Dubrovački dnevnik br. 101

VELIKI

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec Emanuela Jušić 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Sistematska reforma od zdravstva

Piše Vjera Šuman FOTO: Luka Stanzl / PIXSELL

Ministar Beroš zaprijetio je svim neodgovornim građanima poskupljenjem Dopunskog osiguranja, ako će pokušati bojkotirati sistematske preglede. A sistematske je najavio za sve hrvatske građane. Ima tu itekako logike jer je rano otkrivanje bolesti ključno je za uspješno liječenje i samim time za znatno manje troškove zdravstva. Sve pet. Istina je isto tako kako akcije koje se već provode, poput mamografije ili ranog otkrivanja tumora debelog crijeva prolaze polovično pa i gore od toga. Ipak, ova najava sistematskih zvuči odlično, ali ima mali problem. Nemoguće ju je izvesti, osim ako ne otkrijemo bogati izvor nafte u Konavlima pa plaće svih, onda i doktora, polete u nebo. Pa nam dolaze strani doktori i sestre u kolonama tražeći posao u bogatoj Hrvatskoj. Po ministru najveći teret pao bi na liječnike primarne medicine i na Domove zdravlja. Neki Domovi zdravlja imaju hematološke labose, rengen, mamograf, ginekologa, stomatologa i obavljaju i očne preglede.

Nijedan ne radi kolonoskopiju i pregled prostate ili markere na tumore, primjerice. Oni rijetki koji dio tih pretraga mogu obaviti, uglavnom su u većim gradovima.

Ostatak potrebnih pregleda obavljao bi se u našim bolnicama, diljem Domovine. U bolnicama s listama čekanja za kardiologa, onkologa, urologa, kolonoskopiju, CT ili običnu operaciju mrene od najmanje šest mjeseci do dvije godine. U tim bolnicama, u kojima su preopterećeni dnevnim zbrinjavanjem pacijenata, trebali bi odjednom naći vremena i resursa obavljati sistematske preglede u jednom danu jer ministar kaže da će tako biti. Ne znam je li ministar posljednjih mjeseci bio u nekoj uređenoj europskoj zemlji u koju su otišli i brojni hrvatski liječnici i sestre pa prepisao njihove planove za zdravlje nacije. U nas liječnici još vode sudske postupke s Hrvatskom zbog neplaćanja pošteno odrađenih prekovremenih sati. Meni se čini da je ministar bubnuo jednu lijepu, ali

neprovedivu ideju, kako bi zaustavio glupa i dosadna pitanja novinara o zdravstvenoj reformi za koju je već prije više od pola godine rekao kako se toća na Plenkovićevom stolu. Čini se da je prokuhala. Plenki nije ništa rekao, samo je u čudu podigao obrve. Realno nema ni ‘R’ od reforme pa je ministar pobacao na stol lijepe želje o tome kako to rade uređene zemlje. Što je, tu je, mora i ministar od zdravlja nekad nešto ‘smisleno’ pričati. To mu je, je li, u opisu posla. U međuvremenu se Glavna državna odvjetnica Šipek požalila na pustinjački život između Zagreba i nekog brda, Bogu iza nogu, gdje ima vikendicu. Odlazi tamo sluđena od klipova koje joj pod noge bacaju novinari koji povezuju Zokijeve napade na nju i Plenkijevo telefoniranje, s

nekakvim pritiscima, jednako kao što je prozivaju za nerad. Dok ona u brdima, bez ometanja radi li radi. Ništa nije rekla, ali ni zahvalila novinarima zbog brojnih afera koje su upravo novinari otkrili. Možda ju nervira što su joj dali dodatnog posla uz ovaj kojega joj je već preko glave. Nije lako danas u Hrvatskoj biti Glavna državna odvjetnica, koja svako malo mora hapsiti ministre, umjesto, kako je red, bakice koje na pijaci švercaju sir. Sludi to i snažnije od Zlate Šipek.

Hoće li Hrvatska profitirati od novih sankcija Rusiji kojima je Europa popustila Orbanu, ali je i on mr’cu popustio pa će dio nafte nabavljati jadranskim naftovodom kao i neke druge europske zemlje? Po svemu sudeći Hrvatska je kolateralni dobitnik i sad je na Vladi da priču posloži maksima-

listički povoljno po Hrvatsku. Samo o Vladi, i dijelom, nažalost, o ministru Filipoviću ovisi koliko će Hrvatska od svega toga profitirati. Cijeli paket mjera pregovarao se gotovo mjesec dana ali kako stvari stoje Unija će svaki sljedeći paket još teže posložiti. Radi se o vitalnim interesima zemalja koje ovise o ruskoj nafti i plinu. Da se ne lažemo, ovisi cijela Europa. Zelena tranzicija je još daleko, ali neminovno kako ju treba ozbiljno započeti i to što prije. Ma koliko se mnogi sprdaju s učinkovitošću EU, jasno je da nagli rez nije moguć ni smislen. Ipak, prema usvojenom planu u sljedeće dvije do tri godine uvoz ruske nafte u europske zemlje bit će smanjen za gotovo devedeset posto. Ej, devedeset posto! To stvarno nije zanemarivo ni onoj mrcini Putinu. Eto vas.

petak, 3. lipnja 2022.

„Većina putnika iz SAD-a nam ne dolazi direktnim letom nego preko hubova, recimo Amsterdama, Londona, Madrida, Pariza, no direktna linija nam je važna i zbog vidljivosti Dubrovnika na tržištu SAD-a tako da je to, u smislu PR-a, jako bitno. A nama kao Zračnoj luci je jako bitno da prekooceanske letove najzahtjevnijih aviokompanija možemo opslužiti na optimalan način,“ prokomentirao je Maslać.

Prvi ovogodišnji zrakoplov United Airlinesa na izravnom letu iz New Yorka sletio je u subotu u Zračnu luku Dubrovnik i sa sobom doveo 170 putnika. Popunjenost na tom letu trebala bi biti znatno bolja u narednim tjednima.

„Popunjenost na prvom letu je bila takva da je od 214 mjesta bilo 170 putnika, a svi letovi koji dolaze iza imaju gotovo 100-postotnu popunjenost. Sama aviokompanija je zadovoljna, mi smo zadovoljni, a po tom pitanju mogu biti zadovoljni i

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački

svi stanovnici dubrovačkog područja. Nadamo se kako će ta popunjenost, koja je sada odlična, trajati sve do kraja rujna, dokad je planirano operiranje United Airlinesa,“ izjavio je za Dubrovački dnevnik komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać.

NE DOLAZE AMERIKANCI SAMO PREKO UNITEDA S obzirom na ratna događanja u Ukrajini, ali i gospodarsku krizu koja je uslijedila nakon pande-

Piše

„Američki avioprijevoznik United počeo je ove godine s letovima mjesec dana ranije, a ono što nas posebno veseli jest da će ove godine Dubrovnik kao jedini hrvatski grad koji je direktno povezan sa Sjedinjenim Američkim Državama imati izravne letove iz New Yorka četiri puta tjedno. Uz sve veći broj putnika u zračnom prometu, povezanost s gotovo 80 svjetskih odredišta, putem 48 stranih i domaćih kompanija, ali i povratak brodova na kružnim putovanjima turistički oporavak Grada svakim danom je sve vidljiviji i vjerujem kako ćemo u ovoj sezoni ostvariti izvrsne rezultate,“ objavio je Franković na društvenim mrežama

mije Covida-19, bilo je teško prognozirati kakvi će biti dolasci s tržišta SAD-a, no naposljetku se obistinila najbolja varijanta u datim prilikama. „Po pitanju United Airlinesa u najavi ove sezone imamo 71 slijetanje i 15 200 sjedala u dolasku. S obzirom na cijelu situaciju, nitko nije mogao pretpostaviti kako će se stvari razvijati i svi su bili oprezni, međutim na kraju je prevladala najoptimističnija varijanta,“ izjavio je Maslać. Gosti s tržišta SAD-a u Dubrovniku su tradicionalno drugi najbrojniji gosti, odmah nakon gostiju iz Velike Britanije. Taj je trend prekinut za vrijeme trajanja pandemije, no oni ponovno nalaze put do Dubrovnika.

„Većina tih putnika nam ne dolazi direktnim letom nego preko hubova, recimo Amsterdama, Londona, Madrida, Pariza, no direktna linija nam je važna i zbog vidljivosti Dubrovnika na tržištu SAD-a tako da je to, u smislu PR-a, jako bitno. A nama kao Zračnoj luci je jako bitno da prekooceanske letove najzahtjevnijih aviokompanija možemo opslužiti na optimalan način,“ prokomentirao je Maslać.

OSTVARENO 70 POSTO OD 2019.

I inače se turizam i kretanja u Zračnoj luci Dubrovnik oporavljaju. Brojke se neće izjednačiti s turistički rekordnom 2019. godinom, no polako se ide prema tom cilju. „Rusko i ukrajinsko tržište nije realno za očekivati ove godine, s obzirom na situaciju. Što se tiče ostalih tržišta, nama je otprilike svaki tjedan sve bolja popunjenost. Posljednjih tjedana smo ostvarili 78 posto popunjenosti zrakoplova u dolasku tako da to zaista pruža optimizam. Ukupni volumen svibnja ćemo završiti na nekih 200 tisuća putnika u dolasku i odlasku. To je nešto manje od 70 posto u odnosu na 2019. godinu što je iznimno zadovoljavajuće,“ izjavio je Maslać.

STIGAO MJESEC DANA RANIJE Zadovoljstvo slijetanjem prvog ovogodišnjeg aviona United Airlinesa iskazao je i gradonačelnik Mato Franković u svojoj objavi na društvenim mrežama.

„Američki avioprijevoznik United počeo je ove godine s letovima mjesec dana ranije, a ono što nas posebno veseli jest da će ove godine Dubrovnik kao jedini hrvatski grad koji je direktno povezan sa Sjedinjenim Američkim Državama imati izravne letove iz New Yorka četiri puta tjedno. Uz sve veći broj putnika u zračnom prometu, povezanost s gotovo 80 svjetskih odredišta, putem 48 stranih i domaćih kompanija, ali i povratak brodova na kružnim putovanjima turistički oporavak Grada svakim danom je sve vidljiviji i vjerujem kako ćemo u ovoj sezoni ostvariti izvrsne rezultate,“ objavio je Franković. Prema informacijama dostupnima na stranicama United Airlinesa, karta u jednom smjeru iz New Yorka do Dubrovnika košta oko tisuću eura.

petak, 3. lipnja 2022.

United Airlines letjet će za Dubrovnik sve do jeseni

Ivan Maslać

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački

Cijeli sam život posvetio promociji svoga grada i to ću nastaviti raditi i sada’’

Novi direktor kaže kako je tijekom cijelog radnog vijeka naučio kako treba ‘skakati’ i ‘gasiti vatru’ gdje je potreba te da će to primijeniti i u vođenju Turističke zajednice u ovom izazovnom trenutku usred sezone koja je počela

‘’Prije same prijave na natječaj proučio sam što je sve Turistička zajednica radila. Osnova mog programa se bazira na onome što je TZ do sada radila s Gradom Dubrovnikom, a to je projekt Poštujmo Grad, kao i strategija Dubrovačko-neretvanske županije i cijele države, a to je turizam 365’’.

Turističko vijeće ovog je utorka, između dvoje kandidata u užem izboru, izabralo Mira Draškovića za novog direktora Turističke zajednice grada Dubrovnika. Drašković na čelo TZ-a dolazi s mjesta komercijalnog direktora Elite Travela. Nakon imenovanja za Dubrovački dnevnik kratko je prokomentirao koja je bila osnova njegovog programa, s obzirom na to kako je i to bio jedan od

kriterija natječaja. ‘’Prije same prijave na natječaj proučio sam što je sve Turistička zajednica radila. Osnova mog programa se bazira na onome što je TZ do sada radila s Gradom Dubrovnikom, a to je projekt Poštujmo Grad, kao i strategija Dubrovačko-neretvanske županije i cijele države, a to je turizam 365’’, rekao je Drašković koji je najavio i neke od prvih poteza.

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

Miroslav Drašković, novi direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika

Treba se prilagoditi situaciji ‘’Operativno je jako važno pratiti sve što se treba događati naredna dva do tri mjeseca. Sezona je već počela i sad moramo doći u dublju analizu što se sve radilo pa ćemo onda vidjeti ako postoji mogućnost popravka ili rada na nekim drugim projektima’’, rekao je.

Na pitanje o tome je li mu lakše je na čelo TZ-a došao na početku sezone ili bi možda ipak bilo bolje da je to uslijedilo tijekom jeseni ili zime, odgovorio je kako se situaciji treba prilagoditi. ‘’Cijeli život sam u biznisu i znam da treba ‘skakati’ i ‘gasiti vatru’ gdje je potreba tako da to nije ništa neuobičajeno za mene. Možda bi mi bilo lakše da nije sezona, ali možda i ne bi... Sve zavisi od momenta’’, rekao je Drašković.

Novi direktor Turističke zajednice smatra kako bismo ove sezone mogli dostići 70-ak posto rezultata iz 2019. godine.

‘’Činjenica je kako je predsezona patila zbog napada na Ukrajinu, ali su brojevi već sad bolji. Mislim da postoji mogućnost nadoknade lošijih rezultata u predsezoni u 10. mjesecu. Međutim, veliki su problemi u operativnom smislu u cijeloj Europi. Najveći je problem oko letova pa smo svjedoci stalnog stopiranje bez ikakvog razloga. Zbog svega toga postoji puno objektivnih detalja na koje nećemo moći bitno utjecati. Svakako, nadam se što boljem rezultatu’’, kaže Drašković koji se osvrnuo i na temu održivog turizma o kojem svi govore, ali često konkretniji potezi izostaju te sve rečeno ostaje tek floskula.

Najlakši posao na svijetu?

‘’Održivi turizam mora biti izvediv i održivost je jedna od glavnih komponenti turizma. To je u svakom slučaju i zadovoljstvo ljudi koji tu žive. Imamo sta-

novnike u gradu koje trebamo držati zadovoljnima na sve načine i prema tome treba upravljati dolascima turista. Samo ako se postigne zadovoljstvo kod građana, možemo podići uslugu na veću razinu. Cijeli svijet ima problema s nedostatkom kvalificiranog kadra tako da je bitno privući domaće da se što više posvete turistima pa će onda iz toga nastati zadovoljstvo’’, kaže Drašković. Također je odgovorio što misli o tome je li biti direktor dubrovačke Turističke zajednice najlakši posao na svijetu, a kako neki to radno mjesto percipiraju, kroz prizmu zaposlenja na funkciji u javnom sektoru uz česta putovanja i beneficije. ‘’Ne vjerujem u to. U Dubrovniku živi 40-ak tisuća turističkih stručnjaka tako da sve njih treba zadovoljiti svojim radom. Reakcija na moj izbor je bila dobra i meni je to drago. Zbog toga treba poraditi na tome da se ne razočaraju ljudi koji se veseli mom dolasku, jer oni smatraju kako je na to mjesto došao stručan čovjek s iskustvom. Dubrovnik je brend i on privlači veliki broj ljudi sam od sebe, međutim uvijek postoji prostor za pomak i uvijek treba težiti bolje i više’’, tvrdi Drašković. Zaključno je rekao i hoće li mu biti neobično nakon privatnog prilagoditi se javnom sektoru. ‘’Dio posla je drugačiji jer sam u privatnom poslu bio vezan više za komercijalni dio. Broj ljudi s kojima upravljam je otprilike isti kao što je bio i dosad, a to je nekih 20-ak ljudi. Ono što je meni drago i što me u startu privuklo, kada sam počeo raditi u turizmu, je promocija svoga grada. Cijeli svoj poslovni život sam radio na tome i sad ću to raditi za grad. To će ovaj put biti drugačije, ali planovi, projekti, budžeti i ostalo su slični kao što sam radio i prije. Brojke i novac uvijek treba paziti, i ne sumnjam da ću se, bez puno problema, snaći u toj ulozi’’, zaključio je Drašković.

