The Croatian Herald 16th November 2022

VJESNIK Hrvatski

BLACKTOWN, SLAVLJE

pjesme

Rođendanska zabava u povodu jedanaeste obljetnice djelovanja Hrvatske folklorne grupe "Domovina" upriličena je 12. stu-

POTVRDA VJERE

denoga, nakon svete mise, u dvorani Hrvatskog katoličkog centra Blacktown. Velika grupa nastupila je s plesom Bunjevaca, srednja grupa plesala je plesove Podravine, maleni su izveli plesove Međimurja, a njihovi gosti, folkloraši HFA "Vukovar", otplesali su koreogra�iju Vrlike.

Str. 13 Str. 8, 9

Ta radost se poklopila sa 60. godišnjicom blagoslova ove crkve, u kojoj su se na početku okupljali svi Hrvati Melbournea, te s blagdanom nebeskog zaštitnika ove župe sv. Nikole Tavelića, prvoga hrvatskog sveca.

Nakon osam mjeseci velikih radova, sada potpuno obnovljena crkva zasjala je u novom ruhu i bila je premala za primiti sve vjernike.

Na sv. misi, na kojoj je troje krizmanika primilo sakrament potvrde, sudjelovali i članovi FG-a "Mladi Hrvati". Uz nove orgulje posebno su oduševile pjesme crkvenog zbora. Nakon mise upriličeno je druženje i zabava u uređenom dvorištu crkve.

fešta

Nastavljamo

donositi zapise s brojnih krizmi koje se održavaju u hrvatskim zajednicama širom Australije. Jedanaestero krizmanika tako je u HKC-u

kršćanski duhovni biljeg. U HKC-u sv. Leopolda Bogdana Mandića u Sunshineu su uz krizmanike i prvopričesnici primili svoje sakramente. Svečano je bilo i u HKC-u sv. Antuna Padovanskog u Geelongu. Uz njih i njihove kumove stajali su njihovi ponosni roditelji.

Pečat dara Duha Svetoga podijelio im je srijemski biskup mons. Svalina

Duha Svetoga u Sprinvaleu primilo ovaj

Fra Ivica Pećnik pohvalio je mlade ljude koji plešu i pjevaju hrvatske

Splitski učenici na praksi u Reykjaviku

Dobiju i božićnicu kao 13 plaću, te u lipnju regres za godišnji kao 14. plaću, i jedno i drugo u visini svoje prosječne

Sedamnaest

učenika Obrtničke škole u pratnji dviju nastavnica, Ane Grgurinović i Gordane Kulić, prošli su mjesec boravili tri tjedna u najsjevernijoj metropoli na svijetu – Reykjaviku.

Bila je to prva od dvije mobilnosti Erasmus+ projekta GET VET in EU, vrijednog 129.750 eura, u sklopu dobivene akreditacije koju je ova škola dobila za razdoblje od 2021. do 2027. godine, su�inancirane sredstvima Europske unije.

Osim obaveznih sadržaja koje su učenici trebali obavljati, bilo je i slobodnog vremena za istraživanje ove prelijepe zemlje. Učenici su posjetili ugasli vulkan Kerið, šetali su ledenjakom Splheimajokull, smočili se do kože prilazeći moćnim vodopadima Seljalandsfossa i Skogafossa, čekali su erupciju gejzira Strokkura na ledenom vjetru koji puše direktno s Gren-

landa. Bili su i u prelijepom nacionalnom parku Phingvelliru, gdje je 930. godine ustanovljen prvi islandski parlament i koji za Islanđane predstavlja posebno mjesto. Spomenuti nacionalni park poslužio je kao kulisa mnogim �ilmovima, a u njemu se susreću dvije tektonske ploče – sjevernoamerička i euroazijska. No najviše ih se dojmila smrtonosna crna plaža Reynis�jara, čiji valovi znaju biti ubojiti.

Obrazovanje na Islandu je besplatno (osnovna i srednja škola) ili se plaćaju simbolični iznosi pa se često događa da osobe završe više od jednog fakulteta. Tri tjedna prošla su u trenu. Učenici frizeri, kozmetičari, modni tehničari i optičari odrađivali su praksu kod različitih poslodavaca i svi su iskazali veliko zadovoljstvo naučenim novim znanjima, vještinama i kompetencijama.

Tvrtka Drogerie Markt Hrvatska, popularni DM, je u četvrtak objavila podatke o svom poslovanju za godinu 2021/2022., koja je završila u rujnu, prema kojima su imali uspješnu godinu.

Pohvalili su se digitalizacijom, online shopovima, novim odjelima s bezreceptnim medicinskim proizvodima, aplikacijom za ekspresno preuzimanje robe, itd.

novim odjelima s bezreceptpošljavaju 1857 djelatnika

Ukupni promet im je veći za 13,59 posto, a dobit nešto niža nego prošle godine. U Hrvatskoj imaju 170 prodavaonica u 64 grada te zapošljavaju 1857 djelatnika (uglavnom su žene).

Po iznijetim podacima, prosječna neto plaća zaposlenih u prodavaonicama DM-a iznosila je 11.191,24 kune ili preračunato u australske dolare, to iznosi oko 2.300 AU$ (točnije, prema ovotjednom tečaju 2.885 AU$).

slenih u prodavaonicama za zdravstveno i m

Kako se u Hrvatskoj obvezno uplaćuju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, što čini poslo-

Neto plaća prodavačica u DM-u u RH oko 2.300 AU$, bruto je to 3.100 AU$

davac, bruto plaća djelatnicama u DM-u (koja ovisi o broju djece, uzdržavanim članovima obitelji…) je oko 15.500 kuna, odnosno, oko 3.100 AU$.

Uz to pred kraj godine dobiju božićnicu, što je zapravo 13. plaća, te u lipnju regres

za godišnji odmor kao 14. plaću, i jedno i drugo u visini njihove prosječne mjesečne plaće kroz godinu.

Kako se radi u DM-u, koji je godinama jedan od najpoželjnijih hrvatskih poslodavaca, svojedobno je ispričala Sandra Horvat, jedna

Prirez, lokalni porez

Neto

nja mjesta uglavnom nemaju. Inače,

za

Profesorica koja ustaje u 4.30…

Profesorica engleskog i hrvatskog jezika Davorka Nekić već šesnaestu godinu putuje vlakom na posao iz Rijeke u Moravice u Gorskom kotaru. Ustaje u 4.30 i kreće iz stana prema željezničkoj postaji jer joj vlak kreće u 5.30, putuje dva sata u jednom smjeru, i isto toliko u povratku.

če raditi kod kuće. Meni je to sada već sve normalno i uobičajeno“, govori Davorka, koja predaje engleski, i to svim moravičkim učenicima od 1. do 8. razreda.

Populacija divljih svinja u Primorsko-goranskoj županiji očito je posljednjih godina doživjela pravu eksploziju. Sve se češće spuštaju i do mora. Više nisu rijetka pojava i na riječkim cestama, ali ni po riječkim naseljima.

To potvrđuje i snimka noćnog pohoda jedne poveće obitelji ili krda divljih svinja u Crikvenici, koje su sasvim slobodno protrčale po glavnoj prometnici i nastavile put u nepoznatom pravcu.

Podsjetimo, lanjskog listopada cijelo krdo divljih svinja kretalo se cestom kod riječkog Tower centra. Kasnije su snimljene mrtve na obližnjoj željezničkoj pruzi, nakon što je na njih naletio vlak. U rujnu ove godine snimljene su i na riječkoj obilaznici.

„U vlaku ispravljam školske zadaće i kontrolne, pripremam se i radim znatan dio poslova koje bih morala ina-

Davorka sa suprugom Darkom i kćeri Martom živi u Rijeci, iako je rođenjem i mladošću Senjkinja, a nikako Senjanka, kako je podučila novinare. Ove godine našla se među dobitnicima državne nagrade za svoj rad. S razlogom. Uskoro odlazi i na jedan EU projekt na Malti.

20

(za minimalnu plaću ga nema, a za menadžerske je 30 posto).

od poslovotkinja u DM-ovoj trgovini.

„Radim sve. Vodim kancelariju, narudžbe robe, radim na blagajni, slažem police i čistim, dakle sve što i moje kolegice blagajnice.

Dnevna smjena nam je sedam sati“, kazala je Sandra. Subotom se radi u jednom smjeni, a nedjeljom se ne radi.

Plaća im “sjeda” prije desetog u mjesecu, a godišnje ih dobiju 14. Svi zaposleni četiri puta godišnje dobiju i poklon-pakete s proizvodima DM-a. (T. G.)

Grad sa sedam rijeka i dva mora

Obrovac, gradić u zadarskom zaleđu, leži na obalama rijeke Zrmanje i na njegovu se području, velikom 360 četvornih kilometara, nalazi sedam rijeka i dva mora, impresivan kanjon Zrmanje dubok i do 200 metara, te Park prirode Velebit.

posjetitelji ne zaobilaze kada dolaze na kupanje i sunčanje. Ovaj pitoreskni, mali grad privlači sve više gostiju koji ga tek otkrivaju.

U čemu je problem? Zaštićene su zakonom, pa onaj tko ih ubije, iako mu prethodno možda razruju usjeve ili ulaze u dvorišta, dobiva drastičnu kaznu

onaj

Smješten je u kanjonu, nekoliko kilometara od ušća Zrmanje u Novigradsko more. Dva mora, Novigradsko i Karinsko, udaljena su samo desetak kilometara, stoga ih

Prvenstveno zahvaljujući prirodnim ljepotama kanjona rijeke Zrmanje, gdje se može uživati i u raftingu, te kayakingu. Kroz tisuće godina rijeka Zrmanja stvorila je jedan od najljepših kanjona u Hrvatskoj. Tu su i brojni slapovi, bukovi, stare mlinice te izletišta s delicijama tog kraja.

plaće kroz godinu

Senjkinja Davorka Nekić

plaća, doduše, ovisi i o prirezu, lokalnom porezu na plaću, koji je primjerice u Zagrebu 18 posto, u Rijeci i Splitu 15, Osijeku 13, Velikoj Gorici 12 posto…, dok ga ma-

porez na dohodak

ovaj platni razred je

posto

Sa šalom

Hajduka na crnoj islandskoj plaži

MITTELEUROPA S UVOĐENJEM EURA I ULASKOM U SCHENGENSKI PROSTOR

Ukidanje graničnih kontrola prema

Zapadu predstavlja za Hrvatsku vraćanje u grupu država u koju civilizacijski pripada, pišu komentatori

Europski parlament je u četvrtak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu izglasao pozitivno mišljenje o ulasku Hrvatske u schengensku bezgraničnu zonu 1. siječnja 2023. godine.

Za su bila 534 zastupnika, 53 protiv, a 25 bilo je suzdržano. To još nije konačna

„Hrvatska je krenula 1990. svojim putem. Bili smo napadnuti. Pobijedili smo. Imali smo lopovsku privatizaciju, tu očigledno stvari nisu prošle dobro. No posložili smo državu i, koliko god je u mnogim stvarima ispala loše neke stvari smo odradili dobro“, ističe se.

Priča o Hrvatskoj u Europskoj uniji, koja se početkom 2023. godine zaokružuje ulaskom u eurozonu i schengenski prostor, priča je o zemlji koja je puno propustila, ali i puno napravila.

Pokazali smo kako ne znamo izabrati vlast, kako

Konačni odlazak Hrvatske s Balkana nakon 104 godine

odluka. Nju donosi Vijeće Europske unije (šefovi država ili vlada), 9. prosinca. No, ne očekuje se nikakve iznenađenje.

Od 1. siječnja sljedeće godine, dakle, za mjesec i pol, istočne granice Hrvatske tako postaju vanjske granice Europske unije, a ukidaju se granice prema Zapadu. Tako će se u ili iz

RH moći kretati većim dijelom europskog kontinenta bez graničnih kontrola.

Hrvatska također kroz koji tjedan ulazi u eurozonu. Moći će se već za tri tjedna zamijeniti kune za svježe

kovane hrvatske eure. To Hrvatskoj donosi veću sigurnost u bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova.

To znači, među ostalim, manje kamate za kredite za svakog pojedinca i manje prinose na obveznice kad se Hrvatska zadužuje. O čemu se radi vidi se već ovih dana kada su zbog ulaska u eurozonu, kamate za građane u Hrvatskoj otprilike iste kao one u Njemačkoj, što godinama nije bilo.

S tim iskoracima Hrvati kao nacija opet će se naći u društvu zemalja s kojima smo proveli veći dio svo-

je povijesti. Karta Europe, Europske unije, eurozone i schengenskog prostora tako će jasno odvojiti Hrvatsku od onoga što zovemo balkanskim državama.

Tim povodom u hrvatskim medijima oglasili su se brojni komentatori koji ističu pozitivne strane ovih događaja. Prenosimo dijelove jednog od njih.

„Ulazak u schengenski sustav i ukidanje graničnih kontrola prema Zapadu predstavljaju za Hrvatsku vraćanje u grupu država u koju civilizacijski pripada nakon 104 godine“, stoji

među ostalim u njemu.

Ističe se kako u ovoj priči postoji više razina. „Prva je povijesna - Hrvatska se ovime de�initivno vraća Europi. Zajednička valuta i sloboda kretanja bez čekanja na granicama Hrvatsku vraćaju u okruženje u kojemu smo bili stotinama godina“, nastavlja se dalje.

Podsjeća se kako nije trebalo dugo od ulaska u zajedničku državu južnih Slavena krajem 1918. da počnu hapšenja, batinanja i ubijanja. Model južnoslavenske države se pokazao, kako znamo, kao potpuna katastrofa.

miješamo sposobnost i korumpiranost, kako propuštamo prilike, no pokazali smo i da smo se u nekim stvarima uspjeli izdignuti, posložiti standarde i pravila i postati članica europske zajednice zemalja, naglašava se.

„U cijelom ovom crnilu vijesti zadnjih godina, ipak smo kao država i kao građani napravili nešto dobro.

Uspjeli smo ispuniti određene standarde i pozicionirati politički i gospodarski Hrvatsku kao dio Europe, pokazati da smo Mitteleuropa, a ne Balkan“, zaključuje se u komentaru.

Rekordan rast uvoza ukapljenog plina iz SAD-a

Sjedinjene Američke Države postale su jedan od glavnih hrvatskih trgovinskih partnera, s time da se u ovoj godini odnos snaga u potpunosti promijenio pa je Hrvatska od države koja je sa SAD-om imala višak u robnoj razmjeni došla do pozicije da je vrijednost uvoza iz te države osam puta veća nego lani u istom razdoblju i višestruko veća od onoga što Hrvatska izveze u SAD.

Naime, vrijednost hrvatskog uvoza iz Amerike skočila je osam puta, dok je vrijednost domaćeg izvoza u tu zemlju pala 17 posto. Prošle su godine hrvatske tvrtke u prvih devet mjeseci izvezle u SAD robe u vrijednosti 3 milijarde kuna, a uvezle 2,3 milijarde kuna, da bi danas vrijednost uvoza premašila 16 milijardi kuna, a izvoz je pao na 2,6 milijardi kuna.

Uz Ameriku, znatno raste uvoz iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Azerbajdžana... sve kao posljedica znatnog povećanja cijena energenata, a kad je u pitanju Amerika, i pojačanog uvoza ukapljenog plina. Ovogodišnju robnu razmjenu Hrvatske s inozemstvom obilježava rekordno povećanje uvoza – 51 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine – ali i solidan rast izvoza za trećinu.

lokalnih obitelji posjećuju kliniku u Liverpoolu.

Od 1. siječnja 2023. ukidaju se granični prijelazi prema Zapadu

je radio u industriji sluha od 1983. godine, 23 godine kao viši tehničar, a zatim 2 godine kao kliničar, prije nego što se 2007. pridružio Audioclinic (sada Audika). Živi, radi, pohađa školu i crkvu na zapadu od 1970. Njegova obitelj ide u školu na tom području i divno je da generacije

Za Hrvatsku se predviđa i tehnička recesija u posljednjem kvartalu 2022. i prvom kvartalu 2023. godine

Europska unija i eurozona ulaze u recesiju upravo sada, u posljednjem kvartalu ove godine, a pad gospodarske aktivnosti nastavit će se i u prvom tromjesečju 2023., nakon čega će se gospodarski rast u Europi vratiti na proljeće, kada će se in�lacija

Ove godine rast BDP-a za 6 posto, a in�lacija će dosegnuti 10.1 posto

smanjiti. Tvrdi to Europska komisija (vlada) u jesenskim ekonomskim prognozama objavljenima u petak. Za Hrvatsku prognoza kaže: tehnička recesija u posljednjem kvartalu 2022. i prvom kvartalu 2023. godine. Na godišnjoj razini, rast hrvatskog bruto društvenog proizvoda (BDP) prognozira se na 6 posto u 2022., 1 posto u 2023. i 1,7 posto u 2024. godini. U euro zoni prosječan rast BDP-a predviđa se na 3,2 posto u ovoj, 0,3 posto u idućoj i 1,5 posto u 2024. godini.

“U 2023., iako bi rast cijena energije i robe trebao postati umjeren, predviđa se da će niski realni raspoloživi dohoci utjecati na potrošnju kućanstava, osobito u prvoj polovici godine. Nakon toga, kako se in�lacija smiri i realni rast plaća nastavi, očekuje se blagi oporavak gospodarske aktivnosti”, kaže se u Komisijinoj prognozi za Hrvatsku. Procjene Komisije su nešto optimističnije od pro-

HS Produkt je izrastao u jednog od vodećih proizvođača vrhunskog streljačkog oružja

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u petak navečer dodijelila je nagrade “Zlatna kuna” pri čemu je najboljom velikom tvrtkom kao i lani proglašen HS Produkt iz Karlovca.

HS Produkt je s 30 godina iskustva u proizvodnji vatrenog oružja, izrastao u jednog od vodećih proizvođača vrhunskog streljačkog oružja s jednom od najvećih proizvodnih tvornica u svijetu. Svoje inovacije plasirao je u više od 40 zemalja, a trenutno ima više od 1.800 zaposlenih.

“Ovo je druga godina za redom da smo osvojili ovu prestižnu nagradu i očigledno postoji metoda za uspjeh”, rekao je predsjednik Uprave HS Produkta Željko Pavlin na svečanosti dodjele zlatnih kuna u Hrvatskom

Javni dug na 70 posto BDP-a

porasti na 68 posto.

Proračunski deficit ove bi godine u Hrvatskoj trebao biti 1,6 posto, sljedeće godine 2,4 posto, a 2024. iznositi 2,7 posto.

cjena hrvatske vlade, koja za ovu godinu očekuje gospodarski rast od 5,7 posto i in�laciju od 10,4 posto.

Prema procjenama Komisije, hrvatski gospodarski rast ove godine među najvišim je u EU-u. Samo bi Irska (7,9 posto), Portugal (6,6 posto) i Slovenija (6,2 posto) trebale imati veći rast od hrvatskih 6 posto, koliko bi trebalo rasti i grčko gospodarstvo.

Stopa nezaposlenosti 6,3 posto

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj s prošlogodišnjih 7 posto, ove i sljedeće godine trebala bi pasti na 6,3 posto, a 2024. godine na 5,9 posto. Rast stope zaposlenosti u Hr-

vatskoj, koja je prošle godine iznosila 1,2 posto, ove godine trebala bi ubrzati na 2,2 posto, zatim sljedeće godine usporiti na 0,2 posto i 2024. na 0,6 posto.

‘Zlatna kuna’ hrvatskom proizvođaču strojnica

Armory XD), jurišnu pušku VHS 2 (višenamjenska hrvatska strojnica) koja je postala hit na svjetskom tržištu te civilnu verziju te strojnice Hellion, koju su u SAD-u ocijenili kao „hrvatsku senzaciju“ i zovu je „Vražićak“.

U kategoriji tvrtki srednje veličine Zlatnu kunu dobila je tvrtka Olimp. Olimp je prva i jedina tvornica u Hrvatskoj koja proizvodi potpaljivače. Kocke za potpalu izvozi u 52 zemlje, od Engleske preko cijele Europe do Saudijske Arabije.

NAORUŽANJE I DALJE SE OKO TOGA

Hrvatska uskoro don rado bi od SAD-a zau

Hrvatska uskoro ostaje bez 14 ruskih helikoptera, koje će donirati ukrajinskoj vojsci, objavili su proteklih dana hrvatski mediji. Premijer Andrej Plenković uvjerava da će ostati dovoljno za hrvatske potrebe.

Ti helikopteri su Hrvatskoj značajni. U akciji su čim stigne poziv u pomoć, prevoze ozlijeđene, nerijetko lete i s organima za transplantaciju. Otočanima su veza s najbližom bolnicom. Uskaču gdje zatreba od sjevera do juga.

“U principu su najbrže, ali često i jedino rješenje za prevesti pacijenta s udaljenog otoka do kopna zbog vremenske situacije, a noću nema ni mogućnosti trajekta”, kaže Petar Marasović iz Zavoda za hitnu medicinu.

Dok se ne nađe drugo rješenje, njihovi, ali i timovi Gorske službe spašavanja s kojima idu u potrage ovise o vojnim pilotima, kaže Marasović. “Ti helikopteri su nam od životnog značaja”, dodaje.

Samo ove godine imali su 2428 medicinskih letova, prevezli su 918 pacijenata i 95 pratitelja. No, bez ruskih helikoptera Hrvatska uskoro de�initivno ostaje i iako je to javna tajna, svi znaju da će ih donirati ukrajinskoj vojsci.

“Ne moramo sada sve to urbi et orbi objašnjavati!» kaže premijer Plenković. «Ne treba se govoriti dok se ne dogodi!» poručuje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Sve do ponedjeljka nitko u Vladi nije želio niti potvrditi da se o ovoj hrvatskoj donaciji uopće pregovara.

Premijer uvjerava da će

Proračun za sljedeću godinu veći je za 32,6 milijuna eura od ovogodišnjeg i premašuje milijardu eura

Helikopterima istječe rok

Radi se o transportnim helikopterima, 3 helikoptera Mi 8 kojima 2023. istječe međuremontni resurs i 11 nešto naprednijih Mi 8 MTV-1 kojima je rok do 2027. Dakle, ti helikopteri će i tako uskoro izići izvan uporabe.

S obzirom da bi donacija išla preko SAD-a, nije tajna da bi Hrvatska rado te helikoptere po povoljnim cijenama

zamijenila za američke Black Hawkove.

Hrvatska već ima dva Black Hawka, koji su stigli kao donacija SAD-a, i uglavnom će služiti za transport. Još dva je RH platila i uskoro bi ih trebala dobiti i služili bi i za druge namjene.

Dakako, bilo bih ih potrebno nabaviti još određeni broj i to s naoružanjem.

Hrvatski izdaci za vojsku Stižu

Rafalei, Bradleyji,

narodnom

“Više

za gospodarstvo

karlovačke županije već i gospodarstva Hrvatske”, dodao je. Ta tvrtka, između ostalog, proizvodi pištolj Hrvatski samokres (u SAD-u se prodaje pod imenom Spring�ield

Priznanje za najinovativniju tvrtku dobila je tvrtka Orqa koja je osnovana 2018. godine i bavi se sa razvojem video-naočala za pilote dronova te je vodeća regionalna tvrtka u industriji bespilotnih letjelica (dronova).

Uidućoj

godini nastavlja se povećanje proračuna Ministarstva obrane RH (MORH) koji je najveći od Domovinskoga rata, istaknuo je MORH nakon što je vlada na sjednici u ponedjeljak prihvatila Nacrt prijedloga državnog proračuna za 2023. i projekcije za 2024. i 2025. godinu.

Financijski plan za 2023. godinu uvećat će se za 32.6 milijuna eura u odnosu na tekući plan za 2022. godinu te će iznositi 1.037.031.696 eura.

Projekcije plana za 2024. godinu iznose 1.081.517.985 eura, a za 2025. godinu 1.089.928.339 eura.

Planiraju se sredstva za

opremanje višenamjenskim borbenim avionom i borbenim vozilima pješaštva Bradley te borbenim i neborbenim sustavima i opre-

Ministar obrane Mario Banožić s pripadnicima Oružanih snaga RH

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

Riječ je o 14 helikoptera kojima uskoro istječe međuremontni resurs, Ukrajini bi dobro došli jer su naučili na tu tehniku koja je tamo dijelom i proizvedena

Komisija očekuje da će udio javnog duga u BDP-u Hrvatske ove godine pasti s prošlogodišnjih 78,3 posto na 70 posto BDP-a, sljedeće godine na 67,2 posto, a 2024.

kazalištu u Zagrebu.

nismo lokomotiva

naše

Željko Pavlin

Ministar financija Marko Primorac

Jedan od dva hrvatska Crna jastreba (Black Hawka) u vojnoj bazi Pleso

Hrvatska bi se rado riješila sovjetske tehnike – helikopteri Mi 8

ira Ukrajini ruske helikoptere, zvrat dobila Black Hawkove

O tome ne treba govoriti dok se ne dogodi

Ministar Božinović se nedavno osvrnuo i na napise u medijima da Vlada RH taji kako će donirati 14 vojnih transportnih helikoptera Ukrajini.

MJESTO

Tisuće domoljuba proći će ulicama Vukovara 18. studenoga u spomen na dan kad je slomljena hrvatska obrana

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara 1991. godine i 31. godišnjica stradanja toga grada u Domovinskom ratu obilježit će se pod geslom “Vukovar - mjesto posebnog domovinskog pijeteta”

Sjećate li se Vukovara 1991.?

ostati dovoljno za hrvatske potrebe. “Ma, hoće!” uvjerava i dodaje: “Ništa ne radimo na način da hrvatska vojska bude praznih ruku, nego dajemo ono što možemo i što je u ovim okolnostima sasvim primjereno”, napominje.

Poznato je da se Hrvatska kao članica NATO-a okreće Zapadu, a ruske helikoptere želi zamijeniti američkima. Dugoročno ih, kažu upućeni, ne možemo održavati, ističu i resursi. No, Plenković ne otkriva je li i što je sa SAD-om već dogovoreno i što će Hrvatska dobiti zauzvrat. Pitanje je to na koje tjednima odgovor traži i predsjednik države Zoran Milanović. Prvi je javno upozorio da ostajemo bez više od polovice helikoptera za transport!

