Hrčak_61_62_2021

Tematski broj 48-49 HČD >> Hrvatsko čitateljsko društvo CroRA >> Croatian Reading Association ipismenostDigitalnastrategijedigitalne uključenosti 61-62 rujan 2021. 61-62 ISSN 1331-8454

TEMA BROJA 1 Hrčak - Glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva, br. 61-62, rujan 2021. Zagreb, 8. rujna 2021 . Posebna tema broja: Digitalna pismenost i strategije digitalne uključenosti: izlaganja sa stručnog skupa Sadržaj: Riječ urednice ............................................................................................................................................................................. Tema broja Jelena Lešaja, Ivana Vinko: Digitalno inkluzivne knjižnične usluge za slijepe Sandra Kučina Softić: Digitalno kompetentni nastavnici za kreativne digitalne studente ............................ Josip Strija: Digitalni jaz ili stalni izazovi pred školskim knjižničarima....................................................................................... Emica Calogjera Rogić: Nakladništvo u pandemijsko doba Nives Tomašević: Čitanje pametnih tekstova i proširivanje čitateljske stvarnosti Jeroen Clemens: Digitalna pismenost: izazov za sve nas .......................................................................................................... Majda Milevoj Klapčić, Petar Dundara: Male slobodne knjižnice iz startupa re-Book ............................................................. Događanja Ana Sudarević: Godina čitanja i Čitateljskih izazova Hrvatskog čitateljskog društva Snježana Berak: Uloga profesionalnih udruga u studentskom životu Snježana Berak: Čitanje naglas ima svoj dan .............................................................................................................................. Snježana Berak, Martina Majdak: Proslava osmog rođendana kampanje Čitaj mi! Margareta Matijević Kunst: Novosti u radu FELA-e.................................................................................................................. Ana Sudarević, Drahomira Cupar: Pismenost i online obrazovanje : od tehnologije do kritičkog mišljenja, FELA webinari... Kristina Čunović, Snježana Berak: ELINET-ov okvir za digitalnu pismenost ........................................................................... Tematski osvrti Višnja Novosel, Jasmina Sočo: Inkluzivna strana visokoškolskih knjižnica: primjer knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu Drahomira Cupar, Ana Sudarević, Patricija Hercog: Dobrobiti suradnje u poticanju čitanja u digitalnom okruženju: suradnički online projekti kao platforma za osnaživanje i poticanje čitanja među djecom ........................................................... Željka Miščin: Zagovaranje ciljeva Kampanje I ja želim čitati! primjenom novih tehnologija ................................................. Praksa, ideje, inicijative Martina Vičić Crnković: Čitanjem do filma Ivana Vladilo: Mala slobodna knjižnica Inana u Vrbniku ............................................................................................................ Bogdan Bošnjak: Ozaljski akvarel stiha Aktualno Jelena Crnek: Projekt Erasmus+ Integrated Literacy in Action Marija Bulut Lukačević: eTwinning projekt Uz čitanje riječi rastu .............................................................................................. Verena Tibljaš, Sanja Dunatov: Striborov pogled na Tjedan dobre dječje knjige 2021 Pročitali smo za vas Dobrila Zvonarek: Nakladnici na društvenim mrežama : poslovne strategije nakladnika i korisnici digitalnih društvenih mreža / Petra Ljevak ........................................................................................................................................................................... Ljiljana Sabljak: Biblioterapija i poetska terapija – priručnik za početnike / Ivana Bašić.................................... 2 3 4 6 8 10 11 15 16 17 19 20 21 21 24 25 26 29 32 32 34 35 37 38 41 42 SADRŽAJ Urednica: Kristina Čunović Uredništvo: Ana Sudarević, dr. sc. Ivanka Stričević, dr. sc. Drahomira Cupar, mr. sc. Alka Stropnik, Snježana Berak Lektura: Mirjana Milinović Prijevod: Davorka Semenić-Premec Prijelom i oblikovanje: Ana Vine Tisak: Recedo tiskara, Zagreb Sjedište HČD-a: Narodna knjižnica Petar Preradović, Trg Eugena Kvaternika 11, 43000 Bjelovar Tel./faks: 043 243 624; 043 244 447; e-pošta: hcd@hcd.hr; URL: http://www.hcd.hr Stavovi autora izneseni u prilozima nisu stavovi Uredništva. 1

UgodnoUrednicačitanje!

Od svojih je početaka produkcijom usko vezana uz razvoj tehnologije, a svojim uslugama pak uz razvoj tehnološke, informacijske te u novije doba digitalne pismenosti svojih korisnika, ali i djelatnika. Razvoj asistivne i komunikacijske tehnologije, virtualno okruženje informacija, novi načini kreativnog izražavanja i uopće svijet koji više nije temeljen isključivo na standardnom tisku i crnoj tinti slijepim je osobama otvorio vrata ravnopravnosti. Dok za one koji vide i mogu se služiti standardnim tiskom digitalna tehnologija predstavlja olakšanje, ubrzanje, ali i otuđenje, za slijepe osobe ona predstavlja šansu dostupnosti. Svega 5 do 10 % znanja i informacija objavljenih na standardnom tisku dostupno je osobama koje ga ne čitaju, a u jednom idealnom svijetu bi riječ „dostupno“ i riječ „objavljeno“ trebale značiti jedno te isto. U svom svakodnevnom radu Hrvatska knjižnica za slijepe nastoji povećati tu pristupačnost tiskane riječi, proizvodeći zvučne knjige, knjige na brajici i one u EPUB formatima. Format Daisy, u kojem pripremamo zvučne knjige od 2010. godine, korisnicima omogućava navigaciju po poglavljima i stranicama sličnu onoj kada knjigu držimo u ruci i listamo. Iskoristivost takvog i sličnih formata kao što je EPUB, posebno dolazi do izražaja korištenjem odgovarajućih reproduktora, uređaja i softvera.

Riječ urednice Dragi članovi, pred vama je novi tematski broj Hrčka koji vežemo uz stručni skup čija je tema Digitalna pismenost i strategije digitalne uključenosti. Digitalno uključivanje napor je Europske komisije da osigura svima da mogu doprinijeti i imati koristi od digitalne ekonomije i društva. S obzirom na to da digitalni svijet sve više dominira nad fizičkim svijetom, potrebno je veću pažnju posvetiti digitalnoj uključenosti kako bi svakom članu društva, uključujući i one u nepovoljnom položaju, bio omogućen pristup i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT). U digitalnom svijetu često pretpostavljamo da digitalni pristup poboljšava pristup uslugama. Tako i jest za većinu ljudi u većini slučajeva, ali ne za sve. Oni koji oblikuju politike i planove za digitalni pristup javnim (i privatnim) uslugama trebaju uvijek imati na umu da je stvarni cilj pristup uslugama, a ne digitalizacija. Izgradnja digitalno inkluzivne zajednice zahtijeva sudjelovanje i podršku svih sektora: knjižnica, ustanova, udruga, medija, kreatora politika. Strategije digitalnog uključivanja uvelike se razlikuju. Čak se i projekti, koji se čine sličnima, provode različito, često kako bi se prilagodilo lokalnom stanovništvu i iskoristili postojeći resursi. Dok je pandemija COVID-19 progurala ključne usluge, od školovanja do zdravstvene zaštite na Mrežu, razotkrila je i globalne digitalne podjele - osobe koje nemaju pristup internetskoj povezanosti, digitalnim vještinama ili pristupačnim uređajima te zaostaju u rastućem digitalnom društvu. Stoga su članke u ovom broju Hrčka pisali stručnjaci koji se teorijski i/ili u praksi bave poticanjem digitalne pismenosti i stvaranjem digitalno uključivijeg društva. Čitatelje Hrčka i podržavatelje Hrvatskoga čitateljskog društva pozivam da i dalje šalju priloge i primjere dobre prakse iz područja pismenosti jer ih sve možemo objaviti, bilo u elektroničkom informacijskom servisu e-Biltenu, bilo na tiskanim stranicama Hrčka. Podsjećam da su u digitalnom obliku dostupni svi brojevi Hrčka na mrežnim stranicama Društva.

RIJEČ UREDNICE Slika 1: Plakat stručnog skupa HČD-a održanog 8. rujna 2021. Jelena Lešaja jelena.lesaja@hkzasl.hr Ivana Vinko ivana.vinko@hkzasl.hr Hrvatska knjižnica za slijepe već 56 godina proizvodi knjige, časopise i drugu građu u pristupačnim formatima te pruža usluge osobama kojima standardni tisak nije čitljiv.

Protekla godina promijenila je načine na koje se krećemo, kako se okupljamo, kako jedni s drugima komuniciramo, a u slučaju Hrvatske knjižnice za slijepe došlo je i do promjene u čitateljsko-posudbenim navikama. Sudeći po statistici za prošlu godinu, u Hrvatskoj knjižnici za slijepe čitalo se puno. Budući da smo na neko vrijeme u proljeće 2020. godine, kao i druge knjižnice u državi, obustavili cirkulaciju građe, nešto je manje nego prijašnjih godina bilo posudbi fizičkih primjeraka, odnosno 17.944 zvučnih knjiga i 407 brajice. Porast se dogodio u korištenju

TEMA BROJA 2 TEMA BROJA 2 3

DigitalnoBROJA:inkluzivne knjižnične

DAISY MP3 knjige čita živi spiker i mogu se slušati na za to predviđenim reproduktorima od kojih možemo navesti Plextalk, Evo e10 i slično. Te reproduktore slijepe osobe imaju pravo dobiti preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. DAISY knjiga može se čitati i pomoću običnog CD playera ili računala, ali tada neće nuditi sve funkcije koje ima DAISY format, kao što su pretraživanje naslova, brojeva stranica, riječi, rečenica... EPUB format, koji od nedavno također proizvodimo u našoj knjižnici, ne čita živi spiker nego glas računala, ako osoba ima instaliran čitač ekrana. Taj se format može čitati i pomoću brajevog retka, uređaja koji tekst s ekrana pretvara u brajevo pismo. Također se EPUB knjige mogu otisnuti na brajevo pismo na papir. Proizvodnja EPUB formata je isplativa jer se knjiga, kad je jednom skenirana i korigirana, iz EPUB-a može ispisivati na brajicu, čitati pomoću retka ili pomoću čitača ekrana pa slijepa osoba može izabrati način čitanja koji joj najviše odgovara. Nažalost, brajev redak je prilično skup i većina slijepih osoba si ne može priuštiti takvu investiciju. Zbog toga je broj čitatelja i poznavatelja brajevog pisma u opadanju, pa se većina slijepih odlučuje za zvučnu knjigu, tj. DAISY MP3 format. Osim tradicionalnih usluga posudbe poštom, direktnim dolaskom u knjižnicu te dostavom od 2015. godine, knjižnica nudi uslugu preuzimanja digitalnih formata knjiga i časopisa s internetske stranice. Digitalne usluge preuzimanja putem interneta su nam također omogućile ostvarivanje suradnje s narodnim i školskim knjižnicama u državi te drugim ustanovama u kojima se pojavila potreba za građom u pristupačnim formatima.Posredstvom Ugovora iz Marakeša koji je donio pozitivne promjene u zakonima o autorskim i srodnim pravima u državama koje su ga ratificirale, otvorilo se više mogućnosti za međunarodnu suradnju i razmjenu građe u pristupačnim formatima. Jedna od takvih inicijativa je i platforma ABC konzorcija, nastala pri WIPO-u, koja nudi knjižnicama našeg tipa, a odnedavno i krajnjim korisnicima, direktan pristup velikom broju zvučnih knjiga, elektroničkih knjiga te knjiga i nota na „digitalnoj brajici“.

TEMA usluge za slijepe

U ovom procesu studenti postaju aktivni sudionici koji su odgovorni za svoja postignuća u učenju, a nastavnik koristeći inovativne metode poučavanja potiče studenta i motivira ga da se uključi, da istražuje i promišlja te na osnovu prikupljenih informacija gradi nova znanja i stječe nove vještine. Dosadašnja tradicionalna nastava, koja je bila većinom bazirana na načinu u kojem je nastavnik u središtu obrazovnog procesa i u kojem je fokus na poučavanju, današnjim studentima nije dovoljna odnosno ne zadovoljava njihove potrebe, jer oni danas uče drugačije. Tehnologija omogućava i potiče pomicanje fokusa s poučavanja na učenje, i model u kojem je student u središtu obrazovnog procesa. Infuzija informacijske tehnologije u domeni poučavanja i učenja dovodi do promjene u vještinama koje nastavnici trebaju imati s obzirom da se dolazi do pomaka od dizajna načina poučavanja prema dizajnu načina učenja.

Danas je više nego ikad važno da djeca i mladi nisu pasivni potrošači proizvoda, usluga i informacija, nego da budu kritični pri njihovu korištenju i da su sami aktivni proizvođači sadržaja. Pri tome je nastavnik taj koji će ih u tome poticati, usmjeravati da prepoznaju vjerodostojne informacije, citiraju izvore, primjenjuju etičke vrijednosti i stavove pri komunikaciji i interakciji. Inovativno poučavanje je neophodno u obrazovanju danas, ali i u budućnosti kako bi studenti mogli doseći svoj puni potencijal. Inovativni nastavnik zna na koji način implementirati moderne obrazovne tehnologije kako bi potaknuo rasuđivanje, kritičko razmišljanje i produbio razumijevanje studenata. Također nastavnik treba biti u stanju procijeniti dosadašnju razinu znanja studenata i razumijevanja studenata i, ako je potrebno, prilagoditi aktivnosti u svojem kolegiju na način da svi studenti mogu razumjeti gradivo i postići ishode učenja. Inovativno poučavanje se često povezuje s novim metodama i strategijom, ali nisu sve nove metode i strategije same po sebi inovativne. Inovativno poučavanje trebalo bi biti i usmjereno na studenta s ciljem unaprjeđenja okruženja za Digitalno kompetentni nastavnici za kreativne digitalne studente

TEMA BROJA 2 TEMA BROJA 4 5 usluge “digitalna knjižnica” odnosno preuzimanju zvučnih i e-knjiga s naše stranice te je broj preuzetih zvučnih knjiga bio 26.081, a e-knjiga 648. To je bilo i za očekivati jer je ova usluga neovisna o mjestu, vremenu, pošti i broju primjeraka pa se u vrijeme epidemije i posljedica potresa pokazala kao idealna opcija. Iako ovaj način posudbe nije praktičan korisnicima koji se ne služe računalom, ugodno nas je iznenadilo koliko je bližnjih bilo voljno pomoći pri preuzimanju sadržaja. Podijelimo li ukupan broj posuđenih knjiga s brojem aktivnih korisnika, dobivamo podatak o prosječnom čitatelju koji je u 2020. posudio 36 naslova, što daleko nadilazi nacionalni prosjek.

Kroz ovaj kratak osvrt, ali i kroz svakodnevni rad s korisnicima, možemo zaključiti kako digitalno okruženje zbog svoje nevezanosti uz isključivo otisnutu riječ pozitivno utječe na čitateljske navike osoba koje ne mogu čitati standardni tisak, nudeći više opcija i neograničen broj primjeraka. Osim na kvantitativnom aspektu fonda, trebamo također raditi na kvaliteti pružanja usluga i načinima reprodukcije građe te poticati aktivno čitanje u digitalnom okruženju što se u slučaju slijepih čitatelja posebno odnosi na čitanje brajevim retkom. dr. sc. Sandra Kučina Softić, M. Sc. in Digital pomoćnicaEducation ravnatelja za obrazovanje i podršku korisnicima Srca U obrazovnom sustavu danas imamo učenike i studente koji su rođeni u 21. stoljeću i okruženi su tehnologijom i informacijama. Danas smo u digitalnom dobu i djeca svijet gledaju vrlo različito od odraslih, oni su digitalni urođenici i tehnologija je dio njihova života. Danas više ne moramo brinuti kako doći do informacije, trebamo znati kako u mnoštvu informacija pronaći onu koja nam treba i koja je dobra te kako prepoznati lažne informacije. Za godinu ili dvije studenti koji izlaze na tržište rada neće imati osobnog iskustva iz 20. stoljeća. Za njih se radna mjesta tek stvaraju, a naglasak je da im za svako trebaju barem osnovne, ako ne i napredne digitalne kompetencije. Posebice zadnjih godinu dana koje je obilježila pandemija COVID-19 vidimo da su digitalne vještine neophodne jer su se život, rad i učenje preselili u online okruženje. Europska unija još je 2006. godine prepoznala digitalnu kompetenciju kao jednu od osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, nastojeći tako odgovoriti izazovima razvoja društva znanja i svjetskoga tržišta, a 2010. godine priznata je kao jedna od ključnih kompetencija u strategiji Europa 2020. Digitalna kompetencija dio je revidiranog Europskog referentnog okvira o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, koju bi trebali imati svi građani. Novi oblici poučavanja i učenja sve su češći, a mogućnost novih oblika obrazovnih materijala, kao i njihova dostupnost, omogućili su nastavnicima i studentima veći izbor i mogućnosti korištenja. Koncepti kao što su cjeloživotno učenje, informacijsko društvo ili društvo znanja ističu važnost ICT-a kao katalizatora za veću socijalnu inkluziju, bolju kvalitetu života te kompetitivnost na tržištu kao i ekonomskom rastu. Digitalna kompetencija je univerzalna i osnovna potreba svih građana za rad, život i učenje u društvu znanja. Digitalna kompetencija je transverzalna ključna kompetencija koja omogućuje postizanje drugih ključnih kompetencija (komunikacija, jezične vještine ili osnovne vještine u području matematike i prirodoslovlja…) i odnosi se na neke od vještina koje zovemo vještinama 21. stoljeća koje bi trebali imati svi građani kako bi mogli aktivno sudjelovati u društvu. Digitalna kompetencija ne sastoji se samo od digitalnih vještina već i od socijalnih i emotivnih aspekata upotrebe i razumijevanja digitalnih tehnologija. Međutim, često je veći fokus na vještinama, a ne naDigitalnapismenosti.transformacija je promjena povezana s primjenom digitalne tehnologije u svim aspektima ljudskog društva. Digitalna transformacija uključuje promjenu u vodstvu, drugačije razmišljanje, poticanje inovacija i novih poslovnih modela, uključivanje digitalizacije imovine i povećanu upotrebu tehnologije za poboljšanje iskustva zaposlenika, kupaca, dobavljača, partnera i dionika neke organizacije. Digitalna transformacija odnosi se i na obrazovanje. Studenti danas više ne bi trebali sjediti u učionici i učiti samo slušanjem predavanja. Danas obrazovanje mora biti suradničko i interaktivno. Nastavnici mijenjaju nastavne metode te implementiraju nove tehnologije u nastavni proces. Digitalna transformacija pozitivno utječe na učenje studenata otvaranjem svijeta beskrajnih mogućnosti i suradnje odnosno stvaranjem okruženja za učenje u kojem je sve povezano. To je ekosustav koji kombinira tehnologiju, usluge i sigurnost kako bi se premostio digitalni jaz u stvaranju suradničkih, interaktivnih i personaliziranih iskustava učenja. Digitalna transformacija stvara svijet različitosti promišljanjem digitalnih alata koji se koriste u učionici. Digitalni alati pokreću nove razine suradnje i inovacija u stvaranju beskrajnih mogućnosti učenja. Kako obrazovni sektor postaje konkurentniji, digitalna transformacija sada postaje nužno sredstvo preživljavanja jer ovaj novi digitalni svijet zahtijeva od nastavnika da se prilagode i usvoje digitalne tehnologije, metodologije i razmišljanja. Digitalna transformacija u obrazovnim ustanovama se ne odnosi na inovacije ili tehnologiju, već na pitanje kulture. Kroz digitalizaciju iskustva učenja, i nastavnici i studenti mogu poboljšati svoje vještine, sa zajedničkim ciljem: stvoriti aktivniji i učinkovitiji obrazovni proces. Stoga je usavršavanje nastavnika od temeljne važnosti za uspjeh digitalne transformacije u obrazovanju. Potrebni su nam stručni nastavnici koji prepoznaju mogućnosti digitalnih alata i žele ih koristiti na najučinkovitiji način. Od nastavnika se očekuje da imaju dobro pedagoško i didaktičko znanje te da znaju kako integrirati nove tehnologije u nastavu. No tehnologija donosi i nove nivoe kompleksnosti i zahtijeva nova znanja i vještine. Učinkovito korištenje tehnologije u nastavi ne može biti fokusirano samo na tehnologiju. No isto tako studenti nisu stručnjaci u pojedinom području i ne znaju procijeniti je li informacija do koje su došli relevantna i točna za razliku od nastavnika koji je stručan i zna procijeniti koja je informacija dobra, a koja ne. Problem nije u količini informacija, nego u njihovoj kvaliteti odnosno sposobnosti njihovog razumijevanja, procesiranja, odabira, organizacije i pretvaranja u znanje, kao i sposobnost njihove primjene u različitim situacijama i kontekstima. Stoga se uloga nastavnika mijenja i osim što nastavnik treba znati učinkovito procijeniti informaciju, odabrati najbolji i najkvalitetniji nastavni sadržaj, nastavnik treba pomoći i studentima da se snađu među dostupnim informacijama te da nauče odabrati i prepoznati informacije različitih vrijednosti i pouzdanosti. Tehnologija može unaprijediti dobru nastavu, ali ne može iz loše učioničke nastave učiniti dobru nastavu u virtualnom okruženju. Tradicionalni nastavnik koristit će informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavi za prijenos znanja, dok će nastavnik koji je konstruktivistički orijentiran koristiti tehnologije za suradnički rad i istraživačke procese studenata. Nastavnici su i dalje ključni za znanje, ali se njihova uloga značajno mijenja. Osim uloge mentora u procesu stjecanja znanja koji studenta usmjerava i pomaže mu da stekne nova znanja i da ih nadograđuje, nastavnik sudjeluje u procesu učenja kroz komunikaciju, davanje zadataka, suradnički rad, nadgledanje i evaluaciju. Nove tehnologije donose novosti u nastavni proces, aktivnosti - ako su dobro osmišljene - potiču studente da budu motiviraniji za učenje. No isto tako se od studenata traži da promijene neke navike vezane uz učenje, da budu aktivniji tijekom nastave te odgovorni za svoje učenje i znanje koje će steći. Veće korištenje iskustva učenja te kombiniranje nastave u učionici s učenjem na Internetu (mješovito učenje) može povećati motivaciju učenika i studenata te učinkovitost učenja.

Danas češće govorimo o nastavniku kao mentoru i posredniku koji vodi studenta kroz obrazovni proces, posebice u modelu u kojem je student u središtu obrazovnog procesa. Sve je veći fokus na procesu učenja, stoga je nastavnikova uloga da taj proces potiče i postavi okruženje za učenje u kojem zajedno sa studentom promišlja i komentira gradivo te djeluje kao mentor umjesto da se, kao do sada, fokusira prvenstveno na držanje predavanja.

Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021.-2027. koji je donijela Europska komisija u rujnu 2020. kao strateški prioritet definirao je razvoj digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju. U Akcijskom planu navodi se da je digitalna pismenost neophodna za svakodnevni život te da obrazovanje treba aktivnije pomagati učenicima i studentima da razviju sposobnost kritičkog pristupa, filtriranja i procjene informacija kako bi znali prepoznati dezinformacije, kako bi se mogli nositi s preopterećenjem informacijama i slično. Potražnja za digitalnim vještinama, od osnovnih do naprednih, uključujući umjetnu inteligenciju, podatkovnu pismenost, superračunalstvo i kibernetičku sigurnost sve će više rasti. Ubuduće će za 90% radnih mjesta u svim sektorima biti potreban neki oblik digitalnih vještina, a potreba za naprednim digitalnim vještinama je već sada vrlo velika i još će biti veća.

Digitalni jaz ili stalni izazovi pred školskim knjižničarima

1. Banek Zorica, M. 2014. E-učenje temeljeno na objektima učenja. // Informacijska tehnologija u obrazovanju / LasićLazić, J. (ur.). Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.

