Page 1

Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva

40-42 prosinac 2010.

40-42 HČD >> Hrvatsko čitateljsko društvo

prosinac_2010 9 7.indd 1

CroRA >> Croatian Reading Association

14.12.2010 22:26:18


Hrčak Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 40-42, prosinac 2010.

Sadržaj: Riječ urednice Dragi čitatelji ........................................................................... 2

Ivana Morić Filipović; Drahomira Gavranović: Naleti na knjigu .................................................................... Iva Pejković: “Dioptrija” – klub mladih čitatelja u Gradskoj knjižnici Zadar ..................................................... Ivana Faletar: Dani Afrike u knjižnici Popovača ............. Ida Bogadi: Školski Odmor ................................................. Božena Kolman Finžgar: Knjige na “godišnjem odmoru” .......................................... Ivanka Učakar: Lolo u knjižnici ..........................................

Događanja Poruka nove predsjednice Hrvatskog čitateljskog društva .................................................................. 3 Darko Lacović: 12. godišnja/izborna skupština Hrvatskog čitateljskog društva .................................................................. 4 Međunarodni dan pismenosti – zašto i kako smo ga obilježili Poruka predsjednice povodom Međunarodnog dana pismenosti .......................................... 4 Nataša Bujas: Slikovnice za bebe u Sisku i Bjelovaru .......... 5

Aktualno Manja Ravbar i Saša Ogrizek: Knjige za svakoga ............. Ivana Sudarević: Nove granice promicanja pismenosti – IRA Reading Radio i podcast........................................... 56. konvencija Međunarodne čitateljske udruge (IRA) .. 17. europska konferencija o čitanju ...................................

Mjesec hrvatske knjige Katica Novoselac: Pod krošnjama uz Bosut .......................... 6 Jerko Barišić: Čitanje pod granama hrasta ........................... 7 Ivana Hengl: Upoznavanje drveća kroz čitanje.................... 7 Dejana Kurtović: Pod krošnjama ekoučionice ..................... 8 Lea Resman-Borković: Predstavljanje najdraže knjige pod krošnjama .................... 8 Gordana Bilić: Čitanje pod lipom .......................................... 9 Marija Bavčević: “Bijeli jelen” pod krošnjom....................... 9 Ivana Ostrički: Od krasnoslova do informacijske pismenosti pod krošnjama ..................................................... 9 Gabrijela Jakšić: Saznat ću danas da učinim sutra ........... 10 Gordana Bilić: Integrirani tjedan pod krošnjom .............. 11 Jasminka Štimac: Prijevodi zavičajnih prevoditelja.......... 11

31 32 33 35 37 37

Riječ urednice Dragi čitatelji, nakon gotovo godinu dana pred vama je novi broj Hrčka koji je po prvi puta izašao kao trobroj. Stoga u njemu donosimo pregled najzanimljivijih zbivanja tijekom 2010. godine među koji je svakako najznačajne ono vezano uz novo vodstvo Društva. Dosadašnju predsjednicu Maju Krtalić zamijenila je Vlasta Stubičar koja u svojoj poruci, između ostaloga, predstavlja plan rada za sljedeće dvije godine. Posebno mi je drago da smo i ove godine podjelom paketa u rodilištima obilježili Međunarodni dan pismenosti. A osim nastavka projekta, ističem njegovo širenje na dva nova grada, Sisak i Bjelovar. Iza nas je i Mjesec hrvatske knjige tijekom kojeg se čitalo pod krošnjama. Veseli me što ste se rado priključili ovoj nacionalnoj akciji te nam poslali brojne prikaze. Nastavljena je i uspješna suradnja s kolegama iz Slovenije koji su predstavili svoje projekte i događanja. Nadam se da ćemo i dalje tako dobro surađivati, ali da ćemo suradnju ostvariti i proširiti i na druge zemlje. I dok se listajući novi Hrčak prisjećamo ostvarenoga, istovremeno treba razmišljati o godini koja stiže i događajima koji slijede. Jedan od sigurno najzanimljivijih bit će 17. europska konferencija o čitanju u Belgiji 2011. s temom Pismenost i različitost. Ukoliko i vaši radovi budu prihvaćeni, molim vas i nas obavijestite o tome. Želim vam ugodno čitanje!

Zbivanja u Hrvatskoj Kristina Čunović: Stručni skup “Zajedno na dobrobit naših korisnika: suradnja dječjih i školskih knjižnica” ....... 13 Katarina Krolo: Međunarodni interdisciplinarni stručni skup “Knjiga i slobodno vrijeme” ......................... 14 Zbivanja u svijetu Drahomira Gavranović: 55. godišnja konferencija Međunarodne čitateljske udruge................................... 15 Ranka Javor: 32. međunarodni kongres IBBY-a “Snaga manjina” .................................................................... 16 Tematski osvrti Ivana Faletar: Čitanje i promicanje čitanja u digitalnom okruženju .......................................................... 18 Sanja Lovrenčić: Postoje li pisci i knjige za djecu? ........... 21

prosinac_2010 9 7.indd 2

29 30 31

Pročitali smo za vas Alka Stropnik: Flegar, D. Tri patuljka i čarobno pero: knjiga čitanja, učenja, zabave i čuda! Buševec: Planet Zoe, 2010. .................................................................. 38 Bogdanka Conjar: Ragnhild A. Oussoren. Ples pisanja: progresivni glazbeno-pokretni program razvoja početnih vještina pisanja u djece [dob 4-8]......... 39

Novosti iz ogranaka Ivana Faletar: Hrvatsko čitateljsko društvo, Ogranak Zagreb i Zagrebačka županija – 3. godišnja i 2. izborna skupština ....................................... 12

Praksa, ideje, inicijative Antonia Colnar: Govorimo i pišemo hrvatski .................. Katica Novoselac: Klub ljubitelja čitanja: nova iskustva u čitanju ......................................................... Danko Dujmović: Skitnja lektirom: atlas za lektiru .......... Marina Mavrek: Zid mudrosti ........................................... Ida Bogadi: Priča u podne ...................................................

28

23 24 25 26 27

2

14.12.2010 22:26:20


DOGAĐANJA Poruka nove predsjednice Hrvatskog čitateljskog društva Vlasta Stubičar, predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva

Poštovani članovi i članice Hrvatskog čitateljskog društva!

HČD-a i udruge RODA (Roditelji u akciji) Informativnoedukativni paket za novorođenčad i njihove roditelje uspješno zaživio i što smo ga uspjeli proširiti na veći broj hrvatskih gradova. Naime cilj je toga projekta dati roditeljima svakog novorođenčeta paket s edukativnim materijalima o socijalno prihvatljivom odgoju i važnosti čitanja od rođenja, popisom kvalitetnih slikovnica, slikovnicom na dar te besplatnom iskaznicom lokalne knjižnice. Započeli smo s podjelom 2009. godine u tri grada, a godinu kasnije uspjeli smo povećati broj paketa, kao i broj gradova. Ove je godine u rodilištima podijeljeno čak 360 paketića u 5 gradova (Osijek, Karlovac, Zadar, Bjelovar i Sisak). I u narednom razdoblju nastojat ćemo što učinkovitije nastaviti, ali i uspostaviti suradnju s drugim srodnim ustanovama i udrugama koje rade na promicanju pismenosti i čitanja u zemlji i inozemstvu. Na međunarodnom planu, radit ćemo u Europskom odboru IRA-e (IDEC) te u Udruzi europskih čitateljskih društava (FELA), ali i pratiti rad drugih čitateljskih udruga kako bismo primijenili njihova iskustva u vlastitom radu. Na kraju, zadatak koji trajno ostaje jedan od temeljnih jest širenje aktivnoga članstva oživljavanjem postojećih i osnivanjem novih ogranaka te intenzivnijim uključivanjem članova u rad Društva kako bi njegovi ciljevi uistinu zaživjeli. Mnogi naši ogranci i članovi vrijedno i dugo rade na poticanju čitanja i promicanju pismenosti. Za sve one koji imaju volju, a ne znaju kako početi, osmislit ćemo ideje i pomoći im da načine prve korake. Pomozite nam u tome! Pred nama je, dakle, još jedno aktivno i radno razdoblje. Nadamo se dobroj suradnji i pozivamo vas da nam se pridružite svojim aktivnostima, savjetima ili prijedlozima! Srdačno vas pozdravljam. Vlasta Stubičar, prof. i dipl. knjiž. predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva

Na izbornoj skupštini održanoj u travnju 2010. godine u Osijeku izabrano je novo predsjedništvo za razdoblje od 2010. do 2012. godine. Velika mi je čast, kao novoj predsjednici, što mogu nastaviti odličan rad dosadašnjeg vodstva s kojim i dalje nastavljamo odličnu suradnju, kao i zahvaliti na ukazanom povjerenju. Plan je Društva i u idućem mandatnom razdoblju nastaviti s dosadašnjim aktivnostima. I dalje ćemo redovito nastojati objavljivati glasilo Hrčak kako bismo vam prenosili informacije o radu Društva, ali i spoznaje iz svijeta o poticanju čitanja i pismenosti. Na engleski jezik uspješno je prevedena knjiga Danka Plevnika Fortuna čitanja, čime smo htjeli stručnim krugovima izvan hrvatskog govornog područja ponuditi jedno zanimljivo djelo. I dalje ćemo nastaviti s obavještavanjem članova Društva o najnovijim događanjima u zemlji i svijetu, o stipendijama, raznim međunarodnim skupovima, projektima i programima, i to putem mrežne stranice HČD-a, putem glasila Hrčak, elektroničkom poštom, kao i objavljivanjem kalendara događanja. Poseban naglasak stavit ćemo na prisutnost u javnosti te promicati čitanje i osvješćivati javnost o važnosti čitanja. Posebno veseli sve veći odaziv naših članova, ali i onih koji to još nisu, kroz uključivanje u naše projekte, kao i odaziv na fotonatječaj Smiješak…čitajte! Veseli nas vaša kreativnost i radujemo se novim natječajima s još većim odazivom. Tradicionalno ćemo nastaviti obilježavati Međunarodni dan pismenosti (8. rujna). Posebno nas raduje ovogodišnja zainteresiranost medija za tu problematiku te pozivi na gostovanja, kao i prilozi u njihovim medijima. Zaista, pismenost ima velik značaj u našem vremenu. Poseban naglasak u daljnjem radu Društva i dalje želimo stavljati upravo na opismenjavanje i isticanje važnosti pismenosti od najranije dobi. Uz nastavak projekta Čitajmo im od najranije dobi, posebno smo sretni što je projekt

Urednica: Ana Sudarević Uredništvo: dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, mr. sc. Martina Dragija Ivanović, dr. sc. Maja Krtalić, dr. sc. Ivanka Stričević, Drahomira Gavranović,

mr. sc. Alka Stropnik, Ivana Faletar Lektura: Goran Tanacković Faletar Prijelom: Ema Klubičko

Sjedište HČD-a: OŠ Antunovac, 31216 Antunovac, Školska 15 tel. 031/278-899; faks. 031/278-895; e-pošta: hcd@hcd.hr; URL: http://www.hcd.hr

3

prosinac_2010 9 7.indd 3

14.12.2010 22:26:21


12. godišnja/izborna skupština Hrvatskog čitateljskog društva Darko Lacović dlacovic@ffos.hr

odbora. U Nadzorni odbor jednoglasno su izabrane Marija Ivanović, Vinka Jelić i Loris Bučević-Sanvincenti, a u Upravni odbor, osim članova Predsjedništva, ponovno je izabrana Ankica Janković iz Ministarstva kulture kao predstavnica podupirućih članova te Danko Plevnik ispred počasnih članova. Radni dio skupštine završio je izlaganjem nove predsjednice o planu, programu i ciljevima rada HČD-a za naredne dvije godine, među kojima svakako treba istaknuti nastavak projekta Informativno-edukativni paket za novorođenčad i njihove roditelje, redovito izlaženje glasila Hrčak, širenje aktivnog članstva i nastavak međunarodne aktivnosti. Stručni dio skupštine obilježilo je predstavljanje aktivnosti ogranaka HČD-a u 2009. godini. Loris Bučević-Sanvincenti predstavila je rad ogranka Grada Zagreba i Zagrebačke županije, rad vinkovačkog ogranka predstavila je Klaudija Ladan, Jasminka Vajzović predstavila je aktivnosti u koprivničkom, a Nataša Bujas u sisačkom ogranku. Skupštini je prethodilo predstavljanje nove knjige Danka Plevnika, počasnog člana Hrvatskog čitateljskog društva, pod naslovom Tko je vaš najbolji čitalac?, a predstavljanje je predvodio književni kritičar Saša Drinić.

Hrvatsko čitateljsko društvo održalo je 19. travnja 2010. godine u prostorijama Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek svoju 12. godišnju, ujedno i izbornu skupštinu. Radni dio skupštine obuhvatio je izvješće o radu Hrvatskog čitateljskog društva u 2009. godini te financijski izvještaj za proteklu godinu. Oba dokumenta nalaze se na mrežnoj stranici HČD-a http://www.hcd.hr/?sel=25 Najznačajniji dio svakako je bio izbor novog predsjedništva. Prisutni članovi jednoglasno su za novu predsjednicu izabrali Vlastu Stubičar, knjižničarku u OŠ Antunovac. S obzirom na to, promijenjeno je i sjedište Društva koje se sada nalazi u Antunovcu (Školska 15). Za prvu dopredsjednicu ponovno je podržana Ana Sudarević, knjižničarka u OŠ Dubovac (Karlovac), a za drugu dopredsjednicu izabrana je Drahomira Gavranović, asistentica na Filozofskom fakultetu u Zadru. Novi je tajnik Društva Darko Lacović, asistent na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, a za novog blagajnika izabran je Siniša Petković, koji radi kao knjižničar u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek. Također, birali su se i članovi Nadzornog i Upravnog

Međunarodni dan pismenosti zašto i kako smo ga obilježili Poruka predsjednice povodom Međunarodnog dana pismenosti Svake se godine 8. rujna obilježava Međunarodni dan pismenosti. Utemeljio ga je UNESCO još 1967. godine s ciljem promoviranja važnosti pismenosti, a Hrvatsko čitateljsko društvo svake se godine pridružuje obilježavanju toga dana. Ovogodišnja tema Snaga ženske pismenosti nadovezuje se na prošlogodišnju temu Snaga pismenosti. Cilj je i dalje

naglašavati osnažujuću ulogu koju pismenost može i mora imati među ženama u cijelom svijetu. Ta je tema ujedno i dio UNESCO-ovog Desetljeća pismenosti koje traje od 2003. do 2012. godine. Prema UNESCO-ovim podacima, u svijetu je gotovo 780 milijuna odraslih ljudi nepismeno, a gotovo dvije 4

prosinac_2010 9 7.indd 4

14.12.2010 22:26:21


DOGAĐANJA

čine žene. Zato je ove godine naglasak s pravom stavljen upravo na “snagu ženske pismenosti”. Pismenost mijenja život žena, ali i njihovih obitelji, zajednica i društva općenito. Stjecanjem pismenosti žene postaju ekonomski neovisnije te se aktivnije uključuju u društveni, politički i kulturni život. Svaka žena koja je pismena ostvarila je pobjedu nad siromaštvom! Stoga je najbolja poruka povodom Međunarodnog dana pismenosti ona generalnog tajnika UN-a: Jačajući pismenost žena osnažujemo sve nas. Hrvatsko čitateljsko društvo ove će godine obilježiti Dan pismenosti dijeleći informativno-edukativne pakete u pet rodilišta: osječkom, karlovačkom, zadarskom, bjelovarskom i sisačkom. Također, već petu godinu zaredom, bit će proglašena i tri najbolja rada pristigla na fotonatječaj Smiješak…čitajte! Pozivamo vas da u skladu s temom i vi obilježite Međunarodni dan pismenosti, jer to je prilika da promislimo o važnosti pismenosti općenito, ali i da poradimo na razvijanju vlastite pismenosti. Vaše Hrvatsko čitateljsko društvo

trećine toga broja čine žene. Tijekom posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj (2001.), a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je registrirano gotovo 70 tisuća nepismenih ljudi, a čak 82 % toga broja

Slikovnice za bebe u Sisku i Bjelovaru Projekt Informativno-edukativni paketi za novorođenčad i njihove roditelje – treća etapa Nataša Bujas natasabujas@gmail.com Hrvatsko čitateljsko društvo drugu godinu zaredom povodom Međunarodnog dana pismenosti organizira podjelu paketa informativno-edukativnog sadržaja za novorođene bebe i njihove roditelje. Do sada su uspješno realizirane tri etape ovog projekta. Prva etapa realizirana je 2009. godine povodom Međunarodnog dana pismenosti (7. – 13. rujna). Tada je podijeljeno 140 paketa u Osijeku, Karlovcu i Zadru, a projekt je financijski podržalo Ministarstvo kulture. U sljedećoj etapi (15. – 28. veljače 2010.) podijeljeno je dvostruko više paketa u istim rodilištima, ovaj put uz potporu udruge RTL pomaže djeci. Povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana pismenosti paketi su se, osim u Osijeku, Karlovcu i Zadru, dijelili u još dva grada – Bjelovaru i Sisku. U oba grada akcija

Podjela paketa u sisačkom rodilištu

je uspješno provedena zahvaljujući odličnoj suradnji svih partnera: gradskih knjižnica koje su u paket dodale poziv na besplatno učlanjenje te informacije o svojim uslugama namijenjenim bebama, rodilišta gdje su se i ravnatelji bol5

prosinac_2010 9 7.indd 5

14.12.2010 22:26:23


nica i osoblje spremno uključili i podržali projekt te lokalnih medija koji su popratili cijelu akciju te tako pomogli u promociji projekta, ali i čitanja općenito. Analizom podataka dobivenih iz sisačkog rodilišta, koje je trenutno jedino u Sisačko-moslavačkoj županiji, pokazalo se da su darivane bebe i njihove majke iz 7 gradova i nekoliko općina, što ovu akciju čini županijskom, a ne samo gradskom. Stoga se nadamo da će se ostvariti cilj trajne podjele informativno-edukativnih paketa u rodilištu kako bi u projekt bila uključena sva novorođena djeca iz gradova i općina. Nakon završetka provedbe ove etape projekta, u Sisku se nastavlja akcija besplatnog učlanjenja beba u gradsku knjižnicu u suradnji s Matičnim uredom grada Siska.

