Rad na zaštiti umijeća gradnje Podunavskog čamca - čikla, 2012.-2021

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje Podunavskog čamca - čikla...

Darko Mrkonjić, mag.cult. Društvo za interpretaciju baštine u turizmu istočne Hrvatske, Osijek dmrkonjic@ffos.hr UDK: 008(439) Pregledni rad Prihvaćeno: 21.10.2021

Rad obuhvaća postupke zaštite umijeća gradnje tradicijskog ribarskog čamca Srednjeg Podunavlja, (švapskog) čikla u razdoblju od 2012. do 2021. godine. Potreba zaštite uočena je 2012. godine, što potvrđuje Konzervatorski odjel u Osijeku, te je provedeno istraživanje objavljeno u Jahrbuchu 2014. U narednom se razdoblju kao partneri u projektu očuvanja pojavljuju dionici iz Mađarske, Srbije i Slovenije, potvrđujući međunarodni značaj kulturnog dobra. Umijeće je predloženo za zaštitu Ministarstvu kulture RH, a od 2013. izrađeno je više replika plovila izlaganih na različitim manifestacijama. Na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku provedena je nastavna radionica gradnje za studente, a Fakultet je i inicijator organizacije Sveučilišne regate čiklova koju je podržalo više institucija i udruženja. Vidljivost predmetne baštine potvrđuje 2020. godine Grad Otok narudžbom četiri plovila za potrebe turističke ponude, usklađena s Direktivom 2013/53/EU. Upisom Društva za tradicijski ribolov u Kopačkom ritu u registar ovlaštenih proizvođača, te certifikacijom (CE) prvog modela čikla koji je moguće nuditi na europskom tržištu, ostvareni su i uvjeti za zapošljavanje u slabije razvijenom područja, skladno smjernicama EU. Ekonomski je aspekt ujedno i ključan preduvjet za održivo očuvanje predmetne nematerijalne baštine, što zaokružuje cjelinu radova na njezinoj zaštiti. Ključne riječi: nematerijalna kulturna baština, Direktiva 2013/53/EU, oznaka CE, MIC - KRR

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje podunavskog čamca - čikla...

Slika 1: Gradnja čikla u sklopu studentske stručne radionice na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu Osijek.

Predmetnim istraživanjem obuhvaćeni su postupci na zaštiti umijeća gradnje tradicijskog ribarskog čamca Srednjeg Podunavlja poznatog pod nazivom (švapski) čikl, čikla, čiklja ili csikli, provedeni u razdoblju od 2012. do 2021. godine.

Cilj rada je dati cjeloviti pregled provedenih istraživanja i projekata, te nerealiziranih projekata i prepreka koje su se pojavile nasuprot nastojanjima očuvanja baštine. Cilj je i ukazati na njezin značaj te moguće koristi u sferama kulture, ekonomije i ekologije. Iznosi se sažeti kronološki prikaz aktivnosti, te nešto podrobniji osvrti na one najvažnije, posebice recentne koji nisu obuhvaćeni ranijim radovima i kojima je zaokružena svojevrsna cjelina.

Potreba za očuvanjem predmetnog umijeća uočena je 2012. godine, tijekom pripreme za snimanje dokumentarne emisije HRT-a o tradicijskom ribolovu na području Kopačkog rita, što svojom potporom potvrđuje i Ministarstvo kulture

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje Podunavskog čamca - čikla...

RH, odnosno Konzervatorski odjel u Osijeku1. Tijekom dvije godine provedeno je istraživanje na širem području djelovanja nekadašnje apatinske Ribarske centrale gdje je postojala radionica (šoperplac) u kojoj su se izrađivali čamci za potrebe ribarskih zadruga. Obuhvaćeno je područje od Kopačkog rita i Osijeka do Vukovara i Šarengrada na desnoj, te Bačkog Monoštora i Apatina na lijevoj obali Dunava, što je objavljeno kao znanstveni rad u Zborniku Njemačke zajednice, Jahrbuch 2014.2

U narednom razdoblju međunarodni značaj predmetne baštine potvrđuje zanimanje više inozemnih dionika za sudjelovanje u projektu zaštite. Primjerice: Együtt a zöldebb környezetért egyesület, Kozármisleny (Mađarska), Fondacija za zaštitu zavičajnog nasleđa Podunavskih Švaba, Sremski Karlovci (Srbija), te recentno i stručnjaci iz Slovenije, Zavod za varstvo kulturne dediščine, koji provode istraživanja sličnih inačica čamaca u gornjem toku rijeke Drave.

Uz potporu više dionika, 2014. godine predmetno je umijeće predloženo za zaštitu Ministarstvu kulture RH.3 Od 2013. do 2017. godine izrađeno je više replika plovila u svrhu istraživanja tehnika gradnje, ali i ispitivanja tehničkih i nautičkih osobina plovila, te načina održavanja i trajnosti materijala.