‘’Održivi turizam mora biti izvediv i održivost je jedna od glavnih komponenti turizma. To je u svakom slučaju i zadovoljstvo ljudi koji tu žive. Imamo stanovnike u gradu koje trebamo držati zadovoljnima na sve načine i prema tome treba upravljati dolascima turista. Samo ako se postigne zadovoljstvo kod građana, možemo podići uslugu na veću razinu’’.

petak, 3. lipnja 2022.

kroz

kuna

Postupak javne nabave za odabir izvođača radova na izgradnji druge etape groblja Dubac i stručnog nadzora nad izvođenjem radova uspješno je završen, i to bez procesa žalbi. Potpisani su tako ovog utorka ugovori između društva Groblje Dubac d.o.o. s odabranim izvođačem radova, tvrtkom Trag d.o.o. i s odabranim stručnim nadzorom, tvrtkom Trames d.o.o., a potpisivanju su nazočili i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli. Direktor tvrtke Groblje Dubac Đuro Lonza uvodno je kazao kako je ovo ‘važan projekt za sve naše sugrađane koji željno iščekuju početak izgradnje grobnih mjesta’.

“Općina Župa Dubrovačka i Grad Dubrovnik su do sada u projekt groblja Dubac uložili ukupno

94 milijuna kuna, i to je poprilično veliki iznos za projekt kojemu je do sada dovršena prva etapa i sada očekujemo gradnju druge etape, a u ovom iznosu je uključeno nepunih 23 milijuna kuna kupnje zemljišta, zatim 54 milijuna dosadašnje izgradnje. Možemo reći kako je napravljen prilično veliki posao što se tiče projekta i on je doveden u fazu da se može početi graditi grobove, a to je ono što je najinteresantnije i što našim sugrađanima treba. Nismo mogli kuću raditi od krova, nego od temelja, dakle radili smo sve što je bilo potrebno da bi projekt mogli kvalitetno dovesti kraju”, istaknuo je Lonza.

Gradnja grobnih mjesta

Pojasnio je kako druga etapa groblja Dubac obuhvaća izgradnju 1686 grobnih mjesta

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović

petak, 3. lipnja 2022.

popratnim objektima, ali ne uključuje izgradnju glavne poslovne zgrade i kapelice. “Da bi proveli postupak javne nabave morali smo napraviti prilično zahtjevan pripremni posao, svi ponuditelji su rekli da nisu do sada na javnoj nabavi imali tako obilan posao, preko 1200 stranica troškovnika je trebalo pripremiti, provesti postupak javne nabave koji je trajao skoro tri mjeseca”, kazao je Lonza. “Iskreno se nadam da ćemo u narednih 18 mjeseci dobro i uspješno surađivati i da ćemo projekt dovesti kraju, kako neće biti problema, iako nas čeka izazovnih 18 mjeseci po pitanju rokova, a i po pitanju nestabilnog tržišta, cijena materijala i svega onoga što nas zadnjih mjeseci muči”, rekao je Lonza ovom prilikom.

Građani uplatili sredstva Društvo Groblje Dubac zadnjih je mjeseci provelo postupak dodjele grobnih mjesta našim sugrađanima.

“Do sada smo donijeli 1486 rješenja koje se odnose na ukupno 1270 grobnih mjesta. Ukupno zaduženje prema našim sugrađanima je bilo 67 milijuna i 400 tisuća kuna, a naplatili smo 64 milijuna i 550 tisuća kuna, što je izuzetno dobar postotak naplate koji nam je omogućio kretanje u izgradnju druge etape. Već danas ćemo podnijeti županijskom uredu prijavu gradilišta, a u zakonskom roku od desetak dana organizirati gradilište i započeti s gradnjom”, kazao je Lonza, a upravo tome prethodilo je današnje potpisivanje ugovora.

O važnosti izgradnje groblja, ali i utrošenom novcu govorio je i načelnik Općine Župa Dubrovačka Silvio Nardelli.

“Bili smo prisiljeni na ovakav način ići s akontacijama od 90 posto vrijednosti grobnica jer je to bio jedini način kako bismo imali siguran novac za izgradnju. Nadam se kako ćemo kroz ovo vrijeme dok se bude radila druga etapa groblja Dubac, u suradnji s Gradom Dubrovnikom uspjeti izdvojiti sredstva kako bi pokrenuli natječaj za izgradnju svih objekata koji su predviđeni na groblju Dubac, a ti su projekti po projektantskoj procjeni vrijedni 27 milijuna kuna uvećano za PDV. U drugoj fazi govorimo isključivo o izgradnji grobnica i ispraćajnih objekata, dok svi ostali objekti nisu u ovom ugovoru i ovoj etapi, oni će biti izgrađeni naknadno. Ostaje nam da u proračunu osiguramo ta sredstva kako bi ih mogli izgraditi”, zaključio je Nardelli.

“Vrijednost okvirnog sporazuma izgradnje kojeg smo potpisali je 75 milijuna i 487 tisuća kuna plus PDV, s tim da ćemo unutar toga okvirnog sporazuma imati dva ugovora. Jedan ugovor kojega smo danas potpisali je na iznos od 56 milijuna i 600 tisuća kuna, a ostatak ćemo potpisati nadam se do konca ove godine. To je manji iznos

koji ćemo riješiti naknadno. Okvirni sporazum je postavljen tako da najprije gradimo od novca kojega smo prikupili od građana, tako da nesmetano možemo započeti s radovima kako nas nešto ne bi eventualno zakočilo.

Vrijednost ugovora javnog nadzora je 612 tisuća kuna plus PDV”, pojasnio je Lonza.

Druga etapa groblja Dubac obuhvaća izgradnju 1686 grobnih mjesta s popratnim objektima, ali ne uključuje izgradnju glavne poslovne zgrade i kapelice.

Vrijednost okvirnog sporazuma izgradnje je 75 milijuna i 487 tisuća kuna plus PDV, s tim da okvirni sporazum sadrži dva ugovora. Potpisan je prvi na iznos od 56 milijuna i 600 tisuća kuna. Vrijednost ugovora javnog nadzora je 612 tisuća kuna plus PDV.

Utvrđena lista prvenstava za POS stanove, ključ će u prvoj turi dobiti 17 građana

Svima onima koji na ovom Javnom pozivu nisu zadovoljili Grad će iznaći model za povrat dokumentacije kako bi istu, onu koja je ispravna mogli iskoristiti prilikom prijave na novi javni poziv

Nakon provedenog Javnog poziva za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika koji je trajao 45 dana, u srijedu se utvrdila Konačna lista reda prvenstva, na kojoj se nalazi 17 građana koji su u propisanom roku dostavili svu potrebnu dokumentaciju. Početkom sljedećeg tjedna službe Grada Dubrovnika pozvat će sve sugrađane koji su ostvarili svoje pravo na odabir stana i sklapanje Ugovora o najmu.

Tim povodom, gradonačelnik Mato Franković detaljno je izvijestio predstavnike medija o provedenom postupku. Odluka je prethodno prošla dva javna savjetovanja te dvije rasprave na Gradskom vijeću, a u Povjerenstva nadležna za provedbu ovog javnog poziva uz službenike Grada Gradsko vijeće imenovalo je i vijećnice i vijećnike Gradskog vijeća kojima je na takav način omogućeno da kao predstavnici građana sudjeluju u svim koracima provedbe i donošenju Odluka. Uz navedeno postupak je proveden transparentno uz javno otvaranje pristiglih zahtjeva prilikom kojeg je pročitan svaki dostavljeni dokument. Imena i prezimena svih podnositelja sa naznačenim uvjetima koje su zadovoljili ili nisu zadovoljili javno su objavljena.

Prije samog propisanog roka za podnošenje prigovora gradska uprava je omogućila svim podno-

siteljima zahtjeva uvid u dokumentaciju uz obrazloženje od strane članova Povjerenstava. Uvidu je pristupilo 110 podnositelja zahtjeva. Od ukupno 136 podnesenih zahtjeva koji nisu zadovoljili administrativnu provjeru pristigao je 21 prigovor Povjerenstvu za rješavanje prigovora. Zadaća Povjerenstva za prigovore jest da na temelju izjavljenih prigovora da utvrdi je li u postupanju i donošenju odluka ranijih povjerenstva bilo previda, nepravilnosti i pogrešaka. Budući da nisu utvrđene nepravilnosti, Povjerenstvo je odbacilo prigovore kao neosnovane. Sami podnositelji zahtjeva su uz prigovore uglavnom dostavili dokumentaciju koja je bila propisana javnim pozivom čime su i sami pokazali kako je istu bilo moguće dostaviti u roku. Ovom prilikom, gradonačelnik Mato Franković još jednom je pozvao sve sugrađane da, ako imaju saznanja kako osobe koje se nalaze na Konačnoj listi ne udovoljavaju uvjetima imaju mogućnost, kako je propisano i samom Odlukom, prijave navedeno Gradskoj upravi te će se ukoliko se utvrde nepravilnosti osoba brisati s liste prvenstva.

“Na samom početku, potaknut brojnim komentarima naših sugrađana koji su sumnjali u ovaj postupak, rekao sam kako jamčim kako će ovaj postupak biti javan, transparentan i pošten. Vjerujem da upravo tome, unatoč brojnim pritiscima koje je gradska uprava imala tijekom samog postupka, svjedočimo danas. Siguran sam da će se svi oni koji su ranije sumnjali, a nakon što su se i sami uvjerili o načinu postupanja gradske uprave, javiti na novi javni poziv koji ćemo objaviti”, kazao je gradonačelnik Franković. Svima onima koji na ovom Javnom pozivu nisu zadovoljili Grad će iznaći model za povrat dokumentacije kako bi istu, onu koja je ispravna mogli iskoristiti prilikom prijave na novi javni poziv. Na kraju, gradonačelnik je još jednom čestitao svim sugrađanima koji se nalaze na Konačnoj listi.

Tim povodom, gradonačelnik Mato Franković detaljno je izvijestio predstavnike medija o provedenom postupku. Odluka je prethodno prošla dva javna savjetovanja te dvije rasprave na Gradskom vijeću, a u Povjerenstva nadležna za provedbu ovog javnog poziva uz službenike Grada Gradsko vijeće imenovalo je i vijećnice i vijećnike Gradskog vijeća kojima je na takav način omogućeno da kao predstavnici građana sudjeluju u svim koracima provedbe i donošenju Odluka.

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački dnevniK 10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Pred izdavanjem lokacijska dozvola za prometnicu iza

‘’Kineskog zida’’

Nakon što je izrađen idejni projekt za izgradnju javne prometnice s uzdužnim parkiralištem na predjelu gradskog naselja Montovjerna, Grad Dubrovnik uputio je i zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za ovu cestu. Riječ je o novoj prometnici kroz naselje, iza zgrada  “Kineskog zida”, koja će rasteretiti promet ovog dijela Montovjerne. Trasa je ucrtana u GUP Grada Dubrovnika.

Spojna jednosmjerna gradska prometnica povezat će Ulice Mihajla Hamzića i kneza Branimira, čiji se kolnik i nogostup trenutačno koriste i za parkiranje i za dvosmjerno prometovanje vozila. Na taj način dobit će se kružni protok oko zgrada i dodatna parkirališna mjesta.

Novoplanirana prometnica dužine je oko 630 metara, minimalne širine kolnika 3 i pol metra, s jednostranim nogostupom širine 1,6 metara i novih 30 parkirališnih mjesta, na predjelima gdje terenske prilike to dopuštaju. Kroz trup prometnice položit će se potrebna komunalna infrastruktura.

Gradonačelnik Franković

obišao edukativne eksponate u dječjem parku na Batali

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i suradnici obišli su u utorak Park nevinih žrtava rata na Batali gdje su u okviru europskog projekta „WONDER “ postavljeni edukativni eksponati koje nose naziv „Park znanosti“. Eksponati su također postavljeni i u parku Luja Šoletića u Gružu. Gradonačelnik Franković je u svom obraćanju iskazao zadovoljstvo ovim projektom.

- Drago mi je da DURA kroz europski projekt unaprijedila ovaj dječji park i onaj Luja Šoletića. Nadam se da će biti još i više ovakvih aktivnosti u svim postojećim parkovima, ali i puno novih parkova kako biste imali jedan lijepi prostor za igru, a istovremeno razvijali svoje znanje – poručio je gradonačelnik Franković okupljenim učenicima Osnovne škole Ivana Gundulića za koju je u ovoj prigodi organizirana animacija s igrama te upoznavanje s edukativnim eksponatima. Obilasku je nazočila i ravnateljica škole Vedrana Elez s nastavnicima i suradnicima, kao i gostujući nastavnici iz Španjoske koji su u Dubrov-

niku u okviru Erasmus programa razmjene nastavnika.

U parku Nevinih žrtava rata na Batali postavljeni su eksponati Glazbena ograda, Živi dimnjak i Zvučna zrcala, a u parku Luja Šoletića u Gružu postavljeni su Prugasto ogledalo, Crtić vrtić i Tekući pitagora.

Projekt WONDER pod krilaticom “Child friendly destinations” kojeg provodi Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA, podržava nove turističke ponude usmjerene djeci i obiteljima kroz usvajanje transnacionalne mreže destinacija turističkih gradova prilagođenih djeci, a glavni cilj je unaprijediti već postojeću ponudu i sadržaj za djecu i obitelji.

DURA sudjeluje u projektu kao jedan od deset projektnih partnera. Nositelj projekta je grad Fano  u Italiji, dok su ostali partneri: Cervia – Italija, Velenje i Razvojni Centar Novo Mesto – Slovenija, Turistička organizacija Herceg Novi – Crna Gora, DURA i Novigrad – Hrvatska, West Achaia i Preveza –Grčka i Observatorij za prava djece i mladih – Albanija.

Franković i glavni državni inspektor Mikulić održali sastanak na temu zbrinjavanja životinja

sa Žarkovice

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je u srijedu sastanak s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem, na temu zbrinjavanja životinja s lokacije Žarkovica. Na sastanku su detaljno definirane potrebne radnje u nadolazećim tjednima, a sve sa ciljem zbrinjavanja te osiguravanja kvalitetnih uvjeta i zdravstvene skrbi za životinje koje se nalaze na području Žarkovice.

‘Državni inspektorat ima izuzetno širok djelokrug rada no ono na što sam posebno osjetljivi i što nam je izuzetno važno je zaštita zdravlja i dobrobiti životinja. Upravo zato, sinergijskim djelovanjem s drugim nadležnim institucijama, kontinuirano, pa tako i u ovom slučaju, nadziremo provedbu zakonodavstva s ciljem prevencije nezakonitosti i zaštite životinja’, rekao je Mikulić te je naglasio kako je sukladno Zakonu o zaštiti životinja zbrinjavanje napuštenih životinja obaveza jedinica lokalne samouprave. Grad Dubrovnik će po primitku Rješenja postupati sukladno daljnjim naputcima nadležnih tijela.

petak, 3. lipnja 2022. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Zbog kršenja odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih vozila na Pilama izdane kazne ukupne vrijednosti 1,27 milijuna kuna

Odsjek komunalnog redarstva Grada Dubrovnika u vremenskom periodu od 1. ožujka do 27. svibnja 2022. izdao je 138 Obaveznih prekršajnih naloga (OPN) zbog počinjenja prekršaja iz članka 2. stavka 1. Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila kategorije M1 kapaciteta (7+1) i (8+1) u zoni posebnog prometnog režima, odnosno zbog zaustavljanja i parkiranja vozila na predjelu Pila radi ukrcaja/iskrcaja putnika bez valjanog odobrenja.