“Pa, nećemo to baciti! Što smo, idioti? I kupiti četiri puta skuplje i manje američke. Pa, koristit ćemo dok ne crknu, odnosno, dok mi ne odlučimo da će crknut’, ali dati 14 komada koji lete i dalje bez jasnog obrazloženja

koji je nadomjestak... Ne dam mukte, razumijete”, jasno poručuje.

Međutim, Plenkovićeva vlada i bez Milanoviće može donijeti odluku i njegovo mišljenje, iako ga i nadalje čekaju, nije obvezujuće. Nije Hrvatska ni prva ni jedina koja se na ovaj način rješava stare sovjetske tehnike, ali netko mora ponuditi jasniji odgovor čime će ruske letjelice i kada to zamijeniti, poručuje reporterka

Prije dvije godine svih 10 helikoptera na koje sada računamo zbog problema s kvarovima bilo je prizemljeno. Bio je problem s curenjem ulja i to tek nakon što su bili vraćeni s remonta iz Rusije. Tada su ruski tehničari došli i otklonili te kvarove.

No, ubuduće će teško biti pronaći bilo koga tko će remontirati te letjelice. Zato je vjerojatno krajnje vrijeme da se Hrvatska riješi tih ruskih helikoptera i zauzvrat, možda nešto povoljnije nego inače, nabavi američke Crne jastrebe. (T.G.)

”O konkretnim stvarima vezanim za suradnju s Ukrajinom, a nisu u mom resoru, ne mogu govoriti, već mogu samo spekulirati”, kazao je. Upitan je li ovo zadnji trenutak da se Hrvatska riješi stare sovjetske tehnike, a da zauzvrat dobije zapadnu opremu, Božinović je ocijenio da se to može i tako nazvati.

”Ja bih prije svega govorio o pomoći Ukrajini koja je pred neviđenim razaranjima i ubijanjima nedužnih civila, država koja brani svoje pravo na postojanje. Tehnika o kojoj govorimo je tehnika na koju su oni navikli. Dobar dio te tehnike je tamo bio i proizveden”, dodao je.

Na pitanje treba li o tome javno govoriti, Božinović je uzvratio da ne treba govoriti dok se ne dogodi. Istaknuo je kako ne postoji sklonost ni jedne vlade da njezini predstavnici usput govore o vojnoj opremi.

uz glavne komemoracijske programe od 18. do 20. studenoga.

Kao i dosadašnjih godina, glavni događaj bit će Kolona sjećanja kojom će 18. studenoga, u spomen na dan kada je 1991. slomljena hrvatska obrana Vukovara, ulicama Vukovara od Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro” do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće, proći na tisuće domoljuba s hrvatskim braniteljima i ratnim stradalnicima Vukovara na čelu.

U Koloni sjećanja neće biti predsjednik Zoran Milanović, koji je najavio da će u Vukovaru biti 17. studenoga na otkrivanju spomenika Kati Šoljić, a 18. studenoga bit će u Škabrnji.

Uoči polaska Kolone sjećanja prema groblju, u dvorištu bolnice održat će se prigodni komemoracijski program, a na groblju će se, nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, za sve žrtve Domovinskog rata služiti misa zadušnica koju će predvoditi gospićko-senjski biskup, mons. Zdenko Križić.

Spomenik Kati Šoljić i njezinim sinovima

U organizaciji Udruge veterana 4. gardijske brigade i Udruge branitelja “Oluja” iz Podstrane, u Ulici Bartola Kašića u Vukovaru bit će otkriven spomenik Kati Šoljić i njezinim sinovima.

„Ostali su da brane svoj grad, takvi su bili moji sinovi“, kazala je jednom prilikom Kata, majka koja je za Hrvatsku dala sve ono najviše što jedna majka može dati - četvoricu svojih sinova.

Kata Šoljić (djevojački Tikvić) rođena je u Donjem

Vukšiću kod Brčkog. Doživjela je 85 godina. Umrla je 2008. godine s četiri velika ožiljka na srcu. Ožiljcima je bilo ime Niko, Mijo, Ivo i Mato. Iako shrvana njihovom smrću uvijek je bila ponosna na djelo i snagu svojih sinova.

Pokopala je i zeta Ivana Vukojevića, supruga svoje kćerke Ane, koji je poginuo braneći Vukovar. A nakon II. svjetskog rata partizanske vlasti ubile su joj četiri brata. Nadimak joj je bio „vukovarska majka hrabrost“.

najveći su od Domovinskog rata; novi sustavi protuzračne obrane…

mom, od čega je najznačajnija nabava PZO (protuzračne obrane) sustava.

Podsjetimo, Hrvatska je od Francuske naručila i dijelom platila eskadrilu (12) višenamjenskih borbenih zrakoplova Ralafe, tamo su davno već otišli naši piloti na obuku, prva četiri zrakoplova bi trebala stići krajem sljedeće godine.

Također, nedavno je Hrvatska također od Francuske naručila sustave protuzračne obrane, one kratkog dometa Mistral3, i one srednjeg Mica.

Prvi, oni kratkog dometa, bi trebali početi stizati

početkom 2023. i tijekom 2024., a Mica do 2026. godine. Cilj je zbog kon�iguracije hrvatskog teritorija nabaviti pet bitnica.

Sa SAD-om je pak dogovorena modernizacija gusjeničara Bradley u Slavonskom Brodu.

Američka donacija je 51.1 milijun dolara, hrvatska uplata 145,3 milijuna dolara. Hrvatska na kraju dobiva potpunu opremljenost 62 vozila plus 22 za rezervne dijelove. Hrvatska u sklopu NATO-a mora do 2026. oformiti oklopno-mehaniziranu brigadu gusjeničara.

Isto tako osiguravaju se

sredstva za naoružanje i opremu (opremaju se oklopna vozila Patria s modernim raketnim sustavima, skupe su i rakete za Kiowa Warrior helikoptere…) izgradnju i adaptaciju građevina i infrastrukture, obuku, sudjelovanje u misijama, operacijama i aktivnostima u inozemstvu te za zadaće potpore civilnim institucijama i stanovništvu u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo obrane naglašava da nastavlja ulagati u osoblje, u poboljšanje standarda uvjeta života i rada vojnika, dočasnika i časnika.

Navečer će niz Dunav, u sklopu programa “Svjetlosna rijeka sjećanja”, biti pušteni zapaljeni lampioni u spomen na ubijene i nestale branitelje Vukovara.

U subotu, 19. studenoga, Vukovarci će se prisjetiti žrtava ubijenih u gradskoj četvrti Borovu naselju. Komemoracijski program “Žrtva Borova naselja za Domovinu”, u organizaciji Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja “Vukovarska majka”, održat će se ispred ostataka negdašnjeg Borovo commerca, u čijem je podrumu bilo sklonište i ratna bolnica.

U Koloni sjećanja sudionici će se uputiti prema crkvi Gospe Fatimske, u kojoj će se služiti misa zadušnica nakon koje će se polaganjem vijenca i paljenjem svijeća odati počast stradalima u obližnjem Borovu, kod spomen-obilježja na

farmi Lovasu između Borova i Dalja te kod spomen-obilježja nestalima u Domovinskom ratu u Borovu naselju.

U nedjelju, 20. studenoga, misom zadušnicom te polaganjem vijenca i paljenjem svijeća obilježit će se stradanje zatočenika u vukovarskom Veleprometu u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora. Vukovarci će se toga dana prisjetiti i žrtava masovne grobnice na Ovčari, gdje će se održati komemoracija u organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata, čiji će članovi u mimohodu nazvanom

“Vi ste naš ponos - mi smo vaša snaga” doći do Ovčare od Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata. Ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. završit će misom zadušnicom za poginule i nestale hrvatske branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata - žrtve masovne grobnice na Ovčari koja će se služiti u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova.

U vukovarskome Gradskom muzeju otvorit će se multimedijalna izložba “Sjećate li se Vukovara 1991.?” s fotogra�ijama i videozapisima iz arhiva tog muzeja.

Kolona sjećanja u spomen na hrabre branitelje Vukova

Kata Šoljić izgubila je četiri sina i zeta

Svijeće kod spomen obilježja na Ovčari

Ministar Davor Božinović

Svjesno smo se odlučili protiv zidova, graničnih prepreka ili bodljikave žice. One bi također odvajale Hrvate od Hrvata, rekao je Plenković

Želim da Hrvatska postane europsko energetsko regionalno čvorište i u perspektivi dostavlja plin i Bavarskoj”, kazao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za njemački časopis Focus. Hrvatska na otoku Krku ima naftni i LNG terminal koji već sad može opslužiti 50 brodova godišnje, a kani širiti njegove kapacitete, kazao je Plenković njemačkom listu.

“Sada bismo rado napravili plinovod preko Ljubljane i Salzburga sve do Bavarske. Bavarska nam je do sada slala turiste, zašto mi uskoro ne bismo prema Bavarskoj slali plin?” zapitao je hrvatski premijer. Kazao je da je njemački kancelar Olaf Scholz upoznat s mogućnostima proširenja hrvatskih kapaciteta za uvoz i transfer LNG-a.

On je “pokazao zanimanje te ćemo nastaviti razgovore o ovoj temi s Njemačkom i ostalim zainteresiranim partnerima”, kazao je Plenković. “Hrvatska ne gradi zidove”

Odgovarajući na pitanje o ulasku u šengenski prostor, hrvatski premijer odbacio je tezu da bi na granicama moglo biti takozvanih pushbackova, odnosno brutalnog vraćanja migranata. “Naše granične policajce obučavamo u skladu s nacionalnim i europskim pravom. Ispitali smo pojedine incidente koji nisu bili u skladu s tim”, kazao je.

Naglasio je da Hrvatska ima 6000 policijskih službenika na preko 1300 kilometara dugoj granici s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom.

“Svjesno smo se odlučili protiv zidova, graničnih prepreka, bodljikave žice ili drugih �izičkih prepreka. One bi također odvajale Hrvate od Hrvata. Umjesto toga, policije surađuju u uskoj koor-

Zašto Hrvatska ne bi slala plin Bavarskoj?

dinaciji jedne s drugima. I puno novca EU se usmjerava u nadzorne sposobnosti.”

“Zapadni Balkan nema kamo nego u EU”

Plenković smatra da bi EU trebala ubrzati integraciju zapadnog Balkana. “Što više EU oklijeva, to više svjetskih regija prepušta Kini, Rusiji ili Turskoj”, kazao je. Unija mora razumjeti kako se tu ne radi samo o proširenju već o europskom teritoriju.

“Države zapadnog Balkana su okružene članicama EU, one ne mogu nigdje drugdje. Zbog toga bismo trebali proces integracija ubrzati.” Naglasio je, međutim, da se Srbija mora opredijeliti.

“Ne može se sjediti na dvije stolice. S jedne strane glumeći ‘good guya’ za stolom EU, a s druge pobuđujući gospodarske i povijesne veze s Rusijom. To je nevjerodostojno”, kazao je premijer i poručio Srbiji da je “sada vrijeme za donošenje odluka”.

“Ukrajina nije privilegirana”

Hrvatski premijer ne misli da je Ukrajina prebrzo dobila status kandidata za EU i da je to nepravedno prema drugim državama koje to dugo čekaju.

“Ovo što sada proživljava Ukrajina zapravo je nezamislivo. Njihova nevjerojatna hrabrost zaslužuje našu podršku. Proći će još dosta vremena do ulaska u EU. Kada se zemlji ponudio status kandidata, radilo se o slanju političke poruke u kritičnom trenutku”, rekao je. Ustvrdio je i da je Europska unija vrlo

složna kad je Ukrajina u pitanju.

“Nikada nisam vidio tako veliku solidarnost kao sada prema Ukrajini. Ako se sjetim Hrvatske početkom 90-ih, imali smo sankcije i oružje se moralo nabavljati ilegalno. Postoji nekoliko nijansi, ali u osnovi EU je vrlo složna”, kazao je.

“Euro uvodimo u pravom trenutku”

Plenković smatra da Hrvatska uvodi euro u pravom trenutku unatoč visokoj in�laciji u EU. “Naša in�lacija će u ovoj godini iznositi otprilike 10,2 ili 10,3 posto. To je više-manje kao i u Njemačkoj. No ona nema veze s prelaskom s kune na euro, već s ruskom agresijom na Ukrajinu, krizom s opskrbom hrane i energetikom”, rekao je.

Naglasio je da je Hrvatska smanjila javni dug, dobila najbolje ocjene kreditnih agencija, u stanju je logistički i tehnički zamijeniti kunu eurom te je njezino gospodarstvo stabilno i s procjenom rasta od 5,7 posto ove godine.

“Sedamdeset i pet posto svih štednji i depozita u Hrvatskoj već je oročeno u eurima, polovina kredita se izdaje u eurima, polovina trgovine se odvija s članicama europodručja i dvije trećine turista u Hrvatskoj dolazi iz zemalja europodručja. Uvođenje eura je dakle prirodni korak”, objasnio je. “I kao članica europodručja puno smo bolje zaštićeni u globalnim krizama. Znamo da Europska središnja banka stoji iza nas.”

NALAZIŠTA BORBA ZA ENERGENTE

Ina otvara 11 novih plinskih bušotina u Jadranu, odmah su krenuli i Talijani

Dijele koncesije kako bi nadoknadili manjak ruskog plina, Talijani vade i naftu na svojoj strani Jadrana, Hrvatska to ne čini

Ina će do kraja 2025. godine pokrenuti proizvodnju prirodnog plina iz planiranih jedanaest novih bušotina na sjevernom Jadranu, čime će, u sklopu milijardu i pol kuna vrijednog projekta, povećati ukupnu količinu proizvedenog prirodnog plina na razinu koja će, prema očekivanjima, pokrivati četrdeset posto potrošnje u Hrvatskoj.

Najavio je to u četvrtak Péter Ratatics, predsjednik uprave Ine, prilikom obilaska plinskih bušotina, zajedno s ostalim članovima uprave, u povodu obilježavanja proizvodnje 22 milijarde kubičnih metara prirodnog plina iz nalazišta na Jadranu i sedamdeset godina rada Istraživanja i proizvodnje u Ini.

Plin se u Jadranu proizvodi od listopada 1999. godine, Pri čemu je vrhunac bio dosegnut 2010. godine kada su jadranske platforme proizvele 1,7 milijardi kubičnih metara plina, a od tada je proizvodnja u konstantom padu, zbog iscrpljivanja nalazišta te trenutno iznosi 215 milijuna kubičnih metara plina.

i cjelokupno gospodarstvo“, rekao je Ratatics.

Tek koji dan nakon što je Ina objavila kako planira izbušiti jedanaest novih bušotina na svojim plinskim poljima u Sjevernom Jadranu, slična vijest stigla je i iz Italije. Tamošnja Vlada odobrit će nove projekte za bušenje ne samo plina nego i nafte u njihovom dijelu Jadrana. Odgovor je to na energetsku krizu te pad isporuka prirodnog plina iz Rusije.

Na zapadnoj strani Jadrana proizvodnja nafte i plina bitno je veća nego na hrvatskoj. Talijani imaju deset puta više bušotina, proizvode oko šest puta više plina, a iz Jadrana crpe i naftu.

Kako bi se zaustavio pad i povećala proizvodnja Ina je prije tri godine pokrenula razradni projekt Sjeverni Jadran u sklopu kojega je predviđeno bušenje novih nalazišta na postojećim plinskim poljima.

Prilikom obilaska nalazišta organiziran je obilazak bušeće platforme Labin, Inine tvrtke-kćeri Crosco, koja trenutno buši šestu od planiranih jedanaest novih bušotina na kojima će, pokažu li se sva bušenja uspješnim biti postavljeno devet novih plinskih platformi koje će preko kompresijske platforme Ivana K biti povezani s plinskim transportnim sustavom u Hrvatskoj.

2010. već

Na dvije od do sad izbušenih pet bušotina, Iki B i Marici D, već je pokrenuta proizvodnja koja će biti na razini od ukupno 51,5 milijuna kubičnih metara plina godišnje.

„Sada imamo 32 bušotine u funkciji. Ponosni smo na ovaj projekt započet prije tri godine, kako bi stavili u proizvodnju nove bušotine i osigurali dodatne količine plina, što će imati pozitivan utjecaj na sigurnost opskrbe

Ruski tenkovi u Ukrajini, bušeće platforme u Jadranu, moglo bi se reći. Talijanska Vlada dijeli koncesije za istraživanje, a zauzvrat očekuje plin za industriju po povlaštenoj cijeni. Motiv je jasan: nadoknaditi dio plina koji je Italija uvozila iz Rusije.

Marijan Krpan iz Agencije za ugljikovodike smatra da Italija time želi dobiti dvije i pol do tri milijarde kubnih metara godišnje, što bi skupa s postojećom proizvodnjom za njih značilo otprilike pet i pol, šest milijardi proizvodnje. «To je cilj da se vrate u nekom kratkom roku na to, međutim Italija troši 76 milijardi metara kubnih prošle godine», smatra.

Ova odluka naljutila je aktiviste, a Tomić iz Greenpeacea drži da je ovo čisti poklon fosilnoj industriji koja, kako kaže, u ovo doba

U Hrvatskoj je 2015. propao plan novog istraživanja nafte koja je pronađena, ali u nedovoljnim količinama za isplativo crpljenje. No, mnogi su protiv vađenja nafte zbog turizma, samo jedna havarija na bušotini nanijela bi neprocjenjivu štetu.

A oprečna mišljenja postoje i danas. Energetska strategija RH ne zabranjuje novo istraživanje nafte i plina u Jadranu, ali sve je manje kompanija spremnih na ovakve projekte.

“Jedna istražna bušotina na potpuno novom terenu košta 250 pa i više milijuna dolara, a vjerojatnost nalaska se procjenjuje na između deset i petnaest posto. Tako da je to, sasvim sigurno, prilično riskantan biznis”, smatra Krpan.

Nove Inine bušotine trebale bi zaustaviti pad crpljenja plina iz Sjevernog Jadrana. Dogodine je najavljeno otvaranje novih bušotina i u istočnoj Slavoniji. Do tada, umjesto domaćeg, ruski plin će zamijenit američki ili katarski koji stiže preko LNG-a.

Hrvatski premijer Andrej Plenković

energetske krize ostvaruje enormne pro�ite kako u Italiji, tako i drugdje.

Sav plin iz sjevernog Jadrana ide preko platforme Ivane K u transportni sustav RH

‘Ovdje su osobe u zrelijim godinama, od 30 do 50+, koji su slobodni za katolički brak‘, kaže organizator susreta

Bilo je tu malo nelagode, ponegdje i straha, ali puno, puno više osmjeha i dobre energije moglo se vidjeti na licima i u očima oko 400 neženja, koji su iz svih dijelova Hrvatske stigli u subotu ujutro u Karlovac u potragu za svojim srodnim dušama.

Ovo nije prvi ovakav susret, ali jest prvi na nacionalnoj razini i s ovolikim brojem sudionika, pa je za mjesto molitve i druženja izabran Karlovac - grad susreta i tamošnje Nacionalno svetište Svetog Josipa. Ovdje su se okupile osobe 30+ godina otvorenih za sklapanje katoličkih brakova.

Djevojke i žene su bile brojnije, i svakako hrabrije, nisu okretale leđa novinarskim fotoaparatima i nisu izbjegavale poglede, čini se da su se dečki generalno malo slabije snašli.

Program koji uključuje upoznavanja, predavanja, molitvu, zajednički ručak i druženje započeo je već od 9 sati, kada su se “kandidati”, recimo to tako, prijavljivali za program volonterima Udruge Prilika za susret, organizatoru događaja.

Parking Svetišta je bio prepun osobnih automobila registracijskih oznaka iz cijele Hrvatske, a bilo je i organiziranog prijevoza autobusima.

Kristijan Boban (41) je, međutim, stigao pješice. On živi svega petstotinjak metara dalje. Prije nije dolazio na ovakva događanja, a sada se pojavio kada mu se već pružila prilika. Usput je nagovorio kolegu s posla Ivicu Bišćana (38).

- Najbolje je ne očekivati ništa, pa ako se nešto dogodi - super. Inače radim kao zaštitar, u kontaktu sam svakodnevno s dosta cura, ali se uglavnom radi o mlađima, od 18 do 30, ali nije to - to. One su neozbiljne, više za provod nego za ozbiljnu vezu i brakkaže Kristijan.

Njegov prijatelj Ivica kaže da ga Kristijan nije morao dugo nagovarati, a on je svoja očekivanja sveo u pola rečenice: Što Bog da!

Mariji Milić iz Sesveta, u kasnim tridesetima ovaj susret nije prvi ovakve vrste. Bila je prošle godine s prijateljicom, koja je nakon toga pronašla srodnu dušu. U Karlovac je stoga došla s drugom prijateljicom. Je li sada red na njoj?

- Puno je ovdje mladih ljudi koji se nisu ostvarili u bračnom životu, koji možda traže, a ne pronalaze. Ovdje svi imamo iste svjetonazore, pretpostavljam i iste poglede na život. Danas je vrijeme interneta i aplikacija, ovo je staromodni način za upoznavanje ljudi, možda upali - kaže

Na susretu neženja više od 400 ih je tražilo srodnu dušu: ‘Ako se nešto dogodi - sjajno‘

Ako su otvoreni, rješenje će se naći

Domaćin, rektor Antun Sente kaže kako je “obitelj svetinja, te u braku Svetog Josipa i Marije se može prepoznati ljude koji su u Karlovcu”.

- Na tome baziram poruku našim hodočasnicima. Ljudi mogu naići na teškoće, ali ako smo otvoreni Bogu, kao

Josip koji nije bio sebičan, koji je shvatio Božji plan i kad je to prihvatio sve je bilo riješeno, onda je sve moguće.

Na toj platformi možemo ponuditi mladima i otvorenima za brak da strahove što će biti u zajedništvu, ako su otvoreni da će se mnoga rješenja naći - poručio je rektor Sente.

Što

s razvedenima?

Na pitanje što s razvedenim osobama, organizator susreta Belavić kaže da je to jedan od problema s kojim se često susreću.

- Jako nam se puno javlja ljudi koji su rastavljeni. Crkva za to ima jasan odgovor, a to je crkveno razrješenje braka. Znači, ako postoje uvjeti za

razrješenje braka, može se nanovo sklopiti crkveni brak. Zato potičemo na to ljude koji su rastavljeni, jer inače neće moći sklopiti sakrament ženidbe.

Želimo o tim stvarima pričati, da se one ne stavljaju pod tepih, želimo ljudima pomoći - kaže Belavić.

tovao na taj susret. Imao sam unutarnju potrebu. Tamo sam upoznao Jelenu - kaže Tomislav.

No, zašto baš Jelena?

Otvoreno predglasovanje za državne izbore 2022.

Danas će početi glasovanje za izbor 60. viktorijskog parlamenta, jer se u 9 sati otvaraju glasački centri za viktorijske državne izbore 2022.

Diljem Viktorije uspostavljeno je 155 centara za rano glasovanje za one glasače koji preferiraju dati svoj glas prije dana izbora u subotu 26. studenoga.

Marija.

Upitana ima li ona unaprijed de�iniranu sliku ljubavi svojega života, kaže da joj najmanje bitan �izički izgled, no što se tiče karakternih crtahtjela bi da joj muškarac bude oslonac.

Kako to da prije ovi ljudi nisu uspjeli pronaći partnere?

- Svatko ima svoje razloge, dvadesete brzo prođu. Vrijeme proleti, jednostavno je teže pronaći pravog čovjeka koji jednako kao vi gleda na crkvu, vjeru, čistoću, suzi se krug ljudi - kaže Marija. Novi-

nari su joj poželjeli joj sreću, a ona kaže da će biti kako Bog da.

Na jednom sličnom druženju upoznali su se Osječanin Tomislav (47) i Zagrepčanka Jelena (40) Vinković Iza njih je sada devet mjeseci braka i zajedničkog života u Brckovljanima. Došli su u Karlovac kao podrška i nadahnuće onima koji svoju sreću još uvijek traže.

- Mi smo se upoznali na ovakvom regionalnom susretu u Slavoniji. Ja sam bio na radu u Njemačkoj, odande sam dopu-

- Išla sam često po hodočašćima i ovakvim susretima, no ovakav me susret baš privlačio jer je bio ciljano namijenjen samcima, radimo na nama samima, a pružao je mogućnost da upoznam nekog novog. Tako smo se upoznali - kaže Jelena.

Tomislav se zbog Jelene vratio iz Njemačke, pronašao je ovdje posao i sada sa ženom svog života radosno poručuje: “Ljudi, ne bojte se, u ljubavi nema straha, samo se opustite, budite to što jeste, naići će osoba koja će prepoznati vaše kvalitete, kojoj ćete se svidjeti baš takvi kakvi jeste”.

Tomislav prije nije uspio pronaći partnericu “zbog nekih svojih unutarnjih rana, pa i straha koje je izliječio kroz duhovni život unatrag pet godina, kako bi sam sebe izgradio”.

- Zračila je na tom susretu. Bila je nekako sa strane, ali me privukla njezina unutarnja ljepota. Poslije, kada sam je i upoznao, to je bilo čisto oduševljenje - govori on.

Ona je u svojem životu imala više ljubavnih neuspjeha, pa je bila skeptična i oprezna. Tomislavu i sebi odlučila je dati priliku usprkos tome.

- Ako to želiš, ne možeš se zatvoriti u svoj svijet i u svoj krug prijatelja. Kada mi je pristupio nisam na prvu znala da je to - to, ali kroz upoznavanje i razgovore sam se malo po malo otvarala. Bio je to proces - govori Jelena.

Tomislav Belavić, predsjednik Udruge “prilika za susret”, organizator događaja, i sam je bio na popisu neženja. Može se reći da je on pokrenuo zamašnjak ove priča koja je postala pravi pokret, u kojemu je i on sam pronašao ljubav svog života.

Victorian Electoral Commission [VEC] [Izborna komisija države Viktorije] očekuje da će više od polovice glasova biti rano glasovanje, kao što su pokazali prijašnji trendovi, te, kao odgovor na potraživanje glasača, nekoliko dana će omogućiti produljeno vrijeme rada izbornih centara.

Dana Fleming, zamjenica povjerenika, rekla je da je otvoreno i potpomognuto telefonsko glasovanje.

