Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)
Nakladnik
Dubrovački dnevnik d.o.o.
Ćira Carića 3
Dubrovnik
OIB 84019117288
Uprava
Lucija Komaić (članica uprave)
Tko o čemu, Božo o poštenju!
Piše Vjera Šuman foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Odlazak Pape pogodio je katolike diljem svijeta, ali ne samo njih. Jer, papa Franjo je cijeli svoj pontifikat pružao ruku i svim drugim konfesijama, jednako kao što će ostati upamćen po otvorenom srcu prema svima drugačijima, a posebno prema siromašnima i obespravljenima. Mnogi ga u Hrvatskoj nisu voljeli jer, prema njihovom mišljenju, nije bio dovoljno konzervativan, a dodatno im je smetao njegov stav o blaženom Stepincu. Istup desničarskog Hrvatskog tjednika pokazao je sve suprotno od onog što zagovara, ne samo Papa, nego crkva i vjera. I to su pokazali baš desničari koji su prvi u redu na misi. Pa kako to? Pokazali su prije svega, nepoštovanje svog vrhovnog poglavara, ali još tragičniju razornu silinu mržnje koja nema ama baš nikakve veze s naukom crkve i vjere. Nisam čula da se netko iz crkvenih krugova ogradio od takvog ‘gađenja’ po preminulom papi Franju. Šteta, ali i to puno govori o stanju crkve u Hrvata. Usput, blaženi Stepinac, koji im je ‘izgovor’ za takav stav, upravo je bio veliki zagovornik jakih veza hrvatske Crkve sa Svetom stolicom i njenoj pripadnosti upravo Vatikanu i Zapadu. No, taj dio
nisu shvatili. Usput i papa Ivan Pavao II . i Benedikt XVI . mogli su blaženog Stepinca proglasiti svetim, ali nisu. I to nikako ne znači da blaženik Stepinac neće postati svet.
Nakon faze mirovanja u kojoj nam je Zoki bio u dubokoj meditaciji, gotovo u zavjetu šutnje, naglo se pokrenuo. Istina, zbog tužnog razloga, kako bi otišao na pogreb pape Franja. I to ga je poguralo, gotovo kao Trumpa i Zelenskog. Po povratku, odmah je izdao naređenje svim djelatnim vojnim osobama, odnosno, onim visoko rangiranim, da smjesta napuste sastanak na koji dođe bivša novinarka, a sadašnja glasnogovornica Anušićevog ministarstva, Iva Puljić Šego. Rečena gospođa je izgubila NATO certifikat zbog dojavljivanja medijima točnog vremena i mjesta polaska i odlaska helikoptera u kojem se vozi Zoki. Realno, takvim djelovanjem, bez obzira je li za takvo ‘brbljanje’ dobila naputak od svoga šefa ili nije, ugrozila je državnu sigurnost, ma koliko je Anušić branio. NATO certifikat je izgubila ali, znakovito, ne i povjerenje svog direktno nadređenog, ali ni Plenkija. Što se sigurnosti predsjednika države tiče, Vlada ne
pokazuje nikakav interes, upravo suprotno. Istovremeno drži one nakaradne ograde oko Banskih dvora, kako bi zaštitila Plenkija od, ne daj Bože, nekog mahnitog nasilnika. Ljudski je možda razumljivo kako je premijer više zabrinut za vlastitu, nego za Zokijevu sigurnost. Ipak, takav odnos prema izabranom predsjedniku, opasan je i nezamisliv u bilo kojoj ozbiljnoj državi.
Folklor koji prati izbore uvijek je začinjen aferama i afericama, za koje Hrvate uglavnom ‘boli briga’, ma koliko se ‘’naš dečko’’ Turudić trudio. Kampanja je tek sad krenula u puni zamah, nakon blagotvorne pauze u uskrsnom tjednu, kao i za vrijeme pokopa pape Franja. Sad više nemamo poštedu i udara se bez milosti. Ipak, mora se priznati kako je barem, zasad, puno manje negativne kampanje, što je dobra vijest. Ako ih ne krene u finišu. U Zagrebu se uključio ‘dečko s Knežije’ pa ‘’naš dečko’’ uzima njegov iskaz o susretu s Kekinom. Zanimljivo, ovaj je priznao kako je tražio pomoć, odnosno, Kekinovu urgenciju kod Ivane, oko proširenja terase svog kafića za koje, navodno, ima uvjete, ali mu oni u gradu ne daju. Kad ga
je Kekin otpilio, onda mu je zaprijetio pričom o ‘istarskoj parceli’. E sad, ta priča bi isto trebala biti ‘zanimljiva’ Turudu kao nešto što se zove pokušaj ucjene. Čini se da nije. S druge strane Tomašević pere ruke od afere sa zaštitarskom tvrtkom i dva milijuna eurića isplaćenih zaštitarima. Jer kao, on to nije znao, to je stvar onog tko je to dogovorio. Ako gradski proračun svaki mjesec kešira 200 000 eura, teško da ‘Senf’ o tome pojma nema. Možda i nema, ali onda stvarno nije u stanju voditi grad.
Mostov Božo Petrov obavijestio je svekoliku javnost kako je sigurno da će on biti novi župan ove županije. I naravno, opet krenuo s pričom o poštenju. Tko o čemu, Božo o poštenju. U narodu je umjesto Boža jedna druga riječ, ali ja je neću rijet. Samo sam se prisjetila kako je Most ‘pošteno’ mijenjao pravilnik u Hrvatskim vodama kako bi Božo mog’o uvaliti svog kuma za šefa. Pa onaj javnobilježnički Ugovor koji je potpisao i mahao njime kao dokazom da neće koalirati s HDZ-om. Poslije je ‘ispario’ taj Ugovor. U Metkoviću, dok su bili na vlasti, posao su dobivali samo ‘Mostovci’, njihove obi -
telji, bliski prijatelji i kumovi. Ali, tko o čemu, Božo o poštenju. I on, vjerojatno, s pravom, računa na kratko pamćenje u Hrvata.
Naš je Mato, na upit o tome je li se Plenki umorio, dao pomalo pitijski odgovor. „Nikako ne bih rekao da se premijer umorio, ali može se reći da su protekli mandati ostavili traga.“ Nisam sigurna da mu je ta konstrukcija baš dobro ‘ispala’, zbog puno razloga. Bilo kako bilo, liste s potpisima su predane i nema nekih iznenađenja. Kad bi se barem trećina obećanja koje nam daju kandidati u kampanji ostvarila, u hrvatskim gradovima i općinama bio bi procvat. Uživali bismo bez prometnih gužvi, priuštivo stanovali, besplatno se vozili visoko funkcionalnim gradskim prometom. Imali bismo brze željeznice, savršenu medicinsku skrb, vrtiće, svuda vodovod i kanalizaciju, nitko ne bi bio siromašan i... Drugim riječima, sprema nam se jedan savršeno sređeni život bez i jednog komunalnog problema. Dobro, možda bi koja sitnica ostala za riješiti, ali sve bitno bilo bi riješeno. I tako svake četiri godine. A to je ono o čemu sanjamo, zašto nam barem ne obećati. Eto vas.
NAKON USKRSA ŽIVNUO GRAD
Stručnjaci složni, sezona
će biti izvrsna , Franković poručio: I ove ćemo godine biti šampion turizma!
Prva tri mjeseca ukazivala su na lagani pad turističkog prometa, no da to nije nužno pokazatelj loše sezone, pokazao je standardni porast broja dolazaka i noćenja za Uskrs
Piše Ivana Smilović
FOTO: Goran Mratinović, Grgo Jelavić/PIXSELL
Dubrovnik je turistički grad i za očekivati je da veliki broj građana pažljivo prati kretanja i brojke dolazaka i noćenja jer su, direktno ili posredno, svojim poslovima povezani s turizmom. Upravo zato, nakon što su brojke bile nešto niže u početnim mjesecima godine, započela je lagana „panika” oko moguće loše sezone. Zbog sve glasnijih šuškanja i negativnih najava, reagirao je i gradonačelnik, rekavši da će – sve biti u redu.
„Nije trebalo dugo čekati, statistike pokazuju kako je od 1. siječnja do 21. travnja ove godine, ostvareno 379.053 noćenja (index 102) što u navedenom periodu predstavlja rast od dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Svaki korak ka održivom turizmu radimo promišljeno s ciljem rasta predsezone i posezone, a zadržavanjem prošlogodišnjih brojki u glavnoj sezoni. I u prošloj godini Dubrovnik je bio šampion, a bit će i u ovoj godini. Pred nama je još puno posla i konstantnog rada na održivom turizmu”, napisao je prije nekoliko dana na svojim društvenim mrežama gradonačelnik i naglasio da bi bilo dobro da se kandidati za gradonačelnike prije govora o glavnoj gospodarskoj grani prvo raspitaju kod turističkih stručnjaka, a ne straše sugrađane najavama loše sezone.
Provjerili smo ima li razloga za zabrinutost, kakva je zapravo trenutačna situacija, ali i postoje li dobra očekivanja za sezonu.
Razlika u predsezoni u usporedbi s prošlom godinom je takva iz jednog jednostavnog razloga, smatra Nino Dubretić iz Direct Bookera – Uskrs je bio kasnije nego prošle godine.
„Ove godine smo imali snažan podbačaj u trećem mjesecu upravo iz tog razloga. Kad gledate postotke, ako imate konkretan događaj u mjesecu van sezone, onda mogu postojati znatne razlike u postotnom broju, lako se to promijeni, i poraste i padne. Četvrti mjesec je dosta stabilniji turistički mjesec, ove godine je ‘dobio’ Uskrs, ali neće tako znatno porasti kao što je pao treći mjesec. U nekim apsolutnim brojevima mislim da će biti standardna predsezona, nema više tog dvocifrenog rasta, što je i normalno. Sad će to ići dalje kao i inače, iste brojke ili lagani rast, a ne trebamo se ni bojati pada. Bitno je da imamo letove, dolaze novi, nije realno uvijek rasti. Ako se u apsolutnom broju vrtimo na sličnim brojevima kao prošle godine, trebali bi svi biti zadovoljni”, kaže Dubretić.
SVE VIŠE ‘LAST MINUTE’ DOLAZAKA Očekivanja za sezonu su, dakle, da će biti ista ili poprilično slična prošlogodišnjoj, što i ne čudi nakon godina eksponencijalnog rasta. Što se tiče po-
Nino Dubretić iz Direct Bookera ne vidi razlog za zabrinutost oko sezone
„Sada iznajmljivač koji nema popunjeni sedmi i osmi mjesec ne osjeća nikakvu paniku. A prije 10-15 godina bi to bilo baš zabrinjavajuće”, kaže Dubretić
Nikolina Trojić naglašava da što se tiče ponude moramo biti pametni i mudri
„Bolje je da su brojke na nekoj pristojnoj razini, ne moramo svake godine rasti, već bi bilo dobro da rastemo u pred i posezoni”, objašnjava Trojić
punjenosti privatnog smještaja, Dubretić kaže da je to uvijek individualno.
„Tko želi imati u predsezoni goste, ako nema popunjenosti, mora spustiti cijenu. Uvijek ponavljam da je privatni smještaj živo tkivo, ako nešto ne prolazi, cijena se mijenja. Uvijek se može naći, iz pozicije gosta, nešto za tvoj džep. Jer ako destinacija ima raspoloživosti, cijena će ići dolje i možeš dobro proći ‘last minute’. Pokazalo se da smo sve više ‘last minute’ destinacija, ne samo mi, već je tipično ponašanje gosta kad putuje generalno postalo takvo da se odluka o putovanju donosi sve kasnije i kasnije. To je moderno društvo i nešto na što se godinama navikavamo”, objašnjava Dubretić i dodaje da je zato i teško govoriti o razini popunjenosti privatnog smještaja.
„Sada iznajmljivač koji nema popunjeni sedmi i osmi mjesec ne osjeća nikakvu paniku. A prije 1015 godina bi to bilo baš zabrinjavajuće”, kaže. Što se tiče cijena noćenja, nekih većih oscilacija nema, već se gibaju 10-15 posto ‘gore - dolje’, a objašnjava i da kad nema većih amplituda možemo zapravo govoriti o stabilnom tržištu.
Da nema razloga za zabrinutost, barem prema sadašnjim pokazateljima, smatra i predsjednica Županijske komore Nikolina Trojić.
uvijek krene intenzivnije s Uskrsom, što smo mogli vidjeti po broju gostiju koji su ‘sramežljivo’ stizali prije Uskrsa, a nakon Uskrsa Grad vrvi ljudima, a i privatni i hotelski smještaj se puni intenzitetom koji je očekivan. Vidim da su komentari ljudi dobri, da ulazni podaci ‘bookinga’ dobro idu i da su svi većinom zadovoljni. Prema onome što pratim, cijenama se dosta dobro i oprezno pristupilo. Kao promjenu bih, u usporedbi na prethodne godine, možda istaknula lagani izostanak njemačkih turista, ali ih kompenziraju neke druge emitivne destinacije. Mi smo većinom UK i SAD tržište, s naglaskom na domaće goste u predsezoni, a možemo dodati i Skandinavce koji dolaze. Prema svemu što vidimo, zasad su podaci pozitivni, najave su također takve”, kaže Trojić. Dodaje da su moguće oscilacije u privatnom smještaju jer se turisti sada dijele na povećani broj kreveta, a radi se o brojci koja raste iz godine u godinu, zbog čega nekima može doći do razlike u popunjenosti.
‘BIT
ĆE TO JOŠ JEDNA DOBRA SEZONA’
„Prema trenutnim podacima i trenutnoj globalnoj situaciji, možemo biti dosta zadovoljni. Stanje je stabilno, ali izazovno s aspekta jer nikad ne znamo što će se novo dogoditi i u ekonomskim, ali i u sigurnosnim tokovima, uz izazov oko radne snage. Operativno-radni izazovi su nikad veći, sigurnost je na nivou, najave su solidne, sve je u skladu s očekivanjima. Ako stvari ostanu ovakve kakve su sada, bit će to još jedna dobra sezona”, objašnjava Trojić, ali naglašava da je po njoj važnije vidjeti što će biti u posezoni.
Posljednjih dana može se vidjeti sve veći broj turista u Gradu
„Sve je očekivano, ništa neobično. Sezona kod nas
„Uvijek je sezona vrijeme kad imamo brojke koje su zaista impresivne i svake godine se miču, pitanje je želimo li uopće više povećavanje brojki. Bolje je da su na nekoj pristojnoj razini, da ne moramo svake godine rasti, već bi bilo dobro da rastemo u pred i posezoni. Za te dijelove godine moramo razmišljati i o letovima i o sadržaju. Što se tiče sezone, ona ide svojim tijekom, na tržištu vlada optimizam, kao i dobri signali emitivnih tržišta. No uvijek volim skrenuti pažnju na to da moramo biti iznimno pametni i mudri u smislu kreiranja sadržaja, ponude, razine kvalitete. Na tržištu dolazi do velikih promjena u smislu kupovne moći i mislim da svatko treba računa o tome kome se na tržištu obraća. Nije problem ako nekada treba cijenu dići ili spustiti, politika cijena je odraz situacije na terenu”, objašnjava Trojić i naglašava da i povremena potreba za spuštanjem cijena nije ‘tragedija’ već sve to određuje tržište.
„Mislim da smo u optimističnom razdoblju, samo treba pratiti što se na tržištu događa. Sigurno će i ove godine biti brojnih medijskih napisa da smo preskupa destinacija, da naši gosti odlaze u Grčku, Tunis, Egipat... Ali mislim da dubrovačko-neretvansko tržište ne bi trebalo podlijegati takvim napisima, mi imamo razinu kvalitete i ponude koja ima svoga kupca, a ono što je na nama je da poradimo na kvaliteti tako da onima koji dođu ostavimo dobar dojam i da oni ostave dobre komentare”, zaključila je Trojić.
GUŽVA U ŠESNAESTERCU
petak, 2. svibnja 2025.
Kandidati predali potpise podrške , njih možete zaokružiti na izborima
Na lokalnim izborima u Dubrovniku 2025. godine, svi kandidati za gradonačelnika, zamjenike župana, Gradsko vijeće i Županijsku skupštinu predali su svoje kandidacijske liste i kandidature Izbornom povjerenstvu. Time je i službeno omogućeno održavanje lokalnih izbora u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji
FOTO: Goran Mratinović/DD
Prvi je kandidacijsku listu za gradonačelnika predao Valentin Dujmović (HNS) u ‘ritmu Du Motiona’. Tu nedjelju, dok su jedni trčali polumaraton, HNS-ov kandidat za gradonačelnika trčao je pred sudom i poručio kako je, nakon predaje svih potrebnih potpisa, spreman trčati utrku za gradonačelničko mjesto. Dubrovački HDZ predao je potpise sugrađana i kandidaturu za gradonačelničko mjesto za koje se ponovno natječe aktualni gradonačelnik Mato Franković, te listu za Gradsko vijeće. Franković je istaknuo kako nikada nije bilo lakše prikupiti potpise. To je, smatra, rezultat snažne poruke kako građani
cijene sve što je aktualna vlast radila posljednjih osam godina.
HDZ OČEKUJE SEDAM MANDATA
U VIJEĆU
„Iza mene stoji tim s iskustvom, znanjem i respektabilnim karijerama. Vodit ćemo konstruktivnu kampanju jer imamo viziju koje se držimo“, rekao je Franković i poručio kako očekuje minimalno sedam mandata u Gradskom vijeću.
Kandidacijske liste za izbore za župana i Županijsku skupštinu predao je i HDZ-ov Blaž Pezo. On na izbore izlazi kao kandidat za župana velike koalici-
je HDZ - HSU, HSS, HSLS, HS, HSP AS, DP, a za njegovog zamjenika ide Joško Cebalo, dosadašnji zamjenik aktualnog župana Nikole Dobroslavića. „Velikom koalicijom šaljemo poruku da okupljamo. Tu su naši stari partneri, koji su s nama već 16 godina i to je dobro funkcioniralo do sada, mislim da nema razloga da tako ne bude i u budućnosti. Mislimo da je koalicija pobjednička i zajedno nastavljamo dalje”, izjavio je nakon predaje potpisa Pezo. I Dubrovački demokratski sabor (DDS) prikupio je dovoljan broj potpisa sugrađana i predao svoje liste za Grad i Županiju. DDS -ov kandidat za grado -
Aktualni gradonačelnik Mato Franković s kandidatom za zamjenika Veliborom Puzovićem i timom poznatih HDZ-ovaca i koalicijskih partnera
Blaž Pezo s kandidatom za zamjenika župana Joškom Cebalom i stranačkim kolegom Nikšom Sentićem
Viktorija Knežević (CENTAR) kandidatkinja je za gradonačelnicu Dubrovnika, a kandidatkinja za zamjenicu je Nataša Đurović Đanović
načelnika je Pero Vićan, a za županicu Terezina Orlić.