Ukupna vrijednost propisanih novčanih kazni iznosi 1.275.000,00 kuna. Od sveukupnog broja naloga, 84 se odnose na trgovačka društva, za što je propisana novčana kazna 10 000 kuna za pravnu osobu i 2000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Na obrte se odnosi 53 naloga s propisanom kaznom u iznosu 5000 kuna, dok se jedan nalog izdan fizičkoj osobi (propisana je novčana kazna od 2000 kuna).

U vremenskom periodu od 1. ožujka do 25. travnja prekršaji su evidentirani isključivo pregledom snimki video nadzora i osobnim zapažanjem komunalnih redara na terenu, dok je u preostalom obuhvaćenom periodu korišten gradski elektronski sustav upravljanja prometom koji automatski bilježi vozila koja posjeduju, odnosno ne posjeduju odobrenje za zaustavljanje i parkiranje na predjelu Pila sukladno važećoj odluci.

Grad Dubrovnik podsjeća sve korisnike usluga da za rezervaciju termina dolaska na Pile ili Ploče koriste elektronički sustav reguliranja statusa zaustavljanja i parkiranja turističkih autobusa i osobnih automobila kategorije M1 kapaciteta (7+1) i (8+1) u u zoni posebnog prometnog režima. Navedeni sustav automatski evidentira prekršitelje, a kazne su višestruko veće od podmirenja naknade za zaustavljanje.

Postavljena dizala za osobe s invaliditetom na četiri dubrovačke plaže

Zbog kršenja odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih vozila na Pilama izdane kazne ukupne vrijednosti 1,27 milijuna kuna Odsjek komunalnog redarstva Grada Dubrovnika u vremenskom periodu od 1. ožujka do 27. svibnja 2022. izdao je 138 Obaveznih prekršajnih naloga (OPN) zbog počinjenja prekršaja iz članka 2. stavka 1. Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila kategorije M1 kapaciteta (7+1) i (8+1) u zoni posebnog prometnog režima, odnosno zbog zaustavljanja i parkiranja vozila na predjelu Pila radi ukrcaja/iskrcaja putnika bez valjanog odobrenja.

Ukupna vrijednost propisanih novčanih kazni iznosi 1.275.000,00 kuna. Od sveukupnog broja naloga, 84 se odnose na trgovačka društva, za što je propisana novčana kazna 10 000 kuna za pravnu osobu i 2000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Na obrte se odnosi 53 naloga s propisanom kaznom u iznosu 5000 kuna, dok se jedan nalog izdan fizičkoj osobi (propisana je novčana kazna od 2000 kuna).

U vremenskom periodu od 1. ožujka do 25. travnja prekršaji su evidentirani isključivo pregledom snimki video nadzora i osobnim zapažanjem komunalnih redara na terenu, dok je u preostalom obuhvaćenom perio-

du korišten gradski elektronski sustav upravljanja prometom koji automatski bilježi vozila koja posjeduju, odnosno ne posjeduju odobrenje za zaustavljanje i parkiranje na predjelu Pila sukladno važećoj odluci.

Grad Dubrovnik podsjeća sve korisnike usluga da za rezervaciju termina dolaska na Pile ili Ploče koriste elektronički sustav reguliranja statusa zaustavljanja i parkiranja turističkih autobusa i osobnih automobila kategorije M1 kapaciteta (7+1) i (8+1) u u zoni posebnog prometnog režima. Navedeni sustav automatski evidentira prekršitelje, a kazne su višestruko veće od podmirenja naknade za zaustavljanje.

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački dnevniK

12 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

dnevniK petak, 3. lipnja 2022.

Bogatim

I danas nam je snažan putokaz!

Proglasom kneza, koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Linđovim balom, jednominutnom zvonjavom zvona dubrovačkih crkava i uz gradsku stražu, u nedjelju 29. svibnja na trgu Luža započela je središnja svečanost obilježavanja 750. obljetnice Dubrovačkog statuta.

Program je nastavljen u atriju palače Sponza gdje je, uz prigodna obraćanja uzvanika i umjetnički program Kazališta Marina Držića, otvorena izložba Državnog arhiva u Dubrovniku posvećena Statutu. Uslijedilo je predavanje akademkinje Nella Lonze  „Dubrovački statut – vodič kroz pravni sustav i dubrovačku svakodnevicu 13. stoljeća“.

U svom je predavanju prikazala genezu dubrovačkog statutarnog prava, utjecaje i srodnosti s drugim pravnim sustavima, ukazala na tragove njegove primjene koja je trajala preko 500 godina, podcrtala simbolično značenje tog zbornika za kolektivni identitet Dubrovačke Republike te istaknula jedinstvenu vrijednost Statuta kao vrela o dubrovačkoj srednjovjekovnoj svakodnevici koje sadrži.

Gradonačelnik Mato Franković za svog je obraćanja istaknuo činjenicu da je Dubrovačka Republika donošenjem Statuta uživala i provodila pravno uređenje prije 750 godina.

„Sama činjenica da se ta zbirka pravnih normi primjenjivala od svoga donošenja u 13. stoljeću sve do pada Dubrovačke Republike dokaz je njegove kolosalnosti kao pravnog okvira tog vremena,“ izjavio je.

Rekao je kako su se detaljne i pažljivo sročene odredbe Statuta preslikavale na svaki segment života i odnosile se na sve slojeve društva – od pučana do plemstva i obnašatelja vlasti.

„S rukom na statutu tadašnji dužnosnici prisezali su na časno i predano obnašanje službe. Statu-

tarne uredbe i propisi primjenjivali su se na kneževe, vijećnike, suce, trgovce, obrtnike, pomorce, graditelje, njima su bili strogo regulirani i obiteljski odnosi, komunalno uređenje, urbanistička pravila i svaki segment srednjovjekovne svakodnevice. Dubrovački statut potvrđuje da je i prije 750 godina pravna i društvena uređenost bila jedini jamac napretka i sigurnosti. I u tome nalazim njegovu najveću vrijednost. Bez upoznavanja s Dubrovačkim statutom nemoguće je istinski poznavati dubrovački kolektivni identitet i pojmiti njegove značajke“, poručio je gradonačelnik. Zaključio je da bi odredbe i norme sadržane u osam glava Statuta, uz nužne prilagodbe, i danas bile vrijedan putokaz u stvaranju boljeg i pravednijeg društva.

Prigodnim govorima prisutne su pozdravili i izaslanica Ministrice kulture i medija Renata Margaretić Urlić, župan Nikola Dobroslavić te ravnateljica Državnog arhiva Dubrovnik Nikolina Pozniak, koja je i otvorila izložbu.

U programu u atriju palače Sponza sudjelovali su članovi ansambli Kazališta Marina Držića Jasna Jukić i Edi Jertec, dok je cijelu svečanost režirao ravnatelj KMD-a Paolo Tišljarić.

Dubrovački statut potvrđuje da je i prije 750 godina pravna i društvena uređenost bila jedini jamac napretka i sigurnosti. I u tome nalazim njegovu najveću vrijednost. Bez upoznavanja s Dubrovačkim statutom nemoguće je istinski poznavati dubrovački kolektivni identitet i pojmiti njegove značajke“, poručio je gradonačelnik

Dubrovački

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački

Royal

za ležaljke i

samo

U prošlom broju pisali smo o koncesijama po dubrovačkim plažama, a u ovom ćemo se osvrnuti na koncesijska odobrenja. Ponovimo još jednom razliku – koncesije izdaje Dubrovačko-neretvanska županija za plaže na kojima je ucrtano pomorsko dobro, dok koncesijska odobrenja daje Grad Dubrovnik za ona kupališta gdje još uvijek nisu utvrđene granice pomorskog dobra.

Ponekad nije lako ustvrditi dokud pomorsko dobro seže, jer djelovanje mora zna mijenjati dimenzije plaže kao što se to događa na plaži Šunj. No na nekim kupalištima, posebno stjenovitim, granica

bi se trebala puno lakše ucrtati. Pitali smo Općinski sud u Dubrovniku zašto čitav taj postupak upisivanja u katastar sporo traje, ali oni na naš upit nisu odgovorili.

Neki imaju itekakve koristi od sporosti Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Dubrovniku. Prvi koji upada u oči jest Royal Hotels & Resort d.o.o koji za svoju plažu, odnosno dvjestotinjak ležaljki i suncobrana plaća godišnje koncesijsko odobrenje od svega 14 tisuća i 200 kuna. Taj nam je podatak poslao Grad Dubrovnik, kao i sve ostale koje koristimo u ovom tekstu.

Koncesijska odobrenja na dubrovačkim plažama

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Hoteli Maestral za plažu Adriatic plaćaju 36 tisuća i 400 kuna, za plažu Vis 18 tisuća i 800 kuna, a za 40 ležaljki i 20 suncobrana ispred

Hotela Splendid plaćaju svega dvije tisuće i 400 kuna

Hotel Splendid svega 2400 kuna

Hajdemo dalje pogledati kolike iznose hoteli plaćaju za koncesijska odobrenja. Inače, dobar dio plaža ispred hotela je pod koncesijom i za njih se plaćaju pozamašni iznosi. Jedan od onih koji ponajviše plaća koncesije svakako jesu Jadranski luksuzni hoteli, no za pomorsko dobro ispred Hotela Kompas, koji koriste kao terasu ugostiteljskog objekta, plaćaju koncesijsko odobrenje u visini od 87 tisuća kuna. Također, koncesijsko odobrenje plaćaju i za plažu ispod Hotela Bellevue, a iznosi 83 tisuće i 800 kuna za sveukupno 160 komada ležaljki i suncobrana. Kako vidimo ogromna je razlika u cijeni između koncesijskih odobrenja koje plaćaju Jadranski luksuzni hoteli te Royal Hotels & Resort (za one koji ne znaju to su vlasnici Hotela Neptun). Nadalje, Hoteli Maestral za plažu Adriatic plaćaju 36 tisuća i 400 kuna, za plažu Vis 18 tisuća i 800 kuna, a za 40 ležaljki i 20 suncobrana ispred Hotela Splendid plaćaju svega dvije tisuće i 400 kuna. Tvrtka Pervanovo za 15 ležaljki ispred kuće Starog kapetana plaća još manje, samo 600 kuna. Hotel Glavović na Lopudu plaća godišnje za terasu svog objekta 76 tisuća i 200 kuna. Hajdemo pogledati još neke atraktivne plaže za koje se plaća koncesijsko odobrenje. Tvrtka Veliki Žal vlasnika Line Žanetić i Vjekoslava Prižmića za koncesijsko odobrenje na istoimenoj plaži daje 52 tisuće i 800 kuna. Vaterpolska udruga Danče za dio istoimene plaže plaća koncesijsko odobrenje 24 tisuće kuna, dok udruga Porporela za ambulantnu prodaju na istoimenoj plaži plaća koncesijsko odobrenje u visini od 6 tisuća kuna godišnje.

Skuteri i kajaci

Tvrtke i obrti koji se bave najmom kajaka također moraju plaćati koncesijsko odobrenje odnosno zauzimanje i iskorištavanje pomorskog dobra. Tako

netko tko ima 10 kajaka plaća između 5 i 10 tisuća kuna ovisno o lokaciji, a oni s 25 kajaka plaćaju 12 tisuća i 500 kuna, pa naviše. Primjerice u Šulića Turistički obrt Kolorina za 15 kajaka plaća 15 tisuća kuna godišnje, a na Šunju Huck Finn Adventure Travel za 10 kajaka i 4 sup daske 7 tisuća kuna. Slične se cijene plaćaju i na Koločepu, Šipanu, te Zatonu i Orašcu.

Što se pak tiče najma skutera tu su iznosi koncesijskih odobrenja viši. Tako se otprilike za dva skutera plaća između 10 i 15 tisuća kuna. Firma Bellus za najam 5 skutera kraj Hotela Neptun plaća 30 tisuća kuna, a Estas Dubrovnik za 2 skutera i 1 štand na nekoncesioniranom dijelu Hotela President plaća 18 tisuća kuna. Tvrtka Mala Mara za 3 skutera u Zatonu daje godišnje 12 tisuća i 600 kuna, a Diving d.o.o. za dva skutera nedaleko Presidenta 12 tisuća kuna.

Naravno, spomenimo i terase pojedinih ugostiteljskih objekata blizu mora za koja se, među ostalim, treba dobiti i koncesijsko odobrenje. Na plaži Buža tako se za terasu od 20 metara kvadratnih, te jedan frižider plaća 18 tisuća kuna. Za terasu ugostiteljskog objekta Popeye u Zatonu plaća se 8 tisuća kuna, Elaphis na Lopudu daje 39 tisuća kuna za 65 kvadrata terase, a zalogajnica Nikica također na Lopudu za 40 kvadrata 24 tisuće kuna, pa opet Musladin j.d.o.o. 19 tisuća kuna za 32 kvadrata, Adriana na Lopudu 27 tisuća kuna za 45 kvadrata, Delirij d.o.o. za 30 kvadrata u Pilama 18 tisuća kuna, Lukrecija u Luci Šipanskoj 24 tisuće kuna za 30 kvadrata...

Za kraj kažimo da aquapark na plaži, točnije oni napuhanci za djecu, dođu 8 tisuća kuna godišnje, a turistički obrt Vjetar za obuku jedrenja u Pilama te Uvali Lapad godišnje plaća koncesijsko odobrenje u visini 6 tisuća kuna.

Jadranski luksuzni hoteli za pomorsko dobro ispred Hotela Kompas, koji koriste kao terasu ugostiteljskog objekta, plaćaju koncesijsko odobrenje u visini od 87 tisuća kuna. Također, koncesijsko odobrenje plaćaju i za plažu ispod Hotela Bellevue, a iznosi 83 tisuće i 800 kuna za sveukupno 160 komada ležaljki i suncobrana

petak, 3. lipnja 2022.

Potres u Centru za socijalnu skrb, dio djelatnika iznio teške optužbe, ravnateljica tvrdi: Nije to baš sve tako

Dubrovački dnevnik u posjedu je dokumentacije iz kojih su vidljive optužbe na račun aktualne ravnateljice Ružice Misir, a tiču se narušenih međuljudskih odnosa između nje i nemalog broja zaposlenika, uvjeta nepovoljnih po stranke kojima Centar treba pružiti pomoć, pa čak i kršenja zakonskih propisa

Piše IVONA BUTJER MRATINOVIĆ foto goran mratinović

Centar za socijalnu skrb već mjesecima potresaju neslaganja između dijela djelatnika Centra za socijalnu skrb Dubrovnik i ravnateljice Ružice Misir. Dubrovački dnevnik u posjedu je dokumentacije iz kojih su vidljive optužbe na račun aktualne ravnateljice, a tiču se narušenih međuljudskih odnosa između nje i nema-

log broja zaposlenika, uvjeta nepovoljnih po stranke kojima Centar treba pružiti pomoć, pa čak i kršenja zakonskih propisa.

Kako je vidljivo iz dokumentacije s kojom raspolažemo, o navedenim su problemima izviještena sva nadležna tijela, od Upravnog vijeća Centra za socijalnu skrb, preko Sindikata za-

dnevniK petak, 3. lipnja 2022.

poslenika u djelatnosti socijalne skrbi i pravobraniteljice za djecu, do samog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, i to u više navrata. Protiv ravnateljice Misir je podnesen i optužni prijedlog od strane Državnog inspektorata zbog optužbi za nepoštivanje propisa. Tako je ravnateljici na teret stavljeno, što nam tvrde izvori bliski Centru, kako je vodila skup radnika i birala predstavnika radnika u Upravno vijeće, što nije smjela, pa su izbori poništeni. Zbog svega navedenog, Upravno vijeće Centra uopće nema predstavnika radnika, a novi izbori nisu provedeni. No, to ujedno nije jedino zbog čega je dio djelatnika Centra uputio brojne dopise prema nadležnim tijelima.