"Ako ste slijepi ili imate oslabljeni vid, ako imate neki invaliditet i trebate pomoć pri glasovanju, možete uz pomoć glasovati preko telefona sve do 6 sati poslije podne na dan izbora", rekla je Ms Fleming.

"Osigurajte da razumijete kako se dijele preferentni glasovi te slijedite instrukcije na glasačkom listiću", rekla je Ms Fleming. "Važno je da razumijete na koji način će se Vaš glas računati na ovim izborima".

Lokacije izbornih mjesta i mogućnosti pristupa u centar možete naći na vec.vic. gov.au

Došlo je više žena nego muškaraca, i one su otvorenije

Ovdje dolaze zrelije osobe, od 30 godina pa do 50+

Stigli su autobusima i automobilima iz cijele Hrvatske

Domaćin svetišta, mons. Antun Sente

Tomislav Belavić, organizator susreta, i sam je bio neženja

Jedanaestero krizmanika u HKC-u Duha Svetoga

Želim čestiti našim krizmanicima na današnjem danu, kao i njihovim kumovima, roditeljima, rodbini i prijateljima, rekao je, među ostalim, župnik vlč. Lešić

Pripremila: Suzana FANTOV

Srijemski biskup, mons. Fabijan Svalina podijelio je prošlog tjedna, 12. studenoga, pečat dara Duha Svetoga, jedanaestorici krizmanika u HKC-u Duha Svetoga u Springvaleu.

Novim izlijevanjem Duha Svetoga, mladi krizmanici, odrastajući u novom, Božjem životu, postali su spremni svjedočiti za Isusa Krista.

Primanje sakramenta potvrde/krizme znak je sazrijevanja, samostalnosti, rasta u vjeri. Gestu pomazanja krizmom (mirisavim uljem) biskup prati riječima: "N. primi pečat dara Duha Svetoga". To mazanje tumači i naziv "kršćanin" - tj. "pomazanik". Potvrdom primamo Duha Svetoga i njegove darove, utvrđujemo se u vjeri.

Novim izlijevanjem Duha Svetoga suobličujemo se Kristu u njegovoj mesijanskoj službi, posebno u žrtvi na križu, odrastamo u novome, Božjem životu i postajemo spremni svjedočiti za Isusa Krista.

Potvrda, kao i krštenje,

ILIJA MARKOV

(19.7.1942.Mali Guber, Livno 10.11.2022. Melbourne)

Tužnoga srca javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da nas je 10. 11. 2022. napustio naš voljeni Ilija Markov. Ilija je u Australiju stigao davne 1961. godine, u kojoj je kasnije zasnovao svoju obitelj. Bio je aktivan član hrvatske zajednice, a na poseban je način volio svoju Hrvatsku katoličku zajednicu sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu gdje će se održati sprovodna sv. misa, (više informacija uskoro na službenoj Facebook stranici HKZ-a Clifton Hill).

Iza sebe ostavlja svoju ožalošćenu suprugu Luciju, dvije kćeri, sina, nevjestu i tri voljena unuka. Počivao u miru Božjem.

utiskuje u dušu kršćanina duhovni biljeg ili neizbrisivi karakter; zato se ovaj sakrament može primiti samo jednom u životu.

"Želim čestiti našim krizmanicima na današnjem danu, kao i njihovim kumovima, roditeljima, rodbini i prijateljima. Iskreno zahvaljujem svima koji su u velikom broju sudjelovali na ovom misnom slavlju. Velika hvala i našem biskupu, mons. Fabijanu Svalini, koji je podijelio sveti sakrament krizme.

Hvala lijepa i vlč. Tomislavu Markiću, nacionalnom ravnatelju (ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu) koji boravi u službenom posjetu našoj misiji.

Velika hvala učiteljicama Ankici i Gloriji na trudu, kao i našoj prekrasnoj dječici iz Hrvatske škole 'Bartol Kašić'. Hvala lijepa osoblju kuhinje na trudu i pripremi ručka, zajedno s mojim neumornim, hrabrim i požrtvovnim odbornicima. Hvala Aniti Klarici na slikama. Neka nas sve obasja Svemogući Bog"riječi su zahvale vlč. Vedrana Lešića, župnika HKC-a Sprignvale.

HKC SV. LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA, SUNSHINE

Pripremila: Suzana Fantov Foto: Slavica Vekić

Sveti sakramenti prve pričesti i krizme/potvrde podijeljeni su u subotu, 12. studenoga, u Hrvatskom katoličkom centru sv. Leopolda Bogdana Mandića u Sunshineu.

Vjernici ove župe zahvaljuju srijemskom biskupu mons. Fabijanu Svalini na posjetu njihove župe, podjeli sv. sakramenata i predvođenju misnog slavlja u pratnji vlč. dr. Tomislava Markića i župnika vlč. Josipa Grubišića.

Prvopričesnici i krizmanici primili svoje sakramente

IN MEMORIAM POSLJEDNJI OVOZEMALJSKI POZDRAV

Tužna srca javljamo rodbini, kumovima, prijateljima i poznanicima da je, nakon višegodišnje teške bolesti, u Olivia Newton John Cancer Centre u Melbourneu preminuo

MILE (MIĆA) BROZOVIĆ

(9. svibanj 1934. u Bilaj, Gospić, Hrvatska 23. listopad 2022. u Melbourne)

Pokojni se Mića rodio u čestitoj hrvatskoj ličkoj obitelji pok. Nikole Brozovića i pok. Milke rođ. Živković, kao jedan od mlađih između njih devetero djece, tj. sedmero braće i dvije sestre.

Fantov

Foto: službena Facebook stranica HKC

Sv. Antun Padovanski

Geelong

Srijemski biskup mons. Fabijan Svalina krizmao je u petak, 11. studenoga, četvero krizmanika u Hrvatskom katoličkom centru sv. Antuna Padovanskog u Geelongu.

Uz biskupa Svalinu, svetu misu služili su i vlč. Tomislav Markić te privremeni župnik Centra vlč. Vedran Lešić.

Vlč. Vedran iskreno čestita krizmanicima i svima koji su uveličali ovo slavlje, a posebice zahvaljuje Danijelu Juriću koji je pripremao krizmenike za ovaj sakrament.

Čestitke krizmanicima!

U toj tragično postradaloj obitelji tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća, u razdoblju prepunom smrti, ubijanja i stradanja na razne načine, školovao se zatim uz pomoć svojih preživjelih najbližih, a potom prve zalogaje kruha, još kao vrlo mlad, priskrbljivao u Zagrebu, ali i drugdje, daleko od doma, u jednomu trenutku prispjevši sve do lučkoga Rotterdama u Nizozemskoj. U daleku Australiju, u kojoj je već kao emigrantski izbjeglica/prognanik živio njegov stariji brat, pok. Ante, dospio je 1968/69. godine.

U Melbourneu je 1979. pok. Mića zasnovao obitelj, oženivši se s Nedom rođ. Kurtov, podrijetlom iz Pakoštana, s kojom je uskoro dobio kćer Anu, a potom i sina Nikolu.

Teško i strpljivo radeći, ali uvijek uredan i elegantan, miran i nasmijan, pok. Mića zapravo je gotovo ostvario "san" svojega emigrantskoga naraštaja: uredno se skućio, uredno je odgojio i odškolovao svoju djecu, uredno im u nasljedstvo ostavio neke nekretnine u Viktoriji, uredno je slao �inancijsku pomoć obitelji u Hrvatskoj, uredno je pomagao Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata, uredno je odlazio na Croatijine utakmice i tamo vodio djecu, uredno je pohađao nedjeljne mise u HKZ-u sv. Nikole Tavelića na Clifton Hillu, uredno je pratio hrvatske medije, uredno je, dok je bio u moći, priređivao privatne "piknike i zabave u svom dvorištu" za prijatelje, kumove i rodbinu, a koji su redovito bili isključivo Hrvati, kao što je uredno uživao u velikim životnim sitnicama poput popravljanja stvari, brige oko kuće i okućnice, oko biljaka ili oko svojih ili auta svoje djece i rodbine te mu je, sve dok nije obolio, jedna od najdražih "zanimacija" bila - "igrati na buće" u malenom parku u Bundoori gdje su Hrvati načinili vlastite boćarske staze.

Svetu molitbenu krunicu i svetu misu u ponedjeljak 31. listopada 2022. u katoličkoj crkvi sv. Damiana u Bundoori služio je župnik hrvatske župe sv. Nikole Tavelića na Clifton Hillu vlč. Bosiljko Rajić, kao i pogrebni ispraćaj u Northern Memorial Parku u Fawkneru. Komemorativni domjenak održan je poslije toga u Commemorative Centre u Northern Memorial Parku.

Za pokojnim Milom (Mićom) Brozovićem u miru tuguju: supruga Neda, sin Nikola sa suprugom Rhiannom, kći Ana D'Amore sa suprugom Anthonyjem i djecom Alexanderom i Ameliom, nevjesta Josipa s kćeri (Mićinom najdražom nećakinjom) Katarinom, zetom Matom i njihovom djecom Antom i Nikolom Bašić, nećaci/nećakinje i njihovi potomci diljem Europe, brojni rođaci i prijatelji u Australiji, Hrvatskoj i svijetu.

U nebo ponijeli ga anđeli!

Počivao u miru Božjemu!

Svjetlost vječna svijetlila njemu!

Obitelj Brozović zahvaljuje rodbini i prijateljima na sućuti.

Pripremila: Suzana

HKC SV. ANTUN PADOVANSKI, GEELONG

Manipulacije žrtvom Vukovara

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Napodručju Mirkovaca, sela u blizini Vinkovaca, pronađena je grobnica iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci dviju osoba stradalih tijekom Domovinskog rata. Grobnica u ovom selu, koje je za vrijeme Domovinskog rata bili jako uporište raznih srpskih paravojnih snaga i poprište žestokih borbi, tek je jedna u dugačkom nizu prikrivenih grobnica otkrivenih na području Vukovarsko srijemske županije. Prema službenim podacima, na području te županije dosad je otkriveno čak 56 masovnih grobnica te više stotina pojedinačnih grobnica, a ekshumirani su posmrtni ostatci 2105 žrtava, od kojih je identi�icirano 1877 hrvatskih branitelja i civila. (Na čitavom teritoriju RH iz 150 masovnih i gotovo 1400 pojedinačnih te asanacijskih grobnica ekshumirani posmrtni ostatci 5222 osobe, od kojih je identi�icirano njih 4365.)

Mnoga od tih iskapanja provedena su daleko od očiju javnosti, tako da su pred prosječnog hrvatskog građanina kao rezultat tog mukotrpnog i mučnog procesa stigle samo suhe brojke koje ga, taj proces, ne mogu ni približno ilustrirati. Kakvu-takvu predodžbu o potrazi za nestalim osobama, a na tom popisu je još 1821 osoba, od čega 515 s područja Vukovarsko-srijemske županije, javnost je mogla steći prije godinu dana kada je iskapana masovna grobnica u blizini Bobote. Punih 30 godina nakon što su ih pobili pripadnici srpskih paravojnih snaga, posmrtni ostatci 13 civila pronađeni su zemljištu koje je korišteno za zakapanje uginulih životinja te kao divlje odlagalište otpada. Bili su to posmrtni ostaci mještana Tenje, naselja u blizini Osijeka, koji su iz svojih domova nasilno odvedeni u srpnju 1991. Među njima je bilo žena i muškaraca, ruke i noge vezane su im žicom, a tijela su nabacana na gomilu. O tome kako su pokopana i u kakvom su stanju pronađena najbolje svjedoči činjenica da je u službenom priopćenju navedeno da se radi o najmanje 11 tijela. Točan broj na licu mjesta nije bilo

Milorad Pupovac svake go dine dan uoči godišnjice pada Vukovara u javni prostor plasira bezočnu laž da je rat počeo zato što su Hrvati ubijali nedužne srpske civile

moguće utvrditi, a naknadno je u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, gdje su tijela prevezena, utvrđeno da su pronađi posmrtni ostaci 13 osoba!

U studenom se svake godine obilježava tužna godišnjica pada Vukovara i stradanja njegovih stanovnika i branitelja. Obitelji, rodbina i prijatelji prisjećaju se poginulih i nestalih, mediji objavljuju prigodne članke, reportaže, intervjue... No, mnogo je i onih u Republici Hrvatskoj koji parazitiraju na žrtvi Vukovara. "Nažalost, politika Vukovar koristi kao svoj politički adut, sve stranke i vlade imaju cilj samo kako iskoristiti Vukovar”, upozorio je ovih dana Andrija Hebrang, ratni ministar obrane i bivši ministar zdravstva.

Još brutalnije Vukovar zloupotrebljavaju politički čelnici Srba u Hrvatskoj koji, kao dio vladajuće koalicije, obnašaju visoke dužnosti u hrvatskoj vlasti. Umjesto da ulože napor na otkrivanju masovnih grobnica i tako pridonesu pomirenju među stanovništvom istoka Hrvatske, oni održavaju javne manifestacije kojima nastoje izjednačiti žrtvu i agresora te tako produbljuju jaz između Hrvata i Srba. Milorad Pupovac svake godine dan uoči godišnjice pada Vukovara baca vijenac u Dunav „za Srbe ubijene pred početak izbijanja oružanih sukoba”, čime u javni prostor plasira bezočnu laž da je rat počeo zato što su Hrvati ubijali nedužne srpske civile.

Gotovina i Markač izrekli najveću istinu

odštete. Činjenica je da bi ulazak RH u EU 2013. s bremenom haške presude generalima i državi bio prilično nezamisliv.

Sloboda za generale, dakle, nije tek priča o njima dvojici, nego više o nama. Njihovo osobno veselje i veselje njihovih najbližih bilo je u tom trenutku dostojanstveno i prožeto plediranjem za ukupno hrvatsko zajedništvo da su im neki “čvršći” Hrvati to i zamjerili.

godina, a zajedništvo u krucijalnim stvarima teško postižemo. Što se generala tiče, i Gotovina i Markač zadržali su isti stav i bez obzira na opetovane želje političara koji bi ih rado na izborima vidjeli opredijeljene na svojoj strani, oni se drže podalje. Gotovina, kao što je i obećao, drži se svojeg poduzetništva, uzgaja tune i danas će reći kao i tada “ja sam ribar”.

Apsolutno

su u pravu oni koji ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu izjednačavaju s konačnim odlaskom Hrvatske s Balkana. Na Balkan smo politički i svekoliko stupili u prosincu 1918., a u stvarnosti odlazimo s njega posljednjeg dana prosinca 2022. Naš boravak u nekoliko južnoslavenskih zajednica potrajao je i svi su ti pokušaji bili neuspješni, da bi sve završilo u moru krvi. a početku, bilo je možda romantičarski logično stvarati zajednicu od naroda koji govore sličnim ili istim jezikom, no vremena su pokazala da niti smo isti ili slični, niti imamo iste ciljeve i da je, dakle, bolje kad je svaki na svome. Hrvatska je u devet i pol godina članstva u EU zauzela svoju poziciju u toj još uvijek najslobodnijoj i najbogatijoj zajednici, premda su Hrvati, naravno, kronično nezadovoljni i po običaju na sve gledaju negativno.

No, pitanje je kako bi sada bili raspoloženi da se prije 10 godina, 16. studenoga 2012., nije zbio događaj koji je bio preduvjet da uopće postanemo članica EU. Tog su dana, odlukom drugostupanjskog sudskog vijeća kojim je u Haagu predsjedao nezaboravni stari sudac Theodor Meron, oslobođeni svih optužaba hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač. Put do oslobađajuće presude bio je užasno dug, Gotovina je u haškom pritvoru u Scheveningenu proveo 2500 dana, a Markač oko 2000.

Da je presuda bila drukčija, sasvim moguće je da bi ulazak Hrvatske u EU bio odgođen, u svakom slučaju otežan, a moguće da bi prevladao i stav onih zemalja koje su radije željele vidjeti ulazak Hrvatske u EU u tzv. regati ili konvoju, zajedno sa zemljama s tzv. zapadnog Balkana, dakle s BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom.

Da su naši generali osuđeni, a Oluja proglašena zločinačkom operacijom, to bi onda bila i osnova za, primjerice, tužbe 250 tisuća Srba koji su otišli iz RH i koji bi imali temelj za traženje

Naročito Gotovini, kojeg su vidjeli kao političkog predvodnika koji će se nametnuti na političkoj sceni i politički pomesti tadašnju lijevu vlast, Vladu Zorana Milanovića i predsjedništvo Ive Josipovića. No, Gotovina i Markač kao vojnici i kao ljudi koji su godine proveli zatvoreni u četiri zida, odvojeni od obitelji i života, odlučili su u svojoj domovini djelovati kao integralni Hrvati, a ne oni koji će razdvajati i zastupati jedan dio naše političke nacije.

Točno onako kako su se ponašali i u ratu. Gotovina je to izjavio već tog istog dana, na dočeku, pred mnoštvom i pred cijelom nacijom kada je rekao onu povijesnu: “Bila je ratna Oluja, a ovo je pravna Oluja. Stavili smo točku na i u Domovinskom ratu. Rat pripada povijesti, okrenimo se budućnosti, svi zajedno”.

Hrvati, opet po običaju, teško da su bili svjesni tada dubine tih riječi. Pa i sada. Prošlo je deset

Pametno su to učinili. Nikad nisu tražili neku osvetu ili zadovoljštinu, ukazujući prstom na one u Hrvatskoj koji su radili protiv njih i bili dio plana da se njihovom presudom “ispere” Hrvatska, te bude svedena tek na sudionika građanskog rata, a ne na napadnutu zemlju koja se suprotstavila agresoru koji je želio njezine teritorije. Kada je nakon smrti Franje Tuđmana političkim promjenama 2000./2001. nova vlast odustala od borbe i predala nadležnost nad Olujom i Bljeskom Tribunalu u Haagu, Gotovina je točno procijenio da sve to vodi suđenju po kratkom postupku i negativnoj presudi za njega i RH, pa je na četiri godine nestao.

Toliko je bilo potrebno da se oformi veliki tim obrane i dođe do potrebnih dokumenata i transkripata, koji su često bili nedostupni ili ih tadašnji vladari Banskih dvora i Pantovčaka nisu željeli dati ili su tvrdili da ih ne mogu pronaći. Detalji o tome kako je obrana ipak uspjela doći

Ako bih trebala birati najzanimljiviju opasku o američkim međuizborima, moj bi izbor svakako bila Vesna Pusić. ”Nikad nisam mislila da ću poželjeti da se Trump kandidira na izborima, samo da bi izgubio”, objavila je bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova i ideologinja političke ljevice u Hrvatskoj, komentirajući rezultate američkih izbora za Kongres i guvernere saveznih država. Na trenutak me i nasmijala tako izravnim političkim aktivizmom, posve nepriličnim za nekoga tko je ikada u iole normalnoj državi bio ministar vanjskih poslova. Politički pristojni komentatori najočitiju su poruku američkih međuizbora formulirali neutralnije: uvjerljivom pobjedom u (ponovnom) izboru za guvernera Floride Ron DeSantis postao je nova zvijezda američkih Republikanaca, vjerojatni kandidat stranke na predsjedničkim izborima za dvije godine i mogući američki predsjednik. Odmah nakon Trumpova izbornog poraza

Prije 10 godina hrvatski generali Gotovina i Markač oslobođeni su svih optužaba. Da je presuda bila drukčija, sasvim moguće je da bi ulazak Hrvatske u EU bio odgođen

do originalnih, a ne kreiranih dokumenata, koji su inače bez problema neselektivno predavani haškom tužiteljstvu, vjerojatno nikad neće biti do kraja poznati. Možda i bolje, da i to ne postane gorivo za nove hrvatske političke podjele. Da i tu stavimo, kako kaže Gotovina, točku na i.

Strah od uspjeha republikanaca

DeSantis se počeo pro�ilirati kao budući predsjednički kandidat. Zasad je on tek jedna od opcija za budućeg predsjednika. No već i to je toliko uznemirilo gospođu Pusić da je javno poželjela predsjedničku kandidaturu omraženog joj Trumpa. Samo da zaustavi DeSantisa.

U toj gotovo patološkoj mješavini straha i neprijateljstva prema vladavini konzervativnih stranaka čak i u najstarijim demokracijama na svijetu, poput SAD-a i UK-a, Pusić nije usamljena u hrvatskom političkom prostoru.

Sve je zapravo i počelo s Ronaldom Reaganom, “kojeg mnogi smatraju velikim predsjednikom, ali je zapravo politički vrlo upitan”, objasnila je Pusić u istom razgovoru, u kojem je poželjela kandidaturu omraženog joj Trumpa, samo da spriječi uspon, u njezinoj optici i u optici političke ljevice u Hrvatskoj – još opasnijeg DeSantisa. No po čemu je to predsjednik Reagan i danas jednako strašan političkoj ljevici u Hrvatskoj, upitan rekla bi Pusić, kao što je bio strašan njihovim očevima u Jugoslaviji, prije četrdesetak godina?

Zato što je, u bliskoj suradnji s papom Ivanom Pavlom II. i britanskom premijerkom Margaret

Pro�iliranje Rona DeSantis toliko je uznemirio gospođu Pusić da je javno poželjela predsjedničku kandidaturu omraženog joj Trumpa

Thatcher u dva mandata zapravo pripremio slom komunizma u Europi i raspad sovjetskog bloka. Za dotad porobljene narode, uključujući i hrvatski narod, Reagan je zapravo pripremio geopolitički kontekst u kojem su mogli izboriti svoju slobodu. Za stare komunističke elite u Europi, uključujući i jugoslavenske, donio je puno briga i obveza. U Hrvatskoj su se morali pomiriti s raspadom Jugoslavije, repozicionirati se u državi koju nisu željeli, osmisliti načine ovladavanja �inancijama i institucijama, eliminirati svaku pomisao o hrvatskoj nacionalnoj sintezi i stvaranju nove nacionalne elite…

I kada su sve to postigli, ruska invazija na Ukrajinu ponovno je istočnu i srednju Europu učinila geopolitički važnom.

A sa zapadne strane Atlantika, zasad tek kao moguća opcija, pro�ilira se novi lider: konzervativni republikanac, rođen u vrijeme Reagana i “reaganomike”, u radničkoj obitelji talijanskih useljenika, povjesničar i pravnik s diplomama Yalea i Harvarda, odlikovani časnik američke vojske s ratnim iskustvom u Iraku, karizmatični guverner Floride. A i zove se Ron. Slično kao Ronald. Dovoljno da sljednici jugoslavenske komunističke nomenklaturre u Hrvatskoj poviču: Zaustavite Rona! Strahujući unaprijed za svoj monopol vlasti. A kao što pokazuje posljednjih tridesetak hrvatskih godina – oni mogu biti izabrani samo ako blokiraju svaki drugi izbor. (Slobodna Dalmacija)

Piše: Davor Ivanković

Kako je nastala svetkovina Krista Kralja?

Tu je svetkovinu uveo papa Pio XI. 1925. godine uslijed tadašnjih povijesnih okolnosti koje su sve više potiskivale vjeru i Crkvu

Svetkovina Krista Kralja - 20. studenoga - s jedne je strane potvrda duhovnog rasta pojedinaca i cijele Crkve tijekom liturgijske godine i priznanje Krista jedinim Kraljem, s druge strane upozorenje da se Njegovo kraljevanje shvati sa svom ozbiljnošću i svetim strahom, a s treće i poticaj da se s velikom skrušenošću i iskrenim nastojanjem u napredovanju u duhovnom životu krene u novu liturgijsku godinu.

Povijesno gledano, svetkovinu Krista Kralja uveo je papa Pio XI. 11. prosinca 1925. godine svojom enciklikom Quas primas, a izravan povod za njezin nastanak bile su tadašnje povijesne okolnosti, koje su sve više potiskivale vjeru i Crkvu, a stremile prema društvu bez Boga, navdi se u djelu "Vjera i djela".

U tom su smislu društveno-političke okolnosti – od nedavnog završetka Prvog svjetskog rata do nastanka različitih ideologija koje su davale vjetra skorim totalitarnim režimima 20. stoljeća, bitno utjecale na oblikovanje svijesti masa, a koje su sve više postajale neprijateljske prema Bogu i Crkvi.

Stadoše nijekati i ono što iz Kristova prava izvire: pravo Crkve da naučava ljudski rod, da daje zakone, da upravlja narodima vodeći ih u vječno blaženstvo.

Papa razlog uvođenja blagdana pojašnjava ovako: "Zapovjedimo li da svekoliki katolički svijet štuje Krista

Kralja, doskočit ćemo potrebama našega vremena i izliječiti pošast, od koje je zaraženo. Pod zarazom razumijevamo takozvani laicizam, koji se u naše doba razmahao, i njegove zablude i bezbožne podvige: znate, časna Braćo, da nije u jedan dan dozrio, nego da već odavna klija u krilu državâ.

On se sastoji u tom, što ljudi stadoše nijekati vlast Kristovu nad svim narodima. Stadoše nijekati i ono što iz Kristova prava izvire: pravo Crkve da naučava ljudski rod, da daje zakone, da upravlja narodima vodeći ih u vječno blaženstvo.

Tada se malo pomalo stalo izjednačivati vjeru Kristovu s lažnim naukama i stavljati nedolično u isti red s njima; zatim je bila podvrgnuta građanskoj vlasti i prepuštena na milost i nemilost knezovima i vlastodršcima. Još dalje su pošli oni koji mišljahu, da se na mjesto božanske vjere mora staviti neka naravna religija i neko naravno osjećanje srca. Bilo je i takvih država, koje mišljahu, da mogu biti bez Boga i da je njihova vjera u bezbožnosti i nemaru za Boga."

Mnogi su katolici tih godina, izravno ili neizravno, odbacili učenje Katoličke crkve i priklonili se ponudama koje su dolazile iz ateističkih krugova.

Sve je to utjecalo na nastanak višestrukih gorkih plodova u društvu i u obitelji, a koji se danas posebno osjećaju.