Izgrađena su plovila od 2013. godine izložena tijekom manifestacije Ribarski dani u Kopačevu kao redovni eksponat, a jedno je plovilo bilo izloženo u Muzeju Slavonije tijekom izložbe Priča o Belju 2014-2015. Također jedan je izgrađeni čamac dva puta sudjelovao na veslačkim regatama Motonautičkog kluba Neptun na Dravi, gdje se pokazala superiornost hidrodinamičkih svojstava i lakoće tradicijskog drvenog čamca u odnosu na suvremena plastična komercijalna plovila. Također, na predmetnim je plovilima ispitana i mogućnost korištenja električnog porivnog uređaja, koje je, zahvaljujući rečenoj maloj težini i dobrim hidrodinamičkim svojstvima, pokazalo iznimno dobre rezultate, uzevši u obzir još uvijek vrlo ograničenu snagu i kapacitet tog ekološki prihvatljivog pogona (što otvara nove mogućnosti u smislu zaštite okoliša).

Tijekom označenog razdoblja kontinuirano se prati i trajnost materijala (drveta) uz specifična sredstva za impregnaciju, kao bitan čimbenik za komercijalnu upotrebu (ključan za održivost baštine). U tu je svrhu jedno plovilo u stalnoj uporabi (na vezu), kontinuirano izloženo atmosferilijama, kroz četiri godišnja doba, te je nakon impregnacije lanenim firnisom u tijeku gradnje (2013. godine), impregnacija obnovljena samo dva puta. Usprkos teškim uvjetima uporabe, plovilo je zaključno

1 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku: Dopis, Klasa: 612-08/13-04/0003 od 18. siječnja 2013.,

UTV Osijek, pismohrana, Osijek, 2013. 2 Živaković-Kerže, Zlata and Darko Mrkonjić. 2014. “Očuvanje umijeća izradečamaca Podunavskih Švaba”.

DG Jahrbuch, vol. 21:269–295. 3 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku: Prijavni obrazac za predlaganje uspostave zaštite nematerijalnog kulturnog dobra, od 22. prosinca 2014. godine.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje podunavskog čamca - čikla...

s 2021. godinom u dobrom stanju, čime je potvrđenja dugotrajnost i rečena superiornost prirodnih sredstava za impregnaciju, koja je opisana u citiranom članku iz 2014. godine. Nadalje, kontinuirano se provodi i (nestrukturirano) istraživanje utjecaja lanenog ulja i firnisa na mehanička svojstva drveta, dok je sinopsis sustavnog istraživanja dostavljen GFOS-u 2017. godine, no to istraživanje ostaje za realizaciju u narednom razdoblju.

U cilju uspostave sustava za prijenos umijeća, 2017. godine na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku (GFOS) je organizirana stručna radionica za studente studija Građevinarstva,4 te je izrađeno plovilo bilo izloženo na Prijemnom centru Javne ustanove Park prirode Kopački rit u razdoblju 2017-2018. GFOS je ujedno i inicijator organizacije Sveučilišne regate čiklova5 koju je podržalo više sastavnica Sveučilišta J.J. Strossmayera, te baštinska i sportska udruženja.6

Vidljivost predmetne baštine potvrđuje 2020. godine Grad Otok, te u okviru projekta uređenja rekreacijskog centra Otočki Virovi naručuju četiri plovila za potrebe turističke ponude.7 S tom je narudžbom postavljen i uvjet certifikacije plovila kod ovlaštene institucije, Hrvatskog registra brodova, sukladno Direktivi 2013/53/ EU,8 čime je ostvarena mogućnost njihova korištenja za gospodarsku i javnu namjenu, odnosno stavljanja na europsko tržište. Upisom Društva za tradicijski ribolov u Kopačkom ritu iz Kopačeva - Bilje u registar ovlaštenih proizvođača oznake (MIC) KRR,9 te certifikacijom prvog modela čikla u skladu s europskom normom (oznaka CE)10 ostvareni su i uvjeti za zapošljavanje u ruralnom području, odnosno razvoj slabije razvijenih područja u skladu sa smjernicama EU. Taj je ekonomski aspekt ujedno i ključan preduvjet za održivo očuvanje predmetne nematerijalne baštine, čime je zaokružena cjelina radova na njezinoj zaštiti.

Slijedom navedenog, u sklopu EU projekta ARDENT - Ruralni akcelerator, ciljanom na razvoj u ruralnim područjima, u 2021. godini Ekonomskom fakultetu u Osijeku predložen je projekt pokretanja proizvodnog pogona - radionice za gradnju

4 Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek, Potvrda o održavanju studentske stručne radionice br. 4-3-2019 5 Građevinski fakultet Osijek, Inicijativa za organizaciju veslačkog natjecanja tradicijskim čiklima između različitih fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera. 6 Inicijativu su pismeno podržale: Umjetnička akademija u Osijeku, Odjel za kulturologiju Sveučilišta J.J.

Strossmayera u Osijeku, Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Studentski športski savez

Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, te Moto nautički klub Neptun Osijek - kao mogući nositelj organizacije regate. 7 Grad Otok, Narudžbenica 80-20/05, od 1. srpnja 2020. godine. 8 Direktiva 2013/53/EU Europskog parlamenta i vijeća od 20. studenoga 2013., Službeni list Europske unije 28.12.2013., L 354/90, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013L0053 (26.7.2020) 9 Ministarstvo mora prometa i infrastrukture RH, Rješenje o dodjeli jedinstvene oznake proizvođača (MIC)

Klasa UP/I-342-01/20-01/132, od 3. srpnja 2020. godine. 10 Hrvatski registar brodova, Potvrda o ispitivanju (Modul A1) sukladno Direktivi 2013/53/EU, Br. 20056869/2014030, od 15. veljače 2021. godine.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje Podunavskog čamca - čikla...

