Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Krešimir Belošević, ing. TPH KBC Zagreb kresimirbelosevic@yahoo.co.uk UDK: 641.5(091) Prethodno priopćenje Prihvaćeno: 7.10.2021

Istraživanje povijesti vegetarijanstva u Hrvatskoj uključuje i istraživanje životopisa niza pojedinaca koji su utjecali na njegov razvoj. Jedna od njih je i Mira Seifert, osoba o kojoj će biti riječ u ovom radu. Mira je javnosti poznatija pod prezimenom Vučetić. Živjela je u više društvenih uređenja, a u svakom je osobnim angažmanom pokušavala obrazovati nove generacije u kuharskom i domaćinskom umijeću. Svoja znanja i iskustva pretočila je u više desetaka kuharskih priručnika, a više godina bila je i ravnateljica Domaćinske škole u Zagrebu.

Ključne riječi: Mira Vučetić (r. Seifert), Domaćinska škola u Zagrebu, kuharski priručnici, Domaćinski tjedan, kuharstvo

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Ovaj rad nastoji utvrditi osnovne činjenice o Miri Seifert (Vučetić) koju neki smatraju prvom damom hrvatskog kuharstva, a osobno mislim da je tijekom više desetljeća suvereno vladala „kuharskim kraljevstvom“. Istraživanje o vegetarijanstvu na hrvatskom području ugrađuje tijekom godina kamenčiće u hrvatski povijesni vegetarijanski mozaik. Jedan od takvih kamenčića je lik i djelo Mire Seifert, kuharske kraljice. Rad će biti podijeljen na više tematskih poglavlja u kojima će se analizirati njezin život, školovanje i djelovanje u obrazovnim ustanovama, prenošenje znanja o domaćinstvu i kuharstvu preko mnogih priručnika kojima je upućivala domaćice i kuharsko osoblje u tajne pripreme hrane.

Mira Seifert rodila se u Ogulinu 13. studenog 1892. kao druga kćer u obitelji njemačkog podrijetla od oca „kraljevskog inžinira“ Adolfa Seiferta i majke Darinke rođene Dežman.1 Nakon 13 dana 26. studenog 1892. godine krstio ju je podarhiđakon Ante Perković, ogulinski župnik, a kumovi su joj bili ujak Milivoj i teta Blandina Dežman. Na krštenju djevojčica je dobila četiri imena: Mira, Vera, Olga i Zdenka.2

Slika 1. Preslika Matice krštenih rimokatoličke župe sv. Križa, Ogulin za godine 1878. – 1895. (upis pod rednim brojem 249.)

Imala je stariju sestru Ellu (1888.), te mlađe: brata Vladimira (1902.) i sestru Ljerku (1911.).3

1 Članovi obitelji Seifert su otac Adolf, kraljevski građevinski savjetnik u mirovini (18. lipanj 1857. – 21. svibanj 1942.), majka Darinka r. Dežman (3. prosinca 1866. – 23. kolovoz 1937.), sestra Ella ( 24. kolovoza 1888. – 30. srpnja 1967.). Više vidi na https://hr.billiongraves.international/grave/Adolf-Seifert/12876520?referrer=myh eritage (Pristupljeno 30. 8. 2021.). Članovi obitelji pokopani su na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu, vidi na https://www.gradskagroblja.hr/trazilica-pokojnika/15 (Pristupljeno 30. 8. 2021.) 2 Podaci o rođenju i krštenju Mire Seifert mogu se iščitati iz Matice krštenih rimokatoličke župe sv. Križa,

Ogulin za godine 1878. – 1895. pod rednim brojem 249. Ova Matica čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Ujak i krsni kum male Mire bio je Milivoj Dežman (Zagreb 30. kolovoz 1873. – 24. lipanj 1940.), hrvatski liječnik i književnik. Više vidi na https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=14929 (Pristupljeno 23. 8. 2021.) 3 Ostali podaci o obitelji Seifert dostupni su na Internet stranici https://www.geni.com/ koja se bavi istraživanjem genealogije. Više vidi na https://www.geni.com/people/Ella-Seifert/6000000138105600865,

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Osnovnu školu završila je u Ogulinu, te nastavlja školovanje u zagrebačkom Ženskom liceju. Ovdje je završila i položila ispite za učiteljicu osnovnih škola 1910. godine.4 Na završnom ispitu Mira Seifert postigla je slijedeće ocjene: veoma dobar (higijena, kućanstvo, metodika s praktičnim vježbama, nauk vjere, pjevanje, prirodopis, ženski ručni rad); dobar (jezici: francuski, hrvatski ili srpski, njemački, fizika, gimnastika, krasopis, pedagogija, risanje, svjetska književnost); dovoljan (matematika, povjesnica, zemljopis).

U tada izdanoj svjedodžbi na kraju stoji: „Budući da je time ispitanica zakonitim zahtjevima zadovoljila to joj se izdaje svjedodžba o zaključnom ispitu, kojom se proglašuje sposobnom, da obnaša službu privremene učiteljice na nižim pučkim školama.“5

Sljedeće godine Mira Seifert upisuje Školu za praktična zanimanja u Zagrebu, uža specijalnost učiteljica kućanske struke. Ravnateljica Škole za praktična ženska zvanja Milka Pogačić u dopisu od 1. rujna 1927. opisuje tijek Mirinog školovanja.6 Ovim dopisom ona između ostalog potvrđuje Miri da je god. 1910./11., nakon položenog zaključnog ispita na ženskom liceju u Zagrebu, na školi za praktična ženska zvanja s odličnim uspjehom završila tečaj za privatne činovnice i putujuće učiteljice, te da je odmah potom poslana voditi ambulantne kućanske tečajeve u Kostajnici i Koprivnici. Nadalje joj ravnateljica Pogačić piše „Radi Vašega osobito uspješnoga rada i pedagoške spreme…povjereno Vam je god. 1913/14 vodstvo tečaja za privatne činovnice i putujuće učiteljice kućanstva. Milo mi je, što Vam i danas, kao bivša ravnateljica škole za praktična ženska zvanja, mogu izreći svoje potpuno priznanje i hvalu za razumijevanje svojih dužnosti, koje je ta škola imala buditi i učvršćivati, za

https://www.geni.com/people/Vladimir-Seifert/6000000138105306953, https://www.geni.com/people/Ljerka-

Seifert/6000000138105022036 (Pristupljeno 30. 8. 2021.) 4 Zaključni ispit učenica Mira Seifert položila je pred stručnim povjerenstvom u Privremenom zemaljskom

Ženskom liceju u Zagrebu. Članovi povjerenstva na ispitu 24. lipnja 1910. godine bili su: dr. Gjuro Körbler, kraljevski povjerenik ispita, dr. Ivan Hoić, upravitelj Ženskog liceja, dr. Milica Bogdanović (nadstojnica

VIII. razreda) za povijest, zemljopis i svjetsku književnost, Velimir Hržić za prirodopis, Marija Jambrišak za metodiku i praktične vježbe, Štefa Iskra za francuski jezik, Božić za hrvatski jezik, Mara Ettinger za risanje, dr.

Mirko Dovranić za nauk vjere, Rudolf Šega za matematiku, dr. Jure Turić za pedagogiju, Ernest Kramberger za njemački jezik i Mile Cindrić za fiziku. Dio povjerenstva bili su Mirini profesori na Ženskom liceju. Popis profesora Ženskog liceja nalazi se u Izvještaju Privremenoga zemaljskog Ženskog liceja i s njom spojene vježbaonice u Zagrebu na koncu školske godine 1909. – 1910., Zagreb, 1910., str. 35 – 39. Prijepis Svjedodžbe o zaključnom ispitu za ispitanicu Miru Seifert nalazi se u personalnom dosjeu koji je sačuvan u arhivskom fondu HR – DAZG – 1088 Državna stručna kućanska škola, serija 6, dosje Mira Vučetić. 5 Više vidi u arhivskom fondu HR – DAZG – 1088 Državna stručna kućanska škola, serija 6, dosje Mira

Vučetić, prijepis Svjedodžbe o zaključnom ispitu. 6 O Milki Pogačić, hrvatskoj učiteljici i književnici (Zagreb, 10. veljače 1860. – 11. travnja 1936.) više vidi na https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48984 (Pristupljeno 23. 8. 2021.) i u tekstu Štefke Batinić „Ljubav i rad – Milka Pogačić (1860. – 1936.)“, https://blog.hsmuzej.hr/2020/09/15/ljubav-i-rad-milkapogacic-1860-1936/ (Pristupljeno 23. 8. 2021.)

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Vaš svagda uzoran rad i pedagoško lijep postupak s Vašim učenicama, kojim ste bili na čast i korist škole, a veliku pomoć ravnateljstva.“7

Nakon završetka školovanja Mira je sudjelovala u Hrvatskim ambulantnim kućanskim tečajevima, koji su uvedeni naredbom kraljevskog povjerenika Slavka pl. Cuvaja8 od 20. kolovoza 1912. br. 20.307. O ovim tečajevima je nakon godinu dana rada u Jutarnjem listu od 13. kolovoza 1913. godine javnosti predočen skraćeni Izvještaj. Tekst pod naslovom „Kućanske škole za seljačke kćeri“ donosi podatke da su održana tri tečaja na selu i tri tečaja u gradu što je pokazatelj „da se osjeća potreba naobrazbe djevojaka u kućanstvu jednako na selu kao i u gradu.“ Nadalje se u ovom tekstu, između ostalog, piše „da su učiteljice Mira Seifert i Augusta Večerkova opravdale nade, koje je visoka kr. zemaljska vlada i ovo ravnateljstvo u nje polagalo izašiljući ih domovinom kao vjesnice one jednostavne i stare istine, da je obitelj temelj narodne i državne sreće, a žena u njoj svećenica krieposti, ideala i patriotizma, čuvarica blagostanja i poštenja.“9