‘TRUDNOĆE SE MORAJU NAJAVITI MJESEC DANA RANIJE’

Kako navode izvori bliski Centru za socijalnu skrb Dubrovnik, u posljednje vrijeme je desetak djelatnika napustilo svoja radna mjesta ili su odlasku. Dio djelatnika se Sindikatu žalio i na navodne povišene tonove, prijetnje, paranje papira, a tvrde i kako su postojale sporne izjave poput: ‘Sada nema trudnoće’, ‘Trudnoće se moraju najaviti mjesec dana ranije’, kao i na navodno onemogućavanje korištenja starog godišnjeg odmora prije porodiljnog dopusta. Prema žalbama upućenim nadležnim tijelima, dio djelatnika tvrdi kako su nesuglasice s ravnateljicom Misir postojale od početka njenog mandata, no kako su se one pogoršale kad su se o, prema njihovoj procjeni, neadekvatnoj organizaciji ustanove obavijestila i nadležna tijela.

OBITELJSKI CENTAR TREBA BITI PODRUŽNICA, ALI NIJE

Kako je vidljivo iz dopisa, jedan od problema Centra jest i to što Obiteljski centar nije oformljen kao Podružnica. Dobro upućeni izvori nam tvrde kako je Centar za socijalnu skrb Dubrovnik jedini u Hrvatskoj koji nije oformio Podružnicu Obiteljski centar, premda bi zakonski on trebao biti zasebna cjelina. Obiteljski centar trenutno djeluje kao Odjel koji nema ni svog voditelja.

Ovo pitanje povučeno je još 2020. godine, a i ravnateljica i djelatnici su se složili kako Obiteljski centar treba što hitnije oformiti kao Podružnicu. Međutim, to pitanje do danas nije riješeno, premda je, kako nam tvrde izvori bliski Centru za socijalnu skrb, postojao predugovor s Finom oko rješavanja pitanja prostora, a koji je trebao biti realiziran 2021. godine, no u međuvremenu je raskinut.

Oformljenje podružnice, kako su upozorili djelatnici Centra, važno je zbog pružanja kvalitetne usluge za građane Županije i Grada Dubrovnika. Naime, kako stoji na samim stranicama Centra, u okviru spomenutog Odjela pružaju se i savjetodavne usluge po delikatnim pitanjima, a koje su često vezane uz bračne odnose, roditeljstvo, obiteljske i partnerske odnose, pitanje posvajanja, ali i djecu. Kako nam kažu izvori bliski Centru, postojeće prostorije su neadekvatne, prokišnjavaju, a nisu adekvatne ni zbog, kako kažu, nemogućnosti pružanja potrebne razine privatnosti klijenata koji tu iznose svoju intimu. Također, zbog nepostojanja voditelja, navode kako rad Odjela ovisi o samoinicijativi djelatnika, što je dodatan posao ionako opterećenog kadra kojeg i inače nedostaje.

‘SAMA SEBI JE NEOSNOVANO POVEĆALA PLAĆU’

U dokumentaciji koja je proslijeđena Sindikatu stoje optužbe za kršenje pozitivnih zakonskih propisa poput stavljanja same sebe u pripravnost, što je u suprotnosti s uputama nadležnog Ministarstva, i potpisivanje naloga za isplatu naknada temeljem tih aktivnosti. Nadalje se navodi kako se određene stručne djelatnike u tome onemogućuje. U dopisima se spominje i to kako je ravnateljica nekim radnicima odredila vršenje nadzora nad korisnicima bez isplate naknade, iako je Pravilnik isplate predvidio, a žalili su se i na to kako im u proteklim godinama nije bila osigurana oprema za terenski rad u vidu obuće i torbi, što je njihovo temeljno pravo iz kolektivnog ugovora.

U dopisima Sindikatu se ravnateljica optužuje i kako na različite načine opstruira rad Stručnog vijeća. Temeljem navedenog, većina stručnih djelatnika je prema Upravnom vijeću 2019. godine dostavila prijedlog ocjene ravnateljice koji glasi ‘ne zadovoljava’, na što Upravno vijeće nije reagiralo, kako nam kažu, pod objašnjenjem kako ravnateljica ne obavlja stručni rad, premda je u pripravnosti svaki mjesec i za to sebi isplaćuje naknadu. Žalili su se i na, po njihovom mišljenju, netransparentan rad Upravnog vijeća, u smislu da se pozivi za sjednice i zaključci ne objavljuju na oglasnim pločama, kao ni na web stranici Centra. Kako su naveli u dopisima Sindikatu, ravnateljica uglavnom ne želi dati informacije o temama sa sjednica. Sindikatu je dostavljeno i to kako je ravnateljica sama sebi neosnovano povećala plaću, koristeći pravo iz Kolektivnog ugovora koje

Kako je vidljivo iz dopisa, jedan od problema Centra jest i to što Obiteljski centar nije oformljen kao Podružnica. Dobro upućeni izvori nam tvrde kako je Centar za socijalni skrb Dubrovnik jedini u Hrvatskoj koji nije oformio Podružnicu Obiteljski centar, premda bi zakonski on trebao biti zasebna cjelina. Obiteljski centar trenutno djeluje kao Odjel koji nema ni svog voditelja.

Uslijed žalbi i prijava, prije nekoliko mjeseci je nadležno Ministarstvo provelo upravni nadzor te su, kažu izvori bliski Centru, utvrđeni propusti, no inspekcijski nadzor nije posjetio Centar. S problemima je upoznat Sindikat, kao i Ministarstvo koje je slalo upite Upravnom vijeću

Sindikatu je dostavljeno i to kako je ravnateljica sama sebi neosnovano povećala plaću, koristeći pravo iz Kolektivnog ugovora koje predviđa uvećanje osnovne plaće za osam posto ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, no i na stranici Centra stoji kako Misir ima master stupanj, jer se potpisuje tom titulom (MA). Kako je prijavljeno Sindikatu i Ministarstvu, odluku o isplati uvećanja osnovne plaće samoj sebi je potpisala ravnateljica i nije priložila adekvatan dokaz o tome da za isto ispunjava uvjete

predviđa uvećanje osnovne plaće za osam posto ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, no i na stranici Centra stoji kako Misir ima master stupanj, jer se potpisuje tom titulom (MA). Kako je prijavljeno Sindikatu i Ministarstvu, odluku o isplati uvećanja osnovne plaće samoj sebi je potpisala ravnateljica i nije priložila adekvatan dokaz o tome da za isto ispunjava uvjete. Spominju se još i zapošljavanja bez natječaja, zakašnjelo donošenje pravilnika, ali i uopće zahtjevnih uvjeta u kojima se radi. Kako navode izvori, Odjel za djecu, mlade i obitelj je prenapregnut te u njemu uglavnom rade osobe koje nemaju pet godina iskustva rada u Centru, u suprotnosti s preporukama Ministarstva. Baš kao što ga nema Obiteljski centar, voditelja nema ni Centar za djecu, mladež i obitelj, kao ni psihologa, premda bi, prema propisima, trebala biti dva.

PROPUSTI U PANDEMIJI

Izvori bliski Centru tvrde kako je ravnateljici naloženo plaćanje više desetaka tisuća kuna kazne koju je donijela sanitarna inspekcija pri Državnom inspektoratu zbog kršenja naputaka Stožera civilne zaštite tijekom Covid pandemije u prostorijama Centra. Kako tvrde izvori bliski Centru, nije provođena dezinfekcija prostora, nije imenovan ni koordinator, sukladno uputama resornog Ministarstva, niti su na ulazu očitavane Covid potvrde jer nije bilo potrebne opreme.

Uslijed žalbi i prijava, prije nekoliko mjeseci je nadležno Ministarstvo provelo upravni nadzor te su, kažu izvori bliski Centru, utvrđeni propusti, no inspekcijski nadzor nije posjetio Centar. S problemima je upoznat Sindikat, kao i Ministarstvo koje je slalo upite Upravnom vijeću.

MISIR ODBACUJE VEĆI DIO OPTUŽBI

Dubrovački dnevnik na ovu je temu uputio upit prema ravnateljici Misir koja potvrđuje kako je upoznata s različitim predstavkama, kako djelatnika, tako i korisnika, podsjećajući na to kako su institucija koja se bavi ranjivim skupinama pa se uvijek može očekivati i dio korisnika koji su nezadovoljni odlukama Centra. Također, navodi i kako djelatnika ima izvrsnih i onih manje izvrsnih, a kako će uvijek pohvaliti svoje djelatnike, kao što je to radila i za Dubrovački dnevnik.

Podizanje optužnog prijedloga od strane Državnog inspektorata nije htjela komentirati jer je postupak u tijeku, a potvrdila je kako je temeljen anonimne prijave jednog djelat-

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački

nika Centra Državni inspektorat obavio nadzor nad provedbom epidemioloških mjera u pandemiji Covida-19 u Centru.

„Mogu reći kako mi je izrazito žao jer smo pune dvije pandemijske godine uspješno odolijevali svim izazovima i poteškoćama s kojima smo se suočavali zbog pojave koronavirusa i nije bilo posebnih poteškoća u radu s našim korisnicima. Mogu istaknuti kako sam osobno i kao odgovorna osoba osigurala provedbu svih odluka i protokola te dovoljnu količinu dezinfekcijskih sredstava i maski za provedbu svih epidemioloških mjera. Sudske postupke koji su u tijeku ne mogu komentirati,“ odgovorila je Misir. ‘’

NEMA PROSTORA ZA OBITELJSKI CENTAR’’

Potvrdila je kako trenutno u UV Centra nema predstavnika radnika makar su, tvrdi ona, prethodno osigurani svi uvjeti za provedbu sindikalnih aktivnosti.

„Nemam ovlasti ulaziti u domenu sindikalnog organiziranja. Prema propisima, postupak pokreće sindikalni povjerenik i potrebno je pridržavati se procedure. Predstavnika radnika izabiru i mogu izabrati samo radnici,“ odgovorila je.

Misir je potvrdila i kako Odjel Obiteljskog centra nije oformljen kao Podružnica. Razlog je nemogućnost pronalaska prostora koji bi bio adekvatan za korisnike i djelatnike, a ujedno i cjenovno prihvatljiv te kako se u suradnji s nadležnim tijelima radi na rješavanju tog pitanja.

“Odjel Obiteljskog centra je u potpunosti ekipiran i sastoji se od četvero stručnih djelatnika. Provode se programi i radionice iz nadležnosti rada Odjela i pod izravnim je rukovođenjem ravnatelja,” odgovorila je.

Na pitanje jesu li sadašnji prostori Odjela Obiteljskog centra adekvatni za rad, prema njenom mišljenju, Misir je odgovorila kako svi djelatnici Centra dijele isti prostor koji bi mogao biti primjereniji radu s korisnicima, ali kako nastoje kontinuirano poboljšavati uvjete rada u Centru ulaganjem u sadašnji prostor i opremu, uvažavajući trenutnu financijsku situaciju. Navode o povišenim tonovima, paranju papira i spomenutim izjavama o trudnoćama Misir odbacuje, uz obrazloženje kako to nije njen stil rukovođenja ustanovom.

‘’

ZAKONSKI PROPISI ZA POVEĆANJE

SU ISPUNJENI

Potvrdila je i kako kao ravnateljica sudjeluje u poslovima pripravnosti, ‘poštujući uputu

nadležnog Ministarstva’ te kako uz nju isti posao trenutno provodi nekoliko djelatnika. Također, Misir tvrdi i kako su pojedini djelatnici Centra angažirani da kao stručne osobe obavljaju nadzor za susrete i druženja roditelja s djecom temeljem sudske presude. Kako tvrdi, nadzori se obavljaju u radno vrijeme Centra, a za poslove izvan radnog vremena djelatnici primaju naknadu. Odbacuje i optužbe o zapošljavanjima bez natječaja te tvrdi kako su sve osobe u Centru zaposlene temeljem važećih propisa i uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Premda nije magistra znanosti, odbacuje optužbe o povećanju plaće bez valjanog temelja, uz tvrdnju kako ‘sva prava koristi na osnovu pozitivnih propisa’ te kako ‘ima ispunjene zakonske preduvjete’.

„Po struci sam diplomirani socijalni radnik sa Sveučilišta u Zagrebu i magistra suvremenih europskih studija ( MA sa Sveučilišta Sussex-Brighton, Velika Britanija). Dobila sam stipendiju kao državni službenik za navedeni poslijediplomski studij tada Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH , Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije i Sveučilišta Sussex. Riječ je o prestižnoj Chevening stipendiji,“ iznosi Misir.

Pitali smo je i oko situacije u Odjelu za djecu, mlade i obitelj, je li točno kako rade osobe koje imaju manje od pet godina iskustva i kako nema psihologa. Misir je odgovorila ka-

ko su sva sistematizirana mjesta popunjena, osim radnog mjesta psihologa koji je na rodiljnom dopustu, a zamjena nije pronađena zbog nedostatka navedene struke na tržištu rada. Također je potvrdila kako nemaju svi pet ili više godina radnog iskustva, ali navodi kako su svi ispunili formalne uvjete za rad na mjestima na koja su raspoređeni. Dodala je i kako Odjelom rukovodi pravnik.

KATARINA DORŠNER : UPOZNATI SMO S PRIMJEDBAMA , RAVNATELJICI JE NALOŽENO UKLONITI NEPRAVILNOSTI

Dubrovački dnevnik uputio je novinarski upit i predsjednici Upravnog vijeća Centra Katarini Doršner. Ona je potvrdila kako Upravo vijeće trenutno nema svog predstavnika radnika, uz napomenu da ga imenuje i opoziva radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, biraju ga i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Potvrdila je i kako je upoznata s primjedbama dijela djelatnika, o čemu je obaviješten osnivač ustanove, a to je nadležno Ministarstvo te je ravnateljici naloženo poduzimanje radnji, bez odgode, kojima bi se uklonile nepravilnosti.

Doršner je odgovorila i kako je upoznata sa sadržajem nalaza iz redovnog upravnog nadzora o čemu je upoznala nadležno Ministarstvo te je ravnateljici naloženo poduzimanje mjera. To bi bila ujedno i svojevrsna potvrda kako su propusti u Centru utvrđeni.

Spominju se još i zapošljavanja bez natječaja, zakašnjelo donošenje pravilnika, ali i uopće zahtjevnih uvjeta u kojima se radi. Kako navode izvori, Odjel za djecu, mlade i obitelj je prenapregnut te u njemu uglavnom rade osobe koje nemaju pet godina iskustva rada u Centru, u suprotnosti s preporukama Ministarstva. Baš kao što ga nema Obiteljski centar, voditelja nema ni Centar za djecu, mladež i obitelj, kao ni psihologa, premda bi, prema propisima, trebala biti dva

dnevniK petak, 3. lipnja 2022.

VAŽNA LEKCIJA NA STONSKOJ OBILAZNICI

Dubrovački srednjoškolci, obrtnici i tehničari iz prve ruke učili o ekstremnim uvjetima na gradilišta

Nikola Perković, nastavnik koji predaje stručne graditeljske predmete, za Dubrovački dnevnik je prepričao dojmove s gradilišta koje je posjetio s kolegama i učenicima od prvog do četvrtog razreda.

Aida Čakić foto GORAN MRATINOVIĆ

Terenska i praktična nastava za buduće tehničare i građevinare iznimno je važna. Zbog stjecanja znanja iz prve ruke, učenici Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik prošloga tjedna posjetili su gradilište stonske obilaznice. Najužurbaniji dio gradilišta najvećeg infrastrukturnog projekta prava je edukativna poslastica koju su im omogućili nastavnici u sklopu praktičnog dijela nastave u školi. Tako su učenici iz prve ruke mogli vidjeti što se događa na gradilištu projekta cestovnog povezivanja južne Dalmacije što je za njihovu struku iznimno korisno. Obišli su čvor Prapratno, vijadukt Prapratno, most Ston i tunel Polakovica. Nikola Perković, nastavnik koji predaje stručne graditeljske predmete, za Dubrovački dnevnik je prepričao dojmove s gradilišta koje je posjetio s kolegama i učenicima od prvog do četvrtog razreda. Perković je ujedno i zamjenik voditelja regionalnog centra Split na lokaciji Du-

TERENSKA NASTAVA IM JE UOBIČAJENA

- Na ovu terensku nastavu je išlo više nastavnika koji predaju stručne predmete; od strojara, geodeta, do arhitektice. Super je imati na jednom mjestu takav trust mozgova koji zajedno rade za dobrobit učenika. U našoj školi ne nedostaje stručnih ljudi koji su željni prenijeti znanje i zbog toga smo sretni – govori Petković te dodaje kako im je ovo bio prvi posjet jednom tako velikom gradilištu koje je u blizini grada. Inače, u kurikulumu škole je već integrirana praktična nastava pa je tako obilazak gradilišta njihova obveza tijekom školske godine što buduće geodete i arhitekte priprema na složenost njihovog budućeg posla.

