PM Lijepom našom: Orehovica 05:45 PM Vjetar u kosi, dok. serija 06:34 PM Skica za portret: Stanko Jančić 06:44 PM Budi nekome dom: Pobjeda, dokumentarna serija

Srijeda, 05. listopada

11:11 AM Dnevnik 2 12:04 PM Dr. Beck

12:44 PM Znanstveni krugovi

01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:17 PM Kod nas doma

02:02 PM Otvoreno

02:32 PM Zlatna liga

02:58 PM Razgovor s razlogom 03:35 PM Šokačka rapsodija 2022. - 100 tamburaša, snimka koncerta

04:30 PM Puls: Ima nade, reportaža

04:40 PM Izvan formata

05:10 PM (Re)kreativac: Karate 05:35 PM Kartolina Argentina - Zemlja gaučosa i pampa 06:00 PM Lipicanci, dokumentarni �ilm

Ane Mljećka, emisija pučke i predajne kulture HTV, petak, 30. rujna, 05:20 PM

Srebrna maratonka sada je dio Oružanih snaga RH

Svi koji osvoje medalju na velikom natjecanju imaju mogućnost biti dio vojske, a to nam puno znači jer su stipendije male, kaže Matea

se, priznaje i sama, nije lako nositi s time.

Cibonina legenda imenovana za sportskog direktora reprezentacija

Aleksandar Petrović će voditi sportsku i stručnu politiku, stručnjak je s bogatim iskustvom

taciju kroz predstojeće dvije predkvali�ikacijske utakmice (Austrija, Poljska) ako se do tada ne nađe izborničko rješenje.

Široj hrvatskoj javnosti najpoznatiji kao brat legendarnog Dražena Petrovića, 63-godišnji Aco je čovjek bogatog košarkaškog iskustva. Kao igrač, s Cibonom je bio klupski prvak Europe, a s reprezentacijom bivše SFRJ osvojio je četiri bronce - dvije svjetske (1982. i 1986.) te po jednu olimpijsku (1984.) i europsku (1987.).

Malo

više od mjesec dana prošlo je od njezina najvećeg uspjeha u karijeri, od uspjeha koji je skrenuo svjetla re�lektora prema njoj i učinio je, barem na jedan dan, najvećom sportskom pričom u Hrvatskoj. Tog 15. kolovoza Matea Parlov Koštro je na Europskom prvenstvu u Münchenu osvojila srebrnu medalju u maratonu, što su mnogi doživjeli kao senzaciju nad senzacijama.

Ona sama je vjerovala da je sposobna za veliki rezultat, posebno nakon što je lani na Olimpijskim igrama u Japanu u jakoj svjetskoj konkurenciji i teškim vremenskim uvjetima završila na visokom 21. mjestu. No ipak, malo tko bi se usudio prognozirati medalju u Münchenu, pogotovo kad se uzme u obzir da je više od 25 djevojaka na startu imalo bolji prijavljeni osobni rekord od nje.

Matea je, međutim, na ulicama glavnog bavarskog grada odradila utrku života i donijela Hrvatskoj prvu trkačku medalju još od Branka Zorka koji je 1994. osvojio europsku broncu na 1500 m. Dobila je otada puno zaslužene pažnje iako joj

“Nisam navikla na toliko snimanja, intervjua, treba sve to uklopiti s treninzima, što i nije baš jednostavno. To je super stvar kako bi me hrvatska javnost malo bolje upoznala, ali kažem, kad treniraš dvaput dnevno, nije baš lako. Uglavnom dogovaram snimanja za srijedu jer je to dan kad imam samo jedan trening, ali onda mi srijedom gori pod nogama. Evo, i jučer sam imala javljanje za jedan radio, pa snimanje televizijske emisije i cijeli dan mi je bio pretrpan obvezama”, kaže 30-godišnja Zagrepčanka Matea je sada vojnikinja i to je jedna od velikih promjena koja se dogodila u posljednjih mjesec dana. U Požegi je završila vojno osposobljavanje kao dio 13. naraštaja vrhunskih sportaša.