Uz provedbu ambulantnih tečajeva Zemaljska vlada imenovala ju je 19. listopada 1912. godine učiteljicom, te je dekretom dodijeljena Višoj djevojačkoj školi, smjera kućanskoga. Ovoj školi pripojena je ovih godina i Škola za praktična ženska zvanja u Zagrebu (koju je osnovala i godinama njome upravljala poznata kulturna djelatnica i književnica Milka Pogačić). Mira Seifert učlanila se u Udrugu hrvatskih učiteljica nedugo nakon imenovanja učiteljicom, te je uz mnoge školske obaveze vodila administrativne poslove u Dječjem domu u Kukuljevićevoj ulici. Njeno organizacijsko umijeće prepoznato je odmah na početku profesionalnog djelovanja, te je od ravnateljice Pogačić dobila zadatak da sastavi Nastavni plan i program za kućanske predmete za sve razrede Više djevojačke škole te za Školu za praktična ženska zvanja.10

Sljedeće godine Mira se udaje za Jurja pl. Vučetića, ali Zemaljska vlada dozvoljava joj da i dalje radi unatoč tadašnjem zakonskom okviru u kojem učiteljice kada se udaju trebaju prestati s radom. Brak je trajao samo četiri godine i završio je razvodom. U braku je rodila troje djece, od kojih je odraslu dob doživio sin Fedor. Fedorovog sina Ivu kasnije je odgojila Mira.11

7 Više vidi u arhivskom fondu HR – DAZG – 1088 Državna stručna kućanska škola, serija 6, dosje Mira

Vučetić, prijepis dopisa Milke Pogačić, ravnateljice škole za praktična ženska zvanja u mirovini, Miri Vučetić rodj. Sajfert, učiteljici osnovnih škola i kućanstva, pridodjeljenoj Udruzi hrvatskih učiteljica u Pušći od 1. rujna 1927. u Zagrebu. 8 O Slavku Cuvaju više vidi u leksikografskoj odrednici Mirjane Gross objavljenoj u Hrvatskom biografskom leksikonu https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3811 (Pristupljeno 25. 8. 2021.) 9 N. N., „Kućanske škole za seljačke kćeri“, Jutarnji list, Zagreb, 2, 17. kolovoza 1913., br. 442, str. 3. Učiteljice

Mira Seifert i Augusta Večerkova obučavale su polaznice kućanskih tečajeva. 10 Više vidi u arhivskom fondu HR – DAZG – 1088 Državna stručna kućanska škola, serija 6, dosje Mira

Vučetić, Službenički list. 11 Obiteljske prilike Mire Vučetić opisuje Željka Godeč u tekstu „Nevjerojatan život Mire Vučetić, autorice najvažnije hrvatske kuharice“. Tekst je dostupan na https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/price/nevjerojatan-

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Zbog ratnih prilika prekinut je normalni školski rad, ali je Mira s apsolventicama Škole sudjelovala u kuhanju obroka za ranjenike smještene u Bolnici Crvenog križa u Zagrebu. Vrijedne ruke pripremale su ujesen 1914. dnevno 2000 obroka od čega 300 dijetalnih jela.12

Godine 1919. Mira postaje pravom učiteljicom i dodijeljena je Zemaljskoj višoj djevojačkoj školi smjera kućanskoga u Zagrebu.13 Poslije Prvog svjetskog rata Mira upravlja zapuštenim dobrom Pušća. Ovo imanje baruna Raucha preuzela je Jugoslavenska banka u Zagrebu koja ga daje Udruzi hrvatskih učiteljica. Ova Udruga ondje osniva Kućansku školu za seoske djevojke.

Povratkom u Zagreb Mira se pridružuje „Gospojinskom odboru Zagrebačke domaćinske škole“ kojeg je osnovala Berta Heinzel.14 Nakon toga Mira postaje i ravnateljicom Zagrebačke domaćinske škole u Demetrovoj ulici u Zagrebu, u palači Balbi, koja je započela s radom 1928. godine.15

zivot-mire-vucetic-autorice-najvaznije-hrvatske-kuharice-3538772 (Pristupljeno 23. 9. 2021.); vidi i: HR – DAZG – 1088 Državna stručna kućanska škola, serija 6, dosje Mira Vučetić, Službenički list. 12 Zk., „U kuhinji Crvenog križa“, Novosti, Zagreb, 8, 01. listopada 1914., br. 267, str. 4, 5. U ovom tekstu opisan je jedan radni dan u kuhinji Crvenog križa. Radni dan započinje u 8 sati navečer kada u zgradu Obrtne škole, u kojoj se nalazi Bolnica Crvenog križa ulaze požrtvovne kućanice. „Već ih čeka jestvenik za sutradan, te odredjene količine živeža za opskrbu ono 250 – 300 osoba, koje su im na skrbi. Nije to lagan posao za toliko ljudi kuhati, peći, a sve si same priredjuju. Do 1 – 2 sata u noći, a katkada i do 4 u jutro priredjuju razni živež, pristavljaju u lonce od 50 – 70 lit. sadržaja, u to već sviće i treba prirediti doručak, kavu ili čokoladu, koji se u 6 sati dijeli ranjenim časnicima i vojnicima. Sad treba kuhati objed – juha, govedina, pečeno meso, varivo i kolači. A tek kvantum tih jela. Juhe 100 – 150 litara po 70 kg. mesa, šmarn od 15 kg. krupice, po 2500 valjušaka od šljiva. Sve to prirede, kuhaju, sole, mjese i peku same gospodje i gospodjice.“ Ručak se poslužuje u 11 h i 30 min, a potom se priređuje večera koja se dijelila u 18 h. U daljnjem tekstu spominju se „…marljive kućanice „Crvenog križa“…Adela Kaiser, N. Bertani, Ema Matijašić, Ivka Radičević, Irena Pajas,

Mira Vučetić, Melanija Rossik, A. Večernikova, Mara Grafius, I. Hoffmann, Zlata Landrok, Ivka Pogačić,

Micika Čanaki, Herica Nišler, Paula Jančo, Marija Knežić, Ksanda Hruby i Zorka Rudlić. Hvala im u ime onih za koje se žrtvuju.“ 13 Više vidi u Službeni glasnik Kr. Hrv. – Slav. Zemaljske vlade, Povjereništva za prosvjetu i vjere, godina 1919.,

Zagreb, 1919., 55. 14 Berta Heinzel, r. Pick (Prag, 1881. – Zagreb, 12. svibanj 1969.), supruga zagrebačkog gradonačelnika

Vjekoslava, godinama je radila na socijalnom polju te je 1927. godine predložila osnivanje „…instituta za praktičnu izobrazbu, kojom bi naša mladež osposobljena bila za vrijedne domaćice, žene i majke.“ O počecima Zagrebačke domaćinske škole više vidi u izvještaju Zagrebačka domaćinska škola 1928. – 1931.,

Zagreb, 1931. (?). Leksikografska odrednica „Heinzel, Berta“ dostupna je u Židovskom biografskom leksikonu koji je dostupan na https://zbl.lzmk.hr/?p=275 (Pristupljeno 30. 8. 2021.) 15 (Vučetić, Mira ?), Zagrebačka domaćinska škola, Demetrova ulica 11, Zagreb, (1929.?), u ovoj knjižici opisana je Zagrebačka domaćinska škola s internatom. Knjižica započinje riječima „Svrha Zagrebačke Domaćinske škole jest, da se učenice upute u sve kućne vještine te da ih praktično znadu primjenjivati na svoj dom i porodicu. Osim toga pruža priliku da se osposobe za samostalne voditeljice kućanstva tako, da to bude djevojkama novo zvanje, novo vrelo privrede.“

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Slika 2. i 3. Mira Vučetić kao ravnateljica Zagrebačke Domaćinske škole (izvor: Obitelj. Časopis za hrvatsku porodicu, br.78, 15. veljače 1938) i Mirin potpis (iz Zapisnika 3. redovne sjednice dobrotvornog odbora „Kola domaćica“, 25. travnja 1938.)

Zagrebačka domaćinska škola otvorena je 1. veljače 1928. godine na temelju odobrenja Ministarstva Prosvjete od 9. studenog 1927. godine br. 76 796 „na temelju naučne osnove, koja je molbi bila priložena.“16

Slika 4. Učenice Domaćinske škole (Obitelj. Časopis za hrvatsku porodicu, br.78, 15. veljače 1938)

Tijekom Drugog svjetskog rata Mira radi kao upraviteljica Stručne kućanske škole u Tvrtkovoj ulici 5. Tekstove o ženskim stručnim školama objavljuje u Stručnom glasniku Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu, kasnije Stručnom glasniku Glavnog ravnateljstva za obrt, veleobrt i trgovinu Ministarstva narodnog gospodarstva.17

16 Zagrebačka domaćinska škola 1928. – 1931., 20. 17 Više vidi u: Vučetić, Mira (upraviteljica Državne stručne kućanske škole u Zagrebu), „Kako bi sve ženske škole mogle pripraviti mladež za život?“, Stručni glasnik Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu, Zagreb, 1941., god. 2, str. 353 – 355, 376, 379. Vidi i Vučetić, Mira (školski nadzornik stručnih i kućanskih škola),

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

U novoj državi završava u zatvoru zbog prijave svoje nasljednice na mjestu upraviteljice Državne stručne kućanske škole. Moguće je da ju je ona prijavila, jer je nova uprava htjela, i uspjela, promijeniti program i naziv u Učiteljsku domaćinsko - poljoprivrednu školu i Školu za domaćice te nije željela da ju Mira u tome ometa. Ipak, Mira nije dugo ostala u zatvoru, već je puštena nakon dva tjedna. Nakon izlaska iz zatvora Miru postavljaju za referenta u Odjelu za stručno školstvo iz kojeg po vlastitom zahtjevu početkom 1946. godine odlazi u mirovinu.18 U mirovini Mira ne miruje, već surađuje u pisanju raznih knjiga, dopunjuje svoje ranije objavljene priručnike i piše nove kuharice.19