“Prikupili smo duplo potpisa nego što je bilo potrebno”, rekao je Vićan, a onda dodao kako broj potpisa ne znači puno, a mogućnost davanja potpisa za više izbornih lista ocijenio je izbornom glupošću. Rekao je i kako DDS ima visoka očekivanja, ali i da su posljednjih 20 godina u kontinuitetu uvijek dobro prolazili, pa ne vidi razlog da to ne bude tako i ovaj put. Vićan je izjavio kako neće licitirati s brojem mandata u Vijeću i poručio građanima da glas daju onima kojima bi povjerili i vođenje vlastite firme.
Željko Raguž kandidat je Dubrovačke stranke za gradonačelnika, a kandidatkinja za njegovu Zamjenicu Alma Majstorović. Ovo su peti izbori na koje DUSTRA izlazi.
„Uvijek sam na proglašenju rezultata bio
uzdignutih ruku. Neće se ništa drugačije dogoditi i ovaj put. Nitko bez nas neće moći sastaviti većinu, što god to značilo“, izjavio je Raguž dodavši kako će ‘sigurno ostvariti bolje rezultate za Vijeće nego prošli put’.
LJEVICA SPREMNA NA POSTIZBORNE KOALICIJE
Stranke SDP, Srđ je Grad i Možemo! u koalicijama ‘Snaga juga’ i ‘Slobodno’ predali su potpise za gradonačelnicu, Gradsko vijeće, župana i Županijsko vijeće. Kandidatkinji za gradonačelnicu Aniti Bonačić Obradović, kandidatkinji za zamjenicu Petri Marčinko, kandidatu za župana Marku Giljači i kandidatu za zamjenika Krešimiru Kuranu, podršku je dolaskom pružila i čelnica stranke Možemo! Sandra Benčić.
Giljača je poručio kako su potpise skupili od Župe i Konavala, preko otoka,
grada i cijene Neretve uz poruku kako su spremni pokrenuti val promjena na jugu. Bonačić Obradović je poručila kako idu u nove pobjede.
“Ne igramo s figom u špagu niti imamo zlatni padobran. Mi ovdje idemo čista srca, s idejom da napokon uvedemo promjene. S nama su dobrodošli svi oni koji će staviti građane na prvo mjesto”, izjavila je Bonačić Obradović.
Potpise je prikupila i predala kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika stranke Centar, Viktorija Knežević, s kandidatkinjom za zamjenicu Natašom Đurović Đanović. Knežević je poručila kako očekuje pet mandata u Vijeću i da vjeruje kako će s koalicijom ‘Slobodno’ formirati većinu.
NEZAVISNI KANDIDATI VJERUJU U SNAGU IMENA
Potpise za gradonačelničku kandida-
Iz redova DUSTRE Željko Raguž je kandidat za gradonačelnika, a Alma Majstorović za zamjenicu
Koalicije ‘Snaga juga’ i ‘Slobodno’ čine strane SDP, Srđ je Grad i Možemo!
Nezavisni Maro Kristić i kandidat za zamjenika Tonći Skvrce
turu i za listu za Gradsko vijeće predao je i nezavisni Maro Kristić, uz kandidata za zamjenika gradonačelnika Tonćija Skvrcu.
“Dugo se pripremamo za ovu kandidaturu i lokalne izbore, kod nas nije bilo ljudi koje je trebalo moliti da budu na listama, to su svi ljudi koji su prihvatili tu biti i poboljšati kvalitetu naših građana”, kazao je Kristić dodavši kako očekuje ulazak u drugi krug u izborima za gradonačelnika i više mandata. Kandidature za gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika i listu za Gradsko vijeće je predao i nezavisni Marko Dragičević.
“Ulazimo s velikim optimizmom u novu etapu kampanje, gdje ćemo još jasnije prezentirati razloge koji za cilj imaju vašu sreću s onim što predstavljamo i što hoćemo postići. Entuzijazam kojeg
osjećamo nam ukazuje koliko je smjer kojim smo krenuli dobar - hoćemo bolji život za sve građane Dubrovnika. Hoćemo Grad kakav treba biti - jedini i najbolji”, poručio je Marko Dragičević. I dubrovački Mostovci predali su kandidacijske liste za predstojeće izbore. Gradonačelničkog kandidata nemaju, već idu s listom za Gradsko vijeće koje je nositelj Ivica Ban, a kandidat za župana je Božo Petrov dok je kandidat za njegovog zamjenika Antun Bašić. Listu za Gradsko vijeće predao je i dubrovački ogranak HSLS -a. Nositelj liste je i predsjednik gradskog ogranka HSLS-a, Miho Baće.
Kandidacijske liste za Gradsko vijeće i gradonačelnika predao je i Domovinski pokret, čiji je kandidat za gradonačelnika Riki Milun, a za zamjenika Vlaho Radičević.
Valentin Dujmović (HNS) kandidacijske liste je predao u ritmu Du Motiona, trčeći utrku za mjesto gradonačelnika
I Domovinski pokret je predao liste za gradonačelnika i Gradsko vijeće, u utrku za čelno mjesto Grada ide Ričard Milun
Kandidat za gradonačelnika Marko Dragičević predao je liste, a kandidat za zamjenika je Tonči Šarić
Ivica Ban nosi listu za Gradsko vijeće, a Božo Petrov ide u utrku za Županiju s kandidatom za zamjenika Antunom Bašićem
Pero Vićan je DDS-ov kandidat za gradonačelnika, a Terezina Orlić kandidatkinja za županicu
PONEDJELJAK, 5.5. doručak dana
Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem
Menu dana
Penne Carbonara
Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom
UTORAK, 6.5. doručak dana
Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom
Menu dana
Dalmatinska Pašticada
Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima
SRIJEDA, 7.5. doručak dana
Shakshuka jaja
Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem
Menu dana
Sotirani juneći but s njokima
Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama
ČETVRTAK, 8.5. doručak dana
Poširana jaja
sa dimljenim lososom, zelenim šparogama
Menu dana
Špageti Bolognese
Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice
PETAK, 9.5. doručak dana
Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem
Menu dana Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom
SUBOTA, 10.5. doručak dana
Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama
Menu dana
Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir
NEDJELJA, 11.5. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem
Menu dana
Dalmatinska pržolica
Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom
LOKALNI IZBORI 2025.
Franković predstavio predizborni program: Svijet je naša mjera , a mešetari i špekulanti neće trgovati s Gradom!
Aktualni dubrovački gradonačelnik Mato Franković, predstavio je kandidacijsku listu za Gradsko vijeće, kao i program s kojim HDZ s partnerima, ide pred birače
Predstavljanje programa je održano u TUP-u, što je i svojevrsna poruka aktualnog gradonačelnika i gradske vlasti o dosadašnjem radu. Upravo je Franković u više navrata isticao kako je strateška odluka o kupnji TUP-a, kruna njegovog političkog djelovanja.
“Ova ekipa, na čelu s Matom je osam godina vrijedno radila da zaštiti gradsku imovinu. Ekipa koja je bila prije nas, prodavala je Luku Francuzima i Turcima, prodavala se za sitne pare oko Srđa, pa ćemo pamtiti to vrijeme. Mato zna što je sve prošao, zna s kakvim je ljudima imao posla i s kakvim
Franković: “Dubrovnik je grad između Moskve i Washingtona. Dubrovnik je Grad između Istanbula i Venecije, ali ono što izaziva ponos u svima nama - svijet je naša mjera”
Piše Petra Srebrović, Ivana Smilović foto Goran Mratinović
Puzović: “Iza ove je gradske vlasti osam godina uspješnih projekata, bez iti jedne afere. Čast mi je biti dio tako uspješnog tima, a kao liječnik ću imati privilegiju nakon svoje struke i profesije, napraviti dodatnu sponu između Grada i zdravstva i socijalne skrbi”
su mu se, rekao bih čak i poluprijetnjama javljali”, rekao je na početku obraćanja čelnik županijskog HDZ-a i kandidat za župana, Blaž Pezo i dodao kako se u gradu vidi sve što je napravljeno u proteklih osam godina.
“Ne vidim tko bi drugi mogao voditi grad. Ovi drugi, koji su već bili na vlasti i dokazali se u rasprodaji naše imovine, a sada opet žele na vlast - to sigurno nisu. Mi smo se dokazali štiteći imovinu Grada, zato vas molim da se ne povlačite pred agresivnim PR politikama, izađite pred naše sugrađane, jer branite časne ljude. Alternative nema”, izjavio je Pezo.
Gradonačelnik Mato Franković uvodno je rekao kako je teaser za kampanju izazvao puno promišljanja.
“Dubrovnik je grad između Moskve i Washingtona. Dubrovnik je Grad između Istanbula i Venecije, ali ono što izaziva ponos u svima nama - svijet je naša mjera”, rekao je Franković i dodao kako je njihov program Dubrovnik 2030. godine.
“To je grad kojeg mi vidimo za četiri godine, na kraju mandata. Garant za taj program i projekte smo mi, ljudi koji smo se dokazali i u lakšim i u težim vremenima”, rekao je Franković, a zatim je predstavljen program koji ima tri točke. Prve je točke predstavio kandidat za zamjenika gradonačelnika, Velibor Puzović.
OSAM GODINA BEZ AFERE
“Iza ove je gradske vlasti osam godina uspješnih
projekata, bez iti jedne afere. Čast mi je biti dio tako uspješnog tima, a kao liječnik ću imati privilegiju nakon svoje struke i profesije, napraviti dodatnu sponu između Grada i zdravstva i socijalne skrbi”, rekao je Puzović pa istaknuo kako su im na prvom mjestu umirovljenici.
“Jasno vidimo grad kao mjesto koje omogućava Dom za starije i nemoćne i potrebnom skrbi za sve naše umirovljenike. Imamo novo otvoreni Dom Ragusa, ali ne stajemo tu nego gradimo novi moderni Dom za starije i nemoćne ispod bolnice koji će imati kapacitet 600 ljudi. Za taj je projekt izdvojeno 21 milijun eura i kad se to izgradi, do kraja 2026. godine, svi će umirovljenici imati adekvatan smještaj u domovima za starije i nemoćne”, rekao je, a zatim nastavio govoriti o djeci i uvjetima u predškolskom odgoju i obrazovanju. Puzović je osam godina bio predsjednik Upravnog vijeća Dječjih vrtića.
“Postoji dobra veza između gradske uprave, ravnatelja i Upravnog vijeća. Što se tiče vrtića, postoje dvije institucije DV Dubrovnik i DV Pčelica i time smo se približili idealima državnog pedagoškog standarda. Grad je povećao izdavanja za predškolski odgoj za 75 posto, radi se energetska obnova vrtića i rade se te adaptiraju novi prostori. Otvoreni su DV Palčica 2, Cvrčak i Čiopa, adaptirani su DV Mala kuća u Mokošici i Zaton. Imamo 21 novu skupinu i smještajni kapacitet za 380 djece više” nabrojao je Puzović pa poručio kako njihov rad nije gotov.
Lista HDZ-a i koalicijskih partnera
Franković: “Nismo razmišljali o Dubrovniku sutra, nego o Dubrovniku budućnosti koji treba predati budućim generacijama i čiji turizam mora biti održiv jer u suprotnom režemo granu na kojoj sjedimo. Zbog toga želimo biti svjetska prijestolnica održivog turizma”,
NOVI VRTIĆI I ŠKOLE
“Nastavljamo dalje s projektima, naša vizija 2030. godine je da svako dijete ima mogućnost ulaska u jaslice i vrtić. Trenutačno se planira izgradnja Biskupskih dvora i smještaj za 122 djece i gradnja novog vrtića u Komolcu za preko 250 djece i izgradnja novog vrtića u Mokošici”, zaključio je o predškolskom odgoju, a zatim nastavio o školama. “Još od 80-ih godina se u Dubrovniku nije napravila niti jedna nova osnovna škola, do ove gradske vlasti koja je napravila novu školu Montovjerna, suvremenu i modernu školu za 400 djece. Adaptiran je i prostor u starogradskoj jezgri i tako se omogućilo da OŠ Marina Getaldića ima jednosmjensku nastavu. Sedam od osam škola ima jednosmjensku nastavu za sve učenike od prvog do osmog razreda. Želimo postići da sve škole imaju jednosmjensku nastavu i zato se radi OŠ Mokošica, projekt vrijedan 10 milijuna eura bespovratnih sredstava koji gradski proračun neće koštati ni centa”, zaključio je Puzović. Franković je zatim govorio o projektima koji su ključni u budućnosti, a počeo je s projektom velikog parkinga na Pobrežju koji bi služio kao ‘drop’ zona automobila, a onda bi se posjetitelji grada dalje mogli kretati koristeći Libertasove autobuse. “Dubrovnik je grad koji ključnim projektom Park ‘n’ Ride smanjuje gužve na cestama. Dubrovnik 2030. godine treba biti grad koji pružu uslugu, osigurava stanovnicima grada sigurne i prohodne ceste, ali i dalje ostaje atraktivno turističko središte. Nije jednostavno pomiriti to troje. Park ‘n’ Ride će osigurati više od tisuću parkirnih mjesta za one koji žele posjetiti naš grad. Znamo da će nam autocesta doći do 2030. godine do Dubrovnika i moramo biti spremni jer ne želimo sve te automobile spuštati u grad, nego ih zadržati na Pobrežju i omogućiti električne autobuse da dođu u grad”, objasnio je ovaj projekt Franković.
petak, 2. svibnja 2025.
“ZA ČETIRI GODINE SVI SI MORAJU MOĆI PRIUŠTITI NEKRETNINU”
Dalje je govorio kako je Dubrovnik u 2030. godini grad koji priuštivim stanovanjem omogućava ostanak mladih.
“Ovo više ne smije biti tema 2030. godine. Tada svaka mlada osoba koja želi kupiti stan ili zemljište to mora moći ostvariti kroz program priuštivog stanovanja Grada Dubrovnika. Kada smo razvijali cestovnu infrastrukturu, razmišljali smo unaprijed. Izgradili smo cestu od Mosta do Pobrežja s ciljem proširivanja grada. Želimo da nam mladi ljudi ostanu u gradu, a svjesni smo činjenice visokih cijena nekretnina. Kupili smo na Pobrežju znatnu kvadraturu zemljišta i uvest ćemo zone priuštivog stanovanja koje će onemogućiti nekretninski biznis da na njima cvate. Te će zone svakom čovjeku našeg grada omogućiti realizaciju svog stambenog pitanja u gradu. Osigurat ćemo razvoj prema Pobrežju, Osojniku, Ljupču i Gromači”, rekao je i poručio da žele da mladi žive i razvijaju obitelji u gradu, a ne u okolnim općinama.
Program sadrži i politike obnove parkova i sadrnju stabala kao vraćanje prirodnog sklada.
“Sklad i mjera uvijek su krasili ovaj grad. Godinama su projekti parkova stajali po strani, a danas svjedočimo jednom velikom investicijskom ciklusu. Park Gradac se danas obnavlja i bit će novo mjesto druženja i predstava na ponos gradu i građanima. Park Pile će u idućih par mjeseci zasjati u punom sjaju i bit ćemo grad primjer, koji skrbi o svojoj povijesnoj baštini i brine o zelenim površinama”, naveo je Franković i poručio kako čovjek uvijek mora biti u središtu.
Još jedan važan projekt je multifunkcionalna dvorana u Gospinom polju.
“U posljednje četiri godine predano smo radili kako bi ishodovali građevinsku dozvolu za najveći sportski objekt u našem gradu, u cijeloj njegovoj povijesti. Sve je spremno za realizaciju i mi smo jedini jamac da će se projekt realizirati. Nadam se da ćemo već nakon izbora raspisati javnu nabavu i započeti izgradnju”, rekao je i objasnio kako će dvorana donijeti brojne benefite sportašima koji neće morati čekati termine do kasnih sati. Dodao je i kako će se tu održavati brojna sportska natjecanja na svjetskoj razini.
‘ BIT ĆEMO PRIJESTOLNICA ODRŽIVOG TURIZMA’ “Dubrovnik je uistinu grad kojem je mjera jedino svijet”, ponovio je Franković pa nastavio govoriti o Dubrovniku kao uzoru i primjeru održivog turizma.
“Sjetimo se 2017. godine kada su nas vodeći svjetski mediji svrstali u gradove koje u budućnosti treba izbjegavati. Jedan od prvih medija koji je rekao kako ‘Dubrovnik umire’ bio je Daily Telegraph, danas taj isti medij posljednjih mjeseci piše o Dubrovniku gradu održivog turizma”, rekao je i dodao kako su u posljednjih osam godina donosili nepopularne odluke upravo zbog održivog turizma.
“Nismo razmišljali o Dubrovniku sutra, nego o Dubrovniku budućnosti koji treba predati budućim generacijama i čiji turizam mora biti održiv jer u suprotnom režemo granu na kojoj sjedimo. Zbog toga želimo biti svjetska prijestolnica održivog turizma”, poručio je i rekao kako treba pomiriti kvalitetu života i gospodarski razvoj grada.
Velibor Puzović i Mato Franković’
LISTA ZA GRADSKO
VIJEĆE:
1. Mato Franković
2. Marko Potrebica
3. Katarina Doršner
4. Ivan Maslać
5. Ana Hrnić
6. Olga Muratti
7. Antun Bošković
8. Krešimir
Marković
9. Đani Banovac
10. Iva Herceg
11. Stijepo Đuričić
12. Mihaela
Pavlović
13. Ilija Lučić
14. Oskar Jeljenić
15. Miro Vuletić
16. Emilio Puljizević
17. Srđan
Todorovski
18. Mladen Bečić
19. Zvonimir
Koporčić
20. Marko Bijač
21. Zrinka Raguž
“Nije to uvijek lako, ali mi smo pokazali da znamo kako to pomiriti”, poručio je i rekao kako im je svaki gospodarski subjekt bitan i da žele njima sigurnu i održivu budućnost.