čiklova u Kopačevu, kojim bi se osim zapošljavanja u toj grani, osigurao i sustav edukacija, odnosno prijenosa predmetnog tradicijskog umijeća, te drugi učinci, razvoj turizma, proizvodnja prirodnih materijala iz održivih izvora te zaštita okoliša.

Također, u cilju daljnjeg promicanja predmetne baštine, Muzeju Slavonije u Osijeku, Gradskom muzeju Vukovar i Zavičajnom muzeju u Županji, predloženo je postavljanje izložbe na temu čikla koja bi uključivala i pokaznu radionicu gradnje, uz očekivanje da bi za izložbu bili zainteresirani i drugi muzeji u području Hrvatskog Podunavlja, Podravine, Međimurja, te u inozemstvu, u Mađarskoj, Sloveniji i Srbiji, gdje prema statistici čitanja objavljenih tematskih materijala na istraživačkim mrežama za temu postoji znatan interes.

Gradu Osijeku je za 2015. godinu, pod nazivom Osijek na Dravi, predložen projekt zaštite i očuvanja kulturne baštine kroz njezino prikupljanje, stvaranje sustava prenošenja umijeća i običaja te njezinog stavljanja u funkciju kulture, obrazovanja, sporta i turizma kao održivog oblika zaštite. Širi kontekst programa bio je i natjecanje Osijeka za europsku prijestolnicu kulture.

Posebno područje programa je zaštita materijalne i dokumentarne građe vezane uz povijest i razvitak veslačkog, motonautičkog i ribolovnog sporta u Osijeku te očuvanje umijeća gradnje tradicijskih čamaca, čiklova, kao jedne od prepoznajnica rijeke Drave, i zaštite tog umijeća kao kulturnog dobra Republike Hrvatske te mogućeg upisa na UNESCO-vu listu11. Pritom, planirane su sljedeće aktivnosti: prikupljanje i sistematizacija povijesne građe vezane uz urbanu priču o životu uz rijeku Dravu; popisivanje i prikupljanje etnološke materijalne i dokumentarne građe u vlasništvu nautičkih i ribolovnih društava i pojedinaca, te kazivanja; Uređenje izložbe – zbirke veslačkog, motonautičkog i ribolovnog sporta na Dravi u prostorima Neptun MNK Osijek; Organizacija stalne pokazne radionice (u sklopu zbirke) za izradu tradicijskih čamaca; Izrada osam tradicijskih čamaca za potrebe manifestacija, natjecanja, rekreacije i turizma; Organizacija Sveučilišne regate i drugih natjecanja tradicijskim plovilima; Izrada i ponuda turističkih programa, posjete i razgledanja Osijeka i okolice s uključenim veslanjem – spuštanjem rijekom Dravom; Uređenje priručnika za gradnju i obnovu tradicijskog čamca – čikla; Pripreme za snimanje dokumentarne emisije HTV-e, Osijek na Dravi, urbane priče o životu uz rijeku, tradicijama i navikama Osječana vezanim uz Dravu: “šetnje, čamci, ribolov, izleti, piknici, kupanje, gastronomija - mentalitet grada na rijeci (u prošlosti i sadašnjosti)”12

11 U svrhu mogućeg upisa na UNESCO-vu listu, Ministarstvu kulture RH odobreno je neograničeno korištenje autorskih djela bez naknade. 12 HRT, Uredništvo programa pučke i predajne kulture, e-pošta od 10. rujna 2013. god.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje podunavskog čamca - čikla...

Kratkoročni cilj projekta bio je provedba žurnih mjera za očuvanje kulturne baštine Grada vezane uz rijeku Dravu. Posebice nematerijalne i materijalne baštine koja se odnosi na veslački, motonautički i ribolovni sport te umijeća gradnje čamaca te njezine zaštite kao kulturnog dobra Republike Hrvatske. Također, jedan od kratkoročnih ciljeva je i osnaženje kandidature Grada Osijeka u natjecanju za titulu europske prijestolnice kulture, kroz niz kulturnih aktivnosti od kojih su najznačajnije stvaranje zbirke i izložba nautičkih sportova na Dravi, očuvanje umijeća gradnje tradicijskog čikla kroz tematske radionice i izradu priručnika (suvenira).

Kao dugoročni cilj istaknuto je očuvanje tradicijskih vrijednosti i kulture Osijeka povezane s rijekom Dravom kao jednom od važnih odrednica osječkog identiteta. Trajna i održiva zaštita dijela vrijedne nematerijalne i materijalne baštine Grada. Jačanje svijesti o potrebi očuvanja okoliša, posebice rijeke uz koju i s kojom Grad živi. Promocija Grada kao kulturnog i turističkog odredišta. Pritom, sudionici radionica za gradnju tradicijskih polovila, članovi nautičkih klubova (koji bi pri tome stekli potrebna znanja za očuvanje umijeća gradnje kao mjere zaštite nematerijalne baštine) te etnologa i drugih stručnjaka (za što je utvrđeno postojanje interesa) iz kulturnih institucija regije, definirani su kao posebne skupine korisnika.