Paketi su se u pet rodilišta dijelili u razdoblju od 7. do 20. rujna, a ukupno je 360 beba dobilo svoj paket. I ovaj put projekt je realiziran uz financijsku potporu Ministarstva kulture. Želja je svih suorganizatora da se s projektom nastavi i dalje, da se on s vremenom podigne na nacionalnu razinu te da traje 365 dana u godini, i to svake godine, budući da se njime širi svijest o važnosti čitanja djeci od rođenja, senzibilizira se javnost za potrebe djece, roditelja i budućih roditelja, promoviraju se usluge gradske knjižnice, kao i čitanje kvalitetnih slikovnica. Nadalje, potiče se razvoj odgovornog roditeljstva te kvalitetno korištenje slobodnog vremena.

Mjesec hrvatske knjige Pod krošnjama uz Bosut su istraživački zadatak – svaki je član KLJUČ-a trebao izabrati jedno stablo, saznati o njemu što više podataka i nacrtati ga. Osim toga, učenici su trebali pripremiti najdražu knjigu, odabrati najljepši ulomak i pročitati ga ostalima u KLJUČ-u. U popodnevnim satima uputili smo se na živopisno mjesto uz rijeku Bosut. Tamo smo pod krošnjama pročitali tekst Božice Jelušić Pogled upućen stablu osluškujući šumorenje lišća i vjerujući, kao sjevernoamerički Indijanci, da su stabla zadovoljna što smo im posvetili svoju pažnju, vrijeme i ljubav. Potom su učenici čitali unaprijed prikupljene i pripremljene podatke o stablima. Sa strahopoštovanjem smo slušali kako u Švedskoj živi 9950 godina staro stablo smreke, kako u Kaštel Štafiliću raste maslina za koju se vjeruje da je tamo još od dolaska Hrvata na Jadransko more u 7. stoljeću, kako su stari Rimljani smokvu smatrali svetim stablom i kako se Slavonci ponose svojim hrastom. Potom su se učenici podijelili u manje skupine te su jedni drugima čitali svoje omiljene knjige: Bum Tomica, Slavonska šuma, Čuj, Pigi, zaljubila sam se, Potraga za Nemom, Paukova mreža i drugo. Čitanje pod krošnjama završilo je u sumrak kvizom o poznavanju stabala.

Čitanje pod krošnjama

Katica Novoselac

Akcija čitanja pod krošnjama održana je u popodnevnim i večernjim satima, no pripreme su započele tjedan dana ranije. Članovi Kluba ljubitelja učenja i čitanja (KLJUČ) iz Osnovne škole “Vladimir Nazor” u Komletincima zajedno sa svojom knjižničarkom osmislili 6

prosinac_2010 9 7.indd 6

14.12.2010 22:26:23


DOGAĐANJA

Čitanje pod granama hrasta Jerko Barišić jerko_barisic@yahoo.com Umjesto u parku, svečanost čitanja održana je u predvorju naše škole. No zahvaljujući domaru, spremačici i učiteljici likovne kulture svejedno smo čitali pod krošnjama – s vješalica su umjesto odjeće visjele hrastove grane, a pod je bio prekriven lišćem. U svečanost čitanja nazočne su uveli Lana Mršić (3. razred) skladbom na violini i školski knjižničar koji je recitirao sonet Vladimira Nazora “Čitaocu”. Potom su ispod krošnji, po lišću, prošetali i čitali prvašići (Tulipani), drugaši (Krijesnice), učenici trećih (Leptiri) i četvrtih razreda (Šafrani). Prenijeli su nazočnima poruke optimizma kroz razigrane stihove Zlatka Zvrke, Grigora Viteza, Stanislava Femenića, Jadranke Čunčić-Bandov, Marinka Marinovića, Ivanke Borovac i Vesne Parun te prozne ulomke Brune Kumana i Ljiljane Lokin. Glumačka družina učenika šestog razreda Histrioni izvela je scenu iz “Kamenih svatova”, a Povjesničari (sedmaši), uz projicirane portrete poznatih povijesnih ličnosti, čitali su anegdote o njima. Nasutupili su i oni s velikim iskustvom (Oldtajmeri). Učiteljice Nevenka i Jelena vrlo su uvjerljivo interpretirale snažnu pjesmu Zlatka Zvrke “Tvoja staza”, a pjesnici

Čitanje pod improviziranim hrastom

Sanja i Nikola, koji imaju objavljene zbirke, pročitali po dvije svoje pjesme. Nastupio je i čistač, gospodin Darko, s pjesmom “Balada o glancerici” koja je zajednički uradak čistača te pobrao pljesak svih nazočnih. Sve se završilo Laninom izvedbom na violini i Tinovom pjesmom “Igračka vjetrova” koju je napamet govorio školski knjžničar. ... Stotinjak nazočnih, uglavnom roditelja, djedova i baka naših učenika, izrazilo je zadovoljstvo te pohvalilo sudionike i organizatore ove svečanosti.

Upoznavanje drveća kroz čitanje Ivana Hengl ivana.hengl@zg.t-com.hr

Zahvaljujući školskom dvorištu velikom kao park, punom rijetkih vrsta drveća, akcija Čitajmo pod krošnjma dočekana je s veseljem. Sudionici – učenici trećeg razreda, njihova učiteljica Dragica Tomić i knjižničarka Ivana Hengl – pod krošnjama stabala čitali su ekološku slikovnicu “Priroda priča” autora Josipa Kokotovića i Romana Markuša koja govori o životu u gradu, šumi i moru te o lošem odnosu ljudi prema svakoj od tih sredina. Odabrana je jer se izvrsno nadovezuje na temu Mjeseca knjige koji je posvećen biološkoj raznolikosti. Najprije smo priču pročitali u razredu i razgovarali o pročitanom. Komentirao se odnos ljudi prema prirodi opisan u priči te način na koji bismo se sami trebali ponašati u šumi ili na moru. Zatim je svaki učenik tre-

Čitanje ispod breze

7

prosinac_2010 9 7.indd 7

14.12.2010 22:26:24


Osim čitanja, iskoristili smo priliku da upozorimo djecu na različite vrste drveća. Izuzetno su lako uočila razlike, odnosno karakteristike svake pojedine vrste. Na kraju je svaki učenik dobio papirić s imenom “svojeg” drveta koji je pričvrstio na ono drvo pod kojim je čitao.

bao navesti pet životinja koje žive u šumi i pet morskih životinja. Knjigu smo potom podijelili na 22 odlomka. Tako je svaki učenik pročitao jedan dio, i to pod krošnjom drveta. Na taj smo način obišli cijelo dvorište čitajući.

Pod krošnjama ekoučionice Dejana Kurtović dejana.kurtovic@skole.hr Akcijom “Čitajmo pod krošnjama” započeli smo obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige, a čitalo se u ljetnoj ekoučionici (u dvorištu škole), pod krošnjama i uz šalicu toplog čaja. Nekoliko učenika nižih razreda osnovne škole čitalo je svojim kolegama iz razreda. Teme priča i bajki bile su vezane uz ekologiju i prirodu budući da je ovogodišnji Mjesec knjige posvećen biološkoj raznolikosti. Neki od naslova pročitanih tog popodneva bili su

Čitanje u dvorištu škole

Šale i pjesme o životinjama Jadranke Čunčić-Bandov, ekološka slikovnica U tlu čistu imamo glistu, ekološka priča o Bijelom tuljanu Rudyarda Kiplinga te nekoliko basni. Cijela akcija završila je uz kestenijadu. Takav način poticanja čitanja imao je vrlo pozitivan učinak na učenike, koji su izrazili želju da se isti način rada, tj. čitanja provede više puta godišnje. Uživali su čitati jedni drugima, odnosno slušati jedni druge. Nadalje, tom smo akcijom na zabavan i pustolovan način promicali svijest o potrebi očuvanja biološke raznolikosti u svijetu.

Predstavljanje najdraže knjige pod krošnjama Lea Resman-Borković knjiznica@ets.hr

čitost književnih ukusa ustupila je mjesto prepoznavanju, ljubav prema knjizi i čitanju otopila je predrasude, a sve je to, na kraju, dokaz da učenici vole čitati. Posebno nas je razveselilo što su nas u promicanju čitanja podržali pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Međimurske županije Sonja TošićGrlač, lokalni mediji te slučajni prolaznici i šetači.

Nakon prošlogidišnje akcije Čitanje pod zvijezdama, ove smo godine čitanje u svojoj sredini popularizirali akcijom Čitajmo pod krošnjama. Učenici prvih razreda Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, zajedno s profesoricom hrvatskog jezika Senkom Sklepić te knjižničarkom Leom Resman-Borković, krenuli su u park s omiljenom knjigom u rukama. Cilj je bio kroz nekoliko pročitanih ulomaka po vlastitom izboru predstaviti svoju omiljenu knjigu. Čitali su se dijelovi o Harryju Potteru, Oliveru Twistu, Malom princu itd. Ipak je najviše naslova bilo iz područja horora i fantastike, a neki od njih su Kuća noći, Sumrak saga, Staklene knjige kradljivaca snova, Svijet od tinte, Gospodar prstenova... Našlo se i romana punih napetih pustolovina, trilera te knjiga s tematikom odrastanja i, naravno, ljubavi. Razli-

Učenica predstavlja najdražu knjigu pod krošnjom

8

prosinac_2010 9 7.indd 8

14.12.2010 22:26:24


DOGAĐANJA DOGAĐANJA

Čitanje pod lipom Gordana Bilić gordabili@gmail.com Učenici 5. razreda OŠ Laslovo s učiteljicom hrvatskoga jezika Elvirom Grančić i knjižničarkom Gordanom Bilić sudjelovali su u akciji Čitajmo pod krošnjama. Cijela aktivnost trajala je zapravo dva dana. Najprije se 13. listopada, za vrijeme nastave hrvatskoga jezika, čitalo ispod stabla lipe uz školsko dvorište. Učenici su u skupinama čitali priče iz zbirke Vlatka Šarića pod nazivom Rogan. Potom su dva dana kasnije u knjižnici održani sat hrvatskoga jezika i sat razrednika istog razreda. Učenici su usmeno prepričavali pročitano, a potom izrađivali osobne iskaznice divljih životinja koje su glavni likovi

Čitanje pod lipom

pročitanih priča. Slijedilo je čitanje Pisma poglavice Seattlea, a na kraju su učenici izrezivali listove na koje su si zapisali najljepšu misao iz Pisma.

“Bijeli jelen” pod krošnjom mjesec za lektiru čitali knjigu Bijeli jelen, i sami smo za mjesto radnje odabrali šumu (park-šumu Gaj uz brzace Česme), baš kao u priči. Nakon što smo se smjestili pod stablima, učenici su odabrali dijelove koje će pročitati stablima. Čitalo se najprije naglas, učenici su slušali jedni druge te međusobno razmjenjivali dojmove, a tijekom posljednjih pola sata svi su se zajedno opustili čitanjem u sebi u hladu starih kestena. Na taj smo način pokazali da je čitanje poželjno na bilo kojem mjestu, kao i da čitanje u prirodi ima posebnu draž. Učenici sada knjigu više ne povezuju samo uz školske klupe ili mir svoga doma, već su vidjeli kako je zabavno uvijek imati knjigu sa sobom i čitati gdje god požele.

Učenici čitaju lektiru “Bijeli jelen” pod krošnjom

Marija Bavčević mbavcevi75@gmail.com Učenici trećeg razreda OŠ Milana Begovića iz Vrlike imali su ove godine drukčiji sat lektire. Budući da su ovaj

Od krasnoslova do informacijske pismenosti pod krošnjama okoliš, no to nas nije spriječilo da se ugodno smjestimo ispod malenih, ali mnogobrojnih sjena različitih vrsta stabala, koja su nam svojim jesenskim šarenilom boja omogućila najljepšu motivaciju za izvanučioničku nastavu. Učiteljica Tanja Majdandžić odlučila je iskoristiti topao

Ivana Ostrički ivana.ostricki@gmail.com Osnovna škola kralja Tomislava u Našicama “mlada” je škola, baš kao i krošnje stabala koje ukrašavaju njezin 9

prosinac_2010 9 7.indd 9

14.12.2010 22:26:25


jesenski dan za druženje učenika 5.c razreda s jednim od naših najznačajnijih pjesnika, Dobrišom Cesarićem. Zadatak je bio naučiti krasnosloviti njegovu pjesmu Jesen, što se pokazalo vrlo poticajnim, budući da su se učenici u prirodnom okruženju lakše oslobodili treme i s lakoćom iznijeli stihove izravno vezane uz prirodnu kulisu. U akciji su sudjelovali i učenici 5.a razreda sa svojom učiteljicom Brankicom Pavić. Oni su bili podijeljeni u pet skupina u kojima su izražajno čitali lirske i prozne tekstove o stablima i jeseni. U tom im se druženju pri-

te njihove važnosti i iskoristivosti za učenje i proširivanje znanja. Akcija je provedena i u razrednoj nastavi. Učiteljica 4.b razreda Anica Janković provela je s učenicima zanimljiv i sadržajno bogat integrirani dan na temu knjiga, prirode, stabala i jeseni. Učenici su surađujući u skupnom radu pisali sastavke, smišljali matematičke priče, slušali i pjevali pjesme, ilustrirali i dramatizirali nastale priče. Učiteljica je i ovaj put sadržaje uklopila u svoju izvannastavnu aktivnost Kreativno mišljenje, iz čega je proizašao zajednički uradak, neobična knjiga učeničkih radova darovana školskoj knjižnici. Cilj je tih aktivnosti bio pobuditi onaj osjećaj ugode, poticanje stvaralaštva i otkrivanja novog svijeta, koji pobuđuje čitanje. Zanimljivo je spomenuti još jednu aktivnost koju smo toga dana proveli u školi, a koja je, zahvaljujući nesebičnosti učenika i njihovoj hvalevrijednoj odluci, ostavila značajan trag u tome danu. U dvorištu škole, pod istim krošnjama, provedena je akcija skupljanja staroga papira. No ovaj su put učenici, osim očuvanja prirode, očuvali i važnost knjige. Iz stotina kutija i tona neupotrebljivog papira spasili su trideset očuvanih knjiga koje su s velikom radošću donijeli u našu školsku knjižnicu. Tim su činom još jednom potvrdili svojim učiteljima da njihov odgoj i trud nisu uzaludni, već čine temelj moralnog prosuđivanja u budućnosti djece.

Uživanje u čitanju pod malenim krošnjama

ključila i školska knjižničarka Ivana Ostrički, koja je pripremila zadatke vezane uz informacijsku pismenost učenika. Učenici su u pjesničkim zbirkama pronalazili pjesme vezane uz stabla i jesen, s ciljem prepoznavanja i upotrebljavanja svih dijelova knjige, uz sam tekst koji im je zadan za čitanje. Pretraživanjem članaka o zaštiti prirode učenici su usvojili pojam enciklopedijskih časopisa

Saznat ću danas da učinim sutra Online kviz znanja

stranici i ispisati ili zaokružiti na obrascu s pitanjima koji se moglo preuzeti u Gradskoj knjižnici. Ponedjeljak 15. studenoga 2010. godine bio je posljednji dan kviza, a iste je večeri u 19 sati na Dječjem odjelu slučajnim odabirom izvučen jedan najsretniji sudionik. Na odabir za nagradu bili su pozvani svi sudionici online kviza. U sabirnu kutiju dostavljeni su ispunjeni obrasci iz škola s područja Karlovca i Karlovačke županije. Najsretnija sudionica bila je učenica osmog razreda OŠ Dubovac Martina R., a posebnu pohvalu zaslužili su učenici OŠ Banija zbog najvećeg pojedinačnog broja sudionika. Osim prigodne nagrade, nadamo se da će već od sutra početi primjenjivati ono što su saznali sudjelujući u kvizu.

Gabrijela Jakšić gabrijela@gkka.hr Povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” pripremio je i online kviz znanja o biološkoj raznolikosti pod nazivom “Saznat ću danas da učinim sutra”. Tema kviza vezala se uz temu ovogodišnjeg Mjeseca knjige – Međunarodnu godinu biološke raznolikosti. Kviz se provodio tijekom Mjeseca hrvatske knjige, a bio je namijenjen djeci do 15 godina. Svaki se dan na mrežnoj stranici Gradske knjižnice (www.gkka.hr) nudio po jedan kratak prilog te dnevno pitanje iz ponuđenog teksta. Odgovore je trebalo upisati na mrežnoj 10

prosinac_2010 9 7.indd 10

14.12.2010 22:26:25


DOGAĐANJA

Integrirani tjedan pod krošnjom Gordana Bilić gordabili@gmail.com Učenici od 1.do 4. razreda OŠ Milka Cepelića u Vuki sa svojim učiteljicama i knjižničarkom sudjelovali su u akciji Čitajmo pod krošnjama. Nastava je taj dan bila održana pod lipom, a prva aktivnost bila je zajedničko čitanje priče Nade Iveljić Komu vjerovati. Potom smo se preselili u knjižnicu gdje je prvašima pročitana priča Melanie Watt Plašljiva vjeverica, nakon čega se razgovaralo o tekstu, uočavale su se različitosti osobina likova, a na kraju su učenici izrađivali straničnike. Integrirani dan nastavljen je rješavanjem matematičkih zadataka te dječjim igrama oblikovanja pokreta i pjesme Učenici 2. razreda čitali su i interpretirali priču Golub i sokol Božidara Prosenjaka. Nakon toga u školskoj su knjižnici pretraživali dječje časopise i pripremali materijale za izradu osobnih iskaznica ptica selica i stanarica. Pritom su slušali glasanje ptica s CD-a Ptice oko nas te oblikovali “ptice mobile” od papira. Na satima vjeronauka učenici 1. i 2. razreda kroz molitvene zahvale izrazili su dojmove o ljepoti Božje prirode. U narednom tjednu učenici 3. razreda razgovarali su o zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama, čitali i potom prepričavali Priču o vučiću Grgi Sanje Pilić. U knjižnici su pretražujući dječje časopise i enciklopedije pokušali doznati koje su životinjske vrste ugrožene, a na satu likovne kulture izrađivali su straničnike s likovima životinja.