Godine 1930. osniva se Kolo domaćica, prosvjetni i dobrotvorni odbor, koji je trebao osigurati poslovanje Domaćinske škole. Konstitucijska sjednica održana je 1. travnja 1930. godine na kojoj je izabrana uprava odbora u sastavu: protektorica Tinka Šilović, predsjednica Berta Heinzl, tajnica Mira Vučetić, blagajnica Adela Rado te odbornice Milka Pogačić, Stanka Matić, Tilda pl. Deutch, Vilma Miler, Gizela Kon, Mihela Hofiller, a u odboru za reviziju Mica Shauff i Draga Gvozdanović.20 Na Drugoj sjednici u odbor je izabrana i Marija Jurić Zagorka, književnica i urednica časopisa Ženski list.21 Domaćinsku školu krajem siječnja 1931. godine posjetila je kraljica Jugoslavije Marija. Ona je razgledala školu i vidjela učenice kod rada u kuhinji, pače je okušala i hranu priređenu po učenicama i zahvalila se riječima: „jako je dobro bilo“. Nakon kraljičinog posjeta Kolo domaćica je dobilo dar u iznosu od 5000 din koje je uložilo na knjižicu pod imenom „Marija“. Kamate su svake godine trebale poslužiti za nagrađivanje najdarovitije i najsiromašnije učenice.22

„Stručne škole za ženska zvanja“, Stručni glasnik Glavnog ravnateljstva za obrt, veleobrt i trgovinu Ministarstva narodnog gospodarstva, Zagreb, 1942., god. 3, br. 3 – 4, str. 5 – 10, 109 – 110, 113 - 114. 18 Više vidi na https://belizagrebgrad.com.hr/mira-vucetic-znala-je-na-svoj-poseban-nacin-poducavati-buducedomacice/ (Pristupljeno 9. 9. 2021.) 19 Jedna od knjiga u kojima je Mira surađivala je Leksikon svakodnevnog života autora Silvia Ružića, koji je tiskan 1962. godine u Zagrebu. 20 Kolo domaćica kao prosvjetni i dobrotvorni odbor nastao je na inicijativu Mire Vučetić. Pravila Kola domaćica potvrdila je Kraljevska banska uprava 8. travnja 1930., dopisom br. 42981 – II. Više vidi u Zagrebačka domaćinska škola 1928. – 1931., 12 - 17 21 Hrvatska književnica i novinarka Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujak 1873. – Zagreb, 29. studeni 1957.) pisala je povijesne romane, uređivala je časopise Ženski list i Hrvatica. Više vidi u leksikografskoj odrednici Brune Kragića, „Jurić, Marija (Zagorka)“ u Hrvatskom biografskom leksikonu, sv. 6 (I – Kal), Trpimir Macan, gl. ur., Zagreb, 2005., 609 – 612. 22 Kraljica Marija Karađorđević r. Marie von Hohenzollern - Sigmaringen (Gota 9. siječanj 1900. – London 22. lipanj 1961.) bila je supruga kralja Jugoslavije Aleksandra. O kraljici Mariji više vidi na https://sr.wikipedia.org/ srel/%D0%9C%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%9A%D0%B0%D1%80%D0%B0%

D1%92%D0%BE%D1%80%D1%92%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B (Pristupljeno 30. 8. 2021.) O posjetu kraljice Marije Domaćinskoj školi vidi u Zagrebačka domaćinska škola 1928. – 1931., 15.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Rezultati školovanja u Zagrebačkoj domaćinskoj školi bili su prikazivani tijekom više Domaćinskih tjedana. Na njima je Kolo domaćica sa svojom predsjednicom Mirom nastojalo javnosti približiti rezultate rada Domaćinske škole, ali i predavanjima i natjecanjima u kuhanju zainteresirati mnoge za vrlo bitan problem prehrane. Neki detalji o ovakvom prezentiranju domaćinske struke mogu se iščitati iz dnevnog tiska onog doba, ali i iz arhivske građe koja se čuva u institucijama i privatnim zbirkama. Tako mi je svojevremeno ponuđena za otkup Knjiga zapisnika „Kola domaćica“ „sekcije od srca k srcu“ god. 1938. – 1939. – 1940.23 Iz ove knjige doznajemo mnoge korisne podatke na koje se referira i časopis Naš dom koji je izlazio tijekom 1938. - 39. godine.24

Prvi Domaćinski tjedan održavao se od 30. siječnja do 5. veljače 1938. godine u Zagrebu, da bi pokazao rezultate desetogodišnjeg rada zagrebačke Domaćinske škole. Časopis Obitelj donosi Izvještaj s ovog tjedna ističući natjecanje u kuhanju, razna predavanja, ali donosi i fotografije svih prostorija u kojima je priređen svadbeni stol, ponuđena razna jela, te pripremljena tombola. Sadržaj Domaćinskog tjedna podijeljen je u više priredbi: 30. siječnja – svečana akademija i kulinarska izložba, 2. veljače svečana služba Božja nadbiskupa dra Alojzija Stepinca, 4. veljače kazališna predstava operete „Đak prosjak“, svakog dana natjecanja: u kuhanju u Pučkom Sveučilištu, u krpanju u Domaćinskoj školi, stručna predavanja, javno obučavanje u kuhanju, šivanju, krpanju, glačanju, pravljenju strunjača i popluna, čišćenju cipela. Tijekom Domaćinskog tjedna održana je i Izložba domaćinskih potrepština, u zagrebačkim kinima prikazivao se kulturni film „Jedan dan u Domaćinskoj školi“ prije svake predstave, a organizirana su i predavanja za žensku mladež i radničke žene.25

Tijekom Domaćinskog tjedna održano je kuharsko natjecanje međunarodnog karaktera, a kuhale su seljanke i građanke, akademski obrazovane žene, mlade učenice Domaćinske škole, i iskusne voditeljice raznih menzi i velikih kuhinja iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Predsjednica bečkog „Hausfraubunda“ Sidonija Gephardt „koja je i sama uz ostale domaćice iz inozemstva sudjelovala kod priredaba

23 Knjigu zapisnika Kolo domaćica - sekcija od srca k srcu god. 1938. – 1939. – 1940. nabavio sam na Sajmu antikviteta, umjetnina i starina na Britanskom trgu u Zagrebu jedne nedjelje 2018. godine. Prva redovna sjednica dobrotvornog odbora Kola Domaćica u Zagrebu održana je 28. veljače 1938. godine pod predsjedanjem banice Nade Ružić (Slavonski Brod, 31. siječanj 1893. – Rijeka, 2. siječanj 1964.), a posljednja 19. redovna sjednica bila je 24. ožujka 1941. godine pod predsjedanjem Mire Vučetić. 24 Časopis Naš dom izlazio je tijekom 1938. i 1939. godine u Zagrebu pod uredništvom Mire Vučetić. Časopis donosi razne vijesti i tekstove vezane uz hranu, domaćinske tjedne, reklame i fotografije. Travanjski broj iz 1938. godine na stranicama 6 i 7 donosi vijest „Od srca k srcu…“ kojom se obavještava javnost da je „Kolo domaćica u Zagrebu proširilo je svoj dobrotvorni rad i osnovalo sekciju, koja radi pod geslom „od srca k srcu“.

Na čelu ove sekcije stoji gdja banica Nada Ružić, pa u zajednici sa gospođama, kojima je ta akcija na srcu, želi, da pomaže intelektualcima, koji su bez svoje krivnje zapali u teške materijalne prilike. Žena, kao čuvarica doma treba u svom srcu da nosi ljubav, da goji požrtvovnost i pouzdanje u Boga, jer ljubav, žrtva i pouzdanje je most preko kojega se prelazi od srca k srcu, to je snaga i mač…“. 25 Tekst „Domaćinski tjedan u Zagrebu“, objavljen je u časopisu Obitelj, Ilustrovanom tjedniku za hrvatsku porodicu, Zagreb, 1938., god 10, br. 5 – 6, str. 67.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

u Domaćinskom Tjednu, zadivljena spremom i spretnošću hrvatskih domaćica, čestita im i poziva ih na međunarodna natjecanja u Beču i Londonu.“ 26

Na završnoj svečanosti u Glazbenom zavodu uz prigodne govore, lutriju i glazbene brojeve otpjevana je za ovu prigodu skladana himna kompozitora Nikole Fallera27 „Od srca k srcu“. Himnu su otpjevale pitomice Domaćinske škole na svečanom otvorenju Domaćinskog tjedna.28 Ovu manifestaciju je posjetio i dr. Ivo Hengster29 , predsjednik Vegetarskog društva u Zagrebu. Uz čestitke na organizaciji gđi Heinzl i direktorici Miri Vučetić, dr. Hengster uputio je molbu da se vegetarizam u školi tumači „u duhu načela racionalne ishrane po Dr-u Bircher-Benneru.“30 Švicarski liječnik i nutricionist Maximilian Oskar Bircher - Benner (Aarau, 22. kolovoz 1867. – Zürich, 24. siječanj 1939.) popularizirao je sirovu hranu i vegetarijanstvo. U prehranu je uveo žitne pahuljice s voćem – Müsli.31

Sljedeći domaćinski tjedan održan je od 19. do 28. veljače 1939. godine. Sudjelovale su učesnice iz: Njemačke, Čehoslovačke, Mađarske, Italije, Francuske, Turske, Bugarske, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Dalmacije i Hrvatske. Program ovog Domaćinskog tjedna sastojao se u: internacionalnom nagradnom natjecanju u kuhanju od 20. do 26. veljače, oglednom kuhanju od 19. do 25. veljače, Internacionalnoj kulinarskoj izložbi 27. veljače te završnoj svečanosti na kojoj su nagrađivane natjecateljice Domaćinskog

26 Sljedeći broj Obitelji donosi razne tekstove uz Domaćinski tjedan. U tekstu „Iza Domaćinskog tjedna“,

Obitelj, Ilustrovani tjednik za hrvatsku porodicu, Zagreb, 1938., god 10, br. 7 – 8, str. 91 opisan je rad