TEMA BROJA 2 TEMA BROJA 6 7

Josip Strija, Gimnazija Petra Preradovića Virovitica Početakjosip.strija@knjiznicari.hrprovedbemjera Stožera u pandemijskim okolnostima mnoge je dočekao nespremne i stavio ih u nezavidne uloge početnika u snalaženju u radu na daljinu, komuniciranju i suradnji u mrežnom okruženju te svladavanju različitih alata i aplikacija. Školski knjižničari su, slobodno se može reći, cijelu situaciju dočekali više nego spremni pa se opet potvrdila ona gotovo poslovična teza o knjižničarima koji znaju i mogu sve – svoja su znanja nesebično dijelili u svojim kolektivima organizirajući virtualne sadržaje ovisno o potrebama: virtualne zbornice, razrede, suradničke grupe, prostore druženja i komunikacije. Upravo u skladu s tom tvrdnjom, nemoguće je ne uvidjeti potrebu za kvalitetnom i svrsishodnom edukacijom jer i same školske knjižnice, time i školski knjižničari, postaju primorani kvalitetno odgovoriti na sve veće izazove koje im postavlja suvremeno, brzo mijenjajuće, društveno i obrazovno okruženje pa velik dio svojih aktivnosti i usluga sele u online okruženje. Koristeći ono dostupno, ali ponekad vrlo nedostatno, školski knjižničari samostalno ostvaruju vlastite ciljeve ili one koji dolaze s drugih strana kroz projekte i programe usmjerene ciljevima jačanja kapaciteta osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava s ciljem osposobljavanja učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje kao što je veliki projekt e-Škole. Posebnost cijele situacije koja nas je natjerala na višesatno sjedenje za računalima i uređajima otvorila je vrata mrežnoj suradnji u svim oblicima: administriranje, savjetovanje, podrška, izrada sadržaja, isprobavanje i vrednovanje izvora i aplikacija, svakodnevno učenje, stvaranje novih kriterija i razvijanje kritičkog mišljenja, otvorenost prema novim idejama i aktivnostima. Sve zajedno oblikovalo je novu dimenziju školskoga knjižničarstva i istaknulo nemjerljivu podršku stručnih suradnika u oblikovanju nastavnog procesa, čak i ovako,Nadalje,„virtualno“.školski knjižničari sve intenzivnije rade na aktivnom sudjelovanju u procesima učenja u okvirima školskoga kurikuluma, uključujući se u aktivnosti onoliko koliko im je dopušteno i onoliko koliko za njih ima mjesta između svih ostalih izvannastavnih i nastavnih aktivnosti, ali upravo kroz aktivnosti koje se ne zadovoljavaju brzim rješenjima u obliku instant rezultata koje netko nudi kao ekvivalent znanju, već putovanjem od problema do njegova rješenja i učenjem i svladavanjem novih vještina. Tako se i same zbirke školskih knjižnica također mijenjaju i sve je značajniji fokus na pribavljanje izvora informacija u digitalnome obliku i oblikovanju drugačijih izvora znanja, onih virtualnih. To su potvrdili školski knjižničari u najzahtjevnijem vremenu prelaska na nastavu na daljinu, izradivši gotovo 250 virtualnih knjižnica te time pokrenuvši pravu malu lavinu prihvaćanja digitalnih sadržaja u svojim kolektivima bez straha od novoga. Time su još jednom dokazali svoju osviještenost i stručnost, potrebu za osobom koja će u moru informacija uspjeti pronaći onu pravu, odnosno na kvalitetan način vrednovati izvore i filtrirati sadržaje prema kvaliteti, ali i mogućnostima korištenja onih koje određeni izvor zanima. U vrlo su kratkom vremenu uspjeli i dalje biti ogromna podrška nastavnom procesu i svim njegovim Zahvaljujućidionicima.IKT-u, posebno CARNet-u koji je nastavnicima, osim edukacija kroz projekt e-Škole, omogućio i korištenje opreme i Microsoft Office, a kasnije i G Suite alata, maksimalno je, uz koju poteškoću na početku, pojednostavljen proces nastave na daljinu. U organiziranoj virtualnoj nastavi, školski su knjižničari uspješno nastavili realizirati svoje godišnje programe rada prema zadanim kriterijima: neposredni odgojno-obrazovni rad, stručna i informacijska djelatnost, kulturna i javna djelatnost, stručno usavršavanje i suradnja s djelatnicima škole. Izazovi koji su uključivali pojam digitalnoga jaza bili su svakodnevni, ponekad nepremostivi i konstantni, a nastavljaju se i gotovo godinu dana nakon početka pandemije. Najveći problem tako nisu predstavljale materijalne stvari, infrastruktura i podrška u obliku uređaja ili programskih rješenja, već edukacije i odnos prema znanju. Kako bi sve pratili i primjenjivali, školski knjižničari redovito prate nova znanja i rade na razvoju svojih vještina, usmjeravajući interes prema potrebama svojih korisnika, učenika i nastavnika, a najprije u području informacijskih vještina i informacijske pismenosti.Pojamdigitalni jaz se već rutinski koristi kako bismo opisali različitost korištenja digitalnih tehnologija u kontekstu društvenih, kulturnih i geografskih grupa. Znanstvenici kritiziraju takvu jednostavnu perspektivu i nude neke zamjenske termine – npr. digitalna društvena nejednakost kako bi bolje opisali povezanost društvene nejednakosti i nemogućnost pristupa tehnologiji. Koristeći pojam digitalni jaz također zanemarujemo kompleksnost u korištenju tehnologije. Četiri su glavne prepreke prema korištenju digitalne tehnologije: nedostatak elementarnog iskustva koje proistječe iz nezainteresiranosti za tu tehnologiju, straha od tehnologije ili nekih elemenata dizajna koji demotiviraju korištenje, nemogućnost pristupa tehnologiji zbog toga što korisnik ne posjeduje digitalni uređaj i nema pristup internetu, nedostatak digitalnih vještina zbog neiskustva s novim tehnologijama i nedovoljno korištenje zbog nemogućnosti uzrokovane ograničenjima kod kuće ili na poslu. Digitalni jaz se tako u konkretnoj situaciji javlja u nekoliko odnosa: učenik i tehnologija, nastavnik i tehnologija, ali i učenik i nastavnik, otvarajući vrata knjižničarima koji probleme nastoje riješiti upravo edukacijom koja postaje glavnim rješenjem problema. Premostiti digitalni jaz, odnosno digitalnu društvenu nejednakost u bilo kojem njezinom obliku pokušavamo svi u svakom vremenu, posebno u vremenu novih izazova spomenutih na početku teksta. Razvojem osobnih digitalnih kompetencija djelujemo jedni na druge u svim odnosima prepoznatim u školama pa i korištenjem novih tehnologija i novih znanja. Razdijelivši digitalne kompetencije u čak trideset i šest kategorija te svaki element kompetencije u tri razine složenosti, projekt e-Škole, točnije Okvir za digitalnu kompetenciju korisnika u školi, školski su knjižničari dobili dobar temelj za nastavak neformalnog, ali i informalnog obrazovanja, kao i brojnim mrežnim seminarima održanim u organizaciji AZOO-a, više savjetnice Adele Granić, ostvarili su savršen pomak pri spajanju svih spomenutih krajeva digitalne udaljenosti. Uvidjevši kako sâm hardver, u obliku opreme i infrastrukture, ostaje beskoristan bez softvera u obliku znanja, vještina i sposobnosti, školski knjižničari postaju te i dalje ostaju glavni pokretači promjena u obliku novih spoznaja i rješenja problema informacijskog predznaka, zahvaljujući znanjima i sposobnostima na kojima kontinuirano rade. Spajajući krajeve udaljene digitalnim jazom, školski knjižničar u vremenu izazova i promjena predstavlja graditelja mostova koji će znanjem i sposobnostima uspješno omogućiti svladavanje prepreka, dolazeći do zavidnih rezultata u nezavidnim okolnostima.

4. Krištofić, B. Digitalna nejednakost Sociologija i prostor [Internet]. 2007 [pristupljeno 04.04.2021.];45(2 (176):165182. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/17633

5. Potočnik, D. 2014. Digitalno podijeljeni mladi : nejednakost, podjela i rizici. // Medijska pismenost u digitalno doba : Kulturna, ekonomska i politička perspektiva / Zgrabljić Rotar, Nada. Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu. Zagreb. 93-94

6. Priručnik za korištenje Okvira za digitalnu kompetenciju korisnika u školi : učitelja/nastavnika i stručnih suradnika, ravnatelja i administrativnog osoblja. [Internet]. 2016 [pristupljeno 22.04.2021.] Dostupno na: irb.hr/967761/download/967761.PRIRUCNIK_digitalne_https://www.bib. učenje i procesa učenja. Studentima trebaju visoke intelektualne vještine jer se umjetna inteligencija razvija u smjeru da može odraditi sve ostalo. Stoga da bi studenti razvili potrebne vještine, potrebno je odmaknuti se od modela u kojem se sadržaj isporučuje jednosmjerno. Potrebno je studentima osigurati mogućnost da steknu svoje vještine, potrebno im je davati povratnu informaciju tijekom procesa učenja, potrebno im je omogućiti da aktivno sudjeluju u obrazovnom procesu i da kritički procijene koliko su zadovoljni svojim napretkom, a to znači primjenu drugačijih i novih nastavnih metoda. Uz to novi izazovi koji donose tehnološke promjene traže redovite preglede i dorade visokoškolskih kurikuluma kako bi bili relevantni.

Izbor iz literature:

2. Fistrić, M. Utjecaj digitalizacije na generacijski jaz –od bejbibumersa do generacije Z. Communication Management Review [Internet]. 2019 [pristupljeno 04.05.2021.];04(01):120-139. Dostupno na: https://doi. org/10.22522/cmr20190143

3. Herring, E. J. 2008. Internetske i informacijske vještine : priručnik za učitelje i školske knjižničare. Naklada Nediljko Dominović. Zagreb.

Ove specifične vještine potrebno je kombinirati sa generičkim setom vještina koji se sastoji od osnovnih vještina kao što su pismenost i računanje i transverzalnim vještinama kao što su rad u timu, rješavanje problema, komunikacija…

i tablete prikazuju praktično primjenjive dijelove knjiga (npr. kuharice ili turistički vodiči) 4. interaktivne e-knjige koje povezuju različite medijske sadržaje, a interaktivnost se sastoji od igranja igrica, virtualnih šetnji s junacima knjiga, rješavanja zagonetki i sl. (Velagić, 2020:143) Upravo u ovu četvrtu kategoriju spadaju udžbenici nove generacije uvedeni u hrvatske škole u procesu petogodišnje implementacije kurikularne reforme.

3. Knjige će nestati, zamijenit će ih video sadržaji i internetski servisi.

8. Povratak analognome, vladajući su shvatili sve loše posljedice ekrana na mentalno i tjelesno zdravlje ljudi i doktori počinju propisivati čitanje knjiga i ljude počinje biti sram da ih u javnosti vide s mobitelom. Knjige postaju in i svi žele biti viđeni s knjigom u ruci. Više od ostvarivosti navedenih scenarija i onoga što je njima pokazano, jest pomisao u kakvom neizvjesnom vremenu živimo, koliko se stvari oko nas brzo mijenjaju i, ako nas nešto treba zabrinuti, to je spoznaja da je sve moguće.

Pojam e-knjige danas obuhvaća: 1. tekstne e-knjige koje nastaju konverzijom tiskanih knjiga i nude samo tekst kao sadržaj 2. e-knjige s multimedijskim sadržajima, knjige obogaćene multimedijskih dodatcima, glazbom ili videom 3. knjiške aplikacije dizajnirane za pametne telefone

Britanska neurologinja Susan Greenfield osvrnula se na primjenu tehnologije u suvremenoj nastavi: „Ako učeniku date iPad, nećete mu time odmah uručiti i znanje, razumijevanje, kreativnost. Ne daje vam tehnologija automatski i vještine. S druge strane, to je vrlo moćna tehnologija koja u pravim rukama, s pravim učiteljem omogućuje lakše učenje u određenim sferama. Možete raditi i vidjeti stvari znatno lakše negoli biste to mogli prije nekoliko godina. No tu pogotovo treba dobar učitelj.” Najčešći problemi s kojima se susreću učitelji u nastavi na daljinu jesu kako ostvariti kontrolu tijekom nastave kada je pogled na učenike sužen veličinom ekrana, određivanje količine zadataka koja se zadaje učenicima te kraće vrijeme usredotočenosti na sadržaje učenja u digitalnom okružju. Praksa pokazuje da je u online poučavanju ključna jednostavnost, usmjerenost na bitno te vremenski ograničeno trajanje intenzivnog poučavanja. Prema spoznajama koje danas imamo, optimalno trajanje školskoga sata u nastavi na daljinu bilo bi maksimalno 30 minuta.

Elektronička knjiga i nastava na daljinu Upravo ta stalna mijena uzrokovana ubrzanim razvojem tehnologije čini i format e-knjige fluidnim pa zato i postoje različite definicije što sve e-knjiga jest.

U svim krizama koje su dosad pogodile izdavački sektor sva su se predviđanja pokazala pogrešnima, zato su prestala sva proricanja budućnosti knjige i izdavaštva te se u najnovije vrijeme govori samo o mogućim scenarijima budućnosti knjige i nakladništva.

4. Pojava servisa za knjige poput Netflixa ili Spotifyja koji nudi neograničeni pristup sadržajima.

6. Digitalne knjige postaju potpuno besplatne. Tržište e-knjiga i tiskanih knjiga sve se više razlikuju, neke knjige bolje funkcioniraju u jednom, a neke u drugom mediju. Što ako izdavaštvo potpuno razdvoji to dvoje? E-knjiga prestaje biti izvor prihoda, a tiskane knjige se objavljuju u visoko kvalitetnim kolekcionarskim izdanjima.

7. Smrt maloprodajnih knjižara; model fizičke prodaje knjiga vrlo je kompliciran zbog inventara, velikog i skupog prostora skladištenja. Što ako bi se knjige isključivo prodavale preko interneta, kako bi to utjecalo na načine na koje izdavači prodaju knjige?

5. Prijevod na zahtjev, umjetna se inteligencija koristi za automatske prijevode, ako preuzmete dovoljno knjiga, stroj može prevesti nove knjige koristeći se knjigama koje su već u sustavu.

Prijelaz na online nastavu u Hrvatskoj dogodio se s 13. 4. 2020. (petak) na 16. 4. 2020. (ponedjeljak). Prijelaz nije bio temeljito planiran te je nastava na daljinu zapravo bila poučavanje u kriznim vremenima. Školska knjiga tog je vikenda pripremila sve materijale za učitelje kako bi od ponedjeljka mogli početi raditi online i nastavila s podrškom učiteljima svakoga tjedna već više od godinu dana. Uvidi koje smo na taj način stekli od neprocjenjive su važnosti za evaluaciju kurikularne reforme, promišljanje o budućim obrazovnim politikama i budućim udžbenicima. Prava eksperimentalna provedba kurikularne reforme zapravo se počela događati u ovome razdoblju. Ovo je vrijeme u kojemu se procjenjuje važnost digitalnih tehnologija za proces učenja, učinkovitost i svrhovitost primjene pojedinih digitalnih alata u nastavi, no preispituju se i metodički pristupi koji su dobro funkcionirali u nastavi u razrednom okružju, ali u digitalnom svijetu i nisu toliko učinkoviti.

Izvori: 1. Angus, Philip; Bhaskar, Michael, ur. 2019. The Oxford Handbook of Publishing, 2. A Year for the (Record) Books, Publishers Weekly, 2. 1. 2021. 3. Bookshops reopening, The Bookseller, 16. 04. 2021.

4. Velagić, Zoran. 2020. Uvod u nakladništvo, drugo, prerađeno dopunjeno izdanje, Hrvatska Sveučilišna naklada. Nakladništvo u pandemijsko doba

Tako je u knjizi The Oxford Handbook of Publishing, 2019. umjesto zaključka i vizije, opisano 8 zamišljenih scenarija budućnosti nakladništva koji svakako potiču na 1.razmišljanje.Velikiautori

TEMA BROJA 2 TEMA BROJA 8 9 kompetencije.pdf 7. Van Dijk, J. Hacker, K. The Digital Divide as a Complex and Dynamic Phenomenon [Internet]. 2003 [pristupljeno 17.04.2021.];19(4):315-326. Dostupno na: Divide_as_a_Complex_and_Dynamic_Phenomenonresearchgate.net/publication/220175432_The_Digital_https://www. 8. Ying, L. 10 Interent Statistics Every Marketer Should Know In 2021. [Internet]. 2019 [pristupljeno 06.04.2021] Dostupno na: https://www.oberlo.com/blog/internetstatistics mr. sc. Emica Calogjera Rogić emica.calogjera@skolskaknjiga.hr (Ne)izvjesna budućnost nakladništva Pandemija je snažno utjecala na svjetsku ekonomiju pa tako i na izdavaštvo, najveći udarac u krizi podnijele su knjižare koje je pandemija zatvorila te se prodaja knjiga preselila na webshopove. No izdavaštvo je i u ovoj krizi pokazalo otpornost i prilagodljivost te se čak bilježi rast broja objavljenih i prodanih naslova tijekom pandemije. Prema najnovijim izvješćima broj objavljenih naslova i naklada je u porastu u odnosu na 2019. za 9%, a online prodaja za 43% (PW 29. 1. 2021). Čini se da nam je knjiga potrebnija no ikad. Reading give us some place to go, when we have to stay where we are M. Cooley, natpis je na jednoj ponovno otvorenoj knjižari u Londonu. Opći je dojam izdavačkih trendova u 2020. raznolikost i inkluzivnost. U novim izdanjima prevladava beletristika aktualnih tema, popularna znanost i publicistika za djecu, naslovi koji tematiziraju probleme manjina i ljudska prava.

E-sfera digitalna platforma Školske knjige –mogućnosti inkluzije Proteklih smo pet godina pomno promatrali potrebe hrvatskih škola, učitelja i učenika i prema njihovim potrebama, a u skladu s najnovijim istraživanjima o znanosti učenja, nastala je nova platforma, e-sfera, cjelovito digitalno rješenje u potpunosti prilagođeno ishodima hrvatskog kurikuluma.E-sferanudi jednostavan i brz pristup edukativnom materijalu kod kuće i u učionici. Ono što je posebnost e-sfere jest da su digitalni sadržaji poput igrica, animacija, video i audiozapisa, fotogalerija i simulacija dostupni jednim klikom. Učenik s pomoću aplikacije skenira kôd u udžbeniku koji se nalazi uz svaku lekciju i automatski pristupa interaktivnom sadržaju. Sinergija tiskanog i digitalnog dijela udžbeničkoga kompleta danas pruža sasvim nove mogućnosti prilagodbe, proširivanja i produbljivanja sadržaja te sasvim nove načine ponavljanja i uvježbavanja kako bi učenici dosegnuli željene ishode. Digitalna inačica udžbenika zapravo je individualizirani udžbenik koji svaki učenik može prilagoditi svojim potrebama. Tako se svakom djetetu daje prilika da se uvjeri da može više. Uvođenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poučavanje djece s teškoćama u razvoju pokazuje se vrlo učinkovitim jer učenje čini zabavnim, a svladavanje zadataka lakšim. Prednosti ovakvog načina rada su brzi pristup kvalitetnim digitalnim sadržajima, učenje na daljinu, učenje usmjereno na učenika i samostalno učenje, poboljšano učenje i bolje metode poučavanja prilagođene različitim oblicima poteškoća te opća korist nastavnicima, učenicima i roditeljima. IKT za djecu s teškoćama u razvoju omogućuje prilagodbu nastavnih sadržaja, uvećanje nastavnih materijala, pojednostavljenje tekstualnih cjelina, uporabu matematičkih aplikacija i aplikacija za jačanje jezičnih sposobnosti, izradu vizualnih rasporeda, prilagodbu sadržaja, prikaz (font) i sl. Unatoč svim svojim prednostima, IKT ima i nedostatke poput smanjene fizičke aktivnosti učenika, velikog troška uređaja, međusobne otuđenosti učenika, ali i povećane pojave internetskog nasilja. Psihološke posljedice nastave na daljinu za učenike i nastavnike ne treba zanemarivati.

Stručnjaci upozoravaju da su psihički problemi kod djece i mladih u porastu te je pravo vrijeme za valorizaciju značaja i vrijednosti tehnologije za učenje i utjecaja na psihičko zdravlje djece i mladih, ali i njihovih učitelja. Važno je napomenuti i to da su svjetski stručnjaci uočili da je nastava na daljinu smanjila čitalačke sposobnosti djece te preporučuju čitanje tiskanih knjiga kako bi ste vratila izgubljena vještina te poboljšalo opće psihičko stanje djece.

objavljuju samostalno svoje knjige. Kada bi veći broj najbolje prodavanih autora krenuo u samoizdavanje, to bi moglo ugroziti nakladnike.

2. Knjige će pisati umjetna inteligencija prema ukusu i potrebama čitatelja.

Zapravojeroencl@gmail.comsusveinformacije sada na internetu, učenje se često događa na mreži i društvo i poslovni svijet očekuju od nas da budemo digitalno pismeni. Istraživači, sektor obrazovanja i političari vjeruju da svi trebaju biti digitalno pismeni kako bi postali aktivni građani u ovom mrežnom društvu te da se obrazovanje mora time pozabaviti (Visoka ekspertna skupina Europske komisije o pismenosti, 2012; OECD - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, 2019). Digitalna pismenost: okviri, definicija i pojmovi Postoje razni prijedlozi za određivanje definicije Čitanje pametnih tekstova i proširivanje čitateljske stvarnosti Digitalna pismenost: izazov za sve nas

TEMA BROJA 2 TEMA BROJA 10 11 dr. sc. Nives Tomašević, izv. prof. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Akademija za umjetnost i kulturu Odsjek za kulturu, medije i Čitanjetomasevic.nives@gmail.commenadžmentjeodsvojihpočetakadodanašnjihdana povezano s čitateljskom sposobnošću zamišljanja pročitanoga teksta te radoznalošću koja neprestano iznova čitatelja vraća u svijet čitateljskih avantura kao posebnoga oblika komuniciranja.

U ovome trenutku kriptirano komuniciranje primjenjuje se na najširoj razini, od muzeja i javnoga prijevoza do tiskanih knjiga oplemenjenih kriptiranim sadržajima. Time je tiskani medij postao ozvučen, filmičan i interaktivan na način da je internet postao riznicom sadržaja koji se nužno „ne pretražuju”, već se konzumiraju prema preporuci onoga koji ih je kodom usmjerio na određenu poveznicu. Primjena koda brzoga odgovora u nakladništvu dovela je do toga da je novi medij (kod brzoga odgovora) postao gradbenim dijelom tiskanih knjiga, udžbenika, časopisa. U pozadini takve promjene stoji digitalni „pametni” potrošač koji je svojom sklonošću novoj tehnologiji (pametnomu telefonu) još jednom potvrdio McLuhanovu tezu da je „korisnik sadržaj”, ali je učinio i to da se ispravi Levinsonova teza o starim medijima kao sadržaju novih medija. Ispravak Levinsonove teze nove medije proglašava sadržajem starih medija, koji će se ovisno o tehnološkim performansama (koje prihvaća digitalni potrošač) neprestance revidirati i ugrađivati u stare medije. Time je kod brzoga odgovora otvorio pitanja konvergencije, odnosno kombiniranja novih i starih medija te uloge starih medija u novome dobu koje je ipak uvelike određeno sklonostima, potrebama i navikama digitalnih potrošača.