Nastava pod lipom

Učenici 4. razreda čitali su i dramatizirali priču Shela Silverstina Dobro drvo. Na satu prirode i društva podsjetili su se Zakona o zaštiti prirode i zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama, a u školskoj knjižnici pretraživali su referentnu zbirku i pisali osobne iskaznice zaštićenih biljaka i životinja. Na nastavi vjeronauka učenici 3. i 4. razreda promišljali su o dosad pročitanom, posebice o karakteristikama svih likova, kako bi prepoznali i primijenili istinske životne vrijednosti te na taj način izgradili ljepši svijet. Različitim aktivnostima u učionicama i školskoj knjižnici povezani su nastavni sadržaji s poticanjem čitanja i razvijanjem informacijske pismenosti na radost svih sudionika.

Prijevodi zavičajnih prevoditelja Jasminka Štimac j_stimac@net.hr

Zavičajna prevodilačka djelatnost na području današnje Varaždinske županije ima bogatu tradiciju. Već površnim uvidom možemo zaključiti da su se od 18. do 20. stoljeća prevođenjem bavili brojni književnici, novinari, svećenici, liječnici, profesori, nekadašnji varaždinski đaci… Pojedini prijevodi ostali su u rukopisu, a neki su doživjeli više izdanja, kao npr. prijevodi Ferde Pažura, Kolomana Raca, Gustava Krkleca, Milana Crnkovića… Predstavljanjem knjiga prijevoda mlađe generacije zavičajnih prevoditelja u Mjesecu hrvatske knjige željelo se ukazati na njihov izniman doprinos kulturnoj povijesti. Izloženo je dvjestotinjak djela prevedenih s engleskog,

Na blagdan Sv. Jeronima, zaštitnika prevoditelja i knjižničara, 30. rujna 2010. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” prigodno predavanje održao je Tomislav Kojundžić. Aktualnom temom Informatički alati za sudske tumače i prevoditelje obilježena su dva značajna datuma – Europski dan jezika (26. rujna) i Međunarodni dan prevoditelja (30. rujna). Bio je to svojevrstan uvod u program Mjeseca hrvatske knjige 2010. godine, koji je jednim dijelom posvećen mlađoj generaciji zavičajnih prevoditelja. 11

prosinac_2010 9 7.indd 11

14.12.2010 22:26:25


njemačkog, francuskog, talijanskog, španjolskog, litavskog i latinskog jezika. Veći dio izabranih naslova odnosi se na književna djela, ali su zastupljena i razna stručna područja. Predstavljeno je tridesetak prevoditelja, a najviše prijevoda objavili su Nebojša Buđanovac, Boris Perić, Adrijan Predrag Kezele, Danijel Mitrovski i Saša Stančin. Izložba popraćena katalogom bila je otvorena od 15. do 30. listopada 2010. godine i pobudila je vrlo veliko zanimanje javnosti. Završni program Mjeseca hrvatske knjige 11. studenoga 2010. godine bio je posvećen novoobjavljenoj knjizi Philipa Larkina Poezija napuštanja (Varaždin, Modernist nakladništvo, 2010.). Uz urednika i nakladnika Robertina Bartoleca knjigu su predstavili glumac Stojan Matavulj te profesori Tatjana Ruža i Dražen Dragović, uspješni zavičajni prevoditelj.

Novosti iz ogranaka Hrvatsko čitateljsko društvo, Ogranak Zagreb i Zagrebačka županija – 3. godišnja i 2. izborna skupština Ivana Faletar ifaletar@gmail.com

vnih institucija te objavljivali članke u Hrčku i Novostima HKD-a. U nastavku je jednoglasno potvrđen reizbor Lorenke Bučević-Sanvincenti na mjesto predsjednice i Davorke Semenić-Premec na mjesto dopredsjednice. Aktivni sudionici skupštine potom su predstavili zanimljive projekte (npr. D. Semenić-Premec – “Povratak knjizi”, A. Stropnik – “Čitanje na gradskim točkama”, V. Pavlovski – “Početno slovo moga imena”, G. Braim-Vlahović – “Akcija čitanja na gradskim točkama”), dok je A. Sudarević izvijestila o radu i aktivnostima HČD-a. Skupština je završena predstavljanjem programa za 2011. godinu s ciljem daljnjeg razvijanja međunarodne suradnje i promicanja čitanja na još raznolikije načine.

U Gradskoj knjižnici u Zagrebu 9. rujna 2010. godine održana je 3. godišnja i 2. izborna skupština ogranaka HČD-a Zagreba i Zagrebačke županije. Nakon imenovanja Radnog predsjedništva i prihvaćanja dnevnog reda, L. Bučević-Sanvincenti pozdravila je prisutne članove i ukratko iznijela izvješće o radu za 2009. godinu. Program rada s ciljem promicanja, istraživanja i unapređivanja čitanja i pismenosti ostvaren je nizom aktivnosti, a članovi su aktivno sudjelovali na međunarodnim konferencijama, surađivali s nizom javnih i drža-

12

prosinac_2010 9 7.indd 12

14.12.2010 22:26:26


DOGAĐANJA

Zbivanja u Hrvatskoj Stručni skup “Zajedno na dobrobit naših korisnika: suradnja dječjih i školskih knjižnica” Zagreb, Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak, 19. ožujka 2010. Kristina Čunović kristina@gkka.hr

zentacije naglasiti koja je to dodana vrijednost koju su postigli suradnjom. Kod većine suradnji rad su prijavili i izložili predstavnici s obiju strana, tako da su i primjerom dokazali timski rad. Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” iz Koprivnice predstavila je poseban oblik suradnje “Knjižnični stacionari gradske knjižnice u školskim knjižnicama”, koja je formirana kako bi se proširila ponuda literature u školskim knjižnicama, a sve u cilju poticanja čitanja kod djece i mladih. Na skupu su predstavljene razne odgojno-obrazovne aktivnosti koje su proizašle iz suradnje: učenici koji nakon edukacije pronalaze knjigu u kartičnom ili elektroničkom katalogu knjižnice (tzv. knjigotrag); razvijanje novih metoda očuvanja i zaštite knjižne građe; izrada straničnika; organiziranje kvizova, igrokaza ili poetskih susreta. Gradska knjižnica Rijeka predstavila je projekt “Čitam, dakle uživam” ostvaren suradnjom s čak dvadeset šest knjižnica riječkih osnovnih škola, a Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac svoju igraonicu koja u suradnji sa svim karlovačkim udrugama i stručnjacima doprinosi odgoju i obrazovanju najmlađih korisnika knjižnice. Primjeri dobre prakse ukazuju da je međuknjižnična suradnja, koja se očituje u organiziranju zajedničkih aktivnosti, animiranju i obavještavanju učenika i učitelja, provođenju istraživanja te drugim načinima suradnje, izuzetno važan i nužan čimbenik za kreativnost, samoinicijativnost i entuzijazam knjižničnog osoblja i zadovoljstvo korisnika. Veselimo se budućim skupovima u Medveščaku nadajući se da izlaganja i primjeri dobre prakse nadahnjuju, informiraju i obrazuju knjižničare koji kasnije u matičnim knjižnicama poduzimaju konkretne akcije u unapređivanju službi, usluga i programa namijenjenih djeci i mladeži.

U Knjižnici Medveščak u Zagrebu održan je proljetni stručni skup “Zajedno na dobrobit naših korisnika: suradnja dječjih i školskih knjižnica” koji tradicionalno organizira Komisija za knjižnične usluge za djecu i mladež. Ove godine u organizaciji skupa sudjelovala je i Komisija za osnovnoškolske knjižnice. Glavna tema skupa bila je suradnja knjižnica s ustanovama, institucijama i pojedincima u zajednici, s posebnim naglaskom na suradnji dječjih i školskih knjižnica. U prvom dijelu skupa predstavljena su dva pozvana izlaganja. Prvo izlaganje pod naslovom “Dječje i školske knjižnice – od suradnje do partnerstva” održala je dr. sc. Ivanka Stričević s Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru, naglasivši zašto je suradnja važna. Smisao suradnje nije to da netko drugi obavlja ono što jest posao i odgovornost pojedine knjižnice, već stvaranje dodane vrijednosti – onoga što nije moguće ostvariti ako jedna ustanova djeluje sama, a zajedničkim djelovanjem ostvaruje se nešto što je kvalitativno novo i više. Istaknula je da izravnu dobrobit od suradnje imaju korisnici (podiže se kvaliteta programa, nove usluge, novi prostori…), knjižnice (javna vidljivost, frekvencija korištenja, novi korisnici...) i knjižničari (učenje, profesionalni razvoj, podrška…). Drugo pozvano izlaganje pod naslovom “Školske knjižnice – prirodni partneri dječjih knjižnica” održala je Mirjana Milinović, predsjednica Sekcije za školske knjižnice, ističući zajednički cilj školskih knjižnica i dječjih odjela narodnih knjižnica, a to je osposobiti učenike za cjeloživotno učenje. Do tog cilja može se doći samo partnerskom suradnjom. U drugom dijelu skupa predstavljeni su primjeri dobre prakse. Izlagači su zamoljeni da pokušaju kroz pre13

prosinac_2010 9 7.indd 13

14.12.2010 22:26:26


Međunarodni interdisciplinarni stručni skup “Knjiga i slobodno vrijeme” Gradska knjižnica Marka Marulića Split, 24. rujna 2010. Katarina Krolo kkrolo@gkmm.hr U organizaciji Gradske knjižnice Marka Marulića Split te uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske održan je međunarodni interdisciplinarni stručni skup pod nazivom Knjiga i slobodno vrijeme. Osnovni ciljevi skupa bili su istražiti položaj knjige i čitanja u suvremenom hrvatskom društvu i regiji, analizirati interese, potrebe i navike čitateljske publike, analizirati promjene u čitateljskim navikama te utjecaj različitih čimbenika na čitanje i poticanje čitanja. Nastojalo se obuhvatiti što više različitih pogleda na knjižni svijet danas – od “proizvodnje” knjige (autori, nakladnici), preko knjižnica, pa sve do krajnjeg korisnika – čitatelja. U uvodnom izlaganju prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak iznio je tezu da osoba koja čita ne misli svojom, nego tuđom glavom, te dodao da treba njegovati i umijeće nečitanja. Istaknuo je da sredina danas rijetko reagira na knjigu jer knjiga nema svojih posrednika, odnosno nema kritične mase koja bi mogla reagirati. Stoga knjižnice moraju preuzeti ulogu kritičara i promovirati kritičnost. Sociologinja prof. dr. sc. Anči Leburić ilustrirala je neke od empirijskih interpretacija onoga što se zbiva s mladima u društvu. Smatra kako treba redefinirati pojam popularne kulture – scene su danas važni dijelovi društvenih mreža te je potrebno razvijati nove kulturološke mehanizme kroz koje bi mladi mogli uvrstiti knjigu u svoj životni stil. U tom kontekstu izuzetno je važno da knjižnice prepoznaju scenu, odnosno kulturološki profil i životne stilove mladih. Naglasila je i kako valja voditi računa o utjecaju novih medija, koji su dio budućnosti knjige. Informacijske potrebe i čitateljski interesi građana Hrvatske naziv je velikog istraživanja koje vodi dr. sc. Srećko Jelušić, a dio rezultata ovom je prilikom predstavila doc. dr. sc. Ivanka Stričević. Naglašeno je kako u Hrvatskoj ne postoji strategija razvoja kulture čitanja i pismenosti, kao ni cjelovite smjernice za izgradnju informacijskog društva. Narodne knjižnice trebale bi biti aktivan čimbenik u promociji čitanja i informacijske pismenosti, a njihove

Veliki odaziv sudionika

aktivnosti treba dodatno ojačati. Knjižničari se moraju upoznati s osnovnim karakteristikama budućeg informacijskog društva i ulogom čitanja u njegovoj izgradnji. Dr. sc. Nives Tomašević i mr. sc. Martina Dragija Ivanović analizirale su stanje i trendove u nakladništvu u Hrvatskoj istaknuvši kako nema ozbiljnih znanstvenih istraživanja nakladništva. Naglašeno je i da kapital ne voli kritiku, a nakladnici stvaraju konzumenta. Književna vrsta za koju postoji najniži stupanj zainteresiranosti jest esej, dok je roman najzastupljeniji žanr. Zaključeno je kako nakladništvo može razviti dvije strategije: primarna orijentiranost na publiciranje proze te pokretanje šire inicijative za sinergijsku promidžbu preostalih književnih vrsta. Nakladnik ima veliku ulogu u stvaranju kulturnog dobra te stoga mora voditi kvalitetnu nakladničku politiku. Gošća iz Makedonije, dr. sc. Angelina Banović Markovska s Filološkog fakulteta u Skopju, smatra da, osim čitateljske publike kao najvažnijeg uvjeta za opstanak knjige, treba uzeti u obzir i druge bitne komponente: stabilno društvo s većim brojem obrazovanih, ekonomski i politički utjecajnih građana te ulogu obitelji i škole u stvaranju kulture i tradicije kupovanja i čitanja knjiga, kao i svijest o važnosti korištenja slobodnog vremena. Ivica Prtenjača sudjelovao je na skupu u dvojnoj ulozi – kao jedini predstavnik izdavača te kao pisac. Pokušao je situaciju s knjigom osvijetliti na više razina – kako 14

prosinac_2010 9 7.indd 14

14.12.2010 22:26:27


DOGAĐANJA

se knjiga plasira kroz medije, koliku važnost imaju književne nagrade i festivali, kako se organizira uspješna promocija te kako se osmišljavaju prodajne aktivnosti. Slavoljub Stanković, pisac iz Srbije, dojmljivim je izlaganjem predočio smiješne i znakovite podatke o čitanju u Srbiji. Usporedio je položaj pisca na tržištu s poznavanjem nebeskih tijela, zaključivši da postoje samo oni poznati. Položaj čitatelja u Srbiji, smatra Stanković, po mnogočemu podsjeća na položaj jetija – svi su čuli za njega, ali nitko ne zna gdje je! Osim izlaganja, predstavljeni su i primjeri dobre prakse iz naših i jedne slovenske narodne knjižnice, a u okviru skupa održana je i promocija knjige Danka Plevnika pod nazivom Tko je vaš najbolji čitalac? Autor nas je pozvao da se zapitamo kakva je kvaliteta našeg čitanja i tko ili što utječe na naš odabir. Smatra kako je knjiga slobodno vrijeme, jer bez slobodnog vremena nema ni knjige. Čitanje pak nije u potpunosti slobodno – ograničeno je izborom, jezikom, raznim konvencija-

Danko Plevnik i Frida Bišćan

ma, motivima, načinom čitanja itd. Ono predstavlja samointerpretiranje, pa stoga mi sami moramo postati svoj najbolji čitalac. Iako se sve više čita sa zaslona i mobitela, knjižnica nikada neće umrijeti, zaključio je Plevnik. Gradska knjižnica Marka Marulića Split planira izdati zbornik radova izloženih na skupu, kao i nastaviti praksu organiziranja stručnih skupova na temu knjige i čitanja. Tako je za sljedeću godinu planiran stručni skup na temu “Književnost i digitalno doba”.

Zbivanja u svijetu 55. godišnja konferencija Međunarodne čitateljske udruge SAD, 25.-28. travnja 2010. Drahomira Gavranović dgavrano@unizd.hr

vljanje suradnje, razmjenu ideja i iskustava, prenošenje i unaprjeđenje metoda za poticanje čitanja, upoznavanje s različitim kulturama i navikama, upoznavanje mnoštva suvremenih autora za sve dobne skupine, nabava stručne literature na temu čitanja… Konferencija je podijeljena na nekoliko desetaka paralelnih sesija koje su grupirane oko određenih tema. Minitečajevi uključivali su trodnevne sesije grupirane prema temi, zatim se program dijelio na radionice, predavanja, raspravišta, simpozije, posterska izlaganja s prikazima istraživanja u području čitanja te su se održali mnogi sastanci različitih interesnih grupa. Konferencija je poslužila i za sastanke različitih IRA-inih odbora, između kojih je i IDEC (International Development in Eurepe Committee). Član je IDEC-a trenutna dopredsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, Drahomira Gavranović. Kako je u

Krajem travnja ove godine u Chicagu održana je 55. godišnja skupština Međunarodnog čitateljskog društva čije je Hrvatsko čitateljsko društvo član. Na konferenciji je sudjelovalo oko 10 000 sudionika, učitelja, profesora, odgojitelja, knjižničara, znanstvenika te mnogih drugih zainteresiranih za teme Čitanja na mnogo jezika (Reading in many languages),kako je ukratko opisana tema ove izuzetno zanimljive i posjećene konferencije. Zbog objektivnih okolnosti, veliki broj europljana otkazao je dolazak te je tako i iz Hrvatske bio samo jedan član Hrvatskog čitateljskog društva. Ova je konferencija središnje okupljalište svih onih koji sudjeluju u obrazovnom procesu, bilo formalnim ili neformalnim učenjem. Središnje mjesto za usposta15

prosinac_2010 9 7.indd 15

14.12.2010 22:26:28


sustavnim djelovanjem. Al Gore priredio je knjigu Naš izbor za mlađe čitatelje kako bi im približio probleme i opasnosti koje prijete svijetu, ako se ne počnemo brinuti za njega. Gore je također pridao veliku važnost čitanju i obrazovanju kao nužnom elementu za život. Ova konferencija posebna je i po gostovanju mnogih autora i ilustratora za djecu i mlade koji na radionicama prikazuju i prenose svoje umijeće pričanja, slikanja, crtanja, pjevanja te dijele i potpisuju svoje knjige. Velika dvorana u kojoj se okupilo nekoliko stotina izlagača nudila je veliki izbor knjiga, didaktičke opreme, edukativnih igračaka i materijala (uglavnom) za američke učitelje, ali i pružala je širok spektar ideja i novosti koje je moguće ugraditi u bilo koji školski sustav ili učionicu bilo gdje u svijetu, neovisno o jeziku, kulturi ili pismu koji se koristi. Poster izlaganja dala su pregled trenutnih istraživanja koja se vrše na području čitanja, u svim razinama i smjerovima. Četverodnevna konferencija, intenzivnog programa, s mnoštvom popratnih sadržaja zahtjeva pomnu pripremu sudionika kojima je na raspolaganju mnoštvo tema, mnoštvo razina na kojima se teme predstavljaju, mnoštvo zanimljivih autora i knjiga koje se nude, izuzetna iskustva i teme koje potiču na suradnju i dijalog, a sve s ciljem poboljšanja obrazovnog sustava i poticanja čitanja na svim razinama.