Domaćinske škole s pet glavnih tečajeva: za domaćice, za učiteljice domaćinstva, za upraviteljice pensiona, kućne pomoćnice, za dijetne asistentice i nadstojnice dijetalnih kuhinja. Isti broj na duplerici donosi slikovni prilog vezan za desetgodišnji rad zagrebačke Domaćinske škole. Uz slikovni prilog koji odgovara na pitanje „Koliko se probavlja koje jelo?“ tiskan je i tekst I. M., „Natjecanje u kuhanju“. U ovom tekstu opisano je kuharsko natjecanje „…Iza dugačkog stola bilo je montirano šest plinskih štednjaka. Sve su natjecateljice imale bijelu pregaču i kapu, a svaka je bila označena brojem. Njihov je rad bio oteščan time, što je svaka imala samo mali prostor na stolu, a i na tom malom prostoru morala je držati urednost i čistoću. Čim je koja svršila posao na štednjaku, prijavila se ocjenjivačkom odboru, koji je ustanovio, u koliko je minuta dovršen objed i koliko je potrošeno plina.“ 27 Hrvatski kompozitor Nikola Faller (Ivanec kod Varaždina, 22. travnja 1862. – Zagreb, 28. veljače 1938.) napisao je mnoge komorne, zborske i crkvene kompozicije. O Nikoli Falleru više vidi u leksikografskoj odrednici Nade Bezić, „Faller, Nikola“ u Hrvatskom biografskom leksikonu, sv. 4 (E – Gm), Trpimir Macan, gl. ur.Zagreb, 1998., 124 – 125. Opširniju biografiju Nikole Fallera napisao je 1938. godine povjesničar glazbe

Antun Goglia u časopisu Sv. Cecilija, Smotra za crkvenu glazbu s glazbenim prilogom. Glasilo Cecilijina društva u Zagrebu, Zagreb, god. 32, sv. 2, str. 40 – 43, sv. 3, str. 65 – 72, sv. 4, str. 97 – 101. 28 Himna „Od srca k srcu“ posljednja je kompozicija Nikole Fallera. 29 Uloga dr. Ive Hengstera u organizaciji vegetarijanstva obrađena je u tekstu Krešimir Belošević, „Dr. Ivo

Hengster - predsjednik Hrvatskog vegetarskog društva u Zagrebu i razvoj vegetarijanstva u Hrvatskoj“,

VDG Jahrbuch, 16, Osijek, 2009., str. 89-102 30 Dr. Ivo Hengster prisustvovao je svečanoj matineji društva Kolo Domaćica 30. siječnja 1938. godine u

Hrvatskom glazbenom zavodu i posjetio je kulinarsku izložbu. Ovaj posjet opisan je u arhivskom fondu

HR – DAZG - 792 Hrvatsko vegetarsko društvo koji je sačuvan u Državnom arhivu u Zagrebu, serija 1, Zapisnici sjednica tijela uprave, 1928. / 1947., knjiga 3, Zapisnik sjednica upravnog odbora i glavnih godišnjih skupština 1938- 1947., 10. odborska sjednica 1. veljače 1938. godine. 31 Više vidi u enciklopedijskoj odrednici „Bircher – Benner, Maximilian Oskar“, Deutsche biographische

Enzyklopädie, sv. 1 (Aachen – Braniβ), K G Saur, München 2005., 672.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

tjedna 28. veljače.32 Uz već tradicionalno međunarodno natjecanje u kuhanju održana su različita predavanja. Predavanje učiteljice Marije Rakele pratile su domaćice s naročitim interesom, jer manje-više ima svaka domaćica nekoga u obitelji, koji treba dijetalnu hranu.33 Jedno predavanje održala je i Mira Vučetić koja je tijekom 3 sata komentirala kuhanje natjecatelja i tumačila ispravne postupke koje je trebalo primijeniti. Iako je predavanje dugo trajalo pobudilo je velik interes. Ravnateljica Domaćinske škole Mira Vučetić predavala je zadnji dan Domaćinskog tjedna i „o racionalizaciji u kućnom gospodarenju, pa je obuhvatila sve dužnosti domaćica i pokazala kako se za domaćinstvo mora domaćica pripraviti i osposobiti baš tako, kao i svaki obrtnik za svoj zanat, ako se hoće dovinuti do majstora u svakom djelovanju.“34 Završna svečanost ovog tjedna održana je u „historijskim Gradskim dvorima na koju su pretsjednik gradske općine g. dr. Teodor Peičić i gospodja Anče Peičić pozvali sve natjecateljice, da im gdja Peičić u prisutnosti uzvanika podijeli zaslužene nagrade.“35

Treći veliki Domaćinski tjedan održao se pod pokroviteljstvom „hrvatskoga Metropolite preuzvišenog gospodina dr. Alojzija Stepinca“36 od 7. do 15. svibnja 1940. godine.37

Predavanja su bila religiozne, socijalne, prehrambene tematike, ali su doprinos dali i arhitekti Stjepan Planić i Pavao Ungar s predavanjima o ulozi domaćice u suvremenom stanovanju, te o kućnom vrtu. Naglasak na Trećem domaćinskom tjednu svakako je bio na ispravnoj ishrani kao temelju za zdravstveni napredak obitelji. Tiskani letak sadrži program Domaćinskog tjedna, a ogledno kuhanje popraćeno je predavanjima o dijetnom kuhanju u dvorani Domaćinske škole.38 Ogledno kuhanje

32 N. N., „Domaćinski tjedan“, Naš dom, 2, Zagreb, 1939., br. 2, str. 21. 33 Dijetalna prehrana bitna je u liječenju bolesnika, pa je ova predavačica „… govorila o ispravnom priređivanju čaja, kakao – a, o priredbi slatkih i slanih varenaca, te o sastavljanju jestvenika za sve tri vrsti općenito bolesničke hrane.“ Više vidi u N. N., Domaćinski tjedan u Zagrebu, Naš dom, Zagreb, 1939., god. 2, br. 3, str. 6 34 Treći broj Našeg doma, Zagreb, 1939., god. 2, br. 3 sadrži više ilustriranih tekstova vezanih uz Drugi domaćinski tjedan. Predavanje Mire Vučetić opisano je u tekstu N. N., „Domaćinski tjedan u Zagrebu“, Naš dom, Zagreb, 1939., god. 2, br. 3, str. 6 - 7 35 Više vidi u N. N., „Domaćinski tjedan u Zagrebu“, Naš dom, Zagreb, 1939., god. 2, br. 3, str. 1 36 Životopis zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. - Krašić, 10. veljače 1960.) vidi na http://stepinac.zg-nadbiskupija.hr/hr/o-stepincu/zivotopis/100 (Pristupljeno 2. 9. 2021.) 37 Pripreme za treći Domaćinski tjedan započele su nekoliko mjesecu unaprijed, pa su na 15. redovitoj sjednici odbora „kola domaćica“, sekcije od srca k srcu održane 15. ožujka 1940. godine članice izvještene o prihvaćanju pokroviteljstva nadbiskupa Stepinca „...uz napomenu dali nam neće njegovo pokroviteljstvo „škoditi“. Sljedeća 16. redovita sjednica odbora bila je 5. travnja 1940. godine kada su bile prisutne i Vlasta Šubašić, banica Hrvatske, te Josipa Maček, supruga dr. Vladka Mačeka. Predviđeno je da će na ovom tjednu sudjelovati: domaćice iz

Delnica, Tuzle, Sarajeva i Zagreba, zagrebačka gospoda, akademski obrazovane domaćice. Razrađen je cjenik za ulaznice za natjecanja i predavanja. Predviđeno je bilo: 5 din dnevno za natjecanje u kuhanju, ogledno kuhanje (dijetni tečaj) 10 din dnevno, predavanja u Pučkom sveučilištu 3 din dnevno. 38 Tiskani letak u ime Kola domaćica, potpisala je predsjednica Mira Vučetić. Program je započeo otvorenjem

Domaćinskoga tjedna uvodnim predavanjem Mire Vučetić u Franjevačkoj dvorani na Kaptolu 9 dana 7. travnja 1940. godine u 11 sati, a poslije toga je dr. Vjekoslav Wagner predavao na temu „Dom i obitelji sa

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

demonstrirala je dijetalna asistentica Heda Lengh, apsolventica škole prof. dr. Nordena iz Beča.39 Ona je uz različita dijetalna jela (vezana uz želučanu, žučnu dijetu posvetila i dva dana dijeti za šećernu bolest), posebni naglasak stavila je na sirovu hranu koja je jedan oblik vegetarijanske prehrane.40

Nagradno natjecanje u dvorani Kola, na tadašnjem Trgu Kralja Aleksandra I (danas Trg Republike Hrvatske) prenosila je zagrebačka Radio – stanica, a sve uzvanike primila je 15. travnja u 16 sati u Banskim dvorima banica gđa Vlasta Šubašić koja je nagrađenima podijelila prigodne nagrade.41

Tijekom života Mira je, osim što je radila kao učiteljica i ravnateljica škole za obrazovanje kuharica te bila urednica časopisa Naš dom, kroz 47 godina napisala mnoge domaćinske i kuharske priručnike (20 različitih naslova objavljeno u 52 izdanja), te je u hrvatskoj kuharskoj sredini ostavila dubok trag. Pregledom raznih bibliografskih baza sastavio sam Popis knjiga Mire Vučetić. Ukupno je pronađeno 52 knjiga.42

Slika 5. Pozivnica za treći Domaćinski tjedan koji se održavao od 7. do 15. travnja 1940. godine u Zagrebu

gledišta katoličke crkve“. Sljedećih dana predavali su prof. dr. Rudolf Horvat, prof. Mirko Jurkić, dr. Jelisava

Bačić, dr. Šefanija i dr. Makso Grossman, prof. dr. Mira Ille, arhitekti Stjepan Planić i Pavao Ungar, Anica

Hanicka i Mirko Markulin. 39 Na ovom Domaćinskom tjednu široj javnosti su predstavljene razne dijete: Opća zaštitna, želučana, žučna, dijeta za šećernu bolest, a u subotu 13. travnja 1940. godine predstavljena je sirova hrana (Rohkostdiät). 40 Vrste vegetarijanstva prema najnovijim podjelama su: fleksitarizam, polotarijanizam, pescetarijanizam, vegetarijanstvo, laktovegetarijanizam, ovovegetarijanizam, apivegetarijanizam, veganstvo, etičko veganstvo, sirovo veganstvo, granivorijanizam, frugivorism. O ovoj podjeli vegetarijanstva više vidi na https:// bs.warbletoncouncil.org/tipos-de-793 (Pristupljeno 7. 9. 2021.) 41 Natjecanje u dvorani Kola odvijalo se svakog prijepodneva od 8. do 14. travnja 1940. godine. Svakodnevno je 6 natjecatelja kuhalo isti jelovnik, ocjenjivački odbor promatrao je i ocjenjivao njihov rad. Ocjenjivali su: urednost, čistoću, organizaciju rada, štedljivost, spretnost, brzinu, vrijeme i potrošak plina. Po završetku

Tjedna u Hrvatskom Narodnom Kazalištu održana je 17. travnja kazališna predstava „Tajni brak“ u korist prosvjetnih i dobrotvornih ciljeva Kola domaćica. Sudionici iz pokrajine imali su 50 % popust na željeznici. 42 Popis knjiga Mire Vučetić s ukupno 52 knjiga nastao je pregledavanjem raznih bibliografskih baza.