VODEĆI PO ULAGANJU U KULTURU
Franković je izjavio i kako je Dubrovnik vodeći grad po ulaganju u kulturu.
“Možemo se ponositi svim svojim kulturnim ustanovama, a naslijedili smo milijun problema u kulturnim ustanovama, koje smo riješili dijalogom. Čim ovi izbori završe, odmah na prvoj sjednici Gradskog vijeća dižemo plaće našim djelatnicima u kulturnim ustanovama, ali i djelatnicima u predškolskom odgoju jer su ti ljudi zaslužili da njihova primanja budu veća i da mi kao Grad pokažemo kako su nam bitni”, obećao je.
Posljednji dio predizbornog programa je novi GUP, koji je već u izradi. Franković je održao snažan govor upravo o jednoj od najvećih boljki Dubrovnika, a to je iskorištavanje svakog milimetra prostora i posljedično uništavanje dotadašnjeg života.
“Dubrovnik je grad koji je posljednjih godina bio pod naletom brojnih agresora. Agresora u prostoru, ljudi koji su uzimali svaki komadić ove dragocjene zemlje za osobno bogaćenje”, rekao je Franković i podsjetio kako su u posljednjih osam godina, nizom odluka smanjili manevarski prostor takvima i uveli pravila poput onoga da nema više prava na plaćanje nedostajućih parking mjesta, kao i odluke o udaljavanju građevine od ruba parcele, kako bi se postigao sklad u prostoru.
“Tu naš posao nije gotov. Dubrovnik je UNESCO grad, grad u kojeg smo uveli buffer zonu, a na osnovu toga izradili konzervatorsku podlogu i sve to predočili u novi GUP. On će biti restriktivan po pitanju gradnje unutar užeg dijela grada, međutim prema Pobrežju, Osojniku, Ljupču i Gornjim selima i Ela-
fitima, on će osigurati novi život. Osigurat će nove zone stambenog življenja”, rekao je i poručio kako su mladi ključ budućnosti i razvoja našeg grada.
“S GRADOM SE NE TRGUJE”
“Ne smijemo dopustili da nekretninski mešetari i špekulanti upravljaju GUP-om Grada Dubrovnika i zato me nemalo iznenadila najava kako će se zaustaviti proces izrade novog GUP-a i započeti s potpuno novim procesom izrade GUP-a. To je najava određenih političkih stranaka. S jedne strane me iznenadila, a s druge strane nije, jer znam čiju kampanju financiraju upravo ovi špekulanti. Ja im poručujem s ovog mjesta - s gradom se ne trguje! Nećete zonu na Petki pretvoriti u građevinsku zonu jer sam ja već danas osigurao da se to tako ne dogodi! Zaustavio sam vas unaprijed, jer sam znao što ćete raditi i s čime ćete trgovati. Grad je predragocjeni dragulj da bi, za par tisuća eura plaćanja predizborne kampanje, pojedinci na njemu profitirali. Gradska imovina je najvrjednija imovina svih građana i zato, onima koji su spremni trgovati gradskom imovinom poručujem - nećete imati priliku gospodo. Vjerujem da ćete pare morati vratiti. Vaša šteta, ali mi ćemo i dalje služiti našem gradu i sugrađanima”, oštar je bio Franković. Za kraj je poručio i kakav će biti narativ HDZ-ove kampanje.
“Ne želimo biti dio političke kaljuže koju gledamo i slušamo svaki dan, iz redova naših političkih protivnika. Mi nismo ti i nećemo biti dio te priče. Našem je gradu svijet oduvijek bio mjera. To je dio njegove slavne prošlosti i zato ćemo zajedno nastaviti graditi. Zato za Dubrovnik 2030., za grad kojem je svijet mjera. Nastavljamo zajedno za grad i njegove građane, služiti na čast i ponos iduće četiri godine”, zaključio je Franković nakon čega je dobio veliki pljesak okupljenih.
Novu liniju 8A vozi novi, električni mini autobus , prvi takav u Hrvatskoj!
Nova kružna linija 8A počela je voziti na relaciji Viktorija - Pile - Ina (Pod dubom) - Ilijina glavica - Viktorija. Prvoj vožnji od Zlatnog potoka do Ploča pridružili su se i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, direktor društva Libertas d.o.o. Franko Mekišić, pročelnica Upravnog odjel za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu Matilda Krile Prkoča te predsjednik Gradskog kotara Ploče iza Grada Đani Banovac.
Mini autobus na ovoj liniji u potpunosti je električni i novi, prvi takav u Republici Hrvatskoj, jer na cestama se inače mogu vidjeti polovna električna vozila gradskih prijevoznika, naglasio je gradonačelnik Franković. „Kružna linija 8A će rasteretiti promet oko grada te pružiti uslugu našim sugrađanima, ali i svim posjetiteljima našeg grada. Osnovna namjera je da ljudi parkiraju izvan zone posebnog prometnog režima, koristeći liniju 8A dođu do povijesne jezgre i u konačnici se istom linijom vrate do lokacije automobila. Ovo je prva od linija koje će služiti
rasterećenju ove zone, kada bude gotov Park´n´Ride sustav kreće i sljedeća linija, Pobrežje-Pile koja će također znatno utjecati na smanjenje vozila oko povijesne jezgre“, rekao je gradonačelnik Franković, istaknuvši pritom kako je za 78 građana korisnika pokazne karte prijevoz u potpunosti besplatan. Govoreći o budućim planovima javnog gradskog prijevoznika, najavio je i uvođenje nove linije za Kineski zid nakon izgradnje ceste u ovom dijelu grada te bolju povezanost Solituda, nakon izgradnje parkirališta na Orsanu i uvođenje dvosmjerne zone prometovanja na toj dionici. Direktor Mekišić najavio je i nabavu tri zglobna autobusa koji su blagi hibridi, a bit će raspoređeni na linije 1A i 1B.
Predsjednik GK Ploče iza Grada Đani Banovac rekao je kako je ova linija uvedena na traženje građana gradskog kotara te izrazio uvjerenje da će je građani i prepoznati kao kvalitetno rješenje. Kapacitet vozila Iveco je 22 putnika, u potpunosti na električni pogon, bez emisije štetnih plinova.
Radovi na novoj školi u Mokošici u punom jeku
Gradonačelnik Mato Franković obišao je gradilište na kojem se gradi nova zgrada Osnovne škole Mokošica. Do sada sz izvedeni radovi uklanjanja postojećeg igrališta uz školu, a trenutačno se radi iskop za etaže suterena i prizemlja. „Svjedočimo početku gradnje još jedne škole na području Grada, treće u mom osmogodišnjem mandatu gradonačelnika. Dogradnjom novog objekta i OŠ Mokošica, kao jedina škola koja djeluje u dvosmjenskoj nastavi, radit će u jednosmjenskoj nastavi. Projekt je vrijedan nešto više od 10 milijuna eura, novac je u cijelosti dobiven iz EU sredstava. Dakle, nema troška po proračun Grada“, kazao je gradonačelnik Franković. Radovi na iskopu trajat će dva mjeseca, nakon čega slijede armirano-betonski radovi. Projektom je predviđena dogradnja OŠ Mokošica na mjestu sportskog igrališta, etažnosti suteren + prizemlje + 1. kat i prohodni krov na kojemu će se nalaziti igralište. U novom objektu bit će smješteno 18 učionica.
‘’Za godinu i osam mjeseci svjedočit ćemo završenoj školi Mokošica koja će imati kapacitet za više od 900 učenika“, najavio je gradonačelnik Franković. Ujedno je kazao kako će se energetski obnoviti postojeća zgrada škole. Kroz EU fondove Vlada RH osigurala je 1.6 milijuna eura bespovratno za ovu svrhu, a radovi bi trebali krenuti ovo ljeto, nakon završetka školske godine.
U pratnji gradonačelnika bili su pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić i ravnateljica OŠ Mokošica Petra Đapić Caput, koja je istaknula zadovoljstvo novim projektom.
‘’Očekuje nas veći broj učionica, što znači i veći broj učenika. Brojka prvašića i ove godine najavljuje jedan lijepi period. Možda sam subjektivna, ali ovo je jedan od ljepših projekata Grada’’, istaknula je ravnateljica Caput Đapić. Radove izvodi tvrtka Texo Molior.
Potpisan ugovor o radovima uređenja parka za vječno sjećanje
na izgubljena djetinjstva
Gradonačelnik Mato Franković potpisao je ugovor o izvođenju radova uređenja javnog gradskog parka sa spomen obilježjem za djecu poginulu u Domovinskom ratu u Dubrovniku. Riječ je o pripremnim radovima uređenja okoliša i gradnje temelja za montažu samog spomenika – bojica visine osam metara, koje su trenutačno u procesu izrade.
‘’U konačnici ćemo imati spomen obilježje koje će iskazivati pijetet prema poginuloj djeci. Najveća žrtva našeg grada u Domovinskom ratu je izgubljenih 15 dječjih života. S obzirom da će se nalaziti na visoko frekventnom mjestu, u neposrednoj blizini luke Gruž, ovaj spomenik će širiti istinu među brojim posjetiteljima koji će prolaziti tim područjem. Zbog toga mi je čast da smo došli u ovu fazu u kojoj projekt kreće s realizacijom’’, izjavio je dubrovački gradonačelnik Ma-
to Franković.
Spomenik je, sukladno rješenju akademskog kipara Dalibora Stošića i dizajnera i arhitekta Hrvoja Bilandžića, zamišljen kao kompozicija šarenih olovaka koja zamrzava prošlu svakodnevicu u kojoj se djeca bezbrižno igraju. Rješenje je odabrano na temelju javnog likovnog i arhitektonsko-urbanističkog-krajobraznog natječaja koji su proveli Grad Dubrovnik i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA ).
U čitav proces, od samog početka i odabira lokacije, pa do sudjelovanja u Ocjenjivačkom sudu za odabir idejnog rješenja bili su uključeni su roditelji stradale djece okupljeni u Udrugu civilnih stradalnika Domovinskog rata DNŽ. Potpisivanju ugovora danas je nazočila i predsjednica ove udruge Marija Lukšić.
Spomen obilježje ujedno je zajednič -
ki projekt Grada Dubrovnika i Ministarstva branitelja Republike Hrvatske koje je sufinanciralo izradu projektne dokumentacije te izradu natječajnog elaborata i ishođenje idejnog rješenja kroz javni natječaj za izradu spomen obilježja.
Vrijednost ugovora je 121.405,75 eura s PDV-om, a u ime trgovačkog obrta „Bobica“ kao izvođača, potpisala ga je direktorica Slađana Cvrk Brlek. Rok završetka izvođenja radova je tri mjeseca.
Sukladno programu natječaja izgradnja parka planira se kroz dvije faze: izrada spomen obilježja s neposrednom kontaktnom zonom u prvoj fazi te park s kontaktno zonom prema Obali Ivana Pavla II u drugoj. Unutar postojećeg parka planirana je pješčana površina koja formira trg na kojem se nalazi skulptura, te mjesto za paljenje svijeća i polaganje cvijeća.
ŽELJKO RAGUŽ, KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA DUSTRE:
Nije nam važno biti u vlasti pošto-poto, ali samo tako možemo ostvariti projekte
Čelnik DUSTRE i Luke Dubrovnik i ovaj put je kandidat za
gradonačelnika. Za Dubrovački dnevnik govori o svojoj viziji
Dubrovnika, odnosima u politici, ali i nekim osobnim pitanjima
Na koje projekte se fokusirate u ovoj kampanji?
-U odabiru fokusa u kampanji mi je pomoglo iskustvo koje sam stekao dok sam bio zamjenik gradonačelnika. To nisu bili projekti jednog čovjeka nego cijelog tima. Tada sam bio drugi u timu, iza tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića. Rezultati rada tog tima su DuCard koji je Gradu donio ogroman prihod, projekt ‘Živi Grad’ koji je doprinio Dubrovniku kao filmskoj kulisi, prometna rješenja koja su i danas vidljiva… Ključno je nastaviti rješavati probleme u prometu na koje, barem u posljednje vrijeme, nije stavljen neki veliki fokus. Izuzetak je Lapadska obala što je odličan projekt na kojem se može čestitati vladajućima. Neću govoriti kako ništa nije dobro, samo zato što sam protukandidat, uvijek ću pohvaliti dobre projekte.
Kako biste vi riješili promet?
-Važno je s ulica maknuti vozila u mirovanju. Postoje gradovi, premda su rijetki u svijetu, u kojima su vozila na cesti samo i jedino tijekom vožnje. Sva ostala su ‘pod zemljom’. Cilj nam je izgraditi pet garaža na ključnim mjestima kako bi se vozila makla s ceste. Kod ‘zgrada solidarnosti’ postoji parking, tamo bi trebalo napraviti veliku garažu s etažama i pod zemljom. Tako bi se vozila maknula s ‘Vojnovića’, a od El Tora do Pošte Lapad bismo dobili četiri trake. Zamislite koliko bi ulica bila protočnija i koliko bi bolje izgledala. Također, prekoputa ‘Kolaka’ na Batali imamo
gradsko zemljište. Ako bi se tu izgradila garaža i ako bi se makla vozila s prometnice, dobili bismo dvije trake. Dok sam bio zamjenik gradonačelnika, napravili smo garažu u Ulici Janka Bobetka i osigurali preko 50 parkirnih mjesta. Automobila u budućnosti neće biti manje, nego više, turista će biti jednako ili više, treba promišljati šira rješenja, a ne rješavati probleme u pojedinim ulicama. To mora biti prioritet, ma tko bio na vlasti.
Što bi još trebalo promijeniti?
-Prioritet je naravno i poboljšanje sportske infrastrukture, na to sam upozoravao i upozoravam kroz cijelo svoje političko djelovanje. I, naravno, mladima osigurati bolju kvalitetu života. Dobro je imati mjeru, no Dubrovnik bi trebao biti živi grad, a ne spavaonica. Danas se ljudi u Gradu smiju zabavljati samo do 23 sata. Vratio bih muziku na otvorenome, noćni život i zabavu. Dubrovnik je nekoć, od Pila do Ploča, imao 12 živih muzika.
Dakle, u vašem se gradonačelničkom mandatu ne bi mjerili decibeli.
-Ne bi. Dok sam kao zamjenik gradonačelnika bio dio vlasti, nismo ograničavali zabavu. Ne možemo udovoljiti svima i suosjećam s ljudima koji žive u povijesnoj jezgri, ali to je teret koji bi trebali moći podnijeti.
Znali ste prilično kritizirati dubrovačku Turističku zajednicu. Kazali ste kako se ništa ne bi dogodilo da se ugasi struja i zatvore uredi,
Piše Ivona Butjer Mratinović foto Grgo Jelavić / PIXSELL
turisti bi i dalje dolazili. No, mi smo grad koji živi od turizma, ne možemo je baš ukinuti. -Naravno kako nam treba dubrovačka Turistička zajednica, ali ne ovakva kakvu imamo. Kad biste pitali ljude tko je direktor dubrovačke Turističke zajednice, gotovo nitko ne bi znao, a to je druga najeksponiranija funkcija u gradu, nakon gradonačelničke. U današnje doba digitalizacije ići s letcima po turističkim sajmovima je totalno promašeno, a trebalo bi i predočiti građanima što se na tim sajmovima točno postiglo. Kad kao direktor Luke Dubrovnik idem u Zagreb, u nalogu moram navesti što sam tamo radio. A kod njih 10 ljudi pođe dva tjedna u, primjerice, Berlin, New York ili gdje god, bez ikakve obaveze da građanima, od kojih dobivaju novac, predoče što su tamo radili i jesu li doveli u Grad ijednog turista na osnovu toga što su bili na nekom sajmu. Garantiram vam da nisu doveli nijednog.
Smatrate li da nam trebaju ti novi turisti uopće?
-U zimskom periodu bi nam trebali. Trebalo bi raditi ciljane kampanje u svrhu produljenja sezone. Azijate nećete baš vidjeti na plažama, njih to ne zanima, idealni su za zimski turizam. Azijsko tr-
žište je ogromno, zašto ih ne dovoditi zimi? Najlakše je reći ugostiteljima da moraju raditi, ali kome će raditi? Što su Grad i Turistička zajednica napravili da oni imaju kome raditi?
Kritike su išle i na račun kulture.
-Kritizirao sam sadržaj koji dobijemo za novac koji je uložen u kulturu. U Gradskom vijeću ću, kad na red dođu izvješća ustanova u kulturi, nakon dugo vremena podržati Dubrovačke ljetne igre. Bili smo u pravu za sve što smo govorili, primjerice da treba postojati stalni postav koji se igra na programu svake godine, kao što su Kafetarija ili Ekvinocijo. Te predstave moraju biti na repertoaru svake godine, a onda se lako ‘igrati’ s ostatkom programa i uvoditi nešto novo. Netko tko dođe u Dubrovnik, trebao bi znati kako je prestiž pogledati te predstave. Kad one igraju, traži se karta više. Kad igraju neke druge, karte se doslovno dijele. Nadalje, ne može proslava neke obljetnice Igara biti u zagrebačkom Saloonu. Svaka čast Saloonu, ali to su Dubrovačke ljetne igre. Kritizirali smo i jer na našim Igrama nije bilo mjesta za glumce iz Kazališta Marina Držića. Sve to se promijenilo i podržat ćemo rad Igara. Danas nitko ne može kazati da smo bili u krivu. Sve ono
što smo kritizirali, to se promijenilo. Znali bi mi kazati kako to radim jer ne podržavam aktualnu ravnateljicu i jer imam ‘nekoga svoga’, ali to nije istina. I inače smo podržavali rad kulturnih ustanova, uvijek sam kao dobar primjer isticao Paola Tišljarića i KMD. Naravno, i danas mi ‘upada u oči’ omjer 7:1, u korist kulture, a nauštrb sporta, kad se o sredstvima iz Proračuna radi.
Sport se ne može samofinancirati. Ali ne može ni kultura jer se ne radi za mase, kao recimo koncert Jelene Rozge.
-Tako je. Ali omjere bi trebalo ujednačiti. Uostalom, brojne obitelji su uključene u dubrovački sport, plaćaju članarine za svoju djecu. Jasno je da u kulturu treba ulagati, međutim i rezultati rada bi trebali biti vidljivi.
Kroz sve odgovore dotičete se sporta. Natječete se za gradonačelnika, što biste bolje od ove gradske uprave?