Među prve primjere inovativnoga književnog pristupa s primjenom kodova brzoga odgovora ubraja se fenomen Ars Horvatiana – opus suvremene hrvatske književnice Jasne Horvat sklone oulipovskim doktrinama. Njezin roman Vilijun (Horvat, 2016) smatra se prvim pametnim proznim tekstom objavljenim u Republici Hrvatskoj. Roman Vilijun „svjesna [je], planski organizirana i tematski preosmišljena permutacija romana Vilikon“ (Oraić Tolić, 2016, str. 211), odnosno, „alternativni [mu] je parnjak“ (Kos-Lajtman, 2016, str. 199). Jednako tako, Vilikon i Vilijun rezultati su iste funkcije – magičnoga kvadrata broja dvanaest – koju u kontekstu oulipovskih ograničenja možemo nazvati magičnim preslikavanjem“ (Buljubašić, 2016, str. 392) i načinom objedinjavanja 36 različitih leksikonskih natuknica istim obručem književne priče. Vilijun je prvi hrvatski prozni „pametni roman“ koji je čitatelju ponudio i 33 kriptirana koda brzoga odgovora te je time proširio čitateljsko iskustvo multimedijskim sadržajima. Može se istaknuti kako se među kodovima brzoga odgovora nalazi i snimka predstavljanja romana Vilijun, održana nakon što je roman otisnut, čime je napušteno konstruiranje književnih priloga linearno organiziranih na vremenskoj lenti. Nakon Vilijuna Jasna Horvat izgradila je još tri književna prozna teksta premrežena kodovima brzoga odgovora: Atanor (Horvat, 2017), OSvojski (Horvat, 2019) i Antiradar (Horvat, 2020). Primjenom takvoga koncepta književnica Jasna Horvat u romanu Atanor uspijeva periodnomu sustavu elemenata dodijeliti ulogu sadržaja, a kemijskim elementima uloge književnih junaka. Čitatelji se tako u „vodiku“ uživljavaju u Vatroslava Peru Horvata, ali posredovanjem 49 kodova brzoga odgovora uspijevaju se upoznati s osječkom kulturnom scenom kao i odlikama kemije. Roman OSvojski autoričino zanimanje preusmjerava na povijesnu ulogu Eugena Savojskoga posebice u njegovu utjecaju na izgradnju suvremenoga Osijeka i rijekama povezanih gradova-utvrda. Inovacijski postupak pomaknut je u smjeru ozvučenja književnoga teksta tako da su kodovi brzoga odgovora uporabljeni kao poveznice na zvučne zapise pročitanih poglavlja glasom Filipa Severa. Posljednji objavljeni „pametni“ književni tekst Jasne Horvat zbirka je putopisa Antiradar, a u nizu kriptiranih kodova brzoga odgovora autorica je ponudila i videozapise s putovanja koja opisuje i kulturološki analizira. Nakladnici su uporabom kodova brzoga odgovora nastavili inovirati nakladničke proizvode ne samo u proizvodnji književnih i publicističkih tekstova nego i u proizvodnji stručnih ili znanstvenih tekstova koji se kodovima brzoga odgovora dodatno približavaju digitalnim kulturnim potrošačima. Istraživački SPaSS Jasne Horvat i Josipe Mijoč (2019) znanstvena je i stručna knjiga koja već svojim skraćenicama iz naslova čitatelju poručuje kako ga očekuje Sustavna Potpora Analizama Statističkih Skupova. U 24 poglavlja autorice su istraživačkomu procesu pristupile kao strateškoj igri, čiji su ishodi razvoj istraživačkih i metodoloških vještina, a do kojih će čitatelj dospjeti ovladavanjem poglavljima. Ohrabrenje najširoj akademskoj zajednici za samostalno provođenje znanstveno-istraživačkih studija, autorice su poslale na rubnicama knjige ispunjenim kodovima brzoga odgovora, savjetima, citatima i dosjetkama. Takvim približavanjem složene građe, čitatelji su u ruke primili multimedijski tekst s internetom izravno povezanim putem mrežnoga mjesta knjige (www.efos. unios.hr/spass), a neizravno putem kodova brzih odgovora kao preporuka za proširena čitanja. Kratka povijest knjižnica i nakladnika Ivane Hebrang Grgić (2018) već u samome naslovu naglašava kako donosi kodove i aplikaciju za učenje i ponavljanje (dostupnu na mrežnoj stranici www.povijestknjige.net). Riječ je o ukoričenome povijesnom pregledu hrvatske i inozemne kulturne povijesti kojom se kronološko–problemski donose glavne razvojne smjernice određenih razdoblja te pojave dugoga trajanja karakteristične za povijest kulture i društva. Kodovi brzoga odgovora proširuju tiskani tekst i povezuju ga s elektroničkim izvorima upotrebom mobilnih uređaja bliskih novim generacijama čitatelja. Čitatelje se kodovima brzoga odgovora povezuje s digitaliziranim izvorima čime im se omogućuje detaljnije istraživanje kao i čitateljsko iskustvo. Znati(želja) je knjiga nastala u suautorstvu Anite Peti Stantić i Vedrane Stantić (2021), a s namjerom poticanja na čitanje popularno-znanstvenih tekstova kao spojnice između znanstvene literature i šire javnosti. Autorice ohrabruju čitatelje da pri čitanju popularno-znanstvenih tekstova oslobode istraživački duh kako bi uvježbavanjem strukturiranih načina mišljenja ovladali uspoređivanjem, zaključivanjem i traženjem rješenja u svakodnevnim životnim situacijama. Knjiga je obogaćena kodovima brzoga odgovora koji su izabrani tako da se mladi i njihovi učitelji potaknu na čitanje i razgovaranje o pročitanome, a time i na bolje međusobno razumijevanje. Opisani primjeri izdvojeni su kako bi se pokazalo da je konvergiranjem otisnutoga i digitalnoga medija posredovanoga kodovima brzoga odgovora, tiskana knjiga u 21. stoljeću postala multimedijskom knjigom koja je otvorena mnogostrukim, raznovrsnim čitanjima. Izvori: 1. Buljubašić, I. 2016. Interaktivni roman premrežen QR kodovima. Quorum : časopis za književnost, 25(1-2-3), 391–395. 2. Hebrang Grgić, I. 2018. Kratka povijest knjižnica i nakladnika : s kodovima i aplikacijom. Naklada Ljevak. Zagreb.

7. Horvat, J.; Mijoč, J. 2019. Istraživački SPaSS. Naklada Ljevak. Zagreb. 8. Kos-Lajtman, A. 2016. Poetika oblika. Naklada Ljevak. Zagreb. 9. Oraić-Tolić, D. 2016. Ars Horvatiana. U: J. Horvat Vilijun (str. 209-223). Naklada Ljevak. Zagreb. 10. Peti Stantić, A.; Stantić, V. 2021. Znati(želja). Naklada Ljevak. Zagreb. 11. Zgrabljić Rotar, N. (ur.). 2020. Digitalno doba : masovni mediji i digitalna kultura. Naklada Jesenski i Turk. Zagreb.

Takva je konvergencija rezultirala novim komunikacijskim mogućnostima, potpomognutim digitalnom tehnologijom i kriptiranjem mnoštva podataka na iznimno malome i ograničenome prostoru, koji se u potpunosti očitavaju tek prenošenjem na mrežno sučelje.

3. Horvat, J. 2016. Vilijun. Naklada Ljevak. Zagreb. 4. Horvat, J. 2017. Atanor. Naklada Ljevak. Zagreb. 5. Horvat, J. 2019. OSvojski. Naklada Ljevak. Zagreb. 6. Horvat, J. 2020. Antiradar. Naklada Ljevak. Zagreb.

Podatci generirani u kodu brzoga odgovora u potpunosti su ovisni o tehnologiji, od njegova generiranja do očitavanja. Cijeli taj sustav oslanja se na mrežno sučelje podržano kamerama, koderima i dekoderima.

Digitalno doba donijelo je nove načine komuniciranja, ali je tek pojavom (i širom primjenom) dvodimenzijskih kodova došlo do spajanja tiskanoga i elektroničkoga medija, odnosno digitalnoga/mrežnoga.

Jeroen Clemens

Moraju biti vješti u snalaženju s povećanom količinom informacija dok se odupiru mnoštvu distrakcija kako bi fokusirali svoju pažnju na izgradnju znanja za čitanje (Coiro, 2015). Što podučavati i kako?

Kako smo vidjeli ranije, čitatelj mora razmišljati i čitati kritički, s ciljem i fleksibilno (Coiro, 2015). Mora moći pronaći, procijeniti i sintetizirati informacije da načini nove spoznaje. I mora znati kako čitati nove tekstove. Fokusirajmo se na strategije podučavanja i onda ih primijenimo na dvije važne podvještine i strategije: pronalaženje (strategije pretraživanja interneta) i procjenjivanje (kritičko čitanje).

Drugi korak: dajte primjer odgovarajuće strategije. To bi trebalo uključiti objašnjenje što ste učinili i zašto. Stručnjaci (učitelji) koriste te strategije nesvjesno i automatski, ali za novake (učenike) je korisno da ih jasno iskažete i pokažete kako razmišljate. Treći korak: vježbajte strategiju, omogućite potporu koju zatim polako smanjujete. To pomaže učenicima da se pomaknu od vođenih vježbi prema samostalnima. Četvrti korak : potaknite učenike da razmišljaju o učinkovitosti strategije i omogućite povratnu informaciju tako da mogu razvijati metakognitivno znanje i vještine. Također je učinkovito kod učenja strategija čitanja pustiti učenike da rade u parovima i razmišljaju naglas. Pustite učenike da diskutiraju o tome što se događa i što se čini najučinkovitije i zašto. Mogu učiti jedni od drugih. Strategije pretraživanja: Pronađi Čitatelj čita s ciljem učenja. Potrebna mu je informacija da bi riješio svoj informacijski problem. Za to su mu potrebne strategije pretraživanja interneta. To znači: Odredite što želite znati, što već znate i kružno formulirajte i preformulirajte pitanja za potragu. Izaberite željeni tip izvora informacije: tekst, video, animaciju ili igru. Korištenje alternativnih vrsta tekstova pruža više mogućnosti, ali iziskuje nove Učinkovitovještine. koristite internetske pretraživače: budite svjesni različitih mogućnosti različitih pretraživača, anonimnog korištenja pretraživača, problema privatnosti. Koristite razne mogućnosti koje pruža pretraživač, kao što je korištenje operatora za pretraživanje (za Google vidi ovdje).

TEMA BROJA 2 TEMA BROJA 12 13 digitalne pismenosti. To čini raspravu i razvoj kurikuluma ponekad teškim (Coiro, 2020). Europska komisija koristi okvir DigComp: Okvir digitalnih kompetencija (Carratero Gomez, Vourikari & Punie, 2017). Okvir identificira ključne komponente digitalnih kompetencija u pet područja: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost i Rješavanje problema Ovom okviru pripada i mrežna pismenost (pisanje i čitanje na mreži). O ovom ću dijelu ja govoriti. I fokusirat ću se na čitanje na mreži. Čitanje na mreži Najnovije PISA istraživanje pokazuje nam da je čitanju na mreži potrebna nova definicija. U njemu OECD redefinira čitalačku pismenost na sljedeći način: „Kako se medij putem kojeg pristupamo tekstualnim informacijama premješta s tiska na računalne ekrane i pametne telefone, struktura i formati tekstova se mijenjaju.

Tekst. Pojavljuju se nove vrste tekstova, poput mrežnih stranica, e-pošte, blogova i društvenih medija. Ovi tekstovi se razlikuju od tradicionalnih, ne-mrežnih , tekstova , koji imaju linearnu strukturu, statični su, jednostrukog proreda, tekst ima slova (i ponekad sliku), jednostrana je komunikacija pisca s čitateljem, obično s poznatim autorom. Online tekstovi su drugačiji: hipertekstovi, nelinearni, dinamični (često se mijenjaju), višestruki (skupovi povezanih informacija), multimodalni (slova, animacije, video, audio) i često interaktivni. Proces čitanja na mreži. Čitanjem na mreži čitatelji rade na stvaranju znanja, koristeći razne online informacije. Trebaju usmjeriti pažnju i svrhovito čitati kako bi stvorili novo znanje. Proces čitanja na mreži je „aktivnost rješavanja problema i uključuje kompleksnu orkestraciju repertoara vještina, strategija i dispozicija u vještinama čitanja i traženja informacija“ (Dwyer i Harrison, 2018: 42). Čitatelj mora razmišljati i čitati na svrhovit, kritički i fleksibilan način (Coiro, 2015), te također strateški (Cho, Afflerbach i Han, 2018). Nove vještine i znanja u pismenosti Tradicionalne vještine u razumijevanju teksta su temelj, ali nisu dovoljne da biste bili dovoljno vješti u čitanju na mreži. Kiili i dr. (2018) istražili su koje osnovne vještine određuju uspješnost čitanja na mreži. (1) Potraga za informacijama i njihovo pronalaženje (koristeći pretraživač); (2) određivanje vjerodostojnosti i korisnosti izvora; (3) kritičko propitivanje vjerodostojnosti informacije; (4) identificiranje glavne stavke i korisnost informacija mrežnog izvora; (5) sažimanje online informacija i (6) prenošenje poruke/stajališta zasnovane na pouzdanim izvorima (komuniciranje).

čimbenika čini čitanje na mreži različitim i težim od čitanja s papira. Kontekst informacije. Internet je uvijek promjenjivo more informacija, bez jasne strukture. Zahtijeva znanje otvorenog interneta i dubokog interneta. Lakoća objavljivanja otežava pronalazak pouzdanih informacija. Određivanje istinite i lažne informacije postaje nužno (Visoka ekspertna skupina Europske komisije o lažnim vijestima i online dezinformacijama, 2018).

To naizmjence zahtijeva od čitatelja da razvijaju nove kognitivne strategije i jasnije ciljeve u svrhovitom čitanju. Uspjeh u čitalačkoj pismenosti, dakle, ne bi trebao biti definiran samo sposobnošću čitanja i shvaćanja nekog teksta. (…) za uspjeh će biti potrebno korištenje kompleksnih strategija procesuiranja informacija, uključujući analizu, sintezu, integraciju i interpretaciju važnih informacija iz više tekstualnih (ili informacijskih) izvora.“ (OECD, 2019, str. Nekoliko28).

Kritičko čitanje: Procijeni Kritičko čitanje je bilo važno za tradicionalno razumijevanje teksta (Pressley i Afflerbach, 1995), ali je presudno kod čitanja na internetu (Leu, 2017). Kritičko čitanje pazi na: pouzdanost, relevantnost i potpunost. Tijekom procesa čitanja, čitatelj mora kontinuirano procjenjivati je li informacija pouzdana, relevantna i potpuna. Važno je i posvetiti pažnju utjecaju propagande u vrijeme algoritmizacije (Hobbs, 2020). Znamo da učenici baš nisu dobri u tome (Kiili, Coiro i Raikkonene, 2019). Povijesno obrazovno društvo sa Stanforda u svom istraživanju pokazuje da „se sposobnost mladih ljudi da razmišljaju o informacijama na internetu može sažeti u nekoliko riječi: potrebno ga je poboljšati” (McGrew i dr., 2017:Bez5).prethodnog znanja osoba ne može jasno prosuditi. Ako je to slučaj, čitatelj će možda morati napraviti preliminarno istraživanje. Internet se može i za to iskoristiti. Korisno je ako učitelj može dati popis odobrenih osnovnih informacija o temi. Izvori poput Wikipedije također mogu biti korisni (McGrew i dr., 2017). Povijesno obrazovno društvo sa Stanforda otkrilo je da je najuobičajeniji didaktički pristup dati učenicima da pogledaju “izvan” stranice i koriste popis za tu svrhu, nazvan izvori. Ipak to nije dovoljno. Stvaratelji sadržaja na internetu postali su vrlo kreativni kod pakiranja informacija tako da izgledaju pouzdano. Kako bi naučili što funkcionira, istraživači su promatrali što rade profesionalni faktografi i što obrazovanje može iz toga naučiti. Zaključili su da postoje tri snažne strategije koje koriste faktografi (McGrew i dr., 2017): 1. Naučite učenike da čitaju lateralno: time koriste znanje drugih. Ne držite se “pomnog čitanja” stranice. Profesionalci odmah napuste tu stranicu i odu pogledati što se o toj stranici može pronaći na internetu. Koriste moć interneta da pronađu informaciju, a ne da ih zavede vanjština.

Vježbanje strategija općenito Podučavanje strategija obično uključuje proces od četiri koraka koji se trebaju dogoditi u konkretnoj situaciji učenja ili testiranja tako da se postupci poduzeti u različitim koracima kontekstualiziraju (Hoof, Surma, Muijs i Kirschner, 2021). To znači - kada podučavate čitanje na mreži, povežite to sa smislenim učenjem ( tj. istraživačkim zadatkom), nemojte to podučavati izdvojeno. Prvi korak: osvijestite postupak pojašnjavajući zašto je važan odabir strategije i koje su dobrobiti odabrane strategije. Možete to učiniti ohrabrujućim razgovorom o procesu razmišljanja i postavljajući učenicima svrhovita pitanja o tome što misle koja je strategija najprimjerenija za određeni zadatak i zašto; koje su strategije već koristili prije i jesu li bile učinkovite.

Odaberite rezultate pretrage. Analizirajte popis rezultata pretrage i odaberite one koji zvuče obećavajuće (pouzdano i korisno). Da bi to učinio, čitatelj mora znati kako se određuju rezultati pretraživanja, kako se te liste slažu i mora moći interpretirati rezultate pretraživanja (što mi pokazuje URL), prepoznati reklamiranje i pokazati strateško ponašanje (npr. nemojte uvijek izabrati prva tri).

2. Odgođeno „klikanje“. Naučite učenike da pametnije izabiru među rezultatima pretrage. Rezultatima često manipulira Google (i ostali pretraživači) i korištenje indikatora .org ili .com više nije pouzdano. Neka umjesto „klikanja“ izravno na rezultate na početku popisa odgode „klikanje“ (suzdržavanje od „klikanja“) i polagano pregledaju više rezultata i na danim stranicama kako bi dobili prvi dojam.

Zašto trebamo podučavati digitalnu pismenost? Kervin, Mantei i Leu (2018) istaknuli su dva razloga zašto bi čitanje na mreži trebalo imati središnje mjesto u kurikulumu: učenici nisu vješti u čitanju na mreži, posebno u traženju, pronalaženju i kritičkoj evaluaciji informacija, iako žive u online svijetu i vješti su u igranju igrica, na društvenim mrežama i u stvaranju videa. I sami učenici precjenjuju svoje vještine. Kirschner i De Bruykere (2017) proučavali su um “digitalnih domorodaca”. Zaključili su da je ideja da su digitalni domoroci automatski digitalno pismeni zapravo mit. Domoroci nisu automatski kompetentni u digitalnom svijetu, niti u pisanju i čitanju na mreži. Obrazovanje će iznevjeriti te učenike ako pretpostavi da ta znanja i vještine postoje. U tradicionalnom podučavanju čitanja učenici često rade samostalno da bi preformulirali informacije izvučene iz danih im materijala ili reproducirali informacije koje im je predstavio njihov učitelj. Sada čitatelji moraju konstruirati znanje dok su povezani beskrajnim tekstovima, globalnim perspektivama i velikom količinom digitalnih alata koje omogućavaju konstrukciju i komunikaciju kreativnih ideja.

•

•

2 TEMA BROJA TEMA BROJA 14 15

• Hobbs, R. 2020. Propaganda in an Age of Algorithmic Personalization: Expanding Literacy Research and Practice. Reading Research Quarterly, 55(00), 521– 533. https://doi. org/10.1002/rrq.301 • Hoof, T., Surma, T., Muijs, D., & Kirschner, P. 2021. Supporting students to become self-regulated learners: Teaching metacognition matters. Retrieved June 1, 2021, from matters/to-become-self-regulated-learners-teaching-metacognition-https://theeducation.exchange/supporting-studentsKervin, L., Mantei, J., & Leu, D. J. 2018. Repositioning Online Reading To A Central Location In The Language Arts. In D. Lapp & D. Fisher (Eds.), Handbook of Research on Teaching the English Language Arts (4 ed.). New York: Routledge. • Kiili, C., Leu, D. J., Utriainen, J., Coiro, J., Kanniainen, L., Tolvanen, A., et al. 2018. Reading to Learn From Online Information. Modeling the Factor Structure. Journal of Literacy Research, 50(3), 304–334. http://doi. org/10.1177/1086296X18784640 Leu, D. J., Kinzer, C. K., Coiro, J., Castek, J., & Henry, L. A. 2017. New Literacies: A Dual-Level Theory of the Changing Nature of Literacy, Instruction, and Assessment. Journal of Education, 197(2), 1–18. http://doi. org/10.1177/002205741719700202 Kirschner, P. A., & De Bruyckere, P. 2017. The myths of the digital native and the multitasker. Teaching and Teacher Education, 67, 135–142. http://doi.org/10.1016/j. tate.2017.06.001 McGrew, S. 2019. Learning to evaluate: An intervention in civic online reasoning. Computers & Education, 145, 103711. doi: 10.1016/j.compedu.2019.103711 OECD 2019. PISA 2018 Assessment and Analytical Framework. PISA, OECD Publishing, Paris, https://doi. org/10.1787/b25efab8-en. • Prensky, M. 2001. Digital natives, digital immigrants. On the Horizon NCB University Pressley, M., & Afflerbach, P. 1995. Verbal protocols of reading: The nature of constructively responsive reading. Hillsdale., 9(5), 1-6 Majda Srednja škola Mate Blažine Labin Rad se bavi prikazom rada startupa re-Book koji su za potrebe razvijanja svog proizvoda, malih automatiziranih slobodnih knjižnica, osnovali knjižničarka Majda Milevoj Klapčić i učenik elektro usmjerenja Petar Dundara. Cilj je projekta poticanje razvoja čitalačke kulture postavljanjem knjižnica-kućica s knjigama na svim dostupnim javnim mjestima. Ove male knjižnice omogućuju besplatnu posudbu, vraćanje i donaciju knjiga. Kako bi se osigurala dovoljna količina knjižne građe u knjižnicama na različitim i izoliranim lokacijama, razvijen je sustav nadzora popunjenosti knjižnica kojeg pokreće energija iz solarnogKnjižnicepanela.su u potpunosti automatizirane, održive i ekološki osviještene. Namijenjene su primarno domaćem stanovništvu te domaćim i stranim turistima u turističkim središtima. Partneri u ovom projektu turističke su zajednice i gradovi, gradske knjižnice i kulturni centri te posebice otoci.Svoj doprinos cijelom projektu dala je i domaća tvrtka Sobočan iz Murskog Središća, proizvođač namještaja i opreme koja je osmislila i izradila prototip malih knjižnica. Prepoznali su inovativan i koristan projekt za cijelu zajednicu te su kreirali dizajn kućice-knjižnice. Izrađena je od plastificiranog čeličnog lima radi odolijevanja vremenskim nepogodama uz mogućnost montaže na zid ili bazu kako bi bila samostojeća. Bijele je boje, dok su unutrašnjost i varijante postamenata žute prema vizualnom identitetu i logotipu re-Booka. Specifičan nagib police za knjige odgovor je na sistem praćenja popunjenosti koji se oslanja na udaljenost posljednje knjige u nizu od senzora.

•

Milevoj Klapčić, prof. i dipl. knjiž., mentor mmilevoj@inet.hr Petar Dundara, učenik

• EU High Level Group on Fake News and Online Disinformation. 2018. A Multi-Dimensional Approach to Disinformation. European Union. DOI 10.2759/739290 Gedownload van: news-and-online-disinformationmarket/en/news/final-report-high-level-expert-group-fake-https://ec.europa.eu/digital-single-

• Coiro, J. 2011. Predicting Reading Comprehension on the Internet: Contributions of Offline Reading Skills, Online Reading Skills, and Prior Knowledge. Journal of Literacy Research, 43(4), 352–392. http://doi. org/10.1177/1086296X11421979.

• Carretero Gomez, S., Vuorikari, R., & Punie, Y. 2017. The digital competence framework for citizens. http://doi. org/10.2760/38842

•

• Dwyer, B., & Harrison, C. 2018. Using technology to improve reading and learning. Leicester: UKLA Publishers.

Projekt je postigao zapažen uspjeh na prošlogodišnjim natjecanjima Jutarnji DIGI Award (1. izdanje) te na Ideji godine gdje je postigao 5. mjesto na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2020. koja se održala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

• EU High Level Group of Experts on Literacy. 2012. EU High Level Group of Experts on Literacy. Final Report. Luxembourg: Publications Office of the European Union. http://doi.org/10.2766/34382 Retrieved from: 7cad-4389-869a-bbc8e15e5aebop.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/96d782cc-https://

Male slobodne knjižnice iz startupa re-Book

• ELINET 2020. Call for Good Practice Examples Enhancing Digital Literacy Skills in Early and Primary Years’ Education. URL: practice-examples-to-elinets-annual-topic-project/https://elinet.pro/call-for-good-

Tim je polaznik 13. generacije ALGEBRA LAB startup akademije, inkubatorskog programa u trajanju od 6 mjeseci, koji pruža podršku poduzetnicima i startupovima u pokretanju projekata kroz stručnu i tehničku pomoć. Re-Book je pobjednik Netokracijine konferencije RockPaperStartups u kategoriji najboljeg pitcha, čiji je suorganizator bila Algebra. Na natjecanje su bili pozvani i timovi iz SPOCK inkubatora zagrebačkog FER-a kao i timovi inkubatora BIRD. Slika 2: Male slobodne knjižnice iz startupa re-Book (autor fotografije Aleksandra Đorđić, INDIGO blu obrt)

•

3. Naučite učenike da mudro koriste Wikipediju. Prvo mjesto na koje obično odu faktografi jest stranica koju učitelji obično ne savjetuju ili brane - Wikipediju, pa iskoristite ovu petu po redu najčešće korištenu stranicu. Učenici trebaju naučiti koje standarde koristi Wikipedija za pouzdanost i iskoristiti poveznice za lateralno čitanje. Također je dobro koristiti Razgovor stranice Wikipedije (pogledajte rubriku pored rubrike Čitaj na vrhu). Ovdje možete surađivati i učiti od drugih. Profesionalne mreže Za profesionalni razvoj važno je pogledati profesionalne mreže s fokusom na pismenost. Međunarodna čitateljska udruga, ILA, većinom je američka organizacija. Jedna od europskih mreža za poticanje pismenosti je ELINET. Udruženje ELINET je mreža europskih profesionalaca koji se bave pismenošću, a zasniva se na individualnim članovima. I vi možete postati članom. Ja sam dopredsjednik Tematske radne skupine Digitalna pismenost ove Udruge. Također pogledajte na mrežnoj stranici „O nama“. Ove se godine fokusiramo na Poboljšanje digitalne pismenosti: primjeri dobre prakse za ranu i osnovnoškolsku pismenost (ELINET, 2020.) i na stranicama Udruge možete prijaviti zanimljive primjere dobre prakse. Izvori: • Digital Literacy: A page with some inspirational resources on Digital Literacy. URL: 2021.)digitale-geletterdheid-digital-literacyhttps://start.me/p/ZGXAgz/(pristupljeno23.6.

• Coiro, J. 2015. Purposeful, Critical, and Flexible: Vital Dimensions of Online Reading and Learning. In R. J. Spiro, M. DeSchryver, M. S. Hagerman, P. M. Morsink, & P. Thomson (Eds.), 2015 (pp. 53–64). Routledge.