Papa ih u svojoj enciklici sažima ovako: "Evo tih plodova: posvuda je posijano sjemenje nesloge i proplamsao je onaj plamen međusobne zavisti i trvenja, koji još ne da narodima da se izmire u prijateljstvu; razmahala se neumjerena po-

hlepa, koja se veoma često skriva pod krinkom javnog dobra ili ljubavi prema domovini; iz ove je neumjerenosti nikao s jedne strane razdor među građanima, a s druge strane ono slijepo i razuzdano sebeljublje, koje ne mari ni za što na svijetu osim za svoju vlastitu udobnost i korist i prema toj procjenjuje sve drugo; zbog zaboravljanja i zapuštanja dužnosti stubokom je porušen domaći mir, uzdrmana je stalna zajednica obitelji; rasklimano je i na put propasti dovedeno ljudsko društvo."

Papa Pio XI. odredio je da se svetkovina Krista Kralja slavi posljednje nedjelje u listopadu, a time ju je htio staviti u odnos s blagdanom Svih svetih, kao posebnim svjedočanstvom da se po životu proslavljene Crkve potvrđuje Kristovo kraljevanje. S reformom kalendara 1969. godine slavlje svetkovine Krista Kralja premješteno je na posljednju nedjelju u liturgijskoj godini, a time je i barem djelomično izmijenjeno i njezino značenje.

Tako, danas više nije toliko naglasak na svojevrsnoj borbi protiv ateizacije i sekularizacije, protiv svih društvenih i političkih nepravdi koje su iznjedrile navedene gorke plodove, a od kojih može samo spasiti jedini istinski Vladar, nego je više naglasak na posvećivanju osobnog života vjernika i života cijele Crkve, te stavljanje Krista na prvo mjesto u osobnom i zajedničarskom životu.

Ipak, i danas je naglasak na velikoj ozbiljnosti, posebno u razmišljanju o posljednjim stvarima, odnosno svetkovina Krista Kralja i cijeli naredni tjedan pozivaju nas da promislimo o onome što se u teologiji naziva posljednji sud.

Krist je vrhovni zakonodavac, sudac i vladar nad čitavim svijetom i svim stvorenjima

To znači da njemu kao bogočovjeku pripada vlast nad cjelokupnim stvorenim poretkom: nad anđelima, ljudskim rodom, i čitavim stvorenjem. O tome nam govori već Stari zavjet. Već praotac Jakov proriče o budućem Mesiji: "Od Jude žezlo se kraljevsko, ni palica vladalačka od nogu njegovih udaljiti neće dok ne dođe onaj kome pripada - kome će se narodi pokoriti." (Post 49, 10). Zatim, Gospodin Bog objavljuje kralju Davidu u 2. psalmu: "Ta ja kralja svog postavih nad Sionom, svojom svetom gorom… Zatraži samo, i dat ću ti puke u baštinu, i u posjed krajeve zemaljske.".

Zatim o Kristu proriče Izaija: "Nadaleko vlast će mu se sterat’ i miru neće biti kraja nad prijestoljem Davidovim… od sada i dovijeka" (Iz 9,7), i naposljetku, čuli smo kod proroka Daniela: "Njemu bi predana vlast, čast i kraljevstvo, da mu služe svi narodi, plemena i jezici. Vlast njegova vlast je vječna i nikada neće proći, kraljevstvo njegovo neće propasti." (Dn 7,14). Isto to naviješta arkanđeo Gabriel Blaženoj Djevici Mariji: ,,Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.”(Lk 1, 32-33). Te na koncu, slušamo iz samih Isusovih usta, pred Pilatom, zemaljskim vlastodršcem: "Ja sam kralj".

Kakvo je to kraljevstvo?

Čuli smo da je Bog obećao, i predao Isusu Davidovo prijestolje. No, u razgovoru s farizejima Isus ističe da obećani Mesija nije samo njegov potomak, već ga sam David naziva Gospodinom (usp. Lk 20, 41-44). Davidovo kraljevstvo bilo je veliko i slavno, no Kristovo kraljevstvo mora biti više i savršenije od onog

Što točno mislimo kad kažemo da je Krist Kralj?

samo zemaljskog. I doista, čuli smo u evanđelju: "Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta".

Mnogi Židovi onog vremena zamišljali su Mesiju kao slavnog vojskovođu koji će protjerati Rimljane i obnoviti slavno Izraelovo kraljevstvo, no Isus odbacuje svaku pomisao da bi on bio politički osloboditelj. Naprotiv, njegovo je kraljevstvo eminentno duhovno. Temelji se na sjedinjenju njegove božanske i ljudske naravi, on ima trostruku kraljevsku vlast: Krist je vrhovni zakonodavac, sudac i vladar nad čitavim svijetom i svim stvorenjima, a napose, on treba biti vladar u ljudskim dušama i ljudskim voljama.

Zastanimo na čas i dobro razmotrimo ovo posljednje. Da bi Isus Krist mogao kraljevati u našim životima, mi smo ga dužni u njih prihvatiti. Da li samo pojedinci? Kazali smo, Krist je kralj svega stvorenoga, a to znači - ne samo pojedinaca, nego i obitelji, i čitavih društava. Svi smo podložni njegovom slatkom jarmu i lakom bremenu, i obvezni smo ga prihvatiti - pojedinci, obitelji i čitava društva; prihvatiti zakon njegovog evanđelja koji će nas voditi prema najvišem cilju našeg života - vječnom spasenju naših duša. O pojedinačnom spasenju govorili smo više puta, i za to postoje brojne prigode, no ovom prigodom

želimo se zaustaviti na društvenoj dimenziji.

"Ako upravitelji naroda žele sačuvati svoj autoritet, unaprijediti i povećati blagostanje svoje zemlje, ne smiju zapostaviti javnu dužnost poštovanja i poslušnosti Kristovoj vladavini", riječi su pape Pija XI., i nasuprot tome, nastavlja isti papa: "Ako se Boga i Isusa Krista isključi iz političkog života, rezultat će biti da društvo stremi prema svojoj propasti, jer više nema siguran i čvrst temelj".

I zato: "Kada jednom ljudi prepoznaju, u privatnom kao i u javnom životu, Krista kao Kralja, društvo će konačno primiti veliki blagoslov prave slobode, dobro uređene discipline, mira i sloge". Koje su to obveze državnih upravitelja? Dvije vrste: vjerske i moralne naravi. Javna vlast je dužna iskazati počast Bogu, priznavajući da njezina vlast u konačnom redu dolazi od Boga, i zatim, prema religiji koju je Bog objavio, a to je katolička, tako da Crkvu pomaže i štiti. I drugo, vlast je dužna najprije promicati ispravnu moralnost utemeljenu na Božjem zakonu, a zatim sprječavati svaku devijaciju od tog zakona.

Drugim riječima, ono što je za nas aktualno: država nema pravo promicati nemoral i svaki takav zakon u izravnoj je suprotnosti s onim višim zakonom, koji dolazi od Boga.

Svetkovinu Krista Kralja slavimo 20. studenoga

SUSRETI SRIJEMSKI BISKUP KOADJUTOR MONS. FABIJAN SVALINA U POSJETU AUSTRALIJI

Canberre i Goulburnaukazao je na to biskupu koadjutoru Svalini, s kojim se zadržao u srdačnom i radosnom razgovoru

Nakon posjeta Hrvatima Novog Zelanda, srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina, u pratnji nacionalnoga ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislava Markića i voditelja HKC-a Wollongong fra Ive Tadića, posjetio je Generalni konzulat Republike Hrvatske u Sydneyju.

Tamo se susreo s generalnim konzulom Ivicom Glasnovićem, s kojim je razmijenio dojmove i mišljenja o situaciji i perspektivi hrvatskih katolika i državljana u ovome dijelu Australije.

U petak, 4. studenoga, posjetio je predstavnike Hrvatskog veleposlanstva u Canberri s kojima je također razgovarao o situaciji i potrebama hrvatskih iseljenika u Australiji.

Istoga dana biskup Svalina je u pratnji ravnatelja Markića i voditelja HKC-a Canberra-Queanbeyan fra Ante Šimunovića, franjevca Bosne Srebrene, posjetio nadbiskupa Canberre i Goulburna mons. Christophera Prowsea, s kojim se zadržao u srdačnom i radosnom razgovoru u kojemu je nadbiskup Prowse naglasio važnost i značenje hrvatskih katolika i njihovih potomaka za život njegove nadbiskupije.

U subotu, 5. studenoga, biskup Svalina slavio je euharistiju u zajedništvu s vjernicima koji se redovito okupljaju u HKC-u Canberra-Queanbeyan, s voditeljem Centra fra Antom Šimunovićem, fra Ivom Tadićem iz HKC-a Wollongong i ravnateljem Markićem, a za vrijeme misnog slavlja dvojica krizmanika primili su sakrament svete potvrde. Nakon nastupa folklorne skupine više od dvije stotine vjernika zadržalo se na zajedničkom ručku u dvorištu Centra.

U nedjelju, 6. studenoga, biskup Svalina posjetio je Hrvatski katolički centar sv. Nikole Tavelića u sydneyjskom St. Johns Parku, gdje je u zajedništvu s voditeljem Centra, zagrebačkim franjevcem fra Petrom Horvatom i mnoštvom vjernika, predslavio dva nedjeljna misna slavlja. Poslije misa susreo se s brojnim vjernicima, među kojima su bili mnogi koji su se uključili u prikupljanje velike pomoći upućene stradalima u potresu na Banovini.

Posjetio je i zajednicu hrvatskih časnih sestara Klanjateljica Krvi Kristove koje djeluju u pastoralnom centru u Sydneyju, kao i u domu za starije

Hrvatski katolici su jako važni za život australskih nadbiskupija

i nemoćne „Naselje kardinal Stepinac“, koje je izgrađeno za potrebe hrvatske zajednice Sydneyja, te se i s njima zadržao u srdačnom i radosnom razgovoru. Prisutne su bile sestre: Iluminta Antolović, Tereza Kuzmić i Margareta Kišić, a poglavarica s. Anđelita Šokić trenutno je na odmoru u Domovini.

U ponedjeljak, 7. studenoga, biskup Svalina i ravnatelj Markić doputovali su u Adelaide, gdje su se također susreli s hrvatskim časnim sestrama Klanjateljicama Krvi Kristove koje djeluju u Adelaideu, a sa zajednicom vjernika slavili su svetu misu u crkvi sv. Patrika u kojoj se hrvatski katolici redovito okupljaju na nedjeljnim euharistijskim slavljima. Prisutne vjernike ohrabrio je u strpljivom iščekivanju budućega voditelja Centra vlč. Luke Poljaka, čiji se proces imenovanja bliži realizaciji, a ravnatelj Markić zahvalio je povremenom i privremenom predslavitelju misnih slavlja na hrvatskom jeziku fra Ivi Tadiću, koji mjesečno iz Wollongonga posjećuje ovu zajednicu vjernika, kao i časnim sestrama Slavici Turčić i Ljilji Muzić, koje se u vremenu dok zajednica nema redovitog pastira neumorno skrbe za njihove pastoralne potrebe.

U utorak, 8. studenoga, biskup Svalina, ravnatelj Markić i fra Tadić posjetili su generalnog vikara Nadbiskupije Adelaide mons. Deana Marina, s kojim su razgovarali o imenovanju vlč. Luke Poljaka, svećenika Subotičke biskupije, voditeljem HKC-a Adelaide i o budućnosti hrvatskoga dušobrižništva u ovoj mjesnoj crkvi.

U poslijepodnevnim satima biskup i pratnja susreli su se s hrvatskim umirovljenicima u Hrvatskom klubu u Adelaideu i njegovim predsjednikom Krunom Batracom.

Svoj pohod hrvatskim katolicima u Australiji biskup Svalina nastavio je posjetom Melbourneu i Geelongu.

(Izvor: Službena Fb stranica - Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu)

Mons. Christopher Prowse - nadbiskup

Fra Petar Horvat i mons. biskup Svalina – "Sv. Nikola Tavelić" - Sydney

Slijeva: fra Ivo Tadić, generalni konzul RH Ivica Glasnović, biskup Fabijan Svalina, dr. don Tomislav Markić

Fra Anto Šimunović, biskup Svalina i krizmanici

Jedanaest godina pjesme i plesa HFG-a Domovina

Velika grupa nastupila je s plesom Bunjevaca, srednja grupa plesala je plesove Podravine, maleni su izveli plesove Međimurja, a njihovi gosti, folkloraši HFA 'Vukovar', otplesali su koreogra�iju Vrlike

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Službena FB stranica Croatian Folkloric Ensemble Sydney

Zabava u povodu jedanaeste obljetnice djelovanja Hrvatske folklorne grupe "Domovina" upriličena je 12. studenoga, nakon svete mise, u dvorani Hrvatskog katoličkog centra Blacktown.

U bogatom folklornom programu sudjelovali su članovi grupe - slavljenici - pa je tako velika grupa nastupila s plesom Bunjevaca, kojem se pridružio i posebni gost - njihov fra Ivica Pećnik. Srednja grupa otplesala je plesove Podravine, maleni su izveli plesove Međimurja, a njihovi gosti, folkloraši HFA "Vukovar", otplesali su koreogra�iju Vrlike.

Uz čestike za 11. obljetnicu, fra Ivica Pećnik pohvalio je rad folkloraša, mlade ljude koji plešu i pjevaju hrvatske pjesme, ali i izrazio zabrinutost u vezi sve manjeg broja mladih osoba u crkvi.

"Volio bih vidjeti mlade ljude u crkvi, volio bih da djeca pričaju hrvatski jezik - pa će tako od početka sljedeće godine započeti i rad škole hrvatskoga jezika i u našem centru" - kazao je, uz ostalo, fra Ivica u svom obraćanju.

Clifton Hilla, sv. Nikole Tavelića, u nedjelju 13. studenoga svečanim misnim slavljem u obnovljenoj crkvi započela je proslava u koju su ove godine bili uključeni i još neki značajni događaji.

Tako su župljani ove katoličke zajednice, prijatelji ove župe - više od 700 uzvanika, u nedjelju obilježili 60. obljetnicu blagoslova crkve sv. Nikole Tavelića, koja od samih početaka predstavljala jezgru okupljanja svih Hrvata Melbournea, a iz koje u koju se oni i danas vjerno vraćaju kako bi se susreli s Bogom.

Ujedno, primajući sakrament sv. potvrde, troje krizmanika krenulo je na svoj put vjerskog života kako bi usavršili svoju krsnu milost, te tako potpomognuti, svoju kršćanski vjeru svjedočili riječju djelima.

Svečanu svetu misu predslavio je srijemski biskup mons. Fabijan Svalina, uz župnika mons. Bosiljka Rajića, te vlč. Velimira Maglicu, vlč. Josipa

Grubišića, vlč. Vedrana Lešića i vlč. Tomislava Markića, ravnatelja Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu koji s biskupom trenutno boravi u radnom posjetu hrvatskim katoličkim misijama u Australiji.

Nakon rane sv. mise u 9 sati, nakon osam mjeseci velikih radova, prekrasno obnovljena crkva bila je premala za primiti sve vjernike koji su pristigli na sv. misu u 11.30 sati, u kojoj su sudjelovali i članovi Folklorne grupe "Mladi Hrvati" - pjesmom, čitajući molitve vjernika i prinoseći darove na oltar. Posebno je bilo lijepo vidjeti i mlade ministrante koji su se ranijih mjeseci odazvali kako bi se pomno pripremali za ovaj svečani dan.

Sjaj novog ruha ove gotičke crkve, crvena boja mučenika kojom se krasi oltar te lijepo urešen oltarni prostor, kao i ostali dio crkve, bili su dodatna nota atmosferi tog nedjeljnog jutra u kojem se hrvatski narod molio svom prvom hrvatskom proglašenom svecu.

Biskup Svalina poškropio je crkvu i okupljene vjernike, a tijekom misnog slavlja i posvetio novo svetohranište. Vlč. Bosiljko Rajić zahvalio je svima na velikoj podršci, ukazanoj pomoći kroz sve dane obnove, subraći svećenicima i brojnim vjernicima okupljenim pod okriljem sv. Nikole Tavelića, među kojima su bili predstavnici Veleposlanstva RH u Canberri, te Generalnog konzulata RH u Melbourneu.

Biskup mons. Svalina u svom obraćanju vjernicima vratio nas je u davno stoljeće, u Jeruzalem kada je Nikola

Tavelić položio svoj život svjedočeći svoju vjeru u vrijeme progona i netolerancije prema kršćanima, te na takav način ispunio svoje poslanje što ga je ostavio Krist prije svoga uzašašća pridružio se Kristovim svjedocima koji su pokazali svoju odlučnost u svjedočenju za uskrslog Gospodina.

"Svjedočiti znači javno priznati stvarnost u koju čovjek čvrsto vjeruje prihvatiti sve posljedice koje slijede. (…) Pozvani smo svjedočiti Gospodina, naše svjedočenje bit će teže jer današnji čovjek u sve oko sebe sumnja, ne dopušta nista nadnaravnome oko sebe.

Svjedočenje otežava činjenica što današnjeg čovjeka hvata strah od svega što se ne uklapa u njegov način mišljenja i njegov način života.

Naše svjedočenje nailazi na zapreke, današnji čovjek želi se skriti izjednačiti s drugima, ne želi biti iznimka, ne želi biti istaknut pa se često poistovjećuje s drugima i u dobru i u zlu.

Moramo svjedočiti da se izvučemo iz mrtvila, da hrabro koračamo prema svom Spasitelju i Otkupitelju. To moramo činiti na isti način i s istim žarom kako su to činili oni koji su hodali ovom zemljom poput velikih mučenika svetaca kao što je sv. Nikola Tavelić, kojeg na osobit način danas slavimo" - poručio je, uz ostalo, biskup Svalina u svojoj propovijedi.

Uz nove orgulje, pjesma crkvenog zbora pod vodstvom Nediljka Buljan snažno je odjekivala crkvenim pro-

storom ujedinivši glasove s čitavim pukom koji od sada i pjesme i misna čitanja može pratiti i s dva novopostavljena televizijska ekrana. Time se ujedno omogućilo lakše praćenje svima onima koji nešto slabije znaju moliti i odgovarati za vrijeme sv. mise na hrvatskom jeziku.

Nakon sv. mise uslijedilo je druženje zabava u uređenom dvorištu, kao i u dvorani gdje se pripremala hrana. U dvorani je bila postavljena mala izložba u čast 60. obljetnice koju su mnogi razgledali s velikim interesom i oduševljenjem. Bili su to predmeti iz sačuvane arhive, predmeti koji su mnoge podsjetili na same početke u kojima je pok. vlč. Josip Kasić, čije je originalno misno ruho bilo također izloženo, činio sve kako bi doseljeni Hrvati u novoj domovini nadalje čuvali svoju vjeru, jezik, nacionalnu pripadnost.

Klišeji za novine koje su se ovdje tiskale, LP ploče s osnovnim informacijama o Hrvatskoj, čitanke i vježbenice za potrebe hrvatske škole koja je ovdje započeta, vjerski barjak kojeg se s ponosom pronosilo kroz brojna hodošašća… izmamili su i suze mnogima koji su pred izložbom ostavili i cvijeće u znak poštivanja i sjećanja.

Iako je bilo najavljeno veliko nevrijeme i "sigurna kiša", čini se kako je sv. Nikola Tavelić ponovno učinio svoje čudo i dopustio da se i ovaj negov spomendan održi po lijepom sunčanom danu, u hladu velikog hrasta gdje su goste svojom glazbom zabavljali članovi grupe "Akord".

Održana je i nagradna tombola, rezala se rođendanska torta, a radost cjelokupnog dana potrajala je do kasnih poslijepodnevnih sati.

Župljani HKZ-a Clifton Hilla zahvaljuju svom župniku, mons. vlč. Bosiljku, koji otkako je stigao u ovu župu neprestano radi na osnaživanju duhovnog rasta, ali i obnovi koja uključuje sve ono što je potrebno što mjesto susreta s Bogom zaslužuje. Njegova predanost neumorni rad inspiracija su i primjer mnogima koji odano služe svojoj katoličkoj zajednici Clifton Hilla, crkvi sv. Nikole Tavelića koja je upravo pod njegovim vodstvom i zajedništvom vjernika, prijatelja ove župe, članova drugih katoličkih centara hrvatskih organizacija, klubova i grupa, ovo nedjeljno jutro osvanula u novom ruhu, a iz koje se čula snažna molitva zagovor upućen svom nebeskom zaštitniku.

Kao znak zahvale, u ime župljana HKZ-a Clifton Hilla, biskup Svalina predao je službeni papinski (apostolski) blagoslov, dar župljana za njegovih 45 godina svećenstva, mons. Bosiljku Rajiću - na njegovo veliko iznenađenje s obzirom da je ovu "malu tajnu" župnik pomno čuvao, jer njemu se povjeravaju sve najdublje tajne, problemi, sva dobra i zla, radosti i tuge u kojima je on uvijek spreman pomoći kao svećenik, čovjek velikog srca prijatelj.

Neka ga prati Božji blagoslov kroz još mnoge godine njegova svećeničkog poziva u njegovoj Hrvatskoj katoličkoj zajednici Clifton Hilla, a sve nas zagovor sv. Nikole Tavelića.

At HKC St. Leopold Bogdan Mandić in Sunshine last Saturday 12 November 2022, St. the sacraments of

Bogdan

First Communion and Con�irmation were given.

The parishioners of HKC St. Leopold Bogdan Mandić thank the bishop of Srijem, mons. Fabijan Svalina, who

visited their parish, distributed sacraments and led the mass celebration accompanied by vlč. Tomislav Markić and vlč Josip Grubišić.

Sacrament of Confirmation

HKC Sv Ante Geelong Celebrates the Sacrament of Confirmation

Last Friday, November 11, 2022, in the HKC Sv. Ante Geelong, the bishop of Srijem, mons. Fabijan Svalina, distributed the sacrament of Con�irmation to for four recipients.

The Holy Mass was celebrated by Bishop Svalina and vlč. Tomislav Markić and the temporary parish priest of the Centre, vlč. Vedran Lešić, who sincerely congratulated all those who received their Con�irmation, and to everyone who supported this celebration and, in a special way, Danijel Jurić, who prepared the recipeints for this sacrament.

Photos: Slavica Vekić

Prepared by: Suzana Fantov

Photo: Of�icial Facebook page of HKC Sv. Ante Geelong

Held at HKC Springvale

Prepared by: Suzana Fantov

Last Saturday, November 12, 2022, the Bishop of Srijem, mons.

Fabijan Svalina distributed the �ifth gift of the Holy Spirit, the Sacrament of Con�irmation to eleven young people at the HKC of the Holy Spirit in Springvale.

With the new outpouring of the Holy Spirit, the young recipients of Con�irmation, who grew up in the new life of God, became ready to testify for Jesus Christ.

Con�irmation: maturing, independence, growth in faith. The gesture of anointing with chrism (perfumed oil) is followed by the bishop’s words: ‘receive the seal of the gift of the Holy Spirit’. This anointing also explains the name ‘Christian’ - which means ‘anointed one’. With con�irmation, we receive the Holy Spirit and his gifts, we establish ourselves in faith.

With the new outpouring of the Holy Spirit, we conform to Christ in his messianic service, especially in the sacri�ice on the cross, we grow up in the new, Godly life and become ready to testify for Jesus Christ. Con�irmation, like baptism, imprints a

spiritual mark or indelible character on the Christian’s soul; that is why this sacrament can only be received once in a lifetime.

“I want to congratulate our recipients of con�irmation today, as well as their godparents, parents, relatives and friends. I sincerely thank everyone who participated in this mass celebration in such large numbers. A big thank you also goes to our bishop, mons. Fabijan Svalina, who distributed the holy sacrament of con�irmation.

Thank you very much and Fr. Tomislav Markić, national director (director of pastoral care for Croats abroad) who is on an of�icial visit to our mission. Many thanks to teachers Ankica and Gloria for their hard work, as well as to our beautiful children from the Bartol Kašić school. A big thank you to the kitchen for their hard work and preparation of lunch together with my tireless, brave and self-sacri�icing committee members. Thanks to Anita Klarica for the pictures. May Almighty God shine upon us all.”, said vlč. Vedran Lešić, parish priest of HKC Springvale.

HKZ Clifton Hill: The 60th Anniversary Of The Blessing Of The Church, Along With The Celebration Of The Heavenly Protector - St. Nikola Tavelić

In the newly renovated church, under the patronage of St. Nikola Tavelić, we forever testify our faith!

Text and photos: Suzana Fantov

After the three-day event that preceded the big celebration in honour of the heavenly patron of HKZ Clifton Hill, St. Nikola Tavelić, last Sunday, November 13, 2022, commencing with holy Mass celebration in the newly renovated church, celebrations, which this year also included other signi�icant events.

That is how the parishioners of this Catholic community, friends of this parish more than 700 guests, last Sunday celebrated the 60th anniversary of the blessing of the church of St. Nikola Tavelić, which from the very beginning represented the core of the gathering of all Croats in Melbourne, to which many still return to profess their faith and belief in God.

At the same time, receiving the sacrament of St. Con�irmation, three young persons started their journey of religious life in order to build on their baptismal grace and to witness their Christian faith by word and deed.

Holy Mass was celebrated by the Bishop of Srijem, mons. Fabijan Svalina with the, parish priest mons. Bosiljko Rajić, vlč. Velimir Maglica, vlč Josip Grubišić, vlč. Vedran Lešić and vlč Tomislav Markić, director of pastoral care for Croats abroad, who is currently on a working visit to Croatian Catholic missions in Australia with the bishop.

After eight months of intense and great work, the beautifully restored church was too small to receive all the faithful who arrived for Mass at 11:30 a.m., in which members of the FG Young Croats also participated - singing, reading the prayers of the faithful, offering gifts to the altar. It was especially nice to see the young altar boys who volunteered in previous months to carefully prepare for this festive day.

The shine of the new vestments of this Gothic church, the red colour of the martyrs that decorates the altar and the beautifully decorated altar area like the rest of the church, were an additional note to the atmosphere of that Sunday morning

when the Croatian people prayed to their �irst Croatian, proclaimed saint.

Bishop Svalina blessed the church, along with all the faithful, and during the mass celebration he consecrated the new sacristy. Vlč. Bosiljko Rajić, thanked everyone for the great support, the help provided throughout the days of the renovation, fellow priests and the numerous faithful gathered under the patronage of St. Nikola Tavelić, among whom were representatives of the Embassy of the Republic of Croatia in Canberra and the Consulate General of the Republic of Croatia in Melbourne.