Perković navodi kako su na ovoj terenskoj na-

Piše

Nastavnik Nikola Perković i njegovi učenici u obilasku gradilišta na Montovjerni

brovnik u IGH gdje je zadužen za laboratorijska ispitivanja u graditeljstvu.

stavi bili čak i učenici četvrtog razreda, koji su s nastavom završili i obilazak im je bio izboran. No, ipak je veliki broj njih došao što on smatra posebno pohvalnim zbog želje za znanjem. Šetalo je tako 50 srednjoškolaca dobra tri sata ukupno desetak kilometara po gradilištu. Posebno je bilo teško zbog prilično ekstremnih vremenskih uvjeta.

- Prva lekcija koju su shvatili je bila kako je jako vruće pa im se nije dalo staviti kacige, a zapravo moraju. To je velika stvar jer ona ih uči odnosu prema gradilištu kao mjestu povećanog rizika. Trebamo ih pripremiti na sve poput toga da moraju doći u pravilnoj obući i odjeći – navodi Perković.

Imali su priliku, dodaje on, vidjeti i veliki broj strojeva te koja je njihova funkcija kao i brojne detalje poput oplate na vijaduktu Prapratno koja je dopremljena u sandučastoj konstrukciji napravljenoj od čelika u Brodosplitu.

OVDJE NE TREBA UČITI NAPAMET

- Sve im je bilo zanimljivo, posebno prvim i drugim razredima kojima je to bio prvi odlazak na

su sve slušali i pozorno pratili. Ovo je najbolja prilika da nauče iz prve ruke ono što svladaju kao gradivo u školi – pojasnio je.

Učenike je posebno oduševio tunel Polakovica koji je inače kao i većina tunela građen bez armature.

- Vani je bilo preko 35 stupnjeva, a u tunelu 25 manje. Na tom primjeru su imali priliku uočiti ekstremnu razliku koja je česta u građevini.

‘’Vani je bilo preko 35 stupnjeva, a u tunelu 25 manje. Na tom primjeru učenici su imali priliku uočiti ekstremnu razliku koja je česta u građevini. Ljudi koji tamo rade su izloženi teškim vremenskim uvjetima i zato treba poštovati tu struku jer radnicima nije lako.’’

‘’U školi imamo veliki broj predavača koji dolaze iz privatnog sektora tako da im mogu prenijeti znanje iz prve ruke. Primijetio sam kako puno veće poštovanje iskazuju prema takvom vidu obrazovanja što je znak da smo na dobrom putu pa će i budući obrtnici i tehničari cijeniti svoju struku.’’

petak, 3. lipnja 2022.

Ljudi koji tamo rade su izloženi teškim vremenskim uvjetima i zato treba poštovati tu struku jer radnicima nije lako. Inače je važno da se mi kao društvo znamo odnositi prema njima jer sve što oko sebe vidimo netko je sagradio. Ti su ljudi zaslužni za civilizacijski napredak i brojne ugodnosti koje svakoga dana imamo – mišljenja je inženjer Perković. Neki su i postavljali pitanja, no ipak su ih nastavnici više ispitivali kako bi ih motivirali. - Želio sam im dati širu sliku pa onda to kroz pitanja smanjivati na jednostavnije. Ovo je bila prava lekcija na gradilištu. Velika je stvar kada dobiju priliku za praktičnom nastavom jer tako mogu steći uvid u cijeli krug posla. Na licu mjesta vide projektanta koji projektira, izvođača ko-

ji izvodi, nadzor koji kontrolira i na kraju jedinica lokalne samouprave izdaje dozvolu za neku građevinu. Također važno je shvatiti zašto se rade ispitivanja te što može poći krivo. Neki inženjeri ne znaju zašto se nešto treba ispitati, ali siguran sam kako to moji učenici znaju. Što se može dogoditi ako građevina ne prođe tehnički pregled i koje su posljedice – navodi neke od važnih lekcija nastavnik u Obrtničkoj i tehničkoj školi.

Perković ne preporučuje učenje napamet u ovom sektoru.

- Bit učenja je da učenik razumije što se događa.

Primjerice, nedavno je bio potres u Hercegovini i sve je super dok do toga ne dođe. Upravo bi arhitektonski tehničari trebali znati zašto kon-

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački

Učenike je posebno oduševio tunel Polakovica koji je inače kao i većina tunela građen bez armature.

troliramo određene zahvate, tko to radi i koje su posljedice. Sretan sam kada vidim da su moji učenici shvatili važnost cijelog procesa u graditeljstvu. U školi imamo veliki broj predavača koji dolaze iz privatnog sektora tako da im mogu prenijeti znanje iz prve ruke. Primijetio sam kako puno veće poštovanje iskazuju prema takvom vidu obrazovanja što je znak da smo na dobrom putu pa će i budući obrtnici i tehničari cijeniti svoju struku - zaključio je za Dubrovački dnevnik nastavnik iz Obrtničke i tehničke škole Nikola Perković.

‘’Bit učenja je da učenik razumije što se događa. Primjerice, nedavno je bio potres u Hercegovini i sve je super dok do toga ne dođe. Upravo bi arhitektonski tehničari trebali znati zašto kontroliramo određene zahvate, tko to radi i koje su posljedice. Sretan sam kada vidim da su moji učenici shvatili važnost cijelog procesa u graditeljstvu.’’

Dubrovački dnevniK petak, 3. lipnja 2022.

Vjekoslav Kobešćak trener je Juga od 2015. godine što ga čini najdugovječnijim stručnjakom u novijoj povijesti dubrovačkog vaterpolskog kluba. Toliko se udomaćio u gradu pod Srđem da su brojni Jugovi navijači već zaboravili kako je devedesetih godina u kapici Mladosti bio veliki rival današnjem klubu. Među svim klupskim i reprezentativnim uspjesima istaknimo da je nositelj srebrne olimpijske medalje u Atlanti 1996. godine, a što je sve osvojio kao trener gotovo je nemoguće pobrojati. Iako je u drugoj polovici četrdese-

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački

‘Divlja

tih godina, i danas zaigra vaterpolo, a zadnje nastupe zabilježio je na prvenstvu dubrovačkih kupališta, pa intervju počinjemo u revijalnom tonu.

Igrali ste Divlju ligu? Za Pasjaču?

Da, 2019. godine kada sam napokon prebacio prebivalište u Popoviće što je glavni uvjet za nastup. Ušli smo čak u četvrtfinale, to nam je epski uspjeh (smijeh). Sad je korona zaustavila natjecanje na dvije godine, nadam se da ćemo se opet skupiti.

Vjekoslav Kobešćak, trener Vaterpolskog kluba Jug

Piše Maro Marušić

foto Nikša Klečak

Što inače kažete na fenomen Divlje lige?

To je jedinstveno na svijetu, nema ništa slično. U Zagrebu su bili neki pokušaji, ali nikad nije masovno zaživjelo među rekreativcima i amaterima. Nastupali bi čak i neki aktivni igrači, pa se onda gubi draž. Divlja liga je fenomen veći od sporta, ljudi se druže, pa i oni koje sam vaterpolo toliko ne zanima. Trebala bi ostati ovakva kakva jest, rekreativna i amaterska sa što manje bivših igrača. U mojoj ekipi Pasjače nitko nije igrao ozbiljan seniorski vaterpolo. Biti među tim ljudima meni je gušt i privilegija i to je ono što je najvažnije. Nadam se da će se tradicija Divlje lige nastaviti i da će opet biti masovna kao što je bila prije. Sve se događa ciklički.

Hoće li isto biti i s Jugom? Kako gledate na pad popularnosti vaterpola u Dubrovniku, odnosno manje gledatelja na tribinama? Je li glavni razlog zasićenost trofejima, bi li se i Hajduku nešto slično dogodilo da osvoji četiri, pet prvenstava zaredom? Smatram da bi s trofejima palo zanimanje čak i za Hajduk. Jest paradoksalno, ali što klub osvaja više trofeja, zanimanje (o)pada. Nema više one gladi. To je samo jedan od razloga. Drugi je nedostatak epskog protivnika, velikog rivala. Kada sam došao u Jug veliki protivnik nam je bilo Primorje. Ne samo da je na našim utakmicama bilo puno ljudi, nego i u Rijeci. Ove godine je iskočio Jadran, koji nas je svladao dva puta, i odmah je broj gledatelja u finalnim serijama narastao, i dali su nam podršku koja nam je puno značila. Vrlo je važno da postoji jaka konkurencija, onda odmah zanimanje raste. Kada već govorimo o padu broja gledatelja valja kazati da mladi, zbog pametnih telefona, društvenih mreža i svih drugih čudesa, gube interes ne samo za vaterpolo, nego i brojne druge sportove. Opstaju samo oni najveći poput nogometa, ali simptomatično je da je Agnelli (šef Juven-

tusa op.a.) nedavno kazao da treba uvesti pretplatu na zadnjih 15 minuta utakmice, jer mladi upravo toliko mogu držati koncentraciju. NBA također muči pad gledatelja, jer nove generacije ne žele odvojiti tri sata na utakmicu. Vrlo je važno da se svaki sport prilagodi vremenu, ide s njim u korak.

Bi li marketinški bilo dobro da se najvažnije utakmice sezone, play off, igraju ljeti u moru? Da se organizira vaterpolski spektakl po centrima mediteranskih gradova, primjerice u nas u Portu. Odmah je šušur, muving, nešto se događa, baš kao na finalu Divlje lige, a vjerujem da bi i turistima bilo zanimljivo. Što se tiče kontinentalnih klubova i njima bi bilo bolje da se utakmice igraju ljeti na otvorenim bazenima, nego zimi kada je snijeg i bljuzga, a na bazenu 30 stupnjeva. Postoje ideje u tom smjeru. Moj je stav da bi tematiku trebalo jako dobro istražiti, napraviti sveobuhvatnu analizu, pobrojati razloge za i protiv te donijeti kvalitetan zaključak. Ta ideja svakako ima rezona, uostalom, nekoć prije se upravo tako igralo. Naravno te promjene moraju nositi LEN i FINA, jer ovako kako je sad, nemoguće je dio klupske sezone igrati u moru kada su ljeti natjecanja reprezentacija.

Reprezentativni rukomet se igra u siječnju. Moje je mišljenje da su s tim jako pogodili, jer bi puno manje ljudi gledalo rukometne utakmice da su one ljeti. Zar ne bi bilo bolje i reprezentativni vaterpolo prebaciti zimi, a ljeti na otvorenom igrati završnice prvenstava i Lige prvaka?

Sve bi to trebalo navesti u analizi. Napraviti čitavo ispitivanje tržišta i donijeti najbolje rješenje. Mišljenja sam da bi trebalo nešto probati u tom smjeru, ima puno dobrih temelja, ali i otežavajućih okolnosti. Recimo primjer Dubrovnika - takvo natjecanje u moru

„Teško je objasniti ogromnu količinu natjecanja koja nema nikakvog smisla. Europsko prvenstvo, svjetsko, olimpijada, svjetska liga, često unutar 12 mjeseci bude čak tri velika reprezentativna natjecanja. Ljudi se zasite i gledanost pada.“

dnevniK petak, 3. lipnja 2022.

‘Smatram da bi s trofejima palo zanimanje čak i za Hajduk. Jest paradoksalno, ali što klub osvaja više trofeja, zanimanje (o)pada’

„Cilj na početku sezone je bio ulazak na Final 8. Iz ove pozicije smatram da bi ulaz među četiri momčadi Europe bio sjajan rezultat. Dobro je da smo sada u optimalnoj formi što su pokazale utakmice s Jadranom“

apsolutno bi bilo skuplje, jer usred turističke sezone ti ‘uzimaš’ važan dio grada i sigurno netko zbog toga gubi nekakvu zaradu. Ista stvar je i u drugim turističkim gradovima Mediterana. Kada se podvuče crta, puno je razloga za i puno protiv, ali bez obzira na sve, mislim da bi bilo dobro pokrenuti neke pilot projekte i vidjeti gdje to sve skupa vodi.

Nego mi sad tu sve nešto lijepo pričamo, a sve se treba pitati FINA-u i LEN koje su maksimalno inertne organizacije… Istina, ne prate 21. stoljeće. Svaki sport ima neku posebnost koja ga čini atraktivnim i smatram da za sve postoji publika. Naravno, ne možeš očekivati da ćeš biti nogomet koji je izvan konkurencije, ali sve se može unaprijediti i približiti publici. Vaterpolo je sličan hokeju na ledu. Ponekad se u oba sporta teško vidi što se događa. U hokeju se ne vidi pak, a u vaterpolu što se događa pod vodom. Hokej i vaterpolo su skroz na drugim krajevima što se tiče brzine, ali s istim problemima televizičnosti. Treba dobro izanalizirati kako su oni (i neki drugi sportovi) kapitalizirali prednosti, a sakrili nedostatke.

Ali vaterpolske organizacije to ne rade, a trebale bi. Zašto onda vaterpolo klubovi ne probaju osnovati neku Superligu ili nešto slično mimo LEN-a? Bilo je nekih ideja, ali nikad se nisu realizirale. Evo u posljednje vrijeme svjedočimo nekim promjenama u LEN-u, nadamo se da će se konačno pokrenuti. Puno se razgovara o raznim progresima, otvaraju se pitanja, formiraju nove skupine ljudi koji trebaju biti nositelji promjena. Želim vjerovati da će sve skupa ići u boljem smjeru. U posljednjih petnaestak godina vaterpolo je jako puno izgubio na klupskom nivou, a dobio na reprezentativnom. Sjetimo se samo olimpijskog turnira iz Londona 2012. godine. Bila je sjajna organizacija s ogromnim brojem podvodnih kamera i HD prijenosom, totalno druga perspektiva igre. Naravno sve to košta, ali da bi vaterpolo napredovao, potrebna su ulaganja. Odlična

‘Bilo bi zanimljivo s reprezentacijom Francuske nastupiti kao domaćin olimpijskih igara 2024. godine’

su bila i prvenstva u Beogradu i Budimpešti, vjerujem da će i u Splitu biti na nivou. Tako da su reprezentativna natjecanja dobra i napreduju, ali vaterpolske organizacije trebaju poboljšati klupska. Zašto ne američko prvenstvo, oni imaju dugu tradiciju vaterpola? Ili australsko? Sve bi to diglo vaterpolo. Naravno i u Europi se neke lige mogu unaprijediti, poput francuskog ili njemačkog prvenstva.

Kad smo već kod Francuza, vi ste pomoćni trener njihove reprezentacije. Kako je došlo do tog angažmana?

Prijatelj sam s njihovim izbornikom Florianom Bruzzom. On je odveo Francusku na olimpijadu u Rio, potom je preuzeo žensku vrstu četiri godine, da bi se opet vratio u mušku reprezentaciju. Znao sam mu govoriti da francuska muška vaterpolska reprezentacija ima potencijal, pa kad je došao na mjesto izbornika, rekao mi je, ‘e pa sad ti dođi da skupa vidimo taj potencijal’ (smijeh). Meni je to zvučalo kao vrlo zanimljiv projekt i izazov, pa sam prihvatio. Naravno uz dogovor s Upravom Juga, jer je on i dalje prioritet. Iznenadio sam se kako su reagirali i kako nisu imali ništa protiv. Bilo bi zanimljivo s reprezentacijom Francuske nastupiti kao domaćin Olimpijskih igara 2024. godine. Kao Hrvat, taj san nikad neću ostvariti (smijeh). Ali nije olimpijada glavni cilj, nego podići kvalitetu vaterpola u Francuskoj.