Zaključno, uređenjem zbirke nautičkog sporta na Dravi, građani i posjetitelji Grada dobivaju novi vrijedan kulturni sadržaj, dok planirane sportske manifestacije i turistički programi vezani uz rijeku Dravu, povećavaju atraktivnost odredišta te su izravna potpora turističkom i ugostiteljskom sektoru tj. gospodarstvu Grada.

Projekt je dobio formalnu potporu Grada Osijeka, no odobrena su sredstva tek u iznosu od oko 2% od predviđenog troška, što je odgodilo realizaciju.

Slika 2: Vizualno rješenje izložbenog paviljona čikla na Gornjodravskoj obali u Osijeku.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje Podunavskog čamca - čikla...

Slijedom navedene ideje uređenja stalne izložbe i pokazne radionice gradnje čikla, Gradu Osijeku je 2019. godine dostavljeno vizualno idejno rješenje izložbenog paviljona (u obliku niza 3D animacija) - trajne izložbe na temu tradicijskog čamca, čikla, kao jednog od osječkih simbola i stoljetne poveznice Grada, ljudi i rijeke, koji bi bio smješten na Gornjodravskoj obali, šetnici uz rijeku Dravu u prostoru ispod terase Restorana Kompa.

Prijedlog izložbenog paviljona, odnosno izložbe, nastavak je promišljanja o predstavljanju i očuvanju nematerijalne baštine, umijeća, vezanih uz Dravu, te njihovog stavljanja u funkciju turizma, opisanog u projektu uređenja izložbe i pokazne radionice gradnje čikla u Moto nautičkom klubu Neptun, „Osijek na Dravi,“ kojem je Grad u 2015. godini odobrio financijsku potporu, no nisu ostvarena dovoljna financijska sredstva za realizaciju.

Pritom je iskazano uvjerenje da je aktualni prijedlog u smislu predstavljanja čikla, reprezentativniji i pristupačniji za razgledanje od ranije predlože lokacije (iako ne isključuje, već štoviše osnažuje raniji projekt, kao izložbeni postav većeg opsega i pokaznu radionicu). Štoviše, predloženo rješenje bio bi doprinos privlačnosti šetnice uz Dravu, te rješava pitanje neiskorištenog i sad zapuštenog prostora.

Predmet konkretne aktivnosti je projekt i izvedba prototipa Podunavskog tradicijskog ribarskog čamca - čikla u okviru Direktive 2013/53/EU. Cilj prilagodbe proizvoda tradicijskog umijeća europskim normama je stvaranje uvjeta za njezinu funkcionalizaciju, odnosno stavljanje u gospodarsku namjenu, kao najbolji i održivi oblik zaštite kulturnog dobra. Pritom valja imati na umu da je tradicija, kao i kultura, trajna mijena, izbor najboljih praksi i prilagodba potrebama ljudi, novim spoznajama i uvjetima življenja.

Europsko zakonodavstvo prepoznaje povijesna plovila građena prije 1950-te godine, odnosno njihove replike građene pretežno od izvornih materijala, te su izuzeta od važećih normi kad su namijenjena za osobne potrebe. No ako se grade za komercijalne svrhe i javnu namjenu podliježu certifikaciji, što podrazumijeva izradu projekta: nacrta, opisa materijala i postupka gradnje, tehničke dokumentacije, te nadzora gradnje prototipa od strane ovlaštenog (prijavljenog) tijela i konačno praktično ispitivanje stabiliteta i nepotonjivosti. Direktiva, odnosno standard ISO 12217-313 uvjetuje minimalnu dubinu korita i slobodno nadvođe, najveći dopušteni nagib pod opterećenjem, nepotonjivost plovila, te mogućnost ukrcavanja osoba u naplavljeno plovilo. To zahtijeva prilagodbe tradicijske forme koje autori nastoje svesti na najmanju moguću mjeru u cilju očuvanja vizualnog identiteta i kulturne vrijednosti.

13 Standard ISO 12217-3 : 2015, Small craft — Stability and buoyancy assessment and categorization — Part 3: Boats of hull length less than 6 m http://docs.cntd.ru/document/1200145714 (1.8.2020)

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje podunavskog čamca - čikla...

Slika 3: Ispitivanje stabiliteta i nepotonjivosti prototipa.

Rad sadrži detaljan opis plovila, označenog kao model “Marko 560” izgrađenog za javnu namjenu s podatcima koji moraju biti obuhvaćeni dokumentacijom, nacrt i tablicu izračuna težišta s težinama i težištima svih dijelova, te rezultat konačnog ispitivanja prototipa.

Navedene prilagodbe, uvažavajući zahtjev naručitelja u pogledu nosivosti, izvedene su tako da su dubina i širina korita nešto veće u odnosu na dužinu od one kod ribarskog čikla kakav se u velikim serijama izrađivao za ribare na širokom području Apatinske ribarske centrale do 1950-ih godina (te se može smatrati ‘standardom’). Pritom, ni kod ‘standardnog’ modela, omjer dužine, dubine i širine nije strogo propisan, tako da je i aktualna prilagodba u skladu s tradicijskim pristupom. Ipak, najznačajnija izvedena prilagodba korita je u pogledu zahtijevane nepotonjivosti. U tom su cilju izvedene komore ispunjene ekstrudiranim polistirenom ukupnog uzgona od 165 kg. U smislu očuvanja vizualnog identiteta plovila bilo je potrebno komore izvesti tako da ne budu upadljive i da ne utječu na oblik, te da ne oduzimaju korisni (putnički) prostor, dakle da očuvaju svrsishodnost kao temeljnu supstancu tradicijskog koncepta. Stoga je odbačen čest pristup izvedbe krmenih i pramčanih komora, kako zbog upadljivosti (utjecaja na vizualni identitet), tako i zbog nepovoljnog utjecaja vlažnih i neprozračnih prostora na trajnost drveta. Komore su tako izvedene iznad dna plovila, ispod klupa za