Online katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ima 26 bibliografskih jedinica, više vidi na https://katalog.nsk.hr/F/TB49176E5LVSHQJRSMJE1T7JD3P2L4GANV53R4CS5C8T6CJINA-

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Prvi priručnik Mira Vučetić objavila je pod naslovom Najbolji savjetnik za kućanstvo I. U kuhinji 1929. godine u Zagrebu na 180 stranica, a autorica u predgovoru, između ostalog, piše da će „svaka domaćica radosno pozdraviti ovakvu vrstu „Kuharice“, koja ne će sadržavati samo recepte jednostavne hrane, već će joj dati sve one malenkosti, koje su neophodno potrebne, da jelo postane tečno i ukusno.“43 Na kraju poglavlja „Općenite upute neiskusnoj domaćici“ Mira donosi deset glavnih dužnosti koje bi svaka domaćica morala svjesno i točno izvršavati.44 Nadalje uz mnoge korisne savjete u ovom priručniku dani su brojni recepti za: juhe, meso, pridodatke k mesu, umake, salate, variva, tjestenine, jednostavne zakuske i pića.45

Od petnaest u knjizi opisanih torti ovdje možemo navesti recept za Tortu od kukuruznog brašna, koja se javlja i u kasnijim izdanjima: 5 žutanjaka, 20 dkg šećera, 15 dkg kukuruznog brašna, 3 bjelanjka snijeg, korica od limuna, pekmez, rum, 2 dkg šećera za posipanje

Slika 6. Naslovnica prvog Mirinog priručnika Najbolji savjetnik za kućanstvo I. U kuhinji, Zagreb, 1929.

41600?func=short-jump&jump=000001 (Pristupljeno 9. 9. 2021.). Nacionalna i sveučilišna knjižnica ima i digitalizirani katalog knjiga do 1975. godine i digitalizirani katalog knjiga od 1976. do 1990. godine. Ovi katalozi dostupni su na https://www.nsk.hr/digitalizirani-katalozi/ (Pristupljeno 9. 9. 2021.), a neka izdanja nisu upisana u baze. 43 Vučetić, Mira, Najbolji savjetnik za kućanstvo I. U kuhinji, Zagreb 1929., Tisak Štamparije „Linotip“, M.

Židan, Ilica br. 65, str. 4. Treće dopunjeno izdanje ove knjige iz 1934. godine dostupno je na https://archive. org/details/nas_dom_domacica_u_kuhinji_1.dio_1934-mira_vucetic (Pristupljeno 6. 9. 2021.) 44 Vučetić, Mira, Najbolji savjetnik za kućanstvo I. U kuhinji, str. 5. – 10. Deset dužnosti svake domaćice su: 1. Nastoj dobro upoznati sve dužnosti, koje od tebe traži tvoj poziv, jer ćeš ih samo onda moći i izvršavati. 2. Uvijek dobro promisli sve prije, nego li učiniš, pa se ni za tvoje djelo ne ćeš poslije kajati. 3. Pomaži svoga muža u radu, jer se samo sjedinjenim silama dolazi do uspjeha. 4. Provodi štednju i na sitnicama, jer ćeš samo onda osjetiti blagodat one narodne: zrno do zrna – pogača, kamen do kamena – palača. 5. Rasporedi si dohodak, živi po proračunu, pa se u tom radu što češće sama kontroliraj. 6. Brini se za dobru i zdravu hranu svojih ukućana, jer je to prvi uvjet zadovoljstva u obitelji. 7. Provadjaj uzoran red i veliku čistoću u svojem kućanstvu, jer to pomaže zdravlju tvojih ukućana. 8. Svaku poderanu stvar okrpaj i obuci je s ponosom i ne zaboravi na onu narodnu: krpež kuću drži! 9. Brini se za odijelo i ostale potrebe ukućana, no ne kupuj ono što ne treba, jer ćeš poslije prodavati ono, što ti nužno treba. 10. Brini se za valjani odgoj svoje djece, i ne zaboravljaj, da su oni odraz ili slika tebe i tvoga djelovanja. 45 Vučetić, Mira, Najbolji savjetnik za kućanstvo I. U kuhinji, str. 45. – 178. Više reklama nalazi se na stranicama ove knjige, tako Laboratorij „Alga“ sa Šušaka reklamira svoje proizvode Energin, željezovito kina – vino, preparate Alga i prašak Magna purga (sredstvo za čišćenje želuca i crijeva za djecu i odrasle).

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Žutanjci se sa šećerom miješaju dok je pjenasto. Poslije se doda fino kosana korica, rum, brašno i snijeg. Masa se dade u namazanu i posipanu tepsiju i polagano se peče. Kad se ohladi, razreže se nadjene pekmezom i posipa šećerom.46

Do 1940. godine Mira Vučetić objavila je 8 različitih knjiga, od kojih se sedam bavi isključivo kuharstvom,47 a za vrijeme II. svjetskog rata tiskala je 7. popunjeno izdanje Kuharstva u vlastitoj nakladi.48

Slika 7. Naslovnica Mirine knjige Kuharstvo Zagreb, 1943.

Poslije 1945. godine izašle su mnoge Mirine kuharice općeg i specijaliziranog karaktera u velikim nakladama.49 Kuharicu za dječju dob Ja sam mala kuharica. Kuhanje u igri Mira je objavila prvi put 1963. godine.50 Knjiga započinje dvostihom:

46 Vučetić, Mira, Najbolji savjetnik za kućanstvo I. U kuhinji, str. 148. Isti recept modificiran je u trećem izdanju iz 1934. godine. Dodana su još dva bjelanjka i određena je količina pekmeza za nadjev, više vidi na https://archive.org/details/nas_dom_domacica_u_kuhinji_1.dio_1934-mira_vucetic/page/n161/mode/2up (Pristupljeno 6. 9. 2021.) 47 Više vidi u Rogulja, Petar, gl. ur. Građa za Hrvatsku Retrospektivu Bibliografiju Knjiga 1835 – 1940, knjiga 24,

Vi – Zan, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb 1999., str. 129. 48 Više vidi u Vučetić, Mira, nadzornik stručnih i kućanskih škola Ministarstva narodnog gospodarstva,

Kuharstvo, 7. popunjeno izdanje, vlastita naklada, Zagreb 1943. (malo izdanje), 1944. (veliko izdanje), tisak

Zagrebačka priradna tiskara. Izdanje iz 1944. godine sadrži i recept za već spomenutu Tortu od kukuruznog brašna. Dodan je i opis sitnih radova: 1. sve prirediti, 2. kosati limun, 3. miešati žumanjke, šećer, 4. dodati limun, 5. tući snieg, 6. dodati snieg, brašno, 7. peći, 8. ohladiti, 9. nadjenuti, 10. ukrasiti. Recept za istu Tortu modificiran je u Zlatnoj knjizi kuharstva, Zagreb 1973., Nakladni zavod Matice hrvatske, str. 476 49 Ovdje od knjiga o kuharstvu koje je Mira objavila tijekom života možemo istaknuti slijedeće: Kuharstvo (https://archive.org/details/kuharstvo_1_i_2dio-mira_vucetic/kuharstvo_1_dio_1958-mira_vucetic/page/ n3/mode/2up i https://archive.org/details/kuharstvo_1_i_2dio-mira_vucetic/kuharstvo_2_dio_1953-mira_ vucetic) (Pristupljeno 10. 9. 2021.), Kuharica, Suvremena prehrana i kuhanje (digitalizirano izdanje iz 1961. godine nalazi se na https://archive.org/details/suvremena_prehrana_i_kuhanje_1961-mira_vucetic/mode/2up ) (Pristupljeno 10. 9. 2021.), Ja sam mala kuharica. Kuhanje u igri, Naša prehrana i kuhanje, Sljeme vam nudi,

Slatka jela, torte i kolači, Zlatna knjiga kuharstva. 50 Prvo izdanje ove kuharice iz 1963. godine tiskano je na 64 stranice u izdanju Matice hrvatske u Zagrebu u nakladi od 10 000 primjeraka. Više vidi u Bibliografija Jugoslavije – Knjige, brošure i muzikalije, 1964., 22 (Redni broj 6901 – 73 00), Beograd, str. 2593. Stihove za ovu knjigu napisala je Mira Vučetić, a ilustrirali

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

„Tu su jela kakvih nigdje nema, i bez vatre tu se kuha, sprema.

Ja sam mala kuharica, marljiva sam djevojčica, kuham, perem, spremam, šivam, i u poslu tom uživam, jer ja imam lutke male koje plaču – nema šale!

Kad su žedne ili gladne –„51

Mira Vučetić stihovima upućuje male kuharice u pripremne radove za recepte: Meransku kremu, Voćnu salatu, Salatu od banana i naranči, Kreme od jabuka, jagoda, Oranžadu, Limunadu, Kuglice od oraha, smokava, voća, Slatkiše od voća, Punjene datulje, Imitirane datulje, Štapiće od čokolade, Pikantni čalabrčak, Kolač od marcipana, Kolačiće od lješnjaka, Tortu od keksa, čokolade, Slatke pastile, Francuski jež, Slatku salamu, Slane i slatke sendviče.52

su je Greta Turković i Vjekoslav Brešić. Postoji i njemačka stihovna verzija o kojoj je pisala Nives Rittig –

Beljak u svojoj knjizi Švapski kulinarij – dodir tradicija u Hrvatskoj Süddeutsches Culibarium – Begegnung von

Kochtraditionen in Kroatien, Zagreb, 2002., 37. 51 Vučetić, Mira, Ja sam mala kuharica. Kuhanje u igri, Matica hrvatska, Zagreb, 1963., 1, 3. Stihovi koji slijede na trećoj stranici: Suze rone lutke jadne i dozivlju svoju „mamu“, da im dade keks, salamu, svježu, hladnu limunadu ili slatku oranžadu, pa bonbona marcipana…. A ja sve to spremam sama jer imadem knjigu ovu„kuharstvom“ je ljudi zovu. Al’ to nije knjiga ista što je moja mama ima već knjiga od „čuda trista“ pa je mila nama svima. 52 Vučetić, Mira, Ja sam mala kuharica. Kuhanje u igri, str. 36 i 37, stihovi i recept za „Pikantni čalabrčak“ : Što zovemo čalabrčak želite li znati?