Chicago došla još samo predsjednica IDECa, Meeli Pandis, sastanak IDEC-a sveo se na razgovor o projektima Hrvatskog čitateljskog društva te mogućnosti suradnje s ostalim europskim čitateljskim društvima. 55. godišnja skupština Međunarodnog čitateljskog društva ostat će zapamćena po dvoje svjetski poznatih pozvanih izlagača, kraljici Jordana Ranii Al Abdullah i Alu Goreu, bivšem potpredsjedniku SAD-a i dobitniku Nobelove nagrade za mir. Kraljica Rania, održala je nadahnut govor o razumijevanju i međukulturalnoj toleranciji do koje može doći samo međusobnim upoznavanjem i uvažavanjem međukulturalnih razlika i uspostavljanjem dijaloga te rušenjem predrasuda. Kraljica Rania poznata je i po tome što je pokrenula kanal na YouTubeo koji progovara o zabludama o muslimanskom svijetu i kulturi te ruši predrasude i uklanja stereotipe. Nakon govora, kraljica Rania predstavila je svoju slikovnicu koja govori upravo o spomenutim temama međusobnog uvažavanja i upoznavanja radi uspostavljanja međukulturalnog dijaloga nazvanoj The Sandwich Swap. Kraljica Rania zalaže se za obrazovanje djevojčica i jednakost žena te je pokrenula mnoge kampanje koje promiču upravo to. Al Gore je u svome govoru potaknuo na razmišljanje o ekološkim problemima u svijetu, ukazujući na probleme koje je uzrokovao čovjek, ali koje čovjek može i riješiti

32. međunarodni kongres IBBY-a “Snaga manjina” Španjolska, 8. do 12. rujna 2010. Ranka Javor r.javor@kgz.hr

Plakat Kongresa

U Santiago de Composteli, glavnom gradu autonomne pokrajine Galicije, koji je od 1985. godine na listi UNESCO-a kao grad svjetske kulturne baštine, održan je 32. međunarodni kongres IBBY-a (The International Board on Books for Young People). Tema ovogodišnjeg kongresa bila je “Snaga manjina”, a otvorila ga je predsjednica IBBY-a Paticia Aldana, uz španjolsku ministricu kulture, župana Galicije i gradonačelnika grada domaćina. U skladu s odabranom temom većina izlaganja bavila se produkcijom literature za manjine (galicijski je također manjinski jezik u Španjolskoj), ali i brojnim drugim srodnim temama vezanim uz dječju knjigu. Govorilo se o položaju dječje književnosti koja je manjinska u odnosu na ukupan književni korpus, često marginalizirana, bez kritičke 16

prosinac_2010 9 7.indd 16

14.12.2010 22:26:29


DOGAĐANJA

recepcije i nedovoljno zastupljena u medijima, o “manjinskoj” poziciji poezije unutar književnosti i sličnoj poziciji ilustracije unutar likovnih umjetnosti. Također je bilo govora o promociji čitanja te utjecaju filma, stripa i kazališta na književnost za djecu i mladež. Posebna pažnja posvećena je izdavaštvu za manjine i općenito multikulturalnosti u književnosti za djecu. Hrvatske predstavnice na ovom kongresu bile su Ranka Javor, voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu, prevoditeljica Lara Hölbling-Matković i kustosica Galerije “Klovićevi dvori” Koraljka Jurčec-Kos, koja je održala izlaganje pod naslovom “Izložba ilustracija u

kako igrate!”, ilustrator Stanislav Marijanović s knjigom “Enciklopedija čudovišta” i prevoditeljica Lara HölblingMatković s knjigom K. Henkesa “Olivin ocean”. Poseban izložbeni prostor dobili su finalisti Andersenove nagrade, među kojima je po drugi put bio naš ilustrator Svjetlan Junaković. Andersenova nagrada 2010. na kongresu je svečano dodijeljena ilustratorici Jutti Bauer iz Njemačke i piscu Davidu Almondu iz Velike Britanije. Posebno svečano obilježena je 20. obljetnica nagrade IBBY-Asahi za poticanje čitanja. Dodjeljuje ju japanska novinska agencija Asahi-Shimbun. Nagradu od po 10 000 dolara dobila su dva projekta: Osu Children’s Library Fund iz Kanade za poticanje čitanja u Gani i zaklada iz Medelina u Kolumbiji. Kanadska zaklada u suradnji s domaćim volonterima osnovala je više od 150 manjih knjižnica u Gani, u školama u Akri i okolnim selima. Zaklada u Kolumbiji radi s djecom prognanom zbog rata i nasilja. Kutije s knjigama donosi u predgrađa, na ulice i u parkove, organizira susrete s piscima, radionice i projekcije filmova.

Knjiga Ivone Šajatović nalazi se na IBBY-evoj počasnoj listi

Hrvatskoj – od koncepta do bijenalne manifestacije”. Zanimljivu radionicu pod nazivom “Taktilne slikovnice – teorija i praksa” vodio je Philippe Claudet iz Francuske kao predstavnik nakladnika literature za slijepu i slabovidnu djecu. Nakladnik imena “Les Doigts Qui Revent” (Prsti koji sanjaju) od 1994. godine do danas proizveo je 150 naslova taktilnih slikovnica. Naglašeno je kako je proizvodnja taktilnih slikovnica dug i mukotrpan posao te se po naslovu proizvede od 3 do najviše 12 primjeraka. To je također vrlo skupa vrsta knjige gdje u troškovima 75% čini ručni rad, 10% Brailleovo pismo, a 15% materijali za knjigu. Polovica proizvedenih naslova ide u knjižnice, a druga je polovica namijenjena djeci i roditeljima. U Kongresnom centru postavljena je izložba ilustracija i knjiga odabranih španjolskih autora te izložba IBBY Honour List 2010., kao i popis kandidata i finalista za Andersenovu nagradu. Zahvaljujući kandidaturama Hrvatskog centra za dječju knjigu – Hrvatske sekcije IBBY-a – na posljednjim dvjema izložbama našli su se i hrvatski autori. Na toj su listi i spisateljica Ivona Šajatović s knjigom “Pazite

Rad Stanislava Marijanovića nalazi se na IBBY-evoj počasnoj listi

U okviru skupa održan je i stručni sastanak bibliotekara. Tema je bila digitalizacija knjiga za djecu i mladež. Predstavljen je projekt digitalizacije dječjih knjiga i publikacija o dječjim knjigama Nacionalne knjižnice Nizozemske. U projektu je sudjelovalo 11 institucija, a digitalizirano je 200 knjiga i 100 članaka. Prisustvujući brojnim predavanjima i radionicama mogli smo osvijestiti bolne suprotnosti svijeta u kojem žive današnja djeca: to je put od kutije s knjigama za djecu s ulice, bez doma i roditelja, pa sve do digitalne knjižnice. 17

prosinac_2010 9 7.indd 17

14.12.2010 22:26:29


TEMATSKI OSVRTI Čitanje i promicanje čitanja u digitalnom okruženju Ivana Faletar ifaletar@gmail.com Iako mnogi smatraju da se broj ljudi koji uživaju u čitanju smanjuje zbog razvoja novih medija, niti jedan od njih još uvijek nije uspio značajnije ugroziti razvoj novina, časopisa i ostalih tiskanih publikacija.1 Težak ističe da niti pojava filma nije uspjela smanjiti zanimanje za čitanje jer je više od 3/4 snimljenih filmova adaptacija književnih djela, što s druge strane čak potiče na čitanje.2 Je li onda smanjeni broj čitatelja tek privid? Kako brz ritam života ima posljedice na sve naše aktivnosti, tako i čitatelji danas imaju vremena samo za ono što je brzo i jednostavno. Građani 21. stoljeća sve su usmjereniji na računalno podržanu tehnologiju u svim vidovima svoga života, pa tako i čitanja. Prepoznali su to i nakladnici, komercijalni i nekomercijalni, pa se na tržištu nalazi sve više besplatnih ili komercijalnih elektroničkih knjiga.

Mrežna stranica eLektire

Besplatne elektroničke knjige Elektroničke knjige, koje se danas nazivaju i e-knjigama, elektronički su ekvivalent tiskanoj knjizi i tehnologija su

Mrežna stranica Društva za promicanje književnosti na novim medijima

koja se ubrzano razvija i mijenja.3 Sve je započelo 1971. godine, kada je Michael Hart pokrenuo Projekt Gutenberg i putem sveučilišne računalne mreže počeo u digitalnom obliku distribuirati knjige koje više nisu bile zaštićene autorskim pravima, a sve to kako bi ih sačuvao te ih putem interneta učinio dostupnima svim zainteresiranima.4 I u Hrvatskoj postoji sličan projekt. Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) nevladina je udruga koja je osnovana s ciljem promicanja književnosti na novim medijima (internetu i CDROM-u), kao i promicanja književnosti među korisnicima novih medija i tehnologija. DPKM je 2001. godine pokrenuo projekt Besplatne elektroničke knjige s tri cilja: trenutna dostupnost, besplatan pristup te povećanje raznovrsnosti knjiga na tržištu. Trenutačno je na mrežnim stranicama tog projekta dostupno ukupno 115 naslova među kojima ima poznatih, ali i neafirmiranih autora, te projekt predstavlja zanimljiv presjek suvremene hrvatske knjižne produkcije.5 Na inicijativu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa početkom 2010. godine pokrenut je projekt eLektire, a realiziraju ga CARNet (pružanje podrške i

18

prosinac_2010 9 7.indd 18

14.12.2010 22:26:29


prostora) i Bulaja naklada (uređivanje). Na stranicama projekta ( http://lektire. skole.hr) objavljuju se cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne i izborne školske lektire, a trenutačno se može pronaći oko 200 naslova, dok se do kraja godine planira objaviti 1000 naslova s popisa osnovnoškolske i srednjoškolske lektire. Cilj je projekta omogućiti besplatan pristup svim naslovima učenicima, studentima, učiteljima i profesorima koji posjeduju aktivan elektronički identitet u AAI@EduHR-sustavu, koji dodjeljuje CARNet. Objavljene naslove moguće je pretraživati po autoru (abecedno ili krono- Mrežna stranica Smell of books (http://smellofbooks.com/) loški) ili naslovu djela (abecedno, kronološki ili odabirom podizbornika za moglo naći preko 3,5 milijuna osnovnu ili srednju školu), a potom se možete odlučiti za pregledavanje tekstova u obliku interaktivnog sadržaja, besplatnih knjiga.7 E-knjige više se ne moraju čiu PDF-formatu ili FLIP-formatu pomoću kojega možete virtualno okretati stranice. Pojedini naslovi popraćeni su tati isključivo za računalima, već multimedijskim sadržajima poput videozapisa, brojnim je sada to moguće i na pokretnim fotografijama i zvučnim zapisima6. Same su stranice vrlo uređajima i mobitelima. PopularRocket eBook dobro organizirane, pregledne su i nude mnoštvo infornost tih uređaja potvrđuje i istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvu macija u FAQ-dijelu, što može pomoći bilo kojem korisniku da se vrlo lako snađe među “policama”. koje je pokazalo da čak 41% djece koristi neki suvremeni uređaj za čitanje – većina ipak računalo (njih 21%), iPod 5%, Komercijalno elektroničko nakladništvo a neke druge uređaje 17%.8 U skladu s potrebama modernih čitatelja, na tržištu je i sve više specijaliziranih uređaja za čiOsim nekomercijalnih projekata elektroničkih knjiga, postoji i čitav niz komercijalnih nakladnika elektroničkih tanje elektroničkih knjiga koji se mogu ponijeti bilo kuda. knjiga koji objavljuju digitalne knjige, časopise i različite Rocket eBook pojavio se na tržištu davne 1998. godine i otvovrste tekstova koji su korisnicima dostupni putem interrio vrata tržišta za druge proizvođače. Amazon je u promet neta ili lokalno na CD-ima i DVD-ima. Kao i u tradiciopustio poznati Amazon Kindle 2007. godine, a uskoro je stvonalnom “papirnom” izdavaštvu, i ti izdavači trebaju dobiti rena i aplikacija Kindle za iPhone. Najnoviji je čitač e-knjiga dopuštenje za objavljivanje nekog djela, a korisnici mogu iPad, koji se pojavio na tržištu u travnju ove godine, a u samo kupiti knjige u elektroničkom obliku na nekoj od speci80 dana prodano je 3 milijuna primjeraka. Kako bi se i “dijaliziranih mrežnih stranica poput eBooks About Everytgitalnim čitateljima” upotpunio dojam čitanja, na tržište je hing, eReader i Fictionwise. nedavno plasiran osvježivač zraka s pet različitih “knjiških” Prekretnicu u elektroničkom nakladništvu predstaaroma (npr. New Book Smell ili Scent of Sensibility) kojemu vlja The World eBook Fair, koji su 2006. godine prvi put je cilj povećati zanimanje javnosti za elektroničke knjige te njihovim čitateljima stvoriti ugođaj čitanja tiskanih knjiga.9 organizirali neki od najvećih elektroničkih nakladnika – Project Gutenberg, Internet Archive, World Public LibraDostava knjiga putem ry, eBooks about Everything, IMSPL i Mobile eBooks. Cilj elektroničke pošte i mobilnih telefona je bio osigurati besplatan pristup bazi besplatnih elekJedno je od novijih postignuća i preuzimanje knjiga na troničkih knjiga tijekom srpnja (mjesec Međunarodnog sajma knjiga). Ove godine na njihovim se stranicama mobilne telefone na kojima se mogu virtualno okretati 19

prosinac_2010 9 7.indd 19

14.12.2010 22:26:30


Zaključak

stranice. DailyLit je usluga čitanja elektroničkih knjiga putem e-pošte ili na zaslonima iPhonea ili Blackberryja namijenjena ljudima koji značajan dio svog vremena provode za računalom ili u pokretu. Ta je usluga dijelom besplatna, a čitatelj mora tek odabrati knjigu i odrediti postavke na mrežnim stranicama projekta.10 Nakon toga korisnik na odabrani način (e-pošta, RSS, iPhone) dobiva poglavlja odabrane knjige onih dana i u vremenu koje je odabrao, i to do tisuću riječi po jednoj poruci. Zanimljivo je da je poznati Centar za podučavanje stranih jezika Berlitz već sklopio ugovor s DailyLitom, pa će kroz njihov portal svojim polaznicima omogućiti slanje petominutnih jezičnih lekcija.11

Iz kratkog pregleda čitanja i njegova promicanja u digitalnom okruženju čini se da današnjim čitateljima na raspolaganju stoji velik broj usluga koje bi trebale odgovoriti na njihovu potrebu za čitanjem u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. Na prvi pogled te nam se usluge mogu učiniti inovativnima, no ukoliko malo bolje razmislimo, milijuni su čitatelja i tijekom proteklih stoljeća suživota s običnom tiskanom knjigom mogli ponijeti svoju knjigu sa sobom i čitati kada i gdje su željeli. Također, isprva nam se može učiniti da su nove personalizirane usluge koje čitateljima pomažu odabrati sljedeći naslov za čitanje izum 21. stoljeća, no treba se prisjetiti da knjižničari pružaju tu uslugu već stotinama godina i da je to samo prilagodba knjižničara i drugih stručnjaka potrebama suvremenog čitatelja. Upravo iz tog razloga potrebno je na odgovarajući način obrazovati buduće stručne kadrove koji će raditi s djecom i mladima i razvijati u njima ljubav prema čitanju. Nadamo se da će knjižničari i svi oni koji djeluju u području promicanja knjiga i čitanja prepoznati mogućnosti koje nose nove tehnologije i uz njihovu pomoć pridodati novu vrijednost svojim službama i uslugama kako bi što kvalitetnije odgovorili na potrebe zahtjevnih (ne)čitatelja u 21. stoljeću.

Personalizirane tražilice za knjige Mogućnosti interneta danas su neograničene – on prvenstveno omogućava dobru promociju knjige ako znamo način na koji možemo privući publiku. Jedna od usluga koje su se razvile pomaže nam u pronalaženju idealne knjige putem tražilica. Tražilice za knjige pojavile su se tijekom posljednjeg desetljeća na oduševljenje svih onih koji su željeli čitati, ali nisu imali ideju što bi čitali i nisu znali koga pitati za savjet. Find me a Good Read mrežne su stranice na kojima možete ispuniti formular (odgovarate na pitanja poput “Volite li dugačke knjige?” ili “Koji su Vaši omiljeni autori? Nabrojite ih nekoliko!” itd.), nakon čega vam elektroničkom poštom stiže popis knjiga koje bi vas mogle zanimati. Whichbook je tražilica na kojoj čitatelj samostalno određuje parametre (npr. možete odrediti potragu za knjigom koja je kratka, umjereno konzervativna te jako zabavna) po kojima se odabire naslov za čitanje. Odjednom se može birati po četirima parametrima, nakon čega se čitatelju nudi mogućnost da pročita kratki ulomak iz knjige koja odgovara upitu ili pregleda naslove koji djelomično odgovaraju postavljenim uvjetima. What Should I Read Next tražilica je u koju se upisuje ime autora i naziv knjige koju je osoba pročitala te koja joj se svidjela. Tražilica će potom ponuditi slične naslove koji bi čitatelja mogli zanimati i poveznicu na Amazon.com gdje se isti naslov može odmah i kupiti.