-Sportska dvorana i nogometno igralište bi bili prioriteti. Kad se između dva projekta dvoji hoće li se napraviti sportski ili onaj koji se ne odnosi na sport, uvijek se izabere ovaj drugi. Mislim da nitko od dosadašnjih gradonačelnika, a to su Vido Bogdanović, Dubravka Šuica, Andro Vlahušić i Mato Franković, nije u životu otrčao jedan krug na nogometnom igralištu. To je razlog zbog kojeg oni ne gledaju na ovo pitanje onako kako ja to gledam. Ako bi mi neki softveraš predložio optiku u cijelom gradu, a meni je to strano tijelo, vjerojatno se ne bih puno zaustavljao na tome. Mislim da tako oni gledaju na sport. Ne mogu im zamjeriti, no postoje ljudi koji bi mogli objasniti zašto je sport toliko važan, još od najranije dobi. Danas jedan Bjelovar gradi nogometni stadion koji ima najbolje uvjete, a jedan Dubrovnik to ne može.
Ali vi ste bili na vlasti s Vlahušićem, a danas ste u neformalnoj koaliciji s Frankovićem. -Razlika je u tome kad ste u koaliciji, odnosno kad ste zamjenik gradonačelnika, i kad ste osoba koja ima ovlast pokrenuti konkretne stvari i donijeti odluke. To je gradonačelnik. Uvijek vrlo otvoreno govorim Od bivšeg gradonačelnika Vlahušića, koji je na mojoj listi, sam naučio jako puno i mislim kako je napravio brdo pozitivnih stvari, ali po pitanju sporta se stvar nije maknula s mrtve točke. Nije se ništa konkretnije ostvarilo ni u Frankovićevom mandatu po pitanju sportske infrastrukture, mada ima nekih pomaka, poput boćarske dvorane, judo dvorane u Mokošici, uredio se dio oko bazena… No, nogometno igralište nemamo, sportsku dvoranu nemamo, natkrivene teniske terene nemamo, kao ni atletsku stazu, mada bismo je uskoro trebali dobiti.
petak, 2. svibnja 2025.
Spomenuli ste Vlahušića na listi. Prethodno je bio kazao kako neće u ovim izborima sudjelovati na niti jedan način; ni kao kandidat za gradonačelnika, ni kao kandidat za župana, ni kao kandidat za vijećnika. Kako se dogodio obrat?
-Potvrdit ću njegove riječi, nije ništa slagao. Naime, nije kandidat za gradonačelnika, nije kandidat za župana, a neće biti gradski vijećnik. Zadnji je na listi, nije realno očekivati kako će DUSTRA dobiti 21 mandat u Vijeću. On sudjeluje kao potpora nama, što mi je velika čast. Zadnje tri osobe na listi su Karlo Gjurašić, Riki Rossetti i Andro Vlahušić. Veterani.
-Da! Dakle u njih troje imamo – gradonačelnika, ravnatelja bolnice, ministra zdravstva, doktora, veleposlanika, kapetana, branitelja, dožupana, pomoćnika ministra, državnog tajnika. Kad uzmete u obzir sve liste, tko to ima, ne u tri osobe nego u 21? Nitko! Zato sam posebno ponosan što su ta tri čovjeka stala iza mene i iza DUSTRE, i hvala im! To nešto govori i o tome kakav sam kroz sve ove godine bio prema njima i kako gajimo te prijateljske odnose.
Potrebica je kazao kako Vlahušić brifira kandidatkinju Bonačić Obradović. Kako je od brifiranja SDP-ove kandidatkinje, došao vama na listu?
-Brifira on i HDZ. Vlahušić obožava dijeliti svoje znanje. Dok sam bio u Agrokoru, Ministarstvu vanjskih poslova, Gradu Dubrovniku i sada, u Luci Dubrovnik, nikada nisam upoznao osobu koja toliko voli dijeliti svoje znanje. Ako ga bilo tko nazove, on će pomoći, dati savjet, no kad se podvuče crta, on je na listi DUSTRE, i to je ono što je najvažnije. Kazao je kako sam ja jedan od rijetkih ljudi u politici koji ga nije prevario i kako sam ostao čovjek prema njemu, i kad je bilo teško, i kad možda nije bilo oportuno stajati uz njega.
A kad govorimo o 2017. godini? Vi ste tada ušli u koaliciju s Frankovićem, a oni su tada bili ‘zakleti neprijatelji’. Je li vam Vlahušić to ikada zamjerio?
-Nije. Ako smo dali ruku i potpisali suradnju, ja sam se trudio biti fer i bio sam uz Vlahušića sve dok se mogao kandidirati. U jednom trenutku to nije bilo moguće, nažalost, a ja sam onda krenuo u samostalnu kampanju. Dogovorili smo suradnju s Frankovićem koja traje do danas. U tijeku je nova utakmica, novi izbori, vidjet ćemo nakon toga kako stoje stvari.
Kad ste predavali potpise za kandidaturu, kazali ste kako ‘nitko bez vas sasvim sigurno neće moći sastaviti većinu, ma što to značilo’. Što je to značilo?
‘Prioritet su nam promet, sportska infrastruktura i bolji uvjeti za mlade’
ILI/ILI
FRANKOVIĆ ILI
VLAHUŠIĆ?
Oboje.
ANITA BONAČIĆ
OBRADOVIĆ
ILI VIKTORIJA
KNEŽEVIĆ?
Anita Bonačić Obradović.
PERO VIĆAN ILI
ĐURO CAPOR?
Pero Vićan.
URED GRADONAČELNIKA
ILI URED LUKE
DUBROVNIK?
Ured Luke
Dubrovnik.
SEVERINA ILI
JELENA ROZGA?
Jelena Rozga.
-Dosad smo sudjelovali u četiri izborna ciklusa u Gradu i na kraju svakog izašli uzdignutih ruku, kao pobjednici. Nismo stranka koja je nekome priljepak, uvijek na izbore izlazimo samostalno i pokazujemo svoje lice. Ostali, koji su izlazili na takav način, rijetko bi prelazili izborni prag. S druge strane je DUSTRA konstanta, priča koja traje. U vlast ne idemo pošto-poto, no bavimo se politikom i jasno je kako ne možeš realizirati nijedan projekt ako nisi na vlasti. Možeš biti najbolja oporba na svijetu, ali ne možete utjecati gotovo na ništa. Primjer je profesor Bupić koji je jedno vrijeme bio vrlo kvalitetna oporba. Danas ga, nažalost, više nema u političkom životu jer je ostao na toj poziciji. Biti u vlasti ovoliko dugo vremena, a i dalje imati potporu građana, znak je da nešto dobro radimo.
Gdje su tu principi?
-Princip je realizacija projekata. Jedino u vlasti možete ispuniti ono što ste obećali građanima. Nisam mijenjao stranke, uvijek sam DUSTRA i uvijek se držimo onoga za što se zalažemo. Nismo HDZ koji ima Tuđmana ili SDP koji ima Tita pa na osnovu toga u startu kreću s 15 do 25 posto na izbore. DUSTRA kreće s nula, krvavo se borimo za povjerenje građana.
Ima li neka opcija s kojom sutra ne biste sjeli i pregovarali? Viktorija Knežević je kazala da ne bi s vama u koaliciju, nazvala vas je wannabe Vićanom.
-Mislim kako Viktorija Knežević populistički iznosi neke stvari. Za boljitak Dubrovnika, sjeo bih sa svakim. Dakle, sjeo bih. A bismo li se uspjeli do-
govoriti je neka druga tema. Nemam ništa protiv iti jedne kandidatkinje ili kandidata. Jadni su oni koji idu uzdići sebe pljujući po drugima. Mene ono što oni rade ne zanima. Cilj nam je predstaviti građanima naše ciljeve i ono što radimo i što radim, odnosno jesam radio kroz Agrokor, kao zamjenik gradonačelnika i danas kao predsjednik Uprave Luke Dubrovnik. Ako smatraju da radim dobro, neka me nagrade, ako smatraju da radim loš posao, neka me kazne. Lako je iz oporbe dobivati glasove ljudi jer često govoriš ono što se ljudima sviđa, ali konstantno biti u vlasti i dobivati povjerenje građana je jako teško. Zato su rijetki oni koji dugo traju, nama to uspijeva. Slogan vam je ‘Zajedno spremni’. Podsjeća na jedan drugi, jeste li iz njega crpili inspiraciju ili to nema veze jedno s drugim?
-Nema veze jedno s drugim. Slučajno smo došli do tog slogana. Prije godinu dana smo stavili jednu objavu na društvene mreže, glasila je –još godinu dana do izbora, spremni? Zvala me jedna osoba, kazala mi je da nam je super slogan za izbore, nisam znao o čemu govori. Kaže kako je ‘spremni’ super poruka, kratka i jasna. S kim smo spremni? Pa s građanima, naravno. Tako je nastao slogan i poručuje kako smo zajedno spremni napraviti još veći iskorak. Pitalo me to dosta ljudi, no nema veze s nekim pozdravima i sloganima.
Kad smo kod ideologija, većina kandidata se ne želi odrediti, kažu kako su im bitniji projekti. No, i gradonačelnika se pita hoće li Thompson pjevati na Stradunu za 6. prosinca i kako će
20 Intervju
U izradi materijala za kampanju sudjeluje i Nik Titanik
se obilježiti Dan antifašističke borbe. Gdje ste tu vi otprilike?
-Tu sam baš u sredini. Za sve događaje je potrebno pitati za mišljenje i želje one ljude koji su za njih najzaslužniji. Branitelji bi trebali odlučivati o načinu proslave Dana dubrovačkih branitelja, to je njihov dan. Kad je neka druga obljetnica, treba pitati neku drugu relevantnu skupinu koje su im želje. Ako se radi o osobama čije je stvaralaštvo legalno, i s ljevice, i s desnice, kod mene bi imale potporu. Nisam osoba koja bi nametala stavove ljudima. Mislim kako bi se i kod projekata više trebalo pitati sugrađane. Nenamjenska sredstva i sredstva koja su višak bi bilo dobro trošiti tako da građani predlažu i glasaju za projekte za koje žele da se ostvare. Građani bi bili zadovoljni jer ste ostvarili njihove želje, a vi biste kao gradonačelnik sebi olakšali posao.
Vi onda sigurno pozdravljate participativno budžetiranje.
petak, 2. svibnja 2025. Dubrovački
-Pozdravljam! Ne postoji loš projekt ako je za dobrobit Grada, ali možda se neće građani složiti oko prioriteta. Zamislite situaciju u kojoj bi svaki građanin dobio voucher od 100 eura kojeg mora potrošiti. Bilo bi zanimljivo vidjeti na što bi najviše trošili; na teretanu i sport, na kulturu ili na obrazovanje. Mislim kako bi rezultati bili poražavajući za prioritete iz Proračuna, ali sigurno u korist sporta.
Za Županiju se ne natječete. Postoji li neki kandidat kojeg ćete podržati?
-Ne, barem u prvom krugu. Mi smo stranka čiji članovi imaju slobodne ruke. Ne bih sugerirao da za nekog kandidata na izborima treba glasati, ako mi u njima ne sudjelujemo. To ne znači kako nekoga u drugom krugu nećemo podržati, no sad smo fokusirani na prvi krug.
Direktor ste Luke Dubrovnik, koja je u posljednje vrijeme bila i nagrađivana za svoje poslovanje.
-Izuzetno sam ponosan na cijeli kolektiv Luke Dubrovnik, nadam se kako su i oni ponosni na mene. Uprava i djelatnici su prije mene bili na suprotnim stranama. Mi smo kao velika obitelj, to mi je bio cilj. Kad sam preuzeo Upravu, htio sam s Radničkim vijećem i sindikatima biti na istoj strani. Svaki radnik uvijek mi može pokucati na vrata ili me nazvati na telefon, tu sam što god im treba. Nisam od onih direktora koji komuniciraju samo s dvoje, troje voditelja u firmi. Mislim kako se taj moj stav vidi i kako uzvraćaju na najbolji mogući način, a to su sjajni rezultati i nagrade.
Ima li nečeg novog po pitanju terminala?
-Od strane Luke Dubrovnik učinjeno je sve što je trebalo, sad je na resornim ministarstvima da priču privedu kraju. Nadam se kako će se to ubrzo i dogoditi, no stvar nije u našim rukama pa je nezahvalno bilo što obećavati.
Obično se žene pita kako usklađuju poslovne i obiteljske obveze. Vi doma imate petero djece. Kako se snalazite?
-Nije floskula, jako sam fokusiran na obitelj. Mojoj ženi bi bilo teško ishendlati doma sve te obveze oko djece koja su malodobna, tu ima jako puno posla. Kad nisam na poslu, mene ćete teško vidjeti po kavama, za to nemam vremena. Ili sam s kolicima, ili razvozim djecu, a nisu mi strani ni kućanski poslovi; čistim pospremam, perem suđe, što god treba.
Plivate tijekom cijele godine. Nađete li vremena sada za to?
-Stalno plivam, pođem ponekad i u teretanu, sport mi je u krvi. Ako nisam šest dana u tjednu na nekoj aktivnosti, ne osjećam se dobro.
Starta borba za jug: Ovo su imena kandidata koji žele voditi Županiju
HDZ - HSU, HSS, HSLS, HS, HSP AS, DP
ZA ŽUPANA : BLAŽ PEZO
ZA ZAMJENIKA: JOŠKO CEBALO
1. BLAŽ PEZO
2. NIKOLA DOBROSLAVIĆ
3. DAVOR BORAS
4. KREŠIMIR VEJIĆ
5. MARIN MATAGA
6. ZDENKO MATELJAK
7. VLAHO IVANIŠ
8. CVIJETO CVJETKOVIĆ
9. IRENA KORDA
10. FRANCISKA JURIŠIĆ BAČIĆ
11. GORDANA MUSTAPIĆ
12. BRANKO JERKOVIĆ
13. ZLATKO MUSTAPIĆ
14. FILIP DOMINIKOVIĆ
15. MILE PAVLOVIĆ
16. MARINKO PAŽIN
17. NIKŠA SENTIĆ
18. PERICA PUŠIĆ
19. NADA VERAJA
20. INES BRKANAC
21. JOZO PRCELA
22. ALAN FARAC
23. ANTE PINČEVIĆ
24. MAJA RADMAN BARČOT
25. IVO JERKOVIĆ
26. IVAN SRŠEN
27. MIHAJLO VOJVODIĆ
28. IVAN GNJEČ
29. IVAN ZLOIĆ
30. KREŠIMIR ŠUNJIĆ
31. MATEJA KRSTIČEVIĆ
32. ANTO BEZEK
33. PAVAL PECOTIĆ
34. MARINA MUSTAPIĆ
35. MIRJANA PAVLAKOVIĆ
36. ANTE JURIĆ
37. TEO ANDRIĆ DDS
ZA ŽUPANICU : TEREZINA ORLIĆ
ZA ZAMJENIKA: DRAGO SRŠEN
1. PERO VIĆAN
2. TEREZINA ORLIĆ
3. DRAGO SRŠEN
4. LUKŠA MATUŠIĆ
5. LUCIJA MILJANIĆ MACAN
6. JOZO RABUŠIĆ
7. NADA BRAILO
8. NIKŠA ZEC
9. DAMIR ČOKLJAT
10. TOMISLAV MARKET SINDIK
11. ANITA MILJAS
12. DAMIR MIHOVIĆ
13. JELENA JURIŠIĆ
14. NIKŠA ŽIVKUŠIĆ
15. JELENA CRNČEVIĆ
16. PERO BRBORA
17. SANJA MLINARIĆ-VRBICA
18. LUKO DALMATIN
19. MARIJA ŠIŠA-VIVEK
20. IVO VODNICA
21. IVANKA VATOVIĆ
22. KRISTIJAN BAZDAN
23. SUZANA ČAGALJ
24. MIRNES VUGDALIĆ
25. STIJEPO BATINIĆ
26. HANA ČERIMAGIĆ SARIĆ
27. LOREN PUTICA
28. PATRICIJA MAGE VIDAK
29. MARA KNEŽEVIĆ
30. MARA UCOVIĆ
21. ANA MATIĆ
32. ANTONIA TROJIĆ
33. ĐURICA BURUM
34. IVO SLADE
35. JASMIN DERAKOVIĆ
36. IVO ŽERAVICA
37. IVAN JELČIĆ
HNS
1. VALENTIN DUJMOVIĆ
2. VEDRAN KUNICA
3. SNJEŽANA HOLOVKA
4. MARIJA HASELSTEINER
5. LIDIJA STARAŠINIČ
6. VIŠNJA VUKOTIĆ
7. DINA SURJAN
8. LAURA BUTIRIĆ
9. MARIJA ČAVELIŠ
10. ANAMARIJA ŠEVELJ
11. MIRA JELAČIĆ
12. JADRANKA BERAN
13. TANJA ČOKLJAT
14. ALEKSANDAR DUBROJA
15. NIKOLA JEIĆ
16. IVAN ĆOSIĆ
17. DENI SURJAN
18. MARTIN BONKOVIĆ
19. KARMELO LONZA
20. PERICA MIOVIĆKOČAN
21. MARKO PINČEVIĆ
22. ROBERT LUČIĆ
23. PAVO BOROVINA
24. TIHOMIR MATIĆ
25. MIRO JELAČIĆ
26. JOSIP ĆULIĆ
27. MARIO DROPULIĆ
28. MIHOVIL KLJUČE
29. ROBERT POPOVIĆ
30. MIRO BEZEK
31. ANTUN BAUTOVIĆ
32. MARINKO JELAČIĆ
33. ZDRAVKO ĆULIĆ
34. ROMANO VUKAS
35. ANĐELA ŠEGETIN
36. JAKOV BEGOVIĆ
37. ROBERT MUSLADIN
SDP, SRĐ JE GRADMOŽEMO!