Nisu samo slatka jela što ih čovjek traži - to svjedoči čalabrčak, koji ték nam draži. Stoga, što ga više jedeš,

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Mnoge Mirine knjige tiskane su u Zagrebu, a neke su tiskane u Bečeju, Cetinju i Varaždinu.

Kruna rada Mire Vučetić svakako je njena knjiga Zlatna knjiga kuharstva. Ova knjiga tiskana je u 12 izdanja tijekom više desetljeća,53 a poslije njene smrti objavljena je knjiga Zlatna knjiga slatkih jela.

Pero autorice u predgovoru izdanja knjige Zlatna knjiga kuharstva iz 1973. godine piše da je ova knjiga “… ostala udžbenik i praktični savjetnik za suvremenu i zdravu prehranu, samo je prilagođena današnjim prilikama, u kojima domaćici u radnom odnosu kuhanje danas nije lagani zadatak.“. Mira završava Predgovor riječima „Želja mi je da „Zlatna knjiga kuharstva“ bude svima ne samo pomoć kod kuhanja, već da daje i poticaj kako bi ispravno odabranim i ukusno pripremljenim jelima mogli razveseliti i zadovoljiti one osobe za koje jela pripremaju, a da, uz to, s lakoćom i veseljem svladavaju ovaj svakidašnji posao.“ Mira Vučetić u deset poglavlja ove kuharice daje savjete i recepte za razna jela i uvodi čitatelja u organizacijsku shemu po kojoj svatko uz malo truda može isplanirati jelovnik za zdrave i bolesne, a posebno poglavlje bavi se temom gostoprimstva.54 Posebno poglavlje bavi se dijetalnom hranom. U ovom poglavlju autorica objašnjava koje živežne namirnice treba davati bolesnicima, te piše o raznim dijetalnim režimima prehrane.55 Mira naglašava da „Bolesnička hrana mora biti uvijek svježe priređena, pa zato kod pripreme treba osobitu pažnju posvetiti količini živežnih namirnica kako se ne bi priredilo previše hrane koja bi se morala baciti.“56 Općenitu bolesničku hranu Mira Vučetić dijeli na: tekuću, kašastu i punu hranu. Tekuća dijeta primjenjuje se kod prehlada, upale vrata i sličnih bolesti, a sastoji

želiš ga sve više. “Zašto? - pitaš. U receptu pročitaj što piše. Sve prirediti: 2 mala hljepčića 1. kiseli krastavac 10 dkg šunke 3. žlice kisela vrhnja Sitni radovi 1. Šunku isjeckati 2. Krastavce isjeckati 3. Hljepčiće razrezati, izdubiti 4. Šunku, krastavce, vrhnje izmiješati 5. Hljepčiće napuniti smjesom 53 Prvo izdanje knjige Mire Vučetić Zlatna knjiga kuharstva, izdana je 1972. godine u Zagrebu na 683 stranice.

Daljnja izdanja tiskana su: 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1983., 1984. 54 Izdanje Zlatna knjiga kuharstva, iz 1973. godine na stranicama 601 – 656 bavi se temom gostoprimstva. 55 Izdanje Zlatna knjiga kuharstva, iz 1973. godine na stranicama 573 – 598 bavi se temom dijetalne hrane.

Tema „Dijetalna hrana“ podijeljena je na 11 podtema. Jedan od važnijih naslova je „Propisi kod priređivanja bolesničke hrane“ (str. 581), a započinje „Osoba koja ima zadaću da priređuje bolesničku hranu ne smije zaboraviti da bolestan čovjek treba jesti ono što mu liječnik odredi i ono što u granicama ove dozvole on rado jede….Najveći uspjeh pri priređivanju bolesničke hrane može postići onaj tko ne poznaje samo tehniku i kulinarske procese obične i fine kuhinje, već tko zna ispravno upotrijebiti začine i, prema tome, jelo učiniti što tečnijim.“ (str. 583) 56 Zlatna knjiga kuharstva, str. 592

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

se od mlijeka, juhe, jaja, svježeg voća, voćnih sokova i želea. Kašasta dijeta daje se i kod težih bolesnika, a sadrži rižu, griz, pire krumpir, mrkva, špinat, kajgana, strugano teleće meso…Puna dijeta je bolesnička hrana sastavljena od juha variva, mesa i tijesta, a ne bi trebala sadržavati teško probavljiva jela (mahunarke, masna jela). 57

Mira Vučetić zbog svojih zasluga na kulinarskom polju i obrazovanju zaslužuje naslov „kuharska kraljica“. Suvereno je vladala dugi niz godina kraljevstvom kuhinje, sudjelovala je obrazovanju mnogih kuharica i domaćica. Na kraju možemo zaključiti da je Mira Vučetić rođ. Seifert tijekom života pokazala da se pravilnom organizacijom, u njemačkom stilu, može postići mnogo na korist šire zajednice. Napisala je mnoge kuharske priručnike, a najpoznatiji su Zlatna knjiga kuharstva i Ja sa mala kuharica. Igranje u igri. Radila je do posljednjih dana svoga života, umrla je u Zagrebu 27. siječnja 1976., te je pokopana na zagrebačkom groblju Mirogoj.58 Nakon njene smrti tiskane su njene knjige, a sliku svoje bake Kornelije Dežman Mira Vučetić oporučno je ostavila Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU.59

A. Arhivski izvori:

Matica krštenih rimokatoličke župe sv. Križa, Ogulin za godine 1878. – 1895. pod rednim brojem 24960 Arhivski fond HR – DAZG - 792 Hrvatsko vegetarsko društvo koji je sačuvan u Državnom arhivu u Zagrebu, serija 1, Zapisnici sjednica tijela uprave, 1928. / 1947., knjiga 3, Zapisnik sjednica upravnog odbora i glavnih godišnjih skupština 1938- 1947., 10. odborska sjednica 1. veljače 1938.

B. Objavljeni izvori:

Časopis Naš dom, Zagreb 1938. – 1939. (urednica Mira Vučetić, izdavač i vlasnik J. Boranić)

C. Tekstovi:

57 Zlatna knjiga kuharstva, str. 586 - 588 58 Mira Vučetić pokopana je na Mirogoju, više vidi na https://www.gradskagroblja.hr/trazilica-pokojnika/15 (Pristupljeno 10. 9. 2021.) 59 Uz druge knjige poslije Mirine smrti tiskana je i Zlatna knjiga slatkih jela koju je priredio i nadopunio 1985. godine Mirin unuk dr. Ivo Vučetić. Sliku Kornelije Dežman r. Schmit naslikala je Lina Crnčić Virant, a bila je izložena 2020. godine na Izložbi „Zagreb, grad umjetnica“. Više vidi na https://www.vecernji.hr/kultura/ dok-zivimo-u-patrijarhalnom-drustvu-zenska-agenda-ima-smisla-1376953 (Pristupljeno 10. 9. 2021.) 60 Ova Matica krštenih nalazi se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Bez autora:

„Kućanske škole za seljačke kćeri“, Jutarnji list 2, Zagreb, 17. kolovoza 1913., br. 442, str. 3 „Domaćinski tjedan u Zagrebu“, Obitelj, Ilustrovani tjednik za hrvatsku porodicu 10, Zagreb, 1938., br. 5 – 6, str. 67 „Iza Domaćinskog tjedna“, Obitelj, Ilustrovani tjednik za hrvatsku porodicu 10, Zagreb, 1938., br. 7 – 8, str. 91 „Galerija javnih radnica: Mira Vučetić“, Hrvatica, Časopis za ženu i dom 1, Zagreb, 1939., br. 4, str. 127. „Domaćinski tjedan“, Naš dom 2, Zagreb, 1939., br. 2, str. 21. „Dom i obitelj: Odgoj naše domaćinske generacije“, Hrvatica, Časopis za ženu i dom 2, Zagreb, 1940., br. 5, str. 22 - 23. „Mira Vučetić“ na http://library.foi.hr/lib/autor.php?B=1&A=0000011448&E „Mira Vučetić“ na https://www.ogulin.hr/mira-vucetic/

Potpisani autori i inicijali: D. Enciklopedijske i leksikografske odrednice:

N. N., „Bircher – Benner, Maximilian Oskar“, u: Rudolf Vierhaus (ur.), Deutsche biographische Enzyklopädie, 1 (Aachen – Braniβ), K G Saur München 2005., 672. Bezić, Nada, „Faller, Nikola“, u: Trpimir Macan (gl. ur.), Hrvatski biografski leksikon 4, E – Gm,

Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1998., str. 124 – 125. Detoni – Dujmić, Dunja, „Bogdanović, Milica“, u: Aleksandar Stipčević (gl. ur.), Hrvatski biografski leksikon 2, Bj - C, Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb 1989., 74. Gross, Mirjana, „Cuvaj, Slavko“, u: Aleksandar Stipčević (gl. ur.), Hrvatski biografski leksikon 2, Bj -

C, Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb 1989., 759 – 760. Kragić, Bruno, „Jurić, Marija (Zagorka)“, u: Trpimir Macan (gl. ur.), Hrvatski biografski leksikon 6,

I – Kal, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2005., 609 – 612. Šicel, Miroslav, „Dežman, Milivoj“, u: Trpimir Macan (gl. ur.), Hrvatski biografski leksikon 3 Č - Đ,

Zagreb 1993., Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 369 – 370.