“U posljednji trenutak sam uletjela u ovaj termin. Imaju osposobljavanje za obične dragovoljne ročnike i za nas sportaše s time da je nama to, naravno, skraćeno. Bili smo tamo samo dva tjedna iako je bilo dosta naporno jer smo cijeli dan imali vojne obveze, a ja sam i trenirala dvaput dnevno tako da sam se morala buditi u 5 ujutro kako bih stigla sve obaviti do 6.30 kad je postrojavanje za doručak. Bio je težak režim i puno drugačiji život nego obično je za sve što radiš moraš tražiti dozvolu”, priča Matea uz osmijeh.

Nakon što je reprezentacija ostala bez izbornika, a Hrvatski košarkaški savez bez predsjednika, u krovnoj nam košarkaškoj kući, ponajprije dopredsjednik Nikola Rukavina i glavni tajnik Joke Vranković, donijeli su važnu odluku. Budući je, ne tako davno, raspušten Stručni savjet kojeg je predvodio Dino Rađa, donesena je odluka o imenovanju osobe koja će voditi sportsku i stručnu politiku.

A na mjesto sportskog direktora postavljen je Aleksandar Petrović, bivši hrvatski izbornik u više mandata, stručnjak s bogatim iskustvom. S obzirom da se

Reprezentacija će se okupiti 10. listopada u Zagrebu i produžiti za Varaždin

Hrvatski rukometaši uskoro će opet u akciju. Prošlo je skoro šest mjeseci od zadnje u travnju, a prije Svjetskog prvenstva u siječnju otvorit će kvali�ikacije za Europsko prvenstvo protiv Grčke u Varaždinu 12. listopada i Belgije četiri dana kasnije u Hasseltu.

Situacija je dobra, većih i težih ozljeda nema, pa je izbornik Hrvoje Horvat mogao sastaviti popis s 20 igrača koje je i htio.

Konkurencija je tradicionalno velika, nema od onih standardnih tek ozlijeđenog Zvonimira Srne, vraća se Josip Šarac, ovaj put ne i

dosadašnji (Damir Mulaomerović) na toj ulozi zahvalio, njegov će posao, između

ostalih, biti i da što prije pronađe novog izbornika ali i da, zlu ne trebalo, vodi reprezen-

Zahvaljujući svom mentoru Mirku Novoselu, prvi trenerski posao dobio je u Ciboni koju je, u prvoj polovici 90-tih, uspješno vodio, a kao izbornik potpisnik je posljednje hrvatske medalje (europske bronce) na velikim natjecanjima osvojene na Eurobasketu 1995. u Grčkoj.

Rukometaši u akciji nakon šest mjeseci, Horvat objavio popis

Šebetić koji je tek našao klub (Minden).

Na golu su Šego, Pešić, Kuzmanović, desna krila standardno Mandić i Jelinić, lijeva Čupić i Glavaš, na crti Musa, Načinović, Šipić i Marić. Sredina nema problema s Duvnjakom, Cindrićem i Karačićem, lijevi su vanjski Lučin, Jaganjac, Šarac i Mamić, dok je desno uz Martinovića Klarica.

Reprezentacija će se okupiti 10. listopada u Zagrebu i produžiti za Varaždin. Tradicionalno s malo treninga prije utakmice, ali Grci se i tako moraju dobiti. U skupini je još uz Belgiju i Nizozemska.

Cro Copov lijevi ‘high kick’ među pet najboljih nokauta

Najveća svjetska MMA organizacija UFC objavila je ovih dana kompilaciju pet najboljih nokauta u povijesti Pridea, prenosi Croring.

Tin Srbić treći u Parizu

Japanska borilačka promocija svoju je prvu priredbu održala u listopadu 1997. u Tokiju, a njihova je priča završila deset godina kasnije.

Pride je bio poznat po

mnogim vrhunskim borcima, u njemu su se borili naš Mirko Filipović Cro Cop, Fedor Emelianenko, Wanderlei Silva, Minotaur Nogueira, Mauricio Rua Shogun… U kompilaciji se našao i nokaut našeg Cro Copa koji je lijevim ‘high kickom’ nokautirao Wanderleija Silvu, ali i završnica u kojoj je i sam bio nokautiran.

Aktualni

olimpijski doprvak na preči, Zagrepčanin Tin Srbić osvojio je treće mjesto u �inalu natjecanja Svjetskog kupa u Parizu. Srbić je u �inalu nastupio kao peti i sa startnom ocjenom 5,700 zaradio 8,350 za izvedbu, što mu je u konačnici donijelo 14,050 bodova i prvo mjesto u tom trenut-

ku. No, od preostale trojice gimnastičara prestigla su ga dvojica pa je Tin osvojio broncu, što mu je ukupno 19. odličje u 26. �inalu u Svjetskom kupu.