Bishop mons. Svalina, in his address to the faithful, took us back to the old century, to Jerusalem, when Nikola Tavelić laid down his life witnessing his faith in the time of persecution and intolerance of Christians, and ful�illed his mission in such a way that Christ left him before his Ascension and joined Christ’s witnesses who showed their determination in testifying for the risen Lord. “To bear witness means to publicly acknowledge the reality in which one �irmly believes and to accept all the consequences that follow. We are called to testify to the Lord, our testimony will be more dif�icult because today’s man doubts everything around him, he does not allow anything mystical around him. Witnessing is made more dif�icult by the fact that today’s man is afraid of everything that does not �it into his way of thinking and his way of life.

Our testimony encounters obstacles, today’s man wants to hide and be equal with others, he does

not want to be an exception, he does not want to stand out, so he often identi�ies with others, both for better and for worse. We must bear witness to walk boldly towards our Saviour and Redeemer. We must do this in the same way with the same zeal as those who walked this earth like great martyrs and saints like St. Nikola Tavelić whom we celebrate in a special way today.”, said Bishop Svalina as part of his homily.

Along with the new organ, the song of the church choir under the leadership of Nediljko Buljan, echoed strongly in the church, uniting the voices of the entire congregation, who can now follow the songs and mass readings on two new television screens. At the same time, this made it possible to follow more easily for all those who know how to pray and respond a little less during masses in the Croatian language.

Following Mass celebrations continued outdoors with socialising and entertainment in the landscaped yard as well as in the main hall where food was prepared. A small exhibition was set up in the hall in honour of the 60th anniversary, which many viewed with great interest and enthusiasm. They were items from the preserved archive, items that reminded many of the very beginnings in which the late vlč. Josip Kasić, whose original mass vestments were also on display, did everything so that the Croats arriving in their new homeland would continue to preserve their religion, language, and nationality.

Clippings of the newspapers that were printed here, LP records with basic information about Croatia, reading books and exercise books from the �irst Croatian school that was started here, a religious banner that was proudly carried during numerous pilgrimages... bringing a tear to the eyes of many who left �lowers as a sign of respect in front of the exhibition.

Although a big storm and “certain rain” was forecasted, it seems that St. Nikola Tavelić performed his miracle again and allowed this wonderful occasion day to be held on a beautiful sunny day, under the shade of the large oak trees, where members of the Akord group entertained the guests with their music. A prize raf�le was held, the birthday cake was presented to mark the occasion, and the joy and exhilaration of the entire day lasted until the late afternoon.

The parishioners of HKZ Clifton Hill are grateful to their parish priest, vlč. Bosiljko, who, since arriving to this parish, is constantly working to strengthen spiritual growth and renewal, which includes everything necessary and that a place of meeting with God deserves. His dedication and tireless work are an inspiration and example to many who faithfully serve the Catholic community of Clifton Hill, St. Nikola Tavelić, and who under his leadership and the unity of parishioners, friends of this parish, members of other Catholic centres and Croatian organizations, clubs and groups, saw the awakening last Sunday morning of new beginning, from which a strong prayer and intercession addressed to our heavenly protector could be heard.

As a sign of thanks, on behalf of the parishioners of HKZ Clifton Hill, Bishop Svalina handed over the of�icial Papal (apostolic) blessing, a gift from the parishioners for mons. Bosiljko Rajić’s his 45 years of priesthood. To, to his great surprise, given that this ‘little secret’ was carefully guarded from parish priest, who is otherwise entrusted with all the deepest secrets, problems, all good and bad, joys and sorrows in which he is always ready to help as a priest, a man with a great heart and a friend.

May God’s blessing follow him through many more years of his priestly vocation in his Croatian Catholic community of Clifton Hill and all of us, with the intercession and protection of St. Nikola Tavelić.

Hrvatski Lovci Hold Annual Get-Away at Mitta Mitta

Prepared by: Suzana Fantov

Once again this year, the association of friends of hunting and �ishing, “Croatian Hunters Australia”, set up their tents on the green banks of the Mitta Mitta river (Victoria), where they camped from October 28th to November 1st, which has traditionally been held over the Melbourne Cup weekend.

Some forty odd eager campers took part in various sports activities in very much a competitive nature!

In this year’s ‘Golden Carp 2022’, �irst place was won by Ante Župan, Damir Đaković second, Josuha Brekalo third and Josip Jurjević fourth. Every day brought a number of gourmet delicacies, especially those whose ingredients were “freshly caught”, and the Mitta Mitta valley certainly had the aroma special game stew.

With bocce, song and good fun, and company very little was missing, and despite some bad weather and the torrents that �looded the river, this community of hunting and �ishing lovers, once again saw out another hugely successful traditional camp.

HFG Domovina Celebrates Eleven Years of Croatian Culture in Song and Dance

page

Last Saturday, November 12, 2022, following Mass at HKC Blacktown, HFG Domovina held a special celebration zabava to mark its 11th anniversary. Folklore members being the celebrants as well - took part in the rich folklore program. The large group performed the Bunjevac dance, and they were joined by a special guest, their parish priest fra.

Ivica Pećnik. The middle group danced Podravina while the little ones danced Međimurje.

Special guests for the evening were the folklorists of CFE Vukovar, who danced the choreography of Vrlike.

Along with a huge congratulations on their 11th anniversary, Fra Ivica Pećnik praised the work of folklorists, young people who dance and sing Croatian songs, but also expressed his concern that there are fewer and fewer young people in the church.“I would like to see young people in the church, I would like the children to speak the Croatian language, so from the beginning of next year, the Croatian language school will also start in our Centre.”, said Fra. Ivica in his address.

Prepared by: Suzana Fantov

Photo: Domovina Sydney, of�icial Facebook

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on.

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Lov i ribolov, a onda i prava fešta uz gulaš, roštilj…

Četrdeset hrvatskih lovaca boravilo je u zelenoj dolini Mitta Mitta, a Ante Župan osvojio je prvo mjesto u natjecanju zvanom "Zlatni šaran 2022."

Pripremila: Suzana FANTOV

Društvo

prijatelja lova i ribolova - "Hrvatski lovci Australija" - i ove je godine postavilo svoje šatore u zelenoj dolini Mitta Mitta u Viktoriji, u kojoj su članovi društva boravili od 28. listopada do 1. studenoga.

Njih četrdesetero uključilo se u svoje sportske aktivnosti - i to natjecateljskog karaktera! Tako je na ovogodišnjem "Zlatnom šaranu 2022." prvo mjesto osvojio Ante Župan, drugo je pripalo Damiru Đakoviću, Josuhui Brekalu treće, a Josipu Jurjeviću četvrto.

Svaki dan donio je i pregršt gurmanskih poslastica, posebice onih koje su pripremljene od "svježe ulovljene robe", a dolinom Mitte Mitte zamirisao je i poseban gulaš od divljači.

Uz boće, pjesmu i dobru zabavu koje nije nedostajalo, usprkos lošem vremenu i bujicama koje su preplavile rijeku, ovo zajedništvo ljubitelja lova i ribolova ponovno je potvrdilo vrijednost okupljanja i druženja u tradicionalnom kampu.

Thomas Marinović i Ante Župan - priprema tradicionalnog jelenjeg gulaša

Daniel i Adam Puškarić - pobjednici u boćanju

POLITIKA HRVATA U BIH MOTOR POKRETAČ EUROATLANTSKOG PUTA

Unija je, dobrim dijelom zahvaljujući lobiranju Republike Hrvatske, jasna u stavu kako politička stabilnost BiH uvelike ovisi o harmonizaciji međunacionalnih odnosa

Promjena paradigme u europskoj vanjskoj politici prema ključnim političkim pitanjima u BiH najbolje se oslikava na primjeru promjene izbornog zakonodavstva, odnosno u situaciji u kojoj sada najviše institucije Europske unije javno progovaraju o načelu konstitutivnosti i legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, piše Večernji list BiH. Od strateškog kompasa EUa, u kojemu se jasno govori o konstitutivnosti kao načelu, pa do snažne podrške odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta kojima je ispravljen dio nepravde prema Hrvatima u BiH, Unija je, dobrim dijelom zahvaljujući lobiranju Republike Hrvatske, jasna u stavu kako politička stabilnost BiH uvelike ovisi o harmonizaciji međunacionalnih odnosa u toj zemlji, a što je i temelj dugoročnog ubrzanja integrativnih procesa. Iduća stepenica je dobivanje statusa kandidata, što bi moglo uslijediti u prosincu, a nakon toga ispunjavanje svih reformi nužnih za početak pregovaračkog procesa, prije kojega je nužno ispuniti 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije, a među njima i onaj koji precizira kako je nužno osigurati provedbu odluka Ustavnog suda.

Sve navedeno jasno ide u prilog ocjeni da je zahtjev HDZ - HNS-a, koji od svih potencijalnih budućih partnera traži de�iniranje programske osnove za uspostavu vlasti, strateški važan potez hrvatske politike u BiH koja se iznova

Umirovljenici koji žive sami i nemaju nikog od obitelji da im pomogne u sve većim su mukama.

Nakon što plate režije i kupe lijekove, za hranu više nemaju novca

Gotovo 50 posto ljudi u BiH živi na rubu siromaštva. Redovi pred javnim kuhinjama sve su duži. Sve više se osjeti pad kupovne moći stanovništva, a oni koji su donedavno jedva spajali kraj s krajem sada to više ne mogu. Iako ih je sram situacije u koju su dovedeni, ne svojom krivnjom, i oni s niskim primanjima prisiljeni su tražiti pomoć.

Agencija za statistiku BiH već sedam godina ne objavljuje podatke o razini siromaštva u našoj zemlji, što je samo po sebi potpuni apsurd. Ono što je vrlo zanimljivo jest da su vlasti podjelom pomoći bh. žiteljima jednostavno priznale

Legitimno predstavljanje ključ ubrzanja puta BiH u EU

potvrdila kao najvažniji integrativni čimbenik u zemlji i motor pokretač europskog i euroatlantskog puta države. Podsjećamo, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u više je navrata naglasio kako ta programska osnova mora uključivati tri grupacije pitanja - jedna su euroatlantske integracije.

„Za naš potencijalni kandidacijski status, koji nam je ponuđen do kraja godine, morali bismo riješiti neke reformske zakone koji su zakočeni već neko vrijeme. Primarno je to Izborni zakon, eventualno ograničene izmjene Ustava BiH, Zakon o VSTV-u, Zakon o sukobu interesa i druga zakonska rješenja”, objasnio je Čović kazavši kako je drugi segment izgradnja pravne države, dok je treći paket ekonomsko-socijalnih pitanja, gdje je nužno uraditi jako puno zbog globalnih ekonomskih izazova, in�lacije, recesije, kako bi se zaštitilo sve građane. „U najkraćem, moramo kopirati ono što u tom pogledu radi Europ-

ska unija, kojoj težimo”, kazao je Čović.

Inzistiranje na programu koji mora riješiti ključna politička i društvena pitanja te istodobno pogurati BiH k EU pokazatelj je odgovornosti s kojom hrvatska politika u BiH nastupa, svjesna kako BiH više nema vremena za čekanje te kako je ovo pravi trenutak za riješiti sve ono što godinama opterećuje odnose u BiH. Na ruku im ide i već spomenuti stav u institucijama Europske unije, a koje su, osobito zbog stanja u Ukrajini, svjesne kako je nužno ubrzati integrativne procese na zapadnom Balkanu, a posebice u BiH.

Odluka visokog predstavnika, kojom je ujednačio predstavljenost naroda sukladno prisutnosti predstavnika naroda po određenim županijama, uvelike je povećala izglede za legitimnim predstavljanjem u federalnom Domu naroda, a što je osobito bitno iz kuta izbora nove federalne vlasti.

No, Izborni zakon traži i druge preinake kako bi se osigu-

ralo legitimno političko predstavljanje naroda, a napose u instituciji Predsjedništva BiH. Stoga je za očekivati kako će daljnje promjene izbornog zakonodavstva biti dio budućeg paketa reformskih zahvata na kojima trebaju raditi domaći političari. Istodobno, važnost formiranja stabilnih partnerstava na programskoj osnovi, a to je ono što traži hrvatska strana, iznimno je bitno i kada je riječ o ispunjavanju svih drugih zadaća koje stoje pred BiH.

A politička stabilnost pokazat će se ključnom u nastavku europskog puta zemlje; dovoljno je pogledati mapu puta koju čeka BiH jednom kada započne pregovore s EU. Podsjećamo, kroz revidiranu metodologiju za pristupne pregovore pregovaračka poglavlja sada su podijeljena u šest tematskih klastera: temeljna pitanja, unutarnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi.

da im pomogne u sve većim su mukama. Nakon što plate režije i kupe lijekove, za hranu više nemaju novca.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Gabriel Escobar, zamjenik podtajnika State Departmenta za zapadni Balkan, izrazio je punu podršku visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH i njegovu nametanju promjena Izbornoga zakona, dodavši kako Washington ne bi dopustio da u regiji ikada ponovno izbije oružano nasilje. Osvrnuo se na nezadovoljstvo Bošnjaka-muslimana kazavši da svi potezi Christiana Schmidta vode ka funkcionalnoj vladi FBiH i države BiH. Kritike Islamske zajednice (IZ), kaže, ne razumije jer nije točno da su ove izmjene usluga jednom narodu. Za nadanja Bošnjaka-muslimana kako će Ustavni sud Schmidtovo nametanje izmjena Izbornoga zakona, a na zahtjev Sejde i Še�ika, proglasiti neustavnim veli: „Amerika će sačekati da čuje tu odluku kako bi znali hoće li i dalje nastaviti podršku BiH ili ne“. U prijevodu na bosanski jezik to glasi - da vidimo taj sud koji će se usuditi odluke Visokog predstavnika proglasiti neustavnima.

Po svemu sudeći, IZ se transformira u političku stranku. Javno to nisu rekli, ali po izjavama koje daju više je nego jasno da se bave politikom, a ne vjerom. Iako Escobar nigdje izrijekom nije spomenuo IZ, razaznalo se da na njih misli, budući da su već ranije kritizirali Schmidta istom argumentacijom koju je potezao i Sejdo. To im nije bilo dovoljno pa su sad otvorili polemiku s Escobarom i posebno se usmjerili na Hrvatsku.

Prema IZ, u BiH se protežiraju Hrvati, a diskriminiraju Bošnjaci. Nigdje ne spominju Srbe, valjda su im Srbi sad dobri. IZ u svojoj izjavi tvrdi da Hrvatska svakodnevno ponižava Bošnjake, da hrvatski dužnosnici ne dolaze u Sarajevo, pri tomu zaboravljajući da Sejdo ne zaslužuje da s njim razgovara i najobičniji Hrvat seljak, a kamoli netko iz državnoga vrha.

Da se IZ bavi politikom, a ne vjerom, islamom, govori i činjenica da u svom obraćanju javnosti govore kako im smeta što Hrvatska želi slati svoje vojnike u ALTEU. Čak su sebi dopustili da kao vjerska zajednica „prijateljski“ upozori da se Bošnjake ne tjera u blokove kojima pripadaju i da se sve to prema Bošnjacima radi samo zato što su muslimani. Hajde nek su se na kraju bar jednom riječju spomenuli i muslimane!

Svoje protivljenje Escobarovu mišljenju izrazio je i Bakir Izetbegović jer, Bože moj, kako Escobar može biti protiv toga da Bošnjaci naprave unitarnu državu i u konačnici islamsku!

Bošnjake-muslimane trenutno zabrinjava i ulazak Hrvatske u Schengen. Ono što su do sada mogli, ulaziti u Hrvatsku s osobnom iskaznicom, više nije moguće. Budući da Hrvatska de facto čuva granice EU, kontrole hrvatske policije će biti strože, čekanja na granici duža. Poseban problem će biti zračni promet, ali je taj proces odgođen do 26. ožujka sljedeće godine, koliko vremena je potrebno zračnim lukama za prilagodbu.

Sve više građana na rubu očaja, traže pomoć u hrani

koliko ih je u socijalnoj potrebi. Tako su federalne vlasti same priznale kako su proteklih mjeseci podijelile jednokratne pomoći za oko 530 tisuća žitelja. Ako se vodimo tom analogijom, priznale su kako je oko 30

posto stanovništva u Federaciji socijalno ugroženo.

Ljudi traže brašno, ulje, ono najosnovnije bez čega se ne može, a oni u kući ni to više nemaju. Umirovljenici koji žive sami i nemaju nikog od obitelji

Posljednjih mjeseci administratori humanitarnih grupa objavljuju apele za pomoć sve više osoba, čak i onima koje su ranije pomagale drugima u sličnim akcijama. Sada više ni oni nemaju dovoljno sredstava za život. Gotovo da nema dana da se ne javljaju siromašne obitelji s djecom i traže pomoć. Žive na rubu gladi i svima je zajedničko to što djeci ne mogu priskrbiti ni najosnovnije.

Preko Facebook grupa svakodnevno se skuplja hrana za potrebite, higijenske potrepštine, ali i novac za račune za struju te lijekove koje sve više ljudi ne može priuštiti. Sve ovo dodatni je znak za uzbunu nadležnima da se mora nešto učiniti glede standarda građana jer siromaštvo uzima sve više maha.

Međutim, više od toga brine ih hoće li Tužiteljstvo BiH pokrenuti istragu protiv Milanovića pod optužbom da negira genocid, a i na temelju pisma „Majki Srebrenice“. No, kao i uvijek kad se nešto pokušava nekomu podmetnuti, napakirati, pojave se oni koji znaju o čemu je tu riječ. Tako je poznati odvjetnik Luka Mišetić javnosti dao dokaz tko stoji iza svih tih podmetanja. Naime, Majke Srebrenice su 2015. izjavile. „Da nije bilo ‘Oluje’ možda bi bio i drugi genocid u BiH.” (Glede oslobađanja Bihaća gdje je Hrvatska pružila ključnu pomoć, nap.a.) Danas te iste majke kažu da je Hrvatska agresor na BiH. Otkud takva nagla promjena? Mišetić je na društvenim mrežama pustio govor Bakira Izetbegovića koji kaže da je SDA ta koja piše razna priopćenja, a onda to samo potpišu Majke Srebrenice i ostale njihove udruge: „Takva priopćenja poslali smo na 1500 adresa. Deset posto tih koji to pročitaju podržat će nas i tako dobijemo 150 lobista. Jesmo pritiskali Incka, odveli ga na koncu u Potočare i on je to tamo potpisao.” (Zakon o zabrani negiranja genocida, nap.a.) Nažalost, po reakcijama, Bošnjake-muslimane ne brine pisanje portala iz Bruxellesa EU Observer. Portal je protiv davanja BiH kandidatskog statusa, a razlog broj jedan za takav stav je taj što BiH nije ispunila skoro ni jedan od 14. uvjeta za dobivanje tog statusa. Nadalje, navode da je index demokracije, Economist Intelligence Unit za 2021., BiH rangirao kao „hibridni režim“ i jedinu zemlju koja ne zaslužuje čak ni oznaku „demokracija s nedostatkom“. I nizozemska vlada je oprezna u pogledu dodjeljivanja statusa zbog neispunjenih 14 uvjeta. Po mišljenju mnogih, to ih ne brine jer bošnjačka politička oligarhija i nije za ulazak Drage Naše u EU.

Ali ima i pozitivnih događanja. Novi saziv skupštine Kantona Sarajevo konstituiran je 11. studenoga, sjednica novog saziva Predsjedništva Drage Naše najavljena je za 16. studenoga, Zastupničkoga doma za 1. prosinca.

Vrijeme u Dragoj našoj se vrti u krug. U izvješću od 11. studenog 2019. o formiranju vlasti nakon izbora 2018. rečeno je: „U četvrtak će biti obavljeni razgovori u Parlamentarnoj skupštini BiH. Već je dogovoren kolegij Doma naroda i zajednički kolegij oba Doma, a nositelji aktivnosti su SNSD, SDA i HDZ. Prije toga ćemo imati razgovore sa SDA kako bismo otvorili priču oko Izbornoga zakona, a vjerujem da bi u četvrtak u 14,15 sati mogli imati drukčiji pogled u odnosu na onaj pesimistični, vezan za što skoriju uspostavu Vijeća Ministara BiH, time i Parlamentarne skupštine, a onda i na nižim razinama vlasti. Rezultat tog dogovora - nikad nije napravljena Vlada F BiH, nije donesen Izborni zakon...! Isti ministri su dužnost obnašali još četiri godine u tzv. tehničkom mandatu. Danas ponovno slušamo kako će se sve završiti u roku. Ostaje još samo saznati u koliko sati.

Četvrti val COVID-a zatvorio bolničke odjele

Zapadna Australija nije isključila povratak obveznog nošenja maski budući da se povećava broj oboljelih od COVID-a diljem države. Australski glavni liječnik potvrdio je prošlog tjedna da je nacija ušla u četvrti val pandemije uz „mješavinu” sojeva omikron koji mogu zaobići imunitet i povećati broj novooboljelih.

„U Australiji primjećujemo porast broja oboljelih od COVID-19, što je odraz prijenosa soja omikron XBB u zajednici”, rekao je prof. Kelly u srijedu. Većina država i teritorija bilježi veliki porast novih slučajeva i hospitaliziacija u proteklih nekoliko tjedana, a Zapadna Australija bila je prisiljena zatvoriti bolničke odjele nakon otkrića grupiranja bolesti.

Glavni liječnik ove države, dr. Andy Robertson, odbio je kategorički isključiti povratak restrikcija te je upozorio da je Zapadna Australija još tjednima udaljena od vrhunca najnovijeg vala pandemije. „Uvođenje obveze nošenja maski nešto je što bismo razmatrali”, rekao je za West Australian.

„Uvijek postoje opcije koje bismo razmotrili, uočimo li primjerice da se pojavio soj koji bi mogao uzrokovati teži tijek bolesti ili da je mnogo veći broj ljudi počeo ozbiljno obolijevati.”

No dr. Robertson navodi da nema neposrednog pritiska ili plana za povratak nošenja maski, zdravstvene vlasti trenutno samo „snažno potiču” njihovo nošenje i apeliraju na one koji se ne osjećaju dobro da ostanu kod kuće.

Ministar policije Zapadne Australije Paul Papalia izjavio je u petak kako je „vjerojatno” da će se država suočiti s novim valom oboljelih, a budu li predlo-

žene nove retrikcije vlada će ih razmotriti. „Morate zapamtiti da mi u Zapadnoj Australiji vjerojatno imamo najveću procijepljenost trećom dozom u svijetu… to bi nam trebalo pomoći”, rekao je Papalia. „No to je izazov COVID-a, on će se mijenjati i prilagođavati, a mi moramo prikladno reagirati. Kako smo do sada uvijek radili tijekom pandemije, prihvatit ćemo savjete koje iznese Andrew Robertson.”

Četvrti val pandemije u Australiju je stigao iz „nekoliko uzroka” i dolazi „upravo na vrijeme - za Božić”, navodi voditelj Katedre za biostatistiku Sveučilišta Južne Australije Adrian Esterman. „Mnogi su tijekom proteklih šest mjeseci primili posljednju dozu cjepiva i u ovom trenutku su razmjerno slabo zaštićeni od simptomatske bolesti”, rekao je prof. Esterman. „Istovemeno su trenutno na snazi slabe ili gotovo nikakve javnozdravstvene mjere koje bi mogle usporiti prijenos virusa. Uklanjanje obvezne izolacije za zarazne osobe upravo sada kada se pojavljuju novi sojevi virusa bila je loša odluka.”

Epidemiologica, prof. Catherine Bennett izjavila je za NCA News Wire da Australija nije doživjela situaciju kojoj bi se nekoliko sojeva nadmetalo za dominaciju te da je malo vjerojatno da bi stroge restrikcije imale smisla.

„Restrikcije neće donijeti rezultate kada je riječ o omikronu… za najstrožim mjerama posegnuli bismo samo u slučaju apsolutnog očaja”, izjavila je.

„Da se pojavi soj koji donosi ozbiljnu bolest na način kako to do sada nismo doživjeli, možda bismo morali pribjeći strožim mjerama.”

Premijer Anthony Albanese izravno kritizirao Kinu

Tijekom svog govora na sastanku zemalja članica G 20 na Baliju, premijer Anthony Albanese izravno je kritizirao Kinu.

„Suradnja znači jačanje naših trgovinskih veza, ne samo kada je riječ o razmjeni sirovih materijala ili gotovih proizvoda, već i kada je riječ o istraživanjima i tehnologiji te obrazovanju i stručnosti”, rekao je Albanese. „Vlade mogu pomoći smanjenjem tarifnih odredbi i izgradnjom trgovinskih mostova.”

Ovaj komentar stiže uoči premijerova sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom s kojim će raspravljati o otegotnim trgovinskim sankcijama uvedenim na australske robe i usluge.

Kina je najavila sankcije na australsku industriju tijekom 2020. koje će donijeti štetu od nekoliko milijuna dolara nakon što je vlada pozvala na istragu podrijetla virusa CO-

SASTANAK B20

VID-19. Australske industrije mesa, drvne građe, ugljena i vinska industrija uvelike su pogođene ovom neočekivanom i iznenadnom odlukom. Prije njegova devetodnevnog putovanja po Aziji tijekom kojeg se očekuje njegov sastanak s kineskim predsjednikom, g. Albanese je rekao da ako ove dvije države žele popraviti svoje odnose najprije moraju biti ukinute spomenute sankcije. U svom obraćanju, austral-

ski vođa naglasio je važnost suradnje u svrhu rješavanja globalnih problema. „Trenutno smo suočeni s globalnim gospodarskim izazovima koji su novi za zemlje skupine G 20 i novi za našu generaciju”, rekao je. „Zajedno možemo postići mnogo više negoli pojedinačno… uistinu, oporavak ovisi o zajedničkom oporavku”.