E. Tekstovi u periodičnim izdanjima:

Belošević, Krešimir, „Dr. Ivo Hengster - predsjednik Hrvatskog vegetarskog društva u Zagrebu i razvoj vegetarijanstva u Hrvatskoj“, VDG Jahrbuch 16, Osijek, 2009., str. 89-102. Donat, Branimir, „Hors d’oeuvre kulture blagovanja iliti pohvale individualnosti“, u: Mira Vučetić,

Zlatna knjiga kuharstva, Zagreb 1980., 679 – 682. Fabrio, Nedjeljko, „Poziv na kulinarski udar“, Start 13, Zagreb, 11. 9. 1982., br. 356, str. 12, 13, 76. Goglia, Antun, „Nikola pl. Faller“, Sv. Cecilija, Smotra za crkvenu glazbu s glazbenim prilogom. Glasilo

Cecilijina društva u Zagrebu 32, Zagreb, 1938., sv. 2, str. 40 – 43, sv. 3, str. 65 – 72, sv. 4, str. 97 – 101. M., „Natjecanje u kuhanju“, Obitelj, Ilustrovani tjednik za hrvatsku porodicu 10, Zagreb, 1938., 111. Jindra, Jelena i Vržina, Nelija, „Hrvatska pomama za kuharicama“, Globus, Nacionalni tjednik 14,

Zagreb, 2. 1. 2004., br. 682, str. 56 – 59.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Radojčić, Dragana, „Kulinarsko umeće u medijima“, Glasnik Etnografskog instituta SANU 57, Beograd, 2009., br. 1, str. 93 – 106. Vučetić, Mira, „Kako bi sve ženske škole mogle pripraviti mladež za život?“, Stručni glasnik Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu 2, Zagreb, 1941., 353 – 355, 376, 379. Vučetić, Mira, „Stručne škole za ženska zvanja“, Stručni glasnik Glavnog ravnateljstva za obrt, veleobrt i trgovinu Ministarstva narodnog gospodarstva 3, Zagreb, 1942., br. 3 – 4, str. 5 – 10, 109 – 110, 113 – 114.

F. Knjige:

Bibliografija Jugoslavije – Knjige, brošure i muzikalije, 22 (Redni broj 6901 – 73 00), Beograd 1964. Izvještaj Privremenoga zemaljskog Ženskog liceja i s njom spojene vježbaonice u Zagrebu na koncu školske godine 1909. – 1910., Zagreb, 1910. Službeni glasnik Kr. Hrv. – Slav. Zemaljske vlade, Povjereništva za prosvjetu i vjere, godina 1919.,

Zagreb, 1919. Rittig – Beljak, Nives, Švapski kulinarij – dodir tradicija u Hrvatskoj Süddeutsches Culibarium – Begegnung von Kochtraditionen in Kroatien, Zagreb, 2002. Rogulja, Petar (gl. ur.), Građa za Hrvatsku Retrospektivu Bibliografiju Knjiga 1835 – 1940, knjiga 24,

Vi – Zan, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb 1999. (Vučetić, Mira ), Zagrebačka domaćinska škola, Demetrova ulica 11, Zagreb 1929.(?) (Vučetić Mira ) Zagrebačka domaćinska škola 1928. – 1931., Zagreb 1931.(?) Vučetić, Mira, Ja sam mala kuharica. Kuhanje u igri, Matica hrvatska. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1963. Vučetić, Mira, Kuharstvo, 7. popunjeno izdanje, vlastita naklada, Zagreb, 1943. (malo izdanje), 1944. (veliko izdanje). Vučetić, Mira, Najbolji savjetnik za kućanstvo I. U kuhinji, Zagreb 1929. Vučetić, Mira, Zlatna knjiga kuharstva, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1973.

Stručnost i znanje Mire Vučetić prepoznale su mnoge domaćice i ugostiteljski radnici, a više je autora posvetilo svoje tekstove njezinu liku i djelu.

Miri Vučetić posvećeno je dvadesetak tekstova:

Tekst „Mira Vučetić“ na http://library.foi.hr/lib/autor.php?B=1&A=0000011448&E61 Tekst „Mira Vučetić“ na https://www.ogulin.hr/mira-vucetic/ 62 „Galerija javnih radnica: Mira Vučetić“, Hrvatica, Časopis za ženu i dom, 1, Zagreb, br. 4, str. 127. 63

61 N. N., Mira Vučetić, više vidi na http://library.foi.hr/lib/autor.php?B=1&A=0000011448&E (Pristupljeno 10. 9. 2021.) 62 N. N., Mira Vučetić na https://www.ogulin.hr/mira-vucetic/ (Pristupljeno 10. 9. 2021.) 63 Ovaj tekst nepoznatog autora počinje riječima „ Započela je skromno i tiho. Svršivši ženski licej stupila je u školu, koju je ustrojila znamenita naša pjesnikinja i pedagoškinja Milka Pogačić. …otkrila je u njoj veliku

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

„Dom i obitelj: Odgoj naše domaćinske generacije“, Hrvatica, Časopis za ženu i dom, 2, Zagreb, br. 5, str. 22 - 23. 64 Donat, Branimir, „Hors d’oeuvre kulture blagovanja iliti pohvale individualnosti“, u: Vučetić, Mira,

Zlatna knjiga kuharstva, Zagreb 1976. 65 Fabrio, Nedjeljko, „Poziv na kulinarski udar“, Start, 13, Zagreb, br. 356, 11. 9. 1982., str. 12, 13, 76. 66 Jindra, Jelena - Vržina, Nelija, „Hrvatska pomama za kuharicama“, Globus, Nacionalni tjednik, 14,

Zagreb, 2. 1. 2004., br. 682, str. 56 – 59. 67 Radojčić, Dragana, „Kulinarsko umeće u medijima“, Glasnik Etnografskog instituta SANU, 57, Beograd, 2009., br. 1, str. 93 - 106.68 Bracewell, Wendy, „Eating up Yugoslavia. Cookboooks and Consumption in Socialist Yugoslavia“, u:

Bren, Paulina i Neuburger, Mary (ur.), Communism Unwrapped: Consumption in Cold War Eastern Europe, Oxford University Press, Oxford, 2012., 171, 174, 176, 180, 189, 190, 193 – 196.69 Čimbur, Tamara, „Kuharice po kojima kuhaju generacije“ na https://www.buro247.hr/knjige/ek-

darovitost za sve sposobnosti, koje su potrebne učiteljici domaćinstva i postavila ju na čelo kućanstva u svojoj školi….“ Tekst sadrži portret Mire Vučetić. 64 Tekst opisuje Domaćinsku školu u Zagrebu i njenu ravnateljicu Miru Vučetić. Autor ističe „Gospodja Mira

Vučetić, kao što smo već napisali u našem listu, pravo je čudo talenta i finansijera. Ona umije stvarati iz maloga… Gospodja je Mira Vučetić pobudila toliki interes za domaćinstvo, da su se na tom natjecanju sastali grad i selo, muški i žensko!“. Tekst sadrži portret Mire Vučetić i sliku učenica Domaćinske škole kod kuhanja 65 Esej Branimira Donata „Hors d’oeuvre kulture blagovanja iliti pohvale individualnosti“ prvi put je objavljen u Vučetić, Mira, Zlatna knjiga kuharstva, Zagreb 1976.. Donat između ostalog piše „…U fundus nacionalne kulture ne ulaze samo čuvene građevine, velika književna, slikarska ili glazbena ostvarenja, među plejadama čuvenih umjetnika valja naći odgovarajuće mjesto i za …kuhače koji su svojim anonimnim radom ipak davali biljeg epohi i neposredno oblikovali ljudski prostor i vrijeme.“ Donat u daljem tekstu daje biografske podatke o Miri Vučetić, ističe neke Mirine knjige, te naglašava „Ova kapitalna knjiga, koja ulazi u fundus najšire kulture, može nas s nostalgijom sjećati vremena kada kuhanje još bijaše umjetnost. Očito je da Mira Vučetić nije težila sastavljanju knjige takvih recepata koji bi bili namijenjeni samo blagdanskoj trpezi…nije mislila isključivo ni na „sestru siromaštinu“…njezina namjera bijaše plemenita, a rezultati nenaplativi.“. Više vidi u

Vučetić, Mira, Zlatna knjiga kuharstva, Zagreb, 1980., str. 679 - 682. 66 Polemički esej Nedjeljka Fabria između ostalog donosi riječi „Kako piše Mira Vučetić, još jedan klasik naše kulinarske beletristike i autorica hit – kuharicá: „Recepti su temelj ili, mogli bismo reći, ‘štake’ za početnike, na koje se oni moraju podupirati dok se ne nauče slobodno kretati u prehrambeno – kuharskoj struci.“

Ovaj esej objavio je Miroslav Šicel u svojoj Antologiji hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća II. dio Hrvatski književni esej 1950 – 2000, Zagreb, 2002., Disput, str. 229 -235 67 Autorice ističu „Kuharska klasika. U nemilosrdnoj tržišnoj borbi, knjige Dike Marjanović Radice i Mire

Vučetić ostale su obavezna literatura svakog tradicionalnog kućanstva.“ 68 Najstarija knjiga koju autorica uzima za literaturu je Moje kućanstvo (Zagreb, 1938.) u kojoj Mira Vučetić „preporučuje da svaka domaćica mora voditi knjigovodstvo da se ne bi kasno zapitala ‘kada’ i ‘zašto’ je izdala novac.“ (str. 104). 69 Na stranici 180 između ostalog piše: „Some cooksbooks retained a distinctly socijalist slant in their approach to their readers well into the 1970s, offering ways to make their workfaster, better, and easier, but also giving housework an explicitly ideological context. This was the case with the successive revised editions of Mira

Vučetić’s cooking manuals, which combined exhaustive information on nutrition „on a scientific basis“ with lectures about the housewife’s social role and responsibility.“ U slobodnom prijevodu ovaj dio glasi „Neke su kuharice zadržale izrazito socijalistički stav u svom pristupu čitateljima i do 1970 -ih, nudeći načine da im posao učine bržim, boljim i lakšim, ali i dajući kućanskim poslovima izričito ideološki kontekst. Mira

Vučetić je u svojim kuharskim priručnicima u više dopunjenih izdanja kombinirala podatke o prehrani „na znanstvenoj osnovi“ s predavanjima o društvenoj ulozi i odgovornosti domaćice.“

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

spert/10612.html70 Godeč, Željka, „Nevjerojatan život Mire Vučetić, autorice najvažnije kuharice u hrvatskoj povijesti“,