Bilješke Stipčević, A. Povijest knjige. Zagreb : Matica hrvatska, 2001. Str. 720. Težak, D. Utjecaji suvremenih medija na tematske i strukturne promjene u literaturi za mlade. // Mladi i čitanje u multimedijalnom okruženju / uredila Ivanka Stričević. Koprivnica : Hrvatsko čitateljsko društvo, 1999. Str. 41. 3. E-book. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/E-book (04.07.2009.) 4. Projekt Gutenberg. URL: http://hr.wikipedia.org/wiki/Projekt_Gutenberg (04.07.2009.) 5. d : p : k : m. URL : http://www.elektronickeknjige.com/o_nama/index.htm (09.08.2010.) 6. eLektire. URL: http://lektire.skole.hr (09.08.2010.) 7. World eBook Fair. URL: http://worldebookfair.org/index.htm (09.08.2010.) 8. Study Finds Large Decline in Reading. Publishers Weekly. URL: http://www.publishersweekly.com/article/CA6343693.html (04.07.2009.) 9. Smell of Books. URL : http://smellofbooks.com/ (04.07.2009.) 10. DailyLit. URL: http://www.dailylit.com (04.07.2009.) 11. E-mail brings books in small doses for commuters. URL: http:// www.thedailynewsegypt.com/article.aspx?ArticleID=7535 (04.07.2009.) 1. 2.

20

prosinac_2010 9 7.indd 20

14.12.2010 22:26:30


TEMATSKI OSVRTI

Postoje li pisci i knjige za djecu? Sanja Lovrenčić sanja.lovrencic@zg.t-com.hr Većina ljudi koji pridaju ikakvu važnost čitanju – pa čak i velik dio onih koji, otkad su odrasli, uopće ne čitaju knjige – rado će priznati da su knjige za djecu važne. Jer je važno da djeca nauče čitati, a knjige namijenjene upravo njima u tome ih potiču. No čini se da je to jedino neupitno što se može reći o velikoj produkciji tiskanih materijala namijenjenih najmlađima. Odgovori na druga pitanja koja se u vezi s tom produkcijom nameću nisu toliko jednostavni. Kakve su knjige te “knjige za djecu”? Po čemu i koliko se razlikuju od knjiga za odrasle? Kakve bi trebale biti? Može li ih se podvrgnuti istoj književnokritičkoj analizi poput knjiga koje nespretno nazivamo “knjigama za odrasle”? Kad se uopće postaje “odrastao” čitatelj? Postoje li pisci za djecu kao nešto bitno različito od svih ostalih pisaca? Koliko pišući za djecu autori zapravo pišu za odrasle, za sve one roditelje, rodbinu i prijatelje, odgajatelje i učitelje koji će posredovati između pisca i njegovog čitatelja? Postoji li uopće “knjiga za djecu” onako jednostavno i neupitno kao što postoje knjige za odrasle, koje nazivamo jednostavno knjigama? Mogu li možda djeca pisati za djecu? I kome je zapravo namijenjena literatura “za mlade”? O svemu tome razmišljala sam posljednjih godina kao autorica, priređivačica te čitateljica (i) knjiga za djecu. Ne mogu reći da znam odgovore, no pokušat ću iznijeti neka zapažanja, kao mogući poticaj daljnjem razmišljanju. Čim pokušam uspostaviti neke granice i kategorije, zbunim se. Gdje počinje knjiga za djecu? Je li slikovnica načinjena od četiri lista sjajne plastike ispunjene spužvom, na kojima su patkica, brodić, lopta i pas, knjiga ili igračka? Odredit ću proizvoljno: recimo da knjiga počinje tamo gdje nastupa priča, ma kako jednostavna. Ako se patkica ukrcala na brodić, a za njom je u vodu skočio i

pas, pa su zaplivali prema lopti – onda je to knjiga. S druge strane, gdje prestaje dječja knjiga? Tamo gdje prestaju ilustracije? Ne, ako je tekst bio kriterij početka, mora biti i kriterij kraja. Možda knjiga prestaje biti dječja u trenutku kad priča postaje previše složena i višestruka da bi ju dijete moglo u cijelosti pratiti? Prilično nespretan odgovor, no pitanje je važnije nego što se možda čini u prvi mah. Baveći se pisanjem svih vrsta i oblika, s vremenom sam primijetila kako me sve više smeta kad me drugi ljudi određuju kao “književnicu za djecu”, a kod mnogih sam kolega primijetila istu vrstu nelagode. Pa sam se počela pitati koji je uzrok našoj nelagodi. Na to je pitanje pak prilično lako odgovoriti: koliko god se dječja knjiga općenito smatra važnom, pisanje tih knjiga jednako se općenito smatra drugorazrednim. Jednom sam dobila čak i književnokritičarsko objašnjenje za to: pisanje za djecu jednostavno je i linearno, stil je priprost, razmišljanje plitko; kad ljudi iz te sfere pokušavaju pisati ozbiljne knjige, lako ih je prepoznati upravo po tim svojstvima. Meni se čini da linearnost, plošnost i priprost stil obilježavaju i mnoge “knjige za odrasle” i da u tome nije bit problema. Knjige za djecu po nečemu se ipak razlikuju od ostalih, a to nešto jest uloga koju autor ili autorica uzima pišući. Pišući jednostavno tekst, autor se obraća nekom anonimnom čitateljstvu ili sasvim konkretnim ljudima, ali uvijek kao sebi ravnima. Pišući “za djecu” autor piše za nekog značajno drukčijeg od sebe – jer sam više nije dijete. I pritom mu obično nije stalo samo do umjetničke kvalitete pisanja, kao što bi bar trebalo biti stalo “ozbiljnom” autoru. U pisanje se uključuje piščev osobni odnos prema djeci, a taj odnos, čini mi se, uvijek uključuje stanovitu pedagošku crtu, čak i kad se trudimo to izbjeći. 21

prosinac_2010 9 7.indd 21

14.12.2010 22:26:31


Eto, otuda moja nelagoda. Ne želim nikoga ničemu poučavati i želim stvarati tekstove koji su umjetnička djela. Mogu li to kao “dječja spisateljica”? Pišući za djecu, dugo sam vjerovala da mogu. Sad više nisam sigurna. O svemu tome razgovaralo se i na međunarodnom okruglom stolu o dječjoj knjizi na ovogodišnjem sajmu u Frankfurtu. Čini se da suvremenom međunarodnom produkcijom za najmlađe vladaju pragmatični motivi: djecu treba poučiti toleranciji i nenasilju, suočiti ih s problemima seksualnog zlostavljanja i ovisnosti kako bi im se znali suprotstaviti, a može ih se i zabaviti recikliranjem uvijek popularnih fantastičnih motiva poput zmajeva i vampira. Ako se radi o maloj djeci, dobro je poticati kreativnost. (Zbog toga mi se, općenito uzevši, nove autorske slikovnice sviđaju mnogo više nego romani – poticanje kreativnosti ponekad počinje slobodnom kreativnošću autora, koja je često i likovna i konceptualna.) Iznenadilo me što stručnjaci za dječju knjigu koji su se okupili u Frankfurtu u velikoj mjeri potiču i smatraju nužnom sveprisutnu pedagošku tendenciju. Jer meni se ipak čini da su najbolje dječje knjige nastale iz onoga što uvjetno nazivam slobodnom kreativnošću pripovjedača – knjige kao “Alisa u zemlji čuda” ili “Winnie zvani Pooh” (u originalnoj verziji) – te da je upravo oslobađanje od pedagoške tendencioznosti donijelo mnogo dobra dječjoj knjizi u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata. U razgovoru smo, međutim, svi primijetili da u trenutačnoj produkciji dolazi do svojevrsnog cijepanja: objavljuje se mnogo slikovnica i mnogo knjiga “za mlade”, dok je onih za djecu između osme i dvanaeste godine proporcionalno sve manje. Možda se granica prijelaza iz djetinjstva u mladost neprestano spušta pa se iz razdoblja slikovnica gotovo izravno ulazi u razdoblje problemskih romana? Ili se odrasli zabavljaju slikovnicama, dok romanima poučavaju svojevrsnoj političkoj korektnosti? Koliko je sve to zaista “za djecu”? U svakom slučaju, čini se da svijet dječje knjige nije najbolji od svih svjetova te da ga, među ostalim, ugrožava upravo otvorenost prema neumjetničkom ili nedovoljno

umjetničkom pisanju. U velikoj se produkciji originalna i kvalitetna djela često utapaju i neprimijećena padaju u zaborav. Da nije tako, ne bi se na međunarodnom skupu o dječjoj knjizi, održanom u Splitu krajem prošle godine, mogao čuti prijedlog za stvaranje svojevrsnog europskog kanona klasične dječje knjige, tj. popisa neosporno kvalitetnih knjiga iz svih europskih književnosti, koje bi trebale biti dostupne na svim europskim jezicima. Ne znam koliko je takav projekt realan – premda ga je iznio ugledni njemački profesor dječje književnosti Hans Heino Ewers – no čini mi se da svjedoči o ugroženosti dječje knjige više nego česta razmatranja o marginalizaciji knjige općenito ili širenju vizualnih medija na štetu čitanja. Prihvaćajući razne tekstove koji nisu, strogo uzevši, književnost, svijet dječje knjige ponekad otvara vrata i djeci autorima. Moguće je naći primjere slikovnica koje su napisala i oslikala djeca, kao i knjiga za tinejdžere koje su napisali tinejdžeri. To su marginalne, ne osobito brojne knjige i može ih se tumačiti kao znak dobre volje, poticaj talentiranoj ili marljivoj djeci. No meni se čini da su one i simptom stanovite deprofesionalizacije knjižne proizvodnje. Kao, uostalom, i u sferi “knjiga za odrasle”, postoji prilično rašireno uvjerenje da pisati može svatko, da za to nije nužno nikakvo obrazovanje, vještina pa čak ni talent, te da su dovoljni profesionalna oprema i marketing da bi od bilo kakvog teksta nastala knjiga. Usuđujem se ipak vjerovati da je pravi autorski posao – komu god njegov rezultat bio namijenjen – jednako kompleksan kao bilo koji drugi intelektualni posao kojim se običavaju baviti odrasli ljudi, da osim talenta zahtijeva obrazovanje, kritičnost i puno rada, te da bi bilo dobro održati svijest o njegovim visokim zahtjevima i kod čitatelja i kod (budućih) autora. Možda je upravo spomenuta deprofesionalizacija, uz sustavno podcjenjivanje, učinila posao “pisca za djecu” prilično neatraktivnim. Kod nas se, nakon generacije autora rođenih 60-ih godina prošlog stoljeća (kojoj i sama pripadam), vrlo mali broj pisaca obraća najmlađim čitateljima. A djeca još uvijek trebaju knjige iz kojih će naučiti (ne samo) čitati. 22

prosinac_2010 9 7.indd 22

14.12.2010 22:26:32


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE... Govorimo i pišemo hrvatski Antonia Colnar antonia.colnar@gmail.com

čio/odlučila poslati joj razglednicu i ukratko opisati kako uživaš na snijegu. Napiši joj čime se i kako igrate u tvom kraju kada zapadne snijeg.). Također, učenicima je rečeno da svoj tekst pišu dijalektom, tako da upotrijebe što više riječi i naziva iz svog svakodnevnog govora. Dopuštenje za služenje dijalektom na satu hrvatskoga jezika uvijek je pozitivno prihvaćano od strane učenika, što je bio slučaj i ovaj put. Poticanje na uporabu zavičajnog govora, govora svakodnevne komunikacije s obitelji i prijateljima, jest svojevrsna poruka učenicima da čuvaju svoj jezik i ne zaborave riječi koje su im prenijeli roditelji, bake i djedovi. Pisanjem teksta razglednice učenici su osvijestili vrijednost vlastitoga jezika i potrebe da ga se očuva, ali su se i prisjetili pomalo zaboravljenog komuniciranja olovkom i papirom u eri SMS–a, elektronske pošte i interneta.

U vremenu u kojem smo suočeni sa svakodnevnim umiranjem jezika na svim krajevima svijeta, ponašamo se zaštitnički prema vlastitom jeziku. Izumiranje jednog jezika svijeta velik je gubitak ako se osvrnemo na sve što jezik u sebi sadrži. Dovoljno je razmisliti što nam naš materinski jezik znači – on nam je od najranije dobi bio prvi most prema okolini i drugim ljudima, njime najlakše izražavamo ono što mislimo i osjećamo. Zbog svega toga rijetke su škole koje na neki način ne obilježavaju Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače te time motiviraju učenike na očuvanje vlastitog jezičnog blaga, ali i upozoravaju na potrebu prihvaćanja i toleriranja kulturne različitosti te višejezičnosti. U Osnovnoj školi Dubovac u Karlovcu u jednom petom razredu na satu hrvatskog jezika knjižničarka Ana Sudarević pripremila je radionicu povodom Međunarodnoga dana materinskoga jezika. Učenicima nije na početku sata rečena tema radionice, već su im ponuđene asocijacije kao putokazi u otkrivanju o čemu će zapravo biti riječ na satu. Tema radionice bila je vezana uz obilježavanje Međunarodnoga dana materinskoga jezika pa su i ponuđene asocijacije bile vezane uz jezik, organizaciju UNESCO i veljaču. Uvodni dio radionice, igra asocijacija, poslužio je učenicima da se prisjete pojmova koje su već čuli na satovima hrvatskog jezika, kao što su standardni jezik, materinski jezik i drugi jezik. Također, učenici su ponudili vlastite asocijacije na pojam materinski jezik. Nakon što su učenici doznali povod i temu radionice, slijedilo je zadavanje zadatka koji će individualno rješavati. Učenici su dobili zadatak napisati tekst za razglednicu koju bi poslali iz svog zavičaja zamišljenom prijatelju/prijateljici. Učenici su na prijašnjim satovima hrvatskoga jezika motivirani za oblikovanje takvog teksta jer su pisali i školsku zadaću na temu Razglednica moga zavičaja. Za pisanje teksta razglednice učenicima je ponuđeno nekoliko mogućih perspektiva iz kojih mogu oblikovati tekst (npr. Već nekoliko godina dopisuješ se s djevojčicom iz Australije. Ove si zime odlu-

UNESCO-ov poster povodom Međunarodnoga dana materinskoga jezika

Opisana radionica imala je za cilj i motivirati učenike na prikupljanje starih razglednica, dopisnica i spomenara, čime bi se uključili u projekt Zlatniki našega kraja II koji su na razini škole pokrenule Aleksandra Škrtić, prof. likovne kulture, i knjižničarka Ana Sudarević, a kojemu je cilj ne samo očuvanje materinskoga jezika, jezičnih konstrukcija i fraza već i likovne i povijesne ostavštine naših predaka – jednom riječju kulturne povijesti zavičaja naših učenika. 23

prosinac_2010 9 7.indd 23

14.12.2010 22:26:32


Klub ljubitelja čitanja: nova iskustva u čitanju Katica Novoselac U zadnje vrijeme često korištena rečenica Danas se sve manje čita, s čijim ise sadržajem, nažalost, moram složiti, dala mi je ideju da u svojoj školi, koli, Osnovnoj školi “Vladimir Nazor”” Komletinci, u kojoj radim kao učiteČlanovi Kluba ljubitelja čitanja ljica hrvatskog jezika i školska knjiSlijedilo je istraživanje na temu starog žničarka, posvetim pažnju djeci koja vole čitati i pokušam okupiti djecu Egipta. Prikupljali smo članke iz časopisa i koja ipak čitaju, i to ne samo zato što raznih enciklopedija, čitali ulomke iz knjimoraju već i zato što im je to užitak. ge Sinuhe Egipćanin, gledali dokumentarTako sam pozvala ljubitelje čitanja ne, crtane i igrane filmove na temu Egipta u novi klub naše škole kojemu sam i iskusili da je istraživanje čitanjem pravo dala ime Klub ljubitelja čitanja. zadovoljstvo. Konačni rezultat našeg istraNa prvi se sastanak odazvalo živanja jest “velika knjiga” Drevni Egipat. tridesetak učenika koji su jedni dru- “Velika knjiga” Drevni Egipat Potom smo čitali “zaboravljene knjigima ispričali zašto i što vole čitati te ge”, tj. knjige koje već dugo stoje na policama što vole raditi nakon što pročitaju knjigu. Sve što su rekli školske knjižnice, zaboravljene i neposuđivane, a to ne pomoglo mi je da osmislim program po kojem ćemo razaslužuju, poput knjige Potopljena galija i Dječak s dva diti. Pokazalo se da učenici nakon pročitane knjige vole imena Antona Ingoliča, Iskrica i Devetorica hrabrih Mate razgovarati o pročitanom, praviti plakate i pogledati Lovraka, Gdje je Vlasta? Ratka Bjelčića i Praščić Babe Difilm (ako postoji). Podijelili smo prve čitateljske zadatke cka Kinga – Smitha. Nakon čitanja tih knjiga učenici su napravili promidžbene letke za ostale korisnike knjižnice. i krenuli raditi. Prvi zadaci nosili su naziv U knjižnici su tajne i U knjiNa letku su napisali kratki sadržaj pročitane knjige, nešto žnici su pustolovine, a sam naziv zadataka govori čime nacrtali i napisali svoju preporuku i poziv ostalim čitasmo se bavili. Nakon čitanja knjiga koje za temu imaju teljima da pročitaju “zaboravljenu knjigu”. Zanimljivo je tajne i pustolovine, npr. Kroz pustinju i prašumu, Tragom da su se svi odabrani naslovi svidjeli ljubiteljima čitanja, staklene mape, Tajna crne kutije, Tajna šutljivog dječaka, a u raspravi nakon čitanja davali su razne odgovore na Tajna sretnih susjeda i Tajna graditelja straha, izrađivali pitanje zašto su te knjige “zaboravljene”. Tako su rekli da smo plakate i priredili čitateljsku večer. Gosti su nam bili se te knjige ne čitaju jer ne stoje na polici za lektiru, pa ih učenici i ne gledaju, imaju stare korice pa su “ružne” i sl. roditelji, starija braća i sestre, prijatelji iz razreda, tete i učiteljice hrvatskog jezika. Ljubitelji čitanja objasnili su Uključili smo se i u natječaj Moja prva knjiga, i to izništo su radili na svom prvom zadatku, predstavili su svoje mno uspješno jer je ljubiteljica čitanja Ana Paula Jelić već plakate i čitali ulomke iz knjiga, a u raspravu su se ukljudvaput osvojila nagrade: drugo mjesto za knjigu Srećko general i posebnu nagradu za društveno angažiranu priču čili i gosti iznoseći svoje razmišljanje o čitanju i o knjigama koje su čitali. Djevojčica i knjiga. Ana Paula uključila se u ovaj natječaj 24

prosinac_2010 9 7.indd 24

14.12.2010 22:26:33


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

upravo zahvaljujući radionicama u Klubu ljubitelja čitanja koje su bile organizirane na temu Kako se piše knjiga. Da naš klub dobro radi i ostvaruje svoj cilj, govore i riječi Ane Paule koja je napisala: “Čitanje knjiga, razgovor o pročitanom i istraživanje potaknulo me da i ja napišem svoju knjigu. Presretna sam što sam u tome

uspjela, što imam svoju knjigu i što će me drugi čitati!” To mi je najbolja potvrda da je Klub ljubitelja čitanja dobra ideja, zanimljiva realizacija i možda prvi korak nekih budućih spisatelja, egiptologa, istraživača ili ljudi koji će trajno ostati ljubitelji čitanja, na njihovo zadovoljstvo i moju radost.

