Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo Milice Jute Petrović-Njegoš

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 343-354 Dragana Marković, Jelena Vujović: Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo...

Dragana Marković, bibliotekarka savjetnica Nacionalna biblioteka Crne Gore “Đurđe Crnojević” Cetinje Crna Gora dragana.markovic@nb-cg.me

profesor razredne nastave Osnovna škola “Njegoš” Cetinje Crna Gora vujovicj@hotmail.com UDK: 94(497.16)”18/19” Izlaganje sa znanstvenog skupa Prihvaćeno: 5.10.2021

Ovaj rad se bavi ulogom, statusom i mjestom žene u XIX i početkom XX vijeka u Crnoj Gori. Na brojnim primjerima autorice prikazuju kako je jedna evropska žena - Juta od Meklenburga-Nojštrelica, mijenjala društveni život u prijestonici Ključne riječi: Milice Jute Petrović-Njegoš, Crna Gora, Njemačka, crnogoska princeza, ženska istorija

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 343-354 Dragana Marković, Jelena Vujović: Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo...

Željele smo ovim radom da osvijetlimo ličnost njemačke princeze i crnogorske prestolonasljednice, jer smo smatrale da su njen lik i djelo zapostavljeni. Kroz rad koji oslikavaju vrijeme prije stotinjak godina, nastojat ćemo da približimo njen život široj javnosti.

Žena ogromnog obrazovanja iz porodice koja je dala tri evropske kraljice, ostavila je neizbrisiv pečat u crnogorskoj istoriji.

Položaj žena u prošlosti i danas u mnogome se razlikuje. Istoriju su pisali muškarci, pa se čini da su najveći dio istorije i činili muškarci. Žene su, naravno, postojale, ali one nijesu bile prisutne u raznim tzv. „muškim stvarima“, odnosno u javnom životu. Bilo je nepojmljivo da bi jedna žena bilo šta drugo radila nego kuvala, prala i čuvala djecu.

Ovaj rad se bavi ulogom, statusom i mjestom žene u XIX i početkom XX vijeka u Crnoj Gori. Na brojnim primjerima vidjećemo kako je jedna evropska žena Juta od Meklenburga-Nojštrelica, mijenjala društveni život u prijestonici.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 343-354 Dragana Marković, Jelena Vujović: Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo...

Fotografija je snimljena na dan proglašenja knjaza Nikole Petrovića Njegoša za kralja, a Crne Gore za kraljevinu, 15. avgusta 1910.

Stoje (s lijeva na desno): veliki knez Petar Nikolajevič, knez Franc Jozef od Batenberga, knjaginjica Vjera Petrović Njegoš, knjaginjica Ksenija Petrović Njegoš, knjaz-prestolonasljednik Danilo Petrović Njegoš, knjaz Mirko Petrović Njegoš, knjaz Petar Petrović Njegoš.

Sjede (s lijeva na desno): kneginja Milica-Juta od Maklenburg-Nojsterlica, kneginja Ana od Batenberga, italijanska kraljica Jelena, kraljica Milena Petrović Njegoš, kralj Nikola Petrović Njegoš, velika kneginja Milica Nikolajevič, italijanski kralj Vitorio Emanuel, kneginja Natali Natalija Konstantinović.

Sjede na tepihu (s lijeva na desno): kneginjica Jelena Karađorđević, kći velikog kneza Petra Nikolajeviča princeza Galicin, prestolonasljednik Srbije Aleksandar Karađorđević.

Nikola Petrović Njegoš (1841-1921) postao je knjaz Crne Gore i Brda 1860. kada se i oženio Milenom (1847-1923), rođenom Vukotić. 1910. godine Nikola je proglašen za kralja Crne Gore. Izrodili su dvanaestoro djece - devet kćeri i tri sina:

Zorka (1864-1890) se udala 1883. za kneza Petra Karađorđevića, docnijeg kralja Srbije. Izrodili su petoro djece: Jelenu (1884-1962), Milenu (1886-1887), Đorđa (1887-1972), Aleksandra (1888-1934) i Andriju (1890, umro nekoliko dana po rođenju).

Milica (1866-1951) se udala 1889. za ruskog Velikog kneza Petra Nikolajeviča Romanova.

Stana (1867-1935) se udala 1889. za ruskog kneza Đorđa Maksimilijanoviča Romanovskog, a potom se 1907. udala za Velikog kneza Nikolu Nikolajeviča Romanova.

Marica (1869-1885).

Prestolonasljednik Danilo (1871-1939) se oženio 1899. Jutom (po prelasku u pravoslavlje Milicom), vojvotkinjom od Meklenburg-Nojsterlica. Nijesu imali djece.

Jelena (1872-1952) se udala 1896. za italijanskog prestolonasljednika, docnijeg kralja Vitoria Emanuela.