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje Podunavskog čamca - čikla...

sjedenje i na bokovima između rebara. Postavljanjem uzgonskih elemenata, odnosno težišta uzgona, iznad vodene linije i težišta plovila postignuta je i dodatna stabilnost naplavljenog plovila. Pritom, komore postavljene na bokove, izvan uzdužne osi plovila, onemogućuju prevrtanje korita (i poklapanje putnika) prilikom ukrcaja u naplavljeno plovilo, kao iznimno važan propisani sigurnosni čimbenik, osobito kod namjene u turizmu i rekreaciji.

U poglavlju se daje analiza mogućnosti pokretanja proizvodnje podunavskih tradicijskih drvenih čamaca - čiklova, kao osnove zapošljavanja u ruralnom području. Društvo za tradicijski ribolov iz Kopačeva i Društvo za interpretaciju baštine u turizmu iz Osijeka u 2020. godini projektirali su i izgradili prve čiklove u Hrvatskoj koji su od nadležnog tijela, Hrvatskog registra brodova, certificirani u skladu s Direktivom 2013/53/EU za gospodarsku i javnu namjenu, te s oznakom CE za EU tržište, čime su ostvaren temeljni preduvjet za pokretanje proizvodnje. Realizacijom projekta, osim izravnog zapošljavanja na poslovima gradnje čamaca, kao čimbenik zapošljavanja unapređuje se i lokalna turistička ponuda. Uz iznajmljivanje plovila i organizirano razgledanje okolnih močvarnih područja, planiran je i razvoj edukativnog turizma - radionice gradnje čikla. Radionice su i sustav prijenosa tradicijskog umijeća kao ključan čimbenik zaštite i očuvanja predmetne nematerijalne baštine, a tako i dodana kulturna vrijednost projekta. Kao dodatni benefit, gradnjom predmetnih plovila promiče se i ekologija - korištenje materijala iz lokalnih obnovljivih izvora. Pritom, korištenje materijala domaće proizvodnje također utječe na zapošljavanje. Uz preradu drvne mase do finalnog proizvoda, upotreba impregnacija na bazi ulja lana, koja se kroz predmetno istraživanje pokazala i tehnološki superiornom u odnosu na sintetičke proizvode, može biti čimbenik poticanja proizvodnje te (danas) alternativne poljoprivredne kulture koja može donijeti veći prihod po jedinici površine od konvencionalnih.

Projektni zadatak ostvaruje se nabavkom alata i materijala, opremanjem brodotesarske radionice i organizacijom proizvodnje, te edukacija (radionica) tijekom prve tri godine. Kao poslovni model postavlja se neprofitno gospodarstvo, uvažavajući javni interes u očuvanju baštine i ruralnom razvoju. Prijedlog financiranja je nepovratnim sredstvima u iznosu 1,5 mil. kn, a od toga 10% lokalna samouprava, (Općina Bilje i Županija), 20% RH, te 70% EU fondovi - uz uvažavanje vrijednosti baštine i njezina međunarodnog značaja, te europske strategije poticanja slabije razvijenih područja. Kredibilitet projekta temelji se na 8 godina istraživanja i više objavljenih znanstvenih radova, koji su rezultirali isporukom prvih certificiranih plovila, čime je model ispitan u praksi, do gotovog proizvoda. Projektom se na akciju poziva sve koji su se već pojavili kao dionici: Sveučilište, lokalna samouprava, razvojne

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje podunavskog čamca - čikla...

agencije, kulturne institucije i drugi koji imaju kapacitet kao nositelji i partneri u projektu, te kao korisnici projekta. Tijekom trajanja projekta izradilo bi se 30 čamaca, koji bi bili dati na korištenje partnerima za gospodarske, turističke i sportsko rekreacijske svrhe. Predviđeno: JUPP Kopački rit, Posjetiteljski centar na Topoljskom Dunavcu, Društvo za tradicijski ribolov u Kopačevu, te MNK Neptun Osijek za organizaciju sveučilišne regatu na Dravi, odnosno drugih sportsko rekreacijskih i turističkih događanja.

U smislu promicanja predmetne baštine u širem kontekstu, Muzeju Slavonije u Osijeku, Gradskom muzeju Vukovar i Zavičajnom muzeju u Županji, dostavljen je okvirni prijedlog projekta, radnog naslova Plovila srednjeg Podunavlja od prapovijesti do 20-og stoljeća (proizišla iz razgovora s arheologom, prof. Aleksandrom Durmanom) o tome kako bi se, u suradnji više muzeja, organizirale radionice gradnje različitih tipova povijesnih plovila s našeg područja tradicijskim postupcima, a koje bi uz istraživački karakter bile namijenjene i posjetiteljima.