• Cho, B.-Y., Afflerbach, P., & Han, H. 2018. Strategic Processing in Accessing, Comprehending, and Using Multiple Sources Online. In J. Braasch, I. Bråten, & M. McCrudden (Eds.), Handbook of Multiple Source Use (pp.133–150). New York: Routledge.

• Coiro, J. 2020. Toward a Multifaceted Heuristic of Digital Reading to Inform Assessment, Research, Practice, and Policy. Reading Research Quarterly, 23(2), 1-23. http://doi. org/10.1002/rrq.302

•

Članovi strukovnih udruga predstavljaju malen dio svih djelatnika koji rade na određenim područjima, no upravo oni ostvaruju utjecaj na kolege, ali i na društvo te doprinose razvoju i prepoznatljivosti profesije. Dakle uloga strukovnih udruga jest okupljati stručnjake iz nekog područja te im organizacijom seminara, konferencija, okruglih stolova ili korisnog druženja, posvećenih obrazovanju, istraživanju i profesionalnim standardima, omogućiti prostor za razmjenu iskustava s kojima se suočavaju u svakodnevnom radu. Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti, dr. sc. Martina Dragija Ivanović, doc. i dr. sc. Drahomira Cupar, doc. organizirale su Okrugli stol na temu Uloga profesionalnih udruga u studentskom životu koji je održan online u Zoom aplikaciji 17. ožujka 2021. Nakon pozdravnog govora pročelnice dr. sc. Marijane Tomić, koja je podržala ovu inicijativu, u razgovoru su sudjelovali: Dijana Machala, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD), Milko Belevski, predsjednik Društva knjižničara Zadar (DKZ), Snježana Berak, dopredsjednica Hrvatskog čitateljskog društva (HČD), Goranka Braim Vlahović, predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara (HUŠK), Nataša Mesić Muharemi, članica Upravnog odbora Hrvatske mreže školskih knjižničara (HMŠK).Uvodu temu dala je Ivona Vrkić, studentica diplomskog studija koja se u pripremi svog diplomskog rada u istraživačkom dijelu bavi upravo ovom temom. Okrugli stol imao je za cilj upoznati studente s postojanjem

Čitajmo da ne ostanemo bez riječi! uveo nas je u 2021. godinu i najavio početak Godine čitanja koju obilježavaju brojne aktivnosti, programi i događanja organizirana na svim razinama, od lokalne do državne, s ciljem afirmacije čitanja. Realizacija je to mjere Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja koju je Vlada usvojila 2017. godine. Ove godine Vlada je podržala prijedlog Ministarstva kulture i medija da se cijela 2021. godina proglasi Godinom čitanja. Cilj je pridonijeti razvoju kulture čitanja i omogućiti što većem dijelu društva čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem jer “kao što čitanje doprinosi razvoju društva, tako i društvo treba omogućiti usvajanje i razvijanje čitateljskih navika i oblikovanje kompetentnih čitatelja”. Hrvatsko čitateljsko društvo svojim djelovanjem nastoji podržati brojne oblike poticanja čitanja i čitalačke pismenosti svih dobnih skupina kao i osmisliti vlastite programe, akcije i aktivnosti poput organizacije stručnih i znanstvenih aktivnosti s ciljem promicanja, istraživanja i unapređivanja čitanja i pismenosti u društvu te aktivno unapređivati kvalitetu izobrazbe čitanja i svih vrsta pismenosti.Ovegodine

Uloga profesionalnih udruga u studentskom životu

– Godine čitanja – još intenzivnije se radi na poticanju i promociji osnovnih djelatnosti Društva pa su postojeće, dobro poznate i odlično prihvaćene aktivnosti, obogaćene novim, korisnim i zanimljivim dopunama. Dio planiranih aktivnosti već je realiziran, dio je u tijeku, a neke aktivnosti bit će realizirane u zadnjoj trećini Godine čitanja. Kao poseban doprinos Godini čitanja osmišljen je program Čitateljski izazovi HČD-a kojim se želi dodatno istaknuti činjenica da čitanje, između ostalog, pospješuje razumijevanje međuljudske komunikacije te povećava emotivnu inteligenciju i toleranciju. Program se realizira tako da se svaki mjesec na mrežnoj stranici sadauključitiizazovna(http://hcd.hr/djelovanje/akcije/citateljski-izazov/Društva)kaoiostalimmrežnimmjestimaHČD-a,objavljujepojedanposvećenknjigamaičitanjuunajširemsmislu,asemogusvizainteresiraniljubiteljičitanja.Dosuobjavljenačetiri Izazova: u veljači, “mjesecu ljubavi”, oblikovana je Lista preporučenih književnih djela ljubavne tematike razvrstana u kategorije “Najmlađi”, “Djeca” te “Mladi i odrasli” koja je dostupna na https:// hcdveljaca.glideapp.io/; nakon njega, slijedio je Izazov pod nazivom “Čitam o njoj: čitajte i vi!” u kojem su pozvani svi zainteresirani da predlože naslov na temu žena u knjigama budući da je ožujak mjesec posvećen ženama. S obzirom na dobar odaziv sudionika, i sljedeći je Izazov sadržavao poziv na aktivno uključivanje. Ljubitelji čitanja mogli su na virtualni pano https://bit.ly/3ry6uH2 postaviti posebno dragu, lijepu, zanimljivu i vrijednu naslovnicu knjige budući da je travanjski izazov bio vezan uz Svjetski dan grafičkog dizajna, i naravno, Svjetski dan dječje knjige, Svjetski dan knjige te Noć knjige. Četvrti Čitateljski izazov koji traje tijekom svibnja nosi prikladan naziv “Čitajmo druge, čitajmo drugačije” s obzirom na to da se u tom mjesecu obilježavaju Dan slobode medija, Svjetski dan telekomunikacija i Dan informacijskog društva, Dan Europe te Svjetski dan kulturne raznolikosti. Cilj je prikupiti prijedloge autora, i njihovih djela, s drugih kontinenata i/ili pripadnika nacionalnih manjina, a sve to bit će dostupno na još jednom virtualnom panou: https://bit.ly/3ebmF9S I ostali mjeseci u Godini čitanja ponudit će prikladne Izazove, među kojima i već tradicionalni foto natječaj Smiješak...čitajte! tijekom ljetnih mjeseci. Stoga i dalje vrijedi poziv da prihvatite Izazove i čitate da ne ostanemo bez riječi.

Čitateljskih izazova Hrvatskog čitateljskog društva

Područjesnjezana.berak@knjiznica-bjelovar.hrdjelovanjastrukovnihudruga prilično je neistraženo, pa tako studenti mogu imati uvid u njihovo djelovanje kroz literaturu u kojoj se piše tek u kratkim crtama ili poglavljima. Na početku potrebno je odrediti što razlikuje pojmove profesija i zanimanje, odnosno struka. Prema članku 5.1 Nacionalne klasifikacije zanimanja stoji da je zanimanje skup poslova i radnih zadaća, odnosno radnih mjesta, koji su srodni i povezani te ih može obavljati jedan izvršitelj koji mora pritom posjedovati odgovarajuća znanja, sposobnosti i vještine. To znači da zanimanje podrazumijeva posao koji osoba obavlja kako bi stekla sredstva potrebna za život. (Državni zavod za statistiku, 1998. Nacionalna klasifikacija zanimanja). Profesija je zanimanje koje zahtijeva visokospecijalizirano znanje, stečeno teorijski utemeljenom, opširnom stručnom naobrazbom, pri čemu pristup profesiji podliježe kontroli. Pripadnici profesije su u stručnom ophođenju vezani za određena pravila ponašanja te postoji formalna strukovna organizacija, koja prema van zastupa interese profesionalnog udruženja. Jedna od glavnih njihovih zadaća je ukazivanje na važnost dotične profesije. Prema tome, razlika između struke i profesije je da svaka profesija može biti i zanimanje, no ne mora svako zanimanje biti i profesija s obzirom na to da su za profesiju potrebna specijalizirana znanja, kako iz teorijske tako i iz praktične perspektive, a profesionalci podliježu pravilima određene profesije, koja im je ujedno i zanimanje. Za zanimanje nije definirano posjedovanje visokospecijaliziranih znanja, već je to posao koji svaka zaposlena osoba obavlja. Profesionalne udruge i profesionalna društva označavaju skupinu pojedinaca koji se bave sličnim poslovima, a zasnivaju se na sličnom specijalnom znanju. Predstavnici udruga i društava trebali bi nastojati udovoljiti potrebama svojih članova s ciljem služenja njihovim interesima. Možemo također naglasiti kako okosnicu čine praktičari kojima je cilj predstaviti postignuća članova sa svrhom unapređenja kompetencija struke u cjelini. Zakonom o udrugama, NN 74/14 koji je na snazi od 1. listopada 2014. godine, uređeno je postojanje udruga općenito, pa tako i strukovnih udruga. Da bi neka udruga bila funkcionalna, važno je također da se poštuju određeni uvjeti za njeno postojanje, da ima neki značaj u društvu, profesiji na koju se odnosi i sl. Prema članku 4. Zakona o udrugama, udruga je „svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba (...).“ (Zakon o udrugama, NN 74/14). Istim zakonom određeno je da udruge mogu imati podružnice, ogranke, klubove i ostale ustrojstvene oblike. Pokazatelj ozbiljnosti s kojom stručnjaci shvaćaju svoj profesionalni poziv upravo je to što su, na primjer, članovi odgovarajućih strukovnih udruga. Prioritetno nastoje ostvariti više u pogledu same profesije i njenog razvoja te priznatosti u društvu, što vodi većem profesionalizmu određene struke. Rast profesionalnih udruga odražava ozbiljna nastojanja mnogih djelatnika da toj ulozi učvrste status i promoviraju joj mjerodavnost.

2 TEMA BROJA TEMA BROJA DOGAĐANJADOGAĐANJA 16 17 Ana Sudarević Pozivana.sudarevic@yahoo.ca

Snježana Berak

Slika 3: Čitateljski izazov Čitam o njoj: čitajte i vi!

NOVOSTIDOGAĐANJA:IZOGRANAKAGodinačitanjai

Čitanje naglas ima svoj dan

Snježana Berak Svjetski dan čitanja naglas ima svoj dan kada upozorava na važnost dijeljenja priča izazivajući sudionike da uzmu knjigu, pronađu publiku i čitaju naglas! Računa se da se ovaj globalni napor sada obilježava u preko 173 zemlje već dvanaest godina. Svjetski dan čitanja naglas, koji je stvorila neprofitna svjetska organizacija LitWorld, u slobodnom prijevodu Pričosvijet, utemeljena je 2007., nakon što je Pam Allyn, poznata pedagoginja s područja opismenjavanja posjetila Kiberu, najveću sirotinjsku četvrt u Nairobiju, glavnom gradu Kenije, ujedno i najveću urbanu sirotinjsku četvrt u Africi. Tamo je upoznala djecu koja su imala želju naučiti čitati i pisati te pričati svoje priče, ali su njihove želje nailazile na mnoštvo skoro nepremostivih prepreka. Nakon povratka u New York, pokrenula je s grupom istomišljenika novi pokret koji je zagovarao pravo na pismenost za sve ljude kao jedno od osnovnih ljudskih prava. Pri tom valja naglasiti kako osnovna pismenost tu nije glavni cilj, već alat za širenje životnih priča koje mogu pridonijeti društvenim promjenama i razvoju. Od svojeg osnutka LitWorld je djelovao lokalno i globalno pa su 2010. pokrenuta dva programa: LitClubs –Klubovi priča i World Reading Aloud Day – Svjetski dan čitanja naglas. Važnije nego ikad čini se ove godine, kada su zajedničko iskustvo i povezanost čitanja naglas toliko potrebni u svim našim zajednicama. Svjetski dan čitanja naglas trebao bi pokazati svijetu kako pravo na čitanje i pisanje pripada svima, slaveći moć riječi i kreirajući društvo koje će omogućiti svakom, baš svakom ljudskom biću, pravo na obrazovanje, pristup knjigama i tehnologiji. Možemo li brzo djelovati? U želji da ispitamo kolika je osjetljivost ljudi na djelovanje u ad hoc akcijama koje mogu polučiti brze rezultate, svrha je ove aktivnosti bila skrenuti pozornost na važnost čitanja naglas, na obilježavanje Svjetskog dana čitanja naglas, propitati vidljivost na društvenim mrežama i mogućnosti koje se pri tome otvaraju. Nadalje, želimo aktivirati autore i poznate osobe, bilo na lokalnoj razini ili šire da svojim primjerom čitanja naglas teksta koji sami izaberu daju na važnosti čitanju naglas i podrže tu aktivnost, ali i propitati kako pojedinac može samostalno pokrenuti akciju i najzad, koji su time dobiveni rezultati. Plan je bio 3. veljače 2021. na tri Facebook straniceHrvatskog čitateljskog društva, „Čitaj mi!“- nacionalne kampanje za poticanje čitanja od najranije dobi i Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar, svakog punog sata objavljivati po jedan video u kojem osoba čita odabrani tekst ili govori što za nju/njega znači čitanje. Dva dana prije samog Svjetskog dana čitanja naglas, poslan je poziv na sudjelovanje u akciji čitanja naglas na 90 adresa na koji se odazvalo njih 28, a neki pojedinci su se pismeno izrazili, poslali audiozapis ili poveznicu na već snimljene i objavljene snimke na YouTube kanalu. Objave snimaka koje su razvrstane prema sadržaju i autorima na tri FB stranice, objavljivane su na Svjetski dan čitanja naglas svaki puni sat tijekom cijelog dana od 9 do 19 sati. Snimke sudionika koji su se obraćali djeci i čitali slikovnice objavljene su na FB stranici „Čitaj mi!“, zatim snimke osoba poznatih na lokalnoj razini objavljene su na stranicama Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar, dok su ostale snimke, a uz njih treba svakako spomenuti i osobe iz drugih zemalja, bile objavljene na FB stranici FacebookHČD-a.stranica Hrvatskog čitateljskog društva imala je za ovu akciju 4492 pregleda, od čega je 2000 bilo na objavi makedonskog ilustratora Vane Kosturanova, čije slikovnice su prevedene i na hrvatski jezik https://www. facebook.com/hcd.hr/Stranica „Čitaj mi!“ imala je 3717 pregleda, od čega je 1200 bilo na objavi Maje Margarete Fabičević, dramske pedagoginje i voditeljice Bjelovarskog kazališta https:// www.facebook.com/CitajMi/Stranica

TEMA BROJA 2 TEMA BROJA DOGAĐANJA DOGAĐANJA 18 19 profesionalnih udruga i njihovim djelovanjem, kao i mogućnošću uključivanja studenata u rad pojedinih. Bila je ovo jedinstvena prilika udrugama za predstavljanje: koja im je svrha, kada su i kako osnovani te s kojim ciljem, tko čini članstvo i što kao član/ica ostvaruje, područje djelovanja, izvori financiranja, suradnja s drugima, planovi, programi i akcije koje provode, nagrade i priznanja koja su ostvarili kroz svoj rad i djelovanje. Na YouTube kanalu Odjela za informacijske znanosti možete pogledati samo izlaganje pojedinih udruga i razgovore https://www.youtube.com/ watch?v=4BNyOHT5I4gOkruglistolimaojeza cilj povezati članove akademske zajednice, profesionalna društva i studente kojima se na izvjestan način želio omogućiti uvid u rad i djelovanje profesionalnih udruga i to svih onih koje bi im trebale pobuditi interes. Upravo ovo okupljanje otvorilo je mogućnost svima za daljnju suradnju kao i mogućnosti koje do sada u udrugama nisu bile praksa. Sudionici Okruglog stola ponudili su odgovore na ključna pitanja koja su zanimala studente, ali i kreirali nove ideje. Uključivanje studenata u projekte koji se provode, upućivanje izravnih poziva u aktivnosti, provođenje pa i sudjelovanje u osmišljavanju istraživanja, pisanje priloga za stručne časopise, samo su neke mogućnosti koje im se nude. Zaključeno je i osviješteno kako bi profesionalne udruge svakako trebale omogućiti mladim naraštajima, studentima, razvoj znanja i vještina potrebnih za napredak u karijeri i osobni rast. Iako je znanje stečeno na fakultetu vrlo bitno, za vjerovati je da se kroz volontiranje, ali i pružanje mogućnosti za druga djelovanja mogu ostvarena iskustva steći izvana, te poticanjem timskog rada, zajedništva, profesionalnosti, inovativnosti i težnje za kvalitetom nastojati studentima približiti ostvarivanje zadanih ciljeva i stvaranje pozitivnog utjecaja na zajednicu koja ih okružuje. Tako će se stvarati i nova zainteresirana stručna javnost, regrutirana uz pomoć sveučilišta kojima udruge svakako trebaju širom otvoriti vrata, a započetu suradnju nastaviti u kontinuitetu kako je i ovom prilikom naglašeno. 1.Izvori:Nacionalna klasifikacija zanimanja, NN 111/98. URL: sluzbeni/1998_08_111_1506.htmlhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/ 2. Zakon o udrugama, NN 74/14. URL: novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_06_74_1390.htmlhttps://narodne3. Snimka okruglog stola Uloga profesionalnih udruga u studentskom životu. watch?v=4BNyOHT5I4gURL:https://www.youtube.com/

Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar imala je 3459 pregleda, od kojih je 1000 bilo na objavi Vedrana Milića, profesora klavira u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog Bjelovar, vrsnog glazbenika i skladateljaPrednosthttps://www.facebook.com/nkppBj/ovognačinapoticanjačitanjanaglas vidimo u tome što je sve objavljeno lako pretraživo, dostupno, djeljivo i vidljivo u svakom trenutku. Svjetski dan čitanja naglas trebao bi pokazati svijetu kako pravo na čitanje i pisanje pripada svima. Ova akcija to može potvrditi jer odazvali su se književnici, ilustratori, glumci, novinari, glazbenici, učitelji, knjižničari, svjetski putnici i svima je bilo zadovoljstvo dati svoj doprinos. Isto tako dnevno praćenje stranica pokazuje koliko su društvene mreže važne i utjecajne, a pogotovo u ovo pandemijsko vrijeme. Dokaz je to i da snaga pojedinca dolazi iz njegove strasti koju ulaže i može utjecati na ono na što je usmjeren, bio to događaj, odnos u zajednici ili pokretanje drugih. Slijedi rezime u kojemu možemo ustvrditi da čitanje naglas ima svoj dan kojega ovakve akcije obogaćuju, a snaga medijske pismenosti trajno obilježava.

Slika 4: Okrugli stol održan online u Zoom aplikaciji

Ana Sudarević ana.sudarevic@yahoo.ca Drahomira Cupar

Ne treba zaboraviti kako je ova situacija s pandemijom zapravo široko otvorila put čitanju djeci kao jednoj od temeljnih preventivnih aktivnosti koja može utjecati na djetetov pravilan rast i razvoj. Kampanja „Čitaj mi!“ nastavlja svoj put šireći glas o važnosti čitanja od najranije dobi, a sljedeću veliku proslavu najavljujemo u Pazinu u suradnji s Gradskom knjižnicom Pazin.

FELAdrahomira.cupar@gmail.com(Udrugaeuropskih čitateljskih društava) organizirala je seriju stručnih webinara od 12. do 14. svibnja 2021. godine. Krovna tema webinara Pismenost i online obrazovanje: od tehnologije do kritičkog mišljenja obuhvatila je tri podteme, raspoređene po danima: Konceptualna pitanja: Učenje na daljinu i digitalni izvori, Osiguravanje digitalnog okruženja korištenjem mogućnosti tehnologije te Razumijevanje potencijala poučavanja obrazovanja na daljinu. Tijekom webinara promišljalo se, teorijski i praktično, o digitalnoj pismenosti, online učenju te o utjecaju novih/novijih medija u kontekstu učenja i poučavanja te pandemije kao situacije u kojoj su se po prvi

Margareta Matijević Kunst Udrugahcd@hcd.hreuropskih čitateljskih društava (FELAFederation of Literacy Associations) svojim djelovanjem putem raznih programa, konferencija i edukacija bavi se promicanjem čitanja i čitalačke pismenosti s ciljem da svi ljudi na svijetu ostvare svoje temeljno pravo na pismenost. Hrvatsko čitateljsko društvo je član FELA-e od 2006. i aktivno sudjeluje u njenom radu. Generalna skupština FELA-e za 2020. godinu održana je u kolovozu putem platforme Zoom, a na izvanrednoj online skupštini u rujnu izabrana je nova predsjednica Udruge. Za novu predsjednicu izabrana je Mairin Wilson, predstavnica Irskog čitateljskog društva. Zbog epidemiološke situacije odgođena je i 22. Europska konferencija o pismenosti, te se ona planira održati u Dublinu od 4. do 6. srpnja 2022. godine. Svake druge godine održava se Europska konferencija o pismenosti gdje se dodjeljuje Nagrada za inovativno promicanje čitanja u Europi. Ove godine otvoren je natječaj FELA-e za jedanaestu nagradu, a ona će se dodijeliti na konferenciji u Dublinu. Hrvatsko čitateljsko društvo dobilo je 2017. godine Nagradu za inovativno promicanje čitanja za projekt „Čitalački program za roditelje i djecu u kaznionicama“. Kako bi se olakšala razmjena iskustva nastalih tijekom epidemije, FELA je u 2021. godini započela s organizacijom niza stručnih tematskih online webinara za članove Udruge i zainteresiranu stručnu zajednicu. Prvi webinari s temom „Pismenost i online edukacija: od tehnologije do kritičkog mišljenja“ održani su u svibnju 2021. Tijekom tri sesije predavanja su održali stručnjaci iz Europe i svijeta poput Jeroena Clemensa, profesora i istraživača iz Nizozemske, Julie Coiro, sa Sveučilišta Rhode Island, Jennifer Rowsell s Bristolskog sveučilišta, Byeong-Young Cho, sa Sveučilišta Hanyang iz Južne Koreje. Uz iznesena teoretska izlaganja i zapažanja prikazani su i primjeri dobre prakse, a webinarima su prisustvovali knjižničari, sveučilišni profesori, učitelji, školski knjižničari. U veljači 2021. godine osnovana je Upravljačka radna skupina s ciljem da pomogne očuvanju i razvoju FELAinih postojećih istraživačkih projekata, te da inicira na nove istraživačke projekte i pozove na suradnju. Glavni cilj FELA-e je promocija i razvoj empirijskih i teorijskih istraživanja u Europi na temu učenja i poučavanja kao osnova razvoja pismenosti, te je osnovana Upravljačka radna skupina kako bi se ciljevi lakše ostvarili u 2021. godini.

Uz specifične uvjete u kojima živimo više od godinu dana i uz sva ograničenja u radu pod utjecajem epidemije bolesti COVID-19, s aktivnostima se ipak nastavilo te se uz puno promišljanja odlučilo da će se ovogodišnji rođendan Kampanje ipak proslaviti uživo, sa smanjenim opsegom aktivnosti, programa i brojem gostiju. Sama proslava održana je 1. travnja uz podršku udruga, prije svega Hrvatskog čitateljskog društva i volontera, u Multimedijskoj dvorani i atriju Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci uz poštivanje svih zadanih epidemioloških mjera. Gosti i podržavatelji Kampanje pridružili su se proslavi u virtualnom prostoru prateći program uživo zahvaljujući podršci Televizije Križevci (https://youtu.be/ x1SPjsCNSXw).Programproslave započeo je pozdravom i obraćanjem svim prisutnima uživo i virtualno u ime organizatora Kampanje. Snježana Berak, dopredsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, osvrnula se na dosadašnje uspjehe i zahvalila svima koji su kroz ovih osam godina svojim programima, projektima i akcijama doprinijeli vidljivosti i uključili nemali broj djece, roditelja, stručnjaka. Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn je djeci iz publike (polaznicima igraonice križevačke Knjižnice) postavljao zagonetke i na taj način dao punu podršku križevačkoj Knjižnici i njenim nastojanjima u promicanju važnosti čitanja. Dramska družina Kolibrići pod vodstvom Sanje Marković izvela je skeč prema tekstu Ephraima Kishona Na sliku i priliku, a poznate reprezentativke Dora i Larissa Kalaus, ambasadorice čitanja križevačke knjižnice, pročitale su djeci slikovnicu. Slika 5: Dora i Larissa Kalaus, ambasadorice čitanja križevačke knjižnice (autorica fotografije Inia Herenčić / UNICEF) Majstorica pripovjedačica Ivanka Ferenčić Martinčić nastupila je s pričom o Kraljevskom krojaču. Josipa Franjić Radulović autorica je pjesme i interaktivnog igrokaza „Čitaj mi!“ koji se već tradicionalno izvode na obljetnicama kampanje. Kolibrićka Tea Sekelj pročitala je pjesmu te sudjelovala i u igrokazu u kojem su joj se pridružili Snježana Berak (potpredsjednica HČD-a), Nataša Batković (ravnateljica Dječjeg vrtića Križevci), Terezija Horvat (ravnateljica Dječjeg vrtića “Zraka sunca”), Vjeruška Štivić (ravnateljica Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar) te Igor Kuzmić, knjižničar i vozač bibliokombija Bibliobusne službe Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci. Ravnateljica križevačke knjižnice, Marjana JanešŽulj, zahvalila je svima na podršci, dolasku i virtualnom sudjelovanju te svima koji kampanju podržavaju svojim entuzijazmom i Ovogodišnjaradom.obljetnica održana u Godini čitanja, koju je Vlada Republike Hrvatske proglasila na prijedlog Ministarstva kulture i medija, u sklopu Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja, dodatno daje na važnosti Kampanji i njenom kontinuiranom djelovanju.