Skitnja lektirom: atlas za lektiru Osvrt na radionicu Danko Dujmović ddujmovic@ffri.hr

sve moguće opise gradova u kojima se radnja odvija i zapisati ih u obliku citata ili barem bilješke o dotičnoj stranici u knjizi. Za prvi smo put, na početku školske godine, to odradili zajedno na satu. Upravo zato uključili smo pripovijest Krvavi most, s obzirom da je kratka pa smo ju mogli cijelu pročitati i odmah ukazati na ona mjesta u tekstu koja je trebalo zabilježiti u bilježnicu. Na taj smo način u bilježnicama dobili niz podataka i opisa srednjovjekovnog Zagreba. Nakon toga učenici su dobili zadatak da dodatno istraže Zagreb u referentnoj građi koja im je bila na raspolaganju u školskoj knjižnici te da pronađu fotografije onih mjesta koja su spomenuta u pripovijesti. Rezultate istraživanja i opise iz bilježnica

Razmišljajući kako lektiru učiniti interesantnijom i kako ju obraditi na malo drugačiji način, istovremeno potičući interes za čitanjem, radoznalost te kreativno interpretiranje pročitanih podataka, s Anom Sudarević, knjižničarkom u OŠ Dubovac, osmislio sam niz radionica za grupu malih knjižničara. Zajedno s njima lektiru smo čitali, ali i lektirom putovali. Budući da se svaka radnja u knjizi odvija na određenom mjestu, odlučili smo s učenicima ta mjesta istražiti i bolje upoznati, a svoja saznanja zabilježili smo u Atlasu za lektiru. Čitajući tako pripovijetku Krvavi most iz zbirke Grički top te romane Dječaci Pavlove ulice, Koko u Parizu, Pustolovine Huckleberryja Finna i Emil i detektivi obišli smo Zagreb, Budimpeštu, Pariz, porječje Mississippija i Berlin. Temeljna nam je zamisao bila da učenici lektiru, kao i knjigu uopće, sagledaju s malo drugačijeg aspekta – ne kao puki zadatak koji se mora napraviti ili pak niz radnji koje čine fabulu, već tako da se koncentracija tijekom čitanja proširi i na detalje. Naime učenici su čitajući morali obratiti pažnju na

Učenici istražuju mjesto radnje

25

prosinac_2010 9 7.indd 25

14.12.2010 22:26:34


iskoristili smo za izradu stranice Atlasa za lektiru posvećene toj pripovijesti, odnosno Zagrebu. Na sličan smo način obradili i ostale lektire, a za istraživanje gradova uz referentnu smo se građu koristili i internetom, i to prvenstveno kao izvorom vizualnog materijala. Likovni dio ove priče smatram vrlo važnim jer potiče na kreativno interpretiranje podataka i novih saznanja te samim time razvija vizualnu kulturu djeteta, koja se u zadnje vrijeme sve više zanemaruje i degradira. U izradi Atlasa pustili smo mašti na volju, bez nametnutih pravila i potrebe da budemo “znanstveno” točni i precizni. Zamislili smo ga poput slikovnice koja razigrano predstavlja određeni grad, njegove simbole te, ako je to moguće, označava konkretna mjesta spomenuta u knjizi i popraćena citatima iz knjige ili jednostavnim komentarima. Tehnika kojom smo se koristili za sve gradove/stranice jest kolaž, odnosno lijepljenje izrezanih elemenata na podlogu, no svaki smo grad izradili na drukčiji način i drukčijim materijalom. Time smo, dakako, postigli raznolikost, ali i pokazali djeci kako gotovo istu temu mogu obrađivati na najrazličitije načine. Zanimljivo je to što smo obrađujući lektiru/gradove na ovaj način posve spontano dotaknuli i druge školske

Jedna stranica Atlasa

predmete kao što su zemljopis, povijest, povijest umjetnosti, glazbena kultura (jer smo usput slušali i glazbu karakterističnu za pojedine zemlje), pa čak i informatička pismenost, budući da su učenici sami tražili fotografije i planove gradova na internetu te također radili prezentacije određenih gradova na uvodnim satovima za pojedine lektire. Na kraju školske godine možemo zaključiti da su rezultati vrlo pozitivni kako kod djece koja su sudjelovala u projektu tako i kod kolega upoznatih s našim radom. Iako je to samo jedan mali segment u obradi lektire, uspjeli smo postići da djeca lektiru čitaju s malo više entuzijazma te da samostalno i sa zanimanjem dalje proširuju informacije na koje su usput naišla pri čitanju.

Zid mudrosti dne nastave te knjižničarka. Zamišljen je kao simbolični zid koji će učenici sami graditi pomoću “cigala” na kojima će biti napisane mudre izreke, poslovice i citati, i to na hrvatskom, engleskom, njemačkom i latinskom jeziku. Na prvoj cigli bila je latinska izreka “Non scholate, sed vitae discimus” (Ne učimo za školu, nego za život). Projekt je realiziran na satovima povijesti, engleskog, njemačkog i hrvatskog jezika, a provodio se tije-

Marina Mavrek marina.kucar@gmail.com U hodniku IV. OŠ Varaždin, ispred učionice povijesti, 22. rujna 2009. godine postavljene su prve “cigle” Zida mudrosti. Ideja o Zidu mudrosti potekla je od učiteljice povijesti Antonije Benjak, a projektu su se pridružile i učiteljice engleskog, hrvatskog i njemačkog jezika, učiteljice razre26

prosinac_2010 9 7.indd 26

14.12.2010 22:26:36


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

kom cijele školske godine. Na satovima su učitelji i učenici prikupljali mudre izreke, čitali i komentirali mitove, izjašnjavali se i argumentirali svoje stavove. Tijekom razgovora o izrekama i mitovima učitelji su kod učenika razvijali svijest o hrvatskoj kulturi i naslijeđu kao dijelu europske i svjetske civilizacije. Razgovarali su o važnosti očuvanja okoliša, zdravoj okolini, važnosti obitelji i toleranciji među ljudima. Zid mudrosti svakodnevno je dopunjavan novim mudrim izrekama i mitovima. Kako se zid povećavao, tako se povećavao i broj učenika koji su sudjelovali u projektu. Na kraju školske godine organizirano je natjecanje – učenici koji su zapamtili najveći broj mudrih izreka i citata dobili su prigodne nagrade. Ovim projektom pokušali smo zainteresirati učenike za mudrost, filozofiju, ekologiju, znanost i promišljanje o životu. U svakom dijelu projekta postigli smo

Zid mudrosti

suradnju i toleranciju učenika i učitelja, stvarali smo ugodno radno ozračje i poticali druženje i kreativnost učenika te njihovu želju za stjecanjem novih znanja.

Priča u podne Ida Bogadi ida.bogadi@gmail.com

“propupala” dva PUP-a, a sudionici su bili učenici dviju zagrebačkih osnovnih škola – OŠ Gustava Krkleca i OŠ “Mladost”. Tijekom ovih susreta oni su jedni drugima ispričali zanimljive, poznate ili manje poznate, priče kao

Neki misle da je jednostavno ispripovijedati bajku. Ali kad se jednom krene u priču, otkriva se svo bogatstvo (ili siromaštvo) rječnika, gipkost rečenica ili pak mnoštvo poštapalica, značajnost verbalnih govornih vrednota itd. Grijan toplim odobravanjem i željom za slušanom i čitanom riječi, osmišljen je program Priča u podne (PUP). Knjižničarke Vesna Radošević (Knjižnica Novi Zagreb) i Ida Bogadi (OŠ Gustava Krkleca) okupljaju slušače, čitače i pripovjedače te svi zajedno, u opuštenoj i nenatjecateljskoj atmosferi, uživaju u pričama. Dosad su Sudionici pažljivo slušaju priču

27

prosinac_2010 9 7.indd 27

14.12.2010 22:26:37


što su Dobro drvo, Čudnovati srebrnjak, Jurinda i Juringel, Sebični div itd. Učenici su otkrili što znači govoriti napamet, a što znači “propustiti” priču kroz sebe, svoj rječnik i doživljaj bajke, te istu priču potom, ponovno ju otkrivajući, podijeliti s drugima. Publika je uživala u svakoj priči, a

kod pripovjedača je bio očit napredak u interpretaciji od jednog da drugog susreta. Ulazak u Europsku Uniju sve je bliže. Opstojnost i ljepotu “malih” jezika treba njegovati, a ovo je jedan od načina da se to učini. Stoga je već u planu 3. PUP, i to u travnju 2011. godine povodom Dana dječje knjige.

Knjiga u letu Ivana Morić Filipović imoric@unizd.hr

Drahomira Gavranović dgavrano@unizd.hr Logo projekta

s ciljem promoviranja čitanja. Projekt je započeo tako što su studenti knjižničarstva po Zadru postavili plakate pomoću kojih su objasnili projekt i zamolili građane da poklone knjige koje im više nisu potrebne. Na taj je način u nekoliko dana prikupljeno oko 50 knjiga, koje su zatim bile obilježene prigodnim naljepnicama na kojima je stajalo objašnjenje i svrha bookcrosinga. Nakon obilježavanja studenti su odnijeli knjige na nekoliko prometnih lokacija u Zadru (u zgrade Sveučilišta, studentski restoran, čekaonicu Jadrolinije te na autobusni kolodvor), Svaka knjiga ima naljepnicu s pozivom na sudjelovanje u projektu kako bi ih slučajni čitatelji mogli uzeti, pročitati i – nadamo Knjiga u letu naziv je projekta koji su u travnju 2010. gose – vratiti na ulice grada da bi i drugi stanovnici Zadra dine pokrenuli studenti knjižničarstva sa Sveučilišta u imali priliku pročitati dobro štivo. Građani i studenti i dalje dobrovoljno daruju svoje Zadru. Projekt je započet u vrijeme održavanja ovogodišnje manifestacije Zadar čita, koja se već drugu godinu knjige ostavljajući ih u obilježenim kutijama za projekt zaredom održava u organizaciji Gradske knjižnice Zadar. Knjiga u letu; a studenti knjižničarstva pripremaju se za Projekt Knjiga u letu predstavlja inicijativu u svijeponovno obilježavanje knjiga i akciju ostavljanja istih na tu poznatu kao bookcrossing. Inicijativom se promovira atraktivnim i prometnim mjestima u gradu. Svatko voli čitanje na način da se knjige “puste na slobodu”, tj. osta“naletjeti” na dobar film ili sniženje u trgovačkom centru, ve na prometnim mjestima u gradu kako bi ih slučajni pa zašto ne omogućiti stanovnicima i posjetiteljima Zaprolaznici pronašli, pročitali i potom vratili “na ulicu” dra i “nalijetanje na dobru knjigu”?! 28

prosinac_2010 9 7.indd 28

14.12.2010 22:26:37


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

“Dioptrija” – klub mladih čitatelja u Gradskoj knjižnici Zadar knjigu mjeseca o kojoj će razgovarati na sljedećem sastanku. Do sada se na književnom meniju “Dioptrije” našlo različitih naslova, a najviše se čitaju “pomaknuti” romani, tj. oni koji se ne mogu jednostavno svrstati u određeni žanr. Bilo je tu kriminalističkih romana, romana odrastanja, povijesnih, ljubavnih i okultnih priča, autora iz Švedske, Belgije, Češke, Japana... Pri odabiru knjige Klub nije opterećen književnim trendovima (također, članovi dijele zajedničku “odbojnost” prema serijalu Sumrak). Mlade čitatelje knjige potiču na niz pitanja, a kroz razgovore o likovima, njihovim odnosima, situacijama, povijesnom okviru priče i drugim elementima otkrivaju mnogo jedni o drugima. “Dioptrija” ima svoju tajnu grupu na društvenoj mreži Facebook (za ulazak u grupu potrebno je odobrenje voditeljice) gdje tijekom mjeseca članovi komuniciraju i komentiraju roman koji su odabrali. “Zanimljivo je čuti koliko je različitih mišljenja o istoj knjizi, a drukčije je i samo iskustvo čitanja kada znate da u tome sudjeluje još netko istovremeno s vama”, smatra voditeljica “Dioptrije”. Osnivanjem kluba čitatelja knjižnica je potvrdila svoju funkciju kao mjesto koje posreduje književnost i svojim mladim članovima nudi još jedan oblik edukativnog i kreativnog provođenja slobodnog vremena.

Sastanak članova kluba “Dioptrija”

Iva Pejković ivapejkovic@yahoo.com Živimo u vremenu u kojem su elektronski mediji potisnuli knjigu u drugi plan. Danas su mladi “uspavani” tehnologijom te, umjesto za knjigom, radije posežu za internetom. No još uvijek ima onih koji u sebi nose iskru ljubavi prema dobroj priči i ne mogu zamisliti dan bez odlaska u neki drugi svijet koji im pruža knjiga. Gradska knjižnica u Zadru okupila je u ožujku 2009. godine, u sklopu projekta Zadar čita, mlade ljubitelje pisane riječi. Tada je, naime, osnovan prvi klub čitatelja. Riječ je o programu usmjerenom prema mladima koji rado čitaju i žele dijeliti svoje iskustvo čitanja, zapažanja i dojmove kroz razgovor i ugodno druženje s vršnjacima. Prvom susretu prisustvovalo je desetak članova. Iznijeli su svoje čitateljske navike i interese, govorili su o tome koliko i kad čitaju i koje književne žanrove preferiraju, a dotaknuli su se i danas popularnog fenomena filmskih adaptacija književnih djela. Klub je nazvan “Dioptrija” budući da većina članova voli noćno čitanje i tako “povećava dioptriju”. U skladu s tim, sastanci se održavaju u 19,30 sati svake prve srijede u mjesecu. Klub volonterski vodi mlada spisateljica i novinarka Iva Pejković, koja je i predložila njegovo osnivanje. Zajedno s voditeljicom članovi Kluba, uglavnom djevojke (no pridružila su se i tri dečka), odabiru

Što su do sada čitali članovi “Dioptrije”? A. Perez Reverte: Klub Dumas T. Chevalier: Djevičanski plavo M. Viewegh: Sjajne zeznute godine M. Connelly: Krvavi posao L. Zigman: Muško blago J. Grisham: Kralj milijunskih odšteta B. Wood: Zvijezda Babilona

A. Nothomb: Antikrista H. Murakami: Norveška šuma K. Meyer: Alkemičarka G. Duncan: Ja, Lucifer J. Gardell: Odrastanje komičara M. Bail: Eukaliptus F. Guene: Volim sutra Z. Ferić: Djeca Patrasa

29

prosinac_2010 9 7.indd 29

14.12.2010 22:26:37


Dani Afrike u knjižnici Popovača Ivana Faletar ifaletar@gmail.com Izložba časopisa u kojima se obrađuju teme vezane uz Afriku

Dan Afrike diljem svijeta tradicionalno se obilježava 25. svibnja. Knjižnica i čitaonica Popovača odlučila je obilježiti Dan Afrike nizom aktivnosti te je jedan dan prerastao u mjesec (od 25. svibnja do 25. lipnja) tijekom kojeg su korisnici imali priliku upoznati različite aspekte afričke kulture. U suradnji s National Geographicom postavljena je izložba fotografija u prostoru Knjižnice, čime se korisnicima pokušao približiti svakodnevni život stanovnika Afrike. Budući da su fotografije uvećane i postavljene na prozore kako bi bile vidljive s obje strane, korisnici i slučajni prolaznici često su zastajali kako bi tijekom svakodnevnih aktivnosti nakratko “otputovali” na drugi kontinent. U samom prostoru Knjižnice postavljena je izložba predmeta iz različitih dijelova Afrike, u suradnji s trgovinom Sedmi planet iz Zagreba i privatnim osobama. Na taj način građani su se mogli upoznati s tradicionalnom i modernom afričkom

namijenjena mlađim korisnicima koji su u Afričkom multimedijalnom kutku mogli pogledati UNICEF-ove edukativne filmove o svojim vršnjacima u Africi ili “kliknuti” na neku od ponuđenih poveznica te zaigrati računalnu igru vezanu uz Afriku, dok su ostali korisnici mogli pogledati PowerPoint-prezentacije koje su bile sačuvane na svakom računalu. Učim o Africi radionica je na kojoj su mlađi korisnici rješavali zadatke u radnim bilježnicama u sklopu UNICEF-ovog projekta Škole za Afriku, igrali Memory Afrikaans te sudjelovali u kvizu. Tijekom predavanja Putujem i pričam N.K. i I.F. iznijeli su osobna iskustva s putovanja u Mali, Gvineju i Benin te podijelili s građanima svoje uspomene i fotografije. Nakon uzbudljivog predavanja, učenik Mamadya Keite i Famoudoua Konatea Nenad Kovačić održao je radionicu bubnjanja. Polaznici te besplatne radionice u samo nekoliko sati uspješno su svladali osnovne tehnike sviranja afričkih bubnjeva te četiri tradicijska zapadnoafrička ritma. Nakon predavanja i radionice građani su imali priliku okusiti tradicionalne afričke slastice, a za one koji su to propustili bila je pripremljena kuharica Specijaliteti Crnog kontinenta. Turnir u stolnom nogometu Lopta do lopte – Afrika!, koji je poslužio kao uvod u nadolazeće Svjetsko prvenstvo u nogometu, izazvao je oduševljenje među mlađim korisnicima. Troje najboljih nagrađeno je besplatnom članarinom i knjigama. Posljednja aktivnost bila je radionica za učenike osnovne škole koji su izrađivali nakit i predmete od prirodnih materijala, a protekla je u veselom i opuštenom tonu skorih ljetnih praznika. Fotografije svih događanja, predavanja i aktivnosti mogu se naći na mrežnim stranicama Knjižnice i čitaonice Popovača (www.knjiznica-popovaca.hr) i Facebook-profilu Knjižnice, dok se na YouTubeu mogu naći videozapisi radionice zapadnoafričkih ritmova. Aktivnosti koje je Knjižnica i čitaonica Popovača pripremila za korisnike i građane izazvale su pozitivne reakcije svih korisnika i sudionika, iznimno zadovoljstvo djelatnika i pozitivan odjek u lokalnim medijima te se nadamo da će obilježavanje Dana Afrike u Popovači postati tradicija!