Slijedom iste ideje muzejima je predložena i konkretnija mogućnosti postavljanja izložbe na temu čikla, a koja bi uz dokumente i fotografije starih čamaca (Gradski muzej Vukovar ima obilje fotodokumentacije), materijalnu građu, dijelove starih čamaca i eventualno cijeli stari čamac (kakvi se još mogu pronaći i locirani su na terenu), uključivala i noviju dokumentaciju i fotografije. Primjerice, tijeka rada na revitalizaciji gradnje i opisanoj certifikaciji tradicijskih čamaca za gospodarsku namjenu, te također pokaznu radionicu gradnje koja bi se odvijala tijekom trajanja izložbe. Tako bi posjetitelji mogli vidjeti čamac u različitim stupnjevima gradnje, a za organizirane skupine kao što su učeničke, mogle bi se izvoditi pojedine faze radova uz predavanja.

Za partnerstvo u organizaciji izložbe nedvojbeno bi bili zainteresirani i Muzej grada Iloka, Muzej grada Vinkovaca, Šumarski muzej Bošnjaci, Muzej Brodskog Posavlja i drugi. Za postavljanje izložbe bi bili nadalje zainteresirani i muzeji u Podravini i Međimurju, a bila bi vjerojatno zanimljiva i pojedinim muzejima u Republici Sloveniji (odakle nas je kontaktiralo više stručnjaka u vezi čikla), te u Republici Mađarskoj. Jednako, vjerojatno bi se ostvarila suradnja i s baštinskim institucijama u Srbiji s obzirom na više kontakata vezano za očuvanje umijeća gradnje čikla, te velikog broja čitanja objavljenog rada o očuvanju umijeća gradnje (prema statistici mreže ResearchGate) s tog područja. Naime, iako je tih plovila vjerojatno više u uporabi na području Vojvodine, za sad se ne mogu pronaći objavljena istraživanja u kojima bi bio cjelovito opisan postupak gradnje. K tome, odobrenjem izvedbenog projekta u 2020. godini i gradnjom prvih plovila s EU certifikatom (CE) zaokružena je cjelina u smislu očuvanja umijeća kao nematerijalnog kulturnog dobra, a time i zatvara logičnu cjelinu predložene izložbe.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje Podunavskog čamca - čikla...

Tehnički, gradnja jednog čamca, zavisno o veličini, umjerenim tempom u pokazne svrhe, traje oko mjesec dana, tako da se uz uvjet dužeg trajanja izložbe može sagraditi više plovila, koje bi ostale u vlasništvu muzeja odnosno lokalnih samouprava.

Za montažu čamca dužine 5 m potreban je prostor od cca 4 x 7 m u kojem se postavlja prijenosna (drvena ili metalna) konstrukcija (kako je to vidljivo na priloženoj fotografiji s Građevinskog fakulteta). Pritom, grubi se radovi (piljenje i brušenje) tijekom kojih nastaje prašina mogu izvesti u odvojenom pa i na otvorenom prostoru. Svi se radovi izvode lakim, uglavnom ručnim alatom tako da nema velikog tereta, vibracije, buke i drugih problematičnih emisija i opterećenja.

U ocjeni značaja postavljanja predložene izložbe, valja napomenuti i to da su Komiža, Betina i Rovinj na svojim lokalnim tradicijskim plovilima, falkuši, gajeti i batani sagradili brendove, te je gubitak to što do sad rad na očuvanju umijeća gradnje čikla (koji je krenuo kad i rad na betinskoj gajeti) nije dobio konkretniju podršku (osim simboličnih). Radi usporedbe, vrijedno je napomenuti da je u tijeku i projekt revitalizacije gradnje istarske pasare, Arca Adriatica, koji se izvodi kao prekogranični u partnerstvu s Italijom i koji je vrijedan više od 3 mil. eura.14

Člankom o prilagodbi čikla EU Direktivi, koji je u postupku objave, kompletiran je također i materijal za Priručnik za gradnju i održavanje tradicijskog podunavskog čamca - čikla. Uz povijesni osvrt i ranije objavljeni opis tradicijskog postupka, Priručnik će uključivati i aspekte gradnje suvremenim alatima i novim ekološki prihvatljivim materijalima, što je priređeno tijekom gradnji čamaca u svrhu istraživanja, te zaključno s postupkom certifikacije i projektom modela usklađenog s važećim zakonima. Priručnik je zamišljen kao trojezični (konceptualno po uzoru na knjigu, Sjećanja majstora brodogradnje15), hrvatsko-englesko-njemački, uz pretpostavku da bi bio zanimljiv i kao lokalni suvenir, a i za šire europsko tržište, a mogao bi se realizirati u okviru istog projekta pripreme rečene izložbe.