TEMA BROJA 2 TEMA BROJA DOGAĐANJA DOGAĐANJA 20 21

Proslava osmog rođendana kampanje Čitaj mi! Novosti u radu FELA-e Pismenost i online obrazovanje : od tehnologije do kritičkog mišljenja, FELA webinari

Snježana Berak snjezana.berak@knjiznica-bjelovar.hr Martina Majdak Međunarodnimartina.majdak@knjiznica-krizevci.hrdandječjeknjige(ICBD – International Children´s Book Day) obilježava se svake godine kako bi se istaknula važnost dječje knjige te potaknula i razvila ljubav prema čitanju od najranije dobi. Iako se aktivnosti poticanja čitanja kod djece provode cijele godine, na Andersenov se rođendan, 2. travnja, slavi i rođendan nacionalne Kampanje za poticanje čitanja naglas djeci od rođenja “Čitaj mi!” koju zajednički provode Hrvatsko knjižničarsko društvo, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti i Hrvatsko logopedsko društvo uz potporu UNICEF-a Hrvatska.

U svom predavanju Navan Govender sa Sveučilišta Strathclyde u Glasgowu govorio je o preobrazbi prakse kritičke pismenosti u programu ITE (Initial Teacher Education) namijenjenog srednjoškolskim nastavnicima engleskog jezika u Glasgowu. U svom je izlaganju propitivao, ne samo vrste tekstova koje čitamo, nego i načine na koje ih stvaramo, s obzirom na način, žanr, digitalni i životni prostor, identitet, poziciju koju zauzimamo u društvu itd. Potom je ponudio nekoliko mogućnosti za rad na kritičkoj pismenosti u ITE programu. Prvi dan i prvu podtemu zatvorila je svojim izlaganjem Emma Pauncefort iz Velike Britanije. Ona je predstavila svoje teorijske modele koje razvija u svom savjetovalištu Dilectae, a tiču se adekvatnog obrazovanja nastavnika te je pružila uvid u svoj online kolegij za masovno poučavanje (MOOC), program za obrazovanje nastavnika. Na kraju je ponudila dostupne modele uvođenja kritičkog učenja i kritičke pismenosti u učionice. Drugi dan sva su izlaganja bila posvećena temi Osiguravanje digitalnog okruženja korištenjem mogućnosti koje pruža tehnologija, gdje su se mogli čuti različiti primjeri upotrebe virtualne stvarnosti u nastavnom procesu. Jennifer Rowsell sa Sveučilišta Bristol govorila je o svojim iskustvima poučavanja i učenja u online okruženju kroz tzv. pandemijske pedagogije. U svom se izlaganju usmjerila na prednosti i naučene lekcije iz iskustva prelaska u podučavanje u online okruženju. Poseban naglasak stavila je na ono što je poticalo na uključivanje i bilo zabavno. Samim time bilo je poticajno, kreativno i zapravo se može povezati s konceptom multimodalnog učenja koje je puno dinamičnije od učenja i poučavanja u tzv. tradicionalnom okruženju. Tara Concannon-Gibney sa Sveučilišta Dublin, Irska, govorila je o važnoj temi procjene i ocjene znanja u online okruženju. Govorila je o izazovima koje je online nastava postavila pred one koji podučavaju buduće učitelje. Tijekom 2020. postalo je svima jasno da se i uobičajeni načini provjere znanja moraju značajno izmijeniti i prilagoditi novonastaloj situaciji. I tako su uveli interaktivno usmeno ispitivanje kako bi procijenili znanje svojih studenata u području rane pismenosti. Izazovi koje je takav način procjene znanja nosio sa sobom, odnosio se na osmišljavanje takvog sustava ocjenjivanja koji će se oslanjati na akademsku čestitost, potaknuti studente na aktivno sudjelovanje i usput dopustiti kreativnost i autentičnost studentima koji se procjenjuju. Ovakav sustav procjenjivanja stečenih znanja i vještina pokazao se izvrstan i mogao se povezati sa stvarnim uvjetima na budućem radnom mjestu. Treće izlaganje održali su Ross Young, United Kingdom Literacy Association, UK, a suautori projekta Felicity Ferguson i Tobias Hyaden i Marcela Vasques govorili su o projektu online pisanja priča uz užitka. Tijekom pandemije nastava podučavanja pisanja iz užitka preselila se, također, online i autori projekta, učitelji koji su provodili ovaj uspješan projekt, u svom su izlaganju prenijeli iskustva u radu s djecom mlađeg školskog uzrasta (od 5 do 11 god.) koji su izvrsno prihvatili ovakav način rada i po povratku u učionice moći će nastaviti s provedbom projekta uživo. Djeca u dobivala upute i pisane zadatke svaki dan, ali su pisali rukom, iako je sve bilo online. Nakon povratka u školu, svi njihovi radovi sačuvani su kako bi svatko mogao vidjeti što je i na koji način stvarao dok su bili udaljeni jedni od drugih i od svojih učitelja. Pisanje iz užitka u slobodnoj formi, a opet kao medij kroz koji su se mogli izraziti osjećaji i svakodnevica kroz koju su djeca prolazila, pokazalo se kao sjajna kombinacija. Djeca su istaknula da su se za vrijeme lockdowna preklopile tri važne stvari koje nisu imali prije, a to su vrijeme, prostor i sloboda. Te tri stvari omogućile su im vrijeme i prostor da misle, pišu i stvaraju vlastitim tempom i na svoj način te su imali slobodu da izraze vlastite ideje kroz formu koja im najbolje odgovara. Ovaj je projekt pokazao da će se djeca razviti u autore kada njihovo stvaranje poprimi stvarni smisao, a u ovom je slučaju pomoglo u izgradnji njihovog identiteta i traženja vlastitoga glasa. Posljednje izlaganje drugog dana održala je školska knjižničarka Metka Kostanjevec iz Slovenije, koja je govorila o ulozi školskog knjižničara tijekom učenja na daljinu i o „borbi“ za budućeg čitatelja. Kroz primjere različitih aktivnosti promicanja i poticanja čitanja kojima je školska knjižnica uključena u nastavni proces, istaknuta je važnost školske knjižnice i školskog knjižničara u nastavnom procesu. Školska knjižnica tijekom pandemije, više nego ikada prije, pružala je podršku i učenicima i nastavnicima kroz aktivnosti u kojima su učenici mogli naći podršku i utjehu, ali i pomoć u stresnim situacijama u kojima su se svi našli kako bi lakše prebrodili krizu i nesmetano obavljali svoje školske obveze. Očekuje se da će školska knjižnica imati veliku ulogu prilikom povratka učenika i nastavnika u školske klupe nakon prestanka pandemije.

U ovim je prilikama važno ne zanemariti vlastite potrebe za stručnim usavršavanjem i podrškom jer su svima zajedničke okolnosti u kojima se cijeli svijet našao. Sustavna stručna podrška i suradnja presudan su oslonac svim dionicima sustava odgoja i obrazovanja. I ovdje predstavljeni webinari sjajan su primjer upravo toga. Nakon tri uzastopna dana dvosatnih predavanja, koja su bila posvećena različitim aspektima online učenja i podučavanja, možemo zaključiti da je obrađeno puno tema koje su i svima u sustavu odgoja i obrazovanja izuzetno važne, a velik broj sudionika iz Hrvatske pokazuje koliko su ovakve edukacije potrebne i više nego dobrodošle.

2 TEMA BROJA DOGAĐANJA TEMA BROJA DOGAĐANJA 22 23

Profesor Clemens upozorava da su te vještine vrlo kompleksne i specifične za online pisanje i čitanje budući da se i online tekstovi razlikuju od tradicionalnih tekstova ponajprije jer su nelinearni, stalno se mijenjaju i multimodalni su. Stoga su nužne promjene u definiranju pismenosti, odnosno potrebno je proširiti kurikulume svih nastavnih predmeta, ne samo jezika, smatra Jeroen Clemens. O potrebama razvijanja novih vještina pismenosti govorila je i Lotta Larson sa Sveučilišta Kansas. Upozorila je, najprije, na činjenicu da su mnogi učitelji morali u kratkom roku preispitati tradicionalne načine poučavanja te, ponajprije tijekom lockdowna, prihvatiti digitalne alate i inovativne načine poučavanja. U svom izlaganju preispitala je koje to nove mogućnosti nudi tehnologija kao podrška razvoju čitanja i pisanja kod učenika. Naglasila je da učenici nisu više samo pasivni primatelji informacija, već aktivni stvaraoci, suradnici i kritičari sadržaja. S obzirom na to, tradicionalne vještine, iako i dalje nužne, nisu više dovoljne budući da online tekstovi i izvori zahtijevaju drugačije vještine rada. Stoga učitelji trebaju njegovati nove vještine potrebne učenicima te im pomoći da razviju strategije za rad, ne samo s tekstovima, već i sa slikovnim materijalom, interaktivnim blogovima, multimodalnim izvorima, društvenim medijima, audiovizulanim medijima itd. Čak i sada, kad se postupno vraćamo u škole i učionice, profesorica Larson smatra da treba zadržati fokus na novim pismenostima te inovativnoj uporabi tehnologije.

Treći i ujedno završni dan ove serije webinara bio je posvećen temi Razumijevanje potencijala poučavanja obrazovanja na daljinu. Prvo pozvano izlaganje održao je Byeong-Young Cho, sa Sveučilišta Hanyang University, Južna Koreja, na temu dubinskog razumijevanja digitalnih čitateljskih sposobnosti na temelju rezultata dobivenih istraživanjem u učionici i primijenjenih u učionici. Njegova istraživanja uključuju razvoj čitateljskih kompetencija i pismenosti među srednjoškolcima korištenjem okvira za konstruktivno primjereno čitanje (framework of Constructively Responsive Reading). Ovaj je projekt pokazao koliko je važno usmjeravati mlade tijekom čitanja na internetu, usmjereno čitanje u okviru predmeta i kritički pristup pronađenim informacijama. U drugom izlaganju Petra Potočnik iz Društva Bralna značka Slovenije opisala je na koji su se način iskustva koje slovenski kolege imaju sa svojim dugogodišnjim uspješnim projektima poticanja čitanja - Bralna značka - prilagodili online okruženju. Bralna značka u više je navrata predstavljena u glasilu Hrčak, a ovdje se moglo čuti na koji su način u vrijeme pandemije održavali čitateljske navike među djecom, mladima, njihovim roditeljima i učiteljima. Prikupljali su informacije o novim naslovima, e-knjigama, pripremali preporuke za čitanje, dijelili videa s čitanjem i preporukama kvalitetnih tekstova i slično. Bralna značka je, kao i drugi, koristila tehnologiju i u svrhu promocije, ali i dijeljenja i upućivanja u kvalitetne sadržaje te za komunikaciju među mentorima i čitateljima. Mnogi su primjeri pokazali koliko je izazovno ostati fokusiran u vremenu pandemije i svih online sadržaja. S ciljem ublažavanja simptoma zamora uzrokovanog lockdownom, Alison Cronin, iz Britanskog čitateljskog društva (UKLA) i Sarah Luetchford te Naomi Manhire iznijele su primjere promocije digitalnog uključivanja kroz jezik i komunikaciju. U prikazanom projektu posebno je zanimljivo i poticajno bilo vidjeti kako su metode sve popularnijeg storytellinga i vlog našli primjenu i u podučavanju jezika i komunikacije. Posljednje izlaganje u okviru ovih trodnevnih webinara održale su Niamh Watkins, Jennifer O’Sullivan i Regina Dunne iz Irskog čitateljskog društva, koje su zaključile s naglašavanjem važnosti suradnje i dijeljenja znanja u profesionalnom okruženju. Posljednje predavanje prikazalo je izvrstan projekt održavanja stručnih online predavanja koja su ponuđena svim članovima društva i koja su im pomogla da prevladaju profesionalnu „krizu“ tijekom pandemije. Stručno usavršavanje u vlastitoj sredini, uz podršku kolega, sustručnjaka, stvara sjajnu klimu za osobni razvoj i napredovanje. Dijeljenje znanja i stjecanje novih vještina u vremenu kada smo preplavljeni raznorodnim sadržajima, kada se prečesto gubi granica između poslovnog i privatnog, može polučiti samo sjajne rezultate i povratne informacije.

puta zatekli svi koji su posredno ili neposredno uključeni u obrazovanje na svim razinama. Uvodno izlaganje u prvu podtemu održala je profesorica Julie Coiro sa Sveučilišta Rhode Island koja je na nekoliko praktičnih primjera predstavila tzv. Anytime/Real-Time okvir za učenje. Posebnost tog okvira rada je mogućnost da studenti/učenici aktivno propituju, surađuju, djeluju i promišljaju o onome što je njima važno dok istovremeno taj okvir može služiti učitelju kao vodič u radu. Također je profesorica Coiro demonstrirala kako predstavljene ideje i primjere primijeniti u virtualnim učionicama kao i u onim „stvarnim“ te ponudila digitalne izvore koji se mogu koristiti unutar Anytime/Real-Time okvira. Potom je Jeroen Clemens, nezavisni istraživač RAIN Čitateljskog društva Nizozemske, govorio o digitalnoj pismenosti i potrebi za novim promišljanjima u kurikulumu jezičnog poučavanja. U izlaganju je upozorio da tradicionalni načini učenja i poučavanja jezika više nisu dovoljni, već su potrebne nove vještine čitanja i pisanja specifične za digitalno okruženje. Naime, svjedočimo praksi gdje je online pretraživanje postalo uobičajeni način dolaska do informacija što iziskuje nove vještine pri propitivanju, pronalaženju, vrednovanju, sažimanju i komuniciranju.

Višnja Novosel vnovosel@ffzg.hr Jasmina Sočo Podržavanjejsoco@ffzg.hrnačela jednakosti u odgoju i obrazovanju (Spajić-Vrkaš, Kukoč i Bašić 2001), svakoj je knjižnici, pa tako i visokoškolskoj, u njenoj biti. Usvajanje znanja i razvijanje različitih sposobnosti pravo je svake osobe, a knjižnice, poštujući navedeno načelo, mogu pomoći svojim korisnicima omogućavajući im pristup informacijama bez obzira na moguća ograničenja koja osobe s posebnim potrebama mogu imati. Te osobe imaju iste potrebe kao i svi drugi korisnici knjižnica, a razlikuju se jedino u načinu pristupa kako samoj knjižnici, tako i potrebnim informacijama. Do Ugovora iz Marakeša (Vijeće EU, 2017) pristup informacijama za studente s posebnim potrebama je bio otežan i gotovo nemoguć jer se zbog autorskih prava nije moglo umnažati građu u prikladnim formatima. Primjena Ugovora iz Marakeša omogućila je ostvarivanje boljeg protoka informacija i razmjenu pristupačni(ji)h formata osobama koje nisu u mogućnosti čitati standardni tisak, a državama potpisnicama omogućena je razmjena publikacija u posebnom, prilagođenom formatu, što rezultira bržim i lakšim pristupom željenoj građi. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studira oko 50 studenata s posebnim potrebama, što je jedan od najvećih upisanih brojeva na pojedinoj sastavnici (na Sveučilištu u Zagrebu studira ukupno oko 75 000 studenata, a od toga je oko 350 studenata s posebnim potrebama koji primaju neki od oblika potpore ili realiziraju prava putem svog statusa). Zbog pomoći studentima osnovan je i Ured za studente s invaliditetom Filozofskog fakulteta (Ured za studente s invaliditetom, 2018) koji je namijenjen studentima s oštećenjem vida, sluha, s motoričkim poremećajima, višestrukim oštećenjima, kroničnim bolestima, psihičkim bolestima i poremećajima, teškoćama u učenju (disleksija, disgrafija, ADHD) te s ostalim zdravstvenim stanjima ili teškoćama koje mogu utjecati na tijek studija. Ured nudi različite oblike pomoći studentima s invaliditetomobrazovnu asistenciju, organizaciju prijevoza, prilagodbu nastave i ispitivanja te prilagodbu literature. U akademskoj godini 2015./2016. Centar za potporu e-učenju u suradnji s Uredom za studente s invaliditetom i Knjižnicom pokreće uslugu prilagodbe literature za studente s posebnim potrebama Filozofskog fakulteta (ranije se prilagodba radila s Udrugom Zamisli). Usluga je ponuđena slijepim i slabovidnim studentima, studentima koji imaju problema s čitanjem crnog tiska, motorikom te studentima s disleksijom, s ciljem omogućavanja jednog od temeljnih ljudskih prava – prava na obrazovanje. Sam proces prilagodbe literature prati “Smjernice za osiguravanje pristupačnosti nastavnih materijala koji se postavljaju u sustav za e-učenje” Sveučilišta u Zagrebu (Kiš-Glavaš 2016). Kao jedna od najvećih knjižnica u Hrvatskoj, Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu je od preseljenja fonda 2009. godine poboljšala prostorne i radne uvjete, a time i podigla razinu usluga koje je dotad nudila svojim korisnicima, što je rezultiralo i boljom uslugom za korisnike s posebnim potrebama. Cilj uključivanja Knjižnice u obrazovni proces studenata s posebnim potrebama bio je ponajprije osiguravanje dostupnosti knjižnične građe i posebne informatičke opreme, neophodne za praćenje nastavnog procesa. Zgrada Knjižnice, ali i samog Fakulteta, projektirana je tako da je korisnicima s posebnim potrebama osigurala lagan pristup, kretanje i boravak u Knjižnici, jednake uvjete rada kao i svim ostalim korisnicima: vrata i dizala su dovoljno široka da je omogućen nesmetani pristup osobama u invalidskim kolicima ili štakama, nema pragova, podne obloge su mat (otporne na klizanje), pristup radnim stolovima je dovoljno širok, informacijski pultovi su prilagođene visine, postoje toaleti za osobe s posebnim potrebama te zvučna signalizacija u dizalima na hrvatskom i engleskom jeziku uz oznake katova na brajici. Osim toga, Knjižnica studentima nudi i pomagala kao što su drveni ERGO stalak za čitanje, elektroničko povećalo MagniLink

ZIP DUO (+ kamera) te elektroničko ručno povećalo Looky. No postoje i neka lošija rješenja kao što su nedovoljan

TEMATSKI OSVRTI

TEMA BROJA 2 TEMA BROJA DOGAĐANJA TEMATSKI OSVRTI 24 25 Kristina SnježanaČunovićBerak Udrugahcd@hcd.hrELINET (European Literacy Policy Network) mreža je europskih profesionalaca za opismenjavanje koja se temelji na individualnom članstvu. Nastavak je projekta ELINET koji se sastojao od 80 partnerskih organizacija iz 28 europskih zemalja i koje je Europska komisija financirala od 2014. do 2016. godine. Suosnivačice Udruge su članice HČD-a Kristina Čunović i Snježana Berak. Jedan od ciljeva udruge je poboljšati i zagovarati politike i prakse opismenjavanja u cijeloj Europi te izgraditi i održavati mrežu stručnjaka za opismenjavanje (istraživači, praktičari i kreatoriELINET-ovapolitika). tema 2020./2021. godine glasi „Poboljšanje vještina digitalne pismenosti: primjeri dobre prakse predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja“. Ovo bi istraživanje trebalo uključiti sve članove ELINET-a i tako postati motor za izgradnju korporativnog identiteta nove udruge. Stručnjaci ELINET-a razvijaju okvir za raspravu o tome što digitalna pismenost znači za djecu od 0 do 10 godina, načine na koje digitalni alati i aktivnosti mogu pridonijeti razvoju dječjih vještina opismenjavanja, stavove i prikupljanje najboljih praksi koje se mogu koristiti u kući i školi. Postoji višestruko i preklapajuće razumijevanje i uporaba pojma digitalna pismenost, digitalne vještine i digitalne kompetencije, kao i brojni sestrinski koncepti digitalne pismenosti, poput računalne pismenosti, informacijske pismenosti, vještina 21. stoljeća, novih medijskih književnosti, medijska i informatička pismenost. Kao i kod svakog relativno novog koncepta, i definicija digitalne pismenosti ima puno, prelazeći od prilično preskriptivnih koji se usredotočuju na ono što bi digitalno pismeni pojedinac trebao biti u stanju učiniti, do drugih koje zauzimaju širu perspektivu s naglaskom na ono što bi digitalno pismeni pojedinac mogao postići. Iako se definicije koje na tom području koriste najaktivnije međunarodne organizacije, poput UNESCO-a, Europske komisije, Vijeća Europe, usredotočuju na punoljetne građane, UNICEF je nedavno predložio definiciju digitalne pismenosti usmjerenu na djecu: digitalna pismenost je skup znanja, vještina, stavova i vrijednosti koji omogućavaju djeci da se samopouzdano i samostalno igraju, uče, druže, pripremaju za rad i sudjeluju u građanskim akcijama u digitalnom okruženju. Djeca bi trebala biti sposobna koristiti se i razumjeti tehnologiju, tražiti i upravljati informacijama, komunicirati, surađivati, stvarati i dijeliti sadržaje, graditi znanje i rješavati probleme sigurno, kritički i etički, na način koji odgovara njihovoj dobi, lokalnom jeziku i lokalnoj kulturi. U ELINET istraživanju želimo naglasiti da su razumijevanje i izražavanje ključne sastavnice suvremene čitalačke pismenosti, bez obzira na medij. Stoga su digitalne vještine dodatak tradicionalnom rječniku, razumijevanju, vještini pisanja i kritičkom razmišljanju. Mlađoj djeci digitalni alati mogu koristiti za razvijanje jezičnih i novih vještina pismenosti, no roditeljima i stručnjacima koji rade s djecom trebat će smjernice o tome kako odabrati prave digitalne alate i kako ih učinkovito koristiti sa svojom djecom.ELINET će nastojati prepoznati primjere dobre prakse predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja s obzirom na digitalnu pismenost. Putem javnog poziva do sada je prikupljeno 57 primjera iz 11 zemalja, od kojih se većina odnosila na dobne skupine 3-6 i 6-10 godina. Primjere će pregledati i analizirati autori „Okvira dobre prakse“ do kraja 2021. te u slučaju da sadrže „značajke dobre prakse“, objaviti na mrežnoj stranici Udruge. Neke od odlika dobre prakse su jasan koncept, jasno definirani ciljevi, postojanje dokumentacije koja se odnosi na provedbu, evaluacija, dostupnost ishoda (u tiskanom izdanju ili na internetu) te održivost rezultata projekta/programa. Izvori: 1. ELINET Annual Cross-Cutting Topic 2020/2021 : Enhancing Digital Literacy Skills: Good Practices for Early and Primary Years Education. URL: https://elinet.pro/ current-research-project/ 2. Eskelä-Haapanen, S. & Kiili, C. 2019. “It Goes Around the World” – Children’s Understanding of the Internet. Nordic Journal of Digital Literacy, 14, 1–24. URL: of_the_InternetAround_the_World%27_-_Children%27s_Understanding_researchgate.net/publication/338094058_%27It_Goes_https://www. 3. Nascimbeni, F., & Vosloo, S. 2019. Digital Literacy for Children. Exploring definitions and frameworks. (Scoping Paper No. 01). New York: UNICEF. URL: Global-Insight-digital-literacy-scoping-paper-2020.pdfunicef.org/globalinsight/media/1271/file/%20UNICEF-https://www.