Ne sumnjam da je moguće tako nešto ostvariti. Francuzi do devedesetih nikakve veze s rukometom nisu imali, a danas su velesila.

Oni su ubacili rukomet kao predmet u školi, zato su danas takvi kakvi jesu. U Francuskoj je sportski sustav takav da se gradi od temelja - škola i najmlađih generacija. Za razliku od Hrvatske gdje smo majstori improvizacije. Hrvati se uspijevaju snaći sa seniorima i reprezentacijom, ali donji dio sistema ne funkcionira najbolje. U Francuskoj taj dio odlično djeluje i normalno da će svaka generacija nogometa, košarke, rukometa, odbojke iznjedriti neke odlične igrače.

dnevniK petak, 3. lipnja 2022.

Tako nešto bi sad probali s vaterpolom koji već raste. Francuska je izborila nastup na europskom prvenstvu, a olimpijada u Parizu bi trebala biti vrhunac.

Ovo ljeto se igra europsko, ali i svjetsko prvenstvo. Pa nije li to ludilo? Opet dolazimo do vaterpolskih organizacija koje, čini se, sve rade kontra vlastitog sporta. Teško je objasniti ogromnu količinu natjecanja koja nema nikakvog smisla. Europsko prvenstvo, svjetsko, olimpijada, svjetska liga, često unutar 12 mjeseci bude čak tri velika reprezentativna natjecanja. Ljudi se zasite i gledanost pada. Ne samo da se povećao broj reprezentativnih, nego i klupskih utakmica, jer je tu i regionalna liga. Uglavnom, jednostavno je previše nastupa što ostavlja traga i na zdravlju igrača. Lijepo je igrati brojne utakmice, ali financijski je teško pratiti pogotovo nekim manjim klubovima. Trebalo bi europsko i svjetsko igrati svako četiri godine, kao u nogometu. Tako je nekad bilo, ali LEN i FINA natjecanja organiziraju radi svojih financijskih interesa. Pa vidimo da FIFA sad i u nogometu hoće progurati da se Svjetsko prvenstvo igra svako dvije godine.

Prema mojim informacijama kapetan Loren Fatović imao je zdravstvenih problema. Kakva je sad situacija, bi li bilo dobro da odmori ovo ljeto, a ne da za reprezentaciju igra dva velika natjecanja? Imao je koronu dva puta. I brojni drugi igrači. Ostavilo je traga na njihovom zdravlju pogotovo jer igraju jako puno utakmica. Fatović je kapetan, igra na visokom nivou, jedan je od najboljih na svijetu na svojoj poziciji pa je normalno da dođe do iscrpljenosti i zamora materijala. Vjerujem da će sljedećih sezona Fatović biti još bolji. Što se tiče reprezentacije ne bih ništa komentirao, jer sam ja u Francuskoj (smijeh).

Vidite li se jednoga dana za kormilom Hrvatske? Naravno da je svakom treneru san biti izbornik svoje reprezentacije. Ako se složi jedan dan, super. Moram naglasiti da mene posao u Jugu jako ispunjava. Sad se pojavio ovaj angažman u Francuskoj i pristao sam. Što će biti u budućnosti, vidjet ćemo. Dugo sam u Jugu, i dalje imam motiva i izazove.

Sigurno je veliki izazov afirmirati igrače. Imamo sada u Jugu mladog Kakarisa, koji je proglašen najboljim igračem prvenstva, a za čiji ste razvoj i vi zaslužni. Hoće li ostati u klubu i iduće sezone? Ima ugovor još godinu dana. U razvoju mladih igrača vrlo je važna sredina. Jug je fantastično mjesto za napredovanje. Nema garancija da će mladi igrač s potencijalom uspjeti, ali Jug je klub koji će mu dati šansu, jer ima takvu politiku. Čim igrač osjeti da su trener i klub iza njega, odmah je opušteniji i lakše mu je napredovati. Evo mi ove godine imamo Burđeleza, koji je 2005. godište, a odigrao je lijepi broj utakmica. Koje će biti promjene u momčadi za sljedeću godinu? Spominju se odlasci Benića, Argyropoulosa…?

Ne bih sada o tome špekulirao, neki će otići, neki će doći, ali vjerujem da ćemo i dalje biti na nivou. Argyropoulos je igrač s iskustvom, došao je u Jug kao gotov igrač. Kako to da nije išao negdje za bolje financijske uvjete nego je stigao u Dubrovnik? Došao je upravo zbog ovoga što vam govorim, iako je dobio značajno manji ugovor od onoga što su mu nudili. Zbog napretka. Sada ako ode, dobit će još bolje financijske uvjete. Jug ne može ponuditi ugovore kao neki drugi klubovi, ali mnogi igrači žele doći zbog njegovog značenja za vaterpolo. Naravno klubu je uvijek najvažnije razvijanje svojih mladih igrača, a stranci su tu kao dopuna. I ove godine smo juniorski prvaci Hrvatske, tako da mladih uvijek ima.

Upisuju li djeca i dalje vaterpolo kao prije?

Bili smo se nekoliko godina opustili, pa je broj pao, a ove godine je opet narastao kada smo imali akciju po školama. Međutim, najbolja reklama su nam pune tribine na utakmicama s Jadranom. Kada djeca vide atmosferu, sama će se odlučiti na treniranje vaterpola. Važna je i Divlja liga. Zanimljivo kako u Cavtatu djeca puno upisuju vaterpolo, vjerojatno zato što im je vaterpolo teren nadohvat ruke. Bilo bi sjajno kada bi i Jug dio svojih aktivnosti ljeti imao na nekoj plaži, Danče mi izgledaju idealne za tako nešto.

Uskoro nas očekuje Final 8 Lige prvaka. Protivnik u četvrtfinalu je Ferencvaros. Vaša predviđanja?

Cilj na početku sezone je bio ulazak na Final 8. Iz ove pozicije smatram da bi ulaz među četiri momčadi Europe bio sjajan rezultat. Dobro je da smo sada u optimalnoj formi što su pokazale utakmice s Jadranom. U jednoj utakmici svašta se može dogoditi, ovisi kakav će kome biti dan. Ali ne idemo na turnir rasterećeni, jer bi to značilo da unaprijed govorimo kako smo slabiji. Nitko nije izraziti favorit čitavog turnira. Pro Recco zadnjih 20 godina najviše ulaže, a samo je jednom obranio naslov prvaka Europe.

Koliko se vaterpolo promijenio u zadnjih 20, 30 godina što se tiče treninga, prehrane…?

Sistem treninga se jako puno promijenio, a posljedično i brzina. Čitava sportska nauka i priprema sportaša strašno je evoluirala u posljednja dva desetljeća. Danas s manje treninga izvlačimo više iz sportaša. Naravno tu su i nutricionisti, fizioterapeuti, doktori…, svi oni nastoje maksimalno povećati kapacitete igrača, a istovremeno ih čuvati da što duže traju. Zbog svega toga moguće je danas igrati neusporedivo veći broj utakmica nego prije. Sport nije samo sport, nego i ekonomija, medicina, psihologija...

Može li se VAR implementirati u vaterpolo? Naravno da može. Već sad na reprezentativnom nivou postoji gol tehnologija, a s ulaganjem u podvodne kamere moglo bi još više. Najveći problem u vaterpolo igri jest što sudci donose puno odluka daleko od lopte. To otežava praćenje same utakmice. To bi se moglo poboljšati uz VAR

„Vaterpolo je sličan hokeju na ledu. Ponekad se u oba sporta teško vidi što se događa. U hokeju se ne vidi pak, a u vaterpolu što se događa pod vodom. Hokej i vaterpolo su skroz na drugim krajevima što se tiče brzine, ali s istim problemima televizičnosti“

Prosseco bar Fratellos u ljetnoj sezoni priprema nova

iznenađenja

Piše

u ponudi

Nikoleta Zec

Oaza u centru Grada s jedinstvenim pogledom, mjesto na kojem se od samog početka vješto spajaju piće, hrana i umjetnost u jednu novu, kreativnu ugostiteljsku priču

Od rujna prošle godine Dubrovnik je dobio novo mjesto za uživanje koje se profiliralo kao pravi mali raj za hedoniste. Uz finger food i nezaobilaznu čašu Prosseca, Fratellos bar ima za ponuditi još puno toga. O detaljima i novitetima razgovarali smo sa suvlasnikom Tomislavom Luburićem koji s bratom Zvonimirom vodi ovaj prepoznatljivi dubrovački bar.

Prekrasan pogled s tarace je uvijek poželjan, no ne i dovoljan za stvaranje brenda. Stalna ulaganja, proširenje ponude, strast u

poslu su uvijek dobra nit vodilja. Gdje pronalazite inspiraciju za razvoj projekta bara Fratellos?

-Trudimo se stvoriti sinergiju hrane i pića, likovne i glazbene umjetnosti, a pritom poštovati lokaciju i položaj. Na početku projekta ideja je bila stvoriti nešto jedinstveno što bi nadilazilo granice lokalnoga, odnosno pokrenuti neki novi đir. Na našu sreću, ideja je vrlo brzo zaživjela. Svakodnevno dobivamo nove goste koji se nastavljaju vraćati zbog čega smo jako sretni. Inspiraciju pronalazimo sami u sebi, trudimo se svakodnevno biti bolji, zanimljiviji i kreativniji.

Veliku pomoć imamo od osoblja koje radi s nama, a ne za nas. Cure i dečki su prava ekipa, stručni, vrijedni i uvijek nasmijani. Bez njih, sve bi bilo puno teže realizirati.

Teško je ostati ravnodušan prema posebnosti ambijenta, prostor je savršeno spojen s prirodom. Masline, kamen, palme i ostalo bilje ima posebnu ulogu u ponudi Fratellos bara. Kako ste to uspjeli? -Htjeli smo stvoriti oazu u centru grada i naravno iskoristiti sve prednosti lokacije. Poznato je kako zelenilo i pogled opuštaju ljude. Posadili smo limun,

RAJ ZA HEDONISTE

petak,

mentu, dragoljub, ruzmarin, bosiljak, divlju naranču, masline, kumkvat i palme koje su se odlično uklopile u prostor. Gosti su oduševljeni kada vide osoblje kako iz vrta bere listove i plodove bilja koje će im za par minuta servirati na stol. Inače, kroz povijest su ovdje navodno bili vrtovi. Upravo taj ambijent odražava stanje i osjećaj koji želimo probuditi u svakom gostu.

Ovo vam je prva prava ljetna sezona Fratellosa. Što ste pripremili za turiste i lokalce?

-Osim klasičnog ugostiteljstva, odnosno hrane i pića, Fratellos bar spaja

glazbenu i likovnu umjetnost. U planu su izložbe mladih umjetnika i pregršt nastupa renomiranih glazbenika. Od žanra najčešće se u Fratellosu mogu čuti note soula, jazza i bluesa, no ove ljetne sezone pripremamo puno iznenađenja. Trudimo se maksimalno stvoriti što kvalitetniju ponudu. Vrlo često mijenjamo meni hrane i pića. To se pokazalo kao odličan recept, jer naši gosti uvijek mogu probati nešto novo.

Što biste posebno istaknuli u ljetnom programu?

-Ove ljetne sezone imamo dva resi‘’Brat

3. lipnja 2022. Dubrovački dnevniK

Zvonimir Luburić

Tomislav Luburić

dnevniK petak, 3. lipnja 2022.

denta, Nikolu Breškovića i DJ-a Dyook. Imali smo super suradnju sa Stradun Classic Festivalom i Dubrovačkim simfonijskim orkestrom kroz pop up koncert klasične glazbe uz improvizaciju, od koje inače taj žanr zazire. Planiramo i zabavne tematske večeri, kao primjerice Whiskey & Cigar Night.

Čini se kako je ponuda hrane i pića minimalistička, a pri tome jako kvalitetna. Je li upravo to vaš zaštitni znak?

-Barmen Vlaho radi Fratellos Signature koktele, a prilikom izrade koristi sezonsko voće, tako da se ponuda kok-

tela mijenja na redovnoj bazi. Jednako tako, brat Zvonimir koji je zadužen za kuhinju redovito mijenja jelovnik te osmišljava nova jela ovisno o ponudi sezonskih namirnica. Jako nam je važno da su namirnice uvijek svježe i domaće. Odnedavno imamo i doručak. Najčešći odabir gostiju je upravo naš Fratellos doručak. Iza naziva Fratellos doručka krije se guacamole egg toast, jaje na oko, svježe voće, orašasti plodovi, zobena kaša i naravno čaša pjenušca. Vrlo često doručak završi narudžbom boce pjenušca, tako da je i u tom smislu zaživio moto bara: „Nikad nije prerano za čašu pjenušca!“

Dubrovački

Radio Soundset Ragusa je jedinstven

Radio kao medij nekoć je imao značajnu ulogu. Danas su okolnosti nešto drugačije, medija je znatno više, no radio prema brojnim istraživanjima i dalje uživa visoko povjerenje javnosti

je koja je tajna postojanosti u radijskom eteru ove prepoznatljive županijske radio postaje koja će ove godine u prosincu proslaviti punih 17 godina -Tjedan započinjem vrlo dinamično. Obično

Ivana Androić:

‘

kada je ujutro sve posloženo i kada krenu sastanci, mislim kako će sve ići po planu. No, posao je takav kakav jest, ako se nešto dogodi mora se odmah reagirati te koordinirati više priča i događaja. Taj nazovimo „kaos“ nije stres u toj mjeri da odskače od svakodnevice, uvijek se događa nešto što se treba dodatno snimiti, nešto što ima veći prioritet od onoga što smo prethodno zamislili… To je tipičan novinarski posao, samo što su kod mene dodatni segmenti rada, uz uredništvo i organizaciju poslovanja tu je i marketing– priča Ivana Androić. Ona ističe kako im je jako važan marketinški dio budući da klijentima moraju ponuditi kvalitetno i brzo rješenje.

IMAMO MODERAN PRISTUP, A DRŽIMO SE I KLASIKE ’

- U ovom poslu nastojimo biti drugačiji. Radijski prostor je danas relativiziran i postao je toliko općenit da se uopće ne zna da je riječ o radiju. Mi se za razliku od toga držimo one priče ‘neka radio ostane radio’. Imamo moderan pristup sadržaju i cilj nam je animirati slušatelje i potencijalne klijente pa tako koristimo i sve moderne alate koji su dostupni na društvenim platformama. Priču iz etera tako afirmiramo dodatno dijeljenjem brojnih fotografija, video uratka i ostalog. Na kraju radio je mikrofon, kreativna priča i dobra glazba te onaj dobar osjećaj koji slušatelj ima dok nas prati i kroz dan živi s na-

ma, u autu, u kući, na poslu i slično. U tom vidu smo klasični, ali u pristupu klijentima i obradi tema malo smo drugačiji. Najbolja je kombinacija modernih stvari i klasike – govori direktorica i urednica Soundset Raguse. Ovaj radio postoji od 2005. godine i prošao je mnogo toga, ali se zadržao kvalitetom i sadržajem što u konačnici slušatelji svakodnevno prepoznaju.

- Ne pratimo slijepo trendove, nastojimo se prilagoditi sebi pa to onda programski prezentiramo svojim slušateljima i potencijalnim klijentima. Imamo forme koje su kratke i nisu zamarajuće, uz glazbu koja je odabrana na specifičan način. Sve osluškujemo – otkriva tajnu uspjeha Ivana Androić. Važno im je, kako naglašava, kao županijskom radiju, da budu stalno prisutni na cijelom županijskom području budući da imaju županijsku koncesiju. Osobito se to odnosi na izdvojene dijelove županije, poput otoka i mjesta gdje je jako bitno komunicirati važne teme za lokalno stanovništvo.