ZA ŽUPANA : MARKO GILJAČA
ZA ZAMJENIKA : KREŠIMIR KURAN
1. MARKO GILJAČA
2. KREŠIMIR KURAN
3. NIKA SILIĆ
MAROEVIĆ
4. IGRA ŠAIN
KOVAČEVIĆ
5. KOSANA-KRISTINA ĆURČIJA
6. IVAN MAREVIĆ
7. IGOR MIOŠIĆ
8. KATARINA GUGIĆ
9. ANTONIO BAGOJE
10. NIKŠA SELMANI
11. LUKA JELČIĆ
12. NIKOLINA ANKOVIĆ
13. MARIJA ŠEGEDIN
14. NIKOLA ŽUHOVIĆ
15. VINKA LOZICA
16. MARINA JURIŠIĆ
17. ŽELIMIR FRANULOVIĆ
18. IVO BURMAS
19. NIKOLA MARKOVIĆ
20. JELENA
KOVAČEVIĆ MEZEK
21. MARINA GRADAC
22. IVAN PLANTIĆ
23. MILANA ROMIĆ
VIĐEN
24. LJUBICA BRAILO
25. RADE NIKOLETIĆ
26. ANTUN LEVANAT
27. NIKOLINA DOBOŠ
28. VALTER KOŽUL
29. JELE VUKOTIĆ
30. IVO KARAMATIĆ
31. DORA OREŠIĆ
32. MARKO MILAT
33. IVICA DIDIĆ
34. MARIJA KLISURA
35. SANJA PARMAĆ
36. MARIJA GRGUREVIĆ
37. MIŠO KRSTIČEVIĆ
MOST
ZA ŽUPANA : BOŽO PETROV
ZA ZAMJENIKA : ANTUN BAŠIĆ
1. BOŽO PETROV
2. ANTUN BAŠIĆ
3. JOSIP MIKUŠ
4. IVICA DAJAK
5. MARIO GALOV
6. PERO JERKOVIĆ
7. ANTUN BOROVINA
8. LUKA LIKOVIĆ
9. IVAN LONČAR
10. ELVIS SOČE
11. ANTE ŠEPAROVIĆ
12. ANTONIA KNEŽEVIĆ
13. NIKICA HAJVAZ
14. LEONIDA CEBALO
15. IVANA VOLAREVIĆ
16. MARO MIHALJEVIĆ
17. JULIA ZUPČIĆ
18. MATEJA JERKOVIĆ
19. JOSIP ŠPRLJE
20. IVANA DŽELALIJA
BJELOGRADSKI
21. JOSIP TALAJIĆ
22. IVANA ŠAPRO-HVAR
23. ANA CRNČEVIĆKRVAR
24. MARIJANA GALOV
25. NINA DAJAK
26. MARIN KAPOVIĆ
27. IVANA MOSTARAC
28. ZORAN KOZINA
29. MIRKO VOLAREVIĆ
30. NIKICA ANIĆ
31. ALEKSANDA
BAKARIĆ VUKAS
32. SILVANO KAPOR
33. VLAHO KEKEZ
34. AMILA KALAUZ
35. NIKO VISKOVIĆ
36. MARIJANA
GLUŠĆEVIĆ
37. MILAN KAPOVIĆ
Donosimo imena 232 kandidata na izborima u Dubrovniku
Prvi krug lokalnih izbora održat će se 18. svibnja, a jučer je istekao rok za predaju kandidatura i prikupljenih potpisa. Iako se o svemu očekuje izvještaj Državnog izbornog povjerenstva, prema zasad poznatim informacijama, građani Dubrovnika na izborima će moći birati između 9 kandidata za gradonačelnika i 11 lista za Gradsko vijeće. Na svakoj je listi 21 ime građana Dubrovnika. Za čelno mjesto Grada uz aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića, bit će
HDZ I KOALICIJSKI PARTNERI
ZA GRADONAČELNIKA: MATO FRANKOVIĆ
ZA ZAMJENIKA:
VELIBOR PUZOVIĆ
1. Mato Franković
2. Marko Potrebica
3. Katarina Doršner
4. Ivan Maslać
5. Ana Hrnić
6. Olga Muratti
7. Antun Bošković
8. Krešimir Marković
9. Đani Banovac
10. Iva Herceg
11. Stijepo Đuričić
12. Mihaela Pavlović
13. Ilija Lučić
14. Oskar Jeljenić
15. Miro Vuletić
16. Emilio Puljizević
17. Srđan Todorovski
18. Mladen Bečić
19. Zvonimir Koporčić
20. Marko Bijač
21. Zrinka Raguž
DDS
ZA GRADONAČELNIKA:
PERO VIĆAN
ZA ZAMJENIKA: LUKŠA
MATUŠIĆ
1. Pero Vićan
2. Lukša Matušić
3. Terezina Orlić
4. Damir Čokljat
5. Jasmin Deraković
6. Luko Dalmatin
7. Suzana Čagalj
8. Pavo Raič
9. Anita Miljas
10. Sanja Mlinarić Vrbica
11. Patricija Mage Vidak
12. Jelena Jurišić
13. Kruna Miloslavić
14. Jelena Crnčević
15. Hana Čerimagić Sarić
16. Mara Knežević
17. Loren Putica
18. Ivo Vodica
19. Kristijan Bazdan
20. Đurica Burum
21. Ivan Jelčić
DUSTRA
ZA GRADONAČELNIKA:
ŽELJKO RAGUŽ
ZA ZAMJENICU: ALMA MAJSTOROVIĆ
1. Željko Raguž
2. Mato Butjerić
3. Marin Murati
4. Orhan Zubčević
5. Alma Majstorović
6. Ana Matušić
7. Marina Franić
8. Martina Brković
izazivači: Anita Bonačić Obradović, Pero Vićan, Željko Raguž, Viktorija Knežević, Valentin Dujmović, Marko Dragičević, Maro Kristić i Ričard Milun. Donosimo liste između kojih ćete moći birati kroz nekoliko tjedana.
9. Danijela Đurić Arapović
10. Petra Tokić
11. Petra Dragojević
12. Pavo Lučić
13. Leo Bautović
14. Petra Ucović
15. Nikolina Visković
16. Ljiljana Blitvić
17. Jure Roković
18. Dubravka Bosnić
19. Rikard Rossetti
20. Karlo Gjurasić
21. Andro Vlahušić
HNS
ZA GRADONAČELNIKA: VALENTIN DUJMOVIĆ
ZA ZAMJENICU: MARIJA HASELSTEINER
1.Valentin Dujmović
2.Tihomir Matić
3.Vedran Kunica
4.Marija Haselsteiner
5.Ivan Ćosić
6.Jadranka Beran
7.Tanja Čokljat
8. Anđela Šegetin
9.Mira Jelačić
10. Anamarija Ševelj
11. Matko Pinčević
12. Martin Bonković
13.Anka Miloš
14. Robert Musladin
15. Antun Bautović
16. Perica Miović Kočan
17. Karmelo Lonza
18. Miro Jelačić
19. Goran Bebić
20. Siniša Lasan
21. Nenad Jasprica
CENTAR
ZA GRADONAČELNICU: VIKTORIJA KNEŽEVIĆ
ZA ZAMJENICU: NATAŠA ĐUROVIĆ ĐANOVIĆ
1. Viktorija Knežević
2. Nataša Đurović Đanović
3. Maja Žugaj Borić
4. Jasna Đurković
5. Vesna Cvinar
6. Ranka Cvitanović
7. Anuška Matušić
8. Jasna Kralj
9. Ruth Matičević
10. Tomo Kristović
11. Sunčica Oštrić
12. Tonći Režić
13. Ivana Šimanović
14. Aljoša Lečić
15. Petra Papac
16. Julija Vodopija
17, Hrvoje Margaretić
18. Dino Hadžiomerović
19. Silvija Tršić
20. Jakša Prislić
21. Igor Borić
KLGB, NOSITELJ
MARO KRISTIĆ
ZA GRADONAČELNIKA:
MARO KRISTIĆ
ZA ZAMJENIKA: TONĆI SKVRCE
1. Maro Kristić
2. Tonći Skvrce
3. Dubravka Garić
4. Neno N Kera
5. Slobodan Vukotić
6. Ratko Galjer
7. Tomislav Vuletić
8. Teo Trostmann
9. Karloti Bender Kolobarić
10. Ivica Krmek
11. Dolores Lujić
12. Ivana Glasović
13. Alen Žustra
14. Ana Benković
15. Klara Bogut
16. Francesca Tenžera
17. Cvijeto Vukojević
18. Damir Kovačević
19. Mislav Bilić
20. Ivana Miljević
21. Anita Aletić
HSLS
LISTA ZA GRADSKO VIJEĆE, BEZ KANDIDACIJSKE LISTE ZA GRADONAČELNIKA I ZAMJENIKA
1.Miho Baće
2. Marko Bilić
3. Morana Rozić
4. Ivana Pulić
5. Perica Bender
6. Nikola Prčan
7. Lukrecija Martinović
8. Silvio Markota
9. Ivana Haklička
10. Tomislav Moretić
11. Keti Mikelj
12. Nada Hrvatin
13. Mila Lisičić
14. Florijan Glasnović
15. Tamara Žitković
16. Ivica Vlašić
17.Stjepan Klanfar
18. Marijana Lujo
19. Marino Torić
20. Vedran Kraljević
21. Pero Cvjetović
KLGB, NOSITELJ
MARKO DRAGIČEVIĆ
ZA GRADONAČELNIKA: MARKO DRAGIČEVIĆ
ZA ZAMJENIKA: TONČI ŠARIĆ
1. Marko Dragičević
2. Tonči Šarić
3. Vlaho Alamat
4. Ivana Konsuo
Batarilo
5. Alan Đurić
6. Pasko Kesovija
7. Đivo Racanović
8. Bruna Batarilo
9. Zdravko Lović
10. Edo Bajramović
11. Barbara Butigan
12. Romana Milutin Fabris
13. Ljubica Radić
14. Iva Konsuo
15. Iva Dedo
16. Kate Šeparović
17. Mirsad Džubur
18. Ivana Gozze
Gučetić
19. Marija Brigijević
20. Jelka Kerner
21. Berta Dragičević
DOMOVINSKI
POKRET
ZA GRADONAČELNIKA
ZA
VLAHO RADIČEVIĆ
1. Ričard Milun
2. Vlaho Radičević
3. Vicko Kitin
4. Denis Tešanović
7. Gracijela Brković
9. Damir Begušić
10. Zvonko Gončin
11. Danijela Barbarić
12. Božo Sentić
13. Barbara Banda
14. Dario Dežulović
15. Mihajlo Vuković
16. Aida Primorac
17. Noa Milun
18. Pavo Alaga
19. Štefi Miloslavić
20. Ivana Medak
21. Stijepo Ćubela
MOST
LISTA ZA GRADSKO VIJEĆE , BEZ KANDIDACIJSKE LISTE
ZA GRADONAČELNIKA I ZAMJENIKA
1. Ivica Ban
2. Antonia Knežević
3. Josip Mikuš
4. Ivica Granić
5. Nikica Anić
6. Julija Zupčić
7. Ivana Dželalija
Bjelogradski
8. Ivana Šapro - Hvar
9. Dubravko Tomšić
10. Miralem Dilberović
11. Niko Visković
12. Ornela Merkaš
13. Vlaho Kekez
14. Renata Roppel
15. Vlaho Raič
16. Branko Galov
17. Zlatko Pračić
KOALICIJA
‘SLOBODNO’ (SDP, Srđ je Grad)
ZA GRADONAČELNICU: ANITA BONAČIĆ OBRADOVIĆ
ZA ZAMJENICU: PETRA MARČINKO
1. Anita Bonačić Obradović
2. Petra Marčinko
3. Ivan Viđen
4. Saša Škrabić
5. Marin Krstulović
6. Đuro Capor
7. Jasmina Jerković
8. Karlo Deković
9. Mariela Marković
10. Rosanda Maškarić
11. Ivan Ivičević Bakulić
12. Jele Vukotić
13. Kristina Mirošević
14. Vinko Barešić
15. Katarina Šilje
16. Andro Burdelez
17. Anamarija Miletić
18. Ivica Didić
19. Srđan Obad
20. Tatjana Šimac
Bonačić
21. Ljubomir Nikolić
Koalicija Slobodno nudi odgovorno upravljanje i novu viziju Dubrovnika: grad koji brine za ljude i u kojem se dobro živi
Rješavanje prometnog kaosa, priuštivo stanovanje i smanjenje životnih troškova svih Dubrovčana odgovor je koalicije Slobodno (SDP, Srđ je Grad i Možemo!) na trenutnu neodgovornu vladavinu, stagniranje i nagomilane neriješene probleme
Dubrovnik je nekoć bio uzor i mjera svijetu. Grad koji je postavljao standarde drugima, provodio ulaganja i politike stoljećima ispred svog vremena. To je Dubrovnik koji je odgovorno planirao za generaciju unaprijed i doista stavljao javni ispred privatnog interesa.
Za Dubrovnik danas, dovoljno je napraviti kratki đir ulicama i vidjeti nepovratnu destrukciju gradskih vizura i nekontroliranu betonizaciju. Gušimo se u sve gorim prometnim čepovima dok kriza stanovanja tjera mlade iz Grada, a obitelji ne mogu planirati prinove ili žive u malim i neadekvatnim kvadratima. Kvaliteta života opada dok vrijednost stranačke iskaznice raste. Istovremeno, Grad obara rekorde visokim proračunima koji se troše na loša, stihijska i preplaćena polu-rješenja. Osam godina i 850 mil. EUR potrošenih novaca kasnije, razgovaramo o istim starim problemima koji su dodatno eskalirali dok se no -
vi gomilaju. Dubrovčani su opravdano umorni od izlika i željni promjene.
Koalicija Slobodno s kandidatkinjama za gradonačelnicu Anitom Bonačić Obradović i njezinom zamjenicom Petrom Marčinko, nudi viziju Grada koji ponovno brine o svim svojim građanima, koji živi sa i za
njih. Grad koji transparentno planira, promišlja rješenja te ih odgovorno provodi – Grad koji upravlja.
KONKRETNA I IZVEDIVA RJEŠENJA Aktualni prometni kaos predlažu za početak ublažiti kružnim tokovima i pješačkim pothodnicima, a vozne trake osloboditi parkirnog kaosa novim
modelom gradnje privatno-javnih kotarskih garaža. Za Libertas najavljuju uvođenje malih autobusa za kotarske linije te prilagodbu mreže potrebama građana, ne turista. Grad mora izraditi Strategiju prometnog razvoja, planirati ukopavanje prometa, poticati parkiranje izvan centra te uvesti gradske katamaranske linije za brži put i rasterećenje cestovnog prometa.
Nakon što su posljednji POS stanovi izgrađeni daleke 2012., Ustavni sud je srušio koncept aktualne vlasti: gradovi ne mogu graditi stanove i prodavati ih po povlaštenim cijenama na što su ranije upozoravali i vijećnici SDP -a i Srđ je Grad. Koalicija nudi dobro prokušan model diljem EU : priuštivi stanonajam. Planira se u sljedeće 4 godine graditi 100 gradskih stanova koji će se iznajmljivati po priuštivim cijenama. Umjesto rasprodaje svoje imovine i gubitka novca bez da je riješio problem, Grad će zadržati nekretnine u vlasništvu te nadzor nad uvjetima dugoročnog najma
koji će biti ponuđen po priuštivim cijenama i uvjetima.
Posljedice 8 godina vladavine HDZ-a na lokalnoj i gotovo 10 na državnoj razini zahtijevaju aktivnu brigu o starijima i ugroženim skupinama. Koalicija najavljuje besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje za umirovljenike, dnevne boravke za starije, priuštiv dom za starije i nemoćne te uvođenje organizirane brige za drugog. Subvencionirat će avio karte onkološkim pacijentima i djeci s TUR -om, uvesti stipendije za deficitarna zanimanja uz uvjet povratka i rada u Gradu, te izgraditi prvi senzorni park. Uvest će sustav kulturnih i sportskih vaučera za socijalno osjetljive skupine te konačno provoditi Strategiju za zaštitu, prevenciju i podršku žrtvama nasilja u obitelj.
GRAD KOJEM GRAĐANI PONOVNO
VJERUJU
Godine pogodovanja privatnim interesima traže povratak transparentnosti u financiranje proračunskih kori -
snika, bolje participativno budžetiranje, pametnu javnu nabavu koja prioritet daje lokalnim i društveno odgovornim ponuđačima te jačanje gradskih kotareva i mjesnih odbora kroz uvođenje njihovih proračuna i zborove građana. Građani su okosnica koalicijskog programa, dostupnog na slobodno.hr, koji uključuje čitav niz prijedloga za osnaživanje dubrovačkog sporta, jačanje gradske kulture, brigu o okolišu, strateški razvoj turizma, bolje uvjete obrazovanja te unapređenje poduzetništva.
Za koaliciju je kvaliteta života Dubrovčana glavni pokazatelj uspješnosti gradskih politika, a ne rekordni proračuni. Pozivaju građane da 18.5. biraju Grad u kojem se napreduje na temelju rezultata, a ne na temelju poznanstava i stranačke pripadnost. Grad kojem građani vjeruju, u kojem vide gdje i kako se troši svaki euro, vide napredak i vjeruju u bolje sutra. Za Grad koji je samopouzdan, Grad koji ne traži promjenu jer je promjena već tu.
Marko Dragičević, kandidat za gradonačelnika Dubrovnika
‘Dubrovčani će uskoro biti manjina u svom gradu
Marko Dragičević dolazi iz poznate dubrovačke obitelji, a natjecanje na ovogodišnjim lokalnim izborima, bit će mu prvo političko iskustvo
Kandidat za gradonačelnika Marko Dragičević novo je ime na dubrovačkoj političkoj sceni, no njegova obitelj nije. Majka Berta Dragičević tijekom Domovinskog rata obnašala je dužnost Službe informiranja i veza u Kriznom štabu Općine Dubrovnik. Markov brat Mladen poznati je odvjetnik sa zagrebačkom adresom, a nedavno je bio jedan od kandidata za glavnog državnog odvjetnika. Marko Dragičević također je pravnik po struci. Našli smo se ispred štanda na Pilama gdje je zajedno s ekipom marljivo skupljao potpise za gradonačelničku kandidaturu odnosno za svoju nezavisnu listu Hoćemo Grad.
Proces skupljanja potpisa nije jednostavan. Za gradonačelničku kandidaturu treba ih 900, a za Gradsko vijeće 600. Bude li, kada se skupljaju potpisi, situacija na terenu da vam neka osoba koju znate cijeli život ne želi poduprijeti kandidaturu? Itekako. Ali to po mom mišljenju proizlazi iz nerazumijevanja. Dobar dio građana ne zna da potpise za kandidaturu mogu dati svima koji će se natjecati na izborima, pa onda imamo situaciju da kažu kako neće potpisati, jer su već potpisali za one koje favoriziraju. Ponekad im pokušamo objasniti cijelu proceduru te da svima mogu dati potpis, ali uop -
će ne žele slušati. Takvih ljudi koji uopće ne poznaju izbornu proceduru je negdje između 20 i 30 posto, tako da skupljanje potpisa nije najjednostavnija stvar na svijetu. Ponavljam, tu se ne radi o zloći nekoga tko me zna pa neće dati potpis, nego primarno o nerazumijevanju.