Ana (1874-1971) se udala 1897. za Franca Jozefa od Batenberga.

Sofija (1876, umrla sa tri mjeseca).

Princ Mirko (1879-1918) se oženio 1902. Natalijom (1882-1950), rođenom Konstantinović, čiji je otac po ženskoj liniji bio unuk Jevrema, brata srbijanskog knjaza Miloša Obrenovića. Mirko i Natalija su izrodili pet sinova: Stevana (1903-

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 343-354 Dragana Marković, Jelena Vujović: Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo...

1908), Stanislava (1905-1907), Mihaila (1908-1986), Pavla (1910-1933), Emanuela (1912-1928). Princ Mihailo se oženio 1941. kćerkom francuskog lekara Ženevjevom i dobio 1944. sina Nikolu.

Princ Petar (1889-1932) se oženio 1924. Violetom Vegner (po prelazu u pravoslavlje Ljubicom). Nijesu imali djece.

Juta od Meklenburga-Nojštrelica (nem. Jutta von Mecklenburg-Strelitz; Nojštrelic, 24. januar 1880 — Rim, 17. februar 1946), ili Milica po prelasku u pravoslavlje, bila je supruga crnogorskog prijestolonaslednika Danila, sina crnogorskog kralja Nikole I Petrovića Njegoša i kraljice Milene Vukotić Petrović.

Taj brak je u početku naišao na mnoga neodobravanja, jer je ona bila katolikinja, ali po prelasku u pravoslavlje, kada je postala Milica, brak je bio odobren od strane crkve. Ona i prestolonaslednik Danilo nisu imali djece, te je prijesto naslijedio sin princa Mirka, Mihailo, kada je Danilo abdicirao. Umrla je u izgnanstvu, u Italiji.

Crna Gora je dobila lijepu, mladu i obrazovanu princezu, koja je uz to poticala iz jedne od najbogatijih porodica Njemačke. Iako veoma mlada, princeza Juta

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 343-354 Dragana Marković, Jelena Vujović: Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo...

neočekivano dobro se snašla u svojoj novoj domovini. Bila je zadivljena srdačnim dočekom širokih narodnih masa, opijena prirodnim ljepotama zemlje, a posebno ljepotom crnogorske nošnje, koju je i sama nosila prilikom svog prvog dolaska na Cetinje, a i kasnije u određenim prilikama.

O svojim prvim danima života u Crnoj Gori zapisala je: „Činilo mi se da sam zalutala u bajku iz Hiljadu i jedne noći“. Aktivno je učestvovala u društvenom životu Cetinja, ali najveći dio vremena provodila je baveći se raznim sportskim aktivnostima: rado je odlazila na kupanje u Ulcinj, gdje su Petrovići posjedovali kuću u mjestu Suka ili u njihov dvorac u Baru, kojemu je pripadalo veliko, ograđeno lovište od 118 hektara. Iako se kao djevojčica užasavala pucanja iz oružja, čak je napuštala pozorišne predstave prije nego bi na sceni bio ispaljen hitac, postala je strastven lovac i odličan strijelac. Gađanje je ponekad vježbala tako što bi kralj Nikola bacao u vazduh sirova jaja, a ona i njen đever Petar su ih gađali. Sa Danilom je takođe rado odlazila na pecanje.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 343-354 Dragana Marković, Jelena Vujović: Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo...

Bila je odlična jahačica, dobro je igrala tenis i golf. Tenis je igrala često, najčešće sa članovima stranih poslanstava na Cetinju i sa njihovim suprugama. Poznato je naime da je na Cetinju za vrijeme kralja Nikole postojalo desetak teniskih igrališta, na kojima se igralo do kasno u jesen. Često se igralo i u parovima.

Jutino ime povezuje se i sa osnivanjem golf kluba na Cetinju. Klub je osnovan 1906. godine i bio je to prvi golf klub na Balkanu. Princeza Juta bila je počasna predsjednica kluba, tako da joj je pripala čast da izvede prvi udarac na turniru organizovanom 16. 7. 1906. godine. (preuzeto iz Katalog izdanja, Narodni muzej Crne Gore:” Juta i zemlja crnih brda”, Tekstovi dr. Neda Donat Stana Marušić, Cetinje 2019.)