Jutarnji list, 15, Zagreb, 15. 12. 2013., br. 5530, str. 42 – 45.71 Ivanišević, Jelena, Od kuharice do književnosti, hrvatski kulinarski i gastronomski narativi, doktorski rad, Zagreb, 2014.72 Ivanović, Vladimir, „Die jugoslawischen Fabriken guten Geschmacks“, Südosteuropäische Hefte, 3,

Berlin, br. 1, str. 24 - 43.73 Ivanišević, Jelena, Od kuharice do književnosti Ogledi o kulinarskoj prozi, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, prosinac 2017.74 Grgurić, Jasmina, „Zlatna knjiga Mire Vučetić – kulinarska biblija koja nas podučava i danas“ na https://www.mirovina.hr/price/zlatna-knjiga-mire-vucetic-kulinarska-biblija-koja-nas-poducava-danas/ „Žene koje su nas naučile kuhati“ na https://blog.glovoapp.com/hr/pauziraj-malo/zene-koje-nasnaucile-kuhati/75 Wierlacher, Alois (ur.), Kulinaristik des Frühstücks Breakfast across cultures (Analysen – Theorien – Perspektiven), IUDICIUM Verlag GmgH, München, 2018., 220, 221, 227. 76 Ljubić, Ida, „Bratstvo i jedinstvo za stolom? Jugoslavenske kuharice i udžbenici kuharstva“, Povijest u nastavi, 29, Zagreb, 2018., br. 1, str. 5 – 25.77 Fotiadis, Ruža, Ivanović Vladimir i Vučetić, Radina (ur.), Brothehood and unity at the kitchen table Foo din Socijalist Yugoslavia, Zagreb, Srednja Europa, 2019.78 Solić, Nikolina, Mira Vučetić: Znala je na svoj poseban način podučavati buduće domaćice na

70 Tamara Čimbur u tekstu predstavlja klasike kulinarskog umijeća, objavljeno 6. 12. 2012. (Pristupljeno 20. 9. 2021.) 71 Tekst je objavljen na portalu www.jutarnji.hr 17. prosinca 2013. (Pristupljeno 10. 9. 2021.) 72 Doktorski rad Jelene Ivanišević, Od kuharice do književnosti, hrvatski kulinarski i gastronomski narativi, izrađen je pod mentorstvom dr. sc. Nives Rittig - Beljak, na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, 2014. godine. 73 Ivanović u radu Jugoslavenske tvornice dobrih ukusa uspoređuje razne kuharice (27). Vučetićkino Kuharstvo iz 1943. godine komparira s Jugoslavenskom kuhinjom – specijaliteti Pate Spasenije Marković, Beograd 1961. 74 U poglavlju „Zašto čitati kuharice?“ autorica ističe podnaslovom „Odgoj uzorne domaćice – Mira Vučetić“.

Između ostalog ovdje piše „Mira Vučetić nudi pomoć u svim aspektima vođenja kućanstva, no upravo je kuhanje ključan dio ženskih zaduženja. Dobro kuhati za Miru Vučetić značilo je ispunjavati tri zahtjeva: ispravno prehranjivati, tečno kuhati i ekonomično voditi kuhinju. Zato nimalo ne čudi da je na naslovnici

Vučetićkina Mojeg kućanstva (1936) prikazana žena koja sjedi za stolom i upisuje troškove u veliku bilježnicu.“. 75 Ovaj blog objavljen je 5. ožujka 2018. (Pristupljeno 10. 9. 2021.) 76 Na stranici 221 između ostalog piše „Mira Vučetić wiederum empfiehlt mit Verweis auf die moderne

Ernährungswissenschaft drei Mahlzeiten aber nur für Erwachsene; für Kinder und „Geschwächte“ hingegen seien fünf anzusetzen, diesie wie folgt benennt: „zajutrak: Frühstück, dejeuner; doručak: Gabelfrühstück, dejeuner a la fourchette; objed: Mittagessen, diner; užina: Jause, five o’clock tea; večera: Abendessen, souper“. Slobodni prijevod ovih rečenica glasi „Mira Vučetić preporučuje tri obroka na temelju suvremene nutricionističke znanosti, ali samo za odrasle; za djecu i “slabe” treba dodati pet obroka: “zajutrak: doručak, dejeuner; doručak: doručak s vilicom, dejeuner a’ la fourchette; objed: ručak, zalogajnica; užina: međuobrok, čaj u pet sati; večera: večera, juha ”. 77 Autorica u ovom tekstu izlaže nastavnu pripremu za blok sat analize kuharica i udžbenika kuharstva tiskanih u razdoblju SFR Jugoslavije. 78 U ovoj knjizi nalazi se i tekst Ruže Fotiadis „Yugosav cuisine: Cookbooks and culinary discourses in socijalist

Yugoslavia“ u kojem autorica analizira kuharice i navodi nekoliko Vučetićkinih kuharica. (str. 31 – 52).

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

https://belizagrebgrad.com.hr/mira-vucetic-znala-je-na-svoj-poseban-nacin-poducavati-buduce-domacice/79

Zagrebačka domaćinska škola, Demetrova 11, Zagreb (1929.?, urednica) Najbolji savjetnik za kućanstvo. 1. U kuhinji, Zagreb (1929.) Naš dom. Dio I. Domaćica u kuhinji, Zagreb (1930., 1934.) Moje kućanstvo, Zagreb (1931., 1934., 1938.) Zagrebačka domaćinska škola 1928. – 1931., Zagreb (1931.?, urednica) Kuharica zagrebačke domaćinske škole, Zagreb (1935.) Priručnik za kuhanje. Teorija i praksa, Zagreb (1937.) Naš dom, časopis, Zagreb (1938. – 1939., urednica) Mali priručnik za kuhanje. Teorija i praksa, Zagreb (1939.) Kuharstvo, Zagreb (1943., 1944., 1952. – 1953., 1955. – 1956., 1958. – 1960.) Kuharica. Najbolja večera, francuska salata s majonezom, Zagreb (1956.) Suvremena prehrana i kuhanje, Zagreb (1961. - dva izdanja, 1962., 1963.), Cetinje (1964.) Ja sam mala kuharica. Kuhanje u igri, Zagreb (1963., 1964., 1971., 1986., 2002.) Naša prehrana i kuhanje, Bečej (1966.) Sljeme vam nudi, Varaždin (1968.) Slatka jela, torte i kolači, Zagreb (1970., 1972.) Zlatna knjiga kuharstva, Zagreb (1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1983., 1984.) Zlatna knjiga slatkih jela, Zagreb (1985., 1988.)81 Knjiga kuharstva, Zagreb (1995., 2004., 2005.) Hrvatske slastice i torte, Zagreb (2001.) Velika knjiga kuharstva, Zagreb (2013.)

79 Tekst je objavljen 1. ožujka 2021. (Pristupljeno 10. 9. 2021.) 80 Popis knjiga i časopisa koje je napisala i uredila Mira Vučetić osim naslova sadrži mjesto izdanja, te godine izdanja. 81 Priredio i nadopunio unuk Mire Vučetić, dr. Ivo Vučetić.

DG Jahrbuch, Vol. 28, 2021. str. 233-254 Krešimir Belošević: Kuharska kraljica Mira Seifert (Vučetić)

Rad govori o Miri Vučetić rođ. Seifert, koja zbog svojih zasluga na kulinarskom polju i obrazovanju zaslužuje naslov „kuharska kraljica“. Svoja znanja i iskustva pretočila je u više desetaka kuharskih priručnika, a kao nastavnica sudjelovala je u obrazovanju mnogih kuharica i domaćica. Mira Seifert rodila se u Ogulinu 13. studenog 1892. u obitelji njemačkog podrijetla, od oca Adolfa Seiferta i majke Darinke rođ. Dežman. Nakon što je u rodnom Ogulinu završila osnovnu školu, nastavlja školovanje u zagrebačkom Ženskom liceju, a potom i u Školi za praktična zanimanja u Zagrebu. Po završetku školovanja vodila je ambulantne kućanske tečajeve, bila učiteljica na Višoj djevojačkoj školi, smjera kućanskoga, a 1928. postaje i ravnateljicom Zagrebačke domaćinske škole u Demetrovoj ulici u Zagrebu. Tijekom Drugog svjetskog rata radila je kao upraviteljica Stručne kućanske škole. Mira je bila i urednica časopisa Naš dom, a aktivno je sudjelovala u radu Kola domaćica i organizaciji Domaćinskih tjedana, kojima je u radu također poklonjena veća pažnja. U radu se donosi i popis djela Mire Seifert, kao i popis radova koji se njome bave.

Die Arbeit spricht von Mira Vučetić geb. Seifert, die wegen ihren Verdiensten auf kulinarischem Gebiet den Titel „Kochkönigin“ verdient. Ihre Kenntnisse und Erfahrung übertrug sie in dutzende von Kochhandbüchern und als Lehrerin nahm sie an der Ausbildung vieler Köchinnen und Hausfrauen teil. Mira Seifert wurde am 13. November 1892 in Ogulin, in einer Familie deutschen Stammes, vom Vater Adolf Seifert und der Mutter Darinka geb. Dežman, geboren. Nachdem sie im gebürtigen Ogulin die Grundschule absolvierte, setzt sie ihre Bildung im zagreber Frauenlyzeum und danach auch in der Schule für praktische Berufe in Zagreb fort. Nach beendeter Bildung leitete sie ambulante Haushaltskurse, war Lehrerin an der Höheren Mädchenschule, Zweig Haushalt, und 1928 wird sie Leiterin der Zagreber Haushaltsschule in der Demetrova Straße in Zagreb. Während des Zweiten Weltkrieges arbeitete sie als Leiterin der Haushaltsfachschule. Mira war auch Redakteurin der Zeitschrift Naš dom und sie nahm aktiv an der Tätigkeit des Haushälterinkreises („Kolo domaćica“) und der Organisation der Haushaltswochen („Domaćinski tjedni“) teil, denen in der Arbeit auch größere Aufmerksamkeit gewidmet wird. Die Arbeit bringt auch das Verzeichnis der Werke von Mira Seifert, sowie der Arbeiten, die sich mit ihr befassen.