Jedan od globalnih izazova na koji je premijer obratio posebnu pozornost bile su

klimatske promjene. Apelirao je na vlade i tvrtke da preuzmu odgovornost za svoje uloge u izlasku na kraj s ovom prijetnjom. „Ulaganje i razvoj čiste energije povećat će sigurnost naše individualne energije i ojačati kolektivne akcije usmjerene na rješavanje klimatskih promjena”, rekao je Albanese. „Jednako kao što nitko od nas nije imun na globalne izazove klimatskih promjena, svi moramo sudjelovati u njihovom rješavanju.” Ukazujući na vladino obećanje da postane „supersila u području obnovljive energije” premijer je rekao da se Australija također obvezala pomoći drugim nacijama da smanje svoje emisije štetnih plinova i izgrade svoja gospodarstva.

Pohvalio je indonezijskog predsjednika Joku Widodu na viziji ubrzanja prelaska na obnovljive izvore energije sukladno planu G 20 donesenom na Baliju.

Pravo na naknadu radi hakerskog napada

Pokrenuta je istraga o tome imaju li klijenti Medibanke pravo na naknadu radi krađe podataka ove tvrtke za zdravstveno osiguranje. Ukradeni su podaci preko 9,7 milijuna građana Australije nakon što su pritupni podaci jednog zaposlenika Medibanke na visokoj razini ukradeni i prodani hakerima na ruskom forumu za cyber kriminal. Skupina je objavljivala podatke klijenata na tamnoj mreži (dark webu) na blogu povezanom s ruskom ransomware skupinom REVil od srijede.

Maurice Blackburn u nedjelju je izjavio da se istražuje pravni postupak protiv Medibanke radi „jednog od najozbiljnjih kršenja privatnosti podataka u povijesti Australije.”

„Tvrtke koje čuvaju osjetljive zdravstvene podatke svojih klijenata imaju važnu obvezu osigurati da spomenuti podaci budu sigurni, sukladno osjetljivosti tih podataka”, rekao

MEDIBANK

je glavni odvjetnik Andrew Watson. „Kao čuvar osobnih zdravstvenih informacija svojih klijenata, Medibanka ima povećanu odgovornost postaviti sigurnosne mehanizme kojima će se osigurati osobni i zdravstveni podaci koje prikuplja od svojih klijenata, uključujući i prikladne sigurnosne sustave i sustave praćenja kako bi ih se zaštitilo od nedopuštenog pristupa ili

otkrivanja tih podataka.”

Federalna policija u petak je potvrdila da iza hakerskog napada na privatno zdravstveno osiguranje stoje ruski cyber kriminalci. Kao odgovor organizirana je stalna skupina usmjerena na cyber kriminal koja se sastoji od 100 dužnosnika australske federalne policije i Austalskog ravnateljstva za signale (Australian Signals Directorate).

Hakeri su zahtijevali 10 milijuna USD (15.1 milijun AUD) od tvrtke Medibank kako bi spriječili curenje podataka, ali na savjet Australske federalne policije i vlade osiguravajuća kuća odbila je platiti. Ministrica za cyber sigurnost Clare O’Neill izjavila je da je tvrtka „donijela ispravnu odluku”.

„Ideja da ćemo vjerovati ovim ljudima i izjavi da će izbrisati podatke koje su ukrali i koje su možda kopirali milijun puta je jednostavno smiješna”, rekla je. „Mislim da je to bila ispravna odluka. Kao zemlja čvrsto smo protiv toga. Ne želimo hraniti ovaj poslovni model i upravo se to događa ako platite ovakve otkupnine.” Vlada će najprije pogledati broj reformi koje donose „brze pobjede” i potom se usmjeriti na „velika pitanja politike” što će zahtijevati konzultacije. „Razmotrit ćemo da plaćanje otkupnina proglasimo ilegalnim”, rekla je O’Neill.

Premijer

Viktorije objavio je plan vrijedan 23 milijuna dolara kako bi ženama diljem države osigurao proizvode koji će im uštedjeti novac.

Ulošci i tamponi uskoro bi mogli biti besplatno dostupni diljem Viktorije u sklopu radikalnog predizbornog obećanja državne vlade. Premijer Daniel Andrews govori kako je ideja ovog programa uštedjeti ženama novac koji inače troše na proizvode potrebne tijekom menstruacije.

Na javnim mjestima trebalo bi biti postavljeno oko 1500 automata s besplatnim ulošcima i tamponima na oko 700 lokacija, što će stajati oko 23 milijuna dolara. Među ovim lokacijama bile bi javne bol-

Osigurati besplatne higijenske proizvode u državnim školama

nice, TAFE, javne knjižnice, željezničke postaje i glavne kulturne institucije kao što su Državna knjižnica Viktorije i Muzej Melbournea.

„Imati pristup ulošcima i tamponima tijekom menstruacije temeljno je dostojanstvo.

PREMIJER VIKTORIJE DANIEL ANDREWS

Andrews je rekao kako se nada da će ovaj plan pružiti „temeljno dostojanstvo” ženama koje nemaju pristup proizvodima koji su im potrebni tijekom menstruacije. „Ulošci i tamponi nisu luksuz već potreba i ženama bi trebali biti dostupni gdje god se one nalazile”, rekao je. „Učinit ćemo ih dostupnijima, a ujedno ćemo ženama uštedjeti novac.”

Time se ruše tabui i sram od menstruacije te se ženama na ovaj način pomaže i smanjenjem životnih troškova.”

Ulošci i tamponi besplatno su dostupni u školama u Viktoriji od početka 2022. Prosječno jedna žena mjesečno na potrepštine za menstruaciju potroši 19,54 dolara, navodi se u anketi koju je proveo OnePoll. Ovo ukupno tijekom reproduktivnog života žene čini trošak od 9379,73 dolara.

Nakon Beograda, na nas su se okomile i Majke Srebrenice. Zašto su za vrijeme rata bježali nama? Tko bježi k agresoru?

Već sam pisao o tome kako je Željko Komšić, JNA kadar koji zastupa Hrvate u BiH, savio hartiju i posl’o pismo tajniku NATO-a u kojem ga “obaveštava” da je Hrvatska dio udruženog zločinačkog pothvata. Ne znam je li drug Željo predložio kakve dokaze, svjedoke (recimo Mirjanu Rakić, Denisa Latina, kapetana Dragana, Puhovskog, Borisa Dežulovića, Vedranu Rudan… tko bi ih sve nabrojao) ili neku presudu iz Haaga… Sad drug Željo čeka da NATO kazni Hrvatsku, recimo nekim “bombardovanjem”. Čekaj Željo, čekaj, dok trava naraste! Kao iskrena podrška 6. Ličkoj javile su se Majke Srebrenice koje bi malo prodivanile sa Zokijem Milanovićem. “On je fašist koji glumi demokrata” kažu. To je nešto k’o bosanske konvertibilne marke. Majke k’o majke, njih ne možeš prevariti. Sigurne su da je Komšić u svemu “naj” već i zato jer u svom nazovi “hrvatskom” kabinetu drži sliku najvećeg sina “demokratije” Josipa Broza Tita. S druge strane, za Majke je Zoki “fuj” jer petlja oko genocida u Srebrenici. Zato one neće u BiH ni hrvatsku vojsku da im ne zagađuje okoliš. Kad je već tako, zašto su onda za vrijeme rata bježali k nama, a ne u Srbiju? Tko bježi k agresoru, kako to danas tvrdi bosanska politika za Hrvatsku?

Više od pola milijuna BiH izbjeglica zauzelo je hrvatske hotele i odmarališta…”Zlobna” Tanja Torbarina svojedobno je napisala da ih je više poginulo u Hrvatskoj nego na ratištu u BiH, a najviše od “ležećih policajaca” kod nas. U “fašističkoj” Hrvatskoj nosevi su pali do poda. Sad su Hrvateki iznenađeni i uvrijeđeni što ih BiH politika pljuje, a Majke Srebrenice odbacuju k’o smeće.

Uh, kakav šok! Mi bi njih ponovno primili, zbrinuli, ako treba čak i uklonili “ležeće policajce” pa i one prave samo da nas “majke” i Željo opet zavole. Naši poltroni se cere iliti “smeju”, a likovi kao Predrag Matić, Dežulović, Ante Tomić, Latin i slični čak očekuju i ispriku “Majkama” i Komšiću.

“BiH prvoborac” Bora Dežulović bio je još direktniji: “Smrt Vladimira Matijanića, najboljeg među nama, simbol je i smrti Republike Hrvatske”. I sad se mi pomalo mutavo i pospano čudimo u kakvoj to zemlji živimo. Da ne-daj-Bože sutra nešto “plane” u Lijepoj našoj, u roku odmah bi se formirale “internacionalne” brigade iz Hrvatske, Srbije, BiH… i krenule srušiti omraženu im hrvatsku državu. Predlažem da ako dođe do formiranja neke vojne misije u BiH trebamo predložiti da nas iz RH zamjene u misiji profesionalcima, recimo iz… Sandžaka!

Šalju mi zlobnici sliku srpske premijerke uz komentar. “Ana Brnabić je prototip pravog Srbina. Ku*či se, a nema muda”.

Na fejsu sam naišao na zgodno razmišljanje zašto ženi treba muž. Žena: “Ne želim se udati. Obrazovana sam, samostalna i zadovoljna sobom. Ali svi mi prijatelji kažu da se trebam udati. Što da napravim?”

Psihijatar: “Bez sumnje ćete postići velike stvari u životu. Ali ponekad stvari neće ići kako želite. Ponekad će vam se planovi izjaloviti. Koga ćete onda kriviti? Hoćete li kriviti sebe?” Žena: “Neee!” Psihijatar: “Vidite, zato vam treba muž!”.

Dana 8. studenog 1948. ubijen je hrvatski heroj Frane Tente. S prijateljima je skinuo jugo zastavu s Marjana i razvio osamnaest metarsku hrvatsku zastavu. Odveden je bio u Lepoglavu, mučen i ubijen. Pazite, razvio je hrvatsku zastavu u Hrvatskoj i sa dvadeset godina ubijen, na zadovoljstvo ideoloških istomišljenika pok. Miljenka Smoje. U to vrijeme nitko nije smio javno reći da je povijesna hrvatska zastava Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bila trobojnica crven-bijeli-plavi koju je uveo ban Jelačić Bužimski 1948. sto godina prije ubojstva velikog Frane Tente.

domaćih masona, siguran sam da bi ti ljudi s obzirom na karijere, bogatstvo, moć i ugled mogli napraviti za Lijepu našu jako puno dobrog. Rade li za “opće dobro” ili samo za sebe, ne znam. Nadam se da rade ponešto i za opće dobro.

Na žalost, živimo u svijetu u kojem je laž postala službena informacija, a istina je tek neka teorija zavjere.

Rusi se povlače iz Hersona! Zamka ili ruski poraz? Laž ili istina? Postojala je legenda još iz Drugog svjetskog rata da se Rusi nikada ne povlače. Staljin je, naime, bio strijeljao mnoge svoje zapovjednike koji su naredili povlačenja u prvoj fazi njemačkog napada. Tu leži i odgovor zašto je SAD završio Drugi svjetski rat s oko 400 tisuća mrtvih, a SSSR s oko 25 milijuna žrtava. Ukrajinci su ipak oprezni. Kažu da je oprez majka mudrosti. Cinici pak dodaju: “da je bila oprezna ne bi postala majka”. Meni ovo povlačenje iz Hersona ipak više sliči na ruski poraz nego ukrajinski oprez. Uostalom, uskoro ćemo vidjeti je li to laž ili istina…

kratske stranke. Valjda zbog naziva stranke. Demokrati znaju posao. Još šest mjeseci nakon predsjedničkih izbora u SAD-u stizali su tzv. “poštanski glasovi”. Naravno, uvijek za Bidena.

Zamislite, tek što su izbori za Kongres i Senat započeli, iznenada se pokvarilo 60 kompjutera za brojanje glasova. S obzirom da Ameri jako slabo ili nikako ne kuže kompjutorsko glasovanje, izbore će opet iznijeti na svojim demokratskim leđima US-pošta. U tome će imati

da i Vladimir Vladimirović Putin shvati da je jednostavno nemoguće “progutati” najveću europsku državu s četrdeset i pet milijuna ljudi. Put prema sreći je u pregovorima. Sjećam se jednog stiha iz pjesme o sreći Desanke Maksimović: “…jer sreća je lepa samo dok se čeka….”. Kurve rata dobro znaju staru ličku: “Tko ne plati kurvu, platit će doktora!”.

Ipak studeni donosi i neke nevjerojatne događaje. Na primjer na sjeveru Kosova tablice na autima mogu izazvati rat. Ne mo’š vjerovat’! Tipična psihopatologija. U mnogim, osobito latinskim zemljama droga izaziva ovisnost kod čitavih naroda. Na Kosovu izaziva neovisnost!

punu podršku naših lijevih medija. Jutarnji već zna rezultat. Ivan Fischer zna znanje pa piše: “Krah maga cara. Bez obzira na sve rezultate, najveći gubitnik ovih izbora nedvojbeno je Donald Trump”. Izbori se još razvlače, pošte rade punom parom, ali Fischer, u stilu Boby Fischera, vuče prave strateške poteze – uzdajući se u poštu. Naši ljevičari se tresu od straha da ne pobijede republikanci. Jedan novinar je toliko inventivan da tvrdi kako bi Moskva dočekala pobjedu Trumpa s oduševljenjem. To je klasična pila naopako. Međutim, ostaje pitanje koje visi u zraku: bi li došlo do agresije na Ukrajinu da je američka pošta bila bar malo sklonija Trumpu!

Kad se na prošlim izborima Trumpu upalila lampica, nestalo je struje!

Nakon Beograda, na nas su se okomile i “Majke Srebrenice”. U Sloveniji će predsjednica dežele postati odvjetnica koja nas doslovno “obožava“. Crna Gora podsjeća na “ženu koja nam diže onu stvar, potom nam diže tlak, a na kraju nam diže spomenik”. Svi susjedi su digli ruke na nas. Ali, mi se ne damo! Samo još ne znamo kako. Tu nam ni prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman ne može pomoći. Zovemo ga re�leksno “prvi”, a on je u stvari bio i zadnji.

Približava se 18. studeni. Vukovar! Hoće li biti jedna ili dvije kolone? S jedne strane ponosni branitelji, a na drugoj strani partizani. Likovi k’o Fred Matić. Srećom vrijeme neumitno teče, huji, prolazi i uskoro nam stiže Tomaševićev Advent u Zagrebu, pa potom Božić i Nova godina. Na svom “zidu” pronašao sam pismo jednog razočaranog klinje koji piše Djedu mrazu: “Dragi moj Djedice, pišem ti ovaj put na šmirgl papiru jer znam što si napravio s mojim pismom od prošle godine”.

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

Fred Matić, u ona tri vukovarska mjeseca koliko je proveo na bojištu, nije ni znao zašto je zapravo tamo. Ni danas se još nije osvijestio pa kaže: “Mi se ’90-ih, barem ja, nismo borili protiv Srba!” Fred, zvan “punjena ptica”, još danas po noći konta od kuda su došli oni tenkovi okićeni belim lalama koji su opkolili Vukovar. Možda da pita Stanimirovića ili Antu Tomića koji je na beogradskoj televiziji navodno izjavio: “Navijam da Vučić uspije, a da Hrvatska izgubi sav suverenitet”. Ne znam je li ta umotvorina istinita, ali čuo sam za nju, pa prosudite sami. A čuveni

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

Zlatko Klobučar je mnoge iznenadio, ali ne i mene. Zlatko tvrdi: “Nema crvenih i crnih, svi su masoni!” Masoni ili Slobodni zidari su muškarci članovi bratstva Slobodnog zidarstva. Postoje članovi osnovne, regularne, tzv. “plave” masonerije i članovi sporednih masonskih redova kao što je Škotski red, Jorški red, Templari itd. Klobučar je na fejsu objavio stotinjak imena “naših” masona. Mnoge poznam, a puno je među masonima tzv. javnih osoba, odvjetnika, novinara, političara, bivših predsjednika, sadašnjih ministara… Znam jednog s popisa koji je mrzio lov i lovce. Bio je, naime, krupna zvjerka. Moj teniski partner prof. Žukina ima svoju de�iniciju masona: “To su sve anacionalni pro�iteri…”. Ne znam je li točna, ali gledajući samo pro�ile naših

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

U ova teška vremena ukrajinski muž u vrtu uhvati zeca koji se bacio na glavicu zelja. “Evo, ženo ispeci ga za ručak!” “S čime?”, pita žena. “Nemamo ni ulja, ni drva, a struja nam je isključena”. Muž se razljuti, uzme zeca i baci ga kroz prozor u vrt. Zec se sretan digne, otrese krzno i vikne: “Slava Ukrajini!”.

Otkrivena je tajna zašto predsjednik Joe Biden uvijek ima u pripremi dva aviona. Navodno za slučaj da mu jedan pobjegne. Inače, Joe je poprilično zamjerio Sloveniji na njenom brzopletom odvajanju od Češke s kojom je mogla održati zajedništvo. Perspektivna Češko-slovenska republika.

JOHN STONEMART MEMORIALS

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588

Izbori u SAD-u. Tko će pobijediti – demokrati ili republikanci. Kad je nastupilo brojanje glasova, evo nama reprize predsjedničkih izbora pred dvije godine. Demokratski birači navodno “obožavaju“ glasovati poštom. A znate kako su pošte u SAD-u stare i spore pa se brojenje izbornih rezultata zna protegnuti mjesecima. Sve dok demokrati ne pobijede. Tako se i dogodilo sa Senatom. Brojili su dok demokrati nisu dobili većinu. “Naši” ljevičari su, naravno, za pobjedu Demo-

SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807

Dana 11. studenog 1918. završen je jedan veliki rat. Klaonica zvana Prvi svjetski rat. Istog dana ove godine iz zatvora je izašao jedini politički zatvorenik u RH. Dakle, iz pritvora je napokon izašao i (nadam se) zadnji hrvatski “politički zatvorenik” Francišković. Neki će na to zakolutati očima. Da ne provociram i ne “dižem tenzije” citirat ću jednog “velikana” “direktne demokracije” kojeg se stariji dobro sjećaju. Idi Amin Dada, diktator Ugande, je rekao: “Postoji sloboda govora, ali za slobodu nakon govora ne mogu jamčiti”.

Samo da nam svima ne bude tako s našim željama…

Upravo se održala tradicionalna akcija “Sigurnost u prometu” ili tako nekako. Cugeri za volanom ostaju bez dozvola, ali unatoč tomu ne mogu ih opametiti ni novac, ni zatvor. Šalju poruke preko fejsa: “Čuvajte se na cestama, sad puno ljudi pije pa daju ženama da voze…”.

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete)

Povijesne brojke ne lažu. Dakle, kraj Prvog svjetskog rata dogodio se simbolično 11.11 u 11 sati. Šteta što se nitko nije toga sjetio. Možda smo mogli izbjeći put u ambis? Kako je studeni očito “sretan“ mjesec, mož-

JOHN STONEMART MEMORIALS

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108

RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588

FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882

SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807

I još jedan vic za kraj koji sam možda već ranije objavio, ne znam, pa ću ga za svaki slučaj opet ponoviti jer mi je super. Umro visoki državnik u Kini i država proglasi desetodnevnu žalost. Zove jedan Kinez telefonom Centralni Komitet: “Dobar dan! Imam samo jedno pitanje”. “Recite druže!” “Je li dozvoljen seks u danima žalosti?” “Da, dozvoljen je, ali samo s vlastitom ženom!” “Ali zašto samo s vlastitom ženom?”, razočarano će trudbenik. “Da tuga bude veća!”.

NUNAWADING: 356 WHITEHORSE RD 9890 1118

“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete)

Dana 8. studenog 1948. ubijen je hrvatski heroj Frane Tente. S prijateljima je skinuo jugo zastavu s Marjana i razvio osamnaest metarsku hrvatsku zastavu. Odveden je bio u Lepoglavu, mučen i ubijen

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

SUDOKU

KAKO SE IGRA SUDOKUPotrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

RJEŠENJA KRIŽALJKE: MALA KRIŽALJKA

RECEPTI

Keksi od limuna i šipka s bijelom čokoladom naša su nova “ovisnost”

nasjeckanu čokoladu i šipak. Rukama oblikujte kuglice i slažite ih na pleh za pečenje. Pecite 10-ak minuta na 180 stupnjeva.

Keksi će se hlađenjem dodatno stvrdnuti.

Juha od slanutka i poriluka

Složit ćemo se, zvuči komplicirano... ali ovo jelo uopće nije takvo, a i da je, vjerujte da vrijedi svakog truda. Limun, šipak i bijela čokolada. Kiselo, osvježavajuće, a opet nekako slatko i “jače”. Neodoljivi keksi osvojit će vas u sezoni šipka, ali jednom kad ih probate mogli bi se naći i na blagdanskom stolu.

Jedna voćka nara zadovoljava čak 16 posto dnevnih potreba za vitaminom C. Ne čudi stoga što se preporučuje redovita konzumacija nara s ciljem osnaživanja imuniteta, a osobito u vrijeme sezonskih prehlada, viroza i gripa. Ovo voće prepuno je �itokemikalija koje potiču stvaranje serotonina što regulira mnoge biološke funkcije u tijelu – od tjelesne temperature do apetita, a kada je u ravnoteži, daje osjećaj mentalne opuštenosti i zadovoljstva.

Iako je šipak u svom originalnom obliku savršeno ukusan, proizvodi napravljeni od njega su također odlična opcija kako biste mogli unositi potrebnu dozu. Naravno, neće samo on bit zaslužan za uspješnost ovih keksića.

Naći će se tu i :

Limun koji u svakom slatkom receptu učini onu neku magiju

Šećer od breze koji sadrži oko 40% manje kalorija od običnog šećera što pomaže ovaj recept učiniti najboljim mogućim

Vanilija u prahu kao neizostavan sastojak za dodatak okusa u pripremi slastica

Bijela čokolada kao “točka na i” ovog deserta koji bi vam mogao postati omiljena slastica

Sastojci

- 120 g maslaca sobne temperature - 150 g šećera od breze - 1 jaje

- 1 žličica vanilije u prahu - 1 limun (ili korica limuna + sok limuna)

- 2 žličice praška za pecivo - 180 g pšeničnog bijelog brašna - 100 g šipka - 100 g bijele čokolade

Priprema:

Miksajte maslac sa šećerom.

Dodajte jaje, koricu i sok limuna te vaniliju.

Dodajte i suhe sastojke. Na kraju ručno umiješajte

Slanutak je mahunarka koja se odlikuje blagim orašastim okusom i čvrstom i hrskavom teksturom. Slanutak je kao i druge mahunarke cijenjen zbog bogatog sadržaja:

proteina, ugljikohidrata, prehrambenih vlakana te određenih vitamina i minerala

Jedna šalica kuhanog slanutka sadrži gotovo 13 grama vlakana što je polovina preporučenih dnevnih vrijednosti za žene. Slanutak je bogat kalijem koji je potreban za održavanje normalnog krvnog tlaka i folnom kiselinom koja je izuzetno bitna tijekom trudnoće, a jedna šalica zadovoljava oko

140 posto preporučenih dnevnih vrijednosti.

Kada toj čarobnoj mahunarki dodamo poriluk, jasno vam je o kakvoj se juhi radi, zar ne!?

Poriluk je važno povrće za zimski period i preporučuje se uključiti ga u redovitu prehranu kako bi tijelo dobilo što više nutrijenata. Iako je najbolje jesti svjež poriluk poput onog narezanog u salatama, juha od poriluka je nešto slabijeg mirisa i blažeg okusa pa će lakše proći kod onih koji možda nisu obožavatelji. U ovoj kombinaciji, srećom, i slanutak će učiniti svoje pa dodatno ublažiti poriluk.

Kremasto, jednostavno i brzo! I dok načina za pripremu krem juha postoji čak nekoliko:

- tu su one juhe u koje se dodaje brašno, - one u koje se dodaje kiselo ili vrhnje za kuhanje, - a tu su i one u potpunosti prirodne, na bazi temeljca i povrća

Znate i sami za koju smo se mi odlučili!

Klasiku francuske kuhinje - juhi od poriluka i krumpira - napravili smo zanimljiv “twist”. Krumpiru i poriluku sad smo ubacili slanutak koji će biti zaslužan za dugotrajni osjećaj sitosti, a pridonijet će i �inoj teksturi ovog jela koje vam toplo preporučujemo.

Sastojci -1 poriluk - 300 g slanutka iz konzerve - 1 srednji krumpir - 500 ml povrtnog temeljca

Priprema: Slanutak zajedno s vodom iz konzerve izradite u blenderu.

Na malo maslinovog ulja prodinstajte poriluk, pa mu dodajte krumpir, slanutak i temeljac.

Kuhajte 25-30 minuta pa usitnite štapnim mikserom i začinite.

Dresing za salatu - 6 super zdravih recepata

Preljevi i umaci za salate često sadrže neželjene masnoće i dodane šećere, stoga uvijek birajte niskokalorične varijante ili sami napravite zdravu varijantu dresinga.

Kreativnosti i ideja u kuhinji često ponestane, tu upadamo mi s novim zdravim kulinarskim kombinacijama.

Kremasti preljev

Sastojci: 1½ žlicu vinskog octa 2 žlice običnog jogurta Crna sol (jer daje odličan okus koji mijenja okus jaja) Papar

Priprema: Sve sastojke pomiješajte, a možete i ukrasiti sa isjeckanim svježim biljem kao što je peršin.

Preljev s bosiljkom

Sastojci: - 250 ml maslinovog ulja - 1/3 šalice jabučnog octa - 2 žlice svježeg, isjeckanog bosiljka - 3 češnja češnjaka, sitno isjeckana - 2 žlice meda

Priprema: Sve sastojke dobro promiješajte i začinite svaku salatu.

Dresing koji liječi

Sastojci:

-2 češnja češnjaka -2 komadića đumbira (veličine oraha) - limunov sok - ½ šalice maslinovog ulja

Priprema: Sitno nasjeckajte češnjak, a đumbir naribajte.

Pomiješajte ih i dodajte ostatak sastojaka te uživajte u savršenom dresingu.

Proteinski dresing

Sastojci: - 1/4 šalice svježeg narančinog soka - 1/4 šalice limunovog soka - 1 žlica maslinovog ulja - 2 žlice konopljinih sjemenki - 1 čajna žličica češnjaka - sol - papar

Priprema: Promiješajte sve sastojke u blenderu i polijte po salati. *odlično ide uz salatu s piletinom ili tunom.