Dani Afrike u Knjižnici i čitaonici Popovača

kulturom jer su na različitim mjestima u Knjižnici bili izloženi unikatni ukrasni i funkcionalni predmeti poput batika, ritualnih drvenih maski, drvenih skulptura, privjesaka za zaštitu od duhova, bubnjeva itd. Osim predmeta, u Knjižnici je podržan primjer “fair-tradea” Bead by bead, pa je tako izložen šareni unikatni nakit iz Ugande. Ukoliko su korisnici željeli naučiti više o Africi, mogli su prolistati neku od knjiga iz izdvojenog fonda Knjižnice ili neki od časopisa (National Geographic Hrvatska, Drvo znanja, Meridijani) koji su također bili izdvojeni i postavljeni na vidljivo mjesto ukoliko su obrađivali teme vezane uz Afriku. Kako bi korisnici svim osjetilima doživjeli Afriku, predstavljene su i aktivnosti poput Čujem Afriku, tijekom kojih se moglo svakodnevno uživati u tradicionalnim i modernim zvukovima afričkog kontinenta. Gledam Afriku aktivnost je 30

prosinac_2010 9 7.indd 30

14.12.2010 22:26:38


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Školski Odmor Prikaz projekta zanimljive, poučne ali i zabavne priloge poput powerpoint prezentacija, kratkih filmova aktualne tematike (npr. ekologija) ili animiranh filmova. Sve projekcije vremenski su prilagođene trajanju velikog odmora, a projiciraju se u predvorju kako bi ih svi učenici mogli čuti i vidjeti. Projekt je i promidžba školske knjižnice kao mjesta gdje su sakupljene informacije, gdje se pronalaze informacije, “filtriraju” i strukturiraju u prilog. Učenici osvještavaju svoju ulogu tragača i kreatora, vješto izbjegavajući zamke nerazumljivosti i dosade. Izvrsno su primljene projekcije animiranog filma o Spužvi Bobu kao i crtića Zagrebačke škole animiranog filma (iz programa medijske kulture) te profesora Baltazara! Uz Male knjižničar i ostali učenici su se vrlo aktivno uključili u osmišljavanje vremena velikog odmora. Preuzimaju sadržaje s interneta, poučnih CD-ova i drugih izvora i donose na ogled i prikazivanje. Školski Odmor je i svojevrsna Događajnica budući da se obilježavju i prigodne obljetnice i događaji, a može biti i dopuna nastavnom gradivu pojedinog predmeta, npr. prezentacije o pojedinim zemljama za nastavu zemljopisa. U ovome sudjeluju i učitelji koji, zajedno s učenicima, pripremaju određeni prilog. Samu ideju je, od početka, čvrsto podržala ravnateljica Slavica Vukčević vrednujući ovaj projekt kao specifičnost naše škole.

Učenici rado gledaju projekcije

Ida Bogadi ida.bogadi@gmail.com

Na samom početku ove školske godine (8.rujna 2010.) promovirana je u predvorju OŠ Gustava Krkleca nova aktivnost - Školski Odmor. Pitanje koje je pokrenulo proces kreiranja Školskog odmora je može li se slobodno vrijeme između školskih satova, pogotovo ono dulje, kada se užina, iskoristiti za neke druge aktivnosti i ako da, za koje ? Odgovor je ponudila idejna nositeljica i, većim dijelom, realizatorica ovog programa Ida Bogadi školska knjižničarka. Osmišljen je projekt koji nudi učenicima

Knjige na “godišnjem odmoru” Božena Kolman Finžgar bkolman.finzgar@rad.sik.si Knjižnica Antona Tomaža Linharta ima 12 ogranaka i namijenjena je stanovnicima općina Radovljica, Bled, Bohinj i Gorje (oko 35 tisuća stanovnika). Vrlo smo uspješna knjižnica, što dokazuju i podaci poput 17,47 jedinica posuđenog i korištenog knjižničnog gradiva po stanovniku u 2009. g. (slovenski prosjek: 14,53). Naš je strateški cilj prvenstveno poticanje čitanja kao potrebe i navike, ali i radosti i užitka, i to bez obzira na vrijeme i mjesto. To nastojimo ostvariti kroz niz aktivnosti za sve uzraste naših korisnika. Takve su aktivnosti i “Knji-

Knjige na “godišnjem odmoru”

ge na godišnjem odmoru” i “Ljetno čitanje”. Započeli smo u kolovozu 2005. g., a potaknule su nas fotografije Pariza i obale rijeke Seine koja je preuređena u pješčanu plažu 31

prosinac_2010 9 7.indd 31

14.12.2010 22:26:38


mo na kraju sezone. Na jednak smo način na “godišnji” poslali i knjige: duplikate knjiga i darove koji nisu bili potrebni za upis u fond. Svu građu namijenjenu korištenju u sklopu tog projekta skupljali smo gotovo godinu dana. Sljedeće važno pitanje bila je zaštita građe. Knjižnica nije imala sredstava za slanje knjižničara ili plaćanje studenata, a trebalo je ipak paziti da knjige ne plivaju po bazenu ili da ih se ne odnese kući. Tu nam pomaže osoblje kupališta, koje vodi brigu da su knjige kolikotoliko složene, da nisu posvuda po kupalištu, da nisu na kiši itd., a knjižničari svrate povremeno i urede zbirku. Tako se može reći da o knjigama i časopisima zapravo brinu sami posjetitelji koji s građom postupaju odgovorno, o čemu svjedoči njezino dobro stanje. Iako moramo priznati da na kraju sezone nedostaju neki naslovi, zadovoljni smo jer se događa da posjetitelji donesu i ostave vlastite knjige i time obogate zbirku. S obzirom da je čitanje na kupalištu toliko popularno, sada se knjige šalju i u hotel “Park” i na Grajsko kupalište na Bledu, u kampove Camping Šobec u Lescu,

Knjige na radovljiškom kupalištu

na kojoj su Parižani čitali. Iako nemamo rijeku koja teče kroz samo središte grada, imamo kupalište, kamp i jezero! Tako smo odlučili dio knjiga iz knjižnice poslati na radovljiško kupalište s ciljem da ih koriste, tj. čitaju svi kupači. Uvjet za posudbu neće biti iskaznica, već samo molba da se knjige vrate prije odlaska s kupališta. Nedovršene priče mogu se nastaviti čitati sutradan ili ih se može posuditi u knjižnici. Naša su se očekivanja ispunila: taj se način čitanja posjetiteljima kupališta u Radovljici toliko svidio da je krajem ljeta svoja vrata zatvorio samo vanjski bazen, a “knjige na godišnjem” preselile su se uz zatvoreni bazen. Naslovi knjiga i časopisa neprestano se mijenjaju. Knjižnica brine o izmjeni knjiga triput godišnje: na otvorenju sezone ljetnog kupanja i dvaput tijekom zime. Izbor je sadržaja različit: slikovnice za najmlađe, napete priče za djecu i mladež, osobito za tinejdžere te, naravno, zanimljivo štivo za odrasle, a dostupne su i knjige na stranim jezicima (nizozemskom, engleskom, njemačkom, talijanskom). Osim knjiga, na kupalište šaljemo i velik broj časopisa. Na početku projekta, među ostalim, mučilo nas je pitanje kako će zaposlenici kupališta reagirati na ovu dodatnu odgovornost, no odgovor je bio pozitivan. Bili smo dobrodošli ne samo uz bazen nego i u kafiću, gdje također zalaze gosti. Dobili smo informacije o prosječnom broju posjetitelja, pa smo prema tome odlučili koliko knjiga “poslati na godišnji odmor”. Tijekom ljeta nude se knjige i časopisi na slovenskom, ali i na stranim jezicima, a tijekom zime samo knjige na slovenskom jeziku. Knjižnica nema dodatnih sredstava za kupnju knjiga i časopisa isključivo za tu svrhu. Oni su dio postojećeg fonda: tekuća izdanja časopisa kupuju se za više ogranaka, pohranjujemo samo jedno izdanje za cijelu knjižnicu, a nešto časopisa po isteku godine otpisujemo ili ih, točnije, umjesto da ih otpišemo, šaljemo na “godišnji” i otpisuje-

“Ljetno čitanje” na otvorenom

Camping Danica u Bohinju i Camping Zaka na Bledu te u kavanu “Kino” u Radovljici. Sljedeća aktivnost, proizašla iz projekta “Knjige na godišnjem odmoru”, jest “Ljetno čitanje”. Budući da znamo da je čitanje na otvorenom užitak, pred Knjižnicom Antona Tomaža Linharta u Radovljici svake su godine od početka lipnja u ugodnoj sjeni breze postavljene ležaljke, tapecirane stolice i stolovi koji pozivaju na čitanje. Za najmlađe smo pripremili slikovnice, bojanke, kredu za crtanje po asfaltu, voštane boje, pa i nogometnu loptu i gol, a za odrasle smo naručili dnevne časopise i lagano štivo. I to se s pravom naziva ljetnim čitanjem. Više možete saznati na našoj mrežnoj stranici: www.rad.sik.si. Prevela: Vedrana Kovač Vrana 32

prosinac_2010 9 7.indd 32

14.12.2010 22:26:40


PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE...

Lolo u knjižnici Serija slikovnica za najmlađe korisnike Ivanka Učakar ucakari@gmail.com

Školski knjižničari u Sloveniji, baš kao i u Hrvatskoj ili, primjerice, Britaniji, uvijek traže nov pristup mladim korisnicima, nove načine motiviranja i izvedbe nastave. Država propisuje plan potrebnih knjižnično-informacijskih znanja i utvrđuje program od prvog razreda nadalje, a mi sami biramo način izvedbe. Takva je i knjižničarka Andreja Vukmir1 koja je došla je do zaključka da je najbolji način “učenja” u knjižnici pripovijedanje i čitanje priča. Kako nema priča koje bi se odnosile na sve teme s kojima se mladi korisnici knjižnice trebaju upoznati, počela ih je pisati sama. Nakon što je Andreja ispričala prvu priču, njezini su učenici zahtijevali nastavke jer su željeli saznati što se dogodilo dječaku Lolu, glavnom junaku priče. Tako je praksom potaknuta zamisao o seriji slikovnica Lolo u knjižnici, u kojima će glavni lik biti prvašić Lovro. Što rado slušaju ili čitaju čitatelji do 9 godina, s čim se mogu poistovjetiti? Rečenice moraju biti kratke, priča prilagođena uzrastu, likovi uvijek isti, uz glavnog junaka koji upada u probleme i na kraju ih uspješno rješava. Upravo je takav Lovro, kojeg prijatelji zovu Lolo, najmlađi član peteročlane obitelji. S učiteljicom i razredom svaki tjedan odlazi u knjižnicu, upoznaje se sa svijetom čitanja, doživljava (ne)obične događaje, uspješno rješava probleme i postaje sve bolji “korisnik knjižnice”. U zbirci je objavljeno 5 slikovnica u kojima se obrađuje pet tema: Lolo u knjižnici (tema: upis u knjižnicu), Oštećena knjiga (tema: briga za knjige), Lolo ne preokreće kuću naglavačke (tema: knjižne police), Lolo – veliki majstor kuhinje (tema: poučne knjige – kuharice) i Lolo postaje pjesnik (tema: posjet autora). Prve četiri ilustrirala je Irena Zagožen, učiteljica likovnog odgoja kojoj je ovo ujedno

Jedna stranica iz slikovnice Oštećena knjiga

prvi pokušaj ilustriranja slikovnice. Najnoviju, petu, ilustrirala je Maja Lubi2, diplomirana ilustratorica. Urednica Ivanka Učakar, također dugogodišnja školska knjižničarka, smatra da su rječnik i sintaksa primjereni čitateljima s teškoćama (npr. disleksija). U kazalu su u boji otisnute ključne riječi i pojmovi koje čitatelj treba usvojiti. U didaktičkom materijalu na kraju literarno-poučne slikovnice čitatelja se potiče na razgovor, na vlastitu kreativnost te na istraživanje knjižnice. Sve se slikovnice odlikuju blago stiliziranim slikama živih boja koje poja pojačavaju doživljaj čitanja, a ilustracije prate radnju. Slikovnice su u gradskim i školskim knjižnicama knji dobro prihvaćene. Knjižničari ih koriste kao uvodnu pri priču prilikom razli različitih aktivnosti, čitatelji početnici s rado radošću ih uzimaju u ruke jer ih se lako čita, a čak i najmlađi prelistavaju i gledaju ilustracije koje ih poti potiču na razgovor o knjigama u knji knjižnici. Prevela: Sofija Konjević Naslovnica slikovnice Lolo preokreće kuću naglavačke

1 Andreja Vukmir, knjižničarka i spisateljica, dosad je objavila 10 djela za djecu i mladež; više na http://sl.wikipedia.org/wiki/Andreja_Vukmir. 2

Maja Lubi dosad je ilustrirala 16 knjiga, među kojima i 6 slikovnica.

33

prosinac_2010 9 7.indd 33

14.12.2010 22:26:42


AKTUALNO Knjige za svakoga Ljubljana – svjetska prijestolnica knjige, 23. travnja 2010. – 23. travnja 2011. Manja Ravbar manja.ravbar@ljubljana.si

stika svojom nakladom u prosjeku ne prelazi 600 tiskanih primjeraka. Statistički smo po posudbi knjiga u slovenskim narodnim knjižnicama u europskom vrhu s posudbom od 12,8 knjiga po stanovniku tijekom godine, no po prodaji knjiga spadamo u europsko dno – u 2009. godini izdano je 6586 primjeraka novih naslova (1765 primjeraka beletristike, među kojima je 921 djelo slovenskih autora). Upravo zato osmišljen je projekt Knjige za svakoga, svojevrsna kampanja za promociju čitanja i knjige Cilj je projekta povezati nakladnike, autore, knjižare, knjižnice te neke kulturne institucije, ali je čitatelj uvijek u prvom planu. Nadalje, tim se projektom ispituju nove mogućnosti promocije knjiga i čitanja koje bi kod nas pridonijele kulturi kupovanja knjiga, i to kvalitetnih. Projektom nastojimo promijeniti nekoliko utemeljenih običaja koji su značajni za slovensko izdavaštvo, ponajviše problem nedostupnosti podataka o prodanim knjigama. Projektom koordinira Odsjek za kulturu Općine Ljubljana, a podupiru ga Javna agencija za knjigu Republike Slovenije i Ministarstvo za kulturu Republike Slovenije.

Saša Ogrizek Odsjek za kulturu, Gradska uprava Općine Ljubljana U godini 2008., posvećenoj 500. godišnjici rođenja Primoža Trubara, Ljubljana se kandidirala za dobivanje uglednog UNESCO-ovog naziva Svjetska prijestolnica knjige, što je i postala 2010. godine. Ona je deseti grad nositelj tog laskavog naziva. U godini knjige u Ljubljani, ali i u cijeloj Sloveniji, bit će preko 500 događanja koja slave knjigu i čitanje. Program je povezao knjigu sa svim područjima kulture i umjetnosti: na literarnom festivalu Literature svijeta – Fabula 2010. ugostili smo najvažnije svjetske pisce, a među njima i nobelovku Hertu Müller. S druge strane, knjiga kao nositelj razvoja čovječanstva bit će središnja tema kongresa Svjetski vrh knjige koji će se održati u Cankarevom domu u Ljubljani u ožujku 2011.1 Osobito bismo rado predstavili jedan od najvažnijih projekata svjetske prijestolnice knjige, pod nazivom Knjige za svakoga. Osmišljen je s ciljem da u cijeloj Sloveniji, ali i okolici, omogućimo kupnju vrhunskih književnih djela po prigodnoj cijeni od 3 eura. Planirano je da će do 23. travnja 2011. biti izdano 21 književno djelo u nakladi od 8000 primjeraka koji će se moći kupiti na više od 220 prodajnih mjesta u Sloveniji, Trstu i Klagenfurtu. Čitatelji su već sada odlično prihvatili taj projekt, pa je dosad prodana gotovo polovica tiskane naklade knjiga.