Amerikanac Brody Malone je bio najbolji s ocjenom 14,650, dok je drugo mjesto osvojio Cipranin Ilias Georgiou sa 14,400.

Aleksandar Petrović

Luka Cindrić i Domagoj Duvnjak

Mirko Filipović u borbi sa Silvom

Matea Parlov Koštro u vojnoj odori

Luka ModrićModrić neće imati dugine boje, HNS na kapetanskoj vrpci želi imati zastavu Hrvatske

Wales, Nizozemska, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Švicarska i Engleska. Ovih osam reprezentacija donijelo je odluku da će od FIFA-e zatražiti da na Svjetskom prvenstvu u Kataru, koje počinje za dva mjeseca, njihovi kapetani nose traku u duginim bojama. Iako se nisu plasirale u Katar, Švedska i Norveška su se također priključile inicijativi i praksu će realizirati na utakmicama Lige nacija.

Riječ je o političkoj poruci s obzirom na to da će se najveća svjetska nogometna smotra održati u zemlji gdje osobe homoseksualne orijentacije, ali ni druge manjine, ne uživaju sva prava kao ljudi iz zapadnog svijeta. Islamski zakoni najstrože zabranjuju homoseksualne odnose, a sankcije, ovisno o tome u kojoj se zemlji Bliskog istoka nalazite, mogu imati čak i smrtnu posljedicu.

Krovna svjetska nogometna organizacija (FIFA),

Hrvatska neće nositi traku u duginim bojama na SP-u

doduše, tek mora odobriti inicijativu ovih reprezentacija i dozvoliti im da nose kapetanske trake koje se razlikuju od trenutno propisanih. Na upit HNS-u hoće li se i Hrvatska pridružiti spomenutoj inicijativi stigao je sljedeći odgovor:

“Hrvatski nogometni savez poslao je upit Fi�i vezano za mogućnost nošenja drugačije kapetanske trake od

onih koje su trenutno propisane. Ako će to biti omogućeno, hrvatski kapetan nosit će traku koja najbolje simbolizira vrijednosti koje zastupa hrvatska nogometna reprezentacija, a to je - hrvatska zastava

Hrvatska zastava je za nas simbol patriotizma, ponosa, strasti, ljubavi prema domovini te obitelji, što je zaštitni znak hrvatske reprezenta-

cije. Smatramo da naša zastava simbolizira puno više vrijednosti od bilo koje jedne kampanje, a uključivost je svakako jedna od vrijednosti naše domovine.

Zato očekujemo od Fife, ako dopusti nošenje drugačijih kapetanskih traka od uobičajeno propisanih, da nam dopusti nošenje kapetanske trake s hrvatskom zastavom.”

Bilić se opet vratio u Englesku, u Watford

Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić porukom na Twitteru oprostio se od Rogera Federera, koji je na Laver Cupu u paru s Rafaelom Nadalom odigrao posljednji meč, izgubio od Jacka Socka i Francesa Tiafoea nakon tri seta te završio nevjerojatnu karijeru.

“Ponizan u pobjedi, elegantan u porazu. Čak je i u najtežim trenucima uvijek pazio na druge, svoje suigrače, protivnike, navijače, obitelj.

Primjer klase. Jako ćeš nam nedostajati”, napisao je

Slaven

Bilić (54) preuzeo je Watford, potvrdio je engleski klub. Watford je upravo smijenio menadžera Roba Edwardsa, a nakon toga je potpisao s bivšim hrvatskim izbornikom na 18 mjeseci.

Watford je trenutno deseta momčad Championshipa s učinkom od tri pobjede, pet remija i dva poraza. Cilj kluba je već ove sezone osigurati povratak u Premier ligu i to će biti primarna Bilićeva zadaća.

Bilić je prošlog mjeseca u intervjuu za Telegraph izja-

vio kako čeka pravu ponudu pa je zbog toga odbio grčki Olympiakos. Englezi smatraju da će navijači Watforda oduševljeno prihvatiti Bilićev dolazak, koji će u svoj stožer odmah dovesti Hrvate Danila Butorovića i Deana Računicu. Watford je prošle sezone ispao iz Premier lige, a u ovoj je zadržao glavne zvijezde poput Ismaile Sarra i Joaoa Pedra.