Jednostavni spirulina preljev

Sastojci: - 2 žlice ekstra djevičanskog

maslinovog ulja - 1 žlica spiruline u prahu - sok i korica ½ limuna -češnjak u prahu -mljevena crvena paprika

Priprema: Pomiješajte sve sastojke zajedno i prelijte preko svoje omiljene salate.

Chia dresing

Sastojci: - ½ šalice jogurta - žlica senfa -limunov sok - kokosovo ulje (bez mirisa i okusa) -sol - papar - žlica chia sjemenki

Priprema: Dresing pripremite tako da pomiješate jogurt, senf, limunov sok, kokosovo ulje, sol i papar.

Gotovu salatu pospite chia sjemenkama i tako prelivenu možete ju ostaviti 10ak minuta u hladnjaku kako bi se chia malo natopila svim „mokrim“ sastojcima.

Možete čak sve sastojke pomiješati, ostaviti u hladnjaku pa tek onda politi po salati.

Pokojna punica

Razgovaraju dva grobara nakon napornog dana, opuštajući se uz piće.

- “Umoran sam k’o pas, danas smo sahranjivali jednog koji je težio 160 kg.”

- “Nije to ništa, meni su ruke otpale. Sahranjivali smo nečiju punicu, raja je toliko pljeskala da smo je tri puta vadili na bis.”

Švedski stol

Došao Mujo u svatove i ugleda stol pun hrane te donese stolicu i navali.

Kad to viđe konobar, priđe mu i reče:

- “Gospodine ovo vam je Švedski stol.”

Kaže Mujo: - “Dobro, ustat ću ja kad dođu Šveđani.”

Šale

Sretni nalaznik

Haso zove radio stanicu i kaže:

- “Našao sam novčanik sa tisuću maraka u njemu.

Također sam u novčaniku našao osobnu kartu na kojoj piše Cincar Mustafa, Ferhadija 2, Sarajevo.”

Kaže voditelj:

- “Šta mi možemo uraditi za tebe?”

- “Možete li biti tako ljubazni te za Mustafu pustiti neku veselu pjesmu.”

Organi

Stefan gleda prijateljicu i ne skida oka s nje.

Ona: - “Stefane ne gledaj me tako, znaš da moje srce pripada drugom.”

Stefan: - “Znam, ali imaš ti i drugih organa.”

Tjedni horoskop

Mnoštvo izlazaka i širok krug ljudi koji se još više proširujte učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će biti sami. Bit ćete ispunjeni i otvoreni za sve tipove ljudi. Na radnom mjestu bit će zabavno i dosta opušteno. Aktivirat će se određeni zadaci povezani s ljudskim odnosima, uvjetima rada, uslugama koje dobivate ili pružate. Ništa vam neće biti teško, nego naprotiv.

Sretni brojevi: 1, 5, 7, 11, 21, 33

Vaša potreba za društvom neće biti jako naglašena, pa ćete radije ostajati kod kuće nego izlaziti. Bit će doduše nekih neformalnih druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima. Na poslu će se sve više osjećati prava radna atmosfera. Vi ćete vjerojatno uveseljavati druge kad naiđu teže minute. Netko će možda kukati što ima puno posla, ali vi ćete sve okrenuti na šalu. Tako ćete poticati i sebe i kolege.

Sretni brojevi: 19, 21, 23, 24, 27, 44

Bik Škorpion

Bit ćete sigurni u svoje osjećaje i bez obzira na vanjske okolnosti koje neće biti savršene, nećete dati da vas ništa skrene s vašeg ljubavnog puta. Osvajači će osvajati s velikim samopouzdanjem, a oni u vezama poticat će partnera na pozitivan stav. Okolnosti, ljudi i događaji sve će vas više navoditi na to da trebate poraditi na svom profesionalnom razvoju i stručnom usavršavanju. U tome ćete se vjerojatno osloniti na pomoć prijatelja.

Sretni brojevi: 2, 7, 9, 12, 23, 44

Blizanci

Zaokupljenost drugom stranom bit će velika, a vi spremni da se borite za vas dvoje do kraja. Oni u stabilnim vezama gledat će da svaki trenutak bude ispunjen, ali i organiziran. Oni koji još traže srodnu dušu u udvaranjima će biti vrlo uporni. Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi. Poradit ćete na tome. Ovaj put vaši kriteriji bit će viši, a pratit će ih i veća otvorenost prema drugima.

Sretni brojevi: 19, 21, 23, 33, 35, 44

Najbolje ćete se osjećati u krugu vlastitog doma ili u društvu poznatih i dragih vam osoba. Stoga nećete biti previše otvoreni za nova poznanstva. U takvim okolnostima vjerojatno je da će sve ostati više manje onakvo kako jest. Status quo. Vrijeme je dobro za rad s mladima, nastupe pred publikom ili u javnosti. Neki će spomenute teme istraživati baveći se svojom profesijom. Bit će i onih koji će u svoj posao unijeti dašak kreativnosti.

Sretni brojevi: 3, 6, 9, 23, 34, 43

Strijelac

Mnogi će se predati traču i uživati ogovarajući. Neće im pasti na pamet da su i oni i njihova ljubav možda meta nečijeg tuđeg trača. Zato bi bilo najbolje prvo počistiti u vlastitom dvorištu, a tek onda analizirati nečiju tuđi odnos. Razmislite. Moguće je da će se pojaviti stari problemi ili ćete morati surađivati s ljudima koji vam baš nisu sjeli. Treba ostati sabran i profesionalno odraditi svoj dio posla.

Sretni brojevi: 9, 11, 21, 28, 36, 45

Rak Jarac

Povremeno će vam se činiti da stvari idu sporije nego što biste vi željeli. Vaša želja za ljubavlju bit će jaka, ali će zahtijevati i više angažmana. Ipak, morat ćete se usuglasiti s drugom stranom kako bi išli zajedno. Uspjet ćete uz nešto strpljenja. Vjerojatno će doći do zatezanja u komunikaciji ili korespondenciji. Na koju stranu će pretegnuti jezičak vage još se neće vidjeti. Trebat će živaca. Radije se strpite.

Sretni brojevi: 8, 19, 21, 29, 32, 42

Nije loše pričati, ali nemojte pričati previše jer bi cijeloj stvari mogli oduzeti na spontanosti. Pustite neka se vaša ljubavna priča razvija prirodno i bez previše analiza. Za njih će uvijek biti vremena kasnije. Jednostavno uživajte. Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom. Na vama je da procijenite svoje snage i snage protivnika, te da postupite realno i pametno.

Sretni brojevi: 2, 7, 15, 25, 33, 41

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače Lav Vodenjak

Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidjeti, pa se potrudite povesti je sa sobom ili objasniti svoju potrebu za društvenošću. Samci će lako nalaziti, ali ne i zadržavati društvo suprotnog spola. Možda će vam se u prvi tren učiniti da se vaša znanja i stručnost ne vrednuju onako kako treba. Ipak, u drugom dijelu tjedna postajat ćete sve potrebniji onima s kojim radite.

Sretni brojevi: 28, 32, 33, 41, 44, 45

Vjerojatno je da će vam nedostajati izazova u privatnom životu. Atrakcije koje vi priželjkujete izostat će, pa nemojte stvarati umjetne situacije pod svaku cijenu. Prihvatite ovo kao prolazno zatišje i uživajte u sitnicama. I one imaju svoju vrijednost. Neki će tijekom ovog tjedna morati donositi određene odluke, ali još neće imati sve informacije za procjenu. Zato je najbolje odlučivati o onom što ne trpi odgoduRazlučite što je što.

Sretni brojevi: 8, 24, 38, 41, 43, 45

Djevica Ribe

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će zato radije živjeti u mašti gledajući ljubavne �ilmove ili sanjareći na javi. Bit će i onih koji će osjetiti sve čari platonske ljubavne veze Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više shvaćati da one neopipljive ili skrivene teme sve više dobivaju na značaju. Pazite da vam se na poslu ne potkradu greške.

Sretni brojevi: 7, 11, 27, 28, 35, 44

Zajednički jezik s voljenom osobom nalazit ćete kroz daleke i pomalo �ilozofske teme. Bit će i nešto nadmudrivanja. Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Suradnici neće biti jasni u svojim namjerama. Moguća su zatezanja tamo gdje ste se najmanje nadali. Ipak, morat ćete prihvatiti ono što se nudi i prilagoditi se najbolje kako znate.

Sretni brojevi: 1, 7, 12, 23, 33, 44

OBITELJ

Sedam bitnih stvari koje mora znati svaki par koji želi posvojiti dijete

Kad postanete roditelj, a vaše dijete dio nove obitelji, uza sve prekrasne situacije i osjećaje koje taj odnos donosi, dolaze i određene teškoće, izazovi i odgovornosti

Svjetski dan posvojenja koji se obilježio 9. studenog, globalni je pokret koji treba podići svijest o posvojenju i temama vezanim uz djecu, obitelji i sustave podrške. Iako je posvojenje općenito dobro prihvaćeno u hrvatskom društvu, postoji mnogo tema o kojima se nedovoljno razgovara. Što sve parovi koji razmišljaju o posvajanju moraju znati, donosimo ukratko:

Prilikom donošenja odluke o posvojenju važno je krenuti od sebe, od svojih očekivanja, strahova, nedoumica. Pokušajte si dati odgovor na pitanje ‘Zašto želim posvojiti dijete?’. To je vrijeme iskoristite da ponovno upoznate sebe i partnera jer donosite jednu od najvažnijih odluka u životu. U razdoblju u kojem osoba koja želi posvojiti, osoba se može osjetiti razočarano, izolirano, bespomoćno, ljubomorno – i to je normalno. Važno je pritom okružiti se ljudima koji vas mogu poslušati, razumjeti ili imaju slična iskustva.

Važno je biti hrabar, ustrajan, dobro pripremljen i informiran. Posvojenje je regulirano Obiteljskim zakonom i osnovno je načelo da se posvojenje može zasnovati prvenstveno ako je u interesu djeteta. U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine i kompetencije posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta.

Razmislite koje su odlike vaše obitelji, kako volite provoditi vrijeme i kakvom biste djetetu mogli biti najbolji roditelji. Raspitajte se i prijavite na pripremu za potencijalne posvojitelje gdje ćete saznati više o cijelom procesu i speci�ičnostima roditeljstva posvojenoj djeci.

Prva pomisao većine ljudi koji razmišljaju o posvojenju jest da žele biti roditelji malom djetetu (što mlađe, po mogućnosti novorođenče) koje je zdravo, veselo, umiljato i da, primjerice, što više sliči vama. Morate znati da su djeca koja se daju na posvajanje rođena u obiteljima koje se iz različitih razloga za njih ne mogu odgovorno skrbiti. To znači da je svako od njih, do trenutka posvojenja, imalo iza sebe određenu povijest koja je na njih ostavila manji ili veći trag te da sa sobom nose otisak obitelji u kojoj su rođena.

Postoji puno djece koja nisu stekla mogućnosti po-

svojenja kao novorođenčad, djece koja možda imaju većih ili manjih razvojnih poteškoća, djece koja nisu vaše etničke pripadnosti, djece koja imaju braću i sestre. Budite spremni i otvoreni za sve mogućnosti, ali zadržite granice koje sami smatrate bitnima. Tko zna, možda doznate da su vaše granice puno dalje i šire nego što ste na početku putovanja mogli i zamisliti.

Kad postanete roditelj, a vaše dijete dio nove obitelji, uza sve prekrasne situacije i osjećaje koje taj odnos donosi, dolaze i određene teškoće, izazovi i odgovornosti. Počinje proces stvarnog upoznavanja, izgradnje povjerenja, postavljanja i prepoznavanja granica (vlastitih i djetetovih), izgradnje identiteta vas kao obitelji, vlastitih običaja i rituala. Pristupite tome s puno strpljenja i dajte si vremena da uistinu postanete obitelj.

Biti mama/tata znači, između ostalog, (iz)graditi s djetetom odnos intenzivne emocionalne povezanosti i to činiti cijeli život. Privrženost je jaka emocionalna veza koju dijete stvara s osobom koja se o njemu brine, ona predstavlja osjećaj sigurnosti i povjerenja da će ljudi oko njega reagirati primjereno na njegove potrebe i temelj je za stvaranje zdravih odnosa s drugima. Posvojena djeca često nisu izgradila sigurnu privrženosti, ili su izgubila osobe s kojima su bila vezana. To znači da je stvaranje privrženosti novoj obitelji velika odgovornost za posvojitelje jer je potrebno izgraditi nove obrasce povjerenja prije no što se razvije zdrava privrženost i ljubav.

Vaše dijete rođeno je u drugoj obitelji i sigurno je jedan dio života proživjelo u udomiteljskoj obitelji ili domu za djecu. Taj dio njegovog života ne nestaje posvojenjem, čak i ako je posvojeno u vrlo ranoj dobi. Odgovornost je roditelja da taj dio priče, na način prilagođen djetetovoj dobi, postupno uključuje u dio slagalice koja predstavlja identitet djeteta. Važno je da dijete zna da je ono vaše, zauvijek. Ali i da dio njega potječe iz jedne druge obitelji, da se tog dijela ne treba bojati, sramiti, niti da je dijete odgovorno za bilo što se dogodilo.

Svi parovi koji su posvojili imaju teških trenutaka, razdoblja kad se ne snalaze najbolje, sumnjaju u sebe i situacija koje se ne razvijaju kako su zamislili ili željeli.

SVJETSKI DAN POSVAJANJA

Svjetske i domaće zvijezde usvajatelji

Dana 9. studenog, obilježava se Svjetski dan posvojenja. Među svjetskim, ali i domaćim zvijezdama postoje oni koji su se odlučili posvojiti nezbrinutu djecu i uljepšati im život.

Jedni od njih nisu uspjeli zatrudnjeti pa su se odlučili na posvajanje, dok su drugi, uz svoju biološku djecu, željeli pružiti dom i nezbrinutoj djeci.

Brad Pitt (58) i Angelina Jolie (47), sada bivši supružnici, imaju šestero djece od kojih je troje posvojeno. Pjevačica Madonna (64) ima četvero usvojene djece.

Što se Hrvatske tiče, političarka Milanka Opačić (54) majka je 21-godišnje Lane koju je, kao samohrana majka, posvojila kad je imala tri godine. Kad govori o njoj, oči joj se zacakle, a usta razviju u poseban smiješak. Tijekom volontiranja u domu za nezbrinutu djecu upoznala je djevojčicu Lanu i to je bila, pojasnila je, svojevrsna kemija.

„Obično ljudi prvo podnesu molbu, pa krenu tako, ja sam možda krenula nekim drugačijim putem i nisam jedina. No jedina sam bila u javnom prostoru pa se za mene zna. Uzimala sam je preko vikenda, preko tjedna, izvodila van dok me u jednom trenutku jedna teta gore nije pitala: ‘Oprostite, je li vi mislite nešto s njom?’ i

rekla mi da Lani sve teže pada kad je vraćam nazad”, pojasnila je Milanka svojedobno.

Glumac Goran Višnjić (48) i kći redatelja Antuna Vrdoljaka, Eva, prvo su posvojili četverogodišnjaka Tina, a zatim su preko surogat majke 2011. dobili prvo biološko dijete, sina Viga Lea, te su posvojili još i djevojčicu So�iju Vivien. Višnjić ima i kćer Lanu Lourdes (15), čija je majka Šibenčanka Mirela Rupić.

Bivši nogometaš Zvonimir Boban (54) i Leonarda upoznali su se još 1989., kada je ušao u butik u kojem je ona radila. Vjenčali su se krajem 1993. u Milanu pred najbližim prijateljima i obitelji, a veliko slavlje priredili u Zagrebu u ljeto 1994. godine. Tri godine nakon te velike fešte posvojili su djevojčicu.

Međutim, tu nisu stali, nego se borba za potomstvo nastavila pa su 2003. godine dom pružili i dječaku Gabrijelu. Ni tu nisu stali pa su 2007. godine posvojili i blizance i tako su obogatili dom. Uživali su u velikoj obitelji, družili se i zabavljali, a onda im se ostvarila i dugogodišnja želja pa su se 2009. ostvarili kao biološki roditelji. U njihov dom stigla je djevojčica. Ipak, nakon 28 godina braka, 2021. su se sporazumno razveli.

TV

Četvrtak, 17. studenoga 12:09 PM Dnevnik 2 01:02 PM Dr. Beck 01:42 PM Eko zona 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Hrvatska za 5 04:20 PM Bilješke o jeziku: U potrazi za standardom

04:43 PM Baština u objektivu: Muzej Slavonije - Starogradsko polje 04:48 PM Luda kuća, hum.serija 05:21 PM Tipke boli i sreće, dokumentarni �ilm 06:12 PM Romano Bolković - 1 na 1 07:02 PM Rukica bi slikala, dokumentarni �ilm

07:31 PM Skica za portret: Dario Orioli 07:41 PM Reportaža Kod nas doma: Brijačnica, dokumentarna reportaža 07:51 PM Baština u objektivu: Muzej Slavonije - Starogradsko polje

Petak, 18. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Glas domovine 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Ruža vukovarska, dok. �ilm 04:00 PM Navrh jezika: Automobil 04:15 PM Druga strana 04:40 PM Baština u objektivu: Muzej turizma 04:52 PM Dolina sunca, serija 05:37 PM Hrvati u BiH 06:02 PM Kultura s nogu 06:27 PM Hakeri rata, dok.�ilm 07:17 PM Prometej 07:42 PM Vukovar moje mladosti, d�ilm 08:09 PM Jedno djelo

Subota, 19. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Bitka za Vukovar: Druga faza bitke - potpuno okruženje 01:45 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:52 PM Globalna Hrvatska HTV 02:32 PM Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata 05:54 PM Dolina sunca, serija 06:39 PM Peti dan 07:39 PM Bonton: Posuđivanje stvari

Nedjelja, 20. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Veterani mira 01:38 PM Labirint 02:03 PM Idemo na put s Goranom Milićem: Južna Amerika - Brazil 02:47 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:54 PM Prezimiti u Riju, hrvatski �ilm 04:23 PM Dokumentarni �ilm - domaći 05:25 PM Dolina sunca, serija

06:10 PM Ruža vukovarska, dok. �ilm 06:40 PM Potrošački kod 07:05 PM Sveučilišna Hrvatska

Ponedjeljak, 21. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Puls: Zaboravljene, dokumentarna reportaža

01:13 PM Nedjeljom u 2 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:16 PM Plodovi zemlje 03:06 PM Prezimiti u Riju, hrvatski �ilm 04:36 PM Abeceda zdravlja: Ljetne infekcije 04:54 PM Zadar: More 05:24 PM Mir i dobro 05:49 PM Samo lagano

06:19 PM Koncert prvonagrađenih na natjecanju mladih glazbenika 07:44 PM Stani v Zagorju: , dok. serija

Utorak, 22. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Treća dob 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Vrtlarica 04:00 PM Humoristična serija - domaća 04:30 PM Dokumentarna emisija/�ilm04:50 PM Dokumentarna emisija/�ilmkratka forma 04:55 PM Na rubu znanosti 05:45 PM Lijepom našom 07:00 PM Dokumentarni �ilm - domaći 07:50 PM Skica za portret

Srijeda, 23. studenoga 12:10 PM Dnevnik 2 01:03 PM Dr. Beck 01:43 PM Znanstveni krugovi 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:15 PM Kod nas doma 03:00 PM Otvoreno 03:30 PM Zlatna liga 03:55 PM Razgovor s razlogom / Što je klasik?

04:25 PM Dokumentarna emisija/�ilm04:50 PM Koncerti zabavne glazbe 05:55 PM Izvan formata

06:25 PM (Re)kreativac

06:50 PM Otkrivamo Hrvatsku 07:15 PM Seoska gozba

PM

Vukovar moje mladosti, dok.i �ilm HTV, petak, 18. studenoga, 07:42

‘Vrisnuo sam i skočio kad sam vidio da idem na SP’

‘Bitno je da budemo svi zdravi i spremni za sve okršaje! Ja sam spreman!‘, kaže Sučić

Posljednjih dana, nakon konačne objave Dalićevih izabranika za Mundijal u Kataru, novinari su u nekoliko navrata pokušali razgovarati sa ‘svježim’ reprezentativcem Hrvatske, 20-godišnjim Lukom Sučićem (rođen je u Austriji, ali roditelji su mu iz Bugojna).

Morali su ga uporno nagovarati za gostovanje. Razgovarati je htio, ali neslužbeno, ne i za novinu, uz ispriku i objašnjenje da je bio i previše u medijima, kao i uz opasku da je on najmlađi u reprezentativnom kadru, pa nije na njemu da govori o mundijalskim temama pored toliko senatora u kockastome dresu.

Dakako, novinari su imali razumijevanje za takav njegov skroz korektan stav, ali novinari se nisu dali, što je na koncu ipak urodilo plodom. Prihvatio je, pristao pred okupljanje reprezentacije kazati poneku rečenicu...

Kako ste u prvi mah doživjeli informaciju da ste pozvani?

- To jutro kad se objavljivao popis imali smo trening, tako da nisam mogao pratiti uživo izbornikovu presicu, ali odmah nakon završetka obveza s momčadi odjurio sam u svlačionicu i dohvatio se mobitela, gdje sam pročitao i svoje ime.

Kako ste odreagirali spoznavši da ste ‘unutra’?

- Pa, to je nešto neopisivo, uistinu sam vrisnuo od sreće, skočio, kao da sam skakač u vis. Odmah su me suigrači počeli grliti, svi su mi čestitali, trener, stručni stožer, svi u klubu. To mi je poseban doživljaj koji ću pamtiti cijeloga života... Nadate li se i određenoj minutaži na SP-u?

- Rekoh, presretan sam zbog izbornikovog poziva, a hoću li dobiti minutažu ili ne o tome uopće ne razmišljam. Neka sam među kandidatima, a ako bude trebalo zaigrati, spreman sam dati sve što mogu za uspjeh državne momčadi. Vi dobro poznajete moje razmišljanje u tom pogledu, idem stepenicu po stepenicu, korak po korak. Kakva razočaranost, kakva ljutnja, zbog čega!? Mlad sam, još uvijek učim, a u hrvatskoj reprezentaciji imam privilegij učiti od najboljih i najiskusnijih. Naravno da ću biti sretan ako me izbornik bude koristio, ali o nekakvom nezadovoljstvu ne može biti govora. Bitno je da budemo svi zdravi i spremni za sve okršaje! Ja sam spreman!

Riječ je o klasiku, estetskom užitku koji svakome dopušta da nosi odjeću u obliku šahovnice, no u isto vrijeme on je simboličan za naciju koja se morala krvavo boriti da bi uopće postojala, piše Athletic

Svjetsko prvenstvo započet će sljedeće nedjelje utakmicom koju će u skupini A igrati domaćin natjecanja Katar i Ekvador. Česta tema pred velike nogometne turnire su i dresovi reprezentacija pa je i Athletic tome posvetio pažnju. Secirao je i izgled dresova u kojima će nastupati Hrvatska.

“Dobar dres može promijeniti vaše mišljenje o momčadi. Ako ste neutralan promatrač ili ako je vaša reprezentacija ispala, nema ništa loše u tome da na temelju izgleda izaberete momčad kojoj ćete dati podršku. Te su stvari važne i nemojte nikome dozvoliti da vam kaže da nisu”, piše Athletic u uvodu teksta.

Hrvatska je svoje dresove pokazala sredinom rujna. Crveno-bijel dres Hrvatski nogometni savez ovako je predstavio: “Prva garnitura dresova inspirirana je temom vatrenog srca, savršeno se uklapajući u strastven, radišan i vatren karakter hrvatskog naroda i reprezentacije. Riječ je o redizajniranoj i moderniziranoj verziji kvadratića, koji su odavno postali globalno prepoznatljiv simbol hrvatskog ponosa.”

PROUD TO BE CROAT; ‘Svugdje u svijetu će te prepoznati u tom dresu...’

klasik s primjesom rizika: senzacionalan i ikonički napravi li se dobro, ali doista je lako i napraviti ga loše. Ovaj pokušaj je negdje između, započinje s kvadratićima na lijevom ramenu koji nestaju prema prsima. Može se vidjeti na što se ovdje išlo, ali dres pomalo nalikuje na majicu kakva se može koristiti u reklamama za čišćenje, kao da je netko s nje obrisao kvadratiće.”

prirodne ljepote i nacionalnog ponosa...”

Predstavljanje rezervne garniture ovako je bilo popraćeno: “Pričuvni dres dodatno oplemenjuje kultne kvadratiće kroz simboliku prirodnih ljepota i nacionalnog ponosa; oni su u ovom slučaju zamagljeni i valovitih linija u kombinaciji tamnoplave i tirkizne boje, a dizajnirani su tako da podsjećaju na plime i oseke Jadranskog mora, čiji valovi zapljuskuju hrvatsku obalu. Stilski uzorci prezimena i brojeva na dresovima također su u duhu hrvatske povijesti i tradicije s obzirom na to da su inspirirani povijesnom hrvatskom glagoljicom.”

Athletic o prvoj garnituri ovako piše: “Mora da je prilično delikatan posao dizajnirati domaći dres za Hrvatsku. Prvo, riječ je o klasiku, estetskom užitku koji svakome dopušta da nosi odjeću u obliku šahovnice a da se ne osjeća kao da je u ska punk bendu.

No u isto vrijeme on je simboličan za naciju koja se morala krvavo boriti da bi uopće postojala, na što treba podsjetiti jer je naša generacija daleko od sukoba u bivšoj Jugoslaviji.”

“Dva palca gore”

“Ovaj bi mogao podijeliti ljude jer kvadratići nisu u prvom planu i čini se da nestaju u nasumičnim intervalima, zbog čega pomalo nalikuju na kompjutersku igricu iz 1980-ih. Mi u Athleticu ipak mu dajemo dva palca prema gore. Nezahvalno je varijaciju dodavati klasiku, ali ovdje su uspjeli.” Hvali se i druga garnitura:

“Mislite li da netko kome je dan zadatak dizajniranja hrvatskog dresa povremeno čezne za jednostavnom majicom ili prugama, zvijezdom na sredini majice ili čime god - bilo čime samo ne za tim dizajnom s kvadratićima? Nadamo se da ne jer je u pitanju uvjerljiv

Bilo je puno komentara na ovaj tekst. „Uz brazilski, najprepoznatljiviji dres na svijetu... Mi Hrvati !!!!“, napisao je jedan. „Hr dres je doslovno unikat.