-To je prava radijska priča koja čovjeka veseli. Javljaju nam se brojni klijenti s otoka. Ta činjenica nama znači puno, jer iz nje možemo jasno vidjeti da idemo u pravom smjeru, da je klijent zadovoljan uslugom. A to je najvažnije. – kazala je Androić iza koje su veliko iskustvo i rad. Naime, uz dugogodišnju novinarsku karijeru, dio iskustva stekla je u poduzetništvu i školstvu. Aktivno se bavi pisanjem i velika je ljubiteljica čitanja.

‘’Ne pratimo slijepo trendove, nastojimo se prilagoditi sebi pa to onda programski prezentiramo svojim slušateljima i potencijalnim klijentima. Imamo forme koje su kratke i nisu zamarajuće, uz glazbu koja je odabrana na specifičan način. Sve osluškujemo.’’

‘’Poznato je kako ljudi zbog neke krive pjesme ili rečenice lako mijenjaju radijsku postaju. Zbog toga radio ne smije biti naporan, invazivan i nipošto ne smije biti senzacionalistički. Senzacija, u ovom dijelu našeg posla, može biti dvojaka jer može imati dobar efekt ili jako iritirati.’’

Dubrovački dnevniK petak, 3. lipnja 2022.

‘

‘’Danas je jako zanemarena vrijednost za novac. Zbog korona krize padale su cijene, a Dubrovnik ima puno medija i nije jednostavno biti na tržištu. Cijena usluge, u nekim segmentima tržišne borbe, svedena je na minimum. Srećom i dalje je bitna kvaliteta odrađenog posla, a klijenti to prepoznaju, vraćajući nam ponovno povjerenje.’’

NASTOJIMO BALANSIRATI ’

Opisala je kako funkcionira Radio Soundset Ragusa gdje obnaša dužnost direktorice zadnje četiri godine -Naš program je sastavljen od informative, zabavno-mozaičnog dijela koji je segmentiran na važne teme koje komuniciramo u širem kontekstu kroz brojne emisije. Nastojimo balansirati i nije dobro da dominira jedan dio, a da je drugi zanemaren. Imamo dnevne redakcije i kolegije, bilo individualne ili grupne, neke stvari se mogu mijenjati, fleksibilni smo. Radimo prema određenoj programskoj formi, međutim ona se mijenja jer radio je živ program tako da dnevno reagiramo, nastojimo biti aktualni i što je najvažnije nastojimo ne zagušiti prostor. Ljudi slušaju radio jer se žele opustiti, ali moraju se i informirati, no to ne smije biti invazivno. Teško je sve to postići, ali tu je snaga naših novinara i voditelja, svatko prezentira temu na neki drugi način. Slušanost je za njih važna, ali urednica i direktorica Raguse ističe kako nije presudna. -Važno nam je nacionalno tržište i tu smo dosta popunjeni, tako da je to znak kako iza nas stoje rezultati. Od toga nam je jedino važnija naša županija. Razne stvari utječu na slušanost koja je bitna, ali naša najbolja referenca je preporuka. Danas je jako zanemarena vrijednost za novac. Zbog korona krize padale su cijene, a Dubrovnik ima puno medija i nije jednostavno biti na tržištu. Cijena usluge, u nekim segmentima tržišne borbe, svedena je na minimum. Srećom i dalje je bitna kvaliteta odrađenog posla, a klijenti to prepoznaju, vraćajući nam

ponovno povjerenje – pojašnjava direktorica i urednica.

Ivana Androić navodi kako je Radio Soundset Ragusa jedinstvena na tržištu te se po mnogo čemu razlikuje od ostalih.

‘SLUŠATELJ SE MORA DOBRO OSJEĆATI DOK SLUŠA RADIO’

-Imamo sezonsku ponudu i prilagođavamo se potrebama klijenata te nastojimo to stalno nadopunjavati i olakšavati im da se prezentiraju na što bolji način. Nije samo dovoljno prodati priču i prostor, potrebno je sve to kreativno osmisliti - ističe ona.

Naglašava kako je najvažnije da je slušatelju ugodno kada sluša radio i da se pri tome dobro osjeća.

- Poznato je kako ljudi zbog neke krive pjesme ili rečenice lako mijenjaju radijsku postaju. Zbog toga radio ne smije biti naporan, invazivan i nipošto ne smije biti senzacionalistički. Senzacija, u ovom dijelu našeg posla, može biti dvojaka jer može imati dobar efekt ili jako iritirati – smatra Androić.

Ključ dugogodišnjeg dobrog i uspješnog programa za nju je u timu.

-Mi smo kao obitelj, niti jedna nije savršena, svakodnevno imamo nesuglasica, ali i prekrasnih stvari, i euforije. Sve si možemo reći, i to je najvažnije, jer tako stvaramo dobru radnu sredinu koja je u današnje vrijeme izuzetno bitna i rijetka. Naravno, ne postoje priče savršenih radnih mjesta, toga nema, ali ima dobrog radnog mjesta gdje ljudi dolaze s voljom, a ne s grčem. Najvažnije je biti korektan prema svom djelatniku jer to se višestruko vraća. Izuzetno nam je drago što su se neke kolege vratile, a i što možemo se pohvaliti nekim novim kolegama koji su uspješni članovi našeg malog tima. Tu su naše Kate Lujo i Ivana Stanić koje su na porodiljnom, od naših novinara Suzi Sokol, Daniela Juroš, Mato Ćupić, najmlađe novinarske snage Danijela Čotić, Marija Kolunđija te kolegica Karmen Legac, koja se posljednja pridružila našem timu, kao marketinško pojačanje. U stvaranju naše radijske priče sudjeluju i mnogi drugi vanjski suradnici, gdje bi svakako istaknula najdugovječnije, primjerice Branimir Jelčić, koji ima veliki značaj u produkcijskom dijelu. Svakako bih naglasila i dugogodišnju suradnju s Markom Thomasom, prijateljem radija, koji sudjeluje u našem programu kroz nekoliko projekata na hrvatskom i engleskom jeziku, koji nas također izdvaja u ponudi na tržištu – zaključila je ovu radijsku priču urednica i direktorica Soundset Raguse Ivana Androić.

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nenad, Petra i Saška - djevojčica nestrpljivo čeka da dundo Branko cjevasta zvona na Batali popravi, pa će se čuti tko

Nevenka i Renata - i ne prisluškujući moglo bi se reći da je i o DPDS i Likovnoj koloniji

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački dnevniK

Zdenka i Pia - lijepo je s dragom bakom u Grad poći i na Stradun doći

Nostalgični susret maturanata Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, generacije 1970., 1971. i 1972. u Arke se zbio, mnoge lijepe uspomene na stručno obrazovanje i vesela druženja probudio, a sve njih vrhunskim ugostiteljima učinio

je “bubnjar” pravi

Nikol i Ivona - vesela i pametna djevojčica zna lijepo s mamom pozirati, a voli u plesnom studiju Lazareti plesati

U Kominu su se okupile i 55 godina mature Medicinske škole Dubrovnik Maja Lučić - Miladin, Gordana Salečić, Vera Dender - Nebergoj, Nada Dender - Mihočević, prof. Tereza Margaretić, Jelka Skansi - Šegedin, Mare Burin - Čampara, Marijana Barić - Popara i Slavica Andrijašević proslavile

Trnovica vjerojatno bilo riječi

Dubrovnik

i Lela - Dubrovkinja i Zagrepčanka u bolnici su se upoznale, prijateljice za cijeli život (p)ostale

Dubrovački dnevniK petak, 3. lipnja 2022.

by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Orhan je ponovo tradicionalno okupljalište bio, i na obilježavanju 57. obljetnice mature prve Elektrotehničke škole ih okupio - Spasoje Berdović, Dubravko Kovačević, Boris Milošević, Konstantin Babić, Baldo Marić, Pajo Vujanović, Ante Džakula, Marinko Mikulandra, Ivo Bulić, Pero Božanja, Tonći Vukasović, Mladen Kraljević i Ivo Bačić

Ana

Ivica, Katarina, Franko, Tia, Meri i Lorita - djevojčice se s pravom svojim sposobnostima mogu pohvaliti, ovakve špage ne može svatko učiniti

Olivijo, Ivana i Ivica - Tri Tria Amadeus skladna glasa pjesmom i svirkom uljepšavaju tople predljetne večeri na taraci Kompasa

Mare i Neumske mažoretkinje - svi znaju da je trajna ljubav prema rodnom kraju

jadrolinijini kruzeri

i njihovi brodovi na povremenim međunarodnim kružnim putovanjima

Na prvo povremeno kružno putovanje krenulo je parobrod Partizanka 1953. godine.

U pretprošlom tjedniku Dubrovačkog Dnevnika bilo je riječi o početcima putničko - teretnih međunarodnih pruga Jadranske linijske plovidbe (kasnije Jadrolinije), a u ovom feljtonu to će biti početci plovidbe na kružnim putovanjima. To su u početku bili brodovi linijske plovidbe koji su uglavnom na kružnim putovanjima plovili izvan ljetne sezone. Na prvo takvo povremeno kružno putovanje krenuo je parobrod PARTIZANKA koji je od 28. ožujka do 12. travnja 1953. godine posredstvom grčke turističke agencije isplovio iz Venecije, uzduž naše obale, preko grčkih otoka i natrag do Venecije. Sljedeću godinu im se pridružio parobrod PROLETERKA koji je plovio iz Venecije na kružnim putovanjima izvan ljetne sezone, popularno zvanim “Krstarenje 1000 otoka” po Jadranu. Također su plovili i po Sredozemlju. Na takvim putovanjima im se pridružio parobrod DALMACIJA (prva) i jednom se krstarilo s motornim brodom OSIJEK . Uskoro se izvan ljetne sezone na kružnim putovanjima pridružuju motorni brodovi JUGOSLAVIJA (izgrađen 1956.), JADRAN (izgrađen 1957.), i JEDINSTVO (izgrađen1959.).

Širenje tržišta i suradnja sa stranim agencijama

Tržište se tada širi i ostvaruje se suradnja s mnogim turističkim agencijama kao što su britanski Hickkie Borman and Grant iz Londona, francuskim Tourisme Francais i Transport et voyages iz Pariza i zapadnonjemačkim Hapag Lloyd iz Hamburga, Studienfarhten i Holme Line iz Münchena. Kružna putovanja se uglavnom organiziraju izvan pune sezone na Jadranu brodovima JUGOSLAVIJA i JADRAN na relaciji Venecija - naša obala- Pirej. Privlačnim itinerarima, čistoćom, dobrom hranom, a iznad svega toplinom i pažnjom članova posade, zadovoljstvo putnika je bilo iznad očekivanog.

Za Jadroliniju je posebno važna 1957. kad je JADRAN (ugrađen mu je vanjski bazen) unajmljen od Hapag Lloyda, a pod zapovjedništvom kapetana Ante Begovića po prvi put izlazi izvan Sredozemlja i održava kružna putovanja u vodama Sjeverne Europe sve do Nord Capa na vrhu Norveške. Zbog zastarjelosti flote JUGOSLAVIJA se 1971. prodala

...izvan ljetne sezone na kružnim putovanjima pridružuju se motorni brodovi JUGOSLAVIJA (izgrađen 1956.), JADRAN (izgrađen 1957.), i JEDINSTVO (izgrađen1959.).

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

dnevniK petak, 3. lipnja 2022. Priče o moru i brodovima 39

u Francusku, a JADRAN 1975. u Kanadu gdje je služio kao stacionirani brod - restoran.

Jedinstvo – Atlasov Ambasador

S brodom JEDINSTVO nastupa nova era dugogodišnjih putovanja tijekom cijele godine, jer on se razlikovao od svoja dva broda blizanca te je odmah izgrađen isključivo za kružna putovanja s vrlo visokim komforom. Brod je uzet u najam od najuglednijih njemačkih turoperatora, obavljajući kružna putovanja iz Genove u sjevernu Afriku. U najmu kod Tourope iz Münchena JEDINSTVO će vrlo uspješno krstariti od 1957. do 1977. kad je prodan putničkoj agenciji Atlas koja mu daje ime AMBASADOR .

Preuređeni linijski brod ALEKSA ŠANTIĆ krenut će na kružna putovanja 1964. godine. S 48 kreveta i s visokim komforom, u potpunosti će zadovoljavati ukus unajmitelja Transports et voyages, Touropa i drugih. Brod je prodan u Italiju 1971. godine.

Liburnija je imala bazen i sky bar

Trajekt LIBURNIJA je bio građen i za povremena kružna putovanja te je imao vanjski bazen i sky bar s pogledom na nebo. Nakon izgradnje brod je na prvo putovanje krenuo kao kruzer pod zapovjedništvom kapetana Boža Klarina sa 76 članova posade. Iz Rotterdama je krenuo 3. srpnja 1965., preko Dovera, a onda je redom pristajao u Lisabonu, Tangeru, Malagi, Palma de Mallorci, Tunisu, Cataniji, Dubrovniku, Krku i Veneciji. Prvo putovanje bilo je pun uspjeh, a posebno svečano je dočekan 21. srpnja u matičnoj luci Rijeka.

LIBURNIJA je nakon te ljetne sezone 26. rujna nastavila ploviti na kružnim putovanjima prema Grčkoj i Turskoj te u sljedećim godinama po Jadranu i Egejskom moru. Posebno se pamte njena tri daleka kružna putovanja, bila je i brod putujuća izložba. U ljeto 1969. je tadašnja Savezna privredna komora imala veliko predstavljanje jugoslavenskog gospodarstva u Latinskoj Americi te su četiri

Jadrolinija je imala tri kruzera duge plovidbe i to su bile novogradnje DALMACIJA i ISTRA koji su građeni kao putničko - teretni brodovi, a koji su od 1969. godine preuređeni u kruzere i treći Jadrolinijin kruzer ADRIANA koji je nabavljen 1987. godine.

Dubrovački

Jedinstvo, Jugoslavija i Jadran

Trajekti koji su povremeno plovili na kružnim putovanjima

mjeseca plovili po istočnoj obali Južne Amerike do luke Montevideo u Urugvaju. Također je 1970. godine obavila slično putovanje od četiri mjeseca po zapadnoj Africi i cijeloj obali Gvinejskog zaljeva. Sljedeće 1971. na još jednoj takvoj plovidbi od četiri mjeseca prošla je kroz Panamski kanal te je plovila uz obalu Srednje i Južne Amerike od Costa Rice do Valparaisa. Bilo je još trajekata Jadrolinije koji su povremeno plovili na kružnim putovanjima izvan sezone kao što su SLAVIJA I i MARKO POLO.

Tri kruzera duge plovidbe

Jadrolinija je imala tri kruzera duge plovidbe i to su bile novogradnje DALMACIJA i ISTRA koji su građeni kao putničko - teretni brodovi, a koji su od 1969. godine preuređeni u kruzere i treći Jadrolinijin kruzer ADRIANA koji je

nabavljen 1987. godine. O njima je temeljito pisano u prethodnim feljtonima ovog novinskog tjednika.

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački dnevniK

40 Priče o moru i brodovima

Linijski parobrodi Partizanka i Proleterka na kružnim putovanjima

Aleksa Šantić

Zbog sve većeg rasta svjetske flote kruzera Jadrolinija je počela ploviti s manje putnika, došao nam je nametnuti Domovinski rat, a brodovi su bili sve zahtjevniji i skuplji za održavanje, tako se Jadrolinija prvo odlučila na prodaju ISTRE 1991. te ADRIANE i DALMACIJE 1997. godine. Danas Jadrolinija nema niti jednog broda za kružna putovanja i uglavnom gore navedeni brodovi su završili u rezalištima. Jedino su još u plovidbi trajekt MARKO POLO koji na trajektnoj pruzi povezuje našu i talijansku obalu i brod OSIJEK koji je zadnje vrijeme pod drugim vlasnikom i imenom NINA bio stacioniran kao brod restoran/noćni klub u luci Rijeka. Krajem ožujka ove godine NINA je viđena u korčulanskom brodogradilištu Leda kako čeka novog kupca, obnovu ili neku drugu sudbinu. Dio ovog teksta je preuzet iz monografije “Bijela flota Hrvatskog Jadrana” po odobrenju gospodina Slavka Lončara i gospodina Marijana Žuvića.