Bilić je posljednji angažman imao u kineskom Beijing Guoanu, kojeg je vodio prošle sezone. U Engleskoj je vodio West Ham i WBA, s kojim je u sezoni 2019./2020 izborio promociju u Premier ligu. U karijeri je Bilić još vodio Hajduk, U-21 i seniorsku reprezentaciju Hrvatske, Lokomotiv Moskvu, Bešiktaš i Al-Ittihad.

ponovno

nastupit će u Tokiju

Pehovi su kod Ćorića već uobičajena stvar, ali ozljeda, kako se saznaje, ipak nije teže prirode

Premda je u ponedjeljak ujutro trebao otvoriti nastup na ATP 250 turniru u Seulu, Borna Ćorić ovaj će tjedan odmarati. Razlog je izvrnuće gležnja zbog kojeg je 26. igrač svijeta u zadnji trenutak otkazao nastup na prvoj od dvije postaje dalekoistočne turneje.

Pehovi su kod Ćorića već uobičajena stvar, ali ozljeda, kako se saznaje, ipak nije teže prirode, što znači da bi sljedeći tjedan trebao igrati u Tokiju.

U japanskoj prijestolnici ulozi će biti veći, radi se o turniru iz serije 500, a o konkurenciji dovoljno govori podatak da Zagrepčanin

neće biti među nositeljima. Nastup su prijavili Ruud, Norrie, Fritz, Tiafoe, Kyrgios…

Umjesto Ćorića, u glavni je ždrijeb Seula kao “lucky loser” upao Japanac Moriya. Marin Čilić ovaj tjedan nastupa u Tel Avivu, gdje je drugi nositelj.

Inače, kada je riječ o Ćoriću, zadnjih godina zbog ozljeda nije ostvarivao rezultate kakvi su se od njega očekivali. No, onda je nedavno bljesnuo na US Openu, da bi ovih dana odigrao i fantastičnu partiju u nastupu za Hrvatsku u Davis kupu protiv Argentine koju su hrvatski tenisači dobili s 3:0.

S obzirom na tu uzlaznu putanju, od Ćorića se ove godine očekuje povratak među vodeće svjetske tenisače među kojima, s obzirom na svoj talent, i zaslužuje biti.

Ponizan u pobjedi, elegantan u porazu, primjer klase, napisao je Čilić

Openu.

Marin Čilić i Roger Federer

Watford je trenutno deseta momčad Championshipa, cilj kluba je osigurati povratak u Premier ligu

Slaven Bilić

Borna Ćorić

Više nema dvojbe tko će biti jedinica u Kataru

Hrvatska ima golmana koji su kvalitetom slični, ali nekoga tko je očito bolji od njega i ima takav kontinuitet na europskoj sceni - nema

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

statak minuta za golmana je najgora situacija.

Lovre Kalinić odradio je solidnu prošlu sezonu, ali u ovoj nije na razini potrebnoj da bude u prvom planu. Štoviše, ima iste probleme kao i Livaković i nema komparativnu prednost u onome što bi kod Livakovića htjeli ispraviti.

nuta da se dokazuju i isprave svoje greške.

NOGOMET

Od 80-te minute pa do kraja utakmice, kada je sve rezultatski bilo riješeno, krenula je hrvatska pobjednička pjesma. Nezaboravan osjećaj ponosa

Vatreni u Beču pred svladali Austriju i ot

nogometaši plasirali su se na Final Four Lige nacija nakon što su u nedjelju u Beču svladali Austriju 3-1 (1-1) te su ostali na vrhu ljestvice skupine 1 premda je i Danska pobijedila u zadnjem kolu, s 2-0 Francusku.

Hrvatski

Hrvatska je tako natjecanje završila s 13 bodova, jednim više od Danske te će od 14. do 18. lipnja iduće godine igrati na Final Four turniru. Uz Hrvatsku tamo će nastupiti i Nizozemska, a za preostala dva mjesta se bore Mađarska i Italija, odnosno, Portugal i Španjolska.

Modrić: Pokazali smo kako se igra za hrvatski dres!

Posebno sretan nakon velike pobjede protiv Austrije bio je kapetan Hrvatske Luka Modrić: „Mislim da smo odigrali jako dobru utakmicu. Ušli smo odlično, poveli pa primili brzi gol gdje su oni u jednom periodu bili bolji. Imali su dvije jako dobre šanse. Hvala Bogu nisu zabili“, rekao je Modrić.