Evo nas na Pilama. Zašto ste došli tu, zar naši ljudi uopće idu u Grad? Grad nije popodnevna destinacija za šetnju poput Uvale Lapad, ali svejedno naši ljudi cirkuliraju. Neki idu ili se vraćaju s posla, tu je muzička škola, vodi se djecu na trening…. Ima po Pilama puno više domaćih nego što bi se reklo na prvu. Nakon nekog vremena skupljanja potpisa dobiješ osjećaj tko je Dubrovčanin, a tko nije iz grada, kao kad gospođa u butizi reže šunku, pa točno zna kad je narezala 20 deka.
Potpise znači nije najlakše skupiti, a kako vam je bilo s imenima na listi? Mnogi poznati i uspješni Dubrovčani su stali iza vas. Iznimno sam ponosan i sretan sa svakim od njih, da ih sad pojedinačno ne nabrajam. Neke ljude sam osobno htio upitati bi li mi bili na listi, ali na kraju nisam da ne dođemo u neugodnu situaciju. Mali je grad, i možda
Piše Maro Marušić foto Privatni arhiv
„Dubrovčani će u budućnosti sigurno biti manjina, to je neminovno, ne trebaš biti stručnjak da bi to znao. Sve više radne snage dolazi iz dalekih zemalja. Što će biti s njima, kako će se integrirati u društvo? Teško je iz ovog kuta reći, jer mi ne znamo koliko njih uopće planira ostati i živjeti kod nas te dovesti svoje obitelji, a koliko njih želi ići dalje raditi u Zapadnu Europu“
„Mogu vam garantirati da niti jedna lista nema tako temeljito razrađene projekte kao naša. Njihov autor je arhitekt Vlaho Alamat, i on će sam u sljedećem periodu o svemu tome govoriti puno više, od prometnih rješenja bez autobusa na Pilama i gradnje kružnih tokova preko gruške rive do spajanja Mokošice i grada Ombla promenadom i još puno, puno toga. Vlaho godinama studiozno piše i crta te projekte, oni nisu plod mašte i bezveznih predizbornih naklapanja, već iscrpnog rada“
mu dijete ima trenera koji je član neke stranke i odmah je problem, razumijete? Jako mi je drago što sam dobio povjerenje i od starijih, iskusnih sugrađana. Inače, svi smo mi na listi drugačiji ljudi s možda drugačijim stavovima, no svima nam je bila misao vodilja da zajedno pokušamo pronaći rješenja za probleme. Nismo se ravnali prema nikakvim ideološkim stavovima, jer je to skroz nebitno za lokalne izbore nego nam je daleko najvažnije poboljšanje života građana, odnosno koraci kako ćemo to postići. Izbor ljudi je definirao i samu predizbornu kampanju. Nema negativne kampanje nego je fokus isključivo na konstruktivnim idejama. U politici, naime, treba konsenzus.
Naravno, na lokalnoj razini puno su važnije ideje za boljitak svakodnevice građana nego hoće li Thompson svirati za Dan branitelja ili ne.
To je sve skretanje pozornosti s bitnih tema i posljedično polarizacija društva. Nama je nebitno je li netko više lijevo ili desno ako ima dobre ideje. Mi bismo te ideje podržali u Vijeću, nismo a priori protiv nečega samo zato što dolazi iz te i te stranke. Nama je važno da se ideje koje iznosimo u našem programu pokušaju provesti. Dijalog je uvijek na prvom mjestu.
Za nekoliko desetljeća Dubrovčani možda budu manjina u Gradu, pa ‘thompsonovske’ teme zauvijek padnu u zaborav. Što vi kažete o stranoj radnoj snazi iz dalekih zemalja?
Dubrovčani će sigurno biti manjina, to je neminovno, ne trebaš biti stručnjak da bi to znao. Sve više radne snage dolazi iz dalekih zemalja. Što će biti s njima, kako će se integrirati u društvo? Teško je iz ovog kuta reći, jer mi ne znamo koliko njih uopće planira
‘Treba naći neki model da karte Croatia Airlinesa pojeftine za Dubrovnik’
‘Moramo se pobrinuti za najstarije, najslabije i najmlađe naše sugrađane’
ostati i živjeti kod nas te dovesti svoje obitelji, a koliko njih želi ići dalje raditi u Zapadnu Europu. Neki se sigurno i hoće vratiti u svoje domove u Aziji kada zarade određeni iznos. Dok se ne dođe do točnih brojki, teško je govoriti o načinima integracije u društvo. Naravno, jezik je najvažnija stavka. Inače, ja sam imao poslovnih iskustava s radnicima iz dalekih zemalja i mogu potvrditi da su odgovorni ljudi te da nisam imao negativnih iskustava.
Sada kada smo se dotaknuli radnika, valja kazati da ih dobar dio dolazi iz Trebinja. Iako ekonomija između Trebinja i Dubrovnika odavno funkcionira, na političkom planu nema dijaloga. Gradonačelnik
petak, 2. svibnja 2025.
Franković rekao je da ne želi s njima imati nikakvog posla dok se ne ispričaju. Biste li vi, ako postanete gradonačelnik, pokušali s njima razgovarati, s obzirom na isprepletene ekonomske interese, čak i bez njihove isprike?
Naravno da bih razgovarao. Mi, jasno, znamo što je bilo, ali očekivati ispriku od neke djece, koja se možda nisu ni rodila kada se sve događalo, ne znam koliko ima smisla. Djeca koja iz Trebinja sada rade u Dubrovniku nisu kriva. Kao što sam već rekao, itekako znamo što se dogodilo i tko je kriv, ali dijalog je uvijek važan. Jedino se tako može naprijed.
Koji su ključni problemi Dubrovnika? Na što ćete najviše staviti naglasak?
Prometna izoliranost, rješavanje prometa do grada, ali i dalje, do aerodroma, pa i po samom gradu, ogromni je izazov Dubrovnika. Zbog prometne izoliranosti je veliki problem distribucija i sve na kraju dođe skuplje. Stoga mi u našem programu imamo stavku gdje bismo tražili da nam država smanji porez na dohodak upravo iz razloga prometne izoliranosti. Zašto bismo mi plaćali sve skuplje?
Na tom tragu trebalo bi razgovarati i s Croatijom Airlines?
Naravno da bi trebalo. To bi također bila moja važna zadaća kao gradonačelnika Dubrovnika. Karte su preskupe, treba naći neki model da one pojeftine. Ionako se Croatia Airlines jako sufinancira iz državnog proračuna.
Što je još bitno riješiti u gradu?
Vrlo se važno pobrinuti za najstarije, najslabije i najmlađe naše sugrađane. Mi u našem programu imamo iznimno kvalitetne projekte, ali ako se ne pobrinemo za ljude, džabe infrastruktura. Moramo dati pristojne naknade za novorođenčad, moramo starijim sugrađanima koji su siromašni subvencionirati režije, riješiti probleme prijevoza slabije pokretnima itd. Kada te stvari ispunimo, onda možemo govoriti o velikim, razvojnim projektima.
Nabrojite nam neke projekte koje planirate provesti.
Mogu vam garantirati da niti jedna lista nema tako temeljito razrađene projekte kao naša. Njihov autor je arhitekt Vlaho Alamat, i on će sam u sljedećem periodu o svemu tome govoriti puno više, od prometnih rješenja bez autobusa na Pilama i gradnje kružnih tokova preko gruške rive do spajanja Mokošice i grada Ombla promenadom i još puno, puno toga. Vlaho godinama studiozno piše i crta te pro -
‘Razmislio bih o naplati ulaska u Grad za jednodnevne izletnike’
jekte, oni nisu plod mašte i bezveznih predizbornih naklapanja, već iscrpnog rada. Onda, kultura, ulaganje u znanost, sveučilišne istraživačke centre, to treba stimulirati, Dubrovnik smije biti samo na vrhu, nikakva prosječnost u bilo čemu. Moramo postati atraktivni, dovesti sjedišta većih firmi u grad, učiniti Dubrovnik zanimljivim za drugi posao osim turizma.
Treba li Dubrovnik, baš poput Venecije, naplaćivati ulaz u Grad jednodnevnim izletnicima?
U načelu sam protiv takvih naplata, ali... Volio bih vidjeti na što je Venecija potrošila te novce, je li namjenski za nešto ili… Ako bismo mi u Dubrovniku tako nešto uveli i te novce isključivo koristili za boljitak života građana, onda
bih razmislio o uvođenju naplate za jednodnevne izletnike.
Što je gradonačelnik Mato Franković dobro napravio u svojim mandatima, a što nije?
Bilo je tu dobrih stvari, evo primjerice Lapadska obala, ali sve skupa se trebalo puno više pogotovo kada se zna da je Dubrovnik u tih osam godina potrošio 800 milijuna eura, a naprimjer sportsku infrastrukturu gotovo da i nemamo. Silni milijuni koji su bili dostupni nisu povučeni, to se isto treba promijeniti, nemamo pravo na takve propuste.
Kakav je vaš stav po pitanju apartmana u zgradama?
Mislim da je diskriminatorno da se za apartmane u zgradama trebaju skupljati potpisi, a isto ne moraju odvjetnički uredi, javni bilježnici, medicinske poliklinike i svi ostali. Pravila moraju biti jednaka za sve, a ovdje nisu. Jedni mogu, drugi ne.
A kako onda priuštivo stanovanje?
Grad Dubrovnik aktivno mora sudjelovati u stambenoj politici. Postoje razni modeli koje ćemo detaljno predstaviti. Jedan od njih je da prvo u javno-privatnim stanovima budu podstanari, pa da se mjesečni najam odbije od ukupne cijene. Grad mora biti proaktivan u cijeloj priči, ali i garancija privatnom investitoru.
Vaš brat Mladen Dragičević, inače poznati odvjetnik sa zagrebačkom adresom, svojevremeno se sporio s Društvom prijatelja dubrovačke starine. Kakvo je vaše mišljenje o Društvu?
Puno toga dobrog su napravili u zaštiti kulturne baštine, jedino što smatram da bi njihov rad do kraja trebao biti transparentan.
Vaš zamjenik gradonačelnika Tonči Šarić radi u Valamaru. Jeste s njim komentirali sporove koje još uvijek vode Valamar i Grad Dubrovnik oko zemljišta na Babinom kuku i kako bi ih trebalo riješiti? Nismo komentirali. Njega bi trebalo pitati, on bi sigurno znao detalje.
Na vašoj listi je Alan Đurić, čovjek sa svjetskim renomeom u području informatike. On ima koncepte kako implementirati umjetnu inteligenciju u poboljšanje svakodnevnog života građana. Što da vam kažem, on je čovjek s ogromnim iskustvom u digitalnom svijetu.
‘Babica’
RAZGOVOR S PRIMALJOM
Kate: „Na porodima često pustim suzu jer je dirljivo prisustvovati stvaranju obitelji“
Dan primaljstva obilježava se 5. svibnja. Plemenit je to poziv koji zaista treba voljeti kako bi ga se moglo dobro i obavljati. Tome svjedoči i naša sugovornica iz dubrovačke bolnice kojoj se primaljstvo smjestilo u srcu još u djetinjstvu. Trebalo je proći nešto godina kako bi ga iz srca oživjela, a sada Kate Vandamme Mijović uživa radeći posao o kojem priča s puno strasti
Što je primaljstvo?
Primaljstvo je samostalna i odgovorna zdravstvena struka, bliska sestrinstvu, ali ujedno i potpuno jedinstvena. Primalja je visokoobrazovana zdravstvena profesionalka koja najčešće djeluje kao dio medicinskog tima, ali posjeduje vlastite kompetencije i područje autonomnog djelovanja. Primaljska kompetencija uključuje edukaciju trudnica i obitelji o pripremi za roditeljstvo i porođaj, savjetovanje o dojenju i ranom roditeljstvu, utvrđivanje trudnoće, vođenje fiziološke trudnoće i fiziološkog poroda, pravovremeno prepoznavanje patoloških promjena tijekom trudnoće i poroda, uz obavezno obavještavanje liječnika, izvođenje epiziotomije i šivanje ruptura. Primalja sudjeluje u skrbi kod patoloških trudnoća, operativnih zahvata i složenih poroda, vrši preoperativnu pripremu i postoperativnu njegu, te primjenu propisane terapije, nadzor zdravog novorođenčeta i pravovremeno reagiranje na znakove mogućih komplikacija. Prati majku kroz babinje, savjetuje ženu za ginekološke preglede i skrb ženi tijekom cijelog njenog reproduktivnog razdoblja, uključujući i vrijeme dojenja, koje prema preporukama može trajati do treće godine života djeteta. Empatičan pristup i skrb s poštovanjem ključne su vrijednosti primaljstva. Cilj je osnažiti ženu i obitelj kroz cijelo iskustvo trudnoće, poroda, babinja i ranog roditeljstva.
Mogu li žene koristiti tu mogućnost kontakta s primaljom kroz reproduktivni period, u
trudnoći, pa onda i tri godine nakon poroda? Ima li vas dovoljno za takvu vrstu usluge?
U idealnim uvjetima, žena bi imala svoju primalju kroz cijelu trudnoću, porod i babinje, a savjetovala bi je i u kasnijim fazama majčinstva, uključujući dojenje koje može trajati i do treće godine djetetova života. Takav model skrbi već postoji u nekim europskim zemljama. U Hrvatskoj aktivno radimo na tome da jednog dana postane standard i kod nas jer zbog manjeg broja dostupnih primalja, ta mogućnost sada nije u potpunosti ostvariva. Međutim, ulažu se veliki napori kako bi se stanje poboljšalo. Povećavaju se upisne kvote u visokoškolskom obrazovanju za primalje, a u planu su i novi studiji. Primalje su stručnjakinje koje ne liječe bolest, već prate fiziološke procese trudnoće, poroda i babinja kod zdravih žena. Naša vizija je da svaka žena u budućnosti ima mogućnost odabrati svoju primalju koja će je voditi, savjetovati i podržavati kroz cijelo reproduktivno razdoblje. Primaljstvo u Hrvatskoj je na putu razvoja, a svaka nova generacija primalja čini nas korak bližima tom cilju.
Primalja je ono što u narodu zovemo babica?
Smeta li vam taj naziv?
Jest, primalja je babica i meni osobno taj naziv ne smeta. Simpatično mi je kad me zovu babica. Vjerujem da je isto i kod većine kolegica.
Zanimljivo je i da ste jedna od rijetkih, a zapravo možda i jedina struka unutar medicine za koju ljudi obično imaju samo riječi hvale.
Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović
. Uglavnom nas hvale i mislim da je u nas ekipa stvarno dobra. Naravno da dođe do momenta kad se ljudi potroše. I samoj mi se dogodi da u jednom trenutku toliko ‘zacrnim’, psihički se potrošim i to je trenutak kad treba stati i otići na odmor.
Kada razmišljamo o ‘babicama’, uglavnom ih smještamo na odjel rađaone, dok traje porod. Čini se kako je sve drugo što radite nekako ostalo ‘u sjeni’.
Iako nam je to primarni, a vjerojatno i najdraži dio posla, primalje ipak nisu samo u rađaoni. Zapravo je cijeli ginekološko-porođajni odjel – odjel primalja uključujući u to i dječju sobicu i ginekološku operacijsku salu, te odjel za planiranje obitelji. Prije je situacija zaista bila takva da su sve primalje bile u rađaonama, jer ih jednostavno nije bilo dovoljno na tržištu pa je prioritet bio popuniti rađaonu, dok su na odjelima ginekologije i rodilišta radile medicinske sestre. Danas sve više idemo prema tome da na odjelima rade samo primalje iako moram naglasiti da su sestre koje rade na našem odjelu stvarno izvrsne. Kao što je navedeno u kompetencijama u Europi primalje vode zdrave trudnoće, jer su educirane prepoznati bilo kakav problem i usmjeriti trudnicu ginekologu. Kod ginekologa se ide samo u slučaju kada trudnoća nije
uredna, nego postoji nekakav rizik.
Znači li to da primalje u svijetu obavljaju ono što kod nas rade ginekolozi? Svi pregledi i ultrazvuci koji se rade svaki mjesec u trudnoći, a nekad i češće?
Ne znam je li negdje drugdje u svijetu praksa kao kod nas na Balkanu, gdje se ultrazvuci rade svaki mjesec. U stvari po literaturi ultrazvuci su u fiziološkoj trudnoći obično potrebni eventualno tri puta u trudnoći. Kod nas je praksa jednostavno takva, a primalja i nema dovoljno da bi vodile trudnoće, pa za sada ostaje na ovome kako je danas.
Znači li to, kada bi se povećao broj primalja i omogućilo im se vođenje trudnoća, da bi posljedično djelomično riješili i preopterećenost ginekologa kojih također nedostaje?
Moguće da bi se rasteretili ginekolozi, koji se sada bave i zdravim i patoloških trudnoćama, tako da primalje vode zdrave trudnoće, a da se njima upućuju patologije. Naše su kompetencije zakonski čak i dobro uređene jer je bilo potrebno urediti ih prilikom ulaska u EU, ali nisu primijenjene u praksi. Da bi praksa funkcionirala, trebalo bi dobro uhodavanje, reorganizacija rada i edukacije. Međutim, moram naglasiti da je naša suradnja s liječnicima
stvarno odlična. Timski smo igrači i odnos nam se temelji na obostranom povjerenju.
Kako izgleda radni dan primalje?
Ovisi gdje se nalazimo - na odjelu, u rađaoni... Mi mlađe uglavnom cirkuliramo tijekom godine, idemo na ginekologiju, rodilište, rađaonu, da se dotaknemo svakog dijela, čak i ambulante. Starije kolegice nakon nekog vremena odaberu gdje će biti stacionirane. U rađaoni je nekad ‘luda kuća’, a nekad mirno. Ipak je ovo Dubrovnik pa nema velikog broja poroda, a dogodi se i dana da nema poroda uopće. Nažalost, broj poroda je u padu, ali smiješno je kad dođe prva žena, i onda ih odjednom stiže još pet. A sutradan nema nijedne. Raspored nije baš uvijek predvidljiv. Prednost dubrovačke bolnice i jest to što nemamo preveliki broj poroda pa se možemo više posvetiti svakoj ženi. Jako je bitna veza koju uspostave primalja i rodilja.