Opisanim je postupcima, provedenim u označenom razdoblju zatvorena cjelina revitalizacije umijeća gradnje tradicijskog podunavskog čamca čikla kao nematerijalnog kulturnog dobra, ali i kao mogućeg čimbenika u gospodarskom razvoju ruralnih područja, razvoju kulturnog turizma i zaštiti okoliša. Preduvjeti za stvarnu, trajnu i održivu zaštitu predmetnog umijeća te ostvarenje ostalih ciljeva stvoreni su prije svega provedenim i objavljenim istraživanjima u kojima je prikupljena dokumentarna građa i umijeće gradnje opisano, te su postavljeni temelji sustava za prijenos umijeća

14 RIportal, “BRAVO, EKIPA! U riječkoj Tehničkoj školi učenici izgradili pasaru; Pogledajte kako im je to uspjelo!”, 21. ožujka 2021. https://riportal.net.hr/ri-tv-bravo-ekipa-u-rijeckoj-tehnickoj-skoli-uceniciizgradili-pasaru-pogledajte-kako-im-je-to-uspjelo/ (10.10.2021.) 15 Hribar Uroš, Davide Filipas Sjećanja majstora brodogradnje, Pomorski muzej ‘Sergej Mašera’, Piran 2011.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje podunavskog čamca - čikla...

i njegova stavljanja u gospodarsku funkciju kao čimbenika održivosti. Ostvareno je rezultat djelovanja neprofitnih udruženja i pojedinaca volontera, koji nemaju kapacitet i nadležnost za konačnu realizaciju svih zacrtanih ciljeva. Kao prepreka realizaciji se pojavljuje inertnost institucija, konkretno Ministarstva kulture RH, koje od 2014. godine nije provelo predloženi postupak upisa umijeća na listu zaštićenih kulturnih dobara RH, niti se o istom očitovalo, te eventualno pozvalo predlagatelje da prijedlog dopune. Pritom, predlagatelji su u proteklom razdoblju Konzervatorskom odjelu u Osijeku dostavljali izvješća o postupcima na zaštiti umijeća, navedenim u ovom radu, a provedenim nakon podnošenja označenog prijedloga iz 2014. godine. Također, kao prepreka pojavljuje se inertnost i slab odaziv jedinica lokalne samouprave, odnosno njihovih tijela zaduženih za kulturu i razvoj turizma, u prvom redu turističkih zajednica. Iako su u prvom razdoblju, od 2012. do 2015. godine, jedinice lokalne samouprave, Osječko-baranjska županija, Grad Osijek i Općina Bilje, te njihove turističke zajednice putem pismenih podrški i skromnim novčanim sredstvima dali određeni doprinos istraživanju, te je predmetni projekt uvršten u pojedine razvojne strategije, do zaključenja ovog istraživanja, nisu provedene radnje potrebne za konačno ostvarenje zacrtanih ciljeva. Realizacijom recentno predloženih projekata, pokretanja proizvodnje i radionica za prijenos umijeća u ruralnom području, te postavljanjem muzejske izložbe, izgledno bi se prevladale navedene prepreke. Preduvjet za uspješnu realizaciju je to da bi nositelj projekta bila rečena sastavnica osječkog Sveučilišta, ili drugi dionik primjerena profila i kapaciteta, te da bi predmetna baština postavljanjem izložbe u više muzeja, napose na području Hrvatskog Podunavlja, dobila primjerenu vidljivost.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje Podunavskog čamca - čikla...

Radom su obuhvaćeni postupci na zaštiti umijeća gradnje tradicijskog ribarskog čamca Srednjeg Podunavlja poznatog pod nazivom (švapski) čikl, čikla, čiklja ili csikl, provedeni u razdoblju od 2012. do 2021. godine. Potreba za očuvanjem predmetnog umijeća uočena je 2012. godine tijekom pripreme za snimanje dokumentarne emisije o tradicijskom ribolovu na području Kopačkog rita, što potvrđuje i Ministarstvo kulture RH, odnosno Konzervatorski odjel u Osijeku. U narednom je razdoblju provedeno istraživanje na širem području nekadašnje apatinske Ribarske centrale, okvirno na potezu od Kopačkog rita do Šarengrada na desnoj, te Bačkog Monoštora i Apatina na lijevoj obali Dunava, što je objavljeno kao znanstveni rad u Zborniku Njemačke zajednice, Jahrbuch 2014. U narednom se razdoblju kao partneri u projektu zaštite pojavljuju dionici iz Mohača (Mađarska), Udruženje Podunavskih Nijemaca iz Sremske Kamenice (Srbija), te recentno i stručnjaci iz Slovenije koji provode istraživanja sličnih inačica čamaca u gornjem toku rijeke Drave, potvrđujući međunarodni interes u očuvanju predmetnog kulturnog dobra. Uz potporu više dionika, 2014. godine predmetno je umijeće predloženo za zaštitu Ministarstvu kulture RH. Od 2013. do 2017. godine izrađeno je više replika plovila u svrhu istraživanja tehnika gradnje. Izgrađena su plovila od 2013. godine izložena tijekom manifestacije Ribarski dani u Kopačevu, jedno je plovilo bilo izloženo u Muzeju Slavonije tijekom izložbe Priča o Belju 2014-2015, sudjelovala su na veslačkim regatama Motonautičkog kluba Neptun na Dravi, a 2017. kao radnja na prijenosu umijeća gradnje na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku (GFOS) je organizirana nastavna radionica za studente hidrotehnike, te je izrađeno plovilo bilo izloženo na Prijemnom centru Javne ustanove Park prirode Kopački rit u razdoblju 2017-2018. GFOS je ujedno i inicijator organizacije Sveučilišne regate čiklova koju je podržalo više sastavnica Sveučilišta J.J. Strossmayera, kulturne institucije, te sportska baštinska udruženja. Vidljivost predmetne baštine potvrđuje 2020. godine Grad Otok, te u okviru projekta uređenja rekreacijskog centra Otočki Virovi naručuju četiri plovila za potrebe turističke ponude. S tom je narudžbom postavljen i uvjet certifikacije plovila kod ovlaštene institucije, Hrvatskog registra brodova, sukladno Direktivi 2013/53/EU, čime je ostvarena mogućnost njihova korištenja za gospodarsku i javnu namjenu, odnosno stavljanja na europsko tržište. Upisom Društva za tradicijski ribolov u Kopačkom ritu iz Kopačeva - Bilje u registar ovlaštenih proizvođača oznake (MIC) KRR, te certifikacijom prvog modela čikla u skladu s europskom normom (oznaka CE) ostvareni su i uvjeti za zapošljavanje u ruralnom području, odnosno razvoj slabije razvijenih područja u skladu sa smjernicama EU. Taj je ekonomski aspekt ujedno i ključan preduvjet za održivo očuvanje predmetne nematerijalne baštine, čime je zaokružena cjelina radova na njezinoj zaštiti.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 317-330 Darko Mrkonjić: Rad na zaštiti umijeća gradnje podunavskog čamca - čikla...