Hrvatska

reprezentacija je slavljem protiv Austrije osigurala prvo mjesto u grupnoj fazi Lige nacija i plasman među četiri najbolje momčadi natjecanja. Susret je dugo bio na klackalici, prije svega zbog nekoliko promjena u početnom sastavu i ozljede Marcela Brozovića, ali su Marko Livaja i Dejan Lovren golovima prelomili utakmicu.

Ipak, teško je zamisliti da bi se uopće našli u takvoj situaciji da je Austrija zabila barem dio svojih šansi. Dio su sami promašili, a dvije sjajne šanse obranio je Dominik Livaković. Bile su to točno situacija kakve on najviše voli, one u kojima brzo ulazi u 1 na 1 i koristi re�lekse za udarce iz blizine.

Tijekom utakmice pokazao je i neke stare boljke, ali je spasio Hrvatsku. I to je jedino što je, barem iz ove perspektive, bitno za Mundijal u Kataru. Zlatko Dalić dugo je rotirao golmane i tražio idealno rješenje. Danas znamo da ono ne postoji, ali Livaković je najbolje od ponuđenog.

Pitanje koje se već dugo povlači u hrvatskoj javnosti je neprecizno. Pitanje nije treba li Livaković biti hrvatska jedinica, nego tko bi eventualno umjesto njega mogao biti prvi golman reprezentacije.

Ivo Grbić je doživio najveći uzlet odlaskom u Atletico Madrid pa posudbom u Lille, ali biti zamjena Janu Oblaku jedan je od najnezahvalnijih poslova na svijetu, a nedo-

Jedina prava konkurencija Livakoviću u ovom trenutku je Ivica Ivušić, koji je već godinama jedan od najboljih golmana HNL-a, a svoje utakmice u reprezentaciji protiv Francuske i Slovačke odradio je izvrsno. Njegove i Livakovićeve brojke ove sezone su vrlo slične i, uz malo više sreće, Ivušić je u nedjelju mogao opravdano biti prvi golman i otputovati u Katar u tom statusu.

Dalić je u prethodnom kvali�ikacijskom ciklusu, kao i Ligi nacija, dosta rotirao golmane. Manje-više smo na tim susretima vidjeli što mogu, a što ne mogu, kao što to iz tjedna u tjedan možemo pratiti u njihovim klupskim nastupima.

Međutim, da bi golman bio pravi, nije dovoljno da bude golman, mora biti jedinica. Vratari su osjetljive biljke s razlogom. Svaki njihov krivi potez se važe deset puta više od onih koje naprave igrači u polju.

Oni znaju prije susreta da će imati dvije ili tri ključne situacije i da će ih reakcija u tim situacijama učiniti herojima ili tragičarima u očima javnosti. Oni nemaju 90 mi-

Do Svjetskog prvenstva ostalo je malo manje od dva mjeseca. Vrijeme je da jedan od golmana postane jedinica, da zna da ima puno povjerenje i da mu se nakon prvog kiksa neće tražiti smjena. Jedino je to psihološki kontekst u kojem golman može biti pravi.

Manični i masovni zahtjevi za promjenu golmana nakon svakog poraza (poput one koju je doživio Ivušić nakon tri primljena gola protiv Austrije) rezultiraju time da problemi na golmanskoj poziciji postaju znatno veći nego što jesu.

Nijedna reprezentacija, pa tako ni Hrvatska, nema 11 Modrića koji će uspjeti u bilo kakvom sustavu i kontekstu.

Ima igrače s vrlinama koje se nastoje istaknuti i manama koje se nastoje sustavno sakriti. Hrvatska mora znati da joj golman ima problema s centaršutevima, mora dublje izlaziti u blok u takvim situacijama i prilagoditi se postavom u prekidima.

Livaković ima mane. Teško pridonosi u izgradnji napada i prečesto ostaje na crti, zbog čega se na skoku obrambena linija povlači dublje nego što bi trebala. Nije svjetska klasa, ali je vrlo dobar golman, koji već godinama brani na vrhunskoj razini u Europi. Hrvatska ima golmana koji su kvalitetom slični, ali nekoga tko je očito bolji od njega i ima takav kontinuitet na europskoj sceni - nema.