ELINET-ov okvir za digitalnu pismenost Inkluzivna strana visokoškolskih knjižnica: primjer knjižnice

Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Dobrobiti suradnje u poticanju čitanja u digitalnom okruženju: suradnički online projekti kao platforma za osnaživanje i poticanje čitanja među djecom

2 TEMA BROJA TEMA BROJATEMATSKI OSVRTITEMATSKI OSVRTI 26 27

Čitanje kao jedna od najvažnijih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje posebno je važno u predškolskoj i ranoj školskoj dobi. U posljednjih nekoliko godina, u Hrvatskoj je temeljem knjige autorica Marine Gabelica i Dubravke Težak, Kreativni pristup lektiri, pokrenuto puno mini-projekata u kojima se lektirni naslovi obrađuju na zanimljiv i inovativan način. Knjiga je objavljena 2019. godine i donosi ideje, primjere i savjete kako motivirati djecu na čitanje, pokazati kako pristupiti djelu, kako ga doživjeti i spoznati, te kako bi iskustvo čitanja i razmišljanja o djelu bilo dovoljno privlačno da mu se poželimo vratiti. Knjiga je poslužila kao poticaj za osnivanje i Facebook stranice Kreativni pristup lektiri (https://www.facebook. com/groups/kreativnalektira// ) koja okuplja preko deset tisuća učitelja, nastavnika i profesora te studenata učiteljskih smjerova, knjižničara i drugih stručnih suradnika okupljenih oko ideje o kreativnom pristupu lektiri. U grupi se razmjenjuju ideje i primjeri dobre prakse s ciljem da se učenicima približe književna djela i razvija ljubav prema čitanju. Još jedan primjer je mrežna stranica Sedam mora (https://sedammora.com/) namijenjena studentima, učiteljima, knjižničarima i svima koji vole dobre priče, a sadrži članke i ideje vezane uz poticanje čitanja, kreativni pristup lektiri, digitalne priče i slično.

razmak između dijela polica i neadekvatan raspored stropne rasvjete. Samostalnije kretanje korisnika unutar zgrade Knjižnice moglo bi se poboljšati rješenjima kao što su ugradnja kliznih vrata (trenutno su svugdje u zgradi vrata koja se moraju ili jako gurnuti ili jako povući), postavljanje bočnih oznaka na policama i uputa za lakše snalaženje na katovima prilagođene slijepima i slabovidnima, postavljanje taktilnih crta vođenja i taktilnih polja upozorenja i promjene smjera (trenutno također moguće samo u dijelu knjižnice jer se one ne mogu postavljati na tapisonu kojim su obložene sveUzčitaonice).poboljšanje uvjeta fizičkom pristupu građe, protekla je godina pokazala i da je nužno unaprijediti digitalne zbirke u Knjižnici te razvijati bolju suradnju s drugim knjižnicama (razmjena prilagođenih publikacija). U tu bi svrhu svakako trebalo poboljšati i prilagodljivost web stranica Knjižnice kao glavnom izvoru informacija o samoj knjižnici, ali i građi. Jedan od boljih primjera kako informacije na stranicama knjižnica mogu izgledati je i primjer knjižnice Sveučilišta u Helsinkiju (Helsinki University Library 2021). Također, potrebno je raditi i na educiranosti knjižničara te povećanju osjetljivosti na različitost (korisnika), što bi svakako trebalo usustaviti već u inicijalnom obrazovanju knjižničara, a svakako u stručnom usavršavanju.

4. Ured za studente s invaliditetom Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2018. Dostupno na: http://www.ffzg.unizg.hr/ssi/ (pristupljeno 11.4.2021.)

1.Izvori:Helsinki University Library 2021. Dostupno na: library/accessibilitywww2.helsinki.fi/en/helsinki-university-library/visit-the-https://(pristupljeno11.4.2021.)

2. Kiš-Glavaš, L. 2016. Smjernice za unapređenje sustava potpore studentima s invaliditetom u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Dostupno na: (pristupljenoosiguravanje_pristupacnosti_nastavnih_materijala.pdfunizg.hr/ssi/wp-content/uploads/2014/05/Smjernice_za_http://www.ffzg.10.4.2021.)

Primjeri suradnje usmjereni na poticanje čitanja u digitalnomSuradničkihokruženjuprojekata ima puno. Ovdje će se navesti tek nekoliko posebno usmjerenih na poticanje čitanja u digitalnom okruženju. Projekt pod nazivom Čitanje stvara digitalne mostove osmišljen je kao suradnički projekt između studenata i nastavnika Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i učenika i učiteljice Osnovne škole Hinka Juhna Podgorač, Područne škole Budimci. Projekt je proveden hibridno jer su učenici bili u učionici s učiteljicom, a online, posredstvom platformi za online komunikaciju i nastavu (MS Teams, Zoom, Skype), proveden je dio koji je uključivao komunikaciju između projektnih partnera. Najizazovniji dio bio je ostvarivanje ishoda učenja povezanih uz čitalačku pismenost. Mnoštvo digitalnih alata koji su na raspolaganju u digitalnom okruženju ponekad mogu skrenuti fokus sa samog čitanja i razumijevanja pročitanog na onaj ‘zabavni’ dio takvih zadataka. No, može se reći da je fokus u ovome projektu ostao na čitanju i razumijevanju pročitanog uz popratne, nešto zabavnije ishode. Posebnost je ovog projekta što je uključivao sudionike koji govore štokavski i čakavski (učenike 4. razreda osnovne škole i učiteljicu iz Slavonije koji govore štokavskim dijalektom i studenticu iz Zadra koja govori čakavskim dijalektom). Cilj projekta bio je kroz obradu poznatog obveznog lektirnog naslova povezati učenje različitih dijalekata hrvatskoga jezika. Projekt je proveden u nekoliko koraka. Svaki od koraka sastojao se od zadataka koji su podijeljeni tijekom video susreta, a ostvareni uglavnom uživo, u učionici, u prisutnosti učiteljice. Od prvog koraka u kojem su pojašnjeni ciljevi i planirane aktivnosti, obavljeno upoznavanje sa zadatkom, preko drugog koraka i pripreme bajke Šuma Striborova

Ivane Brlić-Mažuranić prepričane na čakavskom narječju te postavljanja audiozapisa učenicima uz zadatke koji su se trebali obaviti do trećeg susreta. Treći i ujedno najvažniji korak uključivao je interaktivno čitanje naglas i aktivnu raspravu o čakavskim riječima, značenjima istih te uporabi tih riječi u svakodnevnom govoru učenika štokavskog narječja. Tijekom interaktivnog čitanja čakavske verzije Šume Striborove, studentica je tumačila značenje svake nepoznate riječi, a učenici upotrebljavali tu riječ u rečenici kako bi bolje razumjeli njezino značenje. Učenici su nakon upoznavanja sa značenjem riječi, napisali cjeloviti sastavak zasićen novim riječima te su pročitali naglas sastavke za vrijeme video susreta. Na primjerima pogrešne uporabe, učenici su mogli naučiti kako ispraviti rečenice, ali se i nasmijati jer su slične riječi različitog značenja izazvale zabavne i smiješne rečenice. U četvrtom koraku podijeljeni su dijelovi teksta Šume Striborove prepričane ovaj put u štokavskoj verziji koja je služila za izradu konačnog proizvoda projekta - digitalne zvučne slikovnice. Prepričani i skraćeni tekst Šume Striborove podijeljen je na osam jednakih dijelova (koliko je i učenika). Svaki je učenik najprije glasno uvježbao interpretativno čitanje, a zatim uz pomoć učiteljice i korištenjem nekih digitalnih alata izradio zvučni zapis svog dijela bajke. Svaki je učenik ilustrirao svoj prizor koji je ujedno činio jednu stranicu u digitalnoj slikovnici koja je u posljednjem koraku i izrađena od digitaliziranog crteža i pripadajuće audiosnimke. U posljednjem koraku napravljena je i kratka analiza primjerenih web 2.0 alata za stvaranje digitalne audio slikovnice. Odabran je Book Creator kao najpogodniji i jednostavan alat za korištenje (https://bookcreator.com/).

5. Vijeće EU-a. 2017. Ugovor iz Marakeša o pristupu slijepih i slabovidnih osoba objavljenim djelima: EU otvorio put za ratifikaciju. Dostupno na: (pristupljenoeu/hr/press/press-releases/2017/05/10/marrakesh-treaty/https://www.consilium.europa.15.4.2021.) Ana Sudarević, OŠ Dubovac, Knjižnica ana.sudarevic1@skole.hr Patricija Hercog, OŠ Hinka Juhna Podgorač, Područna škola Budimci patricija.hercog@skole.hr Drahomira Cupar, Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske dcupar@unizd.hrznanosti Uvod Suradnja kao oblik rada u mnogim je primjerima pokazala višestruku korist. Od suradnje uvijek profitiraju sve uključene strane. Ovaj rad bavi se suradničkim projektima u online okruženju koji su se uslijed globalne pandemije promatrali više kao prilika, a manje kao nužno zlo. S obzirom da su sve nastavne aktivnosti preseljene u virtualno okruženje, neke su teme predstavljale poseban izazov s obzirom na važnost ostvarivanja ciljeva i različitih kompetencija koje nisu primarno mišljene biti dijelom online okruženja. U kontekstu nastavnog procesa suradnjom realiziramo ishode predmetnih kurikuluma, očekivanja međupredmetnih tema, ostvarujemo međupredmetnu korelaciju. Nadalje, realiziraju se suvremeni trendovi u obrazovanju ponajviše kroz projektno i suradničko učenje što svakako pridonosi razvoju vještina za 21. stoljeće, poput kritičkog mišljenja, rješavanja problema, suradnje i komunikacije te osobne i društvene odgovornosti. Poticanje i promocija čitanja u digitalnom okruženju, u kontekstu škole, još uvijek je više potencijal nego praksa i često ovisi o entuzijazmu pojedinaca. Razlozi su različiti, no oni najčešći su nedostatak interesa učenika za čitanje na drugim medijima, posebno književnih djela, odnosno njihovo preferiranje čitanja tiskanih materijala u odnosu na elektroničke. Navedeno je potvrdilo i istraživanje iskustava i stavova učenika šestih i osmih razreda prema e-lektiri provedeno 2018. godine (Milički i Sudarević 2018.). Poticanje čitanja u posljednje se vrijeme najčešće provodi pomoću digitalnih alata, odnosno digitalnih materijala. Kao primjer takvih aktivnosti možemo navesti igre, oblikovane uz pomoć tih alata, poput kvizova, lova na blago i slično. Također, doprinijeti mogu i zadaci, odnosno aktivnosti koje od učenika zahtijevaju korištenje mrežnih alata, no za njihovo rješavanje potrebno je poznavanje cjelovitog djela.

3. Spajić-Vrkaš, V.; Kukoč, M.; Bašić, S. 2001. Interdisciplinarni rječnik: obrazovanje za ljudska prava i demokraciju. Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO. Zagreb

Noć knjige te Projekt školskih knjižničara : Godina čitanja 2021. potaknuo je knjižničarke iz OŠ Dubovac i OŠ Marija Bistrica da osmisle online kviz Ljekarnica duha čiji su sudionici bila dva peta razreda, po jedan iz svake škole. Osim natjecateljskog karaktera, glavna svrha kviza bilo je upozoriti na dobrobiti čitanja koje su učenici otkrivali dopunjavajući poznate izreke i stihove. Dobar odaziv i pozitivni dojmovi učenika poticaj su za sličnu suradnju u budućnosti. Zaključak Uključenost u projekt(e) od velike je važnosti za svakodnevni rad učitelja i knjižničara jer ga obogaćuje novim praktičnim idejama te snažno potiče inovativnost u radu dok istovremeno pruža mogućnost da rezultati vlastitog rada budu vidljiviji i mjerljiviji, a vrednovanje može biti provedeno na nekoliko razina (učenička, kolegijalna, samovrednovanje). Suradnja na zajedničkim aktivnostima čitanja i projektima ujedno je i prevencija shvaćanja čitanja kao gubljenja vremena te stvaranja zdravih čitalačkih navika kao i stvaranja te odgoja djece u dobre i kritičke čitače. Posebna je značajka komunikacija koja se može ostvariti vrlo jednostavno bez obzira na mjesto rada, te nesebično dijeljenje materijala, savjeta, iskustava i slično.

Koliko god da je online okruženje proširilo mogućnosti održavanja i provedbe online aktivnosti sa svrhom i ciljem poticanja i promicanja čitanja, najvažnije je ne izgubiti iz vida da su popratni alati samo alati, a pisana i izgovorena riječ je ono što osigurava i jamči uspjeh i stvara mostove među suradnicima.

Europa u knjižnici čiji je cilj bio da učenici identificiraju

Izvori: • Milički, Jasna; Sudarević, Ana. 2018. Ograničava li medij čitanje : rezultati istraživanja iskustava i stavova učenika šestih i osmih razreda prema e-lektiri. XXX. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske: zbornik radova.

Digitalizirane crteže učenika i pripadajuće zvučne zapise uobličila je studentica u zajedničku slikovnicu. Naslovnicu slikovnice osmislila je jedna od učenica, a slikovnica je dostupna na poveznici: https://bit.ly/2RwR5ui. Uz svaku stranicu, klikom na ikonu zvuka, čuju se glasovi učenika.

2 TEMA BROJA TEMA BROJATEMATSKI OSVRTITEMATSKI OSVRTI 28 29

Knjižničarizeljka.miscin@kgz.hrsuusuradnji s ostalim stručnjacima s kojima rade na kreiranju projekata naučili da je kvalitetna uzajamna komunikacija garancija uspjeha u provedbi nekog projekta.

strane autore i njihova djela koja su dostupna u knjižničnom fondu, najprije s popisa djela za cjelovito čitanje, a potom i među djelima za slobodno čitanje. Nakon toga, bilo je potrebno istražiti iz koje zemlje potječe autor. Završna aktivnost podrazumijevala je samostalan unos autora i njihovih djela dostupnih u fondu na interaktivnu kartu uređenu pomoću alata Thinglink. Karta je dostupna na https://bit.ly/3hwCSZu.Uključenostuprojekte

U posljednjem video susretu održana je evaluacija projekta te zajedničko slušanje i gledanje slikovnice. Kroz sve etape projekta korišteni su različiti web 2.0 alati, poput interaktivne ploče za dopisivanje Linoit i Padlet. Iz ovoga je projekta jasno vidljivo kako su sami alati samo u popratnoj službi ostvarivanja ishoda učenja. Kroz ovaj projekt i učenici i studenti su razvijali čitateljske kompetencije (čitanje s razumijevanjem pročitanog teksta, analizu teksta, pričanje priča (storytelling), prepričavanje, komunikacija na štokavskom i čakavskom narječju) zatim digitalne kompetencije (upotreba IKT alata kao pomoć u učenju, razmjena informacija putem video susreta, upotreba web 2.0 alata u izradi pojedinih zadataka te prilikom evaluacije projekta), te suradničko učenje, rad u grupama, samostalan rad i učenje. Drugi primjeri izvrsnih projekata poticanja čitanja u digitalnom okruženju dolaze iz OŠ Dubovac (Karlovac) gdje knjižničarka već desetak godina promovira upotrebu novih medija u kontekstu čitanja. Od 2005. godine vodi školski projekt Digitalna zbirka učeničkih slikovnica ( Naime,susretepotaknulazarazinaskole.hr/skola/knjiznica?ms_nav=aapdjelainaknjižničarkaavezaneprocesa,komunikacijaširuučenikaredovitonazbirka)www.os-dubovac-ka.skole.hr/skola/knjiznica/digitalna_http://usklopukojega,osimdigitalizacije,potičeučenikečitanjedigitalnihslikovnica.TakoseoveslikovnicečitajunasastancimaČitateljskogkluba,aosimusvojojškoli,načitanjeovihdjelanastojipotaknutipublikukrozrazličiteoblikepromocijeZbirke.Nadalje,nastavanadaljinuteintenzivnijaonlinemeđusvimsudionicimaodgojno-obrazovnogkaoposljedicapandemije,utječeimijenjapotrebeuzčitanje.Toseprijesvegaodnosinapopularizaciju,potomiučestalijekorištenjeportalae-lektirenakojiredovitoupozoravaipreporučaga.Osimtoga,mrežnojstraniciknjižniceknjižničarkajeoblikovalaredovitoažurirabazupoveznicanacjelovitaknjiževnaorganiziranapremauzrastu(http://os-dubovac-ka.).Također,određenaiskustvaisigurnostiuraduonline,podjednakoučenikeiučitelje,teepidemiološkapravilaimjere,suknjižničarkudaorganiziravirtualneknjiževnesknjiževnicimakaoirazrednavirtualnačitanja.usklopuprojekta

Željka Miščin

U vrijeme primjene novih tehnologija komunikacija nam je olakšana zbog svoje brzine. No ona ima i mane. U posrednoj komunikaciji (internet) sugovornik otežano komunicira koristeći poruke od 2 rečenice s nekoliko emotikona upućenih svojem sugovorniku. Beskrajno čavrljanje ( chatanje ) ne može nadoknaditi razgovor uživo. Video razgovor je zamjena/nadomjestak za realnu situaciju u kojoj dvije osobe razgovaraju. U doba pandemije covidom-19 ovakva nam je komunikacija postala realnost. Najčešće se realizira putem platforme Zoom. Vidimo se, čujemo se, razmjenjujemo informacije, ali ne možemo opuštenije razgovarati, dogovarati se, susretati se, iskazati iskrenu emociju. Informacijsko- komunikacijska tehnologija promijenila je naše socijalne kontakte. Provodeći projekt Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“ naučili smo komunicirati na način koji je spojio naše znanje i jezik knjižničarske struke s jezikom zagovaranja/promocije ciljeva koje smo postavili u Kampanji. Jezik je morao biti jednostavan, razumljiv, prihvatljiv. Kampanja se sve više koristi računalnom komunikacijom kao jednim od vidova komunikacije. Vidljivost aktivnosti prikazuje se putem društvene mreže i web stranice Kampanje. Budući da se obrazovni sustav mijenja i prilagođava

Zagovaranje ciljeva Kampanje „I ja želim čitati!“ primjenom novih tehnologija

Ur. Adela Granić. Agencija za odgoj i obrazovanje. Zagreb

Ideje i ciljeve trebamo kvalitetno iskomunicirati kako bi naše ciljane skupine dobile informaciju o nekom aktualnom problemu, događanju ili aktivnostima koje neka ustanova ili udruga provodi. Komunikacijske vještine mogu se uvježbati, no katkada su ipak talent pojedinca.

Čitajmo zajedno - čitajmo naglas: zaboravljene knjige, učenici petog razreda koji sudjeluju u tom projektu, s velikim su entuzijazmom čitali dijelove romana Lažeš, Melita jedni drugima tijekom zajedničkih online druženja te su vrlo pozitivno ocijenili ovo novo iskustvo. A među primjerima se može istaknuti i nekoliko realiziranih online kvizova na temu lektirnih djela oblikovanih pomoću alata Kahoot. S obzirom na iskustva dobivena iz ranijih suradničkih projekata, uključenost u međunarodni eTwinning projekt Ljepota čitanja uvelike je obogatilo svakodnevni rad na poticanju čitanja posebno među učenicima mlađe školske dobi. Osnovna misao projekta je učenicima približiti čitanje tako da sami otkrivaju ljepotu osjećaja dok čitaju. Ciljevi projekta su: pridobiti učenike na čitanje više od obveznih naslova lektirnih djela, naučiti o različitim kulturama i čitanju u drugim zemljama, koristiti IKT u prezentiranju svojih rezultata, obilježavanje bitnih nadnevaka tijekom godine koji su vezani uz čitanje, uređivanje Kutka za čitanje u školama i razredima diljem svijeta, organiziranje Večeri čitanja u školama i razredima diljem svijeta, postavljanje Čitateljskih izazova među projektnim partnerima, dopiranje do učeničkih obitelji i prijatelja koji ne čitaju dovoljno, na kreativan i umjetnički način posvetiti vrijeme omiljenim naslovima i likovima, pokazivanje djeci i odraslima širom svijeta kako je čitanje sve samo ne dosadno. Na primjer, kao jedan od čitateljskih izazova bilo je i čitanje djela iz Digitalne zbirke učeničkih slikovnica koje se izrađuju u OŠ Dubovac (Karlovac) pa je tom prilikom poveznica podijeljena sa svim sudionicima projekta uz poziv na čitanje. Tako su ‘lokalno’ izrađene slikovnice imale priliku biti predstavljene međunarodnim partnerima. Međunarodnom suradnjom odgojno-obrazovnih ustanova (škola i vrtića te sveučilišta) tijekom školske godine 2020./2021. na zajedničkoj temi ljepote čitanja postignut je i cilj ostvarivanja međusobne komunikacije projektnih partnera na različitim jezicima svijeta pa bilo to i gestama, kodovima, crtežima, pjesmom i govorom tijela. Nije nevažno napomenuti da se kao jedna od važnih referenci za obilježavanje književnih datuma u projektu Ljepota čitanja koristio i Kalendar događanja Hrvatskog čitateljskog društva mrežnojsamostalnihzajedničkihkreativnosti,razmjenedanaproslavematerinjemuzprezentacijaknjige,radioniceisuaktivnostimauređujecom/2021/04/28/kalendar-dogadanja-za-svibanj/(https://hcdbilten.wordpress.)kojiAnaSudarević.Zahvaljujućizajedničkimpredloženimusklopuprojekta,osmišljenebrojnenoveaktivnostikojesuspajaleknjigu,čitanje,aliistraživačkiradsupotrebnommrežnihalata.Primjersupoputoblikovanjaiobjavenaslovnicenajdražesudjelovanjeuoblikovanjuzajedničkihonlineukojesuupisivaninajdražicitativezaniknjigeičitanje,čitateljskiizazovi,snimanjevideanajeziku(čitanjeilirecitiranjepjesme)povodomMeđunarodnogdanamaterinjegjezikaiEuropskogjezikaislično.Posebnosuzanimljivebileradionicerazglednicaistraničnikačijajevrijednost,osimpoticanjesklapanjanovihkontakata.Osimaktivnosti,projektjepoticajanizaprovedbuaktivnostikojesepotommožeprezentiratinastraniciprojekta.Primjerjeradionicapodnazivom

U izdavanju građe laganje za čitanje kao i one građe koja je važna za osobe s disleksijom, iznimno je bila važna realizacija dopune Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Stupila je na snagu 8. studenoga 2018. godine. Na zagovaranju dopune Zakona sudjelovale su članice HKD-ove Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama te Komisije za autorsko pravo i otvoreni pristup. Dopunjen je čl. 86.a i 86.b. Tekst je izmijenjen u odnosu na prijašnji tako što je uključio i osobe koje “imaju perceptivne smetnje ili poteškoće u čitanju te zbog toga ne mogu čitati tiskana izdanja u istoj mjeri kao osoba koja nema takve smetnje ili poteškoće”. E-knjiga i zvučna knjiga modeli su koji će pomoći osobama s teškoćama čitanja i disleksijom.

Knjige u MP3, DAISY i PDF formatu, koriste se kako bi bile čitljive i osobama s teškoćama čitanja i razumijevanja pisanoga teksta. Posjetitelji Facebook stranice Kampanje informirani su o tome koje mrežne stranice nude dobar izbor e-lektire, ali i drugih virtualnih edukativnih sadržaja na web stranicama knjižnica i škola. Video uradak može korisnicima dati sadržaje poput pričaonica za djecu, razgovora sa stručnjacima (logopedima) na zadanu temu, animacija, lutkarskih predstava. Programi knjižnica se sele u virtualni prostor. Predavanjima logopeda nastoji se i dalje biti u kontaktu s roditeljima koji imaju djecu s teškoćama čitanja i disleksijom. Učiteljima i nastavnicima informacije logopeda uvijek su korisne jer rade s djecom u nižim razredima i možda prvi uočavaju teškoće čitanja kod djece u procesu edukacije. Kampanja je u manifestaciji Noć knjige realizirala svoj virtualni program 2020. godine pod nazivom „Omoguru čita za đake na daljinu“. Logopedinja Maja Peretić predstavila je brand Omoguru koji osobama s disleksijom i ostalim teškoćama čitanja olakšava, poboljšava i potiče ih na čitanje. U 2021. godini sudjelujemo s predavanjem logopedinje Ivane Marković koja će govoriti o praksi školskog logopeda i dati savjete roditeljima djece koja se upisuju u prvi razred osnovne škole, ali i onima koji imaju djecu s teškoćama čitanja i disleksijom.Programe kampanje koji su uspješno provedeni u narodnim i školskim knjižnicama pratimo u primjerima dobre prakse predstavljajući ih na Facebook stranici Kampanje. Neki od njih su prikazali primjenu novih tehnologija u svojim programima. To su edukativne igre na tablet računalu, edukacija korisnika za korištenje e-knjiga Hrvatske knjižnice za slijepe, izrada popisa korisnih poveznica na web stranici Knjižnice. Knjižničarke su izradile bilten zvučnih knjiga za lokalne škole. Prikazali smo i bilten s anotacijama literature na temu disleksije iz roditeljske zbirke priređene za čitanje u e-formatu. Knjižnice su priredile za stranicu Kampanje fotografije zbirke svojih e-knjiga označenih simbolom za e-knjigu.