Svečano otvaranje golf igrališta obavljeno je u četvrtak 6. jula 1906. godine. Ruski agent Potapov je detaljno opisao taj događaj čije djelove prenosimo. On kaže: „Tačno u pola 5 stigli smo do golf-klub-a. Dočekao nas je Dževad (Beg, I sekretar turskog poslanstva na Cetinju, primj. B.B). Nasljednik (Danilo, sin kralja Nikole, primj. B.B) je već bio tamo, osim njega, tu su se nalazili Juristovski (Plemić Nikola Juristovski, I sekretar austrougarskog poslanstva, sa suprugom, primj. B.B) i Perazić (Božo, ljekar na dvoru kralja Nikole, primj. B.B) sa ženom. Ubrzo su se počeli okupljati i ostali“. Prisutni su bili Toševi (Andrej, bugarski diplomatski agent na Cetinju, sa suprugom, prim. B.B) i M-me Sercey (grof Rene Sersej, ministar rezident sa suprugom, primj. B.B). Potapov dalje kaže: „Zatim je stigla ‘predsjednica’ (Milica-Juta, žena prestolonasljednika Danila, primj. B.B) sa sestrama, za njima Natalija (supruga princa Mirka, sina kralja Nikole, primj. B.B) sa Konstantinovićem (Natalijina rodbina), dalje – Kunovi (baron Oto Kunenfeld, austrougarski ministar rezident sa suprugom, primj. B.B) i Paša (Ajdinoglu Ahmed Fevzi Paša, general i

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 343-354 Dragana Marković, Jelena Vujović: Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo...

opunomoćeni ministar Sultana na Cetinju), najzad – sam Gospodar sa Knjeginjom. Štejnovi (ruski diplomata, Evgenije, sekretar ruskog poslanstva na Cetinju i Olga njegova supruga, primj. B.B) nijesu došli.

Odmah su poslužili šampanjac. Gospodar je popio za zdravlje „predsjednice, a ova – za procvat golf-klub-a. Knjeginjica Ksenija je napravila nekoliko fotografija. Poslije toga Dževad je počeo da pokazuje igru a drugi da probaju, ali novajlijama je išlo loše“. Potapov dalje kaže da su svi pratili pažljivo igru, čak su stari Knjaz i Knjaginja „šetali pješke“. Potapov, dalje kaže da je za vrijeme igre Žusja (supruga Potapova) pozvala goste u „dimanche a 5 hr“ (u neđelju u 5 časova). Potapov završava zapis riječima: ,,Skup je završen kadrilom (vrsta plesa) u polju. Zaboravio sam da na odgovarajućem mjestu napišem da je sve vrijeme svirala vojna muzika.

Vratili smo se u pola 9“.

O samom činu otvaranja golf terena na Cetinju danas raspolažemo sa više podataka. Jedan smo već citirali iz pera ruskog agenta Potapova, koji je sa nevjerovatnom preciznošću vodio dnevnik sa Cetinja, a drugi se odnosi na nedjeljni list „Glas Crnogorca“. Naime, u broju 27 (8. jula) 1906. godine, nalazi se tekst koji u cjelosti prenosimo:

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 343-354 Dragana Marković, Jelena Vujović: Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo...

Kao što se vidi iz pomenutih arhivskih dokumenta i tekstova objavljenih u „Glasu Crnogorca“, golf klub je formiran 20. 06. 1906. godine, a svečano otvaranje golf terena na kojem je izveden prvi golf udarac na ovim prostorima nešto kasnije, 6. 07. 1906. godine. (preuzeto: autor teksta Branislav Borilović – Golf u Crnoj Gori” Montenegrina.net)

(Štap kojim je knjaginja Milica izvela prvi udarac i danas se čuva u Muzeju na Cetinju).

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 343-354 Dragana Marković, Jelena Vujović: Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo...

Tokom svojih posjeta zaovi Jeleni od Savoja, italijanskoj kraljici, Juta-Milica naučila je da vozi rolšue. Vožnju rolšua kraljica Jelena organizovala je za svoje gošće u jednoj od sala Kvirinala. Povodom uzdizanja Crne Gore u kraljevinu 1910. godine, Danilo i Juta su u blizini svog dvorca dali napraviti tzv. skejting podijum, okićen zastavicama država koje su imale svoje diplomatske predstavnike u Crnoj Gori. Poznato je da je bila i redovni posjetilac na filmskim projekcijama na Cetinju, što je i razumljivo, jer je dobar dio prikazivanih nijemih filmova poticao upravo iz Njemačke. Princeza se bavila i slikanjem, sačuvano je njenih pet koloritnih akvarela.

Svoju veliku privrženost Crnoj Gori prijestolonasljednica Juta-Milica pokazala je za vrijeme Prvog balkanskog rata. Od samog početka rata danonočno se angažovala na pomaganju borcima i prispjelim ranjenicima, rizikujući pri tome svoj život, jer su u Crnoj Gori izbile epidemije: velike boginje, tifus i kolera. Plela je kape i šalove za vojnike na svojoj mašini za pletenje, od svojih sredstava je kupila šivaću mašinu cetinjskoj bolnici, da bi mogli šiti posteljinu, lično je obilazila sve privremene bolnice i nabavljala sanitetski materijal koji je nedostajao iz Njemačke. Isto tako je u Njemačkoj pokrenula akciju sakupljanja novca, a značajan novčani prilog dao je i njen otac, veliki vojvoda Adolf Fridrih od Meklenburg-Strelica. Nakon balkanskih ratova razboljela se na nervnoj bazi, zbog nervne iscrpljenosti morala je da se liječi u Njemačkoj. Nakon atentata na Franca Ferdinanda i njegovu suprugu u Sarajevu vratila se sa Danilom u Crnu Goru, koju su nakon izbijanja Prvog svjetskog rata ponovo zajedno napustili sredinom avgusta 1915. godine, da se više nikada ne bi vratili u nju. Njen život trajno

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 343-354 Dragana Marković, Jelena Vujović: Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo...

su obilježile dvije velike tragedije. Godine 1908. sa nepunih 20. godina umro je mlađi od dvojice njene braće, Karl Fric.