Hrvatska je na Ernst Happel stadionu povela vrlo rano, već u šestoj minuti, a drugi pogodak u ovosezonskoj Ligi nacija postigao je Luka Modrić nakon asistencije Vlašića. No, Austrija je jednako brzo odgovorila i to nakon pogreške Stanišića koji nije dobro očistio jednu situaciju. Proigrao je Sabitzera, a ovaj je nabacio loptu koju je glavom u mrežu za 1-1 proslijedio Baumgartner.

Nakon toga su domaći nogometaši bili bolji, pogotovo su dominirali u ostatku prvog dijela. Opasnija je bila Austrija i u drugom poluvremenu, ali je Hrvatska još jednom povela u 69. minuti. Sosa i Perišić su zakuhali situaciju na lijevoj strani. Potom je Perišić ubacio loptu pred domaća vrata, a odlično je reagirao Marko Livaja koji je, u skoku unatrag, glavom pogodio uz bližu vratnicu za 2-1.

Nije se Austrija ni oporavila od tog pogotka, a uslijedio je novi. Lovro Majer je ubacio na drugu vratnicu, a tamo je potpuno nečuvan bio Dejan Lovren koji je u

Završnica Final Foura će se igrati između 14. i 18. lipnja, a igraju se dvije polu�inalne, jedna �inalna utakmica te susret za treće mjesto, sve po nokaut-sustavu Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dodao je da su znali da u drugom poluvremenu moraju još više poboljšati svoju igru, dignuti se i biti okomitiji. „To smo i napravili. Kada se sagleda cijela utakmica bili smo bolji i zaslužili smo pobjedu. I zato smo na Final Fouru. Veliki uspjeh i napravili smo što smo htjeli“, rekao je.

Na kraju je istakao: „ Imamo Svjetsko prvenstvo pred nama i mislim da je ovo putokaz ove utakmice, pogotovo zadnjih pet, to je putokaz kako trebamo igrati, ponašati se i odnositi prema dresu. Ako ovako nastavimo bit ćemo opasni za sve na Svjetskom prvenstvu“.

Hrvatska se bori za

na utakmica te susret za treće mjesto, sve po nokaut-sustavu. Protivnici će joj biti Nizozemska, Portugal ili Španjolska te Mađarska ili Italija.

Hrvatska

je osvajanjem skupine u Ligi nacija osigurala plasman na Final Four. Kako će izgledati završnica i koji je ulog u njoj?

Hrvatska će suparnika na Final Fouru doznati putem ždrijeba. Završnica će se igrati između 14. i 18. lipnja, a format je takav da se igraju dvije polu�inalne, jedna �inal-

Hrvatska je osiguranim ostankom u Ligi nacija osvojila nešto manje od dva i pol milijuna eura. Osvajanjem turnira dobila bi 14 milijuna eura. Samo za usporedbu, za srebro u Rusiji HNS je dobio oko 29 milijuna eura.

Osim bogate novčane nagrade i prestiža, osvajanje Lige nacija povlači i veliki sportski motiv. Naime, takav uspjeh bi reprezentaciji uvelike olakšao plasman na

Sjajni Dominik Livaković

Luka Modrić je pravi kapetan i vođa ove momčadi

Hrvatska je opet slomila protivnika u drugom poluvremenu

25 tisuća hrvatskih navijača išli u završnicu Lige nacija!

72. minuti glavom zabio za 3-1. Ošamućeni Austrijanci su se nakon toga raspali na terenu, a Hrvatska je počela nizati priliku za prilikom. No, završilo je 3-1, sasvim dovoljno za osnovni cilj, a to je plasman Hrvatske na Final Four Lige nacija.

Treba reći kako je Hrvatska rijetko kada u gostima imala ovako domaćinsku atmosferu. Iz Zagreba je u nedjelju ujutro krenuo posebni vlak s nekoliko stotina navijača.

Došli su mnogi i iz drugih hrvatskih gradova, ali također iz mnogih europskih zemalja. Bilo je to nestvarni ugođaj, opisivali su novinari.

Bečke ulice prije utakmice bile su pune hrvatskih navijača, a na Trgu sv. Stjepana (gdje se nalazi i istoimena crkva u kojoj se bečki Hrvati okupljaju na nedjeljnoj misi) okupilo ih se čak 10 tisuća, možda i više. Korteo naših navijača krenuo je prema stadionu nekoliko sati uoči dvoboja.