Sve je veći broj narodnih i osnovnoškolskih knjižnica koje su kreirale zbirku građe lagane za čitanje. Hrvatska knjižnica za slijepe proizvodi sama knjižnu građu u pristupačnim formatima te omogućava informacije korisnicima s teškoćama pri čitanju standardnog tiska. U njenim prostorima se nalazi studio za snimanje zvučnih knjiga i tiskara za knjige na brajici. Hrvatska knjižnica za slijepe je partner Kampanje „I ja želim čitati!“. Kampanja je informirala o ICT-AAC - kompetencijskoj mreži zasnovanoj na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. To su inovativne usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama. U provedbi projekta sudjelovali su Fakultet elektronike i računarstva iz Zagreba, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet iz Zagreba, Filozofski fakultet iz Zagreba i Grafički fakultet iz Zagreba. Za razvoj rane pismenosti razvili su aplikacije poput Glaskalice, Male glaskalice, Slovarice, Pamtilice, E-galerije. Aplikacije koje potiču razvoj matematičkih (pred)vještina su Matematički vrtuljak, Matematička igraonica i Domino brojalica. Projekt je omogućila Europska unija, a trajao je dvije godine. Na 13. Okruglom stolu HKD-ove Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama na temu „Imate li teškoće u čitanju? Dobro došli u knjižnicu!“ održanom u rujnu 2016. godine, predstavljene su neke od navedenih inovacija kao pomoć osobama s teškoćama u čitanju i Gradskadisleksijom.knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac organizira 3. Stručni skup „Ostvarimo potencijale knjižnica – interdisciplinarnost u provedbi programa” (27. 5. 2021.) na temu „Moderne tehnologije kao pomoć kod teškoća čitanja i pisanja“. U suorganizaciji skupa je Poliklinika SUVAG, a Kampanja „I ja želim čitati!“ je podržala skup. Kampanja će u realizaciju svojih ciljeva i u budućnosti pristupati na multidisciplinarni način.

Izvori: 1. Drmić, Tihana; Palmović, M. 2012. Prepoznavanje riječi u djece s disleksijom. //Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (48) 2: 76-85.

2 TEMA BROJATEMATSKI OSVRTI TEMA BROJATEMATSKI OSVRTI 30 31 primjeni novih tehnologija u obrazovanju, važno je spomenuti potrebu informacijsko-komunikacijske edukacije svih sudionika u tom procesu. Učitelji i nastavnici koji su prihvatili nove tehnologije uočili su koliko su one važne u nastavi. Djeci su privlačne i atraktivne. Tableti su u školama, a online nastava naša je stvarnost. Stručnjaci poput psihologa, pedagoga i socijalnih radnika upozoravaju kako su mobiteli, videokamere i ostali alati digitalnog doba postali dio svakodnevice, no skrivaju i opasnosti. Od pretjeranog korištenja pa sve do ovisnosti. Računalo i internet su privlačni te pružaju obilje obrazovnih i komunikacijskih mogućnosti. Koristeći računalo i zagovarajući standard da knjižnice imaju dostupna računala za korisnike, ostvarili smo važnu dostupnost i raznovrsnost informacija za sve. Sve veći broj djece svakodnevno se služi internetom. Najveći postotak mladih internetom se koristi u svrhu komunikacije s prijateljima. Jedan dio njih koristi internet za pretraživanje sadržaja potrebnog za školu i učenje, a drugi za igranje igrica te za slušanje i presnimavanje filmova i glazbe. Djecu treba podučiti od najranije dobi digitalnim vještinama i kompetenciji. Digitalna pismenost važna je provedbu odgovornog i sigurnog korištenja internetom. Osobama s teškoćama čitanja i disleksijom treba omogućiti dostupnost svih informacija. U tome nam pomaže računalo s brojnim mogućnostima. Možemo ugraditi aplikacije koje će omogućiti lakše čitanje – veće slovo, veći razmak između redova, drugačiju boju podloge.

2. Kesić, Tanja. 2003. Integrirana marketinška komunikacija : oglašavanje, unapređenje prodaje, internet, odnosi s javnošću, publicitet, osobna prodaja. Opinio. Zagreb.

3. Nielsen, Gyda Skat; Irvall, B. 2004. Smjernice za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom. Hrvatsko knjižničarsko društvo. Zagreb. 4. Reardon, Kathleen. 1998. Interpersonalna komunikacija : gdje se misli susreću. Alinea. Zagreb. 5. Robotić, Petra. 2015. Zamke virtualnog svijeta: zaštita djece i mladih na internetu i prevencija ovisnosti. // JAHS. 1(2): 81-96.

Karlovac domaćin je nacionalnog Booktrailer Film Festivala čija je namjera poticanje čitanja i izražavanja filmskim sredstvima. Festival je nastao u suradnji s talijanskom srednjom školom Liceo A. Callini iz Brescie koja organizira festival na međunarodnoj razini već 14 godina. Osim Hrvatske i Italije, uključene su Poljska i FestivalRumunjska.jenamijenjen srednjoškolskoj populaciji. Sudionici samostalno biraju književni predložak te sami, u paru ili skupini, izrađuju najavni film u trajanju od 1.30 minuta koji mora imati isti naslov kao knjiga. Budući da se radi o međunarodnom festivalu, nužno je da film ima titlove na engleskom jeziku. Ove je godine prijavljeno više od 200 booktrailera što je međunarodnom žiriju dalo dosta posla. Uz podršku Grada Karlovca i Karlovačke županije, nacionalni se BFF održao kao online događanje 26.3.2021. Bila je to revija filmova koji su udovoljili propozicijama festivala, a potom je uslijedila objava rezultata glasanja našeg nacionalnog žirija. Žiri u sastavu Ana Đordić (prof. hrvatskog jezika i filmske umjetnosti), Ilija Barišić (prof. hrvatskog jezika i filmske umjetnosti) i Danijel Kušan (redatelj) proglasio je tri nagrađena booktrailera čiji su autori primili novčane nagrade. Prvo je mjesto osvojio booktrailer Na vodi Frana Radelića i Fabijana Ivančića nastao prema istoimenoj Maupassantovoj noveli, drugu nagradu osvojio je Jakov Benčić s booktrailerom Bezbojni Tsukuru Tazaki i njegove godine hodočašća prema knjizi Harukija Murakamija, a treću Maja Šebelić s booktrailerom Fahrenheit 451 prema romanu Raya Bradburya. Na međunarodnu je razinu upućen i booktrailer Sestrica s jezera prema romanu Gorana Tribusona, skupni rad srednjoškolaca iz Delnica. Sva četiri filma ulaze u konkurenciju za nagradu publike i europsku nagradu koju je ove godine dobila naša predstavnica, učenica Maja Šebelić sa svojim booktrailerom Fahrenheit 451 Od početka sudjelovanja u ovom projektu bili smo pred mnogim pandemijskim izazovima. Naš je festival zapravo postao online događanje koje smo uspješno realizirali zahvaljujući suradnji s CARNET-om. Želja nam je i dalje poticati čitanje i kreativnost srednjoškolaca u izradi najavnih filmova, no iskreno se nadamo da ćemo se iduće godine družiti uživo!

Ivana Vladilo

Pojavljivaleivana.vladilo@gmail.comsuseumedijima

Martina Vičić Crnković Druguvicrmartina@gmail.comgodinuzaredomGimnazija

PRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE

Zašto? Vrbnik nema javnu knjižnicu. Mnogima posuđujem na čitanje knjige iz osobne biblioteke. Želim poticati čitanje i ljubav prema knjizi u sredini koja je oduvijek bila kulturno osviještena i velikim imenima doprinijela bogatstvu hrvatskog kulturnog nasljeđa. Želim ispitati interes i dobivenim rezultatima poduprijeti ideju osnivanja javne knjižnice u Vrbniku. Ili - tek novim sadržajem oplemeniti život naše male društvene zajednice.

I, na kraju, ali ne manje važno, i sama sam malu knjižnicu posvetila važnoj mi osobi, prijateljici, mojoj učiteljici iz predmeta Vrbnik, izvanrednoj osobi koja nas je prerano napustila, a imale smo još toliko planova… Mariji Kraljić u spomen postavila sam Malu slobodnu knjižnicu Slika 7: Mala slobodna knjižnica „Inana“ u Vrbniku „Inana“. I danas, u ožujku 2021. „Inana“ stoji netaknuta, knjige se izmjenjuju, prazni se i puni, čita se itekako. Ona više nije „moja“, o njoj brinemo svi i davno je zaboravljen skepticizam mještana i prorokovanje kratkog joj opstanka. Štoviše, na netu sam zamijetila i oduševljene komentare turista koji su je otkrili i za svog boravka u Vrbniku koristili. Konačno, zašto sam oduševljena, na početku spomenutom Facebook stranicom? Svi moji pokušaji lociranja knjižnice na svjetsku mapu pokreta propali su jer to se plaća nezanemarivim iznosom. Sad nam je ponuđen automatizirani obrazac s ciljem prikupljanja podataka i besplatno lociranje svih Malih slobodnih knjižnica na mapi Hrvatske, što držim izvanrednim pothvatom. Vjerujem kako će pokret u Hrvatskoj i dalje rasti, na zadovoljstvo i korist čitateljske društvene zajednice koja je, što god mislili, velika i jaka.

Slika 6: Logo Booktrailer Film Festivala Čitanjem do filma Mala slobodna knjižnica „Inana“ u Vrbniku

2 TEMA BROJAPRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE TEMA BROJAPRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE 32 33

zadnjih godina vijesti o postavljanju Malih slobodnih knjižnica kao ekskluziva i svaki me put podsjećale na činjenicu da sam, bez namjere samohvale, ipak u Hrvatskoj bila pionir sa svojom postavljenom u Vrbniku na otoku Krku, sad već davne 2013. godine. No kad si ispred vremena, nije neobično biti vremenom zaboravljen sa začecima, važno je da dobre ideje zažive i postanu dobra, vrijedna praksa. I tako se pojavila ove godine na Facebooku stranica https://www.facebook. com/kucicezaknjige/, posvećena upravo Malim slobodnim knjižnicama u Hrvatskoj, zbog koje sam obnovila sjećanje na početak.Maluslobodnu knjižnicu „Inana“ (nadimak kojim me zovu samo najbliži) predstavila sam samo jednom, u HKD Novostima 2014. https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/ clanak/859, pa ću iz teksta, koji je ujedno i dokaz vremena njezinog postavljanja, izdvojiti: Pokret malih slobodnih knjižnica svjetski je pokret. Prvu je 2009. postavio Todd Bol (Wisconsin) u spomen preminuloj majci učiteljici, dajući na korištenje susjedima njezinu knjižnu ostavštinu. Iako je danas, zahvaljujući elektroničkim medijima, knjiga dostupnija no ikad, pokret postavljanja malih slobodnih knjižnica počeo se intenzivno širiti.Moja namjera postavljanja jedne takve u Vrbniku tinjala je dugo, ali realizacija je potrajala. Najprije sam obilazila konobe i sufite u potrazi za odgovarajućim komadom namještaja, bezuspješno. Nije bilo druge nego namjenski izraditi ormarić, ali pribaviti i donaciju za tu namjenu. Pribavila sam i dopuštenje općinske načelnice za postavljanje knjižnice na zid Kneževog dvora, općinske zgrade u kojoj je smješten Turistički ured i Knjižnica obitelji Vitezić.Usubotu, 19. listopada 2013. postavljena je i otvorena Mala slobodna knjižnica „Inana“, napunjena mojim knjigama te naslovima koje sam pribavila donacijom Naklade Kvarner. Prva na otoku, jedna od malobrojnih u Hrvatskoj (tada druga, prema mojim saznanjima netom prije u jednom zagrebačkom parku postavio je majušnu kolega knjižničar Dejan Šiptar ), a dio svjetskoga pokreta.

AKTUALNO

Ozaljski akvarel stiha

Bogdan Bošnjak Programknjiznicaozalj@gmail.comvečeripoezijeOzaljski akvarel stiha pokrenut je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Ivana Belostenca Ozalj u siječnju 2019. godine. Začetnici programa ozaljski su pjesnici Marijan Lončarić i Miro Lončarić. Program vodi i organizira Marijan Lončarić u suradnji s ozaljskom gradskom knjižnicom. Upečatljiv naziv programa veže Ozalj, slikarstvo i poeziju te upućuje na inkluzivan pristup stvaralaštvu i umjetnosti. U nazivu najviše do izražaja dolaze slikarstvo i poezija, ali upravo njihovo spajanje poziva i na vezanje drugih kreativnih pravaca. Kroz asocijacije koje se najprije vežu uz Ozalj i pojam akvarela, naziv programa ujedno je i posveta velikoj ozaljskoj slikarici Slavi Raškaj koja je najpoznatija po svojim majstorskim akvarelima.

2 TEMA BROJAPRAKSA, IDEJE, INICIJATIVE TEMA BROJAAKTUALNO 34 35

Ime Ozaljski akvarel stiha također odražava ciljeve programa: poticanje svih oblika kreativnosti i stvaralaštva te promicanje poezije, ali i drugih grana umjetnosti, posebno glazbe, književnosti i likovnog izričaja, kroz druženje i razmjenu poetskog izraza i inspiracije. U Gradskoj knjižnici Ozalj dosad je održano ukupno deset Akvarela, šest u 2019. i samo četiri u 2020. godini. Izvorno je planirano održavanje večeri poezije svaka dva mjeseca ili češće, ali broj realiziranih pjesničkih druženja u 2020. smanjen je zbog pandemije COVID-19 i epidemioloških mjera. Ipak, nakon pojave pandemije, tri su Akvarela uspješno organizirana u skladu s epidemiološkim mjerama i s ograničenim brojem sudionika, a program će se, u prilagođenom obliku i u skladu s prilikama i mogućnostima, nastaviti i ubuduće, u 2021. godini. Na večerima poezije u sklopu Akvarela stiha u pravilu kao posebni gosti nastupaju jedan ili dva pjesnika koji predstavljaju svoje aktualne zbirke pjesama, a potom po principu „otvorenog mikrofona“ svoje pjesme imaju priliku recitirati svi okupljeni pjesnici i ljubitelji poezije. Kao posebni gosti, svoju su poeziju predstavili pjesnici Milko Kiš, Ivanka Blažević Kiš, Sonja Kušec, Abdulah Bećirević „Alija“, Zvonimir Friganović, Barbara Baždarić, Antun Tudić i Josip Fabina. Začetnici programa, Miro Lončarić i Marijan Lončarić, također su nastupili kao posebni gosti i predstavili svoje debitantske zbirke poezije, Osobna iskaznica i 3:15. Program stavlja naglasak na poeziju, ali na Akvarelima se nerijetko mogu čuti i kratke priče te čak i pokoji duhoviti stand-up, a gotovo svako ozaljsko pjesničko druženje popraćeno je i glazbenim točkama koje proširuju program i služe kao predah između recitacija.

Erasmus+ Integrirana pismenost na djelu (Erasmus+ Integrated Literacy in Action – ILA)

Na dosadašnjim Akvarelima svirali su i pjevali okupljeni pjesnici i ljubitelji poezije te učenici i profesori Područnog odjela Ozalj Glazbene škole Karlovac. U duhu otvorenosti i uključivosti, program nije usmjeren samo na afirmirane pjesnike koji su već objavili zbirke pjesama, već se njime nastoji potaknuti i pjesnički amaterizam te dati prilika svakome da predstavi vlastite stihove. Štoviše, pjesnici amateri često ostavljaju snažan dojam i na Akvarelu su u ozračju prihvaćanja i poticanja zasjali mnogi pritajeni umjetnici te pritom među istomišljenicima stekli motivaciju za daljnji razvoj svog kreativnog izričaja. Program je omiljen i vrlo dobro posjećen, naročito od strane ozaljskih, karlovačkih i zagrebačkih pjesnika i štovatelja poezije. Članovi Kluba ljubitelja poezije Stihom u srce, primjerice, koji djeluje u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, redoviti su gosti. Ozalj je poznat kao grad iznimno bogate kulturno-povijesne i umjetničke tradicije, a Ozaljski akvarel stiha svojim se djelovanjem istaknuo kao jedan od njezinih današnjih vrijednih nositelja i, nije pretjerano reći, kao njezin suvremeni nastavak.

Jelena Crnek, voditeljica projekta X.jelena.crnek@gmail.comgimnazija“IvanSupek” u travnju 2020. godine uspješno je prijavila novi Erasmus+ projekt pod nazivom “Integrirana pismenost na djelu” (Erasmus+ Integrated Literacy in Action – ILA ). Agencija za mobilnost i projekte Europske unije prepoznala je vrijednost ovoga projekta odobrivši mu financijska sredstva i razdoblje od dvije godine potrebno za njegovu provedbu. Erasmus+ ILA projekt prirodni je nastavak njegove uspješne prethodnice, Priručnika za neodlučne, posrnule i loše čitatelje, predstavljajući svojim kontekstom proširenje teme čitateljske pismenosti na područja matematičke, financijske, medijske i prirodoslovne pismenosti učenika srednjih škola. Naglasak novoga projekta stavljen je na aktualnu temu integrirane pismenosti. Erasmus+ ILA projekt uključuje sudjelovanje četiriju europskih partnera, gimnazija: Pavla Jozefa Šafárika – Slovačka, IES Eras de Renueva – Španjolska, II. gimnaziju Split, Hrvatska i X. gimnaziju “Ivan Supek” kao njegova glavnoga nositelja.

Desetljeće “eksplozije” znanja Posljednje je desetljeće suočilo nastavnike i učenike s radikalnim promjenama u obrazovnim procesima. “Eksplozija” znanja, fragmentirani rasporedi predavanja, zabrinutost zbog relevantnosti kurikuluma i nedostatka veza i odnosa među disciplinama često se, u recentnim studijama (Jacobs 1989; Lipson, et al. 1993; Cromwell 1989) i europskim projektima na temu pismenosti (EU HGHGL 2012, PISA 2018, PIRLS 2016, ADORE 2009, Eurydice 2011) navode kao razlozi za pomak obrazovnih procesa prema integraciji znanja. Zabrinutost oko nacionalne razine postignuća u pismenosti i visokih stopa napuštanja škola stavile su u središte pozornosti svaku obrazovnu promjenu koja može dovesti do povećanog uspjeha učenika. Integracija se nameće kao jedno od moguće uspješnih rješenja.Kretanja spram globalne ekonomije i međunarodnim vezama, kao i brze promjene u tehnologiji, neizbježno guraju obrazovanje prema integraciji. Te su snage u suvremenim školama pojačane trendovima globalne međuovisnosti i međusobne povezanosti složenih sustava, povećanjem brzine i složenosti 21. stoljeća, širenjem znanja i potrebom povećane sposobnosti radnika za crpljenjem znanja s mnogih raznorodnih polja, a sve u cilju efikasnijega rješavanja problema koji uključuju međusobno povezane čimbenike. U ovome procesu nastavnici i učenici suočeni su s radikalnim promjenama. Pristup integriranoga kurikuluma i njegova povezanost sa stvarnim životom Dugo se problem učenika koji su se borili s pismenošću u većini školskih predmeta prepoznavao samo u okviru jezičnoga kurikuluma, uzimajući ga zdravo za gotovo, zanemarujući pri tom posljedice prelijevanja na druga predmetna područja. Aktivnosti Erasmus+ ILA projekta pomoći će sudionicima i njegovim kasnijim korisnicima u razumijevanju blagodati i načina kako integrirani kurikulum može pomoći nastavnicima i učenicima da podrže njegove pozitivne učinke. Integracija različitih predmetnih područja, ugrađena u projektne aktivnosti, bavit će se mnogim trenutnim problemima s glavnim ciljevima: brži pristup informacijama; smanjenje dupliciranih vještina i koncepata u različitim predmetnim područjima; povećanje relevantnosti informacija za učenike, uzimajući u obzir kontekst stvarnoga života; usredotočenost na vještine Slika 8: Začetnici programa pjesnici Marijan Lončarić i Miro Lončarić Slika 9: Logo Erasmus+ Integrated Literacy in Action – ILA

Projekt je naišao na veliku zainteresiranost te se preko eTwinning platforme u projekt aktivno uključilo čak 269 učitelja s velikim brojem učenika iz čak 7 europskih zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska). Na Facebook stranicu projekta uključeno je oko 800 učitelja i knjižničara koji aktivno postavljaju svoje materijale, međusobno surađuju i razmjenjuju ideje.

2 TEMA BROJA TEMA BROJAAKTUALNOAKTUALNO 36 37

eTwinning projekt Uz čitanje riječi rastu

Rezultati Erasmus+ ILA projekta Opipljivi rezultati projektnih aktivnosti bit će predstavljeni u okviru Studije slučaja koja će uključiti rezultate LTTA aktivnosti, objedinjujući integrirani kurikulum te rezultate rada s tzv. “otvorenog sata” stručnjaka i nastavnika koji zastupaju 4 predmetna područja. Nematerijalni rezultati odrazit će se na promjenu društvenoga i obrazovnog etosa kad god prednosti integracijskog učenja dospiju u fokus donositelja odluka, na razini zemalja sudionica projekta, ali i europskih obrazovnih donosioca odluka. Izvori: 1. ADORE 2009, Project Teaching Adolescent Struggling Readers. A Comparative Study of Good Practices in European Countries, uploads/documents/13-0155.pdfhttps://www.bvekennis.nl/wp-content/

2. Cromwell, Sam. 1989. “A New Way of Thinking . The Challenge of the Future.” Educational Leadership 49/1 3. Eurydice. 2011. Teaching Reading in Europe: Contexts, Policies and Practices, 51a8b9d44cfaEdetail/-/publication/cb864934-0f5a-4984-bd56-https://op.europa.eu/en/publication4. U: High level Group of Experts on Literacy, Final report. September 2012. Documentos/CEPCEP/LITERACY_FINAL_REPORT.pdfhttp://icm.fch.lisboa.ucp.pt/resources/ 5. Jacobs, H. H. 1989. Interdisciplinary Curriculum: Design and Implementation. Alexandria, VA: Association for Supervision and Curriculum Development. 6. Marjorije Y. Lipson, Sheila W. Valencia, Karen K. Wixson and Charles W. Peters. 1993. Integration and Thematic Teaching: Integration to Improve Teaching and Learning 7. PIRLS 2016. p16-pirls-international-results-in-reading.pdfhttps://nicspaull.files.wordpress.com/2017/12/ PISA 2018. Reading Literacy Framework, pdf/14f3abfc-966c-46b1-a8d8-4d962193ecfdPisa+2018+reading+literacy+framework+_final.www.iprase.tn.it/documents/20178/344196/https:// Marija portal koji nastavnicima i njihovim učenicima pruža odličnu priliku za upoznavanje, razmjenu ideja i suradnju s kolegama iz europskih škola kroz različite zajedničke virtualne projekte. Jedan od takvih projekata je i međunarodni eTwinning projekt kojeg su osmislile učiteljice Osnovne škole Ladimirevci Ljiljana Marinjak i Marija Bulut Lukačević, u suradnji s učiteljicom Monikom Mužar- Kos iz Osnovne škole Hinka Juhna, Podgorač. Naziv projekta je Uz čitanje riječi rastu/ Words grow by reading, a namijenjen je učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Projekt se provodi tijekom cijele školske godine 2020./2021.

koje se mogu prenijeti u druge discipline i u sam život; razumijevanje koncepata i temeljnih struktura; razvoj višestrukih perspektiva koje vode do integriranije baze znanja; učenička spoznaja cjelokupne slike, umjesto njenih usitnjenih dijelova; podučavanje interdisciplinarnih životnih vještina; odmak od poučavanja izoliranih činjenica prema konstruktivističkom pogledu na učenje, onakvom koji vrednuje dubinsko znanje o predmetima; pomak od pamćenja i recitiranja izoliranih činjenica i brojki do stvaranja veza između pojmova. Trajni argument integracije znanja i vještina jest da predstavlja način da se izbjegne usitnjeno i nebitno usvajanje izoliranih činjenica, čime se znanje pretvara u osobne korisne alate za učenje novih informacija i konačno za postizanje sveobuhvatnih vještina opismenjavanja. Sposobnost mladih u uspostavljanju međupredmetnih veza, rješavanju problema povezivanjem iz više perspektiva, uključujući pri tom informacije iz različitih područja, očit je i ključni preduvjet za njihov uspjeh u budućnosti. Jedan od ključnih ciljeva Erasmus+ ILA projekta također je i stvaranje mogućnosti poboljšanja sposobnosti učenika da stečene vještine uoče i primijene više puta. Umjesto podučavanja strategija razumijevanja iz samo jednog predmeta, podučavanje tih strategija u više disciplina dat će učenicima priliku da ih češće vide i provode.

Bulut Lukačević Jednamarija.bulut@gmail.comodaktivnostiprograma Erasmus+ je i eTwinning

Dio aktivnosti su osmislile i predložile autorice u okviru predloženih datuma: tijekom Mjeseca školske knjižnice ostvariti suradnju sa školskom knjižnicom, obilježiti Mjesec knjige brojnim čitalačkim aktivnostima, obilježiti Svjetski dan čitanja naglas stvarajući zajedničku Wakelet kolekciju audio/video snimaka čitanja učenika, stvaranje zajedničke

Rezultati projekta

8.

Padlet ploče - Bajkoviti junaci danas, prezentiranje omiljene knjige projektnim partnerima putem videokonferencije uz izbor najuspješnijeg i najzanimljivijeg reklamnog letka/ plakata u kategoriji mlađeg osnovnoškolskog uzrasta i starijeg osnovnoškolskog uzrasta… Učitelji/učiteljice projektni partneri slobodno uvode i dodatne aktivnosti koje su u skladu s projektnim ciljevima i interesima učenika.

mr. sc.