Kakvi su uvjeti za rodilje u dubrovačkoj bolnici? Što se tiče privatnosti i osobnog pristupa, to je nešto što najčešće možemo osigurati. U većim gradovima to može biti jer izazov zbog velikog obrtaja posla i velikog broja poroda. Primalja je malo, pa u velikim rodilištima često ne uspijevaju stvoriti osobni odnos sa ženom, dok u Dubrovniku najčešće imamo privilegiju postići ga. Što se tiče samih uvjeta, rađaone i kreveta, sve je vrlo zrelo za promjenu. Ipak, svi se trudimo raditi s ljubavlju u onim uvjetima koje imamo.
Dolaze li tate na porode? Ima li istine u onoj priči da znaju pasti u nesvijest?
Dolaze – i ponekad stvarno padnu u nesvijest, pa onda imamo više posla oko tate nego oko rodilje. Ali, ako je tata samovoljno odlučio ići na porod i ako je pripremljen na sve što porod nosi, mislim da ne
postoji ljepša stvar za obitelj. Uvijek me najviše dirnu porodi gdje su oba roditelja prisutna jer tada i majka lakše oslobodi svoje emocije. Kada oni plaču, plačem i ja jer je stvarno dirljivo prisustvovati stvaranju nove obitelji. Svakako dobra edukacija na provjerenim mjestima smanjuje mogućnost nesporazuma u rađaonici.
Može li primalja biti dobra primalja ako nema djece, odnosno ako nije i sama rodila?
Mislim da može jer za ovaj posao je svakako nužna empatija. Nagledamo se najrazličitijih priča, od najsretnijih do najtužnijih trenutaka u životu ljudi. Naš cijeli posao je jedan veliki kontrast jer u jednom danu možemo doživjeti najveću sreću i najveću tugu. Treba znati biti prisutan u tom momentu. U tim našim kvadratima, vidimo cijeli jedan krug života.
Je li vas nekada nešto toliko pogodilo da ste poželjeli promijeniti posao?
Uvijek me pogodi kada se stvari ne odviju kako treba i kada žena izgubi dijete. To su stvari na koje se čovjek nikada ne navikne. Uvijek mi je teško i bez obzira koliko puta ću to doživjeti, osobno mislim da nikad ne postaje lakše. No, s vremenom naučimo zatomiti osjećaje jer ne može nam biti gore nego onoj ženi kojoj se to događa, treba znati ponekad i potisnuti ono što osobno proživljavaš kako bi njoj bio maksimalna podrška i utjeha onoliko koliko je to moguće. Kao što sam prethodno rekla najveća sreća i najveća tuga u istom danu. Treba se znati nositi s tim i To je jedan rollercoaster emocija koji jako potroši čovjeka i zato je važno redovito imati odmore i predahe. Bilo bi važno u zdravstveni sustav uvesti Superviziju koja je normalna u EU a koja pomaže primaljama nositi se sa svakodnevnim stresom i tugom.
Zanimljivo je o tome razmišljati. Ne smijete biti hladne jer posao zahtjeva empatiju, a onda ta empatija sa sobom nosi novi set problema - kako se ipak distancirati od tuđe tuge zbog svega ostalog što čeka. Teško je naći tu sredinu. Naša je struka specifična i primaljstvo zaista jest poziv. Kad se zaljubimo u ovu struku i proživimo je, ne možemo prestati biti primalje. Ja ne mogu prestati biti primalja. Primalja sam i kad sam doma s djecom i kad sam na poslu i kad nisam na poslu. Uvijek sam primalja, jer je to saživjelo sa mnom i postalo dio mene. Nitko nije spreman i nitko nas ne pripremi na teške trenutke. Na studiju se priča i o patologiji, ali sve je više koncentrirano na pozitivni dio. Kad dođeš na posao i suočiš se prvi put sa ženom koja je imala gubitak, tko ti može reći što joj reći? Tko može izabrati riječi?
Dijelite li se na odjelu na one koji su ‘spretniji’ s riječima i emocijama u takvim trenucima? Ne, mogu samo reći da svatko to prolazi na svoj način, nema nas dovoljno za podjele, a ne bi bilo
niti korektno. Međutim mogu reći da meni osobno nakon nekog iskustva koje mi je teško palo uvijek pomogne razgovor s kolegicama koje su već prošle slično ili isto, te nakon njihove podrške uvijek bude lakše.
Kakva je onda perspektiva za brojke u budućnosti?
U Hrvatskoj ukupno ima 2500 primalja, a od toga tijekom 10 godina trećina ide u mirovinu. Kapaciteti fakulteta će stvoriti samo 300 novih prvostupnica primaljstva. Upisne kvote se popune, ali su male. Trebalo bi otvoriti još fakulteta i na tome se radi. Najpraktičnije bi bilo da se otvori više upisnih mjesta i više fakulteta, da se cure ili dečki educiraju.
Ima li muških u primaljstvu?
Jako malo, ali ih ima. Nije popularna struka među muškima, ali mislim da je važno mlade educirati. Ljudi moraju biti svjesni da bez primaljstva ne možemo, to je jedan od najstarijih poslova na svijetu i nema kulture u kojoj primaljstvo nije prisutno. Svijet bez nas ne može funkcionirati i to treba shvatiti.
Kako ste se vi odlučili postati primalja?
Dolazim iz obitelji gdje su svi bili vezani uz medicinu. Htjela sam biti umjetnica i strašno sam dvojila između umjetnosti i medicine. Na kraju sam se opredijelila za medicinu. Od malena me to vuklo. Sjećam se da me kao dijete fascinirao presjek trudničkog trbuha kojeg sam vidjela u Faktopediji. Sjećam se kao danas koliko mi je srce lupalo i koliko mi je uzbuđenje ta slika izazvala. Sjećam se i kada me mama za ruku vodila u bolnici i jedna žena mi je prišla i rekla kako me ona porodila. To mi je tada bilo potpuno fascinantno i tad sam prvi put
pomislila kako želim biti babica kad budem velika. Nije mi primaljstvo bilo najveći san kroz pubertet, ali kasnije mi se sve više pojačavalo. Danas radim s tom babicom koja me porodila.
Puno ste truda, rada i upornosti uložili da postanete primalja, s obzirom na to da ste studirali s dvoje male djece.
Ne znam kako to uopće opisati, bilo je strašno teško. A sad opet studiram, na magisteriju sam primaljstva. Kad mi je mlađa kći imala godinu dana, krenula sam na fakultet u Mostaru i to mi je cijelo razdoblje kao u magli. Imala sam ogromnu želju i volju, i možda sam baš zato bila među boljima na fakultetu. Učila sam doslovno po cijele dane. Tri godine mog života bile su samo – učenje. Bila sam užasno opterećena da sve položim iz prvog pokušaja. Mislim da me upravo to što sam imala djecu najviše tjeralo da završim sve čim prije.
I stanovništvo se u zadnje vrijeme mijenja, puno nam dolazi stranih radnika. Vjerojatno se i to vidi u rodilištu?
Da, već smo ih dosta porodili. Naravno, brojke se ne mogu usporediti s ‘domaćim’ porodima, ali ima ih. S njima je posebna priča jer već na početku nailazimo na jezičnu barijeru. Neke žene već pomalo i ‘nabadaju’ hrvatski, neke govore engleski, a neke ne pričaju uopće - tada se sporazumijevamo rukama i nogama, a uključi se i Google prevoditelj. No, razlike nisu samo jezične. Primjerice, mislim da ćemo se sve više susretati i s različitim rasama što bi moglo biti izazovno s obzirom na to da je sustav u početku stvaran imajući na umu samo bijelu populaciju. Ipak, mi moramo biti spremni na sve razlike i zato se treba educirati.
petak, 2. svibnja 2025. Dubrovački
Proslava u Hodilju
‘’Pomalo pješke’’ Franica i Nikola Kolunđija stigli do dijamantnog pira
Sva mudrost dugovječne ljubavi stane u jednu rečenicu
Piše Karla Kolunđija foto Karla Kolunđija
Franica i Nikola Kolunđija, koji danas imaju 87 i 90 godina proteklog su vikenda proslavili svoju 60. godišnjicu braka. Proslava je započela blagoslovom braka nakon misnog slavlja u mjesnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Hodilju. Sve se odvijalo u krugu obitelji, uz njihovo dvoje djece, nevjestu, četvero unučadi i dvije praunuke.
Njihova priča započela je još davne 1962. godine kada su se upoznali radeći skupa u tvornici plastike u Stonu. Franica, djevojački Krile, rođena je u Česvinici, a Nikola u Hodilju, a svoje sudbonosno „da“ izrekli su u maloj crkvi Na-
Njihova priča započela je još davne 1962. godine kada su se upoznali radeći skupa u tvornici plastike u Stonu
kroz sve izazove života i dočekati dijamantnu obljetnicu, saželi su u jednu mudru rečenicu. „Treba se volit, zajedno nosit križ, pomalo pješke i sve prođe…“
Obitelj Kolunđija na okupu, uz Franicu i Nikolu su i njihovo dvoje djece, nevjesta, četvero unučadi i dvije praunuke. Među njima je i Ante Kolunđija, naš poznati igrač tenisa u kolicima
Proslava je započela blagoslovom braka nakon misnog slavlja u mjesnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Hodilju
petak, 2. svibnja 2025.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Romska posla
Pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo i ljudska prava Međimurske županije, Maja Mikulić objavila je promjenu nacionalnosti; izjasnila se kao Romkinja, kako bi se kandidirala za zamjenicu župana iz redova - romske manjine. Jer ona je svoj rad posvetila ne samo romskoj zajednici, već i povezivanju naših dviju zajednica. I nikako se gospođa ne slaže s kritikama, da je njezina promjena nacionalnosti politički potez. Ona se jednostavno osjeća Romkinjom. Zašto joj ne bi vjerovali? Još ako bi se odrekla plaće. Ako ne, onda bi zločesti rivali mogli reći, da je iskoristila rupu u zakonu da uzme solde. Jer, tako se i svatko od nas može osjećati kao premijer, pa keširat 5.600 eura mjesečno! Šteta je jedino, što gospođa ne zna točno što mijenja. Jer ako je promijenila nacionalnost, onda više nije građanka RH i ne može se uopće kandidirati na izborima. Znači, promijenila je - narodnost. Onda može! U zelenim krošnjama novog lapadskog drvoreda, ptice već grade svoja gnijezda, sretne što su bar kratkoročno riješili stambeni prostor. Jer kad ljetna sezona prođe, njihov dom od lišća, skupa sa gnijezdima, odnijet će vjetar. A ispod njihovih nastambi, rade i radnici, već mjesecima. Za razliku od zelenih krošnji, koje same od sebe bujaju, građevinarima rad ovisi o njima samima i nije im lako. Smeta im loše vrijeme, smeta im neradna Subota i Nedjelja, ali i ostali dani, kad negdje drugdje rade nešto važnije od pukog ugađanja razmaženim stanarima obližnjih kuća, koji bi baš tuda prolazili. Ma slušaj ti njih, smetaju im bageri, lopate, glib i ostalo. Kako ono kažu; kilavom k….mulcu i dlake smetaju. A već treće nedjelje u svibnju, (one izborne) uživat će u šetnji po bulevaru, k’o Francuzi po Champs-Élyséesu.
Na obali u Gružu, uz malo zakašnjenje, umjesto najavljenih gledičija, sade se – murve. Struka tvrdi, da je murva inteligentna biljka. Svoje je ime dobila iz latinske riječi ‘mora’ (kašnjenje), a uz to je odabrana tzv. muška murva, koja nema plodove, koji bi šporkali kamenu rivu. Valjda je zato inteligentna?! Iako je prvotno bilo planirano da se posade gledičije, izvođač radova u dogovoru s projektanticom se odlučio za murve, jer su ljudima - bliske. Doduše, gledičije su puno skuplje i duže se čeka na isporuku. Iz Grada su javili, da ako sve bude išlo po planu, u lipnju bi se gruškom obalom ponovno moglo šetati, ali ovaj put u hladu murvi. I tako, neće više Gružani uživati samo u pogledu na lapadsku Marinu u hladu plastenika, nego će i Lapađani uživati u pogledu na placu nalik Operi u Sydneyju, pa još u hladu bliskih nam - murvi. Nakon 19 godina suradnje, Thompsonov bend je napustio bubnjar, a za bubnjarom odlazi i ostatak ekipe iz benda. Jedan od razloga su, čini se, bile nesuglasice oko iznosa, koji im se trebao isplatiti za nastup na Hipodromu. Kažu, domoljubi namirisali veliku lovu, pa se sad posvađali oko podjele plijena. Nogomet, politika, estrada, svejedno... pare nepopravljivo kvare ljude. Tako izgleda da se organizacija najprodavanijeg koncerta na svijetu, ne odvija kako treba. Prema povijesnoj natuknici, ako ne znaš šta je bilo, bubnjara i svirača ima na bacanje. A ako bude stani pani, može Thompson pjevati i a-cappella, a može mu i država pomoći ustupanjem klape Ratne Mornarice sv. Juraj, koji su ionako u radnom odnosu u HV, pa mogu i mukte na hipodrom. Ko zna, mož-
da na kraju i članovi benda budu Nepalci, ako naša pjevačka zvijezda ne pronađe neku jeftinu domaću zamjenu.
U ‘Hrvatskom tjedniku’, omiljenom glasilu pravovjernih Hrvata, pišu da je pokojni papa Franjo izdajica, koji je šurovao s četnicima i stoga ne zaslužuje suze. Prema njihovu mišljenju, više je volio zločinačku Srpsku Pravoslavnu crkvu, nego hrvatske katolike i Stepinca.
Usput, nisu se zapitali, zašto papa Ivan Pavao II nije Stepinca proglasio svetim. A pontifikat mu je trajao 27 godina. Pa Pio XII, papa Ivan XXIII, papa Pavao I, papa Ivan Pavao I, papa Benedikt XVI. Svi su oni mogli proglasit Stepinca svecem. Kako to da nikad tim papama to nisu zamjerili ‘hrvatski katolici’? Usput, ne postoji nešto kao hrvatski katolik. Ili si katolik ili - nisi.
Drugi mediji su se bavili rasporedom sjedanja Trumpa, Plenkovića i Milanovića i ne poštivanjem kodeksa odijevanja njihovih supružnica. Nekima je bilo zanimljivo, znaju li se oni u prvim redovima uopće prekrižiti?
A TV mediji su naglašavali masovnost okupljanja na sprovodima, pa javnosti navode brojku od 400 tisuća ljudi na ispraćaju pape Franja, uspoređujući to s ispraćajem pape Ivana Pavla II, čiji pogreb je pohodilo milijun ljudi. Više nego Titu ili Churchill.
Međunarodni praznik rada potječe iz Amerike, pred kraj 19. stoljeća, a počeo se slaviti nakon velikog prosvjeda radnika u Chicagu, kad je u sukobu s policijom ubijeno šest radnika. Starija čeljad u nas, sjeća se naših uranaka, limene glazbe, cirkuskih ringišpila, sindikalnih govora i garofala, a sve začinjeno besplatnim grahom, masnim pečenjem i zdravim druženjima u prirodi.
Mnogi su vjerovali, da su taj praznik izventali komunisti, pa ga se i danas srame. Drugima sve to više nema smisla, jer radnika ionako nema, jer nema ni industrije. Rugaju se, kako se danas krojači zovu modni dizajneri, pituri su dekorateri, čistačice domaćice, frizeri su stilisti, kafe kuharice tajnice, stražari su body guard-ovi, a nezaposleni sveznadari - influenceri. Neka oni onda na prvi svibnja, u crkvi lijepo slave blagdan Sv. Josipa radnika! Hostija je sigurno - nemasna.
Piše Mario Klečak
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Tanja i Jelena - za zumbu i sportske izazove uvijek imaju snage i vremena, 5 tisuća metara s lakoćom istrčale, nisu se ni uspuhale
Rodrigo i Pere - svako je druženje uvijek puno pozitivne atmosfere
Antea, Leona, Mia, Mara i Dora - umorne sudionike polumaratona su okrijepljivale, čaše svježe vode im dodavale
Isabel, Petra, Mia, Leona, Luis i Ena - mlada čeljad je i za volontiranje na sportskim događanjima s veseljem raspoložena
Maro, Vlaho i Ivuša - treba znati kako i ritmom bubnjeva trkačima podstrek za stići do cilja dati
Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik
Ema, Natalija i Pavla - mlade članice Crvenog križa rado su volontirale, u slučaju potrebe iscrpljenim polumaratoncima pomoć pružale
Franica, Ana i Ana - najljepše je društvo pravih prijateljica
Zido,
Lana i Anel - lijepo su se družile, sportom bavile i medalje za pretrčanih 5 K zaslužile
Arsim,
Amin i Cane - lijepo je kad dan zajedničke šetnje Stradunom svane
Filip, Jelena, Dani, Maris i Bruno - obitelji su ponosne što su dečki za svoje godine 5 kilometara istrčati snage imali puno
REDOVITI DUBROVAČKI GOSTI
Piše Ivo Batričević
foto PRIVATNI ARHIV
“BRIONI” I NJEGOVI BRODOVI BLIZANCI
Povezivali su Dubrovnik s Italijom, Albanijom, Grčkom, potopljeni
su u Drugom svjetskom ratu
Za vrijeme rata plovili kao naoružani transportni brodovi i minolovci u vojnoj službi u kojoj nisu imali baš puno sreće jer su svi odreda neslavno završili na morskom dnu
U tiskanom programu jadranskih putovanja za 1938. godinu venecijanska je Adriatica objavila svoje zanimljive redovne putničko-teretne pruge koje je održavala nizom izvrsnih brodova blizanaca. Posebno su za njih izgrađeni u tržičkom brodogradilištu Cantierí Riuniti dell’Adriatico di Monfalcone. Naručitelj ove zanimljive serije brodova, brodar Puglia iz Barija se 1932. in-
tegrirala u Adriaticu di Navigazione za koju oni i dalje plove pod istim imenima i na istim prugama, sve do početka Drugog svjetskog rata. S navoza su se u more nakon broda BRIONI (novogradnja broj 243), po kojem je ova serija i dobila ime, u relativno kratkom vremenskom razdoblju 1931. godine otisnuli njegovi blizanci ADRIATICO (novogradnja broj 244), BRINDISI (245), ZARA (246), BARLETTA (247) i MONTE GARGANO (248), a tek 1936. i LERO (novogradnja broj1137). Imali su oko 1980 bruto registarskih tona, bili dugi 79 metara, a u kabinama su u tri razreda mogli prihvatiti do 82 putnika. Dva FIAT pogonska stroja ukupne snage 3300 KS omogućavala su im preko dvije propele plovidbu brzinom od 14,5 čvorova.