Vladalo je odlično raspoloženje. Nakon gotovo dva sata hodanja, pjesme i navijanja, hrvatski navijači došli su na Prater, stadion koji prima 50 tisuća ljudi, od kojih su polovica bili Hrvati.

Navijalo se glasno i tijekom čitave utakmice, pjevalo „U boj, u boj…“, kada našima nije išlo, a onda od 80-te minute pa do kraja utakmice, kada je sve bilo rezultatski riješeno, krenula je hrvatska pobjednička pjesma.

Nezaboravan osjećaj ponosa. (B. M.)

‘Sjajno je proveo smjenu generacija’

Europi, kazao je predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Marijan Kustić u čestitki igračima i stručnom stožeru te zahvali navijačima. Izbornik Dalić sjajno je proveo smjenu generacija i sada u Katar idemo bez pritiska, ali s puno optimizma i samopouzdanja - rekao je čelni čovjek HNS-a.

milijune i lakši plasman na Euro

sljedeće Europsko prvenstvo, koje će se 2024. godine održati u Njemačkoj.

Osim domaćina, na Euru će se naći još 23 reprezentacije. Dvadeset će ih plasman osigurati tako da osvoje jedno od prva dva mjesta u kvali�ikacijskoj grupi, dok će se preostale tri reprezentacije dobiti putem doigravanja.

U slučaju da Hrvatska osvoji Ligu nacija, a u kvali�ikacijama ne uspije biti prva ili druga u skupini, imat će još jednu šansu za plasman jer će joj time automatski biti osigurano mjesto u doigravanju.

U doigravanju će sudjelovati ukupno 12 momčadi, koje će igrati tri miniturnira, a prvak svakog turnira ići će na Euro. Čak i ako ne osvoji Ligu nacija, Hrvatska bi mogla osigurati svoje mjesto u doigravanju za Euro.

Naime, ako Ligu nacija osvoji reprezentacija koja je Euro izborila preko kvali�ikacija, njeno garantirano mjesto u doigravanju ide momčadi sa sljedećim najboljim renkingom u Ligi nacija. Hrvatska tu stoji izvrsno jer je trenutno druga momčad u poretku, odmah iza Nizozemske.

Sretan sam zbog gola

Marko Livaja dugo čeka svoju priliku među Vatrenima. Na zadnjem okupljanje je bio pozvan, ali je dobio koronu pa nije konkurirao za sastav. Sada je ušao u nastavku pa probudio Hrvatsku golom za 2-1.

„Zaslužili smo ovo nakon svih utakmica, igrali smo danas protiv jakog protivnika također. Sretan sam zbog gola, na pola smo puta,

imamo još dvije utakmice do trofeja i dat ćemo sve od sebe da to napravimo, imamo kvalitetu za to“, rekao je Livaja i opisao situaciju kod 1-1:

„Znali smo na klupi da Danska vodi, na terenu igrači možda nisu bili svjesni tog, ali znali smo isto tako ako počnemo igrati našu igru da ćemo i pobijediti na kraju“, zaključio je Livaja.

Sada imamo širinu

„Mislim

možemo odigrati utakmice kao danas. Nije lako doći ovdje, pobijediti 3-1. Moramo se držati i pokušati napraviti dobar rezultat u Kataru“, rekao je Kovačić. Na kraju je zaključio. „Znao sam da će biti dobra atmosfera. Znao sam koliko Hrvata ovdje živi i voli Hrvatsku. I sam sam to doživio. Hvala im na tome“.

Mateo Kovačić je igrajući u Beču zapravo igrao u svom rodnom mjestu. Tamo je proveo rano djetinjstvo prije dolaska u Dinamo. Nakon utakmice odgovorio je na novinarsko pitanje koliko je ova reprezentacija snažna.

Marko Livaja

Mateo Kovačić

Pozdrav navijačima nakon utakmice koja je razgalila srca mnogih

Hrvatski navijači preplavili su ulice Beča

Prepoznatljive hrvatske boje na stadionu Prater

Od srca čestitam izborniku Zlatku Daliću i njegovom stožeru te našim reprezentativcima na ovom impresivnom dostignuću. Mislim da ćemo s vremenom postati još svjesniji veličine ovog uspjeha jer smo u izvanredno snažnoj skupini osvojili prvo mjesto i plasirali se među četiri najbolje reprezentacije u