Projektni partneri su na vrlo zanimljiv način obrađivali različita književna djela povezujući sadržaje s različitim područjima jezika, prirodoslovlja i umjetnosti. Na vrlo

Ciljevi Projektnimprojektaaktivnostima poticati radost čitanja, razvijati vještinu čitanja, učiti kako se odnositi prema knjizi, pobuditi interes učenika za samostalno posuđivanje i čitanje knjiga, osnaživati kritičko mišljenje o pročitanom, prikazati projektne aktivnosti kroz uporabu IKT-a. Poticati druge učenike škole, lokalnu zajednicu i širu javnost na razvijanje kulture provođenja slobodnog vremena kroz čitalačke aktivnosti. Osnažiti ulogu čitanja u razvoju jezičnih, komunikacijskih i stvaralačkih kompetencija potrebnih za izazove suvremenog društva.

Uspostavljanjem veza unutar različitih predmetnih područja, integracija će se usredotočiti na povezivanje stečenih znanja i vještina, omogućavajući učenicima da se uključe u relevantne, značajne aktivnosti koje se mogu povezati sa stvarnim životom. U konačnici, ovo će stvoriti višu razinu razumijevanja i zadržavanja informacija kod učenika, a potom dovesti i do poboljšanja njihove pismenosti kao i do povećanja njihove unutarnje motivacije. Nastavnici sudionici će se tijekom razmjene dobre prakse i LTTA aktivnosti okrenuti integriranom kurikulumu koji proizlazi iz četiri predložena predmetna područja povezujući ih s kontekstom stvarnoga života. U procesu stvaranja izazovnih, zabavnih i smislenih zadataka koji pomažu učenicima da se povežu s informacijama, nastavnicima koji sudjeluju, a kasnije i njihovim kolegama, također će se pružiti prilika da uče o različitim područjima interesa, možda upravo tamo gdje je njihova stručnost nedostatna ili skromna. Nastavnici će, jednako kao i učenici, iskoristiti priliku za osobni rast upravo zbog izloženosti bogatstvu koje pružaju različite perspektive, jačajući tako svoju nastavničku ulogu i profesiju. Planirane aktivnosti učinit će učenike svjesnijim veza na području sadržaja, pružit će okruženje za učenje koje podupire akademske i društvene potrebe, rastvoriti granice među disciplinama i poticati jače odnose učenika i učitelja.

Napokon, aktivnosti Erasmus+ ILA projekta promovirat će razvoj kulture i zajednice u učionici stjecanjem dubljeg razumijevanja našeg društva, povijesti i sposobnosti učenika da prepoznaju i cijene različitost.

Projekt Uz čitanje riječi rastu u skladu je s Nacionalnom strategijom za poticanje čitanja - Čitajmo da ne ostanemo bez riječi 2017./2022., koja promiče čitanje kao osobitu društvenu vrijednost. U tom dokumentu je istaknuto da jednako kao što čitanje doprinosi razvijanju društva, tako i društvo treba omogućiti usvajanje i razvijanje čitateljskih navika i posljedično, oblikovanje kompetentnih čitatelja. Akcijski plan provedbe ove strategije u školama uključuje osmišljavanje i provođenje programa poticanja čitanja u školskoj dobi (osnovna i srednja škola). Time se želi potaknuti učitelje, nastavnike i stručne suradnike da u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djecom koriste sadržaje i metode koje potiču kvalitetno čitanje i sklonost čitanju. Upravo na tim temeljima nastao je eTwinning projekt Uz čitanje riječi rastu Opis projekta U projektu se različitim kreativnim aktivnostima nastoji približiti djeci čitanje knjiga te time izgrađivati kulturu čitanja, razvijati čitalačku vještinu učenika i njihovo kritičko mišljenje. Kroz naviku čitanja i promišljanja različitih vrsta književnih djela nastoji se utjecati na cjeloživotno obrazovanje učenika. Osnovna vodilja u radu s učenicima različitih uzrasta je poticati radost čitanja, uvoditi u čitanje, razvijati vještinu čitanja, učiti kako se odnositi prema knjizi, pobuditi interes učenika za samostalno posuđivanje i čitanje knjiga. Čitalačkim aktivnostima želi se utjecati na izgrađivanje svestrane stvaralačke osobe razvijenih sposobnosti čitanja, izražavanja, doživljavanja i vrednovanja književnih djela te samim time razvijati kulturu provođenja slobodnog vremena. Tijekom cijele školske godine projektni partneri slobodni su izabrati aktivnosti koje će provesti sa svojim učenicima. Na samom početku projekta, kako bi se projektni partneri međusobno upoznali, na Twinspaceu je postavljena stranica za predstavljanje i upoznavanje projektnih partnera. Projektni partneri su proučili radni postupak te su zamoljeni da razmisle o aktivnostima koje bi ostvarili tijekom trajanja projekta.

2 TEMA BROJAAKTUALNO TEMA BROJAAKTUALNO 38 39

Verena Tibljaš verena.tibljas@gkri.hr Sanja Dunatov Ovogodišnjisanja.dunatov@gkri.hrTjedandobre dječje knjige možda je neuobičajen u odnosu na sva svoja prethodna izdanja, a možda je tek prvi u nizu novih i baš ovakvih Tjedana. U svakom slučaju, ostat će upamćen po linkovima koji su služili umjesto kucanja, po autorima koji su nam umjesto na vrata dolazili na ekran, po razgovorima koje smo slušali u odvojenim sobama… svatko u svom sobičku, svatko u svom malom oblaku sigurnosti i čuvanja od COVID-a. Jer bio je svojevrsni lockdown, a mi nismo željeli da nas dvije godine zaredom pokosi istim oruđem. Zauzdane su mu uzde! Deveti Tjedan dobre dječje knjige je iza nas! Po čemu Organizacijskidrugačiji?izazovan, triput je mijenjao ruho. Planove bio primoran mijenjati i na dnevnoj bazi. Provedbeno izazovan, doživljajno neobičan, ali nakon svega crta koju podvlačimo ima vedre boje. Po čemu ipak isti?

Namijenjen djeci i svima koji rade s djecom i promiču čitanje, s ciljem isticanja dobrih dječjih knjiga, kvalitetnih tema i autora. Posvećen radosti čitanja, čaroliji stvaranja i užitku svakovrsne igre, diljem Gradske knjižnice Rijeka i narodnih knjižnica Primorsko-goranske županije. Ostat će on upamćen i kao prvi Tjedan dobre dječje knjige koji se “javljao” iz Dječje kuće, perjanice nove riječke dječje kulturne stvarnosti u kojoj se, na njenom trećem katu ponosno i ljupko smjestio Dječji odjel Stribor Gradske knjižnice Rijeka. Popularni Stribor. Dječja kuća donijela je novi dašak radosti malim (i velikim) Riječanima u ovim čudnim i ograničenim vremenima. Ispunjena je od prizemlja do krova razigranim prostorijama, od kojih je jedna posebnija od drugih - čupava Šuma Striborova, soba ispletena kao velika zidno-podna tapiserija koja poziva na čupkanje i na ležanje, ponekad na jedno i drugo istovremeno. Namijenjena je programskim aktivnostima, a knjižnica Stribor smještena je tik iznad nje. U trenutcima čežnje i žudnje jedne za drugom, dovoljno je prići staklenom dimnjaku koji ih povezuje i baciti oko “kroz dimnjak” iz Šume u knjižnicu ili obrnuto - toliko su blizu i toliko su povezane.Pabacimo

Odrasli koji se bave djecom i dječjom knjigom mogli su poslušati predavanje profesorica Učiteljskog fakulteta u Rijeci Maje Verdonik i Vesne Katić Slikovnice od najranije dobi o važnosti čitanja djeci od najranije dobi, o vrstama

jedan poseban pogled na ovu manifestaciju kroz Striborovo stakleno oko - pogled na čupavu Šumu Striborovu u kojoj su se sva ta čuda ove godine zbivala i kroz ono Striborovo digitalno oko kroz koje je manifestaciju pratilo više parova knjižničarskih očiju. Od 19. do 26. travnja 2021. na vlasti su u ovom dijelu svemira, Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji bili Bistrooki! Zoomalo se od jutra do navečer, pričopričalo o knjigama, ilustracijama, prevođenju s piscima, ilustratorima, prevoditeljima, kritičarima, profesorima i drugim ljudima od riječi i crteža! Svi su programi (osim izložbi) bili online: javljanja autora tekla su jednim dijelom iz sigurnosti njihovih domova, a nekolicina je ipak odabrala doći u Rijeku i povezati se sa svojim čitateljima iz Šume Striborove: Nikolina Manojlović Vračar, Roman Simić, Marija Bratonja, Ivanka Ferenčić Martinčić i Jelena Pervan. Program je kao po običaju nudio sadržaje za svakog ponešto, od jutra do navečer. Za najmlađe i roditelje, za školarce, za buduće ilustratore/dizajnere/prevoditelje (srednjoškolce), za odrasle koji se bave djecom i dječjom knjigom. Čast otvaranja imala je mlada ilustratorica Hana Vrca koja se predstavila dvostruko: izložbom ilustracija, prvom takvom u novom Striborovom domu, te inspirativnim, poticajnim razgovorom sa srednjoškolcima, budućim grafičkim dizajnerima. Čast zatvaranja manifestacije pripala je vještoj pripovjedačici Dijani Zorić iz Laboratorija zabave uz koju su predškolci i sami postali pripovjedači priča. A u međuvremenu, u tjedan dana raznovrsnih programa, s najmlađima u društvu roditelja priče su podijelile i Ivanka Ferenčić Martinčić i heklani zeko, svestrana Ivana Guljašević (poznatija kao Čarapojedac!), i topla pričopričalica (Mrljekova, Prljekova i Hrkalova mama) Jelena Pervan. Školarci su uživali uz poetske glagole Nikoline Manojlović Vračar, listanje i pabirčenje stručnih knjiga u izdanju Školske knjige koje je odabrala predstaviti Željka Horvat Vukelja, uz legendarnu Silviju Šesto s 15-ak novih knjiga, vedrog Romana Simića i nove Jurine pustolovine, Micu Dizajnericu i na kreativnoj radionici učili kako izraditi pop-up knjigu. Buduće prevoditelje, srednjoškolce, inspirirala je prevoditeljica Snježana Husić, kako prevesti tekst na izmišljenom jeziku, što sve treba znati dobar prevoditelj (konkretni primjeri iz prevedenih djela, upute, savjeti i trikovi) i što je najteže kod prevođenja (ispoštovati rok).

kreativan način učenici su promišljali o događajima i likovima iz književnih djela. Tako su u jednoj projektnoj aktivnosti prikazali kako bi danas izgledao njihov omiljeni lik iz bajke i što bi radio. „Trnoružica bi se u moderno doba prvo školovala za modnu dizajnericu. Nakon toga bi se zaposlila, a poslije malo dužeg vremena bi otvorila svoju modnu kuću pod nazivom „Tri vile“…samo je jedno od razmišljanja učenika. Svoj uradak postavili su na zajedničku Padlet ploču, kako bi svi projektni partneri mogli međusobno surađivati i vidjeti uratke drugih. U okviru projekta nastala je kolekcija brojnih aktivnosti za različite uzraste i raznolike sposobnosti učenika koja će trajno biti dostupna na Facebook stranici, na Twinspaceu projekta te na web stranici projekta Uz čitanje riječi rastu pokazaliTijekomsites.google.com/view/uz-citanje-rijeci-rastu/o-projektu(https://).aktivnostikojesudosadaprovedeneučenicisukreativno,kritičkoikvalitetnočitanjekojeje rezultiralo promišljanjem književnih djela te razvijanjem čitalačke kulture. Projekt je također potaknuo vidljivost književne kritike koja je inače vrlo oskudna u medijskom prostoru. S obzirom da projekt uključuje i korištenje IKT-a u prikazu kritičkog promišljanja i stvaralaštva potaknutog čitanjem, omogućio je prilagodbu učenika na promijenjeni načini čitanja u digitalnom okruženju. Učitelje i učenike projekt je potaknuo na međusobnu suradnju korištenjem suvremenih tehnologija putem videokonferencija i korištenjem različitih digitalnih alata, kao što su Padlet, Wakelet, Genially, Powtoon, Word Cloud, Canva, Google prezentacije, Toony Tool, Book Creator, Flipgrid i mnogi drugi. Projektni partneri su osmislili projektne aktivnosti koje imaju vrlo široku primjenu jer se mogu prilagoditi i online nastavi. Po završetku projekta kolekcija aktivnosti i materijala će biti javno dostupna u budućnosti.

Slika 10: Nikolina Manojlović Vračar s gitarom na podu Šume Striborove (Dječja kuća) (autor: Gradska knjižnica Rijeka) Striborov pogled na Tjedan dobre dječje knjige 2021.

Prikaz knjige Dobrila Zvonarek Idzvonarek@nsk.hrptičicenagranama znaju da su kreativne industrije već odavna u središtu ekonomskih zbivanja, a da je prisutnost na društvenim mrežama postala biti ili ne biti u poslovnom okruženju. Ovaj je imperativ još više dobio na snazi u doba obilježeno pandemijom, kada se mnogo toga moralo preseliti u sferu virtualnog. Zanimljivo je pritom da je knjiga Nakladnici na društvenim mrežama: Poslovne strategije nakladnika i korisnici digitalnih društvenih mreža, inače prerađeni doktorski rad Petre Ljevak, objavljena netom prije nego što je specifična čestica koju znanost svrstava na granicu između živog i neživog svijeta počela diktirati našu svakodnevicu, privatnu te osobito profesionalnu. U kontekstu te spoznaje, smijemo vjerovati da je autorica svojim istraživanjem pomogla mnogim nakladnicima da u krizi uzrokovanoj pandemijom prepoznaju priliku za gradnju boljeg poslovnog modela. Polazište autoričina rada je suvremeni čitatelj, kojeg je promišljeno preimenovala u društvenog čitatelja. „Novi društveni čitatelj umrežen je, zasićen tradicionalnim medijima, više vjeruje preporuci na mrežama nego novinama, aktivan je i kritičan, a može prosljeđivati informacije svojom mrežom.“ U središte zanimanja ovog rada i istraživanja koje mu je u podlozi tako dolaze poslovne strategije nakladnika prilagođene upravo društvenom čitatelju, nositelju „mrežne predaje“, koji je s nakladnicima u stalnom dijalogu. Naravno, kako bi im se kvalitetno pristupilo, društvene je čitatelje bilo potrebno segmentirati prema brojnim segmentacijskim kriterijima.

slikovnica prilagođenih djeci rane dobi s pridruženim predstavljanjem suradničkog projekta Gradske knjižnice Rijeka i Učiteljskog fakulteta u Rijeci u organizaciji i provedbi pričaonice za djecu rane dobi i roditelje.

Društvene čitatelje podijelila je u tri grupe: one koji preferiraju trivijalnu književnost, zatim one koji preferiraju visoku prijevodnu književnost te one koji preferiraju i visoku prijevodnu i hrvatsku književnost. Zanimljivo je pritom da na Facebooku, na koji se autorica koncentrirala u svojem istraživanju jer ga, između ostalog, koristi najveći broj domaćih nakladnika, najviše vremena provode čitatelji prve skupine. Osvrćući se na postojeće strategije nakladničkog poslovanja na digitalnim društvenim mrežama u Hrvatskoj, potvrdila je ranije provedena istraživanja, prema kojima se hrvatski nakladnici društvenim mrežama koriste prvenstveno u području prodaje i marketinga. No najpopularnije nakladničke objave na Facebooku ipak spadaju u kategoriju zabave (citati, slike knjižnica i starih knjiga, videopoveznice, glazba…), što svjedoči, sugerira autorica, o simboličkom kapitalu knjige, odnosno želji korisnika da s knjigom bude povezan te da mu ona bude koristan alat u vlastitom brendiranju.

Prema istraživanju koje je autorica provela, društveni čitatelji, za razliku od „običnih čitatelja“, uglavnom nisu u braku, prosječna dob im je 30,26 godina („običnim čitateljima“ dob je 41,82 godine), češće su ženskog spola, najčešće su studenti ili su zaposleni u srednjem i nižem menadžmentu, a uz to su i stručnjaci i intelektualci.

2 TEMA BROJAAKTUALNO TEMA BROJAPROČITALI SMO ZA VAS 40 41

Uvažavajući specifičnosti nakladničkog poslovanja u Hrvatskoj (malo tržište uvjetovano jezikom, znatan udio institucionalnih potpora), autorica na kraju istraživanja daje konkretne prijedloge za učinkovitu komunikaciju s društvenim čitateljem, čije se implikacije, kako sama naglašava, protežu do srži nakladničkog poslovanja.

PROČITALI SMO ZA VAS

Nakladnici na društvenim mrežama : Poslovne strategije nakladnika i korisnici digitalnih društvenih mreža / Petra Ljevak, Hrvatska sveučilišna naklada, 2019.

Mama blogerica Marija Bratonja čije osvrte slikovnica čitamo u Brickzinu i na njenom blogu Mali čitači došla je iz dalekog Osijeka ne bi li podijelila svoju ljubav prema knjigama. Posebnom bojom podcrtavamo inspirativni razgovor Moree Banićević s Anitom Peti Stantić i predstavljanje njene knjige Znatiželja koju je autorica napisala u suradnji s kćeri - tinejdžericom Vedranom Stantić. Poruke su naglasile važnost susretanja tinejdžera sa stručnim knjigama i važnost raspirivanja znatiželje u mladih umova. Svakako preporuka za sve druge manifestacije čitanja koje organiziramo u zemlji. Pored svega, održana je dvodnevna Wikipedija radionica. Tema je bio svijet dječje knjige, a fokus ove radionice bio je na hrvatskim dječjim piscima. Sudionici su zajedno stvarali članak o Nikolini Manojlović Vračar. Wikipedija ove godine slavi 20 godina postojanja, pa je to bio razlog više za ideju o ovoj radionici. Stribor je i sam sudjelovao u provedbi Tjedna. Sa školarcima odigrao online knjišku igru Testirajmo (se na) dječju književnost!. Napisao tekst uputa izrade maskica s književnim likom. Ugostio već spomenutu izložbu ilustratorice Hane Vrca. Iz kućne rad(in)osti izdvajamo i ovo: specijal predškolsku pričaonicu Pssst...priča! Rasprave čitateljskih klubova Gradske knjižnice Rijeka o (dobrim!) dječjim knjigama. Izložbu ilustracija i fotografija pročitanih dječjih knjiga djece članova knjižnice. Uza sve to, vrijedna programska služba uz tim volontera pratitelja tekstualno je i snimkama popratila sva zbivanja, a osvrti se mogu pronaći u virtualnim glasilima Magazinu i Brickzinu (gkr.hr/Magazin, brickzine.hr). I pred sam kraj, nekoliko zanimljivosti: titulu najposjetiteljice Tjedna dobre dječje knjige 2021. osvaja profesorica dječje književnosti - prof. dr. sc. Maja Verdonik popratila je (gotovo?) sva programska zbivanja, a bila i nositeljica jednog od njih. Nakon tjedan dana virtualnih druženja, otkrivamo pluseve online književnih susreta: na susretu s autorom lakše je no uživo imati više autora. Treba samo malo dobre volje i organizacije vremena, spojiti se na susret s kolegom i učas imamo dva-tri pisca na okupu - jedan je u centru pažnje, ali i drugi su tu kao publika i kao podrška - rijetko se to događa uživo. Još smo zbog jedne zanimljivosti zavoljeli online: lockdown s djecom ponekad zaključa i roditeljenaše poruke na taj način čuje više ušiju, čuju ga i one koje izravno odlučuju treba li dijete povesti za ruku i odvesti u knjižnicu… Povratne reakcije daju nam vjetar u leđa za dalje.Nakon tjedna pred (malim) ekranom, nama, knjižničarima, nameće se pitanje: koliko zoomanja je previše? Složno zaključujemo: granica se pomiče kad je Tjedan dobre dječje knjige u pitanju i kad imaš priliku vidjeti i čuti drage autore! :)

Petra Ljevak u izdavaštvu radi od 2003. godine, a uz nakladničko poslovanje vezana je i obrazovanjem. Na sveučilištu Webster University u Beču diplomirala je psihologiju i menadžment te magistrirala iz područja poslovanja i rukovođenja. Godine 2017. doktorirala je na poslijediplomskom studiju Društvo znanja i prijenos informacija – smjer nakladništvo na Sveučilištu u Zadru. U svojoj je karijeri radila kao voditelj marketinga i PRa, glavni urednik i generalni direktor. Osnivačica je udruge Mediart International koja je organizator dvaju uglednih književnih festivala: Zagreb Book Festivala i festivala Europea. Drugim riječima, postoji više nego dovoljno razloga da knjiga koja je nastala kao plod njezina istraživanja zadobije punu pozornost, osobito onih kojima bi u praksi mogla biti korisna – domaćih nakladnika, čije poslovne strategije trebaju uvažiti knjigu kao komercijalno, ali i javno dobro.

2 TEMA BROJA TEMA BROJAPROČITALI SMO ZA VASPROČITALI SMO ZA VAS ČLANSKA PRISTUPNICA (samo za nove članove) HRVATSKO ČITATELJSKO DRUŠTVO, Narodna knjižnica Petar Preradović Trg Eugena Kvaternika 11, 43000 Bjelovar; tel. / faks: 043 243 624; 043 243 065; e-pošta: hcd@hcd.hr; http://www.hcd.hr Ime i prezime: __________________________________________________ OIB:______________________ Adresa: Članarina:NazivZvanjeMjesto,Elektronička_______________________________________________________pošta(e-mail):__________________________________poštanskibroj,telefonskibroj:___________________________________izanimanje:______ustanove:pojedinac50,00kuna/ustanova150,00kuna(mogućnostizdavanjae-računa) Članarina vrijedi za tekuću godinu u kojoj je uplaćena. Potpis: _____________________________ Datum: _______________ NAPOMENA UREDNIŠTVA: Sljedeći broj Hrčka izlazi u rujnu 2022. Molimo suradnike da priloge za Hrčak šalju e-poštom na adresu dohcd@hcd.hrsvibnja2022. 42 43

Prikaz knjige dr. Ljiljana Sabljak Priručnik nastao kao nadogradnja prvom izdanju zasniva se na području biblioterapije i poetske terapije provođene u zemljama koje su razvile to područje i na autoričinim iskustvima koja primjenjuje u nastavi književnosti.

sc.

U prvom dijelu daje kratak prikaz povijesti poetske terapije, biblioterapije te pojašnjava ta dva bliska pojma.

Tu je ponuđen i prikaz suvremenih istraživanja poetske terapije. U drugom i trećem dijelu opisani su modeli i metode poetske terapije, a četvrti dio prikazuje primjere uporabe metafore u kliničkoj praksi kao i u poetskoj terapiji. Peti dio priručnika posvećen je posebnosti poetske terapije u radu s adolescentima i to iz neposrednog iskustva autoričinog nastavnog rada. Vrijedan prilog tog dijela su prikazani rezultati takvog pristupa nastavi književnosti. Na kraju, u prilogu, nalaze se didaktički materijali za pripremu poetske terapije i kao dodatak u priručnik su uvrštene analize pjesama i odrednice koje propituju njihovu terapeutsku komunikaciju. Taj dio priručnika terapijskog pristupa nastavi književnosti je najvrjedniji prinos knjige jer donosi pokazatelje visoke motiviranosti učenika, ali i nastavnika, u procesu nastave.

Kako stručne literature iz područja biblioterapije, posebice poetske terapije izvorno pisane na hrvatskome jeziku nema mnogo, svaki je novi naslov doprinos stručnoj kulturnoj zajednici, a posebice nastavnicima, učiteljima i odgajateljima. Priručnik sadrži i izvorno istraživanje koje pokazuje kako knjiga može pomoći u razumijevanju osobnih okolnosti odrastanja, obrazovanja, ali i u razumijevanju društvenih okolnosti. Nastava u koju je ugrađena poetska terapija jest novost i kao takova može biti i točkom prijepora među stručnjacima. Uloga nastavnika književnosti za mnoge skupine autoriteta još je uvijek učenje povijesti književnosti, a ne problemsko odnosno poetsko terapijsko obogaćivanje lektirnog čitanja. Ova knjiga bavi se upravo tom temom pa može pomoći rasvijetliti i ta prijeporna pitanja. Knjiga je poticajna za nastavnike i odgajatelje jer ukazuje na različita mišljenja o zadaćama nastave književnosti u suvremenom društvu. Konačno, djelo može biti zanimljivo svakome koga zanima samopomoć čitanjem beletristike odnosno biblioterapija/poetska terapija. Slika 11: Biblioterapija i poetska terapija – priručnik za početnike Biblioterapija i poetska terapija – priručnik za početnike / Ivana Bašić, Školska knjiga, 2021.

Tiskanje omogućilo Ministarstvo kulture RH Karlovac >> Hrvatsko čitateljsko društvo Tisak: Tiskara Pečarić&Radočaj, Karlovac Naklada: 350 primjeraka

Bjelovar >> Hrvatsko čitateljsko društvo Tiskano uz financijsku pomoć Školske knjige Tisak: Recedo tiskara, Zagreb Naklada: 300 primjeraka

46