RUTE KOJIMA SU PLOVILI Po objavljenom ljetnom sezonskom plovnom redu, brodovi MONTE GAR -
Brioni
Dubrovački dnevniK petak, 28. veljače 2025.
GANO i BRINDISI su u paru održavali dvotjednu povratnu putničko-teretnu prugu br. 42: Venecija - Trst - Pula - Mali Lošinj - Zadar - Šibenik - Split - Dubrovnik (četvrtkom dolazak u 6 i odlazak u 8 sati) - Kotor - Bar - Shengjin - Drač - Valona te natrag istom rutom u kojoj su u Gruž uplovljavali srijedom u 9:30 i odlazili u 12 sati.
BRIONI i LERO su plovili na pruzi 43A: Venecija -Trst - Rijeka -Zadar - Split - Lastovo - Dubrovnik (nedjeljom dolazak u 19 i odlazak u 22 sata) - Drač- Valona - Brindisi - Saranda - Krf dok su u povratku na pruzi 43B plovili BARLETTA i ZARA (u Gruž dolazak nedjeljom u 13, a odlazak u 14 sati).
Redovnu prugu pod brojem 45 je održavao ADRIATICO itinererom VenecijaDubrovnik (dolazak nedjeljom u 16, a odlazak u 23 sata) - Drač - Valona - Saranda - Krf- Brindisi - Dubrovnik (dolazak utorkom u 9, a odlazak u 10:30 sati) - Venecija - Trst - Venecija.
ULOGA ZA VRIJEME RATA
Tako je svih sedam brodova blizanaca redovno uplovljavalo u grušku luku povezujući Dubrovnik sa svim značajnijim lukama istočne obale Jadrana i Jonskog mora. Sve je njih tijekom 1939. i 1940. rekvirirala talijanska mornarica pa su za vrijeme rata plovili kao naoružani transportni brodovi i minolovci u vojnoj službi u kojoj nisu imali baš
puno sreće jer su svi odreda neslavno završili na morskom dnu.
BARLETTA je prigodom njemačkog zračnog napada u prosincu 1943. potonula u luci Bari. Izvađena je s morskog dna i u tršćanskom Arsenalu osposobljena za plovidbu početkom 1949. od kada je plovila na redovnim prugama Adriatice di Navigazione iz Trsta i Venecije prema Pireju sve do rujna 1962. kada je konačno raspremljena i izrezana u staro željezo. U redu plovidbe objavljenom 1957. stoji da je BARLETTA održavala redovnu brodsku prugu iz Trsta tičući luke: Veneci-
MONTE GARGANO je potonuo u kolovozu 1940. kod Tobruka, ADRIATICO u prosincu 1941. kod Bengazia, LERO u listopadu 1942. nakon isplovljenja s Rodosa, BRIONI i ZARA zajedno u istom konvoju u studenom 1942. kod Tobruka, a BRINDISI u kolovozu 1943. u plovidbi iz Barija prema Kotoru
ja, Ancona, Zadar, Split, Dubrovnik, Bari, Brindisi, Patras. Itea, Pirej, Thessaloniki, Candia (Iraklion) i Kalamata. Svi su ostali blizanci nažalost nepovratno potopljeni u pomorskim i zračnim napadima savezničkih snaga, ostali su vječito u plavoj grobnici na mjestima stradanja i danas predstavljaju zanimljive lokacije posjeta turističkih podvodnih ronilaca. MONTE GARGANO je potonuo u kolovozu 1940. kod Tobruka, ADRIATICO u prosincu 1941. kod Bengazia, LERO u listopadu 1942. nakon isplovljenja s Rodosa, BRIONI i ZARA zajedno u istom konvoju u studenom 1942. kod Tobruka, a BRINDISI u kolovozu 1943. u plovidbi iz Barija prema Kotoru. Tako je svoje plovidbe tragično završila jedna lijepa serija skladnih putničko-teretnih brodova koja je pred Drugi svjetski rat odigrala značajnu ulogu u pomorskom životu našega Grada.
Barletta
Barletta u luci Gruž
petak, 2. svibnja 2025.
Dvije godine zatvora za pokušaj ubojstva na Pelješcu:
Par se vrijeđao i tukao , a onda je Ukrajinka izvadila nož
Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Dubrovniku, državljanka
Ukrajine Nataliya Kalaur (48) proglašena je krivom za pokušaj ubojstva te osuđena na vremensku kaznu u trajanju od dvije godine zatvora.
Ukrajinka, inače nezaposlena i dosad neosuđivana majka dvoje djece s boravištem u Zdar Nad Sazavou u Češkoj Republici, nepravomoćno je proglašena krivom jer je, tijekom verbalnog i fizičkog sukoba, uzela kuhinjski nož te probola nevjenčanog supruga. Supruga je ubola nožem na području trbuha te mu je zadala tešku tjelesnu ozljedu.
Kazala je kako se ne osjeća krivom, dodavši kako je suprug neosnovano vrijeđao i kako je prvi ošamario.
“Uzvratila sam, on me udario još jednom pa sam uzela nož koji je tu bio, bojala sam se i jednom ga ubola. Potom je odvezen u ambulantu u Janjinu, a ja sam išla za njim”, ispričala je porekavši namjeru ubojstva, ali Sud tu obranu nije prihvatio.
Svađu su potvrdili i zajednički prijatelji, ustvrdivši da njen nevjenčani suprug nije bio agresivan prema bilo kome. I on sam je ispričao svoju verziju događaja te je opisao dolazak na Pelješac s nevjenčanom suprugom i njeno dvoje djece te prijateljima u drugom vozilu.
Prema njegovim riječima, on je tog kobnog dana pio pivo i travaricu, a za večeru vino. Te večeri su djeca već legla, a dva para su nastavila piti i jesti sir. Uslijedile su nesuglasice u vezi zajedničkog života te su se dogovorili da će se razići, da Nataliya ostane spavati s kćeri, a on je otišao u apartman. No, nakon pola sata ona je došla u apartman, počela pakovati svoje stvari i vrijeđali su se: ona njega da ima mali penis, a on nju da je kurva. Tad ga je ona ošamarila, on joj je uzvratio i pokušao odgurnuti, ali je u jednom trenutku vidio
da mu s desne strane, ispod rebara, curi krv. Ona se tad povukla, sjela na stolicu i tek tad je vidio da drži nož u ruci, govoreći da će ga ubosti ako joj priđe iako joj nije prilazio. Smatrao je kako je u suštini svemu uzrok bila ljubomora i da mu je ponudila da ga odvede do Hitne pomoći, ali je odbio te ga je do liječnika odveo susjed.
Vještačenjem je utvrđeno kako Ukrajinka nije duševni bolesnik ni zaostala osoba i da je u vrijeme izvršenja kaznenog djela bila u manjoj mjeri smanjeno ubrojiva, uznemirena zbog svađe i zadobivenog šamara, ali i pod utjecajem alkohola. Bila je preplašena i razdražljiva, ali ne previše jer je nakon pokušaja ubojstva oštećenog željela voditi na Hitnu pomoć. Također, vještačenjem je rana opisana kao nastala srednje jakim ubodom te da žrtvi nisu bili ozlijeđeni unutarnji organi, niti je postojala realna opasnost po život.
Zaključak suda je kako je osuđenica žrtvu ubola u trbuh, no premda nisu
ozlijeđeni vitalni organi, njen cilj je bio usmrćenje. Također, sud je utvrdio da je ubodu nožem prethodio verbalni i fizički sukob, vrijeđanje i udarci, ali da u trenutku kad ga je napala nožem njezin život nije bio ugrožen. Sud je zaključio kako ni verbalni, niti fizički sukob optužene i oštećenog nije bio vremenski tako dug ili fizički snažan da bi doveo do opravdane upotrebe noža te postupak optužene nije bio u nužnoj obrani. Uz to, kao olakotne okolnosti uzete su činjenice dosadašnje neosuđivanosti, smanjena ubrojivost i preplašenost optužene. Sud smatra da je izrečena kazna zatvora najmanja koja se može izreći za počinjeno kazneno djelo te da je primjerena svim okolnostima događaja.
Konačnu riječ o svemu će dati Visoki kazneni sud RH koji još nije donio odluku o podnesenim žalbama na izrečenu prvostupanjsku presudu. Ako je potvrdi, osuđenici će se kao već odsluženi dio kazne priznati dva mjeseca i devet dana provedenih u istražnom zatvoru.
AUTOR: SLAVKO BOVAN
NASELJE GRADA DUBROVNIKA
NASELJE GRADA DUBROVNIKA
MAZIVO
NADMEN, UMIŠLJEN
NASELJE GRADA DUBROVNIKA
S K A N D I N A V K A
MALEN BROD U OLUJI (fig.)
AUTOR ČUVENE KVISKOTEKE OSNOVNA ŠKOLA DAPAČE, ŠTOVIŠE
GLUMICA OJDANIĆ PORTUGAL
NASELJE GRADA DUBROVNIKA
NOGOMETAŠ PAŠALIĆ
VRSTA FRIZURE DRAŽ
DJELO TAN TVAN ENGA GLUMICA FRANCA
UKRAJINSKA PJESNIKINJA KOSTENKO KAO ONO PREGRADA U KUĆI
ČEŠKI KNJIŽEVNIK
TALIJANSKI SKLADATELJ, MARCO ALUMINIJ
UPRAVLJATI DRŽAVOM
Koločep, Lozica, Orašac, minival, maz, Kiša na dar, ohol, jarak, nav, logičari, vod, l, avoar, Mokošica, cal, tvrd, ljut, Rina, muža, ošit, osam, U, Bi, NK, B, mio, tabu, Norm, O, Er, on, R, vrdalame, osama, jar, vrelost, RV, Edam, alibi, oči, Ra, anketa, Prenj, Nurmi, mala sova, Aškerc, naši, OC,
AUTO / MOTO
Prodajem auro Toyota Yaris iz 2008. Prešao 132500 km. U odličnom stanju, ljetne i zimske gume, stražnja parkirna kamera, navigacija. Registriran do 09/2025. Cijena 4000 EUR. Mob: 095/7603548
Prodajem Ford Focus, godina proizvodnje 2007/2008. Pređena kilometraža: 117.000 km. Registriran do 03/2026. Redovno servisiran i održavan, prvi vlasnik. Cijena: 5.000,00 €. Telefon: 099 813 8700
Iznajmljivanje
Tražimo manji stan ili garsonjeru na dugoročno u Dubrovniku i okolici. Ozbiljni i uredni. Mob: 0976677165
Dajem na BESPLATNI najam 20-50 stabala maslina odgovornoj osobi na rok 5 (pet) godina s mogućim produljenjem mob: 098 880 955
Iznajmljujem dugoročno studio apartman u Cavtatu 20 m2+ taraca. Mjesečni najam 500 eura s režijama. Kontakt mob: 0992838555.
Iznajmljuje se poslovni prostor, 50m2, Ul. Andrije Hebranga 33, Dubrovnik. Info 0989192692
Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA
Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527
Prodaje se renovirani stan na Pilama 109 m2. Moguća zamjena za odgovarajuću kuću Župa, Šumet, Brgat, Orašac. Mob.099 6813527
Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766
Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²).
Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527
Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660
Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545
Prodajem grobno mjesto na Šipanu, u Suđurđu. Zainteresirani mogu zvati na broj 020/331-045 ili 099/6929631
doplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891
Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306
Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946
Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029
Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice. Kontakt: 098 244 390
Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891
Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju na-
objekta. Mob: 098 244 799
Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943
Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557
Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561
Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br
Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718
Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127 Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773
Bez agencija.Cijena 5000 eura po m2. Info 092 33 754 66.
Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balkonom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vlasništvu (25000Eura). Molim bez poziva agencija. Kontakt +38520672713
Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127
Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana
Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183
Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502
Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946
Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865
Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu
samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012
Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351
Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.
Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob 09161 43946
Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894
Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659
Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2
Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848
Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545
Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.
Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794
Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363
Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.
vaca. Kontakt: 091 901 9476
Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476
Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.
KUPNJA I PRODAJA RAZNO
Prodajem dvije nove bijele komode, gornja površina imitacija hrasta dimenzije 120x50x102cm i veća 180x50x102 cm za 350 €. Mob: 0997558828
USLUGE RAZNO
Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenje stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i ostalog materijala. 098 765 757
Sve vrste kombi prijevoza. 098 765 757
u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80
Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545
Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794
Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/ m2. Mob: 098 975 3970
Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107
Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395
Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545
P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kućiprizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.
Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946
Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestano -
Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.
DEŽURNE LJEKARNE
-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 28. 4. do 4.5.
- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 5. 5. do 11. 5.
preminuli
MARIJANA MAJKOVICA 1973. ANTONIO TOLJ 1994. ANTUN KAMBER 1943. ANE MARGARETIĆ 1956. PERO LETUNIĆ 1928. LJUBOMIR MERČEP 1950. DUBRAVKA KAPETANIĆ ANE ŠIMUNAC 1942. NIKOLA UĐENIJA 1953. LINA - LUCE STANOŠ 1923.
NAGRADE DUBROVAČKE ZAJEDNICE SPORTA
Među ovogodišnjim sportskim laureatima , najviše razloga za slavlje imaju košarkašice i vaterpolisti
U dubrovačkom Studentskom domu održana je tradicionalna dodjela nagrada za najbolje sportašice i sportaše u protekloj godini, kao i nagrade za mlade sportaše, ali i nagrada za životno djelo
Najbolja sportašica dolazi iz najbolje ekipe u 2024. godini. Očekivano i zasluženo, to je ŽKK Ragusa. Prošle su godine osvojile duplu krunu. Četvrto uzastopno Prvenstvo Hrvatske i drugi Kup Ružice Meglaj Rimac. Jedna od najzaslužnijih igračica za duplu krunu je Zmijavčanka Iva Todorić. Ovo je druga godina zaredom da je proglašena najboljom sportašicom.
Riječ je o najefikasnijoj igračici lige, koja utakmice nerijetko završava trostrukim učinkom (više od 10 poena, 10 asistencija i 10 skokova). U Ragusu je stigla 2019. godine, s kojom je osvojila ukupno šest naslova. Riječ je o jednoj od najtrofejnijih igračica hrvatske lige. Nedostaje joj još pokoji naslov da bude najtrofejnija ikada.
Što se tiče i Raguse i Todorić, slične stvari na repertoaru su i ove godine. Ragusa je izborila finale Premijer lige, kojom love petu uzastopnu krunu. Doigravanje počinje za nekoliko dana.
Uspješnu 2024. godinu imali su i vaterpolisti Jug Adriatic osiguranja. Došli su do europskog naslova, osvojivši Eurokup. Završnica se održala u Rijeci, gdje su u finalu svladali domaćina, Primorje EB. Osvojili su i Kup Hrvatske i Superkup. Iako se u Gružu opravdano naviklo na osvajanje trofeja, Kup Hrvatske, koji su osvojili u prosincu, bio je mini-iznenađenje.
Naime, Jugaši su u finalu svladali splitski Jadran. To je tada izgledalo kao iznenađenje, jer Jug je bio dosta mlađa i neiskusnija momčad. S druge strane iskusniji i „skuplji” Jadran iz Splita, kojeg su svladali i osvojili naslov pobjednika Kupa. No bilo je to samo na papiru, Jug je pokazao zašto je velikan hrvatskog sporta.
Danas je ta mlada momčad trenera Vjekoslava Kobešćaka, ujedno najboljeg tre-
nera po izboru DZS, u igri za osvajanje i Pr venstva Hrvatske. Jugov trener i pomoćnik francuske reprezentacije, ujedno i šef struke u Jugu, svake godine može računati na podmladak u Gružu. Na tome bazira rad i razvoj kluba.
U svom rosteru Kobešćak ima i Marka Žuvelu. Mladića kojem su 23 godine, a već je osvojio puno toga. U 2024. godini, osim uspjeha s dubrovačkim Jugom, došao je do čak tri reprezentativna odličja. Europsko srebro, na prvenstvu održanom u Dubrovniku i Zagrebu. Potom zlato na Svjetskom prvenstvu u Dohi, a onda i olimpijsko srebro iz Pariza. Uz to, jedan je od predvodnika novog, mladog Juga, a na njega sve više računa i izbornik Tucak. I nije čudo što je ove godine proglašen najboljim dubrovačkim sportašem.
NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO
U RUKAMA MILANA JEJINE
Poznati dubrovački košarkaš i hrvatski branitelj, Milan Jejina, osvojio je Nagradu za životno djelo dubrovačkog saveza športova. Rođen je u Dubrovniku 24.08.1958 godine. Debitirao je za KK Jug u Karmenu, 1974. godine. U svojoj dugoj karijeri u KK Dubrovnik,
bio je stalni član prve ekipe, jedan od glavnih nositelja igre, te je bio i prvi strijelac kluba i liga u kojima je sudjelovao. Jedno vrijeme je igrao i za Primorje, pa se vratio nazad u Dubrovnik. Od 1991. do 1995. je bio i pomoćni trener mlade reprezentacije Hrvatske. Milan je trenutno i član uprave KK Dubrovnik.
POSEBNA NAGRADA ZA POSEBNOG MLADIĆA
Posebnu Nagradu za doprinos i razvoj sporta osoba s invaliditetom, osvojio je Ante Kolunđija. Igrač tenisa u kolicima, Dubrovčanin koji je nastupao na niz natjecanja, ali i doveo ovaj sport u grad.
Kolunđija je prije koji tjedan ugostio međunarodni turnir tenisa u kolicima na terenima u Uvali Lapad. Prije toga i Prvenstvo Hrvatske i egzibicijske mečeve. Time je dubrovačku javnost upoznao s ovim sportom. Prethodno je igrao i košarku u kolicima.
Njegov entuzijazam i volja za napretkom, usprkos prometnoj nesreći i nedaći koju mu je ona ostavila, inspiracija su mnogim njegovim vršnjacima. A tek je na početku, još puno toga nam ima za kazati i pokazati.