Dubrovački dnevniK petak, 3. lipnja 2022. Priče o moru i brodovima 41

Jadrolinijini kruzeri Istra, Dalmacija i Adriana

Mb Osijek

Radnik pao s kuće u Orašcu, preminuo na licu mjesta

U utorak, nešto prije 14 sati, na gradilištu kuće u mjestu Orašac, tijekom izvođenja građevinskih radova, došlo je do pada 48-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine, koji je od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu događaja.  Očevid su zajednički obavili zamjenik Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku, policijski službenici i inspektor zaštite na radu koji će provesti dalje mjere iz svoje nadležnosti.  Tijelo preminulog je prevezeno na Odjel patologije dubrovačke bolnice, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Fotografija je ilustrativne prirode i ne prikazuje opisani događaj

Pijani muškarac izazvao prometnu nesreću na Korčuli

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 11 prometnih nesreća s ozljeđenim osobama u kojima je pet osoba teže, a šest ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je pet prometnih nesreća. Najveća koncentracija alkohola od 1,85 g/kg izmjerena je u poslijepodnevnim satima 29. svibnja, 27-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom u gradu Korčuli.

Vozač je smješten u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva, te je zbog počinjenih prometnih prekršaja prekršajno sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od 12 tisuća kuna i zaštitnom mjerom zabrane upravljanja motornim vozilima B  kate-

gorije u trajanju od tri mjeseca. Ovo je ujedno i najveća izrečena kazna u proteklom tjednu.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 489 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 226 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 57 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 27 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje također je sankcionirano 20 osoba, objavljeno je u izvješću Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački

Pijani vozač mopeda vozio bez dozvole, nepropisno pretjecao i udario u parkirana vozila

U utorak, nešto prije 22 sata, na području Dubrovnika je došlo do prometne nesreće u kojoj je teže ozlijeđen 29-godišnji vozač mopeda. Do prometne nesreće je došlo kada je spomenuti mopedist, krećući se Ulicom Petra Krešimira, pod utjecajem alkohola od 1,17 g/kg i prije stje -

canja prava na upravljanje mopedima, započeo nepropisno pretjecati osobno vozila pri čemu je mopedom udario u dva uredno parkirana osobna vozila. Uslijed udara i pada vozač mopeda je zadobio teže ozljede zbog kojih je zadržan na liječenju u dubrovačkoj bolnici.

Djevojka sama izradila liječničku potvrdu

na ime bliskog člana obitelji

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Metković 26-godišnjakinja se sumnjiči za kazneno djelo neovlaštenog pristupa, kazneno djelo računalnog krivotvorenja i kazneno djelo krivotvorenja isprave.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da

je krajem 2020. godine u prostorijama zdravstvene ustanove u Metkoviću, iskoristivši odsustvo zdravstvenih djelatnika, koristeći pristupnu karticu, korisničko ime i lozinku jedne od djelatnica, neovlašteno pristupila računalnom sustavu i neovlašteno izradila liječničku potvrdu na ime bliskog člana obite -

lji. Na potvrdi je krivotvorila potpis liječnika i ovjerila je službenim liječničkim pečatom, a sve s ciljem da se takva liječnička potvrda upotrijebi kao valjanja i prava u natječajnoj proceduri za zapošljavanje.  Policija protiv osumnjičene podnosi kaznenu prijavu u redovnoj zakonskoj proceduri.

Planulo poviše hidroelektrane u Platu

Požar trave i niskog raslinja u brdu iznad hidroelektrane Dubrovnik u Platu planuo je prošle nedjelje, nešto nakon 14:30 sati.

Kako su tada javili iz JVP Dubrovački vatrogasci, požar je lokaliziran u 16:30 sati, a na intervenciju je izašlo sedam vatrogasaca JVP Konavle s tri vozila, tri vatrogasca DIP Dubrovnik s jednim vozilom i 10 vatrogasaca DVD Župa dubrovačka s četiri vozila.  Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske su za Dubrovački dnevnik izjavili kako je požar u potpunosti ugašen oko 19:10 sati, a izbio je na neutvrđen način. Opožareno je 16 hektara niskog raslinja i trave.

Dubrovački dnevniK petak, 3. lipnja 2022.

ZADOBIO TEŠKE OZLJEDE

FOTO: RADARSKA

FOTO: JVP DUBROVAČKI VATROGASCI

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Zahvaljujemo na ljubavi pretočenoj u dar potrebitima Caritasa Dubrovačke biskupije:

Ambrozije Čivljak – 400 kn - umjesto cvijeća – za pok. Mladena Novaka Ambrozije Čivljak – 400 kn – umjesto cvijeća – za pok. Prof. Pavica Šundrica Ambrozije Čivljak – 400 kn – umjesto cvijeća – za pok. Darka Bratičevića Samo Dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@ db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

UdruGA za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije

Udruzi za Down sindrom Dubrovačkoneretvanske županije doniraju -Posljednji pozdrav Jozu Nikoliću umjes-

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački dnevniK

prilozi

to cvijeća obitelj Poljanić i Biočić udruzi doniraju 400 kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

DJEČJI DOM MASLINA

- Davorka i Pero Lepeš, u spomen na pok. Zdenku Pavlović prilažu 300,00 kn; - Marijana i Dubravko Ogresta, u spomen na dragu tetu Nadu Maračić, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn; - Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80,00 kn. - Maro,Rea i Romana za dragu nonu Daniru Smoje umjesto cvijeća prilaže 300,00 kn;

- Obitelj Gjaja, u spomen na dragu gospođu Daniru Smoje umjesto cvijeće prilažu 200,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA

U spomen na pok. Anu Vidojević, 400 kn prilaže obitelj Mare Kordić; Umjesto cvijeća za pok. Jelenu Štrok, majku našeg kuma Branka, 200 kn prilaže obitelj Vlaha Sjekavice; Umjesto vijenca za pok. Đura Dadića, donacija 500 kn od Bajca, Perića, Matkovića, Ševe i Makija

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva. skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 (ranim danom od 9:00 –17:00)

PEDIJATRIJA U FOKUSU POLIKLINIKE MARIN MED

Zaštita zdravlja djece i prevencija bolesti najmlađih pacijenata stalno je u fokusu Poliklinike Marin Med. U nastojanju proširivanja spektra zdravstvenih usluga odnedavno je pedijatrijskom timu pridruženo još jedno poznato ime.

Prim.mr.sc.Marija Radonić, ugledna dubrovačka specijalistkinja pedijatrije i subspecijalistkinja pedijatrijske pulmologije, u Poliklinici Marin Med povremeno će primati male pacijente sa problemima akutnih i kroničnih bolesti dišnih puteva poput bronhitisa i astme.

Ambulanta dr. Radonić biti će jednom tjedno i to svake srijede, a pregledi će se obavljati uz obaveznu rezervaciju termina.

SAMO U POLIKLINICI MARIN MED oči možete pregledati na najnaprednijem digitalnom čitaću dioptrije, obaviti objektivno mjerenje refraktivne pogreške oka i dobiti objektivnu dioptriju za naočale i kontaktne leće. Podaci se snimaju i pohranjuju, te je tako lako pratiti stanje oka kroz dulje vremensko razdoblje.

Dolaskom primarijus Radonić u Polikliniku Marin Med, tim pedijatrije Poliklinike Marin Med svakako je proširen i ojačan. Uz nju malim pacijentima na raspolaganju su i pedijatrice Mirela Čurlin i Marijana Rogulj kao i dr. Darko Antičević specijaliziran za dječju ortopediju. Nismo zaboravili ni na dječjeg oftalmologa: tu je ugledna splitska oftalmologinja doc.dr. Dobrila Karlica Utrobičić, specijalistkinja dječje oftalmologije i strabologije. Osigurajte najbolju zdravstvenu skrb za svoje dijete. Nazovite nas i predbilježite se za pregled.

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

humanitarni

petak, 3. lipnja 2022. Dubrovački

Mali oglasi

AUTO / MOTO

Prodajem autoprikolicu i old timer Opel manta. Kontakt: 091 151 7650

Renault Megane 1998 god. Bijela boja. 205000km. Cijena 6500 kn. Mob:0958225056

Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 098 923 1116

Prodaje se Chervolet Spark 2007 godište, uščuvan i ispravan. Automobil je registriran do 10/22. godine. Drugi vlasnik i samo 54000km. Moze se pogledati u Mokošici. Cijena po dogovoru.Zvati na broj 020/452827.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem manji, ljepše namješten stan u Mokošici na duže vrijeme. Parking osiguran. Kontakt: 020 419 574

Iznajmljujem manji ljepše namješten stan u Mokošici na duže vrijeme. Parking osiguran. Kontakt: 020 419 574

Iznajmljuje se stan u Cavtatu sa tri sobe, dva kupatila, kuhinjom i blagavaonicom.Pogodan za radnike. Za sve informacije javite se na kontakt broj:098 662714

Iznajmljuje se garsonijera u Lapadu; ozbiljnoj zaposlenoj osobi na duže vrijeme. Osiguran parking. Tel: (020) 204-985, Mob: 091/435 2011

Iznajmljujem sobe s koristenjem banje i kuhinje u Župi dubrovačkoj mob.0922858452

Iznajmljuje se garaža u naselju sedam smrtnih grijeha. Mob:0981992849

Iznajmljujem sobe u Župi Dubrovačkoj na duže vri -

jeme. Cijena po dogovoru. Mob:0922857452

Iznajmljuje se poslovni prostor u starome gradu u blizini Straduna na duže vrijeme. Ulica Marina Getaldića 12, površina 16m2. Kontakt 0998009820

Iznajmljujem novonamješten, jednosoban stan u Orašcu na duže vrijeme za 2300 kn + režije. Dopušteni su kućni ljubumci. Parking ima. Kontakt: 092 2921 956 ili 098 9010 584

Iznajmljujem garsonjeru u Orašcu na duže vijeme. Cijena 1800 kn + režije. Dopušteni kućni ljubimci. Parking ima. Kontakt: 092 2921 956 ili 098 9010 584

Iznajmljujem poslovan prostor u starom gradu u blizini Straduna na duže vrijeme. Adresa: ulica Marina Getaldića 12, površina 16 m2. Kontakt: 099 8009 820

PLOVILA

Prodajem rezervoar za barku 12 litara malo korišten kao novo. Cijena 300 kuna. Mob:098860796

Prodajem skalicu za barku u dobrom očuvanom stanju. Cijena 700 kuna. Mob:098860796

Prodaje se malo korišten vanbrodski motor kratke osovine Suzuki 2 KS, za gumenjak, povoljno 3000 kn. 098 1849 730

Tražim vez za gliser Gruž rijeka...0911927270

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem kuću u Mlinima. Kontakt:0989155874

Tražim garsonijeru ili sobu za sezonu, ne mora biti ništa posebno opremljeno. Dovoljan

je krevet, banja i kuhinja. Bilo gdje na području grada i rijeke Dubrovačke. Zaposlena muška osoba. Mob: 0976820876

Prodajemo stan na Pločama, Lazarina ulica od 65m2 korisne površine sa korištenjem vrta od 50m2 s pogledom na Stari grad, za 300.000 eur-a. Molimo zvati na broj mobitela 0994755516.

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Mob: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095-530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj –Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.

ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od

Mali oglasi

tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem gitaru za početnike. Kontakt: 097 698 9631

Prodajem modne lutke i štendere za butik,krojačice ili KUD-ove. Mob.:0958090993

Prodajem traktor Solo, te 3 demižane po 50L. Sve u super odličnom stanju. Mob. 098 728 553

Kupujem podne i kamene ploče. Kontakt: 099 392 2800

Prodajem traktor Solo, te 3 demižane po 50L. Sve u super odličnom stanju. Mob: 098725553

Prodajem novu originalnu zimsku tendu za Adriatic 7.90 za 500 kn, kao i inox preklopnu skalicu 2+2 za 500 kn. Mob : 0913905107

Povoljno prodajem domaće i strane CD-ove. Kontakt: 095 522 4611

Prodajem kožnu garnituru tamno crvene boje, dvosjed u trosjed u odličnom stanju. Cijena 3500kn. Mob:0917214606

OSOBNI ODNOSI

Tražim žensku osobu za prijateljstvo i mogući brak, od 50 godina pa na više. kontakt: 091 585 5001

PONUDA I POTRAŽNJA

POSLOVA

Astarea Gastro Team tražimo konobare/ice za nadolazeću sezonu. Nudimo smještaj, dva obroka, mogućnost napredovanja, odlična primanja te ugodnu radnu atmosferu. Mob : 099 329 59 16

USLUGE RAZNO

Gospođa s dugogodišnjim iskustvom nudi usluge njege starijih i nemoćnih osoba unutar grada (Ploče, Lapad, Stari grad) 24 sata dnevno. Kontakt: 095 595 4935

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, tende, rolo i trakaste zavjese.Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Orezujem  masline , agrume, uredenje vrtova, dardina, okucnica, kosnja trave mob 0916143946

Uređujem đardine unutar

grada i dajem stručne savjete za poljoprivredu (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje, zaštita palmi od štetočina). Diplomirani inžinjer agronomije. Kontakt: 098 9581 993

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Uredujem vrtove , dardine, okucnice, kosnja trave i sl. Mob: 091 6143 946

Dvije osobe traže posao čišćenja apartmana i stanova. Mob: 098 137 1100

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje

i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

DEŽURNE LJEKARNE

ISPOD ZVONIKA” 31.5.- 6.6.2022. GRUŽ” 7.6. - 13.6.2022.

preminuli

ANA KOLENDIĆ (1934)

JELA ČULINA (1938)

ANTE BUREČIĆ (1975)

RUŽA MATIĆ (1932)

ANA VIDOJEVIĆ (1953)

ANTUN GORAVICA (1941)

ĐURO DADIĆ (1938)

MARIJA ŠPIKULA (1935)

DAVORIN ČAČIĆ (1940)

MILAN SALATIĆ (1928)

NIKE RADIĆ (1929)

Ovoga vikenda u Gružu i Lapadu organizirane su humanitarne aktivnosti za našu sugrađanku Doris Bender koja se liječi u Zagrebu. Ekipa s Lapada i Mladi Župe sv. Mihajla organizirala je mini pozivni malonogometni turnir, uz roštilj, piće i glazbu. Gružani, točnije „Ekipa s Centrale“ na terenu OŠ Ivana Gundulića, za grušku heroinu Doris Bender organizirali su zabavni program prošloga petka, uz

raznoliku ponudu hrane i pića. Osim legendarnog sastava Trio Adria, večer dobre glazbe dodatno su oplemenili mladi dubrovački glazbenici iz grupe Mezzoforte, dok je na mikseti atmosferu podizao DJ Miro. Budući da je Doris istinski ljubitelj nogometa, na aukciji su se našli mnogi originalni dresovi s potpisom poznatih nogometaša, kao što su Livaja, Perišić, Ademi, Rebić, Modrić i mnogi dru-

gi. Cijeli prihod od prodaje pića, hrane i aukcije namijenjen je za liječenje za Doris Bender.

Još u travnju iz Grupe ‘’Tata je tata’’ pozvali su Dubrovčane da i ovoga puta pokažu ono toplo, humano i empatično srce te da uplate iznos koji mogu za pomoć u velikim troškovima liječenja direktno na njezin računHR5824070003203872731.