Tijek i evaluacija projekta Na početku izvođenja projekta Knjige za svakoga naglašeno je da će se javno predstaviti svi ključni podaci vezani uz prodaju knjiga na različitim prodajnim mjestima (u knjižarama, knjižnicama, kulturnim ustanovama). Prvi mjesec Projekt je započeo 23. travnja 2010. i u mjesec dana prodano je u knjižarama, knjižnicama i kulturnim ustanovama ukupno 35 109 knjiga. Velik dio prodaje knjiga ostvaren je u knjižnicama (8257), što je razumljivo budući da u nekim mjestima nema knjižare. No zanimljiv je podatak da je najveći broj knjiga (4396) prodan u

Knjige za svakoga – opis projekta Knjiga je dobro poznata na slovenskom tržištu. Prosječna naklada u 2009. godini iznosila je 1543 primjeraka po naslovu, a prosječna cijena bila je 20,03 eura. Beletri34

prosinac_2010 9 7.indd 34

14.12.2010 22:26:42


Mestnoj knjižnici Ljubljana unatoč brojnim knjižarama u gradu, a slijede Maribor, Celje itd. Gledajući pojedinačne naslove (autore), usporedili smo tri u izdanju Cankarjeve založbe izdana 23. travnja. Djela Borisa Pahora, Slavoja Žižeka i Svetlane Makarovič prešla su brojku od 5000 prodanih primjeraka. Tome su znatno pridonijele različite vrste promocije i organizirane manifestacije u koje su se uključivali i sami autori. Zanimljivo je istaknuti da se ti naslovi danas više gotovo i ne mogu kupiti, a prava je šteta što se izdavač nije odlučio tiskati drugo izdanje. Slično vrijedi i za deset naslova u izdanju Študentske založbe koji su tiskani u vrijeme festivala Literatura svijeta – Fabula 2010. Tada su Ljubljanu posjetili i sami autori knjiga, među njima i nobelovka Herta Müller. Konačan rezultat prodaje knjiga u prvom mjesecu trajanja projekta jest da su Slovenci kupili 27,4% prvih 16 naslova tiskanih u nakladi od ukupno 128 000 primjeraka. Iz toga se može zaključiti da je projekt uspostavio nov model prodaje knjiga koji obuhvaća etape od izbora naslova, usklađene prodajne mreže i događaja koji prate izdavanje pojedinog naslova pa sve do jake promocije u dnevnom tisku, na nacionalnoj televiziji i radiju te na plakatima.

Naslovnica knjige nobelovke Herte Müller

Zaključak Iako je projekt Knjige za svakoga privukao nove kupce u knjižare, teško je ocijeniti kako je on utjecao ne redovnu prodaju knjiga, posebno zato jer se nalazimo u razdoblju ekonomske krize. S druge strane, reakcije posjetitelja knjižnica govore da su prodaju u ovim prostorima prihvatili kao dodatnu ponudu u knjižnici, odnosno pokazalo se da su narodne knjižnice postale zanimljiva prodajna mjesta. I upravo je ta dostupnost knjiga u vidu opsežne prodajne mreže temeljna okosnica projekta, to je ključ uspjeha prodaje, tj. kupnje knjiga; presudan čimbenik ipak nije cijena, nego fizička dostupnost knjige Konačan uspjeh ili neuspjeh projekta Knjige za svakoga odrazit će se u broju prodanih knjiga, a prikupljeni podaci bit će podjednako zanimljivi svim sudionicima projekta. Naravno da je, s obzirom na obujam projekta i planirano izdavanje 21 naslova, nerealno očekivati da će taj projekt značajnije utjecati na tržište knjiga na kojem se godišnje izda oko 6000 naslova, no s obzirom na dosadašnji odaziv čitatelja (kupaca), knjižara, knjižničara i nakladnika, očekujemo da ćemo s projektom na sličan način nastaviti i po završetku ljubljanskoga predsjedanja svijetom knjiga. Prevela i prilagodila Jovita Legat Paprašarovski

Razdoblje od 1. lipnja. do 25. kolovoza 2010. Podaci za drugo razdoblje zanimljivi su jer u tom razdoblju nisu izdavani novi naslovi niti su bili organizirane promotivne manifestacije. Prodaja knjiga temeljila se isključivo na radu mreže prodajnih mjesta, što je bio važan pokazatelj njezine učinkovitosti. U tom razdoblju prodano je 21 926 knjiga, a od početka projekta do 25. kolovoza prodano je ukupno 57 035 primjeraka, s tim da se brojka sigurno povećava za 10% ako se uračuna kupnja putem interneta, tj. izravno od izdavača. I u ovoj etapi ističe se Mestna knjižnica Ljubljana koja je prodala 7821 knjigu, a među knjižarama prednjači knjižara Modrijan iz Ljubljane (1327 prodane knjige). Ta čvrstoća mreže pokazuje da je cjelokupan projekt bio prepoznat među ljudima, da su ga čitatelji prihvatili i da je neposredna promocija prodaje ta koja osigurava njezinu uspješnost. Pored toga, takva mreža osigurava konstantnu prodaju knjiga i u budućnosti.

1

Više o događanjima na http://www.visitljubljana.si/en/experiences/world-book-capital/ i http://www.culture.si/en/World_Book_Capital_Ljubljana_2010.

35

prosinac_2010 9 7.indd 35

14.12.2010 22:26:42


Nove granice promicanja pismenosti - IRA Reading Radio i podcast Ivana Sudarević isudarev@ffzg.hr

Internet je kao interaktivni masovni medij općeprihvaćeni sastavni dio današnje kulture pismenosti, a mnoštvo prednosti “mreže svih mreža” prepoznaje i krovna organizacija za stručnjake na području čitanja i pismenosti – IRA (International Reading Association). Kao najnoviji iskorak u službi promicanja i podrške pismenosti IRA je, u suradnji s radiomrežom BAM!1 radio, pokrenula IRA Reading Radio2 – radioprogram koji se jednom mjesečno emitira putem interneta. Emisije su uglavnom koncipirane u obliku intervjua koje vodi izvršni direktor IRA-e William B. Harvey razgovarajući s nekim od mnogobrojnih stručnjaka o ključnim temama vezanim uz pismenost i čitanje. U emisijama gostuju osnovnoškolski i srednjoškolski nastavnici te sveučilišni profesori koji su vodeći stručnjaci u području obrazovanja i pismenosti, a koji su svojim radom i znanjem doprinijeli promicanju pismenosti te unapređenju suradnje i povezanosti među stručnjacima s tih područja. U prosincu 2009. godine emitirana je prva emisija u kojoj se Peter Johnston, predsjednik radne grupe IRA/ NCTE (National Council of Teachers of English), osvrnuo na nužne promjene u definiciji pojma pismenosti i predstavio nove standarde za procjenjivanje čitanja i pisanja. U sljedećoj je emisiji gostovala predsjednica IRA-e Kathy Au govoreći o specifičnim stategijama u edukaciji djece s različitom kulturnom i jezičnom pozadinom. Na mrežnoj stranici IRA Reading Radio http://reading.org/Resources/Radio.aspx moguće je, bez instalacije

Mrežna stranica radiomreže BAM! radio

posebnog softvera, poslušati emisiju za tekući mjesec, a za preslušavanje su dostupne i sve prošle emisije. No emisije su dostupne i za preuzimanje na vlastito računalo u okviru IRA-inog podcast-programa3 Literacy 2.0: The New Frontier of Literacy in the Digital Age (potrebna je besplatna aplikacija iTunes). Vrijedno je spomenuti i ostale podcast-programe u organizaciji IRA-e u kojima se obrađuju i razrađuju ideje, tehnike i strategije vezane uz podučavanje, čitanje i pismenost. Sve su datoteke dostupne za preuzimanje u MP3-formatu na mrežnoj stranici http://www.reading. org/General/Publications/Podcasts.aspx, a grupirane su u podcast-serije: • Class Acts: Ideas for Teaching Reading and Writing (za nastavnike osnovnih i srednjih škola) • IRA Insights (vodeći stručnjaci na području pismenosti daju svoje stavove o ključnim temama za stručnjake na području čitanja i pismenosti) • Chatting About Books – Emily Manning podcast for young readers.

1

BAM! radio je najznačaniji skup internetskih radiopostaja i podcastova na temu edukacije koji su nastali u suradnji s najznačajnijim organizacijama i stručnjacima iz obrazovne zajednice (bamradionetwork.com). INTERNETSKI RADIO je usluga emitiranja radioprograma putem interneta. Internetske radiopostaje dostupne su iz bilo kojeg dijela svijeta, pod uvjetom da je dostupna internetska veza (hr.wikipedia.org). 3 PODCAST je digitalna datoteka koja sadržava audiozapis ili audio-vizualni zapis koji se distribuira putem interneta. Naziv podcast izveden je od akronima POD (Personal on Demand) i engleske riječi broadcast (hr.wikipedia.org). 2

36

prosinac_2010 9 7.indd 36

14.12.2010 22:26:42


AKTUALNO

56. konvencija Međunarodne čitateljske udruge (IRA) 8. – 11. svibnja 2011., Orlando, Florida, SAD Snaga pismenosti glavni je motiv 56. godišnje konvencije Međunarodne čitateljske udruge (IRA), koja će se održati na Floridi u svibnju iduće godine. Ovogodišnji su IRA-in novitet predavanja o istraživanju kritične pismenosti koja su namijenjena učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i svima koji proučavaju pismenost. Više informacija o tim predavanjima uskoro će biti dostupno na stranici http://www.iraconvention. org/convention-education.php.

Prijave za IRA-inu konvenciju počinju u prosincu ove, a završavaju u travnju iduće godine. Do tada će se na ranije navedenoj internetskoj stranici svakoga tjedna moći pronaći detaljnije obavijesti o 56. godišnjoj konvenciji Međunarodne čitateljske udruge. (Ivana Debogović)

17. europska konferencija o čitanju 31. srpnja – 3. kolovoza 2011., Mons, Belgija Pismenost i različitost tema je 17. europske konferencije o čitanju koja se odnosi na pismenost kao izraz različitosti – različitosti u jeziku, pismenosti, kulturi, metodama, teorijama... Tema je također povezana s motom Europske Unije – “ujedinjeni u različitosti”. Neke od podtema koje sudionici konferencije mogu obraditi u sažecima jesu: obiteljska pismenost, tehnologija i pismenost, poteškoće u čitanju, usmena pismenost,

knjižnice i pismenost, pismenost odraslih, suradnja europskih zemalja i pismenost te brojne druge. Glavni izlagači bit će Emilia Fereiro iz Meksika, Victoria J. Risko iz SAD-a te Nathalie Baïdak iz Belgije. Cijena rane kotizacije (do kraja travnja 2011.) iznosi 150 eura. Detaljnije informacije o 17. europskoj konferenciji o čitanju mogu se pronaći na stranici http://mons2011.eu/. (Ivana Debogović)

POBJEDNICI FOTOGRAFSKOG NATJEČAJA

1. MJESTO:

Vesna Laksar

prosinac_2010 9 7.indd 37

2. MJESTO: Anita Hodak 37

Smiješak... čitajte!

3. MJESTO: Sanja Jakopec

14.12.2010 22:26:43


PROČITALI SMO ZA VAS Flegar, D.

Tri patuljka i čarobno pero: knjiga čitanja, učenja, zabave i čuda! Buševec: Planet Zoe, 2010. Alka Stropnik alka.stropnik@kgz.hr

Djeci predškolske dobi uglavnom se čitaju prepričane i pojednostavljene inačice poznatih bajki. Kad se u prvom razredu započne s čitanjem cjelovitih tekstova klasičnih bajki, koje se svojom strukturom, dužinom i količinom detalja znatno razlikuju od slikovnica, djeca čitajući zahtjevnije tekstove nerijetko gube nit i čitaju bez razumijevanja. Bajka Tri patuljka i čarobno pero osmišljena je tako da posluži kao prijelaz od predškolskih slikovnica prema cjelovitim tekstovima klasičnih bajki. Knjiga Tri patuljka i čarobno pero: knjiga čitanja, učenja, zabave i čuda! sastoji se od četiri dijela: prvog koji je namijenjen roditeljima, s uputama za korištenje knjigom, zatim same bajke, potom niza zadataka za svladavanje čitanja s razumijevanjem te društvene igre koja je osmišljena prema događajima u bajci. Iako se bajka sastoji od 12 različitih epizoda, a u svakoj se uvodi novi lik ili događaj, postoji veza između početka i kraja priče. Za razliku od cjelovitih tekstova klasičnih bajki, rečenice su uglavnom kratke, a tekst je lišen opširnih i manje važnih detalja koji mogu zbuniti dijete i skrenuti ga s poante priče. Kroz bajku djeca upoznaju razne likove: tri patuljka, gospođu Štakoricu, zlog čarobnjaka, ljubaznog Zeca, opakog Zmaja, dobru Vilu i Plavu pticu te putuju u potragu za Čarobnim perom. Nakon bajke slijedi sadržaj pod naslovom Igramo se i učimo s patuljcima, koji sadrži logopedske zadatke za

razvoj govora i pripremu djeteta za usvajanje čitanja s razumijevanjem u školi. Kroz prepoznavanje likova, traženje detalja, razvijanje pamćenja, prepričavanje bajke uz pomoć slika, prepričavanje pojedinih epizoda, povezivanje teksta i ilustracije ili dopunjavanje rečenica razvija se djetetova pažnja i vizualna percepcija. Kreni u pustolovinu s patuljcima društvena je igra u kojoj se igrači natječu tko će prije doći do pećine i uzeti Čarobno pero dok ih na putu usporavaju prepreke, a ubrzavaju likovi koji im pomažu. Autorica napominje kako je važno rješavati zadatke redoslijedom navedenim u knjizi, bez obzira na to što rad na slikovnici može potrajati i nekoliko dana. Važno je ne brzati, već slijediti djetetovo zanimanje i motivaciju. Ova slikovnica iz serije Čitamo s logopedom nastala je prema motivima bajke Mabel G. Taggart. Ilona Posokhova, logoped, osmislila je i stručno uredila slikovnicu, ilustrirala ju je Zoja Kružkova, a prepričala Dunja Flegar.

38

prosinac_2010 9 7.indd 38

14.12.2010 22:26:43


Ragnhild A. Oussoren.

Ples pisanja: progresivni glazbeno-pokretni program razvoja početnih vještina pisanja u djece: [dob 4-8]. Buševec: Ostvarenje , 2007. Bogdanka Conjar boconjar@gmail.com Kada u ruke uzmeš spomenutu knjigu, pada ti na pamet nekoliko pitanja: što je pisanje, što je ples, kako pisanje pleše, što je ples pisanja? Krenimo redom! Ples je ritmično pokretanje tijela prema zvucima glazbe. Nekada je ples bio motorička reakcija na određena (ugodna i neugodna) emocionalna stanja pojedinca. Ples postoji otkad i čovjek. Stariji je od pisma. Ples je govor tijela razumljiv svima u svijetu. Univerzalni je jezik, bez granica. Reberski (2005) pisanje definira kao aktivnost kojom se misaoni sadržaji prevode u neki vizualni prikaz. Pismo je, prema tome, vizualni prikaz misli. Da bi se pisanje događalo, potreban je pisar (onaj koji piše), pisaljka (sredstvo pisanja) i podloga za pisanje (pisaći stol). Pisanje je svojstveno čovjeku. Svatko piše na svoj način. Svatko ima svoj rukopis. Pitanjem pisanja i rukopisa bavi se psihologija pisanja koja u posljednje vrijeme istražuje rukopise s ciljem unapređivanja pedagogije pisanja. Autorica ove knjige, Šveđanka Ragnhild A. Oussoren, radeći kao grafolog na psihološkoj analizi rukopisa kombinirala je grafološke vještine s glazbom i likovnom umjetnošću te stvorila ples pisanja, novu metodu učenja početnog pisanja, koristeći se igrom, glazbom, pokretom i crtežom. Cilj primjene te metode jest uvježbavanje uspostavljanja ravnoteže lijeve i desne strane tijela i obiju moždanih polutki, kao i usklađivanje pokreta tijela i misli, tj. koordinacija duhovnog i tjelesnog. Nakon uvodnih teoretskih postavki plesa pisanja i stručnog vođenja kroz pojmove svojstvene grafologiji, autorica daje detaljne upute, gotovo recepte, o provođenju 9 vježbi pod nazivima: Vulkan, Šetnja u prirodi, Krugovi i osmice, Robot, Vlak, Rastuće drvo, Srebrna krila nad morem, Mačke i Mandala. Uz knjigu se nalazi i CD s glazbom koja je nezaobilazan dio plesa pisanja.

Kada se upustite u pustolovinu plesa pisanja sa svojim učenicima, otkrivate čaroliju stvaranja, kreativnost, skrivene vlastite potencijale i potencijale svojih učenika. Pred vama se otvaraju najrazličitije ideje, tumačenja, odgovori, rješenja i zadivljujuće neobični likovni radovi, a u učionici odjednom zatreperi posebno ozračje koje vas nosi sve dalje i dalje. Vježbe je moguće izvoditi tijekom nastave glazbene i likovne kulture, a posebno značenje zauzimaju na satovima razredne zajednice. Dijelovi vježbi poput vođene mašte dobro dođu kao motivacija za pisane sastavke, ali i kao opuštajuća aktivnost prije pisanja bilo kojeg ispita. Vrlo neobično iskustvo za učenike jest crtanje zatvorenih očiju. Tom vježbom isključuje se vizualno da bi se pojačalo taktilno. Opipom trebamo istražiti krajeve papira, u glavi stvarati predodžbu te bez gledanja, vođeni glazbom, producirati sliku na papiru. Rad u parovima od neprocjenjive je važnosti. Djeca razvijaju povjerenje i odgovornost te na taj način stvaraju čvrste veze, tj. povezuju se na emotivnoj razini, što je važna pretpostavka za uspješnu suradnju, prihvaćanje i uvažavanje različitosti. Doista, ova knjiga trebala bi se naći na popisu obavezne literature svake osobe koja se bavi odgojem (i obrazovanjem). Za sve one koji vole avanturu i istraživanje ta je knjiga pravi putokaz. Treba se samo odvažiti i zaroniti u svijet plesa pisanja. 39

prosinac_2010 9 7.indd 39

14.12.2010 22:26:44


Osijek >> Hrvatsko Ä?itateljsko druĹĄtvo Tisak: TIPOMAT d.o.o. Naklada: 450 primjeraka

prosinac_2010 9 7.indd 40

14.12.2010 22:26:44

Hrčak_br_40_42_prosinac_2010  
Advertisement