O razlozima smrti postoje razne verzije. Prema jednima umro je od posljedica dvoboja, braneći čast njihove sestre Mari koja je rodila vanbračno dijete, a prema drugima, od trovanja krvi. Jutin brat, veliki vojvoda Fridrih Adolf takođe je umro pod misterioznim okolnostima 1918. godine. Najvjerovatnije je počinio samoubistvo. Pitanje nasljednika ostalo je u velikom vojvodstvu Meklenburg-Strelic neregulisano sve do kraja monarhije. Između dva svjetska rata boravila je sa suprugom Danilom u Francuskoj, u mjestu Kap Marten, gdje su živjeli u vili Augusta.

(Kneginja Ksenija sa porodicom, u izgnanstvu prvi red, sejde: kralj Nikola i kraljica Milena drugi red, stoje, slijeva na desno: princeza Vjera, princeza Ksenija, princeza Milica, žena knjaza Danila,

Lazar Mijušković, predsjednik Savjeta, i princ Danilo, u Lionu (Francuska) 1916. godine)

O tom periodu njenog života malo je poznato. Povremeno je odlazila u svoj rodni kraj, na sahrane ili vjenčanja. Svoje posljednje dane provela je kod zaove, italijanske kraljice Jelene Savojske. Umrla je u Rimu 1946. godine, gdje je i sahranjena, samo sedam godina nakon smrti svog supruga Danila, koji je umro 1939. godine u Beču. (Preuzete iz kataloga Katalog izdanja, Narodni muzej Crne Gore:” Juta i zemlja crnih brda”, Tekstovi dr Neda Donat Stana Marušić, Cetinje 2019.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 343-354 Dragana Marković, Jelena Vujović: Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo...

Oduvijek je postojala bogata i uzbudljiva ženska istorija. Važno je napomenuti da se o njoj nije mnogo znalo. Snaga muške istorije držala ju je u sjenci ili je pogrešno interpretirana. Muškarci su postavljali pravila, bili sudije u igri. Žene se nijesu uzimale ozbiljno u razmatranje. Žene su bile „uzgredna pojava“ u muškoj istoriji pobjedničkih ratova i osvajanja. Ženska istorija se kretala po šemi: prećutkivanje, ponovno otkrivanje, a onda opet prećutkivanje. U toj tišini i nevidljivosti postojali su ženski glasovi i žene koje govore različitim jezicima u odnosu na dotadašnju „mušku istoriju“ i doprinose svestranijoj društvenoj realnosti. I ne može se reći da nije bilo žena u muškoj istoriji, ali i ako je bilo, bile su prisutne kao dekor i primjeri koji su pojačavali važeće patrijarhalne stereotipe (žrtve – heroj). O jednoj heroini koja je ostavila neizbrisv trag u Crnoj Gori u zemlji u kojoj je došla i koju je istinski voljela, govori i rečenica koju je Milice Jute Petrović-Njegoš izgovorila:

Juta i zemlja crnih brda = Juta and the land of black mountines = Jutta und das Land der schwarzen berge / [autoke izložbe Stana Marušić, Tatjana Jović ; tekstovi Neda Donat, Stana Marušić ; prevodi Olivera Kusovac, Azra Kosovac, Neda Donat ; fotografije Anka Gardašević, Saša

Kovačević], Katalog izdanja, Narodni muzej Crne Gore: Cetinje 2019.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 343-354 Dragana Marković, Jelena Vujović: Crnogorska priča njemačke princeze: život i djelo...

Memoari jedne njemačke princeze / Milica Juta Petrović Njegoš = Memoiren einer deutschen

Prinzessin / Jutta von Mecklenburg-Strelitz ; [sa njemačkog prevela i priredila = aus dem deutschen übersetzt und bearbeitet Neda Donat ; urednik Đorđe Borozan], Podgorica :

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti = Montenegrinische Akademie der Wissenschaften und Künste ; Cetinje : Narodni muzej Crne Gore = National Museum von Montenegro, 2019 (Podgorica : DPC) Montenegrina.net : autor Branislav Borilović – Golf u Crnoj Gori” Wikipedija.net