Ne postoji niti jedna repka na svijetu koja ovo ima“, dodao je drugi. „Svugdje u svijetu će te prepoznati u tom dresu ... PROUD TO BE CROAT, sukus je zapravo većine komentara.

Zajedništvo je najveća snage i ove Hrvatske…

Imamo kvalitete koliko hoćete, u svim linijama, jako sam sretan zbog toga i jedva čekam te utakmice, kaže Rakitić

Svako toliko vrte se njegovi “penali” koje je u Rusiji zabio Danskoj i domaćinu. Uoči Svjetskog prvenstva posebno su draga uspomena. Nema boljeg sugovornika za najaviti Mundijal od Ivana Rakitića!

Što ćete vi osobno raditi za vrijeme Mundijala?

- Uživati sa ženom i djecom i navijati za naše.

Prvu utakmicu igramo već u 11 sati ujutro.

- Još bolje, taman uz kavu... Prisjetite li se kad Rusije?

- Kako ne, šteta je i teško mi je što su ta vremena prošla, ali reprezentacija će u meni imati najvećeg navijača i siguran sam da ćemo vidjeti veliku Hrvatsku.

Što Vatreni mogu napraviti?

- Općenito će Svjetsko prvenstvo biti dosta zanimljivo. Guste utakmice i puno iznenađenja. Za sve reprezentacije najbitniji je cilj proći skupinu, tako mora biti i za našu. Potom ćemo se polako pripremati za dalje. Treba ići iz utakmice u utakmicu. Vidim da je vrlo kvalitetna atmosfera, te jako pozitivno gledam na Mundijal što se tiče naše reprezentacije.

Jesu li vas iznenadili kako su igrali ove godine, otišli su na Final Four?

- Ne, nije me to iznenadilo jer poznajem ih i to nije slučajno. Na tom Final Fou-

ru je željela biti i Francuska, ali naši dečki su fantastično odradili posao i zaslužili prvo mjesto. Čestitke na tome, a nadam se da će jednako nastaviti u Kataru, da će i dalje ići tim ritmom.

Što je najveća snaga ove Hrvatske?

- Kao i uvijek – zajedništvo. Postoji �ini miks između mladih i nekoliko starijih igrača, to je jako bitno i dobro. Svi skupa, kao što je bilo u Rusiji, moraju držati pozitivu i tada će sve biti moguće.

Mnogi stručnjaci reći će da je ekipa u Rusiji bila jača?

- Hrvatska ima kvalitete koliko hoćete. O tome se nimalo ne brinem. Uvjeren sam da će reprezentacija biti iznenađenje, a ujedno da će više igrača napraviti individualni iskorak. Kao i uvijek na velikim natjecanjima, jedna je priča sad, a druga će biti poslije.

I što se tiče reprezentacije i igrača. Naglašavam, imamo kvalitete koliko god hoćete u svim linijama da naša budućnost bude fantastična. Jako sam sretan zbog toga i jedva čekam te utakmice.

Hrvatska je pobijedila Dansku u prvoj garnituri dresova “Simbolika

Hrvatske dresove dizajnirao je Nike

Luka Sučić

Ivan Rakitić

Bit će trgovi puni svugdje, znamo koliko hrvatski narod prati reprezentaciju i koliko nam je svima velika želja da ponovno nešto napravimo, rekao je Dalić

Izbornik Zlatko Dalić održao je u ponedjeljak konferenciju za medije uoči puta hrvatske reprezentacije na Bliski istok. U ponedjeljak navečer otputovali su za Rijad, gdje će protiv Saudijske Arabije u srijedu odigrati prijateljsku utakmicu, a u petak se sele u Katar, gdje će se odigrati Svjetsko prvenstvo.

Ponedjeljak je ujedno bio rok i za slanje konačnog popisa od 26 nogometaša FIFA-i. Promjena u odnosu na Dalićev prvotni popis ne bi smjelo biti. Svi hrvatski reprezentativci izbjegli su teže ozljede tijekom zadnjeg tjedna u klubovima. Podsjetimo, hrvatska reprezentacija prvu utakmicu na SP-u igra 23. studenoga protiv Maroka.

Nema promjena na popisu

“Sve je u redu, svi su igrači zdravi, svi su odradili svoje utakmice za vikend i dolaze ili su već došli u Zagreb. Nema nikakvih promjena u odnosu na prvotni popis. Ti igrači idu u Saudijsku Arabiju s kojom igramo u srijedu”, započeo je Dalić.

“To nam je prva i zadnja pripremna utakmica. Dat ćemo šansu igračima kojima treba utakmica, koji nisu igrali standardno i puno u zadnje vrijeme. Kalkulirat ćemo u smislu sastava i igrača. U četvrtak ćemo imati regeneracijski trening, a u petak idemo u Dohu i počinjemo s ozbiljnim radom. Pratit ćemo prijateljske utakmice Maroka i Kanade pa ćemo imati puno više informacije”, rekao je pa dodao: “Maroko nam je vrlo bitna, ako ne i ključna utakmica. Protivnik koji je sjajan, možda i nismo imali tako veliko mišljenje o njemu u početku, ali imaju sjajnu reprezentaciju, punu dobrih igrača. Opasni su, nezgodni stabilni.”

Zna li se sastav za Maroko?

“Ne znam što će biti do Maroka. Moramo odraditi par treninga, vidjeti stanje igrača i prirediti se. Čeka nas teška utakmica. Ovisit će i o našoj analizi Maroka, da vidimo što su im jače, a što slabije točke. U nedjelju im se ozlijedio važan igrač (Harit). Mi se moramo spremiti za ono gdje smo najjače, a to je naš vezni red, tu moramo napraviti prevagu. Oko sastava ćemo razgova-

Ako pobijedimo Maroko, krenut će euforija…

ći zbog skupoće u Katar. To mi je žao.”

Situacija s igračima koji su imali ozljede?

“Svi smo bili u strahu kad se Gvardiol ozlijedio. Srećom, sve je u redu. Dogovor je bio da se napravi maska i da preskoči ovu zadnju utakmicu, ali on, kakav je, odigrao je to i bio je sjajan. Ima mali problem s vidnim poljem zbog te maske, ali dobro da je odigrao jer je prebrodio taj prvi strah.

Mislim da kad imaš masku ipak to nije 100%, to je mali problem. Ali nama je Joško jedini ljevak na poziciji stopera, igra odlično i ja u potpunosti računam na njega.

rati 22. na press konferenciji.”

Je li vam Vaha pomogao oko Maroka?

Oršić i Erlić: Ostvarenje sna

Na konferenciji za medije zajedno s izbornikom bili su Mislav Oršić i Martin Erlić. Evo što su rekli.

Oršić: “Meni osobno je ovo prvo iskustvo. Ne znam što očekivati. O motivaciji ne treba govoriti, svi smo maksimalno spremni.

Nadam se da ćemo se dobro pripremiti u ovih tjedan dana i probati proći skupinu.

To je jedan od prvih ciljeva, vidjet ćemo za dalje.”

Erlić: “Za mene je ovo ostvarenje sna, nema se što reći. Svi igrači sanjaju igrati na Svjetskom prvenstvu. Trebamo dobro ući, počevši od Saudijske Arabije, to je dobar test.

Treba ići utakmicu po utakmicu, razmišljati o Maroku, a onda dalje.”

“Nisam se čuo s Halihodžićem (bivši izbornik Maroka koji ih je odveo na Svjetsko prvenstvo pa su ga nedavno smijenili) nisam ga niti zvao. To ne bi bilo ni korektno s moje strane. On je tu reprezentaciju odveo na Svjetsko prvenstvo. Znam koliko je on principijelan, ne bi mi on to rekao niti bi ga ja pitao. Imamo svoje skaute. Ne bi ni meni bilo zgodno da me netko to pita za Hrvatsku, a da nisam izbornik.” Tko su favoriti Svjetskog prvenstva?

“Sastavi, primjerice, Brazila... vidi se koliko je to jako. Imaju igrače iz najjačih europskih klubova. Puno je takvih igrača i otpalo u Brazilu. Po meni je to najkvalitetnija reprezentacija, prema popisu.

No i prije četiri godine su bili u ulozi favorita pa su ispali u Belgiji. Ništa nije sigurno. Rekao sam da je tu desetak reprezentacija koje se mogu nadati visokom plasmanu.

Francuska, aktualni prvak, Argentina s Messijem je uvijek opasna, i njemu i Ronaldu s Portugalom je to zadnje SP. Njemačka je u krugu favorita, Nizozemci mogu biti jako opasni, bili su sjajni u Ligi nacija. Tu su pravi Španjolci s pravom reprezentacijom i s puno potentnih igrača.

Englezi su imali kiks u Ligi nacija, ali ima najskuplju i najbolju ligu na svijetu i tu je izbor igrača ogroman. Očekivao sam više od njih u zadnje dvije-tri godine, igrali smo protiv njih u Ligi naci-

ja, oduševili su me. Belgija je tu, četiri godine je bila top 1 na FIFA-inom renkingu. Ne bježim od toga da smo i mi kvalitetni, ali neću stavljati nikakav teret ni igračima ni sebi na leđa.

Krivo mi je što je ovo Svjetsko prvenstvo samo za odabrane. Oni koji stalno prate Hrvatsku ne mogu oti-

Marcelu će trebati utakmica u Saudijskoj Arabiji, sad je igrao 12 minuta, jedan od naših ključnih igrača. S njim i bez njega nismo isti. Drži balans i kontrolu cijele reprezentacije. Ima sigurnost, mirnoću i možda i najveće samopouzdanje od svih. Nadam se da će on doći u pravu formu, njegova trka nije upitna.”

Navijačka euforija?

“Ni prije četiri godine nije bilo okupljanja u prvom kolu. Ako krenu rezultati, za čas ćemo se organizirati i bit će puni trgovi diljem države. Samo da napravimo dobar rezultat. Ako mi to napravimo, opće je poznato da se organiziramo u sekundi. Nestat će i dresova i svega ostaloga.

Ako pobijedimo Maroko, drugu utakmicu će trgovi biti puni svugdje. Samo da mi budemo dobri.

Znamo koliko hrvatski narod prati reprezentaciju i koliko nam je svima velika želja da ponovno nešto napravimo.”

Doček Vatrenih na Trgu bana Jelačića u Zagrebu 2018.

Izbornik Zlatko Dalić čvrsto na zemlji

Martin Erlić i Mislav Oršić

Nema promjena u sastavu Hrvatske

Idemo u Katar puni samopouzdanja.

Nedavno smo se

kvali�icirali za Final

Four Lige nacija, momci su samouvjereni, ali i ponizni. Svi sastojci za rezultat su tu, kaže Bilić

Trener Watforda Slaven

Bilić dao je zanimljiv intervju za lokalni Watford Observer u kojem je tamošnjim novinarima pričao o šansama Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Kataru. Bivši izbornik Hrvatske rekao je kako na nijednom velikom natjecanju Hrvatska nije među glavnim favoriti-

‘Hrvatska ima najbolji vezni red na svijetu i najbolju atmosferu u ekipi’

ma, ali je dodao na nitko ne voli igrati protiv Hrvatske.

‘’Hrvatska nikad nije među favoritima ni na jednom turniru. Mediji i stručnjaci uvijek rezerviraju mjesta za favorite za velike nacije. U redu, ali nitko ne voli igrati protiv Hrvatske. Imamo s jedne strane vrlo iskusne igrače, a opet i niz mladih momaka koji nisu tu samo da popune broj, već mogu biti glavni protagonisti’’, rekla je legenda Hrvatske.

Bilić je kao ključ potencijalnog uspjeha u Kataru naveo hrvatski vezni red - Luku Modrića, Marcela Brozovića i Matea Kovačića.

‘’Nijedan vezni red nije bolji od ovoga što imamo: Brozovića, Kovačića i Modrića. Nitko nema nešto slično, a tu je i Ivan Perišić.

Možemo daleko dogurati, a najveća kvaliteta hrvatske reprezentacije – a to znam jer sam igrao za Hrvatsku, a potom je i trenirao šest godina – uvijek je bila i ostala je, bez obzira tko je izbornik, da je to jedna nevjerojatna grupa ljudi.

Oni su prijatelji. Ne razgovaraju samo kad se sretnu, razgovaraju cijelo vrijeme. Vole provoditi vrijeme zajedno. Inače u reprezentacijama neki igrači, nakon što su tri

tjedna zajedno, dosade jedni drugima. No, ovi momci žele biti jedni s drugima godinama.’’

Bilić je rekao da je atmosfera u Hrvatskoj sjajna i da su navijači puni samopouzdanja.

‘’Svaki put kad igramo na velikom turniru, očekivanja kod kuće u Hrvatskoj su velika. Ponekad je to realno, ponekad nije. Ali ovaj put idemo tamo puni samopouzdanja.

Nedavno smo se kvali�icirali za Final Four Lige nacija, momci su samouvjereni, ali i ponizni. Svi sastojci za rezultat su tu.’’

Hrvatski boksač već u četvrtome meču bori se za WBC-ov pojas

Ovaj će 26-godišnjak to pokušati u Solinu, dosad je u sve tri profesionalne borbe ostvario pobjede prekidom

Filipu Hrgoviću i Alenu Babiću nedavno je potvrđeno da će se boriti za naslov svjetskog prvaka, Ivana Habazin osvojila je WBC-ov Silver pojas, ali tu ne staju veliki uspjesi i prilike hrvatskog boksa u ovoj godini. Idućeg mjeseca Luka Plantić borit će se za WBC-ov Silver pojas interkontinentalnog prvaka u supersrednjoj kategoriji.

U tek četvrtoj profesionalnoj borbi karijere ovaj će 26-godišnjak 17. prosinca u Solinu na deset rundi boksati protiv Khorena Gevora, 42-godišnjeg Armenca s njemačkom putovnicom, koji u karijeri ima omjer 34-10, uz 17 pobjeda nokautom.

“WBC nam je poslao nekoliko mogućih protivnika,

bio je među njima Turčin Yildirim, koji je boksao protiv Canela Alvareza. Još dvojica su odbila i tako smo došli do Armenca koji je pristao”, ispričao je Plantić, koji je u sve tri profesionalne borbe ostvario pobjede prekidom.

Kao profesionalac prvi put se okušao 2018., ali onda se ipak posvetio amaterskoj karijeri. Ove je godine dobio

još dva profesionalna meča, a pobjeda nad Južnoafrikancem Rynom Liebenbergom prije dva mjeseca u Solinu dovela ga je do ponude da boksa za svoj prvi pojas.

“Ovaj meč mi otvara sva vrata, a cilj je u sljedeće dvije godine doći do borbe protiv Canela Alvareza, koji u supersrednjoj drži sve pojaseve”, poručio je Plantić.

ANALIZA

HRVATSKA SANJA VELIKE

Vatreni imaju širu momčad nego u Rusiji

Finale je gotovo pa nemoguće ponoviti, ali uz malo sreće ova momčad može vrlo daleko

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Zlatko Dalić objavio je konačan popis od 26 imena putnika na Svjetsko prvenstvo u Katar. To znači da je sa šireg popisa otpalo osam igrača. To su vratari Dominik Kotarski i Nediljko Labrović, braniči Duje Ćaleta-Car i Marin Pongračić, veznjaci Josip Mišić i Luka Ivanušec te napadači Antonio Mirko Čolak i Josip Brekalo.

Dalić je na presici pojasnio zašto nije zvao pojedine igrače, ali otkrio je i kako već zna skoro cijelu postavu za prvu utakmicu u skupiniu koju Hrvatska igra protiv Maroka u srijedu 23. studenog. “Zna se kod nas sve osim napadača i desnog krila. Imamo kvalitetnu momčad i slagat ćemo to kad napravimo analizu Maroka. Jako smo blizu sastava za prvu utakmicu. Imamo velik broj opcija”, poručio je izbornik.

Prema dosadašnjoj praksi Dalićevog izbora, klupskoj formi, ali i izjavama izbornika, javnosti je poznato osam startera. Na golu će biti Livaković, desni bek će biti Juranović, lijevi Sosa, a Gvardiol jedan od stopera. Tercet Brozović, Modrić i Kovačić je nedodirljiv u sredini terena, a lijevo će krilo biti Perišić.

Onaj još jedan prvotimac kojeg Dalić zna je stoper. Iako su i Josip Šutalo i Martin Erlić odigrali sjajne utakmice za Hrvatsku u Ligi nacija, ne bi bilo iznenađenje da u Kataru u srcu obrane uz Gvardiola gledamo Dejana Lovrena koji dobro igra u Rusiji. Šutalo je imao nekoliko grešaka u Ligi prvaka, mlad je i moguće je da će Dalić tražiti iskusniju opciju. Za desno krilo konkurira

nekoliko igrača. Najozbiljniji kandidati su Mario Pašalić koji je zabio nekoliko golova i koji paše igri reprezentacije jer ulascima iz drugog plana postaje drugi napadač i Lovro Majer, koji može postati dodatni vezni igrač i pomoći u kreaciji. Ne treba otpisati ni Nikolu Vlašića koji je u Torinu probudio svoju karijeru.

Konačno, od napadača su na raspolaganju Kramarić, Petković, Livaja i Budimir. Dalić je dosad povjerenje najčešće davao Kramariću, ali i s njim i Petkovićem je problem što se prečesto spuštaju nisko kako bi pomogli u igri i nisu dovoljno blizu gola u završnici. Ovo je najneizvjesnija pozicija i Dalić će vjerojatno tu najviše rotirati, ovisno o stilu suparnika.

Hrvatska u Kataru ima vjerojatno širu ekipu nego u Rusiji. Na skoro svakoj poziciji ima barem jednu kvalitetnu zamjenu i, u slučaju da barem jedan napadač bude raspoložen i Dalić nađe dobitnu formulu u prednjem dijelu momčadi, mogli bi otići vrlo daleko. Jedina slaba točka je činjenica da ne postoji prava zamjena za Brozovića koji je zadnjih mjesec i pol dana zbog ozljede igrao jako malo. To bi trebao biti Kristijan Jakić, ali on je u Eintrachtu u zadnje vrijeme puno češće bek, nego vezni igrač.

Dio javnosti je zbog toga zamjerio Daliću nepozivanje Dinamovog Josipa Mišića. Ovako je to izbornik objasnio: “Nisam pobornik toga da na Svjetsko prvenstvo idu igrači koji dosad još nisu bili s nama, u tome je stvar s Mišićem. Nama je Brozović ključan igrač, veseli me što je počeo igrati ponovno. Jakić je tu, on može pokriti barem tri pozicije i nudi nam više opcija.”

Ako Brozović bude spreman, ne bi trebalo biti problema na toj poziciji. Hrvatska ima dobar ždrijeb u grupnoj fazi. Jači smo i od Maroka i od Kanade, a zlatna belgijska reprezentacija daleko je od najboljih dana. Od tri najveće zvijezde, samo De Bruyne igra na elitnoj razini. Hazard se izgubio u Real Madridu, a Lukaku je zbog ozljede propustio skoro cijelu ovu i dio prošle sezone.

Hrvatska se u osmini �inala križa sa skupinom u kojoj se nalaze Španjolska i Njemačka. To će biti vrlo velik izazov, ali po prognozama bi ponovno jedan dio ždrijeba trebao biti mnogo lakši do drugog. Finale je gotovo pa nemoguće ponoviti, ali uz malo sreće ova momčad može vrlo daleko.

Vjerojatno nikad u povijesti nije s ovako velikim očekivanjima i u ovako dobroj atmosferi ispraćena na veliko natjecanje.

Marcelo Brozović donosi stabilnost

Ivan Perišić je najopasniji hrvatski napadač

Slaven Bilić u vrijeme kad je bio hrvatski izbornik

Luka Plantić

Modri su time

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Uposljednjem susretu 17. kola SuperSport HNL-a prije stanke zbog Svjetskog prvenstva, Dinamo je na Rujevici pred 5.800 gledatelja deklasirao Rijeku rezultatom 7-2. “Modri” su odigrali fantastičnu utakmicu, posebno prvo poluvrijeme nakon kojeg su vodili čak 4-0. Golove za momčad hrvatskog prvaka zabili su Ivan Smolčić (2-ag), Mislav Oršić (13, 44), Dario Špikić (27), Josip Šutalo (56) i Mahir Emreli (72, 85), dok su za Rijeku zabili Gabriel Lunetta (47) i Mario Vran-

Dinamo Rijeci na Rujevici zabio sedam komada

čić (90+1).

Bila je to očajnu predstavu Rijeke, koja je upisala jedan od najtežih domaćih poraz ikada.

Osijek je na gostovanju pobijedio Šibenik sa 2-0, a oba gola je postigao Drion Drena Beljo.

Osijek je ovom pobjedom produžio niz bez ligaškog poraza na Šubićevcu na čak 11 godina.

Osječani su poveli u 36. minuti kad je Caktaš primio loptu u kaznenom prostoru, odlično je proslijedio u peterac za Belju koji je glavom zabio za vodstvo Osijeka.

Samo dvije minute kasnije Beljo je postigao još jedan pogodak. Ovoga puta pucao je sa 20-tak metra pogodivši donji lijevi kutu za 2-0.

Slaven Belupo i Hajduk su u Koprivnici igrali 2-2

(0-2). Hajduk je nakon prvog poluvremena vodio sa 2-0 golovima Krovinovića (12) i Pukštasa (28), da bi domaći poravnali početkom nastavka preko Hoxhe (49) i Krstanovića (58) iz penala za koji u Hajduku tvrde da nije postojao.

U 36. minuti je došlo do 20-minutnog prekida jer je linijski sudac pogođen predmetom u glavu. Na travnjaku je došlo do koškanja kapetana Hajduka Livaje i braniča Slavena Solde.

Nogometaši Lokomotive svladali su Istru 1961 sa 2-0 (1-0).

Strijelci za domaće bili su Kulenović (11-11m) i Stojković (73).

Utakmica između Gorice i Varaždina odgođena je zbog korone u domaćim redovima.

Stanišić potpisao novi ugovor s Bayernom

Za nekoga poput mene tko je rođen u Muenchenu sve ovo je san, izjavio je 22-godišnji nogometaš

Hrvatski nogometni reprezentativac Josip Stanišić potpisao je novi ugovor sa svojim klubom, minhenskim Bayernom, koji ističe 2026. godine, objavila je službena internetska stranica bavarskog kluba.

„Za nekoga poput mene tko je rođen u Muenchenu sve ovo je san“, izjavio je 22-godišnji nogometaš koji će za Hrvatsku nastupati na skorašnjem Svjetskom prvenstvu kojem je domaćin Katar.

Majerova asistencija u pobjedi Rennesa

igrati, dobro radi kada je po-

trebno“, izjavio je Hasan Salihamidžić, sportski direktor kluba.

Od starta profesionalne karijere Stanišić je član Bayerna gdje je prvo prošao nogometnu školu, od 2017. do 2019. godine. Potom je do 2021. bio član druge momčadi, dok je od prošle godine i dio udarnog sastava najboljeg njemačkog kluba.

Nakon što je prvo nastupao za njemačku reprezentaciju do 19 godina odlučio se za promjenu te je izabrao Hrvatsku.

Upisao je tri nastupa za Hrvatsku U21, a potom još šest za A reprezentaciju Hrvatske. Stanišićevi roditelji su iz okolice Slavonskog Broda.

Nogometaši

Rennesa svladali su pred svojim navijačima Toulouse sa 2-1 (1-0) i tako došli do sedme uzastopne pobjede na svom stadionu u ovoj sezoni francuskog prvenstva, u kojoj je vrlo značajnu ulogu imao hrvatski reprezentativac Lovro Majer.

On je u 25. minuti asistirao za vodeći pogodak svoje momčadi. 52. minuti je Majer prošao kroz obranu gostiju do ruba kaznenog prostora i opalio prema donjem lijevom kutu, ali je gostujući vratar Dupe sjajno obranio.

Nakon izjednačenja gostiju, Majer je tri minute kasnije došao do lopte na 20-ak metara i proslijedio je prema Terrieru koji je gađao suprotan kut. Dupe je ponovno odlično obranio, ali je na

odbijenu loptu natrčao Kalimuendo i poslao ju u mrežu za konačnih 2-1. Majer je u igri bio do 74. minute.

Vlašić oduševio navijače Torina

Nikola Vlašić oduševio je navijače Torina igrom kod Rome u 15. kolu Serie A. Jurićeva momčad dramatično je ostala bez pobjede (1:1) nakon što je gol primila pri kraju sudačke nadoknade. Vlašić, koji je u Torinu na posudbi iz West Hama, odigrao je svih 14 utakmica.

Točnije, u njima je propustio samo jedno i pol poluvrijeme. Sve druge igrao je od početka do kraja, pa tako i onu na Olimpicu. To je uradio tako da je impresionirao navijače Torina, koji nakon njegove partije kod Rome pišu:

“Mama mia, kakva igračina!”, “SP na kojem igra za Hrvatsku počinje za tjedan dana, a on ne da se ne štedi, nego gine za Torino do posljednje kapi znoja”, “Otkupite ga još večeras!”

U ugovoru o posudbi je klauzula po kojem ga može otkupiti od West Hama za 15 milijuna eura.

Riječanima nanijeli jedan od najtežih poraza ikad. Gorica je zbog korone odgodila susret, a Hajduk je uzeo samo bod u Koprivnici

Serse Cosmi (64) više nije trener Rijeke. Dobio je otkaz nakon što je momčad izgubila 2:7 na Rujevici od Dinama u 17. kolu SuperSport HNL-a. To je najteži domaći poraz Rijeke u HNL-u i

Josip Stanišić je odličan branič

drugi najteži u povijesti. Cosmi je trener Rijeke bio samo 73 dana. Vodio je momčad na 12 utakmica, deset prvenstvenih i dvije u Kupu. U HNL-u je imao skor od šest poraza, tri pobjede i jednog remija. U Kupu je na penale prošao niželigaša Moslavinu, a onda u osmini finala ispao od drugoligaša davljenika Bijelog Brda.

Nikola Vlašić

Lovro Majer

Odlazak Talijana