Mit der Arbeit werden Verfahren zum Schutz der Fertigkeiten zum Bau des traditionellen Fischerbootes des Mitteldonaugebietes, bekannt unter dem Namen (schwäbisch) čikl, čikla, čiklja oder csikl, beschrieben, welche in der Zeitspanne von 2012 bis 2021 durchgeführt wurden. Das Bedürfnis nach Erhaltung dieser Fertigkeiten wurde 2012 bemerkt, während der Vorbereitungen zur Aufnahme der Dokumentarsendung über die traditionelle Fischerei auf dem Gebiet des Kopački rit, was auch das Kulturministerium der Republik Kroatien bzw. die Konservatorische Abteilung in Osijek bestätigt. In folgender Zeitspanne wurden Forschungen auf weiterem Gebiete der einstigen apatiner Fischerzentrale, zwischen dem Kopački rit bis Šarengrad auf dem rechten sowie von Bački Monoštor und Apatin auf dem linken Ufer der Donau durchgeführt, was als wissenschaftliche Arbeit in dem Jahrbuch der Deutschen Gemeinschaft, Jahrbuch 2014, veröffentlicht wurde. In folgender Zeitspanne erscheinen als Partner im Projekt des Schutzes Teilnehmer aus Mohacs (Ungarn), Verein der Donauschwaben aus Sremska Kamenica (Serbien), und vor kurzen auch Fachleute aus Slowenien, welche ähnliche Ausführungen von Booten im oberen Lauf der Drau erforschen, das internationale Interesse an der Erhaltung des angehenden Kulturgutes bestätigend. Mit Unterstützung mehrerer Teilnehmer wurde die betreffende Fertigkeit 2014 dem Kulturministerium der Republik Kroatien zum Schutz vorgeschlagen. Von 2013 bis 2017 wurden mehrere Repliken des Bootes zum Zwecke einer Erforschung der Bautechnik gemacht. Die gebauten Boote wurden von 2013 während der Veranstaltung Ribarski dani/Fischertage in Kopačevo ausgestellt, ein Boot wurde im Muzej Slavonije ausgestellt während der Ausstellung Priča o Belju 2014-2015/Geschichte über Belje 2014-2015, sie nahmen an den Ruderregatten des Motonautikklubs Neptun auf der Drau teil und 2017 wurde als Tätigkeit an der Übertragung der Baufertigkeit an der Bau- und Architektonischen Fakultät in Osijek (GFOS) eine Lehrwerkstatt für Studenten der Hydrotechnik veranstaltet und das gefertigte Boot wurde in dem Empfangszentrum der Öffentlichen Anstalt Naturpark Kopački rit in der Zeit von 2017-2018 ausgestellt. GFOS ist zur gleichen Zeit Anreger der Veranstaltung der Universitätsregate der čikls, die von mehreren Komponenten der Universität J.J. Strossmayer, von Kulturinstitutionen sowie Sportvereinen unterstützt wurde. Die Sichtbarkeit des angehenden Erbens bestätigt 2020 die Stadt Otok und bestellt im Rahmen des Einrichtungsprojektes des Rekreationszentrums Otočki Virovi vier Boote für den Bedarf des Touristenangebotes. Mit dieser Bestellung wurde auch die Bedingung einer Zertifizierung der Boote bei der zuständigen Behörde, dem Kroatischen Schiffsregister, gemäß Direktive 2013/53/EU gestellt, wodurch die Möglichkeit ihres Gebrauches zu wirtschaftlichen und öffentlichen Zwecken bzw. zum Erscheinen auf dem europäischen Markt geschaffen wurde. Durch Eintragung der Gesellschaft für traditionelle Fischerei im Kopački rit aus Kopačevo – Bilje in das Register der bevollmächtigten Produzenten mit Bezeichnung (MIC) KRR, sowie Zertifizierung des ersten Modelles des čikls gemäß Europanorm (Bezeichnung CE) wurden die Bedingungen zur Beschäftigung in ruralen Gebieten bzw. zur Entwicklung der schwächer entwickelten Gebieten gemäß der EU-Richtlinien geschaffen. Dieser gesellschaftliche Aspekt ist gleichzeitig auch die Schlüsselvoraussetzung zur nachhaltigen Bewahrung des angehenden nichtmateriellen Erbens, womit die Gesamtheit der Arbeiten an seinem Schutz abgerundet wird.